Psihologija

<mediawiki xmlns="http://www.mediawiki.org/xml/export-0.11/" xmlns:xsi="http://www.w3.org/2001/XMLSchema-instance" xsi:schemaLocation="http://www.mediawiki.org/xml/export-0.11/ http://www.mediawiki.org/xml/export-0.11.xsd" version="0.11" xml:lang="bs">
  <siteinfo>
    <sitename>Wikipedia</sitename>
    <dbname>bswiki</dbname>
    <base>https://bs.wikipedia.org/wiki/Po%C4%8Detna_strana</base>
    <generator>MediaWiki 1.47.0-wmf.16</generator>
    <case>first-letter</case>
    <namespaces>
      <namespace key="-2" case="first-letter">Mediji</namespace>
      <namespace key="-1" case="first-letter">Posebno</namespace>
      <namespace key="0" case="first-letter" />
      <namespace key="1" case="first-letter">Razgovor</namespace>
      <namespace key="2" case="first-letter">Korisnik</namespace>
      <namespace key="3" case="first-letter">Razgovor s korisnikom</namespace>
      <namespace key="4" case="first-letter">Wikipedia</namespace>
      <namespace key="5" case="first-letter">Razgovor o Wikipediji</namespace>
      <namespace key="6" case="first-letter">Datoteka</namespace>
      <namespace key="7" case="first-letter">Razgovor o datoteci</namespace>
      <namespace key="8" case="first-letter">MediaWiki</namespace>
      <namespace key="9" case="first-letter">Razgovor o MediaWikiju</namespace>
      <namespace key="10" case="first-letter">Šablon</namespace>
      <namespace key="11" case="first-letter">Razgovor o šablonu</namespace>
      <namespace key="12" case="first-letter">Pomoć</namespace>
      <namespace key="13" case="first-letter">Razgovor o pomoći</namespace>
      <namespace key="14" case="first-letter">Kategorija</namespace>
      <namespace key="15" case="first-letter">Razgovor o kategoriji</namespace>
      <namespace key="100" case="first-letter">Portal</namespace>
      <namespace key="101" case="first-letter">Razgovor o portalu</namespace>
      <namespace key="710" case="first-letter">TimedText</namespace>
      <namespace key="711" case="first-letter">TimedText talk</namespace>
      <namespace key="828" case="first-letter">Modul</namespace>
      <namespace key="829" case="first-letter">Razgovor o modulu</namespace>
      <namespace key="1728" case="first-letter">Event</namespace>
      <namespace key="1729" case="first-letter">Event talk</namespace>
      <namespace key="2600" case="first-letter">Topic</namespace>
    </namespaces>
  </siteinfo>
  <page>
    <title>Psihologija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>746</id>
    <revision>
      <id>3921319</id>
      <parentid>3921248</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T21:18:02Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <comment>Rad na članku</comment>
      <origin>3921319</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="152350" sha1="amiplq95zpa5ios8c6j23iquk2a5i22" xml:space="preserve">{{Psihologija bočna traka}}
'''Psihologija''' je nauka koja se bavi proučavanjem psihičkih procesa i [[Ponašanje|ponašanja]].&lt;ref name=&quot;OED&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.oed.com |title=psychology |publisher=Oxford English Dictionary. Oxford University Press |accessdate=13. 2. 2026 |language=engleski}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Fernald&quot;&gt;{{cite book |last=Fernald |first=Dodge |title=Psychology: Six Perspectives |url=https://archive.org/details/psychologysixper0000fern |publisher=SAGE Publications |year=2008 |isbn=978-1-4129-3867-9 |language=engleski}}&lt;/ref&gt; Njen predmet istraživanja obuhvata ponašanje ljudi i životinja, svjesne i nesvjesne fenomene, te mentalne procese kao što su misli, osjećanja i motivi.

Psihologija je nauka širokog opsega koja objedinjuje principe [[Prirodne nauke|prirodnih]] i [[Društvene nauke|društvenih nauka]]. Kao [[Prirodne nauke|prirodna nauka]], ona se manifestuje kroz oblasti poput biološke psihologije, gdje istraživači teže razumijevanju emergentnih svojstava mozga povezujući disciplinu sa neuronaukom. S druge strane, psihologija djeluje kao [[Društvene nauke|društvena nauka]] kada se fokusira na analizu i razumijevanje složenih obrazaca ponašanja pojedinaca i društvenih grupa.&lt;ref name=&quot;Hockenbury&quot;&gt;{{cite book |last1=Hockenbury |first1=D. |last2=Hockenbury |first2=S. |title=Psychology |url=https://archive.org/details/psychology05edhock |publisher=Worth Publishers |year=2010 |language=engleski}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;APA&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.apa.org |title=Frequently asked questions about APA |publisher=American Psychological Association |accessdate=13. 2. 2026 |language=engleski}}&lt;/ref&gt;

== Etimologija i definicije ==

Riječ ''psihologija'' potječe od grčke riječi ''psyche'' (grč. ψυχή), što znači duh ili duša. Drugi dio riječi, ''-logija'', potječe od sufiksa ''-λογία'' (-logia), što označava nauku, izučavanje ili istraživanje.&lt;ref name=&quot;Etymonline&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.etymonline.com/word/psychology |title=Psychology |publisher=Online Etymology Dictionary |accessdate=15. 2. 2026 |language=engleski}}&lt;/ref&gt; Riječ psihologija prvi put se pojavljuje u doba renesanse.&lt;ref name=&quot;dIsa&quot;&gt;{{cite journal |last1=d’Isa |first1=R. |last2=Abramson |first2=C. I. |year=2023 |title=The origin of the phrase comparative psychology: An historical overview |journal=Frontiers in Psychology |volume=14 |pages=1174115 |doi=10.3389/fpsyg.2023.1174115 |language=engleski}}&lt;/ref&gt; U svom latinskom obliku, ''psychiologia'', prvi ju je upotrijebio hrvatski humanista i latinista Marko Marulić u svojoj knjizi ''Psichiologia de ratione animae humanae'' (Psihologija, o prirodi ljudske duše) u periodu između 1510. i 1520.&lt;ref name=&quot;dIsa&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Krstic1964&quot;&gt;{{cite journal |last=Krstić |first=K. |year=1964 |title=Marko Marulic – The author of the term &quot;psychology&quot; |journal=Acta Instituti Psychologici Universitatis Zagrabiensis |volume=36 |pages=7–13 |url=https://psychclassics.yorku.ca/Krstic/marulic.htm |language=engleski}}&lt;/ref&gt; Najraniji poznati spomen riječi ''psychology'' u engleskom jeziku potječe iz 1694., kada ju je Steven Blankaart naveo u djelu ''The Physical Dictionary''. U tom rječniku se navodi da se &quot;anatomija bavi tijelom, a psihologija dušom.&quot;&lt;ref name=&quot;Colman2009&quot;&gt;{{cite book |last=Colman |first=A. M. |year=2009 |title=A dictionary of psychology |url=https://archive.org/details/dictionaryofpsyc0000colm_s3f2 |publisher=Oxford University Press |isbn=978-0-19-953406-7 |language=engleski}}&lt;/ref&gt;

Slovo Ψ (psi), prvo slovo grčke riječi ''psyche'' iz koje je izveden termin psihologija, općenito se povezuje sa psihologijom kao naukom i koristi se kao njen simbol.

Godine 1890, [[William James]] definisao je psihologiju kao &quot;nauku o mentalnom životu, kako u pogledu njegovih pojava, tako i u pogledu njihovih uslova.&quot;&lt;ref name=&quot;James1983&quot;&gt;{{cite book |last=James |first=W. |year=1983 |title=The principles of psychology |publisher=Harvard University Press |language=engleski}}&lt;/ref&gt; Ova definicija bila je široko prihvaćena tokom više decenija. Međutim, njeno značenje je osporavano, naročito od strane Johna B. Watsona, koji je 1913. iznio stavove metodološkog biheviorizma, posmatrajući psihologiju kao isključivo objektivnu eksperimentalnu granu prirodne nauke, čiji je teorijski cilj &quot;predviđanje i kontrola ponašanja.&quot;&lt;ref name=&quot;Watson1913&quot;&gt;{{cite journal |last=Watson |first=J. B. |year=1913 |title=Psychology as the behaviorist views it |url=https://archive.org/details/sim_psychological-review_1913-03_20_2/page/158 |journal=Psychological Review |volume=20 |issue=2 |pages=158–177 |doi=10.1037/h0074428 |language=engleski}}&lt;/ref&gt; Od trenutka kada je James definisao pojam &quot;psihologija&quot;, ovaj termin se sve snažnije povezuje s naučnim eksperimentisanjem.&lt;ref name=&quot;Watson1913&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Davis2004&quot;&gt;{{cite book |last=Davis |first=D. R. |year=2004 |chapter=Psychology |editor-last=Gregory |editor-first=R. L. |title=The Oxford companion to the mind |url=https://archive.org/details/oxfordcompaniont0000unse_b9g3 |edition=2. |pages=[https://archive.org/details/oxfordcompaniont0000unse_b9g3/page/762 763]–764 |publisher=Oxford University Press |isbn=978-0-19-866224-2 |language=engleski}}&lt;/ref&gt; Pod pojmom narodna psihologija (eng. ''folk psychology'') podrazumijeva se razumijevanje mentalnih stanja i ponašanja ljudi kakvo imaju obični ljudi, za razliku od stručnog razumijevanja kojeg imaju profesionalni psiholozi.&lt;ref name=&quot;Hutto2007&quot;&gt;{{cite book |editor1-last=Hutto |editor1-first=D. D. |editor2-last=Ratcliffe |editor2-first=M. |year=2007 |title=Folk psychology re-assessed |url=https://archive.org/details/isbn_9781402055577 |publisher=Springer |isbn=978-1-4020-5557-7 |language=engleski}}&lt;/ref&gt;

== Historija ==
{{Glavni|Historija psihologije}}
Razvoj psihološke misli može se pratiti još od najstarijih civilizacija, u kojima su pitanja o prirodi ljudskog uma i ponašanja bila predmet filozofskih i medicinskih razmatranja. Drevne civilizacije [[Egipat|Egipta]], [[Grčka|Grčke]], [[Kina|Kine]], [[Indija|Indije]] i [[Perzija|Perzije]] razvijale su rane koncepte o psihološkim fenomenima i odnosu između tijela i uma. U starom Egiptu, medicinski tekstovi poput [[Ebersov papirus|Ebersovog papirusa]] svjedoče o prepoznavanju stanja koja se danas povezuju s [[Depresija (raspoloženje)|depresijom]] i poremećajima mišljenja.&lt;ref name=&quot;Okasha_Egypt_2005&quot;&gt;{{cite journal |last=Okasha |first=Ahmed |date=2005 |title=Mental Health in Egypt |journal=The Israel Journal of Psychiatry and Related Sciences |volume=42 |issue=2 |pages=116–125 |pmid=16342608 |url=https://www.researchgate.net/publication/7426670_Mental_health_in_Egypt |access-date=23. 4. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Ovi zapisi predstavljaju jedan od najranijih pokušaja da se [[mentalni poremećaj]]i objasne u okviru medicinskog pristupa. Značajniji teorijski razvoj bilježi se u [[Antička Grčka|antičkoj Grčkoj]], gdje su filozofi poput [[Tales|Talesa iz Mileta]], [[Platon]]a i [[Aristotel]]a (posebno u djelu ''De Anima'') razmatrali funkcionisanje ljudskog uma.&lt;ref name=&quot;Green_Groff_2003&quot;&gt;{{cite book |last1=Green |first1=Christopher D. |last2=Groff |first2=Philip R. |date=2003 |title=Early psychological thought: Ancient accounts of mind and soul |url=https://archive.org/details/earlypsychologic0000gree |location=Westport, Connecticut |publisher=Praeger |isbn=978-0275979201 |access-date=23. 4. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Važan pomak u razumijevanju [[Mentalni poremećaj|mentalnih poremećaja]] načinio je grčki ljekar [[Hipokrat]], koji je u 4. vijeku p. n. e. zastupao stav da mentalni poremećaji imaju fizičke uzroke, čime se udaljio od dotadašnjih nadnaravnih objašnjenja.&lt;ref name=&quot;Brink_Psychology_2008&quot;&gt;{{cite book |last=Brink |first=T. L. |date=2008 |title=Psychology: A Student Friendly Approach |url=http://www.saylor.org/site/wp-content/uploads/2012/06/TLBrink_PSYCH01.pdf |pages=9 |publisher=Saylor Academy |access-date=23. 4. 2026 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120724142236/http://www.saylor.org/site/wp-content/uploads/2012/06/TLBrink_PSYCH01.pdf |archive-date=24. 7. 2012 |url-status=live |language=en}}&lt;/ref&gt; U pogledu lokalizacije mentalnih funkcija, među antičkim misliocima nisu postojali jedinstveni stavovi. Oko 387. p. n. e., Platon je iznio mišljenje da se mentalni procesi odvijaju u [[mozak|mozgu]], dok je Aristotel oko 335. p. n. e. zastupao mišljenje da je [[srce]] središte mentalnih funkcija.&lt;ref name=&quot;MNT_Psychology_2018&quot;&gt;{{cite web |last=Brazier |first=Yvette |date=2018 |title=Psychology: Definitions, branches, history, and how to become one |url=https://www.medicalnewstoday.com/articles/154874 |website=Medical News Today |access-date=23. 4. 2026 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210320030424/https://www.medicalnewstoday.com/articles/154874 |archive-date=20. 3. 2021 |url-status=live |language=en}}&lt;/ref&gt;

U Kini su temelji psihološke misli razvijeni u okviru filozofskih učenja drevnih mislioca poput [[Laozi]]ja i [[Konfucije|Konfucija]], kao i pod utjecajem [[Budizam|budizma]].&lt;ref name=&quot;FinancialExpress_Taoism_2018&quot;&gt;{{cite web |last=Redakcija |date=2018 |title=Natural harmony in Taoism — a cornerstone of Chinese society |url=https://thefinancialexpress.com.bd/views/views/natural-harmony-in-taoism-a-cornerstone-of-chinese-society-1516031957 |website=The Financial Express |access-date=23. 4. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Ova tradicija oslanjala se na [[Introspekcija|introspekciju]], [[opažanje]] i različite tehnike usmjeravanja [[mišljenje|mišljenja]] i [[Ponašanje|ponašanja]], pri čemu se svijet posmatrao kao jedinstvo fizičkog i mentalnog aspekta i njihove međusobne povezanosti.&lt;ref name=&quot;Shi_China_Psychology_2019&quot;&gt;{{cite book |last=Shi |first=Y. |editor-last=Bringmann |editor-first=Wolfgang G. |date=2019 |title=The dawn of psychology in China |book-title=A Pictorial History of Psychology |url=https://archive.org/details/pictorialhistory0000unse_y5p4 |pages=22–27 |publisher=Quintessence Publishing Co. Ltd. |access-date=23. 4. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Kineska filozofija posebno je naglašavala potrebu ″pročišćavanja uma″ radi razvoja [[moral|moralnih vrlina]] i unutrašnje snage. Jedan od najznačajnijih medicinsko-filozofskih tekstova, ''[[Huangdi Neijing]]'' (''Klasik interne medicine Žutog cara''), identifikuje mozak kao središte [[mudrost]]i i osjeta, razvija teorije ličnosti zasnovane na ravnoteži principa [[yin i yang]], te mentalne poremećaje objašnjava kroz fiziološke i društvene neravnoteže. Dalji razvoj proučavanja mozga i mentalnih funkcija u kineskoj tradiciji intenziviran je tokom [[Dinastija Qing|dinastije Qing]], posebno kroz radove učenjaka pod utjecajem zapadne nauke, kao što su Fang Yizhi (1611–1671), Liu Zhi (1660–1730) i Wang Qingren (1768–1831). Wang Qingren je naglašavao ulogu mozga kao središta nervnog sistema, povezao mentalne poremećaje s bolestima mozga, istraživao uzroke snova i [[Nesanica|nesanice]], te razvio ranu teoriju funkcionalne lateralizacije [[Moždana hemisfera|moždanih hemisfera]].&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot;&gt;{{cite book |editor-last=Baker |editor-first=David B. |date=2012 |title=The Oxford Handbook of the History of Psychology |url=https://api.pageplace.de/preview/DT0400.9780199710652_A23608123/preview-9780199710652_A23608123.pdf |publisher=Oxford University Press |location=New York |isbn=978-0195366556 |access-date=23. 4. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Pod utjecajem [[Hinduizam|hinduizma]], [[indijska filozofija]] razvila je složena razmatranja o prirodi i vrstama svijesti. U tekstovima poput ''[[Upanišade|Upanišada]]'' i drugih [[Vedski period|vedskih]] spisa, koji čine osnov hinduističke tradicije, posebno se ističe razlikovanje između prolaznog, svakodnevnog aspekta ličnosti i [[atman]]a (trajnog, nepromjenjivog sebstva). Različite hinduističke filozofske škole, kao i [[budizam]], preispitivale su ovakvo shvatanje sebstva, ali su pritom naglašavale značaj postizanja viših stanja svijesti i samospoznaje. U tom kontekstu, [[joga]] obuhvata skup praksi i tehnika usmjerenih ka razvoju svijesti, samodiscipline i unutrašnje ravnoteže. Utjecaj ovih ideja proširio se i izvan indijskog kulturnog prostora. Tako je [[teozofija]], religijsko-filozofski pokret koji je utemeljila [[Helena Blavatsky]], bila inspirisana indijskim učenjima tokom njenog boravka u [[Britanska Indija|Britanskoj Indiji]].&lt;ref name=&quot;Paranjpe_India_2006&quot;&gt;{{cite book |last=Paranjpe |first=Anand C. |editor-last=Brock |editor-first=Adrian C. |date=2006 |title=From Tradition through Colonialism to Globalization: Reflections on the History of Psychology in India |book-title=Internationalizing the History of Psychology |url=https://www.cambridge.org/core/books/internationalizing-the-history-of-psychology/D695536F2C86208B1C8819A293E5D48B |publisher=Cambridge University Press |access-date=23. 4. 2026 |isbn=978-0521835992 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Raju_Indian_Thought_1985&quot;&gt;{{cite book |last=Raju |first=P. T. |date=1985 |title=Structural Depths of Indian Thought |url=https://archive.org/details/structuraldepths0000raju |publisher=State University of New York Press |location=Albany |pages=35–36 |isbn=978-0887061394 |access-date=23. 4. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Psihologija je bila predmet interesovanja mislioca [[Prosvjetiteljstvo]] u [[Evropa|Evropi]]. U [[Njemačka|Njemačkoj]] je [[Gottfried Wilhelm Leibniz]] (1646–1716) razvio filozofsko shvatanje prema kojem se mentalni procesi odvijaju kontinuirano, bez naglih prekida između različitih stanja svijesti. Oslanjajući se na svoje radove iz [[Matematika|matematike]], posebno na razvoj diferencijalnog i integralnog računa, Leibniz je smatrao da se promjene u svijesti dešavaju postepeno, u vidu neprekidnog niza manjih promjena. U tom okviru uveo je pojam ″malih percepcija″ ([[Latinski jezik|lat.]] ''petites perceptions''), kojim je označio nesvjesne ili jedva primjetne mentalne procese koji, iako pojedinačno nisu dostupni svijesti, zajedno utječu na svjesno iskustvo. Prema njegovom shvatanju, razlika između svjesnih i nesvjesnih sadržaja nije kvalitativna (nije riječ o potpuno različitim vrstama pojava), već kvantitativna (zasniva se na intenzitetu i jasnoći percepcije).&lt;ref name=&quot;Hatfield_1990&quot;&gt;{{cite book |last=Hatfield |first=Gary |date=1990 |title=The Natural and the Normative: Theories of Spatial Perception from Kant to Helmholtz |url=https://archive.org/details/naturalnormative0000hatf |publisher=MIT Press |location=Cambridge, MA |isbn=978-0262081863 |access-date=23. 4. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Leibniz_1989&quot;&gt;{{cite book |last=Leibniz |first=Gottfried Wilhelm |editor-last1=Ariew |editor-first1=Roger |editor-last2=Garber |editor-first2=Daniel |date=1989 |title=Philosophical Essays |url=https://archive.org/details/philosophicaless0000leib |publisher=Hackett Publishing |location=Indianapolis |isbn=978-0872200623 |access-date=23. 4. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; [[Christian Wolff]] je psihologiju nastojao utemeljiti kao posebnu nauku. U djelima ''Psychologia Empirica'' (1732) i ''Psychologia Rationalis'' (1734) sistematski je razradio empirijski i racionalni pristup proučavanju psihičkih pojava.&lt;ref name=&quot;Hatfield_1990&quot; /&gt; [[Immanuel Kant]] je psihologiju posmatrao u okviru [[antropologija|antropologije]], ali je bio skeptičan prema mogućnosti njenog razvoja kao eksperimentalne nauke. Smatrao je da se unutrašnja iskustva ne mogu proučavati na način analogan prirodnim naukama poput hemije, jer se sadržaji svijesti ne mogu izdvojiti, kontrolisati i ponovo kombinovati po volji istraživača. Također je isticao da sam čin posmatranja mijenja stanje posmatranog mentalnog procesa, čime se otežava njegovo objektivno ispitivanje.&lt;ref name=&quot;Hatfield_1990&quot; /&gt;

Krajem 18. stoljeća, Ferdinand Ueberwasser (1752–1812) uveo je naziv ''empirijska psihologija'' u akademski kontekst, te je 1783. na Univerzitetu u Münsteru nosio titulu profesora empirijske psihologije i [[Logika|logike]]. Njegova predavanja predstavljaju jedan od ranih pokušaja institucionalizacije psihologije kao nauke. Međutim, dalji razvoj ovih inicijativa bio je prekinut uslijed političkih i društvenih previranja izazvanih [[Napoleonski ratovi|napoleonskim ratovima]].&lt;ref name=&quot;Schwarz_Pfister_2016&quot;&gt;{{cite journal |last1=Schwarz |first1=Katharina A. |last2=Pfister |first2=Roland |date=2016 |title=Scientific psychology in the 18th century: A historical rediscovery |journal=Perspectives on Psychological Science |volume=11 |issue=3 |pages=399–407 |doi=10.1177/1745691616635601 |url=https://www.academia.edu/96197097/Scientific_Psychology_in_the_18th_Century_A_Historical_Rediscovery |access-date=23. 4. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Nakon tog perioda, vlasti u [[Pruska|Pruskoj]] su reformisale obrazovni sistem, pa je psihologija 1825. uvedena kao obavezan predmet, čemu su podršku dali filozofi [[Georg Wilhelm Friedrich Hegel]] i [[Johann Friedrich Herbart]]. Iako je time dobila svoje mjesto u obrazovanju, psihologija se u to vrijeme još uvijek nije razvila kao eksperimentalna nauka.&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot; /&gt; U [[Engleska|Engleskoj]] su rana razmišljanja o psihologiji bila povezana s teorijom [[Fenologija|frenologije]], koja je pokušavala objasniti osobine ličnosti na osnovu oblika [[Lobanja|lobanje]]. Istovremeno, interes za psihološka pitanja bio je povezan s društvenim problemima, poput [[Alkoholizam|alkoholizma]], [[Nasilje|nasilja]] i uslova u ustanovama za osobe s psihičkim poteškoćama.&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot; /&gt;

=== Počeci eksperimentalne psihologije ===

[[Datoteka:James McKeen Cattell.jpg|mini|desno|300px|[[James McKeen Cattell]], prvi profesor psihologije u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]]]]
[[Datoteka:Wundt-research-group.jpg|mini|desno|300px|[[Wilhelm Wundt]] (sjedi), njemački psiholog, sa saradnicima u svom psihološkom laboratoriju, prvom takve vrste, oko 1880.]]
[[Datoteka:One of Pavlov's dogs.jpg|mini|desno|300px|Jedan od pasa korištenih u eksperimentu ruskog psihologa [[Ivan Pavlov|Ivana Pavlova]] sa hirurški ugrađenom kanilom za mjerenje salivacije, prepariran u Muzeju Pavlova u [[Rjazan]]u u Rusiji]]

Filozof [[John Stuart Mill]] smatrao je da ljudski um može biti predmet naučnog istraživanja, iako je takva nauka u određenoj mjeri neprecizna.&lt;ref name=&quot;Henley_2018_History_Psychology&quot;&gt;{{cite book |last=Henley |first=Tracy |title=Hergenhahn's An Introduction to the History of Psychology |edition=8 |publisher=Cengage Learning |year=2018 |isbn=978-1-337-67125-5 |url=https://books.google.ba/books?id=0g9EDwAAQBAJ |access-date=11. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Mill je predložio koncept &quot;mentalne [[hemija|hemije]]&quot;, prema kojem se jednostavne misli mogu povezivati i tako stvarati složenije ideje. [[Gustav Fechner]] počeo je 1830-ih u [[Leipzig]]u provoditi istraživanja iz oblasti [[psihofizika|psihofizike]]. Formulisao je načelo prema kojem se čovjekova percepcija podražaja mijenja [[logaritam|logaritamski]] u odnosu na njegov intenzitet.&lt;ref name=&quot;Leahey_2001_Modern_Psychology&quot;&gt;{{cite book |last=Leahey |first=Thomas Hardy |title=A History of Modern Psychology |edition=3 |publisher=Prentice Hall |year=2001 |isbn=978-0-13-017573-1 |url=https://books.google.ba/books/about/A_History_of_Modern_Psychology.html?id=7ntWAAAAYAAJ |access-date=11. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; To načelo postalo je poznato kao [[Weber-Fechnerov zakon]]. Fechnerovo djelo ''Elementi psihofizike'' iz 1860. osporilo je Kantovo negativno stajalište o mogućnosti kvantitativnog istraživanja uma.&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Fechner_1860_Psychophysik_Vol1&quot;&gt;{{cite book |last=Fechner |first=Gustav Theodor |title=Elemente der Psychophysik |volume=1 |publisher=Breitkopf und Härtel |year=1860 |url=https://books.google.ba/books?id=C1cOAAAAQAAJ&amp;printsec=frontcover |access-date=11. 8. 2026 |language=de}}&lt;/ref&gt; Fechner je pokazao da se &quot;mentalnim procesima mogu pridružiti brojčane vrijednosti, ali i da se one mogu mjeriti eksperimentalnim metodama&quot;.&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot; /&gt;

U [[Heidelberg]]u je [[Hermann von Helmholtz]] provodio srodna istraživanja čulne percepcije i obučavao [[Fiziologija|fiziologa]] [[Wilhelm Wundt|Wilhelma Wundta]]. Wundt je potom prešao na [[Univerzitet u Leipzigu]], gdje je osnovao psihološki laboratorij koji je označio početak [[Eksperimentalna psihologija|eksperimentalne psihologije]] kao zasebne naučne discipline. Wundt je nastojao razložiti mentalne procese na njihove najosnovnije sastavne dijelove, djelimično pod utjecajem analogije s tadašnjim napretkom u hemiji i njenim uspješnim proučavanjem elemenata i strukture materije.&lt;ref name=&quot;SEP_Wundt&quot;&gt;{{cite encyclopedia |last=Kim |first=Alan |title=Wilhelm Maximilian Wundt |encyclopedia=Stanford Encyclopedia of Philosophy |editor-last=Zalta |editor-first=Edward N. |editor2-last=Nodelman |editor2-first=Uri |publisher=Metaphysics Research Lab, Stanford University |year=2022 |url=https://plato.stanford.edu/entries/wilhelm-wundt/ |access-date=11. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; [[Paul Flechsig]] i [[Emil Kraepelin]] ubrzo su u Leipzigu osnovali još jedan utjecajan laboratorij, usmjeren na eksperimentalnu [[psihijatrija|psihijatriju]].&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot; /&gt;

[[James McKeen Cattell]], profesor psihologije na [[Univerzitet u Pennsylvaniji|Univerzitetu u Pennsylvaniji]] i [[Univerzitet Columbia|Univerzitetu Columbia]] te suosnivač časopisa ''[[Psychological Review]]'', bio je prvi profesor psihologije u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]].&lt;ref name=&quot;NHPRC_Cattell_Letters&quot;&gt;{{cite web |author=National Historical Publications and Records Commission |title=An Education in Psychology: James McKeen Cattell’s Journal and Letters from Germany and England, 1880–1888 |website=National Archives and Records Administration (NARA) |publisher=U.S. National Archives |year=2026 |url=https://www.archives.gov/nhprc/projects/catalog/james-mckeen-cattell |access-date=11. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Njemački psiholog [[Hermann Ebbinghaus]], istraživač na [[Univerzitet u Berlinu|Univerzitetu u Berlinu]], bio je jedan od značajnih istraživača psihologije 19. stoljeća. Bio je pionir eksperimentalnog proučavanja [[Pamćenje|pamćenja]] i razvio je kvantitativne modele [[Učenje|učenja]] i [[Zaboravljanje|zaboravljanja]].&lt;ref name=&quot;Wozniak_1999_Ebbinghaus&quot;&gt;{{cite web |last=Wozniak |first=Robert H. |title=Classics in the History of Psychology -- Ebbinghaus (1885/1913) by R. H. Wozniak |website=Classics in the History of Psychology |publisher=York University |year=1999 |editor-last=Green |editor-first=Christopher D. |url=https://psychclassics.yorku.ca/Ebbinghaus/wozniak.htm |access-date=11. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Početkom 20. stoljeća [[Wolfgang Köhler]], [[Max Wertheimer]] i [[Kurt Koffka]] bili su među osnivačima škole [[Geštalt psihologija|geštalt psihologije]]. Ovaj pristup zasniva se na shvatanju da ljudi pojave doživljavaju kao organizovane cjeline. Za razliku od [[redukcionizam|redukcionističkog]] pristupa, koji [[Misao|misli]] i [[ponašanje]] nastoji svesti na manje sastavne elemente, predstavnici geštalt psihologije naglašavali su da je iskustvo kao cjelina od posebnog značaja te da cjelina predstavlja više od prostog zbira svojih dijelova.&lt;ref name=&quot;Koffka_1935_Gestalt_Psychology&quot;&gt;{{cite book |last=Koffka |first=Kurt |title=Principles of Gestalt Psychology |publisher=Harcourt, Brace and Company |location=New York |year=1935 |page=176 |url=https://archive.org/details/in.ernet.dli.2015.7888 |access-date=11. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Psiholozi u [[Njemačka|Njemačkoj]], [[Danska|Danskoj]], [[Austrija|Austriji]], [[Engleska|Engleskoj]] i [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]] ubrzo su slijedili Wundtov primjer i počeli osnivati psihološke laboratorije.&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot; /&gt; [[G. Stanley Hall]], Amerikanac koji je studirao kod Wundta, osnovao je psihološki laboratorij koji je stekao međunarodni utjecaj. Laboratorij je djelovao na [[Univerzitet &quot;Johns Hopkins&quot;|Univerzitetu &quot;Johns Hopkins&quot;]]. Hall je kasnije podučavao [[Yūjirō Motora|Yūjirōa Motoru]], koji je eksperimentalnu psihologiju, s naglaskom na psihofiziku, uveo na [[Univerzitet u Tokiju|Carski univerzitet u Tokiju]].&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot; /&gt; Wundtov asistent [[Hugo Münsterberg]] predavao je psihologiju na [[Univerzitet Harvard|Harvardu]], gdje je među njegovim studentima bio i [[Narendra Nath Sen Gupta]], koji je 1905. osnovao odsjek za psihologiju i psihološki laboratorij na [[Univerzitet u Kalkuti|Univerzitetu u Kalkuti]].&lt;ref name=&quot;Paranjpe_India_2006&quot; /&gt; Wundtovi studenti [[Walter Dill Scott]], [[Lightner Witmer]] i [[James McKeen Cattell]] radili su na razvoju testova mentalnih sposobnosti. Cattell, koji je također studirao kod [[Eugenika|eugeničara]] [[Francis Galton|Francisa Galtona]], kasnije je osnovao [[Harcourt Assessment|Psychological Corporation]]. Witmer se usmjerio na psihološko testiranje djece, dok se Scott bavio odabirom zaposlenika.&lt;ref name=&quot;Leahey_2001_Modern_Psychology&quot; /&gt;

Drugi Wundtov student, Englez [[Edward Titchener]], osnovao je program psihologije na [[Univerzitet Cornell|Univerzitetu Cornell]] i razvio [[Strukturalizam (psihologija)|strukturalističku psihologiju]]. Osnovna ideja strukturalizma bila je analiza i klasifikacija različitih aspekata uma, prvenstveno metodom [[introspekcija|introspekcije]].&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot; /&gt; [[William James]], [[John Dewey]] i [[Harvey Carr]] razvijali su [[Funkcionalna psihologija|funkcionalizam]], širi pristup psihologiji koji se oslanjao na Darwinovu ideju da svako ponašanje ima svoju svrhu i ulogu u prilagođavanju pojedinca okolini. James je 1890. objavio utjecajno djelo ''[[Principi psihologije]]'', u kojem je dodatno razradio neke ideje strukturalizma. U njemu je opisao [[Tok svijesti (psihologija)|tok svijesti]]. Jamesove ideje privukle su veliki broj američkih studenata novoj naučnoj disciplini.&lt;ref name=&quot;James1983&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Leahey_2001_Modern_Psychology&quot; /&gt; Dewey je povezao psihologiju s društvenim pitanjima, posebno zagovaranjem [[progresivno obrazovanje|progresivnog obrazovanja]], razvijanjem moralnih vrijednosti kod djece i uključivanjem imigranata u društvo.&lt;ref name=&quot;Leahey_2001_Modern_Psychology&quot; /&gt;

Drugi pravac eksperimentalne psihologije, snažnije povezan s fiziologijom, razvio se u Južnoj Americi pod vodstvom [[Horacio G. Piñero|Horacija G. Piñera]] na [[Univerzitet u Buenos Airesu|Univerzitetu u Buenos Airesu]].&lt;ref name=&quot;Taiana_2006_Transatlantic_Migration&quot;&gt;{{cite book |last=Taiana |first=Cecilia |chapter=Transatlantic Migration of the Disciplines of Mind: Examination of the Reception of Wundt's and Freud's Theories in Argentina |editor-last=Brock |editor-first=Adrian C. |title=Internationalizing the History of Psychology |publisher=New York University Press |location=New York |year=2006 |pages=34–55 |isbn=978-0-8147-9944-4 |doi=10.18574/nyu/9780814739082.003.0006 |chapter-url=https://www.uplopen.com/reader/chapters/pdf/10.18574/nyu/9780814739082.003.0006 |access-date=11. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; I u [[Rusija|Rusiji]] istraživači su sve veću pažnju posvećivali biološkoj osnovi psihologije. Taj pravac započeo je, između ostalog, esejom [[Ivan Sečenov|Ivana Sečenova]] iz 1873. &quot;Ko treba razvijati psihologiju i kako?&quot;. Sečenov je razvio ideju o [[refleks|moždanim refleksima]] i odlučno zastupao [[determinizam|determinističko]] shvatanje ljudskog ponašanja.&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot; /&gt; Rusko-sovjetski [[Filologija|fiziolog]] [[Ivan Pavlov]] otkrio je na primjeru pasa proces učenja poznat kao [[klasično uslovljavanje]], a potom ga je proučavao i u kontekstu ljudskog ponašanja.&lt;ref name=&quot;Windholz_1997_Pavlov&quot;&gt;{{cite journal |last=Windholz |first=George |title=Ivan P. Pavlov: An overview of his life and psychological work |journal=American Psychologist |volume=52 |issue=9 |pages=941–946 |year=1997 |doi=10.1037/0003-066X.52.9.941 |url=https://psycnet.apa.org/record/1997-05605-003 |url-access=subscription |access-date=11. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Konsolidacija i finansiranje ===

Jedno od prvih psiholoških društava bilo je ''La Société de Psychologie Physiologique'' u [[Francuska|Francuskoj]], koje je djelovalo od 1885. do 1893. Prvi sastanak Međunarodnog kongresa psihologije, pod pokroviteljstvom [[Međunarodna unija psiholoških nauka|Međunarodne unije psiholoških nauka]], održan je u [[Pariz]]u u augustu 1889, u vrijeme održavanja [[Svjetska izložba u Parizu 1889.|Svjetske izložbe]] kojom je obilježena stogodišnjica [[Francuska revolucija|Francuske revolucije]]. [[William James]] bio je jedan od trojice Amerikanaca među 400 učesnika. [[Američko psihološko udruženje]] (APA) osnovano je ubrzo nakon toga, 1892. Međunarodni kongres nastavio se održavati u različitim evropskim gradovima, uz široko međunarodno učešće. Na Šestom kongresu, održanom u [[Ženeva|Ženevi]] 1909, izlaganja su održana na [[Ruski jezik|ruskom]], [[Kineski jezik|kineskom]] i [[Japanski jezik|japanskom jeziku]], kao i na [[Esperanto|esperantu]]. Nakon prekida uzrokovanog [[Prvi svjetski rat|Prvim svjetskim ratom]], Sedmi kongres održan je u [[Oxford]]u, uz znatno veće učešće britanskih i američkih psihologa, čije su zemlje izašle kao pobjednice iz rata. Godine 1929. kongres je održan na [[Univerzitet Yale|Univerzitetu Yale]] u [[New Haven]]u u [[Connecticut]]u, uz učešće nekoliko stotina članova APA-e.&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot; /&gt;

[[Univerzitet u Tokiju|Carski univerzitet u Tokiju]] imao je važnu ulogu u širenju moderne psihologije u istočnoj [[Azija|Aziji]]. Nove ideje u psihologiji iz [[Japan]]a su se potom širile u [[Kina|Kinu]].

Američka psihologija stekla je veći društveni i institucionalni značaj nakon ulaska Sjedinjenih Američkih Država u [[Prvi svjetski rat]]. Stalni odbor kojim je rukovodio [[Robert Yerkes]] provodio je testove mentalnih sposobnosti, poznate kao &quot;[[Army Alpha]]&quot; i &quot;[[Army Beta]]&quot;, na gotovo 1,8 miliona [[vojnik]]a.&lt;ref name=&quot;Tomes_2010&quot;&gt;{{cite book |last=Tomes |first=Nancy |chapter=The Development of Clinical Psychology, Social Work, and Psychiatric Nursing: 1900–1980s |editor-last=Wallace |editor-first=Edwin R. |editor2-last=Gach |editor2-first=John |title=History of Psychiatry and Medical Psychology: With an Epilogue on Psychiatry and the Mind-Body Relation |publisher=Springer Science &amp; Business Media |location=New York |year=2010 |pages=505–528 |isbn=978-0-387-34708-0 |doi=10.1007/978-0-387-34708-0_16 |url=https://books.google.ba/books?id=64Y6wtqzs7IC |access-date=12. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Nakon toga, [[porodica Rockefeller]] je, posredstvom [[Vijeće za istraživanje društvenih nauka|Vijeća za istraživanje društvenih nauka]], počela finansirati istraživanja ponašanja.&lt;ref name=&quot;Samelson_1985_Kingdom_Behavior&quot;&gt;{{cite journal |last=Samelson |first=Franz |title=Organizing for the Kingdom of Behavior: Academic Battles and Organizational Policies in the Twenties |journal=Journal of the History of the Behavioral Sciences |volume=21 |issue=1 |pages=33–47 |year=1985 |doi=10.1002/1520-6696(198501)21:1&lt;33::AID-JHBS2300210105&gt;3.0.CO;2-4 |url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1002/jhbs.21773 |url-access=subscription |access-date=12. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Pols_1999_World_as_Laboratory&quot;&gt;{{cite book |last=Pols |first=Hans |chapter=The World as Laboratory: Strategies of Field Research Developed by Mental Hygiene Psychologists in Toronto, 1920–1940 |editor-last=Richardson |editor-first=Theresa R. |editor2-last=Fisher |editor2-first=Donald |title=Development of the Social Sciences in the United States and Canada: The Role of Philanthropy |series=Social and Policy Issues in Education / The David C. Anchin Series |publisher=Bloomsbury Academic |year=1999 |pages=115–142 |isbn=978-1-56750-406-4 |url=https://books.google.com/books?id=f_X1AAAAMAAJ |access-date=12. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Dobrotvorne organizacije povezane s porodicom Rockefeller finansirale su Nacionalni komitet za mentalnu higijenu, koji je širio koncept [[Mentalni poremećaj|mentalnih bolesti]] i zalagao se za primjenu psiholoških spoznaja u odgoju djece.&lt;ref name=&quot;Tomes_2010&quot; /&gt; Putem Biroa za socijalnu higijenu, a kasnije i finansiranjem istraživanja [[Alfred Kinsey|Alfreda Kinseyja]], Rockefellerove fondacije pomogle su uspostavljanju istraživanja seksualnosti u Sjedinjenim Američkim Državama.&lt;ref name=&quot;Bullough_1985_Rockefellers&quot;&gt;{{cite journal |last=Bullough |first=Vern L. |title=The Rockefellers and sex research |journal=The Journal of Sex Research |volume=21 |issue=2 |pages=113–125 |year=1985 |doi=10.1080/00224498509551253 |url=https://doi.org/10.1080/00224498509551253 |url-access=subscription |access-date=12. 8. 2026 |language=en |quote=Njihov značaj je teško precijeniti. Zapravo, u periodu između 1914. i 1954, Rockefellerovi su bili gotovo jedini izvor podrške istraživanjima seksualnosti u Sjedinjenim Američkim Državama. Odluke koje su donosili njihovi naučni savjetnici o prirodi istraživanja koja treba podržati i načinu na koji se ona provode, kao i o temama koje ispunjavaju uslove za finansijsku podršku, oblikovale su cjelokupno polje istraživanja seksualnosti i na mnogo načina ga nastavljaju podržavati i danas.}}&lt;/ref&gt;

[[Eugenika u Sjedinjenim Američkim Državama|Eugenički pokret]] izvršio je značajan utjecaj na razvoj američke psihologije, pri čemu su veliku ulogu imale institucije poput [[Ured za evidenciju eugenike|Ureda za evidenciju eugenike]] (koji je finansirala Carnegiejeva fondacija) i [[Fond &quot;Pioneer&quot;|Fonda &quot;Pioneer&quot;]], koji je osnovao [[Wickliffe Draper]]. Tokom 1910-ih i 1920-ih [[eugenika]] je postala uobičajena tema na nastavi psihologije. Psihološki studiji često su služili kao sredstvo širenja eugeničke propagande, a eugeničke teme uključivane su u nastavu na vodećim američkim univerzitetima.&lt;ref name=&quot;Guthrie_1976_Even_Rat_White&quot;&gt;{{cite book |last=Guthrie |first=Robert V. |title=Even the Rat was White: A Historical View of Psychology |chapter=Psychology and Race |publisher=Harper &amp; Row |location=New York |year=1976 |isbn=978-0-06-042561-6 |url=https://books.google.ba/books/about/Even_the_Rat_was_White.html?id=iEruAAAAMAAJ |access-date=12. 8. 2026 |language=en |quote=Kursevi psihologije često su služili kao sredstva za propagandu eugenike. Jedan diplomac programa obuke Ureda za evidenciju eugenike napisao je: 'Nadam se da ću služiti cilju infiltriranjem eugenike u umove nastavnika. Možda će vas zanimati da svaki student koji ovdje sluša psihologiju razrađuje svoju porodičnu historiju i pravi svoje porodično stablo.' Harvard, Columbia, Brown, Cornell, Wisconsin i Northwestern bili su među vodećim akademskim institucijama na kojima se predavala eugenika u okviru kurseva psihologije.}}&lt;/ref&gt;

Za razliku od Sjedinjenih Američkih Država, psihologija je u [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]] nailazila na otpor naučnih i medicinskih institucija. Do 1939. na univerzitetima u [[Engleska|Engleskoj]] postojalo je samo šest katedri za psihologiju.&lt;ref name=&quot;Michell_1999&quot;&gt;{{cite book |last=Michell |first=Joel |title=Measurement in Psychology: A Critical History of a Methodological Concept |series=Ideas in Context |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge |year=1999 |page=143 |isbn=978-0-521-62120-5 |doi=10.1017/CBO9780511490040 |url=https://books.google.ba/books?id=oNIcvjpDQeQC |access-date=12. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] i [[Hladni rat|Hladnog rata]], američke vojne i obavještajne agencije – uključujući [[Ured za strateške službe]] (OSS) i njegovog nasljednika, [[Centralna obavještajna agencija|Centralnu obavještajnu agenciju]] (CIA) – postale su među vodećim finansijerima psiholoških istraživanja. Psiholog s [[Univerzitet u Michiganu|Univerziteta u Michiganu]] [[Dorwin Cartwright]] izvijestio je da su univerzitetski istraživači 1939–1941. započeli opsežna istraživanja [[propaganda|propagande]]. Primijetio je da je &quot;u posljednjim mjesecima rata socijalni psiholog postao prvenstveno odgovoran za određivanje sedmične propagandne politike Vlade Sjedinjenih Američkih Država&quot;. Cartwright je također naveo da su psiholozi imali značajnu ulogu u upravljanju domaćom privredom.&lt;ref name=&quot;Cartwright_1948_Social_Psychology_WWII&quot;&gt;{{cite journal |last=Cartwright |first=Dorwin |title=Social Psychology in the United States During the Second World War |journal=Human Relations |volume=1 |issue=3 |pages=333–352 |year=1948 |doi=10.1177/001872674800100305 |url=https://journals.sagepub.com/doi/10.1177/001872674800100305 |url-access=subscription |access-date=12. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Američka vojska uvela je novi [[Opći vojni test klasifikacije|opći klasifikacijski test]] za procjenu sposobnosti miliona vojnika. Također je provodila opsežna psihološka istraživanja [[Samuel A. Stouffer|morala i mentalnog zdravlja vojnika]].&lt;ref name=&quot;Schonfeld_2016_Occupational_Health&quot;&gt;{{cite book |last=Schonfeld |first=Irvin Sam |last2=Chang |first2=Chu-Hsiang |title=Occupational Health Psychology: Work, Stress, and Health |publisher=Springer Publishing Company |location=New York |year=2016 |isbn=978-0-8261-9967-6 |doi=10.1891/9780826199683 |url=https://connect.springerpub.com/content/book/978-0-8261-9968-3 |url-access=subscription |access-date=12. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Tokom 1950-ih [[Fondacija &quot;Rockefeller&quot;]] i [[Fondacija &quot;Ford&quot;]] sarađivale su s [[Centralna obavještajna agencija|Centralnom obavještajnom agencijom]] na finansiranju istraživanja [[psihološko ratovanje|psihološkog ratovanja]].&lt;ref name=&quot;Lutz_1997_Epistemology_Bunker&quot;&gt;{{cite book |last=Lutz |first=Catherine |chapter=Epistemology of the Bunker: The Brainwashed and Other New Subjects of Permanent War |editor-last=Pfister |editor-first=Joel |editor2-last=Schnog |editor2-first=Nancy |title=Inventing the Psychological: Toward a Cultural History of Emotional Life in America |publisher=Yale University Press |location=New Haven, CT |year=1997 |pages=245–267 |isbn=978-0-300-06809-2 |chapter-url=https://books.google.ba/books?id=hwVWpV6jBzoC |access-date=12. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Godine 1965. javna kontroverza skrenula je pažnju na vojni [[Projekt &quot;Camelot&quot;]], koji je u javnosti često nazivan &quot;Manhattanskim projektom društvenih nauka&quot; zbog svog ogromnog budžeta i obima. Projekt je uključivao psihologe i [[Antropologija|antropologe]] u analizu planova i politika stranih država u strateške svrhe.&lt;ref name=&quot;Cina_1981&quot;&gt;{{cite thesis |last=Cina |first=Carol |title=Social Science for Whom?: A Structural History of Social Psychology |degree=Ph.D. dissertation |publisher=State University of New York at Stony Brook |location=Stony Brook, NY |year=1981 |id=OCLC 10263081 |url=https://search.worldcat.org/title/Social-science-for-whom-:-a-structural-history-of-social-psychology/oclc/10263081 |access-date=12. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Projekt je, da je realiziran u planiranom obimu, bio zamišljen kao jedan od najvećih i najskuplje finansiranih projekata bihevioralnih istraživanja u historiji Sjedinjenih Američkih Država.&lt;ref name=&quot;Herman_1993_Psychology_Politics&quot;&gt;{{cite thesis |last=Herman |first=Ellen |title=Psychology as Politics: How Psychological Experts Transformed Public Life in the United States, 1940-1970 |degree=Ph.D. dissertation |publisher=Brandeis University |location=Waltham, MA |year=1993 |url=https://books.google.ba/books/about/Psychology_as_Politics.html?id=NzWtZwEACAAJ |access-date=12. 8. 2026 |language=en |quote=Da je ostvaren, projekat CAMELOT bio bi najveći, i zasigurno najizdašnije finansirani, istraživački projekat u oblasti nauka o ponašanju u historiji SAD-a. Sa ugovorom od 4 do 6 miliona dolara tokom trogodišnjeg perioda, smatran je, i često nazivan, pravim projektom Manhattan za nauke o ponašanju, bar od strane mnogih intelektualaca čije su usluge bile veoma tražene.}}&lt;/ref&gt;

U Njemačkoj je nakon [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] psihologija stekla institucionalni utjecaj kroz vojni sektor, koji se u [[Nacistička Njemačka|nacističkom periodu]] znatno proširio zajedno s ostatkom oružanih snaga. Pod vodstvom [[Matthias Göring|Matthiasa Göringa]], rođaka [[Hermann Göring|Hermanna Göringa]], [[Berlinski psihoanalitički institut]] reorganizovan je i preimenovan u Göringov institut. [[Psihoanaliza|Psihoanalitičari]] koji su zastupali [[Sigmund Freud|Freudov]] pristup bili su protjerivani i progonjeni u okviru antijevrejske politike vladajuće partije ([[Nacistička stranka|NSDAP]]), dok su se svi preostali psiholozi morali javno distancirati od radova [[Sigmund Freud|Sigmunda Freuda]], osnivača psihoanalize, i [[Alfred Adler|Alfreda Adlera]], osnivača individualne psihologije.&lt;ref name=&quot;Cocks_1985_Psychotherapy_Third_Reich&quot;&gt;{{cite book |last=Cocks |first=Geoffrey |title=Psychotherapy in the Third Reich: The Göring Institute |publisher=Oxford University Press |location=New York |year=1985 |isbn=978-0-19-503461-5 |url=https://books.google.ba/books/about/Psychotherapy_in_the_Third_Reich.html?id=RfzaAAAAMAAJ |access-date=12. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Göringov institut bio je dobro finansiran tokom cijelog rata i imao je zadatak da razvije &quot;novu njemačku psihoterapiju&quot;. Ideja je bila da se psihoterapija ne bavi samo liječenjem simptoma, već aktivnim preodgojem i usmjeravanjem pojedinca prema ciljevima &quot;narodne zajednice&quot;. Primarni cilj bio je vraćanje radne i vojne sposobnosti njemačkih građana kako bi služili ratnim ciljevima [[Nacistička Njemačka|nacističke države]].&lt;ref name=&quot;Cocks_1985_Psychotherapy_Third_Reich&quot; /&gt;

[[Harald Schultz-Hencke]] povezao je psihologiju s nacističkim shvatanjima biologije i rasnog porijekla te kritikovao psihoanalizu kao proučavanje slabih i &quot;degenerisanih&quot; osoba.&lt;ref name=&quot;Cocks_1985_Psychotherapy&quot;&gt;{{cite book |last=Cocks |first=Geoffrey |title=Psychotherapy in the Third Reich: The Göring Institute |publisher=Oxford University Press |location=New York |year=1985 |isbn=978-0-19-503461-5 |url=https://books.google.ba/books/about/Psychotherapy_in_the_Third_Reich.html?id=RfzaAAAAMAAJ |access-date=12. 8. 2026 |language=en |quote=Za Schultz-Henckea u ovom eseju iz 1934, životne ciljeve određivala je ideologija, a ne nauka. U slučaju psihoterapije, zdravlje je definisao u terminima krvi, jake volje, osposobljenosti, discipline (Zucht und Ordnung), zajednice, herojskog držanja i fizičke spreme. Schultz-Hencke je takođe iskoristio priliku 1934. da kritikuje psihoanalizu zbog pružanja nesretne tendencije ka oslobađanju kriminalaca od krivice.}}&lt;/ref&gt;

[[Johannes Heinrich Schultz]], njemački psiholog poznat po razvoju tehnike [[autogeni trening|autogenog treninga]], otvoreno je zagovarao [[prisilna sterilizacija|sterilizaciju]] i [[eutanazija|eutanaziju]] osoba koje su smatrane genetski nepoželjnima te je razvio postupke kojima je trebalo olakšati provođenje tih mjera.&lt;ref name=&quot;Brunner_2008_Schultz_National_Socialism&quot;&gt;{{cite journal |last=Brunner |first=Jürgen |last2=Schrempf |first2=Matthias |last3=Steger |first3=Florian |title=Johannes Heinrich Schultz and National Socialism |journal=The Israel Journal of Psychiatry and Related Sciences |volume=45 |issue=4 |pages=257–262 |year=2008 |url=https://doctorsonly.co.il/wp-content/uploads/2011/12/2008_4_5.pdf |access-date=12. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] osnovane su nove institucije, iako su pojedini psiholozi, zbog povezanosti s nacističkim režimom, izgubili profesionalni ugled. [[Alexander Mitscherlich (psiholog)|Alexander Mitscherlich]] osnovao je utjecajni časopis za primijenjenu psihoanalizu ''Psyche''. Uz finansijsku podršku [[Fondacija &quot;Rockefeller&quot;]], Mitscherlich je na [[Univerzitet u Heidelbergu|Univerzitetu u Heidelbergu]] osnovao prvi odjel za kliničku psihosomatsku medicinu. Od 1970. psihologija je postala obavezni dio studija medicine.&lt;ref name=&quot;Cocks_1985_Psychotherapy_Third_Reich&quot; /&gt;

Nakon [[Ruska revolucija|Ruske revolucije]], [[Boljševizam|boljševici]] su psihologiju promovisali kao sredstvo oblikovanja &quot;novog čovjeka&quot; [[Socijalizam|socijalizma]]. Zbog toga su univerzitetski odsjeci za psihologiju obrazovali veliki broj studenata. Nakon završetka studija, za njih su bila dostupna radna mjesta u školama, preduzećima, kulturnim ustanovama i vojsci. Sovjetska država posebno je podržavala [[Pedologija (dijete)|pedologiju]] i proučavanje dječijeg razvoja. [[Lev Vigotski]] postao je jedan od najznačajnijih istraživača u oblasti razvoja djece.&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot; /&gt;

Boljševici su također promovisali [[slobodna ljubav|slobodnu ljubav]] i prihvatili [[Psihoanaliza|psihoanalizu]] kao sredstvo suprotstavljanja seksualnoj represiji.&lt;ref name=&quot;Kozulin_2008&quot;&gt;{{cite book |last=Kozulin |first=Alex |title=Psychology in Utopia: Toward a Social History of Soviet Psychology |publisher=MIT Press |location=Cambridge, MA |year=2008 |isbn=978-0-262-51217-6 |url=https://books.google.am/books/about/Psychology_in_Utopia.html?id=Efo-PgAACAAJ |access-date=12. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Proctor_2014_Reason_Displaces_Love&quot;&gt;{{cite news |last=Proctor |first=Hannah |title=Reason Displaces All Love |newspaper=The New Inquiry |date=2014 |url=https://thenewinquiry.com/reason-displaces-all-love/ |access-date=12. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; 

Iako su [[Pedologija (dijete)|pedologija]] i testiranje inteligencije izgubili podršku vlasti 1936, psihologija je zadržala povlašten položaj kao sredstvo [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]].&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot; /&gt; [[Velika čistka|Staljinove čistke]] teško su pogodile psihologe i stvorile atmosferu straha u toj profesiji, kao i u ostatku sovjetskog društva.&lt;ref name=&quot;Kozulin_2008&quot; /&gt; Među žrtvama čistki bili su i istaknuti [[marksizam|marksistički]] filozofi povezani s psihologijom, uključujući Jurija Frankfurta, Nikolaja Kareva i Ivana Luppola, koji su pogubljeni u zatvorskim logorima. Istu sudbinu doživjeli su [[Aleksej Gastev]] i Isaak Šipilrajn. Psiholozi koji su preživjeli čistke djelovali su u atmosferi stalne sumnje i straha. Pojedinci koji su prethodno bili priznati stručnjaci mogli su preko noći biti proglašeni [[izdaja|izdajnicima]] i &quot;neprijateljima naroda&quot;, dok su njihova imena potom uklanjana iz javnih zapisa i biblioteka.

Nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], u okviru ideoloških čišćenja, teorijski pravci jevrejskih psihologa – među kojima su [[Lev Vigotski]], [[Alexander Luria]] i Aron Zalkind – našli su se pod oštrom osudom režima. Istovremeno, učenje [[Ivan Pavlov|Ivana Pavlova]] postumno je uzdignuto u jedinu zvaničnu doktrinu, dok je sam [[Josif Staljin]] slavljen kao vrhovni autoritet i usmjerivač sovjetske nauke.&lt;ref name=&quot;Kozulin_2008&quot; /&gt;

[[Sovjetski Savez|Sovjetski]] akademski život doživio je određeni stepen liberalizacije tokom [[Hruščovljevo otopljenje|Hruščovljevog otopljenja]]. Teme poput [[kibernetika|kibernetike]], [[lingvistika|lingvistike]] i [[genetika|genetike]] ponovo su postale prihvatljive u naučnim istraživanjima. Razvila se nova oblast [[inženjerska psihologija|inženjerske psihologije]], koja se bavila proučavanjem psiholoških aspekata složenih poslova, poput upravljanja avionom ili rada [[kosmonaut]]a. Interdisciplinarna istraživanja postala su sve zastupljenija, a naučnici poput [[Georgij Ščedrovicki|Georgija Ščedrovickog]] razvijali su sistemske pristupe ljudskom ponašanju.&lt;ref name=&quot;Kozulin_2008&quot; /&gt;

[[Kina|Kineska]] psihologija 20. stoljeća u početku se razvijala po uzoru na američku psihologiju. Prevođena su djela američkih autora, među kojima je bio i [[William James]], osnivani su univerzitetski odsjeci i časopisi posvećeni psihologiji, a formirana su i stručna udruženja, među kojima su bili Kinesko udruženje za psihološko testiranje (1930) i [[Kinesko psihološko društvo]] (1937). Kineski psiholozi bili su poticani da se usmjere na obrazovanje i učenje jezika. Ideja da obrazovanje može omogućiti modernizaciju snažno je utjecala na razvoj kineske psihologije. [[John Dewey]], koji je od 1919. do 1921. držao predavanja kineskoj publici, imao je značajan utjecaj na psihologiju u Kini. Rektor [[Cai Yuanpei|Cai Yuanpei]] predstavio ga je na [[Pekinški univerzitet|Pekinškom univerzitetu]] kao mislioca većeg od [[Konfucije|Konfucija]]. [[Zing-Yang Kuo|Kuo Zing-Yang]], koji je doktorirao na [[Univerzitet Kalifornije|Univerzitetu Kalifornija u Berkeleyju]], postao je rektor [[Univerzitet Zhejiang|Univerziteta Zhejiang]] i popularizovao [[biheviorizam]].&lt;ref name=&quot;Chin_1969&quot;&gt;{{cite book |last=Chin |first=Robert |last2=Chin |first2=Ai-Li S. |title=Psychological Research in Communist China: 1949–1966 |publisher=The MIT Press |location=Cambridge, MA |year=1969 |isbn=978-0-262-03032-8 |url=https://mitpress.mit.edu/9780262030328/psychological-research-in-communist-china/ |access-date=12. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Nakon što je [[Komunistička partija Kine]] preuzela vlast, [[Sovjetski Savez]] pod [[staljinizam|staljinističkom]] vlašću postao je glavni uzor, dok je [[marksizam-lenjinizam]] postao vodeća društvena doktrina, a Pavlovljevo [[klasično uslovljavanje]] prihvaćeno kao sredstvo promjene ponašanja. KPod utjecajem maocizma, kineski psiholozi su nadogradili Lenjinovu teoriju odraza konceptom &quot;aktivne svijesti&quot;, prema kojem pojedinac radom i ideološkom borbom može aktivno mijenjati svoju stvarnost. Razvili su i poseban koncept &quot;spoznaje&quot; kao usklađenosti lične percepcije sa zvaničnom partijskom linijom. Svako neslaganje s doktrinom Komunističke partije smatralo se &quot;neispravnom spoznajom&quot;, odnosno ideološkom i psihološkom greškom koju je trebalo ispraviti političkim preodgojem.&lt;ref name=&quot;Chin_1969&quot; /&gt;

Obrazovanje iz psihologije centralizovano je pod [[Kineska akademija nauka|Kineskom akademijom nauka]], pod nadzorom [[Državno vijeće Narodne Republike Kine|Državnog vijeća Narodne Republike Kine]]. Akademija je 1951. osnovala Ured za istraživanje psihologije, koji je 1956. prerastao u Institut za psihologiju. Budući da se većina vodećih kineskih psihologa školovala u Sjedinjenim Američkim Državama, glavna briga akademije bila je njihova ideološka preorijentacija i obrazovanje u skladu sa sovjetskom doktrinom. Dječija psihologija i pedagogija, usmjerene na obrazovanje koje bi doprinosilo nacionalnom jedinstvu, ostale su među glavnim ciljevima ove discipline.&lt;ref name=&quot;Chin_1969&quot; /&gt;

=== Žene u psihologiji ===
{{Glavni|Spisak psihologinja|Psihologija žena}}

==== 1900–1949 ====

Žene su početkom 20. stoljeća počele davati značajan doprinos razvoju psihologije. Godine 1923. [[Anna Freud]],&lt;ref name=&quot;Noor_McLeod_2026&quot;&gt;{{cite web |last1=Noor |first1=Iqra |title=Anna Freud: Theory &amp; Contributions To Psychology |website=Simply Psychology |editor-last=McLeod |editor-first=Saul |date=2026 |url=https://www.simplypsychology.org/anna-freud.html |access-date=13. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; kćerka [[Sigmund Freud|Sigmunda Freuda]], nadogradila je rad svog oca primjenom različitih [[Odbrambeni mehanizam|odbrambenih mehanizama]], poput [[Poricanje (Freud)|poricanja]] i [[Potiskivanje|potiskivanja]], u [[psihoanaliza|psihoanalitičkom]] radu s djecom. Smatrala je da se, nakon što dijete dostigne [[Latentna faza|latentnu fazu]], dječija analiza može primjenjivati kao oblik [[Psihoterapija|terapije]]. Naglašavala je važnost djetetovog okruženja, podrške njegovom razvoju i prevencije [[neuroza|neuroze]]. Smatrala je da dijete treba posmatrati kao pojedinca s vlastitim pravima te da svaku terapijsku seansu treba prilagoditi njegovim specifičnim potrebama. Poticala je djecu na crtanje, slobodno kretanje i izražavanje na različite načine. Takav pristup doprinosio je izgradnji snažnog terapijskog odnosa s djecom i omogućavao psiholozima da posmatraju njihovo uobičajeno ponašanje. Nastavila je istraživati posljedice razdvajanja djece od porodice, položaj djece iz socioekonomski nepovoljnog okruženja i različite faze dječijeg razvoja, od [[Novorođenče|dojenačke]] do [[Adolescencija|adolescentske]] dobi.&lt;ref name=&quot;Erikson_1993_ChildhoodAndSociety&quot;&gt;{{cite book |last1=Erikson |first1=Erik H. |title=Childhood and Society |publisher=W. W. Norton &amp; Company |date=1993 |isbn=978-0393310689 |url=https://books.google.ba/books/about/Childhood_and_Society.html?id=5JrjqzBMHa8C |access-date=13. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Teorija [[funkcionalna periodičnost|funkcionalne periodičnosti]], prema kojoj su žene tokom [[menstruacija|menstruacije]] navodno bile psihički i fizički oslabljene, imala je posljedice i po [[prava žena]], jer su poslodavci bili manje skloni zapošljavati žene zbog uvjerenja da tokom jedne sedmice svakog mjeseca ne bi bile sposobne za rad. [[Leta Stetter Hollingworth]] nastojala je osporiti tu hipotezu, kao i tvrdnju [[Edward Thorndike|Edwarda L. Thorndikea]] da žene imaju slabije psihološke i fizičke osobine od muškaraca i da su u tom pogledu manje sposobne. Hollingworth je nastojala pokazati da uočene razlike nisu posljedica navodne genetske nadmoći muškaraca, nego društvenih i kulturnih utjecaja. U svojim istraživanjima obuhvatila je i pitanje navodne smanjene sposobnosti žena tokom menstruacije. Tokom tri mjeseca bilježila je rezultate žena i muškaraca na zadacima koji su uključivali kognitivne, perceptivne i motoričke sposobnosti. Nije pronašla dokaze o smanjenju radne sposobnosti žena povezane s [[menstrualni ciklus|menstrualnim ciklusom]].&lt;ref name=&quot;Hollingworth_1914_FunctionalPeriodicity&quot;&gt;{{cite book |last1=Hollingworth |first1=Leta Stetter |title=Functional Periodicity: An Experimental Study of the Mental and Motor Abilities of Women During Menstruation |publisher=Teachers College, Columbia University |location=New York |date=1914 |series=Contributions to Education, No. 69 |editor-last=Green |editor-first=Christopher D. |website=Classics in the History of Psychology |url=https://psychclassics.yorku.ca/Hollingworth/Periodicity/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20230531120000/https://psychclassics.yorku.ca/Hollingworth/Periodicity/ |archive-date=31. 5. 2023 |url-status=live |access-date=13. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Hollingworth je također osporavala pretpostavku da je [[inteligencija]] nasljedna u mjeri koja bi žene činila intelektualno inferiornim u odnosu na muškarce. Smatrala je da žene ne zauzimaju položaje društvene moći prvenstveno zbog [[društvena norma|društvenih normi]] i društvenih uloga koje su im dodijeljene. U radu ''Variability as Related to Sex Differences in Achievement: A Critique'' tvrdila je da je jedan od glavnih problema s kojima se žene suočavaju društveni poredak zasnovan na pretpostavci da imaju manje interesa i sposobnosti od muškaraca.&lt;ref name=&quot;Hollingworth_1914_VariabilitySexDifferences&quot;&gt;{{cite journal |last1=Hollingworth |first1=Leta Stetter |title=Variability as Related to Sex Differences in Achievement: A Critique |journal=American Journal of Sociology |volume=19 |issue=4 |pages=510–530 |date=1914 |doi=10.1086/212287 |url=https://psychclassics.yorku.ca/Hollingworth/sexdiffs.htm |archive-url=https://web.archive.org/web/20230531120000/https://psychclassics.yorku.ca/Hollingworth/sexdiffs.htm |archive-date=31. 5. 2023 |url-status=live |access-date=13. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Kako bi dodatno ispitala ovu tvrdnju, provela je eksperiment s dojenčadi koja još nije bila izložena društvenim normama, uključujući uvjerenje da odrasli muškarci imaju više prilika od žena. Nije pronašla razlike među dojenčadi, osim u pogledu tjelesne veličine. Na osnovu rezultata koji su bili suprotni prvobitnoj hipotezi, Hollingworth je zaključila da ne postoje razlike u fiziološkim i psihološkim osobinama muškaraca i žena koje bi opravdale tvrdnju o općoj inferiornosti žena, niti da menstruacija sama po sebi dovodi do smanjene sposobnosti žena.&lt;ref name=&quot;Weinberger_Daino_2021&quot;&gt;{{cite web |last1=Weinberger |first1=Jessica |title=The Incredible Influence of Women in Psychology |website=Talkspace |editor-last=Daino |editor-first=Jill E. |date=2021 |url=https://www.talkspace.com/blog/important-women-in-history-psychology-therapy/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20230331120000/https://www.talkspace.com/blog/important-women-in-history-psychology-therapy/ |archive-date=31. 3. 2023 |url-status=live |access-date=13. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

U prvoj polovini 20. stoljeća pojavile su se nove teorije i istraživački pristupi koji su označili važnu prekretnicu u priznavanju doprinosa žena psihologiji. Pored doprinosa [[Leta Stetter Hollingworth|Lete Stetter Hollingworth]] i [[Anna Freud|Anne Freud]], [[Mary Whiton Calkins]] razvila je tehniku parova asocijacija za proučavanje [[pamćenje|pamćenja]] i razvila koncept [[self psihologija|self psihologije]].&lt;ref name=&quot;APA_Calkins_Bio&quot;&gt;{{cite web |author=American Psychological Association |title=Mary Whiton Calkins: 1905 APA President |website=American Psychological Association |date=2011 |url=https://www.apa.org/about/governance/president/bio-mary-whiton-calkins |archive-url=https://web.archive.org/web/20230601120000/https://www.apa.org/about/governance/president/bio-mary-whiton-calkins |archive-date=1. 6. 2023 |url-status=live |access-date=13. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; [[Karen Horney]] razvila je koncept &quot;[[zavist prema materici|zavisti prema materici]]&quot; i teoriju neurotičnih potreba.&lt;ref name=&quot;Cherry_Lacy_2026&quot;&gt;{{cite web |last1=Cherry |first1=Kendra |title=Contributions of Karen Horney to Psychology |website=Verywell Mind |editor-last=Lacy |editor-first=James |date=2026 |url=https://www.verywellmind.com/karen-horney-biography-2795539 |access-date=13. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Psihoanalitičarka [[Melanie Klein]] dala je značajan doprinos [[razvojna psihologija|razvojnoj psihologiji]] svojim istraživanjima [[terapija igrom|terapije igrom]].&lt;ref name=&quot;Cherry_Swaim_2025&quot;&gt;{{cite web |last1=Cherry |first1=Kendra |title=Psychologist Melanie Klein: Creator of the Play Therapy Technique |website=Verywell Mind |editor-last=Swaim |editor-first=Emily |date=2025 |url=https://www.verywellmind.com/melanie-klein-biography-2795547 |access-date=13. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Ovi značajni doprinosi ostvareni su u uslovima [[seksizam|seksizma]], [[diskriminacija|diskriminacije]] i nedovoljnog priznavanja njihovog rada.

==== 1950–1999 ====

Žene su i u drugoj polovini 20. stoljeća nastavile provoditi istraživanja koja su značajno utjecala na razvoj psihologije. [[Mary Ainsworth]] posvetila je velik dio svog rada [[teorija privrženosti|teoriji privrženosti]]. Nadovezujući se na rad psihologa [[John Bowlby|Johna Bowlbyja]], Ainsworth je godinama provodila [[terensko istraživanje|terenska istraživanja]] kako bi proučila razvoj odnosa između majke i djeteta. U okviru tih istraživanja razvila je [[Nepoznata situacija|postupak nepoznate situacije]], laboratorijski postupak za proučavanje obrazaca privrženosti koji se zasnivao na ponovljenom odvajanju djeteta od majke i njihovom ponovnom spajanju u različitim okolnostima. Ova istraživanja omogućila su joj da empirijski utvrdi različite obrasce [[teorija privrženosti|privrženosti]], što je predstavljalo jedan od značajnih doprinosa [[razvojna psihologija|razvojnoj psihologiji]].&lt;ref name=&quot;HighBeam_Ainsworth_2015&quot;&gt;{{cite web |author=HighBeam Research |title=Ainsworth, Mary D. Salter |website=HighBeam Research |date=2015 |url=http://www.highbeam.com/doc/1G2-3456300011.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20150323101023/http://www.highbeam.com/doc/1G2-3456300011.html |archive-date=23. 3. 2015 |url-status=dead |access-date=13. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Ravo_1999&quot;&gt;{{cite news |last1=Ravo |first1=Nick |title=Mary Ainsworth, 85, Theorist On Mother-Infant Attachment |newspaper=The New York Times |date=1999 |url=https://www.nytimes.com/1999/04/07/us/mary-ainsworth-85-theorist-on-mother-infant-attachment.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20230501120000/https://www.nytimes.com/1999/04/07/us/mary-ainsworth-85-theorist-on-mother-infant-attachment.html |archive-date=1. 5. 2023 |url-status=live |access-date=13. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Zbog svog rada Ainsworth je postala jedna od najcitiranijih psihologinja u historiji.&lt;ref name=&quot;Haggbloom2002&quot;&gt;{{cite journal |last1=Haggbloom |first1=Steven J. |last2=Warnick |first2=Renee |last3=Warnick |first3=Jason E. |last4=Jones |first4=Vinessa K. |last5=Yarbrough |first5=Gary L. |last6=Russell |first6=Tenea M. |last7=Borecky |first7=Chris M. |last8=McGahhey |first8=Reagan |last9=Powell |first9=John L. |last10=Beavers |first10=Jamie |last11=Monte |first11=Emmanuelle |date=2002 |title=The 100 Most Eminent Psychologists of the 20th Century |journal=Review of General Psychology |volume=6 |issue=2 |pages=139–152 |doi=10.1037/1089-2680.6.2.139 |s2cid=145668721 |url=https://www.researchgate.net/publication/228079436_The_100_Most_Eminent_Psychologists_of_the_20th_Century |access-date=13. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

[[Mamie Phipps Clark]] također je bila jedna od psihologinja čiji je rad značajno utjecao na razvoj ove discipline. Bila je, zajedno sa svojim suprugom [[Kenneth i Mamie Clark|Kennethom Clarkom]], među prvim Afroamerikancima koji su stekli doktorat iz psihologije na [[Univerzitet Columbia|Univerzitetu Columbia]]. U svom magistarskom radu ''The Development of Consciousness in Negro Pre-School Children'' tvrdila je da [[samopoštovanje]] crne djece trpi negativne posljedice [[rasna diskriminacija|rasne diskriminacije]]. Ona i njen suprug tokom 1940-ih provodili su istraživanja koja su uključivala tzv. [[Kenneth i Mamie Clark|testove s lutkama]]. U tim testovima od djece se tražilo da biraju između identičnih lutaka koje su se razlikovale samo po boji kože. Većina djece birala je bijele lutke i pripisivala im pozitivne osobine. Ponovljena istraživanja ukazivala su na negativne posljedice rasne diskriminacije i [[Rasna segregacija|rasne segregacije]] na [[slika o sebi|sliku o sebi]] i razvoj crne djece. Godine 1954. ova istraživanja bila su među dokazima koji su predstavljeni u predmetu ''[[Brown protiv Odbora za obrazovanje]]'', historijskoj odluci [[Vrhovni sud Sjedinjenih Američkih Država|Vrhovnog suda Sjedinjenih Američkih Država]] kojom je proglašena neustavnom rasna segregacija u javnim školama. Clark je nastavila imati značajnu ulogu u psihologiji, a njen kasniji rad uglavnom je bio usmjeren na djecu i mlade iz manjinskih zajednica.&lt;ref name=&quot;APA_Clark_Bio&quot;&gt;{{cite web |author=American Psychological Association |title=Mamie Phipps Clark, PhD, and Kenneth Clark, PhD |website=American Psychological Association |date=2012 |url=https://www.apa.org/pi/oema/resources/ethnicity-health/psychologists/clark |archive-url=https://web.archive.org/web/20230601120000/https://www.apa.org/pi/oema/resources/ethnicity-health/psychologists/clark |archive-date=1. 6. 2023 |url-status=live |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Kako se psihologija razvijala u drugoj polovini 20. stoljeća, žene u ovoj oblasti sve su se više zalagale za veće uvažavanje svojih stavova i perspektiva. [[Drugi val feminizma]] utjecao je i na psihologiju. Među istaknutim feminističkim kritičarkama psihologije bila je [[Naomi Weisstein]], psihologinja i istraživačica u oblasti [[neuronauka|neuronauke]], koja je najpoznatija po radu ''Kinder, Küche, Kirche as Scientific Law: Psychology Constructs the Female''. U tom radu kritikovala je tadašnju psihološku praksu i teoriju zbog usmjerenosti na muškarce i pretjeranog oslanjanja na biološka objašnjenja rodnih razlika, pri čemu su zanemarivani društveni faktori.&lt;ref name=&quot;Weisstein_1993_PsychologyConstructsFemale&quot;&gt;{{cite journal |last1=Weisstein |first1=Naomi |title=Psychology Constructs the Female; or the Fantasy Life of the Male Psychologist (with Some Attention to the Fantasies of his Friends, the Male Biologist and the Male Anthropologist) |journal=Feminism &amp; Psychology |volume=3 |issue=2 |pages=194–210 |date=1993 |doi=10.1177/0959353593032005 |url=https://journals.sagepub.com/doi/10.1177/0959353593032005 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230501120000/https://journals.sagepub.com/doi/10.1177/0959353593032005 |archive-date=1. 5. 2023 |url-status=live |url-access=subscription |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Njen rad otvorio je prostor za daljnja istraživanja u [[socijalna psihologija|socijalnoj psihologiji]], posebno u oblasti [[Društvena konstrukcija roda|društvene konstrukcije roda]].&lt;ref name=&quot;Ball_Rutherford_2016_WeissteinObituary&quot;&gt;{{cite journal |last1=Ball |first1=Laura C. |last2=Rutherford |first2=Alexandra |title=Naomi Weisstein (1939–2015) |journal=American Psychologist |volume=71 |issue=1 |pages=77 |date=2016 |doi=10.1037/a0039886 |url=https://psycnet.apa.org/doiLanding?doi=10.1037%2Fa0039886 |url-access=subscription |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Druge psihologinje također su se zalagale za unapređenje položaja žena u psihologiji, uključujući osnivanje [[Udruženje žena u psihologiji|Udruženja žena u psihologiji]], koje je upućivalo kritike na račun tadašnjeg tretmana žena unutar same struke i naučne zajednice. [[E. Kitch Childs]], [[Phyllis Chesler]] i [[Dorothy Riddle]] bile su među osnivačicama organizacije 1969.&lt;ref name=&quot;ChicagoTribune_ChildsObituary_1993&quot;&gt;{{cite news |author=Chicago Tribune |title=E. Kitch Childs |newspaper=Chicago Tribune |date=1993 |url=https://www.chicagotribune.com/1993/02/14/e-kitch-childs/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20230501120000/https://www.chicagotribune.com/1993/02/14/e-kitch-childs/ |archive-date=1. 5. 2023 |url-status=live |url-access=subscription |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Reinhold_1970_WomenCriticizePsychology&quot;&gt;{{cite news |last1=Reinhold |first1=Robert |title=WOMEN CRITICIZE PSYCHOLOGY UNIT |newspaper=The New York Times |date=1970 |url=https://www.nytimes.com/1970/09/06/archives/women-criticize-psychology-unit-1million-in-reparations-is-demanded.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20230501120000/https://www.nytimes.com/1970/09/06/archives/women-criticize-psychology-unit-1million-in-reparations-is-demanded.html |archive-date=1. 5. 2023 |url-status=live |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Druga polovina 20. stoljeća donijela je i veću raznolikost u psihologiji, a žene iz rasnih i etničkih manjinskih zajednica ostvarile su značajne pomake. Godine 1962. [[Martha E. Bernal|Martha Bernal]] postala je prva Latinoamerikanka koja je stekla doktorat iz psihologije. Godine 1969. [[Marigold Linton]], prva domorodačka Amerikanka koja je stekla doktorat iz psihologije, osnovala je [[Nacionalno udruženje za obrazovanje Indijanaca]]. Bila je i među osnivačicama organizacije [[Društvo za napredak Čikana i američkih starosjedilaca u nauci]]. Godine 1971. [[Carolyn Attneave]] osnovala je Mrežu domorodačkih američkih psihologa (''Network of Indian Psychologists''). [[Harriet McAdoo]] imenovana je 1979. u ''White House Conference on Families''.&lt;ref name=&quot;Maryville_WomenInPsychology_2021&quot;&gt;{{cite web |author=Maryville University |title=History of Women in Psychology: Notable Figures in the Field |website=Maryville University Online |date=2021 |url=https://online.maryville.edu/online-bachelors-degrees/psychology/resources/women-in-psychology/ |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

==== 21. stoljeće ====

U 21. stoljeću žene su stekle istaknutiji položaj u psihologiji i dale značajan doprinos različitim područjima ove discipline. Mnoge su preuzele rukovodeće funkcije, vodile utjecajne istraživačke laboratorije i učestvovale u obrazovanju i usmjeravanju novih generacija psihologa. Ipak, rodne nejednakosti i dalje postoje, posebno u pogledu visine primanja i zastupljenosti žena na višim akademskim položajima.&lt;ref name=&quot;Gruber_2020&quot;&gt;{{cite journal |last1=Gruber |first1=June |last2=Mendle |first2=Jane |last3=Lindquist |first3=Kristen A. |last4=Schmader |first4=Toni |last5=Clark |first5=Lee Anna |title=The Future of Women in Psychological Science |journal=Perspective on Psychological Science |volume=16 |issue=3 |pages=483–516 |date=2020 |doi=10.1177/1745691620952789 |pmid=32901575 |doi-access=free|url=https://journals.sagepub.com/doi/10.1177/1745691620952789 |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Broj žena koje se obrazuju i stručno usavršavaju u oblasti psiholoških nauka dostigao je rekordne vrijednosti. U Sjedinjenim Američkim Državama procjenjuje se da žene čine oko 78% studenata psihologije na dodiplomskom nivou i 71% studenata na postdiplomskom nivou.&lt;ref name=&quot;Gruber_2020&quot; /&gt;

== Organizacije u psihologiji ==

=== Institucije ===
{{Također pogledajte|Spisak psiholoških organizacija}}

Godine 1920. [[Édouard Claparède]] i [[Pierre Bovet]] osnovali su novu organizaciju za primijenjenu psihologiju pod nazivom Međunarodni kongres psihotehnike primijenjene na profesionalnu orijentaciju. Organizacija je kasnije preimenovana u Međunarodni kongres psihotehnike, a potom u [[Međunarodno udruženje za primijenjenu psihologiju]] (IAAP).&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot; /&gt; IAAP se smatra najstarijom međunarodnom psihološkom organizacijom.&lt;ref name=&quot;Pickren_Fowler_2003&quot;&gt;{{cite book|last1=Pickren |first1=Wade E. |last2=Fowler |first2=Raymond D. |editor1-last=Freedheim |editor1-first=D. K. |editor2-last=Weiner |editor2-first=I. B. |chapter=Professional Organizations |title=Handbook of Psychology: History of Psychology |volume=1 |publisher=John Wiley &amp; Sons, Inc. |date=2003 |doi=10.1002/0471264385.wei0126 |chapter-url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1002/0471264385.wei0126 |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Danas najmanje 65 međunarodnih organizacija djeluje u različitim specijalizovanim područjima psihologije.&lt;ref name=&quot;Pickren_Fowler_2003&quot; /&gt;

Kao odgovor na prevlast muškaraca u ovoj oblasti, psihologinje u Sjedinjenim Američkim Državama osnovale su 1941. Nacionalno vijeće psihologinja. Organizacija je nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] preimenovana u Međunarodno vijeće psihologinja, a 1959. u ''Međunarodno vijeće psihologa''. Pojavilo se i nekoliko organizacija, među kojima su [[Udruženje crnih psihologa]] i Udruženje azijsko-američkih psihologa, koje su nastojale povećati zastupljenost rasnih i etničkih grupa koje nisu evropskog porijekla u psihološkoj profesiji.&lt;ref name=&quot;Pickren_Fowler_2003&quot; /&gt;

[[Međunarodni savez psiholoških nauka]] (IUPsyS) predstavlja svjetsku federaciju nacionalnih psiholoških društava. IUPsyS je osnovan 1951. pod pokroviteljstvom [[UNESCO|Organizacije Ujedinjenih naroda za obrazovanje, nauku i kulturu (UNESCO)]].&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Staeuble_2006&quot;&gt;{{cite book |last1=Staeuble |first1=Irmingard |editor1-last=Brock |editor1-first=Adrian C. |chapter=Psychology in the Eurocentric order of the social sciences: Colonial constitution, cultural imperialist expansion, postcolonial critique |title=Internationalizing the History of Psychology |publisher=New York University Press |pages=183–207 |date=2006 |isbn=9780814739082 |doi=10.18574/nyu/9780814739082.001.0001 |url=https://opensquare.nyupress.org/books/9780814739082/ |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Od tada su se odsjeci za psihologiju proširili širom svijeta, uglavnom prema euroameričkom modelu.&lt;ref name=&quot;Paranjpe_India_2006&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Staeuble_2006&quot; /&gt; Od 1966. Unija izdaje časopis ''International Journal of Psychology''.&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot; /&gt; IAAP i IUPsyS postigli su 1976. dogovor prema kojem će svaka organizacija održavati kongres svake četiri godine, naizmjenično u različitim terminima.&lt;ref name=&quot;Pickren_Fowler_2003&quot; /&gt;

IUPsyS priznaje 66 nacionalnih psiholoških društava, dok postoji najmanje još 15 takvih organizacija.&lt;ref name=&quot;Pickren_Fowler_2003&quot; /&gt; [[Američko psihološko udruženje]] (APA) najstarija je i najveća psihološka organizacija u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]].&lt;ref name=&quot;Pickren_Fowler_2003&quot; /&gt; Broj njenih članova povećao se s 5.000 1945. na 100.000 u savremenom periodu.&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot; /&gt;  APA obuhvata 54 sekcije, čiji se broj od 1960. kontinuirano povećavao kako su se razvijale nove specijalizacije. Neki od tih odjela, poput Društvo za psihološko proučavanje socijalnih pitanja i Američko društvo za psihologiju i pravo, prvobitno su djelovali kao samostalne organizacije.&lt;ref name=&quot;Pickren_Fowler_2003&quot; /&gt;

[[Međuameričko psihološko društvo]], osnovano 1951, nastoji unaprijediti razvoj psihologije na području obje Amerike. Društvo organizuje Interamerički kongres psihologije, a 2000. imalo je 1.000 članova. [[Evropska federacija asocijacija studenata psihologije]], osnovana 1981, predstavlja 30 nacionalnih udruženja s ukupno 100.000 pojedinačnih članova. Najmanje 30 drugih međunarodnih organizacija predstavlja psihologe u različitim dijelovima svijeta.&lt;ref name=&quot;Pickren_Fowler_2003&quot; /&gt;

U pojedinim državama vlasti zakonski uređuju ko smije pružati psihološke usluge ili se predstavljati kao &quot;psiholog&quot;. [[Američko psihološko udruženje]] psihologa definiše kao osobu koja ima doktorsku diplomu iz psihologije.&lt;ref name=&quot;Hall_Hurley_2003&quot;&gt;{{cite book|last1=Hall |first1=Judy E. |last2=Hurley |first2=George |editor1-last=Weiner |editor1-first=Irving B. |chapter=North American Perspectives on Education, Training, Licensing, and Credentialing |title=Handbook of Psychology |volume=8 |publisher=John Wiley &amp; Sons, Inc. |date=2003 |doi=10.1002/0471264385.wei0820 |url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1002/0471264385.wei0820 |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Granice ===

Rani istraživači [[Eksperimentalna psihologija|eksperimentalne psihologije]] nastojali su jasno razgraničiti svoju oblast od [[parapsihologija|parapsihologije]], koja je krajem 19. stoljeća uživala znatnu popularnost, uključujući interes pojedinih istaknutih naučnika poput [[William James|Williama Jamesa]]. Neki istraživači smatrali su parapsihologiju dijelom psihologije. Parapsihologija, [[hipnoza]] i [[psihizam]] bile su među važnim temama prvih međunarodnih kongresa. Međutim, istraživači tih oblasti postepeno su bili isključeni te su između 1900. i 1905. uglavnom prestali učestvovati na kongresima. Parapsihologija se još neko vrijeme proučavala na [[Carski univerziteti|Carskom univerzitetu u Japanu]], gdje su objavljivani radovi poput ''Vidovitost i mislografija'' autora Tomokichija Fukuraija, ali je do 1913. uglavnom bila odbačena iz akademske psihologije.&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot; /&gt;

Kao naučna disciplina, psihologija je dugo nastojala odbaciti tvrdnje da predstavlja &quot;[[Tvrde i meke nauke|meku]]&quot; nauku. Kritika filozofa nauke [[Thomas Kuhn|Thomasa Kuhna]] iz 1962. implicirala je da se psihologija u cjelini nalazila u predparadigmatskoj fazi, bez saglasnosti o općoj teoriji kakva je postojala u zrelim [[prirodne nauke|prirodnim naukama]], poput [[Hemija|hemije]] i [[Fizika|fizike]].&lt;ref name=&quot;Kuhn_1970_StructureScientificRevolutions&quot;&gt;{{cite book |last1=Kuhn |first1=Thomas S. |title=The Structure of Scientific Revolutions |edition=2 |volume=2 |issue=2 |publisher=The University of Chicago Press |location=Chicago |date=1970 |isbn=9780226458045 |url=https://www.lri.fr/~mbl/Stanford/CS477/papers/Kuhn-SSR-2ndEd.pdf |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Budući da se pojedina područja psihologije oslanjaju na istraživačke metode kao što su [[Istraživanje zasnovano na samoizvještavanju|samoprocjene]] u anketama i upitnicima, kritičari su tvrdili da psihologija nije [[Subjektivnost i objektivnost (filozofija)|objektivna]] nauka. Skeptici su ukazivali na to da se ličnost, mišljenje i emocije ne mogu neposredno mjeriti te da se često zaključuju na osnovu subjektivnih iskaza ispitanika, što može predstavljati metodološki problem. Eksperimentalni psiholozi razvili su različite metode za posredno mjerenje ovih teško mjerljivih fenomenoloških pojava.&lt;ref name=&quot;Beveridge_2002&quot;&gt;{{cite journal |last1=Beveridge |first1=Allan |title=Time to abandon the subjective–objective divide? |journal=Psychiatric Bulletin |volume=26 |issue=3 |pages=101–103 |date=2002 |doi=10.1192/pb.26.3.101 |url=https://www.cambridge.org/core/journals/psychiatric-bulletin/article/time-to-abandon-the-subjectiveobjective-divide/64B946168A6CE8AA13B38719BDC59A81 |doi-access=free |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Peterson_2009&quot;&gt;{{cite web |last1=Peterson |first1=Christopher |title=Subjective and Objective Research in Positive Psychology |website=Psychology Today |date=2009 |url=https://www.psychologytoday.com/us/blog/the-good-life/200905/subjective-and-objective-research-in-positive-psychology |archive-url=https://web.archive.org/web/20230501120000/https://www.psychologytoday.com/us/blog/the-good-life/200905/subjective-and-objective-research-in-positive-psychology |archive-date=1. 5. 2023 |url-status=live |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Panksepp_2004&quot;&gt;{{cite book |last1=Panksepp |first1=Jaak |title=Affective Neuroscience: The Foundations of Human and Animal Emotions |publisher=Oxford University Press |location=New York |date=2004 |isbn=9780198025672 |url=https://books.google.ba/books?id=n0W2QQuZ7IEC |archive-url=https://web.archive.org/web/20230501120000/https://books.google.ba/books?id=n0W2QQuZ7IEC |archive-date=1. 5. 2023 |url-status=live |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Podjele unutar psihologije i dalje postoje, pri čemu su neki psiholozi više usmjereni na jedinstvena iskustva pojedinca, koja se ne mogu u potpunosti razumjeti samo posmatranjem pojedinaca kao statističkih podataka u široj populaciji. Kritičari izvan i unutar discipline tvrdili su da je savremena psihologija sve više pod utjecajem svojevrsnog &quot;kulta empirizma&quot;, koji ograničava opseg istraživanja time što istraživače usmjerava isključivo prema metodama preuzetim iz prirodnih nauka.&lt;ref name=&quot;Teo_2005&quot;&gt;{{cite book |last1=Teo |first1=Thomas |title=The Critique of Psychology: From Kant to Postcolonial Theory |publisher=Springer |location=New York |date=2005 |isbn=9780387253558 |oclc=209833302 |doi=10.1007/b107225 |url=https://link.springer.com/book/10.1007/b107225 |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Feminističke kritike ukazivale su na to da tvrdnje o naučnoj objektivnosti mogu prikriti vrijednosti i ciljeve istraživača, koji su historijski uglavnom bili muškarci.&lt;ref name=&quot;Tomes_2010&quot; /&gt; Jean Grimshaw, na primjer, smatra da je dominantna psihološka istraživačka tradicija svojim nastojanjem da kontroliše ponašanje doprinijela ostvarivanju [[patrijarhat|patrijarhalnih]] ciljeva.&lt;ref name=&quot;Teo_2005&quot; /&gt;

== Glavni pravci i škole u psihologiji ==

=== Biheviorizam ===
{{Glavni|Biheviorizam|Psihološki biheviorizam|Radikalni biheviorizam}}
[[Datoteka:Skinner teaching machine 01.jpg|mini|desno|300px|Skinnerova [[nastavna mašina]], mehanički uređaj namijenjen automatizaciji [[programirana nastava|programirane nastave]]]]
[[Datoteka:Little Albert experiment (1920).webm|mini|desno|300px|Snimak [[eksperiment s Malim Albertom|eksperimenta s Malim Albertom]]]]

[[Biheviorizam]] je pravac u psihologiji koji se usmjerava na proučavanje ponašanja i procesa [[učenje|učenja]], pri čemu se ponašanje objašnjava njegovim odnosom prema podražajima iz okruženja i posljedicama koje ga prate. Jedna od osnovnih pretpostavki biheviorističkih istraživanja jeste da se veliki dio ponašanja ljudi i drugih životinja stječe učenjem. Bihevioristi su također polazili od pretpostavke da se osnovni mehanizmi učenja mogu proučavati i kod ljudi i kod drugih životinja. Na tim spoznajama razvijene su metode poput [[modifikacija ponašanja|modifikacije ponašanja]], čiji je cilj promjena neželjenih oblika ponašanja i podsticanje poželjnih.

Rani bihevioristi proučavali su veze između podražaja i reakcija, koje su kasnije opisane pojmom [[klasično uslovljavanje|klasičnog uslovljavanja]]. Pokazano je da se, ako se biološki značajan podražaj, poput hrane koja izaziva lučenje sline, više puta upari s prethodno neutralnim podražajem, poput zvona, neutralni podražaj može povezati s tom reakcijom i sam početi izazivati sličan odgovor. [[Ivan Pavlov]], koji je postao poznat po istraživanjima uslovljavanja lučenja sline kod pasa, bio je jedna od najznačajnijih ličnosti u razvoju istraživanja učenja, a njegovi postupci kasnije su primjenjivani i u istraživanju ljudskog ponašanja.&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot; /&gt;

U Sjedinjenim Američkim Državama [[Edward Thorndike|Edward Lee Thorndike]] proučavao je učenje životinja pomoću tzv. &quot;kutija problema&quot;, iz kojih su životinje morale pronaći način da izađu, nakon čega su bile nagrađivane. Na osnovu tih istraživanja razvio je [[konekcionizam|konekcionistički]] pristup učenju i zakon efekta, prema kojem ponašanja praćena zadovoljavajućim posljedicama imaju veću vjerovatnoću ponavljanja.&lt;ref name=&quot;Leahey_2001_Modern_Psychology&quot; /&gt; Thorndike je 1911. godine istakao i mogućnost primjene psiholoških istraživanja na predviđanje i kontrolu ljudskog ponašanja.&lt;ref name=&quot;Leahey_2001_Modern_Psychology&quot; /&gt;

Početkom 20. stoljeća biheviorizam se postupno izdvojio kao reakcija na tada dominantne pristupe koji su naglašavali proučavanje svijesti i unutrašnjih mentalnih procesa. Između 1910. i 1913. u američkoj psihologiji došlo je do značajnog pomjeranja od [[mentalizam (psihologija)|mentalizma]] prema proučavanju ponašanja.&lt;ref name=&quot;Leahey_2001_Modern_Psychology&quot; /&gt; [[John B. Watson]] je 1913. uveo naziv &quot;biheviorizam&quot; za ovaj pristup i zalagao se za to da psihologija bude objektivna prirodna nauka čiji je predmet proučavanje ponašanja.&lt;ref name=&quot;Leahey_2001_Modern_Psychology&quot; /&gt;

Watsonov pristup dodatno je poznat po [[Eksperiment s Malim Albert|eksperimentu s Malim Albertom]] iz 1920, koji je proveden s ciljem proučavanja [[klasično uslovljavanje|uslovljavanja emocionalnih reakcija]]. U eksperimentu je ispitivano može li se strah kod djeteta povezati s prethodno neutralnim podražajem njegovim uparivanjem s neugodnim zvukom. Rezultati su u početku tumačeni kao dokaz da se [[fobija|strahovi]] mogu usloviti na ovaj način, iako su kasnija razmatranja ukazala na ozbiljna metodološka ograničenja i mogućnost da su zaključci eksperimenta bili pretjerani.&lt;ref name=&quot;Watson1913&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Watson_Rayner_1920&quot;&gt;{{cite journal |last1=Watson |first1=John B. |last2=Rayner |first2=Rosalie |title=Conditioned emotional reactions |journal=Journal of Experimental Psychology |volume=3 |issue=1 |pages=1–14 |year=1920 |doi=10.1037/h0069608 |url=https://psycnet.apa.org/record/2006-01667-001 |url-access=subscription |access-date=19. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Međutim, takav zaključak vjerovatno je bio pretjeran.&lt;ref name=&quot;Harris_1979&quot;&gt;{{cite journal |last=Harris |first=Ben |title=Whatever happened to Little Albert? |journal=American Psychologist |volume=34 |issue=2 |pages=151–160 |date=februar 1979 |doi=10.1037/0003-066X.34.2.151 |url=http://htpprints.yorku.ca/archive/00000198/01/BHARRIS.HTM#selection-15.0-15.35 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120704172755/http://htpprints.yorku.ca/archive/00000198/01/BHARRIS.HTM#selection-15.0-15.35 |archive-date=4. 7. 2012 |access-date=19. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Watsonov bliski saradnik [[Karl Lashley]] proučavao je biološke osnove učenja i pokušavao povezati promjene u ponašanju s procesima u mozgu.&lt;ref name=&quot;Clark_et_al_2013&quot;&gt;{{cite book |last1=Clark |first1=Robert E. |last2=Hales |first2=Jared B. |last3=Zola |first3=Stuart M. |last4=Thompson |first4=Richard F. |editor1-last=Freedheim |editor1-first=Donald K. |editor2-last=Weiner |editor2-first=Irving B. |chapter=Biological psychology |title=Handbook of Psychology: History of Psychology |edition=2 |publisher=John Wiley &amp; Sons, Inc. |year=2013 |volume=1 |pages=55–78 |doi=10.1002/0471264385.wei0103 |chapter-url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.1002/0471264385.wei0103 |access-date=19. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Tokom 1920-ih i 1930-ih biheviorizam se dalje razvijao i postao jedan od dominantnih pravaca u psihologiji. [[Clark L. Hull]], [[Edwin Guthrie]] i drugi istraživači doprinijeli su njegovom teorijskom razvoju i širokoj primjeni.&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot; /&gt; Posebno važan razvoj predstavljao je prelazak od proučavanja jednostavnih veza između podražaja i reakcija prema proučavanju ponašanja u zavisnosti od njegovih posljedica.

U tom kontekstu razvijen je pojam [[operantno uslovljavanje|operantnog uslovljavanja]], kojim se ponašanje objašnjava njegovim posljedicama. Za razliku od klasičnog uslovljavanja, u kojem se reakcija povezuje s određenim podražajem, operantno uslovljavanje naglašava ulogu [[potkrepljenje|potkrepljenja]] i [[kazna (psihologija)|kazne]] u povećavanju ili smanjivanju vjerovatnoće budućeg ponašanja. Koncept operantnog uslovljavanja prvi su opisali [[Neal E. Miller]] i [[Jerzy Konorski]], a u Sjedinjenim Američkim Državama ga je posebno razvio i popularizovao [[B. F. Skinner]], koji je postao jedna od vodećih ličnosti biheviorističkog pokreta.&lt;ref name=&quot;Miller_Konorski_1969&quot;&gt;{{cite journal |last1=Miller |first1=S. |last2=Konorski |first2=J. |last3=Skinner |first3=B. F. |title=On a particular form of conditioned reflex |journal=Journal of the Experimental Analysis of Behavior |volume=12 |issue=1 |pages=187–189 |year=1969 |doi=10.1901/jeab.1969.12-187 |url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1901/jeab.1969.12-187 |url-access=subscription |access-date=19. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Skinner_2019&quot;&gt;{{cite book |last=Skinner |first=B. F. |title=The Behavior of Organisms: An Experimental Analysis |publisher=B. F. Skinner Foundation |year=2019 |isbn=978-0-9964539-0-5 |url=https://books.google.ba/books?id=S9WNCwAAQBAJ |access-date=19. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

[[Radikalni biheviorizam]], koji je posebno povezan sa Skinnerom, odbacivao je potrebu za objašnjavanjem ponašanja hipotetičkim unutrašnjim mentalnim procesima koje nije bilo moguće neposredno naučno proučavati. Radikalni bihevioristi nisu smatrali da se ponašanje treba objašnjavati pozivanjem na nesvjesne mentalne procese, već su naglašavali odnose između ponašanja i njegovih posljedica u okruženju.&lt;ref name=&quot;Overskeid_2007&quot;&gt;{{cite journal |last=Overskeid |first=Geir |title=Looking for Skinner and finding Freud |journal=American Psychologist |volume=62 |issue=6 |pages=590–595 |year=2007 |doi=10.1037/0003-066X.62.6.590 |url=https://psycnet.apa.org/doiLanding?doi=10.1037%2F0003-066X.62.6.590 |url-access=subscription |access-date=19. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Biheviorizam je imao snažan utjecaj na psihologiju, ali je od sredine 20. stoljeća počeo gubiti dominantan položaj. Jednu od najpoznatijih kritika radikalnog biheviorizma iznio je [[Noam Chomsky]], koji je tvrdio da bihevioristički principi ne mogu adekvatno objasniti složenost procesa [[usvajanje jezika|usvajanja]] i upotrebe jezika.&lt;ref name=&quot;Chomsky_1967&quot;&gt;{{cite book |last=Chomsky |first=Noam |editor1-last=Jakobovits |editor1-first=Leon A. |editor2-last=Miron |editor2-first=Murray S. |chapter=A Review of B. F. Skinner's Verbal Behavior |title=Readings in the Psychology of Language |publisher=Prentice-Hall |year=1967 |pages=142–143 |url=http://www.chomsky.info/articles/1967----.htm |archive-url=https://web.archive.org/web/20150929070654/http://www.chomsky.info/articles/1967----.htm |archive-date=29. 9. 2015 |access-date=19. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; 

Ograničenja strogo biheviorističkog pristupa pokazala su se i u istraživanjima [[Martin Seligman|Martina Seligmana]] i njegovih saradnika, koji su kod pasa eksperimentalno izazvali stanje [[naučena bespomoćnost|naučene bespomoćnosti]]. To stanje nije bilo jednostavno objašnjivo klasičnim biheviorističkim modelima učenja.&lt;ref name=&quot;Seligman_Maier_1967&quot;&gt;{{cite journal |last1=Seligman |first1=Martin E. |last2=Maier |first2=Steven F. |title=Failure to escape traumatic shock |journal=Journal of Experimental Psychology |volume=74 |issue=1 |pages=1–9 |year=1967 |doi=10.1037/h0024514 |url=https://psycnet.apa.org/doiLanding?doi=10.1037%2Fh0024514 |url-access=subscription |access-date=19. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Overmier_Seligman_1967&quot;&gt;{{cite journal |last1=Overmier |first1=J. Bruce |last2=Seligman |first2=Martin E. |title=Effects of inescapable shock upon subsequent escape and avoidance responding |journal=Journal of Comparative and Physiological Psychology |volume=63 |issue=1 |pages=28–33 |year=1967 |doi=10.1037/h0024166 |url=https://psycnet.apa.org/doiLanding?doi=10.1037%2Fh0024166 |url-access=subscription |access-date=19. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; [[Edward C. Tolman]] je ranije razvio pristup koji je povezivao biheviorizam s kognitivnim procesima. Posebno je poznat po istraživanjima [[kognitivna mapa|kognitivnih mapa]], u kojima je pokazivao da štakori mogu naučiti prostorne odnose u labirintu i bez neposrednog potkrepljenja.&lt;ref name=&quot;Tolman_1948&quot;&gt;{{cite journal |last=Tolman |first=Edward C. |title=Cognitive maps in rats and men |journal=Psychological Review |volume=55 |issue=4 |pages=189–208 |year=1948 |doi=10.1037/h0061626 |url=https://psycnet.apa.org/doiLanding?doi=10.1037%2Fh0061626 |url-access=subscription |access-date=19. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Iako je biheviorizam izgubio dominantan položaj u akademskoj psihologiji, nije nestao. Njegovi principi nastavili su se primjenjivati u istraživanju učenja i ponašanja, kao i u različitim praktičnim područjima. [[Primijenjena analiza ponašanja]] razvila se kao područje koje principe, posebno operantnog uslovljavanja, primjenjuje na promjenu društveno značajnog ponašanja i predstavlja savremeni nastavak tradicije biheviorističkog pristupa&lt;ref name=&quot;Pierce_Cheney_2017&quot;&gt;{{cite book |last1=Pierce |first1=W. David |last2=Cheney |first2=Carl D. |title=Behavior Analysis and Learning: A Biobehavioral Approach |edition=6 |publisher=Routledge |year=2017 |isbn=978-1-351-77979-1 |url=https://books.google.ba/books/about/Behavior_Analysis_and_Learning.html?id=Z_8nDwAAQBAJ |access-date=19. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

[[Međunarodno udruženje za analizu ponašanja]] osnovano je 1974, a do 2003. imalo je članove iz 42 zemlje. Bihevioristički pristup i analiza ponašanja proširili su se i izvan Sjedinjenih Američkih Država, uključujući zemlje Latinske Amerike i Japan.&lt;ref name=&quot;Ardila_2006&quot;&gt;{{cite book |last=Ardila |first=Rubén |chapter=Behavior Analysis in an International Context |editor-last=Brock |editor-first=Adrian C. |title=Internationalizing the History of Psychology |publisher=Cambridge University Press |year=2006 |isbn=978-0-521-83599-2 |doi=10.1017/CBO9780511543821 |url=https://www.cambridge.org/core/books/internationalizing-the-history-of-psychology/D695536F2C86208B1C8819A293E5D48B |access-date=19. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Egzistencijalno-humanistički pristup ===
{{Glavni|Egzistencijalna psihologija|Humanistička psihologija}}

Egzistencijalno-humanistički pristup obuhvata skup psiholoških teorija i pristupa koji naglašavaju subjektivno iskustvo pojedinca, njegovu sposobnost izbora, ličnu odgovornost, razvoj potencijala i potragu za smislom. Humanistička psihologija razvila se prvenstveno tokom 1940-ih i 1950-ih pod utjecajem [[Egzistencijalizam|egzistencijalizma]] i fenomenologije, djelimično kao reakcija na dominantne oblike [[biheviorizam|biheviorizma]] i [[psihoanaliza|psihoanalize]]. Za razliku od biheviorizma, koji je prvenstveno proučavao ponašanje, i psihoanalize, koja je naglašavala nesvjesne procese, humanistički psiholozi nastojali su u centar psihologije vratiti svjesno iskustvo, lično značenje i cjelovitost osobe.&lt;ref name=&quot;APA_Dictionary_Humanistic_Psychology&quot;&gt;{{cite web |title=humanistic psychology |website=APA Dictionary of Psychology |publisher=American Psychological Association |url=https://dictionary.apa.org/humanistic-psychology |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Clay_2002&quot;&gt;{{cite magazine |last=Clay |first=Rebecca A. |title=A renaissance for humanistic psychology |magazine=Monitor on Psychology |volume=33 |issue=8 |pages=42 |year=2002 |url=https://www.apa.org/monitor/sep02/renaissance |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

[[Humanistička psihologija]] čovjeka posmatra holistički i naglašava njegovu sposobnost da donosi odluke, oblikuje vlastiti način života i razvija svoje potencijale. Među najznačajnijim predstavnicima ovog pristupa bili su [[Abraham Maslow]] i [[Carl Rogers]]. Maslow je razvio teoriju ljudske motivacije koja je uključivala [[Maslowljeva hijerarhija potreba|hijerarhiju potreba]], pri čemu je posebnu pažnju posvetio višim ljudskim potrebama, uključujući samoaktualizaciju, spoznajne i estetske potrebe te vrhunska iskustva.&lt;ref name=&quot;APA_Dictionary_Maslow_Motivation&quot;&gt;{{cite web |title=Maslow’s theory of human motivation |website=APA Dictionary of Psychology |publisher=American Psychological Association |url=https://dictionary.apa.org/maslows-theory-of-human-motivation |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;APA_Dictionary_Maslow_Hierarchy&quot;&gt;{{cite web |title=Maslow’s motivational hierarchy |website=APA Dictionary of Psychology |publisher=American Psychological Association |url=https://dictionary.apa.org/maslows-motivational-hierarchy |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Rogers je razvio [[terapija usmjerena na osobu|terapiju usmjerenu na osobu]], zasnovanu na pretpostavci da pojedinac posjeduje sposobnost samousmjeravanja i razvoja u odgovarajućim odnosima koji uključuju prihvatanje, [[Empatija|empatiju]] i autentičnost terapeuta.&lt;ref name=&quot;APA_Carl_Rogers&quot;&gt;{{cite web |title=Carl R. Rogers: 1947 APA President |website=American Psychological Association |url=https://www.apa.org/about/governance/president/carl-r-rogers |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Humanistička psihologija posebno se bavi temama kao što su [[pojam o sebi|poimanje sebe]], identitet, lični razvoj, kreativnost, autonomija, odgovornost, odnosi s drugim ljudima i ostvarivanje vlastitih potencijala. Umjesto da se prvenstveno usmjerava na [[Psihopatologija|psihopatologiju]], nastoji razumjeti i uslove koji omogućavaju optimalno psihološko funkcionisanje i razvoj. Ovakav pristup imao je značajan utjecaj na razvoj šireg pokreta usmjerenog na razvoj ljudskih potencijala.&lt;ref name=&quot;APA_Dictionary_Humanistic_Psychology&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Clay_2002&quot; /&gt;

[[Egzistencijalna psihologija]] razvila se iz filozofske tradicije [[egzistencijalizam|egzistencijalizma]] i fenomenologije. U centru njenog interesa nalaze se subjektivno značenje ljudskog iskustva, jedinstvenost pojedinca, sloboda izbora i lična odgovornost. Posebna pažnja posvećuje se pitanjima koja proizlaze iz osnovnih uslova ljudskog postojanja, kao što su [[smrt]], [[sloboda]], odgovornost, izolacija, autentičnost i traganje za smislom.&lt;ref name=&quot;APA_Dictionary_Existential_Psychology&quot;&gt;{{cite web |title=existential psychology |website=APA Dictionary of Psychology |publisher=American Psychological Association |url=https://dictionary.apa.org/existential-psychology |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Hoffman_et_al_2026&quot;&gt;{{cite book |editor1-last=Hoffman |editor1-first=Louis |editor2-last=Vallejos |editor2-first=L. Xochitl |editor3-last=Hocoy |editor3-first=Dan |editor4-last=Tummala-Narra |editor4-first=Pratyusha |editor5-last=DeRobertis |editor5-first=Eugene |title=APA Handbook of Humanistic and Existential Psychology |publisher=American Psychological Association |year=2026 |isbn=978-1-4338-4328-0 |url=https://www.apa.org/pubs/books/apa-handbook-humanistic-existential-psychology |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Za razvoj egzistencijalne psihologije bili su značajni evropski filozofi [[Søren Kierkegaard]], [[Friedrich Nietzsche]], [[Martin Heidegger]] i [[Jean-Paul Sartre]], čije su ideje utjecale na psihološko proučavanje ljudskog postojanja. Među ranim predstavnicima egzistencijalno-fenomenološke psihijatrije i psihologije bio je švicarski psihijatar [[Ludwig Binswanger]], dok je američki psiholog [[Rollo May]] imao važnu ulogu u povezivanju evropske egzistencijalne tradicije s američkom psihologijom. Rollo May je, zajedno s Maslowom i Rogersom, postao jedna od važnih figura razvoja humanističke psihologije u Sjedinjenim Američkim Državama.&lt;ref name=&quot;APA_Dictionary_Humanistic_Psychology&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Clay_2002&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;APA_Dictionary_Existential_Psychology&quot; /&gt;

Iako se humanistička i egzistencijalna psihologija često proučavaju zajedno, među njima postoje razlike u naglascima. Humanistički pristup veći naglasak stavlja na razvoj ljudskih potencijala, samoaktualizaciju i mogućnost pozitivnog razvoja, dok egzistencijalni pristup veću pažnju posvećuje ograničenjima ljudskog postojanja, slobodi, odgovornosti, neizvjesnosti, patnji, smrti i stvaranju smisla. Istovremeno, oba pristupa naglašavaju cjelovitost pojedinca i važnost razumijevanja njegovog subjektivnog iskustva.&lt;ref name=&quot;APA_Dictionary_Humanistic_Psychology&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;APA_Dictionary_Existential_Psychology&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Hoffman_et_al_2026&quot; /&gt;

Ove ideje snažno su utjecale na razvoj [[Psihoterapija|psihoterapije]]. [[Egzistencijalna psihoterapija]] usmjerena je na pitanja smisla, slobode, odgovornosti, odnosa prema smrti i načina na koji pojedinac oblikuje vlastiti život. [[Viktor Frankl]], austrijski psihijatar i preživjeli Holokausta, razvio je [[logoterapija|logoterapiju]], psihoterapijski pristup koji u centar stavlja traganje za smislom. Frankl je smatrao da traganje za smislom predstavlja jednu od osnovnih ljudskih motivacija te je vlastita iskustva zatočeništva koristio kao važan dio obrazloženja svoje teorije.&lt;ref name=&quot;Frankl_1946&quot;&gt;{{cite book |last=Frankl |first=Viktor E. |title=Man’s Search for Meaning |publisher=Beacon Press |year=1946 |url=https://archive.org/details/viktor-emil-frankl-mans-search-for-meaning |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Humanistički pristup posebno je utjecao na razvoj terapije usmjerene na osobu Carla Rogersa, dok su egzistencijalne ideje utjecale na različite oblike egzistencijalne psihoterapije. Savremena literatura o humanističkoj i egzistencijalnoj psihologiji obuhvata širok raspon teorijskih, istraživačkih, kliničkih i društvenih pristupa, uključujući teme poput autentičnosti, smisla, samorealizacije, društvene povezanosti i razvoja ličnosti.&lt;ref name=&quot;Hoffman_et_al_2026&quot; /&gt;

Teme povezane s razvojem ljudskih potencijala kasnije su dobile novu istraživačku dimenziju u okviru [[pozitivna psihologija|pozitivne psihologije]]. Iako pozitivna psihologija nije jednostavno nastavak humanističke psihologije, između njih postoje značajne tematske veze, posebno u proučavanju blagostanja, pozitivnog funkcionisanja, smisla, ličnog razvoja i ljudskih potencijala. Savremene meta-analize pokazuju da intervencije pozitivne psihologije mogu imati male do umjerene pozitivne efekte na blagostanje, iako se njihova efikasnost razlikuje zavisno od vrste intervencije, populacije i ishoda koji se procjenjuje.&lt;ref name=&quot;Sin_Lyubomirsky_2009&quot;&gt;{{cite journal |last1=Sin |first1=Nancy L. |last2=Lyubomirsky |first2=Sonja |title=Enhancing well-being and alleviating depressive symptoms with positive psychology interventions: a practice-friendly meta-analysis |journal=Journal of Clinical Psychology |volume=65 |issue=5 |pages=467–487 |year=2009 |doi=10.1002/jclp.20593 |pmid=19301241 |url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1002/jclp.20593 |url-access=subscription |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Bolier_et_al_2013&quot;&gt;{{cite journal |last1=Bolier |first1=Linda |last2=Haverman |first2=Merel |last3=Westerhof |first3=Gerben J. |last4=Riper |first4=Heleen |last5=Smit |first5=Filip |last6=Bohlmeijer |first6=Ernst |title=Positive psychology interventions: a meta-analysis of randomized controlled studies |journal=BMC Public Health |volume=13 |issue=1 |pages=119 |year=2013 |doi=10.1186/1471-2458-13-119 |pmid=23390882 |pmc=PMC3599475 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC3599475/ |doi-access=free |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Wilkie_et_al_2026&quot;&gt;{{cite journal |last1=Wilkie |first1=Lowri |last2=Fisher |first2=Zoe |last3=Geidel |first3=Antonia |last4=Goodall |first4=Isabel |last5=Kamil |first5=Shannon |last6=Davies |first6=Elen |last7=Kemp |first7=Andrew Haddon |title=A systematic review and network meta-analysis of randomized controlled trials of well-being-focused interventions |journal=Nature Human Behaviour |volume=10 |issue=4 |pages=715–726 |year=2026 |doi=10.1038/s41562-025-02369-1 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC13120999/ |doi-access=free |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Evolucijska i komparativna psihologija ===
{{Glavni|Evolucijska psihologija|Komparativna psihologija}}

[[Evolucijska psihologija]] proučava ljudsko mišljenje i ponašanje iz perspektive savremene [[evolucija|evolucijske teorije]]. Polazi od pretpostavke da su se određena psihološka prilagođavanja razvila kao odgovor na ponovljene izazove s kojima su se preci današnjih ljudi suočavali u svojoj okolini. Evolucijski psiholozi nastoje utvrditi u kojoj mjeri određene ljudske psihološke osobine predstavljaju evolucijski oblikovano prilagođavanje nastalo djelovanjem [[prirodna selekcija|prirodne selekcije]] ili [[seksualna selekcija|seksualne selekcije]].&lt;ref name=&quot;McGue_Gottesman_2015&quot;&gt;{{cite encyclopedia |last1=McGue |first1=Matt |last2=Gottesman |first2=Irving I. |editor1-last=Cautin |editor1-first=Robin L. |editor2-last=Lilienfeld |editor2-first=Scott O. |entry=Behavior Genetics |title=The Encyclopedia of Clinical Psychology |publisher=John Wiley &amp; Sons, Inc. |date=2015 |doi=10.1002/9781118625392.wbecp578 |isbn=978-1-118-62539-2 |url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.1002/9781118625392.wbecp578 |access-date=19. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

[[Komparativna psihologija]] proučava ponašanje i mentalne procese kod različitih životinjskih vrsta, uključujući ljude. U nekim jezicima za ovo područje koristi se i naziv &quot;zoopsihologija&quot;. Poređenjem ljudi s drugim životinjama, kao i međusobnim poređenjem različitih životinjskih vrsta, istraživači nastoje utvrditi koje su psihološke karakteristike zajedničke različitim vrstama, a koje su specifične za pojedine vrste. Na taj način komparativna psihologija nastoji razumjeti kako su se određeni oblici ponašanja i kognitivni procesi razvijali i prilagođavali različitim životnim uslovima.

Komparativna psihologija historijski je usko povezana s [[evolucijska biologija|evolucijskom biologijom]] i teorijom evolucije. Ideja o kontinuitetu između ljudskog i životinjskog uma dobila je snažan poticaj iz rada [[Charles Darwin|Charlesa Darwina]], čija je teorija evolucije otvorila mogućnost sistematskog proučavanja sličnosti i razlika između ljudi i drugih životinja. Rani komparativni psiholozi proučavali su različite oblike [[učenje|učenja]], instinktivno ponašanje, čulne procese i sposobnosti rješavanja problema kod životinja.

Savremena komparativna psihologija obuhvata širok raspon tema, među kojima su [[pamćenje]], komunikacija, socijalno ponašanje, donošenje odluka i [[svijest]]. Istraživanja se provode u laboratorijskim i prirodnim uslovima. 

Nalazi komparativne psihologije doprinose razumijevanju evolucijskog porijekla ljudskog mišljenja i ponašanja. Poređenje različitih vrsta omogućava istraživačima da utvrde koji su psihološki procesi široko rasprostranjeni u životinjskom svijetu, a koji su karakteristični za pojedine vrste. Takva istraživanja također pružaju uvid u adaptivni značaj različitih oblika ponašanja i psiholoških procesa.

=== Kognitivna psihologija ===
{{Glavni|Kognitivna psihologija}}
[[Datoteka:Cognitive Bias Codex-sp.svg|mini|desno|300px|Mapa kognitivnih pristrasnosti]]
&lt;div style=&quot;background:#FDFBF7;border:1px solid #D1CFC7;float:right;width:300px;padding:8px;margin:0 0 8px 15px;font-size:98%;border-radius:4px;clear:right;&quot;&gt;
'''&lt;span style=&quot;color:green&quot;&gt;Zelena&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:red&quot;&gt;Crvena&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:blue&quot;&gt;Plava&lt;/span&gt;&lt;br /&gt;&lt;span style=&quot;color:purple&quot;&gt;Ljubičasta&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:blue&quot;&gt;Plava&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:purple&quot;&gt;Ljubičasta&lt;/span&gt;'''
----
'''&lt;span style=&quot;color:red&quot;&gt;Plava&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:green&quot;&gt;Ljubičasta&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:blue&quot;&gt;Crvena&lt;/span&gt;&lt;br /&gt;&lt;span style=&quot;color:blue&quot;&gt;Zelena&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:red&quot;&gt;Ljubičasta&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:purple&quot;&gt;Zelena&lt;/span&gt;'''
----
Stroopov efekt je pojava prema kojoj je lakše i brže imenovati boju riječi u prvom nizu nego u drugom.
&lt;/div&gt;

[[Kognitivna psihologija]] je grana psihologije koja proučava mentalne procese uključene u [[percepcija|opažanje]], [[pažnja|pažnju]], [[mišljenje]], [[jezik]], [[pamćenje]], [[učenje]], rješavanje problema, donošenje odluka i druge oblike [[kognicija|kognitivnog]] funkcionisanja. Kognitivni psiholozi nastoje objasniti kako ljudi primaju, odabiru, obrađuju, pohranjuju i koriste informacije, pri čemu se o unutrašnjim mentalnim procesima često zaključuje na osnovu ponašanja i rezultata eksperimentalnih zadataka.&lt;ref name=&quot;APA_Dictionary_CP&quot;&gt;{{cite web |title=cognitive psychology |website=APA Dictionary of Psychology |publisher=American Psychological Association |url=https://dictionary.apa.org/cognitive-psychology |access-date=19. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;APA_Brain_Science&quot;&gt;{{cite web |title=Cognitive Psychology Explores Our Mental Processes |website=American Psychological Association |url=https://www.apa.org/education-career/guide/subfields/brain-science |access-date=19. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Kognitivni pristup razvio se naročito tokom 1940-ih i 1950-ih kao reakcija na dominantni [[biheviorizam]], koji je naglašavao proučavanje ponašanja koje se može neposredno opažati.
Za razliku od biheviorističkog usmjerenja, kognitivna psihologija pretpostavlja da se između podražaja i ponašanja odvijaju složeni mentalni procesi koji posreduju u njihovom odnosu. Time su pažnja, percepcija, pamćenje, mišljenje i drugi kognitivni procesi ponovo postali predmeti eksperimentalnog psihološkog istraživanja.&lt;ref name=&quot;APA_Dictionary_CP&quot; /&gt;

Razvoj kognitivne psihologije bio je povezan sa širim promjenama u nauci sredinom 20. stoljeća. Razvoj [[lingvistika|lingvistike]], [[računarstvo|računarstva]], [[kibernetika|kibernetike]], [[informacijska teorija|informacijske teorije]] i [[umjetna inteligencija|umjetne inteligencije]] pružio je nove pojmove i modele za proučavanje načina na koji ljudi primaju i obrađuju informacije. Posebno je utjecajan postao [[model obrade informacija]], prema kojem se kognitivni procesi mogu proučavati kao niz međusobno povezanih procesa primanja, obrade, pohranjivanja i korištenja informacija.&lt;ref name=&quot;Xiong_Proctor_2018&quot;&gt;{{cite journal |last1=Xiong |first1=Aiping |last2=Proctor |first2=Robert W. |title=Information Processing: The Language and Analytical Tools for Cognitive Psychology in the Information Age |journal=Frontiers in Psychology |volume=9 |pages=1270 |year=2018 |doi=10.3389/fpsyg.2018.01270 |pmid=30135664 |pmc=6092626 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC6092626/ |doi-access=free |access-date=19. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Ove promjene često se označavaju izrazom [[kognitivna revolucija]]. Iako taj izraz sugeriše nagli prekid s ranijim pristupima, razvoj kognitivne psihologije bio je postepen i uključivao je doprinose različitih disciplina. Psiholog [[George Armitage Miller|George A. Miller]] povezuje razvoj kognitivne revolucije s promjenama u psihologiji, lingvistici, računarstvu i neuronauci tokom 1950-ih. Do 1960-ih kognitivni pristup već je imao čvrsto mjesto u psihologiji, a objavljivanje knjige ''Kognitivna psihologija'' [[Ulric Neisser|Ulrica Neissera]] 1967. predstavljalo je važan korak u oblikovanju kognitivne psihologije kao zasebnog područja.&lt;ref name=&quot;Miller_2003&quot;&gt;{{cite journal |last=Miller |first=George A. |title=The cognitive revolution: a historical perspective |journal=Trends in Cognitive Sciences |volume=7 |issue=3 |pages=141–144 |year=2003 |doi=10.1016/s1364-6613(03)00029-9 |pmid=12639696 |url=https://www.cell.com/trends/cognitive-sciences/abstract/S1364-6613(03)00029-9 |url-access=subscription |access-date=19. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Spielman_et_al_2020_History&quot;&gt;{{cite book |last1=Spielman |first1=Rose M. |last2=Jenkins |first2=William J. |last3=Lovett |first3=Marilyn D. |title=Psychology 2e |chapter=1.2 History of Psychology |publisher=OpenStax |year=2020 |url=https://openstax.org/books/psychology-2e/pages/1-2-history-of-psychology |access-date=19. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Jedan od osnovnih pristupa u kognitivnoj psihologiji jeste proučavanje čovjeka kao sistema koji obrađuje informacije. Istraživači ispituju kako se informacije registruju i odabiru, kako se održavaju u [[radno pamćenje|radnoj memoriji]], kako se pohranjuju i prizivaju iz [[Dugoročno pamćenje|dugoročnog pamćenja]], te kako utječu na zaključivanje, donošenje odluka i ponašanje. Eksperimentalna istraživanja koriste različite postupke, uključujući mjerenje vremena reakcije, tačnosti odgovora, pamćenja, pažnje i drugih indikatora na osnovu kojih se zaključuje o kognitivnim procesima.&lt;ref name=&quot;Galotti_2018&quot;&gt;{{cite book |last=Galotti |first=Kathleen M. |title=Cognitive Psychology In and Out of the Laboratory |edition=6 |publisher=SAGE Publications |year=2018 |isbn=978-1506306179 |url=https://www.sagepub.com/shop/buy-a-book/cognitive-psychology-in-and-out-of-the-laboratory-6-252509 |access-date=19. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Kognitivna psihologija obuhvata širok spektar tema, među kojima su [[percepcija]], pažnja, pamćenje, učenje, jezik, formiranje pojmova, rezonovanje, rješavanje problema, kreativnost, donošenje odluka i [[metakognicija]]. Istraživanja se bave i načinima na koje kognitivni procesi mogu biti ograničeni ili narušeni, kao i međusobnim odnosom [[kognicija|kognitivnih procesa]] i [[emocija]].&lt;ref name=&quot;APA_Brain_Science&quot; /&gt;

Razvoj kognitivne psihologije istovremeno je doveo do snažnijeg povezivanja psihologije s drugim naučnim disciplinama. Iz tog razvoja nastala je [[kognitivna nauka]], interdisciplinarno područje koje povezuje psihologiju s [[neuronauka|neuronaukom]], lingvistikom, filozofijom, računarstvom i drugim disciplinama. Savremena kognitivna psihologija također je blisko povezana s [[kognitivna neuronauka|kognitivnom neuronaukom]], koja koristi metode proučavanja mozga kako bi se ispitala neuronska osnova kognitivnih procesa.&lt;ref name=&quot;APA_Brain_Science&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Xiong_Proctor_2018&quot; /&gt;

Kognitivna psihologija imala je značajan utjecaj i izvan osnovnog psihološkog istraživanja. Njena saznanja primjenjuju se u [[Obrazovanje|obrazovanju]], [[Klinička psihologija|kliničkoj psihologiji]], razvoju tehnologije, dizajnu korisničkih interfejsa, ergonomiji i drugim područjima u kojima je važno razumjeti način na koji ljudi opažaju, uče, pamte i donose odluke.&lt;ref name=&quot;APA_Brain_Science&quot; /&gt;

=== Neuropsihologija i neuronauka ===
[[Datoteka:Lobes_of_the_brain_NL.svg|mini|desno|300px|[[Disocijacija (neuropsihologija)|Disocijacija]] podrazumijeva utvrđivanje neuronske osnove određene moždane funkcije]]
{{Glavni|Neuropsihologija|Neuronauka}}
{{Također pogledajte|Biološka psihologija|Kognitivna neuronauka}}

[[Neuropsihologija]] je grana psihologije koja proučava odnos između funkcija mozga i ponašanja, s posebnim naglaskom na povezanost strukture i funkcionisanja [[Nervni sistem|nervnog sistema]] s [[kognitivna funkcija|kognitivnim procesima]], emocijama i ponašanjem. U okviru neuropsihologije istražuje se uloga pojedinih [[Spisak regija u ljudskom mozgu|područja mozga]] u različitim psihološkim funkcijama, uključujući pamćenje, jezik, pažnju, percepciju, izvršne funkcije i emocionalnu regulaciju. Važan dio neuropsiholoških spoznaja proizašao je iz proučavanja osoba s [[Povreda mozga|oštećenjima mozga]], [[neurodegenerativna bolest|neurodegenerativnim bolestima]] i razvojnim poremećajima. Poređenjem obrazaca kognitivnih i ponašajnih teškoća s mjestom i vrstom oštećenja mozga, neuropsiholozi nastoje utvrditi funkcije pojedinih neuronskih sistema. Ovakav pristup, poznat kao [[Disocijacija (neuropsihologija)|disocijacija]], jedan je od važnih načina zaključivanja o odnosu između moždanih struktura i psiholoških funkcija. 

Neuropsihologija se kao zasebno područje počela oblikovati sredinom 20. stoljeća. Jedna od prvih knjiga u čijem se naslovu pojavila riječ &quot;neuropsihologija&quot; bila je ''[[Organizacija ponašanja|Organizacija ponašanja - Neuropsihološka teorija]]'', koju je 1949. objavio [[Donald O. Hebb]]. Među ranim utjecajnim djelima bila je i knjiga [[Alexander Luria|Aleksandra Lurije]] ''Više kortikalne funkcije čovjeka'' (1962), koja je značajno utjecala na razvoj savremene neuropsihologije. 

Razvoj neuropsihologije u savremenom periodu u velikoj je mjeri povezan s napretkom [[neurooslikavanje|neurooslikavanja]] i drugih metoda proučavanja mozga. U novije vrijeme na ovo područje sve više utječu i, obrada prirodnog jezika, [[vještačka inteligencija]]&lt;ref name=&quot;Wolff_2026&quot;&gt;{{cite journal |last=Wolff |first=Brittany |title=Artificial intelligence and natural language processing in modern clinical neuropsychology: A narrative review |journal=The Clinical Neuropsychologist |volume=40 |issue=3 |pages=728–752 |year=2026 |doi=10.1080/13854046.2025.2547934 |url=https://www.tandfonline.com/doi/full/10.1080/13854046.2025.2547934 |doi-access=free |access-date=19. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; i virtuelna stvarnost.&lt;ref name=&quot;Cavallo_2026&quot;&gt;{{cite journal |last1=Cavallo |first1=Nicola Davide |last2=Amitrano |first2=Federica |last3=Coccia |first3=Armando |last4=Miccio |first4=Carlo |last5=Santangelo |first5=Gabriella |last6=Marcuccio |first6=Laura |last7=D'Addio |first7=Giovanni |last8=Moretta |first8=Pasquale |title=Immersive Virtual Reality in Neuropsychological Assessment of Acquired Brain Injury: a Systematic Review and Meta-Analysis |journal=Neuropsychology Review |date=17. 4. 2026 |doi=10.1007/s11065-026-09693-x |url=https://link.springer.com/article/10.1007/s11065-026-09693-x |doi-access=free |access-date=19. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Poseban naglasak stavlja se na ekološku valjanost neuropsiholoških procjena, primjenu digitalnih biomarkera te individualizaciju kliničke [[neuropsihološka procjena|neuropsihološke procjene]] i [[rehabilitacija (neuropsihologija)|rehabilitacije]].&lt;ref name=&quot;Lundervold_2025&quot;&gt;{{cite journal |last=Lundervold |first=Astri J. Johansen |title=Precision neuropsychology in the area of AI |journal=Frontiers in Psychology |volume=16 |pages=1537368 |date=14. 5. 2025 |doi=10.3389/fpsyg.2025.1537368 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC12118123/ |doi-access=free |access-date=19. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Neuropsihologija je usko povezana s [[Neuronauka|neuronaukom]] i [[biološka psihologija|biološkom psihologijom]]. Dok neuronauka obuhvata šire proučavanje nervnog sistema i njegovih funkcija, biološka psihologija proučava biološke osnove psiholoških procesa i ponašanja. Neuropsihologija se nalazi na njihovom raskršću, povezujući spoznaje o funkcionisanju mozga i nervnog sistema s proučavanjem kognitivnih procesa, emocija i ponašanja.

=== Psihoanalitički pristup ===
{{Glavni|Psihoanaliza}}
[[Datoteka:Hall Freud Jung in front of Clark.jpg|mini|desno|300px|Prednji red: [[Sigmund Freud]], [[G. Stanley Hall]], [[Carl Jung]]. Zadnji red: [[Abraham A. Brill]], [[Ernest Jones]], [[Sándor Ferenczi]] na [[Univerzitet Clark|Univerzitetu Clark]] 1909.]]

Psihoanalitički pristup je psihološki pristup koji ljudsko ponašanje, doživljavanje i psihičko funkcionisanje objašnjava naglašavajući ulogu nesvjesnih mentalnih procesa, unutrašnjih konflikata, ranih iskustava i razvoja ličnosti. Pristup je početkom 20. stoljeća razvio austrijski neurolog [[Sigmund Freud]], a njegove osnovne ideje snažno su utjecale na [[Psihologija|psihologiju]], [[Psihijatrija|psihijatriju]] i razvoj [[Psihoterapija|psihoterapije]]. [[Psihoanaliza]] je istovremeno teorija psihičkog funkcionisanja, način istraživanja mentalnih procesa i oblik psihoterapijskog liječenja.&lt;ref name=&quot;APA_Dictionary_Psychoanalysis&quot;&gt;{{cite web |title=psychoanalysis |website=APA Dictionary of Psychology |publisher=American Psychological Association |url=https://dictionary.apa.org/psychoanalysis |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;APA_Psychotherapy_Approaches&quot;&gt;{{cite web |title=Different approaches to psychotherapy |website=American Psychological Association |url=https://www.apa.org/topics/psychotherapy/approaches |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Kernberg_2012&quot;&gt;{{cite book |last=Kernberg |first=Otto F. |editor1-last=Gelder |editor1-first=Michael |editor2-last=Andreasen |editor2-first=Nancy C. |editor3-last=López-Ibor |editor3-first=Juan J. |editor4-last=Geddes |editor4-first=John R. |title=New Oxford Textbook of Psychiatry |edition=2 |chapter=3.1 Psychoanalysis: Freud's theories and their contemporary development |publisher=Oxford University Press |year=2012 |pages=293–305 |doi=10.1093/med/9780199696758.003.0038 |isbn=978-0-19-969675-8 |chapter-url=https://academic.oup.com/book/24770/chapter-abstract/188325394 |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Glavna pretpostavka psihoanalitičkog pristupa jeste da značajan dio mentalnog života odvija se izvan svjesnosti pojedinca i da nesvjesni procesi mogu utjecati na mišljenje, osjećaje i ponašanje. Freud je posebno naglašavao ulogu potisnutih impulsa, unutrašnjih konflikata i iskustava iz djetinjstva. U klasičnoj psihoanalitičkoj teoriji [[Nesvjesni um|nesvjesno]] je povezano s motivacijom, razvojem simptoma i različitim oblicima ponašanja koji pojedincu nisu u potpunosti razumljivi.&lt;ref name=&quot;APA_Dictionary_Psychoanalysis&quot; /&gt;

Freud je ljudsku ličnost u svojoj kasnijoj teoriji opisivao kroz tri psihičke strukture: [[id, ego i super-ego]]. Id predstavlja područje nagona i težnje neposrednom zadovoljenju potreba, ego posreduje između zahtjeva ida, stvarnosti i drugih psihičkih zahtjeva, dok super-ego obuhvata internalizovane moralne standarde i zabrane. Freud je psihičko funkcionisanje shvatao dinamički, kao rezultat međusobnog djelovanja različitih psihičkih sila i konflikata.&lt;ref name=&quot;Spielman_et_al_2020_Freud&quot;&gt;{{cite book |last1=Spielman |first1=Rose M. |last2=Jenkins |first2=William J. |last3=Lovett |first3=Marilyn D. |title=Psychology 2e |chapter=11.2 Freud and the Psychodynamic Perspective |publisher=OpenStax |year=2020 |chapter-url=https://openstax.org/books/psychology-2e/pages/11-2-freud-and-the-psychodynamic-perspective |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Psihoanalitička teorija posebnu pažnju posvećuje razvoju ličnosti i iskustvima iz ranog djetinjstva. Freud je razvoj opisivao kroz [[Psihoseksualni razvoj|psihoseksualne faze]], a smatrao je da neriješeni konflikti u pojedinim fazama mogu utjecati na kasnije funkcionisanje ličnosti. Klasična psihoanaliza također je uključivala koncepte infantilne seksualnosti i [[Edipov kompleks|Edipovog kompleksa]]. Ovi koncepti predstavljaju dio klasične Freudove teorije, ali nisu u istom obliku sastavni dio savremenih psihoanalitičkih pristupa.&lt;ref name=&quot;APA_Dictionary_Psychoanalysis&quot; /&gt;

Važan koncept psihoanalitičkog pristupa jesu [[Odbrambeni mehanizmi|odbrambeni mehanizmi]], odnosno [[Nesvjesni um|nesvjesni]] procesi kojima se ego štiti od [[anksioznost]]i i psihičkog konflikta. Među njima se navode [[potiskivanje]], [[Poricanje (Freud)|poricanje]], projekcija, racionalizacija, premještanje i sublimacija. Koncept odbrambenih mehanizama prvo je povezan s Freudovim radom, a kasnije ga je posebno razvijala [[Anna Freud]]. U savremenoj psihologiji odbrambeni mehanizmi se također proučavaju kao načini suočavanja s unutrašnjim i vanjskim izvorima [[Psihološki stres|stresa]], pri čemu se razlikuju prema stepenu prilagođenosti i iskrivljavanja stvarnosti.&lt;ref name=&quot;APA_Dictionary_Defense_Mechanism&quot;&gt;{{cite web |title=defense mechanism |website=APA Dictionary of Psychology |publisher=American Psychological Association |url=https://dictionary.apa.org/defense-mechanism |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Psihoanalitički pristup razvio je i poseban način istraživanja psihičkog života. Freud je koristio [[Slobodne asocijacije (psihologija)|slobodne asocijacije]], analizu snova, analizu otpora i tumačenje nesvjesnih sadržaja. Posebnu ulogu dobio je odnos između pacijenta i analitičara, uključujući pojmove [[transfer (psihologija)|transfera]] i kontratransfera. U klasičnoj psihoanalizi cilj je bio osvijestiti nesvjesne konflikte i omogućiti njihovu obradu kroz terapijski odnos.&lt;ref name=&quot;APA_Dictionary_Psychoanalysis&quot; /&gt;

Nakon Freuda razvili su se brojni psihoanalitički i psihodinamički pravci. [[Carl Gustav Jung]] razvio je [[analitička psihologija|analitičku psihologiju]], a [[Alfred Adler]] [[individualna psihologija|individualnu psihologiju]]. Unutar psihoanalitičke tradicije kasnije su se razvili [[ego psihologija]], [[teorija objektnih odnosa]], [[self psihologija]] i [[relacijska psihoanaliza]]. Savremeni psihoanalitički pristupi u većoj mjeri naglašavaju međuljudske odnose, razvoj selfa i odnose s drugim ljudima, dok su neke klasične Freudove pretpostavke o nagonima i strukturi ličnosti izgubile centralno mjesto.&lt;ref name=&quot;APA_Dictionary_Psychoanalysis&quot; /&gt;

Psihoanalitički pristup imao je snažan utjecaj na razvoj [[Psihologija|psihologije]] i [[Psihoterapija|psihoterapije]], ali je istovremeno bio predmet dugotrajnih teorijskih i empirijskih kritika. Pojedini klasični koncepti, uključujući [[Edipov kompleks]] i određene Freudove pretpostavke o psihičkim konfliktima, teško su empirijski provjerljivi ili nisu dobili dovoljnu empirijsku potvrdu. Pregledi istraživanja ukazuju, međutim, da su pojedini psihoanalitički koncepti i psihodinamički tretmani bili predmet empirijskih istraživanja, pa se savremena procjena psihoanalitičke tradicije ne može svesti ni na tvrdnju da je Freudova teorija u cjelini potvrđena niti na tvrdnju da je cjelokupni pristup naučno bezvrijedan.&lt;ref name=&quot;Luborsky_Barrett_2006&quot;&gt;{{cite journal |last1=Luborsky |first1=Lester |last2=Barrett |first2=Marna S. |title=The History and Empirical Status of Key Psychoanalytic Concepts |journal=Annual Review of Clinical Psychology |volume=2 |issue=1 |pages=1–19 |year=2006 |doi=10.1146/annurev.clinpsy.2.022305.095328 |url=https://www.annualreviews.org/content/journals/10.1146/annurev.clinpsy.2.022305.095328 |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Savremene psihodinamičke psihoterapije razvile su se iz psihoanalitičke tradicije, ali se po načinu provođenja mogu značajno razlikovati od klasične psihoanalize. Dok klasična psihoanaliza obično podrazumijeva intenzivan i dugotrajan tretman, psihodinamičke terapije mogu biti kraće i usmjerene na različite probleme, uključujući obrasce odnosa, emocije i nesvjesne motive. [[Američko psihološko udruženje]] psihoanalitičke i psihodinamičke terapije svrstava među glavne psihoterapijske pristupe, pri čemu naglašava njihovo usmjerenje na razumijevanje nesvjesnih značenja i motivacija.&lt;ref name=&quot;APA_Psychotherapy_Approaches&quot; /&gt;

=== Socijalna psihologija ===
{{Glavni|Socijalna psihologija}}

[[Socijalna psihologija]] je grana psihologije koja proučava kako su misli, osjećaji i ponašanje pojedinca oblikovani stvarnom, zamišljenom ili simbolički predstavljenom prisutnošću drugih ljudi. Prema definiciji [[Gordon Allport|Gordona Allporta]], centralni dio socijalne psihologije čini proučavanje načina na koji socijalno okruženje utječe na pojedinca. Za razliku od socioloških pristupa, koji se češće usmjeravaju na društvene strukture poput statusa, uloga i društvenih klasa, socijalna psihologija veći naglasak stavlja na psihološke procese putem kojih pojedinci opažaju, tumače i doživljavaju svoje socijalno okruženje.&lt;ref name=&quot;APA_Dictionary_Social_Psychology&quot;&gt;{{cite web |title=social psychology |website=APA Dictionary of Psychology |publisher=American Psychological Association |url=https://dictionary.apa.org/social-psychology |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;APA_Social_Psychology&quot;&gt;{{cite web |title=Social Psychology Studies Human Interactions |website=American Psychological Association |url=https://www.apa.org/education-career/guide/subfields/social |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Socijalna psihologija razvila se kao zasebno područje psihologije početkom 20. stoljeća. Među ranim istraživačima bio je [[Floyd Henry Allport|Floyd Allport]], koji je socijalnu psihologiju definisao kao nauku o ponašanju pojedinca u mjeri u kojoj je ono pod utjecajem drugih pojedinaca ili predstavlja reakciju na njihovo ponašanje. Ovakvo usmjerenje doprinijelo je razvoju eksperimentalnog pristupa proučavanju socijalnog ponašanja.&lt;ref name=&quot;Allport_1924_Ch1&quot;&gt;{{cite book |last=Allport |first=Floyd Henry |title=Social Psychology |chapter=Chapter 1: Social Psychology as a Science of Individual Behavior and Consciousness |publisher=Houghton Mifflin Company |year=1924 |url=https://brocku.ca/MeadProject/Allport/1924/1924_01.html |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Područje proučavanja socijalne psihologije obuhvata socijalnu percepciju, socijalnu kogniciju, stavove, socijalni utjecaj, međuljudske odnose i ponašanje u grupama. Socijalni psiholozi proučavaju kako ljudi opažaju i procjenjuju druge osobe, kako oblikuju stavove i uvjerenja, na koji način društveni kontekst utječe na donošenje odluka i ponašanje te kako nastaju saradnja, sukobi, privlačnost i odnosi među pojedincima. Posebno mjesto zauzima proučavanje načina na koji ljudi svoje ponašanje i ponašanje drugih tumače na osnovu dostupnih socijalnih informacija.&lt;ref name=&quot;APA_Social_Psychology&quot; /&gt;

Jedno od važnih područja jeste socijalni utjecaj, koji obuhvata procese kojima prisutnost, očekivanja ili ponašanje drugih ljudi mijenjaju mišljenje, osjećaje ili ponašanje pojedinca. U okviru ovog područja proučavaju se pojave poput [[konformizam|konformizma]], poslušnosti, socijalnog olakšavanja, socijalnog ometanja i različitih oblika uvjeravanja. Socijalna psihologija također proučava kako pojedinci formiraju i mijenjaju [[stav (psihologija)|stavove]] te kako stavovi utječu na ponašanje.

Važan dio discipline čini socijalna kognicija, odnosno proučavanje načina na koji ljudi opažaju, obrađuju, pohranjuju i koriste informacije o drugim ljudima i socijalnim situacijama. Istražuju se procesi poput stvaranja utisaka, [[stereotip|stereotipiziranja]], [[predrasuda]], [[atribucija|atribucije]] i procjenjivanja tuđih namjera. Ovi procesi mogu biti svjesni i namjerni, ali mogu uključivati i automatske procese koji utječu na ponašanje bez potpune svjesne kontrole pojedinca.

Socijalni psiholozi također proučavaju međuljudske odnose, uključujući privlačnost, prijateljstvo, ljubav, saradnju, agresiju i pomaganje. Ponašanje pojedinca posmatra se u odnosu prema karakteristikama drugih ljudi i situacijama u kojima se interakcija odvija. Na taj način socijalna psihologija nastoji objasniti zašto se ista osoba može ponašati različito u različitim socijalnim okolnostima.

Posebno područje čini proučavanje grupa i međugrupnih odnosa. Istražuju se procesi koji nastaju kada pojedinci djeluju kao članovi grupa, uključujući grupne norme, društvene uloge, grupno donošenje odluka, vodstvo, koheziju i [[socijalni identitet|socijalni identitet]]. Međugrupna istraživanja bave se odnosima između društvenih grupa, uključujući nastanak stereotipa i predrasuda, [[Diskriminacija|diskriminaciju]], konflikte i uslove koji mogu potaknuti saradnju među grupama.

Socijalna psihologija koristi različite istraživačke metode, uključujući laboratorijske i terenske eksperimente, korelacijska istraživanja, posmatranje, ankete i druge metode psihološkog istraživanja. Eksperimentalni pristup ima posebno značajno mjesto jer omogućava ispitivanje uzročno-posljedičnih odnosa između socijalnih situacija i ponašanja. Zbog složenosti socijalnog ponašanja, savremena socijalna psihologija često povezuje eksperimentalne metode s drugim kvantitativnim i kvalitativnim pristupima.

Socijalna psihologija ima široku primjenu u različitim područjima. Njena saznanja koriste se u [[Obrazovanje|obrazovanju]], [[zdravstvo|zdravstvu]], [[organizacija|organizacijama]], [[marketing]]u, [[komunikacija]]ma, [[politika|politici]], rješavanju sukoba i javnim politikama. Primjenjuju se, između ostalog, u proučavanju međuljudskih i međugrupnih sukoba, smanjenju predrasuda i diskriminacije, unapređenju saradnje i komunikacije te oblikovanju intervencija usmjerenih na promjenu ponašanja.&lt;ref name=&quot;APA_Social_Psychology&quot; /&gt;

== Osnovne oblasti istraživanja ==
=== Ličnost ===
{{Glavni|Psihologija ličnosti}}

[[Psihologija ličnosti]] proučava ličnost, njenu strukturu, razvoj, individualne razlike i procese kojima se oblikuju relativno trajni obrasci mišljenja, osjećanja i ponašanja. Prema definiciji [[Američko psihološko udruženje|Američkog psihološkog udruženja]], psihologija ličnosti obuhvata proučavanje prirode i definicije ličnosti, njenog razvoja i strukture, crta i dinamičkih procesa, individualnih razlika tokom života i neprilagođenih oblika ličnosti, uključujući [[poremećaj ličnosti|poremećaje ličnosti]].&lt;ref name=&quot;APA_Personality_Psychology&quot;&gt;{{cite web |title=Personality psychology |website=APA Dictionary of Psychology |publisher=American Psychological Association |url=https://dictionary.apa.org/personality-psychology |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Ličnost se pritom shvata kao složena i dinamična cjelina koja obuhvata, između ostalog, crte, interese, motive, vrijednosti, [[pojam o sebi]], sposobnosti i emocionalne obrasce, a na njen razvoj utječu nasljedni i biološki faktori, iskustva, odnosi s drugim ljudima i kulturni kontekst.&lt;ref name=&quot;APA_Personality&quot;&gt;{{cite web |title=Personality |website=APA Topics |publisher=American Psychological Association |url=https://www.apa.org/topics/personality |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Različite teorije ličnosti nude različita objašnjenja njene strukture i razvoja. [[Psihoanaliza|Psihoanalitički]] pristupi naglašavaju ulogu nesvjesnih procesa, unutrašnjih konflikata i ranih iskustava, dok [[teorija crta ličnosti|teorije crta]] nastoje opisati individualne razlike pomoću relativno stabilnih karakteristika. U savremenoj psihologiji ličnosti, crte ličnosti se obično shvataju kao relativno trajne karakteristike o kojoj se zaključuje na osnovu obrazaca ponašanja, stavova, osjećanja i navika i koja može pomoći u opisivanju i predviđanju ponašanja u različitim situacijama.&lt;ref name=&quot;APA_Personality_Trait&quot;&gt;{{cite web |title=Personality trait |website=APA Dictionary of Psychology |publisher=American Psychological Association |url=https://dictionary.apa.org/personality-trait |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Među najutjecajnijim pristupima proučavanju crta ličnosti bili su modeli [[Gordon Allport|Gordona Allporta]], [[Raymond Cattell|Raymonda Cattella]] i [[Hans Eysenck|Hansa Eysencka]]. Cattell je primjenom [[faktorska analiza|faktorske analize]] nastojao utvrditi osnovne dimenzije ličnosti i razvio sistem koji je razlikovao veći broj primarnih faktora ličnosti.&lt;ref name=&quot;Cattell_1946&quot;&gt;{{cite journal |last1=Cattell |first1=R. B. |title=Personality structure and measurement: I. The operational determination of trait unities |journal=British Journal of Psychology. General Section |volume=36 |issue=2 |pages=88–102 |date=januar 1946 |doi=10.1111/j.2044-8295.1946.tb01110.x |url-access=subscription |url=https://bpspsychub.onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1111/j.2044-8295.1946.tb01110.x |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Eysenck je predložio model prema kojem se ličnost može opisati kroz tri široke dimenzije: [[ekstraverzija i introverzija|ekstraverziju–introverziju]], [[neuroticizam|neuroticizam–emocionalnu stabilnost]] i [[psihoticizam]]–normalnost.&lt;ref name=&quot;Eysenck_1990&quot;&gt;{{cite journal |last1=Eysenck |first1=Hans J. |title=Genetic and environmental contributions to individual differences: The three major dimensions of personality |journal=Journal of Personality |volume=58 |issue=1 |pages=245–261 |date=mart 1990 |doi=10.1111/j.1467-6494.1990.tb00915.x |url-access=subscription |pmid=23750379 |url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.1111/j.1467-6494.1990.tb00915.x |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Od druge polovine 20. stoljeća sve veći značaj dobija [[Velikih pet crta ličnosti|model velikih pet crta ličnosti]], odnosno petofaktorski model. Model opisuje ličnost pomoću pet širokih dimenzija: [[ekstraverzija|ekstraverzije]], [[ugodnost|ugodnosti]], [[savjesnost|savjesnosti]], [[neuroticizam|neuroticizma]] i [[otvorenost prema iskustvu|otvorenosti prema iskustvu]]. Istraživanja su pokazala da se tih pet dimenzija može identifikovati u različitim vrstama mjera ličnosti i u različitim kulturnim kontekstima, zbog čega su postale jedno od najutjecajnijih okvira za empirijsko proučavanje strukture ličnosti.&lt;ref name=&quot;McCrae_John_1992&quot;&gt;{{cite journal |last1=McCrae |first1=R. R. |last2=John |first2=O. P. |title=An introduction to the five-factor model and its applications |journal=Journal of Personality |volume=60 |issue=2 |pages=175–215 |date=juni 1992 |doi=10.1111/j.1467-6494.1992.tb00970.x |pmid=1635039 |url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.1111/j.1467-6494.1992.tb00970.x |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Ipak, model velikih pet nije sveobuhvatna teorija ličnosti. Kritičari su ukazivali na to da opisivanje ličnosti pomoću širokih crta samo po sebi ne objašnjava uzroke ponašanja, razvoj ličnosti, njenu organizaciju niti način na koji se ponašanje mijenja u zavisnosti od situacije.&lt;ref name=&quot;McAdams_1992&quot;&gt;{{cite journal |last1=McAdams |first1=D. P. |title=The five-factor model in personality: A critical appraisal |journal=Journal of Personality |volume=60 |issue=2 |pages=329–361 |date=juni 1992 |doi=10.1111/j.1467-6494.1992.tb00976.x |pmid=1635046 |url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.1111/j.1467-6494.1992.tb00976.x |url-access=subscription |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Zbog toga savremeno proučavanje ličnosti, pored relativno stabilnih crta, obuhvata motive, ciljeve, emocionalne i kognitivne procese, međuljudske odnose, životne priče i utjecaj situacijskog i društvenog konteksta.&lt;ref name=&quot;APA_Personality_Psychology&quot; /&gt;

Ličnost se također ne smatra potpuno nepromjenjivom. Istraživanja tokom životnog vijeka pokazuju da se crte ličnosti mogu mijenjati i u odrasloj dobi, pri čemu se promjene razlikuju među pojedincima i povezane su, između ostalog, s razvojnim periodom i životnim iskustvima.&lt;ref name=&quot;Roberts_Mroczek_2008&quot;&gt;{{cite journal |last1=Roberts |first1=B. W. |last2=Mroczek |first2=D. |title=Personality Trait Change in Adulthood |journal=Current Directions in Psychological Science |volume=17 |issue=1 |pages=31–35 |date=februar 2008 |doi=10.1111/j.1467-8721.2008.00543.x |pmc=2743415 |pmid=19756219 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC2743415/ |doi-access=free |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Meta-analiza longitudinalnih istraživanja također je pokazala da se prosječne vrijednosti pojedinih crta mijenjaju tokom različitih životnih razdoblja, uključujući srednju i stariju dob.&lt;ref name=&quot;Roberts_2006&quot;&gt;{{cite journal |last1=Roberts |first1=B. W. |last2=Walton |first2=K. E. |last3=Viechtbauer |first3=W. |title=Patterns of mean-level change in personality traits across the life course: A meta-analysis of longitudinal studies |journal=Psychological Bulletin |volume=132 |issue=1 |pages=1–25 |date=januar 2006 |doi=10.1037/0033-2909.132.1.1 |pmid=16435954 |url=https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/16435954/ |url-access=subscription |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Razvoj psihologije ličnosti pratio je razvoj različitih metoda i instrumenata za [[psihološka procjena|procjenu ličnosti]]. Među njima su upitnici samoprocjene, procjene drugih osoba, psihološki intervjui i drugi psihometrijski postupci. Jedan od najpoznatijih savremenih instrumenata je [[Minnesota multifazni inventar ličnosti]] (MMPI), koji se koristi prvenstveno za procjenu psihopatologije i određenih aspekata ličnosti, posebno u kliničkim kontekstima.&lt;ref name=&quot;Sellbom_2019&quot;&gt;{{cite journal |last1=Sellbom |first1=M. |title=The MMPI-2-Restructured Form (MMPI-2-RF): Assessment of Personality and Psychopathology in the Twenty-First Century |journal=Annual Review of Clinical Psychology |volume=15 |pages=149–177 |date=7. 5. 2019 |doi=10.1146/annurev-clinpsy-050718-095701 |pmid=30601687 |url=https://www.annualreviews.org/doi/10.1146/annurev-clinpsy-050718-095701 |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Među popularnim instrumentima je i [[Myers–Briggs tipski indikator]] (MBTI), zasnovan na tipologiji [[Carl Jung|Carla Junga]]. Međutim, njegova široka popularnost ne znači i jednaku prihvaćenost u psihometrijskoj literaturi. Istraživanja su ukazivala na probleme povezane s pouzdanošću i valjanošću MBTI-ja te na potrebu za oprezom pri njegovoj primjeni, naročito u organizacijskim i profesionalnim kontekstima.&lt;ref name=&quot;Boyle_1995&quot;&gt;{{cite journal |last1=Boyle |first1=G. J. |title=Myers-Briggs Type Indicator (MBTI): Some Psychometric Limitations |journal=Australian Psychologist |volume=30 |issue=1 |pages=71–74 |date=mart 1995 |doi=10.1111/j.1742-9544.1995.tb01750.x |url=https://aps.onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.1111/j.1742-9544.1995.tb01750.x |url-access=subscription |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Za istraživanje individualnih razlika razvijeni su i javno dostupni skupovi čestica, među kojima je [[Međunarodni skup čestica za procjenu ličnosti]] (IPIP). IPIP predstavlja javno dostupnu zbirku čestica i skala za procjenu različitih konstrukata ličnosti i omogućava istraživačima razvoj i prilagođavanje mjernih instrumenata bez ograničenja karakterističnih za komercijalne testove.&lt;ref name=&quot;STAR_Upitnici&quot;&gt;{{cite web |title=Otvoreni upitnici |website=STAR centar za primenjenu psihologiju |publisher=Filozofski fakultet Univerziteta u Novom Sadu |url=https://star.ff.uns.ac.rs/upitnici.php |access-date=20. 8. 2026 |language=sr}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Goldberg_2006&quot;&gt;{{cite journal |last1=Goldberg |first1=L. R. |last2=Johnson |first2=J. A. |last3=Eber |first3=H. W. |last4=Hogan |first4=R. |last5=Ashton |first5=M. C. |last6=Cloninger |first6=C. R. |last7=Gough |first7=H. G. |title=The international personality item pool and the future of public-domain personality measures |journal=Journal of Research in Personality |volume=40 |issue=1 |pages=84–96 |date=februar 2006 |doi=10.1016/j.jrp.2005.08.007 |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S0092656605000553 |url-access=subscription |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Proučavanje ličnosti povezano je i s proučavanjem [[poremećaj ličnosti|poremećaja ličnosti]]. Pored tradicionalnog kategorijalnog pristupa, savremena istraživanja sve više razmatraju [[dimenzionalni modeli poremećaja ličnosti|dimenzionalne modele]], prema kojima se patološke karakteristike ličnosti mogu posmatrati kao kontinuum različitih stepena izraženosti. [[DSM-5]] je zadržao tradicionalnu klasifikaciju poremećaja ličnosti u odjeljku II, ali je u odjeljku III predstavio Alternativni DSM-5 model poremećaja ličnosti, koji kombinuje procjenu oštećenja u funkcionisanju ličnosti s dimenzionalnom procjenom patoloških crta.&lt;ref name=&quot;DSM5_TR_AMPD&quot;&gt;{{cite book |title=Diagnostic and Statistical Manual of Mental Disorders, Fifth Edition, Text Revision (DSM-5-TR) |chapter=Alternative DSM-5 Model for Personality Disorders |publisher=American Psychiatric Association |date=2022 |doi=10.1176/appi.books.9780890425787.Alternate_DSM5_Model_for_Personality_Disorders |url=https://doi.org/10.1176/appi.books.9780890425787.Alternate_DSM5_Model_for_Personality_Disorders |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Etika i etički principi ==

Etički principi i pravila u domenu psihologije mijenjali su se tokom vremena. Neka poznata istraživanja iz prošlosti danas se smatraju neetičkim i suprotnim važećim kodeksima (npr. Kanadski kodeks ponašanja za istraživanja koja uključuju ljude i Belmontov izvještaj). [[Američko psihološko udruženje]] (APA) razvilo je skup etičkih principa i kodeks ponašanja za ovu profesiju.&lt;ref name=&quot;APA2016&quot;&gt;{{cite web |author=American Psychological Association |year=2016 |title=Ethical principles of psychologists and code of conduct |url=https://www.apa.org/ethics/code |accessdate=13. 2. 2026 |language=engleski}}&lt;/ref&gt;

Savremeni standardi uključuju informisani i dobrovoljni pristanak. Nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], uspostavljen je Nürnberški kodeks zbog zloupotreba ispitanika koji učestvuju u eksperimentu od strane [[Nacizam|nacista]]. Nakon toga je većina zemalja (i naučnih časopisa) usvojila Helsinšku deklaraciju. U SAD-u su Nacionalni instituti za zdravlje (NIH) 1966. osnovali Institucionalni odbor za reviziju (''Institutional Review Board''), a 1974. je usvojen Nacionalni zakon o istraživanju. Ove mjere su potaknule istraživače da obavezno dobiju informisani pristanak od učesnika. Do uspostavljanja ovih pravila doveo je određeni broj etički upitnih istraživanja, među kojima su radioizotopske studije u školi Fernald (MIT–Harvard), tragedija s talidomidom, istraživanje hepatitisa u Willowbrooku, Milgramova istraživanja o poslušnosti autoritetu i Stanfordski zatvorski eksperiment.

=== Etika u radu s ljudima ===

Kodeks etike [[Američko psihološko udruženje|Američkog psihološkog udruženja]] nastao je 1951. pod nazivom &quot;Etički standardi psihologa&quot;. Ovaj kodeks je usmjeravao donošenje zakona o licenciranju u većini američkih saveznih država. Tokom decenija više puta je mijenjan i sadrži i opće principe i obavezujuće etičke standarde.

Etički principi psihologa i kodeks ponašanja APA sastoje se od pet općih principa, koji imaju zadatak da usmjere psihologe ka višem nivou etičke prakse u situacijama kada se ne primjenjuje određeni standard. Ti principi su:

* ''A. Dobrobit i neškodljivost'' – Psiholozi moraju djelovati u korist onih s kojima rade i „ne nanositi štetu“.
* ''B. Vjernost i odgovornost'' – Svijest o povjerenju javnosti u profesiju i pridržavanje etičkih standarda.
* ''C. Integritet'' – Promovisanje iskrenosti i tačnosti, uz izbjegavanje obmana i prevara.
* ''D. Pravednost'' – Razumijevanje da psihologija mora biti na dobrobit svima.
* ''E. Poštivanje prava i dostojanstva ljudi'' – Zaštita prava osoba u radu s psiholozima, uključujući povjerljivost, privatnost i autonomiju.

APA je 2010. dodatno revidirala kodeks kako bi spriječila njegovu upotrebu za opravdavanje kršenja [[Ljudska prava|ljudskih prava]], što je bio odgovor na učešće članova APA u ispitivanjima tokom administracije predsjednika SAD-a [[George W. Bush|Georgea W. Busha]].&lt;ref name=&quot;APA2010&quot;&gt;{{cite web |title=American Psychological Association amends ethics code |url=https://www.apa.org/news/press/releases/2010/02/ethics-code |publisher=APA.org |accessdate=13. 2. 2026 |language=engleski}}&lt;/ref&gt;

Kanadsko psihološko udruženje (CPA) i [[Evropski savez psiholoških udruženja]] (EFPA) koriste slične modele zasnovane na principima dostojanstva, odgovornosti i integriteta.&lt;ref name=&quot;CPA2017&quot;&gt;{{cite web |title=Canadian Code of Ethics for Psychologists |url=https://cpa.ca/docs/File/Ethics/CPA_Code_2017_4thEd.pdf |year=2017 |accessdate=13. 2. 2026 |language=engleski}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;EFPA2015&quot;&gt;{{cite web |title=Model Code of Ethics |url=http://www.efpa.eu |publisher=European Federation of Psychologists' Associations |year=2015 |accessdate=13. 2. 2026 |language=engleski}}&lt;/ref&gt;

Među etičkim pitanjima koja se smatraju naročito značajnim su obaveza rada isključivo u okviru vlastite stručnosti, čuvanje povjerljivosti podataka o pacijentima i izbjegavanje seksualnih odnosa s njima. Neke od najčešćih pritužbi protiv [[Klinička psihologija|kliničkih psihologa]] odnose se na seksualno neprimjereno ponašanje&lt;ref name=&quot;Jones_2003_Ethical_Issues&quot;&gt;{{cite book |last=Jones |first=Stanley E. |chapter=Ethical Issues in Clinical Psychology |editor-last=Stricker |editor-first=George |editor2-last=Widiger |editor2-first=Thomas A. |editor3-last=Weiner |editor3-first=Irving B. |title=Handbook of Psychology, Volume 8: Clinical Psychology |publisher=John Wiley &amp; Sons, Inc. |location=Hoboken, NJ |year=2003 |volume=8 |pages=509–532 |isbn=978-0-471-39263-7 |doi=10.1002/0471264385.wei0821 |chapter-url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.1002/0471264385.wei0821 |access-date=12. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; i povrede povjerljivosti ili privatnosti.

=== Etika u radu sa životinjama ===

Istraživanja na [[Životinje|životinjama]], također, regulišu univerzitetski etički odbori. Etičke smjernice navode da je upotreba životinja u naučne svrhe prihvatljiva samo kada je šteta nanesena životinjama manja od koristi koje proizlaze iz istraživanja.&lt;ref name=&quot;Sherwin_2003&quot;&gt;{{cite journal |last=Sherwin |first=Chris M. |last2=Christiansen |first2=Stine B. |last3=Duncan |first3=Ian J. |last4=Erhard |first4=Hans W. |last5=Lay |first5=Don C. |last6=Mench |first6=Joy A. |last7=O’Connor |first7=Cheryl E. |last8=Petherick |first8=J. Carol |title=Guidelines for the ethical use of animals in applied ethology studies |journal=Applied Animal Behaviour Science |volume=81 |issue=3 |pages=291–305 |year=2003 |doi=10.1016/S0168-1591(02)00288-5 |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S0168159102002885 |url-access=subscription |access-date=12. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte ==
* [[Emocije]]
* [[Geštalt psihologija]]
* [[Pamćenje]]
* [[Psihoterapija]]
* [[Učenje]]
* [[Zaboravljanje]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Dodatna literatura ==

* {{cite book|last1=Badcock|first1=Christopher R.|title=International Encyclopedia of the Social &amp; Behavioral Sciences|year=2015|isbn=978-0-08-097087-5|pages=340–344|chapter=Nature-Nurture Controversy, History of|doi=10.1016/B978-0-08-097086-8.03136-6}}
* {{cite book|last1=Cascio|first1=Wayne F.|title=International Encyclopedia of the Social &amp; Behavioral Sciences|year=2015|isbn=978-0-08-097087-5|pages=879–884|chapter=Industrial–Organizational Psychology: Science and Practice|doi=10.1016/B978-0-08-097086-8.22007-2}}
* {{cite book|last1=Chryssochoou|first1=Xenia|title=International Encyclopedia of the Social &amp; Behavioral Sciences|year=2015|isbn=978-0-08-097087-5|pages=532–537|chapter=Social Psychology|doi=10.1016/B978-0-08-097086-8.24095-6}}
* {{cite book|last1=Deakin|first1=Nicholas|title=International Encyclopedia of the Social &amp; Behavioral Sciences|year=2015|isbn=978-0-08-097087-5|pages=31–36|chapter=Philosophy, Psychiatry, and Psychology|doi=10.1016/B978-0-08-097086-8.27049-9}}
* {{cite book|last1=Demetriou|first1=Andreas|title=International Encyclopedia of the Social &amp; Behavioral Sciences|year=2015|isbn=978-0-08-097087-5|pages=313–322|chapter=Intelligence in Cultural, Social and Educational Context|doi=10.1016/B978-0-08-097086-8.92147-0}}
* {{cite book|last1=Gelso|first1=Charles J.|title=International Encyclopedia of the Social &amp; Behavioral Sciences|year=2015|isbn=978-0-08-097087-5|pages=69–72|chapter=Counseling Psychology|doi=10.1016/B978-0-08-097086-8.21073-8}}
* {{cite book|last1=Henley|first1=Tracy B.|title=International Encyclopedia of the Social &amp; Behavioral Sciences|year=2015|isbn=978-0-08-097087-5|pages=406–411|chapter=Psychology, History of (Early Period)|doi=10.1016/B978-0-08-097086-8.03235-9}}
* {{cite book|last1=Knowland|first1=Victoria C.P.|title=International Encyclopedia of the Social &amp; Behavioral Sciences|last2=Purser|first2=Harry|last3=Thomas|first3=Michael S.C.|year=2015|isbn=978-0-08-097087-5|pages=354–360|chapter=Cross-Sectional Methodologies in Developmental Psychology|doi=10.1016/B978-0-08-097086-8.23235-2}}
* {{cite book|last1=Louw|first1=Dap|title=International Encyclopedia of the Social &amp; Behavioral Sciences|year=2015|isbn=978-0-08-097087-5|pages=351–356|chapter=Forensic Psychology|doi=10.1016/B978-0-08-097086-8.21074-X}}
* {{cite book|last1=McWilliams|first1=Spencer A.|title=International Encyclopedia of the Social &amp; Behavioral Sciences|year=2015|isbn=978-0-08-097087-5|pages=412–417|chapter=Psychology, History of (Twentieth Century)|doi=10.1016/B978-0-08-097086-8.03046-4}}
* {{cite book|last1=Pe-Pua|first1=Rogelia|title=International Encyclopedia of the Social &amp; Behavioral Sciences|year=2015|isbn=978-0-08-097087-5|pages=788–794|chapter=Indigenous Psychology|doi=10.1016/B978-0-08-097086-8.24067-1}}
* {{cite book|last1=Peterson|first1=Roger L.|title=International Encyclopedia of the Social &amp; Behavioral Sciences|last2=Peterson|first2=Donald R.|last3=Abrams|first3=Jules C.|last4=Stricker|first4=George|last5=Ducheny|first5=Kelly|year=2015|isbn=978-0-08-097087-5|pages=517–523|chapter=Training in Clinical Psychology in the United States: Practitioner Model|doi=10.1016/B978-0-08-097086-8.21086-6}}
* {{cite book|last1=Poortinga|first1=Ype H.|title=International Encyclopedia of the Social &amp; Behavioral Sciences|year=2015|isbn=978-0-08-097087-5|pages=311–317|chapter=Cross-Cultural Psychology|doi=10.1016/B978-0-08-097086-8.24011-7}}
* {{cite book|last1=Spinath|first1=Frank M.|title=International Encyclopedia of the Social &amp; Behavioral Sciences|last2=Spinath|first2=Birgit|last3=Borkenau|first3=Peter|year=2015|isbn=978-0-08-097087-5|pages=320–325|chapter=Developmental Behavioral Genetics and Education|doi=10.1016/B978-0-08-097086-8.92009-9}}
* {{cite book|last1=Smith|first1=Edward E.|title=International Encyclopedia of the Social &amp; Behavioral Sciences|year=2015|isbn=978-0-08-097087-5|pages=103–109|chapter=Cognitive Psychology: History|doi=10.1016/B978-0-08-097086-8.03028-2}}
* {{cite book|last1=Staerklé|first1=Christian|title=International Encyclopedia of the Social &amp; Behavioral Sciences|year=2015|isbn=978-0-08-097087-5|pages=427–433|chapter=Political Psychology|doi=10.1016/B978-0-08-097086-8.24079-8}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Psychology}}
* [http://www.perfectionnement.info/fr/agenda.php?i_pays=0&amp;i_date=0&amp;keywords=congr International PSY Congresses] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20051015201117/http://www.perfectionnement.info/fr/agenda.php?i_pays=0&amp;i_date=0&amp;keywords=congr |date=15. 10. 2005 }}
* [http://free-zd.t-com.hr/psih Psihologija, linkovi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20051216170940/http://free-zd.t-com.hr/psih/ |date=16. 12. 2005 }}
* [http://www.iltuobenessere.com/ansia/Default.htm Ansia] University of Milan Psychology Research

{{Psihologija}}
{{Društvene nauke}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Psihologija| ]]
[[Kategorija:Društvene nauke]]
[[Kategorija:Nauke o ponašanju]]</text>
      <sha1>amiplq95zpa5ios8c6j23iquk2a5i22</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3921328</id>
      <parentid>3921319</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T21:49:20Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <comment>Rad na članku</comment>
      <origin>3921328</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="161394" sha1="9xbtlex9t33mf54u4plpa2rfbdkbrdf" xml:space="preserve">{{Psihologija bočna traka}}
'''Psihologija''' je nauka koja se bavi proučavanjem psihičkih procesa i [[Ponašanje|ponašanja]].&lt;ref name=&quot;OED&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.oed.com |title=psychology |publisher=Oxford English Dictionary. Oxford University Press |accessdate=13. 2. 2026 |language=engleski}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Fernald&quot;&gt;{{cite book |last=Fernald |first=Dodge |title=Psychology: Six Perspectives |url=https://archive.org/details/psychologysixper0000fern |publisher=SAGE Publications |year=2008 |isbn=978-1-4129-3867-9 |language=engleski}}&lt;/ref&gt; Njen predmet istraživanja obuhvata ponašanje ljudi i životinja, svjesne i nesvjesne fenomene, te mentalne procese kao što su misli, osjećanja i motivi.

Psihologija je nauka širokog opsega koja objedinjuje principe [[Prirodne nauke|prirodnih]] i [[Društvene nauke|društvenih nauka]]. Kao [[Prirodne nauke|prirodna nauka]], ona se manifestuje kroz oblasti poput biološke psihologije, gdje istraživači teže razumijevanju emergentnih svojstava mozga povezujući disciplinu sa neuronaukom. S druge strane, psihologija djeluje kao [[Društvene nauke|društvena nauka]] kada se fokusira na analizu i razumijevanje složenih obrazaca ponašanja pojedinaca i društvenih grupa.&lt;ref name=&quot;Hockenbury&quot;&gt;{{cite book |last1=Hockenbury |first1=D. |last2=Hockenbury |first2=S. |title=Psychology |url=https://archive.org/details/psychology05edhock |publisher=Worth Publishers |year=2010 |language=engleski}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;APA&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.apa.org |title=Frequently asked questions about APA |publisher=American Psychological Association |accessdate=13. 2. 2026 |language=engleski}}&lt;/ref&gt;

== Etimologija i definicije ==

Riječ ''psihologija'' potječe od grčke riječi ''psyche'' (grč. ψυχή), što znači duh ili duša. Drugi dio riječi, ''-logija'', potječe od sufiksa ''-λογία'' (-logia), što označava nauku, izučavanje ili istraživanje.&lt;ref name=&quot;Etymonline&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.etymonline.com/word/psychology |title=Psychology |publisher=Online Etymology Dictionary |accessdate=15. 2. 2026 |language=engleski}}&lt;/ref&gt; Riječ psihologija prvi put se pojavljuje u doba renesanse.&lt;ref name=&quot;dIsa&quot;&gt;{{cite journal |last1=d’Isa |first1=R. |last2=Abramson |first2=C. I. |year=2023 |title=The origin of the phrase comparative psychology: An historical overview |journal=Frontiers in Psychology |volume=14 |pages=1174115 |doi=10.3389/fpsyg.2023.1174115 |language=engleski}}&lt;/ref&gt; U svom latinskom obliku, ''psychiologia'', prvi ju je upotrijebio hrvatski humanista i latinista Marko Marulić u svojoj knjizi ''Psichiologia de ratione animae humanae'' (Psihologija, o prirodi ljudske duše) u periodu između 1510. i 1520.&lt;ref name=&quot;dIsa&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Krstic1964&quot;&gt;{{cite journal |last=Krstić |first=K. |year=1964 |title=Marko Marulic – The author of the term &quot;psychology&quot; |journal=Acta Instituti Psychologici Universitatis Zagrabiensis |volume=36 |pages=7–13 |url=https://psychclassics.yorku.ca/Krstic/marulic.htm |language=engleski}}&lt;/ref&gt; Najraniji poznati spomen riječi ''psychology'' u engleskom jeziku potječe iz 1694., kada ju je Steven Blankaart naveo u djelu ''The Physical Dictionary''. U tom rječniku se navodi da se &quot;anatomija bavi tijelom, a psihologija dušom.&quot;&lt;ref name=&quot;Colman2009&quot;&gt;{{cite book |last=Colman |first=A. M. |year=2009 |title=A dictionary of psychology |url=https://archive.org/details/dictionaryofpsyc0000colm_s3f2 |publisher=Oxford University Press |isbn=978-0-19-953406-7 |language=engleski}}&lt;/ref&gt;

Slovo Ψ (psi), prvo slovo grčke riječi ''psyche'' iz koje je izveden termin psihologija, općenito se povezuje sa psihologijom kao naukom i koristi se kao njen simbol.

Godine 1890, [[William James]] definisao je psihologiju kao &quot;nauku o mentalnom životu, kako u pogledu njegovih pojava, tako i u pogledu njihovih uslova.&quot;&lt;ref name=&quot;James1983&quot;&gt;{{cite book |last=James |first=W. |year=1983 |title=The principles of psychology |publisher=Harvard University Press |language=engleski}}&lt;/ref&gt; Ova definicija bila je široko prihvaćena tokom više decenija. Međutim, njeno značenje je osporavano, naročito od strane Johna B. Watsona, koji je 1913. iznio stavove metodološkog biheviorizma, posmatrajući psihologiju kao isključivo objektivnu eksperimentalnu granu prirodne nauke, čiji je teorijski cilj &quot;predviđanje i kontrola ponašanja.&quot;&lt;ref name=&quot;Watson1913&quot;&gt;{{cite journal |last=Watson |first=J. B. |year=1913 |title=Psychology as the behaviorist views it |url=https://archive.org/details/sim_psychological-review_1913-03_20_2/page/158 |journal=Psychological Review |volume=20 |issue=2 |pages=158–177 |doi=10.1037/h0074428 |language=engleski}}&lt;/ref&gt; Od trenutka kada je James definisao pojam &quot;psihologija&quot;, ovaj termin se sve snažnije povezuje s naučnim eksperimentisanjem.&lt;ref name=&quot;Watson1913&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Davis2004&quot;&gt;{{cite book |last=Davis |first=D. R. |year=2004 |chapter=Psychology |editor-last=Gregory |editor-first=R. L. |title=The Oxford companion to the mind |url=https://archive.org/details/oxfordcompaniont0000unse_b9g3 |edition=2. |pages=[https://archive.org/details/oxfordcompaniont0000unse_b9g3/page/762 763]–764 |publisher=Oxford University Press |isbn=978-0-19-866224-2 |language=engleski}}&lt;/ref&gt; Pod pojmom narodna psihologija (eng. ''folk psychology'') podrazumijeva se razumijevanje mentalnih stanja i ponašanja ljudi kakvo imaju obični ljudi, za razliku od stručnog razumijevanja kojeg imaju profesionalni psiholozi.&lt;ref name=&quot;Hutto2007&quot;&gt;{{cite book |editor1-last=Hutto |editor1-first=D. D. |editor2-last=Ratcliffe |editor2-first=M. |year=2007 |title=Folk psychology re-assessed |url=https://archive.org/details/isbn_9781402055577 |publisher=Springer |isbn=978-1-4020-5557-7 |language=engleski}}&lt;/ref&gt;

== Historija ==
{{Glavni|Historija psihologije}}
Razvoj psihološke misli može se pratiti još od najstarijih civilizacija, u kojima su pitanja o prirodi ljudskog uma i ponašanja bila predmet filozofskih i medicinskih razmatranja. Drevne civilizacije [[Egipat|Egipta]], [[Grčka|Grčke]], [[Kina|Kine]], [[Indija|Indije]] i [[Perzija|Perzije]] razvijale su rane koncepte o psihološkim fenomenima i odnosu između tijela i uma. U starom Egiptu, medicinski tekstovi poput [[Ebersov papirus|Ebersovog papirusa]] svjedoče o prepoznavanju stanja koja se danas povezuju s [[Depresija (raspoloženje)|depresijom]] i poremećajima mišljenja.&lt;ref name=&quot;Okasha_Egypt_2005&quot;&gt;{{cite journal |last=Okasha |first=Ahmed |date=2005 |title=Mental Health in Egypt |journal=The Israel Journal of Psychiatry and Related Sciences |volume=42 |issue=2 |pages=116–125 |pmid=16342608 |url=https://www.researchgate.net/publication/7426670_Mental_health_in_Egypt |access-date=23. 4. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Ovi zapisi predstavljaju jedan od najranijih pokušaja da se [[mentalni poremećaj]]i objasne u okviru medicinskog pristupa. Značajniji teorijski razvoj bilježi se u [[Antička Grčka|antičkoj Grčkoj]], gdje su filozofi poput [[Tales|Talesa iz Mileta]], [[Platon]]a i [[Aristotel]]a (posebno u djelu ''De Anima'') razmatrali funkcionisanje ljudskog uma.&lt;ref name=&quot;Green_Groff_2003&quot;&gt;{{cite book |last1=Green |first1=Christopher D. |last2=Groff |first2=Philip R. |date=2003 |title=Early psychological thought: Ancient accounts of mind and soul |url=https://archive.org/details/earlypsychologic0000gree |location=Westport, Connecticut |publisher=Praeger |isbn=978-0275979201 |access-date=23. 4. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Važan pomak u razumijevanju [[Mentalni poremećaj|mentalnih poremećaja]] načinio je grčki ljekar [[Hipokrat]], koji je u 4. vijeku p. n. e. zastupao stav da mentalni poremećaji imaju fizičke uzroke, čime se udaljio od dotadašnjih nadnaravnih objašnjenja.&lt;ref name=&quot;Brink_Psychology_2008&quot;&gt;{{cite book |last=Brink |first=T. L. |date=2008 |title=Psychology: A Student Friendly Approach |url=http://www.saylor.org/site/wp-content/uploads/2012/06/TLBrink_PSYCH01.pdf |pages=9 |publisher=Saylor Academy |access-date=23. 4. 2026 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120724142236/http://www.saylor.org/site/wp-content/uploads/2012/06/TLBrink_PSYCH01.pdf |archive-date=24. 7. 2012 |url-status=live |language=en}}&lt;/ref&gt; U pogledu lokalizacije mentalnih funkcija, među antičkim misliocima nisu postojali jedinstveni stavovi. Oko 387. p. n. e., Platon je iznio mišljenje da se mentalni procesi odvijaju u [[mozak|mozgu]], dok je Aristotel oko 335. p. n. e. zastupao mišljenje da je [[srce]] središte mentalnih funkcija.&lt;ref name=&quot;MNT_Psychology_2018&quot;&gt;{{cite web |last=Brazier |first=Yvette |date=2018 |title=Psychology: Definitions, branches, history, and how to become one |url=https://www.medicalnewstoday.com/articles/154874 |website=Medical News Today |access-date=23. 4. 2026 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210320030424/https://www.medicalnewstoday.com/articles/154874 |archive-date=20. 3. 2021 |url-status=live |language=en}}&lt;/ref&gt;

U Kini su temelji psihološke misli razvijeni u okviru filozofskih učenja drevnih mislioca poput [[Laozi]]ja i [[Konfucije|Konfucija]], kao i pod utjecajem [[Budizam|budizma]].&lt;ref name=&quot;FinancialExpress_Taoism_2018&quot;&gt;{{cite web |last=Redakcija |date=2018 |title=Natural harmony in Taoism — a cornerstone of Chinese society |url=https://thefinancialexpress.com.bd/views/views/natural-harmony-in-taoism-a-cornerstone-of-chinese-society-1516031957 |website=The Financial Express |access-date=23. 4. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Ova tradicija oslanjala se na [[Introspekcija|introspekciju]], [[opažanje]] i različite tehnike usmjeravanja [[mišljenje|mišljenja]] i [[Ponašanje|ponašanja]], pri čemu se svijet posmatrao kao jedinstvo fizičkog i mentalnog aspekta i njihove međusobne povezanosti.&lt;ref name=&quot;Shi_China_Psychology_2019&quot;&gt;{{cite book |last=Shi |first=Y. |editor-last=Bringmann |editor-first=Wolfgang G. |date=2019 |title=The dawn of psychology in China |book-title=A Pictorial History of Psychology |url=https://archive.org/details/pictorialhistory0000unse_y5p4 |pages=22–27 |publisher=Quintessence Publishing Co. Ltd. |access-date=23. 4. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Kineska filozofija posebno je naglašavala potrebu ″pročišćavanja uma″ radi razvoja [[moral|moralnih vrlina]] i unutrašnje snage. Jedan od najznačajnijih medicinsko-filozofskih tekstova, ''[[Huangdi Neijing]]'' (''Klasik interne medicine Žutog cara''), identifikuje mozak kao središte [[mudrost]]i i osjeta, razvija teorije ličnosti zasnovane na ravnoteži principa [[yin i yang]], te mentalne poremećaje objašnjava kroz fiziološke i društvene neravnoteže. Dalji razvoj proučavanja mozga i mentalnih funkcija u kineskoj tradiciji intenziviran je tokom [[Dinastija Qing|dinastije Qing]], posebno kroz radove učenjaka pod utjecajem zapadne nauke, kao što su Fang Yizhi (1611–1671), Liu Zhi (1660–1730) i Wang Qingren (1768–1831). Wang Qingren je naglašavao ulogu mozga kao središta nervnog sistema, povezao mentalne poremećaje s bolestima mozga, istraživao uzroke snova i [[Nesanica|nesanice]], te razvio ranu teoriju funkcionalne lateralizacije [[Moždana hemisfera|moždanih hemisfera]].&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot;&gt;{{cite book |editor-last=Baker |editor-first=David B. |date=2012 |title=The Oxford Handbook of the History of Psychology |url=https://api.pageplace.de/preview/DT0400.9780199710652_A23608123/preview-9780199710652_A23608123.pdf |publisher=Oxford University Press |location=New York |isbn=978-0195366556 |access-date=23. 4. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Pod utjecajem [[Hinduizam|hinduizma]], [[indijska filozofija]] razvila je složena razmatranja o prirodi i vrstama svijesti. U tekstovima poput ''[[Upanišade|Upanišada]]'' i drugih [[Vedski period|vedskih]] spisa, koji čine osnov hinduističke tradicije, posebno se ističe razlikovanje između prolaznog, svakodnevnog aspekta ličnosti i [[atman]]a (trajnog, nepromjenjivog sebstva). Različite hinduističke filozofske škole, kao i [[budizam]], preispitivale su ovakvo shvatanje sebstva, ali su pritom naglašavale značaj postizanja viših stanja svijesti i samospoznaje. U tom kontekstu, [[joga]] obuhvata skup praksi i tehnika usmjerenih ka razvoju svijesti, samodiscipline i unutrašnje ravnoteže. Utjecaj ovih ideja proširio se i izvan indijskog kulturnog prostora. Tako je [[teozofija]], religijsko-filozofski pokret koji je utemeljila [[Helena Blavatsky]], bila inspirisana indijskim učenjima tokom njenog boravka u [[Britanska Indija|Britanskoj Indiji]].&lt;ref name=&quot;Paranjpe_India_2006&quot;&gt;{{cite book |last=Paranjpe |first=Anand C. |editor-last=Brock |editor-first=Adrian C. |date=2006 |title=From Tradition through Colonialism to Globalization: Reflections on the History of Psychology in India |book-title=Internationalizing the History of Psychology |url=https://www.cambridge.org/core/books/internationalizing-the-history-of-psychology/D695536F2C86208B1C8819A293E5D48B |publisher=Cambridge University Press |access-date=23. 4. 2026 |isbn=978-0521835992 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Raju_Indian_Thought_1985&quot;&gt;{{cite book |last=Raju |first=P. T. |date=1985 |title=Structural Depths of Indian Thought |url=https://archive.org/details/structuraldepths0000raju |publisher=State University of New York Press |location=Albany |pages=35–36 |isbn=978-0887061394 |access-date=23. 4. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Psihologija je bila predmet interesovanja mislioca [[Prosvjetiteljstvo]] u [[Evropa|Evropi]]. U [[Njemačka|Njemačkoj]] je [[Gottfried Wilhelm Leibniz]] (1646–1716) razvio filozofsko shvatanje prema kojem se mentalni procesi odvijaju kontinuirano, bez naglih prekida između različitih stanja svijesti. Oslanjajući se na svoje radove iz [[Matematika|matematike]], posebno na razvoj diferencijalnog i integralnog računa, Leibniz je smatrao da se promjene u svijesti dešavaju postepeno, u vidu neprekidnog niza manjih promjena. U tom okviru uveo je pojam ″malih percepcija″ ([[Latinski jezik|lat.]] ''petites perceptions''), kojim je označio nesvjesne ili jedva primjetne mentalne procese koji, iako pojedinačno nisu dostupni svijesti, zajedno utječu na svjesno iskustvo. Prema njegovom shvatanju, razlika između svjesnih i nesvjesnih sadržaja nije kvalitativna (nije riječ o potpuno različitim vrstama pojava), već kvantitativna (zasniva se na intenzitetu i jasnoći percepcije).&lt;ref name=&quot;Hatfield_1990&quot;&gt;{{cite book |last=Hatfield |first=Gary |date=1990 |title=The Natural and the Normative: Theories of Spatial Perception from Kant to Helmholtz |url=https://archive.org/details/naturalnormative0000hatf |publisher=MIT Press |location=Cambridge, MA |isbn=978-0262081863 |access-date=23. 4. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Leibniz_1989&quot;&gt;{{cite book |last=Leibniz |first=Gottfried Wilhelm |editor-last1=Ariew |editor-first1=Roger |editor-last2=Garber |editor-first2=Daniel |date=1989 |title=Philosophical Essays |url=https://archive.org/details/philosophicaless0000leib |publisher=Hackett Publishing |location=Indianapolis |isbn=978-0872200623 |access-date=23. 4. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; [[Christian Wolff]] je psihologiju nastojao utemeljiti kao posebnu nauku. U djelima ''Psychologia Empirica'' (1732) i ''Psychologia Rationalis'' (1734) sistematski je razradio empirijski i racionalni pristup proučavanju psihičkih pojava.&lt;ref name=&quot;Hatfield_1990&quot; /&gt; [[Immanuel Kant]] je psihologiju posmatrao u okviru [[antropologija|antropologije]], ali je bio skeptičan prema mogućnosti njenog razvoja kao eksperimentalne nauke. Smatrao je da se unutrašnja iskustva ne mogu proučavati na način analogan prirodnim naukama poput hemije, jer se sadržaji svijesti ne mogu izdvojiti, kontrolisati i ponovo kombinovati po volji istraživača. Također je isticao da sam čin posmatranja mijenja stanje posmatranog mentalnog procesa, čime se otežava njegovo objektivno ispitivanje.&lt;ref name=&quot;Hatfield_1990&quot; /&gt;

Krajem 18. stoljeća, Ferdinand Ueberwasser (1752–1812) uveo je naziv ''empirijska psihologija'' u akademski kontekst, te je 1783. na Univerzitetu u Münsteru nosio titulu profesora empirijske psihologije i [[Logika|logike]]. Njegova predavanja predstavljaju jedan od ranih pokušaja institucionalizacije psihologije kao nauke. Međutim, dalji razvoj ovih inicijativa bio je prekinut uslijed političkih i društvenih previranja izazvanih [[Napoleonski ratovi|napoleonskim ratovima]].&lt;ref name=&quot;Schwarz_Pfister_2016&quot;&gt;{{cite journal |last1=Schwarz |first1=Katharina A. |last2=Pfister |first2=Roland |date=2016 |title=Scientific psychology in the 18th century: A historical rediscovery |journal=Perspectives on Psychological Science |volume=11 |issue=3 |pages=399–407 |doi=10.1177/1745691616635601 |url=https://www.academia.edu/96197097/Scientific_Psychology_in_the_18th_Century_A_Historical_Rediscovery |access-date=23. 4. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Nakon tog perioda, vlasti u [[Pruska|Pruskoj]] su reformisale obrazovni sistem, pa je psihologija 1825. uvedena kao obavezan predmet, čemu su podršku dali filozofi [[Georg Wilhelm Friedrich Hegel]] i [[Johann Friedrich Herbart]]. Iako je time dobila svoje mjesto u obrazovanju, psihologija se u to vrijeme još uvijek nije razvila kao eksperimentalna nauka.&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot; /&gt; U [[Engleska|Engleskoj]] su rana razmišljanja o psihologiji bila povezana s teorijom [[Fenologija|frenologije]], koja je pokušavala objasniti osobine ličnosti na osnovu oblika [[Lobanja|lobanje]]. Istovremeno, interes za psihološka pitanja bio je povezan s društvenim problemima, poput [[Alkoholizam|alkoholizma]], [[Nasilje|nasilja]] i uslova u ustanovama za osobe s psihičkim poteškoćama.&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot; /&gt;

=== Počeci eksperimentalne psihologije ===

[[Datoteka:James McKeen Cattell.jpg|mini|desno|300px|[[James McKeen Cattell]], prvi profesor psihologije u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]]]]
[[Datoteka:Wundt-research-group.jpg|mini|desno|300px|[[Wilhelm Wundt]] (sjedi), njemački psiholog, sa saradnicima u svom psihološkom laboratoriju, prvom takve vrste, oko 1880.]]
[[Datoteka:One of Pavlov's dogs.jpg|mini|desno|300px|Jedan od pasa korištenih u eksperimentu ruskog psihologa [[Ivan Pavlov|Ivana Pavlova]] sa hirurški ugrađenom kanilom za mjerenje salivacije, prepariran u Muzeju Pavlova u [[Rjazan]]u u Rusiji]]

Filozof [[John Stuart Mill]] smatrao je da ljudski um može biti predmet naučnog istraživanja, iako je takva nauka u određenoj mjeri neprecizna.&lt;ref name=&quot;Henley_2018_History_Psychology&quot;&gt;{{cite book |last=Henley |first=Tracy |title=Hergenhahn's An Introduction to the History of Psychology |edition=8 |publisher=Cengage Learning |year=2018 |isbn=978-1-337-67125-5 |url=https://books.google.ba/books?id=0g9EDwAAQBAJ |access-date=11. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Mill je predložio koncept &quot;mentalne [[hemija|hemije]]&quot;, prema kojem se jednostavne misli mogu povezivati i tako stvarati složenije ideje. [[Gustav Fechner]] počeo je 1830-ih u [[Leipzig]]u provoditi istraživanja iz oblasti [[psihofizika|psihofizike]]. Formulisao je načelo prema kojem se čovjekova percepcija podražaja mijenja [[logaritam|logaritamski]] u odnosu na njegov intenzitet.&lt;ref name=&quot;Leahey_2001_Modern_Psychology&quot;&gt;{{cite book |last=Leahey |first=Thomas Hardy |title=A History of Modern Psychology |edition=3 |publisher=Prentice Hall |year=2001 |isbn=978-0-13-017573-1 |url=https://books.google.ba/books/about/A_History_of_Modern_Psychology.html?id=7ntWAAAAYAAJ |access-date=11. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; To načelo postalo je poznato kao [[Weber-Fechnerov zakon]]. Fechnerovo djelo ''Elementi psihofizike'' iz 1860. osporilo je Kantovo negativno stajalište o mogućnosti kvantitativnog istraživanja uma.&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Fechner_1860_Psychophysik_Vol1&quot;&gt;{{cite book |last=Fechner |first=Gustav Theodor |title=Elemente der Psychophysik |volume=1 |publisher=Breitkopf und Härtel |year=1860 |url=https://books.google.ba/books?id=C1cOAAAAQAAJ&amp;printsec=frontcover |access-date=11. 8. 2026 |language=de}}&lt;/ref&gt; Fechner je pokazao da se &quot;mentalnim procesima mogu pridružiti brojčane vrijednosti, ali i da se one mogu mjeriti eksperimentalnim metodama&quot;.&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot; /&gt;

U [[Heidelberg]]u je [[Hermann von Helmholtz]] provodio srodna istraživanja čulne percepcije i obučavao [[Fiziologija|fiziologa]] [[Wilhelm Wundt|Wilhelma Wundta]]. Wundt je potom prešao na [[Univerzitet u Leipzigu]], gdje je osnovao psihološki laboratorij koji je označio početak [[Eksperimentalna psihologija|eksperimentalne psihologije]] kao zasebne naučne discipline. Wundt je nastojao razložiti mentalne procese na njihove najosnovnije sastavne dijelove, djelimično pod utjecajem analogije s tadašnjim napretkom u hemiji i njenim uspješnim proučavanjem elemenata i strukture materije.&lt;ref name=&quot;SEP_Wundt&quot;&gt;{{cite encyclopedia |last=Kim |first=Alan |title=Wilhelm Maximilian Wundt |encyclopedia=Stanford Encyclopedia of Philosophy |editor-last=Zalta |editor-first=Edward N. |editor2-last=Nodelman |editor2-first=Uri |publisher=Metaphysics Research Lab, Stanford University |year=2022 |url=https://plato.stanford.edu/entries/wilhelm-wundt/ |access-date=11. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; [[Paul Flechsig]] i [[Emil Kraepelin]] ubrzo su u Leipzigu osnovali još jedan utjecajan laboratorij, usmjeren na eksperimentalnu [[psihijatrija|psihijatriju]].&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot; /&gt;

[[James McKeen Cattell]], profesor psihologije na [[Univerzitet u Pennsylvaniji|Univerzitetu u Pennsylvaniji]] i [[Univerzitet Columbia|Univerzitetu Columbia]] te suosnivač časopisa ''[[Psychological Review]]'', bio je prvi profesor psihologije u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]].&lt;ref name=&quot;NHPRC_Cattell_Letters&quot;&gt;{{cite web |author=National Historical Publications and Records Commission |title=An Education in Psychology: James McKeen Cattell’s Journal and Letters from Germany and England, 1880–1888 |website=National Archives and Records Administration (NARA) |publisher=U.S. National Archives |year=2026 |url=https://www.archives.gov/nhprc/projects/catalog/james-mckeen-cattell |access-date=11. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Njemački psiholog [[Hermann Ebbinghaus]], istraživač na [[Univerzitet u Berlinu|Univerzitetu u Berlinu]], bio je jedan od značajnih istraživača psihologije 19. stoljeća. Bio je pionir eksperimentalnog proučavanja [[Pamćenje|pamćenja]] i razvio je kvantitativne modele [[Učenje|učenja]] i [[Zaboravljanje|zaboravljanja]].&lt;ref name=&quot;Wozniak_1999_Ebbinghaus&quot;&gt;{{cite web |last=Wozniak |first=Robert H. |title=Classics in the History of Psychology -- Ebbinghaus (1885/1913) by R. H. Wozniak |website=Classics in the History of Psychology |publisher=York University |year=1999 |editor-last=Green |editor-first=Christopher D. |url=https://psychclassics.yorku.ca/Ebbinghaus/wozniak.htm |access-date=11. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Početkom 20. stoljeća [[Wolfgang Köhler]], [[Max Wertheimer]] i [[Kurt Koffka]] bili su među osnivačima škole [[Geštalt psihologija|geštalt psihologije]]. Ovaj pristup zasniva se na shvatanju da ljudi pojave doživljavaju kao organizovane cjeline. Za razliku od [[redukcionizam|redukcionističkog]] pristupa, koji [[Misao|misli]] i [[ponašanje]] nastoji svesti na manje sastavne elemente, predstavnici geštalt psihologije naglašavali su da je iskustvo kao cjelina od posebnog značaja te da cjelina predstavlja više od prostog zbira svojih dijelova.&lt;ref name=&quot;Koffka_1935_Gestalt_Psychology&quot;&gt;{{cite book |last=Koffka |first=Kurt |title=Principles of Gestalt Psychology |publisher=Harcourt, Brace and Company |location=New York |year=1935 |page=176 |url=https://archive.org/details/in.ernet.dli.2015.7888 |access-date=11. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Psiholozi u [[Njemačka|Njemačkoj]], [[Danska|Danskoj]], [[Austrija|Austriji]], [[Engleska|Engleskoj]] i [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]] ubrzo su slijedili Wundtov primjer i počeli osnivati psihološke laboratorije.&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot; /&gt; [[G. Stanley Hall]], Amerikanac koji je studirao kod Wundta, osnovao je psihološki laboratorij koji je stekao međunarodni utjecaj. Laboratorij je djelovao na [[Univerzitet &quot;Johns Hopkins&quot;|Univerzitetu &quot;Johns Hopkins&quot;]]. Hall je kasnije podučavao [[Yūjirō Motora|Yūjirōa Motoru]], koji je eksperimentalnu psihologiju, s naglaskom na psihofiziku, uveo na [[Univerzitet u Tokiju|Carski univerzitet u Tokiju]].&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot; /&gt; Wundtov asistent [[Hugo Münsterberg]] predavao je psihologiju na [[Univerzitet Harvard|Harvardu]], gdje je među njegovim studentima bio i [[Narendra Nath Sen Gupta]], koji je 1905. osnovao odsjek za psihologiju i psihološki laboratorij na [[Univerzitet u Kalkuti|Univerzitetu u Kalkuti]].&lt;ref name=&quot;Paranjpe_India_2006&quot; /&gt; Wundtovi studenti [[Walter Dill Scott]], [[Lightner Witmer]] i [[James McKeen Cattell]] radili su na razvoju testova mentalnih sposobnosti. Cattell, koji je također studirao kod [[Eugenika|eugeničara]] [[Francis Galton|Francisa Galtona]], kasnije je osnovao [[Harcourt Assessment|Psychological Corporation]]. Witmer se usmjerio na psihološko testiranje djece, dok se Scott bavio odabirom zaposlenika.&lt;ref name=&quot;Leahey_2001_Modern_Psychology&quot; /&gt;

Drugi Wundtov student, Englez [[Edward Titchener]], osnovao je program psihologije na [[Univerzitet Cornell|Univerzitetu Cornell]] i razvio [[Strukturalizam (psihologija)|strukturalističku psihologiju]]. Osnovna ideja strukturalizma bila je analiza i klasifikacija različitih aspekata uma, prvenstveno metodom [[introspekcija|introspekcije]].&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot; /&gt; [[William James]], [[John Dewey]] i [[Harvey Carr]] razvijali su [[Funkcionalna psihologija|funkcionalizam]], širi pristup psihologiji koji se oslanjao na Darwinovu ideju da svako ponašanje ima svoju svrhu i ulogu u prilagođavanju pojedinca okolini. James je 1890. objavio utjecajno djelo ''[[Principi psihologije]]'', u kojem je dodatno razradio neke ideje strukturalizma. U njemu je opisao [[Tok svijesti (psihologija)|tok svijesti]]. Jamesove ideje privukle su veliki broj američkih studenata novoj naučnoj disciplini.&lt;ref name=&quot;James1983&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Leahey_2001_Modern_Psychology&quot; /&gt; Dewey je povezao psihologiju s društvenim pitanjima, posebno zagovaranjem [[progresivno obrazovanje|progresivnog obrazovanja]], razvijanjem moralnih vrijednosti kod djece i uključivanjem imigranata u društvo.&lt;ref name=&quot;Leahey_2001_Modern_Psychology&quot; /&gt;

Drugi pravac eksperimentalne psihologije, snažnije povezan s fiziologijom, razvio se u Južnoj Americi pod vodstvom [[Horacio G. Piñero|Horacija G. Piñera]] na [[Univerzitet u Buenos Airesu|Univerzitetu u Buenos Airesu]].&lt;ref name=&quot;Taiana_2006_Transatlantic_Migration&quot;&gt;{{cite book |last=Taiana |first=Cecilia |chapter=Transatlantic Migration of the Disciplines of Mind: Examination of the Reception of Wundt's and Freud's Theories in Argentina |editor-last=Brock |editor-first=Adrian C. |title=Internationalizing the History of Psychology |publisher=New York University Press |location=New York |year=2006 |pages=34–55 |isbn=978-0-8147-9944-4 |doi=10.18574/nyu/9780814739082.003.0006 |chapter-url=https://www.uplopen.com/reader/chapters/pdf/10.18574/nyu/9780814739082.003.0006 |access-date=11. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; I u [[Rusija|Rusiji]] istraživači su sve veću pažnju posvećivali biološkoj osnovi psihologije. Taj pravac započeo je, između ostalog, esejom [[Ivan Sečenov|Ivana Sečenova]] iz 1873. &quot;Ko treba razvijati psihologiju i kako?&quot;. Sečenov je razvio ideju o [[refleks|moždanim refleksima]] i odlučno zastupao [[determinizam|determinističko]] shvatanje ljudskog ponašanja.&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot; /&gt; Rusko-sovjetski [[Filologija|fiziolog]] [[Ivan Pavlov]] otkrio je na primjeru pasa proces učenja poznat kao [[klasično uslovljavanje]], a potom ga je proučavao i u kontekstu ljudskog ponašanja.&lt;ref name=&quot;Windholz_1997_Pavlov&quot;&gt;{{cite journal |last=Windholz |first=George |title=Ivan P. Pavlov: An overview of his life and psychological work |journal=American Psychologist |volume=52 |issue=9 |pages=941–946 |year=1997 |doi=10.1037/0003-066X.52.9.941 |url=https://psycnet.apa.org/record/1997-05605-003 |url-access=subscription |access-date=11. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Konsolidacija i finansiranje ===

Jedno od prvih psiholoških društava bilo je ''La Société de Psychologie Physiologique'' u [[Francuska|Francuskoj]], koje je djelovalo od 1885. do 1893. Prvi sastanak Međunarodnog kongresa psihologije, pod pokroviteljstvom [[Međunarodna unija psiholoških nauka|Međunarodne unije psiholoških nauka]], održan je u [[Pariz]]u u augustu 1889, u vrijeme održavanja [[Svjetska izložba u Parizu 1889.|Svjetske izložbe]] kojom je obilježena stogodišnjica [[Francuska revolucija|Francuske revolucije]]. [[William James]] bio je jedan od trojice Amerikanaca među 400 učesnika. [[Američko psihološko udruženje]] (APA) osnovano je ubrzo nakon toga, 1892. Međunarodni kongres nastavio se održavati u različitim evropskim gradovima, uz široko međunarodno učešće. Na Šestom kongresu, održanom u [[Ženeva|Ženevi]] 1909, izlaganja su održana na [[Ruski jezik|ruskom]], [[Kineski jezik|kineskom]] i [[Japanski jezik|japanskom jeziku]], kao i na [[Esperanto|esperantu]]. Nakon prekida uzrokovanog [[Prvi svjetski rat|Prvim svjetskim ratom]], Sedmi kongres održan je u [[Oxford]]u, uz znatno veće učešće britanskih i američkih psihologa, čije su zemlje izašle kao pobjednice iz rata. Godine 1929. kongres je održan na [[Univerzitet Yale|Univerzitetu Yale]] u [[New Haven]]u u [[Connecticut]]u, uz učešće nekoliko stotina članova APA-e.&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot; /&gt;

[[Univerzitet u Tokiju|Carski univerzitet u Tokiju]] imao je važnu ulogu u širenju moderne psihologije u istočnoj [[Azija|Aziji]]. Nove ideje u psihologiji iz [[Japan]]a su se potom širile u [[Kina|Kinu]].

Američka psihologija stekla je veći društveni i institucionalni značaj nakon ulaska Sjedinjenih Američkih Država u [[Prvi svjetski rat]]. Stalni odbor kojim je rukovodio [[Robert Yerkes]] provodio je testove mentalnih sposobnosti, poznate kao &quot;[[Army Alpha]]&quot; i &quot;[[Army Beta]]&quot;, na gotovo 1,8 miliona [[vojnik]]a.&lt;ref name=&quot;Tomes_2010&quot;&gt;{{cite book |last=Tomes |first=Nancy |chapter=The Development of Clinical Psychology, Social Work, and Psychiatric Nursing: 1900–1980s |editor-last=Wallace |editor-first=Edwin R. |editor2-last=Gach |editor2-first=John |title=History of Psychiatry and Medical Psychology: With an Epilogue on Psychiatry and the Mind-Body Relation |publisher=Springer Science &amp; Business Media |location=New York |year=2010 |pages=505–528 |isbn=978-0-387-34708-0 |doi=10.1007/978-0-387-34708-0_16 |url=https://books.google.ba/books?id=64Y6wtqzs7IC |access-date=12. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Nakon toga, [[porodica Rockefeller]] je, posredstvom [[Vijeće za istraživanje društvenih nauka|Vijeća za istraživanje društvenih nauka]], počela finansirati istraživanja ponašanja.&lt;ref name=&quot;Samelson_1985_Kingdom_Behavior&quot;&gt;{{cite journal |last=Samelson |first=Franz |title=Organizing for the Kingdom of Behavior: Academic Battles and Organizational Policies in the Twenties |journal=Journal of the History of the Behavioral Sciences |volume=21 |issue=1 |pages=33–47 |year=1985 |doi=10.1002/1520-6696(198501)21:1&lt;33::AID-JHBS2300210105&gt;3.0.CO;2-4 |url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1002/jhbs.21773 |url-access=subscription |access-date=12. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Pols_1999_World_as_Laboratory&quot;&gt;{{cite book |last=Pols |first=Hans |chapter=The World as Laboratory: Strategies of Field Research Developed by Mental Hygiene Psychologists in Toronto, 1920–1940 |editor-last=Richardson |editor-first=Theresa R. |editor2-last=Fisher |editor2-first=Donald |title=Development of the Social Sciences in the United States and Canada: The Role of Philanthropy |series=Social and Policy Issues in Education / The David C. Anchin Series |publisher=Bloomsbury Academic |year=1999 |pages=115–142 |isbn=978-1-56750-406-4 |url=https://books.google.com/books?id=f_X1AAAAMAAJ |access-date=12. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Dobrotvorne organizacije povezane s porodicom Rockefeller finansirale su Nacionalni komitet za mentalnu higijenu, koji je širio koncept [[Mentalni poremećaj|mentalnih bolesti]] i zalagao se za primjenu psiholoških spoznaja u odgoju djece.&lt;ref name=&quot;Tomes_2010&quot; /&gt; Putem Biroa za socijalnu higijenu, a kasnije i finansiranjem istraživanja [[Alfred Kinsey|Alfreda Kinseyja]], Rockefellerove fondacije pomogle su uspostavljanju istraživanja seksualnosti u Sjedinjenim Američkim Državama.&lt;ref name=&quot;Bullough_1985_Rockefellers&quot;&gt;{{cite journal |last=Bullough |first=Vern L. |title=The Rockefellers and sex research |journal=The Journal of Sex Research |volume=21 |issue=2 |pages=113–125 |year=1985 |doi=10.1080/00224498509551253 |url=https://doi.org/10.1080/00224498509551253 |url-access=subscription |access-date=12. 8. 2026 |language=en |quote=Njihov značaj je teško precijeniti. Zapravo, u periodu između 1914. i 1954, Rockefellerovi su bili gotovo jedini izvor podrške istraživanjima seksualnosti u Sjedinjenim Američkim Državama. Odluke koje su donosili njihovi naučni savjetnici o prirodi istraživanja koja treba podržati i načinu na koji se ona provode, kao i o temama koje ispunjavaju uslove za finansijsku podršku, oblikovale su cjelokupno polje istraživanja seksualnosti i na mnogo načina ga nastavljaju podržavati i danas.}}&lt;/ref&gt;

[[Eugenika u Sjedinjenim Američkim Državama|Eugenički pokret]] izvršio je značajan utjecaj na razvoj američke psihologije, pri čemu su veliku ulogu imale institucije poput [[Ured za evidenciju eugenike|Ureda za evidenciju eugenike]] (koji je finansirala Carnegiejeva fondacija) i [[Fond &quot;Pioneer&quot;|Fonda &quot;Pioneer&quot;]], koji je osnovao [[Wickliffe Draper]]. Tokom 1910-ih i 1920-ih [[eugenika]] je postala uobičajena tema na nastavi psihologije. Psihološki studiji često su služili kao sredstvo širenja eugeničke propagande, a eugeničke teme uključivane su u nastavu na vodećim američkim univerzitetima.&lt;ref name=&quot;Guthrie_1976_Even_Rat_White&quot;&gt;{{cite book |last=Guthrie |first=Robert V. |title=Even the Rat was White: A Historical View of Psychology |chapter=Psychology and Race |publisher=Harper &amp; Row |location=New York |year=1976 |isbn=978-0-06-042561-6 |url=https://books.google.ba/books/about/Even_the_Rat_was_White.html?id=iEruAAAAMAAJ |access-date=12. 8. 2026 |language=en |quote=Kursevi psihologije često su služili kao sredstva za propagandu eugenike. Jedan diplomac programa obuke Ureda za evidenciju eugenike napisao je: 'Nadam se da ću služiti cilju infiltriranjem eugenike u umove nastavnika. Možda će vas zanimati da svaki student koji ovdje sluša psihologiju razrađuje svoju porodičnu historiju i pravi svoje porodično stablo.' Harvard, Columbia, Brown, Cornell, Wisconsin i Northwestern bili su među vodećim akademskim institucijama na kojima se predavala eugenika u okviru kurseva psihologije.}}&lt;/ref&gt;

Za razliku od Sjedinjenih Američkih Država, psihologija je u [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]] nailazila na otpor naučnih i medicinskih institucija. Do 1939. na univerzitetima u [[Engleska|Engleskoj]] postojalo je samo šest katedri za psihologiju.&lt;ref name=&quot;Michell_1999&quot;&gt;{{cite book |last=Michell |first=Joel |title=Measurement in Psychology: A Critical History of a Methodological Concept |series=Ideas in Context |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge |year=1999 |page=143 |isbn=978-0-521-62120-5 |doi=10.1017/CBO9780511490040 |url=https://books.google.ba/books?id=oNIcvjpDQeQC |access-date=12. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] i [[Hladni rat|Hladnog rata]], američke vojne i obavještajne agencije – uključujući [[Ured za strateške službe]] (OSS) i njegovog nasljednika, [[Centralna obavještajna agencija|Centralnu obavještajnu agenciju]] (CIA) – postale su među vodećim finansijerima psiholoških istraživanja. Psiholog s [[Univerzitet u Michiganu|Univerziteta u Michiganu]] [[Dorwin Cartwright]] izvijestio je da su univerzitetski istraživači 1939–1941. započeli opsežna istraživanja [[propaganda|propagande]]. Primijetio je da je &quot;u posljednjim mjesecima rata socijalni psiholog postao prvenstveno odgovoran za određivanje sedmične propagandne politike Vlade Sjedinjenih Američkih Država&quot;. Cartwright je također naveo da su psiholozi imali značajnu ulogu u upravljanju domaćom privredom.&lt;ref name=&quot;Cartwright_1948_Social_Psychology_WWII&quot;&gt;{{cite journal |last=Cartwright |first=Dorwin |title=Social Psychology in the United States During the Second World War |journal=Human Relations |volume=1 |issue=3 |pages=333–352 |year=1948 |doi=10.1177/001872674800100305 |url=https://journals.sagepub.com/doi/10.1177/001872674800100305 |url-access=subscription |access-date=12. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Američka vojska uvela je novi [[Opći vojni test klasifikacije|opći klasifikacijski test]] za procjenu sposobnosti miliona vojnika. Također je provodila opsežna psihološka istraživanja [[Samuel A. Stouffer|morala i mentalnog zdravlja vojnika]].&lt;ref name=&quot;Schonfeld_2016_Occupational_Health&quot;&gt;{{cite book |last=Schonfeld |first=Irvin Sam |last2=Chang |first2=Chu-Hsiang |title=Occupational Health Psychology: Work, Stress, and Health |publisher=Springer Publishing Company |location=New York |year=2016 |isbn=978-0-8261-9967-6 |doi=10.1891/9780826199683 |url=https://connect.springerpub.com/content/book/978-0-8261-9968-3 |url-access=subscription |access-date=12. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Tokom 1950-ih [[Fondacija &quot;Rockefeller&quot;]] i [[Fondacija &quot;Ford&quot;]] sarađivale su s [[Centralna obavještajna agencija|Centralnom obavještajnom agencijom]] na finansiranju istraživanja [[psihološko ratovanje|psihološkog ratovanja]].&lt;ref name=&quot;Lutz_1997_Epistemology_Bunker&quot;&gt;{{cite book |last=Lutz |first=Catherine |chapter=Epistemology of the Bunker: The Brainwashed and Other New Subjects of Permanent War |editor-last=Pfister |editor-first=Joel |editor2-last=Schnog |editor2-first=Nancy |title=Inventing the Psychological: Toward a Cultural History of Emotional Life in America |publisher=Yale University Press |location=New Haven, CT |year=1997 |pages=245–267 |isbn=978-0-300-06809-2 |chapter-url=https://books.google.ba/books?id=hwVWpV6jBzoC |access-date=12. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Godine 1965. javna kontroverza skrenula je pažnju na vojni [[Projekt &quot;Camelot&quot;]], koji je u javnosti često nazivan &quot;Manhattanskim projektom društvenih nauka&quot; zbog svog ogromnog budžeta i obima. Projekt je uključivao psihologe i [[Antropologija|antropologe]] u analizu planova i politika stranih država u strateške svrhe.&lt;ref name=&quot;Cina_1981&quot;&gt;{{cite thesis |last=Cina |first=Carol |title=Social Science for Whom?: A Structural History of Social Psychology |degree=Ph.D. dissertation |publisher=State University of New York at Stony Brook |location=Stony Brook, NY |year=1981 |id=OCLC 10263081 |url=https://search.worldcat.org/title/Social-science-for-whom-:-a-structural-history-of-social-psychology/oclc/10263081 |access-date=12. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Projekt je, da je realiziran u planiranom obimu, bio zamišljen kao jedan od najvećih i najskuplje finansiranih projekata bihevioralnih istraživanja u historiji Sjedinjenih Američkih Država.&lt;ref name=&quot;Herman_1993_Psychology_Politics&quot;&gt;{{cite thesis |last=Herman |first=Ellen |title=Psychology as Politics: How Psychological Experts Transformed Public Life in the United States, 1940-1970 |degree=Ph.D. dissertation |publisher=Brandeis University |location=Waltham, MA |year=1993 |url=https://books.google.ba/books/about/Psychology_as_Politics.html?id=NzWtZwEACAAJ |access-date=12. 8. 2026 |language=en |quote=Da je ostvaren, projekat CAMELOT bio bi najveći, i zasigurno najizdašnije finansirani, istraživački projekat u oblasti nauka o ponašanju u historiji SAD-a. Sa ugovorom od 4 do 6 miliona dolara tokom trogodišnjeg perioda, smatran je, i često nazivan, pravim projektom Manhattan za nauke o ponašanju, bar od strane mnogih intelektualaca čije su usluge bile veoma tražene.}}&lt;/ref&gt;

U Njemačkoj je nakon [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] psihologija stekla institucionalni utjecaj kroz vojni sektor, koji se u [[Nacistička Njemačka|nacističkom periodu]] znatno proširio zajedno s ostatkom oružanih snaga. Pod vodstvom [[Matthias Göring|Matthiasa Göringa]], rođaka [[Hermann Göring|Hermanna Göringa]], [[Berlinski psihoanalitički institut]] reorganizovan je i preimenovan u Göringov institut. [[Psihoanaliza|Psihoanalitičari]] koji su zastupali [[Sigmund Freud|Freudov]] pristup bili su protjerivani i progonjeni u okviru antijevrejske politike vladajuće partije ([[Nacistička stranka|NSDAP]]), dok su se svi preostali psiholozi morali javno distancirati od radova [[Sigmund Freud|Sigmunda Freuda]], osnivača psihoanalize, i [[Alfred Adler|Alfreda Adlera]], osnivača individualne psihologije.&lt;ref name=&quot;Cocks_1985_Psychotherapy_Third_Reich&quot;&gt;{{cite book |last=Cocks |first=Geoffrey |title=Psychotherapy in the Third Reich: The Göring Institute |publisher=Oxford University Press |location=New York |year=1985 |isbn=978-0-19-503461-5 |url=https://books.google.ba/books/about/Psychotherapy_in_the_Third_Reich.html?id=RfzaAAAAMAAJ |access-date=12. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Göringov institut bio je dobro finansiran tokom cijelog rata i imao je zadatak da razvije &quot;novu njemačku psihoterapiju&quot;. Ideja je bila da se psihoterapija ne bavi samo liječenjem simptoma, već aktivnim preodgojem i usmjeravanjem pojedinca prema ciljevima &quot;narodne zajednice&quot;. Primarni cilj bio je vraćanje radne i vojne sposobnosti njemačkih građana kako bi služili ratnim ciljevima [[Nacistička Njemačka|nacističke države]].&lt;ref name=&quot;Cocks_1985_Psychotherapy_Third_Reich&quot; /&gt;

[[Harald Schultz-Hencke]] povezao je psihologiju s nacističkim shvatanjima biologije i rasnog porijekla te kritikovao psihoanalizu kao proučavanje slabih i &quot;degenerisanih&quot; osoba.&lt;ref name=&quot;Cocks_1985_Psychotherapy&quot;&gt;{{cite book |last=Cocks |first=Geoffrey |title=Psychotherapy in the Third Reich: The Göring Institute |publisher=Oxford University Press |location=New York |year=1985 |isbn=978-0-19-503461-5 |url=https://books.google.ba/books/about/Psychotherapy_in_the_Third_Reich.html?id=RfzaAAAAMAAJ |access-date=12. 8. 2026 |language=en |quote=Za Schultz-Henckea u ovom eseju iz 1934, životne ciljeve određivala je ideologija, a ne nauka. U slučaju psihoterapije, zdravlje je definisao u terminima krvi, jake volje, osposobljenosti, discipline (Zucht und Ordnung), zajednice, herojskog držanja i fizičke spreme. Schultz-Hencke je takođe iskoristio priliku 1934. da kritikuje psihoanalizu zbog pružanja nesretne tendencije ka oslobađanju kriminalaca od krivice.}}&lt;/ref&gt;

[[Johannes Heinrich Schultz]], njemački psiholog poznat po razvoju tehnike [[autogeni trening|autogenog treninga]], otvoreno je zagovarao [[prisilna sterilizacija|sterilizaciju]] i [[eutanazija|eutanaziju]] osoba koje su smatrane genetski nepoželjnima te je razvio postupke kojima je trebalo olakšati provođenje tih mjera.&lt;ref name=&quot;Brunner_2008_Schultz_National_Socialism&quot;&gt;{{cite journal |last=Brunner |first=Jürgen |last2=Schrempf |first2=Matthias |last3=Steger |first3=Florian |title=Johannes Heinrich Schultz and National Socialism |journal=The Israel Journal of Psychiatry and Related Sciences |volume=45 |issue=4 |pages=257–262 |year=2008 |url=https://doctorsonly.co.il/wp-content/uploads/2011/12/2008_4_5.pdf |access-date=12. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] osnovane su nove institucije, iako su pojedini psiholozi, zbog povezanosti s nacističkim režimom, izgubili profesionalni ugled. [[Alexander Mitscherlich (psiholog)|Alexander Mitscherlich]] osnovao je utjecajni časopis za primijenjenu psihoanalizu ''Psyche''. Uz finansijsku podršku [[Fondacija &quot;Rockefeller&quot;]], Mitscherlich je na [[Univerzitet u Heidelbergu|Univerzitetu u Heidelbergu]] osnovao prvi odjel za kliničku psihosomatsku medicinu. Od 1970. psihologija je postala obavezni dio studija medicine.&lt;ref name=&quot;Cocks_1985_Psychotherapy_Third_Reich&quot; /&gt;

Nakon [[Ruska revolucija|Ruske revolucije]], [[Boljševizam|boljševici]] su psihologiju promovisali kao sredstvo oblikovanja &quot;novog čovjeka&quot; [[Socijalizam|socijalizma]]. Zbog toga su univerzitetski odsjeci za psihologiju obrazovali veliki broj studenata. Nakon završetka studija, za njih su bila dostupna radna mjesta u školama, preduzećima, kulturnim ustanovama i vojsci. Sovjetska država posebno je podržavala [[Pedologija (dijete)|pedologiju]] i proučavanje dječijeg razvoja. [[Lev Vigotski]] postao je jedan od najznačajnijih istraživača u oblasti razvoja djece.&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot; /&gt;

Boljševici su također promovisali [[slobodna ljubav|slobodnu ljubav]] i prihvatili [[Psihoanaliza|psihoanalizu]] kao sredstvo suprotstavljanja seksualnoj represiji.&lt;ref name=&quot;Kozulin_2008&quot;&gt;{{cite book |last=Kozulin |first=Alex |title=Psychology in Utopia: Toward a Social History of Soviet Psychology |publisher=MIT Press |location=Cambridge, MA |year=2008 |isbn=978-0-262-51217-6 |url=https://books.google.am/books/about/Psychology_in_Utopia.html?id=Efo-PgAACAAJ |access-date=12. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Proctor_2014_Reason_Displaces_Love&quot;&gt;{{cite news |last=Proctor |first=Hannah |title=Reason Displaces All Love |newspaper=The New Inquiry |date=2014 |url=https://thenewinquiry.com/reason-displaces-all-love/ |access-date=12. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; 

Iako su [[Pedologija (dijete)|pedologija]] i testiranje inteligencije izgubili podršku vlasti 1936, psihologija je zadržala povlašten položaj kao sredstvo [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]].&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot; /&gt; [[Velika čistka|Staljinove čistke]] teško su pogodile psihologe i stvorile atmosferu straha u toj profesiji, kao i u ostatku sovjetskog društva.&lt;ref name=&quot;Kozulin_2008&quot; /&gt; Među žrtvama čistki bili su i istaknuti [[marksizam|marksistički]] filozofi povezani s psihologijom, uključujući Jurija Frankfurta, Nikolaja Kareva i Ivana Luppola, koji su pogubljeni u zatvorskim logorima. Istu sudbinu doživjeli su [[Aleksej Gastev]] i Isaak Šipilrajn. Psiholozi koji su preživjeli čistke djelovali su u atmosferi stalne sumnje i straha. Pojedinci koji su prethodno bili priznati stručnjaci mogli su preko noći biti proglašeni [[izdaja|izdajnicima]] i &quot;neprijateljima naroda&quot;, dok su njihova imena potom uklanjana iz javnih zapisa i biblioteka.

Nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], u okviru ideoloških čišćenja, teorijski pravci jevrejskih psihologa – među kojima su [[Lev Vigotski]], [[Alexander Luria]] i Aron Zalkind – našli su se pod oštrom osudom režima. Istovremeno, učenje [[Ivan Pavlov|Ivana Pavlova]] postumno je uzdignuto u jedinu zvaničnu doktrinu, dok je sam [[Josif Staljin]] slavljen kao vrhovni autoritet i usmjerivač sovjetske nauke.&lt;ref name=&quot;Kozulin_2008&quot; /&gt;

[[Sovjetski Savez|Sovjetski]] akademski život doživio je određeni stepen liberalizacije tokom [[Hruščovljevo otopljenje|Hruščovljevog otopljenja]]. Teme poput [[kibernetika|kibernetike]], [[lingvistika|lingvistike]] i [[genetika|genetike]] ponovo su postale prihvatljive u naučnim istraživanjima. Razvila se nova oblast [[inženjerska psihologija|inženjerske psihologije]], koja se bavila proučavanjem psiholoških aspekata složenih poslova, poput upravljanja avionom ili rada [[kosmonaut]]a. Interdisciplinarna istraživanja postala su sve zastupljenija, a naučnici poput [[Georgij Ščedrovicki|Georgija Ščedrovickog]] razvijali su sistemske pristupe ljudskom ponašanju.&lt;ref name=&quot;Kozulin_2008&quot; /&gt;

[[Kina|Kineska]] psihologija 20. stoljeća u početku se razvijala po uzoru na američku psihologiju. Prevođena su djela američkih autora, među kojima je bio i [[William James]], osnivani su univerzitetski odsjeci i časopisi posvećeni psihologiji, a formirana su i stručna udruženja, među kojima su bili Kinesko udruženje za psihološko testiranje (1930) i [[Kinesko psihološko društvo]] (1937). Kineski psiholozi bili su poticani da se usmjere na obrazovanje i učenje jezika. Ideja da obrazovanje može omogućiti modernizaciju snažno je utjecala na razvoj kineske psihologije. [[John Dewey]], koji je od 1919. do 1921. držao predavanja kineskoj publici, imao je značajan utjecaj na psihologiju u Kini. Rektor [[Cai Yuanpei|Cai Yuanpei]] predstavio ga je na [[Pekinški univerzitet|Pekinškom univerzitetu]] kao mislioca većeg od [[Konfucije|Konfucija]]. [[Zing-Yang Kuo|Kuo Zing-Yang]], koji je doktorirao na [[Univerzitet Kalifornije|Univerzitetu Kalifornija u Berkeleyju]], postao je rektor [[Univerzitet Zhejiang|Univerziteta Zhejiang]] i popularizovao [[biheviorizam]].&lt;ref name=&quot;Chin_1969&quot;&gt;{{cite book |last=Chin |first=Robert |last2=Chin |first2=Ai-Li S. |title=Psychological Research in Communist China: 1949–1966 |publisher=The MIT Press |location=Cambridge, MA |year=1969 |isbn=978-0-262-03032-8 |url=https://mitpress.mit.edu/9780262030328/psychological-research-in-communist-china/ |access-date=12. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Nakon što je [[Komunistička partija Kine]] preuzela vlast, [[Sovjetski Savez]] pod [[staljinizam|staljinističkom]] vlašću postao je glavni uzor, dok je [[marksizam-lenjinizam]] postao vodeća društvena doktrina, a Pavlovljevo [[klasično uslovljavanje]] prihvaćeno kao sredstvo promjene ponašanja. KPod utjecajem maocizma, kineski psiholozi su nadogradili Lenjinovu teoriju odraza konceptom &quot;aktivne svijesti&quot;, prema kojem pojedinac radom i ideološkom borbom može aktivno mijenjati svoju stvarnost. Razvili su i poseban koncept &quot;spoznaje&quot; kao usklađenosti lične percepcije sa zvaničnom partijskom linijom. Svako neslaganje s doktrinom Komunističke partije smatralo se &quot;neispravnom spoznajom&quot;, odnosno ideološkom i psihološkom greškom koju je trebalo ispraviti političkim preodgojem.&lt;ref name=&quot;Chin_1969&quot; /&gt;

Obrazovanje iz psihologije centralizovano je pod [[Kineska akademija nauka|Kineskom akademijom nauka]], pod nadzorom [[Državno vijeće Narodne Republike Kine|Državnog vijeća Narodne Republike Kine]]. Akademija je 1951. osnovala Ured za istraživanje psihologije, koji je 1956. prerastao u Institut za psihologiju. Budući da se većina vodećih kineskih psihologa školovala u Sjedinjenim Američkim Državama, glavna briga akademije bila je njihova ideološka preorijentacija i obrazovanje u skladu sa sovjetskom doktrinom. Dječija psihologija i pedagogija, usmjerene na obrazovanje koje bi doprinosilo nacionalnom jedinstvu, ostale su među glavnim ciljevima ove discipline.&lt;ref name=&quot;Chin_1969&quot; /&gt;

=== Žene u psihologiji ===
{{Glavni|Spisak psihologinja|Psihologija žena}}

==== 1900–1949 ====

Žene su početkom 20. stoljeća počele davati značajan doprinos razvoju psihologije. Godine 1923. [[Anna Freud]],&lt;ref name=&quot;Noor_McLeod_2026&quot;&gt;{{cite web |last1=Noor |first1=Iqra |title=Anna Freud: Theory &amp; Contributions To Psychology |website=Simply Psychology |editor-last=McLeod |editor-first=Saul |date=2026 |url=https://www.simplypsychology.org/anna-freud.html |access-date=13. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; kćerka [[Sigmund Freud|Sigmunda Freuda]], nadogradila je rad svog oca primjenom različitih [[Odbrambeni mehanizam|odbrambenih mehanizama]], poput [[Poricanje (Freud)|poricanja]] i [[Potiskivanje|potiskivanja]], u [[psihoanaliza|psihoanalitičkom]] radu s djecom. Smatrala je da se, nakon što dijete dostigne [[Latentna faza|latentnu fazu]], dječija analiza može primjenjivati kao oblik [[Psihoterapija|terapije]]. Naglašavala je važnost djetetovog okruženja, podrške njegovom razvoju i prevencije [[neuroza|neuroze]]. Smatrala je da dijete treba posmatrati kao pojedinca s vlastitim pravima te da svaku terapijsku seansu treba prilagoditi njegovim specifičnim potrebama. Poticala je djecu na crtanje, slobodno kretanje i izražavanje na različite načine. Takav pristup doprinosio je izgradnji snažnog terapijskog odnosa s djecom i omogućavao psiholozima da posmatraju njihovo uobičajeno ponašanje. Nastavila je istraživati posljedice razdvajanja djece od porodice, položaj djece iz socioekonomski nepovoljnog okruženja i različite faze dječijeg razvoja, od [[Novorođenče|dojenačke]] do [[Adolescencija|adolescentske]] dobi.&lt;ref name=&quot;Erikson_1993_ChildhoodAndSociety&quot;&gt;{{cite book |last1=Erikson |first1=Erik H. |title=Childhood and Society |publisher=W. W. Norton &amp; Company |date=1993 |isbn=978-0393310689 |url=https://books.google.ba/books/about/Childhood_and_Society.html?id=5JrjqzBMHa8C |access-date=13. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Teorija [[funkcionalna periodičnost|funkcionalne periodičnosti]], prema kojoj su žene tokom [[menstruacija|menstruacije]] navodno bile psihički i fizički oslabljene, imala je posljedice i po [[prava žena]], jer su poslodavci bili manje skloni zapošljavati žene zbog uvjerenja da tokom jedne sedmice svakog mjeseca ne bi bile sposobne za rad. [[Leta Stetter Hollingworth]] nastojala je osporiti tu hipotezu, kao i tvrdnju [[Edward Thorndike|Edwarda L. Thorndikea]] da žene imaju slabije psihološke i fizičke osobine od muškaraca i da su u tom pogledu manje sposobne. Hollingworth je nastojala pokazati da uočene razlike nisu posljedica navodne genetske nadmoći muškaraca, nego društvenih i kulturnih utjecaja. U svojim istraživanjima obuhvatila je i pitanje navodne smanjene sposobnosti žena tokom menstruacije. Tokom tri mjeseca bilježila je rezultate žena i muškaraca na zadacima koji su uključivali kognitivne, perceptivne i motoričke sposobnosti. Nije pronašla dokaze o smanjenju radne sposobnosti žena povezane s [[menstrualni ciklus|menstrualnim ciklusom]].&lt;ref name=&quot;Hollingworth_1914_FunctionalPeriodicity&quot;&gt;{{cite book |last1=Hollingworth |first1=Leta Stetter |title=Functional Periodicity: An Experimental Study of the Mental and Motor Abilities of Women During Menstruation |publisher=Teachers College, Columbia University |location=New York |date=1914 |series=Contributions to Education, No. 69 |editor-last=Green |editor-first=Christopher D. |website=Classics in the History of Psychology |url=https://psychclassics.yorku.ca/Hollingworth/Periodicity/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20230531120000/https://psychclassics.yorku.ca/Hollingworth/Periodicity/ |archive-date=31. 5. 2023 |url-status=live |access-date=13. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Hollingworth je također osporavala pretpostavku da je [[inteligencija]] nasljedna u mjeri koja bi žene činila intelektualno inferiornim u odnosu na muškarce. Smatrala je da žene ne zauzimaju položaje društvene moći prvenstveno zbog [[društvena norma|društvenih normi]] i društvenih uloga koje su im dodijeljene. U radu ''Variability as Related to Sex Differences in Achievement: A Critique'' tvrdila je da je jedan od glavnih problema s kojima se žene suočavaju društveni poredak zasnovan na pretpostavci da imaju manje interesa i sposobnosti od muškaraca.&lt;ref name=&quot;Hollingworth_1914_VariabilitySexDifferences&quot;&gt;{{cite journal |last1=Hollingworth |first1=Leta Stetter |title=Variability as Related to Sex Differences in Achievement: A Critique |journal=American Journal of Sociology |volume=19 |issue=4 |pages=510–530 |date=1914 |doi=10.1086/212287 |url=https://psychclassics.yorku.ca/Hollingworth/sexdiffs.htm |archive-url=https://web.archive.org/web/20230531120000/https://psychclassics.yorku.ca/Hollingworth/sexdiffs.htm |archive-date=31. 5. 2023 |url-status=live |access-date=13. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Kako bi dodatno ispitala ovu tvrdnju, provela je eksperiment s dojenčadi koja još nije bila izložena društvenim normama, uključujući uvjerenje da odrasli muškarci imaju više prilika od žena. Nije pronašla razlike među dojenčadi, osim u pogledu tjelesne veličine. Na osnovu rezultata koji su bili suprotni prvobitnoj hipotezi, Hollingworth je zaključila da ne postoje razlike u fiziološkim i psihološkim osobinama muškaraca i žena koje bi opravdale tvrdnju o općoj inferiornosti žena, niti da menstruacija sama po sebi dovodi do smanjene sposobnosti žena.&lt;ref name=&quot;Weinberger_Daino_2021&quot;&gt;{{cite web |last1=Weinberger |first1=Jessica |title=The Incredible Influence of Women in Psychology |website=Talkspace |editor-last=Daino |editor-first=Jill E. |date=2021 |url=https://www.talkspace.com/blog/important-women-in-history-psychology-therapy/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20230331120000/https://www.talkspace.com/blog/important-women-in-history-psychology-therapy/ |archive-date=31. 3. 2023 |url-status=live |access-date=13. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

U prvoj polovini 20. stoljeća pojavile su se nove teorije i istraživački pristupi koji su označili važnu prekretnicu u priznavanju doprinosa žena psihologiji. Pored doprinosa [[Leta Stetter Hollingworth|Lete Stetter Hollingworth]] i [[Anna Freud|Anne Freud]], [[Mary Whiton Calkins]] razvila je tehniku parova asocijacija za proučavanje [[pamćenje|pamćenja]] i razvila koncept [[self psihologija|self psihologije]].&lt;ref name=&quot;APA_Calkins_Bio&quot;&gt;{{cite web |author=American Psychological Association |title=Mary Whiton Calkins: 1905 APA President |website=American Psychological Association |date=2011 |url=https://www.apa.org/about/governance/president/bio-mary-whiton-calkins |archive-url=https://web.archive.org/web/20230601120000/https://www.apa.org/about/governance/president/bio-mary-whiton-calkins |archive-date=1. 6. 2023 |url-status=live |access-date=13. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; [[Karen Horney]] razvila je koncept &quot;[[zavist prema materici|zavisti prema materici]]&quot; i teoriju neurotičnih potreba.&lt;ref name=&quot;Cherry_Lacy_2026&quot;&gt;{{cite web |last1=Cherry |first1=Kendra |title=Contributions of Karen Horney to Psychology |website=Verywell Mind |editor-last=Lacy |editor-first=James |date=2026 |url=https://www.verywellmind.com/karen-horney-biography-2795539 |access-date=13. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Psihoanalitičarka [[Melanie Klein]] dala je značajan doprinos [[razvojna psihologija|razvojnoj psihologiji]] svojim istraživanjima [[terapija igrom|terapije igrom]].&lt;ref name=&quot;Cherry_Swaim_2025&quot;&gt;{{cite web |last1=Cherry |first1=Kendra |title=Psychologist Melanie Klein: Creator of the Play Therapy Technique |website=Verywell Mind |editor-last=Swaim |editor-first=Emily |date=2025 |url=https://www.verywellmind.com/melanie-klein-biography-2795547 |access-date=13. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Ovi značajni doprinosi ostvareni su u uslovima [[seksizam|seksizma]], [[diskriminacija|diskriminacije]] i nedovoljnog priznavanja njihovog rada.

