Wikipedia bswiki https://bs.wikipedia.org/wiki/Po%C4%8Detna_strana MediaWiki 1.47.0-wmf.16 first-letter Mediji Posebno Razgovor Korisnik Razgovor s korisnikom Wikipedia Razgovor o Wikipediji Datoteka Razgovor o datoteci MediaWiki Razgovor o MediaWikiju Šablon Razgovor o šablonu Pomoć Razgovor o pomoći Kategorija Razgovor o kategoriji Portal Razgovor o portalu TimedText TimedText talk Modul Razgovor o modulu Event Event talk Topic Bosna i Hercegovina 0 830 3921617 3916768 2026-08-22T14:33:28Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3921617 wikitext text/x-wiki {{Coord|44|00|00|N|18|00|00|E|region:BA_type:country_scale:2000000|display=title}} {{Infokutija država | zvanično_ime = Bosna i Hercegovina | izvorno_ime = Босна и Херцеговина | ime_genitiv = Bosne i Hercegovine | zastava = Flag of Bosnia and Herzegovina.svg | grb = Coat of arms of Bosnia and Herzegovina.svg | uzrečica = | himna = [[Intermezzo (himna)|Intermezzo]]<br/>{{center|[[Datoteka:National Anthem of Bosnia and Herzegovina.ogg]]}} | mapa = Location Bosnia-Herzegovina Europe.png | glavni_grad = [[Sarajevo]] | glavni_grad_koordinate = {{coord|43|51|N|18|22|E|region:BiH_type:city|title=Sarajevo}} | najveći_grad = [[Sarajevo]] | službeni_jezik = '''''[[De jure]]'':''' ''nema''<ref>{{Cite web|url=https://www.ustavnisud.ba/public/down/USTAV_BOSNE_I_HERCEGOVINE_bos.pdf|title=Ustav Bosne i Hercegovine|website=ustavnisud.ba|publisher=[[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine]]|access-date=6. 4. 2025}}</ref><br>'''''[[De facto]]'':''' {{hlist|[[Bosanski jezik|bosanski]]|[[Srpski jezik|srpski]]|[[Hrvatski jezik|hrvatski]]{{Napomena|U [[Ustav Bosne i Hercegovine|Ustavu Bosne i Hercegovine]] nisu navedeni službeni jezici, ustavi [[Administrativna podjela Bosne i Hercegovine|entiteta i distrikta]] navode [[Jezici Bosne i Hercegovine|tri službena jezika]].<ref>{{Cite web|url=https://www.ustavnisudfbih.ba/bs/dokumenti/ustav_precisceni_tekst.pdf|title=Ustav Federacije Bosne i Hercegovine|website=ustavnisudfbih.ba|publisher=[[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine]]|access-date=6. 4. 2025}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.narodnaskupstinars.net/sites/default/files/upload/dokumenti/ustav/lat/ustav_republike_srpske.pdf|title=Ustav Republike Srpske|website=narodnaskupstinars.net|publisher=[[Narodna skupština Republike Srpske]]|access-date=6. 4. 2025|archive-date=7. 3. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250307102248/https://www.narodnaskupstinars.net/sites/default/files/upload/dokumenti/ustav/lat/ustav_republike_srpske.pdf|url-status=dead}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://skupstinabd.ba/images/dokumenti/ba/statut-brcko-distrikta.pdf|title=Statut Brčko distrikta|website=skupstinabd.ba|publisher=[[Skupština Brčko distrikta]]|access-date=6. 4. 2025}}</ref>}}}} | sistem_pisanja = {{hlist|[[Latinica]]|[[Ćirilica]]}} | etničke_grupe = 50,11% [[Bošnjaci]]<br />30,78% [[Srbi]]<br />15,43% [[Hrvati]]<br />3,68% [["Ostali" u Bosni i Hercegovini|Ostali]]<ref name="RP 2013">{{RP 2013}}</ref> | religija = {{unbulleted list |51% [[Islam u Bosni i Hercegovini|Islam]] |{{Tree list}} * 46% [[Kršćanstvo]] ** 31% [[Pravoslavlje u Bosni i Hercegovini|Pravoslavlje]] ** 15% [[Katoličanstvo u Bosni i Hercegovini|Katoličanstvo]] {{Tree list/end}} |3% [[Religija u Bosni i Hercegovini|Ostali]]<ref>{{Cite web |title=Bosnia and Herzegovina |url=https://www.state.gov/reports/2021-report-on-international-religious-freedom/bosnia-and-herzegovina/ |access-date=20. 10. 2022 |website=United States Department of State |language=en-US}}</ref>}} | demonim = {{hlist|[[Bosanci]]|[[Hercegovci]]}}<ref>{{cite web |title=Bosnia and Herzegovina • Country facts • PopulationData.net |url=https://en.populationdata.net/countries/bosnia-and-herzegovina/ |website=PopulationData.net |access-date=8. 4. 2020 |archive-date=12. 6. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200612065815/https://en.populationdata.net/countries/bosnia-and-herzegovina/ |url-status=live }}</ref><ref>{{cite web |title=Danas se iz Norveške kući vraća 13 državljana BiH, a šta je sa ostalima? |url=https://mojabih.oslobodjenje.ba/vijesti/danas-se-iz-norveske-kuci-vraca-13-drzavljana-bih-a-sta-je-sa-ostalima/2700 |website=MojaBiH |date=5. 4. 2020 |language=bs |access-date=8. 4. 2020 |archive-date=12. 6. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200612065815/https://mojabih.oslobodjenje.ba/vijesti/danas-se-iz-norveske-kuci-vraca-13-drzavljana-bih-a-sta-je-sa-ostalima/2700 |url-status=live }}</ref> | državno_uređenje = [[Federacija|Federalna]] [[Parlamentarni sistem|parlamentarna]] [[Direktorijski sistem|direktorijska]] [[republika]]<ref>{{Citation|title=Bosnia and Herzegovina|url=https://www.cia.gov/the-world-factbook/countries/bosnia-and-herzegovina/|publisher=Central Intelligence Agency|date=8. 8. 2023|access-date=15. 8. 2023|language=en|archive-date=24. 1. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210124195757/https://www.cia.gov/the-world-factbook/countries/bosnia-and-herzegovina/|url-status=dead}}</ref><ref name="aerodromi u BiH"/><ref>{{Cite web |url=http://www.predsjednistvobih.ba/o-bih/?cid=8143,2,1 |title=Lična karta BiH |access-date=3. 11. 2010 |archive-date=22. 11. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20101122083944/http://www.predsjednistvobih.ba/o-bih/?cid=8143,2,1 |url-status=dead }}</ref> | vrsta_prve_vlasti = [[Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu|Visoki predstavnik]] | vladar_prva_vlast = [[Louis Crishock]] {{Malo|(v. d.)}}{{Napomena|[[Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu|Visoki predstavnik]] jest međunarodni civilni nadzornik [[Dejtonski sporazum|Dejtonskog sporazuma]] s ovlaštenjem da smijeni izabrane i neizabrane zvaničnike i donese zakone.}} | vrsta_druge_vlasti = [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništvo]] | vladar_druga_vlast = {{unbulleted list |[[Denis Bećirović]] ([[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]]) |[[Željka Cvijanović]] ([[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]]) |[[Željko Komšić]] ([[Demokratska fronta|DF]]) }} | vrsta_treće_vlasti = [[Predsjedavajući Vijeća ministara Bosne i Hercegovine|Predsjedavajuća Vijeća ministara]] | vladar_treća_vlast = [[Borjana Krišto]] ([[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]) | zakonodavstvo = [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarna skupština]] | vrsta_prvog_zakonodavstva = [[Gornji dom]] | naziv_prvog_zakonodavstva = [[Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Dom naroda]] | vrsta_drugog_zakonodavstva = [[Donji dom]] | naziv_drugog_zakonodavstva = [[Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Zastupnički dom]] | tip_suvereniteta = [[Historija Bosne i Hercegovine|Historija]] | događaj1 = [[Bosna (zemlja)|Bosna u ranom srednjem vijeku]] | događaj_datum1 = 9. vijek | događaj2 = [[Bosanska Banovina]] | događaj_datum2 = 1154. | događaj3 = [[Povelja Kulina bana]] | događaj_datum3 = 29. august 1189. | događaj4 = [[Bosansko Kraljevstvo]] | događaj_datum4 = 1377. | događaj5 = Početak [[Osmansko osvajanje Bosne|osmanskog osvajanja]] | događaj_datum5 = 1451. | događaj6 = [[Bosanski sandžak]] | događaj_datum6 = 1463. | događaj7 = [[Bosanski pašaluk]] | događaj_datum7 = 1580. | događaj8 = [[Bosanski vilajet]] | događaj_datum8 = 1867. | događaj9 = [[Austrougarsko osvajanje Bosne i Hercegovine|Austrougarsko osvajanje]] | događaj_datum9 = 20. oktobar 1878. | događaj10 = [[Aneksijska kriza|Austrougarska aneksija]] | događaj_datum10 = 6. oktobar 1908. | događaj11 = [[Stvaranje Jugoslavije]] | događaj_datum11 = 1. decembar 1918. | događaj12 = [[Bosna i Hercegovina (1918−1924)|Pokrajina BiH]] | događaj_datum12 = 1918−1924. | događaj13 = [[Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine|ZAVNOBiH]] | događaj_datum13 = 25. novembar 1943. | događaj14 = [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SRBiH]] u sastavu [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]] | događaj_datum14 = 29. novembar 1945. | događaj15 = [[Opći izbori u SR Bosni i Hercegovini 1990.|Prvi višestranački izbori]] | događaj_datum15 = 18. novembar 1990. | događaj16 = [[Referendum o nezavisnosti Bosne i Hercegovine|Referendum o nezavisnosti]] | događaj_datum16 = 1. mart 1992. | događaj17 = Početak [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u BiH]] | događaj_datum17 = 6. april 1992. | događaj18 = Odluka [[Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine|Predsjedništva RBiH]] o promjeni imena države u [[Republika Bosna i Hercegovina|Republiku BiH]] | događaj_datum18 = 8. april 1992. | događaj19 = Pristupanje u [[Ujedinjene nacije|UN]] | događaj_datum19 = 22. maj 1992. | događaj20 = Kraj [[Bošnjačko-hrvatski sukob|bošnjačko-hrvatskog sukoba]] ([[Vašingtonski sporazum]]) | događaj_datum20 = 18. mart 1994. | događaj21 = Kraj [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u BiH]] ([[Dejtonski sporazum]]) | događaj_datum21 = 14. decembar 1995. | događaj22 = [[Pristupanje Bosne i Hercegovine NATO-u|Akcioni plan za članstvo]] u [[NATO]] | događaj_datum22 = 5. decembar 2018. | događaj23 = [[Pristupanje Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji|Kandidatski status]] za članstvo u [[Evropska unija|EU]] | događaj_datum23 = 15. decembra 2022. | događaj24 = [[Evropsko vijeće]] odobrilo otvaranje [[Pristupanje Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji|pristupnih pregovora]] za članstvo u [[Evropska unija|EU]] | događaj_datum24 = 21. mart 2024. | površina = 51.129<ref name="Parlament">{{Cite web |url=https://www.parlament.ba/Content/Read/233?title=OBosniIHercegovini |title=O Bosni i Hercegovini |work=parlament.ba |access-date=29. 9. 2020 |archive-date=24. 9. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200924055604/http://parlament.ba/Content/Read/233?title=OBosniIHercegovini |url-status=dead }}</ref> | po_površini_na_svijetu = 125. na svijetu | procenat_vode = 1.4% | stanovnika = {{Gubitak}}3.531.159<ref name="RP 2013"/><br /> | stanovnika_godina = 2013 | po_broju_stanovnika_na_svijetu = 135. na svijetu | procjena = {{Gubitak}}3.434.000 | procjena_godina = 2020 | gustoća = 69 | po_broju_gustoće_na_svijetu = | bdp_ukupno = {{Rast}}$82,89 milijardi <ref name=imf2>{{cite web|url=https://www.imf.org/external/datamapper/profile/BIH |title=Bosnia and Herzegovina|publisher=[[Međunarodni monetarni fond]]|access-date=6. 4. 2025}}</ref> | bdp_godina = Procjena 2026. | po_broju_bdp_na_svijetu = 112. u svijetu | bdp_per_capita = {{Rast}}$24.123<ref name=imf2/> | bdp_per_capita_na_svijetu = 84. u svijetu | bdp_nominalni_ukupno = {{Rast}}$36,77 milijardi<ref name=imf2/> | bdp_nominalni_godina = Procjena 2026. | bdp_nominalni_na_svijetu = 109. u svijetu | bdp_nominalni_per_capita = {{Rast}}$10.701<ref name="imf2"/> | bdp_nominalni_per_capita_na_svijetu = 88. u svijetu | hdi = {{Rast}}0.804<ref>{{Cite web |date=6. 5. 2025 |title=Human Development Report 2025 |url=https://hdr.undp.org/system/files/documents/global-report-document/hdr2025reporten.pdf|url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20250506051232/https://hdr.undp.org/system/files/documents/global-report-document/hdr2025reporten.pdf |archive-date=6. 5. 2025 |access-date=6. 5. 2025 |publisher=undp.org}}</ref> | hdi_godina = 2023 | hdi_nivo = <span style="color:#228B22;">veoma visok</span> | po_broju_hdi_na_svijetu = 74. na svijetu | gini = {{Pozitivan pad}}27,1<ref>{{cite web |url=https://bhas.gov.ba/data/Publikacije/Bilteni/2024/CIS_01_2022_Y1_1_BS.pdf |title=Anketa o potrošnji domaćinstava u Bosni i Hercegovini 2021/22. |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=24. 6. 2025}}</ref> | gini_godina = 2022 | gini_nivo = <span style="color:#00c400;">niska nejednakost</span> | po_broju_gini_na_svijetu = | valuta = [[Konvertibilna marka]] ([[ISO 4217|BAM]]) | vremenska_zona = [[Koordinirano svjetsko vrijeme|UTC]] [[UTC+01:00|+1]] ([[Istočnoevropsko vrijeme|EET]]) | ljetno_računanje_vremena = [[Koordinirano svjetsko vrijeme|UTC]] [[UTC+02:00|+2]] ([[Istočnoevropsko ljetno vrijeme|EEST]]) | format_datuma = D. M. GGGG. ([[Nova era|NE]]) | najveća_tačka_ime = [[Maglić]] | najveća_tačka_metara = 2386 | najveće_jezero_ime = [[Buško jezero]] | najveće_jezero_površina = 56,7 | najveća_rijeka_ime = [[Sava]] | najveća_rijeka_dužina = 945 | vozacka_strana = desna | pozivni_broj = [[Spisak pozivnih brojeva u Bosni i Hercegovini|+387]] | iso_kod = [[ISO 3166-2:BA|BA]] | internetski_nastavak = [[.ba]] | komentar = }} '''Bosna i Hercegovina''' (skraćeno '''BiH''', neformalno '''Bosna''', [[ćirilica]] '''Босна и Херцеговина''') [[suverena država|suverena]] je [[država]] u [[Jugoistočna Evropa|jugoistočnoj Evropi]], smještena na zapadu [[Balkan|Balkanskog poluostrva]]. Na sjeveru, zapadu i jugozapadu graniči s [[Hrvatska|Hrvatskom]], na istoku sa [[Srbija|Srbijom]], a na jugoistoku s [[Crna Gora|Crnom Gorom]]. Pomorska je država jer na jugu, na teritoriji općine [[Neum]], izlazi na [[Jadransko more]]. [[Glavni grad|Glavni]] i najveći grad države jest [[Sarajevo]]. [[Nezavisnost]] je stekla 1. marta 1992. nakon odluke građana [[Referendum o nezavisnosti Bosne i Hercegovine|referendumom o samoopredjeljenju]]. Prema rezultatima [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|popisa stanovništva iz 2013]], imala je 3.531.159 stanovnika. Područje Bosne i Hercegovine naseljeno je još od [[paleolit]]a, dok se u neolitskom razdoblju bilježi stalna naseljenost teritorije kada se razvijaju kulture kao što su [[Kakanjska kultura|kakanjska]] i [[Butmirska kultura|butmirska]]. Nakon dolaska prvih [[Indoevropljani|Indoevropljana]] bilježi se više kultura željeznog doba kao što su [[Glasinačka kultura|glasinačka]] i [[srednjobosanska kulturna grupa]]. Te kulture se najviše dovode u vezu s više ilirskih plemena kao što su bili [[Desidijati]], [[Mezeji]], [[Breuci]], [[Dicioni]], [[Autarijati]]. Dolaskom [[Bosna i Hercegovina u Rimskom Carstvu|Rimljana]] većina tih plemena do 6. stoljeća bila je romanizirana. Dolaskom [[Južni Slaveni|slavenskih]] plemena na Balkan, teritoriju Bosne i Hercegovine naseljavaju i razna južnoslavenska plemena. Do 12. stoljeća uspostavljena je [[Bosanska Banovina]],<ref>Paul Mojzes, ''Religion and the war in Bosnia'', Oxford University Press, 2000, str. 22; "Medieval Bosnia was founded as an independent state (Banate) by Ban Kulin (1180–1204)."</ref> koja će krajem 14. stoljeća prerasti u [[Bosansko Kraljevstvo|Kraljevinu Bosnu]]. Za vrijeme vladavine [[Tvrtko I, kralj Bosne|kralja Tvrtko I]] bila je najmoćnija feudalna kraljevina u regionu. Sa smrću Tvrtka I snaga i utjecaj bosanske države polahko opadaju. U to doba [[Osmansko Carstvo]] počinje invaziju na jugoistočnu Evropu, što je bilo velika prijetnja i za Kraljevinu Bosnu. Iscrpljena unutrašnjim sukobima i prepuštena sama sebi, pod vladavinom posljednjeg kralja [[Stjepan Tomašević, kralj Bosne|Stjepana Tomaševića]] Bosna gubi nezavisnost 1463. U sljedećem stoljeću cijelo područje današnje Bosne i Hercegovine ulazi u sastav Osmanskog Carstva i postaje njena najzapadnija provincija. [[Pad i modernizacija Osmanskog Carstva|Slabljenjem]] Osmanskog Carstva nakon [[Berlinski kongres|Berlinskog kongresa]] [[Austro-Ugarska]] je [[Austrougarsko osvajanje Bosne i Hercegovine|okupirala]] Bosnu i Hercegovinu, što će potrajati do [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]]. Između dva svjetska rata bila je u sastavu Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, odnosno [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]], a potom i u sastavu [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije]] kao jedna od njenih šest republika. [[Raspad Jugoslavije|Raspadom Jugoslavije]] proglašava nezavisnost, usljed čega izbija [[rat u Bosni i Hercegovini]], koji je trajao od 1992. do 1995. Bosna i Hercegovina regionalno je i međunarodno poznata po prirodnim ljepotama i [[Kultura Bosne i Hercegovine|kulturnom naslijeđu]], [[Bosanska kuhinja|kuhinji]], [[Muzika u Bosni i Hercegovini|eklektičnoj i jedinstvenoj muzici]], [[Arhitektura Bosne i Hercegovine|arhitekturi]] i festivalima, od kojih su neki jedni od najvećih i najuglednijih takve vrste u jugoistočnoj Evropi.<ref>{{Cite web |url= http://www.insidefilm.com/europe.html |title= Inside Film Online - Europe Film Festivals|website= insidefilm.com|access-date=29. 3. 2020}}</ref> U Bosni i Hercegovini žive tri konstitutivna naroda, [[Bošnjaci]], [[Srbi]] i [[Hrvati]], a [[Bošnjaci]] su etnička većina.<ref name="RP 2013"/> Osim njih, u državi žive i druge etničke zajednice: [[Albanci]], [[Crnogorci]], [[Jevreji]], [[Makedonci]], [[Romi]], [[Slovenci]], [[Turci]] i drugi. Bez obzira na etničku pripadnost, državljane Bosne i Hercegovine drugi često kolokvijalno identificiraju kao Bosance. Pojmovi ''[[Hercegovci|Hercegovac]]'' i ''[[Bosanci|Bosanac]]'' održavaju se na osnovu regionalne, a ne etničke razlike, pri čemu se granice Hercegovine ne mogu precizno definirati. Osim toga, zemlja se jednostavno nazivala ''Bosna'' sve do [[Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj|austrougarske okupacije]] krajem 19. stoljeća.<ref>"The Language Situation in Post-Dayton Bosnia and Herzegovina". Toronto Slavic Quarterly.</ref><ref>{{Cite news |url= http://bhdani.com/arhiva/88/kraj88.htm |title= MOSTAR - GLAVNI GRAD FEDERACIJE? |author= [[Ivan Lovrenović]] |date= 9. 11. 1998 |work= Arhiva [[BH Dani]], br. 88 |quote= Zauzevši Bosnu 1878. godine, Austro-Ugarska je iz svojih razloga uvela, do tada nepoznat, dvočlani sluzbeni naziv zemlje: Bosnien und Herzegowina, ali u stvarnom administrativnom smislu to nije značilo nikakav posebni status Hercegovine. Svi kasniji sustavi samo su mehanički naslijedili taj austrougarski "patent". |access-date= 3. 7. 2019 |archive-date= 22. 5. 2013 |archive-url= https://web.archive.org/web/20130522195429/http://bhdani.com/arhiva/88/kraj88.htm |url-status= bot: unknown }}</ref> Država je s visokim stepenom [[Indeks ljudskog razvoja|indeksa ljudskog razvoja]], s ekonomijom kojom dominiraju [[industrija]] i poljoprivredni sektor i s važnim udjelom [[turizam|turističkog]] i uslužnog sektora. Dana 15. decembra 2022. dobila je [[Pristupanje Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji|status kandidata]] za članstvo u [[Evropska unija|Evropskoj uniji]]. Također je kandidat za članstvo u [[NATO]]-u od aprila 2010, kada je potpisala [[Proširenje NATO-a|Akcijski plan za članstvo]] na samitu u [[Tallinn]]u, a članica je i [[Partnerstvo za mir|Partnerstva za mir]]. Osim toga, punopravna je ili pridružena članica mnogih međunarodnih organizacija: [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]] (od 22. maja 1992), [[Vijeće Evrope|Vijeća Evrope]] (od aprila 2002), [[Međunarodna pomorska organizacija|Međunarodne pomorske organizacije]], [[Svjetska turistička organizacija|Svjetske turističke organizacije]], [[Organizacija za evropsku sigurnost i saradnju|Organizacije za evropsku sigurnost i saradnju]] (OSCE), [[G77]], [[CEFTA]]-e, [[Jadranska povelja|Jadranske povelje]], posmatrač u [[Organizacija islamske saradnje|Organizaciji islamske saradnje]] (OIC), posmatrač u [[Pokret nesvrstanih|Pokretu nesvrstanih]], a jedan je od osnivača [[Mediteranska unija|Mediteranske unije]] (2008). == Etimologija == Prvi sačuvani, opće priznati spomen oblika imena "[[Bosna (regija)|Bosna]]" nalazi se u djelu ''[[O upravljanju carstvom|De Administrando Imperio]]'', političko-geografskom priručniku koji je napisao bizantijski car [[Konstantin VII Porfirogenet]] sredinom 10. stoljeća (između 948. i 952. godine), a u kojem se opisuje "mala zemlja" (χωρίον) na grčkom jeziku "Bosona" (Βοσώνα).<ref name="Moravcsik-153">{{cite book|editor=Gyula Moravcsik|author=Constantine VII''Porphyrogenitus''|date=1993|publisher=Dumbarton Oaks Center for Byzantine Studies|title=De Administrando Imperio|pages=153–55}}</ref> Vjeruje se da naziv zemlje potiče od imena rijeke [[Bosna (rijeka)|Bosne]] koja teče kroz centralni dio Bosne. Prema [[Filologija|filologu]] Antonu Mayeru, naziv Bosna mogao bi potjecati od ilirskog *"Bass-an-as", što bi pak moglo potjecati od protoindoevropskog korijena bʰegʷ-, što znači "tekuća voda".{{sfn|Malcolm|2002}} Naziv Hercegovina znači "hercegova [zemlja]", a "Herzog" potiče od njemačke riječi za "vojvodu". Potječe od titule bosanskog magnata iz 15. stoljeća, [[Stjepan Vukčić Kosača|Stjepana Vukčića Kosače]], koji je bio "Herceg Huma i Primorja" (1448). Hum (ranije nazvan Zahumlje) bio je ranosrednjovjekovna kneževina koju je osvojila Bosanska banovina u prvoj polovini 14. stoljeća. Kada su Osmanlije preuzele upravu nad regijom, nazvana je [[Hercegovački sandžak]]. Bio je sastavni dio [[Bosanski pašaluk|Bosanskog pašaluka]] sve do formiranja kratkotrajnog [[Hercegovački pašaluk|Hercegovačkog pašaluka]] 1830-ih, koji se ponovo pojavio 1850-ih, nakon čega je administrativna regija postala općepoznata kao Bosna i Hercegovina.<ref name="Encyclopedia Britannica">{{cite web | title=Facts, Geography, History, & Maps | website=Encyclopedia Britannica | url=https://www.britannica.com/place/Bosnia-and-Herzegovina | access-date=15. 10. 2025 | archive-date=3. 4. 2019 | archive-url=https://web.archive.org/web/20190403215257/https://www.britannica.com/place/Bosnia-and-Herzegovina | url-status=live }}</ref> Prilikom proglašenja nezavisnosti 1992. godine, službeni naziv države bio je [[Republika Bosna i Hercegovina]], ali nakon Daytonskog sporazuma iz 1995. i novog ustava koji ga je pratio, službeni naziv je promijenjen u Bosna i Hercegovina.<ref>''The World Factbook'' (Washington DC: National Foreign Assessment Center, Central Intelligence Agency, 2013), 90–93. {{ISBN|0160921953}}</ref> == Historija == {{Historija BiH}} {{Glavni|Historija Bosne i Hercegovine}} === Prahistorijsko doba === {{Glavni|Bosna i Hercegovina u paleolitu}} Na području Bosne i Hercegovine materijalnu ostavštinu [[paleolit]]a obilježava najstariji spomenik paleolitske umjetnosti na jugoistoku Evrope – gravura u stijeni [[Badanj (pećina)|pećine Badanj]] kod [[Stolac|Stoca]], nazvana ''Konj napadnut strijelama'', sačuvana fragmentarno, a bila je napravljena oko 12.000. p. n. e. Područje sarajevske, visočke i zeničke kotline današnje Bosne i Hercegovine bilo je jedno od glavnih područja naseljavanja još od prahistorijskih dana. Najstarija dosad poznata kultura iz [[neolit]]a, u srednjoj i sjeveroistočnoj Bosni jest [[Starčevačka kultura]], zastupljena uglavnom na lokalitetima [[Arheološko područje Obre|Obre I]] i Bajraci kod [[Kakanj|Kaknja]] i [[Arheološko područje Gornja Tuzla|Gornje Tuzle]]. Kasnije će [[Kakanjska kultura]] uveliko utjecati na nastanak i razvoj [[Butmirska kultura|Butmirske kulture]], najvažnije neolitske kulture na području Bosne i Hercegovine.<ref>ANALIZA PRAHISTORIJSKIH KERAMIČKIH ULOMAKA SA LOKALITETA DONJE PAPRATNICE – ZAGREBNICE KOD KAKNJA, Edina Kadić, diplomski rad, Sarajevo, 2012.</ref> Butmirska kultura jest kultura mlađeg neolita koja se rasprostirala na teritoriji današnje [[Srednja Bosna|srednje Bosne]], između [[Zavidovići|Zavidovića]] i [[Sarajevo|Sarajeva]]. Ime je dobila po [[Prahistorijsko naselje u Butmiru|prahistorijskom naselju u Butmiru]] u općini [[Ilidža]], koje je najstarije i najpoznatije arheološko nalazište u Bosni i Hercegovini iz kasnog [[Kameno doba|kamenog doba]]. Ostali važniji lokaliteti Butmirske kulture jesu [[Arheološko područje Okolište|Okolište]], [[Arheološko područje Nebo|Nebo]] i [[Arheološko područje Obre|Obre]]. Istovremeno s Butmirskom kulturom u srednjoj Bosni, u istočnoj i sjeveroistočnoj Bosni postoji [[Vinčanska kultura]], dok je u Hercegovini [[Hvarsko-lisičićka kultura|Hvarsko-lisičićka]]. Doba [[Bakarno doba|eneolita]] na [[Balkan]]u je zastupljeno [[Vučedolska kultura|Vučedolskom kulturom]] i njenim podtipovima u Bosni i Hercegovini, zapadnobosanskim i juznobosanskim. Nalazišta su [[Hrustovačka pećina|Hrustovača]], [[Debelo Brdo (Sarajevo)|Debelo Brdo]] (Sarajevo), Varvara kod [[Ramsko jezero|Ramskog jezera]] i [[Arheološki lokalitet Donje Moštre|Moštre]]. === Bronzano i željezno doba (Ilirsko doba) === {{Glavni|Bosna i Hercegovina za vrijeme Ilira}} Tokom [[Bronzano doba|bronzanog doba]] neolitsko stanovništvo koje je naseljavalo područje današnje Bosne i Hercegovine postepeno su zamijenili [[Iliri]], narod koji je govorio zajednički [[Indoevropski jezici|indoevropski jezik]]. Od 8. stoljeće p. n. e. ilirska plemena evoluirala su u kraljevstva. Najstarije zabilježeno kraljevstvo u Iliriji (regiji koja je obuhvatala zapadni dio Balkanskog poluostrva kao što je zabilježeno u klasičnoj antici) bilo je kraljevstvo [[Enhilejci|Enhilejaca]] u 8. stoljeću p. n. e. Poslije Enhilejaca, od 4. stoljeća p. n. e. pojavljuju se i druga ilirska plemena. [[Autarijati]] pod [[Pleurias]]om (od 337. p.n.e) osnivaju svoje kraljevstvo a potom i [[Ardijejci]], ilirski narod koji je prvobitno naseljavao područje uz rijeku Neretvu (Narenta) i dio jadranske obale a koje će se održati do 167. p. n. e. i [[Ilirski ratovi|trećeg Ilirskog rata]]. Kraljevstvo Ardijejaca, kojim je vladao [[Agron (kralj)|Agron]] polovinom 3. stoljeća p. n. e, i [[Dardanija|Dardansko]], koje je uspostavio [[Bardilis]] početkom 4. stoljeća p. n. e. najpoznatija su ilirska kraljevstva na zapadnom Balkanu. Tokom ovog perioda područje današnje Bosne i Hercegovine nastanjivalo je nekoliko ilirskih plemena, od kojih se najvažniji bili [[Dalmati]] (od kojih je vjerovatno nastala riječ ''[[Dalmacija]]''), koji su živjeli širom zapadne Bosne, dok su u srednjoj Bosni bili [[Desidijati]], za koje se veže [[srednjobosanska kulturna grupa]] bronzanog i željeznog doba. [[Autarijati]] su naseljavali jugoistočnu Bosnu, [[Podrinje]], sjevernu [[Hercegovina|Hercegovinu]], ali i dijelove zapadne [[Srbija|Srbije]] i sjeverne [[Crna Gora|Crne Gore]]. Bilo je to moćno pleme, za koje se veže kulturni period poznat kao [[Glasinačka kultura]]. Druga poznatija ilirska plemena koja treba spomenuti jesu [[Japodi]], [[Mezeji]] i [[Daorsi]]. Vrlo važnu ulogu u životu Ilira imao je kult mrtvih, što se može primijetiti u njihovim pažljivim izvođenim obredima sahrane, kao i bogato ukrašenim grobnim mjestima. U sjevernim dijelovima područja koje su nastanivali Iliri, postojala je duga tradicija kremiranja i sahranjivanja mrtvih u plitkim grobovima, dok su na jugu mrtve sahranjivali u velikim kamenim ili zemljanim [[tumuli]]ma, koji su u Hercegovini dostizali i monumentalne dimenzije, širine i više od 50 m i 5 m visine. Japodi su bili skloni i ukrašavanju (teške, prevelike ogrlice od žutog, plavog ili bijelog stakla i velike bronzane [[Fibula (broš)|fibule]], kao i spiralne narukvice, dijademe i kacige od bronze). U nekoliko stoljeća ilirske vladavine ovim prostorima nisu zabilježeni upadi drugih naroda sve do 4. stoljeća, kada se spominje invazija [[Kelti|Kelta]]. Kelti su dolaskom na ovo područje donijeli tehniku grnčarskog kola, nove vrste fibula i različite pojaseve od bronze i gvožđa. Tokom migracije iz srednje Evrope ka jugu Balkanskog poluostrva Kelti su se kratko zadržali na prostoru današnje Bosne i Hercegovine, tako da je njihov utjecaj ostao minimalan, ali pohod ovog indoevropskog naroda utjecao je na raseljavanje nekih ilirskih plemena (Autarijati), pri čemu je došlo i do miješanja nekih plemena, kao što su [[Skordisci]], mješovito ilirsko-keltsko pleme koje je naseljavalo sjeveroistočnu Bosnu. O tom periodu postoji malo historijskih dokaza, ali u cjelini se čini da su Kelti okupljali više naroda koji govore različitim jezicima. Na jugu današnje Bosne i Hercegovine, u području delte Neretve zabilježen je znatan utjecaj [[Helenizacija|heleniziranog]] ilirskog plemena [[Daorsi]]. Glavni grad tog plemena bio je [[Daorsoi]] u [[Ošanjići]]ma kod [[Stolac|Stoca]]. Daorson je u 4. stoljeću p. n. e. bio okružen [[megalitim]]a, zidovima visokim i po pet metara (velikih poput onih u grčkoj [[Mikena|Mikeni]]), sastavljenih od velikih kamenih blokova. Daorsi su izrađivali jedinstvene bronzane [[Kovanica|kovanice]] i skulpture. Prvi sukobi Ilira i [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]] su se dogodili 229. p. n. e. kada se u historiografiji taj sukob smatra početkom [[Ilirski ratovi|Ilirskih ratova]] koji će potrajati sve do 168. p. n. e. U tom periodu Rimljani su zauzeli veći dio ilirskog područja a potpunu prevlast ostvarit će tek 9. n. e. Upravo je na području današnje Bosne i Hercegovine, Rimsko Carstvo vodilo jednu od najtežih bitaka u svojoj historiji još od vremena [[Punski ratovi|Punskih ratova]], kako je to svojevremeno opisao rimski historičar [[Svetonije]]. Ova rimska vojna kampanja protiv [[Ilirik]]a, tadašnje rimske provincije koja je obuhvatala i današnju Bosnu i Hercegovinu, poznata je kao kampanja gušenja [[Veliki ilirski ustanak|Velikog ilirskog]] ili Batonovog ustanka. Ustanak je podignut 6. n. e, u okolini [[Vareš]]a i [[Vranduk (Zenica)|Vranduka]] (pod vodstvom [[Baton]]a i [[Pines]]a), nakon pokušaja regrutiranja Ilira u rimsku vojsku i trajao je tri godine, kada je ugušen. Za vrijeme cara [[Tiberije|Tiberija]] (9. n. e) sve ilirske teritorije konačno potpadaju pod rimsku upravu. Tokom vladavine Rima na ovo područje doseljavali su se latinski stanovnici iz cijelog carstva. === Nova era === U prvim stoljećima nove ere, područje današnje [[Bosna|Bosne]] bilo je sastavni dio [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]]. Većinom su ga naseljavali [[Iliri]]. Nakon pada carstva, Bosnu su svojatali kako [[Bizantijsko Carstvo]], tako i zapadni nasljednici Rima. [[Slaveni]] se ovdje naseljavaju u 7. stoljeću, zatječući na ovim prostorima dijelove ilirskih i tračkih plemena koja su bila romanizirana, a prilikom dolaska Slavena povlače se uglavnom u planine. Slaveni ih nazivaju Vlasima po starogermanskoj riječi ''Wallach'', što znači "Rimljanin". === Srednji vijek === [[Datoteka:Bobovac.jpg|thumb|225px|Srednjovjekovni kraljevski grad [[Bobovac]].]] {{Glavni|Bosna i Hercegovina u srednjem vijeku|Bosanska Banovina|Bosansko Kraljevstvo}}Historijske i arheološke informacije o ranosrednjovjekovnoj Bosni su oskudne.{{Sfn|Bulić|2013}} Bosna se prvi put spominje u Nikiforovom mirovnom sporazumu iz 803. koji nije sačuvan, ali o kojem govore engleski historičari iz XIX v.<ref>{{Cite book|last=Smith|first=Wiliam|url=https://books.google.ba/books?id=870_AQAAIAAJ&pg=PA1178&lpg=PA1178&dq=nicephorus+charlemagne+treaty+%22bosnia%22&source=bl&ots=iSPplsMmqe&sig=SpJGopyjkF_8Y8CDb9rlPydTlFs&hl=en&sa=X&ved=2ahUKEwjN85-oyOnfAhXmqIsKHdhUBnEQ6AEwDnoECAkQAQ#v=onepage&q=bosnia|title=Dictionary of Greek and Roman Biography and Mythology: Entry on Nicephorus, Volume 2|year=1848|location=London|pages=1178}}</ref> Prema bizantskom ''[[O upravljanju carstvom]]'', u Bosni su postajala dva naseljena grada Katera i Desnik.{{Sfn|Moravcsik|1967}}{{Sfn|Bulić|2013}} Utvrđeno je da se srednjovjekovni zemlja Bosna protezala od [[Sarajevo|sarajevskog]] polja na jugu do [[Zenica|zeničkog]] polja na sjeveru, a istočna granica je bila dolina [[Prača (rijeka)|Prače]] prema [[Drina|Drini]], zapadna duž doline [[Lepenica (rijeka u Bosni i Hercegovini)|Lepenice]] i [[Lašva (rijeka)|Lašve]].{{Sfn|Kaimakamova|Salamon|2007}} Prvi imenom poznati vladar Bosne bio je [[ban Borić]], zatim [[Kulin ban]], a poslije krunidbe [[Tvrtko I, kralj Bosne|Bana Tvrtka I Kotromanića]] 1377. u [[Mile (Visoko)|Milima]] vladari Bosne postaju kraljevi. Nezavisnost Bosna zadržava sve do dolaska [[Osmansko Carstvo|Osmanlija]] 1463, kad zvanično postaje dio [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]]. Na jugu [[Humska zemlja]] je opstala do 1483. kada će i ona konačno pasti. === Osmanlijsko doba === {{Glavni|Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu|Bosanski sandžak|Bosanski pašaluk|Hercegovački sandžak}}Tokom osmanlijske vladavine mnogi stanovnici Bosne prelaze na [[islam]]. Određen dio starog bosanskog plemstva prelazi na stranu Osmanlija, tako da su već u prvoj polovini 16. stoljeća mnogi begovi i vojskovođe u osmanlijskoj [[Evropa|Evropi]] porijeklom bili upravo iz Bosne kao što su [[Mehmed-paša Sokolović]], [[Gazi Husrev-beg]], [[Ajas-beg]] i drugi. U 16. i 17. stoljeću Bošnjaci su bili sastavni dio osmanlijske vojske, dok su najvažnije uloge vlade Bosanskog ejaleta najčešće pripadale Bošnjacima. Mnoge od bošnjačkih porodica koje su rano prešle na [[islam]] bile su vrlo moćne, što u Bosni dugo vremena zadržava i [[Feudalizam|feudalne odnose]] između Bošnjaka i drugih naroda. Osmanlijski neuspjesi protiv druge regionalne velesile u ovom dijelu Evrope, [[Austro-Ugarska|Austrije]], pomiču granicu između Osmanskog Carstva i ostatka Evrope, koja sad ponovo stiže pred same kapije Bosne, čime se opća situacija u zemlji pogoršava. Sa konstantnim napadima i ekonomskom krizom širi se nezadovoljstvo, tako da u prvoj polovini 19. stoljeća, [[Sultani Osmanskog Carstva|sultan]] nekoliko puta pokušava izvršiti reforme, ali ovome kapetani u Bosni odgovaraju pobunama. Najčuvenija je od njih pobuna [[Husein-kapetan Gradaščević|Husein-kapetana Gradaščevića]] 1831. Nakon što su poraženi od strane Osmanlija, vojni otpor Bošnjaka se završava, dok carstvo i dalje slabi. === Austrougarsko doba === {{Glavni|Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj}} Odlukom [[Berlinski kongres|Berlinskog kongresa]] 1878. [[Austro-Ugarska]] dobija pravo da okupira Bosnu i Hercegovinu kako bi zavela mir, a zemlja i dalje formalno pod vlašću otomanskog sultana. Bosna i Hercegovina nije dobila autonomiju koja je bila predviđena [[Sanstefanski mir|Sanstefanskim mirom]] od 3.8.1878, godine 1908. Austro-Ugarska vrši aneksiju Bosne i Hercegovine što je Turska nakon prvobitnog protivljenja 1909. i prihvatila. Austro-Ugarska je postigla dogovor s Osmanskim Carstvom u kome se obavezala na isplatu 2,5 milijuna turskih funtâ (54 milijuna austro-ugarskih krunâ) u zlatu kao naknadu za aneksiju Bosne i Hercegovine.<ref>{{Cite web|url=https://www.jstor.org/stable/2212637|title=Protocol between Austria-Hungary and Turkey|last=The American Journal of International Law|first=Vol. 3, No. 4, Supplement: Official Documents (Oct, 1909), pp. 286-289|date=1909.|publisher=Cambridge University Press|access-date=22. 7. 2024}}</ref> Paralelno se u susjednim državama razvijaju slavenski nacionalni pokreti, koji su radili na ujedinjenju svih [[Južni Slaveni|Južnih Slavena]] na jugoistoku [[Evropa|Evrope]]. Povod za [[Prvi svjetski rat]] bio je [[sarajevski atentat]], koji je 28. juna 1914. izveo [[Gavrilo Princip]], pripadnik revolucionarnog omladinskog pokreta "[[Mlada Bosna]]". On je pucao na austro-ugarskog prestolonasljednika [[Franjo Ferdinand Austrijski|Franza Ferdinanda]] i njegovu trudnu suprugu, koji su podlegli ranama. === Prvi svjetski rat === {{Glavni|Bosna i Hercegovina u Prvom svjetskom ratu}} Tokom Prvog svjetskog rata mnogo građana Bosne i Hercegovine bilo je regrutirano u austro-ugarsku vojsku i upućeno na granice prema [[Kraljevina Srbija|Kraljevini Srbiji]] i [[Kraljevina Crna Gora|Kraljevini Crnoj Gori]]. Osobito je bila jaka koncentracija uzduž rijeke [[Drina|Drine]]. U početku rata imala je Srbija početne uspjehe, njena vojska je čak prešla Drinu i upala u istočnu Bosnu. Tada je austro-ugarska vojska pod vodstvom dvojice generala Hrvata, [[Stjepan Sarkotić|Stjepana Sarkotića]] i [[Luka Šnjarić|Luke Šnjarića]], potukla [[Vojska Kraljevine Srbije (1914–1918)|Vojsku Kraljevine Srbije]] kod Han-Pijeska i izbacila ih preko Drine. [[Kraljevina Srbija]] i [[Kraljevina Crna Gora]] bile su 1915. vojnički potučene, njihovi državni teritoriji okupirani, a glavnina vojske se preko Albanije i Grčke dokopala solunskog bojišta gdje se uz zapadne saveznike Francusku i Englesku uspjela 1918. s juga vratiti u Srbiju i otud bez otpora ući u Bosnu, Hercegovinu, Hrvatsku, dio južne Ugarske (Bačku, Banat i Baranju) i napokon i u Sloveniju. Srbija je tada, kao jedna od pobjednica u Prvom svjetskom ratu, iako je doživljavala uglavnom poraze, nastojala sve te zemlje samo priključiti Kraljevini Srbiji i tako ostvariti stoljetnu ideju o Velikoj Srbiji i njenom izlazu na Jadransko more. U tim planovima Bosna i Hercegovina je imala središnje mjesto. Te pokrajine i tada oko 40% Srba u njihovom stanovništvu, trebale su biti most prema Srbima u Hrvatskoj, poglavito na području bivše Hrvatsko-slavonske vojne krajine.[[Datoteka:Bruner-Dvorak, Rudolf - Bosna, modlitba (ca 1906).jpg|thumb|225px|desno|Bošnjaci na [[namaz]]u, 1906]] === Kraljevina Jugoslavija === {{Glavni|Bosna i Hercegovina u prvoj Jugoslaviji}} Krajem Prvog svjetskog rata i propašću Austro-Ugarske područje Bosne i Hercegovine ulazi u sastav kratkotrajne [[Država Slovenaca, Hrvata i Srba|Države Slovenaca, Hrvata i Srba]], a potom u novonastalu [[Kraljevina SHS|Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca]], koja se od 1929. zove [[Kraljevina Jugoslavija]]. Nakon pojačane [[Industrijalizacija|industrijalizacije]] i opće ekspanzije bosanskohercegovačkog društva za vrijeme austrougarske epohe, Bosna i Hercegovina tokom prve Jugoslavije ekonomski nazaduje, što stvara osnovu za socijalno nezadovoljstvo i nemire, koji će kasnije uslijediti. Politički život u Bosni i Hercegovini u to vrijeme obilježila su dva glavna trenda: društveni i ekonomski nemiri zbog preraspodjele imovine i formiranje nekoliko političkih stranaka koje su često mijenjale koalicije i saveze sa strankama u drugim jugoslavenskim regijama. Dominantni ideološki sukob koji je tada vladao u jugoslovenskoj državi, između hrvatskog regionalizma i srpske centralizacije, različito su shvatale glavne etničke grupe u Bosni i Hercegovini i zavisio je od ukupne političke atmosfere. Političke reforme provedene u novoosnovanom jugoslavenskom kraljevstvu nisu imale mnogo koristi za tadašnje bosanske muslimane; prema konačnom popisu vlasništva nad zemljištem i stanovništva prema vjerskoj pripadnosti iz 1910. godine, provedenom u Austro-Ugarskoj, muslimani su posjedovali 91,1%, pravoslavni Srbi 6,0%, katolički Hrvati 2,6%, a ostali 0,3% imovine.<ref>{{cite web|author=Danijela Nadj|url=http://www.hic.hr/books/seeurope/010e-semiz.htm|title=An International Symposium "Southeastern Europe 1918–1995"|publisher=Hic.hr|access-date=14. 6. 2006|archive-url=https://web.archive.org/web/20060822164923/http://www.hic.hr/books/seeurope/010e-semiz.htm|archive-date=22. 8. 2006|url-status=live}}</ref> Nakon reformi, bosanskim muslimanima je oduzeto ukupno 1.175.305 hektara poljoprivrednog i šumskog zemljišta. Iako je početna podjela zemlje na 33 oblasti izbrisala prisustvo tradicionalnih geografskih entiteta sa karte, napori bosanskih političara, poput [[Mehmed Spaho|Mehmeda Spahe]], osigurali su da šest oblasti izdvojenih iz Bosne i Hercegovine odgovara teritoriji nekadašnjih šest sandžaka iz osmanlijskog doba i, na taj način, odgovara historijskim granicama Bosne i Hercegovine u cjelini. Nakon sloma parlamentarne [[demokratija|demokratije]] i zavođenja [[Šestojanuarska diktatura|Šestojanuarske diktature]] 1929. došlo je do novih administrativno-političkih promjena u zemlji. Jugoslavija je dobila devet [[Banovine Kraljevine Jugoslavije|banovina]], čime je Bosna i Hercegovina formalno podijeljena jer su granice banovina odudarale od historijskih i etničkih linija koje su do tada dominirale.{{sfn|Malcolm|2002}} Površina Bosne i Hercegovine pripala je u svom historijskom obliku četirima različitim banovinama, koje su nazvane po geografskim i historijskim regijama. [[Vrbaska banovina|Vrbaska]], [[Drinska banovina|Drinska]], [[Zetska banovina|Zetska]] i [[Primorska banovina]] trebale su prema prvotnoj ideji tadašnjeg jugoslavenskog [[Aleksandar, kralj Jugoslavije|kralja Aleksandra I]] potisnuti regionalne i nacionalne identitete, a u prvi plan staviti jedinstveni jugoslavenski [[identitet]]. Sporazumom [[Sporazum Cvetković–Maček|Cvetković–Maček]] 1939. formira se [[Banovina Hrvatska]], u koju ulaze i dijelovi Bosne i Hercegovine, i to uglavnom oni koji su već pripadali Primorskoj banovini i dijelovi zemlje na sjeveru, uz [[Sava|Savu]]. Taj sporazum, kojim je stvorena hrvatska banovina, ohrabrio je ono što je u suštini bila [[podjela Bosne i Hercegovine]] između Hrvatske i Srbije.<ref name="Imamović, Mustafa 1996">Imamović, Mustafa (1996). Historija Bošnjaka. Sarajevo: BZK Preporod; {{ISBN|9958-815-00-1}}</ref> Međutim, rastuća prijetnja nacističke Njemačke Adolfa Hitlera prisilila je jugoslovenske političare da preusmjere svoju pažnju. Nakon perioda pokušaja smirivanja situacije, potpisivanja [[Trojni pakt|Trojnog pakta]] i [[Državni udar u Kraljevini Jugoslaviji|državnog udara]] koji je uslijedio, Njemačka je napala Jugoslaviju 6. aprila 1941.{{sfn|Malcolm|2002}} === Drugi svjetski rat === {{Glavni|Bosna i Hercegovina tokom Drugog svjetskog rata}} [[Datoteka:Neretva most.jpg|thumb|250px|lijevo|Most kod [[Jablanica|Jablanice]], srušen tokom [[Bitka na Neretvi|Bitke na Neretvi]]]] [[Datoteka:Sarajevo_-_Bosnia_-_War_Memorial.jpg|thumb|[[Vječna vatra]] u Sarajevu, spomenik vojnim i civilnim žrtvama tokom drugog svjetskog rata]] Nakon njemačke invazije na Kraljevinu Jugoslaviju tokom Drugog svjetskog rata i njene brze kapitulacije, cijela Bosna i Hercegovina je predata nacističkom marionetskom režimu, [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisnoj Državi Hrvatskoj]] (NDH) koju su predvodile ustaše [[Ante Pavelić]]a a koja je formirana 10. aprila 1941. godiner, nekoliko dana nakon njemačkog napada na Jugoslaviju. Znatan dio bosanskih Hrvata i Bošnjaka učestvuju kao pripadnici vojske NDH ([[ustaše]], [[Hrvatsko domobranstvo|domobrani]]), dok nekolicina Bošnjaka zauzima vodeće pozicije u vlasti kao ministri u vladi NDH (npr, [[Osman Kulenović]] i [[Džafer Kulenović|Džafer-beg Kulenović]]). Dio Srba bori se na strani [[četnici|četnika]] te učestvuju u progonima Hrvata i Bošnjaka. Ustaše progone i ubijaju Srbe, Rome, Jevreje i komuniste. Iz tog perioda poznata je i [[Sarajevska rezolucija]], koju su 12. oktobra 1941. potpisali sarajevski muslimani, a koja osuđuje nasilje vlasti NDH protiv srpskog stanovništva. Jedan dio Bošnjaka, bosanskih Srba i bosanskih Hrvata aktivno učestvuju u antifašističkom pokretu [[Josip Broz Tito|Josipa Broza Tita]], dajući znatan doprinos [[Narodnooslobodilačka borba Jugoslavije|Narodnooslobodilačkoj borbi]] i konačnom oslobođenju cijele zemlje od stranih okupatora. Bosna i Hercegovina je jedna od prvih zemalja antifašističke koalicije u porobljenoj Evropi 1941–1945. Na teritoriji Bosne i Hercegovine vode se neke od najžešćih bitaka ([[Bitka na Neretvi|Neretva]], [[Bitka na Kozari|Kozara]], [[Bitka na Sutjesci|Sutjeska]], [[Desant na Drvar|Drvar]]) Drugog svjetskog rata na području jugoistočne Evrope. U [[Mrkonjić Grad]]u 25. novembra 1943. postavljeni su temelji suvremene Bosne i Hercegovine, na [[Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine|Prvom zasjedanju ZAVNOBiH]]-a, dok su u [[Jajce|Jajcu]] 29. novembra iste godine na [[Drugo zasjedanje AVNOJ-a|Drugom zasjedanju AVNOJ-a]] postavljene osnove nove, socijalističke [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavije]], u okviru koje je [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR Bosna i Hercegovina]] bila jedna od šest ravnopravnih republika. === Doba SFRJ === {{Glavni|Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|Raspad SFRJ}} U vremenu od 1945. do početka 1990-ih SR Bosna i Hercegovina doživljava ubrzanu industrijalizaciju, modernizaciju i urbanizaciju, a paralelno s tim osnivaju se i institucije zemlje, koje naglašavaju njenu državnost i institucionalnu nezavisnost. Zbog svog centralnog geografskog položaja unutar jugoslovenske federacije, Bosna i Hercegovina je izabrana kao osnova za razvoj vojno-odbrambene industrije. U tom periodu izgrađeno je mnogo vojnih objekata i tvornica oružja što je doprinijelo velikoj koncentraciji oružja i vojnog osoblja. S obzirom na prirodna bogatstva kojim raspolaže, Bosna i Hercegovina je za vrijeme SFRJ bila centar uglavnom bazične industrije. [[Datoteka:Sarajevo Olympia 1984.JPG|mini|Logo [[Zimske olimpijske igre 1984.|XIV. Zimskih olimpijskih igara]], održanih u Sarajevu 1984.]] U to vrijeme osnivaju se i obrazovne, naučne i kulturne institucije kao što su [[Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine|Akademije nauka i umjetnosti BiH]], univerziteti u [[Univerzitet u Sarajevu|Sarajevu]], [[Univerzitet u Banjoj Luci|Banjoj Luci]], [[Univerzitet u Mostaru|Mostar]]u i [[Univerzitet u Tuzli|Tuzli]], [[Radiotelevizija Sarajevo]]. Godine 1971. dolazi do priznavanja [[Muslimani (narod)|Muslimana]], kao šestog naroda u tadašnjoj zemlji, koji uz [[Srbi|Srbe]] i [[Hrvati|Hrvate]], čine jedan od konstitutivnih naroda SR Bosne i Hercegovine i SFR Jugoslavije. Godine 1984. glavni grad republike, Sarajevo, bio je domaćin [[Zimske olimpijske igre 1984.|14. Zimskih olimpijskih igara]], što je podiglo ugled grada i države u inozemstvu. Tokom 1980-ih Sarajevo i Bosna i Hercegovina bili su centar svojevrsne pop-kulture u [[Jugoslavija|Jugoslaviji]]. Ovdje stvaraju neki od najpopularnijih domaćih filmskih autora ([[Emir Kusturica|Kusturica]], [[Ademir Kenović|Kenović]]), a pop i rock-grupe spadaju u najvažnije u zemlji. U tom periodu i bogata književna tradicija nastavlja se tamo gdje su nekad stali najvažniji bosanskohercegovački autori, kao [[Ivo Andrić]] (dobitnik [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade za književnost]] 1961) i [[Meša Selimović]]. === Samostalnost === {{Glavni|Međunarodno priznanje nezavisnosti Republike Bosne i Hercegovine|Republika Bosna i Hercegovina|Rat u BiH|Historija nezavisne Bosne i Hercegovine}} U oktobru 1991. SR Bosna i Hercegovina izglasava suverenost da bi potom uslijedio i [[Referendum o nezavisnosti Bosne i Hercegovine|referendum za nezavisnost]] u februaru 1992. Srpsko stanovništvo uglavnom je bojkotovalo referendum. Odmah po proglašavanju nezavisnosti i međunarodnog priznanja zemlje u aprilu 1992, izbija rat u Republici Bosni i Hercegovini. Republika Bosna i Hercegovina primljena je u Ujedinjene nacije 22. maja 1992. Već 1991. hrvatski predsjednik [[Franjo Tuđman]] sklapa dogovor o podjeli Bosne i Hercegovine sa srbijanskim predsjednikom [[Slobodan Milošević|Miloševićem]] na [[Sastanak u Karađorđevu|sastanku u Karađorđevu]]. O podjeli Bosne i Hercegovine danas postoji mnogo dokumentacije, a izdvajaju se [[Stenogrami Franje Tuđmana o podjeli Bosne i Hercegovine|Tuđmanovi stenogrami]], ali i svjedočenja [[Stjepan Mesić|Stjepana Mesića]], nekadašnjeg predsjednika Predsjedništva SFRJ, [[Ante Marković]]a, nekadašnjeg premijera SFRJ, i mnogih drugih svjedoka vremena. Rat traje do 1995, a u njemu stradaju Bošnjaci, Srbi i Hrvati, a nad Bošnjacima Srebrenice počinjen je i [[Genocid u Srebrenici|genocid]]. Sva tri naroda u zemlji rat doživljavaju na različite načine, vidjevši u njemu ugrožavanje vlastitih nacionalnih interesa, tako da se u srpskim medijima koristi izraz "Otadžbinski", a u hrvatskim "Domovinski rat". Početkom 1992. vraća se i historijsko ime Bošnjak kao ime nacije, koje zamjenjuje dotadašnju vjersku oznaku "Musliman". Intervencijom međunarodnih vojnih snaga rat je završen, a Bosna i Hercegovina očuvala je svoj državnopravni i historijski kontinuitet. U američkom gradu [[Dayton (Ohio)|Daytonu]] 21. novembra 1995. sve zaraćene strane potpisuju [[Dejtonski sporazum|mirovni sporazum]], čime je neslužbeno završen rat. Konačni sporazum potpisan je u [[Pariz]]u 14. decembra 1995. [[Dejtonski sporazum]] potvrdio je Bosnu i Hercegovinu kao samostalnu i suverenu državu u Evropi. Prema ugovoru Bosna i Hercegovina sastoji se iz dvije administrativne jedinice: [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]] i [[Republika Srpska|Republike Srpske]], te [[Brčko distrikt]]a, koji ima poseban status i ne pripada nijednom entitetu. Reintegracija države i njena obnova odvija se sporo i otežano zbog međusobnog nepovjerenja i neprevladanih posljedica rata. Međunarodne snage pod komandom [[NATO]]-a u decembru 2004. zamijenile su snage Evropske unije i partnerskih zemalja (''European Union Force'' – [[EUFOR]]). Na općim izborima održanima početkom 2000-ih ([[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2002.|2002]], [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2006.|2006]], [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2010.|2010]], [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2014.|2014]]) uglavnom su pobjeđivale stranke desnog centra, uz povremene uspjehe socijaldemokratskih stranaka u Federaciji BiH.<ref name=":3">{{Cite web|url=https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=8918#poglavlje154512|title=Bosna i Hercegovina {{!}} Hrvatska enciklopedija|website=www.enciklopedija.hr|access-date=25. 3. 2020}}</ref> Nastojanja HDZ-a BiH za uvođenjem samouprave na područjima većinski naseljenim Hrvatima bila su 2001. spriječena smjenom [[Ante Jelavić]]a, hrvatskog člana [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva BiH]]. U Republici Srpskoj nastavljeno je političko suprotstavljanje jačanju državnosti BiH.<ref name=":3" /> Veći [[Protesti u Bosni i Hercegovini (februar 2014)|socijalni protesti u februaru 2014.]] uzrokovani teškim ekonomskim i društvenim prilikama održani u više gradova Federacije BiH (u manjoj mjeri i u Republici Srpskoj). Nakon izbora u 2014. uspostavljeno je novo Predsjedništvo BiH ([[Dragan Čović]], [[Mladen Ivanić]] i [[Bakir Izetbegović]]). Nakon novih [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2022.|općih izbora u 2022.]] članovi Predsjedništva BiH (od novembra 2022) postali su [[Denis Bećirović]], [[Željka Cvijanović]] i [[Željko Komšić]].<ref name=":3" /> Zaključno sa 2024. godinom, Bosna i Hercegovina je [[Pristupanje Bosne i Hercegovine NATO-u|kandidat za članicu NATO-a]], te [[Pristupanje Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji|kandidat za pristupanje Evropskoj Uniji]] nakon što joj je u decembru 2022. odobren status kandidata.<ref>{{Cite web|url=https://www.consilium.europa.eu/hr/policies/enlargement/bosnia-herzegovina/|title=Vijeće Evropske unije - Bosna i Hercegovina|access-date=25. 9. 2024}}</ref> Početkom 2020. kao i većinu Evrope, Bosnu i Hercegovinu je zahvatila [[Pandemija COVID-a 19 u Bosni i Hercegovini|pandemija koronavirusa]] kada je po prvi put nakon rata uveden policijski sat u čitavoj državi. == Geografija == [[Datoteka:Neum02450.JPG|mini|desno|[[Neum]], jedini primorski grad BiH.]] [[Datoteka:Igman.jpg|mini|desno|Planina [[Igman]] u blizini Sarajeva.]] [[Datoteka:Landscape near Ivan mountain.jpg|mini|desno|[[Ivan planina]] kao dio [[Dinaridi|Dinarida]], sa najvišim vrhom od 1534 metara.]] {{Glavni|Geografija Bosne i Hercegovine}} === Položaj === Smještena je na jugoistoku [[Evropa|Evrope]], u zapadnom dijelu Balkanskog poluostrva, između [[42. paralela (sjever)|42.]] i [[46. paralela (sjever)|46. stepena]] [[Geografska širina|sjeverne geografske širine]] i [[15. meridijan (istok)|15.]] i [[20. meridijan (istok)|20. stepena]] [[Geografska dužina|istočne geografske dužine]]. Površina joj je 51.129&nbsp;km<sup>2</sup><ref name="Parlament"/> (51.209,2&nbsp;km<sup>2</sup> od čega je 51.197&nbsp;km<sup>2</sup> kopno, a 12,2&nbsp;km<sup>2</sup> površina mora).<ref name="Stat"/> Dužina granice sa susjednim državama iznosi 1.538&nbsp;km, a od toga je suhozemna granica duga 774&nbsp;km, riječna 751&nbsp;km, a morska 13&nbsp;km. Graniči s [[Hrvatska|Hrvatskom]] na sjeveru, sjeverozapadu i jugu ([[Granica između Bosne i Hercegovine i Hrvatske|932&nbsp;km]]), [[Srbija|Srbijom]] na istoku ([[Granica između Bosne i Hercegovine i Srbije|357&nbsp;km]]) i [[Crna Gora|Crnom Gorom]] na jugoistoku ([[Granica između Bosne i Hercegovine i Crne Gore|248&nbsp;km]]).<ref name="Stat">{{Cite web |url= http://www.fzs.ba/Statisticki%20godisnjak%202009.pdf |title= Statistički godišnjak Federacije Bosne i Hercegovine iz 2009. |access-date=7. 3. 2010 |archive-url= https://web.archive.org/web/20100307061052/http://www.fzs.ba/Statisticki%20godisnjak%202009.pdf |archive-date=7. 3. 2010 |url-status= dead}}</ref> Na krajnjem jugu, na teritoriji općine [[Neum]], izlazi na [[Jadransko more]] u dužini 20-ak&nbsp;km.<ref>{{cite web |url= https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/bk.html# |title= Field Listing – Coastline |work= The World Factbook |access-date= 22. 8. 2006 |archive-date= 15. 3. 2018 |archive-url= https://web.archive.org/web/20180315193211/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/bk.html |url-status= dead }}</ref> Granice Bosne i Hercegovine uglavnom su prirodnog porijekla i većinom je čine rijeke [[Drina]], [[Sava]] i [[Una]], te planine, kao [[Dinara]] na jugozapadu. Najviši je vrh [[Maglić]] (2.386 m), u jugoistočnom dijelu, na [[granica|granici]] s Crnom Gorom. Najduža rijeka koja protječe Bosnom i Hercegovinom jest Sava, a od [[Jezero|jezera]] je najveće [[Buško jezero|Buško]], vještačka hidroakumulacija površine 56,7&nbsp;km<sup>2</sup>. === Geografske cjeline === {{Glavni|Regije Bosne i Hercegovine|Geologija Bosne i Hercegovine}} Bosna i Hercegovina sastoji se od dvije geografske i historijske cjeline: većeg bosanskog dijela na sjeveru (otprilike 40.000&nbsp;km<sup>2</sup>) i manjeg hercegovačkog na jugu. Bosna je mahom planinska zemlja, a isto se odnosi i na [[Hercegovina|Hercegovinu]], s tom razlikom da je riječ o različitim tipovima [[tlo|tla]]. Na sjeveru se planinsko područje spušta u brežuljkasto područje Posavine, odnosne dalje pretvara u [[Panonska nizija|Panonsku niziju]]. Dinarski dijelovi Bosne prostiru se od zapada ka istoku. Hercegovinu čine planinska (visoka) i jadranska (niska) Hercegovina, koja užim pojasom između [[Neum]]a i poluostrva [[Klek (poluostrvo)|Klek]] izbija i na Jadransko more. Važna su i polja, odnosno zaravni, koje se pružaju duž najvećih rijeka ([[Una]], [[Vrbas]], [[Bosna (rijeka)|Bosna]], [[Drina]]), od juga ka sjeveru, odnosno, u slučaju [[Neretva|Neretve]], od sjevera ka jugu, a poseban oblik u krajoliku čine prostrana [[kraško polje|kraška polja]] na jugozapadu, jugu i jugoistoku ([[Livanjsko polje|Livanjsko]], [[Duvanjsko polje|Duvanjsko]], [[Popovo polje|Popovo]] i druga). Plodna zemlja čini 13,6% površine Bosne i Hercegovine, a samo 2,96% zemlje upotrebljava se za [[Poljoprivreda|poljoprivredu]], dok je 83,44% zemlje poljoprivredno gotovo neiskorišteno. U [[prirodni resursi|prirodne resurse]] ubrajaju se [[ugalj]], [[željezo]], [[boksit]], [[mangan]], [[bakar]], [[hrom]], [[cink]], te [[drvo (materijal)|drvo]] i znatne [[voda|vodene mase]]. Rijetki [[zemljotres]]i i poplave čine jedinu ozbiljnu prirodnu opasnost u Bosni i Hercegovini. U najvažnije [[ekologija|ekološke]] probleme spadaju [[zagađenost zraka]] iz [[Manufaktura|industrijskih]] postrojenja, opća zagađenost prostora zbog nedostatka opće kulture i ekološke svijesti i intenzivno [[krčenje šume]]. Gotovo je 50% teritorije Bosne i Hercegovine pod [[šuma]]ma. Najveća šumska područja u centralnom su, istočnom i zapadnom dijelu Bosne. [[Klima]] je [[Kontinentalna klima|umjereno kontinentalna]] s toplim [[Ljeto|ljetima]] i hladnim [[zima]]ma. Područja s velikom [[nadmorska visina|nadmorskom visinom]] imaju kratka hladna ljeta i duge, ponekad žestoke zime. U primorju i na jugu zemlje zime su blage i [[kiša|kišovite]]. [[Glavni grad]] je [[Sarajevo]], a ostali veći gradovi jesu [[Banja Luka]], [[Tuzla]], [[Mostar]], [[Zenica]], [[Bihać]], [[Cazin]], [[Prijedor]], [[Brčko]], [[Bijeljina]], [[Travnik]], [[Trebinje]], [[Doboj]], [[Gračanica]] i [[Livno]]. <gallery> Datoteka:Bosnia and Herzegovina topographic map.svg|Topografska karta Datoteka:Map Bih entities.png|Administrativno uređenje </gallery> === Rijeke i jezera === {{Glavni|Hidrografija Bosne i Hercegovine}} Bosna i Hercegovina obiluje [[rijeka]]ma i jezerima. Sve rijeke pripadaju [[Crno more|crnomorskom]] i [[Jadransko more|jadranskom slivu]]. Najduža je Sava, koja formira znatan dio granice s Hrvatskom. Najduža rijeka koja izvire, odnosno nastaje u Bosni i Hercegovini jest [[Drina]], koja je, poput Save, velikim dijelom toka [[pogranična rijeka]] jer formira veći dio granice sa Srbijom. Od dužih rijeka tu su još [[Bosna (rijeka)|Bosna]] (s najvećim unutardržavnim slivom), [[Vrbas]], [[Una]], [[Sana]], [[Ukrina]] i [[Spreča]], koje teku prema sjeveru i pripadaju crnomorskom slivu, dok je na jugu najveća rijeka Neretva, koja je i jedina rijeka s područja Bosne i Hercegovine koja se ulijeva u Jadransko more. S površinom 55,8&nbsp;km<sup>2</sup> najveće je jezero [[Buško jezero|Buško]], koje je na granici općina Livno i [[Tomislavgrad]], na nadmorskoj visini 716 m. Akumulacija jezera iznosi 782 miliona m<sup>3</sup> i po tome je jedno od najvećih jezera u Evropi. Veća jezera još su [[Modrac|Modračko]], [[Ramsko jezero|Ramsko]], [[Bilećko jezero|Bilećko]], [[Jablaničko jezero|Jablaničko]], [[Veliko Plivsko jezero|Plivsko]], [[Blidinje jezero|Blidinje]]. Mnogo je planinskih jezera, uglavnom ledničkog porijekla, a koja posjeduju znatan turistički potencijal, a poznatija su [[Prokoško jezero|Prokoško]] (na [[Vranica|Vranici]]), [[Orlovačko jezero|Orlovačko]], [[Štirinsko jezero|Štirinsko]], [[Bijelo jezero (Zelengora)|Bijelo]] i [[Kladopoljsko jezero]] (na [[Zelengora|Zelengori]]), [[Šatorsko jezero|Šatorsko]] na [[Šator (planina)|istoimenoj]] planini itd. === Nacionalni parkovi i parkovi prirode u Bosni i Hercegovini === [[Datoteka:Perucica.jpg|mini|Prašuma [[Perućica]] u okviru [[Nacionalni park Sutjeska|NP Sutjeska]].]] {{Glavni|Nacionalni parkovi i parkovi prirode u Bosni i Hercegovini}} Ukupna površina zaštićenog područja Bosne i Hercegovine iznosi 57,83 [[hektar]]a, što je 1,13% njene teritorije. U državi postoje četiri [[Nacionalni park|nacionalna parka]] i osam parkova prirode. ===== Nacionalni parkovi ===== {| class="wikitable" !Naziv !Osnovan !Površina (km²) |- |[[Nacionalni park Sutjeska]] |1965. |173 |- |[[Nacionalni park Kozara]] |1967. |34 |- |[[Nacionalni park Una]] |2008. |198 |- |[[Nacionalni park Drina]] |2017. |63 |} ==== Parkovi prirode ==== {| class="wikitable" ! Naziv !! Osnovan !! Površina (km²) |- | align="center"| [[Hutovo blato]] | align="center"|1995. | align="center"|74,11 |- | align="center"| [[Park prirode Blidinje|Blidinje]] | align="center"|1995. | align="center"|6 |- | align="center"| [[Bardača (jezero)|Bardača]] | align="center"|1995. | align="center"|35 |- | align="center"| [[Vrelo Bosne]] | align="center"|2010. | align="center"|6,03 |- | align="center"| [[Trebević]] | align="center"|2004. | align="center"|4 |- | align="center"| [[Miljacka|Kanjon Miljacke]] | align="center"| | align="center"| |- | align="center"|[[Vodopad Skakavac (Sarajevo)|Skakavac]] | align="center"|2002. | align="center"|14,31 |- | align="center"|[[Bijambare]] | align="center"|2010. | align="center"|4,97 |} === Biodiverzitet === {{Glavni|Okoliš Bosne i Hercegovine}} U fitogeografskom smislu, Bosna i Hercegovina pripada [[Holarktičko carstvo|Holarktičkom carstvo]] i dijele je Ilirska provincija [[Cirkumborealna regija|Cirkumborealne regije]] i Jadranska provincija Mediterana. Prema [[Svjetski fond za prirodu|Svjetskom fondu za prirodu]] (WWF), teritorija Bosne i Hercegovine se može podijeliti na četiri ekoregije: balkanske mješovite šume, dinarske mješovite šume, panonske mješovite šume i ilirske listopadne šume. Zemlja je imala prosječnu ocjenu indeksa integriteta šumskog pejzaža 2018. od 5,99/10, što je svrstava na 89. mjesto u svijetu od 172 zemlje. Na teritoriji Bosne i Hercegovine identificirano je 5134 vrsta biljaka, 199 vrsta riba, 20 vrsta vodozemaca, 38 vrsta gmizavaca, 326 vrsta ptica dok je 85 vrsta sisara. Neke od ovih vrsta su ugrožene, ukupno njih 135 vrsta od čega najviše ptica. 39 je endemičnih vrsta a najviše [[endem]]a je registrovano među ribama ukupno 12 koliko je i endemskih vrsta reptila.<ref>{{Cite web |url= https://euinfo.ba/bs/sta-je-biodiverzitet-2/ |title= Eu info - Šta je biodiverzitet?|website= https://euinfo.ba/|access-date=26. 9. 2024}}</ref> == Politika == {{Politika Bosne i Hercegovine}} {{Glavni|Politika Bosne i Hercegovine}} [[Datoteka:Flags of Bosnia and herzegovina.JPG|desno|mini|Zgrada [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine]] u [[Sarajevo|Sarajevu]].]] Bosna i Hercegovina je po svom državnom uređenju jedinstvena u svijetu. Njeno uređenje je republičkog karatera, iako BiH ne funkcioniše niti se definiše kao republika zbog složenosti jedinica na koje se dijeli (entiteti i kantoni). Nezavisnost je stekla 5. aprila 1992, nakon što se referendumom o nezavisnosti odvojila od [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]], iz koje su prethodno istupile [[Slovenija]], [[Hrvatska]] i [[Sjeverna Makedonija]]. Vlada se po trenutnom ustavu počela sastavljati od 14. decembra 1995. nakon potpisivanja [[Dejtonski sporazum|Dejtonskog mirovnog sporazuma]] koji je zaustavio rat. Glavni grad zemlje je [[Sarajevo]]. U Bosni i Hercegovini djeluje i [[Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu|visoki predstavnik]], koji je na čelu Ureda Visokog predstavnika ({{jez-en|Office of the High Representative – OHR}}), a koga bira [[Evropski parlament]]. Trenutni v. d. visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini jest [[Louis Crishock]] iz [[Sjedinjene Američke Države|SAD-a]]. === Predsjedništvo === {{Glavni|Predsjedništvo Bosne i Hercegovine}} Predsjedništvo Bosne i Hercegovine sastoji se od tri člana – po jedan predstavnik svakog konstitutivnog naroda – koji se izmjenjuju na mjestu [[Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine|predsjedavajućeg Predsjedništva]] svakih osam mjeseci, odnosno po dvaput tokom jednog mandata. Direktno ih biraju građani na općim izborima, i to tako da se s teritorije [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]] biraju predstavnici Bošnjaka i Hrvata, a s teritorije [[Republika Srpska|Republike Srpske]] predstavnik Srba. Član Predsjedništva s najviše glasova obično postaje prvi predsjedavajući. Mandat traje četiri godine. Predsjedavajućeg [[Vijeće ministara Bosne i Hercegovine|Vijeća ministara]] imenuje Predsjedništvo, a odobrava ga [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarna skupština]]. Predsjedavajući zatim imenuje ministre. Po rezultatima [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2022.|Općih izbora 2022]], članovi Predsjedništva jesu:<ref name="REZ_F">[http://www.izbori.ba/rezultati_izbora?resId=25&langId=1#/1/1/0/0/701 Utvrđeni rezultati općih izbora u Federaciji BiH na sajtu Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine]</ref><ref name="REZ_RS">[http://www.izbori.ba/rezultati_izbora?resId=25&langId=1#/1/1/0/0/702 Utvrđeni rezultati općih izbora u Republici Srpskoj na stranici Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine]</ref> {| class="wikitable" style="text-align:center" ! colspan="2" |Kandidat !Konstitutivni narod ! colspan="2" |Stranka !Broj glasova ! % |- |[[Datoteka:Denis Bećirović - March 2026.jpg|90px]] |[[Denis Bećirović]] |[[Bošnjaci]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}};" | |[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|Socijaldemokratska partija]] |330.238 |57,37 |- |[[Datoteka:Željka Cvijanović (2024-12-18).jpg|bez okvira|90px]] |[[Željka Cvijanović]] |[[Srbi]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};" | |[[Savez nezavisnih socijaldemokrata]] |327.720 |51,65 |- |[[Datoteka:Željko Komšić (2025-12-17) (cropped).jpg|bez okvira|90px]] |[[Željko Komšić]] |[[Hrvati]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|DF|tamno|BS}};" | |[[Demokratska fronta]] |227.540 |55,80 |} === Parlamentarna skupština === {{Glavni|Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine}} [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarna skupština]] najviše je zakonodavno tijelo države. Sastoji se od dva doma: [[Dom naroda Bosne i Hercegovine|Doma naroda]] i [[Predstavnički dom Bosne i Hercegovine|Predstavničkog doma]]. Dom naroda Bosne i Hercegovine se sastoji od 15 delegata. Njih deset, po pet Bošnjaka i Hrvata, dolazi iz Federacije Bosne i Hercegovine, a imenuje ih Dom naroda Federacije Bosne i Hercegovine. Preostalih pet članova jesu Srbi, koje imenuje [[Narodna skupština Republike Srpske]]. Najmanje devet članova Doma naroda potrebno je za kvorum, s tim da moraju biti najmanje tri bošnjačka, tri srpska i tri hrvatska člana. Dom naroda potvrđuje ili odbacuje usvajanje određenog zakona u parlamentarnoj proceduri koji je već usvojen u Predstavničkom domu, što znači da ima pravo veta. Ovlasti i sastav Doma naroda propisani su tačkama 2 i 3 člana 4 [[Ustav Bosne i Hercegovine|Ustava Bosne i Hercegovine]]. Predstavnički dom čine 42 člana (predstavnika ili zastupnika), koji se biraju direktnim putem na Općim izborima svake četiri godine. Dvadeset osam članova s teritorije je Federacije BiH, a 14 iz Republike Srpske. Na čelu je predsjedavajući s dva zamjenika, s tim da se to rukovodstvo rotira. Članovi rukovodstva (predsjedavajući i zamjenici) moraju biti različite nacionalnosti. Da bi određeni zakon bio usvojen u Predstavničkom domu, za njega trebaju glasati najmanje dvije trećine članova Predstavničkog doma (28 glasova), a kad je riječ o entitetskim članovima, za njega mora glasati barem polovina broja članova iz određenog entiteta (minimalno 14 članova iz Federacije BiH i sedam iz [[Republika Srpska|Republike Srpske]]). Ovakav način glasanja naziva se entitetsko glasanje. === Vijeće ministara === {{Glavni|Vijeće ministara Bosne i Hercegovine}} [[Vijeće ministara Bosne i Hercegovine]] je najviši izvršni organ vlasti u Bosni i Hercegovini, te obavlja dužnosti vlade. Sastoji se od 10 članova: devet ministara i jednog predsjedavajućeg. Predsjedavajućeg vijeća ministara imenuje [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništvo BiH]] i on predstavlja mandatara, koji onda bira ostale članove Vijeća ministara. Parlamentarna skupština potvrđuje i odobrava Vijeće ministara. Vijeće ministara predlaže zakone Parlamentarnoj skupštini, te provodi njene odluke. Nakon [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2022.|općih izbora 2022]]. izabrani su novi članovi [[Saziv Vijeća ministara Bosne i Hercegovine (Borjana Krišto)|XIV saziva]] Vijeća ministara, a za predsjedavajuću je izabrana [[Borjana Krišto]], članica [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatske demokratske zajednice]] (HDZ BiH).<ref name="VIM">{{Cite web |url=https://vijeceministara.gov.ba/pdf_doc/sazivi%20bos%204-1-2022.pdf |title=Sazivi Vijeća ministara |access-date=25. 1. 2023 }}{{Mrtav link}}</ref> === Ustavni sud === {{Glavni|Ustavni sud Bosne i Hercegovine}} [[Ustavni sud Bosne i Hercegovine]] je najviša i konačna instanca u pravnim pitanjima i ima devet članova: četiri se biraju iz Predstavničkog doma Federacije, dva iz Narodne skupštine Republike Srpske, a tri bira predsjednik [[Evropski sud za ljudska prava|Evropskog suda za ljudska prava]] nakon konsultacija s Predsjedništvom države. Državni sud Bosne i Hercegovine ima devet članova, a sastoji se od administrativnog dijela, kriminalističkog dijela i suda za obraćanje javnosti. === Oružane snage === {{Glavni|Oružane snage Bosne i Hercegovine}} {{Multiple image |title = ||total_width= 490 |image1 = AFBIHIR16.jpg |caption1= [[Kopnena vojska Bosne i Hercegovine|Bosanskohercegovačke Kopnene Snage]] tokom vježbe Brzi Odgovor 16. |image2 = Bell Huey II Bosnian Air Force.jpg |caption2= <nowiki>Bell Huey II (TH-1H) </nowiki>[[Ratno zrakoplovstvo i protivzračna odbrana Bosne i Hercegovine|bosanskohercegovačkih Zračnih snaga]] predstavljen na [[Međunarodni aerodrom Sarajevo|Međunarodnom aerodromu Sarajevo]]. }} Oružane snage Bosne i Hercegovine (OSBiH) jedinstvena su vojna sila Bosne i Hercegovine. Osnovane su 1. decembra 2005. ujedinjenjem dotadašnjih entitetskih vojski. Njen civilni zapovjednik jest Predsjedništvo Bosne i Hercegovine, dok su na vrhu zapovjednog lanca Ministarstvo odbrane i Zajednički štab OSBiH. Oružane snage podijeljene su na dva vida: [[Kopnena vojska Bosne i Hercegovine|Kopnenu vojsku]] i [[Ratno zrakoplovstvo i protivzračna odbrana Bosne i Hercegovine|Ratno zrakoplovstvo i protivzračnu odbranu]]. Organizacijski, sastoje se od Operativne komande (unutar koje djeluje pet brigada: tri pješadijske brigade, brigada zračnih snaga i protivzračne odbrane i brigade taktičke podrške) i Komande za podršku (komande za obuku i doktrinu, upravljanje personalom i logistiku). Imaju 9.200 pripadnika u aktivnom i 4.600 u rezervnom sastavu. Zadaci koji su povjereni Oružanim snagama jesu sljedeći:<ref>{{cite web|title=Ministarstvo odbrane BiH – Zadaci Oružanih snaga|url=http://www.mod.gov.ba/OS_BIH/nadleznosti/?id=21874|website=mod.gov.ba|access-date=21. 5. 2018|archive-date=8. 5. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140508021726/http://www.mod.gov.ba/OS_BIH/nadleznosti/?id=21874|url-status=dead}}</ref> * učešće u operacijama kolektivne sigurnosti, u operacijama za podršku miru i samoodbrani, uključujući i borbu protiv terorizma; * pružanje vojne odbrane Bosni i Hercegovini i njenim državljanima u slučaju napada; * pomoć civilnim organima u reagiranju na prirodne i druge katastrofe i nesreće; * protuminsko djelovanje u Bosni i Hercegovini; * ispunjenje međunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine. === Vanjska politika i međunarodni odnosi === {{Glavni|Vanjska politika Bosne i Hercegovine|Članstvo Bosne i Hercegovine u međunarodnim organizacijama}} [[Datoteka:Diplomatic relations of Bosnia and Herzegovina.svg|mini|Međunarodni i diplomatski odnosi Bosne i Hercegovine.]] Bosna i Hercegovina, kao međunarodno priznata i [[suverena država]], preko svojih nadležnih institucija, nastoji voditi dobrosusjedsku politiku i općenito vanjsku politiku na principima međusobnog uvažavanja i ravnoprvnosti kao i poštivanja suvereniteta država sa kojima nastoji izgraditi dobre međudržavne odnose. U svrhu ostvarivanja takvih univerzalnih načela vanjske politike, Bosna i Hercegovina teži ka saradnji na bilateralnom, regionalnom i globalnom planu. Prema Ustavu Bosne i Hercegovine, vođenje vanjske politike u isključivoj je nadležnosti državnog Predsjedništva. [[Pristupanje Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji]], uz [[Pristupanje Bosne i Hercegovine NATO-u|pristupanje NATO-u]], jedan je od glavnih vanjskopolitičkih ciljeva Bosne i Hercegovine što je inicirano stupanjem na snagu [[Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju|Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju]] 1. juna 2015. Državama sa kojima je ratificiran ovaj sporazum ponuđena je mogućnost da, nakon što ispune neophodne uslove, postanu članice Evropske unije. Zbog toga je Bosna i Hercegovina jedan od potencijalni kandidata za pridruživanje EU.<ref>{{cite web|title=Evropska komisija – Kandidati i potencijalni kandidati za članstvo u EU|url=http://ec.europa.eu/enlargement/countries/index_en.htm|website=web.archive.org|access-date=21. 2. 2018|archive-date=26. 8. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20110826005112/http://ec.europa.eu/enlargement/countries/index_en.htm|url-status=bot: unknown}}</ref> Bosna i Hercegovina usvojila je [[Akcioni plan za članstvo]] u [[NATO]]-u 23. aprila 2010, što je posljednji korak za puno članstvo u toj vojnoj organizaciji iako postoje oprečni unutardržavni stavovi prema članstvu. === Diskriminacija === [[Ustav Bosne i Hercegovine|Ustavom Bosne i Hercegovine]], a na osnovu odredaba člana IV i V, politički se diskriminiraju pripadnici naroda, koji ne pripadaju trima konstitutivnim narodima (Bošnjacima, Hrvatima i Srbima), time što nemaju pravo izbora u [[Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Dom naroda Parlamentarne skupštine]] i [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine]]. Diskriminacija je potvrđena u [[Evropski sud za ljudska prava|Evropskom sudu za ljudska prava]] u [[Strasbourg]]u presudom ''[[Sejdić i Finci protiv Bosne i Hercegovine]]''. == Administrativna podjela == {{Glavni|Administrativna podjela Bosne i Hercegovine}} [[Datoteka:Bih cantons sh.png|alt=|mini|245x245px|Karta BiH sa naznačenim entitetima, kantonima (FBiH) i Distriktom Brčko.]] Bosna i Hercegovina je nakon završetka rata administrativno podijeljena na dva entiteta i distrikt sa specijalnim statusom. Takvu teritorijalnu podjelu tretira međunarodni standard [[ISO 3166-2:BA]] koji za svaku administrativnu jedinicu unutar države (prva dva nivoa) definira međunarodnu dvodjelnu oznaku. Administrativne jedinice prvog nivoa su [[entitet]]i ([[Republika Srpska]] i [[Federacija Bosne i Hercegovine]]) i [[Brčko distrikt]]. Federacija Bosne i Hercegovine se do formiranja Brčko distrikta prostirala na približno 51% a Republika Srpska na 49% površine Bosne i Hercegovine. Entiteti su nastali [[Dejtonski sporazum|Dejtonskim sporazumom]] iz 1995. zbog ogromnih promjena u etničkoj slici zemlje. U Republici Srpskoj ovo je većinom bilo zbog [[Etničko čišćenje|etničkog čišćenja]] lokalnog bošnjačkog i hrvatskog stanovništva, a u dijelovima Federacije zbog odlaska ili etničkog čišćenja lokalnog srpskog stanovništva. Od 1996. ovlasti vlada oba entiteta u odnosu na državni nivo, odnosno Vijeće ministara znatno su smanjene. Ipak, iako je zemlja na putu ka svom državnom ujedinjeju, entiteti još imaju brojne nadležnosti. Drugi nivo političke podjele jest podjela Federacije Bosne i Hercegovine na [[Kantoni Federacije Bosne i Hercegovine|kantone]], kojih je deset i svi imaju uspostavljenu zakonodavnu, izvršnu i sudsku vlast. Neki su etnički mješoviti, pa su uspostavljeni posebni mehanizmi zaštite interesa konstitutivnih naroda. Najniži nivo političke podjele Bosne i Hercegovine je podjela na [[Općine Bosne i Hercegovine|općine]] i gradove. Bosna i Hercegovina sastoji se od 141 općine (71 u Federaciji Bosne i Hercegovine i 57 u Republici Srpskoj)<ref name="ASBIH">{{Cite web |url=http://bhas.ba/?option=com_content&view=article&id=52&itemid=80&lang=ba |title=Informacije o Bosni i Hercegovnini na web portalu Agencije za statistiku BiH |access-date=13. 10. 2013 |archive-date=13. 11. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20131113143123/http://www.bhas.ba/?option=com_content&view=article&id=52&itemid=80&lang=ba |url-status=dead }}</ref> i [[Službeni gradovi Bosne i Hercegovine|24 službena grada]]. Općinama i gradovima rukovode općinska i gradska vijeća a dalje se dijele na [[Mjesna zajednica|mjesne zajednice]]. Gradovi Sarajevo i [[Istočno Sarajevo]] su podijeljeni na nekoliko općina. === Gradovi i općine === {{Glavni|Službeni gradovi Bosne i Hercegovine|Općine Bosne i Hercegovine}}{{Najveći gradovi | ime = Najveći gradovi u Bosni i Hercegovini po broju stanovnika | ime_države_u_lokativu = Bosni i Hercegovini | drž_ref = po popisu stanovništva 2013. (Izvor:<ref>{{cite web |title=Popis 2013 BiH |url=http://www.popis.gov.ba/ |website=www.popis.gov.ba |access-date=29. 3. 2020}}</ref>) | list_by_pop = Spisak gradova u Bosni i Hercegovini | class = | int_ime = Administrativna podjela Bosne i Hercegovine | int_link = Entitet | grad_1 = Sarajevo | int_1 = Federacija BiH | stan_1 = 275.524 | img_1 = Sarajevo City Panorama.JPG | grad_2 = Banja Luka | int_2 = Republika Srpska | stan_2 = 185.042 | img_2 = Црква Свете Тројице Бања Лука.jpg | grad_3 = Tuzla | int_3 = Federacija BiH | stan_3 = 110.979 | img_3 = Tuzla View of Tuzla.jpg | grad_4 = Zenica | int_4 = Federacija BiH | stan_4 = 110.663 | img_4 = Zenica2007.jpg | grad_5 = Bijeljina | int_5 = Republika Srpska | stan_5 = 107.715 | grad_6 = Mostar | int_6 = Federacija BiH | stan_6 = 105.797 | grad_7 = Prijedor | int_7 = Republika Srpska | stan_7 = 89.397 | grad_8 = Brčko | int_8 = Brčko distrikt | stan_8 = 83.516 | grad_9 = Doboj | int_9 = Republika Srpska | stan_9 = 71.441 | grad_10 = Cazin | int_10 = Federacija BiH | stan_10 = 66.149 | grad_11 = Istočno Sarajevo | int_11 = Republika Srpska | stan_11 = 61.516 | grad_12 = Zvornik | int_12 = Republika Srpska | stan_12 = 58.856 | grad_13 = Živinice | int_13 = Federacija BiH | stan_13 = 57.765 | grad_14 = Bihać | int_14 = Federacija BiH | stan_14 = 56.261 | grad_15 = Gradiška | int_15 = Republika Srpska | stan_15 = 51.727 | grad_16 = Gračanica | int_16 = Federacija BiH | stan_16 = 45.220 | grad_17 = Lukavac | int_17 = Federacija BiH | stan_17 = 44.520 | grad_18 = Visoko | int_18 = Federacija BiH | stan_18 = 39.938 | grad_19 = Srebrenik | int_19 = Federacija BiH | stan_19 = 39.678 | grad_20 = Gradačac | int_20 = Federacija BiH | stan_20 = 39.340 | grad_21 = Livno | int_21 = Federacija BiH | stan_21 = 34.133 }} == Privreda == {{Glavni|Privreda Bosne i Hercegovine|Spisak preduzeća u Bosni i Hercegovini}} [[Datoteka:Bosnia and Herzegovina Exports Treemap 2017.svg|mini|284x284piksel|Izvoz Bosne i Hercegovine (2017).]] Uz [[Socijalistička Republika Makedonija|SR Makedoniju]] i [[Socijalistička Republika Crna Gora|SR Crnu Goru]], [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR Bosna i Hercegovina]] se ubrajala u red siromašnijih republika [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavije]]. [[Poljoprivreda]] je uglavnom bila u privatnim rukama, ali posjedi su bili mali i neprofitabilni, dok se hrana uglavnom uvozila. I danas se vide posljedice centralnog planiranja privrede, a glavna je nevolja prevelik broj radnika u industriji. Za vrijeme socijalizma u Bosni i Hercegovini forsirana je teška i vojna industrija, pa je republika imala velik dio jugoslavenskih vojnih postrojenja. Tri i po godine ratovanja uništile su bosanskohercegovačku privredu i infrastrukturu, pa je proizvodnja pala za 80%. Nakon 1995. proizvodnja se malo oporavila (1996–1998), ali rast je znatno usporio 1999. BDP je i dalje duboko ispod nivoa 1990. Nezaposlenost je 2002. iznosila 40%. Teško je tačno ocijeniti stanje privrede jer, iako oba entiteta obavljavaju svoje statistike, statistike za cijelu državu su ograničene. Osim toga, službene statistike ne bave se sivom ekonomijom, koja je vrlo prisutna u cijeloj zemlji i svim segmentima društva. Glavni poljoprivredni proizvodi Bosne i Hercegovine jesu žitarice te razne vrste voća i povrća. Glavne su industrijske grane proizvodnja [[čelik]]a, [[Ugalj|uglja]], [[Željezo|željeza]], automobilska industrija, tekstilna industrija, proizvodnja [[duhan]]a, namještaja i prerada [[Nafta|nafte]]. Prema podacima za 2017, najviše proizvoda iz Bosne i Hercegovine izvezeno je u sljedeće države: [[Njemačka]] (14,25%), [[Hrvatska]] (11,67%), [[Italija]] (10,78%), [[Srbija]] (10%), [[Slovenija]] (8,75%), [[Austrija]] (8,16%) i [[Turska]] (3,67%).<ref name="KomoraBiH">{{cite web|title=Vanjskotrgovinska komora BiH – vanjskotrgovinska razmjena|url=http://komorabih.ba/vanjskotrgovinska-razmjena/?tarifa=Bosna+i+Hercegovina&godina2=2017&po_tarifi=PRIKA%C5%BDI|publisher=Komora BiH|access-date=15. 5. 2018|archive-date=11. 2. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210211010457/http://komorabih.ba/vanjskotrgovinska-razmjena-bih-sa-svijetom-u-2019-godini/?tarifa=Bosna%20i%20Hercegovina&godina2=2017&po_tarifi=PRIKA%C5%BDI|url-status=dead}}</ref> S druge strane, u istom periodu najviše se uvozilo iz Hrvatske (16,05%), Srbije (13,71%), Njemačke (9,46%), Slovenije (9,19%) i Italije (8,76%).<ref name="KomoraBiH" /> Prema tome, najvažniji vanjskotrgovinski partneri Bosne i Hercegovine jesu Njemačka, Italija, Slovenija, Hrvatska i Srbija jer je s njima ostvareno više od polovine ukupne vanjskotrgovinske razmjene. == Infrastruktura == === Energetika === {{Glavni|Spisak elektrana u Bosni i Hercegovini}} {{Energetski izvori BiH}} Zahvaljujući socijalističkom naslijeđu, Bosna i Hercegovina posjeduje znatan broj energetskih objekata, s instaliranim energetskim kapacitetima koji zadovoljavaju potrebe za električnom energijom u državi, dok se viškovi proizvedene električne energije izvoze i čine znatan udio izvoza. S obzirom na hidropotencijal i velike rezerve uglja, najveći udio proizvedene električne energije još se ostvaruje iskorištavanjem bogatog hidropotencijala i sagorijevanjem fosilnih goriva, tj. uglja. Rijeke u Bosni i Hercegovini uglavnom su planinske (pogotovo gornji i srednji tok) i uz znatnu visinsku razliku izvora u odnosu na ušće, što im daje znatnu vrijednost [[Potencijalna energija|potencijalne energije]] idealan su obnovljivi izvor energije. Zahvaljujući tom faktoru i reljefu kroz koji protječu (uske doline i kanjoni), potencijalna energija mnogih vodotoka iskorištena je za proizvodnju električne energije. Gornji tokovi Drine, Neretve, Vrbasa, Une i drugih rijeka obiluju ogromnim hidropotencijalom, usljed čega su upravo na tim mjestima izgrađene najveće hidroelektrane u državi. Neke od takvih hidroelektrana jesu [[Hidroelektrana Salakovac|HE Salakovac]] (210 MW, izgrađena 1981), [[Hidroelektrana Grabovica|HE Grabovica]] (114 MW), [[Jablanička brana|HE Jablanica]] (180 MW, 1955), [[Hidroelektrana Višegrad|HE Višegrad]] (315 MW 1989), [[Hidroelektrana Jajce I|HE Jajce I]], [[Hidroelektrana Jajce II|HE Jajce II]], [[Hidroelektrana Trebinje I|HE Trebinje I]], [[Hidroelektrana Trebinje II|HE Trebinje II]]. === Saobraćaj === {{Glavni|Saobraćaj u Bosni i Hercegovini}} Bosna i Hercegovina ima izgrađenu infrastrukturu za odvijanje cestovnog, željezničkog i zračnog saobraćaja. Također, (gdje postoji nekoliko riječnih luka) moguć je i vodeni saobraćaj Savom, ali u ograničenoj mjeri. ==== Cestovni saobraćaj ==== {{Glavni|Spisak magistralnih puteva u Bosni i Hercegovini|Spisak autoputeva u Bosni i Hercegovini}} Cestovni promet u Bosni i Hercegovini odvija se na dva [[autoput]]a s ukupno 84,1&nbsp;km (''stanje: maj 2014''), 26 magistralnih i nekoliko stotina regionalnih cesta. Najduži autoput jest [[Autoput A1 (Bosna i Hercegovina)|Autoput A1]] ([[Odžak]] – [[Ploče]]), koji je od 2001. u izgradnji i od 340&nbsp;km izgrađeno je 52&nbsp;km, i to dionice [[Kakanj]] – [[Jošanica (Vogošća)|Jošanica]] i [[Kravice (Ljubuški)|Kravice]] – [[Bijača]]. Drugi autoput jest [[Autoput Gradiška–Banja Luka|Autoput Bosanska Gradiška–Banja Luka]], dužine 32,1&nbsp;km, koji povezuje istoimene gradove. Brojevi magistralnih cesta su brojevi iz nomenklature cesta [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavije]] iz 1987.<ref>{{Cite web |url=http://www.putevi-srbije.rs/pdf/Odluka_o_utvrdjivanju_magistralnih_puteva_lat.pdf |title=Odluka o utvrđivanju magistralnih puteva |work= Službeni list SFRJ 39/84 i 4/87 |access-date= 27. 5. 2014 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20150924083350/http://www.putevi-srbije.rs/pdf/Odluka_o_utvrdjivanju_magistralnih_puteva_lat.pdf |archive-date=24. 9. 2015}}</ref> Odlukom [[Vlada Federacije Bosne i Hercegovine|Vlade Federacije Bosne i Hercegovine]] od 15. novembra 2014. magistralne ceste u Federaciji BiH preimenovane su novom nomenklaturom.<ref>[http://www.wegenwiki.nl/M1.8_%28Bosni%C3%AB-Herzegovina%29 M1.8 na ''wegenwiki.nl'' {{nl simbol}}]</ref><ref>{{Cite web |url=http://www.vladatk.kim.ba/Ministarstva/MTTS/2013/Kategorizacija_cesta_FBiH_11_11_2013.pdf |title=Kategorizacija cesta Federacije Bosne i Hercegovine |access-date=27. 5. 2014 |archive-date=7. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160307181132/http://vladatk.kim.ba/ministarstva/mtts/2013/kategorizacija_cesta_fbih_11_11_2013.pdf |url-status=dead }}</ref><ref>Odluka o razvrstavanju cesta u autoceste i brze ceste, magistralne ceste i regionalne ceste, Vlada Federacije Bosne i Hercegovine</ref> U planu su još četiri autoputa i četiri brze ceste. Održavanje cesta je podiljeno po entitetima i dodijeljeno javnim preduzećima [[JP Ceste Federacije BIH|JP Ceste FBiH]], [[Autoceste Federacije Bosne i Hercegovine|JP Autoceste FBiH]], [[JP Putevi Republike Srpske]] i [[Autoputevi Republike Srpske|JP Autoputevi Republike Srpske]]. [[Datoteka:Znak-III-131-BIH.svg|x19px]] – Oznake za međunarodne ceste u Bosni i Hercegovini. [[Datoteka:Znak-III-132-BIH.svg|x19px]] – Oznake za autoput u Bosni i Hercegovini. [[Datoteka:Znak-III-133-BIH.svg|x19px]] – Oznake za brze ceste u Bosni i Hercegovini. [[Datoteka:Znak-III-134-BIH.svg|x19px]] – Oznake za magistralne ceste u Bosni i Hercegovini. [[Datoteka:R425-BIH.svg|x19px]] – Oznake za regionalne ceste u Bosni i Hercegovini. ==== Željeznički saobraćaj ==== {{Glavni|Željeznički saobraćaj u Bosni i Hercegovini}} Željeznički saobraćaj u Bosni i Hercegovini obavljaju dva operatora, tj. javna preduzeća: [[Željeznice Federacije Bosne i Hercegovine]], sa sjedištem u Sarajevu, i [[Željeznice Republike Srpske]], sa sjedištem u Doboju.<ref>{{Cite web |url=http://www.zrs-rs.com/index.php/kompanija/o-nama |title=Arhivirana kopija |access-date=30. 5. 2014 |archive-date=13. 6. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140613202712/http://www.zrs-rs.com/index.php/kompanija/o-nama |url-status=dead }}</ref> Za potrebe upravljanja postojećom željezničkom infrastrukturom osnovana je javna korporacija Željeznice Bosne i Hercegovine, sa sjedištem u Doboju. Ukupna dužina željezničkih pruga u državi iznosi 1.031&nbsp;km, od čega je u Federaciji BiH 608,495&nbsp;km. Najvažnije željeznički pravci jesu: * Ploče – Bosanski Šamac, na kojem je [[pruga Šamac – Sarajevo]] (dužina: 239&nbsp;km, izgrađena 1948) pravac je koji se od juga i glavne luke Ploče dolinama Neretve i Bosne pruža prema sjeveru države i dalje prema [[Srednja Evropa|srednjoj Evropi]] i povezuje mnoge privredne centre, kao što su Mostar, Konjic, Sarajevo, Kakanj, Zenica, Maglaj, Doboj) * Bihać – Zvornik (pravac koji povezuje zapadni dio države s istočnim, odnosno preko Srbije povezuje Bosnu i Hercegovinu s istočnom i jugoistočnom Evropom. ==== Zračni saobraćaj ==== {{Glavni|Aviosaobraćaj u Bosni i Hercegovini}} [[Datoteka:Bh air fleet.jpg|thumbnail|right|Pogled na terminal [[Međunarodni aerodrom Sarajevo|međunarodnog aerodroma Sarajevo]].]] Prema podacima iz 2013, u Bosni i Hercegovini postoje 24 [[aerodrom]]a.<ref name="aerodromi u BiH">{{Cite web |url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/bk.html |title=Arhivirana kopija |access-date=27. 8. 2007 |archive-date=15. 3. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180315193211/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/bk.html |url-status=dead }}</ref> Od toga je sedam aerodroma s [[asfalt]]iranom pistom sljedećih dužina: * 2.438 do 3.047 m (četiri aerodroma) * 1.524 do 2.437 m (jedan aerodrom) * do 914 m (dva aerodroma) i 17 aerodroma s neasfaltiranom pistom sljedećih dužina: * 1.524 do 2.437 m (jedan aerodrom) * 914 do 1,523 m (pet aerodroma) * do 914 m (11 aerodroma).<ref name="aerodromi u BiH" /> U Bosni i Hercegovini postoje četiri međunarodna aerodroma: {| class="wikitable" |- ! Aerodrom !! Oznaka !! Dužina piste ([[metar|m]]) !! Broj putnika |- | [[Međunarodni aerodrom Banja Luka]] || BNX || 2.500 ||399.174 (2024) |- |[[Međunarodni aerodrom Mostar]] || OMO || 2.400 ||47.544 (2024) |- | [[Međunarodni aerodrom Sarajevo]] || SJJ || 2.700 || 1.821.762 (2024)<ref>{{Cite web|url=https://www.sarajevo-airport.ba/Page/Statistika|title=Statistika - Međunarodni aerodrom Sarajevo|date=29. 10. 2022|website=www.sarajevo-airport.ba|publisher=[[Međunarodni aerodrom Sarajevo]]|access-date=29. 10. 2022}}</ref> |- | [[Međunarodni aerodrom Tuzla]] || TZL || 2.485 || 207.551 (2024)<ref>{{Cite web|url=https://tuzla-airport.ba/en/statistika/|title=Statistika – Međunarodni aerodrom Tuzla|date=29. 10. 2022|website=tuzla-airport.ba|publisher=[[Međunarodni aerodrom Tuzla]]|language=bs-BA|access-date=29. 10. 2022}}</ref> |} Međunarodni aerodrom Sarajevo (IATA: SJJ, ICAO: LQSA), poznat još i kao Aerodrom Butmir, najveći je i najprometniji aerodrom u Bosni i Hercegovini, a smješten je u sarajevskom predgrađu [[Butmir]]. Osim aerodroma, koriste se i [[heliodrom]]i, kojih je u Bosni i Hercegovini u 2013. registrirano šest.<ref name="aerodromi u BiH" /> == Demografija == [[Datoteka:Grafički prikaz stanovništva Bosne i Hercegovine.png|thumb|Grafički prikaz stanovništva Bosne i Hercegovine|204x204piksel]] {{Glavni|Demografija Bosne i Hercegovine}} [[Datoteka:BiH - Etnicki sastav po opstinama 2013 2.gif|thumb|Etnička struktura u BiH 2013.|201x201piksel]] {{Stubičasti dijagram |barwidth=150px|boja_stuba1=#228B22|boja_stuba2=#FF0000|boja_stuba3=#007FFF|cifra_stuba1=50.11|cifra_stuba2=30.78|cifra_stuba3=15.43|desno1=%|float=right|ime_stuba1=[[Bošnjaci]]|ime_stuba2=[[Srbi]]|ime_stuba3=[[Hrvati]]|naslov=Etničke grupe u Bosni i Hercegovini 2013|maks=100|boja_stuba4=#403021|cifra_stuba4=2.73|ime_stuba4=Ostali}} [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|Posljednji popis stanovništva]] proveden je od 1. do 15. oktobra 2013, prema stanju na dan 30. septembra 2013. u 24 sata, što se smatra referentnim datumom popisa.<ref name="Popis_2013">{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/popis.htm#_POPIS2013 |title= Uredbe o Popisu stanovništva u Bosni i Hercegovini 2103 godine |access-date=18. 5. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140111035218/http://fzs.ba/popis.htm#_POPIS2013 |archive-date=11. 1. 2014 |url-status=dead}}</ref> Popis je trebao biti organiziran od 1. do 15. aprila 2013, prema stanju na dan 31. marta 2013, ali je zbog tehničkih nedostataka opaženih tokom probnog popisa provedenog 2012<ref name="T">[http://www.tportal.hr/vijesti/svijet/244889/BiH-priprema-popis-stanovnistva-nejasno-pitanje-o-nacionalnosti.html '''''BiH priprema popis stanovništva, nejasno pitanje o nacionalnosti''''' Članak na ''tportal.hr'' o Popisu 2013.]</ref> kasnije odgođen za oktobar.<ref name="Zakon">{{Cite web |url=http://sllist.ba/glasnik/2012/broj10/Broj10.pdf |title='''''Zakon o popisu stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini''''' |access-date=19. 5. 2013 |archive-date=4. 10. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20131004215421/http://sllist.ba/glasnik/2012/broj10/Broj10.pdf |url-status=dead }}</ref><ref>{{Cite web |url=http://www.vijeceministara.gov.ba/saopstenja/sjednice/saopstenja_sa_sjednica/default.aspx?id=14233&langTag=hr-HR |title=Odluke 36. sjednice Vijeća ministara Bosne i Hercegovine |access-date=18. 5. 2013 |archive-date=23. 1. 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250123094144/https://www.vijeceministara.gov.ba/saopstenja/sjednice/saopstenja_sa_sjednica/default.aspx?id=14233&langTag=hr-HR |url-status=dead }}</ref> Prve preliminarne rezultate popisa 5. novembra 2013. objavila je [[Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine]]. Konačni rezultati popisa 2013. objavljeni su 30. juna 2016. Ove rezultate neke političke institucije [[Republika Srpska|Republike Srpske]] smatraju nevažećim zbog nesaglasnosti o metodologiji popisa. U Bosni i Hercegovini 2013. živjelo je 50,11% [[Bošnjaci|Bošnjaka]], 30,78% [[Srbi|Srba]] i 15,43% [[Hrvati|Hrvata]], dok ostali čine 2,73%. Prema podacima američke agencije [[Centralna obavještajna agencija|CIA]] iz 2000, u Bosni i Hercegovini živjelo je 48% Bošnjaka, 37,1% Srba, 14,3% Hrvata i 0,6% ostalih. Prema procjenama iste agencije iz 2004, Bosna i Hercegovina je imala 4.007.608 stanovnika. Procjene CIA-e iz 2017. navode da je u julu te godine u Bosni i Hercegovini živio 3.856.181 stanovnik. Prema domaćim procjenama, u [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federaciji Bosne i Hercegovine]] žive 2.517.972 stanovnika, a u [[Republika Srpska|Republici Srpskoj]] 1.490.993. Prema popisu iz 1991, Bosna i Hercegovina je imala 43,47% Bošnjaka, 31,21% Srba i 17% Hrvata, dok se 6% ljudi izjasnilo kao [[Jugoslaveni]], a 2% kao ostali. Religijska podjela bila je slična nacionalnoj: 99% Hrvata su katolici, 90% Bošnjaka su muslimani i 95% Srba su pravoslavci. Podaci su se otad znatno promijenili jer je u ratu poginulo između 100.000 i 250.000 ljudi, a gotovo polovina stanovništva zemlje raseljena je. Prema spomenutom popisu, u Bosni i Hercegovini bilo je 40% muslimana, 31% pravoslavaca, 15% katolika, te 14% pripadnika ostalih vjeroispovijesti. 18,9% stanovništva mlađe je od 14 godina, 70,6% je između 15 i 64 godine, a 10,5% stanovnika starije je od 65 godina. Prosječna starost iznosi 35,9 godina. Za muškarce je ona 35,5 a za žene 36,2 godine. Broj stanovnika raste za otprilike 0,45% godišnje. {| class="wikitable" style="float:left; width:300px; font-size: 90%;" ! !! Broj <br>stanovnika<ref name="RP 2013">{{RP 2013}}</ref>!! % |- |'''Bosna i Hercegovina'''|| style="text-align:right;" |'''3.531.159'''|| style="text-align:right;" |'''100,00%''' |- |[[Federacija Bosne i Hercegovine]]|| style="text-align:right;" | 2.219.220 || style="text-align:right;" | 62,84% |- |[[Republika Srpska]]|| style="text-align:right;" | 1.228.423 || style="text-align:right;" | 34,78% |- |[[Brčko distrikt]]|| style="text-align:right;" | 83.516 || style="text-align:right;" | 2,36% |} {{raščistiti}} === Prema nacionalnosti === {{Stanovništvo prema nacionalnosti <!-- *** Gornji dio *** --> | ime naseljenog mjesta = Bosna i Hercegovina | vrsta naseljenog mjesta = država <!-- *** 2013 *** --> | 2013 ukupno = 3531159 | 2013 bosnjaci = 1769592 | 2013 srbi = 1086733 | 2013 hrvati = 544780 | 2013 ostali = 96539 | 2013 bez odgovora = 6460 <!-- *** 1991 *** --> | 1991 ukupno = 4377033 | 1991 muslimani = 1902956 | 1991 srbi = 1366104 | 1991 hrvati = 760852 | 1991 jugosloveni = 242682 | 1991 crnogorci = 10071 | 1991 makedonci = 1596 | 1991 slovenci = 2190 | 1991 albanci = 4295 | 1991 cesi = 590 | 1991 italijani = 732 | 1991 jevreji = 426 | 1991 madari = 893 | 1991 njemci = 470 | 1991 poljaci = 526 | 1991 romi = 8864 | 1991 rumuni = 162 | 1991 rusi = 297 | 1991 rusini = 133 | 1991 slovaci = 297 | 1991 turci = 267 | 1991 ukrajinci = 3929 | 1991 ostali = 17592 | 1991 nisu izjasnili = 14585 | 1991 regionalno = 224 | 1991 nepoznato = 35670 <!-- *** 1981 *** --> | 1981 ukupno = 4124256 | 1981 muslimani = 1630033 | 1981 srbi = 1320738 | 1981 hrvati = 758140 | 1981 jugosloveni = 326316 | 1981 crnogorci = 14114 | 1981 makedonci = 1892 | 1981 slovenci = 2755 | 1981 albanci = 4396 | 1981 cesi = 690 | 1981 italijani = 616 | 1981 zidovi = 343 | 1981 madari = 945 | 1981 njemci = 460 | 1981 poljaci = 609 | 1981 romi = 7251 | 1981 rumuni = 302 | 1981 rusi = 295 | 1981 rusini = 111 | 1981 slovaci = 350 | 1981 turci = 277 | 1981 ukrajinci = 4502 | 1981 ostali = 946 | 1981 nisu izjasnili = 17950 | 1981 regionalno = 3649 | 1981 nepoznato = 26576 <!-- *** 1971 *** --> | 1971 ukupno = 3746111 | 1971 muslimani = 1482430 | 1971 srbi = 1393148 | 1971 hrvati = 772491 | 1971 jugosloveni = 43796 | 1971 crnogorci = 13021 | 1971 makedonci = 1773 | 1971 slovenci = 4053 | 1971 albanci = 3764 | 1971 cesi = 871 | 1971 italijani = 673 | 1971 zidovi = 708 | 1971 madari = 1262 | 1971 njemci = 300 | 1971 poljaci = 757 | 1971 romi = 1456 | 1971 rumuni = 189 | 1971 rusi = 189 | 1971 rusini = 141 | 1971 slovaci = 279 | 1971 turci = 477 | 1971 ukrajinci = 5333 | 1971 ostali = 602 | 1971 nisu izjasnili = 8482 | 1971 regionalno = | 1971 nepoznato = 9598 <!-- *** 1961 *** --> | 1961 ukupno = 3277948 | 1961 muslimani = 842248 | 1961 srbi = 1406057 | 1961 hrvati = 711665 | 1961 jugosloveni = 275883 | 1961 crnogorci = 12828 | 1961 makedonci = 2391 | 1961 slovenci = 5939 | 1961 albanci = 3642 | 1961 cesi = 1083 | 1961 italijani = 717 | 1961 zidovi = 381 | 1961 madari = 1415 | 1961 njemci = 347 | 1961 poljaci = 801 | 1961 romi = 588 | 1961 rumuni = 113 | 1961 rusi = 934 | 1961 rusini ukrajinci = 6136 | 1961 slovaci = 272 | 1961 turci = 1812 | 1961 ostali = 811 | 1961 nisu izjasnili = | 1961 regionalno = | 1961 nepoznato = 1885 <!-- *** 1953 *** --> | 1953 ukupno = 2847459 | 1953 srbi = 1264372 | 1953 hrvati = 654229 | 1953 jugosloveni = 891800 <!-- *** 1948 *** --> | 1948 ukupno = 2564308 | 1948 srbi = 1136116 | 1948 hrvati = 614123 | 1948 neopredje muslimani = 788403 | 1948 rusini ukrajinci = 7883 | 1948 crnogorci = 3094 | 1948 slovenci = 4338 | 1948 siptari = 755 | 1948 makedonci = 675 | 1948 turci = 80 | 1948 madari = 532 | 1948 cesi = 1978 | 1948 rusi = 1316 | 1948 italijani = 964 | 1948 cigani = 442 | 1948 bugari = 94 | 1948 vlasi = 1 | 1948 njemci = 1174 | 1948 rumuni = 71 | 1948 slovaci = 274 | 1948 ostali nepoznato = 2964 <!-- *** 1921 *** --> | 1921 ukupno = 1890440 | 1921 srbi hrvati = 1826657 | 1921 slovenci = 4682 | 1921 cesi slovaci = 6377 | 1921 rusini = 8146 | 1921 poljaci = 3094 | 1921 rusi = 4338 | 1921 madari = 532 | 1921 nijemci = 755 | 1921 arnauti = 675 | 1921 turci = 80 | 1921 rumuni cincari = 71 | 1921 italijani = 964 }} === Religija === Prema popisu stanovništva iz 2013, [[islam]] je većinska religija u Bosni i Hercegovini, koju čini 51% stanovništva. Kršćanima se izjašnjava 46% populacije; od njih, Srpska pravoslavna crkva čini najveću grupu, što čini 31% stanovništva (od kojih većina identificiraju kao Srbi), a Katolička crkva 15% (od kojih se većina identificiraju kao Hrvati). Najmanji skupine čine agnostici 0,3%, 0,8% ateisti, ostali 1,15%, a vjeru nije izjasnilo ili nije bilo odgovora od njih 1,1%. === Prema maternjem jeziku === {{Glavni|Jezici Bosne i Hercegovine}} Službeni jezici Bosne i Hercegovine su [[Bosanski jezik|bosanski]], [[Hrvatski jezik|hrvatski]] i [[Srpski jezik|srpski]]. Na popisu 2013. objavljeno je da bosanski kao maternji koristi 1.866.585 stanovnika (52,9%), srpski koristi 1.086.027 (30,8%), dok hrvatski koristi 515.481 (14,5%) stanovnika. Prema istim podacima, ostale jezike upotrebljava 63.066 stanovnika Bosne i Hercegovine (1,8%). === Prema spolu === {{Stanovništvo prema spolu <!-- *** Gornji dio *** --> | ime naseljenog mjesta = Bosna i Hercegovina | vrsta naseljenog mjesta = država <!-- *** 2013 *** --> | 2013 ukupno = 3531159 | 2013 muskarci = 1732270 | 2013 zene = 1798889 <!-- *** 1991 *** --> | 1991 ukupno = 4377033 | 1991 muskarci = 2183795 | 1991 zene = 2193238 <!-- *** 1981 *** --> | 1981 ukupno = 4124256 | 1981 muskarci = 2050913 | 1981 zene = 2073343 <!-- *** 1971 *** --> | 1971 ukupno = 3746111 | 1971 muskarci = 1834600 | 1971 zene = 1911511 <!-- *** 1961 *** --> | 1961 ukupno = 3277948 | 1961 muskarci = 1599665 | 1961 zene = 1678283 <!-- *** 1953 *** --> | 1953 ukupno = 2847459 | 1953 muskarci = 1385559 | 1953 zene = 1461900 <!-- *** 1948 *** --> | 1948 ukupno = 2564308 | 1948 muskarci = 1236932 | 1948 zene = 1327376 <!-- *** 1931 *** --> | 1931 ukupno = 2323555 | 1931 muskarci = 1185040 | 1931 zene = 1138515 <!-- *** 1921 *** --> | 1921 ukupno = 1890440 | 1921 muskarci = 966209 | 1921 zene = 924231 <!-- *** 1910 *** --> | 1910 ukupno = 1898044 | 1910 muskarci = 994854 | 1910 zene = 903192 <!-- *** 1895 *** --> | 1895 ukupno = 1568092 | 1895 muskarci = 828190 | 1895 zene = 739902 <!-- *** 1885 *** --> | 1885 ukupno = 1336091 | 1885 muskarci = 705025 | 1885 zene = 631066 <!-- *** 1879 *** --> | 1879 ukupno = 1158440 | 1879 muskarci = 607789 | 1879 zene = 550651 }} === Zdravstvo === Zdravstvo je u nadležnosti entiteta, kao i podijeljenoj nadležnosti entiteta i kantona (Federacija BiH), odnosno u nadležnosti Brčko distrikta. U Bosni i Hercegovini trenutno su na snazi tri zakona o zdravstvenoj zaštiti i tri zakona o zdravstvenom osiguranju. Odredbe tih propisa uglavnom su usklađene. U Federaciji BiH postoji Federalno ministarstvo zdravstva i deset kantonalnih ministarstava zdravstva, kao i Zavod za zdravstveno osiguranje i reosiguranje Federacije BiH i kantonalni zavodi. Republika Srpska ima Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite i Fond zdravstvenog osiguranja, dok u Brčko distriktu postoji Odjel za zdravstvo i ostale usluge pri Vladi Distrikta, te Fond zdravstvenog osiguranja distrikta. Na entitetskom nivou uspostavljene su i agencije za akreditaciju u zdravstvu: Agencija za kvalitet i akreditaciju u zdravstvu u Federaciji BiH i Agencija za certifikaciju, akreditaciju i unapređenje kvaliteta zdravstvene zaštite Republike Srpske. Na nivou države postoji Odsjek za zdravstvo pri Ministarstvu civilnih poslova. Najvažniji propis za cijelu Bosnu i Hercegovinu jest Zakon o lijekovima i medicinskim sredstvima.<ref>{{Cite web|url=https://www.researchgate.net/publication/255701082_Sistem_zdravstva_u_Bosni_i_Hercegovini_stanje_i_pravci_moguce_reforme|title=Sistem zdravstva u Bosni i Hercegovini: stanje i pravci moguće reforme|last=Mujkić|first=Ervin|date=|website=|publisher=|access-date=}}</ref> ==Obrazovanje== {{Glavni|Obrazovanje u Bosni i Hercegovini}} [[Datoteka:Visici skola.JPG|mini|243x243piksel|Osnovna škola "Lipanjske zore" u [[Višići]]ma.]] Obrazovanje u Bosni i Hercegovini ima dugu tradiciju. U [[Tolisa (Orašje)|Tolisi]] je 1823. otvorena prva narodna osnovna škola u Bosni i Hercegovini, koju je podigao tadašnji župnik fra [[Ilija Starčević]]. Prvi učitelj bio je [[Ilija Boričić]] iz [[Slavonija|Slavonije]]. Škola je zatvorena nakon 15 godina, a ponovo obnovljena 1843.<ref name="IG">[[Ignacije Gavran]], ''Suputnici bosanske povijesti'', Svjetlo riječi, Sarajevo-Zagreb 2010.</ref> Prva školska ustanova koja je bila preteča visokog obrazovanja u Bosni i Hercegovini jest [[Gazi Husrev-begova medresa]], koja je osnovana 8. januara 1537.<ref>http://www.rijaset.ba/index.php?option=com_content&view=article&id=81:gazi-husrev-begova-medresa&catid=66&Itemid=223{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot}}</ref> Godine 1887. za vrijeme ''de facto'' [[Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj|austrougarske aneksije Bosne i Hercegovine]], osnovana je [[Pravna šerijatska škola]], koja je počela s petogodišnjim programom obrazovanja.<ref>{{Cite web |url=http://www.sarajevo.ba/en/stream.php?kat=145 |title=Arhivirana kopija |access-date=3. 2. 2014 |archive-date=10. 9. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150910081056/http://www.sarajevo.ba/en/stream.php?kat=145 |url-status=dead }}</ref> === Obrazovni sistem === Obrazovni sistem u Bosni i Hercegovini sastoji se iz četiri nivoa obrazovanja:<ref name="obrazovanje u BiH">{{Cite web |url=http://www.mcp.gov.ba/org_jedinice/sektor_obrazovanje/osnovne_inf/?id=2021 |title=Arhivirana kopija |access-date=3. 2. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180919191847/http://www.mcp.gov.ba/org_jedinice/sektor_obrazovanje/osnovne_inf/?id=2021 |archive-date=19. 9. 2018 |url-status=dead }}</ref> * predškolski odgoj i obrazovanje * osnovno obrazovanje * srednje obrazovanje * visoko obrazovanje. Sistem obrazovanja u BiH je u velikoj mjeri decentralizovan i uglavnom je u nadležnosti entiteta i kantona. Međutim, unutar državnog ministarstva za civilne poslove postoji sektor za obrazovanje. Kao rezultat reformi u oblasti obrazovanja, na nivou BiH usvojeno je pet strategija iz ove oblasti a to su:<ref name="obrazovanje u BiH" /> * Strateški pravci razvoja predškolskog odgoja i obrazovanja u Bosni i Hercegovini; * Strategija razvoja stručnog obrazovanja i obuke u BiH za period 2007–2013; * Strateški pravci razvoja obrazovanja u BiH, sa planom sprovođenja istog programa za vrijeme 2008–2015; * Mapa puta i plan aktivnosti za uključivanje BiH u EU programe za cjeloživotno učenje i * Mladi u akciji. Osim toga, usvojeno je i sedam osnovnih strategija i smjernica za provođenje [[Bolonjska deklaracija|bolonjskog]] procesa:<ref name="obrazovanje u BiH" /> * Okvir za visokoškolske kvalifikacije u Bosni i Hercegovini; * Provođenje okvira za visokoškolske kvalifikacije u Bosni i Hercegovini; * Standardi i smjernice za osiguranje kvaliteta u visokom obrazovanju u Bosni i Hercegovini; * Preporuke za provođenje osiguranja kvaliteta u visokom obrazovanju u Bosni i Hercegovini; * Državni akcioni plan za priznavanje kvalifikacija u Bosni i Hercegovini; * Model dodatka diplomi za Bosnu i Hercegovinu * Priručnik za korisnike za model dodatka diplomi za Bosnu i Hercegovinu. === Visoko obrazovanje === Visokoškolsko obrazovanje u Bosni i Hercegovini se odvija preko nekoliko [[Javni univerzitet|javnih]] i [[Privatni univerzitet|privatnih univerziteta]] i samostalnih visokoškolskih ustanova različitog tipa. Najstariji i ujedno i najveći univerzitet u državi je [[Univerzitet u Sarajevu]]. === Segregacija === U nekim osnovnim školama prisutna je [[segregacija]] djece, nazvana [[Dvije škole pod jednim krovom]], gdje hrvatska i bošnjačka djeca u istoj zgradi pohađaju nastavu, ali s odvojenim ulazima i drugim nastavnim planom i programom. Segregacija djelomično postoji i u srednjim školama. == Dokumenti == [[Datoteka:Bosnia and Herzegovina Passport.svg|mini|260x260piksel|Izgled korica [[Pasoš Bosne i Hercegovine|pasoša Bosne i Hercegovine]].]] === Pasoš === {{Glavni|Pasoš Bosne i Hercegovine}} [[Pasoš Bosne i Hercegovine]] jest putna isprava koja se izdaje državljanima Bosne i Hercegovine. Osim uobičajenog pasoša, za državljane Bosne i Hercegovine se izdaju i sljedeće specifične verzije ove putne isprave: diplomatski pasoš, službeni pasoš i zajednički pasoš. Institucije nadležne za izdavanje pasoša su Ministarstva unutrašnjih poslova izuzev diplomatskih koje izdaje [[Ministarstvo vanjskih poslova Bosne i Hercegovine|Ministarstvo vanjskih poslova]] i službenih pasoša koje izdaje [[Ministarstvo civilnih poslova Bosne i Hercegovine]]. === Lična karta === [[Datoteka:BH ID Card front.jpg|mini|182x182piksel|Izgled prednje strane [[Lična karta Bosne i Hercegovine|lične karte Bosne i Hercegovine]].]] {{Glavni|Lična karta Bosne i Hercegovine}}[[Lična karta Bosne i Hercegovine]] jest obavezni [[identifikacioni dokument]], odnosno javna isprava kojom se dokazuje identitet, činjenica mjesta i datuma rođenja, prebivališta odnosno boravišta za raseljeno lice i [[Državljanstvo Bosne i Hercegovine|državljanstva]] Bosne i Hercegovine. Pravo podnošenja zahtjeva za izdavanje lične karte imaju svi državljani Bosne i Hercegovine koji su rezidenti države i stariji od 15 godina, međutim obavezni su je posjedovati svi državljani stariji od 18 godina.<ref name=":02">{{Cite web|url=https://www.iddeea.gov.ba/bs/licna-karta-2-2/|title=Lična karta – IDDEEA|language=bs-BA|access-date=12. 6. 2024}}</ref> Izdaje se sa rokom važenja od 10 godina za punoljetne osobe, 2 godine za maloljetne osobe i trajno za osobe starije od 60 godina. Izdavanje, poništavanje i zamjenu ličnih karata, u okviru svoje nadležnosti, u [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federaciji Bosne i Hercegovine]] vrše [[Kantoni Federacije Bosne i Hercegovine|kantonalna]] ministarstva unutarnjih poslova, u [[Republika Srpska|Republici Srpskoj]] [[Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske|Ministarstvo unutarnjih poslova RS]]-a i u [[Brčko distrikt]]u Odjeljenje za javni registar.<ref name=":02" /> == Međunarodne integracije == Bosna i Hercegovina od ponovnog stjecanja nezavisnosti 1992. postala je članica mnogih međunarodnih organizacija i u kontinuiranom je procesu integriranja u sve važnije međunarodne organizacije. Kao najvažniji ciljevi vanjske politike navode se pristupanje Evropskoj uniji i NATO-u. U okviru Vijeća ministara Bosne i Hercegovine uspotavljena je i [[Direkcija za evropske integracije]] kao stalno, samostalno i stručno tijelo, čija je glavna uloga koordiniranje procesa evropskih integracija na nivou države. === Pristupanje Evropskoj uniji === {{Glavni|Pristupanje Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji}} Dana 20. juna 2018. [[Evropska komisija]] poslala je 655 pitanja u Upitniku. Tadašnji predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine [[Milorad Dodik]] predao je odgovore na dodatna pitanja 5. marta 2019. U maju 2019. Evropska komisija objavila je Mišljenje o prijemu Bosne i Hercegovine. Dana [[15. decembar|15. decembra]] 2022. Bosna i Hercegovina dobija službeni status kandidata. === Integracija u NATO === {{Glavni|Pristupanje Bosne i Hercegovine NATO-u}} Iako još nije završen proces registriranja nepokretne vojne imovine Bosne i Hercegovine i njeno definiranje kao vlasništva države Bosne i Hercegovine, NATO je odobrio aktiviranje Akcijskog plana za članstvo Bosne i Hercegovine u toj organizaciji i pozvao Bosnu i Hercegovinu da dostavi Godišnji nacionalni program 5. decembra 2018. Zamjenik američkog državnog sekretara [[John Sullivan]] izjavio je{{izvor}} 17. decembra da [[SAD]] podržava napore Bosne i Hercegovine za priključenje NATO-u i odbacio prigovore nekih političkih partija, rekavši pri tome da će ''Washington snažno reagirati na svaku prijetnju stabilnosti države''. Od jula 2019. Bosna i Hercegovina nije dostavila svoj Godišnji nacionalni program zbog [[Veto|veta]] od strane [[Milorad Dodik|Milorada Dodika]], člana predsjedništva iz srpskog naroda. Pitanje je spriječilo i formiranje vlasti nakon [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2018.|općih izbora 2018.]] Ipak, 19 novembra 2019. Dodik je pristao na slanje ANP-a (Programa reformi), čime je odblokirano formiranje vlasti u državi. == Kultura == {{Glavni|Kultura Bosne i Hercegovine}} Bosna i Hercegovina ima bogatu kulturu koja je imala veliki utjecaj na ostale zemlje [[Balkan]]a i Evrope. Ona se ispoljavala na raznim područjima ljudske djelatnosti, a uključivala je muziku, književnost, film, likovnu i primijenjenu umjetnost, te dizajn i savremene medije. Iz Bosne i Hercegovine su porijeklom dvojica dobitnika [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]]: [[Vladimir Prelog]] dobio ju je za hemiju, a [[Ivo Andrić]] za književnost. Glavni grad [[Sarajevo]] je bio domaćin [[Zimske olimpijske igre 1984.|14. Zimskih olimpijskih igara]]. === Arhitektura === [[Datoteka:VijećnicaSarajevo (3).JPG|thumb|right|187x187px|[[Sarajevska vijećnica|Vijećnica]] – [[Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine]] u Sarajevu, izgrađena 1894. u [[pseudomaurski stil|pseudomaurskom stilu]].]] {{Glavni|Arhitektura Bosne i Hercegovine}} Tokom hiljadugodišnjeg postojanja Bosna i Hercegovina našla se pod utjecajem različitih kultura i civilizacija te je dugo bila svojevrsna granica između zapadnog i istočnog (orijentalnog) utjecaja, poprimajući i zadržavajući specifičnosti s obje strane, što je rezultiralo raznovrsnom arhitekturom, koja je važno naslijeđe te države. === Muzika === [[Datoteka:Sargija.svg|mini|[[Šargija]] – koriste je [[Bosanci]] u izvođenju izvorne bosanske muzike.]] {{Glavni|Muzika u Bosni i Hercegovini}}Bosna i Hercegovina pripada krugu zemalja u kojem [[muzika]] ima dugu i vrijednu tradiciju koja se i danas njeguje. Narodna muzika Bosne i Hercegovine je mješavina raznih balkanskih utjecaja, u kojoj se susreću najrazličitiji motivi i žanrovi. Znatan utjecaj na bosanskohercegovačku narodnu muzičku tradiciju je imala orijentalna islamska civilizacija kroz Osmanlije. Proces akulturacije je trajao intenzivno gotovo četiri stoljeća, a tragovi su jasno vidljivi i danas kroz razne oblike izražavanja narodne muzike. To se prvenstveno odnosi na korištenje nekih vrsta [[Puhački instrumenti|puhačkih]] i žičanih instrumenata s dugim vratom u obliku lutnje, u narodu poznatih pod zajedničkim imenom [[tambura]]. Poznate su i pjesme koje su se pjevale uz istovremeno okretanje tepsije (tepsijanje), vjenčane pjesme koje se odnose na običaj "knivanja" mlade, gradske ljubavne pjesme – [[Sevdalinka|sevdalinke]], [[Sefardi|sefardske]] romanse na [[ladino]] jeziku, kao i melodijsko-poetske oblike islamske, katoličke i pravoslavne duhovne muzike. Tokom [[Austro-Ugarska|austrougarske]] vladavine (1878–1914) dat je evropski pečat i duh zapadne civilizacije orijentalnom načinu života - kulturnim obrascima nastalim kao mješavina između srednjovjekovne bosanske tradicije i orijentalne islamske civilizacije. Rezultat tih "susreta" vidljiv je u arhitekturi i drugim umjetnostima, koje čine temelj modernog bosanskohercegovačkog društva. Uporedo s narodnom muzikom, posljednjih decenija u Bosni i Hercegovini razvili su se i novi žanrovi ([[pop]], [[šlager]], [[šansona]], [[džez]], [[rokenrol]], [[heavy metal]], [[Hip-hop muzika|hip-hop]], [[House muzika|house]], [[techno]]). === Književnost === {{Glavni|Bosanskohercegovačka književnost}} [[Bosanskohercegovačka književnost|Bosanskohercegovačku književnost]] čine mnoga poznata djela, pisana perima napoznatijih književnika Bosne i Hercegovine. [[Ivo Andrić]] je najvažniji predstavnik domaće književnosti i dobitnik [[Nobelova nagrada za književnost|Nobelove nagrade za književnost]] 1961. za "''kompletan književni opus o historiji jednog naroda''". Vrhunac tog rada je bio roman ''[[Na Drini ćuprija]]''. Tokom osmanlijskog doba mnogi pisci iz Bosne i Hercegovine bili su poznati u orijentalnom svijetu, a u samoj Bosni razvija se [[alhamijado književnost]]. === Film === {{Glavni|Bosanskohercegovački film|Spisak bosanskohercegovačkih filmova}} Važan dio kulturnog stvaralaštva Bosne i Hercegovine čini [[Spisak bosanskohercegovačkih filmova|bosanskohercegovačka kinematografija]]. [[Spisak bosanskohercegovačkih producenata|Filmovi iz Bosne i Hercegovine]] u prve dvije decenije nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] obrađivali su mahom teme iz narodne revolucije i rata, uključujući i poznate bitke partizana protiv stranih okupatora i domaćih izdajnika: filmovi ''[[Kozara (film)|Kozara]]'', ''[[Bitka na Sutjesci (film)|Sutjeska]]'', ''[[Bitka na Neretvi (film)|Bitka na Neretvi]]'', ''[[Valter brani Sarajevo]]''. Prvi uspjesi domaćeg filma desili su se tokom kasnih 1970-ih i 1980-ih, kad je stvoren i poseban bosanskohercegovački filmski izraz. Filmovi su mahom obrađivali socijalne teme, nerijetko i kao socijanu kritiku na račun socijalističkog društva, a povremeno bi se našlo mjesto i za savremene, urbane teme, na koje su ipak uglavnom obrađivali autori iz drugih centara. Nagradu [[Akademija filmskih umjetnosti i nauka|Američke filmske akademije]] ''[[Oscar]]'' u kategoriji za [[Oscar za najbolji strani film|najbolji strani film]] 2002. dobila je ''[[Ničija zemlja (film)|Ničija zemlja]]'' u režiji [[Danis Tanović|Danisa Tanovića]]. Film ''[[Remake (film)|Remake]]'' iz 2003. u režiji [[Dino Mustafić|Dine Mustafića]], rađen po scenariju [[Zlatko Topčić|Zlatka Topčića]], na međunarodnim filmskim festivalima dobio je nekoliko nagrada i postigao veliku gledanost. Uspjeh je imao i film [[Pjer Žalica|Pjera Žalice]] ''[[Gori vatra]]'', kao i njegov sljedeći projekt, ''[[Kod amidže Idriza]]''. U kategoriji kratkog filma ''[[10 minuta]]'' režisera [[Ahmed Imamović|Ahmeda Imamovića]] dobitnik je nagrade "Najbolji kratki film Evrope" 2002. Posebnu pažnju dobio je film ''[[Grbavica (film)|Grbavica]]'' režiserke [[Jasmila Žbanić|Jasmile Žbanić]], koji je nagrađen [[Zlatni medvjed|Zlatnim medvjedom]] na festivalu [[Berlinale]] 2006. Film ''[[Ostavljeni]]'' iz 2010. režisera [[Adis Bakrač|Adisa Bakrača]] i scenarista [[Zlatko Topčić|Zlatka Topčića]] osvaja nagrade na filmskim festivalima širom svijeta, između ostalog, Zlatnu arenu za najbolju glavnu mušku ulogu, Nagradu za režiju u [[Pariz]]u i tri nagrade na Filmskom festivalu u [[Hollywood]]u. === Gastronomija === {{Glavni|Bosanska kuhinja}} [[Datoteka:Sarajevo Ćevapi (1).JPG|mini|207x207piksel|[[Ćevapi]] kao zaštićeni autohtoni domaći proizvod.<ref>{{Cite web|url=https://n1info.ba/vijesti/sarajevski-cevapi-i-zvanicno-zasticeni-kao-autohtoni-domaci-proizvod/|title=Sarajevski ćevapi i zvanično zaštićeni kao autohtoni domaći proizvod|last=BiH|first=N1|date=13. 8. 2024|website=N1|language=bs-BA|access-date=16. 12. 2024}}</ref>|alt=]] [[Bosanska kuhinja]] je, pored svojih specifičnosti, poprimila u znatnoj mjeri utjecaj pojedinih [[Sredozemlje|mediteranskih]] i zapadnoevropskih kuhinja. Jela bosanske kuhinje su slična jelima [[Turska|turske]], [[Grčka|grčke]] i drugih sličnih kuhinja. Zbog dugotrajne [[Austro-Ugarska|austrougarske]] uprave, u njoj se osjete i utjecaji [[Srednja Evropa|centralne Evrope]]. Bosanska kuhinja koristi mnogo začina, obično u malim količinama. Većina jela su blaga, kuhana s malo vode. Sosovi su gotovo u potpunosti prirodni. Tipični sastojci jela bosanske kuhinje su [[paradajz]], [[krompir]], [[crveni luk|luk]], [[bijeli luk]], [[paprika]], [[Krastavac|krastavci]], [[mrkva]], [[kupus]], [[gljive]], [[špinat]], tikvice i [[grah]]. Od začina najčešće se koristi mljevena [[paprika]], [[biber]], [[peršun]], [[Lovor|lovorov list]] i [[celer]]. Kao dodatak jelima u bosanskoj kuhinji često se koriste [[mlijeko]], [[kajmak]] i [[pavlaka]]. Slatkim jelima se dodaju [[cimet]] i [[klinčić]]. Jela od mesa su od [[Piletina|piletine]], govedine ili janjetine. Za bosansku kuhinju specifično je pripremanje jela ispod [[sač]]a (peke), pri čemu se pripremljene namirnice, poklopljene metalnim zvonom, spremaju u žaru. Region [[Hercegovina|Hercegovine]] je pogodan za uzgajanje [[vino]]ve loze i proizvodnju vina, dok se u [[Bosna|Bosni]] [[rakija]] dobija od [[šljiva]] i [[jabuka]]. [[Kahva]] se pije iz [[fildžan]]a, uz [[rahatlokum]]. Tradicionalna jela su [[baklava]], [[Hurmašica|hurmašice]], [[Tufahija|tufahije]], [[sarma]], [[ćevapi]], [[halva]], [[burek]], [[Tulumba|tulumbe]], [[Pita|pite]] ([[sirnica]], [[zeljanica]], [[krompiruša]]. Danas se tradicionalna jela najčešće spremaju za praznike. === Religija === {{Glavni|Religija u Bosni i Hercegovini}} [[Datoteka:Sarajevo Kaisermoschee.JPG|mini|[[Careva džamija (Sarajevo)|Careva džamija]] u Sarajevu.]] Prisutnost tri [[religija|religije]] u Bosni i Hercegovini imala je utjecaj na kulturni razvoj zemlje. Najvažniji eksponat [[Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine|Zemaljskog muzeja]] u Sarajevu jest [[Sarajevska hagada]], tradicionalna [[Jevreji|jevrejska]] knjiga koju su [[Sefardi]] donijeli u [[Sarajevo]] po svom progonu iz [[Španija|Španije]]. Orijentalno naslijeđe Bosne i Hercegovine vidi se i u brojnim impresivnim primjerima orjentalne, sakralne i svjetovne arhitekture iako je dio objekata srušen ili uništen tokom vremena, posljednji put u rata 1992–1995. Među najpoznatije objekte iz osmanlijskog perioda spadaju [[Gazi Husrev-begova džamija|Begova]] i [[Careva džamija (Sarajevo)|Careva džamija]] u Sarajevu, [[Aladža džamija]] u Foči, džamija [[Ferhadija džamija (Banja Luka)|Ferhadija]] u Banjoj Luci te džamije u [[Mostar]]u, [[Travnik]]u i [[Livno|Livnu]]. Bosna i Hercegovina posebno je poznata i po mostovima iz osmanlijskog perioda, gdje posebno treba izdvojiti [[Stari most]] u [[Mostar]]u, [[Most Mehmed-paše Sokolovića]] u [[Višegrad]]u, [[Arslanagića most]] u [[Trebinje|Trebinju]] te repliku Starog mosta u Mostaru u umanjenoj verziji na [[Bistrica (Plovuča)|Bistrici]] u [[Livno|Livnu]].{{cn}} [[Datoteka:Fojnica.PNG|mini|lijevo|[[Franjevački samostan u Fojnici]].]] [[Datoteka:Visegrad bridge by Klackalica.jpg|mini|[[Most Mehmed-paše Sokolovića]] u [[Višegrad]]u.]] Crkvena arhitektura Bosne i Hercegovine sastoji se od nekoliko stilova, ovisno od vremena u kojem je građena, odnosno kojem crkvenom krugu pripada. Tako bosanske katoličke crkve u gotovo cijeloj zemlji njeguju neki posebni "bosanski" stil vitkih zvonika sa visokim, kosim krovovima i tako se harmonično uklapaju u gradski ili seoski krajolik. Najpoznatije rimokatoličke crkve u Bosni izgrađene su u Sarajevu, Travniku, Bugojnu, Livnu, Jajcu i Bihaću, dok su najvažniji samostani [[Franjevci|franjevačke provincije Bosna srebrena]] u Fojnici, Visokom, Kreševu, Kaknju i Livnu. Sakralni objekti rimokatoličke crkve u Hercegovini imaju uglavnom primorsko-mediteranski karakter (baš kao i pravoslavne crkve i objekti), građeni su od bijelog kamena, a odlikuje ih gotovo minimalistički stil, koji se u novijoj arhitekturi dijelom naslanja i na kubizam i savremene tokove crkvene arhitekture u svijetu. Ovdje su poznate Duvanjska bazilika u Tomislavgradu, te crkve i samostani u Širokom Brijegu, Čapljini i Mostaru.{{cn}} Pravoslavne crkve, manastiri i objekti u sjevernijim dijelovima zemlje, pogotovo uz rijeku Drinu ne razlikuju se previše od sličnih crkvenih objekata u Srbiji, što upućuje na činjenicu da su ih gradili isti majstori. Ovi su se pak u dijelu srpske-crkvene arhitekture vodili principima crkvene gradnje na zapadnom Mediteranu, tako da pravoslavne crkve u Bosni imaju uvijek iznova slične motive, koji podsjećaju na gradnju u [[Italija|Italiji]], [[Francuska|Francuskoj]] i [[Dalmacija|Dalmaciji]]. Najpoznatije pravoslavne crkve izgrađene u [[Sarajevo|Sarajevu]], [[Banja Luka|Banjoj Luci]], [[Mostar]]u, [[Tuzla|Tuzli]], [[Trebinje|Trebinju]], [[Livno|Livnu]] i [[Bosanska Krupa|Bosanskoj Krupi]]. Novovjeki pravoslavni crkveni objekti po mnogim gradovima, pogotovo u Republici Srpskoj, danas nalikuju kopijama Sopoćana, Mileševa ili Gračanice ili su u skladu sa bizantskim stilom, tako da bosanskoj urbanoj arhitekturi daju novi pečat. Primjer je [[Crkva svetog Vasilija Ostroškog (Istočno Sarajevo)|Crkva svetog Vasilija Ostroškog]] u Istočnom Sarajevu.{{cn}} === Mediji === {{Glavni|Mediji u Bosni i Hercegovini|Televizija u Bosni i Hercegovini|Spisak radiostanica u Bosni i Hercegovini}} U Bosni i Hercegovini trenutno izlazi nekoliko dnevnih listova. Nakon nekoliko decenija primat najtiražnijeg i najutjecajnijeg dnevnog lista u državi od najstarijih dnevnih novina ''[[Oslobođenje|Oslobođenja]]'' preuzeo je sarajevski ''[[Dnevni avaz]]''. Nakon neuspjele privatizacije i decenija izlaženja 2000-tih ugašene su sarajevske ''Večernje novine'', čiji je dnevni tiraž 1980-ih prelazio 100.000 primjeraka, po čemu su u tom periodu bile pete dnevne novine po tiražu u tadašnjoj Jugoslaviji.<ref>{{cite web |title=Večernje novine: List kojeg nigdje nema – crni jubilej 2000–2015 |url=https://depo.ba/clanak/131042/vecernje-novine-list-kojeg-nigdje-nema-crni-jubilej-2000-2015 |website=depo.ba/ |access-date=10. 7. 2020}}</ref> Od ostalih dnevnih listova tu su još banjalučke ''[[Nezavisne novine]]''. Osim dnevnih novina, u Bosni i Hercegovini objavljuje se i sedmična i periodična štampa, časopisi i magazini koji uglavnom obrađuju političke, ali i sve druge aktualne teme. Najpoznatiji politički magazini jesu ''[[Dani (časopis)|BH Dani]]'', ''[[Slobodna Bosna]]'', ''[[Ljiljan (magazin)|Ljiljan]]'', ''[[Start (magazin)|Start]]'' i drugi. U vremenu interneta sve više novina ukida printana izdanja, zadržavajući samo internetska. U Bosni i Hercegovini uspostavljen je javni radio-televizijski sistem, koji se sastoji od tri zasebne radio-televizije i to državne [[Bosanskohercegovačka radio-televizija|Radiotelevizije Bosne i Hercegovine]] ([[Bosanskohercegovačka radio-televizija|BHTV]] 1 i [[BH Radio 1]]) te entitetskih emitera RTVFBiH ([[Federalna televizija|FTV]] i [[Radio Federacije Bosne i Hercegovine|Radio FBiH]]) i [[Radiotelevizija Republike Srpske]] (RTRS). Medijsku sliku u zemlji upotpunjuje i nekoliko privatnih televizija: [[OBN (TV-kanal)|OBN]], [[Hayat TV]] i [[Nova BH]], čiji zemaljski signal pokriva najveći dio teritorije BiH kao i nekoliko regionalnih radiotelevizija čiji je program namijenjen stanovništvu određenih regija ili kantona. Bosna i Hercegovina jedna je od država s gustom mrežom državnih, entitetskih, kantonalnih, regionalnih i gradskih radiostanica. Ipak, specijalizirane radijske stanice sa specijaliziranim sadržajima još su u manjoj mjeri zastupljene u odnosu na konvencionalne i tradicionalne. === Filatelija === {{Glavni|Filatelija u Bosni i Hercegovini}} U BiH postoje tri pošte koje izdaju marke u zajedničkoj valuti [[Konvertibilna marka|konvertibilnoj marki]] (KM) ili BAM i koje vrijede u cijeloj Bosni i Hercegovini. Još jedna specifičnost poštanskog saobraćaja u nekim gradovima BiH su postojanje dvije pošte udaljene manje od kilometra u kojima se mogu kupiti dvije vrste poštanskih markica ([[Sarajevo]], [[Vitez (općina)|Vitez]], [[Mostar]], [[Novi Travnik]], [[Gornji Vakuf-Uskoplje|Gornji Vakuf]] itd). U Bosni i Hercegovini postoje tri nezavisna poštanska operatera sa samostalnim poštanskim izdanjima: * [[BH Pošta|BH pošta]] sa sjedištem u Sarajevu * [[Hrvatska pošta Mostar]], sa sjedištem u Mostaru * [[Pošte Srpske]] sa sjedištem u Banjoj Luci. Ove pošte izdaju povremeno zajednička izdanja, kao i izdanja međunarodne filatelističke organizacije pod nazivom ''EUROPA''. <gallery mode="packed" heights="140px"> Datoteka:Kaktusi marka bh poste.jpg|Marka BH pošte s motivom kaktusa Datoteka:Europa2005 marka srpskih posta.jpg|Marka s tradicionalnim jelima iz BiH, Pošte Republike Srpske Datoteka:Ptice marka hrvatskih posta.jpg|Ptice, marke Hrvatskih pošta Mostar </gallery> [[Datoteka:Stari Most September 2004 3.jpg|mini|229x229piksel|Pogled na Stari most u Mostaru, koji je na [[UNESCO]]-ovom spisku svjetske baštine]] == Turizam == {{Glavni|Turizam u Bosni i Hercegovini}} Prema projekcijama [[Svjetska turistička organizacija|Svjetske turističke organizacije]], Bosna i Hercegovina će u periodu između 1995. i 2020. imati treću najveću stopu rasta turizma u svijetu. U 2012. Bosnu i Hercegovinu posjetilo je 747.827 turista, što je porast za 9%, uz ostvarenih 1.645.521 noćenja, što je rast za 9,4% u odnosu na prethodnu godinu. Od toga je 58,6% stranih turista.<ref>{{cite web |url=http://www.bhas.ba/saopstenja/2013/TUR_2012M12_001_01-bos.pdf |title=Statistika Turizma |trans-title=Tourism Statistics |publisher=Agency for statistics of Bosnia and Herzegovina |orig-year=2012 |access-date=4. 7. 2015 |type=pdf |archive-date=23. 9. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150923184502/http://www.bhas.ba/saopstenja/2013/TUR_2012M12_001_01-bos.pdf |url-status=dead }}</ref> Kada je [[Lonely Planet]] rangirao najbolje gradove na svijetu 2006, rangirao je Sarajevo na 43. mjesto, ispred [[Dubrovnik]]a (59. mjesto), [[Ljubljana|Ljubljane]] (84), [[Bled]]a (90), [[Beograd]]a (113) i [[Zagreb]]a (135).<ref>{{cite web |url=http://www.bosniatravel.net/news/2006/lonely-planet-on-sarajevo.html |publisher=Bosnia Travel |title=Lonely Planet: Sarajevo {{sic|43|th|nolink=yes}} Best City in the World |archive-url=https://web.archive.org/web/20070223094909/http://www.bosniatravel.net/news/2006/lonely-planet-on-sarajevo.html |archive-date=23. 2. 2007}}</ref> Turizam u Sarajevu uglavnom je fokusiran na historijske, vjerske i kulturne aspekte. "Best in Travel" Lonely Planeta 2010. nominirao je Sarajevo 2010. među deset gradova koje treba posjetiti.<ref>{{cite web |url=http://www.lonelyplanet.com/press-centre/press-release.cfm?press_release_id=444 |title=Press Centre & Lonely Planet Reveals Its Best Destinations, Journeys & Experiences for 2010 |publisher= Lonely Planet |date=2. 11. 2009 |access-date=4. 1. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20101106185953/http://www.lonelyplanet.com/press-centre/press-release.cfm?press_release_id=444 |archive-date=6. 11. 2010 |url-status=dead }}</ref>[[Datoteka:Stecci - na Blidinji je nekolik skupin techto nahrobku z 14..jpg|mini|195x195piksel|[[Nekropola Dugo Polje]]]]Međugorje je postalo jedno od najpopularnijih mjesta kršćanskog hodočašća i preraslo u treće najvažnije vjersko mjesto u Evropi, koje svake godine posjeti više od milion ljudi.<ref>[http://www.romereports.com/palio/Visionaries-of-Medjugorje-may-appear-before-the-Vatican-english-2441.html RomeReports: Visionaries of Medjugorje may appear before the Vatican.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130505053250/http://www.romereports.com/palio/Visionaries-of-Medjugorje-may-appear-before-the-Vatican-english-2441.html |date=5. 5. 2013 }}</ref> == Svjetska baština == {{Glavni|Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine}} Bosna i Hercegovina je članica [[UNESCO]]-a od 12. jula 1993. Na spisku [[Svjetska baština|Svjetske baštine]] [[Spisak Svjetske baštine u Bosni i Hercegovini|sa područja Bosne i Hercegovine]] nalaze se četiri spomenika: [[Most Mehmed-paše Sokolovića]] u [[Višegrad]]u, [[Stari most]] u [[Mostar]]u, [[Prašuma Јanj]] kod [[Šipovo|Šipova]] i [[Stećci (svjetska baština UNESCO-a)|Stećci]] koji se nalaze na 20 lokacija u Bosni i Hercegovini.[[Datoteka:20150331 2026 AUT BIH 2177 Edin Džeko.jpg|mini|173x173px|[[Edin Džeko]]]] == Sport == {{Glavni|Sport u Bosni i Hercegovini|Bosna i Hercegovina na Olimpijskim igrama}} Najvrjedniji sportski rezultati u ekipnim takmičenjima bili su sljedeći: [[Banja Luka|banjalučki]] [[rukomet]]ni klub [[RK Borac Banja Luka|RK Borac]] postao je [[Kup europskih prvaka u rukometu 1975/76.|evropski prvak u rukometu 1976]], [[KK Bosna]] je postala [[Kup evropskih prvaka u košarci 1978/79.|prvak Evrope u košarci 1979.]] u muškoj konkurenciji, [[ŽKK Jedinstvo Tuzla|ŽKK Jedinstvo-Aida]], [[Kup evropskih prvaka u košarci za žene 1988/89.|prvakinje Evrope 1989.]] Poznatiji nogometni klubovi jesu [[FK Sarajevo]], [[FK Željezničar Sarajevo|FK Željezničar]], [[FK Velež Mostar|FK Velež]], [[HŠK Zrinjski]] i [[NK Široki Brijeg]]. Važniji bosanskohercegovački sportisti jesu [[Edin Džeko]], [[Abas Arslanagić]], [[Asim Ferhatović]], [[Ivica Osim]], [[Mirza Delibašić]], [[Safet Sušić]], [[Dušan Bajević]], [[Sergej Barbarez]], [[Hasan Salihamidžić]], [[Nenad Marković]], [[Svetlana Kitić]], [[Razija Mujanović]] i [[Mirza Teletović]]. == Simboli == [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|mini|[[Zastava Bosne i Hercegovine]]]]{{Glavni|Simboli Bosne i Hercegovine}} === Zastava === {{Glavni|Zastava Bosne i Hercegovine}} [[Zastava Bosne i Hercegovine]] predstavlja državni simbol Bosne i Hercegovine. Proglašena je 4. februara 1998, a [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine]] usvojila ju je 2001. Prvobitna svijetlo plava boja na zastavi bila je plava boja [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]]. Međutim, izabrana je tamno plava, koja korespondira sa plavom bojom [[Zastava Evropske unije|zastave Evropske unije]]. [[Datoteka:Bosnia and Herzegovina Coats of Arms.png|mini|178x178piksel|[[Grb Bosne i Hercegovine]].]] === Grb === {{Glavni|Grb Bosne i Hercegovine}} [[Grb Bosne i Hercegovine]] je [[Heraldika|heraldički]] simbol novijeg datuma i kao takav nema uporište u [[Historija|historijskoj]] tradiciji Bosne i Hercegovine kao njeni prethodni [[grb]]ovi. Grb je sastavni dio [[Zastava Bosne i Hercegovine|zastave Bosne i Hercegovine]] i simbol njenog historijskog i državnog kontinuiteta i u novim, promijenjenim društvenim okolnostima. Kao državni simbol stupio je na snagu 18. maja 1998. Današnji bosanskohercegovački grb je karakterističnog oblika sa gornjom, ravnom stranom i donjim, izduženim dijelom ovalne forme, koji se završava u za grbove karakterističnom šiljku, a sastoji se iz dva dijela sa žutom i plavom plohom. === Himna === {{Glavni|Intermezzo (himna)}} "[[Intermezzo (himna)|Intermezzo]]" (Intermeco) naslov je [[Muzika|muzičke]] podloge nacionalne [[Himna|himne]] Bosne i Hercegovine. Muzička podloga nove himne je usvojena 10. februara 1998. zajedno s novom [[Zastava Bosne i Hercegovine|zastavom]]. Usvojenu muzičku podlogu komponovao je [[Dušan Šestić]]. Prethodna nacionalna himna BiH bila je "[[Jedna si jedina]]" usvojena 24. novembra 1995, čiji je tekstopisac [[Dino Merlin]].<ref>{{Cite web|url=https://sarajevski.ba/na-danasnji-dan-usvojena-himna-jedna-si-jedina/16450|title=Na današnji dan usvojena himna "Jedna si jedina"|date=24. 11. 2013|website=Sarajevski.ba|language=bs-BA|access-date=16. 12. 