==== 1950–1999 ====

Žene su i u drugoj polovini 20. stoljeća nastavile provoditi istraživanja koja su značajno utjecala na razvoj psihologije. [[Mary Ainsworth]] posvetila je velik dio svog rada [[teorija privrženosti|teoriji privrženosti]]. Nadovezujući se na rad psihologa [[John Bowlby|Johna Bowlbyja]], Ainsworth je godinama provodila [[terensko istraživanje|terenska istraživanja]] kako bi proučila razvoj odnosa između majke i djeteta. U okviru tih istraživanja razvila je [[Nepoznata situacija|postupak nepoznate situacije]], laboratorijski postupak za proučavanje obrazaca privrženosti koji se zasnivao na ponovljenom odvajanju djeteta od majke i njihovom ponovnom spajanju u različitim okolnostima. Ova istraživanja omogućila su joj da empirijski utvrdi različite obrasce [[teorija privrženosti|privrženosti]], što je predstavljalo jedan od značajnih doprinosa [[razvojna psihologija|razvojnoj psihologiji]].&lt;ref name=&quot;HighBeam_Ainsworth_2015&quot;&gt;{{cite web |author=HighBeam Research |title=Ainsworth, Mary D. Salter |website=HighBeam Research |date=2015 |url=http://www.highbeam.com/doc/1G2-3456300011.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20150323101023/http://www.highbeam.com/doc/1G2-3456300011.html |archive-date=23. 3. 2015 |url-status=dead |access-date=13. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Ravo_1999&quot;&gt;{{cite news |last1=Ravo |first1=Nick |title=Mary Ainsworth, 85, Theorist On Mother-Infant Attachment |newspaper=The New York Times |date=1999 |url=https://www.nytimes.com/1999/04/07/us/mary-ainsworth-85-theorist-on-mother-infant-attachment.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20230501120000/https://www.nytimes.com/1999/04/07/us/mary-ainsworth-85-theorist-on-mother-infant-attachment.html |archive-date=1. 5. 2023 |url-status=live |access-date=13. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Zbog svog rada Ainsworth je postala jedna od najcitiranijih psihologinja u historiji.&lt;ref name=&quot;Haggbloom2002&quot;&gt;{{cite journal |last1=Haggbloom |first1=Steven J. |last2=Warnick |first2=Renee |last3=Warnick |first3=Jason E. |last4=Jones |first4=Vinessa K. |last5=Yarbrough |first5=Gary L. |last6=Russell |first6=Tenea M. |last7=Borecky |first7=Chris M. |last8=McGahhey |first8=Reagan |last9=Powell |first9=John L. |last10=Beavers |first10=Jamie |last11=Monte |first11=Emmanuelle |date=2002 |title=The 100 Most Eminent Psychologists of the 20th Century |journal=Review of General Psychology |volume=6 |issue=2 |pages=139–152 |doi=10.1037/1089-2680.6.2.139 |s2cid=145668721 |url=https://www.researchgate.net/publication/228079436_The_100_Most_Eminent_Psychologists_of_the_20th_Century |access-date=13. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

[[Mamie Phipps Clark]] također je bila jedna od psihologinja čiji je rad značajno utjecao na razvoj ove discipline. Bila je, zajedno sa svojim suprugom [[Kenneth i Mamie Clark|Kennethom Clarkom]], među prvim Afroamerikancima koji su stekli doktorat iz psihologije na [[Univerzitet Columbia|Univerzitetu Columbia]]. U svom magistarskom radu ''The Development of Consciousness in Negro Pre-School Children'' tvrdila je da [[samopoštovanje]] crne djece trpi negativne posljedice [[rasna diskriminacija|rasne diskriminacije]]. Ona i njen suprug tokom 1940-ih provodili su istraživanja koja su uključivala tzv. [[Kenneth i Mamie Clark|testove s lutkama]]. U tim testovima od djece se tražilo da biraju između identičnih lutaka koje su se razlikovale samo po boji kože. Većina djece birala je bijele lutke i pripisivala im pozitivne osobine. Ponovljena istraživanja ukazivala su na negativne posljedice rasne diskriminacije i [[Rasna segregacija|rasne segregacije]] na [[slika o sebi|sliku o sebi]] i razvoj crne djece. Godine 1954. ova istraživanja bila su među dokazima koji su predstavljeni u predmetu ''[[Brown protiv Odbora za obrazovanje]]'', historijskoj odluci [[Vrhovni sud Sjedinjenih Američkih Država|Vrhovnog suda Sjedinjenih Američkih Država]] kojom je proglašena neustavnom rasna segregacija u javnim školama. Clark je nastavila imati značajnu ulogu u psihologiji, a njen kasniji rad uglavnom je bio usmjeren na djecu i mlade iz manjinskih zajednica.&lt;ref name=&quot;APA_Clark_Bio&quot;&gt;{{cite web |author=American Psychological Association |title=Mamie Phipps Clark, PhD, and Kenneth Clark, PhD |website=American Psychological Association |date=2012 |url=https://www.apa.org/pi/oema/resources/ethnicity-health/psychologists/clark |archive-url=https://web.archive.org/web/20230601120000/https://www.apa.org/pi/oema/resources/ethnicity-health/psychologists/clark |archive-date=1. 6. 2023 |url-status=live |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Kako se psihologija razvijala u drugoj polovini 20. stoljeća, žene u ovoj oblasti sve su se više zalagale za veće uvažavanje svojih stavova i perspektiva. [[Drugi val feminizma]] utjecao je i na psihologiju. Među istaknutim feminističkim kritičarkama psihologije bila je [[Naomi Weisstein]], psihologinja i istraživačica u oblasti [[neuronauka|neuronauke]], koja je najpoznatija po radu ''Kinder, Küche, Kirche as Scientific Law: Psychology Constructs the Female''. U tom radu kritikovala je tadašnju psihološku praksu i teoriju zbog usmjerenosti na muškarce i pretjeranog oslanjanja na biološka objašnjenja rodnih razlika, pri čemu su zanemarivani društveni faktori.&lt;ref name=&quot;Weisstein_1993_PsychologyConstructsFemale&quot;&gt;{{cite journal |last1=Weisstein |first1=Naomi |title=Psychology Constructs the Female; or the Fantasy Life of the Male Psychologist (with Some Attention to the Fantasies of his Friends, the Male Biologist and the Male Anthropologist) |journal=Feminism &amp; Psychology |volume=3 |issue=2 |pages=194–210 |date=1993 |doi=10.1177/0959353593032005 |url=https://journals.sagepub.com/doi/10.1177/0959353593032005 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230501120000/https://journals.sagepub.com/doi/10.1177/0959353593032005 |archive-date=1. 5. 2023 |url-status=live |url-access=subscription |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Njen rad otvorio je prostor za daljnja istraživanja u [[socijalna psihologija|socijalnoj psihologiji]], posebno u oblasti [[Društvena konstrukcija roda|društvene konstrukcije roda]].&lt;ref name=&quot;Ball_Rutherford_2016_WeissteinObituary&quot;&gt;{{cite journal |last1=Ball |first1=Laura C. |last2=Rutherford |first2=Alexandra |title=Naomi Weisstein (1939–2015) |journal=American Psychologist |volume=71 |issue=1 |pages=77 |date=2016 |doi=10.1037/a0039886 |url=https://psycnet.apa.org/doiLanding?doi=10.1037%2Fa0039886 |url-access=subscription |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Druge psihologinje također su se zalagale za unapređenje položaja žena u psihologiji, uključujući osnivanje [[Udruženje žena u psihologiji|Udruženja žena u psihologiji]], koje je upućivalo kritike na račun tadašnjeg tretmana žena unutar same struke i naučne zajednice. [[E. Kitch Childs]], [[Phyllis Chesler]] i [[Dorothy Riddle]] bile su među osnivačicama organizacije 1969.&lt;ref name=&quot;ChicagoTribune_ChildsObituary_1993&quot;&gt;{{cite news |author=Chicago Tribune |title=E. Kitch Childs |newspaper=Chicago Tribune |date=1993 |url=https://www.chicagotribune.com/1993/02/14/e-kitch-childs/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20230501120000/https://www.chicagotribune.com/1993/02/14/e-kitch-childs/ |archive-date=1. 5. 2023 |url-status=live |url-access=subscription |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Reinhold_1970_WomenCriticizePsychology&quot;&gt;{{cite news |last1=Reinhold |first1=Robert |title=WOMEN CRITICIZE PSYCHOLOGY UNIT |newspaper=The New York Times |date=1970 |url=https://www.nytimes.com/1970/09/06/archives/women-criticize-psychology-unit-1million-in-reparations-is-demanded.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20230501120000/https://www.nytimes.com/1970/09/06/archives/women-criticize-psychology-unit-1million-in-reparations-is-demanded.html |archive-date=1. 5. 2023 |url-status=live |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Druga polovina 20. stoljeća donijela je i veću raznolikost u psihologiji, a žene iz rasnih i etničkih manjinskih zajednica ostvarile su značajne pomake. Godine 1962. [[Martha E. Bernal|Martha Bernal]] postala je prva Latinoamerikanka koja je stekla doktorat iz psihologije. Godine 1969. [[Marigold Linton]], prva domorodačka Amerikanka koja je stekla doktorat iz psihologije, osnovala je [[Nacionalno udruženje za obrazovanje Indijanaca]]. Bila je i među osnivačicama organizacije [[Društvo za napredak Čikana i američkih starosjedilaca u nauci]]. Godine 1971. [[Carolyn Attneave]] osnovala je Mrežu domorodačkih američkih psihologa (''Network of Indian Psychologists''). [[Harriet McAdoo]] imenovana je 1979. u ''White House Conference on Families''.&lt;ref name=&quot;Maryville_WomenInPsychology_2021&quot;&gt;{{cite web |author=Maryville University |title=History of Women in Psychology: Notable Figures in the Field |website=Maryville University Online |date=2021 |url=https://online.maryville.edu/online-bachelors-degrees/psychology/resources/women-in-psychology/ |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

==== 21. stoljeće ====

U 21. stoljeću žene su stekle istaknutiji položaj u psihologiji i dale značajan doprinos različitim područjima ove discipline. Mnoge su preuzele rukovodeće funkcije, vodile utjecajne istraživačke laboratorije i učestvovale u obrazovanju i usmjeravanju novih generacija psihologa. Ipak, rodne nejednakosti i dalje postoje, posebno u pogledu visine primanja i zastupljenosti žena na višim akademskim položajima.&lt;ref name=&quot;Gruber_2020&quot;&gt;{{cite journal |last1=Gruber |first1=June |last2=Mendle |first2=Jane |last3=Lindquist |first3=Kristen A. |last4=Schmader |first4=Toni |last5=Clark |first5=Lee Anna |title=The Future of Women in Psychological Science |journal=Perspective on Psychological Science |volume=16 |issue=3 |pages=483–516 |date=2020 |doi=10.1177/1745691620952789 |pmid=32901575 |doi-access=free|url=https://journals.sagepub.com/doi/10.1177/1745691620952789 |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Broj žena koje se obrazuju i stručno usavršavaju u oblasti psiholoških nauka dostigao je rekordne vrijednosti. U Sjedinjenim Američkim Državama procjenjuje se da žene čine oko 78% studenata psihologije na dodiplomskom nivou i 71% studenata na postdiplomskom nivou.&lt;ref name=&quot;Gruber_2020&quot; /&gt;

== Organizacije u psihologiji ==

=== Institucije ===
{{Također pogledajte|Spisak psiholoških organizacija}}

Godine 1920. [[Édouard Claparède]] i [[Pierre Bovet]] osnovali su novu organizaciju za primijenjenu psihologiju pod nazivom Međunarodni kongres psihotehnike primijenjene na profesionalnu orijentaciju. Organizacija je kasnije preimenovana u Međunarodni kongres psihotehnike, a potom u [[Međunarodno udruženje za primijenjenu psihologiju]] (IAAP).&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot; /&gt; IAAP se smatra najstarijom međunarodnom psihološkom organizacijom.&lt;ref name=&quot;Pickren_Fowler_2003&quot;&gt;{{cite book|last1=Pickren |first1=Wade E. |last2=Fowler |first2=Raymond D. |editor1-last=Freedheim |editor1-first=D. K. |editor2-last=Weiner |editor2-first=I. B. |chapter=Professional Organizations |title=Handbook of Psychology: History of Psychology |volume=1 |publisher=John Wiley &amp; Sons, Inc. |date=2003 |doi=10.1002/0471264385.wei0126 |chapter-url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1002/0471264385.wei0126 |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Danas najmanje 65 međunarodnih organizacija djeluje u različitim specijalizovanim područjima psihologije.&lt;ref name=&quot;Pickren_Fowler_2003&quot; /&gt;

Kao odgovor na prevlast muškaraca u ovoj oblasti, psihologinje u Sjedinjenim Američkim Državama osnovale su 1941. Nacionalno vijeće psihologinja. Organizacija je nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] preimenovana u Međunarodno vijeće psihologinja, a 1959. u ''Međunarodno vijeće psihologa''. Pojavilo se i nekoliko organizacija, među kojima su [[Udruženje crnih psihologa]] i Udruženje azijsko-američkih psihologa, koje su nastojale povećati zastupljenost rasnih i etničkih grupa koje nisu evropskog porijekla u psihološkoj profesiji.&lt;ref name=&quot;Pickren_Fowler_2003&quot; /&gt;

[[Međunarodni savez psiholoških nauka]] (IUPsyS) predstavlja svjetsku federaciju nacionalnih psiholoških društava. IUPsyS je osnovan 1951. pod pokroviteljstvom [[UNESCO|Organizacije Ujedinjenih naroda za obrazovanje, nauku i kulturu (UNESCO)]].&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Staeuble_2006&quot;&gt;{{cite book |last1=Staeuble |first1=Irmingard |editor1-last=Brock |editor1-first=Adrian C. |chapter=Psychology in the Eurocentric order of the social sciences: Colonial constitution, cultural imperialist expansion, postcolonial critique |title=Internationalizing the History of Psychology |publisher=New York University Press |pages=183–207 |date=2006 |isbn=9780814739082 |doi=10.18574/nyu/9780814739082.001.0001 |url=https://opensquare.nyupress.org/books/9780814739082/ |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Od tada su se odsjeci za psihologiju proširili širom svijeta, uglavnom prema euroameričkom modelu.&lt;ref name=&quot;Paranjpe_India_2006&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Staeuble_2006&quot; /&gt; Od 1966. Unija izdaje časopis ''International Journal of Psychology''.&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot; /&gt; IAAP i IUPsyS postigli su 1976. dogovor prema kojem će svaka organizacija održavati kongres svake četiri godine, naizmjenično u različitim terminima.&lt;ref name=&quot;Pickren_Fowler_2003&quot; /&gt;

IUPsyS priznaje 66 nacionalnih psiholoških društava, dok postoji najmanje još 15 takvih organizacija.&lt;ref name=&quot;Pickren_Fowler_2003&quot; /&gt; [[Američko psihološko udruženje]] (APA) najstarija je i najveća psihološka organizacija u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]].&lt;ref name=&quot;Pickren_Fowler_2003&quot; /&gt; Broj njenih članova povećao se s 5.000 1945. na 100.000 u savremenom periodu.&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot; /&gt;  APA obuhvata 54 sekcije, čiji se broj od 1960. kontinuirano povećavao kako su se razvijale nove specijalizacije. Neki od tih odjela, poput Društvo za psihološko proučavanje socijalnih pitanja i Američko društvo za psihologiju i pravo, prvobitno su djelovali kao samostalne organizacije.&lt;ref name=&quot;Pickren_Fowler_2003&quot; /&gt;

[[Međuameričko psihološko društvo]], osnovano 1951, nastoji unaprijediti razvoj psihologije na području obje Amerike. Društvo organizuje Interamerički kongres psihologije, a 2000. imalo je 1.000 članova. [[Evropska federacija asocijacija studenata psihologije]], osnovana 1981, predstavlja 30 nacionalnih udruženja s ukupno 100.000 pojedinačnih članova. Najmanje 30 drugih međunarodnih organizacija predstavlja psihologe u različitim dijelovima svijeta.&lt;ref name=&quot;Pickren_Fowler_2003&quot; /&gt;

U pojedinim državama vlasti zakonski uređuju ko smije pružati psihološke usluge ili se predstavljati kao &quot;psiholog&quot;. [[Američko psihološko udruženje]] psihologa definiše kao osobu koja ima doktorsku diplomu iz psihologije.&lt;ref name=&quot;Hall_Hurley_2003&quot;&gt;{{cite book|last1=Hall |first1=Judy E. |last2=Hurley |first2=George |editor1-last=Weiner |editor1-first=Irving B. |chapter=North American Perspectives on Education, Training, Licensing, and Credentialing |title=Handbook of Psychology |volume=8 |publisher=John Wiley &amp; Sons, Inc. |date=2003 |doi=10.1002/0471264385.wei0820 |url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1002/0471264385.wei0820 |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Granice ===

Rani istraživači [[Eksperimentalna psihologija|eksperimentalne psihologije]] nastojali su jasno razgraničiti svoju oblast od [[parapsihologija|parapsihologije]], koja je krajem 19. stoljeća uživala znatnu popularnost, uključujući interes pojedinih istaknutih naučnika poput [[William James|Williama Jamesa]]. Neki istraživači smatrali su parapsihologiju dijelom psihologije. Parapsihologija, [[hipnoza]] i [[psihizam]] bile su među važnim temama prvih međunarodnih kongresa. Međutim, istraživači tih oblasti postepeno su bili isključeni te su između 1900. i 1905. uglavnom prestali učestvovati na kongresima. Parapsihologija se još neko vrijeme proučavala na [[Carski univerziteti|Carskom univerzitetu u Japanu]], gdje su objavljivani radovi poput ''Vidovitost i mislografija'' autora Tomokichija Fukuraija, ali je do 1913. uglavnom bila odbačena iz akademske psihologije.&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot; /&gt;

Kao naučna disciplina, psihologija je dugo nastojala odbaciti tvrdnje da predstavlja &quot;[[Tvrde i meke nauke|meku]]&quot; nauku. Kritika filozofa nauke [[Thomas Kuhn|Thomasa Kuhna]] iz 1962. implicirala je da se psihologija u cjelini nalazila u predparadigmatskoj fazi, bez saglasnosti o općoj teoriji kakva je postojala u zrelim [[prirodne nauke|prirodnim naukama]], poput [[Hemija|hemije]] i [[Fizika|fizike]].&lt;ref name=&quot;Kuhn_1970_StructureScientificRevolutions&quot;&gt;{{cite book |last1=Kuhn |first1=Thomas S. |title=The Structure of Scientific Revolutions |edition=2 |volume=2 |issue=2 |publisher=The University of Chicago Press |location=Chicago |date=1970 |isbn=9780226458045 |url=https://www.lri.fr/~mbl/Stanford/CS477/papers/Kuhn-SSR-2ndEd.pdf |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Budući da se pojedina područja psihologije oslanjaju na istraživačke metode kao što su [[Istraživanje zasnovano na samoizvještavanju|samoprocjene]] u anketama i upitnicima, kritičari su tvrdili da psihologija nije [[Subjektivnost i objektivnost (filozofija)|objektivna]] nauka. Skeptici su ukazivali na to da se ličnost, mišljenje i emocije ne mogu neposredno mjeriti te da se često zaključuju na osnovu subjektivnih iskaza ispitanika, što može predstavljati metodološki problem. Eksperimentalni psiholozi razvili su različite metode za posredno mjerenje ovih teško mjerljivih fenomenoloških pojava.&lt;ref name=&quot;Beveridge_2002&quot;&gt;{{cite journal |last1=Beveridge |first1=Allan |title=Time to abandon the subjective–objective divide? |journal=Psychiatric Bulletin |volume=26 |issue=3 |pages=101–103 |date=2002 |doi=10.1192/pb.26.3.101 |url=https://www.cambridge.org/core/journals/psychiatric-bulletin/article/time-to-abandon-the-subjectiveobjective-divide/64B946168A6CE8AA13B38719BDC59A81 |doi-access=free |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Peterson_2009&quot;&gt;{{cite web |last1=Peterson |first1=Christopher |title=Subjective and Objective Research in Positive Psychology |website=Psychology Today |date=2009 |url=https://www.psychologytoday.com/us/blog/the-good-life/200905/subjective-and-objective-research-in-positive-psychology |archive-url=https://web.archive.org/web/20230501120000/https://www.psychologytoday.com/us/blog/the-good-life/200905/subjective-and-objective-research-in-positive-psychology |archive-date=1. 5. 2023 |url-status=live |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Panksepp_2004&quot;&gt;{{cite book |last1=Panksepp |first1=Jaak |title=Affective Neuroscience: The Foundations of Human and Animal Emotions |publisher=Oxford University Press |location=New York |date=2004 |isbn=9780198025672 |url=https://books.google.ba/books?id=n0W2QQuZ7IEC |archive-url=https://web.archive.org/web/20230501120000/https://books.google.ba/books?id=n0W2QQuZ7IEC |archive-date=1. 5. 2023 |url-status=live |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Podjele unutar psihologije i dalje postoje, pri čemu su neki psiholozi više usmjereni na jedinstvena iskustva pojedinca, koja se ne mogu u potpunosti razumjeti samo posmatranjem pojedinaca kao statističkih podataka u široj populaciji. Kritičari izvan i unutar discipline tvrdili su da je savremena psihologija sve više pod utjecajem svojevrsnog &quot;kulta empirizma&quot;, koji ograničava opseg istraživanja time što istraživače usmjerava isključivo prema metodama preuzetim iz prirodnih nauka.&lt;ref name=&quot;Teo_2005&quot;&gt;{{cite book |last1=Teo |first1=Thomas |title=The Critique of Psychology: From Kant to Postcolonial Theory |publisher=Springer |location=New York |date=2005 |isbn=9780387253558 |oclc=209833302 |doi=10.1007/b107225 |url=https://link.springer.com/book/10.1007/b107225 |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Feminističke kritike ukazivale su na to da tvrdnje o naučnoj objektivnosti mogu prikriti vrijednosti i ciljeve istraživača, koji su historijski uglavnom bili muškarci.&lt;ref name=&quot;Tomes_2010&quot; /&gt; Jean Grimshaw, na primjer, smatra da je dominantna psihološka istraživačka tradicija svojim nastojanjem da kontroliše ponašanje doprinijela ostvarivanju [[patrijarhat|patrijarhalnih]] ciljeva.&lt;ref name=&quot;Teo_2005&quot; /&gt;

== Glavni pravci i škole u psihologiji ==

=== Biheviorizam ===
{{Glavni|Biheviorizam|Psihološki biheviorizam|Radikalni biheviorizam}}
[[Datoteka:Skinner teaching machine 01.jpg|mini|desno|300px|Skinnerova [[nastavna mašina]], mehanički uređaj namijenjen automatizaciji [[programirana nastava|programirane nastave]]]]
[[Datoteka:Little Albert experiment (1920).webm|mini|desno|300px|Snimak [[eksperiment s Malim Albertom|eksperimenta s Malim Albertom]]]]

[[Biheviorizam]] je pravac u psihologiji koji se usmjerava na proučavanje ponašanja i procesa [[učenje|učenja]], pri čemu se ponašanje objašnjava njegovim odnosom prema podražajima iz okruženja i posljedicama koje ga prate. Jedna od osnovnih pretpostavki biheviorističkih istraživanja jeste da se veliki dio ponašanja ljudi i drugih životinja stječe učenjem. Bihevioristi su također polazili od pretpostavke da se osnovni mehanizmi učenja mogu proučavati i kod ljudi i kod drugih životinja. Na tim spoznajama razvijene su metode poput [[modifikacija ponašanja|modifikacije ponašanja]], čiji je cilj promjena neželjenih oblika ponašanja i podsticanje poželjnih.

Rani bihevioristi proučavali su veze između podražaja i reakcija, koje su kasnije opisane pojmom [[klasično uslovljavanje|klasičnog uslovljavanja]]. Pokazano je da se, ako se biološki značajan podražaj, poput hrane koja izaziva lučenje sline, više puta upari s prethodno neutralnim podražajem, poput zvona, neutralni podražaj može povezati s tom reakcijom i sam početi izazivati sličan odgovor. [[Ivan Pavlov]], koji je postao poznat po istraživanjima uslovljavanja lučenja sline kod pasa, bio je jedna od najznačajnijih ličnosti u razvoju istraživanja učenja, a njegovi postupci kasnije su primjenjivani i u istraživanju ljudskog ponašanja.&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot; /&gt;

U Sjedinjenim Američkim Državama [[Edward Thorndike|Edward Lee Thorndike]] proučavao je učenje životinja pomoću tzv. &quot;kutija problema&quot;, iz kojih su životinje morale pronaći način da izađu, nakon čega su bile nagrađivane. Na osnovu tih istraživanja razvio je [[konekcionizam|konekcionistički]] pristup učenju i zakon efekta, prema kojem ponašanja praćena zadovoljavajućim posljedicama imaju veću vjerovatnoću ponavljanja.&lt;ref name=&quot;Leahey_2001_Modern_Psychology&quot; /&gt; Thorndike je 1911. godine istakao i mogućnost primjene psiholoških istraživanja na predviđanje i kontrolu ljudskog ponašanja.&lt;ref name=&quot;Leahey_2001_Modern_Psychology&quot; /&gt;

Početkom 20. stoljeća biheviorizam se postupno izdvojio kao reakcija na tada dominantne pristupe koji su naglašavali proučavanje svijesti i unutrašnjih mentalnih procesa. Između 1910. i 1913. u američkoj psihologiji došlo je do značajnog pomjeranja od [[mentalizam (psihologija)|mentalizma]] prema proučavanju ponašanja.&lt;ref name=&quot;Leahey_2001_Modern_Psychology&quot; /&gt; [[John B. Watson]] je 1913. uveo naziv &quot;biheviorizam&quot; za ovaj pristup i zalagao se za to da psihologija bude objektivna prirodna nauka čiji je predmet proučavanje ponašanja.&lt;ref name=&quot;Leahey_2001_Modern_Psychology&quot; /&gt;

Watsonov pristup dodatno je poznat po [[Eksperiment s Malim Albert|eksperimentu s Malim Albertom]] iz 1920, koji je proveden s ciljem proučavanja [[klasično uslovljavanje|uslovljavanja emocionalnih reakcija]]. U eksperimentu je ispitivano može li se strah kod djeteta povezati s prethodno neutralnim podražajem njegovim uparivanjem s neugodnim zvukom. Rezultati su u početku tumačeni kao dokaz da se [[fobija|strahovi]] mogu usloviti na ovaj način, iako su kasnija razmatranja ukazala na ozbiljna metodološka ograničenja i mogućnost da su zaključci eksperimenta bili pretjerani.&lt;ref name=&quot;Watson1913&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Watson_Rayner_1920&quot;&gt;{{cite journal |last1=Watson |first1=John B. |last2=Rayner |first2=Rosalie |title=Conditioned emotional reactions |journal=Journal of Experimental Psychology |volume=3 |issue=1 |pages=1–14 |year=1920 |doi=10.1037/h0069608 |url=https://psycnet.apa.org/record/2006-01667-001 |url-access=subscription |access-date=19. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Međutim, takav zaključak vjerovatno je bio pretjeran.&lt;ref name=&quot;Harris_1979&quot;&gt;{{cite journal |last=Harris |first=Ben |title=Whatever happened to Little Albert? |journal=American Psychologist |volume=34 |issue=2 |pages=151–160 |date=februar 1979 |doi=10.1037/0003-066X.34.2.151 |url=http://htpprints.yorku.ca/archive/00000198/01/BHARRIS.HTM#selection-15.0-15.35 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120704172755/http://htpprints.yorku.ca/archive/00000198/01/BHARRIS.HTM#selection-15.0-15.35 |archive-date=4. 7. 2012 |access-date=19. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Watsonov bliski saradnik [[Karl Lashley]] proučavao je biološke osnove učenja i pokušavao povezati promjene u ponašanju s procesima u mozgu.&lt;ref name=&quot;Clark_et_al_2013&quot;&gt;{{cite book |last1=Clark |first1=Robert E. |last2=Hales |first2=Jared B. |last3=Zola |first3=Stuart M. |last4=Thompson |first4=Richard F. |editor1-last=Freedheim |editor1-first=Donald K. |editor2-last=Weiner |editor2-first=Irving B. |chapter=Biological psychology |title=Handbook of Psychology: History of Psychology |edition=2 |publisher=John Wiley &amp; Sons, Inc. |year=2013 |volume=1 |pages=55–78 |doi=10.1002/0471264385.wei0103 |chapter-url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.1002/0471264385.wei0103 |access-date=19. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Tokom 1920-ih i 1930-ih biheviorizam se dalje razvijao i postao jedan od dominantnih pravaca u psihologiji. [[Clark L. Hull]], [[Edwin Guthrie]] i drugi istraživači doprinijeli su njegovom teorijskom razvoju i širokoj primjeni.&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot; /&gt; Posebno važan razvoj predstavljao je prelazak od proučavanja jednostavnih veza između podražaja i reakcija prema proučavanju ponašanja u zavisnosti od njegovih posljedica.

U tom kontekstu razvijen je pojam [[operantno uslovljavanje|operantnog uslovljavanja]], kojim se ponašanje objašnjava njegovim posljedicama. Za razliku od klasičnog uslovljavanja, u kojem se reakcija povezuje s određenim podražajem, operantno uslovljavanje naglašava ulogu [[potkrepljenje|potkrepljenja]] i [[kazna (psihologija)|kazne]] u povećavanju ili smanjivanju vjerovatnoće budućeg ponašanja. Koncept operantnog uslovljavanja prvi su opisali [[Neal E. Miller]] i [[Jerzy Konorski]], a u Sjedinjenim Američkim Državama ga je posebno razvio i popularizovao [[B. F. Skinner]], koji je postao jedna od vodećih ličnosti biheviorističkog pokreta.&lt;ref name=&quot;Miller_Konorski_1969&quot;&gt;{{cite journal |last1=Miller |first1=S. |last2=Konorski |first2=J. |last3=Skinner |first3=B. F. |title=On a particular form of conditioned reflex |journal=Journal of the Experimental Analysis of Behavior |volume=12 |issue=1 |pages=187–189 |year=1969 |doi=10.1901/jeab.1969.12-187 |url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1901/jeab.1969.12-187 |url-access=subscription |access-date=19. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Skinner_2019&quot;&gt;{{cite book |last=Skinner |first=B. F. |title=The Behavior of Organisms: An Experimental Analysis |publisher=B. F. Skinner Foundation |year=2019 |isbn=978-0-9964539-0-5 |url=https://books.google.ba/books?id=S9WNCwAAQBAJ |access-date=19. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

[[Radikalni biheviorizam]], koji je posebno povezan sa Skinnerom, odbacivao je potrebu za objašnjavanjem ponašanja hipotetičkim unutrašnjim mentalnim procesima koje nije bilo moguće neposredno naučno proučavati. Radikalni bihevioristi nisu smatrali da se ponašanje treba objašnjavati pozivanjem na nesvjesne mentalne procese, već su naglašavali odnose između ponašanja i njegovih posljedica u okruženju.&lt;ref name=&quot;Overskeid_2007&quot;&gt;{{cite journal |last=Overskeid |first=Geir |title=Looking for Skinner and finding Freud |journal=American Psychologist |volume=62 |issue=6 |pages=590–595 |year=2007 |doi=10.1037/0003-066X.62.6.590 |url=https://psycnet.apa.org/doiLanding?doi=10.1037%2F0003-066X.62.6.590 |url-access=subscription |access-date=19. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Biheviorizam je imao snažan utjecaj na psihologiju, ali je od sredine 20. stoljeća počeo gubiti dominantan položaj. Jednu od najpoznatijih kritika radikalnog biheviorizma iznio je [[Noam Chomsky]], koji je tvrdio da bihevioristički principi ne mogu adekvatno objasniti složenost procesa [[usvajanje jezika|usvajanja]] i upotrebe jezika.&lt;ref name=&quot;Chomsky_1967&quot;&gt;{{cite book |last=Chomsky |first=Noam |editor1-last=Jakobovits |editor1-first=Leon A. |editor2-last=Miron |editor2-first=Murray S. |chapter=A Review of B. F. Skinner's Verbal Behavior |title=Readings in the Psychology of Language |publisher=Prentice-Hall |year=1967 |pages=142–143 |url=http://www.chomsky.info/articles/1967----.htm |archive-url=https://web.archive.org/web/20150929070654/http://www.chomsky.info/articles/1967----.htm |archive-date=29. 9. 2015 |access-date=19. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; 

Ograničenja strogo biheviorističkog pristupa pokazala su se i u istraživanjima [[Martin Seligman|Martina Seligmana]] i njegovih saradnika, koji su kod pasa eksperimentalno izazvali stanje [[naučena bespomoćnost|naučene bespomoćnosti]]. To stanje nije bilo jednostavno objašnjivo klasičnim biheviorističkim modelima učenja.&lt;ref name=&quot;Seligman_Maier_1967&quot;&gt;{{cite journal |last1=Seligman |first1=Martin E. |last2=Maier |first2=Steven F. |title=Failure to escape traumatic shock |journal=Journal of Experimental Psychology |volume=74 |issue=1 |pages=1–9 |year=1967 |doi=10.1037/h0024514 |url=https://psycnet.apa.org/doiLanding?doi=10.1037%2Fh0024514 |url-access=subscription |access-date=19. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Overmier_Seligman_1967&quot;&gt;{{cite journal |last1=Overmier |first1=J. Bruce |last2=Seligman |first2=Martin E. |title=Effects of inescapable shock upon subsequent escape and avoidance responding |journal=Journal of Comparative and Physiological Psychology |volume=63 |issue=1 |pages=28–33 |year=1967 |doi=10.1037/h0024166 |url=https://psycnet.apa.org/doiLanding?doi=10.1037%2Fh0024166 |url-access=subscription |access-date=19. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; [[Edward C. Tolman]] je ranije razvio pristup koji je povezivao biheviorizam s kognitivnim procesima. Posebno je poznat po istraživanjima [[kognitivna mapa|kognitivnih mapa]], u kojima je pokazivao da štakori mogu naučiti prostorne odnose u labirintu i bez neposrednog potkrepljenja.&lt;ref name=&quot;Tolman_1948&quot;&gt;{{cite journal |last=Tolman |first=Edward C. |title=Cognitive maps in rats and men |journal=Psychological Review |volume=55 |issue=4 |pages=189–208 |year=1948 |doi=10.1037/h0061626 |url=https://psycnet.apa.org/doiLanding?doi=10.1037%2Fh0061626 |url-access=subscription |access-date=19. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Iako je biheviorizam izgubio dominantan položaj u akademskoj psihologiji, nije nestao. Njegovi principi nastavili su se primjenjivati u istraživanju učenja i ponašanja, kao i u različitim praktičnim područjima. [[Primijenjena analiza ponašanja]] razvila se kao područje koje principe, posebno operantnog uslovljavanja, primjenjuje na promjenu društveno značajnog ponašanja i predstavlja savremeni nastavak tradicije biheviorističkog pristupa&lt;ref name=&quot;Pierce_Cheney_2017&quot;&gt;{{cite book |last1=Pierce |first1=W. David |last2=Cheney |first2=Carl D. |title=Behavior Analysis and Learning: A Biobehavioral Approach |edition=6 |publisher=Routledge |year=2017 |isbn=978-1-351-77979-1 |url=https://books.google.ba/books/about/Behavior_Analysis_and_Learning.html?id=Z_8nDwAAQBAJ |access-date=19. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

[[Međunarodno udruženje za analizu ponašanja]] osnovano je 1974, a do 2003. imalo je članove iz 42 zemlje. Bihevioristički pristup i analiza ponašanja proširili su se i izvan Sjedinjenih Američkih Država, uključujući zemlje Latinske Amerike i Japan.&lt;ref name=&quot;Ardila_2006&quot;&gt;{{cite book |last=Ardila |first=Rubén |chapter=Behavior Analysis in an International Context |editor-last=Brock |editor-first=Adrian C. |title=Internationalizing the History of Psychology |publisher=Cambridge University Press |year=2006 |isbn=978-0-521-83599-2 |doi=10.1017/CBO9780511543821 |url=https://www.cambridge.org/core/books/internationalizing-the-history-of-psychology/D695536F2C86208B1C8819A293E5D48B |access-date=19. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Egzistencijalno-humanistički pristup ===
{{Glavni|Egzistencijalna psihologija|Humanistička psihologija}}

Egzistencijalno-humanistički pristup obuhvata skup psiholoških teorija i pristupa koji naglašavaju subjektivno iskustvo pojedinca, njegovu sposobnost izbora, ličnu odgovornost, razvoj potencijala i potragu za smislom. Humanistička psihologija razvila se prvenstveno tokom 1940-ih i 1950-ih pod utjecajem [[Egzistencijalizam|egzistencijalizma]] i fenomenologije, djelimično kao reakcija na dominantne oblike [[biheviorizam|biheviorizma]] i [[psihoanaliza|psihoanalize]]. Za razliku od biheviorizma, koji je prvenstveno proučavao ponašanje, i psihoanalize, koja je naglašavala nesvjesne procese, humanistički psiholozi nastojali su u centar psihologije vratiti svjesno iskustvo, lično značenje i cjelovitost osobe.&lt;ref name=&quot;APA_Dictionary_Humanistic_Psychology&quot;&gt;{{cite web |title=humanistic psychology |website=APA Dictionary of Psychology |publisher=American Psychological Association |url=https://dictionary.apa.org/humanistic-psychology |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Clay_2002&quot;&gt;{{cite magazine |last=Clay |first=Rebecca A. |title=A renaissance for humanistic psychology |magazine=Monitor on Psychology |volume=33 |issue=8 |pages=42 |year=2002 |url=https://www.apa.org/monitor/sep02/renaissance |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

[[Humanistička psihologija]] čovjeka posmatra holistički i naglašava njegovu sposobnost da donosi odluke, oblikuje vlastiti način života i razvija svoje potencijale. Među najznačajnijim predstavnicima ovog pristupa bili su [[Abraham Maslow]] i [[Carl Rogers]]. Maslow je razvio teoriju ljudske motivacije koja je uključivala [[Maslowljeva hijerarhija potreba|hijerarhiju potreba]], pri čemu je posebnu pažnju posvetio višim ljudskim potrebama, uključujući samoaktualizaciju, spoznajne i estetske potrebe te vrhunska iskustva.&lt;ref name=&quot;APA_Dictionary_Maslow_Motivation&quot;&gt;{{cite web |title=Maslow’s theory of human motivation |website=APA Dictionary of Psychology |publisher=American Psychological Association |url=https://dictionary.apa.org/maslows-theory-of-human-motivation |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;APA_Dictionary_Maslow_Hierarchy&quot;&gt;{{cite web |title=Maslow’s motivational hierarchy |website=APA Dictionary of Psychology |publisher=American Psychological Association |url=https://dictionary.apa.org/maslows-motivational-hierarchy |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Rogers je razvio [[terapija usmjerena na osobu|terapiju usmjerenu na osobu]], zasnovanu na pretpostavci da pojedinac posjeduje sposobnost samousmjeravanja i razvoja u odgovarajućim odnosima koji uključuju prihvatanje, [[Empatija|empatiju]] i autentičnost terapeuta.&lt;ref name=&quot;APA_Carl_Rogers&quot;&gt;{{cite web |title=Carl R. Rogers: 1947 APA President |website=American Psychological Association |url=https://www.apa.org/about/governance/president/carl-r-rogers |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Humanistička psihologija posebno se bavi temama kao što su [[pojam o sebi|poimanje sebe]], identitet, lični razvoj, kreativnost, autonomija, odgovornost, odnosi s drugim ljudima i ostvarivanje vlastitih potencijala. Umjesto da se prvenstveno usmjerava na [[Psihopatologija|psihopatologiju]], nastoji razumjeti i uslove koji omogućavaju optimalno psihološko funkcionisanje i razvoj. Ovakav pristup imao je značajan utjecaj na razvoj šireg pokreta usmjerenog na razvoj ljudskih potencijala.&lt;ref name=&quot;APA_Dictionary_Humanistic_Psychology&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Clay_2002&quot; /&gt;

[[Egzistencijalna psihologija]] razvila se iz filozofske tradicije [[egzistencijalizam|egzistencijalizma]] i fenomenologije. U centru njenog interesa nalaze se subjektivno značenje ljudskog iskustva, jedinstvenost pojedinca, sloboda izbora i lična odgovornost. Posebna pažnja posvećuje se pitanjima koja proizlaze iz osnovnih uslova ljudskog postojanja, kao što su [[smrt]], [[sloboda]], odgovornost, izolacija, autentičnost i traganje za smislom.&lt;ref name=&quot;APA_Dictionary_Existential_Psychology&quot;&gt;{{cite web |title=existential psychology |website=APA Dictionary of Psychology |publisher=American Psychological Association |url=https://dictionary.apa.org/existential-psychology |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Hoffman_et_al_2026&quot;&gt;{{cite book |editor1-last=Hoffman |editor1-first=Louis |editor2-last=Vallejos |editor2-first=L. Xochitl |editor3-last=Hocoy |editor3-first=Dan |editor4-last=Tummala-Narra |editor4-first=Pratyusha |editor5-last=DeRobertis |editor5-first=Eugene |title=APA Handbook of Humanistic and Existential Psychology |publisher=American Psychological Association |year=2026 |isbn=978-1-4338-4328-0 |url=https://www.apa.org/pubs/books/apa-handbook-humanistic-existential-psychology |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Za razvoj egzistencijalne psihologije bili su značajni evropski filozofi [[Søren Kierkegaard]], [[Friedrich Nietzsche]], [[Martin Heidegger]] i [[Jean-Paul Sartre]], čije su ideje utjecale na psihološko proučavanje ljudskog postojanja. Među ranim predstavnicima egzistencijalno-fenomenološke psihijatrije i psihologije bio je švicarski psihijatar [[Ludwig Binswanger]], dok je američki psiholog [[Rollo May]] imao važnu ulogu u povezivanju evropske egzistencijalne tradicije s američkom psihologijom. Rollo May je, zajedno s Maslowom i Rogersom, postao jedna od važnih figura razvoja humanističke psihologije u Sjedinjenim Američkim Državama.&lt;ref name=&quot;APA_Dictionary_Humanistic_Psychology&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Clay_2002&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;APA_Dictionary_Existential_Psychology&quot; /&gt;

Iako se humanistička i egzistencijalna psihologija često proučavaju zajedno, među njima postoje razlike u naglascima. Humanistički pristup veći naglasak stavlja na razvoj ljudskih potencijala, samoaktualizaciju i mogućnost pozitivnog razvoja, dok egzistencijalni pristup veću pažnju posvećuje ograničenjima ljudskog postojanja, slobodi, odgovornosti, neizvjesnosti, patnji, smrti i stvaranju smisla. Istovremeno, oba pristupa naglašavaju cjelovitost pojedinca i važnost razumijevanja njegovog subjektivnog iskustva.&lt;ref name=&quot;APA_Dictionary_Humanistic_Psychology&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;APA_Dictionary_Existential_Psychology&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Hoffman_et_al_2026&quot; /&gt;

Ove ideje snažno su utjecale na razvoj [[Psihoterapija|psihoterapije]]. [[Egzistencijalna psihoterapija]] usmjerena je na pitanja smisla, slobode, odgovornosti, odnosa prema smrti i načina na koji pojedinac oblikuje vlastiti život. [[Viktor Frankl]], austrijski psihijatar i preživjeli Holokausta, razvio je [[logoterapija|logoterapiju]], psihoterapijski pristup koji u centar stavlja traganje za smislom. Frankl je smatrao da traganje za smislom predstavlja jednu od osnovnih ljudskih motivacija te je vlastita iskustva zatočeništva koristio kao važan dio obrazloženja svoje teorije.&lt;ref name=&quot;Frankl_1946&quot;&gt;{{cite book |last=Frankl |first=Viktor E. |title=Man’s Search for Meaning |publisher=Beacon Press |year=1946 |url=https://archive.org/details/viktor-emil-frankl-mans-search-for-meaning |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Humanistički pristup posebno je utjecao na razvoj terapije usmjerene na osobu Carla Rogersa, dok su egzistencijalne ideje utjecale na različite oblike egzistencijalne psihoterapije. Savremena literatura o humanističkoj i egzistencijalnoj psihologiji obuhvata širok raspon teorijskih, istraživačkih, kliničkih i društvenih pristupa, uključujući teme poput autentičnosti, smisla, samorealizacije, društvene povezanosti i razvoja ličnosti.&lt;ref name=&quot;Hoffman_et_al_2026&quot; /&gt;

Teme povezane s razvojem ljudskih potencijala kasnije su dobile novu istraživačku dimenziju u okviru [[pozitivna psihologija|pozitivne psihologije]]. Iako pozitivna psihologija nije jednostavno nastavak humanističke psihologije, između njih postoje značajne tematske veze, posebno u proučavanju blagostanja, pozitivnog funkcionisanja, smisla, ličnog razvoja i ljudskih potencijala. Savremene meta-analize pokazuju da intervencije pozitivne psihologije mogu imati male do umjerene pozitivne efekte na blagostanje, iako se njihova efikasnost razlikuje zavisno od vrste intervencije, populacije i ishoda koji se procjenjuje.&lt;ref name=&quot;Sin_Lyubomirsky_2009&quot;&gt;{{cite journal |last1=Sin |first1=Nancy L. |last2=Lyubomirsky |first2=Sonja |title=Enhancing well-being and alleviating depressive symptoms with positive psychology interventions: a practice-friendly meta-analysis |journal=Journal of Clinical Psychology |volume=65 |issue=5 |pages=467–487 |year=2009 |doi=10.1002/jclp.20593 |pmid=19301241 |url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1002/jclp.20593 |url-access=subscription |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Bolier_et_al_2013&quot;&gt;{{cite journal |last1=Bolier |first1=Linda |last2=Haverman |first2=Merel |last3=Westerhof |first3=Gerben J. |last4=Riper |first4=Heleen |last5=Smit |first5=Filip |last6=Bohlmeijer |first6=Ernst |title=Positive psychology interventions: a meta-analysis of randomized controlled studies |journal=BMC Public Health |volume=13 |issue=1 |pages=119 |year=2013 |doi=10.1186/1471-2458-13-119 |pmid=23390882 |pmc=PMC3599475 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC3599475/ |doi-access=free |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Wilkie_et_al_2026&quot;&gt;{{cite journal |last1=Wilkie |first1=Lowri |last2=Fisher |first2=Zoe |last3=Geidel |first3=Antonia |last4=Goodall |first4=Isabel |last5=Kamil |first5=Shannon |last6=Davies |first6=Elen |last7=Kemp |first7=Andrew Haddon |title=A systematic review and network meta-analysis of randomized controlled trials of well-being-focused interventions |journal=Nature Human Behaviour |volume=10 |issue=4 |pages=715–726 |year=2026 |doi=10.1038/s41562-025-02369-1 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC13120999/ |doi-access=free |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Evolucijska i komparativna psihologija ===
{{Glavni|Evolucijska psihologija|Komparativna psihologija}}

[[Evolucijska psihologija]] proučava ljudsko mišljenje i ponašanje iz perspektive savremene [[evolucija|evolucijske teorije]]. Polazi od pretpostavke da su se određena psihološka prilagođavanja razvila kao odgovor na ponovljene izazove s kojima su se preci današnjih ljudi suočavali u svojoj okolini. Evolucijski psiholozi nastoje utvrditi u kojoj mjeri određene ljudske psihološke osobine predstavljaju evolucijski oblikovano prilagođavanje nastalo djelovanjem [[prirodna selekcija|prirodne selekcije]] ili [[seksualna selekcija|seksualne selekcije]].&lt;ref name=&quot;McGue_Gottesman_2015&quot;&gt;{{cite encyclopedia |last1=McGue |first1=Matt |last2=Gottesman |first2=Irving I. |editor1-last=Cautin |editor1-first=Robin L. |editor2-last=Lilienfeld |editor2-first=Scott O. |entry=Behavior Genetics |title=The Encyclopedia of Clinical Psychology |publisher=John Wiley &amp; Sons, Inc. |date=2015 |doi=10.1002/9781118625392.wbecp578 |isbn=978-1-118-62539-2 |url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.1002/9781118625392.wbecp578 |access-date=19. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

[[Komparativna psihologija]] proučava ponašanje i mentalne procese kod različitih životinjskih vrsta, uključujući ljude. U nekim jezicima za ovo područje koristi se i naziv &quot;zoopsihologija&quot;. Poređenjem ljudi s drugim životinjama, kao i međusobnim poređenjem različitih životinjskih vrsta, istraživači nastoje utvrditi koje su psihološke karakteristike zajedničke različitim vrstama, a koje su specifične za pojedine vrste. Na taj način komparativna psihologija nastoji razumjeti kako su se određeni oblici ponašanja i kognitivni procesi razvijali i prilagođavali različitim životnim uslovima.

Komparativna psihologija historijski je usko povezana s [[evolucijska biologija|evolucijskom biologijom]] i teorijom evolucije. Ideja o kontinuitetu između ljudskog i životinjskog uma dobila je snažan poticaj iz rada [[Charles Darwin|Charlesa Darwina]], čija je teorija evolucije otvorila mogućnost sistematskog proučavanja sličnosti i razlika između ljudi i drugih životinja. Rani komparativni psiholozi proučavali su različite oblike [[učenje|učenja]], instinktivno ponašanje, čulne procese i sposobnosti rješavanja problema kod životinja.

Savremena komparativna psihologija obuhvata širok raspon tema, među kojima su [[pamćenje]], komunikacija, socijalno ponašanje, donošenje odluka i [[svijest]]. Istraživanja se provode u laboratorijskim i prirodnim uslovima. 

Nalazi komparativne psihologije doprinose razumijevanju evolucijskog porijekla ljudskog mišljenja i ponašanja. Poređenje različitih vrsta omogućava istraživačima da utvrde koji su psihološki procesi široko rasprostranjeni u životinjskom svijetu, a koji su karakteristični za pojedine vrste. Takva istraživanja također pružaju uvid u adaptivni značaj različitih oblika ponašanja i psiholoških procesa.

=== Kognitivna psihologija ===
{{Glavni|Kognitivna psihologija}}
[[Datoteka:Cognitive Bias Codex-sp.svg|mini|desno|300px|Mapa kognitivnih pristrasnosti]]
&lt;div style=&quot;background:#FDFBF7;border:1px solid #D1CFC7;float:right;width:300px;padding:8px;margin:0 0 8px 15px;font-size:98%;border-radius:4px;clear:right;&quot;&gt;
'''&lt;span style=&quot;color:green&quot;&gt;Zelena&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:red&quot;&gt;Crvena&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:blue&quot;&gt;Plava&lt;/span&gt;&lt;br /&gt;&lt;span style=&quot;color:purple&quot;&gt;Ljubičasta&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:blue&quot;&gt;Plava&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:purple&quot;&gt;Ljubičasta&lt;/span&gt;'''
----
'''&lt;span style=&quot;color:red&quot;&gt;Plava&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:green&quot;&gt;Ljubičasta&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:blue&quot;&gt;Crvena&lt;/span&gt;&lt;br /&gt;&lt;span style=&quot;color:blue&quot;&gt;Zelena&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:red&quot;&gt;Ljubičasta&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:purple&quot;&gt;Zelena&lt;/span&gt;'''
----
Stroopov efekt je pojava prema kojoj je lakše i brže imenovati boju riječi u prvom nizu nego u drugom.
&lt;/div&gt;

[[Kognitivna psihologija]] je grana psihologije koja proučava mentalne procese uključene u [[percepcija|opažanje]], [[pažnja|pažnju]], [[mišljenje]], [[jezik]], [[pamćenje]], [[učenje]], rješavanje problema, donošenje odluka i druge oblike [[kognicija|kognitivnog]] funkcionisanja. Kognitivni psiholozi nastoje objasniti kako ljudi primaju, odabiru, obrađuju, pohranjuju i koriste informacije, pri čemu se o unutrašnjim mentalnim procesima često zaključuje na osnovu ponašanja i rezultata eksperimentalnih zadataka.&lt;ref name=&quot;APA_Dictionary_CP&quot;&gt;{{cite web |title=cognitive psychology |website=APA Dictionary of Psychology |publisher=American Psychological Association |url=https://dictionary.apa.org/cognitive-psychology |access-date=19. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;APA_Brain_Science&quot;&gt;{{cite web |title=Cognitive Psychology Explores Our Mental Processes |website=American Psychological Association |url=https://www.apa.org/education-career/guide/subfields/brain-science |access-date=19. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Kognitivni pristup razvio se naročito tokom 1940-ih i 1950-ih kao reakcija na dominantni [[biheviorizam]], koji je naglašavao proučavanje ponašanja koje se može neposredno opažati.
Za razliku od biheviorističkog usmjerenja, kognitivna psihologija pretpostavlja da se između podražaja i ponašanja odvijaju složeni mentalni procesi koji posreduju u njihovom odnosu. Time su pažnja, percepcija, pamćenje, mišljenje i drugi kognitivni procesi ponovo postali predmeti eksperimentalnog psihološkog istraživanja.&lt;ref name=&quot;APA_Dictionary_CP&quot; /&gt;

Razvoj kognitivne psihologije bio je povezan sa širim promjenama u nauci sredinom 20. stoljeća. Razvoj [[lingvistika|lingvistike]], [[računarstvo|računarstva]], [[kibernetika|kibernetike]], [[informacijska teorija|informacijske teorije]] i [[umjetna inteligencija|umjetne inteligencije]] pružio je nove pojmove i modele za proučavanje načina na koji ljudi primaju i obrađuju informacije. Posebno je utjecajan postao [[model obrade informacija]], prema kojem se kognitivni procesi mogu proučavati kao niz međusobno povezanih procesa primanja, obrade, pohranjivanja i korištenja informacija.&lt;ref name=&quot;Xiong_Proctor_2018&quot;&gt;{{cite journal |last1=Xiong |first1=Aiping |last2=Proctor |first2=Robert W. |title=Information Processing: The Language and Analytical Tools for Cognitive Psychology in the Information Age |journal=Frontiers in Psychology |volume=9 |pages=1270 |year=2018 |doi=10.3389/fpsyg.2018.01270 |pmid=30135664 |pmc=6092626 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC6092626/ |doi-access=free |access-date=19. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Ove promjene često se označavaju izrazom [[kognitivna revolucija]]. Iako taj izraz sugeriše nagli prekid s ranijim pristupima, razvoj kognitivne psihologije bio je postepen i uključivao je doprinose različitih disciplina. Psiholog [[George Armitage Miller|George A. Miller]] povezuje razvoj kognitivne revolucije s promjenama u psihologiji, lingvistici, računarstvu i neuronauci tokom 1950-ih. Do 1960-ih kognitivni pristup već je imao čvrsto mjesto u psihologiji, a objavljivanje knjige ''Kognitivna psihologija'' [[Ulric Neisser|Ulrica Neissera]] 1967. predstavljalo je važan korak u oblikovanju kognitivne psihologije kao zasebnog područja.&lt;ref name=&quot;Miller_2003&quot;&gt;{{cite journal |last=Miller |first=George A. |title=The cognitive revolution: a historical perspective |journal=Trends in Cognitive Sciences |volume=7 |issue=3 |pages=141–144 |year=2003 |doi=10.1016/s1364-6613(03)00029-9 |pmid=12639696 |url=https://www.cell.com/trends/cognitive-sciences/abstract/S1364-6613(03)00029-9 |url-access=subscription |access-date=19. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Spielman_et_al_2020_History&quot;&gt;{{cite book |last1=Spielman |first1=Rose M. |last2=Jenkins |first2=William J. |last3=Lovett |first3=Marilyn D. |title=Psychology 2e |chapter=1.2 History of Psychology |publisher=OpenStax |year=2020 |url=https://openstax.org/books/psychology-2e/pages/1-2-history-of-psychology |access-date=19. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Jedan od osnovnih pristupa u kognitivnoj psihologiji jeste proučavanje čovjeka kao sistema koji obrađuje informacije. Istraživači ispituju kako se informacije registruju i odabiru, kako se održavaju u [[radno pamćenje|radnoj memoriji]], kako se pohranjuju i prizivaju iz [[Dugoročno pamćenje|dugoročnog pamćenja]], te kako utječu na zaključivanje, donošenje odluka i ponašanje. Eksperimentalna istraživanja koriste različite postupke, uključujući mjerenje vremena reakcije, tačnosti odgovora, pamćenja, pažnje i drugih indikatora na osnovu kojih se zaključuje o kognitivnim procesima.&lt;ref name=&quot;Galotti_2018&quot;&gt;{{cite book |last=Galotti |first=Kathleen M. |title=Cognitive Psychology In and Out of the Laboratory |edition=6 |publisher=SAGE Publications |year=2018 |isbn=978-1506306179 |url=https://www.sagepub.com/shop/buy-a-book/cognitive-psychology-in-and-out-of-the-laboratory-6-252509 |access-date=19. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Kognitivna psihologija obuhvata širok spektar tema, među kojima su [[percepcija]], pažnja, pamćenje, učenje, jezik, formiranje pojmova, rezonovanje, rješavanje problema, kreativnost, donošenje odluka i [[metakognicija]]. Istraživanja se bave i načinima na koje kognitivni procesi mogu biti ograničeni ili narušeni, kao i međusobnim odnosom [[kognicija|kognitivnih procesa]] i [[emocija]].&lt;ref name=&quot;APA_Brain_Science&quot; /&gt;

Razvoj kognitivne psihologije istovremeno je doveo do snažnijeg povezivanja psihologije s drugim naučnim disciplinama. Iz tog razvoja nastala je [[kognitivna nauka]], interdisciplinarno područje koje povezuje psihologiju s [[neuronauka|neuronaukom]], lingvistikom, filozofijom, računarstvom i drugim disciplinama. Savremena kognitivna psihologija također je blisko povezana s [[kognitivna neuronauka|kognitivnom neuronaukom]], koja koristi metode proučavanja mozga kako bi se ispitala neuronska osnova kognitivnih procesa.&lt;ref name=&quot;APA_Brain_Science&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Xiong_Proctor_2018&quot; /&gt;

Kognitivna psihologija imala je značajan utjecaj i izvan osnovnog psihološkog istraživanja. Njena saznanja primjenjuju se u [[Obrazovanje|obrazovanju]], [[Klinička psihologija|kliničkoj psihologiji]], razvoju tehnologije, dizajnu korisničkih interfejsa, ergonomiji i drugim područjima u kojima je važno razumjeti način na koji ljudi opažaju, uče, pamte i donose odluke.&lt;ref name=&quot;APA_Brain_Science&quot; /&gt;

=== Neuropsihologija i neuronauka ===
[[Datoteka:Lobes_of_the_brain_NL.svg|mini|desno|300px|[[Disocijacija (neuropsihologija)|Disocijacija]] podrazumijeva utvrđivanje neuronske osnove određene moždane funkcije]]
{{Glavni|Neuropsihologija|Neuronauka}}
{{Također pogledajte|Biološka psihologija|Kognitivna neuronauka}}

[[Neuropsihologija]] je grana psihologije koja proučava odnos između funkcija mozga i ponašanja, s posebnim naglaskom na povezanost strukture i funkcionisanja [[Nervni sistem|nervnog sistema]] s [[kognitivna funkcija|kognitivnim procesima]], emocijama i ponašanjem. U okviru neuropsihologije istražuje se uloga pojedinih [[Spisak regija u ljudskom mozgu|područja mozga]] u različitim psihološkim funkcijama, uključujući pamćenje, jezik, pažnju, percepciju, izvršne funkcije i emocionalnu regulaciju. Važan dio neuropsiholoških spoznaja proizašao je iz proučavanja osoba s [[Povreda mozga|oštećenjima mozga]], [[neurodegenerativna bolest|neurodegenerativnim bolestima]] i razvojnim poremećajima. Poređenjem obrazaca kognitivnih i ponašajnih teškoća s mjestom i vrstom oštećenja mozga, neuropsiholozi nastoje utvrditi funkcije pojedinih neuronskih sistema. Ovakav pristup, poznat kao [[Disocijacija (neuropsihologija)|disocijacija]], jedan je od važnih načina zaključivanja o odnosu između moždanih struktura i psiholoških funkcija. 

Neuropsihologija se kao zasebno područje počela oblikovati sredinom 20. stoljeća. Jedna od prvih knjiga u čijem se naslovu pojavila riječ &quot;neuropsihologija&quot; bila je ''[[Organizacija ponašanja|Organizacija ponašanja - Neuropsihološka teorija]]'', koju je 1949. objavio [[Donald O. Hebb]]. Među ranim utjecajnim djelima bila je i knjiga [[Alexander Luria|Aleksandra Lurije]] ''Više kortikalne funkcije čovjeka'' (1962), koja je značajno utjecala na razvoj savremene neuropsihologije. 

Razvoj neuropsihologije u savremenom periodu u velikoj je mjeri povezan s napretkom [[neurooslikavanje|neurooslikavanja]] i drugih metoda proučavanja mozga. U novije vrijeme na ovo područje sve više utječu i, obrada prirodnog jezika, [[vještačka inteligencija]]&lt;ref name=&quot;Wolff_2026&quot;&gt;{{cite journal |last=Wolff |first=Brittany |title=Artificial intelligence and natural language processing in modern clinical neuropsychology: A narrative review |journal=The Clinical Neuropsychologist |volume=40 |issue=3 |pages=728–752 |year=2026 |doi=10.1080/13854046.2025.2547934 |url=https://www.tandfonline.com/doi/full/10.1080/13854046.2025.2547934 |doi-access=free |access-date=19. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; i virtuelna stvarnost.&lt;ref name=&quot;Cavallo_2026&quot;&gt;{{cite journal |last1=Cavallo |first1=Nicola Davide |last2=Amitrano |first2=Federica |last3=Coccia |first3=Armando |last4=Miccio |first4=Carlo |last5=Santangelo |first5=Gabriella |last6=Marcuccio |first6=Laura |last7=D'Addio |first7=Giovanni |last8=Moretta |first8=Pasquale |title=Immersive Virtual Reality in Neuropsychological Assessment of Acquired Brain Injury: a Systematic Review and Meta-Analysis |journal=Neuropsychology Review |date=17. 4. 2026 |doi=10.1007/s11065-026-09693-x |url=https://link.springer.com/article/10.1007/s11065-026-09693-x |doi-access=free |access-date=19. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Poseban naglasak stavlja se na ekološku valjanost neuropsiholoških procjena, primjenu digitalnih biomarkera te individualizaciju kliničke [[neuropsihološka procjena|neuropsihološke procjene]] i [[rehabilitacija (neuropsihologija)|rehabilitacije]].&lt;ref name=&quot;Lundervold_2025&quot;&gt;{{cite journal |last=Lundervold |first=Astri J. Johansen |title=Precision neuropsychology in the area of AI |journal=Frontiers in Psychology |volume=16 |pages=1537368 |date=14. 5. 2025 |doi=10.3389/fpsyg.2025.1537368 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC12118123/ |doi-access=free |access-date=19. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Neuropsihologija je usko povezana s [[Neuronauka|neuronaukom]] i [[biološka psihologija|biološkom psihologijom]]. Dok neuronauka obuhvata šire proučavanje nervnog sistema i njegovih funkcija, biološka psihologija proučava biološke osnove psiholoških procesa i ponašanja. Neuropsihologija se nalazi na njihovom raskršću, povezujući spoznaje o funkcionisanju mozga i nervnog sistema s proučavanjem kognitivnih procesa, emocija i ponašanja.

=== Psihoanalitički pristup ===
{{Glavni|Psihoanaliza}}
[[Datoteka:Hall Freud Jung in front of Clark.jpg|mini|desno|300px|Prednji red: [[Sigmund Freud]], [[G. Stanley Hall]], [[Carl Jung]]. Zadnji red: [[Abraham A. Brill]], [[Ernest Jones]], [[Sándor Ferenczi]] na [[Univerzitet Clark|Univerzitetu Clark]] 1909.]]

Psihoanalitički pristup je psihološki pristup koji ljudsko ponašanje, doživljavanje i psihičko funkcionisanje objašnjava naglašavajući ulogu nesvjesnih mentalnih procesa, unutrašnjih konflikata, ranih iskustava i razvoja ličnosti. Pristup je početkom 20. stoljeća razvio austrijski neurolog [[Sigmund Freud]], a njegove osnovne ideje snažno su utjecale na [[Psihologija|psihologiju]], [[Psihijatrija|psihijatriju]] i razvoj [[Psihoterapija|psihoterapije]]. [[Psihoanaliza]] je istovremeno teorija psihičkog funkcionisanja, način istraživanja mentalnih procesa i oblik psihoterapijskog liječenja.&lt;ref name=&quot;APA_Dictionary_Psychoanalysis&quot;&gt;{{cite web |title=psychoanalysis |website=APA Dictionary of Psychology |publisher=American Psychological Association |url=https://dictionary.apa.org/psychoanalysis |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;APA_Psychotherapy_Approaches&quot;&gt;{{cite web |title=Different approaches to psychotherapy |website=American Psychological Association |url=https://www.apa.org/topics/psychotherapy/approaches |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Kernberg_2012&quot;&gt;{{cite book |last=Kernberg |first=Otto F. |editor1-last=Gelder |editor1-first=Michael |editor2-last=Andreasen |editor2-first=Nancy C. |editor3-last=López-Ibor |editor3-first=Juan J. |editor4-last=Geddes |editor4-first=John R. |title=New Oxford Textbook of Psychiatry |edition=2 |chapter=3.1 Psychoanalysis: Freud's theories and their contemporary development |publisher=Oxford University Press |year=2012 |pages=293–305 |doi=10.1093/med/9780199696758.003.0038 |isbn=978-0-19-969675-8 |chapter-url=https://academic.oup.com/book/24770/chapter-abstract/188325394 |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Glavna pretpostavka psihoanalitičkog pristupa jeste da značajan dio mentalnog života odvija se izvan svjesnosti pojedinca i da nesvjesni procesi mogu utjecati na mišljenje, osjećaje i ponašanje. Freud je posebno naglašavao ulogu potisnutih impulsa, unutrašnjih konflikata i iskustava iz djetinjstva. U klasičnoj psihoanalitičkoj teoriji [[Nesvjesni um|nesvjesno]] je povezano s motivacijom, razvojem simptoma i različitim oblicima ponašanja koji pojedincu nisu u potpunosti razumljivi.&lt;ref name=&quot;APA_Dictionary_Psychoanalysis&quot; /&gt;

Freud je ljudsku ličnost u svojoj kasnijoj teoriji opisivao kroz tri psihičke strukture: [[id, ego i super-ego]]. Id predstavlja područje nagona i težnje neposrednom zadovoljenju potreba, ego posreduje između zahtjeva ida, stvarnosti i drugih psihičkih zahtjeva, dok super-ego obuhvata internalizovane moralne standarde i zabrane. Freud je psihičko funkcionisanje shvatao dinamički, kao rezultat međusobnog djelovanja različitih psihičkih sila i konflikata.&lt;ref name=&quot;Spielman_et_al_2020_Freud&quot;&gt;{{cite book |last1=Spielman |first1=Rose M. |last2=Jenkins |first2=William J. |last3=Lovett |first3=Marilyn D. |title=Psychology 2e |chapter=11.2 Freud and the Psychodynamic Perspective |publisher=OpenStax |year=2020 |chapter-url=https://openstax.org/books/psychology-2e/pages/11-2-freud-and-the-psychodynamic-perspective |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Psihoanalitička teorija posebnu pažnju posvećuje razvoju ličnosti i iskustvima iz ranog djetinjstva. Freud je razvoj opisivao kroz [[Psihoseksualni razvoj|psihoseksualne faze]], a smatrao je da neriješeni konflikti u pojedinim fazama mogu utjecati na kasnije funkcionisanje ličnosti. Klasična psihoanaliza također je uključivala koncepte infantilne seksualnosti i [[Edipov kompleks|Edipovog kompleksa]]. Ovi koncepti predstavljaju dio klasične Freudove teorije, ali nisu u istom obliku sastavni dio savremenih psihoanalitičkih pristupa.&lt;ref name=&quot;APA_Dictionary_Psychoanalysis&quot; /&gt;

Važan koncept psihoanalitičkog pristupa jesu [[Odbrambeni mehanizmi|odbrambeni mehanizmi]], odnosno [[Nesvjesni um|nesvjesni]] procesi kojima se ego štiti od [[anksioznost]]i i psihičkog konflikta. Među njima se navode [[potiskivanje]], [[Poricanje (Freud)|poricanje]], projekcija, racionalizacija, premještanje i sublimacija. Koncept odbrambenih mehanizama prvo je povezan s Freudovim radom, a kasnije ga je posebno razvijala [[Anna Freud]]. U savremenoj psihologiji odbrambeni mehanizmi se također proučavaju kao načini suočavanja s unutrašnjim i vanjskim izvorima [[Psihološki stres|stresa]], pri čemu se razlikuju prema stepenu prilagođenosti i iskrivljavanja stvarnosti.&lt;ref name=&quot;APA_Dictionary_Defense_Mechanism&quot;&gt;{{cite web |title=defense mechanism |website=APA Dictionary of Psychology |publisher=American Psychological Association |url=https://dictionary.apa.org/defense-mechanism |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Psihoanalitički pristup razvio je i poseban način istraživanja psihičkog života. Freud je koristio [[Slobodne asocijacije (psihologija)|slobodne asocijacije]], analizu snova, analizu otpora i tumačenje nesvjesnih sadržaja. Posebnu ulogu dobio je odnos između pacijenta i analitičara, uključujući pojmove [[transfer (psihologija)|transfera]] i kontratransfera. U klasičnoj psihoanalizi cilj je bio osvijestiti nesvjesne konflikte i omogućiti njihovu obradu kroz terapijski odnos.&lt;ref name=&quot;APA_Dictionary_Psychoanalysis&quot; /&gt;

Nakon Freuda razvili su se brojni psihoanalitički i psihodinamički pravci. [[Carl Gustav Jung]] razvio je [[analitička psihologija|analitičku psihologiju]], a [[Alfred Adler]] [[individualna psihologija|individualnu psihologiju]]. Unutar psihoanalitičke tradicije kasnije su se razvili [[ego psihologija]], [[teorija objektnih odnosa]], [[self psihologija]] i [[relacijska psihoanaliza]]. Savremeni psihoanalitički pristupi u većoj mjeri naglašavaju međuljudske odnose, razvoj selfa i odnose s drugim ljudima, dok su neke klasične Freudove pretpostavke o nagonima i strukturi ličnosti izgubile centralno mjesto.&lt;ref name=&quot;APA_Dictionary_Psychoanalysis&quot; /&gt;

Psihoanalitički pristup imao je snažan utjecaj na razvoj [[Psihologija|psihologije]] i [[Psihoterapija|psihoterapije]], ali je istovremeno bio predmet dugotrajnih teorijskih i empirijskih kritika. Pojedini klasični koncepti, uključujući [[Edipov kompleks]] i određene Freudove pretpostavke o psihičkim konfliktima, teško su empirijski provjerljivi ili nisu dobili dovoljnu empirijsku potvrdu. Pregledi istraživanja ukazuju, međutim, da su pojedini psihoanalitički koncepti i psihodinamički tretmani bili predmet empirijskih istraživanja, pa se savremena procjena psihoanalitičke tradicije ne može svesti ni na tvrdnju da je Freudova teorija u cjelini potvrđena niti na tvrdnju da je cjelokupni pristup naučno bezvrijedan.&lt;ref name=&quot;Luborsky_Barrett_2006&quot;&gt;{{cite journal |last1=Luborsky |first1=Lester |last2=Barrett |first2=Marna S. |title=The History and Empirical Status of Key Psychoanalytic Concepts |journal=Annual Review of Clinical Psychology |volume=2 |issue=1 |pages=1–19 |year=2006 |doi=10.1146/annurev.clinpsy.2.022305.095328 |url=https://www.annualreviews.org/content/journals/10.1146/annurev.clinpsy.2.022305.095328 |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Savremene psihodinamičke psihoterapije razvile su se iz psihoanalitičke tradicije, ali se po načinu provođenja mogu značajno razlikovati od klasične psihoanalize. Dok klasična psihoanaliza obično podrazumijeva intenzivan i dugotrajan tretman, psihodinamičke terapije mogu biti kraće i usmjerene na različite probleme, uključujući obrasce odnosa, emocije i nesvjesne motive. [[Američko psihološko udruženje]] psihoanalitičke i psihodinamičke terapije svrstava među glavne psihoterapijske pristupe, pri čemu naglašava njihovo usmjerenje na razumijevanje nesvjesnih značenja i motivacija.&lt;ref name=&quot;APA_Psychotherapy_Approaches&quot; /&gt;

=== Socijalna psihologija ===
{{Glavni|Socijalna psihologija}}

[[Socijalna psihologija]] je grana psihologije koja proučava kako su misli, osjećaji i ponašanje pojedinca oblikovani stvarnom, zamišljenom ili simbolički predstavljenom prisutnošću drugih ljudi. Prema definiciji [[Gordon Allport|Gordona Allporta]], centralni dio socijalne psihologije čini proučavanje načina na koji socijalno okruženje utječe na pojedinca. Za razliku od socioloških pristupa, koji se češće usmjeravaju na društvene strukture poput statusa, uloga i društvenih klasa, socijalna psihologija veći naglasak stavlja na psihološke procese putem kojih pojedinci opažaju, tumače i doživljavaju svoje socijalno okruženje.&lt;ref name=&quot;APA_Dictionary_Social_Psychology&quot;&gt;{{cite web |title=social psychology |website=APA Dictionary of Psychology |publisher=American Psychological Association |url=https://dictionary.apa.org/social-psychology |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;APA_Social_Psychology&quot;&gt;{{cite web |title=Social Psychology Studies Human Interactions |website=American Psychological Association |url=https://www.apa.org/education-career/guide/subfields/social |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Socijalna psihologija razvila se kao zasebno područje psihologije početkom 20. stoljeća. Među ranim istraživačima bio je [[Floyd Henry Allport|Floyd Allport]], koji je socijalnu psihologiju definisao kao nauku o ponašanju pojedinca u mjeri u kojoj je ono pod utjecajem drugih pojedinaca ili predstavlja reakciju na njihovo ponašanje. Ovakvo usmjerenje doprinijelo je razvoju eksperimentalnog pristupa proučavanju socijalnog ponašanja.&lt;ref name=&quot;Allport_1924_Ch1&quot;&gt;{{cite book |last=Allport |first=Floyd Henry |title=Social Psychology |chapter=Chapter 1: Social Psychology as a Science of Individual Behavior and Consciousness |publisher=Houghton Mifflin Company |year=1924 |url=https://brocku.ca/MeadProject/Allport/1924/1924_01.html |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Područje proučavanja socijalne psihologije obuhvata socijalnu percepciju, socijalnu kogniciju, stavove, socijalni utjecaj, međuljudske odnose i ponašanje u grupama. Socijalni psiholozi proučavaju kako ljudi opažaju i procjenjuju druge osobe, kako oblikuju stavove i uvjerenja, na koji način društveni kontekst utječe na donošenje odluka i ponašanje te kako nastaju saradnja, sukobi, privlačnost i odnosi među pojedincima. Posebno mjesto zauzima proučavanje načina na koji ljudi svoje ponašanje i ponašanje drugih tumače na osnovu dostupnih socijalnih informacija.&lt;ref name=&quot;APA_Social_Psychology&quot; /&gt;

Jedno od važnih područja jeste socijalni utjecaj, koji obuhvata procese kojima prisutnost, očekivanja ili ponašanje drugih ljudi mijenjaju mišljenje, osjećaje ili ponašanje pojedinca. U okviru ovog područja proučavaju se pojave poput [[konformizam|konformizma]], poslušnosti, socijalnog olakšavanja, socijalnog ometanja i različitih oblika uvjeravanja. Socijalna psihologija također proučava kako pojedinci formiraju i mijenjaju [[stav (psihologija)|stavove]] te kako stavovi utječu na ponašanje.

Važan dio discipline čini socijalna kognicija, odnosno proučavanje načina na koji ljudi opažaju, obrađuju, pohranjuju i koriste informacije o drugim ljudima i socijalnim situacijama. Istražuju se procesi poput stvaranja utisaka, [[stereotip|stereotipiziranja]], [[predrasuda]], [[atribucija|atribucije]] i procjenjivanja tuđih namjera. Ovi procesi mogu biti svjesni i namjerni, ali mogu uključivati i automatske procese koji utječu na ponašanje bez potpune svjesne kontrole pojedinca.

Socijalni psiholozi također proučavaju međuljudske odnose, uključujući privlačnost, prijateljstvo, ljubav, saradnju, agresiju i pomaganje. Ponašanje pojedinca posmatra se u odnosu prema karakteristikama drugih ljudi i situacijama u kojima se interakcija odvija. Na taj način socijalna psihologija nastoji objasniti zašto se ista osoba može ponašati različito u različitim socijalnim okolnostima.

Posebno područje čini proučavanje grupa i međugrupnih odnosa. Istražuju se procesi koji nastaju kada pojedinci djeluju kao članovi grupa, uključujući grupne norme, društvene uloge, grupno donošenje odluka, vodstvo, koheziju i [[socijalni identitet|socijalni identitet]]. Međugrupna istraživanja bave se odnosima između društvenih grupa, uključujući nastanak stereotipa i predrasuda, [[Diskriminacija|diskriminaciju]], konflikte i uslove koji mogu potaknuti saradnju među grupama.

Socijalna psihologija koristi različite istraživačke metode, uključujući laboratorijske i terenske eksperimente, korelacijska istraživanja, posmatranje, ankete i druge metode psihološkog istraživanja. Eksperimentalni pristup ima posebno značajno mjesto jer omogućava ispitivanje uzročno-posljedičnih odnosa između socijalnih situacija i ponašanja. Zbog složenosti socijalnog ponašanja, savremena socijalna psihologija često povezuje eksperimentalne metode s drugim kvantitativnim i kvalitativnim pristupima.

Socijalna psihologija ima široku primjenu u različitim područjima. Njena saznanja koriste se u [[Obrazovanje|obrazovanju]], [[zdravstvo|zdravstvu]], [[organizacija|organizacijama]], [[marketing]]u, [[komunikacija]]ma, [[politika|politici]], rješavanju sukoba i javnim politikama. Primjenjuju se, između ostalog, u proučavanju međuljudskih i međugrupnih sukoba, smanjenju predrasuda i diskriminacije, unapređenju saradnje i komunikacije te oblikovanju intervencija usmjerenih na promjenu ponašanja.&lt;ref name=&quot;APA_Social_Psychology&quot; /&gt;

== Osnovne oblasti istraživanja ==
=== Ličnost ===
{{Glavni|Psihologija ličnosti}}

[[Psihologija ličnosti]] proučava ličnost, njenu strukturu, razvoj, individualne razlike i procese kojima se oblikuju relativno trajni obrasci mišljenja, osjećanja i ponašanja. Prema definiciji [[Američko psihološko udruženje|Američkog psihološkog udruženja]], psihologija ličnosti obuhvata proučavanje prirode i definicije ličnosti, njenog razvoja i strukture, crta i dinamičkih procesa, individualnih razlika tokom života i neprilagođenih oblika ličnosti, uključujući [[poremećaj ličnosti|poremećaje ličnosti]].&lt;ref name=&quot;APA_Personality_Psychology&quot;&gt;{{cite web |title=Personality psychology |website=APA Dictionary of Psychology |publisher=American Psychological Association |url=https://dictionary.apa.org/personality-psychology |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Ličnost se pritom shvata kao složena i dinamična cjelina koja obuhvata, između ostalog, crte, interese, motive, vrijednosti, [[pojam o sebi]], sposobnosti i emocionalne obrasce, a na njen razvoj utječu nasljedni i biološki faktori, iskustva, odnosi s drugim ljudima i kulturni kontekst.&lt;ref name=&quot;APA_Personality&quot;&gt;{{cite web |title=Personality |website=APA Topics |publisher=American Psychological Association |url=https://www.apa.org/topics/personality |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Različite teorije ličnosti nude različita objašnjenja njene strukture i razvoja. [[Psihoanaliza|Psihoanalitički]] pristupi naglašavaju ulogu nesvjesnih procesa, unutrašnjih konflikata i ranih iskustava, dok [[teorija crta ličnosti|teorije crta]] nastoje opisati individualne razlike pomoću relativno stabilnih karakteristika. U savremenoj psihologiji ličnosti, crte ličnosti se obično shvataju kao relativno trajne karakteristike o kojoj se zaključuje na osnovu obrazaca ponašanja, stavova, osjećanja i navika i koja može pomoći u opisivanju i predviđanju ponašanja u različitim situacijama.&lt;ref name=&quot;APA_Personality_Trait&quot;&gt;{{cite web |title=Personality trait |website=APA Dictionary of Psychology |publisher=American Psychological Association |url=https://dictionary.apa.org/personality-trait |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Među najutjecajnijim pristupima proučavanju crta ličnosti bili su modeli [[Gordon Allport|Gordona Allporta]], [[Raymond Cattell|Raymonda Cattella]] i [[Hans Eysenck|Hansa Eysencka]]. Cattell je primjenom [[faktorska analiza|faktorske analize]] nastojao utvrditi osnovne dimenzije ličnosti i razvio sistem koji je razlikovao veći broj primarnih faktora ličnosti.&lt;ref name=&quot;Cattell_1946&quot;&gt;{{cite journal |last1=Cattell |first1=R. B. |title=Personality structure and measurement: I. The operational determination of trait unities |journal=British Journal of Psychology. General Section |volume=36 |issue=2 |pages=88–102 |date=januar 1946 |doi=10.1111/j.2044-8295.1946.tb01110.x |url-access=subscription |url=https://bpspsychub.onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1111/j.2044-8295.1946.tb01110.x |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Eysenck je predložio model prema kojem se ličnost može opisati kroz tri široke dimenzije: [[ekstraverzija i introverzija|ekstraverziju–introverziju]], [[neuroticizam|neuroticizam–emocionalnu stabilnost]] i [[psihoticizam]]–normalnost.&lt;ref name=&quot;Eysenck_1990&quot;&gt;{{cite journal |last1=Eysenck |first1=Hans J. |title=Genetic and environmental contributions to individual differences: The three major dimensions of personality |journal=Journal of Personality |volume=58 |issue=1 |pages=245–261 |date=mart 1990 |doi=10.1111/j.1467-6494.1990.tb00915.x |url-access=subscription |pmid=23750379 |url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.1111/j.1467-6494.1990.tb00915.x |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Od druge polovine 20. stoljeća sve veći značaj dobija [[Velikih pet crta ličnosti|model velikih pet crta ličnosti]], odnosno petofaktorski model. Model opisuje ličnost pomoću pet širokih dimenzija: [[ekstraverzija|ekstraverzije]], [[ugodnost|ugodnosti]], [[savjesnost|savjesnosti]], [[neuroticizam|neuroticizma]] i [[otvorenost prema iskustvu|otvorenosti prema iskustvu]]. Istraživanja su pokazala da se tih pet dimenzija može identifikovati u različitim vrstama mjera ličnosti i u različitim kulturnim kontekstima, zbog čega su postale jedno od najutjecajnijih okvira za empirijsko proučavanje strukture ličnosti.&lt;ref name=&quot;McCrae_John_1992&quot;&gt;{{cite journal |last1=McCrae |first1=R. R. |last2=John |first2=O. P. |title=An introduction to the five-factor model and its applications |journal=Journal of Personality |volume=60 |issue=2 |pages=175–215 |date=juni 1992 |doi=10.1111/j.1467-6494.1992.tb00970.x |pmid=1635039 |url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.1111/j.1467-6494.1992.tb00970.x |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Ipak, model velikih pet nije sveobuhvatna teorija ličnosti. Kritičari su ukazivali na to da opisivanje ličnosti pomoću širokih crta samo po sebi ne objašnjava uzroke ponašanja, razvoj ličnosti, njenu organizaciju niti način na koji se ponašanje mijenja u zavisnosti od situacije.&lt;ref name=&quot;McAdams_1992&quot;&gt;{{cite journal |last1=McAdams |first1=D. P. |title=The five-factor model in personality: A critical appraisal |journal=Journal of Personality |volume=60 |issue=2 |pages=329–361 |date=juni 1992 |doi=10.1111/j.1467-6494.1992.tb00976.x |pmid=1635046 |url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.1111/j.1467-6494.1992.tb00976.x |url-access=subscription |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Zbog toga savremeno proučavanje ličnosti, pored relativno stabilnih crta, obuhvata motive, ciljeve, emocionalne i kognitivne procese, međuljudske odnose, životne priče i utjecaj situacijskog i društvenog konteksta.&lt;ref name=&quot;APA_Personality_Psychology&quot; /&gt;

Ličnost se također ne smatra potpuno nepromjenjivom. Istraživanja tokom životnog vijeka pokazuju da se crte ličnosti mogu mijenjati i u odrasloj dobi, pri čemu se promjene razlikuju među pojedincima i povezane su, između ostalog, s razvojnim periodom i životnim iskustvima.&lt;ref name=&quot;Roberts_Mroczek_2008&quot;&gt;{{cite journal |last1=Roberts |first1=B. W. |last2=Mroczek |first2=D. |title=Personality Trait Change in Adulthood |journal=Current Directions in Psychological Science |volume=17 |issue=1 |pages=31–35 |date=februar 2008 |doi=10.1111/j.1467-8721.2008.00543.x |pmc=2743415 |pmid=19756219 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC2743415/ |doi-access=free |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Meta-analiza longitudinalnih istraživanja također je pokazala da se prosječne vrijednosti pojedinih crta mijenjaju tokom različitih životnih razdoblja, uključujući srednju i stariju dob.&lt;ref name=&quot;Roberts_2006&quot;&gt;{{cite journal |last1=Roberts |first1=B. W. |last2=Walton |first2=K. E. |last3=Viechtbauer |first3=W. |title=Patterns of mean-level change in personality traits across the life course: A meta-analysis of longitudinal studies |journal=Psychological Bulletin |volume=132 |issue=1 |pages=1–25 |date=januar 2006 |doi=10.1037/0033-2909.132.1.1 |pmid=16435954 |url=https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/16435954/ |url-access=subscription |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Razvoj psihologije ličnosti pratio je razvoj različitih metoda i instrumenata za [[psihološka procjena|procjenu ličnosti]]. Među njima su upitnici samoprocjene, procjene drugih osoba, psihološki intervjui i drugi psihometrijski postupci. Jedan od najpoznatijih savremenih instrumenata je [[Minnesota multifazni inventar ličnosti]] (MMPI), koji se koristi prvenstveno za procjenu psihopatologije i određenih aspekata ličnosti, posebno u kliničkim kontekstima.&lt;ref name=&quot;Sellbom_2019&quot;&gt;{{cite journal |last1=Sellbom |first1=M. |title=The MMPI-2-Restructured Form (MMPI-2-RF): Assessment of Personality and Psychopathology in the Twenty-First Century |journal=Annual Review of Clinical Psychology |volume=15 |pages=149–177 |date=7. 5. 2019 |doi=10.1146/annurev-clinpsy-050718-095701 |pmid=30601687 |url=https://www.annualreviews.org/doi/10.1146/annurev-clinpsy-050718-095701 |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Među popularnim instrumentima je i [[Myers–Briggs tipski indikator]] (MBTI), zasnovan na tipologiji [[Carl Jung|Carla Junga]]. Međutim, njegova široka popularnost ne znači i jednaku prihvaćenost u psihometrijskoj literaturi. Istraživanja su ukazivala na probleme povezane s pouzdanošću i valjanošću MBTI-ja te na potrebu za oprezom pri njegovoj primjeni, naročito u organizacijskim i profesionalnim kontekstima.&lt;ref name=&quot;Boyle_1995&quot;&gt;{{cite journal |last1=Boyle |first1=G. J. |title=Myers-Briggs Type Indicator (MBTI): Some Psychometric Limitations |journal=Australian Psychologist |volume=30 |issue=1 |pages=71–74 |date=mart 1995 |doi=10.1111/j.1742-9544.1995.tb01750.x |url=https://aps.onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.1111/j.1742-9544.1995.tb01750.x |url-access=subscription |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Za istraživanje individualnih razlika razvijeni su i javno dostupni skupovi čestica, među kojima je [[Međunarodni skup čestica za procjenu ličnosti]] (IPIP). IPIP predstavlja javno dostupnu zbirku čestica i skala za procjenu različitih konstrukata ličnosti i omogućava istraživačima razvoj i prilagođavanje mjernih instrumenata bez ograničenja karakterističnih za komercijalne testove.&lt;ref name=&quot;STAR_Upitnici&quot;&gt;{{cite web |title=Otvoreni upitnici |website=STAR centar za primenjenu psihologiju |publisher=Filozofski fakultet Univerziteta u Novom Sadu |url=https://star.ff.uns.ac.rs/upitnici.php |access-date=20. 8. 2026 |language=sr}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Goldberg_2006&quot;&gt;{{cite journal |last1=Goldberg |first1=L. R. |last2=Johnson |first2=J. A. |last3=Eber |first3=H. W. |last4=Hogan |first4=R. |last5=Ashton |first5=M. C. |last6=Cloninger |first6=C. R. |last7=Gough |first7=H. G. |title=The international personality item pool and the future of public-domain personality measures |journal=Journal of Research in Personality |volume=40 |issue=1 |pages=84–96 |date=februar 2006 |doi=10.1016/j.jrp.2005.08.007 |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S0092656605000553 |url-access=subscription |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Proučavanje ličnosti povezano je i s proučavanjem [[poremećaj ličnosti|poremećaja ličnosti]]. Pored tradicionalnog kategorijalnog pristupa, savremena istraživanja sve više razmatraju [[dimenzionalni modeli poremećaja ličnosti|dimenzionalne modele]], prema kojima se patološke karakteristike ličnosti mogu posmatrati kao kontinuum različitih stepena izraženosti. [[DSM-5]] je zadržao tradicionalnu klasifikaciju poremećaja ličnosti u odjeljku II, ali je u odjeljku III predstavio Alternativni DSM-5 model poremećaja ličnosti, koji kombinuje procjenu oštećenja u funkcionisanju ličnosti s dimenzionalnom procjenom patoloških crta.&lt;ref name=&quot;DSM5_TR_AMPD&quot;&gt;{{cite book |title=Diagnostic and Statistical Manual of Mental Disorders, Fifth Edition, Text Revision (DSM-5-TR) |chapter=Alternative DSM-5 Model for Personality Disorders |publisher=American Psychiatric Association |date=2022 |doi=10.1176/appi.books.9780890425787.Alternate_DSM5_Model_for_Personality_Disorders |url=https://doi.org/10.1176/appi.books.9780890425787.Alternate_DSM5_Model_for_Personality_Disorders |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Nesvjesni um ===
{{Također pogledajte|Nesvjesni um}}

Pojam [[Nesvjesni um|nesvjesnog]] odnosi se na mentalne procese i sadržaje koji nisu neposredno dostupni [[svijest|svijesti]], ali mogu utjecati na mišljenje, osjećaje i ponašanje. U savremenoj psihologiji termin se koristi u različitim značenjima. U [[psihoanaliza|psihoanalitičkoj]] tradiciji nesvjesno označava dio psihičkog života koji uključuje, između ostalog, potisnuta sjećanja, emocionalne konflikte, želje i impulse koji nisu neposredno dostupni svijesti, ali mogu imati dinamički utjecaj na ponašanje. U [[kognitivna psihologija|kognitivnoj psihologiji]] nesvjesni ili [[ne-svjesno procesiranje|ne-svjesni procesi]] obično označavaju mentalne procese koji se odvijaju bez svjesnog uvida ili kontrole.&lt;ref name=&quot;APA_Unconscious&quot;&gt;{{cite web |title=Unconscious |website=APA Dictionary of Psychology |publisher=American Psychological Association |url=https://dictionary.apa.org/unconscious |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;APA_Unconscious_Process&quot;&gt;{{cite web |title=Unconscious process |website=APA Dictionary of Psychology |publisher=American Psychological Association |url=https://dictionary.apa.org/unconscious-process |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Ideja da mentalni procesi mogu utjecati na ponašanje izvan neposredne svijesti ima dugu historiju, ali je posebno mjesto dobila razvojem psihodinamičkih teorija krajem 19. i početkom 20. stoljeća. [[Sigmund Freud]] je nesvjesno smatrao jednim od osnovnih područja psihičkog života i tvrdio da potisnute želje, konflikti i sjećanja mogu utjecati na svjesno mišljenje i ponašanje. U djelima poput ''[[Tumačenje snova (Freud)|Tumačenja snova]]'' i ''[[Psihopatologija svakodnevnog života]]'' pokušavao je pokazati kako se nesvjesni procesi mogu ispoljavati kroz snove, omaške, zaboravljanje i druge svakodnevne pojave.&lt;ref name=&quot;Freud_1997&quot;&gt;{{cite book |last1=Freud |first1=Sigmund |title=The Interpretation of Dreams |publisher=Wordsworth Editions |date=1997 |series=Wordsworth Classics of World Literature |isbn=978-1-85326-484-9 |url=https://books.google.ba/books?id=-pB1UoFnjZcC |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Freudov koncept nesvjesnog razlikovao se od jednostavne ideje o sadržajima kojih osoba trenutno nije svjesna: u psihoanalitičkoj teoriji nesvjesni sadržaji mogu biti povezani s unutrašnjim konfliktima i aktivno utjecati na psihički život.&lt;ref name=&quot;APA_Unconscious&quot; /&gt;

Različita shvatanja nesvjesnih procesa razvijala su se i izvan Freudove psihoanalize. [[Pierre Janet]] proučavao je disocijaciju i mentalne procese koji se mogu odvijati izvan neposredne svijesti, dok je [[Carl Jung]] kasnije razlikovao [[lično nesvjesno]] od [[kolektivno nesvjesno|kolektivnog nesvjesnog]].&lt;ref name=&quot;Kihlstrom_2008&quot;&gt;{{cite book |last1=Kihlstrom |first1=J. F. |chapter=The psychological unconscious |editor1-last=John |editor1-first=O. P. |editor2-last=Robins |editor2-first=R. W. |editor3-last=Pervin |editor3-first=L. A. |title=Handbook of Personality: Theory and Research |edition=3. |publisher=Guilford Press |date=2008 |pages=583–602 |isbn=978-1-60918-059-1 |url=https://books.google.ba/books?id=olgW-du4RBcC |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Ovi pristupi razlikovali su se u pretpostavkama o prirodi i funkciji nesvjesnog, zbog čega se u savremenoj psihologiji ne može govoriti o jednom jedinstvenom konceptu nesvjesnog.

Eksperimentalna psihologija počela je proučavati nesvjesne procese nezavisno od psihoanalitičkih teorija. Već su [[Charles Sanders Peirce]] i [[Joseph Jastrow]] u eksperimentima objavljenim 1884. pokazali da ispitanici mogu razlikovati vrlo male razlike između podražaja i kada nisu bili sigurni u svoju sposobnost razlikovanja. Njihov rad često se navodi kao rani primjer eksperimentalnog proučavanja procesa koji nisu potpuno dostupni introspekciji.&lt;ref name=&quot;Peirce_Jastrow_1884&quot;&gt;{{cite journal |last1=Peirce |first1=C. S. |last2=Jastrow |first2=J. |title=On Small Differences in Sensation |journal=Memoirs of the National Academy of Sciences |volume=3 |pages=73–83 |date=1884 |url=https://philpapers.org/archive/PEIOSD.pdf |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Tokom razvoja [[kognitivna psihologija|kognitivne psihologije]] istraživači su počeli proučavati procese koji se odvijaju bez svjesnog uvida. U tom kontekstu razlikuju se, između ostalog, [[eksplicitno pamćenje|eksplicitni]] i [[implicitno pamćenje|implicitni]] oblici pamćenja. Implicitno pamćenje odnosi se na promjene u ponašanju ili uspješnosti koje proizlaze iz prethodnog iskustva, iako osoba ne mora biti sposobna svjesno se prisjetiti tog iskustva.&lt;ref name=&quot;Schacter_1987&quot;&gt;{{cite journal |last1=Schacter |first1=D. L. |title=Implicit memory: History and current status |journal=Journal of Experimental Psychology: Learning, Memory, and Cognition |volume=13 |issue=3 |pages=501–518 |date=1987 |doi=10.1037/0278-7393.13.3.501 |url=https://psycnet.apa.org/doiLanding?doi=10.1037%2F0278-7393.13.3.501 |url-access=subscription |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Srodno tome, istraživanja [[priming (psihologija)|priminga]] pokazuju da prethodna izloženost određenom podražaju može utjecati na kasniju obradu drugog podražaja, čak i kada osoba nije svjesno usmjerena na tu prethodnu informaciju.&lt;ref name=&quot;Greenwald_1995&quot;&gt;{{cite journal |last1=Greenwald |first1=A. G. |last2=Klinger |first2=M. R. |last3=Schuh |first3=E. S. |title=Activation by marginally perceptible (&quot;subliminal&quot;) stimuli: Dissociation of unconscious from conscious cognition |journal=Journal of Experimental Psychology: General |volume=124 |issue=1 |pages=22–42 |date=1995 |doi=10.1037/0096-3445.124.1.22 |url-access=subscription |url=https://psycnet.apa.org/doiLanding?doi=10.1037%2F0096-3445.124.1.22 |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Poseban predmet istraživanja predstavlja [[subliminalna percepcija]], odnosno obrada podražaja koji se nalaze ispod nivoa eksplicitne svijesti. Međutim, postojanje nesvjesne obrade ne znači da je svaki složeni mentalni proces moguće izvesti bez svijesti. U eksperimentalnim istraživanjima važno je utvrditi da ispitanik zaista nije registrovao ciljni podražaj, jer se tvrdnje o nesvjesnom utjecaju mogu zasnivati na različitim kriterijima svjesne dostupnosti.&lt;ref name=&quot;APA_Unconscious_Perception&quot;&gt;{{cite web |title=Unconscious perception |website=APA Dictionary of Psychology |publisher=American Psychological Association |url=https://dictionary.apa.org/unconscious-perception |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Savremena istraživanja također proučavaju odnos između nesvjesnih procesa i donošenja odluka. [[Neuronauka|Neuronaučna]] istraživanja pokazala su da se određeni obrasci moždane aktivnosti povezani s izborom mogu pojaviti prije nego što osoba prijavi svjesnu svijest o odluci. U studiji Chuna Sionga Soona i saradnika iz 2008, obrasci aktivnosti u prefrontalnim i parijetalnim područjima mozga omogućili su predviđanje nekih aspekata budućeg izbora nekoliko sekundi prije nego što su ispitanici prijavili svjesnu svijest o odluci.&lt;ref name=&quot;Soon_2008&quot;&gt;{{cite journal |last1=Soon |first1=C. S. |last2=Brass |first2=M. |last3=Heinze |first3=H.-J. |last4=Haynes |first4=J.-D. |title=Unconscious determinants of free decisions in the human brain |journal=Nature Neuroscience |volume=11 |issue=5 |pages=543–545 |date=2008 |doi=10.1038/nn.2112 |pmid=18408715 |url=https://www.nature.com/articles/nn.2112 |url-access=subscription |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Takvi nalazi pokrenuli su rasprave o odnosu između svjesnog odlučivanja, neuralnih procesa i [[slobodna volja|slobodne volje]], ali sami po sebi ne predstavljaju dokaz da je slobodna volja iluzija. Pitanje u kojoj mjeri neuralni procesi koji prethode svjesnoj odluci određuju konačno ponašanje ostaje predmet naučne i filozofske rasprave.&lt;ref name=&quot;Baumeister_2008&quot;&gt;{{cite journal |last1=Baumeister |first1=R. F. |title=Free Will in Scientific Psychology |journal=Perspectives on Psychological Science |volume=3 |issue=1 |pages=14–19 |date=2008 |doi=10.1111/j.1745-6916.2008.00057.x |url-access=subscription|url=https://journals.sagepub.com/doi/10.1111/j.1745-6916.2008.00057.x |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

U savremenoj psihologiji zbog toga je korisno razlikovati psihoanalitičko shvatanje [[nesvjesno|nesvjesnog]] od šireg pojma mentalnih procesa koji se odvijaju bez svjesne dostupnosti. Dok je Freudovo nesvjesno dio određene teorije psihičkog funkcionisanja, savremena eksperimentalna psihologija proučava nesvjesnu obradu kroz mjerljive pojave kao što su implicitno pamćenje, priming, automatska obrada i subliminalna percepcija.&lt;ref name=&quot;APA_Unconscious_Process&quot;&gt;{{cite web |title=Unconscious process |website=APA Dictionary of Psychology |publisher=American Psychological Association |url=https://dictionary.apa.org/unconscious-process |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Etika i etički principi ==

Etički principi i pravila u domenu psihologije mijenjali su se tokom vremena. Neka poznata istraživanja iz prošlosti danas se smatraju neetičkim i suprotnim važećim kodeksima (npr. Kanadski kodeks ponašanja za istraživanja koja uključuju ljude i Belmontov izvještaj). [[Američko psihološko udruženje]] (APA) razvilo je skup etičkih principa i kodeks ponašanja za ovu profesiju.&lt;ref name=&quot;APA2016&quot;&gt;{{cite web |author=American Psychological Association |year=2016 |title=Ethical principles of psychologists and code of conduct |url=https://www.apa.org/ethics/code |accessdate=13. 2. 2026 |language=engleski}}&lt;/ref&gt;

Savremeni standardi uključuju informisani i dobrovoljni pristanak. Nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], uspostavljen je Nürnberški kodeks zbog zloupotreba ispitanika koji učestvuju u eksperimentu od strane [[Nacizam|nacista]]. Nakon toga je većina zemalja (i naučnih časopisa) usvojila Helsinšku deklaraciju. U SAD-u su Nacionalni instituti za zdravlje (NIH) 1966. osnovali Institucionalni odbor za reviziju (''Institutional Review Board''), a 1974. je usvojen Nacionalni zakon o istraživanju. Ove mjere su potaknule istraživače da obavezno dobiju informisani pristanak od učesnika. Do uspostavljanja ovih pravila doveo je određeni broj etički upitnih istraživanja, među kojima su radioizotopske studije u školi Fernald (MIT–Harvard), tragedija s talidomidom, istraživanje hepatitisa u Willowbrooku, Milgramova istraživanja o poslušnosti autoritetu i Stanfordski zatvorski eksperiment.

=== Etika u radu s ljudima ===

Kodeks etike [[Američko psihološko udruženje|Američkog psihološkog udruženja]] nastao je 1951. pod nazivom &quot;Etički standardi psihologa&quot;. Ovaj kodeks je usmjeravao donošenje zakona o licenciranju u većini američkih saveznih država. Tokom decenija više puta je mijenjan i sadrži i opće principe i obavezujuće etičke standarde.

Etički principi psihologa i kodeks ponašanja APA sastoje se od pet općih principa, koji imaju zadatak da usmjere psihologe ka višem nivou etičke prakse u situacijama kada se ne primjenjuje određeni standard. Ti principi su:

* ''A. Dobrobit i neškodljivost'' – Psiholozi moraju djelovati u korist onih s kojima rade i „ne nanositi štetu“.
* ''B. Vjernost i odgovornost'' – Svijest o povjerenju javnosti u profesiju i pridržavanje etičkih standarda.
* ''C. Integritet'' – Promovisanje iskrenosti i tačnosti, uz izbjegavanje obmana i prevara.
* ''D. Pravednost'' – Razumijevanje da psihologija mora biti na dobrobit svima.
* ''E. Poštivanje prava i dostojanstva ljudi'' – Zaštita prava osoba u radu s psiholozima, uključujući povjerljivost, privatnost i autonomiju.

APA je 2010. dodatno revidirala kodeks kako bi spriječila njegovu upotrebu za opravdavanje kršenja [[Ljudska prava|ljudskih prava]], što je bio odgovor na učešće članova APA u ispitivanjima tokom administracije predsjednika SAD-a [[George W. Bush|Georgea W. Busha]].&lt;ref name=&quot;APA2010&quot;&gt;{{cite web |title=American Psychological Association amends ethics code |url=https://www.apa.org/news/press/releases/2010/02/ethics-code |publisher=APA.org |accessdate=13. 2. 2026 |language=engleski}}&lt;/ref&gt;

Kanadsko psihološko udruženje (CPA) i [[Evropski savez psiholoških udruženja]] (EFPA) koriste slične modele zasnovane na principima dostojanstva, odgovornosti i integriteta.&lt;ref name=&quot;CPA2017&quot;&gt;{{cite web |title=Canadian Code of Ethics for Psychologists |url=https://cpa.ca/docs/File/Ethics/CPA_Code_2017_4thEd.pdf |year=2017 |accessdate=13. 2. 2026 |language=engleski}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;EFPA2015&quot;&gt;{{cite web |title=Model Code of Ethics |url=http://www.efpa.eu |publisher=European Federation of Psychologists' Associations |year=2015 |accessdate=13. 2. 2026 |language=engleski}}&lt;/ref&gt;

Među etičkim pitanjima koja se smatraju naročito značajnim su obaveza rada isključivo u okviru vlastite stručnosti, čuvanje povjerljivosti podataka o pacijentima i izbjegavanje seksualnih odnosa s njima. Neke od najčešćih pritužbi protiv [[Klinička psihologija|kliničkih psihologa]] odnose se na seksualno neprimjereno ponašanje&lt;ref name=&quot;Jones_2003_Ethical_Issues&quot;&gt;{{cite book |last=Jones |first=Stanley E. |chapter=Ethical Issues in Clinical Psychology |editor-last=Stricker |editor-first=George |editor2-last=Widiger |editor2-first=Thomas A. |editor3-last=Weiner |editor3-first=Irving B. |title=Handbook of Psychology, Volume 8: Clinical Psychology |publisher=John Wiley &amp; Sons, Inc. |location=Hoboken, NJ |year=2003 |volume=8 |pages=509–532 |isbn=978-0-471-39263-7 |doi=10.1002/0471264385.wei0821 |chapter-url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.1002/0471264385.wei0821 |access-date=12. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; i povrede povjerljivosti ili privatnosti.

=== Etika u radu sa životinjama ===

Istraživanja na [[Životinje|životinjama]], također, regulišu univerzitetski etički odbori. Etičke smjernice navode da je upotreba životinja u naučne svrhe prihvatljiva samo kada je šteta nanesena životinjama manja od koristi koje proizlaze iz istraživanja.&lt;ref name=&quot;Sherwin_2003&quot;&gt;{{cite journal |last=Sherwin |first=Chris M. |last2=Christiansen |first2=Stine B. |last3=Duncan |first3=Ian J. |last4=Erhard |first4=Hans W. |last5=Lay |first5=Don C. |last6=Mench |first6=Joy A. |last7=O’Connor |first7=Cheryl E. |last8=Petherick |first8=J. Carol |title=Guidelines for the ethical use of animals in applied ethology studies |journal=Applied Animal Behaviour Science |volume=81 |issue=3 |pages=291–305 |year=2003 |doi=10.1016/S0168-1591(02)00288-5 |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S0168159102002885 |url-access=subscription |access-date=12. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte ==
* [[Emocije]]
* [[Geštalt psihologija]]
* [[Pamćenje]]
* [[Psihoterapija]]
* [[Učenje]]
* [[Zaboravljanje]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Dodatna literatura ==

* {{cite book|last1=Badcock|first1=Christopher R.|title=International Encyclopedia of the Social &amp; Behavioral Sciences|year=2015|isbn=978-0-08-097087-5|pages=340–344|chapter=Nature-Nurture Controversy, History of|doi=10.1016/B978-0-08-097086-8.03136-6}}
* {{cite book|last1=Cascio|first1=Wayne F.|title=International Encyclopedia of the Social &amp; Behavioral Sciences|year=2015|isbn=978-0-08-097087-5|pages=879–884|chapter=Industrial–Organizational Psychology: Science and Practice|doi=10.1016/B978-0-08-097086-8.22007-2}}
* {{cite book|last1=Chryssochoou|first1=Xenia|title=International Encyclopedia of the Social &amp; Behavioral Sciences|year=2015|isbn=978-0-08-097087-5|pages=532–537|chapter=Social Psychology|doi=10.1016/B978-0-08-097086-8.24095-6}}
* {{cite book|last1=Deakin|first1=Nicholas|title=International Encyclopedia of the Social &amp; Behavioral Sciences|year=2015|isbn=978-0-08-097087-5|pages=31–36|chapter=Philosophy, Psychiatry, and Psychology|doi=10.1016/B978-0-08-097086-8.27049-9}}
* {{cite book|last1=Demetriou|first1=Andreas|title=International Encyclopedia of the Social &amp; Behavioral Sciences|year=2015|isbn=978-0-08-097087-5|pages=313–322|chapter=Intelligence in Cultural, Social and Educational Context|doi=10.1016/B978-0-08-097086-8.92147-0}}
* {{cite book|last1=Gelso|first1=Charles J.|title=International Encyclopedia of the Social &amp; Behavioral Sciences|year=2015|isbn=978-0-08-097087-5|pages=69–72|chapter=Counseling Psychology|doi=10.1016/B978-0-08-097086-8.21073-8}}
* {{cite book|last1=Henley|first1=Tracy B.|title=International Encyclopedia of the Social &amp; Behavioral Sciences|year=2015|isbn=978-0-08-097087-5|pages=406–411|chapter=Psychology, History of (Early Period)|doi=10.1016/B978-0-08-097086-8.03235-9}}
* {{cite book|last1=Knowland|first1=Victoria C.P.|title=International Encyclopedia of the Social &amp; Behavioral Sciences|last2=Purser|first2=Harry|last3=Thomas|first3=Michael S.C.|year=2015|isbn=978-0-08-097087-5|pages=354–360|chapter=Cross-Sectional Methodologies in Developmental Psychology|doi=10.1016/B978-0-08-097086-8.23235-2}}
* {{cite book|last1=Louw|first1=Dap|title=International Encyclopedia of the Social &amp; Behavioral Sciences|year=2015|isbn=978-0-08-097087-5|pages=351–356|chapter=Forensic Psychology|doi=10.1016/B978-0-08-097086-8.21074-X}}
* {{cite book|last1=McWilliams|first1=Spencer A.|title=International Encyclopedia of the Social &amp; Behavioral Sciences|year=2015|isbn=978-0-08-097087-5|pages=412–417|chapter=Psychology, History of (Twentieth Century)|doi=10.1016/B978-0-08-097086-8.03046-4}}
* {{cite book|last1=Pe-Pua|first1=Rogelia|title=International Encyclopedia of the Social &amp; Behavioral Sciences|year=2015|isbn=978-0-08-097087-5|pages=788–794|chapter=Indigenous Psychology|doi=10.1016/B978-0-08-097086-8.24067-1}}
* {{cite book|last1=Peterson|first1=Roger L.|title=International Encyclopedia of the Social &amp; Behavioral Sciences|last2=Peterson|first2=Donald R.|last3=Abrams|first3=Jules C.|last4=Stricker|first4=George|last5=Ducheny|first5=Kelly|year=2015|isbn=978-0-08-097087-5|pages=517–523|chapter=Training in Clinical Psychology in the United States: Practitioner Model|doi=10.1016/B978-0-08-097086-8.21086-6}}
* {{cite book|last1=Poortinga|first1=Ype H.|title=International Encyclopedia of the Social &amp; Behavioral Sciences|year=2015|isbn=978-0-08-097087-5|pages=311–317|chapter=Cross-Cultural Psychology|doi=10.1016/B978-0-08-097086-8.24011-7}}
* {{cite book|last1=Spinath|first1=Frank M.|title=International Encyclopedia of the Social &amp; Behavioral Sciences|last2=Spinath|first2=Birgit|last3=Borkenau|first3=Peter|year=2015|isbn=978-0-08-097087-5|pages=320–325|chapter=Developmental Behavioral Genetics and Education|doi=10.1016/B978-0-08-097086-8.92009-9}}
* {{cite book|last1=Smith|first1=Edward E.|title=International Encyclopedia of the Social &amp; Behavioral Sciences|year=2015|isbn=978-0-08-097087-5|pages=103–109|chapter=Cognitive Psychology: History|doi=10.1016/B978-0-08-097086-8.03028-2}}
* {{cite book|last1=Staerklé|first1=Christian|title=International Encyclopedia of the Social &amp; Behavioral Sciences|year=2015|isbn=978-0-08-097087-5|pages=427–433|chapter=Political Psychology|doi=10.1016/B978-0-08-097086-8.24079-8}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Psychology}}
* [http://www.perfectionnement.info/fr/agenda.php?i_pays=0&amp;i_date=0&amp;keywords=congr International PSY Congresses] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20051015201117/http://www.perfectionnement.info/fr/agenda.php?i_pays=0&amp;i_date=0&amp;keywords=congr |date=15. 10. 2005 }}
* [http://free-zd.t-com.hr/psih Psihologija, linkovi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20051216170940/http://free-zd.t-com.hr/psih/ |date=16. 12. 2005 }}
* [http://www.iltuobenessere.com/ansia/Default.htm Ansia] University of Milan Psychology Research

{{Psihologija}}
{{Društvene nauke}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Psihologija| ]]
[[Kategorija:Društvene nauke]]
[[Kategorija:Nauke o ponašanju]]</text>
      <sha1>9xbtlex9t33mf54u4plpa2rfbdkbrdf</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Modriča</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1578</id>
    <revision>
      <id>3921309</id>
      <parentid>3918878</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T15:56:07Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 2 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3921309</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="24863" sha1="tlg74xs723v81hbl609ppk1ip4tvj1k" xml:space="preserve">{{Infokutija naselje u BiH
| ime                        = Modriča
| drugo_ime                  =
| službeno_ime               = Opština Modriča
| naselje_vrsta              = Općina i naseljeno mjesto
| slika                      = Modrica.jpg
| slika_veličina             =
| slika_alt                  =
| slika_opis                 = Panorama Modriče
| slika_zastava              =
| zastava_alt                =
| slika_grb                  = Grb Modriče.svg
| grb_alt                    =
| etimologija                =
| nadimak                    =
| moto                       =
| slika_karta                = BiH municipality location Modriča.svg
| karta_alt                  =
| karta_opis                 = Općina Modriča u Bosni i Hercegovini
| koordinate                 = {{coord|44|57|27.0|N|18|18|05.8|E|type:city|display=inline,title}}
| entitet                    = [[Republika Srpska]]
| osnovan                    =
| osnivač                    =
| sjedište                   =
| načelnik                   = Jovica Radulović&lt;ref name=&quot;izbori2020&quot;&gt;{{cite web |title=Modriča |url=https://www.izbori.ba/Rezultati_izbora/?resId=27&amp;langId=1#/8/24/0 |website=izbori.ba |publisher=Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine |access-date=6. 12. 2020}}&lt;/ref&gt;
| načelnik_stranka           = [[Srpska demokratska stranka|SDS]]
| površina_naselja           = 10.90
| površina_općine            = 326.73
| površina_fusnote           = &lt;!-- &lt;ref&gt; &lt;/ref&gt; --&gt;
| površina_bilješka          =
| nadmorska_visina           =
| visina_fusnote             = &lt;!-- &lt;ref&gt; &lt;/ref&gt; --&gt;
| najveća_visina             =
| najveća_visina_vrh         =
| najmanja_visina            =
| najmanja_visina_vrh        =
| stanovništvo_datum         = [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|2013]]
| stanovništvo_fusnote       = &lt;!-- &lt;ref&gt; &lt;/ref&gt; --&gt;
| stanovništvo_naselje       = 9419
| stanovništvo_naselje_izvor =
| stanovništvo_općina        = 25720
| stanovništvo_općina_izvor  =
| stanovništvo_demonim       =
| poštanski_broj             = 74 480
| pozivni_broj               = (+387) 53
| matični_broj_naselja       = 213969&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=24. 11. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| matični_broj_općine        = 20354
| veb-sajt                   = {{URL|https://modrica.ba/}}
| fusnote                    =
}}
'''Modriča''' je [[naseljeno mjesto]] i središte istoimene [[općina|općine]] u [[Bosanska Posavina|Bosanskoj Posavini]].

== Historija ==
Zbog svog položaja u [[Bosanska Posavina|Bosanskoj Posavini]], na važnim komunikacijama uz [[Bosna (rijeka)|rijeku Bosnu]], Modriča je tokom historije više puta imala pogranični i strateški značaj.&lt;ref name=&quot;ModricaInvest&quot;&gt;{{cite web|url=https://investinmodrica.com/en/about-modrica/welcome-to-modrica/|title=Welcome to Modrica|website=Invest in Modrica|publisher=Opština Modriča|access-date=12. 3. 2026|archive-date=6. 12. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20251206195810/https://investinmodrica.com/en/about-modrica/welcome-to-modrica/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

=== Prahistorija i srednji vijek ===
Na području današnje Modriče potvrđeni su tragovi ljudskog prisustva još iz [[paleolit]]a, a nalazi iz [[neolit]]a i metalnog doba otkriveni su na više lokaliteta, među kojima se izdvajaju Gradina u Dugom Polju, Kulište u Kruškovom Polju i Doborski Brijeg.&lt;ref name=&quot;ModricaInvest&quot; /&gt;

Modriča se kao naseljeno mjesto, prvi put pominje 1323, u povelji bosanskog bana [[Stjepan II Kotromanić|Stjepana II Kotromanića]].

[[Datoteka:Text of a charter of Stephen II, Ban of Bosnia.png|mini|desno|290px|Povelja bana Stjepana II Kotromanića iz 1323. godine]]
U ovoj povelji, knez [[Grgur Stjepanić]] je od bosanskog bana Stjepana II Kotromanića dobio pet sela u tadašnjoj oblasti Usori: &quot;''prvo Čečava drugo Hrastuš, treće sela u [[Nenavište|Nenavištu]] Jakeš, Volović i Modrič.''&quot;&lt;ref&gt;L. Thallóczy: ''Studien zur Geschichte Bosniens und Serbiens im Mitelalter 290.'', strane 13—14.&lt;/ref&gt;

U srednjem vijeku područje je pripadalo bosanskom državnom prostoru, a u povelji [[Kotromanići|Kotromanića]] iz 1324. navodi se župa Nenavište, u čijem su sastavu bila i naselja na prostoru današnje Modriče.&lt;ref name=&quot;ModricaInvest&quot; /&gt;

Blizina [[Dobor (utvrda)|Dobora]] dala je ovom kraju poseban značaj krajem 14. i početkom 15. stoljeća. Sukobi oko Dobora, uključujući ugarske prodore i pogubljenje bosanskih velikaša 1408. godine, predstavljali su dio šireg procesa slabljenja srednjovjekovne [[Bosna|bosanske države]].&lt;ref name=&quot;ModricaInvest&quot; /&gt;

=== Osmanski i austrougarski period ===
Nakon [[Osmansko Carstvo|osmanskog]] osvajanja područja Dobora i Modriče 1536. godine, ovaj kraj postao je pogranična zona između velikih carstava, što je usporavalo privredni i urbani razvoj.&lt;ref name=&quot;ModricaInvest&quot; /&gt; Poslije [[Opsada Beča (1683)|opsade Beča 1683.]] i promjena na osmansko-habsburškoj granici, Modriča je tokom narednih stoljeća često bila izložena vojnim pustošenjima, pobunama i migracijama stanovništva.&lt;ref name=&quot;ModricaInvest&quot; /&gt;

Za vrijeme [[Austro-Ugarska|austrougarske uprave]] krajem 19. stoljeća jačaju upravne, školske i trgovačke funkcije mjesta, a Modriča je 1897. svrstana među gradska naselja u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]].&lt;ref name=&quot;ModricaInvest&quot; /&gt;

=== 20. stoljeće  ===
U [[Kraljevina Jugoslavija|jugoslavenskom]] i naročito u [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|socijalističkom]] periodu Modriča se razvijala kao lokalni industrijski i saobraćajni centar. Izgradnja željezničke pruge Šamac–Sarajevo 1947. i priključnih industrijskih kapaciteta doprinijela je urbanizaciji i rastu privrede.&lt;ref name=&quot;ModricaOpstina&quot;&gt;{{cite web|url=https://modrica.ba/|title=Modriča|website=Opština Modriča|access-date=12. 3. 2026|archive-date=9. 8. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250809164712/https://modrica.ba/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; U drugoj polovini 20. stoljeća razvijaju se rafinerijski, hemijski, prehrambeni i drugi industrijski pogoni, a naselje širi obrazovne, sportske i stambene funkcije.&lt;ref name=&quot;ModricaInvest&quot; /&gt;

=== Rat u Bosni i Hercegovini ===
Zbog svog geografskog položaja između [[Doboj]]a, [[Šamac|Bosanskog Šamca]], [[Derventa|Dervente]] i pravca prema [[Brčko distrikt Bosne i Hercegovine|Brčkom]], područje Modriče dobilo je veliki strateški značaj u ratu 1992–1995.&lt;ref name=&quot;Koridor&quot;&gt;{{cite web|url=https://repozitorij.unicath.hr/en/object/unicath%3A1104|title=Bosanska Posavina u Domovinskom ratu|website=Repozitorij Hrvatskog katoličkog sveučilišta|access-date=12. 3. 2026}}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;

U proljeće 1992. godine na području općine dolazi do oružanih sukoba i promjene kontrole nad gradom i okolnim naseljima u okviru širih borbi u Posavini.&lt;ref name=&quot;Koridor&quot; /&gt; U vojnim operacijama krajem maja i tokom ljeta 1992. Modriča je bila jedno od ključnih mjesta borbi za posavski odnosno koridorski pravac.&lt;ref name=&quot;Koridor&quot; /&gt;

==== Borbe 1992. i operacija ''Koridor 92'' ====
Tokom ljeta 1992. [[Vojska Republike Srpske]] pokrenula je veliku ofanzivu u Posavini, poznatu kao operacija ''Koridor 92'', s ciljem uspostavljanja kopnene veze između zapadnog i istočnog dijela teritorija pod srpskom kontrolom.&lt;ref name=&quot;Koridor92&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.vladars.net/eng/vlada/ic/ns/Pages/Nineteenth_Anniversary_of_Corridor_of_Life_Breakthrough.aspx|title=Nineteenth Anniversary of “Corridor of Life” Breakthrough|website=Government of Republika Srpska|access-date=12. 3. 2026}}&lt;/ref&gt; U okviru te operacije Modriča je ponovo zauzeta i uključena u prostor novouspostavljenog koridora, što je bitno odredilo dalji tok rata u Bosanskoj Posavini.&lt;ref name=&quot;Koridor&quot; /&gt;

Borbe na modričkom području bile su praćene razaranjima, pogibijama vojnika i civila te masovnim raseljavanjem stanovništva.&lt;ref name=&quot;Koridor&quot; /&gt; Ratna zbivanja posebno su promijenila predratnu etničku i socijalnu strukturu općine.

==== Zločini, zatočenja i progoni ====
Sudski i dokumentacioni izvori [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju]] bilježe da su među zatočenicima u logorima pod kontrolom bosanskih Srba bili i zatočenici iz Modriče, zajedno sa zatočenicima iz drugih općina u sjeveroistočnoj i sjeverozapadnoj Bosni.&lt;ref name=&quot;Mladic&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.icty.org/x/cases/mladic/tjug/en/171122-1of5_1.pdf|title=Prosecutor v. Ratko Mladić, Judgement, Volume I|date=22. 11. 2017|website=International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia|access-date=12. 3. 2026}}&lt;/ref&gt; Takvi nalazi uklapaju se u širi obrazac prisilnog premještanja, zatvaranja i progona nesrpskog stanovništva u Bosanskoj Posavini tokom 1992. godine.&lt;ref name=&quot;Mladic&quot; /&gt;

=== Poslijeratni period ===
Nakon [[Dejtonski mirovni sporazum|Dejtonskog mirovnog sporazuma]] Modriča je ostala u sastavu [[Republika Srpska|Republike Srpske]], a predratne općinske granice su izmijenjene: neka naselja izdvojena su u novu općinu [[Vukosavlje]], dok su pojedina naselja iz zapadnog dijela predratne općine [[Gradačac]] uključena u sastav općine Modriča.&lt;ref name=&quot;ModricaInvest&quot; /&gt;

Povratak prognanih i raseljenih bio je spor i opterećen sigurnosnim problemima. [[Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu|OHR]] je 1999. zabilježio napade na ured za izbjeglice u Modriči i na kuću bošnjačkog povratnika, uz ocjenu da se, uprkos ranijim dogovorima, povratak bošnjačkih izbjeglica odvijao veoma sporo.&lt;ref name=&quot;OHR1999&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.ohr.int/ohr_archive/human-rights-report-march-1999/|title=Human Rights Report March 1999|date=15. 3. 1999|website=Office of the High Representative|access-date=12. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;

U poratnim decenijama Modriča se postupno obnavljala kroz obnovu infrastrukture, industrijskih pogona i lokalnih institucija, ali su demografske promjene i posljedice ratnog raseljavanja ostale trajna odlika njenog savremenog razvoja.&lt;ref name=&quot;ModricaInvest&quot; /&gt;

== Geografija ==
Općina Modriča se prostire na tri posebna geografska područja, zahvatajući po manji dio svakog od njih: mali dio od ravnice bosanske Posavine, sa dijelom doline rijeke Bosne, dio od područja masiva planine Vučjaka na lijevoj obali rijeke Bosne i dio od područja masiva planine Trebave na desnoj strani rijeke Bosne.

Reljef općine se sastoji od visije Vučjaka (367m) i Trebave (644m), od doline rijeke Bosne (106-103m) i posavske ravnice (91–90 m nadmorske visine). Ovakav geografski položaj teritorije općine Modriča, na granici dva velika evropska prostora ([[balkan]]skog i srednjoevropskog) određivao je tokom historije, u velikoj mjeri, i čovjekovu sudbinu na ovom tlu.

== Kultura ==
=== Nacionalni spomenici ===
Na listi nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine za općinu Modriča se nalaze sljedeći spomenici:
* [[Dobor|Stari grad Dobor]], (graditeljska cjelina).&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici?sort=idgrad&amp;rows=50&amp;page=8 |title=Spisak nacionalnih spomenika po mjestima (općina Modriča) |work=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika |access-date=12. 1. 2016 |archive-date=6. 12. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20241206214243/http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici?sort=idgrad&amp;rows=50&amp;page=8 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

== Stanovništvo ==
{{Glavni|Demografija Modriče|Spisak naseljenih mjesta u općini Modriča}}

Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991, općina Modriča imala je 35.613 stanovnika, raspoređenih u 21 naselje.

=== Nacionalni sastav stanovništva – općina Modriča ===
{{Stanovništvo BiH
| naslov_tabele            = Sastav stanovništva
| ime_naseljenog_mjesta    = Modriča
| vrsta_naseljenog_mjesta  = općina
| maticni_broj             = 20354
| admin_godina             = 2013
| g2013_izvor              = &lt;ref name=&quot;popis2013&quot;&gt;{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
| g1991_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991.&quot;&gt;{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 76) |work=fzs.ba |access-date= 26. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g1981_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981.&quot;&gt;{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 26. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g1971_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971.&quot;&gt;{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 26. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g1961_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961.&quot;&gt;{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1961/pdf/G19614001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961. |work=stat.gov.rs |access-date= 15. 4. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g2013_ukupno             = 25720
| g2013_bosnjaci           = 3101
| g2013_srbi               = 20227
| g2013_hrvati             = 1674
| g2013_bosanci            = 65
| g2013_romi               = 168
| g2013_muslimani          = 65
| g2013_albanci            = 2
| g2013_jugosloveni        = 23
| g2013_ukrajinci          = 5
| g2013_crnogorci          = 17
| g2013_slovenci           = 8
| g2013_pravoslavci        = 21
| g2013_makedonci          = 3
| g2013_nisu_izjasnili     = 170
| g2013_nepoznato          = 119
| g1991_ukupno             = 35613
| g1991_muslimani          = 10375
| g1991_srbi               = 12534
| g1991_hrvati             = 9805
| g1991_jugosloveni        = 1851
| g1981_ukupno             = 34541
| g1981_muslimani          = 8578
| g1981_srbi               = 13012
| g1981_hrvati             = 9598
| g1981_jugosloveni        = 2755
| g1981_slovenci           = 6
| g1981_crnogorci          = 37
| g1981_albanci            = 29
| g1981_madari             = 5
| g1981_romi               = 38
| g1981_makedonci          = 7
| g1971_ukupno             = 31622
| g1971_muslimani          = 8356
| g1971_srbi               = 13457
| g1971_hrvati             = 9418
| g1971_jugosloveni        = 180
| g1971_slovenci           = 4
| g1971_crnogorci          = 32
| g1971_albanci            = 16
| g1971_madari             = 8
| g1971_romi               = 3
| g1971_makedonci          = 10
| g1961_ukupno             = 27878
| g1961_muslimani          = 5092
| g1961_srbi               = 14172
| g1961_hrvati             = 8221
| g1961_jugosloveni        = 165
| g1961_slovenci           = 22
| g1961_crnogorci          = 30
| g1961_albanci            = 2
| g1961_madari             = 3
| g1961_romi               = 72
| g1961_makedonci          = 18
}}

=== Nacionalni sastav stanovništva – naseljeno mjesto Modriča ===
{{Stanovništvo BiH
| naslov_tabele            = Sastav stanovništva
| ime_naseljenog_mjesta    = Modriča
| vrsta_naseljenog_mjesta  = naseljeno mjesto
| maticni_broj             = 213969
| admin_godina             = 2013
| g2013_izvor              = &lt;ref name=&quot;popis2013&quot;/&gt;
| g1991_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991.&quot; /&gt;
| g1981_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981.&quot; /&gt;
| g1971_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971.&quot; /&gt;
| g1961_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961.&quot; /&gt;
| g2013_ukupno             = 9419
| g2013_bosnjaci           = 1836
| g2013_srbi               = 6952
| g2013_hrvati             = 157
| g2013_bosanci            = 50
| g2013_romi               = 168
| g2013_muslimani          = 55
| g2013_albanci            = 1
| g2013_jugosloveni        = 11
| g2013_ukrajinci          = 2
| g2013_crnogorci          = 13
| g2013_slovenci           = 6
| g2013_pravoslavci        = 16
| g2013_makedonci          = 2
| g2013_nisu_izjasnili     = 104
| g2013_nepoznato          = 15
| g1991_ukupno             = 10454
| g1991_muslimani          = 5252
| g1991_srbi               = 2420
| g1991_hrvati             = 1134
| g1991_jugosloveni        = 1347
| g1981_ukupno             = 9630
| g1981_muslimani          = 4815
| g1981_srbi               = 1841
| g1981_hrvati             = 838
| g1981_jugosloveni        = 1904
| g1981_slovenci           = 4
| g1981_crnogorci          = 29
| g1981_albanci            = 15
| g1981_madari             = 5
| g1981_romi               = 38
| g1981_makedonci          = 3
| g1971_ukupno             = 7324
| g1971_muslimani          = 4910
| g1971_srbi               = 1428
| g1971_hrvati             = 732
| g1971_jugosloveni        = 154
| g1971_slovenci           = 3
| g1971_crnogorci          = 25
| g1971_albanci            = 12
| g1971_madari             = 4
| g1971_romi               = 3
| g1971_makedonci          = 4
| g1961_ukupno             = 5032
| g1961_muslimani          = 2470
| g1961_srbi               = 1889
| g1961_hrvati             = 461
| g1961_jugosloveni        = 118
| g1961_slovenci           = 13
| g1961_crnogorci          = 25
| g1961_albanci            = 1
| g1961_madari             = 3
| g1961_makedonci          = 16
}}

== Privreda ==
[[Rafinerija ulja Modriča]] je u pedeset godina svog postojanja izrasla u respektabilan privredni kolektiv, prepoznatljiv na cijelom prostoru jugoistočne Evrope. U izgradnji njenog imidža učestvovalo je nekoliko generacija vrsnih stručnjaka iz raznih oblasti, priznati evropski instituti i najpoznatiji svjetski proizvođači [[automobil]]a, teretnih vozila i motora.

Njen osnivač, majstor [[Ilija Panić]] je, prije pedeset godina, u svojoj zanatskoj radnji &quot;Budućnost&quot;, odredio viziju razvoja Rafinerije ulja Modriča koja se u potpunosti ostvarila. Proizvodi rafinerije su: motorna ulja iz porodica Optima i Maxima, kao i rashladna tečnost Permant.

== Sport ==
=== Odbojkaški klub &quot;Modriča&quot; ===
Prva takmičenja u odbojci organizuju se u Modriči 1947, vezano za izgradnju željezničke pruge [[Bosanski Šamac|Šamac]] - [[Sarajevo]]. Prva odbojkaška sekcija je formirana pri Gimnastičkom klubu već 1949. i [[odbojka]] se igra rekreativno na ovim terenima. Prvo zvanično takmičenje u Modriči je organizovano [[1954]]. godine za omladince i omladinke u Kupu Narodne Republike [[Bosna i Hercegovina|BiH]].

OK &quot;Modriča&quot; je zvanično registrovan 8. marta 1967, i od tada počinje nagli uspon i razvoj odbojkaškog sporta, da bi muška ekipa postala šampion [[SFRJ|Jugoslavije]] 1979. i učesnik u Kupu šampiona, gdje osvaja 7. mjesto u [[Evropa|Evropi]]. U narednom periodu klub se fokusira na rad s mladima, ali i dalje bilježi značajne rezultate,.

Ženska odbojka je krenula sa osnivanjem i 19. januara 1981. nastaje OK &quot;Ferijalac&quot;. U sezoni 1991/92. ženski odbojkaški klub osvaja vicešampionsku titulu Prvenstva Jugoslavije.

Po izbijanju [[Rat u BiH|rata u BiH]], 1993, obje ekipe su objedinjene u OK &quot;Modriča-Optima&quot;. U takmičenjima Prvenstva i Kupa Republike Srpske osvojeni su svi mogući trofeji, kako u vrijeme ratnih dejstava, tako i u miru. Klub je u Prvenstvu RS za period od 1993. do 2003. osvajao 6 titula prvaka RS i osvajao 6 titula Kupa Republike Srpske.

O stručnom radu u Klubu su se brinuli treneri: Dragutin Martinović, Pero Božić, Mladen Maglov, Srpko Petrović, Uroš Ribarić, dr. Viktor Krevsel, te Radivoje i Đorđe Milošević sa pomoćnim trenerima. Za najveće uspjehe Kluba vezani su nastupi višestrukih reprezentativaca Jugoslavije: Pere Božića, Bore Jovića, Radivoja Miloševića, Marka Stanića, Velibora Ivanovića i Darija Đukića, kao i igrača kao što su Đorđe Milošević, Miloš Milošević, Ivo Martinović, Boro Živanović, Goran Popović, Kamenko Jelić, Dragan Božić i drugi.

=== Nogometni klub &quot;Modriča&quot; ===
[[Datoteka:Stadion-modrica.jpg|mini|desno|250px|[[Stadion Maxima|Stadion]] [[FK Modriča Maksima|FK Modriča]]]]
Počeci bavljenja [[sport]]om u Modriči vezani su za [[fudbal]] i datiraju od 1921. Prvu fudbalsku loptu donio je iz [[Prag]]a student Đoka Petrović. Fudbalski klub iz Modriče osnovan je 1922. Prvi fudbalski klub zvao se &quot;Rogulj&quot;, ali je ubrzo promijenio ime u &quot;Zora&quot;. U prvim godinama razvoja ovog sporta nisu postojala zvanična takmičenja - igrale su se samo prijateljske utakmice sa susjednim mjestima, a igrači su sami sebi nabavljali sportsku opremu. Prvu zvaničnu utakmicu &quot;Zora&quot; je odigrala sa svojim susjedima, fudbalerima &quot;Bosanca&quot; iz Bosanskog Šamca 1923, a rezultat je bio 2 : 2. Fudbalski klub &quot;Zora&quot; postojao je sve do 1927. kada su mu vlasti zabranile rad.

Ubrzo se formira drugi klub pod imenom &quot;Olimpija&quot;, koji pod ovim imenom postoji sve do 1938, kada mijenja ime u fudbalski klub &quot;Dobor&quot;. Po izbijanju [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] prestaju sve sportske aktivnosti, a tek po završetku rata, augusta 1945, formira se novi fudbalski klub pod imenom &quot;Sloga&quot;. Klub je mijenjao ime u &quot;Napredak&quot; sve dok konačno nije dobio ime &quot;Modriča&quot;.

Najveći uspjesi kluba u nekadašnjoj Jugoslaviji su bili u sezoni 1968/69. godine, kada osvaja prvo mjesto i naslov amaterskog prvaka Bosne i Hercegovine, a drugo mjesto na takmičenju za amaterskog prvaka Jugoslavije.

Dres fudbalskog kluba iz Modriče pored ostalih nosili su i: Nikola Nikić, Goran Peleš, Slavko Cvijić, Dragan Voćkić, Rade Radulović, Slavko Mamuzić, Mustafa Ćoralić, i Mario Stanić.

U sezoni 2003/2004. klub učestvuje u [[Premijer liga BiH|Premijer ligi Bosne i Hrcegovine]], a 26. maja 2004. Modriča Maxima osvaja Kup Bosne i Hercegovine i time postižu najveći uspjeh u historiji ovoga kluba.

U prvom krugu pretkvalifikacija Modriča Maxima je izvukla klub &quot;Santa Coloma&quot; iz [[Andora|Andore]]. Prva utakmica se odigrala u Andori i rezultat je bio: FC &quot;Santa Coloma&quot; : FK &quot;Modriča Maxima&quot; - 0:1, a uzvrat je odigran u [[Ugljevik]]u na stadionu FK &quot;Rudar&quot; i rezultatom FK &quot;Modriča Maxima&quot; : FC &quot;Santa Coloma&quot; 3:0, Modriča je prošla u sljedeći krug. Dana 12. augusta 2004. u [[Sofija|Sofiji]] je odigrana utakmica između FC &quot;Levski&quot; : FK &quot;Modriča Maxima&quot; - 5 : 0, a uzvrat u Ugljeviku su nogometaši Modriče izgubili sa ubjedljivih 3:0. Time je okončano takmičenje FK &quot;Modriča Maxima&quot; u Evropi.

=== Auto-moto klub &quot;Modriča&quot;===
Klub je osnovan sredinom 80-ih godina prošlog vijeka. Do početka ratnih dejstava u Bosni i Hercegovini ovaj klub je organizovao tri okupljanja zaljubljenika u motore i moto sport, koji su ostali upamćeni po dobroj posjećenosti, druženju i muzici.

Godine 2004, na inicijativu velikog broja motorista iz Modriče i okoline, ponovo je zaživio ovaj vid okupljanja i druženja omladine. Dobar dio članova sada spada u klasu veterana.

Godine 2005. klub je zvanično registrovan.

== Poznate ličnosti ==
{{Div col|2}}
*[[Josip Burušić]], psiholog i univerzitetski profesor
*[[Velibor Čolić]], književnik
*[[Anto Domazet]], ekonomista
*[[Milan Jelić]], političar i univerzitetski profesor
*[[Avdo Karabegović Hasanbegov]], pjesnik.
*[[Avdo Karabegović Halidbegov]], pjesnik.
*[[Kristian Kreković]], slikar
*[[Nikola Nikić]], nogometaš
*[[Željko Pavić]], filozofski pisac
*[[Kemal Širbegović]], slikar
*[[Nada Topčagić]], pjevačica narodne muzike
*[[Asim Sarvan]], pjevač rock grupe &quot;S vremena na vreme&quot;
*[[Predrag Milanov]], pozorišni i filmski glumac
*[[Mladen Šerić]], slikar i stomatolog
*[[Dževad Zečić]], matematičar i univerzitetski profesor{{Div col end}}

== Reference ==
{{Refspisak|2}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Modriča}}
{{Portal Bosna i Hercegovina}}
* [http://www.modrica.ba Zvanični sajt općine Modriča]

{{Administrativna podjela Bosne i Hercegovine}}
{{Općina Modriča}}

[[Kategorija:Općine Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Općine Republike Srpske]]
[[Kategorija:Modriča|*]]</text>
      <sha1>tlg74xs723v81hbl609ppk1ip4tvj1k</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Sofija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4514</id>
    <revision>
      <id>3921375</id>
      <parentid>3833670</parentid>
      <timestamp>2026-08-21T08:59:14Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>CommonsDelinker</username>
        <id>1478</id>
      </contributor>
      <comment>Zamjenjujem datoteku Russian_church_(37591925970).jpg datotekom [[:File:Panoramic_view_over_central_Sofia_and_the_Vitosha_Mountain_2017-10-08.jpg|Panoramic_view_over_central_Sofia_and_the_Vitosha_Mountain_2017-10-08.jpg]] (izvršilac: [[c:User:CommonsDelin</comment>
      <origin>3921375</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="11560" sha1="jll824flum89o2fq3mcm4d8l0ckjv41" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
{{Infokutija naselje
| ime                     = Sofija
| izvorno_ime             = София
| izvorno_ime_jez         = bg
| naselje_vrsta           = [[Glavni grad]]
| slika                   = {{multiple image
| border                   = infobox
| perrow            = 1/2/2/2/2
| total_width       = 250
| image1 = Panoramic view over central Sofia and the Vitosha Mountain 2017-10-08.jpg
| image2 = Alexander Nevsky Cathedral, Sofia (23401251189).jpg
| image3 = Ivan Vazov National Theatre december.jpg
| image4 = Sofia '17 (24614482817).jpg
| image5 = Sofia bathroom.jpg
| footer = }}
| slika_alt               =
| slika_opis              =
| slika_zastava           = BG Sofia flag.svg
| zastava_alt             =
| slika_grb               = BG_Sofia_coa.svg
| grb_alt                 =
| slika_štit              =
| štit_alt                =
| etimologija             =
| nadimak                 =
| moto                    = &quot;Raste, ali ne stari&quot;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.sofia.bg/en/display.asp?ime=sofia|title=Sofia through centuries|publisher=Sofia Municipality|access-date=16. 10. 2009|url-status = dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20090819151030/https://www.sofia.bg/en/display.asp?ime=sofia|archive-date=19. 8. 2009}}&lt;/ref&gt;
| slika_karta             =
| karta_alt               =
| karta_opis              =
| pushpin_karta           = Bugarska#Balkan#Evropa
| pushpin_karta_alt       =
| pushpin_karta_opis      = Lokacija Sofije
| pushpin_oznaka_pozicija =
| koordinate              = {{coord|42.70|23.33|type:city|display=inline}}
| koor_pinpoint           =
| koordinate_fusnote      =
| podjela_vrsta           = [[Država]]
| podjela_ime             = [[Bugarska]]
| podjela_vrsta1          = [[Pokrajine Bugarske|Pokrajina]]
| podjela_ime1            = Sofija
| podjela_vrsta2          = [[Opštine Bugarske|Opština]]
| podjela_ime2            = [[Stolična opština|Stolična]]
| podjela_vrsta3          =
| podjela_ime3            =
| uspostavljanje_naslov   =
| uspostavljanje_datum    =
| osnivač                 =
| sjedište_vrsta          =
| sjedište                =
| vlada_fusnote           =
| vlada_vrsta             =
| vladajuće_tijelo        =
| vođa_partija            =
| vođa_titula             =
| vođa_ime                =
| vođa_titula1            =
| vođa_ime1               =
| vođa_titula2            =
| vođa_ime2               =
| vođa_titula3            =
| vođa_ime3               =
| vođa_titula4            =
| vođa_ime4               =
&lt;!-- Format unošenja brojeva za parametre o površini, stanovništvu i gustoći:
    -Decimalni zarez pisati kao tačku
    -Bez dodavanja tački za hiljade.
    (Primjer: 1234567 daje 1.234.567; 12345.67 daje 12.345,67) --&gt;
| površina_fusnote        =
| površina_urban_fusnote  = &lt;!-- &lt;ref&gt; &lt;/ref&gt; --&gt;
| površina_rural_fusnote  = &lt;!-- &lt;ref&gt; &lt;/ref&gt; --&gt;
| površina_metro_fusnote  = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://appsso.eurostat.ec.europa.eu/nui/show.do?dataset=met_d3area&amp;lang=en |title=Archived copy |access-date=25. 8. 2020 |archive-date=24. 11. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20201124181322/https://appsso.eurostat.ec.europa.eu/nui/show.do?dataset=met_d3area&amp;lang=en |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
| površina_bilješka       =
| površina_vode_procenat  =
| površina_rang           =
| površina_prazno1_naslov =
| površina_prazno2_naslov =
| površina_ukupno         = 500
| površina_zemlje         =
| površina_vode           =
| površina_urban          = 5723
| površina_rural          =
| površina_metro          = 10738
| površina_prazno1        =
| površina_prazno2        =
| dužina                  =
| širina                  =
| dimenzije_fusnote       =
| visina_fusnote          = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://www.nsi.bg/nrnm/show2.php?sid=57422&amp;ezik=en&amp;e=128142&amp;e=9787 |title=Nsi • National Register of Populated Places • |access-date=8. 7. 2020 |archive-date=11. 7. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200711041145/https://www.nsi.bg/nrnm/show2.php?sid=57422&amp;ezik=en&amp;e=128142&amp;e=9787 | url-status               = live }}&lt;/ref&gt;
| nadmorska_visina        = 500–699
| stanovništvo_fusnote    = &lt;ref name=&quot;population&quot;&gt;{{cite web|title=Население по градове и пол {{!}} Национален статистически институт|url=http://www.nsi.bg/bg/content/2981/население-по-градове-и-пол|website=www.nsi.bg|language=bg|access-date=29. 5. 2021|archive-date=12. 4. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210412205552/https://www.nsi.bg/bg/content/2981/%D0%BD%D0%B0%D1%81%D0%B5%D0%BB%D0%B5%D0%BD%D0%B8%D0%B5-%D0%BF%D0%BE-%D0%B3%D1%80%D0%B0%D0%B4%D0%BE%D0%B2%D0%B5-%D0%B8-%D0%BF%D0%BE%D0%BB|url-status=live}}&lt;/ref&gt;
| stanovništvo_datum      = 2021
| stanovništvo_ukupno     = 1248452
| stanovništvo_gustoća    = auto
| stanovništvo_bilješka   =
| stanovništvo_demonim    =
| vremenska_zona1         =
| utc_ofset1              =
| vremenska_zona1_DST     =
| utc_ofset1_DST          =
| poštanski_broj_vrsta    =
| poštanski_broj          =
| pozivni_broj_vrsta      =
| pozivni_broj            =
| iso_kod                 =
| veb-sajt                = {{URL|sofia.bg}}
| fusnote                 =
}}
'''Sofija''' ({{jez-bg|София}}) jest [[Glavni grad|glavni]] i najveći grad [[Republika|Republike]] [[Bugarska|Bugarske]]. Nalazi se u podnožju [[planina|planine]] [[Vitoša|Vitoše]], u zapadnom dijelu države. Budući da se nalazi u centru [[Balkansko poluostrvo|Balkanskog poluostrva]], podjednako je udaljena i od [[Crno more|Crnog]] i [[Egejsko more|Egejskog mora]].&lt;ref name=tr&gt;{{cite book|last1=Lauwerys|first1=Joseph|title=Education in Cities|date=1970|publisher=Evan's Brothers|isbn=0-415-39291-8|url=https://books.google.com/books?id=xiNjOpwrTBMC&amp;pg=PA315&amp;dq=sofia+the+most+city+in+europe&amp;hl=bg&amp;sa=X&amp;ved=0CB0Q6AEwADgKahUKEwiyi4CtpuPGAhXuFtsKHeO2B4E#v=onepage&amp;q=sofia%20the%20most%20city%20in%20europe&amp;f=false}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite book|last=Rogers|first=Clifford|title=The Oxford Encyclopedia of Medieval Warfare and Military Technology|publisher=Oxford University Press|year=2010|page=301|volume=1|isbn=9780195334036|url=https://books.google.com/?id=mzwpq6bLHhMC&amp;pg=RA2-PA301&amp;dq=sofia+center+of+the+balkan+peninsula#v=onepage&amp;q=sofia%20center%20of%20the%20balkan%20peninsula&amp;f=false}}&lt;/ref&gt;

Kao glavni grad Bugarske, Sofija je sjedište mnogih lokalnih univerziteta, kulturnih institucija i komercijalnih kompanija.&lt;ref&gt;[http://www.internethostelsofia.hostel.com/ Internet Hostel Sofia, Tourism in Sofia]. Internethostelsofia.hostel.com,  Retrieved Jan 2012&lt;/ref&gt; Grad je jedan od 10 najboljih mjesta za započinjanje poslovanja u svijetu, posebno u oblasti informacionih tehnologija a proglašena je 2013. i za najpristupačniju [[Evropa|evropsku]] prijestonicu koju vrijedi posjetiti.

Grad naseljava 1,23 miliona stanovnika&lt;ref name=&quot;area total&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.nsi.bg/nrnm/index.php?ezik=bul&amp;f=8&amp;s=1&amp;date=6. 2. 2018&amp;e=1&amp;s1=5&amp;c1=1&amp;a1=492000&amp;c=0|title=NATIONAL STATISTICAL INSTITUTE - Information for the area of city of Sofia|website=Nsi.bg|access-date=11. 4. 2018}}&lt;/ref&gt; što čini 17,5% stanovništva Bugarske. U urbanoj zoni grada živi 1,54&lt;ref name=&quot;Urban area populaton - Sofia&quot;&gt;
{{cite web |title=Funkcionalna urbana područja EU-a |url=http://appsso.eurostat.ec.europa.eu/nui/show.do?dataset=urb_lpop1&amp;lang=en |website=http://appsso.eurostat.ec.europa.eu |publisher=Eurostat |access-date=7. 1. 2019}}&lt;/ref&gt; a u metropolitanskom području površine oko 10.000&amp;nbsp;km oko 1,68 miliona stanovnika.&lt;ref name=&quot;European Metropolitan regions&quot;&gt;{{cite web |url=http://appsso.eurostat.ec.europa.eu/nui/show.do?dataset=met_pjanaggr3&amp;lang=en |website=appsso.eurostat.ec.europa.eu |title=Eurostat - Data Explorer}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.cittametropolitana.torino.it/cms/risorse/territorio/dwd/pianificazione_strategica/pdf/Report_PS_IRES_totale_definitivo.pdf |title=Metropolitanska područja EU-a}}&lt;/ref&gt;

== Historija ==
Od svog osnivanja prije sedam hiljada godina, Sofija je drugi najstariji glavni grad u [[Evropa|Evropi]]. Tokom vremena je imala više imena, a ostaci starog grada su i danas vidljivi.

Sofija je prvo bila [[Tračani|tračka]] naseobina po imenu ''Serdika'', nazvana po tračkom plemenu [[Serdi]]. [[Rimsko Carstvo]] osvaja ovaj grad [[29]]. nove ere, i postala je glavni grad pokrajine ''Dacia Mediterranea''. [[Huni]] su je uništili [[447]]. Grad je ponovo izgradio [[Bizantija|bizantijski]] car [[Justinijan I]] i preimenovao u ''Triadica''. Pod [[Bugari]]ma je ime grada bilo ''Sredec'', a promenjeno je u ''Sofija'' (što znači &quot;mudrost&quot;) [[1376]]. Sofiju je [[1382]]. osvojilo [[Osmansko Carstvo]], i postala je glavni grad turske pokrajine [[Rumelija|Rumelije]]. [[1878]]. su je preuzeli [[Rusi]], a postala je glavni grad nezavisne Bugarske [[1879]]. Za vrijeme [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], Rusi su osvojili Sofiju i pro-njemačku Bugarsku.

U gradu ima 16 [[univerzitet]]a, među kojima je i [[Univerzitet u Sofiji]], osnovan [[1889]]. Ova [[Pravoslavlje|pravoslavna]] [[metropola]] ima mnoštvo crkava, među kojima su značajnije crkve Svetog Đorđa, Svete Sofije, Svete Petke, Svetih Sedam Svetaca, ruska crkva Svetog Nikolaja, patrijaršijska katedrala [[Aleksandar Nevski|Aleksandra Nevskog]]. Džamija Banja Baši jedna je od najstarijih džamija na Balkanskom poluostrvu i spomenik kulture, a u njenoj neposrednoj blizini, u strogom centru Sofije, nalazi se i druga najveća sinagoga u Evropi.

[[Krilatica]] grada je &quot;''Raste, ali ne stari''&quot;.

== Privreda ==

Sofija je glavni centar bugarskog ekonomskog života. Proizvodni sektor privrede, koji predstavlja preko 800 velikih proizvodnih tvornica koje između ostalog proizvode [[metal (hemija)|metalske]] proizvode (75% ukupnog proizvoda zemlje), kao i proizvode od [[tekstil]]a, [[guma|gume]], [[koža|kože]], štamparsku industriju (50% proizvoda) i elektroniku (15% proizvoda). Sofija je također financijsko središte zemlje, sjedište [[Bugarska nacionalna banka|Bugarske nacionalne banke]], [[Bugarska berza|bugarske berze]], kao i nekih od najvećih bugarskih komercijalnih banaka (poput [[Bulbanka|Bulbanke]], [[DSK banka|DSK banke]] i [[Ujedinjena bugarska banka|Ujedinjene bugarske banke]]). Građevina, trgovina i saobraćaj su također važni sektori lokalne ekonomije.

== Saobraćaj ==

Sa svojim strateškim položajem, Sofija je važan centar međunarodnih željezničkih i auto-ruta. Svi glavni tipovi [[saobraćaj]]a (osim vodenog) postoje u gradu, koji ima 8 željezničkih stanica, Centar za kontrolu leta je [[Sofijski aerodrom]]. Tri trans-evropska saobraćajna koridora prolaze kroz grad: 4, 8 i 10.

Javni saobraćaj je dobro razvijen, pouzdan i važan za ekonomiju grada; postoje [[Sofijski metro|metro]], autobusi, tramvaji, trolejbusi i linijski taksiji. Ima preko 30,000 taksija sa dozvolom.

Pojeftinjenje privatnih vozila i dotok ljudi iz unutrašnjosti zemlje i inostranstva razlog su da od 2000. zastoji postanu uobičajena pojava. Trenutni broj registrovanih privatnih automobila u gradu iznosi preko 1 milion, s brojem stanovnika preko 2 miliona. Infrastruktura koja je u osnovnim crtama netaknuta od sredine 80-ih godina prošlog vijeka, u stanju je podnijeti otprilike 20 odsto današnjeg broja vozila.

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Glavni gradovi evropskih država}}
{{Evropske prijestonice sporta}}
{{Commonscat|Sofia}}

[[Kategorija:Sofija| ]]
[[Kategorija:Glavni gradovi evropskih država]]</text>
      <sha1>jll824flum89o2fq3mcm4d8l0ckjv41</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>1977.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4908</id>
    <revision>
      <id>3921290</id>
      <parentid>3918744</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T12:37:43Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Dodano: [[12. novembar]] – [[Amila Ramović]], [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačka]] [[kustos]]ica i muzikologinja</comment>
      <origin>3921290</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8961" sha1="q9wjx9kbjc93xhveif3j4abcb98xdqq" xml:space="preserve">{{godina}}
{{Godina u drugim kalendarima}}
'''1977. ([[Rimski brojevi|MCMLXXVII]])''' je bila uobičajena godina koja počinje u subotu po gregorijanskom kalendaru, 1977. godina nove ere i ''Anno Domini'' (AD), 977. godina 2. milenija, 77. godina 20. stoljeća i osma godina 1970-ih.

== Događaji ==
* [[Italija]] legalizirala [[abortus]].
* Rekonstruirana [[Travnička sahat-kula u Gornjoj čaršiji]]
* Nastao [[programski jezik]] [[awk]].
* [[Disko]] era, dostigla vrhunac popularnosti, prikazan film ''[[Groznica subotnje večeri]]''.
* Lansirane svemirske sonde [[Voyager 1]] i [[Voyager 2|2]].
* Početak proizvodnje računara [[Apple II]].
* Reforma usmjerenog obrazovanja u [[Jugoslavija|Jugoslaviji]]. Idejni tvorac je dr. [[Stipe Šuvar]].
* Puštena u pogon [[hidroelektrana]] [[Đerdap]].
* U [[Beograd]]u održana Konferencija o evropskoj bezbjednosti i saradnji.
* [[Koncert]] grupe &quot;[[Bijelo dugme]]&quot; kod Hajdučke česme. Prvi pravi [[open air koncert]] kod nas — “jugoslavenski [[Woodstock]]”.
* Početak [[punk]]a u [[Jugoslavija|Jugoslaviji]]: &quot;[[Pankrti]]&quot; i članovi budućih grupa &quot;[[Azra]]&quot; i &quot;Film&quot; sviraju na otvaranju izložbe Mirka Ilića u zagrebačkoj Galeriji SC.
* [[Darko Glavan]] u VUS–u započinje prvu polemiku oko [[mainstream]]a i alternative u [[strip]]u.
* U središtu pažnje je [[Milovan Danojlić]] sa svojom metažanrovskom historijom “Kako je Dobrislav protrčao kroz Jugoslaviju”.
* &quot;Tren I&quot; Antonija Isakovića, prvi roman koji tematizuje [[Goli otok]].
* Objavljena knjiga [[Danilo Kiš|Danila Kiša]] “Grobnica za Borisa Davidoviča”.
* [[11. februar]] – Osnovan [[Univerzitet &quot;Džemal Bijedić&quot; Mostar]].
* [[4. mart]] - Snažan [[zemljotres]] od 7,2 stepena Richterove skale pogodio [[Rumunija|rumunsku]] oblast Vrancea. Poginulo je oko 1.500 osoba, a preko 10.000 je povrijeđeno.
* [[10. mart]] – Održano 15. [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977.|svjetsko prvenstvo]] u [[biatlon]]u u muškoj konkurenciji, u [[Norveška|norveškom]] gradu [[Vingrom]]u;
* [[25. maj]] – Premijerno prikazan [[Naučna fantastika|naučnofantastični]] [[film]] ''[[Ratovi zvijezda]]''.
* [[15. august]] – [[SETI]] projektom iz svemira detektovan [[Wow! signal]].
* [[19. novembar]] – [[Egipat]]ski predsjednik [[Anwar el-Sadat|Anwar Sadat]] postao prvi vođa arapskog svijeta koji je službeno posjetio [[Izrael]] gdje se susreo s tamošnjim premijerom [[Menachem Begin|Menachemom Beginom]] te održao govor o trajnom miru u regiji.
* [[19. novembar]] – [[Portugal]]ski [[Boeing 727]] se srušio na [[Madeira|Madeiri]] gdje je poginulo 130 osoba.

== Rođeni ==
=== Datum nepoznat ===
* [[Neno Murić]], crnogorski pjevač

=== Januar===
* [[1. januar]] – [[Hasan Salihamidžić]], bosanskohercegovački nogometaš
* [[5. januar]] – [[Nihad Krečo]], bosanskohercegovački pijanista i muzički pedagog
* [[13. januar]] – [[Orlando Bloom]], britanski glumac
* [[15. januar]] – [[Ikuyo Tsukidate]], [[japan]]ska [[biatlon]]ka
* [[21. januar]] – [[Tatsumi Kasahara]], [[japan]]ski [[biatlon]]ac

=== Februar ===
* [[2. februar]] – [[Shakira]], kolumbijska pop-pjevačica
[[Datoteka:Shakira 2011.jpg|mini|Shakira]]

=== Mart ===
* [[12. mart]] – [[Ljudmila Gurjeva]], [[Kazahstan|kazaška]] [[biatlon]]ka.
* [[24. mart]] – [[Jessica Chastain]], američka glumica i producentica
* [[30. mart]] – [[Aleksandar Stavrev]], makedonski nogometni sudija

=== April ===
* [[3. april]] – [[Alen Avdić]], bosanskohercegovački nogometaš
* [[7. april]] – [[Anita Memović]], bosanskohercegovačka glumica
* [[10. april]] – [[Mladen Bartolović]], bosanskohercegovački nogometni trener i nogometaš
* [[15. april]] – [[Lilija Vajhina-Jefremova]], ruska, [[Bjelorusija|bjeloruska]] i [[Ukrajina|ukrajinska]] [[biatlon]]ka
* [[21. april]] – [[Marcela Pavkovčeková]],  [[slovačka]] [[biatlon]]ka.
* [[24. april]] – [[Valentina Pejčinova]], [[bugarska]] [[biatlon]]ka
* [[26. april]] – [[Tom Welling]], američki glumac

=== Maj ===
* [[3. maj]] – [[Milena Vasić Ražnjatović]], srbijanska glumica i TV voditeljica
* [[17. maj]] – [[Roland Zwahlen]], [[Švicarska|švicarski]] [[biatlon]]ac
* [[19. maj]] – [[Muharem Bazdulj]], bosanskohercegovački novinar i književnik

=== Juni ===
* [[1. juni]]
** [[Claudia Barrenechea]], čileanska [[biatlon]]ka
** [[Sarah Wayne Callies]], američka glumica
* [[4. juni]] – [[Alex Manninger]], austrijski nogometaš
* [[18. juni]] – [[Kaja Kallas]], estonska političarka
* [[19. juni]] – [[Viktor Butakov]], [[SSSR|sovjetski]] [[biatlon]]ac
* [[27. juni]] – [[Raúl González]], [[Španija|španski]] [[nogomet]]aš

=== Juli ===
* [[8. juli]] – [[Liu Xianying]], [[Kina|kineska]] [[biatlon]]ka
* [[25. juli]] – [[Zdeněk Vítek]], [[čehoslovačka|čehoslovački]] i [[Češka|češki]] [[biatlon]]ac
* [[30. juli]] – [[Natalija Levčenkova]], ruska i moldavska biatlonka

=== August ===
* [[6. august]] – [[Maja Jurić]], hrvatska glumica
* [[8. august]] – [[Tommy Ingebrigtsen]], [[Norveška|norveški]] [[skijaš-skakač]]
* [[23. august]] – [[Jelena Rozga]], hrvatska pjevačica
* [[27. august]]  – [[Olga Nazarova (biatlonka)|Olga Nazarova]],  ruska i [[Bjelorusija|bjeloruska]] [[biatlon]]ka

=== Septembar ===
* [[2. septembar]] - [[Frédéric Kanouté]], malijski nogometaš
* [[3. septembar]] - [[Jekaterina Vinogradova]], bjeloruska, američka i armenska biatlonka.
* [[14. septembar]] – [[Malik Bendjelloul]], švedski režiser alžirskog porijekla, [[85. dodjela &quot;Oscara&quot;|dobitnik Oscara]] za [[Oscar za najbolji dokumentarni film|najbolji dokumentarni film]]

=== Oktobar ===
* [[7. oktobar]] – [[Iva Štrljić]], srbijanska glumica
* [[13. oktobar]]
** [[Antonio Di Natale]], italijanski nogometaš
** [[Paul Pierce]], američki košarkaš
* [[15. oktobar]] – [[David Trezeguet]], francuski nogometaš
* [[20. oktobar]] – [[Kina|kineska]] [[biatlon]]ka i [[Nordijsko skijanje|nordijska skijašica-trkačica]].

=== Novembar ===
* [[12. novembar]] – [[Amila Ramović]], [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačka]] [[kustos]]ica i muzikologinja
* [[17. novembar]] – [[Andreja Mali]], [[Slovenija|slovenska]] [[biatlon]]ka i [[Nordijsko skijanje|nordijska skijašica-trkačica]]
* [[27. novembar]] – [[Oksana Hvostenko]], [[Ukrajina|ukrajinska]] [[biatlon]]ka

=== Decembar ===
* [[5. decembar]]
** [[Tetjana Rud]], [[Ukrajina|ukrajinska]] [[biatlon]]ka.
** [[Saskia Santer]], italijanska [[biatlon]]ka i
* [[10. decembar]]
** [[Denis Ćorić]], bosanskohercegovački nogometaš
** [[Andrea Henkel]], njemačka [[biatlon]]ka

== Umrli ==
=== Januar ===
* [[18. januar]] – [[Džemal Bijedić]], bosanskohercegovački političar
* [[18. januar]] – [[Carl Zuckmayer]], njemački književnik

=== Februar ===
* [[9. februar]] – [[Sergej Vladimirovič Iljušin]], ruski general i konstruktor aviona

=== Mart ===
* [[20. mart]] – [[Sulejman Bajraktarević]], bosanskohercegovački putopisac, pjesnik i prepisivač [[Kur'an]]a

=== April ===
* [[11. april]] – [[Jacques Prévert]], francuski pjesnik

=== Maj ===
* [[10. maj]]
** [[James Jones]], američki književnik
** [[Joan Crawford]], američka glumica

=== Juni ===
* [[16. juni]] – [[Wernher von Braun]], američki izumitelj njemačkog porijekla

=== Juli ===
* [[2. juli]] – [[Vladimir Nabokov]], rusko-američki književnik i književni kritičar

=== August ===
* [[4. august]] – [[Ernst Bloch]], njemački filozof
* [[8. august]] – [[Edgar Douglas Adrian]], britanski naučnik i liječnik
* [[16. august]] – [[Elvis Presley]], američki pjevač
* [[17. august]] – [[Delmer Daves]], američki režiser i scenarist

=== Septembar ===
* [[16. septembar]] – [[Maria Callas]], američka operna pjevačica grčkog porijekla

=== Oktobar ===
* [[14. oktobar]] – [[Bing Crosby]], američki pjevač i glumac

=== Novembar ===
* [[18. novembar]] – [[Kurt von Schuschnigg]], austrijski političar i državni kancelar u periodu 1934-1938.

=== Decembar ===
* [[25. decembar]] – [[Charlie Chaplin]], američki glumac, režiser i scenarist
* [[26. decembar]] – [[Howard Hawks]], američki filmski režiser

== [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]] ==
* [[Nobelova nagrada za fiziku|Fizika]]
** [[Philip W. Anderson]], [[SAD]]
** [[Nevill Mott]], [[Velika Britanija]]
** [[John van Vleck]], [[SAD]]
* [[Nobelova nagrada za hemiju|Hemija]]
** [[Ilja Prigožin]], [[Belgija]]
* [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|Fiziologija ili medicina]]
** [[Roger Guillemin]], [[SAD]]
** [[Andrew V. Shalley]], [[SAD]]
** [[Rosalyn Yalow]], [[SAD]]
* [[Nobelova nagrada za književnost|Književnost]]
** [[Vicente Aleixandre]], [[Španija]]
* [[Nobelova nagrada za mir|Mir]]
** [[Amnesty International]]
* [[Nobelova nagrada za ekonomiju|Ekonomija]]
** [[Bertil Ohlin]], [[Švedska]]
** [[James E. Meade]], [[Velika Britanija]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Normativna kontrola}}
{{Commonscat|1977|1977.}}</text>
      <sha1>q9wjx9kbjc93xhveif3j4abcb98xdqq</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>12. novembar</title>
    <ns>0</ns>
    <id>5032</id>
    <revision>
      <id>3921289</id>
      <parentid>3843899</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T12:36:49Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Dodano: [[1977]] – [[Amila Ramović]], [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačka]] [[kustos]]ica i muzikologinja</comment>
      <origin>3921289</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4565" sha1="3fb6nnuysm6z5z68d6qxyrgj9j7hw3r" xml:space="preserve">{{NovembarKalendar}}
'''12. novembar / studeni (12. 11)''' jest 316. dan godine po [[gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]] (317. u [[prestupna godina|prestupnoj godini]]). Do kraja godine ima još 49 dana.

== Događaji ==
* [[1918]] – Dan poslije kapitulacije [[Njemačka|Njemačke]] u [[Prvi svjetski rat|Prvom svjetskom ratu]] i abdikacije cara [[Karl I|Karla I]] proglašena prva austrijska republika.
* [[1920]] – Potpisan [[Rapalski ugovor]] kojim [[Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca]], pod pritiskom [[Velika Britanija|Velike Britanije]] i [[Francuska|Francuske]], ustupa [[Italija|Italiji]] [[Istra|Istru]], Julijsku krajinu, [[Zadar]] i ostrva [[Cres]], [[Lošinj]], [[Lastovo]] i [[Palagruža|Palagružu]], kasnije i [[Rijeka (grad)|Rijeku]].
* [[1927]] – [[Lav Trocki]] isključen iz boljševičke partije, a [[Staljin]] postao neprikosnoveni lider [[SSSR]]-a. Trocki interniran u [[Alma Ata|Alma Atu]], potom [[1929]]. prognan iz zemlje, a [[1940]]. po nalogu Staljina ubijen u [[Meksiko|Meksiku]].
* [[1933]] – Nacional-socijalistička radnička partija [[Adolf Hitler|Adolfa Hitlera]] dobila izbore i preuzela vlast u Njemačkoj.
* [[1944]] – Kod [[Tromsø|Tromsa]] na sjeveru [[Norveška|Norveške]] potopljen ''[[Tirpitz (ratni brod)|Tirpitz]]'', posljednji veliki [[ratni brod]] [[Treći rajh|nacističke Njemačke]].
* [[1948]] – [[Japan]]ski sud za ratne zločine osudio na smrt bivšeg premijera, generala [[Hideki Tojo|Hidekija Toja]], i još šest japanskih vođa u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]].
* [[1969]] – Ruski [[pisac]] [[Aleksandar Solženjicin]] izbačen iz Saveza sovjetskih pisaca zbog žestokih kritika [[staljinizam|staljinizma]] u [[roman]]u ''[[U prvom krugu]]''.
* [[1974]] – [[Južnoafrička Republika (1961–1994)|Južnoafrička Republika]] suspendirana iz Generalne skupštine [[UN]] zbog politike [[aparthejd]]a.
* [[1991]] – [[HDZ BiH]] proglasio tzv. Hrvatsku zajednicu Posavine u [[Bosanski Brod|Bosanskom Brodu]].
* [[1995]] – [[Heydər Əliyev]] proglašava [[Azerbejdžanski manat|manat]] jedinom legalnom valutom u [[Azerbejdžan]]u.
* [[1995]] – Potpisan [[Erdutski sporazum]] između [[Hrvatska|Republike Hrvatske]] i samoproglašenih srpskih političkih institucija u [[Slavonija|Istočnoj Slavoniji]], [[Baranja|Baranji]] i [[Srijem|Zapadnom Srijemu]].
* [[2001]] – U [[Let 587 &quot;American Airlinesa&quot;|avionskoj nesreći]] kompanije [[American Airlines]] nedaleko od [[New York]]a poginulo 265 osoba.
* [[2004]] – [[Traian Băsescu]], gradonačelnik [[Bukurešt]]a, izabran za [[Predsjednik Rumunije|predsjednika]] [[Rumunija|Rumunije]].

== Rođeni ==
=== 19. vijek ===
* [[1834]] – [[Aleksander Porfirjevič Borodin]], ruski [[kompozitor]], [[hemičar]] i [[medicina]]r
* [[1840]] – [[Auguste Rodin]], francuski [[Kiparstvo|kipar]]
* [[1842]] – [[John William Strutt Rayleigh]], engleski [[fizičar]]
* [[1882]] – [[Giuseppe Borgese]], italijanski [[književnik]]
* [[1889]] – [[Ostap Višnja]], ukrajinski književnik i satiričar
* [[1896]] – [[Nima Yushij]], [[iran]]ski [[pjesnik]]

=== 20. vijek ===
* [[1929]] – [[Grace Kelly]], američka [[glumica]] i monegaška princeza
* [[1945]] – [[Neil Young]], kanadski muzičar
* [[1957]] – [[Ivan Šuker]], hrvatski političar
* [[1961.]]
** [[Nadia Comăneci]], rumunska [[Gimnastika|gimnastičarka]]
** [[Erich Wilbrecht]], [[SAD|američki]] [[biatlon]]ac i [[Skijaško trčanje|skijaš-trkač]]
* [[1966]] – [[Samir Karabašić]], bosanskohercegovački kajakaš
* [[1975]] – [[Dario Šimić]], hrvatski nogometaš
* [[1977]] – [[Amila Ramović]], [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačka]] [[kustos]]ica i muzikologinja
* [[1978]] – [[Alexandra Maria Lara]], rumunsko-njemačka glumica
* [[1982]] – [[Maksim Čudov]], [[Rusija|ruski]] [[biatlon]]ac i trostruki [[Spisak svjetskih prvaka u biatlonu#Muškarci|svjetski prvak]]
* [[1988]] – [[Russell Westbrook]], američki [[košarka]]š

== Umrli ==

* [[1955]] – [[Tin Ujević]], hrvatski pjesnik
* [[2003]] – [[Jonathan Brandis]], američki glumac
* [[2010]] – [[Ernst von Glasersfeld]], njemačko-američki filozof, psiholog i kibernetičar

== Praznici ==
{{Proširiti sekciju}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|12 November}}
* [http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/november/12 Na današnji dan (12. novembar), BBC.co.uk] {{en simbol}}
* [http://learning.blogs.nytimes.com/on-this-day/november-12 Na današnji dan (12. novembar), nytimes.com] {{en simbol}}

{{Mjeseci}}

[[Kategorija:Novembar|*-12]]</text>
      <sha1>3fb6nnuysm6z5z68d6qxyrgj9j7hw3r</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Milići</title>
    <ns>0</ns>
    <id>8818</id>
    <revision>
      <id>3921303</id>
      <parentid>3918879</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T14:59:43Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3921303</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="17792" sha1="l6pjvfb6033aw86orz7137ggxovyw7z" xml:space="preserve">{{Infokutija naselje u BiH
| ime                        = Milići
| drugo_ime                  =
| službeno_ime               = Opština Milići
| naselje_vrsta              = Općina i naseljeno mjesto
| slika                      =
| slika_veličina             =
| slika_alt                  =
| slika_opis                 =
| slika_zastava              =
| zastava_alt                =
| slika_grb                  = Milići (grb).svg
| grb_alt                    =
| etimologija                =
| nadimak                    =
| moto                       =
| slika_karta                = BiH municipality location Milići.svg
| karta_alt                  =
| karta_opis                 = Općina Milići u Bosni i Hercegovini
| koordinate                 = {{coord|44.169371|N|19.078023|E|type:city|display=inline,title}}
| entitet                    = [[Republika Srpska]]
| osnovan                    =
| osnivač                    =
| sjedište                   =
| načelnik                   = Marko Savić&lt;ref name=&quot;izbori2020&quot;&gt;{{cite web |title=Milići |url=https://www.izbori.ba/Rezultati_izbora/?resId=27&amp;langId=1#/8/185/0 |website=izbori.ba |publisher=Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine |access-date=6. 12. 2020}}&lt;/ref&gt;
| načelnik_stranka           = [[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]]
| površina_naselja           = 2.13
| površina_općine            = 267.05
| površina_fusnote           = &lt;!-- &lt;ref&gt; &lt;/ref&gt; --&gt;
| površina_bilješka          =
| nadmorska_visina           =
| visina_fusnote             = &lt;!-- &lt;ref&gt; &lt;/ref&gt; --&gt;
| najveća_visina             =
| najveća_visina_vrh         =
| najmanja_visina            =
| najmanja_visina_vrh        =
| stanovništvo_datum         = [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|2013]]
| stanovništvo_fusnote       = &lt;!-- &lt;ref&gt; &lt;/ref&gt; --&gt;
| stanovništvo_naselje       = 2272
| stanovništvo_naselje_izvor =
| stanovništvo_općina        = 11441
| stanovništvo_općina_izvor  =
| stanovništvo_demonim       =
| poštanski_broj             = 75 446
| pozivni_broj               = (+387) 56
| matični_broj_naselja       = 213586&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=24. 11. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| matični_broj_općine        = 20346
| veb-sajt                   = {{URL|http://www.opstinamilici.org/}}
| fusnote                    =
}}
'''Milići''' su [[naseljeno mjesto]] i sjedište istoimene [[općina|općine]] u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. Nalaze se na magistralnom putu [[Sarajevo]]-[[Beograd]]. Zauzima centralni dio regije Birač, odnosno srednjeg Podrinja. Graniči sa pet susjednih općina [[Vlasenica|Vlasenicom]], [[Bratunac|Bratuncom]], [[Srebrenica|Srebrenicom]], [[Rogatica|Rogaticom]] i [[Han-Pijesak|Han-Pijeskom]].

== Historija ==
O kontinuitetu naseljenosti na prostoru Milića svjedoče brojni [[Stećak|stećci]] rasuti po području općine. Na lokalitetu iznad sela Gerovi nalaze se ostaci utvrđenja koje se u lokalnoj tradiciji dovodi u vezu s vremenom sredine 15. stoljeća.&lt;ref name=&quot;MiliciHistorija&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.opstinamilici.org/index.php/istorija|title=Istorija|website=Opština Milići|publisher=Opština Milići|access-date=13. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;MiliciUpoznajte&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.opstinamilici.org/index.php/35-levi-meni/upoznajte-milice|title=Upoznajte Miliće|website=Opština Milići|publisher=Opština Milići|access-date=13. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;

Iznad sela Gerovi postoje ostaci grada-tvrđave koju je sredinom petnaestog vijeka, po predanju izgradila Jerina (Irina) Srpska despotica grčkog porijekla iz porodice kantakuzena, žena despota Đurađa Brankovića. Turski putopisci Evlija Ćelebija opisuje ove prostore u periodu turske okupacije oko 1460. godine. Prespavavši u Novoj Kasabi, Ćelebija je zapisao: ''&quot;To je divna i krasna Kasaba na jednom dolovitom, prostranom i močvarnom terenu s bašćama i vinogradima. Ima oko 170 kuća koje su u dobrom stanju&quot;.'' (E.Ćelebija, putopis, V.Masleša, Sarajevo 1979. godine). U istoj knjizi Ćelebija pominje i grad Kušlat koji je poznat u srednjem vijeku od 1345. godine, a njegovo podgrađe Podkušlat pominje se od 1369. godine. Općinsko središte Milići intenzivan razvoj doživelo je u posljednjih tridesetak godina, prvobitno kao rudarsko naselje, a zatim i kao gradić.

Savremeni administrativni razvoj Milića vezan je za period nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. Općina Milići postojala je od 1945. u sastavu sreza Vlasenica, ukinuta je teritorijalnom reorganizacijom [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine]] 1962, a ponovo je formirana 1992. godine.&lt;ref name=&quot;MiliciHistorija&quot; /&gt;

Intenzivniji razvoj općinskog središta započeo je u drugoj polovini 20. stoljeća. Lokalna privreda posebno je bila vezana za eksploataciju [[boksit]]a i razvoj kompanije ''Boksit'', čiji počeci sežu u 1959. godinu, kada je osnovano preduzeće za istraživanje boksita u tadašnjoj vlaseničkoj općini.&lt;ref name=&quot;Boksit1959&quot;&gt;{{cite web|url=https://m.ad-boksit.com/novosti/1914-16-01-2024-transformacija-i-privatizacija-kompanije-boksit|title=Transformacija i privatizacija kompanije „Boksit“|date=16. 1. 2024|website=Kompanija „Boksit“ a.d. Milići|publisher=Kompanija „Boksit“ a.d. Milići|access-date=13. 3. 2026}}&lt;/ref&gt; U službenim i privrednim prikazima Milića ta kompanija se navodi kao nosilac razvoja mjesta i šire regije Birač.&lt;ref name=&quot;BoksitONama&quot;&gt;{{cite web|url=https://m.ad-boksit.com/o_nama|title=O nama|website=Kompanija „Boksit“ a.d. Milići|publisher=Kompanija „Boksit“ a.d. Milići|access-date=13. 3. 2026}}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;

=== Ratna dešavanja 1992–1995. ===
Prema presudi [[Sud Bosne i Hercegovine|Suda Bosne i Hercegovine]] u predmetu protiv Dragana Marinkovića, u periodu od aprila do kraja septembra 1992. na području općine Milići vođen je širok i sistematičan napad vojske i policije, uključujući pripadnike Teritorijalne odbrane i policije stanica javne bezbjednosti Vlasenica i Milići, usmjeren protiv nesrpskog civilnog stanovništva općine Milići.&lt;ref name=&quot;SudBiHMarinkovic&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.sudbih.gov.ba/Post/Read/20460-dragan-marinkovic-osudjen-na-8-godina-zatvora|title=Dragan Marinković osuđen na 8 godina zatvora|date=2. 12. 2016|website=Sud Bosne i Hercegovine|publisher=Sud Bosne i Hercegovine|access-date=13. 3. 2026}}&lt;/ref&gt; U istoj objavi Sud BiH naveo je da je Marinković proglašen krivim za zločine protiv čovječnosti i osuđen na osam godina zatvora.&lt;ref name=&quot;SudBiHMarinkovic&quot; /&gt;

Sud Bosne i Hercegovine potvrdio je 2017. optužnicu protiv Gvozdena Lukića, tereteći ga da je 1992. kao pripadnik [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]] učestvovao u progonu bošnjačkog civilnog stanovništva na području Milića, Vlasenice i susjednih općina, ali je postupak 2018. obustavljen zbog smrti optuženog.&lt;ref name=&quot;SudBiHLukic&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.sudbih.gov.ba/Court/Case/1151|title=S1 1 K 026305 18 Kri Gvozden Lukić|website=Sud Bosne i Hercegovine|publisher=Sud Bosne i Hercegovine|access-date=13. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;

Dokumentacija [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju]] povezuje područje Milića i s događajima nakon pada [[Srebrenica|Srebrenice]] u julu 1995. godine. U predmetima pred Tribunalom navedeno je da su se hiljade bošnjačkih zarobljenika predale ili bile zarobljene duž puta između [[Bratunac|Bratunca]], [[Konjević Polje|Konjević-Polja]] i Milića, nakon čega su mnogi prebačeni u Bratunac ili [[Kravica (Bratunac)|Kravicu]].&lt;ref name=&quot;ICTYTrbicCIS&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.icty.org/x/cases/trbic/cis/en/cis_trbic_en.pdf|title=Milorad Trbić: Case Information Sheet|website=ICTY|publisher=International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia|access-date=13. 3. 2026}}&lt;/ref&gt; U žalbenoj presudi u predmetu ''Krstić'' navodi se i da su načelnik štaba Milićke brigade i vojnici te jedinice bili prisutni na punktu u Tišći, gdje su muškarci odvajani od konvoja s civilima.&lt;ref name=&quot;ICTYKrstic&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.icty.org/x/cases/krstic/acjug/en/krs-aj040419e.pdf|title=Prosecutor v. Radislav Krstić: Appeal Judgement|date=19. 4. 2004|website=ICTY|publisher=International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia|access-date=13. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;

MKSJ je također u optužnim i žalbenim dokumentima evidentirao slučaj ranjenih bošnjačkih zarobljenika iz Srebrenice koji su bili primljeni u bolnicu u Milićima. Prema tim nalazima, dio ranjenika je sredinom jula 1995. premješten iz milićke bolnice u Zvornik, a potom je ubijen.&lt;ref name=&quot;ICTYTrbicInd&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.icty.org/x/cases/trbic/ind/en/Milorad_Trbic_060614eng_indictment.pdf|title=Prosecutor v. Milorad Trbić: Indictment|date=14. 6. 2006|website=ICTY|publisher=International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia|access-date=13. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;ICTYPopovicSummary&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.icty.org/x/cases/popovic/acjug/en/150130_summary.pdf|title=Appeal Judgement Summary for Popović et al.|date=30. 1. 2015|website=ICTY|publisher=International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia|access-date=13. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;

=== Poslijeratni razvoj ===
Nakon rata Milići su nastavili funkcionirati kao posebna općina u sastavu Republike Srpske. U službenim općinskim podacima navodi se da općinu čine 52 naseljena mjesta.&lt;ref name=&quot;MiliciStanovnistvo&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.opstinamilici.org/index.php/stanovnistvo|title=Stanovništvo|website=Opština Milići|publisher=Opština Milići|access-date=13. 3. 2026}}&lt;/ref&gt; Privredni razvoj i dalje je u velikoj mjeri vezan za rudarsku i prerađivačku djelatnost, prije svega za kompaniju ''Boksit'', uz poljoprivredu, drvopreradu, transport i uslužne djelatnosti.&lt;ref name=&quot;BoksitONama&quot; /&gt;

== Stanovništvo ==
Prema rezultatima popisa stanovništva iz 2013. koje je objavio Republički zavod za statistiku Republike Srpske, općina Milići imala je 10.445 stanovnika.&lt;ref name=&quot;RZSPopis2013&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.rzs.rs.ba/static/uploads/bilteni/popis/rezultati_popisa/Results_of_the_Census_2013.pdf|title=Census of Population, Households and Dwellings in Republika Srpska, 2013: Census Results|website=Republički zavod za statistiku Republike Srpske|publisher=Republički zavod za statistiku Republike Srpske|access-date=13. 3. 2026}}&lt;/ref&gt; U općinskom prikazu stanovništva navodi se da područje općine obuhvata 52 naseljena mjesta.&lt;ref name=&quot;MiliciStanovnistvo&quot; /&gt;

Općina Milići postojala je od 1945. godine u sastavu sreza Vlasenica. Teritorijalnom reorganizacijom Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine, ukinuta je 1962. godine, a njena teritorija pripojena općini Vlasenica, da bi nakon izrade studije ekonomske opravdanosti, ponovno formirana 1992. godine, kada je iz sastava općine Vlasenica izdvojeno 54 naseljena mjesta koja su i nekada predstavljala općinu Milići. O životu na ovom prostoru svjedoče jako prisutni stećci kojih ima na skoro cijeloj teritoriji općine. I

== Geografija ==
Proteže se na površini od 279,13&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; sa nadmorskom visinom od 200 do 1500 metara. Najveći dio općine karakteriše umjereno-kontinentalna klima. Spada u red srednje naseljenih općina sa prosječnom naseljenošću oko 50 stanovnika/km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;. Najgušće naseljeno je samo općinsko središte Milići gdje živi skoro trećina ukupnog stanovništva. Obiluje rudnim i šumskim bogatstvima, pašnjacima i livadama, obradivim zemljištem i riječnim potencijalom. Privreda općine bazirana je na eksploataciji i preradi prirodnih bogatstava. Razvoj općine pratila je kontinuirano rađena putna mreža prema svim djelovima općine. Ovu putnu mrežu čini uglavnom lokalni i nekategorisani makadamski putevi, koji u ovom trenutku po kvalitetu ne zadovoljavaju standarde i potrebe stanovništva. Komunalna i ostala infrastruktura je također pratila razvoj općinskog središta i ostalih djelova, ali je trenutno prevaziđena, a u nekim djelovima upropaštena. Stanovništvo je uglavnom zaposleno u rudarstvu, šumarstvu i industriji, komunalnim, trgovačkim, obrazovanim, zdravstvenim, kulturnim i državnim ustanovama na teritoriji općine.

=== Geografski položaj ===
{{Susjedne općine
 | S  = [[Vlasenica]]
 | SZ = [[Vlasenica]]
 | SI = [[Bratunac]]
 | Z  = [[Vlasenica]]&lt;br&gt;[[Han-Pijesak]]
 | I  = [[Bratunac]]&lt;br&gt;[[Srebrenica]]
 | J  = [[Rogatica]]
 | JZ = [[Han-Pijesak]]
 | JI = [[Srebrenica]]
}}

== Kultura ==
=== Nacionalni spomenici ===
Na listi nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine u Milićima nalaze se sljedeći spomenik:
* ″[[Musa-pašina džamija (Nova Kasaba)]]″, (područje i ostaci graditeljske cjeline).&lt;ref name=&quot;KONS.gov.ba&quot;&gt;{{Cite web |url=http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=837 |title=Musa-pašina džamija |work=KONS.gov.ba |access-date=26. 11. 2017 |archive-date=13. 8. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200813151617/http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=837 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

== Stanovništvo ==
{{Glavni|Spisak naseljenih mjesta u općini Milići}}

=== Nacionalni sastav stanovništva – općina Milići ===
{{Stanovništvo BiH
| naslov_tabele            = Sastav stanovništva
| ime_naseljenog_mjesta    = Milići
| vrsta_naseljenog_mjesta  = općina
| maticni_broj             = 20346
| admin_godina             = 2013
| g2013_izvor              = &lt;ref name=&quot;popis2013&quot;&gt;{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
| g1991_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991.&quot;&gt;{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991.(str. 122/3/4) |work=fzs.ba |access-date= 4. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g2013_ukupno             = 11441
| g2013_bosnjaci           = 4199
| g2013_srbi               = 7180
| g2013_hrvati             = 24
| g2013_romi               = 9
| g2013_muslimani          = 1
| g2013_crnogorci          = 2
| g2013_makedonci          = 4
| g2013_nisu_izjasnili     = 9
| g2013_nepoznato          = 8
| g1991_ukupno             = 15719
| g1991_muslimani          = 7433
| g1991_srbi               = 7983
| g1991_hrvati             = 7
| g1991_jugosloveni        = 68
}}

=== Nacionalni sastav stanovništva – naseljeno mjesto Milići ===
{{Stanovništvo BiH
| naslov_tabele            = Sastav stanovništva
| ime_naseljenog_mjesta    = Milići
| vrsta_naseljenog_mjesta  = naseljeno mjesto
| maticni_broj             = 213586
| admin_godina             = 2013
| g2013_izvor              = &lt;ref name=&quot;popis2013&quot;/&gt;
| g1991_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991.&quot; /&gt;
| g1981_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981.&quot;&gt;{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 4. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g1971_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971.&quot;&gt;{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 4. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g1961_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961.&quot;&gt;{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1961/pdf/G19614001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961. |work=stat.gov.rs |access-date= 27. 4. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g2013_ukupno             = 2272
| g2013_bosnjaci           = 4
| g2013_srbi               = 2258
| g2013_hrvati             = 7
| g2013_nisu_izjasnili     = 1
| g1991_ukupno             = 2414
| g1991_muslimani          = 107
| g1991_srbi               = 2229
| g1991_hrvati             = 3
| g1991_jugosloveni        = 28
| g1981_ukupno             = 1546
| g1981_muslimani          = 43
| g1981_srbi               = 1385
| g1981_hrvati             = 10
| g1981_jugosloveni        = 98
| g1981_crnogorci          = 8
| g1981_madari             = 1
| g1971_ukupno             = 506
| g1971_muslimani          = 7
| g1971_srbi               = 468
| g1971_hrvati             = 15
| g1971_crnogorci          = 13
| g1961_ukupno             = 315
| g1961_muslimani          = 1
| g1961_srbi               = 303
| g1961_madari             = 3
| g1961_crnogorci          = 4
| g1961_jugosloveni        = 4
}}

== Reference ==
{{Refspisak|2}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Milići}}
{{Portal Bosna i Hercegovina}}
* [https://web.archive.org/web/20160111104543/http://opstinamilici.org/ Zvanični sajt općine Milići]

{{Administrativna podjela Bosne i Hercegovine}}
{{Općina Milići}}

[[Kategorija:Općine Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Općine Republike Srpske]]
[[Kategorija:Milići|*]]</text>
      <sha1>l6pjvfb6033aw86orz7137ggxovyw7z</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>957.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>9388</id>
    <revision>
      <id>3921364</id>
      <parentid>3921282</parentid>
      <timestamp>2026-08-21T07:33:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AdnanSa</username>
        <id>226</id>
      </contributor>
      <origin>3921364</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5025" sha1="9hutg98qzq2s1lr408lr26rxwzoiyoi" xml:space="preserve">{{godina}}{{Godina u drugim kalendarima}}Godina '''957.''' ('''[[rimski brojevi|CMLVII]]''') bila je [[redovna godina koja počinje u četvrtak]] u [[julijanski kalendar|julijanskom kalendaru]]. Oznaka 957. za ovu godinu se koristi od ranog srednjeg vijeka, kada je [[kalendarska era]] [[Anno Domini]] u Evropi postala glavnom metodom označavanja godina.

== Događaji ==
=== Evropa ===
* 6. septembar – Liudolf, najstariji sin kralja [[Oton I, car Svetog Rimskog Carstva|Otona I]], umire od jake groznice u blizini Pombije (priča se da je to od latentnog otrova koji su mu na neki način uspjeli podmetnuti agenti Berengara II). Njemačke vojne snage se vraćaju kući, ostavljajući Berengara od Ivreje na vlasti u Italiji. Liudolfa nasljeđuje njegov trogodišnji sin Oton, kojeg će usvojiti i odgojiti njegov djed Oton, kasnije kao vojvoda Švabske i Bavarske.
* Wilfreda II, grofa od Besalúa iz kuće Barselone, ubijaju pobunjeni [[Vazalstvo|vazali]]. Nasljeđuje ga njegov brat Sunifred II.

=== Islamsko carstvo ===
* Proljeće: Muslimani Sicilije pokreću kontraofanzivu u Kalabriji protiv Bizantinaca.&lt;ref&gt;Heinz Halm The empire of the Mahdi, Partie 1, Volume 26. BRILL, 1996 (ISBN 978-90-04-10056-5)&lt;/ref&gt;
* Ljeto: Kralj Sančo I Debeli od Leóna poražen je od trupa [[Kordopski Emirat|Kordopskog Emirata]].&lt;ref&gt;Évariste Lévi-Provençal Histoire de l'Espagne musulmane, Volume 2. Maisonneuve &amp; Larose, 1999 (ISBN 978-2-7068-1387-0)&lt;/ref&gt;

=== Engleska ===
* Mercia i Northumbria se bune protiv kralja [[Edwy]]ja i prelaze na stranu njegovog brata [[Edgar Miroljubivi|Edgara]]. Engleski plemići (u znak podrške crkvi) slažu se da podijele kraljevstvo duž rijeke Temze, pri čemu će Edwy zadržati Wessex i Kent na jugu, a Edgar će vladati na sjeveru.&lt;ref&gt;Herbermann, Charles, ed. (1913). &quot;St. Dunstan&quot; Catholic Encyclopedia. New York: Robert Appleton Company.&lt;/ref&gt; Edgarovi savjetnici pozivaju Dunstana iz Flandrije (vidi 956).
* Dunstan, benediktinski monah i reformator monaškog života u Engleskoj, kojeg je Edgar pozvao iz egzila, postao je biskup Worcestera.&lt;ref&gt;Encyclopédie théologique, Volume 40. J.P. Migne, 1865&lt;/ref&gt;

=== Azija ===
* Početak vladavine Parantake II, Čole, kralja Tandžorea (završava se 973. godine).&lt;ref&gt;Sailendra Nath Sen Ancient Indian History and Civilization. New Age International, 1999 (ISBN 978-81-224-1198-0)&lt;/ref&gt;

=== Japan ===
* Završava se Tenrjaku era pod vladavinom cara Murakamija. Počinje Tentoku era (do 961. godine).

== 957. u temama ==
=== Geografija ===
* Zemljotres na Kaspijskom jezeru 957. godine. Dogodio se u Kaspijskom jezeru i njegovoj okolini. [[Zemljotres]] spominje nekoliko arapskih i sirijskih hroničara, koji su tvrdili da je uglavnom pogodio regiju perzijskog Iraka. Početni potresi trajali su 40 dana, ali su na neko vrijeme prestali. Zatim se dogodio glavni zemljotres, koji je oštetio gradove Raj, Talikan i Hulvan. Prijavljeno je da je zemljotres uništio 150 sela.&lt;ref&gt;Antonopoulos, J. (1980), Data from investigation of seismic Sea waves events in the Eastern Mediterranean from 500 to 1000 A.D., Annals of Geophysics.&lt;/ref&gt;

=== Religija ===
* Olga Kijevska, vladarica i regentica [[Kijevska Rusija|Kijevske Rusije]], iz paganizma se preobraća u vjerovanje Istočne pravoslavne crkve. Tokom septembra i oktobra:&lt;ref&gt;Byzantinoslavica, Volume 53. Academia, 1971&lt;/ref&gt; Kijevska regentica Olga primljena je u Konstantinopolu od strane cara Konstantina VII Porfirogeneta s velikom delegacijom, uključujući 22 ambasadora ruskih feudalnih knezova i 43 trgovca. Olga uzima ime Helena.&lt;ref&gt;Daniel H. Shubin A history of Russian Christianity, Volume 1. Algora Publishing, 2004 (ISBN 978-0-87586-289-7)&lt;/ref&gt; Bezuspješno pokušava širiti kršćanstvo u Rusiji.
* U Kini je za vrijeme dinastije Liao osnovan manastir Longquan.

== [[Porođaj|Rođeni]] ==
* Fudživara no Džunši, japanska carica supruga (umrla 1017.)
* Fudživara no Kinsue, japanski državnik (umro 1029.)
* Fudživara no Sanesuke, japanski plemić (umro 1046.)
* Fudživara no Jošikane, japanski plemić (umro 1021.)
* Lu Zhen, kineski učenjak i službenik (približan datum)
* Vang Dan, kineski političar i veliki kancelar (umro 1017.)

== [[Smrt|Umrli]] ==
* 16. januar – Ebu Bekr Muhamed ibn Ali al-Madhara'i, tulunidski vezir (r. 871.)
* 14. juni – Guadamir, biskup Vika (Španija)
* 6. septembar – Liudolf, vojvoda od Švapske
* Arindžaja, kralj kraljevstva Čola (Indija) 
* Istakhri, perzijski putnik i geograf 
* Marzuban ibn Muhamed, vladar Salarida&lt;ref&gt; Ibrāhīm ibn Hilāl Ṣābī (1995). Kitāb at-Tājī of Abu Ishaq Ibrahim bin al Katib as-Sabi. Pakistan Historical Society. p. 202.&lt;/ref&gt;
* Ruzbahan, Bujidski poreznik i general 
* Wilfred II, grof od Besalúa (Španija)&lt;ref&gt;André Vauchez; Michael Lapidge (2000). Encyclopedia of the Middle Ages: A-J. Fitzroy Dearborn Publishers, Incorporated. p. 254. ISBN 9781579582821.&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Normativna kontrola}}{{Commonscat|957|957.}}</text>
      <sha1>9hutg98qzq2s1lr408lr26rxwzoiyoi</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Novi Grad</title>
    <ns>0</ns>
    <id>9840</id>
    <revision>
      <id>3921366</id>
      <parentid>3847644</parentid>
      <timestamp>2026-08-21T07:53:32Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>CommonsDelinker</username>
        <id>1478</id>
      </contributor>
      <comment>Zamjenjujem datoteku Novi_Grad_municipality.svg datotekom [[:File:BiH_municipality_location_Novi_Grad.svg|BiH_municipality_location_Novi_Grad.svg]] (izvršilac: [[c:User:CommonsDelinker|CommonsDelinker]]; razlog: [[:c:COM:FR|File renamed]]: [[:c:COM:FR#FR4</comment>
      <origin>3921366</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="31068" sha1="7jcetlngkwbiiybro0j0p7dbksox0a9" xml:space="preserve">{{Drugo značenje}}
{{Infokutija naselje u BiH
| ime                        = Novi Grad
| drugo_ime                  = 
| službeno_ime               = Opština Novi Grad
| naselje_vrsta              = Općina i naseljeno mjesto
| slika                      = Bos.Novi2004.jpg
| slika_veličina             = 
| slika_alt                  = 
| slika_opis                 = Pogled na Novi Grad
| slika_zastava              = 
| zastava_alt                = 
| slika_grb                  = Grb NG.jpg
| grb_alt                    = 
| etimologija                =            
| nadimak                    = 
| moto                       = 
| slika_karta                = BiH municipality location Novi Grad.svg
| karta_alt                  = 
| karta_opis                 = Općina Novi Grad u Bosni i Hercegovini
| koordinate                 = {{coord|45|02|46.6|N|16|22|36.1|E|type:city|display=inline,title}}
| entitet                    = [[Republika Srpska]]
| osnovan                    = 1217.
| osnivač                    = 
| sjedište                   = 
| načelnik                   = Miroslav Drljača&lt;ref name=&quot;LOKALNI IZBORI 2012 (Općina Novi Grad)&quot;&gt;{{Cite web |url=https://www.izbori.ba/Rezultati/RezultatiPotvrdjeni/files/Glavni_report_trka_8_opstina_007.html |title=LOKALNI IZBORI 2012 (Općina Novi Grad) |work=izbori.ba |access-date=4. 3. 2016}}&lt;/ref&gt;
| načelnik_stranka           = [[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]]
| površina_naselja           = 26.51
| površina_općine            = 469.67
| površina_fusnote           = &lt;!-- &lt;ref&gt; &lt;/ref&gt; --&gt;
| površina_bilješka          = 
| nadmorska_visina           = 122
| visina_fusnote             = &lt;!-- &lt;ref&gt; &lt;/ref&gt; --&gt;
| najveća_visina             = 
| najveća_visina_vrh         = 
| najmanja_visina            = 
| najmanja_visina_vrh        = 
| stanovništvo_datum         = [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|2013]]
| stanovništvo_fusnote       = &lt;!-- &lt;ref&gt; &lt;/ref&gt; --&gt;
| stanovništvo_naselje       = 10120
| stanovništvo_naselje_izvor = 
| stanovništvo_općina        = 27115
| stanovništvo_općina_izvor  = 
| stanovništvo_demonim       = 
| poštanski_broj             = 79 220
| pozivni_broj               = (+387) 52
| matični_broj_naselja       = 215112&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=24. 11. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| matični_broj_općine        = 20397
| veb-sajt                   = {{URL|http://opstina-novigrad.com/}}
| fusnote                    = 
}}
'''Novi Grad''' (prije '''Bosanski Novi''') jest [[naseljeno mjesto]] i središte istoimene općine u zapadnom dijelu [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]. Administrativno pripada entitetu [[Republika Srpska]]. Sama općina ima 48 naselja, od kojih je Novi Grad gradsko naselje, četiri naselja su mješovitog tipa, a ostalo su seoska naselja.

Zahvaljujući svom geografskom položaju na raskrsnici puteva između [[Panonska nizija|Panonske nizije]] i dinarskog planinskog područja, grad je kroz historiju imao značajnu stratešku, trgovačku i saobraćajnu ulogu. Područje današnjeg Novog Grada bilo je naseljeno još u antičko doba, a naselje se u pisanim izvorima prvi put spominje u 13. stoljeću.

Tokom historije, Novi Grad se nalazio u sastavu različitih državnih cjelina, uključujući [[Bosna i Hercegovina u srednjem vijeku|srednjovjekovnu Bosnu]], Ugarsku, [[Osmansko Carstvo]] i [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarsku]] [[Austro-Ugarska|monarhiju]], što je ostavilo vidljiv trag u urbanom razvoju, kulturno-historijskom naslijeđu i demografskoj strukturi grada.

== Naziv ==
Prije rata općina i grad nosili su naziv Bosanski Novi. Tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] (1992–1995) vlasti [[Republika Srpska (1992–1995)|Republike Srpske]] promijenile su naziv, kao dio šire prakse uklanjanja prefiksa &quot;Bosanski” iz naziva naselja u tom entitetu.&lt;ref&gt;{{Cite news|title=Balkan Report: January 4, 2002|url=https://www.rferl.org/a/1341047.html|newspaper=Radio Free Europe/Radio Liberty|date=11. 11. 2008|access-date=19. 12. 2025|language=en}}&lt;/ref&gt;

== Historija ==
[[Datoteka:Vidorijska dzamija, Bos Novi.jpg|mini|200p|Vidorijska džamija, 23. juni 1980, zapaljena i srušena do temelja sredinom 1992. Poslije rata je obnovljena.]]
[[Datoteka:Novi Grad Railway Station1.jpg|mini|200p|Željeznička stanica u Novom Gradu]]
Grad se prvi put u dokumentima pominje 1217, mada se historičari priklanjaju mišljenju da je grad osnovan 1280.

=== Ilirsko i rimsko doba ===
Šire područje grada bilo je naseljeno još u [[antika|antičko doba]] o čemu svjedoče [[Arheološko nalazište Gornji Rakani]] i [[Arheološko nalazište Blagaj (Japra)]]. Naseljavali su ga [[Iliri|ilirsko]] pleme [[Mezeji]]. Bilo je bogato rudnim blagom ([[željezo]], [[bakar]], [[cink]] i dr). što je usmjerilo razvitak. Otvoreni su rudarski kopovi i talionice. Dolaskom [[Bosna i Hercegovina u Rimskom carstvu|Rimljana]] za ovo područje nastaje zlatni vijek rudarske i metalurgijske djelatnosti. Odavde su se željezom snabdijevale tvornice oružja. Uz topioničke pogone nastaju i naselja sa pretežno stranom radnom snagom. Proizvodnja se nastavila i u vrijeme [[Bosna i Hercegovina u Gotskom kraljevstvu|Istočnih Gota]], a naročito u vrijeme [[Bizant|bizantijske vlasti]]. Iz tog perioda je i velika hrišćanska bazilika.&lt;ref&gt;Ivo Bojanovski, Akadenija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, 1988 - BOSNA I HERCEGOVINA U ANTIČKO DOBA&lt;/ref&gt;

=== Srednji vijek ===
Prvo naselje nije moglo nastati na današnjem gradskom području jer je bilo izloženo plavljenju rijeka [[Una|Une]] i [[Sana|Sane]]. Grad je najprije nastao iz dva podgrada, Podnovi i Ustisana, pod Kulskim brdom na kojem je stajao tvrdi kaštel akropolskog tipa knezova Babonjića za nadzor riječnog i cestovnog saobraćaja dolinama Une i Sane koje se upravo sastaju ispod Kulskog brda, gdje su prvi začeci Bosanskog Novog. Srednjovjekovne geografske mape i stari dokumenti vrlo često spominju ovu utvrdu u raznim varijantama njegovog imena kao ''Novi Grad'', ''Novo Kastro'', ''Novigradec'', ''Kastrum'', ''Ujvar'' itd. Bio je to nevelik, ali u to doba hladnog oružja teško pristupačan [[grad]], s jednom donžom, kulom sa četiri sprata, oborom, kapikulama i dva kamena zidana objekta za smještaj posade. Njegova podgrada Podnovi bila je smještena na sjevernim padinama Kulskog brda (danas Tunjica i Londža), a podgrada Ustisana na današnjoj lokaciji željezničke stanice Novi Grad. To je danas gradska četvrt Prekosanje gdje je vjerovatno bilo riječno pristanište za unsko-sanske lađare.

=== Osmansko doba ===
Pad srednjovjekovne Bosne pod [[Osmanlije|osmanlijsku]] vlast primorao je knezove [[Babonjići|Babonjiće]], koji su se zbog utvrđenja [[Blagaj Grad]]a prozvali blagajski, da stvore savez sa knezovima Zrinskim kako bi se ujedinili i suzbili invaziju [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]]. Zahvaljujući toj privremenoj slozi, ovi bosanski [[velikaš]]i uspjeli su 1483. nanijeti težak poraz osmanlijskoj provalnoj vojsci. Međutim, sloga domaćih feudalaca bila je kratkog vijeka i samo je privremeno odgađala pad grada. Godine 1519. posljednji put na Kulskom brdu se pominje podgrada Ustisana. Još ranije bio je ugrožen Blagaj Grad smješten u dolini Sane, istočno od Bosanskog Novog na udaljenosti od 7&amp;nbsp;km. Osmanlije su 1537. definitivno zauzeli Blagaj Grad, iz njega protjerali posadu i postavili svoje mustafhize. Negdje u to vrijeme pao je i Novi na Kulskom brdu, ali su Zrinski još krajem 15. vijeka izgradili novi Novi na lijevoj obali Une da bi se dalje štitili od osmanlijskih prodora. To je usporilo nadiranje Osmanlija na zapad. Austrijske posade odolijevale su napadima sve do 1556, kada je poslije pada tvrđave Kostajnica osmanlijski vojskovođa [[Bošnjaci|bošnjačkog]] porijekla, [[Malkoč-beg]] osvojio grad Novi Novi 1557.

Osvajanjem Novog Osmanlije su ovo utvrđenje pretvorili u važnu vojnu bazu za dalji prodor ka [[Beč]]u. Izgrađen je most preko rijeke Une, a grad je vrlo brzo naseljen muslimanskim stanovništvom. Grad je ostao pod osmanlijskom vlašću sve do 1687, kada ga je zauzela banska vojska Petra Erdedija. Muslimansko stanovništvo prebjeglo je preko Une u Bosnu i na prostoru ade Jelenice, danas gradski kvart Stari Grad, izgradilo tvrđavu od balvana i nasipa na prostoru od hotela &quot;Una&quot; do gradskog muzeja. Godine 1726. počelo je zidanje novog utvrđenja od tesanog, kvalitetnog kamena tako da je po njegovom završetku bio gotovo neosvojiv za ondašnja napadna dejstva i oružja. Prema postojećim skicama tvrđava Turski Novi imala je zidove visoke 7&amp;nbsp;m, jarak širok 6&amp;nbsp;m, a dubok 3&amp;nbsp;m, bila je dugačka 200&amp;nbsp;m, široka 150&amp;nbsp;m, te imala 5 bastiona (tabija) i dvije kapikule (ulazne kule).

U tvrđavu se ulazilo preko dva mosta, lančanika, a jarkom oko tvrđave tekla je voda iz Une. Osvojena je samo jedanput 1788, poslije mnogih juriša i duge opsade dvadesetostruko jače vojske austrijskog feldmaršala Ernesta Gideona Laudona, zahvaljujući velikoj premoći u ljudstvu i artiljerijskim oruđima. Poslije toga granica se ipak stabilizovala na Uni tako da su Osmanlije ostale u Novom sve do 1878.

=== Austro-Ugarska vladavina ===
Godine 1878. prema odluci [[Berlinski kongres|Berlinskog kongresa]] Novi je zajedno s ostatkom Bosne i Hercegovine pripao [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarskoj]]. Okupacijske vlasti su 1894. do temelja porušile novsku tvrđavu, a njen materijal ugrađen je u razne javne i privatne objekte. Sljedeće godine Novi je dobio ime Bosanski Novi, koje je nosio sve do 1992. Dvojni naziv Bosanski Novi / Novi Grad, prema odluci Izborne komisije Bosne i Hercegovine, upotrebljavao se do 2011. kada je [[Ustavni sud Bosne i Hercegovine]] naredio promjenu izbornog zakona da bude u skladu sa Zakonom o teritorijalnog organizaciji Republike Srpske, te se otada koristi zvanični naziv Novi Grad.&lt;ref&gt;{{cite web |title=Odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine |url=https://www.izbori.ba/Documents/documents/ZAKONI/IZBORNI_ZAKON-HRV/OdlukaUstavniSudBih-4-11-27052011-hrv.PDF |website=izbori.ba |publisher=Službeni glasnik Bosne i Hercegovine |date=8. 8. 2011 |access-date=27. 3. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210328004458/https://www.izbori.ba/Documents/documents/ZAKONI/IZBORNI_ZAKON-HRV/OdlukaUstavniSudBih-4-11-27052011-hrv.PDF |archive-date=28. 3. 2021 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;

=== Početak 20. stoljeća i međuratni period ===
U [[20. stoljeće|20. stoljeću]] [[Bosanski Novi]] se profilirao kao važna saobraćajna i urbana tačka sjeverozapadne [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]. O urbanom razvoju iz austrougarskog i ranog modernog perioda svjedoče javne građevine poput novske vijećnice, koja je kasnije proglašena [[Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine|nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine]].&lt;ref name=&quot;KONSVijecnica&quot;&gt;{{cite web|url=https://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/uploads/odluke_bos/Dispozitiv%20Bosanski%20Novi_Vijecnica%20BOS.pdf|title=Dispozitiv Bosanski Novi_Vijecnica BOS.pdf|website=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine|access-date=12. 3. 2026|archive-date=9. 6. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240609081908/http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/uploads/odluke_bos/Dispozitiv%20Bosanski%20Novi_Vijecnica%20BOS.pdf|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

U međuratnom periodu dodatno je ojačan značaj grada u okviru unskog saobraćajnog pravca. U stručnoj literaturi izgradnja unske željezničke pruge [[Bihać]]–Bosanski Novi navodi se kao jedna od najvećih investicija tadašnje države, čime je Bosanski Novi snažnije uključen u privredne tokove Bihaćke krajine i šireg prostora zapadne Bosne.&lt;ref name=&quot;AcademiaUrbana&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.academia.edu/41431149/Urbana_abeceda_BiH|title=Urbana abeceda BiH|website=Academia.edu|access-date=12. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;

=== Drugi svjetski rat ===
Tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] Bosanski Novi našao se na osjetljivom vojno-političkom prostoru. U naučnoj literaturi navodi se da je demarkaciona linija između njemačke i italijanske okupacione zone u [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]] prolazila upravo linijom Bosanski Novi–[[Prijedor]]–[[Banja Luka]]–[[Jajce]]–[[Travnik]]–[[Sarajevo]]–[[Rudo]], što govori o važnosti ovoga područja u ratnoj geografiji Bosne i Hercegovine.&lt;ref name=&quot;AcademiaZAVNOBIH&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.academia.edu/129586318/ZAVNOBiH_i_afirmacija_Bosne_i_Hercegovine_ZAVNOBiH_and_the_Affirmation_of_Bosnia_and_Herzegovina|title=ZAVNOBiH i afirmacija Bosne i Hercegovine / ZAVNOBiH and the Affirmation of Bosnia and Herzegovina|last=Sušić|first=Osman|website=Academia.edu|access-date=12. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;

U završnim operacijama [[Jugoslavenska armija|Jugoslavenske armije]] krajem aprila i početkom maja 1945. vođene su teške borbe na pravcu Bosanski Novi–[[Dvor na Uni]], a 39. divizija JA napadala je ovaj sektor u sklopu završnog oslobađanja sjeverozapadne Bosne.&lt;ref name=&quot;Znaci1945&quot;&gt;{{cite web|url=https://znaci.org/00001/173_8.pdf|title=Dejstva 2. armije od reke Bosne do kraja rata|website=ZNACI|access-date=12. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;

=== Socijalistički period ===
U sastavu [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine]] Bosanski Novi se nakon 1945. razvijao kao industrijsko i saobraćajno središte. Posebno mjesto u tom razvoju imala je tekstilna industrija ''Sana'', koja je osnovana 1948. iz zanatskih radionica i koja je u vrijeme najvećeg uspona zapošljavala između 3.000 i 4.000 radnika.&lt;ref name=&quot;AcademiaSana&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.academia.edu/34316565/Brownfield_areas_and_collective_memory_of_the_city_The_example_of_Sana_textile_industry_in_Novi_Grad|title=Brownfield areas and collective memory of the city: The example of Sana textile industry in Novi Grad|last=Kuvač|first=Igor|website=Academia.edu|access-date=12. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;

Daljnji podsticaj razvoju dao je završetak dionice [[Unska pruga|Unske pruge]] prema [[Knin]]u 1948, čime su gradovi na [[Una|Uni]], uključujući Bosanski Novi, povezani sa širom teritorijom i jadranskim gradovima.&lt;ref name=&quot;AcademiaBihac&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.academia.edu/9956940/Prilog_prou%C4%8Davanju_privrednih_i_demografskih_tokova_Biha%C4%87_1948_1961|title=Prilog proučavanju privrednih i demografskih tokova Bihać 1948-1961|last=Mulaosmanović|first=Admir|website=Academia.edu|access-date=12. 3. 2026}}&lt;/ref&gt; Tokom socijalističkog perioda grad je jačao kao lokalni centar industrije, usluga i obrazovanja, a industrijski kompleks ''Sane'' postao je jedno od glavnih obilježja urbanog identiteta Bosanskog Novog.&lt;ref name=&quot;AcademiaSana&quot; /&gt;

=== Rat u Bosni i Hercegovini (1992–1995) ===
U dokumentima [[ICTY|Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju]] i [[Sud Bosne i Hercegovine|Suda Bosne i Hercegovine]] Bosanski Novi navodi se među općinama u kojima je 1992. proveden širok i sistematičan napad na nesrpsko civilno stanovništvo.&lt;ref name=&quot;ICTYDetention&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.icty.org/x/cases/zupljanin/ind/bcs/zup-2ai041006b.htm|title=Predmet Zupljanin (IT-99-36) - Druga izmijenjena optužnica|website=ICTY|access-date=12. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;SudBiHBalaban&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.sudbih.gov.ba/Court/Case/1070|title=Ranko Balaban i dr. S1 1 K 018693 16 Kri|website=Sud Bosne i Hercegovine|access-date=12. 3. 2026}}&lt;/ref&gt; Prema navodima Suda BiH, napad na području općine započeo je početkom maja 1992. razoružavanjem muslimanskog i drugog nesrpskog stanovništva, a zatim i oružanim napadima na naselja Donji Agići, Gornji Agići, Crna Rijeka, Suhača, Hozići, Blagaj i druga mjesta u dolini [[Japra|Japre]].&lt;ref name=&quot;SudBiHKenjalo&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.sudbih.gov.ba/Court/Case/1056|title=S1 1 K 021753 16 Kro Stojan Kenjalo i dr.|website=Sud Bosne i Hercegovine|access-date=12. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;ANUBIHPrilozi&quot;&gt;{{cite web|url=https://bastina.anubih.ba/bitstreams/11539746-ebc5-44a9-9369-9b9804079c40/download|title=Prilozi o historiografiji Bosne i Hercegovine (2001-2017) II|website=Baština ANUBiH|publisher=Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine|access-date=12. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;

U tim događajima civili su ubijani i protjerivani, kuće pljačkane i paljene, a zatočeni muškarci zatvarani su, između ostalog, na stadionu ''Mlakve'' i u Vatrogasnom domu u Bosanskom Novom; MKSJ je ta mjesta naveo među zatočeničkim objektima na području općine Bosanski Novi.&lt;ref name=&quot;ICTYDetention&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;SudBiHKenjalo&quot; /&gt; Sud Bosne i Hercegovine je u predmetu ''Ranko Balaban i drugi'' 22. novembra 2023. izrekao prvostepenu presudu za zločine protiv čovječnosti počinjene na području Bosanskog Novog, a drugostepenom presudom iz 2024. ta je odluka potvrđena.&lt;ref name=&quot;SudBiHBalaban&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;SudBiHBalaban2&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.sudbih.gov.ba/Post/Read/Otpremljena%20drugostepena%20presuda%20u%20predmetu%20Ranko%20Balaban%20i%20drugi|title=Otpremljena drugostepena presuda u predmetu Ranko Balaban i drugi|website=Sud Bosne i Hercegovine|access-date=12. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;

=== Poslijeratni period i savremeno doba ===
Nakon [[Daytonski mirovni sporazum|Daytonskog mirovnog sporazuma]] grad je ostao u sastavu [[Republika Srpska|Republike Srpske]]. U službenoj administrativnoj upotrebi utvrđen je naziv '''Novi Grad''', dok se u pojedinim pravnim dokumentima na državnom nivou pojavljuje i dvoimeni oblik '''Bosanski Novi/Novi Grad'''.&lt;ref name=&quot;OpstinaIstorija&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.opstina-novigrad.com/istorija/|title=Istorija|website=Opština Novi Grad|access-date=12. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;UstavniSud&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.ustavnisud.ba/uploads/odluke/_bs/U-3-11-437013.pdf|title=U-3/11|website=Ustavni sud Bosne i Hercegovine|access-date=12. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;

Poslijeratne decenije obilježili su tranzicija privrede i slabljenje nekadašnje industrijske osnove grada. U stručnoj literaturi kompleks nekadašnje tekstilne industrije ''Sana'', privatiziran 2005, navodi se kao jedan od simbola prelaska grada iz industrijskog u tranzicijski i postindustrijski period.&lt;ref name=&quot;AcademiaSana&quot; /&gt; Prema rezultatima [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|popisa stanovništva iz 2013.]], općina Novi Grad imala je 25.240 stanovnika.&lt;ref name=&quot;Popis2013&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.rzs.rs.ba/static/uploads/bilteni/popis/rezultati_popisa/Results_of_the_Census_2013.pdf|title=Census Results|website=Republički zavod za statistiku Republike Srpske|access-date=12. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Geografija ==
Smješten je na ušću rijeke [[Sana|Sane]] u [[Una|Unu]], na važnoj raskrsnici puteva iz [[Panonija|Panonske]] nizije prema planinsko-kotlinskoj oblasti [[Dinara|Dinarskog]] planinskog sistema. Leži na neznatno sjevernije od 45° sjeverne [[geografska širina|geografske širine]], na nadmorskoj visini od 122 metra. Grad je smješten na desnoj obali Une i na obje strane rijeke Sane, odnosno na dvije geomorfološke cjeline: u aluvijalnim dolinama Une i Sane i brežuljkastim padinama [[Grmeč]]a i [[Kozara|Kozare]].

Bio je jedna od važnijih raskrsnica cestovnog i željezničkog saobraćaja u Pounju u bivšoj [[SFRJ|Jugoslaviji]]. Radi svog geostrateškog značaja područje je bilo naseljavano od prethistorije do danas.  Prvo je bio na granici srednjovjekovne [[Bosansko kraljevstvo|Bosne]] i Ugarske, kasnije [[Osmansko Carstvo|Osmanskog]] i [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarskog carstva]], a danas na granici [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] prema [[Hrvatska|Republici Hrvatskoj]].

Površina urbanog područja grada iznosi 13,31&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;, a ukupna površina katastarske općine 26,5&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;.{{izvor}} Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine,&lt;ref&gt;&quot;Statistički godišnjak SR BiH 1985&quot;, Republički zavod za statistiku SR BiH, Sarajevo, novembar 1985, str. 385&lt;/ref&gt; površina općine Bosanski Novi 1985. iznosila je 554&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;. Na sjeverozapadu, graniči tokom rijeke Une s Hrvatskom, a na jugu i jugozapadu sa seoskim naseljima Rudice, Čađavica i Crna Rijeka. Na istočnoj strani sa selima Maslovare, Blagaj, Suhača, Hozići, [[Donji Agići]] (Čelopek), Gornji Agići, Japra i Blagaj Rijeka, a na sjeveru sa selima [[Poljavnice]] i Mazić.

== Kultura ==
=== Nacionalni spomenici ===
{{Glavni|Spisak nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine u Novom Gradu}}

== Stanovništvo ==
{{Glavni|Demografija Novog Grada|Spisak naseljenih mjesta u općini Novi Grad}}

Po službenom popisu stanovništva 1991, općina Novi Grad imala je 41.665 stanovnika. Tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]], iz sastava općine izdvojeno je područje od kojeg je formirana općina [[Kostajnica]], sa 12 naseljenih mjesta: Kostajnica, [[Gornja Slabinja]], [[Grdanovac]], [[Gumnjani]], [[Kalenderi]], [[Mrakodol]], [[Mraovo Polje]], [[Petrinja (Kostajnica)|Petrinja]], [[Pobrđani (Kostajnica)|Pobrđani]], [[Podoška]], [[Tavija]], [[Zovik]].

=== Općina Novi Grad ===
{{Stanovništvo BiH
| naslov_tabele            = Sastav stanovništva
| ime_naseljenog_mjesta    = Novi Grad
| vrsta_naseljenog_mjesta  = općina 
| maticni_broj             = 20397
| admin_godina             = 2013
| g2013_izvor              =
| g1991_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991.&quot;&gt;{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991.(str. 23/4) |work=fzs.ba |access-date= 4. 3. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g1981_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981.&quot;&gt;{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 4. 3. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g1971_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971.&quot;&gt;{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 4. 3. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g1961_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961.&quot;&gt;{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1961/pdf/G19614001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961. |work=stat.gov.rs |access-date= 15. 4. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g2013_ukupno             = 27115
| g2013_bosnjaci           = 6439
| g2013_srbi               = 20116
| g2013_hrvati             = 181
| g2013_bosanci            = 42
| g2013_romi               = 41
| g2013_muslimani          = 37
| g2013_bosanciihercegovci = 5
| g2013_albanci            = 1
| g2013_jugosloveni        = 10
| g2013_ukrajinci          = 2
| g2013_crnogorci          = 10
| g2013_slovenci           = 8
| g2013_pravoslavci        = 9
| g2013_makedonci          = 3
| g2013_nisu_izjasnili     = 147
| g2013_nepoznato          = 25
| g1991_ukupno             = 41665
| g1991_muslimani          = 14040
| g1991_srbi               = 25101
| g1991_hrvati             = 403
| g1991_jugosloveni        = 1557
| g1981_ukupno             = 42142
| g1981_muslimani          = 11745
| g1981_srbi               = 25098
| g1981_hrvati             = 458
| g1981_jugosloveni        = 4525
| g1981_slovenci           = 10
| g1981_crnogorci          = 24
| g1981_albanci            = 85
| g1981_madari             = 6
| g1981_romi               = 72
| g1981_makedonci          = 3
| g1971_ukupno             = 41216
| g1971_muslimani          = 11625
| g1971_srbi               = 28328
| g1971_hrvati             = 640
| g1971_jugosloveni        = 366
| g1971_slovenci           = 19
| g1971_crnogorci          = 32
| g1971_albanci            = 26
| g1971_madari             = 5
| g1971_makedonci          = 2
| g1961_ukupno             = 34604
| g1961_muslimani          = 3778
| g1961_srbi               = 26007
| g1961_hrvati             = 721
| g1961_jugosloveni        = 3978
| g1961_slovenci           = 15
| g1961_crnogorci          = 12
| g1961_albanci            = 35
| g1961_madari             = 10
| g1961_makedonci          = 8
}}

=== Naseljeno mjesto Novi Grad ===
{{Stanovništvo BiH
| naslov_tabele            = Sastav stanovništva
| ime_naseljenog_mjesta    = Novi Grad
| vrsta_naseljenog_mjesta  = naseljeno mjesto
| maticni_broj             = 215112
| admin_godina             = 2013
| g2013_izvor              =
| g1991_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991.&quot; /&gt;
| g1981_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981.&quot; /&gt;
| g1971_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971.&quot; /&gt;
| g1961_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961.&quot; /&gt;
| g2013_ukupno             = 10120
| g2013_bosnjaci           = 2901
| g2013_srbi               = 6835
| g2013_hrvati             = 105
| g2013_bosanci            = 23
| g2013_romi               = 40
| g2013_muslimani          = 26
| g2013_bosanciihercegovci = 5
| g2013_albanci            = 1
| g2013_jugosloveni        = 9
| g2013_ukrajinci          = 1
| g2013_crnogorci          = 7
| g2013_slovenci           = 7
| g2013_pravoslavci        = 9
| g2013_makedonci          = 2
| g2013_nisu_izjasnili     = 120
| g2013_nepoznato          = 6
| g1991_ukupno             = 13588
| g1991_muslimani          = 6831
| g1991_srbi               = 5121
| g1991_hrvati             = 187
| g1991_jugosloveni        = 1117
| g1981_ukupno             = 12186
| g1981_muslimani          = 5211
| g1981_srbi               = 3900
| g1981_hrvati             = 217
| g1981_jugosloveni        = 2647
| g1981_slovenci           = 8
| g1981_crnogorci          = 16
| g1981_albanci            = 77
| g1981_madari             = 1
| g1981_romi               = 66
| g1981_makedonci          = 1
| g1971_ukupno             = 9849
| g1971_muslimani          = 5520
| g1971_srbi               = 3610
| g1971_hrvati             = 287
| g1971_jugosloveni        = 308
| g1971_slovenci           = 11
| g1971_crnogorci          = 18
| g1971_albanci            = 20
| g1971_madari             = 1
| g1961_ukupno             = 7023
| g1961_muslimani          = 2289
| g1961_srbi               = 2579
| g1961_hrvati             = 604
| g1961_jugosloveni        = 1472
| g1961_slovenci           = 13
| g1961_crnogorci          = 9
| g1961_albanci            = 33
| g1961_madari             = 6
| g1961_makedonci          = 4
}}

== Privreda ==
Privreda se uglavnom zasnivala na tekstilnoj i drvoprerađivačkoj industriji, s otprilike 8.500 zaposlenih, od čega 5.500 u industriji. Osnov [[tekstil]]ne industrije bio je u fabrici trikotaže i konfekcije &quot;Sana&quot;, u kojoj je bilo zaposleno nekoliko hiljada radnika. Fabrika &quot;Sana&quot; osnovana je 1937. kao malehna privatna pletiona u vlasništvu porodice Avdagić, da bi nakon nacionalizacije poslije Drugog svjetskog rata prerasla u veliki proizvodni kombinat s brojnim disperziranim pogonima. O &quot;Sani&quot; je 1985. snimljena TV-serija ''Priče iz fabrike''&lt;ref&gt;[http://www.imdb.com/title/tt0320928/ Priče iz fabrike] na IMDB&lt;/ref&gt; i objavljena monografija, ali se nakon rata od 1992. do 1995. nije oporavila te je najvećim dijelom zatvorena. Kao pravni sljednik ove kompanije, danas postoji firma &quot;Sana Linea a.d.&quot; sa sjedištem u Kostajnici.

Drvoprerađivačka industrija &quot;Lignošper&quot; izgrađena je 1960. u Poljavnicama, prigradskom naselju u pravcu Kostajnice. Tu se odvijala proizvodnja polufinalnih proizvoda raznih vrsta [[furnir]]a i [[šperploča]]. Predratnih godina, Lignošper je proizvodio i kancelarijski namještaj, vodootporne šperploče i druge proizvode.

Izbijanjem [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata]] 1992. većina velikih firmi prestaje s radom. Danas se privreda zasniva uglavnom na uslužnoj djelatnosti, trgovini i ugostiteljstvu, te u manjoj mjeri zanatstvu.

== Poznate ličnosti ==
* [[Esad Avdagić]] 
* [[Šemso Tanković]], jedan je od osnivača Stranke demokratske akcije Hrvatske; izabran 2003. i 2007. u hrvatski Sabor.
* [[Esso Beštija]], pjesnik i pjevač
* [[Mustafa Arslanović]], bivši nogometaš Dinamo Zagreba
* [[Mustafa Nadarević]], glumac, proveo djetinjstvo u Bosanskom Novom
* [[Vlado Gotovac]], pjesnik i političar, proveo djetinjstvo u Bosanskom Novom
* [[Ante Budak]], redovni profesor na Medicinskom fakultetu u Zagrebu
* [[Ante Milinović]], osnivač Zavičajnog muzeja Bosanskog Novog, kasnije u devedesetima voditelj Hrvatskog bankovnog muzeja, autor brojnih historijskih (znanstvenih) tekstova o Bosanskom Novom između ostalog i monografije sa historijskim tekstovima tvornice Sana, danas u penziji priprema monografiju o Bosanskom Novom
* [[Miroslav Milinović]], pjesnik, živio i umro u Prelogu
* [[Izet Muhamedagić]], također bio jedan od aktivnijih političara iz Bosanskog Novog. Izet Muhamedagić je bio zamjenik ministra pravde u Vladi RBiH, poginuo u helikopteru 28. maj 1995.
* [[Lazar Drljača]] - slikar moderne likovne umjetnosti prve polovine 20. vijeka
* [[Mladen Oljača]] - pisac. Najviše je prevođena ''Molitva za moju braću'', koja je doživjela četrnaest izdanja; roman je objavljen u Poljskoj, Rumuniji, Italiji, Francuskoj, Zapadnoj Njemačkoj, Engleskoj, Americi, Švedskoj itd.
* [[Stojan Ćelić]] - slikar i grafičar - spada u red poznatih slikara, grafičara i likovnih kritičara bivše Jugoslavije.
* [[Dragan Kolundžija]] - pjesnik - zastupljen je u više antologija srpske poezije u zemlji i inostranstvu.
* [[Đoko Mazalić]] - slikar - zvanje profesora slikarstva stekao u Budimpešti (Academy of Fine Arts) u klasi profesora T. Zempenzya. 
* [[Ljubo Jandrić]] - književnik - romani &quot;Prah i pepeo&quot;, &quot;Jasenovac&quot;, knjiga razgovora &quot;Sa Ivom Andrićem&quot;
* [[Milan Karanović]] - etnograf/kustos
* [[Drago Todić]] - geograf/naučnik
* [[Mladen Karan]] - slikar - živi i radi u Firenci/Italija
* [[Oste Erceg]] - slikar - živi i radi u Bosanskom Novom
* [[Đemo Mustedanagić]] - bivši nogometaš Dinama Zagreb, Austrije Beč, igrao i za reprezentaciju Jugoslavije.

== Također pogledajte ==
* [[Općine Bosne i Hercegovine]]
* [[Bosanska krajina]]

== Reference ==
{{refspisak|2}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Novi Grad}}
{{Portal Bosna i Hercegovina}}
* {{službeni sajt|http://opstina-novigrad.com}} općine Novi Grad

{{Administrativna podjela Bosne i Hercegovine}}
{{Općina Novi Grad}}
{{Poluzaštita-uređivanje}}
{{Zaštita-premještanje}}

[[Kategorija:Općine Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Općine Republike Srpske]]
[[Kategorija:Novi Grad|*]]</text>
      <sha1>7jcetlngkwbiiybro0j0p7dbksox0a9</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bertrand Russell</title>
    <ns>0</ns>
    <id>10169</id>
    <revision>
      <id>3921333</id>
      <parentid>3850043</parentid>
      <timestamp>2026-08-21T01:37:33Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>CommonsDelinker</username>
        <id>1478</id>
      </contributor>
      <comment>Uklanjam datoteku [[c:File:Bertrand_Russell_smoking_in_1936.jpg|Bertrand_Russell_smoking_in_1936.jpg]]; na Commonsu ju je izbrisao/-la [[c:User:Abzeronow|Abzeronow]]; razlog: per [[:c:Commons:Deletion requests/File:Bertrand Russell smoking in 1936.jpg|]].</comment>
      <origin>3921333</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7751" sha1="dypxccvpe90s9i6p3yo0o4o2sdf7z0p" xml:space="preserve">{{Infokutija osoba 
| ime                = Bertrand Russell
| slika              =
| veličina_slike     =
| opis               = Russell 1936.
| datum_rođenja      = {{Datum rođenja|1872|5|18}}
| mjesto_rođenja     = Trelleck, Ujedinjeno Kraljevstvo
| datum_smrti        = {{Datum smrti i godine|1970|2|2|1872|5|18}}
| mjesto_smrti       = Penrhyndendraethe, Ujedinjeno Kraljevstvo
| nacionalnost       = 
| druga_imena        = 
| zanimanje          = 
| godine_aktivnosti  = 
| poznat_po          = 
| značajna_djela     = 
}}
'''Bertrand Arthur William Russell''' (''Bertrand Artur Vilijam Rasel''; Trelleck, Vels, 18. maj 1872. – Penrhyndendraethe, 2. februar 1970), [[Velika Britanija|britanski]] [[Filozofija|filozof]], [[Matematika|matematičar]] i društveni reformator. Prema Russellu poziv filozofa se sastoji prije svega, u borbi za ''istinu''. Istina po njemu treba biti naučno potkrijepljena, daleko od svih predrasuda, bez netrpeljivosti, egzaktna, nepersonalna, jer će jedino tako omogućiti razumijevanje među ljudima. Bio je humanistički angažovan protiv svih oblika dehumanizacije, degradacije čovjeka i ljudske zajednice&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Grlić|first=Danko|title=Leksikon filozofa|publisher=Naprijed|year=1982|location=Zagreb|pages=357}}&lt;/ref&gt;.

== Biografija ==

Na Trinity Collegeu u Cambridgeu studirao je filozofiju i matematiku, gdje po završetku studija [[1895]]. počinje univerzitetsku karijeru, ali je [[1916]]. udaljen zbog borbene protivratne agitacije, a [[1918]]. je iz istog razloga zatvoren na šest mjeseci. Potomak je ugledne plemićke porodice, ali ubrzo i sam stiče glas slobodnog mislioca, pacifista, kritičara građanskog morala i borca za ljudsku jednakost. Politički se angažira na lijevom krilu laburističke stranke, ali na zastupničkim izborima [[1922]]. i [[1923]]. nema uspjeha. Od [[1938]]. do [[1944]]. predavao je na različitim univerzitetima u [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-u, a tek je [[1944]]. ponovno izabran za profesora na Trinity Collegeu. I nakon Drugog svjetskog rata nastavlja s političkim aktivnošću humanista: bori se protiv ''&quot;ludila hladnog rata&quot;'', predsjedava &quot;Međunarodnom sudu za utvrđivanje ratnih zločina u [[Vijetnam]]u&quot;, pa je u 89. godini drugi put zatvoren kao vođa i učesnik antinuklearnih demonstracija. Godine [[1950]]. dobio je [[Nobelova nagrada za književnost|Nobelovu nagradu za književnost]]. Njegovo prvo filozofsko zanimanje vezano je uz matematički prilaz filozofije, a iz te faze proizašlo je monumentalno djelo ''&quot;Principia mathematica&quot;'' nastalo u saradnji s A. N. Whiteheadom, koje je obojici autora donijelo svjetsku slavu i postalo ishodište novog smjera u filozofiji i matematici. Već [[1901]]. istaknuo se kao briljantan [[Logika|logičar]], uočivši [[paradoks]] koji je proizlazio iz petog aksioma Fregeove logičke analize aritmetike ([[Russellov paradoks]], također, [[paradoks berberina]] je jedan od poznatijih paradoksa koji se bavi teorijom skupova). U svojoj konkretnoj društvenoj borbi decidirani je kritičar svake dominacije, proizlazila ona iz vlasništva, države ili iz međurasnih i međuspolnih odnosa.

== Glavna djela ==
* Principi matematike
* Načela društvene obnove
* Uvod u matematičku filozofiju
* Osvajanje sreće
* Historija zapadne filozofije
* Istraživanje značenja i istine
* Naše saznanje spoljašnjeg sveta
* Filozofija logičkog atomizma
* Analize materije
* Problemi filozofije
* Mudrost Zapada

== Također pogledajte ==
* [[Filozofija]]
* [[Savremena filozofija]]
* [[Russellov čajnik]]
* [[Rusellov paradoks]]
* [[Paradoks berberina]]

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat}}
{{Wikicitat|Bertrand Russell}}

=== Pisanja dostupna na internetu ===

* [https://web.archive.org/web/20081006184733/http://www.positiveatheism.org/hist/russell1.htm &quot;Molitva slobodnog čovjeka&quot;]
* [https://web.archive.org/web/20050622001026/http://www.positiveatheism.org/hist/russell8.htm ''Jesam li ja ateista ili agnostik?'']
* [https://web.archive.org/web/20051219112119/http://www.threads.name/russell/icarus.html ''Ikar: budućnost nauke'']
* [https://web.archive.org/web/20060203002831/http://www.threads.name/russell/religionciv.html ''Da li je religija pozitivno doprinijela civilizaciji?'']
* [https://web.archive.org/web/20060219224542/http://www.threads.name/russell/ideas_harm.html ''Ideje koje su naštetile čovječanstvu'']
* [http://www.zpub.com/notes/idle.html ''Pohvala ljenosti''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190822071656/http://www.zpub.com/notes/idle.html |date=22. 8. 2019 }} (1932)
* [http://nobelprize.org/literature/laureates/1950/russell-lecture.html Govor prilikom dodjele Nobelove nagrade] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060128010827/http://nobelprize.org/literature/laureates/1950/russell-lecture.html |date=28. 1. 2006 }} (1950)
* [http://onlinebooks.library.upenn.edu/webbin/gutbook/lookup?num=4776 ''Političke ideje'']
* [https://web.archive.org/web/20070311184431/http://www.philosophyarchive.com/text.php?era=1900-1999&amp;author=Russell&amp;text=Problems%20of%20China Problemi Kine]
* [https://web.archive.org/web/20060828120824/http://philosophy.hku.hk/think/phil/russell/index.php ''Problemi filozofije'']
* [http://www.zpub.com/notes/rfree10.html ''Predloženi putevi do slobode''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070220124733/http://www.zpub.com/notes/rfree10.html |date=20. 2. 2007 }} (1918)
* [https://web.archive.org/web/20081026083031/http://karws.gso.uri.edu/JFK/the_critics/russell/Sixteen_questions_Russell.html ''16 pitanja o atentatu'' (na predsjednika Kenedija)]
* [http://onlinebooks.library.upenn.edu/webbin/gutbook/lookup?num=2529 ''Analiza uma'']
* [https://web.archive.org/web/20080203104023/http://www.control-z.com/pages/agnosticism.html ''Šta je to agnostik?'']
* [https://web.archive.org/web/20061119081311/http://www.positiveatheism.org/hist/russell0.htm ''Zašto ja nisam krišćanin?'']
* [http://fair-use.org/bertrand-russell/the-elements-of-ethics &quot;Elementi etike&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070320025741/http://fair-use.org/bertrand-russell/the-elements-of-ethics |date=20. 3. 2007 }} (1910)
* [http://fair-use.org/bertrand-russell/the-principles-of-mathematics ''Principi matematike''] (1903)

=== Ostalo ===
* [http://users.drew.edu/~jlenz/brs.html Društvo Bertranda Russella] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070528034540/http://users.drew.edu/~jlenz/brs.html |date=28. 5. 2007 }}
* [http://www.russfound.org/ Russellova fondacija za mir]
* [http://atheisme.free.fr/Biographies/Russell_e.htm Biografija i citati Bertranda Russella]
* [https://web.archive.org/web/20110928232717/http://russell.mcmaster.ca/~bertrand/ Russellova foto-galerija]
* [http://plato.stanford.edu/entries/russell/ Članak u ++Stanfordovoj enciklopediji filozofije'']
* [http://www.mcmaster.ca/russdocs/russell.htm Arhiva o Bertrandu Russellu]
* [http://www.synaptic.bc.ca/ejournal/russell.htm Spisak izvora]
* [http://www.bbc.co.uk/radio4/reith/historic_audio/ram/russell_1948.ram Prvo predavanje] (Real Audio)
* [http://www.britannica.com/nobel/micro/514_10.html ''Encyclopædia Britannica'']

{{Socijalna i politička filozofija}}
{{Analitička filozofija}}
{{Filozofija nauke}}
{{Filozofija jezika}}
{{Epistemologija}}
{{Nobelova nagrada za književnost laureati 1926-1950}}
{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Russell, Bertrand}}
[[Kategorija:Rođeni 1872.]]
[[Kategorija:Umrli 1970.]]
[[Kategorija:Biografije, Trelleck]]
[[Kategorija:Britanski filozofi]]
[[Kategorija:Britanski matematičari]]
[[Kategorija:Britanski nobelovci]]
[[Kategorija:Dobitnici Nobelove nagrade za književnost]]
[[Kategorija:Dobitnici Sylvesterove medalje]]</text>
      <sha1>dypxccvpe90s9i6p3yo0o4o2sdf7z0p</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Turkijski narodi</title>
    <ns>0</ns>
    <id>10545</id>
    <revision>
      <id>3921377</id>
      <parentid>3231401</parentid>
      <timestamp>2026-08-21T09:18:00Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-45654-56</username>
        <id>184962</id>
      </contributor>
      <comment>не тюрки, с Тихог океана они</comment>
      <origin>3921377</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5082" sha1="acu7ui024zja714wm30ixskj2o3xbls" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
'''Turkijski narodi'''
[[Datoteka:Verbreitungsgebiet der Turkvölker.png|mini|Naseobine turkijskih naroda]]
Osnovna podjela: (4 glavne grane);
A) Sjeveroistočni;  B) Sjeverozapadni ([[Kipčaki]]); C) Jugoistočni; D) Jugozapadni (Oguzi).
*1.	[[Afšari]] (Afshars).- najraštrkanija grupa Turaka u  [[Iran|Iranu]], oko 100.000, po jeziku su srodni Azerima. Žive na obalama jezera Urmia kod Zanjana; duž granice Kurdistana; južno od Kermana i u [[Khorasan|Khorasanu]]. Nemaju nikakvog političkog jedistva, ipak svi se nazivaju imenom Afšari i razlikuju svoje pojedine grupe od ostalih Turkijaca ili ne-Turkijaca. 
*2.	[[Altajci]] (Ojroti). [[Rusija]], u planinama Altaj i Alatau, nekoliko plemena: Teleuti, Telengi, Ojroti
*4.	Azeri ([[Azerbejdžanci]], Azerbejdžanci). – [[Azerbejdžan]], Iran (šijiti).
*5.	[[Balkari]] (Balkars), Rusija. Ogranak Karačajaca. Žive u Kabardino-Balkariji s nesrodnim Kabardincima. [[1944]]. deportirani u Sibir zbog kolaboracije sa nacistima. [[1957]]. vraćaju se konačno kući. U 15. vijeku oni i [[Kabardinci]] (ne svi) primili su islam od Krimskih Tatara i Osmanlijskih Turaka. 
*6.	[[Baškiri]] (Baškorti; Bashkirs), u Baškortostanu, Rusija.
*7.	[[Čagatajci]].- Turkmenija
*8.	[[Čulimski Tatari]]. Rusija
*9.	[[Čuvaši]].- govore poseban turkijski, vjeruje se da potječu od Prabugara. U Čuvaškoj republici, Rusija
*10.	[[Dolgani]]. Rusija
*11.	[[Gagauzi]]. –[[Moldova]] (153.000; 1989.), Ukrajina, Rumunija, Bugarska. Potomci Seldžuka.
*12.	[[Hakasi]] (Abakanski Tatari; Khakass).-  Rusija, u Autonomnoj oblasti Hakasija. Plemena: Sagajci, Beljtiri, Kiziljci. 
*13.	[[Horasanski Turkijci]] (Khorasan Turks). Iran.
*14.	[[Ilsavan]] (Shahsavan, Shahseven). Kolektivno ime za oko 50 plemena u Istočnom Azerbejdžanu, Iran. Oko 100.000, stočari i nomadi. Ljeti vode stoku na ispašu po visokim padinama Sabalana, dok se zimi spuštaju na Dasht-e Moghan, kod rijeke Aras, koja čini granicu između Rusije i Irana. 
*15.	[[Jakuti]]. Rusija. Nastali miješanjem lokalnih i turkijskih plemena.
*16.	[[Juruci]].- [[Balkan]] ([[Sjeverna Makedonija]]), Turska.
*17.	[[Kajari]] (Qajars). Čine malenu turkijsku enklavu među Mazanderanima u Iranu. Tek nešto ih je stalno naseljenih, ostali su nomadski stočari. 
*18.	[[Karačajci]] . Rusija, u Karačajevo-Čerkeškoj republici. Muslimani su. Kao i Balkarci bili su deportirani u središnju Aziju tokom rata. 
*19.	[[Karakalpaci]]. [[Uzbekistan]]. 
*20.	[[Karagasi]] (Tofalari, Sajanski [[Samojedi]]). Turcizirani Samojedi, Rusija.
*21.	[[Karaim]] .- Turkijska grupa u Litvaniji.
*22.	[[Karapahi]] (Karapakhs). Manje tursko pleme nastanjeno u Iranu u Khorasanu i duž južne obale jezera Urmia. 
*23.	[[Kašgai]] (Qashqais).- [[Iran]], konfederacija od nekoliko (većinom šijitskih) plemena Turkijaca u provinciji Fars; 250.000. Od 1960. mnogi su naseljeni po selima i gradovima.
*24.	[[Kazasi]] (Kazaki). Kazahstan. Oni su nastali odvajanjem od Uzbeka. Sadašnji Kazasi formirali su se sredinom 15. vijeka. Prvi vođa bio im je Khan Kasym (vladao od 1511-23), koji je ujedinio kazačka plemena.
*25.	[[Khalaj Turci]]. –Iran, 17.000 
*26.	[[Kirgizi]]. Kirgizija; 3.000 u Afganistanu (na Pamiru), većina 1978. pobjegla u Pakistan nakon što su sovjetske i afganske trupe upale u [[Wakhan]]. Žive u jurtama. 
*27.	[[Krimski Tatari]]. 
*28.	[[Kumici]] (Kumiki) - sjeverni  Dagestan, Rusija. Potomci srednjoazijskih Kipčaka.
*29.	[[Nogajci]]. Rusija. Crni i Bijeli. U stepama [[Dagestan|Dagestana]] (jedna grupa) i druga u Stavropoljskom kraju. Govore različite jezike.
*30.	[[Salar Ujguri]].- Kina.
*31.	[[Šori]] (Shor).- Rusija.
*32.	[[Tatari]]. U Tatarstanu (3.8 miliona), Rusija. Jezik pripada grupi Kipčak. Sastoje se od više velikih grupa rasipanih po Rusiji i Ukrajini.
*33.	[[Turci]].- [[Turska]].
*34.	[[Turki]]. –[[Kina]]. Ogranak Gagauza. 30 domaćinstava.
*35.	[[Turkmeni]] (Turkomani). Tukmenija; u Afganistanu 12 plemena, 200.000 (1990). U Iranu žive u kraju zvanom Turkoman Sahra, 250.000 ([[1986]]). Oni su porijeklom od srednjovjekovnih Oguza čija je pradomovina bila u [[Mongolija|Mongoliji]] i oko jezera Bajkal, bili su konfederacija poznata kao Devet Oguza. Od 10. vijeka oni se već nalaze u [[Kazahstan|Kazahstanu]] sjeverno od Aralskog jezera. Ime im se prvi puta spominje u izvorima iz 10. vijeka. Klanski vođa [[Seljuk]] osniva dinastiju i carstvo koje nosi njegovo ime, a srž mu čine oni elementi Oguza što migriraju južno u Afganistan i Iran. Središte carstva bilo je u Iranu. Otuda se dijelovi Oguza šire u sadašnji Azerbejdžan i Anatoliju. 
*36.	[[Tuvinci]]. Rusija, 314.000 (1995), u Tuvi.
*37.	[[Ujguri]]. Žuti (Zapadni), Istočni.
*38.	[[Urumi]].- [[Ukrajina]].
*39.	[[Uzbeci]]. [[Afganistan]], 1.3 miliona; Uzbekistan, Tadžikistan, Turkmenistan i manja grupa u Iranu (Khorasan), u susjedstvu plemena Karapaha.
&lt;!-- nije gotovo--&gt;

== Također pogledajte ==
* [[Turkijski jezici]]
* [[Spisak naroda svijeta]]

{{Commonscat|People of Turkey}}

[[Kategorija:Altajski narodi]]
[[Kategorija:Turkijski narodi]]</text>
      <sha1>acu7ui024zja714wm30ixskj2o3xbls</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Delirij</title>
    <ns>0</ns>
    <id>10625</id>
    <revision>
      <id>3921329</id>
      <parentid>3779778</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T21:53:24Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Grondilo</username>
        <id>180038</id>
      </contributor>
      <origin>3921329</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2978" sha1="ah1kwo6e2iuto5k26wwkhnrv5u70vr5" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
{{Preuređivanje}}
:''Ovo je članak o mentalnom stanju i poremećaju. Za istoimeni roman, pogledajte [[Delirij (roman)]]''
'''Delirantno stanje''' je oblik kvalitativnog poremećaja [[svijest]]i. U delirijumu prisutna je dezorijentisanost u svim pravcima, jedino kod [[Alkoholno piće|alkoholnog]] delirijuma očuvana je orijentacija prema sebi (autopsihička orijentacija). Prvo dolazi do oštećenja orijentacije u vremenu, potom u prostoru, pa prema drugim ličnostima i na kraju prema sebi. 
Drugi osnovni [[simptom]] delirijuma je prisustvo čulnih obmana, i to iluzija i vizuelnih i taktilnih (haptičnih) [[halucinacija]], dok su ostali vidovi halucinacija rijetki. 
Aktivna pažnja je oštećena ili ne postoji (tenacitet [[Pažnja|pažnje]] nedostaje), tako da je nemoguće aktivno usmjeravanje i održavanje pažnje.