2024}}</ref> === Ordeni, odlikovanja i medalje === {{Glavni|Ordeni, odlikovanja i medalje Bosne i Hercegovine}} [[Ordeni, odlikovanja i medalje Bosne i Hercegovine]] društveno su i javno priznanje, koje se dodjeljuju za poseban doprinos u ostvarivanju ljudskih prava i sloboda, za izgradnju demokratskih odnosa, mira i stabilizacije, razvoj međunarodne saradnje Bosne i Hercegovine sa ostalim zemljama i sa međunarodnim organizacijama i za kulturni, ekonomski i svaki drugi napredak ljudi i građana Bosne i Hercegovine. Sistem počasti Bosne i Hercegovine uspostavljen je nakon završetka [[Bošnjačko-hrvatski sukob|hrvatsko-bošnjačkog sukoba]] 1994, a promijenjen je u maju 2003. Svi državljani Bosne i Hercegovine, privredna društva, državne institucije i druga pravna lica i nevladine organizacije pogodni su za primanje odlikovanja Bosne i Hercegovine. Pogodni su i strani državljani, strane i međunarodne organizacije i institucije. Moguće je dobiti nagradu i poshumno. Jedina ovlaštena institucija za dodjelu ordena, odlikovanja i medalja Bosne i Hercegovine je [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine]]. == Praznici i blagdani == {{Glavni|Praznici i blagdani u Bosni i Hercegovini}} === Državni praznici === Bosna i Hercegovina nema usvojen zakon o praznicima.<ref>{{Cite web|url=https://www.dnevnik.ba/vijesti/bih-jos-nema-zakon-o-praznicima-i-dok-se-ne-usvoji-cini-se-da-ce-svatko-slaviti-sto-god-zeli|title=BiH još nema Zakon o praznicima i dok se ne usvoji, čini se da će svatko slaviti što god želi|website=dnevnik.ba|access-date=25. 9. 2019|archive-date=26. 9. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190926085429/https://www.dnevnik.ba/vijesti/bih-jos-nema-zakon-o-praznicima-i-dok-se-ne-usvoji-cini-se-da-ce-svatko-slaviti-sto-god-zeli|url-status=dead}}</ref> U tabelama ispod su prikazani praznici koji se slave na nivou [[Administrativna jedinica|entiteta]] i distrikta, kao i vjerski praznici.<ref>{{Cite web|url=https://neradni-dani.com/kalendari-praznici-bosna-hercegovina.html|title=BiH : Neradni dani i državni Praznici u Bosni i Hercegovini 2019 2020 2021|website=neradni-dani.com|access-date=25. 9. 2019|archive-date=25. 9. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190925101419/https://neradni-dani.com/kalendari-praznici-bosna-hercegovina.html|url-status=dead}}</ref> === Entitetski nivo === Iako Bosna i Hercegovina nema usvojen zakon o praznicima, entiteti [[Federacija Bosne i Hercegovine]] i [[Republika Srpska]], zajedno sa [[Brčko distrikt]]om, imaju svoje zakone koji važe samo na nivou te [[Administrativna podjela Bosne i Hercegovine|administrativne teritorije]]. ==== Federacija Bosne i Hercegovine==== {| class="wikitable" !Datum !Naziv !Napomena |- |[[1. januar|1.]] i [[2. januar]] |[[Nova godina]] | |- |[[1. maj|1.]] i [[2. maj]] |[[Međunarodni praznik rada|Praznik rada]] | |- |[[1. mart]] |[[Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine]] | |- |[[25. novembar|25. novemar]] |[[Dan državnosti Bosne i Hercegovine]] | |- |[[9. maj]] |[[Dan pobjede nad fašizmom]] |praznuje se radno<ref name=":0">{{Cite web|url=https://www.paragraf.ba/neradni-dani-fbih.html|title=Neradni dani u Federaciji Bosne i Hercegovine|website=www.paragraf.ba|access-date=5. 10. 2019}}</ref><ref name=":2">{{Cite web|url=http://fmrsp.gov.ba/s/index.php?option=com_content&task=view&id=88|title=Zakonom o praznicima ("Službeni list R BiH”, broj 2/92 i 13/94)|last=|first=|date=|website=fmrsp.gov.ba|publisher=|archive-url=https://web.archive.org/web/20190128142154/http://fmrsp.gov.ba/s/index.php?option=com_content&task=view&id=88|archive-date=28. 1. 2019|url-status=dead|access-date=}}</ref> |} Osim praznika koji se u [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federaciji Bosne i Hercegovine]] proslavljaju kao državni praznici, Zakonom o radu ("Službene novine Federacije BiH”, br. 43/99, 32/00 i 29/03) utvrđeno je pravo zaposlenika da odsustvuje s posla četiri radna dana tokom kalendarske godine radi zadovoljavanja njihovih vjerskih, odnosno tradicijskih potreba, s tim da se odsustvo od dva dana koristi uz naknadu plaće, tj. kao plaćeno odsustvo, a dva dana kao neplaćeno.<ref name=":0" /><ref name=":2" /> ==== Republika Srpska ==== {| class="wikitable" !Datum !Naziv !Napomena |- |[[1. januar|1.]] i [[2. januar]] |[[Nova godina]] | |- |[[1. maj|1.]] i [[2. maj]] |[[Međunarodni praznik rada|Praznik rada]] | |- |[[9. januar]] |[[Dan Republike Srpske|Dan Republike]] |[[Ustavni sud Bosne i Hercegovine|Ustavni sud BiH]] datum proglasio neustavnim<ref>{{Cite web|url=https://www.dw.com/hr/9-sije%C4%8Dnja-kao-dan-rs-a-progla%C5%A1en-neustavnim/a-48118881|title=9. siječnja kao Dan RS-a proglašen neustavnim {{!}} DW {{!}} 29.03.2019|last=Welle (www.dw.com)|first=Deutsche|website=DW.COM|language=hr-HR|access-date=5. 10. 2019}}</ref> |- |[[21. novembar]] |Dan uspostavljanja [[Dejtonski sporazum|Opšteg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini]] | |- |[[9. maj]] |[[Dan pobjede nad fašizmom]] |praznuje se radno |} Građani imaju pravo na plaćeno odsustvo s posla, po vlastitom izboru, do dva dana u toku kalendarske godine, na dane svojih vjerskih praznika.<ref>{{Cite web|url=https://www.paragraf.ba/neradni-dani-republike-srpske.html|title=Neradni dani u Republici Srpskoj|website=www.paragraf.ba|access-date=5. 10. 2019}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.vladars.net/sr-SP-Cyrl/Vlada/Ministarstva/muls/OMin/Documents/%D0%97%D0%B0%D0%BA%D0%BE%D0%BD%20%D0%BE%20%D0%BF%D1%80%D0%B0%D0%B7%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0%20%D1%83%20%D0%A0%D0%B5%D0%BF%D1%83%D0%B1%D0%BB%D0%B8%D1%86%D0%B8%20%D0%A1%D1%80%D0%BF%D1%81%D0%BA%D0%BE%D1%98.pdf|title=Zakon o praznicima Republike Srpske|date=27. 7. 2005|website=vladars.net|publisher=[[Vlada Republike Srpske]]|access-date=20. 6. 2024}}</ref> ==== Brčko distrikt ==== {| class="wikitable" !Datum !Naziv |- |[[1. januar|1.]] i [[2. januar]] |[[Nova godina]] |- |[[1. maj|1.]] i [[2. maj]] |[[Međunarodni praznik rada|Praznik rada]] |- |[[9. mart]] |Dan uspostavljanja Brčko distrikta<ref>{{Cite web|url=https://www.paragraf.ba/neradni-dani-brcko.html|title=Neradni dani u Brčko distriktu za 2019. godinu|website=www.paragraf.ba|access-date=5. 10. 2019}}</ref> |} Građani imaju pravo na plaćeno odsustvo s posla do dva dana na dane svojih vjerskih praznika.<ref>{{Cite web|url=https://skupstinabd.ba/3-zakon/ba/Zakon%20o%20praznicima%20Brc--ko%20Distrikta%20BiH/000%2019-02%20Zakon%20o%20praznicima%20Brc--ko%20Distrikta%20BiH.pdf|title=Zakon o praznicima Brčko Distrikta BiH|last=|first=|date=29. 11. 2002|website=skupstinabd.ba|publisher=[[Skupština Brčko distrikta]]|access-date=20. 6. 2024}}</ref> === Vjerski praznici === {| class="wikitable" !Datum !Naziv !Praznuju |- |1. [[ševval]] |[[Ramazanski bajram]] | rowspan="2" |[[musliman]]i |- |10. [[zul-hidždže]]<br>(2 [[Islamski kalendar|mjeseca]] i 10 dana po završetku [[ramazan]]a) |[[Kurban-bajram]] |- |[[24. decembar|24.]] i [[25. decembar]] |Badnji dan i katolički [[Božić]] | rowspan="2" |[[Katoličanstvo|katolici]] |- |Promjenjiv (v. [[Računanje datuma Uskrsa|računanje]]) |[[Uskrs]] |- |[[6. januar|6.]] i [[7. januar]] |Badnji dan i pravoslavni [[Božić]] | rowspan="2" |[[Pravoslavlje|pravoslavci]] po [[Julijanski kalendar|Julijanskom kalendaru]] |- |Promjenjiv (v. [[Računanje datuma Uskrsa|računanje]]) |[[Uskrs|Vaskrs]] |} == Također pogledajte == {{BiHPortal}} {{Div col|cols=3}} * [[Bosanskohercegovački gradovi po broju stanovnika]] * [[Regije Bosne i Hercegovine]] * [[Saobraćaj u Bosni i Hercegovini]] * [[Spisak predsjednika Bosne i Hercegovine]] * [[Oružane snage Bosne i Hercegovine]] * [[Zastava Bosne i Hercegovine]] * [[Grb Bosne i Hercegovine]] * [[Grb Bosne i Hercegovine|Grbovi i zastave Bosne i Hercegovine kroz historiju]] * [[Spisak naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini, 1991.]] * [[Spisak naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini, 1991. (abecedno)]] * [[Pristupanje Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji]] * [[Bosanska imena]] * [[Registarske oznake za vozila u Bosni i Hercegovini]] {{Div col end}} == Napomene == {{Spisaknapomena}} == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Bosnia and Herzegovina}} {{Wikicitat|Bosna i Hercegovina}} {{Wikiatlas|Bosnia and Herzegovina}} {{Wikivijesti|:Kategorija:Bosna i Hercegovina|Bosna i Hercegovina}} * {{CIA World Factbook link|bk|Bosna i Hercegovina}} {{en simbol}} * [http://www.bhtourism.ba/ BHtourism.ba] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110222233804/http://bhtourism.ba/ |date=22. 2. 2011 }} {{en simbol}} * [https://web.archive.org/web/20190513224335/https://www.cbbh.ba/?lang=bs Centralna Banka Bosne i Hercegovine] {{bs simbol}} * [http://www.mvp.gov.ba/ Ministarstvo vanjskih poslova Bosne i Hercegovine] {{bs simbol}} * [https://www.oscebih.org/ OSCE Misija u Bosni i Hercegovini] {{bs simbol}} * [http://www.ohr.int/?lang=bs Ured visokog predstavnika] {{bs simbol}} * [http://www.ifs.du.edu/ifs/frm_CountryProfile.aspx?Country=BA Bosna i Hercegovina] na "International Futures" {{en simbol}} * [http://www.bbc.com/news/world-europe-17211415 Bosna i Hercegovina] na [[BBC|BBC News]] {{en simbol}} * "Bosna i Hercegovina", serijal ''Putnici'', [[Al Jazeera]]: [https://www.youtube.com/watch?v=o9KmL5K9lzo prvi dio] (4. 5. 2022), [https://www.youtube.com/watch?v=vTFGbJuGzwA drugi dio] (11. 5. 2022), [https://www.youtube.com/watch?v=Tx4YLvuga1U treći dio] (18. 5. 2022), [https://www.youtube.com/watch?v=-__2GQgcCfg četvrti dio] (25. 5. 2022) ([[YouTube]]) {{Geografska lokacija | Centar = {{ZID|Bosna i Hercegovina}} | Sjever = {{ZID|Hrvatska}} | Sjeveroistok = {{ZID|Hrvatska}} | Istok = {{ZID|Srbija}} | Jugoistok = {{ZID|Crna Gora}} | Jug = {{ZID|Hrvatska}}/{{ZID|Crna Gora}} | Jugozapad = [[Jadransko more]] | Zapad = {{ZID|Hrvatska}} | Sjeverozapad = {{ZID|Hrvatska}} }} {{Istaknuti članak}} {{Administrativna podjela Bosne i Hercegovine}} {{Države Evrope}} {{Evropska unija}} {{Jugoslavenska hronologija}} {{Mediteranska unija}} {{Navkutija teme o BiH}} {{OIK}} {{Vijeće Evrope}} {{Balkanske države}} {{Mediteranske države}} [[Kategorija:Bosna i Hercegovina|*]] [[Kategorija:Države svijeta]] [[Kategorija:Federalne republike]] [[Kategorija:Države članice Ujedinjenih nacija]] [[Kategorija:Države posmatrači Organizacije islamske saradnje]] [[Kategorija:Države i teritorije osnovane 1992.|BiH]] cqmm26zmkh42cxiym3fik7l3hgu0kc6 Foča (Republika Srpska) 0 1468 3921688 3919021 2026-08-23T03:03:25Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3921688 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naselje u BiH | ime = Foča | drugo_ime = | službeno_ime = Grad Foča | naselje_vrsta = Grad i naseljeno mjesto | slika = Foča – Panorama.jpg | slika_veličina = | slika_alt = | slika_opis = Panorama Foče | slika_zastava = | zastava_alt = | slika_grb = Foča (grb).svg | grb_alt = | etimologija = | nadimak = | moto = | slika_karta = BiH municipality location Foča (Republika Srpska).svg | karta_alt = | karta_opis = Grad Foča u Bosni i Hercegovini | koordinate = {{coord|43|30|21.6|N|18|46|40.5|E|type:city|display=inline,title}} | entitet = [[Republika Srpska]] | osnovan = | osnivač = | sjedište = | načelnik = Milan Vukadinović<ref name="izbori2020">{{cite web |title=Foča |url=https://www.izbori.ba/Rezultati_izbora/?resId=27&langId=1#/8/166/0 |website=izbori.ba |publisher=Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine |access-date=6. 12. 2020}}</ref> | načelnik_stranka = [[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]] | površina_naselja = 7.36 | površina_općine = 1118.40 | površina_fusnote = <!-- <ref> </ref> --> | površina_bilješka = | nadmorska_visina = | visina_fusnote = <!-- <ref> </ref> --> | najveća_visina = | najveća_visina_vrh = | najmanja_visina = | najmanja_visina_vrh = | stanovništvo_datum = [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|2013]] | stanovništvo_fusnote = <!-- <ref> </ref> --> | stanovništvo_naselje = 11237 | stanovništvo_naselje_izvor = | stanovništvo_općina = 18288 | stanovništvo_općina_izvor = | stanovništvo_demonim = | poštanski_broj = 73 300 | pozivni_broj = (+387) 58 | matični_broj_naselja = 227897<ref>{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=24. 11. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> | matični_broj_općine = 20613 | veb-sajt = {{URL|http://www.opstinafoca.rs.ba/}} | fusnote = }} '''Foča''' je grad i [[naseljeno mjesto]] koje se nalazi u jugoistočnom dijelu [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] na granici prema [[Crna Gora|Crnoj Gori]], te razmeđu krševite [[Hercegovina|Hercegovine]] i šumovite [[Bosna|Bosne]], u blizini [[Šćepan Polje|Šćepan Polja]] gdje nastaje rijeka [[Drina]]. Foča je nekada bila grad sa prepoznatljivom arhitekturom tipičnog [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačkog]] [[šeher]]a u [[orijent]]alnom duhu sa 18 mahala, 17 gradskih [[islam]]skih [[bogomolja]], te [[čaršija|čaršijom]], gdje su se ranije dešavala sva privredna dešavanja u gradu. Aprila 1992. je počelo [[etničko čišćenje]] [[Islam|muslimanskog]] [[Bošnjaci|bošnjačkog]] stanovništva, koje je okrunjeno januara [[1994]]. godine promjenom imena grada u ''Srbinje''<ref>{{Cite web |url=http://www.un.org/icty/kunarac/trialc2/judgement/kun-tj010222e-5.htm |title=''Kunarac, Kovac, Vukovic - Judgement: C. The attack against the civilian population and related requirements'' |access-date=18. 3. 2004 |archive-url=https://web.archive.org/web/20040318032919/http://www.un.org/icty/kunarac/trialc2/judgement/kun-tj010222e-5.htm |archive-date=18. 3. 2004 |url-status=live }}</ref>, da bi [[februar]]a [[2004]]. godine Ustavni sud BiH taj naziv proglasio nelegalnim i diskriminatorskim, te je vraćeno ime Foča. == Historija == === Foča u srednjem vijeku === [[Datoteka:Foča – Clock Tower.jpg|mini|lijevo|Sahat-kula u centru grada]] U srednjem vijeku Foča se pominje zapisana pod raznim nazivima kao Choçe, Coçça, Choza, Coçe, Chozza, Coza, Chotza, Hoča, Hotča. Jula [[1444]]. je navedeno kao Hotče (pisana u Hotče), a isto tako i augusta [[1467]]. (u Hotču). Pretpostavlja se da naziv Hoča i Hotča potječe od vlastitog imena Hotkja koje ima korijen u glagolu hotjeti. Foča je smještena na desnoj obali rijeke [[Drina|Drine]], na ušću rijeke [[Ćehotina|Ćehotine]] u Drinu. Ona je središte šireg područja poljoprivredne sredine i [[Putevi u srednjovjekovnoj Bosni|bogate mreže puteva]]. Kroz Foču je prolazio čuveni dubrovački put (Via Drine). Značaj prolaza kroz Foču označen je činjenicom da je jedne prilike i put tako nazvan (Via Coze). To je osnova na kojoj se razvija srednjovjekovna Foča kao [[trg]] i [[Karavanske stanice|karavanska stanica]]. Foča se u izvorima prvi put javlja 8. februara [[1366]].<ref>„Nos quidem Mircus Nartiça, Radoslauus et Obrad filii dicti Mirci de Choçe confitemur quod super nos et super omnia bona nostra usque ad tres menses proxime venturos nos obligamus dare et soluere Luce de Bona ducatos auri octuaginta. Et sit de presenti viagio. Et si ultra dictum terminum etc. Tenendo se etc. Renuntiantes. Ser Blasius de Babalio iudex, ser Matheus de Georgio testis” (8. februar 1366. godine), Državni arhiv u Dubrovniku, Serija: Debita Notariae, Svezak: VII, Folija 28.</ref> Po mnogima, Foča u sastav srednjovjekovne Bosne ulazi poslije sloma srpskog [[oblasni gospodar|oblasnog gospodara]] [[Nikola Altomanović|Nikole Altomanovića]] [[1373]]. Većkrajem [[14. vijek]]a pojavljuju se fočanski trgovci na dubrovačkom tržištu. Miloš Bogojević, označen da je trgovac iz Foče, januara 1399. godine u [[Dubrovnik]]u prodaje [[konj]]a Antoniju Zaneliju iz [[Trano|Trana]].<ref>"Millos Bogoeuich mercator in Choçe facit manifestum quod ipse vendidit ad currum more sollito unum eius equm pilli rubei scelatum in fronte Anthonio Zanelli de Trano presenti et ementi pro libris quatuor serici diuersorum collorum” (6. Januar 1399. godine), Državni arhiv u Dubrovniku, Serija: Diversa Cancellariae, Svezak: XXXII, Folija 214.</ref> U Foču često dolaze trgovački [[karavan]]i krajem [[14. vijek|14.]] i u [[15. vijek]]u. U 15. vijeku Foča je najveće trgovačko središte u regionu. [[Dubrovnik|Dubrovčani]] su pokazivali jak interes za Foču u periodu [[1422]]-[[1448]], kada su u Foči imali i svoju [[Dubrovačke kolonije u srednjovjekovnoj Bosni|koloniju]]. Privredna razvijenost i prisustvo stranih trgovaca doveli su i do razvoja domaćih trgovaca. Oni obično posluju putem [[Kreditna trgovina u srednjovjekovnoj Bosni|kreditiranja]]. Juna 1432. godine kod [[Dubrovačko plemstvo|dubrovačkog vlastelina]] [[Sorkočevići (vlastela)|Marina Sorkočevića]] kredit u visini od 30 [[Mletački dukat|dukata]] podižu Radinko Borojević i Vukoslav Radomirić iz Foče.<ref>"Nos Radinchus Boroeuich et Vochossauus Radomirich de Coza confitemur quod super nos et omnia bona nostra obligamus nos dare et soluere ser Marino de Sorgo ducati auri triginta” (27. juni 1432. godine), Državni arhiv u Dubrovniku, Serija: Debita Notariae, Svezak: XV, Folija 227 verso.</ref> Krajem 14. i u 15. vijeku ističu se domaći trgovci Drugovići, Nartičići, Zorčići, [[Crijepovići]], Ljubinovići, Novakovići, Veseokovići, Brateljevići, [[Tvrdiša Mirošković]], [[Radoje Dubjević]] i drugi. Pored uvozne trgovine, u kojoj prednjače tkanine i luksuzna roba, fočanski trgovci se bave i izvozom domaćih resursa, prije svega [[Vosak|voska]]. Decembra [[1402]]. godine dvojica vlaha Maleševaca [[Herak Milošević]] i Vukac Ponošević i dubrovački trgovci Vojhna Tihojević i Stojko Miletić ugovaraju prijevoz 25 tovara voska iz Foče u Dubrovnik. Cijena ugovorenog prijevoza od Foče do Dubrovnika je 4,5 [[perpera]] dubrovačkih dinara po [[tovar]]u. Foča je tada imenovana kao [[trg]] (''mercatum''). Navedeni ugovor svjedoči i da se srednjovjekovno 'de Drina' najuže povezuje sa područjem Foče (''ad mercatum de Choçe de Drina'').<ref>“Chierach Millossevich et Vochaç Ponossevich vlachi de Mallisseva faciunt manifestum quod ipsi se obligant Voychne Tichoevich et Stoycho Miletich mercatoribus de Ragusio presentibus recedere de Mallisseva cum primo bono tempore post festum Nativitatis proxime cum XXV bonis equis a salma et ire recta via ad mercatum de Choçe de Drina et ibi levare et caricare viginti quinque salmas cere dictorum mercatorum ut inde ipsos portare recta via Ragusium et ipsos ino deffere ... yperperos quatuor cum dimido pro qualibet salma" (19. decembar 1402. godine), Državni arhiv u Dubrovniku, Serija: Diversa Cancellariae, Svezak: XXXIV, Folija: 190.</ref> Juna [[1453]]. spomenuta je Podfoča. Foča je bila u posjedu bosanskog vlastelinskog roda [[Kosače]]. === Period Drugog svjetskog rata === Foča je prostor događanja Pete neprijateljske ofanzive, [[Bitka na Sutjesci|Bitke na Sutjesci]]. 8000 hiljada nevinih Fočaka je ubijeno tokom [[1941]], [[1942]]. i [[1943]]. godine pretežno od [[četnici|četnika]]. === Jugoslavensko doba === Nakon završetka [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] Foča je bila mjesto skrivanja svih čuvenijih četničkih zločinaca, počevši od [[Draža Mihailović|Draže Mihailovića]], pa do grupe četnika koje su pripadnici UDBE proganjali do [[1957]]. godine. [[1990]]. nakon afere "Fočatrans" intervenirale su specijalne jednice republičkog SUP-a. === Period rata u BiH od 1992. do 1995.<ref>{{Cite web |url=http://www.un.org/icty/kunarac/trialc2/judgement/kun-tj010222e-5.htm |title=''Kunarac, Kovac, Vukovic - Judgement: B. The existence of an armed conflict and related requirements'' |access-date=18. 3. 2004 |archive-url=https://web.archive.org/web/20040318032919/http://www.un.org/icty/kunarac/trialc2/judgement/kun-tj010222e-5.htm |archive-date=18. 3. 2004 |url-status=live }}</ref> === [[Datoteka:Foča – Kukavica Mosque 1.jpg|mini|Srušena [[Mehmed-paša Kukavica]] džamija]] [[7. april]]a [[1992]]. godine, prvim vojnim akcijama u gradu je počelo političko i vojno preuzimanje Foče. Srpske snage, uz podršku [[artiljerija|artiljerije]] i teškog [[oružje|naoružanja]], počele su zauzimati dio po dio Foče. Zauzimanje Foče završeno je [[16. april|16.]] ili [[17. april]]a [[1992]]. Okolna sela su bila pod [[opsada|opsadom]] do sredine [[juli|jula]] [[1992]]. ==== Etničko čišćenje ==== Od početka aprila do sredine jula 1992. srpske snage su sprovodile opširan napad usmjeren protiv [[Bošnjaci|bošnjačkih]] [[civil]]a u području Foče, [[Gacko]]g i [[Kalinovik]]a. Prije samog napada, bošnjački civili su izbačeni sa posla, plate su im uskraćene, a potom im je uskraćena mogućnost slobodnog kretanja. Nakon što su okolna sela i grad Foča dopali u ruke srpskih snaga: vojske, [[policija|policije]], paravojnih formacija, a ponekad i samih [[Srbi|Srba]] [[seljak]]a, primjenjivan je uvijek isti šablon: [[Kuća|Kuće]] Bošnjaka su sistematski pretresane, pljačkane i spaljivane, a građani su hapšeni ili sakupljani na jednom mjestu, a ponekad tokom samog procesa, premlaćivani ili ubijani. [[Muškarac|Muškarci]] i žene su odvajani, a većina ih je zatvorena u KP dom u Foči. [[Žena|Žene]] su odvođene na razne lokacije zatočenja gdje su živjele u nepodnošljivim higijenskim uvjetima, a u tim centrima su zlostavljane na mnoge načine, dok ih je većina sistematski silovana. Srpski vojnici ili policajci su dolazili u zatočeničke centre, odabirali jednu ili više žena, izvodili ih i silovali. Neke od njih su odvođene u privatne apartmane i kuće gdje su silovane, a morale su također kuhati, čistiti i služiti rezidente, koji su bili srpski vojnici. Tokom pomenutog napada na bošnjačke civile, ogroman broj žena i djevojčica je silovan. Svi tragovi postojanja i [[kultura|kulturno]] naslijeđe [[musliman]]a Bošnjaka je zbrisano iz područja zahvaćenih napadom srpskih snaga. Skoro ni jedan Bošnjak nije ostao u Foči. Sve [[džamija|džamije]] su srušene. ==== Sistematska silovanja ==== U [[januar]]u [[1994]]. godine, srpske vlasti su "okrunile" [[etničko čišćenje]] Foče preimenujući Foču u "Srbinje" (grad Srba). Gotovo svi preostali muslimani Bošnjaci, muškarci i žene iz sve tri općine su uhapšeni, sakupljeni na jednom mjestu, potom razdvojeni i zatvoreni u nekoliko sabirnih zatvoreničkih centara - logora: Buk Bijela, Srednja škola u Kalinoviku, Partizan, Srednja škola u Foči, KP dom u Foči po ustaljenom šablonu. Neki su odmah ubijeni, silovani ili surovo pretučeni. Jedini razlog za ovakvo postupanje prema njima je bila njihova etnička pripadnost. Kazneno-popravni dom u Foči, jedan od najvećih zatvora u bivšoj [[SFRJ|Republici Jugoslaviji]], bio je glavni pritvorski objekat za muškarce. Muslimanske žene, djeca i starci pritvarani su po kućama, stanovima i motelima u Foči i okolnim selima ili u centrima za duži ili kraći pritvor kao što su pomenuta Buk Bijela, gimnazija u Foči i sportska dvorana "Partizan". [[Sport]]ska dvorana "Partizan" služila je kao centar za pritvor žena, djece i staraca od [[13. juli|13. jula]] [[1992]]. ili ranije, pa najmanje do [[13. august]]a [[1992]]. U to vrijeme je u "Partizanu" bilo najmanje 72 zatočenika. Svi zatvorenici su bili civili, muslimanske žene, djeca i nekoliko starijih ljudi iz sela u općini Foča. Životni uslovi u "Partizanu" bili su okrutni. Pritvor je pratilo neljudsko postupanje, nehigijenski smještaj, prenatrpanost, izgladnjivanje, fizičko i psihološko mučenje, uključujući i seksualno zlostavljanje. Odmah pošto su žene prebačene u Partizan, uspostavljen je režim seksualnog zlostavljanja. U "Partizan" su, obično uveče, ulazili naoružani vojnici, uglavnom u grupama od po tri do pet i izvodili žene. Kad bi se žene opirale ili sakrivale, vojnici su ih tukli ili im prijetili da bi ih primorali na poslušnost. Vojnici su žene iz "Partizana" odvodili u kuće, stanove ili hotele, da bi ih tamo seksualno zlostavljali i silovali. Od sredine [[maj]]a bila je počelo [[etničko čišćenje]] [[Kalinovik]]a. Dok je muško nesrpsko stanovništvo zatočeno u vojnom skladištu Barotni, žene i djeca su zatočeni u Osnovnoj školi u Kalinoviku, koja se nalazi u centru Kalinovika, u blizini stanice milicije. Krajem [[juni|juna]] i početkom [[juli|jula]], u Osnovnoj školi su bili zatočeni i stanovnici opštine [[Gacko]] uhapšeni dok su prolazili kroz općinu Kalinovik bježeći u [[Srednja Bosna|srednju Bosnu]]. Žene i djevojčice, od kojih su neke imale samo 12 godina, su bile podvrgnute silovanjima za vrijeme njihovog zatočeništva u Osnovnoj školi u Kalinoviku. Pored gore navedenih centara za pritvor, više žena je bilo zatvoreno u kućama i stanovima koji su korišteni kao [[javna kuća|javne kuće]] kojima su upravljale grupe srpskih vojnika. ==== Intervencija NATO pakta ==== Označena i od [[NATO]] pakta kao vrlo važna meta u toku zračnih napada [[1995]], Foča je ostala bez skoro svih važnijih [[most]]ova koji su mahom srušeni ili teško oštećeni. Sudbina preko četiri stotine nelegalno pritvorenih logoraša KPD "Foča" je još uvijek nerazjašnjena, mada nažalost izvjesna. == Geografija == Grad se nalazi u jugoistočnom dijelu Bosne i Hercegovine. Površina grada je oko 1.115&nbsp;km<sup>2</sup>. Istočna i južna granica grada su i granice sa Crnom Gorom. Na sjeveroistoku graniči sa općinom [[Čajniče]], na sjeveru sa općinom [[Foča (Federacija Bosne i Hercegovine)|Foča (FBiH)]] i [[Goražde]], na zapadu sa općinom [[Kalinovik]] i na jugozapadu sa općinom [[Gacko]]. Foča je grad sa najvišim vrhom u Bosni i Hercegovini (planina [[Maglić]], najviši vrh 2.386 metara), čiji pojedini dijelovi pripadaju najvišem planinskom području u BiH, od čega nekoliko visova premašuje 2.000 metara nadmorske visine. Na području grada Foča se nalazi jedina [[prašuma]] u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] i najveća u [[Evropa|Evropi]] - [[Perućica]] koja se nalazi u okviru [[Nacionalni park Sutjeska|Nacionalnog parka Sutjeska]], gdje se u još uvijek netaknutom rezervatu prirode nalaze najveći evropski uzorci [[jela|jele]] (63 m) i [[omorika|omorike]] (65 m), te kapitalni primjerci [[bukva|bukve]], kao i [[Vodopad Skakavac (Perućica)|Vodopad Skakavac]]. [[Kanjon]] rijeke [[Tara|Tare]] je po dubini najveći u Evropi i drugi u svijetu, odmah iza [[Veliki kanjon|Grand kanjona]] u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]]. Rezervat prirode je postao okupljalište poklonika splavarenja i raftinga, planinarenja, lova i ribolova i onih koji uživaju u netaknutim prirodnim ljepotama. U ovom preostalom otoku iskonske prirode živi šarolik svijet flore i faune, pa je zbog toga proglašen strogo zaštićenim rezervatom, koji se isključivo koristi za nauku i obrazovanje s ciljem da se u potpunosti sačuva za buduće generacije. Kod [[Brod (Foča, Republika Srpska)|Broda]] prima rijeku [[Bistrica (Drina)|Bistricu]], koja je poznata po svom kanjonu i tunelu kroz koje protječe, kao i pećinama Kuk i [[Ledenjača]]. == Stanovništvo == {{Glavni|Demografija Foče|Spisak naseljenih mjesta u općini Foča (Republika Srpska)}} Po popisu stanovništva iz 1991. godine, Foča je imala oko 40.513 stanovnika<ref>''"Statistički bilten, br. 234"'', izdanje Državnog zavoda za statistiku Bosne i Hercegovine, Sarajevo 1991.</ref>, raspoređenih u 120 naselja. Poslije potpisivanja Dejtonskog sporazuma, najveći dio grada Foča je ušao u sastav [[Republika Srpska|Republike Srpske]]. U sastav [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]] ušla su naseljena mjesta: [[Bavčići]], [[Bešlići]], [[Bunčići]], [[Donje Žešće]], [[Jabuka (Foča, Federacija Bosne i Hercegovine)|Jabuka]], [[Kolakovići (Foča, Federacija Bosne i Hercegovine)|Kolakovići]], [[Lokve (Foča, Federacija Bosne i Hercegovine)|Lokve]], [[Mazlina]], [[Mravljača]], [[Njuhe]], [[Petojevići]], [[Podgrađe (Foča, Federacija Bosne i Hercegovine)|Podgrađe]], [[Previla]], [[Račići]], [[Radojevići]], [[Slavičići]], [[Stojkovići (Foča, Federacija Bosne i Hercegovine)|Stojkovići]], [[Ustikolina]], [[Zabor]] i [[Zebina Šuma]], te dijelovi naseljenih mjesta: [[Borovinići (Foča, Federacija Bosne i Hercegovine)|Borovinići]], [[Brajići (Foča, Federacija Bosne i Hercegovine)|Brajići]], [[Bujakovina (Foča, Federacija Bosne i Hercegovine)|Bujakovina]], [[Cvilin (Foča, Federacija Bosne i Hercegovine)|Cvilin]], [[Filipovići (Foča, Federacija Bosne i Hercegovine)|Filipovići]], [[Glušca (Foča, Federacija Bosne i Hercegovine)|Glušca]], [[Gostičaj (Foča, Federacija Bosne i Hercegovine)|Gostičaj]], [[Kolun (Foča, Federacija Bosne i Hercegovine)|Kolun]], [[Marevo (Foča, Federacija Bosne i Hercegovine)|Marevo]], [[Prisoje (Foča, Federacija Bosne i Hercegovine)|Prisoje]], [[Rodijelj (Foča, Federacija Bosne i Hercegovine)|Rodijelj]] i [[Sorlaci (Foča, Federacija Bosne i Hercegovine)|Sorlaci]]. Od ovog područja formirana je općina [[Foča (Federacija Bosne i Hercegovine)]] (ranije Foča-Ustikolina). === Nacionalni sastav stanovništva – grad Foča (Republika Srpska) === {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Foča (Republika Srpska) | vrsta_naseljenog_mjesta = grad | maticni_broj = 20613 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref name="popis2013nm">{{cite web|title=Popis 2013 BiH – Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima|url=http://www.popis.gov.ba/popis2013/doc/Knjiga2/BOS/K2_T2-2_B.xlsx|work=popis.gov.ba|access-date=19. 9. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170919132628/http://www.popis.gov.ba/popis2013/doc/Knjiga2/BOS/K2_T2-2_B.xlsx|archive-date=19. 9. 2017}}</ref> | g1991_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991.">{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991.(str. 14) |work=fzs.ba |access-date= 24. 4. 2016}}</ref> | g1981_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981.">{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 24. 4. 2016}}</ref> | g1971_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971.">{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 24. 4. 2016}}</ref> | g1961_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961.">{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1961/pdf/G19614001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961. |work=stat.gov.rs |access-date= 15. 4. 2016}}</ref> | g2013_ukupno = 18288 | g2013_bosnjaci = 1270 | g2013_srbi = 16739 | g2013_hrvati = 55 | g2013_bosanci = 6 | g2013_romi = 3 | g2013_muslimani = 14 | g2013_jugosloveni = 10 | g2013_crnogorci = 85 | g2013_slovenci = 13 | g2013_pravoslavci = 7 | g2013_makedonci = 7 | g2013_nisu_izjasnili = 32 | g2013_nepoznato = 16 | g1991_ukupno = 40513 | g1991_muslimani = 20790 | g1991_srbi = 18315 | g1991_hrvati = 94 | g1991_jugosloveni = 463 | g1981_ukupno = 44661 | g1981_muslimani = 23316 | g1981_srbi = 18908 | g1981_hrvati = 141 | g1981_jugosloveni = 1156 | g1981_slovenci = 10 | g1981_crnogorci = 947 | g1981_albanci = 20 | g1981_romi = 8 | g1981_madari = 3 | g1981_makedonci = 7 | g1971_ukupno = 48741 | g1971_muslimani = 25766 | g1971_srbi = 21458 | g1971_hrvati = 218 | g1971_jugosloveni = 102 | g1971_slovenci = 15 | g1971_crnogorci = 990 | g1971_albanci = 13 | g1971_madari = 8 | g1971_makedonci = 15 | g1961_ukupno = 47173 | g1961_muslimani = 19519 | g1961_srbi = 22786 | g1961_hrvati = 460 | g1961_jugosloveni = 3202 | g1961_slovenci = 67 | g1961_crnogorci = 877 | g1961_albanci = 39 | g1961_madari = 18 | g1961_makedonci = 43 | g1961_romi = 81 }} === Nacionalni sastav stanovništva – naselje Foča (Republika Srpska) === {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Foča (Republika Srpska) | vrsta_naseljenog_mjesta = naselje | maticni_broj = 227897 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref name="popis2013nm" /> | g1991_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991." /> | g1981_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981." /> | g1961_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961." /> | g2013_ukupno = 11237 | g2013_bosnjaci = 83 | g2013_srbi = 10939 | g2013_hrvati = 37 | g2013_bosanci = 2 | g2013_romi = 3 | g2013_muslimani = 7 | g2013_jugosloveni = 8 | g2013_crnogorci = 74 | g2013_slovenci = 12 | g2013_pravoslavci = 5 | g2013_makedonci = 2 | g2013_nisu_izjasnili = 28 | g2013_nepoznato = 12 | g1991_ukupno = 14335 | g1991_muslimani = 5526 | g1991_srbi = 7901 | g1991_hrvati = 74 | g1991_jugosloveni = 312 | g1981_ukupno = 11530 | g1981_muslimani = 4414 | g1981_srbi = 5663 | g1981_hrvati = 87 | g1981_albanci = 8 | g1981_jugosloveni = 677 | g1981_crnogorci = 632 | g1971_ukupno = 9257 | g1971_muslimani = 4309 | g1971_srbi = 4148 | g1971_hrvati = 152 | g1971_jugosloveni = 50 | g1971_albanci = 7 | g1971_crnogorci = 514 | g1961_ukupno = 6763 | g1961_muslimani = 829 | g1961_srbi = 3635 | g1961_hrvati = 257 | g1961_jugosloveni = 1577 | g1961_slovenci = 39 | g1961_crnogorci = 363 | g1961_albanci = 13 | g1961_madari = 5 | g1961_makedonci = 24 }} == Kultura == U gradu Foči je 442 godine zubu vremena odolijevela po mnogima, jedna od najljepših džamija u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], a po nekima i na [[Balkan]]u - [[Aladža džamija]] poznata i kao Šarena džamija za koju je [[Hamdija Kreševljaković]], jedan od najpriznatijih poznavalaca i proučavatelja bosanske kulture izjavio: ''::"Iako su Gazi Husrev-begova džamija i Sokolovićev most na Drini najmonumentalnije građevine [[Osmansko carstvo|osmanskog doba]] u Bosni, a [[Stari most]] u [[Mostar]]u opet djelo svoje vrste, to je ipak Aladža džamija u Foči najsavršeniji arhitektonski spomenik tog doba u ovim zemljama."'' Kao i svi ostali sakralni objekti islamske kulture na području općine Foča i Aladža je porušena do temelja od strane [[Srbi|srpskih]] vlasti tokom [[Rat u BiH|rata u BiH]], [[1992]]. godine. Foča je bila grad domaćin Partizanske olimpijade, održavane svake godine u znak sjećanja na period iz [[NOB]]-a ([[januar]] - [[maj]] [[1942]]), kada je Foča poslužila kao krajnje odredište i baza za oporavak promrzlih učesnika čuvenog [[Igmanski marš|Igmanskog marša]], neposredno nakon stravičnog četničkog terora i zločina nad Fočacima i izbjeglim Rogatičanima, koji je odnio više hiljada ljudskih života. Foča je kultno mjesto antifašizma u bivšoj [[SFRJ]]. Dolina heroja - Sutjeska - Tjentište, gdje se u sklopu hotelskog kompleksa nalazi i nekada najveći otvoreni bazen u Evropi (16.000 kvadratnih metara). U Foči djeluju tri fakulteta: stomatološki, medicinski i duhovna akademija. === Nacionalni spomenici === {{Glavni|Spisak nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine u Foči (Republika Srpska)}} == Poznate ličnosti == * [[Abdulah Budimlija]] == Također pogledajte == * [[Etničko čišćenje u Foči]] == Reference == {{refspisak|2}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Foča Municipality}} {{Portal Bosna i Hercegovina}} * [http://www.opstinafoca.rs.ba/ Zvanični sajt općine Foča] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210419065529/http://www.opstinafoca.rs.ba/ |date=19. 4. 2021 }} {{Administrativna podjela Bosne i Hercegovine}} {{Grad Foča (Republika Srpska)}} [[Kategorija:Foča (Republika Srpska)|*]] [[Kategorija:Općine Republike Srpske]] [[Kategorija:Općine Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Gradska naselja u srednjovjekovnoj Bosni]] cwm1vt83jerfbvy3xlkuuchgdyynxw6 Šablon:Vijesti 10 1715 3921610 3915825 2026-08-22T13:49:44Z Tulum387 155909 /* */ Političarka; izabran u izabrana. 3921610 wikitext text/x-wiki {{Slika na početnoj strani/vijesti | slika = Spain World Cup Winners Argentina v Spain 19 July 2026-1.jpg | širina = | opis = Reprezentacija Španije slavi titulu svjetskog prvaka u nogometu | naslov = | alt = | link = | okvir = ne | poravnanje_opisa = }} * [[25. juli]] – {{Vijest|U [[Tragedija na Elbrusu 2026.| tragediji na Elbrusu]], najvišem vrhu Evrope, stradalo pet članova bosanskohercegovačke ekspedicije tokom pokušaja uspona.}} * [[19. juli]] – {{Vijest|U [[Finale Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.|finalu]] [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.]] [[Nogometna reprezentacija Španije|Španija]] pobijedila je [[Nogometna reprezentacija Argentine|Argentinu]] rezultatom 1–0 i po drugi put osvojila titulu svjetskog prvaka.}} * [[13. juli]] – {{Vijest|U [[Požar u pivnici u Bangkoku|požaru u pivnici]] u [[Bangkok]]u poginulo najmanje 34 osoba.}} * [[12. juli]] – {{Vijest|Na [[Wimbledon 2026.|Wimbledonu 2026.]] u [[Wimbledon 2026 – muški singl|pojedinačnoj muškoj konkurenciji]] pobijedio [[Jannik Sinner]], a u [[Wimbledon 2026 – ženski singl|ženskoj]] [[Linda Nosková]].}} * [[3. juli]] – {{Vijest|[[Keiko Fujimori]] [[Predsjednički izbori u Peruu 2026.|izabrana]] za [[Predsjednik Perua|predsjednika]] [[Peru]]a.}} * [[24. juni]] – {{Vijest|[[Zemljotresi u Venecueli 2026.|Dva zemljotresa pogodila]] [[Venecuela|Vencuelu]]; poginulo najmanje 5000 osoba, dok se deseci hiljada osoba vode kao nestali.}} {{Vijesti/podnožje | trenutni_događaji = * [[Epidemija ebole u Srednjoj Africi 2026.|Epidemija ebole u Srednjoj Africi]] * [[Rat u Iranu (2026)|Rat u Iranu]] ** [[Rat u Libanu (2026)|Rat u Libanu]] * [[Afganistansko-pakistanski rat 2026.|Afganistansko-pakistanski rat]] * [[Invazija Rusije na Ukrajinu]] * [[Građanski rat u Sudanu]] | nedavne_smrti = * [[Bonnie Tyler]] * [[Edin Avdić]] * [[Rick Adelman]] * [[Dragoljub Mićunović]] * [[Oscar Schmidt]] }}<noinclude> {{Dokumentacija}} </noinclude> 2l5ohmbti6ub4nvvb8ommcwpo0i78xf 15. februar 0 4683 3921726 3810556 2026-08-23T08:27:49Z AnToni 2325 /* 20. vijek */ 3921726 wikitext text/x-wiki {{FebruarKalendar}} '''15. februar / veljača (15. 2)''' jest 46. dan godine po [[gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]]. Do kraja godine još je 319 dana (320 u [[prestupna godina|prestupnoj godini]]). == Događaji == * [[1948]] – [[Masakr u Sa'si]] nad [[Palestinci|palestinskim]] [[civil]]ima. * [[1979]] – Počelo 17. [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1979.|svjetsko prvenstvo]] u [[biatlon]]u u muškoj konkurenciji, u [[Zapadna Njemačka|njemačkom]] gradu [[Ruhpolding]]u. * [[2010]] – U teškoj [[voz|željezničkoj]] nesreći 15&nbsp;km jugozapadno od [[Bruxelles]]a poginulo najmanje 11 osoba, a više od 100 povrijeđeno. * [[2015]] – Završeno 43. [[Svjetsko prvenstvo u alpskom skijanju 2015.|Svjetsko prvenstvo u alpskom skijanju]] u [[SAD|američkim]] gradovima [[Vail (Colorado)|Vail]] i [[Beaver Creek Resort|Beaver Creek]] u [[Savezne države Sjedinjenih Američkih Država|saveznoj državi]] [[Colorado]]. == Rođeni == === 14. vijek === * [[1368]] – [[Žigmund Luksemburški]], ugarski kralj, rimski car i češki kralj === 15. vijek === * [[1472]] – [[Piero de Medici]], firentinski patron === 16. vijek === * [[1538]] – [[Matija Gubec]], vođa hrvatskih seljaka u [[Seljačka buna|Seljačkoj buni]] * [[1564]] – [[Galileo Galilei]], italijanski matematičar, fizičar i astronom === 18. vijek === * [[1748]] – [[Jeremy Bentham]], engleski pravnik, filozof i socijalni reformator === 19. vijek === * [[1847]] – [[Robert Fuchs]], austrijski pravnik * [[1861]] – [[Alfred North Whitehead]], britansko-američki filozof, fizičar i matematičar * [[1861]] – [[Charles Edouard Guillaume]], francusko-švicarski fizičar * [[1877]] – [[Louis Renault]], francuski inženjer i suosnivač fabrike automobila [[Renault]] * [[1898]] – [[Toto]], italijanski glumac * [[1899]] – [[George Auric]], francuski kompozitor === 20. vijek === * [[1934]] – [[Niklaus Wirth]], švicarski računarski naučnik * [[1937]] – [[Velimir Milošević]], pjesnik za djecu * [[1938]] – [[John Dent]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanski]] [[biatlon]]ac i [[Skijaško trčanje|skijaš-trkač]] * [[1941]] – [[Florinda Bolkan]], brazilska glumica i manekenka * [[1943]] – [[Elke Heidenreich]], njemačka novinarka i autorica * [[1947]] – [[Wencke Myhre]], norveška pjevačica * [[1952]] – [[Tomislav Nikolić]], srbijanski političar * [[1962]] – [[Milo Đukanović]], crnogorski političar i državnik * [[1965]] – [[Sergej Tarasov (biatlonac)|Sergej Tarasov]], [[Sovjetski Savez|sovjetski]] i [[Rusija|ruski]] [[biatlon]]ac * [[1970]] – [[Muamer Zukorlić]], srbijanski islamski teolog i političar * [[1980]] – [[Samira Makhmalbaf]], iranska režiserka i scenaristica * [[1983]] – [[MC Stojan|Marko Stojanović]], srbijanski pjevač == Umrli == * [[1637]] – [[Ferdinand II, car Svetog Rimskog Carstva|Ferdinand II]], car Svetog Rimskog Carstva * [[1984]] – [[Ethel Merman]], američka glumica i pjevačica * [[1988]] – [[Richard Feynman]], američki fizičar * [[2016]] – [[George Gaynes]], američki glumac * [[2023.]] ** [[Paul Berg]], američki [[biohemičar]], dobitnik [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]] [[Nobelova nagrada za hemiju|za hemiju]] [[1980.]] ** [[Željko Grahovac]], bosanskohercegovački književnik, pjesnik, književni kritičar i profesor * [[2026]] – [[Robert Duvall]], američki glumac == Praznici == {{Proširiti sekciju}} * Međunarodni dan djece oboljele i liječene od raka == Vanjski linkovi == {{Commonscat|15 February}} * [http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/february/15/ Na današnji dan (15. februar), ''BBC.co.uk''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221226105808/http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/february/15/ |date=26. 12. 2022 }} {{en simbol}} * [http://learning.blogs.nytimes.com/on-this-day/february-15/ Na današnji dan (15. februar), ''nytimes.com''] {{en simbol}} {{Mjeseci}} [[Kategorija:Februar|*-15]] fvipbyye8rlvi9bt3nr6n1f2vic4jm8 30. decembar 0 5081 3921686 3798222 2026-08-23T02:25:04Z Bosancica by MK 173186 Dodano: [[1974]] – [[Rifat Fejzić]], [[reisul-ulema]] Islamske zajednice u Crnoj Gori 3921686 wikitext text/x-wiki {{DecembarKalendar}} '''30. decembar / prosinac (30. 12)''' jest 364. dan godine po [[gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]] (365. u [[prestupna godina|prestupnoj godini]]). Do kraja godine ima još 1 dan. == Događaji == * [[1903]] – Požar u [[pozorište|pozorištu]] u [[Chicago|Chicagu]] ([[Sjedinjene Američke Države|SAD]]), 600 žrtava. * [[1916]] – U [[Sankt Peterburg]]u ubijen [[Grigorij Rasputin]]. * [[1922]] – [[Lenjin|Vladimir Iljič Lenjin]] osniva [[Sovjetski Savez]]. * [[1924]] – [[Edwin Hubble]] objavio otkriće da neke od [[nebula]] (maglica) nisu dijelovi [[Mliječni put|Mliječnog puta]], već se radi o zasebnim [[galaksija]]ma, izvan Mliječnog puta. * [[1927]] – Prva linija [[Podzemna željeznica|podzemne željeznice]] u [[Azija|Aziji]] otvorena u [[Tokio|Tokiju]]. * [[1933]] ** Pripadnik rumunske organizacije "[[Željezna garda]]" ubio premijera [[Ion Duca|Iona Ducu]]. ** [[Grčka|Grčki]] kralj Đorđe II je proglasio namjesništvo i ostavio grčki tron upražnjenim. * [[1947]] – [[Rumunija|Rumunski]] kralj [[Mihail I]] abdicira pod pritiskom komunista, koji su potom proglasili Narodnu republiku Rumuniju. * [[1953]] – Prva prodaja [[Televizija|televizije]] u [[Boja|boji]]. * [[1993]] – [[Vatikan]] i [[Izrael]] uspostavili diplomatske odnose. * [[2006]] – Pogubljen [[Irak|irački]] [[diktator]] [[Saddam Hussein]]. == Rođeni == === 17. vijek === * [[1673]] – [[Ahmed III]], sultan Osmanlijskog carstva === 19. vijek === * [[1819]] – [[Theodor Fontane]], njemački književnik i novinar * [[1865]] – [[Rudyard Kipling]], engleski književnik * [[1888]] – [[Adela Ber]], bosanskohercegovačka slikarica * [[1895]] – [[Hamza Humo]], bosanskohercegovački književnik === 120. vijek === * [[1905]] – [[Danil Harms]], ruski književnik * [[1909]] – [[Edhem Čamo]], [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] [[veterinar]] i predsjednik [[Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine|ANU BiH]]. * [[1938]] – [[Ljiljana Molnar-Talajić]], [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačka]] i hrvatska [[Opera|operna]] [[diva]] i [[Sopran|sopranistica]] * [[1942]] ** [[Anne Charleston]], australska glumica ** [[Michael Nesmith]], američki muzičar, tekstopisac i glumac * [[1950]] – [[Bjarne Stroustrup]], [[računar]]ski stručnjak i autor [[programski jezik|programskog jezika]] [[C++]] * [[1973]] – [[Maureen Flannigan]] * [[1974]] – [[Rifat Fejzić]], [[reisul-ulema]] Islamske zajednice u Crnoj Gori * [[1975]] – [[Tiger Woods]], američki golfer * [[1982]] – [[Kristin Kreuk]], američka glumica * [[1984]] – [[LeBron (Jr.) James]], američki košarkaš * [[1992]] – [[Ajdin Perviz]], nogometaš == Umrli == * [[1691]] – [[Robert Boyle]], engleski hemičar * [[1923]] – [[Jean Marie Edouard Stephan]], francuski astronom * [[1944]] – [[Romain Rolland]], francuski romanopisac, dramatičar i muzikolog * [[1947]] – [[Alfred North Whitehead]], britansko-američki filozof, fizičar i matematičar * [[1968]] – [[Trygve Lie]], norveški političar * [[2006]] – [[Sadam Husein]], bivši [[Irak|irački]] diktator * [[2014]] – [[Luise Rainer]], njemačko-američko-britanska glumica * [[2022]] – [[Barbara Walters]], američka [[novinarstvo|novinarka]] == Praznici == {{Proširiti sekciju}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|30 December}} * [http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/december/30 Na današnji dan (30. decembar), BBC.co.uk] {{en simbol}} * [http://learning.blogs.nytimes.com/on-this-day/december-30 Na današnji dan (30. decembar), nytimes.com] {{en simbol}} {{Mjeseci}} [[Kategorija:Decembar|*-30]] pz4cr3wd6cf1qaigib5we182kuy6a3q Hercegovačko-neretvanski kanton 0 5254 3921721 3854425 2026-08-23T08:07:05Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3921721 wikitext text/x-wiki {{Infokutija teritorija | zvanično_ime = Hercegovačko-neretvanski kanton | izvorno_ime = Херцеговачко-неретвански кантон<br>Hercegovačko-neretvanska županija{{Efn|[[Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine]] je 7. jula 1998. donio presudu gdje, između ostalog, naziv "županija" nije u skladu sa [[Ustav Federacije Bosne i Hercegovine|Ustavom Federacije BiH]]. Međutim, kantonalne vlasti ga idalje koriste.<ref>{{Cite web|url=https://www.ustavnisudfbih.ba/bs/open_page_nw.php?l=bs&pid=178|title=Presuda Ustavnog suda Federacije BiH iz 7. jula 1998.|date=7. 7. 1998|website=ustavnisudfbih.ba|publisher=[[Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine]]|access-date=10. 1. 2024}}</ref>}} | vrsta_teritorije = [[Kantoni Federacije Bosne i Hercegovine|Kanton]] [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]] | ime_genitiv = Hercegovačko-neretvanskog kantona | zastava = Flag of Herzegovina-Neretva.svg | grb = Coat of arms of Herzegovina-Neretva.svg | uzrečica = | himna = | karta = Herzegovina-Neretva in Federation of Bosnia and Herzegovina.svg | opis_karte = Lokacija Hercegovačko-neretvanskog kantona na karti [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]. | nalazi_se_u_sastavu = {{ZID|Bosna i Hercegovina}} | podjela_vrsta2 = [[Administrativna podjela Bosne i Hercegovine|Entitet]] | podjela_ime2 = [[Federacija Bosne i Hercegovine]] | glavno_sjedište = [[Mostar]] | glavno_sjedište_koordinate = {{coord|43|20|58|N|17|48|45|E|type:city|display=inline,title}} | najveći_grad = [[Mostar]] | službeni_jezik = [[Bosanski jezik|bosanski]]<br />[[Hrvatski jezik|hrvatski]]<ref name="ustav">{{Cite web|url=https://www.vlada-hnz-k.ba/bs/ustav-hnk|date=23. 12. 1996|website=vlada-hnz-k.ba|publisher=[[Vlada Hercegovačko-neretvanskog kantona]]|access-date=10. 1. 2024|title=Arhivirana kopija|archive-date=10. 1. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240110032226/https://www.vlada-hnz-k.ba/bs/ustav-hnk|url-status=dead}}</ref> | sistem_pisanja = {{hlist|[[Latinica]]}}<ref name="ustav"/> | etničke_grupe = 53,29% [[Hrvati]]<br />41,44% [[Bošnjaci]]<br />2,90% [[Srbi]]<br />2,37% [["Ostali" u Bosni i Hercegovini|Ostali]]<ref name="RP 2013">{{RP 2013}}</ref> | religija = | demonim = | upravni_oblik = [[Parlamentarni sistem|Parlamentarna]] [[federalna jedinica]] | titula_vladara = [[Spisak premijera Hercegovačko-neretvanskog kantona|Premijer]] | vladar = [[Marija Buhač]] ([[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]) | titula_vladara2 = [[Skupština Hercegovačko-neretvanskog kantona#Spisak predsjednika|Predsjednik skupštine]] | vladar2 = [[Džafer Alić]] ([[Stranka demokratske akcije|SDA]]) | zakonodavstvo = [[Skupština Hercegovačko-neretvanskog kantona|Skupština]] | tip_suvereniteta = [[Historija Bosne i Hercegovine#Proces osamostaljenja|Historija]] | nastanak = | događaj1 = [[Vance–Owenov plan]] (ideja o podjeli BiH na pokrajine) | događaj_datum1 = januar 1993. | događaj2 = [[Vašingtonski sporazum]] (ideja o podjeli BiH na kantone) | događaj_datum2 = 18. mart 1994. | događaj3 = [[Dejtonski sporazum]] (podjela BiH na entitete, FBiH na kantone) | događaj_datum3 = 14. decembar 1995. | događaj4 = Uspostavljeni kantoni | događaj_datum4 = 12. juni 1996.<ref>{{Cite journal|last=Jurilj|first=Lana|date=30. 10. 2017|title=Država kao subjekt međunarodnog prava s posebnim osvrtom na Bosnu i Hercegovinu|url=https://hrcak.srce.hr/file/303059|journal=Mostariensia|edition=1|volume=21|pages=83-95|doi=10.47960/2831-0322|access-date=5. 1. 2024|archive-date=21. 11. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20241121003958/https://hrcak.srce.hr/file/303059|url-status=dead}}</ref> | događaj5 = Proglašen [[Ustav Hercegovačko-neretvanskog kantona|Ustav kantona]] | događaj_datum5 = 23. decembar 1996.<ref name="ustav"/> | događaj6 = | događaj_datum6 = <!--Ima sve do događaj20 i događaj_datum20 --> | površina = 4.401 | procenat_vode = | stanovnika = {{Gubitak}}222.007<ref name="RP 2013"/><br /> | stanovnika_godina = [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|2013]] | procjena = {{Gubitak}}213.127<ref name="FZS">{{Cite web|url=https://fzs.ba/wp-content/uploads/2023/07/Hrcegova%C4%8Dko-neretvanski-kanton-u-brojkama.pdf|title=Hercegovačko-neretvanski kanton u brojkama|date=30. 6. 2022|website=fzs.ba|publisher=[[Federalni zavod za statistiku]]|access-date=10. 1. 2024}}</ref> | procjena_godina = 2022 | gustoća = 50,44 | bdp_ukupno = | bdp_godina = | bdp_per_capita = | bdp_nominalni_ukupno = | bdp_nominalni_godina = | bdp_nominalni_per_capita = | hdi = {{Gubitak}}0.803<ref>{{Cite web|url=https://globaldatalab.org/shdi/table/shdi/BIH/?levels=1+4&years=2021&interpolation=0&extrapolation=0|title=Subnational HDI|date=28. 12. 2023|website=globaldatalab.org|publisher=GlobalDataLab|access-date=28. 12. 2023}}</ref> | hdi_godina = 2021 | hdi_nivo = <span style="color:#090;">visok</span> | gini = | gini_godina = | gini_nivo = | valuta = [[Konvertibilna marka]] ([[ISO 4217|BAM]]) | vremenska_zona = [[Koordinirano svjetsko vrijeme|UTC]] [[UTC+01:00|+1]] ([[Istočnoevropsko vrijeme|EET]]) | ljetno_računanje_vremena = [[Koordinirano svjetsko vrijeme|UTC]] [[UTC+02:00|+2]] ([[Istočnoevropsko ljetno vrijeme|EEST]]) | format_datuma = D. M. GGGG. ([[Nova era|NE]]) | najviša_tačka_ime = Zelena glava ([[Prenj]]) | najviša_tačka_metara = 2155 | najveće_jezero_ime = [[Jablaničko jezero]] | najveće_jezero_površina = 24 | najveća_rijeka_ime = [[Neretva]] | najveća_rijeka_dužina = 230 | vozacka_strana = desna | pozivni_broj = [[Spisak pozivnih brojeva u Bosni i Hercegovini#Federacija Bosne i Hercegovine|+387 36]] | iso_kod = [[ISO 3166-2:BA|BA-07]] {{Small|(do 27. novembra 2015)}} | internetski_nastavak = [[.ba]] | veb-sajt = }} '''Hercegovačko-neretvanski kanton''' ('''HNK''') jedan je od [[Kantoni Federacije Bosne i Hercegovine|10 kantona]] u [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federaciji Bosne i Hercegovine]]. Sastoji se od grada Mostara i grada Konjica i još sedam općina.<ref name="HNK" /> Hercegovačko-neretvanski kanton na sjeveru graniči sa [[Srednjobosanski kanton|Srednjobosanskim kantonom]], na sjeveroistoku sa [[Kanton Sarajevo|Kantonom Sarajevo]], na istoku sa [[Republika Srpska|Republikom Srpskom]], na jugozapadu sa [[Hrvatska|Hrvatskom]], na zapadu sa [[Zapadnohercegovački kanton|Zapadnohercegovačkim kantonom]] i na sjeverozapadu sa [[Kanton 10|Kantonom 10]]. Sa 222.278 stanovnika (2013) i 50,45 stanovnika/km<sup>2</sup> HNK je šesti po broju stanovnika i osmi po naseljenosti među [[Kantoni Federacije Bosne i Hercegovine|kantonima FBiH]]. Površina kantona iznosi 4.401&nbsp;km<sup>2</sup> (nakon Kantona 10 najveći kanton), što čini 16,85% površine Federacije i 8,59% teritorije [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]. == Geografija == [[Datoteka:Hercegovačko-neretvanski kanton.svg|mini|260px|Geografija Hercegovačko-neretvanskog kantona]] Nalazi se u [[Hercegovina|Hercegovini]], sa sjedištem u [[Mostar]]u. Hercegovačko-neretvanski kanton se prostire od [[Makljen]]a i [[Ivan planina|Ivan-sedla]] na sjeveru do [[Ivanica|Ivanjice]] kod [[Dubrovnik]]a na jugu. HNK odlikuje široko planinsko područje, nizina uz dolinu rijeke [[Neretva|Neretve]] (po kojoj je kanton dobio ime) i njene pritoke ([[Rama (rijeka)|Rama]], [[Trebižat]], [[Krupa (Neretva)|Krupa]] i [[Bregava]]) te primorski pojas i [[Jadransko more]] kod [[Neum]]a.<ref>{{cite news|url=http://www.vlada-hnz-k.ba/hr/ostalo/o-%C5%BEupaniji|title=O Županiji|last=Skuhan|first=Jasmin|date=16. 4. 2012|newspaper=VLADA HNŽ-K|access-date=31. 12. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20171202223708/http://www.vlada-hnz-k.ba/hr/ostalo/o-%C5%BEupaniji|archive-date=2. 12. 2017|url-status=dead}}</ref> Na području Hercegovačko-neretvanskog kantona postoje dva parka prirode: [[Hutovo blato|Park prirode Hutovo Blata]] u blizini [[Čapljina|Čapljine]] i [[Park prirode Blidinje|Park prirode Bilidinje]] u blizini [[Jablanica|Jablanice]] i [[Posušje|Posušja]]. == Historija == Prije [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]], današnje općine [[Istočni Mostar]] i [[Berkovići]] bili su dio Mostara i [[Stolac|Stoca]], dok je Ivanica bila dio općine [[Trebinje]]. Historija današnjeg Hercegovačko-neretvanskog kantona počinje 18. marta 1994, potpisivanjem [[Vašingtonski sporazum|Vašingtonskog sporazuma]]. Kanton zvanično je konstituiran 23. decembra 1996. kao jedan od [[Kantoni Federacije Bosne i Hercegovine|deset kantona Federacije Bosne i Hercegovine]].<ref>{{cite news|url=http://www.vlada-hnz-k.ba/hr/ustav/ustav-hn%C5%BE|title=Ustav HNŽ|last=Skuhan|first=Jasmin|date=16. 4. 2012|newspaper=VLADA HNŽ-K|access-date=31. 12. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20171202211951/http://www.vlada-hnz-k.ba/hr/ustav/ustav-hn%C5%BE|archive-date=2. 12. 2017|url-status=dead}}</ref> ==Politika i administracija == Hercegovačko-neretvanski kanton je prema zakonu jedan od [[Kantoni Federacije Bosne i Hercegovine|deset kantona Federacije Bosne i Hercegovine]], koji je jedan od dva [[Administrativna jedinica|entiteta]] Bosne i Hercegovine. Hercegovačko-neretvanski kanton ima vlastitu [[Zakonodavna vlast|zakonodavnu]], [[Izvršna vlast|izvršnu]] i [[Sudska vlast|sudsku vlast]]. Kao i svaki od kantona u FBiH, posjeduje vlastiti [[ustav]], [[Skupštine kantona Federacije Bosne i Hercegovine|skupštinu]], vladu, [[Zastave i grbovi kantona Federacije Bosne i Hercegovine|simbole]], te mu pripadaju niz isključivih nadležnosti ([[Ministarsvo unutrašnjih poslova Hercegovačko-neretvanskog kantona|policija]], [[Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta Hercegovačko-neretvanskog kantona|obrazovanje]], korištenje prirodnih resursa, [[Ministarstvo građenja i prostornog uređenja Hercegovačko-neretvanskog kantona|prostorna i stambena politika]], kultura), dok su neke nadležnosti podijeljene između kantonalne i federalne vlasti ([[Ministarstvo zdravstva, rada i socijalne zaštite Hercegovačko-neretvanskog kantona|zdravstvo]], socijalna zaštita, promet). Građani Hercegovačko-neretvanskog kantona svake četiri godine na općim izborima glasaju za ukupno 30 zastupnika u Skupštini kantona. Na osnovu rezultata [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2014.|općih izbora 2014. godine]] trenutnu vladu HNK sačinjava koalicija između [[Stranka demokratske akcije|Stranke demokratske akcije]] (SDA) i [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine]] (HDZ BiH).<ref>{{cite news|url=http://www.bhrt.ba/nekategorizirano/napokon-izabrana-vlada-hnk/|title=Napokon izabrana Vlada HNK! - BHRT|date=23. 9. 2015|newspaper=BHRT|access-date=31. 12. 2017|archive-date=6. 12. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20211206085252/http://www.bhrt.ba/nekategorizirano/napokon-izabrana-vlada-hnk/|url-status=dead}}</ref> Na lokalnom nivou građani Hercegovačko-neretvanskog kantona glasaju svake četiri godine na lokalnim izborima za lokalnu vlast u četiri grada i pet općina. {| class="wikitable" !Općina !Broj naselja !Broj stanovnika (2013) !Gustoća (km<sup>2</sup>) !Površina (km<sup>2</sup>) |- |''[[Čapljina|Grad Čapljina]]'' |32 |26.157 |102,2 |256 |- |[[Čitluk]] |21 |18.140 |100,2 |181 |- |[[Jablanica]] |33 |10.111 |33,6 |301 |- |''[[Konjic|Grad Konjic]]'' |168 |25.148 |21,5 |1.169 |- |''[[Mostar|Grad Mostar]]'' |60 |105.797 |90 |1.175 |- |[[Neum]] |27 |4.653 |20,7 |225 |- |[[Prozor-Rama]] |56 |14.280 |29,9 |477 |- |[[Ravno]] |54 |3.219 |11,3 |286 |- |''[[Stolac|Grad Stolac]]'' |26 |14.502 |43,8 |331 |- |'''Hercegovačko-neretvanski kanton''' |'''477''' |'''222.007''' |'''50,45''' |'''4.401''' |} ==Stanovništvo == Hercegovačko-neretvanski kanton prema rezultatima popisa stanovništva 2013. godine ima 222.007 stanovnika (šesti u FBiH), dok gustoća iznosi 50,45 stanovnika/km<sup>2</sup>, čime je nakon [[Bosansko-podrinjski kanton Goražde|Bosansko-podrinjskog]] i [[Kanton 10|Kantona 10]] najrjeđe naseljeni kanton. 2016. godine učešće osoba starijih od 65 godina u ukupnom broju stanovnika HNK iznosi 13,3%, udio radnog kontingenta stanovništva 69% i udio osoba između 0-14 godina 17,8%.<ref>{{cite web|url=http://zpr.ks.gov.ba/sites/zpr.ks.gov.ba/files/demografska_analiza_fbih_po_kantonima_2015.pdf|title=Demografska analiza FBiH po kantonima|last=|first=|date=|website=zpr.ks.gov.ba|publisher=Zavod za planiranje Kantona Sarajevo|access-date=31. 12. 2017|archive-date=19. 8. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190819094958/http://zpr.ks.gov.ba/sites/zpr.ks.gov.ba/files/demografska_analiza_fbih_po_kantonima_2015.pdf|url-status=dead}}</ref> 2013. godine ukupan broj domaćinstava iznosio je 68.121, a prosječan broj članova u jednom domaćinstvu iznosio je 3,24. Najveći broj osoba živi u domaćinstvu sa dva člana (14.958 ili 21,96%), četiri člana (14.116 ili 20,72%) i tri člana (13.109 ili 19,24%).<ref>{{cite web|url=http://www.popis.gov.ba/popis2013/doc/RezultatiPopisa_BS.pdf|title=Rezultati popisa 2013|last=|first=|date=|website=popis.gov.ba|publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine|access-date=31. 12. 2017}}</ref> {{Stubičasti dijagram|barwidth=150px|desno1=%|maks=100|ime_stuba4=Ostali|ime_stuba3=[[Srbi]]|ime_stuba2=[[Bošnjaci]]|ime_stuba1=[[Hrvati]]|float=right|cifra_stuba4=2.375|boja_stuba1=#007FFF|cifra_stuba3=2.897|cifra_stuba2=41.44|cifra_stuba1=53.29|boja_stuba4=#403021|boja_stuba3=#FF0000|boja_stuba2=#228B22|naslov=Etničke grupe u HNK 2013.}}{{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = HNK | vrsta_naseljenog_mjesta = kanton | maticni_broj = - | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref name="HNK" /> | g1991_izvor = <ref name="HNK" /> | g2013_ukupno = 222007 | g2013_bosnjaci = 92005 | g2013_srbi = 6432 | g2013_hrvati = 118297 | g2013_bosanci = 201 | g2013_romi = 442 | g2013_muslimani = 357 | g2013_bosanciihercegovci = 494 | g2013_albanci = 377 | g2013_jugosloveni = 107 | g2013_ukrajinci = 8 | g2013_crnogorci = 48 | g2013_turci = 8 | g2013_slovenci = 46 | g2013_pravoslavci = 17 | g2013_makedonci = 34 | g2013_nisu_izjasnili = 1764 | g2013_nepoznato = 455 | g1991_ukupno = 182313 | g1991_muslimani = 68391 | g1991_srbi = 21875 | g1991_hrvati = 85340 | g1991_jugosloveni = 4455 }} [[Datoteka:Mostar, panoráma města z vrchu Hum na Z.jpg|mini|[[Mostar]], sjedište kantona.]] [[Datoteka:Neum (BiH) - general view.jpg|mini|[[Neum]], jedini izlaz [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] na more.]] == Privreda i infrastruktura == === Privreda === Najjače privredne grane prema broju zaposlenih u Hercegovačko-neretvanskom kantonu (stanje: August 2017) su [[Trgovina|trgovina na veliko i malo]], [[Industrija|prerađivačka industrija]] te [[hotelijerstvo]] i [[ugostiteljstvo]]. Privredno sjedište kantona je njegov glavni grad Mostar.<ref>{{cite web|url=https://www.szzhnz-k.ba/pdf/bilteni/bs/2017/11.pdf|title=Statistički bilten za Novembar 2017|last=|first=|date=|website=szzhnz-k.ba|publisher=Zavod za zapošljavanje Hercegovačko-neretvanskog kantona|access-date=1. 1. 2018}}</ref> ==== Industrija ==== Proizvodni sektor je nakon tercijalnog najjači sektor privrede Hercegovačko-neretvanskog kantona. Najjače grane tog sektora u HNK su prerađivačka industrija i proizvodnja električne energije. [[Datoteka:Mostar Old Town Panorama 2007.jpg|mini|[[Stari most]] u Mostaru, jedna od najpopularnijih turističkih atrakcija u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] i spomenik uvršten na listu [[Svjetska baština|Svjetske baštine UNESCO-a]]]] * Prerađivačka industrija broji ukupno 6.798 zaposlenih (August 2017). Najjače industrijske grane u HNK su vojna (npr. [[Igman Konjic|Igman]] u Konjicu), metaloprerađivačka (npr. [[Aluminij Mostar|Aluminij]] u Mostaru) i prehrambena industrija (npr. [[Hepok]] u Mostaru) * Proivodnja električne energije je također važna privredna grana u HNK. Proizvodnja struje se većinom odvija u hidroelektranama na rijeci Neretvi i njezinim pritocima, koji su većinom u vlasništvu [[Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg Bosne|Elektroprivrede HZHB]] (većina proizvdene struje EP HZHB dolazi iz tih hidroelektrana). ==== Turizam ==== [[Datoteka:Most preko Neretve, južno od Jablanice 20070603 115.jpg|mini|Željeznički most preko [[Neretva|Neretve]], južno od [[Jablanica|Jablanice]]]] Hercegovačko-neretvanski kanton sa svojim prirodnim parkovima i brojnim prirodnim ljepotama ima veliki turistički potencijal. Prema podatcima Federalnog zavoda za statistiku 2014. godine HNK je posjetilo 104.006 stranih turista te je ostvareno 208.647 noćenja. Najveće turističke atrakcije u HNK su [[Stari most|Stari grad]] u Mostaru, [[Blagaj (Mostar)|Blagaj]] kod Mostara, [[Međugorje]] i Neum (jedini izlaz Bosne i Hercegovine na more).<ref>{{cite web|url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/KantBr7.pdf|title=Hercegovačko-neretvanski kanton u brojkama|last=|first=|date=|website=fzs.ba|publisher=Federalni zavod za statistiku|access-date=1. 1. 2018}}</ref><ref>{{cite news|url=http://www.biznis.ba/turizam-odmor/62945-hnk-iz-godine-u-godinu-biljezi-rast-broja-turista.html|title=Biznis.ba - HNK iz godine u godinu bilježi rast broja turista|access-date=1. 1. 2018}}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> === Infrastruktura === ==== Saobraćaj ==== ===== Putevi ===== Kroz Hercegovačko-neretvanski kanton prolaze sljedeći magistralni putevi i autoputevi: Sa zapada na istok: Magistralni put [[Magistralni put M2|M2]] ([[Klek (Slivno)|Klek]]-[[Zaton Doli]]), [[Magistralni put M6|M6]] ([[Grude]]-[[Trebinje]]) i [[Magistralni put M6.1|M6.1]] ([[Resanovci]]-[[Gacko]]) Sa juga na sjever: Autoput [[Autoput A1 (Bosna i Hercegovina)|A1]] ([[Svilaj]]-[[Bijača]]), Magistralni put [[Magistralni put M17|M17]] ([[Šamac]]-Čapljina) i [[Magistralni put M17.3|M17.3]] (Čapljina-Neum) Ukupna dužina magistralnih puteva u Hercegovačko-neretvanskom kantonu iznosi 362,68 kilometara.<ref>{{cite news|url=http://jpdcfbh.ba/bs/aktivnosti/mreza-magistralnih-cesta/37|title=Mreža Magistralnih Cesta u FBiH|newspaper=BIHAMK.BA|access-date=1. 1. 2018}}</ref> ===== Željeznica ===== [[Datoteka:E73-Mostar-DSCN1117.JPG|mini|Magistralni put [[Magistralni put M17|M17]] kod [[Počitelj]]a]] Kroz Hercegovačko-neretvanski kanton prolazi [[pruga Ploče-Sarajevo]], na koju su povezani Konjic, Mostar, Jablanica i Čapljina. Dužina pruga u HNK iznosi 126,2 kilometara, dok ukupni broj željezničkih stanica i stajališta iznosi 28, od kojih tri imaju priključak na mrežu brzih vozova. ===== Aviopromet ===== [[Međunarodni aerodrom Mostar]] (OMO) je nakon [[Međunarodni aerodrom Sarajevo|Sarajevskog]] i [[Međunarodni aerodrom Tuzla|Tuzlanskog]] aerodroma treći najprometniji aerodrom u Bosni i Hercegovini, sa ukupno 53.618 putnika (2016).<ref>{{cite news|url=http://www.6yka.com/novost/124233/tuzla-biljezi-30-puta-vise-putnika-od-banjaluke-u-martu-banjalucki-aerodrom-imao-najmanje-putnika-u-2016.godini|title=Tuzla bilježi 30 puta više putnika od Banjaluke u martu, banjalučki aerodrom imao najmanje putnika u 2016.godini!|last=(www.promotim.ba)|first=Centar za informativnu dekontaminaciju mladih Banjaluka {{!}} Developed by Promotim|newspaper=6yka.com|access-date=1. 1. 2018|archive-date=23. 6. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170623132957/http://www.6yka.com/novost/124233/tuzla-biljezi-30-puta-vise-putnika-od-banjaluke-u-martu-banjalucki-aerodrom-imao-najmanje-putnika-u-2016.godini|url-status=dead}}</ref> ==== Obrazovanje ==== U Hercegovačko-neretvanskom kantonu postoji ukupno 33 srednje škole (28 državnih i pet privatnih) te brojne osnovne škole. U HNK postoji ukupno tri univerziteta:<ref>{{cite web|url=http://www.eduinfo.ba/drzavne-srednje-skole|title=Državne srednje škole u Bosni i Hercegovini|website=Srednje škole|access-date=1. 1. 2018|archive-date=27. 12. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20171227090029/http://www.eduinfo.ba/drzavne-srednje-skole|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.eduinfo.ba/privatne-srednje-skole|title=Privatne srednje škole u Bosni i Hercegovini|website=Srednje škole|access-date=1. 1. 2018|archive-date=27. 12. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20171227085229/http://www.eduinfo.ba/privatne-srednje-skole|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.hercegovina.info/vijesti/hercegovina/neum/prvi-put-u-svojoj-povijesti-neum-ce-dobiti-srednju-skolu|title=Prvi put u svojoj povijesti Neum će dobiti srednju školu|website=www.hercegovina.info|access-date=1. 1. 2018}}</ref> * [[Univerzitet "Džemal Bijedić" Mostar|Univerzitet "Džemal Bijedić"]] u Mostaru sa 12.000 studenata (2008/09) i osam fakulteta.<ref>{{cite web|url=http://www.unmo.ba/univerzitet.aspx|title=UNMO.BA {{!}} Univerzitet|website=www.unmo.ba|access-date=1. 1. 2018}}</ref> * [[Univerzitet u Mostaru]] sa 14.000 studenata i deset fakulteta.<ref>{{cite web|url=http://sve-mo.ba/hr|title=Sveučilište u Mostaru|website=Sveučilište u Mostaru|access-date=1. 1. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20171224121606/http://www.sve-mo.ba/hr|archive-date=24. 12. 2017|url-status=dead}}</ref> * [[Univerzitet Hercegovina|Privatni univerzitet "Hercegovina"]] u Međugorju i Mostaru sa dva fakulteta.<ref>{{cite news|url=http://hercegovina.edu.ba/hr/?page_id=4|title=O Sveučilištu|date=15. 9. 2014|newspaper=Sveučilište Hercegovina|access-date=1. 1. 2018|archive-date=17. 5. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180517170222/http://hercegovina.edu.ba/hr/?page_id=4|url-status=dead}}</ref> ==== Zdravstvo ==== Glavne bolnice u Hercegovačko-neretvanskom kantonu su [[Sveučilišna klinička bolnica Mostar|Univerziteska klinička bolnica]] i [[Kantonalna bolnica "Dr Safet Mujić|Kantonalna bolnica "Dr Safet Mujić"]] u Mostaru, pored kojih postoje brojni domovi zdravlja. == Politika == === Kantonalna skupština === [[Skupštine kantona Federacije Bosne i Hercegovine|Skupštinu kantona]] na osnovu [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2022 - kantonalne skupštine Federacije Bosne i Hercegovine|Općih izbora u BiH 2022.]] sačinjava 30 zastupnika.<ref name="B">[https://www.izbori.ba/Rezultati_izbora/?resId=32&langId=1#/7/207/0/0/0 Konačni rezultati Općih izbora BiH 2022 – kantonalne skupštine]</ref> {| class="wikitable" style="text-align:left; font-size: 90%; width:56%;" ! colspan="2" |Stranka !Broj glasova !% !Ukupan broj mandata |- align="center" | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}};" | | align="left" |[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatska demokratska zajednica BiH]]{{Efn|[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] je u Hercegovačko-neretvanskom [[Kantoni Federacije Bosne i Hercegovine|kantonu]] nastupila u koaliciji sa strankama: [[Hrvatska stranka prava Bosne i Hercegovine|HSP BiH]], [[Hrvatska stranka prava dr. Ante Starčević Bosne i Hercegovine|HSPAS]], [[Hrvatska demokratska unija Bosne i Hercegovine|HDU]], [[Hrvatska stranka prava Herceg-Bosne|HSPHB]] i [[Hrvatski savez HKDU-HRAST|HRAST]].|naziv=Napomena 3|grupa=koalicija}} |33.597 |32,61 |11 |- align="center" | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};" | | align="left" |[[Stranka demokratske akcije]] |19.964 |19,38 |7 |- align="center" | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ 1990|tamno|BS}};" | | align="left" |[[Hrvatska demokratska zajednica 1990]] |10.365 |10,06 |3 |- align="center" | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}};" | | align="left" |[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|Socijaldemokratska partija BiH]] |10.260 |9,96 |3 |- align="center" | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|svijetlo|BS}};" | | align="left" |[[Hrvatska republikanska stranka]] |7.499 |7,28 |2 |- align="center" | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|DF|tamno|BS}};" | | align="left" |[[Demokratska fronta]]–[[Građanski savez Bosne i Hercegovine|Građanski savez]] |5.276 |5,12 |2 |- align="center" | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|NES|tamno|BS}};" | | align="left" |[[Narodni evropski savez]] |4.512 |4,38 |1 |- align="center" | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|NiP|tamno|BS}};" | | align="left" |[[Narod i pravda]] |3.518 |3,41 |1 |- ! colspan="2" |Ukupno: ! colspan="2" |94.991 !30 |} == Napomene == <references group="lower-alpha"/> == Reference == {{refspisak|2}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Herzegovina-Neretva Canton}} {{Portal Bosna i Hercegovina}} * [http://www.vlada-hnz-k.ba/bs/naslovnica Službeni sajt Hercegovačko-neretvanskog kantona] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151022153321/http://www.vlada-hnz-k.ba/bs/naslovnica |date=22. 10. 2015 }} * [http://www.hercegovina.ba/ Turistička zajednica Hercegovačko-neretvanskog kantona] {{Administrativna podjela Bosne i Hercegovine}} {{Hercegovačko-neretvanski kanton}} [[Kategorija:Kantoni Federacije Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Hercegovačko-neretvanski kanton|*]] b77vaqi3arrh0hfz1hpd163qfywigu7 Anka Humo 0 7516 3921653 3798788 2026-08-22T16:50:03Z ~2026-45896-19 185002 3921653 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Anka Humo | slika = | opis = | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1903|4|27}} | mjesto_rođenja = [[Zadar]], [[Austro-Ugarska]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|1962|1|5|1903|4|27}} | mjesto_smrti = [[Sarajevo]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavija]] | zanimanje = pijanistkinja i klavirski pedagog | godine_aktivnosti = | značajni_radovi = | supružnik = [[Hamza Humo]] | nagrade = | veb-sajt = | potpis = }} '''Anka Humo''' (27. april 1903–5. januar 1962) bila je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačka]] [[pijanist]]kinja i [[klavir]]ski pedagog.<ref>{{Cite web|url=https://hbl.lzmk.hr/clanak/8169|title=HUMO, Anka - Hrvatski biografski leksikon|website=hbl.lzmk.hr|access-date=1. 11. 2024}}</ref> Studij klavira je završila 1928. kod [[Svetislav Stančić|Svetislava Stančića]] na [[Muzička akademija u Zagrebu|Muzičkoj akademiji]] u [[Zagreb]]u. Od 1931. je u [[Sarajevo|Sarajevu]], najprije profesor na gimnaziji i od 1947. do smrti na [[Srednja muzička škola Sarajevo|Srednjoj muzičkoj školi]]. Bila je udata za [[Avdo Humo|Avdu Humu]]. Koncertiranjem se zbog slabog zdravlja nije mnogo bavila, ali je kao vrstan pedagog odgojila više dobrih muzičara (pijanisti [[Jasenka Dimitrijević]], [[Valerija Kubin]] i [[Neda Stanković]]; dirigent [[Željko Miler]], kompozitor [[Milan Jeličanin]] i [[Anđelka Bego-Šimunović]]). == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Humo, Anka}} [[Kategorija:Rođeni 1903.]] [[Kategorija:Umrli 1962.]] [[Kategorija:Biografije, Zadar]] [[Kategorija:Jugoslavenski pijanisti]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački pijanisti]] 78k6kznt0kqx3dvsm7ehus64oqmzcvn 1974. 0 7610 3921685 3918722 2026-08-23T02:23:40Z Bosancica by MK 173186 Dodano: [[30. decembar]] – [[Rifat Fejzić]], [[reisul-ulema]] Islamske zajednice u Crnoj Gori 3921685 wikitext text/x-wiki {{godina}} '''1974.''' ([[Rimski brojevi|MCMLXXIV]]) je bila uobičajena godina koja je počela u utorak po gregorijanskom kalendaru, 1974. nove ere i ''Anno Domini'' (AD), 974. godina 2. milenija i 74. godina 20. stoljeća.{{Godina u drugim kalendarima}} == Događaji == [[Datoteka:LjubomirLjubojevic10.jpg|mini|180x180piksel|Ljubomir Ljubojević]] * Sukob između lidera SKJ i filozofa – "[[Praxis|praksisovaca]]" u Zagrebu i Beogradu (osam profesora s Filozofskog fakulteta), naročito u prvih pet mjeseci godine<ref name="Osa74"/> Ukinuta i [[Korčulanska ljetna škola]] i zabranjen časopis [[Praxis]] * Američka firma ''Westinghouse'' odabrana za gradnju nuklearke u [[Krško]]m (projekat vrijedan 518 miliona dolara, najveći ikad finansiran američkim i evropskim novcem, tj. kreditima)<ref name="Osa74"/> * [[Šah]]: Jugoslavija druga na turniru u Nici, [[Ljubomir Ljubojević]] osvojio turnir u Las Palmasu * Praizveden “Radovan III” sa Zoranom Radmilovićem u glavnoj ulozi * [[Miodrag Bulatovi]]ć objavio “Ljude sa četiri prsta”, roman o emigrantskom podzemlju * "Pegaz" – [[Novi Sad|novosadska]] [[revija]] za historiju i teoriju [[strip]]a * Izmišljena [[Rubikova kocka]] === Januar=== * [[1. januar]] – [[7. mart]] – Trodnevni radna sedmica u Velikoj Britaniji, usljed nestašice uglja prouzrokovanog rudarskim štrajkom * [[januar]] – [[EI Niš]] počela proizvodnju TV aparata u boji ("Spektar kolor specijal") * ca. [[6. januar]] – [[Igor Mandić]] i [[Mirko Božić]] napustili uredništvo zagrebačkog časopisa "Oko", protiveći se prenošenju sovjetskih stavova u diskusiji o [[konzumerizam|konzumerizmu]] u Jugoslaviji * [[8. januar]] – Ustavna komisija [[SFRJ]] nakon javne rasprave pripremila konačni nacrt Ustava (22. 1. predstavljen Vijeću naroda) === Februar === * [[1. februar]] – U požaru u 25-spratnoj poslovnoj zgradi "Joelma" u [[Sao Paulo|Sao Paulu]] ([[Brazil]]) poginulo je 189 osoba * [[12. februar]] – [[Jugoslavija]], [[Mađarska]] i [[Čehoslovačka]] potpisali sporazum o gradnji [[Jadranski naftovod|Jadranskog naftovoda]][[13. februar]] – [[Aleksandar Solženjicin]] proteran iz [[SSSR]] i oduzeto mu državljanstvo * [[februar]] – Prebjegli čehoslovački general [[Jan Šejna]] tvrdi da postoji "Plan Polarka", koji predviđa upad [[Varšavski pakt|Varšavskog pakta]] u Jugoslaviju preko [[Austrija|Austrije]], u slučaju nereda poslije Titove smrti.<ref name="Osa74">[http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/81-3-1.shtml Yugoslavia 1974] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160309114335/http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/81-3-1.shtml |date=9 Mart 2016 }}, Slobodan Stanković, Radio Free Europe, na Osa Archivum</ref><ref>[http://www.carlisle.army.mil/USAWC/Parameters/Articles/1988/1988%20luchak.pdf Austria and US Security], John M. Luchak, str. 93</ref>. Jugoslavenski mediji kasnije to uglavnom nazivaju lažima * [[19. februar|19.]] – [[22. februar]] – Aziz Hadžihasanović u "Oslobođenju" upozorava na muslimanski [[nacionalizam]], podjednako opasan kao srpski i hrvatski<ref name="Ramet">Sabrina Ramet, Tri Jugoslavije...</ref> * [[21. februar]] – Skupština [[SFRJ]] donijela novi [[Ustav SFRJ 1974|Ustav]] koji je bio na snazi do [[Raspad SFRJ|raspada]] države, najduži ustav na svijetu. Savezna skupština dvodomna, sa delegatskim umjesto poslaničkog sistema. [[Predsjedništvo SFRJ]] ima 8 članova (po jedan iz 6 republika i 2 pokrajine) i [[Tito]] kao Predsjednik Republike. Formirane [[Autonomna pokrajina|autonomne pokrajine]] [[Vojvodina]] i [[Kosovo]] * Narednih dana i novi ustavi republika i pokrajina – ove druge ranije imale statute, istovremeno su dio Srbije i konstitutivni dijelovi federacije, imaju zakonodavnu, izvršnu i sudsku vlast * [[22. februar]] – [[Pakistan]] priznao nezavisnost [[Bangladeš]]a (bivši Istočni Pakistan, nezavisnost proglašena [[1971]]) * [[24. februar]] – Osnovan [[Mostarski teatar mladih]] * [[27. februar]] – Počelo 13. [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1974.|svjetsko prvenstvo]] u [[biatlon]]u u muškoj konkurenciji, u [[SSSR|sovjetskom]] gradu [[Minsk]]u * [[28. februar]] – Izbori u [[UK]] dovode do smjene na čelu vlade: laburista [[Harold Willson]] je opet na čelu vlade (njegova partija nema apsolutnu većinu – ''Hung parliament'') === Mart === * [[1. mart|1]] – [[8. mart]] – Delegacija [[SKJ]] na čelu sa [[Kiro Gligorov|Kirom Gligorovim]] u zvaničnoj posjeti [[Sjeverna Koreja|Sjevernoj Koreji]]<ref>[http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/37-8-385.shtml Yugoslav-North Korean Relations Improving] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110728065319/http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/37-8-385.shtml |date=28 Juli 2011 }}, S.Stanković, OSA-RFE</ref> * [[2. mart]] – Posljednji voz "Ćiro" na uskotračnoj pruzi [[Užice]] – [[Višegrad]] * [[3. mart]] – U dotad [[Avionska nesreća|najtežoj nesreći]] u historiji civilnog zrakoplovstva, poginulo je svih 346 osoba u turskom putničkom [[avion]]u [[DC-10]], koji se srušio blizu [[Pariz]]a * [[8. mart]] – U Parizu otvoren aerodrom ''Charles de Gaulle'' * [[8. mart]] – U [[Conakry]]ju, [[Gvineja]], zaključen ugovor o osnivanju Međunarodne [[boksit]]ne asocijacije – Jugoslavija jedna od članica * [[18. mart]] – Kraj [[Naftna kriza 1973|Naftne krize]] započete [[1973]]., većina [[OPEC]]-ovih zemalja prekida 5-mjesečni embargo protiv [[SAD]], Evrope i [[Japan]]a * [[21. mart|21.]] – [[30. mart]] – Grupa B svjetskog šampionata u [[hokej]]u na ledu u [[Ljubljana|Ljubljani]], SAD prve, Jugoslavija druga * [[29. mart]] – U Kini otkrivena [[Vojska od terakote]] * [[mart]] – [[maj]] – Izbori delegata za skupštine na raznim nivoima u SFRJ === April === * [[6. april]] – [[Eurosong 1974|Pjesma Evrovizije]]: Legendarna pobjeda švedske grupe "[[ABBA]]" sa pjesmom ''Waterloo'', jugoslavenska [[Korni grupa]] je 12. sa "Mojom generacijom" * [[7. april]] – "Barski kongres" pro-[[Informbiro|ibeovske]] "Komunističke partije Jugoslavije" – milicija pohapsila učesnike (osuđeni u septembru) * [[22. april]] – Završena "[[Beograđanka]]" ("Palata Beograd"), velika robna kuća u centru glavnog grada Jugoslavije * [[22. april]] – Osnovana Akademija umjetnosti u Novom Sadu * [[24. april]] – [[Stephen King]] objavio prvi roman pod svojim imenom – ''Carrie'' * [[25. april]] – Nenasilna "[[Revolucija karanfila]]" u [[Portugal]]u – okončano 48 godina diktature [[Antonio Salazar|Salazara]] pa [[Marsel Kaetano|Kaetana]] === Maj === * [[7. maj]] – [[Njemački kancelar]] [[Willy Brandt]] podnio ostavku * [[15. maj]] – Konstituisanje nove, dvodomne, Savezne skupštine SFRJ, [[Kiro Gligorov]] izabran za njenog predsjednika * [[16. maj]] – [[Josip Broz Tito]] proglašen za doživotnog predsjednika [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije]] * [[17. maj]] – [[Džemal Bijedić]] ponovo izabran za saveznog premijera ([[Savezno izvršno vijeće]]) * [[18. maj]] – [[Indija]] detonira prvu [[nuklearno oružje|nuklearnu bombu]] – šesta nacija na svijetu s takvom mogućnošću * [[27. maj|27.]] – [[30. maj]] – Deseti kongres [[Savez komunista Jugoslavije|SKJ]], Tito izabran za doživotnog predsjednika [[SKJ]] ("bez ograničenja mandata"). Centralni komitet sa 166 članova, Predsjedništvo CK (39 članova), 12-člani Izvršni komitet (sekretar [[Stane Dolanc]]). Srpskog kadra [[Mijalko Todorović|Mijalka Todorovića]] nema među najvišim partijskim funkcionerima<ref name="Osa74"/> * [[maj]] – Predstavljena prva generacija [[Volkswagen Golf]]a === Juni === * [[7. juni]] – Puštena u rad zemaljska satelitska stanica u Prilikama kod [[Ivanjica|Ivanjice]] * [[13. juni]] – [[7. juli]] – [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1974.]], u [[Zapadna Njemačka|Zapadnoj Njemačkoj]]. Domaćini u finalu porazili Holandiju 2-1. Jugoslavija prošla u drugi (također grupni) krug, gdje je izgubila sve utakmice (retrospektivno 7. mjesto) * [[18. juni]] – Jugoslavija pobijedila Zair sa 9-0 u prvom krugu takmičenja * [[30. juni]] – Čuveni ruski [[balet]]ski igrač [[Mihail Barišnjikov]] napustio tokom turneje po Kanadi ansambl baleta Boljšoj teatra i ostao da živi na Zapadu === Juli === * [[1. juli]] – Umro [[argentina|argentinski]] predsjednik [[Juan Perón]], nasljeđuje ga supruga [[Isabel Peron|Isabel]] * [[15. juli]] – Grupa oficira grčke narodnosti u [[kipar]]skoj Nacionalnoj gardi, pristalice pripajanja [[Kipar|Kipra]] [[Grčka|Grčkoj]], izvršili [[vojni udar]] zbacivši sa vlasti predsjednika [[arhiepiskop]]a [[Makarios]]a. Vlast je preuzeo [[Nikos Sampson]] a Makarios privremeno napušta [[Kipar]] * [[19. juli]] – Španski diktator [[Francisko Franco]] zbog bolesti je privremeno predao vlast princu [[juan Carlos|Juanu Carlosu]] (do 2. septembra) * [[20. juli]] – (Prva) [[Turska invazija Kipra]] * [[23. juli]] – Grčka vojna vlada pozvala [[Konstantin Karamanlis|Konstantina Karamanlisa]] da se vrati iz izbjeglištva u [[Pariz]]u i formira vladu. To je bio kraj sedmogodišnje vladavine vojne hunte u Grčkoj * [[27. juli]] – ''[[Afera "Watergate"|Watergate]]'': Sudski komitet [[Predstavnički dom SAD|Predstavničkog doma SAD]] odobrio prvi član za opoziv predsjednika [[Richard Nixon|Nixona]]: ometanje pravde (u tri sljedeća dana i za zloupotrebu vlasti i nepoštovanje Kongresa) * [[28. juli]] – Otvoren [[Njegošev mauzolej]] na [[Lovćen]]u, rad [[Ivan Meštrović|Ivana Meštrovića]] === August === * [[5. august]] – Bijela kuća objavila ''Smoking Gun'' snimku, koja pokazuje da je Nixon od početka učestvovao u zataškavanju provale u Watergate * [[8. august]] – [[Richard Nixon]] objavio da podnosi ostavku * [[9. august]] – [[Gerald Ford]] je novi predsjednik SAD (jedini koji nije učestvovao na predsjedničkim izborima) * [[14. august]] – Nakon prekida u pregovorima sa kiparskom stranom, [[Turska]] preduzima drugu invaziju [[Kipar|Kipra]] u kojoj zauzima 37% ostrva * [[30. august]] – [[Željeznička nesreća u Zagrebu (1974.)|Željeznička katastrofa]] u [[Zagreb]]u, ekspresni voz [[Beograd]]-[[Dortmund]] iskočio iz tračnica, poginulo 153 ljudi === Septembar === * [[8. septembar]] – TWA Flight 841 pao u Jonsko more, oboren bombom – prvi poznati slučaj samoubilačke misije * [[10. septembar]] – [[Portugal]] priznao nezavisnost [[Gvineja Bisau|Gvineje Bisau]] (proglašena prethodne godine) * [[12. septembar]] – Vojna hunta [[Derg]] zbacila [[Haile Selasije|Haila Selasija]], cara [[Etiopija|Etiopije]] * [[23. septembar]] – [[BBC]] započinje servis ''Ceefax'' ([[teletekst]]) === Oktobar === * [[9. oktobar]] – [[Švicarska]] zrakoplovna tvrtka ''Swiss Air'' prevezla je na jug stotine hiljada [[lastavica]] kako bi ih spasila od nenadane rane hladnoće * [[20. oktobar]] – Povodom 30-godišnjice oslobođenja, predsjednik Tito odlikovao Beograd [[Orden narodnog heroja|Ordenom narodnog heroja]] * [[30. oktobar]] – [[Boks]]-meč ''[[The Rumble in the Jungle]]'' u [[Kinshasa|Kinshasi]] – [[Muhammad Ali]] porazio [[George Foreman]]a * [[oktobar]] – Osuđeni dr. Đuro Đurović i Zagorka Stojanović "četnički zaverenici"<ref name="Osa74"/> === Novembar === * [[12. novembar]] – [[Južna Afrika]] suspendovana iz Generalne skupštine [[Ujedinjene nacije|UN]] zbog politike [[apartheid]]a * [[14. novembar]] – Beograd zbog financijskih teškoća odustao od organizacije [[Univerzijada|Univerzijade]], koja je trebala biti održana u septembru [[1975]]. (tada je održana u Rimu, a u Beogradu tek [[2009]], u međuvremenu u Zagrebu [[1987]]) * [[18. novembar]] – Prvi album [[Bijelo dugme|Bijelog dugmeta]] – ''[[Kad bi' bio bijelo dugme]]'' * [[19. novembar]] – Narodna skupština Srbije odobrila amandmane kojim je povećana kontrola nad univerzitetima i nastavnim osobljem (pogođeni profesori sa Filozofskog fakulteta)<ref name="Osa74"/> * [[21. novembar|21]]–[[23. novembar]] – Deveti kongres [[Savez socijalističke omladine Jugoslavije|Saveza socijalističke omladine Jugoslavije]] * [[22. novembar]] ** Počelo suđenje 15-članoj "ustaškoj terorističkoj grupi" u [[Zadar|Zadru]]<ref name="Osa74"/> ** [[Palestinska oslobodilačka organizacija]] dobila status posmatrača u [[Ujedinjene nacije|UN]]-u * [[24. novembar]] – Otkriven skelet [[Lucy (australopitek)|Lucy]], pripadnice vrste ''[[Australopithecus afarensis]]'' * [[25. novembar]] – U Velikoj Britaniji van zakona stavljena teroristička [[Irska republikanska armija]], četiri dana poslije podmetanja eksploziva u dva ''puba'' u [[Birmingham]]u i pogibije 21 osobe * [[27. novembar]] – Emitirana prva emisija za djecu iz ciklusa ''[[Kocka, kocka, kockica]]'' === Decembar === * [[7. decembar]] – [[Kipar]]ski predsjednik arhiepiskop Makarios III trijumfalno je dočekan na Kipru koji je napustio [[15. juli|15. jula]] 1974. poslije [[državni udar|državnog udara]]. Prevrat na Kipru organizovali su [[Grčka|grčki]] [[oficir]]i, ali nisu uspjeli da zadrže [[vlast]] * [[8. decembar]] – [[Grčka|Grci]] su na [[referendum]]u velikom većinom glasali za [[republika|republiku]], a protiv restauracije [[monarhija|monarhije]] * [[25. decembar]] – [[Ciklon]] gotovo uništio [[Australija|australijski]] grad [[Darwin (Australija)|Darvin]] == 1974. u temama == {{Proširiti sekciju}} == Rođeni == === Januar=== * [[1. januar]] – [[Zabine]], austrijska muzičarka, glumica i folk-pjevačica * [[9. januar]] – [[Domagoj Margetić]], [[Hrvatska|hrvatski]] [[novinar]] i [[Publicistika|publicista]] * [[14. januar]] – [[Daniela Gârbacea]], [[Rumunija|rumunska]] [[biatlon]]ka i [[Nordijsko skijanje|nordijska skijašica-trkačica]]. * [[17. januar]] – [[Aleksandar Menjšikov]], [[Kazahstan|kazaški]] [[biatlon]]ac * [[18. januar]] – [[Igor Bacal]], [[Moldavija|moldavski]] [[biatlon]]ac * [[27. januar]] – [[Ole Einar Bjørndalen]], [[Norveška|norveški]] [[biatlon]]ac * [[30. januar]] – [[Olivia Colman]], engleska glumica === Februar === * [[14. februar]] – [[Valentina Vezzali]], [[italija]]nska [[Mačevanje|mačevalkinja]] i [[političar]]ka * [[25. februar]] – [[Nína Dögg Filippusdóttir]], islandska glumica i producentkinja * [[26. februar]] – [[Martina Seidl]], njemačka biatlonka === Mart === * [[3. mart]] – [[Cameron Morton]], [[Australija|australijski]] olimpijski [[biatlon]]ac * [[20. mart]] – [[Carsten Ramelow]], njemački [[nogomet]]aš === April === * [[5. april]] – [[Katja Holanti]], finska [[biatlon]]ka * [[13. april]] – [[Martin Höllwarth]], [[Austrija|austrijski]] [[skijaš-skakač]] * [[17. april]] – [[Victoria Beckham]], [[UK|britanska]] [[pop muzika|pop]]-[[pjevanje|pjevačica]] (''[[Spice Girls]]'') i [[brak|supruga]] [[David Beckham|Davida Beckhama]] === Maj === * [[12. maj]] – [[Olga Melnik]], [[Rusija|ruska]] [[biatlon]]ka * [[16. maj]] – [[Laura Pausini]], italijanska [[Pjevanje|pjevačica]] i tekstopisac * [[24. maj]] – [[Florence Baverel-Robert]], francuska [[biatlon]]ka * [[28. maj]] – [[Bojana Maljević]], srbijanska glumica * [[30. maj]] – [[Cee Lo Green]], američki [[hip-hop|reper]], [[tekstopisac]] i [[glumac]] === Juni === * [[8. juni]] – [[Vanessa Glođo]], bosanskohercegovačka glumica * [[15. juni]] – [[Merle Viirmaa]], estonska [[biatlon]]ka === Juli === * [[3. juli]] – [[Carolina Ödman-Govender]], švicarska fizičarka i astronomkinja * [[7. juli]] – [[Liv Grete Skjelbreid]], norveška biatlonka * [[8. juli]] – [[Elvir Baljić]], bosanskohercegovački [[nogomet]]aš * [[13. juli]] – [[Sandra Lončarić]], hrvatska glumica * [[24. juli]] – [[Haris Brkić]], bosanskohercegovački [[košarka]]š === August === === Septembar === * [[5. septembar]] – [[Savo Minić]], bosanskohercegovački i srpski političar i advokat * [[10. septembar]] – [[Ben Wallace]], američki košarkaš * [[11. septembar]] – [[Orlando Duque]], [[Kolumbija|kolumbijski]] [[Ekstremni skokovi u vodu|ekstremni skakač u vodu]] * [[19. septembar]] – [[Ivana Knežević]], srbijanska glumica * [[23. septembar]] – [[Vesna Petković]], austrijsko-srbijanska pjevačica, tekstopisac, aranžerica, zborovođa i glumica === Oktobar === * [[13. oktobar]] – [[Boris Pašalić]], [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] srpski političar * [[26. oktobar]] – [[Igor Karača]], bosanskohercegovački i američki kompozitor * [[30. oktobar]] – [[Dijana Bolanča]], hrvatska glumica === Novembar === * [[9. novembar]] ** [[Alessandro Del Piero]], italijanski nogometaš ** [[Sven Hannawald]], njemački [[skijaš-skakač]] * [[11. novembar]] – [[Leonardo DiCaprio]], američki [[glumac]] * [[14. novembar]] – [[Anna Stera-Kustucz]], [[poljska]] [[biatlon]]ka * [[25. novembar]] – [[Kristina Brounéus]], [[švedska]] [[biatlon]]ka === Decembar === * [[8. decembar]] – [[Irina Nikulčina]], [[bugarska]] [[biatlon]]ka i [[Skijaško trčanje|skijašica-trkačica]] * [[19. decembar]] – [[Jasmila Žbanić]], bosanskohercegovačka [[režiser]]ka * [[30. decembar]] – [[Rifat Fejzić]], [[reisul-ulema]] Islamske zajednice u Crnoj Gori == Umrli == === Januar=== === Februar === === Mart === === April === * [[2. april]] – [[Georges Pompidou]], francuski političar i državnik * [[11. april]] – [[Abraham Robinson]], američki matematičar === Maj === * [[3. maj]] – [[Ljubica Janković]], srbijanski etnomuzikolog * [[14. maj|14 maj]] – [[Vaso Butozan]], prvi rektor Univerziteta u Sarajevu i prvi predsjednik ANU BiH * [[24. maj]] – [[Duke Ellington]], američki pijanist, dirigent i kompozitor džez-muzike * [[25. maj]] – [[Gabrijel Jurkić]], bosanskohercegovački slikar === Juni === === Juli === * [[1. juli]] – [[Juan Perón]], argentinski general i predsjednik * [[11. juli]] – [[Pär Lagerkvist]], švedski književnik * [[29. juli]] – [[Erich Kästner]], njemački književnik === August === * [[22. august]] – [[Jacob Bronowski]], poljsko-britanski matematičar i filozof === Septembar === === Oktobar === === Novembar === * [[13. novembar]] – [[Vittorio De Sica]], italijanski filmski režiser i glumac === Decembar === * [[24. decembar]] – [[Ida Kar]], britanska fotografkinja, armenskog porijekla == [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]] == * [[Nobelova nagrada za fiziku|Fizika]] ** [[Martin Ryle]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] ** [[Antony Hewish]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] * [[Nobelova nagrada za hemiju|Hemija]] ** [[Paul J. Flory]], [[SAD]] * [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|Fiziologija ili medicina]] ** [[Albert Claude]], [[Belgija]] ** [[Christian de Duve]], [[Belgija]] ** [[George E. Palade]], [[SAD]] * [[Nobelova nagrada za književnost|Književnost]] ** [[Eyvind Johnson]], [[Švedska]] ** [[Harry Martinson]], [[Švedska]] * [[Nobelova nagrada za mir|Mir]] ** [[Seán MacBride]], [[Irska]] ** [[Eisaku Sato]], [[Japan]] * [[Nobelova nagrada za ekonomiju|Ekonomija]] ** [[Gunnar Myrdal]], [[Švedska]] ** [[Friedrich August von Hayek]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * {{Commonscat-inline|1974|1974.}} 0xta1dwx23f6ezgi9rtpv9xizfxy3z5 1965. 0 7617 3921727 3917747 2026-08-23T08:28:17Z AnToni 2325 /* Februar */ 3921727 wikitext text/x-wiki {{godina}} {{Godina u drugim kalendarima}} '''1965.''' (MCMLXV) bila je uobičajena godina koja je počela u petak po gregorijanskom kalendaru, 1965. godina nove ere i ''Anno Domini'' (AD), 965. godina 2. milenija, 65. godina 20. stoljeća i šesta godina 1960-ih. == Događaji == * Nova djela jugoslavenske književnosti: ''Bašta, pepeo'' [[Danilo Kiš|Danila Kiša]], ''Vreme čuda'' [[Borislav Pekić|Borislava Pekića]] i ''[[Kiklop (roman)|Kiklop]]'' [[Ranko Marinković|Ranka Marinkovića]] te klasična knjiga poezije za djecu ''Plavi čuperak'' [[Miroslav Antić|Miroslava Antića]]. * U [[Los Angeles]]u ousnovana [[Psihodelična muzika|psihodelična]] rok-grupa [[The Doors]]. * [[20. februar]] – Održano Šesto [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1965.|svjetsko prvenstvo]] u [[biatlon]]u u muškoj konkurenciji u [[Norveška|norveškom]] gradu [[Elverum]]u. * [[7. juni]] – u snažnoj eksploziji u jami "Orasi" u [[rudnik]]u [[ugalj|mrkog uglja]] u [[Kakanj|Kaknju]] poginulo je 128 rudara, a teže je ili lakše povrijeđeno njih 20. * [[16. novembar]] – Sovjetski savez prema [[Veneri]] lansirao svemirsku sondu Venera 3, prvu letjelicu koja se spustila na površinu druge planete. * [[26. novembar]] – [[Francuska]] iz [[Sahara|Sahare]] uspješno lansirala satelit "Asterix-1", čime je postala treća kosmička sila nakon [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-a i [[Rusija|Rusije]]. * [[7. decembar]] – Vaseljenski patrijarh [[Atenagora I]] i [[Papa Pavao VI]] ukinuli međusobnu ekskomunikaciju dvije [[crkva|crkve]] kojom je [[1054.]] počeo raskol dviju [[kršćanstvo|kršćanskih]] crkava. == Rođeni == === Datum nepoznat === * [[Enes Begović]], bosanskohercegovački pjevač * [[Muhamed Deif]], zapovjednik Brigade El-Kasam, militantnog krila islamističke organizacije [[Hamas]] === Januar=== * [[3. januar]] – [[Sverre Istad]], [[Norveška|norveški]] [[biatlon]]ac * [[9. januar]] – [[Bisera Boškailo]], [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačka]] [[novinar]]ka, [[Književnost|književnica]] i [[Prevođenje|prevoditeljica]] * [[15. januar]] – [[Athanassios Tsakiris]], [[Grčki|grčka]] [[biatlon]]ac i [[Skijaško trčanje|skijaši-trkač]] * [[27. januar]] – [[Hristo Markov]], bugarski [[atletičar]] ([[troskok]]aš) === Februar === * [[1. februar]] – [[Fuad Kovač]], bosanskohercegovački književnik i novinar * [[5. februar]] – [[Wang Weiyi (biatlonac)|Wang Weiyi]], [[Kina|kineski]] olimpijski [[biatlon]]ac * [[13. februar]] – [[Valerij Kirijenko]], [[Sovjetski Savez|sovjetski]] i [[Rusija|ruski]] [[biatlon]]ac * [[15. februar]] – [[Sergej Tarasov (biatlonac)|Sergej Tarasov]], [[Sovjetski Savez|sovjetski]] i [[Rusija|ruski]] [[biatlon]]ac * [[22. februar]] – [[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandar Popov]], [[Sovjetski Savez|sovjetski]] i [[Bjelorusija|bjeloruski]] [[biatlon]]ac, četverostruki [[Spisak svjetskih prvaka u biatlonu|svjetski prvak]] i [[Spisak olimpijskih pobjednika u biatlonu|olimpijski prvak]] u biatlonu * [[24. februar]] – [[Hansi Flick]], njemački nogometni trener i nogometaš. * [[27. februar]] – [[Aivars Bogdanovs]], [[Latvija|latvijski]] [[biatlon]]ac === Mart === * [[7. mart]] – [[Anna-Lena Fritzon]], [[švedska]] [[biatlon]]ka i i [[Nordijsko skijanje|nordijska skijašica-trkačica]] * [[8. mart]] – [[Geir Einang]], [[Norveška|norveški]] [[biatlon]]ac * [[12. mart]] – [[Irina Agolakova]], [[SSSR|sovjetska]] i [[Rusija|ruska]] [[biatlon]]ka. * [[13. mart]] – [[Vesna Trivalić]], srbijanska glumica * [[23. mart]] – [[Edo Mulahalilović]], sarajevski kompozitor, tekstopisac i producent * [[25. mart]] – [[Sarah Jessica Parker]], američka glumica === April === * [[15. april]] – [[Svjetlana Paramigina]], sovjetska i bjeloruska biatlonka * [[16. april]] – [[Manuel Enrique Mejuto González]], španski nogometni sudija === Maj === * [[8. maj]] – [[Tatjana Venčelovski]], srbijanska glumica === Juni === * [[2. juni]] – [[Zoran Sokolović]], [[SFRJ|jugoslavenski]] olimpijac i član [[bob]]-reprezentacije * [[4. juni]] – [[Hervé Flandin]], [[Francuska|francuski]] [[biatlon]]ac * [[10. juni]] – [[Jure Velepec]], jugoslavenski i slovenski biatlonac * [[12. juni]] – [[Tibor Géczi]], mađarski biatlonac * [[18. juni]] – [[Xavier Blond (biatlonac)|Xavier Blond]], [[Francuska|francuski]] [[biatlon]]ac * [[19. juni]] – [[Mirsad Tuka]], bosanskohercegovački glumac * [[20. juni]] – [[Jürgen Wirth]], [[Istočna Njemačka|istočnonjemački]] [[biatlon]]ac i [[Spisak svjetskih prvaka u biatlonu|svjetski prvak]] u biatlonu * [[22. juni]] – [[Suzana Nikolić]], hrvatska glumica * [[25. juni]] – [[Sašo Grajf]], [[SFRJ|jugoslavenski]] i slovenski [[biatlon]]ac i [[Nordijsko skijanje|nordijski skijaš-trkač]] * [[27. juni]] – [[Irina Antanasijević]], ruska i srbijanska filologinja, književna kritičarka i prevoditeljica * [[30. juni]] – [[Kecia Lewis]], američka pjevačica i glumica === Juli === * [[5. juli]] – [[Vitalij Mohilenko]], sovjetski i ukrajinski biatlonac * [[9. juli]] – [[Yvonne Visser]], [[Kanada|kanadska]] [[biatlon]]ka. * [[10. juli]] – [[Kada Delić]], [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačka]] atletičarka * [[18. juli]] – [[Damir Ibrahimović]], bosanskohercegovački filmski producent i režiser * [[25. juli]] – [[Jelena Bjelova (biatlonka)|Jelena Bjelova]], [[SSSR|sovjetska]] i [[Rusija|ruska]] [[biatlon]]ka. * [[31. juli]] – [[Joanne Kathleen Rowling]], engleska književnica === August === * [[1. august]] – [[Aleksandar Tropnjikov]], sovjetski, ruski i [[Kirgistan|kirgiški]] [[biatlon]]ac * [[20. august]] – [[Erkki Latvala]], [[Finska|finski]] [[biatlon]]ac * [[28. august]] ** [[Amanda Tapping]], kanadska glumica ** [[Shania Twain]], kanadska pjevačica === Septembar === * [[15. septembar]] – [[Egon Leitner]], [[Austrija|austrijski]] [[biatlon]]ac * [[21. septembar]] ** [[Valentin Džima]], sovjetski i ukrajinski biatlonac ** [[Thierry Gerbier]], [[Francuska|francuski]] [[biatlon]]ac * [[28. septembar]] – [[Alejandro Guerra (biatlonac)|Alejandro Guerra]], argentinski [[biatlon]]ac === Oktobar === * [[10. oktobar]] – [[Chris Penn]], američki filmski glumac * [[15. oktobar]] – [[Jane Isakson]], [[Kanada|kanadska]] [[biatlon]]ka. * [[17. oktobar]] – [[Amir Kazić Leo]], bosanskohercegovački pjevač zabavne muzike * [[20. oktobar]] – [[Arijana Čulina]], hrvatska književnica i glumica * [[21. oktobar]] – [[Tamara Šoletić]], hrvatska glumica * [[31. oktobar]] ** [[Anna Bozsik]], [[mađarska]] [[biatlon]]ka. ** [[Hubert Leitgeb (biatlonac)|Hubert Leitgeb]], [[italija]]nski [[biatlon]]ac i biatlonski trener === Novembar === * [[1. novembar]] – [[Jamie Kallio]], [[Kanada|kanadski]] [[biatlon]]ac * [[22. novembar]] – [[Duncan Douglas (biatlonac)|Duncan Douglas]], [[SAD|američki]] [[biatlon]]ac i [[Skijaško trčanje|skijaš-trkač]] === Decembar === * [[12. decembar]] – [[Laura Tavares]], [[SAD|američka]] [[biatlon]]ka * [[17. decembar]] – [[Damir Uzunović]], bosanskohercegovački književnik == Umrli == === Januar=== * [[4. januar]] – [[Thomas Stearns Eliot]], engleski pisac američkog porijekla * [[24. januar]] – [[Winston Churchill]], britanski političar i državnik === Februar === * [[21. februar]] – [[Malcolm X]], vođa [[amerika|američkih]] crnaca i američki borac za građanska prava, ubijen u [[New York]]u tokom govora na skupu Afroameričke organizacije jedinstva === Mart === * [[9. mart]] – [[Josip Majer]], [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] kompozitor [[Češka|češkog]] porijekla * [[27. mart]] – [[Le Corbusier]], francusko-švicarski arhitekt === April === === Maj === * [[30. maj]] – [[Louis Hjelmslev]], danski lingvist === Juni === * [[7. juni]] – [[Judy Holliday]], američka glumica, komičarka i pjevačica * [[22. juni]] – [[Petar Šain]], bosanskohercegovački slikar === Juli === === August === === Septembar === * [[4. septembar]] – [[Albert Schweitzer]], alzaško-njemački ljekar, filozof i muzičar * [[23. septembar]] – [[Anton Lavrin]], [[Slovenija|slovenački]] [[kompozitor]] * [[27. septembar]] – [[Clara Bow]], američka glumica === Oktobar === * [[24. oktobar]] – [[Vadžija Samedova]], prva profesionalna slikarica u [[Azerbejdžan]]u === Novembar === === Decembar === * [[16. decembar]] – [[William Somerset Maugham]], engleski pripovjedač i dramatičar == [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]] == *[[Nobelova nagrada za fiziku|Fizika]] **[[Sin-Itiro Tomonaga]], [[Japan]] **[[Julian Schwinger]], [[SAD]] **[[Richard Feynman]], [[SAD]] *[[Nobelova nagrada za hemiju|Hemija]] **[[Robert B. Woodward]], [[SAD]] *[[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|Fiziologija ili medicina]] **[[François Jacob]], [[Francuska]] **[[André Lwoff]], [[Francuska]] **[[Jacques Monod]], [[Francuska]] *[[Nobelova nagrada za književnost|Književnost]] **[[Mihail Šolohov]], [[SSSR]] *[[Nobelova nagrada za mir|Mir]] **[[UNICEF]] {{Commonscat|1965}} {{Normativna kontrola}} fxyqa7kipv4547xpqdw59d12bccbmf5 Donji Žabar 0 9199 3921668 3918870 2026-08-22T21:26:48Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3921668 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naselje u BiH | ime = Donji Žabar | drugo_ime = | službeno_ime = Opština Donji Žabar | naselje_vrsta = Općina i naseljeno mjesto | slika = | slika_veličina = | slika_alt = | slika_opis = | slika_zastava = | zastava_alt = | slika_grb = Donji Žabar grb.png | grb_alt = | etimologija = | nadimak = | moto = | slika_karta = BiH municipality location Donji Žabar.svg | karta_alt = | karta_opis = Općina Donji Žabar u Bosni i Hercegovini | koordinate = {{coord|44|56|29|N|18|38|46|E|type:city|display=inline,title}} | entitet = [[Republika Srpska]] | osnovan = | osnivač = | sjedište = | načelnik = Pero Pavlović<ref name="izbori2020">{{cite web |title=Donji Žabar |url=https://www.izbori.ba/Rezultati_izbora/?resId=27&langId=1#/8/23/0 |website=izbori.ba |publisher=Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine |access-date=6. 12. 2020}}</ref> | načelnik_stranka = [[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]] | površina_naselja = 17.56 | površina_općine = 46.80 | površina_fusnote = <!-- <ref> </ref> --> | površina_bilješka = | nadmorska_visina = | visina_fusnote = <!-- <ref> </ref> --> | najveća_visina = | najveća_visina_vrh = | najmanja_visina = | najmanja_visina_vrh = | stanovništvo_datum = [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|2013]] | stanovništvo_fusnote = <!-- <ref> </ref> --> | stanovništvo_naselje = 1208 | stanovništvo_naselje_izvor = | stanovništvo_općina = 3809 | stanovništvo_općina_izvor = | stanovništvo_demonim = | poštanski_broj = 76 273 | pozivni_broj = (+387) 54 | matični_broj_naselja = 2084183<ref>{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=24. 11. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> | matični_broj_općine = 20150 | veb-sajt = {{URL|http://www.opstinadonjizabar.com/}} | fusnote = }} '''Donji Žabar''' je [[naseljeno mjesto]] i sjedište istoimene općine koja se nalazi u sjevernom dijelu [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]. Općina je nastala nakon [[Dejtonski sporazum|Dejtonskog sporazuma]] od dijela općine [[Orašje]]. Tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] općina Donji Žabar je nosila naziv ''Srpsko Orašje'', ali je nakon odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine taj naziv poništen. Površina općine iznosi 46,80&nbsp;km<sup>2</sup>, a prema popisu iz 1991. imala je 1.407 stanovnika. Općina se sastoji iz četiri mjesne zajednice. == Geografija == [[Datoteka:Općina Donji Žabar.svg|mini|desno|270px|<center><small>Geografski položaj općine Donji Žabar</small></center>]] Prirodna bogatstva općine su poljoprivredno zemljište i lovišta. Općina ima potencijal za razvoj ribolovnog turizma. === Geografski položaj === {{Susjedne općine | S = [[Orašje]] | SZ = [[Bosanski Šamac]] | SI = [[Orašje]]<br>[[Brčko]] | Z = [[Bosanski Šamac]] | I = [[Brčko]] | J = [[Pelagićevo]], [[Brčko]] | JZ = [[Bosanski Šamac]]<br>[[Pelagićevo]] | JI = [[Brčko]] }} == Stanovništvo == {{Glavni|Spisak naseljenih mjesta u općini Donji Žabar}} === Nacionalni sastav stanovništva - općina Donji Žabar === {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Donji Žabar | vrsta_naseljenog_mjesta = općina | maticni_broj = 20150 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref name="popis2013nm">{{cite web|title=Popis 2013 BiH – Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima|url=http://www.popis.gov.ba/popis2013/doc/Knjiga2/BOS/K2_T2-2_B.xlsx|work=popis.gov.ba|access-date=19. 9. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170919132628/http://www.popis.gov.ba/popis2013/doc/Knjiga2/BOS/K2_T2-2_B.xlsx|archive-date=19. 9. 2017}}</ref> | g1991_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991.">{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991.(str. 14) |work=fzs.ba |access-date= 24. 4. 2016}}</ref> | g2013_ukupno = 3809 | g2013_bosnjaci = 5 | g2013_srbi = 2759 | g2013_hrvati = 1029 | g2013_muslimani = 2 | g2013_albanci = 2 | g2013_jugosloveni = 2 | g2013_nisu_izjasnili = 5 | g2013_nepoznato = 2 | g1991_ukupno = 6171 | g1991_hrvati = 3277 | g1991_srbi = 2782 | g1991_muslimani = 15 }} === Nacionalni sastav stanovništva - naselje Donji Žabar<ref>{{Cite web|url=http://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2|title=Popis 2013 BiH|website=www.popis.gov.ba|access-date=3. 1. 2020}}</ref>=== {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Donji Žabar | vrsta_naseljenog_mjesta = naselje | maticni_broj = 208418 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref name="popis2013nm" /> | g1991_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991." /> | g1981_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981.">{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 24. 4. 2016}}</ref> | g1971_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971.">{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 24. 4. 2016}}</ref> | g2013_ukupno = 1208 | g2013_bosnjaci = 3 | g2013_srbi = 1196 | g2013_hrvati = 4 | g2013_jugosloveni = 1 | g2013_nisu_izjasnili = 3 | g1991_ukupno = 1420 | g1991_muslimani = 3 | g1991_srbi = 1394 | g1991_hrvati = 2 | g1991_jugosloveni = 13 | g1981_ukupno = 1513 | g1981_muslimani = 1 | g1981_srbi = 1454 | g1981_hrvati = 5 | g1981_jugosloveni = 49 | g1971_ukupno = 1639 | g1971_muslimani = 5 | g1971_srbi = 1622 | g1971_hrvati = 4 | g1971_jugosloveni = 5 | g1971_makedonci = 2 }} == Historija == Područje Donjeg Žabara historijski je pripadalo širem posavskom prostoru, a kao zasebna jedinica lokalne samouprave oblikovalo se tek u poslijeratnom periodu.<ref name="IstorijatDZ">{{cite web|url=https://www.opstinadonjizabar.com/istorijat.html|title=Istorijat opštine Donji Žabar|website=Opština Donji Žabar|access-date=13. 3. 2026}}</ref><ref name="U4401">{{cite web|url=https://www.ustavnisud.ba/uploads/odluke/_bs/U-44-01-12267.pdf|title=Odluka o meritumu broj U 44/01|website=Ustavni sud Bosne i Hercegovine|access-date=13. 3. 2026}}</ref> === Rani razvoj === Prema službenom općinskom historijatu, širi posavski prostor u kojem se nalazi Donji Žabar u prošlosti je bio močvaran, slabo naseljen i prekriven šumama. U izvorima se navodi da je do 1548. godine na tom području evidentirano naselje Žabar kao zajedničko ime za prostor današnjeg [[Gornji Žabar|Gornjeg]] i Donjeg Žabara.<ref name="IstorijatDZ" /> Isti izvor navodi da se Donji Žabar prvi put pod tim imenom spominje 1848, te da je naziv povezan s nižim položajem naselja u odnosu na okolni teren.<ref name="IstorijatDZ" /> U lokalnom historijatu također se navode tragovi starijeg naseljavanja šireg područja Posavine, uključujući arheološke nalaze iz antičkog razdoblja u okolini [[Orašje|Orašja]], što se dovodi u vezu s prisustvom [[Rimsko Carstvo|Rimljana]] u Bosanskoj Posavini.<ref name="IstorijatDZ" /> === Osmanski period === Tokom [[Osmansko Carstvo|osmanske]] vlasti područje Donjeg Žabara pripadalo je posavskom pograničnom prostoru između važnih pravaca koji su povezivali unutrašnjost Bosne sa [[Sava|savskim]] riječnim pristaništima. Prema općinskom historijatu, kroz ovaj kraj prolazili su trgovački karavani, a u lokalnoj toponimiji sačuvani su nazivi koji se dovode u vezu s riječnim prijelazima i karavanskim stajalištima.<ref name="IstorijatDZ" /> U istom izvoru naglašava se da su osmanski porezni nameti izazivali nezadovoljstvo stanovništva ovog dijela Posavine, što je činilo širi društveni okvir pobuna sredinom 19. stoljeća.<ref name="IstorijatDZ" /> ==== Protina buna ==== U lokalnoj tradiciji i službenom općinskom historijatu važan događaj predstavlja '''Protina buna''' iz 1858. godine. Dogovor o podizanju pobune protiv novih poreznih opterećenja postignut je u proljeće 1858. u Žabaru, a u ustanku su učestvovali i ljudi iz današnjeg prostora Donjeg Žabara i okolnih posavskih sela.<ref name="IstorijatDZ" /> Historijat općine posebno izdvaja ulogu stanovnika [[Čović Polje|Čović Polja]] i Donjeg Žabara u tim zbivanjima, navodeći da je barjaktar bune bio Jakov Živković iz Čović Polja te da se među istaknutim učesnicima spominje i Iljo Mirković iz Donjeg Žabara.<ref name="IstorijatDZ" /> Zbog oslanjanja na lokalni historijat, ovi navodi prvenstveno svjedoče o mjesnom pamćenju i tradiciji vezanoj za ovaj događaj. === Donji Žabar u 20. stoljeću === Do raspada [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavije]] područje današnje općine Donji Žabar administrativno je bilo u sastavu općine Orašje.<ref name="IstorijatDZ" /> U okviru posavskog nizijskog prostora razvoj naselja bio je snažno povezan s poljoprivredom, naročito ratarstvom i stočarstvom, što je ostalo jedno od osnovnih obilježja ovog kraja i u kasnijem periodu.<ref name="IstorijatDZ" /> === Rat u Bosni i Hercegovini i administrativne promjene === Početkom rata u Bosni i Hercegovini 1992. godine prostor današnje općine izdvojen je iz prijeratne općine Orašje i u ratnim okolnostima funkcionirao je u sastavu općine [[Šamac]].<ref name="IstorijatDZ" /> Narodna skupština [[Republika Srpska|Republike Srpske]] je 21/22. jula 1993. formirala Srpsku opštinu Orašje, koja je kasnije djelovala pod nazivom Srpsko Orašje.<ref name="IstorijatDZ" /> Naziv ''Srpsko Orašje'' osporen je u postupku pred [[Ustavni sud Bosne i Hercegovine|Ustavnim sudom Bosne i Hercegovine]]. U odluci broj U 44/01 Sud je utvrdio neustavnost više naziva općina i gradova u Republici Srpskoj koji su sadržavali nacionalni prefiks, među njima i naziv ''Srpsko Orašje''.<ref name="U4401" /> U procesu usklađivanja s tom odlukom naziv općine promijenjen je u Donji Žabar, a ta je promjena evidentirana i u statističkim pregledima Republike Srpske.<ref name="RZS2012">{{cite web|url=https://www.rzs.rs.ba/static/uploads/bilteni/godisnjak/2012/po_poglavljima/30ops_2012.pdf|title=Pregled po opštinama 2012|website=Republički zavod za statistiku Republike Srpske|access-date=13. 3. 2026}}</ref> === Savremeni period === Kao samostalna općina Donji Žabar razvio se u malenu posavsku jedinicu lokalne samouprave s nekoliko naseljenih mjesta. Prema rezultatima popisa stanovništva iz 2013. godine, općina Donji Žabar imala je 3.669 stanovnika.<ref name="Popis2013">{{cite web|url=https://www.rzs.rs.ba/static/uploads/bilteni/popis/rezultati_popisa/Results_of_the_Census_2013.pdf|title=Results of the Census 2013|date=5. 7. 2017|website=Republički zavod za statistiku Republike Srpske|access-date=13. 3. 2026}}</ref> U savremenom razdoblju lokalni razvoj i dalje se prvenstveno oslanja na poljoprivredu i male privredne djelatnosti karakteristične za Posavinu.<ref name="IstorijatDZ" /> == Reference == {{refspisak|2}} == Vanjski linkovi == {{commonscat|Donji Žabar}} {{Portal Bosna i Hercegovina}} * [http://www.opstinadonjizabar.com/ Zvanični sajt općine Donji Žabar] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160110232116/http://opstinadonjizabar.com/ |date=10. 1. 2016 }} {{Administrativna podjela Bosne i Hercegovine}} {{Općina Donji Žabar}} [[Kategorija:Općine Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Općine Republike Srpske]] [[Kategorija:Donji Žabar|*]] [[Kategorija:Orašje]] qux2jv2flw6zwxl94pe8nl2uazxfwss Bozorg Alavi 0 37106 3921619 3488635 2026-08-22T14:38:48Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3921619 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Bozorg Alavi | slika = Bozorg Alavi.jpg | veličina_slike = | opis = iranski moderni pisac i politički aktivista | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1904|2|2}} | mjesto_rođenja = Teheran, Iran | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|1997|2|18|1904|2|2}} | mjesto_smrti = Berlin, Njemačka | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = }} '''Bozorg Alavi''' (بزرگ علوی na perzijskom) ([[2. februar]] [[1904]]. – [[18. februar]] [[1997]].) je bio značajan [[iran]]ski pisac<ref>{{Cite web|url=https://www.britannica.com/biography/Bozorg-Alavi|title=Bozorg Alavi {{!}} Iranian author {{!}} Britannica|website=www.britannica.com|language=en|access-date=17. 2. 2023}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.iranchamber.com/literature/balavi/bozorg_alavi.php|title=Persian Language & Literature: Bozorg Alavi|website=www.iranchamber.com|access-date=17. 2. 2023|archive-date=17. 2. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230217102627/https://www.iranchamber.com/literature/balavi/bozorg_alavi.php|url-status=dead}}</ref> i politički intelektualac. [[1940]]. je osnovao komunističku partiju [[Tudeh Partija]] i ostatak života je proveo kao izgnanik u [[Njemačka|Njemačkoj]]. Najznačajnije djelo mu je [[roman]] ''Cheshmhayash''<ref>{{Cite web|url=https://iranicaonline.org/|title=Welcome to Encyclopaedia Iranica|last=Foundation|first=Encyclopaedia Iranica|website=iranicaonline.org|language=en-US|access-date=17. 2. 2023}}</ref> (Njene oči) koji je prvenstveno [[1952]] bio objavljen u Iranu, a kasnije zabranjen. == Biografija == Rođen je u [[Teheran]]u u Iranu pod imenom ''Seyyed Mojtaba Alavi''. Otac mu je bio politički aktivista koji je učestvovao u ustavnoj revoluciji [[1906]]. i objavljivao list ''Kaveh''. Nakon završene škole u Teheranu poslali su njega i njegovog brata u [[Berlin]] na studij. Vratio se u Iran [[1927]]. i tu je podučavao [[njemački jezik]]. Sprijateljio se sa [[Sadegh Hedayat]]om i uključio se u političke skupove zbog čega je [[1937]]. završio u zatvoru. Iako je tvrdio da nije bio politički aktivista nego da je samo prisustvovao sastancima obrazovanih ljudi koji su između ostalog čitali komunistička djela, bio je osuđen na 7 godina, ali pušten nakon 4 godine zatvora. Nakon puštanja objavio je dvije knjige na tu tematiku i osnovao komunističku partiju poznatu kao [[Tudeh Partija]]. Kada je ponovo došlo do promjene političke vlasti i hapšenja mnogih političkih aktivista, Alavi se zadesio u Njemačkoj. Radio je kao profesor na Univerzitetu. Ostao je tu i nakon što mu je bilo omogućeno da se vrati u svoju zemlju, koju je nakon toga samo posjećivao. Umro je 1997. u Berlinu. == Vanjski linkovi == {{Refspisak}} *[http://www.bozorgalavi.com/ Alavijeva službena stranica] {{DEFAULTSORT:Alavi, Bozorg}} [[Kategorija:Iranski pisci]] [[Kategorija:Biografije, Teheran]] [[Kategorija:Rođeni 1904.]] [[Kategorija:Umrli 1997.]] mw7m5q3e8xf6z7ziuxghqjov1fc1a80 Bastasi (Foča, Republika Srpska) 0 38133 3921605 3850947 2026-08-22T12:37:40Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3921605 wikitext text/x-wiki {{Geokutija naselje u BiH <!-- *** Gornji dio *** --> | ime = Bastasi | vrsta = Naseljeno mjesto <!-- *** Ime **** --> | službeni_naziv = | slogan = | nadimak = <!-- *** Slika *** --> | slika = | opis_slike = | veličina_slike = <!-- *** Simboli *** --> | zastava = | grb = <!-- *** Države, regije i.t.d *** --> | entitet = [[Republika Srpska]] | kanton = | općina = [[Foča (Republika Srpska)|Foča]] <!-- *** Položaj *** --> | nadmorska_visina = | širina_stepeni = 43.3689 | dužina_stepeni = 18.7981 | najveća tačka = | najveća tačka metara = <!-- *** Površina *** --> | površina_grada = | površina_općine = <!-- *** Stanovništvo *** --> | stanovništvo grad = 12 | stanovništvo procjena = | stanovništvo godina = 2013 | stanovništvo procjena godina = | gustoća = <!-- *** Kod *** --> | poštanski broj = | pozivni broj = (+387) 58 | matični broj = 227749<ref>{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaFBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naselja |work=fzs.ba |access-date=15. 10. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160509001936/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaFBiH.pdf |archive-date=9. 5. 2016 |url-status=dead }}</ref> | matični broj općine = 20613 <!-- *** Karta *** --> | karta_lokacija = Bosna i Hercegovina | opis_karte = Bastasi u Bosni i Hercegovini <!-- *** Web stranice *** --> | web stranice = <!-- *** Bilješka *** --> | bilješka = }} '''Bastasi''' su naseljeno mjesto u općini [[Foča (Republika Srpska)|Foča]], [[Republika Srpska]], [[Bosna i Hercegovina]]. == Stanovništvo == {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Bastasi | vrsta_naseljenog_mjesta = naselje | maticni_broj = 227749 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref name="popis2013">{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}</ref> | g1991_izvor = | g1981_izvor = <ref>{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 15. 10. 2015}}</ref> | g1971_izvor = <ref>{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 15. 10. 2015}}</ref> | g2013_ukupno = 12 | g2013_srbi = 12 | g1991_ukupno = 43 | g1991_muslimani = 5 | g1991_srbi = 38 | g1981_ukupno = 86 | g1981_muslimani = 14 | g1981_srbi = 68 | g1981_jugosloveni = 1 | g1971_ukupno = 196 | g1971_muslimani = 73 | g1971_srbi = 116 | g1971_hrvati = 1 | g1971_crnogorci = 5 }} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://www.opstinafoca.rs.ba/ Zvanični sajt općine Foča] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210419065529/http://www.opstinafoca.rs.ba/ |date=19. 4. 2021 }} {{Općina Foča (Republika Srpska)}} pf5hwf809hl3p2v1299pyp0vsan108d 455. p. n. e. 0 40099 3921733 3921566 2026-08-23T09:48:22Z Palapa 383 3921733 wikitext text/x-wiki {{godina PNE|455}}Godina '''455. p. n. e.''' bila je godina [[Rimski kalendar|predjulijanskog rimskog kalendara]] . U to vrijeme, bila je poznata kao '''Godina konzulstva Vatikana i Cikurina'''<ref>{{Cite web|url=https://www.unrv.com/government/consuls.php|title=Roman Consuls {{!}} UNRV Roman History|website=www.unrv.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20240213132449/https://www.unrv.com/government/consuls.php|archive-date=13. 2. 2024|url-status=dead|access-date=13. 2. 2024}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.britannica.com/topic/consul-ancient-Roman-official|title=Consul {{!}} Magistrates, Duties & Powers {{!}} Britannica|date=4. 2. 2024|website=www.britannica.com|language=en|access-date=13. 2. 2024}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.oxfordbibliographies.com/display/document/obo-9780195389661/obo-9780195389661-0391.xml|title=The Roman Consulship|website=obo|language=en|access-date=13. 2. 2024}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://penelope.uchicago.edu/~grout/encyclopaedia_romana/calendar/consuls.html|title=Ab urbe condita|website=penelope.uchicago.edu|access-date=13. 2. 2024}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://roman-empire.net/people/list-of-roman-consuls/|title=List of Roman Consuls by Year {{!}} The Roman Empire|last=Contributor|first=Visiting|date=20. 12. 2021|language=en-US|access-date=13. 2. 2024}}</ref> (ili, rjeđe, '''godina 299. ''[[Ab Urbe condita|Ab urbe condita]]'''''). Oznaka 455. p. n. e. za ovu godinu koristi se od ranog srednjeg vijeka, kada je [[kalendarska era]] [[Anno Domini]] postala prevladavajuća metoda u Evropi za imenovanje godina.{{Godina u drugim kalendarima}} == Događaji == {{Proširiti sekciju}} == 455. p. n. e. u temama == {{Proširiti sekciju}} == [[Porođaj|Rođeni]] == {{Proširiti sekciju}} == [[Smrt|Umrli]] == {{Proširiti sekciju}} == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Normativna kontrola}} qzk6zlqthy2hq2ojeuuhe9j12xvns6j 458. p. n. e. 0 40102 3921732 3651558 2026-08-23T09:47:40Z Palapa 383 3921732 wikitext text/x-wiki {{godina PNE|458}}Godina '''458. p. n. e.''' bila je godina [[Rimski kalendar|predjulijanskog rimskog kalendara]]. U to vrijeme, bila je poznata kao '''Godina konzulstva Rutila i Karveta<ref>{{Cite web|url=https://www.unrv.com/government/consuls.php|title=Roman Consuls {{!}} UNRV Roman History|website=www.unrv.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20240213132449/https://www.unrv.com/government/consuls.php|archive-date=13. 2. 2024|url-status=dead|access-date=13. 2. 2024}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.britannica.com/topic/consul-ancient-Roman-official|title=Consul {{!}} Magistrates, Duties & Powers {{!}} Britannica|date=4. 2. 2024|website=www.britannica.com|language=en|access-date=13. 2. 2024}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.oxfordbibliographies.com/display/document/obo-9780195389661/obo-9780195389661-0391.xml|title=The Roman Consulship|website=obo|language=en|access-date=13. 2. 2024}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://penelope.uchicago.edu/~grout/encyclopaedia_romana/calendar/consuls.html|title=Ab urbe condita|website=penelope.uchicago.edu|access-date=13. 2. 2024}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://roman-empire.net/people/list-of-roman-consuls/|title=List of Roman Consuls by Year {{!}} The Roman Empire|last=Contributor|first=Visiting|date=20. 12. 2021|language=en-US|access-date=13. 2. 2024}}</ref>''' (ili, rjeđe, '''godina 296. ''[[Ab Urbe condita|Ab urbe condita]]'''''). Oznaka 458. p. n. e. za ovu godinu koristi se od ranog srednjeg vijeka, kada je [[kalendarska era]] [[Anno Domini]] postala prevladavajuća metoda u Evropi za imenovanje godina.{{Godina u drugim kalendarima}} == Događaji == {{Proširiti sekciju}} == 458. p. n. e. u temama == {{Proširiti sekciju}} == [[Porođaj|Rođeni]] == {{Proširiti sekciju}} == [[Smrt|Umrli]] == {{Proširiti sekciju}} == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Normativna kontrola}} epx202ibnhfj7qpp9xpmuhtcxktznsk Rifat Fejzić 0 58958 3921681 3054874 2026-08-23T02:20:42Z Bosancica by MK 173186 Revidiran članak 3921681 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | počasni_prefiks = | ime = Rifat Fejzić | počasni_sufiks = [[Reisul-ulema]] | slika = Rifat Fejzić (2026).jpg | veličina_slike = | alt = | opis = | izvorno_ime = | izvorni_jezik = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1974|12|30}} | mjesto_rođenja = [[Rožaje]], [[Crna Gora]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | nacionalnost = [[Bošnjaci|Bošnjak]] | državljanstvo = | obrazovanje = | alma_mater = [[Univerzitet "Dokuz Eylül"]] | zanimanje = [[Imam]] | godine_aktivnosti = | titula = [[Reisul-ulema]] | vrijeme_držanja_titule = 2003–trenutno | prethodnik = | nasljednik = | stranka = | pokret = | opozicija = | odbori = | religija = [[Islam]] | supružnik = | djeca = | roditelji = | nagrade = | web-sajt = }} '''Rifat Fejzić''' (rođen 30. decembra 1974) je [[Reisul-ulema]] [[Islamska zajednica u Crnoj Gori|Islamske zajednice u Crnoj Gori]]. Na čelu Islamske zajednice u Crnoj Gori nalazi se od 2003.<ref name="Monteislam_Reis">{{cite web |title=Reis Islamske zajednice |website=Monteislam - Prvi Islamski Web Portal u Crnoj Gori |publisher=Islamska zajednica u Crnoj Gori |url=https://www.monteislam.com/islamska-zajednica-u-crnoj-gori/reis-islamske-zajednice |access-date=23. 8. 2026 |language=bs}}</ref><ref name="Monteislam_Fejzic_2021">{{cite web |title=Rifat Fejzić reizabran za Reisa |website=Monteislam - Prvi Islamski Web Portal u Crnoj Gori |publisher=Informativna služba Mešihata Islamske zajednice u Crnoj Gori |date=7. 11. 2021 |url=https://www.monteislam.com/novosti/ifat-fejzic-reizabran-za-reisa |access-date=23. 8. 2026 |language=bs}}</ref> == Biografija == === Obrazovanje i rani rad === Fejzić je rođen 30. decembra 1974. u [[Rožaje|Rožajama]], gdje je završio osnovnu školu. Nakon toga pohađao je [[Gazi Husrev-begova medresa|Gazi Husrev-begovu medresu]] u [[Sarajevo|Sarajevu]], a školovanje je nastavio u [[Novi Pazar|Novom Pazaru]] i [[Turska|Turskoj]]. U [[Izmir]]u je završio srednje vjersko obrazovanje, nakon čega je upisao Islamski fakultet [[Univerzitet "Dokuz Eylül"|Univerziteta "Dokuz Eylül"]], na kojem je diplomirao 1999.<ref name="Monteislam_Reis" /><ref name="RSE_Fejzic_2006">{{cite news |title=Reis Rifat Fejzić online |newspaper=Radio Slobodna Evropa |date=3. 4. 2006 |url=https://www.slobodnaevropa.org/a/2303261.html |access-date=23. 8. 2026 |language=bs}}</ref> Nakon završetka studija 1999. uključio se u rad [[Islamska zajednica u Crnoj Gori|Islamske zajednice u Crnoj Gori]], odnosno Odbora Islamske zajednice u Rožajama. Obavljao je dužnosti sekretara Odbora, glavnog imama i predsjednika Glavnog odbora Udruženja ilmije Islamske zajednice u Crnoj Gori.<ref name="Monteislam_Reis" /> == Reis Islamske zajednice u Crnoj Gori == === Prvi mandat === Na izborima održanim 2003. Fejzić je, između više kandidata, izabran za reisa Islamske zajednice u Crnoj Gori.<ref name="Monteislam_Reis" /> [[Radio Slobodna Evropa/Radio Sloboda|Radio Slobodna Evropa]] ga je 2006. opisala kao najmlađeg reisa neke islamske zajednice u zemljama bivše [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]].<ref name="RSE_Fejzic_2006" /> U svom prvom intervjuu za [[Radio Slobodna Evropa/Radio Sloboda|Radio Slobodna Evropa]] nakon izbora za reisa Fejzić je isticao princip odvojenosti vjere i države te naglašavao da je u sekularnim društvima vjera odvojena od države i da stoga ne može dozvoliti bilo kakvo preplitanje djelovanja Islamske zajednice i političkih partija.<ref name="RSE_Fejzic_2006" /> Godine 2007. Sabor Islamske zajednice u Crnoj Gori izmijenio je odredbe Ustava Islamske zajednice kojima je mandat reisa produžen sa četiri na šest godina. Tim izmjenama produžen je i mandat tadašnjem reisu Fejziću.<ref name="Monteislam_Reis" /> === Reizbori === Na izborima održanim 25. jula 2009. Fejzić je ponovo izabran za reisa Islamske zajednice u Crnoj Gori, čime je započeo novi šestogodišnji mandat. Izborni proces obuhvatio je svih 14 odbora Islamske zajednice na teritoriji Crne Gore.<ref name="IZBiH_Fejzic_2009">{{cite web |title=Rifat Fejzić ponovo izabran za Reisa IZCG |website=islamskazajednica.ba |publisher=Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini |date=27. 7. 2009 |url=https://islamskazajednica.ba/index.php/aktuelno-arhiva/6968-rifat-fejzi-ponovo-izabran-za-reisa-izcg |access-date=23. 8. 2026 |language=bs}}</ref> U augustu 2015. Fejzić je ponovo izabran za reisa. Bio je jedini kandidat, a dobio je podršku svih 39 članova izbornog tijela. U izboru su učestvovali članovi Sabora, Islamskog vijeća i Mešihata Islamske zajednice u Crnoj Gori.<ref name="AJB_Fejzic_2015">{{cite news |title=Rifat Fejzić izabran za reisa Islamske zajednice u CG |newspaper=Al Jazeera Balkans |date=15. 8. 2015 |url=https://balkans.aljazeera.net/news/balkan/2015/8/15/rifat-fejzic-izabran-za-reisa-islamske-zajednice-u-cg |access-date=23. 8. 2026 |language=bs}}</ref> Na izbornoj skupštini održanoj 7. novembra 2021. Fejzić je ponovo izabran za reisa. Kao jedini kandidat dobio je 45 od 47 glasova prisutnih članova izbornog tijela koje su činili predstavnici Sabora, Mešihata i Islamskog vijeća Islamske zajednice u Crnoj Gori.<ref name="Monteislam_Fejzic_2021">{{cite web |title=Rifat Fejzić reizabran za Reisa |website=Monteislam - Prvi Islamski Web Portal u Crnoj Gori |publisher=Informativna služba Mešihata Islamske zajednice u Crnoj Gori |date=7. 11. 2021 |url=https://www.monteislam.com/novosti/ifat-fejzic-reizabran-za-reisa |access-date=23. 8. 2026 |language=bs}}</ref><ref name="AA_Fejzic_2021">{{cite news |last=Biogradlija |first=Lejla |title=Rifat Fejziç, rizgjidhet Reis i Bashkësisë Islame në Mal të Zi |newspaper=Anadolu Ajansı |date=7. 11. 2021 |url=https://www.aa.com.tr/sq/ballkani/rifat-fejzic-rizgjidhet-reis-i-bashk%C3%ABsis%C3%AB-islame-n%C3%AB-mal-t%C3%AB-zi/2414452 |access-date=23. 8. 2026 |language=sq}}</ref> Nakon reizbora 2021. Fejzić je kao prioritete novog mandata naveo razvoj vjerske infrastrukture i podmlađivanje kadrovskog potencijala Islamske zajednice.<ref name="Monteislam_Fejzic_2021" /> == Odnosi sa Islamskom zajednicom u Bosni i Hercegovini == Fejzić je više puta isticao značaj saradnje Islamske zajednice u Crnoj Gori s [[Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini|Islamskom zajednicom u Bosni i Hercegovini]]. U intervjuu iz 2021. naveo je da Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini predstavlja važan model organizacije za Islamsku zajednicu u Crnoj Gori.<ref name="Preporod_Fejzic_2021">{{cite news |title=Reis Fejzić: Reisu-l-ulemu doživljavam kao svog poglavara |newspaper=Preporod.info |date=12. 12. 2021 |url=https://preporod.info/zajednica/reis-fejzic-reisu-l-ulemu-dozivljavam-kao-svog-poglavara |access-date=23. 8. 2026 |language=bs}}</ref> U novembru 2015. Fejzić se sastao s [[Reisul-ulema|reisul-ulemom]] [[Husein Kavazović|Huseinom Kavazovićem]] u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Tom prilikom razgovarano je o saradnji dvije islamske zajednice i zajedničkim programima od interesa za obje institucije.<ref name="IZBiH_Fejzic_2015">{{cite web |title=Reis IZ Crne Gore Rifat Fejzić kod Reisu-l-uleme |website=islamskazajednica.ba |publisher=Informativna služba Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini |date=20. 11. 2015 |url=https://islamskazajednica.ba/aktivnosti-reisu-l-uleme/23296-reis-iz-crne-gore-rifat-fejzic-kod-reisu-l-uleme |access-date=23. 8. 2026 |language=bs}}</ref> == Privatni život == Fejzić je oženjen i otac je troje djece. Govori turski jezik.<ref name="Monteislam_Reis" /> == Također pogledajte == * [[Bošnjaci u Crnoj Gori]] * [[Islamska zajednica u Crnoj Gori]] * [[Muamer Zukorlić]] * [[Rožaje]] == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://www.monteislam.com Službeni sajt Islamske zajednice u Crnoj Gori] * [https://web.archive.org/web/20120619173231/http://www.preporod.com/index.php/magazin/fokus/2606-razgovor-rifat-ef-fejzic-reis-crne-gore.html Razgovor s Rifatom ef. Fejzićem] {{DEFAULTSORT:Fejzić, Rifat}} [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Rođeni 1974.]] [[Kategorija:Biografije, Rožaje]] [[Kategorija:Bošnjaci]] [[Kategorija:Religija u Crnoj Gori]] okfa80f1ru5h6yoyxnwd54nv5yy3d0i 3921684 3921681 2026-08-23T02:22:53Z Bosancica by MK 173186 3921684 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | počasni_prefiks = | ime = Rifat Fejzić | počasni_sufiks = [[Reisul-ulema]] | slika = Rifat Fejzić (2026).jpg | veličina_slike = | alt = | opis = | izvorno_ime = | izvorni_jezik = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1974|12|30}} | mjesto_rođenja = [[Rožaje]], [[Crna Gora]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | nacionalnost = [[Bošnjaci|Bošnjak]] | državljanstvo = | obrazovanje = | alma_mater = [[Univerzitet "Dokuz Eylül"]] | zanimanje = [[Imam]] | godine_aktivnosti = | titula = [[Reisul-ulema]] | vrijeme_držanja_titule = 2003–trenutno | prethodnik = | nasljednik = | stranka = | pokret = | opozicija = | odbori = | religija = [[Islam]] | supružnik = | djeca = | roditelji = | nagrade = | web-sajt = }} '''Rifat Fejzić''' (rođen 30. decembra 1974) je [[reisul-ulema]] [[Islamska zajednica u Crnoj Gori|Islamske zajednice u Crnoj Gori]]. Na čelu Islamske zajednice u Crnoj Gori nalazi se od 2003.<ref name="Monteislam_Reis">{{cite web |title=Reis Islamske zajednice |website=Monteislam - Prvi Islamski Web Portal u Crnoj Gori |publisher=Islamska zajednica u Crnoj Gori |url=https://www.monteislam.com/islamska-zajednica-u-crnoj-gori/reis-islamske-zajednice |access-date=23. 8. 2026 |language=bs}}</ref><ref name="Monteislam_Fejzic_2021">{{cite web |title=Rifat Fejzić reizabran za Reisa |website=Monteislam - Prvi Islamski Web Portal u Crnoj Gori |publisher=Informativna služba Mešihata Islamske zajednice u Crnoj Gori |date=7. 11. 2021 |url=https://www.monteislam.com/novosti/ifat-fejzic-reizabran-za-reisa |access-date=23. 8. 2026 |language=bs}}</ref> == Biografija == === Obrazovanje i rani rad === Fejzić je rođen 30. decembra 1974. u [[Rožaje|Rožajama]], gdje je završio osnovnu školu. Nakon toga pohađao je [[Gazi Husrev-begova medresa|Gazi Husrev-begovu medresu]] u [[Sarajevo|Sarajevu]], a školovanje je nastavio u [[Novi Pazar|Novom Pazaru]] i [[Turska|Turskoj]]. U [[Izmir]]u je završio srednje vjersko obrazovanje, nakon čega je upisao Islamski fakultet [[Univerzitet "Dokuz Eylül"|Univerziteta "Dokuz Eylül"]], na kojem je diplomirao 1999.<ref name="Monteislam_Reis" /><ref name="RSE_Fejzic_2006">{{cite news |title=Reis Rifat Fejzić online |newspaper=Radio Slobodna Evropa |date=3. 4. 2006 |url=https://www.slobodnaevropa.org/a/2303261.html |access-date=23. 8. 2026 |language=bs}}</ref> Nakon završetka studija 1999. uključio se u rad [[Islamska zajednica u Crnoj Gori|Islamske zajednice u Crnoj Gori]], odnosno Odbora Islamske zajednice u Rožajama. Obavljao je dužnosti sekretara Odbora, glavnog imama i predsjednika Glavnog odbora Udruženja ilmije Islamske zajednice u Crnoj Gori.<ref name="Monteislam_Reis" /> == Reis Islamske zajednice u Crnoj Gori == === Prvi mandat === Na izborima održanim 2003. Fejzić je, između više kandidata, izabran za reisa Islamske zajednice u Crnoj Gori.<ref name="Monteislam_Reis" /> [[Radio Slobodna Evropa/Radio Sloboda|Radio Slobodna Evropa]] ga je 2006. opisala kao najmlađeg reisa neke islamske zajednice u zemljama bivše [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]].<ref name="RSE_Fejzic_2006" /> U svom prvom intervjuu za [[Radio Slobodna Evropa/Radio Sloboda|Radio Slobodna Evropa]] nakon izbora za reisa Fejzić je isticao princip odvojenosti vjere i države te naglašavao da je u sekularnim društvima vjera odvojena od države i da stoga ne može dozvoliti bilo kakvo preplitanje djelovanja Islamske zajednice i političkih partija.<ref name="RSE_Fejzic_2006" /> Godine 2007. Sabor Islamske zajednice u Crnoj Gori izmijenio je odredbe Ustava Islamske zajednice kojima je mandat reisa produžen sa četiri na šest godina. Tim izmjenama produžen je i mandat tadašnjem reisu Fejziću.<ref name="Monteislam_Reis" /> === Reizbori === Na izborima održanim 25. jula 2009. Fejzić je ponovo izabran za reisa Islamske zajednice u Crnoj Gori, čime je započeo novi šestogodišnji mandat. Izborni proces obuhvatio je svih 14 odbora Islamske zajednice na teritoriji Crne Gore.<ref name="IZBiH_Fejzic_2009">{{cite web |title=Rifat Fejzić ponovo izabran za Reisa IZCG |website=islamskazajednica.ba |publisher=Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini |date=27. 7. 2009 |url=https://islamskazajednica.ba/index.php/aktuelno-arhiva/6968-rifat-fejzi-ponovo-izabran-za-reisa-izcg |access-date=23. 8. 2026 |language=bs}}</ref> U augustu 2015. Fejzić je ponovo izabran za reisa. Bio je jedini kandidat, a dobio je podršku svih 39 članova izbornog tijela. U izboru su učestvovali članovi Sabora, Islamskog vijeća i Mešihata Islamske zajednice u Crnoj Gori.<ref name="AJB_Fejzic_2015">{{cite news |title=Rifat Fejzić izabran za reisa Islamske zajednice u CG |newspaper=Al Jazeera Balkans |date=15. 8. 2015 |url=https://balkans.aljazeera.net/news/balkan/2015/8/15/rifat-fejzic-izabran-za-reisa-islamske-zajednice-u-cg |access-date=23. 8. 2026 |language=bs}}</ref> Na izbornoj skupštini održanoj 7. novembra 2021. Fejzić je ponovo izabran za reisa. Kao jedini kandidat dobio je 45 od 47 glasova prisutnih članova izbornog tijela koje su činili predstavnici Sabora, Mešihata i Islamskog vijeća Islamske zajednice u Crnoj Gori.<ref name="Monteislam_Fejzic_2021">{{cite web |title=Rifat Fejzić reizabran za Reisa |website=Monteislam - Prvi Islamski Web Portal u Crnoj Gori |publisher=Informativna služba Mešihata Islamske zajednice u Crnoj Gori |date=7. 11. 2021 |url=https://www.monteislam.com/novosti/ifat-fejzic-reizabran-za-reisa |access-date=23. 8. 2026 |language=bs}}</ref><ref name="AA_Fejzic_2021">{{cite news |last=Biogradlija |first=Lejla |title=Rifat Fejziç, rizgjidhet Reis i Bashkësisë Islame në Mal të Zi |newspaper=Anadolu Ajansı |date=7. 11. 2021 |url=https://www.aa.com.tr/sq/ballkani/rifat-fejzic-rizgjidhet-reis-i-bashk%C3%ABsis%C3%AB-islame-n%C3%AB-mal-t%C3%AB-zi/2414452 |access-date=23. 8. 2026 |language=sq}}</ref> Nakon reizbora 2021. Fejzić je kao prioritete novog mandata naveo razvoj vjerske infrastrukture i podmlađivanje kadrovskog potencijala Islamske zajednice.<ref name="Monteislam_Fejzic_2021" /> == Odnosi sa Islamskom zajednicom u Bosni i Hercegovini == Fejzić je više puta isticao značaj saradnje Islamske zajednice u Crnoj Gori s [[Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini|Islamskom zajednicom u Bosni i Hercegovini]]. U intervjuu iz 2021. naveo je da Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini predstavlja važan model organizacije za Islamsku zajednicu u Crnoj Gori.<ref name="Preporod_Fejzic_2021">{{cite news |title=Reis Fejzić: Reisu-l-ulemu doživljavam kao svog poglavara |newspaper=Preporod.info |date=12. 12. 2021 |url=https://preporod.info/zajednica/reis-fejzic-reisu-l-ulemu-dozivljavam-kao-svog-poglavara |access-date=23. 8. 2026 |language=bs}}</ref> U novembru 2015. Fejzić se sastao s [[Reisul-ulema|reisul-ulemom]] [[Husein Kavazović|Huseinom Kavazovićem]] u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Tom prilikom razgovarano je o saradnji dvije islamske zajednice i zajedničkim programima od interesa za obje institucije.<ref name="IZBiH_Fejzic_2015">{{cite web |title=Reis IZ Crne Gore Rifat Fejzić kod Reisu-l-uleme |website=islamskazajednica.ba |publisher=Informativna služba Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini |date=20. 11. 2015 |url=https://islamskazajednica.ba/aktivnosti-reisu-l-uleme/23296-reis-iz-crne-gore-rifat-fejzic-kod-reisu-l-uleme |access-date=23. 8. 2026 |language=bs}}</ref> == Privatni život == Fejzić je oženjen i otac je troje djece. Govori turski jezik.<ref name="Monteislam_Reis" /> == Također pogledajte == * [[Bošnjaci u Crnoj Gori]] * [[Islamska zajednica u Crnoj Gori]] * [[Muamer Zukorlić]] * [[Rožaje]] == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://www.monteislam.com Službeni sajt Islamske zajednice u Crnoj Gori] * [https://web.archive.org/web/20120619173231/http://www.preporod.com/index.php/magazin/fokus/2606-razgovor-rifat-ef-fejzic-reis-crne-gore.html Razgovor s Rifatom ef. Fejzićem] {{DEFAULTSORT:Fejzić, Rifat}} [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Rođeni 1974.]] [[Kategorija:Biografije, Rožaje]] [[Kategorija:Bošnjaci]] [[Kategorija:Religija u Crnoj Gori]] f700pvvzvi0axavjbgkb2bhu9lxr1se 3921687 3921684 2026-08-23T02:41:38Z Tulum387 155909 Proširen dio članka (+1 referenca). 3921687 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | počasni_prefiks = | ime = Rifat Fejzić | počasni_sufiks = [[Reisul-ulema]] | slika = Rifat Fejzić (2026).jpg | veličina_slike = | alt = | opis = | izvorno_ime = | izvorni_jezik = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1974|12|30}} | mjesto_rođenja = [[Rožaje]], [[Crna Gora]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | nacionalnost = [[Bošnjaci|Bošnjak]] | državljanstvo = | obrazovanje = | alma_mater = [[Univerzitet "Dokuz Eylül"]] | zanimanje = [[Imam]] | godine_aktivnosti = | titula = [[Reisul-ulema]] | vrijeme_držanja_titule = 2003–trenutno | prethodnik = | nasljednik = | stranka = | pokret = | opozicija = | odbori = | religija = [[Islam]] | supružnik = | djeca = | roditelji = | nagrade = | web-sajt = }} '''Rifat Fejzić''' (rođen 30. decembra 1974) je [[reisul-ulema]] [[Islamska zajednica u Crnoj Gori|Islamske zajednice u Crnoj Gori]]. Na čelu Islamske zajednice u Crnoj Gori nalazi se od 2003.<ref name="Monteislam_Reis">{{cite web |title=Reis Islamske zajednice |website=Monteislam - Prvi Islamski Web Portal u Crnoj Gori |publisher=Islamska zajednica u Crnoj Gori |url=https://www.monteislam.com/islamska-zajednica-u-crnoj-gori/reis-islamske-zajednice |access-date=23. 8. 2026 |language=bs}}</ref><ref name="Monteislam_Fejzic_2021">{{cite web |title=Rifat Fejzić reizabran za Reisa |website=Monteislam - Prvi Islamski Web Portal u Crnoj Gori |publisher=Informativna služba Mešihata Islamske zajednice u Crnoj Gori |date=7. 11. 2021 |url=https://www.monteislam.com/novosti/ifat-fejzic-reizabran-za-reisa |access-date=23. 8. 2026 |language=bs}}</ref> == Biografija == === Obrazovanje i rani rad === Fejzić je rođen 30. decembra 1974. u [[Rožaje|Rožajama]], gdje je završio osnovnu školu. Nakon toga pohađao je [[Gazi Husrev-begova medresa|Gazi Husrev-begovu medresu]] u [[Sarajevo|Sarajevu]], a školovanje je nastavio u [[Novi Pazar|Novom Pazaru]] i [[Turska|Turskoj]]. U [[Izmir]]u je završio srednje vjersko obrazovanje, nakon čega je upisao Islamski fakultet [[Univerzitet "Dokuz Eylül"|Univerziteta "Dokuz Eylül"]], na kojem je diplomirao 1999.<ref name="Monteislam_Reis" /><ref name="RSE_Fejzic_2006">{{cite news |title=Reis Rifat Fejzić online |newspaper=Radio Slobodna Evropa |date=3. 4. 2006 |url=https://www.slobodnaevropa.org/a/2303261.html |access-date=23. 8. 2026 |language=bs}}</ref> Nakon završetka studija 1999. uključio se u rad [[Islamska zajednica u Crnoj Gori|Islamske zajednice u Crnoj Gori]], odnosno Odbora Islamske zajednice u Rožajama. Obavljao je dužnosti sekretara Odbora, glavnog imama i predsjednika Glavnog odbora Udruženja ilmije Islamske zajednice u Crnoj Gori.<ref name="Monteislam_Reis" /> == Reis Islamske zajednice u Crnoj Gori == === Prvi mandat === Na izborima održanim 2003. Fejzić je, između više kandidata, izabran za reisa Islamske zajednice u Crnoj Gori.<ref name="Monteislam_Reis" /> [[Radio Slobodna Evropa/Radio Sloboda|Radio Slobodna Evropa]] ga je 2006. opisala kao najmlađeg reisa neke islamske zajednice u zemljama bivše [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]].<ref name="RSE_Fejzic_2006" /> U svom prvom intervjuu za [[Radio Slobodna Evropa/Radio Sloboda|Radio Slobodna Evropa]] nakon izbora za reisa Fejzić je isticao princip odvojenosti vjere i države te naglašavao da je u sekularnim društvima vjera odvojena od države i da stoga ne može dozvoliti bilo kakvo preplitanje djelovanja Islamske zajednice i političkih partija.<ref name="RSE_Fejzic_2006" /> Godine 2007. Sabor Islamske zajednice u Crnoj Gori izmijenio je odredbe Ustava Islamske zajednice kojima je mandat reisa produžen sa četiri na šest godina. Tim izmjenama produžen je i mandat tadašnjem reisu Fejziću.<ref name="Monteislam_Reis" /> === Reizbori === Na izborima održanim 25. jula 2009. Fejzić je ponovo izabran za reisa Islamske zajednice u Crnoj Gori, čime je započeo novi šestogodišnji mandat. Izborni proces obuhvatio je svih 14 odbora Islamske zajednice na teritoriji Crne Gore.<ref name="IZBiH_Fejzic_2009">{{cite web |title=Rifat Fejzić ponovo izabran za Reisa IZCG |website=islamskazajednica.ba |publisher=Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini |date=27. 7. 2009 |url=https://islamskazajednica.ba/index.php/aktuelno-arhiva/6968-rifat-fejzi-ponovo-izabran-za-reisa-izcg |access-date=23. 8. 2026 |language=bs}}</ref> U augustu 2015. Fejzić je ponovo izabran za reisa. Bio je jedini kandidat, a dobio je podršku svih 39 članova izbornog tijela. U izboru su učestvovali članovi Sabora, Islamskog vijeća i Mešihata Islamske zajednice u Crnoj Gori.<ref name="AJB_Fejzic_2015">{{cite news |title=Rifat Fejzić izabran za reisa Islamske zajednice u CG |newspaper=Al Jazeera Balkans |date=15. 8. 2015 |url=https://balkans.aljazeera.net/news/balkan/2015/8/15/rifat-fejzic-izabran-za-reisa-islamske-zajednice-u-cg |access-date=23. 8. 2026 |language=bs}}</ref> Na izbornoj skupštini održanoj 7. novembra 2021. Fejzić je ponovo izabran za reisa. Kao jedini kandidat dobio je 45 od 47 glasova prisutnih članova izbornog tijela koje su činili predstavnici Sabora, Mešihata i Islamskog vijeća Islamske zajednice u Crnoj Gori.<ref name="Monteislam_Fejzic_2021">{{cite web |title=Rifat Fejzić reizabran za Reisa |website=Monteislam - Prvi Islamski Web Portal u Crnoj Gori |publisher=Informativna služba Mešihata Islamske zajednice u Crnoj Gori |date=7. 11. 2021 |url=https://www.monteislam.com/novosti/ifat-fejzic-reizabran-za-reisa |access-date=23. 8. 2026 |language=bs}}</ref><ref name="AA_Fejzic_2021">{{cite news |last=Biogradlija |first=Lejla |title=Rifat Fejziç, rizgjidhet Reis i Bashkësisë Islame në Mal të Zi |newspaper=Anadolu Ajansı |date=7. 11. 2021 |url=https://www.aa.com.tr/sq/ballkani/rifat-fejzic-rizgjidhet-reis-i-bashk%C3%ABsis%C3%AB-islame-n%C3%AB-mal-t%C3%AB-zi/2414452 |access-date=23. 8. 2026 |language=sq}}</ref> Nakon reizbora 2021. Fejzić je kao prioritete novog mandata naveo razvoj vjerske infrastrukture i podmlađivanje kadrovskog potencijala Islamske zajednice.<ref name="Monteislam_Fejzic_2021" /> == Odnosi sa Islamskom zajednicom u Bosni i Hercegovini == Fejzić je više puta isticao značaj saradnje Islamske zajednice u Crnoj Gori s [[Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini|Islamskom zajednicom u Bosni i Hercegovini]]. U intervjuu iz 2021. naveo je da Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini predstavlja važan model organizacije za Islamsku zajednicu u Crnoj Gori.<ref name="Preporod_Fejzic_2021">{{cite news |title=Reis Fejzić: Reisu-l-ulemu doživljavam kao svog poglavara |newspaper=Preporod.info |date=12. 12. 2021 |url=https://preporod.info/zajednica/reis-fejzic-reisu-l-ulemu-dozivljavam-kao-svog-poglavara |access-date=23. 8. 2026 |language=bs}}</ref> U novembru 2015. Fejzić se sastao s [[Reisul-ulema|reisul-ulemom]] [[Husein Kavazović|Huseinom Kavazovićem]] u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Tom prilikom razgovarano je o saradnji dvije islamske zajednice i zajedničkim programima od interesa za obje institucije.<ref name="IZBiH_Fejzic_2015">{{cite web |title=Reis IZ Crne Gore Rifat Fejzić kod Reisu-l-uleme |website=islamskazajednica.ba |publisher=Informativna služba Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini |date=20. 11. 2015 |url=https://islamskazajednica.ba/aktivnosti-reisu-l-uleme/23296-reis-iz-crne-gore-rifat-fejzic-kod-reisu-l-uleme |access-date=23. 8. 2026 |language=bs}}</ref> == Javni stavovi i djelovanje == Fejzić u javnim istupima zastupa stav o odvojenosti vjerskih zajednica od dnevne politike i građanskom karakteru države. Istovremeno smatra da [[Vjerska zajednica|vjerske zajednice]] trebaju imati ravnopravan položaj u [[Javni prostor|javnom prostoru]] i mogućnost učešća u procesima koji se neposredno odnose na njihov rad. U raspravama o zakonskom uređenju [[Sloboda ispoljavanje religije|vjerskih sloboda]] posebno ukazuje na potrebu uključivanja predstavnika vjerskih zajednica u proces izrade relevantnih propisa. Jedan od kontinuiranih elemenata njegovih javnih stavova jeste pitanje institucionalnog položaja Islamske zajednice u Crnoj Gori. Fejzić ističe njen historijski kontinuitet kroz različita državna uređenja i zastupa stav da Islamska zajednica treba zadržati samostalan organizacioni status. U tom kontekstu poziva se i na Ustav Islamske zajednice iz 1994, koji smatra važnim dokumentom za definisanje njenog unutrašnjeg ustrojstva i [[Autonomija|autonomije]]. U pitanjima identiteta Fejzić razlikuje nacionalnu pripadnost od vjerskog identiteta. Iako se izjašnjava kao [[Bošnjaci|Bošnjak]], u javnim nastupima ističe univerzalni karakter islamskog identiteta i kritički se odnosi prema podjelama među [[Musliman|muslimanima]] koje proizlaze iz nacionalnih ili regionalnih razlika. U vezi s položajem Bošnjaka i muslimana na sjeveru Crne Gore govori o ekonomskim teškoćama, iseljavanju stanovništva i potrebi stvaranja povoljnijih ekonomskih uslova. Fejzić se izjašnjava protiv nasilnog ekstremizma i odbacuje povezivanje djelovanja [[Islamska Država|ISIL-a]] s islamom. Istovremeno ukazuje na problem politizacije religije i njene upotrebe u političke svrhe, kao i na posljedice nedovoljnog vjerskog obrazovanja. Kao faktore koji mogu doprinijeti smanjenju takvih pojava navodi obrazovanje, međureligijsku i društvenu otvorenost, te prevazilaženje podjela unutar muslimanskih zajednica. U odnosu prema drugim vjerskim zajednicama, Fejzić zagovara međureligijski dijalog i saradnju. Njegovi javni stavovi pritom povezuju institucionalnu autonomiju Islamske zajednice s njenim učešćem u javnom i društvenom životu, uz istovremeno insistiranje na njenoj distanci od [[Politička stranka|stranačke]] [[Politika|politike]]. Ovakav pristup predstavlja jednu od osnovnih odrednica njegovog javnog djelovanja.<ref>{{Cite web|url=https://www.radiopetnjica.me/2015/09/05/fejzic-ja-sam-bosnjak-ali-mi-to-nije-zanimanje/|title=Fejzić: Ja sam Bošnjak ali mi to nije zanimanje|last=Petnjica|first=Radio|date=5. 9. 2015|website=Radio Petnjica|language=|access-date=23. 8. 2026}}</ref> == Privatni život == Fejzić je oženjen i otac je troje djece. Govori turski jezik.<ref name="Monteislam_Reis" /> == Također pogledajte == * [[Bošnjaci u Crnoj Gori]] * [[Islamska zajednica u Crnoj Gori]] * [[Muamer Zukorlić]] * [[Rožaje]] == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://www.monteislam.com Službeni sajt Islamske zajednice u Crnoj Gori] * [https://web.archive.org/web/20120619173231/http://www.preporod.com/index.php/magazin/fokus/2606-razgovor-rifat-ef-fejzic-reis-crne-gore.html Razgovor s Rifatom ef. Fejzićem] {{DEFAULTSORT:Fejzić, Rifat}} [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Rođeni 1974.]] [[Kategorija:Biografije, Rožaje]] [[Kategorija:Bošnjaci]] [[Kategorija:Religija u Crnoj Gori]] a97rq7a9wx2fnftfzg862637v2omozj Grb Butana 0 66555 3921700 3668983 2026-08-23T06:03:49Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3921700 wikitext text/x-wiki {{Infobox coat of arms |name = Grb Butana |image = Emblem of Bhutan.svg |image_width = 250 |middle = |middle_width = |middle_caption = |lesser = |lesser_alt = |lesser_width = |lesser_caption = |armiger = [[Jigme Khesar Namgyel Wangchuck]], [[Dragon King of Bhutan]] |year_adopted = |crest = |torse = |shield = |supporters = |compartment = |motto = |orders = |other_elements = |earlier_versions = |use = }} '''[[Grb]] [[Butan]]a''' je zvanični simbol ove [[Himalaji|himalajske]] države, a sastoji se iz sličnih elemanata kao i [[zastava Butana]] sa malo drugačijom umjetnošću. Istovremeno, sadrži mnogo [[Budizam|budističkih]] simbola. Amblem je dizajnirao [[Mongolija|mongolski]] umjetnik, a naručila ga je [[Ashi Tashi Dorji]], sestra kraljice [[Kesang Choden (kraljica)|Kesang Choden]]. [[Vajra|Dorji]] je ritualni predmet koji simbolizira neuništivost i neodoljivu silu, koji je guru Rinpoče (Padmasambhāva) koristio da uništi zle duhove. <ref>Fischer, T & Tashi, T 2009, Bold Bhutan Beckons: Inhaling Gross National Happiness, CopyRight Publishing Company, Qld, Australia, p. 229.</ref> Zvanični opis amblema je sljedeći: Državni amblem koji je sadržan u krugu, sastoji se od dvostruke [[dijamant]]ske munje (dorje) postavljene iznad [[lotos]]a, nadvišenog draguljem i uokvirenog sa dva zmaja. Grom predstavlja harmoniju svjetovne i vjerske moći. Lotos simbolizira čistoću; dragulj izražava suverenu moć; a dva zmaja, muški i ženski, predstavljaju ime zemlje koju proglašavaju svojim velikim glasom, gromom. <ref>{{Cite web|url= https://www.visitbhutan.com/page.php?id=18#:~:text=The%20National%20Emblem%20of%20Bhutan,while%20the%20lotus%20symbolizes%20purity.|title= ''National Symbols of Bhutan''|website= visitbhutan.com|access-date= 23. 11. 2024|archive-date= 23. 1. 2025|archive-url= https://web.archive.org/web/20250123085533/https://www.visitbhutan.com/page.php?id=18#:~:text=The%20National%20Emblem%20of%20Bhutan,while%20the%20lotus%20symbolizes%20purity.|url-status= dead}}</ref> == Također pogledajte == * [[Zastava Butana]] == Refference == {{Refspisak}} {{Grbovi Azije}} {{Commonscat|Coats of arms of Bhutan}} [[Kategorija:Grbovi država|Butan]] [[Kategorija:Butan]] a29hwygll0gh6gdezouxo4chqczbif2 Zavala (Ravno) 0 77262 3921652 3852196 2026-08-22T15:53:39Z MaGa 29752 +slika 3921652 wikitext text/x-wiki {{Geokutija naselje u BiH <!-- *** Gornji dio *** --> | ime = Zavala | vrsta = (naselje) <!-- *** Ime **** --> | službeni_naziv = | slogan = | nadimak = <!-- *** Slika *** --> | slika = Zavala 2026 (01).jpg | opis_slike = | veličina_slike = <!-- *** Simboli *** --> | zastava = | grb = <!-- *** Države, regije i.t.d *** --> | entitet = [[Federacija Bosne i Hercegovine]] | distrikt = | kanton = [[Datoteka:Flag of Herzegovina-Neretva.svg|23px|border]] [[Hercegovačko-neretvanski kanton|Hercegovačko-neretvanski]] | općina = [[Ravno]] <!-- *** Položaj *** --> | nadmorska_visina = | širina_stepeni = 42.8475 | dužina_stepeni = 17.9776 | najveća tačka = | najveća tačka metara = <!-- *** Površina *** --> | površina_grada = | površina_općine = <!-- *** Stanovništvo *** --> | stanovništvo grad = 186 | stanovništvo procjena = | stanovništvo godina = 2013 | stanovništvo procjena godina = | gustoća = <!-- *** Kod *** --> | poštanski broj = | pozivni broj = (+387) 36 | matični broj = 171247<ref>{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaFBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naselja |work=fzs.ba |access-date=25. 10. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160509001936/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaFBiH.pdf |archive-date=9. 5. 2016 |url-status=dead }}</ref> | matični broj općine = 11304 <!-- *** Karta *** --> | karta_lokacija = Bosna i Hercegovina | opis_karte = Zavala u Bosni i Hercegovini <!-- *** Web stranice *** --> | web stranice = <!-- *** Bilješka *** --> | bilješka = }} '''Zavala''' je naseljeno mjesto u općini [[Ravno]], [[Bosna i Hercegovina]]. == Stanovništvo == {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Zavala | vrsta_naseljenog_mjesta = naselje | maticni_broj = 171247 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref name="popis2013">{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}</ref> | g1991_izvor = | g1981_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 25. 10. 2015}}</ref> | g1971_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 25. 10. 2015}}</ref> | g2013_ukupno = 186 | g2013_srbi = 43 | g2013_hrvati = 143 | g1991_ukupno = 105 | g1991_srbi = 88 | g1991_hrvati = 13 | g1991_jugosloveni = 4 | g1981_ukupno = 212 | g1981_srbi = 137 | g1981_hrvati = 45 | g1981_jugosloveni = 28 | g1971_ukupno = 302 | g1971_srbi = 198 | g1971_hrvati = 99 | g1971_jugosloveni = 4 }} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://www.ravno.ba/ Zvanični sajt općine Ravno] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120727230117/http://ravno.ba/ |date=27. 7. 2012 }} {{Općina Ravno}} 5f6qnvv0l9t2umgkht5s1d2c36m111u Svjetski rekordi u plivanju 0 78561 3921677 3921239 2026-08-23T01:02:37Z Артем Загребельный 115699 /* Muškarci */ 3921677 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Caeleb Dressel before winning 100 fly (42769914221).jpg|mini|desno|270px|[[Caeleb Dressel]] drži najviše svjetskih rekorda u muškoj konkurenciji (četiri pojedinačna i pet u štafetama)]] [[Datoteka:Kazan 2015 - Sjöström WR award cropped.JPG|mini|308x308px|[[Sarah Sjöström]] drži najviše svjetskih rekorda u ženskoj konkurenciji – šest (svi pojedinačni)]] '''Svjetske rekorde u [[plivanje|plivanju]]''' ratificira [[FINA|Svjetska plivačka federacija]]. Rekordi se mogu odnositi na 50-metarske bazene (olimpijske ili duge) i 25-metarske (kratke). FINA priznaje svjetske rekorde u sljedećim disciplinama za muškarce i žene<ref name="FINA SW12">{{cite web |url=http://www.fina.org/project/index.php?option=com_content&task=view&id=45&Itemid=119 |title=FINA Technical Rules SW12.1 and 12.2 |publisher=FINA |access-date=11. 5. 2009 |archive-date=26. 7. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130726002347/http://www.fina.org/project/index.php?option=com_content&task=view&id=45&Itemid=119 |url-status=dead }}</ref>: * '''slobodni stil:''' 50 m, 100 m, 200 m, 400 m, 800 m, 1500 m * '''leđni stil:''' 50 m, 100 m, 200 m * '''prsni stil:''' 50 m, 100 m, 200 m * '''delfinov (leptirov) stil:''' 50 m, 100 m, 200 m * '''mješovito (pojedinačno):''' 100 m (samo u kratkim bazenima), 200 m, 400 m * '''štafete:''' 4 × 50 m slobodno (samo u kratkim bazenima), 4 × 100 m slobodno, 4 × 200 m slobodno, 4 × 50 m mješovito (samo u kratkim bazenima), 4 × 100 m mješovito, 4 × 50 m slobodno – mješovita štafeta (samo u kratkim bazenima), 4 × 100 m slobodno – mješovita štafeta, 4 × 50 m mješovito – mješovita štafeta (samo u kratkim bazenima), 4 × 100 m mješovito – mješovita štafeta. Rekordi u dugim bazenima daleko su stariji od rekorda u kratkim i općenito se smatraju prestižnijima. Oni vuku porijeklo s početka [[20. vijek]]a (nešto kasnije u slučaju delfinovog stila, koji se razvio iz prsnog). Rekorde u kratkim bazenima FINA je počela priznavati u martu 1991. ustanovljavanjem standardnog vremena u svakoj disciplini (općenito poznato kao ''najbolji rezultat u svijetu'') koje je moralo biti poboljšano kako bi FINA priznala ''svjetski rekord''. Proces ratifikacije opisan je u FINA-inom pravilu SW12<ref name="FINA SW12"/>, a uključuje predaju dokumenata koji potvrđuju tačnost mjernog sistema i dužinu bazena, zadovoljavanje FINA-inih pravila koja se odnose na plivačke kostime i negativan [[doping]]-test dotičnih plivač(ic)a. Većinu rekorda navedenih ispod postigli su plivači koji su nosili plivačke (polu)kostime od [[poliuretan]]a ili drugih netekstilnih materijala, čija je upotreba bila dozvoljena od februara 2008. do decembra 2009. Uoči [[Svjetsko prvenstvo u vodenim sportovima 2009.|SP u vodenim sportovima 2009.]] u [[Rim]]u međunarodno upravno tijelo za pet [[Olimpijski sportovi|olimpijskih]] vodenih [[sport]]ova izglasalo je zabranu upotrebe ovih plivačkih kostima i svih kostima od netekstilnog materijala, počevši od 1. januara 2010.<ref>{{Cite web|url=http://www.timeslive.co.za/sport/other/2010/01/18/high-tech-records-to-stand|title=High-tech records to stand|date=18. 1. 2010|access-date=27. 7. 2011|publisher=Times Live}}</ref><ref>{{Cite news|url=http://articles.latimes.com/2009/jul/25/sports/sp-world-swimming25|title=FINA bans bodysuits that have led to spate of world records|last=Dillman|first=Lisa|date=25. 7. 2009|publisher=Los Angeles Times|access-date=27. 7. 2011}}</ref> Činilo se da ovi kostimi poboljšavaju performanse kod snažnijih plivača, te da to poboljšavanje nije jednako kod svih takmičara, tj. da zavisi od [[morfologija (biologija)|morfologije]] i [[fiziologija|fiziologije]].<ref>{{Cite news|url=http://abcnews.go.com/Sports/wireStory?id=13900301|title=New Suits Mean No More Records in Swimming|date=22. 6. 2011|last=Dampf|first=Andrew|access-date=27. 7. 2011|publisher=ABC News}}</ref> == Olimpijski bazeni (50 m) == ''Napomena'': Podaci u svim tabelama važe zaključno s 11. 11. 2024. === Muškarci === {|class=wikitable style="width: 95%; font-size: 95%;" ! Disciplina !! Rezultat !! Plivač !! Datum !! Mjesto !! Izvor |- |[[50 m slobodno]] |20.88 |{{ZD|AUS}} [[Cameron McEvoy]] |20. 3. 2026. |{{ZD|CHN}} [[Shenzhen]] | [https://www.youtube.com/watch?v=81i-TH1Tyz4&t=3s &#8203;] |- |[[100 m slobodno]] |46.40 |{{ZD|CHN}} [[Pan Zhanle]] |31. 7. 2024. |{{ZD|FRA}} [[Pariz]] |[https://vk.com/video/playlist/142497057_-4?z=video142497057_456239296%2Fpl_142497057_-4 &#8203;] |- |[[200 m slobodno]] |1:42.00 |{{ZD|NJE}} [[Paul Biedermann]] |28. 7. 2009. |{{ZD|ITA}} [[Rim]] |<ref>{{cite web|title=Men's 200m freestyle final results |url=http://www.omegatiming.com/swimming/racearchives/2009/Roma2009/C73A1_Res1Heat_110_Finals_1_Men_200_Free.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20090806180605/http://www.omegatiming.com/swimming/racearchives/2009/Roma2009/C73A1_Res1Heat_110_Finals_1_Men_200_Free.pdf |url-status=dead |archive-date=6. 8. 2009 |publisher=[[Omega SA|Omega Timing]] |date=30. 7. 2009 |access-date=16. 11. 2011}}</ref><ref>{{cite news|author=Craig Lord|title=WR: Biedermann Blasts Phelps Away in 1:42.00|url=http://www.swimnews.com/news/view/7118|work=swimnews.com|date=28. 7. 2009|access-date=16. 11. 2011|archive-date=3. 3. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160303210223/http://www.swimnews.com/News/view/7118|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite AV media |date=2. 3. 2010 |url=https://www.youtube.com/watch?v=MeOw35fsltE |title=Men's 200 Freestyle Final (World Record) - Rome 2009 |publisher=swimbyme |via=[[YouTube]] |access-date=10. 8. 2021}}</ref> |- |[[400 m slobodno]] |3:40.07 |{{ZD|NJE}} [[Paul Biedermann]] |26. 7. 2009. |{{ZD|ITA}} [[Rim]] |<ref>{{cite web|title=Men's 400m freestyle final results|url=http://www.omegatiming.com/swimming/racearchives/2009/Roma2009/C73A1_Res1Heat_102_Finals_1_Men_400_Free.pdf|publisher=[[Omega SA|Omega Timing]]|date=30. 7. 2009|access-date=16. 11. 2011|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20090806180532/http://www.omegatiming.com/swimming/racearchives/2009/Roma2009/C73A1_Res1Heat_102_Finals_1_Men_400_Free.pdf|archive-date=6. 8. 2009}}</ref><ref>{{cite news|author=Craig Lord|title=WR: Biedermann Takes Down Thorpe: 3:40.07|url=http://www.swimnews.com/news/view/7091|work=swimnews.com|date=26. 7. 2009|access-date=16. 11. 2011|archive-date=3. 3. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160303210201/http://www.swimnews.com/news/view/7091|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite AV media |date=17. 11. 2010 |url=https://www.youtube.com/watch?v=D9IJpZgKCd0 |title=2009 Swimming World Championships Men's 400m Freestyle Final |publisher=MeazzaGiuseppe |via=[[YouTube]] |access-date=10. 8. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210725081955/https://www.youtube.com/watch?v=D9IJpZgKCd0 |archive-date=25. 7. 2021 |url-status=live}}</ref> |- |[[800 m slobodno]] |7:32.12 |{{ZD|KIN}} [[Zhang Lin (plivač)|Zhang Lin]] |29. 7. 2009. |{{ZD|ITA}} [[Rim]] |<ref>{{cite web|title=Men's 800m freestyle final results|url=http://www.omegatiming.com/swimming/racearchives/2009/Roma2009/C73A1_Res1Heat_117_Finals_1_Men_800_Free.pdf|publisher=[[Omega SA|Omega Timing]]|date=30. 7. 2009|access-date=16. 11. 2011|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20090806180641/http://www.omegatiming.com/swimming/racearchives/2009/Roma2009/C73A1_Res1Heat_117_Finals_1_Men_800_Free.pdf|archive-date=6. 8. 2009}}</ref><ref>{{cite news|author=Craig Lord|title=WR: Zhang Zips Up For 7:32.12 800 Free|url=http://www.swimnews.com/news/view/7134|work=swimnews.com|date=29. 7. 2009|access-date=16. 11. 2011|archive-date=31. 7. 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20090731013653/http://www.swimnews.com/News/view/7134|url-status=dead}}</ref> |-1500m slobodno |[[1500 m slobodno]] |14:26.79 |{{ZD|NJE}} [[Johannes Liebmann]] |15. 8. 2026. |{{ZD|FRA}} [[Pariz]] | <ref>{{cite web|title=Men's 1500m Freestyle Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011A00010101F30104FFFFFFFFFF01.pdf|publisher=Omega Timing|date=15 August 2026|access-date=23 August 2026}}</ref> |- |[[50 m leđno]] |23.80 |{{ZD|RUS}} [[Kliment Kolesnjikov]] |27. 7. 2023. |{{ZD|RUS}} [[Kazanj]] |<ref>{{cite web|title=Men's 50m Backstroke Final Results|url=https://new.russwimming.ru/upload/live/ruscup2023_kazan/ResultList_217S.pdf|publisher=microplustiming.com|date=27. 7. 2023|access-date=27. 7. 2023}}</ref> [https://www.facebook.com/zagrebelny.artem/videos/991529502048168/?notif_id=1690488602285388&notif_t=video_processed&ref=notif &#8203;] |- |[[100 m leđno]] |51.60 |{{ZD|ITA}} [[Thomas Ceccon]] |20. lipnja 2022. |{{ZD|HUN}} [[Budimpešta]] | <ref>{{cite web|title=Men's 100m Backstroke Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011700000102EC0104FFFFFFFFFF01.pdf|publisher=Omega Timing|date=20. 6. 2022|access-date=9. 1. 2025}}</ref><ref>{{cite web|title=VIDEO – Men's 100m Backstroke Final Results|url=https://www.youtube.com/watch?v=dG0oJHqX3UM|publisher=SwimCentral|date=20. 6. 2022|access-date=9. 1. 2025}}</ref> |- |[[200 m leđno]] |1:51.92 |{{ZD|SAD}} [[Aaron Peirsol]] |31. 7. 2009. |{{ZD|ITA}} [[Rim]] |<ref>{{cite web|title=Men's 200m backstroke final results |url=http://www.omegatiming.com/swimming/racearchives/2009/Roma2009/C73A1_Res1Heat_123_Finals_1_Men_200_Back.pdf |publisher=[[Omega SA|Omega Timing]] |date=31. 7. 2009 |access-date=16. 11. 2009 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20090806181621/http://www.omegatiming.com/swimming/racearchives/2009/Roma2009/C73A1_Res1Heat_123_Finals_1_Men_200_Back.pdf |archive-date=6. 8. 2009}}</ref><ref>{{cite news|author=Craig Lord|title=WR: Peirsol's Reply – 1:51.92 200 Back|url=http://www.swimnews.com/news/view/7161|work=swimnews.com|date=31. 7. 2009|access-date=16. 11. 2011|archive-date=3. 8. 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20090803092044/http://www.swimnews.com/News/view/7161|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite AV media |date=28. 1. 2019 |url=https://www.youtube.com/watch?v=DRjmB4LOCWo |title=SWIMMING WORLD RECORDS (50) 200m backstroke 1:51.92 Aaron Peirsol |publisher= Swimming Art |via=[[YouTube]] |access-date=10. 8. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210729181446/https://www.youtube.com/watch?v=DRjmB4LOCWo |archive-date=29. 7. 2021 |url-status=live}}</ref> |- |[[50 m prsno]] |25.95 |{{ZD|VB}} [[Adam Peaty]] |25. 7. 2017. |{{ZD|HUN}} [[Budimpešta]] |<ref>{{cite web|title=Men's 50m Breaststroke Semifinals|url=http://www.omegatiming.com/File/Download?id=000111010A0103EB02FFFFFFFFFFFF01|publisher=Omega Timing|date=25. 7. 2017|access-date=25. 7. 2017}}</ref><ref>{{cite AV media |date=29. 1. 2019 |url=https://www.youtube.com/watch?v=GOAfl4Pnwns |title=SWIMMING WORLD RECORDS (50) 50m breaststroke 25.95 sf Adam Peaty |publisher= Swimming Art |via=[[YouTube]] |access-date=10. 8. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210212214716/https://www.youtube.com/watch?v=GOAfl4Pnwns |archive-date=12. 2. 2021 |url-status=live}}</ref> |- |[[100 m prsno]] |56.88 |{{ZD|VB}} [[Adam Peaty]] |4. 8. 2018. |{{ZD|VB}} [[Glasgow]] |<ref>{{cite web|title=Men's 100m Breaststroke Semifinal Results|url=http://www.omegatiming.com/File/00011301070103EC02FFFFFFFFFFFF01.pdf|publisher=[[Omega Timing]]|date=21. 7. 2019|access-date=21. 7. 2019}}</ref><ref>{{cite AV media |date=22. 7. 2019 |url=https://www.youtube.com/watch?v=KP7CAxrnSQ4 |title=Adam peaty break one more time his record 56'88 |publisher= Zach Swim |via=[[YouTube]] |access-date=10. 8. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210523013436/https://www.youtube.com/watch?v=KP7CAxrnSQ4 |archive-date=23. 5. 2021 |url-status=live}}</ref> |- |[[200 m prsno]] |2:05.48 |{{ZD|CHN}} [[Qin Haiyang]] |28. 7. 2023. |{{ZD|JPN}} [[Fukuoka]] |<ref>{{cite web|title=Men's 200m Breaststroke Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011600010103EE0104FFFFFFFFFF01.pdf|work=omegatiming.com|date=28. 7. 2023|access-date=10. 1. 2025}}</ref><ref>{{cite web|title=Video – Men's 200m Breaststroke Final Results|url=https://www.youtube.com/watch?v=-3mYrnBZFKg&t=13s|work= World Aquatics|date=28. 7. 2023|access-date=10. 1. 2025}}</ref> |- |[[50 m delfin]] |22.27 |{{ZD|UKR}} [[Andrij Govorov]] |1. 7. 2018. |{{ZD|ITA}} [[Rim]] |<ref>{{cite web |title=Men's 50m Butterfly Results |url=http://fin2018.microplustiming.com/export/NU_293001_MagGiu_Roma/NU/pdf/CLS-ASM-50FA-FIN-ALL.pdf?x=19:23:58|publisher=Italijanski plivački savez|access-date=1. 7. 2018|date=1. 7. 2018}}</ref><ref>{{cite AV media |date=2. 7. 2018 |url=https://www.youtube.com/watch?v=JHAFNMDYZPo |title=50 meters butterfly world record Andriy Govorov 22.27 |publisher=Best Swimming |via= [[YouTube]] |access-date=10. 8. 2021}}</ref> |- |[[100 m delfin]] |49.45 |{{ZD|SAD}} [[Caeleb Dressel]] |31. 7. 2021. |{{ZD|JAP}} [[Tokio]] |<ref>{{cite web|title=Men's 100m Butterfly Final Results|url=https://olympics.com/tokyo-2020/olympic-games/resOG2020-/pdf/OG2020-/SWM/OG2020-_SWM_C73A1_SWMM100MBF------------FNL-000100--.pdf|website=olympics.com|date=31. 7. 2021|access-date=31. 7. 2021|archive-date=31. 7. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210731034904/https://olympics.com/tokyo-2020/olympic-games/resOG2020-/pdf/OG2020-/SWM/OG2020-_SWM_C73A1_SWMM100MBF------------FNL-000100--.pdf|url-status=dead}}</ref>[https://www.youtube.com/watch?v=Mu7ZmJduQPI &#8203;] |- |[[200 m delfin]] |1:50.34 |{{ZD|MAĐ}} [[Kristóf Milák]] |21. 6. 2022. |{{ZD|HUN}} [[Budimpešta]] |<ref>{{cite web|title=Men's 200m Butterfly Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011700000104EE0104FFFFFFFFFF01.pdf|publisher=[[Omega Timing]]|date=21. 6. 2022|access-date=22. 6. 2022}}</ref>[https://aquatics.eurovisionsports.tv/player/vod/62b1fb5de4b02f46e1eb748c?lastWatchedIndex=0&isFromTabLayout=false &#8203;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220622010724/https://aquatics.eurovisionsports.tv/player/vod/62b1fb5de4b02f46e1eb748c?lastWatchedIndex=0&isFromTabLayout=false |date=22. 6. 2022 }} |- |[[200 m mješovito]] |1:52.69 |{{ZD|FRA}} [[Léon Marchand]] |30. 7. 2025. |{{ZD|SIN}} [[Singapur]] |<ref>{{cite web|title=Men's 200m IM Semifinals Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011900010105EE0102FFFFFFFFFF01.pdf|publisher=Omega Timing|date=30. 7. 2025|access-date=31. 7. 2025}}</ref> |- |[[400 m mješovito]] |4:02.50 |{{ZD|FRA}} [[Léon Marchand]] |23. 7. 2023. |{{ZD|JAP}} [[Fukuoka]] |[https://www.youtube.com/watch?v=7xz7VkulHYU&t &#8203;] |- |[[4 × 100 m slobodno]] |3:08.24 |{{ZID|Sjedinjene Američke Države}}<br/>[[Michael Phelps]] (47.51)<br/>[[Garrett Weber-Gale]] (47.02)<br/>[[Cullen Jones]] (47.65)<br/>[[Jason Lezak]] (46.06) |11. 8. 2008. |{{ZD|KIN}} [[Peking]] |<ref>{{cite journal|year=2008|title=Men's 4×100m freestyle relay final results|journal=The Official Report of the Beijing 2008 Olympic Games|volume=4|page=1303|publisher=BOCOG|url=http://www.la84foundation.org/6oic/OfficialReports/2008/2008Results_Book2.pdf#page=1303|format=[[PDF]]|access-date=17. 11. 2011|archive-date=21. 8. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120821032514/http://www.la84foundation.org/6oic/OfficialReports/2008/2008Results_Book2.pdf#page=1303|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite news|author=Karen Crouse|title=Lezak, Not Phelps, puts on a show|url=https://www.nytimes.com/2008/08/11/sports/olympics/11swim.html|newspaper= The New York Times|date=10. 8. 2008|access-date=14. 8. 2008}}</ref><ref>{{cite AV media |date=12. 10. 2017 |url=https://www.youtube.com/watch?v=IIm32eEVW98 |title=Phelps and Team USA break the 4x100m Freestyle World Record at Beijing 2008 {{!}} Throwback Thursday |publisher= Olympics |via=[[YouTube]] |access-date=10. 8. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210729202346/https://www.youtube.com/watch?v=IIm32eEVW98 |archive-date=29. 7. 2021 |url-status=live}}</ref> |- |[[4 × 200 m slobodno]] |6:58.55 |{{ZID|Sjedinjene Američke Države}}<br/>[[Michael Phelps]] (1:44.49)<br/>[[Ricky Berens]] (1:44.13)<br/>[[David Walters (plivač)|David Walters]] (1:45.47)<br/>[[Ryan Lochte]] (1:44.46) |31. 7. 2009. |{{ZD|ITA}} [[Rim]] |<ref>{{cite web|title=Men's 4×200m freestyle relay final results |url=http://www.omegatiming.com/swimming/racearchives/2009/Roma2009/C73B1_Res1HeatRelay_131_Finals_1_Men_4x200_Free.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20090806181800/http://www.omegatiming.com/swimming/racearchives/2009/Roma2009/C73B1_Res1HeatRelay_131_Finals_1_Men_4x200_Free.pdf |url-status=dead |archive-date=6. 8. 2009 |publisher=[[Omega SA|Omega Timing]] |date=31. 7. 2009 |access-date=17. 11. 2009}}</ref><ref>{{cite news|author=Craig Lord |title=WR: USA Takes 4x200m In 6:58.55 |url=http://www.swimnews.com/news/view/7164 |work=swimnews.com |date=31. 7. 2009 |access-date=17. 11. 2011 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20090803092140/http://www.swimnews.com/News/view/7164 |archive-date=3. 8. 2009}}</ref> |- |[[4 × 100 m mješovito]] |3:26.78 |{{ZID|Sjedinjene Američke Države}}<br/>[[Ryan Murphy (plivač)|Ryan Murphy]] (52.31)<br/>[[Michael Andrew (plivač)|Michael Andrew]] (58.49)<br/>[[Caeleb Dressel]] (49.03)<br/>[[Zach Apple]] (46.95) |1. 8. 2021. |{{ZD|JAP}} [[Tokio]] |<ref>{{cite web|title=Men's 4x100m Medley Relay Final Results|url=https://olympics.com/tokyo-2020/olympic-games/resOG2020-/pdf/OG2020-/SWM/OG2020-_SWM_C73B1_SWMM4X100MMD----------FNL-000100--.pdf|publisher=olympics.com|date=1. 8. 2021|access-date=1. 8. 2021|archive-date=1. 8. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210801042748/https://olympics.com/tokyo-2020/olympic-games/resOG2020-/pdf/OG2020-/SWM/OG2020-_SWM_C73B1_SWMM4X100MMD----------FNL-000100--.pdf|url-status=dead}}</ref> |} === Žene === {|class=wikitable style="width: 95%; font-size: 95%;" ! Disciplina !! Rezultat !! Plivačica !! Datum !! Mjesto !! Izvor |- |[[50 m slobodno]] |23.19 |{{ZD|USA}} [[Kate Douglass]] |15. 8. 2026. |{{ZD|USA}} [[USA]] | <ref>{{cite web|title=Women's 50m Freestyle Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011A00030201EB0104FFFFFFFFFF01.pdf|publisher=Omega Timing|date=15 August 2026|access-date=17 August 2026}}</ref>[https://vk.ru/artemzagrebelny?z=clip142497057_456239398 &#8203;] |- |[[100 m slobodno]] |51.68 |{{ZD|NED}} [[Marrit Steenbergen]] |27. 6. 2026. |{{ZD|ITA}} [[Rim]] |<ref>{{cite web|title=Marrit Steenbergen obara svjetski rekord na 100m slobodno.|url=https://www.nbcsports.com/olympics/news/marrit-steenbergen-world-record-100-meter-freestyle|publisher= nbcsports.com|date=227. 6. 2026|access-date=28. 6. 2026}}</ref> |- |[[200 m slobodno]] |1:52.23 |{{ZD|AUS}} [[Ariarne Titmus]] |29. 7. 2009. |{{ZD|AUS}} [[Brisbane]] |<ref>{{cite web|title=Women's 200m Freestyle Final Results|url=https://liveresults.swimming.org.au/sal/2024Trials/240610F010.htm|publisher=swimming.org.au|date=10. 6. 2024|access-date=13. 1. 2025}}</ref>[https://vkvideo.ru/video-27087137_456244189?ref_domain=yastatic.net ​] |- |[[400 m slobodno]] |3:54.18 |{{ZD|CAN}} [[Summer McIntosh]] |7. 6. 2025. |{{ZD|CAN}} [[Victoria]] |[https://www.youtube.com/watch?v=dptNMofhiNs &#8203;] |- |[[800 m slobodno]] |8:04.12 |{{ZD|SAD}} [[Katie Ledecky]] |3. 5. 2025. |{{ZD|USA}} [[Fort Lauderdale]] |<ref>{{cite web|title=Rezultati 800m slobodno za žene|url=https://www.omegatiming.com/File/00011900030201F10104FFFFFFFFFF01.pdf|publisher=omegatiming.com|date=3. 5. 2025|access-date=10. 5. 2025}}</ref>[https://www.youtube.com/watch?v=UHRbHxeEexM&t=515s &#8203;] |- |[[1500 m slobodno]] |15:20.48 |{{ZD|SAD}} [[Katie Ledecky]] |16. 5. 2018. |{{ZD|SAD}} [[Indianapolis]] |<ref>{{cite web|title=Women's 1500m Freestyle Results|url=http://www.omegatiming.com/File/Download?id=000112010101001902FFFFFFFFFFFF02 |publisher= Omega Timing|date=16. 5. 2018|access-date=17. 5. 2018}}</ref><ref>{{cite AV media |date=30. 5. 2018 |url=https://www.youtube.com/watch?v=v0_uvorHBA4 |title=Katie Ledecky - Arena Performance of the Month for May 2018 |publisher=swimoutletdotcom |via=[[YouTube]] |access-date=10. 8. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210212214803/https://www.youtube.com/watch?v=v0_uvorHBA4 |archive-date=12. 2. 2021 |url-status=live}}</ref> |- |[[50 m leđno]] |26.56 |{{ZD|ITA}} [[Sara Curtis]] |13. 8. 2026. |{{ZD|FRA}} [[Pariz]] |[https://www.youtube.com/watch?v=gNzJPSyCfCQ &#8203;] |- |[[100 m leđno]] |57.13 |{{ZD|USA}} [[Regan Smith (plivačica)|Regan Smith]] |18. 06. 2024. |{{ZD|USA}} [[Indianapolis]] |[https://www.youtube.com/watch?v=38Lk9nM3B_g &#8203;] |- |[[200 m leđno]] |2:03.14 |{{ZD|AUS}} [[Kaylee McKeown]] |10. 03. 2023. |{{ZD|AUS}} [[Sidnej]] |<ref>{{cite magazine|title=KAYLEE MCKEOWN CRUSHES 2:03.14 200 BACKSTROKE WORLD RECORD|url=https://swimswam.com/kaylee-mckeown-crushes-203-14-200backstroke-world-record/|magazine=SwimSwam|author=Retta Race|date=10. 3. 2023|access-date=15. 1. 2025}}</ref>[https://www.youtube.com/watch?v=LPcVzdZ-_Fg &#8203;] |- |[[50 m prsno]] |29.16 |{{ZD|LIT}} [[Rūta Meilutytė]] |30.07.2023. |{{ZD|JPN}} [[Fukuoka]] |<ref>{{cite web|title=Women's 50m Breaststroke Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011600010203EB0104FFFFFFFFFF01.pdf|publisher=|date=30. 7. 2023|access-date=16. 1. 2023}}</ref>[https://www.youtube.com/watch?v=Yl0eN1UsW7Q &#8203;] |- |[[100 m prsno]] |1:04.13 |{{ZD|SAD}} [[Lily King]] |25. 7. 2017. |{{ZD|MAĐ}} [[Budimpešta]] |<ref>{{cite web|title=100m Breaststroke Women's Final Results|url=http://www.omegatiming.com/File/Download?id=000111010A0203EC04FFFFFFFFFFFF01 |publisher=[[Omega SA|Omega Timing]]|date=25. 7. 2017|access-date=25. 7. 2017}}</ref><ref>{{cite AV media |date=7. 10. 2019 |url= https://www.youtube.com/watch?v=bWDfTYfgUBc |title=Lilly King Women's 100m Breaststroke Final 2017 Fina Swimming World Championship Budapest |publisher=Mahender Singh |via=[[YouTube]] |access-date=10. 8. 2021}}</ref> |- |[[200 m prsno]] |2:17.55 |{{ZD|RUS}} [[Jevgenija Čikunova]] |23. 4. 2023. |{{ZD|RUS}} [[Kazanj]] |<ref>{{cite web|title=Women's 200m Breaststroke Final Results|url=https://new.russwimming.ru/upload/live/4R_LC_2023/ResultList_137F.pdf|publisher=russwimming.ru|date=21. 4. 2023|access-date=21. 4. 2023}}</ref><ref>[https://olympics.nbcsports.com/2023/04/21/evgenia-chikunova-world-record-swimming-breaststroke/ "Russian swimmer Yevgeniya Chikunova crushes world record in 200m breaststroke"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230428154622/https://olympics.nbcsports.com/2023/04/21/evgenia-chikunova-world-record-swimming-breaststroke/ |date=28. 4. 2023 }}. ''[[NBC Sports]]''. 21. 4. 2023. Pristupljeno 22. 4. 2023.</ref><ref>{{cite web|title=Video Women's 200m Breaststroke Final |url=https://www.youtube.com/watch?v=hw5VVmptlDg|publisher=swimswam|date=21. 4. 2023|access-date=30. 4. 2023}}</ref> |- |[[50 m delfin]] |24.43 |{{ZD|ŠVE}} [[Sarah Sjöström]] |5. 7. 2014. |{{ZD|ŠVE}} [[Borås]] |<ref>{{cite magazine|title=Sarah Sjostrom Smashes 25-Second Barrier With World Record in 50 Fly in Sweden |url= http://www.swimmingworldmagazine.com/lane9/news/World/39767.asp?q=Sarah-Sjostrom-Smashes-25-Second-Barrier-With-World-Record-in-50-Fly-in-Sweden|magazine=[[Swimming World Magazine]]|date=5. 7. 2014|access-date=7. 7. 2014|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20140714235247/http://www.swimmingworldmagazine.com/lane9/news/World/39767.asp?q=Sarah-Sjostrom-Smashes-25-Second-Barrier-With-World-Record-in-50-Fly-in-Sweden|archive-date=14. 7. 2014}}</ref><ref>{{cite AV media |date=4. 2. 2019 |url=https://www.youtube.com/watch?v=AXbWtW5al2o |title=SWIMMING WORLD RECORDS (50) 50m butterfly 24.43 Sarah Sjöström |publisher= Swimming Art |via=[[YouTube]] |access-date=10. 8. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20191128074835/https://www.youtube.com/watch?v=AXbWtW5al2o |archive-date=28. 11. 2019 |url-status=live}}</ref> |- |[[100 m delfin]] |54.33 |{{ZD|SAD}} [[Gretchen Walsh]] |3. 5. 2026. |{{ZD|USA}} [[Fort Lauderdale]] |<ref>{{cite web|title=Women's 100m Butterfly Final Results|url=https://www.theguardian.com/sport/2026/may/03/gretchen-walsh-sets-100m-butterfly-world-record-for-third-time-in-12-months|publisher=theguardian.com|date=3. 5. 2026|accessdate=4. 5. 2026}}</ref><ref>{{cite web|title=Video -Gretchen Walsh BROKE the world record in the 100-meter butterfly! |url=https://www.youtube.com/watch?v=koUeGqq7mro&t=1s|publisher=Social Kick • Swim Culture & Stories|date=3. 5. 2026|accessdate=4. 5. 2026}}</ref> |- |[[200 m delfin]] |2:01.65 |{{ZD|CAN}} [[Summer McIntosh]] |5. 7. 2026. |{{ZD|CAN}} [[Montreal]] |<ref>{{cite web|title=Women's 200m Butterfly Final Results|url=https://results.swimming.ca/2026_Canadian_Swimming_Trials/ResultList_5F.pdf|publisher=swimming.ca|date=5. 7. 2026|accessdate=9. 7. 2026}}</ref><ref>{{cite web|title=Video - Women's 200m Butterfly Final Results|url=https://www.youtube.com/watch?v=5uE7Psy6lO0|publisher=World Aquatics |date=5. 7. 2026|accessdate=9. 7. 2026}}</ref> |- |[[200 m mješovito]] |2:05.70 |{{ZD|CAN}} [[Summer McIntosh]] |9. 6. 2025. |{{ZD|CAN}} [[Victoria]] |<ref>{{cite web|title=Women's 200m IM Final Results|url=https://results.swimming.ca/2025_Canadian_Swimming_Trials/ResultList_17F.pdf|publisher=swimming.ca|date=9. 6. 2025|access-date=18. 6. 2025|archive-date=10. 6. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250610134218/https://results.swimming.ca/2025_Canadian_Swimming_Trials/ResultList_17F.pdf|url-status=dead}}</ref>[https://www.youtube.com/watch?v=zOWS_GBJue0 &#8203;] |- |[[400 m mješovito]] |4:23.65 |{{ZD|CAN}} [[Summer McIntosh]] |11. 6. 2025. |{{ZD|CAN}} [[Victoria]] | <ref>{{cite web|title=Women's 400m IM Final Results|url=https://results.swimming.ca/2025_Canadian_Swimming_Trials/ResultList_25F.pdf|publisher=swimming.ca|date=11. 6. 2025|access-date=12. 6. 2025|archive-date=17. 6. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250617221404/https://results.swimming.ca/2025_Canadian_Swimming_Trials/ResultList_25F.pdf|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web|title=Video - Summer McIntosh breaks own world record in 400m IM at Canadian swimming trials|url=https://www.youtube.com/watch?v=IMpq_B4d24M|publisher=BBC sport|date=11. 6. 2025|access-date=17. 6. 2025}}</ref> |- |[[4 × 100 m slobodno]] |3:29.69 |{{ZID|Australija}}<br/>(52.04)[[Mollie O'Callaghan]] <br/> (51.69)[[Shayna Jack]]<br/>(52.29)[[Meg Harris]]<br/>(51.90)[[Emma McKeon]] |23. 7. 2023. |{{ZD|JAP}} [[Fukuoka]] |<ref>{{cite web|title=Women's 4x100m Freestyle Relay Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011600010201F70104FFFFFFFFFF01.pdf|website=omegatiming.com|date=23. 7. 2023|access-date=26. 7. 2023}}</ref><ref>{{cite web|title=Video - Women's 4x100m Freestyle Relay Final |url=https://www.facebook.com/zagrebelny.artem/videos/1147680679734909 |website=World Aquatic|date=23. 7. 2023|access-date=26. 7. 2023}}</ref> |- |[[4 × 200 m slobodno]] |7:37.50 |{{ZID|Australija}}<br/>(1:53.66) [[Mollie O'Callaghan]]<br />(1:55.63)[[Shayna Jack]]<br />(1:55.80)[[Brianna Throssell]]<br />(1:52.41)[[Ariarne Titmus]] |27. 7. 2023. |{{ZD|JAP}} [[Fukuoka]] |<ref>{{cite web|title=Women's 4x200m Freestyle Relay Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011600010201F80104FFFFFFFFFF01.pdf|website=omegatiming.com|date=27. 7. 2023|access-date=29. 7. 2023}}</ref><ref>{{cite web|title=Video - Women's 4x200m Freestyle Relay Final |url=https://www.youtube.com/watch?v=QI8_90Rv5Ac |website=World Aquatic|date=27. 7. 2023|access-date=29. 7. 2023}}</ref> |- |[[4 × 100 m mješovito]] |3:49.34 |{{ZID|Sjedinjene Američke Države}}<br/>[[Regan Smith (plivačica)|Regan Smith]] (57.57)<br/>[[Kate Douglass]] (1:04.27)<br/>[[Gretchen Walsh]] (54.98)<br/>[[Torri Huske]] (52.52) |3. 8. 2025. |{{ZD|SIN}} [[Singapur]] |<ref>{{cite web |title=Women's 4x100m Medley Relay |url=https://www.omegatiming.com/File/00011900010205F70104FFFFFFFFFF01.pdf |website=Omega Timing |access-date=7. 8. 2025 }}</ref>[https://vkvideo.ru/video142497057_456239364 &#8203;] |} === Mješovite štafete === {|class=wikitable style="width: 95%; font-size: 95%;" ! Disciplina !! Rezultat !! Plivači !! Datum !! Mjesto !! Izvor |- |[[4 × 100 m slobodno (mješovita štafeta)]] |3:18.48 |{{ZID|SAD}}<br/>[[Jack Alexy]] (46,91)<br />[[Patrick Sammon]] (46,70)<br />[[Kate Douglass]] (52,43)<br />[[Torri Huske]] (52,44) |2. 8. 2025. |{{ZD|SIN}} [[Singapur]] |<ref>{{cite web|title=Mixed 4x100m Freestyle Relay Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011900010301F70104FFFFFFFFFF01.pdf|publisher=Omega Timing|date=2. 8. 2025|access-date=6. 8. 2025}}</ref>[https://vk.com/artemzagrebelny?z=video142497057_456239363%2F67478b06282824ff4b &#8203;] |- |[[4 × 100 m mješovito (mješovita štafeta)]] |3:37.43 |{{ZID|SAD}}<br/>[[Ryan Murphy]] (52.08)<br/> [[Nik Fink]] (58.29)<br/> [[Gretchen Walsh]] (55.18)<br/> [[Torri Huske]] (51.88) |3. 8. 2024. |{{ZD|FRA}} [[Pariz]] |<ref>{{cite web|title=Swimming – Mixed 4×100m Medley Relay Final Results|url=https://olympics.com/ru/paris-2024/results/swimming/mixed-4-x-100m-medley-relay/fnl-000100--|website=Olympics.com|date=3. 8. 2024|access-date=4. 8. 2024 }}</ref>[https://vk.com/video/@artemzagrebelny?z=video142497057_456239297%2Fpl_142497057_-4 &#8203;] |} == Kratki bazeni (25 m) == === Muškarci === {|class=wikitable style="width: 95%; font-size: 95%;" ! Disciplina !! Rezultat !! Plivač !! Datum !! Mjesto !! Izvor |- |[[50 m slobodno]] |19.90 |{{ZD|Kajmanska ostrva}} [[Jordan Crooks]] |14. 12. 2024. |{{ZD|MAĐ}} [[Budimpešta]] |<ref>{{cite web|title=Men's 50m Freestyle Semifinals Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011800080101EB0102FFFFFFFFFF01.pdf|publisher=Omega Timing|date=14. 12. 2024|access-date=20. 12. 2024}}</ref>[https://vk.com/artemzagrebelny?z=video142497057_456239337%2F835e28de64f6558bb1 &#8203;] |- |[[100 m slobodno]] |44.84 |{{ZD|AUS}} [[Kyle Chalmers]] |29. 10. 2021. |{{ZD|RUS}} [[Kazanj]] |<ref>{{cite web|title=Men's 100m Freestyle Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011500120101EC04FFFFFFFFFFFF01.pdf|last=FINA|author-link=FINA|publisher=[[Omega Timing]]|date=29. 10. 2021|access-date=21. 1. 2025}}</ref> |- |[[200 m slobodno]] |1:38.61 |{{ZD|SAD}} [[Luke Hobson]] |15. 12. 2024. |{{ZD|MAĐ}} [[Budimpešta]] |<ref>{{cite web|title=Men's 200m Freestyle Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011800080101EE0104FFFFFFFFFF01.pdf|publisher=Omega Timing|date=15. 12. 2024|access-date=23. 12. 2024}}</ref>[https://vk.com/im/convo/839726003?entrypoint=list_all&tab=all&z=video142497057_456239341%2F42ba318c8c52791d9b &#8203;] |- |[[400 m slobodno]] |3:32.25 |{{ZD|FRA}} [[Yannick Agnel]] |15. 11. 2012. |{{ZD|FRA}} [[Angers]] |<ref>{{cite magazine|title=Flash! Yannick Agnel Downs World Record in 400 Free at French Nationals|url=http://www.swimmingworldmagazine.com/lane9/news/World/32653.asp|magazine=[[Swimming World Magazine]]|date=15. 11. 2012|access-date=15. 11. 2012|url-status=dead|archive-url= https://archive.today/20130216202903/http://www.swimmingworldmagazine.com/lane9/news/World/32653.asp|archive-date=16. 2. 2013}}</ref><ref>{{cite AV media |date=16. 11. 2012 |url=https://www.youtube.com/watch?v=q_WOH0X9JKU |title=New World Record Yannick Agnel 400 Freestyle 3:32.25 !! |publisher= Georgian Swimmers Club |via=[[YouTube]] |access-date=10. 8. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20191128130315/https://www.youtube.com/watch?v=q_WOH0X9JKU |archive-date=28. 11. 2019 |url-status=live}}</ref> |- |[[800 m slobodno]] |7:20.46 |{{ZD|IRS}} [[Daniel Wiffen]] |10. 12. 2023. |{{ZD|RUM}} [[Otopeni]] |<ref>{{cite news|title=Men's 800m Freestyle Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011600090101F10104FFFFFFFFFF01.pdf |publisher=omegatiming.com|date=10. 12. 2023|access-date=12. 12. 2023}}</ref> [https://www.youtube.com/watch?v=582caZZSaHs &#8203;] |-14:06.88 Njemačka 21. decembar 2021. Svjetsko prvenstvo , . |[[1500 m slobodno]] |14:06.88 |{{ZD|GER}} [[Florian Wellbrock]] |21. 12. 2021. |{{ZD|UAE}} [[Abu Dhabi]] |<ref>{{cite web|title=Men's 1500m Freestyle Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011500190101F30104FFFFFFFFFF01.pdf|publisher=Omega Timing|date=21. 12. 2021|access-date=22. 1. 2025}}</ref>[https://www.youtube.com/watch?v=0hgLT3IulaA &#8203;] |- |[[50 m leđno]] |22.11 |{{ZD|RUS}} [[Kliment Kolesnjikov]] |23. 11. 2022. |{{ZD|RUS}} [[Kazanj]] |<ref>{{cite web|title=Men's 50m Backstroke Results|url=https://russwimming.ru/upload/live/4R_SC_2022/ResultList_123F_us.pdf|publisher=russwimming.ru|date=6. 11. 2014|access-date=25. 11. 2022|archive-date=23. 11. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20221123162409/https://russwimming.ru/upload/live/4R_SC_2022/ResultList_123F_us.pdf|url-status=dead}}</ref> [https://www.facebook.com/zagrebelny.artem/videos/465037289100724 &#8203;] |- |[[100 m leđno]] |48.16 |{{ZD|HUN}} [[Hubert Kós]] |25. 10. 2025. |{{ZD|CAN}} [[Toronto]] |<ref>{{cite web|title=Men's 100m Backstroke Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011900080102EC0104FFFFFFFFFF01.pdf|work=Omega Timing|date=25. 10. 2025|access-date=28. 10. 2025}}</ref> |- |[[200 m leđno]] |1:45.12 |{{ZD|HUN}} [[Hubert Kós]] |23. 10. 2025. |{{ZD|CAN}} [[Toronto]] |<ref>{{cite web|title=Men's 200m Backstroke Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011900080102EE0104FFFFFFFFFF01.pdf|work=Omega Timing|date=23. 10. 2025|access-date=31. 10. 2025}}</ref> |- | [[50 m prsno]] | 24.95 | {{ZD|TUR}} [[Emre Sakçı]] | 27. 12. 2021. | {{ZD|TUR}} [[Gaziantep]] | <ref>{{cite web|title=Men's 50m Breaststroke Final Results|url=http://canli.tyf.gov.tr/cs-187/ResultList_34F_us.pdf|publisher=canli.tyf.gov.tr|date=27. 12. 2021|access-date=27. 12. 2021|archive-date=27. 12. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20211227150701/http://canli.tyf.gov.tr/cs-187/ResultList_34F_us.pdf|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web|title=Video – Men's 50m Breaststroke Final| website=[[YouTube]] |url= https://www.youtube.com/watch?v=eQ535qkvYXg |date=27. 12. 2021|access-date=24. 1. 2025}}</ref> |- |[[100 m prsno]] |55.28 |{{ZD|BJE}} [[Ilja Šimanovič]] |26. 11. 2021. |{{ZD|NED}}[[Eindhoven]] |<ref>[[International Swimming League|ISL]] (26 November 2021). [https://www.omegatiming.com/File/00011500170103EC04FFFFFFFFFFFF01.pdf "ISL Match 16 Eindhoven (NED): Men's 100m Breaststroke Results"]. ''[[Omega Timing]]''. Retrieved 24-01-2025.</ref> |- |[[200 m prsno]] |1:59.52 |{{ZD|NED}} [[Caspar Corbeau]] |25. 10. 2025. |{{ZD|CAN}} [[Toronto]] |<ref>{{cite web|title=Men's 200m Breaststroke Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011900080103EE0104FFFFFFFFFF01.pdf|work=Omega Timing|date= 25. 10. 2025 |access-date= 29. 10. 2025}}</ref> |- |[[50 m delfin]] |21.32 |{{ZD|ŠVI}} [[Noè Ponti]] |11. 12. 2024. |{{ZD|HUN}} [[Budimpešta]] |<ref>{{cite web|title= Men's 50m Butterfly Final. Results |url=https://www.worldaquatics.com/competitions/3433/world-aquatics-swimming-championships-25m-2024/results?event=3d9d1963-af7e-4e9e-9c96-eb6c15e6f643 |publisher=worldaquatics.com |date=11. 12. 2024|access-date=16. 12. 2024}}</ref>[https://vk.com/artemzagrebelny?z=video142497057_456239335%2Ff4223416b279b8f632%2Fpl_wall_142497057 &#8203;] |- |[[100 m delfin]] |47.68 |{{ZD|CAN}} [[Joshua Liendo]] |23. 10. 2025. |{{ZD|CAN}} [[Toronto]] |<ref>{{cite web|title=Men's 100m Butterfly Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011900080104EC0104FFFFFFFFFF01.pdf|work=Omega Timing|date=23. 10. 2025 |access-date= 31. 10. 2025}}</ref> |- |[[200 m delfin]] |1:46.85 |{{ZD|JPN}} [[Tomoru Honda]] |22. 10. 2022. |{{ZD|JPN}} [[Tokio]] |[https://www.facebook.com/100007561117363/videos/1151467825795134 &#8203;​] |- |[[100 m mješovito]] |49.28 |{{ZD|SAD}} [[Caeleb Dressel]] |22. 11. 2020. |{{ZD|MAĐ}} [[Budimpešta]] |<ref>{{cite web|title=Men's 100m IM Results|url=https://www.omegatiming.com/File/000114020F0105EC04FFFFFFFFFFFF01.pdf |website= omegatiming.com |date= 22. 11. 2020|access-date=22. 11. 2020}}</ref><ref>{{cite AV media |date=22. 11. 2020 |url=https://www.youtube.com/watch?v=bfZAZO30oTk |title=Caeleb Dressel isl swimmin wr 100 IM 49.28 |publisher=swim4lifeTV |via=[[YouTube]] |access-date=10. 8. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210630005624/https://www.youtube.com/watch?v=bfZAZO30oTk |archive-date=30. 6. 2021 |url-status=live}}</ref> |- |[[200 m mješovito]] |1:48.88 |{{ZD|FRA}} [[Léon Marchand]] |1. 11. 2024. |{{ZD|SIN}} [[Singapur]] |<ref>{{cite web|title=Men's 200m IM Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011800070105EE0104FFFFFFFFFF01.pdf|publisher=omegatiming.com|date=1. 11. 2024|access-date=1. 11. 2024}}</ref>[https://www.youtube.com/watch?v=Fc-i1YbvAHU &#8203;] |- |[[400 m mješovito]] |3:54.51 |{{ZD|JAP}} [[Daiya Seto]] |20. 12. 2019. |{{ZD|SAD}} [[Las Vegas]] |<ref>{{cite web|title=Men's 400m Individual Medley Results|page=6|url=https://cdn.swimswam.com/wp-content/uploads/2019/12/ISL-Vegas-Day-1-Complete-Result.pdf|date=20. 12. 2019|access-date=20. 12. 2019}}</ref><ref>{{cite AV media |date=20. 12. 2019 |url=https://www.youtube.com/watch?v=m1x5rHvuLLY |title=WORLD RECORD {{!}} Daiya Seto Men's 400m Individual Medley {{!}} ISL {{!}} FULL RACE {{!}} Las Vegas |publisher=[[International Swimming League]] |via=[[YouTube]] |access-date=10. 8. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200813070649/https://www.youtube.com/watch?v=m1x5rHvuLLY |archive-date=13. 8. 2020 |url-status=live}}</ref> |- |[[4 × 50 m slobodno]] |1:21.80 |{{ZID|Sjedinjene Američke Države}}<br/>[[Caeleb Dressel]] (20.43)<br/>[[Ryan Held]] (20.25)<br/>[[Jack Conger]] (20.59)<br/>[[Michael Chadwick (plivač)|Michael Chadwick]] (20.53) |14. 12. 2018. |{{ZD|KIN}} [[Hangzhou]] |<ref>{{cite web|title=Men's 4x50m Freestyle Final Results|url=http://www.omegatiming.com/File/Download?id=000112010C0101F604FFFFFFFFFFFF01 |publisher= Omega Timing|date=14. 12. 2018|access-date=15. 12. 2020}}</ref> |- |[[4 × 100 m slobodno]] |3:01.66 |{{ZID|Sjedinjene Američke Države}}<br/>[[Jack Alexy]] (45.05)<br/> [[Luke Hobson]] (45.18)<br/> [[Kieran Smith]] (46.01)<br/> [[Chris Guiliano]] (45.42) |10. 12. 2024. |{{ZD|MAĐ}} [[Budimpešta]] |<ref>{{cite web|title=Men's 4x100m Freestyle Relay Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011800080101F70104FFFFFFFFFF01.pdf|publisher=Omega Timing|date=10. 12. 2024|access-date=10. 12. 2024}}</ref>[https://vkvideo.ru/video-228643357_456239037 &#8203;] |- |[[4 × 200 m slobodno]] |6:40.51 |{{ZID|Sjedinjene Američke Države}}<br/>[[Luke Hobson]] (1:38.91)<br/>[[Carson Foster]] (1:40.77)<br/>[[Shaine Casas]] (1:40.34)<br/>[[Kieran Smith]] (1:40.49) |13. 12. 2024. |{{ZD|MAĐ}} [[Budimpešta]] |<ref>{{cite web|title=Men's 4x200m Freestyle Relay Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011800080101F80104FFFFFFFFFF01.pdf|publisher=Omega Timing|date=13. 12. 2024|access-date=2. 1. 2025}}</ref>[https://vk.com/artemzagrebelny?z=video142497057_456239345%2F53a5485a3b1e5a4c21%2Fpl_post_142497057_1511 &#8203;] |- | [[4 × 50 m mješovito]] | 1:29.72 | {{ZID|Italija}}<br/>[[Lorenzo Mora]] (22.65)<br/>[[Nicolò Martinenghi]] (24.95)<br/>[[Matteo Rivolta]] (21.60)<br/>[[Leonardo Deplano]] (20.52) | 17. 12. 2022. | {{ZD|AUS}} [[Melbourne]] | <ref>{{cite web|title=Men's 4 × 50 m Medley Relay Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011700030105F60104FFFFFFFFFF01.pdf|date=17. 12. 2022|access-date=24. 1. 2025}}</ref> |- |[[4 × 100 m mješovito]] |3:18.68 |{{ZID|Rusija}}<br/>[[Miron Lifincev]] (49.31)<br/>[[Kiril Prigoda]] (55.15)<br/>[[Andrej Minakov]] (48.80)<br/>[[Jegor Kornjev]] (45.42) |15. 12. 2024. |{{ZD|MAĐ}} [[Budimpešta]] |<ref>{{cite web|title=Men's 4x100m Medley Relay Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011800080105F70104FFFFFFFFFF01.pdf|publisher=Omega Timing|date=15. 12. 2024|access-date=19. 12. 2024}}</ref>[https://vk.com/artemzagrebelny?z=video142497057_456239344%2F8f5d17d54d3cf9e655 &#8203;] |} === Žene === {|class=wikitable style="width: 95%; font-size: 95%;" ! Disciplina !! Rezultat !! Plivačica !! Datum !! Mjesto !! Izvor |- |[[50 m slobodno]] |22.83 |{{ZD|USA}} [[Gretchen Walsh]] |15. 12. 2024. |{{ZD|HUN}}[[Budimpešta]] |<ref>{{cite web|title=Women's 50m Freestyle Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011800080201EB0104FFFFFFFFFF01.pdf|publisher=Omega Timing|date=15. 12. 2024|access-date=25. 12. 2024}}</ref>[https://vkvideo.ru/video-228643357_456239033 &#8203;] |- |[[100 m slobodno]] |50.19 |{{ZD|USA}} [[Kate Douglass]] |19. 10. 2025. |{{ZD|USA}} Westmont |<ref>{{cite web|title=Women's 100m Freestyle Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011900070201EC0104FFFFFFFFFF01.pdf|work=Omega Timing|date=19. 10. 2025|access-date=23. 10. 2025}}</ref>[https://vk.com/artemzagrebelny?z=video142497057_456239370%2F8ffc89115b43c31be0%2Fpl_post_142497057_1587 &#8203;] |- |[[200 m slobodno]] |1:49.36 |{{ZD|AUS}} [[Mollie O'Callaghan]] |24. 10. 2025. |{{ZD|KAN}} [[Toronto]] |<ref>{{cite web|title=Women's 200m Freestyle Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011900080201EE0104FFFFFFFFFF01.pdf|work=Omega Timing|date=24. 10. 2025|access-date=26. 10. 2025}}</ref> |- |[[400 m slobodno]] |3:50.25 |{{ZD|CAN}} [[Summer McIntosh]] |10. 12. 2024. |{{ZD|HUN}} [[Budimpešta]] |<ref>{{cite web|title=Women's 400m Freestyle Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011800080201EF0104FFFFFFFFFF01.pdf|publisher=Omega Timing|date=10. 12. 2024|access-date=10. 12. 2024}}</ref>[https://vkvideo.ru/video-228643357_456239021 &#8203;] |- |[[800 m slobodno]] |7:54.00 |{{ZD|AUS}} [[Lani Pallister]] |25. 10. 2025. |{{ZD|KAN}} [[Toronto]] |<ref>{{cite web|title=Women's 800m Freestyle Results|url= https://www.omegatiming.com/File/00011900080201F10104FFFFFFFFFF01.pdf|publisher=Omega Timing|date=25. 10. 2025 |access-date=31. 10. 2025}}</ref>[https://www.youtube.com/watch?v=5BDTgaQiMv4&t=4s &#8203;] |- |[[1500 m slobodno]] |15:08.24 |{{ZD|SAD}} [[Katie Ledecky]] |29. 10. 2022. |{{ZD|KAN}} [[Toronto]] |<ref>{{cite web|title=Women's 1500m Freestyle Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011700080201F30104FFFFFFFFFF01.pdf|website=omegatiming.com|date=29. 10. 2022|access-date=30. 10. 2022}}</ref>[https://www.youtube.com/watch?v=p20kZqUAd0k &#8203;] |- |[[50 m leđno]] |25.23 |{{ZD|USA}} [[Regan Smith (plivačica)|Regan Smith]] |13. 12. 2024. |{{ZD|HUN}} [[Budimpešta]] |<ref>{{cite web|title=Women's 50m Backstroke Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011800080202EB0104FFFFFFFFFF01.pdf|publisher=Omega Timing|date=13. 12. 2024|access-date=18. 12. 2024}}</ref>[https://vkvideo.ru/video-228643357_456239026 &#8203;] |- |[[100 m leđno]] |54.02 r |{{ZD|USA}} [[Regan Smith (plivačica)|Regan Smith]] |15. 12. 2024. |{{ZD|HUN}} [[Budimpešta]] | <ref>{{cite web|title=Women's 4x100m Medley Relay Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011800080205F70104FFFFFFFFFF01.pdf|publisher=Omega Timing|date=15. 12. 2024|access-date=26. 12. 2024}}</ref>[https://vkvideo.ru/video-228643357_456239034 &#8203;] |- |[[100 m leđno]] |54.02 = |{{ZD|USA}} [[Regan Smith (plivačica)|Regan Smith]] |18. 10. 2025. |{{ZD|USA}} Westmont |<ref>{{cite web|title=Women's 200m Backstroke Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011900070202EE0104FFFFFFFFFF01.pdf|work=Omega Timing|date=19. 10. 2025|access-date=24. 10. 2025}}</ref>[https://vk.com/artemzagrebelny?z=video142497057_456239372%2F95216bcdf9baad493b%2Fpl_post_142497057_1589 &#8203;] |- |[[200 m leđno]] |1:57.33 |{{ZD|AUS}} [[Kaylee McKeown]] |25. 10. 2025. |{{ZD|KAN}} [[Toronto]] |<ref>{{cite web|title=Women's 200m Backstroke Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011900080202EE0104FFFFFFFFFF01.pdf|work=Omega Timing|date=25. 10. 2025|access-date= 7. 11. 2025}}</ref>[https://www.youtube.com/watch?v=irLveoaAuNA&t=3s &#8203;] |- |[[50 m prsno]] |28.37 sf |{{ZD|LIT}} [[Rūta Meilutytė]] |17. 12. 2022. |{{ZD|AUS}} [[Melbourne]] |<ref>{{cite web|title= Women's 50m Breaststroke Semifinals Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011700030203EB0102FFFFFFFFFF01.pdf|publisher=Omega Timing|date=17. 12. 2022|access-date=17. 12. 2022}}</ref>[https://www.facebook.com/zagrebelny.artem/videos/529222178935246/?notif_id=1671320917357622&notif_t=video_processed&ref=notif &#8203;] |- |[[100 m prsno]] |1:02.36 = |{{ZD|LIT}} [[Rūta Meilutytė]] |12. 10. 2013. |{{ZD|RUS}} [[Moskva]] |<ref>{{cite web|title=Women's 100m Breaststroke Result|url=http://www.omegatiming.com/File/Download?id=00010D020701021E02FFFFFFFFFFFF02 |publisher= Omega Timing|date=12. 10. 2013|access-date=12. 10. 2013}}</ref> |- |[[100 m prsno]] |1:02.36 = |{{ZD|JAM}} [[Alia Atkinson]] |6. 12. 2014. |{{ZD|KAT}} [[Doha]] |<ref>{{cite web|title=Women's 100m Breaststroke Results|url=http://www.omegatiming.com/File/Download?id=00010E010D01021E02FFFFFFFFFFFF02 |publisher= Omega Timing|date=6. 12. 2014|access-date=6. 12. 2014}}</ref><ref>{{cite AV media |date=22. 6. 2016 |url=https://www.youtube.com/watch?v=0-ADSzjH8jY |title=Alia Atkinson {{!}} World Record 100m Breaststroke {{!}} 2014 FINA World Swimming Championships Doha |publisher=[[FINA]] |via=[[YouTube]] |access-date=10. 8. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210212214739/https://www.youtube.com/watch?v=0-ADSzjH8jY |archive-date=12. 2. 2021 |url-status=live}}</ref> |- |[[100 m prsno]] |1:02.36 = |{{ZD|JAM}} [[Alia Atkinson]] |26. 8. 2016. |{{ZD|FRA}} [[Chartres]] |<ref>{{cite web|title=Alia Atkinson Ties World Record in 100 Breaststroke in Chartres|url=https://swimswam.com/alia-atkinson-ties-world-record-100-breaststroke-chartres/|author=Braden Keith|publisher=Swimswam|date=26. 8. 2016|access-date=26. 8. 2016}}</ref> |- |[[200 m prsno]] |2:12.50 |{{ZD|SAD}} [[Kate Douglass]] |13. 12. 2024. |{{ZD|HUN}} [[Budimpešta]] |<ref>{{cite web|title=Women's 200m Breaststroke Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011800080203EE0104FFFFFFFFFF01.pdf|publisher=Omega Timing|date=13. 12. 2024|access-date=13. 12. 2024}}</ref> [https://vkvideo.ru/video-228643357_456239027 &#8203;] |- |[[50 m delfin]] |23.72 |{{ZD|USA}} [[Gretchen Walsh]] |11. 10. 2025. |{{ZD|USA}} Carmel | <ref>{{cite web|title=Women's 50m Butterfly Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011900060204EB0104FFFFFFFFFF01.pdf|work=Omega Timing|date=11. 10. 2025|access-date=15. 10. 2025}}</ref> |- |[[100 m delfin]] |52.71 |{{ZD|USA}} [[Gretchen Walsh]] |14. 12. 2024. |{{ZD|HUN}} [[Budimpešta]] |<ref>{{cite web|title=Women's 100m Butterfly Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011800080204EC0104FFFFFFFFFF01.pdf|publisher=Omega Timing|date=14. 12. 2024|access-date=22. 12. 2024}}</ref>[https://vk.com/club228643357?z=video-228643357_456239030%2Fvideos-228643357%2Fpl_-228643357_-2 &#8203;] |- |[[200 m delfin]] |1:59.32 |{{ZD|KAN}} [[Summer Macintosh]] |12. 12. 2024. |{{ZD|HUN}} [[Budimpešta]] |<ref>{{cite web|title=Women's 200m Butterfly Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011800080204EE0104FFFFFFFFFF01.pdf|publisher=Omega Timing|date=12. 12. 2024|access-date=12. 12. 2024}}</ref>[https://vkvideo.ru/video-228643357_456239025 &#8203;] |- |[[100 m mješovito]] |55.98 |{{ZD|SAD}} [[Gretchen Walsh]] |18. 10. 2024. |{{ZD|SAD}} [[Charlottesville (Virginia)|Charlottesville]] |<ref>{{cite web|title=Women's 100m IM TT WR|url= https://storage.googleapis.com/virginiasports-com/2024/10/UVA-vs-Florida-Full-Results.pdf|publisher= virginiasports-com|date=18. 10. 2024|access-date=12. 11. 2024}}</ref>[https://vk.com/artemzagrebelny?z=video142497057_456239326%2F4946df7d75239061b2%2Fpl_wall_142497057 &#8203;] |- |[[200 m mješovito]] |2:01.63 |{{ZD|USA}} [[Kate Douglass]] |10. 12. 2024. |{{ZD|HUN}} [[Budimpešta]] |<ref>{{cite web|title=Women's 200m IM Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011800080205EE0104FFFFFFFFFF01.pdf|publisher=Omega Timing|date=10. 12. 2024|access-date=10. 12. 2024}}</ref><ref>{{cite web|title=Video - Women's 200m IM Final |url= https://vkvideo.ru/video-228643357_456239023|publisher= |date=10. 12. 2024|access-date=14. 12. 2024}}</ref> |- |[[400 m mješovito]] |4:15.48 |{{ZD|CAN}} [[Summer McIntosh]] |14. 12. 2024. |{{ZD|HUN}} [[Budimpešta]] |<ref>{{cite web|title=Women's 400m IM Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011800080205EF0104FFFFFFFFFF01.pdf|publisher=Omega Timing|date=14. 12. 2024|access-date=23. 12. 2024}}</ref>[https://vkvideo.ru/video-228643357_456239031 &#8203;] |- |[[4 × 50 m slobodno]] |1:32.50 |{{ZID|Nizozemska}}<br/>[[Ranomi Kromowidjojo]] (23.05)<br/>[[Maaike de Waard]] (23.16)<br/>[[Kim Busch]] (23.47)<br/>[[Femke Heemskerk]] (22.82) |12. 12. 2020. |{{ZD|NIZ}} [[Eindhoven]] |<ref>{{cite news|title=Dutch Women Destroy SCM 200 Free Relay World Record In 1:32.50 (Video)|url=https://swimswam.com/dutch-women-destroy-scm-200-free-relay-world-record-in-132-50-video/|website=swimswam.com|author=James Sutherland|date=12. 12. 2020|access-date=15. 12. 2020}}</ref> |- |[[4 × 100 m slobodno]] |3:25.01 |{{ZID|Sjedinjene Američke Države}}<br/>[[Kate Douglass]] (50.95)<br/>[[Katharine Berkoff]] (51.38)<br/>[[Alex Shackell]] (52.01)<br/>[[Gretchen Walsh]] (50.67) |10. 12. 2024. |{{ZD|HUN}} [[Budimpešta]] |<ref>{{cite web|title=Women's 4x100m Freestyle Relay Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011800080201F70104FFFFFFFFFF01.pdf|publisher=Omega Timing|date=10. 12. 2024|access-date=30. 1. 2025}}</ref><ref>{{cite web|title= Video – Women's 4x100m Freestyle Relay Final Results|url=https://vkvideo.ru/video-228643357_456239039|publisher= |date=10. 12. 2024|access-date=30. 1. 2025}}</ref> |- |[[4 × 200 m slobodno]] |7:30.13 |{{ZID|Sjedinjene Američke Države}}<br/>[[Alex Walsh]] (1:53.25)<br/>[[Paige Madden]] (1:53.18)<br/>[[Katie Grimes]] (1:53.39)<br/>[[Claire Weinstein]] (1:50.31) |12. 12. 2024. |{{ZD|HUN}} [[Budimpešta]] |<ref>{{cite web|title=Women's 4x200m Freestyle Relay Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011800080201F80104FFFFFFFFFF01.pdf|publisher=Omega Timing|date=12. 12. 2024|access-date=30. 1. 2025}}</ref><ref>{{cite web|title= Video – Women's 4x200m Freestyle Relay Final|url=https://vkvideo.ru/video-228643357_456239038|publisher=Omega Timing|date=12. 12. 2024|access-date=30. 1. 2025}}</ref> |- |[[4 × 50 m mješovito]] |1:42.35 |{{ZID|Australija}}<br/>[[Mollie O'Callaghan]] (25.49)<br/>[[Chelsea Hodges]] (29.11)<br/>[[Emma McKeon]] (24.43)<br/>[[Madison Wilson]] (23.32) |17. 12. 2022. |{{ZD|AUS}} [[Melbourne]] |<ref>{{cite web|title=Women's 4 × 50 m Medley Relay Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011700030205F60104FFFFFFFFFF01.pdf|publisher=Omega Timing|date=17. 12. 2022|access-date=30. 1. 2025}}</ref> |- |[[4 × 100 m mješovito]] |3:40.41 |{{ZID|Sjedinjene Američke Države}}<br/>[[Regan Smith (plivačica)|Regan Smith]] (54.02)<br/>[[Lilly King]] (1:03.02)<br/>[[Gretchen Walsh]] (52.84)<br/>[[Kate Douglass]] (50.53) |15. 12. 2024. |{{ZD|HUN}} [[Budimpešta]] |<ref>{{cite web|title=Women's 4x100m Medley Relay Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011800080205F70104FFFFFFFFFF01.pdf|publisher=Omega Timing|date=15. 12. 2024|access-date=4. 1. 2025}}</ref> [https://vkvideo.ru/video-228643357_456239040 &#8203;] |} === Mješovite štafete === {|class=wikitable style="width: 95%; font-size: 95%;" ! Disciplina !! Rezultat !! Plivači !! Datum !! Mjesto !! Izvor |- |[[4 × 50 m slobodno (mješovita štafeta)]] |1:27.26 |{{ZID|Italija}}<br />[[Leonardo Deplano]] (20.97) <br />[[Lorenzo Zazzeri]] (20.51)<br />[[Silvia Di Pietro]] (23.07) <br />[[Sara Curtis ]](22.71) |4. 12. 2025. |{{ZD|POLJ}} [[Lublin]] |<ref>{{cite web|title=Mixed 4×50m Freestyle Relay Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/000119000A0301F60104FFFFFFFFFF01.pdf|publisher=Omega Timing|date=4. 12. 2025|access-date=6. 12. 2025}}</ref> |- |[[4 × 50 m mješovito (mješovita štafeta)]] |1:35.15 |{{ZID|Sjedinjene Američke Države}}<br/>[[Ryan Murphy]] (22.37) <br/>[[Nic Fink]] (24.96) <br/> [[Kate Douglass]] (24.09) <br/> [[Torri Huske]] (23.73) |14. 12. 2022. |{{ZD|AUS}} [[Melbourne]] | <ref>{{cite web|title=Mixed 4x50m Medley Relay Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011700030305F60104FFFFFFFFFF01.pdf|date=14. 12. 2022|access-date=14. 12. 2022}}</ref><ref>{{cite web|title=Video – Mixed 4x50m Medley Relay Final Results|url=https://www.youtube.com/watch?v=ul7oas7Zcy4|publisher=FINA.tv|date=14. 12. 2022|access-date=20. 12. 2022}}</ref> |- |[[4 × 100 m mješovito (mješovita štafeta)]] |3:30.47 |{{ZID|Rusija}}<br/>[[Miron Lifincev]] (48.90)<br/>[[Kiril Prigoda]] (54.86)<br/>[[Arina Surkova]] (55.63)<br/>[[Darja Klepikova]] (51.08) |14. 12. 2024. |{{ZD|MAĐ}} [[Budimpešta]] |<ref>{{cite web|title=Mixed 4 × 100 m Medley Relay Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011800080305F70104FFFFFFFFFF01.pdf|date=14. 12. 2024|access-date=28. 12. 2024}}</ref>[https://vkvideo.ru/video-228643357_456239036 &#8203;] |} == Galerija == Neki od trenutnih svjetskih rekordera: <gallery widths="170" heights="200"> Datoteka:YANNICK AGNEL a.jpg|<center>[[Yannick Agnel]]</center> Datoteka:Therese Alshammar 2013-01-08 001.jpg|<center>[[Therese Alshammar]]</center> Datoteka:Mireia Belmonte Garcia.jpg|<center>[[Mireia Belmonte]]</center> Datoteka:Filhopodium50cropped.jpg|<center>[[César Cielo Filho]]</center> Datoteka:Matt Grevers.jpg|<center>[[Matt Grevers]]</center> Datoteka:Olympian Grant Hackett takes the Pledge (34690236782) (cropped).jpg|<center>[[Grant Hackett]]</center> Datoteka:Femke Heemskerk.jpg|<center>[[Femke Heemskerk]]</center> Datoteka:Kazan 2015 - Hosszú Katinka 200m backstroke.JPG|<center>[[Katinka Hosszú]]</center> Datoteka:Ranomi Kromowidjojo (2008-08-25).jpg|<center>[[Ranomi Kromowidjojo]]</center> Datoteka:Katie Ledecky-2012-14-09.jpg|<center>[[Katie Ledecky]]</center> Datoteka:Leveauxpodium50.jpg|<center>[[Amaury Leveaux]]</center> Datoteka:Jason Lezak 2.jpg|<center>[[Jason Lezak]]</center> Datoteka:Ryan Lochte cropped.jpg|<center>[[Ryan Lochte]]</center> Datoteka:Rūta Meilutytė02.jpg|<center>[[Rūta Meilutytė]]</center> Datoteka:Aaron peirsol-2.jpg|<center>[[Aaron Peirsol]]</center> Datoteka:Federica Pellegrini e Luca Marin (cropped).jpg|<center>[[Federica Pellegrini]]</center> Datoteka:Phelpsbeijing.jpg|<center>[[Michael Phelps]]</center> Datoteka:Rebecca soni cropped.jpg|<center>[[Rebecca Soni]]</center> Datoteka:Cameron_van_der_Burgh.jpg|<center>[[Cameron van der Burgh]]</center> Datoteka:Incheon AsianGames Swimming 34.jpg|<center>[[Sun Yang]]</center> </gallery> == Također pogledajte == * [[Olimpijski rekordi u plivanju]] == Reference == {{refspisak}} [[Kategorija:Plivanje]] [[Kategorija:Svjetski rekordi]] lo0okht2719pp0f17bisbs0dhfn8j33 Filipovići (Foča, Republika Srpska) 0 86745 3921679 3852458 2026-08-23T02:01:45Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3921679 wikitext text/x-wiki {{Geokutija naselje u BiH <!-- *** Gornji dio *** --> | ime = Filipovići | vrsta = Naseljeno mjesto <!-- *** Ime **** --> | službeni_naziv = | slogan = | nadimak = <!-- *** Slika *** --> | slika = | opis_slike = | veličina_slike = <!-- *** Simboli *** --> | zastava = | grb = <!-- *** Države, regije i.t.d *** --> | entitet = [[Republika Srpska]] | kanton = | općina = [[Foča (Republika Srpska)|Foča]] <!-- *** Položaj *** --> | nadmorska_visina = | širina_stepeni = 43.568 | dužina_stepeni = 18.779 | najveća tačka = | najveća tačka metara = <!-- *** Površina *** --> | površina_grada = | površina_općine = <!-- *** Stanovništvo *** --> | stanovništvo grad = 38 | stanovništvo procjena = | stanovništvo godina = 2013 | stanovništvo procjena godina = | gustoća = <!-- *** Kod *** --> | poštanski broj = | pozivni broj = (+387) 58 | matični broj = 227960<ref>{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaFBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naselja |work=fzs.ba |access-date=16. 10. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160509001936/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaFBiH.pdf |archive-date=9. 5. 2016 |url-status=dead }}</ref> | matični broj općine = 20613 <!-- *** Karta *** --> | karta_lokacija = Bosna i Hercegovina | opis_karte = Filipovići u Bosni i Hercegovini <!-- *** Web stranice *** --> | web stranice = <!-- *** Bilješka *** --> | bilješka = }} '''Filipovići''' su naseljeno mjesto u općini [[Foča (Republika Srpska)|Foča]], [[Republika Srpska]], [[Bosna i Hercegovina]]. == Stanovništvo == {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Filipovići | vrsta_naseljenog_mjesta = naselje | maticni_broj = 227960 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref name="popis2013">{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}</ref> | g1991_izvor = | g1981_izvor = <ref>{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 16. 10. 2015}}</ref> | g1971_izvor = <ref>{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 16. 10. 2015}}</ref> | g2013_ukupno = 38 | g2013_bosnjaci = 35 | g2013_srbi = 3 | g1991_ukupno = 262 | g1991_muslimani = 244 | g1991_srbi = 18 | g1981_ukupno = 252 | g1981_muslimani = 222 | g1981_srbi = 29 | g1981_jugosloveni = 1 | g1971_ukupno = 253 | g1971_muslimani = 212 | g1971_srbi = 40 | g1971_jugosloveni = 1 }} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://www.opstinafoca.rs.ba/ Zvanični sajt općine Foča] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210419065529/http://www.opstinafoca.rs.ba/ |date=19. 4. 2021 }} {{Općina Foča (Republika Srpska)}} 6eyzh9sk2aex4elp6sqkvmobc6z5bld Dum dum (album) 0 88787 3921646 3571867 2026-08-22T15:31:27Z Nebojša73 162951 /* Gosti */ Suba nije učestvovao na snimanju albuma, samo u pripremi demo-snimaka za album. Ovo potvrđuje dokumentacija benda, kao i podaci na platformi discogs. 3921646 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{Siroče|23|02|2012}} {{Infokutija album | naziv = Dum dum | vrsta = [[Album|Studijski album]] | pozadina = studio | izvođač_gen = Ekatarine Velike | slika = Omot Dum Dum.jpg | objavljen = 1991. | snimljen = | mjesto = | studio = Studio "M" radija, [[Novi Sad]] | žanr = [[Alternativni rok]] | trajanje = 39:46 | izdavač = PGP RTB | producent = Theodore Yannie i Đorđe Petrović | prethodni_album = ''[[Samo par godina za nas]]''<br>(1989) | ovaj_album = '''''Dum dum'''''<br>(1991) | sljedeći_album = ''[[Neko nas posmatra]]''<br>(1993) }} '''''Dum dum''''' jest 6. studijski album [[srbija]]nske rok-grupe [[Ekatarina Velika]] objavljen [[1991]]. == Spisak pjesama == {{Spisak pjesama | naslov = | ukupno_trajanje = 39:46 | sakrij_sadržaj = <!-- da --> | sve_napisao = [[Milan Mladenović]] | naziv1 = Dum dum | trajanje1 = 3:36 | naziv2 = Siguran | trajanje2 = 4:44 | naziv3 = Odgovor | trajanje3 = 4:26 | naziv4 = Karavan | trajanje4 = 3:57 | naziv5 = Idemo | trajanje5 = 4:05 | naziv6 = Zabranjujem | trajanje6 = 3:56 | naziv7 = Glad | trajanje7 = 3:27 | naziv8 = Bledo | trajanje8 = 4:18 | naziv9 = Hladan | trajanje9 = 3:01 | naziv10 = Dolce Vita | trajanje10 = 4:16 }} == Muzičari == * [[Milan Mladenović]] – [[gitara]], glas * [[Margita Stefanović]] – [[klavir]], klavijature * [[Bata Božanić]] – [[bas-gitara]] * [[Dušan Petrović (muzičar)|Dušan Petrović]] – bas-gitara * [[Marko Milivojević]] – [[bubanj|bubnjevi]] === Gosti === * [[Tanja Jovićević]] – prateći vokali {{Ekatarina Velika}} {{stub-muz}} [[Kategorija:Albumi Ekatarine Velike]] [[Kategorija:Albumi iz 1991.]] ekwraakkrmdjirt1lrxd2j5im6n3cpr Anatolij Karpov 0 137131 3921658 3896133 2026-08-22T18:45:16Z Juan carlos perez rodriguez 134627 /* Knjige */ 3921658 wikitext text/x-wiki {{Infokutija šahista |ime = Anatolij Jevgenjevič Karpov |slika = Karpov, Anatoly (Flickr).jpg |puno ime = |nadimak = |država = {{ZID|SSSR}} {{ZID|Rusija}} |datum rođenja = {{Datum rođenja i godine|1951|05|23}} |mjesto rođenja = Zlatoust |datum smrti = |mjesto smrti = |titula = velemajstor |godine šampion = 1975–85, 1993-99. ([[FIDE]]) |elo = 2619 |elo_max = 2780 (juli 1994) }} '''Anatolij Karpov''' ({{jez-ru|Анато́лий Евге́ньевич Ка́рпов}}) [[Rusija|ruski]] je velemajstor i bivši svjetski prvak, jedan od najvećih igrača u [[šah]]ovskoj historiji, naročito u turnirskim partijama: najuspješniji je turnirski igrač u historiji s preko 160 osvojenih prvih mjesta na turnirima igranim širom svijeta.<ref>{{cite web | first=Eric | last=van Reem | title=Karpov, Kortchnoi win Unzicker Gala | url=http://www.chessbase.com/newsdetail.asp?newsid=2569 | publisher=[[ChessBase]] | date=11. 8. 2005 | access-date=2. 7. 2009}} In his 1994 book ''My Best Games'', Karpov says he played some 200 tournaments and matches, and won more than 100.</ref> Njegov krajnji skor je 1.118 pobjeda, 287 poraza, 1.480 remija u 3.163 partije. ==Biografija== Rođen je 23. maja 1951. u Zlatoustu, bivšem [[SSSR]]-u. Studirao je na Lenjingradskom državnom Univerzitetu. Živi u [[Moskva|Moskvi]]. === Najmlađi velemajstor === Učio je igrati šah od svoječetvrte godine. U 12-oj godini primljen je u prestižnu šahovsku školu [[Mihail Botvinik|Mihaila Botvinika]]. Postaje najmlađi sovjetski nacionalni majstor s 15 godina i pobjeđuje na svom prvom međunarodnom turniru nekoliko mjeseci kasnije. Među juniorima SSSR-a 1967. bio je peti. Nekoliko mjeseci kasnije postaje svjetski juniorski prvak. Njegova karijera ide uzlaznom putanjom i 1969. postaje prvi sovjetski igrač koji postaje svjetski juniorski prvak poslije [[Boris Spaski|Borisa Spaskog]] - koji je tu titulu osvojio još 1955.) - skorom: 10 poena od 11 mogućih. Uskoro potom, Karpov osvaja 4. mjesto na međunarodnom turrniru u [[Caracas]]u i postaje najmlađi svjetski [[velemajstor]]. === Prvak svijeta === 1970. Karpov pokazuje značajna poboljšanja u svojoj igri. Njegov rejting je skočio sa 2540 u 1971. na 2660 u 1973. godini, kad je bio drugi na prvenstvu SSSR-a i prvi na Lenjingradskom međunarodnom turniru. 1974. kvalificirao se u ciklus kandidata koji će da izazovu vladajućeg svjetskog prvaka, [[Robert Fischer|Bobbyja Fischera]]. Karpov je pobijedio Lava Polugajevskog u prvom meču kandidata i u sljedećoj rundi dobio je bivšeg svjetskog prvaka Spaskog. Meč Spaski-Karpov bio je spektakularan. Jaka i agresivna igra Karpova osigurala mu je nezaboravnu pobjedu. Finalni meč bio je protiv sljedećeg Rusa, [[Viktor Korčnoj|Viktora Korčnoja]], poznatog "fajtera". Partije su bile izuzetno borbene i Karpov pobjeđuje i postaje izazivač Fischeru za titulu prvaka svijeta. Uoči tog meča, Fischer je imao brojne zahtjeve koje je uputio [[FIDE]]-i, koje mu oni nisu ispunili, tako da je odbio igrati za titulu i mladi Karpov bez finalne borbe postaje svjetski prvak.<ref>{{cite book |last=Byrne |first=Robert |author-link=Robert Byrne (chess player) |date=1976 |title=Anatoly Karpov, The Road to the World Chess Championship |url=https://archive.org/details/anatolykarpovroa0000robe |location=New York |publisher=Bantam Books |page=[https://archive.org/details/anatolykarpovroa0000robe/page/n11 1] |isbn=0-553-02876-6}}</ref> === Pobjede na brojnim turnirima === Postiđen što je na takav način postao svjetski prvak, očajnički je pokušavao dokazati da mu zasluženo pripada titula; u narednih 10 godina učestvovao je na svim značajnim turnirima. Pobjeđivao je na turnirima na kojima su učestvovali najjači igrači na svijetu. === Odbrane titule === 1978. Karpov je prvi put branio titulu protiv Korčnoja, koji se dosta razlikovao od njihovog prethodnog meča kandidata. Korčnoj je u međuvremenu emigrirao iz SSSR-a. Meč je igran na [[Filipini]]ma i navodno je bio protkan psihološkim trikovima i pokušajima dr. Vladimira Zuhara (profesora [[psihologija|psihologije]] na Medicinskom fakultetu u Moskvi) iz Karpovljevog tima, da hipnotizira Korčnoja za vrijeme igre. Karpov je pobijedio 6 : 5, uz 21 remi. Tri godine kasnije Korčnoj je pobijedio u mečevima kandidata i ponovo se kvalificirao za meč sa Karpovom u Meranu, [[Italija]]. Ovoga je puta psihološki trik bilo hapšenje Korčnojevog sina zbog navodne zavjere. Opet se politika umiješala u šahovsku igru, ali Karpov hdobija meč rezultatom 11 : 7. Meč je poznat kao "Masakr u Meranu". === Vrhunac turnirske karijere === Karpovljeva turnirska karijera dostiže svoj vrhunac na izuzetnom Supervelemajstorskom turniru u [[Montreal]]u, [[Kanada]], 1979, gdje pobjeđuje zajedno s [[Mihail Talj|Mihailom Taljem]]. a ispred velemajstora kao što su [[Jan Timman]], [[Ljubomir Ljubojević]], Spaski i [[Ljubomir Kavalek]]. Također je pobijedio na prestižnom turniru u [[Linares]]u 1981 (i ponovo 1994. godine), na turnirima u [[Tilburg]]u u 1977, 1979, 1980, 1982. i 1983, a na prvenstvu SSSR-a 1976, 1983. i 1988.<ref name="chessgames, 2002">chessgames.com, [https://www.chessgames.com/perl/chessplayer?pid=20719 ''Anatoly Karpov'']</ref> === Meč za prvaka svijeta s Kasparovom === 1984. održan je meč za prvaka svijeta između [[Garry Kasparov|Garryja Kasparova]] i Karpova. Karpov je važio kao jedan od najboljih svjetskih prvaka u vrijeme kada se Kasparov tek pojavljivao na šahovskoj sceni. Iako je poveo 4 : 0 i iako su mu bile potrebne 2 pobjede da zadrži titulu, sljedećih 16 partija završava remijem, a u 31. partiji imao je dobijenu poziciju za odbranu titule, međutim, griješi i partija završava remijem, a sljedeću partiju gubi. Poslije poraza u još 2 partije, Karpov doživljava nervni slom i predsjednik FIDE prekida meč. U revanšu 1985. Kasparov dobija meč 13 : 11 i tako se prekida njegova desetogodišnja vladavina. Karpov se sastajao s Kasparovom za titulu svjetskog prvaka u tri navrata, i to 1986. u [[London]]u i [[Lenjingrad]]u, 1987. u [[Sevilja|Sevilji]] i 1990. u [[New York]]u. Rezultat sva tri meča bio je tijesan: 12.5 : 11.5, 12 : 12, 12.5 : 11.5. U sva tri meča Karpov je imao šansu za pobjedu, ali je činio presudne greške i izgubio ih. Međusobni skor Karpova i Kasparova jeste sljedeći: u 235 zvaničnih partija Karpov ima 23 pobjede, 33 poraza i 179 remija. U mečevima za prvaka svijeta Karpov ima 19 pobjeda, 21 poraz i 104 remija. Iako je 12 godina stariji od Kasparova, Karpov 2002. pobjeđuje Kasparova 2.5 : 1.5. === Ponovna pobjeda i poraz za prvaka svijeta === 1992. Karpov gubi meč kandidata protiv [[Nigel Short|Nigela Shorta]]. Tako je onemogućen šesti meč za titulu između Kasparova i Karpova. Ipak, 1993, pošto su Kasparov i Short istupili iz [[FIDE]], u meču za upražnjenu titulu prvaka svijeta Karpov pobjeđuje Timmana. Odbranio je titulu protiv [[Gata Kamsky|Gate Kamskyja]] 1996. i [[Viswanathan Anand|Viswanathana Ananda]] 1998. godine. Iste godine mijenja se stari sistem mečeva kandidata. 1999. Karpov gubi titulu od [[Aleksandar Halifman|Aleksandra Halifmana]]. Karpov je višestruki prvak [[Evropa|Evrope]] i pobjednik na Olimpijadi kao član sovjetskog tima. == Političke aktivnosti == Karpovljevo igranje na turnirima znatno je smanjeno od 1997. zbog njegove umiješanosti u politička zbivanja u Rusiji. Bio je član Komisije za vanjske poslove i predsjednik Sovjetskog mirovnog fonda prije raspada Sovjetskog Saveza. Osim toga, bio je uključen u nekoliko sporova sa FIDE.<ref>{{Cite web|date=22. 7. 1999|title=Karpov may sue over LV tourney - Las Vegas Sun Newspaper|url=https://lasvegassun.com/news/1999/jul/22/karpov-may-sue-over-lv-tourney/|access-date=6. 5. 2021|website=lasvegassun.com|language=en}}</ref> Aprila 2004. on je 22. na listi [[FIDE]] s rejtingom od 2682. == Stil igre == Stil Karpova je čvrsta pozicijska igra bez rizika, s nemilosrdnim kažnjavanjem protivnikovih grešaka. Idol mu je bio [[José Raúl Capablanca]]. Karpovljeva najveća snaga i majstorstvo je u preventivi, a taj put su prije njega krčili [[Tigran Petrosjan]] i [[Aron Nimzowitsch]]. On može naslutiti i osujetiti protivnikove planove prije no što oni načine neku štetu u poziciji. Igrao je obazrivo, uglavnom pasivne pozicije. To je najčešće iritiralo protivnike koji su agresivnom igrom pokušavali doći do prednosti. Karpov tada nemilosrdno kidiše i lomi svog protivnika. == Odabrane partije == * [http://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1067748 Korčnoj - Karpov, Moskva, 1973, Kraljev indijski napad, Spaskijeva varijanta (A05)] - Karpov žrtvuje pješaka za jak centar i napad na daminom krilu * [http://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1068373 Karpov - Sax, Linares, 1983, Sicilijanka, Scheveningenska varijanta, Keresov napad (B81)] - Karpov radi žrtvu za napad kojim dobija partiju 20 poteza poslije, nakon još jedne njegove spektakularne žrtve i Saxove kontražrtve; partija je dobila nagradu za briljantnost; to nije bio prvi put da Karpov koristi oštri [[Paul Keres|Keresov]] napad (6. g4) - vidi njegovu pobjedu [http://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1057525 protiv Vlastimila Horta na Aljehinovom memorijalu u Moskvi 1971] == Knjige == Karpov je autor ili koautor više knjiga, od kojih je većina prevedena na engleski jezik. * Karpov, A.E. Ninth vertical. 1978. Moscow: Molodaya Gvardia. *{{cite book | last1=Karpov | first1=Anatoly | last2=Roshal | first2=Alexander | author-link2= Alexander Roshal | title=Chess Is My Life | publisher=[[Pergamon Press]] | year=1979 | isbn=0-0802-3119-5}} *{{cite book | last=Karpov | first=Anatoly | title=The Open Game in Action | publisher=[[Pavilion Books|Batsford]] | year=1988 | isbn=978-0713460964}} *{{cite book | last=Karpov | first=Anatoly | title=The Semi-Open Game in Action | url=https://archive.org/details/semiopengameinac0000anat | publisher=[[Collier Books|Collier]] | year=1988 | isbn=978-0020218012}} *{{cite book | last=Karpov | first=Anatoly | title=The Closed Openings in Action | url=https://archive.org/details/closedopeningsin0000karp | publisher=[[Macmillan Publishers|Collier/MacMillan]] | year=1990 | isbn=978-0020339854}} *{{cite book | last=Karpov | first=Anatoly | title=The Semi-Closed Openings in Action | publisher=Collier/MacMillan | year=1990 | isbn=978-0020218050}} *{{cite book | last=Karpov | first=Anatoly | year=1990 | title=Karpov on Karpov: Memoirs of a chess world champion | url=https://archive.org/details/karpovonkarpovme0000karp | publisher=Liberty Publishing | isbn= 0-689-12060-5}} (also a 1992 [[Simon & Schuster]] edition) *{{cite book | last=Karpov | first=Anatoly | year=1992 | title=Beating the Grünfeld | url=https://archive.org/details/beatinggrnfeld0000karp | publisher=Batsford | isbn= 978-0-7134-6468-9}} *{{cite book | last=Karpov | first=Anatoly | title=Caro-Kann Defence: Advance Variation and Gambit System | url=https://archive.org/details/bwb_C0-ACI-970 | publisher=Batsford | year=2006 | isbn=0-7134-9010-1}} *{{cite book | last=Karpov | first=Anatoly | title=My Best Games | publisher=Edition Olms | year=2007 | isbn=978-3-2830-1002-7}} *{{cite book | last1=Karpov | first1=Anatoly | last2=Henley | first2=Ron | author-link2= Ron Henley (chess player) | title=Elista Diaries: Karpov–Kamsky, Karpov–Anand, Anand Mexico City 2007 World Chess Championship Matches | publisher=Batsford | year=2007 | isbn=978-0-923891-97-8}} *{{cite book | last=Karpov | first=Anatoly | title=How To Play The English Opening | url=https://archive.org/details/howtoplayenglish0000karp | publisher=Batsford | year=2007 | isbn=978-0-7134-9065-7}} == Pocăst == Anatolij Karpov turnir (ili Poikovski turnir) je prestižna godišnja šahovska manifestacija koja se održava u ruskom gradu Poikovskom. To je veoma neobičan slučaj u svejtskom šahu jer odaje počast dvanaestom sujetskom prvaku dok je još živ! Igra se u zatvorenom formatu (round-robin) sa deset velemajstora. == Reference == {{Refspisak}} == Dodatna literatura == * [[Reuben Fine|Fine, Rueben]] (1983). ''The World's Great Chess Games''. [[Dover Publications|Dover]]. {{ISBN|0-486-24512-8}}. * Hurst, Sarah (2002). ''Curse of Kirsan: Adventures in the Chess Underworld''. Russell Enterprises. {{ISBN|978-1-88869-0-156}}. * {{Cite book |last1=Károlyi|first1=Tibor|author-link=Tibor Károlyi (chess player) |last2=Aplin|first2=Nick|author-link2=Nick Aplin |title=Endgame Virtuoso Anatoly Karpov |url=https://archive.org/details/endgamevirtuosoa0000tibo|year=2007 |publisher=[[New in Chess]] |isbn=978-90-5691-202-4}} *{{cite book |last=Karolyi |first= Tibor |title=Karpov's Strategic Wins 1: The Making of a Champion 1961–1985 |year=2011 |publisher=[[Quality Chess]] |isbn=978-1-906552-41-1}} *{{cite book |last=Karolyi |first= Tibor |title=Karpov's Strategic Wins 2: The Prime Years 1986–2009 |year=2011 |publisher=Quality Chess |isbn=978-1-906552-42-8}} * Karpov, Anatoly (2003). ''Anatoly Karpov's Best Games''. [[Anova Books|Batsford]]. {{ISBN|0-7134-7843-8}}. *{{Cite book |last=Kasparov|first=Garry|author-link=Garry Kasparov |year=2006 |title=[[My Great Predecessors]], part V |publisher = [[Everyman Chess]] |isbn=1-85744-404-3 }} *{{cite book |last=Markland |first=Peter |author-link=Peter Markland |title=The Best of Karpov |year=1975 |publisher=[[Oxford University Press]] |isbn=978-0-19-217534-2}} * [[Edward G. Winter|Winter, Edward G.]], editor (1981).''World Chess Champions''. [[Pergamon Press]]. {{ISBN|0-08-024094-1}}. == Vanjski linkovi == {{Commonscat-inline|Anatoly Karpov}} * [https://web.archive.org/web/20060629052152/http://www.karpov.on.ru/ Službeni sajt] {{ru simbol}} * [http://ratings.fide.com/card.phtml?event=4100026 Karpovljeva FIDE kartica] * [http://www.chessgames.com/perl/chessplayer?pid=20719 Karpovljev profil] na ''[[Chessgames.com]]'' {{S-start}} {{Redoslijed |prije = [[Bobby Fischer]] |naslov = Svjetski šahovski prvak <br/> 1975–1985. |poslije = [[Gari Kasparov]]}} {{S-end}} {{S-start}} {{Redoslijed |prije = Gari Kasparov |naslov = Svjetski šahovski prvak <br/> 1993–1999. |poslije = [[Aleksandar Halifman]] }} {{S-end}} {{Svjetski šahovski prvaci}} {{Svjetska šahovska Kuća slavnih}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Karpov, Anatolij}} [[Kategorija:Rođeni 1951.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Zlatoust]] [[Kategorija:Ruski šahisti]] [[Kategorija:Sovjetski šahisti]] [[Kategorija:Ruski političari]] ae0x0jkf4w77ihko5d5lwdhucsl2gdg 3921660 3921658 2026-08-22T18:56:40Z Juan carlos perez rodriguez 134627 /* Pocăst */ 3921660 wikitext text/x-wiki {{Infokutija šahista |ime = Anatolij Jevgenjevič Karpov |slika = Karpov, Anatoly (Flickr).jpg |puno ime = |nadimak = |država = {{ZID|SSSR}} {{ZID|Rusija}} |datum rođenja = {{Datum rođenja i godine|1951|05|23}} |mjesto rođenja = Zlatoust |datum smrti = |mjesto smrti = |titula = velemajstor |godine šampion = 1975–85, 1993-99. ([[FIDE]]) |elo = 2619 |elo_max = 2780 (juli 1994) }} '''Anatolij Karpov''' ({{jez-ru|Анато́лий Евге́ньевич Ка́рпов}}) [[Rusija|ruski]] je velemajstor i bivši svjetski prvak, jedan od najvećih igrača u [[šah]]ovskoj historiji, naročito u turnirskim partijama: najuspješniji je turnirski igrač u historiji s preko 160 osvojenih prvih mjesta na turnirima igranim širom svijeta.<ref>{{cite web | first=Eric | last=van Reem | title=Karpov, Kortchnoi win Unzicker Gala | url=http://www.chessbase.com/newsdetail.asp?newsid=2569 | publisher=[[ChessBase]] | date=11. 8. 2005 | access-date=2. 7. 2009}} In his 1994 book ''My Best Games'', Karpov says he played some 200 tournaments and matches, and won more than 100.</ref> Njegov krajnji skor je 1.118 pobjeda, 287 poraza, 1.480 remija u 3.163 partije. ==Biografija== Rođen je 23. maja 1951. u Zlatoustu, bivšem [[SSSR]]-u. Studirao je na Lenjingradskom državnom Univerzitetu. Živi u [[Moskva|Moskvi]]. === Najmlađi velemajstor === Učio je igrati šah od svoječetvrte godine. U 12-oj godini primljen je u prestižnu šahovsku školu [[Mihail Botvinik|Mihaila Botvinika]]. Postaje najmlađi sovjetski nacionalni majstor s 15 godina i pobjeđuje na svom prvom međunarodnom turniru nekoliko mjeseci kasnije. Među juniorima SSSR-a 1967. bio je peti. Nekoliko mjeseci kasnije postaje svjetski juniorski prvak. Njegova karijera ide uzlaznom putanjom i 1969. postaje prvi sovjetski igrač koji postaje svjetski juniorski prvak poslije [[Boris Spaski|Borisa Spaskog]] - koji je tu titulu osvojio još 1955.) - skorom: 10 poena od 11 mogućih. Uskoro potom, Karpov osvaja 4. mjesto na međunarodnom turrniru u [[Caracas]]u i postaje najmlađi svjetski [[velemajstor]]. === Prvak svijeta === 1970. Karpov pokazuje značajna poboljšanja u svojoj igri. Njegov rejting je skočio sa 2540 u 1971. na 2660 u 1973. godini, kad je bio drugi na prvenstvu SSSR-a i prvi na Lenjingradskom međunarodnom turniru. 1974. kvalificirao se u ciklus kandidata koji će da izazovu vladajućeg svjetskog prvaka, [[Robert Fischer|Bobbyja Fischera]]. Karpov je pobijedio Lava Polugajevskog u prvom meču kandidata i u sljedećoj rundi dobio je bivšeg svjetskog prvaka Spaskog. Meč Spaski-Karpov bio je spektakularan. Jaka i agresivna igra Karpova osigurala mu je nezaboravnu pobjedu. Finalni meč bio je protiv sljedećeg Rusa, [[Viktor Korčnoj|Viktora Korčnoja]], poznatog "fajtera". Partije su bile izuzetno borbene i Karpov pobjeđuje i postaje izazivač Fischeru za titulu prvaka svijeta. Uoči tog meča, Fischer je imao brojne zahtjeve koje je uputio [[FIDE]]-i, koje mu oni nisu ispunili, tako da je odbio igrati za titulu i mladi Karpov bez finalne borbe postaje svjetski prvak.<ref>{{cite book |last=Byrne |first=Robert |author-link=Robert Byrne (chess player) |date=1976 |title=Anatoly Karpov, The Road to the World Chess Championship |url=https://archive.org/details/anatolykarpovroa0000robe |location=New York |publisher=Bantam Books |page=[https://archive.org/details/anatolykarpovroa0000robe/page/n11 1] |isbn=0-553-02876-6}}</ref> === Pobjede na brojnim turnirima === Postiđen što je na takav način postao svjetski prvak, očajnički je pokušavao dokazati da mu zasluženo pripada titula; u narednih 10 godina učestvovao je na svim značajnim turnirima. Pobjeđivao je na turnirima na kojima su učestvovali najjači igrači na svijetu. === Odbrane titule === 1978. Karpov je prvi put branio titulu protiv Korčnoja, koji se dosta razlikovao od njihovog prethodnog meča kandidata. Korčnoj je u međuvremenu emigrirao iz SSSR-a. Meč je igran na [[Filipini]]ma i navodno je bio protkan psihološkim trikovima i pokušajima dr. Vladimira Zuhara (profesora [[psihologija|psihologije]] na Medicinskom fakultetu u Moskvi) iz Karpovljevog tima, da hipnotizira Korčnoja za vrijeme igre. Karpov je pobijedio 6 : 5, uz 21 remi. Tri godine kasnije Korčnoj je pobijedio u mečevima kandidata i ponovo se kvalificirao za meč sa Karpovom u Meranu, [[Italija]]. Ovoga je puta psihološki trik bilo hapšenje Korčnojevog sina zbog navodne zavjere. Opet se politika umiješala u šahovsku igru, ali Karpov hdobija meč rezultatom 11 : 7. Meč je poznat kao "Masakr u Meranu". === Vrhunac turnirske karijere === Karpovljeva turnirska karijera dostiže svoj vrhunac na izuzetnom Supervelemajstorskom turniru u [[Montreal]]u, [[Kanada]], 1979, gdje pobjeđuje zajedno s [[Mihail Talj|Mihailom Taljem]]. a ispred velemajstora kao što su [[Jan Timman]], [[Ljubomir Ljubojević]], Spaski i [[Ljubomir Kavalek]]. Također je pobijedio na prestižnom turniru u [[Linares]]u 1981 (i ponovo 1994. godine), na turnirima u [[Tilburg]]u u 1977, 1979, 1980, 1982. i 1983, a na prvenstvu SSSR-a 1976, 1983. i 1988.<ref name="chessgames, 2002">chessgames.com, [https://www.chessgames.com/perl/chessplayer?pid=20719 ''Anatoly Karpov'']</ref> === Meč za prvaka svijeta s Kasparovom === 1984. održan je meč za prvaka svijeta između [[Garry Kasparov|Garryja Kasparova]] i Karpova. Karpov je važio kao jedan od najboljih svjetskih prvaka u vrijeme kada se Kasparov tek pojavljivao na šahovskoj sceni. Iako je poveo 4 : 0 i iako su mu bile potrebne 2 pobjede da zadrži titulu, sljedećih 16 partija završava remijem, a u 31. partiji imao je dobijenu poziciju za odbranu titule, međutim, griješi i partija završava remijem, a sljedeću partiju gubi. Poslije poraza u još 2 partije, Karpov doživljava nervni slom i predsjednik FIDE prekida meč. U revanšu 1985. Kasparov dobija meč 13 : 11 i tako se prekida njegova desetogodišnja vladavina. Karpov se sastajao s Kasparovom za titulu svjetskog prvaka u tri navrata, i to 1986. u [[London]]u i [[Lenjingrad]]u, 1987. u [[Sevilja|Sevilji]] i 1990. u [[New York]]u. Rezultat sva tri meča bio je tijesan: 12.5 : 11.5, 12 : 12, 12.5 : 11.5. U sva tri meča Karpov je imao šansu za pobjedu, ali je činio presudne greške i izgubio ih. Međusobni skor Karpova i Kasparova jeste sljedeći: u 235 zvaničnih partija Karpov ima 23 pobjede, 33 poraza i 179 remija. U mečevima za prvaka svijeta Karpov ima 19 pobjeda, 21 poraz i 104 remija. Iako je 12 godina stariji od Kasparova, Karpov 2002. pobjeđuje Kasparova 2.5 : 1.5. === Ponovna pobjeda i poraz za prvaka svijeta === 1992. Karpov gubi meč kandidata protiv [[Nigel Short|Nigela Shorta]]. Tako je onemogućen šesti meč za titulu između Kasparova i Karpova. Ipak, 1993, pošto su Kasparov i Short istupili iz [[FIDE]], u meču za upražnjenu titulu prvaka svijeta Karpov pobjeđuje Timmana. Odbranio je titulu protiv [[Gata Kamsky|Gate Kamskyja]] 1996. i [[Viswanathan Anand|Viswanathana Ananda]] 1998. godine. Iste godine mijenja se stari sistem mečeva kandidata. 1999. Karpov gubi titulu od [[Aleksandar Halifman|Aleksandra Halifmana]]. Karpov je višestruki prvak [[Evropa|Evrope]] i pobjednik na Olimpijadi kao član sovjetskog tima. == Političke aktivnosti == Karpovljevo igranje na turnirima znatno je smanjeno od 1997. zbog njegove umiješanosti u politička zbivanja u Rusiji. Bio je član Komisije za vanjske poslove i predsjednik Sovjetskog mirovnog fonda prije raspada Sovjetskog Saveza. Osim toga, bio je uključen u nekoliko sporova sa FIDE.<ref>{{Cite web|date=22. 7. 1999|title=Karpov may sue over LV tourney - Las Vegas Sun Newspaper|url=https://lasvegassun.com/news/1999/jul/22/karpov-may-sue-over-lv-tourney/|access-date=6. 5. 2021|website=lasvegassun.com|language=en}}</ref> Aprila 2004. on je 22. na listi [[FIDE]] s rejtingom od 2682. == Stil igre == Stil Karpova je čvrsta pozicijska igra bez rizika, s nemilosrdnim kažnjavanjem protivnikovih grešaka. Idol mu je bio [[José Raúl Capablanca]]. Karpovljeva najveća snaga i majstorstvo je u preventivi, a taj put su prije njega krčili [[Tigran Petrosjan]] i [[Aron Nimzowitsch]]. On može naslutiti i osujetiti protivnikove planove prije no što oni načine neku štetu u poziciji. Igrao je obazrivo, uglavnom pasivne pozicije. To je najčešće iritiralo protivnike koji su agresivnom igrom pokušavali doći do prednosti. Karpov tada nemilosrdno kidiše i lomi svog protivnika. == Odabrane partije == * [http://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1067748 Korčnoj - Karpov, Moskva, 1973, Kraljev indijski napad, Spaskijeva varijanta (A05)] - Karpov žrtvuje pješaka za jak centar i napad na daminom krilu * [http://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1068373 Karpov - Sax, Linares, 1983, Sicilijanka, Scheveningenska varijanta, Keresov napad (B81)] - Karpov radi žrtvu za napad kojim dobija partiju 20 poteza poslije, nakon još jedne njegove spektakularne žrtve i Saxove kontražrtve; partija je dobila nagradu za briljantnost; to nije bio prvi put da Karpov koristi oštri [[Paul Keres|Keresov]] napad (6. g4) - vidi njegovu pobjedu [http://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1057525 protiv Vlastimila Horta na Aljehinovom memorijalu u Moskvi 1971] == Knjige == Karpov je autor ili koautor više knjiga, od kojih je većina prevedena na engleski jezik. * Karpov, A.E. Ninth vertical. 1978. Moscow: Molodaya Gvardia. *{{cite book | last1=Karpov | first1=Anatoly | last2=Roshal | first2=Alexander | author-link2= Alexander Roshal | title=Chess Is My Life | publisher=[[Pergamon Press]] | year=1979 | isbn=0-0802-3119-5}} *{{cite book | last=Karpov | first=Anatoly | title=The Open Game in Action | publisher=[[Pavilion Books|Batsford]] | year=1988 | isbn=978-0713460964}} *{{cite book | last=Karpov | first=Anatoly | title=The Semi-Open Game in Action | url=https://archive.org/details/semiopengameinac0000anat | publisher=[[Collier Books|Collier]] | year=1988 | isbn=978-0020218012}} *{{cite book | last=Karpov | first=Anatoly | title=The Closed Openings in Action | url=https://archive.org/details/closedopeningsin0000karp | publisher=[[Macmillan Publishers|Collier/MacMillan]] | year=1990 | isbn=978-0020339854}} *{{cite book | last=Karpov | first=Anatoly | title=The Semi-Closed Openings in Action | publisher=Collier/MacMillan | year=1990 | isbn=978-0020218050}} *{{cite book | last=Karpov | first=Anatoly | year=1990 | title=Karpov on Karpov: Memoirs of a chess world champion | url=https://archive.org/details/karpovonkarpovme0000karp | publisher=Liberty Publishing | isbn= 0-689-12060-5}} (also a 1992 [[Simon & Schuster]] edition) *{{cite book | last=Karpov | first=Anatoly | year=1992 | title=Beating the Grünfeld | url=https://archive.org/details/beatinggrnfeld0000karp | publisher=Batsford | isbn= 978-0-7134-6468-9}} *{{cite book | last=Karpov | first=Anatoly | title=Caro-Kann Defence: Advance Variation and Gambit System | url=https://archive.org/details/bwb_C0-ACI-970 | publisher=Batsford | year=2006 | isbn=0-7134-9010-1}} *{{cite book | last=Karpov | first=Anatoly | title=My Best Games | publisher=Edition Olms | year=2007 | isbn=978-3-2830-1002-7}} *{{cite book | last1=Karpov | first1=Anatoly | last2=Henley | first2=Ron | author-link2= Ron Henley (chess player) | title=Elista Diaries: Karpov–Kamsky, Karpov–Anand, Anand Mexico City 2007 World Chess Championship Matches | publisher=Batsford | year=2007 | isbn=978-0-923891-97-8}} *{{cite book | last=Karpov | first=Anatoly | title=How To Play The English Opening | url=https://archive.org/details/howtoplayenglish0000karp | publisher=Batsford | year=2007 | isbn=978-0-7134-9065-7}} == Pocăst == Anatolij Karpov turnir (ili Poikovski turnir) je prestižna godišnja šahovska manifestacija koja se održava u ruskom gradu Poikovskom. To je veoma neobičan slučaj u svejtskom šahu jer odaje počast dvanaestom sujetskom prvaku dok je još živ! Igra se u zatvorenom formatu (round-robin) sa deset velemajstora. {| class="sortable wikitable" ! # !! Godina !! Pobjednik(i) |- | I || 2000 || {{ZD|MDA}} [[Victor Bologan]] |- | II || 2001 || {{ZD|MDA}} [[Victor Bologan]] |- | III || 2002 || {{ZD|UKR}} [[Alexander Onischuk]] |- |} == Reference == {{Refspisak}} == Dodatna literatura == * [[Reuben Fine|Fine, Rueben]] (1983). ''The World's Great Chess Games''. [[Dover Publications|Dover]]. {{ISBN|0-486-24512-8}}. * Hurst, Sarah (2002). ''Curse of Kirsan: Adventures in the Chess Underworld''. Russell Enterprises. {{ISBN|978-1-88869-0-156}}. * {{Cite book |last1=Károlyi|first1=Tibor|author-link=Tibor Károlyi (chess player) |last2=Aplin|first2=Nick|author-link2=Nick Aplin |title=Endgame Virtuoso Anatoly Karpov |url=https://archive.org/details/endgamevirtuosoa0000tibo|year=2007 |publisher=[[New in Chess]] |isbn=978-90-5691-202-4}} *{{cite book |last=Karolyi |first= Tibor |title=Karpov's Strategic Wins 1: The Making of a Champion 1961–1985 |year=2011 |publisher=[[Quality Chess]] |isbn=978-1-906552-41-1}} *{{cite book |last=Karolyi |first= Tibor |title=Karpov's Strategic Wins 2: The Prime Years 1986–2009 |year=2011 |publisher=Quality Chess |isbn=978-1-906552-42-8}} * Karpov, Anatoly (2003). ''Anatoly Karpov's Best Games''. [[Anova Books|Batsford]]. {{ISBN|0-7134-7843-8}}. *{{Cite book |last=Kasparov|first=Garry|author-link=Garry Kasparov |year=2006 |title=[[My Great Predecessors]], part V |publisher = [[Everyman Chess]] |isbn=1-85744-404-3 }} *{{cite book |last=Markland |first=Peter |author-link=Peter Markland |title=The Best of Karpov |year=1975 |publisher=[[Oxford University Press]] |isbn=978-0-19-217534-2}} * [[Edward G. Winter|Winter, Edward G.]], editor (1981).''World Chess Champions''. [[Pergamon Press]]. {{ISBN|0-08-024094-1}}. == Vanjski linkovi == {{Commonscat-inline|Anatoly Karpov}} * [https://web.archive.org/web/20060629052152/http://www.karpov.on.ru/ Službeni sajt] {{ru simbol}} * [http://ratings.fide.com/card.phtml?event=4100026 Karpovljeva FIDE kartica] * [http://www.chessgames.com/perl/chessplayer?pid=20719 Karpovljev profil] na ''[[Chessgames.com]]'' {{S-start}} {{Redoslijed |prije = [[Bobby Fischer]] |naslov = Svjetski šahovski prvak <br/> 1975–1985. |poslije = [[Gari Kasparov]]}} {{S-end}} {{S-start}} {{Redoslijed |prije = Gari Kasparov |naslov = Svjetski šahovski prvak <br/> 1993–1999. |poslije = [[Aleksandar Halifman]] }} {{S-end}} {{Svjetski šahovski prvaci}} {{Svjetska šahovska Kuća slavnih}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Karpov, Anatolij}} [[Kategorija:Rođeni 1951.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Zlatoust]] [[Kategorija:Ruski šahisti]] [[Kategorija:Sovjetski šahisti]] [[Kategorija:Ruski političari]] 9ohxx7vzudqog56xb5iwuv75qopnw6q 3921674 3921660 2026-08-22T22:46:18Z Juan carlos perez rodriguez 134627 /* Pocăst */ 3921674 wikitext text/x-wiki {{Infokutija šahista |ime = Anatolij Jevgenjevič Karpov |slika = Karpov, Anatoly (Flickr).jpg |puno ime = |nadimak = |država = {{ZID|SSSR}} {{ZID|Rusija}} |datum rođenja = {{Datum rođenja i godine|1951|05|23}} |mjesto rođenja = Zlatoust |datum smrti = |mjesto smrti = |titula = velemajstor |godine šampion = 1975–85, 1993-99. ([[FIDE]]) |elo = 2619 |elo_max = 2780 (juli 1994) }} '''Anatolij Karpov''' ({{jez-ru|Анато́лий Евге́ньевич Ка́рпов}}) [[Rusija|ruski]] je velemajstor i bivši svjetski prvak, jedan od najvećih igrača u [[šah]]ovskoj historiji, naročito u turnirskim partijama: najuspješniji je turnirski igrač u historiji s preko 160 osvojenih prvih mjesta na turnirima igranim širom svijeta.<ref>{{cite web | first=Eric | last=van Reem | title=Karpov, Kortchnoi win Unzicker Gala | url=http://www.chessbase.com/newsdetail.asp?newsid=2569 | publisher=[[ChessBase]] | date=11. 8. 2005 | access-date=2. 7. 2009}} In his 1994 book ''My Best Games'', Karpov says he played some 200 tournaments and matches, and won more than 100.</ref> Njegov krajnji skor je 1.118 pobjeda, 287 poraza, 1.480 remija u 3.163 partije. ==Biografija== Rođen je 23. maja 1951. u Zlatoustu, bivšem [[SSSR]]-u. Studirao je na Lenjingradskom državnom Univerzitetu. Živi u [[Moskva|Moskvi]]. === Najmlađi velemajstor === Učio je igrati šah od svoječetvrte godine. U 12-oj godini primljen je u prestižnu šahovsku školu [[Mihail Botvinik|Mihaila Botvinika]]. Postaje najmlađi sovjetski nacionalni majstor s 15 godina i pobjeđuje na svom prvom međunarodnom turniru nekoliko mjeseci kasnije. Među juniorima SSSR-a 1967. bio je peti. Nekoliko mjeseci kasnije postaje svjetski juniorski prvak. Njegova karijera ide uzlaznom putanjom i 1969. postaje prvi sovjetski igrač koji postaje svjetski juniorski prvak poslije [[Boris Spaski|Borisa Spaskog]] - koji je tu titulu osvojio još 1955.) - skorom: 10 poena od 11 mogućih. Uskoro potom, Karpov osvaja 4. mjesto na međunarodnom turrniru u [[Caracas]]u i postaje najmlađi svjetski [[velemajstor]]. === Prvak svijeta === 1970. Karpov pokazuje značajna poboljšanja u svojoj igri. Njegov rejting je skočio sa 2540 u 1971. na 2660 u 1973. godini, kad je bio drugi na prvenstvu SSSR-a i prvi na Lenjingradskom međunarodnom turniru. 1974. kvalificirao se u ciklus kandidata koji će da izazovu vladajućeg svjetskog prvaka, [[Robert Fischer|Bobbyja Fischera]]. Karpov je pobijedio Lava Polugajevskog u prvom meču kandidata i u sljedećoj rundi dobio je bivšeg svjetskog prvaka Spaskog. Meč Spaski-Karpov bio je spektakularan. Jaka i agresivna igra Karpova osigurala mu je nezaboravnu pobjedu. Finalni meč bio je protiv sljedećeg Rusa, [[Viktor Korčnoj|Viktora Korčnoja]], poznatog "fajtera". Partije su bile izuzetno borbene i Karpov pobjeđuje i postaje izazivač Fischeru za titulu prvaka svijeta. Uoči tog meča, Fischer je imao brojne zahtjeve koje je uputio [[FIDE]]-i, koje mu oni nisu ispunili, tako da je odbio igrati za titulu i mladi Karpov bez finalne borbe postaje svjetski prvak.<ref>{{cite book |last=Byrne |first=Robert |author-link=Robert Byrne (chess player) |date=1976 |title=Anatoly Karpov, The Road to the World Chess Championship |url=https://archive.org/details/anatolykarpovroa0000robe |location=New York |publisher=Bantam Books |page=[https://archive.org/details/anatolykarpovroa0000robe/page/n11 1] |isbn=0-553-02876-6}}</ref> === Pobjede na brojnim turnirima === Postiđen što je na takav način postao svjetski prvak, očajnički je pokušavao dokazati da mu zasluženo pripada titula; u narednih 10 godina učestvovao je na svim značajnim turnirima. Pobjeđivao je na turnirima na kojima su učestvovali najjači igrači na svijetu. === Odbrane titule === 1978. Karpov je prvi put branio titulu protiv Korčnoja, koji se dosta razlikovao od njihovog prethodnog meča kandidata. Korčnoj je u međuvremenu emigrirao iz SSSR-a. Meč je igran na [[Filipini]]ma i navodno je bio protkan psihološkim trikovima i pokušajima dr. Vladimira Zuhara (profesora [[psihologija|psihologije]] na Medicinskom fakultetu u Moskvi) iz Karpovljevog tima, da hipnotizira Korčnoja za vrijeme igre. Karpov je pobijedio 6 : 5, uz 21 remi. Tri godine kasnije Korčnoj je pobijedio u mečevima kandidata i ponovo se kvalificirao za meč sa Karpovom u Meranu, [[Italija]]. Ovoga je puta psihološki trik bilo hapšenje Korčnojevog sina zbog navodne zavjere. Opet se politika umiješala u šahovsku igru, ali Karpov hdobija meč rezultatom 11 : 7. Meč je poznat kao "Masakr u Meranu". === Vrhunac turnirske karijere === Karpovljeva turnirska karijera dostiže svoj vrhunac na izuzetnom Supervelemajstorskom turniru u [[Montreal]]u, [[Kanada]], 1979, gdje pobjeđuje zajedno s [[Mihail Talj|Mihailom Taljem]]. a ispred velemajstora kao što su [[Jan Timman]], [[Ljubomir Ljubojević]], Spaski i [[Ljubomir Kavalek]]. Također je pobijedio na prestižnom turniru u [[Linares]]u 1981 (i ponovo 1994. godine), na turnirima u [[Tilburg]]u u 1977, 1979, 1980, 1982. i 1983, a na prvenstvu SSSR-a 1976, 1983. i 1988.<ref name="chessgames, 2002">chessgames.com, [https://www.chessgames.com/perl/chessplayer?pid=20719 ''Anatoly Karpov'']</ref> === Meč za prvaka svijeta s Kasparovom === 1984. održan je meč za prvaka svijeta između [[Garry Kasparov|Garryja Kasparova]] i Karpova. Karpov je važio kao jedan od najboljih svjetskih prvaka u vrijeme kada se Kasparov tek pojavljivao na šahovskoj sceni. Iako je poveo 4 : 0 i iako su mu bile potrebne 2 pobjede da zadrži titulu, sljedećih 16 partija završava remijem, a u 31. partiji imao je dobijenu poziciju za odbranu titule, međutim, griješi i partija završava remijem, a sljedeću partiju gubi. Poslije poraza u još 2 partije, Karpov doživljava nervni slom i predsjednik FIDE prekida meč. U revanšu 1985. Kasparov dobija meč 13 : 11 i tako se prekida njegova desetogodišnja vladavina. Karpov se sastajao s Kasparovom za titulu svjetskog prvaka u tri navrata, i to 1986. u [[London]]u i [[Lenjingrad]]u, 1987. u [[Sevilja|Sevilji]] i 1990. u [[New York]]u. Rezultat sva tri meča bio je tijesan: 12.5 : 11.5, 12 : 12, 12.5 : 11.5. U sva tri meča Karpov je imao šansu za pobjedu, ali je činio presudne greške i izgubio ih. Međusobni skor Karpova i Kasparova jeste sljedeći: u 235 zvaničnih partija Karpov ima 23 pobjede, 33 poraza i 179 remija. U mečevima za prvaka svijeta Karpov ima 19 pobjeda, 21 poraz i 104 remija. Iako je 12 godina stariji od Kasparova, Karpov 2002. pobjeđuje Kasparova 2.5 : 1.5. === Ponovna pobjeda i poraz za prvaka svijeta === 1992. Karpov gubi meč kandidata protiv [[Nigel Short|Nigela Shorta]]. Tako je onemogućen šesti meč za titulu između Kasparova i Karpova. Ipak, 1993, pošto su Kasparov i Short istupili iz [[FIDE]], u meču za upražnjenu titulu prvaka svijeta Karpov pobjeđuje Timmana. Odbranio je titulu protiv [[Gata Kamsky|Gate Kamskyja]] 1996. i [[Viswanathan Anand|Viswanathana Ananda]] 1998. godine. Iste godine mijenja se stari sistem mečeva kandidata. 1999. Karpov gubi titulu od [[Aleksandar Halifman|Aleksandra Halifmana]]. Karpov je višestruki prvak [[Evropa|Evrope]] i pobjednik na Olimpijadi kao član sovjetskog tima. == Političke aktivnosti == Karpovljevo igranje na turnirima znatno je smanjeno od 1997. zbog njegove umiješanosti u politička zbivanja u Rusiji. Bio je član Komisije za vanjske poslove i predsjednik Sovjetskog mirovnog fonda prije raspada Sovjetskog Saveza. Osim toga, bio je uključen u nekoliko sporova sa FIDE.<ref>{{Cite web|date=22. 7. 1999|title=Karpov may sue over LV tourney - Las Vegas Sun Newspaper|url=https://lasvegassun.com/news/1999/jul/22/karpov-may-sue-over-lv-tourney/|access-date=6. 5. 2021|website=lasvegassun.com|language=en}}</ref> Aprila 2004. on je 22. na listi [[FIDE]] s rejtingom od 2682. == Stil igre == Stil Karpova je čvrsta pozicijska igra bez rizika, s nemilosrdnim kažnjavanjem protivnikovih grešaka. Idol mu je bio [[José Raúl Capablanca]]. Karpovljeva najveća snaga i majstorstvo je u preventivi, a taj put su prije njega krčili [[Tigran Petrosjan]] i [[Aron Nimzowitsch]]. On može naslutiti i osujetiti protivnikove planove prije no što oni načine neku štetu u poziciji. Igrao je obazrivo, uglavnom pasivne pozicije. To je najčešće iritiralo protivnike koji su agresivnom igrom pokušavali doći do prednosti. Karpov tada nemilosrdno kidiše i lomi svog protivnika. == Odabrane partije == * [http://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1067748 Korčnoj - Karpov, Moskva, 1973, Kraljev indijski napad, Spaskijeva varijanta (A05)] - Karpov žrtvuje pješaka za jak centar i napad na daminom krilu * [http://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1068373 Karpov - Sax, Linares, 1983, Sicilijanka, Scheveningenska varijanta, Keresov napad (B81)] - Karpov radi žrtvu za napad kojim dobija partiju 20 poteza poslije, nakon još jedne njegove spektakularne žrtve i Saxove kontražrtve; partija je dobila nagradu za briljantnost; to nije bio prvi put da Karpov koristi oštri [[Paul Keres|Keresov]] napad (6. g4) - vidi njegovu pobjedu [http://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1057525 protiv Vlastimila Horta na Aljehinovom memorijalu u Moskvi 1971] == Knjige == Karpov je autor ili koautor više knjiga, od kojih je većina prevedena na engleski jezik. * Karpov, A.E. Ninth vertical. 1978. Moscow: Molodaya Gvardia. *{{cite book | last1=Karpov | first1=Anatoly | last2=Roshal | first2=Alexander | author-link2= Alexander Roshal | title=Chess Is My Life | publisher=[[Pergamon Press]] | year=1979 | isbn=0-0802-3119-5}} *{{cite book | last=Karpov | first=Anatoly | title=The Open Game in Action | publisher=[[Pavilion Books|Batsford]] | year=1988 | isbn=978-0713460964}} *{{cite book | last=Karpov | first=Anatoly | title=The Semi-Open Game in Action | url=https://archive.org/details/semiopengameinac0000anat | publisher=[[Collier Books|Collier]] | year=1988 | isbn=978-0020218012}} *{{cite book | last=Karpov | first=Anatoly | title=The Closed Openings in Action | url=https://archive.org/details/closedopeningsin0000karp | publisher=[[Macmillan Publishers|Collier/MacMillan]] | year=1990 | isbn=978-0020339854}} *{{cite book | last=Karpov | first=Anatoly | title=The Semi-Closed Openings in Action | publisher=Collier/MacMillan | year=1990 | isbn=978-0020218050}} *{{cite book | last=Karpov | first=Anatoly | year=1990 | title=Karpov on Karpov: Memoirs of a chess world champion | url=https://archive.org/details/karpovonkarpovme0000karp | publisher=Liberty Publishing | isbn= 0-689-12060-5}} (also a 1992 [[Simon & Schuster]] edition) *{{cite book | last=Karpov | first=Anatoly | year=1992 | title=Beating the Grünfeld | url=https://archive.org/details/beatinggrnfeld0000karp | publisher=Batsford | isbn= 978-0-7134-6468-9}} *{{cite book | last=Karpov | first=Anatoly | title=Caro-Kann Defence: Advance Variation and Gambit System | url=https://archive.org/details/bwb_C0-ACI-970 | publisher=Batsford | year=2006 | isbn=0-7134-9010-1}} *{{cite book | last=Karpov | first=Anatoly | title=My Best Games | publisher=Edition Olms | year=2007 | isbn=978-3-2830-1002-7}} *{{cite book | last1=Karpov | first1=Anatoly | last2=Henley | first2=Ron | author-link2= Ron Henley (chess player) | title=Elista Diaries: Karpov–Kamsky, Karpov–Anand, Anand Mexico City 2007 World Chess Championship Matches | publisher=Batsford | year=2007 | isbn=978-0-923891-97-8}} *{{cite book | last=Karpov | first=Anatoly | title=How To Play The English Opening | url=https://archive.org/details/howtoplayenglish0000karp | publisher=Batsford | year=2007 | isbn=978-0-7134-9065-7}} == Omaž <ref>[https://www.chessfocus.com/tournament-series/Poikovsky-Karpov Anatolij Karpov turnir]</ref>== Anatolij Karpov turnir (ili Poikovski turnir) je prestižna godišnja šahovska manifestacija koja se održava u ruskom gradu Poikovskom. To je veoma neobičan slučaj u svejtskom šahu jer odaje počast dvanaestom sujetskom prvaku dok je još živ! Igra se u zatvorenom formatu (round-robin) sa deset velemajstora. <div style="column-count:2"> {| class="sortable wikitable" ! # !! Godina !! Pobjednik(i) |- | I || 2000 || {{ZD|MDA}} [[Victor Bologan]] |- | II || 2001 || {{ZD|MDA}} [[Victor Bologan]] |- | III || 2002 || {{ZD|UKR}} [[Alexander Onischuk]] |- | IV || 2003 || {{ZD|FRA}} [[Joël Lautier]] - {{ZD|RUS}} [[Pjotr Svidler]] |- | V || 2004 || {{ZD|RUS}} [[Sergei Rublevsky]] - {{ZD|RUS}} [[Alexander Grischuk]] |- | VI || 2005 || {{ZD|FRA}} [[Étienne Bacrot]] - {{ZD|MDA}} [[Victor Bologan]] |- | VII || 2006 || {{ZD|ESP}} [[Alexei Shirov]] |- | VIII || 2007 || {{ZD|RUS}} [[Dmitry Jakovenko]] |- | IX || 2008 || {{ZD|AZE}} [[Vugar Gashimov]] - {{ZD|RUS}} [[Dmitry Jakovenko]] <br/> {{ZD|RUS}} [[Sergei Rublevsky]] - {{ZD|ESP}} [[Alexei Shirov]] |- | X || 2009 || {{ZD|ROU}} [[Alexander Motylev]] |- | XI || 2010 || {{ZD|MDA}} [[Victor Bologan]] - {{ZD|RUS}} [[Sergey Karjakin]] |- | XII || 2011 || {{ZD|FRA}} [[Étienne Bacrot]] - {{ZD|RUS}} [[Sergey Karjakin]] |- | XIII || 2012 || {{ZD|RUS}} [[Dmitry Jakovenko]] |- | XIV || 2013 || {{ZD|UKR}} [[Pavel Eljanov]] |- | XV || 2014 || {{ZD|RUS}} [[Alexander Morozevich]] |- | XVI || 2015 || {{ZD|MDA}} [[Victor Bologan]] - {{ZD|UKR}} [[Anton Korobov]] |- | XVII || 2016 || {{ZD|UKR}} [[Anton Korobov]] |- | XVIII || 2017 || {{ZD|RUS}} [[Evgeniy Najer]] - {{ZD|ISR}} [[Emil Sutovsky]] |- | XIX || 2018 || {{ZD|RUS}} [[Dmitry Jakovenko]] |- | XX || 2019 || {{ZD|RUS}} [[Vladislav Artemiev]] - {{ZD|RUS}} [[Dmitry Jakovenko]] |- | XXI || 2022 || {{ZD|HUN}} [[Sanan Sjugirov]] |- | XXII || 2025 || {{ZD|IRI}} [[Amin Tabatabaei]] |- | XXIII || 2026 || {{ZD|BLR}} [[Denis Lazavik]] |- |} </div> == Reference == {{Refspisak}} == Dodatna literatura == * [[Reuben Fine|Fine, Rueben]] (1983). ''The World's Great Chess Games''. [[Dover Publications|Dover]]. {{ISBN|0-486-24512-8}}. * Hurst, Sarah (2002). ''Curse of Kirsan: Adventures in the Chess Underworld''. Russell Enterprises. {{ISBN|978-1-88869-0-156}}. * {{Cite book |last1=Károlyi|first1=Tibor|author-link=Tibor Károlyi (chess player) |last2=Aplin|first2=Nick|author-link2=Nick Aplin |title=Endgame Virtuoso Anatoly Karpov |url=https://archive.org/details/endgamevirtuosoa0000tibo|year=2007 |publisher=[[New in Chess]] |isbn=978-90-5691-202-4}} *{{cite book |last=Karolyi |first= Tibor |title=Karpov's Strategic Wins 1: The Making of a Champion 1961–1985 |year=2011 |publisher=[[Quality Chess]] |isbn=978-1-906552-41-1}} *{{cite book |last=Karolyi |first= Tibor |title=Karpov's Strategic Wins 2: The Prime Years 1986–2009 |year=2011 |publisher=Quality Chess |isbn=978-1-906552-42-8}} * Karpov, Anatoly (2003). ''Anatoly Karpov's Best Games''. [[Anova Books|Batsford]]. {{ISBN|0-7134-7843-8}}. *{{Cite book |last=Kasparov|first=Garry|author-link=Garry Kasparov |year=2006 |title=[[My Great Predecessors]], part V |publisher = [[Everyman Chess]] |isbn=1-85744-404-3 }} *{{cite book |last=Markland |first=Peter |author-link=Peter Markland |title=The Best of Karpov |year=1975 |publisher=[[Oxford University Press]] |isbn=978-0-19-217534-2}} * [[Edward G. Winter|Winter, Edward G.]], editor (1981).''World Chess Champions''. [[Pergamon Press]]. {{ISBN|0-08-024094-1}}. == Vanjski linkovi == {{Commonscat-inline|Anatoly Karpov}} * [https://web.archive.org/web/20060629052152/http://www.karpov.on.ru/ Službeni sajt] {{ru simbol}} * [http://ratings.fide.com/card.phtml?event=4100026 Karpovljeva FIDE kartica] * [http://www.chessgames.com/perl/chessplayer?pid=20719 Karpovljev profil] na ''[[Chessgames.com]]'' {{S-start}} {{Redoslijed |prije = [[Bobby Fischer]] |naslov = Svjetski šahovski prvak <br/> 1975–1985. |poslije = [[Gari Kasparov]]}} {{S-end}} {{S-start}} {{Redoslijed |prije = Gari Kasparov |naslov = Svjetski šahovski prvak <br/> 1993–1999. |poslije = [[Aleksandar Halifman]] }} {{S-end}} {{Svjetski šahovski prvaci}} {{Svjetska šahovska Kuća slavnih}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Karpov, Anatolij}} [[Kategorija:Rođeni 1951.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Zlatoust]] [[Kategorija:Ruski šahisti]] [[Kategorija:Sovjetski šahisti]] [[Kategorija:Ruski političari]] 7se2zxhcyqdimcxwv6lntr05al6jyw6 Gradsko pozorište Jazavac 0 139195 3921698 3921204 2026-08-23T05:48:22Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3921698 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} [[Datoteka:Jazavac Wikipedia.jpg|desno|mini|300px|Gradsko pozorište Jazavac]] '''Gradsko pozorište „Jazavac“''' je novo [[Banja Luka|banjolučko]] pozorište koje se nalazi u sklopu [[Sportska dvorana Obilićevo|sportske dvorane „Obilićevo“]] u naselju [[Mejdan (Banja Luka)|Mejdan]] (''Obilićevo''). Osnovano je 26.04.2006. godine. Jazavac je neprofitna umjetnička organizacija koja ima za cilj stvaranje i organizovanje pozorišnih i umjetničkih događaja. Radi širenja kulturne svijesti, kulturnog obrazovanja i navika, animacije publike, pokrenuta je inicijativa za osnivanjem gradskog pozorišta kao profesionalne ustanove koju bi predstavljali i predvodili mladi ljudi, odnosno kulturna elita grada Banje Luke. == Historija == Gradsko pozorište Jazavac je osnovano 26. aprila 2006. godine u [[Banja Luka|Banjoj Luci]]. Prva pozorišna predstava „Oblik Stvari“ u režiji [[Stojan Matavulj|Stojana Matavulja]], premijerno je prikazana 20. oktobra 2006. godine u [[Narodno pozorište Republike Srpske|Narodnom pozorištu Republike Srpske]]. Jazavac je osnovalo troje mladih glumaca sa ciljem da napravi pozorište u kome će priliku dobijati mladi profesionalni glumci, odnosno diplomci [[Akademija umjetnosti Univerziteta u Banjoj Luci|Akademije umjetnosti Univerziteta u Banjoj Luci]]. Poslije nekoliko godina rada, pozorište se preselilo u bivšu bioskopsku salu „Vrbas“, koja je renovirana i svečano otvorena 23. aprila 2009. godine. == Rukovodstvo == Osnivači i rukovodioci pozorišta su: <br /> * [[Dejan Zorić]] * [[Dragana Marić]] * [[Mario Lukajić]] == Glumci == Glumačka imena koja su učestvovala u predstavama Gradskog pozrorišta Jazavac su: Dejan Zorić, Mario Lukajić, Dragana Marić, [[Nikolina Jelisavac]], [[Draško Vidović]], [[Miljka Brđanin Babić]], [[Zlatan Vidović]], [[Vladimir Đorđević]], [[Anja Stanić]], [[Slađana Zrnić]], [[Marina Vodeničar]], [[LJubiša Savanović]], [[Željko Erkić]], [[Sandra LJubojević]], [[Sanja Grujić]], [[Dejan Andrić]], [[Vladimir Nićiforović]], [[Dragan Marinković Maca]], [[Nataša Ivančević]], [[Boris Šavija]], [[Dragoslav Medojević]], [[Velimir Blanić]] i [[Đurđa Vukašinović]]. == Pozorišni repertoar == * ''PMS - Post muški stres'' - Po Tekstu Duška Radovića Ženski razgovori, Dramatazacija: [[Mario Ćulum]] * ''Naočari Eltona DŽona'' - Tekst: Dejvid Far, Režija: [[Marko Misirača]] * ''Mr. Bean'' - Tekst: Rouan Etkinson, Režija: [[Vladimir Đorđević]] * ''Tajni dnevnik Adrijana Mola'' - Tekst: Sju Tauzend, Režija: [[Ana Đorđević]] * ''Pacijent dr Frojda'' - Tekst: Miro Gavran, Režija: [[Aleksandar Pejaković]] * ''Kako ubiti suprugu i zašto'' - Tekst: Antonio Amuri, Režija:[[ Željko Stjepanović]] * ''Braća'' - Poema Elen Stjuart, Režija: [[Andrea Paćoto]] * ''Bliže'' - Tekst: Patrik Marber, Režija: [[Dragan Marinković Maca]] * ''Koncert Glumci pjevaju'' * ''Gavrilo'' - Tekst: Fausto Paravidino, Režija: [[Željko Stjepanović]] * ''Oblik stvari'' - Tekst: Nil La Bjut, Režija: [[Stojan Matavulj]] == Kampanje == Gradsko pozorište Jazavac je pokrenulo dvije kampanje u toku svog postojanja. Prva se zvala ''Budite dio naše istorije'', a druga'' Nama fali daska''... == Zaplet - Festival mladog glumca == Gradsko pozorište Jazavac organizuje krajem oktobra ''Zaplet - Festival mladog glumca''. Festival je zamišljen kao međunarodni takmičarski festival. Osnovan je 2009. godine sa ciljem da postane manifestacija od posebnog značaja za grad Banjaluku sa jasnim ciljem da predstavi najznačajnije autore, produkcije i fenomene savremene umjetničke scene. ''Zaplet'' inicira i promoviše različite pristupe teatru, širi granice kulturnih identiteta i kreira mapu profesionalnih kontakata, podstičući razvoj domaće scene i njenoj potpunijoj afirmaciji u evropskom, kao i širem međunarodnom kontekstu. Planiran je kao događaj koji se održava svake godine u oktobru i događaj koji će doprinijeti saradnji mladih umjetnika iz Republike Srpske, BIH i inostranstva, te povećanja kvaliteta festivalske produkcije. U budućnosti je moguće započeti program regionalne saradnje koji podrazumijeva izvođenje značajnih predstava sa festivala u okolnim gradovima. == Također pogledajte == * [http://www.np.rs.ba Narodno pozorište Republike Srpske] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130330064930/http://www.np.rs.ba/ |date=30. 