[[Mišljenje]] je također, poremećeno i to po formi i po sadržaju. [[Misao|Misaoni]] tok je usporen ili rijeđe ubrzan, [[govor]] je nepovezan (inkoherentno mišljenje), mogu se javiti paranoidne ideje proganjanja. Pamćenje je oštećeno, te se za vrijeme pomućenja svijesti javlja djelimična ili potpuna [[amnezija]]. Afektivni poremećaji se ispoljavaju u vidu izrazitog [[Strah|straha]], koji se pojačava u večernjim satima i noću sa doživljavanjem vidnih halucinacija zastrašujućeg i pretećeg karaktera: bolesnik vidi strašne nemani, životinje koje se ustremljuju na njega, vidi sitne životinjice koje se uvlače pod kožu, gamižu (taktilne halucinacije), od predmeta i osoba u svojoj okolini &quot;prepoznaje&quot; razna strašna bića koja ga napadaju (iluzije). [[Bolest|Bolesnik]] je u jakom psihomotornom nemiru, preplavljen strahom, i predstavlja opasnost po sebe i okolinu, tako da je hospitalizacija obavezna. Zbog straha plaši se da zaspi, a ako se to desi, budi se zbog strašnih košmarnih snova. Navedene afektivne reakcije dovode do [[Tahikardija|tahikardije]], povišenog krvnog pritiska, [[Znojenje|znojenja]], drhtanja, proširenih zjenica, crvenog lica. Kod alkoholnog delirija tjelesna temperatura je visoka sa profuznim znojenjem, pa je od ruskih autora nazvana &quot;bijela groznica&quot;.
Delirijum obično nastaje postepeno, javlja se kod endogenih i egzogenih intoksikacija, [[trauma]], [[infekcija]], arterioskleroze krvnih sudova [[Centralni nervni sistem|centralnog nervnog sistema]].
== Vanjski linkovi ==
*[http://americandeliriumsociety.org Američko udruženje za istraživanje delirija]
*[https://web.archive.org/web/20120826234550/http://www.europeandeliriumassociation.com/eda/ Evropsko udruženje za istraživanje delirija]
*[http://www.icudelirium.org/docs/CAM_ICU_training.pdf CAM-ICU Training Manual]
*[http://www.mdcalc.com/confusion-assessment-method-icu-cam-icu/ CAM-ICU online] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150919160522/http://www.mdcalc.com/confusion-assessment-method-icu-cam-icu/ |date=19. 9. 2015 }}

[[Kategorija:Psihijatrija]]
[[Kategorija:Intenzivna medicina]]</text>
      <sha1>ah1kwo6e2iuto5k26wwkhnrv5u70vr5</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Paranoidna shizofrenija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>14747</id>
    <revision>
      <id>3921327</id>
      <parentid>3807284</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T21:49:06Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Grondilo</username>
        <id>180038</id>
      </contributor>
      <origin>3921327</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1776" sha1="nqllkk2by3dt1x9wersihz8zd44rfqq" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
'''Paranoidna shizofrenija''' se javlja kasnije u trećoj ili četvrtoj deceniji života. Prisutne su relativno trajne [[sumanute paranoidne ideje]], obično udružene sa [[halucinacija]]ma, naročito [[Halucinacija|slušnim]], i poremećajima opažanja. Sumanute ideje su najčešće ideje proganjanja (mogu navesti bolesnika da izvrši [[Samoubistvo|suicid]]), ideje veličine ili oboje (tada uslovljavaju nasilničko ponašanje bolesnika), ali se mogu javiti i ideje sa drugim sadržajima, kao što su [[Religija|religijske]] sumanute ideje, sumanute ideje [[Ljubomora|ljubomore]], i dr. Sumanute ideje su nelogične i manje ili više nesistematizovane. Bolesnici su nepovjerljivi, sumnjičavi, razdražljivi, mogu biti [[Agresija|agresivni]] kada od progonjenih postaju progonitelji.

Kasniji početak [[Bolest|bolesti]] omogućava bolesniku relativno očuvanje već stečenih socijalnih relacija, snage Ega su veće, te ispoljavaju manju regresiju i bolje kontrolišu svoje [[Emocije|emocionalno]] reagovanje i ponašanje nego što je to slučaj kod drugih subtipova [[Shizofrenija|shizofrenije]]. Uspjevaju često da se adekvatno ponašaju u socijalnim situacijama. [[Inteligencija]] u područjima koja nisu zahvaćena [[psihoza|psihozom]] je najčešće intaktna. Oboljenje ima remitirajući i lagano progresivan tok uz relativno dobru prognozu, koja se postiže adekvatnim savremenim liječenjem.

Poremećaji [[Afekt (psihologija)|afekta]], volje, govora te katatoni simptomi ili nisu prisutni ili su  slabo uočljivi. U ovaj oblik  se uključuje parafrenija, a isključuje paranoja.

== Također pogledajte ==
* [[Hebefrena shizofrenija]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Shizofrenija]]</text>
      <sha1>nqllkk2by3dt1x9wersihz8zd44rfqq</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Požarevac</title>
    <ns>0</ns>
    <id>17467</id>
    <revision>
      <id>3921352</id>
      <parentid>3347673</parentid>
      <timestamp>2026-08-21T05:47:22Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3921352</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2712" sha1="eird9clo19d6mhwc8xvv50q76qpa7kh" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
{{Infokutija naselje u Srbiji
| ime                          = Požarevac
| vrsta                        = Grad
| službeni_naziv               = Пожаревац
| slogan                       = 
| slika                        = Požarevac collage.jpg
| opis_slike                   = Požarevac
| grb                       = Grb pozarevca.svg
| veličina_slike               =
| okrug                       = [[Braničevski upravni okrug|Braničevski okrug]]
| općina                       =
| nadmorska_visina             = 94
| širina_stepeni               = 44| širina_minuta = 36| širina_sekundi = 33| širina_SJ = N
| dužina_stepeni               = 21| dužina_minuta = 10| dužina_sekundi = 34| dužina_IZ = E
| površina_metro               =  
| stanovništvo_urban    = 44183
| stanovništvo_metro     = 75334
| stanovništvo urban godina    = 2011
| stanovništvo procjena godina = 
| stanovništvo_gustoća         =
| poštanski_broj               = 12000
| pozivni broj                 = (+381) 12
| gradonačelnik                = Miomir Ilić
| gradonačelnik_stranka   = 
| autooznaka                   = PO
| web_stranica                 = http://www.pozarevac.rs/
}}
'''Požarevac''' je grad u istočnoj [[Srbija|Srbiji]], sa 42.000 stanovnika po posljednjem popisu iz [[2002]]. godine, dok je područje općine po popisu iz iste godine naseljavalo 76.000 stanovnika.
Administrativni je centar Braničevskog okruga.

Historijski gledano, grad je poznat po Požarevačkom sporazumu [[1718]]. godine i sporazumu između vođa Huna Atile i Blede i [[Bizantija|Bizantijske carevine]] [[435]].

U gradu je rođen bivši predsjednik [[Savezna Republika Jugoslavija|Savezne Republike Jugoslavije]] i optuženik za ratne zločine [[Slobodan Milošević]] [[29. august]]a [[1941]].

== Galerija ==
&lt;gallery&gt;
File:Centar-grada-2.jpg| Centar grada
File:Zgrada-SO.jpg| Zgrada općine Požarevac
File:Centar-grada.jpg| Centar Požarevca
File:ParkPozarevac.jpg|Park u Požarevcu
File:Pozarevacki-muzej.jpg| Narodni Muzej Požarevac
File:Cacalica-3.jpg|Park Prirode Čačalica
File:Galery in the birth house of Milena Pavlovic Barilli in Pozarevac, Serbia 17.jpg|Galerija [[Milena Pavlović-Barilli]] u njenoj rodnoj kući u Požarevcu
&lt;/gallery&gt;

== Vanjski linkovi ==
* http://www.pozarevac.rs
* http://www.pozarevac.net {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220603230953/https://www.pozarevac.net/ |date=3. 6. 2022 }}
* http://pozarevac.org {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190130185325/https://pozarevac.org/ |date=30. 1. 2019 }}

{{stub-grad}}
{{Općine u Srbiji}}
{{Commonscat|Požarevac}}

[[Kategorija:Gradovi u Srbiji]]
[[Kategorija:Požarevac|*]]</text>
      <sha1>eird9clo19d6mhwc8xvv50q76qpa7kh</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Vatra (Divlje jagode)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>17835</id>
    <revision>
      <id>3921321</id>
      <parentid>3729457</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T21:22:50Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-45785-73</username>
        <id>184945</id>
      </contributor>
      <comment>&quot;Čarobnjaci&quot; su objavljeni 1983.</comment>
      <origin>3921321</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5198" sha1="17jbavvzyfv5bx3qqyw98xy3v58sb9h" xml:space="preserve">{{Infokutija album | 
| Ime            = Vatra
| Tip izdanja    = Album
| Artist         = [[Divlje jagode|Divljih jagoda]]
| Cover          = Vatra (Divlje jagode).jpg
| Background     = salmon
| Izdat          = 1985
| Produciran     = 1985
| Kuća           = [[Diskoton]]
| Producent(i)   = [[Theo Werdin]]
| Kritike        = 
| Prošli album   = ''[[Čarobnjaci (Divlje jagode)|Čarobnjaci]]''&lt;br/&gt;(1983)
| Ovaj album     = '''''Vatra'''''&lt;br/&gt;(1985)
| Sljedeći album = ''[[Wild Strawberries (Divlje jagode)|Wild Strawberries]]''&lt;br/&gt;(1987)
}}
'''Vatra''' je peti studijski album [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačke]] i [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|jugoslavenske]] [[Hard rock|hard rok]] grupe [[Divlje jagode]]. Snimljen je tokom novembra i decembra 1984. u Studiju [[Radiotelevizija Sarajevo|Radiotelevizije Sarajevo]]., miksan je u februaru 1985. u ''Music Paark Studio'' u [[Bad Homburg vor der Höhe]] nedaleko od [[Frankfurt na Majni|Frankfurta na Majni]]. Objavila ga je [[Sarajevo|sarajevska]] izdavačka kuća ''[[Diskoton]]'' u aprilu iste godine na [[Long play|LP ploči]] i kaseti. Muziku i aranžmane napisao je [[Zele Lipovača|Sead Lipovača]], osim pjesme &quot;Touch me little girl&quot; za koju je muziku i tekst napisao [[Theo Werdin]]. Tekstove za preostale pjesme napisali su [[Alen Islamović|Alija Islamović]] (&quot;Divljakuša&quot;, &quot;Dinamit&quot;, &quot;Cmokni me srce&quot;, &quot;Hopa-cupa&quot;, &quot;Vatra&quot; i &quot;Moja si&quot;) i [[Slobodan Đurasović]] (&quot;Ciganka&quot;, &quot;Let na drugi svijet&quot;). Fotografiju za omot uradio je [[Erol Čolaković]], a dizajn [[Branko Modraković]], dok je producent bio [[Theo Werdin]]. &lt;ref name=&quot;discogs&quot;&gt;{{Cite web|url= https://www.discogs.com/master/286042-Divlje-Jagode-Vatra|title= Divlje jagode - Vatra''|work= discogs.com|access-date= 24. 1. 2024}}&lt;/ref&gt;

== O albumu ==
&quot;Vatra&quot; je muzički gledano nastavak veoma uspješne serije studijskih albuma &quot;[[Motori (Divlje jagode)|Motori]]&quot; i &quot;[[Čarobnjaci (Divlje jagode)|Čarobnjaci]]&quot;, pri čemu su muzičari iz Divljih jagoda pratili najnovije trendove u hard rok i [[heavy metal]] muzici na Zapadu tokom 1980-ih. Novina je dolazak  [[Zlatan Ćehić|Zlatana Čehića &quot;Ćehe&quot;]] na mjesto bas-gitariste, dok se Alija Islamović usredsredio na pjevanje. Kvartet predvođen gitarskim virtuozom Seadom Lipovačom i na ovom muzičkom ostvarenju pokazao je zavidan nivo instrumentalnog muziciranja s čvrstim bubnjevima [[Nasko Budimlić|Naska Budimlića]] i dobrim sviranjem [[Bas-gitara|bas-gitare]] Čehića uz kvalitetno prateće pjevanje. Na ovom albumu posebno se istakao pjevač Islamović, koji je jednako kvalitetno otpjevao brže pjesme i balade.

A-stranu otvara hit pjesma &quot;Ciganka&quot; odsvirana po uzoru na britanske hard rok i heavy metal grupe [[Black Sabbath]], [[Judas Priest]] i [[Saxon]], u kojoj je gitarist Lipovača već na samom početku albuma pokazao vještinu sviranja električne gitare. Za njom slijede heavy metal pjesma &quot;Let na drugi svijet&quot; i hard rok balada &quot;Divljakuša&quot;. A-stranu zatvaraju dvije heavy metal pjesme &quot;Dinamit&quot; i &quot;Cmokni me, srce&quot;.

B-stranu otvaraju &quot;Hopa-cupa&quot; i naslovna &quot;Vatra&quot; odsvirane u hard rok i heavy metal maniru, a nastavlja se pop-rok pjesmom &quot;Touch Me Little Girl&quot; koju je pjevač Islamović otpjevao na [[Engleski jezik|engleskom jeziku]]. Album se završava rok baladom &quot;Moja si&quot;, koja za razliku od njihovih ranijih laganijih pjesama nije ostvarila značajan uspjeh kod publike.
&quot;Vatra&quot; predstavlja jedan od značajnih događaja na jugoslavenskoj i [[Sarajevska škola pop roka|sarajevskoj pop rok sceni]] u 1985. i uspješan je nastavak njihovih prethodnih albuma &quot;[[Motori (Divlje jagode)|Motori]]&quot; i &quot;[[Čarobnjaci (Divlje jagode)|Čarobnjaci]]&quot;.&lt;ref&gt;{{Cite web|url= https://www.metal-archives.com/albums/Divlje_Jagode/Vatra/420681|title= ''Divlje jagode - Vatra''|work= metal-archives.com|access-date= 24. 1. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;discogs&quot;/&gt;

== Spisak pjesama ==
{{tracklist
|headline= Prva strana 
|total_length= 18:16
|title1= Ciganka 
|length1= 3:02
|lyrics1= Slobodan Đurasović	
|music1= Sead Lipovača
|title2= Let na drugi svijet
|length2= 3:08
|lyrics2= Slobodan Đurasović	
|music2= Sead Lipovača
|title3= Divljakuša
|length3= 4:35
|lyrics3= Alija Islamović
|music3= Sead Lipovača
|title4= Dinamit
|length4= 3:40
|lyrics4= Alija Islamović
|music4= Sead Lipovača
|title5= Cmokni me, srce
|length5= 3:51
|lyrics5= Alija Islamović
|music5=  
}}
{{tracklist
|headline=Druga strana
|total_length= 16:43
|title1= Hopa-cupa
|length1= 4:08
|lyrics1= Alija Islamović
|music1= Sead Lipovača
|title2= Vatra
|length2= 3:47
|lyrics2= Alija Islamović
|music2= Sead Lipovača
|title3= Touch me little girl
|length3= 5:37
|lyrics3= Theo Werdin
|music3= Theo Werdin
|title4= Moja si
|length4= 3:11
|lyrics4= Alija Islamović
|music4= Sead Lipovača 
}}

== Članovi grupe ==
*[[Zele Lipovača|Sead Lipovača &quot;Zele&quot;]] – [[električna gitara]]
*[[Alen Islamović]] – vokal
*[[Nasko Budimlić]] – [[bubnjevi]]
*[[Zlatan Ćehić]] &quot;Ćeha&quot; – [[bas-gitara]], prateći vokal


== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Divlje jagode}}

[[Kategorija:Albumi iz 1985.]]
[[Kategorija:Albumi Divljih jagoda]]
[[Kategorija:Albumi u izdanju Diskotona]]</text>
      <sha1>17jbavvzyfv5bx3qqyw98xy3v58sb9h</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ruzmarin</title>
    <ns>0</ns>
    <id>22543</id>
    <revision>
      <id>3921379</id>
      <parentid>3904331</parentid>
      <timestamp>2026-08-21T09:41:12Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 2 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3921379</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5173" sha1="h39zopjzd0w82zl53mbdh0dist5wlb1" xml:space="preserve">{{Taksokvir
| boja = lightgreen
| naziv = Ruzmarin
| slika = Rosmarinus_officinalis_-_Köhler–s_Medizinal-Pflanzen-258.jpg
| slika_širina = 220px
| slika_opis = Ruzmarin (''Rosmarinus officinalis'')
| regnum = [[Biljke|Plantae]]
| divisio = [[Magnoliophyta]]
| subclassis = [[Magnoliopsida]]
| ordo = [[Lamiales]]
| familia = [[Usnatice|Lamiaceae]]
| genus = ''[[Rosmarinus]]''
| species = '''''R. officinalis'''''
| dvoimeno = ''Rosmarinus officinalis''
| dvoimeno_autorstvo = Carolus Linnaeus
}}
'''Ruzmarin''' ili '''ružmarin''' ({{lat|Rosmarinus officinalis}}) je višegodišnja ljekovita i [[začin]]ska [[biljka]] iz porodice usnatica. 
[[Datoteka:Rosemary_bush.jpg|lijevo|thumb|Ruzmarin grm]]
[[Datoteka:Rosmarinus_officinalis_0003.JPG|thumb|lijevo|Ruzmarin cvijet]]
[[Datoteka:Rosemary_white_bg.jpg|thumb|lijevo|Ruzmarin list]]

== Karakteristike ==
Raste kao grm i zbog aromatičnih listova upotrebljava kao začin. Potiče sa [[Mediteran]]a. Može da naraste i preko 1,5 m visine. Bolje raste u toplijim krajevima ali nije osjetljiv na [[mraz]] te može uspijevati i u hladnijim predjelima. Cvijeta od marta do oktobra, ali u toplijim krajevima cvijet se može naći cijele godine. Sjeme sazrijeva između augusta i oktobra. Cvjetovi su hemafrodični, to jest sadrže i tučak i prašnike (muške i ženske organe potrebne za razmnožavanje).

==Hemijski sastav==
[[Datoteka:Rosemary (রোজমেরী).JPG|thumb|right]]
List i cvijet sadrže [[eterično ulje]] koje je prijatnog mirisa i ljutog okusa. Ulje sadrži kamfor, borneol, pinen, kamfen, cineol. List sadrži i tanine, saponine i nekih druge gorke materija (amara).

== Upotreba ==
Igličasti listovi ruzmarina upotrebljavaju se u ishrani još od rimskog doba, posebno za poboljšanje probave. U savremenoj kuhinji ruzmarin se koristi u gotovo svim jelima [[Mediteranska kuhinja|mediteranske kuhinje]], a posebnu notu daje i jelima od piletine i divljači. Prema svjetskim farmakopejama ruzmarin je zvanična ljekovita biljka&lt;ref&gt;Britanska farmakopeja: B.P.C(1973), Brit.Herb.Pharm(1983)&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;The Complete German Comission E Monographs 1988. Američko izdanje. Str. 197.&lt;/ref&gt;. Eterično ulje je veoma cijenjeno i koristi se u medicini i kozmetici. U kozmetici se koristi u proizvodnji parfema, sapuna i šampona. Skoro je nezaobilazan sastojak šampona protiv peruti i opadanja kose.  Potrebno je oko 200 kilograma grančica u cvijetu da bi se dobio jedan litar eteričnog ulja. Ruzmarin je medonosna biljka i koristi se za ispašu pčela. Med od ruzmarina je taman i veoma cijenjen.

== Upotreba u medicini ==
Hemijski sastojci koji se mogu naći u ruzmarinu djeluje kao holagog i holeretik. Biljka djeluje i kao: antispetik, emenagog, hipertenzer, stomahik, antireumatik, antineuralkik. Indikacije su kod bolesti jetre, insuficijencija i začepljenje, insuficijencija žuči, ciroza jetre&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://jetra.org/ciroza-jetre/ |title=Ruzmarin i bolesti jetre |access-date=12. 1. 2015 |archive-date=29. 12. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20141229120106/http://jetra.org/ciroza-jetre/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; s ascitesom i uvećanjem, žutice (posebno hepatocelularna i postrukciona), holecistitisi i holelitijaza. Dismenoreje, leukoreja, astma, bronhitis hronični, gripa, kolitis i dijareja. Hipotenzija. Atonična dispepsija. Reumatizam i kostobolja. Migrene. Opća astenija.

== Primjena u narodnoj medicini ==
Može se naći informacija&lt;ref&gt;Richard Willfort, Gesundheit durch Heilkräuter June 2010&lt;/ref&gt;, ako se ruzmarin skuha sa kozijim milijekom, i koristi kao obloga, pomaže kod liječenja raka kože. Čaj od ruzmarina&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.prirodnamedicina.com/caj-od-ruzmarina/ |title=Čaj od ruzmarina |access-date=12. 1. 2015 |archive-date=25. 5. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150525214135/http://www.prirodnamedicina.com/caj-od-ruzmarina/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; i korišten u prahu kao začin stimuliše izlučivanje žuči, želučane kiseline, jača nervni sitem, pojačava apetit. Koristi se protiv kostobolje i reumatizma. Ostali načini korištenja ruzmarina u alternativnoj medicini is isti kao u u savreminoj medicini.

== Također pogledajte ==
*[[Lista začina]]

== Literatura ==
* Dr. Enes Hasanagić, ''Ljekovito bilje i jetra'' str.54, 64, 84, 108, 128, 148, 158, 172, 179, 217. Svjetlost, Sarajevo, 1984.
* Richard Willfort, Gesundheit durch Heilkräuter June 2010

==Reference==
{{refspisak}}

== Vanjski izvori ==
{{Commonscat|Rosmarinus officinalis}}
*[http://www.pfaf.org/user/Plant.aspx?LatinName=Rosmarinus+officinalis  PFAF database Rosmarinus officinale]
*[http://www.prirodnamedicina.com/caj-od-ruzmarina/ Prirodna medicina - Ruzmarin] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150525214135/http://www.prirodnamedicina.com/caj-od-ruzmarina/ |date=25. 5. 2015 }}
*[http://jetra.org/ciroza-jetre/ Ciroza jetre - Ruzmarin] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141229120106/http://jetra.org/ciroza-jetre/ |date=29. 12. 2014 }}

{{Začini}}

[[Kategorija:Začini]]
[[Kategorija:Lamiaceae]]
[[Kategorija:Ljekovito bilje]]
[[Kategorija:Žbunovi]]
[[Kategorija:Aditivi sa E-brojem]]</text>
      <sha1>h39zopjzd0w82zl53mbdh0dist5wlb1</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor o Wikipediji:Pravopis bosanskog jezika</title>
    <ns>5</ns>
    <id>23928</id>
    <revision>
      <id>3921304</id>
      <parentid>3664906</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T15:22:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Tulum387</username>
        <id>155909</id>
      </contributor>
      <comment>/* Pisanje procenata */ novi odlomak</comment>
      <origin>3921304</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8074" sha1="nfkrr0pqx0gzjh26i9snvdcgaehbvei" xml:space="preserve">{{Stranica_za_razgovor}}

== Kako napraviti bibliografsku referencu? ==

Može li ko staviti pravilno citiranje književnog izvora? --[[Korisnik:Benko|Benjamin]] 21:58, 24 juli 2006 (CEST)

== Ovo je Pravopis Bosanskog Jezika ==

Moze li upravnik ove teme, molim!, ispraviti naslov prvog poglavlja u kojem stoji '''&quot;Pravopis Bosanskoga jezika&quot;''' jer se po pravilima '''bosanskoga jezika''' u ovoj situaciji &quot;bosanski jezik&quot; pise malim pocetnim slovom. (!!!) Hvala. [[Korisnik:Jasmin A.|Jale]] 15:06, 9 august 2006 (CEST)

== Pisanje datuma ==
Nedavno su na sh.wiki raspravljali o pisanju datuma.

U raspravi se javila i [http://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedia:Pijaca-%D0%9F%D0%B8%D1%98%D0%B0%D1%86%D0%B0&amp;diff=835330&amp;oldid=835247 Maduixa.]

Maduixa (čita se Maduiša) je navela ova rješenja (po ''pravopisu'' iz 1960.):&lt;br&gt;
* 1. 8. 2011.
* 1. VIII 2011.
* 1. avgust 2011.

Također sam vidio neke članke koji su nedavno ''adaptirani'' sa sh.wiki.

Iz tih razloga odlučio sam provjeriti kakvo je stanje na [[Wikipedia na bosanskom jeziku|Wikipediji na bosanskom jeziku]], te sam pronašao u članku o [[Pravopis bosanskog jezika#Tačka|Pravopisu]], u dijelu koji se odnosi na [[Pravopis bosanskog jezika#Tačka|tačku]] kao pravopisni znak, da se ovako govori:

{{Citat|Iza arapskih rednih brojeva ne piše se tačka onda kada iza nje slijedi zarez, crta sa značenjem do, kosa crta, zagrada}}
----
Izvori govore drugačije:&lt;br&gt;
Bulić, Refik. ''Bosanski jezik u praksi i normi'', PrintCom, Tuzla, 1999., {{ISBN|9958-9726-7-0}}, str. 24
{{Citat|U ostalim slučajevima pisanje nule u takvu položaju u datumima predstavlja samo grafičko opterećenje i nema nikakvu funkciju. U pisanju datuma zapaža se još jedna česta pojava: godina se u datumu označava skraćenicom g.|Bulić, 1999., 24.}}

:''&lt;small&gt;Bulića sam citirao kao potvrdu za ne navođenje ''vodećih'' nula.&lt;/small&gt;''


Donji su citati iz Halilovića:

''Halilović, Senahid. '''Pravopis bosanskoga jezika''', Kulturno društvo Bošnjaka „Preporod“, Sarajevo, 1996.''

* str. 75., § 320. Zarez se stavlja između imena mjesta u kome je nešto napisano, tiskano i sl. i datuma (jer je to nizanje naporednih dijelova):

:: ''Sarajevo, 3. IX 1985.''

* str. 59., § 246. Na kraju izdvojenoga datuma, iza rednoga broja za godinu piše se tačka:

:: ''Sarajevo, 3. IX 1985.''&lt;br&gt;
:: ''U Sarajevu 13. 9. 1985.''&lt;br&gt;

* str. 59., § 247. Iza arapskih rednih brojeva piše se tačka i onda kada iza nje slijedi zarez, crta sa značenjem ''do'', kosa crta, zagrada:

:: (1) ''Diplomirao je 1979./80. godine.'' – (2) ''Nagrađeni su oni koji su zauzeli 1., 2., 3. i 4. mjesto.'' – (3) ''Vidi na str. 8., 12., 15. i 114.'' – (4) ''Seid Vehab Ilhamija (1773.–1821.), jedan'' ''&lt;tt&gt;&lt;font color=&quot;darkred&quot;&gt;(…)&lt;/font&gt;&lt;/tt&gt;''

* str. 60.
:: (1) ''Koje je godine rođen sarajevski ljetopisac Mula Mustafa Bašeskija — 1731. ili 1732?'' – (2) ''Avdo Karabegović Hasanbegov rođen je kada u Musa Ćazim Ćatić — 1878., a umro je 1900. tako mlad, u svojoj 22!''

* str. 140., § 605. Grčki i latinski dvoglasnici ''au'', ''eu'' u naš jezik prenose se dvojako:

:: a) najčešće ostaju samoglasnici ''a'' + ''u'', ''e'' + ''u'': ''august'', ''August'', ''autonomija'', ''autoritet'', ''inauguracija'', ''kaucija'', ''laureat'', ''Klaudije''; ''eufemizam'', ''neutralan'', ''pseudo'', ''pneumonija'', ''Europa'' (mitsko lice), ''&lt;tt&gt;&lt;font color=&quot;darkred&quot;&gt;(…)&lt;/font&gt;&lt;/tt&gt;''.

::: ''&lt;small&gt;Članak [[Evropa (mitologija)]] treba biti premješten na [[Europa (mitologija)]]. Jer je jedno [[Evropa]] kao kontinent, a drugo je mitska [[Europa]].&lt;/small&gt;''

* str. 94., § 409. Kosa crta služi za označavanje razdoblja koje se proteže između dvije kalendarske jedinice (najčešće između dvije godine, ali i između dva dana, dva stoljeća i dr.):

::(1) ''Mehmed Meša Selimović bio je gimnazijski profesor u Tuzli 1936./37. školske godine.'' – (2) ''Noć 26./27. februara 1995. (1415. po H.) bila je uoči Lejletul-kadra.''

* str. 283., u pravopisnom rječniku donosi:
:: '''jul(i)''', ''gen.'' jula
:: '''julski'''
:: '''jun(i)''', ''gen.'' juna

{{Citat|Prihvativši se izrade ovoga pravopisa augusta 1992., pripremili smo prijedlog i dali ga u ljeto 1993. na raspravu.|Halilović, 1996., str. 6.}}

{{Citat|Poslije obavljenoga posla, krajem augusta 1995., dostavili smo rukopis na uvid, raspravu i recenziranje članovima Komisije.|Halilović, 1996., str. 7.}}

{{Citat|Pročišćeni rukopis Komisija je prihvatila 11. novembra 1995.|Halilović, 1996., str. 7.}}

Jedno je pisati ''Osmi mart'' (8. mart) ili ''Prvi maj'' (1. maj) kao naziv praznika i/ili spomen-dana, nešto je sasvim drugo napisati [[8. mart]] [[1995]]., jer to nije dobar oblik, već treba biti [[8. mart]]a [[1995]].

Izgleda da još postoji kolebanje o potrebi upotrebe tačke uz redne brojeve.

Zaključno:&lt;br&gt;
:U [[bosanski jezik|bosanskome jeziku]] ispravno je (po gore navedenom izvoru):&lt;br&gt;
:* 1. 9. 2011.
:* 1. IX 2011.
:* 1. septembra 2011.

Treba razmisliti i o [[MediaWiki:Signature]] kako bi se i u tom ''sadržaju'' uskladilo ispisivanje potpisa. Pravopis bosanskoga jezika traži ''tačku'' iza arapskih brojeva (ako su istovremeno i redni). -- [[Korisnik:Bugoslav|Bugoslav]] 13:56, 13 septembar 2011 (CEST)

== Naprimjer, između ==

Ovdje treba zamijeniti &quot;na primjer&quot; sa &quot;naprimjer&quot;. :) --[[Korisnik:Munjanes|Munjanes]] ([[Razgovor sa korisnikom:Munjanes|razgovor]]) 23:17, 24 august 2014 (CEST)
: Ispraviti: izmedju -&gt; između --[[Korisnik:Munja|Munja]] ([[Razgovor sa korisnikom:Munja|razgovor]]) 01:32, 16 septembar 2015 (CEST)

== Opće itd. ==

505. U bosanskom jeziku samo je: opći, općina, općenito, uopće i sl. (crkvenoslavenski su likovi opšti, opština i sl.). Oblici sveštenik i svećenik (i izvedenice) različitog su značenja: prvi se odnosi na osobu koja obavlja službu u Srpskoj pravoslavnoj crkvi, a drugi na osobu koja obavlja službu u bilo kojoj crkvi osim spomenute.  ''' 

Inače stoji u Pravopisu bosanskog jezika Senahid Halilović 1996 u odjeljku glasovi Č i Ć pa bilo bi lijepo da neko doda to u taj odjeljak.'''

--[[Korisnik:Athbos7|Athbos7]] ([[Razgovor sa korisnikom:Athbos7|razgovor]]) 14:13, 17 april 2015 (CEST)

== Premještanje ==

Treba premjestiti na [[Wikipedia:Pravopis]] jer ne govori o članku, radi se o Wiki-pravilu. --[[Korisnik:Munja|Munja]] ([[Razgovor s korisnikom:Munja|razgovor]]) 11:56, 15 juni 2018 (CEST)
:{{urađeno}} {{like}}--- [[Korisnik:C3r4|CH&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;OHCl&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|&lt;sup&gt;dodaj H&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;O&lt;/sup&gt;]] 19:43, 24 juni 2018 (CEST)

== Pisanje procenata ==

Šaltajući kroz Nedavne, uvidio sam da imamo različite načine pisanja postotaka, neki broj od znaka odvajaju bjelinom, neki ne. Prvo sam htio sugerisati odmah i ukazati na to šta je ispravno (mislim da je bez bjeline), ali nisam imao konkretnu referencu da se na nju pozovem.

Nisam ni uspio pronaći podatak o tome u online verziji bosanskog Pravopisa Senahida Halilovića, kojom se inače vodim kad imam ovakve nedoumice, a čini mi se da on ovu temu nije nikako ni obradio (možda mu je bila prebanalna, ko će znat'). Pogledao sam i [[Wikipedia:Pravilno-nepravilno u bosanskom jeziku|Pravilno-nepravilno u bosanskom jeziku]], ali ni tamo objašnjenja.

Kontam pitanje je više tehničko negoli gramatičko, a čini mi se da ipak ima smisla postaviti ga ovdje, kako bismo eventualno imali jedno ustaljeno pravilo kojeg ćemo se svi držati.

S druge strane, npr. Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje u svojoj online verziji pravopisa [https://pravopis.hr/pravilo/znak-za-postotak/85/ izričito navodi da se znak za postotak odvaja bjelinom od broja], dakle '''63 %''', a ne '''63%'''.

Iskreno, uvijek sam pisao bez bjeline, pa me zanima šta i kako dalje i šta je ispravno, ne nužno gramatički, nego kod nas na Wikipediji, jer nekad i mi odudaramo od pravila. &lt;span style=&quot;font-family:Segoe print; color:Maroon; text-shadow:green 0.2em 0.2em 0.4em;&quot;&gt;[[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]&lt;/span&gt; 17:22, 20 august 2026 (CEST)</text>
      <sha1>nfkrr0pqx0gzjh26i9snvdcgaehbvei</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3921308</id>
      <parentid>3921304</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T15:48:34Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>GoodBosnian</username>
        <id>170315</id>
      </contributor>
      <comment>/* Pisanje procenata */ odgovor</comment>
      <origin>3921308</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8285" sha1="jcnttq2tskiyfg7q260s850ki0jdrul" xml:space="preserve">{{Stranica_za_razgovor}}

== Kako napraviti bibliografsku referencu? ==

Može li ko staviti pravilno citiranje književnog izvora? --[[Korisnik:Benko|Benjamin]] 21:58, 24 juli 2006 (CEST)

== Ovo je Pravopis Bosanskog Jezika ==

Moze li upravnik ove teme, molim!, ispraviti naslov prvog poglavlja u kojem stoji '''&quot;Pravopis Bosanskoga jezika&quot;''' jer se po pravilima '''bosanskoga jezika''' u ovoj situaciji &quot;bosanski jezik&quot; pise malim pocetnim slovom. (!!!) Hvala. [[Korisnik:Jasmin A.|Jale]] 15:06, 9 august 2006 (CEST)

== Pisanje datuma ==
Nedavno su na sh.wiki raspravljali o pisanju datuma.

U raspravi se javila i [http://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedia:Pijaca-%D0%9F%D0%B8%D1%98%D0%B0%D1%86%D0%B0&amp;diff=835330&amp;oldid=835247 Maduixa.]

Maduixa (čita se Maduiša) je navela ova rješenja (po ''pravopisu'' iz 1960.):&lt;br&gt;
* 1. 8. 2011.
* 1. VIII 2011.
* 1. avgust 2011.

Također sam vidio neke članke koji su nedavno ''adaptirani'' sa sh.wiki.

Iz tih razloga odlučio sam provjeriti kakvo je stanje na [[Wikipedia na bosanskom jeziku|Wikipediji na bosanskom jeziku]], te sam pronašao u članku o [[Pravopis bosanskog jezika#Tačka|Pravopisu]], u dijelu koji se odnosi na [[Pravopis bosanskog jezika#Tačka|tačku]] kao pravopisni znak, da se ovako govori:

{{Citat|Iza arapskih rednih brojeva ne piše se tačka onda kada iza nje slijedi zarez, crta sa značenjem do, kosa crta, zagrada}}
----
Izvori govore drugačije:&lt;br&gt;
Bulić, Refik. ''Bosanski jezik u praksi i normi'', PrintCom, Tuzla, 1999., {{ISBN|9958-9726-7-0}}, str. 24
{{Citat|U ostalim slučajevima pisanje nule u takvu položaju u datumima predstavlja samo grafičko opterećenje i nema nikakvu funkciju. U pisanju datuma zapaža se još jedna česta pojava: godina se u datumu označava skraćenicom g.|Bulić, 1999., 24.}}

:''&lt;small&gt;Bulića sam citirao kao potvrdu za ne navođenje ''vodećih'' nula.&lt;/small&gt;''


Donji su citati iz Halilovića:

''Halilović, Senahid. '''Pravopis bosanskoga jezika''', Kulturno društvo Bošnjaka „Preporod“, Sarajevo, 1996.''

* str. 75., § 320. Zarez se stavlja između imena mjesta u kome je nešto napisano, tiskano i sl. i datuma (jer je to nizanje naporednih dijelova):

:: ''Sarajevo, 3. IX 1985.''

* str. 59., § 246. Na kraju izdvojenoga datuma, iza rednoga broja za godinu piše se tačka:

:: ''Sarajevo, 3. IX 1985.''&lt;br&gt;
:: ''U Sarajevu 13. 9. 1985.''&lt;br&gt;

* str. 59., § 247. Iza arapskih rednih brojeva piše se tačka i onda kada iza nje slijedi zarez, crta sa značenjem ''do'', kosa crta, zagrada:

:: (1) ''Diplomirao je 1979./80. godine.'' – (2) ''Nagrađeni su oni koji su zauzeli 1., 2., 3. i 4. mjesto.'' – (3) ''Vidi na str. 8., 12., 15. i 114.'' – (4) ''Seid Vehab Ilhamija (1773.–1821.), jedan'' ''&lt;tt&gt;&lt;font color=&quot;darkred&quot;&gt;(…)&lt;/font&gt;&lt;/tt&gt;''

* str. 60.
:: (1) ''Koje je godine rođen sarajevski ljetopisac Mula Mustafa Bašeskija — 1731. ili 1732?'' – (2) ''Avdo Karabegović Hasanbegov rođen je kada u Musa Ćazim Ćatić — 1878., a umro je 1900. tako mlad, u svojoj 22!''

* str. 140., § 605. Grčki i latinski dvoglasnici ''au'', ''eu'' u naš jezik prenose se dvojako:

:: a) najčešće ostaju samoglasnici ''a'' + ''u'', ''e'' + ''u'': ''august'', ''August'', ''autonomija'', ''autoritet'', ''inauguracija'', ''kaucija'', ''laureat'', ''Klaudije''; ''eufemizam'', ''neutralan'', ''pseudo'', ''pneumonija'', ''Europa'' (mitsko lice), ''&lt;tt&gt;&lt;font color=&quot;darkred&quot;&gt;(…)&lt;/font&gt;&lt;/tt&gt;''.

::: ''&lt;small&gt;Članak [[Evropa (mitologija)]] treba biti premješten na [[Europa (mitologija)]]. Jer je jedno [[Evropa]] kao kontinent, a drugo je mitska [[Europa]].&lt;/small&gt;''

* str. 94., § 409. Kosa crta služi za označavanje razdoblja koje se proteže između dvije kalendarske jedinice (najčešće između dvije godine, ali i između dva dana, dva stoljeća i dr.):

::(1) ''Mehmed Meša Selimović bio je gimnazijski profesor u Tuzli 1936./37. školske godine.'' – (2) ''Noć 26./27. februara 1995. (1415. po H.) bila je uoči Lejletul-kadra.''

* str. 283., u pravopisnom rječniku donosi:
:: '''jul(i)''', ''gen.'' jula
:: '''julski'''
:: '''jun(i)''', ''gen.'' juna

{{Citat|Prihvativši se izrade ovoga pravopisa augusta 1992., pripremili smo prijedlog i dali ga u ljeto 1993. na raspravu.|Halilović, 1996., str. 6.}}

{{Citat|Poslije obavljenoga posla, krajem augusta 1995., dostavili smo rukopis na uvid, raspravu i recenziranje članovima Komisije.|Halilović, 1996., str. 7.}}

{{Citat|Pročišćeni rukopis Komisija je prihvatila 11. novembra 1995.|Halilović, 1996., str. 7.}}

Jedno je pisati ''Osmi mart'' (8. mart) ili ''Prvi maj'' (1. maj) kao naziv praznika i/ili spomen-dana, nešto je sasvim drugo napisati [[8. mart]] [[1995]]., jer to nije dobar oblik, već treba biti [[8. mart]]a [[1995]].

Izgleda da još postoji kolebanje o potrebi upotrebe tačke uz redne brojeve.

Zaključno:&lt;br&gt;
:U [[bosanski jezik|bosanskome jeziku]] ispravno je (po gore navedenom izvoru):&lt;br&gt;
:* 1. 9. 2011.
:* 1. IX 2011.
:* 1. septembra 2011.

Treba razmisliti i o [[MediaWiki:Signature]] kako bi se i u tom ''sadržaju'' uskladilo ispisivanje potpisa. Pravopis bosanskoga jezika traži ''tačku'' iza arapskih brojeva (ako su istovremeno i redni). -- [[Korisnik:Bugoslav|Bugoslav]] 13:56, 13 septembar 2011 (CEST)

== Naprimjer, između ==

Ovdje treba zamijeniti &quot;na primjer&quot; sa &quot;naprimjer&quot;. :) --[[Korisnik:Munjanes|Munjanes]] ([[Razgovor sa korisnikom:Munjanes|razgovor]]) 23:17, 24 august 2014 (CEST)
: Ispraviti: izmedju -&gt; između --[[Korisnik:Munja|Munja]] ([[Razgovor sa korisnikom:Munja|razgovor]]) 01:32, 16 septembar 2015 (CEST)

== Opće itd. ==

505. U bosanskom jeziku samo je: opći, općina, općenito, uopće i sl. (crkvenoslavenski su likovi opšti, opština i sl.). Oblici sveštenik i svećenik (i izvedenice) različitog su značenja: prvi se odnosi na osobu koja obavlja službu u Srpskoj pravoslavnoj crkvi, a drugi na osobu koja obavlja službu u bilo kojoj crkvi osim spomenute.  ''' 

Inače stoji u Pravopisu bosanskog jezika Senahid Halilović 1996 u odjeljku glasovi Č i Ć pa bilo bi lijepo da neko doda to u taj odjeljak.'''

--[[Korisnik:Athbos7|Athbos7]] ([[Razgovor sa korisnikom:Athbos7|razgovor]]) 14:13, 17 april 2015 (CEST)

== Premještanje ==

Treba premjestiti na [[Wikipedia:Pravopis]] jer ne govori o članku, radi se o Wiki-pravilu. --[[Korisnik:Munja|Munja]] ([[Razgovor s korisnikom:Munja|razgovor]]) 11:56, 15 juni 2018 (CEST)
:{{urađeno}} {{like}}--- [[Korisnik:C3r4|CH&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;OHCl&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|&lt;sup&gt;dodaj H&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;O&lt;/sup&gt;]] 19:43, 24 juni 2018 (CEST)

== Pisanje procenata ==

Šaltajući kroz Nedavne, uvidio sam da imamo različite načine pisanja postotaka, neki broj od znaka odvajaju bjelinom, neki ne. Prvo sam htio sugerisati odmah i ukazati na to šta je ispravno (mislim da je bez bjeline), ali nisam imao konkretnu referencu da se na nju pozovem.

Nisam ni uspio pronaći podatak o tome u online verziji bosanskog Pravopisa Senahida Halilovića, kojom se inače vodim kad imam ovakve nedoumice, a čini mi se da on ovu temu nije nikako ni obradio (možda mu je bila prebanalna, ko će znat'). Pogledao sam i [[Wikipedia:Pravilno-nepravilno u bosanskom jeziku|Pravilno-nepravilno u bosanskom jeziku]], ali ni tamo objašnjenja.

Kontam pitanje je više tehničko negoli gramatičko, a čini mi se da ipak ima smisla postaviti ga ovdje, kako bismo eventualno imali jedno ustaljeno pravilo kojeg ćemo se svi držati.

S druge strane, npr. Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje u svojoj online verziji pravopisa [https://pravopis.hr/pravilo/znak-za-postotak/85/ izričito navodi da se znak za postotak odvaja bjelinom od broja], dakle '''63 %''', a ne '''63%'''.

Iskreno, uvijek sam pisao bez bjeline, pa me zanima šta i kako dalje i šta je ispravno, ne nužno gramatički, nego kod nas na Wikipediji, jer nekad i mi odudaramo od pravila. &lt;span style=&quot;font-family:Segoe print; color:Maroon; text-shadow:green 0.2em 0.2em 0.4em;&quot;&gt;[[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]&lt;/span&gt; 17:22, 20 august 2026 (CEST)

:Ako odeš na pravopis.ba, i ukucaš u pretragu “posto”, izbaci primjer 7%, dakle zajedno. [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 17:48, 20 august 2026 (CEST)</text>
      <sha1>jcnttq2tskiyfg7q260s850ki0jdrul</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3921310</id>
      <parentid>3921308</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T16:02:02Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Tulum387</username>
        <id>155909</id>
      </contributor>
      <comment>/* Pisanje procenata */ odgovor</comment>
      <origin>3921310</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8501" sha1="psg8h4gxiu4unehwrvry8a9twus9p2l" xml:space="preserve">{{Stranica_za_razgovor}}

== Kako napraviti bibliografsku referencu? ==

Može li ko staviti pravilno citiranje književnog izvora? --[[Korisnik:Benko|Benjamin]] 21:58, 24 juli 2006 (CEST)

== Ovo je Pravopis Bosanskog Jezika ==

Moze li upravnik ove teme, molim!, ispraviti naslov prvog poglavlja u kojem stoji '''&quot;Pravopis Bosanskoga jezika&quot;''' jer se po pravilima '''bosanskoga jezika''' u ovoj situaciji &quot;bosanski jezik&quot; pise malim pocetnim slovom. (!!!) Hvala. [[Korisnik:Jasmin A.|Jale]] 15:06, 9 august 2006 (CEST)

== Pisanje datuma ==
Nedavno su na sh.wiki raspravljali o pisanju datuma.

U raspravi se javila i [http://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedia:Pijaca-%D0%9F%D0%B8%D1%98%D0%B0%D1%86%D0%B0&amp;diff=835330&amp;oldid=835247 Maduixa.]

Maduixa (čita se Maduiša) je navela ova rješenja (po ''pravopisu'' iz 1960.):&lt;br&gt;
* 1. 8. 2011.
* 1. VIII 2011.
* 1. avgust 2011.

Također sam vidio neke članke koji su nedavno ''adaptirani'' sa sh.wiki.

Iz tih razloga odlučio sam provjeriti kakvo je stanje na [[Wikipedia na bosanskom jeziku|Wikipediji na bosanskom jeziku]], te sam pronašao u članku o [[Pravopis bosanskog jezika#Tačka|Pravopisu]], u dijelu koji se odnosi na [[Pravopis bosanskog jezika#Tačka|tačku]] kao pravopisni znak, da se ovako govori:

{{Citat|Iza arapskih rednih brojeva ne piše se tačka onda kada iza nje slijedi zarez, crta sa značenjem do, kosa crta, zagrada}}
----
Izvori govore drugačije:&lt;br&gt;
Bulić, Refik. ''Bosanski jezik u praksi i normi'', PrintCom, Tuzla, 1999., {{ISBN|9958-9726-7-0}}, str. 24
{{Citat|U ostalim slučajevima pisanje nule u takvu položaju u datumima predstavlja samo grafičko opterećenje i nema nikakvu funkciju. U pisanju datuma zapaža se još jedna česta pojava: godina se u datumu označava skraćenicom g.|Bulić, 1999., 24.}}

:''&lt;small&gt;Bulića sam citirao kao potvrdu za ne navođenje ''vodećih'' nula.&lt;/small&gt;''


Donji su citati iz Halilovića:

''Halilović, Senahid. '''Pravopis bosanskoga jezika''', Kulturno društvo Bošnjaka „Preporod“, Sarajevo, 1996.''

* str. 75., § 320. Zarez se stavlja između imena mjesta u kome je nešto napisano, tiskano i sl. i datuma (jer je to nizanje naporednih dijelova):

:: ''Sarajevo, 3. IX 1985.''

* str. 59., § 246. Na kraju izdvojenoga datuma, iza rednoga broja za godinu piše se tačka:

:: ''Sarajevo, 3. IX 1985.''&lt;br&gt;
:: ''U Sarajevu 13. 9. 1985.''&lt;br&gt;

* str. 59., § 247. Iza arapskih rednih brojeva piše se tačka i onda kada iza nje slijedi zarez, crta sa značenjem ''do'', kosa crta, zagrada:

:: (1) ''Diplomirao je 1979./80. godine.'' – (2) ''Nagrađeni su oni koji su zauzeli 1., 2., 3. i 4. mjesto.'' – (3) ''Vidi na str. 8., 12., 15. i 114.'' – (4) ''Seid Vehab Ilhamija (1773.–1821.), jedan'' ''&lt;tt&gt;&lt;font color=&quot;darkred&quot;&gt;(…)&lt;/font&gt;&lt;/tt&gt;''

* str. 60.
:: (1) ''Koje je godine rođen sarajevski ljetopisac Mula Mustafa Bašeskija — 1731. ili 1732?'' – (2) ''Avdo Karabegović Hasanbegov rođen je kada u Musa Ćazim Ćatić — 1878., a umro je 1900. tako mlad, u svojoj 22!''

* str. 140., § 605. Grčki i latinski dvoglasnici ''au'', ''eu'' u naš jezik prenose se dvojako:

:: a) najčešće ostaju samoglasnici ''a'' + ''u'', ''e'' + ''u'': ''august'', ''August'', ''autonomija'', ''autoritet'', ''inauguracija'', ''kaucija'', ''laureat'', ''Klaudije''; ''eufemizam'', ''neutralan'', ''pseudo'', ''pneumonija'', ''Europa'' (mitsko lice), ''&lt;tt&gt;&lt;font color=&quot;darkred&quot;&gt;(…)&lt;/font&gt;&lt;/tt&gt;''.

::: ''&lt;small&gt;Članak [[Evropa (mitologija)]] treba biti premješten na [[Europa (mitologija)]]. Jer je jedno [[Evropa]] kao kontinent, a drugo je mitska [[Europa]].&lt;/small&gt;''

* str. 94., § 409. Kosa crta služi za označavanje razdoblja koje se proteže između dvije kalendarske jedinice (najčešće između dvije godine, ali i između dva dana, dva stoljeća i dr.):

::(1) ''Mehmed Meša Selimović bio je gimnazijski profesor u Tuzli 1936./37. školske godine.'' – (2) ''Noć 26./27. februara 1995. (1415. po H.) bila je uoči Lejletul-kadra.''

* str. 283., u pravopisnom rječniku donosi:
:: '''jul(i)''', ''gen.'' jula
:: '''julski'''
:: '''jun(i)''', ''gen.'' juna

{{Citat|Prihvativši se izrade ovoga pravopisa augusta 1992., pripremili smo prijedlog i dali ga u ljeto 1993. na raspravu.|Halilović, 1996., str. 6.}}

{{Citat|Poslije obavljenoga posla, krajem augusta 1995., dostavili smo rukopis na uvid, raspravu i recenziranje članovima Komisije.|Halilović, 1996., str. 7.}}

{{Citat|Pročišćeni rukopis Komisija je prihvatila 11. novembra 1995.|Halilović, 1996., str. 7.}}

Jedno je pisati ''Osmi mart'' (8. mart) ili ''Prvi maj'' (1. maj) kao naziv praznika i/ili spomen-dana, nešto je sasvim drugo napisati [[8. mart]] [[1995]]., jer to nije dobar oblik, već treba biti [[8. mart]]a [[1995]].

Izgleda da još postoji kolebanje o potrebi upotrebe tačke uz redne brojeve.

Zaključno:&lt;br&gt;
:U [[bosanski jezik|bosanskome jeziku]] ispravno je (po gore navedenom izvoru):&lt;br&gt;
:* 1. 9. 2011.
:* 1. IX 2011.
:* 1. septembra 2011.

Treba razmisliti i o [[MediaWiki:Signature]] kako bi se i u tom ''sadržaju'' uskladilo ispisivanje potpisa. Pravopis bosanskoga jezika traži ''tačku'' iza arapskih brojeva (ako su istovremeno i redni). -- [[Korisnik:Bugoslav|Bugoslav]] 13:56, 13 septembar 2011 (CEST)

== Naprimjer, između ==

Ovdje treba zamijeniti &quot;na primjer&quot; sa &quot;naprimjer&quot;. :) --[[Korisnik:Munjanes|Munjanes]] ([[Razgovor sa korisnikom:Munjanes|razgovor]]) 23:17, 24 august 2014 (CEST)
: Ispraviti: izmedju -&gt; između --[[Korisnik:Munja|Munja]] ([[Razgovor sa korisnikom:Munja|razgovor]]) 01:32, 16 septembar 2015 (CEST)

== Opće itd. ==

505. U bosanskom jeziku samo je: opći, općina, općenito, uopće i sl. (crkvenoslavenski su likovi opšti, opština i sl.). Oblici sveštenik i svećenik (i izvedenice) različitog su značenja: prvi se odnosi na osobu koja obavlja službu u Srpskoj pravoslavnoj crkvi, a drugi na osobu koja obavlja službu u bilo kojoj crkvi osim spomenute.  ''' 

Inače stoji u Pravopisu bosanskog jezika Senahid Halilović 1996 u odjeljku glasovi Č i Ć pa bilo bi lijepo da neko doda to u taj odjeljak.'''

--[[Korisnik:Athbos7|Athbos7]] ([[Razgovor sa korisnikom:Athbos7|razgovor]]) 14:13, 17 april 2015 (CEST)

== Premještanje ==

Treba premjestiti na [[Wikipedia:Pravopis]] jer ne govori o članku, radi se o Wiki-pravilu. --[[Korisnik:Munja|Munja]] ([[Razgovor s korisnikom:Munja|razgovor]]) 11:56, 15 juni 2018 (CEST)
:{{urađeno}} {{like}}--- [[Korisnik:C3r4|CH&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;OHCl&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|&lt;sup&gt;dodaj H&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;O&lt;/sup&gt;]] 19:43, 24 juni 2018 (CEST)

== Pisanje procenata ==

Šaltajući kroz Nedavne, uvidio sam da imamo različite načine pisanja postotaka, neki broj od znaka odvajaju bjelinom, neki ne. Prvo sam htio sugerisati odmah i ukazati na to šta je ispravno (mislim da je bez bjeline), ali nisam imao konkretnu referencu da se na nju pozovem.

Nisam ni uspio pronaći podatak o tome u online verziji bosanskog Pravopisa Senahida Halilovića, kojom se inače vodim kad imam ovakve nedoumice, a čini mi se da on ovu temu nije nikako ni obradio (možda mu je bila prebanalna, ko će znat'). Pogledao sam i [[Wikipedia:Pravilno-nepravilno u bosanskom jeziku|Pravilno-nepravilno u bosanskom jeziku]], ali ni tamo objašnjenja.

Kontam pitanje je više tehničko negoli gramatičko, a čini mi se da ipak ima smisla postaviti ga ovdje, kako bismo eventualno imali jedno ustaljeno pravilo kojeg ćemo se svi držati.

S druge strane, npr. Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje u svojoj online verziji pravopisa [https://pravopis.hr/pravilo/znak-za-postotak/85/ izričito navodi da se znak za postotak odvaja bjelinom od broja], dakle '''63 %''', a ne '''63%'''.

Iskreno, uvijek sam pisao bez bjeline, pa me zanima šta i kako dalje i šta je ispravno, ne nužno gramatički, nego kod nas na Wikipediji, jer nekad i mi odudaramo od pravila. &lt;span style=&quot;font-family:Segoe print; color:Maroon; text-shadow:green 0.2em 0.2em 0.4em;&quot;&gt;[[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]&lt;/span&gt; 17:22, 20 august 2026 (CEST)

:Ako odeš na pravopis.ba, i ukucaš u pretragu “posto”, izbaci primjer 7%, dakle zajedno. [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 17:48, 20 august 2026 (CEST)
::Hvala puno, očekivao sam da sam negdje to propustio. :) &lt;span style=&quot;font-family:Segoe print; color:Maroon; text-shadow:green 0.2em 0.2em 0.4em;&quot;&gt;[[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]&lt;/span&gt; 18:02, 20 august 2026 (CEST)</text>
      <sha1>psg8h4gxiu4unehwrvry8a9twus9p2l</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Privreda Bosne i Hercegovine</title>
    <ns>0</ns>
    <id>33032</id>
    <revision>
      <id>3921358</id>
      <parentid>3850779</parentid>
      <timestamp>2026-08-21T06:23:46Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3921358</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="26958" sha1="2izv66fuzo9uu4mf1mrr7cx5y1im4y4" xml:space="preserve">{{Infokutija privreda
| zemlja u genitivu     = Bosne i Hercegovine
| slika                 = Sarajevo Tram-Stop Banka 2011-10-28 (2).jpg
| širina-slike          = 
| opis_slike            = [[Centralna banka Bosne i Hercegovine]] u [[Sarajevo|Sarajevu]]
| valuta                = [[Konvertibilna marka]] (BAM)
| godina                = kalendarska godina
| organizacije          = [[CEFTA]]
| bdp                   = {{rast}}$28.74 milijardi (2024)&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.bhas.ba/saopstenja/2012/GDP_D_2010_001_bh.pdf |title=Podaci Agencije za statistiku BiH za 2011. god. |access-date=5. 8. 2012 |archive-date=13. 11. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20121113151102/http://www.bhas.ba/saopstenja/2012/GDP_D_2010_001_bh.pdf |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| rast                  = +2.0% (2023)
| per capita            = {{rast}}$8,316 (2024)&lt;ref&gt;[http://databank.worldbank.org/ddp/home.do?Step=12&amp;id=4&amp;CNO=2 databank.worldbank.org]&lt;/ref&gt;
| sektori               = usluge (64,3%), industrija (28,9%), poljoprivreda (6,8%) (2017. proc.)
| inflacija             = −0.6% (2020. proc.) &lt;ref name=&quot;CIA&quot;&gt;{{Cite web |url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/bk.html |title=CIA World Factbook |access-date=5. 8. 2012 |archive-date=15. 3. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180315193211/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/bk.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| siromaštvo            = 
| radna-snaga           = 1,583 miliona (2022)
| prema-zanimanju       = 
| nezaposlenost         = 13.1% (2023)&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.bhas.ba/ |title=Arhivirana kopija |access-date=25. 7. 2012 |archive-date=4. 8. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170804170036/http://www.bhas.ba/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| industrija            = [[metaloprerađivačka industrija]], [[rudarstvo]], [[mašinogradnja]], [[autoindustrija]], [[drvna industrija]], [[energetika]], [[tekstilna industrija]]
| izvoz                 = 10.428.526.581 KM (period januar - novembar 2017)&lt;ref name =&quot;KomoraBiH&quot;/&gt;
| izvozna dobra         = Drvo i proizvodi od drveta, namještaj, metali, odjeća, mašine i mehanički uređaji, mineralna goriva i ulja&lt;ref name =&quot;KomoraBiH&quot;/&gt;
| izvozni partneri      = [[Njemačka]] 14,25%, [[Hrvatska]] 11,67%,  [[Italija]] 10,78%, [[Srbija]] 10,0%, [[Slovenija]] 8,75%, [[Austrija]] 8,16% [[Turska]] 3,67%&lt;ref name =&quot;KomoraBiH&quot;&gt;{{cite web|title=Vanjskotrgovinska komora BiH - vanjskotrgovinska razmjena|url=http://komorabih.ba/vanjskotrgovinska-razmjena/?tarifa=Bosna+i+Hercegovina&amp;godina2=2017&amp;po_tarifi=PRIKA%C5%BDI|publisher=komorabih.ba|access-date=5. 1. 2018|archive-date=11. 2. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210211010457/http://komorabih.ba/vanjskotrgovinska-razmjena-bih-sa-svijetom-u-2019-godini/?tarifa=Bosna%20i%20Hercegovina&amp;godina2=2017&amp;po_tarifi=PRIKA%C5%BDI|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
| uvoz                  = 16.926.945.856 (period januar - novembar 2017)&lt;ref name =&quot;KomoraBiH&quot;/&gt;
| uvozna dobra          = mineralna goriva i ulja, mašine i mehanički uređaji, električni uređaji, plastične mase i proizvodi od plasticnih masa, farmaceutski proizvodi&lt;ref name =&quot;KomoraBiH&quot;/&gt; 
| uvozni partneri       = Hrvatska 16,05%, Srbija 13,71%, Njemačka 9,46%, Slovenija 9,19%, Italija 8,76% &lt;ref name =&quot;KomoraBiH&quot;/&gt;
| dug                   = {{rast}}39.5% od GDP-a (2017 proc.)
| prihodi               = $7.993 milijarde (2017)
| rashodi               = $8,962 milijarde
| pomoć                 = 
| cianame               = bk
}}
Ovaj članak razmatra '''privredu [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]''' od njene samostalnosti oktobra 1991. i [[Referendum o nezavisnosti Bosne i Hercegovine|proglašenja nezavisnosti]] od bivše [[Socijalistička federativna republika Jugoslavija|Jugoslavije]] marta 1992. godine.

== Pregled ==
Privreda Bosne i Hercegovine, odnosno njene prethodnice [[Republika Bosna i Hercegovina|Republike Bosne i Hercegovine]], od perioda osamostaljenja od bivše države suočila sa mnogobrojnim problemima i izazovima. Ratna dešavanja i u velikoj mjeri uništeni privredni objekti i infrastruktura predstavljali su najveću poteškoću u obnavljanju privrednih aktivnosti. Također, promjena državnog sistema, tj. tranzicija iz socijalističke planske privrede u slobodnu tržišnu ekonomiju usporila je očekivani rast privrede Bosne i Hercegovine. U poslijeratnom periodu kao glavni prioriteti se postavljaju ponovna izgradnja porušene države i uvođenje tržišnih reformi u njenu dotadašnju plansku ekonomiju. Jedno od naslijeđa iz prethodnog perioda je vojna industrija sa prekobrojnošću radne snage; pod vodstvom jugoslavenskog predsjednika [[Josip Broz Tito|Tita]], BiH je imala izgrađene ogromne vojne industrije, što je rezultiralo velikim učešćem vojnih poduzeća u njenoj ekonomiji, a sa druge strane bilo je vrlo malo tržišno stabilnih poduzeća. Iako je [[poljoprivreda]] bila gotovo isključivo u privatnom vlasništvu, farme su bile malehne i neučinkovite, a Bosna i Hercegovina je tradicionalno bila uvoznik hrane. Industrija je ostala sa prekobrojnom zaposlenom radnom snagom, što je naslijeđe iz [[Socijalizam|socijalističke]] ekonomske strukture bivše Jugoslavije.

[[Rat u Bosni i Hercegovini]] prouzrokovao je da nivo proizvodnje padne za 80% od 1992. do 1995. godine, a nezaposlenost poraste. Nakon okončanja ratnih dejstava, društveni proizvod u periodu od 1996.-1999. rastao je po neuobičajeno visokim stopama zbog izuzetno niske polazne baze, ali je stopa rasta u periodu 2000.-2002. smanjena. Djelimična stagnacija rasta društvenog proizvoda desila se između 2003. i 2005. godine. Sveobuhvatne državne statistike su dosta ograničene i ne prikazuju veliki dio aktivnosti na crnom tržištu.

Državna valuta [[konvertibilna marka]] (BAM) uvedena je 1998. godine i vezana je za [[njemačka marka|njemačku marku]] u omjeru 1:1, a kasnije nakon uvođenja eura, vezana je za euro u odnosu 1 EUR = 1,95583 BAM. Postepeno je raslo povjerenje u državnu valutu, a bankarski sektor je porastao. Provođenje privatizacije je i dalje sporo, a lokalni organi vlasti samo djelimično podržavaju državne institucije u tom procesu. Reforma bankarskog sektora je ubrzana 2001. godine nakon što su zatvoreni ''zavodi za platni promet'' naslijeđeni iz komunizma, a danas bankarski sektor uglavnom kontroliraju strane banke, većinom banke iz Zapadne Evrope. Danas su osnovni problemi bosanskohecegovačke privrede veliki budžetski deficit i visoka stopa nezaposlenosti. Država dobija značajna sredstva u vidu pomoći za rekonstrukciju infrastrukture i humanitarnu pomoć od međunarodnih institucija ali će vrlo vjerovatno doći do značajnog smanjenja međunarodne pomoći.

===Makroekonomski trend===

:{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! colspan=11 style=&quot;background: #efefef; border-bottom: 2px solid gray;&quot; | GDP
|-
|Godina
|GDP stvarna stopa rasta
|GDP (PPP) po glavi stan.&lt;br&gt;u KM
|-
|1997.
|29,9%
|2.817
|-
|1998.
|28,9%
|3.782
|-
|1999.
|9,5%
|4.121
|-
|2000.
|5,2%
|4.364
|-
|2001.
|3,6%
|4.603
|-
|2002.
|5,0%
|4.871
|-
|2003.
|3,5%
|5.110
|-
|2004.
|6,3%
|5.497
|-
|2005.
|4,3%
|5.942
|-
|2006.
|6,2%
|6.466
|-
|2007.
|6.5%
|7,031
|-
|2008.
|5.4%
|7,550
|-
|'''2009'''
|'''-3.4%'''
|'''7,361'''
|-
|2010.
|0.5%
|7,428
|-
|2011.
|0,92%
|8.063
|-
| colspan=&quot;10&quot; | Izvor: ''IMF World economic outlook'', februar 2011.
|}

{| class=&quot;wikitable&quot;
!Year
!1997
!2000
!2005
!2006
!2007
!2008
!2009
!2010
!2011
!2012
!2013
!2014
!2015
!2016
!2017
!2018
!2019
|-
|[[BDP]] u $
&lt;small&gt;([[Paritet kupovne moći|PPP]])&lt;/small&gt;
|14.09 
mil
|19.44 mil.
|27.01 mil.
|29.43 mil.
|32.02 mil.
|34.47 mil.
|34.45 mil.
|35.14 mli.
|36.19 mil.
|36.59 mil.
|36.24 mil.
|39.19 mil.
|40.83 mil.
|42.68 mil.
|44.62 mil.
|47.26
mil.
|52.2
mil.
|-
|[[BDP]] u
$
|3.672
mil.
|5.506
mil.
|11.23
mil.
|12.87
mil.
|15.78
mil.
|19.11
mil.
|17.61
mil.
|17.18
mil.
|18.64
mil.
|17.23
mil.
|18.18
mil.
|18.56
mil.
|16.21
nil.
|16.91
mil.
|18.17
mil.
|19.88
mil.
|21.343
mil.
|}

== Ekonomska historija do 1990. ==
Planska ekonomija je postavila određene smjernice i probleme u bosanskohercegovačkoj ekonomiji. Broj radnih mjesta u [[Industrija|Industriji]] je bio prekomjeran, što je dovelo do rigidnosti planske ekonomije. Pod Titovim vodstvom, najviše se razvijala vojna industrija u BiH; u njoj su bile raspoređene brojne firme koje su u vojnom pogledu bile strateški postavljene upravo na teritoriji Bosne i Hercegovine. Razlog je bio što se BiH nalazila u središtu bivše Jugoslavije.

Tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata za nezavisnost Bosne i Hercegovine]] (1992-1995) većina privrede i infrastrukture u državi je oštećena ili uništena. To je dovelo do enormnog rasta [[nezaposlenost]]i. Od tada Bosna se suočava sa dva ozbiljna problema u privredi: izgradnjom uništene i porušene infrastrukture i završetkom procesa tranzicije iz [[Socijalizam|socijalizma]] u [[kapitalizam]]. Nakon teško stečenog mira u zemlji, društveni proizvod je vrlo brzo porastao u periodu od 1996-1998 uz visoke stope rasta, ali počev od niske polazne osnove; da bi kasnije usporio rast od 1999. godine, ali [[Bruto domaći proizvod|BDP]] i dalje ostaje ispod nivoa dostignutog 1990. godine. Ekonomski pokazatelji su ograničeni za područje države, pošto svaki od [[Politička podjela Bosne i Hercegovine|entiteta]] vodi svoje statistike. te su zato statistike na državnom nivou ograničene ili ih nema. Pored toga, zvanični podaci ne obuhvataju veliki dio aktivnosti koje se odvijaju na [[crno tržište|crnom tržištu]]. Takozvana ''siva ekonomija'' je značajan izvor prihoda za poduzetnike u BiH.

[[Centralna banka Bosne i Hercegovine]] je osnovana krajem 1997. godine i uspješno je okončala pregovore o dugovima BiH sa Londonskim klubom povjerilaca u decembru 1997. godine te Pariskim klubom u oktobru 1998. godine, te je nova državna valuta [[konvertibilna marka]] uvedena sredinom 1998. godine. Tokom 1999. godine, marka je postepeno zadobila povjerenje u cijeloj državi a Centralna banka je povećala svoje rezerve. Zbog čvrstog odnosa domaće valute i eura, putem takozvanog ''currecy board'' režima, [[inflacija]] je ostala na niskim stopama u cijeloj BiH.
[[Datoteka:Real GDP growth rates RS &amp; FBH.png|mini|Rast [[BDP]]-a po entitetima]]
BiH je dobila određena sredstva na ime pomoći za rekonstrukciju i humanitarnu pomoć od međunarnodne zajednice. Pomoć za Istočnoevropsku demokratiju (SEED) učestvovao je sa 20% do 25%} u ekonomskom rastu Bosne i Hercegovine. Međutim, rast je bio neravnomjeran tokom poratnog perioda, tako što je [[Federacija Bosne i Hercegovine|FBiH]] prednjačila u odnosu na [[Republika Srpska|RS]]. Prema procjenama Svjetske banke, BDP je rastao po stopi od 62% u FBiH a 25% u RS tokom 1996. godine, da bi u 1997. godine stope rasta u FBiH bila 35%, a rast se nastavio i u 1998. godini.

Razvoj je bio veoma spor, međutim učinjen je osjetan napredak u ekonomskim reformama od kako je sklopljen mir u BiH. Reforma bankarskog sektora je usporena kao i provođenje [[privatizacija|privatizacije]]. Mnoge kompanije (uglavnom fabrike) koje su privatizirane suočene su sa ogromnim problemima, što je navelo vlasnike da smanje plate zaposlenim ili ih čak i ukinu.

== Privreda danas ==
[[Datoteka:Tree map export 2009 Bosnia and Herzegovina.jpeg|mini|310px|Grafički prikaz izvoza roba iz BiH prikazano u 28 kategorija]]
[[Datoteka:2006Bosnian exports.PNG|mini|desno|310px|Izvoz iz BiH tokom 2006. godine]]
'''Ukupna vrijednost direktnih stranih investicija (1999–2008):'''&lt;ref name=&quot;Lemo&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.nezavisne.com/posao/privreda/Najveci-investitor-Srbija-sa-707-miliona-evra-17929.html|title=Najveći investitor Srbija sa 707 miliona evra}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;http://cbbh.ba/index.php?id=146 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160306174544/http://cbbh.ba/index.php?id=146 |date=6. 3. 2016 }} [http://cbbh.ba/index.php?id=146 CBBH] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160306174544/http://cbbh.ba/index.php?id=146 |date=6. 3. 2016 }}&lt;/ref&gt;
*1999: €166&amp;nbsp;miliona
*2000: €159&amp;nbsp;miliona
*2001: €133&amp;nbsp;miliona
*2002: €282&amp;nbsp;miliona
*2003: €338&amp;nbsp;miliona
*2004: €534&amp;nbsp;miliona
*2005: €421&amp;nbsp;miliona
*2006: €556&amp;nbsp;miliona
*2007: €1,628&amp;nbsp;milijardi
*2008: €1,083&amp;nbsp;milijardi
*2009: €434 miliona
*2010: €359 miliona
*2011: €313 miliona
*2022: €730 miliona&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.klix.ba/biznis/finansije/u-bih-2022-godine-zabiljezen-rekordan-iznos-stranih-investicija-cak-1-44-milijarde-km/230815093|title=U BiH 2022. godine zabilježen rekordan iznos stranih investicija, čak 1,44 milijarde KM|website=Klix.ba}}&lt;/ref&gt;

U periodu od 1994 do 2008, u BiH je investirano ukupno 5,3&amp;nbsp;milijardi €.&lt;ref&gt;{{cite web|first=Dejan|last=Šajinović|url=http://limun.hr/main.aspx?id=411696|title=Uloženo 5,3 milijarde evra u BiH – Događaji|publisher=Nezavisne|access-date=5. 5. 2009|archive-date=11. 2. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210211010545/http://limun.hr/index.htm?aspxerrorpath=%2Fmain.aspx|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

'''Zemlje najveći investitori (1994–2007)''':&lt;ref name=&quot;Lemo&quot;/&gt;
*{{ZID|Austrija}} (€1,294&amp;nbsp;miliona)
*{{ZID|Srbija}} (€707&amp;nbsp;miliona)
*{{ZID|Hrvatska}} (€434&amp;nbsp;miliona)
*{{ZID|Slovenija}} (€427&amp;nbsp;miliona)
*{{ZID|Švicarska}} (€337&amp;nbsp;miliona)
*{{ZID|Njemačka}} (€270&amp;nbsp;miliona)
*{{ZID|Italija}} (€94,29&amp;nbsp;miliona)
*{{ZID|Holandija}} (€63,52&amp;nbsp;million)
*{{ZID|UAE}} (€56,70&amp;nbsp;miliona)
*{{ZID|Turska}} (€54,81&amp;nbsp;miliona)
*Sve ostale države (€892,54&amp;nbsp;miliona)

Prema nekim procjenama, [[siva ekonomija]] čini 25,5% BDP-a države.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://ba.n1info.com/a223736/Vijesti/Vijesti/Siva-ekonomija-cini-25-posto-BDP-a-BiH.html |title=Siva ekonomija čini 25 posto BDP-a BiH &amp;#124; N1 BA |access-date=24. 5. 2018 |archive-date=1. 6. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180601180835/http://ba.n1info.com/a223736/Vijesti/Vijesti/Siva-ekonomija-cini-25-posto-BDP-a-BiH.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float&quot; align=&quot;right&quot;
|-
! #
! Proizvedena roba
! Količina u 2009.
|-
| 1.
| mrki [[ugalj]]
| 2.009.402 t
|-
| 2.
| [[lignit]]
| 3.387.119 t
|-
| 3.
| ruda [[željezo|željeza]]
| 2.727.452 t
|- 
| 4.
| Rude i koncentrati [[aluminij]]a
| 555.830 t
|-
| 5.
| Kamena [[so]]
| 556.193 t
|-
| 6.
| [[Grafit]]
| 133.481 t
|-
| 7.
| Sirova [[koža]] (goveda i kopitara)
| 5.515 t
|-
| 8.
| [[suncokret]]ovo i dr. ulje
| 55.396 t
|-
| 9.
| [[mlijeko]]
| 179.350 t
|- 
| 10.
| [[električna energija]]
| 15.628,8 GWh
|}

'''Strane investicije po sektorima u periodu 1994–2007:'''&lt;ref name=&quot;Lemo&quot;/&gt;
*37,7% proizvodnja
*21% bankarstvo
*4,9% usluge
*9,6% trgovina
*0,30% transport
*1% turizam

=== 2019 ===
[[Svjetska banka]] predviđa da će ekonomija rasti 3.4%  u 2019. [[Bosna i Hercegovina]] je na 83. mjestu indeksa ekonomskih sloboda za 2019. Ukupan rejting Bosne i Hercegovine je 61,9. Ova pozicija predstavlja određeni napredak u odnosu na 91. mjesto u 2018. Taj je rezultat ispod regionalnog nivoa, ali ipak iznad globalnog prosjeka, što Bosnu i Hercegovinu čini „umjereno slobodnom“ državom. Na dan 31. januara 2019. ukupni depoziti u bosanskim bankama iznosili su 21,9 milijardi KM (11,20 milijardi eura), što predstavlja 61,15% nominalnog BDP-a. U drugom tromjesečju 2019. prosječna cijena novih stanova prodanih u Bosni i Hercegovini iznosila je 1.606 KM (821,47 eura) po kvadratnom metru. U prvih šest mjeseci 2019. izvoz je iznosio 5.829 milijardi KM (2,98 milijardi eura), što je za 0,1% manje nego u istom razdoblju 2018. godine, dok je uvoz iznosio 9,779 milijardi KM (5,00 milijardi eura), što je za 4,5 % više nego u istom razdoblju prethodne godine.

U prvih sedam mjeseci 2019. godine zemlju je posjetilo 906.788 turista, što je rast od 11,7% u odnosu na prethodnu godinu.

=== Sarajevo ===
{{Glavni|Ekonomija Sarajeva}}
[[Datoteka:BBI Shopping and Business Center.jpg|mini|desno|200px|[[ARIA Centar|ARIA]] trgovački i poslovni centar, također je i sjedište TV kuće [[Al Jazeera Balkans]]]]

Industrija u [[Sarajevo|Sarajevu]] danas uključuje proizvodnju cigareta i duhanskih prerađevina, namještaja, dijelova za automobile i komunikacionu opremu. U Sarajevu je sjedište nekih od najvećih bosanskohercegovačkih kompanija, poput [[BH Telecom]]a, [[Bosnalijek]]a, [[Energopetrol]]a, [[Fabrika duhana Sarajevo]] i [[Sarajevska pivara]].

U sarajevskoj regiji razvijena je snažna turistička industrija. Sarajevo je 2006. godine izabrano među 50 &quot;Najboljih gradova svijeta&quot; od strane [[Lonely Planet]]a. Turizam na bazi zimskih sportova razvijen je od 1984. godine za vrijeme i nakon održavanja [[Zimske olimpijske igre 1984.|Zimskih olimpijskih igara]], naročito skijaških staza na obližnjim planinama: [[Bjelašnica]], [[Igman]], [[Jahorina]], [[Trebević]] i [[Treskavica]]. Pored toga, kao turistička atrakcija je i samo središte Sarajeva, u kojem se isprepliće 600 godina uticaja sa Istoka i Zapada.

Sagrađene su mnoge nove moderne građevine, neke od najznačajnijih su [[Bosmalov gradski centar]], [[ARIA Centar]] i [[Avaz Twist Tower]], koji je jedna od najviših zgrada na Balkanu. Nedavno (2006-2011) je i dovršen dio [[Autoput A1 (Bosna i Hercegovina)|autoputa]] na [[Koridor Vc|koridoru 5c]] od Sarajeva od [[Kakanj|Kaknja]]. Zbog brzog porasta broja stanovnika, razvoja turizma i avio-saobraćaja, sektor usluga u Sarajevo se brzo širi i privlači brojne investitore.&lt;ref&gt;[http://www.exportcouncil.ba/eng/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=107:bih-tourism-assessment-analysis-of-sarajevo-herzegovina-and-krajina-tourism-regions-and-recommendations-for-product-development-marketing-and-destination-management&amp;catid=44:key-sectors-and-strategy-&amp;Itemid=14 BiH Tourism Assessment - Analysis of Sarajevo, Herzegovina and Krajina Tourism Regions and Recommendations for Product Development, Marketing and Destination Management]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt;

U 1981. godini, BDP Sarajeva po glavni stanovnika je bio 133% iznad prosjeka bivše Jugoslavije.&lt;ref name=&quot;Atlas&quot;&gt;{{cite book |title=Atlas svijeta: Novi pogled na Zemlju |year=1984 |edition=3. |publisher=Sveučilišna naklada Liber|location=Zagreb |language=hrvatskom |editor1-first=Radovan |editor1-last=Radovinović |editor2-first=Ivan |editor2-last=Bertić}}&lt;/ref&gt; U 2011. godini, prema podacima Centralne banke BiH procjenjuje se da je BDP Sarajeva oko 16,76 milijardi US$ što iznosi 37% cjelokupnog BDP Bosne i Hercegovine.&lt;ref&gt;http://www.unece.org/.html{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt;

=== Mostar ===
[[Datoteka:Construction mercur.jpg|desno|mini|200px|Izgradnja jednog od najvećih trgovačkih centara u Hercegovini - &quot;Brodomerkur&quot;]]
Privreda [[Mostar]]a je većim dijelom zasnovana na turizmu, proizvodnji metala, naročito [[aluminij]]a, zatim bankarskim uslugama i telekomunikacijama. Grad Mostar je sjedište nekih od najvećih kompanija u Bosni i Hercegovini.

Poslije Sarajeva, Mostar je drugi najveći finansijski centar u Bosni i Hercegovini, što se ogleda u činjenici da dvije od tri najveće banke u BiH imaju sjedište u Mostaru.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.unicreditbank.ba/home/wps/wcm/connect/ucb_ba/public/o_banci/ |title=Arhivirana kopija |access-date=27. 7. 2012 |archive-date=31. 7. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120731123102/http://www.unicreditbank.ba/home/wps/wcm/connect/ucb_ba/public/o_banci/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.hypo-alpe-adria.ba/index.htm |title=Arhivirana kopija |access-date=27. 7. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130330061341/http://www.hypo-alpe-adria.ba/index.htm |archive-date=30. 3. 2013 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Osim banaka, u Mostaru ima sjedište i jedna od tri nacionalne kompanije za proizvodnju i distribuciju električne energije, te fabrika &quot;Aluminij&quot; koja proizvodi aluminij. Prema procjenama, kompanija &quot;Aluminij&quot; ima kapacitete za izvoz aluminija u vrijednosti od oko 150 miliona KM.&lt;ref&gt;[http://www.slobodnaevropa.org/content/bez_jeftine_struje_mostarski_aluminij_nece_prezivjeti/24468105.html Aluminij]&lt;/ref&gt;

=== Banja Luka ===
[[Datoteka:TranzitBL.jpg|mini|desno|200px|Zapadna obilaznica Banje Luke]]
Iako grad Banja Luka nije bio porušen niti ugrožen ratnim dejstvima tokom rata početkom 1990tih, njegova privreda je značajno stagnirala. Tokom četiri ratne godine, banjalučka privreda je izgubila korak za svjetskim tržištima u ključnim oblastima poput tehnologije, što je dovelo do stagnacije privrede. Međutim, u posljednjih nekoliko godina, sektor finansijskih usluga je značajno povećan i u stalnom je razvitku. Tokom 2002. godine, započelo je trgovanje na jednoj od dvije berze dionica u BiH, [[Banjalučka berza|Banjalučkoj berzi]]. Broj kompanija izlistanih na berzi se stalno povećava, kao i obim transakcija i tržišna kapitalizacija. Među najvećim kompanijama na berzi čijim dionicama se svakodnevno trguje su  [[Telekom Srpske]], Rafinerija ulja Modriča, [[Banjalučka Pivara]] i [[Vitaminka]].

Brojne finansijske institucije Republike Srpske imaju sjedište u Banjoj Luci poput Komisije za vrijednosne papire Republike Srpske (''Komisija za hartije od vrijednosti Republike Srpske'') i Agencije za bankarstvo Republike Srpske. U Banjoj Luci je sjedište i državne Uprave za indirektno oporezivanje (UINO) koja je nadležna za prikupljanje [[Porez na dodatu vrijednost|PDV-a]], što je pomoglo da Banja Luka postane jedno od najvažnijih finansijskih središta Bosne i Hercegovine.

Godine 1981. GDP grada Banje Luke je bio oko 97% tadašnjeg jugoslavenskog prosjeka.&lt;ref name=&quot;Atlas&quot;/&gt;

== Privredne grane ==
=== Turizam ===
{{Glavni|Turizam u Bosni i Hercegovini}}
[[Datoteka:Stari Most September 2004 4.jpg|mini|desno|220px|[[Stari most]] u [[Mostar]]u, [[Svjetska baština|UNESCO-ovo mjesto Svjetske baštine]]]]
Sektor [[Turizam|turizma]] se oporavlja nakon završetka rata u Bosni i Hercegovini te pomaže u razvoju privrede. Popularne su brojne zimske skijaške destinacije, kao i ljetni turizam u unutrašnjosti i na obali Jadranskog mora. Bosna i Hercegovina je jedna od zemalja koja posljednjih godina bilježi najbolje rezultate u oblasti razvoja turizma. Broj turista je rastao po prosječnoj godišnjoj stopi od 24% u periodu od 1995. do 2000. godine. U usporedbi sa drugim zemljama Južne Evrope, gdje je rast dolazaka turista u 2007. godini iznosi 7% u odnosu na prethodnu godinu, u BiH taj rast u 2007. godini iznosio je 20%.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.unwto.org/facts/eng/pdf/highlights/UNWTO_Highlights08_en_HR.pdf |title=Tourism |format=PDF |access-date=8. 8. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110728145219/http://unwto.org/facts/eng/pdf/highlights/UNWTO_Highlights08_en_HR.pdf |archive-date=28. 7. 2011 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

U toku 2011. godine, Bosnu i Hercegovinu posjetilo je 686.148 turista i ostvarilo 1.504.205 noćenja, što je povećanje od 6,2% u odnosu na 2010. godinu. Od tog broja,
52,7 % turista je došlo iz inostranstva.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.biznis.ba/bih/14736-Povecan-broj-turista-BiH-odnosu-2010.html |title=Arhivirana kopija |access-date=8. 8. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120306053611/http://www.biznis.ba/bih/14736-Povecan-broj-turista-BiH-odnosu-2010.html |archive-date=6. 3. 2012 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Prema procjenama [[Svjetska turistička organizacija|Svjetske turističke organizacije]], BiH će imati treću po veličinu stopu rasta turizma u svijetu u periodu 1995-2020.

Pored dolaska stranih turista, brojna [[bosanskohercegovačka dijaspora]] se često vraća u BiH tokom ljetnih mjeseci, što dodatno doprinosi rastu prodaje roba i usluga.

== Infrastruktura ==
[[Datoteka:Autobahn Visoko.jpg|mini|200px|[[Autoput A1 (Bosna i Hercegovina)|Autoput]] na [[Koridor Vc|koridoru Vc]] između [[Sarajevo|Sarajeva]] i [[Visoko]]g]]
Vlada BiH je objavila međunarodni tender za izgradnju 350&amp;nbsp;km dugog autoputa na ''koridoru Vc'' kroz Bosnu i Hercegovinu koji će prolaziti rutom od Budimpešte, Osijeka preko Zenice, Sarajeva do luke Ploče. Autoput na ovom koridoru je najvažniji put u BiH i najkraća komunikacija između Srednje Evrope i [[Jadransko more|Jadranskog mora]]. Autoput prolazi kroz središnji dio države u pravcu sjever-jug od Donjeg Svilaja na granici BiH na sjeveru do luke Ploče u Hrvatskoj, prateći tokove rijeka [[Bosna (rijeka)|Bosne]] i [[Neretva|Neretve]]. Procjenjuje se da više od 50% ukupnog stanovništa i privredne djelatnosti u BiH se nalazi unutar zone uticaja uzduž ove rute. Do danas, završeno je 69&amp;nbsp;km autoputa, a na još 58,8&amp;nbsp;km se trenutno odvijaju radovi. (stanje juli 2012)&lt;ref&gt;[http://www.jpautoceste.ba www.jpautoceste.ba]&lt;/ref&gt;

Zbog godišnjeg rasta broja putnika od gotovo 10%, [[Međunarodni aerodrom Sarajevo|Sarajevski aerodrom]] planira proširiti putnički terminal, zajedno sa poboljšanjem i proširenjem uzletno-sletne piste i pomoćnih pista, a radovi su planirani za jesen 2012. godine. Postojeći terminal će se proširiti za oko 7.000 m&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;.&lt;ref&gt;http://exyuaviation.blogspot.com/2011/09/sarajevo-expansion-to-begin-in-2012.html&lt;/ref&gt; Poboljšanje aerodroma će biti povezano i sa komercijalno-prodajnim centrom ''Sarajevo Airport Center'' što će omogućiti turistima i putnicima da prije letova obave kupovinu&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.airportcentersarajevo.com/ |title=www.airportcentersarajevo.com |access-date=20. 10. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170919154235/http://airportcentersarajevo.com/ |archive-date=19. 9. 2017 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;.

=== Međunarodne rang liste ===

* 74. mjesto u [[Indeks ljudskog razvoja|Indeksu ljudskog razvoja]] (2023.)
* 63. mjesto u Indeksu ljudskog razvoja prilagođenom nejednakostima (2023.)
* 88. mjesto u Indeksu demokratije (2024.)
* 42. mjesto u [[Henleyjev indeks pasoša|Henleyjevu indeksu pasoša]] (2025.)
* 81. mjesto u Indeksu ljudskog kapitala (2020.)
* 88. mjesto u Indeksu kvaliteta nacionalnosti (2018.)
* 72. mjesto u Legatum indeksu prosperiteta (2023.)
* 63. mjesto u Indeksu društvenog napretka (2022.)
* 90. mjesto u Lakoći poslovanja (2020.)
* 39. mjesto u [[Indeks ekonomske složenosti|Indeksu ekonomske složenosti]] (2023.)
* 92. mjesto u Izvještaju o globalnoj konkurentnosti (2019)
* 70. mjesto u Indeksu ekonomske slobode (2025.)
* 59. mjesto u Globalnom indeksu mira (2025.)
* 114. mjesto u Indeksu percepcije korupcije (2024.)

== Također pogledajte ==
* [[Centralna banka Bosne i Hercegovine]]
* [[Konvertibilna marka]]
* [[Spisak preduzeća u Bosni i Hercegovini]]
* [[Spisak računarskih firmi u Bosni i Hercegovini]]

== Reference ==
{{refspisak}}
{{Commonscat|Economy of Bosnia and Herzegovina}}

[[Kategorija:Privreda Bosne i Hercegovine|*]]</text>
      <sha1>2izv66fuzo9uu4mf1mrr7cx5y1im4y4</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Mladen II Šubić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>37667</id>
    <revision>
      <id>3921307</id>
      <parentid>3593858</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T15:43:20Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3921307</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9817" sha1="khw4n1bypslhunzanrznybd84l3wbd6" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
'''Mladen II Šubić Bribirski''' (cca 1270 – cca 1341) bio je [[ban Bosne]], Hrvatske i Dalmacije. Pripadao je plemenu [[Bribirski (Šubići)|Šubića]] (knezova Bribirskih), te je bio posljednji ban iz te porodice.

==Porijeklo i porodica==

Mladen II bio je najstariji sin hrvatskog bana [[Pavao I Šubić|Pavla I Šubića Bribirskog]] i njegove supruge Urše. Smatra da je rođen oko [[1270]]. godine, mada o tome nema jasnih podataka. Imao je četiri brata od kojih su najpoznatiji i najznačajniji bili [[Juraj II Šubić Bribirski|Juraj II]] i [[Pavao II Šubić Bribirski|Pavao II]].

Rodivši se u porodici koja je već više od 200 godina upravljala [[Bribir (županija)|Bribirskom županijom]], s vremenom ojačavši i znatno proširivši svoj utjecaj i svoje posjede izvan matične županije, Mladen je [[1304]]. godine odlukom svog oca postao bosanski ban, naslijedivši na tom položaju svog amidžu [[Mladen I Šubić Bribirski|Mladena I]], koji je bio ubijen u Bosni u nerazjašnjenim okolnostima, najvjerojatnije od pobunjenika koji su se protivili vladavini Bribiraca nad Bosnom. Nekoliko godina kasnije naslijedio je oca kao ban Hrvatske, koji je početkom [[14. vijek]]a bio na vrhuncu moći.

==Prve godine  banovanja==

Mladen je postao ban Hrvatske i &quot;gospodar cijele Bosne&quot; po očevoj smrti [[1. maj]]a [[1312]]. godine. U Hrvatskoj je vladao mir; kralj [[Karlo I Robert]] nije imao čvrstu vlast u južnoj Hrvatskoj, a u to vrijeme nije je ni pokušavao uspostaviti silom. Tako je Mladen II na svom prostranom području, sa sjedištem u [[Bribir (Skradin)|Bribiru]], odnosno [[Skradin]]u, imao praktički skoro neograničenu vlast. Kralj je to tolerisao između ostalog i zato što mu je Mladenov otac Pavao pomogao da se domogne kraljevske krune. Kako je Pavao bio moćan i utjecajan, potrudio se da kralj njegovu bansku čast proglasi nasljednom, pa je Mladen njegovom smrću automatski stupio na banski položaj.

Situacija sa suparničkom [[Mleci|Mletačkom Republikom]], koja je imala stalne aspiracije prema istočnoj jadranskoj obali, a eskalirala sukobima oko grada [[Zadar|Zadra]], postupno se do [[1314]]. godine smirila, dok je u Bosni Mladen uspio nekako naći zajednički jezik s mladim [[Stjepan II Kotromanić|Stjepanom II Kotromanićem]], tada najznačajnijim tamošnjim feudalcem i budućim bosanskim banom.

Ipak, s vremenom je Mladen došao u sukobe, najčešće zbog vlasništva, s hrvatskim velikašima u svom širem susjedstvu, među ostalima s knezovima Krčkim - budućim [[Frankopani]]ma, zatim Kurjakovićima - knezovima Krbavskim, potomcima starohrvatskog plemena [[Gusići]]a, pa [[Nelipići]]ma iz plemena Svačića, Mihovilovićima, gospodarima župe [[Livno|Hlijevno]], itd, te s nekim gradovima na jadranskoj obali, prvenstveno [[Šibenik]]om i [[Trogir]]om.

==Zaoštravanje situacije i sukobi==

Situacija u Hrvatskoj krajem drugog desetljeća [[14. vijek]]a se za vrijeme vladavine Mladena II značajno zaoštrila. Uslijedili su burni događaji, s nizom pobuna, opsada, oružanih sukoba, prelazaka iz jednog tabora u drugi i taktičkih nadmudrivanja. Tako je [[1319]]. godine došlo do pobune grada [[Šibenik]]a protiv vlasti Bribiraca, što je ban pokušao spriječiti vojnom intervencijom, ali nije uspio. U sukob su se intenzivnije uključili i [[Mleci|Mlečani]], a zatim i grad [[Trogir]], odmetnuvši se od banske vlasti.

Na proljeće [[1322]]. godine sazvao je &quot;sabor hrvatskih knezova&quot;, na kojem je pokušao dobiti podršku i smiriti napeto stanje vezano uz Šibenik i Trogir. Na sabor su došli, između ostalih, knezovi [[Kurjakovići]], Nelipići, Mihovilovići i Stjepanići - budući [[Hrvatinići]] (koji su imali posjede na području rijeke [[Vrbas]]a). Detalji o toku događaja na saboru nisu poznati, ali se zna da Mladen nije dobio podršku, nego je nastalo još veće protivljenje rodonačelnika hrvatskih kneževskih porodica, pa je skup završio neprijateljskim razlazom.

Da stvar bude gora, Mladena je napustio brat Pavao i prešao u protivnički tabor, jer mu je za to, prema nekim izvorima, ponuđena čak i banska stolica, nakon što Mladen bude maknut s nje. Tako je banu preostala samo podrška ostale njegove braće i gradova koji su bili u njihovoj vlasti: [[Klis]]a, [[Split]]a, [[Omiš]]a, [[Nin]]a, [[Ostrovica|Ostrovice]], [[Bribir]]a i [[Skradin]]a.

U širokoj koaliciji koja je tada stvorena u cilju suprotstavljanja banu nalazili su se i [[Kotromanići]], predvođeni [[Stjepan II Kotromanić|Stjepanom II]], te [[Babonići]], na čelu sa slavonskim banom [[Ivan Babonić|Ivanom]] koji je imao podršku kralja uvjerenog da je došao pravi trenutak da se skrši Mladenova moć.

Zašto je i kako došlo do tako velikog i složnog otpora hrvatskom banu teško je sa sigurnošću utvrditi. Neki izvori govore da je to bilo iz čiste zavisti, zbog toga što je Mladen II imao u svojim rukama veliku moć u odnosu na ostale hrvatske knezove, dok drugi spominju da je on postupao (pre)nasilno prema svojim potčinjenima, pa je to izazvalo odbojnost. Kako god bilo, stanje je postalo takvo da je oružani sukob neslućenih razmjera bio neizbježan.

==[[Bitka kod Bliske]] i gubitak vlasti==

U kasno ljeto [[1322]]. godine velika se koalicijska vojska, kojoj je na čelu bio slavonski ban, pojavila u blizini [[Skradin]]a, gdje je u to vrijeme Mladen boravio. S mora je ona dobila podršku šibenskih, trogirskih i mletačkih galija. Cijelo područje Skradina i okoline postalo je poprište oružanog sukoba. Shvativši da se neće moći uspješno suprotstaviti, Mladen je sa svojim četama počeo uzmicati prema jugu, nastojeći se približiti području koje je bilo pod kontrolom njegova brata [[Juraj II Šubić Bribirski|Jurja II]].

[[Bitka kod Bliske|Odlučujuća bitka]] odigrala se kod Bliske, današnje [[Blizna|Blizne]]{{dn}} u zaleđu [[Trogir]]a, u kojoj su na jednoj strani bili braća Mladen i Juraj sa svojim saveznicima, a na drugoj vojska koalicije pod zapovjedništvom Ivana Babonića. O detaljima samog toka bitke nema dostupnih podataka, ali se zna da su Mladenove snage bitku izgubile. On i njegov brat Juraj uspjeli su se spasiti i privremeno skloniti u Jurjevu tvrđavu u [[Klis]]u.

Nedugo zatim u južnu Hrvatsku sa svojom vojskom od oko 20.000 ljudi stigao je i kralj Karlo I Robert, kako bi pokušao smiriti prilike. Mladen se nadao da će mu kralj pomoći, ali uzalud. Pobjednicima u netom vođenom ratu kralj je na saboru u [[Kninska tvrđava|Kninskoj tvrđavi]] dana [[8. septembar|8. septembra]] [[1322]]. podijelio, odnosno potvrdio, posjede i povlastice, a poraženog bana, koji je nešto kasnije također došao u Knin, zarobio je i odveo sa sobom u Ugarsku. Mladenovu bosansku bansku stolicu zauzeo je Stjepan II Kotromanić dvije godine prije bitke.

U Ugarskoj je Mladen proveo u zatvoreništvu na kraljevom dvoru dvadesetak godina, sve do svoje smrti između [[1341]]. i [[1343]]. godine.

== Naslijeđe ==

Mladen II Šubić Bribirski je nakon bitke kod Bliske izgubio veliku moć, posjede i utjecaj koje je do tada imao. Osim njega, i njegova braća bila su na gubitku, pa čak i Pavao II, koji je bio na pobjedničkoj strani, jer nije postao hrvatsko-dalmatinski ban, što mu je prema nekim izvorima obećano. Za novog bana čak nije postavljen neko iz južne Hrvatske, nego sjevernjak, [[Ivan Babonić]].

Porodica [[Šubići|Šubića]] je izgubila dio svojih posjeda koje je do tada imala, ali i nasljednost banske časti. Svoj uspon doživjeli su [[Babonići]], [[Nelipići]] i [[Frankopani|knezovi Krčki]]. Mladenova braća (Juraj II, Pavao II, Grgur i Marko) te njihov sljedeći naraštaj opstali su još tridesetak godina, da bi tek kralj [[Ludovik I, kralj Ugarske|Ludovik I]], sin Karla Roberta, uspio zamjenom posjeda ili na drugi način djelimično ih raseliti u druge dijelove Hrvatske.

=== Potomstvo ===

Ravnajući se dostupnim genealoškim podacima, ban Mladen II imao je dvije kćerke:
* Elizabetu (spomen 1350-1356), suprugu kneza Dujma III Krčkog
* Katarinu (spomen 1326. godine), suprugu vojvode Boleslava III Vratislavskog

== Također pogledajte ==
* [[Bribirski (Šubići)]]
* [[Stjepan II Kotromanić]]
* [[Spisak bosanskih kraljeva]]

== Vanjski linkovi ==

*[http://hr.wikisource.org/wiki/Povijest_Hrvatske_I._(R._Horvat)/Pavao_i_Mladen_%C5%A0ubi%C4%87 Mladen Šubić u „Povijesti Hrvatske“ Rudolfa Horvata] {{Simboli jezika|hr|hrvatski}}
*[http://www.archive.org/stream/bribirskiknezov01hrvagoog/bribirskiknezov01hrvagoog_djvu.txt Ban Mladen II u knjizi Vjekoslava Klaića ''Bribirski knezovi od plemena Šubić do 1347. godine, naklada Matice hrvatske, Zagreb 1897.]
*[http://www.matica.hr/HRRevija/revija2010_1.nsf/AllWebDocs/Subici_u_sredistu Mladen - član porodice Šubić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120405095713/http://www.matica.hr/HRRevija/revija2010_1.nsf/AllWebDocs/Subici_u_sredistu |date=5. 4. 2012 }}
*[http://www.templari.hr/strucni-radovi/Miha%20Madijev_Legende%20i%20kronike.pdf Savremenik Miha Madijev o banu Mladenu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110721102622/http://www.templari.hr/strucni-radovi/Miha%20Madijev_Legende%20i%20kronike.pdf |date=21. 7. 2011 }}

{{Početak redoslijedne kutije}}
{{Redoslijedna kutija 1 na 1
|titula=[[Spisak bosanskih vladara|Ban Bosne]]
|godine=[[1304]]-[[1320]]
|prethodnik=[[Mladen I Šubić]]
|nasljednik=[[Stjepan II Kotromanić]]
}}{{Redoslijedna kutija 1 na 1
|titula=[[Spisak hrvatskih banova|Ban Hrvatske i Dalmacije]]
|godine=[[1312]]-[[1320]]
|prethodnik=[[Pavao I Šubić]]
|nasljednik=[[Ivan Babonić]]
}}
{{Kraj redoslijedne kutije}}

{{Bosanski vladari i velikaši}}

{{DEFAULTSORT:Šubić, Mladen II}}
[[Kategorija:Šubići]]
[[Kategorija:Bosanski banovi]]
[[Kategorija:Hrvatski banovi]]
[[Kategorija:Hrvatske vojskovođe]]</text>
      <sha1>khw4n1bypslhunzanrznybd84l3wbd6</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Priboj (Lopare)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>62864</id>
    <revision>
      <id>3921355</id>
      <parentid>3503155</parentid>
      <timestamp>2026-08-21T06:13:03Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3921355</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6871" sha1="slqsc2ivljnqngrftva10d0oei78gx8" xml:space="preserve">{{Geokutija naselje u BiH
| ime                          = Priboj
| vrsta                        = (naselje)
| službeni_naziv               = 
| slogan                       = 
| nadimak                      = 
| slika                        = Skola Priboj.jpg
| opis_slike                   = Osnovna škola u Priboju
| veličina_slike               = 
| zastava                      = 
| grb                          = 
| entitet                      = [[Republika Srpska]]
| kanton                       = 
| općina                       = [[Lopare]]
| nadmorska_visina             = 
| širina_stepeni               = 44.6028
| dužina_stepeni               = 18.9314
| najveća tačka                = 
| najveća tačka metara         = 
| površina_grada               = 
| površina_općine              = 
| stanovništvo grad            = 1358
| stanovništvo procjena        = 
| stanovništvo godina          = 2013
| stanovništvo procjena godina = 
| gustoća                      = 
| poštanski broj               = 
| pozivni broj                 = (+387) 55
| matični broj                 = 212792&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=13. 1. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| matični broj općine          = 20320
| karta_lokacija               = Bosna i Hercegovina
| opis_karte                   = Priboj u Bosni i Hercegovini
| web stranice                 = 
| bilješka                     = 
}}
'''Priboj''' je [[naseljeno mjesto]] u [[općina|općini]] [[Lopare]], [[Bosna i Hercegovina]]. Teritorija Priboja se prostire na sjeveroistočnim obroncima planine [[Majevica|Majevice]]. Priboj je jedno od najvećih naseljenih mjesta na području općine [[Lopare]].

== Historija ==
[[Datoteka:Pribojska_crkva.jpg|mini|desno|260px|Crkva u Priboju]]
Priboj kao naseljeno mjesto se spominje još u [[16. vijek]]u, u knjizi &quot;Majevica – s osobitim obzirom na etničku prošlost i etničke osobine majevičkih Srba&quot; od akademika [[Milenko Filipović|Milenka S. Filipovića]] izdata 1969. godine, gdje piše da se Priboj kao naseljeno mjesto sa pravoslavnim stanovništvom spominje još davne 1528. godine.{{izvor}}

Historijskih spomenika koji bi podsjećali na neke stanovnike koji su živjeli na ovom prostoru ima na brdu Rust iznad Priboja, pored puta uz brdo Đeruša, kod Mićića Hana, na granici izmedu Priboja i Tobuta i još u nekoliko sela na području Majevice. Što se tiče samog imena mjesta Priboj postoji verzija o tome kako je ime postalo. U vrijeme napada Turaka na [[Teočak]] i njegovog osvajanja, u sadašnjem Priboju je bila smještena vojska koja se pripremala za borbu u osvajanju Teočaka. To mjesto je bilo uz mjesto borbe, ili pri mjestu borbe tj. pri boju, pa su mu dali ime Priboj. U tome prilogu govori da u dijelu Priboja, Kolobara, postoji poljana koja se zvala Vojničko polje. Pošto su u srednjem vijeku ovim prostorima [[Balkan]]a često harale zarazne bolesti i [[kuga]] od kojih su u pojedinim selima umirali i svi stanovnici, a da su u [[Crna Gora|Crnoj Gori]] i [[Hercegovina|Hercegovini]] zbog ekonomske situacije i krvnih osveta, bila česta iseljavanja stanovništva, što je možda bio i jedan od razloga njihovog doseljavanja na Majevicu. Priboj je naselje koje se u mnogo čemu razlikuje od ostalih podmajevičkih sela. To je jedna urbana sredina, koja je prije mnogih naselja, pa i općinskog centra [[Lopare|Lopara]], imala izgrađene objekte infrastrukture.

Kroz Priboj je izgrađen put u toku vladavine [[Austrougarska|Austrougarske]] na ovim prostorima, put [[Bijeljina]] - [[Ugljevik]] - [[Teočak]] - Priboj - [[Lopare]] - [[Tuzla]] rađen je krajem 19. i početkom 20. vijeka.

Osnovna škola je počela sa radom 1880. godine, a crkva je sagrađena 1883. godine. Pred početak [[drugi svjetski rat|2. svjetskog rata]] 1937-1938 godine u Priboju je izgrađena veterinarska ambulanta, a također prije pocetka 2. svjetskog rata izgrađena je i zgrada za potrebe ljekarske ambulante i stan za ljekara. Poslije rata su sagrađeni dom kulture, zdravstvena ambulanta, put Bijeljina - Tuzla i mnogi drugi objekti od općeg društvenog značaja i posebnog značaja za stanovništvo Priboja i okoline.

== Stanovništvo ==
{{Stanovništvo BiH
| naslov_tabele            = Sastav stanovništva
| ime_naseljenog_mjesta    = Priboj
| vrsta_naseljenog_mjesta  = naselje
| maticni_broj             = 212792
| admin_godina             = 2013
| g2013_izvor              = &lt;ref name=&quot;popis2013&quot;&gt;{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
| g1991_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 72) |work=fzs.ba |access-date= 13. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g1981_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 13. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g1971_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 13. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g2013_ukupno             = 1358
| g2013_srbi               = 1348
| g2013_hrvati             = 9
| g2013_ukrajinci          = 1
| g1991_ukupno             = 1833
| g1991_srbi               = 1765
| g1991_hrvati             = 7
| g1991_jugosloveni        = 36
| g1981_ukupno             = 1876
| g1981_muslimani          = 2
| g1981_srbi               = 1794
| g1981_hrvati             = 3
| g1981_jugosloveni        = 54
| g1981_crnogorci          = 9
| g1981_makedonci          = 5
| g1971_ukupno             = 2121
| g1971_muslimani          = 2
| g1971_srbi               = 2108
| g1971_crnogorci          = 3
}}

== Reference ==
{{refspisak|2}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Priboj (Lopare)}}
{{Portal Bosna i Hercegovina}}
* [http://www.opstinalopare.com/ Zvanični sajt općine Lopare] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160205053828/http://www.opstinalopare.com/ |date=5. 2. 2016 }}

{{Općina Lopare}}</text>
      <sha1>slqsc2ivljnqngrftva10d0oei78gx8</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Život</title>
    <ns>0</ns>
    <id>68663</id>
    <revision>
      <id>3921332</id>
      <parentid>3902663</parentid>
      <timestamp>2026-08-21T01:12:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Tulum387</username>
        <id>155909</id>
      </contributor>
      <comment>Reference i manje ispravke.</comment>
      <origin>3921332</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="67531" sha1="7bawgubgnutpi6a3g69erw7lm6denfw" xml:space="preserve">{{Taksokvir
| boja = lightblue
| naziv = Život &lt;br&gt; (Biota / Vitae / Eobionti)
| slika = Diversity of plants image version 5.png
| slika_širina = 250px
| slika_opis = [[Bioraznolikost]] biljaka
| domain =
| regnum = 
* [[Ćelije (biologija)|Nećelijski]] život&lt;ref&gt;Napomena: 'Evolucija' virusa i drugih sličnih oblika je još uvijek neizvjesna. Stoga, ove podjele mogu biti parafiletske, jer je ćelijski život mogao evoluirati iz nećelijskog života, ili polifiletske, jer najnoviji zajednički predak možda neće biti uključen.&lt;/ref&gt;
** [[Virus (biologija)|Virus]]i
** [[Viroid]]i
* [[Ćelije (biologija)|Ćelijski]] život
** [[Prokarioti]]
*** Domen [[Bakterija|Bacteria]]
**** Carstvo [[Eubacteria]]
*** Domen [[Archaea]]
**** Carstvo [[Crenarchaeota]]
**** Carstvo [[Euryarchaeota]]
** Domen [[Eukarioti|Eukarya]]
*** Carstvo [[Ameba|Amoebozoa]]
*** Carstvo [[Gljiva|Fungi/Eumycota]]
*** Carstvo [[Životinja|Animalia/Metazoa]]
*** Carstvo [[Rhizaria]]
*** Carstvo [[Excavata]]
*** Carstvo [[Biljka|Plant]]ae/[[Viridiplantae]]
*** Carstvo [[Chromalveolata]]
}}
[[Datoteka:Biological classification L Pengo vflip.svg|mini|desno|200px|[[Taksonomija|Taksonomska]] hijerarhija živih bića.]]
[[Datoteka:Phylogenetic tree.svg|mini|desno|400px|Drvo života.]]

'''Život''' je oblik postojanja živih bića i predstavlja najviši oblik kretanja [[materija|materije]], najsloženiju i najznačajniju pojavu prirode. Priroda života je još nedovoljno poznata da bi se mogla dati jedna zadovoljavajuća i nesporna definicija.&lt;ref&gt;Walker M. G. (2006): LIFE! Why We Exist...And What We Must Do to Survive, Dog Ear Publishing {{ISBN|1-59858-243-7}}.&lt;/ref&gt;

Život je ono što razdvaja fizičke sisteme u kojima se odvijaju [[Biologija|biološki]] procesi (kao što su signalizacija i procesi samoodržavanja). Za razliku od onih koji nemaju takve sposobnosti ili zbog toga što su im takve uloge prestale usljed [[smrt]]i ili zato što im prirodno nedostaju takve uloge i svrstane su kao nežive. Postoje različiti oblici života kao što su: [[biljka|biljke]], [[životinja|životinje]], [[gljiva|gljive]], [[protisti]], [[archaea]] i [[bakterija|bakterije]]. Kriterijumi u nekom trenutku mogu biti dvosmisleni, a mogu i ne moraju definirati [[virus (biologija)|virus]]e, [[viroid]]e ili potencijalni vještački život kao život. Biologija je glavna [[nauka]] koja se bavi proučavanjem života, iako su u proučavanje života uključene mnoge druge [[nauka|prirodne, tehničko-tehnološke]] i [[informatika|informatičke]] nauke.&lt;ref&gt;Sofradžija A., Šoljan D., Hadžiselimović R. (1996): Biologija 1, Svjetlost, Sarajevo, {{ISBN|9958-10-686-8}}.&lt;/ref&gt;

==Osobine žive supstance==
Prema najopštijoj definiciji, život je posebno organiziran i funkcionalan sistem prometa materije i energije, te djeluje kao neprekidni [[metabolizam]]. Osnovni neživi (abiotski, neorganski) sistemi su atomi i molekule, a živi (biotski, organski) organizmi i ćelije od kojih su sazdani.

[[Atom]]i i [[molekula|molekule]] su osnovne jedinice građe neživih i živih supstanci i sistema. U živoj supstanci se ne susreće nijedan hemijski [[element]] kojeg nema u njenoj abiotskoj sredini, što također na svojevrstan način dokazuje i ilustrira jedinstvost živih i neživih sistema u prirodi. Živa bića su životno vezana sa svojom neživom okolinom. Iz nje crpe i u nju vraćaju materiju i energiju koja je neophodna za održavanje tjelesnog ustrojstva i odvijanje životnih procesa. Trajnim prekidom tih [[materija]]lnih i [[energija|energetskih]] veza nestaju i osnovni uslovi za održavanje živih sistema. Prema tome, one istovremeno predstavljaju i jedno od najbitnijih svojstava žive materije.

U ostvarivanju organizacijskog jedinstva i [[fiziologija|funkcionalnog]] samopodešavanja i samoodržavanja živih bića, živa supstanca ispoljava još niz bitnih osobenosti po kojima se razlikuje od bilo kog abiotskog sistema. To su, u prvom redu: posebna [[hemija|hemijska]] građa i struktura, [[metabolizam]], [[jedinka|individualnost]], samoodržavanje, [[adaptacija|prilagodavanje]], pokretljivost, [[razmnožavanje]] i [[genetika|nasljedivanje]], [[rađanje]], [[razvoj]] i [[smrt]], [[čulo|osjetljivost]] i druge (također bitne posebnosti).

*'''Osobena [[hemija|hemijska strukturiranost]]''', tj. sazdanost živih bića obezbjeđuje neophodne uslove za neprekidno odvijanje metabolizma kao temeljne životne uloge i odrednice. Sva živa bića imaju i svoju 
*'''[[Jedinka|individualnost]]''', tj. oblikovana su i organizirana u djelotvoran sistem koji se oznacava kao [[organizam]], [[jedinka]] ili [[jedinka|individua]]. Individualno samoodržavanje ostvaruje složeni 
*'''[[fiziologija|sistem biološke samoregulacije]]''', koji omogućava da se uprkos trajno promjenljivim uslovima životne i unutartjelesne sredine, osnovne životne funkcije odvijaju unutar podnošljivih granica. Za živa bića je karakteristična i 
*[[kretanje|pokretljivost]] cijelog organizma ili njegovih pojedinih dijelova i struktura.
*[[Razmnožavanje|razmnožavaju]] se živi sistemi reprodukcijom u manje iii više sebi sličnih &quot;kopija&quot;, koje nasljeđuju osnovne prepoznatljive osobine roditelja i njihovih predaka; samo od živog nastaje novi život. Time se ostvaruje dugoroćna medugeneracijska biološka veza, odnosno nastavak i opstanak vrste kojoj pripadaju. 
*Samo se živa bića radaju i na poseban način se razvijaju (stare). Za razliku od abiotskih sistema, sposobni su da svrsishodno reagiraju na različite podražaje okoline, tj. senzibilna su na pristigle informacije o uslovima spoljne i unutrašnje sredine.

Na osnovu izlozenih činjenica moguće je zaključiti da središnju i temeljnu ulogu u svim osobenostima živih bića, kao samostalnih oblika postojanja žive supstance imaju:
{| border=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;4&quot; cellspacing=&quot;0&quot; class=&quot;toccolours&quot; style=&quot;align:left; margin:0.5em 0 0; border-style:solid; border:1px solid #999; border-right-width:2px; border-bottom-width:2px; border-collapse:collapse; font-size:100%;&quot;
|- 
| style=&quot;background:#dfd;&quot;| '''Osobine'''
|- 
| style=&quot;background:#f3fff3;&quot; | 
*1. '''[[organizam|autonomnost]]''' (samostalnost - cjelovitost), tj. povezanost svih elemenata građe i uloge u jedinstvenu cjelinu - [[organizam]];
*2. '''[[metabolizam|autoregulaciju]]''', tj. samopodešavanje - sposobnost organizma da putem odgovarajućih životnih uloga obezbijedi sopstvenu postojanost unatoč stalnim promjenama u spoljnoj i unutrašnjoj sredini;
*3. '''[[Razmnožavanje|autoreprodukciju]]''', tj. samoponavljanje ili razmnožavanje - sposobnost stvaranja potomstva - novih generacija sebi sličnih živih bića.
|}

Ostale pomenute osobine živih sistema javljaju se kao uslovi i/ili posljedice održavanja ovih njihovih najbitnijih životnih uloga.&lt;ref&gt;Campbell N. A. (1996): Biology. The Benjamin/Cummings Publishing Comp., Inc., Menlo Parc (CA), USA, {{ISBN|0-8053-1957-3}}.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Lawrence E. (1999): Henderson's Dictionary of biological terms. Longman Group Ltd., London, {{ISBN|0-582-22708-9}}.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Sofradžija A., Šoljan D., Hadžiselimović R. (2004): Biologija 1, &quot;Svjetlost&quot;, Sarajevo, {{ISBN|9958-10-686-8}}.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;King R. C., Stransfield W. D. (1998): Dictionary of genetics. Oxford niversity Press, New York, Oxford, {{ISBN|0-19-50944-1-7}}; {{ISBN|0-19-509442-5}}.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Alberts B. et al. (1983): Molecular biology of the cell. Garland Publishing, Inc., New York &amp; London, {{ISBN|0-8240-7283-9}}.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Lincoln R. J., Boxshall G. A. (1990): Natural history - The Cambridge illustrated dictionary. Cambridge University Press, Cambridge, {{ISBN|0 521 30551-9}}.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Krebs J. E., Goldstein E. S., Kilpatrick S., T. (2014): Lewin's Genes XI. Jones &amp; Bartlett Publishing, Burlington, MA, USA.&lt;/ref&gt;

==Pregled==
[[Datoteka:Hoh rain forest trees.jpg|mini|300px|[[Biljka|Biljke]] koje rastu u [[tropska kišna šuma|tropskoj kišnoj šumi]] ''Hoh''.]]
[[Datoteka:Herds Maasai Mara.JPG|thumb|300px|Stada impala i zebri pasu na platou ''Maasi Mara''.]]
[[Datoteka:Trees and sunshine.JPG|thumb|300px|Sunčeva svjetlost prodire između [[sekvoja]].&lt;br&gt; Najviša stablo ove vrste na svijetu visoko je preko 115 m.]]
[[Datoteka:Wilhelma grüne Seepferdchen.jpg|mini|300px|Prizor liči na rezance na dnu mora, ali tu buja živi svijet:&lt;br&gt;[[Koral]]i i [[more|morski]] konjići.]]
[[Datoteka:Aerial image of Grand Prismatic Spring (view from the south).jpg|mini|300px|Aerofotosnimak [[mikrobiologija|mikrobiološke]] površine oko ''Grand Prismatic Spring''a &lt;br&gt; (''[[Nacionalni park Yellowstone]]'').]]

Najmanja dodiriva jedinica života, sa cjelovirom organizacijom i ulogom životnih pojava i procesa naziva se [[organizam]]. Organizmi se sastoje od jedne ili više [[ćelije (biologija)|ćelija]] u kojima se odvija [[metabolizam]], održava [[homeostaza]], mogu [[rast]]i, odgovoriti na [[čulo|stimulanse]], [[reprodukcija|razmnožavati]] (bilo [[spolno razmnožavanje|spolno]] ili [[bespolno razmnožavanje|bespolno]]) i tokom [[evolucija|evolucijue]], prilagoditi svoje mogućnosti okruženju u uzastopnim [[generacija]]ma. U [[biosfera|biosferi]] je prisutan veoma raznolik spektar življenja organizama na [[Zemlja (planeta)|Zemlji]], ali postoje zajednička svojstva za sve njih: [[biljka|biljke]], [[životinja|životinje]], [[gljiva|gljive]], [[protisti]], [[archaea]] i [[bakterija|bakterije]]. U suštini se zasnivaju na [[ugljik]]u i [[voda|vodi]] u ćelijskim oblicima sa složenom organizacijom i nasljednim, tj. [[genetička informacija|genetičkim informacijama]].

[[Abiogeneza]] je prirodni proces nastanka života koji proizlazi iz nežive materije, kao što su jednostavni [[organski spoj]]evi. Najraniji život na [[Zemlja (planeta)|Zemlji]] nastao prije najmanje oko 3,5 milijardi godina, tokom [[Arhaik|arhajskog eona]], kada se zemljina kora dovoljno učvrstila nakon rastopljenog [[hadij]]skog eona. Najraniji fizički dokazi života na Zemlji su [[grafit|biogeni grafiti]] pronađeni na [[Grenland|Zapadnom Grenlandu]] u [[stijena|metasedimentarnim stijenama]] starim oko 3,7 milijardi godina. Također, pronađeni su i [[fosil]]i [[mikroorganizam]]a u [[pješčar]]ima [[Australija|Zapadne Australije]] starim oko 3,48 milijardi godina. Neke teorije, poput one o kasnom teškom bombardiranju, ukazuju na to da je život na Zemlji možda počeo čak i ranije, možda još prije 4,25 milijardi godina, a prema jednoj studiji čak i ranije, možda prije 4,4 milijardi godina. Mehanizam kojim je počeo život na Zemlji je nepoznat, iako su predložene mnoge hipoteze. Od svog nastajanja pa do danas, život je evoluirao u različitim oblicima, koji su podijeljeni u hijerarhiju [[takson]]a. Život može opstati i napredovati u širokom rasponu klimatskih uslova.

Iako se procjenjuje da je više od 99% svih vrsta koje su ikada živile izumrlo, procjenjuje se da trenutno postoji 10-14.000.000 vrsta živih organizama na Zemlji. Hemijski gledano, supstance koje omogućuju život možda su nastale ubrzo nakon [[Veliki prasak|Velikog praska]], prije 13,800.000.000 godina, tokom epohe kada je [[Svemir]] imao samo 10-17,000.000 godina. Prema hipotezi [[panspermija|panspermije]], mikroskopski život su prenijeli [[meteoroid]]i, [[asteroid]]i i druga mala nebeska tijela [[Solarni sistem|Solarnog sistema]] koja su mogla postojati u Svemiru. Iako je život potvrđen samo na Zemlji, mnogi misle da je postojanje vanzemaljskog života ne samo prihvatljivo, nego veoma moguće pa čak i neizbježno. Druge planete i sateliti u našem Sunčevom sistemu i drugim planetarnim sistemima se ispituju, u potrazi za dokazima da je jednom postojao jedinstven život, a i projekti kao što je '''(SETI)''' (potraga za vanzemaljskim životom) pokušavaju da otkriju radio transmisiju od mogućih vanzemaljskih civilizacija.

Smisao života, te njegov značaj, porijeklo, svrha, a i konačna sudbina je središnji koncept i pitanje u [[filozofija|filozofiji]] i [[religija|religiji]]. I filozofija i religija su ponudili tumačenja o tome kako je život vezan za postojanje i svijest, a na koje se odnose i pitanja kao što su: životni stav, svrha, te vjerovanje u [[bog]]a ili više bogova, [[duša|dušu]] ili [[zagrobni život]]. Različite [[kultura|kulture]] su tokom [[historija|historije]] imale veoma raznovrsne pristupe u odgovorima na ova pitanja.

S [[biologija|biološke]] tačke gledišta, život je svojevrsno zbivanje kojim su zahvaćena sva živa bića. Život kao proces sastoji se od mnogobrojnih djelimičnih procesa čije se djelovanje odvija u životnom vijeku jedinke.

Od osobina živih bića koje nežive stvari ne posjeduju, najviše se ističu [[kompleksni spojevi]] s [[ugljik]]om. Najmanja građevna i djelotvorna osobina živih bića je [[Ćelija (biologija)|ćelija]]. Životni uslovi su [[zrak]], [[voda]], [[toplota]], [[temperatura]] i [[svjetlost]]. 
Život je također i [[filozofija|filozofski]] pojam, koji se na [[Zemlja (planeta)|Zemlji]] razvio prije otprilike 3 milijarde godina. Na Zemlji danas živi 300.000 [[biljka|biljnih]] i više miliona životinjskih vrsta, uz golem broj izumrlih vrsta.

Život je i filozofski pojam. Najveće [[filozofija|filozofsko]] pitanje o životu jest njegov smisao. Problem života je najčešće povezan s osnovnim pitanjem filozofije o važnosti duha ili materije.

==Rane teorije==
===Materijalizam=== 
Neke od najranijih teorija života bili su [[materijalizam|materijalističke]], kojima se smatralo da je sve što postoji tvar, a da je život samo složen oblik ili aranžman materije.
*[[Hereklit]], VI stoljeće p.n.e, je utemeljitelj [[dijalektika|dijalektičko-materijalističkog]] pogleda na svijet: ''panta rei'' ([[Bosanski jezik|bosanski]]: sve se kreće). [[Materija]], uključujući i živi svijet, posvuda i sveukupno se neprekidno mijenja. Ona je jedna i samo se ispoljava u različitim oblicima. Sveprisutna je i borba suprotnosti: života nema bez [[smrt]]i, postanak ne ide bez propasti, [[svjetlo]] bez [[tama|tame]], početak bez kraja.
*[[Empedokle]], 430. p.n.e, smatra da sve u svemiru potječe od [[Osnovni elementi|četiri vječna elementa]] svijeta: [[voda|vode]], [[zemlja (organska materija)|zemlje]], [[vazduh]]a i [[vatra|vatre]] – i doseže vrhunac antičkog materijalizma. Njegova filozofija je preteča [[nauka|naučnog]] postupka. Zanimljive su Empedokleove [[hipoteza|hipoteze]] da živi [[organizam|organizmi]] nastaju sastavljanjem pojedinih [[anatomija|anatomskih]] dijelova koji se samostalno stvaraju u [[priroda|prirodi]]. Nakon toga se održavju samo harmonične cjeline, što navodi na savremene poglede na [[Selekcija|prirodni odabir]] i [[genetika|genetičku]] strukturu [[populacija|populacije]].
*[[Aristotel]] IV stoljeće p.n.e – djeluje na vrhuncu [[antika|antičkih]] [[nauka|naučnih]] dostignuća. Uočava beskrajnu [[biološka raznolikost|biološku raznolikost]], tj. činjenicu da su živa bića heterogeno i stupenasto složena u uočljivoj razvojnoj liniji. Cjelokupni materijalni svijet svrstava u [[hijerarhija|hijerarhijski]] niz složenosti: od [[mineral]]a, preko [[biljka|biljaka]] i [[životinja]] do [[čovjek]]a.
*[[Demokrit]] (460 p. n. e) je smatrao da je osnovna karakteristika života da ima dušu (''psihu''). Kao i drugi drevni pisci, on je pokušavao da objasni ono ''nešto'' što čini ''živo biće''. Njegovo objašnjenje bilo je da vatreni [[atom]]i čine dušu na potpuno isti način. 
On razrađuje vatru zbog očigledne veze između života i topline.
*[[Platon]]ov svijet vječnih i nepromjenljivih [[oblik]]a, nesavršeno predstavljenih kod [[Artisan]]a, u oštroj je suprotnosti sa različitim mehanicističkim [[Svjetonazor|pogledima na svijet]], od kojih je [[atomizam]] barem do 4. vijeka bio najistaknutiji. Ova tema je često bila predmet rasprava, koja je u to vrijeme bila prisutna u cijelom drevnom svijetu. Atomistički mehanizam oborio je [[Epikur]] dok su [[Stoik|stoici]] usvojili božansku teleologiju. Izbor je izgledao jednostavan: ili pokazati kako si strukturiran, što je redovno u svijetu moglo nastati iz neusmjerenih procesa, ili ubrizgavati [[inteligencija|inteligenciju]] u sistem. 
*[[Materijalizam|Mehanistički materijalizam]] koji je nastao u drevnoj [[Grčka|Grčkoj]] oživljen je i prerađen po viđenjima francuskog [[filozof]]a [[René Descartes|Renea Dekarta]], koji je smatrao da su životinje i ljudi bili sklopovi dijelova koji zajedno djeluju kao mašine. U 19. stoljeću, napredak u [[citologija|teoriji ćelije]] u [[biologija|biološkim naukama]] ohrabrio je ovaj stav. 
*Teorija [[Evolucija|evolucije]] [[Charles Darwin|Charlesa Darwina]] ([[1859]]) je također mehanicističko objašnjenje za porijeklo vrsta putem [[selekcija|prirodnog odabira]].

===Hilomorfizam=== 
[[Hilomorfizam]] je teorija koju je uveo [[Aristotel]] (322 p. n. e), a koja govori da su sve stvari kombinacija materije i oblika. [[Biologija]] je bila jedno od njegovih glavnih polja naučnog interesovanja, a u njegovim postojećim spisima nalazi se i bogat biološki materijal. U tom smislu, sve u materijalnom svemiru ima materiju i oblik, a oblik živog bića je njegova [[duša]] (grčki ''psihe'', latinski ''anima''). Postoje tri vrste duša: 
*''vegetativna duša biljaka, koja uzrokuje da rastu i propadaju i nahrane sebe, ali ne izaziva kretanje i osjećaje; 
*''duša životinja'', koja uzrokuje da životinje i osjećaju; i 
*''racionalna duša'', koja je izvor svijesti i razložnosti, za koje je Aristotel vjerovao da se nalazi samo kod čovjeka. Svaka veća duša ima sve atribute niže duše. Aristotel je vjerovao da, iako materija može postojati bez oblika, oblik ne može postojati bez oblika, a samim tim i duša ne može postojati bez tijela. 
Ova procjena je u skladu sa [[teologija|teleološkim]] objašnjenjima života, u smislu usmjerenosti svrhe ili cilja. Tako, bjelina [[Polarni medvjed|polarnog medvjeda]] je kaput koji objšnjava svoju ''svrhu'' kamuflaže. Pravac uzročnosti (iz budućnosti u prošlost) je u suprotnosti sa naučnim dokazima za prirodnu selekciju, što objašnjava posljedica u smislu prethodnog uzroka. Biološke osobine nisu objašnjene gledajući budućnost optimalnih rezultata, već gledajući u prošlost evolutivne historije vrste, koja je dovela do prirodne selekcije funkcija.

===Vitalizam=== 
[[Vitalizam]] je uvjerenje da je princip života nematerijalni, a potječe od njemačkog hemičara, filozofa i fizičara [[Georg Ernst Stahl|Georga Ernsta Stahla]] iz 17. stoljeće. Ovaj stav je imao uporište sve do sredine 19. stoljeća, a bio je privlačan za filozofe kao što su: [[Henri Bergson]], [[Nietzsche]], [[Wilhelm Dilthey]], anatoma [[Marie François Xavier Bichat|Marie Françoisa Xaviera Bichata]] i [[hemičar]]a [[Justus von Liebig|Justusa von Liebiga]]. 
Vitalizam počiva na ideji da postoji osnovna razlika između organskih i neorganskih materijala, kao i uvjerenje da se organski materijal može izvesti samo iz živog bića. Ovo je opovrgnuto [[1828]]., kada je [[Friedrich Wöhler]] priredio [[urea|ureu]] iz neorganskih materijala. Ova Wöhlerova sinteza se smatra polazištem moderne [[organska hemija|organske hemije]]. To je od historijskog značaja, jer je po prvi put jedan [[organski spoj]] proizveden od neorganskih reaktanata.

Tokom [[1850]].-ih, [[Helmholtz]] je pokazao da nema energije koja se gubi u pokretu mišića, što ukazuje da nije bilo &quot;vitalne sile&quot; neophodne da se mišić pokrene. Ovi rezultati doveli su do napuštanja naučnog interesa za vitalističke teorije. Međutim ovo uvjerenje se zadržalo u pseudonaučnim teorijama kao što su [[homeopatija]], koja tumači [[bolest]]i kao da su uzrokovane poremećajem u hipotetičkoj vitalnoj sili ili životnoj snazi.

== Definicije ==
Nedvosmislena definicija života je veliki izazov za naučnike i za filozofe, jer to dijelom proističe iz činjenice da je život i stanje i proces, a ne čista supstanca. Bilo koja definicija mora biti dovoljno široka da obuhvati sve poznate oblike života i mora biti dovoljno uopštena da uključi i moguće oblike života koji mogu biti u osnovi različiti od života na Zemlji.
 
=== Biologija ===
S obzirom da ne postoji nedvosmislena definicija života, opisano je današnje razumijevanje njegove suštine. Život se smatra osobinom uobličenih fizičkih sistema u kojima se odvijaju biološki procesi sa sljedećim osobinama:
#[[Homeostaza]]: Uređenost unutrašnjeg okruženja za održavanje u konstantnom stanju; Na primjer, koncentracija [[elektrolit]]a ili znojenje smanjuju temperaturu.
#[[Jedinka|Organizacija]]: Živa bića se strukturno sastoje od jedne ili više ćelija - osnovnih jedinica života. 
#[[Metabolizam ]]: Transformacija energije pretvaranjem hemikalija i energije u ćelijske komponente ([[anabolizam]]) i raspadanja organskih materija ([[katabolizam]]). Za održavanje unutrašnje organizacije i uloge (homeostaze), živim bićima je neophodna [[energija]], koja učestvuje u stvaranju drugih pojava u vezi sa životom.
#[[Rast]]: Održavanje više stopa anabolizma od katabolizma. Organizam povećava svoju veličinu u svim dijelovima tijela, a ne samo u prikupljanju materije. 
#[[Adaptacija]]: Sposobnost da se svaki [[organizam]] vremenom mijenja kao odgovor na promjenljive uslove okoline. Ova mogućnost je od suštinskog značaja za individualno preživljavanje, ali i za proces [[evolucija|evolucije]]. Određena je [[genetika|genetičkom]] konstitucijom organizma, [[hrana|hranom]] i vanjskim činiocima.
#Odgovor na podražaje: Odgovor može imati različite oblike, od skupljanja jednoćelijskih organizma na uticaje vanjskih hemikalija ([[hemotaksije]]), do složenih reakcija, koje uključuje sva [[čulo|čula]] višećelijskih organizama. Odgovor se često izražava pokretom, kao naprimjer, okretanje lišća biljke prema suncu ([[fototropizam]]) i korijena prema tlu ([[geotropizam]]).
#[[Reprodukcija]]: Sposobnost za proizvodnju novih pojedinačnih organizama, bilo [[bespolno razmnožavanje|bespolno]] iz jednog roditeljskog organizma ili [[spolno razmnožavanje|spolnim]] putem, od dva roditelja organizama &quot;sa stopom greške ispod praga održivosti&quot;

Ukratko, sve te sposobnosti živih sistema se mogu svesti na tri gore pomenute odrednice:
*[[jedinka|autonomnost]] [[organizam]]a, njihovu
*[[fiziologija|autoregulacuju]] i
*[[razmnožavanje|autoreprodukciju]].

Ovi složeni procesi, nazvani [[fiziologija|fiziološke uloge]], imaju u osnovi fizičke i hemijske principe, kao i za signalizaciju i kontrolne mehanizme, koji su neophodni za održavanje pojedinačne i [[filogeneza|filogenetske]] [[homeostaza|homeostaze]].

=== Alternative ===
Predložene su i neke druge biološke definicije života, a mnoge od njih se zasnivaju na [[hemija|hemijskim]] sistemima. [[Biofizika|Biofizičari]] su ustanovili da uloge živih sistema počivaju na negativnoj [[entropija|entropiji]]. Drugim riječima, dnevni procesi se mogu posmatrati kao kašnjenje spontane [[difuzija|difuzije]] ili [[disperzija|disperzije]] unutrašnje energije bioloških [[molekula]] prema višem potencijalu mikroodrživosti. Fizičari kao što su [[John Bernal]], [[Erwin Schrödinger]], [[Eugene Wigner]] i [[John Avery]], život predstavljaju kao člana klase fenomena koji su otvoreni ili kontinuiranih sistema koji su u mogućnosti da smanje svoju unutrašnju entropiju na račun supstanci ili slobodne energije uzetih iz okoline, a potom ih oslobađaju u prerađenom (potrošenom) obliku. Na višem nivou, živa bića su [[termodinamički sistem]]i koji imaju organiziranu molekulsku strukturu. Po tome je život stvar koja može ponovo proizvesti samu sebe i razvijati se onako kako diktiraju uslovi opstanka. Prema tome, život je samobitni hemijski sistem sposoban da se prilagođava faktorima [[Charles Darwin|Darvinovske]] teorije [[O porijeklu vrsta (Darwin)|O porijeklu vrsta]]. 
Drugi predloženi sistemski stav je da život ne mora nužno zavisiti o molekularnoj hemiji. Jedna od takvih sistemskih definicija života je da su živa bića samoorganizirana i autopoietska (samoponovljiva). Varijacije ove definicije uključuju i [[Stuart Kauffman]]ovu varijantu života kao autonomnog agensa ili multi-agens sistema, koji je sposoban proizvesti samog sebe ili dovršavati barem jedan od termodinamičkih ciklusa rada.

==== Virusi ==== 
[[Datoteka:Icosahedral Adenoviruses.jpg|thumb|400px|Elektronska mikrografija [[adenovirus]]a koja predstavlja njegovu strukturu.]]
[[Virus (biologija)|Virus]]i se mnogo češće smatraju [[replikacija DNK|replikatorima]] nego oblicima života. Oni su opisani kao &quot;organizmi na rubu života&quot;, jer posjeduju [[gen]]e, evoluiraju pod uticajem prirodnog odabira i razmnožavaju se stvaranjem više sopstvenih kopija. Međutim, virusi ne [[metabolizam|metaboliziraju]] i za tu ulogu im je neophodan sistem ćelije domaćina. Prema samoobnavljanju virusa, domaćinska ćelija je također predmet proučavanja porijekla života, jer to može podržati hipotezu da je život mogao početi na razini samoobnavljajućih organskih [[molekula]].

=== Teorije živih sistema ===
U [[Filozofija|filozofiji]] i [[religija|religiji]] postoji ideja da je Zemlja živa, ali prva naučnu raspravu o tome pokrenuo je je [[Škotska|škotski]] naučnik [[James Hutton]]. Godine [[1785]]. on je izjavio da je Zemlja superorganizam i da njeno pravilno proučavanje treba biti u okvirima [[fiziologija|fiziologije]]. Hutton se smatra ocem [[geologija|geologije]], ali njegova ideja o živoj Zemlji je zaboravljena u intenzivnom [[redukcionizam|redukcionizmu]] 19. stoljeća. [[Gaia hipoteza]], koju je predložio [[James Lovelock]] ([[1960]].) ukazuje na to da život na Zemlji djeluje kao jedan [[organizam]] koji određuje i održava životne uslove potrebne za njegov opstanak.

Prvi pokušaj opće teorije živih sistema za objašnjavanje prirode života bio je [[1978]]., koju je izložio američki biolog [[James Grier Miller]]. Takva opća teorija, koja proizlazi iz [[ekologija|ekoloških]] i [[biologija|bioloških nauka]], pokušava mapirati opšte principe uloge svih živih sistema. Umjesto ispitivanja fenomena u pokušaju razlaganja sistema na komponente, opća teorija živih sistema istražuje pojave u smislu dinamičkih obrazaca odnosa organizama sa svojim okruženjem. [[Robert Rosen]] ([[1991]].) na tom izgrađuje definiciju sistema kao komponente, tj. kao &quot;jedinicu organizacije dijela s funkcijom, odnosno, definiran odnos između dijela i cijeline.&quot; Iz ovog i drugih početnih koncepata, razvila se &quot;relaciona teorija sistema&quot; kojom se pokušavaju objasniti posebna svojstva života. Naime, on je identificirao &quot;nedjeljivu komponentu u organizmu&quot; (eng. ''nonfractionability''), kao osnovnu razlika između života i sistema &quot;biološke mašine''.

Jedan od sistemskih pogleda na život skupno tretira okolinske i biološke [[fluks]]eve, kao &quot;reciprocitet uticaja&quot; i da je recipročni odnos sa okolinom diskutabilan kao važan za razumijevanje života, kao što je u primjeru razumijevanja [[ekosistem]]a. Tako i [[Harold J. Morowitz]] ([[1992]].) objašnjava da je život svojstven [[ekosistem|ekološki sistem]], a ne jedan [[organizam]] ili [[vrsta (biologija)|vrsta]]. On tvrdi da je ekosistemska definicija života bolja da se naglasi njegova biohemijska ili fizička priroda. [[Robert Ulanowicz]] ([[2009]].) ističe [[Simbioza|simbiozu]] kao ključ za razumijevanje sistemskih ostvarenja u ponašanju života i ekosistema.

[[Biologija kompleksnih sistema]] (''CSB'') je oblast nauke koja proučava pojavu funkcionalne i organizacujske složenosti organizama sa stanovišta teorijhe dinamičkih sistema. Potonji se često nazivaju i biološki sistemai i imaju za cilj shvatanje najosnovnijih aspekata života. Usko vezani pristup biologiji ''CSB'' sistema naziva se relacijska biologija. Ona se uglavnom bavi razumijevanjem životnih procesa u smislu najvažnijih odnosa i kategoriziranjem takvih odnosa među važnim radnim dijelovima organizama. Za višećelijske organizame, ovo je definisano kao &quot;kategorijska biologija&quot; ili model predstavljanja organizama prema [[teorija kategorija|teoriji kategorija]] bioloških odnosa, a također i [[algebarska topologija]] [[fiziologija|funkcionalne organizacije]] živih organizama u smislu njihove dinamične, složene mreže [[metabolizam|metaboličkih]][[genetika|genetičkih]], [[epigenetika|epigenetičkih]] procesa i [[signalni put|signalnih puteva]].

Također je tvrdio da je evolucijski red kod živih sistema i određenim fizičkim sistemima usaglašen zajednički osnovni princip, kojeg je nazvao [[Charles Darwin|Darwinova dinamika]]. Darwinova dinamika je prvi put izložena, a sa njom se objašnjava da se prema makroskopskoj razini stvaranje jednostavnih nebioloških sistema odvija daleko od termodinamičke ravnoteže, a zatim se proteže na razmatranje živih sistema. Ukratko, molekule [[RNK]] su bile osnova za otpočinjanje procesa za obje vrste sistema, a zaključeno je da su oni u osnovi slični.

Još jedna sistemska definicija, zvana teorija operatora, predlaže: &quot;život je opći naziv za prisustvo tipskih zatvarača u organizmu, gdje su tipski zatvarači membrane i autokatalitička grupa u ćeliji&quot; i predlaže da je organizam &quot;bilo koji sistem sa organizacijom koja je u skladu s vrstom operatera koji je u najmanju ruku kompleksan kao ćelija&quot;.

Život se može izraditi kao mreža inferiornih negativnih povratnih informacija regulatornih mehanizama, podređenih i nadređenih pozitivnh povratnih informacija, koje stvaraju mogućnost širenja i razmnožavanja.

==Porijeklo== 
{{Glavni|Evolucija}}
Dokazi ukazuju da život na Zemlji postoji već najmanje 3,5 milijardi godina, s najstarijim fizičkim tragovima života starim više od 3,7 milijardi godina. Svi poznati oblici života imaju temeljne molekulske mehanizme, koji odražavaju njihovo zajedničko porijeklo. Na osnovu ovih zapažanja, naučnici pokušavaju da pomoću hipoteze o porijeklu života pronaći onaj mehanizam koji objašnjava stvaranje univerzalnog zajedničkog pretka, od jednostavnih [[organska hemija|organskih molekula]] preko prećelijskog života [[protoćelija|protoćelije]] do [[metabolizam|metabolizma]]. Modeli su podijeljeni u kategorije &quot;prvi geni&quot; i &quot;prvi metabolizam&quot;, ali odnedavno preovladava trend izlaganja hibridnih modela koji kombiniraju obje kategorije.

Ne postoji trenutni naučni dogovor o tome kako je život nastao. Međutim, većina prihvaćenih naučnih modela se zasniva na sljedećim zapažanjima: 
*[[Miller-Urey eksperiment]] i rad [[Sidney Fox]], pokazuju da su primitivni uslovi na Zemlji davali prednost hemijskim reakcijama koje sintetiziraju [[aminokiselina|aminokiseline]] i druge organske spojeve iz neorganskih [[Prekurzor (hemija)|prekurzora]]. 
* [[Fosfolipid]]i spontano stvaraju [[lipidni dvosloj|lipidne dvosloje]], osnovnu strukturu ćelijske membrane.

Živi organizmi sintetiziraju [[protein]]e, koji su [[polimer]]i [[aminokiselina]], a nastaju po [[genetički kod|uputstvu]] [[DNK|dezoksiribonukleinske kiseline]] ([[DNK]]). [[Sinteza proteina]] podrazumijeva posrednika – [[RNK|ribonukleinsku kiselinu]] ([[RNK]]) polimer. Jedna od mogućnosti za to je da je život počeo tako da su najprije nastali [[gen]]i, a zatim [[protein]]i. Alternativa ovome je obrnuti proces: prvo su nastali proteini, a zatim su došli geni.
Međutim, budući da su geni i proteini potrebni za proizvodnju druge strane, problem poprima obrise odgovora na pitanje: šta je nastalo prije [[kokoš]] ili [[jaje]]. Veći dio naučne zajednice podržava mišljenje da je malo je vjerovatno da su geni i proteini nastali samostalno. 
Stoga je kao mogućnost, [[Francis Crick]] prvi predložio varijantu da je život bio zasnovan na [[RNK]], koja ima kao i [[DNK]] svojstva skladištenja informacija i katalitičkih sposobnosti nekih proteina. To se zove ''hipoteza svijeta RNK'', a podržava je zapažanje da se mnogi od najkritičnijih komponenti ćelija (onih koji se razvijaju najsporije) sastoje uglavnom ili u potpunosti od RNK. Isto tako, mnoge kritične kofaktore ([[Adenozin trifosfat|ATP]], [[Acetil-CoA]], [[NADH]] itd.) su ili [[nukleotid]]i ili supstance koje se jasno odnose na njih. Katalitička osobina RNK nije bila dokazana onda kada je ova hipoteza predložena, ali je nakon toga potvrđuje [[Thomas Cech]], [[1986]].

Jedno pitanje u vezi sa teorijom svijeta RNK je i to da je sinteza RNK iz jednostavnih anorganskih prekurzora teža nego za druge organske molekule. Jedan od razloga za to je da su prekurzori RNK vrlo stabilni i međusobno reagiraju vrlo sporo pod redovnim uslovima okoline, pa je predloženo da su se živi organizmi sastojali od drugih molekula prije nego što je nastala RNK. Međutim, uspješna sinteza određenih molekula RNK, pod uslovima koji su postojali prije života na Zemlji, postignuta je dodavanjem alternativnih prekurzora u nekom određenom cilju sa pretečama fosfata prisutnih u cijeloj reakciji. Ova studija čini teoriju svijeta zasnovanom na RNK prihvatljivijom.

Geološka otkrića u [[2013]]. pokazala su da reaktivne vrste [[fosfor]]a (kao što su fosfiti) kojih je bilo u izobilju u [[okean]]u, prije 3,5 milijarde godina i da lahko reagira s vodenim [[glicerol]]om za stvaranje fosfita i glicerol 3-fosfata. Pretpostavlja se da je rijetki mineral [[šrajberzit (mineral)|šrajberzit]] (koji je bio jedan od sastojaka [[meteorit]]a iz kasnog teškog bombardiranja) mogao sa smanjenim fosforom reagirati s prebiotskim organskim [[molekula]]ma stvarajući fosforilizirane biomolekule, kao i [[RNK]]. 
Godine [[2009]]., eksperimenti koji su pokazali [[Charles Darwin|Darwinovsku evoluciju]] od dvokomponentnog sistema RNK [[enzim]]a ([[ribozim]]a) ''[[in vitro]]''. Eksperiment je izveden u laboratoriji [[Gerald Joyce|Gerarda Joycea]], koji je izjavio: {{Citat|&quot;Ovo je prvi primjer, izvan biologije, evolucijske adaptacije u molekulsko-genetičkom sistemu.&quot;}}

Prebiotska jedinjenja mogu imati vanzemaljsko porijeklo. [[NASA]] je na osnovu nalaza iz [[2011]]. godine izradila studiju o meteorima koji se mogu naći na Zemlji, što ukazuje na prisustvo komponenti [[DNK]] i [[RNK]] ([[adenin]]a, [[guanin]]a i srodnih organskih molekula), koje mogu nastati u svemiru.
U martu [[2015]]., naučnici NASA su izvijestili da su po prvi put složena [[DNK]] i [[RNK]] organskih jedinjenja života, uključujući i [[uracil]], [[citozin]] i [[timin]], stvorena u laboratoriji pod svemirskim uslovima. Tokom ovog eksperimenta su korištene početne hemikalije, kao što su [[pirimidin]] koji je pronađen u [[meteorit]]ima. Pirimidini, kao što je policiklični aromatski ugljikovodik (''PAH''), [[ugljik]]om najbogatiji hemijski spojevi nađeni u svemiru, možda su, prema naučnicima, nastali u [[Crveni giganti|Crvenim gigantima]] ili [[međuzvjezdana prašina|međuzvezdanoj prašini]] i [[gas]]u [[oblak]]a.

== Uticaj sredine ==
[[Datoteka:20100422 235222 Cyanobacteria.jpg|thumb|[[Cijanobakterija|Cijanobakterije]] (''Cyanobacteria'') su dramatično promijenile količinu [[kisik]]a u [[atmosfera|atmosferi]] i sastavu oblika života na Zemlji dovodeći anaerobne organizme blizu izumiranja.]]
Raznolikost života na Zemlji je proizvod dinamičnog međudejstva između [[genetika|genetičkih potencijala]], [[metabolizam|metaboličke]] sposobnosti, životneih izazova i [[simbioza]]. Tokom većeg dijela postojanja Zemlje, naseljivim okruženjem su preovladavali [[mikroorganizam|mikroorganizmi]] određeni sposobnostima svog metabolizma i djelovanju [[faktori evolucije|evolucijskih faktora]]. Kao posljedica ovih mikrobnih aktivnosti, [[fizika|fizičko]]-[[hemija|hemijsko]] okruženje na Zemlji se mijenjalo na [[geohronologija|geološkoj vremenskoj skali]], što je uticalo na piteve evolucije naknadnog života. Naprimjer, oslobađanje molekularnog [[kisik]]a iz [[cijanobakterija]], kao proizvoda [[fotosinteza|fotosinteze]], izazvalo jr globalne promjene u Zemljinoj atmosferi. Budući da je kisik otrovan za većinu oblika života na Zemlji u to vrijeme, što je predstavljalo evolucijske izazove. To je na kraju dovelo do stvaranja velikih životinjskih i biljnih vrsta na našoj planeti. Ova uzajamnost između organizama i njihovog okruženja je nasljedna osobina živih sistema.

Svi oblici života zahtijevaju određene osnovne [[hemijski element|hemijske elemente]] potrebne za [[biohemija|biohemijsko]] djelovanje kao što su: [[ugljik]], [[vodik]], [[dušik]], [[kisik]], [[fosfor]] i [[sumpor]]. U daljem tekstu se za osnovne [[makronutrijent]]e svih organizama u engleskom jeziku često koristi akronim '''CHNOPS'''. Oni zajedno izgrađuju [[nukleinske kiseline]], [[protein]]e i [[lipid]]e, koje predstavljaju najveći dio žive materije. Pet od tih šest elemenata čine hemijske komponente [[DNK]] (sve osim sumpora). Potonji je komponenta [[aminokiselina]] [[cistein]] i [[metionin]]. Od ovih elemenata, u organskoj supstanci je najobitniji [[ugljik]], koji ima podobne atribute za stvaranje višestrukih, stabilnih [[kovalentna veza|kovalentnih veza]]. Ovo omogućava da se na bazi ugljika stvara bogat izbor hemijskih aranžmana (organskih) molekula. Predloženi su alternativni hipotetički oblici biohemijskih procesa uklanjanjem jednog ili više hemijskih elemenata, zamijenom elemenata jednim koji nije na pomenurtoj listi promjenom potrebnog [[genbio|chiralities]] ili drugih hemijskih svojstava.

=== Raspon tolerancije === 
Inertne komponente [[ekosistem]]a su fizički i hemijski faktori neophodni za život – [[energija]] (sunce ili [[hemijska energija]]), [[voda]], [[temperatura]], [[atmosfera]], [[gravitacija]], [[hrana|hranjive tvari]] i [[zračenje|ultraljubičasto zračenje]] za zaštitu od sunca. U većini ekosistema, uslovi variraju u toku dana, od jedne sezone u drugu. Živeći u većini ekosistema, organizmi moraju biti u stanju da prežive niz uslova, poznatih pod nazivom &quot;raspon tolerancije&quot;. Izvan ovog raspona nalaze se organizmi u &quot;zoni fiziološkog stresa&quot;, gdje mogu preživjeti, ali ne i opstati i optimalno se [[razmnožavanje|razmnožavati]]. Iza ove zone su &quot;zone netolerancije&quot;, gdje su opstanak i razmnožavanje organizama vjerovatni ili nemogući. Organizmi koji imaju širok spektar tolerancije su šire rasprostranjeni nego oni sa uskim rasponom tolerancije.

[[Datoteka:Deinococcus radiodurans.jpg|thumb|[[Bakterija]] ''Deinococcus radiodurans'' je ekstremofil koji može da odoli krajnjoj hladnoći, dehidraciji, vakuumu, kiselinama, i izloženosti [[radijacija|radijaciji]].]]

Da bi preživjeli, mikroorganizmi moraju imati oblike koji će im omogućiti da izdrže [[zamrzavanje]], [[suša|potpuno isušivanje]], [[glad]], visok nivo [[zračenje|izloženosti zračenju]] i drugim fizičkim ili hemijskim izazovima. Ovi mikroorganizmi mogu preživjeti izloženost takvim uslovima nedjeljama, mjesecima, godinama ili čak stoljećima: [[Ekstermofil]]i su mikrobni oblici života koji bujaju izvan opsega u kojem je uopće moguće naći život. Oni se odlikuju iskorištavanjem neuobičajenih izvora energije. Dok se svi organizmi sastoje od gotovo identičnih [[molekula]], [[evolucija]] je omogućila da se takvi mikrobi da se nose s ovim širokim rasponom fizičkih i hemijskih uslova. Karakterizacija strukture i metaboličke raznolikosti mikrobne zajednice u takvim ekstremnim sredinama je u toku.

Mikrobni oblici života napreduju čak i u [[Marijanska brazda|Marijanskoj brazdi]] – najdubljem mjestu na Zemlji. Mikrobi napreduju i unutar [[stijena]] do 1900 metara ispod morskog dna pod 8.500 metara ispod površine [[okean]]a.

Ispitivanje upornosti i raznovrsnosti života na Zemlji, kao i razumijevanje molekulskih sistema koje neki organizmi koriste za opstanak u tako ekstremnim uslovima, važno je i za potragu za životom izvan Zemlje. Na primjer, [[lišaj]]evi bi mogli preživjeti mjesec dana u simuliranom [[mars]]ovskom okruženju.&lt;ref&gt;Mayr E. (2000): The growth of biological thought – Diversity, evolution, and inheritance, 11th printing, first: Copyright © 1982. The Belknap Press of Harvard University Press Cambridge (Mass.), Londo (England), {{ISBN|0-674-36445-7}} ; {{ISBN|0-674-36446-5}}.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Sofradžija A., Šoljan D., Hadžiselimović R. (2004): Biologija 1, Svjetlost, Sarajevo, {{ISBN|9958-10-686-8}}.&lt;/ref&gt;
&lt;ref&gt;British Museum of Natural History, Ed. (1991): Man's place in evolution.Natural History Museum Publications, Cambridge University Press, London, {{ISBN|0 521 40864}} 4.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Campbell N. (2005). Biology. Benjamin/ Cummings, San Francisco {{ISBN|0-07-366175-9}}.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Mayr E. (1970): Populatiomns, species, and evolution – An abridgment of Animal species and evolution. The Belknap Press of Harvard University Press, Cambridge, Massachussets and London, England, {{ISBN|0-674-69013-3}}.&lt;/ref&gt;

== Ċelije, oblici i njihova uloga ==
{{Glavni|Ćelije (biologija)}}
Ċelija je osnovna organizacijska i funkcionalna jedinica svih oblika života, a svaka ćelija proizilazi iz već postojeće ćelije, njenom podjelom. Ćelijsku teoriju su izložili [[Henri Dutrochet]], [[Theodor Schwann]], [[Rudolf Virchow]] i drugi, u ranom 19. stoljeću, a kasnije je postala široko prihvaćena. Aktivnost svakog organizma zavisi od ukupne ćelijske aktivnosti, uz protok [[energija|energije]] inutar i između ćelija. Ćelije sadrže nasljedne informacije koje se prenose kao [[genetički kod]] u nizu ćelijskih dioba. 
Postoje dvije osnovne vrste ćelija:
*[[prokarioti|prokariotskoj]] nedostaje [[jedro (biologija)|jedro]] i druge membranske [[organela|organele]], iako imaju kružnu [[DNK]] i [[ribozom]]e. [[Bakterije]] i [[arheje]] su dva [[domen]]a{{dn}} prokariota;
*[[Eukarioti|eukariotske]] ćelije imaju različita jedra sa membranom i membranom ograničene organele, uključujući i [[mitohondrija|mitohondrije]], [[hloroplast]]e, [[lizosom]]e, hrapavi i glatku [[endoplazmatski retikulum]] i [[vakuola|vakuole]]. Osim toga, ona imaju [[hromosom]]ske struktute, u kojima je pohranjen [[DNK|genetički materijal]]. Sve vrste velikih složenih organizama su eukarioti, kao i životinje, biljke i gljive, iako većinu vrsta eukariota čine [[protisti]] –[[mikroorganizam|mikroorganizmi]]. Uobičajeni naučni model je da su eukarioti evoluirali od prokariota, sa glavnim organelama eukariota nastalim putem [[endosimbioza|endosimbioze]] između [[bakterija]] i praeukariotskih ćelija.

Molekularni mehanizmi [[citologija|biologije ćelije]] su zasnovani na [[protein]]ima. Većina njih se sintetiziraju u [[ribosom]]ima, u [[enzim]]ski [[kataliza|kataliziranom]] procesu koji se naziva [[biosinteza proteina]]. Slijed aminokiselina se nastavlja i spaja na temelju [[ekspresija gena|ekspresije gena]] ćelijske nukleinske kiseline. U eukariotskim ćelijama, ovi proteini se zatim mogu prenositi i obrađivati u [[Golđijev aparat|Golgijevom aparatu]] u pripremi za otpremu na odredište.

Ćelije se razmnožavaju kroz proces [[mitoza|ćelijske diobe]], u kojoj se roditeljska ćelije dijeli na dvije ili više kćerinskih ćelija. Kod prokariota, podjela ćelija se odvija u procesu [[fisija|fisije]], u kojem se [[DNK]] replicira, pa su dvije kopije u prilogu sa dijelovima ćelijske membrane. Kod [[eukarioti|eukariota]], dioba ćelije se odvija u složenijem procesu [[mitoza|mitoze]]. Međutim, krajnji rezultat je isti; novonastale ćelijske kopije su međusobno identične kao i originalna ćelije (osim mogučih [[mutacija]]), a obje su sposobne za daljnje podjele, nakon perioda [[interfaza|interfaze]].

Višećelijski organizmi su možda prvo evoluirali putem nastanka ćelijskih [[kolonija (biologija)|kolonija]]. Ove ćelije spajanjem mogu stvarati grupu organizama. Pojedinačni članovi kolonije su sposobni za samostalno preživljavanje, dok su pripadnici pravog višećelijskog organizma razvili specijalnost članova kolonije. To ih čini zavisnim od ostatka organizma, da bi mogli opstati. Takvi organizmi se stvaraju [[klon (bilogija)|klonalno]] ili iz jedne klicne ćelije, koja je sposobna da stvara razne posebne ćelije koje čine organizam odraslih jedinki. Ova specijalizacija omogućuje višećelijskim organizmima efikasnije iskorištavanje nego što to mogu pojedinačne ćelije.
Ćelije su razvili modele opažanja promjene uslova i odgovoraju na njihovo mikrookruženje, čime poboljšavaju svoju prilagodljivost. [[Ćelijska signalizacija]] upravlja ćelijskim aktivnostima, a time i uređuje osnovne uloge višećelijskih organizama. Signalizacije između ćelija mogu ići direktnim kontaktom ćelija koristeći signalizaciju [[međućelijske veze|mwđućelijskih veza]] ili indirektno kroz razmjenu agenasa kao u [[endokrini sistem|endokrinom sistemu]]. Kod složenijih organizama, povećanje koordinacije aktivnosti se ostvaruje i putem [[nervni sistem|nervnog sistema]].

== Podjela == 
{{Glavni|Biološka podjela}} 
Hijerarhija bioloških podjela sastoji se od osam velikih taksonomskih redova. Život je podijeljen na domene, koji su podijeljeni na ostale grupe. Srednji manje rangirani nisu prikazani.
Prvi poznati pokušaj podjele organizama je djelo grčkog filozofa [[Aristotel]]a (384-322 p. n. e.), koji je podijelio sve žive (u to vrijeme) poznate organizme, kao [[biljka|biljke]] ili [[životinja|životinje]], uglavnom na osnovu njihove sposobnosti da se kreću. On je također razlikovao životinje sa [[krv]]i od životinja bez krvi (ili barem bez crvene krvi), koje se mogu uporediti sa konceptom [[kičmenjak]]a i [[beskičmenjak]]a. Životinje sa krvlju je podijelio u pet grupa: 
*viviparani četvoronošci ([[sisar]]i), 
*četvoronošci koji nose jaja ([[reptili]] i [[vodozemaci]]), [[ptica|ptice]], [[riba|ribe]] i [[kit]]ovi. 
Životinje bez krvi su podijeljene u pet grupa: [[glavonožac|glavonošci]], [[rakovi]], [[insekt]]i (u koje je uključivao i [[pauk]]e,[[škorpion]]e i [[stonoge]], pored onoga što danas nazivamo insektima), školjkaške životinje (kao što je većina [[mekušac]]a i [[bodljokožac]]a) i &quot;zoofute&quot;. Iako Aristotelov rad u zoologiji nije bio bez grešaka, to je bila najveličanstvenija biološka sinteza svoga vremena. On je ostao vrhovni autoritet za mnoga stoljeća nakon njegove smrti. 
Istraživanja [[Amerika|američkog kontinenta]] su otkrila veliki broj novih biljaka i životinja koje je potrebno opisati i uvrstiti. 
U drugoj polovini 16. i početkom 17. stoljeća, počelo je pažljivije proučavanje životinja i postepeno se produživalo dok se nije stvorio dovoljna količina znanja da posluži kao anatomska osnova za podjelu. U kasnim 1740-im, [[Carolus Linnaeus]] je predstavio svoj sistem [[binomna nomenklatura|binomne nomenklature]] za podjelu [[vrsta (biologija)|bioloških vrsta]]. On je pokušao poboljšati sastav i smanjiti dužinu prethodno korištenih mnogosročenih imena ukidanjem nepotrebne retorike, uvođenjem novih naziva i precizno opisno definiranje njihovog značenja. Dosljednom primjenom Linnaeusovog sistema, izdvojena je [[nomenklatura]] iz [[taksonomija|taksonomije]].

[[Gljiva|Gljive]] su prvobitno tretirane kao biljke. Za kratak period, Linnaeus ih je razvrstao u takson [[Vermes]] u ''[[životinje|Animalia]]'', ali ih je kasnije vratio u ''[[Biljke|Plantae]]''. Copeland je uvrstio gljive u svijet ''Protoctista'', čime se djelimično izbjegava problem, ali priznaje njihov poseban status. Problem je na kraju riješio Whittaker, kada im je dao posebno carstvo, u svom petocarskom sistemu. [[Evolucija|Evolucijska historija]] pokazuje da su gljivice uže vezane za životinje, nego za biljke.

Kada su nova otkrića omogućila detaljnu studiju ćelija i [[mikroorganizam]]a, otkrivene su nove grupe života i definirane nove biološke nauke [[citologuja|biologija ćelije]] i [[mikrobiologija]]. Novoopisani organizmi su prvobitno zasebno uključeni u [[protozoe]] kao i životinje i protofite / talofite, kao biljke, ali ih je Hekel ujedinio u kraljevstvu jednoćelijskih organizama. Kasnije su [[prokarioti]] odvojeni u kraljevstvo [[Monera]], koji će na kraju biti podijeljeni u dvije odvojene skupine, na [[bakterije]] i [[arheje]]. To je dovelo do sistema od šest carstava i na kraju trenutni sistem od tri domena, koji se temelji na evolucijskim odnosima. Međutim, podjela eukariota, posebno protista, još uvijek je kontroverzna.

Kao i mikrobiologija, razvijene su [[molekularna biologija]] i [[virusologija]], otkriveni su nećelijski reproduktivni agensi, kao što su [[virus (biologija)|virus]]i i [[viroid]]i. Pitanje da li se mogu ubrajati u oblike u života, još uvijek je predmet rasprava; virusima nedostaju obilježja života kao što su mobilne membrane, metabolizam i sposobnost da rastu, ili senzibilni odgovori na njihova okruženja. Virusi se i dalje mogu svrstati u &quot;vrste&quot; na osnovu biologije i [[genetika|genetike]], ali su mnogi aspekti takvog svrstavanja i dalje kontroverzni.

== Vanzemaljski život == 
{{Glavni|Vanzemaljski život|Astrobiologija|Astroekologija|Život u Sunčevom sistemu.}}

[[Panspermija]] je hipoteza kojom se dokazuje bakterije na Zemlji potječu sa [[kometa]].

Zemlja je jedina planeta koja je poznato utočište života. Ostale lokacije unutar Sunčevog sistema koje mogu ugostiti [[mikrobiologija|mikrobne]] oblike života uključuju: potpovršinske slojeve na [[Mars]]u, [[Venera|atmosferu Venere]], i potpovršinske slojeve okeana na nekim satelitima planeta gasnih giganata. Varijable Drakeove jednačine se koriste kako bi se razgovaralo o uslovima za život u solarnom sistemu, gdje se sa najvećom vjerovatnoćom očekuje postojanje [[Civilizacija|civilizacije]].

Područja oko [[zvijezda]] glavnog niza koje bi mogle podržati oblike poput života na Zemlji, mogle bi biti slične planetama koje su poznate kao [[useljiva zona]]. Unutarnji i vanjski radijus ove zone mijenja se sa jačinom sjaja zvijezda, kao što to čini i vremenski interval u kojem zona opstaje. Masivnije zvijezde od Sunca imaju veću useljivu zonu, ali se i dalje uglavnom računa na kraći vremenski interval. Mali [[crveni patuljak|crveni patuljci]] su zvijezde koje imaju suprotan problem, sa manjom useljivom zonom koja je predmet viših nivoa [[magnet]]ne aktivnosti i efekata [[plima|plime zaključavanja]]{{dn}} iz bliske [[Orbita|orbite]]. Stoga, zvijezde u srednjem rasponu mase kao što je Sunce mogu imati veću vjerovatnoću da razviju život kao što je ovaj na Zemlji. Položaj zvijezda unutar [[Galaksija|galaksije]] može imati uticaj na mogućnost stvaranja života. Zvijezde u područjima s većim obiljem težih elemenata pogodnih za stvaranje novih planeta, u kombinaciji sa niskom stopom mogućih staništa oštećuju [[supernova]] događaji, koji prema predviđanjima imaju veću vjerojatnoću da budu domaćinske planete sa složenim životom.&lt;ref&gt;Van Valkenburgh, B. (1999): Major patterns in the history of carnivorous mammals. Annual Review of Earth and Planetary Sciences 27: 463–493.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Bibcode:1999AREPS..27..463V. doi:10.1146/annurev.earth.27.1.463.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;ReferenceA&quot;&gt;Frequently asked questions. San Diego Natural History Museum. Pristupljeno 25. 5. 2012.&lt;/ref&gt;

[[Panspermija]], također poznata i kao egzogeneza, je hipoteza da je život nastao drugdje u Svemiru, a potom prebačen na Zemlju u obliku [[spora]] putem [[meteorit]]a, [[kometa]] ili [[kosmička prašina|kosmičke prašine]]. Nasuprot tome, zemaljski života može se &quot;presaditi&quot; u druge solarne sustave pomoću usmjerene panspermije, da osiguraju i širenje nekih zemaljskih oblika života. [[Astroekologija|Astroekološki]] eksperimenti sa meteoritima pokazuju da su materijali s asteroida i kometa bogati neorganskim elementima i mogu biti plodno tlo za mikrobe, alge i biljni život. To je omogućavalo pogodnosti pri nastanku života u davnoj 
prošlosti, a biće od pomoći i u nastanku budućeg života na našem i drugim solarnim sistemima.

==Istraživanje==
[[2004]]. godine, naučnici su izvijestili o otkrivanju spektralnih oznaka za [[antracen]] i [[piren]] u ultraljubičastom zračenju koje emituje Crvena pravougla [[Nebula]] (druge takve složene molekule nikada ranije nisu pronađene u Svemiru). Ovo otkriće se smatra potvrdom hipoteze da je [[maglina]] istog tipa kao i na Nebuli i da konvekcijske struje izazivaju [[ugljik]]ova i [[vodik]]ova jezgra magline da se uhvate u zvjezdane vjetrove i zrače prema van. Dok su se ohladili, atomi su navodno vezani jedni za druge na različite načine i na kraju stvaraju čestice od milion ili više atoma. Naučnici izvještavaju da su otkrili policiklične aromatske ugljikovodike (PAH), koji su možda bili od vitalnog značaja i u stvaranju ranog života na Zemljinoj maglini, nužno moraju biti porijeklom iz maglina.

U augustu [[2009]]. godine, [[NASA]]-ini naučnici su po prvi put u [[kometa]]ma otkrili jedan od osnovnih hemijskih gradivnih blokova života ([[aminokiselina]] [[glicin]]).
U [[2010]]. godini, u maglini su otkrivene kuglice [[fuleren]]a, a fulereni su uključeni u porijeklo života; prema astronomu Letizia Stanghellini: {{Citat|&quot;Moguće je da su kuglice iz svemira sjeme za život na Zemlji''.}}

Augusta [[2011]]. godine, [[NASA]] je na osnovu proučavanja meteorita nađenih na Zemlji, predložila da [[DNK]] i [[RNK]] komponente ([[adenin]], [[guanin]] i srodne organske molekule), kao gradivni blokovi za život kakav poznajemo, mogu nastati i vantemaljski, u svemiru.

U oktobru [[2011]]. godine, naučnici su pomoću [[Spektroskopija|spektroskopije]] našli tragove kosmičke prašine koje sadrže kompleks organske materije (&quot;amorfne organske tvari s mješovitom aromatično – alifatskom strukturom&quot;) koje su mogle nastati prirodno i brzo iz zvijezda. Ta jedinjenja su toliko složena da njihova hemijska struktura podsjeća na sastav [[ugalj|uglja]] i [[nafta|nafte]]. Prethodno se mislilo da hemijska jedinjenja nastaju samo u živim organizmima. Ova opažanja ukazuju na to da su organski spojevi donešeni na Zemlju putem čestica međuzvjezdane prašine, jer mogu poslužiti kao osnovni sastojci za život i imaju površinske [[kataliza]]torske aktivnosti. Jedan od naučnika je predložio da se ovi spojevi možda odnose i na razvoj života na Zemlji i povod toga je izjavio: {{Citat|''Ako je to slučaj, život na Zemlji je možda imao lakši put uzimajući u obzir to da ove organske tvari mogu poslužiti kao osnovni sastojci za nastanak života''.}}

U augustu [[2012]]. godine, astronomi sa [[Univerzitet u Kopenhagenu|Univerziteta u Kopenhagenu]] su prijavili otkrivanje posebne molekule [[šećer]]a, [[glikolaldehid]]a, u dalekom zvjezdanom sistemu. [[Molekula]] je pronađena oko binarne protozvijezde [[IRAS 16293-2422]], koja se nalazi 400 [[Svjetlosna godina|svjetlosnih godina]] od Zemlje. Glikolaldehid je potreban pri stvaranju [[Ribonukleinska kiselina|ribonukleinske kiseline]], ili [[RNK]], koja je po ulozi slična [[DNK]]. Ovaj nalaz nas navodi na to da složene organske molekule mogu nastati u zvjezdanim sistemima prije nastanka planeta, koje na kraju dolaze na mlade planete početkom njihovog nastanka.

Septembra [[2012]]., [[NASA|Nasini naučnici]] su izvijestili da se policiklični aromatski ugljikovodici (''PAH''), izloženi međuzvezdanim (''ISM'') uslovima, mijenjaju putem [[Vodik|hidrogenacije]], [[kisik|oksigenacije]] i [[hidroksilacija|hidroksilacije]] u složenije organske spojeve, što je korak na putu ka aminokiselinama i nukleotidima, sirovinama proteina i [[DNK]]. Nadalje, kao rezultat tih promjena, PAH gube spektroskopske oznake, što bi mogao biti jedan od razloga &quot;za nedostatak otkrivanja PAH u zrnima međuzvezdanog leda, posebno u vanjskim područjima hladnih, gustih oblaka ili gornjim slojevima molekularnih protoplanetarnih diskova&quot;.

U junu [[2013]]. godine, policiklični aromatski ugljikovodici (''PAH'') su otkriveni u gornjim slojevima atmosfere [[Titan (mjesec)|Titan]]a, najvećeg mjeseca planete [[Saturn]]a.

Također, te [[2013]]., na projektu ''Atacama Large Milimetar Array'' ('''ALMA Project''') potvrđeno je da su istraživači otkrili važan par prebiotskih [[molekula]] u ledenim česticama iz međuzvjezdanog prostora (''ISM''). Hemikalije pronađene u ogromnom oblaku gasa oko 25.000 svjetlosnih godina udaljenom od Zemlje u ISM, mogu biti ključna prethodna komponenta DNK, a druge mogu imati ulogu u stvaranju važnih [[aminokiselina]]. Istraživači su otkrili molekulu zvanu [[cianometanimin]], koja proizvodi [[adenin]], jednu od četiri [[nukleobaza|nukleobaze]], koje čine &quot;prečke&quot; u ljestvičastoj strukturi DNK. Smatra se da druge molekule poznate pod nazivom [[etanamin]], imaju ulogu u stvaranju [[alanin]]a, jedne od dvadeset [[aminokiselina]] u genetičkom kodu. Ranije su naučnici mislili da se takvi procesi dešavaju u samom tankom sloju plina između zvijezda. Nova otkrića ukazuju na to da se hemijski nastanak sekvenci za ove molekule nije dogodlo u gasu, već na površini zrna leda u međuzvjezdanom prostoru. Naučnik iz NASA-inog programa ALMA Anthony Remijan je izjavio da je pronalaženje ove molekule u međuzvjezdanom oblaku gasa važan gradivni blok za DNK i aminokiseline i može biti 'sjeme' na novonastale planete za hemijske prekurzore života.

Januara [[2014]]., NASA je izvijestila da će trenutna studija na planeti [[Mars]], uključujući ''[[Curiosity]]'' i ''[[Opportunity (rover)|Opportunity]]'' (istraživačke naprave) sada biti u potrazi za dokazima današnjeg života. Ove naprave će ispitivati [[biosfera|biosferu]], na osnovu autotrofnih, hemotrosnih i / ili hemolitoautotrofnih [[mikroorganizam]]a, kao i drevne vode, uključujući fluvio-jezerske sredine (ravnice koje se odnose na drevne rijeke ili jezera) koji mogu biti useljive. Potraga za dokazima o pogodnostima za stanovanje, tafonomija (koje se odnose na [[fosil]]e) i [[ugljik|organski ugljik]] na planeti [[Mars]] je sada glavni [[NASA|NASA-in]] cilj.

U februaru [[2014]]., NASA je objavila da je ''znatno nadograđena baza podataka'' za praćenje policikličnih aromatskih ugljikovodika (''PAH'') u svemiru. Prema tom izvještaju, više od 20% ugljika u svemiru može biti povezano sa PAH, mogućim polaznim materijalom za stvaranje života. Izgleda da su supstance akronima PAH nastale ubrzo nakon [[Veliki prasak|Velikog praska]], a široko su rasprostranjene u svemiru i povezane sa novim zvijezdama i egzoplanetama.&lt;ref name=&quot;ReferenceA&quot;/&gt;&lt;ref&gt;Vastag, Brian (21. 8. 2011): Oldest 'microfossils' raise hopes for life on Mars. The Washington Post.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Dictionary.com definicija.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Paras C., Kamma A. (2008): Engineering life through Synthetic Biology. In Silico Biology 6.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Kauffman S. (2000): The Adjacent Possible: A Talk with Stuart Kauffman. Seeding the Universe With Life Legacy Books, Washington D. C, {{ISBN|0-476-00330-X}}.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Walker, Martin G. LIFE! Why We Exist...And What We Must Do to Survive Dog Ear Publishing, 2006, {{ISBN|1-59858-243-7}}.&lt;/ref&gt;

==Smrt ==
{{Glavni|Smrt}}
[[Datoteka:Male_Lion_and_Cub_Chitwa_South_Africa_Luca_Galuzzi_2004.JPG|desno|mini|Leševi životinja, poput ovog afričkog bivola, recikliraju se u ekosistemu, dajući energiju i hranljive materije za žive organizme.]]
Smrt je završni prestanak svih vitalnih uloga ili životnih procese u organizmu. Može se pojaviti kao rezultat: nesreće, medicinskih razloga, biološkog međudejstva, pothranjenosti, trovanja, [[starenje]]m ili samoubistvom. Kao i rođenje, smrt je sastavni dio i jedno od bitnih obilježja života. 
 
Nakon smrti, ostaci organizma ponovno ulaze u [[biogeohemijski ciklus|biogeohemijske cikluse]]. Organizme mogu konzumirati [[predator|grabežljivci]] ili [[strvinar]]i, a ostatak organskog materijala tada mogu dalje razgraditi detritivori, organizami koji recikliraju leševe i u okolinu ponovo vraćaju uzete supstance za ponovnu upotrebu u [[lanac ishrane|prehrambenom lancu]] .

Jedan od izazova u definiranju smrti je u njenom razlikovanju od života. Čini se da se smrt odnosi na bilo koji trenutk zavšetka života koji prati početak života. Međutim, određivanje kada je došlo do smrti zahtijeva izradu precizne konceptualne granice između života i smrti. Međutim, to može biti problematično, jer je malo konsenzusa oko toga kako definirati život. Priroda smrti je milenijima bila središnja briga svjetskih [[Religija|religijskih]] tradicija i filozofske rasprave. Mnoge religije održavaju vjeru u bilo koju vrstu [[Zagrobni život|zagrobnog života]] ili [[reinkarnacija|reinkarnacije]] [[Duša|duše]] ili uskrsnuća tijela u nekom budućem vremenu.

[[Izumiranje]] je proces u kojem grupa [[takson]]a ili [[vrsta (biologija)|vrsta]] izumire, smanjujući biološku raznolikost. Smrt se općenito smatra pojmom nestanka posljednje jedinke te vrste. Zbog toga što &quot;potencijalni raspon&quot; vrsta može biti vrlo veliki, takvo određivanje je ovom trenutku teško i najčešće se vrši naknadno, nakon perioda prividne odsutnosti. Vrsta je ustvari izumrla onda kada više nije u mogućnosti da opstane u promijenjenom [[biotop|staništu]] ili kada se ne može oduprijeti nadmoćnoj konkurenciji. U historiji Zemlje, preko 99% svih vrsta koje su ikada živjele – izumrle su. Međutim, [[masovno izumiranje]] možda je ubrzalo evoluciju pružanjem mogućnosti za nove grupe organizama nastalih putem prethodnog evolucijskog razvoja.

[[Fosil]]i su sačuvani ostaci ili tragovi [[životinja]], [[biljka|biljaka]] i drugih organizama iz daleke geološke prošlosti. Ukupnost fosila, otkrivenih i neotkrivenih, te njihovo ležište u fosilnim stijenama i njihovim formacijama i sedimentnim slojevima, poznata je kao ''fosilni zapis''. Očuvani primjerak se zove [[fosil]] ako je stariji od dana fosilizacije najmanje 10.000 godina. Stoga su fosili u rasponu dobi, od najmlađih, sa početka epohe [[holocen]]a do najstarijih iz [[arhaik|arhajskog]] eona – starih do 3,4 milijarde godina.&lt;ref&gt;Encyclopedia of death and dying. Advameg, Inc. Pristupljeno 25. 5. 2012.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Extinction – definition. Extinction – definition. Original arhiviran 31. 10. 2009.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;What is an extinction?. Late Triassic. Bristol University. Pristupljeno 27. 6. 2012.&lt;/ref&gt;

== Vještački život == 
{{Glavni|Umjetni život|Sintetska biologija}} 
Vještački život se još uvijek ispitiva, pri čemu se ispituju sistemi koji se odnose na život, njegove procese i evoluciju, pomoću [[simulacija]] [[model|računarskih modela]] [[Robotika|robotike]] i [[Biohemija|biohemije]]. Studija vještačkog života oponaša tradicionalnu biologiju ponovne izgradnje nekih aspekata bioloških fenomena. Naučnici proučavaju [[Logika|logiku]] živih sistema stvaranjem vještačkog okruženja i pokušavaju naći složenu obradu informacija koja definira takve sisteme. Dok je život po definiciji živ, vještačke život se općenito ograničava na digitalno-virtualno okruženje i postojanje.

'''Sintetska biologija''' je novo područje bioloških istraživanja i tehnologija koja objedinjuje nauku i biološko inženjerstvo. Zajednički cilj je dizajn i izgradnja novih bioloških uloga i sistema koji nisu pronađeni u prirodi. Sintetska biologija uključuje široka redefiniranja i proširenje [[biotehnologija|biotehnologije]], sa krajnjim ciljevima u mogućnostima dizajniranja i izgradnje projektovanih bioloških sistema koji obrađuju informacije, rukuju hemikalijama, izmišljaju materijale i konstrukcije, proizvode energiju, daju hranu, održavaju i poboljšavaju zdravlje ljudi i naše sredine.

'''Napomena'''

'Evolucija' virusa i drugih sličnih oblika je još uvijek neizvjesna. Stoga, ova razvrstavanja mogu biti parafletska, jer je ćelijski život mogao evoluirali iz nećelijskog života ili polifiletski zbog najnovijeg zajedničkog pretka možda neće biti uključeni.

== Podjela živih bića ==
{| border=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;4&quot; cellspacing=&quot;0&quot; class=&quot;toccolours&quot; 0.5em solid #999; 100%
|-
| style=&quot;background:#dfd; &quot;|'''Linnaeus''', [[1735]].
| style=&quot;background:#f3fff3; &quot;|'''Haeckel''', [[1866]].
| style=&quot;background:#dfd; &quot;|'''Chatton''', [[1925]].
| style=&quot;background:#f3fff3; &quot;|'''Copeland''', [[1938]].
| style=&quot;background:#dfd; &quot;|'''Whittaker''', [[1969]].
| style=&quot;background:#f3fff3; &quot;|'''Woese et al.''', [[1990]].
| style=&quot;background:#dfd; &quot;|'''Cavalier-Smith''', [[1998]].
|-
|'''2 Carstva''':
*[[Biljke|Vegetabilia]]
*[[Životinje|Animalia]]
|'''3 Carstva''':
*[[Protisti|Protista]]
*[[Biljke|Plantae]]
*[[Životinje|Animalia]]
|'''2 Imperije'''
*[[Prokarioti|Prokaryota]]
*[[Eukarioti|Eukaryota]]
|'''4 Carstva''':
*[[Monera]]
*[[Protisti|Protoctista]]
*[[Biljke|Plantae]]
*[[Životinje|Animalia]]
|'''5 Carstava''':
*[[Monera]]
*[[Protisti|Protista]]
*[[Biljke|Plantae]]
*[[Gljiva|Fungi]]
*[[Životinje|Animalia]]
|'''3 Domena''':
*[[Bakterija|Bacteria]]
*[[Archaea]]
*[[Eukarioti|Eucarya]]
|'''6 Carstava''':
*[[Bakterija|Bacteria]]
*[[Protozoa]]
*Chromista
*[[Biljke|Plantae]]
*[[Gljiva|Fungi]]
*[[Životinje|Animalia]]
|}

Prema Vitakeru (1979) živi svijet se dijeli na pet carstava:

* [[Bakterija|Bakterije]]
* [[Protisti|Protiste]]
* [[Gljiva|Gljive]]
* [[Biljka|Biljke]]
* [[Životinje]]

Međutim, prema Vouzu i Foksu postoje tri domena živih bića:

* Domen: Arhea
** Carstvo:Arhea
* Domen: Bacteria
** Carstvo:Bacteria
* Domen: Eucaryota
** Carstvo: [[životinje]] (Animalia)
** Carstvo: [[biljke]] (Plantae) 
** Carstvo: [[gljive]] (Fungi) 
** Carstvo: [[Amoebozoa]] 
** Carstvo: [[Chromalveolata]]
** Carstvo: [[Rhizaria]]
** Carstvo: [[Excavata]]

== Galerija ==
&lt;gallery&gt;
Datoteka:DNA animation.gif|Glavna &quot;tajna&quot; svakog pojedinog života &quot;krije&quot; se u &quot;privatnim&quot; [[molekula]]ma [[DNK]]
Datoteka:Bluegreen algae.jpg|Niti [[fotosinteza|fotosintetske]] [[cijanobakterija|cijanobakterije]]
Datoteka:Diatom2.jpg|Diverzitet jednoćelijskih morskih kremeni [[alga|algi]] (''Diatomea'')
Datoteka:Paramecium.jpg|[[Protozoa]] ''Paramecium aurelia'' 
Datoteka:Sea nettles.jpg|[[Žarnjaci|Meduze]]
[[cijanobakterija|cijanobakterije]]
Datoteka:Royal starfish (Astropecten articulatus) on the beach.jpg|Kraljevska [[morske zvijezde|morska zvijezda]] na plaži
Datoteka:Amanita muscaria (fly agaric).JPG|[[Gljiva]] [[muhara]] (''Amanita muscaria'')
Datoteka:Moos 5769.jpg|Prava [[mahovine|mahovina]] (''Bryophita'')
Datoteka:Junge Zapfen.jpg|[[Četinar]]: mlada [[šišarka]] [[bor (biljka)|bor]]a
Slika:Polish Poppies.JPG|Cvjetnice: Krajolik s [[divlji mak|divljim makovima]] (''Papaver rhoeas'')
Datoteka:Salmo trutta GLERL 1.jpg|[[Potočna pastrmka]] (''Salmo trutta'')
Datoteka:Teichfrosch.jpg|[[Žaba]] ''Rana esculenta''
Datoteka:Lacerta bilineata masculus et femella + Podarcis muralis (Sarthe).JPG|[[Zelembać]] i [[zidni gušter]]
Datoteka:Altamira oriole.jpg|[[Ptica]]:''Altamira oriole''
Datoteka:Img 3372 Me trot.jpg|Domaći [[konj]]
Datoteka:Orang-utan bukit lawang 2006.jpg|[[Orangutani]] su prilagođeni za život na drveću
&lt;/gallery&gt;

== Također pogledajte ==
* [[Biologija]]
* [[Životinje]]
* [[Biljke]]
* [[Eukarioti]]
* [[Prokarioti]]
* [[Biljke]]
* [[Bakterije]]
* [[Protisti]]

==Reference==
{{refspisak|2}}

== Vanjski linkovi ==
*[http://www.bionet-skola.com/w/Živa_bića Živa bića] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090818010051/http://www.bionet-skola.com/w/%C5%BDiva_bi%C4%87a |date=18. 8. 2009 }}, BioNet škola, 2009.
*[https://web.archive.org/web/20090727065806/http://viva-fizika.org/e107_plugins/content/content.php?content.147 Klasifikacija živih bića], Viva Fizika, 2009.

== Drugi projekti ==
{{Wikicitat|Život}}
{{Commonscat|Life}}

{{Priroda}}{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Život]]</text>
      <sha1>7bawgubgnutpi6a3g69erw7lm6denfw</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Marko Vešović (književnik)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>75989</id>
    <revision>
      <id>3921296</id>
      <parentid>3916971</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T13:30:20Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Vratiosevalter</username>
        <id>174471</id>
      </contributor>
      <origin>3921296</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="24345" sha1="e3d62i92qhlf9lo3chvovzhut6k2e49" xml:space="preserve">{{Infokutija osoba
| ime               = Marko Vešović
| slika             = 
| veličina_slike    = 
| alt               = 
| opis              = 
| datum_rođenja     = {{Datum rođenja|1945|3|14}}
| mjesto_rođenja    = [[Pape]], kod [[Bijelo Polje|Bijelog Polja]], Crna Gora, [[Demokratska Federativna Jugoslavija]]
| datum_smrti       = {{Datum smrti i godine|2023|8|17|1945|3|14}}
| mjesto_smrti      = [[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]]
| mjesto_počivanja  = groblje Sveti Josip, Sarajevo
| prebivalište      = [[Sarajevo]]
| druga_imena       = '''Marko Udovičić''' {{Malo|(pseudonim)}}
| alma_mater        = [[Filozofski fakultet u Sarajevu]]&lt;br&gt;Filološki fakultet Univerziteta u Beogradu
| zanimanje         = pjesnik, prozaist, esejist, književni kritičar, prevodilac i univerzitetski nastavnik
| poslodavac        = [[Filozofski fakultet u Sarajevu]]&lt;br&gt;Izdavačka kuća „Veselin Masleša“
| organizacija      = [[P.E.N. Centar Bosne i Hercegovine]]
| supružnik         = Gordana Vešović
| djeca             = Ivana Vešović
| roditelji         = Velimir Vešović&lt;br&gt;Darinka Vešović {{Malo|(rođ. Tapušković)}}
| značajna_djela    = ''Nedjelja''&lt;br&gt;''Smrt je majstor iz Srbije''&lt;br&gt;''Poljska konjica''&lt;br&gt;''Knjiga žalbi''
| nagrade           = [[Brankova nagrada]] (1970)&lt;br&gt;Nagrada Trebinjskih večeri poezije (1971)&lt;br&gt;''Fund for Free Expression Award'' (1993)&lt;br&gt;Nagrada „Aleksandar Leso Ivanović“ (za 2010)
}}

'''Marko Vešović''' (Pape kod Bijelog Polja, 14. mart 1945 – Sarajevo, 17. august 2023) bio je bosanskohercegovački i crnogorski pjesnik, prozaist, esejist, književni kritičar, prevodilac i univerzitetski nastavnik.&lt;ref name=&quot;PEN-Vesovic&quot;&gt;{{Cite web
 |url=https://penbih.ba/2021/04/vecer-s-knjizevnikom-markom-vesovicem/
 |title=Večer s književnikom Markom Vešovićem
 |website=P.E.N. Centar u Bosni i Hercegovini
 |date=8. 4. 2021
 |language=bs
 |access-date=19. 8. 2026
}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;RSE-smrt&quot;&gt;{{Cite web
 |url=https://www.slobodnaevropa.org/a/vesovic-smrt-sarajevo/32553612.html
 |title=U Sarajevu preminuo književnik Marko Vešović
 |website=Radio Slobodna Evropa
 |date=18. 8. 2023
 |language=bs
 |access-date=19. 8. 2026
}}&lt;/ref&gt; Najveći dio književnog i akademskog rada vezao je za Sarajevo, gdje je radio na [[Filozofski fakultet u Sarajevu|Filozofskom fakultetu]] i kao urednik u izdavačkoj kući „Veselin Masleša“.&lt;ref name=&quot;Buybook-Vesovic&quot;&gt;{{Cite web
 |url=https://buybook.ba/blogs/dogadaji/in-memoriam-marko-vesovic-48
 |title=In memoriam: Marko Vešović
 |website=Buybook
 |date=18. 8. 2023
 |language=bs
 |access-date=19. 8. 2026
}}&lt;/ref&gt;

Tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] ostao je s porodicom u opkoljenom Sarajevu. Iskustvo [[Opsada Sarajeva|opsade]] postalo je jedna od važnih tema njegovog ratnog i poslijeratnog stvaralaštva, posebno u knjigama ''Smrt je majstor iz Srbije'' i ''Poljska konjica''.&lt;ref name=&quot;RSE-opsada&quot;&gt;{{Cite web
 |last=Tomović
 |first=Predrag
 |url=https://www.slobodnaevropa.org/a/marko_vesovic_govorili_smo_ma_kakav_rat/24540753.html
 |title=Marko Vešović: Govorili smo – ma kakav rat
 |website=Radio Slobodna Evropa
 |date=7. 4. 2012
 |language=bs
 |access-date=19. 8. 2026
}}&lt;/ref&gt;

Objavio je više od trideset knjiga poezije i proze, eseja, polemika, književnih studija i pjesničkih prijevoda.&lt;ref name=&quot;PEN-Vesovic&quot; /&gt; Pored vlastitog književnog rada, bavio se tumačenjem i prevođenjem poezije, među ostalima [[Emily Dickinson]], [[Charles Baudelaire|Charlesa Baudelairea]], [[William Butler Yeats|W. B. Yeatsa]], [[Sergej Jesenjin|Sergeja Jesenjina]], [[Osip Mandeljštam|Osipa Mandeljštama]], [[Aleksandar Blok|Aleksandra Bloka]] i [[Josif Brodski|Josifa Brodskog]].

== Biografija ==

Vešović je rođen 14. marta 1945. u selu Pape kod [[Bijelo Polje|Bijelog Polja]]. Gimnaziju je završio u Bijelom Polju, a studij na [[Filozofski fakultet u Sarajevu|Filozofskom fakultetu u Sarajevu]]. Postdiplomski studij završio je na Filološkom fakultetu Univerziteta u Beogradu.&lt;ref name=&quot;Buybook-Vesovic&quot; /&gt;

Nakon studija radio je u sarajevskoj Autosaobraćajnoj školi i gimnaziji „Pero Kosorić“. Godine 1976. izabran je za asistenta na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, gdje je radio do 1986. Potom je prešao u izdavačku kuću „Veselin Masleša“, u kojoj je radio kao urednik. Na Filozofski fakultet vratio se 1992. godine.&lt;ref name=&quot;Buybook-Vesovic&quot; /&gt;

Na Fakultetu je radio na području književnosti, a odbranio je i doktorsku disertaciju ''Jezik u poeziji Radovana Zogovića''. Kasnije je pod istim naslovom objavljena književna studija o Zogovićevoj poeziji.&lt;ref name=&quot;Zogovic-COBISS&quot;&gt;{{Cite web
 |url=https://plus.cobiss.net/cobiss/bh/bs/bib/16357126
 |title=Jezik u poeziji Radovana Zogovića
 |website=COBISS Plus
 |language=bs
 |access-date=19. 8. 2026
}}&lt;/ref&gt;

Bio je jedan od osnivača [[P.E.N. Centar Bosne i Hercegovine|P.E.N. Centra Bosne i Hercegovine]] i njegov prvi potpredsjednik.&lt;ref name=&quot;PEN-Vesovic&quot; /&gt;

Vešović je bio oženjen Gordanom Vešović, a imali su kćerku Ivanu. Majka mu je bila Darinka, rođena Tapušković, a otac Velimir Vešović. Porodična sjećanja zauzimaju značajno mjesto u njegovom književnom radu; knjiga ''Njih tri'' iz 2016. posvećena je majci Darinki, supruzi Gordani i kćerki Ivani.&lt;ref&gt;{{Cite book
 |last=Vešović
 |first=Marko
 |title=Njih tri
 |publisher=Buybook
 |location=Sarajevo–Zagreb
 |year=2016
}}&lt;/ref&gt;

== Rat u Bosni i Hercegovini ==

Tokom rata u Bosni i Hercegovini Vešović je ostao u Sarajevu, gdje je s porodicom proveo opsadu grada. U tom je periodu intenzivno pisao o svakodnevnom životu pod granatiranjem i iskustvima stanovnika opkoljenog Sarajeva.&lt;ref name=&quot;RSE-opsada&quot; /&gt;

Tekstove nastale između aprila 1992. i juna 1994. objedinio je u knjizi ''Smrt je majstor iz Srbije'', objavljenoj u Sarajevu 1994. godine.&lt;ref name=&quot;Zanic-Majstor&quot;&gt;{{Cite journal
 |last=Žanić
 |first=Ivo
 |title=Majstor Marko
 |journal=Erasmus – časopis za kulturu demokracije
 |issue=11
 |year=1995
 |pages=84–87
 |url=https://www.ceeol.com/search/article-detail?id=75498
 |access-date=19. 8. 2026
}}&lt;/ref&gt; Naslov knjige oblikovan je prema stihu [[Paul Celan|Paula Celana]] „Smrt je majstor iz Njemačke“, dok sami zapisi istovremeno imaju obilježja neposrednog svjedočenja i književne obrade iskustva opsade.&lt;ref name=&quot;RSE-opsada&quot; /&gt;

U književnoj kritici Vešovićevi ratni tekstovi razmatrani su u kontekstu sarajevske ratne proze i književnosti svjedočenja. Branka Vojnović analizirala ih je zajedno s djelima [[Semezdin Mehmedinović|Semezdina Mehmedinovića]] i [[Tvrtko Kulenović|Tvrtka Kulenovića]], posebno razmatrajući odnos neposrednog svjedočenja, književne obrade i intertekstualnosti.&lt;ref name=&quot;Vojnovic&quot;&gt;{{Cite journal
 |last=Vojnović
 |first=Branka
 |title=Sarajevska ratna priča
 |journal=Post Scriptum
 |issue=3
 |year=2013
 |pages=42–49
 |publisher=Pedagoški fakultet Univerziteta u Bihaću
 |url=https://www.ceeol.com/search/article-detail?id=745239
 |access-date=19. 8. 2026
}}&lt;/ref&gt;

Vešović je poznavao [[Radovan Karadžić|Radovana Karadžića]] iz sarajevskog književnog kruga još prije rata. U kasnijim intervjuima navodio je da je njihovo prijateljstvo prekinuto početkom 1970-ih, a tokom rata Karadžić je postao česta tema njegovih polemičkih tekstova.&lt;ref name=&quot;PBS-Vesovic&quot;&gt;{{Cite web
 |url=https://www.pbs.org/wgbh/pages/frontline/shows/karadzic/interviews/vesovic.html
 |title=Interview: Marko Vesovic
 |work=
 |website=FRONTLINE
 |publisher=PBS
 |language=en
 |access-date=19. 8. 2026
}}&lt;/ref&gt;

Iskustvu opsade vraćao se i nakon rata. ''Poljska konjica'', prvi put objavljena 2002, a zatim u proširenom izdanju 2004, spaja autorova sjećanja s iskustvima i iskazima drugih ljudi koji su preživjeli rat i opsadu Sarajeva.&lt;ref name=&quot;VanSchalkwyk&quot;&gt;{{Cite journal
 |last=van Schalkwyk
 |first=P. L.
 |title=The compulsion to repeat
 |journal=Literator
 |volume=34
 |issue=1
 |year=2013
 |doi=10.4102/lit.v34i1.145
 |url=https://literator.org.za/index.php/literator/rt/printerFriendly/145/591
 |access-date=19. 8. 2026
}}&lt;/ref&gt;

== Književno stvaralaštvo ==

Vešovićev književni rad obuhvata poeziju, prozu, esejistiku, polemiku, književnu kritiku i pjesničko prevođenje. Njegov se opus razvijao od ranih pjesničkih zbirki i zavičajne proze, preko ratne književnosti, do kasnijih pjesničkih, memoarskih i književnokritičkih knjiga.

=== Poezija ===

Književnu karijeru započeo je kao pjesnik. Prvu zbirku, ''Nedjelja'', objavio je 1970, nakon čega su uslijedile ''Osmatračnica'' (1976) i ''Sijermini sinovi'' (1979). U kasnijoj fazi objavio je, među ostalim, ''Kralj i olupina'', ''Poljsku konjicu'', ''Rastanak s Arencanom'', ''Dok prelazim u mumiju'', ''Knjigu žalbi'', ''Kalemar'', ''Tamo smo gdje nismo'' i ''Granu sa groba Petrarkina''.

Književni kritičar [[Enver Kazaz]] Vešovićevu poeziju povezuje s tradicijom klasičnog stiha, ističući upotrebu rime, metra, ritma i figurativnog jezika. Prema Kazazu, već se u ranim zbirkama oblikuju motivi zavičaja, sjećanja i gubitka, uz preplitanje melanholije, ironije i vitalističkog odnosa prema životu.&lt;ref name=&quot;Kazaz&quot;&gt;{{Cite web
 |last=Kazaz
 |first=Enver
 |url=https://strane.ba/enver-kazaz-gorka-vedrina-melanholija-i-nostalgija-u-poeziji-marka-vesovica/
 |title=Gorka vedrina, melanholija i nostalgija u poeziji Marka Vešovića
 |website=Strane
 |date=26. 10. 2015
 |language=bs
 |access-date=19. 8. 2026
}}&lt;/ref&gt;

Posebno mjesto u njegovom poslijeratnom pjesništvu zauzima ''Poljska konjica''. U toj knjizi pojedinačni pjesnički glas proširen je iskustvima drugih stanovnika opkoljenog Sarajeva, pa se tekstovi kreću između poezije, kratke proze i svjedočenja.&lt;ref name=&quot;VanSchalkwyk&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Kazaz&quot; /&gt;

Dio kasnije poezije objavljivao je pod pseudonimom '''Marko Udovičić''', uključujući zbirke ''Kalemar'' i ''Tamo smo gdje nismo''. Isti pseudonim koristio je i u dijelu prevodilačkog rada.

=== Proza, esejistika i polemike ===

Pored poezije, Vešović je objavljivao prozu, memoarske zapise, eseje i polemičke knjige. ''Rodonačelnik'' iz 1982. zasnovan je na porodičnom i zavičajnom iskustvu, dok ''Moj svijete izgubljeni'' i dio njegovih kasnijih knjiga nastavljaju tematizirati djetinjstvo, porodicu i crnogorski zavičaj.

U ''Četvrtom geniju'' iz 1989. bavio se književnim i akademskim polemikama, dok je ''Smrt je majstor iz Srbije'' izrasla iz neposrednog iskustva opsade Sarajeva. Kasniji polemički rad obuhvata i knjige ''Tunjo veliki i u Tunje mali'', ''Špijun iz Pipera'' i, sa Šemsudinom Radončićem, ''Miško Kesedžija i njegove bize: esej o montenegrinjskom zlu''.

Knjiga ''Na ledu zapisano'' iz 1998. sadrži književne eseje i interpretacije. Muhidin Džanko Vešovićev pristup u toj knjizi opisuje kao niz koncentriranih esejističkih mikroanaliza književnih tekstova i njihovih jezičkih postupaka.&lt;ref name=&quot;Dzanko&quot;&gt;{{Cite journal
 |last=Džanko
 |first=Muhidin
 |title=Esejističke mikroanalize
 |journal=Novi Izraz
 |issue=2
 |year=1998
 |pages=120–126
 |publisher=P.E.N. Centar Bosne i Hercegovine
 |url=https://www.ceeol.com/search/article-detail?id=958615
 |access-date=19. 8. 2026
}}&lt;/ref&gt;

=== Književna kritika i prevodilaštvo ===

Značajan dio Vešovićevog rada činilo je tumačenje poezije. Objavljivao je studije i eseje o [[Radovan Zogović|Radovanu Zogoviću]], [[Izet Sarajlić|Izetu Sarajliću]], [[Ćamil Sijarić|Ćamilu Sijariću]], [[T. S. Eliot|T. S. Eliotu]] i drugim autorima.

Prevođenje poezije činilo je drugi važan dio njegovog rada. Sa Jasnom Levinger preveo je izbor iz poezije Emily Dickinson, objavljen u „Svjetlosti“ 1988, za koji je napisao i predgovor i komentare. Samostalno je priredio i preveo Baudelaireovo ''Cvijeće zla'' i Yeatsovo ''Jedrenje u Bizantijum''. Prevodio je i Sergeja Jesenjina, Osipa Mandeljštama, Aleksandra Bloka, Marinu Cvetajevu, Anu Ahmatovu i druge pjesnike.

U kasnijem razdoblju, pod imenom Marko Udovičić, za cetinjski Otvoreni kulturni forum pripremio je višeknjižni izbor poezije Josifa Brodskog. Bibliografski su potvrđena tri toma, objavljena između 2015. i 2017.

Dio prijevoda radio je zajedno s [[Omer Hadžiselimović|Omerom Hadžiselimovićem]].

== Recepcija i poetika ==

U književnoj kritici Vešović je razmatran kao pjesnik prepoznatljivog jezika i versifikacije, ali i kao tumač poezije čiji se kritički rad zasnivao na pomnom čitanju književnog teksta.

Kazaz njegovu poeziju smješta u tradiciju južnoslavenskog klasičnog stiha, uz naglasak na povezivanju tradicionalnih formalnih postupaka sa savremenim iskustvom i individualnim pjesničkim jezikom. Zavičajni motivi, sjećanje, smrt i gubitak u tom se čitanju prepliću s ironijom i „gorkom vedrinom“.&lt;ref name=&quot;Kazaz&quot; /&gt;

U kritičkoj recepciji ''Poljske konjice'' posebno se ističu njena dokumentarna osnova i polifonija. Vešović u knjizi, pored vlastitog iskustva, uključuje glasove i priče drugih stanovnika opkoljenog Sarajeva. Van Schalkwyk naglašava i njenu žanrovsku hibridnost te ponavljanje i vraćanje ratnom iskustvu kao jedno od strukturnih obilježja knjige.&lt;ref name=&quot;VanSchalkwyk&quot; /&gt;

Vešovićev književnokritički rad također je bio predmet stručne recepcije. Džanko njegovu esejistiku povezuje s mikroanalitičkim čitanjem pjesničkih tekstova, dok je [[Miljenko Jergović]] isticao Vešovićevu sposobnost da poeziju tumači polazeći od jezika, ritma i unutrašnje organizacije pjesme.&lt;ref name=&quot;Jergovic&quot;&gt;{{Cite web
 |last=Jergović
 |first=Miljenko
 |url=https://sveske.ba/en/content/tumac-pjesnistva
 |title=Tumač pjesništva
 |website=Sarajevske sveske
 |language=bs
 |access-date=19. 8. 2026
}}&lt;/ref&gt;

== Nagrade i priznanja ==

Za prvu zbirku poezije ''Nedjelja'' Vešović je dobio [[Brankova nagrada|Brankovu nagradu]] 1970. i nagradu Trebinjskih večeri poezije 1971. godine.&lt;ref name=&quot;Brankova&quot;&gt;{{Cite web
 |url=https://www.danas.rs/vesti/drustvo/za-prvi-stih/
 |title=Za prvi stih
 |website=Danas
 |date=10. 9. 2010
 |language=sr
 |access-date=19. 8. 2026
}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;PoetryInternational&quot;&gt;{{Cite web
 |url=https://poetryinternationalweb.org/pi/site/poet/item/451/Marko-Vesovic
 |title=Marko Vešovic
 |website=Poetry International
 |language=en
 |access-date=19. 8. 2026
}}&lt;/ref&gt;

Dobio je i nagrade izdavačke kuće „Svjetlost“ 1979, 1982. i 1989. godine. Godine 1993. bio je među sarajevskim piscima koji su dobili priznanje američkog Fonda za slobodu izražavanja (''Fund for Free Expression'').&lt;ref name=&quot;PEN-Fund&quot;&gt;{{Cite web
 |url=https://www.pen100archive.org/pen_stories/i-dont-want-soldiers-i-want-civilians/
 |title=I don't want soldiers, I want civilians
 |website=PEN 100 Archive
 |language=en
 |access-date=19. 8. 2026
}}&lt;/ref&gt;

Za zbirku ''Knjiga žalbi'' dobio je književnu nagradu „Aleksandar Leso Ivanović“ za 2010. godinu, koja mu je uručena na Cetinju 2011.&lt;ref name=&quot;Leso&quot;&gt;{{Cite web
 |url=https://radiosarajevo.ba/metromahala/lica/crnogorska-pjesnicka-nagrada-za-marka-vesovica/54929
 |title=Crnogorska pjesnička nagrada za Marka Vešovića
 |website=Radio Sarajevo
 |date=1. 6. 2011
 |language=bs
 |access-date=19. 8. 2026
}}&lt;/ref&gt;

=== Odbijene nagrade ===

Vešović je više puta odbijao književna i javna priznanja. Godine 2002. odbio je primiti [[Šestoaprilska nagrada Grada Sarajeva|Šestoaprilsku nagradu Grada Sarajeva]].&lt;ref name=&quot;NIN-2002&quot;&gt;{{Cite web
 |url=https://www.nin.rs/2002-04/04/22648.html
 |title=Tanović dobio, Vešović odbio
 |website=NIN
 |date=4. 4. 2002
 |language=sr
 |access-date=19. 8. 2026
}}&lt;/ref&gt;

Žiri Ratkovićevih večeri poezije dodijelio mu je 2008. nagradu „Risto Ratković“ za zbirku ''Rastanak s Arencanom'', ali ju je odbio primiti zbog toga što je isto priznanje ranije bilo dodijeljeno [[Radovan Karadžić|Radovanu Karadžiću]].&lt;ref name=&quot;RSE-Ratkovic&quot;&gt;{{Cite web
 |last=Jovićević
 |first=Biljana
 |last2=Sadiković
 |first2=Mirna
 |url=https://www.slobodnaevropa.org/amp/1195465.html
 |title=Vešović odbio crnogorsku književnu nagradu
 |website=Radio Slobodna Evropa
 |date=1. 9. 2008
 |language=bs
 |access-date=19. 8. 2026
}}&lt;/ref&gt;

Vešović je također naveo da je u dva navrata odbio mogućnost da primi nagradu „Skender Kulenović“ nakon što su ga članovi žirija kontaktirali da provjere bi li je prihvatio.&lt;ref&gt;{{Cite web
 |url=https://www.prometej.ba/clanak/copy-paste/marko-vesovic-sto-uzaludnije-to-ljudskije-2755
 |title=Marko Vešović: Što uzaludnije, to ljudskije
 |website=Prometej
 |language=bs
 |access-date=19. 8. 2026
}}&lt;/ref&gt;

== Smrt i naslijeđe ==

Vešović je preminuo 17. augusta 2023. u Sarajevu, u 78. godini života.&lt;ref name=&quot;FENA-smrt&quot;&gt;{{Cite web
 |url=https://fena.ba/article/1543443/preminuo-istaknuti-knjizevnik-marko-vesovic
 |title=Preminuo istaknuti književnik Marko Vešović
 |website=FENA
 |date=18. 8. 2023
 |language=bs
 |access-date=19. 8. 2026
}}&lt;/ref&gt; Sahranjen je 21. augusta na sarajevskom groblju Sveti Josip.&lt;ref name=&quot;N1-sahrana&quot;&gt;{{Cite web
 |url=https://n1info.ba/vijesti/u-sarajevu-sahranjen-knjizevnik-marko-vesovic/
 |title=U Sarajevu sahranjen književnik Marko Vešović
 |website=N1 Bosna i Hercegovina
 |date=21. 8. 2023
 |language=bs
 |access-date=19. 8. 2026
}}&lt;/ref&gt;

[[P.E.N. Centar Bosne i Hercegovine]] i Društvo pisaca Bosne i Hercegovine organizirali su 31. augusta 2023. komemoraciju u [[Narodno pozorište Sarajevo|Narodnom pozorištu Sarajevo]].&lt;ref name=&quot;FENA-komemoracija&quot;&gt;{{Cite web
 |last=Hrkić
 |first=Sanda
 |url=https://www.fena.ba/article/1545193/u-sarajevu-odrzana-komemoracija-knjizevniku-marku-vesovicu
 |title=U Sarajevu održana komemoracija književniku Marku Vešoviću
 |website=FENA
 |date=31. 8. 2023
 |language=bs
 |access-date=19. 8. 2026
}}&lt;/ref&gt;

U oktobru iste godine Odsjek za komparativnu književnost i informacijske nauke Filozofskog fakulteta u Sarajevu organizirao je hommage svom nekadašnjem profesoru i kolegi.&lt;ref name=&quot;FENA-hommage&quot;&gt;{{Cite web
 |last=Hrkić
 |first=Sanda
 |url=https://fena.ba/article/1551449/na-filozofskom-fakultetu-hommage-marku-vesovicu-odavanje-pocasti-profesoru-i-kolegi
 |title=Na Filozofskom fakultetu hommage Marku Vešoviću, odavanje počasti profesoru i kolegi
 |website=FENA
 |date=17. 10. 2023
 |language=bs
 |access-date=19. 8. 2026
}}&lt;/ref&gt;

Na komemoraciji je pokrenuto i pitanje sistematskog sređivanja i čuvanja njegove objavljene i neobjavljene književne zaostavštine. Predloženo je da građa bude obrađena i pohranjena u Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine, ali nema potvrde da je taj prijedlog realiziran.&lt;ref name=&quot;FENA-komemoracija&quot; /&gt;

Važan izvor za Vešovićevu biografiju i književne stavove predstavlja knjiga ''Razgovori s Markom'' [[Almin Kaplan|Almina Kaplana]], objavljena 2022. i zasnovana na nizu razgovora vođenih s Vešovićem tokom posljednjih godina njegovog života.&lt;ref name=&quot;Razgovori&quot;&gt;{{Cite web
 |url=https://www.federalna.ba/kaplanovi-razgovori-s-markom-cdyyl
 |title=Kaplanovi „Razgovori s Markom“
 |website=Federalna televizija
 |date=28. 7. 2022
 |language=bs
 |access-date=19. 8. 2026
}}&lt;/ref&gt; Nakon Vešovićeve smrti Kaplan je naveo da je ostala znatna količina neobjavljenih rukopisa i prevodilačkog materijala.&lt;ref name=&quot;Kaplan-ostavstina&quot;&gt;{{Cite web
 |last=Pavelić
 |first=Boris
 |url=https://www.lupiga.com/intervjui/almin-kaplan-o-razgovorima-s-markom-vesovic-je-ostavio-tomove-neobjavljenog-materijala-nadam-se-da-ce-ih-netko-objaviti
 |title=Kaplan o „Razgovorima s Markom“: „Vešović je ostavio tomove materijala, nadam se da će ih netko objaviti“
 |website=Lupiga
 |date=15. 11. 2023
 |language=hr
 |access-date=19. 8. 2026
}}&lt;/ref&gt;

== Bibliografija ==

=== Poezija ===
* ''Nedjelja'', Svjetlost, Sarajevo, 1970.
* ''Osmatračnica'', Svjetlost, Sarajevo, 1976.
* ''Sijermini sinovi'', Svjetlost, Sarajevo, 1979.
* ''Kralj i olupina'', Svjetlost, Sarajevo, 1996.
* ''Poljska konjica'', 2002; prošireno izdanje, ZORO, Sarajevo, 2004.
* ''Rastanak s Arencanom'', ZORO, Sarajevo, 2007.
* ''Dok prelazim u mumiju'', Dobra knjiga, Sarajevo, 2009.
* ''Knjiga žalbi'', CDNK, Podgorica, 2010.
* ''Kalemar'', pod imenom Marko Udovičić, CDNK, Podgorica, 2013.
* ''Tamo smo gdje nismo'', pod imenom Marko Udovičić, Otvoreni kulturni forum, Cetinje, 2014.
* ''Grana sa groba Petrarkina'', Otvoreni kulturni forum, Cetinje, 2016.

=== Proza, memoarski zapisi i polemike ===
* ''Rodonačelnik'', Svjetlost, Sarajevo, 1982.
* ''Četvrti genije'', Svjetlost, Sarajevo, 1989.
* ''Smrt je majstor iz Srbije'', Bosanska knjiga, Sarajevo, 1994; prošireno izdanje 2003.
* ''Moj svijete izgubljeni'', Radio Free Montenegro, Podgorica, 2000.
* ''Bosanska priča'', Svjetlost, Sarajevo, 2003.
* ''Markovi konaci'', Hercegtisak, Mostar, 2004.
* ''Tunjo veliki i u Tunje mali'', Rabic, Sarajevo, 2009.
* ''Bijeg na visoravan'', Dobra knjiga, Sarajevo, 2010.
* ''Špijun iz Pipera'', Dobra knjiga, Sarajevo, 2010.
* ''Miško Kesedžija i njegove bize: esej o montenegrinjskom zlu'', sa Šemsudinom Radončićem, Pobjeda, Podgorica, 2012.
* ''Njih tri'', Buybook, Sarajevo–Zagreb, 2016.

=== Esejistika i književne studije ===
* ''Na ledu zapisano'', Zid, Sarajevo, 1998.
* ''Jezik u poeziji Radovana Zogovića'', Buybook / Otvoreni kulturni forum, Sarajevo–Cetinje, 2008.

=== Izbori i zbirna izdanja ===
* ''Bijeli glog iz Papa: izabrane pjesme'', Cetinje–Podgorica, 2016.
* ''Tri knjige'', Buybook, Zagreb–Sarajevo, 2022. {{Malo|(''Poljska konjica'', ''Knjiga žalbi'' i dotad neobjavljena ''Po suhu đemija'')}}

=== Antologije i priređena izdanja ===
* ''Antologija najnovijeg bosanskohercegovačkog pjesništva'', Lica, Sarajevo, 1974.
* ''Antologija bosanskohercegovačke poezije XX vijeka'', s Enesom Durakovićem i Milom Stojićem, Alef, Sarajevo, 2000.
* ''Da je barem devedeset treća: decenija i po bosanskohercegovačkog pjesništva'', Dobra knjiga, Sarajevo, 2009.

=== Prijevodi ===
* [[Emily Dickinson|Emili Dikinson]], ''Poezija'', s Jasnom Levinger, Svjetlost, Sarajevo, 1988.
* [[Charles Baudelaire|Šarl Bodler]], ''Cvijeće zla'', Svjetlost, Sarajevo, 2001.
* [[William Butler Yeats|W. B. Yeats]], ''Jedrenje u Bizantijum'', Plima Plus, 2005.
* [[Sergej Jesenjin]], ''105 pjesama'', Rabic, Sarajevo, 2010.
* [[Osip Mandeljštam]], ''Izabrane pjesme'', Otvoreni kulturni forum, Cetinje, 2011.
* [[Aleksandar Blok]], ''Izabrane pjesme'', Otvoreni kulturni forum, Cetinje, 2012.
* [[Emily Dickinson|Emili Dikinson]], ''Poezija'', s Jasnom Levinger, novo izdanje, Otvoreni kulturni forum, Cetinje, 2014.
* [[Josif Brodski]], ''Poezija I'', pod imenom Marko Udovičić, Otvoreni kulturni forum, Cetinje, 2015.
* [[Josif Brodski]], ''Poezija II'', pod imenom Marko Udovičić, Otvoreni kulturni forum, Cetinje, 2016.
* [[Josif Brodski]], ''Poezija III'', pod imenom Marko Udovičić, Otvoreni kulturni forum, Cetinje, 2017.

=== Izbor prijevoda njegovih djela ===
* ''Chiedo scusa se vi parlo di Sarajevo'', prevela Nadira Šehović, Sperling &amp; Kupfer, Milano, 1996.
* ''Polish Cavalry'', preveli [[Zvonimir Radeljković]] i [[Omer Hadžiselimović]], [[Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine]], Sarajevo, 2011.

== Reference ==
{{Reflist}}

== Vanjski linkovi ==
* [https://penbih.ba/tag/marko-vesovic/ Marko Vešović] – P.E.N. Centar Bosne i Hercegovine
* [https://www.pbs.org/wgbh/pages/frontline/shows/karadzic/interviews/vesovic.html Intervju s Markom Vešovićem] – PBS ''Frontline''
* [https://www.slobodnaevropa.org/a/marko_vesovic_govorili_smo_ma_kakav_rat/24540753.html Marko Vešović: Govorili smo – ma kakav rat] – Radio Slobodna Evropa

{{DEFAULTSORT:Vešović, Marko}}
[[Kategorija:Bosanskohercegovački pisci]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački pjesnici]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački prevodioci]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački književni kritičari]]
[[Kategorija:Crnogorski pisci]]
[[Kategorija:Crnogorski pjesnici]]
[[Kategorija:Dobitnici Brankove nagrade]]
[[Kategorija:Rođeni 1945.]]
[[Kategorija:Umrli 2023.]]
[[Kategorija:Biografije, Bijelo Polje]]
[[Kategorija:Odsjek za komparativnu književnost i bibliotekarstvo Filozofskog fakulteta u Sarajevu]]
[[Kategorija:Članovi P.E.N. Centra Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Bivši studenti Univerziteta u Sarajevu]]</text>
      <sha1>e3d62i92qhlf9lo3chvovzhut6k2e49</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ustav Hrvatske</title>
    <ns>0</ns>
    <id>85020</id>
    <revision>
      <id>3921300</id>
      <parentid>3688407</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T14:53:19Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Tulum387</username>
        <id>155909</id>
      </contributor>
      <comment>Dorada članka na temelju Ustava RH i hrvatskih medija, proširivanje i dopuna članka, prilagođavanje termina bosanskom jeziku, uklanjanje šablona i ažuriranje referenci.</comment>
      <origin>3921300</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8539" sha1="thu7pyi0wdg9dct9jw19cuhgbpgiqo3" xml:space="preserve">{{politikahrvatske}}
'''Ustav Republike Hrvatske''' kao temeljni pravni akt i nacionalno obilježje samostalne države donesen je 21. decembra 1990. godine.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.vecernji.hr/vijesti/prije-tocno-33-godine-prvi-saziv-sabora-donio-je-povijesni-bozicni-ustav-prvi-ustav-samostalne-republike-hrvatske-1732592|title=Prije točno 34 godine prvi saziv Sabora donio je povijesni &quot;Božićni Ustav&quot;: Prvi Ustav samostalne Republike Hrvatske|website=www.vecernji.hr|language=hr|access-date=20. 8. 2026}}&lt;/ref&gt; Od tada je promijenjen pet puta: 1997, 2000, 2001, 2010. i 2013. godine. Ustavni sud Republike Hrvatske danas koristi pročišćeni tekst koji obuhvata Ustav iz 1990. i svih pet navedenih promjena. Posljednja promjena donesena je na temelju ustavne referendumske inicijative, a stupila je na snagu 1. decembra 2013. godine.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.usud.hr/hr/ustav-rh|title=Ustav RH {{!}} Ustavni sud RH|website=www.usud.hr|access-date=20. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

Prva verzija definisala je parlament, [[Hrvatski sabor]], koji se sastojao od Zastupničkog i Županijskog doma, te polupredsjednički sistem. Promjenama Ustava 2000. i 2001. uveden je parlamentarni sistem, ojačana je uloga Vlade i Hrvatskog sabora, a Županijski dom je ukinut. Predsjednik Republike zadržao je važne ovlasti, posebno u području vanjske politike i odbrane, ali su njegove ovlasti u odnosu na prvobitni ustavni model znatno izmijenjene.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.usud.hr/hr/povijest-razvitak-hrvatskog-ustavnog-sudovanja|title=Povijest i razvitak hrvatskog ustavnog sudovanja {{!}} Ustavni sud RH|website=www.usud.hr|access-date=20. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

Hrvatski ustav spada među opširnije evropske ustave i sadrži veliki broj odredbi o temeljnim pravima i slobodama. Ustav Republike Hrvatske započinje Izvorišnim osnovama, nakon kojih slijede Temeljne odredbe, Zaštita ljudskih prava i temeljnih sloboda, Uređenje državne vlasti, Ustavni sud Republike Hrvatske, Mjesna, lokalna i područna (regionalna) samouprava, Međunarodni odnosi, [[Evropska unija]], Promjena Ustava, te Završne odredbe. Važeći pročišćeni tekst sadrži 146 članaka.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.zakon.hr/z/94/ustav-republike-hrvatske|title=Ustav Republike Hrvatske - Zakon.hr|website=www.zakon.hr|access-date=20. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Preambula ==
Navodi ko donosi ustav i upućuje na volju onoga u čije ime se ustav prihvata ([[narod]]). U preambuli, odnosno Izvorišnim osnovama, izlažu se historijski temelji hrvatske državnosti i navode se historijski događaji i institucije kroz koje se razvijala hrvatska državna suverenost. Ustav u Izvorišnim osnovama posebno ističe prve demokratske izbore 1990, donošenje novog Ustava Republike Hrvatske 1990, te pobjedu u [[Rat u Hrvatskoj|Domovinskom ratu]] kao dijelove procesa uspostave i očuvanja Republike Hrvatske kao samostalne i nezavisne, suverene i demokratske države.&lt;ref&gt;I. IZVORIŠNE OSNOVE (prečišćeni tekst). Ustav Republike Hrvatske.&lt;/ref&gt;

== Temeljne odredbe ==
Hrvatska se definiše kao jedinstvena i nedjeljiva demokratska i socijalna država, u kojoj vlast proizilazi iz naroda i pripada narodu kao zajednici slobodnih i ravnopravnih državljana. Ustav uređuje [[Grb Hrvatske|grb]], [[Zastava Hrvatske|zastavu]] i [[Lijepa naša domovino|himnu Republike Hrvatske]], dok se njihov detaljniji opis i upotreba uređuju zakonom. Kao najviše vrijednosti ustavnog poretka navode se [[sloboda]], jednakost, nacionalna ravnopravnost i ravnopravnost spolova, pacifizam, socijalna pravda, poštivanje prava čovjeka, nepovredivost vlasništva, očuvanje prirode i čovjekove okoline, vladavina prava i demokratski višestranački sistem. [[Hrvatski jezik]] i [[Latinica|latinično pismo]] u službenoj su upotrebi,&lt;ref&gt;Čl. 12 Ustava RH.&lt;/ref&gt; uz mogućnost uvođenja drugih jezika i pisama u pojedinim lokalnim jedinicama pod uslovima propisanim zakonom. Glavni grad Republike Hrvatske je [[Zagreb]].&lt;ref&gt;II. TEMELJNE ODREDBE (prečišćeni tekst). Ustav Republike Hrvatske.&lt;/ref&gt;&lt;!--potrebno navesti link gdje je citiran Ustav--&gt;

== Zaštita ljudskih prava i temeljnih sloboda ==
Po Ustavu Hrvatske svi su pred zakonom jednaki i prava i slobode garantuju se svima bez obzira na različite lične i društvene osobine. Slobode i prava mogu se ograničiti samo zakonom i pod ustavnim uslovima, pri čemu ograničenje mora biti razmjerno potrebi zbog koje se uvodi. Ustav štiti pravo na život, ličnu slobodu i dostojanstvo, pravično suđenje, privatnost, slobodu mišljenja i izražavanja, slobodu savjesti i vjeroispovijesti, pravo vlasništva, pravo na okupljanje i udruživanje, te druga temeljna prava. U Republici Hrvatskoj nema smrtne kazne, a svako se smatra nedužnim dok mu se pravosnažnom sudskom presudom ne utvrdi krivica. Ustav posebno garantuje i ravnopravnost pripadnika nacionalnih manjina.&lt;ref&gt;I. IZVORIŠNE OSNOVE (prečišćeni tekst), Članci 14, 15, 16, 21, 22, 25, 28. i 29. Ustava RH.&lt;/ref&gt;&lt;!--isto navesti citat--&gt;

== Uređenje državne vlasti ==
[[Hrvatski sabor]] je predstavničko tijelo građana i nosilac zakonodavne vlasti. Ima najmanje 100, a najviše 160 zastupnika koji se biraju na temelju općeg i jednakog biračkog prava neposrednim i tajnim glasanjem. Zastupnici se biraju na mandat od četiri godine. U aktuelnom, jedanaestom sazivu, koji je konstituisan 16. maja 2024. godine, izabran je 151 zastupnik. Sabor donosi zakone, donosi državni budžet, odlučuje o ratu i miru, nadzire rad Vlade i obavlja druge poslove određene Ustavom.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.sabor.hr/hr/sjednice-sabora/zapisnici/1-sjednica-hrvatskoga-sabora-11-saziv-hrvatskoga-sabora-16052024|title=1. sjednica Hrvatskoga sabora {{!}} Hrvatski sabor|website=www.sabor.hr|language=hr|access-date=20. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

Pučki pravobranitelj u Hrvatskoj je opunomoćenik Hrvatskoga sabora koji štiti i zagovara ljudska prava i slobode, te ispituje nezakonitosti i nepravilnosti u radu državnih tijela, tijela lokalne i područne (regionalne) samouprave i pravnih osoba s javnim ovlastima. Pučkog pravobranitelja bira Hrvatski sabor na period od osam godina.&lt;ref&gt;Članak 93 Ustava RH.&lt;/ref&gt;

Predsjednik Republike Hrvatske predstavlja i zastupa Republiku Hrvatsku u zemlji i inostranstvu, te je vrhovni zapovjednik Oružanih snaga Republike Hrvatske. Predsjednik raspisuje izbore za Hrvatski sabor, povjerava mandat za sastavljanje Vlade osobi koja, na temelju raspodjele zastupničkih mjesta i obavljenih konsultacija, uživa povjerenje većine svih zastupnika, te ima i druge ustavna ovlaštenja. U određenim vanrednim okolnostima može donositi uredbe sa zakonskom snagom, uz uslove i ograničenja propisana Ustavom.&lt;ref&gt;Članci 94, 98, 99 i 100 Ustava RH.&lt;/ref&gt;

Vlada Republike Hrvatske obavlja izvršnu vlast u Hrvatskoj. Vladu čine predsjednik, jedan ili više potpredsjednika i ministri. Vlada predlaže zakone i druge akte Hrvatskom saboru, izvršava zakone i druge odluke Sabora, vodi unutrašnju i vanjsku politiku, te usmjerava i nadzire rad državne uprave. Za svoj rad odgovorna je Hrvatskom saboru.&lt;ref&gt;Ustav Republike Hrvatske, čl. 107, 108, 110. i 112.&lt;/ref&gt;

[[Sudska vlast]] je samostalna i nezavisna. Najviši sud u Republici Hrvatskoj je [[Vrhovni sud Republike Hrvatske]], koji osigurava jedinstvenu primjenu prava i ravnopravnost svih u njegovoj primjeni.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.vsrh.hr/ustavne-odredbe.aspx|title=Ustavne odredbe|website=www.vsrh.hr|language=hr|access-date=20. 8. 2026}}&lt;/ref&gt; Sudsku organizaciju uređuje zakon, a sudije se imenuju i razrješuju na način propisan Ustavom i zakonom. Državno sudbeno vijeće je samostalno i nezavisno tijelo koje, između ostalog, odlučuje o imenovanju, napredovanju, premještaju, razrješenju i disciplinskoj odgovornosti sudija.&lt;ref&gt;Čl. 115, 116, 121 Ustava Republike Hrvatske.&lt;/ref&gt;

[[Državno odvjetništvo Republike Hrvatske]] je samostalno i nezavisno pravosudno tijelo ovlašteno i dužno postupati protiv počinioca kaznenih i drugih kažnjivih djela, te poduzimati pravne radnje radi zaštite imovine Republike Hrvatske i drugih interesa određenih zakonom. Na čelu Državnog odvjetništva Republike Hrvatske nalazi se glavni državni odvjetnik.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://dorh.hr/hr/opci-podaci|title=Opći podaci {{!}} DORH|website=dorh.hr|language=hr|access-date=20. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;
[[Kategorija:Politika Hrvatske]]
[[Kategorija:Ustavi Hrvatske]]
[[Kategorija:Historija SR Hrvatske]]
[[Kategorija:1990. u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:1990. u Jugoslaviji]]</text>
      <sha1>thu7pyi0wdg9dct9jw19cuhgbpgiqo3</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3921301</id>
      <parentid>3921300</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T14:54:02Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Tulum387</username>
        <id>155909</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Vraćene Reference (naslov).</comment>
      <origin>3921301</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8556" sha1="987psyvbwpisjlo4zr41zl52vcmeurz" xml:space="preserve">{{politikahrvatske}}
'''Ustav Republike Hrvatske''' kao temeljni pravni akt i nacionalno obilježje samostalne države donesen je 21. decembra 1990. godine.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.vecernji.hr/vijesti/prije-tocno-33-godine-prvi-saziv-sabora-donio-je-povijesni-bozicni-ustav-prvi-ustav-samostalne-republike-hrvatske-1732592|title=Prije točno 34 godine prvi saziv Sabora donio je povijesni &quot;Božićni Ustav&quot;: Prvi Ustav samostalne Republike Hrvatske|website=www.vecernji.hr|language=hr|access-date=20. 8. 2026}}&lt;/ref&gt; Od tada je promijenjen pet puta: 1997, 2000, 2001, 2010. i 2013. godine. Ustavni sud Republike Hrvatske danas koristi pročišćeni tekst koji obuhvata Ustav iz 1990. i svih pet navedenih promjena. Posljednja promjena donesena je na temelju ustavne referendumske inicijative, a stupila je na snagu 1. decembra 2013. godine.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.usud.hr/hr/ustav-rh|title=Ustav RH {{!}} Ustavni sud RH|website=www.usud.hr|access-date=20. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

Prva verzija definisala je parlament, [[Hrvatski sabor]], koji se sastojao od Zastupničkog i Županijskog doma, te polupredsjednički sistem. Promjenama Ustava 2000. i 2001. uveden je parlamentarni sistem, ojačana je uloga Vlade i Hrvatskog sabora, a Županijski dom je ukinut. Predsjednik Republike zadržao je važne ovlasti, posebno u području vanjske politike i odbrane, ali su njegove ovlasti u odnosu na prvobitni ustavni model znatno izmijenjene.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.usud.hr/hr/povijest-razvitak-hrvatskog-ustavnog-sudovanja|title=Povijest i razvitak hrvatskog ustavnog sudovanja {{!}} Ustavni sud RH|website=www.usud.hr|access-date=20. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

Hrvatski ustav spada među opširnije evropske ustave i sadrži veliki broj odredbi o temeljnim pravima i slobodama. Ustav Republike Hrvatske započinje Izvorišnim osnovama, nakon kojih slijede Temeljne odredbe, Zaštita ljudskih prava i temeljnih sloboda, Uređenje državne vlasti, Ustavni sud Republike Hrvatske, Mjesna, lokalna i područna (regionalna) samouprava, Međunarodni odnosi, [[Evropska unija]], Promjena Ustava, te Završne odredbe. Važeći pročišćeni tekst sadrži 146 članaka.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.zakon.hr/z/94/ustav-republike-hrvatske|title=Ustav Republike Hrvatske - Zakon.hr|website=www.zakon.hr|access-date=20. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Preambula ==
Navodi ko donosi ustav i upućuje na volju onoga u čije ime se ustav prihvata ([[narod]]). U preambuli, odnosno Izvorišnim osnovama, izlažu se historijski temelji hrvatske državnosti i navode se historijski događaji i institucije kroz koje se razvijala hrvatska državna suverenost. Ustav u Izvorišnim osnovama posebno ističe prve demokratske izbore 1990, donošenje novog Ustava Republike Hrvatske 1990, te pobjedu u [[Rat u Hrvatskoj|Domovinskom ratu]] kao dijelove procesa uspostave i očuvanja Republike Hrvatske kao samostalne i nezavisne, suverene i demokratske države.&lt;ref&gt;I. IZVORIŠNE OSNOVE (prečišćeni tekst). Ustav Republike Hrvatske.&lt;/ref&gt;

== Temeljne odredbe ==
Hrvatska se definiše kao jedinstvena i nedjeljiva demokratska i socijalna država, u kojoj vlast proizilazi iz naroda i pripada narodu kao zajednici slobodnih i ravnopravnih državljana. Ustav uređuje [[Grb Hrvatske|grb]], [[Zastava Hrvatske|zastavu]] i [[Lijepa naša domovino|himnu Republike Hrvatske]], dok se njihov detaljniji opis i upotreba uređuju zakonom. Kao najviše vrijednosti ustavnog poretka navode se [[sloboda]], jednakost, nacionalna ravnopravnost i ravnopravnost spolova, pacifizam, socijalna pravda, poštivanje prava čovjeka, nepovredivost vlasništva, očuvanje prirode i čovjekove okoline, vladavina prava i demokratski višestranački sistem. [[Hrvatski jezik]] i [[Latinica|latinično pismo]] u službenoj su upotrebi,&lt;ref&gt;Čl. 12 Ustava RH.&lt;/ref&gt; uz mogućnost uvođenja drugih jezika i pisama u pojedinim lokalnim jedinicama pod uslovima propisanim zakonom. Glavni grad Republike Hrvatske je [[Zagreb]].&lt;ref&gt;II. TEMELJNE ODREDBE (prečišćeni tekst). Ustav Republike Hrvatske.&lt;/ref&gt;&lt;!--potrebno navesti link gdje je citiran Ustav--&gt;

== Zaštita ljudskih prava i temeljnih sloboda ==
Po Ustavu Hrvatske svi su pred zakonom jednaki i prava i slobode garantuju se svima bez obzira na različite lične i društvene osobine. Slobode i prava mogu se ograničiti samo zakonom i pod ustavnim uslovima, pri čemu ograničenje mora biti razmjerno potrebi zbog koje se uvodi. Ustav štiti pravo na život, ličnu slobodu i dostojanstvo, pravično suđenje, privatnost, slobodu mišljenja i izražavanja, slobodu savjesti i vjeroispovijesti, pravo vlasništva, pravo na okupljanje i udruživanje, te druga temeljna prava. U Republici Hrvatskoj nema smrtne kazne, a svako se smatra nedužnim dok mu se pravosnažnom sudskom presudom ne utvrdi krivica. Ustav posebno garantuje i ravnopravnost pripadnika nacionalnih manjina.&lt;ref&gt;I. IZVORIŠNE OSNOVE (prečišćeni tekst), Članci 14, 15, 16, 21, 22, 25, 28. i 29. Ustava RH.&lt;/ref&gt;&lt;!--isto navesti citat--&gt;

== Uređenje državne vlasti ==
[[Hrvatski sabor]] je predstavničko tijelo građana i nosilac zakonodavne vlasti. Ima najmanje 100, a najviše 160 zastupnika koji se biraju na temelju općeg i jednakog biračkog prava neposrednim i tajnim glasanjem. Zastupnici se biraju na mandat od četiri godine. U aktuelnom, jedanaestom sazivu, koji je konstituisan 16. maja 2024. godine, izabran je 151 zastupnik. Sabor donosi zakone, donosi državni budžet, odlučuje o ratu i miru, nadzire rad Vlade i obavlja druge poslove određene Ustavom.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.sabor.hr/hr/sjednice-sabora/zapisnici/1-sjednica-hrvatskoga-sabora-11-saziv-hrvatskoga-sabora-16052024|title=1. sjednica Hrvatskoga sabora {{!}} Hrvatski sabor|website=www.sabor.hr|language=hr|access-date=20. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

Pučki pravobranitelj u Hrvatskoj je opunomoćenik Hrvatskoga sabora koji štiti i zagovara ljudska prava i slobode, te ispituje nezakonitosti i nepravilnosti u radu državnih tijela, tijela lokalne i područne (regionalne) samouprave i pravnih osoba s javnim ovlastima. Pučkog pravobranitelja bira Hrvatski sabor na period od osam godina.&lt;ref&gt;Članak 93 Ustava RH.&lt;/ref&gt;

Predsjednik Republike Hrvatske predstavlja i zastupa Republiku Hrvatsku u zemlji i inostranstvu, te je vrhovni zapovjednik Oružanih snaga Republike Hrvatske. Predsjednik raspisuje izbore za Hrvatski sabor, povjerava mandat za sastavljanje Vlade osobi koja, na temelju raspodjele zastupničkih mjesta i obavljenih konsultacija, uživa povjerenje većine svih zastupnika, te ima i druge ustavna ovlaštenja. U određenim vanrednim okolnostima može donositi uredbe sa zakonskom snagom, uz uslove i ograničenja propisana Ustavom.&lt;ref&gt;Članci 94, 98, 99 i 100 Ustava RH.&lt;/ref&gt;

Vlada Republike Hrvatske obavlja izvršnu vlast u Hrvatskoj. Vladu čine predsjednik, jedan ili više potpredsjednika i ministri. Vlada predlaže zakone i druge akte Hrvatskom saboru, izvršava zakone i druge odluke Sabora, vodi unutrašnju i vanjsku politiku, te usmjerava i nadzire rad državne uprave. Za svoj rad odgovorna je Hrvatskom saboru.&lt;ref&gt;Ustav Republike Hrvatske, čl. 107, 108, 110. i 112.&lt;/ref&gt;

[[Sudska vlast]] je samostalna i nezavisna. Najviši sud u Republici Hrvatskoj je [[Vrhovni sud Republike Hrvatske]], koji osigurava jedinstvenu primjenu prava i ravnopravnost svih u njegovoj primjeni.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.vsrh.hr/ustavne-odredbe.aspx|title=Ustavne odredbe|website=www.vsrh.hr|language=hr|access-date=20. 8. 2026}}&lt;/ref&gt; Sudsku organizaciju uređuje zakon, a sudije se imenuju i razrješuju na način propisan Ustavom i zakonom. Državno sudbeno vijeće je samostalno i nezavisno tijelo koje, između ostalog, odlučuje o imenovanju, napredovanju, premještaju, razrješenju i disciplinskoj odgovornosti sudija.&lt;ref&gt;Čl. 115, 116, 121 Ustava Republike Hrvatske.&lt;/ref&gt;

[[Državno odvjetništvo Republike Hrvatske]] je samostalno i nezavisno pravosudno tijelo ovlašteno i dužno postupati protiv počinioca kaznenih i drugih kažnjivih djela, te poduzimati pravne radnje radi zaštite imovine Republike Hrvatske i drugih interesa određenih zakonom. Na čelu Državnog odvjetništva Republike Hrvatske nalazi se glavni državni odvjetnik.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://dorh.hr/hr/opci-podaci|title=Opći podaci {{!}} DORH|website=dorh.hr|language=hr|access-date=20. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
[[Kategorija:Politika Hrvatske]]
[[Kategorija:Ustavi Hrvatske]]
[[Kategorija:Historija SR Hrvatske]]
[[Kategorija:1990. u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:1990. u Jugoslaviji]]</text>
      <sha1>987psyvbwpisjlo4zr41zl52vcmeurz</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Rektum</title>
    <ns>0</ns>
    <id>85644</id>
    <revision>
      <id>3921325</id>
      <parentid>2941264</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T21:42:23Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Grondilo</username>
        <id>180038</id>
      </contributor>
      <origin>3921325</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1371" sha1="ku9xmvhsfgx30z0kz8zx7p23najyg81" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
[[Datoteka:Anorectum-en.svg|mini|desno|250px|Presjek rektuma i anusa]]
'''Rektum''' ili '''ravno crijevo''' ({{lat|rectum intestinum}}) je završni dio [[debelo crijevo|debelog crijeva]] koji završava [[anus]]om. 

== Funkcija ==

Ravno crijevo kod ljudi je dugo oko 12 cm i u blizini završetka je prošireno, formirajući [[ampula rektuma|ampulu rektuma]]. Ravno crijevo služi kao privremeno skladište [[feces]]a. Kako se zidovi rektuma šire punjenjem, aktiviraju receptore locirane u zidu, nakon čega se stvara osjećaj potrebe za [[defeciranje]]m. Defeciranje je proces otvaranja vanjskog i unutrašnjeg [[Sfinkter|sfinktera]] anusa praćeno [[peristaltika|peristaltičkim]] valovima debelog crijeva i rektuma u cilju izbacivanja fecesa. U slučaju prolongiranja defekacije, sadržaj se dijelom vraća u debelo crijevo gdje se apsorbira [[voda]], nakon čega feces postaje tvrđi što može dovesti do [[zatvor (medicina)|zatvora]] ([[Zatvor (probava)|konstipacije]]).

== Medicinske procedure ==

Ravno crijevo služi i za mjesto aplikacije [[Lijek|lijekova]], odnosno [[supozitorije|supozitorija]] (poznatiji kao čepići), kao i mjesto mjerenja [[tjelesna temperatura|tjelesne temperature]] kod djece i kod [[životinja]].