3. 2013 }} * [[Dječije pozorište Republike Srpske]] == Reference == * [http://www.gpj.ba Zvanični sajt Gradsko pozorište Jazavac] == Vanjski linkovi == * [http://www.np.rs.ba Zvanični sajt Narodno pozorište Republike Srpske] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130330064930/http://www.np.rs.ba/ |date=30. 3. 2013 }} * [https://web.archive.org/web/20171112085157/http://www.djecijepozoristers.rs.ba/ Zvanični sajt Dječije pozorište Republike Srpske] {{DEFAULTSORT:Jazavac, pozorište}} [[Kategorija:Kultura u Banjoj Luci]] [[Kategorija:Pozorišta u Bosni i Hercegovini]] hbklmwaueb11h3v7jxwwe8bilvrecu5 Bra–ket notacija 0 257665 3921625 3915421 2026-08-22T14:58:56Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3921625 wikitext text/x-wiki {{Preuređivanje}} {{Kvantna mehanika}} U [[fizika|fizici]], '''Dirakova notacija'''<ref>{{Cite web|url=https://hastewire.com/blog/what-is-bra-ket-notation-a-clear-guide-for-beginners|title=What is Bra-Ket Notation? A Clear Guide for Beginners|website=hastewire.com|language=en|access-date=24. 2. 2026}}</ref> (također '''bra-ket''' ili '''bra i ket notacija''') standardna je [[matematička notacija]] za zapis vektora (kvantnih stanja), [[linearni funkcional|linearnih funkcionala]] i ostalih sličnih objekata iz [[linearna algebra|linearne algebre]] i teorije [[vektorski prostor|vektorskih prostora]]. Izraz ''bra-ket'' ili ''bra i ket'' potiče od [[engleski jezik|engleske]] riječi {{jezik|en|''bracket''}} (''[[zagrada]]'') i odnosi se na činjenicu da skalarni proizvod vektora ''x'' i ''y'' u ovoj notaciji ima oblik <math>\lang x|y \rang</math>. Vektor <math>\lang x |</math> se naziva ''bra'', a vektor <math>| y \rang</math> ''ket''. Ovakvu konvenciju je u [[kvantna mehanika|kvantnu mehaniku]] uveo [[Paul Dirac]], a ime dolazi od engleske riječi ''bracket''. ==Definicija== U osnovi Dirakove notacije stoji [[Riesz–Fischerova teorema]]. Za svaki vektor ''x'' iz unitarnog vektorskog prostora ''V'' postoji njemu dualan vektor iz [[dualni prostor|dualnog prostora]] ''V''*. U jednom [[baza (linearna algebra)|bazisu]] vektor ''x'' je predstavljen brojnom kolonom iz prostora <math>\mathbb{F}^n</math>, njemu dualan vektor <math>x^\dagger</math> je predstavljen vrstom <math>\mathbb{F}^{1n}</math> čiji su elementi [[kompleksno konjugovan broj|kompleksno konjugovane]] vrijednosti iz kolone vektora ''x''. U slučaju [[linearno preslikavanje|operatora]], situacija je slična — u istom bazisu međusobno dualni operatori, ''A'' iz <math>\mathcal{L}(V,V)</math> i ''A''* iz <math>\mathcal{L}(V^*, V^*)</math> reprezentuju se adjunovanim matricama <math>\mathcal{A}</math> i <math>\mathcal{A}^\dagger</math>.{{Napomena|Simbol <math>\dagger</math> označava transponovanje i kompleksno konjugovanje.}} U Dirakovoj notaciji, vektor iz ''V'' je ''ket'' vektor <math>|x\rang</math>, dok je njegov dualni vektor iz ''V''* ''bra'' vektor <math>\lang x|</math>. == Također pogledajte == *[[Ajnštajnova notacija]] *[[Tenzor]] ==Napomene== {{Napomene}} == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * {{cite book|author=Feynman, Leighton and Sands|title=The Feynman Lectures on Physics Vol. III|publisher= Addison-Wesley|year=1965|isbn=0-201-02115-3}} *{{cite book | last = Milošević | first = Ivanka | title = Vektorski prostori i elementi vektorske analize | origyear = 1997 | url = http://bmw.ff.bg.ac.rs/Katedre/QMF/pdf/i1-6.pdf | format = PDF | access-date = 2. 12. 2010 | edition = | publisher = Fizički fakultet Univerziteta u Beogradu | location = Beograd | id = | archive-date = 24. 4. 2015 | archive-url = https://web.archive.org/web/20150424131349/http://bmw.ff.bg.ac.rs/Katedre/QMF/pdf/i1-6.pdf | url-status = dead }} *Richard Fitzpatrick, [https://web.archive.org/web/20080426095458/http://farside.ph.utexas.edu/teaching/qm/lectures/lectures.html "Quantum Mechanics: A graduate level course"], The University of Texas at Austin. ** 1. [http://farside.ph.utexas.edu/teaching/qm/lectures/node7.html Ket space] ** 2. [http://farside.ph.utexas.edu/teaching/qm/lectures/node8.html Bra space] ** 3. [http://farside.ph.utexas.edu/teaching/qm/lectures/node9.html Operators] ** 4. [http://farside.ph.utexas.edu/teaching/qm/lectures/node10.html The outer product] ** 5. [http://farside.ph.utexas.edu/teaching/qm/lectures/node11.html Eigenvalues and eigenvectors] * Robert Littlejohn, [http://bohr.physics.berkeley.edu/classes/221/0708/notes/hilbert.pdf Lecture notes on "The Mathematical Formalism of Quantum mechanics", including bra–ket notation.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110719144611/http://bohr.physics.berkeley.edu/classes/221/0708/notes/hilbert.pdf |date=19. 7. 2011 }} * http://journals.cambridge.org/action/displayAbstract?fromPage=online&aid=2031476 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131203033616/http://journals.cambridge.org/action/displayAbstract?fromPage=online&aid=2031476 |date=3. 12. 2013 }} * http://portal.acm.org/citation.cfm?id=774918 * http://portal.acm.org/citation.cfm?id=774919 * http://cab.unime.it/journals/index.php/AAPP/article/view/407 * http://web.math.hr/glasnik/vol_40/no2_08.html<nowiki/>{{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Kvantna mehanika|Bra–ket notacija]] [[Kategorija:Teorija informacije|Bra–ket notacija]] [[Kategorija:Linearna algebra|Bra–ket notacija]] [[Kategorija:Matematička notacija|Bra–ket]] sze9j96imezuhbuxaj52bagae7uqpow Emir Suljagić 0 363500 3921689 3856596 2026-08-23T03:55:29Z Bosancica by MK 173186 Dodana slika u infokutiju 3921689 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Emir Suljagić | slika = Emir Suljagić speaking at book promotion in Mostar (cropped).jpg | veličina_slike = | opis = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1975|5|21}} | mjesto_rođenja = [[Ljubovija]], [[SR Srbija]], [[SFRJ]] | etnicitet = [[Bošnjak]] | obrazovanje = [[Fakultet političkih nauka u Sarajevu]] | zanimanje = novinar, pisac, političar | godine_aktivnosti = | značajna_djela = | supružnik = | djeca = | roditelji = | nagrade = | veb-sajt = | potpis = | web-stranica = }} '''Emir Suljagić''' (rođen 21. maja 1975) [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] je novinar, pisac i političar. Trenutno je dekan Fakulteta menadžmenta i javne uprave na Internacionalnom univerzitetu u Sarajevu i direktor [[Memorijalni centar Srebrenica - Potočari|Memorijalnog centra Srebrenica-Potočari]].<ref>{{cite web|url=https://vijesti.ba/clanak/462755/suljagic-novi-direktor-memorijalnog-centra-potocari|title=Suljagić novi direktor Memorijalnog centra Potočari|date=30. 9. 2019|access-date=30. 9. 2019|language=Bosnian|publisher=vijesti.ba|archive-date=24. 9. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210924114731/https://vijesti.ba/clanak/462755/suljagic-novi-direktor-memorijalnog-centra-potocari|url-status=dead}}</ref> Suljagić je poznat po zalaganju za prava osoba koje su preživjele [[genocid u Srebrenici]]. Njegova knjiga, "Razglednica iz groba" je ispovjest o genocidu koju je na engleskom jeziku objavio i do sada je prevedena na devet svjetskih jezika. == Rani život i obrazovanje == Emir Suljagić je rođen je 21. maja 1975. u Ljuboviji, [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]] (danas [[Srbija]]). Tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] Suljagić je bio izbjeglica. Imao je 17 godina kada je njegova porodica 1992. pobjegla od etničkog čišćenja iz doline [[Drina|Drine]] i sklonila se u [[Srebrenica|Srebrenicu]]. Bio je prevodilac za snage [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]] (UN) stacionirane u gradu. Zahvaljujući svom zaposlenju kao prevodilac UN-a, Suljagić je preživio masovno pogubljenje muškaraca i dječaka iz enklave nakon pada grada. Nakon rata, Suljagić je pohađao [[Univerzitet u Sarajevu]], gdje je studirao politologiju. Kasnije je magistrirao "Demokratiju i ljudska prava" na Univerzitetu u Sarajevu i Univerzitetu u Bolonji (2005.) i doktorirao politologiju na Institutu za mirovna istraživanja i sigurnosne studije, Univerziteta u Hamburgu (2010). == Politički aktivizam == Suljagić je 2006. izabran za savjetnika premijera [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], gdje je osmišljavao i provodio komunikacijsku strategiju za ured premijera, nadgledao PR osoblje i služio kao ključni glasnogovornik i kontakt s medijima. Nakon toga, od 2009. do 2011, Suljagić je obavljao dužnost direktora za komunikacije Ureda gradonačelnika Sarajeva, gdje je uspješno vodio pregovore između gradonačelnika i Al Jazeere English o prodaji gradske frekvencije i pokretanju [[Al Jazeera Balkans|Al Jazeere Balkans]] sa sjedištem u Sarajevu. Tokom 2010. Suljagić je bio šef komunikacija za [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|Socijaldemokratsku stranku]] (SDP) BiH gdje je vodio razvoj strategije pobjedničke kampanje SDP-a tokom parlamentarnih i predsjedničkih izbora 2010, koja je udvostručila broj glasova od 2006. Na parlamentarnim i predsjedničkim izborima 2010. Suljagić je osvojio ministarsko mjesto i postao Ministar obrazovanja u Vladi [[Kanton Sarajevo|Kantona Sarajevo]] u mandatu (2011-2012). Uveo je centralizirano financijsko upravljanje u javni predškolski sistem Kantona Sarajevo i uveo novu politiku inkluzivnog obrazovanja za Rome i djecu s invaliditetom. Izabran je za zamjenika ministra odbrane u [[Vijeće ministara Bosne i Hercegovine|Vijeću ministara Bosne i Hercegovine]] u 2015. godini. Između 2012. i 2014, Suljagić je učestvovao u akcijama "Glasaću za Srebrenicu" i 'Koalicija 1. mart". Kampanja „Glasaću za Srebrenicu“ uspješno je pregovarala o kandidaturi zajedničkog kandidata četiri različite bošnjačke stranke za gradonačelnika na lokalnim izborima u Srebrenici 2012, čime je sačuvan glas bošnjačke manjine u Srebrenici. Koalicija "1. mart" je poslijeratna mreža preživjelih, izbjeglica, interno raseljenih osoba i građanskih organizacija s ciljem registracije birača u njihovim predratnim mjestima prebivališta. == Novinarstvo i akademska karijera == Suljagićev prvi novinski angažman bio je kao novinar, istraživački novinar i urednik u bosanskohercegovačkom tjedniku "Dani", gdje je obrađivao širok spektar tema, od korupcije do ratnih zločina i dobio je nagradu "arim Zaimović" za najboljeg novinara ispod 25 godina (1999). Od 2002. do 2004, Suljagić je za Institut za ratno i mirnodopsko izvještavanje (IWPR) izvještavao iz [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju]] (MKSJ). Bio je prvi novinar koji je objavio dokaze o direktnom učešću režima [[Slobodan Milošević|Slobodana Miloševića]] u srebreničkom genocidu. Suljagić je 2010. dobio ''Dayton Literary Peace Prize'' - godišnju američku književnu nagradu koja prepoznaje snagu pisane riječi za promicanje mira. Suljagić daje intervjue i komentare na niz pitanja iz svog područja rada, uključujući negiranje genocida, oporavak nakon sukoba i ljudska prava mnogim nacionalnim i međunarodnim medijima, uključujući BBC,New York Times, Die Presse, Die Zeit, Suddeeutsche Zeitung, El Pais, TRT, Politico, [[FTVBiH|FTV BiH]], [[Radio Federacije Bosne i Hercegovine|Federalni radio]], NTV Hayat, [[Hrvatska radiotelevizija|HRT]], [[Face TV]], TV1 i BIRN. Suljagić je 2017. počeo raditi kao predavač u oblasti studija mira i sukoba i međunarodne sigurnosti na Fakultetu menadžmenta i javne uprave na Internacionalnom univerzitetu u Sarajevu, a 2019. imenovan je dekanom istog fakulteta. Suljagić se 2007, kao preživjeli, pridružio projektu "Lične priče žrtava" za stalnu izložbu Spomen-sobe Memorijalnog centra Srebrenica-Potočari i od tada se aktivno uključio u rad Memorijalnog centra, da bi poslije bio imenovan direktorom [[Memorijalni centar Srebrenica - Potočari|Memorijalnog centra Srebrenica-Potočari]]. == Publikacije == == Reference == {{Refspisak}} === Izvori === * https://vlada.ks.gov.ba/emir-suljagić{{Mrtav link|datum=Decembar 2019 |bot=InternetArchiveBot }} * http://vijeceministara.gov.ba/ministarstva/odbrana/default.aspx?id=8661&langTag=hr-HR{{Mrtav link}} * https://www.klix.ba/vijesti/bih/suljagic-sve-masovniji-odziv-u-kampanji-glasacu-za-srebrenicu/120716061 * http://balkans.aljazeera.net/vijesti/suljagic-prvi-mart-postoji-zbog-dodika * https://www.bhdani.ba/portal/arhiva-67-281/96/fokus96.htm {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191220135126/https://www.bhdani.ba/portal/arhiva-67-281/96/fokus96.htm |date=20. 12. 2019 }} * http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/witness/july/11/newsid_4649000/4649933.stm * https://www.nytimes.com/2003/06/01/opinion/truth-at-the-hague.html<nowiki/>{{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [https://www.theguardian.com/books/2005/jul/03/biography.features Review of "Postcards from the Grave" by Tim Judah, Observer, 3.7.2005] * [http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/witness/july/11/newsid_4649000/4649933.stm <nowiki>''</nowiki>1995: Srebrenica - a survivor's story<nowiki>''</nowiki> by BBC.] * [https://www.nytimes.com/2003/06/01/opinion/truth-at-the-hague.html <nowiki>''Truth at The Hague''</nowiki>. Emir Suljagić, The New York Times. June 1, 2003] * [https://www.worldcat.org/title/ethnic-cleansing-politics-policy-violence-serb-ethnic-cleansing-campaign-in-former-yugoslavia/oclc/662401980 Emir Suljagić, 2010, Ethnic Cleansing: Politics, Policy, Violence - Serb Ethnic Cleansing Campaign in former Yugoslavia, Nomos Publishers, Berlin] * [https://www.fpri.org/wp-content/uploads/2018/03/UPDATED-Bosnia-2018.pdf Emir Suljagić, Reuf Bajrović and Richard Kraemer, 2018, <nowiki>''</nowiki>Bosnia on the Russian Chopping Block: The Potential for Violence and Steps to Prevent<nowiki>''</nowiki>. Foreign Policy Research Institute, Philadelphia] * [https://www.goodreads.com/book/show/855555.Postcards_from_the_Grave Postcards from the Grave. Emir Suljagić. Saqi Books. July 2005] * [http://www.buybook.ba/shop/product/563/razglednica-iz-groba-svjedocanstvo-samouk-novela ,,Samouk<nowiki>''</nowiki>. Emir Suljagić. BuyBook Sarajevo. 2014.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191220140623/http://www.buybook.ba/shop/product/563/razglednica-iz-groba-svjedocanstvo-samouk-novela |date=20. 12. 2019 }} * [http://www.buybook.ba/shop/product/1021/srebrenica-mcmxcv-in-english Srebrenica MCMXCV, Vrijeme, Zenica, 2017] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191220140622/http://www.buybook.ba/shop/product/1021/srebrenica-mcmxcv-in-english |date=20. 12. 2019 }} {{DEFAULTSORT:Suljagić, Emir}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački novinari]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački pisci]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački političari]] [[Kategorija:Političari Demokratske fronte]] [[Kategorija:Političari Socijaldemokratske partije Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Biografije, Ljubovija]] [[Kategorija:Rođeni 1975.]] [[Kategorija:Političari Građanskog saveza (Bosna i Hercegovina)]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Bošnjački političari]] g1qmnc08gmjdzhn5qeqj9hibszsfa2l Svjetski kup u biatlonu 1993/1994. 0 388091 3921719 3887241 2026-08-23T08:05:50Z AnToni 2325 /* Rezultati */ 3921719 wikitext text/x-wiki {{Infokutija Svjetski kup (zimski sportovi) | takmičenje = Svjetski kup u biatlonu 1993/1994. <!-- ** Pobjednik ** --> | takmičenje1 = Ukupno: | pobjednik1 = {{m}}{{flagathlete|[[Patrice Bailly-Salins]]|FRA}} <small>(1)</small><br/> {{ž}}{{flagathlete|[[Svjetlana Paramigina]]|BJE|1991}} <small>(1)</small> | takmičenje2 = | pobjednik2 = | takmičenje3 = | pobjednik3 = | takmičenje4 = | pobjednik4 = | takmičenje5 = | pobjednik5 = | takmičenje6 = | pobjednik6 = | takmičenje7 = | pobjednik7 = | takmičenje8 = | pobjednik8 = <!-- ** Takmičenje ** --> | mjesto = {{m}} 6 <br/> {{ž}} 6 | pojedinačna_takmičenja = {{m}} 12 <br/> {{ž}} 12 | timska_takmičenja = {{m}} 6 <br/> {{ž}} 6 | otkazana_takmičenja = | zaustavljena_takmičenja = <!-- ** Učesnici ** --> | države = | sportisti = <!-- ** ** --> | posljednja = [[Svjetski kup u biatlonu 1992/1993.|1992/93.]] | sljedeća = [[Svjetski kup u biatlonu 1994/1995.|1994/95.]] }} '''Svjetski kup u biatlonu 1993/94.''' je sedamnaesto po redu takmičenje [[biatlon]]aca za [[Svjetski kup u biatlonu]] u organizaciji novosonovane [[Međunarodni biatlonski savez|Međunarodnog biatlonskog saveza]] (IBU). Sezona je počela 9. decembra [[1993.]] u [[Bad Gastein]]u u [[Austrija|Austriji]], a završena 20. marta 1994. u [[Canmore]]u u [[Kanada|Kanadi]]. U ovoj sezoni, takmičenja su održavana po dvanaesti put u ženskoj konkurenciji. Takmičenja u muškoj konkurenciji održana su u disciplinama [[Biatlon#Discipline|pojedinačno na 20 km]], [[Biatlon#Discipline|sprint 10 km]], [[Biatlon#Discipline|štafeta 4 × 7,5 km]] i [[Biatlon#Discipline|tim 20 km]], a u ženskoj [[Biatlon#Discipline|pojedinačno na 15 km]], [[Biatlon#Discipline|sprint 7,5 km]], [[Biatlon#Discipline|tim 15 km]] i [[Biatlon#Discipline|štafeta 4 × 7,5 km]]. Vrhunac takmičenja bile su [[Biatlon na ZOI 1994.|Zimske olimpijske igre]] u [[Francuska|francuskom]] [[Lillehammer]]u, na kojem su održana takmičenja u ženskoj i muškoj konkurenciji. Ovo je bila zadnja olimpijada, na kojoj se rezultati takmičenja nisu bodovala za rezultate u Svjetskom kupu. == Kalendar takmičenja == {{col-begin}} {{col-break}} {{Lokacijska karta+|float=right|Evropa|width=450|caption=Mjesta održavanja Svjetskog kupa u biatlonu 1993/94.<br />'''Legenda''':<br/>[[Datoteka:Green pog.svg|8px]] u obje konkurencije;<br/>[[Datoteka:Red pog.svg|8px]] Olimpijske igre;|places= {{Lokacijska karta~|Evropa|lat=46.22|long=14.02|label=[[Pokljuka]]|position=right|mark=Green pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Evropa|lat=47.07|long=13.08|label=[[Bad Gastein]]|position=left|mark=Green pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Evropa|lat=46.51|long=12.6|label=[[Antholz]]|position=bottom|mark=Green pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Evropa|lat=47.46|long=12.39|label=[[Ruhpolding]]|position=top|mark=Green pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Evropa|lat=61.08|long=10.2|label=[[Lillehammer]]|position=left|mark=Red pog.svg}} }} {{col-break}} {{Lokacijska karta+|Sjeverna Amerika|width=450|float=right|caption=Mjesta održavanja Svjetskog kupa u biatlonu 1993/94. u Sjevernoj Americi<br />'''Legenda''':<br/>[[Datoteka:Green pog.svg|8px]] u obje konkurencije;|places= {{Lokacijska karta~|Sjeverna Amerika|lat=51.05|long=-115.22|label=[[Alberta, Canmore|Alberta]]|position=left|mark=Green pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Sjeverna Amerika|lat=53.24|long=-117.45|label=[[Hinton, Alberta|Hinton]]|position=right|mark=Green pog.svg}} }} {{col-end}} {| class="wikitable" style="font-size: 90%;" |- ! colspan="2" | ! colspan="4" |Muškarci ! colspan="4" |Žene |- ! Grad ! Datum ! Pojedinačno ! Sprint ! Tim ! Štafeta ! Pojedinačno ! Sprint ! Tim ! Štafeta{{Napomena|Rezultati štafeta su neslužbeni, te se ne broje za Svjetski kup}} |- align=center |align=left| {{ZD|AUT}} [[Bad Gastein]] |align=left| 9-12. decembra 1993. | ● | ● | | ● | ● | ● | | ● |- align=center |align=left| {{ZD|SLO}} [[Pokljuka]] |align=left| 16-19. decembra 1993. | ● | ● | | ● | ● | ● | | ● |- align=center |align=left| {{ZD|Z NJE}} [[Ruhpolding]] |align=left| 13-16. januara 1994. | ● | ● | | ● | ● | ● | | ● |- align=center |align=left| {{ZD|ITA}} [[Antholz]] |align=left| 20-23. januara 1994. | ● | ● | | ● | ● | ● | | ● |- align=center style="background:#FFEBAD" |align=left| {{ZD|NOR}} [[Lillehammer]]{{Napomena|Takmičenja na [[Biatlon na ZOI 1994.|Zimskim olimpijskim igrama]] se nisu brojala za Svjetski kup }} |align=left| 18-26. februara 1994. | ● | ● | | ● | ● | ● | | ● |- align=center |align=left| {{ZD|KAN}} [[Hinton]] |align=left| 10-13. marta 1994. | ● | ● | | ● | ● | ● | | ● |- align=center |align=left| {{ZD|KAN}} [[Canmore]] |align=left| 17-0. marta 1994. | ● | ● |● | ● | ● | ● |● | ● |- align=center ! colspan="2" | Ukupno ! 7 ! 7 ! 1 ! 7 ! 7 ! 7 ! 1 ! 7 |} {{raščistiti}} == Bodovanje == Od [[Svjetski kup u biatlonu 1984/1985.|sezone 1984/85.]], pa sve do [[Svjetski kup u biatlonu 1999/2000.|sezone Svjetskog kupa 1999/2000.]] koristi se novi sistem bodovanja u kome pobjednik dobija 30 bodova, drugi 26, treći 24 itd.<ref>{{Cite web |url=http://www3.biathlonworld.com/en/history_1979_1994.html |title=Historija Svjetskog kupa od 1979-94. |access-date=3. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20141206122654/http://www3.biathlonworld.com/en/history_1979_1994.html |archive-date=6. 12. 2014 |url-status=dead }}</ref> Ovaj sistem je zamijenio stari sistem od [[Svjetski kup u biatlonu 1977/1978.|prve sezone 1978.]] po kojem je pobjednik dobijao 25 bodova, drugi 24, treći 23 i svaki sljedeći plasman bod manje.<ref>{{Cite web |url=http://www3.biathlonworld.com/en/history_1973_1978.html |title=Historija Svjetskog kupa od 1973-78. |access-date=3. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20141206122658/http://www3.biathlonworld.com/en/history_1973_1978.html |archive-date=6. 12. 2014 |url-status=dead }}</ref> {{Biatlon bodovi 2}} == Muškarci == === Rezultati === {| {{Rezultati takmičenja|Naslov=1. takmičenje Svjetskog kupa u [[Bad Gastein]]u, {{ZID|Austrija}} 9-12. decembra 1993.|Rastojanje=1em}} |- | 9. decembra 1993. <small>(četvrtak)</small> | Pojedinačno (20&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Sergej Tarasov (biatlonac)|Sergej Tarasov]]|RUS}} | {{flagathlete|[[Ricco Groß]]|NJE}} | {{flagathlete|[[Tomasz Sikora]]|POL}} |- | 11. decembra 1993. <small>(subota)</small> | Sprint (10&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Patrice Bailly-Salins]]|FRA}} | {{flagathlete|[[Vesa Hietalahti]]|FIN}} | {{flagathlete|[[Valerij Kirijenko]]|RUS}} |- | 12. decembra 1993. <small>(nedelja)</small> | Štafeta (4 × 7,5&nbsp;km) | {{Štafeta|{{ZID|Bjelorusija|1991}}|[[Igor Hohrjakov]]|[[Vadim Sašurin]]|[[Oleg Rišenkov]]|[[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandar Popov]]}} | {{Štafeta|{{ZID|Francuska}}|[[Thierry Dusserre]]|[[Patrice Bailly-Salins]]|[[Christian Dumont]]||[[Hervé Flandin]]}} | {{Štafeta|{{ZID|Njemačka}}|[[Ricco Groß]]|[[Frank Luck]]|[[Mark Kirchner (biatlonac)|Mark Kirchner]]||[[Jens Steinigen]]}} |} {| {{Rezultati takmičenja|Naslov=2. takmičenje Svjetskog kupa u [[Pokljuka|Pokljuki]], {{ZID|Slovenija}}, 16-19. decembra 1993.|Rastojanje=1em}} |- | 16. decembra 1993. <small>(četvrtak)</small> | Pojedinačno (20&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Patrice Bailly-Salins]]|FRA}} | {{flagathlete|[[Sergej Čepikov]]|RUS}} | {{flagathlete|[[Valerij Kirijenko]]|RUS}} |- | 18. decembra 1993. <small>(subota)</small> | Sprint (10&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Viktor Majgurov]]|BJE|1991}} | {{flagathlete|[[Sven Fischer]]|NJE}} | {{flagathlete|[[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandar Popov]]|BJE|1991}} |- | 19. decembra 1993. <small>(nedelja)</small> | Štafeta (4 × 7,5&nbsp;km) | {{Štafeta|{{ZID|Njemačka}}|[[Peter Sendel]]|[[Frank Luck]]|[[Mark Kirchner (biatlonac)|Mark Kirchner]]||[[Sven Fischer]]}} | {{Štafeta|{{ZID|Francuska}}|[[Thierry Dusserre]]|[[Patrice Bailly-Salins]]|[[Gilles Marguet]]||[[Christian Dumont]]}} | {{Štafeta|{{ZID|Italija}}|[[Patrick Favre]]|[[Johann Passler]]|[[Wilfried Pallhuber]]||[[Andreas Zingerle]]}} |} {| {{Rezultati takmičenja|Naslov=3. takmičenje Svjetskog kupa u [[Ruhpolding]]u, 13-16. januara 1994.|Rastojanje=1em}} |- | 13. januara 1994. <small>(četvrtak)</small> | Pojedinačno (20&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Patrice Bailly-Salins]]|FRA}} | {{flagathlete|[[Viktor Majgurov]]|BJE|1991}} | {{flagathlete|[[Andreas Zingerle]]|ITA}} |- | 15. januara 1994. <small>(subota)</small> | Sprint (10&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Patrick Favre]]|ITA}} | {{flagathlete|[[Petr Garabik]]|ČEŠ}} | {{flagathlete|[[Oleg Rišenkov]]|BJE|1991}} |- | 16. januara 1994. <small>(nedelja)</small> | Štafeta (4 × 7,5&nbsp;km) | {{Štafeta|{{ZID|Francuska}}|[[Thierry Dusserre]]|[[Patrice Bailly-Salins]]|[[Lionel Laurent]]|[[Hervé Flandin]]}} | {{Štafeta|{{ZID|Italija}}|[[Patrick Favre]]|[[Johann Passler]]|[[Pieralberto Carrara]]||[[Hubert Leitgeb (biatlonac)|Hubert Leitgeb]]}} | {{Štafeta|{{ZID|Njemačka}}|[[Jens Steinigen]]|[[Frank Luck]]|[[Mark Kirchner (biatlonac)|Mark Kirchner]]||[[Sven Fischer]]}} |} {| {{Rezultati takmičenja|Naslov=4. takmičenje Svjetskog kupa u [[Rasen-Antholz|Antholz]]u, 20- 23. januara 1994.|Rastojanje=1em}} |- | 20. januara 1994. <small>(četvrtak)</small> | Pojedinačno (20&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Sven Fischer]]|NJE}} | {{flagathlete|[[Patrick Favre]]|ITA}} | {{flagathlete|[[Frank Luck]]|NJE}} |- | 22. januara 1994. <small>(subota)</small> | Sprint (10&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Frank Luck]]|NJE}} | {{flagathlete|[[Pieralberto Carrara]]|ITA}} | {{flagathlete|[[Sergej Petrovič Tarasov|Sergej Tarasov (biatlonac)|Sergej Tarasov]]|RUS}} |- | 23. januara 1994. <small>(nedelja)</small> | Štafeta (4 × 7,5&nbsp;km) | {{Štafeta|{{ZID|Rusija}}|[[Valerij Medvedcev]]|[[Valerij Kirijenko]]|[[Sergej Tarasov (biatlonac)|Sergej Tarasov]]|[[Sergej Čepikov]]}} | {{Štafeta|{{ZID|Njemačka}}|[[Ricco Groß]]|[[Frank Luck]]|[[Mark Kirchner (biatlonac)|Mark Kirchner]]||[[Sven Fischer]]}} | {{Štafeta|{{ZID|Švedska}}|[[Ulf Johansson (biatlonac)|Ulf Johansson]]|[[Per Brandt]]|[[Leif Andersson (biatlonac)|Leif Andersson]]||[[Fredrik Kuoppa]]}} |} {| {{Rezultati takmičenja|Naslov=5. takmičenje Svjetskog kupa u [[Hinton (Alberta)|Hinton]], {{ZID|Kanada}} 10-13. marta 1994.|Rastojanje=1em}} |- | 10. marta 1994. <small>(četvrtak)</small> | Pojedinačno (20&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Wilfried Pallhuber]]|ITA}} | {{flagathlete|[[Valerij Kirijenko]]|RUS}} | {{flagathlete|[[Frank Luck]]|NJE}} |- | 12. marta 1994. <small>(subota)</small> | Sprint (10&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Sven Fischer]]|NJE}} | {{flagathlete|[[Vladimir Dračov]]|NJE}} | {{flagathlete|[[Frank Luck]]|NJE}} |- | 13. marta 1994. <small>(nedelja)</small> | Štafeta (4 × 7,5&nbsp;km) | {{Štafeta|{{ZID|Italija}}|[[Patrick Favre]]|[[Hubert Leitgeb (biatlonac)|Hubert Leitgeb]]|[[Pieralberto Carrara]]||[[Andreas Zingerle]]}} | {{Štafeta|{{ZID|Njemačka}}|[[Ricco Groß]]|[[Frank Luck]]|[[Mark Kirchner (biatlonac)|Mark Kirchner]]|[[Sven Fischer]]}} | {{Štafeta|{{ZID|Francuska}}|[[Gilles Marguet]]|[[Patrice Bailly-Salins]]|[[Thierry Dusserre]]|[[Hervé Flandin]]}} |} {| {{Rezultati takmičenja|Naslov=6. takmičenje Svjetskog kupa u [[Canmore (Alberta)|Canmore]], 17-20. marta 1994.|Rastojanje=1em}} |- | 20. marta 1994 (nedelja) | Štafeta (4 × 7,5&nbsp;km) | {{Štafeta|{{ZID|Rusija}}|[[Aleksej Kobeljev]]| [[Vladimir Dračov]]|[[Sergej Tarasov (biatlonac)|Sergej Tarasov]]|[[Aleksandar Tropnjikov]]}} | {{Štafeta|{{ZID|Bjelorusija|1991}}|[[Viktor Majgurov]]|[[Oleg Rižankov]]|[[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandar Popov]]|[[Vadim SašurIn]]}} | {{Štafeta|{{ZID|Italija}}|[[Patrick Favre]]|[[Wilfried Pallhuber]]|[[Pieralberto Carrara]]||[[Andreas Zingerle]]}} |- | 17. marta 1994. <small>(četvrtak)</small> | Pojedinačno (20&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Hubert Leitgeb (biatlonac)|Hubert Leitgeb]]|ITA}} | {{flagathlete|[[Vadim Sašurin]]|BJE|1991}} | {{flagathlete|[[Jon Åge Tyldum]]|NOR}} |- | 19. marta 1994. <small>(subota)</small> | Sprint (10&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Sylfest Glimsdal]]|NOR}} | {{flagathlete|[[Viktor Majgurov]]|BJE|1991}} | {{flagathlete|[[Patrice Bailly-Salins]]|FRA}} |- | 20. marta 1994. <small>(nedelja)</small> | Team (20&nbsp;km) (WM) | {{Štafeta|{{ZID|Italija}}|[[Pieralberto Carrara]]|[[Hubert Leitgeb (biatlonac)|Hubert Leitgeb]]|[[Andreas Zingerle]]|[[Wilfried Pallhuber]]}} | {{Štafeta|{{ZID|Rusija}}|[[Vladimir Dračov]]|[[Aleksej Kobeljev]]|[[Valerij Kirijenko]]||[[Sergej Tarasov (biatlonac)|Sergej Tarasov]]}} | {{Štafeta|{{ZID|Njemačka}}|[[Jens Steinigen]]|[[Marco Morgenstern]]|[[Peter Sendel]]||[[Steffen Hoos]]}} |} === Tabele === U prvim godina Svjetskog kupa u biatlonu, takmičenja u pojedinačnim discipinama, nisu pojedinačno vrednovana, tako da su podaci o pobjednicima po disciplinama nezvanični. {{SKB 1993 ukupno muškarci}} {{col-begin}} {{col-break}} {|{{SKB discipline/zaglavlje |Disciplina = Pojedinačno |Broj takmičenja = 6 }} {{SKB discipline/red|1|Patrice Bailly-Salins|FRA|96|2}} {{SKB discipline/red|2|Sven Fischer|NJE|93|1}} {{SKB discipline/red|3|Ricco Groß|NJE|88|}} {{SKB discipline/red|4|Valerij Kirijenko|RUS|86|}} {{SKB discipline/red|5|Frank Luck|NJE|85|}} {{SKB discipline/red|6|Wilfried Pallhuber|ITA|73|1}} {{SKB discipline/red|.|Sergej Tarasov|RUS|.|1}} {{SKB discipline/red|.|Hubert Leitgeb|ITA|.|1}} |} {{col-break}} {|{{SKB discipline/zaglavlje |Disciplina = Sprint |Broj takmičenja = 6 }} {{SKB discipline/red|1|Sven Fischer|NJE|98|2}} {{SKB discipline/red|2|Patrice Bailly-Salins|FRA|97|}} {{SKB discipline/red|3|Viktor Majgurov|BJE|87| |1991}} {{SKB discipline/red|4|Vladimir Dračov|RUS|84|}} {{SKB discipline/red|5|Frank Luck|NJE|78|1}} {{SKB discipline/red|6|Sergej Tarasov|RUS|74|}} {{SKB discipline/red|.|Viktor Majgurov|BJE|.|1|1991}} {{SKB discipline/red|.|Patrick Favre|ITA|.|1}} {{SKB discipline/red|.|Sylfest Glimsdal|NOR|.|1}} |} {{col-break}} {|{{SKB discipline/zaglavlje |Disciplina = Kup nacija |Broj takmičenja = 18 }} |- |-bgcolor=F7F6A8 | 1 || align=left| {{ZID|Njemačka}} || || |-bgcolor=DCE5E5 | 2 || align=left| {{ZID|Rusija}} || || |-bgcolor="#FFDAB9" | 3 || align=left| {{ZID|Italija}} || || |} {{col-end}} == Žene == Takmičenja u biatlonu od [[Svjetski kup u biatlonu 1982/1983.|sezone 1982/83.]], nazivala su se ''Evropski kup'', mada su u kupu mogle učestvovati takmičarke iz čitavog svijeta. === Rezultati === {| {{Rezultati takmičenja|Naslov=1. takmičenje Svjetskog kupa u [[Bad Gastein]]u, {{ZID|Austrija}} 9-12. decembra 1993.|Rastojanje=1em}} |- | 9. decembra 1993. <small>(četvrtak)</small> | Pojedinačno (15&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Nathalie Santer]]|ITA}} | {{flagathlete|[[Nadija Bjelova]]|UKR}} | {{flagathlete|[[Simone Greiner-Petter-Memm]]|NJE}} |- | 11. decembra 1993. <small>(subota)</small> | Sprint (7,5&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Nathalie Santer]]|ITA}} | {{flagathlete|[[Hildegunn Mikkelsplass|Hildegunn Fossen]]|NOR}} | {{flagathlete|[[Gunn Margit Andreassen]]|NOR}} |- | 12. decembra 1993. <small>(nedelja)</small> | Štafeta (4 × 7,5&nbsp;km) | {{Štafeta|{{ZID|Norveška}}|[[Elin Kristiansen]]|[[Annette Sikveland]]|[[Gunn Margit Andreassen]]|[[Hildegunn Mikkelsplass|Hildegunn Fossen]]}} | {{Štafeta|{{ZID|Češka}}|[[Jana Vápeníková]]|[[Jiřina Pelcová]]|[[Iveta Roubíčková|Iveta Knížková]]|[[Eva Háková]]}} | {{Štafeta|{{ZID|Francuska}}|[[Delphyne Burlet|Delphyne Heymann]]|[[Emmanuelle Claret]]|[[Véronique Claudel]]|[[Anne Briand]]}} |} {| {{Rezultati takmičenja|Naslov=2. takmičenje Svjetskog kupa u [[Pokljuka|Pokljuki]], {{ZID|Slovenija}}, 16-19. decembra 1993.|Abstand=1em}} |- | 16. decembra 1993. <small>(četvrtak)</small> | Pojedinačno (15&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Anne Briand]]|FRA}} | {{flagathlete|[[Natalija Snjitina]]|RUS}} | {{flagathlete|[[Nathalie Santer]]|ITA}} |- | 18. decembra 1993. <small>(subota)</small> | Sprint (7,5&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Elin Kristiansen]]|NOR}} | {{flagathlete|[[Anne Elvebakk]]|NOR}} | {{flagathlete|[[Nathalie Santer]]|ITA}} |- | 19. decembra 1993. <small>(nedelja)</small> | Štafeta (4 × 7,5&nbsp;km) | {{Štafeta|{{ZID|Bjelorusija|1991}}|[[Irina Kakujeva]]|[[Natalija Permjakova‎]]|[[Natalija Rižankova]]|[[Svjetlana Paramigina]]}} | {{Štafeta|{{ZID|Norveška}}|[[Elin Kristiansen]]|[[Annette Sikveland]]|[[Anne Elvebakk]]|[[Hildegunn Mikkelsplass|Hildegunn Fossen]]}} | {{Štafeta|{{ZID|Francuska}}|[[Corinne Niogret]]|[[Véronique Claudel]]|[[Delphyne Burlet|Delphyne Heymann]]|[[Anne Briand]]}} |} {| {{Rezultati takmičenja|Naslov=3. takmičenje Svjetskog kupa u [[Ruhpolding]]u, 13-16. januara 1994.|Rastojanje=1em}} |- | 13. januara 1994. <small>(četvrtak)</small> | Pojedinačno (15&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Emmanuelle Claret]]|FRA}} | {{flagathlete|[[Svjetlana Paramigina]]|BJE|1991}} | {{flagathlete|[[Corinne Niogret]]|FRA}} |- | 15. januara 1994. <small>(subota)</small> | Sprint (7,5&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Svjetlana Paramigina]]|BJE|1991}} | {{flagathlete|[[Nathalie Santer]]|ITA}} | {{flagathlete|[[Nadežda Talanova]]|RUS}} |- | 16. januara 1994. <small>(nedelja)</small> | Štafeta (4 × 7,5&nbsp;km) | {{Štafeta|{{ZID|Francuska}}|[[Corinne Niogret]]|[[Véronique Claudel]]|[[Delphyne Burlet|Delphyne Heymann]]|[[Anne Briand]]}} | {{Štafeta|{{ZID|Njemačka}}|[[Uschi Disl]]|[[Simone Greiner-Petter-Memm]]|[[Antje Harvey]]||[[Petra Behle|Petra Schaaf]]}} | {{Štafeta|{{ZID|Rusija}}|[[Olga Simušina]]|[[Anfisa Rezcova]]|[[Natalija Snjitina]]|[[Luiza Noskova]]}} |} {| {{Rezultati takmičenja|Naslov=4. takmičenje Svjetskog kupa u [[Rasen-Antholz|Antholz]]u, 20- 23. januara 1994.|Rastojanje=1em}} |- | 20. januara 1994. <small>(četvrtak)</small> | Pojedinačno (15&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Anne Briand]]|FRA}} | {{flagathlete|[[Ljubov Bjeljakova]]|RUS}} | {{flagathlete|[[Uschi Disl]]|NJE}} |- | 22. januara 1994. <small>(subota)</small> | Sprint (7,5&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Svjetlana Paramigina]]|BJE|1991}} | {{flagathlete|[[Antje Harvey]]|NJE}} | {{flagathlete|[[Olga Simušina]]|RUS}} |- | 23. januara 1994. <small>(nedelja)</small> | Štafeta (4 × 7,5&nbsp;km) | {{Štafeta|{{ZID|Njemačka}}|[[Uschi Disl]]|[[Petra Behle|Petra Schaaf]]|[[Simone Greiner-Petter-Memm]]||[[Antje Harvey]]}} | {{Štafeta|{{ZID|Norveška}}|[[Ann-Elen Skjelbreid]]|[[Annette Sikveland]]|[[Anne Elvebakk]]|[[Hildegunn Mikkelsplass|Hildegunn Fossen]]}} | {{Štafeta|{{ZID|Francuska}}|[[Corinne Niogret]]|[[Véronique Claudel]]|[[Delphyne Burlet|Delphyne Heymann]]|[[Anne Briand]]}} |} {| {{Rezultati takmičenja|Naslov=5. takmičenje Svjetskog kupa u [[Hinton (Alberta)|Hinton]]u, {{ZID|Kanada}} 10-13. marta 1994.|Rastojanje=1em}} |- | 10. marta 1994. <small>(četvrtak)</small> | Pojedinačno (15&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Svjetlana Paramigina]]|BJE|1991}} | {{flagathlete|[[Véronique Claudel]]|FRA}} | {{flagathlete|[[Anne Briand]]|FRA}} |- | 12. marta 1994. <small>(subota)</small> | Sprint (7,5&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Svjetlana Paramigina]]|BJE|1991}} | {{flagathlete|[[Véronique Claudel]]|FRA}} | {{flagathlete|[[Uschi Disl]]|NJE}} |- | 13. marta 1994. <small>(nedelja)</small> | Štafeta (4 × 7,5&nbsp;km) | {{Štafeta|{{ZID|Njemačka}}|[[Uschi Disl]]|[[Petra Behle|Petra Schaaf]]|[[Simone Greiner-Petter-Memm]]||[[Antje Harvey]]}} | {{Štafeta|{{ZID|Francuska}}|[[Corinne Niogret]]|[[Véronique Claudel]]|[[Anne Briand]]|Nathalie Beausire}} | {{Štafeta|{{ZID|Norveška}}|[[Ann-Elen Skjelbreid]]|[[Åse Idland]]|[[Anne Elvebakk]]|[[Annette Sikveland]]}} |} {| {{Rezultati takmičenja|Naslov=6. takmičenje Svjetskog kupa u [[Canmore (Alberta)|Canmore]], 17-20. marta 1994.|Rastojanje=1em}} |- | 20. marta 1994 (nedelja) | Štafeta (4 × 7,5&nbsp;km) | {{Štafeta|{{ZID|Njemačka}}|[[Uschi Disl]]|[[Petra Behle|Petra Schaaf]]|[[Simone Greiner-Petter-Memm]]|[[Antje Harvey]]}} | {{Štafeta|{{ZID|SAD}}|[[Beth Coats]]|[[Joan Miller Smith]]|[[Laurie Tavares]]|[[Ntala Skinner]]}} | {{Štafeta|{{ZID|Norveška}}|[[Ann-Elen Skjelbreid]]|[[Åse Idland]]|[[Hildegunn Fossen-Mikkelsplass]]|[[Annette Sikveland]]}} |- | 15. marta 1994 <small>(utorak)</small> | Tim (7,5&nbsp;km) (WM) | {{Štafeta|{{ZID|Bjelorusija|1991}}|[[Natalija Permjakova‎]]|[[Natalija Rižankova]]|[[Irina Kakujeva]]|[[Svjetlana Paramigina]]}} | {{Štafeta|{{ZID|Norveška}}|[[Ann-Elen Skjelbreid]]|[[Åse Idland]]|[[Annette Sikveland]]|[[Hildegunn Mikkelsplass|Hildegunn Fossen]]}} | {{Štafeta|{{ZID|Francuska}}|[[Emmanuelle Claret]]|[[Nathalie Beausire]]|[[Corinne Niogret]]|[[Véronique Claudel]]}} |- | 17. marta 1994. <small>(četvrtak)</small> | Pojedinačno (15&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Uschi Disl]]|NJE}} | {{flagathlete|[[Myriam Bédard]]|KAN}} | {{flagathlete|[[Nathalie Santer]]|ITA}} |- | 19. marta 1994. <small>(subota)</small> | Sprint (7,5&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Nadežda Talanova]]|RUS}} | {{flagathlete|[[Svjetlana Paramigina]]|BJE|1991}} | {{flagathlete|[[Nathalie Santer]]|ITA}} |} === Pojedinačni rezultati === {{Rezultati SKB 1993/94. (žene)}} === Tabele === {{SKB 1993 ukupno žene}} {{col-begin}} {{col-break}} {|{{SKB discipline/zaglavlje |Disciplina = Pojedinačno |Broj takmičenja = 6 }} {{SKB discipline/red|1|Nathalie Santer|ITA|100|1}} {{SKB discipline/red|2|Svjetlana Paramigina|BJE|99|1|1991}} {{SKB discipline/red|3|Anne Briand|FRA|97|2}} {{SKB discipline/red|4|Uschi Disl|Z NJE|88|1}} {{SKB discipline/red|5|Simone Greiner-Petter-Memm|Z NJE|80|}} {{SKB discipline/red|6|Petra Schaaf|Z NJE|80|.}} {{SKB discipline/red|.|Emmanuelle Claret|FRA|.|1}} |} {{col-break}} {|{{SKB discipline/zaglavlje |Disciplina = Sprint |Broj takmičenja = 6 }} {{SKB discipline/red|1|Svjetlana Paramigina|BJE|116|3|1991}} {{SKB discipline/red|2|Nathalie Santer|ITA|104|1}} {{SKB discipline/red|3|Nadežda Talanova|RUS|82|1}} {{SKB discipline/red|4|Uschi Disl|Z NJE|79|}} {{SKB discipline/red|5|Anne Briand|FRA|76|}} {{SKB discipline/red|6|Antje Harvey|NJE|73|}} {{SKB discipline/red|.|Elin Kristiansen|NOR|.|1}} |} {{col-break}} {|{{SKB discipline/zaglavlje |Disciplina = Kup nacija |Broj takmičenja = 18 }} |- |-bgcolor=F7F6A8 | 1 || align=left| {{ZID|Njemačka}} || || |-bgcolor=DCE5E5 | 2 || align=left| {{ZID|Francuska}} || || |-bgcolor="#FFDAB9" | 3 || align=left| {{ZID|Rusija}} || || |} {{col-end}} == Pobjede u Svjetskom kupu == <center> {{col-begin|width=90%}} {{col-break}} ; Muškarci {{SKB 1993 pobjede muškarci}} {{col-break}} ; Žene {{SKB 1993 pobjede žene}} {{col-end}} </center> == Napomene == {{napspisak}} == Reference == {{refspisak|2}} == Vanjski linkovi == {{Biatlon portal}} * [http://biathlonworld.com Službeni sajt IBU-a] {{Sezone Svjetskog kupa u biatlonu}} [[Kategorija:1993. u biatlonu]] [[Kategorija:1994. u biatlonu]] [[Kategorija:Svjetski kup u biatlonu 1993/1994.]] r6v16ii0fmnl9iklyll0yyhoe1vfz8j 3921720 3921719 2026-08-23T08:06:39Z AnToni 2325 /* Rezultati */ 3921720 wikitext text/x-wiki {{Infokutija Svjetski kup (zimski sportovi) | takmičenje = Svjetski kup u biatlonu 1993/1994. <!-- ** Pobjednik ** --> | takmičenje1 = Ukupno: | pobjednik1 = {{m}}{{flagathlete|[[Patrice Bailly-Salins]]|FRA}} <small>(1)</small><br/> {{ž}}{{flagathlete|[[Svjetlana Paramigina]]|BJE|1991}} <small>(1)</small> | takmičenje2 = | pobjednik2 = | takmičenje3 = | pobjednik3 = | takmičenje4 = | pobjednik4 = | takmičenje5 = | pobjednik5 = | takmičenje6 = | pobjednik6 = | takmičenje7 = | pobjednik7 = | takmičenje8 = | pobjednik8 = <!-- ** Takmičenje ** --> | mjesto = {{m}} 6 <br/> {{ž}} 6 | pojedinačna_takmičenja = {{m}} 12 <br/> {{ž}} 12 | timska_takmičenja = {{m}} 6 <br/> {{ž}} 6 | otkazana_takmičenja = | zaustavljena_takmičenja = <!-- ** Učesnici ** --> | države = | sportisti = <!-- ** ** --> | posljednja = [[Svjetski kup u biatlonu 1992/1993.|1992/93.]] | sljedeća = [[Svjetski kup u biatlonu 1994/1995.|1994/95.]] }} '''Svjetski kup u biatlonu 1993/94.''' je sedamnaesto po redu takmičenje [[biatlon]]aca za [[Svjetski kup u biatlonu]] u organizaciji novosonovane [[Međunarodni biatlonski savez|Međunarodnog biatlonskog saveza]] (IBU). Sezona je počela 9. decembra [[1993.]] u [[Bad Gastein]]u u [[Austrija|Austriji]], a završena 20. marta 1994. u [[Canmore]]u u [[Kanada|Kanadi]]. U ovoj sezoni, takmičenja su održavana po dvanaesti put u ženskoj konkurenciji. Takmičenja u muškoj konkurenciji održana su u disciplinama [[Biatlon#Discipline|pojedinačno na 20 km]], [[Biatlon#Discipline|sprint 10 km]], [[Biatlon#Discipline|štafeta 4 × 7,5 km]] i [[Biatlon#Discipline|tim 20 km]], a u ženskoj [[Biatlon#Discipline|pojedinačno na 15 km]], [[Biatlon#Discipline|sprint 7,5 km]], [[Biatlon#Discipline|tim 15 km]] i [[Biatlon#Discipline|štafeta 4 × 7,5 km]]. Vrhunac takmičenja bile su [[Biatlon na ZOI 1994.|Zimske olimpijske igre]] u [[Francuska|francuskom]] [[Lillehammer]]u, na kojem su održana takmičenja u ženskoj i muškoj konkurenciji. Ovo je bila zadnja olimpijada, na kojoj se rezultati takmičenja nisu bodovala za rezultate u Svjetskom kupu. == Kalendar takmičenja == {{col-begin}} {{col-break}} {{Lokacijska karta+|float=right|Evropa|width=450|caption=Mjesta održavanja Svjetskog kupa u biatlonu 1993/94.<br />'''Legenda''':<br/>[[Datoteka:Green pog.svg|8px]] u obje konkurencije;<br/>[[Datoteka:Red pog.svg|8px]] Olimpijske igre;|places= {{Lokacijska karta~|Evropa|lat=46.22|long=14.02|label=[[Pokljuka]]|position=right|mark=Green pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Evropa|lat=47.07|long=13.08|label=[[Bad Gastein]]|position=left|mark=Green pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Evropa|lat=46.51|long=12.6|label=[[Antholz]]|position=bottom|mark=Green pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Evropa|lat=47.46|long=12.39|label=[[Ruhpolding]]|position=top|mark=Green pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Evropa|lat=61.08|long=10.2|label=[[Lillehammer]]|position=left|mark=Red pog.svg}} }} {{col-break}} {{Lokacijska karta+|Sjeverna Amerika|width=450|float=right|caption=Mjesta održavanja Svjetskog kupa u biatlonu 1993/94. u Sjevernoj Americi<br />'''Legenda''':<br/>[[Datoteka:Green pog.svg|8px]] u obje konkurencije;|places= {{Lokacijska karta~|Sjeverna Amerika|lat=51.05|long=-115.22|label=[[Alberta, Canmore|Alberta]]|position=left|mark=Green pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Sjeverna Amerika|lat=53.24|long=-117.45|label=[[Hinton, Alberta|Hinton]]|position=right|mark=Green pog.svg}} }} {{col-end}} {| class="wikitable" style="font-size: 90%;" |- ! colspan="2" | ! colspan="4" |Muškarci ! colspan="4" |Žene |- ! Grad ! Datum ! Pojedinačno ! Sprint ! Tim ! Štafeta ! Pojedinačno ! Sprint ! Tim ! Štafeta{{Napomena|Rezultati štafeta su neslužbeni, te se ne broje za Svjetski kup}} |- align=center |align=left| {{ZD|AUT}} [[Bad Gastein]] |align=left| 9-12. decembra 1993. | ● | ● | | ● | ● | ● | | ● |- align=center |align=left| {{ZD|SLO}} [[Pokljuka]] |align=left| 16-19. decembra 1993. | ● | ● | | ● | ● | ● | | ● |- align=center |align=left| {{ZD|Z NJE}} [[Ruhpolding]] |align=left| 13-16. januara 1994. | ● | ● | | ● | ● | ● | | ● |- align=center |align=left| {{ZD|ITA}} [[Antholz]] |align=left| 20-23. januara 1994. | ● | ● | | ● | ● | ● | | ● |- align=center style="background:#FFEBAD" |align=left| {{ZD|NOR}} [[Lillehammer]]{{Napomena|Takmičenja na [[Biatlon na ZOI 1994.|Zimskim olimpijskim igrama]] se nisu brojala za Svjetski kup }} |align=left| 18-26. februara 1994. | ● | ● | | ● | ● | ● | | ● |- align=center |align=left| {{ZD|KAN}} [[Hinton]] |align=left| 10-13. marta 1994. | ● | ● | | ● | ● | ● | | ● |- align=center |align=left| {{ZD|KAN}} [[Canmore]] |align=left| 17-0. marta 1994. | ● | ● |● | ● | ● | ● |● | ● |- align=center ! colspan="2" | Ukupno ! 7 ! 7 ! 1 ! 7 ! 7 ! 7 ! 1 ! 7 |} {{raščistiti}} == Bodovanje == Od [[Svjetski kup u biatlonu 1984/1985.|sezone 1984/85.]], pa sve do [[Svjetski kup u biatlonu 1999/2000.|sezone Svjetskog kupa 1999/2000.]] koristi se novi sistem bodovanja u kome pobjednik dobija 30 bodova, drugi 26, treći 24 itd.<ref>{{Cite web |url=http://www3.biathlonworld.com/en/history_1979_1994.html |title=Historija Svjetskog kupa od 1979-94. |access-date=3. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20141206122654/http://www3.biathlonworld.com/en/history_1979_1994.html |archive-date=6. 12. 2014 |url-status=dead }}</ref> Ovaj sistem je zamijenio stari sistem od [[Svjetski kup u biatlonu 1977/1978.|prve sezone 1978.]] po kojem je pobjednik dobijao 25 bodova, drugi 24, treći 23 i svaki sljedeći plasman bod manje.<ref>{{Cite web |url=http://www3.biathlonworld.com/en/history_1973_1978.html |title=Historija Svjetskog kupa od 1973-78. |access-date=3. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20141206122658/http://www3.biathlonworld.com/en/history_1973_1978.html |archive-date=6. 12. 2014 |url-status=dead }}</ref> {{Biatlon bodovi 2}} == Muškarci == === Rezultati === {| {{Rezultati takmičenja|Naslov=1. takmičenje Svjetskog kupa u [[Bad Gastein]]u, {{ZID|Austrija}} 9-12. decembra 1993.|Rastojanje=1em}} |- | 9. decembra 1993. <small>(četvrtak)</small> | Pojedinačno (20&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Sergej Tarasov (biatlonac)|Sergej Tarasov]]|RUS}} | {{flagathlete|[[Ricco Groß]]|NJE}} | {{flagathlete|[[Tomasz Sikora]]|POL}} |- | 11. decembra 1993. <small>(subota)</small> | Sprint (10&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Patrice Bailly-Salins]]|FRA}} | {{flagathlete|[[Vesa Hietalahti]]|FIN}} | {{flagathlete|[[Valerij Kirijenko]]|RUS}} |- | 12. decembra 1993. <small>(nedelja)</small> | Štafeta (4 × 7,5&nbsp;km) | {{Štafeta|{{ZID|Bjelorusija|1991}}|[[Igor Hohrjakov]]|[[Vadim Sašurin]]|[[Oleg Rišenkov]]|[[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandar Popov]]}} | {{Štafeta|{{ZID|Francuska}}|[[Thierry Dusserre]]|[[Patrice Bailly-Salins]]|[[Christian Dumont]]||[[Hervé Flandin]]}} | {{Štafeta|{{ZID|Njemačka}}|[[Ricco Groß]]|[[Frank Luck]]|[[Mark Kirchner (biatlonac)|Mark Kirchner]]||[[Jens Steinigen]]}} |} {| {{Rezultati takmičenja|Naslov=2. takmičenje Svjetskog kupa u [[Pokljuka|Pokljuki]], {{ZID|Slovenija}}, 16-19. decembra 1993.|Rastojanje=1em}} |- | 16. decembra 1993. <small>(četvrtak)</small> | Pojedinačno (20&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Patrice Bailly-Salins]]|FRA}} | {{flagathlete|[[Sergej Čepikov]]|RUS}} | {{flagathlete|[[Valerij Kirijenko]]|RUS}} |- | 18. decembra 1993. <small>(subota)</small> | Sprint (10&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Viktor Majgurov]]|BJE|1991}} | {{flagathlete|[[Sven Fischer]]|NJE}} | {{flagathlete|[[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandar Popov]]|BJE|1991}} |- | 19. decembra 1993. <small>(nedelja)</small> | Štafeta (4 × 7,5&nbsp;km) | {{Štafeta|{{ZID|Njemačka}}|[[Peter Sendel]]|[[Frank Luck]]|[[Mark Kirchner (biatlonac)|Mark Kirchner]]||[[Sven Fischer]]}} | {{Štafeta|{{ZID|Francuska}}|[[Thierry Dusserre]]|[[Patrice Bailly-Salins]]|[[Gilles Marguet]]||[[Christian Dumont]]}} | {{Štafeta|{{ZID|Italija}}|[[Patrick Favre]]|[[Johann Passler]]|[[Wilfried Pallhuber]]||[[Andreas Zingerle]]}} |} {| {{Rezultati takmičenja|Naslov=3. takmičenje Svjetskog kupa u [[Ruhpolding]]u, 13-16. januara 1994.|Rastojanje=1em}} |- | 13. januara 1994. <small>(četvrtak)</small> | Pojedinačno (20&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Patrice Bailly-Salins]]|FRA}} | {{flagathlete|[[Viktor Majgurov]]|BJE|1991}} | {{flagathlete|[[Andreas Zingerle]]|ITA}} |- | 15. januara 1994. <small>(subota)</small> | Sprint (10&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Patrick Favre]]|ITA}} | {{flagathlete|[[Petr Garabik]]|ČEŠ}} | {{flagathlete|[[Oleg Rišenkov]]|BJE|1991}} |- | 16. januara 1994. <small>(nedelja)</small> | Štafeta (4 × 7,5&nbsp;km) | {{Štafeta|{{ZID|Francuska}}|[[Thierry Dusserre]]|[[Patrice Bailly-Salins]]|[[Lionel Laurent]]|[[Hervé Flandin]]}} | {{Štafeta|{{ZID|Italija}}|[[Patrick Favre]]|[[Johann Passler]]|[[Pieralberto Carrara]]||[[Hubert Leitgeb (biatlonac)|Hubert Leitgeb]]}} | {{Štafeta|{{ZID|Njemačka}}|[[Jens Steinigen]]|[[Frank Luck]]|[[Mark Kirchner (biatlonac)|Mark Kirchner]]||[[Sven Fischer]]}} |} {| {{Rezultati takmičenja|Naslov=4. takmičenje Svjetskog kupa u [[Rasen-Antholz|Antholz]]u, 20- 23. januara 1994.|Rastojanje=1em}} |- | 20. januara 1994. <small>(četvrtak)</small> | Pojedinačno (20&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Sven Fischer]]|NJE}} | {{flagathlete|[[Patrick Favre]]|ITA}} | {{flagathlete|[[Frank Luck]]|NJE}} |- | 22. januara 1994. <small>(subota)</small> | Sprint (10&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Frank Luck]]|NJE}} | {{flagathlete|[[Pieralberto Carrara]]|ITA}} | {{flagathlete|[[Sergej Tarasov (biatlonac)|Sergej Tarasov]]|RUS}} |- | 23. januara 1994. <small>(nedelja)</small> | Štafeta (4 × 7,5&nbsp;km) | {{Štafeta|{{ZID|Rusija}}|[[Valerij Medvedcev]]|[[Valerij Kirijenko]]|[[Sergej Tarasov (biatlonac)|Sergej Tarasov]]|[[Sergej Čepikov]]}} | {{Štafeta|{{ZID|Njemačka}}|[[Ricco Groß]]|[[Frank Luck]]|[[Mark Kirchner (biatlonac)|Mark Kirchner]]||[[Sven Fischer]]}} | {{Štafeta|{{ZID|Švedska}}|[[Ulf Johansson (biatlonac)|Ulf Johansson]]|[[Per Brandt]]|[[Leif Andersson (biatlonac)|Leif Andersson]]||[[Fredrik Kuoppa]]}} |} {| {{Rezultati takmičenja|Naslov=5. takmičenje Svjetskog kupa u [[Hinton (Alberta)|Hinton]], {{ZID|Kanada}} 10-13. marta 1994.|Rastojanje=1em}} |- | 10. marta 1994. <small>(četvrtak)</small> | Pojedinačno (20&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Wilfried Pallhuber]]|ITA}} | {{flagathlete|[[Valerij Kirijenko]]|RUS}} | {{flagathlete|[[Frank Luck]]|NJE}} |- | 12. marta 1994. <small>(subota)</small> | Sprint (10&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Sven Fischer]]|NJE}} | {{flagathlete|[[Vladimir Dračov]]|NJE}} | {{flagathlete|[[Frank Luck]]|NJE}} |- | 13. marta 1994. <small>(nedelja)</small> | Štafeta (4 × 7,5&nbsp;km) | {{Štafeta|{{ZID|Italija}}|[[Patrick Favre]]|[[Hubert Leitgeb (biatlonac)|Hubert Leitgeb]]|[[Pieralberto Carrara]]||[[Andreas Zingerle]]}} | {{Štafeta|{{ZID|Njemačka}}|[[Ricco Groß]]|[[Frank Luck]]|[[Mark Kirchner (biatlonac)|Mark Kirchner]]|[[Sven Fischer]]}} | {{Štafeta|{{ZID|Francuska}}|[[Gilles Marguet]]|[[Patrice Bailly-Salins]]|[[Thierry Dusserre]]|[[Hervé Flandin]]}} |} {| {{Rezultati takmičenja|Naslov=6. takmičenje Svjetskog kupa u [[Canmore (Alberta)|Canmore]], 17-20. marta 1994.|Rastojanje=1em}} |- | 20. marta 1994 (nedelja) | Štafeta (4 × 7,5&nbsp;km) | {{Štafeta|{{ZID|Rusija}}|[[Aleksej Kobeljev]]| [[Vladimir Dračov]]|[[Sergej Tarasov (biatlonac)|Sergej Tarasov]]|[[Aleksandar Tropnjikov]]}} | {{Štafeta|{{ZID|Bjelorusija|1991}}|[[Viktor Majgurov]]|[[Oleg Rižankov]]|[[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandar Popov]]|[[Vadim SašurIn]]}} | {{Štafeta|{{ZID|Italija}}|[[Patrick Favre]]|[[Wilfried Pallhuber]]|[[Pieralberto Carrara]]||[[Andreas Zingerle]]}} |- | 17. marta 1994. <small>(četvrtak)</small> | Pojedinačno (20&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Hubert Leitgeb (biatlonac)|Hubert Leitgeb]]|ITA}} | {{flagathlete|[[Vadim Sašurin]]|BJE|1991}} | {{flagathlete|[[Jon Åge Tyldum]]|NOR}} |- | 19. marta 1994. <small>(subota)</small> | Sprint (10&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Sylfest Glimsdal]]|NOR}} | {{flagathlete|[[Viktor Majgurov]]|BJE|1991}} | {{flagathlete|[[Patrice Bailly-Salins]]|FRA}} |- | 20. marta 1994. <small>(nedelja)</small> | Team (20&nbsp;km) (WM) | {{Štafeta|{{ZID|Italija}}|[[Pieralberto Carrara]]|[[Hubert Leitgeb (biatlonac)|Hubert Leitgeb]]|[[Andreas Zingerle]]|[[Wilfried Pallhuber]]}} | {{Štafeta|{{ZID|Rusija}}|[[Vladimir Dračov]]|[[Aleksej Kobeljev]]|[[Valerij Kirijenko]]||[[Sergej Tarasov (biatlonac)|Sergej Tarasov]]}} | {{Štafeta|{{ZID|Njemačka}}|[[Jens Steinigen]]|[[Marco Morgenstern]]|[[Peter Sendel]]||[[Steffen Hoos]]}} |} === Tabele === U prvim godina Svjetskog kupa u biatlonu, takmičenja u pojedinačnim discipinama, nisu pojedinačno vrednovana, tako da su podaci o pobjednicima po disciplinama nezvanični. {{SKB 1993 ukupno muškarci}} {{col-begin}} {{col-break}} {|{{SKB discipline/zaglavlje |Disciplina = Pojedinačno |Broj takmičenja = 6 }} {{SKB discipline/red|1|Patrice Bailly-Salins|FRA|96|2}} {{SKB discipline/red|2|Sven Fischer|NJE|93|1}} {{SKB discipline/red|3|Ricco Groß|NJE|88|}} {{SKB discipline/red|4|Valerij Kirijenko|RUS|86|}} {{SKB discipline/red|5|Frank Luck|NJE|85|}} {{SKB discipline/red|6|Wilfried Pallhuber|ITA|73|1}} {{SKB discipline/red|.|Sergej Tarasov|RUS|.|1}} {{SKB discipline/red|.|Hubert Leitgeb|ITA|.|1}} |} {{col-break}} {|{{SKB discipline/zaglavlje |Disciplina = Sprint |Broj takmičenja = 6 }} {{SKB discipline/red|1|Sven Fischer|NJE|98|2}} {{SKB discipline/red|2|Patrice Bailly-Salins|FRA|97|}} {{SKB discipline/red|3|Viktor Majgurov|BJE|87| |1991}} {{SKB discipline/red|4|Vladimir Dračov|RUS|84|}} {{SKB discipline/red|5|Frank Luck|NJE|78|1}} {{SKB discipline/red|6|Sergej Tarasov|RUS|74|}} {{SKB discipline/red|.|Viktor Majgurov|BJE|.|1|1991}} {{SKB discipline/red|.|Patrick Favre|ITA|.|1}} {{SKB discipline/red|.|Sylfest Glimsdal|NOR|.|1}} |} {{col-break}} {|{{SKB discipline/zaglavlje |Disciplina = Kup nacija |Broj takmičenja = 18 }} |- |-bgcolor=F7F6A8 | 1 || align=left| {{ZID|Njemačka}} || || |-bgcolor=DCE5E5 | 2 || align=left| {{ZID|Rusija}} || || |-bgcolor="#FFDAB9" | 3 || align=left| {{ZID|Italija}} || || |} {{col-end}} == Žene == Takmičenja u biatlonu od [[Svjetski kup u biatlonu 1982/1983.|sezone 1982/83.]], nazivala su se ''Evropski kup'', mada su u kupu mogle učestvovati takmičarke iz čitavog svijeta. === Rezultati === {| {{Rezultati takmičenja|Naslov=1. takmičenje Svjetskog kupa u [[Bad Gastein]]u, {{ZID|Austrija}} 9-12. decembra 1993.|Rastojanje=1em}} |- | 9. decembra 1993. <small>(četvrtak)</small> | Pojedinačno (15&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Nathalie Santer]]|ITA}} | {{flagathlete|[[Nadija Bjelova]]|UKR}} | {{flagathlete|[[Simone Greiner-Petter-Memm]]|NJE}} |- | 11. decembra 1993. <small>(subota)</small> | Sprint (7,5&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Nathalie Santer]]|ITA}} | {{flagathlete|[[Hildegunn Mikkelsplass|Hildegunn Fossen]]|NOR}} | {{flagathlete|[[Gunn Margit Andreassen]]|NOR}} |- | 12. decembra 1993. <small>(nedelja)</small> | Štafeta (4 × 7,5&nbsp;km) | {{Štafeta|{{ZID|Norveška}}|[[Elin Kristiansen]]|[[Annette Sikveland]]|[[Gunn Margit Andreassen]]|[[Hildegunn Mikkelsplass|Hildegunn Fossen]]}} | {{Štafeta|{{ZID|Češka}}|[[Jana Vápeníková]]|[[Jiřina Pelcová]]|[[Iveta Roubíčková|Iveta Knížková]]|[[Eva Háková]]}} | {{Štafeta|{{ZID|Francuska}}|[[Delphyne Burlet|Delphyne Heymann]]|[[Emmanuelle Claret]]|[[Véronique Claudel]]|[[Anne Briand]]}} |} {| {{Rezultati takmičenja|Naslov=2. takmičenje Svjetskog kupa u [[Pokljuka|Pokljuki]], {{ZID|Slovenija}}, 16-19. decembra 1993.|Abstand=1em}} |- | 16. decembra 1993. <small>(četvrtak)</small> | Pojedinačno (15&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Anne Briand]]|FRA}} | {{flagathlete|[[Natalija Snjitina]]|RUS}} | {{flagathlete|[[Nathalie Santer]]|ITA}} |- | 18. decembra 1993. <small>(subota)</small> | Sprint (7,5&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Elin Kristiansen]]|NOR}} | {{flagathlete|[[Anne Elvebakk]]|NOR}} | {{flagathlete|[[Nathalie Santer]]|ITA}} |- | 19. decembra 1993. <small>(nedelja)</small> | Štafeta (4 × 7,5&nbsp;km) | {{Štafeta|{{ZID|Bjelorusija|1991}}|[[Irina Kakujeva]]|[[Natalija Permjakova‎]]|[[Natalija Rižankova]]|[[Svjetlana Paramigina]]}} | {{Štafeta|{{ZID|Norveška}}|[[Elin Kristiansen]]|[[Annette Sikveland]]|[[Anne Elvebakk]]|[[Hildegunn Mikkelsplass|Hildegunn Fossen]]}} | {{Štafeta|{{ZID|Francuska}}|[[Corinne Niogret]]|[[Véronique Claudel]]|[[Delphyne Burlet|Delphyne Heymann]]|[[Anne Briand]]}} |} {| {{Rezultati takmičenja|Naslov=3. takmičenje Svjetskog kupa u [[Ruhpolding]]u, 13-16. januara 1994.|Rastojanje=1em}} |- | 13. januara 1994. <small>(četvrtak)</small> | Pojedinačno (15&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Emmanuelle Claret]]|FRA}} | {{flagathlete|[[Svjetlana Paramigina]]|BJE|1991}} | {{flagathlete|[[Corinne Niogret]]|FRA}} |- | 15. januara 1994. <small>(subota)</small> | Sprint (7,5&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Svjetlana Paramigina]]|BJE|1991}} | {{flagathlete|[[Nathalie Santer]]|ITA}} | {{flagathlete|[[Nadežda Talanova]]|RUS}} |- | 16. januara 1994. <small>(nedelja)</small> | Štafeta (4 × 7,5&nbsp;km) | {{Štafeta|{{ZID|Francuska}}|[[Corinne Niogret]]|[[Véronique Claudel]]|[[Delphyne Burlet|Delphyne Heymann]]|[[Anne Briand]]}} | {{Štafeta|{{ZID|Njemačka}}|[[Uschi Disl]]|[[Simone Greiner-Petter-Memm]]|[[Antje Harvey]]||[[Petra Behle|Petra Schaaf]]}} | {{Štafeta|{{ZID|Rusija}}|[[Olga Simušina]]|[[Anfisa Rezcova]]|[[Natalija Snjitina]]|[[Luiza Noskova]]}} |} {| {{Rezultati takmičenja|Naslov=4. takmičenje Svjetskog kupa u [[Rasen-Antholz|Antholz]]u, 20- 23. januara 1994.|Rastojanje=1em}} |- | 20. januara 1994. <small>(četvrtak)</small> | Pojedinačno (15&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Anne Briand]]|FRA}} | {{flagathlete|[[Ljubov Bjeljakova]]|RUS}} | {{flagathlete|[[Uschi Disl]]|NJE}} |- | 22. januara 1994. <small>(subota)</small> | Sprint (7,5&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Svjetlana Paramigina]]|BJE|1991}} | {{flagathlete|[[Antje Harvey]]|NJE}} | {{flagathlete|[[Olga Simušina]]|RUS}} |- | 23. januara 1994. <small>(nedelja)</small> | Štafeta (4 × 7,5&nbsp;km) | {{Štafeta|{{ZID|Njemačka}}|[[Uschi Disl]]|[[Petra Behle|Petra Schaaf]]|[[Simone Greiner-Petter-Memm]]||[[Antje Harvey]]}} | {{Štafeta|{{ZID|Norveška}}|[[Ann-Elen Skjelbreid]]|[[Annette Sikveland]]|[[Anne Elvebakk]]|[[Hildegunn Mikkelsplass|Hildegunn Fossen]]}} | {{Štafeta|{{ZID|Francuska}}|[[Corinne Niogret]]|[[Véronique Claudel]]|[[Delphyne Burlet|Delphyne Heymann]]|[[Anne Briand]]}} |} {| {{Rezultati takmičenja|Naslov=5. takmičenje Svjetskog kupa u [[Hinton (Alberta)|Hinton]]u, {{ZID|Kanada}} 10-13. marta 1994.|Rastojanje=1em}} |- | 10. marta 1994. <small>(četvrtak)</small> | Pojedinačno (15&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Svjetlana Paramigina]]|BJE|1991}} | {{flagathlete|[[Véronique Claudel]]|FRA}} | {{flagathlete|[[Anne Briand]]|FRA}} |- | 12. marta 1994. <small>(subota)</small> | Sprint (7,5&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Svjetlana Paramigina]]|BJE|1991}} | {{flagathlete|[[Véronique Claudel]]|FRA}} | {{flagathlete|[[Uschi Disl]]|NJE}} |- | 13. marta 1994. <small>(nedelja)</small> | Štafeta (4 × 7,5&nbsp;km) | {{Štafeta|{{ZID|Njemačka}}|[[Uschi Disl]]|[[Petra Behle|Petra Schaaf]]|[[Simone Greiner-Petter-Memm]]||[[Antje Harvey]]}} | {{Štafeta|{{ZID|Francuska}}|[[Corinne Niogret]]|[[Véronique Claudel]]|[[Anne Briand]]|Nathalie Beausire}} | {{Štafeta|{{ZID|Norveška}}|[[Ann-Elen Skjelbreid]]|[[Åse Idland]]|[[Anne Elvebakk]]|[[Annette Sikveland]]}} |} {| {{Rezultati takmičenja|Naslov=6. takmičenje Svjetskog kupa u [[Canmore (Alberta)|Canmore]], 17-20. marta 1994.|Rastojanje=1em}} |- | 20. marta 1994 (nedelja) | Štafeta (4 × 7,5&nbsp;km) | {{Štafeta|{{ZID|Njemačka}}|[[Uschi Disl]]|[[Petra Behle|Petra Schaaf]]|[[Simone Greiner-Petter-Memm]]|[[Antje Harvey]]}} | {{Štafeta|{{ZID|SAD}}|[[Beth Coats]]|[[Joan Miller Smith]]|[[Laurie Tavares]]|[[Ntala Skinner]]}} | {{Štafeta|{{ZID|Norveška}}|[[Ann-Elen Skjelbreid]]|[[Åse Idland]]|[[Hildegunn Fossen-Mikkelsplass]]|[[Annette Sikveland]]}} |- | 15. marta 1994 <small>(utorak)</small> | Tim (7,5&nbsp;km) (WM) | {{Štafeta|{{ZID|Bjelorusija|1991}}|[[Natalija Permjakova‎]]|[[Natalija Rižankova]]|[[Irina Kakujeva]]|[[Svjetlana Paramigina]]}} | {{Štafeta|{{ZID|Norveška}}|[[Ann-Elen Skjelbreid]]|[[Åse Idland]]|[[Annette Sikveland]]|[[Hildegunn Mikkelsplass|Hildegunn Fossen]]}} | {{Štafeta|{{ZID|Francuska}}|[[Emmanuelle Claret]]|[[Nathalie Beausire]]|[[Corinne Niogret]]|[[Véronique Claudel]]}} |- | 17. marta 1994. <small>(četvrtak)</small> | Pojedinačno (15&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Uschi Disl]]|NJE}} | {{flagathlete|[[Myriam Bédard]]|KAN}} | {{flagathlete|[[Nathalie Santer]]|ITA}} |- | 19. marta 1994. <small>(subota)</small> | Sprint (7,5&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Nadežda Talanova]]|RUS}} | {{flagathlete|[[Svjetlana Paramigina]]|BJE|1991}} | {{flagathlete|[[Nathalie Santer]]|ITA}} |} === Pojedinačni rezultati === {{Rezultati SKB 1993/94. (žene)}} === Tabele === {{SKB 1993 ukupno žene}} {{col-begin}} {{col-break}} {|{{SKB discipline/zaglavlje |Disciplina = Pojedinačno |Broj takmičenja = 6 }} {{SKB discipline/red|1|Nathalie Santer|ITA|100|1}} {{SKB discipline/red|2|Svjetlana Paramigina|BJE|99|1|1991}} {{SKB discipline/red|3|Anne Briand|FRA|97|2}} {{SKB discipline/red|4|Uschi Disl|Z NJE|88|1}} {{SKB discipline/red|5|Simone Greiner-Petter-Memm|Z NJE|80|}} {{SKB discipline/red|6|Petra Schaaf|Z NJE|80|.}} {{SKB discipline/red|.|Emmanuelle Claret|FRA|.|1}} |} {{col-break}} {|{{SKB discipline/zaglavlje |Disciplina = Sprint |Broj takmičenja = 6 }} {{SKB discipline/red|1|Svjetlana Paramigina|BJE|116|3|1991}} {{SKB discipline/red|2|Nathalie Santer|ITA|104|1}} {{SKB discipline/red|3|Nadežda Talanova|RUS|82|1}} {{SKB discipline/red|4|Uschi Disl|Z NJE|79|}} {{SKB discipline/red|5|Anne Briand|FRA|76|}} {{SKB discipline/red|6|Antje Harvey|NJE|73|}} {{SKB discipline/red|.|Elin Kristiansen|NOR|.|1}} |} {{col-break}} {|{{SKB discipline/zaglavlje |Disciplina = Kup nacija |Broj takmičenja = 18 }} |- |-bgcolor=F7F6A8 | 1 || align=left| {{ZID|Njemačka}} || || |-bgcolor=DCE5E5 | 2 || align=left| {{ZID|Francuska}} || || |-bgcolor="#FFDAB9" | 3 || align=left| {{ZID|Rusija}} || || |} {{col-end}} == Pobjede u Svjetskom kupu == <center> {{col-begin|width=90%}} {{col-break}} ; Muškarci {{SKB 1993 pobjede muškarci}} {{col-break}} ; Žene {{SKB 1993 pobjede žene}} {{col-end}} </center> == Napomene == {{napspisak}} == Reference == {{refspisak|2}} == Vanjski linkovi == {{Biatlon portal}} * [http://biathlonworld.com Službeni sajt IBU-a] {{Sezone Svjetskog kupa u biatlonu}} [[Kategorija:1993. u biatlonu]] [[Kategorija:1994. u biatlonu]] [[Kategorija:Svjetski kup u biatlonu 1993/1994.]] 48ojqb7gftgxk3d74lxc0q31ptywjg8 Svjetski kup u biatlonu 1995/1996. 0 388948 3921715 3887246 2026-08-23T07:51:37Z AnToni 2325 /* Muškarci */ 3921715 wikitext text/x-wiki {{Infokutija Svjetski kup (zimski sportovi) | takmičenje = Svjetski kup u biatlonu 1995/96. <!-- ** Pobjednik ** --> | takmičenje1 = Ukupno: | pobjednik1 = {{m}}{{flagathlete|[[Vladimir Dračov]]|RUS}} <small>(1)</small><br/> {{ž}}{{flagathlete|[[Emmanuelle Claret]]|FRA}} <small>(1)</small> | takmičenje2 = | pobjednik2 = | takmičenje3 = | pobjednik3 = | takmičenje4 = | pobjednik4 = | takmičenje5 = | pobjednik5 = | takmičenje6 = | pobjednik6 = | takmičenje7 = | pobjednik7 = | takmičenje8 = | pobjednik8 = <!-- ** Takmičenje ** --> | mjesto = {{m}} 7 <br/> {{ž}} 7 | pojedinačna_takmičenja = {{m}} 14 <br/> {{ž}} 14 | timska_takmičenja = {{m}} 8 <br/> {{ž}} 8 | otkazana_takmičenja = | zaustavljena_takmičenja = <!-- ** Učesnici ** --> | države = | sportisti = <!-- ** ** --> | posljednja = [[Svjetski kup u biatlonu 1994/1995.|1994/95.]] | sljedeća = [[Svjetski kup u biatlonu 1996/1997.|1996/97.]] }} '''Svjetski kup u biatlonu 1995/96.''' je devetnaesto po redu takmičenje [[biatlon]]aca za [[Svjetski kup u biatlonu]] u organizaciji [[Međunarodni biatlonski savez|Međunarodnog biatlonskog saveza]] (IBU). Sezona je počela 7. decembra [[1995.]] u [[Östersund]]u u [[Švedska|Švedskoj]], a završena 17. marta 1994. u [[Hochfilzen]]u u [[Austrija]]. U ovoj sezoni, takmičenja su održavana po četrnaesti put u ženskoj konkurenciji. Takmičenja u muškoj konkurenciji održana su u disciplinama [[Biatlon#Discipline|pojedinačno na 20 km]], [[Biatlon#Discipline|sprint 10 km]], [[Biatlon#Discipline|štafeta 4 × 7,5 km]] i [[Biatlon#Discipline|tim 20 km]], a u ženskoj [[Biatlon#Discipline|pojedinačno na 15 km]], [[Biatlon#Discipline|sprint 7,5 km]], [[Biatlon#Discipline|tim 15 km]] i [[Biatlon#Discipline|štafeta 4 × 7,5 km]]. Vrhunac takmičenja bilo je [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|Svjetsko prvenstvo]] u [[Njemačka|njemačkom]] [[Ruhpolding]]u, na kojem su održana takmičenja u ženskoj i muškoj konkurenciji. Ukupni pobjednik Svjetskog kupa u muškoj konkurenciji postao je [[Rusi|Rus]] [[Vladimir Dračov]], dok je u ženskoj konkurenciji pobijedila [[Francuzi|Francuskinja]] [[Emmanuelle Claret]]. == Kalendar takmičenja == {{Lokacijska karta+|float=right|Evropa|width=450|caption=Mjesta održavanja Svjetskog kupa u biatlonu 1995/96.<br />'''Legenda''':<br/>[[Datoteka:Green pog.svg|8px]] u obje konkurencije;<br/>[[Datoteka:Red pog.svg|8px]] Svjetsko prvenstvo;|places= {{Lokacijska karta~|Evropa|lat=63.11|long=14.38|label=[[Östersund]]|position=left|mark=Green pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Evropa|lat=59.58|long=10.40|label=[[Holmenkollen]]|position=left|mark=Green pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Evropa|lat=46.51|long=12.6|label=[[Antholz]]|position=bottom|mark=Green pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Evropa|lat=48.45|long=19.31|label=[[Osrblie]]|position=top|mark=Green pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Evropa|lat=47.46|long=12.39|label=[[Ruhpolding]]|position=top|mark=Red pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Evropa|lat=46.22|long=14.02|label=[[Pokljuka]]|position=right|mark=Green pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Evropa|lat=47.28|long=12.37|label=[[Hochfilzen]]|position=left|mark=Green pog.svg}} }} {| class="wikitable" style="font-size: 90%;" |- ! colspan="2" | ! colspan="4" |Muškarci ! colspan="4" |Žene |- ! Grad ! Datum ! Pojedinačno ! Sprint ! Tim ! Štafeta ! Pojedinačno ! Sprint ! Tim ! Štafeta{{Napomena|Rezultati štafeta su neslužbeni, te se ne broje za Svjetski kup}} |- align=center |align=left| {{ZD|ŠVE}} [[Östersund]] |align=left| 7-10. decembra 1995. | ● | ● | | ● | ● | ● | | ● |- align=center |align=left| {{ZD|NOR}} [[Holmenkollen]] |align=left| 14-17. decembra 1995. | ● | ● | | ● | ● | ● | | ● |-align=center |align=left| {{ZD|ITA}} [[Antholz]] |align=left| 11-14. januara 1996. | ● | ● | | ● | ● | ● | | ● |- align=center |align=left| {{ZD|SLK}} [[Osrblie]] |align=left| 18-21. januara 1996. | ● | ● |● | | ● | ● |● | |-align=center style="background:#FFEBAD" |align=left| {{ZD|NJE}} [[Ruhpolding]] |align=left| 3-11. februara 1996. | ● | ● | ● | ● | ● | ● | ● | ● |- align=center |align=left| {{ZD|SLO}} [[Pokljuka]] |align=left| 7-10. marta 1996. | ● | ● | | ● | ● | ● | | ● |- align=center |align=left| {{ZD|AUT}} [[Hochfilzen]] |align=left| 14-17. marta 1996. | ● | ● | | ● | ● | ● | | ● |- align=center ! colspan="2" | Ukupno ! 7 ! 7 ! 2 ! 6 ! 7 ! 7 ! 2 ! 6 |} {{raščistiti}} == Bodovanje == Od [[Svjetski kup u biatlonu 1984/1985.|sezone 1984/85.]], pa sve do [[Svjetski kup u biatlonu 1999/2000.|sezone Svjetskog kupa 1999/2000.]] koristi se novi sistem bodovanja u kome pobjednik dobija 30 bodova, drugi 26, treći 24 itd.<ref>{{Cite web |url=http://www3.biathlonworld.com/en/history_1979_1994.html |title=Historija Svjetskog kupa od 1979-94. |access-date=12. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20141206122654/http://www3.biathlonworld.com/en/history_1979_1994.html |archive-date=6. 12. 2014 |url-status=dead }}</ref> Ovaj sistem je zamijenio stari sistem od [[Svjetski kup u biatlonu 1977/1978.|prve sezone 1978.]] po kojem je pobjednik dobijao 25 bodova, drugi 24, treći 23 i svaki sljedeći plasman bod manje.<ref>{{Cite web |url=http://www3.biathlonworld.com/en/history_1973_1978.html |title=Historija Svjetskog kupa od 1973-78. |access-date=12. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20141206122658/http://www3.biathlonworld.com/en/history_1973_1978.html |archive-date=6. 12. 2014 |url-status=dead }}</ref> {{Biatlon bodovi 2}} == Muškarci == === Rezultati === {| {{Rezultati takmičenja|Naslov=1. takmičenje Svjetskog kupa u [[Östersund]]u, {{ZID|Švedska}}, 7-10. decembra 1995.|Rastojanje=1em}} |- | 7. decembra 1995. <small>(četvrtak)</small> | Pojedinačno (20&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Vesa Hietalahti]]|FIN}} | {{flagathlete|[[Sergej Tarasov (biatlonac)|Sergej Tarasov]]|RUS}} | {{flagathlete|[[Pavel Muslimov]]|RUS}} |- | 9. decembra 1995. <small>(subota)</small> | Sprint (10&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Ludwig Gredler]]|AUT}} | {{flagathlete|[[Sven Fischer]]|NJE}} | {{flagathlete|[[Pieralberto Carrara]]|ITA}} |- | 10. decembra 1995. <small>(nedelja)</small> | Štafeta (4 × 7,5&nbsp;km) | {{Štafeta|{{ZID|Rusija}}|[[Viktor Majgurov]]|[[Vladimir Dračov]]|[[Pavel Muslimov]]|[[Aleksej Kobeljev]]}} | {{Štafeta|{{ZID|Njemačka}}|[[Ricco Groß]]|[[Mark Kirchner (biatlonac)|Mark Kirchner]]|[[Frank Luck]]|[[Sven Fischer]]}} | {{Štafeta|{{ZID|Austrija}}|[[Hannes Obererlacher]]|[[Wolfgang Perner]]|[[Reinhard Neuner]]|[[Ludwig Gredler]]}} |} {| {{Rezultati takmičenja|Naslov=2. takmičenje Svjetskog kupa u [[Holmenkollen]]u, {{ZID|Norveška}}, 14-17. decembra 1995.|Rastojanje=1em}} |- | 14. decembra 1995. <small>(četvrtak)</small> | Pojedinačno (20&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Sven Fischer]]|NJE}} | {{flagathlete|[[Mikael Löfgren]]|ŠVE}} | {{flagathlete|[[Vladimir Dračov]]|RUS}} |- | 16. decembra 1995. <small>(subota)</small> | Sprint (10&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Sven Fischer]]|NJE}} | {{flagathlete|[[Viktor Majgurov]]|RUS}} | {{flagathlete|[[Ricco Groß]]|NJE}} |- | 17. decembra 1995. <small>(nedelja)</small> | Štafeta (4 × 7,5&nbsp;km) | {{Štafeta|{{ZID|Rusija}}|[[Viktor Majgurov]]|[[Vladimir Dračov]]|[[Sergej Tarasov (biatlonac)|Sergej Tarasov]]|[[Pavel Muslimov]]}} | {{Štafeta|{{ZID|Njemačka}}|[[Ricco Gross]]|[[Mark Kirchner (biatlonac)|Mark Kirchner]]|[[Frank Luck]]|[[Sven Fischer]]}} | {{Štafeta|{{ZID|Norveška}}|[[Ole Einar Bjørndalen]]|[[Egil Gjelland]]|[[Frode Andresen]]|[[Jon Åge Tyldum]]}} |} {| {{Rezultati takmičenja|Naslov=3. takmičenje Svjetskog kupa u [[Rasen-Antholz|Antholz]]u, {{ZID|Italija}} 11-14. januara 1996.|Rastojanje=1em}} |- | 11. januara 1996. <small>(četvrtak)</small> | Pojedinačno (20&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Ole Einar Bjørndalen]]|NOR}} | {{flagathlete|[[Vladimir Dračov]]|RUS}} | {{flagathlete|[[Halvard Hanevold]]|NOR}} |- | 13. januara 1996. <small>(subota)</small> | Sprint (10&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Ludwig Gredler]]|AUT}} | {{flagathlete|[[Ole Einar Bjørndalen]]|NOR}} | {{flagathlete|[[Vladimir Dračov]]|RUS}} |- | 14. januara 1996. <small>(nedelja)</small> | Štafeta (4 × 7,5&nbsp;km) | {{Štafeta|{{ZID|Rusija}}|[[Viktor Majgurov]]|[[Vladimir Dračov]]|[[Sergej Tarasov (biatlonac)|Sergej Tarasov]]|[[Aleksej Kobeljev]]}} | {{Štafeta|{{ZID|Bjelorusija}}||[[Oleksij Ajdarov]]|[[Oleg Rišenkov]]|[[Vadim Sašurin]]|[[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandar Popov]]}} | {{Štafeta|{{ZID|Italija}}|[[Rene Cattarinussi]]|[[Wilfried Pallhuber]]|[[Patrick Favre]]|[[Pieralberto Carrara]]}} |} {| {{Rezultati takmičenja|Naslov=4. takmičenje Svjetskog kupa u [[Osrblie]]u, {{ZID|Slovačka}}, 18-21. januara 1996.|Rastojanje=1em}} |- | 18. januara 1996. <small>(četvrtak)</small> | Pojedinačno (20&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Vladimir Dračov]]|RUS}} | {{flagathlete|[[Raphael Poiree]]|FRA}} | {{flagathlete|[[Vesa Hietalahti]]|FIN}} |- | 20. januara 1996. <small>(subota)</small> | Sprint (10&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Vladimir Dračov]]|RUS}} | {{flagathlete|[[Ludwig Gredler]]|AUT}} | {{flagathlete|[[Rene Cattarinussi]]|ITA}} |- | 21. januara 1996. <small>(nedelja)</small> | Tim (20&nbsp;km) | {{Štafeta|{{ZID|Austrija}}|[[Wolfgang Perner]]|[[Martin Pfurtscheller]]|[[Reinhard Neuner]]|[[Ludwig Gredler]]}} | {{Štafeta|{{ZID|Norveška}}|[[Frode Andresen]]|[[Halvard Hanevold]]|[[Ole Einar Bjørndalen]]|[[Egil Gjelland]]}} | {{Štafeta|{{ZID|Finska}}|[[Paavo Puurunen]]|[[Erkki Latvala]]|[[Vesa Hietalahti]]|[[Ville Räikkönen]]}} |} {| {{Rezultati takmičenja||Tip=Svjetsko prvenstvo|Naslov=[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|Svjetsko prvenstvo]] u [[Ruhpolding]]u {{ZID|Njemačka}}, 3-11. februara 1996.|Rastojanje=1em}} |- | 4. februara 1996. <small>(nedelja)</small> | Pojedinačno (20&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Sergej Tarasov (biatlonac)|Sergej Tarasov]]|RUS}} | {{flagathlete|[[Vladimir Dračov]]|RUS}} | {{flagathlete|[[Vadim Sašurin]]|BJE}} |- | 6. februara 1996. <small>(utorak)</small> | Tim (20&nbsp;km) | {{Štafeta|{{ZID|Bjelorusija}}|[[Vadim Sašurin]]|[[Oleg Rišenkov]]||[[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandar Popov]]|[[Petr Ivaško]]}} | {{Štafeta|{{ZID|Rusija}}|[[Viktor Majgurov]]|[[Vladimir Dračov]]|[[Pavel Muslimov]]|[[Sergej Roškov]]}} | {{Štafeta|{{ZID|Italija}}|[[Rene Cattarinussi]]|[[Pieralberto Carrara]]||[[Patrick Favre]]|[[Hubert Leitgeb (biatlonac)|Hubert Leitgeb]]}} |- | 9. februara 1996. <small>(petak)</small> | Sprint (10&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Vladimir Dračov]]|RUS}} | {{flagathlete|[[Viktor Majgurov]]|RUS}} | {{flagathlete|[[Rene Cattarinussi]]|ITA}} |- | 11. februara 1996. <small>(nedelja)</small> | Štafeta (4 × 7,5&nbsp;km) | {{Štafeta|{{ZID|Rusija}}|[[Viktor Majgurov]]|[[Vladimir Dračov]]|[[Sergej Tarasov (biatlonac)|Sergej Tarasov]]|[[Aleksej Kobeljev]]}} | {{Štafeta|{{ZID|Njemačka}}|[[Ricco Groß]]|[[Peter Sendel]]|[[Frank Luck]]|[[Sven Fischer]]}} | {{Štafeta|{{ZID|Bjelorusija}}|[[Oleksij Ajdarov]]|[[Oleg Rišenkov]]||[[Vadim Sašurin]]|[[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandar Popov]]}} |} {| {{Rezultati takmičenja|Naslov=5. takmičenje Svjetskog kupa u [[Pokljuka|Pokljuki]], {{ZID|Slovenija}}, 7-10. marta 1996.|Rastojanje=1em}} |- | 7. marta 1996. <small>(četvrtak)</small> | Pojedinačno (20&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Sergej Roškov]]|RUS}} | {{flagathlete|[[Vladimir Dračov]]|RUS}} | {{flagathlete|[[Viktor Majgurov]]|RUS}} |- | 9. marta 1996. <small>(subota)</small> | Sprint (10&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Vladimir Dračov]]|RUS}} | {{flagathlete|[[Viktor Majgurov]]|RUS}} | {{flagathlete|[[Sven Fischer]]|NJE}} |- | 10. marta 1996. <small>(nedelja)</small> | Štafeta (4 × 7,5&nbsp;km) | {{Štafeta|{{ZID|Rusija}}|[[Pavel Muslimov]]|[[Vladimir Dračov]]|[[Eduard Rjabov]]|[[Aleksej Kobeljev]]}} | {{Štafeta|{{ZID|Norveška}}|[[Ole Einar Bjørndalen]]|[[Halvard Hanevold]]|[[Frode Andresen]]|[[Dag Bjørndalen]]}} | {{Štafeta|{{ZID|Njemačka}}|[[Peter Sendel]]|[[Frank Luck]]|[[Mark Kirchner (biatlonac)|Mark Kirchner]]|[[Sven Fischer]]}} |} {| {{Rezultati takmičenja|Naslov=6. takmičenje Svjetskog kupa u [[Hochfilzen]]u, {{ZID|Austrija}}, 14-17. marta 1996.|Rastojanje=1em}} |- | 14. marta 1996. <small>(četvrtak)</small> | Pojedinačno (20&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Viktor Majgurov]]|RUS}} | {{flagathlete|[[Halvard Hanevold]]|NOR}} | {{flagathlete|[[Vladimir Dračov]]|RUS}} |- | 16. marta 1996. <small>(subota)</small> | Sprint (10&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Vladimir Dračov]]|RUS}} | {{flagathlete|[[Raphael Poiree]]|FRA}} | {{flagathlete|[[Sven Fischer]]|NJE}} |- | 17. marta 1996. <small>(nedelja)</small> | Štafeta (4 × 7,5&nbsp;km) | {{Štafeta|{{ZID|Norveška}}|[[Ole Einar Bjørndalen]]|[[Halvard Hanevold]]|[[Frode Andresen]]|[[Dag Bjørndalen]]}} | {{Štafeta|{{ZID|Rusija}}|[[Viktor Majgurov]]|[[Aleksej Kobeljev]]|[[Sergej Tarasov (biatlonac)|Sergej Tarasov]]|[[Vladimir Dračov]]}} | {{Štafeta|{{ZID|Bjelorusija}}|[[Oleksij Ajdarov]]|[[Oleg Rišenkov]]|[[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandar Popov]]|[[Vadim Sašurin]]|}} |- bgcolor="#efefef" |} === Tabele === U prvim godina Svjetskog kupa u biatlonu, takmičenja u pojedinačnim discipinama, nisu pojedinačno vrednovana, tako da su podaci o pobjednicima po disciplinama nezvanični. {{SKB 1995 ukupno muškarci}} {{col-begin}} {{col-break}} {|{{SKB discipline/zaglavlje |Disciplina = Pojedinačno |Broj takmičenja = 7 }} {{SKB discipline/red|1|Vladimir Dračov|RUS|132|1}} {{SKB discipline/red|2|Sergej Tarasov (biatlonac)|Sergej Tarasov|RUS|92|1}} {{SKB discipline/red|3|Viktor Majgurov|RUS|92|1}} {{SKB discipline/red|4|Frank Luck|NJE|88|}} {{SKB discipline/red|5|Ricco Groß|NJE|86|}} {{SKB discipline/red|6|Pavel Muslimov|RUS|78|}} {{SKB discipline/red|7|Aleksandar Popov|BJE|77|}} {{SKB discipline/red|8|Sven Fischer|NJE|73|1 }} {{SKB discipline/red|9|Vesa Hietalahti|FIN|71|1 }} {{SKB discipline/red|10|Vadim Sašurin|BJE|71|}} {{SKB discipline/red|.|Sergej Roškov|RUS|.|1 }} {{SKB discipline/red|.|Ole Einar Bjørndalen|NOR|.|1 }} |} {{col-break}} {|{{SKB discipline/zaglavlje |Disciplina = Sprint |Broj takmičenja = 7 }} {{SKB discipline/red|1|Vladimir Dračov|RUS|144|4}} {{SKB discipline/red|2|Ludwig Gredler|AUT|129|2}} {{SKB discipline/red|3|Viktor Majgurov|RUS|112|}} {{SKB discipline/red|4|Sven Fischer|NJE|111|1}} {{SKB discipline/red|5|Rene Cattarinussi|ITA|107|}} {{SKB discipline/red|6|Ole Einar Bjørndalen|NOR|104|.}} {{SKB discipline/red|7|Pieralberto Carrara|ITA|96|}} {{SKB discipline/red|8|Frode Andresen|NOR|92|}} {{SKB discipline/red|9|Aleksej Kobelev|RUS|72|}} {{SKB discipline/red|10|Ricco Groß|NJE|71|}} |} {{col-break}} {|{{SKB discipline/zaglavlje |Disciplina = Štafeta |Broj takmičenja = 6 }} |- |-bgcolor=F7F6A8 | 1 || align=left| {{ZID|Rusija}} || 120 || 5 |-bgcolor=DCE5E5 | 2 || align=left| {{ZID|Norveška}} || 102 || |-bgcolor="#FFDAB9" | 3 || align=left| {{ZID|Njemačka}} || 102 || |- | 4 || align=left| {{ZID|Bjelorusija}} || 96 || |- | 5 || align=left| {{ZID|Francuska}} || 84 || |- | 6 || align=left| {{ZID|Italija}} || 80 || |- | 7 || align=left| {{ZID|Austrija}} || 79 || 1 |- | 8 || align=left| {{ZID|Češka}} || 78 || |- | 9 || align=left| {{ZID|Finska}} || 76 || |- | 10 || align=left| {{ZID|Poljska}} || 72 || |} {{col-end}} {|{{SKB discipline/zaglavlje |Disciplina = Kup nacija |Broj takmičenja = 22 }} |- |-bgcolor=F7F6A8 | 1 || align=left| {{ZID|Rusija}} || || |-bgcolor=DCE5E5 | 2 || align=left| {{ZID|Njemačka}} || || |-bgcolor="#FFDAB9" | 3 || align=left| {{ZID|Norveška}} || || |} == Žene == Takmičenja u biatlonu od [[Svjetski kup u biatlonu 1982/1983.|sezone 1982/83.]], nazivala su se ''Evropski kup'', mada su u kupu mogle učestvovati takmičarke iz čitavog svijeta. === Rezultati === {| {{Rezultati takmičenja|Naslov=1. takmičenje Svjetskog kupa u [[Östersund]]u, {{ZID|Švedska}}, 7-10. decembra 1995.|Rastojanje=1em}} |- | 7. decembra 1995. <small>(četvrtak)</small> | Pojedinačno (15&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Uschi Disl]]|NJE}} | {{flagathlete|[[Tetjana Vodopjanova]]|UKR}} | {{flagathlete|[[Magdalena Forsberg|Magdalena Wallin]]|ŠVE}} |- | 9. decembra 1995. <small>(subota)</small> | Sprint (7,5&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Svjetlana Paramigina]]|BJE}} | {{flagathlete|[[Olga Meljnjik]]|RUS}} | {{flagathlete|[[Mari Lampinen]]|FIN}} |- | 10. decembra 1995. <small>(nedelja)</small> | Štafeta (4 × 7,5&nbsp;km) | {{Štafeta|{{ZID|Njemačka}}|[[Uschi Disl]]|[[Katrin Apel]]|[[Martina Zellner]]|[[Petra Behle]]}} | {{Štafeta|{{ZID|Ukrajina}}|[[Tetjana Vodopjanova]]|[[Olena Petrova]]|[[Olena Zubrilova]]|[[Valentina Cerbe-Nesina]]}} | {{Štafeta|{{ZID|Rusija}}|[[Olga Anisimova]]|[[Olga Meljnjik]]|[[Galina Kukljeva]]|[[Irina Milešina]]}} |} {| {{Rezultati takmičenja|Naslov=2. takmičenje Svjetskog kupa u [[Holmenkollen]]u, {{ZID|Norveška}}, 14-17. decembra 1995.|Rastojanje=1em}} |- | 14. decembra 1995. <small>(četvrtak)</small> | Pojedinačno (15&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Magdalena Forsberg|Magdalena Wallin]]|ŠVE}} | {{flagathlete|[[Petra Behle]]|NJE}} | {{flagathlete|[[Soňa Mihoková]]|SLK}} |- | 16. decembra 1995. <small>(subota)</small> | Sprint (7,5&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Uschi Disl]]|NJE}} | {{flagathlete|[[Petra Behle]]|NJE}} | {{flagathlete|[[Svjetlana Paramigina]]|BJE}} |- | 17. decembra 1995. <small>(nedelja)</small> | Štafeta (4 × 7,5&nbsp;km) | {{Štafeta|{{ZID|Njemačka}}|[[Uschi Disl]]|[[Katrin Apel]]|[[Martina Zellner]]|[[Petra Behle]]}} | {{Štafeta|{{ZID|Norveška}}|[[Ann-Elen Skjelbreid]]|[[Annette Sikveland]]|[[Hildegunn Mikkelsplass]]|[[Liv Grete Skjelbreid]]}} | {{Štafeta|{{ZID|Francuska}}|[[Corinne Niogret]]||[[Florence Baverel-Robert|Florence Baverel]]|[[Emmanuelle Claret]]|[[Anne Briand]]}} |} {| {{Rezultati takmičenja|Naslov=3. takmičenje Svjetskog kupa u [[Rasen-Antholz|Antholz]]u, {{ZID|Italija}}, 11-14. januara 1996.|Rastojanje=1em}} |- | 11. januara 1996. <small>(četvrtak)</small> | Pojedinačno (15&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Uschi Disl]]|NJE}} | {{flagathlete|[[Andreja Koblar|Andreja Grašič]]|SLO}} | {{flagathlete|[[Petra Behle]]|NJE}} |- | 13. januara 1996. <small>(subota)</small> | Sprint (7,5&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Uschi Disl]]|NJE}} | {{flagathlete|[[Emmanuelle Claret]]|FRA}} | {{flagathlete|[[Magdalena Forsberg|Magdalena Wallin]]|ŠVE}} |- | 14. januara 1996. <small>(nedelja)</small> | Štafeta (4 × 7,5&nbsp;km) | {{Štafeta|{{ZID|Francuska}}|[[Corinne Niogret]]||[[Florence Baverel-Robert|Florence Baverel]]|[[Emmanuelle Claret]]|[[Anne Briand]]}} | {{Štafeta|{{ZID|Njemačka}}|[[Uschi Disl]]|[[Simone Greiner-Petter-Memm]]|[[Katrin Apel]]|[[Petra Behle]]}} | {{Štafeta|{{ZID|Ukrajina}}|[[Tetjana Vodopjanova]]|[[Nina Lemeš]]|[[Olena Petrova]]|[[Olena Zubrilova]]}} |} {| {{Rezultati takmičenja|Naslov=4. takmičenje Svjetskog kupa u [[Osrbli]]u, {{ZID|Slovačka}}, 18-21. januara 1996.|Rastojanje=1em}} |- | 18. januara 1996. <small>(četvrtak)</small> | Pojedinačno (15&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Andreja Koblar|Andreja Grašič]]|SLO}} | {{flagathlete|[[Ann-Elen Skjelbreid]]|NOR}} | {{flagathlete|[[Hildegunn Mikkelsplass]]|NOR}} |- | 20. januara 1996. <small>(subota)</small> | Sprint (7,5&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Emmanuelle Claret]]|FRA}} | {{flagathlete|[[Florence Baverel-Robert]]|FRA}} | {{flagathlete|[[Andreja Koblar|Andreja Grašič]]|SLO}} |- | 21. januara 1996. <small>(nedelja)</small> | Tim (15&nbsp;km) | {{Štafeta|{{ZID|Norveška}}|[[Liv Grete Skjelbreid]]|[[Hildegunn Mikkelsplass]]|[[Annette Sikveland]]|[[Ann-Elen Skjelbreid]]}} | {{Štafeta|{{ZID|Francuska}}|[[Emmanuelle Claret]]|[[Anne Briand]]|[[Florence Baverel-Robert|Florence Baverel]]|[[Corinne Niogret]]}} | {{Štafeta|{{ZID|Finska}}|[[Eija Salonen]]|[[Katja Holanti]]|[[Annukka Mallat]]|[[Mari Lampinen]]}} |} {| {{Rezultati takmičenja|Tip=Svjetsko prvenstvo|Naslov=[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|Svjetsko prvenstvo]] u [[Ruhpolding]]u {{ZID|Njemačka}}, 3-11. februara 1996.|Rastojanje=1em}} |- | 3. februara 1996. <small>(subota)</small> | Pojedinačno (15&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Emmanuelle Claret]]|FRA}} | {{flagathlete|[[Olga Meljnjik]]|RUS}} | {{flagathlete|[[Olena Petrova]]|UKR}} |- | 6. februara 1996. <small>(utorak)</small> | Tim (15&nbsp;km) | {{Štafeta|{{ZID|Njemačka}}|[[Katrin Apel]]|[[Petra Behle]]||[[Uschi Disl]]|[[Simone Greiner-Petter-Memm]]}} | {{Štafeta|{{ZID|Ukrajina}}|[[Tetjana Vodopjanova]]|[[Olena Petrova]]|[[Olena Zubrilova]]|[[Nina Lemeš]]}} | {{Štafeta|{{ZID|Francuska}}|[[Anne Briand]]|[[Corinne Niogret]]||[[Florence Baverel-Robert|Florence Baverel]]|[[Emmanuelle Claret]]}} |- | 8. februara 1996. <small>(četvrtak)</small> | Sprint (7,5&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Olga Romasko]]|RUS}} | {{flagathlete|[[Ann-Elen Skjelbreid]]|NOR}} | {{flagathlete|[[Magdalena Forsberg|Magdalena Wallin]]|ŠVE}} |- | 10. februara 1996. <small>(subota)</small> | Štafeta (4 × 7,5&nbsp;km) | {{Štafeta|{{ZID|Njemačka}}|[[Uschi Disl]]|[[Simone Greiner-Petter-Memm]]||[[Katrin Apel]]|[[Petra Behle]]}} | {{Štafeta|{{ZID|Francuska}}|[[Corinne Niogret]]||[[Florence Baverel-Robert|Florence Baverel]]|[[Emmanuelle Claret]]|[[Anne Briand]]}} | {{Štafeta|{{ZID|Ukrajina}}|[[Tetjana Vodopjanova]]|[[Valentina Cerbe-Nesina]]|[[Olena Petrova]]|[[Olena Zubrilova]]}} |} {| {{Rezultati takmičenja|Naslov=5. takmičenje Svjetskog kupa u [[Pokljuka|Pokljuki]], {{ZID|Slovenija}}, 7-10. marta 1996.|Rastojanje=1em}} |- | 7. marta 1996. <small>(četvrtak)</small> | Pojedinačno (15&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Tetjana Vodopjanova]]|UKR}} | {{flagathlete|[[Natalija Permjakova]]|BJE}} | {{flagathlete|[[Katrin Apel]]|NJE}} |- | 9. marta 1996. <small>(subota)</small> | Sprint (7,5&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Petra Behle]]|NJE}} | {{flagathlete|[[Uschi Disl]]|NJE}} | {{flagathlete|[[Yu Shumei]]|KIN}} |- | 10. marta 1996. <small>(nedelja)</small> | Štafeta (4 × 7,5&nbsp;km) | {{Štafeta|{{ZID|Francuska}}|[[Florence Baverel-Robert|Florence Baverel]]|[[Emmanuelle Claret]]|[[Anne Briand]]|[[Corinne Niogret]]}} | {{Štafeta|{{ZID|Njemačka}}|[[Uschi Disl]]|[[Simone Greiner-Petter-Memm]]|[[Katrin Apel]]|[[Petra Behle]]}} | {{Štafeta|{{ZID|Norveška}}|[[Ann-Elen Skjelbreid]]|[[Annette Sikveland]]|[[Hildegunn Mikkelsplass]]|[[Gunn Margit Andreassen]]}} |} {| {{Rezultati takmičenja|Naslov=6. takmičenje Svjetskog kupa u [[Hochfilzen]]u, {{ZID|Austrija}}, 14-17. marta 1996.|Rastojanje=1em}} |- | 14. marta 1996. <small>(četvrtak)</small> | Pojedinačno (15&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Simone Greiner-Petter-Memm]]|NJE}} | {{flagathlete|[[Myriam Bedard]]|KAN}} | {{flagathlete|[[Florence Baverel-Robert]]|FRA}} |- | 16. marta 1996. <small>(subota)</small> | Sprint (7,5&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Soňa Mihoková]]|SLK}} | {{flagathlete|[[Yu Shumei]]|KIN}} | {{flagathlete|[[Simone Greiner-Petter-Memm]]|NJE}} |- | 17. marta 1996. <small>(nedelja)</small> | Štafeta (4 × 7,5&nbsp;km) | {{Štafeta|{{ZID|Francuska}}|[[Florence Baverel-Robert|Florence Baverel]]|[[Emmanuelle Claret]]|[[Anne Briand]]|[[Corinne Niogret]]}} | {{Štafeta|{{ZID|Norveška}}|[[Ann-Elen Skjelbreid]]|[[Annette Sikveland]]|[[Hildegunn Mikkelsplass]]|[[Gunn Margit Andreassen]]}} | {{Štafeta|{{ZID|Njemačka}}|[[Uschi Disl]]|[[Simone Greiner-Petter-Memm]]|[[Katrin Apel]]|[[Petra Behle]]}} |} === Pojedinačni rezultati === {{Rezultati SKB 1995/96. (žene)}} === Tabele === {{SKB 1995 ukupno žene}} {{col-begin}} {{col-break}} {|{{SKB discipline/zaglavlje |Disciplina = Pojedinačno |Broj takmičenja = 7 }} {{SKB discipline/red|1|Andreja Grašič|SLO|109|1}} {{SKB discipline/red|2|Emmanuelle Claret|FRA|108|1}} {{SKB discipline/red|3|Uschi Disl|NJE|99|2}} {{SKB discipline/red|4|Magdalena Wallin|ŠVE|94|1}} {{SKB discipline/red|5|Nathalie Santer|ITA|92|}} {{SKB discipline/red|6|Florence Baverel|FRA|91|}} {{SKB discipline/red|7|Anne Briand|FRA|90|}} {{SKB discipline/red|8|Petra Behle|NJE|88|}} {{SKB discipline/red|9|Tetjana Vodopjanova|UKR|82|1}} {{SKB discipline/red|10|Olga Melnik|RUS|76|}} {{SKB discipline/red|.|Simone Greiner-Petter-Memm|NJE|.|1}} |} {{col-break}} {|{{SKB discipline/zaglavlje |Disciplina = Sprint |Broj takmičenja = 7 }} {{SKB discipline/red|1|Emmanuelle Claret|FRA|118|1}} {{SKB discipline/red|2|Uschi Disl|NJE|115|2}} {{SKB discipline/red|3|Petra Behle|NJE|103|1}} {{SKB discipline/red|4|Svjetlana Paramigina|BJE|87|1}} {{SKB discipline/red|5|Corinne Niogret|FRA|86|}} {{SKB discipline/red|6|Magdalena Wallin|ŠVE|84|}} {{SKB discipline/red|7|Florence Baverel|FRA|82|}} {{SKB discipline/red|8|Olga Melnik|RUS|81|}} {{SKB discipline/red|9|Nathalie Santer|ITA|81|}} {{SKB discipline/red|10|Anne Briand|FRA|80|}} {{SKB discipline/red|.|Olga Romasko|RUS|.|1}} {{SKB discipline/red|.|Soňa Mihoková|SLK||1}} |} {{col-break}} {|{{SKB discipline/zaglavlje |Disciplina = Štafeta |Broj takmičenja = 6 }} |-bgcolor=F7F6A8 | rowspan="2" | 1 || align=left|{{ZID|Njemačka}} || rowspan="2" | 116 || 3 |-bgcolor=F7F6A8 | align=left| {{ZID|Francuska}} || 3 |-bgcolor="#FFDAB9" | 3 || align=left| {{ZID|Norveška}} || 98 || |- | 4 || align=left| {{ZID|Ukrajina}} || 95 || |- | 5 || align=left| {{ZID|Rusija}} || 90 || |- | 6 || align=left| {{ZID|Češka}} || 78 || |- | 7 || align=left| {{ZID|Poljska}} || 78 || |- | 8 || align=left| {{ZID|Finska}} || 76 || |- | 9 || align=left| {{ZID|SAD}} || 72 || |- | rowspan="2" | 10|| align=left| {{ZID|Bjelorusija}} || rowspan="2" | 71 || |- | align=left| {{ZID|Japan}} || |} {{col-end}} {|{{SKB discipline/zaglavlje |Disciplina = Kup nacija |Broj takmičenja = 22 }} |- |-bgcolor=F7F6A8 | 1 || align=left| {{ZID|Francuska}} || || |-bgcolor=DCE5E5 | 2 || align=left| {{ZID|Njemačka}} || || |-bgcolor="#FFDAB9" | 3 || align=left| {{ZID|Ukrajina}} || || |} == Pobjede u Svjetskom kupu == <center> {{col-begin|width=90%}} {{col-break}} ; Muškarci {{SKB 1995 pobjede muškarci}} {{col-break}} ; Žene {{SKB 1995 pobjede žene}} {{col-end}} </center> == Napomene == {{napspisak}} == Reference == {{refspisak|2}} == Vanjski linkovi == {{Biatlon portal}} * [http://biathlonworld.com Službeni sajt IBU-a] {{Sezone Svjetskog kupa u biatlonu}} [[Kategorija:1996. u biatlonu]] [[Kategorija:1995. u biatlonu]] [[Kategorija:Svjetski kup u biatlonu 1995/1996.]] nonacul6hfp2t0g0huuq5ez5o2t1k27 Drinić (Petrovac) 0 393068 3921672 3505907 2026-08-22T21:45:01Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3921672 wikitext text/x-wiki {{Geokutija naselje u BiH <!-- *** Gornji dio *** --> | ime = Drinić | vrsta = (naselje) <!-- *** Ime **** --> | službeni_naziv = | slogan = | nadimak = <!-- *** Slika *** --> | slika = Crkva Sv. Trojice u Driniću.jpg | opis_slike = Crkva Sv. Trojice u Driniću | veličina_slike = <!-- *** Simboli *** --> | zastava = | grb = <!-- *** Države, regije i.t.d *** --> | entitet = [[Republika Srpska]] | kanton = | općina = [[Petrovac]] <!-- *** Položaj *** --> | nadmorska_visina = | širina_stepeni = 44.49 | dužina_stepeni = 16.5 | najveća tačka = | najveća tačka metara = <!-- *** Površina *** --> | površina_grada = | površina_općine = <!-- *** Stanovništvo *** --> | stanovništvo grad = 342 | stanovništvo procjena = | stanovništvo godina = 2013 | stanovništvo procjena godina = | gustoća = <!-- *** Historija i administracija *** --> | osnovano = | gradonačelnik = | gradonačelnik stranka = <!-- *** Kod *** --> | poštanski broj = | pozivni broj = (+387) 51 | matični broj = 217620<ref>{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaFBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naselja |work=fzs.ba |access-date=18. 9. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160509001936/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaFBiH.pdf |archive-date=9. 5. 2016 |url-status=dead }}</ref> | matični broj općine = 20460 <!-- *** Karta *** --> | karta = | karta_lokacija = Bosna i Hercegovina | opis_karte = Drinić u Bosni i Hercegovini | prickpos x = | prickpos y = <!-- *** Web stranice *** --> | web stranice = [http://www.drinic.rs.ba/ Općina Petrovac] <!-- *** Bilješka *** --> | bilješka = }} '''Drinić''' je naseljeno mjesto u općini [[Petrovac]], [[Bosna i Hercegovina]]. Na popisu stanovništva 1991. u njemu je živjelo 363 stanovnika. == Geografija == Drinić se nalazi na istočnom dijelu [[Petrovačko polje|Petrovačkog polja]] okruženoj padinama [[Klekovača|Klekovače]], Oštrelja i Srnetice, 8&nbsp;km pored magistralnog puta [[Sarajevo]]-[[Jajce]]-[[Bihać]]. Od kada je postao općinski centar u njemu se nalazi niz funkcionalnih i novoizgrađenih objekata uz potpuno novu infrastrukturu. Sve to pokazatelji su da Drinić polako poprima kvalitete jedne varoši. Jedan mali dio naselja sa 5 stanovnika pripada općini [[Bosanski Petrovac]]. == Historija == I ovaj dio Petrovačkog polja bio je naseljen u doba [[Iliri|Ilira]]. U samom graničnom pojasu, nalazi se brdo pod imenom Stražbenica. Ovo brdo je uz samu saobraćajnicu koja spaja [[Bosanski Petrovac]] i Petrovac i dominira cijelom dionicom puta. Sa njegovog vrha se lako mogao nazirati i čuvati put. Na vrhu i sada postoje ostaci "gradine", dužine oko 400 m. koja je imala fortifikacijski vojni značaj.<ref>SVPPLEMENTVM REBELLIO ILLYRICI I – GERMANIKOVA “POUNJSKA OFANZIVA” -Salmedin Mesihović, Historijska traganja, 4, 2009.,str. 9-33 2010</ref> Amaterskim iskopavanjima na Gradini nađeni su jedan srebrni i nekoliko bakarnih rimskih novčića, kompletan bronzani nakit za ukrašavanje ženske kose, nekoliko bronzanih prstenova i narukvica, kopči za toge - fibule, kao i bezbroj keramičkih dijelova razbijenog posuđa. Do vrha Gradine vodi put, u okolini brda je nađena rimska grobnica, pa se zaključuje da su Rimljani na temeljima ilirskog napravili svoje utvrđenje. Drinić se prvi put spominje 19. oktobra 1448. u dokumentima kaptola u Kninu. U to vrijeme područje je držala plemićka porodica Oršić koja se preselila u okolinu Karlovca u Hrvatskoj.<ref>Županija Pset (Pesenta) i pleme Kolunić -Klaić, 1928</ref> U toku [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], nakon pohoda partizana u Bosansku Krajinu u ljeto 1942. god. i stvaranja oslobođene teritorije poznate kao [[Bihaćka republika]], centralna bolnica i ranjenici bili su smješteni u Driniću. U septembru 1942. je počela raditi štamparija pa je tako obnovljeno izlaženje lista „Borba“. Štamparija, teška dvije tone, dovučena je iz [[Glamoč]]a. O događajima iz tog perioda historičar Vladimir Dedijer u svom dnevniku napisao je jedno poglavlje „U Drinićima ispod Klekovače“ za period 30. oktobar-25. novembar 1942. U Klekovači na lokaciji Jasikovac bila je izgrađena improvizovana bolnica kapaciteta preko 600 postelja, u kojoj su bili uglavnom smješteni tifusari. Tokom Četvrte neprijateljske ofanzive bolnica je avionima bombardovana i prestala je sa radom. U Driniću je spomenik borcima antifašistima iz Drugog svjetskog rata, zanimljivog izgleda i interesantne umjetničke ideje iz sedamdesetih godina prošloga vijeka. Odmah pored ovog impozantnog zdanja nalazi se i spomen ploča žrtvama fašističkog terora ovoga kraja. Tu je i spomen kuća poginulim iz rata 1992 - 1995. == Stanovništvo == {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Drinić | vrsta_naseljenog_mjesta = naselje | maticni_broj = 217620 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref name="popis2013">{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}</ref> | g1991_izvor = | g1981_izvor = <ref>{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 18. 9. 2015}}</ref> | g1971_izvor = <ref>{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 18. 9. 2015}}</ref> | g2013_ukupno = 342 | g2013_srbi = 339 | g2013_bosanci = 2 | g2013_crnogorci = 1 | g1991_ukupno = 363 | g1991_muslimani = 1 | g1991_srbi = 362 | g1981_ukupno = 400 | g1981_srbi = 329 | g1981_hrvati = 1 | g1981_jugosloveni = 68 | g1971_ukupno = 517 | g1971_muslimani = 1 | g1971_srbi = 512 | g1971_hrvati = 3 }} == Reference == {{refspisak|2}} == Vanjski linkovi == * [http://www.drinic.rs.ba/ Zvanični sajt općine Petrovac] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151126205436/http://www.drinic.rs.ba/ |date=26. 11. 2015 }} {{Naselja u općini Petrovac}} 6u0gxj4xhjd8xi7iau0j9ja79792ic0 Bravsko polje 0 393163 3921623 3541526 2026-08-22T14:55:28Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3921623 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Bravsko - panoramio (1).jpg|desno|thumb|180px|Panorama Bravskog polja, {{Coord|44|32|44|N|16|37|22|E}}]] '''Bravsko polje''' je [[kraško polje]] u sjeverozapadnoj Bosni i nalazi se na teritoriji općine [[Bosanski Petrovac]] i općine [[Petrovac]]. == Položaj == Bravsko polje smješteno je između planina [[Grmeč]]a na sjeveru, [[Srnetica|Srnetice]] na jugu, i manjim dijelom [[Šiša|Šiše]] na istoku. Uslovno se može podijeliti na istočni i zapadni dio. Zapadni dio pruža se pravcem sjeverozapad-jugoistok i među petrovačkim stanovništvom naziva se [[Smoljana]]. Istočni dio pruža se pravcem zapad-istok, i taj dio se naziva Bravsko. Dužina mu je do 30&nbsp;km, širina 2–3&nbsp;km. Na obodu polja nalazi se devet seoskih naselja. Na zapadu su: [[Krnja Jela]], [[Smoljana]], [[Kapljuh]] i [[Janjila]]. Na istoku su: [[Jasenovac]], [[Klenovac]] na sjevernom dijelu i [[Bravski Vaganac]], [[Podsrnetica]] i [[Bunara]] na južnom. Na zapadu je granica prema [[Petrovačko polje|Petrovačkom polju]] u dužini tri-četiri km. Čine je brda: Stražbenica, Matijevača, Šainovac, Velika i Mala Risovača, Kukerda, Krstasti Vrh i Banjački Vrh. Sjevernu stranu zatvaraju vrhovi Grmeča: Suvi Vrh, Misije, Kosijer, Omar, Dronjkuša, Ilijina greda, Tisovac, Gradić, Šatin Vrh, Pločevac Veliki, Pločevac Mali, Vrščić, Visoki. Granična linija na istoku spušta se na visinu polja i tu je bio prolaz nekadašnje pruge za dolinu [[Sanica|Sanice]] i dalje za [[Prijedor]], ali i svih puteva prema [[Ključ]]u, od [[Bosna i Hercegovina u Rimskom Carstvu|rimskog]] i [[Bosna i Hercegovina u Osmanlijskom Carstvu|osmanlijskog vremena]] do danas. Odatle dalje nastavlja istočni obod polja i penje se na vis Ljutoč. Iza njega počinje planina [[Šiša]]. Na jugoistoku granica prolazi nizinskom šumom koja nosi imena: Uvale i Lipar. Odatle se granica uzdiže na Srnetičke proplanke Vranjevac i Šareni Vrščić. [[Srnetica]] je granica na jugu. == Geomorfologija == Bravsko polje ima izgled kotlaste visoravni pa nije ni ravno ni svuda jednake visine. Kod nekadašnje željezničke stanice visina je 800 m. Na cesti kod škole 830 m, a u donjem polju najniža tačka je 606 m. Površinski oblici su različiti. Ispod grmečkih visova su blago nagnute plećine. Ispod nje je koritasta uvala, kao središnji niži dio polja. Još južnije su osrednje izbočine duguljastog smjera: Glavica, Metla (815m), Crnića Brdo (807m) i Podovi. Iza je uvala u kojoj je selo [[Bunara]] iza koje počinje [[Srnetica]]. Preko tih površina "posijane" su mnogobrojne [[vrtača|vrtače]], pa se ovakve površine zovu boginjavi krš.<ref>[https://coggle.it/diagram/Wp22K3KSrg5CA1V1/t/kra%C5%A1ka-polja Kraška polja - Oblici reljefa]</ref><ref>{{Cite web |url=https://geografijazasve.me/2017/02/19/kraska-polja/ |title=Kraška polja - Geografija za sve |access-date=13. 8. 2020 |archive-date=28. 9. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200928194049/https://geografijazasve.me/2017/02/19/kraska-polja/ |url-status=dead }}</ref> == Hidrografija == Na ovom prostoru nema izdašnijeg izvora koji bi tokom cijele godine davao vodu. Jedini vodotok je Rijeka u selu [[Smoljana|Smoljani]] i vodotok u [[Janjila|Janjilima.]] Klima je oštra planinska, sa čestim i hladnim vjetrovima. Snijega ima po šest mjeseci, a u nekim stjenovitim rupama led se zadržava tokom cijele godine. == Historija == Bravsko polje obiluje tragovima i ostacima iz prijašnjih vremena. Na prvom mjestu treba spomenuti staru rimsku cestu.<ref name="Rađenović">{{Cite web |url= https://www.poreklo.rs/2012/09/03/digitalizovana-knjiga-bjelajsko-polje-i-bravsko/ |title=Petar Rađenović: BJELAJSKO POLJE I BRAVSKO – Antropogeografska ispitivanja |work= Srpska kraljevska akademija u Beogradu 1925. i 1923. |access-date= 9. 2. 2016}}</ref> Nekoliko rimskih miljokazi i danas postoje. Bio je to dio puta od [[Salona|Salone]] u [[Dalmacija|Dalmaciji]] koji je dolazio iz [[Petrovačko polje|Petrovačkog polja]], odlazio prema rudnicima u dolinu [[Sana|Sane]] i dalje za [[Sisak]].<ref>Ivo Bojanovski, Sarajevo 1974 -DOLABELIN SISTEM CESTA U RIMSKOJ PROVINCIJI DALMACIJI</ref> Istraženo je i nekoliko lokaliteta koji govore o prisustvu [[Bosna i Hercegovina u Rimskom Carstvu|Rimljana]] na ovom prostoru (nekropola, rimski novac sa likom [[Konstantin Veliki|cara Konstantina]]).<ref name="Antički ljudi">{{Cite web |url= http://www.academia.edu/3613310/ANTIQVI_HOMINES_BOSNAE_-Ancient_People_of_Bosnia |title= Salmedin Mesihović, ANTIQVI HOMINES BOSNAE |work= Filozofski fakultet Sarajevo, 2011. |access-date= 9. 2. 2016}}</ref> Naziv naselja [[Smoljana]] govori da ga je za vrijeme doseljavanja Slavena naselio ogranak slavenskog naroda Smoljana. Taj se narod na [[Balkan]] doselio iz prostora današnje istočne [[Njemačka|Njemačke]] i pripada Polapskim [[Slaveni]]ma. Najveći dio Smoljana naselio se u Pirinskoj [[Sjeverna Makedonija|Makedoniji]], a pojedini njihovi manji dijelovi sigurno su se naseljavali na usputnim stanicama, pa tako i u području Bravskog polja.<ref name="Antički ljudi" /> Iznad polja, u [[Grmeč]]u, na visini 1.400 m, nalaze se ostaci monumentalne [[Gradine kod Bosanskog Petrovca|gradine]], čije porijeklo nije istraživano. Jačanjem [[Historija Bosne i Hercegovine|bosanske države]] iza 1322. pod [[Stjepan II Kotromanić|Stjepanom II Kotromanićem]] ovi krajevi prvi put ulaze u njen sastav. == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://www.bosanskipetrovac.gov.ba/ Općina Bosanski Petrovac] * [http://www.drinic.rs.ba/ Općina Petrovac] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151126205436/http://www.drinic.rs.ba/ |date=26. 11. 2015 }} {{Portal Bosna i Hercegovina}} {{Commons|Category:Bravsko field}} [[Kategorija:Bosanski Petrovac]] [[Kategorija:Kraška polja u Bosni i Hercegovini]] 4ugo9despzc5rt1pvsa15hqgmgiplt9 Bravski Vaganac (Petrovac) 0 394776 3921622 3859798 2026-08-22T14:55:27Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3921622 wikitext text/x-wiki {{Geokutija naselje u BiH <!-- *** Gornji dio *** --> | ime = Bravski Vaganac | vrsta = (naselje) <!-- *** Ime **** --> | službeni_naziv = | slogan = | nadimak = <!-- *** Slika *** --> | slika = | opis_slike = | veličina_slike = <!-- *** Simboli *** --> | zastava = | grb = <!-- *** Države, regije i.t.d *** --> | entitet = [[Republika Srpska]] | kanton = | općina = [[Petrovac]] <!-- *** Položaj *** --> | nadmorska_visina = | širina_stepeni = 44.52 | dužina_stepeni = 16.515 | najveća tačka = | najveća tačka metara = <!-- *** Površina *** --> | površina_grada = | površina_općine = <!-- *** Stanovništvo *** --> | stanovništvo grad = 0 | stanovništvo procjena = | stanovništvo godina = 2013 | stanovništvo procjena godina = | gustoća = <!-- *** Kod *** --> | poštanski broj = | pozivni broj = (+387) 51 | matični broj = 217590<ref>{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaFBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naselja |work=fzs.ba |access-date=18. 9. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160509001936/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaFBiH.pdf |archive-date=9. 5. 2016 |url-status=dead }}</ref> | matični broj općine = 20460 <!-- *** Karta *** --> | karta_lokacija = Bosna i Hercegovina | opis_karte = Bravski Vaganac u Bosni i Hercegovini <!-- *** Web stranice *** --> | web stranice = <!-- *** Bilješka *** --> | bilješka = }} '''Bravski Vaganac''' je naseljeno mjesto u općini [[Petrovac]], [[Bosna i Hercegovina]]. == Geografija == Naselje smješteno je na južnoj strani [[Bravsko polje|Bravskog polja]] ispod planine [[Srnetica|Srnetice]], odnosno njenih uzvišenja: Lisina, Crijemušarica, Banjački vrh, Krstasti vrh i Kukerda. Nalazi se u neposrednoj blizini ceste [[Bosanski Petrovac]] - [[Ključ]]. Položaj naselja je mnogo uzdignut u odnosu na polje, ali ipak ne toliko da dopire do pomenutih vrhova. Naselje je podijeljeno na dva dijela, Vaganac i Lerkovac, ali su kuće uglavnom razbacane. Voda nedostaje jer nema ni jednog izvora. Koriste se bunari koji skupljaju vodu cijeđenjem kroz zemlju.<ref>Petar Rađenović, Beograd 1925 -BJELAJSKO POLJE I BRAVSKO</ref> U naselju nalaze se tri jame tipa bezdani. Jama kod Rakine poljane je u vrhu Zdenog dela na 820 m. n/m. To je prosta jama. Jama na Trišinoj kućerini je na 920 m. n/m. Izgrađena je u [[Mezozoik|krednim]] krečnjacima. I ovo je prosta jama. Na zidovima ima kalcitske nakite. Posljednja jama ovog tipa u Uvali je istih karakteristika kao i dvije predhodne. Postoje i dvije jame tipa „zvekare“, nazvane tako jer kamen ubačen u jamu „zveči“. Jedna je kod Janičije ograde ispod Krstastog vrha na Srnetici, a druga na Poljani takođe na Krstastom vrhu. I na kraju, prema Banjičkom vrhu nalazi se i jedna jama stupnjevitog tipa.<ref>Dr. Rade Davidović, Novi Sad, 1981 -PETROVAČKO POLJE</ref> Posljednjom administrativnom podjelom Bosne i Hercegovine veći dio teritorije naselja sa 14 stanovnika pripada općini [[Bosanski Petrovac]]. == Historija == Na izlazu iz naselja pronađen je rimski miljokaz koji svjedoči o prolasku [[Bosna i Hercegovina u Rimskom carstvu|rimske]] ceste koja je išla iz Dalmacije za Panoniju.<ref>Ivo Bojanovski, Sarajevo 1974 -DOLABELIN SISTEM CESTA U RIMSKOJ PROVINCIJI DALMACIJI</ref> == Stanovništvo == {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Bravski Vaganac | vrsta_naseljenog_mjesta = naselje | maticni_broj = 217590 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref name="popis2013">{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}</ref> | g1991_izvor = | g1981_izvor = <ref>{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 18. 9. 2015}}</ref> | g1971_izvor = <ref>{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 18. 9. 2015}}</ref> | g2013_ukupno = 0 | g1991_ukupno = 98 | g1991_srbi = 97 | g1991_jugosloveni = 1 | g1981_ukupno = 159 | g1981_srbi = 146 | g1981_jugosloveni = 13 | g1971_ukupno = 225 | g1971_srbi = 225 }} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://www.drinic.rs.ba/ Zvanični sajt općine Petrovac] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151126205436/http://www.drinic.rs.ba/ |date=26. 11. 2015 }} {{Naselja u općini Petrovac}} qfsrt3rllfdqdg1ejnzvhn5gd5x8jja Bukovača (Petrovac) 0 394777 3921649 3859799 2026-08-22T15:42:28Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3921649 wikitext text/x-wiki {{Geokutija naselje u BiH <!-- *** Gornji dio *** --> | ime = Bukovača | vrsta = (naselje) <!-- *** Ime **** --> | službeni_naziv = | slogan = | nadimak = <!-- *** Slika *** --> | slika = | opis_slike = | veličina_slike = <!-- *** Simboli *** --> | zastava = | grb = <!-- *** Države, regije i.t.d *** --> | entitet = [[Republika Srpska]] | kanton = | općina = [[Petrovac]] <!-- *** Položaj *** --> | nadmorska_visina = | širina_stepeni = 44.5035 | dužina_stepeni = 16.452 | najveća tačka = | najveća tačka metara = <!-- *** Površina *** --> | površina_grada = | površina_općine = <!-- *** Stanovništvo *** --> | stanovništvo grad = 0 | stanovništvo procjena = | stanovništvo godina = 2013 | stanovništvo procjena godina = | gustoća = <!-- *** Kod *** --> | poštanski broj = | pozivni broj = (+387) 51 | matični broj = 217603<ref>{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaFBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naselja |work=fzs.ba |access-date=18. 9. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160509001936/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaFBiH.pdf |archive-date=9. 5. 2016 |url-status=dead }}</ref> | matični broj općine = 20460 <!-- *** Karta *** --> | karta_lokacija = Bosna i Hercegovina | opis_karte = Bukovača u Bosni i Hercegovini <!-- *** Web stranice *** --> | web stranice = <!-- *** Bilješka *** --> | bilješka = }} '''Bukovača''' je naseljeno mjesto u općini [[Petrovac]], [[Bosna i Hercegovina]]. == Geografija == Bukovača se nalazi na putu između [[Bosanski Petrovac|Bosanskog Petrovca]] i [[Drinić]]a. Zapadno od sela je naselje [[Bara]]. Ime je dobila po drvetu [[bukva]] koje sada više nema.<ref>Petar Rađenović, Beograd 1925. i 1923. godine -BJELAJSKO POLJE I BRAVSKO</ref> U selu ima nekoliko izvora, a mjerenjima je utvrđeno da vode sa ovog područja podzemnim putem odlaze u rijeku [[Sana|Sanu]].<ref>Dr. Rade Davidović, Novi Sad, 1981 -PETROVAČKO POLJE</ref> Veći dio naselja sa 156 stanovnika pripada općini [[Bosanski Petrovac]], a manji dio sa 5 stanovnika pripada općini [[Petrovac]]. == Historija == U naselju nalazi se brdo Stražbenica. Do vrha vodi put u obliku serpentina, čiji tragovi su još vidljivi. Na vrhu je gradina, koja je vjerovatno najprije bila [[Iliri|ilirska]], i na čijim su temeljima [[Bosna i Hercegovina u Rimskom carstvu|rimljani]] napravili svoje fortifikacijsko utvrđenje dužine 400 metara.<ref>Salmedin Mesihović, Historijska traganja, 4, 2009.,str. 9-33 -SVPPLEMENTVM REBELLIO ILLYRICI I. GERMANIKOVA “POUNJSKA OFANZIVA”</ref> U ravnom dijelu naselja nalazi se ruševina grobnice na svod, dužine oko 20 m. koju je istraživao arheolog Sergejevski. Ta grobnica je zidana bijelim kamenom (bihacit). Unutra je nađena nadgrobna ploča i po natpisu se vidi da je iz kasnog rimskog perioda.<ref>Salmedin Mesihović, Filozofski fakultet Sarajevo, 2011 -ANTIQVI HOMINES BOSNAE</ref><ref>Ivo Bojanovski, Akadenija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, 1988 -Bosna i Hercegovina u antičko doba.</ref> I do ove grobnice vodi kaldrma od kamena i krečnog maltera. U [[Bosna i Hercegovina u Osmanlijskom carstvu|osmanlijskomskom periodu]] bosanske historije, cjelokupno zemljište u Bukovači bilo je u vlasništvu, kao begluk ili selište, čuvene begovske porodice Kulenović Bukovača.<ref>H. Kamberović, Sarajevo, 2003 BEGOVSKI ZEMLJIŠNI POSJEDI U BOSNI I HERCEGOVINI OD 1878. DO 1918.</ref> == Stanovništvo == {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Bukovača | vrsta_naseljenog_mjesta = naselje | maticni_broj = 217603 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref name="popis2013">{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}</ref> | g1991_izvor = | g1981_izvor = <ref>{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 18. 9. 2015}}</ref> | g1971_izvor = <ref>{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 18. 9. 2015}}</ref> | g2013_ukupno = 0 | g1991_ukupno = 298 | g1991_srbi = 291 | g1991_jugosloveni = 5 | g1981_ukupno = 323 | g1981_srbi = 257 | g1981_jugosloveni = 66 | g1971_ukupno = 420 | g1971_srbi = 414 | g1971_jugosloveni = 1 }} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://www.drinic.rs.ba/ Zvanični sajt općine Petrovac] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151126205436/http://www.drinic.rs.ba/ |date=26. 11. 2015 }} {{Naselja u općini Petrovac}} 32xg9esu7mx9cl70p47bwb2vmtlai9h Bunara (Petrovac) 0 394778 3921650 3508734 2026-08-22T15:46:03Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3921650 wikitext text/x-wiki {{Geokutija naselje u BiH <!-- *** Gornji dio *** --> | ime = Bunara | vrsta = (naselje) <!-- *** Ime **** --> | službeni_naziv = | slogan = | nadimak = <!-- *** Slika *** --> | slika = | opis_slike = | veličina_slike = <!-- *** Simboli *** --> | zastava = | grb = <!-- *** Države, regije i.t.d *** --> | entitet = [[Republika Srpska]] | kanton = | općina = [[Petrovac]] <!-- *** Položaj *** --> | nadmorska_visina = | širina_stepeni = 44.5081 | dužina_stepeni = 16.5828 | najveća tačka = | najveća tačka metara = <!-- *** Površina *** --> | površina_grada = | površina_općine = <!-- *** Stanovništvo *** --> | stanovništvo grad = 4 | stanovništvo procjena = | stanovništvo godina = 2013 | stanovništvo procjena godina = | gustoća = <!-- *** Kod *** --> | poštanski broj = | pozivni broj = (+387) 51 | matični broj = 217611<ref>{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaFBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naselja |work=fzs.ba |access-date=18. 9. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160509001936/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaFBiH.pdf |archive-date=9. 5. 2016 |url-status=dead }}</ref> | matični broj općine = 20460 <!-- *** Karta *** --> | karta_lokacija = Bosna i Hercegovina | opis_karte = Bunara u Bosni i Hercegovini <!-- *** Web stranice *** --> | web stranice = <!-- *** Bilješka *** --> | bilješka = }} '''Bunara''' je naseljeno mjesto u općini [[Petrovac]], [[Bosna i Hercegovina]]. == Geografija == Naselje je smješteno na istočnom dijelu [[Bravsko polje|Bravskog polja]]. Na jugoistoku od [[Jasenovac|Jasenovca]] je uzvišenje Podovi, pa opet uvala u koju se smjestila Bunara. Iza nje ide opet nagnuta zaravan koja se lagano penje u [[Srnetica|Srneticu]]. Svi ovi zemljišni oblici podudaraju se u smjeru sa osnovnim smjerom visoravni Bravsko polje, a to je zapad - istok. A male udolice - vrtače posijane su na sve strane kao sitna gnijezda preko ovih temeljnih površna. Ovdje je i najniža tačka Bravskog polja, tek 606 m. nad morem.<ref>Petar Rađenović, 1925. -BJELAJSKO POLJE I BRAVSKO</ref> Veći dio naselja, sa 40 stanovnika, pripada općini [[Bosanski Petrovac]]. == Stanovništvo == {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Bunara | vrsta_naseljenog_mjesta = naselje | maticni_broj = 217611 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref name="popis2013">{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}</ref> | g1991_izvor = | g1981_izvor = <ref>{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 18. 9. 2015}}</ref> | g1971_izvor = <ref>{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 18. 9. 2015}}</ref> | g2013_ukupno = 4 | g2013_srbi = 4 | g1991_ukupno = 106 | g1991_srbi = 102 | g1991_hrvati = 4 | g1981_ukupno = 124 | g1981_srbi = 116 | g1981_hrvati = 1 | g1981_jugosloveni = 7 | g1971_ukupno = 161 | g1971_muslimani = 1 | g1971_srbi = 154 | g1971_hrvati = 5 }} == Reference == {{refspisak|2}} == Vanjski linkovi == * [http://www.drinic.rs.ba/ Zvanični sajt općine Petrovac] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151126205436/http://www.drinic.rs.ba/ |date=26. 11. 2015 }} {{Općina Petrovac}} 1omenjygeclxr28of4k2z5hi2aggtgt Beleni 0 396944 3921606 3860382 2026-08-22T12:46:20Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3921606 wikitext text/x-wiki {{Geokutija naselje u BiH <!-- *** Gornji dio *** --> | ime = Beleni | vrsta = Naseljeno mjesto <!-- *** Ime **** --> | službeni_naziv = | slogan = | nadimak = <!-- *** Slika *** --> | slika = | opis_slike = | veličina_slike = <!-- *** Simboli *** --> | zastava = | grb = <!-- *** Države, regije i.t.d *** --> | entitet = [[Republika Srpska]] | kanton = | općina = [[Foča (Republika Srpska)|Foča]] <!-- *** Položaj *** --> | nadmorska_visina = | širina_stepeni = 43.4075 | dužina_stepeni = 18.7647 | najveća tačka = | najveća tačka metara = <!-- *** Površina *** --> | površina_grada = | površina_općine = <!-- *** Stanovništvo *** --> | stanovništvo grad = 27 | stanovništvo procjena = | stanovništvo godina = 2013 | stanovništvo procjena godina = | gustoća = <!-- *** Kod *** --> | poštanski broj = | pozivni broj = (+387) 58 | matični broj = 227706<ref>{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaFBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naselja |work=fzs.ba |access-date=15. 10. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160509001936/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaFBiH.pdf |archive-date=9. 5. 2016 |url-status=dead }}</ref> | matični broj općine = 20613 <!-- *** Karta *** --> | karta_lokacija = Bosna i Hercegovina | opis_karte = Beleni u Bosni i Hercegovini <!-- *** Web stranice *** --> | web stranice = <!-- *** Bilješka *** --> | bilješka = }} '''Beleni''' su naseljeno mjesto u općini [[Foča (Republika Srpska)|Foča]], [[Republika Srpska]], [[Bosna i Hercegovina]]. == Stanovništvo == {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Beleni | vrsta_naseljenog_mjesta = naselje | maticni_broj = 227706 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref name="popis2013">{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}</ref> | g1991_izvor = | g1981_izvor = <ref>{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 15. 10. 2015}}</ref> | g1971_izvor = <ref>{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 15. 10. 2015}}</ref> | g2013_ukupno = 27 | g2013_srbi = 27 | g1991_ukupno = 88 | g1991_srbi = 88 | g1981_ukupno = 113 | g1981_srbi = 112 | g1981_jugosloveni = 1 | g1971_ukupno = 160 | g1971_srbi = 157 }} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://www.opstinafoca.rs.ba/ Zvanični sajt općine Foča] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210419065529/http://www.opstinafoca.rs.ba/ |date=19. 4. 2021 }} {{Općina Foča (Republika Srpska)}} sz67o94mtp2vpbkcw26vyldzzctp6k6 Biokovo (Foča, Republika Srpska) 0 396946 3921608 3860383 2026-08-22T13:31:41Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3921608 wikitext text/x-wiki {{Geokutija naselje u BiH <!-- *** Gornji dio *** --> | ime = Biokovo | vrsta = Naseljeno mjesto <!-- *** Ime **** --> | službeni_naziv = | slogan = | nadimak = <!-- *** Slika *** --> | slika = | opis_slike = | veličina_slike = <!-- *** Simboli *** --> | zastava = | grb = <!-- *** Države, regije i.t.d *** --> | entitet = [[Republika Srpska]] | kanton = | općina = [[Foča (Republika Srpska)|Foča]] <!-- *** Položaj *** --> | nadmorska_visina = | širina_stepeni = 43.4886 | dužina_stepeni = 18.7961 | najveća tačka = | najveća tačka metara = <!-- *** Površina *** --> | površina_grada = | površina_općine = <!-- *** Stanovništvo *** --> | stanovništvo grad = 180 | stanovništvo procjena = | stanovništvo godina = 2013 | stanovništvo procjena godina = | gustoća = <!-- *** Kod *** --> | poštanski broj = | pozivni broj = (+387) 58 | matični broj = 227692<ref>{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaFBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naselja |work=fzs.ba |access-date=15. 10. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160509001936/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaFBiH.pdf |archive-date=9. 5. 2016 |url-status=dead }}</ref> | matični broj općine = 20613 <!-- *** Karta *** --> | karta_lokacija = Bosna i Hercegovina | opis_karte = Biokovo u Bosni i Hercegovini <!-- *** Web stranice *** --> | web stranice = <!-- *** Bilješka *** --> | bilješka = }} '''Biokovo''' je naseljeno mjesto u općini [[Foča (Republika Srpska)|Foča]], [[Republika Srpska]], [[Bosna i Hercegovina]]. == Stanovništvo == {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Biokovo | vrsta_naseljenog_mjesta = naselje | maticni_broj = 227692 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref name="popis2013">{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}</ref> | g1991_izvor = | g1981_izvor = <ref>{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 15. 10. 2015}}</ref> | g1971_izvor = <ref>{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 15. 10. 2015}}</ref> | g2013_ukupno = 180 | g2013_srbi = 180 | g1991_ukupno = 154 | g1991_muslimani = 6 | g1991_srbi = 147 | g1981_ukupno = 228 | g1981_muslimani = 20 | g1981_srbi = 205 | g1981_hrvati = 1 | g1981_jugosloveni = 1 | g1981_crnogorci = 1 | g1971_ukupno = 258 | g1971_muslimani = 10 | g1971_srbi = 246 }} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://www.opstinafoca.rs.ba/ Zvanični sajt općine Foča] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210419065529/http://www.opstinafoca.rs.ba/ |date=19. 4. 2021 }} {{Općina Foča (Republika Srpska)}} eejwvt7eu5m2g4ejk5zvykd5zqmkl03 Birotići 0 396948 3921609 3860384 2026-08-22T13:39:36Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3921609 wikitext text/x-wiki {{Geokutija naselje u BiH <!-- *** Gornji dio *** --> | ime = Birotići | vrsta = Naseljeno mjesto <!-- *** Ime **** --> | službeni_naziv = | slogan = | nadimak = <!-- *** Slika *** --> | slika = | opis_slike = | veličina_slike = <!-- *** Simboli *** --> | zastava = | grb = <!-- *** Države, regije i.t.d *** --> | entitet = [[Republika Srpska]] | kanton = | općina = [[Foča (Republika Srpska)|Foča]] <!-- *** Položaj *** --> | nadmorska_visina = | širina_stepeni = 43.4439 | dužina_stepeni = 18.7872 | najveća tačka = | najveća tačka metara = <!-- *** Površina *** --> | površina_grada = | površina_općine = <!-- *** Stanovništvo *** --> | stanovništvo grad = 23 | stanovništvo procjena = | stanovništvo godina = 2013 | stanovništvo procjena godina = | gustoća = <!-- *** Kod *** --> | poštanski broj = | pozivni broj = (+387) 58 | matični broj = 227773<ref>{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaFBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naselja |work=fzs.ba |access-date=15. 10. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160509001936/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaFBiH.pdf |archive-date=9. 5. 2016 |url-status=dead }}</ref> | matični broj općine = 20613 <!-- *** Karta *** --> | karta_lokacija = Bosna i Hercegovina | opis_karte = Birotići u Bosni i Hercegovini <!-- *** Web stranice *** --> | web stranice = <!-- *** Bilješka *** --> | bilješka = }} '''Birotići''' su naseljeno mjesto u općini [[Foča (Republika Srpska)|Foča]], [[Republika Srpska]], [[Bosna i Hercegovina]]. == Stanovništvo == {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Birotići | vrsta_naseljenog_mjesta = naselje | maticni_broj = 227773 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref name="popis2013">{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}</ref> | g1991_izvor = | g1981_izvor = <ref>{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 15. 10. 2015}}</ref> | g1971_izvor = <ref>{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 15. 10. 2015}}</ref> | g2013_ukupno = 23 | g2013_srbi = 23 | g1991_ukupno = 62 | g1991_srbi = 62 | g1981_ukupno = 77 | g1981_srbi = 77 | g1971_ukupno = 144 | g1971_srbi = 144 }} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://www.opstinafoca.rs.ba/ Zvanični sajt općine Foča] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210419065529/http://www.opstinafoca.rs.ba/ |date=19. 4. 2021 }} {{Općina Foča (Republika Srpska)}} l3dr34v6ci8cr3cn36ju4ta579tqyam Bogavići 0 396949 3921613 3860385 2026-08-22T14:04:54Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3921613 wikitext text/x-wiki {{Geokutija naselje u BiH <!-- *** Gornji dio *** --> | ime = Bogavići | vrsta = Naseljeno mjesto <!-- *** Ime **** --> | službeni_naziv = | slogan = | nadimak = <!-- *** Slika *** --> | slika = | opis_slike = | veličina_slike = <!-- *** Simboli *** --> | zastava = | grb = <!-- *** Države, regije i.t.d *** --> | entitet = [[Republika Srpska]] | kanton = | općina = [[Foča (Republika Srpska)|Foča]] <!-- *** Položaj *** --> | nadmorska_visina = | širina_stepeni = 43.545 | dužina_stepeni = 18.8639 | najveća tačka = | najveća tačka metara = <!-- *** Površina *** --> | površina_grada = | površina_općine = <!-- *** Stanovništvo *** --> | stanovništvo grad = 11 | stanovništvo procjena = | stanovništvo godina = 2013 | stanovništvo procjena godina = | gustoća = <!-- *** Kod *** --> | poštanski broj = | pozivni broj = (+387) 58 | matični broj = 227684<ref>{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaFBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naselja |work=fzs.ba |access-date=15. 10. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160509001936/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaFBiH.pdf |archive-date=9. 5. 2016 |url-status=dead }}</ref> | matični broj općine = 20613 <!-- *** Karta *** --> | karta_lokacija = Bosna i Hercegovina | opis_karte = Bogavići u Bosni i Hercegovini <!-- *** Web stranice *** --> | web stranice = <!-- *** Bilješka *** --> | bilješka = }} '''Bogavići''' su naseljeno mjesto u općini [[Foča (Republika Srpska)|Foča]], [[Republika Srpska]], [[Bosna i Hercegovina]]. == Stanovništvo == {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Bogavići | vrsta_naseljenog_mjesta = naselje | maticni_broj = 227684 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref name="popis2013">{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}</ref> | g1991_izvor = | g1981_izvor = <ref>{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 15. 10. 2015}}</ref> | g1971_izvor = <ref>{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 15. 10. 2015}}</ref> | g2013_ukupno = 11 | g2013_srbi = 11 | g1991_ukupno = 81 | g1991_srbi = 80 | g1981_ukupno = 138 | g1981_srbi = 138 | g1971_ukupno = 151 | g1971_srbi = 151 }} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://www.opstinafoca.rs.ba/ Zvanični sajt općine Foča] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210419065529/http://www.opstinafoca.rs.ba/ |date=19. 4. 2021 }} {{Općina Foča (Republika Srpska)}} 2znkyj58exxbenvfoeh2x4u5c1ciiio Borje (Foča, Republika Srpska) 0 396951 3921614 3860386 2026-08-22T14:21:51Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3921614 wikitext text/x-wiki {{Geokutija naselje u BiH <!-- *** Gornji dio *** --> | ime = Borje | vrsta = Naseljeno mjesto <!-- *** Ime **** --> | službeni_naziv = | slogan = | nadimak = <!-- *** Slika *** --> | slika = | opis_slike = | veličina_slike = <!-- *** Simboli *** --> | zastava = | grb = <!-- *** Države, regije i.t.d *** --> | entitet = [[Republika Srpska]] | kanton = | općina = [[Foča (Republika Srpska)|Foča]] <!-- *** Položaj *** --> | nadmorska_visina = | širina_stepeni = 43.3908 | dužina_stepeni = 18.9503 | najveća tačka = | najveća tačka metara = <!-- *** Površina *** --> | površina_grada = | površina_općine = <!-- *** Stanovništvo *** --> | stanovništvo grad = 63 | stanovništvo procjena = | stanovništvo godina = 2013 | stanovništvo procjena godina = | gustoća = <!-- *** Kod *** --> | poštanski broj = | pozivni broj = (+387) 58 | matični broj = 227633<ref>{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaFBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naselja |work=fzs.ba |access-date=15. 10. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160509001936/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaFBiH.pdf |archive-date=9. 5. 2016 |url-status=dead }}</ref> | matični broj općine = 20613 <!-- *** Karta *** --> | karta_lokacija = Bosna i Hercegovina | opis_karte = Borje u Bosni i Hercegovini <!-- *** Web stranice *** --> | web stranice = <!-- *** Bilješka *** --> | bilješka = }} '''Borje''' je naseljeno mjesto u općini [[Foča (Republika Srpska)|Foča]], [[Republika Srpska]], [[Bosna i Hercegovina]]. == Stanovništvo == {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Borje | vrsta_naseljenog_mjesta = naselje | maticni_broj = 227633 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref name="popis2013">{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}</ref> | g1991_izvor = | g1981_izvor = <ref>{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 15. 10. 2015}}</ref> | g1971_izvor = <ref>{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 15. 10. 2015}}</ref> | g2013_ukupno = 63 | g2013_srbi = 63 | g1991_ukupno = 155 | g1991_muslimani = 3 | g1991_srbi = 151 | g1991_jugosloveni = 1 | g1981_ukupno = 238 | g1981_muslimani = 7 | g1981_srbi = 230 | g1971_ukupno = 341 | g1971_muslimani = 30 | g1971_srbi = 309 | g1971_crnogorci = 1 }} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://www.opstinafoca.rs.ba/ Zvanični sajt općine Foča] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210419065529/http://www.opstinafoca.rs.ba/ |date=19. 4. 2021 }} {{Općina Foča (Republika Srpska)}} 0syeiu8e3m3gufcy9n0gtheojw8pxvk Borovinići (Foča, Republika Srpska) 0 396953 3921615 3860387 2026-08-22T14:22:06Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3921615 wikitext text/x-wiki {{Geokutija naselje u BiH <!-- *** Gornji dio *** --> | ime = Borovinići | vrsta = Naseljeno mjesto <!-- *** Ime **** --> | službeni_naziv = | slogan = | nadimak = <!-- *** Slika *** --> | slika = | opis_slike = | veličina_slike = <!-- *** Simboli *** --> | zastava = | grb = <!-- *** Države, regije i.t.d *** --> | entitet = [[Republika Srpska]] | kanton = | općina = [[Foča (Republika Srpska)|Foča]] <!-- *** Položaj *** --> | nadmorska_visina = | širina_stepeni = 43.5783 | dužina_stepeni = 18.7408 | najveća tačka = | najveća tačka metara = <!-- *** Površina *** --> | površina_grada = | površina_općine = <!-- *** Stanovništvo *** --> | stanovništvo grad = 4 | stanovništvo procjena = | stanovništvo godina = 2013 | stanovništvo procjena godina = | gustoća = <!-- *** Kod *** --> | poštanski broj = | pozivni broj = (+387) 58 | matični broj = 227676<ref>{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaFBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naselja |work=fzs.ba |access-date=15. 10. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160509001936/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaFBiH.pdf |archive-date=9. 5. 2016 |url-status=dead }}</ref> | matični broj općine = 20613 <!-- *** Karta *** --> | karta_lokacija = Bosna i Hercegovina | opis_karte = Borovinići u Bosni i Hercegovini <!-- *** Web stranice *** --> | web stranice = <!-- *** Bilješka *** --> | bilješka = }} '''Borovinići''' su naseljeno mjesto u općini [[Foča (Republika Srpska)|Foča]], [[Republika Srpska]], [[Bosna i Hercegovina]]. == Stanovništvo == {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Borovinići | vrsta_naseljenog_mjesta = naselje | maticni_broj = 227676 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref name="popis2013">{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}</ref> | g1991_izvor = | g1981_izvor = <ref>{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 15. 10. 2015}}</ref> | g1971_izvor = <ref>{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 15. 10. 2015}}</ref> | g2013_ukupno = 4 | g2013_bosnjaci = 4 | g1991_ukupno = 56 | g1991_muslimani = 51 | g1991_srbi = 5 | g1981_ukupno = 84 | g1981_muslimani = 67 | g1981_srbi = 14 | g1981_hrvati = 1 | g1981_jugosloveni = 2 | g1971_ukupno = 104 | g1971_muslimani = 90 | g1971_srbi = 13 | g1971_crnogorci = 1 }} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://www.opstinafoca.rs.ba/ Zvanični sajt općine Foča] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210419065529/http://www.opstinafoca.rs.ba/ |date=19. 4. 2021 }} {{Općina Foča (Republika Srpska)}} iq7tk456a85vcpt2c0op1xguu0f5p9j Brajići (Foča, Republika Srpska) 0 396954 3921620 3860388 2026-08-22T14:49:37Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3921620 wikitext text/x-wiki {{Geokutija naselje u BiH <!-- *** Gornji dio *** --> | ime = Brajići | vrsta = Naseljeno mjesto <!-- *** Ime **** --> | službeni_naziv = | slogan = | nadimak = <!-- *** Slika *** --> | slika = | opis_slike = | veličina_slike = <!-- *** Simboli *** --> | zastava = | grb = <!