== Također pogledajte ==
* [[Probavni sistem]]

{{Probava}}
{{Commonscat|Rectum}}

[[Kategorija:Probavni sistem]]</text>
      <sha1>ku9xmvhsfgx30z0kz8zx7p23najyg81</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Artroza</title>
    <ns>0</ns>
    <id>96385</id>
    <revision>
      <id>3921297</id>
      <parentid>3823614</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T14:16:57Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <comment>revidiran napisani dio članka</comment>
      <origin>3921297</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6353" sha1="p82g911yxdy3g27m68fa34gkkmiuj92" xml:space="preserve">[[Datoteka:Heberden-Arthrose.JPG|mini|Formiranje tvrdih izbočina na zglobovima srednjeg prsta (poznatih kao Bouchardovi čvorovi) i na najudaljenijim zglobovima prstiju (poznatih kao Heberdenovi čvorovi) uobičajena je karakteristika osteoartritisa u rukama.]]
'''Artroza''' ili '''osteoartritis''' je vrsta [[Degenerativna bolest|degenerativne]] [[Bolest zglobova|bolesti zglobova]] koja nastaje propadanjem [[zglobna hrskavica|zglobne hrskavice]] i kosti koja se nalazi ispod nje.&lt;ref name=&quot;Arden_2015&quot;&gt;{{cite book |last1=Arden |first1=N. |last2=Blanco |first2=F. |last3=Cooper |first3=C. |last4=Guermazi |first4=A. |last5=Hayashi |first5=D. |last6=Hunter |first6=D. |last7=Javaid |first7=M. K. |last8=Rannou |first8=F. |last9=Roemer |first9=F. W. |title=Atlas of Osteoarthritis |publisher=Springer |year=2015 |isbn=978-1-910315-16-3 |page=21 |url=https://books.google.ba/books?id=qT1FBgAAQBAJ&amp;pg=PA21 |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Kao oblik [[artritis]]a, smatra se četvrtim vodećim uzrokom invaliditeta u svijetu, a procjenjuje se da oko 240 miliona ljudi širom svijeta ima osteoartritis koji ograničava njihove svakodnevne aktivnosti.&lt;ref name=&quot;Hunter_2019&quot;&gt;{{cite journal |last1=Hunter |first1=D. J. |last2=Bierma-Zeinstra |first2=S. |title=Osteoarthritis |journal=The Lancet |volume=393 |issue=10182 |pages=1745–1759 |date=27. 4. 2019 |doi=10.1016/S0140-6736(19)30417-9 |pmid=31034380 |url=https://www.thelancet.com/journals/lancet/article/PIIS0140-6736(19)30417-9/abstract |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Katz_2021&quot;&gt;{{cite journal |last1=Katz |first1=J. N. |last2=Arant |first2=K. R. |last3=Loeser |first3=R. F. |title=Diagnosis and Treatment of Hip and Knee Osteoarthritis: A Review |journal=JAMA |volume=325 |issue=6 |pages=568–578 |date=9. 2. 2021 |doi=10.1001/jama.2020.22171 |pmid=33560326 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC8225295/ |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Najčešći simptomi su [[bol u zglobovima]] i [[ukočenost zglobova]].&lt;ref name=&quot;Osteoarthritis&quot;&gt;{{cite web |title=Osteoarthritis |website=National Institute of Arthritis and Musculoskeletal and Skin Diseases (NIAMS) |publisher=National Institutes of Health |url=https://www.niams.nih.gov/health-topics/osteoarthritis |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Simptomi se obično razvijaju postepeno tokom više godina.&lt;ref name=&quot;Osteoarthritis&quot; /&gt; Ostali simptomi mogu uključivati [[otok zgloba]], smanjen [[opseg pokreta]], a kod osteoartritisa kičme, zbog pritiska na živce, mogu se javiti slabost ili utrnulost ruku i nogu.&lt;ref name=&quot;Osteoarthritis&quot; /&gt; Najčešće su zahvaćeni zglobovi dva završna članka prstiju šake i zglobovi u njihovoj osnovi, zglobovi u osnovi palčeva, [[koljeno|koljena]] i [[kuk (zglob)|kukovi]], kao i zglobovi [[vratna kičma|vratnog]] i [[slabinska kičma|slabinskog]] dijela kičme.&lt;ref name=&quot;Osteoarthritis&quot; /&gt; Simptomi mogu otežavati obavljanje posla i uobičajenih svakodnevnih aktivnosti.&lt;ref name=&quot;Osteoarthritis&quot; /&gt; Za razliku od nekih drugih oblika artritisa, osteoartritis zahvata samo zglobove, a ne i unutrašnje organe.&lt;ref name=&quot;Osteoarthritis&quot; /&gt;

Mogući uzroci uključuju prethodne povrede zglobova, poremećaje u razvoju zglobova ili udova te [[Nasljeđivanje|nasljedne]] faktore.&lt;ref name=&quot;Osteoarthritis&quot; /&gt;&lt;ref name=Lancet2015&gt; {{cite journal |last1=Glyn-Jones |first1=S. |last2=Palmer |first2=A. J. |last3=Agricola |first3=R. |last4=Price |first4=A. J. |last5=Vincent |first5=T. L. |last6=Weinans |first6=H. |last7=Carr |first7=A. J. |title=Osteoarthritis |journal=The Lancet |volume=386 |issue=9991 |pages=376–387 |date=25. 7. 2015 |doi=10.1016/S0140-6736(14)60802-3 |pmid=25748615 |url=https://www.thelancet.com/journals/lancet/article/PIIS0140-6736(14)60802-3/abstract |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Rizik je veći kod osoba s [[prekomjerna tjelesna masa|prekomjernom tjelesnom masom]], različitom dužinom nogu ili zanimanjima koja podrazumijevaju veliko opterećenje zglobova.&lt;ref name=&quot;Osteoarthritis&quot; /&gt;&lt;ref name=Lancet2015 /&gt;&lt;ref name=&quot;Vingard_2016&quot;&gt;{{cite report |last1=Vingård |first1=E. |last2=Englund |first2=M. |last3=Järvholm |first3=B. |last4=Albin |first4=M. |last5=Anund |first5=A. |last6=Eklund |first6=J. |last7=Grahn |first7=B. |last8=Ingebrigtsen |first8=T. |last9=Kjellberg |first9=K. |title=Occupational Exposures and Osteoarthritis: A Systematic Review and Assessment of Medical, Social and Ethical Aspects |type=SBU Assessments |publisher=Swedish Agency for Health Technology Assessment and Assessment of Social Services (SBU) |location=Stockholm |date=1. 9. 2016 |page=1 |number=253 |url=https://www.sbu.se/en/publications/sbu-assesses/occupational-exposures-and-osteoarthritis/ |access-date=20. 8. 2026 |language=sv}}&lt;/ref&gt; Smatra se da osteoartritis nastaje kao posljedica mehaničkog opterećenja zgloba i dugotrajnih procesa niskog stepena upale.&lt;ref name=Berenbaum2013&gt;{{cite journal |last1=Berenbaum |first1=F. |title=Osteoarthritis as an inflammatory disease (osteoarthritis is not osteoarthrosis!) |journal=Osteoarthritis and Cartilage |volume=21 |issue=1 |pages=16–21 |date=1. 1. 2013 |doi=10.1016/j.joca.2012.11.012 |pmid=23194896 |url=https://www.oarsijournal.com/article/S1063-4584(12)01025-4/fulltext |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Bolest se razvija propadanjem hrskavice, pri čemu je zahvaćena i kost koja se nalazi ispod nje.&lt;ref name=&quot;Osteoarthritis&quot; /&gt; Budući da bol može otežavati fizičku aktivnost, može doći do [[atrofija|gubitka mišićne mase]].&lt;ref name=Lancet2015 /&gt; Dijagnoza se najčešće postavlja na osnovu znakova i simptoma, dok se [[medicinsko snimanje|metode medicinskog snimanja]] i drugi testovi koriste za potvrđivanje dijagnoze ili isključivanje drugih bolesti.&lt;ref name=&quot;Osteoarthritis&quot; /&gt; Za razliku od [[reumatoidni artritis|reumatoidnog artritisa]], kod osteoartritisa zglobovi obično nisu topli niti crveni.&lt;ref name=&quot;Osteoarthritis&quot; /&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==

* [https://www.mayoclinic.org/diseases-conditions/osteoarthritis/symptoms-causes/syc-20351925 Mayo Clinic: Osteoarthritis] {{en simbol}}
* [https://www.nhs.uk/conditions/osteoarthritis/ NHS: Osteoarthritis] {{en simbol}}

{{Normativna kontrola}}

{{Commonscat|Osteoarthritis}}

[[Kategorija:Bolesti]]
[[Kategorija:Artritis]]</text>
      <sha1>p82g911yxdy3g27m68fa34gkkmiuj92</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3921299</id>
      <parentid>3921297</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T14:40:24Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <comment>Dodana infokutija</comment>
      <origin>3921299</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8491" sha1="0z0egj3rod0vcnlzgy6bpgsbfaro3u5" xml:space="preserve">{| class=&quot;infobox&quot; style=&quot;width:22em; border:1px solid #005580; background-color:#f0f8ff; font-size:88%; line-height:1.5em; float:right; clear:right; margin:0 0 1em 1em; padding:0.2em; border-spacing:3px;&quot;
|-
! colspan=&quot;2&quot; style=&quot;background-color:#006699; color:white; font-size:125%; font-weight:bold; text-align:center; padding:0.4em;&quot; | Osteoartritis (Artroza)
|-
| colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align:center; padding:0.5em 0;&quot; | [[Datoteka:Heberden-Arthrose.JPG|150px|alt=Fotografija starijih ruku sa koštanim čvorovima]]&lt;br /&gt;&lt;span style=&quot;font-size:85%; color:#333;&quot;&gt;Heberdenovi i Bouchardovi čvorovi na prstima&lt;/span&gt;
|-
! colspan=&quot;2&quot; style=&quot;background-color:#cce6ff; text-align:center; font-weight:bold; padding:0.2em; color:#003366;&quot; | Osnovni podaci
|-
! style=&quot;background-color:#e6f2ff; text-align:left; width:40%; padding:0.2em;&quot; | Specijalnost
| style=&quot;padding:0.2em;&quot; | [[Reumatologija]], [[ortopedija]]
|-
! style=&quot;background-color:#e6f2ff; text-align:left; padding:0.2em;&quot; | Sinonimi
| style=&quot;padding:0.2em;&quot; | Artroza, osteoartroza, degenerativni artritis, degenerativna bolest zglobova
|-
! style=&quot;background-color:#e6f2ff; text-align:left; padding:0.2em;&quot; | Simptomi
| style=&quot;padding:0.2em;&quot; | Bol u zglobu, ukočenost, otok, smanjen obim pokreta
|-
! style=&quot;background-color:#e6f2ff; text-align:left; padding:0.2em;&quot; | Početak
| style=&quot;padding:0.2em;&quot; | Razvija se godinama
|-
! style=&quot;background-color:#e6f2ff; text-align:left; padding:0.2em;&quot; | Uzroci
| style=&quot;padding:0.2em;&quot; | Prethodne povrede zglobova, abnormalan razvoj, nasljedni faktori
|-
! style=&quot;background-color:#e6f2ff; text-align:left; padding:0.2em;&quot; | Faktori rizika
| style=&quot;padding:0.2em;&quot; | Prekomjerna težina, različita dužina nogu, poslovi sa velikim opterećenjem zglobova
|-
! style=&quot;background-color:#e6f2ff; text-align:left; padding:0.2em;&quot; | Dijagnoza
| style=&quot;padding:0.2em;&quot; | Na osnovu simptoma, uz podršku dopunskih testiranja
|-
! colspan=&quot;2&quot; style=&quot;background-color:#cce6ff; text-align:center; font-weight:bold; padding:0.2em; color:#003366;&quot; | Liječenje i statistika
|-
! style=&quot;background-color:#e6f2ff; text-align:left; padding:0.2em;&quot; | Tretman
| style=&quot;padding:0.2em;&quot; | Vježbe, smanjenje opterećenja zgloba, analgetici, operativna zamjena zgloba
|-
! style=&quot;background-color:#e6f2ff; text-align:left; padding:0.2em;&quot; | Učestalost
| style=&quot;padding:0.2em;&quot; | 237 miliona / 3,3% (2015.)
|}
'''Artroza''' ili '''osteoartritis''' je vrsta [[Degenerativna bolest|degenerativne]] [[Bolest zglobova|bolesti zglobova]] koja nastaje propadanjem [[zglobna hrskavica|zglobne hrskavice]] i kosti koja se nalazi ispod nje.&lt;ref name=&quot;Arden_2015&quot;&gt;{{cite book |last1=Arden |first1=N. |last2=Blanco |first2=F. |last3=Cooper |first3=C. |last4=Guermazi |first4=A. |last5=Hayashi |first5=D. |last6=Hunter |first6=D. |last7=Javaid |first7=M. K. |last8=Rannou |first8=F. |last9=Roemer |first9=F. W. |title=Atlas of Osteoarthritis |publisher=Springer |year=2015 |isbn=978-1-910315-16-3 |page=21 |url=https://books.google.ba/books?id=qT1FBgAAQBAJ&amp;pg=PA21 |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Kao oblik [[artritis]]a, smatra se četvrtim vodećim uzrokom invaliditeta u svijetu, a procjenjuje se da oko 240 miliona ljudi širom svijeta ima osteoartritis koji ograničava njihove svakodnevne aktivnosti.&lt;ref name=&quot;Hunter_2019&quot;&gt;{{cite journal |last1=Hunter |first1=D. J. |last2=Bierma-Zeinstra |first2=S. |title=Osteoarthritis |journal=The Lancet |volume=393 |issue=10182 |pages=1745–1759 |date=27. 4. 2019 |doi=10.1016/S0140-6736(19)30417-9 |pmid=31034380 |url=https://www.thelancet.com/journals/lancet/article/PIIS0140-6736(19)30417-9/abstract |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Katz_2021&quot;&gt;{{cite journal |last1=Katz |first1=J. N. |last2=Arant |first2=K. R. |last3=Loeser |first3=R. F. |title=Diagnosis and Treatment of Hip and Knee Osteoarthritis: A Review |journal=JAMA |volume=325 |issue=6 |pages=568–578 |date=9. 2. 2021 |doi=10.1001/jama.2020.22171 |pmid=33560326 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC8225295/ |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Najčešći simptomi su [[bol u zglobovima]] i [[ukočenost zglobova]].&lt;ref name=&quot;Osteoarthritis&quot;&gt;{{cite web |title=Osteoarthritis |website=National Institute of Arthritis and Musculoskeletal and Skin Diseases (NIAMS) |publisher=National Institutes of Health |url=https://www.niams.nih.gov/health-topics/osteoarthritis |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Simptomi se obično razvijaju postepeno tokom više godina.&lt;ref name=&quot;Osteoarthritis&quot; /&gt; Ostali simptomi mogu uključivati [[otok zgloba]], smanjen [[opseg pokreta]], a kod osteoartritisa kičme, zbog pritiska na živce, mogu se javiti slabost ili utrnulost ruku i nogu.&lt;ref name=&quot;Osteoarthritis&quot; /&gt; Najčešće su zahvaćeni zglobovi dva završna članka prstiju šake i zglobovi u njihovoj osnovi, zglobovi u osnovi palčeva, [[koljeno|koljena]] i [[kuk (zglob)|kukovi]], kao i zglobovi [[vratna kičma|vratnog]] i [[slabinska kičma|slabinskog]] dijela kičme.&lt;ref name=&quot;Osteoarthritis&quot; /&gt; Simptomi mogu otežavati obavljanje posla i uobičajenih svakodnevnih aktivnosti.&lt;ref name=&quot;Osteoarthritis&quot; /&gt; Za razliku od nekih drugih oblika artritisa, osteoartritis zahvata samo zglobove, a ne i unutrašnje organe.&lt;ref name=&quot;Osteoarthritis&quot; /&gt;

Mogući uzroci uključuju prethodne povrede zglobova, poremećaje u razvoju zglobova ili udova te [[Nasljeđivanje|nasljedne]] faktore.&lt;ref name=&quot;Osteoarthritis&quot; /&gt;&lt;ref name=Lancet2015&gt; {{cite journal |last1=Glyn-Jones |first1=S. |last2=Palmer |first2=A. J. |last3=Agricola |first3=R. |last4=Price |first4=A. J. |last5=Vincent |first5=T. L. |last6=Weinans |first6=H. |last7=Carr |first7=A. J. |title=Osteoarthritis |journal=The Lancet |volume=386 |issue=9991 |pages=376–387 |date=25. 7. 2015 |doi=10.1016/S0140-6736(14)60802-3 |pmid=25748615 |url=https://www.thelancet.com/journals/lancet/article/PIIS0140-6736(14)60802-3/abstract |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Rizik je veći kod osoba s [[prekomjerna tjelesna masa|prekomjernom tjelesnom masom]], različitom dužinom nogu ili zanimanjima koja podrazumijevaju veliko opterećenje zglobova.&lt;ref name=&quot;Osteoarthritis&quot; /&gt;&lt;ref name=Lancet2015 /&gt;&lt;ref name=&quot;Vingard_2016&quot;&gt;{{cite report |last1=Vingård |first1=E. |last2=Englund |first2=M. |last3=Järvholm |first3=B. |last4=Albin |first4=M. |last5=Anund |first5=A. |last6=Eklund |first6=J. |last7=Grahn |first7=B. |last8=Ingebrigtsen |first8=T. |last9=Kjellberg |first9=K. |title=Occupational Exposures and Osteoarthritis: A Systematic Review and Assessment of Medical, Social and Ethical Aspects |type=SBU Assessments |publisher=Swedish Agency for Health Technology Assessment and Assessment of Social Services (SBU) |location=Stockholm |date=1. 9. 2016 |page=1 |number=253 |url=https://www.sbu.se/en/publications/sbu-assesses/occupational-exposures-and-osteoarthritis/ |access-date=20. 8. 2026 |language=sv}}&lt;/ref&gt; Smatra se da osteoartritis nastaje kao posljedica mehaničkog opterećenja zgloba i dugotrajnih procesa niskog stepena upale.&lt;ref name=Berenbaum2013&gt;{{cite journal |last1=Berenbaum |first1=F. |title=Osteoarthritis as an inflammatory disease (osteoarthritis is not osteoarthrosis!) |journal=Osteoarthritis and Cartilage |volume=21 |issue=1 |pages=16–21 |date=1. 1. 2013 |doi=10.1016/j.joca.2012.11.012 |pmid=23194896 |url=https://www.oarsijournal.com/article/S1063-4584(12)01025-4/fulltext |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Bolest se razvija propadanjem hrskavice, pri čemu je zahvaćena i kost koja se nalazi ispod nje.&lt;ref name=&quot;Osteoarthritis&quot; /&gt; Budući da bol može otežavati fizičku aktivnost, može doći do [[atrofija|gubitka mišićne mase]].&lt;ref name=Lancet2015 /&gt; Dijagnoza se najčešće postavlja na osnovu znakova i simptoma, dok se [[medicinsko snimanje|metode medicinskog snimanja]] i drugi testovi koriste za potvrđivanje dijagnoze ili isključivanje drugih bolesti.&lt;ref name=&quot;Osteoarthritis&quot; /&gt; Za razliku od [[reumatoidni artritis|reumatoidnog artritisa]], kod osteoartritisa zglobovi obično nisu topli niti crveni.&lt;ref name=&quot;Osteoarthritis&quot; /&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==

* [https://www.mayoclinic.org/diseases-conditions/osteoarthritis/symptoms-causes/syc-20351925 Mayo Clinic: Osteoarthritis] {{en simbol}}
* [https://www.nhs.uk/conditions/osteoarthritis/ NHS: Osteoarthritis] {{en simbol}}

{{Normativna kontrola}}

{{Commonscat|Osteoarthritis}}

[[Kategorija:Bolesti]]
[[Kategorija:Artritis]]</text>
      <sha1>0z0egj3rod0vcnlzgy6bpgsbfaro3u5</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3921302</id>
      <parentid>3921299</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T14:57:18Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <origin>3921302</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="12608" sha1="bg2vydhnbc84ut5u3kswjn5q362r06i" xml:space="preserve">{| class=&quot;infobox&quot; style=&quot;width:22em; border:1px solid #005580; background-color:#f0f8ff; font-size:88%; line-height:1.5em; float:right; clear:right; margin:0 0 1em 1em; padding:0.2em; border-spacing:3px;&quot;
|-
! colspan=&quot;2&quot; style=&quot;background-color:#006699; color:white; font-size:125%; font-weight:bold; text-align:center; padding:0.4em;&quot; | Osteoartritis (Artroza)
|-
| colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align:center; padding:0.5em 0;&quot; | [[Datoteka:Heberden-Arthrose.JPG|150px|alt=Fotografija starijih ruku sa koštanim čvorovima]]&lt;br /&gt;&lt;span style=&quot;font-size:85%; color:#333;&quot;&gt;Heberdenovi i Bouchardovi čvorovi na prstima&lt;/span&gt;
|-
! colspan=&quot;2&quot; style=&quot;background-color:#cce6ff; text-align:center; font-weight:bold; padding:0.2em; color:#003366;&quot; | Osnovni podaci
|-
! style=&quot;background-color:#e6f2ff; text-align:left; width:40%; padding:0.2em;&quot; | Specijalnost
| style=&quot;padding:0.2em;&quot; | [[Reumatologija]], [[ortopedija]]
|-
! style=&quot;background-color:#e6f2ff; text-align:left; padding:0.2em;&quot; | Sinonimi
| style=&quot;padding:0.2em;&quot; | Artroza, osteoartroza, degenerativni artritis, degenerativna bolest zglobova
|-
! style=&quot;background-color:#e6f2ff; text-align:left; padding:0.2em;&quot; | Simptomi
| style=&quot;padding:0.2em;&quot; | Bol u zglobu, ukočenost, otok, smanjen obim pokreta
|-
! style=&quot;background-color:#e6f2ff; text-align:left; padding:0.2em;&quot; | Početak
| style=&quot;padding:0.2em;&quot; | Razvija se godinama
|-
! style=&quot;background-color:#e6f2ff; text-align:left; padding:0.2em;&quot; | Uzroci
| style=&quot;padding:0.2em;&quot; | Prethodne povrede zglobova, abnormalan razvoj, nasljedni faktori
|-
! style=&quot;background-color:#e6f2ff; text-align:left; padding:0.2em;&quot; | Faktori rizika
| style=&quot;padding:0.2em;&quot; | Prekomjerna težina, različita dužina nogu, poslovi sa velikim opterećenjem zglobova
|-
! style=&quot;background-color:#e6f2ff; text-align:left; padding:0.2em;&quot; | Dijagnoza
| style=&quot;padding:0.2em;&quot; | Na osnovu simptoma, uz podršku dopunskih testiranja
|-
! colspan=&quot;2&quot; style=&quot;background-color:#cce6ff; text-align:center; font-weight:bold; padding:0.2em; color:#003366;&quot; | Liječenje i statistika
|-
! style=&quot;background-color:#e6f2ff; text-align:left; padding:0.2em;&quot; | Tretman
| style=&quot;padding:0.2em;&quot; | Vježbe, smanjenje opterećenja zgloba, analgetici, operativna zamjena zgloba
|-
! style=&quot;background-color:#e6f2ff; text-align:left; padding:0.2em;&quot; | Učestalost
| style=&quot;padding:0.2em;&quot; | 237 miliona / 3,3% (2015.)
|}
'''Artroza''' ili '''osteoartritis''' je vrsta [[Degenerativna bolest|degenerativne]] [[Bolest zglobova|bolesti zglobova]] koja nastaje propadanjem [[zglobna hrskavica|zglobne hrskavice]] i kosti koja se nalazi ispod nje.&lt;ref name=&quot;Arden_2015&quot;&gt;{{cite book |last1=Arden |first1=N. |last2=Blanco |first2=F. |last3=Cooper |first3=C. |last4=Guermazi |first4=A. |last5=Hayashi |first5=D. |last6=Hunter |first6=D. |last7=Javaid |first7=M. K. |last8=Rannou |first8=F. |last9=Roemer |first9=F. W. |title=Atlas of Osteoarthritis |publisher=Springer |year=2015 |isbn=978-1-910315-16-3 |page=21 |url=https://books.google.ba/books?id=qT1FBgAAQBAJ&amp;pg=PA21 |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Kao oblik [[artritis]]a, smatra se četvrtim vodećim uzrokom invaliditeta u svijetu, a procjenjuje se da oko 240 miliona ljudi širom svijeta ima osteoartritis koji ograničava njihove svakodnevne aktivnosti.&lt;ref name=&quot;Hunter_2019&quot;&gt;{{cite journal |last1=Hunter |first1=D. J. |last2=Bierma-Zeinstra |first2=S. |title=Osteoarthritis |journal=The Lancet |volume=393 |issue=10182 |pages=1745–1759 |date=27. 4. 2019 |doi=10.1016/S0140-6736(19)30417-9 |pmid=31034380 |url=https://www.thelancet.com/journals/lancet/article/PIIS0140-6736(19)30417-9/abstract |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Katz_2021&quot;&gt;{{cite journal |last1=Katz |first1=J. N. |last2=Arant |first2=K. R. |last3=Loeser |first3=R. F. |title=Diagnosis and Treatment of Hip and Knee Osteoarthritis: A Review |journal=JAMA |volume=325 |issue=6 |pages=568–578 |date=9. 2. 2021 |doi=10.1001/jama.2020.22171 |pmid=33560326 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC8225295/ |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Najčešći simptomi su [[bol u zglobovima]] i [[ukočenost zglobova]].&lt;ref name=&quot;Osteoarthritis&quot;&gt;{{cite web |title=Osteoarthritis |website=National Institute of Arthritis and Musculoskeletal and Skin Diseases (NIAMS) |publisher=National Institutes of Health |url=https://www.niams.nih.gov/health-topics/osteoarthritis |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Simptomi se obično razvijaju postepeno tokom više godina.&lt;ref name=&quot;Osteoarthritis&quot; /&gt; Ostali simptomi mogu uključivati [[otok zgloba]], smanjen [[opseg pokreta]], a kod osteoartritisa kičme, zbog pritiska na živce, mogu se javiti slabost ili utrnulost ruku i nogu.&lt;ref name=&quot;Osteoarthritis&quot; /&gt; Najčešće su zahvaćeni zglobovi dva završna članka prstiju šake i zglobovi u njihovoj osnovi, zglobovi u osnovi palčeva, [[koljeno|koljena]] i [[kuk (zglob)|kukovi]], kao i zglobovi [[vratna kičma|vratnog]] i [[slabinska kičma|slabinskog]] dijela kičme.&lt;ref name=&quot;Osteoarthritis&quot; /&gt; Simptomi mogu otežavati obavljanje posla i uobičajenih svakodnevnih aktivnosti.&lt;ref name=&quot;Osteoarthritis&quot; /&gt; Za razliku od nekih drugih oblika artritisa, osteoartritis zahvata samo zglobove, a ne i unutrašnje organe.&lt;ref name=&quot;Osteoarthritis&quot; /&gt;

Mogući uzroci uključuju prethodne povrede zglobova, poremećaje u razvoju zglobova ili udova te [[Nasljeđivanje|nasljedne]] faktore.&lt;ref name=&quot;Osteoarthritis&quot; /&gt;&lt;ref name=Lancet2015&gt; {{cite journal |last1=Glyn-Jones |first1=S. |last2=Palmer |first2=A. J. |last3=Agricola |first3=R. |last4=Price |first4=A. J. |last5=Vincent |first5=T. L. |last6=Weinans |first6=H. |last7=Carr |first7=A. J. |title=Osteoarthritis |journal=The Lancet |volume=386 |issue=9991 |pages=376–387 |date=25. 7. 2015 |doi=10.1016/S0140-6736(14)60802-3 |pmid=25748615 |url=https://www.thelancet.com/journals/lancet/article/PIIS0140-6736(14)60802-3/abstract |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Rizik je veći kod osoba s [[prekomjerna tjelesna masa|prekomjernom tjelesnom masom]], različitom dužinom nogu ili zanimanjima koja podrazumijevaju veliko opterećenje zglobova.&lt;ref name=&quot;Osteoarthritis&quot; /&gt;&lt;ref name=Lancet2015 /&gt;&lt;ref name=&quot;Vingard_2016&quot;&gt;{{cite report |last1=Vingård |first1=E. |last2=Englund |first2=M. |last3=Järvholm |first3=B. |last4=Albin |first4=M. |last5=Anund |first5=A. |last6=Eklund |first6=J. |last7=Grahn |first7=B. |last8=Ingebrigtsen |first8=T. |last9=Kjellberg |first9=K. |title=Occupational Exposures and Osteoarthritis: A Systematic Review and Assessment of Medical, Social and Ethical Aspects |type=SBU Assessments |publisher=Swedish Agency for Health Technology Assessment and Assessment of Social Services (SBU) |location=Stockholm |date=1. 9. 2016 |page=1 |number=253 |url=https://www.sbu.se/en/publications/sbu-assesses/occupational-exposures-and-osteoarthritis/ |access-date=20. 8. 2026 |language=sv}}&lt;/ref&gt; Smatra se da osteoartritis nastaje kao posljedica mehaničkog opterećenja zgloba i dugotrajnih procesa niskog stepena upale.&lt;ref name=Berenbaum2013&gt;{{cite journal |last1=Berenbaum |first1=F. |title=Osteoarthritis as an inflammatory disease (osteoarthritis is not osteoarthrosis!) |journal=Osteoarthritis and Cartilage |volume=21 |issue=1 |pages=16–21 |date=1. 1. 2013 |doi=10.1016/j.joca.2012.11.012 |pmid=23194896 |url=https://www.oarsijournal.com/article/S1063-4584(12)01025-4/fulltext |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Bolest se razvija propadanjem hrskavice, pri čemu je zahvaćena i kost koja se nalazi ispod nje.&lt;ref name=&quot;Osteoarthritis&quot; /&gt; Budući da bol može otežavati fizičku aktivnost, može doći do [[atrofija|gubitka mišićne mase]].&lt;ref name=Lancet2015 /&gt; Dijagnoza se najčešće postavlja na osnovu znakova i simptoma, dok se [[medicinsko snimanje|metode medicinskog snimanja]] i drugi testovi koriste za potvrđivanje dijagnoze ili isključivanje drugih bolesti.&lt;ref name=&quot;Osteoarthritis&quot; /&gt; Za razliku od [[reumatoidni artritis|reumatoidnog artritisa]], kod osteoartritisa zglobovi obično nisu topli niti crveni.&lt;ref name=&quot;Osteoarthritis&quot; /&gt;

Liječenje uključuje fizičke vježbe, smanjenje opterećenja zglobova, na primjer odmorom ili upotrebom [[štap za hodanje|štapa za hodanje]], uključivanje u [[grupa za podršku|grupe za podršku]] i primjenu [[analgetik|lijekova protiv bolova]].&lt;ref name=&quot;Osteoarthritis&quot; /&gt;&lt;ref name=OARSI2014&gt;{{cite journal |last1=McAlindon |first1=T. E. |last2=Bannuru |first2=R. R. |last3=Sullivan |first3=M. C. |last4=Arden |first4=N. K. |last5=Berenbaum |first5=F. |last6=Bierma-Zeinstra |first6=S. M. |last7=Hawker |first7=G. A. |last8=Henrotin |first8=Y. |last9=Hunter |first9=D. J. |title=OARSI guidelines for the non-surgical management of knee osteoarthritis |journal=Osteoarthritis and Cartilage |volume=22 |issue=3 |pages=363–388 |date=1. 3. 2014 |doi=10.1016/j.joca.2014.01.003 |pmid=24462672 |url=https://www.oarsijournal.com/article/S1063-4584(14)00016-8/fulltext |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Manning_2026&quot;&gt;{{cite journal |last1=Manning |first1=M. R. |last2=Eanelli |first2=T. R. |title=Low-Dose Radiation for Knee Osteoarthritis: A Case Report |journal=Cureus |volume=18 |issue=4 |pages=e107955 |date=29. 4. 2026 |doi=10.7759/cureus.107955 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC13220658/ |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Gubitak tjelesne mase može biti koristan kod osoba s [[prekomjerna tjelesna masa|prekomjernom tjelesnom masom]].&lt;ref name=&quot;Osteoarthritis&quot; /&gt; Lijekovi protiv bolova mogu uključivati [[paracetamol]] (acetaminofen), kao i [[nesteroidni antiinflamatorni lijek|nesteroidne antiinflamatorne lijekove]] ([[NSAIL]]), poput [[naproksen]]a i [[ibuprofen]]a.&lt;ref name=&quot;Osteoarthritis&quot; /&gt; Dugotrajna primjena [[opioid]]a se ne preporučuje zbog nedovoljno podataka o njihovoj koristi, kao i zbog rizika od [[ovisnost|ovisnosti]] i drugih neželjenih djelovanja.&lt;ref name=&quot;Osteoarthritis&quot; /&gt;&lt;ref name=OARSI2014 /&gt; Ako uprkos drugim oblicima liječenja postoji trajno ograničenje funkcionalnosti, kao mogućnost liječenja može se razmotriti [[artroplastika|hirurška zamjena zgloba]].&lt;ref name=Lancet2015 /&gt; Više od 90 % operacija zamjene zgloba kuka i koljena izvodi se zbog osteoartritisa. Vještački zglob kuka ili koljena obično traje duže od 20 godina.&lt;ref name=&quot;Katz_2021&quot; /&gt;

Osteoartritis je najčešći oblik artritisa. Prema podacima za 2015, ovom bolešću zahvaćao je oko 237 miliona ljudi, odnosno 3,3 % svjetskog stanovništva.&lt;ref name=&quot;GBD_2015&quot;&gt;{{cite journal |author=GBD 2015 Disease and Injury Incidence and Prevalence Collaborators |title=Global, regional, and national incidence, prevalence, and years lived with disability for 310 diseases and injuries, 1990–2015: a systematic analysis for the Global Burden of Disease Study 2015 |journal=The Lancet |volume=388 |issue=10053 |pages=1545–1602 |date=8. 10. 2016 |doi=10.1016/S0140-6736(16)31678-6 |pmc=5055577 |pmid=27733282 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC5055577/ |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=Mar2014&gt;{{cite journal |last1=March |first1=L. |last2=Smith |first2=E. U. |last3=Hoy |first3=D. G. |last4=Cross |first4=M. J. |last5=Sanchez-Riera |first5=L. |last6=Blyth |first6=F. |last7=Buchbinder |first7=R. |last8=Vos |first8=T. |last9=Woolf |first9=A. D. |title=Burden of disability due to musculoskeletal (MSK) disorders |journal=Best Practice &amp; Research Clinical Rheumatology |volume=28 |issue=3 |pages=353–366 |date=1. 6. 2014 |doi=10.1016/j.berh.2014.08.002 |pmid=25481420 |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S1521694214000825 |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Učestalost osteoartritisa raste s dobi.&lt;ref name=&quot;Osteoarthritis&quot; /&gt; Među osobama starijim od 60 godina, bolest zahvaća oko 10 % muškaraca i 18 % žena.&lt;ref name=Lancet2015 /&gt; Osteoartritis je uzrok oko 2 % [[godine života s invaliditetom|godina života provedenih s invaliditetom]].&lt;ref name=Mar2014 /&gt; Osobe s osteoartritisom kuka ili koljena, koji spadaju među najčešće zahvaćene velike zglobove, imaju oko 20 % veći rizik od smrtnog ishoda, vjerovatno zbog smanjene fizičke aktivnosti.&lt;ref name=&quot;Katz_2021&quot; /&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==

* [https://www.mayoclinic.org/diseases-conditions/osteoarthritis/symptoms-causes/syc-20351925 Mayo Clinic: Osteoarthritis] {{en simbol}}
* [https://www.nhs.uk/conditions/osteoarthritis/ NHS: Osteoarthritis] {{en simbol}}

{{Normativna kontrola}}

{{Commonscat|Osteoarthritis}}

[[Kategorija:Bolesti]]
[[Kategorija:Artritis]]</text>
      <sha1>bg2vydhnbc84ut5u3kswjn5q362r06i</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3921311</id>
      <parentid>3921302</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T16:04:02Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Tulum387</username>
        <id>155909</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Postoci bez razmaka.</comment>
      <origin>3921311</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="12602" sha1="b5kdrj142no2k4bmemfrryvyrzk9sls" xml:space="preserve">{| class=&quot;infobox&quot; style=&quot;width:22em; border:1px solid #005580; background-color:#f0f8ff; font-size:88%; line-height:1.5em; float:right; clear:right; margin:0 0 1em 1em; padding:0.2em; border-spacing:3px;&quot;
|-
! colspan=&quot;2&quot; style=&quot;background-color:#006699; color:white; font-size:125%; font-weight:bold; text-align:center; padding:0.4em;&quot; | Osteoartritis (Artroza)
|-
| colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align:center; padding:0.5em 0;&quot; | [[Datoteka:Heberden-Arthrose.JPG|150px|alt=Fotografija starijih ruku sa koštanim čvorovima]]&lt;br /&gt;&lt;span style=&quot;font-size:85%; color:#333;&quot;&gt;Heberdenovi i Bouchardovi čvorovi na prstima&lt;/span&gt;
|-
! colspan=&quot;2&quot; style=&quot;background-color:#cce6ff; text-align:center; font-weight:bold; padding:0.2em; color:#003366;&quot; | Osnovni podaci
|-
! style=&quot;background-color:#e6f2ff; text-align:left; width:40%; padding:0.2em;&quot; | Specijalnost
| style=&quot;padding:0.2em;&quot; | [[Reumatologija]], [[ortopedija]]
|-
! style=&quot;background-color:#e6f2ff; text-align:left; padding:0.2em;&quot; | Sinonimi
| style=&quot;padding:0.2em;&quot; | Artroza, osteoartroza, degenerativni artritis, degenerativna bolest zglobova
|-
! style=&quot;background-color:#e6f2ff; text-align:left; padding:0.2em;&quot; | Simptomi
| style=&quot;padding:0.2em;&quot; | Bol u zglobu, ukočenost, otok, smanjen obim pokreta
|-
! style=&quot;background-color:#e6f2ff; text-align:left; padding:0.2em;&quot; | Početak
| style=&quot;padding:0.2em;&quot; | Razvija se godinama
|-
! style=&quot;background-color:#e6f2ff; text-align:left; padding:0.2em;&quot; | Uzroci
| style=&quot;padding:0.2em;&quot; | Prethodne povrede zglobova, abnormalan razvoj, nasljedni faktori
|-
! style=&quot;background-color:#e6f2ff; text-align:left; padding:0.2em;&quot; | Faktori rizika
| style=&quot;padding:0.2em;&quot; | Prekomjerna težina, različita dužina nogu, poslovi sa velikim opterećenjem zglobova
|-
! style=&quot;background-color:#e6f2ff; text-align:left; padding:0.2em;&quot; | Dijagnoza
| style=&quot;padding:0.2em;&quot; | Na osnovu simptoma, uz podršku dopunskih testiranja
|-
! colspan=&quot;2&quot; style=&quot;background-color:#cce6ff; text-align:center; font-weight:bold; padding:0.2em; color:#003366;&quot; | Liječenje i statistika
|-
! style=&quot;background-color:#e6f2ff; text-align:left; padding:0.2em;&quot; | Tretman
| style=&quot;padding:0.2em;&quot; | Vježbe, smanjenje opterećenja zgloba, analgetici, operativna zamjena zgloba
|-
! style=&quot;background-color:#e6f2ff; text-align:left; padding:0.2em;&quot; | Učestalost
| style=&quot;padding:0.2em;&quot; | 237 miliona / 3,3% (2015.)
|}
'''Artroza''' ili '''osteoartritis''' je vrsta [[Degenerativna bolest|degenerativne]] [[Bolest zglobova|bolesti zglobova]] koja nastaje propadanjem [[zglobna hrskavica|zglobne hrskavice]] i kosti koja se nalazi ispod nje.&lt;ref name=&quot;Arden_2015&quot;&gt;{{cite book |last1=Arden |first1=N. |last2=Blanco |first2=F. |last3=Cooper |first3=C. |last4=Guermazi |first4=A. |last5=Hayashi |first5=D. |last6=Hunter |first6=D. |last7=Javaid |first7=M. K. |last8=Rannou |first8=F. |last9=Roemer |first9=F. W. |title=Atlas of Osteoarthritis |publisher=Springer |year=2015 |isbn=978-1-910315-16-3 |page=21 |url=https://books.google.ba/books?id=qT1FBgAAQBAJ&amp;pg=PA21 |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Kao oblik [[artritis]]a, smatra se četvrtim vodećim uzrokom invaliditeta u svijetu, a procjenjuje se da oko 240 miliona ljudi širom svijeta ima osteoartritis koji ograničava njihove svakodnevne aktivnosti.&lt;ref name=&quot;Hunter_2019&quot;&gt;{{cite journal |last1=Hunter |first1=D. J. |last2=Bierma-Zeinstra |first2=S. |title=Osteoarthritis |journal=The Lancet |volume=393 |issue=10182 |pages=1745–1759 |date=27. 4. 2019 |doi=10.1016/S0140-6736(19)30417-9 |pmid=31034380 |url=https://www.thelancet.com/journals/lancet/article/PIIS0140-6736(19)30417-9/abstract |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Katz_2021&quot;&gt;{{cite journal |last1=Katz |first1=J. N. |last2=Arant |first2=K. R. |last3=Loeser |first3=R. F. |title=Diagnosis and Treatment of Hip and Knee Osteoarthritis: A Review |journal=JAMA |volume=325 |issue=6 |pages=568–578 |date=9. 2. 2021 |doi=10.1001/jama.2020.22171 |pmid=33560326 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC8225295/ |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Najčešći simptomi su [[bol u zglobovima]] i [[ukočenost zglobova]].&lt;ref name=&quot;Osteoarthritis&quot;&gt;{{cite web |title=Osteoarthritis |website=National Institute of Arthritis and Musculoskeletal and Skin Diseases (NIAMS) |publisher=National Institutes of Health |url=https://www.niams.nih.gov/health-topics/osteoarthritis |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Simptomi se obično razvijaju postepeno tokom više godina.&lt;ref name=&quot;Osteoarthritis&quot; /&gt; Ostali simptomi mogu uključivati [[otok zgloba]], smanjen [[opseg pokreta]], a kod osteoartritisa kičme, zbog pritiska na živce, mogu se javiti slabost ili utrnulost ruku i nogu.&lt;ref name=&quot;Osteoarthritis&quot; /&gt; Najčešće su zahvaćeni zglobovi dva završna članka prstiju šake i zglobovi u njihovoj osnovi, zglobovi u osnovi palčeva, [[koljeno|koljena]] i [[kuk (zglob)|kukovi]], kao i zglobovi [[vratna kičma|vratnog]] i [[slabinska kičma|slabinskog]] dijela kičme.&lt;ref name=&quot;Osteoarthritis&quot; /&gt; Simptomi mogu otežavati obavljanje posla i uobičajenih svakodnevnih aktivnosti.&lt;ref name=&quot;Osteoarthritis&quot; /&gt; Za razliku od nekih drugih oblika artritisa, osteoartritis zahvata samo zglobove, a ne i unutrašnje organe.&lt;ref name=&quot;Osteoarthritis&quot; /&gt;

Mogući uzroci uključuju prethodne povrede zglobova, poremećaje u razvoju zglobova ili udova te [[Nasljeđivanje|nasljedne]] faktore.&lt;ref name=&quot;Osteoarthritis&quot; /&gt;&lt;ref name=Lancet2015&gt; {{cite journal |last1=Glyn-Jones |first1=S. |last2=Palmer |first2=A. J. |last3=Agricola |first3=R. |last4=Price |first4=A. J. |last5=Vincent |first5=T. L. |last6=Weinans |first6=H. |last7=Carr |first7=A. J. |title=Osteoarthritis |journal=The Lancet |volume=386 |issue=9991 |pages=376–387 |date=25. 7. 2015 |doi=10.1016/S0140-6736(14)60802-3 |pmid=25748615 |url=https://www.thelancet.com/journals/lancet/article/PIIS0140-6736(14)60802-3/abstract |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Rizik je veći kod osoba s [[prekomjerna tjelesna masa|prekomjernom tjelesnom masom]], različitom dužinom nogu ili zanimanjima koja podrazumijevaju veliko opterećenje zglobova.&lt;ref name=&quot;Osteoarthritis&quot; /&gt;&lt;ref name=Lancet2015 /&gt;&lt;ref name=&quot;Vingard_2016&quot;&gt;{{cite report |last1=Vingård |first1=E. |last2=Englund |first2=M. |last3=Järvholm |first3=B. |last4=Albin |first4=M. |last5=Anund |first5=A. |last6=Eklund |first6=J. |last7=Grahn |first7=B. |last8=Ingebrigtsen |first8=T. |last9=Kjellberg |first9=K. |title=Occupational Exposures and Osteoarthritis: A Systematic Review and Assessment of Medical, Social and Ethical Aspects |type=SBU Assessments |publisher=Swedish Agency for Health Technology Assessment and Assessment of Social Services (SBU) |location=Stockholm |date=1. 9. 2016 |page=1 |number=253 |url=https://www.sbu.se/en/publications/sbu-assesses/occupational-exposures-and-osteoarthritis/ |access-date=20. 8. 2026 |language=sv}}&lt;/ref&gt; Smatra se da osteoartritis nastaje kao posljedica mehaničkog opterećenja zgloba i dugotrajnih procesa niskog stepena upale.&lt;ref name=Berenbaum2013&gt;{{cite journal |last1=Berenbaum |first1=F. |title=Osteoarthritis as an inflammatory disease (osteoarthritis is not osteoarthrosis!) |journal=Osteoarthritis and Cartilage |volume=21 |issue=1 |pages=16–21 |date=1. 1. 2013 |doi=10.1016/j.joca.2012.11.012 |pmid=23194896 |url=https://www.oarsijournal.com/article/S1063-4584(12)01025-4/fulltext |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Bolest se razvija propadanjem hrskavice, pri čemu je zahvaćena i kost koja se nalazi ispod nje.&lt;ref name=&quot;Osteoarthritis&quot; /&gt; Budući da bol može otežavati fizičku aktivnost, može doći do [[atrofija|gubitka mišićne mase]].&lt;ref name=Lancet2015 /&gt; Dijagnoza se najčešće postavlja na osnovu znakova i simptoma, dok se [[medicinsko snimanje|metode medicinskog snimanja]] i drugi testovi koriste za potvrđivanje dijagnoze ili isključivanje drugih bolesti.&lt;ref name=&quot;Osteoarthritis&quot; /&gt; Za razliku od [[reumatoidni artritis|reumatoidnog artritisa]], kod osteoartritisa zglobovi obično nisu topli niti crveni.&lt;ref name=&quot;Osteoarthritis&quot; /&gt;

Liječenje uključuje fizičke vježbe, smanjenje opterećenja zglobova, na primjer odmorom ili upotrebom [[štap za hodanje|štapa za hodanje]], uključivanje u [[grupa za podršku|grupe za podršku]] i primjenu [[analgetik|lijekova protiv bolova]].&lt;ref name=&quot;Osteoarthritis&quot; /&gt;&lt;ref name=OARSI2014&gt;{{cite journal |last1=McAlindon |first1=T. E. |last2=Bannuru |first2=R. R. |last3=Sullivan |first3=M. C. |last4=Arden |first4=N. K. |last5=Berenbaum |first5=F. |last6=Bierma-Zeinstra |first6=S. M. |last7=Hawker |first7=G. A. |last8=Henrotin |first8=Y. |last9=Hunter |first9=D. J. |title=OARSI guidelines for the non-surgical management of knee osteoarthritis |journal=Osteoarthritis and Cartilage |volume=22 |issue=3 |pages=363–388 |date=1. 3. 2014 |doi=10.1016/j.joca.2014.01.003 |pmid=24462672 |url=https://www.oarsijournal.com/article/S1063-4584(14)00016-8/fulltext |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Manning_2026&quot;&gt;{{cite journal |last1=Manning |first1=M. R. |last2=Eanelli |first2=T. R. |title=Low-Dose Radiation for Knee Osteoarthritis: A Case Report |journal=Cureus |volume=18 |issue=4 |pages=e107955 |date=29. 4. 2026 |doi=10.7759/cureus.107955 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC13220658/ |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Gubitak tjelesne mase može biti koristan kod osoba s [[prekomjerna tjelesna masa|prekomjernom tjelesnom masom]].&lt;ref name=&quot;Osteoarthritis&quot; /&gt; Lijekovi protiv bolova mogu uključivati [[paracetamol]] (acetaminofen), kao i [[nesteroidni antiinflamatorni lijek|nesteroidne antiinflamatorne lijekove]] ([[NSAIL]]), poput [[naproksen]]a i [[ibuprofen]]a.&lt;ref name=&quot;Osteoarthritis&quot; /&gt; Dugotrajna primjena [[opioid]]a se ne preporučuje zbog nedovoljno podataka o njihovoj koristi, kao i zbog rizika od [[ovisnost|ovisnosti]] i drugih neželjenih djelovanja.&lt;ref name=&quot;Osteoarthritis&quot; /&gt;&lt;ref name=OARSI2014 /&gt; Ako uprkos drugim oblicima liječenja postoji trajno ograničenje funkcionalnosti, kao mogućnost liječenja može se razmotriti [[artroplastika|hirurška zamjena zgloba]].&lt;ref name=Lancet2015 /&gt; Više od 90% operacija zamjene zgloba kuka i koljena izvodi se zbog osteoartritisa. Vještački zglob kuka ili koljena obično traje duže od 20 godina.&lt;ref name=&quot;Katz_2021&quot; /&gt;

Osteoartritis je najčešći oblik artritisa. Prema podacima za 2015, ovom bolešću zahvaćao je oko 237 miliona ljudi, odnosno 3,3% svjetskog stanovništva.&lt;ref name=&quot;GBD_2015&quot;&gt;{{cite journal |author=GBD 2015 Disease and Injury Incidence and Prevalence Collaborators |title=Global, regional, and national incidence, prevalence, and years lived with disability for 310 diseases and injuries, 1990–2015: a systematic analysis for the Global Burden of Disease Study 2015 |journal=The Lancet |volume=388 |issue=10053 |pages=1545–1602 |date=8. 10. 2016 |doi=10.1016/S0140-6736(16)31678-6 |pmc=5055577 |pmid=27733282 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC5055577/ |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=Mar2014&gt;{{cite journal |last1=March |first1=L. |last2=Smith |first2=E. U. |last3=Hoy |first3=D. G. |last4=Cross |first4=M. J. |last5=Sanchez-Riera |first5=L. |last6=Blyth |first6=F. |last7=Buchbinder |first7=R. |last8=Vos |first8=T. |last9=Woolf |first9=A. D. |title=Burden of disability due to musculoskeletal (MSK) disorders |journal=Best Practice &amp; Research Clinical Rheumatology |volume=28 |issue=3 |pages=353–366 |date=1. 6. 2014 |doi=10.1016/j.berh.2014.08.002 |pmid=25481420 |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S1521694214000825 |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Učestalost osteoartritisa raste s dobi.&lt;ref name=&quot;Osteoarthritis&quot; /&gt; Među osobama starijim od 60 godina, bolest zahvaća oko 10% muškaraca i 18% žena.&lt;ref name=Lancet2015 /&gt; Osteoartritis je uzrok oko 2% [[godine života s invaliditetom|godina života provedenih s invaliditetom]].&lt;ref name=Mar2014 /&gt; Osobe s osteoartritisom kuka ili koljena, koji spadaju među najčešće zahvaćene velike zglobove, imaju oko 20% veći rizik od smrtnog ishoda, vjerovatno zbog smanjene fizičke aktivnosti.&lt;ref name=&quot;Katz_2021&quot; /&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==

* [https://www.mayoclinic.org/diseases-conditions/osteoarthritis/symptoms-causes/syc-20351925 Mayo Clinic: Osteoarthritis] {{en simbol}}
* [https://www.nhs.uk/conditions/osteoarthritis/ NHS: Osteoarthritis] {{en simbol}}

{{Normativna kontrola}}

{{Commonscat|Osteoarthritis}}

[[Kategorija:Bolesti]]
[[Kategorija:Artritis]]</text>
      <sha1>b5kdrj142no2k4bmemfrryvyrzk9sls</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Hematom</title>
    <ns>0</ns>
    <id>116680</id>
    <revision>
      <id>3921324</id>
      <parentid>3914727</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T21:40:12Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Grondilo</username>
        <id>180038</id>
      </contributor>
      <comment>/* growthexperiments-addlink-summary-summary:3|0|0 */</comment>
      <origin>3921324</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4886" sha1="r440ucu8aphxnmgyes51miu9ve23je6" xml:space="preserve">Podljev krvi ili '''hematom''' (haematoma), je nakupina [[krv]]i izvan [[Krvni sudovi|krvnih sudova]], nastaje zbog [[Krvarenje|krvarenja]] (hemorrhagia), ili preciznije unutrašnjeg krvarenja. Ako se nalazi ispod [[Koža|kože]] onda se naziva modrica. Pojam se ne smije miješati sa pojmom hemangiom koja je abnormalno nakupljanje [[Krvne žile|krvnih žila]] u koži i unutrašnjim organima. Najčešće se javlja nakon udarca u vidu modrica (potkožni hematom).

== Klinička slika ==
Hematom—od αίμα, ''haima'', krv + τωμα, ''t-oma''—abnormalna pojava. 
Hematomi koji su vidljivi pod kožom nazivaju se modrica ([[ecchymosis]]), ali također mogu biti i u [[unutrašnji organi|unutrašnjim organima]]. Primjeri su hematomi u [[Jetra|jetri]] ili [[Mozak|mozgu]]. Mogu se javiti između organa i u unutrašnjim tjelesnim šupljinama (abdomen, prsni koš). Često su osjetljivi na [[dodir]] zbog povećanog tlaka između tkiva. Često se javljaju formacije u obliku [[Cista|ciste]] unutar koje se krv koagulira i zaustavlja se krvarenje. Nakon izvjesnog vremena, obično nakon 7 dana dolazi do kolikvacije hematoma uz istovremenu upijanje stare krvi. Hematomi u rahlim tkivima se mogu pokretati obično pod uticajem [[Gravitacija|gravitacije]].

Ako se nalaze u [[zglob]]nim šupljinama mogu smanjiti [[pokretljivost]] zgloba i dovesti do otoka okolnih mehkih tkiva. Ako je krvarenje ograničeno na prostor koji je okružen čvrstim i neelastičnim strukturama ([[kosti]], [[hrskavice]] i fascije) tlak može porasti do te mjere da ugrozi normalno tkivo. Subduralni i epiduralni hematomi pritišću mozak uzrokujući pomijeranje mozga, gubitak svijesti i hernijaciju velikog mozga u stražnju lubanjsku jamu. ''Compartment'' sindrom (sindrom odjelka) predstavlja ozbiljnu komplikaciju kraš povreda donjih ekstremiteta. Povišen tlak u odjeljku pritišće krvne sudove koji zbog toga kolabiraju, oticanje krvi je onemogućeno, nastaje ishemia tkiva i posljedični [[edem]] (otok) koji dalje povećava tlak u odjeljku. 
Ako dođe do [[Infekcija|infekcije]] nastaju inficirani hematomi koji se pretvaraju u apscese ([[Latinski jezik|lat.]] '' abscessus'').

== Klasifikacija ==
=== Vrste ===
*Glava
**Subgalealni hematom – između galea aponeurotica i periosta
**Cephalhematoma – između periosta i lobanje
**Epidural hematoma – između lobanje i dura mater
**Subdural hematoma – između dura mater i arahnoideje
**Subarachnoid hematoma – između arahnoideje mater i pia mater (spacies subarachnoidalis )
**Othematoma – između kože i hrskavice uha
**Perihondralni hematom na uhu
*Potkožni hematom (u narodu se naziva modrica)
*Perianalni hematom ([[anus]])
*Subungual hematom (nokat)

=== Stepeni ===
*Petechiae – mali hematomi do 3&amp;nbsp;mm u dijametru
*Purpura  –modrica do 1&amp;nbsp;cm. u promjeru obično okrugla
*Ecchymosis – hematom preko 3&amp;nbsp;cm

== Uzroci ==
Čest uzrok su povrede tokom bavljenja sportskim aktivnostima, udarci u glavu ili prometne nesreće.&lt;ref&gt;[http://www.smartplay.com.au/national/DocLib/Pub/DocLibDownload.asp?lngDocLibID=20&amp;FileName=QuadricepsContusionCork+Thi.pdf Quadricept Contusion (Cork Thigh)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090913084624/http://smartplay.com.au/national/DocLib/Pub/DocLibDownload.asp?lngDocLibID=20&amp;FileName=QuadricepsContusionCork+Thi%2Epdf |date=13 Septembar 2009 }}, Sports Medicine Australia, pristupljeno 23. august 2008&lt;/ref&gt; Hematomi mogu nastati i spontano ako postoje poremećaji koagulacije. Ako pacijenti uzimaju kumarinske preparate pri tretmanu srčanih oboljenja, te radi sprečavanja tromboze mogu dobiti spontane hematome. Trombocitopenija, bez obzira na uzrok, može dovesti do pojave trombocitopenične purpure. 
Operativni zahvati mogu biti komplicirani krvarenjem i nastankom hematoma, ako krv ne ističe iz tijela. Minuciozna hirurška tehnika je uslov za izbjegavanje ovih komplikacija.

== Terapija ==
Manji hematomi ne zahtijevaju [[Hirurgija|hirurški]] tretman. U slučajevima potkožne modrice heparinske masti mogu biti od pomoći. 
Hematomi unutar [[Lobanja|lobanje]] zahtijevaju hitnu dekompresiju i pražnjenje hematoma.

Hematomi unutar prsišta (haematothorax) se moraju isprazniti ako pomjeraju [[pluća]] i [[srce]]. Obično je dovoljno drenirati prsište i postaviti aktivnu podvodnu aspiracionu drenažu.

Hematomi unutar trbušne šupljine (haematoperitoneum) se isprazne ako postoji značajna hemodinamska nestabilnost pacijenta ili se na UZ pregledom pronađe velika količina krvi ili ako postoji sindrom abdominalnog kompartmenta.

Hematomi trbušnog zida i ekstremiteta se isprazne ako hematom ostane i ne može spontano da se resorbira. Kompartment sindrom je indikacija za operativni tretman gdje se fascija mišića moraju razrezati.

== Reference ==
 {{refspisak}}
{{Commonscat|Haematoma}}

[[Kategorija:Hirurgija]]
[[Kategorija:Povrede]]</text>
      <sha1>r440ucu8aphxnmgyes51miu9ve23je6</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Zločinački umovi</title>
    <ns>0</ns>
    <id>139106</id>
    <revision>
      <id>3921339</id>
      <parentid>3915945</parentid>
      <timestamp>2026-08-21T02:39:23Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Stephan1000000</username>
        <id>115208</id>
      </contributor>
      <comment>broj_sezona                    = 19 | broj_epizoda                   = 364</comment>
      <origin>3921339</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="98894" sha1="iqpjzgwbhf6d5xlrlwrt0k0eqop6va7" xml:space="preserve">{{Istaknuti članak}}
{{Infokutija TV-emisija
| ime                            = Zločinački umovi
| slika                          = Criminal-Minds.svg
| veličina_slike                 = 250px
| opis_slike                     = Naslovni kadar
| originalni_naslov              = Criminal Minds
| žanr                           = [[Dramska serija|Drama]] &lt;br/&gt; [[Policijski žanr|Policijski]] &lt;br/&gt; [[Triler]] &lt;br/&gt; [[Akcijski film|Akcija]]
| format                         = 
| autor                          = [[Jeff Davis (scenarist)|Jeff Davis]]
| bazirano_na                    = 
| razvoj                         = 
| pisac                          = 
| scenarij                       = 
| priča                          = 
| režiser                        = 
| glumci                         = [[Mandy Patinkin]] &lt;br/&gt; [[Thomas Gibson]] &lt;br/&gt; [[Lola Glaudini]] &lt;br/&gt; [[Shemar Moore]] &lt;br/&gt; [[Matthew Gray Gubler]] &lt;br/&gt; [[A. J. Cook (glumica)|A. J. Cook]] &lt;br/&gt; [[Kirsten Vangsness]] &lt;br/&gt; [[Paget Brewster]] &lt;br/&gt; [[Joe Mantegna]] &lt;br/&gt; [[Rachel Nichols]] &lt;br/&gt; [[Jeanne Tripplehorn]] &lt;br/&gt; [[Jennifer Love Hewitt]] &lt;br/&gt; [[Aisha Tyler]] &lt;br/&gt; [[Adam Rodriguez]] &lt;br/&gt; [[Damon Gupton]] &lt;br/&gt; [[Daniel Henney]]
| kompozitor_muzičke_teme        = 
| uvodna_tema                    = 
| završna_tema                   = 
| kompozitori                    = 
| država                         = [[SAD]]
| jezik                          = [[Engleski jezik|Engleski]]
| broj_sezona                    = 19
| broj_epizoda                   = 364
| spisak_epizoda                 = Spisak epizoda &quot;Zločinačkih umova&quot;
| izvršni_producenti             = [[Mark Gordon]] &lt;br/&gt; [[Jeff Davis (scenarist)|Jeff Davis]] &lt;br/&gt; [[Edward Allen Bernero]] &lt;br/&gt; [[Deborah Spera]] &lt;br/&gt; [[Chris Mundy]] &lt;br/&gt; [[Simon Mirren]] &lt;br/&gt; [[Erica Messer]] &lt;br/&gt; [[Janine Sherman Barrois]] &lt;br/&gt; [[Breen Frazier]] &lt;br/&gt; [[Harry Bring]] &lt;br/&gt; [[Glenn Kershaw]]
| producenti                     = 
| montaža                        = 
| lokacija                       = 
| kinematografija                = 
| kamerman                       = 
| trajanje                       = 42 minute
| produkcijska_kompanija         = {{ubl|[[Mark Gordon|The Mark Gordon Company]] &lt;br/&gt; [[Entertainment One]] &lt;br/&gt; [[ABC Studios|Touchstone Television]] &lt;br/&gt; (sezone 1–2) &lt;br/&gt; [[ABC Studios]]&lt;br/&gt;(sezone 3–15) &lt;br/&gt; [[Paramount Television (originalni)|Paramount Network Television]] (sezona 1) &lt;br/&gt; [[CBS Paramount Network Television]] (sezone 2–4) &lt;br/&gt; [[CBS Television Studios]] (sezone 5–15)}}
| distributer                    = [[CBS Television Distribution]] (SAD) &lt;br/&gt; [[Disney Media Distribution]] (svijet)
| kanal                          = [[CBS]]
| format_slike                   = [[1080i]] ([[16:9]] [[HDTV]])
| format_tona                    = [[Dolby Digital|Dolby Digital 5.1]]
| prvo_emitiranje                = 22. 9. 2005
| zadnje_emitiranje              = 19. 2. 2020.
| prethodno                      = 
| sljedeće                       = ''[[Zločinački umovi: Ponašanje sumnjivaca]]'' &lt;br/&gt; ''[[Zločinački umovi: Preko granice]]''
| povezano                       = 
| web_stranica                   = http://www.cbs.com/primetime/criminal_minds
| naslov_web_stranice            = Službena stranica
| web_stranica_produkcije        = 
| naslov_web_stranica_produkcije = 
| imdb                           = 0452046
}}
'''''Zločinački umovi''''' ({{jez-en|Criminal Minds}}) [[SAD|američka]] je kriminalistička [[televizijska serija|TV-serija]] koja prati rad [[FBI]]-eve [[Jedinica za analizu ponašanja|Jedinice za analizu ponašanja]] – JAP ({{jez-en|Behavioral Analysis Unit – BAU}}), čije je sjedište u [[Quantico (Virginia)|Quantiku]] ([[Virginia]]). Emitirana je od 2005. do 2020. i snimljeno je 15 sezona.&lt;ref&gt;{{cite web|url= https://deadline.com/2019/01/criminal-minds-end-15th-final-season-cbs-canceled-renewed-1202532632/ |title= 'Criminal Minds' To End Run With 10-Episode 15th &amp; Final Season On CBS |author= Nellie Andreeva |date= 11. 1. 2019 |work= Deadline Hollywood |access-date= 14. 1. 2019}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url= https://deadline.com/2019/11/cbs-winter-schedule-midseason-criminal-minds-final-season-15-premiere-ncis-new-orleans-new-time-slot-survivor-season-40-undercover-boss-tommy-fbi-most-wanted-macgyver-premiere-date-1202782646/ |title= CBS Sets Winter Schedule: 'Criminal Minds' Returns To Original Slot For Final Season, 'NCIS: New Orleans' Moves to Sunday |author= Nellie Andreeva |date= 11. 11. 2019 |work= Deadline Hollywood |access-date= 11. 11. 2019}}&lt;/ref&gt; Od drugih serija slične vrste razlikuje se po tome što se više fokusira na kriminalca nego na sam zločin. Seriju su producirali [[Mark Gordon|The Mark Gordon Company]] u asocijaciji sa [[CBS Television Studios]] i [[ABC Studios]]. Originalni naziv bio je ''Quantico'' i pilot-epizoda snimljena je u [[Vancouver]]u. U [[scenarij]]u za ''Quantico'' Gideonovo prezime bilo je Donovan.

Serija je stekla pohvale kritičara za karakterizaciju, tempo, atmosferu, glumu, režiju i scenarij. Postala je hit za CBS kad je riječ o rejtingu i redovno je bila jedna od najgledanijih serija te mreže tokom 15 godina emitiranja. Njen uspjeh doveo je do razvoja dvije ''[[spin-off]]'' serije i [[videoigra|videoigre]] zasnovane na seriji.&lt;ref&gt;{{cite web  |url= http://www.criminalmindsgame.com  |title= Blog o igri ''Criminal Minds''  |date= 1. 11. 2011  |access-date= 10. 5. 2013  |archive-date= 3. 3. 2016  |archive-url= https://web.archive.org/web/20160303193004/http://www.criminalmindsgame.com/  |url-status= dead  }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;products&quot;&gt;{{cite web |url= http://games.ign.com/articles/104/1041583p1.html |title= CBS Consumer Products Announces Eight New Video Games Based on Popular TV Shows |publisher= [[CBS Interactive]] |date= 29. 10. 2009 |access-date= 3. 1. 2011 |archive-date= 15. 12. 2010 |archive-url= https://web.archive.org/web/20101215032915/http://games.ign.com/articles/104/1041583p1.html |url-status= dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;shavemagazine&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.shavemagazine.com/entertainment/Interview-Thomas-Gibson |title=Interview: Thomas Gibson |publisher=ShaveMagazine.com |access-date=10. 5. 2012 |archive-date=21. 7. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200721151920/http://www.shavemagazine.com/entertainment/Interview-Thomas-Gibson |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

== Pozadina ==
[[Datoteka:Criminal Minds scene (Season 6).jpg|mini|lijevo|200px|Scena sa snimanja iz [[Spisak epizoda &quot;Zločinačkih umova&quot;#Sezona 6|šeste sezone]]]]
Serija je u početku bila fokusirana na Jasona Gideona ([[Mandy Patinkin]]), Aarona &quot;Hotcha&quot; Hotchnera ([[Thomas Gibson]]) i ostatak JAP-a, koji su u prvoj sezoni još činili Elle Greenaway ([[Lola Glaudini]]), Derek Morgan ([[Shemar Moore]]), Spencer Reid ([[Matthew Gray Gubler]]), Jennifer Jareau ili &quot;JJ&quot; ([[A. J. Cook (glumica)|A. J. Cook]]) i Penelope Garcia ([[Kirsten Vangsness]]).

U drugoj sezoni Greenaway napušta ekipu nakon šeste epizode ([[The Boogeyman (Zločinački umovi)|&quot;The Boogeyman&quot;]]), a nju je od devete epizode ([[The Last Word (Zločinački umovi)|&quot;The Last Word&quot;]]) zamijenila Emily Prentiss ([[Paget Brewster]]), što je iznenadilo i Gideona i Hotchnera. Početkom treće sezone ekipu napušta i Gideon, nakon druge epizode ([[In Name and Blood (Zločinački umovi)|&quot;In Name and Blood&quot;]]). Od šeste epizode ([[About Face (Zločinački umovi)|&quot;About Face&quot;]]) zamijenio ga je David Rossi ([[Joe Mantegna]]), osnivač JAP-a, koji se vratio nakon što se neko vrijeme bio povukao zbog pisanja knjiga.

Prije početka šeste sezone objavljeno je da će Brewsterina uloga biti reducirana tokom sezone, a da će ugovor s Cook biti okončan;&lt;ref&gt;{{cite web |author= Nellie Andreeva |title='Criminal Minds' update: Paget Brewster inks new deal &amp; A.J. Cook wraps character |url= https://deadline.com/2010/06/criminal-minds-update-paget-brewster-inks-deal-to-go-back-a-j-cook-will-make-brief-return-49678/ |website= [[Deadline Hollywood]] |access-date= 7. 4. 2019 |archive-url= https://web.archive.org/web/20190228053123/https://deadline.com/2010/06/criminal-minds-update-paget-brewster-inks-deal-to-go-back-a-j-cook-will-make-brief-return-49678/ |archive-date= 28. 2. 2019 |date= 25. 6. 2010 |url-status= live}}&lt;/ref&gt; zamijenila ih je [[Rachel Nichols]] u ulozi [[Ashley Seaver]], kadetkinje FBI-a. Odluka da Cook i Brewster budu razriješen ugovora rezultirala je revoltom ljubitelja serije, koji su počeli potpisivati protestne peticije.&lt;ref&gt;{{cite web |url= https://deadline.com/2010/06/fans-co-stars-back-minds-actresses-47466/ |title= Fans And Co-Stars Back 'Minds' Actresses |author= Nellie Andreeva |website= Deadline Hollywood |access-date= 22. 10. 2016}}&lt;/ref&gt; Posljedično, Cook i Brewster vraćene su u seriju za sedmu sezonu, a Nichols je otpuštena.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.deadline.com/2011/04/jj-is-back-aj-cook-inks-2-year-deal-to-return-to-criminal-minds/ |title= JJ Is Back! AJ Cook Inks 2-Year Deal To Return To 'Criminal Minds' |author= Nellie Andreeva |website= Deadline Hollywood |access-date= 8. 11. 2015}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Paget Return&quot;&gt;{{cite web |url= http://www.tvline.com/2011/05/its-official-criminal-minds-welcomes-back-paget-brewster-bids-farewell-to-rachel-nichols/ |title= It's Official: Criminal Minds Welcomes Back Paget Brewster, Bids Farewell to Rachel Nichols |author= Nellie Andreeva |work= [[TVLine]] |access-date= 8. 11. 2015 |archive-date= 4. 1. 2012 |archive-url= https://web.archive.org/web/20120104053931/http://www.tvline.com/2011/05/its-official-criminal-minds-welcomes-back-paget-brewster-bids-farewell-to-rachel-nichols/ |url-status= dead }}&lt;/ref&gt; Brewster je potom napustila seriju nakon te sezone;&lt;ref&gt;{{cite web |url= https://www.deadline.com/2012/02/paget-brewster-criminal-minds-leaving-cbs-drama/ |title= Paget Brewster To Leave 'Criminal Minds' |website= Deadline Hollywood |author= Nellie Andreeva |date= 15. 2. 2012 |access-date= 15. 2. 2012}}&lt;/ref&gt; u osmoj sezoni zamijenila ju je [[Jeanne Tripplehorn]] u ulozi [[Alex Blake (Zločinački umovi)|Alex Blake]], lingvističke stručnjakinje.&lt;ref&gt;{{cite web |url= http://www.digitalspy.co.uk/ustv/news/a387187/big-loves-jeanne-tripplehorn-becomes-criminal-minds-series-regular.html |title= Big Love Jeanne Tripplehorn becomes Criminal Minds series regular |work= [[Digital Spy]] |access-date= 18. 6. 2012 |archive-date= 25. 9. 2015 |archive-url= https://web.archive.org/web/20150925010209/http://www.digitalspy.co.uk/ustv/news/a387187/big-loves-jeanne-tripplehorn-becomes-criminal-minds-series-regular.html |url-status= dead }}&lt;/ref&gt; Brewster se, međutim, ipak pojavila kao gošća u jubilarnoj [[200 (Zločinački umovi)|200.]] epizodi.

Nakon dvije sezone Tripplehorn je otpuštena;&lt;ref&gt;{{cite web |url= http://guardianlv.com/2014/08/criminal-minds-shares-details-on-alex-blakes-departure/ |title= Criminal Minds Shares Details on Alex Blake's Departure |author= Alexandria Ingham |work= Guardian Liberty Voice |access-date= 8. 11. 2015}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url= https://www.tvguide.com/news/criminal-minds-finale-postmortem-exit-erica-messer-1081778/ |title= Criminal Minds Finale Postmortem: Boss on 'Emotional Exit,' Replacements and Season 10 |author= Joyce Eng |date= 15. 5. 2014 |work= [[TV Guide]] |publisher= [[NTVB Media (magazin)|NTVB Media]] [[CBS Interactive]] ([[CBS Corporation]]) (digitalna imovina)| access-date= 8. 11. 2015}}&lt;/ref&gt; u 10. sezoni glumačkoj ekipi pridružila se [[Jennifer Love Hewitt]] u ulozi Kate Callahan.&lt;ref&gt;{{cite web |url= http://insidetv.ew.com/2014/07/01/jennifer-love-hewitt-criminal-minds/ |title= Jennifer Love Hewitt joins 'Criminal Minds' as series regular |work= [[Entertainment Weekly]] |access-date= 8. 11. 2015 |archive-date= 14. 1. 2015 |archive-url= https://web.archive.org/web/20150114091313/http://insidetv.ew.com/2014/07/01/jennifer-love-hewitt-criminal-minds/ |url-status= dead }}&lt;/ref&gt; Tokom te sezone producenti su &quot;ubili&quot; lik Gideona van ekrana; izvršna producentica [[Erica Messer]] rekla je da je ta odluka donesena jer je postalo jasno da se Patinkin neće vratiti u seriju, ali da bi Gideon mogao biti prikazan u prisjećanjima ako bi se ikad vratio.

Cook i Hewitt bile su na pauzi od snimanja zbog svojih trudnoća nakon završetka produkcije 10. sezone; [[Aisha Tyler]], koja glumi [[Tara Lewis (Zločinački umovi)|dr. Taru Lewis]], pridružila se seriji na početku 11. sezone u epizodnoj ulozi iako se pojavila u većini epizoda. Cook se vratila nakon sedme epizode te sezone,&lt;ref name=&quot;JLH&amp;AJ&quot;&gt;{{cite web |author= Sarah Huggins |date= 7. 5. 2015 |url= http://www.zap2it.com/blogs/criminal_minds_season_11_aj_cook_pregnancy_interview-2015-05 |title= How 'Criminal Minds' Season 11 will handle A.J. Cook's pregnancy |work= [[Zap2it]] |access-date= 28. 6. 2015 |archive-date= 19. 6. 2015 |archive-url= https://web.archive.org/web/20150619092001/http://www.zap2it.com/blogs/criminal_minds_season_11_aj_cook_pregnancy_interview-2015-05 |url-status= dead }}&lt;/ref&gt; ali se Hewitt nije vratila.&lt;ref name=&quot;JLH&quot;&gt;{{cite web|url= https://www.ew.com/article/2015/05/06/jennifer-love-hewitt-exits-criminal-minds-season11|title= Jennifer Love Hewitt not returning for 'Criminal Minds' season 11|work= Entertainment Weekly|access-date= 8. 11. 2015|archive-date= 20. 9. 2023|archive-url= https://web.archive.org/web/20230920133328/https://ew.com/article/2015/05/06/jennifer-love-hewitt-exits-criminal-minds-season11/|url-status= dead}}&lt;/ref&gt; Moore je napustio seriju pri kraju iste sezone; razmatrao je da to uradi u 10. sezoni, kad mu je istekao prethodni ugovor, ali su ga uvjerili da ostane kako bi se njegovom liku omogućio odgovarajući oproštaj.&lt;ref name=&quot;shemarleaves&quot;&gt;{{cite web |url= https://www.tvguide.com/news/shemar-moore-leaves-criminal-minds-interview/ |title= Shemar Moore on His Criminal Minds Exit: &quot;I'm Proud of the Way Things Ended for Derek Morgan&quot; |work= TV Guide |publisher= NTVB Media CBS Interactive (CBS Corporation) (digitalna imovina) |author= Joyce Eng |date= 23. 3. 2016 |access-date= 24. 3. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;shemarsorginalplan&quot;&gt;{{cite web |url= http://tvline.com/2016/03/23/shemar-moore-criminal-minds-leaving-season-11-derek-exits/ |title= Criminal Minds: Shemar Moore Hails the 'Exclamation Point' on Derek's 'Hero Ride,' Says 'I Left It All on the Field' |work= TVLine |author= Matt Webb Mitovich |date= 23. 3. 2016 |access-date= 24. 3. 2016}}&lt;/ref&gt; Messer je rekla da je prvobitno bilo planirano da Moore snimi šest epizoda, ali je odlučeno da se to produži na prvih 18 jer se šest &quot;nije činilo dovoljnim&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web |url= https://www.tvguide.com/news/criminals-minds-shemar-moore-leaves-derek-morgan-erica-messer/ |title= Criminal Minds Boss on Shemar Moore's Exit: &quot;There Is No Replacing Derek Morgan&quot; |work= TV Guide |publisher= NTVB Media CBS Interactive (CBS Corporation) (digitalna imovina) |author= Joyce Eng |date= 24. 3. 2016 |access-date= 24. 3. 2016}}&lt;/ref&gt;

Sedmicu nakon Mooreovog odlaska Brewster se drugi put pojavila kao specijalna gošća; u 12. sezoni još je jednom postala članica glavne postave.&lt;ref&gt;{{cite news |url= http://www.cnn.com/2016/08/30/entertainment/paget-brewster-returning-criminal-minds/index.html |title= Paget Brewster is once again a series regular on 'Criminal Minds' |author= Sandra Gonzalez |date= 31. 8. 2016 |work= [[CNN News]] |access-date= 2. 10. 2016 |publisher= [[CNN]]}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |url= https://deadline.com/2016/07/criminal-minds-paget-brewster-return-season-12-1201790307/ |title= 'Criminal Minds': Paget Brewster To Return For Arc In Season 12 |author= Nellie Andreeva |date= 21. 7. 2016 |access-date= 22. 7. 2016 |website= Deadline Hollywood}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |url= https://www.tvguide.com/news/paget-brewster-criminal-minds-return-season12/?ftag=TVG_Facebook |title= Paget Brewster Is Returning to Criminal Minds in Season 12 |author= Joyce Eng |date= 21. 7. 2016 |work= TV Guide |access-date= 22. 7. 2016 |publisher=NTVB Media CBS Interactive]] (CBS Corporation) (digitalna imovina)}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Paget1203&quot;&gt;{{Cite tweet |author= Harry Bring |user= LLPOS |number=760321320806526977 |title= Well, look who joined us for the table read on 1203! |date= 2. 8. 2016 |access-date= 2. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; Moorea je u 12. sezoni zamijenio [[Adam Rodriguez]] u ulozi Lukea Alveza, agenta iz Jedinice za hvatanje bjegunaca.&lt;ref name=&quot;Time Inc&quot;&gt;{{cite web |author= James Hibberd |title= Criminal Minds adds Adam Rodriguez as series regular |url= https://www.ew.com/article/2016/06/08/criminal-minds-adam-rodriguez |work= Entertainment Weekly |access-date= 15. 7. 2016 |archive-date= 8. 6. 2023 |archive-url= https://web.archive.org/web/20230608094550/https://ew.com/article/2016/06/08/criminal-minds-adam-rodriguez/ |url-status= dead }}&lt;/ref&gt; Tyler je također promovirana u glavnu postavu od te sezone.&lt;ref name=&quot;AishaS12Regular&quot;&gt;{{cite web |url= http://tvline.com/2016/08/10/criminal-minds-aisha-tyler-series-regular-season-12/ |title= Criminal Minds: Aisha Tyler Promoted to Series Regular for Season 12 |author= Matt Webb Mitovich |work= TVLine |date= 10. 8. 2016 |access-date= 10. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; Nakon toga Gibson je suspendiran, a kasnije je dobio otkaz zbog sukoba s jednim od producenata na setu; njegov lik Hotchner izbačen je iz serije.&lt;ref name=&quot;TGSuspended&quot;&gt;{{cite web |url= https://deadline.com/2016/08/thomas-gibson-suspended-criminal-minds-on-set-altercation-1201801975/ |title= Thomas Gibson Suspended From 'Criminal Minds' Over On-Set Altercation |website= Deadline Hollywood |date= 11. 8. 2016 |access-date= 11. 8. 2016 |author= Nellie Andreeva}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |url= https://www.hollywoodreporter.com/live-feed/thomas-gibson-fired-cbs-criminal-919150 |title= Thomas Gibson Fired From CBS' 'Criminal Minds' |access-date= 12. 8. 2016 |work= [[The Hollywood Reporter]] |author= Lesley Goldberg |date= 12. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; Gibsona je zamijenio [[Damon Gupton]] u ulozi Stephen Walker, iskusni profiler iz Programa za analizu (kontraobavještajnog odsjeka FBI-a), koji je u JAP donio svoje vještine u hvatanju špijuna.&lt;ref name=&quot;DamonGupton&quot;&gt;{{cite web |url= http://tvline.com/2016/09/30/criminal-minds-season-12-damon-gupton-series-regular/ |title= Criminal Minds: New Series Regular Cast in Wake of Thomas Gibson's Exit |author= Matt Webb Mitovich |date= 30. 9. 2016 |access-date= 30. 9. 2016 |work= TVLine |archive-date= 1. 10. 2016 |archive-url= https://web.archive.org/web/20161001062723/http://tvline.com/2016/09/30/criminal-minds-season-12-damon-gupton-series-regular/ |url-status= dead }}&lt;/ref&gt; Guptonov ugovor nije obnovljen nakon 12. sezone, a CBS je naveo da je njegov odlazak bio &quot;dio kreativne promjene u seriji&quot;.&lt;ref name=&quot;DamonGuptonFired&quot;&gt;{{cite web |url= https://deadline.com/2017/06/criminal-minds-damon-gupton-exits-cbs-series-one-season-1202111448/ |title= 'Criminal Minds': Damon Gupton Leaving CBS Series After One Season |author= Nellie Andreeva |date= 11. 6. 2017 |access-date= 11. 6. 2017 |work= TVLine}}&lt;/ref&gt; [[Daniel Henney]], koji je bio među glavnim glumcima u ''spin-offu'' ''[[Zločinački umovi: Preko granice]]'', tumačeći lik [[Matt Simmons (Zločinački umovi)|Matta Simmonsa]], pridružio se glavnoj seriji u 13. sezoni, također kao član glavne postave.&lt;ref name=&quot;danielhenneyCM&quot;&gt;{{cite web |url=http://tvline.com/2017/06/20/criminal-minds-season-13-daniel-henney-cast-series-regular/ |title= ''Criminal Minds'' Adds ''Beyond Borders'' ' Daniel Henney as Series Regular |work= TVLine |access-date= 20. 6. 2017}}&lt;/ref&gt;

Termin &quot;UnSub&quot;, koji se vrlo često koristi u seriji, skraćenica je od izraza &quot;'''un'''known '''sub'''ject&quot;, tj. &quot;'''ne'''poznati '''sub'''jekt&quot; u istrazi.

== Likovi == 
=== Glavni ===
&lt;onlyinclude&gt;{| class=&quot;wikitable sortable&quot; width=&quot;100%&quot;
! rowspan=&quot;2&quot; | Lik
!! rowspan=&quot;2&quot; | Glumac
!! rowspan=&quot;2&quot; | Pozicija
!! colspan=&quot;15&quot; | Sezone
|-
! width=&quot;5%&quot; | [[Zločinački umovi (1. sezona)|1.]]
! width=&quot;5%&quot; | [[Zločinački umovi (2. sezona)|2.]]
! width=&quot;5%&quot; | [[Zločinački umovi (3. sezona)|3.]]
! width=&quot;5%&quot; | [[Zločinački umovi (4. sezona)|4.]]
! width=&quot;5%&quot; | [[Zločinački umovi (5. sezona)|5.]]
! width=&quot;5%&quot; | [[Zločinački umovi (6. sezona)|6.]]
! width=&quot;5%&quot; | [[Zločinački umovi (7. sezona)|7.]]
! width=&quot;5%&quot; | [[Zločinački umovi (8. sezona)|8.]]
! width=&quot;5%&quot; | [[Zločinački umovi (9. sezona)|9.]]
! width=&quot;5%&quot; | [[Zločinački umovi (10. sezona)|10.]]
! width=&quot;5%&quot; | [[Zločinački umovi (11. sezona)|11.]]
! width=&quot;5%&quot; | [[Zločinački umovi (12. sezona)|12.]]
! width=&quot;5%&quot; | [[Zločinački umovi (13. sezona)|13.]]
! width=&quot;5%&quot; | [[Zločinački umovi (14. sezona)|14.]]
! width=&quot;5%&quot; | [[Zločinački umovi (15. sezona)|15.]]
|-
| [[Mandy Patinkin]]
| [[Jason Gideon]]
| Stariji nadzorni specijalni agent
| colspan=&quot;3&quot; {{CMain}}&lt;ref name=&quot;Patinkin&quot; group=&quot;N&quot;&gt;[[Mandy Patinkin]] pojavio se samo u prve dvije epizode treće sezone.&lt;/ref&gt;
| colspan=&quot;6&quot; {{CNone}}
| colspan=&quot;1&quot; {{CGuest}}&lt;ref name=&quot;Patinkin2&quot; group=&quot;N&quot;&gt;[[Ben Savage]] glumi mladog Gideona.&lt;/ref&gt;
| colspan=&quot;4&quot; {{CNone}}
| colspan=&quot;1&quot; {{CGuest}}&lt;ref name=&quot;Patinkin2&quot; group=&quot;N&quot;/&gt;
|-
&lt;!-- PLEASE READ BEFORE EDITING
Thomas Gibson i dalje je član glavne postave u 12. sezoni. --&gt;
| [[Thomas Gibson]]
| [[Aaron Hotchner]]
| Šef jedinice
| colspan=&quot;12&quot; {{CMain}}&lt;ref name=&quot;Gibson&quot; group=&quot;N&quot;&gt;[[Thomas Gibson]] pojavio se samo u prve dvije epizode 12. sezone.&lt;/ref&gt;
| colspan=&quot;3&quot; {{CNone}}
|-
| [[Lola Glaudini]]
| [[Elle Greenaway]]
| Nadzorna specijalna agentica
| colspan=&quot;2&quot; {{CMain}}
| colspan=&quot;13&quot; {{CNone}}
|-
| [[Shemar Moore]]
| [[Derek Morgan (Zločinački umovi)|Derek Morgan]]
| Nadzorni specijalni agent
| colspan=&quot;11&quot; {{CMain}}
| colspan=&quot;2&quot; {{CGuest}} 
| colspan=&quot;2&quot; {{CNone}}
|-
| [[Matthew Gray Gubler]]
| [[Spencer Reid|Dr. Spencer Reid]]
| Nadzorni specijalni agent
| colspan=&quot;15&quot; {{CMain}}
|-
| [[A. J. Cook (glumica)|A. J. Cook]]
| [[Jennifer Jareau]]
| Veza s medijima / Nadzorna specijalna agentica
| colspan=&quot;5&quot; {{CMain}}
| {{CRecurring}}
| colspan=&quot;9&quot; {{CMain}}
|-
| [[Kirsten Vangsness]]
| [[Penelope Garcia]]
| Tehnička analitičarka / Veza s medijima
| colspan=&quot;1&quot; style=&quot;background: #ffd&quot; align=&quot;center&quot;| Također u glavnoj ulozi&lt;!-- MOLIMO, PROČITAJTE PRIJE UREĐIVANJA:
NE MIJENJAJTE STATUS KIRSTEN VANGSNESS U SEZONI 1 U &quot;EPIZODNA&quot;. Garcia je bila epizodni lik na početku serije, ali je od polovine prve sezone potpisivana kao &quot;Također u glavnoj ulozi&quot;, što Vangsness čini članicom redovne postave iako nije bila uključena u početnu špicu. --&gt;
| colspan=&quot;14&quot; {{CMain}}
|-
| [[Paget Brewster]]
| [[Emily Prentiss]]
| Nadzorna specijalna agentica / Šefica jedinice
| colspan=&quot;1&quot; {{CNone}}
| colspan=&quot;6&quot; {{CMain}}
| colspan=&quot;1&quot; {{CNone}}
| colspan=&quot;1&quot; {{CGuest}} 
| colspan=&quot;1&quot; {{CNone}}
| colspan=&quot;1&quot; {{CGuest}} 
| colspan=&quot;4&quot; {{CMain}}
|-
| [[Joe Mantegna]]
| [[David Rossi]]
| Stariji nadzorni specijalni agent
| colspan=&quot;2&quot; {{CNone}}
| colspan=&quot;13&quot; {{CMain}}
|-
| [[Rachel Nichols]]
| [[Ashley Seaver]]
| FBI-kadetkinja / Specijalna agentica
| colspan=&quot;5&quot; {{CNone}}
| colspan=&quot;1&quot; {{CMain}}
| colspan=&quot;9&quot; {{CNone}}
|-
| [[Jeanne Tripplehorn]]
| [[Alex Blake (Zločinački umovi)|Dr. Alex Blake]]
| Lingvistička stručnjakinja
| colspan=&quot;7&quot; {{CNone}}
| colspan=&quot;2&quot; {{CMain}}
| colspan=&quot;6&quot; {{CNone}}
|-
| [[Jennifer Love Hewitt]]
| [[Spisak likova u Zločinačkim umovima#Kate Callahan|Kate Callahan]]
| Tajna agentica
| colspan=&quot;9&quot; {{CNone}}
| colspan=&quot;1&quot; {{CMain}}
| colspan=&quot;5&quot; {{CNone}}
|-
| [[Aisha Tyler]]
| [[Tara Lewis (Zločinački umovi)|Dr. Tara Lewis]]
| Forenzička psihologinja
| colspan=&quot;10&quot; {{CNone}}
| {{CRecurring}}
| colspan=&quot;4&quot; {{CMain}}
|-
| [[Adam Rodriguez]]
| [[Luke Alvez]]
| Agent u Jedinici za hvatanje bjegunaca
| colspan=&quot;11&quot; {{CNone}}
| colspan=&quot;4&quot; {{CMain}}
|-
| [[Damon Gupton]]
| [[Spisak likova u Zločinačkim umovima#Stephen Walker|Stephen Walker]]
| Nadzorni specijalni agent
| colspan=&quot;11&quot; {{CNone}}
| colspan=&quot;1&quot; {{CMain}}
| colspan=&quot;3&quot; {{CNone}}
|-
| [[Daniel Henney]]
| [[Matt Simmons (Zločinački umovi)|Matt Simmons]]
| Agent za specijalne operacije
| colspan=&quot;9&quot; {{CNone}}
| colspan=&quot;1&quot; {{CGuest}} 
| colspan=&quot;1&quot; {{CNone}}
| colspan=&quot;1&quot; {{CGuest}} 
| colspan=&quot;3&quot; {{CMain}}
|}
{{refspisak|group=&quot;N&quot;}}&lt;/onlyinclude&gt;

=== Članovi JAP-a ===
[[Datoteka:Z. umovi - slika iz 4. sezone.jpg|mini|desno|350px|Postava iz 4. sezone; slijeva: Reid, Prentiss, Morgan, Hotchner, Rossi, J. J. i Garcia.]]
; [[Jason Gideon]]: poznat je kao najbolji [[profiliranje kriminalaca|profiler]] JAP-a. Pred početak serije bio je šef tima, ali je doživio slom živaca nakon što je poslao tim od šest agenata u jedno skladište u [[Boston]]u, gdje su svi poginuli od skrivene bombe. Na početku serije vraća se na mjesto šefa tima nakon šest mjeseci medicinskog dopusta, a za to vrijeme mijenjao ga je Hotchner. Gideon ima pristup tajnim dosjeima i uradio je neke tajne analize ponašanja za [[CIA]]-u. Veoma je dobar u [[šah]]u i jedini je član tima koji uvijek može pobijediti Reida. Gideon mu je i mentor, a, iako je nepisano pravilo da članovi tima ne profiliraju jedni druge, on im često pruža moralnu podršku i ohrabrenje kad ih &quot;stisnu&quot; stresovi uzrokovani poslom. Nakon niza emocionalno iscrpljujućih slučajeva i ubistva njegove prijateljice Sarah u njegovoj kući od serijskog ubice u bijegu počinje osjećati da je [[Sindrom sagorijevanja|&quot;sagorio&quot;]] i vraća vodstvo tima Hotchneru. Posljednja kap bila je kad je Hotchner dobio dvosedmičnu neplaćenu suspenziju od Strauss – potez za koji je smatrao sebe odgovornim. Odlazi u svoju kolibu i ostavlja pismo za Reida, za koga je znao da će ga potražiti. Kad Reid dođe u kolibu, zatječe je praznu; u njoj su bili samo pismo, te Gideonova značka i pištolj. U njegovoj posljednjoj sceni vidimo ga kako konobarici u jednoj zalogajnici u [[Nevada|Nevadi]] govori da ne zna kamo je pošao ni kako će znati da je stigao na odredište, a zatim sjeda u automobil i odlazi u nepoznatom pravcu. U 10. sezoni ubio ga je sumnjivac iz jednog od njegovih prvih slučajeva, s tim da to nije prikazano na ekranu.
; [[Aaron Hotchner|Aaron &quot;Hotch&quot; Hotchner]]: Studirao je [[pravo]] i bivši je tužilac; prvo je bio raspoređen u FBI-ev ured u [[Seattle]]u. Jedan je od najiskusnijih agenata u JAP-u, u kojoj je služio od osnivanja jedinice. Bori se (neuspješno) da izbalansira zahtjeve svog posla i porodičnog života. Njegova supruga Haley razvela se od njega u trećoj sezoni, a u petoj ju je ubio kriminalac u bijegu poznat pod nadimkom Bostonski kosac (''The Boston Reaper''). Hotchner ubija Kosca i spašava svog sina Jacka, nakon čega odlazi na odsustvo i privremeno predaje vodstvo tima Morganu. U sedmoj sezoni počinje se viđati s Beth Clemmons ([[Bellamy Young]]), ali veza biva okončana kad Beth prihvati ponudu za posao u [[Hong Kong]]u. Nakon sukoba s producentom na setu Gibson je uklonjen iz glavne postave poslije druge epizode 12. sezone, što je objašnjeno time da je Hotchner otišao na jedan privremeni zadatak. U kasnijoj epizodi otkriveno je da su on i Jack ušli u program za zaštitu svjedoka nakon što je Jacka uhodio Peter &quot;Mr. Scratch&quot; Lewis, serijski ubica iz jednog ranijeg slučaja JAP-a. Nakon Lewisove smrti na početku 13. sezone Prentiss otkriva da je Hotchner odabrao da se ne vrati u JAP nego da se umjesto toga potpuno posveti roditeljskim dužnostima prema Jacku.
; [[Elle Greenaway]]: Poput Hotchnera, i ona je prvo bila raspoređena u Seattle, a zatim je došla u JAP kao stručnjakinja za [[seks]]ualne zločine. Otac joj je bio [[New York|njujorški]] policajac koji je poginuo na dužnosti. Polukubanka je i govori [[španski jezik|španski]]. Doživjela je tešku [[emocija|emocionalnu]] [[trauma|traumu]] nakon što ju je u finalu prve sezone ranio zločinac koji je sam sebe nazvao &quot;Kraljem Ribarom&quot; (lik iz legendi o [[kralj Arthur|kralju Arthuru]]). Odmah na početku druge sezone publika vidi da je preživjela i da se vratila na dužnost ranije nego što su to htjeli Gideon i Hotchner. Nekoliko epizoda kasnije, dok je sama iz zasjede nadgledala osumnjičenika za niz [[silovanje|silovanja]], upala je u njegovu kuću i hladnokrvno ga ubila. Lokalna policija proglasila je to samoodbranom, ali su Gideon i Hotchner doveli u pitanje njenu sposobnost kao profilera nakon tog slučaja. Uskoro je dala otkaz, predavši Hotchneru značku i pištolj, uz izjavu da to &quot;nije priznanje krivice&quot;.
; [[Derek Morgan (Zločinački umovi)|Derek Morgan]]: Morgan je samopouzdan, uvjerljiv i često &quot;vrelog&quot; temperamenta. Tokom mladosti, koju je proveo u [[Chicago|Chicagu]], dolazio je u sukobe sa zakonom i čak bio zatvoren u maloljetnički popravni dom zbog delinkvencije, ali ga je spasio svećenik koji ga je uzeo pod svoju brigu, ali koji je kasnije osumnjičen za seksualno zlostavljanje djece. Morgan se zainteresirao za [[američki nogomet]] i dobio stipendiju za [[Sjeverozapadni univerzitet]]. Kasnije je služio u jedinici za deaktiviranje eksplozivnih naprava, a nakon toga i kao policajac u čikaškoj policiji. Ima crni pojas u [[Džudo|džudu]] i vodi FBI-eve kurseve samoodbrane. Hotchner ga promovira kao svoju zamjenu tokom lova na Kosca, ali je Morgan tu promociju prihvatio kao privremenu, tj. dok Kosac ne bude uhvaćen. Kad se to dogodilo, vratio je Hotchneru poziciju šefa. Ima poseban način razgovora s tehničkom analitičarkom JAP-a Penelope Garcijom. Često joj se obraća riječima &quot;baby girl&quot; i pomaže joj da se vrati u stan na oporavak nakon što je bila ranjena. Nakon što je vidio ubistvo detektiva Spicera (epizoda [[Our Darkest Hour (Zločinački umovi)|&quot;Our Darkest Hour&quot;]], [[Spisak epizoda Zločinačkih umova#Sezona 5|5x23]]) i doprinio u spašavanju njegove kćeri Ellie ([[The Longest Night (Zločinački umovi)|&quot;The Longest Night&quot;]], [[Spisak epizoda Zločinačkih umova#Sezona 6|6x01]]), pokazao je poseban, gotovo očinski interes za nju. Tokom šeste sezone često joj šalje poruke i pomaže joj da savlada njen [[Posttraumatski stresni poremećaj|PTSP]]. Na početku sedme sezone (&quot;[[It Takes a Village (Zločinački umovi)|It Takes a Village]]&quot;) pokazuje krajnju mržnju prema Ianu Doyleu ([[Timothy V. Murphy]]) zbog ubistva Emily Prentiss, ali kad sazna da je njena smrt bila lažirana, ispoljava pomiješane osjećaje. U 11. sezoni oteo ga je i mučio otac Giuseppea Montola, plaćenog ubice koga je Morgan uhvatio i koji je umro u zatvoru. Uspijeva pobjeći i, kad sazna da je njegova djevojka Savannah trudna, shvata da ne želi da njegova porodica opet mora proći kroz takvu situaciju. Napušta JAP u epizodi &quot;[[A Beautiful Disaster (Zločinački umovi)|A Beautiful Disaster]]&quot; kako bi se brinuo za svoju sada već suprugu i tek rođenog sina.

; [[Spencer Reid]]: najmlađi član JAP-a. On je [[genije]] koji je s 12 godina završio srednju školu u [[Las Vegas]]u i ima [[doktor]]ate iz [[Matematika|matematike]], [[Hemija|hemije]] i [[Inženjerstvo|inženjerstva]], te stepen mastera iz [[Psihologija|psihologije]] i [[Sociologija|sociologije]], a u četvrtoj sezoni radi i na stjecanju stepena mastera iz [[Filozofija|filozofije]]. Otkriveno je da mu je [[kvocijent inteligencije]] 187 (veći čak i od [[Albert Einstein|Einsteinovog]]) i da ima [[eidetsko pamćenje]]. Obično ga predstavljaju kao &quot;dr. Reid&quot;, za razliku od predstavljanja ostalih članova JAP-a (&quot;/stariji/ nadzorni specijalni agent&quot;). Kao što je Hotchner objasnio u [[Extreme Aggressor (Zločinački umovi)|pilot-epizodi]], svrha toga je da ljudi Reida prime s poštovanjem i da se izbjegnu predrasude zbog njegovih godina. U trećoj sezoni bio je otet i drogiran [[dilaudid]]om, pomiješanim s još nekim neimenovanim halucinogenom (epizoda [[Revelations (Zločinački umovi)|&quot;Revelations&quot;]]), a zločinac je imao [[poremećaj višestruke ličnosti]]: nasumično bi preuzimao ličnosti svog zlostavljačkog oca, arhanđela Rafaela ili vlastitu. Kao posljedica toga, Reid postaje [[Ovisnost|ovisan]] o dilaudidu, ali se kasnije uspio izliječiti nakon pohađanja sastanaka grupa za pomoć ovisnicima specijalno namijenjenih predstavnicima zakona. U četvrtoj sezoni počinje dovoditi u pitanje neke stvari koje mu je majka rekla o njegovom djetinjstvu i otkriva da ih je njegov otac napustio nakon što mu je majka doživjela slom živaca na mjestu zločina, s kojim je i ona imala određenu povezanost. Ona inače pati od [[Shizofrenija|shizofrenije]] i smještena je instituciju za osobe s mentalnim poteškoćama. U šestoj sezoni Reid počinje patiti od jake glavobolje i, kad ljekari ne mognu utvrditi zašto, Reid pomisli da je možda i sam u ranoj fazi shizofrenije. I on veoma teško prima Prentissinu &quot;smrt&quot; i, kad je otkriveno da je lažirana, postaje nepovjerljiv i prema njoj i prema JJ (koja je pomogla u lažiranju i prikrivanju). Tokom osme sezone povezuje se sa djevojkom koja je žrtva uhođenja. U epizodi &quot;[[Zugzwang (Zločinački umovi)|Zugzwang]]&quot; njen uhoda, za koga se ispostavilo da je također djevojka, otima je i na kraju ubija i sebe i nju, što Reida ostavi uništenog. U 11. sezoni duboko ga pogodi Morganova odluka da napusti JAP, ali pokaže razumijevanje za njegove razloge. Već u početku serije sviđala mu se JJ, s kojom je čak i izašao u četvrtoj epizodi, odvevši je na utakmicu američkog nogometa. Kako se serija razvijala, njihov odnos postao je više bratsko-sestrinski. Imao je bratski odnos s Morganom, koji ga je često spominjao kao svog &quot;malog brata&quot; prije odlaska iz JAP-a. Red je i kum JJ-inom sinu Henryju i Morganovom sinu Hanku. Jedan period bio je uhapšen i zatvoren dok slučaj nije razriješen i njegovo ime očišćeno.
; [[Jennifer Jareau|Jennifer &quot;JJ&quot; Jareau]]: u prvih pet sezona služila je kao veza s medijima i lokalnim policijama. U braku je s Williamom LaMontagneom Jr., detektivom u policiji [[New Orleans]]a i ima dva sina, Henryja (Mekhai Andersen) i Michaela (Phoenix Sky Andersen); obojicu glume sinovi A. J. Cook. U šestoj sezoni nije se vratila u stalnu postavu jer je produkcijska kompanija odlučila ne obnoviti ugovor s A. J. Cook&lt;ref&gt;{{cite web |author= Michael Ausiello |date= 14. 6. 2010 |url= http://insidetv.ew.com/2010/06/14/criminal-minds-drops-a-j-cook/ |title= ''Criminal Minds'' Drops A. J. Cook&quot; |website= Ausiellofiles.ew.com |access-date= 6. 7. 2010 |archive-date= 25. 12. 2010 |archive-url= https://web.archive.org/web/20101225054054/http://insidetv.ew.com/2010/06/14/criminal-minds-drops-a-j-cook/ |url-status= dead }}&lt;/ref&gt;, ali se pojavila u prve dvije epizode.&lt;ref&gt;{{cite web |url= http://insidetv.ew.com/2010/06/25/criminal-minds-cook-brewster-return/ |title= Novosti iz ''Zločinačkih umova'': Cook i Brewster se vraćaju – ali na koliko dugo? (prijevod naslova) |access-date= 5. 1. 2011 |archive-date= 12. 1. 2011 |archive-url= https://web.archive.org/web/20110112231629/http://insidetv.ew.com/2010/06/25/criminal-minds-cook-brewster-return/ |url-status= dead }}&lt;/ref&gt; U drugoj epizodi šeste sezone primorana je prihvatiti promociju na novi posao u Pentagonu, što je bio uzrok njenog privremenog odlaska iz JAP-a. Ipak, pojavila se u finalu sezone i rekla da se vraća u JAP. Od sedme sezone radi kao legitimni profiler, a njenu dotadašnju ulogu preuzeli su Hotchner i Garcia. U jubilarnoj 200. epizodi radnja se dotiče njenog rada u Pentagonu, o kojem dotad ništa nije bilo otkriveno. Na kraju 10. sezone otkriva da očekuje drugo dijete, pa se nekoliko epizoda u 11. sezoni kolege s njom konsultiraju telefonski dok se nije vratila na teren u epizodi &quot;Target Rich&quot;.
; [[Penelope Garcia]]: [[računar]]ska tehničarka JAP-a u njihovom sjedištu u Quantiku. Nije [[Latinska Amerika|latinskoameričkog]] porijekla, kako bi se dalo zaključiti po prezimenu: to je prezime njenog očuha. U 18. godini ostala je bez oba roditelja i otad je živjela &quot;u polutami&quot; kao [[haker]]ica. Pridružila se FBI-u nakon što je privukla pažnju na sebe kad je ilegalno upala u neke FBI-eve stvari; posao joj je ponuđen u zamjenu za zatvorsku kaznu. Obično pomaže timu iz svoje računarske laboratorije u Quantiku, ali im se povremeno pridruži i na terenu kada to okolnosti zahtijevaju. Ima posebnu vezu s Morganom, koju često prate komična dobacivanja, ponekad i s aluzijama seksualne prirode, kad je on pozove radi nekih informacija. Bila je na rubu smrti kad je u nju pucao kriminalac s kojim je izišla na sastanak ne znajući ko je on zapravo. U epizodi [[Compromising Positions (Zločinački umovi)|&quot;Compromising Positions&quot;]] (6x04) pokušava biti veza JAP-a s medijima i popuniti JJ-ino mjesto nakon njenog odlaska. Hotchner i Garcia složili su se da bi najbolje bilo podijeliti te dužnosti između članova tima. Ponovo biva oteta na kraju 13. sezone. Agent Sam Cooper (''[[Zločinački umovi: Ponašanje sumnjivaca]]'') često je zove kad njegovom timu zatrebaju njene informatičke vještine. Kuma je JJ-inom sinu Henryju i Morganovom sinu Hanku.
; [[Emily Prentiss]]: kćerka ambasadorice Elizabeth Prentiss ([[Kate Jackson]]). Nakon što Elle napusti ekipu, pojavljuje se Prentiss s papirima na osnovu kojih je dodijeljena JAP-u. U početku je implicirano da je povukla neke veze preko svoje majke kako bi upala u ekipu; međutim, kasnije se otkriva da ju je direktorica Odsjeka Erin Strauss ubacila u tim kako bi imala nadmoć nad članom tima i kako bi kasnije &quot;potkopala&quot; Hotchnera. Prentiss je odbila učestvovati u prljavoj igri, izjavivši da će radije dati otkaz nego pomoći Strauss. Odlučuje ostati u JAP-u. Govori nekoliko stranih jezika ([[arapski jezik|arapski]] i španski), a koristi se i [[italijanski jezik|italijanskim]]. Ipak, u epizodi [[Honor Among Thieves (Zločinački umovi)|&quot;Honor Among Thieves&quot;]] (2x20) otkriveno je da Prentiss više ne može razumjeti [[ruski jezik|ruski]], treći jezik koji je znala. Naizgled biva ubijena dok ju je kao taoca držao Ian Doyle u epizodi &quot;Lauren&quot; (6x18), ali u posljednjoj sceni te epizode otkriveno je da je preživjela i publika je vidi u [[Pariz]]u sa JJ, koja joj daje pasoše i bankovne račune radi zaštite. Na početku sedme sezone (&quot;It Takes a Village&quot;) vraća se živa i zdrava, na veliko iznenađenje članova tima. Na kraju te sezone (&quot;Run&quot;) odlučuje napustiti JAP nakon što prihvati ponudu za posao u [[london]]skom uredu [[Interpol]]a. Vratila se u 200. epizodi kako bi pomogla spasiti otetu JJ i ponovo u epizodi &quot;Tribute&quot; (11x19), kada zatraži pomoć JAP-a u hvatanju serijskog ubice koji je ubijao u [[Evropa|Evropi]] prije ubistava u SAD-u. Za Brewster je potvrđeno da će se vratiti u višeepizodnom zapletu u 12. sezoni. Nakon otpuštanja Gibsona Brewster je ponovo promovirana u redovnu postavu od treće epizode 12. sezone; kasnije je Prentiss promovirana na Hotchevu poziciju šefa jedinice.
; [[David Rossi]]: Rossi je vrlo iskusan profiler koji je nekad radio s Hotchnerom na samom početku rada JAP-a da bi kasnije otišao u prijevremenu penziju zbog pisanja knjiga i držanja predavanja o analizi ponašanja kriminalaca sve dok se dobrovoljno nije vratio u JAP nakon Gideonovog odlaska. Ispostavilo se da je imao lični razlog za povratak, a to je zaključivanje jednog starog neriješenog slučaja, u čemu mu je krišom pomogla i Garcia. Ženio se tri puta i prilično je bogat zahvaljujući uspješnoj spisateljskoj karijeri. U epizodi &quot;From Childhood's Hour&quot; (7x05) ponovo se povezuje s prvom suprugom, Carolyn Baker, koja ima šokantne vijesti za njega. Otkriveno je da je došla njemu zato što joj je dijagnosticiran ALS (bolest Loua Gehriga) i želi da joj pomogne u njenom samoubistvu. U sljedećoj epizodi (&quot;Epilogue&quot;) Carolyn umire nakon što se predozira lijekovima. U epizodi je otkriveno i da je Rossi imao sina koji je umro prilikom porođaja. U epizodi &quot;The Fallen&quot; (8x07) saznaje se da je bio [[Marinski korpus Sjedinjenih Američkih Država|marinac]] u [[Vijetnamski rat|Vijetnamskom ratu]]. Prethodno je u finalu sedme sezone (&quot;Hit&quot;) otkriveno da je možda u tajnoj vezi sa Strauss; to je otkriveno kada su ih Garcia i Reid vidjeli kako napuštaju hotel. Na kraju osme sezone (&quot;The Replicator&quot;) publika vidi da cijeli tim zna za njihovu vezu. Ta epizoda bila je emotivna za Rossija jer je Strauss stradala od ruke &quot;Replikatora&quot;. Odvedena je iz njene hotelske sobe, u kojoj su se trebali naći te večeri, drogirana i ostavljena na ulicama New York Citya dezorijentirana kako bi je našao Hotchner. U posljednjoj sceni Rossi drži govor timu o njoj u svojoj kući nakon njene sahrane. U desetoj sezoni saznaje da ima kćerku Joy sa svojom drugom suprugom Hayden Montgomery (koja mu nikad nije rekla za nju). Ubrzo uspostavlja snažnu vezu sa Joy, njenim mužem i svojim unukom, čak &quot;odobrivši&quot; to što joj je muž italijanskog porijekla. U 11. sezoni ponovo se povezuje s Hayden i njih dvoje odluče dati drugu šansu svojoj vezi.
[[Datoteka:Criminal Minds at Paley.jpg|mini|desno|250px|Ekipa serije na diskusiji o seriji u [[Paley Centre]]u]]
; [[Alex Blake (Zločinački umovi)|Alex Blake]]: ([[Jeanne Tripplehorn]]) – FBI-eva lingvistička stručnjakinja i [[profesor]]ica na [[Univerzitet Georgetown|Univerzitetu Georgetown]] koja se pridružila JAP-u nakon Prentissinog odlaska u [[Interpol]]ov ured u [[London]]u. Prvi se put pojavljuje na početku osme sezone, [[The Silencer (Zločinački umovi)|&quot;The Silencer&quot;]]. Blake stvara ličnu povezanost s Reidom nakon što joj on otkrije da je počeo ljubavnu vezu sa ženom koju nikad nije upoznao.
; Jordan Todd: ([[Meta Golding]]) – Nju je JJ izabrala za svoju zamjenu dok se ona ne vrati s [[porođaj|porodiljskog]] dopusta. Jordan je prije toga služila u FBI-evoj Protivterorističkom odsjeku. Bilo je planirano da neko vrijeme prati JJ na poslu kako bi &quot;pohvatala&quot; potrebne stvari, ali to je potrajalo samo 1 dan jer je JJ dobila trudove i otišla da se porodi. Dobro se složila s ekipom, a čak je i platonski flertovala s Morganom. Posebno je bliska s Rossijem koji joj je davao savjete tokom rada na slučajevima. Međutim, nekoliko se puta &quot;zakačila&quot; sa Hotchnerom. Tokom slučaja serijskog cestovnog ubice u [[Los Angeles]]u savladale su je emocije (s kojima se, inače, i dotad teško nosila), pa je zbog toga odlučila napustiti JAP.

=== Sporedni likovi === 
; Haley Brooks Hotchner: ([[Meredith Monroe]]) – Bila je Hotchnerova srednjoškolska ljubav, a kasnije su se vjenčali i krajem 2005. dobili sina Jacka. Brak im je u problemima jer Haley smatra da je Aaron više posvećen poslu nego porodici. Taj podzaplet nastavlja se razvijati i na kraju druge epizode treće sezone Haley odlazi od Aarona, a sa sobom je odvela i Jacka. Kasnije u sezoni poslala je Aaronu papire za razvod, koje on pristaje potpisati bez pravne borbe kako bi očuvao vezu sa sinom. Nakon toga je Haley nekoliko puta spomenuta, ali se nije pojavila do prve epizode pete sezone, kada ''Bostonski kosac'' ranjava Aarona nožem, ukravši pritom i Haleyinu adresu. Haley i Jack uskoro su pronađeni nepovrijeđeni, ali Aaron ih stavlja pod sigurnosni nadzor na sigurnoj lokaciji, namjerno ne želeći znati na kojoj, kako bi ih zaštitio. Postaje opsjednut dovođenjem Kosca pred lice pravde kako bi ponovo mogao vidjeti Haley i sina. U devetoj epizodi te sezone Kosac ubija saveznog maršala koji je bio zadužen za Haleyinu sigurnost, zatim je namamljuje u Aaronovu kuću, rekavši joj da je on zamjena i da je Aaron mrtav. Kad su se susreli u kući, uzima je na nišan i prisiljava je da telefonira Aaronu kako bi on mogao slušati ubistvo Haley i Jacka. Aaron upućuje Jacku šifrovanu poruku da se sakrije, a zatim potresnu oproštajnu poruku Haley prije nego što ju je Kosac ubio. Aaron stiže do kuće prije ostatka tima i upušta se s Koscem u borbu na život i smrt golim šakama. Uspijeva ga pretući do smrti, a zatim pronalazi Jacka živog u njegovom skrovištu.

; Dr. Diana Reid: ([[Jane Lynch]]) – Ona je Reidova majka i, poput njega, ima kvocijent inteligencije genija. Nekad je radila kao univerzitetski profesor [[književnost]]i. Međutim, pati od shizofrenije i smještena je u sanatorij u Las Vegasu, kamo ju je odveo Spencer kad je napunio 18 godina. Muž William napustio ju je prije postavljanja dijagnoze jer se nije bio u stanju nositi s njenom bolešću. Funkcionalna je kad je pod lijekovima, ali često pada u [[regresija (psihologija)|regresiju]] na njenu univerzitetsku karijeru. Mnogo je vremena provela čitajući naglas knjige Spenceru dok je on rastao i on joj svaki dan piše pisma. Ponosna je na svog sina, ali je [[paranoja|paranoidna]] u vezi s FBI-em i njegove kolege naziva [[fašizam|&quot;fašistima&quot;]]. Imala je važnu ulogu u dva slučaja, u prvoj i četvrtoj sezoni. U prvoj sezoni Reid osjeća krivicu zbog izbjegavanja da posjeti majku i dolazi je vidjeti u posljednjoj epizodi dok je istraživao ''NeSuba'' koji je sam sebe zvao ''Kraljem Ribarom''. Reid otkriva da njegova majka može identificirati tog čovjeka jer je nekad bio smješten u istoj ustanovi s njom. Preko nje je saznao detalje o JAP-u, što mu je omogućilo da napravi veoma razrađenu &quot;zagonetku&quot; za JAP zasnovanu na potrazi za [[Sveti gral|Svetim gralom]], s personaliziranim tragovima za svakog člana tima pojedinačno kako bi pronašli djevojku koju je oteo, a koja je njegova biološka kćerka. U četvrtoj sezoni, dok je Reid istraživao otmicu jednog dječaka, otkriveno je da je Diana djelomično umiješana u jedan neriješen i povezan slučaj silovanja i ubistva dječaka. Spencer se u međuvremenu bori s [[noćna mora|noćnim morama]] u kojima na kraju uvijek pronalazi mrtvog dječaka, a zbog jednog mutnog sjećanja iz djetinjstva nije siguran imaju li more veze sa stvarnošću, uključujući i onu u kojoj njegov otac nešto spaljuje. To ga je navelo da posumnja da je možda poznavao tog dječaka u djetinjstvu i da je njegov otac ubica. Ispostavilo se da je Diana bila u automobilu s ocem ubijenog dječaka (inače porodičnim prijateljem) kad se on odvezao do kuće pretpostavljenog ubice i ubio ga [[bejzbol]]skom palicom, nakon čega se nešto krvi prenijelo na njenu odjeću. Ta odjeća je ono što je Reid u snu vidio da njegov otac spaljuje, kako bi zaštitio Dianu. Ona je počela doživljavati mentalni slom, što je Williama na kraju dovelo do toga da je napusti.

; Glavna direktorica Odsjeka Erin Strauss: ([[Jayne Atkinson]]) – Ona je direktno nadređena Hotchneru. Njeno iskustvo u FBI-u uglavnom je u domenu administracije i nikad nije bila na terenu s timom sve dok im se nije pridružila na slučaju serijskog ubice u [[Milwaukee]]ju u epizodi &quot;In Name and Blood&quot; (3x02). Smatra da je Hotchnerov tim neorganiziran i da Hotchner predstavlja prijetnju JAP-u. On sumnja da je njen neprijateljski stav prema njemu rezultat toga što ga ona vidi kao prijetnju njenom napredovanju u FBI-evoj hijerarhiji. Ona u tim dovodi Prentissovu kao zamjenu za Elle, a zatim pokušava od nje tražiti da bude njen špijun u timu, ne krijući svoju namjeru &quot;da sruši Hotchnera&quot;. Prentiss odbija i umjesto toga nakratko daje otkaz. Strauss nakon toga koristi Hotchevo i Gideonovo ne baš uspješno vođenje jednog slučaja kao izgovor da suspendira Hotchnera na 2 sedmice bez plaće, zahtijevajući da se provede istraga njegovih metoda. Nakon što se iz prve ruke uvjeri kakav posao tim zapravo radi (tokom hvatanja ubice u Milwaukeeju), Strauss najzad odustaje od svojih namjera da ukloni Hotchnera iz JAP-a ili da reorganizira tim. Umjesto toga dala im je do znanja da nijedan član tima ne treba očekivati promociju na bilo koji viši položaj u okviru FBI-a.
: Međutim, sezonu poslije, na Morgana se počinje gledati kao na mogućeg šefa terenskog ureda u New Yorku, što je dovelo u pitanje njenu navedenu tvrdnju. Ona se zatim koristi Hotchevim upitnim postupcima u periodu nakon što ga je ranio ''Bostonski kosac'' (epizoda [[Faceless, Nameless (Zločinački umovi)|&quot;Faceless, Nameless&quot;]], 5x01) i prisiljava ga da odstupi s mjesta šefa JAP-a i da bude ili negdje premješten ili možda otpušten. Hotchner odlučuje odstupiti i promovirati Morgana na mjesto šefa jer će ta unutrašnja pozicija zadržati tim na okupu. Morgan pristaje, rekavši da će tu funkciju obavljati samo dok ne uhvate ''Kosca'' (epizoda [[Cradle to Grave (Zločinački umovi)|&quot;Cradle to Grave&quot;]], 5x05). U jubilarnoj, 100. epizodi serije Strauss predvodi istragu o incidentu između Hotchnera i ''Kosca''. Ekipa se neprijateljski odnosi prema njoj (naročito Morgan i Rossi) i iako se čini da je zaista ljuta na Hotchnera, na kraju pokazuje istinsko saosjećanje prema njemu i oslobađa ga od bilo kakvih pogrešaka.
: Kasnije se pojavljuje u pilot-epizodi ''spin-off'' serije ''Zločinački umovi: Ponašanje sumnjivaca'' (koja je ustvari 18. epizoda 5. sezone ''Zločinačkih umova'' – [[The Fight (Zločinački umovi)|&quot;The Fight&quot;]]). Prvo telefonira Hotchneru u vezi sa statusom istrage. Zatim SNA Sam Cooper zatraži telefon da priča s njom. Ona mu kaže da slijedi njene naredbe i istraži slučaj. Kad mu kaže da se vrati, Cooper odbija. Naposljetku, pri kraju epizode ona mu kaže da se ukrca u avion sa Hotchnerom i timom i da se vrati na posao, dodavši da ima još hrpu slučajeva za njega.
: Još jednom, u 6. sezoni, Strauss pokazuje da se brine samo za sebe i ugled FBI-a; otišla je čak dotle da je prisilila JJ da prihvati promociju u Pentagon (protiv JJ-ine volje). 

; Det. William LaMontagne Jr: ([[Josh Stewart]]) – Prvi se put pojavio u epizodi [[Jones (Zločinački umovi)|&quot;Jones&quot;]] (2x18) kao detektiv u policiji New Orleansa koji istražuje slučaj serijskog ubice koji je nekad vodio njegov otac. William LaMontagne Sr. također je bio detektiv i bio je napravio pomak u tom slučaju upravo prije nego što je smrtno stradao u [[uragan Katrina|uraganu Katrina]]. I za ''NeSuba'' se smatralo da je doživio istu sudbinu, ali kad su se pojavili dokazi koji su govorili suprotno, LaMontagne Jr. preuzeo je slučaj koristeći se onim što je njegov otac dotad uradio i jednim tragom koji je on na samrti urezao u zid. LaMontagne Jr. pozvao je JAP u pomoć i na kraju su uspjeli uhvatiti zločinca. Tokom slučaja najviše je vremena proveo radeći sa JJ.
: U epizodi [[Heat (Zločinački umovi)|&quot;Heat&quot;]] (3x17) otkriveno je da su njih dvoje u vezi već više od godine, a u idućoj, [[The Crossing (Zločinački umovi)|&quot;The Crossing&quot;]], JJ mu telefonira i govori mu da je trudna. U finalu te sezone ([[Lo-Fi (Zločinački umovi)|&quot;Lo-Fi&quot;]]) Will se pojavio u New Yorku, gdje je JAP radio na novom slučaju, ponovivši svoju raniju prosidbu (koja nije prikazana) i rekavši JJ da je voljan odreći se značke, preseliti se u Virginiju i odgajati njihovo [[dijete]]. Od početka 4. sezone Will živi u Virginiji i &quot;radi&quot; kao [[kućni tata|&quot;kućni tata&quot;]] sinu Henryju. Od JJ se, bar ne još, nije očekivalo da prihvati bračnu ponudu, iako su ona i Will razmijenili prstenje s umecima Willovog [[zodijački kamen|zodijačkog kamena]] - [[kvarc|citrina]]. Willa nakratko opet vidimo u 100. epizodi kako sa JJ kupuje lijek za Henryja, te u epizodi [[The Slave of Duty (Zločinački umovi)|&quot;The Slave of Duty&quot;]], u kojoj se pridružuje JJ i timu na Haleyinoj sahrani.

; Tehnički analitičar Kevin Lynch: ([[Nicholas Brendon]]) – Prvi se put pojavio u epizodi [[Penelope (Zločinački umovi)|&quot;Penelope&quot;]] (3x09), u kojoj mu je bilo naređeno da pretraži Garcijin računar kako bi otkrio ko ju je ranio. Kevin je putem videoveze poslao timu znak da se osumnjičeni nalazi u sjedištu JAP-a. Bio je jako impresioniran Garcijinim računarskim vještinama i taj osjećaj je bio uzajaman. Na kraju epizode on i Garcia su se upoznali i njih su dvoje otada u vezi. Iako je Garcia kraće vrijeme bila zabrinuta zbog kršenja FBI-evih pravila o zabrani ljubavnih veza između zaposlenih nakon što je Rossi uhvatio &quot;na djelu&quot; nju i Kevina u njenoj kući (epizoda [[Damaged (Zločinački umovi)|&quot;Damaged&quot;]], 3x14), njene brige pokazale su se bezrazložnima. Kevin često posjećuje JAP kako bi proveo više vremena s Garcijom i čini se da ga je čitava ekipa srdačno prihvatila.
: U epizodi [[Roadkill (Zločinački umovi)|&quot;Roadkill&quot;]] (4x23) rekao je Garciji da je aplicirao za bolje plaćeni posao u [[Agencija za nacionalnu sigurnost|NSA]] i upitao ju je bi li se željela preseliti s njim ako dobije taj posao. Garcia se mučila s tom odlukom i na kraju mu je rekla da je JAP njen dom i da osjeća da ne može otići. Kevin joj tada govori da je položaj u NSA upravo otkazan zbog nekih sigurnosnih problema. Garciji se tad omaklo da mu kaže da &quot;ionako ne bi bio sretan u [[Karachi]]ju&quot;, čime je otkrila da je &quot;upala&quot; u NSA-in glavni sistem kako bi saznala o kojem se poslu radi. Ipak, Kevin joj to nije zamjerio i njihova veza i dalje je jaka. U petoj sezoni, tokom jednog slučaja kad tim nije imao dovoljno prostora za smještaj, pa je Garcija dijelila sobu s Morganom, Kevin joj telefonira i govori joj da je ljubomoran i da Morgan treba &quot;držati svoj pištolj skrivenim&quot;. Nakratko ga vidimo i u 100. epizodi kako pomaže Garciji da nađe ''Kosača''. Pojavio se i u epizodi &quot;Compromising Positions&quot; (6x04), također pomažući Garciji, koja je na sebe preuzela i JJ-in posao nakon njenog odlaska.

; [[Ashley Seaver]]: ([[Rachel Nichols]]) – Ona je kadetkinja koja je pohađala [[FBI-eva akademija|FBI-evu akademiju]] u Quantiku. Regrutirao ju je Hotchner da mu pomogne u istrazi višestrukih ubistava u jednoj zatvorenoj zajednici. Izabrana je zbog njene jedinstvene prošlosti: njen otac bio je Charles Beauchamp, poznat kao ''Redmondski rasparač'', koji je ubio 25 žena u periodu od deset godina prije nego što su ga uhapsili Hotchner i Rossi, nedugo prije njenog 18. rođendana. U početku su oni mislili samo razgovarati s Ashley, ali je ona insistirala da im se pridruži, rekavši da može prepoznati znakove ubice u zatvorenoj i tihoj zajednici. Odlazi sama u dom jedne od žrtava kako bi vratila laptop koji je korišten kao dokazni materijal i ubrzo po dolasku shvata da je muž udovac zapravo ubica. On je drži u kući pod prijetnjom nožem sve dok Hotchner ne stigne i ubije ga.

=== Važniji negativci === 
; Frank Breitkopf: ([[Keith Carradine]]) – Klasični primjer psihopata. Nije sposoban osjećati empatiju prema drugima, krivicu ni kajanje i tvrdi da nije odgovoran za svoje postupke. Kao i ostali ljudi njegovog tipa, vrlo je inteligentan, manipulativan i narcisoidan. JAP uspijeva otkriti da on uvijek putuje na istok i na zapad istom cestom i sve njegove žrtve nađene su duž te njegove rute. Tokom istrage niza ubistava Gideon i Morgan susreću Franka u zabačenoj zalogajnici u Nevadi. Franku je zanimljivo Gideonovo ime i objašnjava mu šta ono znači u [[mitologija|mitologiji]]: ime ''Jason'' dolazi od [[grčki jezik|grčke riječi]] koja znači &quot;izliječiti&quot;, a Gideon je Izraelićanin koji je vodio svoj narod protiv Midijaca. Frank se zatim upita šta su njegovi roditelji planirali za njega, a nakon toga objasni da ime ''Frank'' potječe od [[Germani|germanske]] riječi za jednu vrstu [[koplje|koplja]].
: Gideon i Morgan tada se predstave i traže od Franka da im kaže gdje se nalazi ona, tj. šerif(ica) Davis. Frank na to samo rekne da će prvo završiti sa svojim mliječnim napitkom. Gideon ga upita da li bi želio znati kako su ga pronašli. U međuvremenu je lokalna policija opkolila zalogajnicu. Tokom ''flashbackova'' tim shvaća da se Frank zadržao u gradu zbog jedne mještanke po imenu Jane, inače planirane žrtve, koja je zaradila njegovo poštovanje time što nije pokazala [[strah]] kad ju je on oteo nekoliko godina prije. Zaljubio se u nju i prolazio bi kroz grad svaki put kad bi bio u tom području samo da je posmatra i da joj ostavi poklone: zvončiće izrađene od ljudskih [[rebro|rebara]].
: Gideon i Morgan zatim izvode Franka vani. Tu ih sačekaju lokalne vlasti, uključujući i šerificu Davis, koja je pronađena u Janeinoj kući. Frank kaže Gideonu da će, ako ga puste da ode sa Jane, otkriti lokaciju autobusa punog djece, koji je ranije oteo. Gideon je skeptičan, ali na kraju povjeruje da Frank ustvari ne bi naudio djeci. Odvozi se s njih dvoje u pustinju i Frank mu tu kaže da su djeca dvije [[milja|milje]] zapadno. Gideon im dopušta da odu, zatim pronalazi autobus i poziva pojačanje. Zatim prate Frankove i Janeine otiske stopala u pustinji sve do mjesta na kojem tragovi nestaju. Gideon izjavljuje: &quot;Naći ćemo ga.&quot;
: Frank se pojavljuje kasnije u sezoni u [[Maryland]]u, gdje Gideon živi. Nastavlja mu se podsmijevati, ostavljajući tragove žrtava i izazivajući Gideona da ga uhvati. Čak uspijeva ubiti Gideonovu prijateljicu u Gideonovom stanu. Također je ubio Rebeccu Bryant, kćer – i bivšu taokinju – Randalla Garnera, ''Kralja Ribara''. Gideon tada shvaća da Frank ubija sve žrtve koje je on dotad spasio. 
: Kad Gideon konačno pronađe Franka i suoči se s njim u [[Manhattan]]u, pojavljuje se Jane i umiješa se u događaj. Frank je tada zgrabi za šaku, kaže joj da je voli, a zatim s njom skoči na obližnju prugu i voz ih ubija. Gideon napušta JAP početkom 3. sezone zbog ubistva njegove prijateljice, ali i zbog osjećaja &quot;sagorjelosti&quot;.

; George Foyet, &quot;Bostonski kosac&quot;: ([[C. Thomas Howell]]) – Prvi se put pojavio u epizodi [[Omnivore (Zločinački umovi)|&quot;Omnivore&quot;]]. Na početku epizode Hotchner odlazi u posjetu bivšem detektivu Shaunessyju. Njih su dvojica prije 10 godina zajedno lovili serijskog ubicu poznatog kao ''Bostonski kosac'', koji je uvijek nosio masku i crnu odjeću i ubijao je parove noću pokraj bostonskih cesta. Njegov način djelovanja varirao je od korištenja Magnuma 44, izbadanja i/ili klanja do premlaćivanja nekim priručnim predmetom. Kako bi vlasti sigurno znale da je počinilac on, uvijek je uzimao nešto što je pripadalo jednoj žrtvi i to stavio na drugu, pa bi od druge uzeo nešto novo i to stavio na treću itd. Između 1995. i 1998. napao je 21 osobu, od kojih je samo jedna preživjela, sve dok Shaunessy nije napravio dogovor s njim da će ga prestati tražiti; dogovor je bio uspješan i ubistva su prestala. Kao posljedica toga FBI, koji nikad nije stigao uraditi ''Koscev'' profil, nije ga mogao uhvatiti.
: Hotchner i tim pozvani su u Boston jer je Shaunessy na samrti. On zna da će s njegovom smrću ubistva opet početi, što se pokazalo tačnim već iste te noći. Naočale koje su pripadale Georgeu Foyetu pronađene su na truplu muškarca. Foyet je jedina preživjela ''Kosceva'' žrtva. Hotchner i Rossi odlaze mu u posjetu kako bi saznali nešto više i Foyet im kaže da se te večeri kad je napadnut upravo spremao zaprositi svoju djevojku, koja je ubijena iste večeri. Također saznaju da Foyet predaje računarske nauke u lokalnoj srednjoj školi. Ponude mu zaštitu, ali je on odbija, rekavši da neće dozvoliti ''Koscu'' da ga otjera iz Bostona.
: Tim izrađuje ''Koscev'' profil. Misle da ga seksualno privlače tinejdžerke te da je narcisoidan i da mu uspjeh leži u slavi. Odlučuju potražiti bilo koga ko je ranije hapšen zbog bilo kojih seksualnih prestupa. U međuvremenu ''Kosac'' nazove Hotchnera i ponudi mu isti dogovor kao i Shaunessyju. Hotchner ga &quot;otpuše&quot;, a ''Kosac'', u bijesu, ulazi u obližnji autobus i ubija sve putnike. Kad tim stigne na mjesto zločina, pronalaze sve 3 Foyetove adrese (koje im je on ranije dao) napisane krvlju na prozorima autobusa. Tim zatim hitno odlazi na posljednju Foyetovu adresu, gdje ''Kosac'' udarcem onesvještava Morgana. ''Kosac'' zatim nestaje, ali je prije toga uzeo Morganovu značku i ostavio mu metak, kako bi ga psihički mučio. Nakon što se Morgan osvijesti, tim pronalazi veliku količinu Foyetove krvi. Čini se da je ''Kosac'' ubio Foyeta, ali mu tijelo nije pronađeno.
: Garcia zatim pretražuje Foyetov dosje i otkriva da je on nekad bio zamjenski profesor i da je otpušten zbog seksualnog napada na jednu djevojku. Hotchner se nakon toga prisjeti ranije Foyetove izjave o ubistvu njegove djevojke: &quot;Znate li koliko dugo treba da se neko izbode nožem 67 puta?&quot; Na osnovu seksualnog napada i Foyetovog predetaljnog znanja o ubistvu njegove djevojke Hotchner zaključuje da je ''Kosac'' upravo Foyet i da je onda ranio sam sebe kako bi otklonio sve sumnje od sebe. Novinar koji piše roman o ''Koscu'' treba se naći s Foyetom na četvrtoj, dotad nepoznatoj adresi i Garcia je pronalazi lociravši novinarov mobitel. Foyet tada otkriva svoj pravi identitet novinaru (koji dosad ništa nije sumnjao u njega), ljut jer je u novinama napisao da je ''Kosac'' ili mrtav ili u zatvoru. Dok ga je Foyet držao na nišanu, u kuću upada JAP i hapsi Foyeta bez incidenta. Međutim, u zatvoru Foyet nanosi sebi ranu na ruci, a zatim učini da izgleda kao da povraća krv. Dok ga odvoze prema bolnici, uspijeva se osloboditi i pobjeći iz zatvora.
: Foyet se ponovo pojavljuje u finalu 4. sezone ([[...and Back (Zločinački umovi)|&quot;...and Back&quot;]]), iznenadivši Hotchnera u njegovom stanu i držeći ga na nišanu uz riječi: &quot;Trebao si pristati na dogovor&quot;. Začuje se pucanj, a slika potamni. U 1. epizodi 5. sezone (&quot;Faceless, Nameless&quot;), kad se Hotchner ne pojavi na poslu, Prentiss odlazi do njegovog stana da provjeri stvar. Pronalazi lokvu [[krv]]i i metak u zidu. Kad nazove Hitnu pomoć, otkriva da je neko dovezao &quot;FBI-evog agenta Dereka Morgana&quot;, iako se Morgan pojavio na poslu, što je značilo da je Foyet dovezao Hotchnera u Hitnu, odnosno da ga je namjerno ostavio na životu. Kroz prisjećanja vidimo da je Foyet pucao u zid pokraj Hotchnera. Hotchner ga je pokušao savladati, ali ga je Foyet nadjačao u borbi. Zatim je 9 puta ubo Hotchnera nožem, ali samo da bi ga ranio. Kad se Hotchner poslije osvijesti, shvaća da ga Foyet nije ubio zato što su mu meta Haley i Jack. JAP tada odlazi u Haleyin stan i nalaze nju i Jacka nepovrijeđene. Na kraju epizode Hotchner ih smješta pod sigurnosni nadzor [[Služba saveznog maršala|saveznog maršala]].
: Na kraju epizode [[Outfoxed (Zločinački umovi)|&quot;Outfoxed&quot;]] otkriva se da je Foyet posjećivao Carla Arnolda, poznatog kao ''Lisac'', koga je Hotchner strpao u zatvor u 1. sezoni. U narednoj epizodi ([[100 (Zločinački umovi)|&quot;100&quot;]]) tim ponovo pronalazi &quot;vruć&quot; trag o Foyetu kad otkriju lažno ime Peter Rhea pod kojim je Foyet kupovao lijekove u lokalnim apotekama. Pronalaze njegov stan i pretresu ga, ali otkrivaju da je on već otišao i da nosi nekoliko pištolja. Tim zatim odlazi do kuće Sama Kazmayera, maršala koji je zadužen da štiti Haley i Jacka, i otkrivaju da je u njega pucano 3 puta, da su mu odsječena 2 prsta i da ga je Foyet ostavio da umre. Taman prije smrti uspijeva im reći da je Foyet uzeo njegov telefon i da je oteo Haley. Foyet je nazvao Haley, predstavivši se kao maršal, i rekao joj da je Hotchner mrtav i da je treba prebaciti na drugu lokaciju. Uspijeva je namamiti u njenu kuću. Hotchner shvaća sve to i hitno odlazi tamo kako bi ih spasio. Foyet je natjerao Haley da nazove Hotchnera i ona tada shvaća da je u opasnosti. Hotchner uspijeva prenijeti Jacku šifrovanu poruku da se sakrije u sanduk za ruho dok on ne stigne tu. Ne uspijeva stići na vrijeme da spasi Haley jer je Foyet ubija dok je još bila na telefonskoj vezi. Hotchner stiže tamo i nalazi njeno mrtvo tijelo. Zatim se penje uza stepenice i pronalazi Foyeta sakrivenog iza zavjese. Ispuca čitav šaržer u njega, ali Foyet je na sebi imao prsluk od [[kevlar]]a. Uslijedila je borba između njih. Ovaj put Hotchner uspijeva nadjačati Foyeta i pretući ga do smrti.

== Epizode == 
{{Glavni|Spisak epizoda &quot;Zločinačkih umova&quot;}}

== Emitiranje u svijetu ==
{{col-begin}}
{{col-break}}
*{{ZID|Argentina}}: ''AXN''
*{{ZID|Australija}}: ''Channel 7''
*{{ZID|Austrija}}: ''[[ATV]]''
*{{ZID|Belgija}}: Frankofona: ''RTL-TVi'' (kao ''Esprits Criminels''); [[Flandrija]]: ''VT4''
*{{ZID|Bolivija}}: ''AXN''
*{{ZID|Brazil}}: ''AXN''
*{{ZID|Bugarska}}: ''[[Fox Crime]]'' ([[bugarski jezik|bug.]] ''Престъпни намерения'' - ''Zločinačke namjere'')
*{{ZID|Češka}}: ''[[AXN]]'' ([[češki jezik|češ.]] ''Myšlenky zločince'', [[slovački jezik|slovač.]] ''Myšlienky vraha'')
*{{ZID|Čile}}: ''AXN''
*{{ZID|Danska}}: ''Kanal 5''
*{{ZID|Ekvador}}: ''AXN''
*{{ZID|Estonija}}: ''Fox Crime'', ''[[TV3]]'' ([[estonski jezik|est.]] ''Kurjuse kannul'')
*{{ZID|Finska}}: ''[[Nelonen]]'' (''Criminal Minds - FBI-tutkijat'')
*{{ZID|Francuska}}: ''TF1'' ([[francuski jezik|fra.]] ''Esprits Criminels'')
*{{ZID|Grčka}}: ''FX'', ''ANT1'', ''NET''
*{{ZID|Gvatemala}}: ''AXN''
*{{ZID|Holandija}}: ''Veronica''
*{{ZID|Hrvatska}}: ''[[Hrvatska radiotelevizija|HRT 2]]''; ''RTL 2'' (starije epizode)
*{{ZID|Indija}}: ''Star World''
*{{ZID|Irska}}: ''RTE2''
*{{ZID|Italija}}: ''[[RAI 2]]''
*{{ZID|Izrael}}: ''Yes Action'' ([[hebrejski jezik|hebr.]] מחשבות פליליות - ''Zločinačke misli'')
{{col-break}}
*{{ZID|Japan}}: ''WOWOW'' ([[japanski jezik|jap.]] クリミナル･マインド FBI行動分析課 - ''Zločinački um: FBI-eva jedinica za analizu ponašanja'')
*{{ZID|Kanada}}: ''[[CTV Two]]''
*{{ZID|Kolumbija}}: ''AXN''
*{{ZID|Kostarika}}: ''AXN''
*{{ZID|Latvija}}: ''AXN''
*{{ZID|Malezija}}: ''FOX''
*{{ZID|Meksiko}}: ''AXN'' i ''Azteca 7'' (''Mentes Criminales'')
*{{ZID|Norveška}}: ''TV2'' i ''TV2 Zebra'' (reprize)
*{{ZID|Novi Zeland}}: ''TV One''
*{{ZID|Njemačka}}: ''[[Sat.1]]''
*{{ZID|Peru}}: ''AXN''
*{{ZID|Poljska}}: ''AXN'' i ''TVP 2''
*{{ZID|Portugal}}: ''SIC''
*{{ZID|Rumunija}}: ''AXN''
*{{ZID|Rusija}}: ''Fox Crime'' ([[ruski jezik|rus.]] ''Мыслить как преступник'' - ''Misliti kao zločinac'')
*{{ZID|Saudijska Arabija}}: ''FX'' ([[Bliski istok]] i [[Sjeverna Afrika]])
*{{ZID|Singapur}}: ''MediaCorp Channel 5''
*{{ZID|Srbija}}: ''Fox Crime'', [[Radiotelevizija Srbije|RTS1]]
*{{ZID|Švedska}}: ''Kanal 5''
*{{ZID|Švicarska}}: ''3 Plus TV'' ([[njemački jezik|njem.]]) i ''RSI la1'' ([[italijanski jezik|ita.]])
*{{ZID|Turska}}: ''DiziMax'', ''FOX''
*{{ZID|Ujedinjeno Kraljevstvo}}: ''Sky LIVING''
*{{ZID|Ukrajina}}: ''НТН'' ([[ukrajinski jezik|ukr.]] ''Мислити як злочинець'' - ''Misliti kao zločinac'')
*{{ZID|Venecuela}}: ''AXN''
{{col-break}}
{{col-end}}

== [[DVD]]-izdanja == 
{| class=&quot;wikitable&quot; width=&quot;100%&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
|-
! colspan=&quot;2&quot; rowspan=&quot;2&quot;| Sezona
! rowspan=&quot;2&quot;| Br. epizoda
! colspan=&quot;2&quot;| Originalno emitirana
! colspan=&quot;4&quot;| Datumi izdavanja DVD-ova
|-
! Premijera
! Finale
! [[Regionalni DVD-kodovi|Regija 1]]
! [[Regionalni DVD-kodovi|Regija 2]]
! [[Regionalni DVD-kodovi|Regija 4]]
! Diskovi
|-
 |bgcolor=&quot;000000&quot;|
 |[[Zločinački umovi (1. sezona)|1.]]
 |22
 |22. 9. 2005.
 |10. 5. 2006.
 |28. 11. 2006.
 |12. 2. 2007.
 |3. 11. 2007&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.ezydvd.com.au/item.zml/803591 |title=Criminal Minds - The 1st Season |access-date=19. 3. 2010 |publisher=[[EzyDVD]] |archive-date=5. 3. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100305121244/http://www.ezydvd.com.au/item.zml/803591 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
 |6
|-
 |bgcolor=&quot;6e7271&quot;|
 |[[Zločinački umovi (2. sezona)|2.]]
 |23
 |20. 9. 2006.
 |16. 5. 2007.
 |2. 10. 2007.
 |5. 5. 2008.
 |1. 4. 2008&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.ezydvd.com.au/item.zml/797846 |title=Criminal Minds - The 2nd Season |access-date=19. 3. 2010 |publisher=EzyDVD |archive-date=2. 3. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100302154334/http://www.ezydvd.com.au/item.zml/797846 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
 |6
|-
 |bgcolor=&quot;70131b&quot;|
 |[[Zločinački umovi (3. sezona)|3.]]
 |20
 |26. 9. 2007.
 |21. 5. 2008.
 |16. 9. 2008.
 |6. 4. 2009.
 |18. 3. 2009&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.ezydvd.com.au/item.zml/804107 |title=Criminal Minds - Season 3 |access-date=19. 3. 2010 |publisher=EzyDVD |archive-date=5. 3. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100305143727/http://www.ezydvd.com.au/item.zml/804107 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
 |5
|-
 |bgcolor=&quot;d10121&quot;|
 |[[Zločinački umovi (4. sezona)|4.]]
 |26
 |24. 9. 2008.
 |20. 5. 2009.
 |8. 9. 2009.
 |1. 3. 2010.
 |9. 3. 2010&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.ezydvd.com.au/item.zml/810656 |title=Criminal Minds - Season 4 |access-date=19. 3. 2010 |publisher=EzyDVD |archive-date=16. 3. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100316215544/http://www.ezydvd.com.au/item.zml/810656 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
 |7
|-
 |bgcolor=&quot;918d81&quot;|
 |[[Zločinački umovi (5. sezona)|5.]]
 |23
 |23. 9. 2009.
 |26. 5. 2010.
 |7. 9. 2010.
 |28. 2. 2011.
 |2. 3. 2011.
 |6
|-
 |bgcolor=&quot;c80a24&quot;|
 |[[Zločinački umovi (6. sezona)|6.]]
 |24
 |22. 9. 2010.
 |18. 5. 2011.
 |6. 9. 2011.
 |28. 11. 2011.
 |30. 11. 2011&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.tvshowsondvd.com/news/Criminal-Minds-Season-6/15545 |title=Criminal Minds - ''The 6th Season'' DVDs Announced by CBS/Paramount: Date, Cost, Packaging **UPDATE: DVD Supplements** |last1=Lambert |first1=David |date=20. 6. 2011 |publisher=[[TVShowsOnDVD.com]] |access-date=19. 1. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110623023227/http://www.tvshowsondvd.com/news/Criminal-Minds-Season-6/15545 |archive-date=23. 6. 2011 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
 |6
|-
 |bgcolor=&quot;#b11224&quot;|
 |[[Zločinački umovi (7. sezona)|7.]]
 |24
 |21. 9. 2011.
 |16. 5. 2012.
 |4. 9. 2012&lt;ref&gt;[http://www.tvshowsondvd.com/releases/Criminal-Minds-7th-Season/12238 Criminal Minds - The 7th Season] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150912164632/http://www.tvshowsondvd.com/releases/Criminal-Minds-7th-Season/12238 |date=12. 9. 2015 }} Tv Shows on DVD; Rev. 11. 6. 2012&lt;/ref&gt;
 |26. 11. 2012&lt;ref&gt;http://www.amazon.co.uk/Criminal-Minds-Season-7-DVD/dp/B007BDEWI0/ref=pd_cp_d_h__0&lt;/ref&gt;
 |7. 11. 2012.
 |6
|-
 |bgcolor=&quot;#644439&quot;|
 |[[Zločinački umovi (8. sezona)|8.]]
 | 24
 |26. 9. 2012.
 |22. 5. 2013.
 |3. 9. 2013&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.amazon.com/Criminal-Minds-Eighth-Shemar-Moore/dp/B00915G6SU/ref=sr_1_1?s=movies-tv&amp;ie=UTF8&amp;qid=1377268349&amp;sr=1-1&amp;keywords=criminal+minds|title=Criminal Minds: The Eighth Season|work=Amazon.co.uk|access-date=23. 8. 2013}}&lt;/ref&gt;
 |9. 12. 2013&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.sainsburysentertainment.co.uk/en/Films-TV/DVD/Criminal-Minds-Season-8/product.html?product=E11278837|title=Criminal Minds - Season 8|work=Sainsbury's Entertainment|access-date=23. 8. 2013|archive-url=https://archive.today/20130823143313/http://www.sainsburysentertainment.co.uk/en/Films-TV/DVD/Criminal-Minds-Season-8/product.html?product=E11278837|archive-date=23. 8. 2013|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
 |4. 12. 2013&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.ezydvd.com.au/DVD/criminal-minds-season-8/dp/6146802|title=Criminal Minds – Season 8|access-date=11. 2. 2014|archive-date=26. 2. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140226033507/http://www.ezydvd.com.au/DVD/criminal-minds-season-8/dp/6146802|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
 |6
|-
 |bgcolor=&quot;#333333&quot;|
 |[[Zločinački umovi (9. sezona)|9.]]
 | 24
 |25. 9. 2013.
 |14. 5. 2014.
 |26. 8. 2014&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.tvshowsondvd.com/news/Criminal-Minds-Season-9/19850|title=Criminal Minds: The Ninth Season|work=TVshowsonDVD.com|access-date=29. 5. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140529103316/http://www.tvshowsondvd.com/news/Criminal-Minds-Season-9/19850|archive-date=29. 5. 2014|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
 |8. 12. 2014&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.amazon.co.uk/Criminal-Minds-Season-9-DVD/dp/B00KLC88A6/ref=sr_1_87?s=dvd&amp;ie=UTF8&amp;qid=1403472851&amp;sr=1-87|title=Criminal Minds - Season 9 [DVD] |work=Amazon.co.uk|access-date=22. 6. 2014}}&lt;/ref&gt;
 |{{n/a}}
 |6
|-
 |bgcolor=&quot;000080&quot;|
 |[[Zločinački umovi (10. sezona)|10.]]
 | 23
 |1. 10. 2014.
 |6. 5. 2015.
 |25. 8. 2015.
 |7. 12. 2015.
 |2. 12. 2015.
 |6
|-
 |bgcolor=&quot;5C271D&quot;|
 |[[Zločinački umovi (11. sezona)|11.]]
 | 23
 |30. 9. 2015.
 |4. 5. 2016.
 |30. 8. 2016.
 |5. 12. 2016.
 |7. 12. 2016.
 |6
|}

== Rejting == 
Sezonski rejting (baziran na prosječnom broju gledalaca po epizodi) serije na ''CBS''-u:
{| style=&quot;text-align:center;&quot; class=&quot;wikitable&quot;
|-
! rowspan=&quot;2&quot;|Sezona
! rowspan=&quot;2&quot;|Epizode
! rowspan=&quot;2&quot;|Satnica ([[Istočna vremenska zona (Sjeverna Amerika)|IVZ]])
! scope=&quot;col&quot; colspan=&quot;2&quot; | Premijera
! scope=&quot;col&quot; colspan=&quot;2&quot; | Finale
! rowspan=&quot;2&quot; | TV-sezona
! rowspan=&quot;2&quot;|Plasman
! rowspan=&quot;2&quot;|Gledaoci&lt;br/&gt;(u milionima)
|-
! scope=&quot;col&quot; | Datum
! scope=&quot;col&quot; | Gledaoci&lt;br/&gt;premijere&lt;br/&gt;(u milionima)
! scope=&quot;col&quot; | Datum
! scope=&quot;col&quot; | Gledaoci&lt;br/&gt;finala&lt;br/&gt;(u milionima)
|-
|- style=&quot;background:#f9f9f9;&quot;
! style=&quot;background:#F9F9F9;text-align:center&quot; | [[Extreme Aggressor (Zločinački umovi)|1.]]
| 22
| style=&quot;text-align:center;&quot; rowspan=&quot;12&quot;| Srijeda, 21:00
| 22. 9. 2005.
|19,57&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://abcmedianet.com/web/dnr/dispDNR.aspx?id=092705_03 |title=Weekly Program Rankings |publisher=[[American Broadcasting Company|ABC]] Medianet |date=27. 9. 2005 |access-date=15. 3. 2010}}&lt;/ref&gt;
| 10. 5. 2006.
|12,67&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://abcmedianet.com/web/dnr/dispDNR.aspx?id=051606_06 |title=Weekly Program Rankings |publisher= ABC Medianet |date=16. 5. 2006 |access-date=15. 3. 2010}}&lt;/ref&gt;
| 2005/06.
| style=&quot;text-align:center&quot; | #28
| style=&quot;text-align:center&quot; | 12,63&lt;ref name=abc06&gt;{{cite web |url= http://abcmedianet.com/web/dnr/dispDNR.aspx?id=053106_05 |title= ABC Television Network 2005&amp;ndash;2006 Primetime Ranking Report |date= 31. 5. 2006 |publisher= ABC Medianet |access-date= 6. 11. 2007}}&lt;/ref&gt;
|- style=&quot;background:#f9f9f9;&quot;
! style=&quot;background:#F9F9F9;text-align:center&quot; | [[Spisak epizoda &quot;Zločinačkih umova&quot;#Sezona 2|2.]]
| 23
| 20. 9. 2006.
|15,65&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://abcmedianet.com/web/dnr/dispDNR.aspx?id=092606_07 |title=Weekly Program Rankings |publisher= ABC Medianet |date=26. 9. 2006 |access-date=15. 3. 2010}}&lt;/ref&gt;
| 16. 5. 2007.
|13,21&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://abcmedianet.com/web/dnr/dispDNR.aspx?id=052207_06 |title=Weekly Program Rankings |publisher=ABC Medianet |date=22. 5. 2007 |access-date=15. 3. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100528010145/http://abcmedianet.com/web/dnr/dispDNR.aspx?id=052207_06 |archive-date=28. 5. 2010 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; 
| 2006/07.
| style=&quot;text-align:center&quot; | #24
| style=&quot;text-align:center&quot; | 14,05&lt;ref name=abc07&gt;{{cite web |url= http://abcmedianet.com/web/dnr/dispDNR.aspx?id=053007_08 |title= ABC Television Network 2006&amp;ndash;2007 Primetime Ranking Report |date= 30. 5. 2007 |publisher= ABC Medianet |access-date= 31. 5. 2011}}&lt;/ref&gt;
|- style=&quot;background:#f9f9f9;&quot;
! style=&quot;background:#F9F9F9;text-align:center&quot; | [[Spisak epizoda &quot;Zločinačkih umova&quot;#Sezona 3|3.]]
| 20
| 26. 9. 2007.
|12,66&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://abcmedianet.com/web/dnr/dispDNR.aspx?id=100207_05 |title=Weekly Program Rankings |publisher= ABC Medianet |date=2. 10. 2007 |access-date=15. 3. 2010}}&lt;/ref&gt;
| 21. 5. 2008.
|13,15&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://tvbythenumbers.com/2008/05/28/top-cbs-primetime-shows-may-19-25/3922 |title=Top CBS Primetime Shows, May 19–25 |date=28. 5. 2008 |work=[[TV by the Numbers]] |publisher=Tribune Digital Ventures |access-date=15. 3. 2010 |author=Bill Gorman |archive-date=25. 9. 2008 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080925154923/http://tvbythenumbers.com/2008/05/28/top-cbs-primetime-shows-may-19-25/3922 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| 2007/08.
| style=&quot;text-align:center&quot; | #24
| style=&quot;text-align:center&quot; | 12,78&lt;ref name=abc08&gt;{{cite web |url= http://abcmedianet.com/web/dnr/dispDNR.aspx?id=052808_06 |title= ABC Television Network 2007&amp;ndash;2008 Primetime Ranking Report |date= 28. 5. 2008 |publisher= ABC Medianet |access-date= 3. 7. 2009}}&lt;/ref&gt;
|- style=&quot;background:#f9f9f9;&quot;
! style=&quot;background:#F9F9F9;text-align:center&quot; | [[Spisak epizoda &quot;Zločinačkih umova&quot;#Sezona 4|4.]]
| 26
| 24. 9. 2008.
|17,01&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://tvbythenumbers.com/2008/09/30/top-cbs-primetime-shows-september-22-28|title=Top CBS Primetime Shows, September 22–28|author=Bill Gorman|work=TV by the Numbers|publisher=Tribune Digital Ventures|date=30. 9. 2008|access-date=15. 3. 2010|archive-date=6. 6. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120606143251/http://tvbythenumbers.zap2it.com/2008/09/30/top-cbs-primetime-shows-september-22-28/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
| 20. 5. 2009.
|13,99&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://tvbythenumbers.com/2009/05/27/top-cbs-primetime-shows-may-18-24-2009/19466|title=Top CBS Primetime Shows, May 18–24|author=Robert Seidman|work=TV by the Numbers|publisher=Tribune Digital Ventures|date=27. 5. 2009|access-date=15. 3. 2010|archive-date=5. 10. 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20091005092212/http://tvbythenumbers.com/2009/05/27/top-cbs-primetime-shows-may-18-24-2009/19466|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
| 2008/09.
| style=&quot;text-align:center&quot; | #11
| style=&quot;text-align:center&quot; | 14,95&lt;ref name=abc09&gt;{{cite web |url= http://abcmedianet.com/web/dnr/dispDNR.aspx?id=060209_05 |title= ABC Television Network 2008&amp;ndash;2009 Primetime Ranking Report |date= 2. 6. 2009 |publisher= ABC Medianet |access-date= 31. 5. 2011}}&lt;/ref&gt;
|- style=&quot;background:#f9f9f9;&quot;
! style=&quot;background:#F9F9F9;text-align:center&quot; | [[Spisak epizoda &quot;Zločinačkih umova&quot;#Sezona 5|5.]]
| 23
| 23. 9. 2009.
|15,85&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://tvbythenumbers.zap2it.com/2009/10/12/dollhouse-premiere-18-49-rating-increases-to-a-1-5-via-dvr-hopeful-or-futile/30214|title=Dollhouse Premiere 18-49 Rating Increases To A 1.5 Via DVR; Hopeful or Futile?|work=[[TV by the Numbers]]|publisher=Tribune Digital Ventures|date=12. 10. 2009|access-date=12. 8. 2016|archive-date=15. 10. 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20091015043550/http://tvbythenumbers.com/2009/10/12/dollhouse-premiere-18-49-rating-increases-to-a-1-5-via-dvr-hopeful-or-futile/30214|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
| 26. 5. 2010.
|12,97&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://tvbythenumbers.com/2010/06/02/tv-ratings-top-25-american-idol-big-bang-theory-two-and-a-half-men-top-18-49-ratings/52800 |title=TV Ratings Top 25: ''American Idol'', ''Big Bang Theory'', ''Two And A Half Men'' Top 18-49 Ratings |author=Bill Gorman |date=2. 6. 2010 |access-date=29. 6. 2010 |archive-date=5. 6. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100605034457/http://tvbythenumbers.com/2010/06/02/tv-ratings-top-25-american-idol-big-bang-theory-two-and-a-half-men-top-18-49-ratings/52800 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| 2009/10.
| style=&quot;text-align:center&quot; | #16
| style=&quot;text-align:center&quot; | 13,7&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://tvbythenumbers.com/2010/06/16/final-2009-10-broadcast-primetime-show-average-viewership/54336|title=Final 2009-10 Broadcast Primetime Show Average Viewership|work=TV by the Numbers|publisher=Tribune Digital Ventures|date=16. 6. 2010|access-date=29. 7. 2010|archive-date=24. 6. 2010|archive-url=https://web.archive.org/web/20100624063442/http://tvbythenumbers.com/2010/06/16/final-2009-10-broadcast-primetime-show-average-viewership/54336|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|- style=&quot;background:#f9f9f9;&quot;
! style=&quot;background:#F9F9F9;text-align:center&quot; | [[Spisak epizoda &quot;Zločinačkih umova&quot;#Sezona 6|6.]]
| 24
| 22. 9. 2010.
|14,13&lt;ref&gt;{{cite web|first=Robert|last=Seidman|url=http://tvbythenumbers.zap2it.com/2010/09/28/tv-ratings-broadcast-top-25-sunday-night-football-glee-greys-anatomy-dancing-with-the-stars-top-premiere-week/65498/|title=TV Ratings Broadcast Top 25: ‘Sunday Night Football’, ‘Glee,’ ‘Grey's Anatomy,’ ‘Dancing with the Stars’ Top Premiere Week|work=TV by the Numbers|publisher=Tribune Digital Ventures|date=28. 9. 2010|access-date=22. 9. 2011|archive-date=15. 6. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120615203655/http://tvbythenumbers.zap2it.com/2010/09/28/tv-ratings-broadcast-top-25-sunday-night-football-glee-greys-anatomy-dancing-with-the-stars-top-premiere-week/65498/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
| 18. 5. 2011.
|12,84&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://tvbythenumbers.zap2it.com/2011/05/19/wednesday-final-ratings-american-idol-modern-family-law-happy-endings-adj-down/93382/|title=Wednesday Final Ratings: 'American Idol,' 'Modern Family,' 'Law &amp; Order: SVU' Adjusted Up; 'Happy Endings' Adj. Down|author=Robert Seidman|work=TV by the Numbers|publisher=Tribune Digital Ventures|date=19. 5. 2011|access-date=19. 5. 2011|archive-date=22. 5. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20110522164945/http://tvbythenumbers.zap2it.com/2011/05/19/wednesday-final-ratings-american-idol-modern-family-law-happy-endings-adj-down/93382/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
| 2010/11.
| style=&quot;text-align:center&quot; | #10
| style=&quot;text-align:center&quot; | 14,11&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://tvbythenumbers.zap2it.com/2011/06/01/2010-11-season-broadcast-primetime-show-viewership-averages/94407/|title=2010-11 Season Broadcast Primetime Show Viewership Averages|work=TV by the Numbers|publisher=Tribune Digital Ventures|date=1. 6. 2011|access-date=1. 6. 2011|archive-date=20. 6. 2011|archive-url=https://www.webcitation.org/5zZXRcj1U?url=http://tvbythenumbers.zap2it.com/2011/06/01/2010-11-season-broadcast-primetime-show-viewership-averages/94407/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|- style=&quot;background:#f9f9f9;&quot;
! style=&quot;background:#F9F9F9;text-align:center&quot; | [[Spisak epizoda &quot;Zločinačkih umova&quot;#Sezona 7.|7]]
| 24
| 21. 9. 2011.
|14,14&lt;ref name = Ep7x01&gt;{{Cite web|url=http://tvbythenumbers.zap2it.com/2011/09/27/tv-ratings-broadcast-top-25-two-and-a-half-men-tops-sunday-night-football-for-week-ending-september-25-2011/104976/|title=TV Ratings Broadcast Top 25: 'Two And A Half Men' Tops 'Sunday Night Football' For Week Ending September 25, 2011|work=TV by the Numbers|publisher=Tribune Digital Ventures|author=Bill Gorman|date=27. 9. 2011|access-date=27. 9. 2011|archive-date=29. 9. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20110929140448/http://tvbythenumbers.zap2it.com/2011/09/27/tv-ratings-broadcast-top-25-two-and-a-half-men-tops-sunday-night-football-for-week-ending-september-25-2011/104976/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
| 16. 5. 2012.
|13,68&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://tvbythenumbers.zap2it.com/2012/05/22/tv-ratings-broadcast-top-25-american-idol-ncis-top-week-35-viewing/135326/|title=TV Ratings Broadcast Top 25: 'American Idol', 'NCIS' Top Week 35 Viewing|author=Amanda Kondolojy|date=22. 5. 2012|work=TV by the Numbers|publisher=Tribune Digital Ventures|access-date=22. 5. 2012|archive-date=25. 5. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120525081222/http://tvbythenumbers.zap2it.com/2012/05/22/tv-ratings-broadcast-top-25-american-idol-ncis-top-week-35-viewing/135326/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
| 2011/12.
| style=&quot;text-align:center&quot; | #15
| style=&quot;text-align:center&quot; | 13,2&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://tvbythenumbers.zap2it.com/2012/05/24/complete-list-of-2011-12-season-tv-show-viewership-sunday-night-football-tops-followed-by-american-idol-ncis-dancing-with-the-stars/135785/|title=Complete List Of 2011-12 Season TV Show Viewership: 'Sunday Night Football' Tops, Followed By 'American Idol,' 'NCIS' &amp; 'Dancing With The Stars'|work=TV by the Numbers|publisher=Tribune Digital Ventures|author=Bill Gorman|date=25. 5. 2012|access-date=25. 5. 2012|archive-date=30. 5. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120530044746/http://tvbythenumbers.zap2it.com/2012/05/24/complete-list-of-2011-12-season-tv-show-viewership-sunday-night-football-tops-followed-by-american-idol-ncis-dancing-with-the-stars/135785/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|- style=&quot;background:#f9f9f9;&quot;
! style=&quot;background:#F9F9F9;text-align:center&quot; | [[Spisak epizoda &quot;Zločinačkih umova&quot;#Sezona 8|8.]]
| 24
| 26. 9. 2012.
|11,73&lt;ref name=&quot;ep8x01&quot;&gt;{{cite web|url=http://tvbythenumbers.zap2it.com/2012/10/02/tv-ratings-broadcast-top-25-sunday-night-football-tops-week-1-viewing-among-adults-18-49-and-with-total-viewers/151011/|title=TV Ratings Broadcast Top 25: Sunday Night Football Tops Week 1 Viewing Among Adults 18-49 and With Total Viewers|work=TV by the Numbers|publisher=Tribune Digital Ventures|author=Sara Bibel|date=2. 10. 2012|access-date=2. 10. 2012|archive-date=4. 10. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20121004234018/http://tvbythenumbers.zap2it.com/2012/10/02/tv-ratings-broadcast-top-25-sunday-night-football-tops-week-1-viewing-among-adults-18-49-and-with-total-viewers/151011/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
| 22. 5. 2013.
|11,01&lt;ref name=ep8x23a24&gt;{{cite web|url=http://tvbythenumbers.zap2it.com/2013/05/29/tv-ratings-broadcast-top-25-modern-family-tops-week-35-viewing-among-adults-18-49-dancing-with-the-stars-on-top-with-total-viewers/184627/|title=TV Ratings Broadcast Top 25: 'Modern Family' Tops Week 35 Viewing Among Adults 18-49, 'Dancing With the Stars' on Top With Total Viewers|last=Bibel|first=Sara|work=TV by the Numbers|publisher=Tribune Digital Ventures|date=29. 5. 2013|access-date=2. 6. 2013|archive-date=7. 3. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150307081322/http://tvbythenumbers.zap2it.com/2013/05/29/tv-ratings-broadcast-top-25-modern-family-tops-week-35-viewing-among-adults-18-49-dancing-with-the-stars-on-top-with-total-viewers/184627/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
| 2012/13.
| style=&quot;text-align:center&quot; | #20
| style=&quot;text-align:center&quot; | 12,15&lt;ref name=&quot;season12-13&quot;&gt;{{cite web|url=http://tvbythenumbers.zap2it.com/2013/05/29/complete-list-of-2012-13-season-tv-show-viewership-sunday-night-football-tops-followed-by-ncis-the-big-bang-theory-ncis-los-angeles/184781/|title=Complete List Of 2012-13 Season TV Show Viewership: 'Sunday Night Football' Tops, Followed By 'NCIS,' 'The Big Bang Theory' &amp; 'NCIS: Los Angeles'|work=TV by the Numbers|publisher=Tribune Digital Ventures|last=Sara Bibel|date=29. 5. 2013|access-date=29. 5. 2013|archive-date=27. 6. 2013|archive-url=https://www.webcitation.org/6Hh9Es6JF?url=http://tvbythenumbers.zap2it.com/2013/05/29/complete-list-of-2012-13-season-tv-show-viewership-sunday-night-football-tops-followed-by-ncis-the-big-bang-theory-ncis-los-angeles/184781/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|- style=&quot;background:#f9f9f9;&quot;
! style=&quot;background:#F9F9F9;text-align:center&quot; | [[Spisak epizoda &quot;Zločinačkih umova&quot;#Sezona 9|9.]]
| 24
| 25. 9. 2013.
|11,27&lt;ref name=&quot;inspiration&quot;&gt;{{cite web|url=http://tvbythenumbers.zap2it.com/2013/09/26/wednesday-final-ratings-the-middle-modern-family-and-survivor-adjusted-up-nashville-csi-adjusted-down/205000|title=Wednesday Final Ratings: 'The Middle', 'Modern Family' and 'Survivor' Adjusted Up; 'Nashville' &amp; 'CSI' Adjusted Down|author=Amanda Kondolojy|work=TV by the Numbers|publisher=Tribune Digital Ventures|date=26. 9. 2013|access-date=26. 9. 2013|archive-date=29. 9. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130929011802/http://tvbythenumbers.zap2it.com/2013/09/26/wednesday-final-ratings-the-middle-modern-family-and-survivor-adjusted-up-nashville-csi-adjusted-down/205000/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
| 14. 5. 2014.
|12,03&lt;ref name=&quot;demons&quot;&gt;{{cite web|url=http://tvbythenumbers.zap2it.com/2014/05/15/wednesday-final-ratings-revolution-arrow-survivor-suburgatory-modern-family-law-chicago-p-d-adjusted-down/264573/|title=Wednesday Final Ratings: 'Revolution', 'Arrow', 'Survivor', 'Suburgatory', 'Modern Family' &amp; 'Law &amp; Order: SVU' Adjusted Up; 'Chicago P.D.' Adjusted Down|author=Sara Bibel|work=TV by the Numbers|publisher=Tribune Digital Ventures|date=15. 5. 2014|access-date=15. 5. 2014|archive-date=23. 7. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140723232213/http://tvbythenumbers.zap2it.com/2014/05/15/wednesday-final-ratings-revolution-arrow-survivor-suburgatory-modern-family-law-chicago-p-d-adjusted-down/264573/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
| 2013/14.
| style=&quot;text-align:center&quot; | #12
| style=&quot;text-align:center&quot; | 12,66&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.deadline.com/2014/05/tv-season-series-rankings-2013-full-list-2|title=Full 2013–2014 TV Season Series Rankings|work=Deadline.com|publisher=Penske Media Corporation|date=22. 5. 2014|access-date=16. 5. 2015}}&lt;/ref&gt;
|- style=&quot;background:#f9f9f9;&quot;
! style=&quot;background:#F9F9F9;text-align:center&quot; | [[Spisak epizoda &quot;Zločinačkih umova&quot;#Sezona 10|10.]]
| 23
| 1. 10. 2014.
|11,74&lt;ref name=&quot;newrating2&quot;&gt;{{cite web|url=http://tvbythenumbers.zap2it.com/2014/10/20/how-to-get-away-with-murder-has-biggest-adults-18-49-ratings-increase-parenthood-tops-percentage-gains-the-blacklist-tops-viewer-gains-in-live-7-ratings-for-week-ending-october-5/317313/|title='How to Get Away With Murder' Has Biggest Adults 18-49 Ratings Increase; 'Parenthood' Tops Percentage Gains &amp; 'The Blacklist' Tops Viewer Gains in Live +7 Ratings for Week Ending October 5|work=TV by the Numbers|author=Amanda Kondolojy|access-date=20. 10. 2014|date=20. 10. 2014|archive-date=30. 5. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150530035335/http://tvbythenumbers.zap2it.com/2014/10/20/how-to-get-away-with-murder-has-biggest-adults-18-49-ratings-increase-parenthood-tops-percentage-gains-the-blacklist-tops-viewer-gains-in-live-7-ratings-for-week-ending-october-5/317313/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
| 6. 5. 2015.
|9,61&lt;ref name=&quot;the hunt&quot;&gt;{{cite web|url=http://tvbythenumbers.zap2it.com/2015/05/07/wednesday-final-ratings-arrow-nashville-american-idol-criminal-minds-supernatural-blacki-ish-adjusted-down/400544/|title=Wednesday Final Ratings: 'Arrow', 'Nashville', &amp; 'The Goldbergs' Adjusted Up; 'American Idol', 'Criminal Minds' 'Supernatural' &amp; 'Blacki-ish' Adjusted Down|author=Amanda Kondolojy|work=TV by the Numbers|publisher=Tribune Digital Ventures|date=7. 5. 2015|access-date=7. 5. 2015|archive-date=18. 5. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150518082348/http://tvbythenumbers.zap2it.com/2015/05/07/wednesday-final-ratings-arrow-nashville-american-idol-criminal-minds-supernatural-blacki-ish-adjusted-down/400544/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
| 2014/15.
| style=&quot;text-align:center&quot; | #11
| style=&quot;text-align:center&quot; | 14,11&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://deadline.com/2015/05/2014-15-full-tv-season-ratings-shows-rankings-1201431167/|title=Full 2014-15 TV Season Series Rankings: Football &amp; ‘Empire’ Ruled|work=Deadline.com|publisher=Penske Media Corporation|author=Lisa de Moraes|date=21. 5. 2015|access-date=25. 5. 2015}}&lt;/ref&gt;
|- style=&quot;background:#f9f9f9;&quot;
! style=&quot;background:#F9F9F9;text-align:center&quot; | [[Spisak epizoda &quot;Zločinačkih umova&quot;#Sezona 11|11.]]
| 22
| 30. 9. 2015.
|10,08&lt;ref name=&quot;job&quot;&gt;{{cite web|url=http://tvbythenumbers.zap2it.com/2015/10/01/wednesday-final-ratings-empire-survivor-modern-family-nashville-code-black-adjusted-down/474734/|title=Wednesday Final Ratings: 'Empire', 'Survivor', 'Modern Family' &amp; 'Rosewood' Adjusted Up; 'Nashville' &amp; 'Code Black' Adjusted Down|work=TV by the Numbers|publisher=Tribune Digital Ventures|author=Dani Dixon|date=1. 10. 2015|access-date=1. 10. 2015|archive-date=2. 10. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20151002235554/http://tvbythenumbers.zap2it.com/2015/10/01/wednesday-final-ratings-empire-survivor-modern-family-nashville-code-black-adjusted-down/474734/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
| 4. 5. 2016.
|8,84&lt;ref name=&quot;storm&quot;&gt;{{cite web|url=http://tvbythenumbers.zap2it.com/2016/05/05/wednesday-final-ratings-may-4-2016/|title=Wednesday final ratings: ‘Chicago PD’ and ‘Heartbeat’ adjust up, ‘Nashville’ adjusts down|author=Rick Porter|work=TV by the Numbers|publisher=Tribune Digital Ventures|date=5. 5. 2016|access-date=5. 5. 2016|archive-date=6. 5. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160506012613/http://tvbythenumbers.zap2it.com/2016/05/05/wednesday-final-ratings-may-4-2016/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; 
| 2015/16.
| style=&quot;text-align:center&quot; | #16
| style=&quot;text-align:center&quot; | 12,2&lt;ref name=&quot;entertainment2016&quot;&gt;{{cite web|url=http://deadline.com/2016/05/tv-season-2015-2016-series-rankings-shows-full-list-1201763189/|title=Full 2015–16 TV Season Series Rankings|work=Deadline.com|publisher=Penske Media Corporation|date=26. 5. 2015|access-date=26. 5. 2015}}&lt;/ref&gt;
|- style=&quot;background:#f9f9f9;&quot;
! style=&quot;background:#F9F9F9;text-align:center&quot; | [[Spisak epizoda &quot;Zločinačkih umova&quot;#Sezona 12|12.]]
| 22
| 28. 9. 2016.
| 8,92&lt;ref name=&quot;12.01&quot;&gt;{{cite web|url=http://tvbythenumbers.zap2it.com/2016/09/29/wednesday-final-ratings-empire-lethal-weapon-criminal-minds-svu-blindspot-all-adjust-up/|title=Wednesday final ratings: ‘Empire,’ ‘Lethal Weapon,’ ‘Criminal Minds,’ ‘SVU’ &amp; ‘Blindspot’ all adjust up|work=TV by the Numbers|author=Rick Porter|date=29. 9. 2016|access-date=29. 9. 2016|archive-date=30. 9. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160930165158/http://tvbythenumbers.zap2it.com/2016/09/29/wednesday-final-ratings-empire-lethal-weapon-criminal-minds-svu-blindspot-all-adjust-up/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
| Još nepoznato
| {{N/A}}
| 2016/17.
| style=&quot;text-align:center&quot; | Još nepoznato
| style=&quot;text-align:center&quot; | Još nepoznato
|}
&lt;nowiki&gt;*&lt;/nowiki&gt;Najbolji rezultat: &quot;The Big Game&quot; – 26,31 milion gledalaca (22:30 /IVZ/; sedmica 29. 1. 2007) (nakon [[51. SuperBowl]]a).&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://abcmedianet.com/web/dnr/dispDNR.aspx?id=020607_05 |title=Weekly Program Rankings |publisher=[[American Broadcasting Company|ABC]] Medianet|date=6. 2. 2007|access-date=15. 3. 2010}}&lt;/ref&gt;

== ''[[Spin-off]]'' serije ==
=== ''Zločinački umovi: Ponašanje sumnjivaca'' ===
U epizodi &quot;Fight&quot; iz 5. sezone predstavljen je drugi tim JAP-a i pokrenuta je nova serija pod nazivom ''[[Zločinački umovi: Ponašanje sumnjivaca]]'' ({{jez-en|Criminal Minds: Suspect Behavior}}). Premijeru je imala 16. februara 2011. na CBS-u&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.deadline.com/2010/05/cbs-picks-up-criminal-minds-spinoff-to-series/ |title=CBS Picks Up 'Criminal Minds' Spinoff To Series |last=Andreeva |first=Nellie |date=17. 5. 2010 |publisher=Deadline.com |access-date=17. 5. 2010}}&lt;/ref&gt;, ali je otkazana zbog lošeg rejtinga odmah nakon 1. sezone, koja je imala 13 epizoda.&lt;ref&gt;{{cite web |last=Andreeva |first=Nellie |url=http://www.deadline.com/2011/05/cbs-renews-csi-ny-cancels-criminal-minds-suspect-behavior/|title=CBS renews 'CSI:NY', cancels 'Criminal Minds: Suspect Behavior' |publisher=Deadline.com |date=17. 5. 2011|access-date=17. 5. 2011}}&lt;/ref&gt; 6. septembra iste godine CBS DVD izdao je cijelu seriju na setu od 4 diska.

Glumačku postavu činili su [[Forest Whitaker]] u ulozi Sama Coopera, vođe tima, [[Janeane Garofalo]], [[Michael Kelly (američki glumac)|Michael Kelly]], [[Beau Garrett]], [[Matt Ryan (glumac)|Matt Ryan]], [[Richard Schiff]] i [[Kirsten Vangsness]], koja je reprizirala ulogu Penelope Garcije iz originalne serije.

=== ''Zločinački umovi: Preko granice'' ===
Nova serija u sklopu franšize ''Zločinački umovi'' pod nazivom ''Zločinački umovi: Preko granice'' ({{jez-en|Criminal Minds: Beyond Borders}}) najavljena je u januaru 2015. Glavne uloge dobili su [[Gary Sinise]] (Jack Garrett) i [[Anna Gunn]] (Lily Lambert). [[Tyler James Williams]] dobio je ulogu Russa &quot;Montyja&quot; Montgomeryja, a [[Daniel Henney]] glumit će Matthewa Simmonsa.&lt;ref&gt;http://www.inquisitr.com/1976174/criminal-minds-reid-new-girlfriend-international-unit-case-details/&lt;/ref&gt;

Serija će pratiti agente FBI-a koji pomažu državljanima SAD-a koji su se našli u nevolji u inozemstvu.&lt;ref name=&quot;insidetv.ew.com&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://tvline.com/2014/12/12/criminal-minds-spin-off-2015-international-team |title=Arhivirana kopija |access-date=24. 5. 2015 |archive-date=14. 12. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20141214223714/http://tvline.com/2014/12/12/criminal-minds-spin-off-2015-international-team/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; CBS je emitirao tzv. ''backdoor'' pilot-epizodu 8. aprila 2015. u satnici rezerviranoj za ''Zločinačke umove'' kao unakrsnu epizodu pod naslovom &quot;Beyond Borders&quot; (&quot;Preko granice&quot;).&lt;ref name=&quot;insidetv.ew.com&quot;&gt;{{Cite web |url=http://insidetv.ew.com/2014/12/12/criminal-minds-spinoff/ |title=Arhivirana kopija |access-date=24. 5. 2015 |archive-date=15. 1. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150115113936/http://insidetv.ew.com/2014/12/12/criminal-minds-spinoff/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://tvline.com/2014/12/12/criminal-minds-spin-off-2015-international-team/ |title=Arhivirana kopija |access-date=24. 5. 2015 |archive-date=25. 10. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20151025001314/http://tvline.com/2014/12/12/criminal-minds-spin-off-2015-international-team/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

11. maja 2015. CBS je objavio da je 1. sezona ove serije naručena za TV-sezonu 2015/16. 

== Nagrade ==
* 2007: [[Nagrada ASCAP]] - najbolja TV-serija (Marc Fantini, Steffan Fantini, Scott Gordon)

'''Nominacija'''
* 2006: ''[[People's Choice Award]]'' – najbolja nova dramska serija

== Zanimljivosti ==
* Gibson i Patinkin ranije su zajedno glumili u seriji ''[[Chicago Hope]]''.
* Patinkin, koji u seriji tumači Jasona Gideona, ima sina kojem je ime Gideon.
* Lik koji Patinkin tumači u seriji ''[[Ko živ, ko mrtav]]'' (''Dead Like Me'') ima neke sličnosti sa Gideonom – obojica su dobri [[kuhanje|kuhari]] i obojicu zanima [[umjetnost]].
* 17. jula 2007. Patinkin je najavio svoj odlazak iz serije; kandidati za njegovu zamjenu bili su [[Geena Davis]], [[Michael Keaton]] i [[Harvey Keitel]], ali je ulogu na kraju dobio Mantegna.
* Gubler je jedno vrijeme bio model [[fotograf]]kinje Mije Grace, koja se pojavila u manjoj ulozi u pilot-epizodi.
* U jednoj epizodi pojavljuje se lik po imenu Mike Zissou; ovo prezime je aluzija na film ''[[Panika pod morem]]'' (''The Life Aquatic with Steve Zissou''), u kojem je Gubler također glumio.

=== Epizode ===
* Epizoda [[Doubt (Zločinački umovi)|&quot;Doubt&quot;]] (3x01) prvobitno je zamišljena je kao dio 2. sezone, tj. za TV-sezonu 2006-2007; međutim, prebačena je na početak 3. sezone, zbog sličnosti scenarija s masakrom u Virginiji, koji se desio u aprilu 2007.
* Dio epizode [[Legacy (Zločinački umovi)|&quot;Legacy&quot;]] (2x22) predstavlja reminiscenciju na film ''[[Slagalica strave]]'' (''Saw'').

== Reference == 
{{refspisak|2}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Criminal Minds}}
* {{imdb title|0452046}}
* [http://tv.yahoo.com/show/38090/ ''Zločinački umovi''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110615104421/http://tv.yahoo.com/show/38090/ |date=15. 6. 2011 }} na ''Yahoo! TV''
* [http://www.tv.com/criminal-minds/show/33484/summary.html ''Zločinački umovi''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110102062021/http://www.tv.com/criminal-minds/show/33484/summary.html |date=2. 1. 2011 }} na ''TV.com''
* [http://www.aetv.com/criminal-minds/index.jsp ''Zločinački umovi ''] na ''A&amp;E''
* {{cite web|url=http://www.tvguide.com/tvshows/criminal-minds/192244|title=Spisak epizoda|work=[[TV Guide]]}}
* [http://www.criminalmindsgame.com/ Službeni sajt igre] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160303193004/http://www.criminalmindsgame.com/ |date=3. 3. 2016 }}

{{Zločinački umovi}}
[[Kategorija:Zločinački umovi]]
[[Kategorija:Američke TV-serije sa početkom prikazivanja 2005.]]
[[Kategorija:Američke dramske serije iz 2000-tih]]
[[Kategorija:Američke dramske serije iz 2010-ih]]
[[Kategorija:Američke dramske serije iz 2020-ih]]
[[Kategorija:Američke kriminalističke serije iz 2000-tih]]
[[Kategorija:Američke kriminalističke serije iz 2010-ih]]
[[Kategorija:Američke kriminalističke serije iz 2020-ih]]
[[Kategorija:Serije mreže CBS]]</text>
      <sha1>iqpjzgwbhf6d5xlrlwrt0k0eqop6va7</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Mujaga Komadina</title>
    <ns>0</ns>
    <id>164533</id>
    <revision>
      <id>3921313</id>
      <parentid>3895113</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T16:54:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3921313</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5806" sha1="jg9dlbthbdwnz7t5wtnziz9opt597wx" xml:space="preserve">{{Infokutija osoba
| ime                = Mujaga Komadina
| slika              = Mujaga Komadina (cropped).jpg
| alt_slike          = 
| opis               = 
| ime_pri_rođenju    = 
| datum_rođenja      = 1839.
| mjesto_rođenja     = [[Mostar]], [[Osmansko Carstvo]]
| datum_smrti        = 6. maj 1925.
| mjesto_smrti       = [[Mostar]], [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevina SHS]]
| nacionalnost       = 
| druga_imena        = 
| zanimanje          = 
| godine_aktivnosti  = 
| poznat_po          = Gradonačelnik Mostara&lt;br/&gt;(1909–1918)
| značajni_radovi    = 
}}
'''Mujaga Komadina''' (pravim imenom '''Mustafa''') bio je poslovna i politička ličnost iz [[Mostar]]a.

== Biografija ==
Rođen je u Husein-hodžinoj mahali u Mostaru (današnja Carina). Njegov otac Omer-aga bio je sarač, a osim Mujage, imao je još tri sina i jednu kćer.&lt;ref&gt;{{cite web |url= https://akos.ba/mujaga-komadina-uspjesni-gradonacelnik-mostara/ |title= Mujaga Komadina – uspješni gradonačelnik Mostara |author= Admir Lisica |publisher= [[AKOS]] |date= 19. 9. 2017 |access-date= 19. 9. 2017 |archive-date= 21. 10. 2020 |archive-url= https://web.archive.org/web/20201021074251/https://akos.ba/mujaga-komadina-uspjesni-gradonacelnik-mostara/ |url-status= dead }}&lt;/ref&gt; Obrazovanje je stekao u [[mekteb]]u i [[medresa|medresi]] i tečno je govorio [[turski jezik|turski]] i [[njemački jezik]]. Volio je čitati i posjedovao je veliku [[biblioteka|biblioteku]], koja se većinom sastojala od djela na turskom jeziku.

Bio je uspješan poslovni čovjek&lt;ref name=&quot;http://mostarskisokak.wordpress.com&quot;&gt;{{cite web |url= http://mostarskisokak.wordpress.com/2011/02/10/mustafa-mujaga-komadina-legendarni-mostarski-gradonacelnik-1-dio-mosher/ |title= Mustafa Mujaga Komadina – legendarni gradonačelnik Mostara}}&lt;/ref&gt; i povremeno je nudio da finansira određene projekte vlastitim sredstvima. Bio je jedan od osnivača Dobrovoljne vatrogasne jedinice (1885), u koju je uložio 50 [[Austro-ugarska forinta|forinti]].

== Javni funkcioner ==
Vijećnik Gradskog vijeća Mostara bio je od 1893, a gradonačelnik Mostara od 1909. do 1918, u posljednjoj deceniji [[Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj|austro-ugarskog perioda]]. Za njegovog mandata u Mostaru je izgrađeno više građevina evropskog stila i Mostar je počeo ličiti na srednjoevropske gradove.&lt;ref name=&quot;os-mujagakomadina.com&quot;&gt;{{cite web |url= http://os-mujagakomadina.com/component/k2/item/326-historijat-nase-skole.html |title= OŠ &quot;Mujaga Komadina&quot; Mostar}}&lt;/ref&gt;

Najprije je 1903. dao izgraditi [[džamija|džamiju]] u [[Gornja Drežnica|Gornjoj Drežnici]], ženski mekteb u Brankovcu i trospratnicu na Glavnoj ulici, u kojoj je do rata bila smještena Skupština opštine Mostar. Zatim je 1906. dao izgraditi zgradu suda, koja je bila njegovo vlasništvo, 1912. izgrađena je gradska elektrana i na gradskim ulicama 630 lampi zamijenilo je fenjere. Godine 1913. izgrađen je [[Lučki most]], u čijoj je neposrednoj blizini smještena škola, a koji je tadašnje Gradsko vijeće Mostara nazvalo po Komadini zbog njegovih zasluga u gradnji mosta. Sljedeće godine izgrađeno je gradsko kupatilo – Banja, 1917. izgrađen je [[Carinski most]], zatim zgrada [[Gimnazija Mostar|Gimnazije]], privatna rezidencija na Stefanijinom šetalištu te niz drugih građevina.

=== Gradska banja ===
Na kraju [[Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu|osmanske vladavine]] nad [[Bosna i Hercegovina|Bosnom i Hercegovinom]] Mostar je imao dva javna kupatila ([[hamam]]a). Komadina je bio oduševljen kupatilom koje je vidio u [[Budimpešta|Budimpešti]] i u maju 1911. predložio je projekt izgradnje kupatila. Nacrt je izradio Miroslav Loose, tadašnji upravnik gradskog vodovoda. Na Komadininu preporuku Gradsko vijeće poslalo je Loosea u inozemstvo da proučava javna kupatila. Gradska banja otvorena je 3. juna 1914, a, prema anegdoti, Komadina je okupljenim ljudima tom prilikom rekao: &quot;Narode, evo ti banje. Ko ima para – bujrum; ko nema – eno mu [[Neretva|Neretve]].&quot;

== Smrt ==
Posjetio je [[Italija|Italiju]] 7. aprila 1925, 29 dana prije smrti. Ukopan je u dvorištu [[Lakišića džamija|Lakišića džamije]] na Ričini.&lt;ref name=&quot;http://moforaja.com&quot;&gt;{{cite web |url= http://moforaja.com/thread.php?threadid=47&amp;sid=bb480a37f7f5d51716f2bccbaf6ac7f8&amp;threadview=0&amp;hilight=&amp;hilightuser=&amp;page=2/ |title= Mostarske legende: Mujaga Komadina |access-date= 15. 2. 2017 |archive-date= 4. 3. 2016 |archive-url= https://web.archive.org/web/20160304105533/http://moforaja.com/thread.php?threadid=47&amp;sid=bb480a37f7f5d51716f2bccbaf6ac7f8&amp;threadview=0&amp;hilight=&amp;hilightuser=&amp;page=2/ |url-status= dead }}&lt;/ref&gt;

== Ostalo ==
Od 29. aprila 2011. nekadašnja VII osnovna škola u mostarskom naselju [[Donja Mahala (Mostar)|Donja Mahala]], nedaleko od Lučkog mosta, nosi ime Mujage Komadine.&lt;ref name=&quot;os-mujagakomadina.com&quot;/&gt;

Njegovo ime sačuvano je i u [[sevdalinka|sevdalinci]] &quot;Dvore gradi Komadina Mujo&quot;, čija je najpoznatija interpretacija onā [[Himzo Polovina|Himze Polovine]], također Mostarca.

&lt;gallery&gt;
Datoteka:Mujaga Komadina, Glasnik VIS-a (cropped).jpg|Mujaga Komadina ~1910.
Datoteka:Mujaga Komadina, SHS Propustnica 1921 (cropped).jpg|Mujaga Komadina ~1921.
Datoteka:Mezar Mujage Komadine.jpg|Mezar Mujage Komadine u dvorištu Lakišića džamije u Mostaru
&lt;/gallery&gt;

== Reference ==
{{refspisak|2}}

== Vanjski linkovi ==
* [https://balkans.aljazeera.net/blogs/2022/6/14/mustafa-komadina-gradonacelnik-koji-je-promijenio-mostar &quot;Mustafa Komadina – gradonačelnik koji je promijenio lice Mostara&quot;], Alen Zečević, [[Al Jazeera Balkans]], 14. 6. 2022.

{{Gradonačelnici Mostara}}

{{DEFAULTSORT:Komadina, Mujaga}}
[[Kategorija:Rođeni 1839.]]
[[Kategorija:Umrli 1925.]]
[[Kategorija:Biografije, Mostar]]
[[Kategorija:Gradonačelnici Mostara]]</text>
      <sha1>jg9dlbthbdwnz7t5wtnziz9opt597wx</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Nagrada &quot;Isidora Sekulić&quot;</title>
    <ns>0</ns>
    <id>172890</id>
    <revision>
      <id>3921318</id>
      <parentid>3918534</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T21:17:53Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3921318</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="30372" sha1="0g8ix40gbiue4uply62wuki85hianoa" xml:space="preserve">{{Infokutija nagrada
| ime                = Nagrada &quot;Isidora Sekulić&quot;
| podnaslov          = 
| trenutne_nagrade   = 
| slika              = 
| veličina_slike     = 
| alt                = 
| opis               = 
| deskripcija        = za najbolju knjigu u protekloj godini
| sponzor            =
| datum              =
| lokacija           = 
| država             = [[Srbija]]
| organizator        = [[Savski venac (općina)|Općina Savski venac]]
| voditelj           = 
| preshow_voditelj   =
| nastupi            =
| nagrada            = Plaketa, povelja i novčani iznos
| godina             = {{Početni datum i godine|1967|1|1}}
| godina2            = 
| nosilac            = [[Aleksandar Jerkov]] (2023)
| veb-sajt           = 
| mreža              = 
| dužina_trajanja    =
| ocjene             =
| producent          =
| režiser            =
| najbolji_film      =
| najbolji_režiser   =
| najviše_nagrada    =
| najviše_nominacija =
| slika2             =
| slika2veličina     =
| alt2               =
| opis2              =
| prethodno          = 
| glavno             = 
| sljedeće           = 
}}
'''Nagrada &quot;Isidora Sekulić&quot;''' jugoslavenska je i srbijanska književna nagrada koju dodjeljuje [[beograd]]ska općina [[Savski venac]]. Nagrada se sastoji od plakete, povelje i novčanog iznosa.

== Historija ==
Dobila je ime po književnici [[Isidora Sekulić|Isidori Sekulić]], a dodjeljuje se svakog juna od 1968. za najbolju knjigu objavljenu prethodne godine i ima veliki značaj u srpskoj književnosti. Do sada su proglašena ukupno 72 pobjednika, uključujući 11 žena; Za dva dobitnika napravljen je izuzetak: knjiga [[Rajko Petrov Nogo|Rajka Petrova Noga]] objavljena 1967. dobila je nagradu za treće izdanje 1984, a pripovjetke [[Vidosav Stevanović|Vidosava Stevanovića]] prvi put su objavljene u studentskom časopisu 1967. i kao knjiga 1968.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.savskivenac.rs/o-savskom-vencu|title=О Савском венцу {{!}} Савски венац|website=www.savskivenac.rs|access-date=5. 8. 2024}}&lt;/ref&gt;

Predsjednici Skupštine &quot;Fonda Isidore Sekulić&quot; bili su [[Milan Orlić]] (2001–2005), [[Vida Ognjenović]] (2006–2008) i [[Ratko Adamović]] (2009–2016). Nakon toga, nijedan drugi predsjednik nije predložen za tu funkciju.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:666142-Ziri-nagrade-Isidora-Sekulic-Smenili-su-nas-sramno-i-tajno|title=Žiri nagrade &quot;Isidora Sekulić&quot;: Smenili su nas sramno i tajno|website=NOVOSTI|access-date=5. 8. 2024}}&lt;/ref&gt; Predsjednik žirija bio je [[Petar Arbutina]]&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://gradsubotica.co.rs/desavanje/knjizevne-veceri-sa-djordjem-kuburicem/|title=Književne večeri sa Đorđem Kuburićem|date=29. 9. 2018|website=GradSubotica|access-date=5. 8. 2024}}&lt;/ref&gt; od 2017. do 2018, a [[Aleksandar Jerkov]] 2019. i 2021.&lt;ref&gt;[https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ ALEKSANDRU GATALICI KNJIŽEVNA NAGRADA &quot;ISIDORA SEKULIĆ&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Wayback|url=https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} |date=20191012203154 Gradska opština Savski venac} ), Pristupljeno 12. oktobra 2019.&lt;/ref&gt;

Laureatu za 2004. pripala je i novčana nagrada od 90.000 [[Srpski dinar|dinara]],&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.beograd.rs/index.php?kat=beoinfo&amp;lang=cir&amp;sub=534553%3f|title=Награда „Исидора Секулић” Ивани Хаџи-Поповић|website=Град Београд - Званична интернет презентација {{!}} Награда „Исидора Секулић” Ивани Хаџи-Поповић|access-date=5. 8. 2024|archive-date=5. 8. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240805062248/https://www.beograd.rs/index.php?kat=beoinfo&amp;lang=cir&amp;sub=534553%3F|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; a laureatu za 2008. to je bio iznos 3.000 [[Euro|eura]] u dinarskoj protuvrijednosti.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.rtv.rs/sr_lat/kultura/bajcu-nagrada-isidora-sekulic-za-roman-hamam-balkanija_134019.html|title=Bajcu nagrada &quot;Isidora Sekulić&quot; za roman &quot;Hamam Balkanija&quot;|last=Vojvodine|first=Javna medijska ustanova JMU Radio-televizija|website=JMU Radio-televizija Vojvodine|access-date=5. 8. 2024}}&lt;/ref&gt; Nagradni fond je prvi put smanjen na dodjeli nagrade za 2017. na 120.000 dinara, prethodnih godina pobjednici su dobijali 300.000 dinara (od 2009).&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.politika.rs/scc/clanak/405090/Knjizevna-nagrada-Isidora-Sekulic-urucena-Ugljesi-Sajtincu|title=Књижевна награда „Исидора Секулић” уручена Угљеши Шајтинцу|website=Politika Online|access-date=5. 8. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.blic.rs/kultura/vesti/basari-urucena-nagrada-isidora-sekulic/k4dlmd7|title=Basari uručena nagrada &quot;Isidora Sekulić&quot;|last=Blic|date=16. 6. 2016|website=Blic.rs|access-date=5. 8. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.rtv.rs/sr_ci/zivot/kultura/bajcu-nagrada-isidora-sekulic-za-roman-hamam-balkanija_134020.html|title=Бајцу награда &quot;Исидора Секулић&quot; за роман &quot;Хамам Балканија&quot;|last=Војводине|first=Јавна медијска установа ЈМУ Радио-телевизија|website=ЈМУ Радио-телевизија Војводине|access-date=5. 8. 2024}}&lt;/ref&gt;

== Dobitnici ==
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Godina !! Pisac !! Djelo
!Reference
|-
|2024.
|[[Sanja Savić Milosavljević]]
|''Martin udio''
|&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.rts.rs/magazin/kultura/vesti/5733775/sanja-savic-milosavljevic-nagrada-knjizevna-isidora-sekulic.html|title=Sanja Savić Milosavljević dobitnica nagrade &quot;Isidora Sekulić&quot;|website=РТС|access-date=18. 7. 2025}}&lt;/ref&gt;
|-
|2023.
|[[Aleksandar Jerkov]]
|''Istina (srpske) književnosti''
|&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.rtv.rs/sr_ci/kultura/nagrada-isidora-sekulic-urucena-aleksandru-jerkovu_1549360.html|title=Награда &quot;Исидора Секулић&quot; уручена Александру Јеркову|last=Војводине|first=Јавна медијска установа ЈМУ Радио-телевизија|website=ЈМУ Радио-телевизија Војводине|access-date=6. 8. 2024}}&lt;/ref&gt;
|-
|2022.
|[[Dragan Stojanović]]
|''Tripl Dablin''
|&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://savskivenac.rs/vesti-i-saopstenja/nagrada-isidora-sekulic-svecano-urucena-u-kuci-kralja-petra-0|title=НАГРАДА „ИСИДОРА СЕКУЛИЋ“ СВЕЧАНО УРУЧЕНА У КУЋИ КРАЉА ПЕТРА {{!}} Савски венац|website=savskivenac.rs|access-date=6. 8. 2024}}&lt;/ref&gt;
|-
|2021.
|[[Jovica Aćin]]
|''Banja i druge poslednje priče''
|&lt;ref&gt;[https://beogradski.rs/nagrada-isidora-sekulic-svecano-urucena-u-kuci-kralja-petra-prvog/ Nagrada „Isidora Sekulić 2021.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220625222643/https://beogradski.rs/nagrada-isidora-sekulic-svecano-urucena-u-kuci-kralja-petra-prvog/ |date=25. 6. 2022 }}“, Beogradski Portal, 25. јун 2022)&lt;/ref&gt;
|-
|2020.
|[[Slobodan Mandić]]
|''Panonski palimpsesti'' i ''Duh priče i druga imena''
|&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://nova.rs/kultura/nagrade-isidora-sekulic-nini-savcic-i-slobodanu-mandicu/|title=Nagrade &quot;Isidora Sekulić&quot; Nini Savčić i Slobodanu Mandiću|last=Jovandić|first=Matija|date=27. 6. 2021|website=NOVA portal|access-date=6. 8. 2024}}&lt;/ref&gt;
|-
|2019.
|[[Nina Savić]]
|''Vlasnik svega našeg''
|&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.danas.rs/kultura/nini-savcic-nagrada-isidora-sekulic/|title=Nini Savčić nagrada “Isidora Sekulić” - Kultura - Dnevni list Danas|date=27. 6. 2021|access-date=6. 8. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.arhipelag.rs/knjige/vlasnik-svega-naseg/|title=Vlasnik svega našeg {{!}} Arhipelag|last=Vučković|first=Igor|date=18. 6. 2019|language=en-US|access-date=6. 8. 2024}}&lt;/ref&gt;
|-
| 2018. || [[Aleksandar Gatalica]] || ''Poslednji argonaut'' 
|&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:798854-SENOVITI-PROSTORI-PROSLOSTI-Gatalici-urucena-nagrada-Isidora-Sekulic|title=SENOVITI PROSTORI PROŠLOSTI: Gatalici uručena nagrada &quot;Isidora Sekulić&quot;|website=NOVOSTI|access-date=6. 8. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=perTOpt-H9M|title=- YouTube|website=www.youtube.com|access-date=6. 8. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Вести&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.rts.rs/vesti.html|title=Вести|website=РТС|access-date=6. 8. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://medjutim.dnk.org.rs/aleksandar-gatalica-poslednji-argonaut-osvajanje-nezaborava/|title=Александар Гаталица, „Последњи аргонаут“: Освајање незаборава|date=12. 7. 2019|website=Међутим, ДНK|access-date=6. 8. 2024}}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;
|-
| 2017. || [[Uglješa Šajtinac]] || ''Žena iz Huareza''
|&lt;ref name=&quot;Вести&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.politika.rs/scc/clanak/405090/Knjizevna-nagrada-Isidora-Sekulic-urucena-Ugljesi-Sajtincu|title=Књижевна награда „Исидора Секулић” уручена Угљеши Шајтинцу|website=Politika Online|access-date=6. 8. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.telegraf.rs/vesti/kultura/2964944-ugljesi-sajtincu-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic|title=Uglješi Šajtincu književna nagrada &quot;Isidora Sekulić&quot;|last=Pančić|first=Marijana|date=7. 6. 2018|website=Telegraf.rs|access-date=6. 8. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.pressreader.com/serbia/nin/20180503/281599536121226|title=PressReader.com - Digital Newspaper &amp; Magazine Subscriptions|website=www.pressreader.com|access-date=6. 8. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.skd.rs/ugljesa-sajtinac-zena-iz-haureza-2017/|title=Угљеша Шајтинац: Жена из Хуареза, 2017. – Српско Књижевно Друштво|date=8. 2. 2018|language=en-US|access-date=6. 8. 2024}}&lt;/ref&gt;
|-
| 2016. || [[Labud Dragić]] || ''Kukavičja pilad''   
|&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.politika.rs/scc/clanak/382748/Isidora-Sekulic-urucena-Labudu-Dragicu|title=„Исидора Секулић” уручена Лабуду Драгићу|last=Р|first=К.|website=Politika Online|access-date=6. 8. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.beograd.rs/index.php?lang=cir&amp;kat=beoinfo&amp;sub=1736404-nagrada-isidora-sekulic-urucena-labudu-dragicu|title=Награда „Исидора Секулић” уручена Лабуду Драгићу|website=Град Београд - Званична интернет презентација {{!}} Награда „Исидора Секулић” уручена Лабуду Драгићу|access-date=6. 8. 2024|archive-date=6. 8. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240806104727/https://www.beograd.rs/index.php?lang=cir&amp;kat=beoinfo&amp;sub=1736404-nagrada-isidora-sekulic-urucena-labudu-dragicu|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|-
| 2015. || [[Svetislav Basara]] || ''Anđeo atentata: tabloid''  
|&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.blic.rs/kultura/vesti/basari-nagrada-isidora-sekulic/fphwwx3|title=Basari nagrada &quot;Isidora Sekulić&quot;|last=Beta|date=2. 6. 2016|website=Blic.rs|access-date=6. 8. 2024}}&lt;/ref&gt;
|-
| 2014. || [[David Albahari]] || ''Životinjsko carstvo'' 
|&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.blic.rs/kultura/vesti/davidu-albahariju-nagrada-isidora-sekulic/kykvhvj|title=Davidu Albahariju nagrada &quot;Isidora Sekulić&quot;|last=Tanjug|date=25. 11. 2015|website=Blic.rs|access-date=6. 8. 2024}}&lt;/ref&gt;
|-
| 2013. || [[Sonja Veselinović]] || ''Krosfejd'' 
|&lt;ref name=&quot;Вести&quot;/&gt;
|-
| 2012. || [[Žaneta Đukić Perišić|Žaneta Đukić-Perišić]] || ''Pisac i priča – Stvaralačka biografija [[Ivo Andrić|Ive Andrića]] ''   
|
|-
| 2011. || [[Slobodan Vladušić]] || ''[[Miloš Crnjanski|Crnjanski]], megalopolis'' 
|&lt;ref name=&quot;„Исидора Секулић“ Слободану Владушићу&quot;&gt;{{cite web|url=http://rtrs.tv/vijesti/vijest.php?id=62971|title=„Исидора Секулић“ Слободану Владушићу|authorlink=|date=6. 6. 2012|work=|publisher=Радио-телевизија Републике Српске|pages=|format=|archive-url=|archive-date=|access-date=7. 6. 2012|quote=}}&lt;/ref&gt;
|-
| 2010. || [[Vladan Matijević]] || ''Vrlo malo svetlosti'' 
|&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.politika.rs/sr/clanak/178608/%D0%92%D0%BB%D0%B0%D0%B4%D0%B0%D0%BD%D1%83-%D0%9C%D0%B0%D1%82%D0%B8%D1%98%D0%B5%D0%B2%D0%B8%D1%9B%D1%83-%D0%98%D1%81%D0%B8%D0%B4%D0%BE%D1%80%D0%B0-%D0%A1%D0%B5%D0%BA%D1%83%D0%BB%D0%B8%D1%9B|title=Vladanu Matijeviću „Isidora Sekulić”|last=R|first=K.|website=Politika Online|access-date=6. 8. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.savskivenac.rs/lat/nagradaurucenavladanumatijevicu/ NAGRADA URUČENA VLADANU MATIJEVIĆU] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191014213330/https://www.savskivenac.rs/lat/nagradaurucenavladanumatijevicu/ |date=14. 10. 2019 }}, Градска општина Савски венац, Pristupljeno 14. 10. 2019.&lt;/ref&gt;
|-
| 2009. || [[Đorđe Milosavljević]] || ''Đavo i mala gospođa'' 
|
|-
| 2008. || [[Vladislav Bajac]] || ''Hamam Balkanija'' 
|
|-
| 2007. || [[Mirjana Bjelogrlić-Nikolov]] || ''Priče za dosadno popodne''   
|
|-
| 2006. || [[Zoran Živković (pisac)|Zoran Živković]] || ''Most''  
|
|-
| 2005. || [[Ratomir Damjanović]] || ''Džonijev solo''
|&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.beograd.rs/index.php?kat=beoinfo&amp;lang=cir&amp;sub=1237779%3f|title=У понедељак додела награде „Исидора Секулић”|website=Град Београд - Званична интернет презентација {{!}} У понедељак додела награде „Исидора Секулић”|access-date=6. 8. 2024|archive-date=6. 8. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240806104728/https://www.beograd.rs/index.php?kat=beoinfo&amp;lang=cir&amp;sub=1237779%3F|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|-
| 2004. || [[Ivana Hadži-Popović]] || ''Zamka'' 
|
|-
| 2003. || [[Vladeta Jerotić]] || ''Putovanja, zapisi, sećanja''  
|
|-
| 2002. || [[Boris Miljković]] ||  ''Čaj na Zameleku'' 
|
|-
| 2001. || [[Milovan Stanković]] ||  ''Sve o porodici Fuler'' 
|&lt;ref&gt;[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2001/06/29/srpski/K01062811.shtml Мирјани Новаковић уручена награда „Исидора Секулић“ http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2002/06/26/srpski/BG02062507.shtml] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220609054825/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2001/06/29/srpski/K01062811.shtml |date=9. 6. 2022 }} („Глас јавности“, 26. јун 2002).&lt;/ref&gt;
|-
| 2000. || [[Mirjana Novaković]] || ''Strah i njegov sluga''   
|&lt;ref&gt;[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2001/06/29/srpski/K01062811.shtml Мирјани Новаковић уручена награда „Исидора Секулић“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220609054825/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2001/06/29/srpski/K01062811.shtml |date=9. 6. 2022 }} („Глас јавности“, 28. јун 2001, Приступљено 13. 4. 2013).&lt;/ref&gt;
|-
| 1999. || [[Zoran Bognar]] || ''Novi čovek''    
|
|-
| 1998. || [[Marica Josimčević]] || ''Put kože''   
|
|-
| 1997. || [[Ratko Adamović]] || ''Besmrtni Kaleb'' 
|&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.laguna.rs/a667_autor_ratko_adamovic_laguna.html|title=Ratko Adamović {{!}} Laguna|website=www.laguna.rs|access-date=6. 8. 2024}}&lt;/ref&gt;
|-
| 1996. || [[Srba Mitrović]] || ''Snimci za panoramu''   
|
|-
| 1995. || [[Milan Orlić]] || ''Iz polarne noći''     
|
|-
| 1994. || [[Đorđe Trifunović]] || ''za celokupno delo o staroj srpskoj književnosti''
|
|-
| 1993. || [[Dobroslav Smiljanić]] || ''Vilin kamen''  
|
|-
| 1992. || [[Petar Pijanović]] || ''Proza [[Danilo Kiš|Danila Kiša]]''      
|&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.uf.bg.ac.rs/uf.bg.ac.rs/nastavnici/PetarPijanovic.htm|title=Učiteljski fakultet Beograd|website=www.uf.bg.ac.rs|access-date=6. 8. 2024}}&lt;/ref&gt;
|-
| 1991. || [[Miroslav Maksimović]] || ''55 soneta o životnim radostima i teškoćama''   
|
|-
| 1990. || [[Novica Petković]] || ''Ogledi iz srpske poetike''   
|
|-
| 1989. || [[Dušan Ivanić]] || ''Modeli književnoga govora : iz istorije i poetike srpske književnosti''    
|
|-
| 1988. || [[Jovan Radulović]] || ''Dalje od oltara''  
|
|-
| 1987. || [[Ljubiša Jeremić]] || ''Tragički vidovi starijeg srpskog romana : od [[Jakov Ignjatović|Jakova Ignjatovića]] do [[Svetolik Ranković|Svetolika Rankovića]]''  
|
|-
| 1986. || [[Hatidža Dizdarević-Krnjević]] ||  ''Lirski istočnici: iz istorije i poetike lirske narodne poezije''   
|
|-
| 1985. || [[Danko Popović]] || ''Knjiga o Milutinu''  
|
|-
| 1984. || [[Rajko Petrov Nogo]]|| ''Zimomora''   
|
|-
| 1983. || [[Slobodan Zubanović]] || ''Domaći duh'' 
|
|-
| 1982. || [[Lazar Trifunović]] || ''Od impresionizma do enformela''     
|
|-
| 1981. || [[Slobodan Rakitić]] || ''Žudnja za jugom''
|
|-
| 1981. || [[Nikola Milošević]] || &lt;small&gt; odbio da primi nagradu &lt;/small&gt;
|
|-
| 1980. || [[Radoslav Bratić]] ||  ''Sumnja u biografiju''   
|
|-
| 1979. || [[Milovan Danojlić]] || ''Zmijin svlak''    
|
|-
| 1978. || colspan=&quot;2&quot; {{n/a|nije dodijeljena}}
|
|-
| 1977. || colspan=&quot;2&quot; {{n/a|nije dodijeljena}}
|
|-
| 1976. || [[Tanja Kragujević]] || ''Mitsko u [[Momcilo Nastasijevic|Nastasijevićevom]] delu''   
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Награда &quot;Исидора Секулић&quot;|url=http://www.tanjakragujevic.com/|website=Званичан веб сајт Тање Крагујевић|access-date=4. 2. 2018}}&lt;/ref&gt;
|-
| 1976. || [[Dragomir Brajković]] ||  ''Krvava svadba u Brzavi''     
|
|-
| 1976. || [[Mirjana Pavlović]] ||  ''Zajednički imenitelj''   
|&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.skd.rs/?akcija=pisacPavlovicMirjana|title=Српско Књижевно Друштво - Сајт Српског Књижевног Друштва – репрезентативног удружења у култури|access-date=6. 8. 2024}}&lt;/ref&gt;
|-
| 1975. || [[Mirko Magarašević]] ||  ''Senke besmrtnosti''    
|
|-
| 1975. || [[Milenko Vučetić]] || ''Glasovi''    
|
|-
| 1975. || [[Milan Komnenić]] || ''Eros i znak''     
|
|-
| 1974. || [[Đuro Damjanović]] || ''Magla u rukama''     
|
|-
| 1974. || [[Ibrahim Hadžić]] || ''Oformiti jedinstvenu životinju'' 
|
|-
| 1974. || [[Čedomir Mirković]]|| ''Eseji i kritike''
|
|-
| 1973. || [[Milorad Blečić]] || ''Kako se rađala jugoslovenska revolucionarna poezia''   
|
|-
| 1973. || [[Miodrag Stanisavljević]]|| ''Knjiga senki''     
|
|-
| 1973. || [[Mitko Madžunkov]] ||  ''Ubij govorljivog psa''  
|
|-
| 1972. || [[Marko Nedić]]|| ''Magija poetske proze. Studija o [[Rastko Petrović|Rastku Petroviću]]''   
|
|-
| 1972. || [[Miladin Ćulafić]] || ''Nešto''   
|
|-
| 1971. || [[Svetozar Vlajković]] ||  ''Neko drugo leto''     
|&lt;ref&gt;[http://www.svetozar.vlajkovic.com/romani.htm Романи Светозара Влајковића] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080601000324/http://www.svetozar.vlajkovic.com/romani.htm |date=1. 6. 2008 }}, Pristupljeno 13. 4. 2013.&lt;/ref&gt;
|-
| 1971. || [[Radomir Andrić]] || ''Šumska crkva''     
|
|-
| 1971. || [[Aleksandar Petrov]] ||  ''Poezija [[Miloš Crnjanski|Crnjanskog]] i srpsko pesništvo''  
|
|-
| 1970. || [[Božidar Milidragović]] ||  ''Umetnik Zolt''   
|
|-
| 1970. || [[Branislav Petrović]]|| ''O prokleta da si ulico Rige od Fere'' 
|
|-
| 1970. || [[Srba Ignjatović]]|| ''Salomina činija''   
|
|-
| 1969. || [[Miroslav Josić Višnjić]] ||  ''Lepa Jelena''    
|&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.politika.rs/scc/clanak/5586/%D0%94%D0%BE%D0%B1%D1%80%D0%BE-%D1%81%D0%BA%D1%80%D0%BE%D1%98%D0%B5%D0%BD%D0%BE-%D0%BE%D0%B4%D0%B5%D0%BB%D0%BE-%D0%B7%D0%B0-%D1%98%D0%B5%D0%B4%D0%BD%D0%BE%D0%B3-%D1%98%D1%83%D0%BD%D0%B0%D0%BA%D0%B0|title=Добро скројено одело за једног јунака|last=Радисављевић|first=Зоран|website=Politika Online|access-date=6. 8. 2024}}&lt;/ref&gt;
|-
| 1969. || [[Vito Marković]]|| ''Pakao''    
|
|-
| 1969. || [[Bogdan A. Popović]] || ''Eseji i kritike''
|
|-
| 1968. || [[Jovan Hristić]] || ''Oblici moderne književnosti''  
|
|-
| 1968. || [[Vidosav Stevanović]] || ''Refuz mrtvak''    
|&lt;ref name=&quot;#1&quot;&gt;Југословенски савременици. Ко је ко у Југославији, Хронометар, Београд 1970.&lt;/ref&gt;
|-
| 1967. || [[Ljubomir Simović]]|| ''Šlemovi''   
|&lt;ref name=&quot;#1&quot;/&gt;
|-
| 1967. || [[Svetlana Velmar Janković]] || ''Savremenici''    
|&lt;ref&gt;Ко је ко u Srbiji: leksikon, Bibliofon,Beograd 1991.&lt;/ref&gt;
|-
| 1967. || [[Živojin Pavlović]] || ''Dve večeri u jesen''    
|&lt;ref name=&quot;#1&quot;/&gt;
|}

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Srpska književnost}}

[[Kategorija:Jugoslavenske literarne nagrade]]
[[Kategorija:Srbijanske literarne nagrade]]
[[Kategorija:Nagrada Isidora Sekulić|*]]</text>
      <sha1>0g8ix40gbiue4uply62wuki85hianoa</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Depresija (raspoloženje)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>172978</id>
    <revision>
      <id>3921326</id>
      <parentid>3895931</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T21:44:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Grondilo</username>
        <id>180038</id>
      </contributor>
      <origin>3921326</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1348" sha1="ksecn79h17z4hkd9mmwa33kyx0lb2n4" xml:space="preserve">{{Nedostaju_izvori}}
{{Preuređivanje}}
'''Depresija''' je stanje niskog [[Raspoloženje|raspoloženja]] i averzije prema aktivnostima što može dovesti do negativnih efekta na [[Misao|misli]], [[ponašanje]], [[Emocija|emocije]], pogled na svijet te tjelesno stanje osobe. Depresivne osobe se mogu osjećati [[Tuga|tužno]], [[Anksioznost|anksiozno]], prazno, bez nade, zabrinuto, bespomoćno, bezvrijedno, iritabilno, povrijeđeno ili nemirno. Mogu izgubiti interes za aktivnosti koje su im nekada bile ugodne; doživjeti gubitak [[apetit]]a ili prejedanje; imati poteškoća sa [[Koncentracija|koncentracijom]], prisjećanjem detalja ili donošenjem odluka. Može doći do razmišljanja o [[samoubistvo|samoubistvu]] ili pokušaja samoubistva. [[Nesanica]], pretjerano spavanje, izmorenost, gubitak energije, [[bol]]ovi ili problemi sa probavom koji su otporni na tretman mogu biti prisutni.

Depresivno raspoloženje nije nužno [[psihijatrija|psihijatrijski poremećaj]]. To je normalna reakcija na određene životne događaje, simptom određenih medicinskih stanja, te nuspojava određenih tretmana. Depresivno raspoloženje je također primarna odlika određenih psihijatrijskih [[sindrom]]a kao što je klinička depresija.

== Također pogledajte ==
* [[Tuga]]
* [[Melanholija]]

[[Kategorija:Psihologija]]
[[Kategorija:Mentalna stanja]]</text>
      <sha1>ksecn79h17z4hkd9mmwa33kyx0lb2n4</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Salt Lake City</title>
    <ns>0</ns>
    <id>173935</id>
    <revision>
      <id>3921381</id>
      <parentid>3767140</parentid>
      <timestamp>2026-08-21T10:20:46Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3921381</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6315" sha1="p0uao1d3m19i8pns4jnvpmzomv3navb" xml:space="preserve">{{Geokutija naselje u SAD-u
&lt;!-- *** Gornji dio *** --&gt;
| ime                   = Salt Lake City
| drugo_ime             = 
| vrsta                 = Grad 
&lt;!-- *** Ime **** --&gt;
| službeni_naziv        = 
| slogan                = 
| nadimak               = &quot;The Crossroads of the West&quot;
&lt;!-- *** Slika *** --&gt;
| slika                 = Salt Lake City montage 19 July 2011.jpg
| opis_slike            = 
&lt;!-- *** Simboli *** --&gt;
| zastava               = 
| grb                   = 
&lt;!-- *** Države, regije i.t.d *** --&gt;
| savezna_država        = {{ZID|Utah}}
| regija                =
| okrug                 = [[Salt Lake (okrug)|Salt Lake]]
&lt;!-- *** Položaj i visina *** --&gt;
| nadmorska_visina      = 1288
| širina_stepeni        = 40| širina_minuta = 45| širina_sekundi = 39 |širina_SJ = N
| dužina_stepeni        = 111| dužina_minuta = 53| dužina_sekundi = 28 |dužina_IZ = W
| površina              = 285,9
| površina_zemlje       = 282,5
| površina_vode         = 3,3
| površina_grada        =
| površina_urban        =
| površina_metro        =
&lt;!-- *** Stanovništvo *** --&gt;
| stanovništvo          = 186.440
| stanovništvo_datum    = 2010
| stanovništvo_grada    =
| stanovništvo_grada_datum =
| stanovništvo_urban    =
| stanovništvo_urban_datum =
| stanovništvo_metro    =
| stanovništvo_metro_datum =
| stanovništvo_CSA      =
| stanovništvo_CSA_datum =
| gustoća               = 701
| gustoća_urban         =
| gustoća_metro         =
| gustoća_grada         = 
&lt;!-- *** Historija i administracija *** --&gt;
| vrsta_vlade           = Gradonačelnik–vijeće
| tijelo_vlade          =
| gradsko_vijeće        =
| gradonačelnik         = Erin Mendenhall
| gradonačelnik_partija = [[Demokratska stranka (SAD)|D]]
&lt;!-- *** Kod ***  --&gt;
| vremenska_zona        = EST ([[UTC]]-7)
| vremenska_zona_DST    = EDT (UTC-6)
| poštanski_broj        = 40456
| pozivni broj          = 385, 801
| FIPS_kod              = 49-67000
&lt;!-- *** Karta *** --&gt;
| karta                 =  &lt;!-- Slika --&gt;
| karta_lokacija        = Sjedinjene Američke Države 
&lt;!-- *** Web stranice *** --&gt;
| web_stranica          = www.slcgov.com
&lt;!-- *** Bilješka *** --&gt;
| bilješka              =
}}
'''Salt Lake City''' je [[glavni grad]] [[Sjedinjene Američke Države|američke]] [[Savezne države Sjedinjenih Američkih Država|savezne države]] [[Utah]]. Smješten je u [[Okrug (teritorijalna jedinica)#Sjedinjene Američke Države|okrugu]] [[Okrug Salt Lake (Utah)|Salt Lake]]. Po [[popis stanovništva u Sjedinjenim Američkim Državama 2010.|popisu iz 2010. godine]], u gradu živi 186.440 stanovnika. Grad je sjedište okruga Salt Lake, kojem pripada [[dolina Salt Lake]], te zajedno s gradskom okolinom ima 1.130.293 stanovnika. Okružen je planinama, a od [[Veliko slano jezero|Velikog slanog jezera]], po kojem je dobio ime, odvojen je [[močvara]]ma.

== Historija ==
Osnovan je 1847. od [[Mormonska crkva|mormonskih]] doseljenika na čelu s [[Brigham Young|Brighamom Youngom]]. Otad do današnjih dana predstavlja središte te vjerske zajednice. Kasnije se naglo razvio kao [[rudarstvo|rudarsko]] središte, [[željeznica|željeznički]] čvor te industrijski bankovno središte. Turizam grada temelji se na zimskim sportovima. S vremenom su u grad počeli dolaziti imigranti iz raznih dijelova svijeta, kao i drugih američkih država. Grad je tako postupno počeo gubiti svoj mormonski karakter. Danas zbog toga predstavlja [[liberalizam|liberalnu]] i [[Demokratska stranka (SAD)|demokratsku]] oazu u pretežno [[Konzervativizam|konzervativnom]] i [[Republikanska stranka (SAD)|republikanski]] nastrojenom Utahu.

Salt Lake City bio je domaćin [[Zimske olimpijske igre 2002.|Zimskih olimpijskih igara 2002]], jednog od rijetkih događaja tog tipa koji je organizatorima donio profit. To se dogodilo uprkos skandalima vezanim za lobiranje [[Međunarodni olimpijski komitet|Međunarodnog olimpijskog komiteta]].

U gradu je dvorana [[EnergySolutions Arena]], prije zvana Delta Center, koja je ujedno i dom [[Utah Jazz]]a od 1991.

Grad ima i javni prijevoz, kao što su autobusi i lagahni vozovi. Aerodrom je 6&amp;nbsp;km od grada. Godine 2007. njime je prošlo 22.029.488 putnika, po čemu je jedan od najprometnijih aerodroma u SAD-u.

Glavne znamenitosti grada nalaze se na [[Tempel Square]]u.

== Stanovništvo ==
Utah ima jednu od najmlađih populacija u čitavoj zemlji, najniže stope smrtnosti ([[mortalitet]]a) i najviše stope rodnosti ([[natalitet]]a). Ipak, stopa [[Prirodni priraštaj|prirodnog priraštaja]] u državi je među najvišim u zemlji.

Procenat ljudi koje je Zavod za popis stanovništva klasifikovao kao manjine je nizak, manji od 10%, što je znatno ispod nacionalnog prosjeka. Ljudi [[Španija|španskog]] porijekla čine najveću od popisanih manjinskih grupa, a crnci čine najmanju. Više od polovine stanovništva države tvrdi da ima englesko porijeklo, što je najveći broj od svih država u zemlji. [[Skandinavija|Skandinavci]] i ljudi [[Nijemci|njemačkog]] porijekla su sljedeći najbrojniji.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://historytogo.utah.gov/physical-geography-utah/|title=Physical Geography of Utah {{!}} History to Go|website=historytogo.utah.gov|access-date=24. 9. 2025}}&lt;/ref&gt;

== Vanjski linkovi ==

{{Commonscat|Salt Lake City}}
* [http://www.slcgov.com/ Službeni sajt] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110829103822/http://www.slcgov.com/ |date=29. 8. 2011 }}
* [http://www.slcgov.com/citizen/comm_councils/councils.htm Općinska vijeća] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20051213102254/http://www.slcgov.com/citizen/comm_councils/councils.htm |date=13. 12. 2005 }}
* [http://www.Untraveledroad.com/USA/Utah/SaltLake/Saltlake.htm Virtualni pregled Salt Lake Cityja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121118190629/http://www.untraveledroad.com/USA/Utah/SaltLake/Saltlake.htm |date=18. 11. 2012 }}

== Reference ==
{{Refspisak}}
*

{{Glavni gradovi SAD-a}}
{{Gradovi u okrugu Salt Lake, Utah}}
{{Glavni gradovi okruga u Utahu}}
{{Okruzi Utaha}}
{{Gradovi domaćini ZOI-a}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Salt Lake City| ]]
[[Kategorija:Gradovi u Sjedinjenim Američkim Državama]]
[[Kategorija:Gradovi u Utahu]]
[[Kategorija:Glavni gradovi okruga u Utahu]]
[[Kategorija:Gradovi u okrugu Salt Lake, Utah]]</text>
      <sha1>p0uao1d3m19i8pns4jnvpmzomv3navb</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Epsilon Eridani</title>
    <ns>0</ns>
    <id>356828</id>
    <revision>
      <id>3921367</id>
      <parentid>3855973</parentid>
      <timestamp>2026-08-21T07:56:17Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AdnanSa</username>
        <id>226</id>
      </contributor>
      <origin>3921367</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5438" sha1="cvzvth03fyecu77hjc7h5vhze2uoe1y" xml:space="preserve">{{Infokutija Zvijezda|
| Naziv = Epsilon Eridani
| Slika = 
| Opis slike =
| Epoha = 
| Sazviježđe = [[Eridan (sazviježđe)|Eridan]] 
| Rektascenzija =  3h 32m 55.8s
| Deklinacija =  -9° 27' 30&quot;
| Vidljivi sjaj =  3.74
| Spektralna klasa = K2V
| B-V-indeks = 0.88
| U-B-indeks = 
| Varijabilnost = BY Draconis
| Radijalna brzina = 
| Udaljenost SG = 10.5
| Udaljenost Par = 3.2
| Apsolutni sjaj = 
| V-RA = 
| V-DE = 
| V-GES =
| V-DIR =
| Masa = 0.82
| Radijus = 0.74
| Luminozitet =  
| Temperatura = 
| Rotacija = 
| Starost = 440 miliona
| Bayer = &amp;epsilon; Eridani
| Flamsteed =  18 Eridani
| BD =  
| BSK = HR 1984
| HDK = HD 22049
| SAO = SAO 130564
| TYC = 
| HIP = 
}}
'''Epsilon Eridani''' (ε Eri, ε Eridani)  je  [[zvijezda]]  u [[Eridan (sazviježđe)|sazviježđu Eridan]]. Na deklinaciji od -9,46°, vidljiva je s većeg dijela Zemljine površine i ima [[Prividna magnituda|prividan sjaj]]  od 3.74. Od [[Sunce|Sunca]] je udaljena 10.5 [[Svjetlosna godina|svjetlosnih godina]]  (3,2 parseka), što je čini devetom zvijezdom po udaljenosti od Sunca, a ujedno i trećom najbližom pojedinačnom zvijezdom (ili zvjezdanim sistemom) vidljivim golim okom.

Spada u [[Promjenljiva zvijezda|promjenljive zvijezde]]. Nakon [[Alpha Centauri]] najbliža nam je zvijezda s poznatom [[Vansolarna planeta|vansolarnom planetom]].Planeta'' Epsilon Eridani b'' otkrivena je u [[2000]], njen [[orbitalni period]] iznosi oko 7 godina.&lt;ref name=&quot;Constellation Guide&quot;&gt;[http://www.constellation-guide.com/constellation-list/eridanus-constellation/ Zvijezde u sazviježđu Eridan iz Constellation Guide] učitano 26.4.2014 {{Simboli jezika|en|Engleski}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Archiv_Sternbild_M&quot;&gt;[http://www.maa.mhn.de/Maps/Const/Data/eridanus_tab.html Zvijezde u sazviježđu Eridan iz njemačkog arhiva astronomije u ] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110814093921/http://www.maa.mhn.de/Maps/Const/Data/eridanus_tab.html |date=14. 8. 2011 }} [[München|Minhenu]] učitano 26.4.2014 {{Simboli jezika|de|Njemački}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;top&quot;&gt;[http://www.topastronomer.com/StarCharts/Constellations/Eridanus.php  Zvijezde u sazviježđu Eridan na stranici Top Astronomer] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140124020901/http://www.topastronomer.com/StarCharts/Constellations/Eridanus.php |date=24. 1. 2014 }} učitano 26.4.2014 {{Simboli jezika|en|Engleski}}&lt;/ref&gt;

Procjenjuje se da je zvijezda stara oko milijardu godina.&lt;ref&gt; Sanghi, Aniket; Mang, James; Llop-Sayson, Jorge; Mamajek, Eric E.; Thompson, William; Sur, Ankan; Beichman, Charles; Bryden, Geoffrey; Gáspár, András; Leisenring, Jarron; Mawet, Dimitri; Morley, Caroline V.; Ruffio, Jean-Baptiste; Wolff, Schuyler G.; Ygouf, Marie (March 13, 2026), &quot;Worlds Next Door. III. Indirect Evidence for Enhanced Atmospheric Metallicity and/or the Presence of Water Clouds in the Nearest Jupiter-analog ϵ Eri b&quot;, The Astronomical Journal, 171 (4): 225, arXiv:2602.23423, doi:10.3847/1538-3881/ae4909, ISSN 0004-6256.&lt;/ref&gt; Ova relativna mladost daje Epsilon Eridani viši nivo magnetske aktivnosti nego što ga ima Sunce, sa 30 puta jačim [[Zvjezdani vjetar|zvjezdanim vjetrom]]. Period rotacije zvijezde je 11,2 dana na ekvatoru. Epsilon Eridani je manji i manje masivan od Sunca, te ima niži nivo elemenata težih od [[helij]]a.&lt;ref&gt;Di Folco, E.; et al. (November 2004), &quot;VLTI near-IR interferometric observations of Vega-like stars. Radius and age of α PsA, β Leo, β Pic, ε Eri and τ Cet&quot;, Astronomy and Astrophysics, 426 (2): 601–617, Bibcode:2004A&amp;A...426..601D, doi:10.1051/0004-6361:20047189.&lt;/ref&gt; To je zvijezda [[Glavni niz|glavnog niza]] spektralne klase K2, sa efektivnom temperaturom od oko 5.000 K, što joj daje [[Narandžasta|narandžastu]] nijansu. To je kandidat za člana pokretne grupe zvijezda Velikog medvjeda, koje dijele slično kretanje kroz Mliječni put, što implicira da ove zvijezde dijele zajedničko porijeklo u [[Otvoreno zvjezdano jato|otvorenom jatu]].

Periodične promjene radijalne brzine Epsilon Eridanija dale su dokaze o postojanju džinovske planete koja kruži oko nje, označene kao Epsilon Eridani b. Otkriće planete je u početku bilo kontroverzno,&lt;ref&gt; Buccino, A. P.; Mauas, P. J. D.; Lemarchand, G. A. (June 2003), R. Norris; F. Stootman (eds.), &quot;UV Radiation in Different Stellar Systems&quot;, Bioastronomy 2002: Life Among the Stars, Proceedings of IAU Symposium No. 213, vol. 213, San Francisco: Astronomical Society of the Pacific, p. 97, Bibcode:2004IAUS..213...97B.&lt;/ref&gt; ali većina astronoma sada smatra da je planeta potvrđena. Godine 2015. planeta je dobila pravo ime AEgir. Planetarni sistem Epsilon Eridani također uključuje disk sačinjen od ostataka stijena i prašine, što čini analog Kuiperovog pojasa, na 70 [[Astronomska jedinica|Astronomskih jedinica]] (AJ) od zvijezde, te tople prašine između oko 3 AJ i 20 AJ od zvijezde. Praznina u disku između 20 i 70 AJ implicira vjerovatno postojanje vanjskih planeta u sistemu.

==Adaptacija==
===Film===
* ''[[Virtuality (film)|Virtuality]]'' (2009.)&lt;ref&gt;[http://www.imdb.com/title/tt1219836/plotsummary?ref_=tt_ov_pl Virtuality]''imdb.com'', pristupljeno 30 3. 2018 {{de simbol}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{refspisak}}

== Također pogledajte ==

* [[Bijeli patuljak]]

[[Kategorija:Eridan (sazviježđe)]]
[[Kategorija:Promjenljive zvijezde]]
[[Kategorija:Zvijezde s vansolarnim planetama]]
[[Kategorija:Astronomski objekti poznati od antike]]</text>
      <sha1>cvzvth03fyecu77hjc7h5vhze2uoe1y</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Marevo (Foča, Republika Srpska)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>397185</id>
    <revision>
      <id>3921285</id>
      <parentid>3860436</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T12:23:07Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3921285</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4032" sha1="l7sa7e2fd2ywfdqu4oqko9sn0whgxeq" xml:space="preserve">{{Geokutija naselje u BiH
&lt;!-- *** Gornji dio *** --&gt;
| ime                          = Marevo
| vrsta                        = Naseljeno mjesto
&lt;!-- *** Ime **** --&gt;
| službeni_naziv               = 
| slogan                       =
| nadimak                      = 
&lt;!-- *** Slika *** --&gt;
| slika                        = 
| opis_slike                   = 
| veličina_slike               = 
&lt;!-- *** Simboli *** --&gt;
| zastava                      = 
| grb                          = 
&lt;!-- *** Države, regije i.t.d *** --&gt;
| entitet                      = [[Republika Srpska]]
| kanton                       = 
| općina                       = [[Foča (Republika Srpska)|Foča]]
&lt;!-- *** Položaj *** --&gt;
| nadmorska_visina             = 
| širina_stepeni               = 43.5689
| dužina_stepeni               = 18.7008
| najveća tačka                = 
| najveća tačka metara         = 
&lt;!-- *** Površina *** --&gt;
| površina_grada               = 
| površina_općine              = 
&lt;!-- *** Stanovništvo *** --&gt;
| stanovništvo grad            = 20
| stanovništvo procjena        = 
| stanovništvo godina          = 2013
| stanovništvo procjena godina = 
| gustoća                      = 
&lt;!-- *** Kod ***  --&gt;
| poštanski broj               = 
| pozivni broj                 = (+387) 58
| matični broj                 = 227129&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaFBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naselja |work=fzs.ba |access-date=17. 10. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160509001936/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaFBiH.pdf |archive-date=9. 5. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| matični broj općine          = 20613
&lt;!-- *** Karta ***  --&gt;
| karta_lokacija               = Bosna i Hercegovina
| opis_karte                   = Marevo u Bosni i Hercegovini
&lt;!-- *** Web stranice *** --&gt;
| web stranice                 = 
&lt;!-- *** Bilješka *** --&gt;
| bilješka                     =
}}
'''Marevo''' je naseljeno mjesto u općini [[Foča (Republika Srpska)|Foča]], [[Republika Srpska]], [[Bosna i Hercegovina]].

== Stanovništvo ==

{{Stanovništvo BiH
| naslov_tabele            = Sastav stanovništva
| ime_naseljenog_mjesta    = Marevo
| vrsta_naseljenog_mjesta  = naselje
| maticni_broj             = 227129
| admin_godina             = 2013
| g2013_izvor              = &lt;ref name=&quot;popis2013&quot;&gt;{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
| g1991_izvor              = 
| g1981_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 17. 10. 2015}}&lt;/ref&gt;
| g1971_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 17. 10. 2015}}&lt;/ref&gt;
| g2013_ukupno             = 20
| g2013_bosnjaci           = 20
| g1991_ukupno             = 209
| g1991_muslimani          = 196
| g1991_srbi               = 12
| g1981_ukupno             = 383
| g1981_muslimani          = 365
| g1981_srbi               = 17
| g1981_jugosloveni        = 1
| g1971_ukupno             = 394
| g1971_muslimani          = 369
| g1971_srbi               = 23
| g1971_jugosloveni        = 1
}}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [http://www.opstinafoca.rs.ba/ Zvanični sajt općine Foča] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210419065529/http://www.opstinafoca.rs.ba/ |date=19. 4. 2021 }}

{{Općina Foča (Republika Srpska)}}</text>
      <sha1>l7sa7e2fd2ywfdqu4oqko9sn0whgxeq</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Mazoče</title>
    <ns>0</ns>
    <id>397186</id>
    <revision>
      <id>3921295</id>
      <parentid>3860437</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T13:10:33Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3921295</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4036" sha1="bhw45trb3hfxz5lli2sc8nbeh407mn7" xml:space="preserve">{{Geokutija naselje u BiH
&lt;!-- *** Gornji dio *** --&gt;
| ime                          = Mazoče
| vrsta                        = Naseljeno mjesto
&lt;!-- *** Ime **** --&gt;
| službeni_naziv               = 
| slogan                       =
| nadimak                      = 
&lt;!-- *** Slika *** --&gt;
| slika                        = 
| opis_slike                   = 
| veličina_slike               = 
&lt;!-- *** Simboli *** --&gt;
| zastava                      = 
| grb                          = 
&lt;!-- *** Države, regije i.t.d *** --&gt;
| entitet                      = [[Republika Srpska]]
| kanton                       = 
| općina                       = [[Foča (Republika Srpska)|Foča]]
&lt;!-- *** Položaj *** --&gt;
| nadmorska_visina             = 
| širina_stepeni               = 43.4006
| dužina_stepeni               = 18.8022
| najveća tačka                = 
| najveća tačka metara         = 
&lt;!-- *** Površina *** --&gt;
| površina_grada               = 
| površina_općine              = 
&lt;!-- *** Stanovništvo *** --&gt;
| stanovništvo grad            = 31
| stanovništvo procjena        = 
| stanovništvo godina          = 2013
| stanovništvo procjena godina = 
| gustoća                      = 
&lt;!-- *** Kod ***  --&gt;
| poštanski broj               = 
| pozivni broj                 = (+387) 58
| matični broj                 = 227102&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaFBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naselja |work=fzs.ba |access-date=17. 10. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160509001936/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaFBiH.pdf |archive-date=9. 5. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| matični broj općine          = 20613
&lt;!-- *** Karta ***  --&gt;
| karta_lokacija               = Bosna i Hercegovina
| opis_karte                   = Mazoče u Bosni i Hercegovini
&lt;!-- *** Web stranice *** --&gt;
| web stranice                 = 
&lt;!-- *** Bilješka *** --&gt;
| bilješka                     =
}}
'''Mazoče''' su naseljeno mjesto u općini [[Foča (Republika Srpska)|Foča]], [[Republika Srpska]], [[Bosna i Hercegovina]].

== Stanovništvo ==

{{Stanovništvo BiH
| naslov_tabele            = Sastav stanovništva
| ime_naseljenog_mjesta    = Mazoče
| vrsta_naseljenog_mjesta  = naselje
| maticni_broj             = 227102
| admin_godina             = 2013
| g2013_izvor              = &lt;ref name=&quot;popis2013&quot;&gt;{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
| g1991_izvor              = 
| g1981_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 17. 10. 2015}}&lt;/ref&gt;
| g1971_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 17. 10. 2015}}&lt;/ref&gt;
| g2013_ukupno             = 31
| g2013_bosnjaci           = 1
| g2013_srbi               = 30
| g1991_ukupno             = 146
| g1991_muslimani          = 73
| g1991_srbi               = 73
| g1981_ukupno             = 208
| g1981_muslimani          = 121
| g1981_srbi               = 86
| g1981_makedonci          = 1
| g1971_ukupno             = 270
| g1971_muslimani          = 145
| g1971_srbi               = 125
}}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [http://www.opstinafoca.rs.ba/ Zvanični sajt općine Foča] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210419065529/http://www.opstinafoca.rs.ba/ |date=19. 4. 2021 }}

{{Općina Foča (Republika Srpska)}}</text>
      <sha1>bhw45trb3hfxz5lli2sc8nbeh407mn7</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Meštrevac</title>
    <ns>0</ns>
    <id>397187</id>
    <revision>
      <id>3921298</id>
      <parentid>3860438</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T14:24:59Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3921298</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4015" sha1="h1ow3rlysjrg12yo9bxt0g6dy7rfwbx" xml:space="preserve">{{Geokutija naselje u BiH
&lt;!-- *** Gornji dio *** --&gt;
| ime                          = Meštrevac
| vrsta                        = Naseljeno mjesto
&lt;!-- *** Ime **** --&gt;
| službeni_naziv               = 
| slogan                       =
| nadimak                      = 
&lt;!-- *** Slika *** --&gt;
| slika                        = 
| opis_slike                   = 
| veličina_slike               = 
&lt;!-- *** Simboli *** --&gt;
| zastava                      = 
| grb                          = 
&lt;!-- *** Države, regije i.t.d *** --&gt;
| entitet                      = [[Republika Srpska]]
| kanton                       = 
| općina                       = [[Foča (Republika Srpska)|Foča]]
&lt;!-- *** Položaj *** --&gt;
| nadmorska_visina             = 
| širina_stepeni               = 43.3075
| dužina_stepeni               = 18.9894
| najveća tačka                = 
| najveća tačka metara         = 
&lt;!-- *** Površina *** --&gt;
| površina_grada               = 
| površina_općine              = 
&lt;!-- *** Stanovništvo *** --&gt;
| stanovništvo grad            = 66
| stanovništvo procjena        = 
| stanovništvo godina          = 2013
| stanovništvo procjena godina = 
| gustoća                      = 
&lt;!-- *** Kod ***  --&gt;
| poštanski broj               = 
| pozivni broj                 = (+387) 58
| matični broj                 = 227099&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaFBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naselja |work=fzs.ba |access-date=17. 10. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160509001936/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaFBiH.pdf |archive-date=9. 5. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| matični broj općine          = 20613
&lt;!-- *** Karta ***  --&gt;
| karta_lokacija               = Bosna i Hercegovina
| opis_karte                   = Meštrevac u Bosni i Hercegovini
&lt;!-- *** Web stranice *** --&gt;
| web stranice                 = 
&lt;!-- *** Bilješka *** --&gt;
| bilješka                     =
}}
'''Meštrevac''' je naseljeno mjesto u općini [[Foča (Republika Srpska)|Foča]], [[Republika Srpska]], [[Bosna i Hercegovina]].

== Stanovništvo ==

{{Stanovništvo BiH
| naslov_tabele            = Sastav stanovništva
| ime_naseljenog_mjesta    = Meštrevac
| vrsta_naseljenog_mjesta  = naselje
| maticni_broj             = 227099
| admin_godina             = 2013
| g2013_izvor              = &lt;ref name=&quot;popis2013&quot;&gt;{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
| g1991_izvor              = 
| g1981_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 17. 10. 2015}}&lt;/ref&gt;
| g1971_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 17. 10. 2015}}&lt;/ref&gt;
| g2013_ukupno             = 66
| g2013_srbi               = 66
| g1991_ukupno             = 208
| g1991_srbi               = 208
| g1981_ukupno             = 301
| g1981_srbi               = 282
| g1981_jugosloveni        = 14
| g1981_crnogorci          = 3
| g1971_ukupno             = 407
| g1971_srbi               = 404
| g1971_hrvati             = 1
| g1971_crnogorci          = 1
}}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [http://www.opstinafoca.rs.ba/ Zvanični sajt općine Foča] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210419065529/http://www.opstinafoca.rs.ba/ |date=19. 4. 2021 }}

{{Općina Foča (Republika Srpska)}}</text>
      <sha1>h1ow3rlysjrg12yo9bxt0g6dy7rfwbx</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Mirjanovići</title>
    <ns>0</ns>
    <id>397190</id>
    <revision>
      <id>3921305</id>
      <parentid>3860440</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T15:29:16Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3921305</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3493" sha1="k10f2af33jccwj5szi3a49bi36e336g" xml:space="preserve">{{Geokutija naselje u BiH
&lt;!-- *** Gornji dio *** --&gt;
| ime                          = Mirjanovići
| vrsta                        = Naseljeno mjesto
&lt;!-- *** Ime **** --&gt;
| službeni_naziv               = 
| slogan                       =
| nadimak                      = 
&lt;!-- *** Slika *** --&gt;
| slika                        = 
| opis_slike                   = 
| veličina_slike               = 
&lt;!-- *** Simboli *** --&gt;
| zastava                      = 
| grb                          = 
&lt;!-- *** Države, regije i.t.d *** --&gt;
| entitet                      = [[Republika Srpska]]
| kanton                       = 
| općina                       = [[Foča (Republika Srpska)|Foča]]
&lt;!-- *** Položaj *** --&gt;
| nadmorska_visina             = 
| širina_stepeni               = 43.5564
| dužina_stepeni               = 18.7528
| najveća tačka                = 
| najveća tačka metara         = 
&lt;!-- *** Površina *** --&gt;
| površina_grada               = 
| površina_općine              = 
&lt;!-- *** Stanovništvo *** --&gt;
| stanovništvo grad            = 4
| stanovništvo procjena        = 
| stanovništvo godina          = 2013
| stanovništvo procjena godina = 
| gustoća                      = 
&lt;!-- *** Kod ***  --&gt;
| poštanski broj               = 
| pozivni broj                 = (+387) 58
| matični broj                 = 227064&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaFBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naselja |work=fzs.ba |access-date=17. 10. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160509001936/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaFBiH.pdf |archive-date=9. 5. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| matični broj općine          = 20613
&lt;!-- *** Karta ***  --&gt;
| karta_lokacija               = Bosna i Hercegovina
| opis_karte                   = Mirjanovići u Bosni i Hercegovini
&lt;!-- *** Web stranice *** --&gt;
| web stranice                 = 
&lt;!-- *** Bilješka *** --&gt;
| bilješka                     =
}}
'''Mirjanovići''' su naseljeno mjesto u općini [[Foča (Republika Srpska)|Foča]], [[Republika Srpska]], [[Bosna i Hercegovina]].