-- *** Države, regije i.t.d *** --> | entitet = [[Republika Srpska]] | kanton = | općina = [[Foča (Republika Srpska)|Foča]] <!-- *** Položaj *** --> | nadmorska_visina = | širina_stepeni = 43.5658 | dužina_stepeni = 18.77 | najveća tačka = | najveća tačka metara = <!-- *** Površina *** --> | površina_grada = | površina_općine = <!-- *** Stanovništvo *** --> | stanovništvo grad = 35 | stanovništvo procjena = | stanovništvo godina = 2013 | stanovništvo procjena godina = | gustoća = <!-- *** Kod *** --> | poštanski broj = | pozivni broj = (+387) 58 | matični broj = 227668<ref>{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaFBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naselja |work=fzs.ba |access-date=15. 10. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160509001936/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaFBiH.pdf |archive-date=9. 5. 2016 |url-status=dead }}</ref> | matični broj općine = 20613 <!-- *** Karta *** --> | karta_lokacija = Bosna i Hercegovina | opis_karte = Brajići u Bosni i Hercegovini <!-- *** Web stranice *** --> | web stranice = <!-- *** Bilješka *** --> | bilješka = }} '''Brajići''' su naseljeno mjesto u općini [[Foča (Republika Srpska)|Foča]], [[Republika Srpska]], [[Bosna i Hercegovina]]. == Stanovništvo == {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Brajići | vrsta_naseljenog_mjesta = naselje | maticni_broj = 227668 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref name="popis2013">{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}</ref> | g1991_izvor = | g1981_izvor = <ref>{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 15. 10. 2015}}</ref> | g1971_izvor = <ref>{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 15. 10. 2015}}</ref> | g2013_ukupno = 35 | g2013_srbi = 35 | g1991_ukupno = 122 | g1991_muslimani = 23 | g1991_srbi = 99 | g1981_ukupno = 175 | g1981_muslimani = 25 | g1981_srbi = 149 | g1981_jugosloveni = 1 | g1971_ukupno = 240 | g1971_muslimani = 30 | g1971_srbi = 210 }} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://www.opstinafoca.rs.ba/ Zvanični sajt općine Foča] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210419065529/http://www.opstinafoca.rs.ba/ |date=19. 4. 2021 }} {{Općina Foča (Republika Srpska)}} nr9oimtgw5uupe8is7ci3pyg4fz5na2 Brajkovići (Foča, Republika Srpska) 0 396955 3921621 3860389 2026-08-22T14:49:39Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3921621 wikitext text/x-wiki {{Geokutija naselje u BiH <!-- *** Gornji dio *** --> | ime = Brajkovići | vrsta = Naseljeno mjesto <!-- *** Ime **** --> | službeni_naziv = | slogan = | nadimak = <!-- *** Slika *** --> | slika = | opis_slike = | veličina_slike = <!-- *** Simboli *** --> | zastava = | grb = <!-- *** Države, regije i.t.d *** --> | entitet = [[Republika Srpska]] | kanton = | općina = [[Foča (Republika Srpska)|Foča]] <!-- *** Položaj *** --> | nadmorska_visina = | širina_stepeni = 43.5569 | dužina_stepeni = 18.8714 | najveća tačka = | najveća tačka metara = <!-- *** Površina *** --> | površina_grada = | površina_općine = <!-- *** Stanovništvo *** --> | stanovništvo grad = 4 | stanovništvo procjena = | stanovništvo godina = 2013 | stanovništvo procjena godina = | gustoća = <!-- *** Kod *** --> | poštanski broj = | pozivni broj = (+387) 58 | matični broj = 227650<ref>{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaFBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naselja |work=fzs.ba |access-date=15. 10. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160509001936/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaFBiH.pdf |archive-date=9. 5. 2016 |url-status=dead }}</ref> | matični broj općine = 20613 <!-- *** Karta *** --> | karta_lokacija = Bosna i Hercegovina | opis_karte = Brajkovići u Bosni i Hercegovini <!-- *** Web stranice *** --> | web stranice = <!-- *** Bilješka *** --> | bilješka = }} '''Brajkovići''' su naseljeno mjesto u općini [[Foča (Republika Srpska)|Foča]], [[Republika Srpska]], [[Bosna i Hercegovina]]. == Stanovništvo == {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Brajkovići | vrsta_naseljenog_mjesta = naselje | maticni_broj = 227650 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref name="popis2013">{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}</ref> | g1991_izvor = | g1981_izvor = <ref>{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 15. 10. 2015}}</ref> | g1971_izvor = <ref>{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 15. 10. 2015}}</ref> | g2013_ukupno = 4 | g2013_srbi = 4 | g1991_ukupno = 29 | g1991_srbi = 29 | g1981_ukupno = 61 | g1981_srbi = 61 | g1971_ukupno = 83 | g1971_srbi = 83 }} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://www.opstinafoca.rs.ba/ Zvanični sajt općine Foča] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210419065529/http://www.opstinafoca.rs.ba/ |date=19. 4. 2021 }} {{Općina Foča (Republika Srpska)}} 8f4l0tdr1mc4engaolkro4p1xcmix73 Brod (Foča, Republika Srpska) 0 396956 3921628 3860390 2026-08-22T15:11:42Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3921628 wikitext text/x-wiki {{Geokutija naselje u BiH <!-- *** Gornji dio *** --> | ime = Brod | vrsta = Naseljeno mjesto <!-- *** Ime **** --> | službeni_naziv = | slogan = | nadimak = <!-- *** Slika *** --> | slika = | opis_slike = | veličina_slike = <!-- *** Simboli *** --> | zastava = | grb = <!-- *** Države, regije i.t.d *** --> | entitet = [[Republika Srpska]] | kanton = | općina = [[Foča (Republika Srpska)|Foča]] <!-- *** Položaj *** --> | nadmorska_visina = | širina_stepeni = 43.4881 | dužina_stepeni = 18.7478 | najveća tačka = | najveća tačka metara = <!-- *** Površina *** --> | površina_grada = | površina_općine = <!-- *** Stanovništvo *** --> | stanovništvo grad = 394 | stanovništvo procjena = | stanovništvo godina = 2013 | stanovništvo procjena godina = | gustoća = <!-- *** Kod *** --> | poštanski broj = | pozivni broj = (+387) 58 | matični broj = 227641<ref>{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaFBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naselja |work=fzs.ba |access-date=15. 10. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160509001936/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaFBiH.pdf |archive-date=9. 5. 2016 |url-status=dead }}</ref> | matični broj općine = 20613 <!-- *** Karta *** --> | karta_lokacija = Bosna i Hercegovina | opis_karte = Brod u Bosni i Hercegovini <!-- *** Web stranice *** --> | web stranice = <!-- *** Bilješka *** --> | bilješka = }} '''Brod''' je naseljeno mjesto u općini [[Foča (Republika Srpska)|Foča]], [[Republika Srpska]], [[Bosna i Hercegovina]]. == Geografija == Ovdje se rijeka [[Bistrica (Drina)|Bistrica]] ulijeva u Drinu. == Stanovništvo == {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Brod | vrsta_naseljenog_mjesta = naselje | maticni_broj = 227641 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref name="popis2013">{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}</ref> | g1991_izvor = | g1981_izvor = <ref>{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 15. 10. 2015}}</ref> | g1971_izvor = <ref>{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 15. 10. 2015}}</ref> | g2013_ukupno = 394 | g2013_srbi = 392 | g2013_hrvati = 2 | g1991_ukupno = 600 | g1991_muslimani = 116 | g1991_srbi = 436 | g1991_hrvati = 2 | g1991_jugosloveni = 20 | g1981_ukupno = 796 | g1981_muslimani = 143 | g1981_srbi = 528 | g1981_hrvati = 8 | g1981_jugosloveni = 83 | g1981_albanci = 4 | g1981_slovenci = 1 | g1981_crnogorci = 28 | g1971_ukupno = 1065 | g1971_muslimani = 279 | g1971_srbi = 684 | g1971_hrvati = 23 | g1971_jugosloveni = 5 | g1971_albanci = 2 | g1971_crnogorci = 61 }} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Brod na Drini}} * [http://www.opstinafoca.rs.ba/ Zvanični sajt općine Foča] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210419065529/http://www.opstinafoca.rs.ba/ |date=19. 4. 2021 }} {{Općina Foča (Republika Srpska)}} m8cqfi7d241i7yidfe0hxpugbewfc1g Brusna 0 396957 3921629 3860391 2026-08-22T15:16:06Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3921629 wikitext text/x-wiki {{Geokutija naselje u BiH <!-- *** Gornji dio *** --> | ime = Brusna | vrsta = Naseljeno mjesto <!-- *** Ime **** --> | službeni_naziv = | slogan = | nadimak = <!-- *** Slika *** --> | slika = | opis_slike = | veličina_slike = <!-- *** Simboli *** --> | zastava = | grb = <!-- *** Države, regije i.t.d *** --> | entitet = [[Republika Srpska]] | kanton = | općina = [[Foča (Republika Srpska)|Foča]] <!-- *** Položaj *** --> | nadmorska_visina = | širina_stepeni = 43.5042 | dužina_stepeni = 18.8742 | najveća tačka = | najveća tačka metara = <!-- *** Površina *** --> | površina_grada = | površina_općine = <!-- *** Stanovništvo *** --> | stanovništvo grad = 138 | stanovništvo procjena = | stanovništvo godina = 2013 | stanovništvo procjena godina = | gustoća = <!-- *** Kod *** --> | poštanski broj = | pozivni broj = (+387) 58 | matični broj = 227501<ref>{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaFBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naselja |work=fzs.ba |access-date=15. 10. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160509001936/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaFBiH.pdf |archive-date=9. 5. 2016 |url-status=dead }}</ref> | matični broj općine = 20613 <!-- *** Karta *** --> | karta_lokacija = Bosna i Hercegovina | opis_karte = Brusna u Bosni i Hercegovini <!-- *** Web stranice *** --> | web stranice = <!-- *** Bilješka *** --> | bilješka = }} '''Brusna''' je naseljeno mjesto u općini [[Foča (Republika Srpska)|Foča]], [[Republika Srpska]], [[Bosna i Hercegovina]]. == Stanovništvo == {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Brusna | vrsta_naseljenog_mjesta = naselje | maticni_broj = 227501 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref name="popis2013">{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}</ref> | g1991_izvor = | g1981_izvor = <ref>{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 15. 10. 2015}}</ref> | g1971_izvor = <ref>{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 15. 10. 2015}}</ref> | g2013_ukupno = 138 | g2013_bosnjaci = 1 | g2013_srbi = 137 | g1991_ukupno = 348 | g1991_muslimani = 39 | g1991_srbi = 299 | g1991_jugosloveni = 4 | g1981_ukupno = 462 | g1981_muslimani = 56 | g1981_srbi = 404 | g1981_jugosloveni = 1 | g1971_ukupno = 516 | g1971_muslimani = 95 | g1971_srbi = 421 }} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://www.opstinafoca.rs.ba/ Zvanični sajt općine Foča] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210419065529/http://www.opstinafoca.rs.ba/ |date=19. 4. 2021 }} {{Općina Foča (Republika Srpska)}} d70p4llxquuyajwx161lagiqcvlommg Budanj 0 396958 3921643 3860392 2026-08-22T15:27:42Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3921643 wikitext text/x-wiki {{Geokutija naselje u BiH <!-- *** Gornji dio *** --> | ime = Budanj | vrsta = Naseljeno mjesto <!-- *** Ime **** --> | službeni_naziv = | slogan = | nadimak = <!-- *** Slika *** --> | slika = | opis_slike = | veličina_slike = <!-- *** Simboli *** --> | zastava = | grb = <!-- *** Države, regije i.t.d *** --> | entitet = [[Republika Srpska]] | kanton = | općina = [[Foča (Republika Srpska)|Foča]] <!-- *** Položaj *** --> | nadmorska_visina = | širina_stepeni = 43.5281 | dužina_stepeni = 18.6556 | najveća tačka = | najveća tačka metara = <!-- *** Površina *** --> | površina_grada = | površina_općine = <!-- *** Stanovništvo *** --> | stanovništvo grad = 104 | stanovništvo procjena = | stanovništvo godina = 2013 | stanovništvo procjena godina = | gustoća = <!-- *** Kod *** --> | poštanski broj = | pozivni broj = (+387) 58 | matični broj = 227625<ref>{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaFBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naselja |work=fzs.ba |access-date=15. 10. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160509001936/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaFBiH.pdf |archive-date=9. 5. 2016 |url-status=dead }}</ref> | matični broj općine = 20613 <!-- *** Karta *** --> | karta_lokacija = Bosna i Hercegovina | opis_karte = Budanj u Bosni i Hercegovini <!-- *** Web stranice *** --> | web stranice = <!-- *** Bilješka *** --> | bilješka = }} '''Budanj''' je naseljeno mjesto u općini [[Foča (Republika Srpska)|Foča]], [[Republika Srpska]], [[Bosna i Hercegovina]]. == Geografija == U naselju se nalazi pećina [[Ledenjača]]. == Stanovništvo == {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Budanj | vrsta_naseljenog_mjesta = naselje | maticni_broj = 227625 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref name="popis2013">{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}</ref> | g1991_izvor = | g1981_izvor = <ref>{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 15. 10. 2015}}</ref> | g1971_izvor = <ref>{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 15. 10. 2015}}</ref> | g2013_ukupno = 104 | g2013_bosnjaci = 29 | g2013_srbi = 75 | g1991_ukupno = 224 | g1991_muslimani = 67 | g1991_srbi = 151 | g1991_jugosloveni = 1 | g1981_ukupno = 342 | g1981_muslimani = 119 | g1981_srbi = 223 | g1971_ukupno = 390 | g1971_muslimani = 136 | g1971_srbi = 253 }} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://www.opstinafoca.rs.ba/ Zvanični sajt općine Foča] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210419065529/http://www.opstinafoca.rs.ba/ |date=19. 4. 2021 }} {{Općina Foča (Republika Srpska)}} hoznhni9rgoccwjthozwm2oyr7gmxtt Bujakovina (Foča, Republika Srpska) 0 396959 3921648 3860393 2026-08-22T15:40:52Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3921648 wikitext text/x-wiki {{Geokutija naselje u BiH <!-- *** Gornji dio *** --> | ime = Bujakovina | vrsta = Naseljeno mjesto <!-- *** Ime **** --> | službeni_naziv = | slogan = | nadimak = <!-- *** Slika *** --> | slika = | opis_slike = | veličina_slike = <!-- *** Simboli *** --> | zastava = | grb = <!-- *** Države, regije i.t.d *** --> | entitet = [[Republika Srpska]] | kanton = | općina = [[Foča (Republika Srpska)|Foča]] <!-- *** Položaj *** --> | nadmorska_visina = | širina_stepeni = 43.5939 | dužina_stepeni = 18.6106 | najveća tačka = | najveća tačka metara = <!-- *** Površina *** --> | površina_grada = | površina_općine = <!-- *** Stanovništvo *** --> | stanovništvo grad = 36 | stanovništvo procjena = | stanovništvo godina = 2013 | stanovništvo procjena godina = | gustoća = <!-- *** Kod *** --> | poštanski broj = | pozivni broj = (+387) 58 | matični broj = 227757<ref>{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaFBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naselja |work=fzs.ba |access-date=15. 10. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160509001936/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaFBiH.pdf |archive-date=9. 5. 2016 |url-status=dead }}</ref> | matični broj općine = 20613 <!-- *** Karta *** --> | karta_lokacija = Bosna i Hercegovina | opis_karte = Bujakovina u Bosni i Hercegovini <!-- *** Web stranice *** --> | web stranice = <!-- *** Bilješka *** --> | bilješka = }} '''Bujakovina''' je naseljeno mjesto u općini [[Foča (Republika Srpska)|Foča]], [[Republika Srpska]], [[Bosna i Hercegovina]]. == Stanovništvo == {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Bujakovina | vrsta_naseljenog_mjesta = naselje | maticni_broj = 227757 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref name="popis2013">{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}</ref> | g1991_izvor = | g1981_izvor = <ref>{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 15. 10. 2015}}</ref> | g1971_izvor = <ref>{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 15. 10. 2015}}</ref> | g2013_ukupno = 36 | g2013_bosnjaci = 36 | g1991_ukupno = 129 | g1991_muslimani = 101 | g1991_srbi = 28 | g1981_ukupno = 188 | g1981_muslimani = 138 | g1981_srbi = 44 | g1981_jugosloveni = 6 | g1971_ukupno = 220 | g1971_muslimani = 137 | g1971_srbi = 82 | g1971_crnogorci = 1 }} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://www.opstinafoca.rs.ba/ Zvanični sajt općine Foča] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210419065529/http://www.opstinafoca.rs.ba/ |date=19. 4. 2021 }} {{Općina Foča (Republika Srpska)}} hlug52jlz5jhbqafvrxa16slfq4tcuu Bunovi 0 396960 3921651 3860394 2026-08-22T15:49:09Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3921651 wikitext text/x-wiki {{Geokutija naselje u BiH <!-- *** Gornji dio *** --> | ime = Bunovi | vrsta = Naseljeno mjesto <!-- *** Ime **** --> | službeni_naziv = | slogan = | nadimak = <!-- *** Slika *** --> | slika = | opis_slike = | veličina_slike = <!-- *** Simboli *** --> | zastava = | grb = <!-- *** Države, regije i.t.d *** --> | entitet = [[Republika Srpska]] | kanton = | općina = [[Foča (Republika Srpska)|Foča]] <!-- *** Položaj *** --> | nadmorska_visina = | širina_stepeni = 43.4686 | dužina_stepeni = 18.7656 | najveća tačka = | najveća tačka metara = <!-- *** Površina *** --> | površina_grada = | površina_općine = <!-- *** Stanovništvo *** --> | stanovništvo grad = 77 | stanovništvo procjena = | stanovništvo godina = 2013 | stanovništvo procjena godina = | gustoća = <!-- *** Kod *** --> | poštanski broj = | pozivni broj = (+387) 58 | matični broj = 227609<ref>{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaFBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naselja |work=fzs.ba |access-date=15. 10. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160509001936/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaFBiH.pdf |archive-date=9. 5. 2016 |url-status=dead }}</ref> | matični broj općine = 20613 <!-- *** Karta *** --> | karta_lokacija = Bosna i Hercegovina | opis_karte = Bunovi u Bosni i Hercegovini <!-- *** Web stranice *** --> | web stranice = <!-- *** Bilješka *** --> | bilješka = }} '''Bunovi''' su naseljeno mjesto u općini [[Foča (Republika Srpska)|Foča]], [[Republika Srpska]], [[Bosna i Hercegovina]]. == Stanovništvo == {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Bunovi | vrsta_naseljenog_mjesta = naselje | maticni_broj = 227609 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref name="popis2013">{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}</ref> | g1991_izvor = | g1981_izvor = <ref>{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 15. 10. 2015}}</ref> | g1971_izvor = <ref>{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 15. 10. 2015}}</ref> | g2013_ukupno = 77 | g2013_srbi = 77 | g1991_ukupno = 129 | g1991_srbi = 128 | g1981_ukupno = 176 | g1981_srbi = 167 | g1981_jugosloveni = 8 | g1971_ukupno = 278 | g1971_srbi = 276 | g1971_hrvati = 1 | g1971_crnogorci = 1 }} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://www.opstinafoca.rs.ba/ Zvanični sajt općine Foča] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210419065529/http://www.opstinafoca.rs.ba/ |date=19. 4. 2021 }} {{Općina Foča (Republika Srpska)}} 2qyho2mbcxsnmu68d40y51e1n0168z6 Cerova Ravan 0 396961 3921654 3860395 2026-08-22T17:01:07Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3921654 wikitext text/x-wiki {{Geokutija naselje u BiH <!-- *** Gornji dio *** --> | ime = Cerova Ravan | vrsta = Naseljeno mjesto <!-- *** Ime **** --> | službeni_naziv = | slogan = | nadimak = <!-- *** Slika *** --> | slika = | opis_slike = | veličina_slike = <!-- *** Simboli *** --> | zastava = | grb = <!-- *** Države, regije i.t.d *** --> | entitet = [[Republika Srpska]] | kanton = | općina = [[Foča (Republika Srpska)|Foča]] <!-- *** Položaj *** --> | nadmorska_visina = | širina_stepeni = 43.5608 | dužina_stepeni = 18.8814 | najveća tačka = | najveća tačka metara = <!-- *** Površina *** --> | površina_grada = | površina_općine = <!-- *** Stanovništvo *** --> | stanovništvo grad = 0 | stanovništvo procjena = | stanovništvo godina = 2013 | stanovništvo procjena godina = | gustoća = <!-- *** Kod *** --> | poštanski broj = | pozivni broj = (+387) 58 | matični broj = 227595<ref>{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaFBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naselja |work=fzs.ba |access-date=15. 10. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160509001936/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaFBiH.pdf |archive-date=9. 5. 2016 |url-status=dead }}</ref> | matični broj općine = 20613 <!-- *** Karta *** --> | karta_lokacija = Bosna i Hercegovina | opis_karte = Cerova Ravan u Bosni i Hercegovini <!-- *** Web stranice *** --> | web stranice = <!-- *** Bilješka *** --> | bilješka = }} '''Cerova Ravan''' je naseljeno mjesto u općini [[Foča (Republika Srpska)|Foča]], [[Republika Srpska]], [[Bosna i Hercegovina]]. == Stanovništvo == {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Cerova Ravan | vrsta_naseljenog_mjesta = naselje | maticni_broj = 227595 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref name="popis2013">{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}</ref> | g1991_izvor = | g1981_izvor = <ref>{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 15. 10. 2015}}</ref> | g1971_izvor = <ref>{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 15. 10. 2015}}</ref> | g2013_ukupno = 0 | g1991_ukupno = 47 | g1991_muslimani = 16 | g1991_srbi = 31 | g1981_ukupno = 108 | g1981_muslimani = 37 | g1981_srbi = 71 | g1971_ukupno = 148 | g1971_muslimani = 70 | g1971_srbi = 78 }} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://www.opstinafoca.rs.ba/ Zvanični sajt općine Foča] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210419065529/http://www.opstinafoca.rs.ba/ |date=19. 4. 2021 }} {{Općina Foča (Republika Srpska)}} pnjhjc3as9ru7tlt9q2o5p60gvb82uf Crnetići 0 396962 3921659 3860396 2026-08-22T18:45:44Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3921659 wikitext text/x-wiki {{Geokutija naselje u BiH <!-- *** Gornji dio *** --> | ime = Crnetići | vrsta = Naseljeno mjesto <!-- *** Ime **** --> | službeni_naziv = | slogan = | nadimak = <!-- *** Slika *** --> | slika = | opis_slike = | veličina_slike = <!-- *** Simboli *** --> | zastava = | grb = <!-- *** Države, regije i.t.d *** --> | entitet = [[Republika Srpska]] | kanton = | općina = [[Foča (Republika Srpska)|Foča]] <!-- *** Položaj *** --> | nadmorska_visina = | širina_stepeni = 43.5653 | dužina_stepeni = 18.8467 | najveća tačka = | najveća tačka metara = <!-- *** Površina *** --> | površina_grada = | površina_općine = <!-- *** Stanovništvo *** --> | stanovništvo grad = 4 | stanovništvo procjena = | stanovništvo godina = 2013 | stanovništvo procjena godina = | gustoća = <!-- *** Kod *** --> | poštanski broj = | pozivni broj = (+387) 58 | matični broj = 227587<ref>{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaFBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naselja |work=fzs.ba |access-date=15. 10. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160509001936/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaFBiH.pdf |archive-date=9. 5. 2016 |url-status=dead }}</ref> | matični broj općine = 20613 <!-- *** Karta *** --> | karta_lokacija = Bosna i Hercegovina | opis_karte = Crnetići u Bosni i Hercegovini <!-- *** Web stranice *** --> | web stranice = <!-- *** Bilješka *** --> | bilješka = }} '''Crnetići''' su naseljeno mjesto u općini [[Foča (Republika Srpska)|Foča]], [[Republika Srpska]], [[Bosna i Hercegovina]]. == Stanovništvo == {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Crnetići | vrsta_naseljenog_mjesta = naselje | maticni_broj = 227587 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref name="popis2013">{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}</ref> | g1991_izvor = | g1981_izvor = <ref>{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 15. 10. 2015}}</ref> | g1971_izvor = <ref>{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 15. 10. 2015}}</ref> | g2013_ukupno = 4 | g2013_srbi = 4 | g1991_ukupno = 123 | g1991_muslimani = 76 | g1991_srbi = 46 | g1981_ukupno = 194 | g1981_muslimani = 103 | g1981_srbi = 87 | g1971_ukupno = 191 | g1971_muslimani = 93 | g1971_srbi = 97 | g1971_crnogorci = 1 }} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://www.opstinafoca.rs.ba/ Zvanični sajt općine Foča] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210419065529/http://www.opstinafoca.rs.ba/ |date=19. 4. 2021 }} {{Općina Foča (Republika Srpska)}} simp1w3xe3fi01qz1qlg3chx6lj4u4u Cvilin (Foča, Republika Srpska) 0 397024 3921661 3860399 2026-08-22T18:57:42Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3921661 wikitext text/x-wiki {{Geokutija naselje u BiH <!-- *** Gornji dio *** --> | ime = Cvilin | vrsta = Naseljeno mjesto <!-- *** Ime **** --> | službeni_naziv = | slogan = | nadimak = <!-- *** Slika *** --> | slika = | opis_slike = | veličina_slike = <!-- *** Simboli *** --> | zastava = | grb = <!-- *** Države, regije i.t.d *** --> | entitet = [[Republika Srpska]] | kanton = | općina = [[Foča (Republika Srpska)|Foča]] <!-- *** Položaj *** --> | nadmorska_visina = | širina_stepeni = 43.5691825 | dužina_stepeni = 18.8066625 | najveća tačka = | najveća tačka metara = <!-- *** Površina *** --> | površina_grada = | površina_općine = <!-- *** Stanovništvo *** --> | stanovništvo grad = 30 | stanovništvo procjena = | stanovništvo godina = 2013 | stanovništvo procjena godina = | gustoća = <!-- *** Kod *** --> | poštanski broj = | pozivni broj = (+387) 58 | matični broj = 227579<ref>{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaFBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naselja |work=fzs.ba |access-date=16. 10. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160509001936/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaFBiH.pdf |archive-date=9. 5. 2016 |url-status=dead }}</ref> | matični broj općine = 20613 <!-- *** Karta *** --> | karta_lokacija = Bosna i Hercegovina | opis_karte = Cvilin u Bosni i Hercegovini <!-- *** Web stranice *** --> | web stranice = <!-- *** Bilješka *** --> | bilješka = }} '''Cvilin''' je naseljeno mjesto u općini [[Foča (Republika Srpska)|Foča]], [[Republika Srpska]], [[Bosna i Hercegovina]]. == Stanovništvo == {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Cvilin | vrsta_naseljenog_mjesta = naselje | maticni_broj = 227579 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref name="popis2013">{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}</ref> | g1991_izvor = | g1981_izvor = <ref>{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 16. 10. 2015}}</ref> | g1971_izvor = <ref>{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 16. 10. 2015}}</ref> | g2013_ukupno = 30 | g2013_bosnjaci = 25 | g2013_srbi = 5 | g1991_ukupno = 559 | g1991_muslimani = 466 | g1991_srbi = 88 | g1991_hrvati = 1 | g1991_jugosloveni = 1 | g1981_ukupno = 576 | g1981_muslimani = 478 | g1981_srbi = 88 | g1981_hrvati = 1 | g1981_jugosloveni = 4 | g1981_slovenci = 2 | g1981_crnogorci = 2 | g1971_ukupno = 616 | g1971_muslimani = 508 | g1971_srbi = 97 | g1971_hrvati = 1 | g1971_slovenci = 1 | g1971_crnogorci = 8 }} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://www.opstinafoca.rs.ba/ Zvanični sajt općine Foča] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210419065529/http://www.opstinafoca.rs.ba/ |date=19. 4. 2021 }} {{Općina Foča (Republika Srpska)}} d5bsdvry2yqcs2toyes5l0noh5yuo34 Daničići 0 397031 3921663 3860403 2026-08-22T19:30:00Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3921663 wikitext text/x-wiki {{Geokutija naselje u BiH <!-- *** Gornji dio *** --> | ime = Daničići | vrsta = Naseljeno mjesto <!-- *** Ime **** --> | službeni_naziv = | slogan = | nadimak = <!-- *** Slika *** --> | slika = | opis_slike = | veličina_slike = <!-- *** Simboli *** --> | zastava = | grb = <!-- *** Države, regije i.t.d *** --> | entitet = [[Republika Srpska]] | kanton = | općina = [[Foča (Republika Srpska)|Foča]] <!-- *** Položaj *** --> | nadmorska_visina = | širina_stepeni = 43.5322 | dužina_stepeni = 18.6986 | najveća tačka = | najveća tačka metara = <!-- *** Površina *** --> | površina_grada = | površina_općine = <!-- *** Stanovništvo *** --> | stanovništvo grad = 26 | stanovništvo procjena = | stanovništvo godina = 2013 | stanovništvo procjena godina = | gustoća = <!-- *** Kod *** --> | poštanski broj = | pozivni broj = (+387) 58 | matični broj = 227528<ref>{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaFBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naselja |work=fzs.ba |access-date=16. 10. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160509001936/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaFBiH.pdf |archive-date=9. 5. 2016 |url-status=dead }}</ref> | matični broj općine = 20613 <!-- *** Karta *** --> | karta_lokacija = Bosna i Hercegovina | opis_karte = Daničići u Bosni i Hercegovini <!-- *** Web stranice *** --> | web stranice = <!-- *** Bilješka *** --> | bilješka = }} '''Daničići''' su naseljeno mjesto u općini [[Foča (Republika Srpska)|Foča]], [[Republika Srpska]], [[Bosna i Hercegovina]]. == Stanovništvo == {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Daničići | vrsta_naseljenog_mjesta = naselje | maticni_broj = 227528 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref name="popis2013">{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}</ref> | g1991_izvor = | g1981_izvor = <ref>{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 16. 10. 2015}}</ref> | g1971_izvor = <ref>{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 16. 10. 2015}}</ref> | g2013_ukupno = 26 | g2013_bosnjaci = 17 | g2013_srbi = 9 | g1991_ukupno = 163 | g1991_muslimani = 131 | g1991_srbi = 31 | g1981_ukupno = 240 | g1981_muslimani = 179 | g1981_srbi = 61 | g1971_ukupno = 273 | g1971_muslimani = 201 | g1971_srbi = 71 }} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://www.opstinafoca.rs.ba/ Zvanični sajt općine Foča] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210419065529/http://www.opstinafoca.rs.ba/ |date=19. 4. 2021 }} {{Općina Foča (Republika Srpska)}} k8uo4mm89fsoq8sc3a1mvacfc0elr9a Derolovi 0 397032 3921664 3860404 2026-08-22T20:11:09Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3921664 wikitext text/x-wiki {{Geokutija naselje u BiH <!-- *** Gornji dio *** --> | ime = Derolovi | vrsta = Naseljeno mjesto <!-- *** Ime **** --> | službeni_naziv = | slogan = | nadimak = <!-- *** Slika *** --> | slika = | opis_slike = | veličina_slike = <!-- *** Simboli *** --> | zastava = | grb = <!-- *** Države, regije i.t.d *** --> | entitet = [[Republika Srpska]] | kanton = | općina = [[Foča (Republika Srpska)|Foča]] <!-- *** Položaj *** --> | nadmorska_visina = | širina_stepeni = 43.5722 | dužina_stepeni = 18.6225 | najveća tačka = | najveća tačka metara = <!-- *** Površina *** --> | površina_grada = | površina_općine = <!-- *** Stanovništvo *** --> | stanovništvo grad = 0 | stanovništvo procjena = | stanovništvo godina = 2013 | stanovništvo procjena godina = | gustoća = <!-- *** Kod *** --> | poštanski broj = | pozivni broj = (+387) 58 | matični broj = 227510<ref>{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaFBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naselja |work=fzs.ba |access-date=16. 10. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160509001936/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaFBiH.pdf |archive-date=9. 5. 2016 |url-status=dead }}</ref> | matični broj općine = 20613 <!-- *** Karta *** --> | karta_lokacija = Bosna i Hercegovina | opis_karte = Derolovi u Bosni i Hercegovini <!-- *** Web stranice *** --> | web stranice = <!-- *** Bilješka *** --> | bilješka = }} '''Derolovi''' su naseljeno mjesto u općini [[Foča (Republika Srpska)|Foča]], [[Republika Srpska]], [[Bosna i Hercegovina]]. == Stanovništvo == {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Derolovi | vrsta_naseljenog_mjesta = naselje | maticni_broj = 227510 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref name="popis2013">{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}</ref> | g1991_izvor = | g1981_izvor = <ref>{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 16. 10. 2015}}</ref> | g1971_izvor = <ref>{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 16. 10. 2015}}</ref> | g2013_ukupno = 0 | g1991_ukupno = 156 | g1991_muslimani = 127 | g1991_srbi = 29 | g1981_ukupno = 208 | g1981_muslimani = 177 | g1981_srbi = 30 | g1981_jugosloveni = 1 | g1971_ukupno = 232 | g1971_muslimani = 196 | g1971_srbi = 36 }} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://www.opstinafoca.rs.ba/ Zvanični sajt općine Foča] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210419065529/http://www.opstinafoca.rs.ba/ |date=19. 4. 2021 }} {{Općina Foča (Republika Srpska)}} art9tuvmwo0q4i34l6fbpfdim9uz2g6 Drače (Foča, Republika Srpska) 0 397033 3921671 3860405 2026-08-22T21:44:07Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3921671 wikitext text/x-wiki {{Geokutija naselje u BiH <!-- *** Gornji dio *** --> | ime = Drače | vrsta = Naseljeno mjesto <!-- *** Ime **** --> | službeni_naziv = | slogan = | nadimak = <!-- *** Slika *** --> | slika = | opis_slike = | veličina_slike = <!-- *** Simboli *** --> | zastava = | grb = <!-- *** Države, regije i.t.d *** --> | entitet = [[Republika Srpska]] | kanton = | općina = [[Foča (Republika Srpska)|Foča]] <!-- *** Položaj *** --> | nadmorska_visina = | širina_stepeni = 43.4933 | dužina_stepeni = 18.5744 | najveća tačka = | najveća tačka metara = <!-- *** Površina *** --> | površina_grada = | površina_općine = <!-- *** Stanovništvo *** --> | stanovništvo grad = 27 | stanovništvo procjena = | stanovništvo godina = 2013 | stanovništvo procjena godina = | gustoća = <!-- *** Kod *** --> | poštanski broj = | pozivni broj = (+387) 58 | matični broj = 227617<ref>{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaFBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naselja |work=fzs.ba |access-date=16. 10. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160509001936/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaFBiH.pdf |archive-date=9. 5. 2016 |url-status=dead }}</ref> | matični broj općine = 20613 <!-- *** Karta *** --> | karta_lokacija = Bosna i Hercegovina | opis_karte = Drače u Bosni i Hercegovini <!-- *** Web stranice *** --> | web stranice = <!-- *** Bilješka *** --> | bilješka = }} '''Drače''' su naseljeno mjesto u općini [[Foča (Republika Srpska)|Foča]], [[Republika Srpska]], [[Bosna i Hercegovina]]. == Stanovništvo == {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Drače | vrsta_naseljenog_mjesta = naselje | maticni_broj = 227617 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref name="popis2013">{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}</ref> | g1991_izvor = | g1981_izvor = <ref>{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 16. 10. 2015}}</ref> | g1971_izvor = <ref>{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 16. 10. 2015}}</ref> | g2013_ukupno = 27 | g2013_bosnjaci = 27 | g1991_ukupno = 212 | g1991_muslimani = 212 | g1981_ukupno = 262 | g1981_muslimani = 260 | g1981_srbi = 1 | g1971_ukupno = 295 | g1971_muslimani = 295 }} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://www.opstinafoca.rs.ba/ Zvanični sajt općine Foča] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210419065529/http://www.opstinafoca.rs.ba/ |date=19. 4. 2021 }} {{Općina Foča (Republika Srpska)}} 8bp2zm2qzwqc69gsdz4ziklhxpfz0g7 Dragočava 0 397034 3921670 3860406 2026-08-22T21:40:38Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3921670 wikitext text/x-wiki {{Geokutija naselje u BiH <!-- *** Gornji dio *** --> | ime = Dragočava | vrsta = Naseljeno mjesto <!-- *** Ime **** --> | službeni_naziv = | slogan = | nadimak = <!-- *** Slika *** --> | slika = | opis_slike = | veličina_slike = <!-- *** Simboli *** --> | zastava = | grb = <!-- *** Države, regije i.t.d *** --> | entitet = [[Republika Srpska]] | kanton = | općina = [[Foča (Republika Srpska)|Foča]] <!-- *** Položaj *** --> | nadmorska_visina = | širina_stepeni = 43.46 | dužina_stepeni = 18.8103 | najveća tačka = | najveća tačka metara = <!-- *** Površina *** --> | površina_grada = | površina_općine = <!-- *** Stanovništvo *** --> | stanovništvo grad = 81 | stanovništvo procjena = | stanovništvo godina = 2013 | stanovništvo procjena godina = | gustoća = <!-- *** Kod *** --> | poštanski broj = | pozivni broj = (+387) 58 | matični broj = 227781<ref>{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaFBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naselja |work=fzs.ba |access-date=16. 10. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160509001936/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaFBiH.pdf |archive-date=9. 5. 2016 |url-status=dead }}</ref> | matični broj općine = 20613 <!-- *** Karta *** --> | karta_lokacija = Bosna i Hercegovina | opis_karte = Dragočava u Bosni i Hercegovini <!-- *** Web stranice *** --> | web stranice = <!-- *** Bilješka *** --> | bilješka = }} '''Dragočava''' je naseljeno mjesto u općini [[Foča (Republika Srpska)|Foča]], [[Republika Srpska]], [[Bosna i Hercegovina]]. == Stanovništvo == {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Dragočava | vrsta_naseljenog_mjesta = naselje | maticni_broj = 227781 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref name="popis2013">{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}</ref> | g1991_izvor = | g1981_izvor = <ref>{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 16. 10. 2015}}</ref> | g1971_izvor = <ref>{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 16. 10. 2015}}</ref> | g2013_ukupno = 81 | g2013_bosnjaci = 14 | g2013_srbi = 67 | g1991_ukupno = 260 | g1991_muslimani = 130 | g1991_srbi = 127 | g1981_ukupno = 365 | g1981_muslimani = 183 | g1981_srbi = 179 | g1981_jugosloveni = 3 | g1971_ukupno = 441 | g1971_muslimani = 206 | g1971_srbi = 234 | g1971_jugosloveni = 1 }} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://www.opstinafoca.rs.ba/ Zvanični sajt općine Foča] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210419065529/http://www.opstinafoca.rs.ba/ |date=19. 4. 2021 }} {{Općina Foča (Republika Srpska)}} 15b85bbx4bu2367k9qph5lqjcep1uyx Dragojevići 0 397035 3921669 3860407 2026-08-22T21:40:18Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3921669 wikitext text/x-wiki {{Geokutija naselje u BiH <!-- *** Gornji dio *** --> | ime = Dragojevići | vrsta = Naseljeno mjesto <!-- *** Ime **** --> | službeni_naziv = | slogan = | nadimak = <!-- *** Slika *** --> | slika = | opis_slike = | veličina_slike = <!-- *** Simboli *** --> | zastava = | grb = <!-- *** Države, regije i.t.d *** --> | entitet = [[Republika Srpska]] | kanton = | općina = [[Foča (Republika Srpska)|Foča]] <!-- *** Položaj *** --> | nadmorska_visina = | širina_stepeni = 43.5353 | dužina_stepeni = 18.8022 | najveća tačka = | najveća tačka metara = <!-- *** Površina *** --> | površina_grada = | površina_općine = <!-- *** Stanovništvo *** --> | stanovništvo grad = 134 | stanovništvo procjena = | stanovništvo godina = 2013 | stanovništvo procjena godina = | gustoća = <!-- *** Kod *** --> | poštanski broj = | pozivni broj = (+387) 58 | matični broj = 227919<ref>{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaFBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naselja |work=fzs.ba |access-date=16. 10. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160509001936/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaFBiH.pdf |archive-date=9. 5. 2016 |url-status=dead }}</ref> | matični broj općine = 20613 <!-- *** Karta *** --> | karta_lokacija = Bosna i Hercegovina | opis_karte = Dragojevići u Bosni i Hercegovini <!-- *** Web stranice *** --> | web stranice = <!-- *** Bilješka *** --> | bilješka = }} '''Dragojevići''' su naseljeno mjesto u općini [[Foča (Republika Srpska)|Foča]], [[Republika Srpska]], [[Bosna i Hercegovina]]. == Stanovništvo == {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Dragojevići | vrsta_naseljenog_mjesta = naselje | maticni_broj = 227919 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref name="popis2013">{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}</ref> | g1991_izvor = | g1981_izvor = <ref>{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 16. 10. 2015}}</ref> | g1971_izvor = <ref>{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 16. 10. 2015}}</ref> | g2013_ukupno = 134 | g2013_bosnjaci = 2 | g2013_srbi = 132 | g1991_ukupno = 179 | g1991_srbi = 179 | g1981_ukupno = 215 | g1981_srbi = 215 | g1971_ukupno = 279 | g1971_srbi = 276 }} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://www.opstinafoca.rs.ba/ Zvanični sajt općine Foča] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210419065529/http://www.opstinafoca.rs.ba/ |date=19. 4. 2021 }} {{Općina Foča (Republika Srpska)}} 1s4367nm94hv1r2piyvgi74skm3esud Fališi 0 397037 3921678 3860408 2026-08-23T01:31:29Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3921678 wikitext text/x-wiki {{Geokutija naselje u BiH <!-- *** Gornji dio *** --> | ime = Fališi | vrsta = Naseljeno mjesto <!-- *** Ime **** --> | službeni_naziv = | slogan = | nadimak = <!-- *** Slika *** --> | slika = | opis_slike = | veličina_slike = <!-- *** Simboli *** --> | zastava = | grb = <!-- *** Države, regije i.t.d *** --> | entitet = [[Republika Srpska]] | kanton = | općina = [[Foča (Republika Srpska)|Foča]] <!-- *** Položaj *** --> | nadmorska_visina = | širina_stepeni = 43.4189 | dužina_stepeni = 18.9075 | najveća tačka = | najveća tačka metara = <!-- *** Površina *** --> | površina_grada = | površina_općine = <!-- *** Stanovništvo *** --> | stanovništvo grad = 13 | stanovništvo procjena = | stanovništvo godina = 2013 | stanovništvo procjena godina = | gustoća = <!-- *** Kod *** --> | poštanski broj = | pozivni broj = (+387) 58 | matični broj = 227951<ref>{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaFBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naselja |work=fzs.ba |access-date=16. 10. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160509001936/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaFBiH.pdf |archive-date=9. 5. 2016 |url-status=dead }}</ref> | matični broj općine = 20613 <!-- *** Karta *** --> | karta_lokacija = Bosna i Hercegovina | opis_karte = Fališi u Bosni i Hercegovini <!-- *** Web stranice *** --> | web stranice = <!-- *** Bilješka *** --> | bilješka = }} '''Fališi''' su naseljeno mjesto u općini [[Foča (Republika Srpska)|Foča]], [[Republika Srpska]], [[Bosna i Hercegovina]]. == Stanovništvo == {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Fališi | vrsta_naseljenog_mjesta = naselje | maticni_broj = 227951 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref name="popis2013">{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}</ref> | g1991_izvor = | g1981_izvor = <ref>{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 16. 10. 2015}}</ref> | g1971_izvor = <ref>{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 16. 10. 2015}}</ref> | g2013_ukupno = 13 | g2013_srbi = 13 | g1991_ukupno = 39 | g1991_srbi = 39 | g1981_ukupno = 58 | g1981_srbi = 58 | g1971_ukupno = 92 | g1971_srbi = 92 }} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://www.opstinafoca.rs.ba/ Zvanični sajt općine Foča] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210419065529/http://www.opstinafoca.rs.ba/ |date=19. 4. 2021 }} {{Općina Foča (Republika Srpska)}} oisfq5uec4xzrr5mi3wb2p3azqqwtdt Glušca (Foča, Republika Srpska) 0 397038 3921692 3860409 2026-08-23T05:07:10Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3921692 wikitext text/x-wiki {{Geokutija naselje u BiH <!-- *** Gornji dio *** --> | ime = Glušca | vrsta = Naseljeno mjesto <!-- *** Ime **** --> | službeni_naziv = | slogan = | nadimak = <!-- *** Slika *** --> | slika = | opis_slike = | veličina_slike = <!-- *** Simboli *** --> | zastava = | grb = <!-- *** Države, regije i.t.d *** --> | entitet = [[Republika Srpska]] | kanton = | općina = [[Foča (Republika Srpska)|Foča]] <!-- *** Položaj *** --> | nadmorska_visina = | širina_stepeni = 43.5956 | dužina_stepeni = 18.6308 | najveća tačka = | najveća tačka metara = <!-- *** Površina *** --> | površina_grada = | površina_općine = <!-- *** Stanovništvo *** --> | stanovništvo grad = 0 | stanovništvo procjena = | stanovništvo godina = 2013 | stanovništvo procjena godina = | gustoća = <!-- *** Kod *** --> | poštanski broj = | pozivni broj = (+387) 58 | matični broj = 227978<ref>{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaFBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naselja |work=fzs.ba |access-date=16. 10. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160509001936/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaFBiH.pdf |archive-date=9. 5. 2016 |url-status=dead }}</ref> | matični broj općine = 20613 <!-- *** Karta *** --> | karta_lokacija = Bosna i Hercegovina | opis_karte = Glušca u Bosni i Hercegovini <!-- *** Web stranice *** --> | web stranice = <!-- *** Bilješka *** --> | bilješka = }} '''Glušca''' je naseljeno mjesto u općini [[Foča (Republika Srpska)|Foča]], [[Republika Srpska]], [[Bosna i Hercegovina]]. == Stanovništvo == {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Glušca | vrsta_naseljenog_mjesta = naselje | maticni_broj = 227978 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref name="popis2013">{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}</ref> | g1991_izvor = | g1981_izvor = <ref>{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 16. 10. 2015}}</ref> | g1971_izvor = <ref>{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 16. 10. 2015}}</ref> | g2013_ukupno = 0 | g1991_ukupno = 34 | g1991_muslimani = 24 | g1991_srbi = 10 | g1981_ukupno = 73 | g1981_muslimani = 47 | g1981_srbi = 26 | g1971_ukupno = 142 | g1971_muslimani = 49 | g1971_srbi = 93 }} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://www.opstinafoca.rs.ba/ Zvanični sajt općine Foča] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210419065529/http://www.opstinafoca.rs.ba/ |date=19. 4. 2021 }} {{Općina Foča (Republika Srpska)}} 0vi8ii5i3y0xi5c5nmx08h1jk2oe9sn Godijeno 0 397039 3921693 3860410 2026-08-23T05:07:53Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3921693 wikitext text/x-wiki {{Geokutija naselje u BiH <!-- *** Gornji dio *** --> | ime = Godijeno | vrsta = Naseljeno mjesto <!-- *** Ime **** --> | službeni_naziv = | slogan = | nadimak = <!-- *** Slika *** --> | slika = | opis_slike = | veličina_slike = <!-- *** Simboli *** --> | zastava = | grb = <!-- *** Države, regije i.t.d *** --> | entitet = [[Republika Srpska]] | kanton = | općina = [[Foča (Republika Srpska)|Foča]] <!-- *** Položaj *** --> | nadmorska_visina = | širina_stepeni = 43.4917 | dužina_stepeni = 18.8903 | najveća tačka = | najveća tačka metara = <!-- *** Površina *** --> | površina_grada = | površina_općine = <!-- *** Stanovništvo *** --> | stanovništvo grad = 13 | stanovništvo procjena = | stanovništvo godina = 2013 | stanovništvo procjena godina = | gustoća = <!-- *** Kod *** --> | poštanski broj = | pozivni broj = (+387) 58 | matični broj = 227986<ref>{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaFBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naselja |work=fzs.ba |access-date=16. 10. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160509001936/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaFBiH.pdf |archive-date=9. 5. 2016 |url-status=dead }}</ref> | matični broj općine = 20613 <!-- *** Karta *** --> | karta_lokacija = Bosna i Hercegovina | opis_karte = Godijeno u Bosni i Hercegovini <!-- *** Web stranice *** --> | web stranice = <!-- *** Bilješka *** --> | bilješka = }} '''Godijeno''' je naseljeno mjesto u općini [[Foča (Republika Srpska)|Foča]], [[Republika Srpska]], [[Bosna i Hercegovina]]. == Stanovništvo == {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Godijeno | vrsta_naseljenog_mjesta = naselje | maticni_broj = 227986 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref name="popis2013">{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}</ref> | g1991_izvor = | g1981_izvor = <ref>{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 16. 10. 2015}}</ref> | g1971_izvor = <ref>{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 16. 10. 2015}}</ref> | g2013_ukupno = 13 | g2013_bosnjaci = 8 | g2013_srbi = 5 | g1991_ukupno = 141 | g1991_muslimani = 106 | g1991_srbi = 34 | g1981_ukupno = 171 | g1981_muslimani = 132 | g1981_srbi = 31 | g1981_jugosloveni = 3 | g1981_crnogorci = 5 | g1971_ukupno = 160 | g1971_muslimani = 119 | g1971_srbi = 40 }} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://www.opstinafoca.rs.ba/ Zvanični sajt općine Foča] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210419065529/http://www.opstinafoca.rs.ba/ |date=19. 4. 2021 }} {{Općina Foča (Republika Srpska)}} 3qkq6kcij4piesaeufk93pumzqmybnb Gostičaj (Foča, Republika Srpska) 0 397040 3921695 3860411 2026-08-23T05:23:27Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3921695 wikitext text/x-wiki {{Geokutija naselje u BiH <!-- *** Gornji dio *** --> | ime = Gostičaj | vrsta = Naseljeno mjesto <!-- *** Ime **** --> | službeni_naziv = | slogan = | nadimak = <!-- *** Slika *** --> | slika = | opis_slike = | veličina_slike = <!-- *** Simboli *** --> | zastava = | grb = <!-- *** Države, regije i.t.d *** --> | entitet = [[Republika Srpska]] | kanton = | općina = [[Foča (Republika Srpska)|Foča]] <!-- *** Položaj *** --> | nadmorska_visina = | širina_stepeni = 43.5839 | dužina_stepeni = 18.8839 | najveća tačka = | najveća tačka metara = <!-- *** Površina *** --> | površina_grada = | površina_općine = <!-- *** Stanovništvo *** --> | stanovništvo grad = 0 | stanovništvo procjena = | stanovništvo godina = 2013 | stanovništvo procjena godina = | gustoća = <!-- *** Kod *** --> | poštanski broj = | pozivni broj = (+387) 58 | matični broj = 227994<ref>{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaFBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naselja |work=fzs.ba |access-date=16. 10. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160509001936/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaFBiH.pdf |archive-date=9. 5. 2016 |url-status=dead }}</ref> | matični broj općine = 20613 <!-- *** Karta *** --> | karta_lokacija = Bosna i Hercegovina | opis_karte = Gostičaj u Bosni i Hercegovini <!-- *** Web stranice *** --> | web stranice = <!-- *** Bilješka *** --> | bilješka = }} '''Gostičaj''' je naseljeno mjesto u općini [[Foča (Republika Srpska)|Foča]], [[Republika Srpska]], [[Bosna i Hercegovina]]. == Stanovništvo == {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Gostičaj | vrsta_naseljenog_mjesta = naselje | maticni_broj = 227994 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref name="popis2013">{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}</ref> | g1991_izvor = | g1981_izvor = <ref>{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 16. 10. 2015}}</ref> | g1971_izvor = <ref>{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 16. 10. 2015}}</ref> | g2013_ukupno = 0 | g1991_ukupno = 172 | g1991_muslimani = 171 | g1991_jugosloveni = 1 | g1981_ukupno = 209 | g1981_muslimani = 209 | g1971_ukupno = 195 | g1971_muslimani = 195 }} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://www.opstinafoca.rs.ba/ Zvanični sajt općine Foča] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210419065529/http://www.opstinafoca.rs.ba/ |date=19. 4. 2021 }} {{Općina Foča (Republika Srpska)}} b98nhbtwxh55u1jfm7j6y96avra9tlx Govza 0 397041 3921696 3860412 2026-08-23T05:27:34Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3921696 wikitext text/x-wiki {{Geokutija naselje u BiH <!-- *** Gornji dio *** --> | ime = Govza | vrsta = Naseljeno mjesto <!-- *** Ime **** --> | službeni_naziv = | slogan = | nadimak = <!-- *** Slika *** --> | slika = | opis_slike = | veličina_slike = <!-- *** Simboli *** --> | zastava = | grb = <!-- *** Države, regije i.t.d *** --> | entitet = [[Republika Srpska]] | kanton = | općina = [[Foča (Republika Srpska)|Foča]] <!-- *** Položaj *** --> | nadmorska_visina = | širina_stepeni = 43.4764 | dužina_stepeni = 18.6094 | najveća tačka = | najveća tačka metara = <!-- *** Površina *** --> | površina_grada = | površina_općine = <!-- *** Stanovništvo *** --> | stanovništvo grad = 33 | stanovništvo procjena = | stanovništvo godina = 2013 | stanovništvo procjena godina = | gustoća = <!-- *** Kod *** --> | poštanski broj = | pozivni broj = (+387) 58 | matični broj = 228001<ref>{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaFBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naselja |work=fzs.ba |access-date=16. 10. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160509001936/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaFBiH.pdf |archive-date=9. 5. 2016 |url-status=dead }}</ref> | matični broj općine = 20613 <!-- *** Karta *** --> | karta_lokacija = Bosna i Hercegovina | opis_karte = Govza u Bosni i Hercegovini <!-- *** Web stranice *** --> | web stranice = <!-- *** Bilješka *** --> | bilješka = }} '''Govza''' je naseljeno mjesto u općini [[Foča (Republika Srpska)|Foča]], [[Republika Srpska]], [[Bosna i Hercegovina]]. == Stanovništvo == {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Govza | vrsta_naseljenog_mjesta = naselje | maticni_broj = 228001 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref name="popis2013">{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}</ref> | g1991_izvor = | g1981_izvor = <ref>{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 16. 10. 2015}}</ref> | g1971_izvor = <ref>{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 16. 10. 2015}}</ref> | g2013_ukupno = 33 | g2013_bosnjaci = 27 | g2013_muslimani = 6 | g1991_ukupno = 150 | g1991_muslimani = 139 | g1991_srbi = 11 | g1981_ukupno = 250 | g1981_muslimani = 145 | g1981_srbi = 5 | g1971_ukupno = 468 | g1971_muslimani = 350 | g1971_srbi = 114 | g1971_hrvati = 1 | g1971_jugosloveni = 1 }} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://www.opstinafoca.rs.ba/ Zvanični sajt općine Foča] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210419065529/http://www.opstinafoca.rs.ba/ |date=19. 4. 2021 }} {{Općina Foča (Republika Srpska)}} et6qzo3q3tqyl7i2fccuqrlird6v11h Gradac (Foča, Republika Srpska) 0 397042 3921697 3860413 2026-08-23T05:30:01Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3921697 wikitext text/x-wiki {{Geokutija naselje u BiH <!-- *** Gornji dio *** --> | ime = Gradac | vrsta = Naseljeno mjesto <!-- *** Ime **** --> | službeni_naziv = | slogan = | nadimak = <!-- *** Slika *** --> | slika = Drina River in Gradac, Foča, Bosnia and Herzegovina, 2024.jpg | opis_slike = | veličina_slike = <!-- *** Simboli *** --> | zastava = | grb = <!-- *** Države, regije i.t.d *** --> | entitet = [[Republika Srpska]] | kanton = | općina = [[Foča (Republika Srpska)|Foča]] <!-- *** Položaj *** --> | nadmorska_visina = | širina_stepeni = 43.5564 | dužina_stepeni = 18.6814 | najveća tačka = | najveća tačka metara = <!-- *** Površina *** --> | površina_grada = | površina_općine = <!-- *** Stanovništvo *** --> | stanovništvo grad = 194 | stanovništvo procjena = | stanovništvo godina = 2013 | stanovništvo procjena godina = | gustoća = <!-- *** Kod *** --> | poštanski broj = | pozivni broj = (+387) 58 | matični broj = 228010<ref>{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaFBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naselja |work=fzs.ba |access-date=16. 10. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160509001936/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaFBiH.pdf |archive-date=9. 5. 2016 |url-status=dead }}</ref> | matični broj općine = 20613 <!-- *** Karta *** --> | karta_lokacija = Bosna i Hercegovina | opis_karte = Gradac u Bosni i Hercegovini <!-- *** Web stranice *** --> | web stranice = <!-- *** Bilješka *** --> | bilješka = }} '''Gradac''' je naseljeno mjesto u općini [[Foča (Republika Srpska)|Foča]], [[Republika Srpska]], [[Bosna i Hercegovina]]. == Stanovništvo == {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Gradac | vrsta_naseljenog_mjesta = naselje | maticni_broj = 228010 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref name="popis2013">{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}</ref> | g1991_izvor = | g1981_izvor = <ref>{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 16. 10. 2015}}</ref> | g1971_izvor = <ref>{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 16. 10. 2015}}</ref> | g2013_ukupno = 194 | g2013_bosnjaci = 1 | g2013_srbi = 193 | g1991_ukupno = 404 | g1991_muslimani = 316 | g1991_srbi = 67 | g1991_jugosloveni = 12 | g1981_ukupno = 355 | g1981_muslimani = 243 | g1981_srbi = 69 | g1981_jugosloveni = 43 | g1971_ukupno = 383 | g1971_muslimani = 265 | g1971_srbi = 116 }} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://www.opstinafoca.rs.ba/ Zvanični sajt općine Foča] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210419065529/http://www.opstinafoca.rs.ba/ |date=19. 4. 2021 }} {{Općina Foča (Republika Srpska)}} 2ttyc8fpljte9eirq8eiodir61asb1z Grandići (Foča, Republika Srpska) 0 397043 3921699 3860414 2026-08-23T05:49:17Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3921699 wikitext text/x-wiki {{Geokutija naselje u BiH <!-- *** Gornji dio *** --> | ime = Grandići | vrsta = Naseljeno mjesto <!-- *** Ime **** --> | službeni_naziv = | slogan = | nadimak = <!-- *** Slika *** --> | slika = | opis_slike = | veličina_slike = <!-- *** Simboli *** --> | zastava = | grb = <!-- *** Države, regije i.t.d *** --> | entitet = [[Republika Srpska]] | kanton = | općina = [[Foča (Republika Srpska)|Foča]] <!-- *** Položaj *** --> | nadmorska_visina = | širina_stepeni = 43.3975 | dužina_stepeni = 18.6978 | najveća tačka = | najveća tačka metara = <!-- *** Površina *** --> | površina_grada = | površina_općine = <!-- *** Stanovništvo *** --> | stanovništvo grad = 40 | stanovništvo procjena = | stanovništvo godina = 2013 | stanovništvo procjena godina = | gustoća = <!-- *** Kod *** --> | poštanski broj = | pozivni broj = (+387) 58 | matični broj = 228028<ref>{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaFBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naselja |work=fzs.ba |access-date=16. 10. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160509001936/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaFBiH.pdf |archive-date=9. 5. 2016 |url-status=dead }}</ref> | matični broj općine = 20613 <!-- *** Karta *** --> | karta_lokacija = Bosna i Hercegovina | opis_karte = Grandići u Bosni i Hercegovini <!-- *** Web stranice *** --> | web stranice = <!-- *** Bilješka *** --> | bilješka = }} '''Grandići''' su naseljeno mjesto u općini [[Foča (Republika Srpska)|Foča]], [[Republika Srpska]], [[Bosna i Hercegovina]]. == Stanovništvo == {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Grandići | vrsta_naseljenog_mjesta = naselje | maticni_broj = 228028 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref name="popis2013">{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}</ref> | g1991_izvor = | g1981_izvor = <ref>{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 16. 10. 2015}}</ref> | g1971_izvor = <ref>{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 16. 10. 2015}}</ref> | g2013_ukupno = 40 | g2013_bosnjaci = 18 | g2013_srbi = 21 | g1991_ukupno = 190 | g1991_muslimani = 154 | g1991_srbi = 34 | g1991_jugosloveni = 1 | g1981_ukupno = 342 | g1981_muslimani = 268 | g1981_srbi = 74 | g1971_ukupno = 420 | g1971_muslimani = 311 | g1971_srbi = 107 | g1971_jugosloveni = 1 }} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://www.opstinafoca.rs.ba/ Zvanični sajt općine Foča] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210419065529/http://www.opstinafoca.rs.ba/ |date=19. 4. 2021 }} {{Općina Foča (Republika Srpska)}} 5xfmkj9hupqqg6o92m3r77dlam0wvx0 Grdijevići 0 397045 3921701 3860415 2026-08-23T06:15:34Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3921701 wikitext text/x-wiki {{Geokutija naselje u BiH <!-- *** Gornji dio *** --> | ime = Grdijevići | vrsta = Naseljeno mjesto <!-- *** Ime **** --> | službeni_naziv = | slogan = | nadimak = <!-- *** Slika *** --> | slika = | opis_slike = | veličina_slike = <!-- *** Simboli *** --> | zastava = | grb = <!-- *** Države, regije i.t.d *** --> | entitet = [[Republika Srpska]] | kanton = | općina = [[Foča (Republika Srpska)|Foča]] <!-- *** Položaj *** --> | nadmorska_visina = | širina_stepeni = 43.3797 | dužina_stepeni = 18.9125 | najveća tačka = | najveća tačka metara = <!-- *** Površina *** --> | površina_grada = | površina_općine = <!-- *** Stanovništvo *** --> | stanovništvo grad = 22 | stanovništvo procjena = | stanovništvo godina = 2013 | stanovništvo procjena godina = | gustoća = <!-- *** Kod *** --> | poštanski broj = | pozivni broj = (+387) 58 | matični broj = 227943<ref>{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaFBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naselja |work=fzs.ba |access-date=16. 10. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160509001936/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaFBiH.pdf |archive-date=9. 5. 2016 |url-status=dead }}</ref> | matični broj općine = 20613 <!-- *** Karta *** --> | karta_lokacija = Bosna i Hercegovina | opis_karte = Grdijevići u Bosni i Hercegovini <!-- *** Web stranice *** --> | web stranice = <!-- *** Bilješka *** --> | bilješka = }} '''Grdijevići''' su naseljeno mjesto u općini [[Foča (Republika Srpska)|Foča]], [[Republika Srpska]], [[Bosna i Hercegovina]]. == Historija == Preko noći sa 20. na 21. oktobar 1942, [[četnici]] su u Grdijevićima, Pješovcima i Homaru ubili 26 [[Bošnjaci|Bošnjaka]].<ref>{{cite book|last=Čekić|first=Smail|date=1996|title=Genocid nad Bošnjacima u Drugom svjetskom ratu|url=http://www.znaci.net/00003/446.pdf|location=|publisher=Udruženje Muslimana za antigenocidne aktivnosti|page=|isbn=|access-date=16. 3. 2019|archive-date=15. 10. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20201015034712/http://www.znaci.net/00003/446.pdf|url-status=dead}}</ref> == Stanovništvo == {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Grdijevići | vrsta_naseljenog_mjesta = naselje | maticni_broj = 227943 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = | g1991_izvor = | g1981_izvor = <ref>{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 16. 10. 2015}}</ref> | g1971_izvor = <ref>{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 16. 10. 2015}}</ref> | g2013_ukupno = 22 | g2013_srbi = 22 | g1991_ukupno = 106 | g1991_muslimani = 28 | g1991_srbi = 78 | g1981_ukupno = 146 | g1981_muslimani = 50 | g1981_srbi = 96 | g1971_ukupno = 250 | g1971_muslimani = 91 | g1971_srbi = 159 }} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://www.opstinafoca.rs.ba/ Zvanični sajt općine Foča] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210419065529/http://www.opstinafoca.rs.ba/ |date=19. 4. 2021 }} {{Općina Foča (Republika Srpska)}} bwd4tw1dinebn3ebiytvtbljn2qjnkw Hum (Foča, Republika Srpska) 0 397046 3921730 3860416 2026-08-23T09:32:46Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3921730 wikitext text/x-wiki {{Geokutija naselje u BiH <!-- *** Gornji dio *** --> | ime = Hum | vrsta = Naseljeno mjesto <!-- *** Ime **** --> | službeni_naziv = | slogan = | nadimak = <!-- *** Slika *** --> | slika = | opis_slike = | veličina_slike = <!-- *** Simboli *** --> | zastava = | grb = <!-- *** Države, regije i.t.d *** --> | entitet = [[Republika Srpska]] | kanton = | općina = [[Foča (Republika Srpska)|Foča]] <!-- *** Položaj *** --> | nadmorska_visina = | širina_stepeni = 43.3533 | dužina_stepeni = 18.8397 | najveća tačka = | najveća tačka metara = <!-- *** Površina *** --> | površina_grada = | površina_općine = <!-- *** Stanovništvo *** --> | stanovništvo grad = 8 | stanovništvo procjena = | stanovništvo godina = 2013 | stanovništvo procjena godina = | gustoća = <!-- *** Kod *** --> | poštanski broj = | pozivni broj = (+387) 58 | matični broj = 227889<ref>{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaFBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naselja |work=fzs.ba |access-date=16. 10. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160509001936/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaFBiH.pdf |archive-date=9. 5. 2016 |url-status=dead }}</ref> | matični broj općine = 20613 <!-- *** Karta *** --> | karta_lokacija = Bosna i Hercegovina | opis_karte = Hum u Bosni i Hercegovini <!-- *** Web stranice *** --> | web stranice = <!-- *** Bilješka *** --> | bilješka = }} '''Hum''' je naseljeno mjesto u općini [[Foča (Republika Srpska)|Foča]], [[Republika Srpska]], [[Bosna i Hercegovina]]. == Stanovništvo == {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Hum | vrsta_naseljenog_mjesta = naselje | maticni_broj = 227889 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = | g1991_izvor = | g1981_izvor = <ref>{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 16. 10. 2015}}</ref> | g1971_izvor = <ref>{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 16. 10. 2015}}</ref> | g2013_ukupno = 8 | g2013_bosnjaci = 8 | g1991_ukupno = 104 | g1991_muslimani = 104 | g1981_ukupno = 157 | g1981_muslimani = 155 | g1981_srbi = 1 | g1981_crnogorci = 1 | g1971_ukupno = 202 | g1971_muslimani = 195 | g1971_srbi = 3 | g1971_jugosloveni = 1 | g1971_crnogorci = 3 }} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://www.opstinafoca.rs.ba/ Zvanični sajt općine Foča] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210419065529/http://www.opstinafoca.rs.ba/ |date=19. 4. 2021 }} {{Općina Foča (Republika Srpska)}} inmptbx2sr2ffks0tb7zpkyd8rw5jsc Huseinovići 0 397051 3921731 3860417 2026-08-23T09:39:51Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3921731 wikitext text/x-wiki {{Geokutija naselje u BiH <!-- *** Gornji dio *** --> | ime = Huseinovići | vrsta = Naseljeno mjesto <!-- *** Ime **** --> | službeni_naziv = | slogan = | nadimak = <!-- *** Slika *** --> | slika = | opis_slike = | veličina_slike = <!-- *** Simboli *** --> | zastava = | grb = <!-- *** Države, regije i.t.d *** --> | entitet = [[Republika Srpska]] | kanton = | općina = [[Foča (Republika Srpska)|Foča]] <!-- *** Položaj *** --> | nadmorska_visina = | širina_stepeni = 43.5558 | dužina_stepeni = 18.8808 | najveća tačka = | najveća tačka metara = <!-- *** Površina *** --> | površina_grada = | površina_općine = <!-- *** Stanovništvo *** --> | stanovništvo grad = 0 | stanovništvo procjena = | stanovništvo godina = 2013 | stanovništvo procjena godina = | gustoća = <!-- *** Kod *** --> | poštanski broj = | pozivni broj = (+387) 58 | matični broj = 227862<ref>{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaFBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naselja |work=fzs.ba |access-date=16. 10. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160509001936/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaFBiH.pdf |archive-date=9. 5. 2016 |url-status=dead }}</ref> | matični broj općine = 20613 <!-- *** Karta *** --> | karta_lokacija = Bosna i Hercegovina | opis_karte = Huseinovići u Bosni i Hercegovini <!-- *** Web stranice *** --> | web stranice = <!-- *** Bilješka *** --> | bilješka = }} '''Huseinovići''' su naseljeno mjesto u općini [[Foča (Republika Srpska)|Foča]], [[Republika Srpska]], [[Bosna i Hercegovina]]. == Stanovništvo == {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Huseinovići | vrsta_naseljenog_mjesta = naselje | maticni_broj = 227862 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = | g1991_izvor = | g1981_izvor = <ref>{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 16. 10. 2015}}</ref> | g1971_izvor = <ref>{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 16. 10. 2015}}</ref> | g2013_ukupno = 0 | g1991_ukupno = 33 | g1991_muslimani = 33 | g1981_ukupno = 71 | g1981_muslimani = 71 | g1971_ukupno = 118 | g1971_muslimani = 118 }} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://www.opstinafoca.rs.ba/ Zvanični sajt općine Foča] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210419065529/http://www.opstinafoca.rs.ba/ |date=19. 4. 2021 }} {{Općina Foča (Republika Srpska)}} 75b1d4dhb54s1ei6vknordllcbvvd8f Igoče 0 397052 3921737 3860418 2026-08-23T11:47:42Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3921737 wikitext text/x-wiki {{Geokutija naselje u BiH <!-- *** Gornji dio *** --> | ime = Igoče | vrsta = Naseljeno mjesto <!-- *** Ime **** --> | službeni_naziv = | slogan = | nadimak = <!-- *** Slika *** --> | slika = | opis_slike = | veličina_slike = <!-- *** Simboli *** --> | zastava = | grb = <!-- *** Države, regije i.t.d *** --> | entitet = [[Republika Srpska]] | kanton = | općina = [[Foča (Republika Srpska)|Foča]] <!-- *** Položaj *** --> | nadmorska_visina = | širina_stepeni = 43.3656 | dužina_stepeni = 18.7628 | najveća tačka = | najveća tačka metara = <!-- *** Površina *** --> | površina_grada = | površina_općine = <!-- *** Stanovništvo *** --> | stanovništvo grad = 20 | stanovništvo procjena = | stanovništvo godina = 2013 | stanovništvo procjena godina = | gustoća = <!-- *** Kod *** --> | poštanski broj = | pozivni broj = (+387) 58 | matični broj = 227854<ref>{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaFBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naselja |work=fzs.ba |access-date=16. 10. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160509001936/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaFBiH.pdf |archive-date=9. 5. 2016 |url-status=dead }}</ref> | matični broj općine = 20613 <!-- *** Karta *** --> | karta_lokacija = Bosna i Hercegovina | opis_karte = Igoče u Bosni i Hercegovini <!-- *** Web stranice *** --> | web stranice = <!-- *** Bilješka *** --> | bilješka = }} '''Igoče''' je naseljeno mjesto u općini [[Foča (Republika Srpska)|Foča]], [[Republika Srpska]], [[Bosna i Hercegovina]]. == Stanovništvo == {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Igoče | vrsta_naseljenog_mjesta = naselje | maticni_broj = 227854 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = | g1991_izvor = | g1981_izvor = <ref>{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 16. 10. 2015}}</ref> | g1971_izvor = <ref>{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 16. 10. 2015}}</ref> | g2013_ukupno = 20 | g2013_bosnjaci = 17 | g2013_srbi = 3 | g1991_ukupno = 326 | g1991_muslimani = 309 | g1991_srbi = 13 | g1991_jugosloveni = 1 | g1981_ukupno = 281 | g1981_muslimani = 263 | g1981_srbi = 6 | g1981_hrvati = 1 | g1981_jugosloveni = 10 | g1971_ukupno = 297 | g1971_muslimani = 283 | g1971_srbi = 11 | g1971_crnogorci = 3 }} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://www.opstinafoca.rs.ba/ Zvanični sajt općine Foča] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210419065529/http://www.opstinafoca.rs.ba/ |date=19. 4. 2021 }} {{Općina Foča (Republika Srpska)}} 2ssool2zxg8d49u2trm5z98fa5lleb9 Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991. 0 399186 3921709 3901851 2026-08-23T07:47:38Z AnToni 2325 /* Pojedinačne medalje */ 3921709 wikitext text/x-wiki {{Infokutija igre | naziv = Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991. | logo = Biathlon_pictogram.svg | veličina = 150px | opis = | grad_domaćin = [[Lahti]], {{ZID|Finska}} | datumi = 19–24. februar 1991. | sportisti = | države = | prethodne = [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990.|1990.]] | sljedeće = [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1992.|1992.]] }} {{Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991}} '''Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991.''' je [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|prvenstvo]] koje je održano zajedno za muškarce i za žene od [[19. februar|19.]] do [[24. februar]]a [[1991.]] u [[Finska|finskom]] [[Lahti]]ju.<ref name="SP">{{Cite web |url=http://sports123.com/bia/index.html |title=Sports 123 biathlon results |access-date=8. 11. 2015 |archive-date=25. 12. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20171225065511/http://sports123.com/bia/index.html |url-status=dead }}</ref> U muškoj konkurenciji ovo je bilo 26. po redu, a u ženskoj 8. prvenstvo. Nakon [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1981.|SP 1981.]] i [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1987.|SP 1987.]], ovo prvenstvo je treće koje se održalo u Lahtiju. Ukupno su održane četiri utrke za koje su dodijeljene medalje: [[Biatlon#Discipline|pojedinačne utrke]] u obje konkurencije<ref name="IBU">[http://services.biathlonresults.com/results.aspx?RaceId=BT9091SWRLCH__SMIN Rezultati pojedinačne utrke u muškoj konkurenciji na službenoj stranici IBU-a]</ref><ref name="IBU4">[http://services.biathlonresults.com/results.aspx?RaceId=BT9091SWRLCHWOSWIN Rezultati pojedinačne utrke u ženskoj konkurenciji na službenoj stranici IBU-a]</ref>, [[Biatlon#Discipline|sprint]] i [[Biatlon#Discipline|ekipne utrke]] u obje konkurencije, te utrke [[Biatlon#Discipline|štafeta 3 × 7,5 km]] u ženskoj i 4 × 7,5&nbsp;km u muškoj konkurenciji.<ref name="IBU3">[http://services.biathlonresults.com/results.aspx?RaceId=BT9091SWRLCHWOSWSP Rezultati utrke sprinta u ženskoj konkurenciji na službenoj stranici IBU-a]</ref><ref name="IBU2">[http://services.biathlonresults.com/results.aspx?RaceId=BT9091SWRLCH__SMSP Rezultati utrke sprinta u muškoj konkurenciji na službenoj stranici IBU-a]</ref><ref name="IBU6">[http://services.biathlonresults.com/Results.aspx?RaceId=BT9091SWRLCH__SMTM Rezultati ekipne utrke u muškoj konkurenciji na službenoj stranici IBU-a]</ref><ref name="IBU5">[http://services.biathlonresults.com/Results.aspx?RaceId=BT9091SWRLCH01SWRL Rezultati štafete u ženskoj konkurenciji na službenoj stranici IBU-a]</ref><ref name="IBU7">[http://services.biathlonresults.com/Results.aspx?RaceId=BT9091SWRLCH__SWTM Rezultati ekipne utrke u ženskoj konkurenciji na službenoj stranici IBU-a]</ref><ref name="IBU1">[http://services.biathlonresults.com/results.aspx?RaceId=BT9091SWRLCH__SMRL Rezultati štafete u muškoj konkurenciji na službenoj stranici IBU-a]</ref> == Države učesnice == == Termini == == Muškarci == === Osvajači medalja === {|{{Rezultati takmičenja medalje |Naslov = Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991. |Tip = Svjetsko prvenstvo |Logo = Biathlon_pictogram.svg |Rezultat = Vrijeme |Rastojanje = 1 }} |- {{LinkDetalji|Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – 10 km|10 km}}<ref name="IBU2"/> | {{flagathlete|[[Mark Kirchner]]|NJE}} || <small>30:48,1<br><small>(0)</small> | {{flagathlete|[[Frank Luck]]|NJE}} || <small>31:12,8<br><small>(1)</small> | {{flagathlete|[[Eirik Kvalfoss]]|NOR}} || <small>31:27,9<br><small>(2)</small> |- {{LinkDetalji|Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – 20 km|20 km}}<ref name="IBU"/> | {{flagathlete|[[Mark Kirchner]]|NJE}} || <small>1:03:05,7<br><small>(2)</small> | {{flagathlete|[[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandar Popov]]|SSSR}} || <small>1:03:33,1<br><small>(1)</small> | {{flagathlete|[[Eirik Kvalfoss]]|NOR}} || <small>1:03:38,3<br><small>(2)</small> |- {{LinkDetalji|Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – štafeta (muškarci)|štafeta}}<ref name="IBU1"/> | {{ZID|Njemačka}}<br><small>[[Ricco Groß]]<br />[[Frank Luck]]<br />[[Mark Kirchner]]<br />[[Fritz Fischer (biatlonac)|Fritz Fischer]] ||<small>1:33:33,5<br>(0)</small> | {{ZID|SSSR}} <br><small>[[Jurij Kaškarov]]<br />[[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandar Popov]]<br />[[Sergej Tarasov (biatlonac)|Sergej Tarasov]]<br />[[Sergej Čepikov]]||<small> 1:35:01,3 <br>(0)</small> | {{ZID|Norveška}} <br><small>[[Geir Einang]]<br />[[Eirik Kvalfoss]]<br />[[Jon Åge Tyldum]]<br />[[Gisle Fenne]]||<small>1:35:08,3<br>(0)</small> |- {{LinkDetalji|Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – ekipno (muškarci)|ekipno}}<ref name="IBU6"/> | {{ZID|Italija}}<br><small>[[Hubert Leitgeb (biatlonac)|Hubert Leitgeb]]<br />[[Gottlieb Taschler]]<br />[[Simon Demetz]]<br />[[Wilfried Pallhuber]] ||<small>1:00:59,8<br>(0)</small> | {{ZID|Norveška}}<br><small>[[Sverre Istad]]<br />[[Jon Åge Tyldum]]<br />[[Ivar Ulekleiv]]<br />[[Frode Løberg]] ||<small> 1:01:14,0 <br>(1)</small> | {{ZID|SSSR}} <br><small>[[Anatolij Ždanovič]]<br />[[Sergej Tarasov (biatlonac)|Sergej Tarasov]]<br />[[Sergej Čepikov]]<br />[[Valerij Medvedcev]]||<small>1:01:40,8<br>(3)</small> |} === Bilans medalja === {|{{Bilans medalja |Sport = Bilans medalja |Broj = 4 |Logo = Biathlon_pictogram.svg }} |- bgcolor="#FFFFFF" | 1. {{Bilans medalja/Red|Njemačka|3|1|0|3}} | 2. {{Bilans medalja/Red|Italija|1|0|0|1}} | 3. {{Bilans medalja/Red|SSSR|0|2|1|3}} | 4. {{Bilans medalja/Red|Norveška|0|1|3|4}} {{Bilans medalja/RedU|4|4|4|12}} |} == Žene == === Osvajači medalja === {|{{Rezultati takmičenja medalje |Naslov = Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991. |Tip = Svjetsko prvenstvo |Logo = Biathlon_pictogram.svg |Rezultat = Vrijeme |Rastojanje = 1 }} |- {{LinkDetalji|Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – 7,5 km|7,5 km}}<ref name="IBU3"/> | {{flagathlete|[[Grete Ingeborg Nykkelmo]]|NOR}} || <small>30:01,9<br><small>(1)</small> | {{flagathlete|[[Svjetlana Davidova]]|SSSR}} || <small>30:32,7<br><small>(1)</small> | {{flagathlete|[[Jelena Golovina]]|SSSR}} || <small>30:35,1<br><small>(0)</small> |- {{LinkDetalji|Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – 15 km|15 km}}<ref name="IBU4"/> | {{flagathlete|[[Petra Schaaf]]|NJE}} || <small>55:14,9<br><small>(0)</small> | {{flagathlete|[[Grete Ingeborg Nykkelmo]]|NOR}} || <small>57:13,4<br><small>(4)</small> | {{flagathlete|[[Iva Škodreva]]|BUG}} || <small>57:43,3<br><small>(1)</small> |- {{LinkDetalji|Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – štafeta (žene)|štafeta}}<ref name="IBU5"/> | {{ZID|SSSR}} <br><small>[[Jelena Bjelova (biatlonka)|Jelena Bjelova]]<br />[[Jelena Golovina]]<br />[[Svjetlana Davidova]] ||<small> 1:24:54,3 <br>(2)</small> | {{ZID|Norveška}} <br><small>[[Grete Ingeborg Nykkelmo]]<br />[[Anne Elvebakk]]<br />[[Elin Kristiansen]] ||<small>1:25:52,0<br>(2)</small> | {{ZID|Njemačka}} <br><small>[[Uschi Disl]]<br />[[Kerstin Moring]]<br />[[Antje Harvey|Antje Misersky]] ||<small>1:28:15,9<br>(7)</small> |- {{LinkDetalji|Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – ekipno (žene)|ekipno}}<ref name="IBU7"/> | {{ZID|SSSR}} <br><small>[[Jelena Bjelova (biatlonka)|Jelena Bjelova]]<br />[[Jelena Golovina]]<br />[[Svjetlana Paramigina]]<br />[[Svjetlana Davidova]] ||<small> 59:08,1 <br>(31)</small> | {{ZID|Bugarska}} <br><small>[[Marija Manolova]]<br />[[Silvana Blagojeva]]<br />[[Nadežda Aleksijeva]]<br />[[Iva Škodreva]] ||<small>59:23,1<br>(12)</small> | {{ZID|Norveška}} <br><small>[[Synnøve Thoresen]]<br />[[Signe Trosten]]<br />[[Hildegunn Fossen-Mikkelsplass|Hildegunn Fossen]]<br />[[Unni Kristiansen]] ||<small> 59:53,2<br>(13)</small> |} === Bilans medalja === {|{{Bilans medalja |Sport = Bilans medalja |Broj = 4 |Logo = Biathlon_pictogram.svg }} |- bgcolor="#FFFFFF" | 1. {{Bilans medalja/Red|SSSR|2|1|1|4}} | 2. {{Bilans medalja/Red|Norveška|1|2|1|4}} | 3. {{Bilans medalja/Red|Njemačka|1|0|1|2}} | 4. {{Bilans medalja/Red|Bugarska|0|1|1|2}} {{Bilans medalja/RedU|4|4|4|12}} |} == Pojedinačne medalje == {| class="wikitable" style="text-align:center; font-size: 90%" width=60% ! style="width:20px;" | Mjesto ! style="width:250px;" | Ime ! style="width:100px; background-color:gold;" | [[Datoteka:Gold medal world centered-2.svg|25px|Zlatna medalja|link=]] Zlato ! style="width:100px; background-color:silver;" | [[Datoteka:Silver medal world centered-2.svg|25px|Srebrna medalja|link=]] Srebro ! style="width:100px; background-color:#cc9966;;" | [[Datoteka:Bronze medal world centered-2.svg|25px|Bronzana medalja|link=]] Bronza ! style="width:100px;" | Ukupno |- | 1. || align=left| {{flagathlete|[[Mark Kirchner]]|NJE}} || 3 || 0 || 0 || 3 |- | 2. || align=left| {{flagathlete|[[Svjetlana Davidova]]|SSSR}} || 2 || 1 || 0 || 3 |- | 3. || align=left| {{flagathlete|[[Jelena Golovina]]|SSSR}} || 2 || 0 || 1 || 3 |- | 4. || align=left| {{flagathlete|[[Jelena Belova]]|SSSR}} || 2 || 0 || 0 || 2 |- | 5. || align=left| {{flagathlete|[[Grete Ingeborg Nykkelmo]]|NOR}} || 1 || 2 || 0 || 3 |- | 6. || align=left| {{flagathlete|[[Frank Luck]]|NJE}} || 1 || 1 || 0 || 2 |- | rowspan=8 | 7. || align=left| {{flagathlete|[[Ricco Groß]]|NJE}} || 1 || 0 || 0 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Fritz Fischer (biatlonac){{!}}Fritz Fische]]|NJE}} || 1 || 0 || 0 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Hubert Leitgeb (biatlonac)|Hubert Leitgeb]]|ITA}} || 1 || 0 || 0 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Gottlieb Taschler]]|ITA}} || 1 || 0 || 0 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Simon Demetz]]|ITA}} || 1 || 0 || 0 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Wilfried Pallhuber]]|ITA}} || 1 || 0 || 0 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Petra Schaaf]]|NJE}} || 1 || 0 || 0 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Svjetlana Paramigina]]|SSSR}} || 1 || 0 || 0 || 1 |- | 15. || align=left| {{flagathlete|[[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandar Popov]]|SSSR}} || 0 || 2 || 0 || 2 |- | rowspan=4 | 16. || align=left| {{flagathlete|[[Iva Škodreva]]|BUG}} || 0 || 1 || 1 || 2 |- | align=left| {{flagathlete|[[Sergej Tarasov (biatlonac)|Sergej Tarasov]]|SSSR}} || 0 || 1 || 1 || 2 |- | align=left| {{flagathlete|[[Sergej Čepikov]]|SSSR}} || 0 || 1 || 1 || 2 |- | align=left| {{flagathlete|[[Jon Åge Tyldum]]|NOR}} || 0 || 1 || 1 || 2 |- | rowspan=9 | 20. || align=left| {{flagathlete|[[Marija Manolova]]|BUG}} || 0 || 1 || 0 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Silvana Blagojeva]]|BUG}} || 0 || 1 || 0 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Nadežda Aleksijeva]]|BUG}} || 0 || 1 || 0 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Anne Elvebakk]]|NOR}} || 0 || 1 || 0 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Elin Kristiansen]]|NOR}} || 0 || 1 || 0 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Jurij Kaškarov]]|SSSR}} || 0 || 1 || 0 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Sverre Istad]]|NOR}} || 0 || 1 || 0 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Ivar Ulekleiv]]|NOR}} || 0 || 1 || 0 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Frode Løberg]]|NOR}} || 0 || 1 || 0 || 1 |- | 29. || align=left| {{flagathlete|[[Eirik Kvalfoss ]]|NOR}} || 0 || 0 || 3 || 3 |- | rowspan=11 | 30. || align=left| {{flagathlete|[[Geir Einang]]|NOR}} || 0 || 0 || 1 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Gisle Fenne]]|NOR}} || 0 || 0 || 1 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Anatolij Ždanovič]]|SSSR}} || 0 || 0 || 1 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Valerij Medvedcev]]|SSSR}} || 0 || 0 || 1 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Uschi Disl]]|NJE}} || 0 || 0 || 1 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Kerstin Moring]]|NJE}} || 0 || 0 || 1 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Antje Misersky]]|NJE}} || 0 || 0 || 1 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Synnøve Thoresen]]|NOR}} || 0 || 0 || 1 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Signe Trosten]]|NOR}} || 0 || 0 || 1 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Hildegunn Fossen]]|NOR}} || 0 || 0 || 1 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Unni Kristiansen]]|NOR}} || 0 || 0 || 1 || 1 |} {|{{Bilans medalja |Sport = Bilans medalja |Broj = 8 |Logo = Biathlon_pictogram.svg }} |- bgcolor="#FFFFFF" | 1. {{Bilans medalja/Red|Njemačka|4|1|1|6}} | 2. {{Bilans medalja/Red|SSSR|2|3|2|7}} | 3. {{Bilans medalja/Red|Norveška|1|3|4|8}} | 4. {{Bilans medalja/Red|Italija|1|0|0|1}} | 5. {{Bilans medalja/Red|Bugarska|0|1|1|2}} {{Bilans medalja/RedU|8|8|8|24}} |} == Ukupan broj osvojenih medalja == {{col-begin}} {{col-break}} ; Žene {|{{Bilans medalja |Sport = Bilans medalja na održanim prvenstvima (ž) |Broj = 8 |Logo = Biathlon_pictogram.svg }} |- bgcolor="#FFFFFF" | 1. {{Bilans medalja/Red|SSSR|17|8|6|31}} | 2. {{Bilans medalja/Red|Norveška|6|12|6|24}} | 3. {{Bilans medalja/Red|Njemačka|3|1|3|7{{efn|name=nje|<small>Zbog ujedinjenja dviju država, od ovog Svjetskog prvenstva, osvojene medalje [[Zapadna Njemačka|Zapadne Njemačke]] i [[Istočna Njemačka|Istočne Njemačke]] pribrajaju se reprezentaciji Njemačke</small>}}}} | 4. {{Bilans medalja/Red|Švedska|1|3|3|7}} | 5. {{Bilans medalja/Red|Bugarska|0|3|2|5}} | 6. {{Bilans medalja/Red|Finska|0|0|3|3}} | rowspan=3| 7. {{Bilans medalja/Red|Austrija|0|0|1|1}} {{Bilans medalja/Red|SAD|0|0|1|1}} {{Bilans medalja/Red|Čehoslovačka|0|0|1|1}} {{Bilans medalja/RedU|27|27|27|81}} |} {{col-break}} ; Muškarci {|{{Bilans medalja |Sport = Bilans medalja na održanim prvenstvima (m) |Broj = 27 |Logo = Biathlon_pictogram.svg }} |- bgcolor="#FFFFFF" | 1. {{Bilans medalja/Red|SSSR|24|18|15|57}} | 2. {{Bilans medalja/Red|Njemačka|24|17|16|57{{efn|name=nje|}}}} | 3. {{Bilans medalja/Red|Norveška|8|15|13|35}} | 4. {{Bilans medalja/Red|Finska|7|6|7|20}} | 5. {{Bilans medalja/Red|Italija|2|0|3|5}} | 6. {{Bilans medalja/Red|Švedska|1|1|4|6}} | 7. {{Bilans medalja/Red|Poljska|0|3|2|5}} | rowspan=2| 9 {{Bilans medalja/Red|Austrija|0|1|2|3}} {{Bilans medalja/Red|Francuska|0|1|2|3}} | 11. {{Bilans medalja/Red|Čehoslovačka|0|1|1|2}} | rowspan=2| 12. {{Bilans medalja/Red|Rumunija|0|1|0|1}} {{Bilans medalja/Red|SAD|0|1|0|1}} {{Bilans medalja/RedU|64|64|64|192}} |} {{col-end}} <center> ; Ukupno {|{{Bilans medalja |Sport = Bilans medalja na održanim prvenstvima |Broj = 27 |Logo = Biathlon_pictogram.svg }} |- bgcolor="#FFFFFF" | 1. {{Bilans medalja/Red|SSSR|41|26|21|88}} | 2. {{Bilans medalja/Red|Njemačka|27|18|19|64{{efn|name=nje|}}}} | 3. {{Bilans medalja/Red|Norveška|14|27|20|61}} | 4. {{Bilans medalja/Red|Finska|7|7|9|23}} | 5. {{Bilans medalja/Red|Švedska|2|4|6|12}} | 6. {{Bilans medalja/Red|Italija|2|0|3|5}} | rowspan=2| 7. {{Bilans medalja/Red|Poljska|0|3|2|5}} {{Bilans medalja/Red|Bugarska|0|3|2|5}} | 9. {{Bilans medalja/Red|Austrija|0|1|3|4}} | rowspan=2| 10. {{Bilans medalja/Red|Francuska|0|1|2|3}} {{Bilans medalja/Red|Čehoslovačka|0|1|2|3}} | 12. {{Bilans medalja/Red|SAD|0|1|1|2}} | 13. {{Bilans medalja/Red|Rumunija|0|1|0|1}} {{Bilans medalja/RedU|91|91|91|273}} |} </center> == Napomene== {{napspisak}} {{napspisak}} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Biatlon portal}} * [http://biathlonresults.com/ Svi rezultati Svjetskih prvenstava u biatlonu] {{SP u biatlonu}} [[Kategorija:Svjetska prvenstva u biatlonu|1991]] [[Kategorija:Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991.|*]] [[Kategorija:1991. u Finskoj]] [[Kategorija:1991. u biatlonu]] [[Kategorija:Sportska takmičenja u Finskoj]] [[Kategorija:Sport u Lahtiju]] [[Kategorija:Biatlon u Finskoj]] 7rw15p3dogtipdpauqmrygyaw06f7oe Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1994. 0 399727 3921710 3861443 2026-08-23T07:48:30Z AnToni 2325 /* Osvajači medalja */ 3921710 wikitext text/x-wiki {{Infokutija igre | naziv = Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1994. | logo = Biathlon_pictogram.svg | veličina = 150px | opis = | grad_domaćin = [[Canmore]], {{ZID|Kanada}} | datumi = 15-20. mart 1994. | sportisti = | države = | prethodne = [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|1993.]] | sljedeće = [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|1995.]] }} '''Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1994.''' je [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|prvenstvo]] koje je održano zajedno za muškarce i za žene od [[15. mart|15.]] do [[20. mart]]a [[1994.]] u [[Kanada|kanadskom]] [[Canmore]]u.<ref name="SP">{{Cite web |url=http://sports123.com/bia/index.html |title=Sports 123 biathlon results |access-date=15. 11. 2015 |archive-date=25. 12. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20171225065511/http://sports123.com/bia/index.html |url-status=dead }}</ref> U muškoj konkurenciji ovo je bilo 29. po redu, a u ženskoj 11. prvenstvo. Zbog održavanja [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|Zimskih olimpijskih igara]] u [[Lillehammer]]u, održana je samo utrka u disciplini, koja nije na olimpijskom programu, za koju su dodijeljene medalje.<ref name="IBU6">[http://services.biathlonresults.com/Results.aspx?RaceId=BT9393SWRLCH__SMTM Rezultati ekipne utrke u muškoj konkurenciji na službenoj stranici IBU-a]</ref><ref name="IBU7">[http://services.biathlonresults.com/Results.aspx?RaceId=BT9394SWRLCH__SWTM Rezultati ekipne utrke u ženskoj konkurenciji na službenoj stranici IBU-a]</ref> == Države učesnice == == Termini == == Muškarci == === Osvajači medalja === {|{{Rezultati takmičenja medalje |Naslov = Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1994. |Tip = Svjetsko prvenstvo |Logo = Biathlon_pictogram.svg |Rezultat = Vrijeme |Rastojanje = 1 }} |- {{LinkDetalji|Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1994 – ekipno (muškarci)|ekipno}}<ref name="IBU6"/> | {{ZID|Italija}}<br><small>[[Pieralberto Carrara]]<br />[[Hubert Leitgeb (biatlonac)|Hubert Leitgeb]]<br />[[Andreas Zingerle]]<br />[[Wilfried Pallhuber]] ||<small>26:26.5<br>(4)</small> | {{ZID|Rusija}}<br><small>[[Vladimir Dračov]]<br />[[Aleksej Kobeljev]]<br />[[Valerij Kirijenko]]<br />[[Sergej Tarasov (biatlonac)|Sergej Tarasov]] ||<small> 26:27.8 <br>(4)</small> | {{ZID|Njemačka}} <br><small>[[Jens Steinigen]]<br />[[Marco Morgenstern]]<br />[[Peter Sendel]]<br />[[Steffen Hoos]] ||<small>26:34.3<br>(2)</small> |} === Bilans medalja === {|{{Bilans medalja |Sport = Bilans medalja |Broj = 1 |Logo = Biathlon_pictogram.svg }} |- bgcolor="#FFFFFF" | 1. {{Bilans medalja/Red|Italija|1|0|0|1}} | 2. {{Bilans medalja/Red|Rusija|0|1|0|1}} | 3. {{Bilans medalja/Red|Njemačka|0|0|1|1}} {{Bilans medalja/RedU|1|1|1|3}} |} == Žene == === Osvajači medalja === {|{{Rezultati takmičenja medalje |Naslov = Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1994. |Tip = Svjetsko prvenstvo |Logo = Biathlon_pictogram.svg |Rezultat = Vrijeme |Rastojanje = 1 }} |- {{LinkDetalji|Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1994 – ekipno (žene)|ekipno}}<ref name="IBU7"/> | {{ZID|Bjelorusija|1991}} <br><small>[[Natalija Permjakova]]<br />[[Natalija Rižankova]]<br />[[Irina Kakujeva]]<br />[[Svjetlana Paramigina]] ||<small> 23:37,1 <br>(31)</small> | {{ZID|Norveška}} <br><small> [[Ann-Elen Skjelbreid]]<br />[[Åse Idland]]<br />[[Annette Sikveland]]<br />[[Hildegunn Fossen]] ||<small> 23:47,6<br>(15)</small> | {{ZID|Francuska}} <br><small>[[Emmanuelle Claret]]<br />[[Nathalie Beausire]]<br />[[Corinne Niogret]]<br />[[Véronique Claudel]]||<small> 23:57,7<br>(20)</small> |} === Bilans medalja === {|{{Bilans medalja |Sport = Bilans medalja |Broj = 1 |Logo = Biathlon_pictogram.svg }} |- bgcolor="#FFFFFF" | 1. {{Bilans medalja/Red|Bjelorusija|1|0|0|1|1991}} | 2. {{Bilans medalja/Red|Norveška|0|1|0|1}} | 3. {{Bilans medalja/Red|Francuska|0|0|1|1}} {{Bilans medalja/RedU|1|1|1|3}} |} == Pojedinačne medalje == {| class="wikitable" style="text-align:center; font-size: 90%" width=60% ! style="width:20px;" | Mjesto ! style="width:250px;" | Ime ! style="width:100px; background-color:gold;" | [[Datoteka:Gold medal world centered-2.svg|25px|Zlatna medalja|link=]] Zlato ! style="width:100px; background-color:silver;" | [[Datoteka:Silver medal world centered-2.svg|25px|Srebrna medalja|link=]] Srebro ! style="width:100px; background-color:#cc9966;;" | [[Datoteka:Bronze medal world centered-2.svg|25px|Bronzana medalja|link=]] Bronza ! style="width:100px;" | Ukupno |- | rowspan=8 | 1. || align=left| {{flagathlete|[[Pieralberto Carrara]]|ITA}} || 1 || 0 || 0 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Hubert Leitgeb (biatlonac)|Hubert Leitgeb]]|ITA}} || 1 || 0 || 0 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Andreas Zingerle]]|ITA}} || 1 || 0 || 0 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Wilfried Pallhuber]]|ITA}} || 1 || 0 || 0 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Natalija Permjakova]]|BJE|1991}} || 1 || 0 || 0 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Natalija Rižankova]]|BJE|1991}} || 1 || 0 || 0 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Irina Kakujeva]]|BJE|1991}} || 1 || 0 || 0 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Svjetlana Paramigina]]|BJE|1991}} || 1 || 0 || 0 || 1 |- | rowspan=8 | 9. || align=left| {{flagathlete|[[Ann-Elen Skjelbreid]]|NOR}} || 0 || 1 || 0 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Åse Idland]]|NOR}} || 0 || 1 || 0 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Annette Sikveland]]|NOR}} || 0 || 1 || 0 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Hildegunn Fossen]]|NOR}} || 0 || 1 || 0 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Vladimir Dračov]]|RUS}} || 0 || 1 || 0 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Valerij Kirijenko]]|RUS}} || 0 || 1 || 0 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Aleksej Kobelev]]|RUS}} || 0 || 1 || 0 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Sergej Tarasov]]|RUS}} || 0 || 1 || 0 || 1 |- | rowspan=8 | 17. || align=left| {{flagathlete|[[Emmanuelle Claret]]|FRA}} || 0 || 0 || 1 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Nathalie Beausire]]|FRA}} || 0 || 0 || 1 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Corinne Niogret]]|FRA}} || 0 || 0 || 1 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Véronique Claudel]]|FRA}} || 0 || 0 || 1 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Jens Steinigen]]|NJE}} || 0 || 0 || 1 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Marco Morgenstern]]|NJE}} || 0 || 0 || 1 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Peter Sendel]]|NJE}} || 0 || 0 || 1 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Steffen Hoos]]|NJE}} || 0 || 0 || 1 || 1 |} {|{{Bilans medalja |Sport = Bilans medalja |Broj = 1 |Logo = Biathlon_pictogram.svg }} |- bgcolor="#FFFFFF" | rowspan=2| 1. {{Bilans medalja/Red|Italija|1|0|0|1}} {{Bilans medalja/Red|Bjelorusija|1|0|0|1|1991}} | rowspan=2| 3. {{Bilans medalja/Red|Rusija|0|1|0|1}} {{Bilans medalja/Red|Norveška|0|1|0|1}} | rowspan=2| 3. {{Bilans medalja/Red|Njemačka|0|0|1|1}} {{Bilans medalja/Red|Francuska|0|0|1|1}} {{Bilans medalja/RedU|2|2|2|6}} |} == Ukupan broj osvojenih medalja == {{col-begin}} {{col-break}} ; Žene {|{{Bilans medalja |Sport = Bilans medalja na održanim prvenstvima (ž) |Broj = 11 |Logo = Biathlon_pictogram.svg }} |- bgcolor="#FFFFFF" | 1. {{Bilans medalja/Red|RUS|17|10|8|35{{efn|name=sssr|<small>Zbog raspada [[SSSR]], a nakon osnivanja [[ZND]], od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|Svjetskog prvenstva 1993]], osvojene medalje [[SSSR]] i [[ZND]] pribrajaju se reprezentaciji Rusije</small>}}}} | 2. {{Bilans medalja/Red|Norveška|6|13|7|26}} | 3. {{Bilans medalja/Red|Njemačka|5|1|3|8{{efn|name=nje|<small>Zbog ujedinjenja dviju država, od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991.|Svjetskog prvenstva 1991]], osvojene medalje [[Zapadna Njemačka|Zapadne Njemačke]] i [[Istočna Njemačka|Istočne Njemačke]] pribrajaju se reprezentaciji Njemačke</small>}}}} | 4. {{Bilans medalja/Red|Švedska|1|3|3|7}} | 5. {{Bilans medalja/Red|Francuska|1|2|1|4}} | 6. {{Bilans medalja/Red|Bjelorusija|1|1|1|3|1991}} | 7. {{Bilans medalja/Red|Kanada|1|1|0|2}} | 8. {{Bilans medalja/Red|Češka|1|0|2|3{{efn|name=češ|<small>Nakon raspada Čehoslovačke, od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|Svjetskog prvenstva 1993]], osvojene medalje [[Čehoslovačka|Čehoslovačke]] pribrajaju se reprezentaciji Češke</small>}}}} | 9. {{Bilans medalja/Red|Bugarska|0|3|2|5}} | 10. {{Bilans medalja/Red|Finska|0|0|3|3}} | rowspan=3| 11. {{Bilans medalja/Red|Austrija|0|0|1|1}} {{Bilans medalja/Red|SAD|0|0|1|1}} {{Bilans medalja/Red|Poljska|0|0|1|1}} {{Bilans medalja/RedU|33|33|33|99}} |} {{col-break}} ; Muškarci {|{{Bilans medalja |Sport = Bilans medalja na održanim prvenstvima (m) |Broj = 30 |Logo = Biathlon_pictogram.svg }} |- bgcolor="#FFFFFF" | 1. {{Bilans medalja/Red|Njemačka|27|17|18|62{{efn|name=nje|}}}} | 2. {{Bilans medalja/Red|Rusija|25|22|17|64{{efn|name=sssr|}}}} | 3. {{Bilans medalja/Red|Norveška|8|17|13|37}} | 4. {{Bilans medalja/Red|Finska|7|6|7|20}} | 5. {{Bilans medalja/Red|Italija|5|0|3|8}} | 6. {{Bilans medalja/Red|Švedska|1|1|4|6}} | 7. {{Bilans medalja/Red|Poljska|0|3|2|5}} | 8. {{Bilans medalja/Red|Francuska|0|1|3|4}} | 9. {{Bilans medalja/Red|Austrija|0|1|2|3}} | 10. {{Bilans medalja/Red|Češka|0|1|1|2{{efn|name=češ|}}}} | rowspan=2| 11. {{Bilans medalja/Red|Rumunija|0|1|0|1}} {{Bilans medalja/Red|SAD|0|1|0|1}} | 14. {{Bilans medalja/Red|Estonija|0|0|1|1}} {{Bilans medalja/RedU|70|70|70|210}} |} {{col-end}} <center> ; Ukupno {|{{Bilans medalja |Sport = Bilans medalja na održanim prvenstvima |Broj = 30 |Logo = Biathlon_pictogram.svg }} |- bgcolor="#FFFFFF" | 1. {{Bilans medalja/Red|RUS|42|32|25|99{{efn|name=sssr|}}}} | 2. {{Bilans medalja/Red|Njemačka|32|18|21|71{{efn|name=nje|}}}} | 3. {{Bilans medalja/Red|Norveška|14|30|20|64}} | 4. {{Bilans medalja/Red|Finska|7|7|9|23}} | 5. {{Bilans medalja/Red|Italija|5|0|3|8}} | 6. {{Bilans medalja/Red|Švedska|2|4|6|12}} | 7. {{Bilans medalja/Red|Francuska|1|2|4|7}} | 8. {{Bilans medalja/Red|Češka|1|1|3|5{{efn|name=češ|}}}} | 9. {{Bilans medalja/Red|Bjelorusija|1|1|1|3|1991}} | 10. {{Bilans medalja/Red|Kanada|1|1|0|2}} | 11. {{Bilans medalja/Red|Poljska|0|3|3|6}} | 12. {{Bilans medalja/Red|Bugarska|0|3|2|5}} | 14. {{Bilans medalja/Red|Austrija|0|1|3|4}} | 14. {{Bilans medalja/Red|SAD|0|1|1|2}} | 16. {{Bilans medalja/Red|Rumunija|0|1|0|1}} | 17. {{Bilans medalja/Red|Estonija|0|0|1|1}} {{Bilans medalja/RedU|103|103|103|309}} |} </center> == Napomene== {{napspisak}} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Biatlon portal}} * [http://biathlonresults.com/ Svi rezultati Svjetskih prvenstava u biatlonu] {{SP u biatlonu}} [[Kategorija:Svjetska prvenstva u biatlonu|1994]] [[Kategorija:Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1994.|*]] [[Kategorija:1994. u Kanadi]] [[Kategorija:1994. u biatlonu]] [[Kategorija:Sportska takmičenja u Kanadi]] [[Kategorija:Sport u Canmoreu]] [[Kategorija:Biatlon u Kanadi]] pr66dw5v7af71xtur9uovjh248lk7z7 3921711 3921710 2026-08-23T07:48:57Z AnToni 2325 /* Pojedinačne medalje */ 3921711 wikitext text/x-wiki {{Infokutija igre | naziv = Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1994. | logo = Biathlon_pictogram.svg | veličina = 150px | opis = | grad_domaćin = [[Canmore]], {{ZID|Kanada}} | datumi = 15-20. mart 1994. | sportisti = | države = | prethodne = [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|1993.]] | sljedeće = [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|1995.]] }} '''Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1994.''' je [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|prvenstvo]] koje je održano zajedno za muškarce i za žene od [[15. mart|15.]] do [[20. mart]]a [[1994.]] u [[Kanada|kanadskom]] [[Canmore]]u.<ref name="SP">{{Cite web |url=http://sports123.com/bia/index.html |title=Sports 123 biathlon results |access-date=15. 11. 2015 |archive-date=25. 12. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20171225065511/http://sports123.com/bia/index.html |url-status=dead }}</ref> U muškoj konkurenciji ovo je bilo 29. po redu, a u ženskoj 11. prvenstvo. Zbog održavanja [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|Zimskih olimpijskih igara]] u [[Lillehammer]]u, održana je samo utrka u disciplini, koja nije na olimpijskom programu, za koju su dodijeljene medalje.<ref name="IBU6">[http://services.biathlonresults.com/Results.aspx?RaceId=BT9393SWRLCH__SMTM Rezultati ekipne utrke u muškoj konkurenciji na službenoj stranici IBU-a]</ref><ref name="IBU7">[http://services.biathlonresults.com/Results.aspx?RaceId=BT9394SWRLCH__SWTM Rezultati ekipne utrke u ženskoj konkurenciji na službenoj stranici IBU-a]</ref> == Države učesnice == == Termini == == Muškarci == === Osvajači medalja === {|{{Rezultati takmičenja medalje |Naslov = Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1994. |Tip = Svjetsko prvenstvo |Logo = Biathlon_pictogram.svg |Rezultat = Vrijeme |Rastojanje = 1 }} |- {{LinkDetalji|Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1994 – ekipno (muškarci)|ekipno}}<ref name="IBU6"/> | {{ZID|Italija}}<br><small>[[Pieralberto Carrara]]<br />[[Hubert Leitgeb (biatlonac)|Hubert Leitgeb]]<br />[[Andreas Zingerle]]<br />[[Wilfried Pallhuber]] ||<small>26:26.5<br>(4)</small> | {{ZID|Rusija}}<br><small>[[Vladimir Dračov]]<br />[[Aleksej Kobeljev]]<br />[[Valerij Kirijenko]]<br />[[Sergej Tarasov (biatlonac)|Sergej Tarasov]] ||<small> 26:27.8 <br>(4)</small> | {{ZID|Njemačka}} <br><small>[[Jens Steinigen]]<br />[[Marco Morgenstern]]<br />[[Peter Sendel]]<br />[[Steffen Hoos]] ||<small>26:34.3<br>(2)</small> |} === Bilans medalja === {|{{Bilans medalja |Sport = Bilans medalja |Broj = 1 |Logo = Biathlon_pictogram.svg }} |- bgcolor="#FFFFFF" | 1. {{Bilans medalja/Red|Italija|1|0|0|1}} | 2. {{Bilans medalja/Red|Rusija|0|1|0|1}} | 3. {{Bilans medalja/Red|Njemačka|0|0|1|1}} {{Bilans medalja/RedU|1|1|1|3}} |} == Žene == === Osvajači medalja === {|{{Rezultati takmičenja medalje |Naslov = Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1994. |Tip = Svjetsko prvenstvo |Logo = Biathlon_pictogram.svg |Rezultat = Vrijeme |Rastojanje = 1 }} |- {{LinkDetalji|Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1994 – ekipno (žene)|ekipno}}<ref name="IBU7"/> | {{ZID|Bjelorusija|1991}} <br><small>[[Natalija Permjakova]]<br />[[Natalija Rižankova]]<br />[[Irina Kakujeva]]<br />[[Svjetlana Paramigina]] ||<small> 23:37,1 <br>(31)</small> | {{ZID|Norveška}} <br><small> [[Ann-Elen Skjelbreid]]<br />[[Åse Idland]]<br />[[Annette Sikveland]]<br />[[Hildegunn Fossen]] ||<small> 23:47,6<br>(15)</small> | {{ZID|Francuska}} <br><small>[[Emmanuelle Claret]]<br />[[Nathalie Beausire]]<br />[[Corinne Niogret]]<br />[[Véronique Claudel]]||<small> 23:57,7<br>(20)</small> |} === Bilans medalja === {|{{Bilans medalja |Sport = Bilans medalja |Broj = 1 |Logo = Biathlon_pictogram.svg }} |- bgcolor="#FFFFFF" | 1. {{Bilans medalja/Red|Bjelorusija|1|0|0|1|1991}} | 2. {{Bilans medalja/Red|Norveška|0|1|0|1}} | 3. {{Bilans medalja/Red|Francuska|0|0|1|1}} {{Bilans medalja/RedU|1|1|1|3}} |} == Pojedinačne medalje == {| class="wikitable" style="text-align:center; font-size: 90%" width=60% ! style="width:20px;" | Mjesto ! style="width:250px;" | Ime ! style="width:100px; background-color:gold;" | [[Datoteka:Gold medal world centered-2.svg|25px|Zlatna medalja|link=]] Zlato ! style="width:100px; background-color:silver;" | [[Datoteka:Silver medal world centered-2.svg|25px|Srebrna medalja|link=]] Srebro ! style="width:100px; background-color:#cc9966;;" | [[Datoteka:Bronze medal world centered-2.svg|25px|Bronzana medalja|link=]] Bronza ! style="width:100px;" | Ukupno |- | rowspan=8 | 1. || align=left| {{flagathlete|[[Pieralberto Carrara]]|ITA}} || 1 || 0 || 0 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Hubert Leitgeb (biatlonac)|Hubert Leitgeb]]|ITA}} || 1 || 0 || 0 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Andreas Zingerle]]|ITA}} || 1 || 0 || 0 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Wilfried Pallhuber]]|ITA}} || 1 || 0 || 0 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Natalija Permjakova]]|BJE|1991}} || 1 || 0 || 0 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Natalija Rižankova]]|BJE|1991}} || 1 || 0 || 0 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Irina Kakujeva]]|BJE|1991}} || 1 || 0 || 0 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Svjetlana Paramigina]]|BJE|1991}} || 1 || 0 || 0 || 1 |- | rowspan=8 | 9. || align=left| {{flagathlete|[[Ann-Elen Skjelbreid]]|NOR}} || 0 || 1 || 0 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Åse Idland]]|NOR}} || 0 || 1 || 0 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Annette Sikveland]]|NOR}} || 0 || 1 || 0 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Hildegunn Fossen]]|NOR}} || 0 || 1 || 0 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Vladimir Dračov]]|RUS}} || 0 || 1 || 0 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Valerij Kirijenko]]|RUS}} || 0 || 1 || 0 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Aleksej Kobeljev]]|RUS}} || 0 || 1 || 0 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Sergej Tarasov (biatlonac)|Sergej Tarasov]]|RUS}} || 0 || 1 || 0 || 1 |- | rowspan=8 | 17. || align=left| {{flagathlete|[[Emmanuelle Claret]]|FRA}} || 0 || 0 || 1 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Nathalie Beausire]]|FRA}} || 0 || 0 || 1 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Corinne Niogret]]|FRA}} || 0 || 0 || 1 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Véronique Claudel]]|FRA}} || 0 || 0 || 1 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Jens Steinigen]]|NJE}} || 0 || 0 || 1 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Marco Morgenstern]]|NJE}} || 0 || 0 || 1 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Peter Sendel]]|NJE}} || 0 || 0 || 1 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Steffen Hoos]]|NJE}} || 0 || 0 || 1 || 1 |} {|{{Bilans medalja |Sport = Bilans medalja |Broj = 1 |Logo = Biathlon_pictogram.svg }} |- bgcolor="#FFFFFF" | rowspan=2| 1. {{Bilans medalja/Red|Italija|1|0|0|1}} {{Bilans medalja/Red|Bjelorusija|1|0|0|1|1991}} | rowspan=2| 3. {{Bilans medalja/Red|Rusija|0|1|0|1}} {{Bilans medalja/Red|Norveška|0|1|0|1}} | rowspan=2| 3. {{Bilans medalja/Red|Njemačka|0|0|1|1}} {{Bilans medalja/Red|Francuska|0|0|1|1}} {{Bilans medalja/RedU|2|2|2|6}} |} == Ukupan broj osvojenih medalja == {{col-begin}} {{col-break}} ; Žene {|{{Bilans medalja |Sport = Bilans medalja na održanim prvenstvima (ž) |Broj = 11 |Logo = Biathlon_pictogram.svg }} |- bgcolor="#FFFFFF" | 1. {{Bilans medalja/Red|RUS|17|10|8|35{{efn|name=sssr|<small>Zbog raspada [[SSSR]], a nakon osnivanja [[ZND]], od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|Svjetskog prvenstva 1993]], osvojene medalje [[SSSR]] i [[ZND]] pribrajaju se reprezentaciji Rusije</small>}}}} | 2. {{Bilans medalja/Red|Norveška|6|13|7|26}} | 3. {{Bilans medalja/Red|Njemačka|5|1|3|8{{efn|name=nje|<small>Zbog ujedinjenja dviju država, od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991.|Svjetskog prvenstva 1991]], osvojene medalje [[Zapadna Njemačka|Zapadne Njemačke]] i [[Istočna Njemačka|Istočne Njemačke]] pribrajaju se reprezentaciji Njemačke</small>}}}} | 4. {{Bilans medalja/Red|Švedska|1|3|3|7}} | 5. {{Bilans medalja/Red|Francuska|1|2|1|4}} | 6. {{Bilans medalja/Red|Bjelorusija|1|1|1|3|1991}} | 7. {{Bilans medalja/Red|Kanada|1|1|0|2}} | 8. {{Bilans medalja/Red|Češka|1|0|2|3{{efn|name=češ|<small>Nakon raspada Čehoslovačke, od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|Svjetskog prvenstva 1993]], osvojene medalje [[Čehoslovačka|Čehoslovačke]] pribrajaju se reprezentaciji Češke</small>}}}} | 9. {{Bilans medalja/Red|Bugarska|0|3|2|5}} | 10. {{Bilans medalja/Red|Finska|0|0|3|3}} | rowspan=3| 11. {{Bilans medalja/Red|Austrija|0|0|1|1}} {{Bilans medalja/Red|SAD|0|0|1|1}} {{Bilans medalja/Red|Poljska|0|0|1|1}} {{Bilans medalja/RedU|33|33|33|99}} |} {{col-break}} ; Muškarci {|{{Bilans medalja |Sport = Bilans medalja na održanim prvenstvima (m) |Broj = 30 |Logo = Biathlon_pictogram.svg }} |- bgcolor="#FFFFFF" | 1. {{Bilans medalja/Red|Njemačka|27|17|18|62{{efn|name=nje|}}}} | 2. {{Bilans medalja/Red|Rusija|25|22|17|64{{efn|name=sssr|}}}} | 3. {{Bilans medalja/Red|Norveška|8|17|13|37}} | 4. {{Bilans medalja/Red|Finska|7|6|7|20}} | 5. {{Bilans medalja/Red|Italija|5|0|3|8}} | 6. {{Bilans medalja/Red|Švedska|1|1|4|6}} | 7. {{Bilans medalja/Red|Poljska|0|3|2|5}} | 8. {{Bilans medalja/Red|Francuska|0|1|3|4}} | 9. {{Bilans medalja/Red|Austrija|0|1|2|3}} | 10. {{Bilans medalja/Red|Češka|0|1|1|2{{efn|name=češ|}}}} | rowspan=2| 11. {{Bilans medalja/Red|Rumunija|0|1|0|1}} {{Bilans medalja/Red|SAD|0|1|0|1}} | 14. {{Bilans medalja/Red|Estonija|0|0|1|1}} {{Bilans medalja/RedU|70|70|70|210}} |} {{col-end}} <center> ; Ukupno {|{{Bilans medalja |Sport = Bilans medalja na održanim prvenstvima |Broj = 30 |Logo = Biathlon_pictogram.svg }} |- bgcolor="#FFFFFF" | 1. {{Bilans medalja/Red|RUS|42|32|25|99{{efn|name=sssr|}}}} | 2. {{Bilans medalja/Red|Njemačka|32|18|21|71{{efn|name=nje|}}}} | 3. {{Bilans medalja/Red|Norveška|14|30|20|64}} | 4. {{Bilans medalja/Red|Finska|7|7|9|23}} | 5. {{Bilans medalja/Red|Italija|5|0|3|8}} | 6. {{Bilans medalja/Red|Švedska|2|4|6|12}} | 7. {{Bilans medalja/Red|Francuska|1|2|4|7}} | 8. {{Bilans medalja/Red|Češka|1|1|3|5{{efn|name=češ|}}}} | 9. {{Bilans medalja/Red|Bjelorusija|1|1|1|3|1991}} | 10. {{Bilans medalja/Red|Kanada|1|1|0|2}} | 11. {{Bilans medalja/Red|Poljska|0|3|3|6}} | 12. {{Bilans medalja/Red|Bugarska|0|3|2|5}} | 14. {{Bilans medalja/Red|Austrija|0|1|3|4}} | 14. {{Bilans medalja/Red|SAD|0|1|1|2}} | 16. {{Bilans medalja/Red|Rumunija|0|1|0|1}} | 17. {{Bilans medalja/Red|Estonija|0|0|1|1}} {{Bilans medalja/RedU|103|103|103|309}} |} </center> == Napomene== {{napspisak}} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Biatlon portal}} * [http://biathlonresults.com/ Svi rezultati Svjetskih prvenstava u biatlonu] {{SP u biatlonu}} [[Kategorija:Svjetska prvenstva u biatlonu|1994]] [[Kategorija:Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1994.|*]] [[Kategorija:1994. u Kanadi]] [[Kategorija:1994. u biatlonu]] [[Kategorija:Sportska takmičenja u Kanadi]] [[Kategorija:Sport u Canmoreu]] [[Kategorija:Biatlon u Kanadi]] 88g6txfz8ih7ruwp1cyzt9ija5239ag Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996. 0 400339 3921712 3914751 2026-08-23T07:49:59Z AnToni 2325 3921712 wikitext text/x-wiki {{Infokutija igre | naziv = Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996. | logo = Biathlon_pictogram.svg | veličina = 150px | opis = | grad_domaćin = [[Ruhpolding]], {{ZID|Njemačka}} | datumi = 3–11. februar 1996. | sportisti = | države = | prethodne = [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|1995.]] | sljedeće = [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|1997.]] }} '''Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.''' je [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|prvenstvo]] koje je održano zajedno za muškarce i za žene od [[3. februar|3.]] do [[11. februar]]a [[1996.]] u [[Njemačka|njemačkom]] [[Ruhpolding]]u.<ref name="SP">{{Cite web |url=http://sports123.com/bia/index.html |title=Sports 123 biathlon results |access-date=15. 11. 2015 |archive-date=25. 12. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20171225065511/http://sports123.com/bia/index.html |url-status=dead }}</ref> U muškoj konkurenciji ovo je bilo 31. po redu, a u ženskoj 13. prvenstvo. Nakon [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1979.|SP 1979]] i [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1985.|SP 1985]], ovo je treće svjetsko prvenstvo održano u [[Ruhpolding]]u. Ukupno su održane četiri utrke za koje su dodijeljene medalje: [[Biatlon#Discipline|pojedinačne utrke]] u obje konkurencije<ref name="IBU">[http://services.biathlonresults.com/results.aspx?RaceId=BT9596SWRLCH__SMIN Rezultati pojedinačne utrke u muškoj konkurenciji na službenoj stranici IBU-a]</ref><ref name="IBU4">[http://services.biathlonresults.com/results.aspx?RaceId=BT9596SWRLCHWOSWIN Rezultati pojedinačne utrke u ženskoj konkurenciji na službenoj stranici IBU-a]</ref>, [[Biatlon#Discipline|sprint]] i [[Biatlon#Discipline|ekipne utrke]] u obje konkurencije, te utrke [[Biatlon#Discipline|štafeta 4 × 7,5 km]] u ženskoj i 4 × 7,5&nbsp;km u muškoj konkurenciji.<ref name="IBU3">[http://services.biathlonresults.com/results.aspx?RaceId=BT9596SWRLCHWOSWSP Rezultati utrke sprinta u ženskoj konkurenciji na službenoj stranici IBU-a]</ref><ref name="IBU2">[http://services.biathlonresults.com/results.aspx?RaceId=BT9596SWRLCH__SMSP Rezultati utrke sprinta u muškoj konkurenciji na službenoj stranici IBU-a]</ref><ref name="IBU6">[http://services.biathlonresults.com/Results.aspx?RaceId=BT9596SWRLCH__SMTM Rezultati ekipne utrke u muškoj konkurenciji na službenoj stranici IBU-a]</ref><ref name="IBU5">[http://services.biathlonresults.com/Results.aspx?RaceId=BT9596SWRLCH01SWRL Rezultati štafete u ženskoj konkurenciji na službenoj stranici IBU-a]</ref><ref name="IBU7">[http://services.biathlonresults.com/Results.aspx?RaceId=BT9596SWRLCH__SWTM Rezultati ekipne utrke u ženskoj konkurenciji na službenoj stranici IBU-a]</ref><ref name="IBU1">[http://services.biathlonresults.com/results.aspx?RaceId=BT9596SWRLCH__SMRL Rezultati štafete u muškoj konkurenciji na službenoj stranici IBU-a]</ref> == Države učesnice == == Termini == == Muškarci == === Osvajači medalja === {|{{Rezultati takmičenja medalje |Naslov = Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996. |Tip = Svjetsko prvenstvo |Logo = Biathlon_pictogram.svg |Rezultat = Vrijeme |Rastojanje = 1 }} |- {{LinkDetalji|Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – 10 km|10 km}}<ref name="IBU2"/> | {{flagathlete|[[Vladimir Dračov]]|RUS}} || <small>26:52,3<br><small>(1)</small> | {{flagathlete|[[Viktor Majgurov]]|RUS}} || <small>27:02,0<br><small>(0)</small> | {{flagathlete|[[René Cattarinussi]]|ITA}} || <small>27:31,0<br><small>(0)</small> |- {{LinkDetalji|Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – 20 km|20 km}}<ref name="IBU"/> | {{flagathlete|[[Sergej Tarasov (biatlonac)|Sergej Tarasov]]|RUS}} || <small>52:03.2<br><small>(0)</small> | {{flagathlete|[[Vladimir Dračov]]|RUS}} || <small>54:09,3<br><small>(2)</small> | {{flagathlete|[[Vadim Sašurin]]|BJE}} || <small>54:13,9<br><small>(1)</small> |- {{LinkDetalji|Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – 4 × 7,5 km|štafeta}}<ref name="IBU1"/> | {{ZID|Rusija}} <br><small>[[Viktor Majgurov]]<br />[[Vladimir Dračov]]<br />[[Sergej Tarasov (biatlonac)|Sergej Tarasov]]<br />[[Aleksej Kobeljev]] ||<small> 1:19:50,8 <br>(0)</small> | {{ZID|Njemačka}}<br><small>[[Ricco Groß]]<br />[[Peter Sendel]]<br />[[Frank Luck]]<br />[[Sven Fischer]]||<small>1:20:50,9<br>(1)</small> | {{ZID|Bjelorusija}}<br><small>[[Oleksij Ajdarov]]<br />[[Oleg Riženkov]]<br />[[Vadim Sašurin]]<br />[[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandar Popov]]||<small>1:21:05,9<br>(0)</small> |- {{LinkDetalji|Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – ekipno (muškarci)|ekipno}}<ref name="IBU6"/> | {{ZID|Bjelorusija}}<br><small>[[Vadim Sašurin]]<br />[[Oleg Riženkov]]<br />[[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandar Popov]]<br />[[Peter Ivaško]] ||<small>26:05,6<br>(3)</small> | {{ZID|Rusija}} <br><small>[[Viktor Majgurov]]<br />[[Vladimir Dračov]]<br />[[Pavel Muslimov]]<br />[[Sergej Rožkov]]||<small> 26:37,9 <br>(3)</small> | {{ZID|Italija}} <br><small>[[René Cattarinussi]]<br />[[Pieralberto Carrara]]<br />[[Patrick Favre]]<br />[[Hubert Leitgeb (biatlonac)|Hubert Leitgeb]]||<small>26:49,8<br>(1)</small> |} === Bilans medalja === {|{{Bilans medalja |Sport = Bilans medalja |Broj = 4 |Logo = Biathlon_pictogram.svg }} |- bgcolor="#FFFFFF" | 1. {{Bilans medalja/Red|Rusija|3|3|0|6}} | 2. {{Bilans medalja/Red|Bjelorusija|1|0|2|3}} | 3. {{Bilans medalja/Red|Njemačka|0|1|0|1}} | 4. {{Bilans medalja/Red|Italija|0|0|2|2}} {{Bilans medalja/RedU|4|4|4|12}} |} == Žene == === Osvajači medalja === {|{{Rezultati takmičenja medalje |Naslov = Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996. |Tip = Svjetsko prvenstvo |Logo = Biathlon_pictogram.svg |Rezultat = Vrijeme |Rastojanje = 1 }} |- {{LinkDetalji|Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – 7,5 km|7,5 km}}<ref name="IBU3"/> | {{flagathlete|[[Olga Romasko]]|RUS}} || <small>22:30,5<br><small>(0)</small> | {{flagathlete|[[Ann-Elen Skjelbreid]]|NOR}} || <small>22:49,9<br><small>(1)</small> | {{flagathlete|[[Magdalena Forsberg]]|ŠVE}} || <small>22:52,5<br><small>(0)</small> |- {{LinkDetalji|Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – 15 km|15 km}}<ref name="IBU4"/> | {{flagathlete|[[Emmanuelle Claret]]|FRA}} || <small>46:43,1<br><small>(2)</small> | {{flagathlete|[[Olga Meljnjik]]|RUS}} || <small>47:55,3<br><small>(1)</small> | {{flagathlete|[[Olena Petrova]]|UKR}} || <small>48:15,7<br><small>(1)</small> |- {{LinkDetalji|Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – štafeta (žene)|štafeta}}<ref name="IBU5"/> | {{ZID|Njemačka}} <br><small>[[Uschi Disl]]<br />[[Simone Greiner-Petter-Memm]]<br />[[Katrin Apel]]<br />[[Petra Behle]] ||<small> 1:33:59,8<br>(0)</small> | {{ZID|Francuska}} <br><small>[[Corinne Niogret]]<br />[[Florence Baverel-Robert]]<br />[[Emmanuelle Claret]]<br />[[Anne Briand]] ||<small>1:36:44,8<br>(3)</small> | {{ZID|Ukrajina}} <br><small>[[Tetjana Vodopjanova]]<br />[[Valentina Cerbe-Nesina]]<br />[[Olena Petrova]]<br />[[Olena Zubrilova]] ||<small>1:36:49,1<br>(1)</small> |- {{LinkDetalji|Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – ekipno (žene)|ekipno}}<ref name="IBU7"/> | {{ZID|Njemačka}} <br><small>[[Katrin Apel]]<br />[[Petra Behle]]<br />[[Uschi Disl]]<br />[[Simone Greiner-Petter-Memm]]||<small>23:23,6<br>(11)</small> | {{ZID|Ukrajina}}<br><small>[[Tetjana Vodopjanova]]<br />[[Olena Petrova]]<br />[[Olena Zubrilova]]<br />[[Nina Lemeš]]||<small> 24:22,7 <br>(21)</small> | {{ZID|Francuska}} <br><small>[[Anne Briand]]<br />[[Corinne Niogret]]<br />[[Florence Baverel-Robert]]<br />[[Emmanuelle Claret]] ||<small> 24:25,8<br>(21)</small> |} === Bilans medalja === {|{{Bilans medalja |Sport = Bilans medalja |Broj = 4 |Logo = Biathlon_pictogram.svg }} |- bgcolor="#FFFFFF" | 1. {{Bilans medalja/Red|Njemačka|2|0|0|2}} | 2. {{Bilans medalja/Red|Francuska|1|1|1|3}} | 3. {{Bilans medalja/Red|Rusija|1|1|0|2}} | 4. {{Bilans medalja/Red|Ukrajina|0|1|2|3}} | 5. {{Bilans medalja/Red|Norveška|0|1|0|1}} | 6. {{Bilans medalja/Red|Švedska|0|0|1|1}} {{Bilans medalja/RedU|4|4|4|12}} |} == Pojedinačne medalje == {| class="wikitable" style="text-align:center; font-size: 90%" width=60% ! style="width:20px;" | Mjesto ! style="width:250px;" | Ime ! style="width:100px; background-color:gold;" | [[Datoteka:Gold medal world centered-2.svg|25px|Zlatna medalja|link=]] Zlato ! style="width:100px; background-color:silver;" | [[Datoteka:Silver medal world centered-2.svg|25px|Srebrna medalja|link=]] Srebro ! style="width:100px; background-color:#cc9966;;" | [[Datoteka:Bronze medal world centered-2.svg|25px|Bronzana medalja|link=]] Bronza ! style="width:100px;" | Ukupno |- | 1. || align=left| {{flagathlete|[[Vladimir Dračov]]|RUS}}|| 2 || 2 || 0 || 4 |- | rowspan=5 | 2. || align=left| {{flagathlete|[[Sergej Tarasov (biatlonac)|Sergej Tarasov]]|RUS}}|| 2 || 0 || 0 || 2 |- | align=left| {{flagathlete|[[Uschi Disl]]|NJE}}|| 2 || 0 || 0 || 2 |- | align=left| {{flagathlete|[[Simone Greiner-Petter-Memm]]|NJE}} || 2 || 0 || 0 || 2 |- | align=left| {{flagathlete|[[Petra Schaaf]]|NJE}} || 2 || 0 || 0 || 2 |- | align=left| {{flagathlete|[[Katrin Apel]]|NJE}} || 2 || 0 || 0 || 2 |- | 7. || align=left| {{flagathlete|[[Viktor Majgurov]]|FRA}}|| 1 || 2 || 0 || 3 |- | 8. || align=left| {{flagathlete|[[Emmanuelle Claret]]|FRA}}|| 1 || 1 || 1 || 3 |- | 9. || align=left| {{flagathlete|[[Vadim Sašurin]]|BJE}}|| 1 || 0 || 2 || 3 |- | rowspan=2 | 10. || align=left| {{flagathlete|[[Oleg Riženkov]]|BJE}} || 1 || 0 || 1 || 2 |- | align=left| {{flagathlete|[[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandar Popov]]|BJE}}|| 1 || 0 || 1 || 2 |- | rowspan=3 | 12. || align=left| {{flagathlete|[[Aleksej Kobelev]]|RUS}} || 1 || 0 || 0 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Olga Romasko]]|RUS}} || 1 || 0 || 0 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Peter Ivaško]]|BJE}} || 1 || 0 || 0 || 1 |- | 15. || align=left| {{flagathlete|[[Olena Petrova]]|UKR}}|| 0 || 1 || 2 || 3 |- | rowspan=5 | 16. || align=left| {{flagathlete|[[Corinne Niogret]]|FRA}} || 0 || 1 || 1 || 2 |- | align=left| {{flagathlete|[[Florence Baverel-Robert]]|FRA}} || 0 || 1 || 1 || 2 |- | align=left| {{flagathlete|[[Anne Briand]]|FRA}} || 0 || 1 || 1 || 2 |- | align=left| {{flagathlete|[[Tetjana Vodopjanova]]|UKR}} || 0 || 1 || 1 || 2 |- | align=left| {{flagathlete|[[Olena Zubrilova]]|UKR}} || 0 || 1 || 1 || 2 |- | rowspan=9 | 21. || align=left| {{flagathlete|[[Ricco Gross]]|NJE}} || 0 || 1 || 0 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Peter Sendel]]|NJE}} || 0 || 1 || 0 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Frank Luck]]|NJE}} || 0 || 1 || 0 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Sven Fischer]]|NJE}} || 0 || 1 || 0 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Ann-Elen Skjelbreid]]|NOR}} || 0 || 1 || 0 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Pavel Muslimov]]|RUS}} || 0 || 1 || 0 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Olga Melnik]]|RUS}} || 0 || 1 || 0 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Sergej Rožkov]]|RUS}} || 0 || 1 || 0 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Nina Lemeš]]|UKR}} || 0 || 1 || 0 || 1 |- | 30. || align=left| {{flagathlete|[[René Cattarinussi ]]|ITA}} || 0 || 0 || 2 || 2 |- | rowspan=7 | 31. || align=left| {{flagathlete|[[Magdalena Forsberg]]|NJE}} || 0 || 0 || 1 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Valentina Cerbe-Nesina]]|UKR}} || 0 || 0 || 1 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Oleksij Ajdarov]]|BJE}} || 0 || 0 || 1 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Pieralberto Carrara]]|ITA}} || 0 || 0 || 1 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Hubert Leitgeb]]|ITA}} || 0 || 0 || 1 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Patrick Favre]]|ITA}} || 0 || 0 || 1 || 1 |} {|{{Bilans medalja |Sport = Bilans medalja |Broj = 8 |Logo = Biathlon_pictogram.svg }} |- bgcolor="#FFFFFF" | 1. {{Bilans medalja/Red|Rusija|4|4|0|8|}} | 2. {{Bilans medalja/Red|Njemačka|2|1|0|3}} | 3. {{Bilans medalja/Red|Francuska|1|1|1|3}} | 4. {{Bilans medalja/Red|Bjelorusija|1|0|2|3}} | 5. {{Bilans medalja/Red|Ukrajina|0|1|2|3}} | 6. {{Bilans medalja/Red|Norveška|0|1|0|1}} | 7. {{Bilans medalja/Red|Italija|0|0|2|2}} | 8. {{Bilans medalja/Red|Švedska|0|0|1|1}} {{Bilans medalja/RedU|8|8|8|24}} |} == Ukupan broj osvojenih medalja == {{col-begin}} {{col-break}} ; Žene {|{{Bilans medalja |Sport = Bilans medalja na održanim prvenstvima (ž) |Broj = 13 |Logo = Biathlon_pictogram.svg }} |- bgcolor="#FFFFFF" | 1. {{Bilans medalja/Red|RUS|18|11|8|37{{efn|name=sssr|<small>Zbog raspada [[SSSR]], a nakon osnivanja [[ZND]], od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|Svjetskog prvenstva 1993]], osvojene medalje [[SSSR]] i [[ZND]] pribrajaju se reprezentaciji Rusije</small>}}}} | 2. {{Bilans medalja/Red|Njemačka|8|4|3|15{{efn|name=nje|<small>Zbog ujedinjenja dviju država, od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991.|Svjetskog prvenstva 1991.]], osvojene medalje [[Zapadna Njemačka|Zapadne Njemačke]] i [[Istočna Njemačka|Istočne Njemačke]] pribrajaju se reprezentaciji Njemačke</small>}}}} | 3. {{Bilans medalja/Red|Norveška|7|14|8|29}} | 4. {{Bilans medalja/Red|Francuska|4|4|4|12}} | 5. {{Bilans medalja/Red|Švedska|1|3|4|8}} | 6. {{Bilans medalja/Red|Bjelorusija|1|1|1|3}} | 7. {{Bilans medalja/Red|Kanada|1|1|0|2}} | 8. {{Bilans medalja/Red|Češka|1|0|2|3{{efn|name=češ|<small>Nakon raspada Čehoslovačke, od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|Svjetskog prvenstva 1993]], osvojene medalje [[Čehoslovačka|Čehoslovačke]] pribrajaju se reprezentaciji Češke</small>}}}} | 9. {{Bilans medalja/Red|Bugarska|0|3|3|6}} | 10. {{Bilans medalja/Red|Ukrajina|0|1|2|3}} | 11. {{Bilans medalja/Red|Finska|0|0|3|3}} | rowspan=3| 12. {{Bilans medalja/Red|Austrija|0|0|1|1}} {{Bilans medalja/Red|SAD|0|0|1|1}} {{Bilans medalja/Red|Poljska|0|0|1|1}} {{Bilans medalja/RedU|41|41|41|123}} |} {{col-break}} ; Muškarci {|{{Bilans medalja |Sport = Bilans medalja na održanim prvenstvima (m) |Broj = 31 |Logo = Biathlon_pictogram.svg }} |- bgcolor="#FFFFFF" | 1. {{Bilans medalja/Red|Rusija|28|26|17|70{{efn|name=sssr|}}}} | 2. {{Bilans medalja/Red|Njemačka|28|18|19|65{{efn|name=nje|}}}} | 3. {{Bilans medalja/Red|Norveška|9|18|13|39}} | 4. {{Bilans medalja/Red|Finska|7|6|7|20}} | 5. {{Bilans medalja/Red|Italija|5|0|5|10}} | 6. {{Bilans medalja/Red|Poljska|1|3|2|6}} | 7. {{Bilans medalja/Red|Francuska|1|2|4|7}} | 8. {{Bilans medalja/Red|Švedska|1|1|4|6}} | 9. {{Bilans medalja/Red|Bjelorusija|1|0|4|5}} | 10. {{Bilans medalja/Red|Češka|0|2|1|3{{efn|name=češ|}}}} | 11. {{Bilans medalja/Red|Austrija|0|1|2|3}} | rowspan=2| 12. {{Bilans medalja/Red|Rumunija|0|1|0|1}} {{Bilans medalja/Red|SAD|0|1|0|1}} | 14. {{Bilans medalja/Red|Estonija|0|0|1|1}} {{Bilans medalja/RedU|78|78|78|234}} |} {{col-end}} <center> ; Ukupno {|{{Bilans medalja |Sport = Bilans medalja na održanim prvenstvima |Broj = 31 |Logo = Biathlon_pictogram.svg }} |- bgcolor="#FFFFFF" | 1. {{Bilans medalja/Red|RUS|46|37|25|108{{efn|name=sssr|}}}} | 2. {{Bilans medalja/Red|Njemačka|36|22|22|80{{efn|name=nje|}}}} | 3. {{Bilans medalja/Red|Norveška|16|32|21|69}} | 4. {{Bilans medalja/Red|Finska|7|7|9|23}} | 5. {{Bilans medalja/Red|Francuska|5|5|8|18}} | 6. {{Bilans medalja/Red|Italija|5|0|5|10}} | 7. {{Bilans medalja/Red|Švedska|2|4|7|13}} | 8. {{Bilans medalja/Red|Bjelorusija|2|1|5|8}} | 9. {{Bilans medalja/Red|Poljska|1|3|3|7}} | 10. {{Bilans medalja/Red|Češka|1|2|3|6{{efn|name=češ|}}}} | 11. {{Bilans medalja/Red|Kanada|1|1|0|2}} | 12. {{Bilans medalja/Red|Bugarska|0|3|3|6}} | 13. {{Bilans medalja/Red|Austrija|0|1|3|4}} | 14. {{Bilans medalja/Red|Ukrajina|0|1|2|3}} | 14. {{Bilans medalja/Red|SAD|0|1|1|2}} | 15. {{Bilans medalja/Red|Rumunija|0|1|0|1}} | 16. {{Bilans medalja/Red|Estonija|0|0|1|1}} {{Bilans medalja/RedU|119|119|119|357}} |} </center> == Napomene== {{napspisak}} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Biatlon portal}} * [http://biathlonresults.com/ Svi rezultati Svjetskih prvenstava u biatlonu] {{SP u biatlonu}} [[Kategorija:Svjetska prvenstva u biatlonu|1996]] [[Kategorija:Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|*]] [[Kategorija:1996. u Njemačkoj]] [[Kategorija:1996. u biatlonu]] [[Kategorija:Sportska takmičenja u Njemačkoj]] [[Kategorija:Sport u Ruhpoldingu]] [[Kategorija:Biatlon u Njemačkoj]] pdgdoijkzx0vvwdnz1l0pikg8gppere Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997. 0 400402 3921713 3861674 2026-08-23T07:50:27Z AnToni 2325 /* Osvajači medalja */ 3921713 wikitext text/x-wiki {{Infokutija igre | naziv = Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997. | logo = Biathlon_pictogram.svg | veličina = 150px | opis = | grad_domaćin = [[Brezno (Slovačka)|Brezno]], {{ZID|Slovačka}} | datumi = 1–9. februar 1997. | sportisti = | države = | prethodne = [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|1996.]] | sljedeće = [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998.|1998.]] }} '''Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.''' je [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|prvenstvo]] koje je održano zajedno za muškarce i za žene od [[1. februar|1.]] do [[9. februar]]a [[1997.]] u [[Slovačka|slovačkom]] [[Brezno (Slovačka)|Breznu]].<ref name="SP">{{Cite web |url=http://sports123.com/bia/index.html |title=Sports 123 biathlon results |access-date=15. 11. 2015 |archive-date=25. 12. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20171225065511/http://sports123.com/bia/index.html |url-status=dead }}</ref> U muškoj konkurenciji ovo je bilo 32. po redu, a u ženskoj 14. prvenstvo. Ukupno je održano pet utrka za koje su dodijeljene medalje: [[Biatlon#Discipline|pojedinačne utrke]] u obje konkurencije,<ref name="IBU">[http://services.biathlonresults.com/results.aspx?RaceId=BT9697SWRLCH__SMIN Rezultati pojedinačne utrke u muškoj konkurenciji na službenoj stranici IBU-a]</ref><ref name="IBU4">[http://services.biathlonresults.com/results.aspx?RaceId=BT9697SWRLCHWOSWIN Rezultati pojedinačne utrke u ženskoj konkurenciji na službenoj stranici IBU-a]</ref> [[Biatlon#Discipline|sprint]]<ref name="IBU3">[http://services.biathlonresults.com/results.aspx?RaceId=BT9697SWRLCHWOSWSP Rezultati utrke sprinta u ženskoj konkurenciji na službenoj stranici IBU-a]</ref><ref name="IBU2">[http://services.biathlonresults.com/results.aspx?RaceId=BT9697SWRLCH__SMSP Rezultati utrke sprinta u muškoj konkurenciji na službenoj stranici IBU-a]</ref> i [[Biatlon#Discipline|ekipne utrke]] u obje konkurencije,<ref name="IBU6">[http://services.biathlonresults.com/Results.aspx?RaceId=BT9697SWRLCH__SMTM Rezultati ekipne utrke u muškoj konkurenciji na službenoj stranici IBU-a]</ref><ref name="IBU7">[http://services.biathlonresults.com/Results.aspx?RaceId=BT9697SWRLCH__SWTM Rezultati ekipne utrke u ženskoj konkurenciji na službenoj stranici IBU-a]</ref> te utrke [[Biatlon#Discipline|štafeta 4 × 7,5 km]] u ženskoj<ref name="IBU5">[http://services.biathlonresults.com/results.aspx?RaceId=BT9697SWRLCH__SWRL Rezultati štafete u ženskoj konkurenciji na službenoj stranici IBU-a]</ref> i 4 × 7,5&nbsp;km u muškoj konkurenciji.<ref name="IBU1">{{Cite web |url=http://shttp/ |title=Rezultati štafete u muškoj konkurenciji na službenoj stranici IBU-a |access-date=16. 10. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130716050836/http://shttp/ |archive-date=16. 7. 2013 |url-status=dead }}</ref> Prvi put su na ovom prvenstvu održane utrke u [[Biatlon#Discipline|potjeri]] i to u muškoj konkurenciji na 12,5&nbsp;km,<ref name="IBU8">[http://services.biathlonresults.com/results.aspx?RaceId=BT9697SWRLCH__SMPU Rezultati potjere u muškoj konkurenciji na službenoj stranici IBU-a]</ref> a u ženskoj na 10&nbsp;km.