== Stanovništvo ==

{{Stanovništvo BiH
| naslov_tabele            = Sastav stanovništva
| ime_naseljenog_mjesta    = Mirjanovići
| vrsta_naseljenog_mjesta  = naselje
| maticni_broj             = 227064
| admin_godina             = 2013
| g2013_izvor              = 
| g1991_izvor              = 
| g1981_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 17. 10. 2015}}&lt;/ref&gt;
| g1971_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 17. 10. 2015}}&lt;/ref&gt;
| g2013_ukupno             = 4
| g2013_bosnjaci           = 4
| g1991_ukupno             = 69
| g1991_muslimani          = 62
| g1991_srbi               = 7
| g1981_ukupno             = 124
| g1981_muslimani          = 110
| g1981_srbi               = 14
| g1971_ukupno             = 96
| g1971_muslimani          = 84
| g1971_srbi               = 12
}}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [http://www.opstinafoca.rs.ba/ Zvanični sajt općine Foča] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210419065529/http://www.opstinafoca.rs.ba/ |date=19. 4. 2021 }}

{{Općina Foča (Republika Srpska)}}</text>
      <sha1>k10f2af33jccwj5szi3a49bi36e336g</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Mješaji</title>
    <ns>0</ns>
    <id>397191</id>
    <revision>
      <id>3921306</id>
      <parentid>3860441</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T15:42:39Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3921306</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4174" sha1="lbso3fjm6cwkvdymtyngkzvi0t607o5" xml:space="preserve">{{Geokutija naselje u BiH
&lt;!-- *** Gornji dio *** --&gt;
| ime                          = Mješaji
| vrsta                        = Naseljeno mjesto
&lt;!-- *** Ime **** --&gt;
| službeni_naziv               = 
| slogan                       =
| nadimak                      = 
&lt;!-- *** Slika *** --&gt;
| slika                        = 
| opis_slike                   = 
| veličina_slike               = 
&lt;!-- *** Simboli *** --&gt;
| zastava                      = 
| grb                          = 
&lt;!-- *** Države, regije i.t.d *** --&gt;
| entitet                      = [[Republika Srpska]]
| kanton                       = 
| općina                       = [[Foča (Republika Srpska)|Foča]]
&lt;!-- *** Položaj *** --&gt;
| nadmorska_visina             = 
| širina_stepeni               = 43.4394
| dužina_stepeni               = 18.7503
| najveća tačka                = 
| najveća tačka metara         = 
&lt;!-- *** Površina *** --&gt;
| površina_grada               = 
| površina_općine              = 
&lt;!-- *** Stanovništvo *** --&gt;
| stanovništvo grad            = 145
| stanovništvo procjena        = 
| stanovništvo godina          = 2013
| stanovništvo procjena godina = 
| gustoća                      = 
&lt;!-- *** Kod ***  --&gt;
| poštanski broj               = 
| pozivni broj                 = (+387) 58
| matični broj                 = 227056&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaFBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naselja |work=fzs.ba |access-date=17. 10. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160509001936/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaFBiH.pdf |archive-date=9. 5. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| matični broj općine          = 20613
&lt;!-- *** Karta ***  --&gt;
| karta_lokacija               = Bosna i Hercegovina
| opis_karte                   = Mješaji u Bosni i Hercegovini
&lt;!-- *** Web stranice *** --&gt;
| web stranice                 = 
&lt;!-- *** Bilješka *** --&gt;
| bilješka                     =
}}
'''Mješaji''' su naseljeno mjesto u općini [[Foča (Republika Srpska)|Foča]], [[Republika Srpska]], [[Bosna i Hercegovina]].

== Stanovništvo ==

{{Stanovništvo BiH
| naslov_tabele            = Sastav stanovništva
| ime_naseljenog_mjesta    = Mješaji
| vrsta_naseljenog_mjesta  = naselje
| maticni_broj             = 227056
| admin_godina             = 2013
| g2013_izvor              = &lt;ref name=&quot;popis2013&quot;&gt;{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
| g1991_izvor              = 
| g1981_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 17. 10. 2015}}&lt;/ref&gt;
| g1971_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 17. 10. 2015}}&lt;/ref&gt;
| g2013_ukupno             = 145
| g2013_bosnjaci           = 13
| g2013_srbi               = 131
| g2013_muslimani          = 1
| g1991_ukupno             = 328
| g1991_muslimani          = 161
| g1991_srbi               = 166
| g1991_jugosloveni        = 1
| g1981_ukupno             = 376
| g1981_muslimani          = 153
| g1981_srbi               = 200
| g1981_jugosloveni        = 12
| g1981_crnogorci          = 11
| g1971_ukupno             = 377
| g1971_muslimani          = 147
| g1971_srbi               = 218
| g1971_crnogorci          = 11
}}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [http://www.opstinafoca.rs.ba/ Zvanični sajt općine Foča] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210419065529/http://www.opstinafoca.rs.ba/ |date=19. 4. 2021 }}

{{Općina Foča (Republika Srpska)}}</text>
      <sha1>lbso3fjm6cwkvdymtyngkzvi0t607o5</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Orahovo (Foča, Republika Srpska)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>397192</id>
    <revision>
      <id>3921335</id>
      <parentid>3860442</parentid>
      <timestamp>2026-08-21T02:08:39Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3921335</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4133" sha1="le8oo70zpgy5kgj869u676mjaummvss" xml:space="preserve">{{Geokutija naselje u BiH
&lt;!-- *** Gornji dio *** --&gt;
| ime                          = Orahovo
| vrsta                        = Naseljeno mjesto
&lt;!-- *** Ime **** --&gt;
| službeni_naziv               = 
| slogan                       =
| nadimak                      = 
&lt;!-- *** Slika *** --&gt;
| slika                        = 
| opis_slike                   = 
| veličina_slike               = 
&lt;!-- *** Simboli *** --&gt;
| zastava                      = 
| grb                          = 
&lt;!-- *** Države, regije i.t.d *** --&gt;
| entitet                      = [[Republika Srpska]]
| kanton                       = 
| općina                       = [[Foča (Republika Srpska)|Foča]]
&lt;!-- *** Položaj *** --&gt;
| nadmorska_visina             = 
| širina_stepeni               = 43.4953
| dužina_stepeni               = 18.8153
| najveća tačka                = 
| najveća tačka metara         = 
&lt;!-- *** Površina *** --&gt;
| površina_grada               = 
| površina_općine              = 
&lt;!-- *** Stanovništvo *** --&gt;
| stanovništvo grad            = 345
| stanovništvo procjena        = 
| stanovništvo godina          = 2013
| stanovništvo procjena godina = 
| gustoća                      = 
&lt;!-- *** Kod ***  --&gt;
| poštanski broj               = 
| pozivni broj                 = (+387) 58
| matični broj                 = 227013&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaFBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naselja |work=fzs.ba |access-date=17. 10. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160509001936/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaFBiH.pdf |archive-date=9. 5. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| matični broj općine          = 20613
&lt;!-- *** Karta ***  --&gt;
| karta_lokacija               = Bosna i Hercegovina
| opis_karte                   = Orahovo u Bosni i Hercegovini
&lt;!-- *** Web stranice *** --&gt;
| web stranice                 = 
&lt;!-- *** Bilješka *** --&gt;
| bilješka                     =
}}
'''Orahovo''' je naseljeno mjesto u općini [[Foča (Republika Srpska)|Foča]], [[Republika Srpska]], [[Bosna i Hercegovina]].

== Stanovništvo ==

{{Stanovništvo BiH
| naslov_tabele            = Sastav stanovništva
| ime_naseljenog_mjesta    = Orahovo
| vrsta_naseljenog_mjesta  = naselje
| maticni_broj             = 227013
| admin_godina             = 2013
| g2013_izvor              = &lt;ref name=&quot;popis2013&quot;&gt;{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
| g1991_izvor              = 
| g1981_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 17. 10. 2015}}&lt;/ref&gt;
| g1971_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 17. 10. 2015}}&lt;/ref&gt;
| g2013_ukupno             = 345
| g2013_srbi               = 342
| g2013_hrvati             = 1
| g2013_crnogorci          = 2
| g1991_ukupno             = 308
| g1991_muslimani          = 24
| g1991_srbi               = 280
| g1991_jugosloveni        = 1
| g1981_ukupno             = 330
| g1981_muslimani          = 18
| g1981_srbi               = 312
| g1971_ukupno             = 467
| g1971_muslimani          = 49
| g1971_srbi               = 403
| g1971_jugosloveni        = 1
| g1971_crnogorci          = 14
}}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [http://www.opstinafoca.rs.ba/ Zvanični sajt općine Foča] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210419065529/http://www.opstinafoca.rs.ba/ |date=19. 4. 2021 }}

{{Općina Foča (Republika Srpska)}}</text>
      <sha1>le8oo70zpgy5kgj869u676mjaummvss</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Papratno (Foča, Republika Srpska)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>397195</id>
    <revision>
      <id>3921340</id>
      <parentid>3860443</parentid>
      <timestamp>2026-08-21T03:30:02Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3921340</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4037" sha1="21jky7rdqzft05qru1bfdo1icdqkval" xml:space="preserve">{{Geokutija naselje u BiH
&lt;!-- *** Gornji dio *** --&gt;
| ime                          = Papratno
| vrsta                        = Naseljeno mjesto
&lt;!-- *** Ime **** --&gt;
| službeni_naziv               = 
| slogan                       =
| nadimak                      = 
&lt;!-- *** Slika *** --&gt;
| slika                        = 
| opis_slike                   = 
| veličina_slike               = 
&lt;!-- *** Simboli *** --&gt;
| zastava                      = 
| grb                          = 
&lt;!-- *** Države, regije i.t.d *** --&gt;
| entitet                      = [[Republika Srpska]]
| kanton                       = 
| općina                       = [[Foča (Republika Srpska)|Foča]]
&lt;!-- *** Položaj *** --&gt;
| nadmorska_visina             = 
| širina_stepeni               = 43.485
| dužina_stepeni               = 18.9431
| najveća tačka                = 
| najveća tačka metara         = 
&lt;!-- *** Površina *** --&gt;
| površina_grada               = 
| površina_općine              = 
&lt;!-- *** Stanovništvo *** --&gt;
| stanovništvo grad            = 6
| stanovništvo procjena        = 
| stanovništvo godina          = 2013
| stanovništvo procjena godina = 
| gustoća                      = 
&lt;!-- *** Kod ***  --&gt;
| poštanski broj               = 
| pozivni broj                 = (+387) 58
| matični broj                 = 226939&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaFBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naselja |work=fzs.ba |access-date=17. 10. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160509001936/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaFBiH.pdf |archive-date=9. 5. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| matični broj općine          = 20613
&lt;!-- *** Karta ***  --&gt;
| karta_lokacija               = Bosna i Hercegovina
| opis_karte                   = Papratno u Bosni i Hercegovini
&lt;!-- *** Web stranice *** --&gt;
| web stranice                 = 
&lt;!-- *** Bilješka *** --&gt;
| bilješka                     =
}}
'''Papratno''' je naseljeno mjesto u općini [[Foča (Republika Srpska)|Foča]], [[Republika Srpska]], [[Bosna i Hercegovina]].

== Stanovništvo ==

{{Stanovništvo BiH
| naslov_tabele            = Sastav stanovništva
| ime_naseljenog_mjesta    = Papratno
| vrsta_naseljenog_mjesta  = naselje
| maticni_broj             = 226939
| admin_godina             = 2013
| g2013_izvor              = &lt;ref name=&quot;popis2013&quot;&gt;{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
| g1991_izvor              = 
| g1981_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 17. 10. 2015}}&lt;/ref&gt;
| g1971_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 17. 10. 2015}}&lt;/ref&gt;
| g2013_ukupno             = 6
| g2013_bosnjaci           = 5
| g2013_srbi               = 1
| g1991_ukupno             = 236
| g1991_muslimani          = 189
| g1991_srbi               = 44
| g1981_ukupno             = 419
| g1981_muslimani          = 333
| g1981_srbi               = 82
| g1971_ukupno             = 488
| g1971_muslimani          = 380
| g1971_srbi               = 106
| g1971_hrvati             = 1
}}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [http://www.opstinafoca.rs.ba/ Zvanični sajt općine Foča] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210419065529/http://www.opstinafoca.rs.ba/ |date=19. 4. 2021 }}

{{Općina Foča (Republika Srpska)}}</text>
      <sha1>21jky7rdqzft05qru1bfdo1icdqkval</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Patkovina</title>
    <ns>0</ns>
    <id>397196</id>
    <revision>
      <id>3921341</id>
      <parentid>3860444</parentid>
      <timestamp>2026-08-21T03:39:26Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3921341</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4238" sha1="sm4ygivsbg60yf2o731ud4ckpc53t32" xml:space="preserve">{{Geokutija naselje u BiH
&lt;!-- *** Gornji dio *** --&gt;
| ime                          = Patkovina
| vrsta                        = Naseljeno mjesto
&lt;!-- *** Ime **** --&gt;
| službeni_naziv               = 
| slogan                       =
| nadimak                      = 
&lt;!-- *** Slika *** --&gt;
| slika                        = 
| opis_slike                   = 
| veličina_slike               = 
&lt;!-- *** Simboli *** --&gt;
| zastava                      = 
| grb                          = 
&lt;!-- *** Države, regije i.t.d *** --&gt;
| entitet                      = [[Republika Srpska]]
| kanton                       = 
| općina                       = [[Foča (Republika Srpska)|Foča]]
&lt;!-- *** Položaj *** --&gt;
| nadmorska_visina             = 
| širina_stepeni               = 43.5389
| dužina_stepeni               = 18.7708
| najveća tačka                = 
| najveća tačka metara         = 
&lt;!-- *** Površina *** --&gt;
| površina_grada               = 
| površina_općine              = 
&lt;!-- *** Stanovništvo *** --&gt;
| stanovništvo grad            = 311
| stanovništvo procjena        = 
| stanovništvo godina          = 2013
| stanovništvo procjena godina = 
| gustoća                      = 
&lt;!-- *** Kod ***  --&gt;
| poštanski broj               = 
| pozivni broj                 = (+387) 58
| matični broj                 = 226947&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaFBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naselja |work=fzs.ba |access-date=17. 10. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160509001936/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaFBiH.pdf |archive-date=9. 5. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| matični broj općine          = 20613
&lt;!-- *** Karta ***  --&gt;
| karta_lokacija               = Bosna i Hercegovina
| opis_karte                   = Patkovina u Bosni i Hercegovini
&lt;!-- *** Web stranice *** --&gt;
| web stranice                 = 
&lt;!-- *** Bilješka *** --&gt;
| bilješka                     =
}}
'''Patkovina''' je naseljeno mjesto u općini [[Foča (Republika Srpska)|Foča]], [[Republika Srpska]], [[Bosna i Hercegovina]].

== Stanovništvo ==

{{Stanovništvo BiH
| naslov_tabele            = Sastav stanovništva
| ime_naseljenog_mjesta    = Patkovina
| vrsta_naseljenog_mjesta  = naselje
| maticni_broj             = 226947
| admin_godina             = 2013
| g2013_izvor              = &lt;ref name=&quot;popis2013&quot;&gt;{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
| g1991_izvor              = 
| g1981_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 17. 10. 2015}}&lt;/ref&gt;
| g1971_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 17. 10. 2015}}&lt;/ref&gt;
| g2013_ukupno             = 311
| g2013_bosnjaci           = 16
| g2013_srbi               = 294
| g2013_hrvati             = 1
| g1991_ukupno             = 600
| g1991_muslimani          = 420
| g1991_srbi               = 165
| g1991_hrvati             = 1
| g1991_jugosloveni        = 13
| g1981_ukupno             = 395
| g1981_muslimani          = 230
| g1981_srbi               = 112
| g1981_jugosloveni        = 50
| g1981_madjari            = 1
| g1981_crnogorci          = 2
| g1971_ukupno             = 269
| g1971_muslimani          = 169
| g1971_srbi               = 97
| g1971_crnogorci          = 3
}}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [http://www.opstinafoca.rs.ba/ Zvanični sajt općine Foča] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210419065529/http://www.opstinafoca.rs.ba/ |date=19. 4. 2021 }}

{{Općina Foča (Republika Srpska)}}</text>
      <sha1>sm4ygivsbg60yf2o731ud4ckpc53t32</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Paunci</title>
    <ns>0</ns>
    <id>397198</id>
    <revision>
      <id>3921342</id>
      <parentid>3860445</parentid>
      <timestamp>2026-08-21T03:44:00Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3921342</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4033" sha1="qhd7w9fvb3nr4y3gkk5tc5m4ccx2mk7" xml:space="preserve">{{Geokutija naselje u BiH
&lt;!-- *** Gornji dio *** --&gt;
| ime                          = Paunci
| vrsta                        = Naseljeno mjesto
&lt;!-- *** Ime **** --&gt;
| službeni_naziv               = 
| slogan                       =
| nadimak                      = 
&lt;!-- *** Slika *** --&gt;
| slika                        = 
| opis_slike                   = 
| veličina_slike               = 
&lt;!-- *** Simboli *** --&gt;
| zastava                      = 
| grb                          = 
&lt;!-- *** Države, regije i.t.d *** --&gt;
| entitet                      = [[Republika Srpska]]
| kanton                       = 
| općina                       = [[Foča (Republika Srpska)|Foča]]
&lt;!-- *** Položaj *** --&gt;
| nadmorska_visina             = 
| širina_stepeni               = 43.5583
| dužina_stepeni               = 18.7933
| najveća tačka                = 
| najveća tačka metara         = 
&lt;!-- *** Površina *** --&gt;
| površina_grada               = 
| površina_općine              = 
&lt;!-- *** Stanovništvo *** --&gt;
| stanovništvo grad            = 51
| stanovništvo procjena        = 
| stanovništvo godina          = 2013
| stanovništvo procjena godina = 
| gustoća                      = 
&lt;!-- *** Kod ***  --&gt;
| poštanski broj               = 
| pozivni broj                 = (+387) 58
| matični broj                 = 226955&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaFBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naselja |work=fzs.ba |access-date=17. 10. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160509001936/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaFBiH.pdf |archive-date=9. 5. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| matični broj općine          = 20613
&lt;!-- *** Karta ***  --&gt;
| karta_lokacija               = Bosna i Hercegovina
| opis_karte                   = Paunci u Bosni i Hercegovini
&lt;!-- *** Web stranice *** --&gt;
| web stranice                 = 
&lt;!-- *** Bilješka *** --&gt;
| bilješka                     =
}}
'''Paunci''' su naseljeno mjesto u općini [[Foča (Republika Srpska)|Foča]], [[Republika Srpska]], [[Bosna i Hercegovina]].

== Stanovništvo ==

{{Stanovništvo BiH
| naslov_tabele            = Sastav stanovništva
| ime_naseljenog_mjesta    = Paunci
| vrsta_naseljenog_mjesta  = naselje
| maticni_broj             = 226955
| admin_godina             = 2013
| g2013_izvor              = &lt;ref name=&quot;popis2013&quot;&gt;{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
| g1991_izvor              = 
| g1981_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 17. 10. 2015}}&lt;/ref&gt;
| g1971_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 17. 10. 2015}}&lt;/ref&gt;
| g2013_ukupno             = 51
| g2013_bosnjaci           = 29
| g2013_srbi               = 21
| g2013_slovenci           = 1
| g1991_ukupno             = 180
| g1991_muslimani          = 122
| g1991_srbi               = 57
| g1981_ukupno             = 211
| g1981_muslimani          = 128
| g1981_srbi               = 83
| g1971_ukupno             = 214
| g1971_muslimani          = 117
| g1971_srbi               = 94
}}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [http://www.opstinafoca.rs.ba/ Zvanični sajt općine Foča] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210419065529/http://www.opstinafoca.rs.ba/ |date=19. 4. 2021 }}

{{Općina Foča (Republika Srpska)}}</text>
      <sha1>qhd7w9fvb3nr4y3gkk5tc5m4ccx2mk7</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Poljice (Foča, Republika Srpska)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>397201</id>
    <revision>
      <id>3921348</id>
      <parentid>3860446</parentid>
      <timestamp>2026-08-21T05:01:26Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3921348</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4068" sha1="lxhwgzngwmo73zmonqz4zthlmgowdxj" xml:space="preserve">{{Geokutija naselje u BiH
&lt;!-- *** Gornji dio *** --&gt;
| ime                          = Poljice
| vrsta                        = Naseljeno mjesto
&lt;!-- *** Ime **** --&gt;
| službeni_naziv               = 
| slogan                       =
| nadimak                      = 
&lt;!-- *** Slika *** --&gt;
| slika                        = 
| opis_slike                   = 
| veličina_slike               = 
&lt;!-- *** Simboli *** --&gt;
| zastava                      = 
| grb                          = 
&lt;!-- *** Države, regije i.t.d *** --&gt;
| entitet                      = [[Republika Srpska]]
| kanton                       = 
| općina                       = [[Foča (Republika Srpska)|Foča]]
&lt;!-- *** Položaj *** --&gt;
| nadmorska_visina             = 
| širina_stepeni               = 43.5136
| dužina_stepeni               = 18.5897
| najveća tačka                = 
| najveća tačka metara         = 
&lt;!-- *** Površina *** --&gt;
| površina_grada               = 
| površina_općine              = 
&lt;!-- *** Stanovništvo *** --&gt;
| stanovništvo grad            = 33
| stanovništvo procjena        = 
| stanovništvo godina          = 2013
| stanovništvo procjena godina = 
| gustoća                      = 
&lt;!-- *** Kod ***  --&gt;
| poštanski broj               = 
| pozivni broj                 = (+387) 58
| matični broj                 = 226971&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaFBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naselja |work=fzs.ba |access-date=17. 10. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160509001936/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaFBiH.pdf |archive-date=9. 5. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| matični broj općine          = 20613
&lt;!-- *** Karta ***  --&gt;
| karta_lokacija               = Bosna i Hercegovina
| opis_karte                   = Poljice u Bosni i Hercegovini
&lt;!-- *** Web stranice *** --&gt;
| web stranice                 = 
&lt;!-- *** Bilješka *** --&gt;
| bilješka                     =
}}
'''Poljice''' su naseljeno mjesto u općini [[Foča (Republika Srpska)|Foča]], [[Republika Srpska]], [[Bosna i Hercegovina]].

== Stanovništvo ==

{{Stanovništvo BiH
| naslov_tabele            = Sastav stanovništva
| ime_naseljenog_mjesta    = Poljice
| vrsta_naseljenog_mjesta  = naselje
| maticni_broj             = 226971
| admin_godina             = 2013
| g2013_izvor              = &lt;ref name=&quot;popis2013&quot;&gt;{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
| g1991_izvor              = 
| g1981_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 17. 10. 2015}}&lt;/ref&gt;
| g1971_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 17. 10. 2015}}&lt;/ref&gt;
| g2013_ukupno             = 33
| g2013_bosnjaci           = 29
| g2013_srbi               = 4
| g1991_ukupno             = 287
| g1991_muslimani          = 227
| g1991_srbi               = 55
| g1981_ukupno             = 356
| g1981_muslimani          = 260
| g1981_srbi               = 85
| g1981_jugosloveni        = 1
| g1981_crnogorci          = 1
| g1971_ukupno             = 456
| g1971_muslimani          = 330
| g1971_srbi               = 125
}}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [http://www.opstinafoca.rs.ba/ Zvanični sajt općine Foča] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210419065529/http://www.opstinafoca.rs.ba/ |date=19. 4. 2021 }}

{{Općina Foča (Republika Srpska)}}</text>
      <sha1>lxhwgzngwmo73zmonqz4zthlmgowdxj</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Popov Most</title>
    <ns>0</ns>
    <id>397202</id>
    <revision>
      <id>3921349</id>
      <parentid>3860447</parentid>
      <timestamp>2026-08-21T05:22:15Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3921349</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4206" sha1="6gf9b1awkiux6qkt8frjh6qe1peodjj" xml:space="preserve">{{Geokutija naselje u BiH
&lt;!-- *** Gornji dio *** --&gt;
| ime                          = Popov Most
| vrsta                        = Naseljeno mjesto
&lt;!-- *** Ime **** --&gt;
| službeni_naziv               = 
| slogan                       =
| nadimak                      = 
&lt;!-- *** Slika *** --&gt;
| slika                        = 
| opis_slike                   = 
| veličina_slike               = 
&lt;!-- *** Simboli *** --&gt;
| zastava                      = 
| grb                          = 
&lt;!-- *** Države, regije i.t.d *** --&gt;
| entitet                      = [[Republika Srpska]]
| kanton                       = 
| općina                       = [[Foča (Republika Srpska)|Foča]]
&lt;!-- *** Položaj *** --&gt;
| nadmorska_visina             = 
| širina_stepeni               = 43.3717
| dužina_stepeni               = 18.7164
| najveća tačka                = 
| najveća tačka metara         = 
&lt;!-- *** Površina *** --&gt;
| površina_grada               = 
| površina_općine              = 
&lt;!-- *** Stanovništvo *** --&gt;
| stanovništvo grad            = 70
| stanovništvo procjena        = 
| stanovništvo godina          = 2013
| stanovništvo procjena godina = 
| gustoća                      = 
&lt;!-- *** Kod ***  --&gt;
| poštanski broj               = 
| pozivni broj                 = (+387) 58
| matični broj                 = 226998&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaFBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naselja |work=fzs.ba |access-date=17. 10. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160509001936/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaFBiH.pdf |archive-date=9. 5. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| matični broj općine          = 20613
&lt;!-- *** Karta ***  --&gt;
| karta_lokacija               = Bosna i Hercegovina
| opis_karte                   = Popov Most u Bosni i Hercegovini
&lt;!-- *** Web stranice *** --&gt;
| web stranice                 = 
&lt;!-- *** Bilješka *** --&gt;
| bilješka                     =
}}
'''Popov Most''' je naseljeno mjesto u općini [[Foča (Republika Srpska)|Foča]], [[Republika Srpska]], [[Bosna i Hercegovina]].

== Stanovništvo ==

{{Stanovništvo BiH
| naslov_tabele            = Sastav stanovništva
| ime_naseljenog_mjesta    = Popov Most
| vrsta_naseljenog_mjesta  = naselje
| maticni_broj             = 226998
| admin_godina             = 2013
| g2013_izvor              = &lt;ref name=&quot;popis2013&quot;&gt;{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
| g1991_izvor              = 
| g1981_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 17. 10. 2015}}&lt;/ref&gt;
| g1971_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 17. 10. 2015}}&lt;/ref&gt;
| g2013_ukupno             = 70
| g2013_bosnjaci           = 22
| g2013_srbi               = 48
| g1991_ukupno             = 303
| g1991_muslimani          = 223
| g1991_srbi               = 66
| g1991_jugosloveni        = 4
| g1981_ukupno             = 291
| g1981_muslimani          = 217
| g1981_srbi               = 46
| g1981_jugosloveni        = 2
| g1981_crnogorci          = 21
| g1971_ukupno             = 327
| g1971_muslimani          = 225
| g1971_srbi               = 66
| g1971_hrvati             = 2
| g1971_jugosloveni        = 2
| g1971_crnogorci          = 31
}}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [http://www.opstinafoca.rs.ba/ Zvanični sajt općine Foča] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210419065529/http://www.opstinafoca.rs.ba/ |date=19. 4. 2021 }}

{{Općina Foča (Republika Srpska)}}</text>
      <sha1>6gf9b1awkiux6qkt8frjh6qe1peodjj</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Potpeće (Foča, Republika Srpska)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>397203</id>
    <revision>
      <id>3921350</id>
      <parentid>3860448</parentid>
      <timestamp>2026-08-21T05:35:28Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3921350</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4233" sha1="o8osvbpqc9dleqfyxownrn04oveldcp" xml:space="preserve">{{Geokutija naselje u BiH
&lt;!-- *** Gornji dio *** --&gt;
| ime                          = Potpeće
| vrsta                        = Naseljeno mjesto
&lt;!-- *** Ime **** --&gt;
| službeni_naziv               = 
| slogan                       =
| nadimak                      = 
&lt;!-- *** Slika *** --&gt;
| slika                        = 
| opis_slike                   = 
| veličina_slike               = 
&lt;!-- *** Simboli *** --&gt;
| zastava                      = 
| grb                          = 
&lt;!-- *** Države, regije i.t.d *** --&gt;
| entitet                      = [[Republika Srpska]]
| kanton                       = 
| općina                       = [[Foča (Republika Srpska)|Foča]]
&lt;!-- *** Položaj *** --&gt;
| nadmorska_visina             = 
| širina_stepeni               = 43.4789
| dužina_stepeni               = 18.8733
| najveća tačka                = 
| najveća tačka metara         = 
&lt;!-- *** Površina *** --&gt;
| površina_grada               = 
| površina_općine              = 
&lt;!-- *** Stanovništvo *** --&gt;
| stanovništvo grad            = 79
| stanovništvo procjena        = 
| stanovništvo godina          = 2013
| stanovništvo procjena godina = 
| gustoća                      = 
&lt;!-- *** Kod ***  --&gt;
| poštanski broj               = 
| pozivni broj                 = (+387) 58
| matični broj                 = 227005&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaFBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naselja |work=fzs.ba |access-date=17. 10. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160509001936/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaFBiH.pdf |archive-date=9. 5. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| matični broj općine          = 20613
&lt;!-- *** Karta ***  --&gt;
| karta_lokacija               = Bosna i Hercegovina
| opis_karte                   = Potpeće u Bosni i Hercegovini
&lt;!-- *** Web stranice *** --&gt;
| web stranice                 = 
&lt;!-- *** Bilješka *** --&gt;
| bilješka                     =
}}
'''Potpeće''' je naseljeno mjesto u općini [[Foča (Republika Srpska)|Foča]], [[Republika Srpska]], [[Bosna i Hercegovina]].

== Stanovništvo ==

{{Stanovništvo BiH
| naslov_tabele            = Sastav stanovništva
| ime_naseljenog_mjesta    = Potpeće
| vrsta_naseljenog_mjesta  = naselje
| maticni_broj             = 227005
| admin_godina             = 2013
| g2013_izvor              = &lt;ref name=&quot;popis2013&quot;&gt;{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
| g1991_izvor              = 
| g1981_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 17. 10. 2015}}&lt;/ref&gt;
| g1971_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 17. 10. 2015}}&lt;/ref&gt;
| g2013_ukupno             = 79
| g2013_bosnjaci           = 18
| g2013_srbi               = 56
| g2013_bosanci            = 3
| g2013_nisu_izjasnili     = 1
| g1991_ukupno             = 451
| g1991_muslimani          = 302
| g1991_srbi               = 138
| g1991_jugosloveni        = 1
| g1981_ukupno             = 594
| g1981_muslimani          = 409
| g1981_srbi               = 150
| g1981_jugosloveni        = 10
| g1981_crnogorci          = 22
| g1971_ukupno             = 654
| g1971_muslimani          = 472
| g1971_srbi               = 161
| g1971_jugosloveni        = 3
| g1971_crnogorci          = 17
}}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [http://www.opstinafoca.rs.ba/ Zvanični sajt općine Foča] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210419065529/http://www.opstinafoca.rs.ba/ |date=19. 4. 2021 }}

{{Općina Foča (Republika Srpska)}}</text>
      <sha1>o8osvbpqc9dleqfyxownrn04oveldcp</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Prevrać</title>
    <ns>0</ns>
    <id>397206</id>
    <revision>
      <id>3921354</id>
      <parentid>3860449</parentid>
      <timestamp>2026-08-21T06:12:37Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3921354</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4041" sha1="om4k5orr34z2udoqc88pdxqmlgdikbv" xml:space="preserve">{{Geokutija naselje u BiH
&lt;!-- *** Gornji dio *** --&gt;
| ime                          = Prevrać
| vrsta                        = Naseljeno mjesto
&lt;!-- *** Ime **** --&gt;
| službeni_naziv               = 
| slogan                       =
| nadimak                      = 
&lt;!-- *** Slika *** --&gt;
| slika                        = 
| opis_slike                   = 
| veličina_slike               = 
&lt;!-- *** Simboli *** --&gt;
| zastava                      = 
| grb                          = 
&lt;!-- *** Države, regije i.t.d *** --&gt;
| entitet                      = [[Republika Srpska]]
| kanton                       = 
| općina                       = [[Foča (Republika Srpska)|Foča]]
&lt;!-- *** Položaj *** --&gt;
| nadmorska_visina             = 
| širina_stepeni               = 43.5161
| dužina_stepeni               = 18.795
| najveća tačka                = 
| najveća tačka metara         = 
&lt;!-- *** Površina *** --&gt;
| površina_grada               = 
| površina_općine              = 
&lt;!-- *** Stanovništvo *** --&gt;
| stanovništvo grad            = 209
| stanovništvo procjena        = 
| stanovništvo godina          = 2013
| stanovništvo procjena godina = 
| gustoća                      = 
&lt;!-- *** Kod ***  --&gt;
| poštanski broj               = 
| pozivni broj                 = (+387) 58
| matični broj                 = 227021&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaFBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naselja |work=fzs.ba |access-date=17. 10. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160509001936/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaFBiH.pdf |archive-date=9. 5. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| matični broj općine          = 20613
&lt;!-- *** Karta ***  --&gt;
| karta_lokacija               = Bosna i Hercegovina
| opis_karte                   = Prevrać u Bosni i Hercegovini
&lt;!-- *** Web stranice *** --&gt;
| web stranice                 = 
&lt;!-- *** Bilješka *** --&gt;
| bilješka                     =
}}
'''Prevrać''' je naseljeno mjesto u općini [[Foča (Republika Srpska)|Foča]], [[Republika Srpska]], [[Bosna i Hercegovina]].

== Stanovništvo ==

{{Stanovništvo BiH
| naslov_tabele            = Sastav stanovništva
| ime_naseljenog_mjesta    = Prevrać
| vrsta_naseljenog_mjesta  = naselje
| maticni_broj             = 227021
| admin_godina             = 2013
| g2013_izvor              = &lt;ref name=&quot;popis2013&quot;&gt;{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
| g1991_izvor              = 
| g1981_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 17. 10. 2015}}&lt;/ref&gt;
| g1971_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 17. 10. 2015}}&lt;/ref&gt;
| g2013_ukupno             = 209
| g2013_srbi               = 204
| g2013_crnogorci          = 5
| g1991_ukupno             = 426
| g1991_muslimani          = 22
| g1991_srbi               = 383
| g1981_ukupno             = 402
| g1981_muslimani          = 84
| g1981_srbi               = 313
| g1981_crnogorci          = 5
| g1971_ukupno             = 246
| g1971_srbi               = 240
| g1971_crnogorci          = 6
}}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [http://www.opstinafoca.rs.ba/ Zvanični sajt općine Foča] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210419065529/http://www.opstinafoca.rs.ba/ |date=19. 4. 2021 }}

{{Općina Foča (Republika Srpska)}}</text>
      <sha1>om4k5orr34z2udoqc88pdxqmlgdikbv</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Prijeđel</title>
    <ns>0</ns>
    <id>397208</id>
    <revision>
      <id>3921356</id>
      <parentid>3860451</parentid>
      <timestamp>2026-08-21T06:13:59Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3921356</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4106" sha1="0w0029j8y8zll9psgxkam09dcvx85x1" xml:space="preserve">{{Geokutija naselje u BiH
&lt;!-- *** Gornji dio *** --&gt;
| ime                          = Prijeđel
| vrsta                        = Naseljeno mjesto
&lt;!-- *** Ime **** --&gt;
| službeni_naziv               = 
| slogan                       =
| nadimak                      = 
&lt;!-- *** Slika *** --&gt;
| slika                        = 
| opis_slike                   = 
| veličina_slike               = 
&lt;!-- *** Simboli *** --&gt;
| zastava                      = 
| grb                          = 
&lt;!-- *** Države, regije i.t.d *** --&gt;
| entitet                      = [[Republika Srpska]]
| kanton                       = 
| općina                       = [[Foča (Republika Srpska)|Foča]]
&lt;!-- *** Položaj *** --&gt;
| nadmorska_visina             = 
| širina_stepeni               = 43.3764
| dužina_stepeni               = 18.7672
| najveća tačka                = 
| najveća tačka metara         = 
&lt;!-- *** Površina *** --&gt;
| površina_grada               = 
| površina_općine              = 
&lt;!-- *** Stanovništvo *** --&gt;
| stanovništvo grad            = 55
| stanovništvo procjena        = 
| stanovništvo godina          = 2013
| stanovništvo procjena godina = 
| gustoća                      = 
&lt;!-- *** Kod ***  --&gt;
| poštanski broj               = 
| pozivni broj                 = (+387) 58
| matični broj                 = 227030&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaFBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naselja |work=fzs.ba |access-date=17. 10. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160509001936/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaFBiH.pdf |archive-date=9. 5. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| matični broj općine          = 20613
&lt;!-- *** Karta ***  --&gt;
| karta_lokacija               = Bosna i Hercegovina
| opis_karte                   = Prijeđel u Bosni i Hercegovini
&lt;!-- *** Web stranice *** --&gt;
| web stranice                 = 
&lt;!-- *** Bilješka *** --&gt;
| bilješka                     =
}}
'''Prijeđel''' je naseljeno mjesto u općini [[Foča (Republika Srpska)|Foča]], [[Republika Srpska]], [[Bosna i Hercegovina]].

== Stanovništvo ==

{{Stanovništvo BiH
| naslov_tabele            = Sastav stanovništva
| ime_naseljenog_mjesta    = Prijeđel
| vrsta_naseljenog_mjesta  = naselje
| maticni_broj             = 227030
| admin_godina             = 2013
| g2013_izvor              = &lt;ref name=&quot;popis2013&quot;&gt;{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
| g1991_izvor              = 
| g1981_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 17. 10. 2015}}&lt;/ref&gt;
| g1971_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 17. 10. 2015}}&lt;/ref&gt;
| g2013_ukupno             = 55
| g2013_bosnjaci           = 1
| g2013_srbi               = 54
| g1991_ukupno             = 174
| g1991_muslimani          = 14
| g1991_srbi               = 160
| g1981_ukupno             = 278
| g1981_muslimani          = 50
| g1981_srbi               = 226
| g1981_albanci            = 1
| g1981_jugosloveni        = 1
| g1971_ukupno             = 386
| g1971_muslimani          = 89
| g1971_srbi               = 294
| g1971_crnogorci          = 1
}}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [http://www.opstinafoca.rs.ba/ Zvanični sajt općine Foča] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210419065529/http://www.opstinafoca.rs.ba/ |date=19. 4. 2021 }}

{{Općina Foča (Republika Srpska)}}</text>
      <sha1>0w0029j8y8zll9psgxkam09dcvx85x1</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Prisoje (Foča, Republika Srpska)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>397209</id>
    <revision>
      <id>3921357</id>
      <parentid>3860452</parentid>
      <timestamp>2026-08-21T06:21:33Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3921357</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3210" sha1="0a1p7qerxr5m2b3plnzq09x09fkz3ds" xml:space="preserve">{{Geokutija naselje u BiH
| ime                          = Prisoje
| vrsta                        = naselje
| službeni_naziv               = 
| slogan                       = 
| nadimak                      = 
| slika                        = 
| opis_slike                   = 
| veličina_slike               = 
| zastava                      = 
| grb                          = 
| entitet                      = [[Republika Srpska]]
| kanton                       = 
| općina                       = [[Foča (Republika Srpska)|Foča]]
| nadmorska_visina             = 
| širina_stepeni               = 43.58025
| dužina_stepeni               = 18.74868
| najveća tačka                = 
| najveća tačka metara         = 
| površina_grada               = 
| površina_općine              = 
| stanovništvo grad            = 6
| stanovništvo procjena        = 
| stanovništvo godina          = 2013
| stanovništvo procjena godina = 
| gustoća                      = 
| poštanski broj               = 
| pozivni broj                 = (+387) 58
| matični broj                 = 227048&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaFBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naselja |work=fzs.ba |access-date=17. 10. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160509001936/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaFBiH.pdf |archive-date=9. 5. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| matični broj općine          = 20613
| karta_lokacija               = Bosna i Hercegovina
| opis_karte                   = Prisoje u Bosni i Hercegovini
| web stranice                 = 
| bilješka                     = 
}}
'''Prisoje''' su naseljeno mjesto u općini [[Foča (Republika Srpska)|Foča]], [[Republika Srpska]], [[Bosna i Hercegovina]].

== Stanovništvo ==
{{Stanovništvo BiH
| naslov_tabele            = Sastav stanovništva
| ime_naseljenog_mjesta    = Prisoje
| vrsta_naseljenog_mjesta  = naselje
| maticni_broj             = 227048
| admin_godina             = 2013
| g2013_izvor              = 
| g1991_izvor              = 
| g1981_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 17. 10. 2015}}&lt;/ref&gt;
| g1971_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 17. 10. 2015}}&lt;/ref&gt;
| g2013_ukupno             = 6
| g2013_srbi               = 6
| g1991_ukupno             = 179
| g1991_muslimani          = 158
| g1991_srbi               = 21
| g1981_ukupno             = 228
| g1981_muslimani          = 180
| g1981_srbi               = 47
| g1981_hrvati             = 1
| g1971_ukupno             = 250
| g1971_muslimani          = 199
| g1971_srbi               = 51
}}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Portal Bosna i Hercegovina}}
* [http://www.opstinafoca.rs.ba/ Zvanični sajt općine Foča] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210419065529/http://www.opstinafoca.rs.ba/ |date=19. 4. 2021 }}

{{Općina Foča (Republika Srpska)}}</text>
      <sha1>0a1p7qerxr5m2b3plnzq09x09fkz3ds</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Puriši</title>
    <ns>0</ns>
    <id>397210</id>
    <revision>
      <id>3921361</id>
      <parentid>3860453</parentid>
      <timestamp>2026-08-21T07:08:22Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3921361</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3900" sha1="dg1qx81mq4tmjf9pmqp8zf888zzta8e" xml:space="preserve">{{Geokutija naselje u BiH
&lt;!-- *** Gornji dio *** --&gt;
| ime                          = Puriši
| vrsta                        = Naseljeno mjesto
&lt;!-- *** Ime **** --&gt;
| službeni_naziv               = 
| slogan                       =
| nadimak                      = 
&lt;!-- *** Slika *** --&gt;
| slika                        = 
| opis_slike                   = 
| veličina_slike               = 
&lt;!-- *** Simboli *** --&gt;
| zastava                      = 
| grb                          = 
&lt;!-- *** Države, regije i.t.d *** --&gt;
| entitet                      = [[Republika Srpska]]
| kanton                       = 
| općina                       = [[Foča (Republika Srpska)|Foča]]
&lt;!-- *** Položaj *** --&gt;
| nadmorska_visina             = 
| širina_stepeni               = 43.5133
| dužina_stepeni               = 18.9092
| najveća tačka                = 
| najveća tačka metara         = 
&lt;!-- *** Površina *** --&gt;
| površina_grada               = 
| površina_općine              = 
&lt;!-- *** Stanovništvo *** --&gt;
| stanovništvo grad            = 4
| stanovništvo procjena        = 
| stanovništvo godina          = 2013
| stanovništvo procjena godina = 
| gustoća                      = 
&lt;!-- *** Kod ***  --&gt;
| poštanski broj               = 
| pozivni broj                 = (+387) 58
| matični broj                 = 226980&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaFBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naselja |work=fzs.ba |access-date=17. 10. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160509001936/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaFBiH.pdf |archive-date=9. 5. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| matični broj općine          = 20613
&lt;!-- *** Karta ***  --&gt;
| karta_lokacija               = Bosna i Hercegovina
| opis_karte                   = Puriši u Bosni i Hercegovini
&lt;!-- *** Web stranice *** --&gt;
| web stranice                 = 
&lt;!-- *** Bilješka *** --&gt;
| bilješka                     =
}}
'''Puriši''' su naseljeno mjesto u općini [[Foča (Republika Srpska)|Foča]], [[Republika Srpska]], [[Bosna i Hercegovina]].

== Stanovništvo ==

{{Stanovništvo BiH
| naslov_tabele            = Sastav stanovništva
| ime_naseljenog_mjesta    = Puriši
| vrsta_naseljenog_mjesta  = naselje
| maticni_broj             = 226980
| admin_godina             = 2013
| g2013_izvor              = &lt;ref name=&quot;popis2013&quot;&gt;{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
| g1991_izvor              = 
| g1981_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 17. 10. 2015}}&lt;/ref&gt;
| g1971_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 17. 10. 2015}}&lt;/ref&gt;
| g2013_ukupno             = 4
| g2013_bosnjaci           = 4
| g1991_ukupno             = 66
| g1991_muslimani          = 66
| g1981_ukupno             = 76
| g1981_muslimani          = 75
| g1981_jugosloveni        = 1
| g1971_ukupno             = 95
| g1971_muslimani          = 95
}}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [http://www.opstinafoca.rs.ba/ Zvanični sajt općine Foča] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210419065529/http://www.opstinafoca.rs.ba/ |date=19. 4. 2021 }}

{{Općina Foča (Republika Srpska)}}</text>
      <sha1>dg1qx81mq4tmjf9pmqp8zf888zzta8e</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Rijeka (Foča, Republika Srpska)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>397211</id>
    <revision>
      <id>3921373</id>
      <parentid>3860454</parentid>
      <timestamp>2026-08-21T08:44:44Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3921373</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3971" sha1="2s97jpk9tf5s3hruia4hdq7au6cm63g" xml:space="preserve">{{Geokutija naselje u BiH
&lt;!-- *** Gornji dio *** --&gt;
| ime                          = Rijeka
| vrsta                        = Naseljeno mjesto
&lt;!-- *** Ime **** --&gt;
| službeni_naziv               = 
| slogan                       =
| nadimak                      = 
&lt;!-- *** Slika *** --&gt;
| slika                        = 
| opis_slike                   = 
| veličina_slike               = 
&lt;!-- *** Simboli *** --&gt;
| zastava                      = 
| grb                          = 
&lt;!-- *** Države, regije i.t.d *** --&gt;
| entitet                      = [[Republika Srpska]]
| kanton                       = 
| općina                       = [[Foča (Republika Srpska)|Foča]]
&lt;!-- *** Položaj *** --&gt;
| nadmorska_visina             = 
| širina_stepeni               = 43.378611
| dužina_stepeni               = 18.983611
| najveća tačka                = 
| najveća tačka metara         = 
&lt;!-- *** Površina *** --&gt;
| površina_grada               = 
| površina_općine              = 
&lt;!-- *** Stanovništvo *** --&gt;
| stanovništvo grad            = 59
| stanovništvo procjena        = 
| stanovništvo godina          = 2013
| stanovništvo procjena godina = 
| gustoća                      = 
&lt;!-- *** Kod ***  --&gt;
| poštanski broj               = 
| pozivni broj                 = (+387) 58
| matični broj                 = 227153&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaFBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naselja |work=fzs.ba |access-date=17. 10. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160509001936/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaFBiH.pdf |archive-date=9. 5. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| matični broj općine          = 20613
&lt;!-- *** Karta ***  --&gt;
| karta_lokacija               = Bosna i Hercegovina
| opis_karte                   = Rijeka u Bosni i Hercegovini
&lt;!-- *** Web stranice *** --&gt;
| web stranice                 = 
&lt;!-- *** Bilješka *** --&gt;
| bilješka                     =
}}
'''Rijeka''' je naseljeno mjesto u općini [[Foča (Republika Srpska)|Foča]], [[Republika Srpska]], [[Bosna i Hercegovina]].

== Stanovništvo ==

{{Stanovništvo BiH
| naslov_tabele            = Sastav stanovništva
| ime_naseljenog_mjesta    = Rijeka
| vrsta_naseljenog_mjesta  = naselje
| maticni_broj             = 227153
| admin_godina             = 2013
| g2013_izvor              = &lt;ref name=&quot;popis2013&quot;&gt;{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
| g1991_izvor              = 
| g1981_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 17. 10. 2015}}&lt;/ref&gt;
| g1971_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 17. 10. 2015}}&lt;/ref&gt;
| g2013_ukupno             = 59
| g2013_srbi               = 59
| g1991_ukupno             = 151
| g1991_srbi               = 151
| g1981_ukupno             = 205
| g1981_srbi               = 190
| g1981_jugosloveni        = 5
| g1981_crnogorci          = 8
| g1971_ukupno             = 277
| g1971_srbi               = 276
| g1971_crnogorci          = 1
}}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [http://www.opstinafoca.rs.ba/ Zvanični sajt općine Foča] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210419065529/http://www.opstinafoca.rs.ba/ |date=19. 4. 2021 }}

{{Općina Foča (Republika Srpska)}}</text>
      <sha1>2s97jpk9tf5s3hruia4hdq7au6cm63g</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Rodijelj (Foča, Republika Srpska)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>397212</id>
    <revision>
      <id>3921376</id>
      <parentid>3860455</parentid>
      <timestamp>2026-08-21T09:10:27Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3921376</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4015" sha1="2vnkhmltocbz08t76ch6bh6eh6nohid" xml:space="preserve">{{Geokutija naselje u BiH
&lt;!-- *** Gornji dio *** --&gt;
| ime                          = Rodijelj
| vrsta                        = Naseljeno mjesto
&lt;!-- *** Ime **** --&gt;
| službeni_naziv               = 
| slogan                       =
| nadimak                      = 
&lt;!-- *** Slika *** --&gt;
| slika                        = 
| opis_slike                   = 
| veličina_slike               = 
&lt;!-- *** Simboli *** --&gt;
| zastava                      = 
| grb                          = 
&lt;!-- *** Države, regije i.t.d *** --&gt;
| entitet                      = [[Republika Srpska]]
| kanton                       = 
| općina                       = [[Foča (Republika Srpska)|Foča]]
&lt;!-- *** Položaj *** --&gt;
| nadmorska_visina             = 
| širina_stepeni               = 43.581369
| dužina_stepeni               = 18.675759
| najveća tačka                = 
| najveća tačka metara         = 
&lt;!-- *** Površina *** --&gt;
| površina_grada               = 
| površina_općine              = 
&lt;!-- *** Stanovništvo *** --&gt;
| stanovništvo grad            = 32
| stanovništvo procjena        = 
| stanovništvo godina          = 2013
| stanovništvo procjena godina = 
| gustoća                      = 
&lt;!-- *** Kod ***  --&gt;
| poštanski broj               = 
| pozivni broj                 = (+387) 58
| matični broj                 = 227358&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaFBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naselja |work=fzs.ba |access-date=17. 10. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160509001936/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaFBiH.pdf |archive-date=9. 5. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| matični broj općine          = 20613
&lt;!-- *** Karta ***  --&gt;
| karta_lokacija               = Bosna i Hercegovina
| opis_karte                   = Rodijelj u Bosni i Hercegovini
&lt;!-- *** Web stranice *** --&gt;
| web stranice                 = 
&lt;!-- *** Bilješka *** --&gt;
| bilješka                     =
}}
'''Rodijelj''' je naseljeno mjesto u općini [[Foča (Republika Srpska)|Foča]], [[Republika Srpska]], [[Bosna i Hercegovina]].

== Stanovništvo ==

{{Stanovništvo BiH
| naslov_tabele            = Sastav stanovništva
| ime_naseljenog_mjesta    = Rodijelj
| vrsta_naseljenog_mjesta  = naselje
| maticni_broj             = 227358
| admin_godina             = 2013
| g2013_izvor              = &lt;ref name=&quot;popis2013&quot;&gt;{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
| g1991_izvor              = 
| g1981_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 17. 10. 2015}}&lt;/ref&gt;
| g1971_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 17. 10. 2015}}&lt;/ref&gt;
| g2013_ukupno             = 32
| g2013_bosnjaci           = 32
| g1991_ukupno             = 258
| g1991_muslimani          = 196
| g1991_srbi               = 62
| g1981_ukupno             = 431
| g1981_muslimani          = 318
| g1981_srbi               = 111
| g1971_ukupno             = 532
| g1971_muslimani          = 361
| g1971_srbi               = 168
| g1971_jugosloveni        = 1
}}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [http://www.opstinafoca.rs.ba/ Zvanični sajt općine Foča] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210419065529/http://www.opstinafoca.rs.ba/ |date=19. 4. 2021 }}

{{Općina Foča (Republika Srpska)}}</text>
      <sha1>2vnkhmltocbz08t76ch6bh6eh6nohid</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Radojevići</title>
    <ns>0</ns>
    <id>397213</id>
    <revision>
      <id>3921363</id>
      <parentid>3860456</parentid>
      <timestamp>2026-08-21T07:31:19Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3921363</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4018" sha1="n9qmt720j5msjmogmc8vj3ob7xk9x31" xml:space="preserve">{{Geokutija naselje u BiH
&lt;!-- *** Gornji dio *** --&gt;
| ime                          = Radojevići
| vrsta                        = Naseljeno mjesto
&lt;!-- *** Ime **** --&gt;
| službeni_naziv               = 
| slogan                       =
| nadimak                      = 
&lt;!-- *** Slika *** --&gt;
| slika                        = 
| opis_slike                   = 
| veličina_slike               = 
&lt;!-- *** Simboli *** --&gt;
| zastava                      = 
| grb                          = 
&lt;!-- *** Države, regije i.t.d *** --&gt;
| entitet                      = [[Republika Srpska]]
| kanton                       = 
| općina                       = [[Foča (Republika Srpska)|Foča]]
&lt;!-- *** Položaj *** --&gt;
| nadmorska_visina             = 
| širina_stepeni               = 43.5344
| dužina_stepeni               = 18.7125
| najveća tačka                = 
| najveća tačka metara         = 
&lt;!-- *** Površina *** --&gt;
| površina_grada               = 
| površina_općine              = 
&lt;!-- *** Stanovništvo *** --&gt;
| stanovništvo grad            = 31
| stanovništvo procjena        = 
| stanovništvo godina          = 2013
| stanovništvo procjena godina = 
| gustoća                      = 
&lt;!-- *** Kod ***  --&gt;
| poštanski broj               = 
| pozivni broj                 = (+387) 58
| matični broj                 = 226963&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaFBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naselja |work=fzs.ba |access-date=17. 10. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160509001936/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaFBiH.pdf |archive-date=9. 5. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| matični broj općine          = 20613
&lt;!-- *** Karta ***  --&gt;
| karta_lokacija               = Bosna i Hercegovina
| opis_karte                   = Radojevići u Bosni i Hercegovini
&lt;!-- *** Web stranice *** --&gt;
| web stranice                 = 
&lt;!-- *** Bilješka *** --&gt;
| bilješka                     =
}}
'''Radojevići''' su naseljeno mjesto u općini [[Foča (Republika Srpska)|Foča]], [[Republika Srpska]], [[Bosna i Hercegovina]].

== Stanovništvo ==

{{Stanovništvo BiH
| naslov_tabele            = Sastav stanovništva
| ime_naseljenog_mjesta    = Radojevići
| vrsta_naseljenog_mjesta  = naselje
| maticni_broj             = 226963
| admin_godina             = 2013
| g2013_izvor              = &lt;ref name=&quot;popis2013&quot;&gt;{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
| g1991_izvor              = 
| g1981_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 17. 10. 2015}}&lt;/ref&gt;
| g1971_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 17. 10. 2015}}&lt;/ref&gt;
| g2013_ukupno             = 31
| g2013_bosnjaci           = 10
| g2013_srbi               = 21
| g1991_ukupno             = 83
| g1991_muslimani          = 47
| g1991_srbi               = 36
| g1981_ukupno             = 136
| g1981_muslimani          = 85
| g1981_srbi               = 51
| g1971_ukupno             = 154
| g1971_muslimani          = 85
| g1971_srbi               = 69
}}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [http://www.opstinafoca.rs.ba/ Zvanični sajt općine Foča] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210419065529/http://www.opstinafoca.rs.ba/ |date=19. 4. 2021 }}

{{Općina Foča (Republika Srpska)}}</text>
      <sha1>n9qmt720j5msjmogmc8vj3ob7xk9x31</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Nahvioci (Lopare)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>405851</id>
    <revision>
      <id>3921322</id>
      <parentid>3863299</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T21:35:35Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3921322</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4085" sha1="mflsa54ut1lw3knv2dokgf4q1qkq4zq" xml:space="preserve">{{Geokutija naselje u BiH
| ime                          = Nahvioci
| vrsta                        = (naselje)
| službeni_naziv               = 
| slogan                       = 
| nadimak                      = 
| slika                        = 
| opis_slike                   = 
| veličina_slike               = 
| zastava                      = 
| grb                          = 
| entitet                      = [[Republika Srpska]]
| kanton                       = 
| općina                       = [[Lopare]]
| nadmorska_visina             = 
| širina_stepeni               = 44.662471
| dužina_stepeni               = 18.756592
| najveća tačka                = 
| najveća tačka metara         = 
| površina_grada               = 
| površina_općine              = 
| stanovništvo grad            = 15
| stanovništvo procjena        = 
| stanovništvo godina          = 2013
| stanovništvo procjena godina = 
| gustoća                      = 
| poštanski broj               = 
| pozivni broj                 = (+387) 55
| matični broj                 = 212903&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=13. 1. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| matični broj općine          = 20320
| karta_lokacija               = Bosna i Hercegovina
| opis_karte                   = Nahvioci u Bosni i Hercegovini
| web stranice                 = 
| bilješka                     = 
}}
'''Nahvioci''' su [[naseljeno mjesto]] u [[općina|općini]] [[Lopare]], [[Bosna i Hercegovina]].

== Stanovništvo ==
{{Stanovništvo BiH
| naslov_tabele            = Sastav stanovništva
| ime_naseljenog_mjesta    = Nahvioci
| vrsta_naseljenog_mjesta  = naselje
| maticni_broj             = 212903
| admin_godina             = 2013
| g2013_izvor              = &lt;ref name=&quot;popis2013&quot;&gt;{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
| g1991_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 72) |work=fzs.ba |access-date= 13. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g1981_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 13. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g1971_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 13. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g2013_ukupno             = 15
| g2013_srbi               = 14
| g2013_hrvati             = 1
| g1991_ukupno             = 834
| g1991_muslimani          = 761
| g1991_srbi               = 1
| g1991_hrvati             = 14
| g1991_jugosloveni        = 5
| g1981_ukupno             = 891
| g1981_muslimani          = 859
| g1981_srbi               = 19
| g1981_hrvati             = 8
| g1981_jugosloveni        = 5
| g1971_ukupno             = 927
| g1971_muslimani          = 915
| g1971_srbi               = 5
| g1971_hrvati             = 6
}}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Portal Bosna i Hercegovina}}
* [http://www.opstinalopare.com/ Zvanični sajt općine Lopare] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160205053828/http://www.opstinalopare.com/ |date=5. 2. 2016 }}

{{Općina Lopare}}</text>
      <sha1>mflsa54ut1lw3knv2dokgf4q1qkq4zq</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Peljave</title>
    <ns>0</ns>
    <id>405854</id>
    <revision>
      <id>3921343</id>
      <parentid>3863300</parentid>
      <timestamp>2026-08-21T03:52:48Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3921343</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3953" sha1="1fl1ldfhhntwimq796yg9tjfjguh1ho" xml:space="preserve">{{Geokutija naselje u BiH
| ime                          = Peljave
| vrsta                        = (naselje)
| službeni_naziv               = 
| slogan                       = 
| nadimak                      = 
| slika                        = 
| opis_slike                   = 
| veličina_slike               = 
| zastava                      = 
| grb                          = 
| entitet                      = [[Republika Srpska]]
| kanton                       = 
| općina                       = [[Lopare]]
| nadmorska_visina             = 
| širina_stepeni               = 44.62
| dužina_stepeni               = 18.9425
| najveća tačka                = 
| najveća tačka metara         = 
| površina_grada               = 
| površina_općine              = 
| stanovništvo grad            = 556
| stanovništvo procjena        = 
| stanovništvo godina          = 2013
| stanovništvo procjena godina = 
| gustoća                      = 
| poštanski broj               = 
| pozivni broj                 = (+387) 55
| matični broj                 = 212750&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=13. 1. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| matični broj općine          = 20320
| karta_lokacija               = Bosna i Hercegovina
| opis_karte                   = Peljave u Bosni i Hercegovini
| web stranice                 = 
| bilješka                     = 
}}
'''Peljave''' su [[naseljeno mjesto]] u [[općina|općini]] [[Lopare]], [[Bosna i Hercegovina]].

== Stanovništvo ==
{{Stanovništvo BiH
| naslov_tabele            = Sastav stanovništva
| ime_naseljenog_mjesta    = Peljave
| vrsta_naseljenog_mjesta  = naselje
| maticni_broj             = 212750
| admin_godina             = 2013
| g2013_izvor              = &lt;ref name=&quot;popis2013&quot;&gt;{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
| g1991_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 72) |work=fzs.ba |access-date= 13. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g1981_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 13. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g1971_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 13. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g2013_ukupno             = 556
| g2013_srbi               = 552
| g2013_hrvati             = 3
| g1991_ukupno             = 620
| g1991_srbi               = 615
| g1991_hrvati             = 1
| g1991_jugosloveni        = 2
| g1981_ukupno             = 659
| g1981_srbi               = 621
| g1981_hrvati             = 4
| g1981_jugosloveni        = 22
| g1971_ukupno             = 402
| g1971_srbi               = 402
}}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Portal Bosna i Hercegovina}}
* [http://www.opstinalopare.com/ Zvanični sajt općine Lopare] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160205053828/http://www.opstinalopare.com/ |date=5. 2. 2016 }}

{{Općina Lopare}}</text>
      <sha1>1fl1ldfhhntwimq796yg9tjfjguh1ho</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Piperi (Lopare)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>405855</id>
    <revision>
      <id>3921344</id>
      <parentid>3863301</parentid>
      <timestamp>2026-08-21T04:15:39Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3921344</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4183" sha1="knnhd3s6pp3kran0thynwr0r16bfsmv" xml:space="preserve">{{Geokutija naselje u BiH
| ime                          = Piperi
| vrsta                        = (naselje)
| službeni_naziv               = 
| slogan                       = 
| nadimak                      = 
| slika                        = 
| opis_slike                   = 
| veličina_slike               = 
| zastava                      = 
| grb                          = 
| entitet                      = [[Republika Srpska]]
| kanton                       = 
| općina                       = [[Lopare]]
| nadmorska_visina             = 
| širina_stepeni               = 44.6620271
| dužina_stepeni               = 18.7577784
| najveća tačka                = 
| najveća tačka metara         = 
| površina_grada               = 
| površina_općine              = 
| stanovništvo grad            = 873
| stanovništvo procjena        = 
| stanovništvo godina          = 2013
| stanovništvo procjena godina = 
| gustoća                      = 
| poštanski broj               = 
| pozivni broj                 = (+387) 55
| matični broj                 = 212768&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=13. 1. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| matični broj općine          = 20320
| karta_lokacija               = Bosna i Hercegovina
| opis_karte                   = Piperi u Bosni i Hercegovini
| web stranice                 = 
| bilješka                     = 
}}
'''Piperi''' su [[naseljeno mjesto]] u [[općina|općini]] [[Lopare]], [[Bosna i Hercegovina]].

== Stanovništvo ==
{{Stanovništvo BiH
| naslov_tabele            = Sastav stanovništva
| ime_naseljenog_mjesta    = Piperi
| vrsta_naseljenog_mjesta  = naselje
| maticni_broj             = 212768
| admin_godina             = 2013
| g2013_izvor              = &lt;ref name=&quot;popis2013&quot;&gt;{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
| g1991_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 72) |work=fzs.ba |access-date= 13. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g1981_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 13. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g1971_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 13. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g2013_ukupno             = 873
| g2013_bosnjaci           = 1
| g2013_srbi               = 867
| g2013_hrvati             = 3
| g2013_nepoznato          = 2
| g1991_ukupno             = 1113
| g1991_muslimani          = 14
| g1991_srbi               = 1019
| g1991_hrvati             = 5
| g1991_jugosloveni        = 19
| g1981_ukupno             = 1059
| g1981_muslimani          = 15
| g1981_srbi               = 1028
| g1981_hrvati             = 3
| g1981_jugosloveni        = 12
| g1971_ukupno             = 1213
| g1971_muslimani          = 4
| g1971_srbi               = 1197
| g1971_hrvati             = 2
| g1971_jugosloveni        = 4
}}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Portal Bosna i Hercegovina}}
* [http://www.opstinalopare.com/ Zvanični sajt općine Lopare] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160205053828/http://www.opstinalopare.com/ |date=5. 2. 2016 }}

{{Općina Lopare}}</text>
      <sha1>knnhd3s6pp3kran0thynwr0r16bfsmv</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Pirkovci</title>
    <ns>0</ns>
    <id>405858</id>
    <revision>
      <id>3921345</id>
      <parentid>3863302</parentid>
      <timestamp>2026-08-21T04:16:32Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3921345</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3990" sha1="rad2r0tgk3b6hkz5umpzgo9n1gvyluo" xml:space="preserve">{{Geokutija naselje u BiH
| ime                          = Pirkovci
| vrsta                        = (naselje)
| službeni_naziv               = 
| slogan                       = 
| nadimak                      = 
| slika                        = 
| opis_slike                   = 
| veličina_slike               = 
| zastava                      = 
| grb                          = 
| entitet                      = [[Republika Srpska]]
| kanton                       = 
| općina                       = [[Lopare]]
| nadmorska_visina             = 
| širina_stepeni               = 44.6592
| dužina_stepeni               = 18.8425
| najveća tačka                = 
| najveća tačka metara         = 
| površina_grada               = 
| površina_općine              = 
| stanovništvo grad            = 639
| stanovništvo procjena        = 
| stanovništvo godina          = 2013
| stanovništvo procjena godina = 
| gustoća                      = 
| poštanski broj               = 
| pozivni broj                 = (+387) 55
| matični broj                 = 212776&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=13. 1. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| matični broj općine          = 20320
| karta_lokacija               = Bosna i Hercegovina
| opis_karte                   = Pirkovci u Bosni i Hercegovini
| web stranice                 = 
| bilješka                     = 
}}
'''Pirkovci''' su [[naseljeno mjesto]] u [[općina|općini]] [[Lopare]], [[Bosna i Hercegovina]].

== Stanovništvo ==
{{Stanovništvo BiH
| naslov_tabele            = Sastav stanovništva
| ime_naseljenog_mjesta    = Pirkovci
| vrsta_naseljenog_mjesta  = naselje
| maticni_broj             = 212776
| admin_godina             = 2013
| g2013_izvor              = &lt;ref name=&quot;popis2013&quot;&gt;{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
| g1991_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 72) |work=fzs.ba |access-date= 13. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g1981_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 13. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g1971_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 13. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g2013_ukupno             = 639
| g2013_bosnjaci           = 1
| g2013_srbi               = 632
| g2013_hrvati             = 2
| g2013_nepoznato          = 1
| g1991_ukupno             = 700
| g1991_srbi               = 644
| g1991_hrvati             = 2
| g1991_jugosloveni        = 15
| g1981_ukupno             = 684
| g1981_srbi               = 679
| g1981_jugosloveni        = 4
| g1971_ukupno             = 723
| g1971_srbi               = 723
}}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Portal Bosna i Hercegovina}}
* [http://www.opstinalopare.com/ Zvanični sajt općine Lopare] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160205053828/http://www.opstinalopare.com/ |date=5. 2. 2016 }}

{{Općina Lopare}}</text>
      <sha1>rad2r0tgk3b6hkz5umpzgo9n1gvyluo</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Podgora (Lopare)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>405859</id>
    <revision>
      <id>3921346</id>
      <parentid>3863303</parentid>
      <timestamp>2026-08-21T04:41:24Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3921346</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3954" sha1="j8pr733owvcb3ua0uywv94fu589e48b" xml:space="preserve">{{Geokutija naselje u BiH
| ime                          = Podgora
| vrsta                        = (naselje)
| službeni_naziv               = 
| slogan                       = 
| nadimak                      = 
| slika                        = 
| opis_slike                   = 
| veličina_slike               = 
| zastava                      = 
| grb                          = 
| entitet                      = [[Republika Srpska]]
| kanton                       = 
| općina                       = [[Lopare]]
| nadmorska_visina             = 
| širina_stepeni               = 44.5625
| dužina_stepeni               = 18.9033
| najveća tačka                = 
| najveća tačka metara         = 
| površina_grada               = 
| površina_općine              = 
| stanovništvo grad            = 231
| stanovništvo procjena        = 
| stanovništvo godina          = 2013
| stanovništvo procjena godina = 
| gustoća                      = 
| poštanski broj               = 
| pozivni broj                 = (+387) 55
| matični broj                 = 212784&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=13. 1. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| matični broj općine          = 20320
| karta_lokacija               = Bosna i Hercegovina
| opis_karte                   = Podgora u Bosni i Hercegovini
| web stranice                 = 
| bilješka                     = 
}}
'''Podgora''' je [[naseljeno mjesto]] u [[općina|općini]] [[Lopare]], [[Bosna i Hercegovina]].

== Stanovništvo ==
{{Stanovništvo BiH
| naslov_tabele            = Sastav stanovništva
| ime_naseljenog_mjesta    = Podgora
| vrsta_naseljenog_mjesta  = naselje
| maticni_broj             = 212784
| admin_godina             = 2013
| g2013_izvor              = &lt;ref name=&quot;popis2013&quot;&gt;{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
| g1991_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 72) |work=fzs.ba |access-date= 13. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g1981_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 13. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g1971_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 13. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g2013_ukupno             = 231
| g2013_srbi               = 230
| g2013_hrvati             = 1
| g1991_ukupno             = 519
| g1991_srbi               = 513
| g1991_hrvati             = 1
| g1991_jugosloveni        = 5
| g1981_ukupno             = 599
| g1981_muslimani          = 1
| g1981_srbi               = 597
| g1981_jugosloveni        = 1
| g1971_ukupno             = 627
| g1971_srbi               = 627
}}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Portal Bosna i Hercegovina}}
* [http://www.opstinalopare.com/ Zvanični sajt općine Lopare] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160205053828/http://www.opstinalopare.com/ |date=5. 2. 2016 }}

{{Općina Lopare}}</text>
      <sha1>j8pr733owvcb3ua0uywv94fu589e48b</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Pukiš (Lopare)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>405862</id>
    <revision>
      <id>3921360</id>
      <parentid>3863304</parentid>
      <timestamp>2026-08-21T07:05:29Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3921360</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3824" sha1="bzolwgsezcmkuj5khp6vzdvw2ux3mbx" xml:space="preserve">{{Geokutija naselje u BiH
| ime                          = Pukiš
| vrsta                        = (naselje)
| službeni_naziv               = 
| slogan                       = 
| nadimak                      = 
| slika                        = 
| opis_slike                   = 
| veličina_slike               = 
| zastava                      = 
| grb                          = 
| entitet                      = [[Republika Srpska]]
| kanton                       = 
| općina                       = [[Lopare]]
| nadmorska_visina             = 
| širina_stepeni               = 44.7669
| dužina_stepeni               = 18.83
| najveća tačka                = 
| najveća tačka metara         = 
| površina_grada               = 
| površina_općine              = 
| stanovništvo grad            = 151
| stanovništvo procjena        = 
| stanovništvo godina          = 2013
| stanovništvo procjena godina = 
| gustoća                      = 
| poštanski broj               = 
| pozivni broj                 = (+387) 55
| matični broj                 = 212806&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=13. 1. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| matični broj općine          = 20320
| karta_lokacija               = Bosna i Hercegovina
| opis_karte                   = Pukiš u Bosni i Hercegovini
| web stranice                 = 
| bilješka                     = 
}}
'''Pukiš''' je [[naseljeno mjesto]] u [[općina|općini]] [[Lopare]], [[Bosna i Hercegovina]].

== Stanovništvo ==
{{Stanovništvo BiH
| naslov_tabele            = Sastav stanovništva
| ime_naseljenog_mjesta    = Pukiš
| vrsta_naseljenog_mjesta  = naselje
| maticni_broj             = 212806
| admin_godina             = 2013
| g2013_izvor              = &lt;ref name=&quot;popis2013&quot;&gt;{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
| g1991_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 72) |work=fzs.ba |access-date= 13. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g1981_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 13. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g1971_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 13. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g2013_ukupno             = 151
| g2013_srbi               = 151
| g1991_ukupno             = 249
| g1991_srbi               = 245
| g1981_ukupno             = 280
| g1981_srbi               = 280
| g1971_ukupno             = 250
| g1971_muslimani          = 2
| g1971_srbi               = 248
}}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Portal Bosna i Hercegovina}}
* [http://www.opstinalopare.com/ Zvanični sajt općine Lopare] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160205053828/http://www.opstinalopare.com/ |date=5. 2. 2016 }}

{{Općina Lopare}}</text>
      <sha1>bzolwgsezcmkuj5khp6vzdvw2ux3mbx</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Puškovac</title>
    <ns>0</ns>
    <id>405865</id>
    <revision>
      <id>3921362</id>
      <parentid>3863305</parentid>
      <timestamp>2026-08-21T07:10:40Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3921362</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4024" sha1="9ylzgahg2eak8qus86gtkeq6hnsc7n7" xml:space="preserve">{{Geokutija naselje u BiH
| ime                          = Puškovac
| vrsta                        = (naselje)
| službeni_naziv               = 
| slogan                       = 
| nadimak                      = 
| slika                        = 
| opis_slike                   = 
| veličina_slike               = 
| zastava                      = 
| grb                          = 
| entitet                      = [[Republika Srpska]]
| kanton                       = 
| općina                       = [[Lopare]]
| nadmorska_visina             = 
| širina_stepeni               = 44.6975
| dužina_stepeni               = 18.9144
| najveća tačka                = 
| najveća tačka metara         = 
| površina_grada               = 
| površina_općine              = 
| stanovništvo grad            = 519
| stanovništvo procjena        = 
| stanovništvo godina          = 2013
| stanovništvo procjena godina = 
| gustoća                      = 
| poštanski broj               = 
| pozivni broj                 = (+387) 55
| matični broj                 = 212814&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=13. 1. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| matični broj općine          = 20320
| karta_lokacija               = Bosna i Hercegovina
| opis_karte                   = Puškovac u Bosni i Hercegovini
| web stranice                 = 
| bilješka                     = 
}}
'''Puškovac''' je [[naseljeno mjesto]] u [[općina|općini]] [[Lopare]], [[Bosna i Hercegovina]].

== Stanovništvo ==
{{Stanovništvo BiH
| naslov_tabele            = Sastav stanovništva
| ime_naseljenog_mjesta    = Puškovac
| vrsta_naseljenog_mjesta  = naselje
| maticni_broj             = 212814
| admin_godina             = 2013
| g2013_izvor              = &lt;ref name=&quot;popis2013&quot;&gt;{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
| g1991_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 72) |work=fzs.ba |access-date= 13. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g1981_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 13. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g1971_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 13. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g2013_ukupno             = 519
| g2013_srbi               = 515
| g2013_hrvati             = 3
| g2013_bosanci            = 1
| g1991_ukupno             = 754
| g1991_muslimani          = 1
| g1991_srbi               = 743
| g1991_hrvati             = 1
| g1991_jugosloveni        = 3
| g1981_ukupno             = 924
| g1981_muslimani          = 1
| g1981_srbi               = 919
| g1971_ukupno             = 987
| g1971_srbi               = 979
| g1971_hrvati             = 2
}}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Portal Bosna i Hercegovina}}
* [http://www.opstinalopare.com/ Zvanični sajt općine Lopare] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160205053828/http://www.opstinalopare.com/ |date=5. 2. 2016 }}

{{Općina Lopare}}</text>
      <sha1>9ylzgahg2eak8qus86gtkeq6hnsc7n7</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ratkovići (Lopare)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>405866</id>
    <revision>
      <id>3921365</id>
      <parentid>3863306</parentid>
      <timestamp>2026-08-21T07:47:32Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3921365</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3998" sha1="trynq4s0wooskb8baila1w13ekrm4os" xml:space="preserve">{{Geokutija naselje u BiH
| ime                          = Ratkovići
| vrsta                        = (naselje)
| službeni_naziv               = 
| slogan                       = 
| nadimak                      = 
| slika                        = 
| opis_slike                   = 
| veličina_slike               = 
| zastava                      = 
| grb                          = 
| entitet                      = [[Republika Srpska]]
| kanton                       = 
| općina                       = [[Lopare]]
| nadmorska_visina             = 
| širina_stepeni               = 44.744581
| dužina_stepeni               = 18.836081
| najveća tačka                = 
| najveća tačka metara         = 
| površina_grada               = 
| površina_općine              = 
| stanovništvo grad            = 5
| stanovništvo procjena        = 
| stanovništvo godina          = 2013
| stanovništvo procjena godina = 
| gustoća                      = 
| poštanski broj               = 
| pozivni broj                 = (+387) 55
| matični broj                 = 212822&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=13. 1. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| matični broj općine          = 20320
| karta_lokacija               = Bosna i Hercegovina
| opis_karte                   = Ratkovići u Bosni i Hercegovini
| web stranice                 = 
| bilješka                     = 
}}
'''Ratkovići''' su [[naseljeno mjesto]] u [[općina|općini]] [[Lopare]], [[Bosna i Hercegovina]].

== Stanovništvo ==
{{Stanovništvo BiH
| naslov_tabele            = Sastav stanovništva
| ime_naseljenog_mjesta    = Ratkovići
| vrsta_naseljenog_mjesta  = naselje
| maticni_broj             = 212822
| admin_godina             = 2013
| g2013_izvor              = &lt;ref name=&quot;popis2013&quot;&gt;{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
| g1991_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 72) |work=fzs.ba |access-date= 13. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g1981_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 13. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g1971_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 13. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g2013_ukupno             = 5
| g2013_srbi               = 5
| g1991_ukupno             = 1176
| g1991_muslimani          = 1160
| g1991_hrvati             = 6
| g1991_jugosloveni        = 4
| g1981_ukupno             = 963
| g1981_muslimani          = 948
| g1981_srbi               = 2
| g1981_hrvati             = 8
| g1981_jugosloveni        = 5
| g1971_ukupno             = 966
| g1971_muslimani          = 947
| g1971_hrvati             = 18
}}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Portal Bosna i Hercegovina}}
* [http://www.opstinalopare.com/ Zvanični sajt općine Lopare] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160205053828/http://www.opstinalopare.com/ |date=5. 2. 2016 }}

{{Općina Lopare}}</text>
      <sha1>trynq4s0wooskb8baila1w13ekrm4os</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Potraš (Lopare)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>405878</id>
    <revision>
      <id>3921351</id>
      <parentid>3863312</parentid>
      <timestamp>2026-08-21T05:38:24Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3921351</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4285" sha1="goa0u24n63bb14m8rekn5r5xp91f0ry" xml:space="preserve">{{Geokutija naselje u BiH
| ime                          = Potraš
| vrsta                        = (naselje)
| službeni_naziv               = 
| slogan                       = 
| nadimak                      = 
| slika                        = 
| opis_slike                   = 
| veličina_slike               = 
| zastava                      = 
| grb                          = 
| entitet                      = [[Republika Srpska]]
| kanton                       = 
| općina                       = [[Lopare]]
| nadmorska_visina             = 
| širina_stepeni               = 44.553920
| dužina_stepeni               = 18.860477
| najveća tačka                = 
| najveća tačka metara         = 
| površina_grada               = 
| površina_općine              = 
| stanovništvo grad            = 32
| stanovništvo procjena        = 
| stanovništvo godina          = 2013
| stanovništvo procjena godina = 
| gustoća                      = 
| poštanski broj               = 
| pozivni broj                 = (+387) 55
| matični broj                 = 212938&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=13. 1. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| matični broj općine          = 20320
| karta_lokacija               = Bosna i Hercegovina
| opis_karte                   = Potraš u Bosni i Hercegovini
| web stranice                 = 
| bilješka                     = 
}}
'''Potraš''' je [[naseljeno mjesto]] u [[općina|općini]] [[Lopare]], [[Bosna i Hercegovina]].

== Historija ==
Naselje Potraš se do [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini (1992-1995)]] u cjelini nalazilo u sastavu općine [[Tuzla]].

== Stanovništvo ==
{{Stanovništvo BiH
| naslov_tabele            = Sastav stanovništva
| ime_naseljenog_mjesta    = Potraš
| vrsta_naseljenog_mjesta  = naselje
| maticni_broj             = 212938
| admin_godina             = 2013
| g2013_izvor              = &lt;ref name=&quot;popis2013&quot;&gt;{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
| g1991_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 112) |work=fzs.ba |access-date= 13. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g1981_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 13. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g1971_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 13. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g1961_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1961/pdf/G19614001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961. |work=stat.gov.rs |access-date= 1. 5. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g2013_ukupno             = 32
| g2013_srbi               = 32
| g1991_ukupno             = 105
| g1991_srbi               = 98
| g1981_ukupno             = 134
| g1981_srbi               = 132
| g1981_hrvati             = 2
| g1971_ukupno             = 148
| g1971_srbi               = 148
| g1961_ukupno             = 148
| g1961_srbi               = 148
}}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Portal Bosna i Hercegovina}}
* [http://www.opstinalopare.com/ Zvanični sajt općine Lopare] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160205053828/http://www.opstinalopare.com/ |date=5. 2. 2016 }}

{{Općina Lopare}}</text>
      <sha1>goa0u24n63bb14m8rekn5r5xp91f0ry</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Nereo Rocco</title>
    <ns>0</ns>
    <id>408678</id>
    <revision>
      <id>3921330</id>
      <parentid>3916399</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T23:38:50Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3921330</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9886" sha1="n55gzmmyxmchtolbyzmdau924wx1nux" xml:space="preserve">{{Infokutija nogometaš
| imenogometaša              = Nereo Rocco
| slika                      = Rocco.gif
| punoime                    = 
| nadimak                    = 
| datumrođenja               = 20. maj 1912.
| rodnigrad                  = {{ZD|A-U}} [[Trst]]
| rodnadržava                = 
| datumsmrti                 = 20. februar 1979.
| gradsmrti                  = {{ZD|ITA}} [[Trst]]
| državasmrti                = 
| visina                     = 
| pozicija                   = [[Vezni igrač|Veznjak]]
| trenutniklub               = 
| brojnadresu                = 
| datumimjestodebija         = 
| omladinskegodine           = 1927–1930.
| omladinskipogoni           = [[US Triestina Calcio|Triestina]]
| godine1                    = 1930–1937.
| klubovi1                   = [[US Triestina Calcio|Triestina]]
| nastupi(golovi)1           = 232 (66)
| godine2                    = 1937–1940.
| klubovi2                   = [[SSC Napoli|Napoli]]
| nastupi(golovi)2           = 52 (7)
| godine3                    = 1940–1942.
| klubovi3                   = [[Calcio Padova|Padova]]
| nastupi(golovi)3           = 47 (14)
| godine4                    = 1942–1943.
| klubovi4                   = {{nowrap|94º Reparto Trieste}}
| nastupi(golovi)4           = ? (?)
| godine5                    = 1943–1944.
| klubovi5                   = Libertas Trst
| nastupi(golovi)5           = 14 (1)
| godine6                    = 1944–1945.
| klubovi6                   = [[Calcio Padova|Padova]]
| nastupi(golovi)6           = ? (?)
| reprezentacija             = 
| nacionalnegodine1          = 1934.
| nacionalneekipe1           = {{NOG|ITA}}
| nacionalninastupi(golovi)1 = 1 (0)
| nacionalnegodine4          = 
| nacionalneekipe4           = 
| nacionalninastupi(golovi)4 = 
| trenergodine               = 1947–1950.&lt;br/&gt;1950–1953.&lt;br/&gt;1953–1954.&lt;br/&gt;1954–1961.&lt;br/&gt;1961–1963.&lt;br/&gt;1963–1967.&lt;br/&gt;1967–1973.&lt;br/&gt;1974–1975.&lt;br&gt;1977.
| trenerklubovi              = [[US Triestina Calcio|Triestina]] &lt;br/&gt;[[Treviso FBC 1993|Treviso]]&lt;br/&gt;[[US Triestina Calcio|Triestina]]&lt;br/&gt;[[Calcio Padova|Padova]]&lt;br/&gt;[[AC Milan|Milan]]&lt;br/&gt;[[Torino FC|Torino]] &lt;br/&gt;[[AC Milan|Milan]]&lt;br/&gt;[[ACF Fiorentina|Fiorentina]]&lt;br/&gt;[[AC Milan|Milan]]
| zadnjeuređivanje           = 8. 11. 2020
}}
'''Nereo Rocco''' bio je [[italija]]nski [[nogomet]]aš i trener. Smatra se jednim od najboljih trenera svih vremena.&lt;ref&gt;{{cite web |url= http://www.worldsoccer.com/features/the-greatest-manager-of-all-time-341473 |title= The Greatest manager of all time |work= [[World Soccer]] |author= Jamie Rainbow |date= 4. 7. 2013 |access-date= 27. 2. 2016}}&lt;/ref&gt; Postao je jedan od najuspješnijih trenera u Italiji, osvojivši nekoliko domaćih i međunarodnih titula dok je [[Spisak trenera AC Milana|vodio]] [[AC Milan|Milan]], a bio je i prvi zagovornik ''[[catenaccio|catenaccia]]'' u Italiji.&lt;ref name=&quot;Nereo Rocco, l'inventore del catenaccio&quot;&gt;{{cite web |url= http://www.gazzetta.it/Calcio/02-11-2014/nereo-rocco-inventore-catenaccio-che-divento-paron-d-europa-milan-90920157724.shtml |title= Nereo Rocco, l'inventore del catenaccio che diventò Paròn d'Europa |work= [[La Gazzetta dello Sport]] |author= Andrea Schianchi |date= 2. 11. 2014 |access-date= 27. 2. 2016}} {{it simbol}}&lt;/ref&gt;

== Igračka karijera ==
Igrao je na poziciji krila, uz aut-liniju. Karijera mu je bila skromna po uspjesima, a veći njen dio proveo je u [[US Triestina Calcio|Triestini]], [[SSC Napoli|Napoliju]] i [[Calcio Padova|Padovi]]. U 11 sezona odigrao je 287 utakmica u [[Serie A|prvenstvu]], postigavši 69 golova. Za [[Nogometna reprezentacija Italije|reprezentaciju]] je odigrao samo jednu utakmicu.&lt;ref name=storiedicalcio&gt;{{cite web |url= http://www.storiedicalcio.altervista.org/rocco.html |title= Nereo Rocco |work= Storie di Calcio |access-date= 5. 11. 2015 |archive-date= 15. 9. 2016 |archive-url= https://web.archive.org/web/20160915230950/http://www.storiedicalcio.altervista.org/rocco.html |url-status= dead }} {{it simbol}}&lt;/ref&gt;

== Trenerska karijera ==
=== Triestina ===
Kao trener je debitirao 1947. u Triestini, koju je odveo do iznenađujućeg drugog mjesta u prvenstvu, što je i danas najbolji rezultat u historiji kluba. Otišao je nekoliko godina kasnije zbog neslaganja s upravom. Godine 1951. kratko je bio trener [[Treviso FBC 1993|Trevisa]], a zatim se vratio u Triestinu.&lt;ref name=storiedicalcio/&gt;

=== Padova ===
Godine 1953. potpisao je za klub iz [[Serie B]], [[Calcio Padova|Padovu]], koju je najprije spasio od ispadanja, a sljedeće sezone uveo u Serie A. Njegov period u Serie A s Padovom još se pamti kao najuspješniji u historiji kluba; uprkos tome što je Padova bila &quot;mala ekipa&quot;, osvojila je treće mjesto u sezoni [[Serie A 1957/1958.|1957/58.]]&lt;ref name=storiedicalcio/&gt;

=== Milan, Torino i Fiorentina ===
Godine 1961. postavljen je za trenera Milana, čime je počeo jedan od najuspješnijih perioda ''rossonera''. Dvije godine kasnije osvojeno je [[Serie A 1962/1963.|prvenstvo]] i [[Kup evropskih šampiona 1962/1963.|Kup evropskih šampiona]]. Zatim je prešao u [[Torino FC|Torino]], s kojim je ostvario najbolje rezultate tog kluba još od nestanka sa scene [[Grande Torino|Grande Torina]] krajem 1940-ih. Godine 1967. vratio se u Milan, s kojim je odmah osvojio [[Serie A 1967/1968.|prvenstvo]] i [[UEFA Kup pobjednika kupova 1967/1968.|Kup pobjednika kupova]].&lt;ref name=&quot;Nereo Rocco, l'inventore del catenaccio&quot;/&gt;&lt;ref name=storiedicalcio/&gt;

Nakon što je osvojio još jedan Kup evropskih šampiona, [[Interkontinentalni kup (nogomet)|Interkontinentalni kup]], [[Italijanski kup]] i još jedan Kup pobjednika kupova, Rocco je 1973. otišao iz Milana. Preuzeo je [[ACF Fiorentina|Fiorentinu]], ali ju je vodio samo jednu sezonu, nakon koje je odlučio okončati karijeru. Ipak, 1977. imenovan je tehničkim direktorom Milana i pomoćnikom tadašnjeg trenera, [[Nils Liedholm|Nilsa Liedholma]]. Rocco je Milanov trener s najdužim stažom u klubu. Vodio je Milan u 459 utakmica (323 kao glavni trener i 136 kao tehnički direktor).&lt;ref name=&quot;Nereo Rocco, l'inventore del catenaccio&quot;/&gt;&lt;ref name=storiedicalcio/&gt;

== Ostalo ==
Preminuo je 20. februara 1979. u rodnom Trstu.&lt;ref&gt;{{cite web |url= http://www.gazzetta.it/primi_piani/calcio/2004/pp_1.0.302815574.shtml |title= Quanto ci manca Rocco |work= La Gazzetta dello Sport |date= 20. 2. 2004 |access-date= 5. 11. 2015}} {{it simbol}}&lt;/ref&gt; Dana 18. oktobra 1992. u tom gradu otvoren je [[Stadion &quot;Nereo Rocco&quot;|novi stadion]], nazvan po Roccu.&lt;ref&gt;{{cite web |url= http://sport.comune.trieste.it/stadio-nereo-rocco/ |title= Stadio 'Nereo Rocco' |publisher= Sport, Comune di Trieste |date= 31. 1. 2014 |access-date= 5. 11. 2015 |archive-date= 4. 3. 2016 |archive-url= https://web.archive.org/web/20160304030536/http://sport.comune.trieste.it/stadio-nereo-rocco/ |url-status= dead }} {{it simbol}}&lt;/ref&gt;

Zvali su ga ''El Paròn'', što znači &quot;gazda&quot; na [[Tršćanski dijalekt|tršćanskom dijalektu]], a bio je popularan i zbog česte upotrebe upravo tog [[dijalekt]]a.&lt;ref name=&quot;Nereo Rocco, l'inventore del catenaccio&quot;/&gt;

== Trofeji i priznanja ==
=== Kao trener ===
; '''[[AC Milan]]'''
* [[Serie A]] (2): [[Serie A 1961/1962.|1961/62]], [[Serie A 1967/1968.|1967/68.]]
* [[Italijanski kup]] (3): [[Italijanski kup 1971/1972.|1971/72]], [[Italijanski kup 1972/1973.|1972/73]], [[Italijanski kup 1976/1977.|1976/77.]]
* [[Kup evropskih šampiona]] (2): [[Kup evropskih šampiona 1962/1963.|1962/63]], [[Kup evropskih šampiona 1968/1969.|1968/69.]]
* [[UEFA Kup pobjednika kupova|Kup pobjednika kupova]] (2): [[UEFA Kup pobjednika kupova 1967/1968.|1967/68]], [[UEFA Kup pobjednika kupova 1972/1973.|1972/73.]]
* [[Interkontinentalni kup (nogomet)|Interkontinentalni kup]] (1): [[Interkontinentalni kup 1969 (nogomet)|1969.]]

;Lično
* Seminatore d'Oro: 1962/63.
* [[Kuća slavnih italijanskog nogometa]]: 2012&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.acmilan.com/en/news/breaking_news_show/49563|title=BARESI, CAPELLO AND RIVERA ACCEPTED IN HALL OF FAME|website=acmilan.com|date=26. 11. 2013|access-date=20. 4. 2015}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [http://www.enciclopediadelcalcio.it/Rocco.html Roccov profil] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200223213438/http://www.enciclopediadelcalcio.it/Rocco.html |date=23. 2. 2020}} na ''Enciclopedia del calcio''
* [http://eu-football.info/_player.php?id=17886 Roccov profil] na ''EU Footballu'' {{en simbol}} {{ru simbol}} {{cs simbol}}
* [http://www.wikicalcioitalia.info/vall.php?idall=28|title=Statistike Nerea Rocca] na ''Wikicalcioitalia.info'' {{it simbol}}
* [http://www.brera.net/gianni/articoli/rocco.html Nekrolog Nereu Roccu] (Gianni Brera) {{it simbol}}
* [http://www.tuttotrieste.net/prsng/rocco.htm|Biografija Nerea Rocca]{{Mrtav link|datum= Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot}} na ''TuttoTrieste.net'' {{it simbol}}

{{Navkutije
|ime        = Trenerske pozicije Nerea Rocca
|naslov     = Trenerske pozicije Nerea Rocca
|podaci1    =
{{Treneri Napolija}}
{{Treneri Triestine}}
{{Treneri Calcio Padove}}
{{Treneri AC Milana}}
{{Treneri Torina FC}}
{{Treneri Fiorentine}}
}}
{{Navkutije
|ime        = Nagrade
|naslov     = Nagrade
|naslovstil = background-color:gold; color:black; border: solid 1px #000;
|podaci1    =
{{Treneri osvajači KEŠ-a/UEFA Lige prvaka}}
{{Treneri osvajači UEFA KPK}}
{{Kuća slavnih italijanskog nogometa}}
}}

{{DEFAULTSORT:Rocco, Nereo}}
[[Kategorija:Rođeni 1912.]]
[[Kategorija:Umrli 1979.]]
[[Kategorija:Biografije, Trst]]
[[Kategorija:Italijanski nogometaši]]
[[Kategorija:Italijanski nogometni treneri]]
[[Kategorija:Nogometaši Triestine]]
[[Kategorija:Nogometaši Napolija]]
[[Kategorija:Nogometaši Padove]]
[[Kategorija:Treneri AC Milana]]
[[Kategorija:Treneri osvajači Kupa evropskih šampiona]]
[[Kategorija:Treneri osvajači UEFA Lige prvaka]]</text>
      <sha1>n55gzmmyxmchtolbyzmdau924wx1nux</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Infokutija muzej/dok</title>
    <ns>10</ns>
    <id>446249</id>
    <revision>
      <id>3921331</id>
      <parentid>3801757</parentid>
      <timestamp>2026-08-21T00:53:46Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Vratiosevalter</username>
        <id>174471</id>
      </contributor>
      <origin>3921331</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6142" sha1="n2j1xammud0jnzgjd5x0zmedk5dwk9h" xml:space="preserve">&lt;noinclude&gt;{{Dokumentacija info}}&lt;/noinclude&gt;

== Korištenje ==
{{Primjer parametara
| ime
| izvorno_ime
| izvorno_ime_jezik
| logo
| logo_veličina
| logo_opis
| slika
| veličina_slike
| opis_slike
| koordinate = {{coord|0|0|0|N|0|0|0|E}}
| osnovan
| ugašen
| lokacija
| vrsta
| akreditacija
| kolekcije
| kolekcija_veličina
| posjetioci
| direktor
| predsjednik
| kustos
| vlasnik
| javnitranzit
| parking
| veb-sajt
| ugrađeno
}}

&lt;pre style=&quot;overflow:auto&quot;&gt;
{{Infokutija muzej
| ime                = 
| izvorno_ime        = 
| izvorno_ime_jezik  = 
| logo               = 
| logo_veličina      = 
| logo_opis          = 
| slika              = 
| veličina_slike     = 
| opis_slike         = 
| mapa_tip           = 
| mapa_reljef        = 
| mapa_veličina      = 
| mapa_opis          = 
| koordinate         = &lt;!-- {{coord|0|0|0|N|0|0|0|E}} --&gt;
| osnovan            = 
| ugašen             = 
| lokacija           = 
| vrsta              = 
| akreditacija       = 
| kolekcije          = 
| kolekcija_veličina = 
| posjetioci         = 
| direktor           = 
| predsjednik        = 
| kustos             = 
| vlasnik            = 
| javnitranzit       = 
| parking            = 
| veb-sajt           = &lt;!-- {{URL|primjer.com}} --&gt;
| ugrađeno           = 
}}
&lt;/pre&gt;

== TemplateData ==
{{TemplateDataHeader}}
&lt;templatedata&gt;
{
	&quot;description&quot;: &quot;Infokutija za muzeje, galerije i srodne kulturne institucije.&quot;,
	&quot;format&quot;: &quot;{{_\n| _______________ = _\n}}&quot;,
	&quot;params&quot;: {
		&quot;ime&quot;: {
			&quot;aliases&quot;: [
				&quot;name&quot;
			],
			&quot;label&quot;: &quot;Ime muzeja&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Pun naziv muzeja (ako se ne unese, koristi se naslov stranice).&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;suggested&quot;: true
		},
		&quot;izvorno_ime&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Izvorno ime&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Ime na jeziku na kojem se muzej zvanično zove.&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;
		},
		&quot;izvorno_ime_jezik&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Jezik izvornog imena&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;ISO kod jezika (npr. 'fr' za francuski).&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;
		},
		&quot;logo&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Logo&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Naziv datoteke logotipa muzeja.&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;wiki-file-name&quot;
		},
		&quot;logo_veličina&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Veličina logotipa&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;
		},
		&quot;logo_uspravno&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Logo uspravno&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;number&quot;
		},
		&quot;logo_alt&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Alt tekst logotipa&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;
		},
		&quot;logo_opis&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Opis logotipa&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;
		},
		&quot;slika&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Slika&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Fotografija muzeja.&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;wiki-file-name&quot;,
			&quot;suggested&quot;: true
		},
		&quot;slika_veličina&quot;: {
			&quot;aliases&quot;: [
				&quot;veličina_slike&quot;
			],
			&quot;label&quot;: &quot;Veličina slike&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;
		},
		&quot;slika_uspravno&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Slika uspravno&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;number&quot;,
			&quot;default&quot;: &quot;1.14&quot;
		},
		&quot;alt&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Alt tekst slike&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;
		},
		&quot;opis&quot;: {
			&quot;aliases&quot;: [
				&quot;opis_slike&quot;,
				&quot;slika_opis&quot;
			],
			&quot;label&quot;: &quot;Opis slike&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;
		},
		&quot;pushpin_map&quot;: {
			&quot;aliases&quot;: [
				&quot;mapa_tip&quot;
			],
			&quot;label&quot;: &quot;Lokacijska karta&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Naziv karte za prikaz pushpin markera (npr. 'Bosna i Hercegovina').&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;
		},
		&quot;mapa_opis&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Opis karte&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;
		},
		&quot;mapa_veličina&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Veličina karte&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;default&quot;: &quot;250&quot;
		},
		&quot;pushpin_relief&quot;: {
			&quot;aliases&quot;: [
				&quot;mapa_reljef&quot;
			],
			&quot;label&quot;: &quot;Reljefna karta&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Unijeti '1' ili 'yes' za reljefni prikaz karte.&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;
		},
		&quot;osnovan&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Osnovan&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Datum ili godina osnivanja muzeja.&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;suggested&quot;: true
		},
		&quot;ugašen&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Ugašen&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Datum zatvaranja muzeja (ako više ne postoji).&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;
		},
		&quot;lokacija&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Lokacija&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Adresa i grad u kojem se muzej nalazi.&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;suggested&quot;: true
		},
		&quot;latitude&quot;: {
			&quot;aliases&quot;: [
				&quot;lat_deg&quot;
			],
			&quot;label&quot;: &quot;Širina (Lat)&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Geografska širina.&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;
		},
		&quot;longitude&quot;: {
			&quot;aliases&quot;: [
				&quot;lon_deg&quot;
			],
			&quot;label&quot;: &quot;Dužina (Long)&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Geografska dužina.&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;
		},
		&quot;koordinate&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Koordinate (ručno)&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Ručni unos koordinata pomoću {{coord}} šablona.&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;
		},
		&quot;vrsta&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Vrsta&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Npr. muzej umjetnosti, historijski, prirodoslovni.&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;suggested&quot;: true
		},
		&quot;akreditacija&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Akreditacija&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;
		},
		&quot;čuvar_ključeva&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Čuvar ključeva&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;
		},
		&quot;kolekcije&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Kolekcije&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Glavni predmeti ili teme kolekcija.&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;
		},
		&quot;kolekcija_veličina&quot;: {
			&quot;aliases&quot;: [
				&quot;kolekcija&quot;,
				&quot;kolekcija veličina&quot;
			],
			&quot;label&quot;: &quot;Veličina kolekcije&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Broj predmeta u muzeju.&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;
		},
		&quot;posjetioci&quot;: {
			&quot;aliases&quot;: [
				&quot;posjetitelji&quot;
			],
			&quot;label&quot;: &quot;Posjetioci&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Godišnji broj posjetilaca.&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;
		},
		&quot;direktor&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Direktor&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;
		},
		&quot;predsjednik&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Predsjednik&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;
		},
		&quot;kustos&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Kustos&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;
		},
		&quot;vlasnik&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Vlasnik&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;
		},
		&quot;javnitranzit&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Javni prevoz&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Najbliže stanice javnog prevoza.&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;
		},
		&quot;parking&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Parking&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;
		},
		&quot;veb-sajt&quot;: {
			&quot;aliases&quot;: [
				&quot;web_stranica&quot;
			],
			&quot;label&quot;: &quot;Veb-sajt&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Zvanična internet stranica muzeja.&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;url&quot;,
			&quot;suggested&quot;: true
		},
		&quot;network&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Mreža&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Interni parametar za muzejne mreže.&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;
		},
		&quot;ugrađeno&quot;: {
			&quot;aliases&quot;: [
				&quot;nrhp&quot;
			],
			&quot;label&quot;: &quot;Ugrađeno / Modul&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Parametar za ugradnju drugih šablona.&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;
		}
	}
}
&lt;/templatedata&gt;

&lt;includeonly&gt;
[[Kategorija:Infokutije|Muzej]]
&lt;/includeonly&gt;</text>
      <sha1>n2j1xammud0jnzgjd5x0zmedk5dwk9h</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3921374</id>
      <parentid>3921331</parentid>
      <timestamp>2026-08-21T08:53:47Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Vratiosevalter</username>
        <id>174471</id>
      </contributor>
      <origin>3921374</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="12954" sha1="f9gfmt23oiabvf5ahp6b4ib1ven3rfu" xml:space="preserve">&lt;noinclude&gt;{{Dokumentacija info}}&lt;/noinclude&gt;

== Korištenje ==
{{Primjer parametara
| ime
| izvorno_ime
| izvorno_ime_jezik
| logo
| logo_veličina
| logo_uspravno
| logo_alt
| logo_opis
| slika
| slika_veličina
| slika_uspravno
| alt
| opis
| koordinate = {{coord|0|0|0|N|0|0|0|E}}
| osnovan
| ugašen
| lokacija
| vrsta
| akreditacija
| podjela_oznaka
| podjela_podaci
| kolekcije
| kolekcija_veličina
| posjetioci
| direktor
| predsjednik
| kustos
| vlasnik
| javnitranzit
| parking
| veb-sajt
| ugrađeno
}}

&lt;pre style=&quot;overflow:auto&quot;&gt;
{{Infokutija muzej
| ime                = 
| izvorno_ime        = 
| izvorno_ime_jezik  = 
| logo               = 
| logo_veličina      = 
| logo_uspravno      = 
| logo_alt           = 
| logo_opis          = 
| slika              = 
| slika_veličina     = 
| slika_uspravno     = 
| alt                = 
| opis               = 
| mapa_tip           = 
| mapa_reljef        = 
| mapa_veličina      = 
| mapa_opis          = 
| koordinate         = &lt;!-- {{Coord|0|0|0|N|0|0|0|E}} --&gt;
| osnovan            = 
| ugašen             = 
| lokacija           = 
| vrsta              = 
| akreditacija       = 
| podjela_oznaka     = 
| podjela_podaci     = 
| kolekcije          = 
| kolekcija_veličina = 
| posjetioci         = 
| direktor           = 
| predsjednik        = 
| kustos             = 
| vlasnik            = 
| javnitranzit       = 
| parking            = 
| veb-sajt           = &lt;!-- {{URL|primjer.com}} --&gt;
| ugrađeno           = 
}}
&lt;/pre&gt;

Parametri koji nisu potrebni mogu se izostaviti.

=== Slike i logotip ===

Parametri &lt;code&gt;|logo=&lt;/code&gt; i &lt;code&gt;|slika=&lt;/code&gt; koriste se za unos naziva datoteke bez prefiksa &lt;code&gt;Datoteka:&lt;/code&gt; ili &lt;code&gt;Slika:&lt;/code&gt;.

Parametri &lt;code&gt;|logo_uspravno=&lt;/code&gt; i &lt;code&gt;|slika_uspravno=&lt;/code&gt; određuju faktor skaliranja logotipa odnosno slike. Parametri &lt;code&gt;|logo_alt=&lt;/code&gt; i &lt;code&gt;|alt=&lt;/code&gt; koriste se za alternativni tekst namijenjen korisnicima koji ne mogu vidjeti sliku.

Primjer:

&lt;syntaxhighlight lang=&quot;wikitext&quot;&gt;
| logo          = Logo muzeja.svg
| logo_uspravno = 0.8
| logo_alt      = Logo muzeja
| logo_opis     = Logo muzeja
| slika         = Zgrada muzeja.jpg
| slika_uspravno = 1.1
| alt           = Zgrada muzeja gledana s glavnog ulaza
| opis          = Zgrada muzeja
&lt;/syntaxhighlight&gt;

Parametar &lt;code&gt;|slika_veličina=&lt;/code&gt; podržava i stariji alias &lt;code&gt;|veličina_slike=&lt;/code&gt;. Parametar &lt;code&gt;|opis=&lt;/code&gt; podržava aliase &lt;code&gt;|opis_slike=&lt;/code&gt; i &lt;code&gt;|slika_opis=&lt;/code&gt;.

=== Organizaciona podjela ===

Parametri &lt;code&gt;|podjela_oznaka=&lt;/code&gt; i &lt;code&gt;|podjela_podaci=&lt;/code&gt; mogu se koristiti za prikaz organizacione ili stručne podjele muzeja.

&lt;code&gt;|podjela_oznaka=&lt;/code&gt; određuje naziv reda, a &lt;code&gt;|podjela_podaci=&lt;/code&gt; njegov sadržaj.

Primjer:

&lt;syntaxhighlight lang=&quot;wikitext&quot;&gt;
| podjela_oznaka = Odjeli
| podjela_podaci = Arheologija&lt;br&gt;Etnologija&lt;br&gt;Prirodne nauke&lt;br&gt;Biblioteka
&lt;/syntaxhighlight&gt;

Ovi parametri mogu se koristiti i za druge vrste unutrašnje podjele ako naziv „Odjeli“ nije odgovarajući.

=== Koordinate i lokacijska karta ===

Za prikaz geografskih koordinata bez lokacijske karte koristi se parametar &lt;code&gt;|koordinate=&lt;/code&gt; sa šablonom {{tl|Coord}}:

&lt;syntaxhighlight lang=&quot;wikitext&quot;&gt;
| koordinate = {{Coord|43|51|28|N|18|25|36|E|display=inline,title}}
&lt;/syntaxhighlight&gt;

Lokacijska karta koristi zasebne vrijednosti geografske širine i dužine. Za decimalne koordinate koriste se &lt;code&gt;|latitude=&lt;/code&gt; i &lt;code&gt;|longitude=&lt;/code&gt;:

&lt;syntaxhighlight lang=&quot;wikitext&quot;&gt;
| mapa_tip    = Bosna i Hercegovina
| mapa_reljef = 1
| latitude    = 43.8578
| longitude   = 18.4267
&lt;/syntaxhighlight&gt;

Koordinate se mogu unijeti i u stepenima, minutama i sekundama pomoću sljedećih parametara:

&lt;syntaxhighlight lang=&quot;wikitext&quot;&gt;
| lat_deg =
| lat_min =
| lat_sec =
| lat_dir =
| lon_deg =
| lon_min =
| lon_sec =
| lon_dir =
&lt;/syntaxhighlight&gt;

Za smjer geografske širine koriste se &lt;code&gt;N&lt;/code&gt; ili &lt;code&gt;S&lt;/code&gt;, a za geografsku dužinu &lt;code&gt;E&lt;/code&gt; ili &lt;code&gt;W&lt;/code&gt;.

Parametar &lt;code&gt;|mapa_opis=&lt;/code&gt; određuje opis ispod lokacijske karte, a &lt;code&gt;|mapa_veličina=&lt;/code&gt; njenu širinu. Parametar &lt;code&gt;|mapa_reljef=&lt;/code&gt; koristi se za reljefni prikaz ako ga odabrana lokacijska karta podržava.

'''Napomena:''' Parametar &lt;code&gt;|koordinate=&lt;/code&gt; sam po sebi trenutno ne određuje položaj markera na lokacijskoj karti. Ako se koristi &lt;code&gt;|mapa_tip=&lt;/code&gt;, potrebno je navesti geografsku širinu i dužinu pomoću odgovarajućih parametara za kartu.

== TemplateData ==
{{TemplateDataHeader}}
&lt;templatedata&gt;
{
	&quot;description&quot;: &quot;Infokutija za muzeje, galerije i srodne kulturne institucije.&quot;,
	&quot;format&quot;: &quot;{{_\n| _______________ = _\n}}&quot;,
	&quot;params&quot;: {
		&quot;ime&quot;: {
			&quot;aliases&quot;: [
				&quot;name&quot;
			],
			&quot;label&quot;: &quot;Ime muzeja&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Pun naziv muzeja (ako se ne unese, koristi se naslov stranice).&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;suggested&quot;: true
		},
		&quot;izvorno_ime&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Izvorno ime&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Ime na jeziku na kojem se muzej zvanično zove.&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;
		},
		&quot;izvorno_ime_jezik&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Jezik izvornog imena&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;ISO kod jezika, naprimjer 'fr' za francuski.&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;
		},
		&quot;logo&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Logo&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Naziv datoteke logotipa muzeja, bez prefiksa Datoteka: ili Slika:.&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;wiki-file-name&quot;
		},
		&quot;logo_veličina&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Veličina logotipa&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Veličina logotipa.&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;
		},
		&quot;logo_uspravno&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Faktor skaliranja logotipa&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Faktor skaliranja logotipa.&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;number&quot;
		},
		&quot;logo_alt&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Alternativni tekst logotipa&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Alternativni tekst logotipa za korisnike koji ne mogu vidjeti sliku.&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;
		},
		&quot;logo_opis&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Opis logotipa&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Opis prikazan ispod logotipa.&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;
		},
		&quot;slika&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Slika&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Naziv datoteke fotografije muzeja, bez prefiksa Datoteka: ili Slika:.&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;wiki-file-name&quot;,
			&quot;suggested&quot;: true
		},
		&quot;slika_veličina&quot;: {
			&quot;aliases&quot;: [
				&quot;veličina_slike&quot;
			],
			&quot;label&quot;: &quot;Veličina slike&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Veličina glavne slike.&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;
		},
		&quot;slika_uspravno&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Faktor skaliranja slike&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Faktor skaliranja glavne slike.&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;number&quot;,
			&quot;default&quot;: &quot;1.14&quot;
		},
		&quot;alt&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Alternativni tekst slike&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Alternativni tekst slike za korisnike koji ne mogu vidjeti sliku.&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;
		},
		&quot;opis&quot;: {
			&quot;aliases&quot;: [
				&quot;opis_slike&quot;,
				&quot;slika_opis&quot;
			],
			&quot;label&quot;: &quot;Opis slike&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Opis prikazan ispod glavne slike.&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;
		},
		&quot;pushpin_map&quot;: {
			&quot;aliases&quot;: [
				&quot;mapa_tip&quot;
			],
			&quot;label&quot;: &quot;Lokacijska karta&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Naziv karte za prikaz lokacijskog markera, naprimjer 'Bosna i Hercegovina'.&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;
		},
		&quot;mapa_opis&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Opis karte&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Tekst prikazan ispod lokacijske karte.&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;
		},
		&quot;mapa_veličina&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Veličina karte&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Širina lokacijske karte u pikselima.&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;default&quot;: &quot;250&quot;
		},
		&quot;pushpin_relief&quot;: {
			&quot;aliases&quot;: [
				&quot;mapa_reljef&quot;
			],
			&quot;label&quot;: &quot;Reljefna karta&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Unijeti nepraznu vrijednost za reljefni prikaz karte ako ga odabrana lokacijska karta podržava.&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;
		},
		&quot;osnovan&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Osnovan&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Datum ili godina osnivanja muzeja.&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;suggested&quot;: true
		},
		&quot;ugašen&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Ugašen&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Datum prestanka rada muzeja ako više ne postoji.&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;
		},
		&quot;lokacija&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Lokacija&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Adresa i mjesto u kojem se muzej nalazi.&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;suggested&quot;: true
		},
		&quot;latitude&quot;: {
			&quot;aliases&quot;: [
				&quot;lat_deg&quot;
			],
			&quot;label&quot;: &quot;Geografska širina&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Geografska širina za lokacijsku kartu.&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;
		},
		&quot;lat_min&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Geografska širina – minute&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Minute geografske širine pri unosu koordinata u stepenima, minutama i sekundama.&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;number&quot;
		},
		&quot;lat_sec&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Geografska širina – sekunde&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Sekunde geografske širine.&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;number&quot;
		},
		&quot;lat_dir&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Smjer geografske širine&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Smjer geografske širine: N ili S.&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;
		},
		&quot;longitude&quot;: {
			&quot;aliases&quot;: [
				&quot;lon_deg&quot;
			],
			&quot;label&quot;: &quot;Geografska dužina&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Geografska dužina za lokacijsku kartu.&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;
		},
		&quot;lon_min&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Geografska dužina – minute&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Minute geografske dužine pri unosu koordinata u stepenima, minutama i sekundama.&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;number&quot;
		},
		&quot;lon_sec&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Geografska dužina – sekunde&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Sekunde geografske dužine.&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;number&quot;
		},
		&quot;lon_dir&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Smjer geografske dužine&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Smjer geografske dužine: E ili W.&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;
		},
		&quot;koordinate&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Koordinate&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Ručni unos geografskih koordinata pomoću šablona {{Coord}}.&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;
		},
		&quot;koordinate_tip&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Tip koordinata&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Tip geografskog objekta za koordinatni zapis. Ako nije naveden, koristi se type:landmark.&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;
		},
		&quot;koordinate_display&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Prikaz koordinata&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Način prikaza geografskih koordinata.&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;
		},
		&quot;koordinate_format&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Format koordinata&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Format prikaza geografskih koordinata.&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;
		},
		&quot;vrsta&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Vrsta&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Vrsta muzeja, naprimjer umjetnički, historijski, prirodoslovni ili specijalizirani muzej.&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;suggested&quot;: true
		},
		&quot;akreditacija&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Akreditacija&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Akreditacija ili stručno priznanje muzeja.&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;
		},
		&quot;čuvar_ključeva&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Čuvar ključeva&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Legacy parametar zadržan radi kompatibilnosti.&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;
		},
		&quot;podjela_oznaka&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Naziv organizacione podjele&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Naziv reda za organizacionu ili stručnu podjelu muzeja, naprimjer 'Odjeli'. Koristi se zajedno s parametrom podjela_podaci.&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;
		},
		&quot;podjela_podaci&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Organizaciona podjela&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Organizacioni ili stručni dijelovi muzeja. Koristi se zajedno s parametrom podjela_oznaka.&quot;,
			&quot;example&quot;: &quot;Arheologija&lt;br&gt;Etnologija&lt;br&gt;Prirodne nauke&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;
		},
		&quot;kolekcije&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Kolekcije&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Glavne zbirke, područja ili teme muzejskog fonda.&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;
		},
		&quot;kolekcija_veličina&quot;: {
			&quot;aliases&quot;: [
				&quot;kolekcija&quot;,
				&quot;kolekcija veličina&quot;
			],
			&quot;label&quot;: &quot;Veličina kolekcije&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Broj predmeta ili jedinica u muzejskom fondu.&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;
		},
		&quot;posjetioci&quot;: {
			&quot;aliases&quot;: [
				&quot;posjetitelji&quot;
			],
			&quot;label&quot;: &quot;Posjetioci&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Godišnji broj posjetilaca; preporučuje se navesti godinu podatka.&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;
		},
		&quot;direktor&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Direktor&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Direktor muzeja.&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;
		},
		&quot;predsjednik&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Predsjednik&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Predsjednik muzeja ili odgovarajućeg upravljačkog tijela, kada je primjenjivo.&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;
		},
		&quot;kustos&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Kustos&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Kustos muzeja.&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;
		},
		&quot;vlasnik&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Vlasnik&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Vlasnik muzeja, kada je podatak primjenjiv i pouzdano utvrđen.&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;
		},
		&quot;javnitranzit&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Javni prevoz&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Najbliža stanica ili drugi relevantni pristup javnim prevozom.&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;
		},
		&quot;parking&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Parking&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Informacije o najbližem ili dostupnom parkingu.&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;
		},
		&quot;veb-sajt&quot;: {
			&quot;aliases&quot;: [
				&quot;web_stranica&quot;
			],
			&quot;label&quot;: &quot;Veb-sajt&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Zvanična internet-stranica muzeja; preporučuje se koristiti šablon {{URL}}.&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;url&quot;,
			&quot;suggested&quot;: true
		},
		&quot;network&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Mreža (legacy)&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Legacy parametar za pomoćne šablone muzejskih mreža. Na bs.wikipedia trenutno nema odgovarajućih pomoćnih network šablona; ne preporučuje se za novu upotrebu.&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;
		},
		&quot;ugrađeno&quot;: {
			&quot;aliases&quot;: [
				&quot;nrhp&quot;
			],
			&quot;label&quot;: &quot;Ugrađeno / modul&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Parametar za ugradnju drugog šablona ili modula u infokutiju.&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;
		}
	}
}
&lt;/templatedata&gt;

&lt;includeonly&gt;
[[Kategorija:Infokutije|Muzej]]
&lt;/includeonly&gt;</text>
      <sha1>f9gfmt23oiabvf5ahp6b4ib1ven3rfu</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3921380</id>
      <parentid>3921374</parentid>
      <timestamp>2026-08-21T10:02:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Vratiosevalter</username>
        <id>174471</id>
      </contributor>
      <origin>3921380</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="29162" sha1="qdxtpm1hpadoau5zyc56r4j5c7d1mno" xml:space="preserve">&lt;noinclude&gt;{{Dokumentacija info}}&lt;/noinclude&gt;

'''Infokutija muzej''' namijenjena je člancima o muzejima, galerijama i srodnim muzejskim ustanovama.

Parametre koji nisu relevantni za konkretnu ustanovu treba izostaviti. Za nove članke preporučuje se korištenje bosanskih naziva parametara; stariji i engleski nazivi zadržani su kao aliasi radi kompatibilnosti s postojećim i prevedenim člancima.

== Korištenje ==

=== Kratki obrazac ===

Za većinu članaka dovoljan je sljedeći skup parametara:

&lt;syntaxhighlight lang=&quot;wikitext&quot;&gt;
{{Infokutija muzej
| ime        =
| slika      =
| opis       =
| osnovan    =
| lokacija   =
| koordinate =
| vrsta      =
| kolekcije  =
| direktor   =
| veb-sajt   =
}}
&lt;/syntaxhighlight&gt;

=== Primjer parametara ===

{{Primjer parametara
| ime
| izvorno_ime
| izvorno_ime_jezik
| prethodni_nazivi
| logo
| logo_veličina
| logo_uspravno
| logo_alt
| logo_opis
| slika
| slika_veličina
| slika_uspravno
| alt
| opis
| koordinate = {{coord|0|0|0|N|0|0|0|E}}
| osnovan
| ugašen
| lokacija
| vrsta
| akreditacija
| odjeli
| kolekcije
| značajna_građa
| kolekcija_veličina
| posjetioci
| osnivač
| direktor
| predsjednik
| vrsta_rukovodioca
| rukovodilac
| kustos
| arhitekt
| broj_zaposlenih
| vlasnik
| javnitranzit
| parking
| veb-sajt
}}

=== Potpuni obrazac ===

&lt;syntaxhighlight lang=&quot;wikitext&quot; style=&quot;overflow:auto&quot;&gt;
{{Infokutija muzej
| ime                 =
| izvorno_ime         =
| izvorno_ime_jezik   =
| prethodni_nazivi    =
| logo                =
| logo_veličina       =
| logo_uspravno       =
| logo_alt            =
| logo_opis           =
| slika               =
| slika_veličina      =
| slika_uspravno      =
| alt                 =
| opis                =
| osnovan             =
| ugašen              =
| lokacija            =
| koordinate          = &lt;!-- {{Coord|LAT|LON|display=inline,title}} --&gt;
| vrsta               =
| akreditacija        =
| odjeli              =
| kolekcije           =
| značajna_građa      =
| kolekcija_veličina  =
| posjetioci          =
| osnivač             =
| direktor            =
| predsjednik         =
| vrsta_rukovodioca   =
| rukovodilac         =
| kustos              =
| arhitekt            =
| broj_zaposlenih     =
| vlasnik             =
| javnitranzit        =
| parking             =
| veb-sajt            =
}}
&lt;/syntaxhighlight&gt;

Napredni parametri za lokacijsku kartu, alternativnu organizacionu podjelu i legacy funkcije navedeni su u posebnim odjeljcima ispod.

== Parametri ==

=== Naziv i identifikacija ===

{| class=&quot;wikitable&quot;
! Parametar
! Aliasi
! Opis
|-
| &lt;code&gt;ime&lt;/code&gt;
| &lt;code&gt;name&lt;/code&gt;
| Puni naziv muzeja. Ako nije naveden, koristi se naslov stranice.
|-
| &lt;code&gt;izvorno_ime&lt;/code&gt;
| –
| Izvorni ili drugi službeni naziv muzeja.
|-
| &lt;code&gt;izvorno_ime_jezik&lt;/code&gt;
| –
| ISO kod jezika za izvorno ime, npr. &lt;code&gt;fr&lt;/code&gt;, &lt;code&gt;de&lt;/code&gt; ili &lt;code&gt;hr&lt;/code&gt;.
|-
| &lt;code&gt;prethodni_naziv&lt;/code&gt;
| &lt;code&gt;former_name&lt;/code&gt;
| Jedan raniji službeni naziv muzeja.
|-
| &lt;code&gt;prethodni_nazivi&lt;/code&gt;
| &lt;code&gt;former_names&lt;/code&gt;
| Više ranijih službenih naziva muzeja.
|}

Za jedan prethodni naziv:

&lt;syntaxhighlight lang=&quot;wikitext&quot;&gt;
| prethodni_naziv = Muzej književnosti Bosne i Hercegovine
&lt;/syntaxhighlight&gt;

Za više prethodnih naziva:

&lt;syntaxhighlight lang=&quot;wikitext&quot;&gt;
| prethodni_nazivi = Prvi naziv&lt;br&gt;Drugi naziv
&lt;/syntaxhighlight&gt;

Nazivi trebaju biti stvarni raniji službeni nazivi ustanove, a ne opisni ili kolokvijalni nazivi.

=== Logo i slika ===

{| class=&quot;wikitable&quot;
! Parametar
! Aliasi
! Opis
|-
| &lt;code&gt;logo&lt;/code&gt;
| –
| Naziv datoteke logotipa bez prefiksa &lt;code&gt;Datoteka:&lt;/code&gt; ili &lt;code&gt;Slika:&lt;/code&gt;.
|-
| &lt;code&gt;logo_veličina&lt;/code&gt;
| –
| Ručno određena veličina logotipa. U pravilu je bolje koristiti &lt;code&gt;logo_uspravno&lt;/code&gt;.
|-
| &lt;code&gt;logo_uspravno&lt;/code&gt;
| –
| Faktor skaliranja logotipa. Zadana vrijednost je 1.
|-
| &lt;code&gt;logo_alt&lt;/code&gt;
| –
| Alternativni tekst logotipa.
|-
| &lt;code&gt;logo_opis&lt;/code&gt;
| –
| Opis prikazan ispod logotipa.
|-
| &lt;code&gt;slika&lt;/code&gt;
| –
| Naziv glavne slike bez prefiksa &lt;code&gt;Datoteka:&lt;/code&gt; ili &lt;code&gt;Slika:&lt;/code&gt;.
|-
| &lt;code&gt;slika_veličina&lt;/code&gt;
| &lt;code&gt;veličina_slike&lt;/code&gt;
| Ručno određena veličina glavne slike. U pravilu je bolje koristiti &lt;code&gt;slika_uspravno&lt;/code&gt;.
|-
| &lt;code&gt;slika_uspravno&lt;/code&gt;
| –
| Faktor skaliranja glavne slike. Zadana vrijednost je 1,14.
|-
| &lt;code&gt;alt&lt;/code&gt;
| –
| Alternativni tekst glavne slike.
|-
| &lt;code&gt;opis&lt;/code&gt;
| &lt;code&gt;opis_slike&lt;/code&gt;, &lt;code&gt;slika_opis&lt;/code&gt;
| Opis prikazan ispod glavne slike.
|}

Primjer:

&lt;syntaxhighlight lang=&quot;wikitext&quot;&gt;
| logo           = Logo muzeja.svg
| logo_uspravno  = 0.8
| logo_alt       = Stilizirani logo muzeja
| logo_opis      = Logo muzeja
| slika          = Zgrada muzeja.jpg
| slika_uspravno = 1.1
| alt            = Kamena muzejska zgrada s dvorištem i glavnim ulazom
| opis           = Zgrada muzeja
&lt;/syntaxhighlight&gt;

Alternativni tekst treba opisivati ono što se na slici vidi i ne treba samo ponavljati njen opis.

=== Osnivanje i lokacija ===

{| class=&quot;wikitable&quot;
! Parametar
! Opis
|-
| &lt;code&gt;osnovan&lt;/code&gt;
| Datum ili godina osnivanja muzeja.
|-
| &lt;code&gt;ugašen&lt;/code&gt;
| Datum prestanka rada ako ustanova više ne postoji.
|-
| &lt;code&gt;lokacija&lt;/code&gt;
| Adresa, mjesto i/ili država u kojoj se muzej nalazi.
|-
| &lt;code&gt;koordinate&lt;/code&gt;
| Geografske koordinate unesene pomoću {{tl|Coord}}.
|}

Primjer:

&lt;syntaxhighlight lang=&quot;wikitext&quot;&gt;
| osnovan    = 27. april 1961.
| lokacija   = Sime Milutinovića Sarajlije 7, [[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]]
| koordinate = {{Coord|43|51|28|N|18|25|36|E|display=inline,title}}
&lt;/syntaxhighlight&gt;

=== Vrsta i akreditacija ===

{| class=&quot;wikitable&quot;
! Parametar
! Opis
|-
| &lt;code&gt;vrsta&lt;/code&gt;
| Vrsta muzeja, npr. historijski, umjetnički, arheološki, prirodoslovni ili specijalizirani muzej.
|-
| &lt;code&gt;akreditacija&lt;/code&gt;
| Relevantna stručna ili institucionalna akreditacija.
|}

=== Organizaciona podjela ===

Za jednostavan prikaz odjela koristi se &lt;code&gt;odjeli&lt;/code&gt;:

&lt;syntaxhighlight lang=&quot;wikitext&quot;&gt;
| odjeli = Arheologija&lt;br&gt;Etnologija&lt;br&gt;Prirodne nauke
&lt;/syntaxhighlight&gt;

Ako naziv „Odjeli“ nije prikladan, mogu se koristiti postojeći napredni parametri:

&lt;syntaxhighlight lang=&quot;wikitext&quot;&gt;
| podjela_oznaka = Stručna odjeljenja
| podjela_podaci = Arheološko odjeljenje&lt;br&gt;Etnološko odjeljenje
&lt;/syntaxhighlight&gt;

{| class=&quot;wikitable&quot;
! Parametar
! Opis
|-
| &lt;code&gt;odjeli&lt;/code&gt;
| Glavni organizacioni ili stručni odjeli muzeja.
|-
| &lt;code&gt;podjela_oznaka&lt;/code&gt;
| Prilagođeni naziv reda za organizacionu ili stručnu podjelu.
|-
| &lt;code&gt;podjela_podaci&lt;/code&gt;
| Sadržaj prilagođene organizacione podjele.
|}

Ako su navedeni i &lt;code&gt;odjeli&lt;/code&gt; i &lt;code&gt;podjela_podaci&lt;/code&gt;, prednost ima &lt;code&gt;podjela_podaci&lt;/code&gt;.

=== Zbirke i građa ===

{| class=&quot;wikitable&quot;
! Parametar
! Aliasi
! Opis
|-
| &lt;code&gt;kolekcije&lt;/code&gt;
| –
| Glavne zbirke ili vrste zbirki muzeja.
|-
| &lt;code&gt;značajna_građa&lt;/code&gt;
| &lt;code&gt;key_holdings&lt;/code&gt;
| Posebno značajni predmeti, dokumenti, umjetnička djela ili druge cjeline u fondu.
|-
| &lt;code&gt;kolekcija_veličina&lt;/code&gt;
| &lt;code&gt;kolekcija&lt;/code&gt;, &lt;code&gt;kolekcija veličina&lt;/code&gt;
| Broj predmeta ili jedinica u muzejskom fondu.
|-
| &lt;code&gt;posjetioci&lt;/code&gt;
| &lt;code&gt;posjetitelji&lt;/code&gt;
| Godišnji broj posjetilaca. Preporučuje se navesti godinu podatka.
|}

Treba razlikovati zbirke kao cjeline od pojedinačne značajne građe:

&lt;syntaxhighlight lang=&quot;wikitext&quot;&gt;
| kolekcije      = Književne zbirke&lt;br&gt;Pozorišne zbirke
| značajna_građa = Rukopis romana ''Derviš i smrt''
&lt;/syntaxhighlight&gt;

Duge spiskove predmeta ne treba unositi u infokutiju.

=== Osnivač, rukovođenje i osoblje ===

{| class=&quot;wikitable&quot;
! Parametar
! Aliasi
! Opis
|-
| &lt;code&gt;osnivač&lt;/code&gt;
| &lt;code&gt;founder&lt;/code&gt;
| Osoba, institucija ili drugo tijelo koje je osnovalo muzej.
|-
| &lt;code&gt;direktor&lt;/code&gt;
| –
| Direktor muzeja.
|-
| &lt;code&gt;predsjednik&lt;/code&gt;
| –
| Predsjednik muzeja ili odgovarajućeg upravljačkog tijela, kada je primjenjivo.
|-
| &lt;code&gt;vrsta_rukovodioca&lt;/code&gt;
| &lt;code&gt;leader_type&lt;/code&gt;
| Naziv funkcije kada „Direktor“ ili „Predsjednik“ nisu odgovarajući.
|-
| &lt;code&gt;rukovodilac&lt;/code&gt;
| &lt;code&gt;leader&lt;/code&gt;
| Osoba koja obavlja funkciju navedenu u &lt;code&gt;vrsta_rukovodioca&lt;/code&gt;.
|-
| &lt;code&gt;kustos&lt;/code&gt;
| –
| Kustos muzeja kada je pojedinačni kustos enciklopedijski relevantan.
|-
| &lt;code&gt;arhitekt&lt;/code&gt;
| &lt;code&gt;architect&lt;/code&gt;
| Arhitekt muzejske zgrade kada je podatak relevantan za predmet članka.
|-
| &lt;code&gt;broj_zaposlenih&lt;/code&gt;
| &lt;code&gt;employees&lt;/code&gt;
| Broj zaposlenih. Preporučuje se navesti godinu podatka.
|-
| &lt;code&gt;vlasnik&lt;/code&gt;
| –
| Vlasnik muzeja kada je pravni odnos jasan i pouzdano utvrđen.
|}

Primjer prilagodljivog rukovodioca:

&lt;syntaxhighlight lang=&quot;wikitext&quot;&gt;
| vrsta_rukovodioca = Upravnik
| rukovodilac        = Ime i prezime
&lt;/syntaxhighlight&gt;

Ako &lt;code&gt;vrsta_rukovodioca&lt;/code&gt; nije naveden, oznaka reda je „Rukovodilac“.

'''Napomene:'''
* &lt;code&gt;osnivač&lt;/code&gt; i &lt;code&gt;vlasnik&lt;/code&gt; nisu isto.
* Ne treba bez potrebe istu osobu navoditi i kao &lt;code&gt;direktor&lt;/code&gt; i kao &lt;code&gt;rukovodilac&lt;/code&gt;.
* &lt;code&gt;arhitekt&lt;/code&gt; se odnosi na arhitekta zgrade kada je ta informacija relevantna za članak o muzeju.
* Broj zaposlenih treba vremenski odrediti ako se podatak može mijenjati.

=== Pristup i veb-sajt ===

{| class=&quot;wikitable&quot;
! Parametar
! Aliasi
! Opis
|-
| &lt;code&gt;javnitranzit&lt;/code&gt;
| –
| Najbliža stanica ili drugi relevantan pristup javnim prevozom.
|-
| &lt;code&gt;parking&lt;/code&gt;
| –
| Relevantne informacije o parkingu.
|-
| &lt;code&gt;veb-sajt&lt;/code&gt;
| &lt;code&gt;web_stranica&lt;/code&gt;
| Zvanična mrežna stranica muzeja. Preporučuje se koristiti {{tl|URL}}.
|}

== Koordinate i lokacijska karta ==

Infokutija podržava prikaz samih koordinata i stariji sistem lokacijske karte.

=== Samo koordinate ===

Ako lokacijska karta nije potrebna, koristi se &lt;code&gt;koordinate&lt;/code&gt;:

&lt;syntaxhighlight lang=&quot;wikitext&quot;&gt;
| koordinate = {{Coord|43|51|28|N|18|25|36|E|display=inline,title}}
&lt;/syntaxhighlight&gt;

=== Lokacijska karta s decimalnim koordinatama ===

&lt;syntaxhighlight lang=&quot;wikitext&quot;&gt;
| mapa_tip    = Bosna i Hercegovina
| mapa_reljef = 1
| latitude    = 43.8578
| longitude   = 18.4267
| mapa_opis   = Lokacija muzeja u Bosni i Hercegovini
&lt;/syntaxhighlight&gt;

=== Lokacijska karta s DMS koordinatama ===

&lt;syntaxhighlight lang=&quot;wikitext&quot;&gt;
| mapa_tip = Bosna i Hercegovina
| lat_deg  = 43
| lat_min  = 51
| lat_sec  = 28
| lat_dir  = N
| lon_deg  = 18
| lon_min  = 25
| lon_sec  = 36
| lon_dir  = E
&lt;/syntaxhighlight&gt;

{| class=&quot;wikitable&quot;
! Parametar
! Aliasi
! Opis
|-
| &lt;code&gt;mapa_tip&lt;/code&gt;
| &lt;code&gt;pushpin_map&lt;/code&gt;
| Naziv lokacijske karte.
|-
| &lt;code&gt;mapa_reljef&lt;/code&gt;
| &lt;code&gt;pushpin_relief&lt;/code&gt;
| Uključuje reljefni prikaz ako ga odabrana karta podržava.
|-
| &lt;code&gt;mapa_veličina&lt;/code&gt;
| –
| Širina lokacijske karte. Zadana vrijednost je 250.
|-
| &lt;code&gt;mapa_opis&lt;/code&gt;
| –
| Opis prikazan ispod karte.
|-
| &lt;code&gt;latitude&lt;/code&gt;
| –
| Decimalna geografska širina.
|-
| &lt;code&gt;longitude&lt;/code&gt;
| –
| Decimalna geografska dužina.
|-
| &lt;code&gt;lat_deg&lt;/code&gt;
| –
| Stepeni geografske širine.
|-
| &lt;code&gt;lat_min&lt;/code&gt;
| –
| Minute geografske širine.
|-
| &lt;code&gt;lat_sec&lt;/code&gt;
| –
| Sekunde geografske širine.
|-
| &lt;code&gt;lat_dir&lt;/code&gt;
| –
| Smjer geografske širine: &lt;code&gt;N&lt;/code&gt; ili &lt;code&gt;S&lt;/code&gt;.
|-
| &lt;code&gt;lon_deg&lt;/code&gt;
| –
| Stepeni geografske dužine.
|-
| &lt;code&gt;lon_min&lt;/code&gt;
| –
| Minute geografske dužine.
|-
| &lt;code&gt;lon_sec&lt;/code&gt;
| –
| Sekunde geografske dužine.
|-
| &lt;code&gt;lon_dir&lt;/code&gt;
| –
| Smjer geografske dužine: &lt;code&gt;E&lt;/code&gt; ili &lt;code&gt;W&lt;/code&gt;.
|-
| &lt;code&gt;koordinate_tip&lt;/code&gt;
| –
| Tip geografskog objekta. Ako nije naveden, koristi se &lt;code&gt;type:landmark&lt;/code&gt;.
|-
| &lt;code&gt;koordinate_region&lt;/code&gt;
| &lt;code&gt;koordinat_region&lt;/code&gt;
| Oznaka geografskog regiona, npr. &lt;code&gt;BA&lt;/code&gt;. Stariji pogrešno napisani oblik zadržan je radi kompatibilnosti.
|-
| &lt;code&gt;koordinate_display&lt;/code&gt;
| –
| Kontrola načina prikaza generiranih koordinata.
|-
| &lt;code&gt;koordinate_format&lt;/code&gt;
| –
| Format prikaza koordinata.
|}

'''Važno:''' &lt;code&gt;koordinate&lt;/code&gt; sam po sebi trenutno ne određuje položaj markera na lokacijskoj karti. Ako se koristi &lt;code&gt;mapa_tip&lt;/code&gt;, potrebno je navesti &lt;code&gt;latitude&lt;/code&gt;/&lt;code&gt;longitude&lt;/code&gt; ili DMS parametre.

Ne preporučuje se istovremeno unositi iste koordinate putem &lt;code&gt;koordinate&lt;/code&gt; i zasebnih koordinatnih parametara jer može doći do dvostrukog prikaza.

== Kompatibilnost i legacy parametri ==

Šablon zadržava starije parametre i aliase kako postojeći članci ne bi prestali pravilno raditi.

{| class=&quot;wikitable&quot;
! Preporučeni parametar
! Kompatibilni alias
|-
| &lt;code&gt;ime&lt;/code&gt;
| &lt;code&gt;name&lt;/code&gt;
|-
| &lt;code&gt;prethodni_naziv&lt;/code&gt;
| &lt;code&gt;former_name&lt;/code&gt;
|-
| &lt;code&gt;prethodni_nazivi&lt;/code&gt;
| &lt;code&gt;former_names&lt;/code&gt;
|-
| &lt;code&gt;slika_veličina&lt;/code&gt;
| &lt;code&gt;veličina_slike&lt;/code&gt;
|-
| &lt;code&gt;opis&lt;/code&gt;
| &lt;code&gt;opis_slike&lt;/code&gt;, &lt;code&gt;slika_opis&lt;/code&gt;
|-
| &lt;code&gt;značajna_građa&lt;/code&gt;
| &lt;code&gt;key_holdings&lt;/code&gt;
|-
| &lt;code&gt;kolekcija_veličina&lt;/code&gt;
| &lt;code&gt;kolekcija&lt;/code&gt;, &lt;code&gt;kolekcija veličina&lt;/code&gt;
|-
| &lt;code&gt;posjetioci&lt;/code&gt;
| &lt;code&gt;posjetitelji&lt;/code&gt;
|-
| &lt;code&gt;osnivač&lt;/code&gt;
| &lt;code&gt;founder&lt;/code&gt;
|-
| &lt;code&gt;vrsta_rukovodioca&lt;/code&gt;
| &lt;code&gt;leader_type&lt;/code&gt;
|-
| &lt;code&gt;rukovodilac&lt;/code&gt;
| &lt;code&gt;leader&lt;/code&gt;
|-
| &lt;code&gt;arhitekt&lt;/code&gt;
| &lt;code&gt;architect&lt;/code&gt;
|-
| &lt;code&gt;broj_zaposlenih&lt;/code&gt;
| &lt;code&gt;employees&lt;/code&gt;
|-
| &lt;code&gt;veb-sajt&lt;/code&gt;
| &lt;code&gt;web_stranica&lt;/code&gt;
|-
| &lt;code&gt;mapa_tip&lt;/code&gt;
| &lt;code&gt;pushpin_map&lt;/code&gt;
|-
| &lt;code&gt;mapa_reljef&lt;/code&gt;
| &lt;code&gt;pushpin_relief&lt;/code&gt;
|-
| &lt;code&gt;koordinate_region&lt;/code&gt;
| &lt;code&gt;koordinat_region&lt;/code&gt;
|-
| &lt;code&gt;ugrađeno&lt;/code&gt;
| &lt;code&gt;nrhp&lt;/code&gt;
|}

Sljedeći parametri postoje uglavnom radi kompatibilnosti ili napredne upotrebe:

{| class=&quot;wikitable&quot;
! Parametar
! Status
! Napomena
|-
| &lt;code&gt;čuvar_ključeva&lt;/code&gt;
| Legacy
| Zadržan radi kompatibilnosti; ne preporučuje se za novu upotrebu bez jasne potrebe.
|-
| &lt;code&gt;map dot label&lt;/code&gt;
| Legacy
| Tekst prikazan uz marker starog sistema lokacijske karte.
|-
| &lt;code&gt;network&lt;/code&gt;
| Legacy
| Predviđen za pomoćne šablone muzejskih mreža.
|-
| &lt;code&gt;ugrađeno&lt;/code&gt;
| Napredno
| Prikazuje dodatni sadržaj na dnu infokutije.
|}

== Primjeri ==

Primjeri služe demonstraciji sintakse. Podatke u stvarnim člancima treba provjeravati prema pouzdanim izvorima.

=== Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine ===

{{Infokutija muzej
| ime                = Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine
| prethodni_naziv    = Muzej književnosti Bosne i Hercegovine
| logo               = Museum of literature BH logo.png
| slika              = Rodna kuća Vladislava Skakića (Muzej književnosti) 1.jpg
| opis               = Zgrada Muzeja
| osnovan            = 27. april 1961.
| lokacija           = Sime Milutinovića Sarajlije 7, [[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]]
| koordinate         = {{Coord|43|51|27.98|N|18|25|35.99|E|display=inline}}
| vrsta              = muzej književnosti i pozorišne umjetnosti
| kolekcije          = književne zbirke&lt;br&gt;pozorišne zbirke
| značajna_građa     = rukopis romana ''[[Derviš i smrt]]''
| veb-sajt           = {{URL|https://mkpubih.com/}}
}}

&lt;div style=&quot;clear:both&quot;&gt;&lt;/div&gt;

&lt;syntaxhighlight lang=&quot;wikitext&quot;&gt;
{{Infokutija muzej
| ime                = Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine
| prethodni_naziv    = Muzej književnosti Bosne i Hercegovine
| logo               = Museum of literature BH logo.png
| slika              = Rodna kuća Vladislava Skakića (Muzej književnosti) 1.jpg
| opis               = Zgrada Muzeja
| osnovan            = 27. april 1961.
| lokacija           = Sime Milutinovića Sarajlije 7, [[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]]
| koordinate         = {{Coord|43|51|27.98|N|18|25|35.99|E|display=inline}}
| vrsta              = muzej književnosti i pozorišne umjetnosti
| kolekcije          = književne zbirke&lt;br&gt;pozorišne zbirke
| značajna_građa     = rukopis romana ''[[Derviš i smrt]]''
| veb-sajt           = {{URL|https://mkpubih.com/}}
}}
&lt;/syntaxhighlight&gt;

=== Primjer s organizacionom podjelom ===

{{Infokutija muzej
| ime             = Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine
| slika           = Sarajevo museum.jpg
| opis            = Zgrada Zemaljskog muzeja
| osnovan         = 1888.
| lokacija        = [[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]]
| vrsta           = opći muzej
| podjela_oznaka  = Odjeli
| podjela_podaci  = Arheologija&lt;br&gt;Etnologija&lt;br&gt;Prirodne nauke&lt;br&gt;Biblioteka
| veb-sajt        = {{URL|https://zemaljskimuzej.ba/}}
}}

&lt;div style=&quot;clear:both&quot;&gt;&lt;/div&gt;

&lt;syntaxhighlight lang=&quot;wikitext&quot;&gt;
{{Infokutija muzej
| ime             = Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine
| slika           = Sarajevo museum.jpg
| opis            = Zgrada Zemaljskog muzeja
| osnovan         = 1888.
| lokacija        = [[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]]
| vrsta           = opći muzej
| podjela_oznaka  = Odjeli
| podjela_podaci  = Arheologija&lt;br&gt;Etnologija&lt;br&gt;Prirodne nauke&lt;br&gt;Biblioteka
| veb-sajt        = {{URL|https://zemaljskimuzej.ba/}}
}}
&lt;/syntaxhighlight&gt;

== TemplateData ==

{{TemplateDataHeader}}

&lt;templatedata&gt;
{
  &quot;description&quot;: &quot;Infokutija za muzeje, galerije i srodne muzejske ustanove.&quot;,
  &quot;format&quot;: &quot;{{_\n| _______________ = _\n}}&quot;,
  &quot;params&quot;: {
    &quot;ime&quot;: {
      &quot;aliases&quot;: [&quot;name&quot;],
      &quot;label&quot;: &quot;Ime muzeja&quot;,
      &quot;description&quot;: &quot;Puni naziv muzeja. Ako nije naveden, koristi se naslov stranice.&quot;,
      &quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
      &quot;suggested&quot;: true
    },
    &quot;izvorno_ime&quot;: {
      &quot;label&quot;: &quot;Izvorno ime&quot;,
      &quot;description&quot;: &quot;Izvorni ili drugi službeni naziv muzeja.&quot;,
      &quot;type&quot;: &quot;string&quot;
    },
    &quot;izvorno_ime_jezik&quot;: {
      &quot;label&quot;: &quot;Jezik izvornog imena&quot;,
      &quot;description&quot;: &quot;ISO kod jezika izvornog imena.&quot;,
      &quot;example&quot;: &quot;fr&quot;,
      &quot;type&quot;: &quot;string&quot;
    },
    &quot;prethodni_nazivi&quot;: {
      &quot;aliases&quot;: [&quot;prethodni_naziv&quot;, &quot;former_names&quot;, &quot;former_name&quot;],
      &quot;label&quot;: &quot;Prethodni naziv(i)&quot;,
      &quot;description&quot;: &quot;Raniji službeni naziv ili nazivi muzeja.&quot;,
      &quot;type&quot;: &quot;string&quot;
    },
    &quot;logo&quot;: {
      &quot;label&quot;: &quot;Logo&quot;,
      &quot;description&quot;: &quot;Naziv datoteke logotipa bez prefiksa Datoteka: ili Slika:.&quot;,
      &quot;type&quot;: &quot;wiki-file-name&quot;
    },
    &quot;logo_veličina&quot;: {
      &quot;label&quot;: &quot;Veličina logotipa&quot;,
      &quot;description&quot;: &quot;Ručno određena veličina logotipa. U pravilu je bolje koristiti logo_uspravno.&quot;,
      &quot;type&quot;: &quot;string&quot;
    },
    &quot;logo_uspravno&quot;: {
      &quot;label&quot;: &quot;Faktor skaliranja logotipa&quot;,
      &quot;description&quot;: &quot;Faktor skaliranja logotipa.&quot;,
      &quot;type&quot;: &quot;number&quot;,
      &quot;default&quot;: &quot;1&quot;
    },
    &quot;logo_alt&quot;: {
      &quot;label&quot;: &quot;Alternativni tekst logotipa&quot;,
      &quot;description&quot;: &quot;Alternativni tekst logotipa za korisnike koji ga ne mogu vidjeti.&quot;,
      &quot;type&quot;: &quot;string&quot;
    },
    &quot;logo_opis&quot;: {
      &quot;label&quot;: &quot;Opis logotipa&quot;,
      &quot;description&quot;: &quot;Opis prikazan ispod logotipa.&quot;,
      &quot;type&quot;: &quot;string&quot;
    },
    &quot;slika&quot;: {
      &quot;label&quot;: &quot;Slika&quot;,
      &quot;description&quot;: &quot;Naziv datoteke glavne slike bez prefiksa Datoteka: ili Slika:.&quot;,
      &quot;type&quot;: &quot;wiki-file-name&quot;,
      &quot;suggested&quot;: true
    },
    &quot;slika_veličina&quot;: {
      &quot;aliases&quot;: [&quot;veličina_slike&quot;],
      &quot;label&quot;: &quot;Veličina slike&quot;,
      &quot;description&quot;: &quot;Ručno određena veličina glavne slike. U pravilu je bolje koristiti slika_uspravno.&quot;,
      &quot;type&quot;: &quot;string&quot;
    },
    &quot;slika_uspravno&quot;: {
      &quot;label&quot;: &quot;Faktor skaliranja slike&quot;,
      &quot;description&quot;: &quot;Faktor skaliranja glavne slike.&quot;,
      &quot;type&quot;: &quot;number&quot;,
      &quot;default&quot;: &quot;1.14&quot;
    },
    &quot;alt&quot;: {
      &quot;label&quot;: &quot;Alternativni tekst slike&quot;,
      &quot;description&quot;: &quot;Alternativni tekst glavne slike za korisnike koji je ne mogu vidjeti.&quot;,
      &quot;type&quot;: &quot;string&quot;
    },
    &quot;opis&quot;: {
      &quot;aliases&quot;: [&quot;opis_slike&quot;, &quot;slika_opis&quot;],
      &quot;label&quot;: &quot;Opis slike&quot;,
      &quot;description&quot;: &quot;Opis prikazan ispod glavne slike.&quot;,
      &quot;type&quot;: &quot;string&quot;
    },
    &quot;osnovan&quot;: {
      &quot;label&quot;: &quot;Osnovan&quot;,
      &quot;description&quot;: &quot;Datum ili godina osnivanja muzeja.&quot;,
      &quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
      &quot;suggested&quot;: true
    },
    &quot;ugašen&quot;: {
      &quot;label&quot;: &quot;Ugašen&quot;,
      &quot;description&quot;: &quot;Datum prestanka rada muzeja ako ustanova više ne postoji.&quot;,
      &quot;type&quot;: &quot;string&quot;
    },
    &quot;lokacija&quot;: {
      &quot;label&quot;: &quot;Lokacija&quot;,
      &quot;description&quot;: &quot;Adresa, mjesto i/ili država u kojoj se muzej nalazi.&quot;,
      &quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
      &quot;suggested&quot;: true
    },
    &quot;koordinate&quot;: {
      &quot;label&quot;: &quot;Koordinate&quot;,
      &quot;description&quot;: &quot;Geografske koordinate unesene pomoću šablona Coord.&quot;,
      &quot;example&quot;: &quot;{{Coord|43|51|28|N|18|25|36|E|display=inline,title}}&quot;,
      &quot;type&quot;: &quot;string&quot;
    },
    &quot;vrsta&quot;: {
      &quot;label&quot;: &quot;Vrsta&quot;,
      &quot;description&quot;: &quot;Vrsta muzeja, npr. historijski, umjetnički, prirodoslovni ili specijalizirani muzej.&quot;,
      &quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
      &quot;suggested&quot;: true
    },
    &quot;akreditacija&quot;: {
      &quot;label&quot;: &quot;Akreditacija&quot;,
      &quot;description&quot;: &quot;Relevantna stručna ili institucionalna akreditacija.&quot;,
      &quot;type&quot;: &quot;string&quot;
    },
    &quot;odjeli&quot;: {
      &quot;label&quot;: &quot;Odjeli&quot;,
      &quot;description&quot;: &quot;Glavni organizacioni ili stručni odjeli muzeja.&quot;,
      &quot;type&quot;: &quot;string&quot;
    },
    &quot;kolekcije&quot;: {
      &quot;label&quot;: &quot;Kolekcije&quot;,
      &quot;description&quot;: &quot;Glavne zbirke ili vrste zbirki muzeja.&quot;,
      &quot;type&quot;: &quot;string&quot;
    },
    &quot;značajna_građa&quot;: {
      &quot;aliases&quot;: [&quot;key_holdings&quot;],
      &quot;label&quot;: &quot;Značajna građa&quot;,
      &quot;description&quot;: &quot;Posebno značajni predmeti, dokumenti, djela ili druge cjeline u muzejskom fondu.&quot;,
      &quot;type&quot;: &quot;string&quot;
    },
    &quot;kolekcija_veličina&quot;: {
      &quot;aliases&quot;: [&quot;kolekcija&quot;, &quot;kolekcija veličina&quot;],
      &quot;label&quot;: &quot;Veličina kolekcije&quot;,
      &quot;description&quot;: &quot;Broj predmeta ili jedinica u muzejskom fondu.&quot;,
      &quot;type&quot;: &quot;string&quot;
    },
    &quot;posjetioci&quot;: {
      &quot;aliases&quot;: [&quot;posjetitelji&quot;],
      &quot;label&quot;: &quot;Posjetioci&quot;,
      &quot;description&quot;: &quot;Godišnji broj posjetilaca; preporučuje se navesti godinu podatka.&quot;,
      &quot;type&quot;: &quot;string&quot;
    },
    &quot;osnivač&quot;: {
      &quot;aliases&quot;: [&quot;founder&quot;],
      &quot;label&quot;: &quot;Osnivač&quot;,
      &quot;description&quot;: &quot;Osoba, institucija ili drugo tijelo koje je osnovalo muzej.&quot;,
      &quot;type&quot;: &quot;string&quot;
    },
    &quot;direktor&quot;: {
      &quot;label&quot;: &quot;Direktor&quot;,
      &quot;description&quot;: &quot;Direktor muzeja.&quot;,
      &quot;type&quot;: &quot;string&quot;
    },
    &quot;predsjednik&quot;: {
      &quot;label&quot;: &quot;Predsjednik&quot;,
      &quot;description&quot;: &quot;Predsjednik muzeja ili odgovarajućeg upravljačkog tijela, kada je primjenjivo.&quot;,
      &quot;type&quot;: &quot;string&quot;
    },
    &quot;vrsta_rukovodioca&quot;: {
      &quot;aliases&quot;: [&quot;leader_type&quot;],
      &quot;label&quot;: &quot;Vrsta rukovodioca&quot;,
      &quot;description&quot;: &quot;Naziv funkcije rukovodioca kada direktor ili predsjednik nisu odgovarajući.&quot;,
      &quot;example&quot;: &quot;Upravnik&quot;,
      &quot;type&quot;: &quot;string&quot;
    },
    &quot;rukovodilac&quot;: {
      &quot;aliases&quot;: [&quot;leader&quot;],
      &quot;label&quot;: &quot;Rukovodilac&quot;,
      &quot;description&quot;: &quot;Osoba koja obavlja funkciju navedenu u parametru vrsta_rukovodioca.&quot;,
      &quot;type&quot;: &quot;string&quot;
    },
    &quot;kustos&quot;: {
      &quot;label&quot;: &quot;Kustos&quot;,
      &quot;description&quot;: &quot;Kustos muzeja kada je pojedinačni kustos enciklopedijski relevantan.&quot;,
      &quot;type&quot;: &quot;string&quot;
    },
    &quot;arhitekt&quot;: {
      &quot;aliases&quot;: [&quot;architect&quot;],
      &quot;label&quot;: &quot;Arhitekt&quot;,
      &quot;description&quot;: &quot;Arhitekt muzejske zgrade kada je podatak relevantan za predmet članka.&quot;,
      &quot;type&quot;: &quot;string&quot;
    },
    &quot;broj_zaposlenih&quot;: {
      &quot;aliases&quot;: [&quot;employees&quot;],
      &quot;label&quot;: &quot;Broj zaposlenih&quot;,
      &quot;description&quot;: &quot;Broj zaposlenih; preporučuje se navesti godinu podatka.&quot;,
      &quot;type&quot;: &quot;string&quot;
    },
    &quot;vlasnik&quot;: {
      &quot;label&quot;: &quot;Vlasnik&quot;,
      &quot;description&quot;: &quot;Vlasnik muzeja kada je pravni odnos jasan i pouzdano utvrđen.&quot;,
      &quot;type&quot;: &quot;string&quot;
    },
    &quot;javnitranzit&quot;: {
      &quot;label&quot;: &quot;Javni prevoz&quot;,
      &quot;description&quot;: &quot;Najbliža stanica ili drugi relevantan pristup javnim prevozom.&quot;,
      &quot;type&quot;: &quot;string&quot;
    },
    &quot;parking&quot;: {
      &quot;label&quot;: &quot;Parking&quot;,
      &quot;description&quot;: &quot;Relevantne informacije o parkingu.&quot;,
      &quot;type&quot;: &quot;string&quot;
    },
    &quot;veb-sajt&quot;: {
      &quot;aliases&quot;: [&quot;web_stranica&quot;],
      &quot;label&quot;: &quot;Veb-sajt&quot;,
      &quot;description&quot;: &quot;Zvanična mrežna stranica muzeja.&quot;,
      &quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
      &quot;suggested&quot;: true
    },
    &quot;mapa_tip&quot;: {
      &quot;aliases&quot;: [&quot;pushpin_map&quot;],
      &quot;label&quot;: &quot;Lokacijska karta&quot;,
      &quot;description&quot;: &quot;Naziv lokacijske karte.&quot;,
      &quot;example&quot;: &quot;Bosna i Hercegovina&quot;,
      &quot;type&quot;: &quot;string&quot;
    },
    &quot;mapa_reljef&quot;: {
      &quot;aliases&quot;: [&quot;pushpin_relief&quot;],
      &quot;label&quot;: &quot;Reljefna karta&quot;,
      &quot;description&quot;: &quot;Uključuje reljefni prikaz ako ga odabrana karta podržava.&quot;,
      &quot;type&quot;: &quot;string&quot;
    },
    &quot;mapa_veličina&quot;: {
      &quot;label&quot;: &quot;Veličina karte&quot;,
      &quot;description&quot;: &quot;Širina lokacijske karte.&quot;,
      &quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
      &quot;default&quot;: &quot;250&quot;
    },
    &quot;mapa_opis&quot;: {
      &quot;label&quot;: &quot;Opis karte&quot;,
      &quot;description&quot;: &quot;Tekst prikazan ispod lokacijske karte.&quot;,
      &quot;type&quot;: &quot;string&quot;
    },
    &quot;latitude&quot;: {
      &quot;label&quot;: &quot;Geografska širina&quot;,
      &quot;description&quot;: &quot;Decimalna geografska širina za lokacijsku kartu.&quot;,
      &quot;type&quot;: &quot;string&quot;
    },
    &quot;longitude&quot;: {
      &quot;label&quot;: &quot;Geografska dužina&quot;,
      &quot;description&quot;: &quot;Decimalna geografska dužina za lokacijsku kartu.&quot;,
      &quot;type&quot;: &quot;string&quot;
    },
    &quot;lat_deg&quot;: {
      &quot;label&quot;: &quot;Širina – stepeni&quot;,
      &quot;type&quot;: &quot;number&quot;
    },
    &quot;lat_min&quot;: {
      &quot;label&quot;: &quot;Širina – minute&quot;,
      &quot;type&quot;: &quot;number&quot;
    },
    &quot;lat_sec&quot;: {
      &quot;label&quot;: &quot;Širina – sekunde&quot;,
      &quot;type&quot;: &quot;number&quot;
    },
    &quot;lat_dir&quot;: {
      &quot;label&quot;: &quot;Smjer geografske širine&quot;,
      &quot;description&quot;: &quot;N ili S.&quot;,
      &quot;type&quot;: &quot;string&quot;
    },
    &quot;lon_deg&quot;: {
      &quot;label&quot;: &quot;Dužina – stepeni&quot;,
      &quot;type&quot;: &quot;number&quot;
    },
    &quot;lon_min&quot;: {
      &quot;label&quot;: &quot;Dužina – minute&quot;,
      &quot;type&quot;: &quot;number&quot;
    },
    &quot;lon_sec&quot;: {
      &quot;label&quot;: &quot;Dužina – sekunde&quot;,
      &quot;type&quot;: &quot;number&quot;
    },
    &quot;lon_dir&quot;: {
      &quot;label&quot;: &quot;Smjer geografske dužine&quot;,
      &quot;description&quot;: &quot;E ili W.&quot;,
      &quot;type&quot;: &quot;string&quot;
    },
    &quot;koordinate_tip&quot;: {
      &quot;label&quot;: &quot;Tip koordinata&quot;,
      &quot;description&quot;: &quot;Tip geografskog objekta. Ako nije naveden, koristi se type:landmark.&quot;,
      &quot;type&quot;: &quot;string&quot;
    },
    &quot;koordinate_region&quot;: {
      &quot;aliases&quot;: [&quot;koordinat_region&quot;],
      &quot;label&quot;: &quot;Region koordinata&quot;,
      &quot;description&quot;: &quot;Oznaka geografskog regiona.&quot;,
      &quot;example&quot;: &quot;BA&quot;,
      &quot;type&quot;: &quot;string&quot;
    },
    &quot;koordinate_display&quot;: {
      &quot;label&quot;: &quot;Prikaz koordinata&quot;,
      &quot;description&quot;: &quot;Način prikaza generiranih koordinata.&quot;,
      &quot;type&quot;: &quot;string&quot;
    },
    &quot;koordinate_format&quot;: {
      &quot;label&quot;: &quot;Format koordinata&quot;,
      &quot;description&quot;: &quot;Format prikaza koordinata.&quot;,
      &quot;type&quot;: &quot;string&quot;
    },
    &quot;podjela_oznaka&quot;: {
      &quot;label&quot;: &quot;Naziv organizacione podjele&quot;,
      &quot;description&quot;: &quot;Prilagođeni naziv reda za organizacionu ili stručnu podjelu.&quot;,
      &quot;example&quot;: &quot;Odjeli&quot;,
      &quot;type&quot;: &quot;string&quot;
    },
    &quot;podjela_podaci&quot;: {
      &quot;label&quot;: &quot;Organizaciona podjela&quot;,
      &quot;description&quot;: &quot;Sadržaj prilagođene organizacione podjele.&quot;,
      &quot;type&quot;: &quot;string&quot;
    },
    &quot;čuvar_ključeva&quot;: {
      &quot;label&quot;: &quot;Čuvar ključeva&quot;,
      &quot;description&quot;: &quot;Legacy parametar zadržan radi kompatibilnosti.&quot;,
      &quot;type&quot;: &quot;string&quot;
    },
    &quot;map dot label&quot;: {
      &quot;label&quot;: &quot;Oznaka markera (legacy)&quot;,
      &quot;description&quot;: &quot;Legacy naziv za tekst prikazan uz marker lokacijske karte.&quot;,
      &quot;type&quot;: &quot;string&quot;
    },
    &quot;network&quot;: {
      &quot;label&quot;: &quot;Mreža (legacy)&quot;,
      &quot;description&quot;: &quot;Legacy parametar za pomoćne šablone muzejskih mreža.&quot;,
      &quot;type&quot;: &quot;string&quot;
    },
    &quot;ugrađeno&quot;: {
      &quot;aliases&quot;: [&quot;nrhp&quot;],
      &quot;label&quot;: &quot;Ugrađeno&quot;,
      &quot;description&quot;: &quot;Napredni parametar za dodatni sadržaj na dnu infokutije.&quot;,
      &quot;type&quot;: &quot;string&quot;
    }
  },
  &quot;paramOrder&quot;: [
    &quot;ime&quot;,
    &quot;izvorno_ime&quot;,
    &quot;izvorno_ime_jezik&quot;,
    &quot;prethodni_nazivi&quot;,
    &quot;logo&quot;,
    &quot;logo_veličina&quot;,
    &quot;logo_uspravno&quot;,
    &quot;logo_alt&quot;,
    &quot;logo_opis&quot;,
    &quot;slika&quot;,
    &quot;slika_veličina&quot;,
    &quot;slika_uspravno&quot;,
    &quot;alt&quot;,
    &quot;opis&quot;,
    &quot;osnovan&quot;,
    &quot;ugašen&quot;,
    &quot;lokacija&quot;,
    &quot;koordinate&quot;,
    &quot;vrsta&quot;,
    &quot;akreditacija&quot;,
    &quot;odjeli&quot;,
    &quot;kolekcije&quot;,
    &quot;značajna_građa&quot;,
    &quot;kolekcija_veličina&quot;,
    &quot;posjetioci&quot;,
    &quot;osnivač&quot;,
    &quot;direktor&quot;,
    &quot;predsjednik&quot;,
    &quot;vrsta_rukovodioca&quot;,
    &quot;rukovodilac&quot;,
    &quot;kustos&quot;,
    &quot;arhitekt&quot;,
    &quot;broj_zaposlenih&quot;,
    &quot;vlasnik&quot;,
    &quot;javnitranzit&quot;,
    &quot;parking&quot;,
    &quot;veb-sajt&quot;,
    &quot;mapa_tip&quot;,
    &quot;mapa_reljef&quot;,
    &quot;mapa_veličina&quot;,
    &quot;mapa_opis&quot;,
    &quot;latitude&quot;,
    &quot;longitude&quot;,
    &quot;lat_deg&quot;,
    &quot;lat_min&quot;,
    &quot;lat_sec&quot;,
    &quot;lat_dir&quot;,
    &quot;lon_deg&quot;,
    &quot;lon_min&quot;,
    &quot;lon_sec&quot;,
    &quot;lon_dir&quot;,
    &quot;koordinate_tip&quot;,
    &quot;koordinate_region&quot;,
    &quot;koordinate_display&quot;,
    &quot;koordinate_format&quot;,
    &quot;podjela_oznaka&quot;,
    &quot;podjela_podaci&quot;,
    &quot;čuvar_ključeva&quot;,
    &quot;map dot label&quot;,
    &quot;network&quot;,
    &quot;ugrađeno&quot;
  ]
}
&lt;/templatedata&gt;

== Vidi također ==

* [[Šablon:Infokutija]]
* [[Šablon:Coord]]
* [[Šablon:Location map]]

&lt;includeonly&gt;
[[Kategorija:Infokutije|Muzej]]
&lt;/includeonly&gt;</text>
      <sha1>qdxtpm1hpadoau5zyc56r4j5c7d1mno</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Rezus makak</title>
    <ns>0</ns>
    <id>472723</id>
    <revision>
      <id>3921369</id>
      <parentid>3918488</parentid>
      <timestamp>2026-08-21T08:28:54Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3921369</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="33213" sha1="05x53li689dtm3b4v1515egzhoj7esb" xml:space="preserve">{{distinguish|Rezus}}
{{Taksokvir
|boja=pink
| ime = Rezus makak
| slika = Rhesus macaque (Macaca mulatta mulatta), male, Gokarna.jpg
| slika_opis = [[Mužjak]], šuma Gokarna, [[Nepal]]
| slika2 = Female and juvenile rhesus macaque at Galtaji, Jaipur, Rajasthan, India.jpg
| slika2_opis = [[Ženka]] sa mladunčenom, Galtaji, [[Jaipur]] 
| status = LC
|slika_širina=300px
| regnum = [[Animalia]]
| phylum = [[Chordata]]
| classis = [[Mammalia]]
| ordo =[[Primates]]
|familia = ''Cercopithecidae''
|genus = ''Macaca''
| species ='''''M. mulatta'''''
| authority = ([[Eberhard August Wilhelm von Zimmermann|Zimmermann]], 1780)
|karta_raspon = Rhesus Macaque area.png
|karta_raspon_opis = Prirodni [[areal]] vrste ''Rhesus macaque'' 
|karta_raspon_širina=300px
| sinonimi = {{hidden begin|title=Sinonimi vrste}}
*''Simia fulvus'' &lt;small&gt;([[John Graham Kerr|Kerr]], 1792)&lt;/small&gt;
*''Simia rhesus'' &lt;small&gt;[[Jean Baptiste Audebert|Audebert]], 1798&lt;/small&gt;
*''Simia erythraea'' &lt;small&gt;[[George Shaw|Shaw]], 1800&lt;/small&gt;
*''Macaca nipalensis'' &lt;small&gt;[[Brian Houghton Hodgson|Hodgson]], 1840&lt;/small&gt;
*''Macaca oinops'' &lt;small&gt;Hodgson, 1840&lt;/small&gt;
*''Inuus sanctijohannis'' &lt;small&gt;[[Robert Swinhoe|R. Swinhoe]], 1866&lt;/small&gt;
*''Inuus sancti-johannis'' &lt;small&gt;R. Swinhoe, 1866&lt;/small&gt;
*''Macacus lasiotus'' &lt;small&gt;[[John Edward Gray|Gray]], 1868&lt;/small&gt;
*''Macacus tcheliensis'' &lt;small&gt;[[Alphonse Milne-Edwards|A. Milne-Edwards]], 1872&lt;/small&gt;
*''Macacus vestitus'' &lt;small&gt;A. Milne-Edwards, 1892&lt;/small&gt;
*''Macacus rhesus villosus'' &lt;small&gt;[[Frederick W. True|True]], 1894&lt;/small&gt;
*''Pithecus littoralis'' &lt;small&gt;[[Daniel Giraud Elliot|Elliot]], 1909&lt;/small&gt;
*''Macaca siamica''&lt;small&gt;[[Cecil Boden Kloss|Kloss]], 1917&lt;/small&gt;
*''Macaca mulatta mcmahoni'' &lt;small&gt;[[Reginald Innes Pocock|Pocock]], 1932&lt;/small&gt;
{{hidden end}}
}}
'''Rezus makak''' ili '''rezus makaka''' ([[latinski|lat.]] ''Macaca mulatta'') je [[vrsta]] [[majmuni Starog svijeta|Majmuna Starog svijeta]]. U [[IUCN|Crvenoj knjizi ugroženih vrsta IUCN-a]], naveden je pod oznakom  [[najmanje zabrinjavajuće]],  s obzirom na njegove široko rasprostranjenjenje, pretpostavljenu veliku populaciju i toleranciju na širok raspon [[staništa]]. Porijeklom je iz [[Južna Azija|Južne]], [[Srednja Azija|Srednje]] i [[Jugoistočna Azija|Jugoistočne Azije]] i ima najširi geografski raspon od svih neljudskih [[primati|primata]], zauzimajući veliku raznolikost nadmorskih visina i staništa, od [[travnjak]]a do sušnih i šumovitih područja, ali i u blizini ljudskih naselja.

== Opis ==
[[slika:Rhesus Macaque, Red Fort, Agra.jpg|thumb|Mužjak ''Rhesus mulatta'' i tvrđavi Agra, [[Uttar Pradesh]]]]
[[slika:Macaque Haji Malang.jpg|thumb|Rezus makak pokazuje psećje zube]]
Rezus makaka je smeđe ili sive boje i ružičastog lica, bez [[krzno|krzna]]. U prosjeku ima 50 [[kičmeni pršljen|kičmenih pršljenova]] i širok [[rebro|rebarni]] kafez. [[Rep]] mu je u prosjeku dug između 20,7  i 22,9&amp;nbsp;cm. Odrasli mužjaci u prosjeku mjere oko 53&amp;nbsp;cm i teže oko  7,7&amp;nbsp;kg. Ženke su manje, u prosjeku su duge  47&amp;nbsp;cm i  teške oko 5,3&amp;nbsp;kg. [[Intermembralni indeks|omjer dužine prednjih i zadnjih udova]] je 89%.

Rezus makaka ima zubnu formulu:
*[[gornja vilica]]: 2.1.2.3;
*[[donja vilica]]: 2.1.2.3
*ukupno: 32 &lt;br&gt; i bilophodontne [[kutnjak (zub)|kutnjake]].&lt;ref&gt;{{cite book |author=Pocock, R. I. |year=1939 |title=The Fauna of British India, Including Ceylon and Burma: Mammalia Volume I |location=London |publisher=Taylor and Francis |pages=15–185 |chapter=Catarhini |chapter-url=https://archive.org/stream/PocockMammalia1/pocock1#page/n49/mode/2up}}&lt;/ref&gt;

== Rasprostranjenje i stanište ==
Rezus makaki su porijeklom iz [[Indija|Indije]], [[Bangladeš]]a, [[Pakistan]]a, [[Nepal]]a, [[Mjanmar]]a, [[Tajland]]a, [[Afganistan]]a, [[Vijetnam]]a, južna [[Kina|Kine]] i nekih susjednnih područja. Imaju najširi geografski raspon od bilo kog ne-ljudskog primata, zauzimajući veliku raznolikost nadmorskih visina širom centralne, južne i jugoistočne Azije. Naseljavajući sušna, otvorena područja, rezus makaki mogu se naći na travnjacima, šumama i u planinskim regijama do visine do 2500 m . Redovni su plivači. Bebe stare samo nekoliko dana mogu plivati, a poznato je da odrasli preplivaju više od pola milje između ostrva, ali se često utapaju pijući vodu u malim grupama. Rezus makaki su zapaženi zbog svoje tendencije da se presele iz ruralnih u urbana područja, oslanjajući se na darivanja ili ostatke ljudskih aktivnostio.&lt;ref&gt;{{cite journal |author=Ciani, A. C. |year=1986 |title=Intertroop Agonistic Behavior of a Feral Rhesus Macaque Troop in Ranging in Town and Forest Areas in India |journal=Aggressive Behavior |volume=12 |issue=6 |doi=10.1002/1098-2337(1986)12:6&lt;433::AID-AB2480120606&gt;3.0.CO;2-C |pages=433–439 |url=http://www.esploratore.com/files/resourcesmodule/@random44be4ac49f856/1153323855_Intertroop_Agonistic_Behavior_of_a_Feral_rhesus_Macaque_Troop_Ranging_in_Town_and_Areas_in_India.pdf |access-date=5. 1. 2016 |archive-date=4. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304040936/http://www.esploratore.com/files/resourcesmodule/@random44be4ac49f856/1153323855_Intertroop_Agonistic_Behavior_of_a_Feral_rhesus_Macaque_Troop_Ranging_in_Town_and_Areas_in_India.pdf |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Dobro se prilagođavaju ljudskom prisustvu i formiraju veće grupe u krajolicima kojima dominiraju ljudi nego u [[šuma]]ma.&lt;ref&gt;{{cite journal|first1=Kumar|last1=Rishi|first2=Sinha|last2=Anindya|first3=Radhakrishna|last3=Sindhu|year=2013|title=Comparative Demography of Two Commensal Macaques in India: Implications for Population Status and Conservation|journal=Folia Primatologica|volume=84|issue=6|pages=384–393|doi=10.1159/000351935|pmid=24022675}}&lt;/ref&gt;

Južna i sjeverna granica distribucije rezusa i kapuljastog makaka, sada teku paralelno jedna drugoj u zapadnom dijelu Indije, odvojene su velikim razmakom u središtu i konvergiraju na istočnoj obali poluootoka da formiraju zonu preklapanja distribucije. Ovo preklapajuće područje karakterizira prisustvo grupa mješovitih vrsta, s čistim trupama obje vrste koje se ponekad javljaju čak i u međusobno neposrednoj blizini. Proširenje raspona rezus-makaka je prirodni proces u nekim područjima i izravna posljedica [[uvedena vrsta|unošenja]] ljudi u druge regione, što imaa ozbiljne implikacije na [[endem]]ske i opadajuće populacije makaka s kapuljačom u južnoj Indiji.&lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Kumar | first1 = R. Radhakrishna | last2 = Sinha | first2 = A. | year = 2011 | title = Of Least Concern? Range Extension by Rhesus Macaques (''Macaca mulatta'') Threatens Long-Term Survival of Bonnet Macaques (''M. radiata'') in Peninsular India | url = https://nias.academia.edu/RishiKumar/Papers/538383/Of_least_concern_Range_Extension_by_Rhesus_Macaques_Macaca_mulatta_Threatens_Long-Term_Survival_of_Bonnet_Macaques_M._radiata_in_Peninsular_India | journal = International Journal of Primatology | volume = 32 | issue = 4| pages = 945–959 | doi = 10.1007/s10764-011-9514-y  |access-date=5. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://scroll.in/article/848784/south-india-is-losing-its-endemic-bonnet-monkey-to-an-aggressive-invader-from-the-north|title=South India is losing its endemic bonnet monkey to an aggressive invader from the north|last=Govindarajan|first=Vinita|work=Scroll.in|access-date=14. 9. 2017|language=en-US}}&lt;/ref&gt;

[[Tajland]]ska populacija je lokalno klasificirana kao ugrožena. U Wat Tham Pha Mak Ho, [[Tambon]] Si Songkhramu,  Wang Saphung okruga, [[provincija Loei]] ima oko 1.000  jedinki.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://news.sanook.com/894051/|work=Sanook.com|language=th|title=วอนช่วยลิงวอกฝูงสุดท้ายในไทย|date=28. 1. 2010|access-date=7. 6. 2017}}&lt;/ref&gt;

=== Podvrste i populacije ===
[[slika:Macaque India 3.jpg|thumb|Rezus makak u utvrđenju Agra, Uttar Pradesh]]
[[slika:Rhesus Macaque2.jpg|thumb|Majka sa bebom u [[Nepal]]u]]
Naziv roda  &quot;rezus&quot; podsjeća na mitološkog kralja ([[Rezus Trakijski]]), sporednog lika u [[Ilijada|Ilijadi]]. Međutim, francuski prirodoslovac [[Jean-Baptiste Audebert]], koji je naziv primijenio za vrstu, izjavio je da: &quot;nema to značenje&quot;.&lt;ref&gt;Jaeger, E. (1972). ''A source-book of biological names and terms.'' Springfield, Illinois: Charles C. Thomas.&lt;/ref&gt;

Prema prvom opisu Zimmermanna iz 1780. godine, rezus makak je distribuiran u istočnom [[Afganistan]]u, [[Bangladeš]]u, [[Butan]]u, istočno do doline [[Brahmaputra]] na  [[Indija|Indijskom potkontinentu]], [[Nepal]]u i sjevernom [[Pakistan]]u. Danas je ova vrsta poznato kao indijski rezus makak ''M. m. mulatta'', što uključuje morfološki sličan ''M. rhesus villosus'',  kojeg jeopisao [[Frederick W. True|True]] 1894. iz [[Kašmir]]a  i ''M. m. mcmahoni'', kojeg je opisao [[Reginald Innes Pocock|Pocock]] 1932.  iz Kootaija, [[Pakistan]]. Nekoliko [[Kina|kineskih]] [[podvrsta]] rezus makaka opisano je između 1867. i 1917. Molekulske razlike utvrđene među populacijama, međutim, nisu dovoljno dosljedne da definitivno odrede bilo koju.&lt;ref name=&quot;apc04&quot;&gt;{{cite book |author=Brandon-Jones, D. |author2=Eudey, A. A. |author3=Geissmann, T. |author4=Groves, C. P. |author5=Melnick, D. J. |author6=Morales, J. C. |author7=Shekelle, M. |author8=Stewart, C.-B. |title=Asian Primate Classification |publisher= International Journal of Primatology |volume=25 |issue=1 |date=2004 |pages=97–164 |url=http://www.gibbons.de/main/papers/pdf_files/2004asianprimates.pdf |access-date=5. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;

Kineske podvrste mogu se podijeliti na sljedeći način:
*''M. m. mulatta'' nalazi se u zapadnoj i centralnoj Kini, na jugu [[Yunnan]]a i jugozapadu [[Guangxi]]ja;&lt;ref name=&quot;shilai1991&quot;&gt;{{cite journal|author=Jiang Xue-long; Wang Ying-xiang and Ma Shi-lai|year=1991|title=Taxonomic revision and distribution of subspecies of Rhesus Monkey (''Macaca mulatta'') in China|journal=Zoological Research|volume=12|url=http://www.zoores.ac.cn/EN/abstract/abstract1901.shtml}}&lt;/ref&gt;
* ''M. m. lasiota'' ([[John Edward Gray|Gray]], 1868), zapadnokineski rezus makak, rasprostranjen je na zapadu [[Sechuan]]a, sjeverozapadno od [[Yunan]]a i jugoistočno od [[Qinghai]]; mogućI je sinonim za ''M. m. sanctijohannis&quot; ([[Robert Swinhoe|R. Swinhoe]], 1867), ako ne i &quot;M. m. mulatta''. 
* ''M. m. tcheliensis'' ([[Henri Milne-Edwards|Milne-Edwards]], 1870), sjevernokineski rezus makak, živi na sjeveru [[Henan]]a, južno od [[Shanxi]]ja i u blizini [[Beijing]]a. Neki ga smatraju najugroženijom podvrstom.&lt;ref&gt;{{cite journal | doi= 10.1007/BF02215449 | title= Phylogeny of rheusus monkeys (''Macaca mulatta'') as revealed by mitochondrial DNA restriction enzyme analysis | url= https://archive.org/details/international-journal-of-primatology_1993-08_14_4/page/587 | journal= International Journal of Primatology | volume= 14 | issue= 4 | pages= 587 | year= 1993 | last1= Zhang | first1= Ya-Ping | last2= Shi | first2= Li-Ming}}
&lt;/ref&gt; 
* ''M. m. vestita'' ([[Henri Milne-Edwards|Milne-Edwards]], 1892),  [[tibet]]ski rezus makak,  živi na jugoistoku [[Tibet]]a, sjeverozapadno od Junana (okrug Deqing), a možda uključuje i [[tibet]]sku autonomnu prefekturu [[Yushu]];&lt;ref name = &quot;shilai1991&quot; /&gt; mogući je sinonim za ''M. m. sanctijohannis'', ako ne i ''M. m. mulatta''. 
* '' M. m. littoralis '' ([[Daniel Giraud Elliot|Elliot]], 1909), južnokineski rezus makak, živi u [[Fujian]]u, [[Zhejiang]]u, [[Anhui]]ju, [[Jiangxi]]ju, [[Hunan]]u, [[Hubei]]ju, [[Guizhou]]u, sjeverozapadno od [[Guangdong]]a, sjeverno od [[Guangxi]]ja, sjeveroistočno od [[Yunnan]]a, istočno od [[Sechuan]]a i južno od [[Shaanxi]]ja;  moguće je da je sinonim za ''M. m. sanctijohannis'', ako ne ''M. m. mulatta''. 
* '' M. m. brevicaudus'', naziva se i ''Pithecus brevicaudus'' ([[Daniel Giraud Elliot|Elliot]], 1913), živi na otocima [[Hainan]] i  [[Wanshan]] u [[Guangdong]]u , kao  i otocima u blizini [[Hong Kong]]a; može biti sinonim za ''M. m.mulatta''. 
* ''M. m. siamica'' ([[Cecil Boden Kloss|Kloss]], 1917), indokineski rezus makak, rasprostranjen je u [[Mjanmar]]u, na sjeveru [[Tajland]]a i [[Vijetnam]]a, u [[Laos]]u i u kineskim provincijama [[Anhui]], sjeverozapad [[Guangxi]]ja, Guizhou, [[Hubei]]ju, [[Hunan]]u, središnjem i istočnom [[Sečuan]]u, te zapadnom i južnom dijelu centralnog [[Junan]]a; mogući je sinonim za ''M. m. sanctijohannis'', ako ne  ''M. m. mulatta''.

=== Divlje kolonije u Sjedinjenim Državama ===
Oko proljeća 1938.,  kolonija rezus makaka nazvana &quot;Nazuris&quot;  u [[Silver Springs]]u na [[Florida|Floridi]],  zasnovali su organizatori putovanja brodom, lokalno poznatog kao &quot;Pukovnik Tooey&quot; da poboljšaju svoje &quot;Krstarenje džunglom&quot;. Tradicijska priča da su majmuni pušteni radi poboljšanja pejzaža u filmovima o [[Tarzan]]u,  koji su snimani na tom mjestu je lažna, jer jedini Tarzanov film snimljen na tom području, 1939-ih ''Tarzan pronalazi sina!'', ne prikazuje rezus makake..&lt;ref&gt;{{cite book | title = Primates Face to Face|last=Wolfe |first=Linda |publisher=Cambridge University Press | year = 2002 | isbn = 0-521-79109-X | page = 320|url=https://books.google.com/books?id=zYg3eOqjq4UC&amp;pg=PA320}}&lt;/ref&gt; Pored toga, pretpostavlja se da su razne kolonije rezusa i drugih vrsta majmuna rezultat razaranje  [[zoološki vrt|zooloških vrtova]] i parkova divljih životinja, uništenih u uraganima, a najviše  [[uragan Andrew|Uraganom Andrew]].&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.newyorker.com/reporting/2009/04/20/090420fa_fact_bilger |author=Bilger, B. |title=The Natural World, Swamp Things |newspaper=The New Yorker |date= 20. 4. 2009 |page= 80 |access-date=5. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;

Značajna kolonija rezus makaka na [[Morgan Island]]u, [[Južna Karolina]], jednom od morskih otoka u južnokarolinskom nijzijskom području, uvezena je 1970-ih za upotrebu u lokalnim laboratorijama i po svemu sudeći napreduju.&lt;ref&gt;{{cite journal | pmid = 2780958| year = 1989| last1 = Taub| first1 = D. M.| title = Development of the Morgan Island rhesus monkey colony| journal = Puerto Rico Health Sciences Journal| volume = 8| issue = 1| pages = 159–69| last2 = Mehlman| first2 = P. T.}}&lt;/ref&gt;

== Ekologija i ponašanje ==
Rezus makaki su [[dnevna životinja|dnevne životinje]], i [[stablo|arborikolni]]  i [[kopnena životinja|kopneni stanovnici]]. Oni su [[tetrapoda|četveronošcii]] svi zajedno i, kada su na zemlji, hodaju [[digitagradi|digitigradno]] i [[plantigrasi|plantigradno]]. Uglavnom su [[biljojedi]], hrane se uglavnom [[voće]]m, ali jedu i [[sjeme]], [[korijen]]je, [[pupoljak|pupoljke]], [[kora (botanika)|koru]] i [[žitarice]]. Procjenjuje se da konzumiraju oko 99 različitih biljnih vrsta u 46 porodica. Tokom sezone [[monsun]]a dobijaju velik dio vode iz zrelog i sočnog voća. Makaki koji žive daleko od izvora vode ližu kapljice rose sa lišća i piju kišnicu nakupljenu u dupljama drveća.&lt;ref name=&quot;Makwana 1979&quot;&gt;{{cite journal |last1=Makwana |first1=S. |year=1979 |title=Field Ecology and Behavior of the rhesus macaque. Food, Feeding and Drinking in Dehra Dun Forests |journal=Indian Journal of Forestry |volume=2 |issue=3 |pages=242–253 }}&lt;/ref&gt; Također je primijećeno da jedu [[termit]]e, [[skakavci|skakavce]], [[mrav]]e i [[tvrdokrilci|tvrdokrilce]].&lt;ref&gt;Lindburg, D.G. (1971) ''The rhesus monkeys in north India: an ecological and behavioural study.'' In: Rosenblum, LA (ed.)  ''Primate Behaviour: Developments in the field and laboratory research.'' Academic Press, New York, vol. 1, pp. 83–104. {{ISBN|012534001X}}.&lt;/ref&gt; Kad je hrane u izobilju, raspodjeljuju je na dijelove, a hrana se tokom dana troši u njihovim domovima. Piju vodu kad traže hranu i okupljaju se oko [[potok]]a i [[rijeka]].  Imaju specijalizirane obraze nalik vrećici, što im omogućava privremeno gomilanje hrane.&lt;ref name=&quot;Burrows-et-al-2009&quot;&gt;{{cite journal | last=Burrows | first=Anne M. | last2=Waller | first2=Bridget M. | last3=Parr | first3=Lisa A. | title=Facial musculature in the rhesus macaque (Macaca mulatta): evolutionary and functional contexts with comparisons to chimpanzees and humans | journal=Journal of Anatomy | publisher=Wiley | volume=215 | issue=3 | year=2009 | issn=0021-8782 | doi=10.1111/j.1469-7580.2009.01113.x | pages=320–334}}&lt;/ref&gt;

U [[Psihologija|komparativnim psihološkim istraživanjima]], rezus makaki pokazali su niz složenih [[kognitivna sposobnost|kognitivnih sposobnosti, uključujući sposobnost donošenja različitih sudova, razumijevanja jednostavnih pravila i praćenja vlastitih mentalnih stanja.&lt;ref&gt;{{Cite journal |author=Couchman, J. J. |title=Beyond Stimulus Cues and Reinforcement Signals: A New Approach to Animal Metacognition |journal=Journal of Comparative Psychology |volume = 124 |issue=4 |pages=356–368 |year=2010 |doi=10.1037/a0020129 |pmid=20836592 |pmc=2991470|display-authors=etal}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Blanchard |first1=Tommy C. |last2=Wolfe |first2=Lauren S. |last3=Vlaev |first3=Ivo |last4=Winston |first4=Joel S. |last5=Hayden |first5=Benjamin Y. |title=Biases in preferences for sequences of outcomes in monkeys |journal=Cognition |volume=130 |issue=3 |pages=289–299 |doi=10.1016/j.cognition.2013.11.012 |year=2014 |pmid=24374208 |pmc=3969290}}&lt;/ref&gt; Čak im je pokazano da demonstriraju [[autoagencija|samoagenciju]],&lt;ref&gt;{{Cite journal |author=Couchman, J. J. |title=Self-agency in rhesus monkeys |journal=Biology Letters |year=2011 |doi=10.1098/rsbl.2011.0536 |volume=8 |pages=39–41 |pmid=21733868 |issue=1 |pmc=3259954 }}&lt;/ref&gt; važan tip  samosvesti. U 2014., promatrači na željezničkoj stanici u Kanpuru u Indiji dokumentirali su rezus majmuna, onesviještenog nadzemnim dalekovodima, kojeg je oživio drugi rezus koji je sistematski vodio niz oživljavajućih akcija.&lt;ref&gt;Waxman, Olivia B. (2014-12-22) [http://time.com/3643900/monkey-electrocution-india/ Hero Monkey Revives Simian Pal Electrocuted in India]. ''Time''.&lt;/ref&gt;

=== Razmnožavanje ===
[[slika:Davidraju img15(Macaca mulatta) Rhesus macaque.jpg|mini|Majka rezus makaka sa bebom]]
Odrasli muški makaki pokušavaju maksimizirati svoj reproduktivni uspjeh ulaskom u [[seks]] sa ženkama i u i izvan [[sezona razmnožavanja|sezone razmnožavanja]]. Ženke se radije pare s mužjacima koji im nisu poznati. Autsajderi muškog spola koji nisu pripadnici ženske čete preferiraju se pred mužjacima višeg ranga. Izvan perioda udruživanja, mužjaci i ženke vraćaju prethodno ponašanje ne pokazujući preferencijalni tretman ili bilo kakav poseban odnos. Razmnožavanje može trajati do jedanaest dana, a ženka se u to vrijeme obično pari s brojnim mužjacima. Primijećeno je da se muški rezus makaki bore za pristup seksualno prihvatljivim ženkama i pretrpe više ranjavanja tokom sezone parenja.&lt;ref name=&quot;Bercovitch 1997&quot;&gt;{{cite journal |vauthors=Bercovitch F |year=1997 |title=Reproductive Strategies of Rhesus Macaques |url=https://archive.org/details/primates_1997-07_38_3/page/247 |journal=Primates |volume=38 |issue=3 |pages=247–263 |doi=10.1007/BF02381613 }}&lt;/ref&gt; Ženke makaka prvi put rađaju kad napune četiri godine, a [[menopauza|menopauzu]] dostignu sa oko dvadeset i pet godina.&lt;ref name=&quot;MLWalker2&quot;&gt;{{cite journal |vauthors=Walker ML, Herndon JG |title=Menopause in nonhuman primates? |journal=Biology of Reproduction |volume=79 |pages=398–406 |year=2008 |pmid=18495681 |doi=10.1095/biolreprod.108.068536 |issue=3 |pmc=2553520}}&lt;/ref&gt; Muški makaki uglavnom nemaju nikakvu ulogu u odgoju mladih, ali imaju mirne odnose sa potomcima svojih parnica.

Manson i Parry&lt;ref name=&quot;pmid8460656&quot;&gt;{{cite journal |vauthors=Manson JH, Perry SE |title=Inbreeding avoidance in rhesus macaques: whose choice? |journal=Am. J. Phys. Anthropol. |volume=90 |issue=3 |pages=335–44 |year=1993 |pmid=8460656 |doi=10.1002/ajpa.1330900307 |url=https://deepblue.lib.umich.edu/bitstream/2027.42/37662/1/1330900307_ftp.pdf|hdl=2027.42/37662}}&lt;/ref&gt; otkrili su da slobodni rezus makaki izbjegavaju [[ukrštanje u srodstvu]]. Nikad nije primijećeno da se odrasle ženke kopuliraju sa muškarcima iz vlastite majčine linije tokom njihovih plodnih perioda.

Majke koje imaju jednu ili više nezrelih kćeri, osim svoje novorođenčadi, u kontaktu su sa njihovom novorođenčadi manje brinu  od onih bez starijih nezrelih kćeri, jer se majčinske roditeljske odgovornosti mogu prenijeti na  kćeri. Majke visokog ranga sa starijim nezrelim kćerima također odbacuju svoju dojenčad znatno više od onih bez starijih kćeri i imaju tendenciju da počnu parenje ranije u sezoni parenja nego što se očekivalo na osnovu njihovih datuma [[porođaj]]a prethodne sezone.&lt;ref name = &quot;Berman 1992&quot;&gt;{{cite journal |vauthors=Berman C |year=1992 |title=Immature siblings and mother-infant relationships among free-ranging rhesus monkeys on Cayo Santiago |url=https://archive.org/details/sim_animal-behaviour_1992-08_44/page/247 |journal=Animal Behaviour |volume=44 |pages=247–258 |doi=10.1016/0003-3472(92)90031-4}}&lt;/ref&gt; Dojenčad udaljena od središta grupa ranjivija su na [[čedomorstvo]] iz vanjskih grupa. Neke majke zlostavljaju svoju dojenčad, a  vjeruje se da je rezultat kontrole [[bračni par|roditeljskih stilova]].&lt;ref&gt;{{cite journal |vauthors=Maestripieri D |year=1998 |title=Parenting Styles of Abusive Mothers in group-living Rhesus Macaques |journal=Animal Behaviour |volume=55 |issue=1 |pages=1–11 |doi=10.1006/anbe.1997.0578 |pmid=9480666 }}&lt;/ref&gt;

=== Sukob s ljudima ===
Potkraj marta 2018.,  objavljeno je da je ovaj [[majmun]] ušao u kuću u selu Talabasta, indijska država [[Odisha]] i kidnapovao bebu. Beba je kasnije pronađena mrtva u bunaru. Iako je poznato da majmuni napadaju ljude, ulaze u domove i oštećuju imovinu, ovo prijavljeno ponašanje bilo je neobično.&lt;ref name=&quot;BBC2018&quot;&gt;{{cite news |work=The [[BBC]] |title=Indian police search for monkey that snatched baby |url=https://www.bbc.com/news/world-asia-india-43615812 |date=2. 4. 2018 |access-date=3. 4. 2018}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;9news2018&quot;&gt;{{cite news |work=9news.com.au |title=Baby stolen by monkey in India found dead |url=https://www.9news.com.au/world/2018/04/03/05/13/baby-stolen-by-monkey-in-india-found-dead |date=3. 4. 2018 |access-date=3. 4. 2018 |archive-date=2. 4. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180402233104/https://www.9news.com.au/world/2018/04/03/05/13/baby-stolen-by-monkey-in-india-found-dead |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

===Sekvenciranje genoma ===
Rad na [[genom]]u rezus makaka završen je 2007., čime je [[vrsta]] postala drugi neljudski [[primat]] čiji je genom sekvenciran.&lt;ref&gt;{{cite journal |title=A Barrel of Monkey Genes |author1=Zahn, L. M. |author2=Jasny, B. R. |author3=Culotta, E. |author4=Pennisi, E.|journal=Science |date=2007 |doi=10.1126/science.316.5822.215 |volume=316 |issue=5822 |page=215|doi-access=free }}&lt;/ref&gt; Ljudi i makaki očigledno dijele oko 93% sekvence [[DNK]] i dijele [[zajednički predak|zajedničkog pretka]] od prije otprilike 25 miliona godina.&lt;ref&gt;{{cite press release |title=DNA sequence of Rhesus macaque has evolutionary, medical implications |publisher=Human Genome Sequencing Center |date=13. 4. 2007 |url=http://www.bcm.edu/news/item.cfm?newsID=853 |access-date=15. 4. 2007}}&lt;/ref&gt; Rezus makak ima 21 par [[hromosom]]a.&lt;ref&gt;{{cite journal |title=Banding patterns of the chromosomes of the Rhesus monkey (''Macaca mulatta'') |author1=Perticone, P. |author2=Rizzoni, M. |author3=Palitti, F. |author4=Di Chiara, P. |journal=Journal of Human Evolution |date=1974 |doi=10.1016/0047-2484(74)90023-2 |volume=3 |issue=4 |pages=291–295}}&lt;/ref&gt;

Poređenje rezus makaka, [[obični čimpanza|čimpanze]] i ljudi otkrilo je strukturu [[genom]]a predačkog genoma i pozitivan [[selekcijski pritisak]] i ekspanziju specifične za lozu i okupljanje genetičkih porodica. &quot;Cilj je rekonstruirati historiju svakog gena u ljudskom genomu&quot;, rekao je [[Evan Eichler]], Univerzitet u Washingtonu, Seattle. DNK iz različitih grana [[filogenetsko stablo|filogenetskog stabla]] [[primati|primata]] omogućit će &quot;da pratimo evolucijske promjene koje su se dogodile u različitim vremenskim tačkama, vodeći od [[kladus]]a zajedničkih predaka primata do vrste ''[[Homo sapiens]]'', rekao je [[Bruce Lahn]] , Univerzitet u Chicagu.&lt;ref&gt;{{cite journal |doi=10.1126/science.1139477 |pmid=17431168 |title=Human-Specific Changes of Genome Structure Detected by Genomic Triangulation |journal=Science |volume=316 |issue=5822 |pages=235–7 |year=2007 |last1=Harris |first1=R. A. |last2=Rogers |first2=J. |last3=Milosavljevic |first3=A. |bibcode=2007Sci...316..235H|doi-access=free }}&lt;/ref&gt;

Nakon sekvenciranja i poređenja genoma čovjeka i čimpanze, obično je bilo nemoguće utvrditi jesu li razlike rezultat promjene gena čovjeka ili čimpanze, od zajedničkog pretka. Nakon sekvenciranja genoma rezus makaka, mogla su se uporediti tri genoma. Ako su dva gena ista, pretpostavljalo se da su izvorni gen.&lt;ref&gt;{{cite journal |pmid=17431167 |year=2007 |author1=Rhesus Macaque Genome Sequencing Analysis Consortium |title=Evolutionary and biomedical insights from the rhesus macaque genome |journal=Science |volume=316|issue=5822|pages=222–234 |last2=Gibbs |first2=R. A. |last3=Rogers|first3=J|last4=Katze|first4=M. G.|last5=Bumgarner|first5=R|last6=Weinstock|first6=G. M. |last7=Mardis|first7=E. R.|last8=Remington|first8=K. A.|last9=Strausberg|first9=R. L.|last10=Venter|first10=J. C. |last11=Wilson|first11=R. K.|last12=Batzer|first12=M. A.|last13=Bustamante|first13=C. D. |last14=Eichler |first14=E. E.|last15=Hahn|first15=M. W.|last16=Hardison|first16=R. C.|last17=Makova|first17=K. D. |last18=Miller |first18=W. |last19=Milosavljevic|first19=A|last20=Palermo|first20=R. E. |last21=Siepel|first21=A. |last22=Sikela|first22=J. M. |last23=Attaway |first23=T. |last24=Bell|first24=S. |last25=Bernard|first25=K. E.|last26=Buhay|first26=C. J.|last27=Chandrabose|first27=M. N. |last28=Dao |first28=M. |last29=Davis |first29=C. |last30=Delehaunty |first30=K. D.|display-authors=29 |doi=10.1126/science.1139247 |bibcode=2007Sci...316..222.|doi-access=free}}&lt;/ref&gt;

Čimpanzin i ljudski genom razišli su se prije šest miliona godina. Imaju 98% zajedničkog identiteta i mnoge očuvane regulatorne regije. Upoređivanjem genoma makaka i čovjeka, koji su se razišli prije 25 miliona godina i imali su 93% grupnog identiteta, dalje je utvrđen [[evolucijski pritisak]] i funkcija gena. Poput čimpanze, promjene su bile na razini preuređenja gena, a ne pojedinačnih [[mutacija]]. Dolazilo je do čestih insercija, delecija, promjena u redoslijedu i broju gena, te segmentnih duplikacija u blizini gepova, [[centromera]] i [[telomera]]. Dakle, hromosomi makaka, čimpanze i čovjeka međusobno su mozaici.

Neke normalne sekvence gena u zdravih makaka i čimpanza uzrokuju duboku bolest kod ljudi. Naprimjer, normalna sekvenca [[fenilalanin]]-[[hidroksilaze]] u makaka i čimpanze mutirana je sekvenca odgovorna za [[fenilketonurija|fenilketonuriju]] kod ljudi. Dakle, ljudi su morali biti pod evolucijskim pritiskom da evoluiraju drugačiji mehanizam. Neke porodice gena su očuvane ili su pod evolucijskim pritiskom i ekspanzijom u sve tri vrste primata, dok su neke pod jedinstvenim širenjem u čovjeka, šimpanze ili makaka. Naprimjer, putevi [[holesterol]]a očuvani su u sve tri vrste (i ostalih vrsta primata). U sve tri vrste, geni [[imunski odgovor|imunskog odgovora]] su pod pozitivnom selekcijom, a geni [[imunost]]i posredovani [[T-ćelija]]ma, transdukcijom signala, adhezijom ćelija i membranskim proteinima općenito. Geni za [[keratin]], koji proizvode dlačice, brzo su se razvijali u sve tri vrste, vjerovatno zbog klimatskih promjena ili [[spolno odabiranje|izbora partnera]]. [[Hromosom X]] ima tri puta više preslagivanja od ostalih hromosoma. Makak je duplikacijom stekao 1.358 gena. Triangulacija sekvenci čovjeka, čimpanze i makaka pokazala je širenje genetičkih porodica u svakoj vrsti.

Gen ''PKFP'', važan u [[metabolizam|metabolizmu]] šećera ([[fruktoza|fruktoze]]), širi se kod makaka, možda zbog njihove visoko [[frugivor]]ne prehrane. Tako su i geni za njušni receptor, citohrom P450 (koji razgrađuje toksine) i CCL3L1-CCL4 (povezani kod ljudi sa osjetljivošću na [[HIV]]). Geni za  imunost prošireni su u makima, u odnosu na sve četiri  vrste [[veliki majmuni|velikih majmuna]]. Genom makaka ima 33 glavna gena za [[MHC|histokompatibilnost]], tri puta više od ljudi. Ovo ima klinički značaj jer se makak koristi kao eksperimentalni model ljudskog imunskog sistema.

Kod ljudi je proširena porodica gena preferencijalno eksprimiranog [[antigen]]a [[melanom]]a (PRAME). Aktivno se izražava u [[karcinom]]ima, ali obično je specifičan za testise, možda uključen u [[spermatogeneza|spermatogenezu]]. Porodica PRAME broji 26 članova na ljudskom hromosomu 1. U makaka ih ima osam, a vrlo je jednostavna i stabilna milionima godina. Porodica PRAME nastala je translokacijama od zajedničkog pretka mišolikog primata, prije 85 miliona godina i proširena je na mišjem hromosomu 4.

U istraživanju makaka koriste se mikromreže DNK. Naprimjer, [[Michael Katze]] sa Univerziteta u Washingtonu, Sijetl, zarazio je (1918.) makake i modernom gripom. DNK mikromreža pokazala je genomski odgovor makaka na ljudski gripu na ćelijskom nivou svakog tkiva. Oba virusa stimulirala su urođenu upalu imunskog sistema, ali [[španska groznica|gripa 1918.]] stimulirala je jače i trajnije upale, uzrokujući opsežna oštećenja tkiva, a nije stimulirala put interferona-1. DNK odgovor pokazao je prijelaz iz urođenog u adaptivni [[imunski odgovor]], tokom sedam dana.&lt;ref&gt;{{cite journal |last=Cilloniz|first=C. |author2=Shinya, K. P. |author3=Korth, X. |author4=Proll, M. J. |author5=Aicher, S. C. |author6=Carter, L. D. |author7=Chang, V. S. |author8=Kobasa, J. H. |author9=Feldmann, D. |author10=Strong, F. |author11=Feldmann, J. E. |author12=Kawaoka, H. |author13=Katze, Y. |author14=Michael, G. |title=Lethal Influenza Virus Infection in Macaques Is Associated with Early Dysregulation of Inflammatory Related Genes |journal=PLoS Pathogens |year=2009 |volume=5|issue=10|page=e1000604|doi=10.1371/journal.ppat.1000604 |pmid=19798428 |pmc=2745659}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal|last=Brown|first=J. N.|author2=Palermo, R. E. B. |author3=Gritsenko, C. R. |author4=Sabourin, M. |author5=Long, P. J. |author6=Sabourin, J. P. |author7=Bielefeldt-Ohmann, C. L. |author8=García-Sastre, H. |author9=Albrecht, A. |author10=Tumpey, R. |author11=Jacobs, T. M. |author12=Smith, J. M. |author13=Katze, R. D.  |author14=Michael, G. |title=Macaque Proteome Response to Highly Pathogenic Avian Influenza and 1918 Reassortant Influenza Virus Infections|url=https://archive.org/details/sim_journal-of-virology_2010-11_84_22/page/12058|journal=Journal of Virology |date=2010 |volume=84|issue=22|pages=12058–12068|doi=10.1128/jvi.01129-10 |pmid=20844032 |pmc=2977874}}&lt;/ref&gt;

Kompletne sekvence i zabilježeni [[genom]] makaka dostupni su u pregledniku genoma [[Ensembl]].&lt;ref&gt;{{Cite web | url=http://www.ensembl.org/Macaca_mulatta/Info/Index/ |title = Macaca mulatta - Ensembl genome browser 96}}&lt;/ref&gt;

==Također pogledajte==
* [[Majmuni]]
*[[Majmuni Starog svijeta]]

== Reference ==
{{refspisak|30em}}

== Vanjski linkovi ==
{{Wikivrste|Macaca mulatta|the rhesus macaque}}
{{Commonscat|Macaca mulatta|Macaca mulatta}}
* [https://web.archive.org/web/20060507095619/http://www.arkive.org/species/GES/mammals/Macaca_mulatta/ ARKive: images and movies of the rhesus macaque ''Macaca mulatta'']
* [http://brainmaps.org Brain Maps and Brain Atlases of rhesus Macaque]
* [http://pin.primate.wisc.edu/factsheets/entry/rhesus_macaque Primate Info Net: ''Macaca mulatta'' Factsheet] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200807143307/http://pin.primate.wisc.edu/factsheets/entry/rhesus_macaque |date=7. 8. 2020 }}
* [http://animaldiversity.ummz.umich.edu/site/accounts/information/Macaca_mulatta.html University of Michigan Museum of Zoology's Animal Diversity Web: ''Macaca mulatta'']
* [http://www.rhesusgenome.org ''Macaca mulatta'' Genome] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190118170107/http://www.rhesusgenome.org/ |date=18. 1. 2019 }}
* [http://www.media-generation.com/DVD%20PAGES/Rhesus/Rhesus.htm Rhesus Play] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240302173905/http://media-generation.com/DVD%20PAGES/Rhesus/Rhesus.htm |date=2. 3. 2024 }} Film analysis of agonistic play by Donald Symons (UCSB) on DVD
* View the [http://www.ensembl.org/Macaca_mulatta/Info/Index/ Macaque genome] in Ensembl.

{{Authority control}}

{{DEFAULTSORT:Macaque, rhesus}}
[[Kategorija:Primati]]
[[Kategorija:Životinjski modeli]]
[[Kategorija:Fauna Junana]]
[[Kategorija:Rhesus|Rezus makaka]]
[[Kategorija:Afganistanski sisari]]
[[Kategorija:Bangladeška fauna]]
[[Kategorija:Sisari Butana]]
[[Kategorija:Kineski sisari]]
[[Kategorija:Sisari Hong Konga]]
[[Kategorija:Indijski sisari]]
[[Kategorija:Laoski sisari]]
[[Kategorija:Mjanmarska fauna]]
[[Kategorija:Nepalski sisarii]]
[[Kategorija:Pakistanski sisari]]
[[Kategorija:Tajlandski sisari]]
[[Kategorija:Vijetnamski sisari]]
[[Kategorija:Indijski majmuni]]
[[Kategorija:Azijski primati]]</text>
      <sha1>05x53li689dtm3b4v1515egzhoj7esb</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Poljaci u Bosni i Hercegovini</title>
    <ns>0</ns>
    <id>473024</id>
    <revision>
      <id>3921347</id>
      <parentid>3917159</parentid>
      <timestamp>2026-08-21T05:00:56Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3921347</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="11557" sha1="jd5xdcgjr82909jdga1ncj3ljlr4zca" xml:space="preserve">{{Infokutija etnička grupa
| grupa     = Poljaci u Bosni i Hercegovini&lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{jezik|pl|Polonia w Bośni i Hercegowinie}} (poljski)&lt;/small&gt;
| slika     = 
| ukupno    = 300
| popmjesta = [[Banja Luka]], [[Gradiška]], [[Prnjavor]], [[Sarajevo]]
| jezici    = [[Srpski jezik|srpski]], [[Bosanski jezik|bosanski]], [[Poljski jezik|poljski]]
| vjera     = Pretežno [[Katoličanstvo]]
}}
'''Poljska zajednica u Bosni i Hercegovini''' broji otprilike 300 [[Poljaci|Poljaka]] koji na prostorima [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] žive od [[19. vijek]]a.

== Historija ==
[[Datoteka:Пољски_досељеници_у_Челиновац.jpg|mini|Prvi poljski doseljenici u [[Čelinovac|Čelinovcu]].]]
[[Datoteka:Polonia_in_Bosnia.jpg|mini|Poljaci u BiH tokom vjerske službe, 1930-ih godina.]]
[[Datoteka:Tomislav_Durtka,_Miloš_Mišković,_Igor_Kanjski.jpg|mini|Tomislav Durtka, [[Miloš Mišković]], Igor Kanjski.]]
[[Datoteka:Pirogijada, procesja.jpg|mini|Svečana parada povodom 10. poljskog festivala ''Pirogijada'' u Čelinovcu.]]

=== Počeci poljskog naseljavanja ===
Doseljavanje Poljaka na teren Bosne i Hercegovine započelo je krajem 19. vijeka, nakon što je njenu teritoriju okupirala [[Austro-Ugarska]].&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=http://www.sarajewo.msz.gov.pl/pl/polonia_w_bosni_i_hercegowinie/polacy_w_bosni_i_hercegowinie/|title=Polacy w Bośni i Hercegowinie|website=Ministerstwo Spraw Zagranicznych RP|language=pl|archive-url=https://web.archive.org/web/20170925063408/http://www.sarajewo.msz.gov.pl/pl/polonia_w_bosni_i_hercegowinie/polacy_w_bosni_i_hercegowinie/|archive-date=25. 9. 2017|access-date=13. 12. 2013}}&lt;/ref&gt; Nekoliko godina nakon što je Austrija ovu teritoriju potčinila sebi, Galicija je počela vrbovati ljude koji bi mogli preuzeti administrativne položaje u novookupiranoj zemlji. Regrutovanje poljskih kadrova za rad u Bosni bilo je zapravo rezultat lošeg odnosa bosanskog stanovništva prema njemačkim i mađarskim službenicima. Ovakav stav rezultirao je slanjem službenika [[Češka|češkog]], [[Hrvatska|hrvatskog]] i [[Poljska|poljskog]] porijekla u Bosnu.&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite web|url=http://www.humanitas.edu.pl/czasopisma/Documents/Roczniki_administracji_Rok_X.pdf|title=Polscy urzędnicy w administracji Bośni i Hercegowiny w latach 1879−1914|last=Gregorczyk|first=Dariusz J.|date=2010|website=humanitas.edu.pl|publisher=Wyższa Szkoła Humanitas|page=94|language=pl|publication-place=Sosnowiec|archive-url=https://web.archive.org/web/20131214203458/http://www.humanitas.edu.pl/czasopisma/Documents/Roczniki_administracji_Rok_X.pdf|archive-date=14. 12. 2013|access-date=8. 3. 2021}}&lt;/ref&gt; Godine 1910. u BiH bilo je otprilike 600 službenika, pravnika, doktora i inženjera sa poljskih terena [[Habsburška Monarhija|Habsburške monarhije]].&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{Cite web|url=http://www.azpolonia.com/index.php?sitelg&amp;p=article&amp;aid=233|title=Polacy w Bośni i Hercegowinie|last=Kałuski|first=Marian|date=24. 7. 2006|website=azpolonia.com|language=pl|access-date=8. 3. 2021|archive-date=23. 4. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210423120651/http://www.azpolonia.com/index.php?sitelg&amp;p=article&amp;aid=233|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Austro-Ugarske vlasti također su stimulisale naseljavanje seljaka u slabo naseljenoj zemlji, podstičući migracije siromašnih seljaka iz raznih djelova zemlje kao i inostranstva.&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt; Doseljenicima je obećano 10 do 12 hektara šume, koju su morali očistiti i razviti u roku od tri godine.&lt;ref name=&quot;:3&quot;&gt;{{Cite web|url=http://reemigrancizbosni.pl/|title=Kim są reemigranci z Bośni?|website=reemigrancizbosni.pl|language=pl|access-date=8. 3. 2021}}&lt;/ref&gt; U Bosni, osim Poljaka iz austrijskog dijela i iz Bukovine, naseljavali su se također i seljaci iz ruskog dijela, u kojem su vlasti zabranile Poljacima da daju zemlju u zakup. U periodu između 1895 i 1914, 1194 poljske porodice naselile su se u BiH i osnovale brojna nova naselja. Najveća koncentracija poljskih seljaka bila je u okolini [[Novi Martinac|Novog Martinca]],&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt; u središnjem dijelu Bosne, u koritu rijeke [[Vrbas]].&lt;ref name=&quot;:3&quot; /&gt; Ukupno, tokom austrijskie vladavine, vlasti su u ovu zemlju dovele skoro 200.000 doseljenika različitih nacionalnosti.&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;

Prema popisu stanovništva iz 1910. godine, u BiH je bilo preko 11.000 izvornih govornika poljskog jezika, od kojih je bilo gotovo 9000 stalnih stanovnika i preko 2000 vojnika.&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt; Poljaci su se uglavnom naseljavali u okolini [[Sarajevo|Sarajeva]], [[Travnik]]a, [[Gradiška|Bosanske Gradiške]], [[Prnjavor]]a, [[Banja Luka|Banje Luke]], [[Kozarska Dubica|Bosanske Dubice]], [[Novi Grad|Bosanskog Novog]], [[Tešanj|Tešnja]], [[Zenica|Zenice]] i [[Zvornik]]a.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt;

Poljska zajednica nije vodila aktivan kulturni život. Poljski klub ({{jez-pl|Klub Polski}}) u Sarajevu, koji je stvorila inteligencija, služio je samo kao igralište. Na početku [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] seljaci su imali šest čitaona &lt;nowiki&gt;''Društva narodnih škola''&lt;/nowiki&gt; i nekoliko poljskih narodnih škola. Nakon izbijanja rata, austrijske vlasti zabranile su nacionalne i patriotske aktivnosti. Za vrijeme pada Austro-Ugarske, poljski vojnici formirali su Poljsku legiju, ali ubrzo nakon toga ta formacija otišla je za Poljsku.&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt;

=== Međuratni period ===
Nakon što je Poljska povratila neovisnost i nakon nastanka nove države Jugoslavije, austrijski službenici poljske nacionalnosti napustili su Bosnu, a u periodu između 1923. i 1925. godine nekoliko hiljada poljskih doseljenika emigriralo je do [[Brazil]]a, [[Kanada|Kanade]], [[Francuska|Francuske]] i [[Luksemburg]]a. Sredinom dvadesetih broj Poljaka procijenjen je na 12.000. U narednoj deceniji u Bosni je živjelo 15.000 Poljaka, uključujući i svježe pristigle radnike iz Łódźske fabrike tekstila. U ovom periodu oživljen je i kulturni život koji je bio prekinut zbog Prvog svjetskog rata.&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt;

Poljski konzulat djelovao je u Sarajevu u periodu od 1919.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.sarajewo.msz.gov.pl/pl/polonia_w_bosni_i_hercegowinie/sylwetki_polakow/|title=Sylwetki największych Polaków w Bośni|website=Ministerstwo Spraw Zagranicznych RP|language=pl|archive-url=https://web.archive.org/web/20170611140058/http://www.sarajewo.msz.gov.pl/pl/polonia_w_bosni_i_hercegowinie/sylwetki_polakow/|archive-date=11. 6. 2017|access-date=8. 3. 2021}}&lt;/ref&gt; do 1921, a kancelarija počasnog konzula u Banjoj Luci.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

=== Drugi svjetski rat ===
Tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] Poljaci su pomagali izbjeglicama iz Poljske i vojnicima koji su odlazili u Francusku. Nakon okupacije Jugoslavije, Nijemci su zabranili poljski kulturni život, ali nisu progonili Poljake.&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt; Međutim, Poljake su ugrožavali pripadnici hrvatske i srpske milicije, koji su često ubijali poljsko stanovništvo. Kao rezultat terora ovih grupa, Poljaci su se povezali sa komunističkim pokretom.&lt;ref name=&quot;:3&quot; /&gt; Jugoslavenski Poljaci i izbjeglice iz Poljske borili su se u redovima jugoslavenskih partizana, a broj poljskih boraca procjenjuje se na 3.000 ljudi. U proljeće 1944. godine formiran je poljski bataljon od 500 ljudi, koji je djelovao u sastavu 18. srednjobosanske brigade.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt;

=== Savremenost ===
Nakon rata odlučeno je da se Poljaci deportuju u Poljsku. Podaci Mješovite poljsko-jugoslavenske komisije za repatrijaciju ukazuju na broj 15.031 raseljenih osoba. Međutim, u blizini Gradiške ostale su grupe Poljaka&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt; koje su brojale otprilike 4000 ljudi.&lt;ref name=&quot;:3&quot; /&gt; Repatrijati su se naselili uglavnom u okolini [[Bolesławiec]]a.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

Nakon raspada Jugoslavije, najveće grupe Poljaka bile su u [[Tuzla|Tuzli]], Sarajevu, [[Mostar]]u i Banjoj Luci. Početkom 21. vijeka broj Poljaka u BiH iznosio je manje od 500 ljudi. Ovu grupu karakterisalo je slabo poznavanje poljskog jezika, teška materijalna situacija i stara životna dob.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; Poljska manjina jedna je od 17 službeno priznatih nacionalnih manjina u BiH.&lt;ref name=&quot;:4&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.parlament.ba/Committee/DownloadDocument/dc2a2c70-7e8c-4311-87ff-51ded3a9ea13|title=Nacionalne manjine u Bosni i Hercegovini|last=Piotrovski|first=Dejan|date=2015|publisher=Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine, Vijeće nacionalnih manjina BiH|pages=71−79|publication-place=Sarajevo|access-date=8. 3. 2021|archive-date=13. 5. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210513211526/https://www.parlament.ba/Committee/DownloadDocument/dc2a2c70-7e8c-4311-87ff-51ded3a9ea13|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

== Poljske organizacije u BiH ==
Glavne Poljske organizacije:&lt;ref name=&quot;:4&quot; /&gt;

* Udruženje Poljaka u Banjoj Luci ({{jez-pl|Stowarzyszenie Polaków w Banja Luce}})&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.snm.rs.ba/396/snm/Udru%C5%BEenje/Poljaka/Banja/Luka|title=Savez nacionalnih manjina Republike Srspske|website=www.snm.rs.ba|access-date=8. 3. 2021}}&lt;/ref&gt;
* Udruženje Poljaka i prijatelja &quot;Mak&quot; Gradiška ({{jez-pl|Stowarzyszenie Polaków i Przyjaciół „Mak”-}} 
* Udruženje Poljaka BOLESŁAWIEC - Prnjavor ({{jez-pl|Stowarzyszenie Polaków „Bolesławiec” z Prnjawora}})  
* Udruženje građana POLSA u Sarajevu ({{jez-pl|Stowarzyszenie Obywateli POLSA w Sarajewie}})
* Poljsko kulturno društvo &quot;Mieszko I&quot; u Mostaru ({{jez-pl|Polskie Towarzystwo Kulturalne „Mieszko I” w Mostarze}}), neaktivno
* Zajednica građana poljskog porijekla u Tuzli ({{jez-pl|Wspólnota Obywateli Polskiego Pochodzenia w Tuzli}}), neaktivna

Poljska zajednica u Bosni ne objavljuje ni štamu niti posjeduje sopstveni radio niti televiziju.&lt;ref name=&quot;:4&quot; /&gt;

U Bolesławiecu postoji udruženje koje okuplja potomke povratnika iz Bosne.&lt;ref name=&quot;:3&quot; /&gt;

== Crkve ==
Mise namijenjene za poljsku zajednicu na poljskom jeziku, ali i vjernike Katoličke crkve održavaju se u [[Međugorje|Međugorju]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://emigracja.chrystusowcy.pl/|title=IDE + Msze św. w języku polskim za granicą|website=emigracja.chrystusowcy.pl|language=pl|access-date=8. 3. 2021}}&lt;/ref&gt;

== Poznati Poljaci povezani sa Bosnom i Hercegovinom ==
{{div col|3}}
* [[Stanislav Babiński]]
* [[Leon Biliński]]
* [[Artur Burda]]
* [[Aleksander Glück]]
* [[Leopold Glück]]
* [[Władysław Glück]]
* [[Wiktor Jankiewicz]]
* [[Władysław Januszewski]]
* [[Justyn Karliński]]
* [[Zofia Kawecka]]
* [[Jan Konopka]]
* [[Teodora Krajewska]]
* [[Franciszek Kruszelnicki]]
* [[Jan Kumosz]]
* [[Władysław Lam]]
* [[Tadeusz Lubaczewski]]
* [[Mieczysław Madurowicz]]
* [[Władysław Namysłowski]]
* [[Władysław Nieć]]
* [[Jadwiga Olszewska]]
* [[Józef Paczoski]]
* [[Bronisława Prašek-Całczyńska]]
* [[Jakub Seidenfeld]]
* [[Marcel Sznajder]]
* [[Huršid ef. Terezinski]]
* [[Roman Wodyński]]
* [[Marek Wortman]]
* [[Adam Urban]]
* [[Bernard Zauderer]]
{{div col end}}

== Također pogledajte ==
* [[Iseljavanje Poljaka iz Bosne i Hercegovine u Poljsku 1946.|Iseljavanje Poljaka iz Bosne 1946.]]
* [[Ambasada Republike Poljske u Sarajevu]]
* [[Odnosi Bosne i Hercegovine i Poljske]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* {{Commonscat-inline|Polish diaspora in Bosnia and Herzegovina}}

{{BiH po temama}}
{{Etničke grupe u Bosni i Hercegovini}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Etničke grupe u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Poljaci u Bosni i Hercegovini|*]]
[[Kategorija:&quot;Ostali&quot; u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Poljaci|Bosna i Hercegovina]]</text>
      <sha1>jd5xdcgjr82909jdga1ncj3ljlr4zca</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>SLC9A4</title>
    <ns>0</ns>
    <id>484992</id>
    <revision>
      <id>3921291</id>
      <parentid>3888701</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T12:56:54Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-45566-46</username>
        <id>184933</id>
      </contributor>
      <origin>3921291</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9094" sha1="dxnr207qquy2j4gp2w734jcg84fsj6a" xml:space="preserve">{{Infokutija gen}}
'''Niskofinitetni natrij-glukozni kotransporter''', znan i kao  '''natrij/glukoza kotransporter 3''' (SGLT3) ili '''član 4 poriodice 5 [[rastvorni nosač|rastvornih nosača]]''' (SLC5A4) jest [[protein]] koji je kod [[ljudi]] [[kodon|kodiran]] [[gen]]om '''SLC5A4''' sa [[hromosom 2|hromosoma 2]].&lt;ref name=&quot;entrez&quot;&gt;{{cite web | title = Entrez Gene: solute carrier family 5 (low affinity glucose cotransporter)| url = https://www.ncbi.nlm.nih.gov/sites/entrez?Db=gene&amp;Cmd=ShowDetailView&amp;TermToSearch=6527}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid9501190&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Veyhl M, Wagner K, Volk C, Gorboulev V, Baumgarten K, Weber WM, Schaper M, Bertram B, Wiessler M, Koepsell H | title = Transport of the new chemotherapeutic agent beta-D-glucosylisophosphoramide mustard (D-19575) into tumor cells is mediated by the Na+-D-glucose cotransporter SAAT1 | journal = Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America | volume = 95 | issue = 6 | pages = 2914–9 | date = mart 1998 | pmid = 9501190 | pmc = 19669 | doi = 10.1073/pnas.95.6.2914 | bibcode = 1998PNAS...95.2914V | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid12354616&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Jung H | title = The sodium/substrate symporter family: structural and functional features | journal = FEBS Letters | volume = 529 | issue = 1 | pages = 73–7 | date = oktobar 2002 | pmid = 12354616 | doi = 10.1016/S0014-5793(02)03184-8 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; Funkcionira kao senzor šećera.[[Datoteka:Perfect cumshot.webm | mini | desno]][[Datoteka:Stratz - Der Körper des Kindes p247.jpg | mini | desno]][[Datoteka:Stratz - Der Körper des Kindes p28.jpg | mini | desno]]

==Aminokiselinska sekvenca==
Dužina [[polipeptid]]nog lanca je  659  [[aminokiselina]], a [[molekularna masa|molekulska težina]]  72.456 [[Dalton (jedinica)|Da]].&lt;ref name=&quot;UniProt&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.uniprot.org/uniprot/Q9NY91#sequences |title=UniProt, Q9NY91 |language=en |access-date=19. 11. 2021}}&lt;/ref&gt;
{{legenda aminokiselina}}
&lt;table  style=&quot;font-family:monospace;&quot;&gt;
&lt;tr style=&quot;text-align:right;&quot;&gt;&lt;th&gt;10&lt;/th&gt;&lt;th&gt;&lt;/th&gt;&lt;th&gt;20&lt;/th&gt;&lt;th&gt;&lt;/th&gt;&lt;th&gt;30&lt;/th&gt;&lt;th&gt;&lt;/th&gt;&lt;th&gt;40&lt;/th&gt;&lt;th&gt;&lt;/th&gt;&lt;th&gt;50&lt;/th&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;MASTVSPSTI&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;AETPEPPPLS&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;DHIRNAADIS&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;VIVIYFLVVM&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;AVGLWAMLKT&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;NRGTIGGFFL&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;AGRDMAWWPM&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;GASLFASNIG&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;SNHYVGLAGT&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;GAASGVATVT&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;FEWTSSVMLL&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;ILGWIFVPIY&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;IKSGVMTMPE&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;YLKKRFGGER&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;LQVYLSILSL&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;FICVVLLISA&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;DIFAGAIFIK&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;LALGLDLYLA&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;IFILLAMTAV&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;YTTTGGLASV&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;IYTDTLQTII&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;MLIGSFILMG&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;FAFNEVGGYE&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;SFTEKYVNAT&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;PSVVEGDNLT&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;ISASCYTPRA&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;DSFHIFRDAV&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;TGDIPWPGII&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;FGMPITALWY&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;WCTNQVIVQR&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;CLCGKDMSHV&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;KAACIMCAYL&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;KLLPMFLMVM&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;PGMISRILYT&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;DMVACVVPSE&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;CVKHCGVDVG&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;CTNYAYPTMV&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;LELMPQGLRG&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;LMLSVMLASL&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;MSSLTSIFNS&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;ASTLFTIDLY&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;TKMRKQASEK&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;ELLIAGRIFV&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;LLLTVVSIVW&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;VPLVQVSQNG&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;QLIHYTESIS&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;SYLGPPIAAV&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;FVLAIFCKRV&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;NEQGAFWGLM&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;VGLAMGLIRM&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;ITEFAYGTGS&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;CLAPSNCPKI&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;ICGVHYLYFS&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;IVLFFGSMLV&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;TLGISLLTKP&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;IPDVHLYRLC&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;WVLRNSTEER&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;IDIDAEEKSQ&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;EETDDGVEED&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;YPEKSRGCLK&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;KAYDLFCGLQ&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;KGPKLTKEEE&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;EALSKKLTDT&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;SERPSWRTIV&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;NINAILLLAV&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;VVFIHGYYA&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;/table&gt;

== Reference ==
{{refspisak}}

== Dpunska literatura==
{{refbegin |33e}}
* {{cite journal | vauthors = Munafò MR, Clark TG, Roberts KH, Johnstone EC | title = Neuroticism mediates the association of the serotonin transporter gene with lifetime major depression | journal = Neuropsychobiology | volume = 53 | issue = 1 | pages = 1–8 | year = 2006 | pmid = 16319503 | doi = 10.1159/000089915 | s2cid = 12803994 }}
* {{cite journal | vauthors = Blaya C, Salum GA, Lima MS, Leistner-Segal S, Manfro GG | title = Lack of association between the Serotonin Transporter Promoter Polymorphism (5-HTTLPR) and Panic Disorder: a systematic review and meta-analysis | journal = Behavioral and Brain Functions | volume = 3 | pages = 41 | year = 2007 | pmid = 17705872 | pmc = 1994953 | doi = 10.1186/1744-9081-3-41 }}
* {{cite journal | vauthors = Diez-Sampedro A, Hirayama BA, Osswald C, Gorboulev V, Baumgarten K, Volk C, Wright EM, Koepsell H | title = A glucose sensor hiding in a family of transporters | journal = Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America | volume = 100 | issue = 20 | pages = 11753–8 | date = septembar 2003 | pmid = 13130073 | pmc = 208830 | doi = 10.1073/pnas.1733027100 | bibcode = 2003PNAS..10011753D | doi-access = free }}
* {{cite journal | vauthors = Fairchild TJ | title = Protection of muscle membrane excitability during cycling in humans: a role for SGLT3? | journal = Journal of Applied Physiology | volume = 104 | issue = 1 | pages = 315; author reply 316 | date = januar 2008 | pmid = 18198291 | doi = 10.1152/japplphysiol.00793.2007 }}
* {{cite journal | vauthors = Dunham I, Shimizu N, Roe BA, Chissoe S, Hunt AR, Collins JE, Bruskiewich R, Beare DM, Clamp M, Smink LJ, Ainscough R, Almeida JP, Babbage A, Bagguley C, Bailey J, Barlow K, Bates KN, Beasley O, Bird CP, Blakey S, Bridgeman AM, Buck D, Burgess J, Burrill WD, O'Brien KP | title = The DNA sequence of human chromosome 22 | url = https://archive.org/details/sim_nature-uk_1999-12-02_402_6761/page/488 | journal = Nature | volume = 402 | issue = 6761 | pages = 489–95 | date = decembar 1999 | pmid = 10591208 | doi = 10.1038/990031 | bibcode = 1999Natur.402..489D | doi-access = free }}
* {{cite journal | vauthors = Voss AA, Díez-Sampedro A, Hirayama BA, Loo DD, Wright EM | title = Imino sugars are potent agonists of the human glucose sensor SGLT3 | journal = Molecular Pharmacology | volume = 71 | issue = 2 | pages = 628–34 | date = februar 2007 | pmid = 17110502 | doi = 10.1124/mol.106.030288 | s2cid = 13642065 }}
{{refend}}

==Vnjski ninkovi==
{{Porodica rastvornih nosača|bg|bg0}}

[[Kategorija:Porodica rastvornih nosača]]
[[Kategorija:Geni na hromosomu 2]]
[[Kategorija:Ljudski proteini]]
[[Kategorija:Proteomika]]</text>
      <sha1>dxnr207qquy2j4gp2w734jcg84fsj6a</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3921292</id>
      <parentid>3921291</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T12:59:32Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-45566-46</username>
        <id>184933</id>
      </contributor>
      <origin>3921292</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9092" sha1="izn1ot2tsuqpc5tt69tr4a903frfqyb" xml:space="preserve">{{Infokutija gen}}
'''Niskofinitetni natrij-glukozni kotransporter''', znan i kao  '''natrij/glukoza kotransporter 3''' (SGLT3) ili '''član 4 poriodice 5 [[rastvorni nosač|rastvornih nosača]]''' (SLC5A4) jest [[protein]] koji je kod [[ljudi]] [[kodon|kodiran]] [[gen]]om '''SLC5A4''' sa [[hromosom 2|hromosoma 2]].&lt;ref name=&quot;entrez&quot;&gt;{{cite web | title = Entrez Gene: solute carrier family 5 (low affinity glucose cotransporter)| url = https://www.ncbi.nlm.nih.gov/sites/entrez?Db=gene&amp;Cmd=ShowDetailView&amp;TermToSearch=6527}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid9501190&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Veyhl M, Wagner K, Volk C, Gorboulev V, Baumgarten K, Weber WM, Schaper M, Bertram B, Wiessler M, Koepsell H | title = Transport of the new chemotherapeutic agent beta-D-glucosylisophosphoramide mustard (D-19575) into tumor cells is mediated by the Na+-D-glucose cotransporter SAAT1 | journal = Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America | volume = 95 | issue = 6 | pages = 2914–9 | date = mart 1998 | pmid = 9501190 | pmc = 19669 | doi = 10.1073/pnas.95.6.2914 | bibcode = 1998PNAS...95.2914V | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid12354616&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Jung H | title = The sodium/substrate symporter family: structural and functional features | journal = FEBS Letters | volume = 529 | issue = 1 | pages = 73–7 | date = oktobar 2002 | pmid = 12354616 | doi = 10.1016/S0014-5793(02)03184-8 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; Funkcionira kao senzor šećera.[[Datoteka:Stratz - Der Körper des Kindes p247.jpg | mini | desno]][[Datoteka:Stratz - Der Körper des Kindes p28.jpg | mini | desno]][[Datoteka:Female orgasm.webm | mini | desno]]

==Aminokiselinska sekvenca==
Dužina [[polipeptid]]nog lanca je  659  [[aminokiselina]], a [[molekularna masa|molekulska težina]]  72.456 [[Dalton (jedinica)|Da]].&lt;ref name=&quot;UniProt&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.uniprot.org/uniprot/Q9NY91#sequences |title=UniProt, Q9NY91 |language=en |access-date=19. 11. 2021}}&lt;/ref&gt;
{{legenda aminokiselina}}
&lt;table  style=&quot;font-family:monospace;&quot;&gt;
&lt;tr style=&quot;text-align:right;&quot;&gt;&lt;th&gt;10&lt;/th&gt;&lt;th&gt;&lt;/th&gt;&lt;th&gt;20&lt;/th&gt;&lt;th&gt;&lt;/th&gt;&lt;th&gt;30&lt;/th&gt;&lt;th&gt;&lt;/th&gt;&lt;th&gt;40&lt;/th&gt;&lt;th&gt;&lt;/th&gt;&lt;th&gt;50&lt;/th&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;MASTVSPSTI&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;AETPEPPPLS&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;DHIRNAADIS&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;VIVIYFLVVM&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;AVGLWAMLKT&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;NRGTIGGFFL&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;AGRDMAWWPM&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;GASLFASNIG&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;SNHYVGLAGT&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;GAASGVATVT&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;FEWTSSVMLL&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;ILGWIFVPIY&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;IKSGVMTMPE&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;YLKKRFGGER&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;LQVYLSILSL&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;FICVVLLISA&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;DIFAGAIFIK&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;LALGLDLYLA&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;IFILLAMTAV&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;YTTTGGLASV&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;IYTDTLQTII&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;MLIGSFILMG&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;FAFNEVGGYE&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;SFTEKYVNAT&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;PSVVEGDNLT&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;ISASCYTPRA&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;DSFHIFRDAV&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;TGDIPWPGII&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;FGMPITALWY&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;WCTNQVIVQR&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;CLCGKDMSHV&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;KAACIMCAYL&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;KLLPMFLMVM&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;PGMISRILYT&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;DMVACVVPSE&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;CVKHCGVDVG&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;CTNYAYPTMV&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;LELMPQGLRG&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;LMLSVMLASL&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;MSSLTSIFNS&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;ASTLFTIDLY&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;TKMRKQASEK&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;ELLIAGRIFV&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;LLLTVVSIVW&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;VPLVQVSQNG&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;QLIHYTESIS&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;SYLGPPIAAV&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;FVLAIFCKRV&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;NEQGAFWGLM&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;VGLAMGLIRM&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;ITEFAYGTGS&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;CLAPSNCPKI&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;ICGVHYLYFS&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;IVLFFGSMLV&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;TLGISLLTKP&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;IPDVHLYRLC&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;WVLRNSTEER&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;IDIDAEEKSQ&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;EETDDGVEED&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;YPEKSRGCLK&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;KAYDLFCGLQ&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;KGPKLTKEEE&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;EALSKKLTDT&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;SERPSWRTIV&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;NINAILLLAV&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;VVFIHGYYA&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;/table&gt;

== Reference ==
{{refspisak}}

== Dpunska literatura==
{{refbegin |33e}}
* {{cite journal | vauthors = Munafò MR, Clark TG, Roberts KH, Johnstone EC | title = Neuroticism mediates the association of the serotonin transporter gene with lifetime major depression | journal = Neuropsychobiology | volume = 53 | issue = 1 | pages = 1–8 | year = 2006 | pmid = 16319503 | doi = 10.1159/000089915 | s2cid = 12803994 }}
* {{cite journal | vauthors = Blaya C, Salum GA, Lima MS, Leistner-Segal S, Manfro GG | title = Lack of association between the Serotonin Transporter Promoter Polymorphism (5-HTTLPR) and Panic Disorder: a systematic review and meta-analysis | journal = Behavioral and Brain Functions | volume = 3 | pages = 41 | year = 2007 | pmid = 17705872 | pmc = 1994953 | doi = 10.1186/1744-9081-3-41 }}
* {{cite journal | vauthors = Diez-Sampedro A, Hirayama BA, Osswald C, Gorboulev V, Baumgarten K, Volk C, Wright EM, Koepsell H | title = A glucose sensor hiding in a family of transporters | journal = Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America | volume = 100 | issue = 20 | pages = 11753–8 | date = septembar 2003 | pmid = 13130073 | pmc = 208830 | doi = 10.1073/pnas.1733027100 | bibcode = 2003PNAS..10011753D | doi-access = free }}
* {{cite journal | vauthors = Fairchild TJ | title = Protection of muscle membrane excitability during cycling in humans: a role for SGLT3? | journal = Journal of Applied Physiology | volume = 104 | issue = 1 | pages = 315; author reply 316 | date = januar 2008 | pmid = 18198291 | doi = 10.1152/japplphysiol.00793.2007 }}
* {{cite journal | vauthors = Dunham I, Shimizu N, Roe BA, Chissoe S, Hunt AR, Collins JE, Bruskiewich R, Beare DM, Clamp M, Smink LJ, Ainscough R, Almeida JP, Babbage A, Bagguley C, Bailey J, Barlow K, Bates KN, Beasley O, Bird CP, Blakey S, Bridgeman AM, Buck D, Burgess J, Burrill WD, O'Brien KP | title = The DNA sequence of human chromosome 22 | url = https://archive.org/details/sim_nature-uk_1999-12-02_402_6761/page/488 | journal = Nature | volume = 402 | issue = 6761 | pages = 489–95 | date = decembar 1999 | pmid = 10591208 | doi = 10.1038/990031 | bibcode = 1999Natur.402..489D | doi-access = free }}
* {{cite journal | vauthors = Voss AA, Díez-Sampedro A, Hirayama BA, Loo DD, Wright EM | title = Imino sugars are potent agonists of the human glucose sensor SGLT3 | journal = Molecular Pharmacology | volume = 71 | issue = 2 | pages = 628–34 | date = februar 2007 | pmid = 17110502 | doi = 10.1124/mol.106.030288 | s2cid = 13642065 }}
{{refend}}

==Vnjski ninkovi==
{{Porodica rastvornih nosača|bg|bg0}}

[[Kategorija:Porodica rastvornih nosača]]
[[Kategorija:Geni na hromosomu 2]]
[[Kategorija:Ljudski proteini]]
[[Kategorija:Proteomika]]</text>
      <sha1>izn1ot2tsuqpc5tt69tr4a903frfqyb</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3921294</id>
      <parentid>3921292</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T13:01:34Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-45566-46</username>
        <id>184933</id>
      </contributor>
      <origin>3921294</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8911" sha1="2afu0tlwqgaehiqao7954dytgwpe9ir" xml:space="preserve">{{Infokutija gen}}
'''Niskofinitetni natrij-glukozni kotransporter''', znan i kao  '''natrij/glukoza kotransporter 3''' (SGLT3) ili '''član 4 poriodice 5 [[rastvorni nosač|rastvornih nosača]]''' (SLC5A4) jest [[protein]] koji je kod [[ljudi]] [[kodon|kodiran]] [[gen]]om '''SLC5A4''' sa [[hromosom 2|hromosoma 2]].&lt;ref name=&quot;entrez&quot;&gt;{{cite web | title = Entrez Gene: solute carrier family 5 (low affinity glucose cotransporter)| url = https://www.ncbi.nlm.nih.gov/sites/entrez?Db=gene&amp;Cmd=ShowDetailView&amp;TermToSearch=6527}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid9501190&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Veyhl M, Wagner K, Volk C, Gorboulev V, Baumgarten K, Weber WM, Schaper M, Bertram B, Wiessler M, Koepsell H | title = Transport of the new chemotherapeutic agent beta-D-glucosylisophosphoramide mustard (D-19575) into tumor cells is mediated by the Na+-D-glucose cotransporter SAAT1 | journal = Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America | volume = 95 | issue = 6 | pages = 2914–9 | date = mart 1998 | pmid = 9501190 | pmc = 19669 | doi = 10.1073/pnas.95.6.2914 | bibcode = 1998PNAS...95.2914V | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid12354616&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Jung H | title = The sodium/substrate symporter family: structural and functional features | journal = FEBS Letters | volume = 529 | issue = 1 | pages = 73–7 | date = oktobar 2002 | pmid = 12354616 | doi = 10.1016/S0014-5793(02)03184-8 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; Funkcionira kao senzor šećera.

==Aminokiselinska sekvenca==
Dužina [[polipeptid]]nog lanca je  659  [[aminokiselina]], a [[molekularna masa|molekulska težina]]  72.456 [[Dalton (jedinica)|Da]].&lt;ref name=&quot;UniProt&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.uniprot.org/uniprot/Q9NY91#sequences |title=UniProt, Q9NY91 |language=en |access-date=19. 11. 2021}}&lt;/ref&gt;
{{legenda aminokiselina}}
&lt;table  style=&quot;font-family:monospace;&quot;&gt;
&lt;tr style=&quot;text-align:right;&quot;&gt;&lt;th&gt;10&lt;/th&gt;&lt;th&gt;&lt;/th&gt;&lt;th&gt;20&lt;/th&gt;&lt;th&gt;&lt;/th&gt;&lt;th&gt;30&lt;/th&gt;&lt;th&gt;&lt;/th&gt;&lt;th&gt;40&lt;/th&gt;&lt;th&gt;&lt;/th&gt;&lt;th&gt;50&lt;/th&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;MASTVSPSTI&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;AETPEPPPLS&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;DHIRNAADIS&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;VIVIYFLVVM&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;AVGLWAMLKT&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;NRGTIGGFFL&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;AGRDMAWWPM&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;GASLFASNIG&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;SNHYVGLAGT&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;GAASGVATVT&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;FEWTSSVMLL&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;ILGWIFVPIY&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;IKSGVMTMPE&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;YLKKRFGGER&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;LQVYLSILSL&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;FICVVLLISA&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;DIFAGAIFIK&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;LALGLDLYLA&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;IFILLAMTAV&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;YTTTGGLASV&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;IYTDTLQTII&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;MLIGSFILMG&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;FAFNEVGGYE&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;SFTEKYVNAT&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;PSVVEGDNLT&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;ISASCYTPRA&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;DSFHIFRDAV&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;TGDIPWPGII&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;FGMPITALWY&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;WCTNQVIVQR&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;CLCGKDMSHV&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;KAACIMCAYL&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;KLLPMFLMVM&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;PGMISRILYT&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;DMVACVVPSE&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;CVKHCGVDVG&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;CTNYAYPTMV&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;LELMPQGLRG&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;LMLSVMLASL&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;MSSLTSIFNS&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;ASTLFTIDLY&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;TKMRKQASEK&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;ELLIAGRIFV&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;LLLTVVSIVW&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;VPLVQVSQNG&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;QLIHYTESIS&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;SYLGPPIAAV&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;FVLAIFCKRV&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;NEQGAFWGLM&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;VGLAMGLIRM&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;ITEFAYGTGS&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;CLAPSNCPKI&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;ICGVHYLYFS&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;IVLFFGSMLV&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;TLGISLLTKP&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;IPDVHLYRLC&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;WVLRNSTEER&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;IDIDAEEKSQ&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;EETDDGVEED&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;YPEKSRGCLK&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;KAYDLFCGLQ&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;KGPKLTKEEE&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;EALSKKLTDT&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;SERPSWRTIV&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;NINAILLLAV&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;VVFIHGYYA&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;/table&gt;

== Reference ==
{{refspisak}}

== Dpunska literatura==
{{refbegin |33e}}
* {{cite journal | vauthors = Munafò MR, Clark TG, Roberts KH, Johnstone EC | title = Neuroticism mediates the association of the serotonin transporter gene with lifetime major depression | journal = Neuropsychobiology | volume = 53 | issue = 1 | pages = 1–8 | year = 2006 | pmid = 16319503 | doi = 10.1159/000089915 | s2cid = 12803994 }}
* {{cite journal | vauthors = Blaya C, Salum GA, Lima MS, Leistner-Segal S, Manfro GG | title = Lack of association between the Serotonin Transporter Promoter Polymorphism (5-HTTLPR) and Panic Disorder: a systematic review and meta-analysis | journal = Behavioral and Brain Functions | volume = 3 | pages = 41 | year = 2007 | pmid = 17705872 | pmc = 1994953 | doi = 10.1186/1744-9081-3-41 }}
* {{cite journal | vauthors = Diez-Sampedro A, Hirayama BA, Osswald C, Gorboulev V, Baumgarten K, Volk C, Wright EM, Koepsell H | title = A glucose sensor hiding in a family of transporters | journal = Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America | volume = 100 | issue = 20 | pages = 11753–8 | date = septembar 2003 | pmid = 13130073 | pmc = 208830 | doi = 10.1073/pnas.1733027100 | bibcode = 2003PNAS..10011753D | doi-access = free }}
* {{cite journal | vauthors = Fairchild TJ | title = Protection of muscle membrane excitability during cycling in humans: a role for SGLT3? | journal = Journal of Applied Physiology | volume = 104 | issue = 1 | pages = 315; author reply 316 | date = januar 2008 | pmid = 18198291 | doi = 10.1152/japplphysiol.00793.2007 }}
* {{cite journal | vauthors = Dunham I, Shimizu N, Roe BA, Chissoe S, Hunt AR, Collins JE, Bruskiewich R, Beare DM, Clamp M, Smink LJ, Ainscough R, Almeida JP, Babbage A, Bagguley C, Bailey J, Barlow K, Bates KN, Beasley O, Bird CP, Blakey S, Bridgeman AM, Buck D, Burgess J, Burrill WD, O'Brien KP | title = The DNA sequence of human chromosome 22 | url = https://archive.org/details/sim_nature-uk_1999-12-02_402_6761/page/488 | journal = Nature | volume = 402 | issue = 6761 | pages = 489–95 | date = decembar 1999 | pmid = 10591208 | doi = 10.1038/990031 | bibcode = 1999Natur.402..489D | doi-access = free }}
* {{cite journal | vauthors = Voss AA, Díez-Sampedro A, Hirayama BA, Loo DD, Wright EM | title = Imino sugars are potent agonists of the human glucose sensor SGLT3 | journal = Molecular Pharmacology | volume = 71 | issue = 2 | pages = 628–34 | date = februar 2007 | pmid = 17110502 | doi = 10.1124/mol.106.030288 | s2cid = 13642065 }}
{{refend}}

==Vnjski ninkovi==
{{Porodica rastvornih nosača|bg|bg0}}

[[Kategorija:Porodica rastvornih nosača]]
[[Kategorija:Geni na hromosomu 2]]
[[Kategorija:Ljudski proteini]]
[[Kategorija:Proteomika]]</text>
      <sha1>2afu0tlwqgaehiqao7954dytgwpe9ir</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Zlatan Ćehić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>497523</id>
    <revision>
      <id>3921320</id>
      <parentid>3729445</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T21:19:36Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-45785-73</username>
        <id>184945</id>
      </contributor>
      <comment>Zlatan Ćehić nije svirao na albumu &quot;Čarobnjaci&quot;. Takođe, album &quot;Čarobnjaci&quot; je objavljen 1983. godine, a ne 1984.</comment>
      <origin>3921320</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3227" sha1="0hlgrz14i61zp1fot9i2tu1n12zgtat" xml:space="preserve">{{Infokutija osoba 
| ime                = Zlatan Ćehić
| slika              = Ceha.jpg
| veličina_slike     =
| opis               = 
| datum_rođenja      = 
| mjesto_rođenja     = [[Sarajevo]], [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR Bosna i Hercegovina]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]] 
| datum_smrti        = &lt;!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}}--&gt;
| mjesto_smrti       = &lt;!-- [[Grad]], [[Država]] --&gt;
| nacionalnost       = 
| druga_imena        = 
| zanimanje          = Muzičar
| godine_aktivnosti  = 1978 - danas
| poznat_po          = Bas-gitarist u grupama [[Paradox]], [[Top (grupa)|Top]], [[Divlje jagode]], [[Srčani udar (grupa)|Srčani udar]]
| značajna_djela     = 
}}

'''Zlatan Ćehić &quot;Ćeha&quot;''' jeste [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] i [[Kanada|kanadski]] [[Rok-muzika|rok]] muzičar i jedan od mnogobrojnih predstavnika [[Sarajevska škola pop roka|sarajevske škole pop roka]]. Na [[Sarajevo|sarajevskoj]] muzičkoj sceni pojavljuje se krajem 1970-ih svirajući [[Bas-gitara|bas-gitaru]] u rok grupi [[Paradox]], a nakon nekoliko godina prelazi u [[Hard rock|hard rok]] grupu [[Top (grupa)|Top]]. 
Krajem 1984. na poziv [[Zele Lipovača|Seada Lipovače]] prelazi u hard rok grupu [[Divlje jagode]] sa kojima je svirao do 1994. Zadnji album s Divljim jagodama bio je &quot;[[Labude, kad rata ne bude]]&quot; na kojem je osim sviranja na bas-gitari i pjevao. Krajem 1992. učestvovao je u snimanju patriotske pjesme &quot;[[Mojoj dragoj BiH]]&quot;. Nakon jedne decenije uspješnih nastupa s Divljim jagodama, zbog [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] preselio se u [[Kanada|Kanadu]] gdje je nastavio baviti se muzikom. Godine 2003. osnovao je rok sastav [[Srčani udar (grupa)|Srčani udar]] s kojima i do danas snima studijske albume i nastupa na koncertima.&lt;ref&gt;{{Cite web|url= https://www.discogs.com/artist/2130683-Zlatan-%C4%86ehi%C4%87|title= Zlatan Ćehić|work= discogs.com|access-date= 14. 3. 2023}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url= https://srcaniudar.com/o-bendu|title= ''Srčani udar''|work= srcaniudar.com|access-date= 14. 3. 2023}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url= https://www.inmedia.ba/mojoj-dragoj-bih-i-druge-pjesme-posvecene-nezavisnoj-domovini/|title= ''&quot;Mojoj dragoj BiH&quot; i druge pjesme posvećene nezavisnoj domovini''|work= inmedia.ba|access-date= 3. 5. 2024}}&lt;/ref&gt;

== Diskografija ==
=== Divlje jagode ===
* 1985. &quot;[[Vatra (Divlje jagode)|Vatra]]&quot;
* 1987. &quot;[[Wild Strawberries (Divlje jagode)|Wild Strawberries]]&quot;
* 1988. &quot;[[Konji (Divlje jagode)|Konji]]&quot;
* 1993. &quot;[[Zele - Magic Love (Divlje jagode)|Zele - Magic Love]]&quot;
* 1994. &quot;[[Labude, kad rata ne bude]]&quot;

=== Srčani udar ===
* 2005. &quot;[[Mrtvo hladno]]&quot;
* 2007. &quot;[[Drugi srčani udar]]&quot;
* 2009. &quot;[[Liturgija (album)|Liturgija]]&quot;
* 2012. &quot;[[Moje doline sećanja]]&quot;
* 2017. &quot;[[Poslednje pismo]]&quot;
* 2018. &quot;[[Hell No!]]&quot;
* 2020. &quot;[[Sve ili ništa]]&quot;

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Divlje jagode}}

{{DEFAULTSORT:Ćehić, Zlatan}}
[[Kategorija:Bosanskohercegovački muzičari]]
[[Kategorija:Biografije, Sarajevo]]
[[Kategorija:Basisti]]
[[Kategorija:Divlje jagode]]
[[Kategorija:Jugoslavenski muzičari]]
[[Kategorija:Kanadski muzičari]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]</text>
      <sha1>0hlgrz14i61zp1fot9i2tu1n12zgtat</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Korisnik:Tulum387/Igralište</title>
    <ns>2</ns>
    <id>500884</id>
    <revision>
      <id>3921334</id>
      <parentid>3921231</parentid>
      <timestamp>2026-08-21T02:06:25Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Tulum387</username>
        <id>155909</id>
      </contributor>
      <comment>Započeta generalna dorada članka o AKAZ-u.</comment>
      <origin>3921334</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="72054" sha1="q5rptmw1p5dv39yg50zn1lp2nz6jdul" xml:space="preserve">
'''Agencija za kvalitet i akreditaciju u zdravstvu u Federaciji Bosne i Hercegovine (AKAZ)''' je zakonom osnovano pravno lice, vladina agencija i federalni organ nadležan za stručne i s njima povezane upravne poslove u oblasti poboljšanja kvaliteta i sigurnosti zdravstvenih usluga, kao i za akreditaciju u zdravstvu na području Federacije Bosne i Hercegovine. Osnovana je [[Zakon o sistemu poboljšanja kvaliteta, sigurnosti i o akreditaciji u zdravstvu|Zakonom o sistemu poboljšanja kvaliteta, sigurnosti i o akreditaciji u zdravstvu]], koji je [[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine]] donio 2005. Zakonom je AKAZ određen kao nadležni organ u oblasti poboljšanja kvaliteta, sigurnosti i akreditacije u zdravstvu, a Agencija ima svojstvo pravnog lica. Sjedište Agencije je u [[Sarajevo|Sarajevu]].&lt;ref&gt;Zakon o sistemu poboljšanja kvalitete, sigurnosti i o akreditaciji u zdravstvu, &quot;Službene novine FBiH&quot;, br. 59/05, 52/11 i 6/17.&lt;/ref&gt;

Djelatnost AKAZ-a obuhvata razvoj, koordinaciju i primjenu standarda sigurnosti i kvaliteta u zdravstvu, razvoj sistema akreditovanja, provođenje postupaka akreditacije zdravstvenih ustanova, vanjsku provjeru kvaliteta, razvoj i širenje kliničkih vodilja zasnovanih na dokazima, razvoj indikatora izvedbe, vođenje registara i statistike iz svog djelokruga, te edukaciju zdravstvenih radnika i zdravstvenih saradnika. Agencija također sarađuje s nadležnim organima i institucijama Federacije i kantona, kao i s međunarodnim institucijama i organizacijama u oblasti kvaliteta, sigurnosti i akreditacije u zdravstvu.&lt;ref&gt;Agencija za kvalitet i akreditaciju u zdravstvu u Federaciji Bosne i Hercegovine (AKAZ). ''Pravilnik o radu Agencije za kvalitet i akreditaciju u zdravstvu u Federaciji Bosne i Hercegovine''. Sarajevo: AKAZ; 2018.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Statut AKAZ-a, čl. 7; Zakon o sistemu poboljšanja kvaliteta, sigurnosti i o akreditaciji u zdravstvu, čl. 1, 5, 6, 7, 10 i 34–36&lt;/ref&gt;

== Historija i pravni okvir ==
Zakon o sistemu poboljšanja kvaliteta, sigurnosti i o akreditaciji u zdravstvu donio je Parlament Federacije Bosne i Hercegovine tokom 2005. Zakon je proglašen 30. septembra 2005. u Sarajevu. Njime je uređen sistem poboljšanja kvaliteta i sigurnosti zdravstvenih usluga, kao i postupak akreditacije zdravstvenih ustanova na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine. Istim zakonom osnovana je Agencija za kvalitet i akreditaciju u zdravstvu u Federaciji Bosne i Hercegovine.&lt;ref&gt;Federacija Bosne i Hercegovine. ''Zakon o sistemu poboljšanja kvaliteta, sigurnosti i o akreditaciji u zdravstvu''. Službene novine Federacije BiH, broj 59/05, 30. septembar 2005.&lt;/ref&gt;

AKAZ je Zakonom definisan kao pravno lice koje obavlja stručne i s njima povezane upravne poslove koji zahtijevaju posebno organizovanje i samostalnost u radu. Zakon također predstavlja osnivački akt na osnovu kojeg se Agencija upisuje u nadležni sudski registar.

== Nadležnosti i djelatnosti ==
AKAZ obavlja stručne i s njima povezane upravne poslove u vezi s poboljšanjem kvaliteta i sigurnosti zdravstvenih usluga, te je nadležan za provođenje akreditacije u zdravstvu.

U okviru svojih nadležnosti Agencija naročito:

* koordiniše, prikuplja, razvija i usvaja organizacijske i kliničke standarde;
* razvija kliničke vodilje i indikatore izvedbe;
* razvija sistem akreditovanja usklađen s evropskom i međunarodnom praksom;
* utvrđuje listu nadležnih ocjenjivača vanjske provjere kvaliteta;
* provodi postupak akreditacije zdravstvenih ustanova;
* dodjeljuje, ukida i obnavlja akreditaciju;
* vodi registre i statistiku iz svog djelokruga;
* utvrđuje programe trajne edukacije i obučavanja zdravstvenih radnika i zdravstvenih saradnika;
* sarađuje s nadležnim organima i institucijama Federacije i kantona;
* sarađuje s međunarodnim institucijama i organizacijama u oblasti kvaliteta, sigurnosti i akreditacije u zdravstvu.

Ciljevi sistema poboljšanja kvaliteta i sigurnosti uključuju definiranje parametara kvaliteta zdravstvenih usluga, razvoj sistema akreditovanja, koordinisanje i usvajanje standarda, razvoj kliničkih vodilja zasnovanih na dokazima, te uspostavljanje međusobnog priznavanja s inostranim tijelima za akreditaciju u zdravstvu koja primjenjuju iste ili slične standarde.&lt;ref&gt;Statut Agencije za kvalitet i akreditaciju u zdravstvu u Federaciji BiH, čl. 7, alineje 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7 i 8. Član 5. Zakona o sistemu poboljšanja kvaliteta, sigurnosti i o akreditaciji u zdravstvu.&lt;/ref&gt;

== Standardi kvaliteta i sigurnosti ==
Standard predstavlja mjerilo koje određuje skup pravila, protokola, zahtjeva ili izjava o očekivanom kvalitetu zdravstvene zaštite. Zakon razlikuje minimalne standarde, koji predstavljaju minimalne zahtjeve radi zaštite i sigurnosti pacijenta, i optimalne standarde, kojima se određuju zahtjevi za pružanje kvalitetne zdravstvene usluge.

AKAZ koordiniše, prikuplja, razvija i usvaja organizacijske i kliničke standarde, uključujući kliničke vodilje i indikatore izvedbe, u skladu s utvrđenim prioritetima.&lt;ref&gt;Zakon o sistemu poboljšanja kvaliteta, sigurnosti i o akreditaciji u zdravstvu, član 4, Statut AKAZ-a, član 7.&lt;/ref&gt;

== Kliničke vodilje ==
Kliničke vodilje predstavljaju sistemski razvijene smjernice koje zdravstvenim radnicima, zdravstvenim saradnicima i pacijentima pomažu u donošenju odluka o odgovarajućem zdravstvenom tretmanu u određenim kliničkim okolnostima.

Jedan od ciljeva sistema kvaliteta jeste definisanje, vrednovanje i širenje kliničkih vodilja zasnovanih na dokazima radi učinkovite i efikasne kliničke prakse.&lt;ref&gt;Čl. 4, 5 Zakona o sistemu poboljšanja kvaliteta, sigurnosti i o akreditaciji u zdravstvu.&lt;/ref&gt;

== Indikatori izvedbe ==
AKAZ razvija i koristi indikatore izvedbe kao jedan od elemenata sistema praćenja i unapređenja kvaliteta zdravstvenih usluga. Zakon ih navodi zajedno s organizacijskim i kliničkim standardima i kliničkim vodiljama kao elemente sistema akreditovanja i poboljšanja kvaliteta.

Indikatori izvedbe omogućavaju praćenje određenih aspekata rada zdravstvenih ustanova i mogu služiti za procjenu dostignutog nivoa kvaliteta i identifikaciju područja u kojima je potrebno poboljšanje.&lt;ref&gt;Čl. 5 Zakona, čl. 7. Statuta.&lt;/ref&gt;

== Certifikacija i akreditacija ==
AKAZ provodi postupak akreditacije zdravstvenih ustanova na osnovu utvrđenih standarda i kriterija. Učešće u programu akreditacije je prema Zakonu dobrovoljno i vrši se na zahtjev zdravstvenih ustanova primarne i bolničke zdravstvene zaštite, kao i privatne prakse. Akreditacija se dodjeljuje ustanovama za koje se utvrdi da ispunjavaju standarde i kriterije koje je propisala Agencija.

Akreditacija predstavlja proces samoocjene i vanjskog kolegijalnog pregleda kojim se procjenjuje nivo izvršenja zdravstvenih usluga u odnosu na propisane standarde i kontinuirano poboljšanje zdravstvenog sistema i zdravstvenih usluga.&lt;ref&gt;Čl. 4, 6, 10. Zakona.&lt;/ref&gt;

== Postupak akreditacije ==
Postupak akreditacije započinje podnošenjem zahtjeva zdravstvene ustanove za učešće u programu poboljšanja kvaliteta i sigurnosti zdravstvenih usluga i postupku akreditacije. Agencija nakon prijema zahtjeva i dokumentacije vrši njihovu procjenu i daje saglasnost za nastavak aktivnosti u postupku akreditacije.

Zdravstvena ustanova u postupku akreditacije provodi samoocjenu, odnosno procjenu kvaliteta svog rada u odnosu na propisane standarde. Nakon pripreme ustanove provodi se vanjska provjera kvaliteta koju obavlja tim nadležnih ocjenjivača sa liste koju utvrđuje Agencija.

Na osnovu rezultata vanjske provjere Agencija donosi rješenje o akreditaciji. Akreditacija se izdaje na određeni rok koji, prema Zakonu, ne može biti duži od tri godine. U izvještaju o vanjskoj provjeri navode se nalazi pregleda, uspjesi u poboljšanju kvaliteta i sigurnosti, te preporuke za poboljšanje u oblastima u kojima su utvrđeni nedostaci.

Akreditovana zdravstvena ustanova tokom važenja akreditacije dostavlja Agenciji informacije o održavanju ispunjenih standarda i aktivnostima na poboljšanju kvaliteta. AKAZ može obavljati najavljene godišnje kontrolne posjete, kao i određene nenajavljene kontrolne posjete.&lt;ref&gt;Zakon o sistemu poboljšanja kvaliteta, sigurnosti i o akreditaciji u zdravstvu, čl. 10; Pravilnik o akreditaciji i certifikaciji zdravstvenih ustanova.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Čl. 4 Zakona, čl. 7 Statuta AKAZ-a.&lt;/ref&gt;

== Vanjska provjera kvaliteta ==
Vanjska provjera kvaliteta predstavlja postupak u kojem se izvršenje zdravstvenih usluga u zdravstvenoj ustanovi upoređuje s objavljenim standardima, pri čemu se identifikuju mogućnosti za poboljšanje kvaliteta zdravstvenih usluga.

Vanjske provjere provode nadležni ocjenjivači. Za ocjenjivače mogu biti imenovani stručnjaci iz oblasti zdravstvenog usmjerenja koji imaju odgovarajuće radno iskustvo. Kriterije za njihovo imenovanje propisuje Upravni odbor, a lista ocjenjivača utvrđuje se svake druge godine.

== Sigurnost pacijenata ==
Poboljšanje sigurnosti zdravstvenih usluga jedan je od osnovnih ciljeva sistema koji uređuje Zakon. Sigurnost zdravstvenih usluga obuhvata kapacitet zdravstvene ustanove za mjerenje i sprječavanje nastanka medicinskih grešaka, dok se sigurnost pacijenta odnosi na sprječavanje nepovoljnih događaja i štete u procesu pružanja zdravstvenih usluga.

Zdravstvene ustanove dužne su Agenciji redovno prijavljivati utvrđene incidente i nepovoljne događaje koji mogu biti povezani s pružanjem zdravstvenih usluga. Takvi podaci se identifikuju, dokumentuju, statistički obrađuju i analiziraju, pri čemu je predviđena njihova anonimnost i povjerljivost.

== Uloga zdravstvenih ustanova ==
Zdravstvene ustanove dužne su uspostaviti, razviti i održavati sistem poboljšanja kvaliteta i sigurnosti zdravstvenih usluga prilagođen vlastitim uslovima rada. Za provođenje odgovarajućih mjera i aktivnosti zdravstvena ustanova imenuje Komisiju za poboljšanje kvaliteta i sigurnosti zdravstvenih usluga.

Komisija, između ostalog, prikuplja podatke potrebne za unutrašnju i vanjsku provjeru kvaliteta, provodi unutrašnju provjeru, učestvuje u vanjskoj provjeri i sarađuje s AKAZ-om i drugim institucijama u oblasti kvaliteta i sigurnosti zdravstvenih usluga.

== Uloga korisnika zdravstvenih usluga ==
Korisnici zdravstvenih usluga imaju pravo i obavezu učestvovati u procesu poboljšanja kvaliteta i sigurnosti zdravstvenih usluga. Zakon predviđa i njihovo učešće u Komisijama zdravstvenih ustanova i organima Agencije.

Učešće korisnika predstavlja dio sistema u kojem se kvalitet zdravstvene zaštite ne posmatra samo kroz rad zdravstvenih profesionalaca i ustanova, nego i kroz interese i iskustvo korisnika zdravstvenih usluga.

== Organizacija i upravljanje ==
Za obavljanje poslova i zadataka AKAZ-a Zakonom su predviđeni Savjetodavno vijeće, Upravni odbor, nadležni ocjenjivači vanjske provjere kvaliteta, direktor i drugi organi utvrđeni Statutom Agencije.

Savjetodavno vijeće predstavlja interese učesnika u procesu poboljšanja kvaliteta i sigurnosti zdravstvenih usluga. Vijeće daje prijedloge, mišljenja i sugestije u vezi sa strategijama, planovima, politikama i procedurama kvaliteta i sigurnosti, kao i sistemom akreditacije.

Upravni odbor upravlja Agencijom, donosi statut i druge opće akte, utvrđuje planove rada i razvoja, finansijski plan i godišnji program rada, te razvija i odobrava sistem akreditacije. Upravni odbor također donosi odluke o izdavanju, ukidanju i obnavljanju akreditacije zdravstvenim ustanovama.

Direktor rukovodi Agencijom, predstavlja i zastupa Agenciju, te odgovara za zakonitost njenog rada i materijalno-finansijskog poslovanja.

== Edukacija ==
AKAZ utvrđuje programe trajne edukacije i obučavanja zdravstvenih radnika i zdravstvenih saradnika u oblasti poboljšanja kvaliteta, sigurnosti i akreditacije u zdravstvu.

Edukacija je povezana s primjenom standarda, samoocjenom zdravstvenih ustanova, pripremom za akreditaciju i drugim aktivnostima usmjerenim na kontinuirano poboljšanje kvaliteta zdravstvenih usluga.

== Saradnja s institucijama ==
U sistemu poboljšanja kvaliteta i sigurnosti zdravstvenih usluga, pored AKAZ-a, učestvuju zdravstvene ustanove, zdravstveni radnici i saradnici, korisnici zdravstvenih usluga, zavodi za javno zdravstvo, zavodi zdravstvenog osiguranja, komore i udruženja zdravstvenih radnika, te ministarstva zdravstva. Učesnici su dužni sarađivati i razmjenjivati podatke iz svog djelokruga s Agencijom u skladu s relevantnim propisima.

AKAZ sarađuje s nadležnim organima i institucijama Federacije i kantona, te međunarodnim institucijama i organizacijama u oblasti poboljšanja kvaliteta i sigurnosti zdravstvenih usluga i akreditacije u zdravstvu.

== Registar akreditovanih zdravstvenih ustanova ==
AKAZ vodi registar akreditiranih zdravstvenih ustanova, kao i zdravstvenih ustanova koje učestvuju ili su učestvovale u programu akreditacije. Lista akreditovanih zdravstvenih ustanova dostupna je javnosti nakon donošenja rješenja o akreditaciji.

== Finansiranje ==
Prema Zakonu, sredstva za finansiranje rada Agencije ostvaruju se iz budžeta Federacije i kantona, putem ugovora s ministarstvima zdravstva, te iz drugih izvora utvrđenih zakonom i Statutom Agencije. Finansijski plan Agencije donosi Upravni odbor i on podliježe saglasnosti Vlade Federacije Bosne i Hercegovine.

== Međunarodni standardi i saradnja ==
AKAZ je Zakonom određen za razvoj sistema akreditiranja usklađenog s evropskom i međunarodnom praksom. Zakon također predviđa uspostavljanje i održavanje međusobnog priznavanja s inostranim organima za akreditovanje u zdravstvu koji primjenjuju iste ili slične standarde.

U Zakonu se navodi i program ALPHA, definisan kao međunarodno priznati program vodećih principa akreditacije u zdravstvu, odnosno akreditacije akreditora.

== Reference ==


'''Jadi mladog Vertera''', ponekad prevođen kao '''Patnje''' ili '''Stradanja mladog Vertera''', (njemački: ''Die Leiden des jungen Werthers'') epistolarni je roman njemačkog književnika [[Johann Wolfgang von Goethe|Johanna Wolfganga von Goethea]], prvi put objavljen 1774.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://laguna.rs/bukmarker/zasto-je-roman-jadi-mladoga-vertera-tako-uspesan/|title=Laguna - Bukmarker - Zašto je roman „Jadi mladoga Vertera“ tako uspešan - Knjige o kojima se priča|last=Bukmarker|first=Izdavačka kuća Laguna|date=4. 10. 2017|website=laguna.rs|language=sr|access-date=19. 8. 2026}}&lt;/ref&gt; Roman pripada ranom periodu književnog pokreta ''[[Sturm und Drang]]'' i jedno je od najpoznatijih djela [[Njemačka književnost|njemačke književnosti]] 18. vijeka.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Prof. Dr. Volker Frederking|first=Bayerischer Rundfunk|date=22. 11. 2016|title=Literarische Texte|url=https://www.ardalpha.de/lernen/alpha-lernen/faecher/deutsch/6-literarische-epochen-literatur100.html|journal=Literarische Epochen|language=de|access-date=20. 8. 2026}}&lt;/ref&gt; Objavljivanje romana donijelo je Goetheu evropsku slavu i učinilo ga jednim od najpoznatijih njemačkih pisaca njegove generacije.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Goethe|first=Johann Wolfgang von|url=https://books.google.de/books?id=6_mEEQAAQBAJ|title=The Sorrows of Young Werther|date=1929|publisher=Voltaire Press|isbn=978-3-68938-719-8|language=en}}&lt;/ref&gt;

Roman je oblikovan kao zbirka pisama i drugih pripovjednih materijala koji prate život i unutrašnji razvoj mladog Vertera. U centru radnje nalazi se njegova nesretna [[ljubav]] prema Loti, djevojci koja je već zaručena, a koja se potom udaje za Alberta. Međutim, ljubavna priča predstavlja samo jednu dimenziju romana. Kroz Verterova pisma Goethe prikazuje njegov odnos prema prirodi, umjetnosti, književnosti, društvu, društvenim razlikama i vlastitoj ulozi u svijetu. Posebno mjesto zauzima sukob između snažne individualne subjektivnosti glavnog lika i društvene stvarnosti koju on ne uspijeva prihvatiti.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.litwiss-online.uni-kiel.de/thematische-vorlesungen/goethe/goethe-werther/|title=Goethe: Die Leiden des jungen Werthers - Uni Kiel|website=Literaturwissenschaft Online - Uni Kiel|language=de|access-date=20. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

Djelo je značajno i zbog načina na koji prikazuje unutrašnji život pojedinca. Verter ne opisuje događaje samo kao vanjske činjenice, nego ih neprestano povezuje s vlastitim raspoloženjima i osjećanjima. Zbog toga se priroda, ljubav, umjetnost i društveni odnosi u romanu često pojavljuju kao dijelovi njegove subjektivne slike svijeta.&lt;ref&gt;Die Erscheinung der inneren Natur : in Goethes Die Leiden des jungen Werthers, Kida Ayako, Kyushu University.&lt;/ref&gt;

== Nastanak i objavljivanje ==
Goethe je roman napisao 1774, u kratkom vremenskom periodu (neki navode da je djelo napisano za samo 4 sedmice).&lt;ref&gt;Pronaći pouzdan izvor tvrdnje.&lt;/ref&gt; Jedno od važnih polazišta za nastanak djela bilo je njegovo iskustvo iz [[Wetzlar|Wetzlara]], gdje je 1772. upoznao [[Charlotte Buff]], zaručnicu [[Johann Christian Kestner|Johanna Christiana Kestnera]]. Goethe je prema Charlotte razvio osjećanja, ali je ona ostala s Kestnerom. To iskustvo, zajedno s drugim ličnim i književnim podsticajima, poslužilo je kao osnova za oblikovanje romana.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://wetzlar.de/microsite/Staedtische_Museen/museen/unsere-museen/jerusalemhaus/die-leiden-des-jungen-werther.php|title=Der Roman „Die Leiden des jungen Werthers&quot;|website=wetzlar.de|language=de|access-date=20. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.jgoethe.uni-muenchen.de/leben/wetzlotte.html|title=Biographische Schlaglichter|website=www.jgoethe.uni-muenchen.de|access-date=20. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://publikationen.klassik-stiftung.de/servlets/MCRFileNodeServlet/ksw_derivate_00000919/Manuskripte_1_2005.pdf Das Goethe- und Schiller-Archiv in Weimar und seine Freundesgesellschaft. Freundesgesellschaft des Goethe- und Schiller-Archivs Weimar e.V. Manuskripte. PDF fajl (njemački).]&lt;/ref&gt;

U stvaranju lika Vertera Goethe je koristio i događaje povezane sa smrću njegovog poznanika [[Karl Wilhelm Jerusalem|Karla Wilhelma Jerusalema]], koji je izvršio samoubistvo zbog nesretne ljubavi. Roman nije autobiografski zapis niti puka reprodukcija [[Stvarnost|stvarnosti]]. Goethe je lična iskustva i poznate događaje preoblikovao u književnu [[Fikcija|fikciju]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://wwwhomes.uni-bielefeld.de/bseiler/Werther/werther/tools/htmpool/gestalt/komplett.htm|title=Gestaltungsmerkmale|website=Universität Bielefeld|access-date=20. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

''Jadi mladog Vertera'' objavljeni su 1774. godine u Leipzigu. Knjiga je ubrzo privukla veliku pažnju čitalaca i postala jedno od najzapaženijih književnih djela svog vremena. Njena popularnost proširila se izvan njemačkog govornog područja, a Goethe je zahvaljujući romanu stekao međunarodnu reputaciju.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://frankfurter-goethe-haus.de/ausstellung/-/werthers-welt-das-werther-jahr-1774/1336|title=Werthers Welt - Das Werther-Jahr 1774|website=Frankfurter Goethe-Haus|language=de-DE|access-date=19. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.goethe-gesellschaft.de/aktuelles/werther-im-kaleidoskop-essays-zum-erscheinen-vor-250-jahren/|title=„Werther“ im Kaleidoskop – Essays zum Erscheinen vor 250 Jahren|last=Geschäftsstelle|date=10. 7. 2024|access-date=20. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

Godine 1787. Goethe je objavio izmijenjeno izdanje romana.&lt;ref&gt;Suhrkamp. [https://www.suhrkamp.de/buch/johann-wolfgang-goethe-die-leiden-des-jungen-werthers-t-9783518188057 Die Leiden des jungen Werthers]&lt;/ref&gt; U njemu je izvršio određene jezičke i stilske izmjene, čime je djelo prilagodio vlastitom kasnijem književnom razvoju.

== Književni oblik ==
''Jadi mladog Vertera'' pisani su u obliku epistolarnog romana, tj. epistolarne proze. Najveći dio djela čine Verterova pisma upućena njegovom prijatelju Vilhelmu. Pisma omogućavaju da se radnja gotovo u potpunosti posmatra kroz perspektivu glavnog lika.&lt;ref&gt;https://www.litwiss-online.uni-kiel.de/thematische-vorlesungen/goethe/goethe-werther&lt;/ref&gt;

Epistolarna forma ima važnu ulogu u oblikovanju romana jer omogućava neposredan prikaz Verterovih misli i osjećanja. Čitalac nema pristup potpuno objektivnoj slici događaja, nego prvenstveno onoj slici koju Verter stvara svojim opisima. Zbog toga pripovijedanje ima izrazito subjektivan karakter.&lt;ref&gt;https://revistas.usp.br/pg/en/article/view/64130&lt;/ref&gt;

Pisma nisu samo sredstvo za prenošenje informacija o događajima. Verter u njima opisuje vlastita raspoloženja, razmišlja o ljubavi, prirodi, umjetnosti i društvu, te komentariše postupke drugih ljudi. Njegovo pripovijedanje često prelazi iz opisa konkretnog događaja u emocionalnu ili filozofsku refleksiju.

Uz Verterova pisma postoji i okvirni pripovjedni sloj u kojem se pojavljuje izdavač, odnosno urednik koji prikuplja i predstavlja materijale povezane s Verterovim životom. U završnom dijelu romana njegova uloga postaje posebno važna jer se pripovijedanje postupno udaljava od neposredne forme Verterovih pisama i prelazi u izvještavanje o posljednjim događajima.&lt;ref&gt;https://www.dnt-weimar.de/dokumente/programmhefte/pgh-werther-digital.pdf&lt;/ref&gt;

Takva kombinacija subjektivnog i uredničkog pripovijedanja omogućava Goetheu da poveže neposredni prikaz osjećanja s prividno dokumentarnim prikazom Verterove sudbine.

== Struktura romana ==
Roman je podijeljen na dva glavna dijela. Prvi dio obuhvata Verterov dolazak u novu sredinu, upoznavanje Lote, razvoj njihove bliskosti i njegovo sve snažnije zaljubljivanje. Drugi dio prati njegov pokušaj da se udalji od Lote, iskustva u društvenoj i službenoj sredini, povratak u mjesto u kojem ona živi, te konačno produbljivanje njegove emocionalne krize.

U prvom dijelu posebno su naglašeni motivi prirode, umjetnosti i ljubavi. Verter u novoj sredini u početku pronalazi osjećaj slobode i harmonije. Susret s Lotom dodatno pojačava njegov osjećaj životne ispunjenosti. Međutim, činjenica da je ona zaručena za Alberta postepeno pretvara njegovu ljubav u izvor patnje.

Drugi dio donosi promjenu raspoloženja. Verter pokušava pronaći zadovoljstvo u službenom životu i udaljiti se od Lote, ali ne uspijeva ostvariti osjećaj pripadnosti. Njegov povratak Loti ponovo pokreće potisnuta osjećanja i dovodi do konačnog sukoba između njegovih želja i stvarnosti.

== Sadržaj ==
Roman počinje Verterovim dolaskom u mjesto u kojem želi provesti određeno vrijeme. Privlače ga mirna okolina i priroda, a u početku uživa u mogućnosti da se udalji od dotadašnjeg života. Svoje doživljaje opisuje prijatelju Vilhelmu, kojem upućuje većinu pisama.

Tokom jednog društvenog događaja Verter upoznaje Lotu, kćerku upravitelja kneževskog imanja. Lota se brine za svoju mlađu braću i sestre nakon smrti majke i prikazana je kao odgovorna, brižna i razumna mlada žena. Verter je odmah očaran njenim karakterom.

Verter zna da je Lota zaručena za Alberta, ali se uprkos tome sve snažnije zaljubljuje u nju. Između njih razvija se blizak odnos, koji Verter doživljava kao nešto mnogo dublje od prijateljstva. Posebno važan trenutak predstavlja njihovo zajedničko doživljavanje oluje, kada razgovaraju o pjesmi Friedricha Gottlieba Klopstocka. Taj događaj dodatno povezuje Vertera i Lotu.

Nakon Albertovog povratka razvija se odnos između troje glavnih likova. Albert je svjestan Verterovih osjećanja, ali u početku ne reaguje neprijateljski. Verter ga čak nastoji upoznati i prihvatiti, iako ga sve više doživljava kao prepreku između sebe i Lote.

Verterova ljubav postupno postaje opsesivna. Više mu nije dovoljno prijateljstvo s Lotom i on sve teže prihvata činjenicu da ona pripada drugom. U pokušaju da se udalji od nje odlazi iz mjesta i prihvata službu kod jednog diplomate.

Boravak u službi ne donosi mu zadovoljstvo. Verter teško prihvata društvene hijerarhije i razlike između plemstva i građanstva. Posebno ga pogađa iskustvo društvene isključenosti, kada shvata da mu njegov građanski položaj ograničava pristup određenim društvenim krugovima. Njegovo nezadovoljstvo službenim životom dodatno potvrđuje osjećaj da se ne uklapa u postojeći društveni poredak.

Nakon napuštanja službe Verter se vraća u mjesto u kojem žive Lota i Albert. U međuvremenu je Lota postala Albertova supruga. Verterov povratak dovodi do ponovnog intenziviranja njegove ljubavi, ali sada je njegova situacija još teža jer je Lota u braku.

Albert postaje sve svjesniji Verterovih osjećanja i smatra da njihova bliskost mora biti ograničena. I sama Lota počinje shvatati da Verterova osjećanja više ne može tretirati kao bezazlenu privrženost. Ona ga zato pokušava udaljiti od sebe.

Verter se sve više povlači u vlastiti unutrašnji svijet. Njegova osjećanja prema Loti postaju nerazdvojiva od osjećaja bezizlaznosti. U jednom od ključnih prizora čita Loti odlomke iz Ossijanovih pjesama. Emocionalna napetost između njih dostiže vrhunac, nakon čega Lota odlučuje prekinuti njihov odnos.

Verter tada donosi konačnu odluku o vlastitom životu. Posuđuje Albertove pištolje, koje mu Lota šalje preko sluge, i priprema oproštajna pisma. Nakon što izvrši samoubistvo, pronalaze ga teško ranjenog, a ubrzo potom umire.

Verter je pokopan izvan uobičajenog crkvenog obreda, između lipa na mjestu koje je ranije sam odabrao. Njegovoj sahrani ne prisustvuje sveštenik, što dodatno naglašava njegov položaj izvan društvenih i religijskih normi.

== Likovi ==

=== Verter ===
Verter je glavni junak romana i njegov pripovjedački glas. Prikazan je kao izrazito osjećajan, maštovit i umjetnički nadaren mladi čovjek. Privlače ga priroda, književnost i umjetnost, a prema svijetu ima snažan emocionalni odnos.

Njegova osjećajnost predstavlja istovremeno njegovu najveću snagu i izvor njegove patnje. Verter intenzivno doživljava ljepotu prirode i međuljudskih odnosa, ali jednako intenzivno doživljava odbijanje, društvenu nepravdu i nesretnu ljubav.

Posebno je važan njegov odnos prema društvenim konvencijama. Verter teško prihvata društveni poredak u kojem čovjekov položaj zavisi od porijekla i statusa. Zbog toga njegov sukob s okolinom nije ograničen na ljubav prema Loti. On se osjeća kao pojedinac koji ne uspijeva pronaći mjesto unutar društvenih institucija i očekivanja.

Verter je zato primjer junaka čija subjektivnost postaje toliko snažna da postepeno potiskuje mogućnost prilagođavanja vanjskom svijetu. Njegova sudbina predstavlja jednu od najvažnijih književnih tema romana: pitanje granice između snažne individualnosti i nemogućnosti prihvatanja stvarnosti.

=== Lota ===
Lota je centralni ženski lik romana i osoba prema kojoj Verter razvija snažnu ljubav. Prikazana je kao brižna i odgovorna mlada žena koja nakon smrti majke vodi računa o svojoj mlađoj braći i sestrama.

Za Vertera ona predstavlja ideal sklada između ljepote, moralnosti i prirodnosti. Međutim, Lota nije prikazana samo kao predmet njegove ljubavi. Ona je svjesna društvenih i moralnih obaveza koje proizlaze iz njene veze s Albertom i nastoji održati ravnotežu između naklonosti prema Verteru i odanosti mužu.

Njen odnos prema Verteru ostaje složen. Ona prema njemu pokazuje bliskost i razumijevanje, ali na kraju postavlja granicu koju on ne može prihvatiti.

=== Albert ===
Albert je Lotin zaručnik, a kasnije i suprug. Za razliku od Vertera, prikazan je kao smireniji, racionalniji i praktičniji čovjek. On predstavlja stabilniji odnos prema životu i društvenim obavezama.

Njegov odnos s Verterom nije jednostavan sukob. U početku između njih postoji određeno prijateljstvo i uzajamno poštovanje, ali Verterova sve snažnija ljubav prema Loti postepeno narušava njihov odnos.

Albert tako predstavlja jednu od suprotnosti Verterovom načinu života. Dok Verter prvenstveno slijedi emocije, Albert više prihvata razum, društvene norme i odgovornost.

=== Vilhelm ===
Vilhelm je Verterov prijatelj kojem je upućen najveći dio pisama. Njegov lik čitalac uglavnom upoznaje posredno, kroz Verterovo obraćanje i odgovore na njegove savjete.

Vilhelm ima funkciju sagovornika kojem Verter povjerava svoje najintimnije misli. Njegova prisutnost omogućava epistolarnu strukturu romana i istovremeno predstavlja svojevrsnu suprotnost Verterovoj izrazito subjektivnoj perspektivi. Međutim, roman nije oblikovan tako da Vilhelm bude ravnopravno razvijen lik s vlastitom pripovjednom perspektivom.

=== Priroda ===
Priroda je jedan od najvažnijih motiva romana. U početku Verter u njoj pronalazi slobodu, sklad i osjećaj povezanosti sa životom. Prirodni pejzaži odgovaraju njegovom idealu neposrednog i nesputanog postojanja.

Opis prirode često je povezan s Verterovim emocionalnim stanjem. Kada je ispunjen srećom, priroda mu izgleda harmonično i privlačno; kada postaje sve očajniji, isti prostor poprima drugačije značenje. Na taj način priroda nije samo pozadina radnje nego važan dio psihološke karakterizacije glavnog lika.

Ovakva povezanost prirode i unutrašnjeg života jedna je od karakteristika književnosti ''Sturm und Dranga''. Priroda se doživljava neposredno, subjektivno i emocionalno, a ne samo kao dekorativni element.

=== Umjetnost i književnost ===
Umjetnost ima značajnu ulogu u oblikovanju Verterovog karaktera. On se bavi crtanjem i snažno reaguje na književna djela. Posebno su važni Homer i Ossijan, čije se pjesništvo povezuje s njegovim emocionalnim stanjem.

Književnost u romanu nije samo predmet Verterovog interesa. Ona utiče na njegov način razumijevanja svijeta. Književni junaci, pjesničke slike i ideje koje Verter čita često postaju dio njegove vlastite interpretacije života.

Posebno mjesto ima Osijan u završnom dijelu romana. Čitanje Osijanovih pjesama Loti predstavlja jedan od posljednjih trenutaka njihove bliskosti i doprinosi emocionalnom vrhuncu radnje.

Na kraju romana pojavljuje se i Emilia Galotti Gottholda Ephraima Lessinga. Knjiga koja se nalazi pored Vertera nakon njegovog samoubistva predstavlja važan književni motiv i povezuje njegovu sudbinu s ranijom tradicijom njemačke književnosti.

== Društvena kritika ==
Jedna od važnih dimenzija romana jeste odnos pojedinca i društva. Verter teško prihvata društvene razlike, klasne i statusne podjele, te konvencije koje određuju ponašanje pojedinca. Kao građanin, osjeća ograničenja koja proizlaze iz njegovog društvenog položaja i sukobljava se s poretkom u kojem plemstvo ima privilegovan status. Njegova osjećajnost i zahtjev za ličnom slobodom tako dolaze u sukob s društvenim poretkom 18. vijeka.

Njegovo iskustvo u službi pokazuje da se pojedinac ne može uvijek ostvariti samo na osnovu vlastitih sposobnosti, jer društveni položaj, porijeklo i društvene konvencije određuju granice njegovog djelovanja. Roman se zato može tumačiti kao književni izraz napetosti između subjektivnog osjećanja i društvene stvarnosti. Takav sukob odgovara širem duhovnom okviru pokreta ''Sturm und Drang'', koji je naglašavao osjećajnost, individualnost i slobodu stvaralačkog izraza nasuprot strogo racionalnim i konvencionalnim obrascima.

Ipak, Verterova pobuna nije prikazana kao jednostavan politički ili društveni program. Goetheova društvena kritika prije svega je individualna i psihološka, te je prikazana kroz iskustvo pojedinca koji se osjeća otuđenim i neprihvaćenim u vlastitoj sredini. Kroz Verterovu sudbinu Goethe istražuje granice subjektivnosti i posljedice potpunog podređivanja života vlastitim osjećanjima. Verterov problem zato istovremeno ima društvenu, emocionalnu i psihološku dimenziju.

== Tematske odrednice ==
Među najvažnijim temama romana izdvajaju se nesretna ljubav, sukob osjećanja i društvenih normi, individualizam i subjektivnost, odnos pojedinca i društva, priroda i njen odnos prema čovjekovom unutrašnjem svijetu, umjetnost i književnost, društvene razlike, otuđenost i osjećaj nepripadanja, granice emocionalnosti, te smrt i samoubistvo. Važnu ulogu imaju i težnja za ličnom slobodom, mašta, te odnos osjećanja i razuma.

Roman zbog toga nadilazi okvir ljubavne priče. Ljubavni odnos između Vertera i Lote predstavlja glavni pokretač radnje, ali istovremeno omogućava Goetheu da prikaže širi sukob između pojedinca i društva, kao i između njegovih unutrašnjih težnji i vanjskih okolnosti. Verterova nesretna ljubav tako postaje povezana s njegovim osjećajem otuđenosti, nepripadanja i nemogućnosti da pronađe svoje mjesto u društvu.

Priroda, umjetnost i književnost dodatno odražavaju njegov unutrašnji svijet, dok njegova izrazita osjećajnost postepeno dovodi u pitanje granice između snažnog emocionalnog doživljaja i sposobnosti prihvatanja stvarnosti.

== Književni kontekst ==
''Jadi mladog Vertera'' jedno su od najpoznatijih djela pokreta ''Sturm und Drang'', koji se razvio u njemačkim zemljama tokom druge polovine 18. vijeka. Pokret je naglašavao osjećanja, individualnost, spontanost, slobodu stvaralaštva i neposredan odnos prema prirodi.

Za razliku od racionalističkih i strogo normativnih književnih shvatanja, predstavnici ''Sturm und Dranga'' pridavali su veliki značaj individualnom iskustvu i snažnim emocijama. U tom kontekstu Verter predstavlja tip junaka koji svoje unutrašnje iskustvo stavlja iznad društvenih očekivanja.

Roman se povezuje i sa širim razvojem evropskog sentimentalizma i predromantizma. Njegova naglašena subjektivnost, interes za prirodu i prikaz snažnih osjećanja najavili su neke od osobina evropskog romantizma koji će se razviti početkom narednog vijeka.

== Jezik i stil ==
Goethe u romanu koristi izrazito emocionalan i subjektivan stil. Verterova pisma često imaju karakter lične ispovijesti, a pripovijedanje prelazi između opisa događaja, razmišljanja i emocionalnih reakcija.

Stil se mijenja zajedno s Verterovim unutrašnjim stanjem. U početnim dijelovima romana njegov je izraz često vedar i usmjeren prema ljepoti prirode. Kasnije postaje sve mračniji, fragmentiraniji i emocionalno intenzivniji.

Takva promjena stila prati razvoj glavnog lika i doprinosi psihološkoj strukturi djela. Čitalac ne prati samo šta se Verteru događa nego i način na koji on iste događaje doživljava.

== Kritika, prijem i uticaj ==
Objavljivanje romana 1774. godine izazvalo je snažan odjek u Evropi. Djelo je ubrzo postalo veoma popularno, posebno među mladim čitaocima, a Goethe je zahvaljujući ''Jadima mladog Vertera'' stekao široku međunarodnu prepoznatljivost. Roman je preveden na više jezika i čitan izvan njemačkog govornog područja, čime je prerastao okvir književnog djela i postao svojevrsni kulturni fenomen.

U savremenoj književnosti pojavili su se brojni odgovori na roman, uključujući prerade, parodije i druge oblike oponašanja.&lt;ref&gt;https://www.jstor.org/stable/10.7722/j.ctt81q50&lt;/ref&gt; U vezi s njegovom popularnošću razvio se i pojam ''verterizam'', kojim se označava oblik izrazite sentimentalnosti i poistovjećivanja s Verterovim načinom doživljavanja ljubavi, patnje i društvenog nepripadanja. Verter je tako prerastao granice književnog lika i postao sam po sebi prepoznatljiv.

Popularnost romana imala je i kontroverzne posljedice. Način na koji je prikazano Verterovo samoubistvo izazvao je moralne polemike i zabrinutost dijela savremenika, koji su smatrali da bi djelo moglo imati negativan uticaj na mlade čitaoce. U pojedinim sredinama roman je zbog toga bio ograničavan ili zabranjivan, dok su drugi u njemu prepoznavali snažan književni prikaz subjektivnog iskustva, emocionalne krize i društvenih ograničenja.

Kasnija književna kritika naglašavala je složenost Verterovog lika: on nije samo idealizovani predstavnik osjećajnosti, nego i pojedinac čija izrazita subjektivnost ograničava njegovu sposobnost da prihvati tuđe perspektive i granice stvarnosti. Zbog velikog uticaja na književnost i kulturu kraja 18. vijeka, ''Jadi mladog Vertera'' smatraju se jednim od ključnih djela evropskog sentimentalizma i jednim od najvažnijih ostvarenja Goetheovog ranog stvaralaštva.

== Uticaj na književnost i kulturu ==
''Jadi mladog Vertera'' imali su značajan uticaj na evropsku književnost. Roman je doprinio popularizaciji epistolarnog oblika i subjektivnog pripovijedanja, a Verter je postao jedan od najpoznatijih primjera osjetljivog i društveno neprilagođenog književnog junaka.

Djelo je uticalo na razvoj sentimentalne i predromantične književnosti, te na kasniji evropski romantizam. Njegov uticaj vidljiv je i u razvoju književnog prikazivanja unutrašnjeg života pojedinca.

Roman je tokom kasnijih vjekova doživio brojne prevode, adaptacije i književne obrade. Njegova popularnost pokazala se dugotrajnom, a pitanja koja otvara: odnos osjećanja i razuma, pojedinca i društva, umjetnosti i stvarnosti, ostala su predmet književnih i filozofskih rasprava.

== Značaj ==
Djelo pripada ključnim Goetheovog ostvarenjima ranog stvaralaštva i jedno od najznačajnijih ostvarenja književnog pokreta ''Sturm und Drang''. Njihov značaj proizlazi iz spoja epistolarne forme, izrazite subjektivnosti, psihološke karakterizacije i društvene tematike.

Roman je istovremeno ljubavna priča, prikaz unutrašnjeg razvoja pojedinca i slika kulturne klime druge polovine 18. vijeka. Goethe kroz Verterovu sudbinu istražuje granice između lične slobode i društvenih normi, osjećanja i razuma, subjektivnog doživljaja i objektivne stvarnosti.

Zbog snažnog uticaja na evropsku književnost, kulture čitanja i predstavu o sentimentalnom književnom junaku, ''Jadi mladog Vertera'' zauzimaju trajno mjesto u historiji njemačke i evropske književnosti.&lt;ref&gt;Martin Swales, ''Goethe: The Sorrows of Young Werther''.&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte ==

* [[Johann Wolfgang von Goethe]]

* [[Sturm und Drang]]

* [[Njemačka književnost]]

* [[Epistolarni roman]]

* [[Sentimentalizam]]

== Literatura ==
Jäger, Georg. Goethes Werther im gesellschaftlichen Kontext. Rezeptionsdokumente als Interpretationshilfen. München: Carl Hanser, 1984.

Jäger, Georg. Wertherschriften. Goethezeitportal, 2007.

Friedrich, Hans-Edwin. Autonomie der Liebe – Autonomie des Romans. Zur Funktion von Liebe im Roman der 1770er Jahre: Goethes Werther und Millers Siegwart

Martin Huber i Gerhard Lauer (ur.), Nach der Sozialgeschichte, Tübingen, 2000.Dotzler, Bernhard. Werthers Leser. Über die Appellstruktur der Texte im Licht von Goethes Roman. Modern Language Notes, 114 (1999), str. 445–470.

https://www.tandfonline.com/doi/full/10.1080/09593683.2019.1639910


'''Bosnistika''' (poznata i pod nazivom '''bosanske studije''') filološka je i interdisciplinarna naučna disciplina koja se bavi sistemskim i cjelovitim proučavanjem [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], njezinog historijskog, jezičkog, književnog, društvenog, kulturnog i civilizacijskog prostora.&lt;ref&gt;Određenje bosnistike kao filološke discipline na prvi pogled jednostavno je, ili barem ništa složenije nego određenje npr. kroatistike ili srbistike, odnosno montenegristike. Međutim, već samo poređenje bosnistike te kroatistike, srbistike i montene­gristike, a posebno poređenje mogućih određenja bosnistike u lingvističkim i književnohistorijskim istraživanima ukazuje na naročitu složenost ovog pitanja, odnosno na niz problema koji se javljaju s ovim u vezi. Npr., ako se i složimo da se u lingvistič­koj perspektivi bosnistika bavi bosanskim jezikom, ma kako ga definirali (a što je, ipak, samo jedna mogućnost određenja bosni­stike u lingvistici), postavlja se pitanje čime se to bosnistika bavi u književnohistorijskoj perspektivi, tj. koja je to književnost ili koje su to književnosti kojima se bavi bosnistika u književno­historijskim istraživanjima, npr. bošnjačka ili bosanskohercego­vačka književnost, ili neka druga, treća..., i zašto? Iako ni lingvi­stički pristup nije lišen mogućih otvorenih pitanja u određenju bosnistike, posebne probleme otvara, dakle, književni aspekt bosnistike, što ne treba čuditi jer je pitanje određenja književno­sti u Bosni i Hercegovini i samo po sebi izrazito složeno. Pritom, bez određenja bosnistike i u književnohistorijskoj perspektivi, nije moguće ni potpunije određenje bosnistike u lingvističkoj perspektivi, a naročito ne cjelovito određenje bosnistike kao fi­lološke discipline. A to je upravo ono čemu teži predloženi rad – cjelovito odrediti bosnistiku kao filološku disciplinu, uzima­jući u obzir i lingvistički, ali i vrlo složeni književnohistorij­ski te, konačno, i još složeniji kulturološki aspekt ovog pitanja i problema, i to kako pojedinačno, tako i s obzirom na njihove složene međusobne veze i odnose. Riječ je, dakle, o nastojanju u smjeru holističkog određenja bosnistike, a što je pitanje od fun­damentalne važnosti za bosnistiku kao takvu.↵↵Sažetak, Sanjin Kodrić, Bosnisitka, Vol. 30 Br. 2 (2022): Lingua Montenegrina, &lt;nowiki&gt;https://linguamontenegrina.me/index.php/lm/article/view/957&lt;/nowiki&gt;&lt;/ref&gt;

U užem, filološkom smislu, fokusira se na [[bosanski jezik]], njegovu historiju, strukturu, razvoj i upotrebu, te na književnost, pisanu baštinu i kulturne fenomene povezane s bosanskohercegovačkim prostorom, zbog čega predstavlja posebnu granu južnoslavenske [[Filologija|filologije]] i [[Slavistika|slavistike]].

U širem, savremenom akademskom kontekstu, bosnistika, odnosno bosanske studije, integrira lingvističke, književno-historijske, historijske, društvene i kulturološke pristupe radi proučavanja stanovništva, društava, kultura, dijaspore, kulturnog naslijeđa i međusobno povezanih društvenih procesa.

Njeno područje interesa nije ograničeno isključivo na granice savremene države Bosne i Hercegovine, niti na [[Spisak institucija u Bosni i Hercegovini|institucije]] unutar nje, već obuhvata i međunarodno proučavanje bosanskohercegovačkih zajednica u širem regionalnom i svjetskom kontekstu.&lt;ref&gt;Kodrić, Sanjin. &quot;Bosnistika – šta je to? (Pitanja, problemi i mogućnosti definiranja bosnistike u lingvističkim, književnohistorijskim i kulturološkim istraživanjima).&quot;&lt;/ref&gt;

== Naziv i terminologija ==
Naziv ''bosnistika'' izveden je iz toponima Bosna, uz sufiks koji označava naučnu oblast ili sistemsko proučavanje određenog predmeta.

U domaćoj akademskoj upotrebi termin se najčešće odnosi na filološko proučavanje bosanskog jezika, književnosti i kulture, dok se u širem interdisciplinarnom značenju koristi za proučavanje Bosne i Hercegovine kao historijskog i kulturnog prostora.

U međunarodnom akademskom kontekstu prevladava izraz ''bosanske studije (''eng. ''Bosnian Studies)'' koji naglašava interdisciplinarnost područja i omogućava njegovo upoređivanje s drugim sličnim oblastima poput [[Srbistika|srbistike]], [[Kroatistika|kroatistike]], [[Slovenistika|slovenistike]] ili balkanistike kao sveobuhvatne discipline.&lt;ref name=&quot;:02&quot;&gt;Sanjin Kodrić, Studije iz kulturalne bosnistike (Književnoteorijske i književnohistorijske teme), str. 14–15.&lt;/ref&gt;

Pojam ''bosnologija'' također se povremeno koristi kao sinonim za sistemsko i interdisciplinarno proučavanje Bosne i Hercegovine, iako njegova terminološka upotreba nije u potpunosti ustaljena. U pojedinim kontekstima, bosnologija se pojavljuje kao bliska značenjskom pojmu bosnistike, dok se bosnistika češće koristi kada se želi naglasiti veza s filologijom, [[Jezik|jezikom]] i [[Književnost|književnošću]]. Terminološke razlike djelimično proizlaze iz činjenice da je bosnistika polidisciplinarno područje u razvoju, čije se granice razlikuju ovisno o nacionalnim akademskim tradicijama, univerzitetskim sistemima i metodološkim pristupima.

== Historijat discipline ==
Začeci bosnistike kao sistemskog naučnog proučavanja sežu u 19. vijek, kada evropski orijentalisti i slavisti počinju intenzivnije istraživati bosansku kulturu, jezik i književnu baštinu. Među ranim značajnim djelima ističe se rad [[Leopold von Ranke|Leopolda von Rankea]] o bosanskoj historiji, kao i istraživanja [[Franj Miklošiča|Franca Miklošiča]] o južnoslavenskim jezicima, uključujući i bosanski.

U 20. vijeku bosnistika se razvija kao posebna filološka disciplina, naročito unutar slavistike i orijentalistike, pri čemu značajan doprinos daju [[Muhamed Nezirović]], [[Alija Nametak]], [[Enes Duraković]] i [[Dževad Jahić]], koji su postavili temelje za naučnu obradu bosanskog jezika i književnosti.&lt;ref&gt;Kodrić S. Studije iz kulturalne bosnistike: Književnoteorijske i književnohistorijske teme, Bosnistika – šta je to?&lt;/ref&gt;

Nakon osamostaljenja Bosne i Hercegovine, proučavanje bosanskog jezika i književnosti dobija snažniji institucionalni okvir kroz univerzitetske studijske programe i odsjeke posvećene bosanskom jeziku i književnosti. Takvi studijski programi postoje na [[Univerzitet u Tuzli|Univerzitetu u Tuzli]], gdje Odsjek za bosanski jezik i književnost obuhvata lingvistička, filološka i književna istraživanja.

Na širem institucionalnom planu, važnu ulogu u interdisciplinarnom proučavanju Bosne i Hercegovine ima Međunarodni forum Bosna (MFB), nevladina organizacija osnovana u Sarajevu 1997, koja okuplja pojedince i ustanove iz Bosne i Hercegovine i inostranstva. MFB organizuje radionice, simpozije, konferencije i druga naučna i intelektualna okupljanja, te objavljuje časopis ''Forum Bosnae'' i druge publikacije posvećene društvenim, kulturnim, historijskim i drugim aspektima Bosne i Hercegovine.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.forumbosna.org/o-medjunarodnom-forumu-bosna|title=O Međunarodnom forumu Bosna|website=www.forumbosna.org|access-date=17. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Predmet proučavanja ==
Predmet bosnistike jest Bosna i Hercegovina kao višeslojni historijski, jezični, društveni i kulturni prostor, kao i pojave povezane s bosanskohercegovačkim iskustvom izvan njene savremene teritorije. U predmet proučavanja uključuju se historija Bosne i Hercegovine s političkim institucijama, [[arheologija]], materijalna kultura, [[Umjetnost u Bosni i Hercegovini|umjetnost]], [[Arhitektura Bosne i Hercegovine|arhitektura]] i [[urbanizam]], te bosanski jezik u njegovim historijskim oblicima, dijalektima i narodnim govorima.

Proučava se i historija pismenosti, pisama, rukopisna i arhivska baština, književnost Bosne i Hercegovine i usmena književnost s folklorom, religijska i kulturna historija, filozofija i historija ideja, kao i etnologija, antropologija i sociologija bosanskohercegovačkog društva. U okviru discipline također se proučavaju [[ekonomija]], historija [[Privreda Bosne i Hercegovine|privrede]], [[Demografija Bosne i Hercegovine|demografski]] i [[Migracija stanovništva|migracijski procesi]], studije identiteta, kolektivnog pamćenja, obrazovanja i naučne historije, te mediji, savremena kultura, dijaspora, transnacionalne zajednice i međunarodne percepcije Bosne i Hercegovine.

Bosnistika se stoga ne definiše prvenstveno jednom metodom, nego predmetom koji proučava, a isti fenomen može biti analiziran iz više naučnih perspektiva.

== Bosnistika kao interdisciplinarno područje ==
U najširem smislu, bosnistika je interdisciplinarno područje studija čija osnovna metodološka pretpostavka jest da se složen historijski i kulturni prostor ne može u potpunosti objasniti samo jednom naukom.

Bosnistika se zbog toga može organizovati u nekoliko velikih područja, uključujući jezičku i filološku, historijsku, antropološku i etnološku, sociološku, filozofsku i teorijsku, kulturološku, političku i pravnu bosnistiku, te studije dijaspore i transnacionalne bosanske zajednice. Ta područja nisu strogo odvojena; istraživanje jednog rukopisa može istovremeno pripadati filologiji, historiji, paleografiji i historiji religije, dok proučavanje savremenog jezika može uključivati [[Lingvistika|lingvistiku]], [[Sociologija|sociologiju]], politologiju i studije identiteta.

=== Jezička i filološka bosnistika ===
Jedno od centralnih područja bosnistike jest proučavanje bosanskog jezika, pri čemu jezička bosnistika istražuje njegovu strukturu, historijski razvoj, dijalekte, standardizaciju, društvenu upotrebu i književno izražavanje. U okviru lingvistike analiziraju se [[fonetika]] i [[fonologija]], [[Morfologija (lingvistika)|morfologija]], sintaksa, [[leksikologija]], [[semantika]], tvorba riječi, frazeologija, pragmatika, stilistika, sociolingvistika, dijalektologija, [[historijska lingvistika]] i [[korpusna lingvistika]].

Bosanski jezik proučava se i u odnosu prema drugim južnoslavenskim standardnim jezicima i govorima, posebno kroz historiju zajedničkog južnoslavenskog dijalekatskog prostora, a takva istraživanja mogu biti komparativna, historijska, strukturalna i sociolingvistička.

Historijska jezička bosnistika proučava jezički razvoj na prostoru Bosne kroz različita razdoblja, koristeći natpise, povelje, rukopise, administrativne dokumente, vjerske tekstove, rječnike, gramatike, književna djela i usmenu tradiciju, pri čemu poseban predmet predstavljaju historijski oblici [[Pismenost|pismenosti]] i tekstualne produkcije, kao i promjene u odnosima između književnog, administrativnog, narodnog i standardnog jezika.

Sociolingvistička bosnistika proučava odnos jezika i društva kroz jezični identitet, standardizaciju, jezičnu politiku, obrazovanje, medije, višejezičnost, jezične stavove i različite oblike javne i privatne komunikacije, pri čemu se jezik ne promatra samo kao gramatički sistem, nego i kao društvena institucija i oblik kulturnog pamćenja.

Filološka bosnistika proučava jezik i književnost kroz tekstove i njihove historijske kontekste, obuhvatajući tekstologiju, paleografiju, kodikologiju, historiju pisma, [[Historija književnosti|historiju književnosti]], književnu kritiku i proučavanje rukopisne baštine.

Bosanskohercegovački prostor karakteriše historijska upotreba različitih sistema pismenosti i kulturnih tradicija, zbog čega filološka bosnistika proučava srednjovjekovne povelje i natpise, historijske oblike ćirilične pismenosti, tekstove pisane [[Latinica|latinicom]], rukopise nastale na orijentalnim jezicima (arapski, turski, perzijski), [[alhamijado književnost]], [[Usmena književnost|usmenu književnost]], te književnost modernog i savremenog doba. Filološki pristup nastoji utvrditi porijeklo, jezične osobine, historiju prijenosa i kulturni kontekst teksta, proučavajući tekst ne samo kao književno djelo, već i kao historijski dokument.

Književna bosnistika, kao posebna grana, obuhvata srednjovjekovnu književnost i pismenost, usmenu književnost, divansku književnost na orijentalnim jezicima, alhamijado književnost, književnost na latinskom i drugim jezicima, književnost austrougarskog razdoblja, književnost 20. vijeka, savremenu književnost, te književnost bosanskohercegovačke dijaspore, a proučava i pitanja književnog kanona, kulturne pripadnosti, jezika književnosti, historijske recepcije i prevođenja. Savremeni međunarodni pristupi posebno analiziraju bosanskohercegovačku književnost kroz komparativnu književnost, postkolonijalnu teoriju, studije pamćenja, studije rata i mira, rodne studije, migracijske studije i transnacionalnu književnost.

=== Historijska bosnistika ===
Historijska bosnistika posvećena je proučavanju dugoročnog razvoja Bosne i Hercegovine, kao i historijskih oblasti koje su s njom povezane, pri čemu obuhvata kontinuitet i diskontinuitet društvenih, političkih i kulturnih procesa od prahistorije do savremenosti, a periodizacija predstavlja temeljni metodološki okvir.

U okviru prahistorije i antike, istraživanja su usmjerena na rekonstrukciju ranih zajednica, arheoloških kultura i antičkog stanovništva, s posebnim naglaskom na upravne strukture, komunikacijske puteve, urbanu topografiju i procese romanizacije, pri čemu se značajna pažnja pridaje ključnim lokalitetima poput Desila, Daorsona te rimskih municipija u dolini Neretve, čija materijalna ostavština pruža podatke o društveno-ekonomskim i kulturnim obrascima prije doseljenja Slavena. Srednjovjekovna Bosna zauzima centralno mjesto u historiografiji, pri čemu se analizira razvoj političkih institucija kroz prizmu banovine i kasnijeg kraljevstva, a detaljno se proučavaju društvene strukture, privredni tokovi, diplomatski odnosi, urbani razvoj i relacije među različitim religijskim zajednicama. Poseban istraživački fokus predstavljaju pismeni izvori poput povelja, epigrafski spomenici, prije svega stećci, arheološki nalazi te druga materijalna i tekstualna svjedočanstva, koja omogućavaju dublje razumijevanje identitetskih i društvenih dinamika tog perioda.

Osmansko razdoblje proučava se kroz analizu administrativnog sistema, uključujući vilajete, sandžake i kadiluke, kao i kroz istraživanje urbanih centara, zemljišnih odnosa, timarskog sistema i procesa čitlučenja, uz fokus na demografske strukture, migracijske tokove, obrazovne institucije i kulturnu produkciju, koja obuhvata divansku književnost i vakufname, uz posebno razmatranje odnosa vjerskih zajednica unutar milet-sistema, što osvjetljava složene međusobne uticaje u višenacionalnom okruženju.

Austrougarsko razdoblje obrađuje se s aspekta modernizacijskih procesa, industrijalizacije, reformi obrazovnog sistema, upravnih promjena, razvoja štampe i političkog života, pri čemu se posebno ističu nacionalni pokreti i kulturno udruživanje, a ovaj period karakterizira i nastanak modernih institucija poput muzeja, arhiva i univerziteta, koje su postavile temelje institucionalizirane nauke i kulture u Bosni i Hercegovini.

Jugoslovenska razdoblja obuhvataju analizu političkih i društvenih promjena, razvoja kulture, industrije, obrazovanja i urbanizacije, te promjena u strukturama identiteta, uključujući položaj Bosne i Hercegovine i njenog stanovništva unutar prve i druge Jugoslavije, pri čemu se razmatraju integrativni i dezintegrativni procesi, ekonomske politike i socijalne transformacije koje su oblikovale savremeno društvo.

Savremena Bosna i Hercegovina, kao predmet historijskih i društvenih istraživanja, obuhvata ratne posljedice, procese obnove, izgradnju institucija, migracijske obrasce, razvoj dijaspore, evropske integracije i promjene u savremenom društvenom tkivu, uključujući procese tranzicije i demokratizacije, čime se historijska bosnistika neprestano suočava s aktuelnim društvenim izazovima.

=== Antropološka i etnološka bosnistika ===
Antropološka i etnološka bosnistika predstavlja korpus znanstvenih istraživanja usmjerenih na proučavanje čovjeka, zajednice i kulture unutar konkretnog društvenog i historijskog konteksta Bosne i Hercegovine, pri čemu disciplina ne polazi od apstraktnih teorijskih konstrukcija, već od živih praksi, svakodnevnih interakcija i simboličkih univerzuma koje pojedinci i grupe stvaraju kroz vrijeme, pa stoga njezin predmet obuhvata širok spektar društvenih fenomena. U središtu interesa nalaze se oblici organizacije obitelji i srodstva, koji su kroz historiju poprimali različite modele zavisno o regiji, vjerskoj pripadnosti i ekonomskim uvjetima, zatim kalendarski i životni običaji te ritualne prakse, pri čemu se posebna pažnja poklanja religijskim obrascima – kako onima institucionaliziranim unutar islamskih, katoličkih, pravoslavnih i judaističkih zajednica, tako i sincretističkim pojavama koje ukazuju na dugotrajne međusobne uticaje i prilagođavanja na lokalnom nivou. Materijalni aspekti kulture, poput prehrambenih navika, odijevanja – od narodnih nošnji do urbanih modnih kodeksa – te stanovanja, uključujući seosku arhitekturu i gradske kuće, također su nezaobilazne teme, jer svjedoče o načinima prilagođavanja prirodnom i društvenom okruženju.

Osim toga, antropološka bosnistika sistemski proučava tradicionalna zanimanja poput zanatstva, stočarstva i poljoprivrede, koja su oblikovala ekonomsku svakodnevicu do modernog doba, te narodno liječenje kao poseban sistem znanja o tijelu i bolesti, često isprepleten s religijskim i magijskim predodžbama. Bogatstvo usmene predaje – epske pjesme, balade, sevdalinke, priče i legende – predmet je analize ne samo kao književnog ili muzičkog izričaja, već i kao medija kolektivnog pamćenja i prenošenja vrijednosti, dok se glazba i ples, posebno sevdah, kolo i ilahije, promatraju kao oblici društvene kohezije i izražavanja emocija, a blagdani vjerskog ili svjetovnog porijekla otkrivaju ritmove zajednice i njene odnose prema vremenu, prirodi i svetome.

Ključno metodološko polazište antropološkog pristupa jest shvaćanje da kultura nije svediva na zbir velikih umjetničkih ili historijskih dostignuća, već podrazumijeva cjelokupni način na koji ljudi žive, komuniciraju, pamte i tumače svijet oko sebe, što podrazumijeva interdisciplinarno sagledavanje svakodnevnih praksi, simboličkih klasifikacija i društvenih hijerarhija. Suvremena antropološka istraživanja dodatno proširuju ovaj okvir prema fenomenima urbanog života, migracijskim procesima, konstrukcijama identiteta, generacijskim promjenama te složenim odnosima između lokalnog i globalnog, pri čemu se Bosna i Hercegovina pokazuje kao plodno tlo za proučavanje kulturnih transfera, hibridizacije i otpornosti tradicije u uvjetima stalnih društvenih transformacija.

=== Sociološka, filozofska i teorijska bosnistika ===
Sociološka bosnistika proučava bosanskohercegovačko društvo, njegove strukture, društvene odnose i historijske promjene, baveći se temama poput društvene stratifikacije, porodice, obrazovanja, rada i privrede, urbanih i ruralnih sredina, migracija, demografije, religije, medija, političke kulture, kolektivnih identiteta, društvenog pamćenja, međugrupnih odnosa i procesa modernizacije. Jedna od važnih tema jest proučavanje višestrukih i promjenjivih oblika identiteta, pri čemu se istražuje način na koji pojedinci istovremeno pripadaju različitim društvenim i kulturnim zajednicama, poput porodice, grada, regije, kulturne zajednice, naroda, države i transnacionalne dijaspore, a identitet se ne posmatra kao statična i nepromjenjiva kategorija, nego kao društveno i historijski oblikovan proces.

Filozofska bosnistika, osim proučavanja bosanskohercegovačkih filozofa, obuhvata i filozofsko promišljanje bosanskohercegovačkog historijskog i kulturnog iskustva, postavljajući temeljna pitanja o značenju historijskog kontinuiteta, oblikovanju kolektivnog identiteta, odnosu pojedinca i zajednice, pretvaranju prošlosti u kolektivno pamćenje, ulozi jezika u oblikovanju svijeta, te o pripadnosti, drugosti i suživotu različitih zajednica u zajedničkom društvenom prostoru. Filozofska i teorijska bosnistika koristi hermeneutiku, fenomenologiju, filozofiju jezika, političku filozofiju, filozofiju historije, etiku i suvremene teorije identiteta.

== Identitet, društveno pamćenje i studije dijaspore ==
Jedno od područja bosnistike jest proučavanje bosanskih i bosanskohercegovačkih identiteta, uključujući lokalne, regionalne, državne, etničke, nacionalne, jezične, kulturne, religijske, dijasporijske i individualne oblike pripadnosti. Bosnistički pristupi identitetu polaze od mogućnosti istovremenog postojanja više oblika identitetske pripadnosti kod pojedinca, pa se identitet proučava kao historijski, društveno i kulturno oblikovan fenomen, a ne isključivo kao unaprijed određena kategorija. S ovim područjem povezana su i istraživanja društvenog i kulturnog pamćenja, koja proučavaju načine na koje se prošli događaji i iskustva pamte, tumače i prenose kroz obrazovanje, književnost, spomenike, muzeje, porodična sjećanja, medije i javne ceremonije.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Suljagić|first=Emir|date=22. 4. 2022|title=Denial of Genocide and Other War Crimes Committed in Bosnia as a Form of Collective Memory|url=https://ibs.preporod.ba/bosnian-studies/index.php/journal/article/view/61|journal=Bosnian Studies: Journal for Research of Bosnian Thought and Culture|language=en|volume=6|issue=1|pages=4–23|issn=2712-0406}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Halilovich|first=Hariz|date=2012|title=Trans-Local Communities in the Age of Transnationalism: Bosnians in Diaspora|url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.1111/j.1468-2435.2011.00721.x|journal=International Migration|language=en|volume=50|issue=1|pages=162–178|doi=10.1111/j.1468-2435.2011.00721.x|issn=1468-2435}}&lt;/ref&gt;

Predmet bosnistike obuhvata i proučavanje bosanskohercegovačke dijaspore izvan Bosne i Hercegovine, pri čemu se istražuju migracijski procesi, oblikovanje zajednica izvan zemlje, očuvanje i promjene jezika i kulturnih obrazaca, međugeneracijski prijenos te odnosi između dijaspore i zemlje porijekla. Bosanskohercegovačke zajednice prisutne su u različitim evropskim i drugim državama, među kojima su Njemačka, Austrija, Švicarska, Švedska, Norveška, Sjedinjene Američke Države, Kanada, Australija i Turska, a proučavanje dijaspore povezano je s temama kao što su transnacionalizam, migracije, višejezičnost, jezici naslijeđa, identiteti druge i treće generacije, dijasporijska književnost, digitalne zajednice i međunarodno kulturno povezivanje.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Dikyurt|first=Ahmet|date=11. 10. 2023|title=Identity, Belonging and Home: The Case of Second-Generation Bosnian Americans|url=https://www.researchgate.net/publication/375467199_Identity_Belonging_and_Home_The_Case_of_Second-Generation_Bosnian_Americans|journal=Diaspora Studies|volume=16|pages=369–382|doi=10.1163/09763457-bja10064}}&lt;/ref&gt;

== Bosnistika kao međunarodno područje ==
Bosnistika se proučava i izvan Bosne i Hercegovine, pri čemu se istraživanja bosanskog jezika, književnosti i kulture često odvijaju unutar širih slavističkih, južnoslavenskih, istočnoevropskih i studija jugoistočne Evrope, kao i drugih interdisciplinarnih područja. Međunarodno akademsko proučavanje Bosne i Hercegovine zbog toga nije ograničeno na institucije koje u nazivu imaju termin ''bosnistika'' ili ''Bosnian Studies''.&lt;ref name=&quot;:12&quot;&gt;Karabegović, Dženeta, i Adna Karamehić-Oates, ur. ''Bosnian Studies: Perspectives from an Emerging Field''. Columbia: University of Missouri Press, 2023.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Kodrić, Sanjin. ''Studije iz kulturalne bosnistike: Književnoteorijske i književnohistorijske teme''. Sarajevo: Slavistički komitet, 2018, str. 14–15.&lt;/ref&gt;

U Sjedinjenim Američkim Državama, primjerice, Harvard University u okviru slavističkog programa proučava književne i kulturne tradicije Bosne, Srbije i Hrvatske te nudi nastavu bosanskog/hrvatskog/srpskog jezika.&lt;ref&gt;Harvard University. Department of Slavic Languages &amp; Literatures.&lt;/ref&gt;

Indiana University Bloomington u okviru Department of Slavic and East European Languages and Cultures nudi nastavu bosanskog, hrvatskog, crnogorskog i srpskog jezika te proučava kulture tih prostora.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://slavic.indiana.edu//about/languages-cultures/southslavic/index.html|title=Bosnian, Croatian, Serbian|website=Department of Slavic and East European Languages and Cultures|language=en|access-date=17. 8. 2026}}&lt;/ref&gt; Na Univerzitetu Pittsburgh bosanski/hrvatski/srpski proučava se u okviru slavističkih i istočnoevropskih studija, a univerzitet nudi i zaseban ''minor'' iz bosanskog, hrvatskog, crnogorskog i srpskog jezika.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.global.pitt.edu/creees/students/languages|title=Languages {{!}} University Center for International Studies|website=www.global.pitt.edu|access-date=17. 8. 2026}}&lt;/ref&gt; Na Columbia Univerzitetu jezici poput bosanskog, hrvatskog i srpskog uključeni su u regionalne studije Harriman Instituta, odnosno u širi okvir studija Rusije, Evroazije i Istočne Evrope.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://harriman.columbia.edu/study/courses/|title=Courses|website=The Harriman Institute|language=en-US|access-date=17. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

U evropskom akademskom prostoru bosanski jezik i književnost također se proučavaju u okviru slavistike i južnoslavenskih studija, dok se širi historijski, društveni i politički aspekti Bosne i Hercegovine često proučavaju unutar studija jugoistočne Evrope i srodnih interdisciplinarnih područja. Takav institucionalni raspored pokazuje da se sadržaj koji se može smatrati dijelom bosnistike često pojavljuje unutar širih disciplinarnih i regionalnih programa, bez nužnog korištenja naziva ''bosnistika'' ili ''Bosnian Studies''.&lt;ref name=&quot;:12&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:02&quot; /&gt;

== Odnos sa srodnim disciplinama ==
U akademskom prostoru jugoistočne Evrope, bosnistika dijeli značajne predmetne i metodološke dodirne tačke sa srbistikom i kroatistikom, posebno u području proučavanja jezika, književnosti i književne historije. Sanjin Kodrić bosnistiku izričito povezuje s kroatistikom i srbistikom, kao i s montenegristikom, južnom slavistikom i slavistikom. U njegovom određenju, bosnistika se može shvatiti u širem i užem smislu: u širem smislu obuhvata književno stvaranje povezano s bosanskohercegovačkim književnim i kulturnim prostorom, uključujući bošnjačku, hrvatsku i srpsku književnost u Bosni i Hercegovini, književnosti manjinskih zajednica, sandžačkobošnjačku književnost i književnost dijaspornih autora; u užem smislu usmjerena je prvenstveno na bošnjačku književnost. U oba slučaja, međutim, bosnistika ostaje povezana sa širim međuknjiževnim odnosima i južnoslavenskim književnim kontekstom.&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;Kodrić, Sanjin. ''Studije iz kulturalne bosnistike: Književnoteorijske i književnohistorijske teme''. Sarajevo: Slavistički komitet, 2018, str. 14–15.&lt;/ref&gt; Granice između ovih područja nisu uvijek strogo odvojene, budući da se književne tradicije i autori mogu proučavati u različitim nacionalnim, jezičnim i književnohistorijskim okvirima. Posebno je to vidljivo kod bosanskohercegovačke književnosti, koju Kodrić opisuje kao složenu i interliterarnu pojavu, oblikovanu različitim književnim praksama i njihovim međusobnim odnosima.&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.sanjinkodric.ba/nije-lahko-s-jezikom-ali-sta-cemo-s-knjizevnoscu-prema-interliterarnoj-i-interkulturalnoj-nastavi-knjizevnosti-naroda-bosne-i-hercegovine-u-bosanskohercegovackom-skolskom-sistemu/|title=Nije lahko s jezikom, ali šta ćemo s književnošću? (Prema interliterarnoj i interkulturalnoj nastavi književnosti naroda Bosne i Hercegovine u bosanskohercegovačkom školskom sistemu)|last=Kodrić|first=Sanjin|date=5. 10. 2021|website=Sanjin Kodrić|language=|access-date=17. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

Pored srbistike i kroatistike, bosnistika ostvaruje značajne dodirne tačke i s drugim srodnim disciplinama. Montenegristika (crnogorske studije) predstavlja srodno južnoslavensko filološko područje, usmjereno na proučavanje crnogorskog jezika, njegovih dijalekata i književnosti.&lt;ref&gt;Čirgić, Adnan. ''Dialectology of the Montenegrin Language''. Lexington Books, 2020.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.test5.ucg.ac.me/skladiste/blog_1023/objava_151313/fajlovi/UoM%20prospectus%202025.pdf Univerzitet Crne Gore, Filološki fakultet. ''Study Programmes – Montenegrin Language and South Slavic Literature''.]&lt;/ref&gt; Slovenistika, iako se bavi jezički i kulturno distinktnijim prostorom, također predstavlja srodnu filološku disciplinu unutar šire slavističke porodice.&lt;ref&gt;Poljakov, et al. &quot;Linguistic complexity of South Slavic dialects: a new perspective on old data.&quot; ''PLOS ONE'', 2023.&lt;/ref&gt;

U širem, interdisciplinarnom smislu, bosnistika se preklapa s balkanistikom (balkanskim studijama), posebno kada je riječ o proučavanju osmanskog naslijeđa, višejezičnosti, religijskog pluralizma, migracijskih procesa i kulturnih transfera na Balkanu. Dok se balkanistika bavi širim balkanskim prostorom, bosnistika je fokusirana na specifični bosanskohercegovački prostor, ali pojedine istraživačke teme – poput urbanog razvoja, položaja žena u osmanskom društvu i odnosa različitih religijskih zajednica – mogu biti relevantne za oba područja.&lt;ref&gt;[https://www.uni-muenster.de/ArabistikIslam/translapt/events/ottomanbalkans.html The Ottoman Balkans as a Space for Multilingualism: Actors, Practices, and Sites of Translation]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Govedarica, Blagoje. &quot;Fifty years of the Centre for Balkan Studies of the Academy of Sciences and Arts of Bosnia and Herzegovina.&quot; ''Godišnjak Centra za balkanološka ispitivanja'', 42, 2021.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Asceric-Todd, Ines. &quot;Sufism and the urban development of Ottoman Bosnia.&quot;&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Čar-Drnda, Hatidža. &quot;Društveni i pravni položaj žene muslimanke u Osmanskoj Bosni.&quot; Znakovi vremena, br. 37, 2007, str. 124–153.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Zlatar, Behija. &quot;Balkanski grad u osmanskom periodu (XV i XVI stoljeće).&quot; ''Godišnjak Centra za balkanološka ispitivanja'', 42, 2021.&lt;/ref&gt;

Također, bosnistika se u međunarodnom akademskom kontekstu često pozicionira unutar širih područja poput istočnoevropskih studija (''East European Studies'') i studija jugoistočne Evrope (''Southeast European Studies''), gdje se proučava u kontekstu postsocijalističke tranzicije, ratnih sukoba, izgradnje države i evropskih integracija. U anglosaksonskom svijetu, bosanskohercegovačke teme često se obrađuju i unutar studija mira i sukoba (''Peace and Conflict Studies''), te studija prisilnih migracija (''Forced Migration Studies''), naročito u kontekstu rata 1992–1995. i poslijeratne dijaspore.&lt;ref&gt;Karabegović, Dženeta, i Adna Karamehić-Oates, ur. ''Bosnian Studies: Perspectives from an Emerging Field''. Columbia: University of Missouri Press, 2023.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Ibričević, Aida. ''Decided Return Migration: Emotions, Citizenship, Home and Belonging in Bosnia and Herzegovina''. Springer, 2024.&lt;/ref&gt;

Naposljetku, bosnistika se u pojedinim segmentima dodiruje i s orijentalistikom, naročito u proučavanju osmanske upravne, pravne i kulturne baštine, rukopisne građe na arapskom, turskom i perzijskom jeziku, te alhamijado književnosti. Ova povezanost čini bosnistiku izrazito interdisciplinarnom i otvorenom prema različitim znanstvenim tradicijama, što je ujedno i njezina temeljna metodološka karakteristika.&lt;ref&gt;Babović, Dželila. &quot;Gramatička djela na arapskom, turskom i perzijskom jeziku u rukopisnim zbirkama Bosne i Hercegovine.&quot; ''Bosniaca'', vol. 29, br. 29, 2024, str. 109–125. DOI: 10.37083/bosn.2024.29.109.&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte ==

* [[Bosanskohercegovačka književnost]]
* [[Bosanskohercegovačka kultura]]
* [[Bosanski|Bosanski jezik]]
* [[Bosnizam]]
* [[Srpskohrvatska književnost]]
* [[Srpskohrvatski jezik]]


{{Infokutija pisac
| ime             = Senahid Halilović
| slika           = 
| opis_slike      = 
| puno_ime        = 
| datum_rođenja   = {{Datum rođenja|1958|03|22}}
| mjesto_rođenja  = [[Kladanj]], [[NR Bosna i Hercegovina]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|FNRJ]]
| datum_smrti     = {{Datum smrti i godine|2023|04|24|1958|03|22}}
| mjesto_smrti    = [[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]]
| zanimanje       = [[lingvist]]
| jezik           = [[bosanski]]
| nacionalnost    = [[Bošnjak]]
| obrazovanje     = [[Univerzitet u Beogradu]]
| period          = 
| žanr            = 
| poznata_djela   = ''Pravopis bosanskoga jezika'' (1996)&lt;br /&gt;''Pravopis bosanskoga jezika'' (2018)
| supružnik       = 
| djeca           = 
| nagrade         = 
| potpis          = 
| web_stranica    = {{URL|Pravopis.ba}}
}}

*

== Reference ==
&lt;references /&gt;

== Vanjski linkovi ==
{{Wikicitat|Senahid Halilović}}

* [http://pravopis.ba Pravopis.ba]
* [http://www.xs4all.nl/~eteia/kitabhana/Halilovic_Senahid/index.html Gnijezdo lijepih riječi i kraća savjetodavna djela]
{{Članovi ANU BiH}}</text>
      <sha1>q5rptmw1p5dv39yg50zn1lp2nz6jdul</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3921336</id>
      <parentid>3921334</parentid>
      <timestamp>2026-08-21T02:09:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Tulum387</username>
        <id>155909</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Registar akreditovanih zdravstvenih ustanova */</comment>
      <origin>3921336</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="72194" sha1="skn0imo7ll8erpwvzw0uiopu52qx12o" xml:space="preserve">
'''Agencija za kvalitet i akreditaciju u zdravstvu u Federaciji Bosne i Hercegovine (AKAZ)''' je zakonom osnovano pravno lice, vladina agencija i federalni organ nadležan za stručne i s njima povezane upravne poslove u oblasti poboljšanja kvaliteta i sigurnosti zdravstvenih usluga, kao i za akreditaciju u zdravstvu na području Federacije Bosne i Hercegovine. Osnovana je [[Zakon o sistemu poboljšanja kvaliteta, sigurnosti i o akreditaciji u zdravstvu|Zakonom o sistemu poboljšanja kvaliteta, sigurnosti i o akreditaciji u zdravstvu]], koji je [[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine]] donio 2005. Zakonom je AKAZ određen kao nadležni organ u oblasti poboljšanja kvaliteta, sigurnosti i akreditacije u zdravstvu, a Agencija ima svojstvo pravnog lica. Sjedište Agencije je u [[Sarajevo|Sarajevu]].&lt;ref&gt;Zakon o sistemu poboljšanja kvalitete, sigurnosti i o akreditaciji u zdravstvu, &quot;Službene novine FBiH&quot;, br. 59/05, 52/11 i 6/17.&lt;/ref&gt;

Djelatnost AKAZ-a obuhvata razvoj, koordinaciju i primjenu standarda sigurnosti i kvaliteta u zdravstvu, razvoj sistema akreditovanja, provođenje postupaka akreditacije zdravstvenih ustanova, vanjsku provjeru kvaliteta, razvoj i širenje kliničkih vodilja zasnovanih na dokazima, razvoj indikatora izvedbe, vođenje registara i statistike iz svog djelokruga, te edukaciju zdravstvenih radnika i zdravstvenih saradnika. Agencija također sarađuje s nadležnim organima i institucijama Federacije i kantona, kao i s međunarodnim institucijama i organizacijama u oblasti kvaliteta, sigurnosti i akreditacije u zdravstvu.&lt;ref&gt;Agencija za kvalitet i akreditaciju u zdravstvu u Federaciji Bosne i Hercegovine (AKAZ). ''Pravilnik o radu Agencije za kvalitet i akreditaciju u zdravstvu u Federaciji Bosne i Hercegovine''. Sarajevo: AKAZ; 2018.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Statut AKAZ-a, čl. 7; Zakon o sistemu poboljšanja kvaliteta, sigurnosti i o akreditaciji u zdravstvu, čl. 1, 5, 6, 7, 10 i 34–36&lt;/ref&gt;

== Historija i pravni okvir ==
Zakon o sistemu poboljšanja kvaliteta, sigurnosti i o akreditaciji u zdravstvu donio je Parlament Federacije Bosne i Hercegovine tokom 2005. Zakon je proglašen 30. septembra 2005. u Sarajevu. Njime je uređen sistem poboljšanja kvaliteta i sigurnosti zdravstvenih usluga, kao i postupak akreditacije zdravstvenih ustanova na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine. Istim zakonom osnovana je Agencija za kvalitet i akreditaciju u zdravstvu u Federaciji Bosne i Hercegovine.&lt;ref&gt;Federacija Bosne i Hercegovine. ''Zakon o sistemu poboljšanja kvaliteta, sigurnosti i o akreditaciji u zdravstvu''. Službene novine Federacije BiH, broj 59/05, 30. septembar 2005.&lt;/ref&gt;

AKAZ je Zakonom definisan kao pravno lice koje obavlja stručne i s njima povezane upravne poslove koji zahtijevaju posebno organizovanje i samostalnost u radu. Zakon također predstavlja osnivački akt na osnovu kojeg se Agencija upisuje u nadležni sudski registar.

== Nadležnosti i djelatnosti ==
AKAZ obavlja stručne i s njima povezane upravne poslove u vezi s poboljšanjem kvaliteta i sigurnosti zdravstvenih usluga, te je nadležan za provođenje akreditacije u zdravstvu.

U okviru svojih nadležnosti Agencija naročito:

* koordiniše, prikuplja, razvija i usvaja organizacijske i kliničke standarde;
* razvija kliničke vodilje i indikatore izvedbe;
* razvija sistem akreditovanja usklađen s evropskom i međunarodnom praksom;
* utvrđuje listu nadležnih ocjenjivača vanjske provjere kvaliteta;
* provodi postupak akreditacije zdravstvenih ustanova;
* dodjeljuje, ukida i obnavlja akreditaciju;
* vodi registre i statistiku iz svog djelokruga;
* utvrđuje programe trajne edukacije i obučavanja zdravstvenih radnika i zdravstvenih saradnika;
* sarađuje s nadležnim organima i institucijama Federacije i kantona;
* sarađuje s međunarodnim institucijama i organizacijama u oblasti kvaliteta, sigurnosti i akreditacije u zdravstvu.

Ciljevi sistema poboljšanja kvaliteta i sigurnosti uključuju definiranje parametara kvaliteta zdravstvenih usluga, razvoj sistema akreditovanja, koordinisanje i usvajanje standarda, razvoj kliničkih vodilja zasnovanih na dokazima, te uspostavljanje međusobnog priznavanja s inostranim tijelima za akreditaciju u zdravstvu koja primjenjuju iste ili slične standarde.&lt;ref&gt;Statut Agencije za kvalitet i akreditaciju u zdravstvu u Federaciji BiH, čl. 7, alineje 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7 i 8. Član 5. Zakona o sistemu poboljšanja kvaliteta, sigurnosti i o akreditaciji u zdravstvu.&lt;/ref&gt;

== Standardi kvaliteta i sigurnosti ==
Standard predstavlja mjerilo koje određuje skup pravila, protokola, zahtjeva ili izjava o očekivanom kvalitetu zdravstvene zaštite. Zakon razlikuje minimalne standarde, koji predstavljaju minimalne zahtjeve radi zaštite i sigurnosti pacijenta, i optimalne standarde, kojima se određuju zahtjevi za pružanje kvalitetne zdravstvene usluge.

AKAZ koordiniše, prikuplja, razvija i usvaja organizacijske i kliničke standarde, uključujući kliničke vodilje i indikatore izvedbe, u skladu s utvrđenim prioritetima.&lt;ref&gt;Zakon o sistemu poboljšanja kvaliteta, sigurnosti i o akreditaciji u zdravstvu, član 4, Statut AKAZ-a, član 7.&lt;/ref&gt;

== Kliničke vodilje ==
Kliničke vodilje predstavljaju sistemski razvijene smjernice koje zdravstvenim radnicima, zdravstvenim saradnicima i pacijentima pomažu u donošenju odluka o odgovarajućem zdravstvenom tretmanu u određenim kliničkim okolnostima.

Jedan od ciljeva sistema kvaliteta jeste definisanje, vrednovanje i širenje kliničkih vodilja zasnovanih na dokazima radi učinkovite i efikasne kliničke prakse.&lt;ref&gt;Čl. 4, 5 Zakona o sistemu poboljšanja kvaliteta, sigurnosti i o akreditaciji u zdravstvu.&lt;/ref&gt;

== Indikatori izvedbe ==
AKAZ razvija i koristi indikatore izvedbe kao jedan od elemenata sistema praćenja i unapređenja kvaliteta zdravstvenih usluga. Zakon ih navodi zajedno s organizacijskim i kliničkim standardima i kliničkim vodiljama kao elemente sistema akreditovanja i poboljšanja kvaliteta.

Indikatori izvedbe omogućavaju praćenje određenih aspekata rada zdravstvenih ustanova i mogu služiti za procjenu dostignutog nivoa kvaliteta i identifikaciju područja u kojima je potrebno poboljšanje.&lt;ref&gt;Čl. 5 Zakona, čl. 7. Statuta.&lt;/ref&gt;

== Certifikacija i akreditacija ==
AKAZ provodi postupak akreditacije zdravstvenih ustanova na osnovu utvrđenih standarda i kriterija. Učešće u programu akreditacije je prema Zakonu dobrovoljno i vrši se na zahtjev zdravstvenih ustanova primarne i bolničke zdravstvene zaštite, kao i privatne prakse. Akreditacija se dodjeljuje ustanovama za koje se utvrdi da ispunjavaju standarde i kriterije koje je propisala Agencija.

Akreditacija predstavlja proces samoocjene i vanjskog kolegijalnog pregleda kojim se procjenjuje nivo izvršenja zdravstvenih usluga u odnosu na propisane standarde i kontinuirano poboljšanje zdravstvenog sistema i zdravstvenih usluga.&lt;ref&gt;Čl. 4, 6, 10. Zakona.&lt;/ref&gt;

== Postupak akreditacije ==
Postupak akreditacije započinje podnošenjem zahtjeva zdravstvene ustanove za učešće u programu poboljšanja kvaliteta i sigurnosti zdravstvenih usluga i postupku akreditacije. Agencija nakon prijema zahtjeva i dokumentacije vrši njihovu procjenu i daje saglasnost za nastavak aktivnosti u postupku akreditacije.

Zdravstvena ustanova u postupku akreditacije provodi samoocjenu, odnosno procjenu kvaliteta svog rada u odnosu na propisane standarde. Nakon pripreme ustanove provodi se vanjska provjera kvaliteta koju obavlja tim nadležnih ocjenjivača sa liste koju utvrđuje Agencija.

Na osnovu rezultata vanjske provjere Agencija donosi rješenje o akreditaciji. Akreditacija se izdaje na određeni rok koji, prema Zakonu, ne može biti duži od tri godine. U izvještaju o vanjskoj provjeri navode se nalazi pregleda, uspjesi u poboljšanju kvaliteta i sigurnosti, te preporuke za poboljšanje u oblastima u kojima su utvrđeni nedostaci.

Akreditovana zdravstvena ustanova tokom važenja akreditacije dostavlja Agenciji informacije o održavanju ispunjenih standarda i aktivnostima na poboljšanju kvaliteta. AKAZ može obavljati najavljene godišnje kontrolne posjete, kao i određene nenajavljene kontrolne posjete.&lt;ref&gt;Zakon o sistemu poboljšanja kvaliteta, sigurnosti i o akreditaciji u zdravstvu, čl. 10; Pravilnik o akreditaciji i certifikaciji zdravstvenih ustanova.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Čl. 4 Zakona, čl. 7 Statuta AKAZ-a.&lt;/ref&gt;

== Vanjska provjera kvaliteta ==
Vanjska provjera kvaliteta predstavlja postupak u kojem se izvršenje zdravstvenih usluga u zdravstvenoj ustanovi upoređuje s objavljenim standardima, pri čemu se identifikuju mogućnosti za poboljšanje kvaliteta zdravstvenih usluga.

Vanjske provjere provode nadležni ocjenjivači. Za ocjenjivače mogu biti imenovani stručnjaci iz oblasti zdravstvenog usmjerenja koji imaju odgovarajuće radno iskustvo. Kriterije za njihovo imenovanje propisuje Upravni odbor, a lista ocjenjivača utvrđuje se svake druge godine.

== Sigurnost pacijenata ==
Poboljšanje sigurnosti zdravstvenih usluga jedan je od osnovnih ciljeva sistema koji uređuje Zakon. Sigurnost zdravstvenih usluga obuhvata kapacitet zdravstvene ustanove za mjerenje i sprječavanje nastanka medicinskih grešaka, dok se sigurnost pacijenta odnosi na sprječavanje nepovoljnih događaja i štete u procesu pružanja zdravstvenih usluga.

Zdravstvene ustanove dužne su Agenciji redovno prijavljivati utvrđene incidente i nepovoljne događaje koji mogu biti povezani s pružanjem zdravstvenih usluga. Takvi podaci se identifikuju, dokumentuju, statistički obrađuju i analiziraju, pri čemu je predviđena njihova anonimnost i povjerljivost.

== Uloga zdravstvenih ustanova ==
Zdravstvene ustanove dužne su uspostaviti, razviti i održavati sistem poboljšanja kvaliteta i sigurnosti zdravstvenih usluga prilagođen vlastitim uslovima rada. Za provođenje odgovarajućih mjera i aktivnosti zdravstvena ustanova imenuje Komisiju za poboljšanje kvaliteta i sigurnosti zdravstvenih usluga.

Komisija, između ostalog, prikuplja podatke potrebne za unutrašnju i vanjsku provjeru kvaliteta, provodi unutrašnju provjeru, učestvuje u vanjskoj provjeri i sarađuje s AKAZ-om i drugim institucijama u oblasti kvaliteta i sigurnosti zdravstvenih usluga.

== Uloga korisnika zdravstvenih usluga ==
Korisnici zdravstvenih usluga imaju pravo i obavezu učestvovati u procesu poboljšanja kvaliteta i sigurnosti zdravstvenih usluga. Zakon predviđa i njihovo učešće u Komisijama zdravstvenih ustanova i organima Agencije.

Učešće korisnika predstavlja dio sistema u kojem se kvalitet zdravstvene zaštite ne posmatra samo kroz rad zdravstvenih profesionalaca i ustanova, nego i kroz interese i iskustvo korisnika zdravstvenih usluga.

== Organizacija i upravljanje ==
Za obavljanje poslova i zadataka AKAZ-a Zakonom su predviđeni Savjetodavno vijeće, Upravni odbor, nadležni ocjenjivači vanjske provjere kvaliteta, direktor i drugi organi utvrđeni Statutom Agencije.

Savjetodavno vijeće predstavlja interese učesnika u procesu poboljšanja kvaliteta i sigurnosti zdravstvenih usluga. Vijeće daje prijedloge, mišljenja i sugestije u vezi sa strategijama, planovima, politikama i procedurama kvaliteta i sigurnosti, kao i sistemom akreditacije.

Upravni odbor upravlja Agencijom, donosi statut i druge opće akte, utvrđuje planove rada i razvoja, finansijski plan i godišnji program rada, te razvija i odobrava sistem akreditacije. Upravni odbor također donosi odluke o izdavanju, ukidanju i obnavljanju akreditacije zdravstvenim ustanovama.

Direktor rukovodi Agencijom, predstavlja i zastupa Agenciju, te odgovara za zakonitost njenog rada i materijalno-finansijskog poslovanja.

== Edukacija ==
AKAZ utvrđuje programe trajne edukacije i obučavanja zdravstvenih radnika i zdravstvenih saradnika u oblasti poboljšanja kvaliteta, sigurnosti i akreditacije u zdravstvu.

Edukacija je povezana s primjenom standarda, samoocjenom zdravstvenih ustanova, pripremom za akreditaciju i drugim aktivnostima usmjerenim na kontinuirano poboljšanje kvaliteta zdravstvenih usluga.

== Saradnja s institucijama ==
U sistemu poboljšanja kvaliteta i sigurnosti zdravstvenih usluga, pored AKAZ-a, učestvuju zdravstvene ustanove, zdravstveni radnici i saradnici, korisnici zdravstvenih usluga, zavodi za javno zdravstvo, zavodi zdravstvenog osiguranja, komore i udruženja zdravstvenih radnika, te ministarstva zdravstva. Učesnici su dužni sarađivati i razmjenjivati podatke iz svog djelokruga s Agencijom u skladu s relevantnim propisima.

AKAZ sarađuje s nadležnim organima i institucijama Federacije i kantona, te međunarodnim institucijama i organizacijama u oblasti poboljšanja kvaliteta i sigurnosti zdravstvenih usluga i akreditacije u zdravstvu.

== Registar akreditovanih zdravstvenih ustanova ==
AKAZ vodi registar akreditovanih zdravstvenih ustanova, kao i zdravstvenih ustanova koje učestvuju ili su učestvovale u programu akreditacije. Lista akreditovanih zdravstvenih ustanova dostupna je javnosti nakon donošenja rješenja o akreditaciji.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.akaz.ba/registri-i-liste|title=Registri i liste|website=www.akaz.ba|language=|access-date=21. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Finansiranje ==
Prema Zakonu, sredstva za finansiranje rada Agencije ostvaruju se iz budžeta Federacije i kantona, putem ugovora s ministarstvima zdravstva, te iz drugih izvora utvrđenih zakonom i Statutom Agencije. Finansijski plan Agencije donosi Upravni odbor i on podliježe saglasnosti Vlade Federacije Bosne i Hercegovine.

== Međunarodni standardi i saradnja ==
AKAZ je Zakonom određen za razvoj sistema akreditiranja usklađenog s evropskom i međunarodnom praksom. Zakon također predviđa uspostavljanje i održavanje međusobnog priznavanja s inostranim organima za akreditovanje u zdravstvu koji primjenjuju iste ili slične standarde.

U Zakonu se navodi i program ALPHA, definisan kao međunarodno priznati program vodećih principa akreditacije u zdravstvu, odnosno akreditacije akreditora.

== Reference ==


'''Jadi mladog Vertera''', ponekad prevođen kao '''Patnje''' ili '''Stradanja mladog Vertera''', (njemački: ''Die Leiden des jungen Werthers'') epistolarni je roman njemačkog književnika [[Johann Wolfgang von Goethe|Johanna Wolfganga von Goethea]], prvi put objavljen 1774.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://laguna.rs/bukmarker/zasto-je-roman-jadi-mladoga-vertera-tako-uspesan/|title=Laguna - Bukmarker - Zašto je roman „Jadi mladoga Vertera“ tako uspešan - Knjige o kojima se priča|last=Bukmarker|first=Izdavačka kuća Laguna|date=4. 10. 2017|website=laguna.rs|language=sr|access-date=19. 8. 2026}}&lt;/ref&gt; Roman pripada ranom periodu književnog pokreta ''[[Sturm und Drang]]'' i jedno je od najpoznatijih djela [[Njemačka književnost|njemačke književnosti]] 18. vijeka.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Prof. Dr. Volker Frederking|first=Bayerischer Rundfunk|date=22. 11. 2016|title=Literarische Texte|url=https://www.ardalpha.de/lernen/alpha-lernen/faecher/deutsch/6-literarische-epochen-literatur100.html|journal=Literarische Epochen|language=de|access-date=20. 8. 2026}}&lt;/ref&gt; Objavljivanje romana donijelo je Goetheu evropsku slavu i učinilo ga jednim od najpoznatijih njemačkih pisaca njegove generacije.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Goethe|first=Johann Wolfgang von|url=https://books.google.de/books?id=6_mEEQAAQBAJ|title=The Sorrows of Young Werther|date=1929|publisher=Voltaire Press|isbn=978-3-68938-719-8|language=en}}&lt;/ref&gt;

Roman je oblikovan kao zbirka pisama i drugih pripovjednih materijala koji prate život i unutrašnji razvoj mladog Vertera. U centru radnje nalazi se njegova nesretna [[ljubav]] prema Loti, djevojci koja je već zaručena, a koja se potom udaje za Alberta. Međutim, ljubavna priča predstavlja samo jednu dimenziju romana. Kroz Verterova pisma Goethe prikazuje njegov odnos prema prirodi, umjetnosti, književnosti, društvu, društvenim razlikama i vlastitoj ulozi u svijetu. Posebno mjesto zauzima sukob između snažne individualne subjektivnosti glavnog lika i društvene stvarnosti koju on ne uspijeva prihvatiti.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.litwiss-online.uni-kiel.de/thematische-vorlesungen/goethe/goethe-werther/|title=Goethe: Die Leiden des jungen Werthers - Uni Kiel|website=Literaturwissenschaft Online - Uni Kiel|language=de|access-date=20. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

Djelo je značajno i zbog načina na koji prikazuje unutrašnji život pojedinca. Verter ne opisuje događaje samo kao vanjske činjenice, nego ih neprestano povezuje s vlastitim raspoloženjima i osjećanjima. Zbog toga se priroda, ljubav, umjetnost i društveni odnosi u romanu često pojavljuju kao dijelovi njegove subjektivne slike svijeta.&lt;ref&gt;Die Erscheinung der inneren Natur : in Goethes Die Leiden des jungen Werthers, Kida Ayako, Kyushu University.&lt;/ref&gt;

== Nastanak i objavljivanje ==
Goethe je roman napisao 1774, u kratkom vremenskom periodu (neki navode da je djelo napisano za samo 4 sedmice).&lt;ref&gt;Pronaći pouzdan izvor tvrdnje.&lt;/ref&gt; Jedno od važnih polazišta za nastanak djela bilo je njegovo iskustvo iz [[Wetzlar|Wetzlara]], gdje je 1772. upoznao [[Charlotte Buff]], zaručnicu [[Johann Christian Kestner|Johanna Christiana Kestnera]]. Goethe je prema Charlotte razvio osjećanja, ali je ona ostala s Kestnerom. To iskustvo, zajedno s drugim ličnim i književnim podsticajima, poslužilo je kao osnova za oblikovanje romana.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://wetzlar.de/microsite/Staedtische_Museen/museen/unsere-museen/jerusalemhaus/die-leiden-des-jungen-werther.php|title=Der Roman „Die Leiden des jungen Werthers&quot;|website=wetzlar.de|language=de|access-date=20. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.jgoethe.uni-muenchen.de/leben/wetzlotte.html|title=Biographische Schlaglichter|website=www.jgoethe.uni-muenchen.de|access-date=20. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://publikationen.klassik-stiftung.de/servlets/MCRFileNodeServlet/ksw_derivate_00000919/Manuskripte_1_2005.pdf Das Goethe- und Schiller-Archiv in Weimar und seine Freundesgesellschaft. Freundesgesellschaft des Goethe- und Schiller-Archivs Weimar e.V. Manuskripte. PDF fajl (njemački).]&lt;/ref&gt;

U stvaranju lika Vertera Goethe je koristio i događaje povezane sa smrću njegovog poznanika [[Karl Wilhelm Jerusalem|Karla Wilhelma Jerusalema]], koji je izvršio samoubistvo zbog nesretne ljubavi. Roman nije autobiografski zapis niti puka reprodukcija [[Stvarnost|stvarnosti]]. Goethe je lična iskustva i poznate događaje preoblikovao u književnu [[Fikcija|fikciju]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://wwwhomes.uni-bielefeld.de/bseiler/Werther/werther/tools/htmpool/gestalt/komplett.htm|title=Gestaltungsmerkmale|website=Universität Bielefeld|access-date=20. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

''Jadi mladog Vertera'' objavljeni su 1774. godine u Leipzigu. Knjiga je ubrzo privukla veliku pažnju čitalaca i postala jedno od najzapaženijih književnih djela svog vremena. Njena popularnost proširila se izvan njemačkog govornog područja, a Goethe je zahvaljujući romanu stekao međunarodnu reputaciju.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://frankfurter-goethe-haus.de/ausstellung/-/werthers-welt-das-werther-jahr-1774/1336|title=Werthers Welt - Das Werther-Jahr 1774|website=Frankfurter Goethe-Haus|language=de-DE|access-date=19. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.goethe-gesellschaft.de/aktuelles/werther-im-kaleidoskop-essays-zum-erscheinen-vor-250-jahren/|title=„Werther“ im Kaleidoskop – Essays zum Erscheinen vor 250 Jahren|last=Geschäftsstelle|date=10. 7. 2024|access-date=20. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

Godine 1787. Goethe je objavio izmijenjeno izdanje romana.&lt;ref&gt;Suhrkamp. [https://www.suhrkamp.de/buch/johann-wolfgang-goethe-die-leiden-des-jungen-werthers-t-9783518188057 Die Leiden des jungen Werthers]&lt;/ref&gt; U njemu je izvršio određene jezičke i stilske izmjene, čime je djelo prilagodio vlastitom kasnijem književnom razvoju.

== Književni oblik ==
''Jadi mladog Vertera'' pisani su u obliku epistolarnog romana, tj. epistolarne proze. Najveći dio djela čine Verterova pisma upućena njegovom prijatelju Vilhelmu. Pisma omogućavaju da se radnja gotovo u potpunosti posmatra kroz perspektivu glavnog lika.&lt;ref&gt;https://www.litwiss-online.uni-kiel.de/thematische-vorlesungen/goethe/goethe-werther&lt;/ref&gt;

Epistolarna forma ima važnu ulogu u oblikovanju romana jer omogućava neposredan prikaz Verterovih misli i osjećanja. Čitalac nema pristup potpuno objektivnoj slici događaja, nego prvenstveno onoj slici koju Verter stvara svojim opisima. Zbog toga pripovijedanje ima izrazito subjektivan karakter.&lt;ref&gt;https://revistas.usp.br/pg/en/article/view/64130&lt;/ref&gt;

Pisma nisu samo sredstvo za prenošenje informacija o događajima. Verter u njima opisuje vlastita raspoloženja, razmišlja o ljubavi, prirodi, umjetnosti i društvu, te komentariše postupke drugih ljudi. Njegovo pripovijedanje često prelazi iz opisa konkretnog događaja u emocionalnu ili filozofsku refleksiju.

Uz Verterova pisma postoji i okvirni pripovjedni sloj u kojem se pojavljuje izdavač, odnosno urednik koji prikuplja i predstavlja materijale povezane s Verterovim životom. U završnom dijelu romana njegova uloga postaje posebno važna jer se pripovijedanje postupno udaljava od neposredne forme Verterovih pisama i prelazi u izvještavanje o posljednjim događajima.&lt;ref&gt;https://www.dnt-weimar.de/dokumente/programmhefte/pgh-werther-digital.pdf&lt;/ref&gt;

Takva kombinacija subjektivnog i uredničkog pripovijedanja omogućava Goetheu da poveže neposredni prikaz osjećanja s prividno dokumentarnim prikazom Verterove sudbine.

== Struktura romana ==
Roman je podijeljen na dva glavna dijela. Prvi dio obuhvata Verterov dolazak u novu sredinu, upoznavanje Lote, razvoj njihove bliskosti i njegovo sve snažnije zaljubljivanje. Drugi dio prati njegov pokušaj da se udalji od Lote, iskustva u društvenoj i službenoj sredini, povratak u mjesto u kojem ona živi, te konačno produbljivanje njegove emocionalne krize.

U prvom dijelu posebno su naglašeni motivi prirode, umjetnosti i ljubavi. Verter u novoj sredini u početku pronalazi osjećaj slobode i harmonije. Susret s Lotom dodatno pojačava njegov osjećaj životne ispunjenosti. Međutim, činjenica da je ona zaručena za Alberta postepeno pretvara njegovu ljubav u izvor patnje.

Drugi dio donosi promjenu raspoloženja. Verter pokušava pronaći zadovoljstvo u službenom životu i udaljiti se od Lote, ali ne uspijeva ostvariti osjećaj pripadnosti. Njegov povratak Loti ponovo pokreće potisnuta osjećanja i dovodi do konačnog sukoba između njegovih želja i stvarnosti.

== Sadržaj ==
Roman počinje Verterovim dolaskom u mjesto u kojem želi provesti određeno vrijeme. Privlače ga mirna okolina i priroda, a u početku uživa u mogućnosti da se udalji od dotadašnjeg života. Svoje doživljaje opisuje prijatelju Vilhelmu, kojem upućuje većinu pisama.

Tokom jednog društvenog događaja Verter upoznaje Lotu, kćerku upravitelja kneževskog imanja. Lota se brine za svoju mlađu braću i sestre nakon smrti majke i prikazana je kao odgovorna, brižna i razumna mlada žena. Verter je odmah očaran njenim karakterom.

Verter zna da je Lota zaručena za Alberta, ali se uprkos tome sve snažnije zaljubljuje u nju. Između njih razvija se blizak odnos, koji Verter doživljava kao nešto mnogo dublje od prijateljstva. Posebno važan trenutak predstavlja njihovo zajedničko doživljavanje oluje, kada razgovaraju o pjesmi Friedricha Gottlieba Klopstocka. Taj događaj dodatno povezuje Vertera i Lotu.

Nakon Albertovog povratka razvija se odnos između troje glavnih likova. Albert je svjestan Verterovih osjećanja, ali u početku ne reaguje neprijateljski. Verter ga čak nastoji upoznati i prihvatiti, iako ga sve više doživljava kao prepreku između sebe i Lote.

Verterova ljubav postupno postaje opsesivna. Više mu nije dovoljno prijateljstvo s Lotom i on sve teže prihvata činjenicu da ona pripada drugom. U pokušaju da se udalji od nje odlazi iz mjesta i prihvata službu kod jednog diplomate.

Boravak u službi ne donosi mu zadovoljstvo. Verter teško prihvata društvene hijerarhije i razlike između plemstva i građanstva. Posebno ga pogađa iskustvo društvene isključenosti, kada shvata da mu njegov građanski položaj ograničava pristup određenim društvenim krugovima. Njegovo nezadovoljstvo službenim životom dodatno potvrđuje osjećaj da se ne uklapa u postojeći društveni poredak.

Nakon napuštanja službe Verter se vraća u mjesto u kojem žive Lota i Albert. U međuvremenu je Lota postala Albertova supruga. Verterov povratak dovodi do ponovnog intenziviranja njegove ljubavi, ali sada je njegova situacija još teža jer je Lota u braku.

Albert postaje sve svjesniji Verterovih osjećanja i smatra da njihova bliskost mora biti ograničena. I sama Lota počinje shvatati da Verterova osjećanja više ne može tretirati kao bezazlenu privrženost. Ona ga zato pokušava udaljiti od sebe.

Verter se sve više povlači u vlastiti unutrašnji svijet. Njegova osjećanja prema Loti postaju nerazdvojiva od osjećaja bezizlaznosti. U jednom od ključnih prizora čita Loti odlomke iz Ossijanovih pjesama. Emocionalna napetost između njih dostiže vrhunac, nakon čega Lota odlučuje prekinuti njihov odnos.

Verter tada donosi konačnu odluku o vlastitom životu. Posuđuje Albertove pištolje, koje mu Lota šalje preko sluge, i priprema oproštajna pisma. Nakon što izvrši samoubistvo, pronalaze ga teško ranjenog, a ubrzo potom umire.

Verter je pokopan izvan uobičajenog crkvenog obreda, između lipa na mjestu koje je ranije sam odabrao. Njegovoj sahrani ne prisustvuje sveštenik, što dodatno naglašava njegov položaj izvan društvenih i religijskih normi.

== Likovi ==

=== Verter ===
Verter je glavni junak romana i njegov pripovjedački glas. Prikazan je kao izrazito osjećajan, maštovit i umjetnički nadaren mladi čovjek. Privlače ga priroda, književnost i umjetnost, a prema svijetu ima snažan emocionalni odnos.

Njegova osjećajnost predstavlja istovremeno njegovu najveću snagu i izvor njegove patnje. Verter intenzivno doživljava ljepotu prirode i međuljudskih odnosa, ali jednako intenzivno doživljava odbijanje, društvenu nepravdu i nesretnu ljubav.

Posebno je važan njegov odnos prema društvenim konvencijama. Verter teško prihvata društveni poredak u kojem čovjekov položaj zavisi od porijekla i statusa. Zbog toga njegov sukob s okolinom nije ograničen na ljubav prema Loti. On se osjeća kao pojedinac koji ne uspijeva pronaći mjesto unutar društvenih institucija i očekivanja.

Verter je zato primjer junaka čija subjektivnost postaje toliko snažna da postepeno potiskuje mogućnost prilagođavanja vanjskom svijetu. Njegova sudbina predstavlja jednu od najvažnijih književnih tema romana: pitanje granice između snažne individualnosti i nemogućnosti prihvatanja stvarnosti.

=== Lota ===
Lota je centralni ženski lik romana i osoba prema kojoj Verter razvija snažnu ljubav. Prikazana je kao brižna i odgovorna mlada žena koja nakon smrti majke vodi računa o svojoj mlađoj braći i sestrama.

Za Vertera ona predstavlja ideal sklada između ljepote, moralnosti i prirodnosti. Međutim, Lota nije prikazana samo kao predmet njegove ljubavi. Ona je svjesna društvenih i moralnih obaveza koje proizlaze iz njene veze s Albertom i nastoji održati ravnotežu između naklonosti prema Verteru i odanosti mužu.

Njen odnos prema Verteru ostaje složen. Ona prema njemu pokazuje bliskost i razumijevanje, ali na kraju postavlja granicu koju on ne može prihvatiti.

=== Albert ===
Albert je Lotin zaručnik, a kasnije i suprug. Za razliku od Vertera, prikazan je kao smireniji, racionalniji i praktičniji čovjek. On predstavlja stabilniji odnos prema životu i društvenim obavezama.

Njegov odnos s Verterom nije jednostavan sukob. U početku između njih postoji određeno prijateljstvo i uzajamno poštovanje, ali Verterova sve snažnija ljubav prema Loti postepeno narušava njihov odnos.

Albert tako predstavlja jednu od suprotnosti Verterovom načinu života. Dok Verter prvenstveno slijedi emocije, Albert više prihvata razum, društvene norme i odgovornost.

=== Vilhelm ===
Vilhelm je Verterov prijatelj kojem je upućen najveći dio pisama. Njegov lik čitalac uglavnom upoznaje posredno, kroz Verterovo obraćanje i odgovore na njegove savjete.

Vilhelm ima funkciju sagovornika kojem Verter povjerava svoje najintimnije misli. Njegova prisutnost omogućava epistolarnu strukturu romana i istovremeno predstavlja svojevrsnu suprotnost Verterovoj izrazito subjektivnoj perspektivi. Međutim, roman nije oblikovan tako da Vilhelm bude ravnopravno razvijen lik s vlastitom pripovjednom perspektivom.

=== Priroda ===
Priroda je jedan od najvažnijih motiva romana. U početku Verter u njoj pronalazi slobodu, sklad i osjećaj povezanosti sa životom. Prirodni pejzaži odgovaraju njegovom idealu neposrednog i nesputanog postojanja.

Opis prirode često je povezan s Verterovim emocionalnim stanjem. Kada je ispunjen srećom, priroda mu izgleda harmonično i privlačno; kada postaje sve očajniji, isti prostor poprima drugačije značenje. Na taj način priroda nije samo pozadina radnje nego važan dio psihološke karakterizacije glavnog lika.

Ovakva povezanost prirode i unutrašnjeg života jedna je od karakteristika književnosti ''Sturm und Dranga''. Priroda se doživljava neposredno, subjektivno i emocionalno, a ne samo kao dekorativni element.

=== Umjetnost i književnost ===
Umjetnost ima značajnu ulogu u oblikovanju Verterovog karaktera. On se bavi crtanjem i snažno reaguje na književna djela. Posebno su važni Homer i Ossijan, čije se pjesništvo povezuje s njegovim emocionalnim stanjem.

Književnost u romanu nije samo predmet Verterovog interesa. Ona utiče na njegov način razumijevanja svijeta. Književni junaci, pjesničke slike i ideje koje Verter čita često postaju dio njegove vlastite interpretacije života.

Posebno mjesto ima Osijan u završnom dijelu romana. Čitanje Osijanovih pjesama Loti predstavlja jedan od posljednjih trenutaka njihove bliskosti i doprinosi emocionalnom vrhuncu radnje.

Na kraju romana pojavljuje se i Emilia Galotti Gottholda Ephraima Lessinga. Knjiga koja se nalazi pored Vertera nakon njegovog samoubistva predstavlja važan književni motiv i povezuje njegovu sudbinu s ranijom tradicijom njemačke književnosti.

== Društvena kritika ==
Jedna od važnih dimenzija romana jeste odnos pojedinca i društva. Verter teško prihvata društvene razlike, klasne i statusne podjele, te konvencije koje određuju ponašanje pojedinca. Kao građanin, osjeća ograničenja koja proizlaze iz njegovog društvenog položaja i sukobljava se s poretkom u kojem plemstvo ima privilegovan status. Njegova osjećajnost i zahtjev za ličnom slobodom tako dolaze u sukob s društvenim poretkom 18. vijeka.

Njegovo iskustvo u službi pokazuje da se pojedinac ne može uvijek ostvariti samo na osnovu vlastitih sposobnosti, jer društveni položaj, porijeklo i društvene konvencije određuju granice njegovog djelovanja. Roman se zato može tumačiti kao književni izraz napetosti između subjektivnog osjećanja i društvene stvarnosti. Takav sukob odgovara širem duhovnom okviru pokreta ''Sturm und Drang'', koji je naglašavao osjećajnost, individualnost i slobodu stvaralačkog izraza nasuprot strogo racionalnim i konvencionalnim obrascima.

Ipak, Verterova pobuna nije prikazana kao jednostavan politički ili društveni program. Goetheova društvena kritika prije svega je individualna i psihološka, te je prikazana kroz iskustvo pojedinca koji se osjeća otuđenim i neprihvaćenim u vlastitoj sredini. Kroz Verterovu sudbinu Goethe istražuje granice subjektivnosti i posljedice potpunog podređivanja života vlastitim osjećanjima. Verterov problem zato istovremeno ima društvenu, emocionalnu i psihološku dimenziju.

== Tematske odrednice ==
Među najvažnijim temama romana izdvajaju se nesretna ljubav, sukob osjećanja i društvenih normi, individualizam i subjektivnost, odnos pojedinca i društva, priroda i njen odnos prema čovjekovom unutrašnjem svijetu, umjetnost i književnost, društvene razlike, otuđenost i osjećaj nepripadanja, granice emocionalnosti, te smrt i samoubistvo. Važnu ulogu imaju i težnja za ličnom slobodom, mašta, te odnos osjećanja i razuma.

Roman zbog toga nadilazi okvir ljubavne priče. Ljubavni odnos između Vertera i Lote predstavlja glavni pokretač radnje, ali istovremeno omogućava Goetheu da prikaže širi sukob između pojedinca i društva, kao i između njegovih unutrašnjih težnji i vanjskih okolnosti. Verterova nesretna ljubav tako postaje povezana s njegovim osjećajem otuđenosti, nepripadanja i nemogućnosti da pronađe svoje mjesto u društvu.

Priroda, umjetnost i književnost dodatno odražavaju njegov unutrašnji svijet, dok njegova izrazita osjećajnost postepeno dovodi u pitanje granice između snažnog emocionalnog doživljaja i sposobnosti prihvatanja stvarnosti.

== Književni kontekst ==
''Jadi mladog Vertera'' jedno su od najpoznatijih djela pokreta ''Sturm und Drang'', koji se razvio u njemačkim zemljama tokom druge polovine 18. vijeka. Pokret je naglašavao osjećanja, individualnost, spontanost, slobodu stvaralaštva i neposredan odnos prema prirodi.

Za razliku od racionalističkih i strogo normativnih književnih shvatanja, predstavnici ''Sturm und Dranga'' pridavali su veliki značaj individualnom iskustvu i snažnim emocijama. U tom kontekstu Verter predstavlja tip junaka koji svoje unutrašnje iskustvo stavlja iznad društvenih očekivanja.

Roman se povezuje i sa širim razvojem evropskog sentimentalizma i predromantizma. Njegova naglašena subjektivnost, interes za prirodu i prikaz snažnih osjećanja najavili su neke od osobina evropskog romantizma koji će se razviti početkom narednog vijeka.

== Jezik i stil ==
Goethe u romanu koristi izrazito emocionalan i subjektivan stil. Verterova pisma često imaju karakter lične ispovijesti, a pripovijedanje prelazi između opisa događaja, razmišljanja i emocionalnih reakcija.

Stil se mijenja zajedno s Verterovim unutrašnjim stanjem. U početnim dijelovima romana njegov je izraz često vedar i usmjeren prema ljepoti prirode. Kasnije postaje sve mračniji, fragmentiraniji i emocionalno intenzivniji.

Takva promjena stila prati razvoj glavnog lika i doprinosi psihološkoj strukturi djela. Čitalac ne prati samo šta se Verteru događa nego i način na koji on iste događaje doživljava.

== Kritika, prijem i uticaj ==
Objavljivanje romana 1774. godine izazvalo je snažan odjek u Evropi. Djelo je ubrzo postalo veoma popularno, posebno među mladim čitaocima, a Goethe je zahvaljujući ''Jadima mladog Vertera'' stekao široku međunarodnu prepoznatljivost. Roman je preveden na više jezika i čitan izvan njemačkog govornog područja, čime je prerastao okvir književnog djela i postao svojevrsni kulturni fenomen.

U savremenoj književnosti pojavili su se brojni odgovori na roman, uključujući prerade, parodije i druge oblike oponašanja.&lt;ref&gt;https://www.jstor.org/stable/10.7722/j.ctt81q50&lt;/ref&gt; U vezi s njegovom popularnošću razvio se i pojam ''verterizam'', kojim se označava oblik izrazite sentimentalnosti i poistovjećivanja s Verterovim načinom doživljavanja ljubavi, patnje i društvenog nepripadanja. Verter je tako prerastao granice književnog lika i postao sam po sebi prepoznatljiv.

Popularnost romana imala je i kontroverzne posljedice. Način na koji je prikazano Verterovo samoubistvo izazvao je moralne polemike i zabrinutost dijela savremenika, koji su smatrali da bi djelo moglo imati negativan uticaj na mlade čitaoce. U pojedinim sredinama roman je zbog toga bio ograničavan ili zabranjivan, dok su drugi u njemu prepoznavali snažan književni prikaz subjektivnog iskustva, emocionalne krize i društvenih ograničenja.

Kasnija književna kritika naglašavala je složenost Verterovog lika: on nije samo idealizovani predstavnik osjećajnosti, nego i pojedinac čija izrazita subjektivnost ograničava njegovu sposobnost da prihvati tuđe perspektive i granice stvarnosti. Zbog velikog uticaja na književnost i kulturu kraja 18. vijeka, ''Jadi mladog Vertera'' smatraju se jednim od ključnih djela evropskog sentimentalizma i jednim od najvažnijih ostvarenja Goetheovog ranog stvaralaštva.

== Uticaj na književnost i kulturu ==
''Jadi mladog Vertera'' imali su značajan uticaj na evropsku književnost. Roman je doprinio popularizaciji epistolarnog oblika i subjektivnog pripovijedanja, a Verter je postao jedan od najpoznatijih primjera osjetljivog i društveno neprilagođenog književnog junaka.

Djelo je uticalo na razvoj sentimentalne i predromantične književnosti, te na kasniji evropski romantizam. Njegov uticaj vidljiv je i u razvoju književnog prikazivanja unutrašnjeg života pojedinca.

Roman je tokom kasnijih vjekova doživio brojne prevode, adaptacije i književne obrade. Njegova popularnost pokazala se dugotrajnom, a pitanja koja otvara: odnos osjećanja i razuma, pojedinca i društva, umjetnosti i stvarnosti, ostala su predmet književnih i filozofskih rasprava.

== Značaj ==
Djelo pripada ključnim Goetheovog ostvarenjima ranog stvaralaštva i jedno od najznačajnijih ostvarenja književnog pokreta ''Sturm und Drang''. Njihov značaj proizlazi iz spoja epistolarne forme, izrazite subjektivnosti, psihološke karakterizacije i društvene tematike.

Roman je istovremeno ljubavna priča, prikaz unutrašnjeg razvoja pojedinca i slika kulturne klime druge polovine 18. vijeka. Goethe kroz Verterovu sudbinu istražuje granice između lične slobode i društvenih normi, osjećanja i razuma, subjektivnog doživljaja i objektivne stvarnosti.

Zbog snažnog uticaja na evropsku književnost, kulture čitanja i predstavu o sentimentalnom književnom junaku, ''Jadi mladog Vertera'' zauzimaju trajno mjesto u historiji njemačke i evropske književnosti.&lt;ref&gt;Martin Swales, ''Goethe: The Sorrows of Young Werther''.&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte ==

* [[Johann Wolfgang von Goethe]]

* [[Sturm und Drang]]

* [[Njemačka književnost]]

* [[Epistolarni roman]]

* [[Sentimentalizam]]

== Literatura ==
Jäger, Georg. Goethes Werther im gesellschaftlichen Kontext. Rezeptionsdokumente als Interpretationshilfen. München: Carl Hanser, 1984.

Jäger, Georg. Wertherschriften. Goethezeitportal, 2007.

Friedrich, Hans-Edwin. Autonomie der Liebe – Autonomie des Romans. Zur Funktion von Liebe im Roman der 1770er Jahre: Goethes Werther und Millers Siegwart

Martin Huber i Gerhard Lauer (ur.), Nach der Sozialgeschichte, Tübingen, 2000.Dotzler, Bernhard. Werthers Leser. Über die Appellstruktur der Texte im Licht von Goethes Roman. Modern Language Notes, 114 (1999), str. 445–470.

https://www.tandfonline.com/doi/full/10.1080/09593683.2019.1639910


'''Bosnistika''' (poznata i pod nazivom '''bosanske studije''') filološka je i interdisciplinarna naučna disciplina koja se bavi sistemskim i cjelovitim proučavanjem [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], njezinog historijskog, jezičkog, književnog, društvenog, kulturnog i civilizacijskog prostora.&lt;ref&gt;Određenje bosnistike kao filološke discipline na prvi pogled jednostavno je, ili barem ništa složenije nego određenje npr. kroatistike ili srbistike, odnosno montenegristike. Međutim, već samo poređenje bosnistike te kroatistike, srbistike i montene­gristike, a posebno poređenje mogućih određenja bosnistike u lingvističkim i književnohistorijskim istraživanima ukazuje na naročitu složenost ovog pitanja, odnosno na niz problema koji se javljaju s ovim u vezi. Npr., ako se i složimo da se u lingvistič­koj perspektivi bosnistika bavi bosanskim jezikom, ma kako ga definirali (a što je, ipak, samo jedna mogućnost određenja bosni­stike u lingvistici), postavlja se pitanje čime se to bosnistika bavi u književnohistorijskoj perspektivi, tj. koja je to književnost ili koje su to književnosti kojima se bavi bosnistika u književno­historijskim istraživanjima, npr. bošnjačka ili bosanskohercego­vačka književnost, ili neka druga, treća..., i zašto? Iako ni lingvi­stički pristup nije lišen mogućih otvorenih pitanja u određenju bosnistike, posebne probleme otvara, dakle, književni aspekt bosnistike, što ne treba čuditi jer je pitanje određenja književno­sti u Bosni i Hercegovini i samo po sebi izrazito složeno. Pritom, bez određenja bosnistike i u književnohistorijskoj perspektivi, nije moguće ni potpunije određenje bosnistike u lingvističkoj perspektivi, a naročito ne cjelovito određenje bosnistike kao fi­lološke discipline. A to je upravo ono čemu teži predloženi rad – cjelovito odrediti bosnistiku kao filološku disciplinu, uzima­jući u obzir i lingvistički, ali i vrlo složeni književnohistorij­ski te, konačno, i još složeniji kulturološki aspekt ovog pitanja i problema, i to kako pojedinačno, tako i s obzirom na njihove složene međusobne veze i odnose. Riječ je, dakle, o nastojanju u smjeru holističkog određenja bosnistike, a što je pitanje od fun­damentalne važnosti za bosnistiku kao takvu.↵↵Sažetak, Sanjin Kodrić, Bosnisitka, Vol. 30 Br. 2 (2022): Lingua Montenegrina, &lt;nowiki&gt;https://linguamontenegrina.me/index.php/lm/article/view/957&lt;/nowiki&gt;&lt;/ref&gt;

U užem, filološkom smislu, fokusira se na [[bosanski jezik]], njegovu historiju, strukturu, razvoj i upotrebu, te na književnost, pisanu baštinu i kulturne fenomene povezane s bosanskohercegovačkim prostorom, zbog čega predstavlja posebnu granu južnoslavenske [[Filologija|filologije]] i [[Slavistika|slavistike]].

U širem, savremenom akademskom kontekstu, bosnistika, odnosno bosanske studije, integrira lingvističke, književno-historijske, historijske, društvene i kulturološke pristupe radi proučavanja stanovništva, društava, kultura, dijaspore, kulturnog naslijeđa i međusobno povezanih društvenih procesa.

Njeno područje interesa nije ograničeno isključivo na granice savremene države Bosne i Hercegovine, niti na [[Spisak institucija u Bosni i Hercegovini|institucije]] unutar nje, već obuhvata i međunarodno proučavanje bosanskohercegovačkih zajednica u širem regionalnom i svjetskom kontekstu.&lt;ref&gt;Kodrić, Sanjin. &quot;Bosnistika – šta je to? (Pitanja, problemi i mogućnosti definiranja bosnistike u lingvističkim, književnohistorijskim i kulturološkim istraživanjima).&quot;&lt;/ref&gt;

== Naziv i terminologija ==
Naziv ''bosnistika'' izveden je iz toponima Bosna, uz sufiks koji označava naučnu oblast ili sistemsko proučavanje određenog predmeta.

U domaćoj akademskoj upotrebi termin se najčešće odnosi na filološko proučavanje bosanskog jezika, književnosti i kulture, dok se u širem interdisciplinarnom značenju koristi za proučavanje Bosne i Hercegovine kao historijskog i kulturnog prostora.

U međunarodnom akademskom kontekstu prevladava izraz ''bosanske studije (''eng. ''Bosnian Studies)'' koji naglašava interdisciplinarnost područja i omogućava njegovo upoređivanje s drugim sličnim oblastima poput [[Srbistika|srbistike]], [[Kroatistika|kroatistike]], [[Slovenistika|slovenistike]] ili balkanistike kao sveobuhvatne discipline.&lt;ref name=&quot;:02&quot;&gt;Sanjin Kodrić, Studije iz kulturalne bosnistike (Književnoteorijske i književnohistorijske teme), str. 14–15.&lt;/ref&gt;

Pojam ''bosnologija'' također se povremeno koristi kao sinonim za sistemsko i interdisciplinarno proučavanje Bosne i Hercegovine, iako njegova terminološka upotreba nije u potpunosti ustaljena. U pojedinim kontekstima, bosnologija se pojavljuje kao bliska značenjskom pojmu bosnistike, dok se bosnistika češće koristi kada se želi naglasiti veza s filologijom, [[Jezik|jezikom]] i [[Književnost|književnošću]]. Terminološke razlike djelimično proizlaze iz činjenice da je bosnistika polidisciplinarno područje u razvoju, čije se granice razlikuju ovisno o nacionalnim akademskim tradicijama, univerzitetskim sistemima i metodološkim pristupima.

== Historijat discipline ==
Začeci bosnistike kao sistemskog naučnog proučavanja sežu u 19. vijek, kada evropski orijentalisti i slavisti počinju intenzivnije istraživati bosansku kulturu, jezik i književnu baštinu. Među ranim značajnim djelima ističe se rad [[Leopold von Ranke|Leopolda von Rankea]] o bosanskoj historiji, kao i istraživanja [[Franj Miklošiča|Franca Miklošiča]] o južnoslavenskim jezicima, uključujući i bosanski.

U 20. vijeku bosnistika se razvija kao posebna filološka disciplina, naročito unutar slavistike i orijentalistike, pri čemu značajan doprinos daju [[Muhamed Nezirović]], [[Alija Nametak]], [[Enes Duraković]] i [[Dževad Jahić]], koji su postavili temelje za naučnu obradu bosanskog jezika i književnosti.&lt;ref&gt;Kodrić S. Studije iz kulturalne bosnistike: Književnoteorijske i književnohistorijske teme, Bosnistika – šta je to?&lt;/ref&gt;

Nakon osamostaljenja Bosne i Hercegovine, proučavanje bosanskog jezika i književnosti dobija snažniji institucionalni okvir kroz univerzitetske studijske programe i odsjeke posvećene bosanskom jeziku i književnosti. Takvi studijski programi postoje na [[Univerzitet u Tuzli|Univerzitetu u Tuzli]], gdje Odsjek za bosanski jezik i književnost obuhvata lingvistička, filološka i književna istraživanja.

Na širem institucionalnom planu, važnu ulogu u interdisciplinarnom proučavanju Bosne i Hercegovine ima Međunarodni forum Bosna (MFB), nevladina organizacija osnovana u Sarajevu 1997, koja okuplja pojedince i ustanove iz Bosne i Hercegovine i inostranstva. MFB organizuje radionice, simpozije, konferencije i druga naučna i intelektualna okupljanja, te objavljuje časopis ''Forum Bosnae'' i druge publikacije posvećene društvenim, kulturnim, historijskim i drugim aspektima Bosne i Hercegovine.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.forumbosna.org/o-medjunarodnom-forumu-bosna|title=O Međunarodnom forumu Bosna|website=www.forumbosna.org|access-date=17. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Predmet proučavanja ==
Predmet bosnistike jest Bosna i Hercegovina kao višeslojni historijski, jezični, društveni i kulturni prostor, kao i pojave povezane s bosanskohercegovačkim iskustvom izvan njene savremene teritorije. U predmet proučavanja uključuju se historija Bosne i Hercegovine s političkim institucijama, [[arheologija]], materijalna kultura, [[Umjetnost u Bosni i Hercegovini|umjetnost]], [[Arhitektura Bosne i Hercegovine|arhitektura]] i [[urbanizam]], te bosanski jezik u njegovim historijskim oblicima, dijalektima i narodnim govorima.

Proučava se i historija pismenosti, pisama, rukopisna i arhivska baština, književnost Bosne i Hercegovine i usmena književnost s folklorom, religijska i kulturna historija, filozofija i historija ideja, kao i etnologija, antropologija i sociologija bosanskohercegovačkog društva. U okviru discipline također se proučavaju [[ekonomija]], historija [[Privreda Bosne i Hercegovine|privrede]], [[Demografija Bosne i Hercegovine|demografski]] i [[Migracija stanovništva|migracijski procesi]], studije identiteta, kolektivnog pamćenja, obrazovanja i naučne historije, te mediji, savremena kultura, dijaspora, transnacionalne zajednice i međunarodne percepcije Bosne i Hercegovine.

Bosnistika se stoga ne definiše prvenstveno jednom metodom, nego predmetom koji proučava, a isti fenomen može biti analiziran iz više naučnih perspektiva.

== Bosnistika kao interdisciplinarno područje ==
U najširem smislu, bosnistika je interdisciplinarno područje studija čija osnovna metodološka pretpostavka jest da se složen historijski i kulturni prostor ne može u potpunosti objasniti samo jednom naukom.

Bosnistika se zbog toga može organizovati u nekoliko velikih područja, uključujući jezičku i filološku, historijsku, antropološku i etnološku, sociološku, filozofsku i teorijsku, kulturološku, političku i pravnu bosnistiku, te studije dijaspore i transnacionalne bosanske zajednice. Ta područja nisu strogo odvojena; istraživanje jednog rukopisa može istovremeno pripadati filologiji, historiji, paleografiji i historiji religije, dok proučavanje savremenog jezika može uključivati [[Lingvistika|lingvistiku]], [[Sociologija|sociologiju]], politologiju i studije identiteta.

=== Jezička i filološka bosnistika ===
Jedno od centralnih područja bosnistike jest proučavanje bosanskog jezika, pri čemu jezička bosnistika istražuje njegovu strukturu, historijski razvoj, dijalekte, standardizaciju, društvenu upotrebu i književno izražavanje. U okviru lingvistike analiziraju se [[fonetika]] i [[fonologija]], [[Morfologija (lingvistika)|morfologija]], sintaksa, [[leksikologija]], [[semantika]], tvorba riječi, frazeologija, pragmatika, stilistika, sociolingvistika, dijalektologija, [[historijska lingvistika]] i [[korpusna lingvistika]].

Bosanski jezik proučava se i u odnosu prema drugim južnoslavenskim standardnim jezicima i govorima, posebno kroz historiju zajedničkog južnoslavenskog dijalekatskog prostora, a takva istraživanja mogu biti komparativna, historijska, strukturalna i sociolingvistička.

Historijska jezička bosnistika proučava jezički razvoj na prostoru Bosne kroz različita razdoblja, koristeći natpise, povelje, rukopise, administrativne dokumente, vjerske tekstove, rječnike, gramatike, književna djela i usmenu tradiciju, pri čemu poseban predmet predstavljaju historijski oblici [[Pismenost|pismenosti]] i tekstualne produkcije, kao i promjene u odnosima između književnog, administrativnog, narodnog i standardnog jezika.

Sociolingvistička bosnistika proučava odnos jezika i društva kroz jezični identitet, standardizaciju, jezičnu politiku, obrazovanje, medije, višejezičnost, jezične stavove i različite oblike javne i privatne komunikacije, pri čemu se jezik ne promatra samo kao gramatički sistem, nego i kao društvena institucija i oblik kulturnog pamćenja.

Filološka bosnistika proučava jezik i književnost kroz tekstove i njihove historijske kontekste, obuhvatajući tekstologiju, paleografiju, kodikologiju, historiju pisma, [[Historija književnosti|historiju književnosti]], književnu kritiku i proučavanje rukopisne baštine.

Bosanskohercegovački prostor karakteriše historijska upotreba različitih sistema pismenosti i kulturnih tradicija, zbog čega filološka bosnistika proučava srednjovjekovne povelje i natpise, historijske oblike ćirilične pismenosti, tekstove pisane [[Latinica|latinicom]], rukopise nastale na orijentalnim jezicima (arapski, turski, perzijski), [[alhamijado književnost]], [[Usmena književnost|usmenu književnost]], te književnost modernog i savremenog doba. Filološki pristup nastoji utvrditi porijeklo, jezične osobine, historiju prijenosa i kulturni kontekst teksta, proučavajući tekst ne samo kao književno djelo, već i kao historijski dokument.

Književna bosnistika, kao posebna grana, obuhvata srednjovjekovnu književnost i pismenost, usmenu književnost, divansku književnost na orijentalnim jezicima, alhamijado književnost, književnost na latinskom i drugim jezicima, književnost austrougarskog razdoblja, književnost 20. vijeka, savremenu književnost, te književnost bosanskohercegovačke dijaspore, a proučava i pitanja književnog kanona, kulturne pripadnosti, jezika književnosti, historijske recepcije i prevođenja. Savremeni međunarodni pristupi posebno analiziraju bosanskohercegovačku književnost kroz komparativnu književnost, postkolonijalnu teoriju, studije pamćenja, studije rata i mira, rodne studije, migracijske studije i transnacionalnu književnost.

=== Historijska bosnistika ===
Historijska bosnistika posvećena je proučavanju dugoročnog razvoja Bosne i Hercegovine, kao i historijskih oblasti koje su s njom povezane, pri čemu obuhvata kontinuitet i diskontinuitet društvenih, političkih i kulturnih procesa od prahistorije do savremenosti, a periodizacija predstavlja temeljni metodološki okvir.

U okviru prahistorije i antike, istraživanja su usmjerena na rekonstrukciju ranih zajednica, arheoloških kultura i antičkog stanovništva, s posebnim naglaskom na upravne strukture, komunikacijske puteve, urbanu topografiju i procese romanizacije, pri čemu se značajna pažnja pridaje ključnim lokalitetima poput Desila, Daorsona te rimskih municipija u dolini Neretve, čija materijalna ostavština pruža podatke o društveno-ekonomskim i kulturnim obrascima prije doseljenja Slavena. Srednjovjekovna Bosna zauzima centralno mjesto u historiografiji, pri čemu se analizira razvoj političkih institucija kroz prizmu banovine i kasnijeg kraljevstva, a detaljno se proučavaju društvene strukture, privredni tokovi, diplomatski odnosi, urbani razvoj i relacije među različitim religijskim zajednicama. Poseban istraživački fokus predstavljaju pismeni izvori poput povelja, epigrafski spomenici, prije svega stećci, arheološki nalazi te druga materijalna i tekstualna svjedočanstva, koja omogućavaju dublje razumijevanje identitetskih i društvenih dinamika tog perioda.

Osmansko razdoblje proučava se kroz analizu administrativnog sistema, uključujući vilajete, sandžake i kadiluke, kao i kroz istraživanje urbanih centara, zemljišnih odnosa, timarskog sistema i procesa čitlučenja, uz fokus na demografske strukture, migracijske tokove, obrazovne institucije i kulturnu produkciju, koja obuhvata divansku književnost i vakufname, uz posebno razmatranje odnosa vjerskih zajednica unutar milet-sistema, što osvjetljava složene međusobne uticaje u višenacionalnom okruženju.

Austrougarsko razdoblje obrađuje se s aspekta modernizacijskih procesa, industrijalizacije, reformi obrazovnog sistema, upravnih promjena, razvoja štampe i političkog života, pri čemu se posebno ističu nacionalni pokreti i kulturno udruživanje, a ovaj period karakterizira i nastanak modernih institucija poput muzeja, arhiva i univerziteta, koje su postavile temelje institucionalizirane nauke i kulture u Bosni i Hercegovini.

Jugoslovenska razdoblja obuhvataju analizu političkih i društvenih promjena, razvoja kulture, industrije, obrazovanja i urbanizacije, te promjena u strukturama identiteta, uključujući položaj Bosne i Hercegovine i njenog stanovništva unutar prve i druge Jugoslavije, pri čemu se razmatraju integrativni i dezintegrativni procesi, ekonomske politike i socijalne transformacije koje su oblikovale savremeno društvo.

Savremena Bosna i Hercegovina, kao predmet historijskih i društvenih istraživanja, obuhvata ratne posljedice, procese obnove, izgradnju institucija, migracijske obrasce, razvoj dijaspore, evropske integracije i promjene u savremenom društvenom tkivu, uključujući procese tranzicije i demokratizacije, čime se historijska bosnistika neprestano suočava s aktuelnim društvenim izazovima.

=== Antropološka i etnološka bosnistika ===
Antropološka i etnološka bosnistika predstavlja korpus znanstvenih istraživanja usmjerenih na proučavanje čovjeka, zajednice i kulture unutar konkretnog društvenog i historijskog konteksta Bosne i Hercegovine, pri čemu disciplina ne polazi od apstraktnih teorijskih konstrukcija, već od živih praksi, svakodnevnih interakcija i simboličkih univerzuma koje pojedinci i grupe stvaraju kroz vrijeme, pa stoga njezin predmet obuhvata širok spektar društvenih fenomena. U središtu interesa nalaze se oblici organizacije obitelji i srodstva, koji su kroz historiju poprimali različite modele zavisno o regiji, vjerskoj pripadnosti i ekonomskim uvjetima, zatim kalendarski i životni običaji te ritualne prakse, pri čemu se posebna pažnja poklanja religijskim obrascima – kako onima institucionaliziranim unutar islamskih, katoličkih, pravoslavnih i judaističkih zajednica, tako i sincretističkim pojavama koje ukazuju na dugotrajne međusobne uticaje i prilagođavanja na lokalnom nivou. Materijalni aspekti kulture, poput prehrambenih navika, odijevanja – od narodnih nošnji do urbanih modnih kodeksa – te stanovanja, uključujući seosku arhitekturu i gradske kuće, također su nezaobilazne teme, jer svjedoče o načinima prilagođavanja prirodnom i društvenom okruženju.

Osim toga, antropološka bosnistika sistemski proučava tradicionalna zanimanja poput zanatstva, stočarstva i poljoprivrede, koja su oblikovala ekonomsku svakodnevicu do modernog doba, te narodno liječenje kao poseban sistem znanja o tijelu i bolesti, često isprepleten s religijskim i magijskim predodžbama. Bogatstvo usmene predaje – epske pjesme, balade, sevdalinke, priče i legende – predmet je analize ne samo kao književnog ili muzičkog izričaja, već i kao medija kolektivnog pamćenja i prenošenja vrijednosti, dok se glazba i ples, posebno sevdah, kolo i ilahije, promatraju kao oblici društvene kohezije i izražavanja emocija, a blagdani vjerskog ili svjetovnog porijekla otkrivaju ritmove zajednice i njene odnose prema vremenu, prirodi i svetome.

Ključno metodološko polazište antropološkog pristupa jest shvaćanje da kultura nije svediva na zbir velikih umjetničkih ili historijskih dostignuća, već podrazumijeva cjelokupni način na koji ljudi žive, komuniciraju, pamte i tumače svijet oko sebe, što podrazumijeva interdisciplinarno sagledavanje svakodnevnih praksi, simboličkih klasifikacija i društvenih hijerarhija. Suvremena antropološka istraživanja dodatno proširuju ovaj okvir prema fenomenima urbanog života, migracijskim procesima, konstrukcijama identiteta, generacijskim promjenama te složenim odnosima između lokalnog i globalnog, pri čemu se Bosna i Hercegovina pokazuje kao plodno tlo za proučavanje kulturnih transfera, hibridizacije i otpornosti tradicije u uvjetima stalnih društvenih transformacija.

=== Sociološka, filozofska i teorijska bosnistika ===
Sociološka bosnistika proučava bosanskohercegovačko društvo, njegove strukture, društvene odnose i historijske promjene, baveći se temama poput društvene stratifikacije, porodice, obrazovanja, rada i privrede, urbanih i ruralnih sredina, migracija, demografije, religije, medija, političke kulture, kolektivnih identiteta, društvenog pamćenja, međugrupnih odnosa i procesa modernizacije. Jedna od važnih tema jest proučavanje višestrukih i promjenjivih oblika identiteta, pri čemu se istražuje način na koji pojedinci istovremeno pripadaju različitim društvenim i kulturnim zajednicama, poput porodice, grada, regije, kulturne zajednice, naroda, države i transnacionalne dijaspore, a identitet se ne posmatra kao statična i nepromjenjiva kategorija, nego kao društveno i historijski oblikovan proces.

Filozofska bosnistika, osim proučavanja bosanskohercegovačkih filozofa, obuhvata i filozofsko promišljanje bosanskohercegovačkog historijskog i kulturnog iskustva, postavljajući temeljna pitanja o značenju historijskog kontinuiteta, oblikovanju kolektivnog identiteta, odnosu pojedinca i zajednice, pretvaranju prošlosti u kolektivno pamćenje, ulozi jezika u oblikovanju svijeta, te o pripadnosti, drugosti i suživotu različitih zajednica u zajedničkom društvenom prostoru. Filozofska i teorijska bosnistika koristi hermeneutiku, fenomenologiju, filozofiju jezika, političku filozofiju, filozofiju historije, etiku i suvremene teorije identiteta.

== Identitet, društveno pamćenje i studije dijaspore ==
Jedno od područja bosnistike jest proučavanje bosanskih i bosanskohercegovačkih identiteta, uključujući lokalne, regionalne, državne, etničke, nacionalne, jezične, kulturne, religijske, dijasporijske i individualne oblike pripadnosti. Bosnistički pristupi identitetu polaze od mogućnosti istovremenog postojanja više oblika identitetske pripadnosti kod pojedinca, pa se identitet proučava kao historijski, društveno i kulturno oblikovan fenomen, a ne isključivo kao unaprijed određena kategorija. S ovim područjem povezana su i istraživanja društvenog i kulturnog pamćenja, koja proučavaju načine na koje se prošli događaji i iskustva pamte, tumače i prenose kroz obrazovanje, književnost, spomenike, muzeje, porodična sjećanja, medije i javne ceremonije.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Suljagić|first=Emir|date=22. 4. 2022|title=Denial of Genocide and Other War Crimes Committed in Bosnia as a Form of Collective Memory|url=https://ibs.preporod.ba/bosnian-studies/index.php/journal/article/view/61|journal=Bosnian Studies: Journal for Research of Bosnian Thought and Culture|language=en|volume=6|issue=1|pages=4–23|issn=2712-0406}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Halilovich|first=Hariz|date=2012|title=Trans-Local Communities in the Age of Transnationalism: Bosnians in Diaspora|url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.1111/j.1468-2435.2011.00721.x|journal=International Migration|language=en|volume=50|issue=1|pages=162–178|doi=10.1111/j.1468-2435.2011.00721.x|issn=1468-2435}}&lt;/ref&gt;

Predmet bosnistike obuhvata i proučavanje bosanskohercegovačke dijaspore izvan Bosne i Hercegovine, pri čemu se istražuju migracijski procesi, oblikovanje zajednica izvan zemlje, očuvanje i promjene jezika i kulturnih obrazaca, međugeneracijski prijenos te odnosi između dijaspore i zemlje porijekla. Bosanskohercegovačke zajednice prisutne su u različitim evropskim i drugim državama, među kojima su Njemačka, Austrija, Švicarska, Švedska, Norveška, Sjedinjene Američke Države, Kanada, Australija i Turska, a proučavanje dijaspore povezano je s temama kao što su transnacionalizam, migracije, višejezičnost, jezici naslijeđa, identiteti druge i treće generacije, dijasporijska književnost, digitalne zajednice i međunarodno kulturno povezivanje.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Dikyurt|first=Ahmet|date=11. 10. 2023|title=Identity, Belonging and Home: The Case of Second-Generation Bosnian Americans|url=https://www.researchgate.net/publication/375467199_Identity_Belonging_and_Home_The_Case_of_Second-Generation_Bosnian_Americans|journal=Diaspora Studies|volume=16|pages=369–382|doi=10.1163/09763457-bja10064}}&lt;/ref&gt;

== Bosnistika kao međunarodno područje ==
Bosnistika se proučava i izvan Bosne i Hercegovine, pri čemu se istraživanja bosanskog jezika, književnosti i kulture često odvijaju unutar širih slavističkih, južnoslavenskih, istočnoevropskih i studija jugoistočne Evrope, kao i drugih interdisciplinarnih područja. Međunarodno akademsko proučavanje Bosne i Hercegovine zbog toga nije ograničeno na institucije koje u nazivu imaju termin ''bosnistika'' ili ''Bosnian Studies''.&lt;ref name=&quot;:12&quot;&gt;Karabegović, Dženeta, i Adna Karamehić-Oates, ur. ''Bosnian Studies: Perspectives from an Emerging Field''. Columbia: University of Missouri Press, 2023.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Kodrić, Sanjin. ''Studije iz kulturalne bosnistike: Književnoteorijske i književnohistorijske teme''. Sarajevo: Slavistički komitet, 2018, str. 14–15.&lt;/ref&gt;

U Sjedinjenim Američkim Državama, primjerice, Harvard University u okviru slavističkog programa proučava književne i kulturne tradicije Bosne, Srbije i Hrvatske te nudi nastavu bosanskog/hrvatskog/srpskog jezika.&lt;ref&gt;Harvard University. Department of Slavic Languages &amp; Literatures.&lt;/ref&gt;

Indiana University Bloomington u okviru Department of Slavic and East European Languages and Cultures nudi nastavu bosanskog, hrvatskog, crnogorskog i srpskog jezika te proučava kulture tih prostora.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://slavic.indiana.edu//about/languages-cultures/southslavic/index.html|title=Bosnian, Croatian, Serbian|website=Department of Slavic and East European Languages and Cultures|language=en|access-date=17. 8. 2026}}&lt;/ref&gt; Na Univerzitetu Pittsburgh bosanski/hrvatski/srpski proučava se u okviru slavističkih i istočnoevropskih studija, a univerzitet nudi i zaseban ''minor'' iz bosanskog, hrvatskog, crnogorskog i srpskog jezika.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.global.pitt.edu/creees/students/languages|title=Languages {{!}} University Center for International Studies|website=www.global.pitt.edu|access-date=17. 8. 2026}}&lt;/ref&gt; Na Columbia Univerzitetu jezici poput bosanskog, hrvatskog i srpskog uključeni su u regionalne studije Harriman Instituta, odnosno u širi okvir studija Rusije, Evroazije i Istočne Evrope.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://harriman.columbia.edu/study/courses/|title=Courses|website=The Harriman Institute|language=en-US|access-date=17. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

U evropskom akademskom prostoru bosanski jezik i književnost također se proučavaju u okviru slavistike i južnoslavenskih studija, dok se širi historijski, društveni i politički aspekti Bosne i Hercegovine često proučavaju unutar studija jugoistočne Evrope i srodnih interdisciplinarnih područja. Takav institucionalni raspored pokazuje da se sadržaj koji se može smatrati dijelom bosnistike često pojavljuje unutar širih disciplinarnih i regionalnih programa, bez nužnog korištenja naziva ''bosnistika'' ili ''Bosnian Studies''.&lt;ref name=&quot;:12&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:02&quot; /&gt;

== Odnos sa srodnim disciplinama ==
U akademskom prostoru jugoistočne Evrope, bosnistika dijeli značajne predmetne i metodološke dodirne tačke sa srbistikom i kroatistikom, posebno u području proučavanja jezika, književnosti i književne historije. Sanjin Kodrić bosnistiku izričito povezuje s kroatistikom i srbistikom, kao i s montenegristikom, južnom slavistikom i slavistikom. U njegovom određenju, bosnistika se može shvatiti u širem i užem smislu: u širem smislu obuhvata književno stvaranje povezano s bosanskohercegovačkim književnim i kulturnim prostorom, uključujući bošnjačku, hrvatsku i srpsku književnost u Bosni i Hercegovini, književnosti manjinskih zajednica, sandžačkobošnjačku književnost i književnost dijaspornih autora; u užem smislu usmjerena je prvenstveno na bošnjačku književnost. U oba slučaja, međutim, bosnistika ostaje povezana sa širim međuknjiževnim odnosima i južnoslavenskim književnim kontekstom.&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;Kodrić, Sanjin. ''Studije iz kulturalne bosnistike: Književnoteorijske i književnohistorijske teme''. Sarajevo: Slavistički komitet, 2018, str. 14–15.&lt;/ref&gt; Granice između ovih područja nisu uvijek strogo odvojene, budući da se književne tradicije i autori mogu proučavati u različitim nacionalnim, jezičnim i književnohistorijskim okvirima. Posebno je to vidljivo kod bosanskohercegovačke književnosti, koju Kodrić opisuje kao složenu i interliterarnu pojavu, oblikovanu različitim književnim praksama i njihovim međusobnim odnosima.&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.sanjinkodric.ba/nije-lahko-s-jezikom-ali-sta-cemo-s-knjizevnoscu-prema-interliterarnoj-i-interkulturalnoj-nastavi-knjizevnosti-naroda-bosne-i-hercegovine-u-bosanskohercegovackom-skolskom-sistemu/|title=Nije lahko s jezikom, ali šta ćemo s književnošću? (Prema interliterarnoj i interkulturalnoj nastavi književnosti naroda Bosne i Hercegovine u bosanskohercegovačkom školskom sistemu)|last=Kodrić|first=Sanjin|date=5. 10. 2021|website=Sanjin Kodrić|language=|access-date=17. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

Pored srbistike i kroatistike, bosnistika ostvaruje značajne dodirne tačke i s drugim srodnim disciplinama. Montenegristika (crnogorske studije) predstavlja srodno južnoslavensko filološko područje, usmjereno na proučavanje crnogorskog jezika, njegovih dijalekata i književnosti.&lt;ref&gt;Čirgić, Adnan. ''Dialectology of the Montenegrin Language''. Lexington Books, 2020.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.test5.ucg.ac.me/skladiste/blog_1023/objava_151313/fajlovi/UoM%20prospectus%202025.pdf Univerzitet Crne Gore, Filološki fakultet. ''Study Programmes – Montenegrin Language and South Slavic Literature''.]&lt;/ref&gt; Slovenistika, iako se bavi jezički i kulturno distinktnijim prostorom, također predstavlja srodnu filološku disciplinu unutar šire slavističke porodice.&lt;ref&gt;Poljakov, et al. &quot;Linguistic complexity of South Slavic dialects: a new perspective on old data.&quot; ''PLOS ONE'', 2023.&lt;/ref&gt;

U širem, interdisciplinarnom smislu, bosnistika se preklapa s balkanistikom (balkanskim studijama), posebno kada je riječ o proučavanju osmanskog naslijeđa, višejezičnosti, religijskog pluralizma, migracijskih procesa i kulturnih transfera na Balkanu. Dok se balkanistika bavi širim balkanskim prostorom, bosnistika je fokusirana na specifični bosanskohercegovački prostor, ali pojedine istraživačke teme – poput urbanog razvoja, položaja žena u osmanskom društvu i odnosa različitih religijskih zajednica – mogu biti relevantne za oba područja.&lt;ref&gt;[https://www.uni-muenster.de/ArabistikIslam/translapt/events/ottomanbalkans.html The Ottoman Balkans as a Space for Multilingualism: Actors, Practices, and Sites of Translation]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Govedarica, Blagoje. &quot;Fifty years of the Centre for Balkan Studies of the Academy of Sciences and Arts of Bosnia and Herzegovina.&quot; ''Godišnjak Centra za balkanološka ispitivanja'', 42, 2021.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Asceric-Todd, Ines. &quot;Sufism and the urban development of Ottoman Bosnia.&quot;&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Čar-Drnda, Hatidža. &quot;Društveni i pravni položaj žene muslimanke u Osmanskoj Bosni.&quot; Znakovi vremena, br. 37, 2007, str. 124–153.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Zlatar, Behija. &quot;Balkanski grad u osmanskom periodu (XV i XVI stoljeće).&quot; ''Godišnjak Centra za balkanološka ispitivanja'', 42, 2021.&lt;/ref&gt;

Također, bosnistika se u međunarodnom akademskom kontekstu često pozicionira unutar širih područja poput istočnoevropskih studija (''East European Studies'') i studija jugoistočne Evrope (''Southeast European Studies''), gdje se proučava u kontekstu postsocijalističke tranzicije, ratnih sukoba, izgradnje države i evropskih integracija. U anglosaksonskom svijetu, bosanskohercegovačke teme često se obrađuju i unutar studija mira i sukoba (''Peace and Conflict Studies''), te studija prisilnih migracija (''Forced Migration Studies''), naročito u kontekstu rata 1992–1995. i poslijeratne dijaspore.&lt;ref&gt;Karabegović, Dženeta, i Adna Karamehić-Oates, ur. ''Bosnian Studies: Perspectives from an Emerging Field''. Columbia: University of Missouri Press, 2023.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Ibričević, Aida. ''Decided Return Migration: Emotions, Citizenship, Home and Belonging in Bosnia and Herzegovina''. Springer, 2024.&lt;/ref&gt;

Naposljetku, bosnistika se u pojedinim segmentima dodiruje i s orijentalistikom, naročito u proučavanju osmanske upravne, pravne i kulturne baštine, rukopisne građe na arapskom, turskom i perzijskom jeziku, te alhamijado književnosti. Ova povezanost čini bosnistiku izrazito interdisciplinarnom i otvorenom prema različitim znanstvenim tradicijama, što je ujedno i njezina temeljna metodološka karakteristika.&lt;ref&gt;Babović, Dželila. &quot;Gramatička djela na arapskom, turskom i perzijskom jeziku u rukopisnim zbirkama Bosne i Hercegovine.&quot; ''Bosniaca'', vol. 29, br. 29, 2024, str. 109–125. DOI: 10.37083/bosn.2024.29.109.&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte ==

* [[Bosanskohercegovačka književnost]]
* [[Bosanskohercegovačka kultura]]
* [[Bosanski|Bosanski jezik]]
* [[Bosnizam]]
* [[Srpskohrvatska književnost]]
* [[Srpskohrvatski jezik]]


{{Infokutija pisac
| ime             = Senahid Halilović
| slika           = 
| opis_slike      = 
| puno_ime        = 
| datum_rođenja   = {{Datum rođenja|1958|03|22}}
| mjesto_rođenja  = [[Kladanj]], [[NR Bosna i Hercegovina]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|FNRJ]]
| datum_smrti     = {{Datum smrti i godine|2023|04|24|1958|03|22}}
| mjesto_smrti    = [[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]]
| zanimanje       = [[lingvist]]
| jezik           = [[bosanski]]
| nacionalnost    = [[Bošnjak]]
| obrazovanje     = [[Univerzitet u Beogradu]]
| period          = 
| žanr            = 
| poznata_djela   = ''Pravopis bosanskoga jezika'' (1996)&lt;br /&gt;''Pravopis bosanskoga jezika'' (2018)
| supružnik       = 
| djeca           = 
| nagrade         = 
| potpis          = 
| web_stranica    = {{URL|Pravopis.ba}}
}}

*

== Reference ==
&lt;references /&gt;

== Vanjski linkovi ==
{{Wikicitat|Senahid Halilović}}

* [http://pravopis.ba Pravopis.ba]
* [http://www.xs4all.nl/~eteia/kitabhana/Halilovic_Senahid/index.html Gnijezdo lijepih riječi i kraća savjetodavna djela]
{{Članovi ANU BiH}}</text>
      <sha1>skn0imo7ll8erpwvzw0uiopu52qx12o</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3921337</id>
      <parentid>3921336</parentid>
      <timestamp>2026-08-21T02:13:59Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Tulum387</username>
        <id>155909</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3921337</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="72194" sha1="n3aa6ps5hc3b0bwil7mzc734l9h0cnw" xml:space="preserve">
'''Agencija za kvalitet i akreditaciju u zdravstvu u Federaciji Bosne i Hercegovine (AKAZ)''' je zakonom osnovano pravno lice, vladina agencija i federalni organ nadležan za stručne i s njima povezane upravne poslove u oblasti poboljšanja kvaliteta i sigurnosti zdravstvenih usluga, kao i za akreditaciju u zdravstvu na području Federacije Bosne i Hercegovine. Osnovana je [[Zakon o sistemu poboljšanja kvaliteta, sigurnosti i o akreditaciji u zdravstvu|Zakonom o sistemu poboljšanja kvaliteta, sigurnosti i o akreditaciji u zdravstvu]], koji je [[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine]] donio 2005. Zakonom je AKAZ određen kao nadležni organ u oblasti poboljšanja kvaliteta, sigurnosti i akreditacije u zdravstvu, a Agencija ima svojstvo pravnog lica. Sjedište Agencije je u [[Sarajevo|Sarajevu]].&lt;ref&gt;Zakon o sistemu poboljšanja kvalitete, sigurnosti i o akreditaciji u zdravstvu, &quot;Službene novine FBiH&quot;, br. 59/05, 52/11 i 6/17.&lt;/ref&gt;

Djelatnost AKAZ-a obuhvata razvoj, koordinaciju i primjenu standarda sigurnosti i kvaliteta u zdravstvu, razvoj sistema akreditovanja, provođenje postupaka akreditacije zdravstvenih ustanova, vanjsku provjeru kvaliteta, razvoj i širenje kliničkih vodilja zasnovanih na dokazima, razvoj indikatora izvedbe, vođenje registara i statistike iz svog djelokruga, te edukaciju zdravstvenih radnika i zdravstvenih saradnika. Agencija također sarađuje s nadležnim organima i institucijama Federacije i kantona, kao i s međunarodnim institucijama i organizacijama u oblasti kvaliteta, sigurnosti i akreditacije u zdravstvu.&lt;ref&gt;Agencija za kvalitet i akreditaciju u zdravstvu u Federaciji Bosne i Hercegovine (AKAZ). ''Pravilnik o radu Agencije za kvalitet i akreditaciju u zdravstvu u Federaciji Bosne i Hercegovine''. Sarajevo: AKAZ; 2018.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Statut AKAZ-a, čl. 7; Zakon o sistemu poboljšanja kvaliteta, sigurnosti i o akreditaciji u zdravstvu, čl. 1, 5, 6, 7, 10 i 34–36&lt;/ref&gt;

== Historija i pravni okvir ==
Zakon o sistemu poboljšanja kvaliteta, sigurnosti i o akreditaciji u zdravstvu donio je Parlament Federacije Bosne i Hercegovine tokom 2005. Zakon je proglašen 30. septembra 2005. u Sarajevu. Njime je uređen sistem poboljšanja kvaliteta i sigurnosti zdravstvenih usluga, kao i postupak akreditacije zdravstvenih ustanova na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine. Istim zakonom osnovana je Agencija za kvalitet i akreditaciju u zdravstvu u Federaciji Bosne i Hercegovine.&lt;ref&gt;Federacija Bosne i Hercegovine. ''Zakon o sistemu poboljšanja kvaliteta, sigurnosti i o akreditaciji u zdravstvu''. Službene novine Federacije BiH, broj 59/05, 30. septembar 2005.&lt;/ref&gt;

AKAZ je Zakonom definisan kao pravno lice koje obavlja stručne i s njima povezane upravne poslove koji zahtijevaju posebno organizovanje i samostalnost u radu. Zakon također predstavlja osnivački akt na osnovu kojeg se Agencija upisuje u nadležni sudski registar.

== Nadležnosti i djelatnosti ==
AKAZ obavlja stručne i s njima povezane upravne poslove u vezi s poboljšanjem kvaliteta i sigurnosti zdravstvenih usluga, te je nadležan za provođenje akreditacije u zdravstvu.

U okviru svojih nadležnosti Agencija naročito:

* koordiniše, prikuplja, razvija i usvaja organizacijske i kliničke standarde;
* razvija kliničke vodilje i indikatore izvedbe;
* razvija sistem akreditovanja usklađen s evropskom i međunarodnom praksom;
* utvrđuje listu nadležnih ocjenjivača vanjske provjere kvaliteta;
* provodi postupak akreditacije zdravstvenih ustanova;
* dodjeljuje, ukida i obnavlja akreditaciju;
* vodi registre i statistiku iz svog djelokruga;
* utvrđuje programe trajne edukacije i obučavanja zdravstvenih radnika i zdravstvenih saradnika;
* sarađuje s nadležnim organima i institucijama Federacije i kantona;
* sarađuje s međunarodnim institucijama i organizacijama u oblasti kvaliteta, sigurnosti i akreditacije u zdravstvu.

Ciljevi sistema poboljšanja kvaliteta i sigurnosti uključuju definiranje parametara kvaliteta zdravstvenih usluga, razvoj sistema akreditovanja, koordinisanje i usvajanje standarda, razvoj kliničkih vodilja zasnovanih na dokazima, te uspostavljanje međusobnog priznavanja s inostranim tijelima za akreditaciju u zdravstvu koja primjenjuju iste ili slične standarde.&lt;ref&gt;Statut Agencije za kvalitet i akreditaciju u zdravstvu u Federaciji BiH, čl. 7, alineje 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7 i 8. Član 5. Zakona o sistemu poboljšanja kvaliteta, sigurnosti i o akreditaciji u zdravstvu.&lt;/ref&gt;

== Standardi kvaliteta i sigurnosti ==
Standard predstavlja mjerilo koje određuje skup pravila, protokola, zahtjeva ili izjava o očekivanom kvalitetu zdravstvene zaštite. Zakon razlikuje minimalne standarde, koji predstavljaju minimalne zahtjeve radi zaštite i sigurnosti pacijenta, i optimalne standarde, kojima se određuju zahtjevi za pružanje kvalitetne zdravstvene usluge.

AKAZ koordiniše, prikuplja, razvija i usvaja organizacijske i kliničke standarde, uključujući kliničke vodilje i indikatore izvedbe, u skladu s utvrđenim prioritetima.&lt;ref&gt;Zakon o sistemu poboljšanja kvaliteta, sigurnosti i o akreditaciji u zdravstvu, član 4, Statut AKAZ-a, član 7.&lt;/ref&gt;

== Kliničke vodilje ==
Kliničke vodilje predstavljaju sistemski razvijene smjernice koje zdravstvenim radnicima, zdravstvenim saradnicima i pacijentima pomažu u donošenju odluka o odgovarajućem zdravstvenom tretmanu u određenim kliničkim okolnostima.

Jedan od ciljeva sistema kvaliteta jeste definisanje, vrednovanje i širenje kliničkih vodilja zasnovanih na dokazima radi učinkovite i efikasne kliničke prakse.&lt;ref&gt;Čl. 4, 5 Zakona o sistemu poboljšanja kvaliteta, sigurnosti i o akreditaciji u zdravstvu.&lt;/ref&gt;

== Indikatori izvedbe ==
AKAZ razvija i koristi indikatore izvedbe kao jedan od elemenata sistema praćenja i unapređenja kvaliteta zdravstvenih usluga. Zakon ih navodi zajedno s organizacijskim i kliničkim standardima i kliničkim vodiljama kao elemente sistema akreditovanja i poboljšanja kvaliteta.

Indikatori izvedbe omogućavaju praćenje određenih aspekata rada zdravstvenih ustanova i mogu služiti za procjenu dostignutog nivoa kvaliteta i identifikaciju područja u kojima je potrebno poboljšanje.&lt;ref&gt;Čl. 5 Zakona, čl. 7. Statuta.&lt;/ref&gt;

== Certifikacija i akreditacija ==
AKAZ provodi postupak akreditacije zdravstvenih ustanova na osnovu utvrđenih standarda i kriterija. Učešće u programu akreditacije je prema Zakonu dobrovoljno i vrši se na zahtjev zdravstvenih ustanova primarne i bolničke zdravstvene zaštite, kao i privatne prakse. Akreditacija se dodjeljuje ustanovama za koje se utvrdi da ispunjavaju standarde i kriterije koje je propisala Agencija.

Akreditacija predstavlja proces samoocjene i vanjskog kolegijalnog pregleda kojim se procjenjuje nivo izvršenja zdravstvenih usluga u odnosu na propisane standarde i kontinuirano poboljšanje zdravstvenog sistema i zdravstvenih usluga.&lt;ref&gt;Čl. 4, 6, 10. Zakona.&lt;/ref&gt;

== Postupak akreditacije ==
Postupak akreditacije započinje podnošenjem zahtjeva zdravstvene ustanove za učešće u programu poboljšanja kvaliteta i sigurnosti zdravstvenih usluga i postupku akreditacije. Agencija nakon prijema zahtjeva i dokumentacije vrši njihovu procjenu i daje saglasnost za nastavak aktivnosti u postupku akreditacije.

Zdravstvena ustanova u postupku akreditacije provodi samoocjenu, odnosno procjenu kvaliteta svog rada u odnosu na propisane standarde. Nakon pripreme ustanove provodi se vanjska provjera kvaliteta koju obavlja tim nadležnih ocjenjivača sa liste koju utvrđuje Agencija.

Na osnovu rezultata vanjske provjere Agencija donosi rješenje o akreditaciji. Akreditacija se izdaje na određeni rok koji, prema Zakonu, ne može biti duži od tri godine. U izvještaju o vanjskoj provjeri navode se nalazi pregleda, uspjesi u poboljšanju kvaliteta i sigurnosti, te preporuke za poboljšanje u oblastima u kojima su utvrđeni nedostaci.

Akreditovana zdravstvena ustanova tokom važenja akreditacije dostavlja Agenciji informacije o održavanju ispunjenih standarda i aktivnostima na poboljšanju kvaliteta. AKAZ može obavljati najavljene godišnje kontrolne posjete, kao i određene nenajavljene kontrolne posjete.&lt;ref&gt;Zakon o sistemu poboljšanja kvaliteta, sigurnosti i o akreditaciji u zdravstvu, čl. 10; Pravilnik o akreditaciji i certifikaciji zdravstvenih ustanova.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Čl. 4 Zakona, čl. 7 Statuta AKAZ-a.&lt;/ref&gt;

== Vanjska provjera kvaliteta ==
Vanjska provjera kvaliteta predstavlja postupak u kojem se izvršenje zdravstvenih usluga u zdravstvenoj ustanovi upoređuje s objavljenim standardima, pri čemu se identifikuju mogućnosti za poboljšanje kvaliteta zdravstvenih usluga.

Vanjske provjere provode nadležni ocjenjivači. Za ocjenjivače mogu biti imenovani stručnjaci iz oblasti zdravstvenog usmjerenja koji imaju odgovarajuće radno iskustvo. Kriterije za njihovo imenovanje propisuje Upravni odbor, a lista ocjenjivača utvrđuje se svake druge godine.

== Sigurnost pacijenata ==
Poboljšanje sigurnosti zdravstvenih usluga jedan je od osnovnih ciljeva sistema koji uređuje Zakon. Sigurnost zdravstvenih usluga obuhvata kapacitet zdravstvene ustanove za mjerenje i sprječavanje nastanka medicinskih grešaka, dok se sigurnost pacijenta odnosi na sprječavanje nepovoljnih događaja i štete u procesu pružanja zdravstvenih usluga.

Zdravstvene ustanove dužne su Agenciji redovno prijavljivati utvrđene incidente i nepovoljne događaje koji mogu biti povezani s pružanjem zdravstvenih usluga. Takvi podaci se identifikuju, dokumentuju, statistički obrađuju i analiziraju, pri čemu je predviđena njihova anonimnost i povjerljivost.

== Uloga zdravstvenih ustanova ==
Zdravstvene ustanove dužne su uspostaviti, razviti i održavati sistem poboljšanja kvaliteta i sigurnosti zdravstvenih usluga prilagođen vlastitim uslovima rada. Za provođenje odgovarajućih mjera i aktivnosti zdravstvena ustanova imenuje Komisiju za poboljšanje kvaliteta i sigurnosti zdravstvenih usluga.

Komisija, između ostalog, prikuplja podatke potrebne za unutrašnju i vanjsku provjeru kvaliteta, provodi unutrašnju provjeru, učestvuje u vanjskoj provjeri i sarađuje s AKAZ-om i drugim institucijama u oblasti kvaliteta i sigurnosti zdravstvenih usluga.

== Uloga korisnika zdravstvenih usluga ==
Korisnici zdravstvenih usluga imaju pravo i obavezu učestvovati u procesu poboljšanja kvaliteta i sigurnosti zdravstvenih usluga. Zakon predviđa i njihovo učešće u Komisijama zdravstvenih ustanova i organima Agencije.

Učešće korisnika predstavlja dio sistema u kojem se kvalitet zdravstvene zaštite ne posmatra samo kroz rad zdravstvenih profesionalaca i ustanova, nego i kroz interese i iskustvo korisnika zdravstvenih usluga.

== Organizacija i upravljanje ==
Za obavljanje poslova i zadataka AKAZ-a Zakonom su predviđeni Savjetodavno vijeće, Upravni odbor, nadležni ocjenjivači vanjske provjere kvaliteta, direktor i drugi organi utvrđeni Statutom Agencije.

Savjetodavno vijeće predstavlja interese učesnika u procesu poboljšanja kvaliteta i sigurnosti zdravstvenih usluga. Vijeće daje prijedloge, mišljenja i sugestije u vezi sa strategijama, planovima, politikama i procedurama kvaliteta i sigurnosti, kao i sistemom akreditacije.

Upravni odbor upravlja Agencijom, donosi statut i druge opće akte, utvrđuje planove rada i razvoja, finansijski plan i godišnji program rada, te razvija i odobrava sistem akreditacije. Upravni odbor također donosi odluke o izdavanju, ukidanju i obnavljanju akreditacije zdravstvenim ustanovama.

Direktor rukovodi Agencijom, predstavlja i zastupa Agenciju, te odgovara za zakonitost njenog rada i materijalno-finansijskog poslovanja.

== Edukacija ==
AKAZ utvrđuje programe trajne edukacije i obučavanja zdravstvenih radnika i zdravstvenih saradnika u oblasti poboljšanja kvaliteta, sigurnosti i akreditacije u zdravstvu.

Edukacija je povezana s primjenom standarda, samoocjenom zdravstvenih ustanova, pripremom za akreditaciju i drugim aktivnostima usmjerenim na kontinuirano poboljšanje kvaliteta zdravstvenih usluga.

== Saradnja s institucijama ==
U sistemu poboljšanja kvaliteta i sigurnosti zdravstvenih usluga, pored AKAZ-a, učestvuju zdravstvene ustanove, zdravstveni radnici i saradnici, korisnici zdravstvenih usluga, zavodi za javno zdravstvo, zavodi zdravstvenog osiguranja, komore i udruženja zdravstvenih radnika, te ministarstva zdravstva. Učesnici su dužni sarađivati i razmjenjivati podatke iz svog djelokruga s Agencijom u skladu s relevantnim propisima.

AKAZ sarađuje s nadležnim organima i institucijama Federacije i kantona, te međunarodnim institucijama i organizacijama u oblasti poboljšanja kvaliteta i sigurnosti zdravstvenih usluga i akreditacije u zdravstvu.

== Registar akreditovanih zdravstvenih ustanova ==
AKAZ vodi registar akreditovanih zdravstvenih ustanova, kao i zdravstvenih ustanova koje učestvuju ili su učestvovale u programu akreditacije. Lista akreditovanih zdravstvenih ustanova dostupna je javnosti nakon donošenja rješenja o akreditaciji.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.akaz.ba/registri-i-liste|title=Registri i liste|website=www.akaz.ba|language=|access-date=21. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Finansiranje ==
Prema Zakonu, sredstva za finansiranje rada Agencije ostvaruju se iz budžeta Federacije i kantona, putem ugovora s ministarstvima zdravstva, te iz drugih izvora utvrđenih zakonom i Statutom Agencije. Finansijski plan Agencije donosi Upravni odbor i on podliježe saglasnosti Vlade Federacije Bosne i Hercegovine.

== Međunarodni standardi i saradnja ==
AKAZ je Zakonom određen za razvoj sistema akreditovanja usklađenog s evropskom i međunarodnom praksom. Zakon također predviđa uspostavljanje i održavanje međusobnog priznavanja s inostranim organima za akreditovanje u zdravstvu koji primjenjuju iste ili slične standarde.

U Zakonu se navodi i program ALPHA, definisan kao međunarodno priznati program vodećih principa akreditacije u zdravstvu, odnosno akreditacije akreditora.

== Reference ==


'''Jadi mladog Vertera''', ponekad prevođen kao '''Patnje''' ili '''Stradanja mladog Vertera''', (njemački: ''Die Leiden des jungen Werthers'') epistolarni je roman njemačkog književnika [[Johann Wolfgang von Goethe|Johanna Wolfganga von Goethea]], prvi put objavljen 1774.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://laguna.rs/bukmarker/zasto-je-roman-jadi-mladoga-vertera-tako-uspesan/|title=Laguna - Bukmarker - Zašto je roman „Jadi mladoga Vertera“ tako uspešan - Knjige o kojima se priča|last=Bukmarker|first=Izdavačka kuća Laguna|date=4. 10. 2017|website=laguna.rs|language=sr|access-date=19. 8. 2026}}&lt;/ref&gt; Roman pripada ranom periodu književnog pokreta ''[[Sturm und Drang]]'' i jedno je od najpoznatijih djela [[Njemačka književnost|njemačke književnosti]] 18. vijeka.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Prof. Dr. Volker Frederking|first=Bayerischer Rundfunk|date=22. 11. 2016|title=Literarische Texte|url=https://www.ardalpha.de/lernen/alpha-lernen/faecher/deutsch/6-literarische-epochen-literatur100.html|journal=Literarische Epochen|language=de|access-date=20. 8. 2026}}&lt;/ref&gt; Objavljivanje romana donijelo je Goetheu evropsku slavu i učinilo ga jednim od najpoznatijih njemačkih pisaca njegove generacije.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Goethe|first=Johann Wolfgang von|url=https://books.google.de/books?id=6_mEEQAAQBAJ|title=The Sorrows of Young Werther|date=1929|publisher=Voltaire Press|isbn=978-3-68938-719-8|language=en}}&lt;/ref&gt;

Roman je oblikovan kao zbirka pisama i drugih pripovjednih materijala koji prate život i unutrašnji razvoj mladog Vertera. U centru radnje nalazi se njegova nesretna [[ljubav]] prema Loti, djevojci koja je već zaručena, a koja se potom udaje za Alberta. Međutim, ljubavna priča predstavlja samo jednu dimenziju romana. Kroz Verterova pisma Goethe prikazuje njegov odnos prema prirodi, umjetnosti, književnosti, društvu, društvenim razlikama i vlastitoj ulozi u svijetu. Posebno mjesto zauzima sukob između snažne individualne subjektivnosti glavnog lika i društvene stvarnosti koju on ne uspijeva prihvatiti.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.litwiss-online.uni-kiel.de/thematische-vorlesungen/goethe/goethe-werther/|title=Goethe: Die Leiden des jungen Werthers - Uni Kiel|website=Literaturwissenschaft Online - Uni Kiel|language=de|access-date=20. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

Djelo je značajno i zbog načina na koji prikazuje unutrašnji život pojedinca. Verter ne opisuje događaje samo kao vanjske činjenice, nego ih neprestano povezuje s vlastitim raspoloženjima i osjećanjima. Zbog toga se priroda, ljubav, umjetnost i društveni odnosi u romanu često pojavljuju kao dijelovi njegove subjektivne slike svijeta.&lt;ref&gt;Die Erscheinung der inneren Natur : in Goethes Die Leiden des jungen Werthers, Kida Ayako, Kyushu University.&lt;/ref&gt;

== Nastanak i objavljivanje ==
Goethe je roman napisao 1774, u kratkom vremenskom periodu (neki navode da je djelo napisano za samo 4 sedmice).&lt;ref&gt;Pronaći pouzdan izvor tvrdnje.&lt;/ref&gt; Jedno od važnih polazišta za nastanak djela bilo je njegovo iskustvo iz [[Wetzlar|Wetzlara]], gdje je 1772. upoznao [[Charlotte Buff]], zaručnicu [[Johann Christian Kestner|Johanna Christiana Kestnera]]. Goethe je prema Charlotte razvio osjećanja, ali je ona ostala s Kestnerom. To iskustvo, zajedno s drugim ličnim i književnim podsticajima, poslužilo je kao osnova za oblikovanje romana.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://wetzlar.de/microsite/Staedtische_Museen/museen/unsere-museen/jerusalemhaus/die-leiden-des-jungen-werther.php|title=Der Roman „Die Leiden des jungen Werthers&quot;|website=wetzlar.de|language=de|access-date=20. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.jgoethe.uni-muenchen.de/leben/wetzlotte.html|title=Biographische Schlaglichter|website=www.jgoethe.uni-muenchen.de|access-date=20. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://publikationen.klassik-stiftung.de/servlets/MCRFileNodeServlet/ksw_derivate_00000919/Manuskripte_1_2005.pdf Das Goethe- und Schiller-Archiv in Weimar und seine Freundesgesellschaft. Freundesgesellschaft des Goethe- und Schiller-Archivs Weimar e.V. Manuskripte. PDF fajl (njemački).]&lt;/ref&gt;

U stvaranju lika Vertera Goethe je koristio i događaje povezane sa smrću njegovog poznanika [[Karl Wilhelm Jerusalem|Karla Wilhelma Jerusalema]], koji je izvršio samoubistvo zbog nesretne ljubavi. Roman nije autobiografski zapis niti puka reprodukcija [[Stvarnost|stvarnosti]]. Goethe je lična iskustva i poznate događaje preoblikovao u književnu [[Fikcija|fikciju]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://wwwhomes.uni-bielefeld.de/bseiler/Werther/werther/tools/htmpool/gestalt/komplett.htm|title=Gestaltungsmerkmale|website=Universität Bielefeld|access-date=20. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

''Jadi mladog Vertera'' objavljeni su 1774. godine u Leipzigu. Knjiga je ubrzo privukla veliku pažnju čitalaca i postala jedno od najzapaženijih književnih djela svog vremena. Njena popularnost proširila se izvan njemačkog govornog područja, a Goethe je zahvaljujući romanu stekao međunarodnu reputaciju.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://frankfurter-goethe-haus.de/ausstellung/-/werthers-welt-das-werther-jahr-1774/1336|title=Werthers Welt - Das Werther-Jahr 1774|website=Frankfurter Goethe-Haus|language=de-DE|access-date=19. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.goethe-gesellschaft.de/aktuelles/werther-im-kaleidoskop-essays-zum-erscheinen-vor-250-jahren/|title=„Werther“ im Kaleidoskop – Essays zum Erscheinen vor 250 Jahren|last=Geschäftsstelle|date=10. 7. 2024|access-date=20. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

Godine 1787. Goethe je objavio izmijenjeno izdanje romana.&lt;ref&gt;Suhrkamp. [https://www.suhrkamp.de/buch/johann-wolfgang-goethe-die-leiden-des-jungen-werthers-t-9783518188057 Die Leiden des jungen Werthers]&lt;/ref&gt; U njemu je izvršio određene jezičke i stilske izmjene, čime je djelo prilagodio vlastitom kasnijem književnom razvoju.

== Književni oblik ==
''Jadi mladog Vertera'' pisani su u obliku epistolarnog romana, tj. epistolarne proze. Najveći dio djela čine Verterova pisma upućena njegovom prijatelju Vilhelmu. Pisma omogućavaju da se radnja gotovo u potpunosti posmatra kroz perspektivu glavnog lika.&lt;ref&gt;https://www.litwiss-online.uni-kiel.de/thematische-vorlesungen/goethe/goethe-werther&lt;/ref&gt;

Epistolarna forma ima važnu ulogu u oblikovanju romana jer omogućava neposredan prikaz Verterovih misli i osjećanja. Čitalac nema pristup potpuno objektivnoj slici događaja, nego prvenstveno onoj slici koju Verter stvara svojim opisima. Zbog toga pripovijedanje ima izrazito subjektivan karakter.&lt;ref&gt;https://revistas.usp.br/pg/en/article/view/64130&lt;/ref&gt;

Pisma nisu samo sredstvo za prenošenje informacija o događajima. Verter u njima opisuje vlastita raspoloženja, razmišlja o ljubavi, prirodi, umjetnosti i društvu, te komentariše postupke drugih ljudi. Njegovo pripovijedanje često prelazi iz opisa konkretnog događaja u emocionalnu ili filozofsku refleksiju.

Uz Verterova pisma postoji i okvirni pripovjedni sloj u kojem se pojavljuje izdavač, odnosno urednik koji prikuplja i predstavlja materijale povezane s Verterovim životom. U završnom dijelu romana njegova uloga postaje posebno važna jer se pripovijedanje postupno udaljava od neposredne forme Verterovih pisama i prelazi u izvještavanje o posljednjim događajima.&lt;ref&gt;https://www.dnt-weimar.de/dokumente/programmhefte/pgh-werther-digital.pdf&lt;/ref&gt;

Takva kombinacija subjektivnog i uredničkog pripovijedanja omogućava Goetheu da poveže neposredni prikaz osjećanja s prividno dokumentarnim prikazom Verterove sudbine.

== Struktura romana ==
Roman je podijeljen na dva glavna dijela. Prvi dio obuhvata Verterov dolazak u novu sredinu, upoznavanje Lote, razvoj njihove bliskosti i njegovo sve snažnije zaljubljivanje. Drugi dio prati njegov pokušaj da se udalji od Lote, iskustva u društvenoj i službenoj sredini, povratak u mjesto u kojem ona živi, te konačno produbljivanje njegove emocionalne krize.

U prvom dijelu posebno su naglašeni motivi prirode, umjetnosti i ljubavi. Verter u novoj sredini u početku pronalazi osjećaj slobode i harmonije. Susret s Lotom dodatno pojačava njegov osjećaj životne ispunjenosti. Međutim, činjenica da je ona zaručena za Alberta postepeno pretvara njegovu ljubav u izvor patnje.

Drugi dio donosi promjenu raspoloženja. Verter pokušava pronaći zadovoljstvo u službenom životu i udaljiti se od Lote, ali ne uspijeva ostvariti osjećaj pripadnosti. Njegov povratak Loti ponovo pokreće potisnuta osjećanja i dovodi do konačnog sukoba između njegovih želja i stvarnosti.

== Sadržaj ==
Roman počinje Verterovim dolaskom u mjesto u kojem želi provesti određeno vrijeme. Privlače ga mirna okolina i priroda, a u početku uživa u mogućnosti da se udalji od dotadašnjeg života. Svoje doživljaje opisuje prijatelju Vilhelmu, kojem upućuje većinu pisama.

Tokom jednog društvenog događaja Verter upoznaje Lotu, kćerku upravitelja kneževskog imanja. Lota se brine za svoju mlađu braću i sestre nakon smrti majke i prikazana je kao odgovorna, brižna i razumna mlada žena. Verter je odmah očaran njenim karakterom.

Verter zna da je Lota zaručena za Alberta, ali se uprkos tome sve snažnije zaljubljuje u nju. Između njih razvija se blizak odnos, koji Verter doživljava kao nešto mnogo dublje od prijateljstva. Posebno važan trenutak predstavlja njihovo zajedničko doživljavanje oluje, kada razgovaraju o pjesmi Friedricha Gottlieba Klopstocka. Taj događaj dodatno povezuje Vertera i Lotu.

Nakon Albertovog povratka razvija se odnos između troje glavnih likova. Albert je svjestan Verterovih osjećanja, ali u početku ne reaguje neprijateljski. Verter ga čak nastoji upoznati i prihvatiti, iako ga sve više doživljava kao prepreku između sebe i Lote.

Verterova ljubav postupno postaje opsesivna. Više mu nije dovoljno prijateljstvo s Lotom i on sve teže prihvata činjenicu da ona pripada drugom. U pokušaju da se udalji od nje odlazi iz mjesta i prihvata službu kod jednog diplomate.

Boravak u službi ne donosi mu zadovoljstvo. Verter teško prihvata društvene hijerarhije i razlike između plemstva i građanstva. Posebno ga pogađa iskustvo društvene isključenosti, kada shvata da mu njegov građanski položaj ograničava pristup određenim društvenim krugovima. Njegovo nezadovoljstvo službenim životom dodatno potvrđuje osjećaj da se ne uklapa u postojeći društveni poredak.

Nakon napuštanja službe Verter se vraća u mjesto u kojem žive Lota i Albert. U međuvremenu je Lota postala Albertova supruga. Verterov povratak dovodi do ponovnog intenziviranja njegove ljubavi, ali sada je njegova situacija još teža jer je Lota u braku.

Albert postaje sve svjesniji Verterovih osjećanja i smatra da njihova bliskost mora biti ograničena. I sama Lota počinje shvatati da Verterova osjećanja više ne može tretirati kao bezazlenu privrženost. Ona ga zato pokušava udaljiti od sebe.

Verter se sve više povlači u vlastiti unutrašnji svijet. Njegova osjećanja prema Loti postaju nerazdvojiva od osjećaja bezizlaznosti. U jednom od ključnih prizora čita Loti odlomke iz Ossijanovih pjesama. Emocionalna napetost između njih dostiže vrhunac, nakon čega Lota odlučuje prekinuti njihov odnos.

Verter tada donosi konačnu odluku o vlastitom životu. Posuđuje Albertove pištolje, koje mu Lota šalje preko sluge, i priprema oproštajna pisma. Nakon što izvrši samoubistvo, pronalaze ga teško ranjenog, a ubrzo potom umire.

Verter je pokopan izvan uobičajenog crkvenog obreda, između lipa na mjestu koje je ranije sam odabrao. Njegovoj sahrani ne prisustvuje sveštenik, što dodatno naglašava njegov položaj izvan društvenih i religijskih normi.

== Likovi ==

=== Verter ===
Verter je glavni junak romana i njegov pripovjedački glas. Prikazan je kao izrazito osjećajan, maštovit i umjetnički nadaren mladi čovjek. Privlače ga priroda, književnost i umjetnost, a prema svijetu ima snažan emocionalni odnos.

Njegova osjećajnost predstavlja istovremeno njegovu najveću snagu i izvor njegove patnje. Verter intenzivno doživljava ljepotu prirode i međuljudskih odnosa, ali jednako intenzivno doživljava odbijanje, društvenu nepravdu i nesretnu ljubav.

Posebno je važan njegov odnos prema društvenim konvencijama. Verter teško prihvata društveni poredak u kojem čovjekov položaj zavisi od porijekla i statusa. Zbog toga njegov sukob s okolinom nije ograničen na ljubav prema Loti. On se osjeća kao pojedinac koji ne uspijeva pronaći mjesto unutar društvenih institucija i očekivanja.

Verter je zato primjer junaka čija subjektivnost postaje toliko snažna da postepeno potiskuje mogućnost prilagođavanja vanjskom svijetu. Njegova sudbina predstavlja jednu od najvažnijih književnih tema romana: pitanje granice između snažne individualnosti i nemogućnosti prihvatanja stvarnosti.

=== Lota ===
Lota je centralni ženski lik romana i osoba prema kojoj Verter razvija snažnu ljubav. Prikazana je kao brižna i odgovorna mlada žena koja nakon smrti majke vodi računa o svojoj mlađoj braći i sestrama.

Za Vertera ona predstavlja ideal sklada između ljepote, moralnosti i prirodnosti. Međutim, Lota nije prikazana samo kao predmet njegove ljubavi. Ona je svjesna društvenih i moralnih obaveza koje proizlaze iz njene veze s Albertom i nastoji održati ravnotežu između naklonosti prema Verteru i odanosti mužu.

Njen odnos prema Verteru ostaje složen. Ona prema njemu pokazuje bliskost i razumijevanje, ali na kraju postavlja granicu koju on ne može prihvatiti.

=== Albert ===
Albert je Lotin zaručnik, a kasnije i suprug. Za razliku od Vertera, prikazan je kao smireniji, racionalniji i praktičniji čovjek. On predstavlja stabilniji odnos prema životu i društvenim obavezama.

Njegov odnos s Verterom nije jednostavan sukob. U početku između njih postoji određeno prijateljstvo i uzajamno poštovanje, ali Verterova sve snažnija ljubav prema Loti postepeno narušava njihov odnos.

Albert tako predstavlja jednu od suprotnosti Verterovom načinu života. Dok Verter prvenstveno slijedi emocije, Albert više prihvata razum, društvene norme i odgovornost.

=== Vilhelm ===
Vilhelm je Verterov prijatelj kojem je upućen najveći dio pisama. Njegov lik čitalac uglavnom upoznaje posredno, kroz Verterovo obraćanje i odgovore na njegove savjete.

Vilhelm ima funkciju sagovornika kojem Verter povjerava svoje najintimnije misli. Njegova prisutnost omogućava epistolarnu strukturu romana i istovremeno predstavlja svojevrsnu suprotnost Verterovoj izrazito subjektivnoj perspektivi. Međutim, roman nije oblikovan tako da Vilhelm bude ravnopravno razvijen lik s vlastitom pripovjednom perspektivom.

=== Priroda ===
Priroda je jedan od najvažnijih motiva romana. U početku Verter u njoj pronalazi slobodu, sklad i osjećaj povezanosti sa životom. Prirodni pejzaži odgovaraju njegovom idealu neposrednog i nesputanog postojanja.

Opis prirode često je povezan s Verterovim emocionalnim stanjem. Kada je ispunjen srećom, priroda mu izgleda harmonično i privlačno; kada postaje sve očajniji, isti prostor poprima drugačije značenje. Na taj način priroda nije samo pozadina radnje nego važan dio psihološke karakterizacije glavnog lika.

Ovakva povezanost prirode i unutrašnjeg života jedna je od karakteristika književnosti ''Sturm und Dranga''. Priroda se doživljava neposredno, subjektivno i emocionalno, a ne samo kao dekorativni element.

=== Umjetnost i književnost ===
Umjetnost ima značajnu ulogu u oblikovanju Verterovog karaktera. On se bavi crtanjem i snažno reaguje na književna djela. Posebno su važni Homer i Ossijan, čije se pjesništvo povezuje s njegovim emocionalnim stanjem.

Književnost u romanu nije samo predmet Verterovog interesa. Ona utiče na njegov način razumijevanja svijeta. Književni junaci, pjesničke slike i ideje koje Verter čita često postaju dio njegove vlastite interpretacije života.

Posebno mjesto ima Osijan u završnom dijelu romana. Čitanje Osijanovih pjesama Loti predstavlja jedan od posljednjih trenutaka njihove bliskosti i doprinosi emocionalnom vrhuncu radnje.

Na kraju romana pojavljuje se i Emilia Galotti Gottholda Ephraima Lessinga. Knjiga koja se nalazi pored Vertera nakon njegovog samoubistva predstavlja važan književni motiv i povezuje njegovu sudbinu s ranijom tradicijom njemačke književnosti.

== Društvena kritika ==
Jedna od važnih dimenzija romana jeste odnos pojedinca i društva. Verter teško prihvata društvene razlike, klasne i statusne podjele, te konvencije koje određuju ponašanje pojedinca. Kao građanin, osjeća ograničenja koja proizlaze iz njegovog društvenog položaja i sukobljava se s poretkom u kojem plemstvo ima privilegovan status. Njegova osjećajnost i zahtjev za ličnom slobodom tako dolaze u sukob s društvenim poretkom 18. vijeka.

Njegovo iskustvo u službi pokazuje da se pojedinac ne može uvijek ostvariti samo na osnovu vlastitih sposobnosti, jer društveni položaj, porijeklo i društvene konvencije određuju granice njegovog djelovanja. Roman se zato može tumačiti kao književni izraz napetosti između subjektivnog osjećanja i društvene stvarnosti. Takav sukob odgovara širem duhovnom okviru pokreta ''Sturm und Drang'', koji je naglašavao osjećajnost, individualnost i slobodu stvaralačkog izraza nasuprot strogo racionalnim i konvencionalnim obrascima.

Ipak, Verterova pobuna nije prikazana kao jednostavan politički ili društveni program. Goetheova društvena kritika prije svega je individualna i psihološka, te je prikazana kroz iskustvo pojedinca koji se osjeća otuđenim i neprihvaćenim u vlastitoj sredini. Kroz Verterovu sudbinu Goethe istražuje granice subjektivnosti i posljedice potpunog podređivanja života vlastitim osjećanjima. Verterov problem zato istovremeno ima društvenu, emocionalnu i psihološku dimenziju.

== Tematske odrednice ==
Među najvažnijim temama romana izdvajaju se nesretna ljubav, sukob osjećanja i društvenih normi, individualizam i subjektivnost, odnos pojedinca i društva, priroda i njen odnos prema čovjekovom unutrašnjem svijetu, umjetnost i književnost, društvene razlike, otuđenost i osjećaj nepripadanja, granice emocionalnosti, te smrt i samoubistvo. Važnu ulogu imaju i težnja za ličnom slobodom, mašta, te odnos osjećanja i razuma.

Roman zbog toga nadilazi okvir ljubavne priče. Ljubavni odnos između Vertera i Lote predstavlja glavni pokretač radnje, ali istovremeno omogućava Goetheu da prikaže širi sukob između pojedinca i društva, kao i između njegovih unutrašnjih težnji i vanjskih okolnosti. Verterova nesretna ljubav tako postaje povezana s njegovim osjećajem otuđenosti, nepripadanja i nemogućnosti da pronađe svoje mjesto u društvu.

Priroda, umjetnost i književnost dodatno odražavaju njegov unutrašnji svijet, dok njegova izrazita osjećajnost postepeno dovodi u pitanje granice između snažnog emocionalnog doživljaja i sposobnosti prihvatanja stvarnosti.

== Književni kontekst ==
''Jadi mladog Vertera'' jedno su od najpoznatijih djela pokreta ''Sturm und Drang'', koji se razvio u njemačkim zemljama tokom druge polovine 18. vijeka. Pokret je naglašavao osjećanja, individualnost, spontanost, slobodu stvaralaštva i neposredan odnos prema prirodi.

Za razliku od racionalističkih i strogo normativnih književnih shvatanja, predstavnici ''Sturm und Dranga'' pridavali su veliki značaj individualnom iskustvu i snažnim emocijama. U tom kontekstu Verter predstavlja tip junaka koji svoje unutrašnje iskustvo stavlja iznad društvenih očekivanja.

Roman se povezuje i sa širim razvojem evropskog sentimentalizma i predromantizma. Njegova naglašena subjektivnost, interes za prirodu i prikaz snažnih osjećanja najavili su neke od osobina evropskog romantizma koji će se razviti početkom narednog vijeka.

== Jezik i stil ==
Goethe u romanu koristi izrazito emocionalan i subjektivan stil. Verterova pisma često imaju karakter lične ispovijesti, a pripovijedanje prelazi između opisa događaja, razmišljanja i emocionalnih reakcija.

Stil se mijenja zajedno s Verterovim unutrašnjim stanjem. U početnim dijelovima romana njegov je izraz često vedar i usmjeren prema ljepoti prirode. Kasnije postaje sve mračniji, fragmentiraniji i emocionalno intenzivniji.

Takva promjena stila prati razvoj glavnog lika i doprinosi psihološkoj strukturi djela. Čitalac ne prati samo šta se Verteru događa nego i način na koji on iste događaje doživljava.

== Kritika, prijem i uticaj ==
Objavljivanje romana 1774. godine izazvalo je snažan odjek u Evropi. Djelo je ubrzo postalo veoma popularno, posebno među mladim čitaocima, a Goethe je zahvaljujući ''Jadima mladog Vertera'' stekao široku međunarodnu prepoznatljivost. Roman je preveden na više jezika i čitan izvan njemačkog govornog područja, čime je prerastao okvir književnog djela i postao svojevrsni kulturni fenomen.

U savremenoj književnosti pojavili su se brojni odgovori na roman, uključujući prerade, parodije i druge oblike oponašanja.&lt;ref&gt;https://www.jstor.org/stable/10.7722/j.ctt81q50&lt;/ref&gt; U vezi s njegovom popularnošću razvio se i pojam ''verterizam'', kojim se označava oblik izrazite sentimentalnosti i poistovjećivanja s Verterovim načinom doživljavanja ljubavi, patnje i društvenog nepripadanja. Verter je tako prerastao granice književnog lika i postao sam po sebi prepoznatljiv.

Popularnost romana imala je i kontroverzne posljedice. Način na koji je prikazano Verterovo samoubistvo izazvao je moralne polemike i zabrinutost dijela savremenika, koji su smatrali da bi djelo moglo imati negativan uticaj na mlade čitaoce. U pojedinim sredinama roman je zbog toga bio ograničavan ili zabranjivan, dok su drugi u njemu prepoznavali snažan književni prikaz subjektivnog iskustva, emocionalne krize i društvenih ograničenja.

Kasnija književna kritika naglašavala je složenost Verterovog lika: on nije samo idealizovani predstavnik osjećajnosti, nego i pojedinac čija izrazita subjektivnost ograničava njegovu sposobnost da prihvati tuđe perspektive i granice stvarnosti. Zbog velikog uticaja na književnost i kulturu kraja 18. vijeka, ''Jadi mladog Vertera'' smatraju se jednim od ključnih djela evropskog sentimentalizma i jednim od najvažnijih ostvarenja Goetheovog ranog stvaralaštva.

== Uticaj na književnost i kulturu ==
''Jadi mladog Vertera'' imali su značajan uticaj na evropsku književnost. Roman je doprinio popularizaciji epistolarnog oblika i subjektivnog pripovijedanja, a Verter je postao jedan od najpoznatijih primjera osjetljivog i društveno neprilagođenog književnog junaka.

Djelo je uticalo na razvoj sentimentalne i predromantične književnosti, te na kasniji evropski romantizam. Njegov uticaj vidljiv je i u razvoju književnog prikazivanja unutrašnjeg života pojedinca.

Roman je tokom kasnijih vjekova doživio brojne prevode, adaptacije i književne obrade. Njegova popularnost pokazala se dugotrajnom, a pitanja koja otvara: odnos osjećanja i razuma, pojedinca i društva, umjetnosti i stvarnosti, ostala su predmet književnih i filozofskih rasprava.

== Značaj ==
Djelo pripada ključnim Goetheovog ostvarenjima ranog stvaralaštva i jedno od najznačajnijih ostvarenja književnog pokreta ''Sturm und Drang''. Njihov značaj proizlazi iz spoja epistolarne forme, izrazite subjektivnosti, psihološke karakterizacije i društvene tematike.

Roman je istovremeno ljubavna priča, prikaz unutrašnjeg razvoja pojedinca i slika kulturne klime druge polovine 18. vijeka. Goethe kroz Verterovu sudbinu istražuje granice između lične slobode i društvenih normi, osjećanja i razuma, subjektivnog doživljaja i objektivne stvarnosti.

Zbog snažnog uticaja na evropsku književnost, kulture čitanja i predstavu o sentimentalnom književnom junaku, ''Jadi mladog Vertera'' zauzimaju trajno mjesto u historiji njemačke i evropske književnosti.&lt;ref&gt;Martin Swales, ''Goethe: The Sorrows of Young Werther''.&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte ==

* [[Johann Wolfgang von Goethe]]

* [[Sturm und Drang]]

* [[Njemačka književnost]]

* [[Epistolarni roman]]

* [[Sentimentalizam]]

== Literatura ==
Jäger, Georg. Goethes Werther im gesellschaftlichen Kontext. Rezeptionsdokumente als Interpretationshilfen. München: Carl Hanser, 1984.

Jäger, Georg. Wertherschriften. Goethezeitportal, 2007.

Friedrich, Hans-Edwin. Autonomie der Liebe – Autonomie des Romans. Zur Funktion von Liebe im Roman der 1770er Jahre: Goethes Werther und Millers Siegwart

Martin Huber i Gerhard Lauer (ur.), Nach der Sozialgeschichte, Tübingen, 2000.Dotzler, Bernhard. Werthers Leser. Über die Appellstruktur der Texte im Licht von Goethes Roman. Modern Language Notes, 114 (1999), str. 445–470.

https://www.tandfonline.com/doi/full/10.1080/09593683.2019.1639910


'''Bosnistika''' (poznata i pod nazivom '''bosanske studije''') filološka je i interdisciplinarna naučna disciplina koja se bavi sistemskim i cjelovitim proučavanjem [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], njezinog historijskog, jezičkog, književnog, društvenog, kulturnog i civilizacijskog prostora.&lt;ref&gt;Određenje bosnistike kao filološke discipline na prvi pogled jednostavno je, ili barem ništa složenije nego određenje npr. kroatistike ili srbistike, odnosno montenegristike. Međutim, već samo poređenje bosnistike te kroatistike, srbistike i montene­gristike, a posebno poređenje mogućih određenja bosnistike u lingvističkim i književnohistorijskim istraživanima ukazuje na naročitu složenost ovog pitanja, odnosno na niz problema koji se javljaju s ovim u vezi. Npr., ako se i složimo da se u lingvistič­koj perspektivi bosnistika bavi bosanskim jezikom, ma kako ga definirali (a što je, ipak, samo jedna mogućnost određenja bosni­stike u lingvistici), postavlja se pitanje čime se to bosnistika bavi u književnohistorijskoj perspektivi, tj. koja je to književnost ili koje su to književnosti kojima se bavi bosnistika u književno­historijskim istraživanjima, npr. bošnjačka ili bosanskohercego­vačka književnost, ili neka druga, treća..., i zašto? Iako ni lingvi­stički pristup nije lišen mogućih otvorenih pitanja u određenju bosnistike, posebne probleme otvara, dakle, književni aspekt bosnistike, što ne treba čuditi jer je pitanje određenja književno­sti u Bosni i Hercegovini i samo po sebi izrazito složeno. Pritom, bez određenja bosnistike i u književnohistorijskoj perspektivi, nije moguće ni potpunije određenje bosnistike u lingvističkoj perspektivi, a naročito ne cjelovito određenje bosnistike kao fi­lološke discipline. A to je upravo ono čemu teži predloženi rad – cjelovito odrediti bosnistiku kao filološku disciplinu, uzima­jući u obzir i lingvistički, ali i vrlo složeni književnohistorij­ski te, konačno, i još složeniji kulturološki aspekt ovog pitanja i problema, i to kako pojedinačno, tako i s obzirom na njihove složene međusobne veze i odnose. Riječ je, dakle, o nastojanju u smjeru holističkog određenja bosnistike, a što je pitanje od fun­damentalne važnosti za bosnistiku kao takvu.↵↵Sažetak, Sanjin Kodrić, Bosnisitka, Vol. 30 Br. 2 (2022): Lingua Montenegrina, &lt;nowiki&gt;https://linguamontenegrina.me/index.php/lm/article/view/957&lt;/nowiki&gt;&lt;/ref&gt;

U užem, filološkom smislu, fokusira se na [[bosanski jezik]], njegovu historiju, strukturu, razvoj i upotrebu, te na književnost, pisanu baštinu i kulturne fenomene povezane s bosanskohercegovačkim prostorom, zbog čega predstavlja posebnu granu južnoslavenske [[Filologija|filologije]] i [[Slavistika|slavistike]].

U širem, savremenom akademskom kontekstu, bosnistika, odnosno bosanske studije, integrira lingvističke, književno-historijske, historijske, društvene i kulturološke pristupe radi proučavanja stanovništva, društava, kultura, dijaspore, kulturnog naslijeđa i međusobno povezanih društvenih procesa.

Njeno područje interesa nije ograničeno isključivo na granice savremene države Bosne i Hercegovine, niti na [[Spisak institucija u Bosni i Hercegovini|institucije]] unutar nje, već obuhvata i međunarodno proučavanje bosanskohercegovačkih zajednica u širem regionalnom i svjetskom kontekstu.&lt;ref&gt;Kodrić, Sanjin. &quot;Bosnistika – šta je to? (Pitanja, problemi i mogućnosti definiranja bosnistike u lingvističkim, književnohistorijskim i kulturološkim istraživanjima).&quot;&lt;/ref&gt;

== Naziv i terminologija ==
Naziv ''bosnistika'' izveden je iz toponima Bosna, uz sufiks koji označava naučnu oblast ili sistemsko proučavanje određenog predmeta.

U domaćoj akademskoj upotrebi termin se najčešće odnosi na filološko proučavanje bosanskog jezika, književnosti i kulture, dok se u širem interdisciplinarnom značenju koristi za proučavanje Bosne i Hercegovine kao historijskog i kulturnog prostora.

U međunarodnom akademskom kontekstu prevladava izraz ''bosanske studije (''eng. ''Bosnian Studies)'' koji naglašava interdisciplinarnost područja i omogućava njegovo upoređivanje s drugim sličnim oblastima poput [[Srbistika|srbistike]], [[Kroatistika|kroatistike]], [[Slovenistika|slovenistike]] ili balkanistike kao sveobuhvatne discipline.&lt;ref name=&quot;:02&quot;&gt;Sanjin Kodrić, Studije iz kulturalne bosnistike (Književnoteorijske i književnohistorijske teme), str. 14–15.&lt;/ref&gt;

Pojam ''bosnologija'' također se povremeno koristi kao sinonim za sistemsko i interdisciplinarno proučavanje Bosne i Hercegovine, iako njegova terminološka upotreba nije u potpunosti ustaljena. U pojedinim kontekstima, bosnologija se pojavljuje kao bliska značenjskom pojmu bosnistike, dok se bosnistika češće koristi kada se želi naglasiti veza s filologijom, [[Jezik|jezikom]] i [[Književnost|književnošću]]. Terminološke razlike djelimično proizlaze iz činjenice da je bosnistika polidisciplinarno područje u razvoju, čije se granice razlikuju ovisno o nacionalnim akademskim tradicijama, univerzitetskim sistemima i metodološkim pristupima.

== Historijat discipline ==
Začeci bosnistike kao sistemskog naučnog proučavanja sežu u 19. vijek, kada evropski orijentalisti i slavisti počinju intenzivnije istraživati bosansku kulturu, jezik i književnu baštinu. Među ranim značajnim djelima ističe se rad [[Leopold von Ranke|Leopolda von Rankea]] o bosanskoj historiji, kao i istraživanja [[Franj Miklošiča|Franca Miklošiča]] o južnoslavenskim jezicima, uključujući i bosanski.

U 20. vijeku bosnistika se razvija kao posebna filološka disciplina, naročito unutar slavistike i orijentalistike, pri čemu značajan doprinos daju [[Muhamed Nezirović]], [[Alija Nametak]], [[Enes Duraković]] i [[Dževad Jahić]], koji su postavili temelje za naučnu obradu bosanskog jezika i književnosti.&lt;ref&gt;Kodrić S. Studije iz kulturalne bosnistike: Književnoteorijske i književnohistorijske teme, Bosnistika – šta je to?&lt;/ref&gt;

Nakon osamostaljenja Bosne i Hercegovine, proučavanje bosanskog jezika i književnosti dobija snažniji institucionalni okvir kroz univerzitetske studijske programe i odsjeke posvećene bosanskom jeziku i književnosti. Takvi studijski programi postoje na [[Univerzitet u Tuzli|Univerzitetu u Tuzli]], gdje Odsjek za bosanski jezik i književnost obuhvata lingvistička, filološka i književna istraživanja.

Na širem institucionalnom planu, važnu ulogu u interdisciplinarnom proučavanju Bosne i Hercegovine ima Međunarodni forum Bosna (MFB), nevladina organizacija osnovana u Sarajevu 1997, koja okuplja pojedince i ustanove iz Bosne i Hercegovine i inostranstva. MFB organizuje radionice, simpozije, konferencije i druga naučna i intelektualna okupljanja, te objavljuje časopis ''Forum Bosnae'' i druge publikacije posvećene društvenim, kulturnim, historijskim i drugim aspektima Bosne i Hercegovine.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.forumbosna.org/o-medjunarodnom-forumu-bosna|title=O Međunarodnom forumu Bosna|website=www.forumbosna.org|access-date=17. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Predmet proučavanja ==
Predmet bosnistike jest Bosna i Hercegovina kao višeslojni historijski, jezični, društveni i kulturni prostor, kao i pojave povezane s bosanskohercegovačkim iskustvom izvan njene savremene teritorije. U predmet proučavanja uključuju se historija Bosne i Hercegovine s političkim institucijama, [[arheologija]], materijalna kultura, [[Umjetnost u Bosni i Hercegovini|umjetnost]], [[Arhitektura Bosne i Hercegovine|arhitektura]] i [[urbanizam]], te bosanski jezik u njegovim historijskim oblicima, dijalektima i narodnim govorima.

Proučava se i historija pismenosti, pisama, rukopisna i arhivska baština, književnost Bosne i Hercegovine i usmena književnost s folklorom, religijska i kulturna historija, filozofija i historija ideja, kao i etnologija, antropologija i sociologija bosanskohercegovačkog društva. U okviru discipline također se proučavaju [[ekonomija]], historija [[Privreda Bosne i Hercegovine|privrede]], [[Demografija Bosne i Hercegovine|demografski]] i [[Migracija stanovništva|migracijski procesi]], studije identiteta, kolektivnog pamćenja, obrazovanja i naučne historije, te mediji, savremena kultura, dijaspora, transnacionalne zajednice i međunarodne percepcije Bosne i Hercegovine.

Bosnistika se stoga ne definiše prvenstveno jednom metodom, nego predmetom koji proučava, a isti fenomen može biti analiziran iz više naučnih perspektiva.

== Bosnistika kao interdisciplinarno područje ==
U najširem smislu, bosnistika je interdisciplinarno područje studija čija osnovna metodološka pretpostavka jest da se složen historijski i kulturni prostor ne može u potpunosti objasniti samo jednom naukom.

Bosnistika se zbog toga može organizovati u nekoliko velikih područja, uključujući jezičku i filološku, historijsku, antropološku i etnološku, sociološku, filozofsku i teorijsku, kulturološku, političku i pravnu bosnistiku, te studije dijaspore i transnacionalne bosanske zajednice. Ta područja nisu strogo odvojena; istraživanje jednog rukopisa može istovremeno pripadati filologiji, historiji, paleografiji i historiji religije, dok proučavanje savremenog jezika može uključivati [[Lingvistika|lingvistiku]], [[Sociologija|sociologiju]], politologiju i studije identiteta.

=== Jezička i filološka bosnistika ===
Jedno od centralnih područja bosnistike jest proučavanje bosanskog jezika, pri čemu jezička bosnistika istražuje njegovu strukturu, historijski razvoj, dijalekte, standardizaciju, društvenu upotrebu i književno izražavanje. U okviru lingvistike analiziraju se [[fonetika]] i [[fonologija]], [[Morfologija (lingvistika)|morfologija]], sintaksa, [[leksikologija]], [[semantika]], tvorba riječi, frazeologija, pragmatika, stilistika, sociolingvistika, dijalektologija, [[historijska lingvistika]] i [[korpusna lingvistika]].

Bosanski jezik proučava se i u odnosu prema drugim južnoslavenskim standardnim jezicima i govorima, posebno kroz historiju zajedničkog južnoslavenskog dijalekatskog prostora, a takva istraživanja mogu biti komparativna, historijska, strukturalna i sociolingvistička.

Historijska jezička bosnistika proučava jezički razvoj na prostoru Bosne kroz različita razdoblja, koristeći natpise, povelje, rukopise, administrativne dokumente, vjerske tekstove, rječnike, gramatike, književna djela i usmenu tradiciju, pri čemu poseban predmet predstavljaju historijski oblici [[Pismenost|pismenosti]] i tekstualne produkcije, kao i promjene u odnosima između književnog, administrativnog, narodnog i standardnog jezika.

Sociolingvistička bosnistika proučava odnos jezika i društva kroz jezični identitet, standardizaciju, jezičnu politiku, obrazovanje, medije, višejezičnost, jezične stavove i različite oblike javne i privatne komunikacije, pri čemu se jezik ne promatra samo kao gramatički sistem, nego i kao društvena institucija i oblik kulturnog pamćenja.

Filološka bosnistika proučava jezik i književnost kroz tekstove i njihove historijske kontekste, obuhvatajući tekstologiju, paleografiju, kodikologiju, historiju pisma, [[Historija književnosti|historiju književnosti]], književnu kritiku i proučavanje rukopisne baštine.

Bosanskohercegovački prostor karakteriše historijska upotreba različitih sistema pismenosti i kulturnih tradicija, zbog čega filološka bosnistika proučava srednjovjekovne povelje i natpise, historijske oblike ćirilične pismenosti, tekstove pisane [[Latinica|latinicom]], rukopise nastale na orijentalnim jezicima (arapski, turski, perzijski), [[alhamijado književnost]], [[Usmena književnost|usmenu književnost]], te književnost modernog i savremenog doba. Filološki pristup nastoji utvrditi porijeklo, jezične osobine, historiju prijenosa i kulturni kontekst teksta, proučavajući tekst ne samo kao književno djelo, već i kao historijski dokument.

Književna bosnistika, kao posebna grana, obuhvata srednjovjekovnu književnost i pismenost, usmenu književnost, divansku književnost na orijentalnim jezicima, alhamijado književnost, književnost na latinskom i drugim jezicima, književnost austrougarskog razdoblja, književnost 20. vijeka, savremenu književnost, te književnost bosanskohercegovačke dijaspore, a proučava i pitanja književnog kanona, kulturne pripadnosti, jezika književnosti, historijske recepcije i prevođenja. Savremeni međunarodni pristupi posebno analiziraju bosanskohercegovačku književnost kroz komparativnu književnost, postkolonijalnu teoriju, studije pamćenja, studije rata i mira, rodne studije, migracijske studije i transnacionalnu književnost.

=== Historijska bosnistika ===
Historijska bosnistika posvećena je proučavanju dugoročnog razvoja Bosne i Hercegovine, kao i historijskih oblasti koje su s njom povezane, pri čemu obuhvata kontinuitet i diskontinuitet društvenih, političkih i kulturnih procesa od prahistorije do savremenosti, a periodizacija predstavlja temeljni metodološki okvir.

U okviru prahistorije i antike, istraživanja su usmjerena na rekonstrukciju ranih zajednica, arheoloških kultura i antičkog stanovništva, s posebnim naglaskom na upravne strukture, komunikacijske puteve, urbanu topografiju i procese romanizacije, pri čemu se značajna pažnja pridaje ključnim lokalitetima poput Desila, Daorsona te rimskih municipija u dolini Neretve, čija materijalna ostavština pruža podatke o društveno-ekonomskim i kulturnim obrascima prije doseljenja Slavena. Srednjovjekovna Bosna zauzima centralno mjesto u historiografiji, pri čemu se analizira razvoj političkih institucija kroz prizmu banovine i kasnijeg kraljevstva, a detaljno se proučavaju društvene strukture, privredni tokovi, diplomatski odnosi, urbani razvoj i relacije među različitim religijskim zajednicama. Poseban istraživački fokus predstavljaju pismeni izvori poput povelja, epigrafski spomenici, prije svega stećci, arheološki nalazi te druga materijalna i tekstualna svjedočanstva, koja omogućavaju dublje razumijevanje identitetskih i društvenih dinamika tog perioda.

Osmansko razdoblje proučava se kroz analizu administrativnog sistema, uključujući vilajete, sandžake i kadiluke, kao i kroz istraživanje urbanih centara, zemljišnih odnosa, timarskog sistema i procesa čitlučenja, uz fokus na demografske strukture, migracijske tokove, obrazovne institucije i kulturnu produkciju, koja obuhvata divansku književnost i vakufname, uz posebno razmatranje odnosa vjerskih zajednica unutar milet-sistema, što osvjetljava složene međusobne uticaje u višenacionalnom okruženju.

Austrougarsko razdoblje obrađuje se s aspekta modernizacijskih procesa, industrijalizacije, reformi obrazovnog sistema, upravnih promjena, razvoja štampe i političkog života, pri čemu se posebno ističu nacionalni pokreti i kulturno udruživanje, a ovaj period karakterizira i nastanak modernih institucija poput muzeja, arhiva i univerziteta, koje su postavile temelje institucionalizirane nauke i kulture u Bosni i Hercegovini.

Jugoslovenska razdoblja obuhvataju analizu političkih i društvenih promjena, razvoja kulture, industrije, obrazovanja i urbanizacije, te promjena u strukturama identiteta, uključujući položaj Bosne i Hercegovine i njenog stanovništva unutar prve i druge Jugoslavije, pri čemu se razmatraju integrativni i dezintegrativni procesi, ekonomske politike i socijalne transformacije koje su oblikovale savremeno društvo.

Savremena Bosna i Hercegovina, kao predmet historijskih i društvenih istraživanja, obuhvata ratne posljedice, procese obnove, izgradnju institucija, migracijske obrasce, razvoj dijaspore, evropske integracije i promjene u savremenom društvenom tkivu, uključujući procese tranzicije i demokratizacije, čime se historijska bosnistika neprestano suočava s aktuelnim društvenim izazovima.

=== Antropološka i etnološka bosnistika ===
Antropološka i etnološka bosnistika predstavlja korpus znanstvenih istraživanja usmjerenih na proučavanje čovjeka, zajednice i kulture unutar konkretnog društvenog i historijskog konteksta Bosne i Hercegovine, pri čemu disciplina ne polazi od apstraktnih teorijskih konstrukcija, već od živih praksi, svakodnevnih interakcija i simboličkih univerzuma koje pojedinci i grupe stvaraju kroz vrijeme, pa stoga njezin predmet obuhvata širok spektar društvenih fenomena. U središtu interesa nalaze se oblici organizacije obitelji i srodstva, koji su kroz historiju poprimali različite modele zavisno o regiji, vjerskoj pripadnosti i ekonomskim uvjetima, zatim kalendarski i životni običaji te ritualne prakse, pri čemu se posebna pažnja poklanja religijskim obrascima – kako onima institucionaliziranim unutar islamskih, katoličkih, pravoslavnih i judaističkih zajednica, tako i sincretističkim pojavama koje ukazuju na dugotrajne međusobne uticaje i prilagođavanja na lokalnom nivou. Materijalni aspekti kulture, poput prehrambenih navika, odijevanja – od narodnih nošnji do urbanih modnih kodeksa – te stanovanja, uključujući seosku arhitekturu i gradske kuće, također su nezaobilazne teme, jer svjedoče o načinima prilagođavanja prirodnom i društvenom okruženju.

Osim toga, antropološka bosnistika sistemski proučava tradicionalna zanimanja poput zanatstva, stočarstva i poljoprivrede, koja su oblikovala ekonomsku svakodnevicu do modernog doba, te narodno liječenje kao poseban sistem znanja o tijelu i bolesti, često isprepleten s religijskim i magijskim predodžbama. Bogatstvo usmene predaje – epske pjesme, balade, sevdalinke, priče i legende – predmet je analize ne samo kao književnog ili muzičkog izričaja, već i kao medija kolektivnog pamćenja i prenošenja vrijednosti, dok se glazba i ples, posebno sevdah, kolo i ilahije, promatraju kao oblici društvene kohezije i izražavanja emocija, a blagdani vjerskog ili svjetovnog porijekla otkrivaju ritmove zajednice i njene odnose prema vremenu, prirodi i svetome.

Ključno metodološko polazište antropološkog pristupa jest shvaćanje da kultura nije svediva na zbir velikih umjetničkih ili historijskih dostignuća, već podrazumijeva cjelokupni način na koji ljudi žive, komuniciraju, pamte i tumače svijet oko sebe, što podrazumijeva interdisciplinarno sagledavanje svakodnevnih praksi, simboličkih klasifikacija i društvenih hijerarhija. Suvremena antropološka istraživanja dodatno proširuju ovaj okvir prema fenomenima urbanog života, migracijskim procesima, konstrukcijama identiteta, generacijskim promjenama te složenim odnosima između lokalnog i globalnog, pri čemu se Bosna i Hercegovina pokazuje kao plodno tlo za proučavanje kulturnih transfera, hibridizacije i otpornosti tradicije u uvjetima stalnih društvenih transformacija.

=== Sociološka, filozofska i teorijska bosnistika ===
Sociološka bosnistika proučava bosanskohercegovačko društvo, njegove strukture, društvene odnose i historijske promjene, baveći se temama poput društvene stratifikacije, porodice, obrazovanja, rada i privrede, urbanih i ruralnih sredina, migracija, demografije, religije, medija, političke kulture, kolektivnih identiteta, društvenog pamćenja, međugrupnih odnosa i procesa modernizacije. Jedna od važnih tema jest proučavanje višestrukih i promjenjivih oblika identiteta, pri čemu se istražuje način na koji pojedinci istovremeno pripadaju različitim društvenim i kulturnim zajednicama, poput porodice, grada, regije, kulturne zajednice, naroda, države i transnacionalne dijaspore, a identitet se ne posmatra kao statična i nepromjenjiva kategorija, nego kao društveno i historijski oblikovan proces.

Filozofska bosnistika, osim proučavanja bosanskohercegovačkih filozofa, obuhvata i filozofsko promišljanje bosanskohercegovačkog historijskog i kulturnog iskustva, postavljajući temeljna pitanja o značenju historijskog kontinuiteta, oblikovanju kolektivnog identiteta, odnosu pojedinca i zajednice, pretvaranju prošlosti u kolektivno pamćenje, ulozi jezika u oblikovanju svijeta, te o pripadnosti, drugosti i suživotu različitih zajednica u zajedničkom društvenom prostoru. Filozofska i teorijska bosnistika koristi hermeneutiku, fenomenologiju, filozofiju jezika, političku filozofiju, filozofiju historije, etiku i suvremene teorije identiteta.

== Identitet, društveno pamćenje i studije dijaspore ==
Jedno od područja bosnistike jest proučavanje bosanskih i bosanskohercegovačkih identiteta, uključujući lokalne, regionalne, državne, etničke, nacionalne, jezične, kulturne, religijske, dijasporijske i individualne oblike pripadnosti. Bosnistički pristupi identitetu polaze od mogućnosti istovremenog postojanja više oblika identitetske pripadnosti kod pojedinca, pa se identitet proučava kao historijski, društveno i kulturno oblikovan fenomen, a ne isključivo kao unaprijed određena kategorija. S ovim područjem povezana su i istraživanja društvenog i kulturnog pamćenja, koja proučavaju načine na koje se prošli događaji i iskustva pamte, tumače i prenose kroz obrazovanje, književnost, spomenike, muzeje, porodična sjećanja, medije i javne ceremonije.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Suljagić|first=Emir|date=22. 4. 2022|title=Denial of Genocide and Other War Crimes Committed in Bosnia as a Form of Collective Memory|url=https://ibs.preporod.ba/bosnian-studies/index.php/journal/article/view/61|journal=Bosnian Studies: Journal for Research of Bosnian Thought and Culture|language=en|volume=6|issue=1|pages=4–23|issn=2712-0406}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Halilovich|first=Hariz|date=2012|title=Trans-Local Communities in the Age of Transnationalism: Bosnians in Diaspora|url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.1111/j.1468-2435.2011.00721.x|journal=International Migration|language=en|volume=50|issue=1|pages=162–178|doi=10.1111/j.1468-2435.2011.00721.x|issn=1468-2435}}&lt;/ref&gt;

Predmet bosnistike obuhvata i proučavanje bosanskohercegovačke dijaspore izvan Bosne i Hercegovine, pri čemu se istražuju migracijski procesi, oblikovanje zajednica izvan zemlje, očuvanje i promjene jezika i kulturnih obrazaca, međugeneracijski prijenos te odnosi između dijaspore i zemlje porijekla. Bosanskohercegovačke zajednice prisutne su u različitim evropskim i drugim državama, među kojima su Njemačka, Austrija, Švicarska, Švedska, Norveška, Sjedinjene Američke Države, Kanada, Australija i Turska, a proučavanje dijaspore povezano je s temama kao što su transnacionalizam, migracije, višejezičnost, jezici naslijeđa, identiteti druge i treće generacije, dijasporijska književnost, digitalne zajednice i međunarodno kulturno povezivanje.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Dikyurt|first=Ahmet|date=11. 10. 2023|title=Identity, Belonging and Home: The Case of Second-Generation Bosnian Americans|url=https://www.researchgate.net/publication/375467199_Identity_Belonging_and_Home_The_Case_of_Second-Generation_Bosnian_Americans|journal=Diaspora Studies|volume=16|pages=369–382|doi=10.1163/09763457-bja10064}}&lt;/ref&gt;

== Bosnistika kao međunarodno područje ==
Bosnistika se proučava i izvan Bosne i Hercegovine, pri čemu se istraživanja bosanskog jezika, književnosti i kulture često odvijaju unutar širih slavističkih, južnoslavenskih, istočnoevropskih i studija jugoistočne Evrope, kao i drugih interdisciplinarnih područja. Međunarodno akademsko proučavanje Bosne i Hercegovine zbog toga nije ograničeno na institucije koje u nazivu imaju termin ''bosnistika'' ili ''Bosnian Studies''.&lt;ref name=&quot;:12&quot;&gt;Karabegović, Dženeta, i Adna Karamehić-Oates, ur. ''Bosnian Studies: Perspectives from an Emerging Field''. Columbia: University of Missouri Press, 2023.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Kodrić, Sanjin. ''Studije iz kulturalne bosnistike: Književnoteorijske i književnohistorijske teme''. Sarajevo: Slavistički komitet, 2018, str. 14–15.&lt;/ref&gt;

U Sjedinjenim Američkim Državama, primjerice, Harvard University u okviru slavističkog programa proučava književne i kulturne tradicije Bosne, Srbije i Hrvatske te nudi nastavu bosanskog/hrvatskog/srpskog jezika.&lt;ref&gt;Harvard University. Department of Slavic Languages &amp; Literatures.&lt;/ref&gt;

Indiana University Bloomington u okviru Department of Slavic and East European Languages and Cultures nudi nastavu bosanskog, hrvatskog, crnogorskog i srpskog jezika te proučava kulture tih prostora.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://slavic.indiana.edu//about/languages-cultures/southslavic/index.html|title=Bosnian, Croatian, Serbian|website=Department of Slavic and East European Languages and Cultures|language=en|access-date=17. 8. 2026}}&lt;/ref&gt; Na Univerzitetu Pittsburgh bosanski/hrvatski/srpski proučava se u okviru slavističkih i istočnoevropskih studija, a univerzitet nudi i zaseban ''minor'' iz bosanskog, hrvatskog, crnogorskog i srpskog jezika.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.global.pitt.edu/creees/students/languages|title=Languages {{!}} University Center for International Studies|website=www.global.pitt.edu|access-date=17. 8. 2026}}&lt;/ref&gt; Na Columbia Univerzitetu jezici poput bosanskog, hrvatskog i srpskog uključeni su u regionalne studije Harriman Instituta, odnosno u širi okvir studija Rusije, Evroazije i Istočne Evrope.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://harriman.columbia.edu/study/courses/|title=Courses|website=The Harriman Institute|language=en-US|access-date=17. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

U evropskom akademskom prostoru bosanski jezik i književnost također se proučavaju u okviru slavistike i južnoslavenskih studija, dok se širi historijski, društveni i politički aspekti Bosne i Hercegovine često proučavaju unutar studija jugoistočne Evrope i srodnih interdisciplinarnih područja. Takav institucionalni raspored pokazuje da se sadržaj koji se može smatrati dijelom bosnistike često pojavljuje unutar širih disciplinarnih i regionalnih programa, bez nužnog korištenja naziva ''bosnistika'' ili ''Bosnian Studies''.&lt;ref name=&quot;:12&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:02&quot; /&gt;

== Odnos sa srodnim disciplinama ==
U akademskom prostoru jugoistočne Evrope, bosnistika dijeli značajne predmetne i metodološke dodirne tačke sa srbistikom i kroatistikom, posebno u području proučavanja jezika, književnosti i književne historije. Sanjin Kodrić bosnistiku izričito povezuje s kroatistikom i srbistikom, kao i s montenegristikom, južnom slavistikom i slavistikom. U njegovom određenju, bosnistika se može shvatiti u širem i užem smislu: u širem smislu obuhvata književno stvaranje povezano s bosanskohercegovačkim književnim i kulturnim prostorom, uključujući bošnjačku, hrvatsku i srpsku književnost u Bosni i Hercegovini, književnosti manjinskih zajednica, sandžačkobošnjačku književnost i književnost dijaspornih autora; u užem smislu usmjerena je prvenstveno na bošnjačku književnost. U oba slučaja, međutim, bosnistika ostaje povezana sa širim međuknjiževnim odnosima i južnoslavenskim književnim kontekstom.&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;Kodrić, Sanjin. ''Studije iz kulturalne bosnistike: Književnoteorijske i književnohistorijske teme''. Sarajevo: Slavistički komitet, 2018, str. 14–15.&lt;/ref&gt; Granice između ovih područja nisu uvijek strogo odvojene, budući da se književne tradicije i autori mogu proučavati u različitim nacionalnim, jezičnim i književnohistorijskim okvirima. Posebno je to vidljivo kod bosanskohercegovačke književnosti, koju Kodrić opisuje kao složenu i interliterarnu pojavu, oblikovanu različitim književnim praksama i njihovim međusobnim odnosima.&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.sanjinkodric.ba/nije-lahko-s-jezikom-ali-sta-cemo-s-knjizevnoscu-prema-interliterarnoj-i-interkulturalnoj-nastavi-knjizevnosti-naroda-bosne-i-hercegovine-u-bosanskohercegovackom-skolskom-sistemu/|title=Nije lahko s jezikom, ali šta ćemo s književnošću? (Prema interliterarnoj i interkulturalnoj nastavi književnosti naroda Bosne i Hercegovine u bosanskohercegovačkom školskom sistemu)|last=Kodrić|first=Sanjin|date=5. 10. 2021|website=Sanjin Kodrić|language=|access-date=17. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

Pored srbistike i kroatistike, bosnistika ostvaruje značajne dodirne tačke i s drugim srodnim disciplinama. Montenegristika (crnogorske studije) predstavlja srodno južnoslavensko filološko područje, usmjereno na proučavanje crnogorskog jezika, njegovih dijalekata i književnosti.&lt;ref&gt;Čirgić, Adnan. ''Dialectology of the Montenegrin Language''. Lexington Books, 2020.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.test5.ucg.ac.me/skladiste/blog_1023/objava_151313/fajlovi/UoM%20prospectus%202025.pdf Univerzitet Crne Gore, Filološki fakultet. ''Study Programmes – Montenegrin Language and South Slavic Literature''.]&lt;/ref&gt; Slovenistika, iako se bavi jezički i kulturno distinktnijim prostorom, također predstavlja srodnu filološku disciplinu unutar šire slavističke porodice.&lt;ref&gt;Poljakov, et al. &quot;Linguistic complexity of South Slavic dialects: a new perspective on old data.&quot; ''PLOS ONE'', 2023.&lt;/ref&gt;

U širem, interdisciplinarnom smislu, bosnistika se preklapa s balkanistikom (balkanskim studijama), posebno kada je riječ o proučavanju osmanskog naslijeđa, višejezičnosti, religijskog pluralizma, migracijskih procesa i kulturnih transfera na Balkanu. Dok se balkanistika bavi širim balkanskim prostorom, bosnistika je fokusirana na specifični bosanskohercegovački prostor, ali pojedine istraživačke teme – poput urbanog razvoja, položaja žena u osmanskom društvu i odnosa različitih religijskih zajednica – mogu biti relevantne za oba područja.&lt;ref&gt;[https://www.uni-muenster.de/ArabistikIslam/translapt/events/ottomanbalkans.html The Ottoman Balkans as a Space for Multilingualism: Actors, Practices, and Sites of Translation]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Govedarica, Blagoje. &quot;Fifty years of the Centre for Balkan Studies of the Academy of Sciences and Arts of Bosnia and Herzegovina.&quot; ''Godišnjak Centra za balkanološka ispitivanja'', 42, 2021.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Asceric-Todd, Ines. &quot;Sufism and the urban development of Ottoman Bosnia.&quot;&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Čar-Drnda, Hatidža. &quot;Društveni i pravni položaj žene muslimanke u Osmanskoj Bosni.&quot; Znakovi vremena, br. 37, 2007, str. 124–153.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Zlatar, Behija. &quot;Balkanski grad u osmanskom periodu (XV i XVI stoljeće).&quot; ''Godišnjak Centra za balkanološka ispitivanja'', 42, 2021.&lt;/ref&gt;

Također, bosnistika se u međunarodnom akademskom kontekstu često pozicionira unutar širih područja poput istočnoevropskih studija (''East European Studies'') i studija jugoistočne Evrope (''Southeast European Studies''), gdje se proučava u kontekstu postsocijalističke tranzicije, ratnih sukoba, izgradnje države i evropskih integracija. U anglosaksonskom svijetu, bosanskohercegovačke teme često se obrađuju i unutar studija mira i sukoba (''Peace and Conflict Studies''), te studija prisilnih migracija (''Forced Migration Studies''), naročito u kontekstu rata 1992–1995. i poslijeratne dijaspore.&lt;ref&gt;Karabegović, Dženeta, i Adna Karamehić-Oates, ur. ''Bosnian Studies: Perspectives from an Emerging Field''. Columbia: University of Missouri Press, 2023.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Ibričević, Aida. ''Decided Return Migration: Emotions, Citizenship, Home and Belonging in Bosnia and Herzegovina''. Springer, 2024.&lt;/ref&gt;

Naposljetku, bosnistika se u pojedinim segmentima dodiruje i s orijentalistikom, naročito u proučavanju osmanske upravne, pravne i kulturne baštine, rukopisne građe na arapskom, turskom i perzijskom jeziku, te alhamijado književnosti. Ova povezanost čini bosnistiku izrazito interdisciplinarnom i otvorenom prema različitim znanstvenim tradicijama, što je ujedno i njezina temeljna metodološka karakteristika.&lt;ref&gt;Babović, Dželila. &quot;Gramatička djela na arapskom, turskom i perzijskom jeziku u rukopisnim zbirkama Bosne i Hercegovine.&quot; ''Bosniaca'', vol. 29, br. 29, 2024, str. 109–125. DOI: 10.37083/bosn.2024.29.109.&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte ==

* [[Bosanskohercegovačka književnost]]
* [[Bosanskohercegovačka kultura]]
* [[Bosanski|Bosanski jezik]]
* [[Bosnizam]]
* [[Srpskohrvatska književnost]]
* [[Srpskohrvatski jezik]]


{{Infokutija pisac
| ime             = Senahid Halilović
| slika           = 
| opis_slike      = 
| puno_ime        = 
| datum_rođenja   = {{Datum rođenja|1958|03|22}}
| mjesto_rođenja  = [[Kladanj]], [[NR Bosna i Hercegovina]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|FNRJ]]
| datum_smrti     = {{Datum smrti i godine|2023|04|24|1958|03|22}}
| mjesto_smrti    = [[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]]
| zanimanje       = [[lingvist]]
| jezik           = [[bosanski]]
| nacionalnost    = [[Bošnjak]]
| obrazovanje     = [[Univerzitet u Beogradu]]
| period          = 
| žanr            = 
| poznata_djela   = ''Pravopis bosanskoga jezika'' (1996)&lt;br /&gt;''Pravopis bosanskoga jezika'' (2018)
| supružnik       = 
| djeca           = 
| nagrade         = 
| potpis          = 
| web_stranica    = {{URL|Pravopis.ba}}
}}

*

== Reference ==
&lt;references /&gt;

== Vanjski linkovi ==
{{Wikicitat|Senahid Halilović}}

* [http://pravopis.ba Pravopis.ba]
* [http://www.xs4all.nl/~eteia/kitabhana/Halilovic_Senahid/index.html Gnijezdo lijepih riječi i kraća savjetodavna djela]
{{Članovi ANU BiH}}</text>
      <sha1>n3aa6ps5hc3b0bwil7mzc734l9h0cnw</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Korisnik:Tulum387/To-do lista</title>
    <ns>2</ns>
    <id>513388</id>
    <revision>
      <id>3921315</id>
      <parentid>3916506</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T18:54:02Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Tulum387</username>
        <id>155909</id>
      </contributor>
      <origin>3921315</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1947" sha1="js0x1fu4uc3dczzfzyi9kag59e1xb9u" xml:space="preserve">== Život, zdravlje i dobrobit ==

* Život
* Životni stil
* Životni standard
* Životna satisfakcija
* Životna dob = life expectancy?
* Kvaliteta života
* Zdravlje
** tjelesno
** mentalno
** duševno
** socijalno
** emocionalno
** seksualno
** reproduktivno
* Dobrobit
** psihološka dobrobit
** subjektivna dobrobit
* Osjećaj svrhe
* Smisao života
* Vrijednosti
* Autonomija
* Determinante zdravlja
* Biopsihosocijalni model
* Holizam
* Promocija zdravlja
* Zdravstvena pismenost
* Naučna pismenost
* Self-care / briga o sebi?