<ref name="IBU9">[http://services.biathlonresults.com/results.aspx?RaceId=BT9697SWRLCH__SWPU Rezultati potjere u ženskoj konkurenciji na službenoj stranici IBU-a]</ref> Startna lista i poredak su određeni na osnovu rezultata u sprintu, a pravo nastupa imali su 60 prvoplasiranih. == Države učesnice == == Termini == == Muškarci == === Osvajači medalja === {|{{Rezultati takmičenja medalje |Naslov = Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997. |Tip = Svjetsko prvenstvo |Logo = Biathlon_pictogram.svg |Rezultat = Vrijeme |Rastojanje = 1 }} |- {{LinkDetalji|Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – 10 km|10 km}}<ref name="IBU2"/> | {{flagathlete|[[Wilfried Pallhuber]]|ITA}} || <small>26:24,4<br><small>(0)</small> | {{flagathlete|[[René Cattarinussi]]|ITA}} || <small>26:41,2<br><small>(1)</small> | {{flagathlete|[[Oleg Riženkov]]|BJE}} || <small>26:42,7<br><small>(2)</small> |- {{LinkDetalji|Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – 12,5 km|12,5 km}}<ref name="IBU8"/> | {{flagathlete|[[Viktor Majgurov]]|RUS}} || <small>33:21,9<br><small>(0)</small> | {{flagathlete|[[Sergej Tarasov (biatlonac)|Sergej Tarasov]]|RUS}} || <small>33:28,8<br><small>(1)</small> | {{flagathlete|[[Ole Einar Bjørndalen]]|NOR}} || <small>33:32,1<br><small>(2)</small> |- {{LinkDetalji|Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – 20 km|20 km}}<ref name="IBU"/> | {{flagathlete|[[Ricco Groß]]|NJE}} || <small>52:04,6<br><small>(0)</small> | {{flagathlete|[[Oleg Riženkov]]|BJE}} || <small>52:40,1<br><small>(2)</small> | {{flagathlete|[[Ludwig Gredler]]|AUT}} || <small>53:13,0<br><small>(2)</small> |- {{LinkDetalji|Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – štafeta (muškarci)|štafeta}}<ref name="IBU1"/> | {{ZID|Njemačka}} <br><small>[[Ricco Groß]]<br />[[Peter Sendel]]<br />[[Sven Fischer]]<br />[[Frank Luck]]||<small> 1:17:42,5 <br>(0)</small> | {{ZID|Norveška}}<br><small>[[Egil Gjelland]]<br />[[Jon Åge Tyldum]]<br />[[Dag Bjørndalen]]<br />[[Ole Einar Bjørndalen]]||<small>1:17:48,2<br>(0)</small> | {{ZID|Italija}}<br><small>[[René Cattarinussi]]<br />[[Wilfried Pallhuber]]<br />[[Patrick Favre]]<br />[[Pieralberto Carrara]] ||<small>11:19:10,4<br>(1)</small> |- {{LinkDetalji|Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – ekipno (muškarci)|ekipno}}<ref name="IBU6"/> | {{ZID|Bjelorusija}}<br><small>[[Vadim Sašurin]]<br />[[Oleg Riženkov]]<br />[[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandar Popov]]<br />[[Peter Ivaško]] ||<small>27:22,4<br>(31)</small> | {{ZID|Njemačka}} <br><small>[[Mark Kirchner]]<br />[[Frank Luck]]<br />[[Peter Sendel]]<br />[[Carsten Heymann]] ||<small> 27:47,3<br>(2)</small> | {{ZID|Poljska}} <br><small>[[Wiesław Ziemianin]]<br />[[Jan Ziemianin]]<br />[[Wojciech Kozub]]<br />[[Tomasz Sikora]] ||<small>228:15,8<br>(3)</small> |} === Bilans medalja === {|{{Bilans medalja |Sport = Bilans medalja |Broj = 5 |Logo = Biathlon_pictogram.svg }} |- bgcolor="#FFFFFF" | 1. {{Bilans medalja/Red|Njemačka|2|1|0|3}} | rowspan=2| 2. {{Bilans medalja/Red|Bjelorusija|1|1|1|3}} {{Bilans medalja/Red|Italija|1|1|1|3}} | 4. {{Bilans medalja/Red|Rusija|1|1|0|2}} | 5. {{Bilans medalja/Red|Norveška|0|1|1|2}} | rowspan=2| 6. {{Bilans medalja/Red|Poljska|0|0|1|1}} {{Bilans medalja/Red|Austrija|0|0|1|1}} {{Bilans medalja/RedU|5|5|5|15}} |} == Žene == === Osvajači medalja === {|{{Rezultati takmičenja medalje |Naslov = Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997. |Tip = Svjetsko prvenstvo |Logo = Biathlon_pictogram.svg |Rezultat = Vrijeme |Rastojanje = 1 }} |- {{LinkDetalji|Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – 7,5 km|7,5 km}}<ref name="IBU3"/> | {{flagathlete|[[Olga Romasko]]|RUS}} || <small>21:16,8<br><small>(0)</small> | {{flagathlete|[[Olena Zubrilova]]|UKR}} || <small>21:59,5<br><small>(1)</small> | {{flagathlete|[[Magdalena Forsberg]]|ŠVE}} || <small>22:11,8<br><small>(0)</small> |- {{LinkDetalji|Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – 10 km|10 km}}<ref name="IBU9"/> | {{flagathlete|[[Magdalena Forsberg]]|ŠVE}} || <small>33:16,1<br><small>(0)</small> | {{flagathlete|[[Olena Zubrilova]]|UKR}} || <small>33:21,1<br><small>(1)</small> | {{flagathlete|[[Olga Romasko]]|RUS}} || <small>33:34,5<br><small>(0)</small> |- {{LinkDetalji|Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – 15 km|15 km}}<ref name="IBU4"/> | {{flagathlete|[[Magdalena Forsberg]]|ŠVE}} || <small>48:17,1<br><small>(0)</small> | {{flagathlete|[[Olena Zubrilova]]|UKR}} || <small>49:52,0<br><small>(1)</small> | {{flagathlete|[[Ekaterina Dafovska]]|BUG}} || <small>50:41,1<br><small>(1)</small> |- {{LinkDetalji|Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – 4 × 7,5 km|štafeta}}<ref name="IBU5"/> | {{ZID|Njemačka}} <br><small>[[Uschi Disl]]<br />[[Simone Greiner-Petter-Memm]]<br />[[Katrin Apel]]<br />[[Petra Behle]] ||<small> 1:28:36,9<br>(0)</small> | {{ZID|Norveška}} <br><small>[[Ann-Elen Skjelbreid]]<br />[[Annette Sikveland]]<br />[[Liv Grete Poirée|Liv Grete Skjelbreid]]<br />[[Gunn Margit Andreassen]] ||<small>1:30:06,7<br>(3)</small> | {{ZID|Rusija}} <br><small>[[Olga Meljnjik]]<br />[[Galina Kukljeva]]<br />[[Nadežda Talanova]]<br />[[Olga Romasko]] ||<small>1:30:09,7<br>(1)</small> |- {{LinkDetalji|Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – ekipno (žene)|ekipno}}<ref name="IBU7"/> | {{ZID|Norveška}} <br><small>[[Liv Grete Poirée|Liv Grete Skjelbreid]]<br />[[Ann-Elen Skjelbreid]]<br />[[Gunn Margit Andreassen]]<br />[[Annette Sikveland]] ||<small>22:01,8<br>(11)</small> | {{ZID|Rusija}}<br><small>[[Olga Melnik]]<br />[[Ana Volkova]]<br />[[Nadežda Talanova]]<br />[[Olga Romasko]] ||<small> 24:22,7 <br>(21)</small> | {{ZID|Ukrajina}} <br><small>[[Valentina Cerbe-Nesina]]<br />[[Tetjana Vodopjanova]]<br />[[Olena Petrova]]<br />[[Olena Zubrilova]] ||<small> 22:32,5<br>(21)</small> |} === Bilans medalja === {|{{Bilans medalja |Sport = Bilans medalja |Broj = 5 |Logo = Biathlon_pictogram.svg }} |- bgcolor="#FFFFFF" | 1. {{Bilans medalja/Red|Švedska|2|0|1|3}} | 2. {{Bilans medalja/Red|Rusija|1|1|2|4}} | 3. {{Bilans medalja/Red|Norveška|1|1|0|2}} | 4. {{Bilans medalja/Red|Njemačka|1|0|0|1}} | 5. {{Bilans medalja/Red|Ukrajina|0|3|1|4}} | 6. {{Bilans medalja/Red|Bugarska|0|0|1|1}} {{Bilans medalja/RedU|5|5|5|15}} |} == Pojedinačne medalje == {| class="wikitable" style="text-align:center; font-size: 90%" width=60% ! style="width:20px;" | Mjesto ! style="width:250px;" | Ime ! style="width:100px; background-color:gold;" | [[Datoteka:Gold medal world centered-2.svg|25px|Zlatna medalja|link=]] Zlato ! style="width:100px; background-color:silver;" | [[Datoteka:Silver medal world centered-2.svg|25px|Srebrna medalja|link=]] Srebro ! style="width:100px; background-color:#cc9966;;" | [[Datoteka:Bronze medal world centered-2.svg|25px|Bronzana medalja|link=]] Bronza ! style="width:100px;" | Ukupno |- | 1. || align=left| {{flagathlete|[[Magdalena Forsberg]]|ŠVE}}|| 2 || 0 || 1 || 3 |- | 2. || align=left| {{flagathlete|[[Ricco Groß]]|NJE}}|| 2 || 0 || 0 || 2 |- | 3. || align=left| {{flagathlete|[[Olga Romasko]]|RUS}}|| 1 || 1 || 2 || 4 |- | 4. || align=left| {{flagathlete|[[Oleg Riženkov]]|BJE}} || 1 || 1 || 1 || 3 |- | rowspan=6 | 5. || align=left| {{flagathlete|[[Liv Grete Skjelbreid]]|NOR}}|| 1 || 1 || 0 || 2 |- | align=left| {{flagathlete|[[Ann-Elen Skjelbreid]]|NOR}} || 1 || 1 || 0 || 2 |- | align=left| {{flagathlete|[[Gunn Margit Andreassen]]|NOR}} || 1 || 1 || 0 || 2 |- | align=left| {{flagathlete|[[Annette Sikveland]]|NOR}} || 1 || 1 || 0 || 2 |- | align=left| {{flagathlete|[[Peter Sendel]]|NJE}} || 1 || 1 || 0 || 2 |- | align=left| {{flagathlete|[[Frank Luck]]|NJE}} || 1 || 1 || 0 || 2 |- | 11. || align=left| {{flagathlete|[[Wilfried Pallhuber]]|ITA}}|| 1 || 0 || 1 || 2 |- | rowspan=9 | 12. || align=left| {{flagathlete|[[Viktor Majgurov]]|RUS}}|| 1 || 0 || 0 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Sven Fischer]]|NJE}}|| 1 || 0 || 0 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Uschi Disl]]|NJE}}|| 1 || 0 || 0 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Simone Greiner-Petter-Memm]]|NJE}}|| 1 || 0 || 0 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Katrin Apel]]|NJE}}|| 1 || 0 || 0 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Petra Behle]]|NJE}}|| 1 || 0 || 0 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Vadim Sašurin]]|BJE}}|| 1 || 0 || 0 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandar Popov]]|BJE}}|| 1 || 0 || 0 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Peter Ivaško]]|BJE}}|| 1 || 0 || 0 || 1 |- | 21. || align=left| {{flagathlete|[[Olena Zubrilova]]|UKR}}|| 0 || 3 || 1 || 4 |- | rowspan=4 | 22. || align=left| {{flagathlete|[[René Cattarinussi]]|ITA}}|| 0 || 1 || 1 || 2 |- | align=left| {{flagathlete|[[Ole Einar Bjørndalen]]|NOR}}|| 0 || 1 || 1 || 2 |- | align=left| {{flagathlete|[[Olga Melnik]]|RUS}}|| 0 || 1 || 1 || 2 |- | align=left| {{flagathlete|[[Nadežda Talanova]]|RUS}}|| 0 || 1 || 1 || 2 |- | rowspan=7 | 26. || align=left|{{flagathlete|[[Ana Volkova]]|RUS}}|| 0 || 1 || 0 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Sergej Tarasov]]|RUS}}|| 0 || 1 || 0 || 0 |- | align=left| {{flagathlete|[[Egil Gjelland]]|NOR}}|| 0 || 1 || 0 || 0 |- | align=left| {{flagathlete|[[Dag Bjørndalen]]|NOR}}|| 0 || 1 || 0 || 0 |- | align=left| {{flagathlete|[[Jon Åge Tyldum]]|NOR}}|| 0 || 1 || 0 || 0 |- | align=left| {{flagathlete|[[Mark Kirchner]]|NJE}}|| 0 || 1 || 0 || 0 |- | align=left| {{flagathlete|[[Carsten Heymann]]|NJE}}|| 0 || 1 || 0 || 0 |- | rowspan=12 | 33. || align=left|{{flagathlete|[[Ekaterina Dafovska]]|BUG}}|| 0 || 0 || 1 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Galina Kukljeva]]|RUS}}|| 0 || 0 || 1 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Valentina Cerbe-Nesina]]|UKR}}|| 0 || 0 || 1 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Tetjana Vodopjanova]]|UKR}}|| 0 || 0 || 1 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Olena Zubrilova]]|UKR}}|| 0 || 0 || 1 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Ludwig Gredler]]|AUT}}|| 0 || 0 || 1 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Patrick Favre]]|ITA}}|| 0 || 0 || 1 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Pieralberto Carrara]]|ITA}}|| 0 || 0 || 1 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Wiesław Ziemianin]]|POL}}|| 0 || 0 || 1 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Jan Ziemianin]]|POL}}|| 0 || 0 || 1 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Wojciech Kozub]]|POL}}|| 0 || 0 || 1 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Tomasz Sikora]]|POL}}|| 0 || 0 || 1 || 1 |} {|{{Bilans medalja |Sport = Bilans medalja |Broj = 10 |Logo = Biathlon_pictogram.svg }} |- bgcolor="#FFFFFF" | 1. {{Bilans medalja/Red|Njemačka|3|1|0|4}} | 2. {{Bilans medalja/Red|Rusija|2|2|2|6}} | 3. {{Bilans medalja/Red|Švedska|2|0|1|3}} | 4. {{Bilans medalja/Red|Norveška|1|2|1|4}} | rowspan=2|5. {{Bilans medalja/Red|Italija|1|1|1|3}} {{Bilans medalja/Red|Bjelorusija|1|1|1|3}} | 7. {{Bilans medalja/Red|Ukrajina|0|3|1|4}} | rowspan=3|8. {{Bilans medalja/Red|Austrija|0|0|1|1}} {{Bilans medalja/Red|Poljska|0|0|1|1}} {{Bilans medalja/Red|Bugarska|0|0|1|1}} {{Bilans medalja/RedU|10|10|10|30}} |} == Ukupan broj osvojenih medalja == {{col-begin}} {{col-break}} ; Žene {|{{Bilans medalja |Sport = Bilans medalja na održanim prvenstvima (ž) |Broj = 14 |Logo = Biathlon_pictogram.svg }} |- bgcolor="#FFFFFF" | 1. {{Bilans medalja/Red|RUS|19|12|10|41{{efn|name=sssr|<small>Zbog raspada [[SSSR]], a nakon osnivanja [[ZND]], od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|Svjetskog prvenstva 1993]], osvojene medalje [[SSSR]] i [[ZND]] pribrajaju se reprezentaciji Rusije</small>}}}} | 2. {{Bilans medalja/Red|Njemačka|9|4|3|16{{efn|name=nje|<small>Zbog ujedinjenja dviju država, od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991.|Svjetskog prvenstva 1991.]], osvojene medalje [[Zapadna Njemačka|Zapadne Njemačke]] i [[Istočna Njemačka|Istočne Njemačke]] pribrajaju se reprezentaciji Njemačke</small>}}}} | 3. {{Bilans medalja/Red|Norveška|8|15|8|31}} | 4. {{Bilans medalja/Red|Francuska|4|4|4|12}} | 5. {{Bilans medalja/Red|Švedska|3|3|5|11}} | 6. {{Bilans medalja/Red|Bjelorusija|1|1|1|3}} | 7. {{Bilans medalja/Red|Kanada|1|1|0|2}} | 8. {{Bilans medalja/Red|Češka|1|0|2|3{{efn|name=češ|<small>Nakon raspada Čehoslovačke, od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|Svjetskog prvenstva 1993]], osvojene medalje [[Čehoslovačka|Čehoslovačke]] pribrajaju se reprezentaciji Češke</small>}}}} | 9. {{Bilans medalja/Red|Ukrajina|0|4|3|7}} | 10. {{Bilans medalja/Red|Bugarska|0|3|4|7}} | 11. {{Bilans medalja/Red|Finska|0|0|3|3}} | rowspan=3| 12. {{Bilans medalja/Red|Austrija|0|0|1|1}} {{Bilans medalja/Red|SAD|0|0|1|1}} {{Bilans medalja/Red|Poljska|0|0|1|1}} {{Bilans medalja/RedU|46|46|46|138}} |} {{col-break}} ; Muškarci {|{{Bilans medalja |Sport = Bilans medalja na održanim prvenstvima (m) |Broj = 32 |Logo = Biathlon_pictogram.svg }} |- bgcolor="#FFFFFF" | 1. {{Bilans medalja/Red|Njemačka|30|19|19|68{{efn|name=nje|}}}} | 2. {{Bilans medalja/Red|Rusija|29|27|17|73{{efn|name=sssr|}}}} | 3. {{Bilans medalja/Red|Norveška|9|19|14|42}} | 4. {{Bilans medalja/Red|Finska|7|6|7|20}} | 5. {{Bilans medalja/Red|Italija|6|1|6|13}} | 6. {{Bilans medalja/Red|Bjelorusija|2|1|5|6}} | 7. {{Bilans medalja/Red|Poljska|1|3|3|7}} | 8. {{Bilans medalja/Red|Francuska|1|2|4|7}} | 9. {{Bilans medalja/Red|Švedska|1|1|4|6}} | 10. {{Bilans medalja/Red|Češka|0|2|1|3{{efn|name=češ|}}}} | 11. {{Bilans medalja/Red|Austrija|0|1|3|4}} | rowspan=2| 12. {{Bilans medalja/Red|Rumunija|0|1|0|1}} {{Bilans medalja/Red|SAD|0|1|0|1}} | 14. {{Bilans medalja/Red|Estonija|0|0|1|1}} {{Bilans medalja/RedU|83|83|83|249}} |} {{col-end}} <center> ; Ukupno {|{{Bilans medalja |Sport = Bilans medalja na održanim prvenstvima |Broj = 32 |Logo = Biathlon_pictogram.svg }} |- bgcolor="#FFFFFF" | 1. {{Bilans medalja/Red|RUS|48|39|27|114{{efn|name=sssr|}}}} | 2. {{Bilans medalja/Red|Njemačka|39|23|22|84{{efn|name=nje|}}}} | 3. {{Bilans medalja/Red|Norveška|17|34|22|73}} | 4. {{Bilans medalja/Red|Finska|7|7|9|23}} | 5. {{Bilans medalja/Red|Italija|6|1|6|13}} | 6. {{Bilans medalja/Red|Francuska|5|5|8|18}} | 7. {{Bilans medalja/Red|Švedska|4|4|8|16}} | 8. {{Bilans medalja/Red|Bjelorusija|3|2|6|11}} | 9. {{Bilans medalja/Red|Poljska|1|3|4|8}} | 10. {{Bilans medalja/Red|Češka|1|2|3|6{{efn|name=češ|}}}} | 11. {{Bilans medalja/Red|Kanada|1|1|0|2}} | 12. {{Bilans medalja/Red|Ukrajina|0|4|3|7}} | 13. {{Bilans medalja/Red|Bugarska|0|3|4|7}} | 14. {{Bilans medalja/Red|Austrija|0|1|4|5}} | 15. {{Bilans medalja/Red|SAD|0|1|1|2}} | 15. {{Bilans medalja/Red|Rumunija|0|1|0|1}} | 16. {{Bilans medalja/Red|Estonija|0|0|1|1}} {{Bilans medalja/RedU|129|129|129|387}} |} </center> == Napomene== {{napspisak}} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Biatlon portal}} * [http://biathlonresults.com/ Svi rezultati Svjetskih prvenstava u biatlonu] {{SP u biatlonu}} [[Kategorija:Svjetska prvenstva u biatlonu|1997]] [[Kategorija:Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|*]] [[Kategorija:1997. u Slovačkoj]] [[Kategorija:1997. u biatlonu]] [[Kategorija:Sportska takmičenja u Slovačkoj]] [[Kategorija:Sport u Breznom]] [[Kategorija:Biatlon u Slovačkoj]] otplfy18ekg5ogp3851iwr3nrnamyhq 3921714 3921713 2026-08-23T07:50:52Z AnToni 2325 /* Pojedinačne medalje */ 3921714 wikitext text/x-wiki {{Infokutija igre | naziv = Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997. | logo = Biathlon_pictogram.svg | veličina = 150px | opis = | grad_domaćin = [[Brezno (Slovačka)|Brezno]], {{ZID|Slovačka}} | datumi = 1–9. februar 1997. | sportisti = | države = | prethodne = [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|1996.]] | sljedeće = [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998.|1998.]] }} '''Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.''' je [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|prvenstvo]] koje je održano zajedno za muškarce i za žene od [[1. februar|1.]] do [[9. februar]]a [[1997.]] u [[Slovačka|slovačkom]] [[Brezno (Slovačka)|Breznu]].<ref name="SP">{{Cite web |url=http://sports123.com/bia/index.html |title=Sports 123 biathlon results |access-date=15. 11. 2015 |archive-date=25. 12. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20171225065511/http://sports123.com/bia/index.html |url-status=dead }}</ref> U muškoj konkurenciji ovo je bilo 32. po redu, a u ženskoj 14. prvenstvo. Ukupno je održano pet utrka za koje su dodijeljene medalje: [[Biatlon#Discipline|pojedinačne utrke]] u obje konkurencije,<ref name="IBU">[http://services.biathlonresults.com/results.aspx?RaceId=BT9697SWRLCH__SMIN Rezultati pojedinačne utrke u muškoj konkurenciji na službenoj stranici IBU-a]</ref><ref name="IBU4">[http://services.biathlonresults.com/results.aspx?RaceId=BT9697SWRLCHWOSWIN Rezultati pojedinačne utrke u ženskoj konkurenciji na službenoj stranici IBU-a]</ref> [[Biatlon#Discipline|sprint]]<ref name="IBU3">[http://services.biathlonresults.com/results.aspx?RaceId=BT9697SWRLCHWOSWSP Rezultati utrke sprinta u ženskoj konkurenciji na službenoj stranici IBU-a]</ref><ref name="IBU2">[http://services.biathlonresults.com/results.aspx?RaceId=BT9697SWRLCH__SMSP Rezultati utrke sprinta u muškoj konkurenciji na službenoj stranici IBU-a]</ref> i [[Biatlon#Discipline|ekipne utrke]] u obje konkurencije,<ref name="IBU6">[http://services.biathlonresults.com/Results.aspx?RaceId=BT9697SWRLCH__SMTM Rezultati ekipne utrke u muškoj konkurenciji na službenoj stranici IBU-a]</ref><ref name="IBU7">[http://services.biathlonresults.com/Results.aspx?RaceId=BT9697SWRLCH__SWTM Rezultati ekipne utrke u ženskoj konkurenciji na službenoj stranici IBU-a]</ref> te utrke [[Biatlon#Discipline|štafeta 4 × 7,5 km]] u ženskoj<ref name="IBU5">[http://services.biathlonresults.com/results.aspx?RaceId=BT9697SWRLCH__SWRL Rezultati štafete u ženskoj konkurenciji na službenoj stranici IBU-a]</ref> i 4 × 7,5&nbsp;km u muškoj konkurenciji.<ref name="IBU1">{{Cite web |url=http://shttp/ |title=Rezultati štafete u muškoj konkurenciji na službenoj stranici IBU-a |access-date=16. 10. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130716050836/http://shttp/ |archive-date=16. 7. 2013 |url-status=dead }}</ref> Prvi put su na ovom prvenstvu održane utrke u [[Biatlon#Discipline|potjeri]] i to u muškoj konkurenciji na 12,5&nbsp;km,<ref name="IBU8">[http://services.biathlonresults.com/results.aspx?RaceId=BT9697SWRLCH__SMPU Rezultati potjere u muškoj konkurenciji na službenoj stranici IBU-a]</ref> a u ženskoj na 10&nbsp;km.<ref name="IBU9">[http://services.biathlonresults.com/results.aspx?RaceId=BT9697SWRLCH__SWPU Rezultati potjere u ženskoj konkurenciji na službenoj stranici IBU-a]</ref> Startna lista i poredak su određeni na osnovu rezultata u sprintu, a pravo nastupa imali su 60 prvoplasiranih. == Države učesnice == == Termini == == Muškarci == === Osvajači medalja === {|{{Rezultati takmičenja medalje |Naslov = Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997. |Tip = Svjetsko prvenstvo |Logo = Biathlon_pictogram.svg |Rezultat = Vrijeme |Rastojanje = 1 }} |- {{LinkDetalji|Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – 10 km|10 km}}<ref name="IBU2"/> | {{flagathlete|[[Wilfried Pallhuber]]|ITA}} || <small>26:24,4<br><small>(0)</small> | {{flagathlete|[[René Cattarinussi]]|ITA}} || <small>26:41,2<br><small>(1)</small> | {{flagathlete|[[Oleg Riženkov]]|BJE}} || <small>26:42,7<br><small>(2)</small> |- {{LinkDetalji|Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – 12,5 km|12,5 km}}<ref name="IBU8"/> | {{flagathlete|[[Viktor Majgurov]]|RUS}} || <small>33:21,9<br><small>(0)</small> | {{flagathlete|[[Sergej Tarasov (biatlonac)|Sergej Tarasov]]|RUS}} || <small>33:28,8<br><small>(1)</small> | {{flagathlete|[[Ole Einar Bjørndalen]]|NOR}} || <small>33:32,1<br><small>(2)</small> |- {{LinkDetalji|Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – 20 km|20 km}}<ref name="IBU"/> | {{flagathlete|[[Ricco Groß]]|NJE}} || <small>52:04,6<br><small>(0)</small> | {{flagathlete|[[Oleg Riženkov]]|BJE}} || <small>52:40,1<br><small>(2)</small> | {{flagathlete|[[Ludwig Gredler]]|AUT}} || <small>53:13,0<br><small>(2)</small> |- {{LinkDetalji|Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – štafeta (muškarci)|štafeta}}<ref name="IBU1"/> | {{ZID|Njemačka}} <br><small>[[Ricco Groß]]<br />[[Peter Sendel]]<br />[[Sven Fischer]]<br />[[Frank Luck]]||<small> 1:17:42,5 <br>(0)</small> | {{ZID|Norveška}}<br><small>[[Egil Gjelland]]<br />[[Jon Åge Tyldum]]<br />[[Dag Bjørndalen]]<br />[[Ole Einar Bjørndalen]]||<small>1:17:48,2<br>(0)</small> | {{ZID|Italija}}<br><small>[[René Cattarinussi]]<br />[[Wilfried Pallhuber]]<br />[[Patrick Favre]]<br />[[Pieralberto Carrara]] ||<small>11:19:10,4<br>(1)</small> |- {{LinkDetalji|Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – ekipno (muškarci)|ekipno}}<ref name="IBU6"/> | {{ZID|Bjelorusija}}<br><small>[[Vadim Sašurin]]<br />[[Oleg Riženkov]]<br />[[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandar Popov]]<br />[[Peter Ivaško]] ||<small>27:22,4<br>(31)</small> | {{ZID|Njemačka}} <br><small>[[Mark Kirchner]]<br />[[Frank Luck]]<br />[[Peter Sendel]]<br />[[Carsten Heymann]] ||<small> 27:47,3<br>(2)</small> | {{ZID|Poljska}} <br><small>[[Wiesław Ziemianin]]<br />[[Jan Ziemianin]]<br />[[Wojciech Kozub]]<br />[[Tomasz Sikora]] ||<small>228:15,8<br>(3)</small> |} === Bilans medalja === {|{{Bilans medalja |Sport = Bilans medalja |Broj = 5 |Logo = Biathlon_pictogram.svg }} |- bgcolor="#FFFFFF" | 1. {{Bilans medalja/Red|Njemačka|2|1|0|3}} | rowspan=2| 2. {{Bilans medalja/Red|Bjelorusija|1|1|1|3}} {{Bilans medalja/Red|Italija|1|1|1|3}} | 4. {{Bilans medalja/Red|Rusija|1|1|0|2}} | 5. {{Bilans medalja/Red|Norveška|0|1|1|2}} | rowspan=2| 6. {{Bilans medalja/Red|Poljska|0|0|1|1}} {{Bilans medalja/Red|Austrija|0|0|1|1}} {{Bilans medalja/RedU|5|5|5|15}} |} == Žene == === Osvajači medalja === {|{{Rezultati takmičenja medalje |Naslov = Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997. |Tip = Svjetsko prvenstvo |Logo = Biathlon_pictogram.svg |Rezultat = Vrijeme |Rastojanje = 1 }} |- {{LinkDetalji|Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – 7,5 km|7,5 km}}<ref name="IBU3"/> | {{flagathlete|[[Olga Romasko]]|RUS}} || <small>21:16,8<br><small>(0)</small> | {{flagathlete|[[Olena Zubrilova]]|UKR}} || <small>21:59,5<br><small>(1)</small> | {{flagathlete|[[Magdalena Forsberg]]|ŠVE}} || <small>22:11,8<br><small>(0)</small> |- {{LinkDetalji|Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – 10 km|10 km}}<ref name="IBU9"/> | {{flagathlete|[[Magdalena Forsberg]]|ŠVE}} || <small>33:16,1<br><small>(0)</small> | {{flagathlete|[[Olena Zubrilova]]|UKR}} || <small>33:21,1<br><small>(1)</small> | {{flagathlete|[[Olga Romasko]]|RUS}} || <small>33:34,5<br><small>(0)</small> |- {{LinkDetalji|Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – 15 km|15 km}}<ref name="IBU4"/> | {{flagathlete|[[Magdalena Forsberg]]|ŠVE}} || <small>48:17,1<br><small>(0)</small> | {{flagathlete|[[Olena Zubrilova]]|UKR}} || <small>49:52,0<br><small>(1)</small> | {{flagathlete|[[Ekaterina Dafovska]]|BUG}} || <small>50:41,1<br><small>(1)</small> |- {{LinkDetalji|Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – 4 × 7,5 km|štafeta}}<ref name="IBU5"/> | {{ZID|Njemačka}} <br><small>[[Uschi Disl]]<br />[[Simone Greiner-Petter-Memm]]<br />[[Katrin Apel]]<br />[[Petra Behle]] ||<small> 1:28:36,9<br>(0)</small> | {{ZID|Norveška}} <br><small>[[Ann-Elen Skjelbreid]]<br />[[Annette Sikveland]]<br />[[Liv Grete Poirée|Liv Grete Skjelbreid]]<br />[[Gunn Margit Andreassen]] ||<small>1:30:06,7<br>(3)</small> | {{ZID|Rusija}} <br><small>[[Olga Meljnjik]]<br />[[Galina Kukljeva]]<br />[[Nadežda Talanova]]<br />[[Olga Romasko]] ||<small>1:30:09,7<br>(1)</small> |- {{LinkDetalji|Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – ekipno (žene)|ekipno}}<ref name="IBU7"/> | {{ZID|Norveška}} <br><small>[[Liv Grete Poirée|Liv Grete Skjelbreid]]<br />[[Ann-Elen Skjelbreid]]<br />[[Gunn Margit Andreassen]]<br />[[Annette Sikveland]] ||<small>22:01,8<br>(11)</small> | {{ZID|Rusija}}<br><small>[[Olga Melnik]]<br />[[Ana Volkova]]<br />[[Nadežda Talanova]]<br />[[Olga Romasko]] ||<small> 24:22,7 <br>(21)</small> | {{ZID|Ukrajina}} <br><small>[[Valentina Cerbe-Nesina]]<br />[[Tetjana Vodopjanova]]<br />[[Olena Petrova]]<br />[[Olena Zubrilova]] ||<small> 22:32,5<br>(21)</small> |} === Bilans medalja === {|{{Bilans medalja |Sport = Bilans medalja |Broj = 5 |Logo = Biathlon_pictogram.svg }} |- bgcolor="#FFFFFF" | 1. {{Bilans medalja/Red|Švedska|2|0|1|3}} | 2. {{Bilans medalja/Red|Rusija|1|1|2|4}} | 3. {{Bilans medalja/Red|Norveška|1|1|0|2}} | 4. {{Bilans medalja/Red|Njemačka|1|0|0|1}} | 5. {{Bilans medalja/Red|Ukrajina|0|3|1|4}} | 6. {{Bilans medalja/Red|Bugarska|0|0|1|1}} {{Bilans medalja/RedU|5|5|5|15}} |} == Pojedinačne medalje == {| class="wikitable" style="text-align:center; font-size: 90%" width=60% ! style="width:20px;" | Mjesto ! style="width:250px;" | Ime ! style="width:100px; background-color:gold;" | [[Datoteka:Gold medal world centered-2.svg|25px|Zlatna medalja|link=]] Zlato ! style="width:100px; background-color:silver;" | [[Datoteka:Silver medal world centered-2.svg|25px|Srebrna medalja|link=]] Srebro ! style="width:100px; background-color:#cc9966;;" | [[Datoteka:Bronze medal world centered-2.svg|25px|Bronzana medalja|link=]] Bronza ! style="width:100px;" | Ukupno |- | 1. || align=left| {{flagathlete|[[Magdalena Forsberg]]|ŠVE}}|| 2 || 0 || 1 || 3 |- | 2. || align=left| {{flagathlete|[[Ricco Groß]]|NJE}}|| 2 || 0 || 0 || 2 |- | 3. || align=left| {{flagathlete|[[Olga Romasko]]|RUS}}|| 1 || 1 || 2 || 4 |- | 4. || align=left| {{flagathlete|[[Oleg Riženkov]]|BJE}} || 1 || 1 || 1 || 3 |- | rowspan=6 | 5. || align=left| {{flagathlete|[[Liv Grete Skjelbreid]]|NOR}}|| 1 || 1 || 0 || 2 |- | align=left| {{flagathlete|[[Ann-Elen Skjelbreid]]|NOR}} || 1 || 1 || 0 || 2 |- | align=left| {{flagathlete|[[Gunn Margit Andreassen]]|NOR}} || 1 || 1 || 0 || 2 |- | align=left| {{flagathlete|[[Annette Sikveland]]|NOR}} || 1 || 1 || 0 || 2 |- | align=left| {{flagathlete|[[Peter Sendel]]|NJE}} || 1 || 1 || 0 || 2 |- | align=left| {{flagathlete|[[Frank Luck]]|NJE}} || 1 || 1 || 0 || 2 |- | 11. || align=left| {{flagathlete|[[Wilfried Pallhuber]]|ITA}}|| 1 || 0 || 1 || 2 |- | rowspan=9 | 12. || align=left| {{flagathlete|[[Viktor Majgurov]]|RUS}}|| 1 || 0 || 0 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Sven Fischer]]|NJE}}|| 1 || 0 || 0 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Uschi Disl]]|NJE}}|| 1 || 0 || 0 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Simone Greiner-Petter-Memm]]|NJE}}|| 1 || 0 || 0 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Katrin Apel]]|NJE}}|| 1 || 0 || 0 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Petra Behle]]|NJE}}|| 1 || 0 || 0 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Vadim Sašurin]]|BJE}}|| 1 || 0 || 0 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandar Popov]]|BJE}}|| 1 || 0 || 0 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Peter Ivaško]]|BJE}}|| 1 || 0 || 0 || 1 |- | 21. || align=left| {{flagathlete|[[Olena Zubrilova]]|UKR}}|| 0 || 3 || 1 || 4 |- | rowspan=4 | 22. || align=left| {{flagathlete|[[René Cattarinussi]]|ITA}}|| 0 || 1 || 1 || 2 |- | align=left| {{flagathlete|[[Ole Einar Bjørndalen]]|NOR}}|| 0 || 1 || 1 || 2 |- | align=left| {{flagathlete|[[Olga Melnik]]|RUS}}|| 0 || 1 || 1 || 2 |- | align=left| {{flagathlete|[[Nadežda Talanova]]|RUS}}|| 0 || 1 || 1 || 2 |- | rowspan=7 | 26. || align=left|{{flagathlete|[[Ana Volkova]]|RUS}}|| 0 || 1 || 0 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Sergej Tarasov (biatlonac)|Sergej Tarasov]]|RUS}}|| 0 || 1 || 0 || 0 |- | align=left| {{flagathlete|[[Egil Gjelland]]|NOR}}|| 0 || 1 || 0 || 0 |- | align=left| {{flagathlete|[[Dag Bjørndalen]]|NOR}}|| 0 || 1 || 0 || 0 |- | align=left| {{flagathlete|[[Jon Åge Tyldum]]|NOR}}|| 0 || 1 || 0 || 0 |- | align=left| {{flagathlete|[[Mark Kirchner]]|NJE}}|| 0 || 1 || 0 || 0 |- | align=left| {{flagathlete|[[Carsten Heymann]]|NJE}}|| 0 || 1 || 0 || 0 |- | rowspan=12 | 33. || align=left|{{flagathlete|[[Ekaterina Dafovska]]|BUG}}|| 0 || 0 || 1 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Galina Kukljeva]]|RUS}}|| 0 || 0 || 1 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Valentina Cerbe-Nesina]]|UKR}}|| 0 || 0 || 1 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Tetjana Vodopjanova]]|UKR}}|| 0 || 0 || 1 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Olena Zubrilova]]|UKR}}|| 0 || 0 || 1 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Ludwig Gredler]]|AUT}}|| 0 || 0 || 1 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Patrick Favre]]|ITA}}|| 0 || 0 || 1 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Pieralberto Carrara]]|ITA}}|| 0 || 0 || 1 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Wiesław Ziemianin]]|POL}}|| 0 || 0 || 1 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Jan Ziemianin]]|POL}}|| 0 || 0 || 1 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Wojciech Kozub]]|POL}}|| 0 || 0 || 1 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Tomasz Sikora]]|POL}}|| 0 || 0 || 1 || 1 |} {|{{Bilans medalja |Sport = Bilans medalja |Broj = 10 |Logo = Biathlon_pictogram.svg }} |- bgcolor="#FFFFFF" | 1. {{Bilans medalja/Red|Njemačka|3|1|0|4}} | 2. {{Bilans medalja/Red|Rusija|2|2|2|6}} | 3. {{Bilans medalja/Red|Švedska|2|0|1|3}} | 4. {{Bilans medalja/Red|Norveška|1|2|1|4}} | rowspan=2|5. {{Bilans medalja/Red|Italija|1|1|1|3}} {{Bilans medalja/Red|Bjelorusija|1|1|1|3}} | 7. {{Bilans medalja/Red|Ukrajina|0|3|1|4}} | rowspan=3|8. {{Bilans medalja/Red|Austrija|0|0|1|1}} {{Bilans medalja/Red|Poljska|0|0|1|1}} {{Bilans medalja/Red|Bugarska|0|0|1|1}} {{Bilans medalja/RedU|10|10|10|30}} |} == Ukupan broj osvojenih medalja == {{col-begin}} {{col-break}} ; Žene {|{{Bilans medalja |Sport = Bilans medalja na održanim prvenstvima (ž) |Broj = 14 |Logo = Biathlon_pictogram.svg }} |- bgcolor="#FFFFFF" | 1. {{Bilans medalja/Red|RUS|19|12|10|41{{efn|name=sssr|<small>Zbog raspada [[SSSR]], a nakon osnivanja [[ZND]], od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|Svjetskog prvenstva 1993]], osvojene medalje [[SSSR]] i [[ZND]] pribrajaju se reprezentaciji Rusije</small>}}}} | 2. {{Bilans medalja/Red|Njemačka|9|4|3|16{{efn|name=nje|<small>Zbog ujedinjenja dviju država, od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991.|Svjetskog prvenstva 1991.]], osvojene medalje [[Zapadna Njemačka|Zapadne Njemačke]] i [[Istočna Njemačka|Istočne Njemačke]] pribrajaju se reprezentaciji Njemačke</small>}}}} | 3. {{Bilans medalja/Red|Norveška|8|15|8|31}} | 4. {{Bilans medalja/Red|Francuska|4|4|4|12}} | 5. {{Bilans medalja/Red|Švedska|3|3|5|11}} | 6. {{Bilans medalja/Red|Bjelorusija|1|1|1|3}} | 7. {{Bilans medalja/Red|Kanada|1|1|0|2}} | 8. {{Bilans medalja/Red|Češka|1|0|2|3{{efn|name=češ|<small>Nakon raspada Čehoslovačke, od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|Svjetskog prvenstva 1993]], osvojene medalje [[Čehoslovačka|Čehoslovačke]] pribrajaju se reprezentaciji Češke</small>}}}} | 9. {{Bilans medalja/Red|Ukrajina|0|4|3|7}} | 10. {{Bilans medalja/Red|Bugarska|0|3|4|7}} | 11. {{Bilans medalja/Red|Finska|0|0|3|3}} | rowspan=3| 12. {{Bilans medalja/Red|Austrija|0|0|1|1}} {{Bilans medalja/Red|SAD|0|0|1|1}} {{Bilans medalja/Red|Poljska|0|0|1|1}} {{Bilans medalja/RedU|46|46|46|138}} |} {{col-break}} ; Muškarci {|{{Bilans medalja |Sport = Bilans medalja na održanim prvenstvima (m) |Broj = 32 |Logo = Biathlon_pictogram.svg }} |- bgcolor="#FFFFFF" | 1. {{Bilans medalja/Red|Njemačka|30|19|19|68{{efn|name=nje|}}}} | 2. {{Bilans medalja/Red|Rusija|29|27|17|73{{efn|name=sssr|}}}} | 3. {{Bilans medalja/Red|Norveška|9|19|14|42}} | 4. {{Bilans medalja/Red|Finska|7|6|7|20}} | 5. {{Bilans medalja/Red|Italija|6|1|6|13}} | 6. {{Bilans medalja/Red|Bjelorusija|2|1|5|6}} | 7. {{Bilans medalja/Red|Poljska|1|3|3|7}} | 8. {{Bilans medalja/Red|Francuska|1|2|4|7}} | 9. {{Bilans medalja/Red|Švedska|1|1|4|6}} | 10. {{Bilans medalja/Red|Češka|0|2|1|3{{efn|name=češ|}}}} | 11. {{Bilans medalja/Red|Austrija|0|1|3|4}} | rowspan=2| 12. {{Bilans medalja/Red|Rumunija|0|1|0|1}} {{Bilans medalja/Red|SAD|0|1|0|1}} | 14. {{Bilans medalja/Red|Estonija|0|0|1|1}} {{Bilans medalja/RedU|83|83|83|249}} |} {{col-end}} <center> ; Ukupno {|{{Bilans medalja |Sport = Bilans medalja na održanim prvenstvima |Broj = 32 |Logo = Biathlon_pictogram.svg }} |- bgcolor="#FFFFFF" | 1. {{Bilans medalja/Red|RUS|48|39|27|114{{efn|name=sssr|}}}} | 2. {{Bilans medalja/Red|Njemačka|39|23|22|84{{efn|name=nje|}}}} | 3. {{Bilans medalja/Red|Norveška|17|34|22|73}} | 4. {{Bilans medalja/Red|Finska|7|7|9|23}} | 5. {{Bilans medalja/Red|Italija|6|1|6|13}} | 6. {{Bilans medalja/Red|Francuska|5|5|8|18}} | 7. {{Bilans medalja/Red|Švedska|4|4|8|16}} | 8. {{Bilans medalja/Red|Bjelorusija|3|2|6|11}} | 9. {{Bilans medalja/Red|Poljska|1|3|4|8}} | 10. {{Bilans medalja/Red|Češka|1|2|3|6{{efn|name=češ|}}}} | 11. {{Bilans medalja/Red|Kanada|1|1|0|2}} | 12. {{Bilans medalja/Red|Ukrajina|0|4|3|7}} | 13. {{Bilans medalja/Red|Bugarska|0|3|4|7}} | 14. {{Bilans medalja/Red|Austrija|0|1|4|5}} | 15. {{Bilans medalja/Red|SAD|0|1|1|2}} | 15. {{Bilans medalja/Red|Rumunija|0|1|0|1}} | 16. {{Bilans medalja/Red|Estonija|0|0|1|1}} {{Bilans medalja/RedU|129|129|129|387}} |} </center> == Napomene== {{napspisak}} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Biatlon portal}} * [http://biathlonresults.com/ Svi rezultati Svjetskih prvenstava u biatlonu] {{SP u biatlonu}} [[Kategorija:Svjetska prvenstva u biatlonu|1997]] [[Kategorija:Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|*]] [[Kategorija:1997. u Slovačkoj]] [[Kategorija:1997. u biatlonu]] [[Kategorija:Sportska takmičenja u Slovačkoj]] [[Kategorija:Sport u Breznom]] [[Kategorija:Biatlon u Slovačkoj]] enbgcyfyto6ynhuy2tgn8d0xp3xyapg Svjetski kup u biatlonu 1996/1997. 0 401459 3921722 3887283 2026-08-23T08:09:08Z AnToni 2325 /* Rezultati */ 3921722 wikitext text/x-wiki {{Infokutija Svjetski kup (zimski sportovi) | takmičenje = Svjetski kup u biatlonu 1996/97. <!-- ** Pobjednik ** --> | takmičenje1 = Ukupno: | pobjednik1 = {{m}}{{flagathlete|[[Sven Fischer]]|NJE}} <small>(1)</small><br/> {{ž}}{{flagathlete|[[Magdalena Forsberg]]|ŠVE}} <small>(1)</small> | takmičenje2 = Pojedinačno: | pobjednik2 = {{m}}{{flagathlete|[[Ricco Groß]]|NJE}} <small>(1)</small><br/> {{ž}}{{flagathlete|[[Uschi Disl]]|NJE}} <small>(1)</small> | takmičenje3 = Sprint | pobjednik3 = {{m}}{{flagathlete|[[Ole Einar Bjørndalen]]|NOR}} <small>(1)</small><br/> {{ž}}{{flagathlete|[[Uschi Disl]]|NJE}} <small>(1)</small> | takmičenje4 = Potjera: | pobjednik4 = {{m}}{{flagathlete|[[Viktor Majgurov]]|RUS}} <small>(1)</small> <br/> {{ž}}{{flagathlete|[[Magdalena Forsberg]]|ŠVE}} <small>(1)</small> | takmičenje5 = Štafeta: | pobjednik5 = {{m}} {{flagcountry|NJE}} <br/> {{ž}} {{flagcountry|RUS}} | takmičenje6 = Kup nacija: | pobjednik6 = {{m}} {{flagcountry|NJE}} <br/> {{ž}} {{flagcountry|NJE}} | takmičenje7 = | pobjednik7 = | takmičenje8 = | pobjednik8 = <!-- ** Takmičenje ** --> | mjesto = {{m}} 9 <br/> {{ž}} 9 | pojedinačna_takmičenja = {{m}} 20 <br/> {{ž}} 20 | timska_takmičenja = {{m}} 7 <br/> {{ž}} 7 | otkazana_takmičenja = | zaustavljena_takmičenja = <!-- ** Učesnici ** --> | države = | sportisti = <!-- ** ** --> | posljednja = [[Svjetski kup u biatlonu 1995/1996.|1995/96.]] | sljedeća = [[Svjetski kup u biatlonu 1997/1998.|1997/98.]] }} '''Svjetski kup u biatlonu 1996/97.''' je dvadeseto po redu takmičenje [[biatlon]]aca za [[Svjetski kup u biatlonu]] u organizaciji [[Međunarodni biatlonski savez|Međunarodnog biatlonskog saveza]] (IBU). Sezona je počela 30. novembra 1996. u [[Lillehammer]]u u [[Norveška|Norveškoj]], a završena 16. marta 1994. u [[Novosibirsk]]u u [[Rusija|Rusiji]]. U ovoj sezoni, takmičenja su održavana po petnaesti put u ženskoj konkurenciji. Takmičenja u muškoj konkurenciji održana su u disciplinama [[Biatlon#Discipline|pojedinačno na 20 km]], [[Biatlon#Discipline|sprint 10 km]], [[Biatlon#Discipline|potjera 12,5 km]], [[Biatlon#Discipline|masovni start 15 km]], [[Biatlon#Discipline|štafeta 4 × 7,5 km]] i [[Biatlon#Discipline|tim 20 km]], a u ženskoj [[Biatlon#Discipline|pojedinačno na 15 km]], [[Biatlon#Discipline|sprint 7,5 km]], [[Biatlon#Discipline|potjera 10 km]], [[Biatlon#Discipline|masovni start 12,5 km]], [[Biatlon#Discipline|tim 15 km]] i [[Biatlon#Discipline|štafeta 4 × 7,5 km]]. Vrhunac takmičenja bilo je [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|Svjetsko prvenstvo]] u [[Slovačka|slovačkom]] [[Osrblie]]u, na kojem su održana takmičenja u ženskoj i muškoj konkurenciji. Ukupni pobjednik Svjetskog kupa u muškoj konkurenciji postao je [[Nijemci|Njemac]] [[Sven Fischer]], dok je u ženskoj konkurenciji pobijedila [[Šveđani|Šveđanka]] [[Magdalena Forsberg]]. Od ove sezone zvanično se vode pobjede u pojedinačmim disciplinama (sprint, pojedinačna utrka i potjera) kao i u štafetnim utrkama. Utrka sa masovnim startom trčana je samo jednom i za nju se nije proglašavao ukupni pobjednik. == Kalendar takmičenja == {{col-begin}} {{col-break}} {{Lokacijska karta+|float=right|Evropa|width=450|caption=Mjesta održavanja Svjetskog kupa u biatlonu 1996/97.<br />'''Legenda''':<br/>[[Datoteka:Green pog.svg|8px]] u obje konkurencije;<br/>[[Datoteka:Red pog.svg|8px]] Svjetsko prvenstvo;|places= {{Lokacijska karta~|Evropa|lat=61.08|long=10.2|label=[[Lillehammer]]|position=left|mark=Green pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Evropa|lat=63.11|long=14.38|label=[[Östersund]]|position=left|mark=Green pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Evropa|lat=59.58|long=10.40|label=[[Holmenkollen]]|position=left|mark=Green pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Evropa|lat=50.42|long=10.44|label=[[Oberhof]]|position=top|mark=Green pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Evropa|lat=46.51|long=12.6|label=[[Antholz]]|position=bottom|mark=Green pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Evropa|lat=48.45|long=19.31|label=[[Osrblie]]|position=top|mark=Red pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Evropa|lat=47.46|long=12.39|label=[[Ruhpolding]]|position=top|mark=Green pog.svg}} }} {{col-break}} {{Lokacijska karta+|Azija|width=450|float=right|caption=Mjesta održavanja Svjetskog kupa u biatlonu 1996/97. u Aziji<br />'''Legenda''':<br/>[[Datoteka:Green pog.svg|8px]] u obje konkurencije;|places= {{Lokacijska karta~|Azija|lat=36.39|long=138.12|label=[[Nagano]]|position=top|mark=Green pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Azija|lat=55.20|long=82.55|label=[[Novosibirsk]]|position=bottom|mark=Green pog.svg}} }} {{col-end}} {| class="wikitable" style="font-size: 90%;" |- ! colspan="2" | ! colspan="6" |Muškarci ! colspan="6" |Žene |- ! Grad ! Datum ! Pojedinačno |<abbr title="Pojedinačno">Poj.</abbr> ! Sprint|<abbr title="Sprint">Spr.</abbr> ! Potjera|<abbr title="Potjera">Pot.</abbr> ! Masovni start|<abbr title="Masovni start">Mas.</abbr> ! Tim ! Štafeta|<abbr title="Štafeta">Šta.</abbr> ! Pojedinačno |<abbr title="Pojedinačno">Poj.</abbr> ! Sprint|<abbr title="Sprint">Spr.</abbr> ! Potjera|<abbr title="Potjera">Pot.</abbr> ! Masovni start|<abbr title="Masovni start">Mas.</abbr> ! Tim ! Štafeta|<abbr title="Štafeta">Šta.</abbr> |- align=center |align=left| {{ZD|NOR}} [[Lillehammer]]u |align=left| 30. novembar 1996. – 1. decembar 1996. | | ● | ● | | | | | ● | ● | | | |- align=center |align=left| {{ZD|ŠVE}} [[Östersund]] |align=left| 5-8. decembar 1996. | ● | ● | | | | ● | ● | ● | | | | ● |- align=center |align=left| {{ZD|NOR}} [[Holmenkollen]] |align=left| 12-15. decembar 1996. | | ● |● | | | ● | | ● | ● | | | ● |- align=center |align=left| {{ZD|NJE}} [[Oberhof]] |align=left| 4-5. januar 1997. | ● | ● | | | | | ● | ● | | | | |- align=center |align=left| {{ZD|NJE}} [[Ruhpolding]] |align=left| 9-12. januar 1997. | ● | ● | | | ● | | ● | ● | | | ● | |-align=center |align=left| {{ZD|ITA}} [[Antholz]] |align=left|16-19. januar 1997. | ● | ● | | | | ● | | ● | | | | ● |-align=center style="background:#FFEBAD" |align=left| {{ZD|SLK}} [[Osrblie]] |align=left| 1-17. februar 1997. | ● | ● | ● | | ● | ● |● |● | ● | | ● | ● |- align=center |align=left| {{ZD|JAP}} [[Nagano]] |align=left| 6–9. mart 1997. | ● | ● | | | | ● |● | ● | | | | ● |- align=center |align=left| {{ZD|RUS}} [[Novosibirsk]] |align=left| 13–16. mart 1997. | ● | ● | | ● | | |● | ● | | ● |● | |- align=center ! colspan="2" | Ukupno ! 7 !8 !3 !1 !2 !5 !7 !8 !3 !1 ! 2 !5 |} {{raščistiti}} == Bodovanje == Od [[Svjetski kup u biatlonu 1984/1985.|sezone 1984/85.]], pa sve do [[Svjetski kup u biatlonu 1999/2000.|sezone Svjetskog kupa 1999/2000.]] koristi se novi sistem bodovanja u kome pobjednik dobija 30 bodova, drugi 26, treći 24 itd.<ref>{{Cite web |url=http://www3.biathlonworld.com/en/history_1979_1994.html |title=Historija Svjetskog kupa od 1979-94. |access-date=30. 11. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20141206122654/http://www3.biathlonworld.com/en/history_1979_1994.html |archive-date=6. 12. 2014 |url-status=dead }}</ref> Ovaj sistem je zamijenio stari sistem od [[Svjetski kup u biatlonu 1977/1978.|prve sezone 1978.]] po kojem je pobjednik dobijao 25 bodova, drugi 24, treći 23 i svaki slijedeći plasman bod manje.<ref>{{Cite web |url=http://www3.biathlonworld.com/en/history_1973_1978.html |title=Historija Svjetskog kupa od 1973-78. |access-date=30. 11. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20141206122658/http://www3.biathlonworld.com/en/history_1973_1978.html |archive-date=6. 12. 2014 |url-status=dead }}</ref> {{Biatlon bodovi 2}} U ovoj sezoni se svakom takmičaru brisalo 6 slabih rezultata, koji nisu ulazili u bodovanje za ukupan plasman i to 2 rezultata u sprintu, 2 u pojedinačnoj utrci, 1 u masovnom startu i jedan u potjeri) == Muškarci == === Rezultati === {| {{Rezultati takmičenja|Naslov=1. takmičenje Svjetskog kupa u [[Lillehammer]]u, {{ZID|Norveška}}, 30. novembar 1996. – 1. decembar 1996.|Rastojanje=1em}} |- | 30. novembar 1996. <small>(subota)</small> | Sprint (10&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Sven Fischer]]|NJE}} | {{flagathlete|[[Sergej Tarasov (biatlonac)|Sergej Tarasov]]|RUS}} | {{flagathlete|[[Pavel Rostovcev]]|RUS}} |- | 1. decembar 1996. <small>(nedelja)</small> | Potjera (12,5&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Sven Fischer]]|NJE}} | {{flagathlete|[[Pavel Rostovcev]]|RUS}} | {{flagathlete|[[René Cattarinussi]]|ITA}} |} {| {{Rezultati takmičenja|Naslov=2. takmičenje Svjetskog kupa u [[Östersund]]u, {{ZID|Švedska}}, 5-8. decembar 1996.|Rastojanje=1em}} |- | 5. decembar 1996. <small>(četvrtak)</small> | Pojedinačno (20&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Wilfried Pallhuber]]|ITA}} | {{flagathlete|[[Vesa Hietalahti]]|FIN}} | {{flagathlete|[[Pavel Muslimov]]|RUS}} |- | 7. decembar 1996. <small>(subota)</small> | Sprint (10&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Vadim Leonidovič Sašurin|Vadim Sašurin]]|BJE}} | {{flagathlete|[[Frode Andresen]]|NOR}} | {{flagathlete|[[Ole Einar Bjørndalen]]|NOR}} |- | 8. decembar 1996. <small>(nedelja)</small> | Štafeta (4 × 7,5&nbsp;km) | {{Štafeta|{{ZID|Njemačka}}|[[Ricco Groß]]|[[Peter Sendel]]|[[Frank Luck]]|[[Sven Fischer]]}} | {{Štafeta|{{ZID|Norveška}}|[[Egil Gjelland]]|[[Halvard Hanevold]]|[[Frode Andresen]]|[[Ole Einar Bjørndalen]]}} | {{Štafeta|{{ZID|Bjelorusija}}|[[Oleksij Ajdarov]]|[[Oleg Rišenkov]]|[[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandar Popov]]|[[Vadim Sašurin]]}} |} {| {{Rezultati takmičenja|Naslov=3. takmičenje Svjetskog kupa u [[Holmenkollen]]u, {{ZID|Norveška}}, 12-15 decembar 1996.|Rastojanje=1em}} |- | 12. decembar 1996. <small>(četvrtak)</small> | Sprint (10&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Viktor Maiäjgurov]]|RUS}} | {{flagathlete|[[Frode Andresen]]|NOR}} | {{flagathlete|[[Sven Fischer]]|NJE}} |- | 14. decembar 1996. <small>(subota)</small> | Potjera (12,5&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Viktor Majgurov]]|RUS}} | {{flagathlete|[[Sven Fischer]]|NJE}} | {{flagathlete|[[Ole Einar Bjørndalen]]|NOR}} |- | 15. decembar 1996. <small>(nedelja)</small> | Štafeta (4 × 7,5&nbsp;km) | {{Štafeta|{{ZID|Njemačka}}|[[Ricco Groß]]|[[Peter Sendel]]|[[Mark Kirchner (biatlonac)|Mark Kirchner]]|[[Frank Luck]]}} | {{Štafeta|{{ZID|Norveška}}|[[Ole Einar Bjørndalen]]|[[Egil Gjelland]]|[[Dag Bjørndalen]]|[[Frode Andresen]]}} | {{Štafeta|{{ZID|Rusija}}|[[Sergej Roškov]]|[[Pavel Muslimov]]|[[Pavel Rostovcev]]|[[Aleksej Kobeljev]]}} |} {| {{Rezultati takmičenja|Naslov=4. takmičenje Svjetskog [[Oberhof]]u, {{ZID|Njemačka}}, 4–5. januar 1997.|Rastojanje=1em}} |- | 4. januar 1997. <small>(subota)</small> | Sprint (10&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Ole Einar Bjørndalen]]|NOR}} | {{flagathlete|[[Pavel Muslimov]]|RUS}} | {{flagathlete|[[Halvard Hanevold]]|NOR}} |- | 5. januar 1997. <small>(nedelja)</small> | Potjera (12,5&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Ole Einar Bjørndalen]]|NOR}} | {{flagathlete|[[Viktor Maigurov]]|RUS}} | {{flagathlete|[[Ludwig Gredler]]|AUT}} |} {| {{Rezultati takmičenja|Naslov=5. takmičenje Svjetskog kupa u [[Ruhpolding]]u, {{ZID|Njemačka}}, 9–12. januar 1997.|Rastojanje=1em}} |- | 9. januar 1997. <small>(četvrtak)</small> | Pojedinačno (20&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Ricco Groß]]|NJE}} | {{flagathlete|[[Ole Einar Bjørndalen]]|NOR}} | {{flagathlete|[[Viktor Majgurov]]|RUS}} |- | 11. januar 1997. <small>(subota)</small> | Sprint (10&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Ole Einar Bjørndalen]]|NOR}} | {{flagathlete|[[Pavel Rostovcev]]|RUS}} | {{flagathlete|[[Sven Fischer]]|NJE}} |- | 12. januar 1997. <small>(nedelja)</small> | Team (20&nbsp;km) | {{Štafeta|{{ZID|Austrija}}|[[Reinhard Neuner]]|[[Wolfgang Perner]]|[[Ludwig Gredler]]|[[Hannes Obererlacher]]}} | {{Štafeta|{{ZID|Norveška}}|[[Dag Bjørndalen]]|[[Halvard Hanevold]]|[[Egil Gjelland]]|[[Jon Åge Tyldum]]}} | {{Štafeta|{{ZID|Rusija}} II|[[Sergej Tarasov (biatlonac)|Sergej Tarasov]]|[[Pavel Muslimov]]|[[Eduard Rjabov]]|[[Sergej Roškov]]}} |} {| {{Rezultati takmičenja|Naslov=6. takmičenje Svjetskog kupa u [[Antholz]]u, {{ZID|Italija}}, 16–19. januar 1997.|Rastojanje=1em}} |- | 16. januar 1997. <small>(četvrtak)</small> | Pojedinačno (20&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Ludwig Gredler]]|AUT}} | {{flagathlete|[[Ricco Groß]]|NJE}} | {{flagathlete|[[Sergej Roškov]]|RUS}} |- | 18. januar 1997. <small>(subota)</small> | Sprint (10&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Viktor Majgurov]]|RUS}} | {{flagathlete|[[Pieralberto Carrara]]|ITA}} | {{flagathlete|[[Raphaël Poirée]]|FRA}} |- | 19. januar 1997. <small>(nedelja)</small> | Štafeta (4 × 7,5&nbsp;km) | {{Štafeta|{{ZID|Njemačka}}|[[Ricco Groß]]|[[Mark Kirchner (biatlonac)|Mark Kirchner]]|[[Carsten Heymann]]|[[Frank Luck]]}} | {{Štafeta|{{ZID|Italija}}|[[René Cattarinussi]]|[[Wilfried Pallhuber]]|[[Patrick Favre]]|[[Pieralberto Carrara]]}} | {{Štafeta|{{ZID|Norveška}}|[[Bård Mjølne]]|[[Sylfest Glimsdal]]|[[Jon Åge Tyldum]]|[[Ole Einar Bjørndalen]]}} |} {| {{Rezultati takmičenja||Tip=Svjetsko prvenstvo|Naslov=[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|Svjetsko prvenstvo]] u [[Osrblie]]u {{ZID|Slovačka}}, 1-17. februara 1997.|Rastojanje=1em}} |- | 1. februar 1997. <small>(subota)</small> | Sprint (10&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Wilfried Pallhuber]]|ITA}} | {{flagathlete|[[René Cattarinussi]]|ITA}} | {{flagathlete|[[Oleg Rišenkov]]|BJE}} |- | 2. februar 1997. <small>(nedelja)</small> | Potjera (12,5&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Viktor Majgurov]]|RUS}} | {{flagathlete|[[Sergej Tarasov (biatlonac)|Sergej Tarasov]]|RUS}} | {{flagathlete|[[Ole Einar Bjørndalen]]|NOR}} |- | 5. februar 1997. <small>(srijeda)</small> | Tim (20&nbsp;km) | {{Štafeta|{{ZID|Bjelorusija}}|[[Vadim Sašurin]]|[[Oleg Rišenkov]]|[[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandar Popov]]|[[Petr Ivashko]]}} | {{Štafeta|{{ZID|Njemačka}}|[[Mark Kirchner (biatlonac)|Mark Kirchner]]|[[Frank Luck]]|[[Peter Sendel]]|[[Carsten Heymann]]}} | {{Štafeta|{{ZID|Poljska}}|[[Wieslaw Ziemianin]]|[[Jan Ziemianin]]|[[Wojciech Kozub]]|[[Tomasz Sikora]]}} |- | 7. februar 1997. <small>(petak)</small> | Pojedinačno (20&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Ricco Groß]]|NJE}} | {{flagathlete|[[Oleg Rišenkov]]|BJE}} | {{flagathlete|[[Ludwig Gredler]]|AUT}} |- | 9. februar 1997. <small>(nedelja)</small> | Štafeta (4 × 7,5&nbsp;km) | {{Štafeta|{{ZID|Njemačka}}|[[Ricco Groß]]|[[Peter Sendel]]|[[Sven Fischer]]|[[Frank Luck]]}} | {{Štafeta|{{ZID|Norveška}}|[[Egil Gjelland]]|[[Jon Åge Tyldum]]|[[Dag Bjørndalen]]|[[Ole Einar Bjørndalen]]}} | {{Štafeta|{{ZID|Italija}}|[[René Cattarinussi]]|[[Wilfried Pallhuber]]|[[Patrick Favre]]|[[Pieralberto Carrara]]}} |} {| {{Rezultati takmičenja|Naslov=7. takmičenje Svjetskog kupa u [[Nagano|Naganu]], {{ZID|Japan}}, 6–9. mart 1997.|Rastojanje=1em}} |- | 6. mart 1997. <small>(četvrtak)</small> | Pojedinačno (20&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Mark Kirchner (biatlonac)|Mark Kirchner]]|NJE}} | {{flagathlete|[[Vesa Hietalahti]]|FIN}} | {{flagathlete|[[Oleg Rišenkov]]|BJE}} |- | 8. mart 1997. <small>(subota)</small> | Sprint (10&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Sven Fischer]]|NJE}} | {{flagathlete|[[Ole Einar Bjørndalen]]|NOR}} | {{flagathlete|[[René Cattarinussi]]|ITA}} |- | 9. mart 1997. <small>(nedelja)</small> | Štafeta (4 × 7,5&nbsp;km) | {{Štafeta|{{ZID|Rusija}}|[[Viktor Majgurov]]|[[Uladsimer Dratschou]]|[[Sergej Tarasov (biatlonac)|Sergej Tarasov]]|[[Aleksej Kobeljev]]}} | {{Štafeta|{{ZID|Norveška}}|[[Frode Andresen]]|[[Jon Åge Tyldum]]|[[Halvard Hanevold]]|[[Ole Einar Bjørndalen]]}} | {{Štafeta|{{ZID|Slovenija}}|[[Jože Poklukar]]|[[Tomaž Žemva]]|[[Janez Ožbolt]]|[[Matjaž Poklukar]]}} |- bgcolor="#efefef" |} {| {{Rezultati takmičenja|Naslov=8. takmičenje Svjetskog kupa u [[Novosibirsk]]u, {{ZID|Rusija}}, 13–16. mart 1997.|Rastojanje=1em}} |- | 13. mart 1997. <small>(četvrtak)</small> | Pojedinačno (20&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Pavel Muslimov]]|RUS}} | {{flagathlete|[[Ricco Groß]]|NJE}} | {{flagathlete|[[Sven Fischer]]|NJE}} |- | 15. mart 1997. <small>(subota)</small> | Sprint (10&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Ludwig Gredler]]|AUT}} | {{flagathlete|[[Ricco Groß]]|NJE}} | {{flagathlete|[[Sergej Tarasov (biatlonac)|Sergej Tarasov]]|RUS}} |- | 16. mart 1997. <small>(nedelja)</small> | Masovni start (10&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Wolfgang Perner]]|AUT}} | {{flagathlete|[[Pieralberto Carrara]]|ITA}} | {{flagathlete|[[Uladsimer Dračou]]|RUS}} |} === Tabele === {{SKB 1996 ukupno muškarci}} {{col-begin}} {{col-break}} {|{{SKB discipline/zaglavlje |Disciplina = Pojedinačno |Broj takmičenja = 7 }} {{SKB discipline/red|1|Ricco Groß|NJE|112|2}} {{SKB discipline/red|2|Pavel Muslimov|RUS|91|1}} {{SKB discipline/red|3|Mark Kirchner|NJE|82|1}} {{SKB discipline/red|4|Sven Fischer|NJE|79|-}} {{SKB discipline/red|5|Oleg Rišenkov|RUS|72|-}} {{SKB discipline/red|6|Vesa Hietalahti|FIN|71|-}} {{SKB discipline/red|7|Carsten Heymann|NJE|68|-}} {{SKB discipline/red|8|Ole Einar Bjørndalen|NOR|67|-}} {{SKB discipline/red|9|Viktor Majgurov|RUS|64|1}} {{SKB discipline/red|10|Ludwig Gredler|AUT|62|1}} {{SKB discipline/red|.|Wilfried Pallhuber|ITA|.|1}} |} {{col-break}} {|{{SKB discipline/zaglavlje |Disciplina = Sprint |Broj takmičenja = 9 }} {{SKB discipline/red|1|Ole Einar Bjørndalen|NOR|158|2}} {{SKB discipline/red|2|Sven Fischer|NJE|155|2}} {{SKB discipline/red|3|Viktor Majgurov|RUS|135|2}} {{SKB discipline/red|4|Ludwig Gredler|AUT|127|1}} {{SKB discipline/red|5|Frode Andresen|NOR|124|}} {{SKB discipline/red|6|Rene Cattarinussi|ITA|121|}} {{SKB discipline/red|7|Ricco Groß|NJE|120|}} {{SKB discipline/red|8|Oleg Rišenkov|RUS|116|-}} {{SKB discipline/red|9|Sergej Tarasov|RUS|105|}} {{SKB discipline/red|10|Pavel Muslimov|RUS|104|-}} {{SKB discipline/red|.|Vadim Sašurin|BJE|.|1}} {{SKB discipline/red|.|Wilfried Pallhuber|ITA|.|1}} |} {{col-break}} {|{{SKB discipline/zaglavlje |Disciplina = Potjera |Broj takmičenja = 4 }} {{SKB discipline/red|1|Viktor Majgurov|RUS|86|2}} {{SKB discipline/red|2|Sven Fischer|NJE|78|1}} {{SKB discipline/red|3|Ole Einar Bjørndalen|NOR|78|1}} {{SKB discipline/red|4|Rene Cattarinussi|ITA|60|}} {{SKB discipline/red|5|Pavel Rostovcov|RUS|50|-}} {{SKB discipline/red|6|Pavel Muslimov|RUS|50|-}} {{SKB discipline/red|7|Mark Kirchner|NJE|50|-}} {{SKB discipline/red|8|Frank Luck|NJE|49|}} {{SKB discipline/red|9|Patrice Bailly-Salins|FRA|49|}} {{SKB discipline/red|10|Ludwig Gredler|AUT|45|}} |} {{col-end}} {{col-begin}} {{col-break}} {|{{SKB discipline/zaglavlje |Disciplina = Štafeta |Broj takmičenja = 6 }} {{SKB disciplineD/red|1|NJE|120|4}} {{SKB disciplineD/red|2|RUS|104|1}} {{SKB disciplineD/red|3|NOR|95|-}} {{SKB disciplineD/red|4|BJE|90|-}} {{SKB disciplineD/red|5|ITA|88|-}} {{SKB disciplineD/red|6|FRA|79|-}} {{SKB disciplineD/red|7|AUT|77|-}} {{SKB disciplineD/red|8|FIN|77|-}} {{SKB disciplineD/red|9|SLO|66|-}} {{SKB disciplineD/red|10|LAT|63|-}} |} {{col-break}} {|{{SKB discipline/zaglavlje |Disciplina = Kup nacija |Broj takmičenja = 26 }} {{SKB disciplineD/red|1|NJE|5225|-}} {{SKB disciplineD/red|2|RUS|5098|-}} {{SKB disciplineD/red|3|NOR|4883|-}} {{SKB disciplineD/red|5|ITA|4857|-}} {{SKB disciplineD/red|4|BJE|4542|-}} |} {{col-end}} == Žene == Takmičenja u biatlonu od [[Svjetski kup u biatlonu 1982/1983.|sezone 1982/83.]], nazivala su se ''Evropski kup'', mada su u kupu mogle učestvovati takmičarke iz čitavog svijeta. === Rezultati === {| {{Rezultati takmičenja|Naslov=1. takmičenje Svjetskog kupa u [[Lillehammer]]u, {{ZID|Norveška}}, 30. novembar 1996. – 1. decembar 1996.|Rastojanje=1em}} |- | 30. novembar 1996. <small>(subota)</small> | Sprint (7,5&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Petra Behle]]|NJE}} | {{flagathlete|[[Simone Greiner-Petter-Memm]]|NJE}} | {{flagathlete|[[Olga Meljnjik]]|RUS}} |- | 1. decembar 1996. <small>(nedelja)</small> | Potjera (10&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Simone Greiner-Petter-Memm]]|NJE}} | {{flagathlete|[[Galina Kukljeva]]|RUS}} | {{flagathlete|[[Magdalena Forsberg]]|ŠVE}} |} {| {{Rezultati takmičenja|Naslov=2. takmičenje Svjetskog kupa u [[Östersund]]u, {{ZID|Švedska}}, 5.–8. Dezember 1997.|Rastojanje=1em}} |- | 5. decembar 1996. <small>(četvrtak)</small> | Pojedinačno (15&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Anna Sprung|Ana Volkova]]|RUS}} | {{flagathlete|[[Yu Shumei]]|KIN}} | {{flagathlete|[[Svjetlana Paramigina]]|BJE}} |- | 7. decembar 1996. <small>(subota)</small> | Sprint (7,5&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Olga Meljnjik]]|RUS}} | {{flagathlete|[[Svjetlana Paramigina]]|BJE}} | {{flagathlete|[[Gunn Margit Andreassen]]|NOR}} |- | 8. decembar 1996. <small>(nedelja)</small> | Štafeta (4 × 7,5&nbsp;km) | {{Štafeta|{{ZID|Rusija}}|[[Olga Meljnjik]]|[[Galina Kukljeva]]|[[Anna Sprung|Ana Volkova]]|[[Olga Romasko]]}} | {{Štafeta|{{ZID|Njemačka}}|[[Uschi Disl]]|[[Simone Greiner-Petter-Memm]]|[[Katrin Apel]]|[[Petra Behle]]}} | {{Štafeta|{{ZID|Norveška}}|[[Ann-Elen Skjelbreid]]|[[Annette Sikveland]]|[[Hildegunn Mikkelsplass]]|[[Gunn Margit Andreassen]]}} |} {| {{Rezultati takmičenja|Naslov=3. takmičenje Svjetskog kupa u [[Holmenkollen]]u, {{ZID|Norveška}}, 12–15. Dezember 1997.|Rastojanje=1em}} |- | 12. decembar 1996. <small>(četvrtak)</small> | Sprint (7,5&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Uschi Disl]]|NJE}} | {{flagathlete|[[Simone Greiner-Petter-Memm]]|NJE}} | {{flagathlete|[[Galina Kukljeva]]|RUS}} |- | 14. decembar 1996. <small>(subota)</small> | Potjera (10&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Uschi Disl]]|NJE}} | {{flagathlete|[[Galina Kukljeva]]|RUS}} | {{flagathlete|[[Olga Romasko]]|RUS}} |- | 15. decembar 1996. <small>(nedelja)</small> | Štafeta (4 × 7,5&nbsp;km) | {{Štafeta|{{ZID|Rusija}}|[[Olga Meljnjik]]|[[Galina Kukljeva]]|[[Nadežda Talanova]]|[[Olga Romasko]]}} | {{Štafeta|{{ZID|Njemačka}}|[[Uschi Disl]]|[[Simone Greiner-Petter-Memm]]|[[Katrin Apel]]|[[Petra Behle]]}} | {{Štafeta|{{ZID|Norveška}}|[[Ann-Elen Skjelbreid]]|[[Annette Sikveland]]|[[Hildegunn Mikkelsplass]]|[[Gunn Margit Andreassen]]}} |} {| {{Rezultati takmičenja|Naslov=4. takmičenje Svjetskog kupa u [[Oberhof]]u, {{ZID|Njemačka}}, 4–5. januar 1997.|Rastojanje=1em}} |- | 4. januar 1997. <small>(subota)</small> | Sprint (7,5&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Magdalena Forsberg]]|ŠVE}} | {{flagathlete|[[Hildegunn Mikkelsplass]]|NOR}} | {{flagathlete|[[Kathi Schwaab]]|NJE}} |- | 5. januar 1997. <small>(nedelja)</small> | Potjera (10&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Magdalena Forsberg]]|ŠVE}} | {{flagathlete|[[Simone Greiner-Petter-Memm]]|NJE}} | {{flagathlete|[[Annette Sikveland]]|NOR}} |} {| {{Rezultati takmičenja|Naslov=5. takmičenje Svjetskog kupa u [[Ruhpolding]]u, {{ZID|Njemačka}}, 9–12. januar 1997.|Rastojanje=1em}} |- | 9. januar 1997. <small>(četvrtak)</small> | Pojedinačno (15&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Annette Sikveland]]|NOR}} | {{flagathlete|[[Simone Greiner-Petter-Memm]]|NJE}} | {{flagathlete|[[Corinne Niogret]]|FRA}} |- | 11. januar 1997. <small>(subota)</small> | Sprint (7,5&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Petra Behle]]|NJE}} | {{flagathlete|[[Uschi Disl]]|NJE}} | {{flagathlete|[[Olga Romasko]]|RUS}} |- | 12. januar 1997. <small>(nedelja)</small> | Team (15&nbsp;km) | {{Štafeta|{{ZID|Rusija}}|[[Olga Meljnjik]]|[[Nadežda Talanova]]|[[Olga Romasko]]|[[Galina Kukljeva]]}} | {{Štafeta|{{ZID|Njemačka}}|[[Katrin Apel]]|[[Petra Behle]]|[[Uschi Disl]]|[[Kathi Schwaab]]}} | {{Štafeta|{{ZID|Ukrajina}}|[[Valentina Cerbe-Nesina]]|[[Irina Merkušina]]|[[Tetjana Vodopjanova]]|[[Olena Zubrilova]]}} |} {| {{Rezultati takmičenja|Naslov=6. takmičenje Svjetskog kupa u [[Antholz]]u, {{ZID|Italija}}, 16. januar 1997. – 19. januar 1997..|Rastojanje=1em}} |- | 16. januar 1997. <small>(četvrtak)</small> | Pojedinačno (15&nbsp;km) | | {{flagathlete|[[Tetjana Vodopjanova]]|UKR}} | {{flagathlete|[[Annette Sikveland]]|NOR}} | {{flagathlete|[[Uschi Disl]]|NJE}} |- | 18. januar 1997. <small>(subota)</small> | Sprint (7,5&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Uschi Disl]]|NJE}} | {{flagathlete|[[Ann-Elen Skjelbreid]]|NOR}} | {{flagathlete|[[Corinne Niogret]]|FRA}} |- | 19. januar 1997. <small>(nedelja)</small> | Štafeta (4 × 7,5&nbsp;km) | {{Štafeta|{{ZID|Rusija}}|[[Olga Meljnjik]]|[[Galina Kukljeva]]|[[Nadežda Talanova]]|[[Olga Romasko]]}} | {{Štafeta|{{ZID|Norveška}}|[[Ann-Elen Skjelbreid]]|[[Annette Sikveland]]|[[Liv Grete Poirée|Liv Grete Skjelbreid]]|[[Gunn Margit Andreassen]]}} | {{Štafeta|{{ZID|Francuska}}|[[Delphyne Burlet|Delphyne Heymann-Burlet]]|[[Christelle Gros]]|[[Véronique Claudel]]|[[Corinne Niogret]]}} |} {| {{Rezultati takmičenja||Tip=Svjetsko prvenstvo|Naslov=[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|Svjetsko prvenstvo]] u [[Osrblie]]u {{ZID|Slovačka}}, 1-17. februara 1997.|Rastojanje=1em}} |- | 1. februar 1997. <small>(subota)</small> | Sprint (7,5&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Olga Romasko]]|RUS}} | {{flagathlete|[[Olena Zubrilova]]|UKR}} | {{flagathlete|[[Magdalena Forsberg]]|ŠVE}} |- | 2. februar 1997. <small>(nedelja)</small> | Potjera (10&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Magdalena Forsberg]]|ŠVE}} | {{flagathlete|[[Olena Zubrilova]]|UKR}} | {{flagathlete|[[Olga Romasko]]|RUS}} |- | 5. februar 1997. <small>(srijeda)</small> | Team (15&nbsp;km) | {{Štafeta|{{ZID|Norveška}}|[[Liv Grete Poirée|Liv Grete Skjelbreid]]|[[Ann-Elen Skjelbreid]]|[[Gunn Margit Andreassen]]|[[Annette Sikveland]]}} | {{Štafeta|{{ZID|Rusija}}|[[Olga Meljnjik]]|[[Anna Sprung|Ana Volkova]]|[[Nadežda Talanova]]|[[Olga Romasko]]}} | {{Štafeta|{{ZID|Ukrajina}}|[[Valentina Cerbe-Nesina]]|[[Tetjana Vodopjanova]]|[[Olena Petrova]]|[[Olena Zubrilova]]}} |- | 7. februar 1997. <small>(petak)</small> | Pojedinačno (15&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Magdalena Forsberg]]|ŠVE}} | {{flagathlete|[[Olena Zubrilova]]|UKR}} | {{flagathlete|[[Ekaterina Dafovska]]|BUG}} |- | 9. februar 1997. <small>(nedelja)</small> | Štafeta (4 × 7,5&nbsp;km) | {{Štafeta|{{ZID|Njemačka}}|[[Uschi Disl]]|[[Simone Greiner-Petter-Memm]]|[[Katrin Apel]]|[[Petra Behle]]}} | {{Štafeta|{{ZID|Norveška}}|[[Ann-Elen Skjelbreid]]|[[Annette Sikveland]]|[[Liv Grete Poirée|Liv Grete Skjelbreid]]|[[Gunn Margit Andreassen]]}} | {{Štafeta|{{ZID|Rusija}}|[[Olga Meljnjik]]|[[Galina Kukljeva]]|[[Nadežda Talanova]]|[[Olga Romasko]]}} |} {| {{Rezultati takmičenja|Naslov=7. takmičenje Svjetskog kupa u [[Nagano|Naganu]], {{ZID|Japan}}, 6–9. mart 1997.|Rastojanje=1em}} |- | 6. mart 1997. <small>(četvrtak)</small> | Pojedinačno (15&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Andreja Koblar|Andreja Grašič]]|SLO}} | {{flagathlete|[[Uschi Disl]]|NJE}} | {{flagathlete|[[Anna Stera-Kustucz|Anna Stera]]|POL}} |- | 8. mart 1997. <small>(subota)</small> | Sprint (7,5&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Olga Romasko]]|RUS}} | {{flagathlete|[[Uschi Disl]]|NJE}} | {{flagathlete|[[Ekaterina Dafovska]]|BUG}} |- | 9. mart 1997. <small>(nedelja)</small> | Štafeta (4 × 7,5&nbsp;km) | {{Štafeta|{{ZID|Ukrajina}}|[[Nina Lemeš]]|[[Olena Petrova]]|[[Valentina Cerbe-Nesina]]|[[Tetjana Vodopjanova]]}} | {{Štafeta|{{ZID|Rusija}}|[[Nadežda Talanova]]|[[Olga Meljnjik]]|[[Anna Sprung|Ana Volkova]]|[[Olga Romasko]]}} | {{Štafeta|{{ZID|Kina}}|[[Yu Shumei]]|[[Sun Ribo]]|[[Liu Jinfeng]]|[[Liu Xianying]]}} |} {| {{Rezultati takmičenja|Naslov=8. takmičenje Svjetskog kupa u [[Novosibirsk]]u, {{ZID|Rusija}}, 13–16. mart 1997.|Rastojanje=1em}} |- | 13. mart 1997. <small>(četvrtak)</small> | Pojedinačno (15&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Svjetlana Paramigina]]|BJE}} | {{flagathlete|[[Uschi Disl]]|NJE}} | {{flagathlete|[[Anna Sprung|Ana Volkova]]|RUS}} |- | 15. mart 1997. <small>(subota)</small> | Sprint (7,5&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Petra Behle]]|NJE}} | {{flagathlete|[[Andreja Koblar|Andreja Grašič]]|SLO}} | {{flagathlete|[[Svjetlana Paramigina]]|BJE}} |- | 16. mart 1997. <small>(nedelja)</small> | Masovni start (7,5&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Anna Sprung|Ana Volkova]]|RUS}} | {{flagathlete|[[Svjetlana Paramigina]]|BJE}} | {{flagathlete|[[Magdalena Forsberg]]|ŠVE}} |} === Pojedinačni rezultati === {{Rezultati SKB 1996/97. (žene)}} === Tabele === {{col-begin}} {{col-3}} {{SKB 1996 ukupno žene}} {{col-3}} {{SKB 1996 pojedinačno žene}} {{col-3}} {{SKB 1996 sprint žene}} {{col-end}} {{col-begin}} {{col-3}} {{SKB 1996 potjera žene}} {{col-3}} {{SKB 1996 štafeta žene}} {{col-3}} {{SKB 1996 Kup nacija žene}} {{col-end}} == Pobjede u Svjetskom kupu == <center> {{col-begin|width=90%}} {{col-break}} ; Muškarci {{SKB 1996 pobjede muškarci}} {{col-break}} ; Žene {{SKB 1996 pobjede žene}} {{col-end}} </center> == Napomene == {{notelist}} == Reference == {{refspisak|2}} == Vanjski linkovi == {{Biatlon portal}} * [http://biathlonworld.com Službena stranica IBU-a] {{Sezone Svjetskog kupa u biatlonu}} [[Kategorija:1996. u biatlonu]] [[Kategorija:1997. u biatlonu]] [[Kategorija:Svjetski kup u biatlonu 1996/1997.]] cnb02ydbc43dm6c0on17yzpbirrlwd7 Svjetski kup u biatlonu 1997/1998. 0 402233 3921723 3887285 2026-08-23T08:09:47Z AnToni 2325 /* Muškarci */ 3921723 wikitext text/x-wiki {{Infokutija Svjetski kup (zimski sportovi) | takmičenje = Svjetski kup u biatlonu 1997/98. <!-- ** Pobjednik ** --> | takmičenje1 = Ukupno: | pobjednik1 = {{m}} {{flagathlete|[[Ole Einar Bjørndalen]]|NOR}} <small>(1)</small> <br/> {{ž}} {{flagathlete|[[Magdalena Forsberg]]|ŠVE}} <small>(2)</small> | takmičenje2 = Pojedinačno: | pobjednik2 = {{m}} {{flagathlete|[[Halvard Hanevold]]|NOR}} <br/> {{ž}} {{flagathlete|[[Magdalena Forsberg]]|ŠVE}} | takmičenje3 = Sprint | pobjednik3 = {{m}} {{flagathlete|[[Ole Einar Bjørndalen]]|NOR}} <br/> {{ž}} {{flagathlete|[[Magdalena Forsberg]]|ŠVE}} | takmičenje4 = Potjera: | pobjednik4 = {{m}} {{flagathlete|[[Sven Fischer]]|NJE}} <br/> {{ž}} {{flagathlete|[[Magdalena Forsberg]]|ŠVE}} | takmičenje5 = Štafeta: | pobjednik5 = {{m}} {{flagcountry|NJE}} {{flagcountry|NOR}}<br/> {{ž}} {{flagcountry|RUS}} | takmičenje6 = Kup nacija: | pobjednik6 = {{m}} {{flagcountry|NOR}} <br/> {{ž}} {{flagcountry|NJE}} | takmičenje7 = | pobjednik7 = | takmičenje8 = | pobjednik8 = <!-- ** Takmičenje ** --> | mjesto = {{m}} 8 <br/> {{ž}} 8 | pojedinačna_takmičenja = {{m}} 18 <br/> {{ž}} 18 | timska_takmičenja = {{m}} 5 <br/> {{ž}} 5 | otkazana_takmičenja = | zaustavljena_takmičenja = <!-- ** Učesnici ** --> | države = | sportisti = <!-- ** ** --> | posljednja = [[Svjetski kup u biatlonu 1996/1997.|1996/97.]] | sljedeća = [[Svjetski kup u biatlonu 1998/1999.|1998/99.]] }} '''Svjetski kup u biatlonu 1997/98.''' je 21-o po redu takmičenje [[biatlon]]aca za [[Svjetski kup u biatlonu]] u organizaciji organizaciji [[Međunarodni biatlonski savez|Međunarodnog biatlonskog saveza]] (IBU). Sezona je počela 6. decembra 1997. u [[Lillehammer]]u u [[Norveška|Norveškoj]], a završena 15. marta 1998. u [[Hochfilzen]]u u [[Austrija|Austriji]]. U ovoj sezoni, takmičenja su održavana po 16-i put u ženskoj konkurenciji. Takmičenja u muškoj konkurenciji održana su u disciplinama [[Biatlon#Discipline|pojedinačno na 20 km]], [[Biatlon#Discipline|sprint 10 km]], [[Biatlon#Discipline|potjera 12,5 km]], [[Biatlon#Discipline|štafeta 4 × 7,5 km]] i [[Biatlon#Discipline|tim 20 km]], a u ženskoj [[Biatlon#Discipline|pojedinačno na 15 km]], [[Biatlon#Discipline|sprint 7,5 km]], [[Biatlon#Discipline|potjera 10 km]], [[Biatlon#Discipline|tim 15 km]] i [[Biatlon#Discipline|štafeta 4 × 7,5 km]]. Vrhunac takmičenja bilo je [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998.|Svjetsko prvenstvo]] na [[Slovenija|slovenskoj]] [[Pokljuka|Pokljuki]], kod [[Bohinj]]a i u [[Austrija|austrijskom]] [[Hochfilzen]]u na kojem su održana takmičenja u ženskoj i muškoj konkurenciji u disciplini potjera, te [[Biatlon na ZOI 1998.|Zimske olimpijske igre]] u [[japan]]skom [[Nagano|Naganu]]. Utrke sa Svjetskog prvenstva na Pokljuki, kao i utrke sa [[Biatlon na ZOI 1998.|ZOI 1988.]] su brojane za plasman u Svjetskom kupu. Ukupni pobjednik Svjetskog kupa u muškoj konkurenciji postao je [[Norveška|Norvežanin]] [[Ole Einar Bjørndalen]], dok je u ženskoj konkurenciji pobijedila [[Šveđani|Šveđanka]] [[Magdalena Forsberg]]. Od ove sezone zvanično se vode pobjede u pojedinačnim disciplinama (sprint, pojedinačna utrka i potjera) kao i u štafetnim utrkama. == Kalendar takmičenja == {{col-begin}} {{col-break}} {{Lokacijska karta+|float=right|Evropa|width=450|caption=Mjesta održavanja Svjetskog kupa u biatlonu 1997/98.<br />'''Legenda''':<br/>[[Datoteka:Green pog.svg|8px]] u obje konkurencije;|places= {{Lokacijska karta~|Evropa|lat=61.08|long=10.2|label=[[Lillehammer]]|position=left|mark=Green pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Evropa|lat=63.11|long=14.38|label=[[Östersund]]|position=left|mark=Green pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Evropa|lat=62.46|long=29.51|label=[[Kontiolahti]]|position=right|mark=Green pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Evropa|lat=47.46|long=12.39|label=[[Ruhpolding]]|position=top|mark=Green pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Evropa|lat=46.51|long=12.6|label=[[Antholz]]|position=bottom|mark=Green pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Evropa|lat=46.22|long=14.02|label=[[Pokljuka]]|position=right|mark=Green pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Evropa|lat=47.28|long=12.37|label=[[Hochfilzen]]|position=left|mark=Green pog.svg}} }} {{col-break}} {{Lokacijska karta+|Azija|width=450|float=right|caption=Mjesta održavanja Svjetskog kupa u biatlonu 1997/98. u Aziji<br />'''Legenda''':<br/>[[Datoteka:Red pog.svg|8px]] Olimpijske igre;|places= {{Lokacijska karta~|Azija|lat=36.39|long=138.12|label=[[Nagano]]|position=top|mark=Red pog.svg}} }} {{col-end}} {| class="wikitable" style="font-size: 90%;" |- ! colspan="2" | ! colspan="5" |Muškarci ! colspan="5" |Žene |- ! Grad ! Datum ! Pojedinačno |<abbr title="Pojedinačno">Poj.</abbr> ! Sprint|<abbr title="Sprint">Spr.</abbr> ! Potjera|<abbr title="Potjera">Pot.</abbr> ! Tim ! Štafeta|<abbr title="Štafeta">Šta.</abbr> ! Pojedinačno |<abbr title="Pojedinačno">Poj.</abbr> ! Sprint|<abbr title="Sprint">Spr.</abbr> ! Potjera|<abbr title="Potjera">Pot.</abbr> ! Tim ! Štafeta|<abbr title="Štafeta">Šta.</abbr> |- align=center |align=left| {{ZD|NOR}} [[Lillehammer]] |align=left| 6–7. decembar 1997. | | ● | ● | | | | ● | ● | | |- align=center |align=left| {{ZD|ŠVE}} [[Östersund]] |align=left| 11-14. decembar 1997. | ● | ● | | | ● | ● | ● | | | ● |- align=center |align=left| {{ZD|FIN}} [[Kontiolahti]] |align=left| 18-21. decembar 1997. | | ● |● | | ● | | ● | ● | | ● |- align=center |align=left| {{ZD|NJE}} [[Ruhpolding]] |align=left| 8-11. januar 1998. | | ●● | | |● | |●● | | |● |-align=center |align=left| {{ZD|ITA}} [[Antholz]] |align=left|15-18. januar 1998. | ● | ● | | | ● | ● |● | | | ● |-align=center style="background:#FFEBAD" |align=left| {{ZD|JAP}} [[Nagano]] |align=left| 9-21. februar 1998. | ● | ● | | | ● |● |● | | | ● |- align=center |align=left| {{ZD|SLO}} [[Pokljuka]] |align=left| 3–8. mart 1998. | ● | ●● |● | | |● | ●● |● | | |- align=center |align=left| {{ZD|AUT}} [[Hochfilzen]] |align=left| 12–15. mart 1998. | ● | ● | | ● | |● | ● | | ● | |- align=center ! colspan="2" | Ukupno !5 !10 !3 !1 !5 !5 !10 !3 !1 !5 |} {{raščistiti}} == Bodovanje == Od [[Svjetski kup u biatlonu 1984/1985.|sezone 1984/85.]], pa sve do [[Svjetski kup u biatlonu 1999/2000.|sezone Svjetskog kupa 1999/2000.]] koristi se novi sistem bodovanja u kome pobjednik dobija 30 bodova, drugi 26, treći 24 itd.<ref>{{Cite web |url=http://www3.biathlonworld.com/en/history_1979_1994.html |title=Historija Svjetskog kupa od 1979-94. |access-date=8. 12. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20141206122654/http://www3.biathlonworld.com/en/history_1979_1994.html |archive-date=6. 12. 2014 |url-status=dead }}</ref> Ovaj sistem je zamijenio stari sistem od [[Svjetski kup u biatlonu 1977/1978.|prve sezone 1978.]] po kojem je pobjednik dobijao 25 bodova, drugi 24, treći 23 i svaki sljedeći plasman bod manje.<ref>{{Cite web |url=http://www3.biathlonworld.com/en/history_1973_1978.html |title=Historija Svjetskog kupa od 1973-78. |access-date=8. 12. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20141206122658/http://www3.biathlonworld.com/en/history_1973_1978.html |archive-date=6. 12. 2014 |url-status=dead }}</ref> {{Biatlon bodovi 2}} U ovoj sezoni se svakom takmičaru brisalo 6 slabih rezultata, koji nisu ulazili u bodovanje za ukupan plasman i to 2 rezultata u sprintu, 2 u pojedinačnoj utrci, 1 u masovnom startu i jedan u potjeri) == Muškarci == === Rezultati === {| {{Rezultati takmičenja|Naslov=1. takmičenje Svjetskog kupa u [[Lillehammer]]u {{ZID|Norveška}}, 6–7. decembar 1997.|Rastojanje=1em}} |- | 6. decembar 1997. <small>(subota)</small> | Sprint (10&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Frank Luck]]|NJE}} | {{flagathlete|[[Dag Bjørndalen]]|NOR}} | {{flagathlete|[[Raphaël Poirée]]|FRA}} |- | 7. decembar 1997. <small>(nedjelja)</small> | Potjera (12,5&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Oleksij Ajdarov]]|BJE}} | {{flagathlete|[[Halvard Hanevold]]|NOR}} | {{flagathlete|[[Pavel Muslimov]]|RUS}} |} {| {{Rezultati takmičenja|Naslov=2. takmičenje Svjetskog kupa u [[Östersund]]u {{ZID|Švedska}}, 11–14. decembar 1997.|Rastojanje=1em}} |- | 11. decembar 1997. <small>(četvrtak)</small> | Pojedinačno (20&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Sylfest Glimsdal]]|NOR}} | {{flagathlete|[[Aleksej Kobeljev]]|RUS}} | {{flagathlete|[[Viktor Majgurov]]|RUS}} |- | 13. decembar 1997. <small>(subota)</small> | Sprint (10&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Aleksej Kobeljevl]]|RUS}} | {{flagathlete|[[Raphaël Poirée]]|FRA}} | {{flagathlete|[[Carsten Heymann]]|NJE}} |- | 14. decembar 1997. <small>(nedjelja)</small> | Štafeta (4 × 7,5&nbsp;km) | {{Štafeta|{{ZID|Norveška}}|[[Egil Gjelland]]|[[Sylfest Glimsdal]]|[[Halvard Hanevold]]|[[Ole Einar Bjørndalen]]}} | {{Štafeta|{{ZID|Njemačka}}|[[Jan Wüstenfeld]]|[[Carsten Heymann]]|[[Marco Morgenstern]]|[[Sven Fischer]]}} | {{Štafeta|{{ZID|Italija}}|[[Patrick Favre]]|[[Wilfried Pallhuber]]|[[Pieralberto Carrara]]|[[René Cattarinussi]]}} |} {| {{Rezultati takmičenja|Naslov=3. takmičenje Svjetskog kupa u [[Kontiolahti]]ju {{ZID|Finska}}, 18–21. decembar 1997.|Rastojanje=1em}} |- | 18. decembar 1997. <small>(četvrtak)</small> | Sprint (10&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Jan Wüstenfeld]]|NJE}} | {{flagathlete|[[Ricco Groß]]|NJE}} | {{flagathlete|[[Sven Fischer]]|NJE}} |- | 20. decembar 1997. <small>(subota)</small> | Potjera (12,5&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Sven Fischer]]|NJE}} | {{flagathlete|[[Ludwig Gredler]]|AUT}} | {{flagathlete|[[Jan Wüstenfeld]]|NJE}} |- | 21. decembar 1997. <small>(nedjelja)</small> | Štafeta (4 × 7,5&nbsp;km) | {{Štafeta|{{ZID|Rusija}}|[[Sergej Roškov]]|[[Vladimir Dračov]]|[[Sergej Tarasov (biatlonac)|Sergej Tarasov]]|[[Pavel Rostovcev]]}} | {{Štafeta|{{ZID|Bjelorusija}}|[[Oleksij Ajdarov]]|[[Oleg Rišenkov]]|[[Vadim Sašurin]]|[[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandar Popov]]}} | {{Štafeta|{{ZID|Italija}}|[[Patrick Favre]]|[[Wilfried Pallhuber]]|[[Pieralberto Carrara]]|[[René Cattarinussi]]}} |} {| {{Rezultati takmičenja|Naslov=4. takmičenje Svjetskog kupa u [[Ruhpolding]]u {{ZID|Njemačka}}, 8–11. januar 1998.|Rastojanje=1em}} |- | 8. januar 1998. <small>(četvrtak)</small> | Sprint (10&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Raphaël Poirée]]|FRA}} | {{flagathlete|[[Ole Einar Bjørndalen]]|NOR}} | {{flagathlete|[[Ricco Groß]]|NJE}} |- | 10. januar 1998. <small>(subota)</small> | Sprint (10&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Frode Andresen]]|NOR}} | {{flagathlete|[[Ole Einar Bjørndalen]]|NOR}} | {{flagathlete|[[Raphaël Poirée]]|FRA}} |- | 11. januar 1998. <small>(nedjelja)</small> | Štafeta (4 × 7,5&nbsp;km) | {{Štafeta|{{ZID|Norveška}}|[[Egil Gjelland]]|[[Frode Andresen]]|[[Dag Bjørndalen]]|[[Ole Einar Bjørndalen]]}} | {{Štafeta|{{ZID|Njemačka}}|[[Ricco Groß]]|[[Jan Wüstenfeld]]|[[Sven Fischer]]|[[Frank Luck]]}} | {{Štafeta|{{ZID|Rusija}}|[[Sergej Roškov]]|[[Pavel Vavilov]]|[[Pavel Rostovcev]]|[[Aleksej Kobeljev]]}} |} {| {{Rezultati takmičenja|Naslov=5. takmičenje Svjetskog kupa u [[Rasen-Antholz|Anthol]]u {{ZID|Italija}}, 15–18. januar 1998.|Rastojanje=1em}} |- | 15. januar 1998. <small>(četvrtak)</small> | Pojedinačno (20&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Halvard Hanevold]]|NOR}} | {{flagathlete|[[Ricco Groß]]|NJE}} | {{flagathlete|[[Oleksij Ajdarov]]|BJE}} |- | 17. januar 1998. <small>(subota)</small> | Sprint (10&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Ole Einar Bjørndalen]]|NOR}} | {{flagathlete|[[Frode Andresen]]|NOR}} | {{flagathlete|[[Viktor Majgurov]]|RUS}} |- | 18. januar 1998. <small>(nedjelja)</small> | Štafeta (4 × 7,5&nbsp;km) | {{Štafeta|{{ZID|Njemačka}}|[[Ricco Groß]]|[[Peter Sendel]]|[[Sven Fischer]]|[[Frank Luck]]}} | {{Štafeta|{{ZID|Norveška}}|[[Egil Gjelland]]|[[Halvard Hanevold]]|[[Frode Andresen]]|[[Ole Einar Bjørndalen]]}} | {{Štafeta|{{ZID|Bjelorusija}}|[[Oleksij Ajdarov]]|[[Oleg Rišenkov]]|[[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandar Popov]]|[[Vadim Sašurin]]}} |} {| {{Rezultati takmičenja|Tip=Olimpijada|Logo=Olympic rings.svg|Naslov=[[Biatlon na ZOI 1998.|Zimske olimpijske igre]] u [[Nagano|Naganu]] {{ZID|Japan}}, 9–21. februar 1998.|Rastojanje=1em}} |- | 11. februar 1998. <small>(srijeda)</small> | Pojedinačno (20&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Halvard Hanevold]]|NOR}} | {{flagathlete|[[Pieralberto Carrara]]|FRA}} | {{flagathlete|[[Oleksij Ajdarov]]|BJE}} |- | 18. februar 1998. <small>(srijeda)</small> | Sprint (10&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Ole Einar Bjørndalen]]|NOR}} | {{flagathlete|[[Frode Andresen]]|NOR}} | {{flagathlete|[[Ville Räikkönen]]|FIN}} |- | 21. februar 1998. <small>(subota)</small> | Štafeta (4 × 7,5&nbsp;km) | {{Štafeta|{{ZID|Njemačka}}|[[Ricco Groß]]|[[Peter Sendel]]|[[Sven Fischer]]|[[Frank Luck]]}} | {{Štafeta|{{ZID|Norveška}}|[[Egil Gjelland]]|[[Halvard Hanevold]]|[[Dag Bjørndalen]]|[[Ole Einar Bjørndalen]]}} | {{Štafeta|{{ZID|Rusija}}|[[Pavel Muslimov]]|[[Vladimir Dračov]]|[[Sergej Tarasov (biatlonac)|Sergej Tarasov]]|[[Viktor Majgurov]]}} |} {| {{Rezultati takmičenja|Naslov=6. takmičenje Svjetskog kupa na [[Pokljuka|Pokljuki]] {{ZID|Slovenija}}, 3–8. mart 1998.|Rastojanje=1em}} |- | 3. mart 1998. <small>(utorak)</small> | Pojedinačno (20&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Ricco Groß]]|NJE}} | {{flagathlete|[[Egil Gjelland]]|NOR}} | {{flagathlete|[[Ole Einar Bjørndalen]]|NOR}} |- | 5. mart 1998. <small>(četvrtak)</small> | Sprint (10&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Frank Luck]]|NJE}} | {{flagathlete|[[Raphaël Poirée]]|FRA}} | {{flagathlete|[[Viktor Majgurov]]|RUS}} |- | 7. mart 1998. <small>(subota)</small> | Sprint (10&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Vladimir Dračov]]|RUS}} | {{flagathlete|[[Sven Fischer]]|NJE}} | {{flagathlete|[[Ilmārs Bricis]]|LAT}} |- | 8. mart 1998. <small>(nedjelja)</small> | Potjera (12,5&nbsp;km) <br>([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998.|SP 1998]]) | {{flagathlete|[[Vladimir Dračov]]|RUS}} | {{flagathlete|[[Ole Einar Bjørndalen]]|NOR}} | {{flagathlete|[[Raphaël Poirée]]|FRA}} |} {| {{Rezultati takmičenja|Naslov=7. takmičenje Svjetskog kupa u [[Hochfilzen]]u {{ZID|Austrija}}, 12–15. mart 1998.|Rastojanje=1em}} |- | 12. mart <small>(četvrtak)</small> | Pojedinačno (20&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Vladimir Dračov]]|RUS}} | {{flagathlete|[[Halvard Hanevold]]|NOR}} | {{flagathlete|[[Viktor Majgurov]]|RUS}} |- | 14. mart <small>(subota)</small> | Sprint (10&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Vladimir Dračov]]|RUS}} | {{flagathlete|[[Ilmārs Bricis]]|LAT}} | {{flagathlete|[[Sven Fischer]]|NJE}} |- | 15. mart <small>(nedjelja)</small> | Tim (10&nbsp;km) <br>([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998.|SP 1998]]) | {{Štafeta|{{ZID|Norveška}}|[[Egil Gjelland]]|[[Sylfest Glimsdal]]|[[Halvard Hanevold]]|[[Ole Einar Bjørndalen]]}} | {{Štafeta|{{ZID|Njemačka}}|[[Ricco Groß]]|[[Carsten Heymann]]|[[Sven Fischer]]||[[Frank Luck]]}} | {{Štafeta|{{ZID|Rusija}}|[[Vladimir Dračov]]|[[Aleksev Kobeljev]]|[[Sergej Roškov]]||[[Viktor Majgurov]]}} |} === Tabele === {{SKB 1997 ukupno muškarci}} {{col-begin}} {{col-3}} {{SKB 1997 pojedinačno muškarci}} {{col-3}} {{SKB 1997 sprint muškarci}} {{col-3}} {{SKB 1997 potjera muškarci}} {{col-end}} {{col-begin}} {{col-2}} {{SKB 1997 štafeta muškarci}} {{col-2}} {{SKB 1997 Kup nacija muškarci}} {{col-end}} == Žene == === Rezultati === {| {{Rezultati takmičenja|Naslov=1. takmičenje Svjetskog kupa u [[Lillehammer]]u {{ZID|Norveška}}, 6–7. decembar 1997.|Rastojanje=1em}} |- | 6. decembar 1997. <small>(subota)</small> | Sprint (7,5&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Galina Kukljeva]]|RUS}} | {{flagathlete|[[Olga Meljnjik]]|RUS}} | {{flagathlete|[[Magdalena Forsberg]]|ŠVE}} |- | 7. decembar 1997. <small>(nedjelja)</small> | Potjera (10&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Galina Kukljeva]]|RUS}} | {{flagathlete|[[Magdalena Forsberg]]|ŠVE}} | {{flagathlete|[[Uschi Disl]]|NJE}} |} {| {{Rezultati takmičenja|Naslov=2. takmičenje Svjetskog kupa u [[Östersund]]u {{ZID|Švedska}}, 11–14. decembar 1997.|Rastojanje=1em}} |- | 11. decembar 1997. <small>(četvrtak)</small> | Pojedinačno (15&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Andreja Koblar|Andreja Grašič]]|SLO}} | {{flagathlete|[[Magdalena Forsberg]]|ŠVE}} | {{flagathlete|[[Olena Petrova]]|UKR}} |- | 13. decembar 1997. <small>(subota)</small> | Sprint (7,5&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Magdalena Forsberg]]|ŠVE}} | {{flagathlete|[[Galina Kukljeva]]|RUS}} | {{flagathlete|[[Anna Sprung|Ana Volkova]]|RUS}} |- | 14. decembar 1997. <small>(nedjelja)</small> | Štafeta (4 × 7,5&nbsp;km) | {{Štafeta|{{ZID|Francuska}}|[[Florence Baverel-Robert|Florence Baverel]]|[[Emmanuelle Claret]]|[[Christelle Gros]]|[[Corinne Niogret]]}} | {{Štafeta|{{ZID|Njemačka}}|[[Uschi Disl]]|[[Martina Seidl|Martina Zellner]]|[[Katrin Apel]]|[[Petra Behle]]}} | {{Štafeta|{{ZID|Rusija}}|[[Olga Meljnjik]]|[[Galina Kukljeva]]|[[Albina Ahatova]]|[[Anna Sprung|Ana Volkova]]}} |} {| {{Rezultati takmičenja|Naslov=3. takmičenje Svjetskog kupa u [[Kontiolahti]]ju {{ZID|Finska}}, 18–21. decembar 1997.|Rastojanje=1em}} |- | 18. decembar 1997. <small>(četvrtak)</small> | Sprint (7,5&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Uschi Disl]]|NJE}} | {{flagathlete|[[Martina Seidl|Martina Zellner]]|NJE}} | {{flagathlete|[[Svjetlana Išmuratova]]|RUS}} |- | 20. decembar 1997. <small>(subota)</small> | Potjera (10&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Magdalena Forsberg]]|ŠVE}} | {{flagathlete|[[Svjetlana Išmuratova]]|RUS}} | {{flagathlete|[[Martina Seidl|Martina Zellner]]|NJE}} |- | 21. decembar 1997. <small>(nedjelja)</small> | Štafeta (4 × 7,5&nbsp;km) | {{Štafeta|{{ZID|Češka}}|[[Kateřina Holubcová|Kateřina Losmanova]]|[[Jiřina Pelcová]]|[[Irena Česneková]]|[[Eva Háková]]}} | {{Štafeta|{{ZID|Francuska}}|[[Florence Baverel-Robert|Florence Baverel]]|[[Anne Briand]]|[[Christelle Gros]]|[[Corinne Niogret]]}} | {{Štafeta|{{ZID|Njemačka}}|[[Uschi Disl]]|[[Simone Greiner-Petter-Memm]]|[[Katrin Apel]]|[[Martina Seidl|Martina Zellner]]}} |} {| {{Rezultati takmičenja|Naslov=4. takmičenje Svjetskog kupa u [[Ruhpolding]]u {{ZID|Njemačka}}, 8–11. januar 1998.|Rastojanje=1em}} |- | 8. januar 1998. <small>(četvrtak)</small> | Sprint (7,5&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Magdalena Forsberg]]|ŠVE}} | {{flagathlete|[[Petra Behle]]|NJE}} | {{flagathlete|[[Corinne Niogret]]|FRA}} |- | 10. januar 1998. <small>(subota)</small> | Sprint (7,5&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Petra Behle]]|NJE}} | {{flagathlete|[[Martina Seidl|Martina Zellner]]|NJE}} | {{flagathlete|[[Corinne Niogret]]|FRA}} |- | 11. januar 1998. <small>(nedjelja)</small> | Štafeta (4 × 7,5&nbsp;km) | {{Štafeta|{{ZID|Rusija}}|[[Olga Meljnjik]]|[[Galina Kukljeva]]|[[Nadežda Talanova]]|[[Albina Ahatova]]}} | {{Štafeta|{{ZID|Njemačka}}|[[Uschi Disl]]|[[Martina Seidl|Martina Zellner]]|[[Katrin Apel]]|[[Petra Behle]]}} | {{Štafeta|{{ZID|Norveška}}|[[Ann-Elen Skjelbreid]]|[[Annette Sikveland]]|[[Gunn Margit Andreassen]]|[[Liv Grete Poirée|Liv Grete Skjelbreid]]}} |} {| {{Rezultati takmičenja|Naslov=5. takmičenje Svjetskog kupa u [[Rasen-Antholz|Anthol]]u {{ZID|Italija}}, 15–18. januar 1998.|Rastojanje=1em}} |- | 15. januar 1998. <small>(četvrtak)</small> | Pojedinačno (15&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Olga Romasko]]|RUS}} | {{flagathlete|[[Liv Grete Poirée|Liv Grete Skjelbreid]]|NOR}} | {{flagathlete|[[Magdalena Forsberg]]|ŠVE}} |- | 17. januar 1998. <small>(subota)</small> | Sprint (7,5&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Nina Lemeš]]|UKR}} | {{flagathlete|[[Svjetlana Išmuratova]]|RUS}} | {{flagathlete|[[Magdalena Forsberg]]|ŠVE}} |- | 18. januar 1998. <small>(nedjelja)</small> | Štafeta (4 × 7,5&nbsp;km) | {{Štafeta|{{ZID|Rusija}}|[[Anna Sprung|Ana Volkova]]|[[Galina Kukljeva]]|[[Olga Romasko]]|[[Albina Ahatova]]}} | {{Štafeta|{{ZID|Norveška}}|[[Ann-Elen Skjelbreid]]|[[Annette Sikveland]]|[[Gunn Margit Andreassen]]|[[Liv Grete Poirée|Liv Grete Skjelbreid]]}} | {{Štafeta|{{ZID|Njemačka}}|[[Uschi Disl]]|[[Martina Seidl|Martina Zellner]]|[[Katrin Apel]]|[[Katja Wüstenfeld|Katja Beer]]}} |} {| {{Rezultati takmičenja|Tip=Olimpijada|Logo=Olympic rings.svg|Naslov=[[Biatlon na ZOI 1998.|Zimske olimpijske igre]] u [[Nagano|Naganu]] {{ZID|Japan}}, 9–21. februar 1998.|Rastojanje=1em}} |- | 9. februar 1998. <small>(ponedeljak)</small> | Pojedinačno (15&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Ekaterina Dafovska]]|BUG}} | {{flagathlete|[[Olena Petrova]]|UKR}} | {{flagathlete|[[Uschi Disl]]|NJE}} |- | 15. februar 1998. <small>(nedjelja)</small> | Sprint (7,5&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Galina Kukljeva]]|RUS}} | {{flagathlete|[[Uschi Disl]]|NJE}} | {{flagathlete|[[Katrin Apel]]|NJE}} |- | 19. februar 1998. <small>(četvrtak)</small> | Štafeta (4 × 7,5&nbsp;km) | {{Štafeta|{{ZID|Njemačka}}|[[Uschi Disl]]|[[Martina Seidl|Martina Zellner]]|[[Katrin Apel]]|[[Petra Behle]]}} | {{Štafeta|{{ZID|Rusija}}|[[Olga Meljnjik]]|[[Galina Kukljeva]]|[[Albina Ahatova]]|[[Olga Vladimirowna Romasko|Olga Romasko]]}} | {{Štafeta|{{ZID|Norveška}}|[[Ann-Elen Skjelbreid]]|[[Annette Sikveland]]|[[Gunn Margit Andreassen]]|[[Liv Grete Poirée|Liv Grete Skjelbreid]]}} |} {| {{Rezultati takmičenja|Naslov=6. takmičenje Svjetskog kupa na [[Pokljuka|Pokljuki]] {{ZID|Slovenija}}, 3–8. mart 1998.|Rastojanje=1em}} |- | 3. mart 1998. <small>(utorak)</small> | Pojedinačno (15&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Magdalena Forsberg]]|ŠVE}} | {{flagathlete|[[Florence Baverel-Robert|Florence Baverel]]|FRA}} | {{flagathlete|[[Uschi Disl]]|NJE}} |- | 5. mart 1998. <small>(četvrtak)</small> | Sprint (7,5&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Corinne Niogret]]|FRA}} | {{flagathlete|[[Emmanuelle Claret]]|FRA}} | {{flagathlete|[[Annette Sikveland]]|NOR}} |- | 7. mart 1998. <small>(subota)</small> | Sprint (7,5&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Magdalena Forsberg]]|ŠVE}} | {{flagathlete|[[Ann-Elen Skjelbreid]]|NOR}} | {{flagathlete|[[Christelle Gros]]|FRA}} |- | 8. mart 1998. <small>(nedjelja)</small> | Potjera (10&nbsp;km) <br>([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998.|SP 1998]]) | {{flagathlete|[[Magdalena Forsberg]]|ŠVE}} | {{flagathlete|[[Corinne Niogret]]|FRA}} | {{flagathlete|[[Martina Seidl|Martina Zellner]]|NJE}} |} {| {{Rezultati takmičenja|Naslov=7. takmičenje Svjetskog kupa u [[Hochfilzen]]u {{ZID|Austrija}}, 12–15. mart 1998.|Rastojanje=1em}} |- | 12. mart <small>(četvrtak)</small> | Pojedinačno (15&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Uschi Disl]]|NJE}} | {{flagathlete|[[Andreja Koblar|Andreja Grašič]]|SLO}} | {{flagathlete|[[Martina Seidl|Martina Zellner]]|NJE}} |- | 14. mart <small>(subota)</small> | Sprint (10&nbsp;km) | {{flagathlete|[[Uschi Disl]]|NJE}} | {{flagathlete|[[Magdalena Forsberg]]|ŠVE}} | {{flagathlete|[[Liv Grete Poirée|Liv Grete Skjelbreid]]|NOR}} |- | 15. mart <small>(nedjelja)</small> | Tim (7,5&nbsp;km) <br>([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998.|SP 1998]]) | {{Štafeta|{{ZID|Rusija}}|[[Ana Volkova]]|[[Olga Romasko]]|[[Svjetlana Išmuratova]]|[[Albina Ahatova]]}} | {{Štafeta|{{ZID|Norveška}}|[[Hildegunn Mikkelsplass]]|[[Ann-Elen Skjelbreid]]|[[Annette Sikveland]]||[[Liv Grete Poirée|Liv Grete Skjelbreid]]}} | {{Štafeta|{{ZID|Finska}}|[[Katja Holanti]]|[[Tiina Mikkola]]|[[Mari Lampinen]]||[[Sanna-Leena Perunka]]}} |} === Pojedinačni rezultati === {{Rezultati SKB 1997/98. (žene)}} === Tabele === {{SKB 1997 ukupno žene}} {{col-begin}} {{col-3}} {{SKB 1997 pojedinačno žene}} {{col-3}} {{SKB 1997 sprint žene}} {{col-3}} {{SKB 1997 potjera žene}} {{col-end}} {{col-begin}} {{col-2}} {{SKB 1997 štafeta žene}} {{col-2}} {{SKB 1997 Kup nacija žene}} {{col-end}} == Pobjede u Svjetskom kupu == <center> {{col-begin|width=90%}} {{col-break}} ; Muškarci {{SKB 1997 pobjede muškarci}} {{col-break}} ; Žene {{SKB 1997 pobjede žene}} {{col-end}} </center> == Napomene == {{notelist}} == Reference == {{refspisak|2}} == Vanjski linkovi == {{Biatlon portal}} * [http://biathlonworld.com Službeni sajt IBU-a] {{Sezone Svjetskog kupa u biatlonu}} [[Kategorija:1998. u biatlonu]] [[Kategorija:1997. u biatlonu]] [[Kategorija:Svjetski kup u biatlonu 1997/1998.]] sqpw2g3lu0ejfyvz8udibngnzgb5x5v Bobetino Brdo 0 405795 3921612 3863281 2026-08-22T14:03:26Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3921612 wikitext text/x-wiki {{Geokutija naselje u BiH | ime = Bobetino Brdo | vrsta = (naselje) | službeni_naziv = | slogan = | nadimak = | slika = | opis_slike = | veličina_slike = | zastava = | grb = | entitet = [[Republika Srpska]] | kanton = | općina = [[Lopare]] | nadmorska_visina = | širina_stepeni = 44.7461 | dužina_stepeni = 18.925 | najveća tačka = | najveća tačka metara = | površina_grada = | površina_općine = | stanovništvo grad = 417 | stanovništvo procjena = | stanovništvo godina = 2013 | stanovništvo procjena godina = | gustoća = | poštanski broj = | pozivni broj = (+387) 55 | matični broj = 212571<ref>{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=12. 1. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> | matični broj općine = 20320 | karta_lokacija = Bosna i Hercegovina | opis_karte = Bobetino Brdo u Bosni i Hercegovini | web stranice = | bilješka = }} '''Bobetino Brdo''' je [[naseljeno mjesto]] u [[općina|općini]] [[Lopare]], [[Bosna i Hercegovina]]. == Stanovništvo == {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Bobetino Brdo | vrsta_naseljenog_mjesta = naselje | maticni_broj = 212571 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref name="popis2013">{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}</ref> | g1991_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 72) |work=fzs.ba |access-date= 12. 1. 2016}}</ref> | g1981_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 12. 1. 2016}}</ref> | g1971_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 12. 1. 2016}}</ref> | g2013_ukupno = 417 | g2013_srbi = 416 | g2013_nisu_izjasnili = 1 | g1991_ukupno = 586 | g1991_muslimani = 1 | g1991_srbi = 568 | g1991_hrvati = 1 | g1991_jugosloveni = 14 | g1981_ukupno = 684 | g1981_srbi = 659 | g1981_hrvati = 2 | g1981_jugosloveni = 21 | g1981_crnogorci = 1 | g1971_ukupno = 732 | g1971_srbi = 728 | g1971_crnogorci = 2 }} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Portal Bosna i Hercegovina}} * [http://www.opstinalopare.com/ Zvanični sajt općine Lopare] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160205053828/http://www.opstinalopare.com/ |date=5. 2. 2016 }} {{Općina Lopare}} ahn0whq8i61mhprrgdeg9xtdq9afdcd Brijest (Lopare) 0 405796 3921626 3863282 2026-08-22T15:05:57Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3921626 wikitext text/x-wiki {{Geokutija naselje u BiH | ime = Brijest | vrsta = (naselje) | službeni_naziv = | slogan = | nadimak = | slika = | opis_slike = | veličina_slike = | zastava = | grb = | entitet = [[Republika Srpska]] | kanton = | općina = [[Lopare]] | nadmorska_visina = | širina_stepeni = 44.5744 | dužina_stepeni = 18.9139 | najveća tačka = | najveća tačka metara = | površina_grada = | površina_općine = | stanovništvo grad = 196 | stanovništvo procjena = | stanovništvo godina = 2013 | stanovništvo procjena godina = | gustoća = | poštanski broj = | pozivni broj = (+387) 55 | matični broj = 212580<ref>{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=12. 1. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> | matični broj općine = 20320 | karta_lokacija = Bosna i Hercegovina | opis_karte = Brijest u Bosni i Hercegovini | web stranice = | bilješka = }} '''Brijest''' je [[naseljeno mjesto]] u [[općina|općini]] [[Lopare]], [[Bosna i Hercegovina]]. == Stanovništvo == {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Brijest | vrsta_naseljenog_mjesta = naselje | maticni_broj = 212580 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref name="popis2013">{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}</ref> | g1991_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 72) |work=fzs.ba |access-date= 12. 1. 2016}}</ref> | g1981_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 12. 1. 2016}}</ref> | g1971_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 12. 1. 2016}}</ref> | g2013_ukupno = 196 | g2013_srbi = 196 | g1991_ukupno = 379 | g1991_srbi = 372 | g1991_hrvati = 1 | g1991_jugosloveni = 2 | g1981_ukupno = 402 | g1981_srbi = 384 | g1981_jugosloveni = 18 | g1971_ukupno = 418 | g1971_srbi = 417 }} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Portal Bosna i Hercegovina}} * [http://www.opstinalopare.com/ Zvanični sajt općine Lopare] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160205053828/http://www.opstinalopare.com/ |date=5. 2. 2016 }} {{Općina Lopare}} 51p6avnei58xnkbs1u44c3vaipnc6bb Brusnica (Lopare) 0 405797 3921630 3863283 2026-08-22T15:16:08Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3921630 wikitext text/x-wiki {{Geokutija naselje u BiH | ime = Brusnica | vrsta = (naselje) | službeni_naziv = | slogan = | nadimak = | slika = | opis_slike = | veličina_slike = | zastava = | grb = | entitet = [[Republika Srpska]] | kanton = | općina = [[Lopare]] | nadmorska_visina = | širina_stepeni = 44.6883 | dužina_stepeni = 18.7856 | najveća tačka = | najveća tačka metara = | površina_grada = | površina_općine = | stanovništvo grad = 382 | stanovništvo procjena = | stanovništvo godina = 2013 | stanovništvo procjena godina = | gustoća = | poštanski broj = | pozivni broj = (+387) 55 | matični broj = 212598<ref>{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=12. 1. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> | matični broj općine = 20320 | karta_lokacija = Bosna i Hercegovina | opis_karte = Brusnica u Bosni i Hercegovini | web stranice = | bilješka = }} '''Brusnica''' je [[naseljeno mjesto]] u [[općina|općini]] [[Lopare]], [[Bosna i Hercegovina]]. == Stanovništvo == {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Brusnica | vrsta_naseljenog_mjesta = naselje | maticni_broj = 212598 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref name="popis2013">{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}</ref> | g1991_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 72) |work=fzs.ba |access-date= 12. 1. 2016}}</ref> | g1981_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 12. 1. 2016}}</ref> | g1971_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 12. 1. 2016}}</ref> | g2013_ukupno = 382 | g2013_bosnjaci = 2 | g2013_srbi = 378 | g2013_bosanci = 2 | g1991_ukupno = 488 | g1991_srbi = 480 | g1991_jugosloveni = 8 | g1981_ukupno = 533 | g1981_muslimani = 5 | g1981_srbi = 520 | g1981_jugosloveni = 4 | g1971_ukupno = 536 | g1971_muslimani = 10 | g1971_srbi = 524 | g1971_crnogorci = 2 }} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Portal Bosna i Hercegovina}} * [http://www.opstinalopare.com/ Zvanični sajt općine Lopare] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160205053828/http://www.opstinalopare.com/ |date=5. 2. 2016 }} {{Općina Lopare}} ihat5j6te8by43etxvum7cqon1m6pup Babešnica 0 406782 3921603 3863542 2026-08-22T12:02:22Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3921603 wikitext text/x-wiki {{Geokutija naselje u BiH | ime = Babešnica | vrsta = (naselje) | službeni_naziv = | slogan = | nadimak = | slika = | opis_slike = | veličina_slike = | zastava = | grb = | entitet = [[Republika Srpska]] | kanton = | općina = [[Modriča]] | nadmorska_visina = | širina_stepeni = 44.9172 | dužina_stepeni = 18.225 | najveća tačka = | najveća tačka metara = | površina_grada = | površina_općine = | stanovništvo grad = 20 | stanovništvo procjena = | stanovništvo godina = 2013 | stanovništvo procjena godina = | gustoća = | poštanski broj = | pozivni broj = (+387) 53 | matični broj = 213837<ref>{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=26. 1. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> | matični broj općine = 20354 | karta_lokacija = Bosna i Hercegovina | opis_karte = Babešnica u Bosni i Hercegovini | web stranice = | bilješka = }} '''Babešnica''' je [[naseljeno mjesto]] u [[općina|općini]] [[Modriča]], [[Bosna i Hercegovina]]. == Stanovništvo == {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Babešnica | vrsta_naseljenog_mjesta = naselje | maticni_broj = 213837 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref name="popis2013">{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}</ref> | g1991_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 76) |work=fzs.ba |access-date= 26. 1. 2016}}</ref> | g1981_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 26. 1. 2016}}</ref> | g1971_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 26. 1. 2016}}</ref> | g2013_ukupno = 20 | g2013_srbi = 8 | g2013_hrvati = 9 | g2013_nisu_izjasnili = 3 | g1991_ukupno = 147 | g1991_srbi = 11 | g1991_hrvati = 117 | g1991_jugosloveni = 7 | g1981_ukupno = 705 | g1981_srbi = 569 | g1981_hrvati = 131 | g1981_jugosloveni = 4 | g1971_ukupno = 163 | g1971_srbi = 6 | g1971_hrvati = 156 }} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Portal Bosna i Hercegovina}} * [http://www.modrica.ba/ Zvanični sajt općine Modriča] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220426181710/https://modrica.ba/ |date=26. 4. 2022 }} {{Općina Modriča}} gcdn4svxo6rx2m4wt4bhec8094f9s5q Borovo Polje 0 406784 3921616 3863543 2026-08-22T14:22:12Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3921616 wikitext text/x-wiki {{Geokutija naselje u BiH | ime = Borovo Polje | vrsta = (naselje) | službeni_naziv = | slogan = | nadimak = | slika = | opis_slike = | veličina_slike = | zastava = | grb = | entitet = [[Republika Srpska]] | kanton = | općina = [[Modriča]] | nadmorska_visina = | širina_stepeni = 44.9153 | dužina_stepeni = 18.3994 | najveća tačka = | najveća tačka metara = | površina_grada = | površina_općine = | stanovništvo grad = 181 | stanovništvo procjena = | stanovništvo godina = 2013 | stanovništvo procjena godina = | gustoća = | poštanski broj = | pozivni broj = (+387) 53 | matični broj = 230600<ref>{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=26. 1. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> | matični broj općine = 20354 | karta_lokacija = Bosna i Hercegovina | opis_karte = Borovo Polje u Bosni i Hercegovini | web stranice = | bilješka = }} '''Borovo Polje''' je [[naseljeno mjesto]] u [[općina|općini]] [[Modriča]], [[Bosna i Hercegovina]]. == Stanovništvo == {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Borovo Polje | vrsta_naseljenog_mjesta = naselje | maticni_broj = 230600 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref name="popis2013">{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}</ref> | g2013_ukupno = 181 | g2013_srbi = 176 | g2013_hrvati = 4 | g2013_muslimani = 1 }} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Portal Bosna i Hercegovina}} * [http://www.modrica.ba/ Zvanični sajt općine Modriča] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220426181710/https://modrica.ba/ |date=26. 4. 2022 }} {{Općina Modriča}} rrd7ust7zk1bridk0ky8ecpq2bigmsf Dobra Voda (Modriča) 0 406791 3921665 3863545 2026-08-22T21:10:19Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3921665 wikitext text/x-wiki {{Geokutija naselje u BiH | ime = Dobra Voda | vrsta = (naselje) | službeni_naziv = | slogan = | nadimak = | slika = | opis_slike = | veličina_slike = | zastava = | grb = | entitet = [[Republika Srpska]] | kanton = | općina = [[Modriča]] | nadmorska_visina = | širina_stepeni = 44.9925 | dužina_stepeni = 18.1489 | najveća tačka = | najveća tačka metara = | površina_grada = | površina_općine = | stanovništvo grad = 3 | stanovništvo procjena = | stanovništvo godina = 2013 | stanovništvo procjena godina = | gustoća = | poštanski broj = | pozivni broj = (+387) 53 | matični broj = 213861<ref>{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=27. 1. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> | matični broj općine = 20354 | karta_lokacija = Bosna i Hercegovina | opis_karte = Dobra Voda u Bosni i Hercegovini | web stranice = | bilješka = }} '''Dobra Voda''' je [[naseljeno mjesto]] u [[općina|općini]] [[Modriča]], [[Bosna i Hercegovina]]. == Stanovništvo == {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Dobra Voda | vrsta_naseljenog_mjesta = naselje | maticni_broj = 213861 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref name="popis2013">{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}</ref> | g1991_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 76) |work=fzs.ba |access-date= 27. 1. 2016}}</ref> | g1981_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 27. 1. 2016}}</ref> | g1971_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 27. 1. 2016}}</ref> | g2013_ukupno = 3 | g2013_srbi = 2 | g2013_hrvati = 1 | g1991_ukupno = 89 | g1991_srbi = 2 | g1991_hrvati = 85 | g1991_jugosloveni = 1 | g1981_ukupno = 113 | g1981_srbi = 2 | g1981_hrvati = 82 | g1981_jugosloveni = 29 | g1971_ukupno = 234 | g1971_srbi = 5 | g1971_hrvati = 228 }} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Portal Bosna i Hercegovina}} * [http://www.modrica.ba/ Zvanični sajt općine Modriča] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220426181710/https://modrica.ba/ |date=26. 4. 2022 }} {{Općina Modriča}} jzwqoss6vddcvxt5qqtd0w9tjib8kpb Dobrinja (Modriča) 0 406793 3921666 3863546 2026-08-22T21:10:34Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3921666 wikitext text/x-wiki {{Geokutija naselje u BiH | ime = Dobrinja | vrsta = (naselje) | službeni_naziv = | slogan = | nadimak = | slika = | opis_slike = | veličina_slike = | zastava = | grb = | entitet = [[Republika Srpska]] | kanton = | općina = [[Modriča]] | nadmorska_visina = | širina_stepeni = 44.9414 | dužina_stepeni = 18.3094 | najveća tačka = | najveća tačka metara = | površina_grada = | površina_općine = | stanovništvo grad = 457 | stanovništvo procjena = | stanovništvo godina = 2013 | stanovništvo procjena godina = | gustoća = | poštanski broj = | pozivni broj = (+387) 53 | matični broj = 213870<ref>{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=27. 1. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> | matični broj općine = 20354 | karta_lokacija = Bosna i Hercegovina | opis_karte = Dobrinja u Bosni i Hercegovini | web stranice = | bilješka = }} '''Dobrinja''' je [[naseljeno mjesto]] u [[općina|općini]] [[Modriča]], [[Bosna i Hercegovina]]. == Stanovništvo == {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Dobrinja | vrsta_naseljenog_mjesta = naselje | maticni_broj = 213870 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref name="popis2013">{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}</ref> | g1991_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 76) |work=fzs.ba |access-date= 27. 1. 2016}}</ref> | g1981_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 27. 1. 2016}}</ref> | g1971_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 27. 1. 2016}}</ref> | g2013_ukupno = 457 | g2013_srbi = 444 | g2013_hrvati = 10 | g2013_nisu_izjasnili = 1 | g1991_ukupno = 437 | g1991_muslimani = 2 | g1991_srbi = 6 | g1991_hrvati = 395 | g1991_jugosloveni = 18 | g1981_ukupno = 588 | g1981_srbi = 12 | g1981_hrvati = 483 | g1981_jugosloveni = 79 | g1971_ukupno = 585 | g1971_srbi = 20 | g1971_hrvati = 564 | g1971_madari = 1 }} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Portal Bosna i Hercegovina}} * [http://www.modrica.ba/ Zvanični sajt općine Modriča] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220426181710/https://modrica.ba/ |date=26. 4. 2022 }} {{Općina Modriča}} i4macbj2zovp1yspwdahkgxa2isk6tw Donji Skugrić (Modriča) 0 406794 3921667 3863547 2026-08-22T21:24:54Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3921667 wikitext text/x-wiki {{Geokutija naselje u BiH | ime = Donji Skugrić | vrsta = (naselje) | službeni_naziv = | slogan = | nadimak = | slika = | opis_slike = | veličina_slike = | zastava = | grb = | entitet = [[Republika Srpska]] | kanton = | općina = [[Modriča]] | nadmorska_visina = | širina_stepeni = 44.9014854 | dužina_stepeni = 18.3598751 | najveća tačka = | najveća tačka metara = | površina_grada = | površina_općine = | stanovništvo grad = 937 | stanovništvo procjena = | stanovništvo godina = 2013 | stanovništvo procjena godina = | gustoća = | poštanski broj = | pozivni broj = (+387) 53 | matični broj = 213764<ref>{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=27. 1. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> | matični broj općine = 20354 | karta_lokacija = Bosna i Hercegovina | opis_karte = Donji Skugrić u Bosni i Hercegovini | web stranice = | bilješka = }} '''Donji Skugrić''' je [[naseljeno mjesto]] u [[općina|općini]] [[Modriča]], [[Bosna i Hercegovina]]. == Historija == Naselje Donji Skugrić se do [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini (1992-1995)]] u cjelini nalazilo u sastavu općine [[Gradačac]]. == Stanovništvo == {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Donji Skugrić | vrsta_naseljenog_mjesta = naselje | maticni_broj = 213764 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref name="popis2013">{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}</ref> | g1991_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 51) |work=fzs.ba |access-date= 27. 1. 2016}}</ref> | g1981_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 27. 1. 2016}}</ref> | g1971_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 27. 1. 2016}}</ref> | g2013_ukupno = 937 | g2013_bosnjaci = 3 | g2013_srbi = 917 | g2013_hrvati = 6 | g2013_bosanci = 4 | g2013_nisu_izjasnili = 3 | g2013_nepoznato = 4 | g1991_ukupno = 1402 | g1991_muslimani = 1 | g1991_srbi = 1233 | g1991_hrvati = 86 | g1991_jugosloveni = 39 | g1981_ukupno = 1410 | g1981_srbi = 1199 | g1981_hrvati = 88 | g1981_jugosloveni = 122 | g1971_ukupno = 1481 | g1971_muslimani = 1 | g1971_srbi = 1360 | g1971_hrvati = 98 | g1971_jugosloveni = 15 }} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Portal Bosna i Hercegovina}} * [http://www.modrica.ba/ Zvanični sajt općine Modriča] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220426181710/https://modrica.ba/ |date=26. 4. 2022 }} {{Općina Modriča}} 5in8kqgc3on4oed688qum58ut5m3jtj Dugo Polje (Modriča) 0 406795 3921673 3863548 2026-08-22T21:59:50Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3921673 wikitext text/x-wiki {{Geokutija naselje u BiH | ime = Dugo Polje | vrsta = (naselje) | službeni_naziv = | slogan = | nadimak = | slika = | opis_slike = | veličina_slike = | zastava = | grb = | entitet = [[Republika Srpska]] | kanton = | općina = [[Modriča]] | nadmorska_visina = | širina_stepeni = 44.9594 | dužina_stepeni = 18.1606 | najveća tačka = | najveća tačka metara = | površina_grada = | površina_općine = | stanovništvo grad = 1013 | stanovništvo procjena = | stanovništvo godina = 2013 | stanovništvo procjena godina = | gustoća = | poštanski broj = | pozivni broj = (+387) 53 | matični broj = 213888<ref>{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=27. 1. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> | matični broj općine = 20354 | karta_lokacija = Bosna i Hercegovina | opis_karte = Dugo Polje u Bosni i Hercegovini | web stranice = | bilješka = }} '''Dugo Polje''' je [[naseljeno mjesto]] u [[općina|općini]] [[Modriča]], [[Bosna i Hercegovina]]. == Stanovništvo == {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Dugo Polje | vrsta_naseljenog_mjesta = naselje | maticni_broj = 213888 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref name="popis2013">{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}</ref> | g1991_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 76) |work=fzs.ba |access-date= 27. 1. 2016}}</ref> | g1981_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 27. 1. 2016}}</ref> | g1971_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 27. 1. 2016}}</ref> | g2013_ukupno = 1013 | g2013_bosnjaci = 1 | g2013_srbi = 1004 | g2013_hrvati = 4 | g2013_ukrajinci = 1 | g2013_nisu_izjasnili = 2 | g1991_ukupno = 1596 | g1991_muslimani = 1 | g1991_srbi = 1560 | g1991_hrvati = 10 | g1991_jugosloveni = 15 | g1981_ukupno = 1798 | g1981_srbi = 1745 | g1981_hrvati = 8 | g1981_jugosloveni = 34 | g1971_ukupno = 1918 | g1971_muslimani = 2 | g1971_srbi = 1901 | g1971_hrvati = 6 | g1971_slovenci = 1 }} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Portal Bosna i Hercegovina}} * [http://www.modrica.ba/ Zvanični sajt općine Modriča] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220426181710/https://modrica.ba/ |date=26. 4. 2022 }} {{Općina Modriča}} 6779vmpwrux2lfzzlusqr68ues9guhf Garevac 0 406796 3921690 3863549 2026-08-23T03:57:21Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3921690 wikitext text/x-wiki {{Geokutija naselje u BiH | ime = Garevac | vrsta = (naselje) | službeni_naziv = | slogan = | nadimak = | slika = | opis_slike = | veličina_slike = | zastava = | grb = | entitet = [[Republika Srpska]] | kanton = | općina = [[Modriča]] | nadmorska_visina = | širina_stepeni = 44.9686 | dužina_stepeni = 18.3539 | najveća tačka = | najveća tačka metara = | površina_grada = | površina_općine = | stanovništvo grad = 3221 | stanovništvo procjena = | stanovništvo godina = 2013 | stanovništvo procjena godina = | gustoća = | poštanski broj = | pozivni broj = (+387) 53 | matični broj = 213896<ref>{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=27. 1. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> | matični broj općine = 20354 | karta_lokacija = Bosna i Hercegovina | opis_karte = Garevac u Bosni i Hercegovini | web stranice = | bilješka = }} '''Garevac''' je [[naseljeno mjesto]] u [[općina|općini]] [[Modriča]], [[Bosna i Hercegovina]]. == Stanovništvo == {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Garevac | vrsta_naseljenog_mjesta = naselje | maticni_broj = 213896 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref name="popis2013">{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}</ref> | g1991_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 76) |work=fzs.ba |access-date= 27. 1. 2016}}</ref> | g1981_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 27. 1. 2016}}</ref> | g1971_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 27. 1. 2016}}</ref> | g2013_ukupno = 3221 | g2013_bosnjaci = 15 | g2013_srbi = 2334 | g2013_hrvati = 750 | g2013_muslimani = 5 | g2013_jugosloveni = 2 | g2013_ukrajinci = 1 | g2013_crnogorci = 1 | g2013_pravoslavci = 1 | g2013_nisu_izjasnili = 15 | g2013_nepoznato = 90 | g1991_ukupno = 2795 | g1991_muslimani = 85 | g1991_srbi = 171 | g1991_hrvati = 2304 | g1991_jugosloveni = 80 | g1981_ukupno = 2751 | g1981_muslimani = 100 | g1981_srbi = 202 | g1981_hrvati = 2277 | g1981_jugosloveni = 47 | g1981_crnogorci = 1 | g1971_ukupno = 2057 | g1971_muslimani = 5 | g1971_srbi = 21 | g1971_hrvati = 2023 | g1971_crnogorci = 3 }} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Portal Bosna i Hercegovina}} * [http://www.modrica.ba/ Zvanični sajt općine Modriča] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220426181710/https://modrica.ba/ |date=26. 4. 2022 }} {{Općina Modriča}} 26eyeu3uz1cc6ebtpgl1elpoxchruoc Gornje Krečane (Modriča) 0 406827 3921694 3863550 2026-08-23T05:18:47Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3921694 wikitext text/x-wiki {{Geokutija naselje u BiH | ime = Gornje Krečane | vrsta = (naselje) | službeni_naziv = | slogan = | nadimak = | slika = | opis_slike = | veličina_slike = | zastava = | grb = | entitet = [[Republika Srpska]] | kanton = | općina = [[Modriča]] | nadmorska_visina = | širina_stepeni = 44.8676183 | dužina_stepeni = 18.3392571 | najveća tačka = | najveća tačka metara = | površina_grada = | površina_općine = | stanovništvo grad = 38 | stanovništvo procjena = | stanovništvo godina = 2013 | stanovništvo procjena godina = | gustoća = | poštanski broj = | pozivni broj = (+387) 53 | matični broj = 213772<ref>{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=28. 1. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> | matični broj općine = 20354 | karta_lokacija = Bosna i Hercegovina | opis_karte = Gornje Krečane u Bosni i Hercegovini | web stranice = | bilješka = }} '''Gornje Krečane''' su [[naseljeno mjesto]] u [[općina|općini]] [[Modriča]], [[Bosna i Hercegovina]]. == Historija == Naselje Gornje Krečane se do [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini (1992-1995)]] u cjelini nalazilo u sastavu općine [[Gradačac]]. == Stanovništvo == {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Gornje Krečane | vrsta_naseljenog_mjesta = naselje | maticni_broj = 213772 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref name="popis2013">{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}</ref> | g1991_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 51) |work=fzs.ba |access-date= 28. 1. 2016}}</ref> | g1981_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 28. 1. 2016}}</ref> | g1971_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 28. 1. 2016}}</ref> | g2013_ukupno = 38 | g2013_srbi = 38 | g1991_ukupno = 289 | g1991_srbi = 285 | g1991_hrvati = 1 | g1981_ukupno = 315 | g1981_srbi = 313 | g1981_hrvati = 1 | g1981_jugosloveni = 1 | g1971_ukupno = 360 | g1971_srbi = 359 }} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Portal Bosna i Hercegovina}} * [http://www.modrica.ba/ Zvanični sajt općine Modriča] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220426181710/https://modrica.ba/ |date=26. 4. 2022 }} {{Općina Modriča}} anzrkuoznvl0nhkwfzzdnfxyf03yi6e Botajica 0 406840 3921618 3863561 2026-08-22T14:35:25Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3921618 wikitext text/x-wiki {{Geokutija naselje u BiH | ime = Botajica | vrsta = (naselje) | službeni_naziv = | slogan = | nadimak = | slika = | opis_slike = | veličina_slike = | zastava = | grb = | entitet = [[Republika Srpska]] | kanton = | općina = [[Modriča]] | nadmorska_visina = | širina_stepeni = 44.9656 | dužina_stepeni = 18.2128 | najveća tačka = | najveća tačka metara = | površina_grada = | površina_općine = | stanovništvo grad = 601 | stanovništvo procjena = | stanovništvo godina = 2013 | stanovništvo procjena godina = | gustoća = | poštanski broj = | pozivni broj = (+387) 53 | matični broj = 213845<ref>{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=28. 1. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> | matični broj općine = 20354 | karta_lokacija = Bosna i Hercegovina | opis_karte = Botajica u Bosni i Hercegovini | web stranice = | bilješka = }} '''Botajica''' je [[naseljeno mjesto]] u [[općina|općini]] [[Modriča]], [[Bosna i Hercegovina]]. == Stanovništvo == {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Botajica | vrsta_naseljenog_mjesta = naselje | maticni_broj = 213845 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref name="popis2013">{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}</ref> | g1991_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 76) |work=fzs.ba |access-date= 28. 1. 2016}}</ref> | g1981_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 28. 1. 2016}}</ref> | g1971_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 28. 1. 2016}}</ref> | g2013_ukupno = 601 | g2013_srbi = 594 | g2013_hrvati = 5 | g2013_muslimani = 1 | g2013_nisu_izjasnili = 1 | g1991_ukupno = 1019 | g1991_srbi = 864 | g1991_hrvati = 89 | g1991_jugosloveni = 19 | g1981_ukupno = 1104 | g1981_srbi = 944 | g1981_hrvati = 141 | g1981_jugosloveni = 14 | g1971_ukupno = 1237 | g1971_srbi = 1082 | g1971_hrvati = 152 | g1971_jugosloveni = 1 }} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Portal Bosna i Hercegovina}} * [http://www.modrica.ba/ Zvanični sajt općine Modriča] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220426181710/https://modrica.ba/ |date=26. 4. 2022 }} {{Općina Modriča}} s7empzfh1eo3c5mtm8tcujngqymppei Giurgiulești 0 411107 3921691 3560800 2026-08-23T04:47:23Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3921691 wikitext text/x-wiki {{Geokutija|Naselje <!-- *** Gornji dio *** --> | ime = Giurgiulești | izvorno_ime = | drugo_ime = | kategorija = selo <!-- *** Ime **** --> | etimologija = | službeni_naziv = | moto = | nadimak = <!-- *** Slika *** --> | slika = Giurgiulesti-Harbour.jpg | opis_slike = [[Luka Giurgiulești]] <!-- *** Simboli *** --> | zastava = | simbol = <!-- *** Države, regije i.t.d *** --> | država = Moldavija | zastava_države = {{ZID|Moldavija}} | pokrajina = | pokrajina_vrsta = | regija = | regija_vrsta = | distrikt = Cahul | distrikt_vrsta = | općina = | općina_vrsta = <!-- *** Nešto što pripada u ovaj dio *** --> | dio = | znamenitost = | rijeka = <!-- *** Položaj i visina *** --> | položaj = | nadmorska_visina = | širina_stepeni = 45 | širina_minuta = 29 | širina_sekundi = | širina_SJ = N | dužina_stepeni = 28 | dužina_minuta = 12 | dužina_sekundi = | dužina_IZ = E | najviši = | najviša_visina = | najniža = | najniža_visina = <!-- *** Dimenzije *** --> | dužina = | dužina_orijentacija = | širina = | širina_orijentacija = | površina = | površina_zemlje = | površina_vode = | površina_urban = | površina_metro = <!-- *** Stanovništvo *** --> | stanovništvo = 3074 | stanovništvo_datum = 2004 | stanovništvo_urban = | stanovništvo_metro = | stanovništvo_općina = | stanovništvo_gustoća = | stanovništvo_urban_gustoća = | stanovništvo_općina_gustoća = | stanovništvo_metro_gustoća = <!-- *** Historija i administracija *** --> | osnovan = | datum = | vlada = | vlada_položaj = | vlada_regija = | vlada_država = | gradonačelnik = Tatiana Galateanu | gradonačelnik_partija = | lider = <!-- *** Kod *** --> | vremenska_zona = | utc_odstupanje = | vremenska_zona_DST = | utc_offset_DST = | poštanski_broj = | pozivni broj = | matični_broj = | autooznaka = | kod = <!-- *** Slobodna polja *** --> | prazno = | prazno_vrsta = | prazno1 = | prazno1_vrsta = <!-- *** Karta *** --> | karta = Moldova location map.svg | razmjer_karte = | karta_lokacija_x = 48 | karta_lokacija_y = 110 <!-- *** Web stranice *** --> | web_stranica = <!-- *** Bilješka *** --> | bilješka = }} '''Giurgiulești''' je naselje u [[Moldavija|moldavskom]] okrugu [[Cahul (okrug)|Cahul]]. Jedan je od [[granica|graničnih]] [[Granica između Rumunije i Moldavije|prijelaza]] između Moldavije i [[Rumunija|Rumunije]] i udaljen je 10&nbsp;km od [[Galaţi]]ja. [[Spisak zemalja po njihovoj najjužnijoj tački|Najjužnija]] je tačka ove države, na [[ušće|ušću]] [[Prut (rijeka)|Pruta]] u [[Dunav]] i na granici s Rumunijom i [[Ukrajina|Ukrajinom]]. == Privreda == Moldavija ima pristup Dunavu u dužini od samo 480 m i [[luka Giurgiulești]] jedina je moldavska luka na toj [[Rijeka|rijeci]]. Izgradnja zgrade [[naftni terminal|naftnog terminala]] počela je 1996, a završena 2006. Zaključno sa 2015. godinom, u Giurgiuleștiju nije bilo objekata za putnike ili članove posade u posjeti.<ref name=NYT9215>{{cite news|author1=Kit Gillet|title=Time-Worn Village in Moldova Springs Back to Life, Thanks to Port|url=http://www.nytimes.com/2015/09/03/world/europe/village-in-moldova-thrives-after-a-lifeline-leads-to-a-port-on-the-danube.html|access-date=3. 9. 2015|work=[[The New York Times]]|date=2. 9. 2015}}</ref> Budući međunarodni [[aerodrom]] u [[Metropolitansko područje Donji Dunav|metropolitanskom području Donji Dunav]] smješten je samo 25&nbsp;km od Giurgiuleștija. == Demografija == U ovom naselju žive 3074 stanovnika. Na [[Popis stanovništva u Moldaviji 2004.|popisu iz 2004.]] Giurgiulești je imao 2995 stanovnika, od kojih 2936 (98%) [[Moldavci|Moldavaca]] / [[Rumuni|Rumuna]] i 59 ostalih (2%) (po 15 [[Ukrajinci|Ukrajinaca]] i [[Gagauzi|Gagauza]], deset [[Rusi|Rusa]] itd.).<ref name="stat">{{cite web |url= http://www.statistica.md/pageview.php?l=en&idc=295&id=2234 |title= Popis stanovništva 2004 &nbsp;– demografske, nacionalne, jezičke i kulturne karakteristike |publisher= Nacionalni zavod za statistiku Republike Moldavije}}</ref> Na popisu iz 1930. populacija je iznosila 1944 stanovnika, od kojih su 1914 (98,5%) bili Rumuni, a 30 (1,5%) ostali (četiri Rusa, šest Gagauza, osam [[Bugari|Bugara]], devet [[Romi|Roma]], dva [[Grci|Grka]] i jedan [[Mađari|Mađar]]). U to vrijeme naselje je bilo dio Plasa Renija u okrugu Izmail. == Arheologija == Prethistorijsko groblje otkriveno je 1991, kada su iskopavani lokalni [[kurgan]]i. Ovaj spomenik pripada grupi Suvorovsko-novodanilovske kulture, a datira iz oko 4200 / 4100. p. n. e. ili čak ranije. Lokalno naselje činilo je dio balkansko-karpatskog kulturnog svijeta, ali je također imalo snažnu povezanost sa stepskim nomadima. [[Suvorovska kultura]] bila je kultura iz [[Bakarno doba|bakarnog doba]] koja je procvjetala na sjeverozapadu [[Pontsko-kaspijska stepa|Pontske stepe]] i u donjem toku Dunava, a [[Novodanilovska kultura]] istovremeno se proširila duž donjeg toka [[Dnjepar|Dnjepra]] i ukrajinskih [[stepa]]. U Giurgiuleștiju postoje i veze s kulturama [[Kultura Cucucteni|Cucuteni-Tripolie]] i [[Gumelnička kultura|Gumelnița]] (varijanta Bolgrad-Aldeni). Grobni inventar sadrži predmete izrađene od [[kremen]]a, [[Bakar|bakra]] i [[Zlato|zlata]], uz uobičajene materijale tog vremena, kao što su [[kost]]i, [[glina]], [[Školjka|školjke]] i [[koža]].<ref>{{cite web |author1= Blagoje Govedarica |author2= Igor Manzura |year= 2016 |url= https://www.academia.edu/40082626/ |title= The Giurgiulesti Cemetery in Chronological and Cultural Context of Southeastern and Eastern Europe |website= academia.edu}}</ref> Tri spiralne narukvice izrađene od bakra i ostali predmeti iz 4500–4300. p. n. e, koji su pronađeni u Giurgiuleștiju, izloženi su u [[Nacionalni muzej Moldavije|Nacionalnom muzeju Moldavije]].<ref>{{cite web |author= Charlie Finch |year= 2010 |url= http://www.artnet.com/magazineus/features/finch/the-lost-world-of-old-europe1-20-10_detail.asp?picnum=5 |title= A Lost World, Found |website= artnet.com}}</ref> Drevna [[DNK]] iz Giurgiuleștija predmet je analiza naučnikâ.<ref name="Nikitin Ivanova 2022">{{citation | last1=Nikitin | first1= Aleksej | last2=Ivanova | first2=Svjetlana | title=Long-distance exchanges along the Black Sea coast in the Eneolithic and the steppe genetic ancestry problem | publisher= Štamparija Univerziteta u Cambridgeu | date= 28. 11. 2022 | doi=10.33774/coe-2022-7m315 |page=}}</ref> == Galerija == <gallery> Datoteka:Reni Moldova Border.jpg|Granični prijelaz Giurgiulești&nbsp;– [[Reni (Ukrajina)|Reni]] Datoteka:MoldawienDonau.jpg|Projekt naftnog terminala u Giurgiuleștiju </gallery> == Također pogledajte == * [[Krajnje tačke Moldavije]] == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://giurgiulesti.atspace.com/en Giurgiulesti.atspace.com] * [http://www.gifp.md/en/ Sajt Međunarodne slobodne luke Giurgiulesti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160308104521/http://www.gifp.md/en |date=8. 3. 2016 }} {{Dunav}} [[Kategorija:Općine u okrugu Cahul]] [[Kategorija:Granični prijelazi između Moldavije i Rumunije]] [[Kategorija:Krajnje tačke Moldavije]] [[Kategorija:Naselja na Dunavu]] [[Kategorija:Naselja na Prutu]] 5f3v9zxqztvd7lnzriyncubj2wcy404 Arheološko područje Crkvina u Zavali 0 419008 3921662 3636862 2026-08-22T19:18:58Z MaGa 29752 +slike 3921662 wikitext text/x-wiki '''Arheološko područje Crkvina u Zavali''' nalazi se u selu [[Zavala (Ravno)|Zavala]], općina [[Ravno]], Bosna i Hercegovina. Proglašeno je za [[nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine]].<ref>{{Cite web |url=http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=1828 |title=Arheološko područje Crkvina |work=kons.gov.ba |access-date=13. 9. 2016 |archive-date=25. 7. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220725210033/http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=1828 |url-status=dead }}</ref> Arheolozi [[Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine|Zemaljskog muzeja]] koje je vodio [[Marko Vego]] i Zavičajnog muzeja iz Trebinja izvršili su 1957. godine arheološka ispitivanja na lokalitetu Crkvina. Eksponati sa lokaliteta se nalaze u [[Muzej Hercegovine u Trebinju|Muzeju Hercegovine]] u [[Trebinje|Trebinju]]. Uz to izvršena je konzervacija ostataka obje crkve. == Lokacija == Lokalitet, koji se u literaturi pojavljuje pod raznim imenima “Petkovica”, “Crkvina”, “Crkvine” i “Crkvište”, nalazi se u glavnom dijelu Zavale, u naselju Vali, između brda Ostroga i Klisure. “Crkvina” je smještena na dvjema manjim glavicama usred sela. Lokalitet je prepolovljen gradnjom ceste u [[Austro-Ugarska|austrougarsko]] doba, tako da je smješten na raskrsnici puteva za Ravno, Trebinje i obližnji [[manastir]]. == Opis == Na lokalitetu Crkvina nalaze se [[Arheologija|arheološki]] ostaci nekoliko kulturnih dobara. [[Datoteka:Crkvina Zavala (08).jpg|mini|Crkva sv. Petra]] '''Crkva sv. Petra''' spominje se u “Dubrovačkoj hronici” iz 1525. godine. Tu se navodi da je crkva bila katolička i rađena je u predromaničkom stilu. Bila je to jednobrodna građevina s četvrtastom apsidom, dimenzija 13,60 x 6,20. arheološkim istraživanjima 1957. godine otkriveni su [[kamen]]i pluteji s motivima euharistije s prikazom ptica koje piju vodu iz kaleža. Nalaze se u Muzeju Hercegovine u Trebinju. Crkva sv. Petra, već dugo plijeni pažnju naučne javnosti u pokušaju da dokažu pripadnost crkve [[Katoličanstvo u Bosni i Hercegovini|katoličkoj]] ili [[Pravoslavlje u Bosni i Hercegovini|pravoslavnoj religiji]]. Iako je u literaturi kao sakralni objekt 12. vijeka predstavljena već 1959. god. (rezultati istraživanja Marka Vege iz 1957. god.) atraktivnost tadašnjih nalaza na prvom mjestu impresivni reljefi oltarske ograde, ali i brojne dileme i nedorečenosti tadašnjih istraživanja, razlog su što se Općina Ravno, prije poteza rekonstrukcije ove crkve, odlučila ponovo arheološki istražiti ovaj kompleks. Opravdanost takvog poteza pokazao se već s prvim aktivnostima Arheološkog tima Studija za Arheologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u [[Mostar]]u na čelu sa [[Snježana Vasilj|Snježanom Vasilj]]. Rezultat je niz grobnica i ukopa koji do sada nisu registrirani.<ref>{{Cite web |url=http://ravno.ba/novosti/arheoloska-istrazivanja-crkve-sv-petra-u-zavali/140 |title=Crkvina u Zavali |access-date=18. 4. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20161108162509/http://www.ravno.ba/novosti/arheoloska-istrazivanja-crkve-sv-petra-u-zavali/140 |archive-date=8. 11. 2016 |url-status=dead }}</ref> '''Zidovi neke stare zgrade''' pripadaju samostanskoj zgradi. [[Datoteka:Crkvina Zavala (01).jpg|mini|Crkva sv. Petke]] '''Crkva sv. Petke''' ima pravougaonu lađu i polukružnu apsidu. Vanjske dimenzije crkve su 8,6x5,9 m. Ispod podnice je nađen pregradni zid koji je pripadao nekoj starijoj građevini. Od njega prema apsidi bilo je mnogo grobova. Crkva je sagrađena poslije 1750. godine kada su pravoslavni kaluđeri postali vlasnici čitavog imanja što ga je prethodno uživala crkva sv. Petra. U presudi [[Osmansko carstvo|osmanlijskih vlasti]] iz 1867. godine, na osnovu starih potvrda, navedeno je da je Petkovica vlasništvo pravoslavnog [[manastir]]a u Zavali. '''Nekropola stećaka''' ima ukupno evidentiranih 27 [[stećak]]a. Od toga je 9 sanduka i 18 ploča. Jedan sanduk, ukrašen je bordurom od kosih paralelnih crtica, unutar koje je pravougaoni štit sa mačem ispod njega. == Ostala dobra == Velja gradina, s ostacima suhozida iz bronzanog ili [[Željezno doba|željeznog doba]] smještena iznad sela Zavala u pravcu Golubinca. U blizini je i pećina Orlovica, sa nalazima [[Keramika|keramike]] iz [[Bronzano doba|bronzanog doba]]. Zapadno od lokaliteta Crkvina, oko 250–300 m, nalazi se lokalitet Miholje čije ime dolazi od predanja o postojanju crkve sv. Mihajla, možda i starije od crkve sv. Petra. Sada je tu malo pravoslavno groblje, a od kamena, prema tradiciji u mjestu, sa crkve na Miholju građena je Kadijevića kula u Zavali, porodice poznate iz 17. i 18. vijeku. Poviše sela su ostaci [[Srednji vijek|srednjovjekovne]] tvrđave “Klisura”. Ispod Klisure je pećina [[Vjetrenica]]. Na ulazu u Vjetrenicu su uklesani motivi sa stećaka Pravoslavni manastir sv. Vavedenja, koji se prvi put spominje u historijskim dokumentima 1514. godine, nalazi se na padini ispod obližnjeg brda Ostroga, na udaljenosti od oko 400 m od Crkvine. == Literatura == == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == ‎ [[Kategorija:Nacionalni spomenici u Ravnom]] [[Kategorija:Srednjovjekovni arheološki lokaliteti u Bosni i Hercegovini|Zavala]] [[Kategorija:Trebinjsko-mrkanska biskupija]] [[Kategorija:Eparhija zahumsko-hercegovačka i primorska]] [[Kategorija:Stećci u Ravnom]] grl8r9i6z643k0lkr70ilbpbacrguf6 Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 10 km 0 425320 3921706 3866870 2026-08-23T07:44:43Z AnToni 2325 3921706 wikitext text/x-wiki {{Infokutija olimpijski događaj | disciplina = Biatlon – 10 km (muškarci) | slika = Biathlon pictogram.svg | veličina_slike = 80px | opis_slike = | mjesto = {{ZID|Norveška}}, [[Lillehammer]] | datum = 23. februar 1994. | broj_učesnika = 68 | broj_zemalja = 28 | broj_ekipa = | godina = 1994 | vrsta = Zimskim | zlato = [[Sergej Čepikov]] | zlato_NOK = RUS | srebro = [[Ricco Groß]] | srebro_NOK = GER | bronza = [[Sergej Tarasov (biatlonac)|Sergej Tarasov]] | bronza_NOK = RUS | prijašnji = [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – 10 km|1992.]] | sljedeći = [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – 10 km|1998]] }} {{Biatlon na ZOI 1994.}} {{Glavni|Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.}} Utrka u '''[[biatlon]]u''' u [[Biatlon#Discipline|sprintu na 10&nbsp;km]] na [[ZOI 1994.]] održana je 23. februara 1994. u [[Lillehammer]]u.<ref name="SR">[http://www.sports-reference.com/olympics/winter/1994/BIA/ Biatlon na ZOI 1994. na sports-reference.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081210003313/http://www.sports-reference.com/olympics/winter/1994/BIA/ |date=10. 12. 2008 }} {{Simboli jezika|en|engleski jezik}}</ref><ref name=Biathlon>{{cite web | title = Lillehammer 1994 Official Report - Volume 4 | url = http://library.la84.org/6oic/OfficialReports/1994/E_BOOK4.PDF | publisher = LA84 Foundation | work = Lillehammer Olympic Organizing Committee | year = 1994 | access-date = 1. 12. 