* Alternativna medicina
** Komplementarna
** Integrativna
** Tradicionalna

== Svakodnevnica, navike i samoregulacija ==

* Svakodnevni život
* Dnevna rutina
* Životni ritam
* Cirkadijalni ritam
* Navika
* Stvaranje navika
* Ponašanje
* Promjena ponašanja
* Zdrave životne navike
* Nezdrave životne navike
* Upravljanje vremenom
* Osobna organizacija
* Radne navike
* Navike učenja
* Produktivnost
* Motivacija
* Samodisciplina
* Samoregulacija
* Samoučinkovitost
* Životni ciljevi
* Ravnoteža između posla i privatnog života? &lt;small&gt;Konsultovati se za prevod.&lt;/small&gt;
* Oporavak
* Slobodno vrijeme
* Razonoda
* Rekreacija

* Lični razvoj

== San i odmor ==

* Spavanje
* Muzika i spavanje (+ druge takve podteme i spavanje)
* Mjesečarenje
* San (potreba, trajanje, kvaliteta, higijena, Schlafumgebung, temperatura, arhitektura sna i faze)
* REM spavanje
* NREM spavanje
* Duboki san
* Drijemanje
* Dnevni odmor
* Odmor i regeneracija
* Odmor
* Aktivni odmor
* Pasivni odmor
* Oporavak nakon fizičke aktivnosti
* Oporavak nakon mentalnog napora
* Cirkadijalni ritam
* Biološki sat
* Hronobiologija (+ sezonske promjene ritma)
* Hronotip
* Jutarnji i Večernji tip
* Ritam budnosti i spavanja
* Izloženost svjetlosti
* Umjetno osvjetljenje
* Plavo svjetlo
* Društveni ritam
* Rad u smjenama
* Jet lag
* Vremenske zone
* Relaksacija/opuštanje &lt;small&gt;(vidjeti višeznačnicu na en.wiki)&lt;/small&gt;</text>
      <sha1>js0x1fu4uc3dczzfzyi9kag59e1xb9u</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3921316</id>
      <parentid>3921315</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T19:02:50Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Tulum387</username>
        <id>155909</id>
      </contributor>
      <origin>3921316</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2389" sha1="fupxm0lz0ay5bd36p0dg8wiqce5w61o" xml:space="preserve">== Život, zdravlje i dobrobit ==

* Život
* Čovjek
* Životni stil
* Životni standard
* Životna satisfakcija
* Životna dob = life expectancy? &lt;small&gt;Bolji prevod je Očekivana životna dob.&lt;/small&gt;
* Kvaliteta života
* Potrebe
* Prava čovjeka
* Zdravlje
** tjelesno
** mentalno
** duševno
** socijalno
** emocionalno
** seksualno
** reproduktivno
* Dobrobit
** psihološka dobrobit
** subjektivna dobrobit
* Osjećaj svrhe
* Smisao života
* Vrijednosti
* Autonomija
* Determinante zdravlja
* Promocija zdravlja
* Zdravstvena pismenost
* Naučna pismenost
* Biopsihosocijalni model
* Holizam
* Self-care / briga o sebi?

* Alternativna medicina
** Komplementarna
** Integrativna
** Tradicionalna

== Svakodnevnica, navike i samoregulacija ==

* Svakodnevni život
* Dnevna rutina
* Životni ritam
* Cirkadijalni ritam
* Navika
* Stvaranje navika
* Ponašanje
* Promjena ponašanja
* Zdrave životne navike
* Nezdrave životne navike
* Upravljanje vremenom
* Osobna organizacija
* Radne navike
* Navike učenja
* Produktivnost
* Motivacija
* Samodisciplina
* Samoregulacija
* Samoučinkovitost
* Životni ciljevi
* Ravnoteža između posla i privatnog života? &lt;small&gt;Konsultovati se za prevod.&lt;/small&gt;
* Oporavak
* Slobodno vrijeme
* Razonoda
* Rekreacija

* Lični razvoj

== San i odmor ==

* Spavanje
* Muzika i spavanje (+ druge takve podteme i spavanje)
* Mjesečarenje
* San (potreba, trajanje, kvaliteta, higijena, Schlafumgebung, temperatura, arhitektura sna i faze)
* REM spavanje
* NREM spavanje
* Duboki san
* Drijemanje
* Dnevni odmor
* Odmor i regeneracija
* Odmor
* Aktivni odmor
* Pasivni odmor
* Oporavak nakon fizičke aktivnosti
* Oporavak nakon mentalnog napora
* Cirkadijalni ritam
* Biološki sat
* Hronobiologija (+ sezonske promjene ritma)
* Hronotip
* Jutarnji i Večernji tip
* Ritam budnosti i spavanja
* Izloženost svjetlosti
* Umjetno osvjetljenje
* Plavo svjetlo
* Društveni ritam
* Rad u smjenama
* Jet lag
* Vremenske zone
* Relaksacija/opuštanje &lt;small&gt;(vidjeti višeznačnicu na en.wiki)&lt;/small&gt;

== Voda i hidratacija ==

* Voda
* Hidratacija
* Pitka/pijaća voda i njen kvalitet
* Unos tekućine
* Ravnoteža vode
* Elektroliti
* Mineralne tvari u vodi
* Izvorska voda
* Mineralna voda
* Voda iz česme / voda iz slavine
* Flaširana voda
* Napici
* Bezalkoholna pića
* Kofeinska pića
* Energetska pića
* Zaslađeni napici
* Biljni čajevi</text>
      <sha1>fupxm0lz0ay5bd36p0dg8wiqce5w61o</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Muris Čičić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>515095</id>
    <revision>
      <id>3921314</id>
      <parentid>3771195</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T17:04:10Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3921314</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3631" sha1="8of13pte3gm9f9wxxewe8r55ebaub4f" xml:space="preserve">{{Infokutija osoba
| ime                = Muris Čičić
| slika              = 
| alt_slike          = 
| opis               = 
| ime_pri_rođenju    = 
| datum_rođenja      = {{Datum rođenja i godine|1949|07|31}}
| mjesto_rođenja     = [[Sarajevo]], [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|NR Bosna i Hercegovina]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|FNRJ]]
| datum_smrti        = 
| mjesto_smrti       = 
| nacionalnost       = 
| druga_imena        = 
| zanimanje          = [[Profesor]] i [[akademik]]
| godine_aktivnosti  = 
| poznat_po          = 
| značajna_djela     = 
}}
'''Muris Čičić''' (rođen 31. jula 1949) jest [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] profesor [[Ekonomija|ekonomije]] i [[Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine#Predsjednici|Predsjednik Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine]].&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=https://ama.ba/index.php/ama/muris-cicic|title=Muris Čičić, PhD {{!}} Acta Medica Academica|website=ama.ba|access-date=9. 12. 2024|archive-date=7. 10. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20241007202855/https://ama.ba/index.php/ama/muris-cicic|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/bih/muris-cicic-novi-predsjednik-akademije-nauka-i-umjetnosti-bih-610474|title=Oslobođenje - Muris Čičić novi predsjednik Akademije nauka i umjetnosti BiH|date=7. 12. 2020|website=www.oslobodjenje.ba|language=bs-ba|access-date=9. 12. 2024}}&lt;/ref&gt;

== Biografija ==
Rođen je 1949. u [[Sarajevo|Sarajevu]], gdje je završio osnovno i srednje obrazovanje. Diplomirao je na [[Ekonomski fakultet u Sarajevu|Ekonomskom fakultetu u Sarajevu]] 1973, gdje je magistrirao 1978. Doktorirao je marketing na istom fakultetu 1986. Na Institutu za organizaciju i ekonomiku u Sarajevu je radio u periodu od 1973. do 1988. Na [[Ekonomski fakultet u Sarajevu|Ekonomskom fakultetu u Sarajevu]] je radio kao asistent 1981-1982. U periodu 1987. do 1990 vodio je UPI Institut za istraživanje i razvoj u Sarajevu.

U  periodu od 1991. do 1998. bio je profesor na Univerzitetu u Wollongongu, [[Australija]]. Od 1997. do 2017. radio je kao profesor na Eekonomskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu na predmetima Marketing menadžment, Marketing, Ponašanje potrošača i marketing komuniciranje. Bio je dekan [[Ekonomski fakultet u Sarajevu|Ekonomskog fakulteta u Sarajevu]] u periodu 2004–2008, te predsjednik [[Ekonomski savjet Vijeća ministara Bosne i Hercegovine|Ekonomskog savjeta Vijeća ministara Bosne i Hercegovine]].&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

Autor ili koautor je više od 140 stručnih i naučnih radova, te sljedećih udžbenika: ''&quot;Marketing okruženje&quot;'', ''&quot;Ponašanje potrošača i proces odlučivanja u kupovini&quot;'', ''&quot;Tržište potrošača&quot;'', ''&quot;Ponašanje potrošača i proces odlučivanja o kupovini&quot;'', ''&quot;Direktni marketing&quot;'', ''&quot;Marketing komuniciranja: ekonomska propaganda, unapređenje, odnosi s javnošću, lična prodaja, direktni marketing&quot;''.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

Za dopisnog člana [[Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine|Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine]] u Odjeljenje društvenih nauka izabran je 2008, a  redovnog 2012. Predsjednik je Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine od 2020.&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Članovi ANU BiH}}
{{Predsjednici ANUBiH}}
{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Čičić, Muris}}
[[Kategorija:Rođeni 1949.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Biografije, Sarajevo]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački ekonomisti]]
[[Kategorija:Predsjednici ANUBiH]]
[[Kategorija:Članovi ANUBiH]]</text>
      <sha1>8of13pte3gm9f9wxxewe8r55ebaub4f</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Organizacija za standarde</title>
    <ns>0</ns>
    <id>517072</id>
    <revision>
      <id>3921338</id>
      <parentid>3874676</parentid>
      <timestamp>2026-08-21T02:14:07Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3921338</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="35064" sha1="qzgru1r8rhvs1v7gxf50s8olrt10dev" xml:space="preserve">'''Organizacija za standarde''' ({{lang-en|standards organization}}), također poznata kao '''tijelo za standarde''', '''organizacija za razvijanje standarda''' ({{lang-en|standards developing organization, SDO}}) ili '''organizacija za postavljanje standarda''' ({{lang-en|standards setting organization, SSO}}), jeste organizacija čija je glavna uloga razvijanje, koordinacija, objavljivanje, revidiranje, izmjena, ponovno izdavanje i tumačenje [[Tehnički standard|tehničkih standarda]]&lt;ref name=&quot;Ping&quot;&gt;{{citation|url=https://www.eastwestcenter.org/publications/brief-history-standards-and-standardization-organizations-chinese-perspective|title=A Brief History of Standards and Standardization Organizations: A Chinese Perspective|author=Wang Ping|publisher=[[East–West Center]]|date=april 2011}}&lt;/ref&gt; ili na drugi način doprinošenje korisnosti tih standarda onima koji ih primjenjuju. Takva organizacija nastoji stvoriti jedinstvenost između proizvođača, potrošača, državnih agencija i drugih relevantnih strana u pogledu terminologije, specifikacija proizvoda (npr. veličina i jedinice mjere), protokola i slično. Njeni ciljevi mogu uključivati osiguranje da vanjski tvrdi disk kompanije A radi na računaru kompanije B, da se nečiji krvni pritisak mjeri istovjetno pomoću [[Sfigmomanometar|sfigmomanometra]] kompanije C i D, ili da svi odjevni predmeti koje ne treba peglati imaju isti simbol ([[Peglanje|pegla]] precrtana znakom X) na etiketi.&lt;ref&gt;{{citation|url=https://www.termnet.org/downloads/english/projects/IFAP/pres_drame_term_stand.pdf|title=International Terminology Standardization; reasons, institutions, results, implementation|author=Anja Drame|work=TermNet|date=6. 1. 2006|access-date=19. 12. 2020}}&lt;/ref&gt;

Većina standarda je dobrovoljna, u smislu da su ponuđeni na usvajanje ljudima ili industriji bez pravnog mandata. Neki standardi postaju obavezni kada ih regulatori usvoje kao pravne zahtjeve u određenim domenama, najčešće radi sigurnosti ili zaštite potrošača od prevarnih praksi.

Pojam ''formalni standard'' specifično se odnosi na specifikaciju koju je odobrila neka organizacija za postavljanje standarda. Termin ''[[de jure]] standard'' odnosi se na standard propisan zakonom ili, općenito, na svaki formalno usvojen standard. Suprotno tome, termin ''[[de facto standard]]'' odnosi se na specifikaciju (ili protokol ili tehnologiju) koja je stekla široku upotrebu i prihvatanje, često bez odobrenja bilo kojeg tijela za standarde (ili je to odobrenje došlo tek nakon što je upotreba već postala široko rasprostranjena). Primjeri ''de facto'' standarda koji isprva nisu bili odobreni od strane organizacija za standarde uključuju Hayes skup komandi ({{lang-en|Hayes command set}}) koje je razvila kompanija [[Hayes Microcomputer Products|Hayes]], [[Apple Computer|Appleov]] [[TrueType]] dizajn fonta i protokol [[Printer Command Language|PCL]] koji je koristio [[Hewlett-Packard]] u svojim [[Računarski printer|računarskim printerima]].

Uobičajeno je da se termin ''organizacija za standarde'' ne koristi za imenovanje pojedinačnih strana koje učestvuju u toj organizaciji u ulozi osnivača, [[dobročinitelj]]a, [[Zainteresovana strana|zainteresiranih strana]], članova ili saradnika, a koji sami mogu djelovati ili rukovoditi organizacijama za standarde.

== Historija ==

=== Standardizacija ===
[[Datoteka:JFIScrewThread300.png|desno|mini|Grafički prikaz formula za navoje na šarafima]]
Primjena standarda u industriji i trgovini postala je veoma važna s pojavom [[Industrijska revolucija|Industrijske revolucije]] i potrebom za visoko preciznim [[Alatni stroj|alatnim mašinama]] i [[Izmjenjivi dijelovi|izmjenjivim dijelovima]]. [[Henry Maudslay]] je 1800. godine razvio prvu industrijski praktičnu [[Stružno-rezna tokarska mašina|tokarsku mašinu sa mogućnošću rezanja navoja]], što je po prvi put omogućilo standardizaciju [[šaraf]]skih navoja.&lt;ref name=&quot;Ping&quot; /&gt;

Maudslayev rad, kao i doprinosi drugih inženjera, doveli su do skromnog nivoa industrijske standardizacije; određeni standardi kompanija su se također širili unutar svojih industrija. [[Joseph Whitworth]]ove mjere za šarafske navoje usvojene su kao prvi (neformalni) nacionalni standard u Velikoj Britaniji 1841. godine. Taj standard je postao poznat kao [[British Standard Whitworth]] i bio je široko prihvaćen i u drugim državama.&lt;ref&gt;Gilbert, K. R., &amp; Galloway, D. F., 1978, \&quot;Machine Tools\&quot;. U [[Charles Singer]] i dr., (ur.), ''A History of Technology''. Oxford, Clarendon Press&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[[Sidney Lee|Lee, Sidney]] (ur.), 1900, ''[[Dictionary of National Biography]]'', [https://books.google.com/books?id=tzsJAAAAIAAJ Vol LXI]. Smith Elder, London&lt;/ref&gt;

=== Rane organizacije za standarde ===
Krajem 19. stoljeća razlike u standardima među kompanijama sve su više otežavale trgovinu. Primjera radi, 1895. godine jedan trgovac željezom i čelikom izrazio je svoje nezadovoljstvo u listu ''[[The Times]]'': „Arhitekti i inženjeri uglavnom navode tako nepotrebno raznovrsne tipove profilisanih materijala za određeni posao da je bilo kakva ekonomična i kontinuirana proizvodnja nemoguća. U ovoj zemlji se nijedna dva stručnjaka ne mogu složiti oko veličine i težine [[Greda|grede]] za neki dati posao.“&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Ping|first=Wang|date=2011|title=A Brief History of Standards and Standardization Organizations: A Chinese Perspective|url=https://www.files.ethz.ch/isn/134857/econwp117.pdf|journal=East-West Center Working Papers|issue=117}}&lt;/ref&gt;

[[BSI Group|Inženjerski komitet za standarde]] osnovan je u Londonu 1901. godine kao prvo svjetsko nacionalno tijelo za standarde.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.bsigroup.com/upload/Corporate%20Marketing/Financial%20Performance/BSI_Group_Annual_Report_and_Financial_Statements_2010.pdf|title=BSI Group Annual Report and Financial Statements 2010, p. 2|access-date=3. 4. 2012|archive-date=26. 9. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120926174910/http://www.bsigroup.com/upload/Corporate%20Marketing/Financial%20Performance/BSI_Group_Annual_Report_and_Financial_Statements_2010.|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;\&amp;quot;Robert2&quot;&gt;Robert C. McWilliam. ''BSI: The First Hundred Years. 1901–2001. A Century of Achievement''. 2001. Thanet Press. London&lt;/ref&gt; Nakon toga, proširio je svoj rad na standardizaciji i 1918. godine postao ''British Engineering Standards Association'', a 1931. godine uzeo je ime ''British Standards Institution'' nakon što mu je 1929. dodijeljena Kraljevska povelja. Nacionalni standardi su tada bili univerzalno prihvaćeni širom zemlje, što je tržištima omogućilo racionalnije i efikasnije djelovanje uz poboljšanu saradnju.

Nakon [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], slična nacionalna tijela osnovana su i u drugim državama. [[Deutsches Institut für Normung|Njemački institut za standardizaciju]] (DIN) ustanovljen je 1917., dok su [[American National Standards Institute|Američki nacionalni institut za standarde]] i [[AFNOR|Francuska stalna komisija za standardizaciju]] osnovani 1918.&lt;ref name=&quot;\&amp;quot;Ping\&amp;quot;&quot; /&gt;

=== Međunarodne organizacije ===
Nekoliko [[Međunarodna organizacija|međunarodnih organizacija]] kreira [[Međunarodni standard|međunarodne standarde]], poput [[Codex Alimentarius]]a u prehrambenom sektoru, [[Svjetska zdravstvena organizacija|smjernica Svjetske zdravstvene organizacije]] u sektoru zdravlja ili preporuka [[Međunarodna telekomunikacijska unija|ITU]]-a u [[Informacijsko-komunikacijska tehnologija|IKT]] oblasti,&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.who.int/publications/guidelines/en/|title=WHO {{!}} WHO guidelines approved by the Guidelines Review Committee|website=WHO|access-date=21. 8. 2019}}&lt;/ref&gt; i budući da ih finansiraju javna sredstva, takvi standardi su slobodno dostupni na razmatranje i korištenje u cijelom svijetu.

=== Međunarodne asocijacije za standarde ===
Godine 1904., Crompton je predstavljao Britaniju na [[Louisiana Purchase Exposition]]u u [[St. Louis, Missouri|St. Louisu]] ([[Missouri]]) kao dio delegacije [[Institution of Electrical Engineers]]. Predstavio je rad o standardizaciji koji je doživio pozitivne kritike, pa su ga zamolili da razmotri osnivanje komisije za nadgledanje tog procesa. Do 1906. njegov rad je bio dovršen i iznio je trajne uslove za [[Međunarodna elektrotehnička komisija|Međunarodnu elektrotehničku komisiju]] (IEC).&lt;ref&gt;{{cite book|author1=Chris K. Dyer|url=https://books.google.com/books?id=TAi_QBsTz5UC|title=Encyclopedia of Electrochemical Power Sources|author2=Patrick T. Moseley|author3=Zempachi Ogumi|author4=David A. J. Rand|author5=Bruno Scrosati Newnes|year=2010|isbn=9780444527455|page=540}}&lt;/ref&gt; Održali su prvi sastanak te godine u Londonu, s predstavnicima iz 14 zemalja. U čast njegovog doprinosa standardizaciji u elektrotehnici, [[William Thomson, 1st Baron Kelvin|lord Kelvin]] izabran je za prvog predsjednika tog tijela.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.iec.ch/about/history/documents/pdf/IEC_Founding_Meeting_Report_1906.pdf|title=1906 Preliminary Meeting Report, pp. 46–48|work=The minutes from our first meeting|archive-url=https://web.archive.org/web/20190502223234/https://www.iec.ch/about/history/documents/pdf/IEC_Founding_Meeting_Report_1906.pdf|archive-date=2. 5. 2019|url-status=dead|access-date=21. 10. 2012|author=IEC}}&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:Memory_plaque_of_founding_ISA_in_Prague_cropped.jpg|lijevo|mini|Spomen-ploča o osnivanju ISA u Pragu]]
[[ISO|Međunarodna federacija nacionalnih tijela za standardizaciju]] (ISA) osnovana je 1926. s ciljem unapređenja globalne saradnje na svim tehničkim standardima i specifikacijama. Njene aktivnosti su obustavljene 1942. tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]].

Poslije rata, ISA je zajedno s novonastalim Komitetom Ujedinjenih nacija za koordinaciju standarda (UNSCC) radila na formiranju novog globalnog tijela za standardizaciju. U oktobru 1946. predstavnici ISA i UNSCC iz 25 zemalja sastali su se u [[London]]u i dogovorili zajedničko formiranje [[Međunarodna organizacija za standardizaciju|Međunarodne organizacije za standardizaciju]] (ISO); nova organizacija počela je s radom u februaru 1947.&lt;ref&gt;{{citation|url=https://www.iso.org/files/live/sites/isoorg/files/about%20ISO/docs/en/Friendship_among_equals.pdf|title=Friendship among equals – Recollections from ISO's first fifty years|publisher=International Organization for Standardization|year=1997|isbn=92-67-10260-5|pages=15–18|access-date=26. 12. 2013}}&lt;/ref&gt;

== Pregled ==
Organizacije za standarde mogu se klasificirati po svojoj ulozi, poziciji i stepenu uticaja na lokalnom, nacionalnom, regionalnom i globalnom nivou.

Po geografskom određenju postoje međunarodne, regionalne i nacionalne organizacije za standarde (ove potonje često se nazivaju NSB). Po tehnološkom ili industrijskom određenju, postoje organizacije za razvijanje standarda (SDO) i organizacije za postavljanje standarda (SSO), poznate i kao konzorciji. Organizacije za standarde mogu biti vladine, kvazi-vladine ili nevladine. Kvazi-vladine i nevladine organizacije za standarde često su neprofitne.

=== Međunarodne organizacije za standarde ===
[[Datoteka:British_Standards_Institution_building_as_it_appeared_in_1997.jpg|lijevo|mini|Zgrada British Standards Institutiona kako je izgledala 1997.]]
Uopćeno, međunarodna organizacija za standarde razvija [[Međunarodni standard|međunarodne standarde]] (što ne ograničava upotrebu drugih objavljenih standarda na međunarodnom nivou).

Postoji mnogo međunarodnih organizacija za standarde. Tri najveće i najstarije su [[Međunarodna organizacija za standardizaciju]] (ISO), [[Međunarodna elektrotehnička komisija]] (IEC) i [[Međunarodna telekomunikacijska unija]] (ITU), koje postoje više od 50 godina (osnovane su 1947., 1906. i 1865. godine) i sve imaju sjedište u [[Ženeva|Ženevi]], [[Švicarska|Švicarskoj]]. One su izradile na hiljade standarda koji pokrivaju gotovo svaku zamislivu temu. Mnogi od njih kasnije su usvojeni širom svijeta, zamjenjujući raznovrsne nespojive „lokalne“ standarde. Mnogi od tih standarda prirodno su evoluirali iz onih razvijenih unutar same industrije, dok su drugi kreirani iz temelja od strane stručnih grupa koje djeluju unutar odgovarajućih tehničkih komiteta. Ove tri organizacije zajedno čine alijansu [[World Standards Cooperation]] (WSC).

ISO se sastoji od nacionalnih tijela za standarde (NSB), po jedno iz svake članice. IEC se slično sastoji od nacionalnih komiteta, takođe po jednog iz svake članice. U nekim slučajevima, nacionalni komitet u IEC-u može ujedno biti i član ISO-a iz iste zemlje ili ekonomije. ISO i IEC su privatne međunarodne organizacije koje nisu uspostavljene nikakvim međunarodnim ugovorom. Njihovi članovi mogu biti nevladine organizacije ili vladine agencije, odabrane od strane ISO-a i IEC-a (koji su privatno osnovani).

ITU je organizacija zasnovana na međunarodnom ugovoru, stalna agencija [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]] u kojoj su vlade primarni članovi,{{Citation needed|date=maj 2009}}

iako i nevladine organizacije i pojedinačne kompanije mogu imati direktno članstvo u ITU-u. Drugi primjer međunarodne organizacije zasnovane na ugovoru jeste [[Codex Alimentarius|Komisija za Codex Alimentarius]], čije članstvo čine vlade.
[[Datoteka:Associação_Brasileira_de_Normas_Técnicas_01.jpg|desno|mini|Zgrada Associação Brasileira de Normas Técnicas fotografisana 2014. godine]]
Pored toga, postoji mnoštvo neovisnih međunarodnih organizacija za standarde, poput [[ASME]], [[ASTM International]], [https://cie.co.at Međunarodne komisije za rasvjetu (CIE)], [[IEEE]], [[Internet Engineering Task Force]] (IETF), [[SAE International]], [[TAPPI]], [[World Wide Web Consortium]] (W3C) i [[Universal Postal Union]] (UPU), koje razvijaju i objavljuju standarde za različite međunarodne potrebe. U mnogim takvim slučajevima, ove međunarodne organizacije za standarde ne baziraju se na principu jednog člana po zemlji. Umjesto toga, članstvo je otvoreno svima koji su zainteresirani i spremni prihvatiti pravila organizacije – kao organizacija/kompanija ili pojedinačni stručnjaci.

Komitet za elektronsko inženjerstvo avioprijevoznika ({{lang-en|Airlines Electronic Engineering Committee, AEEC}}) formiran je 1949. da bi izrađivao standarde avionskih sistema zajedno s drugim aviacionim organizacijama (RTCA, EUROCAE i ICAO). Ti standardi poznati su pod nazivom ARINC standardi.

=== Regionalne organizacije za standarde ===
Regionalna tijela za standarde također postoje, poput [[Evropski komitet za standardizaciju|Evropskog komiteta za standardizaciju]] (CEN), [[Evropski komitet za elektrotehničku standardizaciju|CENELEC]], [[Evropski institut za telekomunikacione standarde|ETSI]] i [[Institut za referentne materijale i mjerenja|IRMM]] u Evropi, [[Pacific Area Standards Congress|PASCa]], [[Pan American Standards Commission|COPANTa]], [[African Organisation for Standardisation|ARSOa]], [[Arabic industrial development and mining organization|AIDMOa]] i drugih.

U Evropskoj uniji, samo standardi koje su donijeli CEN, CENELEC i ETSI priznaju se kao ''evropski standardi'' (prema Uredbi (EU) br. 1025/2012&lt;ref&gt;{{Citation|title=Regulation (EU) No 1025/2012 of the European Parliament and of the Council of 25 October 2012 on European standardization, amending Council Directives 89/686/EEC and 93/15/EEC and Directives 94/9/EC, 94/25/EC, 95/16/EC, 97/23/EC, 98/34/EC, 2004/22/EC, 2007/23/EC, 2009/23/EC and 2009/105/EC of the European Parliament and of the Council and repealing Council Decision 87/95/EEC and Decision No 1673/2006/EC of the European Parliament and of the Council Text with EEA relevance|date=14. 11. 2012|url=http://data.europa.eu/eli/reg/2012/1025/oj/eng|issue=32012R1025|language=en|access-date=10. 1. 2019}}&lt;/ref&gt;), a države članice dužne su obavijestiti Evropsku komisiju i ostale članice o svim nacrtima tehničkih propisa koji se odnose na IKT proizvode i usluge prije nego što ih usvoje u domaće zakonodavstvo.&lt;ref name=&quot;\&amp;quot;euDir98_34\&amp;quot;2&quot;&gt;European Union: [http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=CELEX:31998L0034:en:NOT Directive 98/34/EC of the European Parliament and of the Council of 22 June 1998 laying down a procedure for the provision of information in the field of technical standards and regulations] ''Official Journal L'' é04, 21.7.1998, p. 37–48. (Ova stranica također sadrži reference na amandmane.) Vidi i European Commission: Enterprise Directorate-General: [http://ec.europa.eu/enterprise/standards_policy/vademecum/doc/98_34_ec_consolidated_version.pdf Vademecum on European Standardisation] (ovaj dokument sadrži konsolidovanu verziju Direktive 98/34/EC, datum 15. novembar 2003.). Pristupljeno 2009-05-05.&lt;/ref&gt;

Postoje i podregionalne organizacije za standarde, poput Asocijacije za standardizaciju MERCOSUR (AMN), [[CARICOM Regional Organisation for Standards and Quality|CROSQa]] i Konzultativnog komiteta ASEAN-a za standarde i kvalitetu (ACCSQ), te [[GCC Standardization Organization|GSO]] za [[Arapski zaljevski region|Arapske države Zaljeva]].

=== Nacionalna tijela za standarde ===
U pravilu, svaka država ili ekonomija ima jedno priznato nacionalno tijelo za standarde (NSB). Takvo tijelo obično predstavlja svoju državu u okviru ISO-a; ISO trenutno ima 161 članicu. Nacionalna tijela za standarde obično ne pripremaju tehnički sadržaj standarda; umjesto toga, taj sadržaj izrađuju nacionalna stručna društva.
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|+Primjeri nacionalnih tijela za standarde&lt;ref&gt;[http://www.iso.org/iso/about/iso_members.htm ISO \&quot;Members\&quot;, pristupljeno 21. februar 2012].&lt;/ref&gt;
!Organizacija
!Skraćenica
!Država
|-
|[[American National Standards Institute]]
|ANSI
|Sjedinjene Američke Države
|-
|[[Asociación Española de Normalización y Certificación]], Španska organizacija za standardizaciju i certificiranje
|AENOR
|Španija
|-
|[[AFNOR|Association Française de Normalisation]], Francuska asocijacija za standarde
|AFNOR
|Francuska
|-
|[[Badan Standardisasi Nasional]]
|BSN
|Indonezija
|-
|[[Bangladesh Standards and Testing Institution]]
|BSTI
|Bangladeš
|-
|[[Brazilian National Standards Organization]]
|ABNT
|Brazil
|-
|[[British Standards Institution]]
|BSI
|Ujedinjeno Kraljevstvo
|-
|Bugarski institut za standardizaciju&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.bds-bg.org/en/|title=Bulgarian Institute for Standardization|website=bds-bg.org|archive-url=https://web.archive.org/web/20230927191204/https://bds-bg.org/en/|archive-date=Sep 27, 2023|url-status=live}}&lt;/ref&gt;
|BDS
|Bugarska
|-
|Ured za normalizaciju (NBN) – Belgija&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.nbn.be/nl/over-nbn/nbn|title=NBN|website=NBN|archive-url=https://web.archive.org/web/20221127193056/https://www.nbn.be/nl/over-nbn/nbn|archive-date=Nov 27, 2022|url-status=live}}&lt;/ref&gt;
|NBN
|Belgija
|-
|[[Bureau of Indian Standards]]
|BIS
|Indija
|-
|Bureau of Standards Jamaica&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.bsj.org.jm|title=Bureau of Standards Jamaica|website=bsj.org.jm|archive-url=https://web.archive.org/web/20231003033431/https://www.bsj.org.jm/|archive-date=Oct 3, 2023|url-status=unfit}}&lt;/ref&gt;
|BSJ
|Jamajka
|-
|{{interlanguage link|Dirección General de Normas|es|Dirección General de Normas (México)}}
|DGN
|Meksiko
|-
|{{sort|[[Deutsches Institut für Normung]]|{{lang|de|[[Deutsches Institut für Normung]]}}}}
|DIN
|Njemačka
|-
|Estonski centar za standardizaciju i akreditaciju (EVS)&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.evs.ee/en|title=EVS standard evs.ee {{!}} en|website=evs.ee|archive-url=https://web.archive.org/web/20230328150956/https://www.evs.ee/en|archive-date=Mar 28, 2023|url-status=live}}&lt;/ref&gt;
|EVS
|Estonija
|-
|[[Ente Nazionale Italiano di Unificazione]]
|UNI
|Italija
|-
|[[GOST|Euroazijski savjet za standardizaciju, mjeriteljstvo i certifikaciju]]
|GOST
|Rusija (bivši SSSR)
|-
|[[Finnish Standards Association]]
|SFS
|Finska
|-
|Institut Luksemburga za standardizaciju, akreditaciju, sigurnost i kvalitet proizvoda i usluga&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://ilnas.gouvernement.lu|title=Institut luxembourgeois de la normalisation, de l'accréditation, de la sécurité et qualité des produits et services // Le gouvernement luxembourgeois|website=ilnas.gouvernement.lu|archive-url=https://web.archive.org/web/20240108141222/https://ilnas.gouvernement.lu/fr.html|archive-date=Jan 8, 2024|url-status=live}}&lt;/ref&gt;
|ILNAS
|Luksemburg
|-
|[[Instituto Argentino de Normalización y Certificación]]
|IRAM
|Argentina
|-
|[[ICONTEC|Instituto Colombiano de Normas Técnicas y Certificación]], Kolumbijski institut za tehničke standarde i certificiranje
|ICONTEC
|Kolumbija
|-
|[[Japanese Industrial Standards Committee]]
|JISC
|Japan
|-
|Koninklijk Nederlands Normalisatie Instituut&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.nen.nl|title=Home - NEN|website=nen.nl|archive-url=https://web.archive.org/web/20240117163804/https://www.nen.nl/|archive-date=Jan 17, 2024|url-status=live}}&lt;/ref&gt;
|NEN
|Nizozemska
|-
|[[Korean Agency for Technology and Standards]]
|KATS
|Južna Koreja
|-
|Mađarski institut za standarde (MSZT)&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.mszt.hu/homepage|title=Nyitólap|website=mszt.hu|archive-url=https://web.archive.org/web/20220703053701/http://www.mszt.hu/homepage|archive-date=Jul 3, 2022|url-status=live}}&lt;/ref&gt;
|MSZT
|Mađarska
|-
|Nacionalna organizacija za standardizaciju (ASRO)&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.asro.ro|title=Organismul Național de Standardizare din România – Portalul tău către standarde și standardizare|website=asro.ro|archive-url=https://web.archive.org/web/20240126163213/https://www.asro.ro/|archive-date=Jan 26, 2024|url-status=live}}&lt;/ref&gt;
|ASRO
|Rumunija
|-
|[[South African Bureau of Standards]]
|SABS
|Južnoafrička Republika
|-
|[[Standardization Administration of China]]
|SAC
|Kina
|-
|[[Standards Council of Canada]]
|SCC
|Kanada
|-
|[[Standards New Zealand]]
|SNZ
|Novi Zeland
|-
|[[Standards Norway]]
|SN
|Norveška
|-
|Standards Organisation of Nigeria&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://son.gov.ng|title=Standards Organisation of Nigeria – Nigeria|website=son.gov.ng|archive-url=https://web.archive.org/web/20240203094623/https://son.gov.ng/|archive-date=Feb 3, 2024|url-status=live}}&lt;/ref&gt;
|SON
|Nigerija
|-
|[[Swedish Standards Institute]]
|SIS
|Švedska
|-
|[[Swiss Association for Standardization]]
|SNV
|Švicarska
|-
|[[Turkish Standards Institution]]
|TSE
|Turska
|-
|[[Standards Australia]]
|SAI
|Australija
|-
|Jabatan Standard Malaysia&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.jsm.gov.my/|title=Department of Standards Malaysia - Home|website=jsm.gov.my|archive-url=https://web.archive.org/web/20240118181117/https://www.jsm.gov.my/|archive-date=Jan 18, 2024|url-status=live}}&lt;/ref&gt;
|DSM
|Malezija
|-
|{{interlanguage link|Instituto Português da Qualidade|pt}}, Portugalski institut za kvalitet
|IPQ
|Portugal
|-
|[[Vietnam Standards|Vijetnamski državni standardi]]
|TCVN
|Vijetnam
|}
Nacionalna tijela za standarde mogu biti javne ili privatne organizacije ili kombinacija obiju. Na primjer, ''Standards Council of Canada'' je kanadska [[krunska korporacija]], ''Dirección General de Normas'' je vladina agencija pri Ministarstvu ekonomije Meksika, dok je ANSI [[501(c)(3)]] neprofitna organizacija u Sjedinjenim Državama, čiji su članovi iz javnog i privatnog sektora. [[Nacionalni institut za standarde i tehnologiju]] (NIST), američka vladina agencija za standarde, sarađuje s ANSI-jem na osnovu [[Memorandum o razumijevanju|memoranduma o razumijevanju]] s ciljem zajedničkog rada na Strategiji standarda Sjedinjenih Država. To da li je NSB u nekoj ekonomiji javno ili privatno tijelo može zavisiti od historijskih i tradicionalnih uloga privatnog sektora u javnim poslovima ili od stepena razvoja te ekonomije.

=== Organizacije za razvijanje standarda (SDOs) ===
''Nacionalno tijelo za standarde'' (NSB) obično se odnosi na jednu organizaciju za standarde koja predstavlja pojedinu državu u [[Međunarodna organizacija za standardizaciju|ISO-u]]. ''Organizacija za razvijanje standarda'' (SDO) je jedna od hiljada industrijskih ili sektorskih organizacija za standarde koje razvijaju i objavljuju standarde specifične za neku industriju. Neke ekonomije imaju samo NSB bez drugih SDO-a. Velike ekonomije, poput Sjedinjenih Država i Japana, imaju stotine SDO-a, od kojih mnoge koordiniraju središnja NSB tijela (ANSI i JISC). U nekim slučajevima, međunarodne SDO organizacije specifične za industriju, poput [https://cie.co.at CIE], [[IEEE]] ili [[Audio Engineering Society]] (AES), mogu imati direktne veze s međunarodnim organizacijama za standarde i tako uticati na međunarodne standarde bez posredništva nacionalnog tijela za standarde. SDO-i se razlikuju od organizacija za postavljanje standarda (SSO) po tome što SDO-i mogu biti akreditirani za razvijanje standarda koristeći otvorene i transparentne procese.

=== Opseg rada ===
Organizacije koje razvijaju tehničke standarde uglavnom se bave [[Interfejsni standard|interfejsnim standardima]], koji opisuju kako se proizvodi međusobno povezuju, i [[Sigurnosni standard|sigurnosnim standardima]], koji definišu karakteristike koje osiguravaju da je proizvod ili proces siguran za ljude, životinje i okoliš. Tema njihovog rada može biti usko ili široko definirana. Još jedno važno područje je definisanje načina na koji se mjeri i prikazuje učinak proizvoda, npr. u tehničkim listovima.

Organizacije za standarde koje se preklapaju ili konkuriraju obično međusobno sarađuju tako da definišu granice svojih odgovornosti i djeluju hijerarhijski na nacionalnom, regionalnom i međunarodnom nivou. Međunarodne organizacije najčešće imaju članice iz redova nacionalnih organizacija za standarde, dok se standardi koji nastaju na nacionalnom nivou (npr. [[ISO 9000|BS 5750]]) mogu usvojiti na regionalnom (BS 5750 je usvojen kao EN 29000) i na kraju na međunarodnom nivou (BS 5750 je usvojen kao ISO 9000).

Osim ako ih ne usvoje vlade, standardi nemaju zakonsku snagu. Međutim, većina jurisdikcija ima zakone o [[Lažno reklamiranje|istinitom oglašavanju]], pa se dvosmislenosti mogu smanjiti ako kompanija nudi proizvod koji je „usaglašen“ s nekim standardom.

=== Proces razvijanja standarda ===
Kada organizacija razvija standarde koji se mogu otvoreno primjenjivati, uobičajeno je da objavljuje formalna pravila o procesu. To može uključivati:

* Ko ima pravo glasati i davati prijedloge o novim ili revidiranim standardima
* Formalne korake procesa, korak po korak
* Kako se upravlja sukobom interesa i komercijalnim interesima
* Kako se razmatraju negativni glasovi
* Koja vrsta konsenzusa je potrebna

Iako ovaj proces može biti dugotrajan i zamoran, formalno postavljanje standarda ključno je za razvoj novih tehnologija. Primjerice, još od 1865. godine, industrija telekomunikacija oslanja se na [[Međunarodna telekomunikacijska unija|ITU]] za uspostavljanje telekomunikacijskih standarda koji se primjenjuju širom svijeta. ITU je kreirao brojne standarde, uključujući specifikacije za telegraf, dodjelu telefonskih brojeva, zaštitu od smetnji i protokole za različite komunikacijske tehnologije. Standardi koji su nastali kroz organizacije za standarde doveli su do poboljšanog kvaliteta proizvoda, osigurali [[interoperabilnost]] proizvoda različitih proizvođača i pružili tehnološku osnovu za buduća istraživanja i razvoj proizvoda. Formalno postavljanje standarda ima brojne koristi za potrošače, uključujući povećanu inovaciju, više učesnika na tržištu, smanjene troškove proizvodnje i efikasnost koja proizlazi iz međusobne zamjenjivosti proizvoda. Za podršku procesu izrade standarda, [[ISO]] je objavio ''Good Standardization Practices (GSP)''&lt;ref&gt;{{cite book|url=https://www.iso.org/publication/PUB100440.html|title=Good Standardization Practices (GSP)|date=2019|publisher=ISO|isbn=978-92-67-10986-2|edition=1|location=Geneva Switzerland}}&lt;/ref&gt;, dok je [[Svjetska trgovinska organizacija|WTO]]-ov Komitet za tehničke barijere u trgovini (TBT) objavio „Šest principa“ koji usmjeravaju članice pri razvoju međunarodnih standarda.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.wto.org/english/tratop_e/tbt_e/principles_standards_tbt_e.htm|title=Principles for the Development of International Standards, Guides and Recommendations|website=wto.org|publisher=World Trade Organization|access-date=20. 9. 2021}}&lt;/ref&gt;

=== Distribucija standarda i autorska prava ===
Pojedini standardi, poput [[Schools Interoperability Framework|SIF specifikacije]] u K12 obrazovanju, upravljani su od strane neprofitnih organizacija koje čine javne i privatne organizacije, a zatim se objavljuju pod otvorenom licencom bez naplate i bez potrebe za registracijom.

Tehnička biblioteka nekog univerziteta može imati dostupne kopije tehničkih standarda, a veće gradske biblioteke također mogu nuditi pristup nizu takvih standarda.

Neki korisnici standarda pogrešno pretpostavljaju da su svi standardi u [[Javno vlasništvo|javnom vlasništvu]]. Ta je pretpostavka tačna samo za standarde nastale u [[Centralna vlada|centralnim vladama]] koje ne podležu [[Autorsko pravo|autorskim pravima]] ili za one organizacije koje su svoje standarde objavile pod otvorenom licencom. Svaki standard koji je razvio ne-vladin subjekt ostaje [[intelektualno vlasništvo]] svojih autora (osim ako nije drugačije dogovoreno) i zaštićen je, kao i svaka druga [[publikacija]], zakonima o [[Autorsko pravo|autorskom pravu]] i međunarodnim [[sporazum]]ima. Ipak, to vlasništvo se odnosi samo na sam standard, a ne na njegovu primjenu. Na primjer, ako kompanija prodaje uređaj koji je usklađen s nekim standardom, nije u obavezi dodatno plaćati organizaciji za standarde, osim u posebnim slučajevima kada ta organizacija posjeduje patentna prava ili neko drugo vlasništvo nad intelektualnim vlasništvom opisanim u samom standardu.

Kompanija, međutim, može odgovarati za svaku eventualnu povredu patenta prilikom primjene tehnologije, kao i u bilo kojoj drugoj implementaciji tehnologije. Organizacije za standarde ne garantuju da su svi patenti relevantni za određeni standard identifikovani. ISO standardi obično u uvodu upozoravaju na to, npr. izjavom: „Napominje se mogućnost da neki dijelovi ovog dokumenta mogu biti predmet patentnih prava. ISO i IEC neće biti odgovorni za identifikaciju bilo kojeg ili svih takvih patentnih prava.“&lt;ref&gt;Navedeno iz ISO/IEC 24751-1:2008: ''Information technology – Individualized adaptability and accessibility in e-learning, education and training – Part 1: Framework and reference model'', str. v.&lt;/ref&gt; Ako je organizacija za standarde svjesna da su dijelovi određenog standarda zaštićeni patentom, obično će zahtijevati od vlasnika patenta da pristane na [[razuman i nediskriminirajući licencni ugovor]] prije nego što takav standard bude uključen. Takav dogovor se smatra pravno obavezujućim ugovorom,&lt;ref&gt;{{cite news|author1=J. Gregory Sidak|title=The Meaning of FRAND, Part I: Royalties|url=https://www.criterioneconomics.com/meaning-of-frand-royalties-for-standard-essential-patents.html|work=Criterion Economics, Inc.|date=2013|language=en}}&lt;/ref&gt; kao što je potvrđeno u slučaju ''[[Microsoft v. Motorola]]'' iz 2012.

== Trendovi ==
Sve ubrzaniji razvoj tehnologije sve više utiče na način na koji se predlažu, razvijaju i primjenjuju novi standardi.

Budući da tradicionalne, široko poštovane organizacije za standarde ponekad djeluju sporije nego što se tehnologija razvija, neki standardi koje one objave mogu postati manje relevantni jer se tvorci standarda ne stižu prilagoditi brzini inovacija. Kao rezultat toga, na sceni su se pojavili '''industrijski konzorciji''' ili organizacije za postavljanje standarda (SSO), koje se nazivaju i [[Tehnički standard|privatnim standardima]].&lt;ref&gt;{{cite book|url=https://docplayer.net/23885374-International-standards-and-private-standards.html|title=International standards and private standards|date=2010|publisher=International Organization for Standardization|isbn=978-92-67-10518-5|access-date=22. 2. 2025|archive-date=6. 10. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20211006133214/https://docplayer.net/23885374-International-standards-and-private-standards.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Iako imaju ograničene finansijske resurse, neke od njih uživaju zaista međunarodno prihvatanje. Jedan od primjera je [[World Wide Web Consortium]] (W3C), čiji se standardi za [[HTML]], [[Cascading Style Sheets|CSS]] i [[XML]] univerzalno koriste. Tu su i organizacije koje vode zajednice, poput [[Internet Engineering Task Force]] (IETF), globalne mreže volontera koji sarađuju na definiranju standarda za internetske protokole.

Neke industrijske inicijative za razvijanje standarda čak nemaju ni formalnu organizacijsku strukturu, već ih finansiraju velike korporacije. Među njima je [[OpenOffice.org]], međunarodna zajednica volontera pod sponzorstvom [[Apache Software Foundation]]a koja radi na softveru zasnovanom na [[Otvoreni standard|otvorenim standardima]] s ciljem da konkurira [[Microsoft Office]]u, te dvije komercijalne grupe koje se žestoko takmiče u razvoju industrijskog standarda za [[DVD|optičke medije velike gustine]]. Drugi primjer je [[Global Food Safety Initiative]] u okviru članstva [[Consumer Goods Forum]]a, gdje se definišu referentni zahtjevi za [[Harmonizacija (standard)|harmonizaciju]] i priznaju vlasnici šema koji koriste [[Tehnički standard|privatne standarde]] za [[sigurnost hrane]].

== Vidi također ==

* [[Koordinaciona igra]] – standard kao rješenje
* [[Harmonizacija (standardi)]]
* [[Međunarodna organizacija za standardizaciju]]
* [[Spisak kompjuterskih standarda]]
* [[Spisak međunarodnih zajedničkih standarda]]
* [[Spisak organizacija za tehničke standarde]]
* [[Kontrola kvaliteta]]
* [[Razuman i nediskriminirajući licencni ugovor]]
* [[Softverski standard]]
* [[Specifikacija (tehnički standard)]]
* [[Standardizacija]]
* [[Tehnički standard]]
* [[Organizacije za standarde u transportu]]

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commons category|Standards organizations}}

* [http://www.standardsportal.org/usa_en/resources/sdo.aspx ANSI: direktorij organizacija za razvijanje standarda] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210318002442/http://www.standardsportal.org/usa_en/resources/sdo.aspx |date=18. 3. 2021 }}
* [http://www.cen.eu/cen/sectors/sectors/isss/consortia/pages/default.aspx CEN: konzorciji za standarde u informacionim i komunikacijskim tehnologijama] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140210024426/http://www.cen.eu/cen/sectors/sectors/isss/consortia/pages/default.aspx |date=10. 2. 2014 }}
* [http://gsi.nist.gov/global/index.cfm/L1-1 NIST: globalne informacije o standardima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120829040523/http://gsi.nist.gov/global/index.cfm/L1-1|date=29. 8. 2012}}

{{Product testing}}

[[Kategorija:Organizacije za standardizaciju]]</text>
      <sha1>qzgru1r8rhvs1v7gxf50s8olrt10dev</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Premier League 2025/2026.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>521900</id>
    <revision>
      <id>3921353</id>
      <parentid>3917176</parentid>
      <timestamp>2026-08-21T06:08:34Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3921353</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="89575" sha1="pbryrmhynwjwip5zqldstpqhnmnoi3k" xml:space="preserve">{{Infokutija sezona nogometne lige
| takmičenje                       = [[Premijer liga Engleske]]
| sezona                           = 2025/2026.
| slika                            = 1 arsenal crystal palace epl champions 2026.jpg
| pobjednici                       = [[Arsenal FC|Arsenal]]&lt;br&gt;4. titula Premijer lige&lt;br&gt;14. [[Pobjednici Premijer lige Engleske|titula prvaka Engleske]]
| ispao                            = [[West Ham United FC|West Ham United]]&lt;br&gt;[[Burnley FC|Burnley]]&lt;br&gt;[[Wolverhampton Wanderers FC|Wolverhampton Wanderers]]
| najbolji_strijelac               = [[Erling Haaland]] [[Manchester City FC|(MCI)]]&lt;br&gt;(27 golova)
| najbolji_igrač                   = 
| kontinentalni_kup1               = [[UEFA Liga prvaka 2026/2027.|Liga prvaka]]
| kontinentalni_kup1 kvalifikovani = Arsenal&lt;br&gt;[[Manchester City FC|Manchester City]]&lt;br&gt;[[Manchester United FC|Manchester United]]&lt;br&gt;[[Aston Villa FC|Aston Villa]]&lt;br&gt;[[Liverpool FC|Liverpool]]
| kontinentalni_kup2               = [[UEFA Evropska liga 2026/2027.|Evropska liga]]
| kontinentalni_kup2 kvalifikovani = [[AFC Bournemouth|Bournemouth]]&lt;br&gt;[[Sunderland AFC|Sunderland]]
| kontinentalni_kup3               = [[UEFA Konferencijska liga 2026/2027.|Konferencijska liga]]
| kontinentalni_kup3 kvalifikovani = [[Brighton &amp; Hove Albion FC|Brighton &amp; Hove Albion]]
| najveća_domaća_pobjeda           = {{nowrap|[[Arsenal FC|Arsenal]] 5–0 [[Leeds United FC|Leeds United]]&lt;br&gt;{{small|(23. august 2025)}}}}
| najveća_gostujuća_pobjeda        = {{nowrap|[[Sunderland AFC|Sunderland]] 0–5 [[Nottingham Forest FC|Nottingham Forest]]}}&lt;br&gt;{{small|(24. april 2026)}}
| najviše_golova                   = [[Fulham FC|Fulham]] 4–5 Manchester City&lt;br&gt;{{small|(2. decembar 2025)}}
| utakmice                         = 380
| ukupno_golova                    = 1045
| najduže_pobjede                  = 8 utakmica&lt;br&gt;Aston Villa
| najduže_porazi                   = 11 utakmica&lt;br&gt;Wolverhampton Wanderers
| najduže_neporažen                = 18 utakmica&lt;br&gt;Bournemouth
| najduži_niz_bez_pobjede          = 19 utakmica&lt;br&gt;Wolverhampton Wanderers
| najveća_posjećenost              = 74.257&lt;br&gt;{{nowrap|Manchester United 3–2 Burnley}}&lt;br&gt;{{small|(30. august 2025)}}
| najmanja_posjećenost             = 10.762&lt;br&gt;{{nowrap|[[AFC Bournemouth|Bournemouth]] 1–1 Burnley}}&lt;br&gt;{{small|(20. decembar 2025)}}
| ukupno_gledalaca                 = {{formatnum:{{#expr: &lt;!--Matchweek 1--&gt; + 60315 + 42526 + 31478 + 46233 + 61077 + 31118 + 39678 + 29949 + 73475 + 36820 &lt;!--Matchweek 2--&gt; + 62462 + 51785 + 11070 + 16838 + 21285 + 60110 + 24876 + 51759 + 27512 + 52230 &lt;!--Matchweek 3--&gt; + 39745 + 74257 + 46267 + 61250 + 30271 + 36727 + 31485 + 30215 + 60455 + 41036 &lt;!--Matchweek 4--&gt; + 60167 + 11167 + 25154 + 52114 + 27327 + 52145 + 62459 + 16795 + 21678 + 52534&lt;!--Matchweek 5--&gt; + 60342 + 31488 + 21475 + 62455 + 30807 + 74124 + 26113 + 11212 + 46261 + 60161 &lt;!--Matchweek 6--&gt; + 17193 + 39597 + 25118 + 36574 + 52427 + 30226 + 60537 + 40350 + 52199 + 51890 &lt;!--Matchweek 7--&gt; + 11165 + 36703 + 60181 + 74004 + 39767 + 40308 + 51770 + 52189 + 29504 + 17140 &lt;!--Matchweek 8--&gt; + 30495 + 31620 + 21646 + 25125 + 52498 + 46578 + 27736 + 61291 + 60337 + 62452 &lt;!--Matchweek 9--&gt; + 36788 + 39489 + 52152 + 73987 + 17214 + 11204 + 60103 + 41988 + 29116 + 52501 &lt;!--Matchweek 10--&gt; + 31512 + 21538 + 25083 + 26413 + 30778 + 61202 + 60407 + 62441 + 52387 + 41476 &lt;!--Matchweek 11--&gt; + 61210 + 52491 + 62449 + 46799 + 39467 + 40792 + 17207 + 24326 + 30708 + 52511 &lt;!--Matchweek 12--&gt; + 21499 + 11216 + 31358 + 27560 + 60419 + 29976 + 52181 + 36819 + 60345 + 74158 &lt;!--Matchweek 13--&gt; + 17176 + 52483 + 46973 + 52244 + 60546 + 25189 + 42139 + 30522 + 62469 + 39820 &lt;!--Matchweek 14--&gt; + 11161 + 26700 + 52007 + 60110 + 31180 + 19365 + 28646 + 36767 + 60414 + 73938 &lt;!--Matchweek 15--&gt; + 42888 + 11240 + 52501 + 52436 + 52041 + 60759 + 36842 + 31293 + 27283 + 30338 &lt;!--Matchweek 16--&gt; + 39552 + 60429 + 19739 + 60242 + 25166 + 30579 + 47158 + 62447 + 17159 + 73951 &lt;!--Matchweek 17--&gt; + 52226 + 10762 + 31426 + 52454 + 27622 + 61138 + 52513 + 36334 + 43157 + 27136 &lt;!--Matchweek 18--&gt; + 73996 + 30778 + 60209 + 17152 + 21637 + 60466 + 62464 + 39765 + 46675 + 25186 &lt;!--Matchweek 19--&gt; + 21020 + 39622 + 30617 + 62438 + 60279 + 73941 + 25111 + 60343 + 17141 + 46920 &lt;!--Matchweek 20--&gt; + 43039 + 31373 + 29874 + 11240 + 36909 + 52514 + 51979 + 60877 + 27547 + 52503 &lt;!--Matchweek 21--&gt; + 62429 + 11212 + 17016 + 24841 + 51768 + 26990 + 51728 + 21047 + 51176 + 60258 &lt;!--Matchweek 22--&gt; + 74004 + 39704 + 36300 + 60431 + 47257 + 60857 + 30729 + 29751 + 42770 + 30172 &lt;!--Matchweek 23--&gt; + 62456 + 21618 + 27239 + 52469 + 11260 + 17134 + 25163 + 52134 + 60296 + 51979 &lt;!--Matchweek 24--&gt; + 31419 + 36858 + 30161 + 39430 + 60416 + 41415 + 73895 + 30334 + 61337 + 46370 &lt;!--Matchweek 25--&gt; + 36835 + 73985 + 11248 + 60312 + 21273 + 27155 + 29762 + 52032 + 31179 + 60336 &lt;!--Matchweek 26--&gt; + 39253 + 50196 + 59773 + 62473 + 39495 + 50717 + 29921 + 23267 + 47159 + 17224 &lt;!--Matchweek 27--&gt; + 43048 + 17163 + 39603 + 62437 + 52187 + 24547 + 30737 + 47222 + 61439 + 52326 &lt;!--Matchweek 28--&gt; + 30197 + 11240 + 20069 + 60425 + 52514 + 36838 + 31427 + 27439 + 73934 + 60296 &lt;!--Matchweek 29--&gt; + 11108 + 51959 + 36713 + 30247 + 42084 + 31575 + 27191 + 51965 + 52184 + 60213 &lt;!--Matchweek 30--&gt; + 20281 + 45497 + 60176 + 39587 + 62459 + 25155 + 73997 + 30013 + 60386 + 17155 &lt;!--Matchweek 31--&gt; + 29843 + 11250 + 31680 + 27323 + 52547 + 36386 + 52253 + 42130 + 61519 + 51738 &lt;!--Matchweek 32--&gt; + 62457 + 60210 + 17220 + 20408 + 60401 + 25141 + 30591 + 47010 + 39552 + 74018 &lt;!--Matchweek 33--&gt; + 17171 + 36840 + 52109 + 61167 + 39733 + 42599 + 52585 + 29458 + 52523 + 24974 &lt;!--Matchweek 34--&gt; + 31220 + 21259 + 11226 + 47047 + 27606 + 60314 + 62454 + 31253 + 60204 + 73773 &lt;!--Matchweek 35--&gt; + 36265 + 17194 + 52099 + 29632 + 60196 + 11122 + 74027 + 42767 + 39605 + 52257 &lt;!--Matchweek 36--&gt; + 60429 + 31587 + 27626 + 47233 + 52489 + 21196 + 24958 + 30691 + 60429 + 61048 &lt;!--Matchweek 37--&gt; + 43033 + 74015 + 17213 + 52590 + 36880 + 28709 + 52206 + 60274 + 11218 + 39463 &lt;!--Matchweek 38--&gt; + 31729 + 21057 + 0 + 27442 + 60325 + 60332 + 30741 + 0 + 0 + 62471 }}}}
| prosječna_posjećenost            = {{formatnum:{{#expr:((15686638/377) round 0)}}}}
| prethodna_sezona                 = [[Premier League 2024/2025.|2024/2025.]]
| sljedeća_sezona                  = [[Premier League 2026/2027.|2026/2027.]]
}}

'''Premier League 2025/2026.''' je bila 34. sezona [[Premijer liga Engleske|Premijer lige]] i 127. sezona najviše engleske lige. Raspored utakmica bio je objavljen 18. juna 2025. u 10:00 sati.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/news/4171848|title=Dates for 2025/26 Premier League season confirmed|date=22. 11. 2024|website=PremierLeague.com|publisher=Premier League|archive-url=https://web.archive.org/web/20241126195919/https://www.premierleague.com/news/4171848|archive-date=26. 11. 2024|access-date=4. 6. 2025}}&lt;/ref&gt;

Ovo je bila  prva puna sezona u kojoj se koristio poluautomatska tehnologija ofsajda, nakon što je uvedena tijekom prethodne sezone, 12. aprila 2025.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/news/4256036|title=Semi-automated offside technology: What you need to know|date=12. 4. 2025|website=PremierLeague.com|publisher=Premier League|access-date=4. 6. 2025}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/news/4273447|title=Semi-automated offside technology to be introduced in Matchdays 32|date=1. 4. 2025|website=PremierLeague.com|publisher=Premier League|access-date=4. 6. 2025}}&lt;/ref&gt; 

Sezona 2025/2026. sastojala se od 33 vikend runde i pet utakmica sredinom sedmice. [[Puma (kompanija)|Puma]] je zamijenila [[Nike, Inc.|Nike]] kao službeni dobavljač lopti za utakmice.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://about.puma.com/en/newsroom/corporate-news/2025/17-03-2025-puma-becomes-official-partner-premier-league|title=PUMA Becomes Official Partner Of The Premier League|last=Haidarovic|first=Luke|publisher=[[Puma (kompanija)|Puma]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20250318082444/https://about.puma.com/en/newsroom/corporate-news/2025/17-03-2025-puma-becomes-official-partner-premier-league|archive-date=18. 3. 2025|access-date=4. 6. 2025}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news|last=Onyeagwara|first=Nnamdi|date=17. 3. 2025|title=Premier League announces Puma as new ball supplier from 2025-26, replacing Nike|url=https://www.nytimes.com/athletic/6209235/2025/03/17/premier-league-puma-nike-ball/|archive-url=https://web.archive.org/web/20250317140522/https://www.nytimes.com/athletic/6209235/2025/03/17/premier-league-puma-nike-ball/|archive-date=17. 3. 2025|access-date=4. 6. 2025|work=The New York Times|issn=0362-4331}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.espn.co.uk/football/story/_/id/44289813/puma-supply-premier-league-matchballs-2025-26-season|title=Puma to supply PL match balls from 2025-26|date=17. 3. 2025|website=ESPN.com|access-date=4. 6. 2025}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/news/4267050|title=Premier League and PUMA announce official partnership|website=PremierLeague.com|publisher=Premier League|access-date=4. 6. 2025}}&lt;/ref&gt; 

[[Liverpool FC|Liverpool]] je bio branitelj naslova, osvojivši svoj drugi naslov Premijer lige i ukupno 20. naslov engleskog prvaka u prethodnoj sezoni.

[[Arsenal FC|Arsenal]] je osvojio svoj četvrti naslov prvaka Premijer lige i 14. engleski naslov s jednom utakmicom prije kraja sezone, prekinuvši 22-godišnju sušu u Premijer ligi od [[Premier League 2003/2004.|2004]]. godine, nakon što je [[Manchester City FC|Manchester City]] remizirao 1-1 u gostima protiv [[AFC Bournemouth|Bournemoutha]] 19. maja 2026.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.skysports.com/football/news/11670/13545591/arsenal-win-premier-league-mikel-artetas-side-end-22-year-wait-for-title|title=Arsenal win Premier League: Mikel Arteta's side end 22-year wait for title|website=Sky Sports|language=en|access-date=25. 5. 2026}}&lt;/ref&gt;

Ovo je bila prva sezona u kojoj se odigrao [[derbi sjeveroistočne Engleske]] još od [[Premier League 2015/2016.|sezone 2015/2016]], nakon što je [[Sunderland AFC|Sunderland]] plasirao svoju ekipu iz [[EFL Championship|Championshipa]] putem doigravanja.

== Ekipe ==
U ligi se natječe dvadeset ekipa – sedamnaest najboljih ekipa iz prethodne sezone i tri ekipe koje su prošle u viši rang iz [[EFL Championship|Championshipa]]. Promovirane ekipe su [[Leeds United FC|Leeds United]], [[Burnley FC|Burnley]] i [[Sunderland AFC|Sunderland]], koje se vraćaju u najvišu ligu nakon dvije, jedne, odnosno osam godina izbivanja. Zamijenili su [[Leicester City FC|Leicester City]], [[Ipswich Town FC|Ipswich Town]] i [[Southampton FC|Southampton]], koji su svi ispali nakon samo jedne sezone u najvišoj ligi. Ovo je bila druga sezona zaredom i tek treći put u historiji engleske najviše lige, gdje su sve tri promovirane ekipe ispale nakon samo jedne sezone.&lt;ref name=&quot;opta-relegation&quot;&gt;{{Cite web|url=https://theanalyst.com/2025/04/premier-league-promoted-sides-relegation-championship|title=The Three Promoted Premier League Sides Will Be Relegated Again - This Never Used to Happen|last=Tweedale|first=Ali|date=26. 4. 2025|website=Opta Analyst|access-date=4. 6. 2025}}&lt;/ref&gt;

=== Stadioni i lokacije ===

{{location map+ |Engleska|width=440 |float=right |caption=Lokacije klubova Premijer lige 2025/26 |places=
{{location map~ |Engleska|lat=51.5155  |long=-0.1275 |label_size=80|label=London |mark=Blue pog.svg|position=left}}
{{location map~ |Engleska|lat=52.509112 |long=-1.884783 |label_size=80|label=[[Aston Villa FC|Aston Villa]]|position=right}}
{{location map~ |Engleska|lat=50.7192 |long=-1.8808 |label_size=80|label=[[AFC Bournemouth|Bournemouth]]|position=left}}
{{location map~ |Engleska|lat=50.861551 |long=-0.083624 |label_size=80|label=[[Brighton &amp; Hove Albion FC|{{nowrap|Brighton &amp; &lt;br&gt;Hove Albion}}]]|position=bottom}}
{{location map~ |Engleska|lat=53.789 |long=-2.248 |label_size=80|label=[[Burnley FC|Burnley]]|position=top}}
{{location map~ |Engleska|lat=53.438846 |long=-2.966285 |label_size=80|label=[[Everton FC|Everton]]|position=top}}
{{location map~ |Engleska|lat=53.7778 |long=-1.5722 |label_size=80|label=[[Leeds United FC|{{nowrap|Leeds United}}]]|position=right}}
{{location map~ |Engleska|lat=53.430845 |long=-2.960823 |label_size=80|label=[[Liverpool FC|Liverpool]]|position=left}}
{{location map~ |Engleska|lat=53.483056 |long=-2.200278 |label_size=80|label=[[Manchester City FC|{{nowrap|Manchester City}}]]|position=right--&gt;}}
{{location map~ |Engleska|lat=53.463056 |long=-2.291389 |label_size=80|label=[[Manchester United FC|{{nowrap|Manchester United}}]]|position=bottom}}
{{location map~ |Engleska|lat=54.9756 |long=-1.6017|label_size=80|label=[[Newcastle United FC|{{nowrap|Newcastle United}}]]|position=left}}
{{location map~ |Engleska|lat=52.9399 |long=-1.1329 |label_size=80|label=[[Nottingham Forest FC|{{nowrap|Nottingham Forest}}]]|position=right}}
{{location map~ |Engleska |lat=54.9146 |long=-1.3884 |label_size=80|label=[[Sunderland AFC|Sunderland]]|position=bottom}}
{{location map~ |Engleska |lat=52.590225 |long=-2.130389 |label_size=80|label=[[Wolverhampton Wanderers FC|Wolverhampton Wanderers]]|position=left}}

&lt;!--DISPLAY OF LONDON TEAMS IN UPPER RIGHT CORNER--&gt;
{{location map~ |Engleska|mark=TransparentPlaceholder.png |marksize=1 |lat=55.7 |long=-.7|label_size=80|label='''{{nowrap|[[Nogomet u Londonu|Londonske]] ekipe:}}'''&lt;br/&gt;
[[Arsenal FC|Arsenal]]&lt;br/&gt;
[[Brentford FC|Brentford]]&lt;br/&gt;
[[Chelsea FC|Chelsea]]&lt;br/&gt;
[[Crystal Palace FC|Crystal Palace]]&lt;br/&gt;
[[Fulham FC|Fulham]]&lt;br/&gt;
{{nowrap|[[Tottenham Hotspur FC|Tottenham Hotspur]]}}&lt;br/&gt;
[[West Ham United FC|West Ham United]]
}}
|position=right}}

:'' Napomena: Lista je poredana abecednim redom.''
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
!Ekipa
!Lokacija
!Stadion
!Kapacitet
|-
|[[Arsenal FC|Arsenal]]
| data-sort-value=&quot;London Holloway&quot; |[[London]] {{small|([[Holloway, London|Holloway]])}}
|[[Stadion Emirates|Emirates]]
|style=&quot;text-align:center&quot;|60.704
|-
|[[Aston Villa FC|Aston Villa]]
| data-sort-value=&quot;Birmingham&quot; |[[Birmingham]]
|[[Villa Park]]
|style=&quot;text-align:center&quot;|42.918
|-
|[[AFC Bournemouth|Bournemouth]]
|[[Bournemouth]]
|[[Dean Court|Vitality Stadium]]
|style=&quot;text-align:center&quot;|11.307
|-
|[[Brentford FC|Brentford]]
| data-sort-value=&quot;London Brentford&quot; |London {{small|([[Brentford]])}}
|[[Stadion Brentford Community|Gtech Community]] 
|style=&quot;text-align:center&quot;|17.250
|-
|[[Brighton &amp; Hove Albion FC|Brighton &amp; Hove Albion]]
|[[Falmer]]
|[[Stadion Falmer|Stadion American Express]]
|style=&quot;text-align:center&quot;|31.876
|-
|[[Burnley FC|Burnley]]
|[[Burnley]]
|[[Turf Moor]]
|style=&quot;text-align:center&quot;|21.944
|-
|[[Chelsea FC|Chelsea]]
| data-sort-value=&quot;London Fulham&quot; |London {{small|([[Fulham]])}}
|[[Stamford Bridge (stadion)|Stamford Bridge]]
|style=&quot;text-align:center&quot;|40.173
|-
|[[Crystal Palace FC|Crystal Palace]]
|London {{small|([[Selhurst]])}}
|[[Selhurst Park]]
|style=&quot;text-align:center&quot;|25.194
|-
|[[Everton FC|Everton]]
| data-sort-value=&quot;Liverpool Vauxhall&quot; |[[Liverpool]] {{small|([[Vauxhall, Liverpool|Vauxhall]])}}
|[[Stadion Everton|Stadion Hill Dickinson]]
|style=&quot;text-align:center&quot;|52.888
|-
|[[Fulham FC|Fulham]]
| data-sort-value=&quot;London Fulham&quot; |London {{small|(Fulham)}}
|[[Craven Cottage]]
|style=&quot;text-align:center&quot;|29.589
|-
|[[Leeds United FC|Leeds United]]
|[[Leeds]]
|[[Elland Road]]
|style=&quot;text-align:center&quot;|37.645
|-
|[[Liverpool FC|Liverpool]]
| data-sort-value=&quot;Liverpool Anfield&quot; |Liverpool {{small|([[Anfield (suburb)|Anfield]])}}
|[[Anfield]]
| style=&quot;text-align:center&quot; |61.276
|-
|[[Manchester City FC|Manchester City]]
| data-sort-value=&quot;Manchester Bradford&quot; |[[Manchester]] {{small|([[Bradford, Manchester|Bradford]])}}
|[[Gradski stadion u Manchesteru|Etihad]]
|style=&quot;text-align:center&quot;|52.900
|-
|[[Manchester United FC|Manchester United]]
| data-sort-value=&quot;Manchester Old Trafford&quot; |[[Manchester]] {{small|([[Stretford]])}}
|[[Old Trafford]]
|style=&quot;text-align:center&quot;|74.197
|-
|[[Newcastle United FC|Newcastle United]]
| data-sort-value=&quot;Newcastle upon Tyne&quot; |[[Newcastle na Tyneu]]
|[[St James' Park]]
|style=&quot;text-align:center&quot;|52.258
|-
|[[Nottingham Forest FC|Nottingham Forest]]
| data-sort-value=&quot;West Bridgford&quot; |[[West Bridgford]]
|[[City Ground]]
|style=&quot;text-align:center&quot;|30.404
|-
| [[Sunderland AFC|Sunderland]]
| data-sort-value=&quot;Sunderland&quot; |[[Sunderland]] 
| [[Stadium of Light]]
| align=&quot;center&quot; |49.000
|-
|[[Tottenham Hotspur FC|Tottenham Hotspur]]
| data-sort-value=&quot;London Tottenham&quot; |London {{small|([[Tottenham]])}}
|[[Stadion Tottenham Hotspur]] 
|style=&quot;text-align:center&quot;|62.850
|-
|[[West Ham United FC|West Ham United]]
| data-sort-value=&quot;London Stratford&quot; |London {{small|([[Stratford, London|Stratford]])}}
|[[Stadion London]]
|style=&quot;text-align:center&quot;|62.500
|-
|[[Wolverhampton Wanderers FC|Wolverhampton Wanderers]]
| data-sort-value=&quot;Wolverhampton&quot; |[[Wolverhampton]]
|[[Stadion Molineux]]
|style=&quot;text-align:center&quot;|31.750
|}

Ovo je prva sezona koju [[Everton FC|Everton]] igra na svom novom stadionu, [[Stadion Everton|Hill Dickinson Stadionu]], nakon preseljenja s [[Goodison Park]]a.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.evertonstadium.com/season2526|title=Season 2025/26|website=www.evertonstadium.com|access-date=4. 6. 2025}}&lt;/ref&gt;

=== Osoblje i oprema ===
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
!Ekipa
!Menadžer
!Kapiten
!Proizvođač
dresa
!Sponzor 
(na prsima)
!Sponzor
(na rukavima)
|-
|Arsenal
|data-sort-value=&quot;Tyler, Mikel&quot;|{{flagicon|ESP}} [[Mikel Arteta]]
|data-sort-value=&quot;Odegaard, Martin&quot;|{{flagicon|NOR}} [[Martin Ødegaard]]&lt;ref&gt;{{cite press release|title=Martin Odegaard named captain|url=https://www.arsenal.com/news/martin-odegaard-named-captain|date=30. 7. 2022|access-date=24. 9. 2023|publisher=Arsenal Football Club|location=London}}&lt;/ref&gt;
|[[Adidas]]&lt;ref&gt;{{cite press release|date=1. 7. 2019|title=Adidas and Arsenal launch new partnership|publisher=Adidas|location=Herzogenaurach|url=https://news.adidas.com/football/adidas-and-arsenal-launch-new-partnership-with-2019-20-home-kit/s/a792ee1b-7f39-4f66-a095-a689e151ec5b|url-status=live|access-date=1. 7. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20200221090612/https://news.adidas.com/fooTBAll/adidas-and-arsenal-launch-new-partnership-with-2019-20-home-kit/s/a792ee1b-7f39-4f66-a095-a689e151ec5b|archive-date=21. 2. 2020}}&lt;/ref&gt;
|[[Emirates (aviokompanija)|Emirates]]&lt;ref&gt;{{cite press release|date=19. 2. 2018|title=Emirates and Arsenal Renew Sponsorship Deal|website=|publisher=Emirates|publication-place=London|url=https://www.emirates.com/media-centre/emirates-and-arsenal-renew-sponsorship-deal|url-status=live|access-date=24. 2. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20210714222642/https://www.emirates.com/media-centre/emirates-and-arsenal-renew-sponsorship-deal|archive-date=14. 7.  2021}}&lt;/ref&gt;
|[[Rwanda Development Board|Visit Rwanda]]&lt;ref&gt;{{cite press release|date=23. 5. 2018|title=Arsenal partner with 'Visit Rwanda'|publisher=Arsenal Football Club|location=London|url=https://www.arsenal.com/news/club-welcomes-visit-rwanda-new-partner|url-status=live|access-date=23. 5. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20210802014646/https://www.arsenal.com/news/club-welcomes-visit-rwanda-new-partner|archive-date=2.  8. 2021}}&lt;/ref&gt;
|-
|Aston Villa
|data-sort-value=&quot;Emery, Unai&quot;|{{flagicon|ESP}} [[Unai Emery]]
|data-sort-value=&quot;McGinn, John&quot;|{{flagicon|SCO}} [[John McGinn]]&lt;ref&gt;{{cite press release|title=McGinn named Aston Villa captain|url=https://www.avfc.co.uk/news/2022/july/27/mcginn-named-aston-villa-captain/|date=27. 7. 2022|access-date=24. 9. 2023|publisher=Aston Villa Football Club|location=Birmingham}}&lt;/ref&gt;
|[[Adidas]]&lt;ref&gt;{{cite news|title=Aston Villa land Adidas kit deal as Castore agreement ends after player complaints|url=https://www.telegraph.co.uk/football/2024/01/09/aston-villa-kit-shirt-adidas-deal-castore-sawiris-emery/|newspaper=The Telegraph|location=Birmingham|date=9. 1. 2024|access-date=21. 4. 2024|last1=Wallace|first1=Sam}}&lt;/ref&gt;
|Betano&lt;ref&gt;{{cite press release|date=22. 4. 2024|title=Aston Villa and Betano announce Principal Partnership|url=https://www.avfc.co.uk/news/2024/april/22/aston-villa-and-betano-announce-principal-partnership-/|access-date=22. 4. 2024|publisher=Aston Villa Football Club|location=Birmingham}}&lt;/ref&gt;
|Trade Nation&lt;ref&gt;{{Cite press release|date=28. 5. 2024|title=Aston Villa renews partnership with Trade Nation|url=https://www.avfc.co.uk/news/2024/may/28/aston-villa-renews-partnership-with-trade-nation/|access-date=29. 5. 2024|location=Birmingham|publisher=Aston Villa Football Club}}&lt;/ref&gt;
|-
|Bournemouth
|{{flagicon|ESP}} [[Andoni Iraola]]
|{{flagicon|ENG}} [[Adam Smith (nogometaš, rođen 1991)|Adam Smith]]&lt;ref&gt;{{cite news|last=Smith|first=Alexander|date=3. 9. 2024|title=Andoni Iraola on Adam Smith and Lewis Cook as AFC Bournemouth captains|url=https://www.bournemouthecho.co.uk/sport/24557213.andoni-iraola-adam-smith-lewis-cook-afc-bournemouth-captains/#:~:text=While%20Lewis%20Cook%20captained%20Bournemouth,our%20captain%20is%20Adam%20Smith.|access-date=3. 9. 2024|newspaper=Daily Echo|publisher=[[Newsquest]]|location=[[Bournemouth]]}}&lt;/ref&gt;
|[[Umbro]]&lt;ref&gt;{{cite press release|title=AFC Bournemouth sign new Umbro deal|date=9. 7. 2021|publisher=A.F.C. Bournemouth|location=[[Bournemouth]]|url=https://www.afcb.co.uk/news/club-news/afc-bournemouth-sign-new-umbro-deal/|access-date=4. 1. 2023|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20220903121434/https://www.afcb.co.uk/news/club-news/afc-bournemouth-sign-new-umbro-deal/|archive-date=3. 9. 2022}}&lt;/ref&gt;
|Las Vegas&lt;ref name=&quot;TGPEurope&quot;&gt;&gt;{{Cite press release|title=TGP Europe leaves GB market following Commission investigation|date=16. 5. 2025|publisher=UK Gambling Comission|location=London|url=https://www.gamblingcommission.gov.uk/news/article/tgp-europe-leaves-gb-market-following-commission-investigation|access-date=16. 5. 2025}}&lt;/ref&gt;
|LEOS International&lt;ref&gt;{{Cite press release|title=Club Signs A Two-year Partnership With LEOS International|date=24. 7. 2024|publisher=A.F.C. Bournemouth|location=Bournemouth|url=https://www.afcb.co.uk/news/2024/july/24/afc-bournemouth-signs-a-two-year-partnership-with-leos-international/|access-date=25. 7. 2024}}&lt;/ref&gt;
|-
|Brentford
|data-sort-value=&quot;Frank, Thomas&quot;|{{ZD|IRS}} [[Keith Andrews (nogometaš)|Keith Andrews]]
|data-sort-value=&quot;Norgaard, Christian&quot;|{{flagicon|DEN}} [[Christian Nørgaard]]&lt;ref&gt;{{cite news|last=Harris|first=Jay|title=Bryan Mbeumo can be a 'key player' for Brentford in Ivan Toney's absence|url=https://theathletic.com/4538272/2023/05/21/bryan-mbeumo-brentford-leader-toney/|access-date=6. 6. 2023|work=[[The Athletic]]|location=[[London]]|publisher=[[The New York Times]]}}&lt;/ref&gt;
|[[Joma]]&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.brentfordfc.com/en/news/article/club-news-brentford-announce-joma-as-new-official-kit-partner|title=Brentford announce Joma as new official kit partner {{!}} Brentford FC|website=www.brentfordfc.com|access-date=22. 5. 2025}}&lt;/ref&gt;
|[[Hollywoodbets]]&lt;ref&gt;{{cite press release|date=29. 6. 2020|title=Brentford announce Hollywoodbets as new principal sponsor|publisher=Brentford Football Club|location=London|access-date=16. 7. 2021|url=https://www.brentfordfc.com/news/2021/july/brentford-announce-hollywoodbets-as-new-principal-partner/|archive-date=16. 7. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210716162004/https://www.brentfordfc.com/news/2021/july/brentford-announce-hollywoodbets-as-new-principal-partner/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;
|[[PensionBee]]&lt;ref&gt;{{cite press release|date=4. 7. 2023|title=PensionBee strengthens partnership with Brentford in new two-year enhanced deal|publisher=Brentford Football Club|location=London|access-date=13. 8. 2023|url=https://www.brentfordfc.com/en/news/video/club-news-pensionbee-partners-with-brentford-new-two-year-deal|archive-date=13. 8. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230813175638/https://www.brentfordfc.com/en/news/video/club-news-pensionbee-partners-with-brentford-new-two-year-deal|url-status=live}}&lt;/ref&gt;
|-
|Brighton &amp; Hove Albion
|data-sort-value=&quot;Hurzeler, Fabian&quot;|{{flagicon|GER}} [[Fabian Hürzeler]]
|data-sort-value=&quot;Dunk, Lewis&quot;|{{flagicon|ENG}} [[Lewis Dunk]]&lt;ref&gt;{{cite press release|title=Dunk named as new skipper|url=https://www.brightonandhovealbion.com/news/1304468/dunk-named-as-new-skipper|date=9. 8. 2019|access-date=24. 9. 2023|publisher=Brighton &amp; Hove Albion Football Club|location=[[Brighton]]|archive-date=19. 1. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240119172400/https://www.brightonandhovealbion.com/news/1304468/dunk-named-as-new-skipper|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|[[Nike, Inc.|Nike]]&lt;ref name=&quot;BrightonKitDeal&quot;&gt;{{cite press release|title=New kit partnership with Nike|url=http://www.seagulls.co.uk/news/article/brighton-and-hove-albion-announce-new-kit-partnership-with-nike-1432659.aspx/|publisher=Brighton &amp; Hove Albion Football Club|location=[[Brighton]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20140606234056/http://www.seagulls.co.uk/news/article/brighton-and-hove-albion-announce-new-kit-partnership-with-nike-1432659.aspx/|access-date=6. 6. 2014|archive-date=6. 6. 2014}}&lt;/ref&gt;
|[[American Express]]&lt;ref name=BrightonKitDeal /&gt;
|[[Kissimmee, Florida|Experience Kissimmee]]&lt;ref&gt;{{cite press release|title=Experience Kissimmee announces partnership with Albion|url=https://www.brightonandhovealbion.com/news/4036436/experience-kissimmee-announces-partnership-with-albion|publisher=Brighton &amp; Hove Albion Football Club|location=[[Brighton]]|date=11. 6. 2024|access-date=4. 6. 2025|archive-date=12. 6. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240612034503/https://www.brightonandhovealbion.com/news/4036436/experience-kissimmee-announces-partnership-with-albion|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|-
|Burnley
| {{ZD|ENG}} [[Mike Jackson (nogometaš, rođen 1973)|Mike Jackson]] (&lt;small&gt;privremeno&lt;/small&gt;) 
| {{flagicon|ENG}} [[Josh Brownhill]]
| [[Castore]]&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.burnleyfootballclub.com/content/castore-and-burnley-fc-announce-multi-year-partnership|title=CASTORE AND BURNLEY FC ANNOUNCE MULTI-YEAR PARTNERSHIP {{!}} BurnleyFC|website=www.burnleyfootballclub.com|access-date=11. 5. 2024|archive-date=10. 5. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240510092554/https://www.burnleyfootballclub.com/content/castore-and-burnley-fc-announce-multi-year-partnership|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|TBA&lt;ref name=&quot;TGPEurope&quot; /&gt;
| [[Vertu Motors|Bristol Street Motors]]
|-
|Chelsea
|data-sort-value=&quot;Maresca, Enzo&quot;|{{ZD|ENG}} [[Calum McFarlane]] (&lt;small&gt;privremeno&lt;/small&gt;)
|data-sort-value=&quot;James, Reece&quot;|{{flagicon|ENG}} [[Reece James (nogometaš, rođen 1999)|Reece James]]&lt;ref&gt;{{cite press release|title=Reece James named Chelsea captain|url=https://www.chelseafc.com/en/news/article/reece-james-named-chelsea-captain|date=9. 8. 2023|access-date=24. 9. 2023|publisher=Chelsea Football Club|location=London}}&lt;/ref&gt;
|[[Nike, Inc.|Nike]]&lt;ref&gt;{{cite news|title=Chelsea signs record-breaking £900m Nike kit deal|url=https://www.bbc.com/news/business-37652612|last=Wilson|first=Bill|work=BBC News|location=London|date=14. 10. 2016|access-date=4. 1. 2023|archive-date=4. 1. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230104194539/https://www.bbc.com/news/business-37652612|url-status=live}}&lt;/ref&gt;
|TBA
|TBA
|-
|Crystal Palace
|{{flagicon|AUT}} [[Oliver Glasner]]
|{{flagicon|ENG}} [[Marc Guéhi]]&lt;ref&gt;{{cite press release|title=Guéhi: Captaincy, England and bigger ambitions|date=14. 6. 2023|publisher=Crystal Palace Football Club|location=London|url=https://www.cpfc.co.uk/news/features/marc-guehi-crystal-palace-captaincy-england-appearance/}}&lt;/ref&gt;
|[[Macron (sportswear)|Macron]]&lt;ref&gt;{{cite press release|title=Crystal Palace announce kit deal with Macron|date=22. 6. 2022|publisher=Crystal Palace Football Club|location=London|url=https://www.cpfc.co.uk/news/announcement/crystal-palace-announce-kit-deal-with-macron/2022-06-21/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20220716051359/https://www.cpfc.co.uk/news/announcement/crystal-palace-announce-kit-deal-with-macron/2022-06-21/|archive-date=16. 7. 2022|access-date=22. 6. 2022}}&lt;/ref&gt;
|[[NET88]]&lt;ref&gt;{{cite press release|title=Crystal Palace announce NET88 as shirt sponsor for the 2024/25 season|date=12. 6.  2024|publisher=Crystal Palace Football Club|location=London|url=https://www.cpfc.co.uk/news/announcement/crystal-palace-announce-net88-shirt-sponsor-2024-25-season/|access-date=12. 6. 2024}}&lt;/ref&gt;
|TBA&lt;ref name=&quot;TGPEurope&quot; /&gt;
|-
|Everton
|data-sort-value=&quot;Moyes, David&quot;|{{flagicon|SCO}} [[David Moyes]] 
|data-sort-value=TBA|{{ZD|IRS}} [[Séamus Coleman]]
|[[Castore]]&lt;ref&gt;{{cite press release|title=Everton And Castore Partner In Landmark Agreement|url=https://www.evertonfc.com/news/2024/june/14/everton-and-castore-partner-in-landmark-agreement/|access-date=26. 6. 2024|publisher=Everton Football Club|location=Liverpool|date=14. 6. 2024}}&lt;/ref&gt;
|[[Stake.com]]&lt;ref name=&quot;TGPEurope&quot; /&gt;
|[[Christopher Ward (watchmaker)|Christopher Ward]]&lt;ref&gt;{{cite press release|date=16. 8. 2024|title=Christopher Ward Named Sleeve Partners|url=https://www.evertonfc.com/news/2024/august/16/christopher-ward-named-sleeve-partner/|access-date=|publisher=Everton Football Club|location=Liverpool}}&lt;/ref&gt;
|-
|Fulham
|data-sort-value=&quot;Silva, Marco&quot;|{{flagicon|POR}} [[Marco Silva]]
|data-sort-value=TBA|{{ZD|ŠKO}} [[Tom Cairney]]
|[[Adidas]]&lt;ref&gt;{{cite press release|title=New Adidas partnership|url=https://www.fulhamfc.com/news/2017/october/12/new-adidas-partnership|publisher=Fulham Football Club|location=London|access-date=20. 4. 2022|date=12. 10. 2017|archive-date=15. 8. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200815024227/https://www.fulhamfc.com/news/2017/october/12/new-adidas-partnership|url-status=live}}&lt;/ref&gt;
|TBA&lt;ref name=&quot;TGPEurope&quot; /&gt;
|WebBeds&lt;ref&gt;{{Cite press release|date=7. 8. 2023|title=WebBeds Announced as Official Sleeve Partner|url=https://www.fulhamfc.com/news/2023/august/07/webbeds-announced-as-official-sleeve-partner/|access-date=19. 8. 2023|publisher=Fulham Football Club|location=London}}&lt;/ref&gt;
|-
|Leeds United
| {{flagicon|GER}} [[Daniel Farke]]
| {{flagicon|Vels}} [[Ethan Ampadu]]
| [[Adidas]] 
| [[Red Bull GmbH|Red Bull]]&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://www.leedsunited.com/news/partnerships/33559/leeds-united-football-club-announce-red-bull-as-front-of-shirt-partner|title=Leeds United announce Red Bull as front of shirt partner|publisher=Leeds United F.C|date=30. 5. 2024}}&lt;/ref&gt;
| BOXT
|-
|Liverpool
| data-sort-value=&quot;Slot, Arne&quot;|{{flagicon|NED}} [[Arne Slot]]
| data-sort-value=&quot;van Dijk, Virgil&quot;|{{flagicon|NED}} [[Virgil van Dijk]]&lt;ref&gt;{{cite press release|title=Virgil van Dijk named new Liverpool captain, Trent Alexander-Arnold vice-captain|url=https://www.liverpoolfc.com/news/virgil-van-dijk-named-new-liverpool-captain-trent-alexander-arnold-vice-captain|date=31. 7. 2023|access-date=24. 9. 2023|publisher=Liverpool Football Club|location=Liverpool}}&lt;/ref&gt;
|[[Adidas]]&lt;ref&gt;{{Cite news|last=Hunter|first=Andy|date=22. 10. 2024|title=Liverpool expect to make more than £60m a year from new Adidas kit deal|url=https://www.theguardian.com/football/2024/oct/22/liverpool-leipzig-slot-adidas-kit-deal|access-date=18. 2. 2025|work=The Guardian|issn=0261-3077}}&lt;/ref&gt;
|[[Standard Chartered]]&lt;ref&gt;{{cite news|date=14. 7. 2022|title=LFC and Standard Chartered extend principal partnership to 2027|url=https://www.liverpoolfc.com/news/lfc-and-standard-chartered-extend-principal-partnership-2027|access-date=22. 5. 2023|work=[[Liverpool Football Club]]}}&lt;/ref&gt;
|[[Expedia]]&lt;ref&gt;{{cite news|date=17. 10. 2020|title=Liverpool Embarks on a Journey with Expedia|url=https://www.liverpoolfc.com/news/announcements/412266-liverpool-fc-embarks-on-a-journey-with-expedia|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20210120035251/https://www.liverpoolfc.com/news/announcements/412266-liverpool-fc-embarks-on-a-journey-with-expedia|archive-date=20. 1. 2021|access-date=17. 10. 2020|publisher=Liverpool F.C.}}&lt;/ref&gt;
|- 
|Manchester City
|data-sort-value=&quot;Guardiola, Pep&quot;|{{flagicon|ESP}} [[Pep Guardiola]]
|{{ZD|POR}} [[Bernardo Silva]]&lt;ref&gt;{{Cite news|title=Bernardo Silva named new Manchester City captain in final year of contract|url=https://www.theguardian.com/football/2025/jun/18/bernardo-silva-to-captain-manchester-city-at-club-world-cup|newspaper=The Guardian|date=18. 6. 2025|access-date=24. 6. 2025|issn=0261-3077|language=en-GB|first=Jamie|last=Jackson}}&lt;/ref&gt;
|[[Puma (kompanija)|Puma]]&lt;ref&gt;{{cite news|date=28. 2. 2019|title=Manchester City strike 10-year kit deal with Puma|url=https://www.skysports.com/football/news/11679/11650329/manchester-city-strike-10-year-kit-deal-with-puma|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20190603140008/https://www.skysports.com/football/news/11679/11650329/manchester-city-strike-10-year-kit-deal-with-puma|archive-date=3. 6. 2019|access-date=28. 2. 2019|work=Sky Sports|location=London}}&lt;/ref&gt;
|[[Etihad Airways]]&lt;ref&gt;{{cite news|title=Manchester City bank record £400m sponsorship deal with Etihad Airways|url=https://www.theguardian.com/football/2011/jul/08/manchester-city-deal-etihad-airways|newspaper=The Guardian|access-date=23. 6. 2015|location=Manchester|first=Daniel|last=Taylor|date=8. 7. 2011|archive-date=24. 7. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200724164956/https://www.theguardian.com/fooTBAll/2011/jul/08/manchester-city-deal-etihad-airways|url-status=live}}&lt;/ref&gt;
|[[OKX]]&lt;ref&gt;{{cite press release|title=Manchester City and OKX announce new shirt sleeve Partnership|url=https://www.mancity.com/news/club/okx-to-sponsor-manchester-city-shirt-sleeve-202324-63823725|access-date=30. 6. 2023|publisher=Manchester City Football Club|location=Manchester}}&lt;/ref&gt;
|-
|Manchester United
|data-sort-value=&quot;Amorim, Ruben&quot;|{{ZD|ENG}} [[Michael Carrick]]
|data-sort-value=&quot;Fernandes, Bruno&quot;|{{flagicon|POR}} [[Bruno Fernandes]]&lt;ref&gt;{{cite press release|title=Fernandes named United's new club captain|url=https://www.manutd.com/en/news/detail/official-statement-man-utd-confirm-bruno-fernandes-as-new-club-captain|date=20. 7. 2023|access-date=24. 9. 2023|publisher=Manchester United Football Club|location=[[Manchester]]}}&lt;/ref&gt;
|[[Adidas]]&lt;ref&gt;{{cite news|title=Manchester United and Adidas in £750m deal over 10 years|url=https://www.bbc.co.uk/news/business-28282444|work=BBC News|location=London|last=Wilson|first=Bill|access-date=23. 6. 2015|archive-date=15. 6. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200615220519/https://www.bbc.co.uk/news/business-28282444|url-status=live}}&lt;/ref&gt;
|[[Qualcomm Snapdragon]]&lt;ref&gt;{{Cite press release|url=https://www.reuters.com/sports/soccer/man-utd-confirm-qualcomms-snapdragon-new-shirt-sponsor-2023-09-13/|title=Man Utd confirm Qualcomm's Snapdragon as new shirt sponsor|access-date=18. 3. 2024|work=[[Reuters]]|author=Pearl Josephine Nazare|location=[[Bengaluru]]|date=13. 9. 2023}}&lt;/ref&gt;
|[[DXC Technology]]&lt;ref&gt;{{cite press release|title=United and Adidas launch new home shirt|url=https://www.manutd.com/en/news/detail/man-utd-and-adidas-launch-new-home-kit-for-2022-23-season|publisher=Manchester United Football Club|location=[[Manchester]]|access-date=8. 7. 2022|date=8. 7. 2022|archive-date=8. 7. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220708081206/https://www.manutd.com/en/news/detail/man-utd-and-adidas-launch-new-home-kit-for-2022-23-season|url-status=live}}&lt;/ref&gt;
|-
|Newcastle United
|data-sort-value=&quot;Howe, Eddie&quot;| {{flagicon|ENG}} [[Eddie Howe]]
|data-sort-value=&quot;Guimarães, Bruno&quot;|{{flagicon|BRA}} [[Bruno Guimarães]]&lt;ref&gt;{{cite press release|title=Newcastle name six-man leadership group, new team captain and club captain – Report|url=https://www.nufcblog.co.uk/2024/08/19/newcastle-name-six-man-leadership-group-new-team-captain-and-club-captain-report/|date=19. 8. 2024|access-date=19. 8. 2024|publisher=Newcastle United Football Club|location=[[Newcastle na Tyneu]]}}&lt;/ref&gt;
|[[Adidas]]&lt;ref&gt;{{Cite news|last=Whitehead|first=Jacob|title=Adidas to become new Newcastle kit manufacturer in leak from documentary|url=https://theathletic.com/4789292/2023/08/19/adidas-newcastle-kit/|access-date=4. 4. 2024|work=[[The Athletic]]|location=[[London]]|publisher=[[The New York Times]]}}&lt;/ref&gt;
|data-sort-value=&quot;Sela&quot;|[[Sela (kompanija)|Sela]]&lt;ref&gt;{{cite press release|title=Newcastle United &amp; Sela agree multi-year front of shirt partnership|url=https://www.nufc.co.uk/news/latest-news/newcastle-united-sela-agree-multi-year-front-of-shirt-partnership/|publisher=Newcastle United Football Club|location=[[Newcastle na Tyneu]]|date=9. 6. 2023|access-date=9. 6. 2023|archive-date=9. 6. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230609131112/https://www.nufc.co.uk/news/latest-news/newcastle-united-sela-agree-multi-year-front-of-shirt-partnership/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;
|Noon&lt;ref&gt;{{cite press release|title=noon.com becomes official sleeve partner|url=https://www.nufc.co.uk/news/latest-news/nooncom-becomes-official-sleeve-partner/|publisher=Newcastle United Football Club|publication-place=[[Newcastle na Tyneu]]|date=27. 6. 2022|access-date=9. 6. 2023}}&lt;/ref&gt;
|-
|Nottingham Forest
|data-sort-value=&quot;Espirito Santo, Nuno&quot;|{{flagicon|POR}} [[Vítor Pereira (nogometaš, rođen 1968)|Vítor Pereira]]
|data-sort-value=&quot;Yates, Ryan&quot;|{{flagicon|ENG}} [[Ryan Yates]]
|[[Adidas]]&lt;ref&gt;{{cite press release|date=26. 6. 2023|title=adidas becomes official kit partner of Nottingham Forest|url=https://www.nottinghamforest.co.uk/news/2023/june/28/adidas-becomes-official-kit-partner-of-nottingham-forest/|access-date=28. 6. 2023|publisher=Nottingham Forest Football Club|location=[[Nottingham]]}}&lt;/ref&gt;
|TBA&lt;ref name=&quot;TGPEurope&quot; /&gt;
|Ideagen&lt;ref&gt;{{cite press release|url=https://www.ideagen.com/company/news/ideagen-are-official-sleeve-partner-of-nottingham-forest|title=Ideagen are Official Sleeve Partner of Nottingham Forest|publisher=Ideagen|location=[[Nottingham]]|date=14. 7. 2023|access-date=30. 7. 2023}}&lt;/ref&gt;
|-
|Sunderland
|data-sort-value=&quot;Le Bris, Regis&quot;|{{flagicon|FRA}} [[Régis Le Bris]]
|data-sort-value=&quot;Neil, Dan&quot;|{{flagicon|ENG}} [[Dan Neil (nogometaš)|Dan Neil]]
|[[Hummel International|Hummel]]&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.safc.com/news/club-news/2024/april/hummel-to-become-technical-kit-partner|title=hummel to become Technical Kit Partner|date=12. 4. 2024|publisher=Sunderland Football Club|access-date=16. 4. 2024}}&lt;/ref&gt;
| W88
| Seriös Group
|-
|Tottenham Hotspur
|data-sort-value=&quot;Postecoglou, Ange&quot;|{{ZD|ITA}} [[Roberto De Zerbi]]
|data-sort-value=&quot;Son, Heung-Min&quot;|{{ZD|ARG}}  [[Cristian Romero]]
|[[Nike, Inc.|Nike]]&lt;ref&gt;{{cite press release|title=Tottenham Hotspur announces multi-year partnership with Nike|url=http://www.tottenhamhotspur.com/news/club/announcement/tottenham-hotspur-announces-multi-year-partnership-with-nike-300617/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20180628181947/http://www.tottenhamhotspur.com/news/club/announcement/tottenham-hotspur-announces-multi-year-partnership-with-nike-300617/|archive-date=28. 6. 2018|access-date=30. 6. 2017|publisher=Tottenham Hotspur Football Club|location=London}}&lt;/ref&gt;
|[[AIA Group|AIA]]&lt;ref&gt;{{cite news|title=Tottenham Hotspur announce new £320m shirt deal|url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/49110767/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20201116101625/https://www.bbc.co.uk/sport/football/49110767|archive-date=16. 11. 2020|access-date=25. 7. 2019|work=BBC Sport|location=Manchester}}&lt;/ref&gt;
|[[Kraken (kompanija)|Kraken]]&lt;ref&gt;{{cite press release|title=Tottenham Hotspur partners with Crypto Platform Kraken|url=https://www.tottenhamhotspur.com/news/2024/july/tottenham-hotspur-partners-with-crypto-platform-kraken/|date=16. 7. 2024|access-date=16. 7. 2024|publisher=Tottenham Hotspur Football Club|location=London}}&lt;/ref&gt;
|-
|West Ham United
|data-sort-value=&quot;Potter, Graham&quot;|{{flagicon|POR}} [[Nuno Espírito Santo]]
|data-sort-value=&quot;Bowen, Jarrod&quot;|{{flagicon|ENG}} [[Jarrod Bowen]]&lt;ref&gt;{{cite press release|title=Jarrod Bowen appointed West Ham United Club captain|url=https://www.whufc.com/news/jarrod-bowen-appointed-west-ham-united-club-captain|access-date=15. 8. 2024|publisher=West Ham United Football Club|location=London|date=15. 8. 2024}}&lt;/ref&gt;
|[[Umbro]]&lt;ref&gt;{{cite press release|url=https://www.whufc.com/news/articles/2019/may/02-may/umbro-extends-partnership-west-ham-united-official-technical-partner|title=Umbro extends partnership with West Ham United as official technical partner|publisher=West Ham United Football Club|location=[[London]]|date=2. 5. 2019|access-date=4. 1. 2023|archive-date=4. 1. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230104194542/https://www.whufc.com/news/articles/2019/may/02-may/umbro-extends-partnership-west-ham-united-official-technical-partner|url-status=live}}&lt;/ref&gt;
|[[Betway]]&lt;ref&gt;{{cite press release|title=Hammers renew partnership with Betway|url=http://www.whufc.com/news/articles/2019/may/24-may/hammers-renew-partnership-betway|access-date=28. 5. 2023|publisher=West Ham United Football Club|location=[[London]]}}&lt;/ref&gt;
|[[QuickBooks]]&lt;ref&gt;{{cite press release|url=https://www.whufc.com/news/intuit-quickbooks-and-west-ham-united-launch-pioneering-sleeve-partnership-together|title=Intuit QuickBooks and West Ham United launch pioneering Sleeve Partnership together|publisher=West Ham United Football Club|location=London|date=1. 7. 2024|access-date=17. 7. 2024}}&lt;/ref&gt;
|-
|Wolverhampton Wanderers
|data-sort-value=&quot;Pereira, Vítor&quot;|{{ZD|VEL}} [[Rob Edwards (nogometaš, rođen 1982)|Rob Edwards]]
|data-sort-value=TBA|{{ZD|POR}} [[Toti Gomes]]
|Sudu&lt;ref&gt;{{cite news|title=Wolves agree new kit deal with SUDU that puts club and fans first|url=https://www.wolves.co.uk/news/club/20240627-wolves-agree-new-kit-deal-with-sudu-that-puts-club-and-fans-first/|date=27. 6. 2024|access-date=27. 6. 2024|publisher=Wolverhampton Wanderers Football Club|location=[[Wolverhampton]]}}&lt;/ref&gt;
|DEBET&lt;ref name=&quot;TGPEurope&quot; /&gt;
|[[JD Sports]]&lt;ref&gt;{{cite  press release|url=https://www.wolves.co.uk/news/club/20240603-wolves-join-jd-in-partnership/|title=Wolves join JD in partnership|date=5. 6. 2024|access-date=5. 6. 2024|publisher=Wolverhampton Wanderers Football Club|location=[[Wolverhampton]]}}&lt;/ref&gt;
|}

=== Promjene menadžera ===
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
!Ekipa
!Odlazeći menadžer
!Način odlaska
!Datum odlaska
!Pozicija na tabeli
!Dolazeći menadžer
!Datum dolaska
|-
|[[Tottenham Hotspur FC|Tottenham Hotspur]]
|{{flagicon|AUS}} [[Ange Postecoglou]]&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.tottenhamhotspur.com/news/2025/june/club-statement-ange-postecoglou-departs/|title=Club statement - Ange Postecoglou departs|website=Tottenham Hotspur|language=en|access-date=12. 6. 2025}}&lt;/ref&gt;
|Otpušten
|6. Juni 2025.
| rowspan=&quot;2&quot; |Pred-sezona
|{{flagicon|DEN}} [[Thomas Frank (nogometni trener)|Thomas Frank]]&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.tottenhamhotspur.com/news/2025/june/thomas-frank-joins-as-head-coach/|title=Thomas Frank joins as Head Coach|website=Tottenham Hotspur|language=en|access-date=24. 6. 2025}}&lt;/ref&gt;
|12. Juni 2025.
|-
|[[Brentford FC|Brentford]]
|{{flagicon|DEN}} [[Thomas Frank (nogometni trener)|Thomas Frank]]&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.brentfordfc.com/en/news/article/first-team-thomas-frank-appointed-tottenham-head-coach-brentford-premier-league|title=Breaking news: Thomas Frank leaves Brentford to join Tottenham Hotspur as head coach|website=www.brentfordfc.com|language=en-gb|access-date=24. 6. 2025}}&lt;/ref&gt;
|Potpisao za [[Tottenham Hotspur FC|Tottenham]]
|12. Juni 2025.
|{{ZD|IRS}} [[Keith Andrews (nogometaš)|Keith Andrews]]&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.brentfordfc.com/en/news/article/first-team-keith-andrews-appointed-brentford-head-coach|title=Breaking news: Brentford appoint Keith Andrews as head coach|website=www.brentfordfc.com|language=en-gb|access-date=28. 6. 2025}}&lt;/ref&gt;
|27. Juni 2025.
|-
|[[Nottingham Forest FC|Nottingham Forest]]
|{{flagicon|POR}} [[Nuno Espírito Santo]]
| rowspan=&quot;4&quot; |Otpušten
|8. Septembar 2025.
|10. mjesto
|{{flagicon|AUS}} [[Ange Postecoglou]]&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.nottinghamforest.co.uk/news/2025/september/09/forest-appoint-ange-postecoglou-as-head-coach/|title=Forest appoint Ange Postecoglou as Head Coach|last=Club|first=Nottingham Forest Football|date=9. 9. 2025|website=Nottingham Forest Football Club|access-date=13. 9. 2025}}&lt;/ref&gt;
|9. Septembar 2025.
|-
|[[West Ham United FC|West Ham United]]
|{{flagicon|ENG}} [[Graham Potter]]
|27. Septembar 2025.
|19. mjesto
|{{flagicon|POR}} [[Nuno Espírito Santo]]&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.whufc.com/news/west-ham-united-appoint-nuno-espirito-santo-head-coach|title=West Ham United appoint Nuno Espírito Santo as Head Coach {{!}} West Ham United F.C.|website=www.whufc.com|language=en|access-date=28. 9. 2025}}&lt;/ref&gt;
|27. Septembar 2025.
|-
|Nottingham Forest
|{{flagicon|AUS}} [[Ange Postecoglou]]
|18. Oktobar 2025.
|18. mjesto
|{{ZD|ENG}} [[Sean Dyche]]&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.nottinghamforest.co.uk/news/2025/october/21/sean-dyche-appointed-forest-head-coach/|title=Sean Dyche appointed Forest Head Coach|last=Club|first=Nottingham Forest Football|date=21. 10. 2025|website=Nottingham Forest Football Club|access-date=22. 10. 2025}}&lt;/ref&gt;
|21. Oktobar 2025.
|-
|[[Wolverhampton Wanderers FC|Wolverhampton Wanderers]]
|{{flagicon|POR}} [[Vítor Pereira (nogometaš, rođen 1968)|Vítor Pereira]]&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.wolves.co.uk/news/mens-first-team/20251102-wolves-part-company-with-vitor-pereira/|title=Wolves part company with Vitor Pereira {{!}} Men's First-Team {{!}} News|website=Wolverhampton Wanderers FC|language=en|access-date=2. 11. 2025}}&lt;/ref&gt;
|2. Novembar 2025.
|20. mjesto
|{{ZD|VEL}} [[Rob Edwards (nogometaš, rođen 1982)|Rob Edwards]]&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.wolves.co.uk/news/mens-first-team/20251112-edwards-becomes-new-wolves-head-coach/|title=Edwards becomes new Wolves head coach {{!}} Men's First-Team {{!}} News|website=Wolverhampton Wanderers FC|language=en|access-date=14. 11. 2025}}&lt;/ref&gt;
|12. Novembar 2025.
|-
|[[Chelsea FC|Chelsea]]
|{{flagicon|ITA}} [[Enzo Maresca]]&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.chelseafc.com/en/news/article/club-statement-enzo-maresca|title=Club statement: Enzo Maresca|website=www.chelseafc.com|language=en-gb|access-date=7. 1. 2026}}&lt;/ref&gt;
|Sporazumni raskid
|1. Januar 2026.
|5. mjesto
|{{ZD|ENG}} [[Calum McFarlane]] (&lt;small&gt;privremeno&lt;/small&gt;)&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/articles/c8exj6w3y41o|title=Enzo Maresca: Chelsea manager leaves with Blues fifth in Premier League|last=Kinsella|first=Nizaar|date=1. 1. 2026|website=BBC Sport|language=en-GB|access-date=7. 1. 2026}}&lt;/ref&gt;
|1. Januar 2026.
|-
|[[Manchester United FC|Manchester United]]
|{{flagicon|POR}} [[Ruben Amorim]]&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.manutd.com/en/news/detail/ruben-amorim-departs-role-as-head-coach-of-man-utd|title=Ruben Amorim departs role as head coach of Man Utd|website=www.manutd.com|language=en|access-date=7. 1. 2026}}&lt;/ref&gt;
|Otpušten
|5. Januar 2026.
|6. mjesto
|{{ZD|ŠKO}} [[Darren Fletcher]] (&lt;small&gt;privremeno&lt;/small&gt;)
|5. Januar 2026.
|-
|Chelsea
|{{ZD|ENG}} [[Calum McFarlane]]
| rowspan=&quot;2&quot; |Kraj privremenog trenera
|8. Januar 2026.
|8. mjesto
|{{ZD|ENG}} [[Liam Rosenior]]&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.chelseafc.com/en/news/article/liam-rosenior-appointed-chelsea-head-coach|title=Liam Rosenior appointed Chelsea head coach|website=www.chelseafc.com|language=en-gb|access-date=7. 1. 2026}}&lt;/ref&gt;
|8. Januar 2026.
|-
|Manchester United
|{{ZD|ŠKO}} [[Darren Fletcher]] (&lt;small&gt;privremeno&lt;/small&gt;)
|13. Januar 2026.
|6. mjesto
|{{ZD|ENG}} [[Michael Carrick]]&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.manutd.com/en/news/detail/official-statement-manchester-united-appoint-michael-carrick-as-head-coach|title=Official statement: Carrick appointed as head coach|website=www.manutd.com|language=en|access-date=18. 1. 2026}}&lt;/ref&gt;
|13. Januar 2026.
|-
|Tottenham Hotspur
|{{flagicon|DEN}} [[Thomas Frank (nogometni trener)|Thomas Frank]]&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.tottenhamhotspur.com/news/2026/february/club-statement-thomas-frank/|title=Club statement - Thomas Frank|website=Tottenham Hotspur|language=en|access-date=11. 2. 2026}}&lt;/ref&gt;
| rowspan=&quot;2&quot; |Otpušten
|11. Februar 2026.
|16. mjesto
|{{ZD|HRV}} [[Igor Tudor]]&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.tottenhamhotspur.com/news/2026/february/men-s-head-coach-update-igor-tudor/|title=Men’s Head Coach Update – Igor Tudor|website=Tottenham Hotspur|language=en|access-date=23. 2. 2026}}&lt;/ref&gt;
|13. Februar 2026.
|-
|Nottingham Forest
|{{ZD|ENG}} [[Sean Dyche]]&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.nottinghamforest.co.uk/news/2026/february/12/club-statement|title=club-statement|website=www.nottinghamforest.co.uk|access-date=12. 2. 2026}}&lt;/ref&gt;
|12. Februar 2026.
| rowspan=&quot;2&quot; |17. mjesto
|{{flagicon|POR}} [[Vítor Pereira (nogometaš, rođen 1968)|Vítor Pereira]]&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.nottinghamforest.co.uk/news/2026/february/15/vitor-pereira-appointed-forest-head-coach/|title=vitor pereira appointed forest head coach|website=www.nottinghamforest.co.uk|access-date=23. 2. 2026}}&lt;/ref&gt;
|15. Februar 2026.
|-
|Tottenham Hotspur
|{{ZD|HRV}} [[Igor Tudor]]&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.tottenhamhotspur.com/news|title=News {{!}} Tottenham Hotspur|website=www.tottenhamhotspur.com|language=en|access-date=14. 4. 2026}}&lt;/ref&gt;
|Sporazumni raskid
|29. Mart 2026.
|{{ZD|ITA}} [[Roberto De Zerbi]]&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.tottenhamhotspur.com/news|title=News {{!}} Tottenham Hotspur|website=www.tottenhamhotspur.com|language=en|access-date=14. 4. 2026}}&lt;/ref&gt;
|31. Mart 2026.
|-
|Chelsea
|{{ZD|ENG}} [[Liam Rosenior]]
|Otpušten
|22. april 2026.
|7. mjesto
|{{ZD|ENG}} [[Calum McFarlane]] (&lt;small&gt;privremeno&lt;/small&gt;)&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.chelseafc.com/en/news/article/club-statement-liam-rosenior|title=Club statement: Liam Rosenior|website=www.chelseafc.com|language=en-gb|access-date=3. 5. 2026}}&lt;/ref&gt;
|22. april 2026.
|-
|[[Burnley FC|Burnley]]
|{{flagicon|ENG}} [[Scott Parker]]
|Sporazumni raskid
|30. April 2026.
|19. mjesto
|{{ZD|ENG}} [[Mike Jackson (nogometaš, rođen 1973)|Mike Jackson]] (&lt;small&gt;privremeno&lt;/small&gt;)&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.burnleyfootballclub.com/content/club-statement-scott-parker|title=CLUB STATEMENT: SCOTT PARKER {{!}} BurnleyFC|website=www.burnleyfootballclub.com|language=en|access-date=3. 5. 2026|archive-date=1. 5. 2026|archive-url=https://web.archive.org/web/20260501014956/https://burnleyfootballclub.com/content/club-statement-scott-parker|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|30. April 2026.
|}

== Promjene pravila i inovacije ==
Sezona 2025/2026. sadrži nekoliko značajnih novih pravila i inovacija:

* Ovo je prva puna sezona u kojoj se koristi poluautomatska tehnologija ofsajda, nakon što je uvedena krajem prošle sezone [[Premier League 2024/2025.|2024/2025]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/en/news/4256036|title=Semi-automated offside technology: What you need to know|date=24. 2. 2025|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=14. 9. 2025}}&lt;/ref&gt;

* Kamere koje nose suci (Ref-Cams), isprobane tijekom Svjetskog klupskog prvenstva 2025., razmatraju se za upotrebu u Premijer ligi. Iako još nisu implementirane, u tijeku su rasprave o ograničenim domaćim probnim igrama tijekom sezone.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://eplfixtures.com/var-rule-changes-in-2025-26-premier-league/|title=VAR &amp; Key Rule Updates for 2025–26 Premier League Season|date=24. 7. 2025|language=en-US|access-date=14. 9. 2025|archive-date=8. 10. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20251008000650/https://eplfixtures.com/var-rule-changes-in-2025-26-premier-league/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

* Puma je postala novi službeni dobavljač lopti za Premijer ligu, naslijedivši Nike nakon 25-godišnjeg partnerstva.&lt;ref&gt;{{Cite news|title=Premier League and PUMA announce official partnership|url=https://www.premierleague.com/news/4267050|access-date=14. 9. 2025|language=en}}&lt;/ref&gt;

== Tabela Premijer lige ==
&lt;onlyinclude&gt;
{{#invoke:Sports table|main|style=WDL|source=[https://www.premierleague.com/tables?co=1&amp;se=489&amp;ha=-1 Premier League]

|result1=CLLS |result2=CLLS |result3=CLLS |result4=CLLS |result5=CLLS |result6=ELLS |result7=ELLS|result8= ECLPO|result15= ELLPX|result18=REL |result19=REL |result20=REL

&lt;!--Update team positions here--&gt;
|team_order=ARS, MCI, MUN, AVL, LIV, BOU, SUN, BHA, BRE, CHE, FUL, NEW, EVE, LEE, CRY, NFO, TOT, WHU, BUR, WOL

&lt;!--Update team results here and then (if needed) positions above. Don't forget to update the date (update parameter).--&gt;
|update=complete
|win_ARS=26|draw_ARS=7 |loss_ARS=5 |gf_ARS=71|ga_ARS=27&lt;!-- Arsenal --&gt;
|win_AVL=19|draw_AVL=8 |loss_AVL=11|gf_AVL=56|ga_AVL=49&lt;!-- Aston Villa --&gt;
|win_BOU=13|draw_BOU=18|loss_BOU=7 |gf_BOU=58|ga_BOU=54&lt;!-- Bournemouth --&gt;
|win_BRE=14|draw_BRE=11|loss_BRE=13|gf_BRE=55|ga_BRE=52&lt;!-- Brentford --&gt;
|win_BHA=14|draw_BHA=11|loss_BHA=13|gf_BHA=52|ga_BHA=46&lt;!-- Brighton &amp; Hove Albion --&gt;
|win_BUR=4 |draw_BUR=10|loss_BUR=24|gf_BUR=38|ga_BUR=75&lt;!-- Burnley --&gt;
|win_CHE=14|draw_CHE=10|loss_CHE=14|gf_CHE=58|ga_CHE=52&lt;!-- Chelsea --&gt;
|win_CRY=11|draw_CRY=12|loss_CRY=15|gf_CRY=41|ga_CRY=51&lt;!-- Crystal Palace --&gt;
|win_EVE=13|draw_EVE=10|loss_EVE=15|gf_EVE=47|ga_EVE=50&lt;!-- Everton --&gt;
|win_FUL=15|draw_FUL=7 |loss_FUL=16|gf_FUL=47|ga_FUL=51&lt;!-- Fulham --&gt;
|win_LEE=11|draw_LEE=14|loss_LEE=13|gf_LEE=49|ga_LEE=56&lt;!-- Leeds United --&gt;
|win_LIV=17|draw_LIV=9 |loss_LIV=12|gf_LIV=63|ga_LIV=53&lt;!-- Liverpool --&gt;
|win_MCI=23|draw_MCI=9 |loss_MCI=6 |gf_MCI=77|ga_MCI=35&lt;!-- Manchester City --&gt;
|win_MUN=20|draw_MUN=11|loss_MUN=7 |gf_MUN=69|ga_MUN=50&lt;!-- Manchester United --&gt;
|win_NEW=14|draw_NEW=7 |loss_NEW=17|gf_NEW=53|ga_NEW=55&lt;!-- Newcastle United --&gt;
|win_NFO=11|draw_NFO=11|loss_NFO=16|gf_NFO=48|ga_NFO=51&lt;!-- Nottingham Forest --&gt;
|win_SUN=14|draw_SUN=12|loss_SUN=12|gf_SUN=42|ga_SUN=48&lt;!-- Sunderland --&gt;
|win_TOT=10|draw_TOT=11|loss_TOT=17|gf_TOT=48|ga_TOT=57&lt;!-- Tottenham Hotspur --&gt;
|win_WHU=10|draw_WHU=9 |loss_WHU=19|gf_WHU=46|ga_WHU=65&lt;!-- West Ham United --&gt;
|win_WOL=3 |draw_WOL=11|loss_WOL=24|gf_WOL=27|ga_WOL=68&lt;!-- Wolverhampton Wanderers --&gt;

&lt;!--Team status--&gt;
|status_ARS=P
|status_CRY=Z
|status_WHU=I
|status_WOL=I
|status_BUR=I

|status_text_X=Obezbijedio [[UEFA Evropska liga 2026/2027.|Evropsku ligu ligaške faze]], ali bi se ipak mogao kvalificirati za Ligu prvaka
|status_text_Y=Obezbijedio [[UEFA Konferencijska liga 2026/2026.|Konferencijsku ligu play-off runde]], ali bi se ipak mogao kvalificirati za Ligu prvaka ili Evropsku ligu
|status_text_Z=Mogli bi se kvalificirati za [[UEFA Evropska liga 2026/2027.|Evropsku ligu ligaške faze]], ako pobijede u finalu Konferencijske lige.

&lt;!--Team definitions (wikilinks in table)--&gt;
|name_ARS=[[Arsenal FC|Arsenal]]
|name_AVL=[[Aston Villa FC|Aston Villa]]
|name_BOU=[[AFC Bournemouth|Bournemouth]]
|name_BHA=[[Brighton &amp; Hove Albion FC|Brighton &amp; Hove Albion]]
|name_BRE=[[Brentford FC|Brentford]]
|name_BUR=[[Burnley FC|Burnley]]
|name_CHE=[[Chelsea FC|Chelsea]]
|name_CRY=[[Crystal Palace FC|Crystal Palace]]
|name_EVE=[[Everton FC|Everton]]
|name_FUL=[[Fulham FC|Fulham]]
|name_LEE=[[Leeds United FC|Leeds United]]
|name_LIV=[[Liverpool FC|Liverpool]]
|name_MCI=[[Manchester City FC|Manchester City]]
|name_MUN=[[Manchester United FC|Manchester United]]
|name_NEW=[[Newcastle United FC|Newcastle United]]
|name_NFO=[[Nottingham Forest FC|Nottingham Forest]]
|name_SUN=[[Sunderland AFC|Sunderland]]
|name_TOT=[[Tottenham Hotspur FC|Tottenham Hotspur]]
|name_WHU=[[West Ham United FC|West Ham United]]
|name_WOL=[[Wolverhampton Wanderers FC|Wolverhampton Wanderers]]

&lt;!--Table settings and rules--&gt;|show_limit=5|class_rules=1) Broj bodova; 2) Gol-razlika; 3) Veći broj postignutih golova.
&lt;!--Qualification and relegation column definitions--&gt;
|res_col_header=QR
|col_CLLS=green1|text_CLLS=Kvalifikacija za {{nowrap|[[UEFA Liga prvaka 2026/2027.|Ligaško takmičenje Lige prvaka]]}}
&lt;!--|col_ELTH=green1  |text_ELTH=Kvalifikacija za {{nowrap|[[UEFA Evropska liga 2026/2027.|Ligaško takmičenje Evropske lige]]}}--&gt;
|col_ELLS=blue1|text_ELLS=Kvalifikacija za {{nowrap|[[UEFA Evropska liga 2026/2027.|Ligaško takmičenje Evropske lige]]}}
|col_ECLPO=yellow1 |text_ECLPO=Moguća kvalifikacija za {{nowrap|[[UEFA Konferencijska liga 2026/2027.|Play-off Konferencijske lige]]}}
|col_ELLPX=blue2 |text_ELLPX={{nowrap|Moguća kvalifikacija za [[UEFA Evropska liga 2026/2027.|Ligaško takmičenje Evropske lige]]}}
|col_REL=red1     |text_REL=Ispadaju u {{nowrap|[[EFL Championship]]}}

|note_res_ELLS=Pobjednici FA kupa 2025/26. i petoplasirana ekipa kvalificiraju se za ligašku fazu Evropske lige. Ako pobjednici FA kupa završe među prvih pet, kvalificirat će se šestoplasirana ekipa.
}}&lt;/onlyinclude&gt;

== Rezultati ==
{{#invoke:sports results|main|source=[https://www.premierleague.com/results Premier League]
|update=complete
|a_note=yes|matches_style=FBR
|team1=ARS|team2=AVL|team3=BOU|team4=BRE|team5=BHA|team6=BUR|team7=CHE|team8=CRY|team9=EVE|team10=FUL|team11=LEE|team12=LIV|team13=MCI|team14=MUN|team15=NEW|team16=NFO|team17=SUN|team18=TOT|team19=WHU|team20=WOL

|name_ARS=[[Arsenal FC|Arsenal]]
|match_ARS_AVL= 4–1
|match_ARS_BOU= 1–2
|match_ARS_BRE= 2–0
|match_ARS_BHA= 2–1
|match_ARS_BUR= 1–0
|match_ARS_CHE= [[Rivalstvo Arsenal–Chelsea|2–1]]
|match_ARS_CRY= 1–0
|match_ARS_EVE= 2–0
|match_ARS_FUL= 3–0
|match_ARS_LEE= 5–0
|match_ARS_LIV= 0–0
|match_ARS_MCI= [[Rivalstvo Arsenal FC–Manchester City FC|1–1]]
|match_ARS_MUN= [[Derbi Arsenal–Manchester United|2–3]]
|match_ARS_NEW= 1–0
|match_ARS_NFO= 3–0
|match_ARS_SUN= 3–0
|match_ARS_TOT= [[Sjevernolondonski derbi|4–1]]
|match_ARS_WHU= [[Londonski derbi|2–0]]
|match_ARS_WOL= 2–1

|name_AVL=[[Aston Villa FC|Aston Villa]]
|match_AVL_ARS= 2–1
|match_AVL_BOU= 4–0
|match_AVL_BRE= 0–1
|match_AVL_BHA= 1–0
|match_AVL_BUR= 2–1
|match_AVL_CHE= 1–4
|match_AVL_CRY= 0–3
|match_AVL_EVE= 0–1
|match_AVL_FUL= 3–1
|match_AVL_LEE= 1–1
|match_AVL_LIV= 4–2
|match_AVL_MCI= 1–0
|match_AVL_MUN= 2–1
|match_AVL_NEW= 0–0
|match_AVL_NFO= 3–1
|match_AVL_SUN= 4–3
|match_AVL_TOT= 1–2
|match_AVL_WHU= 2–0
|match_AVL_WOL= 1–0


|name_BOU=[[AFC Bournemouth|Bournemouth]]
|match_BOU_ARS= 2–3
|match_BOU_AVL= 1–1
|match_BOU_BRE= 0–0
|match_BOU_BHA= 2–1
|match_BOU_BUR= 1–1
|match_BOU_CHE= 0–0
|match_BOU_CRY= 3–0
|match_BOU_EVE= 0–1
|match_BOU_FUL= 3–1
|match_BOU_LEE= 2–2
|match_BOU_LIV= 3–2
|match_BOU_MCI= 1–1
|match_BOU_MUN= 2–2
|match_BOU_NEW= 0–0
|match_BOU_NFO= 2–0
|match_BOU_SUN= 1–1
|match_BOU_TOT= 3–2
|match_BOU_WHU= 2–2
|match_BOU_WOL= 1–0

|name_BRE=[[Brentford FC|Brentford]]
|match_BRE_ARS= 1–1
|match_BRE_AVL= 1–0
|match_BRE_BOU= 4–1
|match_BRE_BHA= 0–2
|match_BRE_BUR= 3–1
|match_BRE_CHE= [[Zapadnolondonski derbi|2–2]]
|match_BRE_CRY= 2–2
|match_BRE_EVE= 2–2
|match_BRE_FUL= [[Zapadnolondonski derbi|0–0]]
|match_BRE_LEE= 1–1
|match_BRE_LIV= 3–2
|match_BRE_MCI= 0–1
|match_BRE_MUN= 3–1
|match_BRE_NEW= 3–1
|match_BRE_NFO= 0–2
|match_BRE_SUN= 3–0
|match_BRE_TOT= 0–0
|match_BRE_WHU= 3–0
|match_BRE_WOL= 2–2

|name_BHA=[[Brighton &amp; Hove Albion FC|Brighton &amp; Hove Albion]]
|match_BHA_ARS= 0–1
|match_BHA_AVL= 3–4
|match_BHA_BOU= 1–1
|match_BHA_BRE= 2–1
|match_BHA_BUR= 2–0
|match_BHA_CHE= 3–0
|match_BHA_CRY= [[Rivalstvo Brighton &amp; Hove Albion FC–Crystal Palace FC|0–1]]
|match_BHA_EVE= 1–1
|match_BHA_FUL= 1–1
|match_BHA_LEE= 3–0
|match_BHA_LIV= 2–1
|match_BHA_MCI= 2–1
|match_BHA_MUN= 0–3
|match_BHA_NEW= 2–1
|match_BHA_NFO= 2–1
|match_BHA_SUN= 0–0
|match_BHA_TOT= 2–2
|match_BHA_WHU= 1–1
|match_BHA_WOL= 3–0

|name_BUR=[[Burnley FC|Burnley]]
|match_BUR_ARS= 0–2
|match_BUR_AVL= 2–2
|match_BUR_BOU= 0–0
|match_BUR_BRE= 3–4
|match_BUR_BHA= 0–2
|match_BUR_CHE= 0–2
|match_BUR_CRY= 0–1
|match_BUR_EVE= 0–0
|match_BUR_FUL= 2–3
|match_BUR_LEE= 2–0
|match_BUR_LIV= 0–1
|match_BUR_MCI= 0–1
|match_BUR_MUN= 2–2
|match_BUR_NEW= 1–3
|match_BUR_NFO= 1–1
|match_BUR_SUN= 2–0
|match_BUR_TOT= 2–2
|match_BUR_WHU= 0–2
|match_BUR_WOL= 1–1

|name_CHE=[[Chelsea FC|Chelsea]]
|match_CHE_ARS= [[Rivalstvo Arsenal–Chelsea|1–1]]
|match_CHE_AVL= 1–2
|match_CHE_BOU= 2–2
|match_CHE_BRE= [[Zapadnolondonski derbi|2–0]]
|match_CHE_BHA= 1–3
|match_CHE_BUR= 1–1
|match_CHE_CRY= [[Rivalstvo Chelsea FC–Crystal Palace FC|0–0]]
|match_CHE_EVE= 2–0
|match_CHE_FUL= [[Zapadnolondonski derbi|2–0]]
|match_CHE_LEE= 2–2
|match_CHE_LIV= [[Rivalstvo Chelsea FC–Liverpool FC|2–1]]
|match_CHE_MCI= 0–3
|match_CHE_MUN= 0–1
|match_CHE_NEW= 0–1
|match_CHE_NFO= 1–3
|match_CHE_SUN= 1–2
|match_CHE_TOT= [[Rivalstvo Chelsea FC–Tottenham Hotspur FC|2–1]]
|match_CHE_WHU= 3–2
|match_CHE_WOL= 3–0

|name_CRY=[[Crystal Palace FC|Crystal Palace]]
|match_CRY_ARS= 1–2
|match_CRY_AVL= 0–0
|match_CRY_BOU= 3–3
|match_CRY_BRE= 2–0
|match_CRY_BHA= [[Rivalstvo Brighton &amp; Hove Albion FC–Crystal Palace FC|0–0]]
|match_CRY_BUR= 2–3
|match_CRY_CHE= [[Rivalstvo Chelsea FC–Crystal Palace FC|1–3]]
|match_CRY_EVE= 2–2
|match_CRY_FUL= 1–1
|match_CRY_LEE= 0–0
|match_CRY_LIV= 2–1
|match_CRY_MCI= 0–3
|match_CRY_MUN= 1–2
|match_CRY_NEW= 2–1
|match_CRY_NFO= 1–1
|match_CRY_SUN= 0–0
|match_CRY_TOT= 0–1
|match_CRY_WHU= 0–0
|match_CRY_WOL= 1–0

|name_EVE=[[Everton FC|Everton]]
|match_EVE_ARS= 0–1
|match_EVE_AVL= 0–0
|match_EVE_BOU= 1–2
|match_EVE_BRE= 2–4
|match_EVE_BHA= 2–0
|match_EVE_BUR= 2–0
|match_EVE_CHE= 3–0
|match_EVE_CRY= 2–1
|match_EVE_FUL= 2–0
|match_EVE_LEE= 1–1
|match_EVE_LIV= [[Merseyside derbi|1–2]]
|match_EVE_MCI= 3–3
|match_EVE_MUN= 0–1
|match_EVE_NEW= 1–4
|match_EVE_NFO= 3–0
|match_EVE_SUN= 1–3
|match_EVE_TOT= 0–3
|match_EVE_WHU=
|match_EVE_WOL= 1–1

|name_FUL=[[Fulham FC|Fulham]]
|match_FUL_ARS= 0–1
|match_FUL_AVL= 1–0
|match_FUL_BOU= 0–1
|match_FUL_BRE= [[Zapadnolondonski derbi|3–1]]
|match_FUL_BHA= 2–1
|match_FUL_BUR= 3–1
|match_FUL_CHE= [[Zapadnolondonski derbi|2–1]]
|match_FUL_CRY= 1–2
|match_FUL_EVE= 1–2
|match_FUL_LEE= 1–0
|match_FUL_LIV= 2–2
|match_FUL_MCI= 4–5
|match_FUL_MUN= 1–1
|match_FUL_NEW= 2–0
|match_FUL_NFO= 1–0
|match_FUL_SUN= 1–0
|match_FUL_TOT= 2–1
|match_FUL_WHU= 0–1
|match_FUL_WOL= 3–0

|name_LEE=[[Leeds United FC|Leeds United]]
|match_LEE_ARS= 0–4
|match_LEE_AVL= 1–2
|match_LEE_BOU= 2–2
|match_LEE_BRE= 0–0
|match_LEE_BHA= 1–0
|match_LEE_BUR= 3–1
|match_LEE_CHE= 3–1
|match_LEE_CRY= 4–1
|match_LEE_EVE= 1–0
|match_LEE_FUL= 1–0
|match_LEE_LIV= 3–3
|match_LEE_MCI= 0–1
|match_LEE_MUN= [[Rivalstvo Leeds United FC–Manchester United FC|1–1]]
|match_LEE_NEW= 0–0
|match_LEE_NFO= 3–1
|match_LEE_SUN= 0–1
|match_LEE_TOT= 1–2
|match_LEE_WHU= 2–1
|match_LEE_WOL= 3–0

|name_LIV=[[Liverpool FC|Liverpool]]
|match_LIV_ARS= 1–0
|match_LIV_AVL= 2–0
|match_LIV_BOU= 4–2
|match_LIV_BRE= 1–1
|match_LIV_BHA= 2–0
|match_LIV_BUR= 1–1
|match_LIV_CHE= [[Rivalstvo Chelsea FC–Liverpool FC|1–1]]
|match_LIV_CRY= 3–1
|match_LIV_EVE= [[Merseyside derbi|2–1]]
|match_LIV_FUL= 2–0
|match_LIV_LEE= 0–0
|match_LIV_MCI= [[Rivalstvo Liverpool FC–Manchester City FC|1–2]]
|match_LIV_MUN= [[Derbi Liverpool–Manchester United|1–2]]
|match_LIV_NEW= 4–1
|match_LIV_NFO= 0–3
|match_LIV_SUN= 1–1
|match_LIV_TOT= 1–1
|match_LIV_WHU= 5–2
|match_LIV_WOL= 2–1

|name_MCI=[[Manchester City FC|Manchester City]]
|match_MCI_ARS= [[Rivalstvo Arsenal FC–Manchester City FC|2–1]]
|match_MCI_AVL= 1–2
|match_MCI_BOU= 3–1
|match_MCI_BRE= 3–0
|match_MCI_BHA= 1–1
|match_MCI_BUR= 5–1
|match_MCI_CHE= 1–1
|match_MCI_CRY= 3–0
|match_MCI_EVE= 2–0
|match_MCI_FUL= 3–0
|match_MCI_LEE= 3–2
|match_MCI_LIV= [[Rivalstvo Liverpool FC–Manchester City FC|3–0]]
|match_MCI_MUN= [[Manchester derby|3–0]]
|match_MCI_NEW= 2–1
|match_MCI_NFO= 2–2
|match_MCI_SUN= 3–0
|match_MCI_TOT= 0–2
|match_MCI_WHU= 3–0
|match_MCI_WOL= 2–0

|name_MUN=[[Manchester United FC|Manchester United]]
|match_MUN_ARS= [[Derbi Arsenal–Manchester United|0–1]]
|match_MUN_AVL= 3–1
|match_MUN_BOU= 4–4
|match_MUN_BRE= 2–1
|match_MUN_BHA= 4–2
|match_MUN_BUR= 3–2
|match_MUN_CHE= 2–1
|match_MUN_CRY= 2–1
|match_MUN_EVE= 0–1
|match_MUN_FUL= 3–2
|match_MUN_LEE= [[Rivalstvo Leeds United FC–Manchester United FC|1–2]]
|match_MUN_LIV= [[Derbi Liverpool–Manchester United|3–2]]
|match_MUN_MCI= [[Manchester derby|2–0]]
|match_MUN_NEW= 1–0
|match_MUN_NFO= 3–2
|match_MUN_SUN= 2–0
|match_MUN_TOT= 2–0
|match_MUN_WHU= 1–1
|match_MUN_WOL= 1–1

|name_NEW=[[Newcastle United FC|Newcastle United]]
|match_NEW_ARS= 1–2
|match_NEW_AVL= 0–2
|match_NEW_BOU= 1–2
|match_NEW_BRE= 2–3
|match_NEW_BHA= 3–1
|match_NEW_BUR= 2–1
|match_NEW_CHE= 2–2
|match_NEW_CRY= 2–0
|match_NEW_EVE= 2–3
|match_NEW_FUL= 2–1
|match_NEW_LEE= 4–3
|match_NEW_LIV= 2–3
|match_NEW_MCI= 2–1
|match_NEW_MUN= 2–1
|match_NEW_NFO= 2–0
|match_NEW_SUN= [[Derbi sjeveroistočne Engleske|1–2]]
|match_NEW_TOT= 2–2
|match_NEW_WHU= 3–1
|match_NEW_WOL= 1–0

|name_NFO=[[Nottingham Forest FC|Nottingham Forest]]
|match_NFO_ARS= 0–0
|match_NFO_AVL= 1–1
|match_NFO_BOU= 1–1
|match_NFO_BRE= 3–1
|match_NFO_BHA= 0–2
|match_NFO_BUR= 4–1
|match_NFO_CHE= 0–3
|match_NFO_CRY= 1–1
|match_NFO_EVE= 0–2
|match_NFO_FUL= 0–0
|match_NFO_LEE= 3–1
|match_NFO_LIV= 0–1
|match_NFO_MCI= 1–2
|match_NFO_MUN= 2–2
|match_NFO_NEW= 1–1
|match_NFO_SUN= 0–1
|match_NFO_TOT= 3–0
|match_NFO_WHU= 0–3
|match_NFO_WOL= 0–0

|name_SUN=[[Sunderland AFC|Sunderland]]
|match_SUN_ARS= 2–2
|match_SUN_AVL= 1–1
|match_SUN_BOU= 3–2
|match_SUN_BRE= 2–1
|match_SUN_BHA= 0–1
|match_SUN_BUR= 3–0
|match_SUN_CHE= 2–1
|match_SUN_CRY= 2–1
|match_SUN_EVE= 1–1
|match_SUN_FUL= 1–3
|match_SUN_LEE= 1–1
|match_SUN_LIV= 0–1
|match_SUN_MCI= 0–0
|match_SUN_MUN= 0–0
|match_SUN_NEW= [[Derbi sjeveroistočne Engleske|1–0]]
|match_SUN_NFO= 0–5
|match_SUN_TOT= 1–0
|match_SUN_WHU= 3–0
|match_SUN_WOL= 2–0

|name_TOT=[[Tottenham Hotspur FC|Tottenham Hotspur]]
|match_TOT_ARS= [[Sjevernolondonski derbi|1–4]]
|match_TOT_AVL= 1–2
|match_TOT_BOU= 0–1
|match_TOT_BRE= 2–0
|match_TOT_BHA= 2–2
|match_TOT_BUR= 3–0
|match_TOT_CHE= [[Rivalstvo Chelsea FC–Tottenham Hotspur FC|0–1]]
|match_TOT_CRY= 1–3
|match_TOT_EVE= 1–0
|match_TOT_FUL= 1–2
|match_TOT_LEE= 1–1
|match_TOT_LIV= 1–2
|match_TOT_MCI= 2–2
|match_TOT_MUN= 2–2
|match_TOT_NEW= 1–2
|match_TOT_NFO= 0–3
|match_TOT_SUN= 1–1
|match_TOT_WHU= [[Londonski derbi|1–2]]
|match_TOT_WOL= 1–1

|name_WHU=[[West Ham United FC|West Ham United]]
|match_WHU_ARS= [[Londonski derbi|0–1]]
|match_WHU_AVL= 2–3
|match_WHU_BOU= 0–0
|match_WHU_BRE= 0–2
|match_WHU_BHA= 2–2
|match_WHU_BUR= 3–2
|match_WHU_CHE= 1–5
|match_WHU_CRY= 1–2
|match_WHU_EVE= 2–1
|match_WHU_FUL= 0–1
|match_WHU_LEE= 3–0
|match_WHU_LIV= 0–2
|match_WHU_MCI= 1–1
|match_WHU_MUN= 1–1
|match_WHU_NEW= 3–1
|match_WHU_NFO= 1–2
|match_WHU_SUN= 3–1
|match_WHU_TOT= [[Londonski derbi|0–3]]
|match_WHU_WOL= 4–0

|name_WOL=[[Wolverhampton Wanderers FC|Wolverhampton Wanderers]]
|match_WOL_ARS= 2–2
|match_WOL_AVL= 2–0
|match_WOL_BOU= 0–2
|match_WOL_BRE= 0–2
|match_WOL_BHA= 1–1
|match_WOL_BUR= 2–3
|match_WOL_CHE= 1–3
|match_WOL_CRY= 0–2
|match_WOL_EVE= 2–3
|match_WOL_FUL= 1–1
|match_WOL_LEE= 1–3
|match_WOL_LIV= 2–1
|match_WOL_MCI= 0–4
|match_WOL_MUN= 1–4
|match_WOL_NEW= 0–0
|match_WOL_NFO= 0–1
|match_WOL_SUN= 1–1
|match_WOL_TOT= 0–1
|match_WOL_WHU= 3–0

}}

== Statistika ==
=== Najbolji strijelci ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
|+
!Rang
!Igrač
!Klub
!Golovi&lt;ref name=&quot;premierleague.com&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/en/stats/top/players|title=Premier League Top Player Stats - Goals, Assists, Clean Sheets|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=24. 8. 2025}}&lt;/ref&gt;
|-
!1
|{{ZD|NOR}} [[Erling Haaland]]
|Manchester City
|27
|-
!2
|{{ZD|BRA}} [[Igor Thiago]]
|Brentford
|22
|-
!3
|{{ZD|Gana}} [[Antoine Semenyo]]
|Manchester City
|17
|-
!4
|{{ZD|ENG}} [[Ollie Watkins]]
|Aston Villa
|16
|-
! rowspan=&quot;2&quot; |5
|{{ZD|BRA}} [[João Pedro (nogometaš, rođen 2001)|João Pedro]]
|Chelsea
| rowspan=&quot;2&quot; |15
|-
|{{ZD|ENG}} [[Morgan Gibbs-White]]
|Nottingham Forest
|-
! rowspan=&quot;2&quot; |7
|{{ZD|ŠVE}} [[Viktor Gyökeres]]
|Arsenal
| rowspan=&quot;2&quot; |14
|-
|{{ZD|ENG}} [[Dominic Calvert-Lewin]]
|Leeds United
|-
! rowspan=&quot;2&quot; |9
|{{ZD|ENG}} [[Danny Welbeck]]
|Brighton &amp; Hove Albion
| rowspan=&quot;2&quot; |13
|-
|{{ZD|FRA}} [[Eli Junior Kroupi]]
|Bournemouth
|}
'''Napomena'''

* * 10 golova za Bournemouth, 7 golova za Manchester City

==== Het−trikovi ====
{{Glavni|Spisak het-trikova u Premijer ligi Engleske}}
{| class=&quot;wikitable&quot;
|+
!Igrač
!Za
!Protiv
!Rezultat
!Datum
|-
|{{ZD|FRA}} [[Jean-Philippe Mateta]]
|Crystal Palace
|Bournemouth
|3–3 (D)&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/live/cj0e8p58v9yt|title=Crystal Palace 3-3 AFC Bournemouth: Jean-Philippe Mateta hat-trick salvages draw|website=BBC Sport|language=en-GB|access-date=24. 11. 2025}}&lt;/ref&gt;
|18. Oktobar 2025.
|-
|{{ZD|ENG}} [[Eberechi Eze]]
|Arsenal
|Tottenham Hotspur
|[[Sjevernolondonski derbi|4–1]] (D)&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/live/c70j2y8pk44t|title=Arsenal vs Tottenham LIVE: Premier League score, stats &amp; updates from North London Derby|last=Howell|first=Alex|website=BBC Sport|language=en-GB|access-date=24. 11. 2025}}&lt;/ref&gt;
|23. Novembar 2025.
|-
|{{ZD|NJE}} [[Kevin Schade]]
| rowspan=&quot;2&quot; |Brentford
|Bournemouth
|4–1 (D)&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/live/cwyvq88n01wt|title=Brentford 4-1 Bournemouth: Kevin Schade hits a hat-trick as Bees claim impressive win|website=BBC Sport|language=en-GB|access-date=7. 1. 2026}}&lt;/ref&gt;
|27. Decembar 2025.
|-
|{{ZD|BRA}} [[Igor Thiago]]
|Everton
|4–2 (G)&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/live/c5y23mym183t|title=Everton 2-4 Brentford: Igor Thiago hat-trick helps the Bees ease past the hosts|website=BBC Sport|language=en-GB|access-date=7. 1. 2026}}&lt;/ref&gt;
|4. Januar 2026.
|-
|{{ZD|ENG}} [[Cole Palmer]]
| rowspan=&quot;2&quot; |Chelsea
|Wolverhampton Wanderers
|3–1 (G)&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/live/c9dvzlg498dt|title=Palmer scores first-half hat-trick in Chelsea win|website=BBC Sport|language=en-GB|access-date=8. 2. 2026}}&lt;/ref&gt;
|7. Februar 2026.
|-
|{{ZD|BRA}} [[João Pedro (nogometaš, rođen 2001)|João Pedro]]
|Aston Villa
|4–1 (G)&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/live/c20zeq095r9t|title=Aston Villa 1-4 Chelsea: Joao Pedro hat-trick sends Champions League message|website=BBC Sport|language=en-GB|access-date=5. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;
|4. Mart 2026.
|-
|{{ZD|ENG}} [[Morgan Gibbs-White]]
|Nottingham Forest
|Burnley
|4–1 (D)&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.bbc.com/sport/football/live/cpqxx45x0jxt|title=Nottingham Forest v Burnley|website=BBC Sport|language=en-GB|access-date=3. 5. 2026}}&lt;/ref&gt;
|19. April 2026.
|}

=== Clean sheetovi ===
[[File:David Raya in 2025 (cropped).jpg|thumb|upright=.8|[[David Raya]] je osvojio svoju treću Zlatnu rukavicu Premijer lige u tri sezone skupivši 19 clean sheetova za [[Arsenal FC|Arsenal]].]]
{| class=&quot;wikitable&quot;
|+
!Rang
!Igrač
!Klub
!Clean
sheetovi&lt;ref name=&quot;premierleague.com&quot;/&gt;
|-
!1
|{{ZD|ŠPA}} [[David Raya]]
|Arsenal
|19
|-
!2
|{{ZD|ITA}} [[Gianluigi Donnarumma]]
|Manchester City
|15
|-
! rowspan=&quot;3&quot; |3
|{{ZD|ENG}} [[Jordan Pickford]]
|Everton
| rowspan=&quot;3&quot; |11
|-
|{{ZD|ENG}} [[Dean Henderson]]
|Crystal Palace
|-
|{{ZD|SRB}} [[Đorđe Petrović (nogometaš)|Đorđe Petrović]]
|Bournemouth
|}

=== Disciplina ===

==== Igrač ====

* Najviše žutih kartona: '''12'''&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.premierleague.com/en/stats/top/players?statMetric=yellowCards&amp;season=2025|title=Premier League Top Player Stats – Yellow Cards|access-date=14. 9. 2025}}&lt;/ref&gt;
**{{ZD|BRA}} [[André (nogometaš, rođen 2001)|André]] (Wolverhampton Wanderers)
**{{ZD|ENG}} [[James Garner (nogometaš, rođen 2001)|James Garner]] (Everton)

* Najviše crvenih kartona: '''2'''&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.premierleague.com/en/stats/top/players?statMetric=totalRedCards&amp;season=2025|title=Premier League Top Player Stats – Red Cards|publisher=Premier League|access-date=14. 9. 2025}}&lt;/ref&gt;
**{{ZD|ARG}} Cristian Romero (Tottenham Hotspur)
**{{ZD|FRA}} [[Wesley Fofana (nogometaš)|Wesley Fofana]] (Chelsea)

====Klub====
* Najviše žutih kartona: '''99'''&lt;ref name=&quot;Yellow cards&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.premierleague.com/en/stats/top/clubs?statMetric=yellowCards&amp;season=2025|title=Premier League Top Club Stats – Yellow Cards|access-date=14. 9. 2025}}&lt;/ref&gt;
**Tottenham Hotspur

* Najmanje žutih kartona: '''51'''&lt;ref name=&quot;Yellow cards&quot;/&gt;
**Arsenal

* Najviše crvenih kartona: '''8'''&lt;ref name=&quot;Red cards&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.premierleague.com/en/stats/top/clubs?statMetric=totalRedCards&amp;season=2025|title=Premier League Top Club Stats – Red Cards|publisher=Premier League|access-date=14. 9. 2025}}&lt;/ref&gt;
**Chelsea
* Najmanje crvenih kartona: '''0'''&lt;ref name=&quot;Red cards&quot;/&gt;
**Arsenal
**Brighton &amp; Hove Albion
**Manchester City

== Nagrade ==

=== Mjesečne nagrade ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
!rowspan=&quot;2&quot;|Mjesec
!colspan=&quot;2&quot;|Menadžer mjeseca
!colspan=&quot;2&quot;|Igrač mjeseca
!colspan=&quot;2&quot;|Gol mjeseca
!colspan=&quot;2&quot;|Odbrana mjeseca
!rowspan=&quot;2&quot;|Reference
|-
!Menadžer
!Klub
!Igrač
!Klub
!Igrač
!Klub
!Igrač
!Klub
|-
!August
|{{ZD|NIZ}} [[Arne Slot]]
|Liverpool
|{{ZD|ENG}} [[Jack Grealish]]
|Everton
|{{ZD|MAĐ}} [[Dominik Szoboszlai]]
|Liverpool
|{{ZD|ENG}} [[James Trafford]]
| rowspan=&quot;2&quot; |Manchester City
|&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.premierleague.com/en/news/4407271/voted-august-2025-barclays-manager-of-the-month|title=Slot named Barclays Manager of the Month|date=12. 9. 2025|publisher=Premier League|access-date=13. 9. 2025}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.premierleague.com/en/news/4407220/grealish-wins-first-ever-ea-sports-player-of-the-month-award|title=Grealish wins first ever EA SPORTS Player of the Month award|date=12. 9. 2025|publisher=Premier League|access-date=13. 9. 2025}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.premierleague.com/en/news/4407226/szoboszlais-stunner-wins-guinness-goal-of-the-month-award-for-august|title=Szoboszlai makes history with Guinness Goal of the Month award|date=12. 9. 2025|publisher=Premier League|access-date=13. 9. 2025}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.premierleague.com/en/news/4407234/trafford-wins-coca-cola-save-of-the-month-award|title=Trafford wins Coca-Cola Save of the Month award|date=12. 9. 2025|publisher=Premier League|access-date=13. 9. 2025}}&lt;/ref&gt;
|-
!Septembar
|{{flagicon|AUT}} [[Oliver Glasner]]
|Crystal Palace
|{{ZD|NOR}} [[Erling Haaland]]
|Manchester City
|{{ZD|ŠPA}} [[Martín Zubimendi]]
|Arsenal
|{{ZD|ITA}} [[Gianluigi Donnarumma]]
|&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/en/news/4437276/glasner-named-barclays-manager-of-the-month|title=Glasner named Barclays Manager of the Month|date=10. 10. 2025|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=12. 10. 2025}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/en/news/4437437/haaland-wins-fourth-ea-sports-player-of-the-month-award|title=Haaland wins fourth EA SPORTS Player of the Month award|date=10. 10. 2025|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=12. 10. 2025}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/en/news/4437285/zubimendi-wins-guinness-goal-of-the-month|title=Zubimendi wins Guinness Goal of the Month|date=10. 10. 2025|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=12. 10. 2025}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/en/news/4437238/donnarumma-wins-coca-cola-save-of-the-month-award|title=Donnarumma wins Coca-Cola Save of the Month award|date=10. 10. 2025|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=12. 10. 2025}}&lt;/ref&gt;
|-
!Oktobar
|{{flagicon|POR}} [[Ruben Amorim]]
|Manchester United
|{{ZD|KAM}} [[Bryan Mbeumo]]
|Manchester United
|{{ZD|ARG}} [[Emiliano Buendía]]
|Aston Villa
|{{ZD|SVK}} [[Martin Dúbravka]]
|Burnley
|&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/en/news/4455472/amorim-named-barclays-manager-of-the-month|title=Amorim named Barclays Manager of the Month|date=7. 11. 2025|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=9. 11. 2025}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/en/news/4455047/mbeumo-wins-his-first-ever-ea-sports-player-of-the-month-award|title=Mbeumo wins his first EA SPORTS Player of the Month award|date=7. 11. 2025|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=9. 11. 2025}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/en/news/4455467/buendia-wins-guinness-goal-of-the-month|title=Buendia wins Guinness Goal of the Month|date=7. 11. 2025|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=9. 11. 2025}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/en/news/4455647/dubravka-claims-coca-cola-save-of-the-month-award|title=Dubravka claims Coca-Cola Save of the Month award|date=7. 11. 2025|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=9. 11. 2025}}&lt;/ref&gt;
|-
!Novembar
|{{flagicon|ITA}} [[Enzo Maresca]]
|Chelsea
|{{ZD|BRA}} [[Igor Thiago]]
|Brentford
|{{ZD|SAD}} [[Tyler Adams]]
|Bournemouth
|{{ZD|ENG}} [[Jordan Pickford]]
|Everton
|&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/en/news/4497487/maresca-named-barclays-manager-of-the-month|title=Maresca named Barclays Manager of the Month|date=12. 12. 2025|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=14. 12. 2025}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/en/news/4497486/thiago-wins-his-first-ea-sports-player-of-the-month-award|title=Thiago wins his first EA SPORTS Player of the Month award|date=12. 12. 2025|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=14. 12. 2025}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/en/news/4497488/adams-becomes-first-american-to-win-guinness-goal-of-the-month|title=Adams becomes first American to win Guinness Goal of the Month|date=12. 12. 2025|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=14. 12. 2025}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/en/news/4497963/pickford-equals-record-for-coca-cola-save-of-the-month-award|title=Pickford equals record for Coca-Cola Save of the Month award|date=12. 12. 2025|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=14. 12. 2025}}&lt;/ref&gt;
|-
!Decembar
|{{flagicon|ESP}} [[Unai Emery]]
|Aston Villa
|{{ZD|ENG}} [[Dominic Calvert-Lewin]]
|Leeds United
|{{ZD|VEL}} [[Harry Wilson (nogometaš, rođen 1997)|Harry Wilson]]
| rowspan=&quot;2&quot; |Fulham
|{{ZD|ŠPA}} [[David Raya]]
|Arsenal
|&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/en/news/4549078/emery-named-barclays-manager-of-the-month|title=Emery named December Barclays Manager of the Month|date=16. 1. 2026|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=18. 1. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/en/news/4544215/calvert-lewin-wins-first-ea-sports-player-of-the-month-award-for-six-years|title=Calvert-Lewin wins first EA SPORTS Player of the Month award for six years|date=16. 1. 2026|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=18. 1. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/en/news/4549088/wilson-wins-guinness-goal-of-the-month-for-second-time|title=Wilson wins Guinness Goal of the Month for the second time|date=16. 1. 2026|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=18. 1. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/en/news/4549091/raya-equals-record-for-coca-cola-save-of-the-month-award|title=Raya equals record for Coca-Cola Save of the Month award|date=16. 1. 2026|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=18. 1. 2026}}&lt;/ref&gt;
|-
!Januar
|{{ZD|ENG}} [[Michael Carrick]]
|Manchester United
|{{ZD|BRA}} [[Igor Thiago]]
|Brentford
|{{ZD|ENG}}  [[Harrison Reed (nogometaš)|Harrison Reed]]
|{{ZD|FRA}} [[Alphonse Areola]]
|West Ham United
|&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/en/news/4587333/januarys-barclays-manager-of-the-month|title=Carrick wins first Barclays Manager of the Month award|date=13. 2. 2026|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=13. 2. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/en/news/4587125/thiago-makes-history-after-winning-ea-sports-player-of-the-month-award|title=Thiago makes history after winning EA SPORTS Player of the Month award|date=13. 2. 2026|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=13. 2. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/en/news/4587385/reed-wins-guinness-goal-of-the-month-award|title=Reed wins Guinness Goal of the Month award|date=13. 2. 2026|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=13. 2. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/en/news/4587584/areola-wins-coca-cola-save-of-the-month-award|title=Areola wins Coca-Cola Save of the Month award|date=13. 2. 2026|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=13. 2. 2026}}&lt;/ref&gt;
|-
!Februar
|{{flagicon|ESP}} [[Pep Guardiola]]
|Manchester City
|{{ZD|Gana}} [[Antoine Semenyo]]
|Manchester City
|{{ZD|ENG}} [[Dominic Solanke]]
|Tottenham Hotspur
|{{ZD|ENG}} [[Jordan Pickford]]
|Everton
|&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/en/news/4611431/semenyo-wins-his-first-ea-sports-player-of-the-month-award|title=Semenyo wins his first EA SPORTS Player of the Month award|date=13. 3. 2026|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=15. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/en/news/4611433/guardiola-named-barclays-manager-of-the-month|title=Guardiola named Barclays Manager of the Month|date=13. 3. 2026|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=15. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/en/news/4611596/solanke-wins-guinness-goal-of-the-month|title=Solanke wins Guinness Goal of the Month award|date=13. 3. 2026|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=15. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/en/news/4611611/pickford-wins-record-fourth-coca-cola-save-of-the-month-award|title=Pickford wins record fourth Coca-Cola Save of the Month award|date=13. 3. 2026|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=15. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;
|-
!Mart
|{{ZD|ŠPA}} [[Mikel Arteta]]
|Arsenal
|{{ZD|POR}} [[Bruno Fernandes]]
|Manchester United
|{{ZD|DAN}} [[William Osula]]
|Newcastle United
|{{ZD|ENG}} [[Aaron Ramsdale]]
|Newcastle United
|&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/en/news/4623565/arteta-wins-eighth-barclays-manager-of-the-month-award/|title=Arteta wins eighth Barclays Manager of the Month award|date=3. 4. 2026|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=14. 4. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/en/news/4623552/fernandes-matches-ronaldo-with-sixth-ea-sports-player-of-the-month-award/|title=Fernandes equals Ronaldo with sixth EA SPORTS Player of the Month award|date=3. 4. 2026|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=14. 4. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/en/news/4623619/osula-wins-guinness-goal-of-the-month-award/|title=Osula wins Guinness Goal of the Month award|date=3. 4. 2026|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=14. 4. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/en/news/4623624/ramsdale-wins-coca-cola-save-of-the-month-award/|title=Ramsdale wins Coca-Cola Save of the Month award|date=3. 4. 2026|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=14. 4. 2026}}&lt;/ref&gt;
|-
!April
|{{flagicon|ESP}} [[Pep Guardiola]]
|Manchester City
|{{ZD|ENG}} [[Morgan Gibbs-White]]
|Nottingham Forest
|{{ZD|JPN}} [[Kaoru Mitoma]]
|Brighton &amp; Hove Albion
|{{ZD|VEL}} [[Karl Darlow]]
|Leeds United
|&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/en/news/4649727/guardiola-wins-13th-barclays-manager-of-the-month-award|title=Guardiola wins 13th Barclays Manager of the Month award|date=8. 5. 2026|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=9. 5. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/en/news/4649690/gibbs-white-wins-his-first-ea-sports-player-of-the-month-award|title=Gibbs-White wins his first EA SPORTS Player of the Month award|date=8. 5. 2026|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=9. 5. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/en/news/4650440/mitoma-equals-record-for-guinness-goal-of-the-month-award|title=Mitoma equals record for Guinness Goal of the Month award|date=8. 5. 2026|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=9. 5. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/en/news/4650528/darlow-wins-his-first-coca-cola-save-of-the-month-award|title=Darlow wins his first Coca-Cola Save of the Month award|date=8. 5. 2026|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=9. 5. 2026}}&lt;/ref&gt;
|}

=== Godišnje nagrade ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
|+
!Nagrada
!Osvajač
!Klub
|-
|[[Menadžer sezone Premijer lige Engleske|Menadžer sezone Premijer lige]]&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/en/news/4664367|title=Arteta named 2025/26 Barclays Manager of the Season|date=29. 5. 2026|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=14. 6. 2026}}&lt;/ref&gt;
|{{ZD|ŠPA}} [[Mikel Arteta]]
|Arsenal
|-
|[[Igrač sezone Premijer lige Engleske|Igrač sezone Premijer lige]]&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/en/news/4662427/fernandes-wins-ea-sports-player-of-the-season-award/|title=Fernandes wins EA SPORTS Player of the Season award|date=23. 5. 2026|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=25. 5. 2026}}&lt;/ref&gt;
| rowspan=&quot;2&quot; |{{ZD|POR}} [[Bruno Fernandes]]
| rowspan=&quot;2&quot; |Manchester United
|-
|Playmaker sezone Premijer Lige&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/en/news/4591818/202526-premier-league-playmaker-award-how-the-contenders-compare-for-mosts-assists|title=Fernandes wins 2025/26 Premier League Golden Playmaker award with record|date=24. 5. 2026|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=14. 6. 2025|archive-date=18. 5. 2026|archive-url=https://web.archive.org/web/20260518190714/https://www.premierleague.com/en/news/4591818/202526-premier-league-playmaker-award-how-the-contenders-compare-for-mosts-assists|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[Mladi igrač sezone Premijer lige Engleske|Mladi igrač sezone Premijer lige]]&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/en/news/4662697/oreilly-named-young-player-of-the-season|title=O'Reilly named Young Player of the Season|date=23. 5. 2026|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=25. 5. 2026}}&lt;/ref&gt;
|{{ZD|ENG}} [[Nico O'Reilly]]
|Manchester City
|-
|Gol sezone Premijer lige&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/en/news/4671830|title=Reed wins Guinness Goal of the Season award|date=29. 5. 2026|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=14. 6. 2026}}&lt;/ref&gt;
|{{ZD|ENG}} [[Harrison Reed (nogometaš)|Harrison Reed]]
|Fulham
|-
|Najznačajniji gol sezone
|
|
|-
|Najbolja odbrana sezone&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/en/news/4671994|title=Pickford wins Coca-Cola Save of the Season award|date=29. 5. 2026|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=14. 6. 2026}}&lt;/ref&gt;
|{{ZD|ENG}} [[Jordan Pickford]]
|Everton
|-
|PFA Igrač sezone
|
|
|-
|PFA Mladi igrač sezone
|
|
|-
|FWA igrač godine&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://footballwriters.co.uk/editorial/bruno-fernandes-is-footballer-of-the-year-and-bunny-shaw-is-womens-football-of-the-year/|title=Bruno Fernandes is Footballer of the Year and Bunny Shaw is Women’s Football of the Year. – Football Writers' Association|date=8. 5. 2026|language=en-US|access-date=9. 5. 2026}}&lt;/ref&gt;
|{{ZD|POR}} [[Bruno Fernandes]]
|Manchester United
|}

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
|-
! colspan=&quot;13&quot; | Tim navijača sezone Premier lige&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://www.premierleague.com/news/4672010|publisher=Premier League|access-date=14. 6. 2026|title=REVEALED: Premier League Fan Team of the Season 25/26|date=30. 5. 2026}}&lt;/ref&gt;
|-
! Golman
| colspan=&quot;12&quot; | {{ZD|ŠPA}} [[David Raya]]&lt;br&gt;(Arsenal)
|-
! Odbrana
| style=&quot;width:25%;&quot; colspan=&quot;3&quot; | {{ZD|NIZ}} [[Jurriën Timber]]&lt;br&gt;(Arsenal)
| style=&quot;width:25%;&quot; colspan=&quot;3&quot; | {{ZD|BRA}} [[Gabriel Magalhães|Gabriel]]&lt;br&gt;(Arsenal)
| style=&quot;width:25%;&quot; colspan=&quot;3&quot; | {{ZD|FRA}} [[William Saliba]]&lt;br&gt;(Arsenal)
| style=&quot;width:25%;&quot; colspan=&quot;3&quot; | {{ZD|ENG}} [[Nico O'Reilly]]&lt;br&gt;(Manchester City)
|-
! Vezni
| colspan=&quot;4&quot; | {{ZD|MAĐ}} [[Dominik Szoboszlai]]&lt;br&gt;(Liverpool)
| colspan=&quot;4&quot; | {{ZD|ENG}} [[Declan Rice]]&lt;br&gt;(Arsenal)
| colspan=&quot;4&quot; | {{ZD|POR}} [[Bruno Fernandes]]&lt;br&gt;(Manchester United)
|-
! Napad
| colspan=&quot;4&quot; | {{ZD|BRA}} [[Igor Thiago]]&lt;br&gt;(Brentford)
| colspan=&quot;4&quot; | {{ZD|NOR}} [[Erling Haaland]]&lt;br&gt;(Manchester City)
| colspan=&quot;4&quot; | {{ZD|GAN}} [[Antoine Semenyo]]&lt;br&gt;(Bournemouth / Manchester City)
|- style=&quot;visibility:collapse;&quot;
| || || || || || || || || || ||
|}

== Reference ==
{{refspisak}}


{{Premijer liga Engleske}}

{{Prve evropske nogometne lige 2025/26.}}
[[Kategorija:2025. u Engleskoj]]
[[Kategorija:2026. u Engleskoj]]
[[Kategorija:Sezone Premijer lige Engleske]]</text>
      <sha1>pbryrmhynwjwip5zqldstpqhnmnoi3k</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Muhidin Hamamdžić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>523631</id>
    <revision>
      <id>3921312</id>
      <parentid>3748618</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T16:53:17Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3921312</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3597" sha1="n4gxgk7hdqbm5kynwgx6194pudokf4v" xml:space="preserve">{{Infokutija osoba
| ime                    = Muhidin Hamamdžić
| slika                  = 
| veličina_slike         = 
| opis                   = 
| datum_rođenja          = {{Datum rođenja i godine|1936|4|16}}
| mjesto_rođenja         = [[Sarajevo]], [[Kraljevina Jugoslavija]]
| datum_smrti            = 
| mjesto_smrti           = 
| nacionalnost           = 
| druga_imena            = 
| zanimanje              = Naučnik, profesor, [[Spisak gradonačelnika Sarajeva|gradonačelnik Sarajeva]]
| godine_aktivnosti      = 1961-2012
| poznat_po              = 
| značajna_djela         = 
}}
'''Muhidin Hamamdžić''' jest [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] veterinarski naučnik, profesor [[emeritus]] i bivši [[Spisak gradonačelnika Sarajeva|gradonačelnik Sarajeva]].

=== Obrazovanje i akademska karijera ===
Hamamdžić je diplomirao 1960. na Školi veterinarske medicine [[Univerzitet u Sarajevu|Univerziteta u Sarajevu]], a doktorirao 1971. na istoj instituciji. Nakon studija, započeo je akademsku karijeru kao asistent 1961–1971. (dobivši i stipendije na [[Univerzitet u Zagrebu|Univerzitetu u Zagrebu]] 1965), potom kao docent (1971–1976), a od 1976. kao vanredni, a od 1982. i redovni profesor. U periodu 1972–1975. boravio je u [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] na [[University of Wisconsin–Madison]] kao gostujući istraživač i [[Fullbrightova stipendija|Fulbright stipendista]]. Na [[Veterinarski fakultet u Sarajevu|Veterinarskom fakultetu]] Univerziteta u Sarajevu obavljao je dužnost šefa Katedre za fiziologiju od 1982. do 2000. i dekana iste institucije. Godine 2006. otišao je u penziju i stekao status profesora emeritusa .&lt;ref name=&quot;0:&quot;&gt;{{Cite web|url=https://ama.ba/index.php/ama/muhidin-hamamdzic|title=Muhidin Hamamdžić, VD, PhD {{!}} Acta Medica Academica|website=ama.ba|access-date=19. 7. 2025|archive-date=15. 8. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250815193221/https://ama.ba/index.php/ama/muhidin-hamamdzic|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

=== Naučno-istraživački rad ===
Njegova istraživanja obuhvataju komparativnu [[Endokrinologija|endokrinologiju]], mehanizme transporta [[Ćelijska membrana|ćelijskih membrana]] i regulaciju [[krvotok]]a. Osnovao je i vodio Laboratoriju za genetičko istraživanje autohtonih pasmina domaćih životinja u Bosni i Hercegovini (konji i ovce), od 2001. Objavio je više od 150 naučnih radova i pet udžbenika za studente veterinarske i stočarske struke. Mentor je brojnim generacijama.&lt;ref name=&quot;0:&quot;/&gt;

=== Doprinosi i priznanja ===
Bio je glavni urednik časopisa &quot;[[Veterinaria]]&quot;, jedinog veterinarskog naučnog glasnika u Bosni i Hercegovini, u periodima 1978–1986. i 2010–2012. Za izuzetan doprinos [[Nauka|nauci]] i [[Obrazovanje u Bosni i Hercegovini|obrazovanju]] na Univerzitetu Sarajevo, dobio je [[Nagrada Veselin Masleša|Nagradu Veselin Masleša]] i poseban plakat Univerziteta (1986). Godine 2006. postao je član [[Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine|Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine]].&lt;ref name=&quot;0:&quot; /&gt;

=== Politička funkcija ===
Od 2000. do 2005. obavljao je dužnost gradonačelnika Sarajeva.

=== Porodica ===
Oženjen je i otac dvoje djece.

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Članovi ANU BiH}}
{{Gradonačelnici Sarajeva}}
{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Hamamdžić, Muhidin}}
[[Kategorija:Rođeni 1936.]]
[[Kategorija:Biografije, Sarajevo]]
[[Kategorija:Gradonačelnici Sarajeva]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački političari]]
[[Kategorija:Dekani Veterinarskog fakulteta u Sarajevu]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]</text>
      <sha1>n4gxgk7hdqbm5kynwgx6194pudokf4v</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Eholalija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>527052</id>
    <revision>
      <id>3921323</id>
      <parentid>3890623</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T21:39:13Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Grondilo</username>
        <id>180038</id>
      </contributor>
      <comment>/* growthexperiments-addlink-summary-summary:3|0|0 */</comment>
      <origin>3921323</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="15894" sha1="ln8kbwy88pg4r13ttgoxyqtj9a4524i" xml:space="preserve">{{ Infokutija zdravstveno stanje
| ime.         = Eholalija
| sinonimi = Ehologija, ehofrazija
| specijalnost = [[Psihijatrija]], [[neurologija]], [[patologija govora i jezika]]
| slika.       = Autism Aspect Echolalia 1.png
| opis_slike.  = Silueta autistične žene koja ponavlja iste rečenice koje je ponovo čula više puta
| specijalnost  = [[Psihijatrija]], [[pedijatrija]]
| simptomi      = Ponavljanje riječi i neusklađen govor
| komplikacije  = Kod odgođene eholalije pacijent ponavlja riječi, fraze ili više rečenica nakon zakašnjenja koje može trajati od nekoliko sati do nekoliko godina.
| pojava.       = Oder djetinjstva
| trajanje.     = Dugotrajna
| vrste         = Može se kategorizirati kao neposredna (javlja se odmah nakon stimulusa) ili odgođena (neko vrijeme nakon pojave stimulusa
| uzroci.       = Neposredna eholalija nastaje zbog brzog prisjećanja informacija iz [[kratkoročno pamćenje|kratkoročnog pamćenja]] i &quot;površinske lingvističke obrade&quot;
| rizici        =[[Shizofrenija]], [[autizam]]
| dijagnoza     =Klinilčka
| diferencijalna_dijagnoza = Eholalija može biti pokazatelj komunikacijskih poremećaja kod [[autizam|autizma]], ali nije ni jedinstvena za sindrome, niti je sinonim za njih
| prevencija    = Ne postoji
| liječenje     = [[Psihijatrija|Psihijatrijsko]]
| lijek         = Nije poznat
| prognoza      = Neizvjesna
| ftervencija  =
| smrtnost      = Bez neposrednog uticaja ove bolesti
}}
'''Eholalija''' je [[ponavljanje govora|ponavljanje vokalizacije]], koje vrši druga osoba; kada to ponavlja ista osoba, naziva se [[palilalija]]. U svom dubokom obliku je automatska i bez napora. To je jedan od [[fenomen|ehofenomena]], blisko povezan s [[ehopraksija|ehopraksijom]], automatskim ponavljanjem pokreta koje vrši druga osoba; oba su &quot;podskupovi [[imitacija|imitativnog]] ponašanja&quot; pri čemu se zvukovi ili radnje imitiraju &quot;bez eksplicitne svijesti&quot;.&lt;ref name=Ganos&gt;{{cite journal |vauthors=Ganos C, Ogrzal T, Schnitzler A, Münchau A |title=The pathophysiology of echopraxia/echolalia: relevance to Gilles de la Tourette syndrome |journal=Mov. Disord. |volume=27 |issue=10 |pages=1222–29 |date=septembar 2012 |pmid=22807284 |doi=10.1002/mds.25103|s2cid=22422642 }}&lt;/ref&gt; Eholalija može biti trenutna reakcija na stimulus ili može biti odgođena.&lt;ref name=Ganos/&gt;

Eholalija se javlja u mnogim slučajevima kao što su [[Autizam|poremećaj autističnog spektra]] i [[Touretteov sindrom]].&lt;ref name=&quot;Ganos&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Volkmar&quot;/&gt; Može se javiti i kod nekoliko drugih neuroloških stanja kao što su neki oblici [[demencija]] ili [[afazija]]) povezanih [[moždani udar|oždanim udarom]].&lt;ref name=&quot;Ganos&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;pmid19585352&quot;/&gt;

Riječ &quot;eholalija&quot; potiče od [[starogrčki jezik|staogrčkog]] ἠχώ (''ēchō''), što znači &quot;[[eho]]&quot; ili &quot;ponavljati&quot;,&lt;ref&gt;{{cite web|title=ἠχώ|url=https://www.perseus.tufts.edu/hopper/text?doc=Perseus%3Atext%3A1999.04.0057%3Aentry%3Dh)xw%2F|work=A Greek – English Lexicon, on Perseus |publisher= Tufts University |access-date= 6. 10. 2013|vauthors=Liddell HG, Scott R }}&lt;/ref&gt; + λαλιά (''laliá'') značenje &quot; govor&quot; ili &quot;razgovor&quot;&lt;ref&gt;{{cite web|title=λαλιά |url=https://www.perseus.tufts.edu/hopper/text?doc=Perseus%3Atext%3A1999.04.0057%3Aentry%3Dlalia%2F |work=A Greek – English Lexicon, on Perseus |publisher= Tufts University |access-date= 6. 10. 2013|vauthors=Liddell HG, Scott R }}&lt;/ref&gt; (onomatopeja|onomatopejskog]] porijekla, od glagola λαλέω (''laléo''), što znači &quot;govoriti&quot;).

==Znaci i simptomi==
Eholalija se može kategorizirati kao neposredna (javlja se odmah nakon stimulusa) ili odgođena (neko vrijeme nakon pojave stimulusa).&lt;ref name=Ganos/&gt;&lt;ref name=&quot;VolkmarPaul2005&quot;/&gt; Neposredna eholalija nastaje zbog brzog prisjećanja informacija iz [[kratkoročno pamćenje|kratkoročnog pamćenja]] i &quot;površinske lingvističke obrade&quot;.&lt;ref name=Rydell&gt;{{cite journal |vauthors=Rydell PD, Mirenda P |title= Effects of high and low constraint utterances on the production of immediate and delayed echolalia in young children with autism |url=https://archive.org/details/sim_journal-of-autism-and-developmental-disorders_1994-12_24_6/page/718 |journal= J Autism Dev Disord |date= decembar 1994 |volume= 24 |issue= 6 |pages= 719–35 |pmid= 7844096 |doi=10.1007/bf02172282|s2cid= 28159203 }}&lt;/ref&gt; Tipična pedijatrijska prezentacija neposredne eholalije mogla bi biti sljedeća: dijete se pita &quot;Želiš li večeru?&quot;; dijete odgovara &quot;Želiš li večeru?&quot;, nakon čega slijedi pauza, a zatim odgovor: &quot;Da. Šta je za večeru?&quot;&lt;ref&gt;Bashe, P. R. ''The OASIS Guide to Asperger Syndrome; Advice, Support, Insight, and Inspiration''. Crown Publishers, 2001, p. 22.&lt;/ref&gt; Kod odgođene eholalije pacijent ponavlja riječi, fraze ili više rečenica nakon zakašnjenja koje može trajati od nekoliko sati do nekoliko godina.&lt;ref&gt;{{cite book|title=International Handbook of Autism and Pervasive Developmental Disorders|page=237|veditors= Matson JL, Sturmey P|publisher= Springer|year=2011|ISBN=978-1461429135}}&lt;/ref&gt; Neposredna eholalija može ukazivati na postojanje razvojnog poremećaja, ali to ne mora nužno biti slučaj.

&quot;Ublažena eholalija&quot; odnosi se na ponavljanje u kojem je originalni stimulus donekle izmijenjen,&lt;ref name=&quot;Ganos&quot;/&gt; a &quot;ambijentalna eholalija&quot; odnosi se na ponavljanje (obično se javlja kod osoba s [[demencija|demencijom]]) podražaja iz okoline, kao što je [[televizija|televizijski program]] koji se reproducira u pozadini.&lt;ref name=&quot;Ganos&quot;/&gt;

Primjeri ublažene eholalije su promjene zamjenica ili [[sintaksa|sintaksne]] korekcije. Prva se može vidjeti u primjeru pitanja pacijentu &quot;Gdje ideš?&quot; i kada pacijent odgovori &quot;Gdje idem?&quot;. Potonja bi se vidjela kod kliničara koji pita &quot;Gdje idem?&quot; i pacijenta koji ponavlja &quot;Gdje idem?&quot; Kod ublažene eholalije dolazi do određene jezičke obrade. Ublažena eholalija se može vidjeti kod dispraksije i afazije [[govor]]a.&lt;ref name= &quot;Duffy&quot;&gt;{{cite book|last1=Duffy|first1=Joseph R.|title=Motor Speech Disorders|url=https://archive.org/details/motorspeechdisor0000duff|url-access=registration|date=1995|publisher=Elsevier Mosby|location=Missouri|isbn=978-0-323-07200--7|page=[https://archive.org/details/motorspeechdisor0000duff/page/314 314]}}&lt;!--|access-date=6 December 2015--&gt;&lt;/ref&gt;

==Povezani poremećaji==
Eholalija može biti pokazatelj komunikacijskih poremećaja kod [[autizam|autizma]], ali nije ni jedinstvena za sindrome, niti je sinonim za njih.&lt;ref name=&quot;VolkmarPaul2005&quot;&gt;{{cite book|author1=Fred R. Volkmar|author2=Rhea Paul|author3=Ami Klin|author4=Donald J. Cohen|title=Handbook of Autism and Pervasive Developmental Disorders, Diagnosis, Development, Neurobiology, and Behavior|url=https://books.google.com/books?id=r6z7CT5v8L4C&amp;pg=PA346|date=13. 5. 2005|publisher=John Wiley &amp; Sons|isbn=978-0-471-72110-9|pages=346–347}}&lt;/ref&gt; [[fenomen|Ehofenomeni]] (posebno eholalija i ehopraksija) bile su ključne karakteristike u ranim opisima [[Touretteov sindrom|Touretteovog sindroma]] (TS).&lt;ref name=Ganos/&gt; Eholalija se također javlja kod afazije, [[shizofrenija|shizofrenije]], [[demencija]], [[katatonija|katatonije]], [[epilepsija|epilepsije]], nakon [[moždani udar|moždanog infarkta]] (moždanog udara)),&lt;ref name=&quot;pmid19585352&quot;&gt;{{cite journal |vauthors=Suzuki T, Itoh S, Hayashi M, Kouno M, Takeda K |title=Hyperlexia and ambient echolalia in a case of cerebral infarction of the left anterior cingulate cortex and corpus callosum |journal=Neurocase |volume= 15|issue= 5|pages=384–389 |date=juli 2009 |pmid=19585352 |doi=10.1080/13554790902842037 |s2cid=40527124 }}&lt;/ref&gt; [[Zatvorena povreda glave|zatvorene povrede glave]],&lt;ref name=&quot;Levin1982&quot;&gt;{{cite book|author=Harvey S. Levin|title=Neurobehavioral Consequences of Closed Head Injury|url=https://archive.org/details/neurobehavioralc0000levi|url-access=registration|year=1982|publisher=Oxford University Press|isbn=978-0-19-503008-2|pages=[https://archive.org/details/neurobehavioralc0000levi/page/153 153]–54}}&lt;/ref&gt; kod [[Sljepoća|slijepe]] djece, djece s jezičnim oštećenjima, kao i određene neurotipske djece u razvoju.&lt;ref name=&quot;VolkmarPaul2005&quot;/&gt; Drugi poremećaji povezani s eholalijom su: [[Pickova bolest]], [[frontotemporalna demencija]], [[kortikobazalna degeneracija]], [[progresivna supranuklearna paraliza]], kao i [[pervazivni razvojni poremećaj]].&lt;ref name=&quot;Duffy&quot;/&gt;

Kod [[transkortikalna senzornea afazija|transkortikalne senzorne afazije]], eholalija je česta, pri čemu pacijent uključuje riječi ili rečenice druge osobe u svoj vlastiti odgovor. Iako ovi pacijenti nemaju razumijevanje [[govor]]a, i dalje su u stanju čitati.&lt;ref&gt;{{cite book|last=Benson|first=D.Frank|title=Aphasia: A Clinical Perspective|date=1996|publisher=Oxford University Press|location=New York|pages=[https://archive.org/details/aphasiaclinicalp0000bens/page/130 130]–135|url=https://archive.org/details/aphasiaclinicalp0000bens|url-access=registration|quote=echolalia papers.|isbn=9780195089349}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite book|last=Davis|first=G. A. |title=Aphasiology: Disorders and Clinical Practice|url=https://archive.org/details/aphasiologydisor0000davi|year=2007|publisher=Allyn &amp; Bacon|pages=[https://archive.org/details/aphasiologydisor0000davi/page/32 33]–39|quote=A type of fluent aphasia similar to Wernicke's with the exception of a strong ability to repeat words and phrases. The person may repeat questions rather than answer them (&quot;echolalia&quot;).}}&lt;/ref&gt;

== Anatomski korelati ==
Eholalija može biti rezultat oštećenja lijevih [[hemisfera]]. Konkretno, oštećenje [[čeoni režanj|frontalnog režnja]] lijeve hemisfere povezano je s napornom eholalijom. Slučajevi eholalije pojavili su se nakon [[lezija]] lijevog medijalnog frontalnog režnja i dodatnih motornih područja. Nenamjerna ili nefunkcionalna eholalija pokazuje sličnosti s imitacijskim ponašanjem koje se vidi nakon dezinhibicije frontalne mreže i najvjerovatnije je povezana s [[ogledalski neurom|ogledalskim neuronima]].&lt;ref name=Volkmar&gt;{{cite book|last1=Volkmar|first1=Fred|last2=Paul|first2=Rhea|title=Handbook of Autism and Pervasive Developmental Disorders|date=2005|publisher=John wiley and Sons|pages=255–257|edition=Third}}&lt;/ref&gt; U slučajevima kada je eholalija dio miješane tranzitorne afazije, perisilvijski jezični dio ostaje netaknut, ali okolni prednji i stražnji asocijativni korteks degeneriraju ili doživljavaju infarkt.

== Imitacija i učenje ==
Eholalija je česta kod male djece koja tek uče govoriti. Eholalija je oblik [[Imitacija|imitacije]]. Imitacija je korisna, normalna i neophodna komponenta [[Teorija socijalnog učenja|socijalnog učenja]]: ''[[imitativna nastava]]'' se javlja kada &quot;posmatrač stekne nova ponašanja kroz imitaciju&quot;, a ''[[mimikrija]]'' ili ''automatska imitacija'' se javlja kada se &quot;ponovljeno [[ponašanje]] zasniva na prethodno stečenim motoričkim (ili vokalnim) obrascima&quot;.&lt;ref name=Ganos/&gt; Ganos ''et al'' (2012) definiraju eholaliju kao &quot;automatsku imitativnu radnju bez eksplicitne svijesti&quot;.&lt;ref name=Ganos/&gt; Djeca često prvo brbljaju slogove, a na kraju i riječi koje čuju. Na primjer, beba često može čuti riječ &quot;boca&quot; u raznim rečenicama. Beba prvo ponavlja samo sa slogovima poput &quot;baba&quot;, ali kako se njihove jezičke vještine razvijaju, dijete će na kraju moći izgovoriti riječ &quot;boca&quot;. Eholalija postaje sve rjeđa kako se djetetove jezičke vještine razvijaju. Nije moguće razlikovati imitativni oblik [[Učenje|učenja]] eholalije koji se javlja kao dio normalnog razvoja od automatske imitacije ili eholalije karakteristične za poremećaj sve do otprilike treće godine života, kada se razvije određena sposobnost samoregulacije.&lt;ref name=Ganos/&gt; Poremećaj se može posumnjati ako automatska imitacija traje i nakon treće godine života.&lt;ref name=Ganos/&gt;

==Funkcija==
Prije 1980-ih, eholalija se smatrala negativnim, nefunkcionalnim ponašanjem.&lt;ref name=&quot;VolkmarPaul2005&quot;/&gt; Međutim, istraživači poput Barryja Prizanta i kolega naglasili su komunikacijsku funkciju eholalije.&lt;ref name=&quot;VolkmarPaul2005&quot;/&gt; Među navedenim komunikacijskim funkcijama su naizmjenično izgovaranje, traženje, samoregulacija i vježbanje radi lakšeg razumijevanja.&lt;ref name=&quot;VolkmarPaul2005&quot;/&gt; Eholalija se može kategorizirati kao komunikativna (u kontekstu i sa &quot;očiglednom [[komunikacija|komunikacijskom]] svrhom&quot;) naspram polukomunikativne (&quot;nejasno komunikacijsko značenje&quot;).&lt;ref name=Ganos/&gt;

Upotreba eholalije u odgovoru na zadatak radi olakšavanja generalizacije je područje koje nosi mnogo obećanja.&lt;ref name=&quot;Charlop 111–126&quot;&gt;{{cite journal|last=Charlop|first=Marjorie H.|title=The Effects of Echolalia on Acquisition and Generalization of Receptive Labeling in Autistic Children|journal=Journal of Applied Behavior Analysis|date=Spring 1983|volume=16|issue=1|pages=111–126|doi=10.1901/jaba.1983.16-111|pmc=1307866|pmid=6833164}}&lt;/ref&gt; Istraživanja u ovom području su svakako potrebna. Marjorie H. Charlop je provela niz eksperimenata sa zadacima sa autističnom djecom. Rezultati ukazuju na to da možda u određenim zadacima (npr. receptivno označavanje), eholaliju ne treba eliminisati, već iskoristiti jer može olakšati usvajanje i generalizaciju kod autistične djece.&lt;ref name=&quot;Charlop 111–126&quot;/&gt;

=== Touretteov sindrom ===
Eholalija i [[ehopraksija]] su karakteristični [[tik]]ovi [[Touretteov sindrom|Touretteovog sindroma]] (TS);&lt;ref name=Ganos/&gt; eholalična ponavljanja osoba sa TS-om su uglavnom odjeci iz njihovog vlastitog &quot;tik repertoara&quot;.&lt;ref name=Ganos/&gt; Dokazi ukazuju na zdrav [[Ogledalski neuron|sistem ogledalskih neurona]] (MNS), ali &quot;neadekvatan mehanizam kontrole imitacije, što ih čini ranjivim na smetnje&quot;.

=== Autizam ===
[[Simptom]] neke [[Autizam|autistične]] djece je borba za proizvodnju spontanog govora. Studije su pokazale da se u nekim slučajevima eholalija koristi kao mehanizam suočavanja koji omogućava autističnoj osobi da doprinese razgovoru kada nije u stanju proizvesti spontani [[govor]].&lt;ref name= &quot;Volkmar&quot;/&gt; Studije iz 1980-ih pokazale su da može postojati komunikativna namjera kod odgođene eholalije, &quot;ovisno o kontekstu u kojem se javlja&quot;;&lt;ref name=Saad&gt;{{cite journal |vauthors=Saad AG, Goldfeld M |title= Echolalia in the language development of autistic individuals: a bibliographical review | journal= Pro Fono |date= Jul–Sep 2009 |volume= 21 |issue= 3 |pages= 255–60 |pmid= 19838574 |doi= 10.1590/S0104-56872009000300013 |doi-access= free }}&lt;/ref&gt; Ovo istraživanje o autističnoj djeci &quot;pokrenulo je pitanja vezana za programe [[modifikacija ponašanja]] koji su branili ukidanje ili zamjenu neposredne eholalije&quot;.&lt;ref name=Saad/&gt;

[[Uta Frith]], Prizant i drugi su interpretirali eholaliju kao dokaz &quot;gestalt [[Psihologija|psihologije]]&quot; obrade kod autistične djece, uključujući i usvajanje jezika.&lt;ref name=&quot;VolkmarPaul2005&quot;/&gt; Međutim, studija o usvajanju gramatike koju su 1990. proveli [[Helen Tager-Flusberg|Tager-Flusberg]] i Calkins otkrila je da eholalija nije olakšala gramatički razvoj kod autistične djece.&lt;ref name=&quot;VolkmarPaul2005&quot;/&gt;

Međutim, studija o usvajanju gramatike koju su 1990. proveli [[Helen Tager-Flusberg|Tager-Flusberg]] i Calkins otkrila je da eholalija nije olakšala gramatički razvoj kod autistične djece
== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{wiktionary}}
{{Medicinski izvori
|  DiseasesDB      = 
|  ICD10           = {{ICD10|R48.8}}
|  ICD9            = {{ICD9|784.69}}
|  ICDO            = 
|  OMIM            = 
|  MedlinePlus     = 
|  MeSH            = 
|  GeneReviewsNBK  = 
|  GeneReviewsName = 
}}
{{Touretteov sindrom}}
{{autizam}}

[[Kategorija:Autizam]]
[[Kategorija:Simptomi shizofrenije]]
[[Kategorija:Touretteov sindrom]]
[[Kategorija:Simptomi i znakovi mentalnih poremećaja]]
[[Kategorija:Simptomi ili znakovi koji uključuju izgled ili ponašanje]]</text>
      <sha1>ln8kbwy88pg4r13ttgoxyqtj9a4524i</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Amila Ramović</title>
    <ns>0</ns>
    <id>529503</id>
    <revision>
      <id>3921286</id>
      <parentid>3921270</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T12:27:49Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <comment>Revidiran tekst kako bi odgovarao standardima</comment>
      <origin>3921286</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="14252" sha1="pkweo5i0e3o8fgsa87ehx17tbx7j3gg" xml:space="preserve">{{Infokutija naučnik
| ime                   = Amila Ramović
| slika                 =
| slika_širina          =
| naslov                =
| datum_rođenja         = 1977.
| mjesto_rođenja        = [[Sarajevo]], [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR Bosna i Hercegovina]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]]
| datum_smrti           =
| mjesto_smrti          =
| prebivalište          = [[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]]
| državljanstvo         = [[Bosna i Hercegovina|Bosanskohercegovačko]]
| narodnost             =
| etnicitet             =
| polje                 = {{Plainlist|
* Muzikologija (savremena muzika)
* Kustoski rad
}}
| radna_institucija     = [[Muzička akademija u Sarajevu|Muzička akademija Univerziteta u Sarajevu]]
  | alma_mater          = [[Muzička akademija u Sarajevu|Muzička akademija Univerziteta u Sarajevu]]
  | doktorski_mentor    = [[Nikša Gligo]]
  | doktorski_studenti  =
  | akademski_savjetnici=
  | uticao_na           =
  | uticali_na_njega    =
  | poznat_po           = {{Plainlist|
* Kustoski i produkcijski rad u oblasti savremene umjetnosti
* [[Ars Aevi]]
* Prvo predstavljanje [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] na [[Venecijansko bijenale|Venecijanskom bijenalu]] 2003.
* Projekat ''Sarajevo Sonic Studio''
* Muzikološka istraživanja i nastava savremene muzike
}}
  | autor_kratica_bot   =
  | autor_kratica_zoo   =
  | nagrade             = {{Plainlist|
* ''Honorary Fellow'', Plymouth College of Art (2019)
* AMUS-ova nagrada ''Vlado Milošević'' za muzikologiju i muzičku publicistiku (2022)
}}
  | religija            =
  | fusnote             =
}}
'''Amila Ramović''' (rođena 1977. u Sarajevu) bosanskohercegovačka je [[kustos]]ica i [[muzikologija|muzikologinja]]. Vanredna je profesorica na [[Muzička akademija u Sarajevu|Muzičkoj akademiji Univerziteta u Sarajevu]], gdje predaje predmete iz oblasti savremene muzike i muzičke teorije. Od 2018. predsjednica je Muzikološkog društva Federacije Bosne i Hercegovine.&lt;ref name=&quot;MAS_Ramovic&quot;&gt;{{cite web |last=MAS |first= |title=Ramović Amila |website=Muzička akademija Univerziteta u Sarajevu |url=https://www.mas.unsa.ba/ramovi%C4%87-amila |access-date=20. 8. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

== Obrazovanje ==

Ramović je odrasla u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Pohađala je [[Prva gimnazija (Sarajevo)|Prvu gimnaziju]] i Srednju muzičku školu u Sarajevu. Godine 1999. diplomirala je na [[Muzička akademija u Sarajevu|Muzičkoj akademiji Univerziteta u Sarajevu]], na Odsjeku za muzičku teoriju i pedagogiju.&lt;ref name=&quot;MAS_Ramovic&quot; /&gt; Magistarski rad ''Forma u postmodernoj muzici: Estetske i druge osnove konstrukcije postmodernog muzičkog djela'' odbranila je 2006, uz mentorstvo Ivana Čavlovića i Nikše Gliga.&lt;ref name=&quot;ECRIS_Ramovic_Magistarski&quot;&gt;{{cite web |last=Ramović |first=Amila |title=Oblik u post modernoj muzici: estetička i druga polazišta ponovnog uspostavljanja strukture postmodernog muzičkog djela (Magistarski rad) |website=E-CRIS.bh |publisher=Informacijski sistem o istraživačkoj djelatnosti u Bosni i Hercegovini |url=https://cris.cobiss.net/ecris/bh/bs/biblio?q=as%3D(03486)%20and%20td%3D(2.09) |access-date=20. 8. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

Doktorirala je 2015. iz oblasti muzikologije na temu ''Zvuk kao materijal u savremenoj umjetnosti'', pod mentorstvom muzikologa i akademika [[Nikša Gligo|Nikše Gliga]].&lt;ref name=&quot;MAS_Ramovic&quot; /&gt;

Iskustvo umjetničkog života u Sarajevu tokom [[Opsada Sarajeva|opsade Sarajeva]] kasnije je postalo jedan od njenih profesionalnih interesa u radu na projektima koji povezuju savremenu umjetnost, zvuk i sjećanje.&lt;ref name=&quot;Blinken_OSA_Art_as_Memory&quot;&gt;{{cite web |title=Art as Memory: Records of Artistic Practices During the Siege of Sarajevo 1992–1995 |website=Blinken OSA Archivum |publisher=Vera and Donald Blinken Open Society Archives at Central European University |url=https://www.archivum.org/events/art-as-memory-records-of-artistic-practices-during-the-siege-of-sarajevo-1992-1995 |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Karijera ==

Godine 2000. uključila se u rad Projekta Ars Aevi, u okviru kojeg je djelovala na razvoju [[Ars Aevi|Muzeja savremene umjetnosti Ars Aevi]] u Sarajevu. Od 2005. do 2017. bila je izvršna direktorica Fondacije Ars Aevi, koja je bila fokusirana na stvaranje uslova za izgradnju budućeg Muzeja savremene umjetnosti prema idejnom rješenju arhitekte [[Renzo Piano|Renza Piana]]. U tom periodu učestvovala je u organizaciji izložbi i drugih projekata savremene umjetnosti u Bosni i Hercegovini i inostranstvu, kao i u radu na prezentaciji i zaštiti Kolekcije Ars Aevi.&lt;ref name=&quot;MAS_Ramovic&quot; /&gt;

U okviru djelovanja Ars Aevi učestvovala je u organizaciji i kustoskom radu na izložbama bosanskohercegovačkih i međunarodnih umjetnika, među kojima su [[Michelangelo Pistoletto]], [[Daniel Buren]], [[Joseph Kosuth]], [[Jannis Kounellis]], [[Joseph Beuys]], [[Bizhan Bassiri]], [[Jusuf Hadžifejzović]], Maja Bajević i drugi.&lt;ref name=&quot;MAS_Ramovic&quot; /&gt;

=== Venecijansko bijenale ===

Godine 2003. bila je koordinatorica projekta prvog samostalnog predstavljanja Bosne i Hercegovine na [[Venecijansko bijenale|Venecijanskom bijenalu]], koje je organizovao Ars Aevi. Predstavljanje je održano u palači Zorzi [[UNESCO]]-a u Veneciji, a predstavljeni su radovi [[Maja Bajević|Maje Bajević]], [[Jusuf Hadžifejzović|Jusufa Hadžifejzovića]], [[Edin Numankadić|Edina Numankadića]] i [[Nebojša Šerić Shoba|Nebojše Šerića Shobe]].&lt;ref name=&quot;FENA_2007&quot;&gt;{{cite news |author=FENA |title=Promocija kataloga - knjige Artefacts: BiH na Venecijanskom bijenalu 1993.-2003. |date=22. 5. 2007 |publisher=Klix.ba |url=https://www.klix.ba/magazin/kultura/promocija-kataloga-knjige-artefacts-bih-na-venecijanskom-bijenalu-1993-2003/70522127 |access-date=20. 8. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Vukobrat_2007&quot;&gt;{{cite web |last=Vukobrat |first=Budo |title=Muzej moderne umjetnosti u Sarajevu |website=Radio Slobodna Evropa |date=28. 5. 2007 |url=https://www.slobodnaevropa.org/a/705070.html |access-date=20. 8. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

Godine 2009. bila je kustosica samostalne izložbe [[Braco Dimitrijević|Brace Dimitrijevića]] ''Future Post History'', održane u muzeju Ca' Pesaro u [[Venecija|Veneciji]] u okviru [[Venecijansko bijenale|Venecijanskog bijenala]]. Izložba je 2010. predstavljena i u [[Vijećnica (Sarajevo)|Vijećnici]] u Sarajevu.&lt;ref name=&quot;Alaintruong_2009&quot;&gt;{{cite web |last=Truong |first=Alain R. |title=Braco Dimitrijević: Future Post History @ Ca’ Pesaro Museum &amp; Ca’ Farsetti palace, Venezia |website=Alain.R.Truong |date=27. 5. 2009 |url=https://www.alaintruong.com/archives/2009/05/27/13876295.html |access-date=20. 8. 2026 |language=fr}}&lt;/ref&gt;

=== Kustoski rad ===

Ramović je bila kustosica više izložbi bosanskohercegovačkih umjetnika i umjetničkih grupa u zemlji i inostranstvu. U saradnji s grupom Sing Sing, koju su činili Anur Hadžiomerspahić, Juriša Boras, [[Damir Nikšić]], Kurt&amp;Plasto i Nebojša Šerić Shoba, kurirala je izložbe [[Anur Hadžiomerspahić|Anura Hadžiomerspahića]] i Nebojše Šerića Shobe u Centru za savremenu umjetnost Spazio Gerra u Italiji 2010.&lt;ref name=&quot;Vukobrat_2007&quot; /&gt;

Kurirala je retrospektivnu izložbu grupe Sing Sing ''Fašizam je opijum za mase'', predstavljenu u sarajevskoj Vijećnici 2011. i Muzeju moderne i savremene umjetnosti u Saint-Étienneu u Francuskoj 2012.&lt;ref name=&quot;MAS_Ramovic&quot; /&gt;

Prema konceptu [[Amila Buturović|Amile Buturović]] kurirala je izložbu ''Memories in Stone'', na kojoj su učestvovali Azra Akšamija, Amila Buturović, Velibor Božović i Addis Fejzić, u [[Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine|Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine]] 2018. Kurirala je i samostalnu izložbu [[Bojan Stojčić|Bojana Stojčića]] ''Viva la Transicion!'' u [[Umjetnička galerija Bosne i Hercegovine|Umjetničkoj galeriji Bosne i Hercegovine]] 2020.&lt;ref name=&quot;MAS_Ramovic&quot; /&gt;

Godine 2021. bila je kustosica prve samostalne izložbe [[Selma Selman|Selme Selman]] u Bosni i Hercegovini, održane u [[Umjetnička galerija Bosne i Hercegovine|Umjetničkoj galeriji Bosne i Hercegovine]] u Sarajevu. Izložba je obuhvatila 64 rada nastala tokom prethodne dvije godine u saradnji umjetnice i kustosice.&lt;ref name=&quot;UGBIH_Selman_Solo&quot;&gt;{{cite web |title=Solo exhibition by Selma Selman |website=National Gallery of Bosnia and Herzegovina |url=https://ugbih.ba/en/?p=6340 |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Održavala je predavanja i radionice u međunarodnim institucijama i organizacijama iz oblasti savremene umjetnosti, među kojima su [[Tate Modern]], Schirn Kunsthalle [[Frankfurt na Majni|Frankfurt]] i Gropius Bau u [[Berlin]]u.&lt;ref name=&quot;Schirn_Ramovic&quot;&gt;{{cite web |title=Amila Ramovic |website=Schirn Kunsthalle Frankfurt |url=https://www.schirn.de/en/beteiligte/amila-ramovic-en/ |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Tate_Art_is&quot;&gt;{{cite web |title=Art is… A day devoted to dialogue, discussions and ideas |website=Tate |publisher=Tate Modern |url=https://www.tate.org.uk/whats-on/tate-modern/art |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Gropius_Bau_2018&quot;&gt;{{cite web |title=Museum as School – School as Museum |website=Gropius Bau |publisher=Berliner Festspiele |year=2018 |url=https://www.berlinerfestspiele.de/en/gropius-bau/programm/2018/veranstaltungen/museum-als-schule---schule-als-museum |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Projekti u oblasti muzike ===

Godine 2012. inicirala je i vodila međunarodni umjetničko-edukativni projekt ''Sarajevo Sonic Studio'', u kojem su učestvovali kompozitori [[Heiner Goebbels]], Peter Ablinger, Philippe Manoury i Vinko Globokar, kao i mladi kompozitori iz regije. U okviru projekta bila je umjetnička rukovoditeljica programa 2013. i 2014.&lt;ref name=&quot;Muzikolosko_drustvo_Ramovic&quot;&gt;{{cite web |title=Ramović Amila |website=Muzikološko društvo FBiH |url=https://muzikolosko-drustvo.ba/biografije_/ramovic-amila/ |access-date=20. 8. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

U okviru projekta kurirala je izložbu Petera Ablingera ''Fonorealizmi'', održanu 2014. u Hanikahu u Sarajevu.&lt;ref name=&quot;Ramovic_2018&quot;&gt;{{cite book |last=Ramović |first=Amila |editor-last=Hiekel |editor-first=Jörn-Peter |chapter=Respecting the Differences, Composing the Distances: Heiner Goebbels’ Works as Landscapes with Sonic Paradoxes |title=Clash! Generationen – Kulturen – Identitäten in der Gegenwartsmusik |series=Veröffentlichungen des Instituts für Neue Musik und Musikerziehung Darmstadt |publisher=Schott Music |year=2018 |volume=58 |url=https://www.academia.edu/40032294/Respecting_the_Differences_Composing_the_Distances_Heiner_Goebbels_Works_as_Landscapes_with_Sonic_Paradoxes |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Od 2012. do 2017. bila je izvršna direktorica Sarajevo Chamber Music Festivala, koji je realizovan u saradnji [[Muzička akademija u Sarajevu|Muzičke akademije u Sarajevu]] i Manhattan String Quarteta.&lt;ref name=&quot;Muzikolosko_drustvo_Ramovic&quot; /&gt;

Na [[Muzička akademija u Sarajevu|Muzičkoj akademiji u Sarajevu]] predaje predmete iz oblasti savremene muzike, muzičke analize i teorije. Od 2020. obavlja dužnost prodekanese za međunarodnu saradnju, a od 2021. sekretarka je doktorskog studija.&lt;ref name=&quot;MAS_Ramovic&quot; /&gt;

=== Saradnja na filmskim i književnim projektima ===

Godine 2015. priključila se programu ''film.factory'', međunarodnom obrazovnom programu u oblasti filma koji je u Sarajevu pokrenuo režiser [[Béla Tarr]]. Saradnju s Tarrom nastavila je na produkciji njegove izložbe ''Till the End of the World'' u Eye Filmmuseumu u [[Amsterdam]]u 2017, a potom i na projektu ''Missing People'', realizovanom u okviru Wiener Festwochena 2019, u kojem je učestvovalo 250 bečkih beskućnika.&lt;ref name=&quot;MAS_Ramovic_Plymouth&quot;&gt;{{cite web |last=MAS |first= |title=Dr. Amila Ramović dobitnica priznanja Honorary Fellow of the Plymouth College of Art |website=Muzička akademija Univerziteta u Sarajevu |date=28. 6. 2019 |url=https://www.mas.unsa.ba/node/1304 |access-date=20. 8. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Berlinale_2020_Missing_People&quot;&gt;{{cite web |last=Chatrian |first=Carlo |title=On Béla Tarr’s latest work Missing People |website=Berlinale |publisher=Internationale Filmfestspiele Berlin |date=20. 2. 2020 |url=https://www.berlinale.de/en/2020/topics/bela-tarr.html |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

S [[Damir Uzunović|Damirom Uzunovićem]] i [[Aleksandar Hemon|Aleksandrom Hemonom]] suosnivačica je Internacionalnog festivala književnosti ''Bookstan: No East, No West'', čiji je dio prve direkcije bila u periodu 2016–2018.

== Priznanja i nagrade ==

Godine 2019. dodijeljeno joj je počasno zvanje ''Honorary Fellow'' Plymouth College of Art u [[Velika Britanija|Velikoj Britaniji]], za doprinos umjetnosti, umjetničkom obrazovanju i kulturnom djelovanju.&lt;ref name=&quot;AUP_Ramovic&quot;&gt;{{cite web |title=Dr Amila Ramovic: Curator, Art Producer, Professor &amp; Honorary Fellow (2019) |website=Arts University Plymouth |url=https://www.aup.ac.uk/people/dr-amila-ramovi%C4%87 |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Godine 2022. Asocijacija muzičkih umjetnika i stvaralaca (AMUS) dodijelila joj je nagradu ''Vlado Milošević'' za muzikologiju i muzičku publicistiku za 2021.&lt;ref name=&quot;UNSA_Ramovic_Milosevic&quot;&gt;{{cite web |title=Prof. dr. Amila Ramović dobitnica nagrade “Vlado Milošević” za 2021. godinu |website=Univerzitet u Sarajevu |date=25. 2. 2022 |url=https://www.unsa.ba/novosti/prof-dr-amila-ramovic-dobitnica-nagrade-vlado-milosevic-za-2021-godinu |access-date=20. 8. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [https://scholar.google.com/citations?user=cHKkZCYAAAAJ&amp;hl=en&amp;oi=ao Profil autora na Google Scholaru]
* [https://cris.cobiss.net/ecris/bh/bs/researcher/3486 Profil istraživača u bazi COBISS.bh]
* [https://www.youtube.com/watch?v=dPgnsY3Uh7M Bookstan 2018: John Freeman u razgovoru s Amilom Ramović]

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Bosanskohercegovački muzikolozi]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački kustosi]]
[[Kategorija:Biografije, Sarajevo]]
[[Kategorija:Rođeni 1971.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]</text>
      <sha1>pkweo5i0e3o8fgsa87ehx17tbx7j3gg</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3921288</id>
      <parentid>3921286</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T12:34:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Dodan datum rođenja</comment>
      <origin>3921288</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="14276" sha1="e0261a0nwotbe0pengp5267gtaonrey" xml:space="preserve">{{Infokutija naučnik
| ime                   = Amila Ramović
| slika                 =
| slika_širina          =
| naslov                =
| datum_rođenja         = {{Datum rođenja|1977|11|12}}
| mjesto_rođenja        = [[Sarajevo]], [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR Bosna i Hercegovina]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]]
| datum_smrti           =
| mjesto_smrti          =
| prebivalište          = [[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]]
| državljanstvo         = [[Bosna i Hercegovina|Bosanskohercegovačko]]
| narodnost             =
| etnicitet             =
| polje                 = {{Plainlist|
* Muzikologija (savremena muzika)
* Kustoski rad
}}
| radna_institucija     = [[Muzička akademija u Sarajevu|Muzička akademija Univerziteta u Sarajevu]]
  | alma_mater          = [[Muzička akademija u Sarajevu|Muzička akademija Univerziteta u Sarajevu]]
  | doktorski_mentor    = [[Nikša Gligo]]
  | doktorski_studenti  =
  | akademski_savjetnici=
  | uticao_na           =
  | uticali_na_njega    =
  | poznat_po           = {{Plainlist|
* Kustoski i produkcijski rad u oblasti savremene umjetnosti
* [[Ars Aevi]]
* Prvo predstavljanje [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] na [[Venecijansko bijenale|Venecijanskom bijenalu]] 2003.
* Projekat ''Sarajevo Sonic Studio''
* Muzikološka istraživanja i nastava savremene muzike
}}
  | autor_kratica_bot   =
  | autor_kratica_zoo   =
  | nagrade             = {{Plainlist|
* ''Honorary Fellow'', Plymouth College of Art (2019)
* AMUS-ova nagrada ''Vlado Milošević'' za muzikologiju i muzičku publicistiku (2022)
}}
  | religija            =
  | fusnote             =
}}
'''Amila Ramović''' (rođena 1977. u Sarajevu) bosanskohercegovačka je [[kustos]]ica i [[muzikologija|muzikologinja]]. Vanredna je profesorica na [[Muzička akademija u Sarajevu|Muzičkoj akademiji Univerziteta u Sarajevu]], gdje predaje predmete iz oblasti savremene muzike i muzičke teorije. Od 2018. predsjednica je Muzikološkog društva Federacije Bosne i Hercegovine.&lt;ref name=&quot;MAS_Ramovic&quot;&gt;{{cite web |last=MAS |first= |title=Ramović Amila |website=Muzička akademija Univerziteta u Sarajevu |url=https://www.mas.unsa.ba/ramovi%C4%87-amila |access-date=20. 8. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

== Obrazovanje ==

Ramović je odrasla u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Pohađala je [[Prva gimnazija (Sarajevo)|Prvu gimnaziju]] i Srednju muzičku školu u Sarajevu. Godine 1999. diplomirala je na [[Muzička akademija u Sarajevu|Muzičkoj akademiji Univerziteta u Sarajevu]], na Odsjeku za muzičku teoriju i pedagogiju.&lt;ref name=&quot;MAS_Ramovic&quot; /&gt; Magistarski rad ''Forma u postmodernoj muzici: Estetske i druge osnove konstrukcije postmodernog muzičkog djela'' odbranila je 2006, uz mentorstvo Ivana Čavlovića i Nikše Gliga.&lt;ref name=&quot;ECRIS_Ramovic_Magistarski&quot;&gt;{{cite web |last=Ramović |first=Amila |title=Oblik u post modernoj muzici: estetička i druga polazišta ponovnog uspostavljanja strukture postmodernog muzičkog djela (Magistarski rad) |website=E-CRIS.bh |publisher=Informacijski sistem o istraživačkoj djelatnosti u Bosni i Hercegovini |url=https://cris.cobiss.net/ecris/bh/bs/biblio?q=as%3D(03486)%20and%20td%3D(2.09) |access-date=20. 8. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

Doktorirala je 2015. iz oblasti muzikologije na temu ''Zvuk kao materijal u savremenoj umjetnosti'', pod mentorstvom muzikologa i akademika [[Nikša Gligo|Nikše Gliga]].&lt;ref name=&quot;MAS_Ramovic&quot; /&gt;

Iskustvo umjetničkog života u Sarajevu tokom [[Opsada Sarajeva|opsade Sarajeva]] kasnije je postalo jedan od njenih profesionalnih interesa u radu na projektima koji povezuju savremenu umjetnost, zvuk i sjećanje.&lt;ref name=&quot;Blinken_OSA_Art_as_Memory&quot;&gt;{{cite web |title=Art as Memory: Records of Artistic Practices During the Siege of Sarajevo 1992–1995 |website=Blinken OSA Archivum |publisher=Vera and Donald Blinken Open Society Archives at Central European University |url=https://www.archivum.org/events/art-as-memory-records-of-artistic-practices-during-the-siege-of-sarajevo-1992-1995 |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Karijera ==

Godine 2000. uključila se u rad Projekta Ars Aevi, u okviru kojeg je djelovala na razvoju [[Ars Aevi|Muzeja savremene umjetnosti Ars Aevi]] u Sarajevu. Od 2005. do 2017. bila je izvršna direktorica Fondacije Ars Aevi, koja je bila fokusirana na stvaranje uslova za izgradnju budućeg Muzeja savremene umjetnosti prema idejnom rješenju arhitekte [[Renzo Piano|Renza Piana]]. U tom periodu učestvovala je u organizaciji izložbi i drugih projekata savremene umjetnosti u Bosni i Hercegovini i inostranstvu, kao i u radu na prezentaciji i zaštiti Kolekcije Ars Aevi.&lt;ref name=&quot;MAS_Ramovic&quot; /&gt;

U okviru djelovanja Ars Aevi učestvovala je u organizaciji i kustoskom radu na izložbama bosanskohercegovačkih i međunarodnih umjetnika, među kojima su [[Michelangelo Pistoletto]], [[Daniel Buren]], [[Joseph Kosuth]], [[Jannis Kounellis]], [[Joseph Beuys]], [[Bizhan Bassiri]], [[Jusuf Hadžifejzović]], Maja Bajević i drugi.&lt;ref name=&quot;MAS_Ramovic&quot; /&gt;

=== Venecijansko bijenale ===

Godine 2003. bila je koordinatorica projekta prvog samostalnog predstavljanja Bosne i Hercegovine na [[Venecijansko bijenale|Venecijanskom bijenalu]], koje je organizovao Ars Aevi. Predstavljanje je održano u palači Zorzi [[UNESCO]]-a u Veneciji, a predstavljeni su radovi [[Maja Bajević|Maje Bajević]], [[Jusuf Hadžifejzović|Jusufa Hadžifejzovića]], [[Edin Numankadić|Edina Numankadića]] i [[Nebojša Šerić Shoba|Nebojše Šerića Shobe]].&lt;ref name=&quot;FENA_2007&quot;&gt;{{cite news |author=FENA |title=Promocija kataloga - knjige Artefacts: BiH na Venecijanskom bijenalu 1993.-2003. |date=22. 5. 2007 |publisher=Klix.ba |url=https://www.klix.ba/magazin/kultura/promocija-kataloga-knjige-artefacts-bih-na-venecijanskom-bijenalu-1993-2003/70522127 |access-date=20. 8. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Vukobrat_2007&quot;&gt;{{cite web |last=Vukobrat |first=Budo |title=Muzej moderne umjetnosti u Sarajevu |website=Radio Slobodna Evropa |date=28. 5. 2007 |url=https://www.slobodnaevropa.org/a/705070.html |access-date=20. 8. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

Godine 2009. bila je kustosica samostalne izložbe [[Braco Dimitrijević|Brace Dimitrijevića]] ''Future Post History'', održane u muzeju Ca' Pesaro u [[Venecija|Veneciji]] u okviru [[Venecijansko bijenale|Venecijanskog bijenala]]. Izložba je 2010. predstavljena i u [[Vijećnica (Sarajevo)|Vijećnici]] u Sarajevu.&lt;ref name=&quot;Alaintruong_2009&quot;&gt;{{cite web |last=Truong |first=Alain R. |title=Braco Dimitrijević: Future Post History @ Ca’ Pesaro Museum &amp; Ca’ Farsetti palace, Venezia |website=Alain.R.Truong |date=27. 5. 2009 |url=https://www.alaintruong.com/archives/2009/05/27/13876295.html |access-date=20. 8. 2026 |language=fr}}&lt;/ref&gt;

=== Kustoski rad ===

Ramović je bila kustosica više izložbi bosanskohercegovačkih umjetnika i umjetničkih grupa u zemlji i inostranstvu. U saradnji s grupom Sing Sing, koju su činili Anur Hadžiomerspahić, Juriša Boras, [[Damir Nikšić]], Kurt&amp;Plasto i Nebojša Šerić Shoba, kurirala je izložbe [[Anur Hadžiomerspahić|Anura Hadžiomerspahića]] i Nebojše Šerića Shobe u Centru za savremenu umjetnost Spazio Gerra u Italiji 2010.&lt;ref name=&quot;Vukobrat_2007&quot; /&gt;

Kurirala je retrospektivnu izložbu grupe Sing Sing ''Fašizam je opijum za mase'', predstavljenu u sarajevskoj Vijećnici 2011. i Muzeju moderne i savremene umjetnosti u Saint-Étienneu u Francuskoj 2012.&lt;ref name=&quot;MAS_Ramovic&quot; /&gt;

Prema konceptu [[Amila Buturović|Amile Buturović]] kurirala je izložbu ''Memories in Stone'', na kojoj su učestvovali Azra Akšamija, Amila Buturović, Velibor Božović i Addis Fejzić, u [[Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine|Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine]] 2018. Kurirala je i samostalnu izložbu [[Bojan Stojčić|Bojana Stojčića]] ''Viva la Transicion!'' u [[Umjetnička galerija Bosne i Hercegovine|Umjetničkoj galeriji Bosne i Hercegovine]] 2020.&lt;ref name=&quot;MAS_Ramovic&quot; /&gt;

Godine 2021. bila je kustosica prve samostalne izložbe [[Selma Selman|Selme Selman]] u Bosni i Hercegovini, održane u [[Umjetnička galerija Bosne i Hercegovine|Umjetničkoj galeriji Bosne i Hercegovine]] u Sarajevu. Izložba je obuhvatila 64 rada nastala tokom prethodne dvije godine u saradnji umjetnice i kustosice.&lt;ref name=&quot;UGBIH_Selman_Solo&quot;&gt;{{cite web |title=Solo exhibition by Selma Selman |website=National Gallery of Bosnia and Herzegovina |url=https://ugbih.ba/en/?p=6340 |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Održavala je predavanja i radionice u međunarodnim institucijama i organizacijama iz oblasti savremene umjetnosti, među kojima su [[Tate Modern]], Schirn Kunsthalle [[Frankfurt na Majni|Frankfurt]] i Gropius Bau u [[Berlin]]u.&lt;ref name=&quot;Schirn_Ramovic&quot;&gt;{{cite web |title=Amila Ramovic |website=Schirn Kunsthalle Frankfurt |url=https://www.schirn.de/en/beteiligte/amila-ramovic-en/ |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Tate_Art_is&quot;&gt;{{cite web |title=Art is… A day devoted to dialogue, discussions and ideas |website=Tate |publisher=Tate Modern |url=https://www.tate.org.uk/whats-on/tate-modern/art |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Gropius_Bau_2018&quot;&gt;{{cite web |title=Museum as School – School as Museum |website=Gropius Bau |publisher=Berliner Festspiele |year=2018 |url=https://www.berlinerfestspiele.de/en/gropius-bau/programm/2018/veranstaltungen/museum-als-schule---schule-als-museum |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Projekti u oblasti muzike ===

Godine 2012. inicirala je i vodila međunarodni umjetničko-edukativni projekt ''Sarajevo Sonic Studio'', u kojem su učestvovali kompozitori [[Heiner Goebbels]], Peter Ablinger, Philippe Manoury i Vinko Globokar, kao i mladi kompozitori iz regije. U okviru projekta bila je umjetnička rukovoditeljica programa 2013. i 2014.&lt;ref name=&quot;Muzikolosko_drustvo_Ramovic&quot;&gt;{{cite web |title=Ramović Amila |website=Muzikološko društvo FBiH |url=https://muzikolosko-drustvo.ba/biografije_/ramovic-amila/ |access-date=20. 8. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

U okviru projekta kurirala je izložbu Petera Ablingera ''Fonorealizmi'', održanu 2014. u Hanikahu u Sarajevu.&lt;ref name=&quot;Ramovic_2018&quot;&gt;{{cite book |last=Ramović |first=Amila |editor-last=Hiekel |editor-first=Jörn-Peter |chapter=Respecting the Differences, Composing the Distances: Heiner Goebbels’ Works as Landscapes with Sonic Paradoxes |title=Clash! Generationen – Kulturen – Identitäten in der Gegenwartsmusik |series=Veröffentlichungen des Instituts für Neue Musik und Musikerziehung Darmstadt |publisher=Schott Music |year=2018 |volume=58 |url=https://www.academia.edu/40032294/Respecting_the_Differences_Composing_the_Distances_Heiner_Goebbels_Works_as_Landscapes_with_Sonic_Paradoxes |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Od 2012. do 2017. bila je izvršna direktorica Sarajevo Chamber Music Festivala, koji je realizovan u saradnji [[Muzička akademija u Sarajevu|Muzičke akademije u Sarajevu]] i Manhattan String Quarteta.&lt;ref name=&quot;Muzikolosko_drustvo_Ramovic&quot; /&gt;

Na [[Muzička akademija u Sarajevu|Muzičkoj akademiji u Sarajevu]] predaje predmete iz oblasti savremene muzike, muzičke analize i teorije. Od 2020. obavlja dužnost prodekanese za međunarodnu saradnju, a od 2021. sekretarka je doktorskog studija.&lt;ref name=&quot;MAS_Ramovic&quot; /&gt;

=== Saradnja na filmskim i književnim projektima ===

Godine 2015. priključila se programu ''film.factory'', međunarodnom obrazovnom programu u oblasti filma koji je u Sarajevu pokrenuo režiser [[Béla Tarr]]. Saradnju s Tarrom nastavila je na produkciji njegove izložbe ''Till the End of the World'' u Eye Filmmuseumu u [[Amsterdam]]u 2017, a potom i na projektu ''Missing People'', realizovanom u okviru Wiener Festwochena 2019, u kojem je učestvovalo 250 bečkih beskućnika.&lt;ref name=&quot;MAS_Ramovic_Plymouth&quot;&gt;{{cite web |last=MAS |first= |title=Dr. Amila Ramović dobitnica priznanja Honorary Fellow of the Plymouth College of Art |website=Muzička akademija Univerziteta u Sarajevu |date=28. 6. 2019 |url=https://www.mas.unsa.ba/node/1304 |access-date=20. 8. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Berlinale_2020_Missing_People&quot;&gt;{{cite web |last=Chatrian |first=Carlo |title=On Béla Tarr’s latest work Missing People |website=Berlinale |publisher=Internationale Filmfestspiele Berlin |date=20. 2. 2020 |url=https://www.berlinale.de/en/2020/topics/bela-tarr.html |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

S [[Damir Uzunović|Damirom Uzunovićem]] i [[Aleksandar Hemon|Aleksandrom Hemonom]] suosnivačica je Internacionalnog festivala književnosti ''Bookstan: No East, No West'', čiji je dio prve direkcije bila u periodu 2016–2018.

== Priznanja i nagrade ==

Godine 2019. dodijeljeno joj je počasno zvanje ''Honorary Fellow'' Plymouth College of Art u [[Velika Britanija|Velikoj Britaniji]], za doprinos umjetnosti, umjetničkom obrazovanju i kulturnom djelovanju.&lt;ref name=&quot;AUP_Ramovic&quot;&gt;{{cite web |title=Dr Amila Ramovic: Curator, Art Producer, Professor &amp; Honorary Fellow (2019) |website=Arts University Plymouth |url=https://www.aup.ac.uk/people/dr-amila-ramovi%C4%87 |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Godine 2022. Asocijacija muzičkih umjetnika i stvaralaca (AMUS) dodijelila joj je nagradu ''Vlado Milošević'' za muzikologiju i muzičku publicistiku za 2021.&lt;ref name=&quot;UNSA_Ramovic_Milosevic&quot;&gt;{{cite web |title=Prof. dr. Amila Ramović dobitnica nagrade “Vlado Milošević” za 2021. godinu |website=Univerzitet u Sarajevu |date=25. 2. 2022 |url=https://www.unsa.ba/novosti/prof-dr-amila-ramovic-dobitnica-nagrade-vlado-milosevic-za-2021-godinu |access-date=20. 8. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [https://scholar.google.com/citations?user=cHKkZCYAAAAJ&amp;hl=en&amp;oi=ao Profil autora na Google Scholaru]
* [https://cris.cobiss.net/ecris/bh/bs/researcher/3486 Profil istraživača u bazi COBISS.bh]
* [https://www.youtube.com/watch?v=dPgnsY3Uh7M Bookstan 2018: John Freeman u razgovoru s Amilom Ramović]

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Bosanskohercegovački muzikolozi]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački kustosi]]
[[Kategorija:Biografije, Sarajevo]]
[[Kategorija:Rođeni 1971.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]</text>
      <sha1>e0261a0nwotbe0pengp5267gtaonrey</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Proteinsko inženjerstvo</title>
    <ns>0</ns>
    <id>532090</id>
    <revision>
      <id>3921359</id>
      <parentid>3905996</parentid>
      <timestamp>2026-08-21T06:38:29Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3921359</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="60266" sha1="s5ntmluwlpkdcakcisvc4yrtnf1myxe" xml:space="preserve">'''Proteinsko inženjerstvo''' je proces razvoja korisnih ili vrijednih [[protein]]a kroz [[dizajn]] i proizvodnju neprirodnih [[peptid]]a, često mijenjanjem sekvenci [[aminokiselina]],  koje se nalaze u prirodi.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Protein engineering – Latest research and news {{!}} Nature |url=https://www.nature.com/subjects/protein-engineering |access-date=24. 1. 2023 |website=www.nature.com}}&lt;/ref&gt; To je relativno mlada disciplina, s mnogo istraživanja u razumijevanju [[savijanje proteina|savijanja proteina]] i prepoznavanju principa [[dizajn]]a proteina. Koristi se za poboljšanje funkcije mnogih [[enzim]]a za industrijsku [[kataliza|katalizu]].&lt;ref&gt;{{Cite journal |last=Woodley |first=John M. |date=maj 2022 |title=Integrating protein engineering into biocatalytic process scale-up |url=https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S2589597422000697 |journal=Trends in Chemistry |language=en |volume=4 |issue=5 |pages=371–373 |doi=10.1016/j.trechm.2022.02.007|s2cid=247489691 |url-access=subscription }}&lt;/ref&gt;.&lt;ref&gt;{{cite news |title=Speeding Up the Protein Assembly Line |url=https://www.genengnews.com/magazine/239/speeding-up-the-protein-assembly-line/5418/ |work=Genetic Engineering and Biotechnology News |date=13. 2. 2015 |access-date=22. 3. 2026 |archive-date=7. 4. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200407163648/https://www.genengnews.com/magazine/239/speeding-up-the-protein-assembly-line/5418/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Postoje dvije opšte strategije za inženjerstvo  proteina: [[dizajn proteina|racionalni dizajn proteina]] i [[usmjerena evolucija]]. Ove metode se međusobno ne isključuju; istraživači će često primjenjivati obje. U budućnosti, detaljnije poznavanje [[struktura proteina]] i [[funkcija proteina|funkcije]], te napredak u [[visokopropusni skrining|visokopropusnom skriningu]], mogu značajno proširiti mogućnosti proteinskog inženjerstva. Na kraju, čak i neprirodne aminokiseline mogu biti uključene, putem novijih metoda, kao što je [[prošireni genetički kod]], koje omogućavaju kodiranje novih [[aminokiselina]] u [[genetički kod|genetičkom kodu]].
Primjene u brojnim oblastima, uključujući medicinu i industrijsku bioprocesu, su ogromne i brojne.

==Pristupi==

=== Racionalni dizajn ===
{{glavni|Dizajn proteina}}
U racionalnom dizajnu proteina, naučnik koristi detaljno znanje o strukturi i funkciji proteina kako bi napravio željene promjene. Općenito, ovo ima prednost što je jeftino i tehnički jednostavno, budući da su metode [[usmjerena mutageneza|usmjerene mutageneze]] dobro razvijene. Međutim, njegov glavni nedostatak je što detaljno strukturno znanje proteina često nije dostupno, a čak i kada je dostupno, može biti vrlo teško predvidjeti efekte različitih [[mutacija]],  jer strukturne informacije najčešće pružaju statičnu sliku strukture proteina. Međutim, programi poput [[Folding@home]] i [[Foldit]] koristili su tehnike [[sređivanje|sređivanja]] kako bi dobili uvid u motive [[savijanje proteina|savijanja proteina]].&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Farmer |first1=Tylar Seiya |last2=Bohse |first2=Patrick |last3=Kerr |first3=Dianne |title=Rational Design Protein Engineering Through Crowdsourcing |journal=Journal of Student Research |date=2017 |volume=6 |issue=2 |pages=31–38 |doi=10.47611/jsr.v6i2.377 |s2cid=57679002 |url=https://www.jofsr.org/index.php/path/article/view/377 |doi-access=free |access-date=22. 3. 2026 |archive-date=9. 1. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190109204937/http://www.jofsr.com/index.php/path/article/view/377 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
 
Algoritmi za računarski dizajn proteina [[algoritmi]] nastoje identificirati nove aminokiselinske sekvence koje imaju nisku energiju kada se savijaju u unaprijed određenu ciljnu strukturu. Iako je prostor konformacije sekvence koji treba pretražiti velik, najizazovniji zahtjev za računarski dizajn proteina je brza, ali tačna energetska funkcija koja može razlikovati optimalne sekvence od sličnih suboptimalnih.

===Višestruko poravnanje sekvenci===
Bez strukturnih informacija o proteinu, analiza sekvenci je često korisna u razjašnjavanju informacija o proteinu. Ove tehnike uključuju poravnanje ciljnih proteinskih sekvenci s drugim srodnim proteinskim sekvencama. Ovo poravnanje može pokazati koje su aminokiseline [[konzervirana sekvenca|očuvane između vrsta]] i važne su za funkciju proteina. Ove analize mogu pomoći u identifikaciji aminokiselinskih vrućih tačaka koje mogu poslužiti kao ciljna mjesta za mutacije. [[Višestruko poravnanje sekvenci]] koristi baze podataka kao što su PREFAB, SABMARK, OXBENCH, IRMBASE i BALIBASE kako bi unakrsno povezao ciljne proteinske sekvence s poznatim sekvencama. Tehnike višestrukog poravnavanja sekvenci navedene su u nastavku.&lt;ref name=PoluriBook&gt;{{cite book|last1=Poluri|first1=Krishna Mohan|last2=Gulati|first2=Khushboo|title=Protein Engineering Techniques|date=2017|publisher=Springer|language=en|doi=10.1007/978-981-10-2732-1|series=SpringerBriefs in Applied Sciences and Technology|isbn=978-981-10-2731-4}}&lt;/ref&gt;
Ova metoda započinje izvođenjem parnog poravnanja sekvenci korištenjem metoda [[k-torka]] ili [[Needleman-Wunschov algoritam|Needleman-Wunschovog algoritma]]. Ove metode izračunavaju matricu koja prikazuje parnu sličnost među parovima sekvenci. Rezultati sličnosti se zatim transformiraju u rezultate udaljenosti koji se koriste za izradu vodičkog stabla korištenjem metode spajanja susjeda. Ovo vodičko stablo se zatim koristi za postizanje višestrukog poravnanja sekvenci.&lt;ref name=PoluriBook/&gt;

====Klustal omega====
Ova metoda je sposobna poravnati do 190.000 sekvenci korištenjem k-torke. Sljedeće sekvence se grupišu korištenjem metoda mBed i [[klasteriranje k-prosjeka|''k''-prosjeka]]. Vodičko stablo se zatim konstruira korištenjem metode [[UPGMA]] koju koristi HH align paket. Ovo vodičko stablo se koristi za generiranje višestrukih poravnanja sekvenci.&lt;ref name=PoluriBook/&gt;

====MAFFT====
Ova metoda koristi brzu Fourierovu transformaciju (FFT) koja pretvara aminokiselinske sekvence u sekvencu sastavljenu od vrijednosti volumena i polarnosti za svaki aminokiselinski ostatak. Ova nova sekvenca se koristi za pronalaženje [[homologija sekvence|homolognih regija]].&lt;ref name=PoluriBook/&gt;

====K-Align====
Ova metoda koristi Wu-Manberov [[algoritam]] za približno podudaranje stringova za generiranje višestrukih poravnanja sekvenci.&lt;ref name=PoluriBook/&gt;

====Višestruko poređenje sekvenci pomoću logaritamskog očekivanja (MUSCLE)====
Ova metoda koristi [[genetička distanca|Kmerove i Kimurine udaljenosti]] za generiranje višestrukih poravnanja sekvenci.&lt;ref name=PoluriBook/&gt;

====T-Coffee====
Ova metoda koristi funkcije cilja konzistentnosti zasnovane na stablu za evoluciju poravnanja. Pokazalo se da je ova metoda 5–10% preciznija od Clustal W.&lt;ref name=PoluriBook/&gt;

===Koevolucijska analiza===
[[koevolucija|Koevolucijska analiza]] je također poznata kao [[korelacija|korelirana]] [[mutacija]], kovarijacija ili kosupstitucija. Ova vrsta racionalnog dizajna uključuje recipročne evolucijske promjene na evolucijski interagirajućim [[genski lokus|lokusima]]. Općenito, ova metoda počinje generiranjem kuriranog višestrukog poravnanja sekvenci za ciljnu sekvencu. Ovo poravnanje se zatim podvrgava ručnom poboljšanju koje uključuje uklanjanje sekvenci s velikim jazovima, kao i sekvenci s niskim identitetom sekvence. Ovaj korak povećava kvalitet poravnanja. Zatim se ručno obrađeno poravnanje koristi za daljnja koevolucijska mjerenja korištenjem različitih algoritama koreliranih mutacija. Ovi algoritmi rezultiraju matricom bodovanja [[koevolucija|koevolucije]]. Ova matrica se filtrira primjenom različitih testova značajnosti kako bi se izdvojile značajne vrijednosti koevolucije i uklonila pozadinska buka. Koevolucijska mjerenja se dalje evaluiraju kako bi se procijenile njihove performanse i strogost. Konačno, rezultati ove koevolucijske analize su eksperimentalno validirani.&lt;ref name=PoluriBook/&gt;

===Strukturno predviđanje===
''[[De novo]]'' generisanje proteina ima koristi od poznavanja postojećih proteinskih struktura. Ovo znanje o postojećoj proteinskoj strukturi pomaže u predviđanju novih proteinskih struktura. Metode za predviđanje proteinske strukture spadaju u jednu od četiri sljedeće klase: ''ab initio'', metode zasnovane na fragmentima, modeliranje homologije i navojno povezivanje proteina.&lt;ref name=PoluriBook/&gt;

====''Ab initio''====
Ove metode uključuju slobodno modeliranje bez korištenja bilo kakvih strukturnih informacija o šablonu. ''Ab initio'' metode imaju za cilj predviđanje nativnih struktura proteina koje odgovaraju globalnom minimumu njihove slobodne energije. Neki primjeri ''ab initio'' metoda su AMBER, GROMOS, GROMACS, CHARMM, OPLS i ENCEPP12. Opći koraci za ''ab initio'' metode počinju geometrijskim prikazom proteina od interesa. Zatim se razvija model funkcije potencijalne energije za protein. Ovaj model se može kreirati korištenjem potencijala molekularne mehanike ili potencijalnih funkcija izvedenih iz strukture proteina. Nakon razvoja modela potencijala, na protein se primjenjuju tehnike pretraživanja energije, uključujući molekularno-dinamičke simulacije, Monte Carlo simulacije i genetske algoritme.&lt;ref name=PoluriBook/&gt;

====Zasnovano na fragmentima====
Ove metode koriste informacije iz baze podataka o strukturama kako bi se homologne strukture uparile sa kreiranim proteinskim sekvencama. Ove homologne strukture se sastavljaju kako bi se dobile kompaktne strukture, korištenjem postupaka bodovanja i optimizacije, s ciljem postizanja najnižeg rezultata potencijalne energije. Web serveri za informacije o fragmentima su I-TASSER, ROSETTA, ROSETTA @ home, FRAGFOLD, CABS fold, PROFESY, CREF, QUARK, UNDERTAKER, HMM i ANGLOR.&lt;ref name=PoluriBook/&gt;{{rp|72}}
====Modeliranje homologije====
Ove metode se zasnivaju na [[homologija sekvence|homologiji proteina]]. Ove metode su također poznate kao komparativno modeliranje. Prvi korak u modeliranju homologije je općenito identifikacija sekvenci šablona poznate strukture koje su homologne upitnoj sekvenci. Zatim se upitna sekvenca poravnava sa sekvencom predloška. Nakon poravnanja, [[konzervirana sekvenca|strukturno očuvane regije]] se modeliraju korištenjem strukture šablona. Nakon toga slijedi modeliranje [[bočni lanac|bočnih lanaca]] i petlji koje se razlikuju od predloška. Konačno, modelirana struktura prolazi kroz pročišćavanje i procjenu kvaliteta. [[Server]]i koji su dostupni za podatke modeliranja homologije navedeni su ovdje: SWISS MODEL, MODELLER, ReformAlign, PyMOD, TIP-STRUCTFAST, COMPASS, 3d-PSSM, SAMT02, SAMT99, HHPRED, FAGUE, 3D-JIGSAW, META-PP, ROSETTA i I-TASSER.&lt;ref name=PoluriBook/&gt;

====Proteinsko uvođenje u sekvence====
Proteinsko uvođenje u sekvence može se koristiti kada se ne može pronaći pouzdan homolog za upitnu sekvencu. Ova metoda počinje dobijanjem upitnog niza i biblioteke šablonskih struktura. Zatim se upitni niz uvodi u nizove poznatih struktura predložaka. Ovi kandidatski modeli se boduju pomoću funkcija bodovanja. Boduju se na osnovu modela potencijalne energije i upitnog i sekvence predloška. Zatim se odabire podudaranje sa modelom sa najnižom potencijalnom energijom. Metode i serveri za preuzimanje podataka o nitima i izvođenje proračuna navedeni su ovdje: GenTHREADER, pGenTHREADER, pDomTHREADER, ORFEUS, PROSPECT, BioShell-Threading, FFASO3, RaptorX, HHPred, LOOPP server, Sparks-X, SEGMER, THREADER2, ESYPRED3D, LIBRA, TOPITS, RAPTOR, COTH, MUSTER.&lt;ref name=PoluriBook/&gt;

Za više informacija o racionalnom dizajnu pogledajte [[usmjerena mutageneza na mjestu]].

=== Multivalentno vezivanje ===
{{Glavni|Polivalentnost (hemija)}}
Multivalentno vezivanje se može koristiti za povećanje specifičnosti i afiniteta vezivanja putem efekata [[avidnost]]i. Prisustvo više domena vezivanja u jednoj biomolekuli ili kompleksu povećava vjerovatnoću da se dogode druge interakcije putem pojedinačnih događaja vezivanja. Avidnost ili efektivni afinitet mogu biti mnogo veći od zbira pojedinačnih afiniteta, pružajući isplativ i vremenski efikasan alat za ciljano vezivanje.&lt;ref&gt;{{Citation|last1=Liu|first1=Cassie J.|title=Engineering Multivalent and Multispecific Protein Therapeutics|date=2014|url=https://doi.org/10.1007/978-1-4471-4372-7_14|work=Engineering in Translational Medicine|pages=365–396|editor-last=Cai|editor-first=Weibo|place=London|publisher=Springer|language=en|doi=10.1007/978-1-4471-4372-7_14|isbn=978-1-4471-4372-7|access-date=8. 12. 2021|author2-link=Jennifer Cochran|last2=Cochran|first2=Jennifer R.|url-access=subscription}}&lt;/ref&gt;

==== Multivalentni proteini ====
Multivalentne proteine je relativno lako proizvesti [[postranslacijske modifikacije|posttranslacijskim modifikacijama]] ili umnožavanjem sekvence [[DNK]] koja [[kodon|kodira]] protein. Glavna prednost multivalentnih i multispecifičnih proteina je ta što mogu povećati efektivni afinitet za metu poznatog proteina. U slučaju nehomogenog cilja, korištenje kombinacije proteina, što rezultira multispecifičnim vezivanjem, može povećati specifičnost, što ima visoku primjenjivost u proteinskoj terapiji.
Najčešći primjer multivalentnog vezivanja su [[antitijela]], a postoje opsežna istraživanja za bispecifična antitijela. Primjena bispecifičnih antitijela pokriva širok spektar koji uključuje dijagnozu, snimanje, profilaksu i [[Terapija|terapiju]].&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Holliger|first1=P.|last2=Prospero|first2=T.|last3=Winter|first3=G.|date=15. 7. 1993|title=&quot;Diabodies&quot;: small bivalent and bispecific antibody fragments.|url=https://archive.org/details/sim_proceedings-of-the-national-academy-of-sciences-usa_1993-07-15_90_14/page/6444|journal=Proceedings of the National Academy of Sciences|language=en|volume=90|issue=14|pages=6444–6448|doi=10.1073/pnas.90.14.6444|issn=0027-8424|pmc=46948|pmid=8341653|bibcode=1993PNAS...90.6444H |doi-access=free }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Brinkmann|first1=Ulrich|last2=Kontermann|first2=Roland E.|date=17. 2. 2017|title=The making of bispecific antibodies|journal=mAbs|language=en|volume=9|issue=2|pages=182–212|doi=10.1080/19420862.2016.1268307|issn=1942-0862|pmc=5297537|pmid=28071970}}&lt;/ref&gt;

=== Usmjerena evolucija ===
{{glavni|Usmjerena evolucija}}
U [[usmjerena evolucija|usmjerenoj evoluciji]], slučajna [[mutageneza]], npr. putem [[PCR|PCR-a sklonog greškama]] ili [[mutageneza zasićenja sekvence|mutageneze zasićenja sekvence]], primjenjuje se na protein, a režim selekcije se koristi za odabir varijanti koje imaju željene osobine. Zatim se primjenjuju daljnji krugovi mutacije i [[selekcija|selekcije]]. Ova metoda oponaša prirodnu [[evolucija|evoluciju]] i, općenito, daje superiorne rezultate u odnosu na racionalni dizajn. Dodatni proces, nazvan [[miješanje DNK]], miješa i spaja dijelove uspješnih varijanti kako bi se dobili bolji rezultati. Takvi procesi oponašaju [[homologna rekombinacija|rekombinaciju]] koja se prirodno javlja tokom [[spolno razmnožavanje|seksualne reprodukcije]]. Prednosti usmjerene evolucije su u tome što ne zahtijeva prethodno strukturno znanje proteina, niti je potrebno predvidjeti kakav će učinak imati određena mutacija. Zaista, rezultati eksperimenata usmjerene evolucije često su iznenađujući po tome što su željene promjene često uzrokovane mutacijama za koje se nije očekivalo da će imati neki učinak. Nedostatak je što zahtijevaju [[visokopropusni skrining]], što nije izvodljivo za sve proteine. Velike količine [[rekombinantna DNK|rekombinantne DNK]] moraju se mutirati, a produkti se moraju pregledati na željene osobine. Veliki broj varijanti često zahtijeva skupu robotsku opremu za automatizaciju procesa. Nadalje, ne mogu se sve željene aktivnosti lako pregledati.