2016}}</ref> ==Pravila takmičenja== == Rezultati == {|class="wikitable sortable" style="text-align:center; font-size:90%" ! Plasman !! Ime !! Država !! Vrijeme<ref name=Biathlon /> !! Promašaji !! Zaostatak |- | {{gold1}} || align=left | [[Sergej Čepikov]] || align=left | {{ZastavaMOK|RUS|1994|Zimskim}} || 28:07.0 || 0 || +- |- | {{silver2}} || align=left | [[Ricco Groß]] || align=left | {{ZastavaMOK|GER|1994|Zimskim}} || 28:13.0 || 0 || +0:06.0 |- | {{bronze3}} || align=left | [[Sergej Tarasov (biatlonac)|Sergej Tarasov]] || align=left | {{ZastavaMOK|RUS|1994|Zimskim}} || 28:27.4 || 1 || +0:20.4 |- | 4. || align=left | [[Vladimir Dračev]] || align=left | {{ZastavaMOK|RUS|1994|Zimskim}} || 28:28.9 || 1 || +0:21.9 |- | 5. || align=left | [[Ludwig Gredler]] || align=left | {{ZastavaMOK|AUT|1994|Zimskim}} || 29:05.4 || 2 || +0:58.4 |- | 6. || align=left | [[Frank Luck]] || align=left | {{ZastavaMOK|GER|1994|Zimskim}} || 29:09.7 || 2 || +1:02.7 |- | 7. || align=left | [[Sven Fischer]] || align=left | {{ZastavaMOK|GER|1994|Zimskim}} || 29:16.0 || 1 || +1:09.0 |- | 8. || align=left | [[Hervé Flandin]] || align=left | {{ZastavaMOK|FRA|1994|Zimskim}} || 29:33.8 || 1 || +1:26.8 |- | 9. || align=left | [[Janez Ožbolt]] || align=left | {{ZastavaMOK|SLO|1994|Zimskim}} || 29:35.8 || 0 || +1:28.8 |- | 10. || align=left | [[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandar Popov]] || align=left | {{ZastavaMOK|BLR|1994|Zimskim}} || 29:38.5 || 0 || +1:31.5 |- | 11. || align=left | [[Patrice Bailly-Salins]] || align=left | {{ZastavaMOK|FRA|1994|Zimskim}} || 29:43.1 || 2 || +1:36.1 |- | 12. || align=left | [[Mark Kirchner]] || align=left | {{ZastavaMOK|GER|1994|Zimskim}} || 29:51.7 || 2 || +1:44.7 |- | 13. || align=left | [[Johann Passler]] || align=left | {{ZastavaMOK|ITA|1994|Zimskim}} || 29:53.1 || 2 || +1:46.1 |- | 14. || align=left | [[Ivar Michal Ulekleiv]] || align=left | {{ZastavaMOK|NOR|1994|Zimskim}} || 29:56.6 || 1 || +1:49.6 |- | 15. || align=left | [[Harri Eloranta]] || align=left | {{ZastavaMOK|FIN|1994|Zimskim}} || 30:02.1 || 4 || +1:55.1 |- | 16. || align=left | [[Valerij Kirijenko]] || align=left | {{ZastavaMOK|RUS|1994|Zimskim}} || 30:06.2 || 3 || +1:59.2 |- | 17. || align=left | [[Oleg Riženkov]] || align=left | {{ZastavaMOK|BLR|1994|Zimskim}} || 30:11.0 || 3 || +2:04.0 |- | 18. || align=left | [[Taras Doljni]] || align=left | {{ZastavaMOK|UKR|1994|Zimskim}} || 30:16.6 || 1 || +2:09.6 |- | 19. || align=left | [[Thierry Dusserre]] || align=left | {{ZastavaMOK|FRA|1994|Zimskim}} || 30:22.6 || 2 || +2:15.6 |- | 20. || align=left | [[Ulf Johansson (biatlonac)|Ulf Johansson]] || align=left | {{ZastavaMOK|SWE|1994|Zimskim}} || 30:24.2 || 3 || +2:17.2 |- | 21. || align=left | [[Petr Garabík]] || align=left | {{ZastavaMOK|CZE|1994|Zimskim}} || 30:31.2 || 1 || +2:24.2 |- | 22. || align=left | [[Wolfgang Perner]] || align=left | {{ZastavaMOK|AUT|1994|Zimskim}} || 30:31.5 || 3 || +2:24.5 |- | 23. || align=left | [[Pieralberto Carrara]] || align=left | {{ZastavaMOK|ITA|1994|Zimskim}} || 30:33.1 || 3 || +2:26.1 |- | 24. || align=left | [[Wilfried Pallhuber]] || align=left | {{ZastavaMOK|ITA|1994|Zimskim}} || 30:35.2 || 3 || +2:28.2 |- | 25. || align=left | [[Jon Åge Tyldum]] || align=left | {{ZastavaMOK|NOR|1994|Zimskim}} || 30:36.7 || 2 || +2:29.7 |- | 26. || align=left | [[Steve Cyr]] || align=left | {{ZastavaMOK|CAN|1994|Zimskim}} || 30:41.2 || 3 || +2:34.2 |- | 27. || align=left | [[Jan Ziemianin]] || align=left | {{ZastavaMOK|POL|1994|Zimskim}} || 30:44.2 || 2 || +2:37.2 |- | 28. || align=left | [[Ole Einar Bjørndalen]] || align=left | {{ZastavaMOK|NOR|1994|Zimskim}} || 30:44.6 || 1 || +2:37.6 |- | 29. || align=left | [[Jiří Holubec]] || align=left | {{ZastavaMOK|CZE|1994|Zimskim}} || 30:45.2 || 2 || +2:38.2 |- | 30. || align=left | [[Franz Schuler (biatlonac)|Franz Schuler]] || align=left | {{ZastavaMOK|AUT|1994|Zimskim}} || 30:55.2 || 4 || +2:48.2 |- | 31. || align=left | [[Krasimir Videnov]] || align=left | {{ZastavaMOK|BUL|1994|Zimskim}} || 30:59.3 || 1 || +2:52.3 |- | 32. || align=left | [[Tomasz Sikora]] || align=left | {{ZastavaMOK|POL|1994|Zimskim}} || 31:02.6 || 3 || +2:55.6 |- | 33. || align=left | [[János Panyik]] || align=left | {{ZastavaMOK|HUN|1994|Zimskim}} || 31:04.3 || 2 || +2:57.3 |- | 34. || align=left | [[Gheorghe Vasile]] || align=left | {{ZastavaMOK|ROU|1994|Zimskim}} || 31:05.3 || 2 || +2:58.3 |- | 35. || align=left | [[Stéphane Bouthiaux]] || align=left | {{ZastavaMOK|FRA|1994|Zimskim}} || 31:07.3 || 3 || +3:00.3 |- | 36. || align=left | [[Uroš Velepec]] || align=left | {{ZastavaMOK|SLO|1994|Zimskim}} || 31:07.5 || 2 || +3:00.5 |- | 37. || align=left | [[Viktor Maigourov]] || align=left | {{ZastavaMOK|BLR|1994|Zimskim}} || 31:09.2 || 3 || +3:02.2 |- | 38. || align=left | [[Per Brandt]] || align=left | {{ZastavaMOK|SWE|1994|Zimskim}} || 31:27.4 || 1 || +3:20.4 |- | 39. || align=left | [[Hillar Zahkna]] || align=left | {{ZastavaMOK|EST|1994|Zimskim}} || 31:28.7 || 3 || +3:21.7 |- | 40. || align=left | [[Valentin Džima]] || align=left | {{ZastavaMOK|UKR|1994|Zimskim}} || 31:31.8 || 3 || +3:24.8 |- | 41. || align=left | [[Ilmārs Bricis]] || align=left | {{ZastavaMOK|LAT|1994|Zimskim}} || 31:36.9 || 4 || +3:29.9 |- | 42. || align=left | [[Misao Kodate]] || align=left | {{ZastavaMOK|JPN|1994|Zimskim}} || 31:40.2 || 3 || +3:33.2 |- | 43. || align=left | [[Martin Pfurtscheller]] || align=left | {{ZastavaMOK|AUT|1994|Zimskim}} || 31:47.2 || 5 || +3:40.2 |- | 44. || align=left | [[Andreas Zingerle]] || align=left | {{ZastavaMOK|ITA|1994|Zimskim}} || 31:50.5 || 2 || +3:43.5 |- | 45. || align=left | [[Igor Khokhryakov]] || align=left | {{ZastavaMOK|BLR|1994|Zimskim}} || 31:50.7 || 4 || +3:43.7 |- | 46. || align=left | [[Tomáš Kos]] || align=left | {{ZastavaMOK|CZE|1994|Zimskim}} || 31:52.0 || 1 || +3:45.0 |- | 47. || align=left | [[Ivan Maksimov]] || align=left | {{ZastavaMOK|UKR|1994|Zimskim}} || 31:52.7 || 3 || +3:45.7 |- | 48. || align=left | [[Dmitrij Pantov]] || align=left | {{ZastavaMOK|KAZ|1994|Zimskim}} || 31:54.2 || 5 || +3:47.2 |- | 49. || align=left | [[Ian Woods]] || align=left | {{ZastavaMOK|GBR|1994|Zimskim}} || 31:58.3 || 2 || +3:51.3 |- | 50. || align=left | [[Aivo Udras]] || align=left | {{ZastavaMOK|EST|1994|Zimskim}} || 32:02.1 || 4 || +3:55.1 |- | 51. || align=left | [[Pavel Kotraba]] || align=left | {{ZastavaMOK|SVK|1994|Zimskim}} || 32:04.0 || 4 || +3:57.0 |- | 52. || align=left | [[Vesa Hietalahti]] || align=left | {{ZastavaMOK|FIN|1994|Zimskim}} || 32:06.0 || 5 || +3:59.0 |- | 53. || align=left | [[Sylfest Glimsdal]] || align=left | {{ZastavaMOK|NOR|1994|Zimskim}} || 32:07.4 || 3 || +4:00.4 |- | 54. || align=left | [[Erkki Latvala]] || align=left | {{ZastavaMOK|FIN|1994|Zimskim}} || 32:08.4 || 3 || +4:01.4 |- | 55. || align=left | [[Gintaras Jasinskas]] || align=left | {{ZastavaMOK|LTU|1994|Zimskim}} || 32:15.4 || 3 || +4:08.4 |- | 56. || align=left | [[Athanassios Tsakiris]] || align=left | {{ZastavaMOK|GRE|1994|Zimskim}} || 32:21.5 || 3 || +4:14.5 |- | 57. || align=left | [[Daniel Krčmář]] || align=left | {{ZastavaMOK|SVK|1994|Zimskim}} || 32:24.1 || 4 || +4:17.1 |- | 58. || align=left | [[Olaf Mihelson]] || align=left | {{ZastavaMOK|EST|1994|Zimskim}} || 32:30.7 || 3 || +4:23.7 |- | 59. || align=left | [[Jože Poklukar]] || align=left | {{ZastavaMOK|SLO|1994|Zimskim}} || 32:31.7 || 3 || +4:24.7 |- | 60. || align=left | [[Jean-Marc Chabloz]] || align=left | {{ZastavaMOK|SUI|1994|Zimskim}} || 32:35.6 || 3 || +4:28.6 |- | 61. || align=left | [[Krzysztof Topór]] || align=left | {{ZastavaMOK|POL|1994|Zimskim}} || 32:37.7 || 3 || +4:30.7 |- | 62. || align=left | [[Glenn Rupertus]] || align=left | {{ZastavaMOK|CAN|1994|Zimskim}} || 32:47.7 || 5 || +4:40.7 |- | 63. || align=left | [[Daniel Hediger]] || align=left | {{ZastavaMOK|SUI|1994|Zimskim}} || 33:05.6 || 8 || +4:58.6 |- | 64. || align=left | [[Dave Jareckie]] || align=left | {{ZastavaMOK|USA|1994|Zimskim}} || 33:15.6 || 4 || +5:08.6 |- | 65. || align=left | [[Duncan Douglas (biatlonac)|Duncan Douglas]] || align=left | {{ZastavaMOK|USA|1994|Zimskim}} || 33:29.2 || 3 || +5:22.2 |- | 66. || align=left | [[Aivars Bogdanovs]] || align=left | {{ZastavaMOK|LAT|1994|Zimskim}} || 33:52.0 || 6 || +5:45.0 |- | 67. || align=left | [[Kenneth Rudd]] || align=left | {{ZastavaMOK|GBR|1994|Zimskim}} || 34:19.7 || 4 || +6:12.7 |- | 68. || align=left | [[Vasily Gherghy]] || align=left | {{ZastavaMOK|MDA|1994|Zimskim}} || 34:48.0 || 3 || +6:41.0 |} == Osvojene medalje == {|{{Bilans medalja |Sport = Biatlon{{efn|name=BIM|U tabeli je prikazan pregled osvojenih medalja u utrkama sprinta u muškoj konkurenciji u biatlonu na Olimpijskim igrama od [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980 – 10 km|1980.]] godine}} |Broj = 5 |Logo = Olympic_rings.svg }} |- bgcolor="#FFFFFF" | 1. | align="left" | {{ZastavaMOK|GDR}}{{efn|name=GER|Nakon ujedinjenja Njemačke, od [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|ZOI 1992.]] njemački sportisti nastupaju u zajedničkom timu}} | style="background:#F7F6A8;" | 2 | style="background:#DCE5E5;" | 0 | style="background:#FFDAB9;" | 1 | 3 |- bgcolor="#FFFFFF" | 2. | align="left" | {{ZastavaMOK|GER}} | style="background:#F7F6A8;" | 1 | style="background:#DCE5E5;" | 2 | style="background:#FFDAB9;" | 0 | 3 |- bgcolor="#FFFFFF" | 3. | align="left" | {{ZastavaMOK|RUS}} | style="background:#F7F6A8;" | 1 | style="background:#DCE5E5;" | 0 | style="background:#FFDAB9;" | 1 | 2 |- bgcolor="#FFFFFF" | 4. | align="left" | {{ZastavaMOK|NOR}} | style="background:#F7F6A8;" | 1 | style="background:#DCE5E5;" | 0 | style="background:#FFDAB9;" | 0 | 1 |- bgcolor="#FFFFFF" | 5. | align="left" | {{ZastavaMOK|URS}} | style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 2 | style="background:#FFDAB9;" | 2 | 4 |- bgcolor="#FFFFFF" | 6. | align="left" | {{ZastavaMOK|FRG}}{{efn|name=GER|}} | style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 1 | style="background:#FFDAB9;" | 0 | 1 |- bgcolor="#FFFFFF" | 7. | align="left" | {{ZastavaMOK|FIN}} | style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 0 | style="background:#FFDAB9;" | 1 | 1 |} == Napomene == <references group="lower-alpha"/> == Vanjski linkovi == {{Biatlon portal}}{{Commonscat|Biathlon at the 1994 Winter Olympics}} * [http://www.sports-reference.com/olympics/winter/1994/BIA/mens-10-kilometres-sprint.html Sports-Reference.com - Men's 10 km Sprint - 1994 Olympics] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090625041542/http://www.sports-reference.com/olympics/winter/1994/BIA/mens-10-kilometres-sprint.html |date=25. 6. 2009 }} == Reference == {{refspisak}} [[Kategorija:Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.]] b8o6qf1e96ue7smn9u5b5pfinj7rm7l Anne Briand-Bouthiaux 0 452021 3921634 3754797 2026-08-22T15:17:51Z AnToni 2325 /* Reference */ 3921634 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Anne Briand-Bouthiaux | slika = Anne Briand-01 (cropped).jpg | puno ime = | država = {{ZID|Francuska}} | datum rođenja = {{Datum rođenja i godine|1968|07|02}} | mjesto rođenja = [[Mulhouse]], [[Francuska]] | država rođenja = | datum smrti = | mjesto smrti = | država smrti = | zanimanje = | klub = | trener = <!-- Olimpijske igre --> | nastup OI = '''3''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|1992]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|1994]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|1998]]) | medalje OI = 3 | zlato OI = 1 <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup SP = '''8''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991.|1991]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1992.|1992]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|1993]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|1995]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|1996]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|1997]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998.|1998]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999.|1999]]) | medalje SP = '''7''' | zlato SP = 2 <!-- Svjetski kup --> | nastup SK = [[Svjetski kup u biatlonu 1990/1991.|1990/91]] | pobjede SK = '''6''' | pobjede SK štafeta= 11 | plasman SK = '''1.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1994/1995.|1994/95]]) * {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}}: '''24.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1996/1997.|1996/97]]) * {{Tooltip|Spr.|Sprint}}: '''18.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1997/1998.|1997/98]]) * {{Tooltip|Pot.|Potjera}}: '''13.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1996/1997.|1996/97]]) * {{Tooltip|Mas.|Masovni start}}: '''32.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1998/1999.|1998/99]]) | pobjede u dis = {{plainlist| * '''2''' – sprint * '''4''' – pojedinačno }} <!-- Evropski kup --> | nastup EK = [[IBU kup 1994/1995.|1994/95]] | pobjede EK = | plasman EK = | kraj karijere = 2000. <!--Status: a=aktivan; k=kažnjen; n=neaktivan; p=pauzira; ne=nepoznat; u=umro; po=povukao se iz karijere; --> | status = neaktivna <!-- medalje --> | medalje = {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 1 | 1 | 1 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 2 | 3 | 2 }} |ažurirano = 17. 10. 2020. }} '''Anne Briand''', rođena [[2. juni|2. juna]] [[1968.]] u [[Mulhouse]], [[Haut-Rhin]] u [[Francuska|Francuskoj]] je nekadašnja francuska [[biatlon]]ka. Udata je za francuskog bialonca i trenera [[Stéphane Bouthiaux|Stéphana Bouthiaux]]. Briand je olimpijska pobjednica i dvostruka svjetska prvakinja, kao i pobjednica [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskog kupa u biatlonu]]. == Karijera == === Olimpijske igre === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}}!! {{Tooltip|Pot.|Potjera}}!! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- | align=left | {{NaziviOI|Z|1992}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – 15 km|19]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – 7,5 km|7]] | | style="background:#f7f6a8;"| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – štafeta (žene)|1]] |- | align=left | {{NaziviOI|Z|1994}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|Biatlon]]) |style="background:#dce5e5;"| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 15 km|2]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 7,5 km|30]] | | style="background:#f8e6c4;"| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – štafeta (žene)|3]] |- | align=left | {{NaziviOI|Z|1998}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – 15 km|20]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – 7,5 km|54]] | | |} Anne Briand je tri puta nastupila na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Zimskim olimpijskim igrama]]: [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|ZOI 1992]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|ZOI 1994]] i [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|ZOI 1998]]. Na prvom nastupu osvojila je zlatnu medalju u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – štafeta (žene)|štafeti]] sa [[Véronique Claudel|Véroniquom Claudel]] i [[Corinne Niogret|Corinnom Niogret]] sa prednošću od 23 sekunde u odnosu na drugoplasiranu [[Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|njemačku]] štafetu.<ref name="SR92">[http://www.sports-reference.com/olympics/winter/1992/BIA/ Biatlon na ZOI 1992. na sports-reference.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081210003308/http://www.sports-reference.com/olympics/winter/1992/BIA/ |date=10. 12. 2008 }} {{Simboli jezika|en|engleski jezik}}</ref><ref name=Biathlon92>{{cite web |title=Albertville 1992 Official Report |url=http://www.la84foundation.org/6oic/OfficialReports/1992/orw1992.pdf |publisher=LA84 Foundation |work=Le Comite d'Organisation des Jeux Olympiques Albertville |year=1992 |access-date=12. 2. 2013 |archive-date=26. 2. 2008 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080226202512/http://www.la84foundation.org/6oic/OfficialReports/1992/orw1992.pdf |url-status=dead }}</ref> U drugom nastupu dvije godine kasnije, osvojila je bronzanu medalju u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – štafeta (žene)|štafeti]] sa [[Véronique Claudel]], [[Delphyne Heymann]] i [[Corinne Niogret]] zaostavši više od pet minute iza [[Rusija na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|ruske]] štafete i jednu srebrnu u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 15 km|utrci na 15 km]].<ref name="SR94">[http://www.sports-reference.com/olympics/winter/1994/BIA/ Biatlon na ZOI 1994. na sports-reference.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081210003313/http://www.sports-reference.com/olympics/winter/1994/BIA/ |date=10. 12. 2008 }} {{Simboli jezika|en|engleski jezik}}</ref><ref name=Biathlon94>{{cite web | title = Lillehammer 1994 Official Report - Volume 4 | url = http://library.la84.org/6oic/OfficialReports/1994/E_BOOK4.PDF | publisher = LA84 Foundation | work = Lillehammer Olympic Organizing Committee | year=1994 | access-date=1. 12. 2016}}</ref> {{clear}} === Svjetski kup === {| class="wikitable" style="float:left; text-align:center; font-size:75%" |- !colspan="19" | Plasman u Svjetskom kupu |- ! [[Svjetski kup u biatlonu 1990/1991.|1990/91]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1991/1992.|1991/92]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1992/1993.|1992/93]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1993/1994.|1993/94]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1994/1995.|1994/95]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1995/1996.|1995/96]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1996/1997.|1996/97]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1997/1998.|1997/98]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1998/1999.|1998/99]] |- |51||2||3||3||1||8||20||26||33 |} {{raščistiti}} === Svjetska prvenstva === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}}!! {{Tooltip|Pot.|Potjera}}!!{{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !!{{Tooltip|Šta.|Štafeta}}!! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|1991}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – 15 km|35]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – 7,5 km|31]] | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1992 – ekipno (žene)|8]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1992}} |colspan="5" | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1992 – ekipno (žene)|4]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1993}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – 15 km|34]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – 7,5 km|4]] | | |style="background:#dce5e5;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – štafeta (žene)|2]] |style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – ekipno (žene)|1]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1995}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 15 km|9]] |style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 7,5 km|1]] | | |style="background:#dce5e5;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – štafeta (žene)|2]] |style="background:#f8e6c4;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – ekipno (žene)|3]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1996}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – 15 km|9]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – 7,5 km|18]] | | |style="background:#dce5e5;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – štafeta (žene)|2]] |style="background:#f8e6c4;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – ekipno (žene)|3]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1997}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – 15 km|7]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – 7,5 km|23]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – 10 km|12]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – štafeta (žene)|4]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1998}} |colspan="5" | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998 – ekipno (žene)|5]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1999}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – 15 km|23]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – 7,5 km|18]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – 10 km|27]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – 12,5 km|22]] | | |} Briand je nastupila na devet Svjetskih prvenstava od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991.|SP 1991.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999.|SP 1999]], te je sa dvije zlatne, tri srebrne i dvije bronzane medalje, druga najuspješnija francuska biatlonka po broju osvojenih medalja. Jednu zlatnu medalju osvojila je u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – ekipno (žene)|ekipnoj utrci]] na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|SP 1993]] sa [[Nathalie Beausire]], [[Delphyne Heymann]] i [[Corinne Niogret]], a drugu u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 7,5 km|sprintu na 7,5&nbsp;km]] na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 15 km|SP 1995.]] sa 5&nbsp;s prednosti u odnosu na Njemicu [[Uschi Disl]] i 6&nbsp;s u odnosu na trećeplasiranu [[Corinne Niogret]]. {{clear}} == Prestanak karijere == {{sekcija}} == Nagrade == {{sekcija}} == Napomene == {{napspisak}} == Vanjski linkovi == {{Biatlon portal}} * {{Commonscat-inline}} * {{Sport365|275}} * [http://biathlonresults.com/ Zvanična banka podataka IBU-a] == Reference == {{refspisak}} {{S-start}} {{Redoslijed | prije = [[Fabrice Guy]] | naslov = [[Spisak nosilaca zastave Francuske na Olimpijskim igrama|Nositeljica zastave Francuske]]: <br/> [[Zimske olimpijske igre 1994.|Lillehammer 1994.]] | poslije = [[Philippe Candeloro]] }} {{S-end}} {{Pobjednice Svjetskog kupa u biatlonu}} {{Olimpijske pobjednice u biatlonu-štafeta}} {{Svjetske prvakinje u biatlonu-7,5 km}} {{Svjetske prvakinje u biatlonu-tim}} {{Evropske prvakinje u biatlonu-štafeta}} {{DEFAULTSORT:Briand, Anne }} [[Kategorija:Francuski biatlonci]] [[Kategorija:Rođeni 1968.]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Svjetskim prvenstvima u biatlonu]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1992.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1994.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1998.]] [[Kategorija:Biografije, Mulhouse]] [[Kategorija:Francuski olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Osvajači zlatne medalje na Olimpijskim igrama (Francuska)]] [[Kategorija:Osvajači srebrne medalje na Olimpijskim igrama (Francuska)]] [[Kategorija:Osvajači bronzane medalje na Olimpijskim igrama (Francuska)]] [[Kategorija:Svjetski prvaci u biatlonu]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Zimskim olimpijskim igrama 1992.]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Zimskim olimpijskim igrama 1994.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] 19oulag51zjukeaua6kp15kctbnzy4z Hipervizor 0 453818 3921729 3895762 2026-08-23T08:30:18Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3921729 wikitext text/x-wiki '''Hipervizor''' ({{Jez-en|hypervisor}}) ili '''monitor virtualne mašine''' ({{Jez-en|virtual machine monitor – VMM}}) računarski je [[softver]], [[firmver]] ili [[hardver]] koji stvara i pokreće [[Virtualna mašina|virtuelne mašine]]. Računar na kojem hipervizor pokreće jednu ili više virtuelnih mašina naziva se ''host mašina'', a svaka virtualna mašina se naziva ''gostujuća mašina''. Višestruke instance raznih operativnih sistema mogu dijeliti hardverske resurse jedne [[X86]] mašine. Na primjer [[Linux]], [[Microsoft Windows|Windows]] i [[MacOS]] instance mogu se pokretati na jednoj fizičkoj X86 mašini. Ovo je u suprotnosti sa [[Virtualizacija na nivou operativnog sistema|virtualizacijom na nivou operativnog sistema]], gdje sve instance (obično se nazivaju ''kontejneri'') moraju da dijele isti [[kernel]] operativnog sistema. Termin ''hipervizor'' je varijanta termina ''supervizor'' što je nekada bio tradicionalni termin za [[kernel]] [[Operativni sistem|operativnog sistema]], tako da je hipervizor supervizor supervizora.<ref>{{Cite book|title=Virtualization For Dummies|last=Bernard Golden|year=2011|page=[https://books.google.com/books?id=2ppZkdmpSlgC&pg=PA54 54]}}</ref> Termin se pojavio 1970,<ref>{{Cite web|url=http://programmers.stackexchange.com/questions/196405/how-did-the-term-hypervisor-come-into-use|title=How did the term "hypervisor" come into use?}}</ref> dok je u ranijem [[CP/CMS]] (1967) sistemu, korišten pojam ''Kontrolni Program'' ({{Jez-en|Control Program}}) == Vrste hipervizora == [[Datoteka:Hyperviseur.svg|desno|mini| Tip-1 i Tip-2 hipervizora]] ; Tip-1, izvorni ili ''bare-metal'' hipervizor : Ovakav hipervizor radi direktno na hardveru kako bi upravljao hardverom i gostujućim operativnim sistemima. Iz tog razloga, ponekad se nazivaju ''bare metal (goli stroj)'' hipervizori. Prvi hipervizori, koje je IBM razvio šezdesetih godina, bili su izvorni hipervizori.<ref>{{Cite web|url=http://www.redbooks.ibm.com/redpapers/pdfs/redp4396.pdf|title=IBM Systems Virtualization: Servers, Storage, and Software|last=Meier|first=Shannon|year=2008|pages=2, 15, 20|access-date=22. 12. 2015}}</ref> Među njima su bili testni softver [[SIMMON]] i operativni sistem [[CP/CMS]] (prethodnik IBM-ovog [[z/VM]] ). Moderni ekvivalenti su AntsleOs<ref>{{Cite web|url=http://docs.antsle.com/arch/|title=antsleOS Architecture - antsle Docs|website=docs.antsle.com|language=en|access-date=28. 6. 2018|archive-date=7. 4. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190407220239/https://docs.antsle.com/arch/|url-status=dead}}</ref>, [[Xen]], [https://xcp-ng.org/ XCP-ng], [[Oracle VM Server za SPARC]], [[Oracle VM Server za x86]], Microsoft [[Hyper-V]], [[Xbox One sistemski softver]] i [[VMware ESXi|VMware ESX/ESXi]]. ; Tip-2 ili hostovani hipervizor : Ovi hipervizori rade na standardnom operativnom sistemu (OS) kao i drugi računarski programi. Virtuelni operativni sistem se vrti kao [[Computer process|proces]] na hostu. Primjeri su [[VMware Workstation]], [[VMware Player]], [[VirtualBox]], [[Parallels Desktop for Mac|Parallels Desktop za Mac]] i [[QEMU]]. Razlika između ove dvije vrste nije uvijek jasna. Na primjer, Linuxova virtualna mašina bazirana na kernelu (KVM) i [[FreeBSD|FreeBSD-]]<nowiki/>ov bhyve su [[Kernel module|kernel moduli]]<ref>{{Cite web|url=http://callfortesting.org/bhyve/|title=Hands-on bhyve|last=Dexter|first=Michael|website=CallForTesting.org|access-date=24. 9. 2013}}</ref> koji pretvaraju operativni sistem hosta u hipervizor tipa-1.<ref name="IowaState">{{Cite web|url=http://lib.dr.iastate.edu/cgi/viewcontent.cgi?article=3243&context=etd|title=A performance analysis of Xen and KVM hypervisors for hosting the Xen Worlds Project|last=Graziano|first=Charles|date=2011|website=Graduate Theses and Dissertations|publisher=Iowa State University|access-date=29. 1. 2013|archive-date=2. 5. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190502050749/https://lib.dr.iastate.edu/cgi/viewcontent.cgi?article=3243&context=etd|url-status=dead}}</ref> == Porijeklo == Prvi hipervizori koji pružaju potpunu virtualizaciju bili su testni alat SIMMON i IBM-ov kratkotrajni CP-40 sistem, koji je počeo da se koristi u januaru 1967. i postao prva verzija IBM-ovog CP/CMS operativnog sistema. CP/CMS je bio IBM-ov pokušaj pravljenja robusnog sistema za [[Raspodjela vremena|dijeljenje vremena]] na svojim [[Mainframe computer|mainframe računarima]]. Pokretanjem više operativnih sistema istovremeno, hipervizor je povećao robusnost i stabilnost sistema. == Podrška u operativnim sistemima == Nekoliko faktora dovelo je do ponovnog oživljavanja virtualizacije 2005. To se posebno odnosi na [[UNIX|Unix]], [[Linux]] i drugim operativnim sistemima [[Operativni sistem sličan Unixu|sličnim Unixu]].<ref>{{Cite web|url=http://searchdatacenter.techtarget.com/news/1153127/Xen-virtualization-quickly-becoming-open-source-killer-app|title=Xen virtualization quickly becoming open source 'killer app'|last=Loftus|first=Jack|date=19. 12. 2005|website=TechTarget|access-date=26. 10. 2015}}</ref> * Širenje hardverskih mogućnosti, omogućavajući pojedinačnim mašinama da rade više istovremenog rada * Nastojanja da se smanje troškovi pojednostavljenje upravljanja. * Potreba za upravljanjem velikog broja [[Multiprocessor|multiprocesorskih]] i [[Computer cluster|grupnih]] instalacija, na primjer kod velikih farmi servera * Poboljšana sigurnost, pouzdanost i nezavisnost uređaja * Mogućnost pokretanja složenih aplikacija koje zavise od OS-a u različitim hardverskim ili OS okruženjima Veliki Unix snabdjevači, uključujući [[Sun Microsystems]], [[Hewlett-Packard|HP]], [[IBM]] i [[Silicon Graphics|SGI]], su od 2000. prodavali virtualni hardver. Uglavnom su to bili veliki, skupi sistemi. Počevši od 2005, proizvođači X86 [[Centralna procesorska jedinica|procesora]] su dodali posebne instrukcije koje će pomoći kod virtualizacije hardvera kao što su: [[Intel VT-x]] (pod kodnim imenom Vanderpool) i [[AMD-V]] (pod kodnim imenom Pacifica). == Reference == {{Refspisak|30em}} == Vanjski linkovi == * [https://www.usenix.org/system/files/login/articles/105498-Revelle.pdf Hipervizori i virtualne mašine: Uvid u implementaciju x86 arhitekture] * [https://web.archive.org/web/20180219081010/http://www.cc.iitd.ernet.in/misc/cloud/hypervisor_performance.pdf Usporedba performansi različitih hipervizora], VMware [[Kategorija:Virtualizacijski softver]] [[Kategorija:Serveri]] d51hljqr69idaigxft8tqylk3nuohrx Blagoje Govedarica 0 461547 3921611 3920948 2026-08-22T13:55:16Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3921611 wikitext text/x-wiki '''Blagoje Govedarica''' , [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|jugoslavenski]] i bosanskohercegovački [[arheologija|arheolog]] rođen 18. novembra 1949. u mjestu [[Bačko Dobro Polje]], Jugoslavija (danas [[Srbija]]). == Biografija == Diplomirao je na [[Filozofski fakultet u Beogradu|Filozofskom fakultetu]] u [[Beograd]]u 1973, studij [[Arheologija|arheologije]] i [[Ilirologija|ilirologije]], gdje je i magistrirao 1980. godine. Na istom fakultetu je doktorirao 1988, a habilitaciju je odbranio na [[Univerzitet u Heidelbergu|Univerzitetu u Heidelbergu]] 2000. godine.<ref name="Leksikon">{{Cite web |url=https://de.scribd.com/document/132786670/Arheoloski-leksikon-BIH-tom1 |title=Govedarica |work= Arheološki leksikon -Zemaljski muzej, Sarajevo |access-date= 9. 2. 2017}}</ref> Od 1973. počinje raditi u [[Centar za balkanološka ispitivanja|Centru za balkanološka ispitivanja]] u [[Sarajevo|Sarajevu]] u oblastima arheologije, zaštite i očuvanja spomenika kulture, gdje je i danas naučni savjetnik. Predmet njegovih istraživanja su periodi [[Bakarno doba|eneolit]]a, [[Bronzano doba|bronzanog]] i [[željezno doba|željeznog doba]]. Od 1992. djeluje u [[Njemačka|SR Njemačkoj]], gdje se pored naučnoistraživačkog bavi i pedagoškim radom na univerzitetima u [[Heidelberg]]u i [[Berlin]]u. Od 2001. obavlja dužnost odgovornog urednika časopisa '' [[Godišnjak]]'' u Sarajevu. Dopisni je član [[Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine|ANUBiH]] od 2018. i Njemačkog arheološkog instituta.<ref>[http://www.mhrr.gov.ba/iseljenistvo/publikacije/default.aspx?id=1590&langTag=bs-BA Blagoje Govedarica]{{Mrtav link}}</ref> == Istraživačka djelatnost == Obavio je arheološka iskopavanja na više od 50 arheoloških lokaliteta u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], [[Hrvatska|Hrvatskoj]], [[Njemačka|SR Njemačkoj]], [[Moldavija|Moldaviji]] i [[Ukrajina|Ukrajini]]. * Praistorijsko naselje ([[gradina]]) Klisura u Kadića Brdu kod [[Sokolac|Sokoca]];<ref name="Glasinačka kultura">{{Cite web  |url= http://tempusbiherit.ba/documents/lectures/Glasinac-2.pdf%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0  |title= Blagoje Govedarica: Otkriće Glasinačke kulture- Gradine                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                |work= Filozofski fakultet Sarajevo – Freie Univerzitat Berlin  [                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                              |access-date= 9. 2. 2016                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                              |archive-date= 8. 6. 2019  |archive-url= https://web.archive.org/web/20190608073110/http://tempusbiherit.ba/documents/lectures/Glasinac-2.pdf  |url-status= dead  }}</ref> * Reviziona istraživanja tumula na [[Glasinac|Glasincu]] (Kusače, Podilijak);<ref name="Glasinačka kult">{{Cite web |url= http://tempusbiherit.ba/documents/lectures/Glasinac-1.pdf |title= Blagoje Govedarica: Glasinac i Glasinačka kultura -Tumuli |work= Filozofski fakultet Sarajevo – Freie Univerzitat Berlin |access-date= 9. 2. 2016 |archive-date= 15. 4. 2021 |archive-url= https://web.archive.org/web/20210415020402/http://tempusbiherit.ba/documents/lectures/Glasinac-1.pdf |url-status= dead }}</ref> * Sistematska istraživanja gradina u jugozapadnoj Bosni ([[Glamočko polje]], [[Livanjsko polje]] i [[Duvanjsko polje]]) zajedno s [[Alojz Benac|Alojzom Bencem]]. Rezultati sa ovih istraživanja će doprinijeti definisanju Dinarske kulture ([[Posuška kultura]] po [[Borivoj Čović|B. Čoviću]]);<ref name="Govedarica">{{Cite web |url= http://www.anubih.ba/godisnjak/izdanja/Godisnjak%2020.pdf |title= PRILOZI KULTURNOJ STRATOGRAFIJI PRAHISTORIJSKIH GRADINA U JUGOZAPADNOJ BOSNI |work= ANUBIH, Godišnjak 1982 |access-date= 9. 2. 2017 |archive-date= 12. 2. 2018 |archive-url= https://web.archive.org/web/20180212202048/http://www.anubih.ba/godisnjak/izdanja/Godisnjak%2020.pdf |url-status= dead }}</ref> * Praistorijske grobne humke ([[tumuli]]) u Kupreškom polju; * Praistorijska gradinska naselja u [[Sinjsko polje|Sinjskom polju]] (Hrvatska); * Praistorijsko naselje i nekropola [[Waltersdorf]] kod Berlina (Njemačka); * Praistorijsko naselje [[Rathsdorf]] kod Prenzlaua (Njemačka); *Praistorijsko naselje [[Cealic]], Oblast Taraclia (Moldavija); *Praistorijska nekropola [[Košary]], Oblast Odesa (Ukrajina); * Višeslojno naselje [[Orlovka-Kartal]], Oblast Odesa (Ukrajina). == Publikovani radovi == Govedarica je do sada objavio preko 100 naučnih radova i dvije monografije, te priredio i izdao veći broj časopisa, zbornika i drugih naučnih izdanja. *Rano bronzano doba na području istočnog Jadrana, Sarajevo, 1989.<sup>[[Blagoje Govedarica#cite%20note-Iliri%20u%20JZB-5|[5]]]</sup> *Prilozi kulturnoj stratigrafiji praistorijskih gradina u jugozapadnoj Bosni.<sup>[[Blagoje Govedarica#cite%20note-Govedarica-6|[6]]]</sup> *Zepterträger–Herrscher der Steppen (Les porteurs de sceptre - les seigneurs des Steppes). Mainz 2004. *Oscilacije nivoa Crnog Mora i kulturni razvoj jugoistočne Evrope u vrijeme srednjeg holocena (ca. 6000-• 3000 BC). Starinar, Beograd, 53-54/2004, 9-21. *Finds of the Cetina type in the western Balkans hinterland and the issue of cultural and historical interpretation in the prehistoric archaeology. Vjesnik za Arheologiju i Povijest Dalmatinsku 99. Split 2006, 27-41. *Ideološki značaj grobnih tumula i sakralna simbolika kruga, Godišnjak/Jahrbuch 39, Sarajevo 2010, 5-22. *Zentrum und Peripherie im 5. Jt. v. Chr.: zur Entstehung und Ausbreitung der europäischen Kupferzeit. Prähistorische Archäologie in Südosteuropa 25. Rahden/Westf.: Leidorf 2009, 60-73. *Das Phänomen der balkanischen Kupferzeit.(Prähistorische Archäologie in Südosteuropa 30. Rahden/Westf.: Leidorf 2016, 11-22. *The stratigraphy of Tumulus 6 in Shtoj and the appearance of violin idols in the south Adriatic region. Godišnjak/Jahrbuch 45. Sarajevo 2016, 32-51. == Reference == {{Refspisak}} {{Članovi ANU BiH}} {{DEFAULTSORT:g}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački arheolozi]] [[Kategorija:Članovi ANUBiH]] [[Kategorija:Biografije, Vrbas]] [[Kategorija:Rođeni 1949.]] [[Kategorija:Jugoslavenski arheolozi]] [[Kategorija:Živi ljudi]] qlll71508cn81neiwmo46qmc6y708ru Galina Kukljeva 0 468856 3921636 3914173 2026-08-22T15:18:21Z AnToni 2325 /* Vanjski linkovi */ 3921636 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Galina Kukljeva | slika = | opis_slike = | puno_ime = Galina Aleksejevna Kukljeva | nadimak = | nacionalnost = | država = {{ZID|SSSR}} <br> {{ZID|Rusija}} | datum rođenja = {{Datum rođenja|1972|11|21}} | mjesto rođenja = [[Išimbaj]], [[Autonomna Baškirska Sovjetska Republika]], [[RSFSR]] | država rođenja = [[SSSR]] | datum smrti = {{Datum smrti i godine|2026|7|14|1972|11|21}} | mjesto smrti = | država smrti = | zanimanje = | klub = | trener = <!-- Olimpijske igre --> | nastup OI = '''2''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|1998]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|2002]]) | medalje OI = '''3''' | zlato OI = 1 <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup SP = '''7''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|1995]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|1996]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|1997]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999.|1999]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000.|2000]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001.|2001]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003.|2003]]) | medalje SP = '''6''' | zlato SP = 3 <!-- Svjetski kup --> | nastup SK = [[Svjetski kup u biatlonu 1993/1994.|1993/94]] | pobjede SK = '''9''' | pobjede SK štafeta= 10 | plasman SK = {{plainlist| * '''4.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1999/2000.|1999/2000]]) * {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}}: '''16.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1997/1998.|1997/98]]) * {{Tooltip|Spr.|Sprint}}: '''4.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1997/1998.|1997/98]]) * {{Tooltip|Pot.|Potjera}}: '''4.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1996/1997.|1996/97]], [[Svjetski kup u biatlonu 1997/1998.|1997/98]]) * {{Tooltip|Mas.|Masovni start}}: '''1.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1999/2000.|1999/2000]]) }} | pobjede_u_dis = {{plainlist| * '''6''' – sprint * '''1''' – pojedinačno * '''1''' – potjera * '''1''' – masovni start }} <!-- Evropski kup --> | nastup EK = | pobjede EK = | plasman EK = | kraj karijere = <!--Status: a=aktivan; k=kažnjen; n=neaktivan; p=pauzira; ne=nepoznat; u=umro; po=povukao se iz karijere; --> | status = neaktivna <!-- medalje --> | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaZlato|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|ZOI 1998.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – 7,5 km|7,5 km]]}} {{MedaljaSrebro|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|ZOI 1998.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – štafeta (žene)|štafeta]]}} {{MedaljaBronza|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|ZOI 2002.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – štafeta (žene)|štafeta]]}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|SP 1997.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – štafeta (žene)|štafeta]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999.|SP 1999.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – štafeta (žene)|štafeta]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000.|SP 2000.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – štafeta (žene)|štafeta]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000.|SP 2000.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – 12,5 km|mas. start]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001.|SP 2001.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – štafeta (žene)|štafeta]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003.|SP 2003.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – štafeta (žene)|štafeta]]}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre (biatlon)]]| 1 | 1 | 1 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva (biatlon)]]| 3 | 2 | 1 }} |ažurirano = 8. 10. 2020. }} ''' Galina Aleksejevna Kukljeva''', ({{jez-ru|Гали́на Алексе́евна Ку́клева|kurziv=da}}, 21. novembar 1972 – 14. juli 2026), bila je [[Sovjetski Savez|sovjetska]] i [[Rusija|ruska]] [[biatlon]]ka, olimpijska pobjednica i trostruka svjetska prvakinja.<ref name="BA">{{cite web| url = http://rus.bashenc.ru/index.php/2-statya/13209-kukleva-galina-alekseevna| title = КУКЛЕВА Галина Алексеевна| last = | first = | date = | website = bashenc.ru| publisher = Башкирская энциклопедия| access-date = 12. 10. 2020| language = ru| archive-date = 14. 8. 2020| archive-url = https://web.archive.org/web/20200814135323/http://rus.bashenc.ru/index.php/2-statya/13209-kukleva-galina-alekseevna| url-status = dead}}</ref> Rođena je u [[Išimbaj]]u u [[Autonomna Baškirska Sovjetska Republika|Autonomnoj Baškirskoj Sovjetskoj Republici]], [[RSFSR]], [[Sovjetski Savez|SSSR]] (danas [[Rusija]]). Preminula je 14. jula 2026. u [[Tjumenj]]u, Rusija.<ref>{{Cite web|url=https://tass.ru/sport/27915573|title=«Великий человек, великая спортсменка». Умерла чемпионка ОИ Куклева|lang=ru|website=[[ТАСС]]|date=14. 7. 2026|url-status=live}}</ref><ref>[https://www.kp.ru/sports/biatlon/kto-takaya-biatlonistka-galina-kukleva-kotoraya-ushla-iz-zhizni-14-7-2026/ Выиграла Олимпиаду в Нагано, утверждала, что Пихлера заслали в Россию конкуренты. Кто такая биатлонистка Галина Куклева, которая ушла из жизни] {{ru}}</ref> == Karijera == {{Sekcija}} === Olimpijske igre === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1998}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – 15 km|31]] | style="background:#f7f6a8;"| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – 7,5 km|1]] | - | style="background:#dce5e5;"| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – štafeta (žene)|2]] |- |align=left | {{NaziviOI|Z|2002}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|Biatlon]]) | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – 7,5 km|6]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – potjera (žene)|5]] | style="background:#f8e6c4;"| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – štafeta (žene)|3]] |} Galina Kukljeva je dva puta nastupila na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Zimskim olimpijskim igrama]]: [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|ZOI 1998]]<ref name="SR">[http://www.sports-reference.com/olympics/winter/1998/BIA/ Biatlon na ZOI 1998. na sports-reference.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090327140211/http://www.sports-reference.com/olympics/winter/1998/BIA/ |date=27. 3. 2009 }} {{Simboli jezika|en|engleski jezik}}</ref><ref name=Biathlon>{{cite web |title=Nagano 1998 Official Report - Volume 3 |url=http://www.la84foundation.org/6oic/OfficialReports/1998/Vol3_e.pdf |publisher=LA84 Foundation |work=Nagano Olympics Organizing Committee |year=1998 |access-date=8. 2. 2013 |archive-date=26. 2. 2008 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080226202657/http://www.la84foundation.org/6oic/OfficialReports/1998/Vol3_e.pdf |url-status=dead }}</ref> i [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|ZOI 2002]].<ref name=Biathlon02>{{cite web |title=Salt Lake City 2002 Official Report - Volume 1 |url=http://www.la84foundation.org/6oic/OfficialReports/2002/SLC2002Results1.pdf |publisher=LA84 Foundation |work=Salt Lake Organizing Committee |year=2002 |access-date=6. 2. 2013 |archive-date=6. 5. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100506004523/http://www.la84foundation.org/6oic/OfficialReports/2002/SLC2002Results1.pdf |url-status=dead }}</ref> Na prvom nastupu 1998. osvojila je zlatnu medalju u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – 7,5 km|utrci na 7,5 km]], pobijedivši Njemicu [[Uschi Disl]] za 0,7&nbsp;sekundi, a sa [[Olga Meljnjik|Olgom Meljnjik]], [[Albina Ahatova|Albinom Ahatovom]] i [[Olga Romasko|Olgom Romasko]] u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – štafeta (žene)|štafeti]] srebrnu medalju, sa zaostatkom od 11 sekundi za [[Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|njemačkom]] štafetom. U drugom nastupu četiri godine kasnije, osvojila je bronzanu medalju u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – štafeta (žene)|štafeti]] sa [[Olga Medvedceva|Olgom Medvedcovom]], [[Svjetlana Išmuratova|Svjetlanom Išmuratovom]] i [[Albina Ahatova|Albinom Ahatovom]]. === Svjetska prvenstva === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|1995}} | - | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 7,5 km|34]] | - | - | - | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – ekipno (žene)|10]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1996}} | - | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – 7,5 km|4]] | - | - | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – 3 × 7,5 km|5]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – ekipno (žene)|10]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1997}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – 15 km|29]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – 7,5 km|24]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – 10 km|14]] | - | style="background:#f8e6c4;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – 4 × 7,5 km|3]] | - |- |align="left" | {{NaziviSPB|1999}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – 15 km|17]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – 7,5 km|32]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – 10 km|16]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – 12,5 km|8]] | style="background:#dce5e5;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – 4 × 7,5 km|2]] | - |- |align="left" | {{NaziviSPB|2000}} | - | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – 7,5 km|17]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – 10 km|9]] | style="background:#dce5e5;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – 12,5 km|2]] | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – 4 × 7,5 km|1]] | - |- |align="left" | {{NaziviSPB|2001}} | - | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – 7,5 km|8]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – 10 km|15]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – 12,5 km|25]] | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – 4 × 7,5 km|1]] | - |- |align="left" | {{NaziviSPB|2003}} | - | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – 7,5 km|21]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – 10 km|12]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – 12,5 km|13]] | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – 4 × 6 km|1]] | - |} Kukljeva je nastupila na sedam [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskih prvenstava]] od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|SP 1995.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003.|SP 2003]] i osvojila tri zlatne, dvije srebrne i jednu bronznanu medalju. Zlatne medalje je osvojila sa štafetom u sastavu: [[Olga Medvedceva]], [[Svjetlana Černousova]] i [[Albina Ahatova]], na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000.|SP 2000]].<ref name="IBU00">[http://services.biathlonresults.com/results.aspx?RaceId=BT9900SWRLCH02SWRL Rezultati štafete 2000. u ženskoj konkurenciji na službenoj stranici IBU-a]</ref> zatim na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001.|SP 2001]], sa Olgom Piljovom, [[Ana Bogali-Titovec|Anom Bogali-Titovec]] i [[Svjetlana Išmuratova|Svjetlanom Išmuratovom]]<ref name="IBU01">[http://services.biathlonresults.com/results.aspx?RaceId=BT0001SWRLCH02SWRL Rezultati štafete 2001. u ženskoj konkurenciji na službenoj stranici IBU-a]</ref> i na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003.|SP 2003]] s Albinom Ahatovom, Svjetlanom Išmuratovom i Svjetlanom Černousovom.<ref name="IBU03">[http://services.biathlonresults.com/results.aspx?RaceId=BT0203SWRLCH02SWRL Rezultati štafete 2003. u ženskoj konkurenciji na službenoj stranici IBU-a]</ref> === Svjetski kup === {| class="wikitable" style="float:left; text-align:center; font-size:75%" |- !colspan="10" | Plasman u Svjetskom kupu |- ! [[Svjetski kup u biatlonu 1993/1994.|1993/94]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1994/1995.|1994/95]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1995/1996.|1995/96]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1996/1997.|1996/97]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1997/1998.|1997/98]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1998/1999.|1998/99]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1999/2000.|1999/00]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2000/2001.|2000/01]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2001/2002.|2001/02]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2002/2003.|2002/03]] |- ||46||18||22||16||5||20||4||17||14||23 |} {{clear}} Kukljeva je prvi put nastupila u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] u [[Svjetski kup u biatlonu 1993/1994.|sezoni 1993/94]], u [[Austrija|austrijskom]] [[Bad Gastein]]u 9. decembra 1993. osvojivši 39-o mjesto u utrci na 15&nbsp;km. [[Svjetski kup u biatlonu 1994/1995.|Slijedeće sezone]] ostvaruje bolje rezultate, kako u štafeti, tako i u pojedinačnim disciplinama, da bi 18. marta 1995. u [[Norveška|norveškom]] [[Lillehammer]]u, pobjedila u sprintu Francuskinju [[Anne Briand-Bouthiaux|Anne Briand]], pobjednicu Svjetskog kupa te sezone. Najbolja joj je sezona bila [[Svjetski kup u biatlonu 1999/2000.|1999/00]], kada je u ukupnom plasmanu zauzela četvrto mjesto. == Nagrade == * [[Orden časti (Rusija)|Orden časti]]<ref name="BA"/> * [[Orden zasluga za otadžbinu]] II reda, dobila je 5. maja 2003. godine; * [[Majstor sporta Sovjetskog Saveza]]<ref name="BA"/> * [[Počasni majstor sporta Rusije]]<ref name="BA"/> * [[Počasni građanin Išimbaja]]<ref name="BA"/> == Privatni život == Završila je Srednju školu br. 2 u Išimbaju, apsolvirala je [[Univerzitet u Tjumenu]], gdje radi kao profesorica.<ref name="BA"/> == Napomene == {{napspisak}} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Biatlon portal}} * {{Commonscat-inline|Galina Kukleva}} * {{Sport365|228}} * [https://biathlonresults.com/?IBUId=BTRUS22111197201 Galina Kukljeva na IBU banci podataka] {{Olimpijske pobjednice u biatlonu-7,5 km}} {{Svjetske prvakinje u biatlonu-štafeta}} {{Evropske prvakinje u biatlonu-štafeta}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Kukleva, Galina}} [[Kategorija:Rođeni 1972.]] [[Kategorija:Umrli 2026.]] [[Kategorija:Biografije, Išimbaj]] [[Kategorija:Sovjetski biatlonci]] [[Kategorija:Ruski biatlonci]] [[Kategorija:Ruski olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1998.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2002.]] [[Kategorija:Osvajači zlatne medalje na Olimpijskim igrama (Rusija)]] [[Kategorija:Osvajači srebrne medalje na Olimpijskim igrama (Rusija)]] [[Kategorija:Osvajači bronzane medalje na Olimpijskim igrama (Rusija)]] [[Kategorija:Zaslužni majstori sporta Rusije]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Svjetskim prvenstvima u biatlonu]] [[Kategorija:Svjetski prvaci u biatlonu]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Zimskim olimpijskim igrama 2002.]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Zimskim olimpijskim igrama 1998.]] [[Kategorija:Zaslužni majstori sporta Sovjetskog Saveza]] ornl1h6vxbxw6gn1k19hr3odtdz9g0i Corinne Niogret 0 468938 3921632 3754746 2026-08-22T15:17:32Z AnToni 2325 3921632 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Corinne Niogret | slika = Corinne_Niogret-02.jpg | puno ime = | država = {{ZID|Francuska}} | datum rođenja = {{Datum rođenja|1972|11|20}} | mjesto rođenja = [[Nantua]] | država rođenja = [[Francuska]] | datum smrti = | mjesto smrti = | država smrti = | zanimanje = | klub = | trener = <!-- Olimpijske igre --> | nastup OI = '''4''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|1992]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|1994]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|1998]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|2002]]) | medalje OI = '''2''' | zlato OI = 1 <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup SP = '''13''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991.|1991]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1992.|1992]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|1993]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1994.|1994]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|1995]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|1996]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|1997]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998.|1998]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999.|1999]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000.|2000]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001.|2001]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2002.|2002]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003.|2003]]) | medalje SP = '''15''' | zlato SP = 3 <!-- Svjetski kup --> | nastup SK = [[Svjetski kup u biatlonu 1989/1990.|1989/90]] | pobjede SK = '''8''' | pobjede SK štafeta= 13 | plasman SK = {{plainlist| * '''3.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1999/2000.|1999/2000]]) * {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}}: '''2.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1999/2000.|1999/2000]], [[Svjetski kup u biatlonu 2000/2001.|2000/01]]) * {{Tooltip|Spr.|Sprint}}: '''3.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1997/1998.|1997/98]]) * {{Tooltip|Pot.|Potjera}}: '''2.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1999/2000.|1999/2000]]) * {{Tooltip|Mas.|Masovni start}}: '''5.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1998/1999.|1998/99]]) }} | pobjede u dis = {{plainlist| * '''2''' – sprint * '''3''' – pojedinačno * '''2''' – potjera * '''1''' – masovni start }} <!-- Evropski kup --> | nastup EK = [[IBU kup 1994/1995.|1994/95]] | pobjede EK = 1 | plasman EK = | kraj karijere = 2004. <!--Status: a=aktivan; k=kažnjen; n=neaktivan; p=pauzira; ne=nepoznat; u=umro; po=povukao se iz karijere; --> | status = neaktivna <!-- medalje --> | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaZlato|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|ZOI 1992.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – štafeta (žene)|štafeta]]}} {{MedaljaBronza|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|ZOI 1994.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – štafeta (žene)|štafeta]]}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|SP 1993.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – ekipno (žene)|ekipno]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|SP 1993.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – štafeta (žene)|štafeta]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1994.|SP 1994.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1994 – ekipno (žene)|ekipno]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|SP 1995.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – ekipno (žene)|ekipno]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|SP 1995.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 15 km)|15 km]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|SP 1995.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 7,5 km|7,5 km]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|SP 1995.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – štafeta (žene)|štafeta]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|SP 1996.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – ekipno (žene)|ekipno]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|SP 1996.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – štafeta (žene)|štafeta]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998.|SP 1998.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998 – 10 km|10 km]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999.|SP 1999.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – štafeta (žene)|štafeta]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999.|SP 1999.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – 15 km)|15 km]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000.|SP 2000.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – 15 km)|15 km]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000.|SP 2000.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – 12,5 km)|12,5 km]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001.|SP 2001.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – 10 km|10 km]]}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 1 | 0 | 1 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 3 | 6 | 6 }} |ažurirano = 12. 10. 2020. }} '''Corinne Niogret''', rođena 20. novembra 1972. u [[Nantua]], [[departman]]u [[Ain]] u [[Francuska|Francuskoj]] je nekadašnja francuska [[biatlon]]ka. Niogret je olimpijska pobjednica i trostruka svjetska prvakinja. == Karijera== === Olimpijske igre === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}}!! {{Tooltip|Pot.|Potjera}}!! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- | align=left | {{NaziviOI|Z|1992}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – 15 km|7]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – 7,5 km|17]] | | style="background:#f7f6a8;"| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – štafeta (žene)|1]] |- | align=left | {{NaziviOI|Z|1994}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 15 km|5]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 7,5 km|27]] | | style="background:#f8e6c4;"| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – štafeta (žene)|3]] |- | align=left | {{NaziviOI|Z|1998}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – 15 km|16]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – 7,5 km|25]] | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – štafeta (žene)|8]] |- | align=left | {{NaziviOI|Z|2002}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – 15 km|21]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – 7,5 km|9]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – potjera (žene)|27]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – štafeta (žene)|9]] |} Corinne Niogret je četiri puta nastupila na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Zimskim olimpijskim igrama]]: [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|ZOI 1992]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|ZOI 1994]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|ZOI 1998]]<ref name=Biathlon>{{cite web |title=Nagano 1998 Official Report - Volume 3 |url=http://www.la84foundation.org/6oic/OfficialReports/1998/Vol3_e.pdf |publisher=LA84 Foundation |work=Nagano Olympics Organizing Committee |year=1998 |access-date=8. 2. 2013 |archive-date=26. 2. 2008 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080226202657/http://www.la84foundation.org/6oic/OfficialReports/1998/Vol3_e.pdf |url-status=dead }}</ref> i [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|ZOI 2002]].<ref name=Biathlon02>{{cite web |title=Salt Lake City 2002 Official Report - Volume 1 |url=http://www.la84foundation.org/6oic/OfficialReports/2002/SLC2002Results1.pdf |publisher=LA84 Foundation |work=Salt Lake Organizing Committee |year=2002 |access-date=6. 2. 2013 |archive-date=6. 5. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100506004523/http://www.la84foundation.org/6oic/OfficialReports/2002/SLC2002Results1.pdf |url-status=dead }}</ref> Na prvom nastupu osvojila je zlatnu medalju u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – štafeta (žene)|štafeti]] sa [[Véronique Claudel|Véroniquom Claudel]] i [[Anne Briand]] sa prednošću od 23 sekunde u odnosu na drugoplasiranu [[Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|njemačku]] štafetu.<ref name="SR92">[http://www.sports-reference.com/olympics/winter/1992/BIA/ Biatlon na ZOI 1992. na sports-reference.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081210003308/http://www.sports-reference.com/olympics/winter/1992/BIA/ |date=10. 12. 2008 }} {{Simboli jezika|en|engleski jezik}}</ref><ref name=Biathlon92>{{cite web |title=Albertville 1992 Official Report |url=http://www.la84foundation.org/6oic/OfficialReports/1992/orw1992.pdf |publisher=LA84 Foundation |work=Le Comite d'Organisation des Jeux Olympiques Albertville |year=1992 |access-date=12. 2. 2013 |archive-date=26. 2. 2008 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080226202512/http://www.la84foundation.org/6oic/OfficialReports/1992/orw1992.pdf |url-status=dead }}</ref> U drugom nastupu dvije godine kasnije, osvojila je bronzanu medalju u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – štafeta (žene)|štafeti]] sa [[Véronique Claudel]], [[Delphyne Heymann]] i [[Anne Briand]] zaostavši više od pet minute iza [[Rusija na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|ruske]] štafete.<ref name="SR94">[http://www.sports-reference.com/olympics/winter/1994/BIA/ Biatlon na ZOI 1994. na sports-reference.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081210003313/http://www.sports-reference.com/olympics/winter/1994/BIA/ |date=10. 12. 2008 }} {{Simboli jezika|en|engleski jezik}}</ref><ref name=Biathlon94>{{cite web | title = Lillehammer 1994 Official Report - Volume 4 | url = http://library.la84.org/6oic/OfficialReports/1994/E_BOOK4.PDF | publisher = LA84 Foundation | work = Lillehammer Olympic Organizing Committee | year=1994 | access-date=1. 12. 2016}}</ref> {{clear}} === Svjetska prvenstva === {| class="wikitable mw-collapsible mw-collapsed" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}}!! {{Tooltip|Pot.|Potjera}}!!{{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !!{{Tooltip|Šta.|Štafeta}}!! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|1991}} | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – 7,5 km|25]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – štafeta (žene)|4]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1992}} | | | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1992 – ekipno (žene)|4]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1993}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – 15 km|14]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – 7,5 km|61]] | | |style="background:#dce5e5;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – štafeta (žene)|2]] |style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – ekipno (žene)|1]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1994}} | | | | | |style="background:#f8e6c4;" | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1994 – ekipno (žene)|3]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1995}} |style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 15 km|1]] |style="background:#f8e6c4;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 7,5 km|3]] | | |style="background:#dce5e5;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – štafeta (žene)|2]] |style="background:#f8e6c4;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – ekipno (žene)|3]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1996}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – 15 km|17]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – 7,5 km|5]] | | |style="background:#dce5e5;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – štafeta (žene)|2]] |style="background:#f8e6c4;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – ekipno (žene)|3]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1997}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – 15 km|4]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – 7,5 km|17]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – 10 km|8]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – štafeta (žene)|4]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1998}} | | |style="background:#dce5e5;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998 – 10 km|2]] | | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1999}} |style="background:#dce5e5;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – 15 km|2]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – 7,5 km|35]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – 10 km|32]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – 12,5 km|19]] |style="background:#f8e6c4;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – štafeta (žene)|3]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2000}} |style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – 15 km|1]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – 7,5 km|12]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – 10 km|13]] |style="background:#f8e6c4;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – 12,5 km|3]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – štafeta (žene)|4]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2001}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – 15 km|19]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – 7,5 km|5]] |style="background:#dce5e5;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – 10 km|2]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – 12,5 km|16]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – štafeta (žene)|5]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2003}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – 15 km|10]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – 7,5 km|31]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – 10 km|26]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – 12,5 km|23]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – štafeta (žene)|5]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2004}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – 15 km|38]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – 7,5 km|34]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – 10 km|20]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – štafeta (žene)|5]] | |} Niogret je nastupila na trinaest Svjetskih prvenstava od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991.|SP 1991.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004.|SP 2004]], te je sa tri zlatne, šest srebrnih i šest bronzanih medalje, najuspješnija francuska biatlonka po broju osvojenih medalja. Dvije zlatne medalje osvojila je u utrkama na 15&nbsp;km: na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 15 km|SP 1995.]] sa 12&nbsp;s prednosti u odnosu na Njemicu [[Uschi Disl]] i na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – 15 km|SP 2000.]] kada je bila bolja 53&nbsp;s od Kineskinje [[Yu Shumei]]. Zlatnu medalju osvojila je u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – ekipno (žene)|ekipnoj utrci]] na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|SP 1993]] sa [[Nathalie Beausire]], [[Delphyne Heymann]] i [[Anne Briand]]. {{clear}} === Svjetski kup === {| class="wikitable" style="float:left; text-align:center; font-size:75%" |- !colspan="19" | Plasman u Svjetskom kupu |- ! [[Svjetski kup u biatlonu 1989/1990.|1989/90]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1990/1991.|1990/91]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1991/1992.|1991/92]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1992/1993.|1992/93]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1993/1994.|1993/94]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1994/1995.|1994/95]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1995/1996.|1995/96]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1996/1997.|1996/97]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1997/1998.|1997/98]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1998/1999.|1998/99]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1999/2000.|1999/00]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2000/2001.|2000/01]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2001/2002.|2001/02]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2002/2003.|2002/03]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2003/2004.|2003/04]] |- | -||37||22||7||15||4||11||5||4||4||3||4||23||16||30 |} {{raščistiti}} Prvi nastup u takmičenjima [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskog kupa u biatlonu]] Niogret je imala u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1989/1990.|SK 1989/90]] u [[Austrija|austrijskom]] [[Obertauern]]u 14. decembra 1989. kada je u utrci na 15&nbsp;km osvojila 37-o mjesto. Sljedeće [[Svjetski kup u biatlonu 1990/1991.|sezone]] u istoj disciplini u Ruhpoldingu osvojila je peto mjesto sa zaostatkom 1:33.0 i dva promašaja iza favorita [[Jelena Golovina|Jelene Golovine]], [[Veronique Claudel]], [[Antje Harvey]] i [[Petra Behle|Petre Behle]]. Prvu pobjedu u štafeti ostvarila je 26. januara 1992. u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1991/1992.|SK 1991/92]] sa [[Veronique Claudel]] i [[Anne Briand]] u [[Antholz]]u , što je ujedno i prva pobjeda francuske ženske štafete u Svjetskom kupu. Drugu pobjedu u istom sastavu ostvarili su u norveškom [[Fagernes]]u 15. marta. U sljedećim sezonama zauzima i visoka mjesta u pojedinačnim disciplinama, a gotovo u svakoj utrci u timskim disciplinama zauzimaju jedno od prva tri ili četiri mjesta. Prvu pobjedu u pojedinačnoj disciplini ostvarila je u na Svjetskom prvenstvu 1995. u utrci na 15&nbsp;km koja se bodovala za Svjetski kup, a drugu pobjedu tek u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1997/1998.|SK 1997/98]] u sprintu na 7,5&nbsp;km na [[Slovenija|slovenskoj]] [[Pokljuka|Pokljuki]], bez promašaja ispred [[Emmanuelle Claret]] i [[Annette Sikveland]]. Od te sezone pas do [[Svjetski kup u biatlonu 2000/2001.|SK 2000/01]] redovito osvaja bodove visokim plasmanom i u ukupnom plasmanu je tri puta četvrta i jedanput treća. Sa ukupno osam pobjeda je nakon [[Sandrine Bailly]] druga na listi francuskih biatlonki. == Prestanak karijere == {{Sekcija}} == Nagrade == {{Sekcija}} == Napomene == {{napspisak}} == Vanjski linkovi == {{Biatlon portal}} * {{Commonscat-inline}} * {{Sport365|217}} * [https://biathlonresults.com/?IBUId=BTFRA22011197201Zvanična banka podataka IBU-a] == Reference == {{refspisak}} {{Olimpijske pobjednice u biatlonu-štafeta}} {{Svjetske prvakinje u biatlonu-15 km}} {{Svjetske prvakinje u biatlonu-tim}} {{Evropske prvakinje u biatlonu-štafeta}} {{DEFAULTSORT:Niogret, Corinne}} [[Kategorija:Francuski biatlonci]] [[Kategorija:Rođeni 1972.]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Svjetskim prvenstvima u biatlonu]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1992.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1994.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1998.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2002.]] [[Kategorija:Biografije, Nantua]] [[Kategorija:Francuski olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Svjetski prvaci u biatlonu]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Zimskim olimpijskim igrama 1992.]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Zimskim olimpijskim igrama 1994.]] [[Kategorija:Osvajači zlatne medalje na Olimpijskim igrama (Francuska)]] [[Kategorija:Osvajači bronzane medalje na Olimpijskim igrama (Francuska)]] [[Kategorija:Živi ljudi]] 5dwe7mj3hpbmz4d3palgx7i3scl94g8 Olga Romasko 0 470709 3921637 3831761 2026-08-22T15:18:32Z AnToni 2325 /* Vanjski linkovi */ 3921637 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime               = Olga Romasko | slika = | puno ime = Olga Vladimirovna Romasko | država = {{ZID|Rusija}} | datum rođenja = {{Datum rođenja i godine|1968|04|18}} | mjesto rođenja = [[Borodino (Krasnojarski kraj)|Borodino]], [[RSFSR]] | država rođenja = [[SSSR]] | datum smrti = | mjesto smrti = | država smrti = | zanimanje = | klub = | trener = <!-- Olimpijske igre --> | nastup OI = '''1''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|1998]]) | medalje OI = '''1''' | zlato OI = 0 <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup SP = '''4''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|1996]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|1997]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998.|1998]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999.|1999]]) | medalje SP = '''7''' | zlato SP = 3 <!-- Svjetski kup --> | nastup SK = [[Svjetski kup u biatlonu 1995/1996.|1995/96]] | pobjede SK = '''4''' | pobjede SK štafeta= 5 | plasman SK = {{plainlist| * '''6.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1996/1997.|1996/97]]) * {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}}: '''11.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1997/1998.|1997/98]]) * {{Tooltip|Spr.|Sprint}}: '''5.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1996/1997.|1996/97]]) * {{Tooltip|Pot.|Potjera}}: '''3.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1996/1997.|1996/97]]) }} | pobjede u dis = {{plainlist| * '''3''' – sprint * '''1''' – pojedinačno }} <!-- Evropski kup --> | nastup EK = [[IBU kup 1999/2000.|1999/2000.]] | pobjede EK = | plasman EK = | kraj karijere = <!--Status: a=aktivan; k=kažnjen; n=neaktivan; p=pauzira; ne=nepoznat; u=umro; po=povukao se iz karijere; --> | status = neaktivna <!-- medalje --> | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaSrebro|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|ZOI 1998.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – štafeta (žene)|štafeta]]}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|SP 1996.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – 7,5 km|7,5 km]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|SP 1997.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – 7,5 km|7,5 km]]}}{{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|SP 1997.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – ekipno (žene)|ekipno]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|SP 1997.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – 10 km|10 km]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|SP 1997.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – štafeta (žene)|štafeta]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998.|SP 1998.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998 – ekipno (žene)|ekipno]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999.|SP 1999.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – štafeta (žene)|štafeta]]}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre (biatlon)]]| 0 | 1 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva (biatlon)]]| 3 | 2 | 2 }} |ažurirano = 29. 12. 2020. }} ''' Olga Vladimirovna Romasko''', ({{jez-ru|Ольга Владимировна Ромасько|kurziv=da}}) rođena 18. aprila 1968. u [[Borodino (Krasnojarski kraj)|Borodinu]] u [[Krasnojarski kraj|Krasnojarskom kraju]], [[RSFSR]], [[SSSR]] (danas [[Rusija]]), je nekadašnja [[Rusija|ruska]] [[biatlon]]ka, trostruka [[Spisak svjetskih prvaka u biatlonu|svjetska prvakinja]]. == Karijera == {{Sekcija}} === Olimpijske igre === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1998}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – 15 km|33]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – 7,5 km|27]] | - | style="background:#dce5e5;"| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – štafeta (žene)|2]] |} Olga Romasko je nastupila na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Zimskim olimpijskim igrama]] [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|ZOI 1998]]<ref name="SR">[http://www.sports-reference.com/olympics/winter/1998/BIA/ Biatlon na ZOI 1998. na sports-reference.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090327140211/http://www.sports-reference.com/olympics/winter/1998/BIA/ |date=27. 3. 2009 }} {{Simboli jezika|en|engleski jezik}}</ref><ref name=Biathlon>{{cite web |title=Nagano 1998 Official Report - Volume 3 |url=http://www.la84foundation.org/6oic/OfficialReports/1998/Vol3_e.pdf |publisher=LA84 Foundation |work=Nagano Olympics Organizing Committee |year=1998 |access-date=8. 2. 2013 |archive-date=26. 2. 2008 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080226202657/http://www.la84foundation.org/6oic/OfficialReports/1998/Vol3_e.pdf |url-status=dead }}</ref> Na nastupu 1998. osvojila je srebrnu medalju sa [[Olga Meljnjik|Olgom Meljnjik]], [[Albina Ahatova|Albinom Ahatovom]] i [[Galina Kukljeva|Galinom Kukljevom]] u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – štafeta (žene)|štafeti]], sa zaostatkom od 11&nbsp;sekundi za [[Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|njemačkom]] štafetom. === Svjetska prvenstva === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|1996}} | | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – 7,5 km|1]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – 4 × 7,5 km|5]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – ekipno (žene)|10]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1997}} | | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – 7,5 km|1]] | style="background:#f8e6c4;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – 10 km|3]] | - | style="background:#f8e6c4;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – 4 × 7,5 km|3]] | style="background:#dce5e5;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – ekipno (žene)|2]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1998}} | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998 – 10 km|16]] | | | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998 – ekipno (žene)|1]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1999}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – 15 km|7]] | | | | style="background:#dce5e5;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – 4 × 7,5 km|2]] | |} Romasko je nastupila na četiri [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskih prvenstava]] od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|SP 1996.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999.|SP 1999]] i osvojila tri zlatne, dvije srebrne i dvije bronzane medalje. Zlatne medalje je osvojila dva puta u sprintu na 7,5&nbsp;km: na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – 7,5 km|SP 1996.]] u [[Ruhpolding]]u bez promašaja i sa 19&nbsp;s prednosti u odnosu na drugoplasiranu [[Ann Elen Skjelbreid]], i na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – 7,5 km|SP 1997.]] u [[Brezno-Osrblie]] sa 43&nbsp;s prednosti u odnosu na Ukrajinku [[Olena Zubrilova|Olenu Zubrilovu]] i 55&nbsp;s na [[Magdalena Forsberg|Magdalenu Forsberg]]. Treću zlatnu osvojila je u [[Hochfilzen]]u 1998. u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998 – ekipno (žene)|ekipnoj utrci]] sa [[Ana Volkova|Anom Volkovom]], [[Svjetlana Išmuratova|Svjetlanom Išmuratovom]] i [[Albina Ahatova|Albinom Ahatovom]]. Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|Svjetskom prvenstvu u biatlonu 1997.]] bila je druga biatlonka po broju osvojenih medalja osvojivši jednu zlatnu, jednu srebrnu u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – ekipno (žene)|ekipnoj utrci]] s Anom Volkovom, [[Nadežda Talanova|Nadeždom Talanovom]] i [[Olga Meljnjik|Olgom Meljnjik]], i dvije bronzane medalje: u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – 4 × 7,5 km|štafeti]] sa Olgom Meljnjik, [[Galina Kukljeva|Galinom Kukljevom]] i Nadeždom Talanovom; te u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – 10 km|potjeri na 10&nbsp;km]] gdje je sa jednim promašajem bila 18&nbsp;s sporija od Magdalene Forsberg i 13&nbsp;s od Olene Zubrilove. === Svjetski kup === {| class="wikitable" style="float:left; text-align:center; font-size:75%" |- !colspan="5" | Plasman u Svjetskom kupu |- ! [[Svjetski kup u biatlonu 1995/1996.|1995/96]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1996/1997.|1996/97]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1997/1998.|1997/98]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1998/1999.|1998/99]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1999/2000.|1999/00]] |- ||17||6||25||28||48 |} {{clear}} Romasko je prvi put nastupila u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] u [[Svjetski kup u biatlonu 1995/1996.|sezoni 1995/96]], u [[italija]]nskom [[Antholz]]u 11. januara 1996. osvojivši 51-o mjesto u utrci na 15&nbsp;km. Iste sezone pobijedila je prvi put u utrci sprinta na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – 7,5 km|SP 1996.]] u [[Ruhpolding]]u, te joj se ta pobjeda smatra prvom pobjedom u Svjetskom kupu, jer su se utrka sa Svjetskog prvenstva bodovale za plasman u Svjetskom kupu. U [[Svjetski kup u biatlonu 1996/1997.|slijedećoj sezoni]] pobijedila je još dva puta u sprintu, kada je u ukupnom plasmanu bila šesta. Jedinu pobjedu u utrci na 15&nbsp;km ostvarila je 15. 1. 1998. u [[Antholz]]u, sa samo jednim promašajem i 1:17&nbsp;min prednošću na [[Liv Grete Skjelbreid]] i 1:18&nbsp;min na Magdalenu Forsberg. U utrci potjere na 10&nbsp;km jednom je bila treća. == Nagrade == * [[Počasni majstor sporta Rusije]] == Privatni život == {{sekcija}} == Napomene == {{napspisak}} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Biatlon portal}} * {{Commonscat-inline|Olga Romasko}} * {{Sport365|272}} * [https://biathlonresults.com/?IBUId=BTRUS21804196801 Olga Romasko na IBU banci podataka] {{Svjetske prvakinje u biatlonu-7,5 km}} {{Svjetske prvakinje u biatlonu-tim}} {{Evropske prvakinje u biatlonu-štafeta}} {{DEFAULTSORT:Romasko, Olga}} [[Kategorija:Rođeni 1972.]] [[Kategorija:Biografije, Borodino (Krasnojarski kraj)]] [[Kategorija:Ruski biatlonci]] [[Kategorija:Ruski olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1998.]] [[Kategorija:Osvajači srebrne medalje na Olimpijskim igrama (Rusija)]] [[Kategorija:Zaslužni majstori sporta Rusije]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Svjetskim prvenstvima u biatlonu]] [[Kategorija:Svjetski prvaci u biatlonu]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Zimskim olimpijskim igrama 1998.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] lcqjs6rxynme8gmq3kgjk87a34hqi6s Olga Meljnjik 0 471204 3921635 3761557 2026-08-22T15:18:04Z AnToni 2325 /* Vanjski linkovi */ 3921635 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Olga Meljnjik | slika = | puno ime = | država = {{ZID|Rusija}} | datum rođenja = {{Datum rođenja i godine|1974|05|12}} | mjesto rođenja = [[Sovjetski]], [[RSFSR]] | država rođenja = [[SSSR]] | datum smrti = | mjesto smrti = | država smrti = | zanimanje = | klub = | trener = <!-- Olimpijske igre --> | nastup OI = '''1''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|1998]]) | medalje OI = '''1''' | zlato OI = 0 <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup SP = '''3''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|1995]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|1996]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|1997]]) | medalje SP = '''3''' | zlato SP = 0 <!-- Svjetski kup --> | nastup SK = [[Svjetski kup u biatlonu 1994/1995.|1994/95]] | pobjede SK = '''1''' | pobjede SK štafeta= 4 | plasman SK = {{plainlist| * '''10.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1995/1996.|1995/96]]) * {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}}: '''10.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1995/1996.|1995/96]]) * {{Tooltip|Spr.|Sprint}}: '''8.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1995/1996.|1995/96]]) * {{Tooltip|Pot.|Potjera}}: '''9.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1996/1997.|1996/97]]) }} | pobjede u dis = {{plainlist| * '''1''' – sprint }} <!-- Evropski kup --> | nastup EK = [[IBU kup 1995/1996.|1995/1996.]] | pobjede EK = | plasman EK = | kraj karijere = <!--Status: a=aktivan; k=kažnjen; n=neaktivan; p=pauzira; ne=nepoznat; u=umro; po=povukao se iz karijere; --> | status = neaktivna <!-- medalje --> | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaSrebro|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|ZOI 1998.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – štafeta (žene)|štafeta]]}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|SP 1996.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – 7,5 km|7,5 km]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|SP 1997.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – ekipno (žene)|ekipno]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|SP 1997.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – štafeta (žene)|štafeta]]}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre (biatlon)]]| 0 | 1 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva (biatlon)]]| 0 | 1 | 2 }} |ažurirano = 20. 1. 2021. }} ''' Olga Ivanovna Meljnjik''', ({{jez-ru|Ольга Ивановна Мельник|kurziv=da}}) rođena 12. maja 1974. u [[Sovjetski|Sovjetskom]], u [[Hantijsko-mansijski autonomni okrug|Hantijsko-mansijskom autonomnom okrugu]], [[RSFSR]], [[Sovjetski Savez|SSSR]] (danas [[Rusija]]), je nekadašnja [[Rusija|ruska]] [[biatlon]]ka. == Karijera == {{Sekcija}} === Olimpijske igre === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1998}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – 15 km|13]] | | | style="background:#dce5e5;"| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – štafeta (žene)|2]] |} {{clear}} === Svjetska prvenstva === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|1995}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 15 km|61]] | | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – ekipno (žene)|10]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1996}} | style="background:#dce5e5;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – 15 km|2]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – 7,5 km|12]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – 4 × 7,5 km|5]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1997}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – 7,5 km|22]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – 7,5 km|6]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – 10 km|5]] | - | style="background:#f8e6c4;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – 4 × 7,5 km|3]] | style="background:#dce5e5;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – ekipno (žene)|2]] |} {{clear}} === Svjetski kup === {| class="wikitable" style="float:left; text-align:center; font-size:75%" |- !colspan="5" | Plasman u Svjetskom kupu |- ! [[Svjetski kup u biatlonu 1994/1995.|1994/95]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1995/1996.|1995/96]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1996/1997.|1996/97]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1997/1998.|1997/98]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1998/1999.|1998/99]] |- || ||10||12||24|| |} {{clear}} == Nagrade == == Privatni život == {{sekcija}} == Napomene == {{napspisak}} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Biatlon portal}} * {{Commonscat-inline|Olga Melnik}} * {{Sport365|296}} * [https://biathlonresults.com/?IBUId=BTRUS21205197401 Olga Meljnjik na IBU banci podataka] {{Evropske prvakinje u biatlonu-štafeta}} {{DEFAULTSORT:Meljnjik, Olga}} [[Kategorija:Rođeni 1974.]] [[Kategorija:Biografije, Sovjetski]] [[Kategorija:Ruski biatlonci]] [[Kategorija:Ruski olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1998.]] [[Kategorija:Osvajači srebrne medalje na Olimpijskim igrama (Rusija)]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Svjetskim prvenstvima u biatlonu]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Zimskim olimpijskim igrama 1998.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] q9pt97tott3xgz1trds1b77jyrsjji8 Andrea Henkel 0 483999 3921645 3659924 2026-08-22T15:28:33Z AnToni 2325 /* Vanjski linkovi */ 3921645 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Andrea Henkel | slika = 2023-02-17 BMW IBU World Championships Biathlon Oberhof 2023 – Helden des Biathlon mit Andrea Henkel by Sandro Halank–007.jpg | puno ime = Andrea Henkel | država = {{ZID|Njemačka}} | datum rođenja = {{Datum rođenja i godine|1977|12|10}} | mjesto rođenja = [[Ilmenau]] | država rođenja = [[Istočna Njemačka]] | date smrti = | mjesto smrti = | država smrti = | zanimanje = oficir | klub = [[Großbreitenbacher SV]] | trener = [[Gerald Hönig]] <!-- B I A T L O N --> <!-- Olimpijske igre --> | nastup OI = '''4''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|2002]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|2006]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010.|2010]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014.|2014]]) | medalje OI = '''4''' | zlato OI = 2 <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup SP = '''14''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999.|1999]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000.|2000]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001.|2001]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2002.|2002]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003.|2003]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004.|2004]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005.|2005]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2006.|2006]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007.|2007]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008.|2008]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009.|2009]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2011.|2011]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012.|2012]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013.|2013]]) | medalje SP = '''16''' | zlato SP = 8 <!-- Svjetski kup --> | nastup SK = [[Svjetski kup u biatlonu 1994/1995.|1994/95]] | pobjede SK = '''22''' | pobjede SK štafeta= 19 | plasman SK = {{plainlist| * '''1.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2006/2007.|2006/07]]) * {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}}: '''1.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2006/2007.|2006/07]]) * {{Tooltip|Spr.|Sprint}}: '''3.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2006/2007.|2006/07]]) * {{Tooltip|Pot.|Potjera}}: '''2.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2007/2008.|2007/08]], [[Svjetski kup u biatlonu 2010/2011.|2010/11]], [[Svjetski kup u biatlonu 2012/2013.|2012/13]]) * {{Tooltip|Mas.|Masovni start}}: '''3.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2009/2010.|2009/10]]) }} | pobjede u dis = {{plainlist| * '''5''' – sprint * '''4''' – pojedinačno * '''8''' – potjera * '''5''' – masovni start }} <!-- IBU kup --> | nastup EK = [[IBU kup 2011/2012.|2011/2012]] | pobjede EK = '''0''' | plasman EK = '''88.''' <!-- Aktivnost --> | kraj karijere = 2014. <!--Status: aktivan; kažnjen; neaktivan; pauzira; nepoznat; umro; povukao se iz karijere; --> | status = neaktivna <!-- medalje --> | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaZlato|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|ZOI 2002.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – 15 km|15 km]]}} {{MedaljaZlato|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|ZOI 2002.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – štafeta (žene)|štafeta]]}} {{MedaljaSrebro|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|ZOI 2006.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – štafeta (žene)|štafeta]]}} {{MedaljaBronza|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010.|ZOI 2010.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010 – štafeta (žene)|štafeta]]}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000.|SP 2000.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – štafeta (žene)|štafeta]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001.|SP 2001.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – štafeta (žene)|štafeta]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005.|SP 2005.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – štafeta (žene)|štafeta]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005.|SP 2005.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – 15 km|15 km]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007.|SP 2007.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – 12,5 km|12,5 km]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007.|SP 2007.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – štafeta (žene)|štafeta]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008.|SP 2008.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008 – štafeta (žene)|štafeta]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008.|SP 2008.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008 – potjera (žene)|potjera]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008.|SP 2008.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008 – 7,5 km|7,5 km]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009.|SP 2009.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009 – štafeta (žene)|štafeta]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009.|SP 2009.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009 – mješovita štafeta|štafeta mj.]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2011.|SP 2011.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2011 – štafeta (žene)|štafeta]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012.|SP 2012.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012 – štafeta (žene)|štafeta]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012.|SP 2012.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012 – mješovita štafeta|štafeta mj.]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013.|SP 2013.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013 – 15 km|15 km]]}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 2 | 1 | 1 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva u biatlonu]]| 8 | 6 | 2 }} |ažurirano = 30. 10. 2021. }} '''Andrea Henkel''', (udata: Andrea Burke), rođena 10. decembra 1977. u [[Ilmenau]]u tada u [[Istočna Njemačka|Istočnoj Njemačkoj]], nekadašnja je njemačka [[biatlon]]ka, [[Spisak olimpijskih pobjednika u biatlonu|dvostruka olimpijska pobjednica]], [[Spisak svjetskih prvaka u biatlonu#Žene 2|osmostruka svjetska prvak]]inja u biatlonu i pobjednica u ukupnom [[Spisak pobjednika Svjetskog kupa u biatlonu#Pobjednice Svjetskog kupa|plasmanu Svjetskog kupa]]. == Biografija == [[Datoteka:Andrea_Henkel_02.02.2010.jpg|180px|mini|lijevo|Andrea Henkel 2010. godine]] === Karijera === ==== Olimpijske igre ==== {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} |- |align=left | {{NaziviOI|Z|2002}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|Biatlon]]) | style="background:#f7f6a8;"| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – 15 km|1]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – 7,5 km|25]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – potjera (žene)|13]] | style="background:#f7f6a8;"| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – štafeta (žene)|1]] | - |- |align=left | {{NaziviOI|Z|2006}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – 15 km|4]] | | | style="background:#dce5e5;"|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – štafeta (žene)|2]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – masovni start (žene)|13]] |- |align=left | {{NaziviOI|Z|2010}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010 – 15 km|6]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010 – 7,5 km|26]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010 – potjera (žene)|9]] | style="background:#f8e6c4;"|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010 – štafeta (žene)|3]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010 – masovni start (žene)|8]] |- |align=left | {{NaziviOI|Z|2014}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014.|Biatlon]]) | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014 – sprint (žene)|22]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014 – potjera (žene)|28]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014 – ženska štafeta|11]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014 – masovni start (žene)|17]] |} Henkel je četiri puta nastupila u biatlonskim takmičenjima na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Zimskim olimpijskim igrama]]: na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|ZOI 2002]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|ZOI 2006]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010.|ZOI 2010]] i [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014.|ZOI 2014]], te osvojila dvije zlatne, jednu srebrnu i jednu bronzanu medalju. Zlatnu medalju je osvojila na ZOI 2002. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – štafeta (žene)|štafeti]] s [[Katrin Apel]], [[Uschi Disl]] i [[Kati Wilhelm]], a na istim igrama u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – 15 km|utrci na 15 km]] s jednim promašajem 10.9&nbsp;s prednosti u odnosu na drugoplasiranu [[Liv Grete Poirée]], koja je imala takođe jedan promašaj. {{raščistiti}} ==== Svjetska prvenstva ==== {{Sekcija}} {{raščistiti}} ==== Svjetski kup ==== {| class="wikitable" style="float:left; text-align:center; font-size:75%" |- !colspan="20" | Plasman u Svjetskom kupu |- ! [[Svjetski kup u biatlonu 1994/1995.|1994/95]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1995/1996.|1995/96]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1996/1997.|1996/97]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1997/1998.|1997/98]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1998/1999.|1998/99]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1999/2000.|1999/00]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2000/2001.|2000/01]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2001/2002.|2001/02]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2002/2003.|2002/03]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2003/2004.|2003/04]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2004/2005.|2004/05]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2005/2006.|2005/06]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2006/2007.|2006/07]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2007/2008.|2007/08]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2008/2009.|2008/09]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2009/2010.|2009/10]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2010/2011.|2010/11.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2011/2012.|2010/12.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2012/2013.|2012/13.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2013/2014.|2013/14.]] |- | -|| || || ||14||5||5||13||17||29||14||7||1||3||5||4||2||8||3||10 |} {{raščistiti}} ==== Prestanak karijere ==== {{Sekcija}} == Privatni život == {{Sekcija}} == Nagrade == {{sekcija}} == Napomene == {{napspisak}} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Biatlon portal}} * {{Commonscat-inline}} * {{Sport365|6}} {{Olimpijske pobjednice u biatlonu-15 km}} {{Olimpijske pobjednice u biatlonu-štafeta}} {{Svjetske prvakinje u biatlonu-7,5 km}} {{Svjetske prvakinje u biatlonu-potjera}} {{Svjetske prvakinje u biatlonu-masovni start}} {{Svjetske prvakinje u biatlonu-15 km}} {{Svjetske prvakinje u biatlonu-štafeta}} {{Pobjednice Svjetskog kupa u biatlonu}} {{Evropske prvakinje u biatlonu-štafeta}} {{Dobitnici Medalje Holmenkollen}} {{IBU Kuća slavnih}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Henkel, Andrea}} [[Kategorija:Rođeni 1977.]] [[Kategorija:Biografije, Ilmenau]] [[Kategorija:Njemački biatlonci]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Svjetskim prvenstvima u biatlonu]] [[Kategorija:Svjetski prvaci u biatlonu]] [[Kategorija:Njemački olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2002.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2006.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2010.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2014.]] [[Kategorija:Osvajači zlatne medalje na Olimpijskim igrama (Njemačka)]] [[Kategorija:Osvajači srebrne medalje na Olimpijskim igrama (Njemačka)]] [[Kategorija:Osvajači bronzane medalje na Olimpijskim igrama (Njemačka)]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Zimskim olimpijskim igrama 2002.]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Zimskim olimpijskim igrama 2006.]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Zimskim olimpijskim igrama 2010.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] iy6ojnh3gxnqi1dfjnfyhcrgj3n3x8o Evropsko prvenstvo u nogometu 2024. 0 493540 3921676 3808983 2026-08-23T00:57:05Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3921676 wikitext text/x-wiki {{Infokutija međunarodno nogometno takmičenje | naziv_turnira = Evropsko prvenstvo u nogometu | godina = 2024. | ostali_nazivi = UEFA Euro 2024 | slika = UEFA Euro 2024 logo.png | veličina = 240px | tekst = ''Ujedinjeni nogometom. Ujedinjeni u srcu Evrope.'' | država = Njemačka | datumi = 14. juni – 14. juli | br_ekipa = 24 | konfederacije = | stadioni = 10 | gradovi = 10 | šampion_drugo = {{NOG|ŠPA}} | broj = 4 | drugi_drugo = {{NOG|ENG}} | treći_drugo = | četvrti_drugo = | promovisan = | ispali = | utakmice = 51 | golovi = 117 | posjećenost = {{#expr: <!--Grupa A-->+ 65052 + 41676 + 54000 + 42711 + 46685 + 54000 <!--Grupa B-->+ 68844 + 60512 + 46784 + 49528 + 46586 + 38322 <!--Grupa C-->+ 54000 + 48953 + 63028 + 46177 + 41536 + 64288 <!--Grupa D-->+ 48117 + 46425 + 69455 + 38531 + 68363 + 59728 <!--Grupa E-->+ 61591 + 45181 + 43910 + 42535 + 45033 + 54000 <!--Grupa F-->+ 59127 + 38421 + 46524 + 61047 + 49616 + 47683 <!--Osmina finala-->+ 68172 + 61612 + 47244 + 42233 + 46810 + 46576 + 65012 + 38305 <!--Četvrtfinale-->+ 54000 + 47789 + 46907 + 70091 <!--Polufinale-->+ 62042 + 60926 <!--Finale-->+ 65600}} | najbolji_strijelac = {{NOG-ikona|ENG}} [[Harry Kane]]<br />{{NOG-ikona|GRU}} [[Georges Mikautadze]]<br />{{NOG-ikona|NED}} [[Cody Gakpo]]<br />{{NOG-ikona|GER}} [[Jamal Musiala]]<br />{{NOG-ikona|SVK}} [[Ivan Schranz]]<br />{{NOG-ikona|ESP}} [[Dani Olmo]]<br />(po 3 gola) | najbolji_igrač = {{NOG-ikona|ESP}} [[Rodri (nogometaš, rođen 1996)|Rodri]] | najbolji_mladi_nogometaš = {{NOG-ikona|ESP}} [[Lamine Yamal]] | najbolji_golman = | fair_play = | prethodnasezona = [[Evropsko prvenstvo u nogometu 2020.|2020.]] | sljedećasezona = [[Evropsko prvenstvo u nogometu 2028.|2028]] | ažurirano = 11. juli 2024. }} '''Evropsko prvenstvo u nogometu 2024''', poznato i kao '''UEFA Euro 2024''' ili jednostavno '''Euro 2024''', 17. je izdanje [[Evropsko prvenstvo u nogometu|UEFA evropskog prvenstva]], četverogodišnjeg međunarodnog muškog [[nogomet]]nog prvenstva Evrope koje organizuje [[UEFA]]. [[Njemačka]] je domaćin turnira koji se održava od 14. juna do 14. jula 2024.<ref>{{Cite web|url=https://www.berlin.de/rbmskzl/aktuelles/pressemitteilungen/2020/pressemitteilung.963634.php|title=Bericht über den Finanzplan zur Austragung der Fußball-Europameisterschaft 2024 in Berlin beschlossen|language=de|access-date=9. 10. 2022|archive-date=13. 6. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210613161204/https://www.berlin.de/rbmskzl/aktuelles/pressemitteilungen/2020/pressemitteilung.963634.php|url-status=dead}}</ref> Ovo je treći put da se utakmice Evropskog prvenstva igraju na njemačkoj teritoriji i drugi put u [[Reunifikacija Njemačke|ujedinjenoj Njemačkoj]] jer je bivša [[Zapadna Njemačka]] bila domaćin turnira [[Evropsko prvenstvo u nogometu 1988.|1988]], a četiri utakmice multinacionalnog [[Evropsko prvenstvo u nogometu 2020.|Eura 2020.]] odigrane su u [[München]]u; međutim, ovo je prvi put da se takmičenje održava u bivšoj [[Istočna Njemačka|Istočnoj Njemačkoj]], s [[Leipzig]]om kao gradom domaćinom.<ref>{{Cite web|url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/45666950|title=Euro 2024: Germany beats Turkey to host tournament|date=27. 9. 2018|website=BBC News|access-date=27. 9. 2018}}</ref> [[Nogometna reprezentacija Italije|Italija]] je branilac titule, nakon pobjede nad [[Nogometna reprezentacija Engleske|Engleskom]] u [[Finale Evropskog prvenstva u nogometu 2020.|finalu]] na [[Stadion Wembley|Wembleyju]]. Zvanična lopta za ovo prvenstvo jest [[Adidas Fußballliebe|Fußballliebe]], koju je proizveo [[Adidas]]. == Izbor domaćina == UEFA je 8. marta 2017. objavila da su se samo dvije zemlje, Njemačka i Turska, kandidovale da budu domaćini turnira.<ref name="BBC">{{cite web |url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/39211428 |title=Euro 2024: Tournament to be held in Germany or Turkey |website=[[BBC Sport]] |publisher=[[BBC|British Broadcasting Corporation]] |date=8. 3. 2017 |access-date=8. 3. 2017}}</ref><ref>{{cite web |url=http://www.uefa.org/about-uefa/news/newsid=2447054.html |title=Germany and Turkey officially interested in hosting UEFA EURO 2024 |publisher=UEFA |date=8. 3. 2017}}</ref> Domaćin je izabran 27. septembra 2018. u [[Nyon]]u u [[Švicarska|Švicarskoj]].<ref name="Germany 2024">{{cite web |url=https://www.uefa.com/insideuefa/about-uefa/news/newsid=2573282.html |title=Germany to host UEFA EURO 2024 |publisher=UEFA |date=27. 9. 2018}}</ref> {| class="wikitable" style="text-align:center" |+ Rezultati glasanja ! Država ! Glasovi |- style="background:#90EE90" |style="text-align:left"| {{flag|Njemačka}} | 12 |- |style="text-align:left"| {{flag|Turska}} | 4 |- |style="text-align:left"| Suzdržani | 1 |- !style="text-align:left"| Ukupno ! 17 |} == Kvalifikacije == [[Datoteka:UEFA Euro 2024 Qualifiers Map.png|mini|260px|{{legenda|#0000FF|Ekipa se kvalificirala na EP 2024.}} {{legenda|#2FC0FF|Ekipa se može kvalificirati na EP 2024.}} {{legenda|#000000|Ekipi zabranjeno takmičenje na EP 2024.}} {{legenda|#F8C51E|Ekipa se nije kvalificirala na EP 2024.}}]] {{main|Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2024.}} Format je sličan [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2020.|UEFA kvalifikacionom takmičenju za Euro 2020]], grupna faza će odlučiti 20 od 23 tima koji će se plasirati na završni turnir i pridružiti se domaćinu [[Nogometna reprezentacija Njemačke|Njemačkoj]]. 53 saveza članica [[UEFA]]-e podijeljena su u deset grupa, od kojih sedam grupa sadržava pet timova i tri sa šest timova. Žrijeb za kvalifikacionu grupnu fazu obavljen je 9. oktobra 2022. nakon završetka finalne faze UEFA Lige nacija 2022/23. Četiri učesnika finala UEFA Lige nacija bit će izvučeni u grupe od pet timova (kako bi se mogli takmičiti u finalu Lige nacija u junu 2023.). Kvalifikaciona grupna faza igrat će se u krugu domaćina i u gostima na dvodnevne utakmice u martu, junu, septembru, oktobru i novembru 2023. Pobjednici i drugoplasirani iz deset grupa će se kvalifikovati direktno na turnir.<ref>{{cite web |url=https://www.uefa.com/euro-2024/news/0279-1635b6f5cbd2-1e3f1de4ebe6-1000/ |title=UEFA EURO 2024 qualifying: All you need to know |website=UEFA.com |publisher=Union of European Football Associations |date=27. 9. 2022 |access-date=28. 9. 2022}}</ref> === Kvalifikovane reprezentacije === <onlyinclude> {| class="wikitable sortable" |- ! Ekipa{{efn-ua|''Ukošeni tekst'' označava reprezentaciju jedne od 12 [[<noinclude>Evropsko prvenstvo u nogometu 2020.</noinclude>#Stadioni|domaćina]].}} ! Način kvalifikacije ! Datum kvalifikacije ! data-sort-type="number"|Prethodna takmičenja{{efn-ua|'''Podebljani tekst''' označava šampiona za tu godinu. ''Ukošeni tekst'' označava domaćina za tu godinu.}} |- | {{NOG|NJE}}{{efn-ua|Od 1972. do 1988, [[Nogometna reprezentacija Njemačke|Njemačka]] se je takmičila u sklopu [[Nogometna reprezentacija Zapadne Njemačke|Zapadne Njemačke]].}}|| {{sort|I1|Kao domaćin}} || {{dts|27. septembar 2018}} || 13 ('''[[Evropsko prvenstvo u nogometu 1972.|1972]]''', [[Evropsko prvenstvo u nogometu 1976.|1976]], '''[[Evropsko prvenstvo u nogometu 1980.|1980]]''', [[Evropsko prvenstvo u nogometu 1984.|1984]], ''[[Evropsko prvenstvo u nogometu 1988.|1988]]'', [[Evropsko prvenstvo u nogometu 1992.|1992]], '''[[Evropsko prvenstvo u nogometu 1996.|1996]]''', [[Evropsko prvenstvo u nogometu 2000.|2000]], [[Evropsko prvenstvo u nogometu 2004.|2004]], [[Evropsko prvenstvo u nogometu 2008.|2008]], [[Evropsko prvenstvo u nogometu 2012.|2012]], [[Evropsko prvenstvo u nogometu 2016.|2016]], [[Evropsko prvenstvo u nogometu 2020.|2020]]) |- |{{NOG|Belgija}} |Pobjednik [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2024 – grupa F|grupe F]] |13. oktobar 2023. |6 (''[[Evropsko prvenstvo u nogometu 1972.|1972]],'' [[Evropsko prvenstvo u nogometu 1980.|1980]], [[Evropsko prvenstvo u nogometu 1984.|1984]], [[Evropsko prvenstvo u nogometu 2000.|2000]], [[Evropsko prvenstvo u nogometu 2016.|2016]], [[Evropsko prvenstvo u nogometu 2020.|2020]]) |- |{{NOG|Francuska}} |Pobjednik [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2024 – grupa B|grupe B]] |13. oktobar 2023. |10 (''[[Evropsko prvenstvo u nogometu 1960.|1960]]'', '''''[[Evropsko prvenstvo u nogometu 1984.|1984]]''''', [[Evropsko prvenstvo u nogometu 1992.|1992]], [[Evropsko prvenstvo u nogometu 1996.|1996]], '''[[Evropsko prvenstvo u nogometu 2000.|2000]]''', [[Evropsko prvenstvo u nogometu 2004.|2004]], [[Evropsko prvenstvo u nogometu 2008.|2008]], [[Evropsko prvenstvo u nogometu 2012.|2012]], ''[[Evropsko prvenstvo u nogometu 2016.|2016]]'', [[Evropsko prvenstvo u nogometu 2020.|2020]]) |- |{{NOG|Portugal}} |Pobjednik [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2024 – grupa J|grupe J]] |13. oktobar 2023. |8 ([[Evropsko prvenstvo u nogometu 1984.|1984]], [[Evropsko prvenstvo u nogometu 1996.|1996]], [[Evropsko prvenstvo u nogometu 2000.|2000]], ''[[Evropsko prvenstvo u nogometu 2004.|2004]]'', [[Evropsko prvenstvo u nogometu 2008.|2008]], [[Evropsko prvenstvo u nogometu 2012.|2012]], '''[[Evropsko prvenstvo u nogometu 2016.|2016]]''', [[Evropsko prvenstvo u nogometu 2020.|2020]]) |- |{{NOG|Škotska}} |Drugoplasirani [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2024 – grupa A|grupe A]] |15. oktobar 2023. |3 ([[Evropsko prvenstvo u nogometu 1992.|1992]], [[Evropsko prvenstvo u nogometu 1996.|1996]], ''[[Evropsko prvenstvo u nogometu 2000.|2020]]'') |- |{{NOG|Španija}} |Pobjednik [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2024 – grupa A|grupe A]] |15. oktobar 2023. |11 ('''''[[Evropsko prvenstvo u nogometu 1964.|1964]]''''', [[Evropsko prvenstvo u nogometu 1980.|1980]], [[Evropsko prvenstvo u nogometu 1984.|1984]], [[Evropsko prvenstvo u nogometu 1988.|1988]], [[Evropsko prvenstvo u nogometu 1996.|1996]], [[Evropsko prvenstvo u nogometu 2000.|2000]], [[Evropsko prvenstvo u nogometu 2004.|2004]], '''[[Evropsko prvenstvo u nogometu 2008.|2008]]''', '''[[Evropsko prvenstvo u nogometu 2012.|2012]]''', [[Evropsko prvenstvo u nogometu 2016.|2016]], ''[[Evropsko prvenstvo u nogometu 2020.|2020]]'') |- |{{NOG|Turska}} |Pobjednik [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2024 – grupa D|grupe D]] |15. oktobar 2023. |5 ([[Evropsko prvenstvo u nogometu 1996.|1996]], [[Evropsko prvenstvo u nogometu 2000.|2000]], [[Evropsko prvenstvo u nogometu 2008.|2008]], [[Evropsko prvenstvo u nogometu 2016.|2016]], [[Evropsko prvenstvo u nogometu 2020.|2020]]) |- |{{NOG|Austrija}} |Drugoplasirani [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2024 – grupa F|grupe F]] |16. oktobar 2023. |3 (''[[Evropsko prvenstvo u nogometu 2008.|2008]]'', [[Evropsko prvenstvo u nogometu 2016.|2016]], [[Evropsko prvenstvo u nogometu 2020.|2020]]) |- |{{NOG|Engleska}} |Pobjednik [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2024 – grupa C|grupe C]] |17. oktobar 2023. |10 ([[Evropsko prvenstvo u nogometu 1968.|1968]], [[Evropsko prvenstvo u nogometu 1980.|1980]], [[Evropsko prvenstvo u nogometu 1988.|1988]], [[Evropsko prvenstvo u nogometu 1992.|1992]], ''[[Evropsko prvenstvo u nogometu 1996.|1996]]'', [[Evropsko prvenstvo u nogometu 2000.|2000]], [[Evropsko prvenstvo u nogometu 2004.|2004]], [[Evropsko prvenstvo u nogometu 2012.|2012]], [[Evropsko prvenstvo u nogometu 2016.|2016]], ''[[Evropsko prvenstvo u nogometu 2020.|2020]]'') |- |{{NOG|Mađarska}} |Pobjednik [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2024 – grupa G|grupe G]] |16. novembar 2023. |4 ([[Evropsko prvenstvo u nogometu 1964.|1964]], [[Evropsko prvenstvo u nogometu 1972.|1972]], [[Evropsko prvenstvo u nogometu 2016.|2016]], ''[[Evropsko prvenstvo u nogometu 2020.|2020]]'') |- |{{NOG|Slovačka}}{{Efn-ua|Od 1960. do 1980, [[Nogometna reprezentacija Slovačke|Slovačka]] i [[Nogometna reprezentacija Češke|Češka]] su se takmičili kao [[Nogometna reprezentacija Čehoslovačke|Čehoslovačka]]|name=tch}} |Drugoplasirani [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2024 – grupa J|grupe J]] |16. novembar 2023. |5 ([[Evropsko prvenstvo u nogometu 1960.|1960]], '''[[Evropsko prvenstvo u nogometu 1976.|1976]]''', [[Evropsko prvenstvo u nogometu 1980.|1980]], [[Evropsko prvenstvo u nogometu 2016.|2016]], [[Evropsko prvenstvo u nogometu 2020.|2020]]) |- |{{NOG|Albanija}} |Pobjednik [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2024 – grupa E|grupe E]] |17. novembar 2023. |1 ([[Evropsko prvenstvo u nogometu 2016.|2016]]) |- |{{NOG|Danska}} |Pobjednik [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2024 – grupa H|grupe H]] |17. novembar 2023. |9 ([[Evropsko prvenstvo u nogometu 1964.|1964]], [[Evropsko prvenstvo u nogometu 1984.|1984]], [[Evropsko prvenstvo u nogometu 1988.|1988]], '''[[Evropsko prvenstvo u nogometu 1992.|1992]]''', [[Evropsko prvenstvo u nogometu 1996.|1996]], [[Evropsko prvenstvo u nogometu 2000.|2000]], [[Evropsko prvenstvo u nogometu 2004.|2004]], [[Evropsko prvenstvo u nogometu 2012.|2012]], ''[[Evropsko prvenstvo u nogometu 2020.|2020]]'') |- |{{NOG|Holandija}} |Drugoplasirani [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2024 – grupa B|grupe B]] |18. novembar 2023. |10 ([[Evropsko prvenstvo u nogometu 1976.|1976]], [[Evropsko prvenstvo u nogometu 1980.|1980]], '''[[Evropsko prvenstvo u nogometu 1988.|1988]]''', [[Evropsko prvenstvo u nogometu 1992.|1992]], [[Evropsko prvenstvo u nogometu 1996.|1996]], ''[[Evropsko prvenstvo u nogometu 2000.|2000]]'', [[Evropsko prvenstvo u nogometu 2004.|2004]], [[Evropsko prvenstvo u nogometu 2008.|2008]], [[Evropsko prvenstvo u nogometu 2012.|2012]], ''[[Evropsko prvenstvo u nogometu 2020.|2020]]'') |- |{{NOG|Rumunija}} |Pobjednik [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2024 – grupa I|grupe I]] |18. novembar 2023. |5 ([[Evropsko prvenstvo u nogometu 1984.|1984]], [[Evropsko prvenstvo u nogometu 1996.|1996]], [[Evropsko prvenstvo u nogometu 2000.|2000]], [[Evropsko prvenstvo u nogometu 2008.|2008]], [[Evropsko prvenstvo u nogometu 2016.|2016]]) |- |{{NOG|Švicarska}} |Drugoplasirani [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2024 – grupa I|grupe I]] |18. novembar 2023. |5 ([[Evropsko prvenstvo u nogometu 1996.|1996]], [[Evropsko prvenstvo u nogometu 2004.|2004]], ''[[Evropsko prvenstvo u nogometu 2008.|2008]]'', [[Evropsko prvenstvo u nogometu 2016.|2016]], [[Evropsko prvenstvo u nogometu 2020.|2020]]) |- |{{NOG|Srbija}}{{Efn-ua|Od 1960. do 1984, [[Nogometna reprezentacija Srbije|Srbija]] se takmičila kao [[Nogometna reprezentacija Jugoslavije|Jugoslavija]], a 2000. kao [[Nogometna reprezentacija Srbije i Crne Gore|SCG]].}} |Drugoplasirani [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2024 – grupa G|grupe G]] |19. novembar 2023. |5 ([[Evropsko prvenstvo u nogometu 1960.|1960]], [[Evropsko prvenstvo u nogometu 1968.|1968]], ''[[Evropsko prvenstvo u nogometu 1976.|1976]]'', [[Evropsko prvenstvo u nogometu 1984.|1984]], [[Evropsko prvenstvo u nogometu 2000.|2000]]) |- |{{NOG|Češka}}{{Efn-ua|name=tch}} |Drugoplasirani [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2024 – grupa E|grupe E]] |20. novembar 2023. |10 ([[Evropsko prvenstvo u nogometu 1960.|1960]], '''[[Evropsko prvenstvo u nogometu 1976.|1976]]''', [[Evropsko prvenstvo u nogometu 1980.|1980]], [[Evropsko prvenstvo u nogometu 1996.|1996]], [[Evropsko prvenstvo u nogometu 2000.|2000]], [[Evropsko prvenstvo u nogometu 2004.|2004]], [[Evropsko prvenstvo u nogometu 2008.|2008]], [[Evropsko prvenstvo u nogometu 2012.|2012]], [[Evropsko prvenstvo u nogometu 2016.|2016]], [[Evropsko prvenstvo u nogometu 2020.|2020]]) |- |{{NOG|Italija}} |Drugoplasirani [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2024 – grupa C|grupe C]] |20. novembar 2023. |10 ('''''[[Evropsko prvenstvo u nogometu 1968.|1968]]''''', ''[[Evropsko prvenstvo u nogometu 1980.|1980]]'', [[Evropsko prvenstvo u nogometu 1988.|1988]], [[Evropsko prvenstvo u nogometu 1996.|1996]], [[Evropsko prvenstvo u nogometu 2000.|2000]], [[Evropsko prvenstvo u nogometu 2004.|2004]], [[Evropsko prvenstvo u nogometu 2008.|2008]], [[Evropsko prvenstvo u nogometu 2012.|2012]], [[Evropsko prvenstvo u nogometu 2016.|2016]], '''''[[Evropsko prvenstvo u nogometu 2020.|2020]]''''') |- |{{NOG|Slovenija}} |Drugoplasirani [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2024 – grupa H|grupe H]] |20. novembar 2023. |1 ([[Evropsko prvenstvo u nogometu 2000.|2000]]) |- |{{NOG|Hrvatska}} |Drugoplasirani [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2024 – grupa D|grupe D]] |21. novembar 2023. |6 ([[Evropsko prvenstvo u nogometu 1996.|1996]], [[Evropsko prvenstvo u nogometu 2004.|2004]], [[Evropsko prvenstvo u nogometu 2008.|2008]], [[Evropsko prvenstvo u nogometu 2012.|2012]], [[Evropsko prvenstvo u nogometu 2016.|2016]], [[Evropsko prvenstvo u nogometu 2020.|2020]]) |- |{{NOG|GRU}} |Pobjednik baraža C |26. mart 2024. |0 (debi) |- |{{NOG|UKR}} |Pobjednik baraža B |26. mart 2024. |3 (''[[Evropsko prvenstvo u nogometu 2012.|2012]]'', [[Evropsko prvenstvo u nogometu 2016.|2016]], [[Evropsko prvenstvo u nogometu 2020.|2020]]) |- |{{NOG|POL}} |Pobjednik baraža A |26. mart 2024. |4 ([[Evropsko prvenstvo u nogometu 2008.|2008]], ''[[Evropsko prvenstvo u nogometu 2012.|2012]]'', [[Evropsko prvenstvo u nogometu 2016.|2016]], [[Evropsko prvenstvo u nogometu 2020.|2020]]) |} {{notelist-ua}}</onlyinclude> == Stadioni == Njemačka je imala širok izbor stadiona koji su zadovoljili minimalni zahtjev UEFA-e za kapacitet od 30.000 sjedećih mjesta za utakmice Evropskog prvenstva. Gradovi domaćini će biti [[Berlin]], [[Leipzig]], [[Köln]], [[München]], [[Frankfurt na Majni]], [[Dortmund]], [[Hannover]], [[Hamburg]], [[Düsseldorf]], [[Nürnberg]], [[Stuttgart]] i [[Gelsenkirchen]]. {| class="wikitable" style="text-align:center" |- ! [[Berlin]] ! [[München]] ! [[Dortmund]] ! [[Gelsenkirchen]] |- | [[Olimpijski stadion (Berlin)|Olimpijski stadion]] | [[Allianz Arena]] | [[Westfalenstadion]] | [[Veltins-Arena]] |- | Kapacitet: '''74.461''' | Kapacitet: '''70.076''' | Kapacitet: '''65.849''' | Kapacitet: '''54.740''' |- | [[Datoteka:Stade Olympique Berlin Ext.JPG|200x200px]] | [[Datoteka:Allianz-Arena-München.jpg|border|center|frameless|200x200px]] | [[Datoteka:Signal iduna park stadium dortmund 4.jpg|200px]] | [[Datoteka:Arena auf Schalke - panoramio (1).jpg|border|center|frameless|200x200px]] |- ! [[Frankfurt na Majni|Frankfurt]] !colspan="2" rowspan="4"| {{Location map+|Germany|float=center|width=412|caption=|places= {{Location map~|Germany|lat=52.514722|long=13.239444|label=[[Berlin]]|position=right}} {{Location map~|Germany|lat=48.218611|long=11.624444|label=[[München]]|position=bottom}} {{Location map~|Germany|lat=51.492569|long= 7.451667|label=[[Dortmund]]|position=right}} {{Location map~|Germany|lat=51.554474|long= 7.067642|label=[[Gelsenkirchen]]|position=top}} {{Location map~|Germany|lat=48.792222|long= 9.231944|label=[[Stuttgart]]|position=right}} {{Location map~|Germany|lat=53.586944|long= 9.898611|label=[[Hamburg]]|position=top}} {{Location map~|Germany|lat=51.261539|long= 6.733083|label=[[Düsseldorf]]|position=right}} {{Location map~|Germany|lat=50.933611|long= 6.874997|label=[[Köln]]|position=bottom}} {{Location map~|Germany|lat=50.068611|long= 8.645278|label=[[Frankfurt na Majni|Frankfurt]]|position=right}} {{Location map~|Germany|lat=51.345833|long=12.348056|label=[[Leipzig]]|position=right}}}} ! [[Stuttgart]] |- | [[Deutsche Bank Park|Waldstadion]] | [[MHPArena]] |- | Kapacitet: '''54.697''' | Kapacitet: '''54.244''' |- | [[Datoteka:Deutsche bank park.jpg|border|center|frameless|200x200px]] | [[Datoteka:Stuttgart stadium.jpg|200x200px]] |- ! [[Hamburg]] ! [[Düsseldorf]] ! [[Köln]] ! [[Leipzig]] |- | [[Volksparkstadion]] | [[Merkur Spiel-Arena]] | [[RheinEnergieStadion]] | [[Red Bull Arena (Leipzig)|Red Bull Arena]] |- | Kapacitet: '''52.245''' | Kapacitet: '''51.031''' | Kapacitet: '''49.827''' | Kapacitet: '''42.959''' |- | [[Datoteka:RK 1009 9831 Volksparkstadion.jpg|200x200px]] | [[Datoteka:ESPRIT_arena_in_Duesseldorf-Stockum,_von_Sueden.jpg|200x200px]] | [[Datoteka:Fußball Stadion Köln Luftbild Aerial (125164767).jpeg|200x200px]] | [[Datoteka:Leipzig stadium.jpg|200x200px]] |} === Reprezentativni kampovi i baze === Svaka reprezentacija odabrala je kamp u kojem će boraviti i trenirati između utakmica. Reprezentacije će boraviti u svojim kampovima za cijelo vrijeme trajanje turnira, a putovati će samo na utakmice. "Reprezentativni kampovi i baze" moraju biti u [[Njemačka|Njemačkoj]].<ref>{{Cite web |url=https://euro2024-teamcatalogue.uefa.com/ |title=Arhivirana kopija |access-date=9. 6. 2024 |archive-date=17. 12. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231217111527/https://euro2024-teamcatalogue.uefa.com/ |url-status=dead }}</ref> {|class="wikitable sortable" |- !Reprezentacija !Kamp !Stadion za treninge |- |{{NOG|ALB}} |[[Kamen]], Njemačka<ref>{{Cite web|url=https://www.koha.net/en/sports/401598/fshf-selects-the-camp-near-dortmund-for-euro-2024/|title=The AFL selects the camp near Dortmund for "Euro 2024" - KOHA.net|date=6. 12. 2023 }}</ref> |SportCentrum Kaiserau |- |{{NOG|AUT}} |[[Berlin]], Njemačka<ref>{{Cite web |last= |date=14. 12. 2023 |title=Austria's National Football Team Set for Dignified EURO 2024 Base Camp in Berlin |url=https://www.archysport.com/2023/12/austrias-national-football-team-set-for-dignified-euro-2024-base-camp-in-berlin/ |access-date=19. 12. 2023 |website=Archysport |language=en-US |archive-date=17. 12. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231217111537/https://www.archysport.com/2023/12/austrias-national-football-team-set-for-dignified-euro-2024-base-camp-in-berlin/ |url-status=dead }}</ref> |[[Mommsenstadion]] |- |{{NOG|BEL}} |[[Ludwigsburg]], Njemačka<ref>{{Cite web |title=Proche des matchs de poule et... du village d'enfance de Domenico Tedesco : le camp de base des Diables rouges pour l'Euro 2024 est choisi |url=https://www.rtbf.be/article/proche-des-matchs-de-poule-et-du-village-denfance-de-domenico-tedesco-le-camp-de-base-des-diables-rouges-pour-leuro-2024-est-choisi-11313804 |access-date=17. 1. 2024 |website=RTBF |language=fr}}</ref> |Wasenstadion, SGV Freiberg am Neckar |- |{{NOG|ČEŠ}} |[[Hamburg]], Njemačka<ref>{{Cite news |last=Mikeš |first=Pavel |date=7. 12. 2023 |title=Base camp fotbalistů? Luxus i relax. Češi budou během Eura bydlet v Hamburku |language=cs |work=Kroměřížský deník |url=https://kromerizsky.denik.cz/fotbal-zajimavosti/ceska-fotbalova-reprezentace-euro-me-hotel-base-camp-hamburk-steigenberger.html |access-date=19. 12. 2023}}</ref> |Edmund-Plambeck-Stadion, [[FC Eintracht Norderstedt 03]] |- |{{NOG|DAN}} |[[Freudenstadt]], Njemačka<ref>{{Cite web |last= |date=12. 12. 2023 |title=Herrelandsholdet har valgt Basecamp til sommerens EM |url=https://www.dbu.dk/nyheder/2023/december/herrelandsholdet-har-valgt-basecamp-til-sommerens-em/ |access-date=19. 12. 2023 |website=DBU |language=DA}}</ref> |Hermann-Saam-Stadion |- |{{NOG|ENG}} |[[Blankenhain]], Njemačka<ref>{{Cite web |last=Burrows |first=Tom |title=England set to choose five-star hotel and spa as base for Euros |url=https://theathletic.com/5093705/2023/11/27/england-euro-2024-training-base/ |access-date=19. 12. 2023 |website=The Athletic |language=en}}</ref> |Golfresort Weimarer Land |- |{{NOG|FRA}} |[[Bad Lippspringe]], Njemačka<ref>{{Cite web |last= |first= |date=3. 12. 2023 |title=Euro 2024 : à la découverte du camp de base des Bleus, « un hôtel confortable sans qu'il soit luxueux » |url=https://www.leparisien.fr/sports/football/euro/euro-2024-a-la-decouverte-du-camp-de-base-des-bleus-un-hotel-confortable-sans-quil-soit-luxueux-03-12-2023-DRLY2NN65BGOJOR7BNWVFJGZXY.php |access-date=19. 12. 2023 |website=leparisien.fr |language=fr-FR}}</ref> |[[Home Deluxe Arena]], [[SC Paderborn 07]] |- |{{NOG|GRU}} |[[Velbert]], Njemačka | |- |{{NOG|HRV}} |[[Neuruppin]], Njemačka<ref>{{Cite web |date=4. 12. 2023 |title=PHOTOS: Croatia selects base camp for Euro 2024 |url=https://www.croatiaweek.com/photos-croatia-selects-base-camp-for-euro-2024/ |access-date=19. 12. 2023 |website=Croatia Week |language=en}}</ref> |Volksparkstadion, [[MSV Neuruppin]] |- |{{NOG|ITA}} |[[Iserlohn]], Njemačka<ref>{{Cite web |title=EM 2024 Quartiere, Basecamps, Trainingslager & Öffentliche Trainingseinheiten |url=https://fussball-em-2024.de/em-2024-quartiere-der-nationalmannschaften/ |access-date=17. 3. 2024 |website=fussball-em-2024.de |language=de}}</ref> | |- |{{NOG|MAĐ}} |[[Weiler-Simmerberg]], Njemačka<ref>{{Cite web | last= |first= |date=12. 1. 2024 |title= Minden a zavartalan felkészülést szolgálja Nyugat-Bajorországban |url=https://valogatott.mlsz.hu/ferfi-a-valogatott/hir/csapat/minden-a-zavartalan-felkeszulest-szolgalja-nyugat-bajororszagban |access-date=12. 1. 2023|website=mlsz.hu|language=hu-HU}}</ref> |Tannenhof Resort, Sport & Spa |- |{{NOG|NIZ}} |[[Wolfsburg]], Njemačka<ref>{{Cite web |title=Welkom, Oranje! |url=https://www.vfl-wolfsburg.de/en/newsdetails/news-detail/detail/news/welkom-oranje |access-date=19. 12. 2023 |website=VfL Wolfsburg |language=en}}</ref> |AOK Stadion, [[VfL Wolfsburg (žene)]] |- |{{NOG|NJE}} |[[Herzogenaurach]], Njemačka<ref>{{Cite web |date=14. 11. 2023 |title=Deutsches EM-Quartier in Herzogenaurach |url=https://www.br.de/nachrichten/sport/deutsches-em-quartier-in-herzogenaurach,TvZIPGE |access-date=13. 3. 2024 |website=BR24 |language=de}}</ref> |Adidas Campus/HomeGround |- |{{NOG|POL}} |[[Hannover]], Njemačka<ref>{{cite web |access-date=3. 4. 2024 |date=3. 4. 2024 |language=de |title=Polen schlägt EM-Quartier in Hannover auf |url=https://www.sport1.de/news/fussball/em/2024/04/polen-schlagt-em-quartier-in-hannover-auf}}<!-- auto-translated from German by Module:CS1 translator --></ref> |[[Eilenriedestadion]] |- |{{NOG|POR}} |[[Harsewinkel]], Njemačka<ref>{{Cite web |title=Fußball EM 2024: Vorbereitung der "Team Base Camps" |url=https://www.intergreen.de/newsreader-aktuelles/fussball-em-2024-vorbereitung-der-team-base-camps.html |access-date=17. 3. 2024 |website=intergreen.de |language=de}}</ref> | |- |{{NOG|RUM}} |[[Würzburg]], Njemačka<ref>{{Cite web |title=Naționala României și-a ales baza de pregătire de la Wurzburg pentru Euro 2024 |url=https://www.digisport.ro/fotbal/echipa-nationala/nationala-romaniei-a-ales-baza-de-pregatire-de-la-wurzburg-pentru-euro-2024-2710503 |access-date=19. 12. 2023 |website=www.digisport.ro |language=ro}}</ref> |[[Akon Arena]], [[FC Würzburger Kickers]] |- |{{NOG|SLK}} |[[Mainz]], Njemačka<ref>{{Cite web |last=Šurin |first=Peter |date=3. 1. 2024 |title=MUŽI A/EURO 2024 – Hlavný stan v Mainzi, pred Eurom štyri prípravné oficiálne zápasy |url=https://futbalsfz.sk/muzi-aeuro-2024-hlavny-stan-v-mainzi-pred-eurom-styri-pripravne-oficialne-zapasy/ |access-date=11. 2. 2024 |website=futbalsfz.sk |language=sk |archive-date=1. 3. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240301060005/https://futbalsfz.sk/muzi-aeuro-2024-hlavny-stan-v-mainzi-pred-eurom-styri-pripravne-oficialne-zapasy/ |url-status=dead }}</ref> |[[Bruchwegstadion]], [[1. FSV Mainz 05]] |- |{{NOG|SLO}} |[[Wuppertal]], Njemačka<ref>{{cite web | url=https://footballplanet.si/national-team/the-plan-for-preparations-for-euro-2024-is-known-slovenia-will-conduct-most-of-the-hard-work-at-brdo-pri-kranju-with-the-german-base-being-in-wuppertal/ | title=The plan for preparations for Euro 2024 is known: Slovenia will conduct most of the hard work at Brdo pri Kranju, with the German base being in Wuppertal - Planet Nogomet | date=16. 12. 2023 | access-date=9. 6. 2024 | archive-date=22. 12. 2023 | archive-url=https://web.archive.org/web/20231222142549/https://footballplanet.si/national-team/the-plan-for-preparations-for-euro-2024-is-known-slovenia-will-conduct-most-of-the-hard-work-at-brdo-pri-kranju-with-the-german-base-being-in-wuppertal/ | url-status=dead }}</ref> |[[Stadion am Zoo]], [[Wuppertaler SV]] |- |{{NOG|SRB}} |[[Augsburg]], Njemačka<ref>https://twitter.com/SerbianFooty/status/1732101307056418852</ref> |[[Rosenaustadion]], [[FC Augsburg]] (žene) |- |{{NOG|ŠKO}} |[[Garmisch-Partenkirchen]], Njemačka<ref>{{Cite web|url=https://www.scottishfa.co.uk/news/scotland-finalise-uefa-euro-2024-preparations/?rid=13925|title=Scotland finalise UEFA Euro 2024 preparations}}</ref> |Stadion am Gröben |- |{{NOG|ŠPA}} |[[Donaueschingen]], Njemačka<ref>{{Cite web |title=Der Öschberghof chosen as Spain's basecamp for Euro 2024 |url=https://rfef.es/en/noticias/der-oschberghof-chosen-as-spains-basecamp-for-euro-2024 |access-date=19. 12. 2023 |website=EN Web oficial de la Real Federación Española de Fútbol. |language=en}}</ref> |Der Öschberghof |- |{{NOG|ŠVI}} |[[Stuttgart]], Njemačka<ref>{{cite web | url=https://www.football.ch/fr/asf/equipes-nationales/equipe-a/news/camp-de-base-euro24-de-l-%C3%A9quipe-nationale-%C3%A0-stuttgart.aspx | title=Schweizerischer Fussballverband - SFV }}</ref> |[[Gazi-Stadion auf der Waldau]] |- |{{NOG|TUR}} |[[Barsinghausen]], Njemačka<ref>{{Cite web |last= |title=Fußball-EM 2024: Türkei soll EM-Feeling nach Niedersachsen bringen |url=https://www.ndr.de/nachrichten/niedersachsen/hannover_weser-leinegebiet/Fussball-EM-2024-Tuerkei-soll-EM-Feeling-nach-Niedersachsen-bringen,barsinghausen472.html |access-date=19. 12. 2023 |website=www.ndr.de |language=de}}</ref> |Sportski hotel ''Fuchsbachtal'' |- |{{NOG|UKR}} |[[Wiesbaden]], Njemačka | |} == Žrijeb == [[File:BYD Auto at Geneva International Motor Show 2024 GIMS 2024 1X7A2215.jpg|thumb|upright=0.5|Trofej]] Žrijeb je održan u decembru 2023. u [[Hamburg]]u.<ref>{{cite news |title=Hamburg to stage EURO 2024 finals draw |url=https://www.uefa.com/euro-2024/news/0261-1059048e0dcb-f2470328d0cc-1000/ |website=UEFA.com |publisher=UEFA |date=11. 9. 2020 |access-date=11. 9. 2020}}</ref> Ekipe su rangirane u skladu s ukupnim plasmanom u evropskim kvalifikacijama. Domaćin Njemačka automatski je postavljena u šešir 1 i na poziciju A1. Tri pobjednika baraža nisu bila poznata u vrijeme izvlačenja, pa su ti timovi smješteni u šešir 4. == Sudije == U aprilu 2024. 19 sudijskih timova odabrano je da vodi 51 utakmicu na prvenstvu, uključujući i jedan [[Argentina|argentinski]] tim, kao dio ugovora o saradnji između [[UEFA]]-e i [[CONMEBOL]]-a.<ref>{{Cite news |date=23. 4. 2024 |title=Referee teams for UEFA EURO 2024 appointed |website=UEFA.com |publisher=Union of European Football Associations |url-status=live |language=en |url=https://www.uefa.com/news-media/news/028c-1ab861ea105d-1af970c69ec4-1000--referee-teams-for-uefa-euro-2024-appointed/ |access-date=23. 4. 2024 |archive-date=23. 4. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240423095446/https://www.uefa.com/news-media/news/028c-1ab861ea105d-1af970c69ec4-1000--referee-teams-for-uefa-euro-2024-appointed/}}</ref><ref name="referee list">{{Cite news |date= 23. 4. 2024 |title= Referees and assistant referees |publisher= UEFA |language= en |url=https://editorial.uefa.com/resources/028c-1ab8424ce19a-f9c0bf7a03d7-1000/euro_2024_referees_a4.pdf |access-date= 23. 4. 2024 |archive-date= 23. 4. 2024 |archive-url= https://web.archive.org/web/20240423094740/https://editorial.uefa.com/resources/028c-1ab8424ce19a-f9c0bf7a03d7-1000/euro_2024_referees_a4.pdf |url-status=live}}</ref> {|class="wikitable sortable" |- !Država !Sudija !class="unsortable"|Pomoćnici !class="unsortable"|Utakmice |- |{{ZID|Argentina}} |data-sort-value="Tello, Facundo"|{{nowrap|[[Facundo Tello]]}} |{{nowrap|Gabriel Chade}}<br/>{{nowrap|Ezequiel Brailovsky}} |Turska – Gruzija ([[Evropsko prvenstvo u nogometu 2024.