Prirodna Darvinovska evolucija može se efikasno imitirati u laboratoriji kako bi se prilagodila svojstva proteina za različite primjene, uključujući [[kataliza|katalizu]]. Postoje mnoge eksperimentalne tehnologije za proizvodnju velikih i raznolikih proteinskih biblioteka i za skrining ili odabir presavijenih, funkcionalnih varijanti. [[savijanje proteina|Presavijeni proteini]] se iznenađujuće često javljaju u prostoru slučajnih sekvenci, pojava koja se može iskoristiti u evoluciji selektivnih veziva i [[katalizator]]a. Iako je konzervativniji od direktne selekcije iz dubokog prostora sekvenci, redizajn postojećih proteina slučajnom mutagenezom i selekcijom/skriningom je posebno robusna metoda za optimizaciju ili promjenu postojećih svojstava. Također predstavlja odličnu početnu tačku za postizanje ambicioznijih inženjerstvenih ciljeva. Spajanje eksperimentalne evolucije s modernim [[računar]]skim metodama vjerovatno je najšira i najplodnija strategija za generiranje funkcionalnih [[makromolekula]] nepoznatih u prirodi.&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Jäckel |first1=Christian |last2=Kast |first2=Peter |last3=Hilvert |first3=Donald |title=Protein Design by Directed Evolution |journal=Annual Review of Biophysics |date=juni 2008 |volume=37 |issue=1 |pages=153–173 |doi=10.1146/annurev.biophys.37.032807.125832 |pmid=18573077 }}&lt;/ref&gt; Glavni izazovi [[dizajn]]iranja visokokvalitetnih biblioteka mutanata pokazali su značajan napredak u skorije vrijeme. Ovaj napredak se ogleda u boljem opisu efekata mutacijskog opterećenja na osobine proteina. Također, računarski pristupi su pokazali veliki napredak u bezbrojno velikom prostoru sekvenci ka upravljivijim veličinama za izbor, stvarajući tako pametne biblioteke [[mutant|mutanata]]. Veličina biblioteke je također smanjena na veličine koje se mogu probiriti identifikacijom ključnih korisnih ostataka korištenjem [[algoritam]]a za sistematsku rekombinaciju. Konačno, značajan korak naprijed ka efikasnom reinženjerstvu [[enzim]]a napravljen je razvojem preciznijih statističkih modela i algoritama koji kvantificiraju i predviđaju spregnute mutacijske efekte na funkcije proteina.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Shivange|first1=Amol V|last2=Marienhagen|first2=Jan|last3=Mundhada|first3=Hemanshu|last4=Schenk|first4=Alexander|last5=Schwaneberg|first5=Ulrich|title=Advances in generating functional diversity for directed protein evolution|journal=Current Opinion in Chemical Biology|language=en|volume=13|issue=1|pages=19–25|doi=10.1016/j.cbpa.2009.01.019|pmid=19261539|year=2009}}&lt;/ref&gt;

Općenito, [[usmjerena evolucija]] može se sažeti kao iterativni proces u dva koraka koji uključuje generiranje biblioteka proteinskih mutanata i procese skrininga visokog protoka kako bi se odabrale varijante s poboljšanim osobinama. Ova tehnika ne zahtijeva prethodno poznavanje odnosa strukture i funkcije proteina. Usmerena evolucija koristi slučajnu ili fokusiranu [[mutageneza|mutagenezu]] za generiranje [[PBP|biblioteka proteinskih mutanata]]. Slučajne mutacije mogu se uvesti korištenjem [[PCR]]-a sklonog greškama ili mutageneze zasićenja mjesta. Mutanti se također mogu generirati rekombinacijom više homolognih gena. Priroda je evoluirala ograničen broj korisnih sekvenci. Usmerena evolucija omogućava identifikaciju neotkrivenih proteinskih sekvenci koje imaju nove funkcije. Ova sposobnost zavisi od sposobnosti proteina da tolerišu supstitucije aminokiselinskih ostataka bez ugrožavanja [[savijanje proteina|savijanja ili stabilnosti]].&lt;ref name=PoluriBook/&gt;

Metode usmjerene evolucije mogu se grubo podijeliti u dvije strategije, aseksualne i seksualne metode.

=== Aseksualne metode ===
Aseksualne metode ne generiraju nikakve unakrsne veze između roditeljskih gena. Pojedinačni geni se koriste za stvaranje mutantnih biblioteka, korištenjem različitih [[mutagen]]ih tehnika. Ove aseksualne metode mogu proizvesti ili slučajnu ili fokusiranu [[mutageneza|mutagenezu]].

==== Slučajna mutageneza ====
Slučajne mutagene metode proizvode [[mutacije]],  nasumično u cijelom [[gen]]u od interesa. Slučajna mutageneza može uvesti sljedeće vrste mutacija: tranzicije, transverzije, [[insercija (genetika)insercije]], [[delecija (genetiuka)|delecije]], [[inverzija (genetia)|inverzije]], misens i [[nonsens mjutacija|nonsens]]. Primjeri metoda za proizvodnju slučajne mutageneze su u nastavku.

====PCR sklon greškama====
[[PCR]] sklon greškama koristi činjenicu da Taq [[DNK-polimeraza]] nema 3' do 5' [[egzonukleaza|egzonukleaznu aktivnost]]. To rezultira stopom grešaka od 0,001–0,002% po [[nukleotid]]u po replikaciji. Ova metoda počinje odabirom gena ili područja unutar gena koje se želi mutirati. Zatim se izračunava potreban stepen greške na osnovu vrste i stepena aktivnosti koju se želi generirati. Ovaj stepen greške određuje strategiju PCR-a sklonu greškama koja će se koristiti. Nakon PCR-a, geni se [[klon]]iraju u [[plazmid]] i uvode u kompetentne ćelijske sisteme. Ove ćelije se zatim pregledavaju na željene osobine. Plazmidi se zatim izoluju za kolonije koje pokazuju poboljšane osobine, a zatim se koriste kao predlošci u sljedećoj rundi mutageneze. PCR sklon greškama pokazuje pristranosti za određene mutacije u odnosu na druge. Kao što su pristranosti za tranzicije u odnosu na transverzije.&lt;ref name=PoluriBook/&gt;

Stope grešaka u PCR-u mogu se povećati na sljedeće načine:&lt;ref name=PoluriBook/&gt;
# Povećanje koncentracije [[magnezij-hlorid]]a, koji stabilizuje nekomplementarno sparivanje baza.
# Dodavanje [[mangan-hlorid]]a da bi se smanjila specifičnost [[bazni par|baznog para]].
# Povećano i neuravnoteženo dodavanje dNTP-ova.
# Dodavanje baznih analoga poput dITP, 8-okso-dGTP i dPTP.
# Povećanje koncentracije [[Taq polimeraza|Taq polimeraze]].
# Povećanje vremena ekstenzije.
# Povećanje vremena ciklusa.
# Korištenje manje precizne Taq polimeraze.
Također pogledajte [[lančana polimerazna reakcija]] za više informacija.

====PCR sklona greškama u kotrljajućem krugu====
Ova PCR-metoda se zasniva na amplifikaciji kotrljajućeg kruga, koja je modelirana prema postupku koji bakterije koriste za amplifikaciju kružne DNK. Ova metoda rezultira linearnim DNK dupleksima. Ovi fragmenti sadrže [[tandemska ponavljanja]] kružne DNK koja se nazivaju konkatameri, a koja se mogu transformirati u bakterijske sojeve. Mutacije se uvode prvo kloniranjem ciljne sekvence u odgovarajući [[plazmid]]. Zatim, proces amplifikacije počinje korištenjem nasumičnih [[heksamer]]nih [[prajmer]]a i Φ29 [[DNK-polimeraza]] pod uslovima amplifikacije kotrljajućeg kruga sklone greškama. Dodatni uslovi za proizvodnju amplifikacije kotrljajućih krugova sklone greškama su 1,5 pM matrice DNK, 1,5 mM MnCl&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; i vrijeme reakcije od 24 sata. MnCl&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; se dodaje u reakcijsku smjesu kako bi se podstaknule slučajne [[tačkaste mutacije]] u lancima DNK. Stope mutacija mogu se povećati povećanjem koncentracije MnCl&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; ili smanjenjem koncentracije matrice [[DNK]]. Amplifikacija kotrljajućih krugova sklona greškama ima prednost u odnosu na PCR sklonu greškama zbog upotrebe univerzalnih slučajnih heksamernih prajmera, a ne specifičnih prajmera. Također, reakcijski produkti ove amplifikacije ne moraju se tretirati [[ligaza]]ma ili [[endonukleaza]]ma. Ova reakcija je izotermna.&lt;ref name=PoluriBook/&gt;

====Hemijska mutageneza====
Hemijska [[mutageneza]] uključuje upotrebu hemijskih agenasa za uvođenje mutacija u genetičke sekvence. Primjeri hemijskih mutagena slijede.

[[Natrij-bisulfat]] je efikasan u mutiranju [[genom]]skih sekvenci bogatih [[guanin|G]]/[[citozin|C]]. To je zato što natrijum bisulfat katalizira deaminaciju nemetiliranog citozina u [[uracil]].&lt;ref name=PoluriBook/&gt;
[[Etil-metan]] sulfonat alkilira ostatke [[gvanidin]]a. Ova promjena uzrokuje greške tokom replikacije [[DNK]].&lt;ref name=PoluriBook/&gt;

[[Dušična kiselina]] uzrokuje transverziju, deaminacijom [[adenin]]a i [[citozin]]a.&lt;ref name=PoluriBook/&gt;

Dvostruki pristup slučajnoj hemijskoj mutagenezi je iterativni proces u dva koraka. Prvo uključuje ''in vivo'' hemijsku mutagenezu gena od interesa putem EMS-a. Zatim se tretirani gen izoluje i klonira u netretirani vektor ekspresije kako bi se spriječile mutacije u plazmidnom lancu.&lt;ref name=PoluriBook/&gt; Ova tehnika čuva genetska svojstva plazmida.&lt;ref name=PoluriBook/&gt;

====Ciljanje glikozilaza na ugrađene nizove za mutagenezu (TaGTEAM)====
Ova metoda je korištena za stvaranje ciljane mutageneze ''[[in vivo]]'' u kvascu. Ova metoda uključuje fuziju 3-metiladenin DNK glikozilaze sa tetR DNK-vezujućim domenom. Pokazalo se da ovo povećava [[azopa mutacija|stopu mutacija]] preko 800 puta u regijama

====Mutageneza slučajnom insercijom i delecijom ====
Ova metoda uključuje promjenu dužine sekvence putem simultanib insercija i delecija dijelova baza proizvoljne dužine. Pokazalo se da ova metoda proizvodi proteine s novim funkcionalnostima putem uvođenja novih restrikcijskih mjesta, specifičnih [[kodon]]a, četverobaznih kodona za neprirodne aminokiseline.&lt;ref name=PoluriBook/&gt;

====Slučajna mutageneza zasnovana na transpozonima====
Nedavno je objavljeno mnogo metoda za slučajnu mutagenezu zasnovanu na [[transpozon]]ima. Ove metode uključuju, ali nisu ograničene na sljedeće: PERMUTE – slučajna kružna [[permutacija]], slučajno skraćivanje proteina, slučajna supstitucija [[triplet]]a [[nukleotid]]a, slučajna [[insercija (genetika)|umetanja]] domena/oznake/višestrukih [[aminokiselina]], mutageneza skeniranjem [[kodona]] i mutageneza skeniranjem više kodona. Sve ove gore navedene tehnike zahtijevaju dizajn [[transpozon]]a mini-Mu. Thermo Scientific proizvodi komplete za dizajn ovih transpozona.&lt;ref name=PoluriBook/&gt;

====Metode slučajne mutageneze koje mijenjaju dužinu ciljne DNK====
Ove metode uključuju promjenu dužine gena putem mutacija insercija i delecija. Primjer je metoda insercije tandemskih ponavljanja (TRINS). Ova tehnika rezultira generiranjem tandemskih ponavljanja slučajnih fragmenata ciljnog gena putem amplifikacije kotrljajućeg kruga i istovremene ugradnje ovih ponavljanja u ciljni gen.&lt;ref name=PoluriBook/&gt;

====Mutatorski sojevi====
Mutatorski [[soj (botanika)|sojevi]] su bakterijske ćelijske linije kojima nedostaje jedan ili više mehanizama za [[poptavka DNK|popravku DNK]]. Primjer mutatorskog lanca je ''[[E. coli]]'' XL1-RED.&lt;ref name=PoluriBook/&gt; Ovaj podređeni soj ''E. coli'' ima nedostatak u putevima popravke DNK MutS, MutD, MutT. Upotreba mutatorskih sojeva je korisna za uvođenje mnogih vrsta mutacija; međutim, ovi sojevi pokazuju progresivnu bolest kulture zbog akumulacije mutacija u vlastitom genomu soja.&lt;ref name=PoluriBook/&gt;

==== Fokusirana mutageneza ====
Fokusirane mutagene metode proizvode mutacije na unaprijed određenim aminokiselinskim ostacima. Ove tehnike zahtijevaju razumijevanje odnosa sekvence i funkcije proteina od interesa. Razumijevanje ovog odnosa omogućava identifikaciju ostataka koji su važni za stabilnost, stereoselektivnost i katalitičku efikasnost.&lt;ref name=PoluriBook/&gt; Primjeri metoda koje proizvode fokusiranu mutagenezu navedeni su u nastavku.

====Mutageneza zasićenja mjesta====
[[Mutageneza]] zasićenja mjesta je metoda zasnovana na [[PCR]]-u koja se koristi za ciljanje aminokiselina sa značajnom ulogom u funkciji proteina. Dvije najčešće tehnike za izvođenje ovoga su PCR jednog [[plazmid]]a i PCR preklapanja.

PCR jednog plazmida se također naziva mutageneza usmjerena na mjesto (SDM). SDM produkti se podvrgavaju digestiji Dpn-[[enduonukleaza|endonukleazom]]. Ova digestija rezultira cijepanjem samo roditeljskog lanca, jer roditeljski lanac sadrži GmATC koji je metiliran na N6 [[adenin]]a. SDM ne funkcionira dobro za velike plazmide veće od 10 kilobaza. Također, ova metoda je sposobna zamijeniti samo dva nukleotida istovremeno.&lt;ref name=PoluriBook/&gt;

PCR s preklapanjem i produženjem zahtijeva upotrebu dva para [[prajmer]]a. Jedan prajmer u svakom setu sadrži mutaciju. Izvodi se prvi krug PCR-a korištenjem ovih setova prajmera i formiraju se dva dvolančana DNK dupleksa. Zatim se izvodi drugi krug PCR-a u kojem se ovi dupleksi denaturiraju i ponovo vežu sa setovima prajmera kako bi se proizveli heterodupleksi, u kojima svaki lanac ima mutaciju. Sve praznine u ovim novonastalim heterodupleksima popunjavaju se [[DNK-polimeraza]]ma i dalje amplificiraju.&lt;ref name=PoluriBook/&gt;

====Mutageneza zasićenja sekvence (SeSaM)====
[[Mutageneza zasićenja sekvence]] rezultira randomizacijom ciljne sekvence na svakoj nukleotidnoj poziciji. Ova metoda počinje generiranjem DNK fragmenata varijabilne dužine, povezanih univerzalnim bazama putem upotrebe matricnih transferaza na 3' terminusima. Zatim se ovi fragmenti produžuju do pune dužine korištenjem jednolančanog matrice. Univerzalne baze se zamjenjuju slučajnom standardnom bazom, uzrokujući mutacije. Postoji nekoliko modificiranih verzija ove metode, kao što su SeSAM-Tv-II, SeSAM-Tv+ i SeSAM-III.&lt;ref name=PoluriBook/&gt;
====Jednoprajmerske paralelne reakcije  (SPRINP)====
Ova metoda mutageneze zasićenja mjesta uključuje dvije odvojene PCR reakcije. Prva koristi samo direktne primere, dok druga reakcija koristi samo reverzne primere. Ovo izbjegava formiranje primerskih dimera.&lt;ref name=PoluriBook/&gt;

====Megaprajmerurana i fokusirana mutageneza bez ligaze====
Ova tehnika mutagene zasićenja mjesta počinje s jednim mutagenim [[oligonukleotid]]om i jednim univerzalnim bočnim prajmerom. Ova dva reaktanta se koriste za početni PCR ciklus. Produkti iz ovog prvog PCR ciklusa koriste se kao mega prajmeri za sljedeći [[PCR]].&lt;ref name=PoluriBook/&gt;

====Ω-PCR====
Ova metoda mutagene zasićenja mjesta zasniva se na [[PCR]]-u s preklapanjem i ekstenzijom. Koristi se za uvođenje mutacija na bilo kojem mjestu u kružnom [[plazmid]]u.&lt;ref name=PoluriBook/&gt;

====PFunkel-ominchange-OSCARR====
Ova metoda koristi korisnički definiranu usmjerenu mutagenezu na jednom ili više mjesta istovremeno. OSCARR je akronim za ''jednostavnu metodologiju za randomizaciju i rekombinaciju kaseta u jednom loncu''. Ova randomizacija i rekombinacija rezultira randomizacijom željenih fragmenata proteina. Omnichange je [[mutageneza]] nezavisna od sekvence, zasićenja na više mjesta, koja može zasititi do pet nezavisnih kodona na genu.

====Trimer-dimer mutageneza====
Ova metoda uklanja redundantne kodone i [[stop kodon]]e.

====Kasetna mutageneza====
Ovo je metoda zasnovana na PCR-u. [[Kasetna mutageneza]] počinje sintezom DNK kasete koja sadrži gen od interesa, a koja je sa svake strane okružena restrikcijskim mjestima. [[Endonukleaza]] koja cijepa ova restrikcijska mjesta također cijepa mjesta u ciljnom plazmidu. DNK kaseta i ciljni plazmid se tretiraju endonukleazama kako bi se cijepala ova restrikcijska mjesta i stvorili [[ljepljivi kraj]]evi. Zatim se produkti ovog cijepanja [[ligaza|ligiraju]] zajedno, što rezultira umetanjem gena u ciljni [[plazmid]]. Alternativni oblik kasetne mutageneze, nazvan kombinatorna kasetna mutageneza, koristi se za identifikaciju funkcija pojedinačnih aminokiselinskih ostataka u proteinu od interesa. Rekurzivna ansambl mutageneza zatim koristi informacije iz prethodne kombinatorne kasetne mutageneze. Mutageneza kodonske kasete vam omogućava da umetnete ili zamijenite jedan kodon na određenom mjestu u dvolančanoj DNK.&lt;ref name=PoluriBook/&gt;
=== Seksualne metode ===
Seksualne metode usmjerene evolucije uključuju ''in vitro'' rekombinaciju koja oponaša prirodnu ''in vivo'' rekombinaciju. Općenito, ove tehnike zahtijevaju visoku [[homologija sekvence|homologiju sekvenci]] između roditeljskih sekvenci. Ove tehnike se često koriste za rekombinaciju dva različita roditeljska gena i ove metode stvaraju ukrštanja između ovih gena.&lt;ref name=PoluriBook/&gt;

==== Homologna rekombinacija ''in vitro'' ====
[[Homologna rekombinacija]] može se kategorizirati kao ''in vivo'' ili ''in vitro. ''[[In vitro]]'' [[homologna rekombinacija]] oponaša prirodnu rekombinaciju ''[[in vivo]]''. Ove ''in vitro'' metode rekombinacije zahtijevaju visoku homologiju sekvenci između roditeljskih sekvenci. Ove tehnike iskorištavaju prirodnu raznolikost roditeljskih gena rekombinirajući ih da bi dale himerne gene. Rezultirajuća himera pokazuje mješavinu roditeljskih karakteristika.&lt;ref name=PoluriBook/&gt;

====Miješanje DNK====
Ova ''[[in vitro]]'' tehnika bila je jedna od prvih tehnika u eri rekombinacije. Počinje digestijom homolognih roditeljskih gena u male fragmente pomoću DNase1. Ovi mali fragmenti se zatim pročišćavaju od neprobavljenih roditeljskih gena. Pročišćeni fragmenti se zatim ponovo sastavljaju korištenjem PCR-a bez primera. Ovaj PCR uključuje homologne fragmente iz različitih roditeljskih gena koji se međusobno prajmiraju, što rezultira himerno DNK. Himerna DNK roditeljske veličine se zatim amplificira korištenjem terminalnih primera u redovnoj PCR.&lt;ref name=PoluriBook/&gt;

====Slučajnoprajmirajuća ekombinacija ''in vitro'' ====
Ova ''[[in vitro]]'' homologna metoda rekombinacije počinje sintezom mnogih kratkih genskih fragmenata koji pokazuju [[tačkaste mutacije]], korištenjem slučajnih sekvencijalnih prajmera. Ovi fragmenti se ponovo sastavljaju u roditeljske gene pune dužine korištenjem PCR-a bez primera. Ove ponovo sastavljene sekvence se zatim amplificiraju korištenjem PCR-a i podvrgavaju daljnjim procesima selekcije. Ova metoda je povoljnija u odnosu na premještanje DNK jer se ne koristi DNase1, pa stoga nema pristranosti za rekombinaciju pored pirimidinskog nukleotida. Ova metoda je također povoljnija zbog upotrebe sintetičkih slučajnih primera koji su ujednačene dužine i nemaju pristranosti. Konačno, ova metoda je nezavisna od dužine sekvence DNK kalupa i zahtijeva malu količinu roditeljske DNK.&lt;ref name=PoluriBook/&gt;{{page needed|date=maj 2017}}

====Skraćeni metagenomski gen-specifična PCR====
Ova metoda generira himerne gene direktno iz metagenomskih uzoraka. Počinje izolacijom željenog gena funkcionalnim skriningom iz metagenomskog uzorka DNK. Zatim se dizajniraju specifični prajmeri i koriste za amplifikaciju homolognih gena iz različitih uzoraka iz okoline. Konačno, generiraju se himerne biblioteke za dobijanje željenih funkcionalnih klonova miješanjem ovih amplificiranih homolognih gena.&lt;ref name=PoluriBook/&gt;{{page needed|date=maj 2017}}

====Postepeni proces ekstenzije (StEP)====
Ova ''[[in vitro]]'' metoda zasniva se na promjeni kalupa za generiranje himernih gena. Ova metoda zasnovana na PCR-u počinje početnom [[denatutacija|denaturacijom]] kalupa, nakon čega slijedi kaljenje [[prajmer]]a i kratko vrijeme ekstenzije. Svi sljedeći ciklusi generiraju kaljenje između kratkih fragmenata generiranih u prethodnim ciklusima i različitih dijelova predloška. Ovi kratki fragmenti i predlošci se kale zajedno na osnovu komplementarnosti sekvenci. Ovaj proces kaljenja fragmenata sa predloškom DNK poznat je kao prebacivanje predloška. Ovi kaljeni fragmenti će zatim poslužiti kao prajmeri za daljnje proširenje. Ova metoda se provodi sve dok se ne dobije himerna genska sekvenca roditeljske dužine. Izvršenje ove metode zahtijeva samo bočne prajmere za početak. Također nema potrebe za [[enzim]]om Dnase1.&lt;ref name=PoluriBook/&gt;
====Slučajna himerageneza na prolaznim predlošcima====
Pokazalo se da ova metoda generira himerne genske biblioteke s prosjekom od 14 [[krosingover]]a po himernom genu. Počinje poravnavanjem fragmenata s gornjeg niza roditeljskog gena na donji niz predloška koji sadrži uracil iz homolognog gena. 5' i 3' prevjesni režnjevi se cijepaju, a praznine se popunjavaju [[egzonukleaza|egzonukleaznim]] i [[endonukleaza|endonukleaznim]] aktivnostima Pfu i taq [[DNK-polimeraza]]. Predložak koji sadrži [[uracil]] zatim se uklanja iz heterodupleksa tretmanom s uracil DNK-glikozilazom, nakon čega slijedi daljnja amplifikacija pomoću PCR-a. Ova metoda je prednost jer generira himere s relativno visokom frekvencijom krosingovera. Međutim, donekle je ograničeno zbog složenosti i potrebe za generiranjem jednolančane DNK i jednolančane DNK koja sadrži [[uracil]].&lt;ref name=PoluriBook/&gt;

====Sintetsko miješanje====
Miješanje sintetskih degeneriranih [[oligonukleotid]]a dodaje fleksibilnost metodama miješanja, budući da se mogu uključiti oligonukleotidi koji sadrže optimalne kodone i korisne mutacije.&lt;ref name=PoluriBook/&gt;

==== Homologna rekombinacija ''in vivo'' ====
[[Kloniranje]] izvedeno u kvascu uključuje [[PCR]]-zavisno ponovno sastavljanje fragmentiranih vektora ekspresije. Ovi ponovo sastavljeni vektori se zatim uvode u kvasac i kloniraju u njemu. Korištenjem kvasca za kloniranje vektora izbjegava se [[toksičnost]] i kontra-selekcija koje bi se uvele [[ligaza|ligacijom]] i propagacijom u ''[[E. coli]]''.&lt;ref name=PoluriBook/&gt;

====Mutageni organizirani proces rekombinacije homolognim grupiranjem ''in vivo'' ====
Ova metoda uvodi mutacije u specifične regije gena, a druge dijelove ostavlja netaknutima korištenjem visoke frekvencije [[homologne rekombinacije]] u [[kvasci|kvascu]].&lt;ref name=PoluriBook/&gt;

====Kontinuirana evolucija potpomognuta fagima (PACE)====
{{glavni|Kontinuirana evolucija potpomognuta fagima}}
Ova metoda koristi bakteriofag sa modificiranim životnim ciklusom za prenos gena koji se razvijaju od domaćina do domaćina. Životni ciklus faga je dizajniran na takav način da je prenos u korelaciji sa aktivnošću enzima od interesa. Ova metoda je prednost jer zahtijeva minimalnu ljudsku intervenciju za kontinuiranu evoluciju gena.&lt;ref name=PoluriBook/&gt;

=== ''In vitro'' nehomologne rekombinacijske metode ===
Ove metode se zasnivaju na činjenici da proteini mogu pokazivati sličan strukturni identitet, a da im nedostaje homologija sekvenci.

===Premještanje eksona===
Premještanje eksona je kombinacija eksona iz različitih proteina rekombinacijskim događajima koji se dešavaju na intronima. Ortologno premještanje eksona uključuje kombinovanje eksona iz ortolognih gena iz različitih vrsta. Ortologno premještanje domena uključuje premještanje cijelih proteinskih domena iz ortolognih gena iz različitih vrsta. Paralogno premještanje eksona uključuje premještanje eksona iz različitih gena iz iste vrste. Paralogno premještanje domena uključuje premještanje cijelih proteinskih domena iz paralognih proteina iste vrste. Funkcionalno homologno premještanje uključuje premještanje nehomolognih domena koji su funkcionalno povezani. Svi ovi procesi se odvijaju uz amplifikaciju željenih egzona iz različitih gena korištenjem himernih sintetičkih oligonukleotida. Ovi produkti amplifikacije se zatim ponovo sastavljaju u gene pune dužine korištenjem PCR-a bez primera. Tokom ovih PCR ciklusa, fragmenti djeluju kao predlošci i primeri. To rezultira himernim genima pune dužine, koji se zatim podvrgavaju skriningu.&lt;ref name=PoluriBook/&gt;{{page needed|date=maj 2017}}

====Inkrementalno skraćivanje za stvaranje hibridnih enzima (ITCHY)====
Fragmenti roditeljskih gena se stvaraju korištenjem kontrolirane digestije egzonukleazom III. Ovi fragmenti se otupljuju korištenjem [[endonukleaza]] i [[ligaza|ligiraju]],  kako bi se proizveli hibridni geni. THIOITCHY je modificirana ITCHY tehnika koja koristi analoge nukleotid trifosfata kao što su [[fosforotioatna nukleinska kiselina|α-fosfotioatne dNTP]]. Ugradnja ovih nukleotida blokira probavu egzonukleazom III. Ova inhibicija probave egzonukleazom III naziva se &quot;spiking&quot;. &quot;Spiking&quot; se može postići prvo skraćivanjem gena egzonukleazom kako bi se stvorili fragmenti s kratkim jednolančanim prevjesima. Ovi fragmenti zatim služe kao predlošci za amplifikaciju DNK polimerazom u prisustvu malih količina fosfotioatnih dNTP-ova. Ovi rezultirajući fragmenti se zatim ligiraju zajedno kako bi se formirali geni pune dužine. Alternativno, intaktni roditeljski geni mogu se amplificirati [[PCR]]-om u prisustvu normalnih dNTP-ova i fosfotioatnih dNTP-ova. Ovi produkti amplifikacije pune dužine zatim se podvrgavaju probavi egzonukleazom. Probava će se nastaviti sve dok [[egzonukleaza]] ne naiđe na α-pdNTP, što rezultira fragmentima različite dužine. Ovi fragmenti se zatim ligiraju, kako bi se generirali himerni geni.&lt;ref name=PoluriBook/&gt;

====SCRATCHY====
Ova metoda generira biblioteke hibridnih gena koji inhibiraju višestruke [[krosingover]]e, kombiniranjem DNK miješanja ITCHY-a. Ova metoda počinje konstrukcijom dvije nezavisne ITCHY biblioteke. Prva s genom A na [[N-terminal]]u. A druga s genom B na N-terminalu. Ovi hibridni genski fragmenti se odvajaju korištenjem digestije restrikcijskim enzimima ili PCR-om s terminalnim [[prajmer]]ima putem elektroforeze na agaroznom gelu. Ovi izolirani fragmenti se zatim miješaju i dalje digestiraju korištenjem DNaze1. Digestirani fragmenti se zatim ponovo sastavljaju PCR-om bez prajmera s promjenom predloška.&lt;ref name=PoluriBook/&gt;

====Rekombinovana ekstenzija na skraćenim predlošcima (RETT)====
Ova metoda generira biblioteke hibridnih gena promjenom predloška jednosmjerno rastućih polinukleotida u prisustvu fragmenata jednolančane DNK kao predložaka za himere. ]Ova metoda počinje pripremom fragmenata [[jednolančama DNK|jednolančane DNK]] reverznom transkripcijom iz ciljne [[iRNK]]. Genski specifični prajmeri se zatim vežu na jednolančanu DNK. Ovi geni se zatim produžuju tokom PCR ciklusa. Nakon ovog ciklusa slijedi promjena kalupa i kaljenje kratkih fragmenata dobijenih iz ranijeg proširenja prajmera na druge fragmente jednolančane DNK. Ovaj proces se ponavlja sve dok se ne dobije jednolančana DNK pune dužine.&lt;ref name=PoluriBook/&gt;

====Rekombinacija proteina nezavisna od homologije sekvence (SHIPREC)====
Ova metoda generira rekombinaciju između gena sa malo ili nimalo homologije sekvence. Ove himere se spajaju putem linker-sekvence, koja sadrži nekoliko [[restrikcijsko mjesto|restrikcijskih mjesta]]. Ova konstrukcija se zatim probavlja pomoću DNaze1. Fragmenti se prave sa [[tupi kraj|tupim krajevima]] pomoću S1 [[nukleaza|nukleaze]]. Ovi fragmenti sa tupim krajevima se spajaju u kružnu sekvencu ligacijom. Ova kružna konstrukcija se zatim linearizira korištenjem restrikcijskih [[enzim]]a za koje su restrikcijska mjesta prisutna u linker regiji. Ovo rezultira bibliotekom himernih gena u kojoj će doprinos gena na 5' i 3' kraju biti obrnut u poređenju sa početnom konstrukcijom.&lt;ref name=PoluriBook/&gt;

====Himerageneza usmjerena na mjesto neovisno o sekvenci (SISDC)====
Ova metoda rezultira bibliotekom gena sa višestrukim krosoverima iz nekoliko roditeljskih gena. Ova metoda ne zahtijeva identitet sekvenci među roditeljskim genima. Ovo zahtijeva jednu ili dvije konzervirane aminokiseline na svakoj poziciji krosovera. Počinje poravnanjem roditeljskih sekvenci i identifikacijom konsenzusnih regija koje služe kao mjesta krosovera. Nakon toga slijedi ugradnja specifičnih oznaka koje sadrže restrikcijska mjesta, a zatim uklanjanje oznaka digestijom s Bac1, što rezultira genima sa kohezivnim krajevima. Ovi genski fragmenti se miješaju i [[ligaza|ligiraju]] odgovarajućim redoslijedom kako bi se formirale himerne biblioteke.&lt;ref name=PoluriBook/&gt;

====Degenerirana rekombinacija homo-dupleks (DHR)====
Ova metoda počinje poravnanjem homolognih gena, nakon čega slijedi identifikacija regija [[polimorfizam|polimorfizma]]. Zatim se gornji lanac gena dijeli na male degenerirane [[oligonukleotid]]e. Donji lanac se također razgrađuje u oligonukleotide koji služe kao nosači. Ovi fragmenti se kombiniraju u otopini, a oligonukleotidi gornjeg lanca se sklapaju na oligonukleotide donjeg lanca. Praznine između ovih fragmenata se popunjavaju polimerazom i ligiraju.&lt;ref name=PoluriBook/&gt;

====Slučajna multi-rekombinantna PCR (RM-PCR)====
Ova metoda uključuje miješanje više DNK fragmenata bez homologije, u jednoj PCR. Ovo rezultira rekonstrukcijom kompletnih proteina sastavljanjem modula koji [[kodon|kodiraju]] različite strukturne jedinice.&lt;ref name=PoluriBook/&gt;
====Korisnički prilagođena rekombinacija DNK (USERec)====
Ova metoda počinje amplifikacijom genskih fragmenata koje je potrebno rekombinovati, korištenjem uracil dNTP-ova. Ovaj [[rastvor]] za amplifikaciju također sadrži prajmere, PfuTurbo i Cx Hotstart DNK-polimerazu. Amplificirani produkti se zatim inkubiraju s USER enzimom. Ovaj enzim katalizira uklanjanje ostataka [[uracil]]a iz DNK, stvarajući praznine od jednog [[bazni par|baznog para]]. Fragmenti tretirani USER enzimom se miješaju i ligiraju korištenjem T4 DNK ligaze i podvrgavaju Dpn1 digestiji kako bi se uklonila DNK matrica. Ovi rezultirajući fragmenti s jednostrukim lancem podvrgavaju se amplifikaciji korištenjem PCR-a i transformiraju se u ''E. coli''.&lt;ref name=PoluriBook/&gt;

====Rekombinacija Golden Gate shuffling (GGS)====
Ova metoda vam omogućava rekombinaciju najmanje 9 različitih fragmenata u akceptorskom vektoru korištenjem [[restrikcijski enzim|restrikcijskog enzima]] tipa 2 koji siječe izvan restrikcijskih mjesta. Počinje subkloniranjem fragmenata u odvojenim vektorima kako bi se stvorile bočne sekvence Bsa1 s obje strane. Ovi vektori se zatim cijepaju korištenjem restrikcijskog enzima tipa II Bsa1, koji generira prevjese od četiri [[nukleotid]]a s jednim lancem. Fragmenti s komplementarnim prevjesima se hibridiziraju i ligiraju korištenjem T4 DNK ligaze. Konačno, ovi konstrukti se zatim transformiraju u ćelije ''[[E. coli]]'', koje se pregledavaju na nivoe ekspresije.&lt;ref name=PoluriBook/&gt;

====Metoda rekombinacije DNK na bazi fosforotioata (PRTec)====
Ova metoda se može koristiti za rekombinaciju strukturnih elemenata ili cijelih proteinskih domena. Ova metoda se zasniva na hemiji fosforotioata koja omogućava specifično cijepanje fosforotiodiestarskih veza. Prvi korak u procesu počinje amplifikacijom fragmenata koji se trebaju rekombinirati zajedno s vektorskim okosnikom. Ova amplifikacija se postiže korištenjem prajmera s fosforotiolovanim nukleotidima na 5' krajevima. Amplificirani produkti [[PCR]]-a cijepaju se u [[rastvor]]u [[etanol-jod]]a na visokim temperaturama. Zatim se ovi fragmenti hibridiziraju na sobnoj temperaturi i transformiraju u ''E. coli'',  koja popravlja sve zareze.&lt;ref name=PoluriBook/&gt;

====Integron====
Ovaj sistem se zasniva na prirodnom sistemu rekombinacije specifičnom za mjesto u E. coli. Ovaj sistem se naziva integronski sistem i proizvodi prirodno premještanje gena. Ova metoda je korištena za konstruiranje i optimizaciju funkcionalnog triptofan biosintetskog [[operon]]a u ''[[E. coli]]'' s nedostatkom trp-a, isporukom pojedinačnih rekombinacijskih kaseta ili trpA-E gena zajedno s regulatornim elementima s integronskim sistemom.&lt;ref name=PoluriBook/&gt;

====Miješanje zasnovano na Y-ligaciji (YLBS)====
Ova metoda generira jednolančane lance DNK, koji obuhvataju jednu blok sekvencu bilo na 5' ili 3' kraju, komplementarne sekvence u regiji petlje matične stanice i regiju D grane koja služi kao mjesto vezivanja primera za PCR. Ekvivalentne količine i 5' i 3' polulanaca se miješaju i formiraju hibrid zbog komplementarnosti u regiji matične stanice. Hibridi sa slobodnim [[fosforilacija|fosforiliranim]] 5' krajem u 3' polulancima se zatim ligiraju sa slobodnim 3' krajevima u 5' polulancima korištenjem T4 DNK ligaze u prisustvu 0,1 mM ATP-a. Ligirani produkti se zatim amplificiraju pomoću dvije vrste PCR-a kako bi se generirali PCR produkti pre 5' polovine i pre 3' polovine. Ovi [[PCR]]-produkti se pretvaraju u pojedinačne lance putem vezivanja avidin-[[biotin]]a za 5' kraj početnih sekvenci koje sadrže matične sekvence koje su bile obilježene biotinom. Zatim se biotinilirani 5' polulanci i nebiotinilirani 3' polulanci koriste kao 5' i 3' polulanci za sljedeći ciklus Y-ligacije.&lt;ref name=PoluriBook/&gt;
== Semiracionalni dizajn ==
Semiracionalni dizajn koristi informacije o sekvenci, strukturi i funkciji proteina, zajedno s prediktivnim algoritmima. Zajedno se koriste za identifikaciju ciljnih aminokiselinskih ostataka koji najvjerovatnije utiču na funkciju proteina. [[Mutacije]] ovih ključnih aminokiselinskih ostataka stvaraju biblioteke mutiranih proteina koji će vjerovatnije imati poboljšana svojstva.&lt;ref name=pmid20869867&gt;{{cite journal |last1=Lutz |first1=Stefan |title=Beyond directed evolution—semi-rational protein engineering and design |journal=Current Opinion in Biotechnology |date=decembar 2010 |volume=21 |issue=6 |pages=734–743 |doi=10.1016/j.copbio.2010.08.011 |pmid=20869867 |pmc=2982887 }}&lt;/ref&gt;

Napredak u poluracionalnom enzimskom inženjerstvu i de novo dizajnu enzima pruža istraživačima moćne i efikasne nove strategije za manipulaciju biokatalizatorima. Integracija pristupa zasnovanih na sekvencama i strukturi u dizajnu biblioteka pokazala se kao odličan vodič za redizajn enzima. Generalno, trenutne računarske de novo i metode redizajna ne mogu se porediti sa evoluiranim varijantama u katalitičkim performansama. Iako se eksperimentalna optimizacija može proizvesti korištenjem usmjerene evolucije, daljnja poboljšanja u tačnosti predviđanja strukture i veća katalitička sposobnost postići će se poboljšanjima u algoritmima dizajna. Daljnja funkcionalna poboljšanja mogu se uključiti u buduće simulacije integracijom dinamike proteina.&lt;ref name=pmid20869867/&gt;

Biohemijske i biofizičke studije, zajedno s finim podešavanjem prediktivnih okvira, bit će korisne za eksperimentalnu procjenu funkcionalnog značaja pojedinačnih karakteristika dizajna. Bolje razumijevanje ovih funkcionalnih doprinosa dat će povratne informacije za poboljšanje budućih dizajna.&lt;ref name=pmid20869867/&gt;

Usmjerena evolucija vjerovatno neće biti zamijenjena kao metoda izbora za proteinski inženjering, iako je računarski dizajn proteina fundamentalno promijenio način na koji proteinski inženjering može manipulisati bio-makromolekulama. Manje, fokusiranije i funkcionalno bogatije biblioteke mogu se generirati korištenjem metoda koje uključuju prediktivne okvire za inženjering proteina vođen hipotezama. Nove strategije dizajna i tehnički napredak započeli su odstupanje od tradicionalnih protokola, kao što je usmjerena evolucija, koja predstavlja najefikasniju strategiju za identifikaciju kandidata s najboljim performansama u fokusiranim bibliotekama. Sinteza biblioteka cijelih gena zamjenjuje protokole miješanja i mutageneze za pripremu biblioteka. Također, visoko specifični testovi skrininga niskog protoka sve se više primjenjuju umjesto monumentalnih napora skrininga i selekcije miliona kandidata. Zajedno, ovi razvoji su spremni da odvedu inženjering proteina izvan usmjerene evolucije i prema praktičnim, efikasnijim strategijama za prilagođavanje biokatalizatora.&lt;ref name=pmid20869867/&gt;

== Tehnike skrininga i selekcije ==
Nakon što protein prođe usmjerenu evoluciju, dizajn obroka ili dizajn poluomjera, biblioteke mutantnih proteina moraju se pregledati kako bi se utvrdilo koji mutanti pokazuju poboljšana svojstva. Metode prikaza faga su jedna od opcija za skrining proteina. Ova metoda uključuje fuziju gena koji kodiraju varijantne polipeptide s genima proteina fagnog omotača. Varijante proteina eksprimirane na površinama faga se odabiru vezivanjem za imobilizirane ciljeve in vitro. Fagi sa odabranim varijantama proteina se zatim amplificiraju u bakterijama, nakon čega slijedi identifikacija pozitivnih klonova enzimsko-imunosorbentnim testom. Ovi odabrani fagi se zatim podvrgavaju sekvenciranju DNK.&lt;ref name=PoluriBook/&gt;{{page needed|date=maj 2017}}

Sistemi za prikaz na površini ćelija također se mogu koristiti za skrining biblioteka mutiranih polipeptida. Mutantni geni biblioteke se ugrađuju u vektore ekspresije koji se zatim transformiraju u odgovarajuće ćelije domaćina. Ove ćelije domaćina se podvrgavaju daljnjim metodama skrininga visokog protoka kako bi se identificirale ćelije sa željenim fenotipovima.&lt;ref name=PoluriBook/&gt;{{page needed|date=maj 2017}}

Sistemi za prikaz bez ćelija razvijeni su kako bi se iskoristila ''in vitro'' translacija proteina ili translacija bez ćelija. Ove metode uključuju prikaz mRNA, prikaz ribosoma, kovalentni i nekovalentni prikaz DNK i ''in vitro'' kompartmentalizaciju.&lt;ref name=PoluriBook/&gt;{{rp|53}}

===Enzimsko inženjerstvo===
Enzimsko inženjerstvp je primjena modificiranja strukture enzima (i, prema tome, njegove funkcije) ili modificiranja katalitske aktivnosti izoliranih [[enzim]]a za proizvodnju novih [[metabolit]]a, kako bi se omogućili novi (katalizirani) putevi za odvijanje reakcija,&lt;ref&gt;{{cite news |title='Designer Enzymes' Created By Chemists Have Defense And Medical Uses |url=https://www.sciencedaily.com/releases/2008/03/080319160050.htm |work=ScienceDaily |date=20. 3. 2008 }}&lt;/ref&gt; ili pretvorili određene spojeve u druge ([[biotransformacija]]). Ovi proizvodi su korisni kao hemikalije, farmaceutski proizvodi, [[gorivo]], [[hrana]] ili poljoprivredni aditivi.
''Enzimski reaktor''&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.lsbu.ac.uk/biology/enztech/reactors.html |title=Enzyme reactors |access-date=2. 11. 2013 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20120502110325/http://www.lsbu.ac.uk/biology/enztech/reactors.html |archive-date=2. 5. 2012 }}&lt;/ref&gt; sastoji se od posude koja sadrži reakcijski medij koji se koristi za izvođenje željene konverzije enzimskim putem. Enzimi korišteni u ovom procesu su slobodni u rastvoru.

== Primjeri konstruiranih proteina ==
Računarske metode su korištene za dizajniranje proteina s novim naborom, kao što je [[Top7]],&lt;ref&gt;{{Citation|last1=Kuhlman|first1=Brian|title=Design of a Novel Globular Protein Fold with Atomic-Level Accuracy|year=2003|last2=Dantas|last3=Ireton|last4=Varani|last5=Stoddard|last6=Baker|first2=Gautam|first3=Gregory C.|first4=Gabriele|first5=Barry L.|first6=David|journal=[[Science (journal)|Science]]|volume=302|issue=5649|pages=1364–1368|bibcode=2003Sci...302.1364K|doi=10.1126/science.1089427|pmid=14631033|s2cid=1939390 |name-list-style=amp}}&lt;/ref&gt; and sensors for unnatural molecules.&lt;ref&gt;{{Citation|last1=Looger|first1=Loren L.|title=Computational design of receptor and sensor proteins with novel functions|year=2003|last2=Dwyer|last3=Smith|last4=Hellinga|first2=Mary A.|first3=James J.|first4=Homme W.|journal=[[Nature]]|volume=423|issue=6936|pages=185–190|bibcode=2003Natur.423..185L|doi=10.1038/nature01556|pmid=12736688|s2cid=4387641 |name-list-style=amp}}&lt;/ref&gt; Inženjerstvo [[fuzijski protein|fuzijskih proteina]] rezultirao je [[rilonacept]]om, farmaceutskim proizvodom koji je dobio odobrenje Uprave za hranu i lijekove (FDA) za liječenje [[sindrom povezan sa periodilnim kriopirinom|sindroma povezanog sa periodilnim kriopirinom]].
Druga [[računar]]ska metoda, IPRO, uspješno je konstruirala promjenu specifičnosti [[kofaktor]]a [[ksiloza]]-reduktaze ''[[Candida boidinii]]''.&lt;ref name = chin&gt;{{Citation|title=Computational design of Candida boidinii xylose reductase for altered cofactor specificity|date=oktobar 2009|last1=Khoury|last2=Fazelinia|last3=Chin|last4=Pantazes|last5=Cirino|last6=Maranas|first1=GA|first2=H|first3=JW|first4=RJ|first5=PC|first6=CD|journal=Protein Science|volume=18|issue=10|pages=2125–38|doi=10.1002/pro.227|pmc=2786976|pmid=19693930}}&lt;/ref&gt;  Iterativni redizajn i optimizacija proteina (IPRO) redizajnira proteine kako bi povećao ili dao specifičnost izvornim ili novim [[Enzimski supstrat (biologija)|supstratima]] i [[Kofaktor (biohemija)|kofaktorima]]. To se postiže ponovljenim nasumičnim perturbiranjem strukture proteina oko određenih pozicija [[dizajn]]a, identificiranjem najniže energetske kombinacije [[Konformacijski izomerizam|rotamera]] i određivanjem da li novi dizajn ima nižu energiju vezivanja od prethodnih. Iterativni prirod ovog procesa omogućava IPRO-u da napravi aditivne mutacije proteinske sekvence koje kolektivno poboljšavaju specifičnost prema željenim supstratima i/ili kofaktorima.&lt;ref name = chin/&gt;

Računarstvom potpomognuto dizajniranje se također koristi za inženjerstvo složenih svojstava visoko uređenog nano-proteinskog sklopa.&lt;ref name=&quot;Ardejani&quot;&gt;{{Citation|title=Stabilization of a Protein Nanocage through the Plugging of a Protein–Protein Interfacial Water Pocket|date=april 2011|last1=Ardejani|last2=Li|last3=Orner|first1=MS|first2=NX|first3=BP|journal=Biochemistry|volume=50|issue=19|pages=4029–4037|doi=10.1021/bi200207w|pmid=21488690}}&lt;/ref&gt; Proteinski [[kafez]], bakterioferitin ''E. coli'' (EcBfr), koji prirodno pokazuje strukturnu nestabilnost i nepotpuno samoorganizacijsko [[ponašanje]] popunjavanjem dva stanja [[oligomer]]izacije, je modelni protein u ovoj studiji. Kroz računarsku analizu i poređenje sa njegovim homolozima, utvrđeno je da ovaj protein ima manji od [[prosjek]]a dimerni interfejs proteina na svojoj dvostrukoj osi simetrije, uglavnom zbog postojanja međufaznog vodenog džepa centriranog na dva vodom premošćena ostatka asparagina. Da bi se istražila mogućnost inženjerstva EcBfr-a za modificiranu strukturnu stabilnost, koristi se poluempirijska računarska metoda za virtuelno istraživanje energetskih razlika 480 mogućih mutanata na dimernom interfejsu u odnosu na EcBfr divljeg tipa. Ova računarska studija također konvergira na vodom premošćene [[asparagin]]e. Zamjena ova dva asparagina sa [[Hidrofobnosz|hidrofobnim]] [[aminokiselina]]ma rezultira proteinima koji se savijaju u [[Alfa heliks|alfa-heliks]] monomere i sklapaju u kafeze, što je dokazano cirkularnim dihroizmom i transmisijskom elektronskom mikroskopijom. I termička i hemijska [[denaturacija]] potvrđuju da svi redizajnirani proteini, u skladu s proračunima, posjeduju povećanu stabilnost. Jedna od tri mutacije pomiče populaciju u korist stanja oligomerizacije višeg reda u [[rastvor]]u, što je pokazano i hromatografijom isključivanja po veličini i nativnom gel elektroforezom.&lt;ref name=&quot;Ardejani&quot;/&gt;

Metoda ''[[in silico]]'', PoreDesigner,&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Chowdhury |first1=Ratul |last2=Ren |first2=Tingwei |last3=Shankla |first3=Manish |last4=Decker |first4=Karl |last5=Grisewood |first5=Matthew |last6=Prabhakar |first6=Jeevan |last7=Baker |first7=Carol |last8=Golbeck |first8=John H. |last9=Aksimentiev |first9=Aleksei |last10=Kumar |first10=Manish |last11=Maranas |first11=Costas D. |title=PoreDesigner for tuning solute selectivity in a robust and highly permeable outer membrane pore |journal=Nature Communications |date=10. 9. 2018 |volume=9 |issue=1 |pages=3661 |doi=10.1038/s41467-018-06097-1 |pmid=30202038 |pmc=6131167 |bibcode=2018NatCo...9.3661C }}&lt;/ref&gt; razvijena je za redizajn bakterijskog kanalnog proteina (OmpF) kako bi se smanjila veličina njegovih pora od jedan nm na bilo koju željenu dimenziju ispod nm. Eksperimenti transporta na najužim dizajniranim porama otkrili su potpuno odbacivanje soli kada su sastavljeni u biomimetičke blok-polimer matrice.

== Također pogledajte ==
** [[Bakterije]]
** [[Fag]]
** [[iRNK]]
** [[Ribosom]]
** [[Kvasci]]
* [[Biomolekularno inženjerstvo]]
* [[Enzimologija]]
* [[Prošireni genetički kod]]
* [[Brza paralelna proteoliza (FASTpp)]]
* [[Sinteza gena]]
* [[Genetičko inženjeratvo]]
* [[In situ ciklizacija proteina]]
* [[Analozi nukleinskih kiselina]]
* [[Dizajn i odabir proteinskog inženjeringa]]
* [[Softver za predviđanje strukture proteina]]
* [[Proteomika]]
* [[Proteom]]
* [[SCOPE (proteinsko inženjeratvo)]]
* [[Strukturna biologija]]
* [[Sintetska biologija]]

==Reference==
{{refspisak|30em}}

== Vanjski linkovi ==
* [http://swift.cmbi.ru.nl/ serveri za proteinski inženjering] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110718132234/http://swift.cmbi.ru.nl/teach/B1/ |date=18. 7. 2011 }} i srodne teme zasnovane na [[WHAT IF softveru]]
* [http://www.technologyreview.com/Biotech/20389/ Enzimi izgrađeni od nule] – Istraživači konstruišu katalizatore koji nikada prije nisu viđeni koristeći novu računarsku tehniku, ''Technology Review'', 10. mart 2008.

{{Inženjerske oblasti}}

[[Kategorija:Proteinsko inženjerstvo| ]]
[[Kategorija:Biohemija]]
[[Kategorija:Enzimi]]
[[Kategorija:Biotehnologija]]
[[Kategorija:Primijenjena biologija]]</text>
      <sha1>s5ntmluwlpkdcakcisvc4yrtnf1myxe</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>B.F. Skinner</title>
    <ns>0</ns>
    <id>535969</id>
    <revision>
      <id>3921370</id>
      <parentid>3916749</parentid>
      <timestamp>2026-08-21T08:33:10Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bosancica by MK premjestio je stranicu [[B. F. Skinner]] na [[B.F. Skinner]]: Standardizacija</comment>
      <origin>3916749</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="20076" sha1="8zik5wvgtt8ty667sl8s8u6xu3ngy19" xml:space="preserve">{{Infokutija naučnik
| ime                   = B. F. Skinner
| slika                 = B.F. Skinner at Harvard circa 1950 (cropped).jpg
| slika_širina          = 
| naslov                = Skinner oko 1950.
| datum_rođenja         = {{Datum rođenja|1904|3|20}}
| mjesto_rođenja        = [[Susquehanna Depot, Pennsylvania|Susquehanna]], [[Pennsylvania]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]
| datum_smrti           = {{Datum smrti i godine|1990|8|18|1904|3|20}}
| mjesto_smrti          = [[Cambridge, Massachusetts|Cambridge]], [[Massachusetts]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]
| prebivalište          = 
| državljanstvo         = 
| narodnost             = 
| etnicitet             = 
| polje                 = {{Plainlist|
* [[Psihologija]]
* [[Lingvistika]]
* [[Filozofija]]
}}
| radna_institucija     = {{Plainlist|
* [[Univerzitet u Minnesoti]]
* [[Univerzitet u Indiani]]
* [[Univerzitet Harvard]]
}}
| alma_mater            = {{Plainlist|
* [[Hamilton College]] ([[Bachelor of Arts|AB]])
* [[Univerzitet Harvard]] ([[Doktor nauka|PhD]])
}}
| doktorski_mentor      = 
| doktorski_studenti    = 
| akademski_savjetnici  = 
| uticao_na             = 
| uticali_na_njega      = 
| poznat_po             = {{Plainlist|
* [[Analiza ponašanja]]
* [[Operantno kondicioniranje]]
* [[Radikalni biheviorizam]]
* ''[[Verbalno ponašanje (knjiga)|Verbalno ponašanje]]'' (1957)
}}
| autor_kratica_bot     = 
| autor_kratica_zoo     = 
| nagrade               = {{Plainlist|
* [[Nacionalna medalja za nauku Sjedinjenih Američkih Dražava|Nacionalna medalja za nauku]] (1968)
* [[Ig Nobelova nagrada]] (2024)
}}
| religija              = 
| fusnote               = [[Datoteka:BF Skinner signature.svg|150px]]
}}
'''Burrhus Frederic Skinner''' bio je američki [[Psihologija|psiholog]], [[Biheviorizam|biheviorista]], izumitelj i [[Socijalnafilozofija|socijalni filozof]].&lt;ref name=&quot;Smith_Woodward_1996&quot;&gt;{{cite book |editor-last1=Smith |editor-first1=Laurence D. |editor-last2=Woodward |editor-first2=William Ray |year=1996 |title=B. F. Skinner and Behaviorism in American Culture |publisher=Lehigh University Press |isbn=978-0-934223-40-9 |url=https://books.google.ba/books/about/B_F_Skinner_and_Behaviorism_in_American.html?id=EUnuAAAAMAAJ |access-date=15. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Skinner_2005&quot;&gt;{{cite book |last=Skinner |first=B. F. |year=2005 |title=Walden Two |edition=Ponovljeno izdanje (original objavljen 1948) |publisher=Hackett Publishing Company |publication-place=Indianapolis/Cambridge |isbn=978-0-87220-778-3 |url=https://files.openhistory.education/pdfs/walden_two_1722533791221_0.pdf |access-date=15. 7. 2026 |quote=Nauka o ljudskom ponašanju koristi se za iskorjenjivanje siromaštva, suzbijanje seksualnog izražavanja i ukidanje vlasti kakvu poznajemo, kako bi se stvorio način života u kojem nema pojava poput rata. |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Skinner_2002&quot;&gt;{{cite book |last=Skinner |first=B. F. |year=2002 |title=Beyond Freedom and Dignity |publisher=Hackett Publishing Company |publication-place=Indianapolis/Cambridge |isbn=978-1-60384-081-1 |url=https://books.google.ba/books/about/Beyond_Freedom_and_Dignity.html?id=78pgDwAAQBAJ |access-date=15. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Behavior_Analysis_History_Skinner&quot;&gt;{{cite web |title=Skinner, Burrhus Frederic |website=Behavior Analysis History |url=https://behavioranalysishistory.pbworks.com/w/page/2039033/Skinner%2C%20Burrhus%20Frederic |access-date=15. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Od 1948. pa sve do penzionisanja 1974, radio je kao profesor psihologije na [[Univerzitet Harvard|Univerzitetu Harvard]], gdje je nosio počasnu titulu ''Edgar Pierce profesor psihologije''.&lt;ref name=&quot;Harvard_Skinner&quot;&gt;{{cite web |title=B. F. Skinner |website=Harvard University Department of Psychology |url=https://psychology.fas.harvard.edu/people/b-f-skinner |access-date=15. 7. 2026 |language=en |archive-date=5. 3. 2026 |archive-url=https://web.archive.org/web/20260305083621/https://psychology.fas.harvard.edu/people/b-f-skinner |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Skinner je razvio [[Primijenjena analiza ponašanja|analizu ponašanja]], s posebnim naglaskom na filozofiju [[Radikalni bihejviorizam|radikalnog bihejviorizma]],&lt;ref name=&quot;Skinner_2011&quot;&gt;{{cite book |last=Skinner |first=B. F. |year=2011 |title=About Behaviorism |publisher=Knopf Doubleday Publishing Group |publication-place=New York |isbn=978-0-307-79784-1 |url=https://books.google.ba/books/about/About_Behaviorism.html?id=K7WKkwPzNqsC |access-date=15. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; te je utemeljio [[Eksperimentalna analiza ponašanja|eksperimentalnu analizu ponašanja]] kao posebnu školu unutar eksperimentalne psihologije. U svom radu koristio je [[operantno uslovljavanje]] s ciljem oblikovanja i jačanja određenih oblika ponašanja, pri čemu je učestalost odgovora smatrao osnovnim pokazateljem jačine naučenog ponašanja. Za potrebe ovih istraživanja konstruisao je [[Skinerova kutija|komoru za operantno uslovljavanje]] (poznatu kao Skinnerova kutija),&lt;ref name=&quot;Schacter_et_al_2011&quot;&gt;{{cite book |last1=Schacter |first1=Daniel L. |last2=Gilbert |first2=Daniel T. |last3=Wegner |first3=Daniel M. |year=2011 |title=Psychology |edition=2. |publisher=Worth Publishers |publication-place=New York |isbn=978-1-4292-3719-2 |url=https://archive.org/details/psychology0000scha/page/17 |access-date=15. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; a za grafičko bilježenje učestalosti reakcija izumio je kumulativni rekorder. Koristeći ove instrumente, Skinner je zajedno s [[Charles Ferster|Charlesom Fersterom]] proveo niz eksperimenata koji su predstavljeni u njihovoj utjecajnoj knjizi ''Rasporedi potkrepljenja'' (1957).&lt;ref name=&quot;Skinner_1938&quot;&gt;{{cite book |last=Skinner |first=B. F. |year=1938 |title=The Behavior of Organisms: An Experimental Analysis |publisher=B. F. Skinner Foundation |publication-place=Cambridge |isbn=978-0-9964539-0-5 |url=https://www.bfskinner.org/wp-content/uploads/2016/02/BoO.pdf |access-date=15. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Ferster_Skinner_1957&quot;&gt;{{cite book |last1=Ferster |first1=Charles B. |last2=Skinner |first2=B. F. |year=1957 |title=Schedules of Reinforcement |publisher=B. F. Skinner Foundation |publication-place=Cambridge |isbn=978-0-9899839-5-2 |url=https://www.bfskinner.org/wp-content/uploads/2015/05/Schedules_of_Reinforcement_PDF.pdf |access-date=15. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Objavio je 21 knjigu te više od 180 naučnih i stručnih radova.&lt;ref name=&quot;Smith_Morris_2021&quot;&gt;{{cite web |last1=Smith |first1=Nathaniel G. |last2=Morris |first2=Edward K. |year=2021 |title=Full Bibliography |website=B. F. Skinner Foundation |url=https://www.bfskinner.org/publications/full-bibliography/ |access-date=15. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Svoje ideje o organizaciji društva izložio je u utopijskom romanu ''[[Walden Two]]'' (1948),&lt;ref name=&quot;Skinner_2005&quot; /&gt; dok je njegov teorijski sistem analize ljudskog ponašanja u potpunosti uobličen u djelu ''[[Verbalno ponašanje]]'' (1957).&lt;ref name=&quot;Skinner_2014&quot;&gt;{{cite book |last=Skinner |first=B. F. |editor-last=Vargas |editor-first=Julie S. |year=2014 |title=Verbal Behavior |series=B. F. Skinner Reprint Series |publisher=B. F. Skinner Foundation |isbn=978-0-9899839-0-7 |url=https://books.google.ba/books?id=v4CeAwAAQBAJ |access-date=15. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Skinner se, uz [[John B. Watson|Johna B. Watsona]] i [[Ivan Pavlov|Ivana Pavlova]], smatra jednim od najznačajnijih predstavnika [[Biheviorizam|biheviorizma]]. Prema istraživanju objavljenom 2002. u časopisu ''[[Review of General Psychology]]'', Skinner je rangiran kao najutjecajniji psiholog 20. vijeka.&lt;ref name=&quot;Haggbloom_2002&quot;&gt;{{cite journal |last1=Haggbloom |first1=Steven J. |last2=Warnick |first2=Jason E. |last3=Jones |first3=Vinessa K. |last4=Yarbrough |first4=Gary L. |last5=Russell |first5=Tenea M. |last6=Borecky |first6=Chris M. |last7=McGahhey |first7=Reagan |last8=Powell |first8=John L. III |date=2002 |title=The 100 most eminent psychologists of the 20th century |journal=Review of General Psychology |volume=6 |issue=2 |pages=139–152 |doi=10.1037/1089-2680.6.2.139 |url=https://www.apa.org/monitor/julaug02/eminent |access-date=15. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Rani život ==

Skinner je rođen u [[Susquehanna Depot, Pennsylvania|Susquehanni]] u američkoj saveznoj državi [[Pennsylvania]] kao sin Grace i Williama Skinnera, advokata. Iako je odgajan u kršćanskoj tradiciji, kasnije je napustio religijska uvjerenja i postao [[ateizam|ateista]]. Prema vlastitom svjedočenju, na to odluku utjecao je razgovor s učiteljicom, koja je pokušala ublažiti njegov strah od pakla, nastao pod utjecajem priča bakinih priča.&lt;ref name=&quot;Boring_Lindzey_2026&quot;&gt;{{cite book |last1=Boring |first1=Edwin G. |last2=Lindzey |first2=Gardner |year=2026 |title=A History of Psychology in Autobiography |publisher=Creative Media Partners, LLC |isbn=978-1-02572-092-0 |url=https://books.google.ba/books/about/A_History_of_Psychology_in_Autobiography.html?id=J4L90QEACAAJ |quote=U roku od godinu dana otišao sam kod gospođice Graves da joj kažem da više ne vjerujem u Boga. 'Znam', rekla je, 'i sama sam prošla kroz to.' No, pogriješila je: za razliku od nje, ja kroz to nikada nisam prošao. |access-date=15. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Njegov mlađi brat Edward preminuo je u šesnaestoj godini života od cerebralnog krvarenja.&lt;ref name=&quot;Mahoney_1991&quot;&gt;{{cite journal |last=Mahoney |first=Michael J. |year=1991 |title=B. F. Skinner: A collective tribute |journal=Canadian Psychology / Psychologie canadienne |volume=32 |issue=4 |pages=628–635 |doi=10.1037/h0084641 |url=https://psycnet.apa.org/record/2007-09669-001 |url-access=subscription |access-date=15. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Tokom djetinjstva Skinnerov najbliži prijatelj bio je Raphael Miller, kojeg je zvao Doc jer je njegov otac bio ljekar. Dijelili su interes za tehničke sprave i eksperimente te su između svojih kuća postavili telegrafsku vezu za razmjenu poruka. Zbog čestih nesporazuma u prijenosu poruka na kraju su se ipak služili telefonom. Jednog ljeta zajedno su pokrenuli mali posao sakupljanja i prodaje plodova [[zova|zove]]. Uočivši da se prilikom branja zajedno sa zrelim odvajaju i nezreli plodovi, konstruisali su uređaj za njihovo razdvajanje. Uređaj se sastojao od savijenog komada metala koji je oblikovao korito kroz koje je tekla voda koja se ulijevala u kantu: zreli plodovi tonuli su u posudu s vodom, dok su nezreli ostajali na površini i odvajali se preko ruba žlijeba.&lt;ref name=&quot;Skinner_1976&quot;&gt;{{cite book |last=Skinner |first=B. F. |year=1976 |title=Particulars of My Life |publisher=Alfred A. Knopf |publication-place=New York |isbn=978-0-394-40071-6 |url=https://books.google.ba/books/about/Particulars_of_My_Life.html?id=bGsQAQAAIAAJ |access-date=15. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Obrazovanje ==

Skinner je studirao na [[Hamilton koledž]]u u Clintonu, u saveznoj državi [[New York (savezna država)|New York]], s namjerom da postane književnik. Tokom studija pisao je za studentske novine, a zbog svojih izraženih intelektualnih interesa i kritičkog odnosa prema tradicionalnim vrijednostima koje su prevladavale na koledžu teško se uklapao u društveni život. Bio je član bratstva [[Lambda Chi Alpha]].&lt;ref name=&quot;Skinner_1976&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Bjork_1993&quot;&gt;{{cite book |last=Bjork |first=Daniel W. |year=1993 |title=B. F. Skinner: A Life |publisher=Basic Books |publication-place=New York |isbn=978-0-465-00611-3 |url=https://books.google.ba/books/about/B_f_Skinner.html?id=CUZ9AAAAMAAJ |access-date=15. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Godine 1926. diplomirao je [[Engleska književnost|englesku književnost]]. Nakon završetka studija vratio se roditeljima i pokušao ostvariti književnu karijeru pisanjem romana. Kasnije je to razdoblje nazivao svojim &quot;mračnim godinama&quot; jer je, uprkos podršci pjesnika [[Robert Frost|Roberta Frosta]], zaključio da nema dovoljno životnog iskustva niti dovoljno izgrađen vlastiti pogled na svijet da bi postao uspješan pisac.&lt;ref name=&quot;Bjork_1993&quot; /&gt;

Prekretnicu u njegovoj karijeri predstavljalo je upoznavanje s biheviorizmom [[John B. Watson|Johna B. Watsona]], koje ga je potaknulo da se posveti [[Psihologija|psihologiji]]. Upisao je postdiplomski studij na [[Univerzitet Harvard|Univerzitetu Harvard]], gdje ga je kolega [[Fred S. Keller]] uvjerio da se proučavanje ponašanja može razviti u [[eksperiment]]alnu naučnu disciplinu. To je Skinnera navelo da konstruiše prvi prototip [[Skinnerova kutija|Skinnerove kutije]], kao i druge uređaje za eksperimentalno proučavanje ponašanja životinja, čime je započeo naučni rad koji će obilježiti njegovu karijeru.&lt;ref name=&quot;Bjork_1993&quot; /&gt;

== Karijera ==

Skinner je doktorirao psihologiju na [[Univerzitet Harvard|Univerzitetu Harvard]] 1931, nakon čega je nekoliko godina radio kao istraživač na istoj ustanovi. Godine 1936. imenovan je profesorom na [[Univerzitet u Minnesoti|Univerzitetu u Minnesoti]] u [[Minneapolis]]u.&lt;ref name=&quot;UMN_Psychology_History&quot;&gt;{{cite web |title=Establishment History |website=Department of Psychology, College of Liberal Arts, University of Minnesota |url=https://cla.umn.edu/psychology/about/history/establishment-history |access-date=15. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Godine 1945. prešao je na [[Univerzitet Indiana Bloomington|Univerzitet Indiana]], gdje je od 1946. do 1947. bio šef Odsjeka za psihologiju.&lt;ref name=&quot;Vargas_2014&quot;&gt;{{cite web |last=Vargas |first=Julie S. |date=2014 |title=Biographical Information |website=B. F. Skinner Foundation |url=https://www.bfskinner.org/archives/biographical-information/ |access-date=15. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Na Harvard se vratio 1948. kao redovni profesor sa stalnim zvanjem, gdje je ostao do penzionisanja i kraja života.

Kao mislilac širokih svjetonazorskih vidika, Skinner se bavio i društvenim pitanjima. Godine 1973. bio je jedan od potpisnika dokumenta ''[[Humanist Manifesto II]]''.&lt;ref name=&quot;AHA_Manifesto_II&quot;&gt;{{cite web |title=Humanist Manifesto II |website=American Humanist Association |url=https://americanhumanist.org/what-is-humanism/manifesto2/ |access-date=15. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Privatni život ==

[[Datoteka:BF Skinner Grave.JPG|mini|desno|300px|Spomenik B. F. Skinnera i njegove supruge Eve na [[Groblje Mount Auburn|groblju Mount Auburn]]]]
Skinner se 1936. oženio Yvonne &quot;Eve&quot; Blue. U braku su dobili dvije kćerke, [[Julie Vargas|Julie]] (kasnije Vargas) i Deborah (kasnije Buzan), koja se udala za [[Barry Buzan|Barryja Buzana]].&lt;ref name=&quot;BFSF_Operants_Q2_2014&quot;&gt;{{cite book |title=Operants: The B. F. Skinner Foundation Report |year=2014 |publisher=B. F. Skinner Foundation |url=https://www.bfskinner.org/wp-content/uploads/2014/05/OPERANTS_Q2_2014.pdf |access-date=15. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Buzan_2004&quot;&gt;{{cite news |last=Buzan |first=Deborah Skinner |date=2004 |title=I was not a lab rat |work=The Guardian |url=https://www.theguardian.com/education/2004/mar/12/highereducation.uk |access-date=15. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Yvonne Skinner preminula je 1997, a sahranjena je na [[Groblje Mount Auburn|groblju Mount Auburn]] u [[Cambridge, Massachusetts|Cambridgeu]], u saveznoj državi [[Massachusetts]].&lt;ref name=&quot;Bjork_1993&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Yvonne_Skinner_Papers&quot;&gt;{{cite web |title=Skinner, Yvonne, 1911–1997. Papers of Yvonne Skinner, ca.1916–1977: A Finding Aid |url=http://oasis.lib.harvard.edu/oasis/deliver/~sch00025 |publisher=Harvard University Library |access-date=15. 7. 2026 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180703164527/http://oasis.lib.harvard.edu/oasis/deliver/~sch00025 |archive-date=3. 7. 2018 }}&lt;/ref&gt;

== Smrt ==

Skinner je i nakon penzionisanja 1974. ostao aktivan u naučnom i javnom životu te je tokom 1970-ih i 1980-ih često držao predavanja i objavljivao stručne radove.

Godine 1989. dijagnostikovana mu je [[leukemija]]. Deset dana prije smrti [[Američko psihološko udruženje]] (APA) dodijelilo mu je [[APA-ina nagrada za životno djelo|nagradu za životno djelo]], a tom prilikom održao je predavanje pred prepunom dvoranom. Rukopis članka zasnovanog na tom predavanju dovršio je 18. augusta 1990, na dan svoje smrti.&lt;ref name=&quot;Vargas_2014&quot; /&gt;

Skinner je preminuo 18. augusta 1990. u [[Cambridge, Massachusetts|Cambridgeu]], u saveznoj državi [[Massachusetts]].

== Doprinos psihologiji ==

=== Biheviorizam ===
{{Glavni|Biheviorizam|Radikalni biheviorizam}}

Skinner je svoj pristup proučavanju ponašanja nazvao [[radikalni biheviorizam]].&lt;ref name=&quot;Skinner_1974&quot;&gt;{{cite book |last=Skinner |first=B. F. |year=1974 |title=About Behaviorism |publisher=Alfred A. Knopf |url=https://archive.org/details/aboutbehaviorism00skin/mode/2up |access-date=15. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Ovaj pravac razvio se početkom 20. vijeka kao odgovor na tradicionalne psihološke teorije koje su ljudsko djelovanje objašnjavale prvenstveno putem mentalnih procesa. Za razliku od takvih pristupa, radikalni biheviorizam polazi od stava da se ponašanje može naučno objasniti analizom odnosa između organizma i njegove okoline, pri čemu iskustva potkrepljenja i kažnjavanja igraju presudnu ulogu u njegovom oblikovanju.&lt;ref name=&quot;Skinner_Science&quot;&gt;{{cite book |last=Skinner |first=B. F. |year=2014 |title=Science and Human Behavior |publisher=The B. F. Skinner Foundation |url=https://www.bfskinner.org/wp-content/uploads/2014/02/ScienceHumanBehavior.pdf |access-date=15. 7. 2026 |orig-year=1953 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Skinner nije negirao postojanje misli, osjećaja i drugih unutrašnjih iskustava (koja je nazivao &quot;privatnim događajima&quot;), ali je naglašavao da oni sami po sebi ne predstavljaju uzroke ponašanja.&lt;ref name=&quot;Skinner_1974&quot; /&gt; Prema njegovom shvatanju, i ovi unutrašnji doživljaji podliježu istim prirodnim zakonitostima kao i vidljivo djelovanje, što znači da se moraju objašnjavati kroz interakciju genetskog naslijeđa i utjecaja okoline. Zbog toga je dosljedno odbacivao [[Mentalizam (psihologija)|mentalistička]] objašnjenja [[Ponašanje|ponašanja]], smatrajući ih kružnim konstrukcijama koje zaustavljaju daljnje naučno istraživanje, te je zagovarao proučavanje zasnovano na objektivno uočljivim i mjerljivim odnosima.&lt;ref name=&quot;Skinner_Science&quot; /&gt;

Na osnovu ovih teorijskih postavki, Skinner je razvio koncept [[operantno uvjetovanje|operantnog uvjetovanja]], prema kojem se vjerovatnoća pojavljivanja određenog ponašanja mijenja u zavisnosti od njegovih neposrednih posljedica. Radi eksperimentalnog proučavanja tih procesa konstruisao je [[Skinnerova kutija|Skinnerovu kutiju]], uređaj koji je omogućio precizno ispitivanje učenja i eliminaciju vanjskih ometajućih faktora. Njegov rad postavio je temelje za razvoj [[primijenjena analiza ponašanja|primijenjene analize ponašanja]] i značajno utjecao na savremenu [[Psihologija|psihologiju]], obrazovne sisteme, [[Psihoterapija|psihoterapiju]] (posebno kognitivno-bihevioralni smjer) te organizacijsko upravljanje.&lt;ref name=&quot;Staddon_Cerutti_2003&quot;&gt;{{cite journal |last1=Staddon |first1=J. E. R. |last2=Cerutti |first2=D. T. |year=2003 |title=Operant Conditioning |journal=Annual Review of Psychology |volume=54 |issue=1 |pages=115–144 |doi=10.1146/annurev.psych.54.101601.145124 |url=https://www.annualreviews.org/content/journals/10.1146/annurev.psych.54.101601.145124 |access-date=15. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Psihologija}}

{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Skinner, B. F.}}
[[Kategorija:B. F. Skinner| ]]
[[Kategorija:Rođeni 1904.]]
[[Kategorija:Umrli 1990.]]
[[Kategorija:Američki izumitelji]]
[[Kategorija:Američki filozofi]]
[[Kategorija:Američki psiholozi]]
[[Kategorija:Bihevioristi]]
[[Kategorija:Dobitnici Ig Nobelove nagrade]]
[[Kategorija:Dobitnici Nacionalne medalje za nauku]]
[[Kategorija:Članovi Nacionalne akademije nauka SAD-a]]
[[Kategorija:Filozofi uma]]
[[Kategorija:Filozofi jezika]]
[[Kategorija:Filozofi nauke]]
[[Kategorija:Pedagoški psiholozi]]
[[Kategorija:Članovi Američkog filozofskog društva]]
[[Kategorija:Američki pisci]]</text>
      <sha1>8zik5wvgtt8ty667sl8s8u6xu3ngy19</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3921372</id>
      <parentid>3921370</parentid>
      <timestamp>2026-08-21T08:36:22Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3921372</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="20075" sha1="go26qfwsm0t99l7xg83kjy9d99j6rgv" xml:space="preserve">{{Infokutija naučnik
| ime                   = B.F. Skinner
| slika                 = B.F. Skinner at Harvard circa 1950 (cropped).jpg
| slika_širina          = 
| naslov                = Skinner oko 1950.
| datum_rođenja         = {{Datum rođenja|1904|3|20}}
| mjesto_rođenja        = [[Susquehanna Depot, Pennsylvania|Susquehanna]], [[Pennsylvania]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]
| datum_smrti           = {{Datum smrti i godine|1990|8|18|1904|3|20}}
| mjesto_smrti          = [[Cambridge, Massachusetts|Cambridge]], [[Massachusetts]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]
| prebivalište          = 
| državljanstvo         = 
| narodnost             = 
| etnicitet             = 
| polje                 = {{Plainlist|
* [[Psihologija]]
* [[Lingvistika]]
* [[Filozofija]]
}}
| radna_institucija     = {{Plainlist|
* [[Univerzitet u Minnesoti]]
* [[Univerzitet u Indiani]]
* [[Univerzitet Harvard]]
}}
| alma_mater            = {{Plainlist|
* [[Hamilton College]] ([[Bachelor of Arts|AB]])
* [[Univerzitet Harvard]] ([[Doktor nauka|PhD]])
}}
| doktorski_mentor      = 
| doktorski_studenti    = 
| akademski_savjetnici  = 
| uticao_na             = 
| uticali_na_njega      = 
| poznat_po             = {{Plainlist|
* [[Analiza ponašanja]]
* [[Operantno kondicioniranje]]
* [[Radikalni biheviorizam]]
* ''[[Verbalno ponašanje (knjiga)|Verbalno ponašanje]]'' (1957)
}}
| autor_kratica_bot     = 
| autor_kratica_zoo     = 
| nagrade               = {{Plainlist|
* [[Nacionalna medalja za nauku Sjedinjenih Američkih Dražava|Nacionalna medalja za nauku]] (1968)
* [[Ig Nobelova nagrada]] (2024)
}}
| religija              = 
| fusnote               = [[Datoteka:BF Skinner signature.svg|150px]]
}}
'''Burrhus Frederic Skinner''' bio je američki [[Psihologija|psiholog]], [[Biheviorizam|biheviorista]], izumitelj i [[Socijalnafilozofija|socijalni filozof]].&lt;ref name=&quot;Smith_Woodward_1996&quot;&gt;{{cite book |editor-last1=Smith |editor-first1=Laurence D. |editor-last2=Woodward |editor-first2=William Ray |year=1996 |title=B. F. Skinner and Behaviorism in American Culture |publisher=Lehigh University Press |isbn=978-0-934223-40-9 |url=https://books.google.ba/books/about/B_F_Skinner_and_Behaviorism_in_American.html?id=EUnuAAAAMAAJ |access-date=15. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Skinner_2005&quot;&gt;{{cite book |last=Skinner |first=B. F. |year=2005 |title=Walden Two |edition=Ponovljeno izdanje (original objavljen 1948) |publisher=Hackett Publishing Company |publication-place=Indianapolis/Cambridge |isbn=978-0-87220-778-3 |url=https://files.openhistory.education/pdfs/walden_two_1722533791221_0.pdf |access-date=15. 7. 2026 |quote=Nauka o ljudskom ponašanju koristi se za iskorjenjivanje siromaštva, suzbijanje seksualnog izražavanja i ukidanje vlasti kakvu poznajemo, kako bi se stvorio način života u kojem nema pojava poput rata. |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Skinner_2002&quot;&gt;{{cite book |last=Skinner |first=B. F. |year=2002 |title=Beyond Freedom and Dignity |publisher=Hackett Publishing Company |publication-place=Indianapolis/Cambridge |isbn=978-1-60384-081-1 |url=https://books.google.ba/books/about/Beyond_Freedom_and_Dignity.html?id=78pgDwAAQBAJ |access-date=15. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Behavior_Analysis_History_Skinner&quot;&gt;{{cite web |title=Skinner, Burrhus Frederic |website=Behavior Analysis History |url=https://behavioranalysishistory.pbworks.com/w/page/2039033/Skinner%2C%20Burrhus%20Frederic |access-date=15. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Od 1948. pa sve do penzionisanja 1974, radio je kao profesor psihologije na [[Univerzitet Harvard|Univerzitetu Harvard]], gdje je nosio počasnu titulu ''Edgar Pierce profesor psihologije''.&lt;ref name=&quot;Harvard_Skinner&quot;&gt;{{cite web |title=B. F. Skinner |website=Harvard University Department of Psychology |url=https://psychology.fas.harvard.edu/people/b-f-skinner |access-date=15. 7. 2026 |language=en |archive-date=5. 3. 2026 |archive-url=https://web.archive.org/web/20260305083621/https://psychology.fas.harvard.edu/people/b-f-skinner |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Skinner je razvio [[Primijenjena analiza ponašanja|analizu ponašanja]], s posebnim naglaskom na filozofiju [[Radikalni bihejviorizam|radikalnog bihejviorizma]],&lt;ref name=&quot;Skinner_2011&quot;&gt;{{cite book |last=Skinner |first=B. F. |year=2011 |title=About Behaviorism |publisher=Knopf Doubleday Publishing Group |publication-place=New York |isbn=978-0-307-79784-1 |url=https://books.google.ba/books/about/About_Behaviorism.html?id=K7WKkwPzNqsC |access-date=15. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; te je utemeljio [[Eksperimentalna analiza ponašanja|eksperimentalnu analizu ponašanja]] kao posebnu školu unutar eksperimentalne psihologije. U svom radu koristio je [[operantno uslovljavanje]] s ciljem oblikovanja i jačanja određenih oblika ponašanja, pri čemu je učestalost odgovora smatrao osnovnim pokazateljem jačine naučenog ponašanja. Za potrebe ovih istraživanja konstruisao je [[Skinerova kutija|komoru za operantno uslovljavanje]] (poznatu kao Skinnerova kutija),&lt;ref name=&quot;Schacter_et_al_2011&quot;&gt;{{cite book |last1=Schacter |first1=Daniel L. |last2=Gilbert |first2=Daniel T. |last3=Wegner |first3=Daniel M. |year=2011 |title=Psychology |edition=2. |publisher=Worth Publishers |publication-place=New York |isbn=978-1-4292-3719-2 |url=https://archive.org/details/psychology0000scha/page/17 |access-date=15. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; a za grafičko bilježenje učestalosti reakcija izumio je kumulativni rekorder. Koristeći ove instrumente, Skinner je zajedno s [[Charles Ferster|Charlesom Fersterom]] proveo niz eksperimenata koji su predstavljeni u njihovoj utjecajnoj knjizi ''Rasporedi potkrepljenja'' (1957).&lt;ref name=&quot;Skinner_1938&quot;&gt;{{cite book |last=Skinner |first=B. F. |year=1938 |title=The Behavior of Organisms: An Experimental Analysis |publisher=B. F. Skinner Foundation |publication-place=Cambridge |isbn=978-0-9964539-0-5 |url=https://www.bfskinner.org/wp-content/uploads/2016/02/BoO.pdf |access-date=15. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Ferster_Skinner_1957&quot;&gt;{{cite book |last1=Ferster |first1=Charles B. |last2=Skinner |first2=B. F. |year=1957 |title=Schedules of Reinforcement |publisher=B. F. Skinner Foundation |publication-place=Cambridge |isbn=978-0-9899839-5-2 |url=https://www.bfskinner.org/wp-content/uploads/2015/05/Schedules_of_Reinforcement_PDF.pdf |access-date=15. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Objavio je 21 knjigu te više od 180 naučnih i stručnih radova.&lt;ref name=&quot;Smith_Morris_2021&quot;&gt;{{cite web |last1=Smith |first1=Nathaniel G. |last2=Morris |first2=Edward K. |year=2021 |title=Full Bibliography |website=B. F. Skinner Foundation |url=https://www.bfskinner.org/publications/full-bibliography/ |access-date=15. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Svoje ideje o organizaciji društva izložio je u utopijskom romanu ''[[Walden Two]]'' (1948),&lt;ref name=&quot;Skinner_2005&quot; /&gt; dok je njegov teorijski sistem analize ljudskog ponašanja u potpunosti uobličen u djelu ''[[Verbalno ponašanje]]'' (1957).&lt;ref name=&quot;Skinner_2014&quot;&gt;{{cite book |last=Skinner |first=B. F. |editor-last=Vargas |editor-first=Julie S. |year=2014 |title=Verbal Behavior |series=B. F. Skinner Reprint Series |publisher=B. F. Skinner Foundation |isbn=978-0-9899839-0-7 |url=https://books.google.ba/books?id=v4CeAwAAQBAJ |access-date=15. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Skinner se, uz [[John B. Watson|Johna B. Watsona]] i [[Ivan Pavlov|Ivana Pavlova]], smatra jednim od najznačajnijih predstavnika [[Biheviorizam|biheviorizma]]. Prema istraživanju objavljenom 2002. u časopisu ''[[Review of General Psychology]]'', Skinner je rangiran kao najutjecajniji psiholog 20. vijeka.&lt;ref name=&quot;Haggbloom_2002&quot;&gt;{{cite journal |last1=Haggbloom |first1=Steven J. |last2=Warnick |first2=Jason E. |last3=Jones |first3=Vinessa K. |last4=Yarbrough |first4=Gary L. |last5=Russell |first5=Tenea M. |last6=Borecky |first6=Chris M. |last7=McGahhey |first7=Reagan |last8=Powell |first8=John L. III |date=2002 |title=The 100 most eminent psychologists of the 20th century |journal=Review of General Psychology |volume=6 |issue=2 |pages=139–152 |doi=10.1037/1089-2680.6.2.139 |url=https://www.apa.org/monitor/julaug02/eminent |access-date=15. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Rani život ==

Skinner je rođen u [[Susquehanna Depot, Pennsylvania|Susquehanni]] u američkoj saveznoj državi [[Pennsylvania]] kao sin Grace i Williama Skinnera, advokata. Iako je odgajan u kršćanskoj tradiciji, kasnije je napustio religijska uvjerenja i postao [[ateizam|ateista]]. Prema vlastitom svjedočenju, na to odluku utjecao je razgovor s učiteljicom, koja je pokušala ublažiti njegov strah od pakla, nastao pod utjecajem priča bakinih priča.&lt;ref name=&quot;Boring_Lindzey_2026&quot;&gt;{{cite book |last1=Boring |first1=Edwin G. |last2=Lindzey |first2=Gardner |year=2026 |title=A History of Psychology in Autobiography |publisher=Creative Media Partners, LLC |isbn=978-1-02572-092-0 |url=https://books.google.ba/books/about/A_History_of_Psychology_in_Autobiography.html?id=J4L90QEACAAJ |quote=U roku od godinu dana otišao sam kod gospođice Graves da joj kažem da više ne vjerujem u Boga. 'Znam', rekla je, 'i sama sam prošla kroz to.' No, pogriješila je: za razliku od nje, ja kroz to nikada nisam prošao. |access-date=15. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Njegov mlađi brat Edward preminuo je u šesnaestoj godini života od cerebralnog krvarenja.&lt;ref name=&quot;Mahoney_1991&quot;&gt;{{cite journal |last=Mahoney |first=Michael J. |year=1991 |title=B. F. Skinner: A collective tribute |journal=Canadian Psychology / Psychologie canadienne |volume=32 |issue=4 |pages=628–635 |doi=10.1037/h0084641 |url=https://psycnet.apa.org/record/2007-09669-001 |url-access=subscription |access-date=15. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Tokom djetinjstva Skinnerov najbliži prijatelj bio je Raphael Miller, kojeg je zvao Doc jer je njegov otac bio ljekar. Dijelili su interes za tehničke sprave i eksperimente te su između svojih kuća postavili telegrafsku vezu za razmjenu poruka. Zbog čestih nesporazuma u prijenosu poruka na kraju su se ipak služili telefonom. Jednog ljeta zajedno su pokrenuli mali posao sakupljanja i prodaje plodova [[zova|zove]]. Uočivši da se prilikom branja zajedno sa zrelim odvajaju i nezreli plodovi, konstruisali su uređaj za njihovo razdvajanje. Uređaj se sastojao od savijenog komada metala koji je oblikovao korito kroz koje je tekla voda koja se ulijevala u kantu: zreli plodovi tonuli su u posudu s vodom, dok su nezreli ostajali na površini i odvajali se preko ruba žlijeba.&lt;ref name=&quot;Skinner_1976&quot;&gt;{{cite book |last=Skinner |first=B. F. |year=1976 |title=Particulars of My Life |publisher=Alfred A. Knopf |publication-place=New York |isbn=978-0-394-40071-6 |url=https://books.google.ba/books/about/Particulars_of_My_Life.html?id=bGsQAQAAIAAJ |access-date=15. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Obrazovanje ==

Skinner je studirao na [[Hamilton koledž]]u u Clintonu, u saveznoj državi [[New York (savezna država)|New York]], s namjerom da postane književnik. Tokom studija pisao je za studentske novine, a zbog svojih izraženih intelektualnih interesa i kritičkog odnosa prema tradicionalnim vrijednostima koje su prevladavale na koledžu teško se uklapao u društveni život. Bio je član bratstva [[Lambda Chi Alpha]].&lt;ref name=&quot;Skinner_1976&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Bjork_1993&quot;&gt;{{cite book |last=Bjork |first=Daniel W. |year=1993 |title=B. F. Skinner: A Life |publisher=Basic Books |publication-place=New York |isbn=978-0-465-00611-3 |url=https://books.google.ba/books/about/B_f_Skinner.html?id=CUZ9AAAAMAAJ |access-date=15. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Godine 1926. diplomirao je [[Engleska književnost|englesku književnost]]. Nakon završetka studija vratio se roditeljima i pokušao ostvariti književnu karijeru pisanjem romana. Kasnije je to razdoblje nazivao svojim &quot;mračnim godinama&quot; jer je, uprkos podršci pjesnika [[Robert Frost|Roberta Frosta]], zaključio da nema dovoljno životnog iskustva niti dovoljno izgrađen vlastiti pogled na svijet da bi postao uspješan pisac.&lt;ref name=&quot;Bjork_1993&quot; /&gt;

Prekretnicu u njegovoj karijeri predstavljalo je upoznavanje s biheviorizmom [[John B. Watson|Johna B. Watsona]], koje ga je potaknulo da se posveti [[Psihologija|psihologiji]]. Upisao je postdiplomski studij na [[Univerzitet Harvard|Univerzitetu Harvard]], gdje ga je kolega [[Fred S. Keller]] uvjerio da se proučavanje ponašanja može razviti u [[eksperiment]]alnu naučnu disciplinu. To je Skinnera navelo da konstruiše prvi prototip [[Skinnerova kutija|Skinnerove kutije]], kao i druge uređaje za eksperimentalno proučavanje ponašanja životinja, čime je započeo naučni rad koji će obilježiti njegovu karijeru.&lt;ref name=&quot;Bjork_1993&quot; /&gt;

== Karijera ==

Skinner je doktorirao psihologiju na [[Univerzitet Harvard|Univerzitetu Harvard]] 1931, nakon čega je nekoliko godina radio kao istraživač na istoj ustanovi. Godine 1936. imenovan je profesorom na [[Univerzitet u Minnesoti|Univerzitetu u Minnesoti]] u [[Minneapolis]]u.&lt;ref name=&quot;UMN_Psychology_History&quot;&gt;{{cite web |title=Establishment History |website=Department of Psychology, College of Liberal Arts, University of Minnesota |url=https://cla.umn.edu/psychology/about/history/establishment-history |access-date=15. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Godine 1945. prešao je na [[Univerzitet Indiana Bloomington|Univerzitet Indiana]], gdje je od 1946. do 1947. bio šef Odsjeka za psihologiju.&lt;ref name=&quot;Vargas_2014&quot;&gt;{{cite web |last=Vargas |first=Julie S. |date=2014 |title=Biographical Information |website=B. F. Skinner Foundation |url=https://www.bfskinner.org/archives/biographical-information/ |access-date=15. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Na Harvard se vratio 1948. kao redovni profesor sa stalnim zvanjem, gdje je ostao do penzionisanja i kraja života.

Kao mislilac širokih svjetonazorskih vidika, Skinner se bavio i društvenim pitanjima. Godine 1973. bio je jedan od potpisnika dokumenta ''[[Humanist Manifesto II]]''.&lt;ref name=&quot;AHA_Manifesto_II&quot;&gt;{{cite web |title=Humanist Manifesto II |website=American Humanist Association |url=https://americanhumanist.org/what-is-humanism/manifesto2/ |access-date=15. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Privatni život ==

[[Datoteka:BF Skinner Grave.JPG|mini|desno|300px|Spomenik B. F. Skinnera i njegove supruge Eve na [[Groblje Mount Auburn|groblju Mount Auburn]]]]
Skinner se 1936. oženio Yvonne &quot;Eve&quot; Blue. U braku su dobili dvije kćerke, [[Julie Vargas|Julie]] (kasnije Vargas) i Deborah (kasnije Buzan), koja se udala za [[Barry Buzan|Barryja Buzana]].&lt;ref name=&quot;BFSF_Operants_Q2_2014&quot;&gt;{{cite book |title=Operants: The B. F. Skinner Foundation Report |year=2014 |publisher=B. F. Skinner Foundation |url=https://www.bfskinner.org/wp-content/uploads/2014/05/OPERANTS_Q2_2014.pdf |access-date=15. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Buzan_2004&quot;&gt;{{cite news |last=Buzan |first=Deborah Skinner |date=2004 |title=I was not a lab rat |work=The Guardian |url=https://www.theguardian.com/education/2004/mar/12/highereducation.uk |access-date=15. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Yvonne Skinner preminula je 1997, a sahranjena je na [[Groblje Mount Auburn|groblju Mount Auburn]] u [[Cambridge, Massachusetts|Cambridgeu]], u saveznoj državi [[Massachusetts]].&lt;ref name=&quot;Bjork_1993&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Yvonne_Skinner_Papers&quot;&gt;{{cite web |title=Skinner, Yvonne, 1911–1997. Papers of Yvonne Skinner, ca.1916–1977: A Finding Aid |url=http://oasis.lib.harvard.edu/oasis/deliver/~sch00025 |publisher=Harvard University Library |access-date=15. 7. 2026 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180703164527/http://oasis.lib.harvard.edu/oasis/deliver/~sch00025 |archive-date=3. 7. 2018 }}&lt;/ref&gt;

== Smrt ==

Skinner je i nakon penzionisanja 1974. ostao aktivan u naučnom i javnom životu te je tokom 1970-ih i 1980-ih često držao predavanja i objavljivao stručne radove.

Godine 1989. dijagnostikovana mu je [[leukemija]]. Deset dana prije smrti [[Američko psihološko udruženje]] (APA) dodijelilo mu je [[APA-ina nagrada za životno djelo|nagradu za životno djelo]], a tom prilikom održao je predavanje pred prepunom dvoranom. Rukopis članka zasnovanog na tom predavanju dovršio je 18. augusta 1990, na dan svoje smrti.&lt;ref name=&quot;Vargas_2014&quot; /&gt;

Skinner je preminuo 18. augusta 1990. u [[Cambridge, Massachusetts|Cambridgeu]], u saveznoj državi [[Massachusetts]].

== Doprinos psihologiji ==

=== Biheviorizam ===
{{Glavni|Biheviorizam|Radikalni biheviorizam}}

Skinner je svoj pristup proučavanju ponašanja nazvao [[radikalni biheviorizam]].&lt;ref name=&quot;Skinner_1974&quot;&gt;{{cite book |last=Skinner |first=B. F. |year=1974 |title=About Behaviorism |publisher=Alfred A. Knopf |url=https://archive.org/details/aboutbehaviorism00skin/mode/2up |access-date=15. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Ovaj pravac razvio se početkom 20. vijeka kao odgovor na tradicionalne psihološke teorije koje su ljudsko djelovanje objašnjavale prvenstveno putem mentalnih procesa. Za razliku od takvih pristupa, radikalni biheviorizam polazi od stava da se ponašanje može naučno objasniti analizom odnosa između organizma i njegove okoline, pri čemu iskustva potkrepljenja i kažnjavanja igraju presudnu ulogu u njegovom oblikovanju.&lt;ref name=&quot;Skinner_Science&quot;&gt;{{cite book |last=Skinner |first=B. F. |year=2014 |title=Science and Human Behavior |publisher=The B. F. Skinner Foundation |url=https://www.bfskinner.org/wp-content/uploads/2014/02/ScienceHumanBehavior.pdf |access-date=15. 7. 2026 |orig-year=1953 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Skinner nije negirao postojanje misli, osjećaja i drugih unutrašnjih iskustava (koja je nazivao &quot;privatnim događajima&quot;), ali je naglašavao da oni sami po sebi ne predstavljaju uzroke ponašanja.&lt;ref name=&quot;Skinner_1974&quot; /&gt; Prema njegovom shvatanju, i ovi unutrašnji doživljaji podliježu istim prirodnim zakonitostima kao i vidljivo djelovanje, što znači da se moraju objašnjavati kroz interakciju genetskog naslijeđa i utjecaja okoline. Zbog toga je dosljedno odbacivao [[Mentalizam (psihologija)|mentalistička]] objašnjenja [[Ponašanje|ponašanja]], smatrajući ih kružnim konstrukcijama koje zaustavljaju daljnje naučno istraživanje, te je zagovarao proučavanje zasnovano na objektivno uočljivim i mjerljivim odnosima.&lt;ref name=&quot;Skinner_Science&quot; /&gt;

Na osnovu ovih teorijskih postavki, Skinner je razvio koncept [[operantno uvjetovanje|operantnog uvjetovanja]], prema kojem se vjerovatnoća pojavljivanja određenog ponašanja mijenja u zavisnosti od njegovih neposrednih posljedica. Radi eksperimentalnog proučavanja tih procesa konstruisao je [[Skinnerova kutija|Skinnerovu kutiju]], uređaj koji je omogućio precizno ispitivanje učenja i eliminaciju vanjskih ometajućih faktora. Njegov rad postavio je temelje za razvoj [[primijenjena analiza ponašanja|primijenjene analize ponašanja]] i značajno utjecao na savremenu [[Psihologija|psihologiju]], obrazovne sisteme, [[Psihoterapija|psihoterapiju]] (posebno kognitivno-bihevioralni smjer) te organizacijsko upravljanje.&lt;ref name=&quot;Staddon_Cerutti_2003&quot;&gt;{{cite journal |last1=Staddon |first1=J. E. R. |last2=Cerutti |first2=D. T. |year=2003 |title=Operant Conditioning |journal=Annual Review of Psychology |volume=54 |issue=1 |pages=115–144 |doi=10.1146/annurev.psych.54.101601.145124 |url=https://www.annualreviews.org/content/journals/10.1146/annurev.psych.54.101601.145124 |access-date=15. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Psihologija}}

{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Skinner, B. F.}}
[[Kategorija:B. F. Skinner| ]]
[[Kategorija:Rođeni 1904.]]
[[Kategorija:Umrli 1990.]]
[[Kategorija:Američki izumitelji]]
[[Kategorija:Američki filozofi]]
[[Kategorija:Američki psiholozi]]
[[Kategorija:Bihevioristi]]
[[Kategorija:Dobitnici Ig Nobelove nagrade]]
[[Kategorija:Dobitnici Nacionalne medalje za nauku]]
[[Kategorija:Članovi Nacionalne akademije nauka SAD-a]]
[[Kategorija:Filozofi uma]]
[[Kategorija:Filozofi jezika]]
[[Kategorija:Filozofi nauke]]
[[Kategorija:Pedagoški psiholozi]]
[[Kategorija:Članovi Američkog filozofskog društva]]
[[Kategorija:Američki pisci]]</text>
      <sha1>go26qfwsm0t99l7xg83kjy9d99j6rgv</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Bosanskohercegovački kustosi</title>
    <ns>14</ns>
    <id>536679</id>
    <revision>
      <id>3921287</id>
      <timestamp>2026-08-20T12:32:29Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: [[Kategorija:Kustosi po državama]]</comment>
      <origin>3921287</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="35" sha1="b4w47wwr0s43ywzafszszg2ljcvfre1" xml:space="preserve">[[Kategorija:Kustosi po državama]]</text>
      <sha1>b4w47wwr0s43ywzafszszg2ljcvfre1</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Narodna vlada Bosne i Hercegovine (1878)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>536680</id>
    <revision>
      <id>3921293</id>
      <timestamp>2026-08-20T13:00:04Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Vratiosevalter</username>
        <id>174471</id>
      </contributor>
      <comment>Novi članak o Narodnoj vladi Bosne i Hercegovine iz 1878: obrađeni nastanak, prethodni Narodni odbor i skupština, sastav i uprava, mobilizacija i otpor okupaciji, odnos prema Porti, teritorijalni domet, slom vlasti i historiografska tumačenja; korištena literatura ANUBiH, atribuirane sporne hronologije i nacionalne oznake, dodane reference, infokutija, navkutija i kategorije.</comment>
      <origin>3921293</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="51210" sha1="pllce2tpfnbxp8o1wbenmfavexyzrom" xml:space="preserve">{{Razlikovati}}{{Infokutija izvršna vlast
| ime              = Narodna vlada Bosne i Hercegovine
| izvorno_ime      = 
| saziv            = 
| slika            = 
| veličina_slike   = 
| opis_slike       = 
| osnovano         = 27. juli 1878. {{Malo|(Bojić)}}&lt;ref name=&quot;Bojic7475&quot; /&gt;&lt;br /&gt;28. juli 1878. {{Malo|(Ćurić)}}&lt;ref name=&quot;Curic329&quot; /&gt;
| raspušteno       = 17. august 1878. {{Malo|(Bojić)}}&lt;ref name=&quot;Bojic84&quot; /&gt;&lt;br /&gt;18. august 1878. {{Malo|(Ćurić)}}&lt;ref name=&quot;Curic335&quot; /&gt;
| teritorija       = [[Bosna i Hercegovina]]
| titula_vođe      = Civilni poglavar: Hafiz-paša {{Malo|(prisilno zadržan)}}&lt;br /&gt;Vojna komanda: [[Smail-beg Selmanović Taslidžak]] i [[Muhamed Hadžijamaković]]
| imenuje          = 
| predlaže         = 
| potvrđuje        = 
| glavni_organ     = Izvršni odbor Narodne vlade
| ministarstva     = 
| odgovorni_organ  = 
| budžet           = 
| sjedište         = [[Sarajevo]]
| veb-sajt         = 
}}

'''Narodna vlada Bosne i Hercegovine''' bila je kratkotrajno privremeno tijelo vlasti formirano u [[Sarajevo|Sarajevu]] krajem jula 1878. godine, nakon što je pod pritiskom naoružanog stanovništva prestala efektivno djelovati dotadašnja osmanska pokrajinska uprava u gradu.&lt;ref name=&quot;Bojic75&quot;&gt;{{Cite book
 |last=Bojić
 |first=Mehmedalija
 |chapter=Svrgavanje turske vlasti i odbrambeni rat Bosne i Hercegovine protiv austrougarske invazije 1878. godine
 |title=Otpor austrougarskoj okupaciji 1878. godine u Bosni i Hercegovini
 |series=Posebna izdanja, knjiga XLIII, Odjeljenje društvenih nauka, knjiga 8
 |publisher=Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine
 |location=Sarajevo
 |year=1979
 |page=75
}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Curic329&quot;&gt;{{Cite book
 |last=Ćurić
 |first=Hajrudin
 |chapter=Uloga pljevaljskog muftije Šemsekadića u otporu protiv austrougarske okupacije Bosne i Hercegovine godine 1878
 |title=Otpor austrougarskoj okupaciji 1878. godine u Bosni i Hercegovini
 |series=Posebna izdanja, knjiga XLIII, Odjeljenje društvenih nauka, knjiga 8
 |publisher=Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine
 |location=Sarajevo
 |year=1979
 |page=329
}}&lt;/ref&gt; U historiografiji se označava kao Narodna vlada, dok Rade Petrović koristi i formulaciju „Privremena ili Narodna vlada“.&lt;ref name=&quot;Petrovic43&quot;&gt;{{Cite book
 |last=Petrović
 |first=Rade
 |chapter=Pokret otpora protiv austrougarske okupacije 1878. godine u Bosni i Hercegovini
 |title=Otpor austrougarskoj okupaciji 1878. godine u Bosni i Hercegovini
 |series=Posebna izdanja, knjiga XLIII, Odjeljenje društvenih nauka, knjiga 8
 |publisher=Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine
 |location=Sarajevo
 |year=1979
 |page=43
}}&lt;/ref&gt;

Vlada je preuzela dio poslova dotadašnje pokrajinske uprave. Civilni poslovi povjereni su, pod prisilom, dotadašnjem vojnom komandantu Hafiz-paši, dok su vojne funkcije preuzeli Smail-beg Selmanović Taslidžak i Muhamed-efendija Hadžijamaković.&lt;ref name=&quot;Curic329&quot; /&gt; Uspostavljeni su poslovi policije i brzojava, a djelovao je i izvršni odbor u kojem su, prema Ćuriću, sjedili i sarajevski trgovci koje on označava kao srpske.&lt;ref name=&quot;Curic329&quot; /&gt; Nova vlast slala je depeše prema unutrašnjosti, pozivala na oružani otpor ulasku austrougarskih trupa i pokušavala organizirati mobilizaciju, snabdijevanje i finansiranje odbrane.&lt;ref name=&quot;Curic329&quot; /&gt;

Njenom osnivanju prethodilo je formiranje Narodnog odbora 5. juna 1878. i odluka od 8. juna o osnivanju šire Narodne skupštine, koja prema dostupnim izvorima nikada nije počela raditi u planiranom punom sastavu.&lt;ref name=&quot;Curic326&quot;&gt;{{Cite book
 |last=Ćurić
 |first=Hajrudin
 |chapter=Uloga pljevaljskog muftije Šemsekadića u otporu protiv austrougarske okupacije Bosne i Hercegovine godine 1878
 |title=Otpor austrougarskoj okupaciji 1878. godine u Bosni i Hercegovini
 |series=Posebna izdanja, knjiga XLIII, Odjeljenje društvenih nauka, knjiga 8
 |publisher=Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine
 |location=Sarajevo
 |year=1979
 |page=326
}}&lt;/ref&gt; Narodni odbor se u historiografiji označava kao neposredni prethodnik Narodne vlade,&lt;ref name=&quot;Petrovic43&quot; /&gt; iako odnos planirane Narodne skupštine prema kasnijoj izvršnoj vlasti nije bio uređen kao jasno definiran institucionalni slijed.

Djelovanje Vlade bilo je kratko, a njen efektivni domet izvan Sarajeva neujednačen. Iz Sarajeva su upućivane naredbe i pokušaji koordinacije odbrane, dok je organizacija otpora u pojedinim krajevima u velikoj mjeri ostala u rukama lokalnih zapovjednika i odbora.&lt;ref name=&quot;Curic334&quot;&gt;{{Cite book
 |last=Ćurić
 |first=Hajrudin
 |chapter=Uloga pljevaljskog muftije Šemsekadića u otporu protiv austrougarske okupacije Bosne i Hercegovine godine 1878
 |title=Otpor austrougarskoj okupaciji 1878. godine u Bosni i Hercegovini
 |series=Posebna izdanja, knjiga XLIII, Odjeljenje društvenih nauka, knjiga 8
 |publisher=Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine
 |location=Sarajevo
 |year=1979
 |page=334
}}&lt;/ref&gt; Vlada je prestala djelovati neposredno pred pad Sarajeva. Mehmedalija Bojić Hafiz-pašin odlazak i slom vlasti smješta u 17. august, dok ih Ćurić datira u 18. august 1878.&lt;ref name=&quot;Bojic84&quot;&gt;{{Cite book
 |last=Bojić
 |first=Mehmedalija
 |chapter=Svrgavanje turske vlasti i odbrambeni rat Bosne i Hercegovine protiv austrougarske invazije 1878. godine
 |title=Otpor austrougarskoj okupaciji 1878. godine u Bosni i Hercegovini
 |series=Posebna izdanja, knjiga XLIII, Odjeljenje društvenih nauka, knjiga 8
 |publisher=Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine
 |location=Sarajevo
 |year=1979
 |page=84
}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Curic335&quot;&gt;{{Cite book
 |last=Ćurić
 |first=Hajrudin
 |chapter=Uloga pljevaljskog muftije Šemsekadića u otporu protiv austrougarske okupacije Bosne i Hercegovine godine 1878
 |title=Otpor austrougarskoj okupaciji 1878. godine u Bosni i Hercegovini
 |series=Posebna izdanja, knjiga XLIII, Odjeljenje društvenih nauka, knjiga 8
 |publisher=Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine
 |location=Sarajevo
 |year=1979
 |page=335
}}&lt;/ref&gt; Austrougarska vojska zauzela je Sarajevo 19. augusta. Politički i društveni karakter Narodne vlade, stepen podrške različitih vjerskih zajednica pokretu, odnos prema [[Osmansko Carstvo|Osmanskom Carstvu]] i pravni položaj Bosne i Hercegovine tokom njenog kratkog djelovanja ostali su predmet različitih historiografskih tumačenja.

== Pozadina ==
{{Glavni|Berlinski kongres|Bosanski vilajet}}

Nakon poraza Osmanskog Carstva u rusko-turskom ratu 1877–1878. i revizije [[Sanstefanski mir|Sanstefanskog mira]], [[Berlinski sporazum (1878)|Berlinski sporazum]] je članom 25. predvidio da Bosnu i Hercegovinu okupira i administrira [[Austro-Ugarska]]. Austro-Ugarska i Osmansko Carstvo trebali su se naknadno sporazumjeti o pojedinostima provedbe okupacije. Neposredno prije potpisivanja sporazuma osmanski i austrougarski predstavnici postigli su povjerljivo razumijevanje o određenim načelima okupacije, ali formalni bilateralni sporazum o njenim pojedinostima nije sklopljen prije ulaska austrougarske vojske. Konvencija kojom su uređene pojedinosti člana 25. zaključena je 21. aprila 1879.&lt;ref name=&quot;Petrovic4849&quot;&gt;{{Cite book
 |last=Petrović
 |first=Rade
 |chapter=Pokret otpora protiv austrougarske okupacije 1878. godine u Bosni i Hercegovini
 |title=Otpor austrougarskoj okupaciji 1878. godine u Bosni i Hercegovini
 |series=Posebna izdanja, knjiga XLIII, Odjeljenje društvenih nauka, knjiga 8
 |publisher=Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine
 |location=Sarajevo
 |year=1979
 |pages=48–49
}}&lt;/ref&gt;

Odluka Kongresa izazvala je u Bosanskom vilajetu snažno negodovanje, naročito među muslimanskim stanovništvom, ali i kod dijela pravoslavnog, katoličkog i jevrejskog stanovništva.&lt;ref name=&quot;Petrovic15&quot;&gt;{{Cite book
 |last=Petrović
 |first=Rade
 |chapter=Pokret otpora protiv austrougarske okupacije 1878. godine u Bosni i Hercegovini
 |title=Otpor austrougarskoj okupaciji 1878. godine u Bosni i Hercegovini
 |series=Posebna izdanja, knjiga XLIII, Odjeljenje društvenih nauka, knjiga 8
 |publisher=Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine
 |location=Sarajevo
 |year=1979
 |pages=15–16
}}&lt;/ref&gt; Situaciju je dodatno usložnjavalo prisustvo izbjeglica, slabo snabdjevena i neredovno plaćena osmanska vojska sastavljena velikim dijelom od domaćeg stanovništva te opća nesigurnost nakon višegodišnjeg [[Bosanskohercegovački ustanak 1875.|ustanka 1875–1878]].&lt;ref name=&quot;Petrovic22&quot;&gt;{{Cite book
 |last=Petrović
 |first=Rade
 |chapter=Pokret otpora protiv austrougarske okupacije 1878. godine u Bosni i Hercegovini
 |title=Otpor austrougarskoj okupaciji 1878. godine u Bosni i Hercegovini
 |series=Posebna izdanja, knjiga XLIII, Odjeljenje društvenih nauka, knjiga 8
 |publisher=Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine
 |location=Sarajevo
 |year=1979
 |pages=22–25
}}&lt;/ref&gt; U takvim okolnostima počela se oblikovati domaća politička organizacija koja je prethodila nastanku Narodnog odbora i Narodne vlade.

== Narodni odbor i Narodna skupština ==

Prema Ćuriću, krajem maja 1878. predstavnici sarajevskih muslimana predvođeni Muhamed-efendijom Hadžijamakovićem i Hadži Abdulah-efendijom Kaukčićem prikupili su potpise za adresu, poznatu i kao ''ittifakname'', kojom se pozivalo na ujedinjenje stanovništva Bosne i Hercegovine bez obzira na vjeru radi odbrane zemlje, kao i na uvođenje autonomije i narodnog predstavništva koje bi nadziralo upravu.&lt;ref name=&quot;Curic326&quot; /&gt; Adresa je 2. juna preko posebne deputacije predana bosanskom valiji Mazhar-paši.&lt;ref name=&quot;Curic326&quot; /&gt;

Ne dobivši odgovor Porte, predstavnici sarajevskog stanovništva 5. juna odlučili su osnovati Narodni odbor sastavljen od predstavnika više vjerskih zajednica.&lt;ref name=&quot;Bojic73&quot;&gt;{{Cite book
 |last=Bojić
 |first=Mehmedalija
 |chapter=Svrgavanje turske vlasti i odbrambeni rat Bosne i Hercegovine protiv austrougarske invazije 1878. godine
 |title=Otpor austrougarskoj okupaciji 1878. godine u Bosni i Hercegovini
 |series=Posebna izdanja, knjiga XLIII, Odjeljenje društvenih nauka, knjiga 8
 |publisher=Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine
 |location=Sarajevo
 |year=1979
 |page=73
}}&lt;/ref&gt; Ćurić navodi da je sastanak na kojem je Odbor osnovan sazvao sam valija Mazhar-paša, dok Bojić u svom opisu istog sastanka ne navodi ko ga je sazvao.&lt;ref name=&quot;Curic326&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Bojic73&quot; /&gt; Odbor je prvobitno činilo dvadeset uglednih muslimana i četiri predstavnika drugih zajednica: Dimitrije Jeftanović, Petraki-efendija Petrović, fra Grgo Martić i Salomon-efendija Salom. Za predsjednika je izabran Mustajbeg Fadilpašić.&lt;ref name=&quot;Curic326&quot; /&gt; Odbor je razmatrao pritužbe stanovništva, rad vojne uprave i pitanja upravljanja zemljom.&lt;ref name=&quot;Curic326&quot; /&gt;

Na inicijativu Odbora 8. juna donesena je odluka o osnivanju Narodne skupštine koja bi pred vlastima zastupala stanovništvo različitih dijelova vilajeta.&lt;ref name=&quot;Curic326&quot; /&gt; Prema Ćuriću, plan za sarajevski sandžak predviđao je dvanaest muslimanskih zastupnika, po dva zastupnika koje on označava kao srpske i hrvatske te jednog jevrejskog zastupnika, pri čemu je broj zastupnika koje označava kao srpske naknadno povećan za još troje. Za predsjednika je izabran Sunulah-efendija Sokolović.&lt;ref name=&quot;Curic326&quot; /&gt; Ćurić navodi da Skupština zbog razvoja događaja nikada nije počela raditi u planiranom punom sastavu.&lt;ref name=&quot;Curic326&quot; /&gt;

Narodni odbor se u historiografiji označava kao prethodnik Narodne vlade.&lt;ref name=&quot;Petrovic43&quot; /&gt; Petrović istovremeno naglašava da je u početku bio malobrojan i tijesno povezan s postojećom pokrajinskom upravom te da su u njemu djelovali viši vjerski predstavnici, činovnici i trgovci.&lt;ref name=&quot;Petrovic42&quot;&gt;{{Cite book
 |last=Petrović
 |first=Rade
 |chapter=Pokret otpora protiv austrougarske okupacije 1878. godine u Bosni i Hercegovini
 |title=Otpor austrougarskoj okupaciji 1878. godine u Bosni i Hercegovini
 |series=Posebna izdanja, knjiga XLIII, Odjeljenje društvenih nauka, knjiga 8
 |publisher=Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine
 |location=Sarajevo
 |year=1979
 |pages=42–43
}}&lt;/ref&gt;

== Radikalizacija političke krize ==

Nakon što se pročula odluka o austrougarskoj okupaciji, 5. jula 1878. u Sarajevu je izbila oružana pobuna protiv osmanskih pokrajinskih vlasti. Hadži Lojo, odnosno Salih Vilajetović, s naoružanim ljudima ušao je u konak i prisilio vojnog komandanta Veli-pašu na ostavku.&lt;ref name=&quot;Bojic73&quot; /&gt; U narednim danima Narodni odbor proširen je na pedeset članova, trideset muslimanskih i dvadeset ostalih.&lt;ref name=&quot;Curic327&quot;&gt;{{Cite book
 |last=Ćurić
 |first=Hajrudin
 |chapter=Uloga pljevaljskog muftije Šemsekadića u otporu protiv austrougarske okupacije Bosne i Hercegovine godine 1878
 |title=Otpor austrougarskoj okupaciji 1878. godine u Bosni i Hercegovini
 |series=Posebna izdanja, knjiga XLIII, Odjeljenje društvenih nauka, knjiga 8
 |publisher=Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine
 |location=Sarajevo
 |year=1979
 |page=327
}}&lt;/ref&gt;

Porta je 6. jula naredila valiji da se ulasku austrougarske vojske ne odupire silom, nego da eventualni ulazak osporava protestom.&lt;ref name=&quot;Baykal102&quot;&gt;{{Cite book
 |last=Baykal
 |first=Bekir Sitki
 |chapter=Pitanje Bosne i Hercegovine i osmanska država 1878. godine
 |title=Otpor austrougarskoj okupaciji 1878. godine u Bosni i Hercegovini
 |series=Posebna izdanja, knjiga XLIII, Odjeljenje društvenih nauka, knjiga 8
 |publisher=Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine
 |location=Sarajevo
 |year=1979
 |pages=102–103
}}&lt;/ref&gt; Narodni odbor je 7. jula naredio popis stanovništva sposobnog za nošenje oružja bez razlike vjere i pozvao pogranične gradove da se pripremaju za otpor.&lt;ref name=&quot;Bojic73&quot; /&gt;

Za novog vojnog komandanta postavljen je Hafiz-paša, koji je 12. jula stigao u Sarajevo zajedno s pljevaljskim muftijom Mehmedom Vehbi-efendijom Šemsekadićem.&lt;ref name=&quot;Bojic74&quot;&gt;{{Cite book
 |last=Bojić
 |first=Mehmedalija
 |chapter=Svrgavanje turske vlasti i odbrambeni rat Bosne i Hercegovine protiv austrougarske invazije 1878. godine
 |title=Otpor austrougarskoj okupaciji 1878. godine u Bosni i Hercegovini
 |series=Posebna izdanja, knjiga XLIII, Odjeljenje društvenih nauka, knjiga 8
 |publisher=Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine
 |location=Sarajevo
 |year=1979
 |page=74
}}&lt;/ref&gt; Sutradan je održana sjednica tijela koje Bojić naziva Pokrajinskim vijećem, a Ćurić Vilajetskim vijećem, zajedno s Narodnim odborom, kojoj je predsjedavao Hafiz-paša.&lt;ref name=&quot;Bojic74&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Curic327&quot; /&gt; Šemsekadić je zastupao stav da treba pružiti otpor, a većina prisutnih glasala je za slanje brzojava sultanu kojim se najavljivalo protivljenje okupaciji.&lt;ref name=&quot;Bojic74&quot; /&gt; Zbog političkih sukoba unutar Sarajeva i protivljenja dijela pokrajinskih vlasti njegovom utjecaju, Šemsekadić je 20. jula napustio grad.&lt;ref name=&quot;Curic327&quot; /&gt;

Kriza je kulminirala 27. jula. Radnje u Sarajevu bile su zatvorene, a naoružano mnoštvo okupilo se oko Begove džamije. Nakon vijećanja u Gazi Husrev-begovoj medresi, predstavnici pokreta otišli su prema konaku i zatražili ostavku valije i osmanskih činovnika.&lt;ref name=&quot;Curic328&quot;&gt;{{Cite book
 |last=Ćurić
 |first=Hajrudin
 |chapter=Uloga pljevaljskog muftije Šemsekadića u otporu protiv austrougarske okupacije Bosne i Hercegovine godine 1878
 |title=Otpor austrougarskoj okupaciji 1878. godine u Bosni i Hercegovini
 |series=Posebna izdanja, knjiga XLIII, Odjeljenje društvenih nauka, knjiga 8
 |publisher=Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine
 |location=Sarajevo
 |year=1979
 |pages=328–329
}}&lt;/ref&gt; Prilikom pokušaja ulaska u dvorište konaka došlo je do oružanog sukoba sa stražom i žrtava na obje strane. Izaslanici su zatim primljeni na pregovore, gdje su uz ostavke činovnika zatražili i formiranje narodne vlade.&lt;ref name=&quot;Curic328&quot; /&gt; Porti je istog dana poslan brzojav kojim je javljeno da vlasti odstupaju pod pritiskom stanovništva.&lt;ref name=&quot;Curic328&quot; /&gt;

== Formiranje Narodne vlade ==

Bojić ultimatum i preuzimanje vlasti smješta u 27. juli,&lt;ref name=&quot;Bojic7475&quot;&gt;{{Cite book
 |last=Bojić
 |first=Mehmedalija
 |chapter=Svrgavanje turske vlasti i odbrambeni rat Bosne i Hercegovine protiv austrougarske invazije 1878. godine
 |title=Otpor austrougarskoj okupaciji 1878. godine u Bosni i Hercegovini
 |series=Posebna izdanja, knjiga XLIII, Odjeljenje društvenih nauka, knjiga 8
 |publisher=Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine
 |location=Sarajevo
 |year=1979
 |pages=74–75
}}&lt;/ref&gt; dok Ćurić razdvaja događaje od 27. jula od formalnog proglašenja Narodne vlade ujutro 28. jula.&lt;ref name=&quot;Curic329&quot; /&gt; Prema Ćuriću, Hafiz-paša je 28. jula pokušao napustiti grad, ali je vraćen i privremeno zatvoren u Gazi Husrev-begovu medresu, nakon čega mu je oduzeta vojna komanda.&lt;ref name=&quot;Curic329&quot; /&gt; Istog dana proglašena je Narodna vlada, dok je dotadašnja osmanska pokrajinska vlast u Sarajevu prestala efektivno djelovati.&lt;ref name=&quot;Curic329&quot; /&gt;

Postojanje nove vlasti zabilježeno je i u savremenim stranim izvještajima. Ruski publicista Pavel Rovinski, koji je događaje pratio za petrogradsko ''Novoye Vremya'', zabilježio je da je u Sarajevu već bila organizirana privremena vlada. Njegovu korespondenciju prenosi i analizira V. I. Frejdzon.&lt;ref name=&quot;Frejdzon194195&quot;&gt;{{Cite book
 |last=Frejdzon
 |first=V. I.
 |chapter=Korrespondencii Pavla Rovinskogo o soprotivlenii v Bosnii avstrijskoj okkupacii v 1878 godu (obzor)
 |title=Otpor austrougarskoj okupaciji 1878. godine u Bosni i Hercegovini
 |series=Posebna izdanja, knjiga XLIII, Odjeljenje društvenih nauka, knjiga 8
 |publisher=Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine
 |location=Sarajevo
 |year=1979
 |pages=194–195
}}&lt;/ref&gt;

Mazhar-paša je obaviješten da je svrgnut i da treba napustiti Sarajevo. Sa drugim osmanskim dostojanstvenicima otišao je iz grada 30. jula preko Pljevalja prema Istanbulu.&lt;ref name=&quot;Curic329&quot; /&gt;

Nova vlast je depešama obavijestila gradove u unutrašnjosti da je dotadašnja uprava u Sarajevu svrgnuta i pozvala ih da se oružjem odupru austrougarskim trupama.&lt;ref name=&quot;Curic329&quot; /&gt; Austrougarska vojska prešla je granicu 29. jula.&lt;ref name=&quot;Curic330&quot;&gt;{{Cite book
 |last=Ćurić
 |first=Hajrudin
 |chapter=Uloga pljevaljskog muftije Šemsekadića u otporu protiv austrougarske okupacije Bosne i Hercegovine godine 1878
 |title=Otpor austrougarskoj okupaciji 1878. godine u Bosni i Hercegovini
 |series=Posebna izdanja, knjiga XLIII, Odjeljenje društvenih nauka, knjiga 8
 |publisher=Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine
 |location=Sarajevo
 |year=1979
 |page=330
}}&lt;/ref&gt; Izvori se razlikuju i u datiranju odlaska austrougarskog konzula Konrada Vasića. Bojić ga smješta u 29. juli, dok Ćurić navodi 31. juli, kada su mu predstavnici nove vlasti saopćili da treba napustiti grad.&lt;ref name=&quot;Bojic76&quot;&gt;{{Cite book
 |last=Bojić
 |first=Mehmedalija
 |chapter=Svrgavanje turske vlasti i odbrambeni rat Bosne i Hercegovine protiv austrougarske invazije 1878. godine
 |title=Otpor austrougarskoj okupaciji 1878. godine u Bosni i Hercegovini
 |series=Posebna izdanja, knjiga XLIII, Odjeljenje društvenih nauka, knjiga 8
 |publisher=Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine
 |location=Sarajevo
 |year=1979
 |page=76
}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Curic329330&quot;&gt;{{Cite book
 |last=Ćurić
 |first=Hajrudin
 |chapter=Uloga pljevaljskog muftije Šemsekadića u otporu protiv austrougarske okupacije Bosne i Hercegovine godine 1878
 |title=Otpor austrougarskoj okupaciji 1878. godine u Bosni i Hercegovini
 |series=Posebna izdanja, knjiga XLIII, Odjeljenje društvenih nauka, knjiga 8
 |publisher=Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine
 |location=Sarajevo
 |year=1979
 |pages=329–330
}}&lt;/ref&gt;

== Sastav i organizacija ==

Prema Ćuriću i Bojiću, funkcije u novoj vlasti bile su raspoređene na sljedeći način:

{| class=&quot;wikitable&quot;
! Osoba
! Funkcija
! Napomena
|-
| Hafiz-paša
| civilni poglavar
| Na dužnost je, prema Ćuriću, prisiljen nakon što mu je oduzeta vojna komanda.&lt;ref name=&quot;Curic329&quot; /&gt;
|-
| Smail-beg Selmanović Taslidžak
| vrhovni komandant narodne vojske
| Berić ga navodi kao jednog od glavnih zapovjednika otpora i nakon pada Sarajeva.&lt;ref name=&quot;Beric378&quot;&gt;{{Cite book
 |last=Berić
 |first=Dušan
 |chapter=Pogled na literaturu o otporu austrougarskoj okupaciji 1878. u Bosni i Hercegovini
 |title=Otpor austrougarskoj okupaciji 1878. godine u Bosni i Hercegovini
 |series=Posebna izdanja, knjiga XLIII, Odjeljenje društvenih nauka, knjiga 8
 |publisher=Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine
 |location=Sarajevo
 |year=1979
 |page=378
}}&lt;/ref&gt;
|-
| Muhamed-efendija Hadžijamaković
| vojni komandant
| Jedan od glavnih organizatora odbrane Sarajeva.&lt;ref name=&quot;Curic329&quot; /&gt;
|-
| Abidaga Gačanin i Ahmed-efendija Naki
| poslovi policije
| &lt;ref name=&quot;Curic329&quot; /&gt;
|-
| Šerif-efendija Zildžić
| uprava brzojava
| &lt;ref name=&quot;Curic329&quot; /&gt;
|}

Ćurić navodi i postojanje izvršnog odbora u kojem su sjedili pojedini sarajevski trgovci koje u svom radu označava kao srpske, ne navodeći ih u tom odlomku poimenično.&lt;ref name=&quot;Curic329&quot; /&gt;

Nova vlast oslanjala se i na dvije vojne komisije formirane u okviru prethodne organizacije otpora. Jednu Bojić naziva muslimanskom vojnom komisijom; u njoj su se isticali Smail-beg Selmanović, Muhamed-efendija Hadžijamaković i Hadži Abdija Halačević. Drugu naziva srpskom vojnom komisijom; na njenom čelu nalazio se Petraki Petrović s desetak uglednih građana, a pisari su bili Aleksa Popović i Simo Sokolović.&lt;ref name=&quot;Bojic75&quot; /&gt; Prema Bojiću, koji se pritom poziva na Hamdiju Kreševljakovića, među predstavnicima koje taj izvor označava kao srpske bili su Jovo Bakrač-Vasiljević, Risto J. Besarović, Risto Čuković, Đorđo Hadžidamjanović, Dimitrije i Gliša Jeftanović, Petraki Petrović te Jovo i Nikola Savić.&lt;ref name=&quot;Bojic75&quot; /&gt;

Jedinstveno operativno tijelo za centralizirano rukovođenje ratnim operacijama na cijelom području Bosne i Hercegovine nije uspostavljeno. Selmanović se u organiziranju snaga oslanjao na postojeće vojne komisije i lokalne strukture.&lt;ref name=&quot;Bojic77&quot;&gt;{{Cite book
 |last=Bojić
 |first=Mehmedalija
 |chapter=Svrgavanje turske vlasti i odbrambeni rat Bosne i Hercegovine protiv austrougarske invazije 1878. godine
 |title=Otpor austrougarskoj okupaciji 1878. godine u Bosni i Hercegovini
 |series=Posebna izdanja, knjiga XLIII, Odjeljenje društvenih nauka, knjiga 8
 |publisher=Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine
 |location=Sarajevo
 |year=1979
 |page=77
}}&lt;/ref&gt;

Hadži Lojo bio je jedan od istaknutijih agitatora i učesnika sarajevskih događaja, ali historičar Vojislav Bogićević navodi da nije imao formalnu vodeću funkciju u pokretu.&lt;ref name=&quot;Bogicevic352&quot;&gt;{{Cite book
 |last=Bogićević
 |first=Vojislav
 |chapter=Kako je branjeno Sarajevo od austrougarskog okupatora 19. avgusta 1878. godine
 |title=Otpor austrougarskoj okupaciji 1878. godine u Bosni i Hercegovini
 |series=Posebna izdanja, knjiga XLIII, Odjeljenje društvenih nauka, knjiga 8
 |publisher=Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine
 |location=Sarajevo
 |year=1979
 |pages=352–353
}}&lt;/ref&gt;

== Uprava, finansiranje i mobilizacija ==

Pored slanja depeša prema unutrašnjosti, Narodna vlada pokušavala je organizirati mobilizaciju i finansiranje odbrane. Na zboru u dvorištu Begove džamije 3. augusta donesene su odluke da se Osmanlije, Albanci i izbjeglice iz Nikšića prisutni u gradu naoružaju i upute na bojište, da sarajevska jevrejska zajednica plati dva miliona groša ratnog poreza umjesto vojne službe te da Fadil-paša Šerifović doprinese sa 150.000 groša.&lt;ref name=&quot;Curic331&quot;&gt;{{Cite book
 |last=Ćurić
 |first=Hajrudin
 |chapter=Uloga pljevaljskog muftije Šemsekadića u otporu protiv austrougarske okupacije Bosne i Hercegovine godine 1878
 |title=Otpor austrougarskoj okupaciji 1878. godine u Bosni i Hercegovini
 |series=Posebna izdanja, knjiga XLIII, Odjeljenje društvenih nauka, knjiga 8
 |publisher=Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine
 |location=Sarajevo
 |year=1979
 |pages=330–331
}}&lt;/ref&gt; Zaključke je posebna deputacija dostavila u konak, gdje su ih prihvatile vođe pokreta.&lt;ref name=&quot;Curic331&quot; /&gt;

Istog dana stigao je brzojav velikog vezira kojim je stanovništvo pozvano da ne pruža oružani otpor. Poruka je izazvala protivljenje među okupljenima, nakon čega je potpisan protokol kojim se potvrđuje namjera nastavka oružanog otpora.&lt;ref name=&quot;Curic331&quot; /&gt;

U dvorištu konaka formirana je i takozvana „hrišćanska legija“. Ćurić je opisuje kao jedinicu sastavljenu većinom od onih koje označava kao Srbe, a manjim dijelom od onih koje označava kao Hrvate, pri čemu su njeni pripadnici dobrim dijelom bili plaćeni zamjenici uglednih sarajevskih trgovaca i zanatlija.&lt;ref name=&quot;Curic331&quot; /&gt; Za bimbašu je postavljen opančar Risto Bujak, dok je Aleksandar, odnosno Aleksa Kezić, po zanimanju puškar, predvodio dio jedinice koji Ćurić označava kao hrvatski, u svojstvu juzbaše. Mitropolit Antim blagoslovio je zastavu jedinice, a Stevo Petranović održao je govor okupljenim borcima.&lt;ref name=&quot;Curic331&quot; /&gt;

== Organizacija oružanog otpora ==

Narodna vlada nije uspjela uspostaviti centraliziranu komandnu strukturu za vođenje operacija na cijeloj teritoriji. Bojić to objašnjava nedostatkom vremena, raspoloživog stručnog kadra i nepovjerenjem prema dijelu bivših osmanskih oficira.&lt;ref name=&quot;Bojic77&quot; /&gt;

Početkom augusta iz Sarajeva su upućivani odredi prema različitim pravcima. Muhamed-efendija Hadžijamaković krenuo je prema području Žepča s nekoliko hiljada boraca, Ismet-paša Uzunić i Asim Mutevelić upućeni su prema Konjicu, dok su Risto Bujak i četa pod Aleksandrom Kezićem poslani prema srednjoj Bosni.&lt;ref name=&quot;Bojic77&quot; /&gt; Razlike među izvorima u vezi s Bujakovim činom, brojnošću njegovih snaga i pojedinim borbenim angažmanima ne omogućavaju njihovu preciznu rekonstrukciju.

Vojno rukovodstvo koristilo je i javne proglase radi mobilizacije. Smail-beg Selmanović je 7. augusta uputio proklamaciju stanovništvu Bosne i Hercegovine. Ćurić navodi da je tekst proklamacije sačuvan u više izvora, a jedna verzija objavljena je u novosadskoj ''Zastavi'' 29. augusta 1878.&lt;ref name=&quot;Curic332333&quot;&gt;{{Cite book
 |last=Ćurić
 |first=Hajrudin
 |chapter=Uloga pljevaljskog muftije Šemsekadića u otporu protiv austrougarske okupacije Bosne i Hercegovine godine 1878
 |title=Otpor austrougarskoj okupaciji 1878. godine u Bosni i Hercegovini
 |series=Posebna izdanja, knjiga XLIII, Odjeljenje društvenih nauka, knjiga 8
 |publisher=Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine
 |location=Sarajevo
 |year=1979
 |pages=332–333
}}&lt;/ref&gt;

U sjeveroistočnoj Bosni značajnu ulogu u organiziranju otpora imao je pljevaljski muftija Šemsekadić, kojeg su predstavnici pokreta početkom augusta ponovo pozvali da učestvuje u odbrani.&lt;ref name=&quot;Curic332&quot;&gt;{{Cite book
 |last=Ćurić
 |first=Hajrudin
 |chapter=Uloga pljevaljskog muftije Šemsekadića u otporu protiv austrougarske okupacije Bosne i Hercegovine godine 1878
 |title=Otpor austrougarskoj okupaciji 1878. godine u Bosni i Hercegovini
 |series=Posebna izdanja, knjiga XLIII, Odjeljenje društvenih nauka, knjiga 8
 |publisher=Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine
 |location=Sarajevo
 |year=1979
 |pages=331–332
}}&lt;/ref&gt; Nakon dolaska u Tuzlu 8. augusta preuzeo je komandu nad tamošnjim jedinicama i organizirao odbranu. Njegove snage sukobile su se 9. i 10. augusta s austrougarskom 20. divizijom pod komandom Szapáryja, koja se nakon borbi morala povući.&lt;ref name=&quot;Curic333&quot;&gt;{{Cite book
 |last=Ćurić
 |first=Hajrudin
 |chapter=Uloga pljevaljskog muftije Šemsekadića u otporu protiv austrougarske okupacije Bosne i Hercegovine godine 1878
 |title=Otpor austrougarskoj okupaciji 1878. godine u Bosni i Hercegovini
 |series=Posebna izdanja, knjiga XLIII, Odjeljenje društvenih nauka, knjiga 8
 |publisher=Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine
 |location=Sarajevo
 |year=1979
 |page=333
}}&lt;/ref&gt; Otpor u ovom dijelu zemlje nastavio se i nakon pada Sarajeva, a Tuzla je zauzeta 22. septembra.&lt;ref name=&quot;Curic337343&quot;&gt;{{Cite book
 |last=Ćurić
 |first=Hajrudin
 |chapter=Uloga pljevaljskog muftije Šemsekadića u otporu protiv austrougarske okupacije Bosne i Hercegovine godine 1878
 |title=Otpor austrougarskoj okupaciji 1878. godine u Bosni i Hercegovini
 |series=Posebna izdanja, knjiga XLIII, Odjeljenje društvenih nauka, knjiga 8
 |publisher=Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine
 |location=Sarajevo
 |year=1979
 |pages=337–343
}}&lt;/ref&gt;

Podaci o brojnosti snaga otpora nisu pouzdani. Bojić prenosi austrougarsku procjenu od oko 93.000 boraca, uključujući dobrovoljce i pripadnike bivših osmanskih jedinica, dok Ćurić istu brojku izričito odbacuje kao pretjeranu.&lt;ref name=&quot;Bojic77&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Curic346&quot;&gt;{{Cite book
 |last=Ćurić
 |first=Hajrudin
 |chapter=Uloga pljevaljskog muftije Šemsekadića u otporu protiv austrougarske okupacije Bosne i Hercegovine godine 1878
 |title=Otpor austrougarskoj okupaciji 1878. godine u Bosni i Hercegovini
 |series=Posebna izdanja, knjiga XLIII, Odjeljenje društvenih nauka, knjiga 8
 |publisher=Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine
 |location=Sarajevo
 |year=1979
 |page=346
}}&lt;/ref&gt; Izvori se razlikuju i u procjenama ukupne snage austrougarske vojske tokom kampanje. Početno je za okupaciju bilo predviđeno oko 82.000 vojnika, dok se za kasnije faze mobilizacije pojavljuju znatno veće brojke, zavisno od perioda i načina računanja.&lt;ref name=&quot;Bojic78&quot;&gt;{{Cite book
 |last=Bojić
 |first=Mehmedalija
 |chapter=Svrgavanje turske vlasti i odbrambeni rat Bosne i Hercegovine protiv austrougarske invazije 1878. godine
 |title=Otpor austrougarskoj okupaciji 1878. godine u Bosni i Hercegovini
 |series=Posebna izdanja, knjiga XLIII, Odjeljenje društvenih nauka, knjiga 8
 |publisher=Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine
 |location=Sarajevo
 |year=1979
 |page=78
}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Curic345&quot;&gt;{{Cite book
 |last=Ćurić
 |first=Hajrudin
 |chapter=Uloga pljevaljskog muftije Šemsekadića u otporu protiv austrougarske okupacije Bosne i Hercegovine godine 1878
 |title=Otpor austrougarskoj okupaciji 1878. godine u Bosni i Hercegovini
 |series=Posebna izdanja, knjiga XLIII, Odjeljenje društvenih nauka, knjiga 8
 |publisher=Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine
 |location=Sarajevo
 |year=1979
 |pages=345–346
}}&lt;/ref&gt;

Šira vojna kampanja obrađena je u članku [[Austrougarsko osvajanje Bosne i Hercegovine]].

== Domet vlasti ==

Slanje naredbi i poziva prema unutrašnjosti nije značilo postojanje jednako razvijene upravne vlasti na cijelom području Bosne i Hercegovine. Narodna vlada pokušavala je koordinirati odbranu iz Sarajeva,&lt;ref name=&quot;Curic329&quot; /&gt; ali su se u drugim krajevima razvijale lokalne strukture i zapovjedništva.

U Mostaru je na lokalnoj narodnoj skupštini izabran vlastiti Narodni odbor, a za upravnika grada postavljen Alijaga Holjevac.&lt;ref name=&quot;Bojic76&quot; /&gt; To upućuje na lokalno nastalu organizaciju otpora po sličnom obrascu, a ne na neposredno administrativno proširenje sarajevske Vlade.

U sjeveroistočnoj Bosni Šemsekadić je djelovao s velikim stepenom samostalnosti. Nakon dolaska u Tuzlu smijenio je mutesarifa Zvorničkog sandžaka Muhjudin-pašu i na njegovo mjesto postavio Aliju Džaferagića, dok je Nurudin-efendiju Hafizovića imenovao za tuzlanskog kadiju.&lt;ref name=&quot;Curic334&quot; /&gt; Izvori ove odluke ne predstavljaju kao imenovanja koja je naredila ili formalno odobrila Narodna vlada u Sarajevu. Šemsekadićeva regionalna vlast nastavila je djelovati i nakon prestanka rada sarajevske Vlade.

Zbog takve decentraliziranosti Narodnu vladu preciznije je opisivati kao privremeno središnje tijelo koje je pokušavalo usmjeravati i koordinirati opći otpor nego kao administraciju koja je ujednačeno kontrolirala sve krajeve bivšeg Bosanskog vilajeta.

== Odnos prema Osmanskom Carstvu ==

Zvanični odnos Porte prema otporu bio je složen. Osmanska vlada je 6. jula uputila naređenje valiji da izbjegava oružani sukob s Austro-Ugarskom,&lt;ref name=&quot;Baykal102&quot; /&gt; a slične instrukcije kasnije su upućivane i Hafiz-paši.&lt;ref name=&quot;Baykal105&quot;&gt;{{Cite book
 |last=Baykal
 |first=Bekir Sitki
 |chapter=Pitanje Bosne i Hercegovine i osmanska država 1878. godine
 |title=Otpor austrougarskoj okupaciji 1878. godine u Bosni i Hercegovini
 |series=Posebna izdanja, knjiga XLIII, Odjeljenje društvenih nauka, knjiga 8
 |publisher=Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine
 |location=Sarajevo
 |year=1979
 |page=105
}}&lt;/ref&gt; Prema brzojavu valije Mazhar-paše koji prenosi Baykal, predstavnici pokreta nadzirali su brzojavni saobraćaj i ograničavali komunikaciju Hafiz-paše s Portom.&lt;ref name=&quot;Baykal104&quot;&gt;{{Cite book
 |last=Baykal
 |first=Bekir Sitki
 |chapter=Pitanje Bosne i Hercegovine i osmanska država 1878. godine
 |title=Otpor austrougarskoj okupaciji 1878. godine u Bosni i Hercegovini
 |series=Posebna izdanja, knjiga XLIII, Odjeljenje društvenih nauka, knjiga 8
 |publisher=Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine
 |location=Sarajevo
 |year=1979
 |page=104
}}&lt;/ref&gt;

U vlastitom pismu Safvet-paši od 6. augusta Hafiz-paša je svoju ulogu prikazao kao pokušaj sprečavanja eskalacije. Naveo je da su napori vlasti da smire stanovništvo i spriječe njegovo naoružavanje propali nakon ulaska stranih trupa u zemlju te da su u nastalom previranju stradali brojni civilni i vojni službenici.&lt;ref name=&quot;Karpat159&quot;&gt;{{Cite book
 |last=Karpat
 |first=Kemal H.
 |chapter=The Ottoman Attitude towards the Resistance of Bosnia and Hercegovina to the Austrian Occupation in 1878
 |title=Otpor austrougarskoj okupaciji 1878. godine u Bosni i Hercegovini
 |series=Posebna izdanja, knjiga XLIII, Odjeljenje društvenih nauka, knjiga 8
 |publisher=Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine
 |location=Sarajevo
 |year=1979
 |page=159
}}&lt;/ref&gt; Ovo pismo predstavlja Hafiz-pašino vlastito objašnjenje događaja i ne razrješava pitanje njegovog stvarnog odnosa prema pokretu otpora.

Austrougarski ministar vanjskih poslova Gyula Andrássy tvrdio je sredinom augusta da je Hafiz-paša pod kontrolom ustanika i optuživao Portu da prešutno omogućava prelazak osmanskih vojnika i naoružanih grupa na stranu otpora.&lt;ref name=&quot;Baykal105&quot; /&gt; Porta je takve optužbe odbacivala i tvrdila da nije naredila organiziranje oružanog otpora, priznajući pritom da su se pojedini službenici zbog lokalnih okolnosti priklonili stanovništvu.&lt;ref name=&quot;Baykal105&quot; /&gt;

Hafiz-paša je 12. augusta, prema uputstvu Porte, predvodio delegaciju sastavljenu od predstavnika više vjerskih zajednica kod generala Josipa Filipovića u Zenici sa zahtjevom za obustavljanje vojnih operacija. Filipović je zahtjev odbio.&lt;ref name=&quot;Baykal105106&quot;&gt;{{Cite book
 |last=Baykal
 |first=Bekir Sitki
 |chapter=Pitanje Bosne i Hercegovine i osmanska država 1878. godine
 |title=Otpor austrougarskoj okupaciji 1878. godine u Bosni i Hercegovini
 |series=Posebna izdanja, knjiga XLIII, Odjeljenje društvenih nauka, knjiga 8
 |publisher=Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine
 |location=Sarajevo
 |year=1979
 |pages=105–106
}}&lt;/ref&gt;

Istovremeno, izvori pokazuju da odnos osmanskog vrha prema okupaciji nije bio sveden samo na politiku neprotivljenja. Karpat navodi pismo sultana Abdulhamida II u kojem se sultan protivio tome da Bosna i Hercegovina budu predane Austro-Ugarskoj bez otpora, kao i nacrt dvorskog memoranduma u kojem se razmatralo slanje dodatnih osmanskih snaga pod sposobnim komandantom radi sprečavanja austrougarskog ulaska.&lt;ref name=&quot;Karpat165166&quot;&gt;{{Cite book
 |last=Karpat
 |first=Kemal H.
 |chapter=The Ottoman Attitude towards the Resistance of Bosnia and Hercegovina to the Austrian Occupation in 1878
 |title=Otpor austrougarskoj okupaciji 1878. godine u Bosni i Hercegovini
 |series=Posebna izdanja, knjiga XLIII, Odjeljenje društvenih nauka, knjiga 8
 |publisher=Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine
 |location=Sarajevo
 |year=1979
 |pages=165–166
}}&lt;/ref&gt; Ti dokumenti pokazuju da je na osmanskom dvoru razmatrana mogućnost vojnog suprotstavljanja okupaciji, ali sami po sebi ne dokazuju da je Porta organizirala ili usmjeravala Narodnu vladu i domaći pokret otpora.

Karpat istovremeno navodi da Abdulhamid II nije dopustio bosanskohercegovačkim dobrovoljcima koji su boravili u Istanbulu da odu u Bosnu i pridruže se borbama, jer nije želio ostaviti dojam da lično potiče ustanak.&lt;ref name=&quot;Karpat163&quot;&gt;{{Cite book
 |last=Karpat
 |first=Kemal H.
 |chapter=The Ottoman Attitude towards the Resistance of Bosnia and Hercegovina to the Austrian Occupation in 1878
 |title=Otpor austrougarskoj okupaciji 1878. godine u Bosni i Hercegovini
 |series=Posebna izdanja, knjiga XLIII, Odjeljenje društvenih nauka, knjiga 8
 |publisher=Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine
 |location=Sarajevo
 |year=1979
 |page=163
}}&lt;/ref&gt;

Pitanje da li je Osmansko Carstvo, uprkos javnim uputstvima o neprotivljenju okupaciji, tajno pomagalo domaći otpor ostalo je predmet historiografskog spora. Bekir Sitki Baykal, oslanjajući se na osmansku arhivsku građu, navodi da nije pronašao dokument kojim bi se takva tajna podrška mogla dokazati ili isključiti.&lt;ref name=&quot;Baykal103&quot;&gt;{{Cite book
 |last=Baykal
 |first=Bekir Sitki
 |chapter=Pitanje Bosne i Hercegovine i osmanska država 1878. godine
 |title=Otpor austrougarskoj okupaciji 1878. godine u Bosni i Hercegovini
 |series=Posebna izdanja, knjiga XLIII, Odjeljenje društvenih nauka, knjiga 8
 |publisher=Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine
 |location=Sarajevo
 |year=1979
 |page=103
}}&lt;/ref&gt; Kemal H. Karpat, s druge strane, na osnovu britanske i osmanske građe zaključuje da je Abdulhamid II tajnim vezama s vojnim i vjerskim rukovodiocima pomagao pokret, pozivajući se između ostalog na dotok oružja i učešće dijela osmanskih vojnika na strani otpora.&lt;ref name=&quot;Karpat171&quot;&gt;{{Cite book
 |last=Karpat
 |first=Kemal H.
 |chapter=The Ottoman Attitude towards the Resistance of Bosnia and Hercegovina to the Austrian Occupation in 1878
 |title=Otpor austrougarskoj okupaciji 1878. godine u Bosni i Hercegovini
 |series=Posebna izdanja, knjiga XLIII, Odjeljenje društvenih nauka, knjiga 8
 |publisher=Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine
 |location=Sarajevo
 |year=1979
 |page=171
}}&lt;/ref&gt; U bosanskom sažetku Karpatovog rada urednik zbornika Milorad Ekmečić napominje da turska arhivska građa o ovom pitanju nije bila potpuno istražena.&lt;ref name=&quot;Karpat172&quot;&gt;{{Cite book
 |last=Karpat
 |first=Kemal H.
 |chapter=The Ottoman Attitude towards the Resistance of Bosnia and Hercegovina to the Austrian Occupation in 1878
 |title=Otpor austrougarskoj okupaciji 1878. godine u Bosni i Hercegovini
 |series=Posebna izdanja, knjiga XLIII, Odjeljenje društvenih nauka, knjiga 8
 |publisher=Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine
 |location=Sarajevo
 |year=1979
 |page=172
}}&lt;/ref&gt;

Odvojeno od pitanja podrške tokom samih borbi, Karpat navodi da je sultan nakon sloma otpora u Istanbulu primio i počastvovao dio vođa koji su se sklonili na osmansku teritoriju, zbog čega je Austro-Ugarska uputila protest.&lt;ref name=&quot;Karpat162&quot;&gt;{{Cite book
 |last=Karpat
 |first=Kemal H.
 |chapter=The Ottoman Attitude towards the Resistance of Bosnia and Hercegovina to the Austrian Occupation in 1878
 |title=Otpor austrougarskoj okupaciji 1878. godine u Bosni i Hercegovini
 |series=Posebna izdanja, knjiga XLIII, Odjeljenje društvenih nauka, knjiga 8
 |publisher=Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine
 |location=Sarajevo
 |year=1979
 |page=162
}}&lt;/ref&gt;

== Slom Narodne vlade ==

Izvori se razlikuju u rekonstrukciji posljednjih dana Narodne vlade. Prema Ćuriću, 17. augusta, istog dana kada je palo Visoko, sjednica Narodne skupštine koju je sazvao Narodni odbor donijela je zaključak da se Sarajevo preda bez daljnjeg otpora.&lt;ref name=&quot;Curic334335&quot;&gt;{{Cite book
 |last=Ćurić
 |first=Hajrudin
 |chapter=Uloga pljevaljskog muftije Šemsekadića u otporu protiv austrougarske okupacije Bosne i Hercegovine godine 1878
 |title=Otpor austrougarskoj okupaciji 1878. godine u Bosni i Hercegovini
 |series=Posebna izdanja, knjiga XLIII, Odjeljenje društvenih nauka, knjiga 8
 |publisher=Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine
 |location=Sarajevo
 |year=1979
 |pages=334–335
}}&lt;/ref&gt; Hadžijamaković se sljedećeg dana usprotivio toj odluci i nastavio organizirati odbranu. Ćurić navodi da je Hafiz-paša 18. augusta napustio Sarajevo i predao se austrougarskim predstražama, te da je njegovim odlaskom prestao rad Narodne vlade, koja je prema njegovom računanju postojala dvadeset dva dana.&lt;ref name=&quot;Curic335&quot; /&gt;

Bojić završnu krizu opisuje drugačije. On govori o jačanju kapitulantske struje unutar Narodne vlade i Hafiz-pašin odlazak iz Sarajeva smješta u 17. august.&lt;ref name=&quot;Bojic84&quot; /&gt; Bojić pritom ne donosi isti opis sjednice Narodne skupštine od 17. augusta kakav daje Ćurić. Njihovi prikazi zato se razlikuju i u datumu Hafiz-pašinog odlaska i u institucionalnom opisu završne krize.

Oružani otpor u Sarajevu ipak se nastavio. Hadžijamaković je s preostalim snagama nastavio pripremati odbranu grada.&lt;ref name=&quot;Curic335&quot; /&gt; Austrougarska vojska napala je Sarajevo 19. augusta. Borbe su trajale nekoliko sati i vodile su se u gradskim ulicama i kućama, nakon čega su branitelji potisnuti iz grada.&lt;ref name=&quot;Bojic8485&quot;&gt;{{Cite book
 |last=Bojić
 |first=Mehmedalija
 |chapter=Svrgavanje turske vlasti i odbrambeni rat Bosne i Hercegovine protiv austrougarske invazije 1878. godine
 |title=Otpor austrougarskoj okupaciji 1878. godine u Bosni i Hercegovini
 |series=Posebna izdanja, knjiga XLIII, Odjeljenje društvenih nauka, knjiga 8
 |publisher=Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine
 |location=Sarajevo
 |year=1979
 |pages=84–85
}}&lt;/ref&gt;

Nakon zauzimanja Sarajeva uveden je prijeki sud. Hadžijamaković je uhapšen i obješen, Kaukčić i još nekoliko učesnika otpora pogubljeni su, a dio stanovništva odveden je u zarobljeništvo.&lt;ref name=&quot;Bojic85&quot;&gt;{{Cite book
 |last=Bojić
 |first=Mehmedalija
 |chapter=Svrgavanje turske vlasti i odbrambeni rat Bosne i Hercegovine protiv austrougarske invazije 1878. godine
 |title=Otpor austrougarskoj okupaciji 1878. godine u Bosni i Hercegovini
 |series=Posebna izdanja, knjiga XLIII, Odjeljenje društvenih nauka, knjiga 8
 |publisher=Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine
 |location=Sarajevo
 |year=1979
 |page=85
}}&lt;/ref&gt;

Prestanak sarajevske Vlade nije doveo do obnove osmanske komandne vlasti nad preostalim snagama otpora. Nakon ulaska austrougarskih trupa u Sarajevo Hafiz-paša je prenio Šemsekadiću zahtjev da obustavi napade i raspusti narodnu vojsku. Šemsekadić je to odbio, navodeći da je izgubljeno povjerenje u Portu i da njegove snage trebaju ostati okupljene, a ratne pripreme nastavljene.&lt;ref name=&quot;Curic343344&quot;&gt;{{Cite book
 |last=Ćurić
 |first=Hajrudin
 |chapter=Uloga pljevaljskog muftije Šemsekadića u otporu protiv austrougarske okupacije Bosne i Hercegovine godine 1878
 |title=Otpor austrougarskoj okupaciji 1878. godine u Bosni i Hercegovini
 |series=Posebna izdanja, knjiga XLIII, Odjeljenje društvenih nauka, knjiga 8
 |publisher=Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine
 |location=Sarajevo
 |year=1979
 |pages=343–344
}}&lt;/ref&gt;

Padom Sarajeva nestalo je središte vlasti koje je predstavljala Narodna vlada, ali se oružani otpor nastavio u drugim dijelovima Bosne i Hercegovine. Posebno se održao u sjeveroistočnoj Bosni i Bosanskoj krajini, dok su posljednja veća uporišta zauzimana tokom septembra i oktobra 1878.&lt;ref name=&quot;Curic337343&quot; /&gt;

== Karakter vlasti i historiografske interpretacije ==

Politički i društveni karakter Narodne vlade i pokreta otpora različito je ocjenjivan u historiografiji. Dokumentirano je učešće predstavnika više vjerskih zajednica u Narodnom odboru i pojedinim organima nove vlasti,&lt;ref name=&quot;Curic326&quot; /&gt; ali je oružano učešće bilo znatno neujednačenije.

Bojić navodi da su se u dobrovoljačke jedinice masovno uključivali prvenstveno muslimani. Za druge dijelove stanovništva u tom kontekstu koristi nacionalne oznake „Srbi“ i „Hrvati“, navodeći njihovu političku, materijalnu i moralnu podršku te učešće pojedinih oružanih odreda. Jevrejska zajednica bila je zastupljena u pojedinim novim organima vlasti i finansijski je doprinosila odbrani.&lt;ref name=&quot;Bojic76ethn&quot;&gt;{{Cite book
 |last=Bojić
 |first=Mehmedalija
 |chapter=Svrgavanje turske vlasti i odbrambeni rat Bosne i Hercegovine protiv austrougarske invazije 1878. godine
 |title=Otpor austrougarskoj okupaciji 1878. godine u Bosni i Hercegovini
 |series=Posebna izdanja, knjiga XLIII, Odjeljenje društvenih nauka, knjiga 8
 |publisher=Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine
 |location=Sarajevo
 |year=1979
 |page=76
}}&lt;/ref&gt;

Petrović stanovništvo koje u svom radu označava kao hrvatsko opisuje kao jezgro proaustrijske političke struje, ali navodi i učešće pojedinih njegovih predstavnika u novim političkim tijelima. Dokumentirano je i oružano učešće pojedinaca i jedinica koje izvori tako označavaju, uključujući četu Aleksandra Kezića.&lt;ref name=&quot;Curic345&quot; /&gt; Fra Grgo Martić, jedan od prvobitnih članova Narodnog odbora, u svojim kasnijim memoarima distancirao se od otpora i prihvatio austrougarsku okupaciju.&lt;ref name=&quot;Beric369&quot;&gt;{{Cite book
 |last=Berić
 |first=Dušan
 |chapter=Pogled na literaturu o otporu austrougarskoj okupaciji 1878. u Bosni i Hercegovini
 |title=Otpor austrougarskoj okupaciji 1878. godine u Bosni i Hercegovini
 |series=Posebna izdanja, knjiga XLIII, Odjeljenje društvenih nauka, knjiga 8
 |publisher=Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine
 |location=Sarajevo
 |year=1979
 |page=369
}}&lt;/ref&gt;

O društvenom karakteru pokreta postoje različita tumačenja. Todor Kruševac smatrao je da nije došlo do stvarnog jedinstvenog nastupa različitih zajednica i da je otpor u znatnoj mjeri bio povezan sa željom muslimanskih masa da očuvaju postojeći društveni poredak, koji je, prema njegovoj interpretaciji, bio nepovoljan posebno za nemuslimansko stanovništvo. Dušan Berić ovu interpretaciju izdvaja u svom pregledu historiografije o okupaciji.&lt;ref name=&quot;Beric380&quot;&gt;{{Cite book
 |last=Berić
 |first=Dušan
 |chapter=Pogled na literaturu o otporu austrougarskoj okupaciji 1878. u Bosni i Hercegovini
 |title=Otpor austrougarskoj okupaciji 1878. godine u Bosni i Hercegovini
 |series=Posebna izdanja, knjiga XLIII, Odjeljenje društvenih nauka, knjiga 8
 |publisher=Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine
 |location=Sarajevo
 |year=1979
 |page=380
}}&lt;/ref&gt; Nasuprot tome, Avdo Sućeska je na naučnom skupu 1978. odbacio svođenje otpora na siromašne slojeve ili pojedinu društvenu grupu, smatrajući da je pokret obuhvatio široke slojeve muslimanskog stanovništva, dok je dio viših slojeva ostao kolebljiv ili pasivan.&lt;ref name=&quot;Suceska421&quot;&gt;{{Cite book
 |last=Sućeska
 |first=Avdo
 |chapter=Diskusija
 |title=Otpor austrougarskoj okupaciji 1878. godine u Bosni i Hercegovini
 |series=Posebna izdanja, knjiga XLIII, Odjeljenje društvenih nauka, knjiga 8
 |publisher=Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine
 |location=Sarajevo
 |year=1979
 |page=421
}}&lt;/ref&gt;

U dijelu austrougarske i starije literature pokret i vlast u Sarajevu opisivani su izrazima povezanim s revolucionarnim „komunama“. Berić navodi da je Josif Kečet vlast uspostavljenu u Sarajevu retrospektivno nazivao „crnom komunom“ i Hadži Loju uspoređivao s revolucionarnim figurama Francuske revolucije.&lt;ref name=&quot;Beric369&quot; /&gt; Takve formulacije predstavljaju karakterizacije pojedinih posmatrača, a ne službeni naziv koji je Narodna vlada koristila za sebe.

Otvoreno je i pitanje pravnog položaja Bosne i Hercegovine tokom kratkog razdoblja djelovanja Narodne vlade. Hamdija Ćemerlić je u uvodnoj riječi naučnog skupa 1978. iznio mišljenje da je raskidom veza s osmanskom centralnom vlašću Bosna i Hercegovina faktički postala nezavisna zemlja, iako nova organizacija vlasti nije bila potpuno izgrađena i trajala je vrlo kratko.&lt;ref name=&quot;Cemerlic10&quot;&gt;{{Cite book
 |last=Ćemerlić
 |first=Hamdija
 |chapter=Uvodna riječ
 |title=Otpor austrougarskoj okupaciji 1878. godine u Bosni i Hercegovini
 |series=Posebna izdanja, knjiga XLIII, Odjeljenje društvenih nauka, knjiga 8
 |publisher=Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine
 |location=Sarajevo
 |year=1979
 |page=10
}}&lt;/ref&gt; Njegova formulacija predstavlja historiografsku i pravnu interpretaciju. U dostupnim izvorima nije zabilježen formalni akt kojim bi Narodna vlada proglasila nezavisnost Bosne i Hercegovine.

== Vidi također ==
* [[Bosanski vilajet]]
* [[Austrougarsko osvajanje Bosne i Hercegovine]]
* [[Berlinski kongres]]
* [[Berlinski sporazum (1878)]]
* [[Muhamed Hadžijamaković]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Literatura ==
* {{Cite book
 |editor-last=Ekmečić
 |editor-first=Milorad
 |title=Otpor austrougarskoj okupaciji 1878. godine u Bosni i Hercegovini
 |series=Posebna izdanja, knjiga XLIII, Odjeljenje društvenih nauka, knjiga 8
 |publisher=Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine
 |location=Sarajevo
 |year=1979
}}
** Petrović, Rade. „Pokret otpora protiv austrougarske okupacije 1878. godine u Bosni i Hercegovini“, str. 15–70.
** Bojić, Mehmedalija. „Svrgavanje turske vlasti i odbrambeni rat Bosne i Hercegovine protiv austrougarske invazije 1878. godine“, str. 71–94.
** Baykal, Bekir Sitki. „Pitanje Bosne i Hercegovine i osmanska država 1878. godine“, str. 95–108.
** Karpat, Kemal H. „The Ottoman Attitude towards the Resistance of Bosnia and Hercegovina to the Austrian Occupation in 1878“, str. 147–172.
** Frejdzon, V. I. „Korrespondencii Pavla Rovinskogo o soprotivlenii v Bosnii avstrijskoj okkupacii v 1878 godu (obzor)“, str. 193–202.
** Ćurić, Hajrudin. „Uloga pljevaljskog muftije Šemsekadića u otporu protiv austrougarske okupacije Bosne i Hercegovine godine 1878“, str. 325–348.
** Bogićević, Vojislav. „Kako je branjeno Sarajevo od austrougarskog okupatora 19. avgusta 1878. godine“, str. 349–364.
** Berić, Dušan. „Pogled na literaturu o otporu austrougarskoj okupaciji 1878. u Bosni i Hercegovini“, str. 365–386.
** Ćemerlić, Hamdija. „Uvodna riječ“, str. 9–10.

== Vanjski linkovi ==
* {{Cite web
 |title=Otpor austrougarskoj okupaciji 1878. godine u Bosni i Hercegovini
 |url=https://bastina.anubih.ba/items/e606e6a7-2424-4de1-84d7-b04804cc210f
 |website=Baština Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine
 |access-date=19. 8. 2026
}}

{{Velika istočna kriza}}

[[Kategorija:1878. u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Velika istočna kriza]]
[[Kategorija:Vlade Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija: Historija Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Historija Sarajeva]]
[[Kategorija:1878. u Osmanskom Carstvu]]</text>
      <sha1>pllce2tpfnbxp8o1wbenmfavexyzrom</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor:Aynu</title>
    <ns>1</ns>
    <id>536681</id>
    <revision>
      <id>3921317</id>
      <timestamp>2026-08-20T19:37:20Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-45649-52</username>
        <id>184942</id>
      </contributor>
      <comment>etimology of Babichev in Krasnogorodsk</comment>
      <origin>3921317</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="799" sha1="kjkkkgjbfzzlpf1i179z5rclql3wbza" xml:space="preserve">   не тюрки ,подобны неграм [https://azbyka.ru/otechnik/Spravochniki/tolkovyj-slovar-zhivogo-velikorusskogo-jazyka-v-i-dalja-bukva-t/891#:~:text=%D0%A2%D0%BE%D0%BB%D0%BA%D0%BE%D0%B2%D1%8B%D0%B9%20%D1%81%D0%BB%D0%BE%D0%B2%D0%B0%D1%80%D1%8C%20%D0%B6%D0%B8%D0%B2%D0%BE%D0%B3%D0%BE%20%D0%B2%D0%B5%D0%BB%D0%B8%D0%BA%D0%BE%D1%80%D1%83%D1%81%D1%81%D0%BA%D0%BE%D0%B3%D0%BE%20%D1%8F%D0%B7%D1%8B%D0%BA%D0%B0%20%D0%92.%20%D0%98.%20%D0%94%D0%B0%D0%BB%D1%8F%20%D0%91%D1%83%D0%BA%D0%B2%D0%B0%20%D0%A2%20%D0%A2%D0%AE%D0%91%D0%9A%D0%90%20%D0%A2%D0%AE%D0%91%D0%9A%D0%90%20%D0%B6.%20%D0%BF%D1%81%D0%BA.%20%D1%82%D1%8E%D0%BF%D0%BA%D0%B0.%20%D1%82%D1%8E%D1%80%D1%8F%2C%20%D1%82%D1%8E%D1%80%D0%BA%D0%B0%20%D0%BD%D0%B0%20%D0%BA%D0%B2%D0%B0%D1%81%D1%83%2C%20%D0%BE%D0%BA%D1%80%D0%BE%D1%88%D0%BA%D0%B0.]</text>
      <sha1>kjkkkgjbfzzlpf1i179z5rclql3wbza</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Požar u pivnici u Bangkoku</title>
    <ns>0</ns>
    <id>536682</id>
    <revision>
      <id>3921368</id>
      <timestamp>2026-08-21T08:23:34Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <comment>Prvi dio teksta</comment>
      <origin>3921368</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10560" sha1="h3qj34pk78ecu0vy4j927zasa0xs0fs" xml:space="preserve">{{Infokutija događaj
| naziv                 = Požar u pivnici u Bangkoku 2026.
| slika                 = Rong Beer Na Lat Phrao fire, 2026 (1).jpg
| veličina_slike        = 
| alt_slike             = Pogled na vanjski dio pivnice tokom požara
| tekst                 = Vanjski dio pivnice tokom požara
| izvorni_naziv         = 
| izvorni_naziv_jez     = 
| lokalni_naziv         = Rong Beer Na Lat Phrao
| vrijeme               = 23:57 (ICT)
| trajanje              = oko pola sata
| datum                 = 12–13. juli 2026.
| mjesto                = Bangkok, Tajland
| lokacija              = Rong Beer Na Lat Phrao, okrug Chatuchak
| koordinate            = {{coord|13|48|50|N|100|33|45|E|region:TH-10_type:event|display=inline,title}}
| također_poznato_kao   = 
| vrsta                 = Požar u objektu
| tema                  = 
| uzrok                 = Pod istragom (početna procjena: kratki spoj na klima-uređaju)
| razlog                = 
| prvi_reporter         = 
| budžet                = 
| pokrovitelj           = 
| organizatori          = 
| snimili               = 
| učesnici              = 
| ishod                 = 
| žrtve1                = 
| žrtve2                = 
| žrtve3                = 
| broj_mrtvih           = 41
| broj_povrijeđenih     = 70+
| prijavljeni_nestanci  = 
| oštećenje_imovine     = Opsežna oštećenja enterijera, namještaja i plafona
| sahrana               = 
| ispitivanja           = 
| istraga               = U toku
| mrtvozornik           = 
| hapšenja              = 
| osumnjičeni           = 
| optuženi              = 
| osuđeni               = 
| prijave               = 
| suđenje               = 
| presuda               = 
| osude                 = 
| kazna                 = 
| zabrane_objavljivanja = 
| parnica               = 
| nagrade               = 
| snimci                = 
| prazna_oznaka1        = 
| prazni_podaci1        = 
| prazna_oznaka2        = 
| prazni_podaci2        = 
| prazna_oznaka3        = 
| prazni_podaci3        = 
| veb-sajt              = 
| napomene              = 
}}
Dana 12. jula 2026, nešto prije ponoći po lokalnom vremenu ([[UTC+07:00]]), izbio je požar u objektu &quot;Pivnice Na Lat Phrao&quot;, koji se nalazi u distriktu [[Chatuchak]] u [[Bangkok]]u, na [[Tajland]]u. U požaru je poginula 41 osoba, dok je više od 70 osoba povrijeđeno, od kojih je za 24 navedeno da se nalaze u kritičnom stanju. Ovo je bio najsmrtonosniji požar na Tajlandu još od požara u bangkoškom klubu [[Požar u noćnom klubu u Bangkoku 2009.|Santika]] , koji je izbio tokom proslave Nove godine i u kojem je život izgubilo 67 osoba.&lt;ref name=&quot;AlJazeera_Bangkok_Fire_2026&quot;&gt;{{cite news |title=Bangkok pub fire kills 27, wounds dozens: What we know |newspaper=Al Jazeera |date=13. 7. 2026 |url=https://www.aljazeera.com/news/2026/7/13/bangkok-pub-fire-kills-27-wounds-dozens-what-we-know |access-date=21. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Uzrok nesreće je još uvijek pod istragom, a gradski zvaničnici su prema prvim procjenama naveli da je do požara došlo uslijed [[kratki spoj|kratkog spoja]] na plafonskoj jedinici [[klima-uređaj]]a.&lt;ref name=&quot;Reuters_Bangkok_Fire_2026&quot;&gt;{{cite news |last1=Sriring |first1=Orathai |title=How flammable decor and lax rules turned Bangkok pub into a death trap |newspaper=Reuters |date=14. 7. 2026 |url=https://www.reuters.com/world/asia-pacific/how-flammable-decor-lax-rules-turned-bangkok-pub-into-death-trap-2026-07-14/ |access-date=21. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Pozadina ==

&quot;Pivnica Na Lat Phrao&quot; otvorena je 2023. kao ugostiteljski objekat i mjesto za nastupe uživo. Nalazila se u ulici [[Ulica Lat Phrao|Lat Phrao]], u blizini tržnog centra [[Union Mall]] i stanice [[Stanica metroa Phahon Yothin|stanice metroa Phahon Yothin]].&lt;ref name=&quot;May_2026&quot;&gt;{{cite news |last1=May |first1=Natasha |title=At least 27 killed in fire at Bangkok pub with another 22 critically injured |newspaper=The Guardian |date=13. juli 2026 |url=https://www.theguardian.com/world/2026/jul/12/at-least-27-killed-in-blaze-at-bangkok-pub-thai-officials-say |access-date=21. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Zgrada je imala dva glavna ulaza i dva [[protivpožarni izlaz|protivpožarna izlaza]].&lt;ref name=&quot;Thansettakij_2026&quot;&gt;{{cite news |author=Thansettakij |title=เปิดผู้ถือหุ้น &quot;โรงเบียร์ ณ ลาดพร้าว&quot; ชื่อตรงกับเจ้าของร้านไฟไหม้ยโสธรปี 62 |trans-title=Otkriveni dioničari objekta Rong Beer Na Lat Phrao: Ime se podudara s vlasnikom lokala u kojem je izbio požar u Yasothonu 2019. godine |newspaper=Thansettakij |date=13. 7. 2026 |url=https://www.thansettakij.com/general-news/663821 |access-date=21. 8. 2026 |language=th}}&lt;/ref&gt;

Vlasnici objekta, Suwicha i Bangorn Sailabath, osnovali su 14. novembra 2024. kompaniju &quot;Pivnica Na Lat Phrao Ltd.&quot; Suwicha je posjedovao 95% udjela u kompaniji, dok je preostalih 5% pripadalo Bangornu. Djelatnost preduzeća je prvobitno bila registrovana za &quot;prodaju hrane i alkoholnih pića, kao i organizovanje različitih muzičkih i zabavnih programa&quot;, da bi kasnije bila promijenjena u &quot;obavljanje ugostiteljske djelatnosti&quot;.&lt;ref name=&quot;Sanook_2026&quot;&gt;{{cite news |title=เปิดผังร้าน โรงเบียร์ ลาดพร้าว มีทางออกกี่ทาง? คนเคยไปเที่ยว รีวิวใช้ได้จริงกี่ทาง |trans-title=Otkriven tlocrt objekta Rong Beer Lat Phrao: Koliko je bilo izlaza i koliko ih je stvarno bilo upotrebljivo prema recenzijama posjetilaca |newspaper=Sanook |date=13. 7. 2026 |url=https://www.sanook.com/news/9898846/ |access-date=21. 8. 2026 |language=th}}&lt;/ref&gt;

=== Prethodni incidenti ===

Na Tajlandu su i ranije zabilježeni smrtonosni požari u ugostiteljskim i objektima za zabavu. U požaru u klubu Santika u Bangkoku 1. januara 2009. poginulo je 67 ljudi, a više od 200 je povrijeđeno. U požaru u [[Požar u noćnom klubu &quot;Mountain B&quot;|noćnom klubu &quot;Mountain B&quot;]] u provinciji Chonburi 2022. poginulo je 26 ljudi, dok su 22 osobe povrijeđene.

U Tajlandu su se i ranije dešavali smrtonosni požari u ugostiteljskim i zabavnim objektima. Požar u klubu Santika u Bangkoku odnio je 67 ljudskih života, a više od 200 osoba je povrijeđeno 1. januara 2009. godine, dok je u požaru u noćnom klubu [[Mountain B nightclub fire|Mountain B]] u provinciji Chonburi 2022. godine poginulo 26, a povrijeđene su 22 osobe.&lt;ref name=&quot;Delgado_2026&quot;&gt;{{cite news |last1=Delgado |first1=Anton L. |last2=Saksornchai |first2=Jintamas |title=Fire breaks out at a pub in Bangkok, killing at least 27 people |newspaper=Associated Press |date=13. 7. 2026 |url=https://apnews.com/article/thailand-bangkok-fire-pub-0869e3d356d4be11c5633f9ceb3dc329 |access-date=21. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Thairath_2026&quot;&gt;{{cite news |author=Thairath Online |title=ย้อนรอย &quot;ไฟไหม้สถานบันเทิง&quot; ครั้งใหญ่ ไทยต้องถอดบทเรียนอีกกี่รอบ? |trans-title=Prisjećanje na velike požare u noćnim klubovima: Koliko puta Tajland mora naučiti lekciju? |newspaper=Thairath |date=13. 7. 2026 |url=https://www.thairath.co.th/scoop/infographic/2945903 |access-date=21. 8. 2026 |language=th}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Head_Sales_2026&quot;&gt;{{cite news |last1=Head |first1=Jonathan |last2=Sales |first2=Dan |title=At least 28 killed, 25 critically injured after fire engulfs Bangkok bar |newspaper=BBC News |date=13. 7. 2026 |url=https://www.bbc.com/news/articles/c24yev53q06o |access-date=21. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Požar ==

Gradske vlasti Bangkoka saopštile su da je požar izbio nešto prije ponoći 12. jula.&lt;ref name=&quot;Delgado_2026&quot; /&gt; Službe hitne pomoći primile su dojavu u 23:57, a vatrogasci su požar stavili pod kontrolu za približno pola sata.&lt;ref name=&quot;CNA_2026&quot;&gt;{{cite news |last1=Board |first1=Jack |title=Bangkok bar fire kills 27, officials say emergency exits were obstructed |newspaper=CNA |date=13. 7. 2026 |url=https://www.channelnewsasia.com/asia/bangkok-bar-fire-27-killed-rong-beer-na-lat-phrao-6249566 |access-date=21. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Prema navodima zvaničnika, požar je izbio u blizini bine u prednjem dijelu objekta i brzo se proširio. U trenutku izbijanja požara nestalo je električne energije, zbog čega je unutrašnjost ostala u mraku.&lt;ref name=&quot;Delgado_2026&quot; /&gt; Mnogi posjetioci uputili su se prema kuhinji i toaletima u stražnjem dijelu zgrade, gdje su vatrogasci kasnije pronašli tijela velikog broja žrtava.&lt;ref name=&quot;CNA_2026&quot; /&gt; Unutrašnjost objekta, namještaj i plafon pretrpjeli su velika oštećenja.&lt;ref name=&quot;NationTV_2026&quot;&gt;{{cite news |author=teerawat_cha |title=เปิดสาเหตุไฟไหม้โรงเบียร์ ณ ลาดพร้าว เสียชีวิต 27 ราย นายกฯ เผยควันออกจากคัตเอาต์เวทีก่อนไฟดับทั้งร้าน |trans-title=Otkriven uzrok požara u objekut &quot;Pivnice Na Lat Phrao&quot;, 27 poginulih: Premijer otkrio da je dim izbijao iz osigurača na sceni prije nego što je nestalo struje u cijelom lokalu |newspaper=Nation TV |date=12. 7. 2026 |url=https://www.nationtv.tv/news/current-issue/378980144 |access-date=21. 8. 2026 |language=th}}&lt;/ref&gt;

Premijer [[Anutin Charnvirakul]] izjavio je da je muzičar koji je nastupao u lokalu prijavio da je primijetio dim iz [[automatski osigurač|sklopke]] u blizini bine prije nego što je nestalo struje. Muzičar je potom čuo eksploziju i rekao da je gust dim brzo ispunio unutrašnjost objekta.&lt;ref name=&quot;Delgado_2026&quot; /&gt; Videozapisi čiju su autentičnost potvrdile novinske agencije prikazuju dim i plamen kako kuljaju iz glavnog ulaza dok su gosti bježali, a neki od njih su na sebi imali zapaljenu odjeću.&lt;ref name=&quot;CNA_2026&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Head_Sales_2026&quot; /&gt;

== Također pogledajte ==

* [[Spisak katastrofa na Tajlandu]]
* [[Spisak požara noćnih klubova]]
* [[Požar u baru u &quot;Crans-Montani&quot;]] u Švicarskoj
* [[Požar u noćnom klubu &quot;Arpora&quot;]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Požar u pivnici u Bangkoku 2026.}}
[[Kategorija:Katastrofe na Tajlandu 2026.]]
[[Kategorija:Požari u Aziji 2026.]]
[[Kategorija:Bangkok 2026.]]
[[Category:Požari građevina i struktura u Tajlandu]]
[[Kategorija:Chatuchak]]
[[Kategorija:Požari u ugostiteljskim objektima]]</text>
      <sha1>h3qj34pk78ecu0vy4j927zasa0xs0fs</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3921382</id>
      <parentid>3921368</parentid>
      <timestamp>2026-08-21T11:03:03Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <comment>Rad na tekstu</comment>
      <origin>3921382</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="18052" sha1="ds5as1evuhbkboxub1uqi4ib83akbch" xml:space="preserve">{{Infokutija događaj
| naziv                 = Požar u pivnici u Bangkoku 2026.
| slika                 = Rong Beer Na Lat Phrao fire, 2026 (1).jpg
| veličina_slike        = 
| alt_slike             = Pogled na vanjski dio pivnice tokom požara
| tekst                 = Vanjski dio pivnice tokom požara
| izvorni_naziv         = 
| izvorni_naziv_jez     = 
| lokalni_naziv         = Rong Beer Na Lat Phrao
| vrijeme               = 23:57 (ICT)
| trajanje              = oko pola sata
| datum                 = 12–13. juli 2026.
| mjesto                = Bangkok, Tajland
| lokacija              = Rong Beer Na Lat Phrao, okrug Chatuchak
| koordinate            = {{coord|13|48|50|N|100|33|45|E|region:TH-10_type:event|display=inline,title}}
| također_poznato_kao   = 
| vrsta                 = Požar u objektu
| tema                  = 
| uzrok                 = Pod istragom (početna procjena: kratki spoj na klima-uređaju)
| razlog                = 
| prvi_reporter         = 
| budžet                = 
| pokrovitelj           = 
| organizatori          = 
| snimili               = 
| učesnici              = 
| ishod                 = 
| žrtve1                = 
| žrtve2                = 
| žrtve3                = 
| broj_mrtvih           = 41
| broj_povrijeđenih     = 70+
| prijavljeni_nestanci  = 
| oštećenje_imovine     = Opsežna oštećenja enterijera, namještaja i plafona
| sahrana               = 
| ispitivanja           = 
| istraga               = U toku
| mrtvozornik           = 
| hapšenja              = 
| osumnjičeni           = 
| optuženi              = 
| osuđeni               = 
| prijave               = 
| suđenje               = 
| presuda               = 
| osude                 = 
| kazna                 = 
| zabrane_objavljivanja = 
| parnica               = 
| nagrade               = 
| snimci                = 
| prazna_oznaka1        = 
| prazni_podaci1        = 
| prazna_oznaka2        = 
| prazni_podaci2        = 
| prazna_oznaka3        = 
| prazni_podaci3        = 
| veb-sajt              = 
| napomene              = 
}}
Dana 12. jula 2026, nešto prije ponoći po lokalnom vremenu ([[UTC+07:00]]), izbio je požar u objektu &quot;Pivnice Na Lat Phrao&quot;, koji se nalazi u distriktu [[Chatuchak]] u [[Bangkok]]u, na [[Tajland]]u. U požaru je poginula 41 osoba, dok je više od 70 osoba povrijeđeno, od kojih je za 24 navedeno da se nalaze u kritičnom stanju. Ovo je bio najsmrtonosniji požar na Tajlandu još od požara u bangkoškom klubu [[Požar u noćnom klubu u Bangkoku 2009.|Santika]] , koji je izbio tokom proslave Nove godine i u kojem je život izgubilo 67 osoba.&lt;ref name=&quot;AlJazeera_Bangkok_Fire_2026&quot;&gt;{{cite news |title=Bangkok pub fire kills 27, wounds dozens: What we know |newspaper=Al Jazeera |date=13. 7. 2026 |url=https://www.aljazeera.com/news/2026/7/13/bangkok-pub-fire-kills-27-wounds-dozens-what-we-know |access-date=21. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Uzrok nesreće je još uvijek pod istragom, a gradski zvaničnici su prema prvim procjenama naveli da je do požara došlo uslijed [[kratki spoj|kratkog spoja]] na plafonskoj jedinici [[klima-uređaj]]a.&lt;ref name=&quot;Reuters_Bangkok_Fire_2026&quot;&gt;{{cite news |last1=Sriring |first1=Orathai |title=How flammable decor and lax rules turned Bangkok pub into a death trap |newspaper=Reuters |date=14. 7. 2026 |url=https://www.reuters.com/world/asia-pacific/how-flammable-decor-lax-rules-turned-bangkok-pub-into-death-trap-2026-07-14/ |access-date=21. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Pozadina ==

&quot;Pivnica Na Lat Phrao&quot; otvorena je 2023. kao ugostiteljski objekat i mjesto za nastupe uživo. Nalazila se u ulici [[Ulica Lat Phrao|Lat Phrao]], u blizini tržnog centra [[Union Mall]] i stanice [[Stanica metroa Phahon Yothin|stanice metroa Phahon Yothin]].&lt;ref name=&quot;May_2026&quot;&gt;{{cite news |last1=May |first1=Natasha |title=At least 27 killed in fire at Bangkok pub with another 22 critically injured |newspaper=The Guardian |date=13. juli 2026 |url=https://www.theguardian.com/world/2026/jul/12/at-least-27-killed-in-blaze-at-bangkok-pub-thai-officials-say |access-date=21. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Zgrada je imala dva glavna ulaza i dva [[protivpožarni izlaz|protivpožarna izlaza]].&lt;ref name=&quot;Thansettakij_2026&quot;&gt;{{cite news |author=Thansettakij |title=เปิดผู้ถือหุ้น &quot;โรงเบียร์ ณ ลาดพร้าว&quot; ชื่อตรงกับเจ้าของร้านไฟไหม้ยโสธรปี 62 |trans-title=Otkriveni dioničari objekta Rong Beer Na Lat Phrao: Ime se podudara s vlasnikom lokala u kojem je izbio požar u Yasothonu 2019. godine |newspaper=Thansettakij |date=13. 7. 2026 |url=https://www.thansettakij.com/general-news/663821 |access-date=21. 8. 2026 |language=th}}&lt;/ref&gt;

Vlasnici objekta, Suwicha i Bangorn Sailabath, osnovali su 14. novembra 2024. kompaniju &quot;Pivnica Na Lat Phrao Ltd.&quot; Suwicha je posjedovao 95% udjela u kompaniji, dok je preostalih 5% pripadalo Bangornu. Djelatnost preduzeća je prvobitno bila registrovana za &quot;prodaju hrane i alkoholnih pića, kao i organizovanje različitih muzičkih i zabavnih programa&quot;, da bi kasnije bila promijenjena u &quot;obavljanje ugostiteljske djelatnosti&quot;.&lt;ref name=&quot;Sanook_2026&quot;&gt;{{cite news |title=เปิดผังร้าน โรงเบียร์ ลาดพร้าว มีทางออกกี่ทาง? คนเคยไปเที่ยว รีวิวใช้ได้จริงกี่ทาง |trans-title=Otkriven tlocrt objekta Rong Beer Lat Phrao: Koliko je bilo izlaza i koliko ih je stvarno bilo upotrebljivo prema recenzijama posjetilaca |newspaper=Sanook |date=13. 7. 2026 |url=https://www.sanook.com/news/9898846/ |access-date=21. 8. 2026 |language=th}}&lt;/ref&gt;

=== Prethodni incidenti ===

Na Tajlandu su i ranije zabilježeni smrtonosni požari u ugostiteljskim i objektima za zabavu. U požaru u klubu Santika u Bangkoku 1. januara 2009. poginulo je 67 ljudi, a više od 200 je povrijeđeno. U požaru u [[Požar u noćnom klubu &quot;Mountain B&quot;|noćnom klubu &quot;Mountain B&quot;]] u provinciji Chonburi 2022. poginulo je 26 ljudi, dok su 22 osobe povrijeđene.

U Tajlandu su se i ranije dešavali smrtonosni požari u ugostiteljskim i zabavnim objektima. Požar u klubu Santika u Bangkoku odnio je 67 ljudskih života, a više od 200 osoba je povrijeđeno 1. januara 2009. godine, dok je u požaru u noćnom klubu [[Mountain B nightclub fire|Mountain B]] u provinciji Chonburi 2022. godine poginulo 26, a povrijeđene su 22 osobe.&lt;ref name=&quot;Delgado_2026&quot;&gt;{{cite news |last1=Delgado |first1=Anton L. |last2=Saksornchai |first2=Jintamas |title=Fire breaks out at a pub in Bangkok, killing at least 27 people |newspaper=Associated Press |date=13. 7. 2026 |url=https://apnews.com/article/thailand-bangkok-fire-pub-0869e3d356d4be11c5633f9ceb3dc329 |access-date=21. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Thairath_2026&quot;&gt;{{cite news |author=Thairath Online |title=ย้อนรอย &quot;ไฟไหม้สถานบันเทิง&quot; ครั้งใหญ่ ไทยต้องถอดบทเรียนอีกกี่รอบ? |trans-title=Prisjećanje na velike požare u noćnim klubovima: Koliko puta Tajland mora naučiti lekciju? |newspaper=Thairath |date=13. 7. 2026 |url=https://www.thairath.co.th/scoop/infographic/2945903 |access-date=21. 8. 2026 |language=th}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Head_Sales_2026&quot;&gt;{{cite news |last1=Head |first1=Jonathan |last2=Sales |first2=Dan |title=At least 28 killed, 25 critically injured after fire engulfs Bangkok bar |newspaper=BBC News |date=13. 7. 2026 |url=https://www.bbc.com/news/articles/c24yev53q06o |access-date=21. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Požar ==

Gradske vlasti Bangkoka saopštile su da je požar izbio nešto prije ponoći 12. jula.&lt;ref name=&quot;Delgado_2026&quot; /&gt; Službe hitne pomoći primile su dojavu u 23:57, a vatrogasci su požar stavili pod kontrolu za približno pola sata.&lt;ref name=&quot;CNA_2026&quot;&gt;{{cite news |last1=Board |first1=Jack |title=Bangkok bar fire kills 27, officials say emergency exits were obstructed |newspaper=CNA |date=13. 7. 2026 |url=https://www.channelnewsasia.com/asia/bangkok-bar-fire-27-killed-rong-beer-na-lat-phrao-6249566 |access-date=21. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Prema navodima zvaničnika, požar je izbio u blizini bine u prednjem dijelu objekta i brzo se proširio. U trenutku izbijanja požara nestalo je električne energije, zbog čega je unutrašnjost ostala u mraku.&lt;ref name=&quot;Delgado_2026&quot; /&gt; Mnogi posjetioci uputili su se prema kuhinji i toaletima u stražnjem dijelu zgrade, gdje su vatrogasci kasnije pronašli tijela velikog broja žrtava.&lt;ref name=&quot;CNA_2026&quot; /&gt; Unutrašnjost objekta, namještaj i plafon pretrpjeli su velika oštećenja.&lt;ref name=&quot;NationTV_2026&quot;&gt;{{cite news |author=teerawat_cha |title=เปิดสาเหตุไฟไหม้โรงเบียร์ ณ ลาดพร้าว เสียชีวิต 27 ราย นายกฯ เผยควันออกจากคัตเอาต์เวทีก่อนไฟดับทั้งร้าน |trans-title=Otkriven uzrok požara u objekut &quot;Pivnice Na Lat Phrao&quot;, 27 poginulih: Premijer otkrio da je dim izbijao iz osigurača na sceni prije nego što je nestalo struje u cijelom lokalu |newspaper=Nation TV |date=12. 7. 2026 |url=https://www.nationtv.tv/news/current-issue/378980144 |access-date=21. 8. 2026 |language=th}}&lt;/ref&gt;

Premijer [[Anutin Charnvirakul]] izjavio je da je muzičar koji je nastupao u lokalu prijavio da je primijetio dim iz [[automatski osigurač|sklopke]] u blizini bine prije nego što je nestalo struje. Muzičar je potom čuo eksploziju i rekao da je gust dim brzo ispunio unutrašnjost objekta.&lt;ref name=&quot;Delgado_2026&quot; /&gt; Videozapisi čiju su autentičnost potvrdile novinske agencije prikazuju dim i plamen kako kuljaju iz glavnog ulaza dok su gosti bježali, a neki od njih su na sebi imali zapaljenu odjeću.&lt;ref name=&quot;CNA_2026&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Head_Sales_2026&quot; /&gt;

== Žrtve ==

Zvaničnici su saopštili da je na licu mjesta smrtno stradalo najmanje 28 osoba, dok je više od 70 povrijeđenih hospitalizirano, uključujući 24 osobe koje su se nalazile u kritičnom stanju.&lt;ref name=&quot;Head_Sales_2026&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;CNA_2026&quot; /&gt; Među poginulima je bilo 18 žena i 9 muškaraca. Prema prvim nalazima, većina žrtava umrla je od [[trovanje dimom|trovanja dimom]].&lt;ref name=&quot;Head_Sales_2026&quot; /&gt; Nadležne službe formirale su prijavni punkt za rodbinu i započele proces identifikacije poginulih i povrijeđenih.&lt;ref name=&quot;Delgado_2026&quot; /&gt;

Do 14. jula broj poginulih porastao je na 30.&lt;ref name=&quot;Ji_Saksornchai_2026&quot;&gt;{{cite news |last1=Ji |first1=Tian Macleod |last2=Saksornchai |first2=Jintamas |title=Death toll from a Bangkok music bar fire rises to 30, dozens remain in hospital |newspaper=Associated Press |date=14. 7. 2026 |url=https://apnews.com/article/thailand-fire-bar-bangkok-dd1d309ea2c1f91f9991ebf8d24e5e09 |access-date=21. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Dana 15. jula broj žrtava popeo se na 32 nakon što su dvije osobe preminule od zadobijenih povreda.&lt;ref name=&quot;Reuters_Deathtoll_2026&quot;&gt;{{cite news |author=Reuters |title=Death toll in Thai pub fire rises to 32, officials say, with dozens still in hospital |newspaper=Reuters |date=15. 7. 2026 |url=https://www.reuters.com/world/asia-pacific/death-toll-thai-pub-fire-rises-32-officials-say-with-dozens-still-hospital-2026-07-15/ |access-date=21. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Kasnije istog dana preminula je još jedna žrtva, čime je broj smrtnih slučajeva povećan na 33.&lt;ref name=&quot;BangkokPost_2026&quot;&gt;{{cite news |title=Singer's death brings Bangkok pub fire toll to 33 |newspaper=Bangkok Post |date=16. 7. 2026 |url=https://www.bangkokpost.com/thailand/general/3286820/singers-death-brings-bangkok-pub-fire-toll-to-33 |access-date=21. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Dana 19. jula broj poginulih ponovo je povećan, na 34, kada je od posljedica povreda preminula jedna žena.&lt;ref name=&quot;StraitsTimes_2026&quot;&gt;{{cite news |title=Woman dies week after Bangkok bar fire, raising toll to 34 |newspaper=The Straits Times |date=20. 7. 2026 |url=https://www.straitstimes.com/asia/se-asia/woman-dies-week-after-bangkok-bar-fire-raising-toll-to-34 |access-date=21. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Dana 22. jula još jedna žrtva preminula je od posljedica povreda zadobivenih u požaru, čime je broj poginulih porastao na 35.&lt;ref name=&quot;StraitsTimes_Toll35_2026&quot;&gt;{{cite news |title=Bangkok bar fire: Death toll rises to 35, medical centre says |newspaper=The Straits Times |date=10. 8. 2026 |url=https://www.straitstimes.com/asia/se-asia/bangkok-bar-fire-death-toll-rises-to-35-medical-centre-says |access-date=21. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Dana 25. jula preminuo je Benz, tonski tehničar grupe Thotsakan, čime je broj poginulih porastao na 36.&lt;ref name=&quot;ManagerOnline_2026&quot;&gt;{{cite news |author=Tím za kriminalistiku |title=เศร้าอีก ช่างคุมซาวด์วงทศกัณฐ์สิ้นใจรายที่ 36 จากเหตุไฟไหม้โรงเบียร์ |trans-title=Još jedna žalost: Tonac benda Tossakan preminuo kao 36. žrtva požara u pivnici |newspaper=Manager Online |date=25. 7. 2026 |url=https://mgronline.com/crime/detail/9690000073142 |access-date=21. 8. 2026 |language=th}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Khaosod_2026&quot;&gt;{{cite news |author=Khaosod Online |title=รายที่ 36 สูญเสียอีกหนึ่ง เบนซ์ ช่างซาวด์ โรงเบียร์ลาดพร้าว เสียชีวิตแล้ว จากเหตุไฟไหม้ |trans-title=36. žrtva: Izgubljen još jedan život, Benz, ton-majstor objekta Rong Beer Lat Phrao, preminuo od posljedica požara |newspaper=Khaosod |date=25. 7. 2026 |url=https://www.khaosod.co.th/breaking-news/news_10337493 |access-date=21. 8. 2026 |language=th}}&lt;/ref&gt; Dana 27. jula broj poginulih porastao je na 37 nakon što je još jedna žena podlegla povredama zadobijenim u požaru.&lt;ref name=&quot;BangkokPost_Toll37_2026&quot;&gt;{{cite news |title=Pub fire probe nears completion as death toll rises to 37 |newspaper=Bangkok Post |date=29. 7. 2026 |url=https://www.bangkokpost.com/thailand/general/3293470/pub-fire-probe-nears-completion-as-death-toll-rises-to-37 |access-date=21. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Dana 11. augusta još jedna žena podlegla je povredama, čime je broj poginulih porastao na 38.&lt;ref name=&quot;KhaosodEnglish_Toll38_2026&quot;&gt;{{cite news |author=Khaosod English |title=Death Toll From Lad Phrao Bar Fire Rises To 38 |newspaper=Khaosod English |date=12. 8. 2026 |url=https://www.khaosodenglish.com/featured/2026/08/12/death-toll-from-lad-phrao-bar-fire-rises-to-38/ |access-date=21. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Dana 16. augusta u bolnici je preminuo zaštitar, čime je broj poginulih porastao na 39.&lt;ref name=&quot;ThaiPBSWorld_Toll39_2026&quot;&gt;{{cite news |author=Thai PBS World |title=Another victim dies, raising pub fire death toll to 39 |newspaper=Thai PBS World |date=16. 8. 2026 |url=https://world.thaipbs.or.th/detail/another-victim-dies-raising-pub-fire-death-toll-to-39/62404 |access-date=21. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Još dvije žrtve preminule su 18. augusta, čime je broj poginulih porastao na 41.&lt;ref name=&quot;BangkokPost_Toll41_2026&quot;&gt;{{cite news |title=Death toll from Bangkok pub fire rises to 41 |newspaper=Bangkok Post |date=18. 8. 2026 |url=https://www.bangkokpost.com/thailand/general/3303820/death-toll-from-bangkok-pub-fire-rises-to-41 |access-date=21. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Među povrijeđenima bio je i Suwicha Sailabath, jedan od suvlasnika objekta, koji se u trenutku izbijanja požara nalazio unutar objekta.&lt;ref name=&quot;May_2026&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Matichon_2026&quot;&gt;{{cite news |author=Matichon Online |title=ยืนยันตัวตน ผู้เสียชีวิตเหตุโรงเบียร์ 13 รายแล้ว ขณะที่ยอดบาดเจ็บ-สูญหายเพิ่ม |trans-title=Potvrđen identitet 13 poginulih u požaru u pivnici, dok broj povrijeđenih i nestalih raste |newspaper=Matichon |date=13. 7. 2026 |url=https://www.matichon.co.th/local/crime/news_5803232 |access-date=21. 8. 2026 |language=th}}&lt;/ref&gt; Među poginulima je bio i jedan radnik iz [[Laos|Laosa]], dok su još dvojica radnika iz te zemlje povrijeđena.&lt;ref name=&quot;ThaiPBS_LaoWorkers_2026&quot;&gt;{{cite news |author=Thai PBS |title=แรงงานชาวลาวกังวลอนาคต หลังร้าน &quot;โรงเบียร์ ณ ลาดพร้าว&quot; ไฟไหม้ |trans-title=Radnici iz Laosa zabrinuti za budućnost nakon požara u objektu &quot;Rong Beer Na Lat Phrao&quot; |newspaper=Thai PBS |date=14. 7. 2026 |url=https://www.thaipbs.or.th/news/content/508280 |access-date=21. 8. 2026 |language=th}}&lt;/ref&gt; Prema objavi člana grupe Patchare Songphatkaewa na Facebooku, troje članova tajlandske [[indie rock]] grupe &quot;Thotsakan&quot;, koja je nastupala u noći uoči požara, kasnije je podleglo povredama. Riječ je o klavijaturisti Kwangu, pjevačici Breeze i bubnjaru Bewu.&lt;ref name=&quot;Aemocha_Ninbut_Ng_2026&quot;&gt;{{cite news |last1=Aemocha |first1=Panisa |last2=Ninbut |first2=Paweena |last3=Ng |first3=Kelly |title='There was no way out': Witnesses describe how deadly inferno swept through Bangkok bar |newspaper=BBC News |date=13. 7. 2026 |url=https://www.bbc.com/news/articles/crr8gnx01d7o |access-date=21. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte ==

* [[Spisak katastrofa na Tajlandu]]
* [[Spisak požara noćnih klubova]]
* [[Požar u baru u &quot;Crans-Montani&quot;]] u Švicarskoj
* [[Požar u noćnom klubu &quot;Arpora&quot;]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Požar u pivnici u Bangkoku 2026.}}
[[Kategorija:Katastrofe na Tajlandu 2026.]]
[[Kategorija:Požari u Aziji 2026.]]
[[Kategorija:Bangkok 2026.]]
[[Category:Požari građevina i struktura u Tajlandu]]
[[Kategorija:Chatuchak]]
[[Kategorija:Požari u ugostiteljskim objektima]]</text>
      <sha1>ds5as1evuhbkboxub1uqi4ib83akbch</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3921383</id>
      <parentid>3921382</parentid>
      <timestamp>2026-08-21T11:17:30Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <comment>Završen članak</comment>
      <origin>3921383</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="19536" sha1="ivo18unbkog3bbr8lusayzqifn2c8c6" xml:space="preserve">{{Infokutija događaj
| naziv                 = Požar u pivnici u Bangkoku 2026.
| slika                 = Rong Beer Na Lat Phrao fire, 2026 (1).jpg
| veličina_slike        = 
| alt_slike             = Pogled na vanjski dio pivnice tokom požara
| tekst                 = Vanjski dio pivnice tokom požara
| izvorni_naziv         = 
| izvorni_naziv_jez     = 
| lokalni_naziv         = Rong Beer Na Lat Phrao
| vrijeme               = 23:57 (ICT)
| trajanje              = oko pola sata
| datum                 = 12–13. juli 2026.
| mjesto                = Bangkok, Tajland
| lokacija              = Rong Beer Na Lat Phrao, okrug Chatuchak
| koordinate            = {{coord|13|48|50|N|100|33|45|E|region:TH-10_type:event|display=inline,title}}
| također_poznato_kao   = 
| vrsta                 = Požar u objektu
| tema                  = 
| uzrok                 = Pod istragom (početna procjena: kratki spoj na klima-uređaju)
| razlog                = 
| prvi_reporter         = 
| budžet                = 
| pokrovitelj           = 
| organizatori          = 
| snimili               = 
| učesnici              = 
| ishod                 = 
| žrtve1                = 
| žrtve2                = 
| žrtve3                = 
| broj_mrtvih           = 41
| broj_povrijeđenih     = 70+
| prijavljeni_nestanci  = 
| oštećenje_imovine     = Opsežna oštećenja enterijera, namještaja i plafona
| sahrana               = 
| ispitivanja           = 
| istraga               = U toku
| mrtvozornik           = 
| hapšenja              = 
| osumnjičeni           = 
| optuženi              = 
| osuđeni               = 
| prijave               = 
| suđenje               = 
| presuda               = 
| osude                 = 
| kazna                 = 
| zabrane_objavljivanja = 
| parnica               = 
| nagrade               = 
| snimci                = 
| prazna_oznaka1        = 
| prazni_podaci1        = 
| prazna_oznaka2        = 
| prazni_podaci2        = 
| prazna_oznaka3        = 
| prazni_podaci3        = 
| veb-sajt              = 
| napomene              = 
}}
Dana 12. jula 2026, nešto prije ponoći po lokalnom vremenu ([[UTC+07:00]]), izbio je požar u objektu &quot;Pivnice Na Lat Phrao&quot;, koji se nalazi u distriktu [[Chatuchak]] u [[Bangkok]]u, na [[Tajland]]u. U požaru je poginula 41 osoba, dok je više od 70 osoba povrijeđeno, od kojih je za 24 navedeno da se nalaze u kritičnom stanju. Ovo je bio najsmrtonosniji požar na Tajlandu još od požara u bangkoškom klubu [[Požar u noćnom klubu u Bangkoku 2009.|Santika]] , koji je izbio tokom proslave Nove godine i u kojem je život izgubilo 67 osoba.&lt;ref name=&quot;AlJazeera_Bangkok_Fire_2026&quot;&gt;{{cite news |title=Bangkok pub fire kills 27, wounds dozens: What we know |newspaper=Al Jazeera |date=13. 7. 2026 |url=https://www.aljazeera.com/news/2026/7/13/bangkok-pub-fire-kills-27-wounds-dozens-what-we-know |access-date=21. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Uzrok nesreće je još uvijek pod istragom, a gradski zvaničnici su prema prvim procjenama naveli da je do požara došlo uslijed [[kratki spoj|kratkog spoja]] na plafonskoj jedinici [[klima-uređaj]]a.&lt;ref name=&quot;Reuters_Bangkok_Fire_2026&quot;&gt;{{cite news |last1=Sriring |first1=Orathai |title=How flammable decor and lax rules turned Bangkok pub into a death trap |newspaper=Reuters |date=14. 7. 2026 |url=https://www.reuters.com/world/asia-pacific/how-flammable-decor-lax-rules-turned-bangkok-pub-into-death-trap-2026-07-14/ |access-date=21. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Pozadina ==

&quot;Pivnica Na Lat Phrao&quot; otvorena je 2023. kao ugostiteljski objekat i mjesto za nastupe uživo. Nalazila se u ulici [[Ulica Lat Phrao|Lat Phrao]], u blizini tržnog centra [[Union Mall]] i stanice [[Stanica metroa Phahon Yothin|stanice metroa Phahon Yothin]].&lt;ref name=&quot;May_2026&quot;&gt;{{cite news |last1=May |first1=Natasha |title=At least 27 killed in fire at Bangkok pub with another 22 critically injured |newspaper=The Guardian |date=13. juli 2026 |url=https://www.theguardian.com/world/2026/jul/12/at-least-27-killed-in-blaze-at-bangkok-pub-thai-officials-say |access-date=21. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Zgrada je imala dva glavna ulaza i dva [[protivpožarni izlaz|protivpožarna izlaza]].&lt;ref name=&quot;Thansettakij_2026&quot;&gt;{{cite news |author=Thansettakij |title=เปิดผู้ถือหุ้น &quot;โรงเบียร์ ณ ลาดพร้าว&quot; ชื่อตรงกับเจ้าของร้านไฟไหม้ยโสธรปี 62 |trans-title=Otkriveni dioničari objekta Rong Beer Na Lat Phrao: Ime se podudara s vlasnikom lokala u kojem je izbio požar u Yasothonu 2019. godine |newspaper=Thansettakij |date=13. 7. 2026 |url=https://www.thansettakij.com/general-news/663821 |access-date=21. 8. 2026 |language=th}}&lt;/ref&gt;

Vlasnici objekta, Suwicha i Bangorn Sailabath, osnovali su 14. novembra 2024. kompaniju &quot;Pivnica Na Lat Phrao Ltd.&quot; Suwicha je posjedovao 95% udjela u kompaniji, dok je preostalih 5% pripadalo Bangornu. Djelatnost preduzeća je prvobitno bila registrovana za &quot;prodaju hrane i alkoholnih pića, kao i organizovanje različitih muzičkih i zabavnih programa&quot;, da bi kasnije bila promijenjena u &quot;obavljanje ugostiteljske djelatnosti&quot;.&lt;ref name=&quot;Sanook_2026&quot;&gt;{{cite news |title=เปิดผังร้าน โรงเบียร์ ลาดพร้าว มีทางออกกี่ทาง? คนเคยไปเที่ยว รีวิวใช้ได้จริงกี่ทาง |trans-title=Otkriven tlocrt objekta Rong Beer Lat Phrao: Koliko je bilo izlaza i koliko ih je stvarno bilo upotrebljivo prema recenzijama posjetilaca |newspaper=Sanook |date=13. 7. 2026 |url=https://www.sanook.com/news/9898846/ |access-date=21. 8. 2026 |language=th}}&lt;/ref&gt;

=== Prethodni incidenti ===

Na Tajlandu su i ranije zabilježeni smrtonosni požari u ugostiteljskim i objektima za zabavu. U požaru u klubu Santika u Bangkoku 1. januara 2009. poginulo je 67 ljudi, a više od 200 je povrijeđeno. U požaru u [[Požar u noćnom klubu &quot;Mountain B&quot;|noćnom klubu &quot;Mountain B&quot;]] u provinciji Chonburi 2022. poginulo je 26 ljudi, dok su 22 osobe povrijeđene.

U Tajlandu su se i ranije dešavali smrtonosni požari u ugostiteljskim i zabavnim objektima. Požar u klubu Santika u Bangkoku odnio je 67 ljudskih života, a više od 200 osoba je povrijeđeno 1. januara 2009. godine, dok je u požaru u noćnom klubu [[Mountain B nightclub fire|Mountain B]] u provinciji Chonburi 2022. godine poginulo 26, a povrijeđene su 22 osobe.&lt;ref name=&quot;Delgado_2026&quot;&gt;{{cite news |last1=Delgado |first1=Anton L. |last2=Saksornchai |first2=Jintamas |title=Fire breaks out at a pub in Bangkok, killing at least 27 people |newspaper=Associated Press |date=13. 7. 2026 |url=https://apnews.com/article/thailand-bangkok-fire-pub-0869e3d356d4be11c5633f9ceb3dc329 |access-date=21. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Thairath_2026&quot;&gt;{{cite news |author=Thairath Online |title=ย้อนรอย &quot;ไฟไหม้สถานบันเทิง&quot; ครั้งใหญ่ ไทยต้องถอดบทเรียนอีกกี่รอบ? |trans-title=Prisjećanje na velike požare u noćnim klubovima: Koliko puta Tajland mora naučiti lekciju? |newspaper=Thairath |date=13. 7. 2026 |url=https://www.thairath.co.th/scoop/infographic/2945903 |access-date=21. 8. 2026 |language=th}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Head_Sales_2026&quot;&gt;{{cite news |last1=Head |first1=Jonathan |last2=Sales |first2=Dan |title=At least 28 killed, 25 critically injured after fire engulfs Bangkok bar |newspaper=BBC News |date=13. 7. 2026 |url=https://www.bbc.com/news/articles/c24yev53q06o |access-date=21. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Požar ==

Gradske vlasti Bangkoka saopštile su da je požar izbio nešto prije ponoći 12. jula.&lt;ref name=&quot;Delgado_2026&quot; /&gt; Službe hitne pomoći primile su dojavu u 23:57, a vatrogasci su požar stavili pod kontrolu za približno pola sata.&lt;ref name=&quot;CNA_2026&quot;&gt;{{cite news |last1=Board |first1=Jack |title=Bangkok bar fire kills 27, officials say emergency exits were obstructed |newspaper=CNA |date=13. 7. 2026 |url=https://www.channelnewsasia.com/asia/bangkok-bar-fire-27-killed-rong-beer-na-lat-phrao-6249566 |access-date=21. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Prema navodima zvaničnika, požar je izbio u blizini bine u prednjem dijelu objekta i brzo se proširio. U trenutku izbijanja požara nestalo je električne energije, zbog čega je unutrašnjost ostala u mraku.&lt;ref name=&quot;Delgado_2026&quot; /&gt; Mnogi posjetioci uputili su se prema kuhinji i toaletima u stražnjem dijelu zgrade, gdje su vatrogasci kasnije pronašli tijela velikog broja žrtava.&lt;ref name=&quot;CNA_2026&quot; /&gt; Unutrašnjost objekta, namještaj i plafon pretrpjeli su velika oštećenja.&lt;ref name=&quot;NationTV_2026&quot;&gt;{{cite news |author=teerawat_cha |title=เปิดสาเหตุไฟไหม้โรงเบียร์ ณ ลาดพร้าว เสียชีวิต 27 ราย นายกฯ เผยควันออกจากคัตเอาต์เวทีก่อนไฟดับทั้งร้าน |trans-title=Otkriven uzrok požara u objekut &quot;Pivnice Na Lat Phrao&quot;, 27 poginulih: Premijer otkrio da je dim izbijao iz osigurača na sceni prije nego što je nestalo struje u cijelom lokalu |newspaper=Nation TV |date=12. 7. 2026 |url=https://www.nationtv.tv/news/current-issue/378980144 |access-date=21. 8. 2026 |language=th}}&lt;/ref&gt;

Premijer [[Anutin Charnvirakul]] izjavio je da je muzičar koji je nastupao u lokalu prijavio da je primijetio dim iz [[automatski osigurač|sklopke]] u blizini bine prije nego što je nestalo struje. Muzičar je potom čuo eksploziju i rekao da je gust dim brzo ispunio unutrašnjost objekta.&lt;ref name=&quot;Delgado_2026&quot; /&gt; Videozapisi čiju su autentičnost potvrdile novinske agencije prikazuju dim i plamen kako kuljaju iz glavnog ulaza dok su gosti bježali, a neki od njih su na sebi imali zapaljenu odjeću.&lt;ref name=&quot;CNA_2026&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Head_Sales_2026&quot; /&gt;

== Žrtve ==

Zvaničnici su saopštili da je na licu mjesta smrtno stradalo najmanje 28 osoba, dok je više od 70 povrijeđenih hospitalizirano, uključujući 24 osobe koje su se nalazile u kritičnom stanju.&lt;ref name=&quot;Head_Sales_2026&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;CNA_2026&quot; /&gt; Među poginulima je bilo 18 žena i 9 muškaraca. Prema prvim nalazima, većina žrtava umrla je od [[trovanje dimom|trovanja dimom]].&lt;ref name=&quot;Head_Sales_2026&quot; /&gt; Nadležne službe formirale su prijavni punkt za rodbinu i započele proces identifikacije poginulih i povrijeđenih.&lt;ref name=&quot;Delgado_2026&quot; /&gt;

Do 14. jula broj poginulih porastao je na 30.&lt;ref name=&quot;Ji_Saksornchai_2026&quot;&gt;{{cite news |last1=Ji |first1=Tian Macleod |last2=Saksornchai |first2=Jintamas |title=Death toll from a Bangkok music bar fire rises to 30, dozens remain in hospital |newspaper=Associated Press |date=14. 7. 2026 |url=https://apnews.com/article/thailand-fire-bar-bangkok-dd1d309ea2c1f91f9991ebf8d24e5e09 |access-date=21. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Dana 15. jula broj žrtava popeo se na 32 nakon što su dvije osobe preminule od zadobijenih povreda.&lt;ref name=&quot;Reuters_Deathtoll_2026&quot;&gt;{{cite news |author=Reuters |title=Death toll in Thai pub fire rises to 32, officials say, with dozens still in hospital |newspaper=Reuters |date=15. 7. 2026 |url=https://www.reuters.com/world/asia-pacific/death-toll-thai-pub-fire-rises-32-officials-say-with-dozens-still-hospital-2026-07-15/ |access-date=21. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Kasnije istog dana preminula je još jedna žrtva, čime je broj smrtnih slučajeva povećan na 33.&lt;ref name=&quot;BangkokPost_2026&quot;&gt;{{cite news |title=Singer's death brings Bangkok pub fire toll to 33 |newspaper=Bangkok Post |date=16. 7. 2026 |url=https://www.bangkokpost.com/thailand/general/3286820/singers-death-brings-bangkok-pub-fire-toll-to-33 |access-date=21. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Dana 19. jula broj poginulih ponovo je povećan, na 34, kada je od posljedica povreda preminula jedna žena.&lt;ref name=&quot;StraitsTimes_2026&quot;&gt;{{cite news |title=Woman dies week after Bangkok bar fire, raising toll to 34 |newspaper=The Straits Times |date=20. 7. 2026 |url=https://www.straitstimes.com/asia/se-asia/woman-dies-week-after-bangkok-bar-fire-raising-toll-to-34 |access-date=21. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Dana 22. jula još jedna žrtva preminula je od posljedica povreda zadobivenih u požaru, čime je broj poginulih porastao na 35.&lt;ref name=&quot;StraitsTimes_Toll35_2026&quot;&gt;{{cite news |title=Bangkok bar fire: Death toll rises to 35, medical centre says |newspaper=The Straits Times |date=10. 8. 2026 |url=https://www.straitstimes.com/asia/se-asia/bangkok-bar-fire-death-toll-rises-to-35-medical-centre-says |access-date=21. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Dana 25. jula preminuo je Benz, tonski tehničar grupe Thotsakan, čime je broj poginulih porastao na 36.&lt;ref name=&quot;ManagerOnline_2026&quot;&gt;{{cite news |author=Tím za kriminalistiku |title=เศร้าอีก ช่างคุมซาวด์วงทศกัณฐ์สิ้นใจรายที่ 36 จากเหตุไฟไหม้โรงเบียร์ |trans-title=Još jedna žalost: Tonac benda Tossakan preminuo kao 36. žrtva požara u pivnici |newspaper=Manager Online |date=25. 7. 2026 |url=https://mgronline.com/crime/detail/9690000073142 |access-date=21. 8. 2026 |language=th}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Khaosod_2026&quot;&gt;{{cite news |author=Khaosod Online |title=รายที่ 36 สูญเสียอีกหนึ่ง เบนซ์ ช่างซาวด์ โรงเบียร์ลาดพร้าว เสียชีวิตแล้ว จากเหตุไฟไหม้ |trans-title=36. žrtva: Izgubljen još jedan život, Benz, ton-majstor objekta Rong Beer Lat Phrao, preminuo od posljedica požara |newspaper=Khaosod |date=25. 7. 2026 |url=https://www.khaosod.co.th/breaking-news/news_10337493 |access-date=21. 8. 2026 |language=th}}&lt;/ref&gt; Dana 27. jula broj poginulih porastao je na 37 nakon što je još jedna žena podlegla povredama zadobijenim u požaru.&lt;ref name=&quot;BangkokPost_Toll37_2026&quot;&gt;{{cite news |title=Pub fire probe nears completion as death toll rises to 37 |newspaper=Bangkok Post |date=29. 7. 2026 |url=https://www.bangkokpost.com/thailand/general/3293470/pub-fire-probe-nears-completion-as-death-toll-rises-to-37 |access-date=21. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Dana 11. augusta još jedna žena podlegla je povredama, čime je broj poginulih porastao na 38.&lt;ref name=&quot;KhaosodEnglish_Toll38_2026&quot;&gt;{{cite news |author=Khaosod English |title=Death Toll From Lad Phrao Bar Fire Rises To 38 |newspaper=Khaosod English |date=12. 8. 2026 |url=https://www.khaosodenglish.com/featured/2026/08/12/death-toll-from-lad-phrao-bar-fire-rises-to-38/ |access-date=21. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Dana 16. augusta u bolnici je preminuo zaštitar, čime je broj poginulih porastao na 39.&lt;ref name=&quot;ThaiPBSWorld_Toll39_2026&quot;&gt;{{cite news |author=Thai PBS World |title=Another victim dies, raising pub fire death toll to 39 |newspaper=Thai PBS World |date=16. 8. 2026 |url=https://world.thaipbs.or.th/detail/another-victim-dies-raising-pub-fire-death-toll-to-39/62404 |access-date=21. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Još dvije žrtve preminule su 18. augusta, čime je broj poginulih porastao na 41.&lt;ref name=&quot;BangkokPost_Toll41_2026&quot;&gt;{{cite news |title=Death toll from Bangkok pub fire rises to 41 |newspaper=Bangkok Post |date=18. 8. 2026 |url=https://www.bangkokpost.com/thailand/general/3303820/death-toll-from-bangkok-pub-fire-rises-to-41 |access-date=21. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Među povrijeđenima bio je i Suwicha Sailabath, jedan od suvlasnika objekta, koji se u trenutku izbijanja požara nalazio unutar objekta.&lt;ref name=&quot;May_2026&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Matichon_2026&quot;&gt;{{cite news |author=Matichon Online |title=ยืนยันตัวตน ผู้เสียชีวิตเหตุโรงเบียร์ 13 รายแล้ว ขณะที่ยอดบาดเจ็บ-สูญหายเพิ่ม |trans-title=Potvrđen identitet 13 poginulih u požaru u pivnici, dok broj povrijeđenih i nestalih raste |newspaper=Matichon |date=13. 7. 2026 |url=https://www.matichon.co.th/local/crime/news_5803232 |access-date=21. 8. 2026 |language=th}}&lt;/ref&gt; Među poginulima je bio i jedan radnik iz [[Laos|Laosa]], dok su još dvojica radnika iz te zemlje povrijeđena.&lt;ref name=&quot;ThaiPBS_LaoWorkers_2026&quot;&gt;{{cite news |author=Thai PBS |title=แรงงานชาวลาวกังวลอนาคต หลังร้าน &quot;โรงเบียร์ ณ ลาดพร้าว&quot; ไฟไหม้ |trans-title=Radnici iz Laosa zabrinuti za budućnost nakon požara u objektu &quot;Rong Beer Na Lat Phrao&quot; |newspaper=Thai PBS |date=14. 7. 2026 |url=https://www.thaipbs.or.th/news/content/508280 |access-date=21. 8. 2026 |language=th}}&lt;/ref&gt; Prema objavi člana grupe Patchare Songphatkaewa na Facebooku, troje članova tajlandske [[indie rock]] grupe &quot;Thotsakan&quot;, koja je nastupala u noći uoči požara, kasnije je podleglo povredama. Riječ je o klavijaturisti Kwangu, pjevačici Breeze i bubnjaru Bewu.&lt;ref name=&quot;Aemocha_Ninbut_Ng_2026&quot;&gt;{{cite news |last1=Aemocha |first1=Panisa |last2=Ninbut |first2=Paweena |last3=Ng |first3=Kelly |title='There was no way out': Witnesses describe how deadly inferno swept through Bangkok bar |newspaper=BBC News |date=13. 7. 2026 |url=https://www.bbc.com/news/articles/crr8gnx01d7o |access-date=21. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Istraga ==

Mjesto požara ograđeno je 13. jula, dok su forenzičari pregledali ostatke objekta.&lt;ref name=&quot;Delgado_2026&quot; /&gt; Iako službeni uzrok još uvijek nije bio utvrđen, gradska uprava Bangkoka saopštila je da je prema njihovoj prvoj procjeni požar izazvao električni [[kratki spoj]] u [[klima-uređaj]]u postavljenom u stropu,&lt;ref name=&quot;CNA_2026&quot; /&gt; koji je dodatno pogoršan zapaljivim [[zvučna izolacija|izolacijskim materijalom]] na stropu neposredno ispod uređaja. Guverner Bangkoka [[Chadchart Sittipunt]] izjavio je da će istražitelji istražiti materijale korištene za izradu plafona, kao i to da li su izlazi u nuždi bili blokirani.&lt;ref name=&quot;Delgado_2026&quot; /&gt; Prema njegovim riječima, jedan izlaz u blizini kuhinje bio je blokiran gajbama pive, dok je drugi bio blokiran stolom.&lt;ref name=&quot;CNA_2026&quot; /&gt; Također je istakao da su zapaljivi ukrasi na plafonu možda doprinijeli brzom širenju vatre.&lt;ref name=&quot;Head_Sales_2026&quot; /&gt;

Objekt prema zakonskim propisima nije morao koristiti [[Vatrootporni materijal|vatrootporne materijale]] jer je bio službeno registrovan kao &quot;restoran s muzikom uživo&quot;, a ne kao &quot;objekt za zabavu&quot;.&lt;ref name=&quot;Sricham_Ng_2026&quot;&gt;{{cite news |last1=Sricham |first1=Jiraporn |last2=Ng |first2=Kelly |title=Bangkok fire investigation finds locked doors and flammable decor as deaths climb to 30 |newspaper=BBC News |date=14. 7. 2026 |url=https://www.bbc.com/news/articles/clyxyzlp9p2o |access-date=21. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte ==

* [[Spisak katastrofa na Tajlandu]]
* [[Spisak požara noćnih klubova]]
* [[Požar u baru u &quot;Crans-Montani&quot;]] u Švicarskoj
* [[Požar u noćnom klubu &quot;Arpora&quot;]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Požar u pivnici u Bangkoku 2026.}}
[[Kategorija:Katastrofe na Tajlandu 2026.]]
[[Kategorija:Požari u Aziji 2026.]]
[[Kategorija:Bangkok 2026.]]
[[Category:Požari građevina i struktura u Tajlandu]]
[[Kategorija:Chatuchak]]
[[Kategorija:Požari u ugostiteljskim objektima]]</text>
      <sha1>ivo18unbkog3bbr8lusayzqifn2c8c6</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>B. F. Skinner</title>
    <ns>0</ns>
    <id>536683</id>
    <redirect title="B.F. Skinner" />
    <revision>
      <id>3921371</id>
      <timestamp>2026-08-21T08:33:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <comment>Bosancica by MK premjestio je stranicu [[B. F. Skinner]] na [[B.F. Skinner]]: Standardizacija</comment>
      <origin>3921371</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="28" sha1="n9nyuo9b3ea9dy1wo9ayedqtl86t3vu" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[B.F. Skinner]]</text>
      <sha1>n9nyuo9b3ea9dy1wo9ayedqtl86t3vu</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine</title>
    <ns>0</ns>
    <id>536684</id>
    <revision>
      <id>3921378</id>
      <timestamp>2026-08-21T09:20:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Vratiosevalter</username>
        <id>174471</id>
      </contributor>
      <comment>historija osnivanja i razvoja Muzeja, književne i pozorišne zbirke, stalna postavka, Galerija Mak, istraživačka i izdavačka djelatnost, zgrada i pravni položaj; dodani pouzdani stručni i službeni izvori, infokutija, Commons, navbox i kategorija.</comment>
      <origin>3921378</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="16784" sha1="np5v3kglphzmrqopafrz77dag7d14hf" xml:space="preserve">{{Infokutija muzej
| ime                = Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine
| logo               = Museum of literature BH logo.png
| logo_uspravno      = 0.9
| logo_alt           = Logo Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine
| logo_opis          = Logo Muzeja
| slika              = Rodna kuća Vladislava Skakića (Muzej književnosti) 1.jpg
| slika_uspravno     = 1.1
| alt                = Historijska kuća u Sarajevu u kojoj je smješten Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine
| opis               = Zgrada Muzeja
| koordinate         = {{Coord|43|51|27.98|N|18|25|35.99|E|display=inline,title}}
| osnovan            = {{Početni datum|1961|4|27}}
| lokacija           = Sime Milutinovića Sarajlije 7, [[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]]
| vrsta              = muzej književnosti i pozorišne umjetnosti
| kolekcije          = književne zbirke&lt;br&gt;pozorišne zbirke
| direktor           = Šejla Šehabović&lt;ref name=&quot;FENA2026&quot;&gt;{{Cite web
 |url=https://fena.ba/article/1688121/sehabovic-sve-sto-je-ostalo-izlozba-nastala-digitalizacijom-muzejske-zbirke-kamernog-teatra
 |title=Šehabović: 'Sve što je ostalo' izložba nastala digitalizacijom muzejske zbirke Kamernog teatra
 |publisher=FENA
 |date=2026-07-14
 |access-date=2026-08-20
}}&lt;/ref&gt;
| veb-sajt           = {{URL|https://mkpubih.com/}}
}}
'''Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine''' muzejska je ustanova kulture u [[Sarajevo|Sarajevu]] koja prikuplja, čuva, stručno obrađuje i predstavlja građu povezanu s [[Književnost|književnošću]] i [[Pozorište|pozorišnom umjetnošću]] u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]].&lt;ref name=&quot;MuzejIstrazivaci&quot;&gt;{{Cite web
 |url=https://mkpubih.com/posjetiteljice-oci-istrazivacice-i/
 |title=Istraživači(ce)
 |website=Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine
 |access-date=2026-08-20
}}&lt;/ref&gt; Osnovan je 27. aprila 1961. kao Muzej književnosti Bosne i Hercegovine, nakon priprema koje su počele 1955. godine. U njegovom osnivanju posebno se istakla književnica i kustosica [[Razija Handžić]], koja je postala prva direktorica ustanove.&lt;ref name=&quot;Kaniecka8&quot;&gt;{{Cite journal
 |last=Kaniecka
 |first=Dominika
 |title=Museum of Literature and Performing Arts of Bosnia and Herzegovina – the Difficult Heritage of a Nationally Heterogeneous Country
 |journal=Slavia Meridionalis
 |volume=24
 |year=2024
 |pages=7–9
 |url=https://journals.ispan.edu.pl/index.php/sm/article/download/sm.3213/8568/24235
 |doi=10.11649/sm.3213
 |language=en
 |access-date=2026-08-20
}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Maglajlic2006&quot;&gt;{{Cite journal
 |last=Maglajlić
 |first=Mehdija
 |title=Dokumenti – najpouzdaniji svjedoci vremena
 |journal=Muzeologija
 |volume=43/44
 |year=2006
 |pages=142–148
 |url=https://hrcak.srce.hr/file/114229
 |access-date=2026-08-20
}}&lt;/ref&gt;

Saradnici Muzeja počeli su sistematski prikupljati i proučavati pozorišnu građu 1969. Proširenje djelatnosti pravno je uređeno 1977, kada je ustanova dobila današnji naziv.&lt;ref name=&quot;Maglajlic2006&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Kaniecka9&quot;&gt;{{Cite journal
 |last=Kaniecka
 |first=Dominika
 |title=Museum of Literature and Performing Arts of Bosnia and Herzegovina – the Difficult Heritage of a Nationally Heterogeneous Country
 |journal=Slavia Meridionalis
 |volume=24
 |year=2024
 |pages=9–11
 |url=https://journals.ispan.edu.pl/index.php/sm/article/download/sm.3213/8568/24235
 |doi=10.11649/sm.3213
 |language=en
 |access-date=2026-08-20
}}&lt;/ref&gt; Od osnivanja je smješten u historijskoj kući u Ulici Sime Milutinovića Sarajlije, zaštićenoj kao nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.&lt;ref name=&quot;MuzejOnama&quot;&gt;{{Cite web
 |url=https://mkpubih.com/
 |title=O nama
 |website=Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine
 |access-date=2026-08-20
}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;KONS&quot;&gt;{{Cite web
 |url=https://kons.gov.ba/publication/read/nacionalni-spomenici-lista
 |title=Nacionalni spomenici Bosne i Hercegovine
 |publisher=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine
 |access-date=2026-08-20
}}&lt;/ref&gt;
== Historija ==
=== Osnivanje i prve zbirke ===
Rasprave o osnivanju posebnog muzeja posvećenog književnosti u Sarajevu počele su 1955. U njima su učestvovali književnici, intelektualci i kulturni radnici, a među najangažiranijima bila je Razija Handžić, tada kustosica književnih zbirki [[Muzej Sarajeva|Muzeja grada Sarajeva]]. Osnovu buduće ustanove činila je ranije prikupljena književna građa, uključujući zbirke i predmete povezane sa [[Silvije Strahimir Kranjčević|Silvijem Strahimirom Kranjčevićem]] i [[Petar Kočić|Petrom Kočićem]].&lt;ref name=&quot;Kaniecka8&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Maglajlic2006&quot;/&gt;

Formalni početak rada označilo je ''Rješenje o osnivanju muzeja književnosti'' od 27. aprila 1961, doneseno na osnovu Zakona o muzejima. Handžić je imenovana prvom direktoricom. Osnivačkim aktom među zadacima Muzeja navedeni su prikupljanje i zaštita građe o životu i radu književnika povezanih s Bosnom i Hercegovinom, njena stručna i muzeološka obrada te korištenje u izložbenom i naučnoistraživačkom radu.&lt;ref name=&quot;Kaniecka8&quot; /&gt;

U prvim godinama Muzej nije imao dovoljno izložbenog prostora pa je rad bio prvenstveno usmjeren na prikupljanje, sređivanje i obradu građe. Prva izložba pripremljena iz vlastitih fondova bila je posvećena životu i djelu Petra Kočića i predstavljena je u prostorijama Muzeja grada Sarajeva. Privremene izložbe i narednih su godina često održavane izvan zgrade Muzeja.&lt;ref name=&quot;Kaniecka9&quot; /&gt;
=== Proširenje na pozorišnu umjetnost ===
Od 1969. saradnici Muzeja sistematski su prikupljali i proučavali građu iz oblasti pozorišne umjetnosti. Razvoj ove djelatnosti doveo je do formiranja posebnog područja rada posvećenog pozorištu, a 1977. proširenje djelatnosti pravno je uređeno i odraženo u nazivu ustanove.&lt;ref name=&quot;Maglajlic2006&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Kaniecka9&quot;/&gt;

Povodom 25. godišnjice Muzeja 1986. otvorena je izložba ''Izbor iz književnih zbirki muzeja''. Dio izloženih predmeta poslije je poslužio kao manja stalna postavka. Fondovi su se širili kupovinom i donacijama, a postepeno su uređivani i depoi za smještaj građe.&lt;ref name=&quot;Kaniecka10&quot;&gt;{{Cite journal
 |last=Kaniecka
 |first=Dominika
 |title=Museum of Literature and Performing Arts of Bosnia and Herzegovina – the Difficult Heritage of a Nationally Heterogeneous Country
 |journal=Slavia Meridionalis
 |volume=24
 |year=2024
 |pages=10–11
 |url=https://journals.ispan.edu.pl/index.php/sm/article/download/sm.3213/8568/24235
 |doi=10.11649/sm.3213
 |language=en
 |access-date=2026-08-20
}}&lt;/ref&gt;
=== Rad tokom rata 1992-1995. ===
Muzej je nastavio djelovati tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]]. Godine 1992. dio prostorija prilagođen je za izložbenu djelatnost i u njima je uspostavljena [[#Galerija Mak|Galerija Mak]], nazvana po pjesniku [[Mak Dizdar|Maku Dizdaru]]. Tokom rata u galeriji su održavane izložbe, promocije knjiga i pozorišni programi.&lt;ref name=&quot;KanieckaRat&quot;&gt;{{Cite journal
 |last=Kaniecka
 |first=Dominika
 |title=Museum of Literature and Performing Arts of Bosnia and Herzegovina – the Difficult Heritage of a Nationally Heterogeneous Country
 |journal=Slavia Meridionalis
 |volume=24
 |year=2024
 |pages=11–12
 |url=https://journals.ispan.edu.pl/index.php/sm/article/download/sm.3213/8568/24235
 |doi=10.11649/sm.3213
 |language=en
 |access-date=2026-08-20
}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Maglajlic2006&quot;/&gt;
=== Poslijeratni period ===
Rad Muzeja nakon rata obilježili su problemi s redovnim finansiranjem i upravljanjem, dok su izložbeni, istraživački i izdavački programi nastavljeni.&lt;ref name=&quot;KanieckaSavremeno&quot;&gt;{{Cite journal
 |last=Kaniecka
 |first=Dominika
 |title=Museum of Literature and Performing Arts of Bosnia and Herzegovina – the Difficult Heritage of a Nationally Heterogeneous Country
 |journal=Slavia Meridionalis
 |volume=24
 |year=2024
 |pages=12–18
 |url=https://journals.ispan.edu.pl/index.php/sm/article/download/sm.3213/8568/24235
 |doi=10.11649/sm.3213
 |language=en
 |access-date=2026-08-20
}}&lt;/ref&gt;

Šejla Šehabović imenovana je direktoricom 2013. U narednim godinama obnovljena je stalna postavka, ponovo je pokrenut časopis ''[[Baština]]'', a pokrenuti su i projekti digitalizacije i poboljšanja uslova čuvanja građe.&lt;ref name=&quot;KanieckaSavremeno&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;FENA2026&quot; /&gt;
== Zbirke ==
Prema podacima Muzeja, književna i pozorišna građa zajedno obuhvata oko 50.000 eksponata. Zbirke sadrže originalne rukopise, korespondenciju, dokumente, fotografije, lične predmete, biblioteke autora i književnih kritičara, dijelove enterijera, plakate i programe, scenske fotografije te ostavštine pozorišnih umjetnika.&lt;ref name=&quot;MuzejIstrazivaci&quot;/&gt;
=== Književne zbirke ===
[[Datoteka:Branko Ćopić u muzeju.jpg|mini|desno|Dio muzejske postavke s građom povezanom s [[Branko Ćopić|Brankom Ćopićem]].]]
Književne zbirke najvećim su dijelom organizirane prema pojedinim autorima. Osim rukopisa i dokumenata, obuhvataju prepisku, fotografije, lične predmete, autorske biblioteke i dijelove radnih prostora. Među sačuvanim cjelinama nalazi se i radna soba Silvija Strahimira Kranjčevića.&lt;ref name=&quot;MuzejIstrazivaci&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Kaniecka10&quot;/&gt;

Značajan dio fonda nastao je donacijama književnika. [[Meša Selimović]] poklonio je Muzeju rukopis romana ''[[Derviš i smrt]]'' i arhiv časopisa ''[[Brazda]]'', dok je [[Ivo Andrić]] darovao dvije verzije rukopisa romana ''[[Na Drini ćuprija]]'', nalivpero i prijevode svojih djela na strane jezike.&lt;ref name=&quot;Kaniecka10&quot; /&gt;

Zbirke se i dalje dopunjavaju. U decembru 2022. potpisan je sporazum o otkupu građe iz ostavštine [[Karim Zaimović|Karima Zaimovića]] i formiranju zbirke „Karim Zaimović“, najavljene kao 68. književna zbirka Muzeja.&lt;ref name=&quot;Karim2022&quot;&gt;{{Cite web
 |url=https://mkpubih.com/2022/12/26/nakon-puno-godina-muzej-dobio-novu-zbirku-otkupljena-grada-od-porodice-karima-zaimovica/
 |title=Nakon puno godina Muzej dobio novu zbirku: Otkupljena građa od porodice Karima Zaimovića
 |website=Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine
 |date=2022-12-26
 |access-date=2026-08-20
}}&lt;/ref&gt;
=== Pozorišne zbirke ===
[[Datoteka:Plakat premijere drame Mirazka.jpg|mini|lijevo|Plakat za predstavu ''Mirazka (Bogata baštinica)'' [[Edhem Mulabdić|Edhema Mulabdića]] iz 1944, primjer pozorišne građe iz fonda Muzeja.]]
Pozorišna građa obuhvata plakate i programe predstava bosanskohercegovačkih pozorišta, scenske i individualne fotografije te zbirke povezane s glumcima, rediteljima, scenografima, kostimografima, dirigentima, opernim i baletnim umjetnicima.&lt;ref name=&quot;MuzejIstrazivaci&quot;/&gt;
== Stalna postavka ==
Stalna postavka obnovljena je 2016. povodom 55. godišnjice Muzeja. U književnom dijelu predstavljeni su izabrani predmeti iz zbirki deset pisaca: Silvija Strahimira Kranjčevića, Petra Kočića, [[Kalmi Baruh|Kalmija Baruha]], [[Isak Samokovlija|Isaka Samokovlije]], [[Zija Dizdarević|Zije Dizdarevića]], [[Branko Ćopić|Branka Ćopića]], [[Hasan Kikić|Hasana Kikića]], Maka Dizdara, Meše Selimovića i Ive Andrića.&lt;ref name=&quot;MuzejOnama&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;KanieckaPostavka&quot;&gt;{{Cite journal
 |last=Kaniecka
 |first=Dominika
 |title=Museum of Literature and Performing Arts of Bosnia and Herzegovina – the Difficult Heritage of a Nationally Heterogeneous Country
 |journal=Slavia Meridionalis
 |volume=24
 |year=2024
 |pages=15–17
 |url=https://journals.ispan.edu.pl/index.php/sm/article/download/sm.3213/8568/24235
 |doi=10.11649/sm.3213
 |language=en
 |access-date=2026-08-20
}}&lt;/ref&gt;

Obnovom 2016. u stalnu postavku prvi put je uključen i pozorišni odjel. U njemu je predstavljen pregled historije pozorišta u Bosni i Hercegovini i izbor građe povezane s devet pozorišnih umjetnika i umjetnica.&lt;ref name=&quot;MuzejOnama&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;KanieckaPostavka&quot; /&gt;
== Istraživačka i izdavačka djelatnost ==
Građa Muzeja koristi se u naučnoistraživačkom radu i pri izradi disertacija, a vanjskim istraživačima dostupna je uz prethodnu najavu.&lt;ref name=&quot;MuzejIstrazivaci&quot;/&gt;

Muzej je objavljivao monografske i prigodne publikacije o književnicima i književnoj baštini, kataloge izložbi i stručni časopis ''Baština''. Među ranijim izdanjima bila je ''Mapa književne baštine Bosne i Hercegovine'' iz 1989. Dva broja ''Baštine'' objavljena su prije rata, a časopis je ponovo pokrenut 2015. i 2016. godine.&lt;ref name=&quot;Maglajlic2006&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;KanieckaSavremeno&quot; /&gt;
== Galerija Mak ==
Galerija Mak nalazi se u prizemlju zgrade Muzeja. Nastala je 1992. adaptacijom dijela prostorija u izložbeni prostor, a nazvana je po Maku Dizdaru. Tokom rata korištena je za izložbe, književne promocije i druge kulturne programe.&lt;ref name=&quot;KanieckaRat&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Maglajlic2006&quot;/&gt;
Galeriju čine tri povezane prostorije ukupne površine oko 100 m². Osim za muzejske izložbe, koristi se za kulturno-umjetničke manifestacije, promocije, konferencije i gostujuće programe.&lt;ref name=&quot;GalerijaMak&quot;&gt;{{Cite web
 |url=https://mkpubih.com/galerija-mak/
 |title=Galerija Mak
 |website=Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine
 |access-date=2026-08-20
}}&lt;/ref&gt;
== Zgrada ==
{{Glavni|Rodna kuća Vladislava Skarića}}
Muzej se od 1961. nalazi u historijskoj kući u Ulici Sime Milutinovića Sarajlije. Prema podacima Muzeja, kuća se datira u sredinu 19. vijeka. Prvobitno je pripadala porodici Skarić, a kasnije porodici Despić.&lt;ref name=&quot;MuzejOnama&quot;/&gt;

Objekat je na [[Spisak nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine u Sarajevu|Listi nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine]] evidentiran pod nazivom „Rodna kuća Vladislava Skarića (Kuća Jeftana Despića, Objekat Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti BiH)“.&lt;ref name=&quot;KONS&quot; /&gt;

Fasada kuće ukrašena je reljefima kiparice [[Iva Despić-Simonović|Ive Despić]]. Iznad ulaza u stalnu postavku nalazi se reljef sa stiliziranim pticama uz šadrvan, čija se reprodukcija koristi kao logo Muzeja.&lt;ref name=&quot;MuzejOnama&quot; /&gt;
== Pravni položaj i finansiranje ==
Muzej je osnovan propisima tadašnje [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine]]. Ured visokog predstavnika je 2024. naveo da Muzej djelatnost obavlja prema Zakonu o muzejskoj djelatnosti Republike Bosne i Hercegovine iz 1993, s izmjenama iz 1994. godine. U istom nalogu navedeno je da su propisi kojima su uređeni status i djelatnost ovih ustanova [[Republika Bosna i Hercegovina|Republiku Bosnu i Hercegovinu]] određivali kao njihovog jedinog osnivača i vlasnika.&lt;ref name=&quot;OHR2024&quot;&gt;{{Cite web
 |url=https://www.ohr.int/nalog-kojim-se-podrzava-funkcioniranje-nacionalne-i-univerzitetske-biblioteke-bosne-i-hercegovine-i-drugih-ustanova-kulture-od-znacaja-za-bosnu-i-hercegovinu/
 |title=Nalog kojim se podržava funkcioniranje Nacionalne i univerzitetske biblioteke Bosne i Hercegovine i drugih ustanova kulture od značaja za Bosnu i Hercegovinu
 |publisher=Ured visokog predstavnika
 |date=2024-11-21
 |access-date=2026-08-20
}}&lt;/ref&gt;

U poslijeratnom periodu nisu doneseni novi državni propisi kojima bi se cjelovito uredili upravljanje i finansiranje Muzeja i drugih ustanova kulture obuhvaćenih tim pravnim pitanjem. Zbog neredovnog finansiranja rad Muzeja tokom velikog dijela tog perioda zavisio je od grantova i drugih izvora sredstava.&lt;ref name=&quot;OHR2024&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;KanieckaSavremeno&quot; /&gt;

[[Skupština Kantona Sarajevo]] 2024. donijela je Zakon o privremenom preuzimanju sufinansiranja institucija kulture i obrazovanja čiji je osnivač Bosna i Hercegovina. Muzej je jedna od ustanova obuhvaćenih tim zakonom, kojim je [[Kanton Sarajevo]] privremeno preuzeo dio njihovog sufinansiranja.&lt;ref name=&quot;KS2024&quot;&gt;{{Cite web
 |url=https://www.sluzbenilist.ba/page/i/NWeiz4eBmtA%3D
 |title=Službene novine Kantona Sarajevo, broj 17/24
 |website=Službeni list Bosne i Hercegovine
 |date=2024-05-03
 |access-date=2026-08-20
}}&lt;/ref&gt;

Nalogom visokog predstavnika iz novembra 2024. uveden je privremeni mehanizam za rukovođenje u slučaju upražnjenog mjesta direktora u sedam ustanova kulture od značaja za Bosnu i Hercegovinu, među kojima je i Muzej. Nalogom je također određeno da nadležni organi Bosne i Hercegovine predlože zakonodavstvo kojim bi se uredili upravljanje i finansiranje tih ustanova.&lt;ref name=&quot;OHR2024&quot; /&gt;
== Vidi također ==
* [[Rodna kuća Vladislava Skarića]]
== Reference ==
{{Refspisak}}
== Vanjski linkovi ==
* [https://mkpubih.com/ Zvanična stranica Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine]
* {{Commonscat|Museum of Literature and Theater Arts of Bosnia and Herzegovina}}
{{Sarajevski muzeji}}
[[Kategorija:Muzeji u Sarajevu]]</text>
      <sha1>np5v3kglphzmrqopafrz77dag7d14hf</sha1>
    </revision>
  </page>
</mediawiki>