#Grupa F|Grupa F]])<br>Škotska – Mađarska ([[Evropsko prvenstvo u nogometu 2024.#Grupa A|Grupa A]]) |- |{{ZID|Engleska}} |data-sort-value="Oliver, Michael"|{{nowrap|[[Michael Oliver (nogometni sudija)|Michael Oliver]]}} |{{nowrap|Stuart Burt}}<br/>{{nowrap|Dan Cook}} |Španija – Hrvatska ([[Evropsko prvenstvo u nogometu 2024.#Grupa B|Grupa B]])<br>Slovačka – Ukrajina ([[Evropsko prvenstvo u nogometu 2024.#Grupa E|Grupa E]])<br>Njemačka – Danska ([[Evropsko prvenstvo u nogometu 2024.#Osmina finala|Osmina finala]]) |- |{{ZID|Engleska}} |data-sort-value="Taylor, Anthony"|{{nowrap|[[Anthony Taylor (nogometni sudija)|Anthony Taylor]]}} |{{nowrap|Gary Beswick}}<br/>{{nowrap|Adam Nunn}} |Nizozemska – Francuska ([[Evropsko prvenstvo u nogometu 2024.#Grupa D|Grupa D]])<br>Ukrajina – Belgija ([[Evropsko prvenstvo u nogometu 2024.#Grupa E|Grupa E]]) |- |{{ZID|Francuska}} |data-sort-value="Letexier, François"|{{nowrap|[[François Letexier]]}} |{{nowrap|Cyril Mugnier}}<br/>{{nowrap|Mehdi Rahmouni}} |Hrvatska – Albanija ([[Evropsko prvenstvo u nogometu 2024.#Grupa B|Grupa B]])<br>Danska – Srbija ([[Evropsko prvenstvo u nogometu 2024.#Grupa C|Grupa C]])<br>Španija – Gruzija ([[Evropsko prvenstvo u nogometu 2024.#Osmina finala|Osmina finala]]) |- |{{ZID|Francuska}} |data-sort-value="Turpin, Clément"|{{nowrap|[[Clément Turpin]]}} |{{nowrap|Nicolas Danos}}<br/>{{nowrap|Benjamin Pages}} |Njemačka – Škotska ([[Evropsko prvenstvo u nogometu 2024.#Grupa A|Grupa A]])<br>Engleska – Slovenija ([[Evropsko prvenstvo u nogometu 2024.#Grupa C|Grupa C]]) |- |{{ZID|Italija}} |data-sort-value="Guida, Marco"|{{nowrap|[[Marco Guida]]}} |{{nowrap|Filippo Meli}}<br/>{{nowrap|Giorgio Peretti}} |Portugal – Češka ([[Evropsko prvenstvo u nogometu 2024.#Grupa F|Grupa F]])<br>Francuska – Poljska ([[Evropsko prvenstvo u nogometu 2024.#Grupa D|Grupa D]]) |- |{{ZID|Italija}} |data-sort-value="Orsato, Daniele"|{{nowrap|[[Daniele Orsato]]}} |{{nowrap|Ciro Carbone}}<br/>{{nowrap|Alessandro Giallatini}} |Srbija – Engleska ([[Evropsko prvenstvo u nogometu 2024.#Grupa C|Grupa C]])<br>Švicarska – Njemačka ([[Evropsko prvenstvo u nogometu 2024.#Grupa A|Grupa A]])<br>Portugal – Slovenija ([[Evropsko prvenstvo u nogometu 2024.#Osmina finala|Osmina finala]]) |- |{{ZID|Nizozemska}} |data-sort-value="Makkelie, Danny"|{{nowrap|[[Danny Makkelie]]}} |{{nowrap|Hessel Steegstra}}<br/>{{nowrap|Jan de Vries}} |Njemačka – Mađarska ([[Evropsko prvenstvo u nogometu 2024.#Grupa A|Grupa A]])<br>Hrvatska – Italija ([[Evropsko prvenstvo u nogometu 2024.#Grupa B|Grupa B]]) |- |{{ZID|Njemačka}} |data-sort-value="Siebert, Daniel"|{{nowrap|[[Daniel Siebert (nogometni sudija)|Daniel Siebert]]}} |{{nowrap|Jan Seidel}}<br/>{{nowrap|Rafael Foltyn}} |Gruzija – Češka ([[Evropsko prvenstvo u nogometu 2024.#Grupa F|Grupa F]])<br>Slovačka – Rumunija ([[Evropsko prvenstvo u nogometu 2024.#Grupa E|Grupa E]]) |- |{{ZID|Njemačka}} |data-sort-value="Zwayer, Felix"|{{nowrap|[[Felix Zwayer]]}} |{{nowrap|Stefan Lupp}}<br/>{{nowrap|Marco Achmüller}} |Italija – Albanija ([[Evropsko prvenstvo u nogometu 2024.#Grupa B|Grupa B]])<br>Turska – Portugal ([[Evropsko prvenstvo u nogometu 2024.#Grupa F|Grupa F]])<br>Rumunija – Nizozemska ([[Evropsko prvenstvo u nogometu 2024.#Osmina finala|Osmina finala]]) |- |{{ZID|Poljska}} |data-sort-value="Marciniak, Szymon"|{{nowrap|[[Szymon Marciniak]]}} |{{nowrap|Tomasz Listkiewicz}}<br/>{{nowrap|Adam Kupsik}} |Belgija – Rumunija ([[Evropsko prvenstvo u nogometu 2024.#Grupa E|Grupa E]])<br>Švicarska – Italija ([[Evropsko prvenstvo u nogometu 2024.#Osmina finala|Osmina finala]]) |- |{{ZID|Portugal}} |data-sort-value="Soares Dias, Artur"|{{nowrap|[[Artur Soares Dias]]}} |{{nowrap|Paulo Soares}}<br/>{{nowrap|Pedro Ribeiro}} |Poljska – Nizozemska ([[Evropsko prvenstvo u nogometu 2024.#Grupa D|Grupa D]])<br>Danska – Engleska ([[Evropsko prvenstvo u nogometu 2024.#Grupa C|Grupa C]])<br>Austrija – Turska ([[Evropsko prvenstvo u nogometu 2024.#Osmina finala|Osmina finala]]) |- |{{ZID|Rumunija}} |data-sort-value="Kovács, István"|{{nowrap|[[István Kovács (nogometni sudija)|István Kovács]]}} |{{nowrap|Vasile Florin Marinescu}}<br/>{{nowrap|Mihai Ovidiu Artene}} |Slovenija – Srbija ([[Evropsko prvenstvo u nogometu 2024.#Grupa C|Grupa C]])<br>Češka – Turska ([[Evropsko prvenstvo u nogometu 2024.#Grupa F|Grupa F]]) |- |{{ZID|Slovačka}} |data-sort-value="Kružliak, Ivan"|{{nowrap|[[Ivan Kružliak]]}} |{{nowrap|Branislav Hancko}}<br/>{{nowrap|Jan Pozor}} |Škotska – Švicarska ([[Evropsko prvenstvo u nogometu 2024.#Grupa A|Grupa A]])<br>Nizozemska – Asutrija ([[Evropsko prvenstvo u nogometu 2024.#Grupa D|Grupa D]]) |- |{{ZID|Slovenija}} |data-sort-value="Vinčić, Slavko"|{{nowrap|[[Slavko Vinčić]]}} |{{nowrap|Tomaž Klančnik}}<br/>{{nowrap|Andraž Kovačič}} |Mađarska – Švicarska ([[Evropsko prvenstvo u nogometu 2024.#Grupa A|Grupa A]])<br>Španija – Italija ([[Evropsko prvenstvo u nogometu 2024.#Grupa B|Grupa B]]) |- |{{ZID|Španija}} |data-sort-value="Gil Manzano, Jesus"|{{nowrap|[[Jesús Gil Manzano]]}} |{{nowrap|Diego Barbero Sevilla}}<br/>{{nowrap|Ángel Nevado Rodriguez}} |Austrija – Francuska ([[Evropsko prvenstvo u nogometu 2024.#Grupa D|Grupa D]]) |- |{{ZID|Švedska}} |data-sort-value="Nyberg, Glenn"|{{nowrap|[[Glenn Nyberg]]}} |{{nowrap|Mahbod Beigi}}<br/>{{nowrap|Andreas Söderkvist}} |Rumunija – Ukrajina ([[Evropsko prvenstvo u nogometu 2024.#Grupa E|Grupa E]])<br>Albanija – Španija ([[Evropsko prvenstvo u nogometu 2024.#Grupa B|Grupa B]])<br>Francuska – Belgija ([[Evropsko prvenstvo u nogometu 2024.#Osmina finala|Osmina finala]]) |- |{{ZID|Švicarska}} |data-sort-value="Schärer, Sandro"|[[Sandro Schärer]] |Stéphane de Almeida<br/>Bekim Zogaj |Slovenija – Danska ([[Evropsko prvenstvo u nogometu 2024.#Grupa C|Grupa C]])<br>Gruzija – Portugal ([[Evropsko prvenstvo u nogometu 2024.#Grupa F|Grupa F]]) |- |{{ZID|Turska}} |data-sort-value="Meler, Halil"|{{nowrap|[[Halil Umut Meler]]}} |{{nowrap|Mustafa Emre Eyisoy}}<br/>{{nowrap|Kerem Ersoy}} |Belgija – Slovačka ([[Evropsko prvenstvo u nogometu 2024.#Grupa E|Grupa E]])<br>Poljska – Austrija ([[Evropsko prvenstvo u nogometu 2024.#Grupa D|Grupa D]])<br>Engleska – Slovačka ([[Evropsko prvenstvo u nogometu 2024.#Osmina finala|Osmina finala]]) |} Osim toga, UEFA je objavila imena 20 videosudija i 12 zamjenskih sudija (koji će imati dužnost četvrtog sudije ili rezervnog pomoćnog sudije).<ref name="referee list"/> {|class="wikitable" style="display:inline-table;" |+ Videosudije |- !Država !Sudija |- |{{ZID|Engleska}} |[[Stuart Attwell]]<br />[[David Coote (nogometni sudija)|David Coote]] |- |{{ZID|Francuska}} |[[Jérôme Brisard]]<br />[[Willy Delajod]] |- |{{ZID|Njemačka}} |[[Bastian Dankert]]<br />[[Christian Dingert]]<br />[[Marco Fritz]] |- |{{ZID|Italija}} |[[Massimiliano Irrati]]<br />[[Paolo Valeri]] |- |{{ZID|Nizozemska}} |Rob Dieperink<br />[[Pol van Boekel]] |- |{{ZID|Poljska}} |[[Bartosz Frankowski]]<br />Tomasz Kwiatkowski |- |{{ZID|Rumunija}} |Catalin Popa |- |{{ZID|Slovenija}} |Nejc Kajtazovič |- |{{ZID|Portugal}} |[[Tiago Martins (nogometni sudija)|Tiago Martins]] |- |{{ZID|Španija}} |{{nowrap|[[Alejandro Hernández Hernández]]}}<br />{{nowrap|[[Juan Martínez Munuera]]}} |- |{{ZID|Švicarska}} |Fedayi San |- |{{ZID|Turska}} |Alper Ulusoy |} {|class="wikitable" style="display:inline-table;" |+ Zamjenske sudije |- !Država !Četvrti sudija !Rezervni pomoćni sudija |- |{{ZID|Bosna i Hercegovina}} |[[Irfan Peljto]] |Senad Ibrišimbegović |- |{{ZID|Litvanija}} |Donatas Rumšas |Aleksandr Radiuš |- |{{ZID|Nizozemska}} |[[Serdar Gözübüyük]] |Johan Balder |- |{{ZID|Norveška}} |[[Espen Eskås]] |Jan Erik Engan |- |{{ZID|Slovenija}} |Rade Obrenović |Jure Praprotnik |- |{{ZID|Ukrajina}} |Mikola Balakin |Oleksandr Berkut |} == Grupna faza == UEFA je objavila raspored turnira 10. maja 2022, koji uključuje samo vrijeme početnih utakmica za uvodnu utakmicu prvenstva, polufinale i finale.<ref>{{cite news |url=https://www.uefa.com/insideuefa/news/0275-151c90ada680-6a76591a389a-1000/ |title=UEFA EURO 2024 match schedule approved |website=UEFA.com |publisher=Union of European Football Associations |date=10. 5. 2022 |access-date=10. 5. 2022}}</ref><ref>{{cite web |url=https://editorial.uefa.com/resources/0275-151c5dcd4378-ed1dd4f365d4-1000/euro2024_match_schedule.pdf |title=UEFA Euro 2024 match schedule |website=UEFA.com |publisher=Union of European Football Associations |date=10. 5. 2022 |access-date=10. 5. 2022}}</ref> Pobjednici grupa, drugoplasirani i četiri najbolje trećeplasirane ekipe plasirali su se u osminu finala. === Pravila takmičenja === Ako su dvije ili više ekipa imale isti broj bodova nakon grupne faze, primjenjivani su sljedeći kriteriji:<ref name="regulations">{{cite web |url=https://documents.uefa.com/r/Regulations-of-the-UEFA-European-Football-Championship-2022-24-Online |title=Regulations of the UEFA European Football Championship, 2022–24 |publisher=Union of European Football Associations |date=10. 5. 2022 |access-date=16. 5. 2022 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220516115052/https://documents.uefa.com/api/khub/maps/5tYSJw48iUOPsbIGOxQA4w/attachments/_dSxuIv48n81YqITx97r~g/content?Ft-Calling-App=ft%2Fturnkey-portal&Ft-Calling-App-Version=3.11.26&filename=20220601_Regulations_EURO_2024_en.pdf |archive-date=16. 5. 2022}}</ref> * Veći broj osvojenih bodova u odigranim utakmicama između ekipa koje su u pitanju; * Bolja gol-razlika koja proizlazi iz odigranih utakmica između ekipa koje su u pitanju; * Veći broj postignutih golova u odigranim utakmicama između ekipa koje su u pitanju; * Ako su i nakon primjene kriterija od 1 do 3 timovi bili jednaki, kriteriji od 1 do 3 ponavljali su se isključivo za utakmice između ekipa koje su bile u pitanju kako bi se utvrdio konačni poredak. Ako ni ovaj postupak nije doveo do odluke, primjenjivani su kriteriji od 5 do 9; * Bolja gol-razlika, uključujući sve utakmice u grupi; * Veći broj postignutih golova, uključujući sve utakmice u grupi; * Ako su u posljednjem kolu dva tima koja se sastaju u tom kolu imala jednak broj bodova, jednaku gol-razliku i jednak broj postignutih golova, njihov plasman bio bi određen izvođenjem jedanaesteraca. (Ovaj kriterij ne bi bio korišten ako bi više od dva tima imalo jednak broj bodova.) * "Fer-plej" bodovi (1 bod za jedan žuti karton, 3 boda za crveni karton kao posljedica dva žuta kartona, 3 boda za direktan crveni karton, 4 boda za žuti karton nakon kojeg slijedi direktan crveni karton); * Bolja pozicija na [[UEFA koeficijent|UEFA-inoj rang-listi]], osim ako poređenje ne uključuje domaćina Njemačku (u tom slučaju obavio bi se žrijeb). === Grupa A === <onlyinclude>{{#invoke:Sports table|main|style=WDL |section=Standings |only_pld_pts=no_hide_class_rules |class_rules=[[UEFA Euro 2024#Tiebreakers|Group stage tiebreakers]] |source=[https://www.uefa.com/euro2024/standings/ UEFA] <!--Update team positions below (check tiebreakers)--> |team_order=GER, SUI, HUN, SCO <!--Update team results below (including date)--> |update=complete |win_GER=2 |draw_GER=1 |loss_GER=0 |gf_GER=8 |ga_GER=2 |status_GER=D |win_HUN=1 |draw_HUN=0 |loss_HUN=2 |gf_HUN=2 |ga_HUN=5 |win_SCO=0 |draw_SCO=1 |loss_SCO=2 |gf_SCO=2 |ga_SCO=7 |win_SUI=1 |draw_SUI=2 |loss_SUI=0 |gf_SUI=5 |ga_SUI=3 <!--Team definitions--> |name_GER={{NOG|GER}} |name_SCO={{NOG|ŠKO}} |name_HUN={{NOG|MAĐ}} |name_SUI={{NOG|ŠVI}} <!--Qualification column definitions--> |res_col_header=Q |result1=KO |result2=KO |col_KO=green1 |text_KO=Plasirali se u [[Evropsko prvenstvo u nogometu 2024.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]] }} </onlyinclude> {{Football box |date={{Start date|2024|6|14}} |time=21:00 |team1={{NOG-D|GER}} |score=5–1 |report=https://www.uefa.com/uefaeuro/match/2036161/ |team2={{NOG|ŠKO}} |goals1= *[[Florian Wirtz|Wirtz]] {{gol|10}} *[[Jamal Musiala|Musiala]] {{gol|19}} *[[Kai Havertz|Havertz]] {{gol|45+1|pen.}} *[[Niclas Füllkrug|Füllkrug]] {{gol|68}} *[[Emre Can|Can]] {{gol|90+3}} |goals2= *[[Antonio Rüdiger|Rüdiger]] {{gol|87|a.g.}} |stadium=[[Allianz Arena]], [[München]] |attendance=65.052 |referee=[[Clément Turpin]] ([[Nogometni savez Francuske|Francuska]]) }} {{Football box |date={{Start date|2024|6|15|df=y}} |time=15:00 |team1={{NOG-D|MAĐ}} |score=1–3 |report=https://www.uefa.com/uefaeuro/match/2036162/ |team2={{NOG|ŠVI}} |goals1= *[[Barnabás Varga|Varga]] {{gol|66}} |goals2= *[[Kwadwo Duah|Duah]] {{gol|12}} *[[Michel Aebischer|Aebischer]] {{gol|45}} *[[Breel Embolo|Embolo]] {{gol|90+3}} |stadium=[[RheinEnergieStadion]], [[Köln]] |attendance=41.676 |referee=[[Slavko Vinčić]] ([[Nogometni savez Slovenije|Slovenija]]) }} ---- {{Football box |date={{Start date|2024|6|19|df=y}} |time=18:00 |team1={{NOG-D|GER}} |score=2–0 |report=https://www.uefa.com/uefaeuro/match/2036173/ |team2={{NOG|MAĐ}} |goals1= *[[Jamal Musiala|Musiala]] {{gol|22}} *[[İlkay Gündoğan|Gündoğan]] {{gol|67}} |goals2= |stadium=[[MHPArena]], [[Stuttgart]] |attendance=54.000 |referee=[[Danny Makkelie]] ([[Nogometni savez Nizozemske|Nizozemska]]) }} {{Football box |date={{Start date|2024|6|19|df=y}} |time=21:00 |team1={{NOG-D|ŠKO}} |score=1–1 |report=https://www.uefa.com/uefaeuro/match/2036174/ |team2={{NOG|ŠVI}} |goals1= *[[Scott McTominay|McTominay]] {{gol|13}} |goals2= *[[Xherdan Shaqiri|Shaqiri]] {{gol|26}} |stadium=[[RheinEnergieStadion]], [[Köln]] |attendance=42.711 |referee=[[Ivan Kružliak]] ([[Nogometni savez Slovačke|Slovačka]]) }} ---- {{Football box |date={{Start date|2024|6|23|df=y}} |time=21:00 |team1={{NOG-D|ŠVI}} |score=1–1 |report=https://www.uefa.com/uefaeuro/match/2036185/ |team2={{NOG|GER}} |goals1= *[[Dan Ndoye|Ndoye]] {{gol|28}} |goals2= *[[Niclas Füllkrug|Füllkrug]] {{gol|90+2}} |stadium=[[Deutsche Bank Park|Waldstadion]], [[Frankfurt na Majni|Frankfurt]] |attendance=46.685 |referee=[[Daniele Orsato]] ([[Nogometni savez Italije|Italija]]) }} {{Football box |date={{Start date|2024|6|23|df=y}} |time=21:00 |team1={{NOG-D|ŠKO}} |score=0–1 |report=https://www.uefa.com/uefaeuro/match/2036186/ |team2={{NOG|MAĐ}} |goals1= |goals2= *[[Kevin Csoboth|Csoboth]] {{gol|90+10}} |stadium=[[MHPArena]], [[Stuttgart]] |attendance=54.000 |referee=[[Facundo Tello]] ([[Nogometni savez Argentine|Argentina]]) }} === Grupa B === <onlyinclude>{{#invoke:Sports table|main|style=WDL |section=Standings |only_pld_pts=no_hide_class_rules |class_rules=[[UEFA Euro 2024#Tiebreakers|Group stage tiebreakers]] |source=[https://www.uefa.com/euro2024/standings/ UEFA] <!--Update team positions below (check tiebreakers)--> |team_order=ESP, ITA, CRO, ALB <!--Update team results below (including date)--> |update=complete |win_ESP=3 |draw_ESP=0 |loss_ESP=0 |gf_ESP=5 |ga_ESP=0 |win_CRO=0 |draw_CRO=2 |loss_CRO=1 |gf_CRO=3 |ga_CRO=6 |win_ITA=1 |draw_ITA=1 |loss_ITA=1 |gf_ITA=3 |ga_ITA=3 |win_ALB=0 |draw_ALB=1 |loss_ALB=2 |gf_ALB=3 |ga_ALB=5 <!--Team definitions--> |name_ESP={{NOG|ŠPA}} |name_CRO={{NOG|HRV}} |name_ITA={{NOG|ITA}} |name_ALB={{NOG|ALB}} <!--Qualification column definitions--> |res_col_header=Q |result1=KO |result2=KO |col_KO=green1 |text_KO=Plasirali se u [[Evropsko prvenstvo u nogometu 2024.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]] }} </onlyinclude> {{Football box |date={{Start date|2024|6|15|df=y}} |time=18:00 |team1={{NOG-D|ŠPA}} |score=3–0 |report=https://www.uefa.com/uefaeuro/match/2036163/ |team2={{NOG|HRV}} |goals1= *[[Álvaro Morata|Morata]] {{gol|29}} *[[Fabián Ruiz|Fabián]] {{gol|32}} *[[Dani Carvajal|Carvajal]] {{gol|45+2}} |goals2= |stadium=[[Olimpijski stadion (Berlin)|Olimpijski stadion]], [[Berlin]] |attendance=68.844 |referee=[[Michael Oliver (nogometni sudija)|Michael Oliver]] ([[Nogometni savez Engleske|Engleska]]) }} {{Football box |date={{Start date|2024|6|15|df=y}} |time=21:00 |team1={{NOG-D|ITA}} |score=2–1 |report=https://www.uefa.com/uefaeuro/match/2036164/ |team2={{NOG|ALB}} |goals1= *[[Alessandro Bastoni|Bastoni]] {{gol|11}} *[[Nicolò Barella|Barella]] {{gol|16}} |goals2= *[[Nedim Bajrami|Bajrami]] {{gol|1}} |stadium=[[Westfalenstadion]], [[Dortmund]] |attendance=60.512 |referee=[[Felix Zwayer]] ([[Nogometni savez Njemačke|Njemačka]]) }} ---- {{Football box |date={{Start date|2024|6|19|df=y}} |time=15:00 |team1={{NOG-D|HRV}} |score=2–2 |report=https://www.uefa.com/uefaeuro/match/2036176/ |team2={{NOG|ALB}} |goals1= *[[Andrej Kramarić|Kramarić]] {{gol|74}} *[[Klaus Gjasula|Gjasula]] {{gol|76|o.g.}} |goals2= *[[Qazim Laçi|Laçi]] {{gol|11}} *[[Klaus Gjasula|Gjasula]] {{gol|90+5}} |stadium=[[Volksparkstadion]], [[Hamburg]] |attendance=46.784 |referee=[[François Letexier]] ([[Nogometni savez Francuske|Francuska]]) }} {{Football box |date={{Start date|2024|6|20|df=y}} |time=21:00 |team1={{NOG-D|ŠPA}} |score=1–0 |report=https://www.uefa.com/uefaeuro/match/2036175/ |team2={{NOG|ITA}} |goals1= *[[Riccardo Calafiori|Calafiori]] {{gol|55|a.g.}} |goals2= |stadium=[[Veltins-Arena]], [[Gelsenkirchen]] |attendance=49.528 |referee=[[Slavko Vinčić]] ([[Nogometni savez Slovenije|Slovenija]]) }} ---- {{Football box |date={{Start date|2024|6|24|df=y}} |time=21:00 |team1={{NOG-D|ALB}} |score=0–1 |report=https://www.uefa.com/uefaeuro/match/2036187/ |team2={{NOG|ŠPA}} |goals1= |goals2= *[[Ferran Torres|Torres]] {{gol|13}} |stadium=[[Merkur Spiel-Arena]], [[Düsseldorf]] |attendance=46.586 |referee=[[Glenn Nyberg]] ([[Nogometni savez Švedske|Švedska]]) }} {{Football box |date={{Start date|2024|6|24|df=y}} |time=21:00 |team1={{NOG-D|HRV}} |score=1–1 |report=https://www.uefa.com/uefaeuro/match/2036188/ |team2={{NOG|ITA}} |goals1= *[[Luka Modrić|Modrić]] {{gol|55}} |goals2= *[[Mattia Zaccagni|Zaccagni]] {{gol|90+8}} |stadium=[[Red Bull Arena (Leipzig)|Red Bull Arena]], [[Leipzig]] |attendance=38.322 |referee=[[Danny Makkelie]] ([[Nogometni savez Nizozemske|Nizozemska]]) }} === Grupa C === <onlyinclude>{{#invoke:Sports table|main|style=WDL |section=Standings |only_pld_pts=no_hide_class_rules |class_rules=[[UEFA Euro 2024#Tiebreakers|Group stage tiebreakers]] |source=[https://www.uefa.com/euro2024/standings/ UEFA] <!--Update team positions below (check tiebreakers)--> |team_order=ENG, DEN, SVN, SRB <!--Update team results below (including date)--> |update=complete |win_SVN=0 |draw_SVN=3 |loss_SVN=0 |gf_SVN=2 |ga_SVN=2 |win_DEN=0 |draw_DEN=3 |loss_DEN=0 |gf_DEN=2 |ga_DEN=2 |win_SRB=0 |draw_SRB=2 |loss_SRB=1 |gf_SRB=1 |ga_SRB=2 |win_ENG=1 |draw_ENG=2 |loss_ENG=0 |gf_ENG=2 |ga_ENG=1 |hth_DEN="Fer-plej" bodovi: Danska −6, Slovenija −7. |hth_SVN=DEN <!--Team definitions--> |name_SVN={{NOG|SVN}} |name_DEN={{NOG|DAN}} |name_SRB={{NOG|SRB}} |name_ENG={{NOG|ENG}} <!--Qualification column definitions--> |res_col_header=Q |result1=KO |result2=KO |result3=KO |col_KO=green1 |text_KO=Plasirali se u [[Evropsko prvenstvo u nogometu 2024.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]] }} </onlyinclude> {{Football box |date={{Start date|2024|6|16|df=y}} |time=18:00 |team1={{NOG-D|SVN}} |score=1–1 |report=https://www.uefa.com/uefaeuro/match/2036165/ |team2={{NOG|DAN}} |goals1= *[[Erik Janža|Janža]] {{gol|77}} |goals2= *[[Christian Eriksen|Eriksen]] {{gol|17}} |stadium=[[MHPArena]], [[Stuttgart]] |attendance=54.000 |referee=[[Sandro Schärer]] ([[Nogometni savez Švicarske|Švicarska]]) }} {{Football box |date={{Start date|2024|6|16|df=y}} |time=21:00 |team1={{NOG-D|SRB}} |score=0–1 |report=https://www.uefa.com/uefaeuro/match/2036166/ |team2={{NOG|ENG}} |goals1= |goals2= *[[Jude Bellingham|Bellingham]] {{gol|13}} |stadium=[[Veltins-Arena]], [[Gelsenkirchen]] |attendance=48.953 |referee=[[Daniele Orsato]] ([[Nogometni savez Italije|Italija]]) }} ---- {{Football box |date={{Start date|2024|6|20|df=y}} |time=15:00 |team1={{NOG-D|SVN}} |score=1–1 |report=https://www.uefa.com/uefaeuro/match/2036177/ |team2={{NOG|SRB}} |goals1= *[[Žan Karničnik|Karničnik]] {{gol|69}} |goals2= *[[Luka Jović|Jović]] {{gol|90+5}} |stadium=[[Allianz Arena]], [[München]] |attendance=63.028 |referee=[[István Kovács (nogometni sudija)|István Kovács]] ([[Nogometni savez Rumunije|Rumunija]]) }} {{Football box |date={{Start date|2024|6|20|df=y}} |time=18:00 |team1={{NOG-D|DAN}} |score=1–1 |report=https://www.uefa.com/uefaeuro/match/2036178/ |team2={{NOG|ENG}} |goals1= *[[Morten Hjulmand|Hjulmand]] {{gol|34}} |goals2= *[[Harry Kane|Kane]] {{gol|18}} |stadium=[[Deutsche Bank Park|Waldstadion]], [[Frankfurt na Majni|Frankfurt]] |attendance=46.177 |referee=[[Artur Soares Dias]] ([[Nogometni savez Portugala|Portugal]]) }} ---- {{Football box |date={{Start date|2024|6|25|df=y}} |time=21:00 |team1={{NOG-D|ENG}} |score=0–0 |report=https://www.uefa.com/uefaeuro/match/2036189/ |team2={{NOG|SVN}} |goals1= |goals2= |stadium=[[RheinEnergieStadion]], [[Köln]] |attendance=41.536 |referee=[[Clément Turpin]] ([[Nogometni savez Francuske|Francuska]]) }} {{Football box |date={{Start date|2024|6|25|df=y}} |time=21:00 |team1={{NOG-D|DAN}} |score=0–0 |report=https://www.uefa.com/uefaeuro/match/2036190/ |team2={{NOG|SRB}} |goals1= |goals2= |stadium=[[Allianz Arena]], [[München]] |attendance=64.288 |referee=[[François Letexier]] ([[Nogometni savez Francuske|Francuska]]) }} === Grupa D === <onlyinclude>{{#invoke:Sports table|main|style=WDL |section=Standings |only_pld_pts=no_hide_class_rules |class_rules=[[UEFA Euro 2024#Tiebreakers|Group stage tiebreakers]] |source=[https://www.uefa.com/euro2024/standings/ UEFA] <!--Update team positions below (check tiebreakers)--> |team_order=AUT, FRA, NED, POL <!--Update team results below (including date)--> |update=complete |win_NED=1 |draw_NED=1 |loss_NED=1 |gf_NED=4 |ga_NED=4 |win_AUT=2 |draw_AUT=0 |loss_AUT=1 |gf_AUT=6 |ga_AUT=4 |win_FRA=1 |draw_FRA=2 |loss_FRA=0 |gf_FRA=2 |ga_FRA=1 |win_POL=0 |draw_POL=1 |loss_POL=2 |gf_POL=3 |ga_POL=6 <!--Team definitions--> |name_POL={{NOG|POL}} |name_NED={{NOG|NIZ}} |name_AUT={{NOG|AUT}} |name_FRA={{NOG|FRA}} <!--Qualification column definitions--> |res_col_header=Q |result1=KO |result2=KO |result3=KO |col_KO=green1 |text_KO=Plasirali se u [[Evropsko prvenstvo u nogometu 2024.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]] }} </onlyinclude> {{Football box |date={{Start date|2024|6|16|df=y}} |time=15:00 |team1={{NOG-D|POL}} |score=1–2 |report=https://www.uefa.com/uefaeuro/match/2036167/ |team2={{NOG|NIZ}} |goals1= *[[Adam Buksa|Buksa]] {{gol|16}} |goals2= *[[Cody Gakpo|Gakpo]] {{gol|29}} *[[Wout Weghorst|Weghorst]] {{gol|83}} |stadium=[[Volksparkstadion]], [[Hamburg]] |attendance=48.117 |referee=[[Artur Soares Dias]] ([[Nogometni savez Portugala|Portugal]]) }} {{Football box |date={{Start date|2024|6|17|df=y}} |time=21:00 |team1={{NOG-D|AUT}} |score=0–1 |report=https://www.uefa.com/uefaeuro/match/2036168/ |team2={{NOG|FRA}} |goals1= |goals2= *[[Maximilian Wöber|Wöber]] {{gol|38|a.g.}} |stadium=[[Merkur Spiel-Arena]], [[Düsseldorf]] |attendance=46.425 |referee=[[Jesús Gil Manzano]] ([[Nogometni savez Španije|Španija]]) }} ---- {{Football box |date={{Start date|2024|6|21|df=y}} |time=18:00 |team1={{NOG-D|POL}} |score=1–3 |report=https://www.uefa.com/uefaeuro/match/2036179/ |team2={{NOG|AUT}} |goals1= *[[Krzysztof Piątek|Piątek]] {{gol|30}} |goals2= *[[Gernot Trauner|Trauner]] {{gol|9}} *[[Christoph Baumgartner|Baumgartner]] {{gol|66}} *[[Marko Arnautović|Arnautović]] {{gol|78|pen.}} |stadium=[[Olimpijski stadion (Berlin)|Olimpijski stadion]], [[Berlin]] |attendance=69.455 |referee=[[Halil Umut Meler]] ([[Nogometni savez Turske|Turska]]) }} {{Football box |date={{Start date|2024|6|21|df=y}} |time=21:00 |team1={{NOG-D|NIZ}} |score=0–0 |report=https://www.uefa.com/uefaeuro/match/2036180/ |team2={{NOG|FRA}} |goals1= |goals2= |stadium=[[Red Bull Arena (Leipzig)|Red Bull Arena]], [[Leipzig]] |attendance=38.531 |referee=[[Anthony Taylor (nogometni sudija)|Anthony Taylor]] ([[Nogometni savez Engleske|Engleska]]) }} ---- {{Football box |date={{Start date|2024|6|25|df=y}} |time=18:00 |team1={{NOG-D|NIZ}} |score=2–3 |report=https://www.uefa.com/uefaeuro/match/2036192/ |team2={{NOG|AUT}} |goals1= *[[Cody Gakpo|Gakpo]] {{gol|47}} *[[Memphis Depay|Depay]] {{gol|75}} |goals2= *[[Donyell Malen|Malen]] {{gol|6|a.g.}} *[[Romano Schmid|Schmid]] {{gol|59}} *[[Marcel Sabitzer|Sabitzer]] {{gol|80}} |stadium=[[Olimpijski stadion (Berlin)|Olimpijski stadion]], [[Berlin]] |attendance=68.363 |referee=[[Ivan Kružliak]] ([[Nogometni savez Slovačke|Slovačka]]) }} {{Football box |date={{Start date|2024|6|25|df=y}} |time=18:00 |team1={{NOG-D|FRA}} |score=1–1 |report=https://www.uefa.com/uefaeuro/match/2036191/ |team2={{NOG|POL}} |goals1= *[[Kylian Mbappé|Mbappé]] {{gol|56|pen.}} |goals2= *[[Robert Lewandowski|Lewandowski]] {{gol|79|pen.}} |stadium=[[Westfalenstadion]], [[Dortmund]] |attendance=59.728 |referee=[[Marco Guida]] ([[Nogometni savez Italije|Italija]]) }} === Grupa E === <onlyinclude>{{#invoke:Sports table|main|style=WDL |section=Standings |only_pld_pts=no_hide_class_rules |class_rules=[[UEFA Euro 2024#Tiebreakers|Group stage tiebreakers]] |source=[https://www.uefa.com/euro2024/standings/ UEFA] <!--Update team positions below (check tiebreakers)--> |team_order=ROU, BEL, SVK, UKR <!--Update team results below (including date)--> |update=complete |win_BEL=1 |draw_BEL=1 |loss_BEL=1 |gf_BEL=2 |ga_BEL=1 |win_SVK=1 |draw_SVK=1 |loss_SVK=1 |gf_SVK=3 |ga_SVK=3 |win_ROU=1 |draw_ROU=1 |loss_ROU=1 |gf_ROU=4 |ga_ROU=3 |win_UKR=1 |draw_UKR=1 |loss_UKR=1 |gf_UKR=2 |ga_UKR=4 <!--Team definitions--> |name_BEL={{NOG|BEL}} |name_SVK={{NOG|SVK}} |name_ROU={{NOG|RUM}} |name_UKR={{NOG|UKR}} <!--Qualification column definitions--> |res_col_header=Q |result1=KO |result2=KO |result3=KO |col_KO=green1 |text_KO=Plasirali se u [[Evropsko prvenstvo u nogometu 2024.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]] }} </onlyinclude> {{Football box |date={{Start date|2024|6|17|df=y}} |time=15:00 |team1={{NOG-D|RUM}} |score=3–0 |report=https://www.uefa.com/uefaeuro/match/2036170/ |team2={{NOG|UKR}} |goals1= *[[Nicolae Stanciu (nogometaš, rođen 1993)|Stanciu]] {{gol|29}} *[[Răzvan Marin|R. Marin]] {{gol|53}} *[[Denis Drăguș|Drăguș]] {{gol|57}} |goals2= |stadium=[[Allianz Arena]], [[München]] |attendance=61.591 |referee=[[Glenn Nyberg]] ([[Nogometni savez Švedske|Švedska]]) }} {{Football box |date={{Start date|2024|6|17|df=y}} |time=18:00 |team1={{NOG-D|BEL}} |score= 0–1 |report=https://www.uefa.com/uefaeuro/match/2036169/ |team2={{NOG|SVK}} |goals1= |goals2= *[[Ivan Schranz|Schranz]] {{gol|7}} |stadium=[[Deutsche Bank Park|Waldstadion]], [[Frankfurt na Majni|Frankfurt]] |attendance=45.181 |referee=[[Halil Umut Meler]] ([[Nogometni savez Turske|Turska]]) }} ---- {{Football box |date={{Start date|2024|6|21|df=y}} |time=15:00 |team1={{NOG-D|SVK}} |score=1–2 |report=https://www.uefa.com/uefaeuro/match/2036182/ |team2={{NOG|UKR}} |goals1= *[[Ivan Schranz|Schranz]] {{gol|17}} |goals2= *[[Mykola Shaparenko|Shaparenko]] {{gol|54}} *[[Roman Yaremchuk|Yaremchuk]] {{gol|80}} |stadium=[[Merkur Spiel-Arena]], [[Düsseldorf]] |attendance=43.910 |referee=[[Michael Oliver (nogometni sudac)|Michael Oliver]] ([[Nogometni savez Engleske|Engleska]]) }} {{Football box |date={{Start date|2024|6|22|df=y}} |time=21:00 |team1={{NOG-D|BEL}} |score=2–0 |report=https://www.uefa.com/uefaeuro/match/2036181/ |team2={{NOG|RUM}} |goals1= *[[Youri Tielemans|Tielemans]] {{gol|2}} *[[Kevin De Bruyne|De Bruyne]] {{gol|80}} |goals2= |stadium=[[RheinEnergieStadion]], [[Köln]] |attendance=42.535 |referee=[[Szymon Marciniak]] ([[Nogometni savez Poljske|Poljska]]) }} ---- {{Football box |date={{Start date|2024|6|26|df=y}} |time=18:00 |team1={{NOG-D|SVK}} |score=1–1 |report=https://www.uefa.com/uefaeuro/match/2036194/ |team2={{NOG|RUM}} |goals1= *[[Ondrej Duda|Duda]] {{gol|24}} |goals2= *[[Răzvan Marin|R. Marin]] {{gol|37|pen.}} |stadium=[[Deutsche Bank Park|Waldstadion]], [[Frankfurt na Majni|Frankfurt]] |attendance=45.033 |referee=[[Daniel Siebert (nogometni sudija)|Daniel Siebert]] ([[Nogometni savez Njemačke|Njemačka]]) }} {{Football box |date={{Start date|2024|6|26|df=y}} |time=18:00 |team1={{NOG-D|UKR}} |score=0–0 |report=https://www.uefa.com/uefaeuro/match/2036193/ |team2={{NOG|BEL}} |goals1= |goals2= |stadium=[[MHPArena]], [[Stuttgart]] |attendance=54.000 |referee=[[Anthony Taylor (nogometni sudija)|Anthony Taylor]] ([[Nogometni savez Engleske|Engleska]]) }} === Grupa F === <onlyinclude>{{#invoke:Sports table|main|style=WDL |section=Standings |only_pld_pts=no_hide_class_rules |class_rules=[[UEFA Euro 2024#Tiebreakers|Group stage tiebreakers]] |source=[https://www.uefa.com/euro2024/standings/ UEFA] <!--Update team positions below (check tiebreakers)--> |team_order=POR, TUR, GEO, CZE <!--Update team results below (including date)--> |update=complete |win_TUR=2 |draw_TUR=0 |loss_TUR=1 |gf_TUR=5 |ga_TUR=5 |win_GEO=1 |draw_GEO=1 |loss_GEO=1 |gf_GEO=4 |ga_GEO=4 |win_POR=2 |draw_POR=0 |loss_POR=1 |gf_POR=5 |ga_POR=3 |win_CZE=0 |draw_CZE=1 |loss_CZE=2 |gf_CZE=3 |ga_CZE=5 |hth_POR=Međusobni omjer: Turska 0–3 Portugal |hth_TUR=POR <!--Team definitions--> |name_TUR={{NOG|TUR}} |name_GEO={{NOG|GRU}} |name_POR={{NOG|POR}} |name_CZE={{NOG|ČEŠ}} <!--Qualification column definitions--> |res_col_header=Q |result1=KO |result2=KO |result3=KO |col_KO=green1 |text_KO=Plasirali se u [[Evropsko prvenstvo u nogometu 2024.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]] }} </onlyinclude> {{Football box |date={{Start date|2024|6|18|df=y}} |time=18:00 |team1={{NOG-D|TUR}} |score=3–1 |report=https://www.uefa.com/uefaeuro/match/2036171/ |team2={{NOG|GRU}} |goals1= *[[Mert Müldür|Müldür]] {{gol|25}} *[[Arda Güler|Güler]] {{gol|65}} *[[Kerem Aktürkoğlu|Aktürkoğlu]] {{gol|90+7}} |goals2= *[[Georges Mikautadze|Mikautadze]] {{gol|32}} |stadium=[[Westfalenstadion]], [[Dortmund]] |attendance=59.127 |referee=[[Facundo Tello]] ([[Nogometni savez Argentine|Argentina]]) }} {{Football box |date={{Start date|2024|6|18|df=y}} |time=21:00 |team1={{NOG-D|POR}} |score=2–1 |report=https://www.uefa.com/uefaeuro/match/2036172/ |team2={{NOG|ČEŠ}} |goals1= *[[Robin Hranáč|Hranáč]] {{gol|69|ag}} *[[Francisco Conceição|Conceição]] {{gol|90+2}} |goals2= *[[Lukáš Provod|Provod]] {{gol|62}} |stadium=[[Red Bull Arena (Leipzig)|Red Bull Arena]], [[Leipzig]] |attendance=38.421 |referee=[[Marco Guida]] ([[Nogometni savez Italije|Italija]]) }} ---- {{Football box |date={{Start date|2024|6|22|df=y}} |time=15:00 |team1={{NOG-D|GRU}} |score=1–1 |report=https://www.uefa.com/uefaeuro/match/2036184/ |team2={{NOG|ČEŠ}} |goals1= *[[Georges Mikautadze|Mikautadze]] {{gol|45+4|pen.}} |goals2= *[[Patrik Schick|Schick]] {{gol|59}} |stadium=[[Volksparkstadion]], [[Hamburg]] |attendance=46.524 |referee=[[Daniel Siebert (nogometni sudija)|Daniel Siebert]] ([[Nogometni savez Njemačke|Njemačka]]) }} {{Football box |date={{Start date|2024|6|22|df=y}} |time=18:00 |team1={{NOG-D|TUR}} |score=0–3 |report=https://www.uefa.com/uefaeuro/match/2036183/ |team2={{NOG|POR}} |goals1= |goals2= *[[Bernardo Silva|B. Silva]] {{gol|21}} *[[Samet Akaydin|Akaydin]] {{gol|28|ag}} *[[Bruno Fernandes|Fernandes]] {{gol|56}} |stadium=[[Westfalenstadion]], [[Dortmund]] |attendance=61.047 |referee=[[Felix Zwayer]] ([[Nogometni savez Njemačke|Njemačka]]) }} ---- {{Football box |date={{Start date|2024|6|26|df=y}} |time=21:00 |team1={{NOG-D|GRU}} |score=2–0 |report=https://www.uefa.com/uefaeuro/match/2036196/ |team2={{NOG|POR}} |goals1= *[[Hviča Kvarachelija|Kvarachelija]] {{gol|2}} *[[Georges Mikautadze|Mikautadze]] {{gol|57|pen.}} |goals2= |stadium=[[Veltins-Arena]], [[Gelsenkirchen]] |attendance=49.616 |referee=[[Sandro Schärer]] ([[Nogometni savez Švicarske|Švicarska]]) }} {{Football box |date={{Start date|2024|6|26|df=y}} |time=21:00 |team1={{NOG-D|ČEŠ}} |score=1–2 |report=https://www.uefa.com/uefaeuro/match/2036195/ |team2={{NOG|TUR}} |goals1= *[[Tomáš Souček|Souček]] {{gol|66}} |goals2= *[[Hakan Çalhanoğlu|Çalhanoğlu]] {{gol|51}} *[[Cenk Tosun|Tosun]] {{gol|90+4}} |stadium=[[Volksparkstadion]], [[Hamburg]] |attendance=47.683 |referee=[[István Kovács (nogometni sudija)|István Kovács]] ([[Nogometni savez Rumunije|Rumunija]]) }} === Poredak trećeplasiranih === <onlyinclude>{{#invoke:Sports table|main|style=WDL |section=third |class_rules=1) Bodovi; 2) Gol razlika; 3) Postignuti golovi; 4) Pobjede; 5) Najmanje javnih opomena;<ref>{{cite web | url=https://documents.uefa.com/r/Regulations-of-the-UEFA-European-Football-Championship-2022-24/Article-21-Match-system-final-tournament-knockout-stage-Online | title=UEFA Documents }}</ref> |source=[https://www.uefa.com/euro-2024/standings/ UEFA] <!--Update team positions below (check tiebreakers)--> |team_order=GrD, GrF, GrE, GrC, GrA, GrB <!--Update team results below (including date)--> |update=complete |win_GrA=1 |draw_GrA=0 |loss_GrA=2 |gf_GrA=2 |ga_GrA=5 |status_GrA= |win_GrB=0 |draw_GrB=2 |loss_GrB=1 |gf_GrB=3 |ga_GrB=6 |status_GrB= |win_GrC=0 |draw_GrC=3 |loss_GrC=0 |gf_GrC=2 |ga_GrC=2 |status_GrC= |win_GrD=1 |draw_GrD=1 |loss_GrD=1 |gf_GrD=4 |ga_GrD=4 |status_GrD= |win_GrE=1 |draw_GrE=1 |loss_GrE=1 |gf_GrE=3 |ga_GrE=3 |status_GrE= |win_GrF=1 |draw_GrF=1 |loss_GrF=1 |gf_GrF=4 |ga_GrF=4 |status_GrF= |hth_GrD="Fair play" bodovi: Nizozemska –2, Gruzija –6. |hth_GrF=GrD <!--Team definitions--> |name_GrA={{NOG|MAĐ}} |name_GrB={{NOG|HRV}} |name_GrC={{NOG|SVN}} |name_GrD={{NOG|NED}} |name_GrE={{NOG|SVK}} |name_GrF={{NOG|GRU}} <!--Group definitions--> |show_groups=T |group_GrA=[[Evropsko prvenstvo u nogometu 2024.#Grupa A|A]] |group_GrB=[[Evropsko prvenstvo u nogometu 2024.#Grupa B|B]] |group_GrC=[[Evropsko prvenstvo u nogometu 2024.#Grupa C|C]] |group_GrD=[[Evropsko prvenstvo u nogometu 2024.#Grupa D|D]] |group_GrE=[[Evropsko prvenstvo u nogometu 2024.#Grupa E|E]] |group_GrF=[[Evropsko prvenstvo u nogometu 2024.#Grupa F|F]] <!--Qualification column definitions--> |res_col_header=Q |result1=KO |result2=KO |result3=KO |result4=KO |col_KO=green1 |text_KO=Plasirali se u [[Evropsko prvenstvo u nogometu 2024.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]] }}</onlyinclude> == Nokaut-faza == <section begin=bracket />{{#invoke:RoundN|N16 |widescore=yes|bold_winner=high |3rdplace=no |30. juni – [[RheinEnergieStadion|Köln]]|{{NOG|ŠPA}}|4|{{NOG|GRU}}|1 |29. juni – [[Westfalenstadion|Dortmund]]|{{NOG|NJE}}|2|{{NOG|DEN}}|0 |1. juli – [[Deutsche Bank Park|Frankfurt]]|{{NOG|POR}} {{pso}}|0 (3)|{{NOG|SVN}}|0 (0) |1. juli – [[Merkur Spiel-Arena|Düsseldorf]]|{{NOG|FRA}}|1|{{NOG|BEL}}|0 |2. juli – [[Allianz Arena|München]]|{{NOG|RUM}}|0|{{NOG|NED}}|3 |2. juli – [[Red Bull Arena (Leipzig)|Leipzig]]|{{NOG|AUT}}|1|{{NOG|TUR}}|2 |30. juni – [[Arena AufSchalke|Gelsenkirchen]]|{{NOG|ENG}} {{aet}}|2|{{NOG|SVK}}|1 |29. juni – [[Olimpijski stadion (Berlin)|Berlin]]|{{NOG|ŠVI}}|2|{{NOG|ITA}}|0 <!-- Četvrtfinale --> |5. juli – [[MHPArena|Stuttgart]]|{{NOG|ŠPA}} {{aet}}|2|{{NOG|NJE}}|1 |5. juli – [[Volksparkstadion|Hamburg]]|{{NOG|POR}}|0 (3)|{{NOG|FRA}} {{pso}}|0 (5) |6. juli – [[Olimpijski stadion (Berlin)|Berlin]]|{{NOG|NED}}|2|{{NOG|TUR}}|1 |6. juli – [[Merkur Spiel-Arena|Düsseldorf]]|{{NOG|ENG}} {{pso}}|1 (5)|{{NOG|ŠVI}}|1 (3) <!-- Polufinale --> |9. juli – [[Allianz Arena|München]]|{{NOG|ŠPA}}|2|{{NOG|FRA}}|1 |10. juli – [[Westfalenstadion|Dortmund]]|{{NOG|NED}}|1|{{NOG|ENG}}|2 <!-- Finale --> |14. juli – [[Olimpijski stadion (Berlin)|Berlin]]|{{NOG|ŠPA}}|2|{{NOG|ENG}}|1 }} === Osmina finala === {{Football box |date={{Start date|2024|6|29|df=y}} |time=18:00 |team1={{NOG-D|ŠVI}} |score=2–0 |report=https://www.uefa.com/uefaeuro/match/2036198/ |team2={{NOG|ITA}} |goals1= *[[Remo Freuler|Freuler]] {{gol|37}} *[[Ruben Vargas|Vargas]] {{gol|46}} |goals2= |stadium=[[Olimpijski stadion (Berlin)|Olimpijski stadion]], [[Berlin]] |attendance=68.172 |referee=[[Szymon Marciniak]] ([[Nogometni savez Poljske|Poljska]]) }} ---- {{Football box |date={{Start date|2024|6|29|df=y}} |time=21:00 |team1={{NOG-D|NJE}} |score=2–0 |report=https://www.uefa.com/uefaeuro/match/2036197/ |team2={{NOG|DEN}} |goals1= *[[Kai Havertz|Havertz]] {{gol|53|pen.}} *[[Jamal Musiala|Musiala]] {{gol|68}} |goals2= |stadium=[[Westfalenstadion]], [[Dortmund]] |attendance=61.612 |referee=[[Michael Oliver (nogometni sudija)|Michael Oliver]] ([[Nogometni savez Engleske|Engleska]]) }} ---- {{Football box |date={{Start date|2024|6|30|df=y}} |time=18:00 |team1={{NOG-D|ENG}} |score=2–1 |aet=yes |report=https://www.uefa.com/uefaeuro/match/2036200/ |team2={{NOG|SVK}} |goals1= *[[Jude Bellingham|Bellingham]] {{gol|90+5}} *[[Harry Kane|Kane]] {{gol|91}} |goals2= *[[Ivan Schranz|Schranz]] {{gol|25}} |stadium=[[Veltins-Arena]], [[Gelsenkirchen]] |attendance=47.244 |referee=[[Halil Umut Meler]] ([[Nogometni savez Turske|Turska]]) }} ---- {{Football box |date={{Start date|2024|6|30|df=y}} |time=21:00 |team1={{NOG-D|ŠPA}} |score=4–1 |report=https://www.uefa.com/uefaeuro/match/2036199/ |team2={{NOG|GRU}} |goals1= *[[Rodri (footballer, born 1996)|Rodri]] {{gol|39}} *[[Fabián Ruiz|Fabián]] {{gol|51}} *[[Nico Williams|Williams]] {{gol|75}} *[[Dani Olmo|Olmo]] {{gol|83}} |goals2= *[[Robin Le Normand|Le Normand]] {{gol|18|a.g.}} |stadium=[[RheinEnergieStadion]], [[Köln]] |attendance=42.233 |referee=[[François Letexier]] ([[Nogometni savez Francuske|Francuska]]) }} ---- {{Football box |date={{Start date|2024|7|1|df=y}} |time=18:00 |team1={{NOG-D|FRA}} |score=1–0 |report=https://www.uefa.com/uefaeuro/match/2036202/ |team2={{NOG|BEL}} |goals1= *[[Jan Vertonghen|Vertonghen]] {{gol|85|a.g.}} |goals2= |stadium=[[Merkur Spiel-Arena]], [[Düsseldorf]] |attendance=46.810 |referee=[[Glenn Nyberg]] ([[Nogometni savez Švedske|Švedska]]) }} ---- {{Football box |date={{Start date|2024|7|1|df=y}} |time=21:00 |team1={{NOG-D|POR}} |score=0–0 |aet=yes |report=https://www.uefa.com/uefaeuro/match/2036201/ |team2={{NOG|SVN}} |goals1= |goals2= |stadium=[[Deutsche Bank Park|Waldstadion]], [[Frankfurt na Majni|Frankfurt]] |attendance=46.576 |referee=[[Daniele Orsato]] ([[Nogometni savez Italije|Italija]]) |penalties1= *[[Cristiano Ronaldo|Ronaldo]] {{pengol}} *[[Bruno Fernandes|Fernandes]] {{pengol}} *[[Bernardo Silva|B. Silva]] {{pengol}} |penaltyscore=3–0 |penalties2= *{{penpromašaj}} [[Josip Iličić|Iličić]] *{{penpromašaj}} [[Jure Balkovec|Balkovec]] *{{penpromašaj}} [[Benjamin Verbič|Verbič]] }} ---- {{Football box |date={{Start date|2024|7|2|df=y}} |time=18:00 |team1={{NOG-D|RUM}} |score=0–3 |report=https://www.uefa.com/uefaeuro/match/2036203/ |team2={{NOG|NED}} |goals1= |goals2= *[[Cody Gakpo|Gakpo]] {{gol|20}} *[[Donyell Malen|Malen]] {{gol|83||90+3}} |stadium=[[Allianz Arena]], [[München]] |attendance=65.012 |referee=[[Felix Zwayer]] ([[Nogometni savez Njemačke|Njemačka]]) }} ---- {{Football box |date={{Start date|2024|7|2|df=y}} |time=21:00 |team1={{NOG-D|AUT}} |score=1–2 |report=https://www.uefa.com/uefaeuro/match/2036204/ |team2={{NOG|TUR}} |goals1= *[[Michael Gregoritsch|Gregoritsch]] {{gol|66}} |goals2= *[[Merih Demiral|Demiral]] {{gol|1||59}} |stadium=[[Red Bull Arena (Leipzig)|Red Bull Arena]], [[Leipzig]] |attendance=38.305 |referee=[[Artur Soares Dias]] ([[Nogometni savez Portugala|Portugal]]) }} === Četvrtfinale === {{Football box |date={{Start date|2024|7|5|df=y}} |time=18:00 |team1={{NOG-D|ŠPA}} |score=2–1 |aet=yes |report=https://www.uefa.com/uefaeuro/match/2036205/ |team2={{NOG|NJE}} |goals1= *[[Dani Olmo|Olmo]] {{gol|51}} *[[Mikel Merino|Merino]] {{gol|119}} |goals2= *[[Florian Wirtz|Wirtz]] {{gol|89}} |stadium=[[MHPArena]], [[Stuttgart]] |attendance=54.000 |referee=[[Anthony Taylor (nogometni sudija)|Anthony Taylor]] ([[Nogometni savez Engleske|Engleska]]) }} ---- {{Football box |date={{Start date|2024|7|5|df=y}} |time=21:00 |team1={{NOG-D|POR}} |score=0–0 |aet=yes |report=https://www.uefa.com/uefaeuro/match/2036206/ |team2={{NOG|FRA}} |goals1= |goals2= |stadium=[[Volksparkstadion]], [[Hamburg]] |attendance=47.789 |referee=[[Michael Oliver (nogometni sudija)|Michael Oliver]] ([[Nogometni savez Engleske|Engleska]]) |penaltyscore=3–5 |penalties1= *[[Cristiano Ronaldo|Ronaldo]] {{pengol}} *[[Bernardo Silva|B. Silva]] {{pengol}} *[[João Félix|Félix]] {{penpromašaj}} *[[Nuno Mendes (nogometaš, rođen 2002)|Mendes]] {{pengol}} |penalties2= *{{pengol}} [[Ousmane Dembélé|Dembélé]] *{{pengol}} [[Youssouf Fofana (nogometaš)|Fofana]] *{{pengol}} [[Jules Koundé|Koundé]] *{{pengol}} [[Bradley Barcola|Barcola]] *{{pengol}} [[Théo Hernandez|Hernandez]] }} ---- {{Football box |date={{Start date|2024|7|6|df=y}} |time=18:00 |team1={{NOG-D|ENG}} |score=1–1 |aet=yes |report=https://www.uefa.com/uefaeuro/match/2036208/ |team2={{NOG|ŠVI}} |goals1= *[[Bukayo Saka|Saka]] {{gol|80}} |goals2= *[[Breel Embolo|Embolo]] {{gol|75}} |stadium=[[Merkur Spiel-Arena]], [[Düsseldorf]] |attendance=46.907 |referee=[[Daniele Orsato]] ([[Nogometni savez Italije|Italija]]) |penaltyscore=5–3 |penalties1= *[[Cole Palmer|Palmer]] {{pengol}} *[[Jude Bellingham|Bellingham]] {{pengol}} *[[Bukayo Saka|Saka]] {{pengol}} *[[Ivan Toney|Toney]] {{pengol}} *[[Trent Alexander-Arnold|Alexander-Arnold]] {{pengol}} |penalties2= *{{penpromašaj}} [[Manuel Akanji|Akanji]] *{{pengol}} [[Fabian Schär|Schär]] *{{pengol}} [[Xherdan Shaqiri|Shaqiri]] *{{pengol}} [[Zeki Amdouni|Amdouni]] }} ---- {{Football box |date={{Start date|2024|7|6|df=y}} |time=21:00 |team1={{NOG-D|NED}} |score=2–1 |report=https://www.uefa.com/uefaeuro/match/2036207/ |team2={{NOG|TUR}} |goals1= *[[Stefan de Vrij|De Vrij]] {{gol|70}} *[[Mert Müldür|Müldür]] {{gol|76|a.g.}} |goals2= *[[Samet Akaydin|Akaydin]] {{gol|35}} |stadium=[[Olimpijski stadion (Berlin)|Olimpijski stadion]], [[Berlin]] |attendance=70.091 |referee=[[Clément Turpin]] ([[Nogometni savez Francuske|Francuska]]) }} === Polufinale === {{Football box |date={{Start date|2024|7|9|df=y}} |time=21:00 |team1={{NOG-D|ŠPA}} |score=2–1 |report=https://www.uefa.com/uefaeuro/match/2036209/ |team2={{NOG|FRA}} |goals1= *[[Lamine Yamal|Yamal]] {{gol|21}} *[[Dani Olmo|Olmo]] {{gol|25}} |goals2= *[[Randal Kolo Muani|Kolo Muani]] {{gol|9}} |stadium=[[Allianz Arena]], [[München]] |attendance=62.042 |referee=[[Slavko Vinčić]] ([[Nogometni savez Slovenije|Slovenija]]) }} ---- {{Football box |date={{Start date|2024|7|10|df=y}} |time=21:00 |team1={{NOG-D|NED}} |score=1–2 |report=https://www.uefa.com/uefaeuro/match/2036210/ |team2={{NOG|ENG}} |goals1= *[[Xavi Simons|Simons]] {{gol|7}} |goals2= *[[Harry Kane|Kane]] {{gol|18|pen.}} *[[Ollie Watkins|Watkins]] {{gol|90+1}} |stadium=[[Westfalenstadion]], [[Dortmund]] |attendance=60.926 |referee=[[Felix Zwayer]] ([[Nogometni savez Njemačke|Njemačka]]) }} === Finale === {{glavni|Finale Evropskog prvenstva u nogometu 2024.}} {{Football box |date={{Start date|2024|7|14|df=y}} |time=21:00 |team1={{NOG-D|ŠPA}} |score=2–1 |report=https://www.uefa.com/uefaeuro/match/2036211/ |team2={{NOG|ENG}} |goals1= *[[Nico Williams|Williams]] {{gol|47}} *[[Mikel Oyarzabal|Oyarzabal]] {{gol|86}} |goals2= *[[Cole Palmer|Palmer]] {{gol|73}} |stadium=[[Olimpijski stadion (Berlin)|Olimpijski stadion]], [[Berlin]] |attendance=65.600 |referee=[[François Letexier]] ([[Nogometni savez Francuske|Francuska]]) }} ==Statistika== ===Lista strijelaca=== U 51 odigranoj utakmici postignuto je 117 golova, što je u prosjeku 2,29 golova po utakmici. ====3 gola==== {{div col}} *{{NOG-ikona|ENG}} [[Harry Kane]] *{{NOG-ikona|GRU}} [[Georges Mikautadze]] *{{NOG-ikona|NED}} [[Cody Gakpo]] *{{NOG-ikona|GER}} [[Jamal Musiala]] *{{NOG-ikona|SVK}} [[Ivan Schranz]] *{{NOG-ikona|ESP}} [[Dani Olmo]] {{div col end}} ====2 gola==== {{div col}} *{{NOG-ikona|ENG}} [[Jude Bellingham]] *{{NOG-ikona|NED}} [[Donyell Malen]] *{{NOG-ikona|GER}} [[Niclas Füllkrug]] *{{NOG-ikona|GER}} [[Kai Havertz]] *{{NOG-ikona|GER}} [[Florian Wirtz]] *{{NOG-ikona|ROU}} [[Răzvan Marin]] *{{NOG-ikona|ESP}} [[Fabián Ruiz]] *{{NOG-ikona|ESP}} [[Nico Williams]] *{{NOG-ikona|SUI}} [[Breel Embolo]] *{{NOG-ikona|TUR}} [[Merih Demiral]] {{div col end}} ====1 gol==== {{div col}} *{{NOG-ikona|ALB}} [[Nedim Bajrami]] *{{NOG-ikona|ALB}} [[Klaus Gjasula]] *{{NOG-ikona|ALB}} [[Qazim Laçi]] *{{NOG-ikona|AUT}} [[Marko Arnautović]] *{{NOG-ikona|AUT}} [[Christoph Baumgartner]] *{{NOG-ikona|AUT}} [[Michael Gregoritsch]] *{{NOG-ikona|AUT}} [[Marcel Sabitzer]] *{{NOG-ikona|AUT}} [[Romano Schmid]] *{{NOG-ikona|AUT}} [[Gernot Trauner]] *{{NOG-ikona|BEL}} [[Kevin De Bruyne]] *{{NOG-ikona|BEL}} [[Youri Tielemans]] *{{NOG-ikona|CZE}} [[Lukáš Provod]] *{{NOG-ikona|CZE}} [[Patrik Schick]] *{{NOG-ikona|CZE}} [[Tomáš Souček]] *{{NOG-ikona|DEN}} [[Christian Eriksen]] *{{NOG-ikona|DEN}} [[Morten Hjulmand]] *{{NOG-ikona|ENG}} [[Cole Palmer]] *{{NOG-ikona|ENG}} [[Bukayo Saka]] *{{NOG-ikona|ENG}} [[Ollie Watkins]] *{{NOG-ikona|FRA}} [[Randal Kolo Muani]] *{{NOG-ikona|FRA}} [[Kylian Mbappé]] *{{NOG-ikona|GRU}} [[Hviča Kvarachelija]] *{{NOG-ikona|CRO}} [[Andrej Kramarić]] *{{NOG-ikona|CRO}} [[Luka Modrić]] *{{NOG-ikona|ITA}} [[Nicolò Barella]] *{{NOG-ikona|ITA}} [[Alessandro Bastoni]] *{{NOG-ikona|ITA}} [[Mattia Zaccagni]] *{{NOG-ikona|HUN}} [[Kevin Csoboth]] *{{NOG-ikona|HUN}} [[Barnabás Varga]] *{{NOG-ikona|NED}} [[Memphis Depay]] *{{NOG-ikona|NED}} [[Stefan de Vrij]] *{{NOG-ikona|NED}} [[Xavi Simons]] *{{NOG-ikona|NED}} [[Wout Weghorst]] *{{NOG-ikona|GER}} [[Emre Can]] *{{NOG-ikona|GER}} [[İlkay Gündoğan]] *{{NOG-ikona|POL}} [[Adam Buksa]] *{{NOG-ikona|POL}} [[Robert Lewandowski]] *{{NOG-ikona|POL}} [[Krzysztof Piątek]] *{{NOG-ikona|POR}} [[Francisco Conceição]] *{{NOG-ikona|POR}} [[Bruno Fernandes]] *{{NOG-ikona|POR}} [[Bernardo Silva]] *{{NOG-ikona|ROU}} [[Denis Drăguș]] *{{NOG-ikona|ROU}} [[Nicolae Stanciu (nogometaš, 1993)|Nicolae Stanciu]] *{{NOG-ikona|SVK}} [[Ondrej Duda]] *{{NOG-ikona|SVN}} [[Erik Janža]] *{{NOG-ikona|SVN}} [[Žan Karničnik]] *{{NOG-ikona|SRB}} [[Luka Jović]] *{{NOG-ikona|SCO}} [[Scott McTominay]] *{{NOG-ikona|ESP}} [[Dani Carvajal]] *{{NOG-ikona|ESP}} [[Mikel Merino]] *{{NOG-ikona|ESP}} [[Álvaro Morata]] *{{NOG-ikona|ESP}} [[Mikel Oyarzabal]] *{{NOG-ikona|ESP}} [[Rodri (nogometaš, rođen 1996)|Rodri]] *{{NOG-ikona|ESP}} [[Ferran Torres]] *{{NOG-ikona|ESP}} [[Lamine Yamal]] *{{NOG-ikona|SUI}} [[Michel Aebischer]] *{{NOG-ikona|SUI}} [[Kwadwo Duah]] *{{NOG-ikona|SUI}} [[Remo Freuler]] *{{NOG-ikona|SUI}} [[Dan Ndoye]] *{{NOG-ikona|SUI}} [[Xherdan Shaqiri]] *{{NOG-ikona|SUI}} [[Ruben Vargas]] *{{NOG-ikona|TUR}} [[Samet Akaydin]] *{{NOG-ikona|TUR}} [[Kerem Aktürkoğlu]] *{{NOG-ikona|TUR}} [[Hakan Çalhanoğlu]] *{{NOG-ikona|TUR}} [[Arda Güler]] *{{NOG-ikona|TUR}} [[Mert Müldür]] *{{NOG-ikona|TUR}} [[Cenk Tosun]] *{{NOG-ikona|UKR}} [[Roman Jaremčuk]] *{{NOG-ikona|UKR}} [[Mikola Šaparenko]] {{div col end}} ==== Autogolovi ==== {{div col}} *{{NOG-ikona|ALB}} [[Klaus Gjasula]] (protiv Hrvatske) *{{NOG-ikona|AUT}} [[Maximilian Wöber]] (protiv Francuske) *{{NOG-ikona|BEL}} [[Jan Vertonghen]] (protiv Francuske) *{{NOG-ikona|CZE}} [[Robin Hranáč]] (protiv Portugala) *{{NOG-ikona|ITA}} [[Riccardo Calafiori]] (protiv Španije) *{{NOG-ikona|NED}} [[Donyell Malen]] (protiv Austrije) *{{NOG-ikona|GER}} [[Antonio Rüdiger]] (protiv Škotske) *{{NOG-ikona|ESP}} [[Robin Le Normand]] (protiv Gruzije) *{{NOG-ikona|TUR}} [[Samet Akaydin]] (protiv Portugala) *{{NOG-ikona|TUR}} [[Mert Müldür]] (protiv Nizozemske) {{div col end}} <small>Izvor: [https://www.uefa.com/euro2024/statistics/players/goals/?sortBy=goals UEFA]</small> == Emiteri == {{Glavni|Televizijska prava za Evropsko prvenstvo u nogometu 2024.}} Međunarodni radiodifuzni centar (IBC) bit će smješten u halama sajma u [[Leipzig]]u, [[Njemačka]].<ref>{{cite news |title=Leipzig to host UEFA EURO 2024 international broadcast centre |url=https://www.uefa.com/euro-2024/news/0264-110a4bd3f0eb-ec831de6cbfc-1000/ |work=UEFA.com |date=8. 12. 2020 |access-date=8. 12. 2020}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} {{Evropsko prvenstvo u nogometu 2024.}} {{Stadioni Evropskog prvenstva u nogometu 2024.}} {{Evropsko prvenstvo u nogometu}} [[Kategorija:2023. u nogometu]] [[Kategorija:2024. u nogometu]] [[Kategorija:Takmičenja Evropskog prvenstva u nogometu]] k00g8w0s0zjm154w3heot5tb1vacbkr Idžaza 0 500590 3921736 3903332 2026-08-23T11:45:31Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3921736 wikitext text/x-wiki {{Fikh}} '''''Idžaza''''' ({{Jez-ar|الإِجازَة}}, "diploma", "dozvola", "ovlaštenje", "licenca"; množina: '''''idžaze''''') je diploma koja ovlašćuje njenog nosioca da obavlja određene poslove, a koju izdaje neko ko već posjeduje takva ovlaštenja. Posebno se povezuje sa prenošenjem islamskog vjerskog znanja.<ref name="EI2">Vajda, G., Goldziher, I. and Bonebakker, S.A. (2012). "Id̲j̲āza". In P. Bearman; Th. Bianquis; C.E. Bosworth; E. van Donzel; W.P. Heinrichs (eds.). ''Encyclopaedia of Islam'' (2nd ed.). Brill. doi: url=10.1163/1573-3912_islam_SIM_3485</ref> Diploma obično podrazumijeva da je učenik ovo znanje stekao od izdavaoca ''idžaze'' putem usmene nastave iz prve ruke.<ref name="EI2" /> ''Idžaza'' koja daje lanac ovlaštenih prenosilaca koji sežu do originalnog autora često je pratila tekstove ''[[hadis]]a'', ''[[fikh]]a'' i ''[[tefsir]]a'' ; ali se pojavljivao i u mističnim, istorijskim i filološkim djelima, kao i u književnim zbirkama.<ref name="EI2" /> Dok se ''idžaza'' prvenstveno povezuje sa [[Sunitski islam|sunitskim islamom]], koncept se također pojavljuje u hadiskim tradicijama šiitskih sljedbenika dvanaest imama.<ref name="EI2" /> George Makdisi, profesor orijentalnih studija, smatra da je ''idžaza'' preteča univerzitetske akademske diplome, kao i doktorata.<ref name="Makdisi">{{Citation|last=Makdisi|first=George|title=Scholasticism and Humanism in Classical Islam and the Christian West|website=Journal of the American Oriental Society|date=April–June 1989|pages=175–182 [175–77]|url=https://doi.org/10.2307%2F604423}}</ref> Profesor arapskog jezika, Alfred Guillaume (SOAS); Profesor sociologije, Syed Farid al-Attas (Nacionalni univerzitet Singapura)<ref name="Attas2">{{Cite journal|last=Al-Attas|first=Syed Farid|date=1. 1. 2006|title=From Jāmi' ah to University: Multiculturalism and Christian–Muslim Dialogue|url=https://zenodo.org/record/29439|journal=[[Current Sociology]]|volume=54|issue=1|pages=112–132|doi=10.1177/0011392106058837|issn=0011-3921|quote=In the 1930s, the renowned Orientalist Alfred Guillaume noted strong resemblances between Muslim and Western Christian institutions of higher learning. An example he cited is the ijazah, which he recognized as being akin to the medieval licentia docendi, the precursor of the modern university degree.}}</ref> Profesor bliskoistočnih studija, Devin J. Stewart (Univerzitet Emory) slažu se da postoji sličnost između ''idžaze'' i univerzitetske diplome.<ref name="stewart">Devin J. Stewart (2005). "Degrees, or Ijazah". In Josef W. Meri (ed.). ''Medieval Islamic Civilization: An Encyclopedia''. Routledge. pp. 201–203. ISBN <bdi>9781135455965</bdi>. <q>The license to teach law and issue legal opinions [...] is the type of ijazah that resembles the medieval European university degree most closely [...] The main difference between the two is that the granting authority is an individual professor, in the Islamic case, rather than a corporate institution in the case of the university. Despite this point, Makdisi has likened the ijazat al-ifta' wa'l-tadris to the medieval Latin licentia docendi and suggests that it served as a model for that degree.</q></ref> Međutim, Toby Huff i drugi odbacuju Makdisijevu teoriju.<ref>{{Cite book|last=Huff|first=Toby E.|title=The rise of early modern science: Islam, China, and the West|url=https://archive.org/details/riseofearlymoder0000huff_y8w0|publisher=Cambridge University Press|year=2007|isbn=978-0521529945|edition=2. ed., repr.|location=Cambridge [u.a.]|page=[https://archive.org/details/riseofearlymoder0000huff_y8w0/page/155 155]|quote=It remains the case that no equivalent of the bachelor's degree, the licentia docendi, or higher degrees ever emerged in the medieval or early modern Islamic ''madrasas''.|author-link=Toby Huff}}</ref><ref name="Verger2">{{Citation|last=Verger|first=J.|title=Lexikon des Mittelalters|at=cols 1155–1156|publisher=J.B. Metzler|location=Stuttgart|year=1999}}</ref><ref name=":1">Rüegg, Walter: "Foreword. The University as a European Institution", in: ''[[Istorija univerziteta u Evropi|A History of the University in Europe. Vol. 1: Universities in the Middle Ages]]'', Cambridge University Press, 1992, {{ISBN|0-521-36105-2}}, pp. XIX: "No other European institution has spread over the entire world in the way in which the traditional form of the European university has done. The degrees awarded by European universities – the bachelor's degree, the licentiate, the master's degree, and the doctorate – have been adopted in the most diverse societies throughout the world."</ref><ref name=":2">Norman Daniel: Review of "The Rise of Colleges. Institutions of Learning in Islam and the West by George Makdisi", Journal of the American Oriental Society, Vol. 104, No. 3 (Jul. – Sep., 1984), pp. 586–588 (587)</ref> Devin J. Stewart primjećuje razliku u ovlaštenju u smislu ko ih izdaje: pojedinačni profesor za ''idžazu'' i istitucija u slučaju univerziteta.<ref name="stewart"/> == Opis == [[Datoteka:Ijazah3.jpg|lijevo|mini| Idžaza koja potvrđuje kompetenciju u [[Kaligrafija|kaligrafiji]], 1206. [[Islamski kalendar|hidžretske]] 1791. [[Anno Domini|godine]] .]] U radu pod naslovom ''Tradicionalizam u islamu: esej u tumačenju'',<ref>{{Citation|last=Graham|first=William A.|title=Traditionalism in Islam: An Essay in Interpretation|website=Journal of Interdisciplinary History|pages=495–522|date=Winter 1993|url=https://doi.org/10.2307%2F206100}}</ref> profesor s [[Univerzitet Harvard|Harvarda]] William A. Graham objašnjava idžaza sistem na sljedeći način:<blockquote>Osnovni sistem "putovanja u potrazi za znanjem" koji se razvio na početku izučavanja[[hadis]]a, uključivao je putovanje određenim autoritetima ( ''šejhovima'' ), posebno najstarijim i najpoznatijim toga doba, kako bi čuli iz njihovih usta hadise i dobili njihove ovlaštenje ili "dozvolu" ( ''idžaza'' ) da se oni prenose. Ovaj idžaza sistem lične, a ne institucionalne certifikacije služi ne samo za hadis, već i za prenošenje tekstova bilo koje vrste, od [[Historija|historije]], [[Fikh|prava]] ili [[Filologija|filologije]] do [[književnost]]i, [[Tesavuf|misticizma]] ili teologije . <nowiki><i id="mwYA">Isnad</i></nowiki> dugog rukopisa, kao i onaj kratkog hadisa, idealno bi trebao odražavati usmeni, licem u lice, prenošeni tekst od nastavnika do učenika putem učiteljeve idžaze, koja potvrđuje pisani tekst. U formalnom, pisanom idžazu, učitelj koji dodjeljuje diplomu obično uključuje isnad koji sadrži njegovu ili njenu lozu učitelja do [[Muhammed]]a preko [[Ashabi|ashaba]], kasnijeg poštovanog šejha ili autora određene knjige.</blockquote> == Hipoteza o porijeklu doktorata == Prema ''Lexikon des Mittelalters'' i ''Historiji univerziteta u Europi'', porijeklo evropskog doktorata leži u kasnosrednjovjekovnom učenju čiji korijeni sežu do kasne antike i ranih dana [[Kršćanstvo|kršćanskog]] učenja [[Biblija|Biblije]].<ref name="Verger2"/><ref name=":1"/> Ovo gledište ne sugerira nikakvu vezu između ''idžaze'' i doktorata.<ref>Cf. [[Lexikon des Mittelalters]], J.B. Metzler, Stuttgart 1999, entries on: Baccalarius, Doctor, Grade, universitäre, Licentia, Magister universitatis, Professor, Rector</ref> George Makdisi je umjesto toga izjavio da je ''idžaza'' bila vrsta akademskog stepena ili doktorata koji se izdavao u srednjovjekovnim [[medresa]]ma, sličan onom koji se kasnije pojavio na europskim srednjovjekovnim univerzitetima.<ref name="Makdisi"/> Devin J. Stewart također vidi paralelu i tvrdi da je "licenca za predavanje prava i izdavanje pravnih mišljenja očigledno bila stvarni dokument službenog ili pravnog statusa", istovremeno primjećujući razliku u ovlaštenju davanja (pojedinačni profesor za ''idžzazu'' i institucija u slučaju univerziteta).<ref name="stewart"/> Teoriju o islamskom porijeklu diplome prvobitno je predložio Alfred Guillaume 1930-ih, koji je smatrao ''idžazu'' kao preteču ''licentia docendi'', sa čime se slaže Syed Farid al-Attas.<ref name="Attas2"/> Makdisi je u istrazi o razlikama između kršćanskog [[univerzitet]]a i islamske [[Medresa|medrese]] iz 1970. godine u početku smatrao da je kršćanski doktorat srednjovjekovnog univerziteta jedini element na univerzitetu koji se najviše razlikuje od certifikacije islamske ''idžaze''.<ref name="MakdisiEarly">{{Cite journal|last=Makdisi|first=George|year=1970|title=Madrasa and University in the Middle Ages|journal=Studia Islamica|issue=32|pages=255–264 (260)|doi=10.2307/1595223|jstor=1595223|quote=Perhaps the most fundamental difference between the two systems is embodied in their systems of certification; namely, in medieval Europe, the ''licentia docendi'', or license to teach; in medieval Islam, the ''ijaza'', or authorization. In Europe, the license to teach was a license to teach a certain field of knowledge. It was conferred by the licensed masters acting as a corporation, with the consent of a Church authority ... Certification in the Muslim East remained a personal matter between the master and the student. The master conferred it on an individual for a particular work, or works. Qualification, in the strict sense of the word, was supposed to be a criterion, but it was at the full discretion of the master}}</ref> Godine 1989., međutim, rekao je da porijeklo kršćanskog srednjovjekovnog doktorata ("licentia docendi") datira iz ''ijāzah al-tadrīs wa al-iftā''' ("licenca za podučavanje i izdavanje pravnih mišljenja") u srednjovjekovnom [[Šerijat|islamskom pravnom]] [[Medresa|obrazovanju sistem]].<ref name="Makdisi" /> Makdisi je predložio da je ''idžazat attadris'' porijeklo evropskog doktorata, i otišao dalje u sugeriranju uticaja na magisterijum kršćanske crkve.<ref>{{Citation|last=Makdisi|first=George|title=Scholasticism and Humanism in Classical Islam and the Christian West|website=Journal of the American Oriental Society|date=April–June 1989|pages=175–182 [175–77]|quote=I hope to show how the Islamic doctorate had its influence on Western scholarship, as well as on the Christian religion, creating there a problem still with us today. [...] As you know, the term doctorate comes from the Latin ''docere'', meaning to teach; and the term for this academic degree in medieval Latin was ''licentia docendi'', "the license to teach." This term is the word for word translation of the original Arabic term, ''ijazat attadris''. In the classical period of Islam's system of education, these two words were only part of the term; the full term included wa ''I-ifttd'', meaning, in addition to the license to teach, a "license to issue legal opinions." [...] The doctorate came into existence after the ninth century Inquisition in Islam. It had not existed before, in Islam or anywhere else. [...] But the influence of the Islamic doctorate extended well beyond the scholarly culture of the university system. Through that very system it modified the millennial magisterium of the Christian Church. [...] Just as Greek non-theistic thought was an intrusive element in Islam, the individualistic Islamic doctorate, originally created to provide machinery for the Traditionalist determination of Islamic orthodoxy, proved to be an intrusive element in hierarchical Christianity. In classical Islam the doctorate consisted of two main constituent elements: (I) competence, i.e., knowledge and skill as a scholar of the law; and (2) authority, i.e., the exclusive and autonomous right, the jurisdictional authority, to issue opinions having the value of orthodoxy, an authority known in the Christian Church as the magisterium. [...] For both systems of education, in classical Islam and the Christian West, the doctorate was the end-product of the school exercise, with this difference, however, that whereas in the Western system the doctorate at first merely meant competence, in Islam it meant also the jurisdictional magisterium.|url=https://doi.org/10.2307%2F604423}}</ref> Prema dokumentu iz 1989. godine, sistem ''idžaza'' je bii ekvivalent kvalifikaciji doktora prava i razvijen je tokom devetog stoljeća nakon formiranja ''[[mezheb]]skih'' pravnih škola. Da bi stekao doktorat, student je "morao studirati na pravnom fakultetu , obično četiri godine za osnovni dodiplomski kurs" i najmanje deset godina za postdiplomski kurs. "Doktorat je stečen nakon usmenog ispita kako bi se utvrdila originalnost njegovih teza", i da bi se ispitala "sposobnost studenta da ih brani od svih prigovora, u sporovima postavljenim u tu svrhu" što su bile naučne vježbe koje su se praktikovale tokom studentske " karijere diplomiranog studenta prava ." Nakon što su studenti završili postdiplomsko obrazovanje, dodijeljeni su im doktorati dajući im status ''fakiha'' (što znači " magistar prava "), ''[[Muftija|muftije]]'' (što znači "profesor [[Fetva|pravnih mišljenja]] ") i ''mudarrisa'' (što znači "učitelj"), koji su kasnije prevedeni na latinski kao ''magister'', ''[[profesor]]'' i ''[[Doktor (titula)|doktor]]''.<ref name="Makdisi" /> Medrese su izdavale ''idžazat attadris'' u islamskom pravu [[Šerijat|''šerijatu'']], matematici, astrologiji, medicini, farmakologiji i filozofiji.<ref>{{Citation|title=1: Contextualizing Learning and Teaching of the Sciences in Islamicate Societies|date=januar 2018|url=http://dx.doi.org/10.1484/m.sa-eb.4.2018003|website=Teaching and Learning the Sciences in Islamicate Societies (800-1700)|series=Studies on the Faculty of Arts. History and Influence|pages=17–31|location=Turnhout|publisher=Brepols Publishers|isbn=978-2-503-57445-5|access-date=20. 11. 2021}}</ref> Iako je šerijatski zakon bio glavni predmet u većini ovih medresa, nauke su tretirane sa istom vrijednošću u islamskom društvu, jer su napravljena mnoga otkrića u oblastima kao što je medicina gdje je uspostavljena prva bolnica<ref>{{Cite journal|last=Hehmeyer|first=Ingrid|date=decembar 2007|title=Peter E. Pormann;, Emilie Savage‐Smith. Medieval Islamic Medicine . xiii + 223 pp., figs., bibl., index. Washington, D.C.: Georgetown University Press, 2007. $59.95 (cloth); $29.95 (paper).|url=https://www.journals.uchicago.edu/doi/10.1086/529291|journal=Isis|language=en|volume=98|issue=4|pages=827–828|doi=10.1086/529291|issn=0021-1753}}</ref> i otkriven je plućni protok krvi.<ref>{{Cite journal|last=Aulianto|first=Dwi Ridho|last2=Yusup|first2=Pawit M|last3=Setianti|first3=Yanti|date=15. 11. 2019|title=Perkembangan ISSN Terbitan Berkala di Indonesia|journal=Khizanah Al-Hikmah: Jurnal Ilmu Perpustakaan, Informasi, Dan Kearsipan|volume=7|issue=2|pages=103|doi=10.24252/kah.v7i2a1|issn=2549-1334}}</ref> Diploma islamskog prava na [[Univerzitet Al-Azhar|Univerzitetu Al-Azhar]], najprestižnijem univerzitetu, tradicionalno se dodjeljivala bez završnih ispita, ali na osnovu pažljivog pohađanja kurseva od strane studenata.<ref>Jomier, J. "al- Azhar (al-Ḏj̲āmiʿ al-Azhar)." Encyclopaedia of Islam, Second Edition. Edited by: P. Bearman, Th. Bianquis, C.E. Bosworth, E. van Donzel and W.P. Heinrichs. Brill, 2010: "There was no examination at the end of the course of study. Many of the students were well advanced in years. Those who left al-Azhar obtained an idjāza or licence to teach; this was a certificate given by the teacher under whom the student had followed courses, testifying to the student's diligence and proficiency."</ref> Međutim, postdiplomski doktorat prava stekao bi se tek nakon "usmenog ispita".<ref name="Makdisi Scholasticism">{{Citation|last=Makdisi|first=George|title=Scholasticism and Humanism in Classical Islam and the Christian West|website=Journal of the American Oriental Society|date=April–June 1989|pages=175–182 (176)|url=https://doi.org/10.2307%2F604423}}</ref> U radu iz 1999. Makdisi ističe da je dodjeljivanje diplome ''idžaze'' bilo u rukama profesora, i u ranom period Univerziteta u Bolonji, gdje su diplome prvobitno dodjeljivali profesori.<ref>{{Citation|last=George Makdisi|title=Religion and culture in medieval Islam|publisher=[[Cambridge University Press]]|year=1999|isbn=978-0-521-62350-6|pages=3–23 [10]}}</ref> On također ističe da su, slično kao što je ''idžazat attadris'' bio ograničen na pravo, prvi stepen u Bolonji također prvobitno bio ograničen na pravo, da bi se kasnije proširio na druge predmete.<ref>{{Citation|last=George Makdisi|title=Religion and culture in medieval Islam|publisher=[[Cambridge University Press]]|year=1999|isbn=978-0-521-62350-6|pages=3–23 [10–1]}}</ref> Norman Daniel, u radu iz 1984. godine, kritikovao je raniji Makdisijev rad jer se oslanjao na sličnosti između dva obrazovna sistema umjesto da citira istorijske dokaze. On je naveo da Makdisi "ne razmišlja ozbiljno o spontanom ponavljanju pojava", te napominje da sličnosti između dva sistema ne podrazumijevaju automatski da je jedan stvorio drugi. On dalje navodi da postoji nedostatak dokaza za škole u kratkotrajnim arapskim naseljima Francuske i kontinentalne Italije, za koje Makdisi tvrdi da su možda bile veze između islamskog i evropskog obrazovnog sistema, kao i nedostatak dokaza o navodnom prijenosu skolastičkih ideja između dva sistema u potpunosti.<ref name=":2"/> U raspravi o Makdisijevoj tezi iz 1989. godine, Toby Huff je tvrdio da nikada nije postojao ekvivalent diplome ili doktorata u islamskim medresama, zbog nedostatka fakulteta koji predaje jedinstveni nastavni plan i program.<ref>Toby Huff, ''Rise of Early Modern Science: Islam, China and the West'', 2nd ed., Cambridge 2003, {{ISBN|0-521-52994-8}}, p. 155: "It remains the case that no equivalent of the bachelor's degree, the licentia docendi, or higher degrees ever emerged in the medieval or early modern Islamic madrasas."</ref> == Razlike između idžaze i diplome == Zapadni oblik obrazovanja je ono što je danas prilagođeno i koristi se širom svijeta. Ovaj obrazovni sistem posebnu pažnju skreće na formalnu obrazovnu instituciju – univerzitet.<ref name=":3">{{Cite journal|last=Idriz|first=Mesut|date=2007|title=From a Local Traditional Practice to a Universal Practice: Ijazah as a Muslim Educational Tradition|url=https://www.academia.edu/2780391|journal=International Islamic University Malaysia|volume=Department of History and civilization}}</ref> Grupe pojedinaca studiraju na fakultetu sastavljenom od velikog broja profesora, od kojih je svaki priznat kao ekspert u svojoj oblasti, a po završetku nastavnog plana i programa studenti dobijaju diplomu. Diploma je dokument koji potvrđuje da univerzitetska institucija u cjelini prepoznaje znanja i sposobnosti određenog pojedinca u okviru određene oblasti studija. Idžaza s druge strane ima mnogo drugačiji pristup u širenju znanja. Naglasak je stavljen na pdučavanje jedan na jedan, a ne na instituciju u cjelini.<ref>{{Cite book|last=Arjmand|first=Reza|url=https://link.springer.com/referenceworkentry/10.1007%2F978-3-319-53620-0_55-1|title=Ijazah: Methods of Authorization and Assessment in Islamic Education|date=2018|isbn=978-3-319-53803-7|series=Springer International Handbooks of Education|volume=Centre for Middle Eastern Studies|pages=1–21|doi=10.1007/978-3-319-53620-0_55-1}}</ref> S obzirom da je naglasak na odnosu između učenika i instruktora, lokacija nije nužno bitna; mnogo toga gdje se obrazovanje stiče zavisi od predmeta koji se predaje, vjerska pitanja su se uglavnom predavala u džamijama, medicina u bolnicama, dok su se drugi predmeti možda predavali u medresama ili na drugim lokacijama. Još jedna razlika između idžaze je u tome što ona može biti više fokusirana na pojedinačni predmet nego na fakultetsku diplomu, gdje student pohađa nastavu o različitim predmetima kako bi postao svestraniji učenjak, a idžaza bi se mogla dati studentu na pojedinačnu knjigu ili bi učenik mogao dobiti opću idžazu.<ref name=":6">{{Cite journal|last=Kopanski|first=Ataullah Bogdan|last2=Idriz|first2=Mesut|date=2007|title=Introduction to Special Focus|url=http://dx.doi.org/10.1163/156853107x170123|journal=Asian Journal of Social Science|volume=35|issue=1|pages=90|doi=10.1163/156853107x170123|issn=1568-4849}}</ref> Po završetku obrazovanja iz nekog predmeta student bi bio usmeno ispitan od strane nastavnika, slično kao što studenti izlažu tezu u savremenom obrazovnom sistemu.<ref name=":3"/> Ukoliko je student uspješno položio ispit, preko svog individualnog instruktora je trebao dobiti potvrdu u kojoj je naveden predmet u kojem su bili stručni; ova dokumentacija se nazivala idžaza i za razliku od diplome nije bila vezana za instituciju koja ju je izdala, već isključivo za instruktora. == Različite vrste idžaza == Učenici su mogli dobiti više različitih vrsta idžaza na osnovu onoga šta su učili. Šest različitih vrsta idžaza bile su: posebna, opća, generalna, idžaza za knjigu, dopisna idžaza i počasna idžaza.<ref name=":6"/> Posebna idžaza se smatrala najvišim oblikom idžaze koju je učenik mogao dobiti jer je pisalo da je određenom učeniku dopušteno da predaje određeno područje od strane određenog nastavnika.<ref name=":6" /> U općem obrascu je navedeno ime učenika i nastavnika bez navođenja naučenog predmeta.<ref name=":6" /> Generalna idžaza je samo navodila imena nastavnika i učenika u grupi.<ref name=":6" /> Idžaza koja se daje preko određene knjige predstavljala je da je učenik proučavao knjigu pred autorom i da je mogao recitovati knjigu napamet.<ref name=":6" /> Idžaza koja se daje putem prepiske davala se svaki put kada bi nastavnik zapisivao i slao tekst svojim učenicima i davao im dozvolu da predaju samo ono što su oni zapisali.<ref name=":6" /> Konačno, počasna idžaza davana je kao oblik poštovanja prema istaknutoj osobi,<ref name=":6" /> međutim one nisu imale veliku težinu u pogledu dopuštanja toj osobi da predaje predmetni materijal.<ref name=":7">{{Citation|last=Robinson|first=Francis|title=Education|date=2010|url=https://www.cambridge.org/core/books/new-cambridge-history-of-islam/education/E7E659DF58521961D011BFCAC1F2FD35|website=The New Cambridge History of Islam: Volume 4: Islamic Cultures and Societies to the End of the Eighteenth Century|pages=495–531|series=The New Cambridge History of Islam|location=Cambridge|publisher=Cambridge University Press|isbn=978-0-521-83824-5|access-date=20. 11. 2021}}</ref> == Demografija studenata == Učenici koji su stekli idžaze dolazili su iz svih sfera života, a pristup znanju nije bio ograničen godinama, spolom ili rasom. Dok je većina studenata stekla idžazu u tridesetim ili četrdesetim godinama, postojali su brojni značajni izuzeci od ove društvene norme.<ref name=":3"/> Jedan primjer ovih izuzetaka je da bi djeca iz bogatih porodica često dobijala idžaze za društveni status koji bi to nosio.<ref name=":7"/> Ova djeca koja su bila premlada da shvate predmete koji su im davani, ako su uopće pokušala naučiti predmet, a ponekad su idžaze davali na zahtjev pismom. Idžaze vezane za prijenos hadisa nisu bile ograničene na muškarce. Zna se da su učenice hadisa kao što je Zaynab bint al-Kamal ne samo stekle idžaze, već i poučavale druge studente.<ref name=":4">{{Cite journal|last=Balmuth|first=Miriam|title=Female Education in 16th & 17th Century England|url=https://cws.journals.yorku.ca/index.php/cws/article/viewFile/11719/10802;Female|journal=Influences, Attitudes and Trends|volume=9|pages=3–4}}</ref><ref name=":5">{{Cite journal|last=Sayeed|first=A|date=2013|title=Women and the transmission of the Religious knowledge in Islam|url=https://archive.org/details/womentransmissio0000saye|journal=Cambridge Press}}</ref> == Izdavanje idžaze pisaru i studentu == Idžaze nisu davane studentima samo kao oblik "diplome" kako bi se potvrdilo da je učenik u potpunosti razumio učenje svog učitelja. Davali su ih i pisarima kao oblik dozvole da prenesu knjigu od autora.<ref name=":7"/> Idžaza koju je autor dao pisaru je u osnovi bio pečat odobrenja autora da pisar može prepisivati i umnožavati djelo kako bi podijelio i sačuvao znanje.<ref name=":6"/> Proces prenošenja autorske knjige započeo je tako što je autor recitirao svoj grubi nacrt pisaru, a pisar ga je zapisao, nakon što je to završeno, pisar bi zatim čitao ono što je napisao nazad autoru, a autor bi zatim iznosio promjene koje je želio napraviti, a onda kada je autor bio zadovoljan konačnim radom, pisaru je data idžaza. Ovaj proces se jako razlikuje od onoga kroz šta bi učenik prošao da bi dobio idžazu, ovaj proces se sastojao od toga da je učenika odabrao nastavnik da uči pod njima, a zatim bi on/ona učio od učitelja nekoliko godina prije nego što polaže test u kojem bi učenik morao recitirati svu nauku koju je naučio i istovremeno je komentirati, a ako bi učitelj smatrao da je učenik u potpunosti razumio njihovo učenje, učeniku bi dodijelio idžazu, što je značilo da ne samo da razumiju nastavu već i oni sami mogu podučavati druge učenike. == Primjer kur'anske idžaze == [[Datoteka:Raad_Mohammad_Al_Kurdi.png|mini|201x201piksel| Ra'ad bin Mohammed Al-Kurdi]] Na primjer, poznati recitator Kur'ana u našem modernom dobu: šeik Ra'ad bin Mohammad Al-Kurdi, od njegovog učitelja šeika Sherzada Abdulrahmana bin Tahira, a njegova idžaza je sljedeći: Primjer sljedeće Kur'anske idžaze ima lanac učenja Kur'ana (Kiraet od Hafsa) od današnjih dana sve do [[Muhammed]]a.<ref>{{Citation|title=إجازة الشيخ المقرئ شيرزاد بن عبدالرحمن بن طاهر للقارئ الشيخ رعد بن محمد الكردي|url=https://www.youtube.com/watch?v=EU1YVcqd04s|archive-url=https://web.archive.org/web/20230830120834/https://www.youtube.com/watch?v=EU1YVcqd04s|archive-date=30. 8. 2023|language=en|access-date=23. 3. 2021|url-status=bot: unknown}}</ref><ref>{{Citation|title=حصول الشيخ رعد الكردي على الاجازة بـ" السند العالي" برواية حفص عن عاصم من الشيخ شيرزاد عبدالرحمن|url=https://www.youtube.com/watch?v=QOFEF4b8XIM|archive-url=https://web.archive.org/web/20230830120827/https://www.youtube.com/watch?v=QOFEF4b8XIM|archive-date=30. 8. 2023|language=en|access-date=23. 3. 2021|url-status=bot: unknown}}</ref> {| class="wikitable" |+Kur'anska idžaza ! Nivo ! Učitelj(i) Kur'ana ! |- | 30 | [https://www.youtube.com/channel/UCTH6OW7ZlH7LfKJtcWMOGAg Ra'ad bin Mohammed Al Kurdi] | |- | 29 | [https://www.youtube.com/channel/UCwr65AzVIEytxiQGSFEG6ww Sherzad Abdulrahman bin Tahir] | |- | 28 | [[:ar:بكري الطرابيشي|Bakri bin Abdul Majeed bin Bakri bin Ahmed Al-Tarabishi Al-Dimashqi]] | |- | 27 | [https://islamsyria.com/site/show_cvs/71 Mohammed Salim bin Ahmed bin Mohammed Ali bin Mohammed al-Husseini Al-Dimashqi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220419192459/https://islamsyria.com/site/show_cvs/71 |date=19. 4. 2022 }} | |- | 26 | [[:ar:أحمد المرزوقي المالكي|Abu Al-Fawz Ahmed bin Ramadan bin Mansour bin Mohammed Al-Marzouki Al-Husni al-Malki Al-sanbati Al-Qayumi Al-Masri]] | |- | 25 | [[:ar:إبراهيم العبيدي|Ibrahim Al-Obeidi Al-Hassni al-Maliki al-Azhari marokanskog porijekla i egipatski državljanin]] | |- | 24 | [https://tarajm.com/people/21169 Abi al-Latif Abdulrahman bin Abdullah bin Hassan Bin Omar al-Ajhouri al-Maliki al-Azhari] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230830120828/https://tarajm.com/people/21169 |date=30. 8. 2023 }} | |- | 23 | [https://www.ketabonline.com/ar/books/44350/read?page=43&part=1 Shihab al-Din Abu al-Samah Ahmed bin Ahmed Al-Baqri Al-Shafi'i Al-Azhari al-Masri] | |- | 22 | [[:ar:محمد بن قاسم البقري|Shams al-Din Muhammad Bin Qasim bin Ismail Al-Baqri al-Kabir Al-Shenawi Al-Qahiri Al-Shafi'i Al-Azhari]] | |- | 21 | [https://tarajm.com/people/25200 Zainuddin Abdul Rahman bin Shehada Al-Yemeni Al-Shafi'i al-Masri] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250312061313/https://tarajm.com/people/25200 |date=12. 3. 2025 }} | |- | 20 | [https://tarajm.com/people/78071 Noor al-Din Ali bin Mohammed bin Ali bin Khalil bin Ghanem Al-khazarji Al-Saadi Al-Abadi Al-Maqdisi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250312135141/https://tarajm.com/people/78071 |date=12. 3. 2025 }} | |- | 19 | [https://tarajm.com/people/26480 Shams al-Din Abu i Abu al-Fath Muhammad ibn Ibrahim ibn Ahmed Bin Makhlouf bin Ghali bin Abdul Al-Zaher al-samdisi al-Masri] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230830120835/https://tarajm.com/people/26480 |date=30. 8. 2023 }} | |- | 18 | [https://al-maktaba.org/book/31616/7403 Shihab al-Din Abu al-Abbas Ahmad ibn Asad-Din ibn Abdul Wahid bin Ahmad Al-Amyoti Al-Iskandari Al-Qaihri Al-Shafi'i] | |- | 17 | Abu al-Khayr Shams al-Din Muhammad ibn Muhammad ibn Muhammad ibn Ali ibn Yusuf al-Jazari | |- | 16 | [https://islamweb.net/ar/library/index.php?page=bookcontents&idfrom=16&idto=38&bk_no=70&ID=18 Taqi al-Din Abu Muhammad Abd al-Rahman bin Ahmed bin Ali bin Al-Mubarak bin Ma'ale al-Baghdadi Al-Masri Al-Shafi'i] | |- | 15 | [https://islamweb.net/ar/library/index.php?page=bookcontents&ID=6069&idfrom=0&idto=0&flag=1&bk_no=60&ayano=0&surano=0&bookhad=0 Taqi al-Din Abu Abdullah Muhammad bin Ahmed bin Abdul Khaliq bin Ali Bin Salem Bin Maki al-Masri al-Shafi'i] | |- | 14 | [https://fatwa.islamweb.net/ar/library/index.php?page=bookcontents&flag=1&bk_no=231&ID=182 Kamal al-Din Abu al Hassan Ali ibn Abi Al-fuwares Shuja bin Salem Bin Ali bin Musa Bin Hassan bin Touq bin Sanad bin Ali bin al-Fadl bin Ali bin Abdulrahman bin Ali bin Musa bin Isa bin Musa bin Muhammad Bin Ali bin bin Abbas bin Abdul Muttalib bin Hashim al-Hashimi al-Abbasi al-Masri al-Shafi'i]{{Mrtav link}} | |- | 13 | [https://islamweb.net/ar/library/index.php?page=bookcontents&ID=5509&idfrom=0&idto=0&flag=1&bk_no=60&ayano=0&surano=0&bookhad=0 Abu Al-Qasim Al-Qasim bin Fayrah bin Khalaf bin Ahmed Al-Raini Al-Andalusi Al-Shatibi] | |- | 12 | [https://al-maktaba.org/book/11790/1226 Abu al-Hassan Ali bin Mohammed bin Ali bin Hathil Al-Balansi] | |- |11 | [https://al-maktaba.org/author/2310 Abu Dawood Suleiman ibn Abu Al-Qasim Najah al-Umawi Al-Andalusi, otac emira Al-Andalusa Al-muayyada Billaha Ibn al-Mustansira] | |- |10 | Abu ʿAmr ad-Dānī, poznat u svoje vrijeme kao Ibn al-Ṣayrafī | |- | 9 | [https://al-maktaba.org/book/31912/18549 Abi-Al-Hassan Tahir bin Abdul Moneim bin Obaidullah bin Ghalboun bin Al-Mubarak Al-Halabi] | |- |8 | [[:ar:محمد بن صالح الهاشمي|Abu Al-Hasan Ali bin Muhammad Bin Saleh Bin Dawood Al-Hashimi al-Ansari al-Basri Al-Darir]] | |- | 7 | Abi Al-Abbas Ahmad bin Sahl bin Al-Fairzan Al-ashnani al-Baghdadi | |- | 6 | Abi Mohammed Obaid Bin Al-Sabah bin Sabeeh Al-Nahashali | |- | 5 | Abū ʽAmr Ḥafṣ ibn Sulaymān ibn al-Mughīrah ibn Ebi Dawud al-Asadī al-Kūfī | |- | 4 | Asim ibn Ebi al-Nedžud | |- | 3 | Abu 'Abd al-Rahman al-Sulami | |- | 2 | [[Osman ibn Affan]], [[Alija ibn Ebu-Talib|Ali ibn Abī Talib]], Zayd bin Thabit, Ubayy ibn Ka'b, Abdullah ibn Mesud | |- | 1 | [[Muhammed|Muḥammad ibn ʿAbd Allāh ibn ʿAbd al-Muṭṭalib ibn Hashim]] | |} == Također pogledajte == * [[Tefsir]] * [[Fikh]] * [[Islamske nauke]] * [[Muhammed]] == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} {{Portal|Religion}} [[Kategorija:Fikh]] [[Kategorija:Hadisi]] [[Kategorija:Stranice s nepregledanim prevodom]] iiukl7z3ve7llpbr77wkak5q7pnpqm7 Korisnik:Tulum387/Igralište 2 500884 3921683 3921337 2026-08-23T02:21:38Z Tulum387 155909 3921683 wikitext text/x-wiki '''Jadi mladog Vertera''', ponekad prevođen kao '''Patnje''' ili '''Stradanja mladog Vertera''', (njemački: ''Die Leiden des jungen Werthers'') epistolarni je roman njemačkog književnika [[Johann Wolfgang von Goethe|Johanna Wolfganga von Goethea]], prvi put objavljen 1774.<ref>{{Cite web|url=https://laguna.rs/bukmarker/zasto-je-roman-jadi-mladoga-vertera-tako-uspesan/|title=Laguna - Bukmarker - Zašto je roman „Jadi mladoga Vertera“ tako uspešan - Knjige o kojima se priča|last=Bukmarker|first=Izdavačka kuća Laguna|date=4. 10. 2017|website=laguna.rs|language=sr|access-date=19. 8. 2026}}</ref> Roman pripada ranom periodu književnog pokreta ''[[Sturm und Drang]]'' i jedno je od najpoznatijih djela [[Njemačka književnost|njemačke književnosti]] 18. vijeka.<ref>{{Cite journal|last=Prof. Dr. Volker Frederking|first=Bayerischer Rundfunk|date=22. 11. 2016|title=Literarische Texte|url=https://www.ardalpha.de/lernen/alpha-lernen/faecher/deutsch/6-literarische-epochen-literatur100.html|journal=Literarische Epochen|language=de|access-date=20. 8. 2026}}</ref> Objavljivanje romana donijelo je Goetheu evropsku slavu i učinilo ga jednim od najpoznatijih njemačkih pisaca njegove generacije.<ref>{{Cite book|last=Goethe|first=Johann Wolfgang von|url=https://books.google.de/books?id=6_mEEQAAQBAJ|title=The Sorrows of Young Werther|date=1929|publisher=Voltaire Press|isbn=978-3-68938-719-8|language=en}}</ref> Roman je oblikovan kao zbirka pisama i drugih pripovjednih materijala koji prate život i unutrašnji razvoj mladog Vertera. U centru radnje nalazi se njegova nesretna [[ljubav]] prema Loti, djevojci koja je već zaručena, a koja se potom udaje za Alberta. Međutim, ljubavna priča predstavlja samo jednu dimenziju romana. Kroz Verterova pisma Goethe prikazuje njegov odnos prema prirodi, umjetnosti, književnosti, društvu, društvenim razlikama i vlastitoj ulozi u svijetu. Posebno mjesto zauzima sukob između snažne individualne subjektivnosti glavnog lika i društvene stvarnosti koju on ne uspijeva prihvatiti.<ref>{{Cite web|url=https://www.litwiss-online.uni-kiel.de/thematische-vorlesungen/goethe/goethe-werther/|title=Goethe: Die Leiden des jungen Werthers - Uni Kiel|website=Literaturwissenschaft Online - Uni Kiel|language=de|access-date=20. 8. 2026}}</ref> Djelo je značajno i zbog načina na koji prikazuje unutrašnji život pojedinca. Verter ne opisuje događaje samo kao vanjske činjenice, nego ih neprestano povezuje s vlastitim raspoloženjima i osjećanjima. Zbog toga se priroda, ljubav, umjetnost i društveni odnosi u romanu često pojavljuju kao dijelovi njegove subjektivne slike svijeta.<ref>Die Erscheinung der inneren Natur : in Goethes Die Leiden des jungen Werthers, Kida Ayako, Kyushu University.</ref> == Nastanak i objavljivanje == Goethe je roman napisao 1774, u kratkom vremenskom periodu (neki navode da je djelo napisano za samo 4 sedmice).<ref>Pronaći pouzdan izvor tvrdnje.</ref> Jedno od važnih polazišta za nastanak djela bilo je njegovo iskustvo iz [[Wetzlar|Wetzlara]], gdje je 1772. upoznao [[Charlotte Buff]], zaručnicu [[Johann Christian Kestner|Johanna Christiana Kestnera]]. Goethe je prema Charlotte razvio osjećanja, ali je ona ostala s Kestnerom. To iskustvo, zajedno s drugim ličnim i književnim podsticajima, poslužilo je kao osnova za oblikovanje romana.<ref>{{Cite web|url=https://wetzlar.de/microsite/Staedtische_Museen/museen/unsere-museen/jerusalemhaus/die-leiden-des-jungen-werther.php|title=Der Roman „Die Leiden des jungen Werthers"|website=wetzlar.de|language=de|access-date=20. 8. 2026}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.jgoethe.uni-muenchen.de/leben/wetzlotte.html|title=Biographische Schlaglichter|website=www.jgoethe.uni-muenchen.de|access-date=20. 8. 2026}}</ref><ref>[https://publikationen.klassik-stiftung.de/servlets/MCRFileNodeServlet/ksw_derivate_00000919/Manuskripte_1_2005.pdf Das Goethe- und Schiller-Archiv in Weimar und seine Freundesgesellschaft. Freundesgesellschaft des Goethe- und Schiller-Archivs Weimar e.V. Manuskripte. PDF fajl (njemački).]</ref> U stvaranju lika Vertera Goethe je koristio i događaje povezane sa smrću njegovog poznanika [[Karl Wilhelm Jerusalem|Karla Wilhelma Jerusalema]], koji je izvršio samoubistvo zbog nesretne ljubavi. Roman nije autobiografski zapis niti puka reprodukcija [[Stvarnost|stvarnosti]]. Goethe je lična iskustva i poznate događaje preoblikovao u književnu [[Fikcija|fikciju]].<ref>{{Cite web|url=https://wwwhomes.uni-bielefeld.de/bseiler/Werther/werther/tools/htmpool/gestalt/komplett.htm|title=Gestaltungsmerkmale|website=Universität Bielefeld|access-date=20. 8. 2026}}</ref> ''Jadi mladog Vertera'' objavljeni su 1774. godine u Leipzigu. Knjiga je ubrzo privukla veliku pažnju čitalaca i postala jedno od najzapaženijih književnih djela svog vremena. Njena popularnost proširila se izvan njemačkog govornog područja, a Goethe je zahvaljujući romanu stekao međunarodnu reputaciju.<ref>{{Cite web|url=https://frankfurter-goethe-haus.de/ausstellung/-/werthers-welt-das-werther-jahr-1774/1336|title=Werthers Welt - Das Werther-Jahr 1774|website=Frankfurter Goethe-Haus|language=de-DE|access-date=19. 8. 2026}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.goethe-gesellschaft.de/aktuelles/werther-im-kaleidoskop-essays-zum-erscheinen-vor-250-jahren/|title=„Werther“ im Kaleidoskop – Essays zum Erscheinen vor 250 Jahren|last=Geschäftsstelle|date=10. 7. 2024|access-date=20. 8. 2026}}</ref> Godine 1787. Goethe je objavio izmijenjeno izdanje romana.<ref>Suhrkamp. [https://www.suhrkamp.de/buch/johann-wolfgang-goethe-die-leiden-des-jungen-werthers-t-9783518188057 Die Leiden des jungen Werthers]</ref> U njemu je izvršio određene jezičke i stilske izmjene, čime je djelo prilagodio vlastitom kasnijem književnom razvoju. == Književni oblik == ''Jadi mladog Vertera'' pisani su u obliku epistolarnog romana, tj. epistolarne proze. Najveći dio djela čine Verterova pisma upućena njegovom prijatelju Vilhelmu. Pisma omogućavaju da se radnja gotovo u potpunosti posmatra kroz perspektivu glavnog lika.<ref>https://www.litwiss-online.uni-kiel.de/thematische-vorlesungen/goethe/goethe-werther</ref> Epistolarna forma ima važnu ulogu u oblikovanju romana jer omogućava neposredan prikaz Verterovih misli i osjećanja. Čitalac nema pristup potpuno objektivnoj slici događaja, nego prvenstveno onoj slici koju Verter stvara svojim opisima. Zbog toga pripovijedanje ima izrazito subjektivan karakter.<ref>https://revistas.usp.br/pg/en/article/view/64130</ref> Pisma nisu samo sredstvo za prenošenje informacija o događajima. Verter u njima opisuje vlastita raspoloženja, razmišlja o ljubavi, prirodi, umjetnosti i društvu, te komentariše postupke drugih ljudi. Njegovo pripovijedanje često prelazi iz opisa konkretnog događaja u emocionalnu ili filozofsku refleksiju. Uz Verterova pisma postoji i okvirni pripovjedni sloj u kojem se pojavljuje izdavač, odnosno urednik koji prikuplja i predstavlja materijale povezane s Verterovim životom. U završnom dijelu romana njegova uloga postaje posebno važna jer se pripovijedanje postupno udaljava od neposredne forme Verterovih pisama i prelazi u izvještavanje o posljednjim događajima.<ref>https://www.dnt-weimar.de/dokumente/programmhefte/pgh-werther-digital.pdf</ref> Takva kombinacija subjektivnog i uredničkog pripovijedanja omogućava Goetheu da poveže neposredni prikaz osjećanja s prividno dokumentarnim prikazom Verterove sudbine. == Struktura romana == Roman je podijeljen na dva glavna dijela. Prvi dio obuhvata Verterov dolazak u novu sredinu, upoznavanje Lote, razvoj njihove bliskosti i njegovo sve snažnije zaljubljivanje. Drugi dio prati njegov pokušaj da se udalji od Lote, iskustva u društvenoj i službenoj sredini, povratak u mjesto u kojem ona živi, te konačno produbljivanje njegove emocionalne krize. U prvom dijelu posebno su naglašeni motivi prirode, umjetnosti i ljubavi. Verter u novoj sredini u početku pronalazi osjećaj slobode i harmonije. Susret s Lotom dodatno pojačava njegov osjećaj životne ispunjenosti. Međutim, činjenica da je ona zaručena za Alberta postepeno pretvara njegovu ljubav u izvor patnje. Drugi dio donosi promjenu raspoloženja. Verter pokušava pronaći zadovoljstvo u službenom životu i udaljiti se od Lote, ali ne uspijeva ostvariti osjećaj pripadnosti. Njegov povratak Loti ponovo pokreće potisnuta osjećanja i dovodi do konačnog sukoba između njegovih želja i stvarnosti. == Sadržaj == Roman počinje Verterovim dolaskom u mjesto u kojem želi provesti određeno vrijeme. Privlače ga mirna okolina i priroda, a u početku uživa u mogućnosti da se udalji od dotadašnjeg života. Svoje doživljaje opisuje prijatelju Vilhelmu, kojem upućuje većinu pisama. Tokom jednog društvenog događaja Verter upoznaje Lotu, kćerku upravitelja kneževskog imanja. Lota se brine za svoju mlađu braću i sestre nakon smrti majke i prikazana je kao odgovorna, brižna i razumna mlada žena. Verter je odmah očaran njenim karakterom. Verter zna da je Lota zaručena za Alberta, ali se uprkos tome sve snažnije zaljubljuje u nju. Između njih razvija se blizak odnos, koji Verter doživljava kao nešto mnogo dublje od prijateljstva. Posebno važan trenutak predstavlja njihovo zajedničko doživljavanje oluje, kada razgovaraju o pjesmi Friedricha Gottlieba Klopstocka. Taj događaj dodatno povezuje Vertera i Lotu. Nakon Albertovog povratka razvija se odnos između troje glavnih likova. Albert je svjestan Verterovih osjećanja, ali u početku ne reaguje neprijateljski. Verter ga čak nastoji upoznati i prihvatiti, iako ga sve više doživljava kao prepreku između sebe i Lote. Verterova ljubav postupno postaje opsesivna. Više mu nije dovoljno prijateljstvo s Lotom i on sve teže prihvata činjenicu da ona pripada drugom. U pokušaju da se udalji od nje odlazi iz mjesta i prihvata službu kod jednog diplomate. Boravak u službi ne donosi mu zadovoljstvo. Verter teško prihvata društvene hijerarhije i razlike između plemstva i građanstva. Posebno ga pogađa iskustvo društvene isključenosti, kada shvata da mu njegov građanski položaj ograničava pristup određenim društvenim krugovima. Njegovo nezadovoljstvo službenim životom dodatno potvrđuje osjećaj da se ne uklapa u postojeći društveni poredak. Nakon napuštanja službe Verter se vraća u mjesto u kojem žive Lota i Albert. U međuvremenu je Lota postala Albertova supruga. Verterov povratak dovodi do ponovnog intenziviranja njegove ljubavi, ali sada je njegova situacija još teža jer je Lota u braku. Albert postaje sve svjesniji Verterovih osjećanja i smatra da njihova bliskost mora biti ograničena. I sama Lota počinje shvatati da Verterova osjećanja više ne može tretirati kao bezazlenu privrženost. Ona ga zato pokušava udaljiti od sebe. Verter se sve više povlači u vlastiti unutrašnji svijet. Njegova osjećanja prema Loti postaju nerazdvojiva od osjećaja bezizlaznosti. U jednom od ključnih prizora čita Loti odlomke iz Ossijanovih pjesama. Emocionalna napetost između njih dostiže vrhunac, nakon čega Lota odlučuje prekinuti njihov odnos. Verter tada donosi konačnu odluku o vlastitom životu. Posuđuje Albertove pištolje, koje mu Lota šalje preko sluge, i priprema oproštajna pisma. Nakon što izvrši samoubistvo, pronalaze ga teško ranjenog, a ubrzo potom umire. Verter je pokopan izvan uobičajenog crkvenog obreda, između lipa na mjestu koje je ranije sam odabrao. Njegovoj sahrani ne prisustvuje sveštenik, što dodatno naglašava njegov položaj izvan društvenih i religijskih normi. == Likovi == === Verter === Verter je glavni junak romana i njegov pripovjedački glas. Prikazan je kao izrazito osjećajan, maštovit i umjetnički nadaren mladi čovjek. Privlače ga priroda, književnost i umjetnost, a prema svijetu ima snažan emocionalni odnos. Njegova osjećajnost predstavlja istovremeno njegovu najveću snagu i izvor njegove patnje. Verter intenzivno doživljava ljepotu prirode i međuljudskih odnosa, ali jednako intenzivno doživljava odbijanje, društvenu nepravdu i nesretnu ljubav. Posebno je važan njegov odnos prema društvenim konvencijama. Verter teško prihvata društveni poredak u kojem čovjekov položaj zavisi od porijekla i statusa. Zbog toga njegov sukob s okolinom nije ograničen na ljubav prema Loti. On se osjeća kao pojedinac koji ne uspijeva pronaći mjesto unutar društvenih institucija i očekivanja. Verter je zato primjer junaka čija subjektivnost postaje toliko snažna da postepeno potiskuje mogućnost prilagođavanja vanjskom svijetu. Njegova sudbina predstavlja jednu od najvažnijih književnih tema romana: pitanje granice između snažne individualnosti i nemogućnosti prihvatanja stvarnosti. === Lota === Lota je centralni ženski lik romana i osoba prema kojoj Verter razvija snažnu ljubav. Prikazana je kao brižna i odgovorna mlada žena koja nakon smrti majke vodi računa o svojoj mlađoj braći i sestrama. Za Vertera ona predstavlja ideal sklada između ljepote, moralnosti i prirodnosti. Međutim, Lota nije prikazana samo kao predmet njegove ljubavi. Ona je svjesna društvenih i moralnih obaveza koje proizlaze iz njene veze s Albertom i nastoji održati ravnotežu između naklonosti prema Verteru i odanosti mužu. Njen odnos prema Verteru ostaje složen. Ona prema njemu pokazuje bliskost i razumijevanje, ali na kraju postavlja granicu koju on ne može prihvatiti. === Albert === Albert je Lotin zaručnik, a kasnije i suprug. Za razliku od Vertera, prikazan je kao smireniji, racionalniji i praktičniji čovjek. On predstavlja stabilniji odnos prema životu i društvenim obavezama. Njegov odnos s Verterom nije jednostavan sukob. U početku između njih postoji određeno prijateljstvo i uzajamno poštovanje, ali Verterova sve snažnija ljubav prema Loti postepeno narušava njihov odnos. Albert tako predstavlja jednu od suprotnosti Verterovom načinu života. Dok Verter prvenstveno slijedi emocije, Albert više prihvata razum, društvene norme i odgovornost. === Vilhelm === Vilhelm je Verterov prijatelj kojem je upućen najveći dio pisama. Njegov lik čitalac uglavnom upoznaje posredno, kroz Verterovo obraćanje i odgovore na njegove savjete. Vilhelm ima funkciju sagovornika kojem Verter povjerava svoje najintimnije misli. Njegova prisutnost omogućava epistolarnu strukturu romana i istovremeno predstavlja svojevrsnu suprotnost Verterovoj izrazito subjektivnoj perspektivi. Međutim, roman nije oblikovan tako da Vilhelm bude ravnopravno razvijen lik s vlastitom pripovjednom perspektivom. === Priroda === Priroda je jedan od najvažnijih motiva romana. U početku Verter u njoj pronalazi slobodu, sklad i osjećaj povezanosti sa životom. Prirodni pejzaži odgovaraju njegovom idealu neposrednog i nesputanog postojanja. Opis prirode često je povezan s Verterovim emocionalnim stanjem. Kada je ispunjen srećom, priroda mu izgleda harmonično i privlačno; kada postaje sve očajniji, isti prostor poprima drugačije značenje. Na taj način priroda nije samo pozadina radnje nego važan dio psihološke karakterizacije glavnog lika. Ovakva povezanost prirode i unutrašnjeg života jedna je od karakteristika književnosti ''Sturm und Dranga''. Priroda se doživljava neposredno, subjektivno i emocionalno, a ne samo kao dekorativni element. === Umjetnost i književnost === Umjetnost ima značajnu ulogu u oblikovanju Verterovog karaktera. On se bavi crtanjem i snažno reaguje na književna djela. Posebno su važni Homer i Ossijan, čije se pjesništvo povezuje s njegovim emocionalnim stanjem. Književnost u romanu nije samo predmet Verterovog interesa. Ona utiče na njegov način razumijevanja svijeta. Književni junaci, pjesničke slike i ideje koje Verter čita često postaju dio njegove vlastite interpretacije života. Posebno mjesto ima Osijan u završnom dijelu romana. Čitanje Osijanovih pjesama Loti predstavlja jedan od posljednjih trenutaka njihove bliskosti i doprinosi emocionalnom vrhuncu radnje. Na kraju romana pojavljuje se i Emilia Galotti Gottholda Ephraima Lessinga. Knjiga koja se nalazi pored Vertera nakon njegovog samoubistva predstavlja važan književni motiv i povezuje njegovu sudbinu s ranijom tradicijom njemačke književnosti. == Društvena kritika == Jedna od važnih dimenzija romana jeste odnos pojedinca i društva. Verter teško prihvata društvene razlike, klasne i statusne podjele, te konvencije koje određuju ponašanje pojedinca. Kao građanin, osjeća ograničenja koja proizlaze iz njegovog društvenog položaja i sukobljava se s poretkom u kojem plemstvo ima privilegovan status. Njegova osjećajnost i zahtjev za ličnom slobodom tako dolaze u sukob s društvenim poretkom 18. vijeka. Njegovo iskustvo u službi pokazuje da se pojedinac ne može uvijek ostvariti samo na osnovu vlastitih sposobnosti, jer društveni položaj, porijeklo i društvene konvencije određuju granice njegovog djelovanja. Roman se zato može tumačiti kao književni izraz napetosti između subjektivnog osjećanja i društvene stvarnosti. Takav sukob odgovara širem duhovnom okviru pokreta ''Sturm und Drang'', koji je naglašavao osjećajnost, individualnost i slobodu stvaralačkog izraza nasuprot strogo racionalnim i konvencionalnim obrascima. Ipak, Verterova pobuna nije prikazana kao jednostavan politički ili društveni program. Goetheova društvena kritika prije svega je individualna i psihološka, te je prikazana kroz iskustvo pojedinca koji se osjeća otuđenim i neprihvaćenim u vlastitoj sredini. Kroz Verterovu sudbinu Goethe istražuje granice subjektivnosti i posljedice potpunog podređivanja života vlastitim osjećanjima. Verterov problem zato istovremeno ima društvenu, emocionalnu i psihološku dimenziju. == Tematske odrednice == Među najvažnijim temama romana izdvajaju se nesretna ljubav, sukob osjećanja i društvenih normi, individualizam i subjektivnost, odnos pojedinca i društva, priroda i njen odnos prema čovjekovom unutrašnjem svijetu, umjetnost i književnost, društvene razlike, otuđenost i osjećaj nepripadanja, granice emocionalnosti, te smrt i samoubistvo. Važnu ulogu imaju i težnja za ličnom slobodom, mašta, te odnos osjećanja i razuma. Roman zbog toga nadilazi okvir ljubavne priče. Ljubavni odnos između Vertera i Lote predstavlja glavni pokretač radnje, ali istovremeno omogućava Goetheu da prikaže širi sukob između pojedinca i društva, kao i između njegovih unutrašnjih težnji i vanjskih okolnosti. Verterova nesretna ljubav tako postaje povezana s njegovim osjećajem otuđenosti, nepripadanja i nemogućnosti da pronađe svoje mjesto u društvu. Priroda, umjetnost i književnost dodatno odražavaju njegov unutrašnji svijet, dok njegova izrazita osjećajnost postepeno dovodi u pitanje granice između snažnog emocionalnog doživljaja i sposobnosti prihvatanja stvarnosti. == Književni kontekst == ''Jadi mladog Vertera'' jedno su od najpoznatijih djela pokreta ''Sturm und Drang'', koji se razvio u njemačkim zemljama tokom druge polovine 18. vijeka. Pokret je naglašavao osjećanja, individualnost, spontanost, slobodu stvaralaštva i neposredan odnos prema prirodi. Za razliku od racionalističkih i strogo normativnih književnih shvatanja, predstavnici ''Sturm und Dranga'' pridavali su veliki značaj individualnom iskustvu i snažnim emocijama. U tom kontekstu Verter predstavlja tip junaka koji svoje unutrašnje iskustvo stavlja iznad društvenih očekivanja. Roman se povezuje i sa širim razvojem evropskog sentimentalizma i predromantizma. Njegova naglašena subjektivnost, interes za prirodu i prikaz snažnih osjećanja najavili su neke od osobina evropskog romantizma koji će se razviti početkom narednog vijeka. == Jezik i stil == Goethe u romanu koristi izrazito emocionalan i subjektivan stil. Verterova pisma često imaju karakter lične ispovijesti, a pripovijedanje prelazi između opisa događaja, razmišljanja i emocionalnih reakcija. Stil se mijenja zajedno s Verterovim unutrašnjim stanjem. U početnim dijelovima romana njegov je izraz često vedar i usmjeren prema ljepoti prirode. Kasnije postaje sve mračniji, fragmentiraniji i emocionalno intenzivniji. Takva promjena stila prati razvoj glavnog lika i doprinosi psihološkoj strukturi djela. Čitalac ne prati samo šta se Verteru događa nego i način na koji on iste događaje doživljava. == Kritika, prijem i uticaj == Objavljivanje romana 1774. godine izazvalo je snažan odjek u Evropi. Djelo je ubrzo postalo veoma popularno, posebno među mladim čitaocima, a Goethe je zahvaljujući ''Jadima mladog Vertera'' stekao široku međunarodnu prepoznatljivost. Roman je preveden na više jezika i čitan izvan njemačkog govornog područja, čime je prerastao okvir književnog djela i postao svojevrsni kulturni fenomen. U savremenoj književnosti pojavili su se brojni odgovori na roman, uključujući prerade, parodije i druge oblike oponašanja.<ref>https://www.jstor.org/stable/10.7722/j.ctt81q50</ref> U vezi s njegovom popularnošću razvio se i pojam ''verterizam'', kojim se označava oblik izrazite sentimentalnosti i poistovjećivanja s Verterovim načinom doživljavanja ljubavi, patnje i društvenog nepripadanja. Verter je tako prerastao granice književnog lika i postao sam po sebi prepoznatljiv. Popularnost romana imala je i kontroverzne posljedice. Način na koji je prikazano Verterovo samoubistvo izazvao je moralne polemike i zabrinutost dijela savremenika, koji su smatrali da bi djelo moglo imati negativan uticaj na mlade čitaoce. U pojedinim sredinama roman je zbog toga bio ograničavan ili zabranjivan, dok su drugi u njemu prepoznavali snažan književni prikaz subjektivnog iskustva, emocionalne krize i društvenih ograničenja. Kasnija književna kritika naglašavala je složenost Verterovog lika: on nije samo idealizovani predstavnik osjećajnosti, nego i pojedinac čija izrazita subjektivnost ograničava njegovu sposobnost da prihvati tuđe perspektive i granice stvarnosti. Zbog velikog uticaja na književnost i kulturu kraja 18. vijeka, ''Jadi mladog Vertera'' smatraju se jednim od ključnih djela evropskog sentimentalizma i jednim od najvažnijih ostvarenja Goetheovog ranog stvaralaštva. == Uticaj na književnost i kulturu == ''Jadi mladog Vertera'' imali su značajan uticaj na evropsku književnost. Roman je doprinio popularizaciji epistolarnog oblika i subjektivnog pripovijedanja, a Verter je postao jedan od najpoznatijih primjera osjetljivog i društveno neprilagođenog književnog junaka. Djelo je uticalo na razvoj sentimentalne i predromantične književnosti, te na kasniji evropski romantizam. Njegov uticaj vidljiv je i u razvoju književnog prikazivanja unutrašnjeg života pojedinca. Roman je tokom kasnijih vjekova doživio brojne prevode, adaptacije i književne obrade. Njegova popularnost pokazala se dugotrajnom, a pitanja koja otvara: odnos osjećanja i razuma, pojedinca i društva, umjetnosti i stvarnosti, ostala su predmet književnih i filozofskih rasprava. == Značaj == Djelo pripada ključnim Goetheovog ostvarenjima ranog stvaralaštva i jedno od najznačajnijih ostvarenja književnog pokreta ''Sturm und Drang''. Njihov značaj proizlazi iz spoja epistolarne forme, izrazite subjektivnosti, psihološke karakterizacije i društvene tematike. Roman je istovremeno ljubavna priča, prikaz unutrašnjeg razvoja pojedinca i slika kulturne klime druge polovine 18. vijeka. Goethe kroz Verterovu sudbinu istražuje granice između lične slobode i društvenih normi, osjećanja i razuma, subjektivnog doživljaja i objektivne stvarnosti. Zbog snažnog uticaja na evropsku književnost, kulture čitanja i predstavu o sentimentalnom književnom junaku, ''Jadi mladog Vertera'' zauzimaju trajno mjesto u historiji njemačke i evropske književnosti.<ref>Martin Swales, ''Goethe: The Sorrows of Young Werther''.</ref> == Također pogledajte == * [[Johann Wolfgang von Goethe]] * [[Sturm und Drang]] * [[Njemačka književnost]] * [[Epistolarni roman]] * [[Sentimentalizam]] == Literatura == Jäger, Georg. Goethes Werther im gesellschaftlichen Kontext. Rezeptionsdokumente als Interpretationshilfen. München: Carl Hanser, 1984. Jäger, Georg. Wertherschriften. Goethezeitportal, 2007. Friedrich, Hans-Edwin. Autonomie der Liebe – Autonomie des Romans. Zur Funktion von Liebe im Roman der 1770er Jahre: Goethes Werther und Millers Siegwart Martin Huber i Gerhard Lauer (ur.), Nach der Sozialgeschichte, Tübingen, 2000.Dotzler, Bernhard. Werthers Leser. Über die Appellstruktur der Texte im Licht von Goethes Roman. Modern Language Notes, 114 (1999), str. 445–470. https://www.tandfonline.com/doi/full/10.1080/09593683.2019.1639910 '''Bosnistika''' (poznata i pod nazivom '''bosanske studije''') filološka je i interdisciplinarna naučna disciplina koja se bavi sistemskim i cjelovitim proučavanjem [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], njezinog historijskog, jezičkog, književnog, društvenog, kulturnog i civilizacijskog prostora.<ref>Određenje bosnistike kao filološke discipline na prvi pogled jednostavno je, ili barem ništa složenije nego određenje npr. kroatistike ili srbistike, odnosno montenegristike. Međutim, već samo poređenje bosnistike te kroatistike, srbistike i montene­gristike, a posebno poređenje mogućih određenja bosnistike u lingvističkim i književnohistorijskim istraživanima ukazuje na naročitu složenost ovog pitanja, odnosno na niz problema koji se javljaju s ovim u vezi. Npr., ako se i složimo da se u lingvistič­koj perspektivi bosnistika bavi bosanskim jezikom, ma kako ga definirali (a što je, ipak, samo jedna mogućnost određenja bosni­stike u lingvistici), postavlja se pitanje čime se to bosnistika bavi u književnohistorijskoj perspektivi, tj. koja je to književnost ili koje su to književnosti kojima se bavi bosnistika u književno­historijskim istraživanjima, npr. bošnjačka ili bosanskohercego­vačka književnost, ili neka druga, treća..., i zašto? Iako ni lingvi­stički pristup nije lišen mogućih otvorenih pitanja u određenju bosnistike, posebne probleme otvara, dakle, književni aspekt bosnistike, što ne treba čuditi jer je pitanje određenja književno­sti u Bosni i Hercegovini i samo po sebi izrazito složeno. Pritom, bez određenja bosnistike i u književnohistorijskoj perspektivi, nije moguće ni potpunije određenje bosnistike u lingvističkoj perspektivi, a naročito ne cjelovito određenje bosnistike kao fi­lološke discipline. A to je upravo ono čemu teži predloženi rad – cjelovito odrediti bosnistiku kao filološku disciplinu, uzima­jući u obzir i lingvistički, ali i vrlo složeni književnohistorij­ski te, konačno, i još složeniji kulturološki aspekt ovog pitanja i problema, i to kako pojedinačno, tako i s obzirom na njihove složene međusobne veze i odnose. Riječ je, dakle, o nastojanju u smjeru holističkog određenja bosnistike, a što je pitanje od fun­damentalne važnosti za bosnistiku kao takvu.↵↵Sažetak, Sanjin Kodrić, Bosnisitka, Vol. 30 Br. 2 (2022): Lingua Montenegrina, <nowiki>https://linguamontenegrina.me/index.php/lm/article/view/957</nowiki></ref> U užem, filološkom smislu, fokusira se na [[bosanski jezik]], njegovu historiju, strukturu, razvoj i upotrebu, te na književnost, pisanu baštinu i kulturne fenomene povezane s bosanskohercegovačkim prostorom, zbog čega predstavlja posebnu granu južnoslavenske [[Filologija|filologije]] i [[Slavistika|slavistike]]. U širem, savremenom akademskom kontekstu, bosnistika, odnosno bosanske studije, integrira lingvističke, književno-historijske, historijske, društvene i kulturološke pristupe radi proučavanja stanovništva, društava, kultura, dijaspore, kulturnog naslijeđa i međusobno povezanih društvenih procesa. Njeno područje interesa nije ograničeno isključivo na granice savremene države Bosne i Hercegovine, niti na [[Spisak institucija u Bosni i Hercegovini|institucije]] unutar nje, već obuhvata i međunarodno proučavanje bosanskohercegovačkih zajednica u širem regionalnom i svjetskom kontekstu.<ref>Kodrić, Sanjin. "Bosnistika – šta je to? (Pitanja, problemi i mogućnosti definiranja bosnistike u lingvističkim, književnohistorijskim i kulturološkim istraživanjima)."</ref> == Naziv i terminologija == Naziv ''bosnistika'' izveden je iz toponima Bosna, uz sufiks koji označava naučnu oblast ili sistemsko proučavanje određenog predmeta. U domaćoj akademskoj upotrebi termin se najčešće odnosi na filološko proučavanje bosanskog jezika, književnosti i kulture, dok se u širem interdisciplinarnom značenju koristi za proučavanje Bosne i Hercegovine kao historijskog i kulturnog prostora. U međunarodnom akademskom kontekstu prevladava izraz ''bosanske studije (''eng. ''Bosnian Studies)'' koji naglašava interdisciplinarnost područja i omogućava njegovo upoređivanje s drugim sličnim oblastima poput [[Srbistika|srbistike]], [[Kroatistika|kroatistike]], [[Slovenistika|slovenistike]] ili balkanistike kao sveobuhvatne discipline.<ref name=":02">Sanjin Kodrić, Studije iz kulturalne bosnistike (Književnoteorijske i književnohistorijske teme), str. 14–15.</ref> Pojam ''bosnologija'' također se povremeno koristi kao sinonim za sistemsko i interdisciplinarno proučavanje Bosne i Hercegovine, iako njegova terminološka upotreba nije u potpunosti ustaljena. U pojedinim kontekstima, bosnologija se pojavljuje kao bliska značenjskom pojmu bosnistike, dok se bosnistika češće koristi kada se želi naglasiti veza s filologijom, [[Jezik|jezikom]] i [[Književnost|književnošću]]. Terminološke razlike djelimično proizlaze iz činjenice da je bosnistika polidisciplinarno područje u razvoju, čije se granice razlikuju ovisno o nacionalnim akademskim tradicijama, univerzitetskim sistemima i metodološkim pristupima. == Historijat discipline == Začeci bosnistike kao sistemskog naučnog proučavanja sežu u 19. vijek, kada evropski orijentalisti i slavisti počinju intenzivnije istraživati bosansku kulturu, jezik i književnu baštinu. Među ranim značajnim djelima ističe se rad [[Leopold von Ranke|Leopolda von Rankea]] o bosanskoj historiji, kao i istraživanja [[Franj Miklošiča|Franca Miklošiča]] o južnoslavenskim jezicima, uključujući i bosanski. U 20. vijeku bosnistika se razvija kao posebna filološka disciplina, naročito unutar slavistike i orijentalistike, pri čemu značajan doprinos daju [[Muhamed Nezirović]], [[Alija Nametak]], [[Enes Duraković]] i [[Dževad Jahić]], koji su postavili temelje za naučnu obradu bosanskog jezika i književnosti.<ref>Kodrić S. Studije iz kulturalne bosnistike: Književnoteorijske i književnohistorijske teme, Bosnistika – šta je to?</ref> Nakon osamostaljenja Bosne i Hercegovine, proučavanje bosanskog jezika i književnosti dobija snažniji institucionalni okvir kroz univerzitetske studijske programe i odsjeke posvećene bosanskom jeziku i književnosti. Takvi studijski programi postoje na [[Univerzitet u Tuzli|Univerzitetu u Tuzli]], gdje Odsjek za bosanski jezik i književnost obuhvata lingvistička, filološka i književna istraživanja. Na širem institucionalnom planu, važnu ulogu u interdisciplinarnom proučavanju Bosne i Hercegovine ima Međunarodni forum Bosna (MFB), nevladina organizacija osnovana u Sarajevu 1997, koja okuplja pojedince i ustanove iz Bosne i Hercegovine i inostranstva. MFB organizuje radionice, simpozije, konferencije i druga naučna i intelektualna okupljanja, te objavljuje časopis ''Forum Bosnae'' i druge publikacije posvećene društvenim, kulturnim, historijskim i drugim aspektima Bosne i Hercegovine.<ref>{{Cite web|url=https://www.forumbosna.org/o-medjunarodnom-forumu-bosna|title=O Međunarodnom forumu Bosna|website=www.forumbosna.org|access-date=17. 8. 2026}}</ref> == Predmet proučavanja == Predmet bosnistike jest Bosna i Hercegovina kao višeslojni historijski, jezični, društveni i kulturni prostor, kao i pojave povezane s bosanskohercegovačkim iskustvom izvan njene savremene teritorije. U predmet proučavanja uključuju se historija Bosne i Hercegovine s političkim institucijama, [[arheologija]], materijalna kultura, [[Umjetnost u Bosni i Hercegovini|umjetnost]], [[Arhitektura Bosne i Hercegovine|arhitektura]] i [[urbanizam]], te bosanski jezik u njegovim historijskim oblicima, dijalektima i narodnim govorima. Proučava se i historija pismenosti, pisama, rukopisna i arhivska baština, književnost Bosne i Hercegovine i usmena književnost s folklorom, religijska i kulturna historija, filozofija i historija ideja, kao i etnologija, antropologija i sociologija bosanskohercegovačkog društva. U okviru discipline također se proučavaju [[ekonomija]], historija [[Privreda Bosne i Hercegovine|privrede]], [[Demografija Bosne i Hercegovine|demografski]] i [[Migracija stanovništva|migracijski procesi]], studije identiteta, kolektivnog pamćenja, obrazovanja i naučne historije, te mediji, savremena kultura, dijaspora, transnacionalne zajednice i međunarodne percepcije Bosne i Hercegovine. Bosnistika se stoga ne definiše prvenstveno jednom metodom, nego predmetom koji proučava, a isti fenomen može biti analiziran iz više naučnih perspektiva. == Bosnistika kao interdisciplinarno područje == U najširem smislu, bosnistika je interdisciplinarno područje studija čija osnovna metodološka pretpostavka jest da se složen historijski i kulturni prostor ne može u potpunosti objasniti samo jednom naukom. Bosnistika se zbog toga može organizovati u nekoliko velikih područja, uključujući jezičku i filološku, historijsku, antropološku i etnološku, sociološku, filozofsku i teorijsku, kulturološku, političku i pravnu bosnistiku, te studije dijaspore i transnacionalne bosanske zajednice. Ta područja nisu strogo odvojena; istraživanje jednog rukopisa može istovremeno pripadati filologiji, historiji, paleografiji i historiji religije, dok proučavanje savremenog jezika može uključivati [[Lingvistika|lingvistiku]], [[Sociologija|sociologiju]], politologiju i studije identiteta. === Jezička i filološka bosnistika === Jedno od centralnih područja bosnistike jest proučavanje bosanskog jezika, pri čemu jezička bosnistika istražuje njegovu strukturu, historijski razvoj, dijalekte, standardizaciju, društvenu upotrebu i književno izražavanje. U okviru lingvistike analiziraju se [[fonetika]] i [[fonologija]], [[Morfologija (lingvistika)|morfologija]], sintaksa, [[leksikologija]], [[semantika]], tvorba riječi, frazeologija, pragmatika, stilistika, sociolingvistika, dijalektologija, [[historijska lingvistika]] i [[korpusna lingvistika]]. Bosanski jezik proučava se i u odnosu prema drugim južnoslavenskim standardnim jezicima i govorima, posebno kroz historiju zajedničkog južnoslavenskog dijalekatskog prostora, a takva istraživanja mogu biti komparativna, historijska, strukturalna i sociolingvistička. Historijska jezička bosnistika proučava jezički razvoj na prostoru Bosne kroz različita razdoblja, koristeći natpise, povelje, rukopise, administrativne dokumente, vjerske tekstove, rječnike, gramatike, književna djela i usmenu tradiciju, pri čemu poseban predmet predstavljaju historijski oblici [[Pismenost|pismenosti]] i tekstualne produkcije, kao i promjene u odnosima između književnog, administrativnog, narodnog i standardnog jezika. Sociolingvistička bosnistika proučava odnos jezika i društva kroz jezični identitet, standardizaciju, jezičnu politiku, obrazovanje, medije, višejezičnost, jezične stavove i različite oblike javne i privatne komunikacije, pri čemu se jezik ne promatra samo kao gramatički sistem, nego i kao društvena institucija i oblik kulturnog pamćenja. Filološka bosnistika proučava jezik i književnost kroz tekstove i njihove historijske kontekste, obuhvatajući tekstologiju, paleografiju, kodikologiju, historiju pisma, [[Historija književnosti|historiju književnosti]], književnu kritiku i proučavanje rukopisne baštine. Bosanskohercegovački prostor karakteriše historijska upotreba različitih sistema pismenosti i kulturnih tradicija, zbog čega filološka bosnistika proučava srednjovjekovne povelje i natpise, historijske oblike ćirilične pismenosti, tekstove pisane [[Latinica|latinicom]], rukopise nastale na orijentalnim jezicima (arapski, turski, perzijski), [[alhamijado književnost]], [[Usmena književnost|usmenu književnost]], te književnost modernog i savremenog doba. Filološki pristup nastoji utvrditi porijeklo, jezične osobine, historiju prijenosa i kulturni kontekst teksta, proučavajući tekst ne samo kao književno djelo, već i kao historijski dokument. Književna bosnistika, kao posebna grana, obuhvata srednjovjekovnu književnost i pismenost, usmenu književnost, divansku književnost na orijentalnim jezicima, alhamijado književnost, književnost na latinskom i drugim jezicima, književnost austrougarskog razdoblja, književnost 20. vijeka, savremenu književnost, te književnost bosanskohercegovačke dijaspore, a proučava i pitanja književnog kanona, kulturne pripadnosti, jezika književnosti, historijske recepcije i prevođenja. Savremeni međunarodni pristupi posebno analiziraju bosanskohercegovačku književnost kroz komparativnu književnost, postkolonijalnu teoriju, studije pamćenja, studije rata i mira, rodne studije, migracijske studije i transnacionalnu književnost. === Historijska bosnistika === Historijska bosnistika posvećena je proučavanju dugoročnog razvoja Bosne i Hercegovine, kao i historijskih oblasti koje su s njom povezane, pri čemu obuhvata kontinuitet i diskontinuitet društvenih, političkih i kulturnih procesa od prahistorije do savremenosti, a periodizacija predstavlja temeljni metodološki okvir. U okviru prahistorije i antike, istraživanja su usmjerena na rekonstrukciju ranih zajednica, arheoloških kultura i antičkog stanovništva, s posebnim naglaskom na upravne strukture, komunikacijske puteve, urbanu topografiju i procese romanizacije, pri čemu se značajna pažnja pridaje ključnim lokalitetima poput Desila, Daorsona te rimskih municipija u dolini Neretve, čija materijalna ostavština pruža podatke o društveno-ekonomskim i kulturnim obrascima prije doseljenja Slavena. Srednjovjekovna Bosna zauzima centralno mjesto u historiografiji, pri čemu se analizira razvoj političkih institucija kroz prizmu banovine i kasnijeg kraljevstva, a detaljno se proučavaju društvene strukture, privredni tokovi, diplomatski odnosi, urbani razvoj i relacije među različitim religijskim zajednicama. Poseban istraživački fokus predstavljaju pismeni izvori poput povelja, epigrafski spomenici, prije svega stećci, arheološki nalazi te druga materijalna i tekstualna svjedočanstva, koja omogućavaju dublje razumijevanje identitetskih i društvenih dinamika tog perioda. Osmansko razdoblje proučava se kroz analizu administrativnog sistema, uključujući vilajete, sandžake i kadiluke, kao i kroz istraživanje urbanih centara, zemljišnih odnosa, timarskog sistema i procesa čitlučenja, uz fokus na demografske strukture, migracijske tokove, obrazovne institucije i kulturnu produkciju, koja obuhvata divansku književnost i vakufname, uz posebno razmatranje odnosa vjerskih zajednica unutar milet-sistema, što osvjetljava složene međusobne uticaje u višenacionalnom okruženju. Austrougarsko razdoblje obrađuje se s aspekta modernizacijskih procesa, industrijalizacije, reformi obrazovnog sistema, upravnih promjena, razvoja štampe i političkog života, pri čemu se posebno ističu nacionalni pokreti i kulturno udruživanje, a ovaj period karakterizira i nastanak modernih institucija poput muzeja, arhiva i univerziteta, koje su postavile temelje institucionalizirane nauke i kulture u Bosni i Hercegovini. Jugoslovenska razdoblja obuhvataju analizu političkih i društvenih promjena, razvoja kulture, industrije, obrazovanja i urbanizacije, te promjena u strukturama identiteta, uključujući položaj Bosne i Hercegovine i njenog stanovništva unutar prve i druge Jugoslavije, pri čemu se razmatraju integrativni i dezintegrativni procesi, ekonomske politike i socijalne transformacije koje su oblikovale savremeno društvo. Savremena Bosna i Hercegovina, kao predmet historijskih i društvenih istraživanja, obuhvata ratne posljedice, procese obnove, izgradnju institucija, migracijske obrasce, razvoj dijaspore, evropske integracije i promjene u savremenom društvenom tkivu, uključujući procese tranzicije i demokratizacije, čime se historijska bosnistika neprestano suočava s aktuelnim društvenim izazovima. === Antropološka i etnološka bosnistika === Antropološka i etnološka bosnistika predstavlja korpus znanstvenih istraživanja usmjerenih na proučavanje čovjeka, zajednice i kulture unutar konkretnog društvenog i historijskog konteksta Bosne i Hercegovine, pri čemu disciplina ne polazi od apstraktnih teorijskih konstrukcija, već od živih praksi, svakodnevnih interakcija i simboličkih univerzuma koje pojedinci i grupe stvaraju kroz vrijeme, pa stoga njezin predmet obuhvata širok spektar društvenih fenomena. U središtu interesa nalaze se oblici organizacije obitelji i srodstva, koji su kroz historiju poprimali različite modele zavisno o regiji, vjerskoj pripadnosti i ekonomskim uvjetima, zatim kalendarski i životni običaji te ritualne prakse, pri čemu se posebna pažnja poklanja religijskim obrascima – kako onima institucionaliziranim unutar islamskih, katoličkih, pravoslavnih i judaističkih zajednica, tako i sincretističkim pojavama koje ukazuju na dugotrajne međusobne uticaje i prilagođavanja na lokalnom nivou. Materijalni aspekti kulture, poput prehrambenih navika, odijevanja – od narodnih nošnji do urbanih modnih kodeksa – te stanovanja, uključujući seosku arhitekturu i gradske kuće, također su nezaobilazne teme, jer svjedoče o načinima prilagođavanja prirodnom i društvenom okruženju. Osim toga, antropološka bosnistika sistemski proučava tradicionalna zanimanja poput zanatstva, stočarstva i poljoprivrede, koja su oblikovala ekonomsku svakodnevicu do modernog doba, te narodno liječenje kao poseban sistem znanja o tijelu i bolesti, često isprepleten s religijskim i magijskim predodžbama. Bogatstvo usmene predaje – epske pjesme, balade, sevdalinke, priče i legende – predmet je analize ne samo kao književnog ili muzičkog izričaja, već i kao medija kolektivnog pamćenja i prenošenja vrijednosti, dok se glazba i ples, posebno sevdah, kolo i ilahije, promatraju kao oblici društvene kohezije i izražavanja emocija, a blagdani vjerskog ili svjetovnog porijekla otkrivaju ritmove zajednice i njene odnose prema vremenu, prirodi i svetome. Ključno metodološko polazište antropološkog pristupa jest shvaćanje da kultura nije svediva na zbir velikih umjetničkih ili historijskih dostignuća, već podrazumijeva cjelokupni način na koji ljudi žive, komuniciraju, pamte i tumače svijet oko sebe, što podrazumijeva interdisciplinarno sagledavanje svakodnevnih praksi, simboličkih klasifikacija i društvenih hijerarhija. Suvremena antropološka istraživanja dodatno proširuju ovaj okvir prema fenomenima urbanog života, migracijskim procesima, konstrukcijama identiteta, generacijskim promjenama te složenim odnosima između lokalnog i globalnog, pri čemu se Bosna i Hercegovina pokazuje kao plodno tlo za proučavanje kulturnih transfera, hibridizacije i otpornosti tradicije u uvjetima stalnih društvenih transformacija. === Sociološka, filozofska i teorijska bosnistika === Sociološka bosnistika proučava bosanskohercegovačko društvo, njegove strukture, društvene odnose i historijske promjene, baveći se temama poput društvene stratifikacije, porodice, obrazovanja, rada i privrede, urbanih i ruralnih sredina, migracija, demografije, religije, medija, političke kulture, kolektivnih identiteta, društvenog pamćenja, međugrupnih odnosa i procesa modernizacije. Jedna od važnih tema jest proučavanje višestrukih i promjenjivih oblika identiteta, pri čemu se istražuje način na koji pojedinci istovremeno pripadaju različitim društvenim i kulturnim zajednicama, poput porodice, grada, regije, kulturne zajednice, naroda, države i transnacionalne dijaspore, a identitet se ne posmatra kao statična i nepromjenjiva kategorija, nego kao društveno i historijski oblikovan proces. Filozofska bosnistika, osim proučavanja bosanskohercegovačkih filozofa, obuhvata i filozofsko promišljanje bosanskohercegovačkog historijskog i kulturnog iskustva, postavljajući temeljna pitanja o značenju historijskog kontinuiteta, oblikovanju kolektivnog identiteta, odnosu pojedinca i zajednice, pretvaranju prošlosti u kolektivno pamćenje, ulozi jezika u oblikovanju svijeta, te o pripadnosti, drugosti i suživotu različitih zajednica u zajedničkom društvenom prostoru. Filozofska i teorijska bosnistika koristi hermeneutiku, fenomenologiju, filozofiju jezika, političku filozofiju, filozofiju historije, etiku i suvremene teorije identiteta. == Identitet, društveno pamćenje i studije dijaspore == Jedno od područja bosnistike jest proučavanje bosanskih i bosanskohercegovačkih identiteta, uključujući lokalne, regionalne, državne, etničke, nacionalne, jezične, kulturne, religijske, dijasporijske i individualne oblike pripadnosti. Bosnistički pristupi identitetu polaze od mogućnosti istovremenog postojanja više oblika identitetske pripadnosti kod pojedinca, pa se identitet proučava kao historijski, društveno i kulturno oblikovan fenomen, a ne isključivo kao unaprijed određena kategorija. S ovim područjem povezana su i istraživanja društvenog i kulturnog pamćenja, koja proučavaju načine na koje se prošli događaji i iskustva pamte, tumače i prenose kroz obrazovanje, književnost, spomenike, muzeje, porodična sjećanja, medije i javne ceremonije.<ref>{{Cite journal|last=Suljagić|first=Emir|date=22. 4. 2022|title=Denial of Genocide and Other War Crimes Committed in Bosnia as a Form of Collective Memory|url=https://ibs.preporod.ba/bosnian-studies/index.php/journal/article/view/61|journal=Bosnian Studies: Journal for Research of Bosnian Thought and Culture|language=en|volume=6|issue=1|pages=4–23|issn=2712-0406}}</ref><ref>{{Cite journal|last=Halilovich|first=Hariz|date=2012|title=Trans-Local Communities in the Age of Transnationalism: Bosnians in Diaspora|url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.1111/j.1468-2435.2011.00721.x|journal=International Migration|language=en|volume=50|issue=1|pages=162–178|doi=10.1111/j.1468-2435.2011.00721.x|issn=1468-2435}}</ref> Predmet bosnistike obuhvata i proučavanje bosanskohercegovačke dijaspore izvan Bosne i Hercegovine, pri čemu se istražuju migracijski procesi, oblikovanje zajednica izvan zemlje, očuvanje i promjene jezika i kulturnih obrazaca, međugeneracijski prijenos te odnosi između dijaspore i zemlje porijekla. Bosanskohercegovačke zajednice prisutne su u različitim evropskim i drugim državama, među kojima su Njemačka, Austrija, Švicarska, Švedska, Norveška, Sjedinjene Američke Države, Kanada, Australija i Turska, a proučavanje dijaspore povezano je s temama kao što su transnacionalizam, migracije, višejezičnost, jezici naslijeđa, identiteti druge i treće generacije, dijasporijska književnost, digitalne zajednice i međunarodno kulturno povezivanje.<ref>{{Cite journal|last=Dikyurt|first=Ahmet|date=11. 10. 2023|title=Identity, Belonging and Home: The Case of Second-Generation Bosnian Americans|url=https://www.researchgate.net/publication/375467199_Identity_Belonging_and_Home_The_Case_of_Second-Generation_Bosnian_Americans|journal=Diaspora Studies|volume=16|pages=369–382|doi=10.1163/09763457-bja10064}}</ref> == Bosnistika kao međunarodno područje == Bosnistika se proučava i izvan Bosne i Hercegovine, pri čemu se istraživanja bosanskog jezika, književnosti i kulture često odvijaju unutar širih slavističkih, južnoslavenskih, istočnoevropskih i studija jugoistočne Evrope, kao i drugih interdisciplinarnih područja. Međunarodno akademsko proučavanje Bosne i Hercegovine zbog toga nije ograničeno na institucije koje u nazivu imaju termin ''bosnistika'' ili ''Bosnian Studies''.<ref name=":12">Karabegović, Dženeta, i Adna Karamehić-Oates, ur. ''Bosnian Studies: Perspectives from an Emerging Field''. Columbia: University of Missouri Press, 2023.</ref><ref>Kodrić, Sanjin. ''Studije iz kulturalne bosnistike: Književnoteorijske i književnohistorijske teme''. Sarajevo: Slavistički komitet, 2018, str. 14–15.</ref> U Sjedinjenim Američkim Državama, primjerice, Harvard University u okviru slavističkog programa proučava književne i kulturne tradicije Bosne, Srbije i Hrvatske te nudi nastavu bosanskog/hrvatskog/srpskog jezika.<ref>Harvard University. Department of Slavic Languages & Literatures.</ref> Indiana University Bloomington u okviru Department of Slavic and East European Languages and Cultures nudi nastavu bosanskog, hrvatskog, crnogorskog i srpskog jezika te proučava kulture tih prostora.<ref>{{Cite web|url=https://slavic.indiana.edu//about/languages-cultures/southslavic/index.html|title=Bosnian, Croatian, Serbian|website=Department of Slavic and East European Languages and Cultures|language=en|access-date=17. 8. 2026}}</ref> Na Univerzitetu Pittsburgh bosanski/hrvatski/srpski proučava se u okviru slavističkih i istočnoevropskih studija, a univerzitet nudi i zaseban ''minor'' iz bosanskog, hrvatskog, crnogorskog i srpskog jezika.<ref>{{Cite web|url=https://www.global.pitt.edu/creees/students/languages|title=Languages {{!}} University Center for International Studies|website=www.global.pitt.edu|access-date=17. 8. 2026}}</ref> Na Columbia Univerzitetu jezici poput bosanskog, hrvatskog i srpskog uključeni su u regionalne studije Harriman Instituta, odnosno u širi okvir studija Rusije, Evroazije i Istočne Evrope.<ref>{{Cite web|url=https://harriman.columbia.edu/study/courses/|title=Courses|website=The Harriman Institute|language=en-US|access-date=17. 8. 2026}}</ref> U evropskom akademskom prostoru bosanski jezik i književnost također se proučavaju u okviru slavistike i južnoslavenskih studija, dok se širi historijski, društveni i politički aspekti Bosne i Hercegovine često proučavaju unutar studija jugoistočne Evrope i srodnih interdisciplinarnih područja. Takav institucionalni raspored pokazuje da se sadržaj koji se može smatrati dijelom bosnistike često pojavljuje unutar širih disciplinarnih i regionalnih programa, bez nužnog korištenja naziva ''bosnistika'' ili ''Bosnian Studies''.<ref name=":12" /><ref name=":02" /> == Odnos sa srodnim disciplinama == U akademskom prostoru jugoistočne Evrope, bosnistika dijeli značajne predmetne i metodološke dodirne tačke sa srbistikom i kroatistikom, posebno u području proučavanja jezika, književnosti i književne historije. Sanjin Kodrić bosnistiku izričito povezuje s kroatistikom i srbistikom, kao i s montenegristikom, južnom slavistikom i slavistikom. U njegovom određenju, bosnistika se može shvatiti u širem i užem smislu: u širem smislu obuhvata književno stvaranje povezano s bosanskohercegovačkim književnim i kulturnim prostorom, uključujući bošnjačku, hrvatsku i srpsku književnost u Bosni i Hercegovini, književnosti manjinskih zajednica, sandžačkobošnjačku književnost i književnost dijaspornih autora; u užem smislu usmjerena je prvenstveno na bošnjačku književnost. U oba slučaja, međutim, bosnistika ostaje povezana sa širim međuknjiževnim odnosima i južnoslavenskim književnim kontekstom.<ref name=":2">Kodrić, Sanjin. ''Studije iz kulturalne bosnistike: Književnoteorijske i književnohistorijske teme''. Sarajevo: Slavistički komitet, 2018, str. 14–15.</ref> Granice između ovih područja nisu uvijek strogo odvojene, budući da se književne tradicije i autori mogu proučavati u različitim nacionalnim, jezičnim i književnohistorijskim okvirima. Posebno je to vidljivo kod bosanskohercegovačke književnosti, koju Kodrić opisuje kao složenu i interliterarnu pojavu, oblikovanu različitim književnim praksama i njihovim međusobnim odnosima.<ref name=":2" /><ref>{{Cite web|url=https://www.sanjinkodric.ba/nije-lahko-s-jezikom-ali-sta-cemo-s-knjizevnoscu-prema-interliterarnoj-i-interkulturalnoj-nastavi-knjizevnosti-naroda-bosne-i-hercegovine-u-bosanskohercegovackom-skolskom-sistemu/|title=Nije lahko s jezikom, ali šta ćemo s književnošću? (Prema interliterarnoj i interkulturalnoj nastavi književnosti naroda Bosne i Hercegovine u bosanskohercegovačkom školskom sistemu)|last=Kodrić|first=Sanjin|date=5. 10. 2021|website=Sanjin Kodrić|language=|access-date=17. 8. 2026}}</ref> Pored srbistike i kroatistike, bosnistika ostvaruje značajne dodirne tačke i s drugim srodnim disciplinama. Montenegristika (crnogorske studije) predstavlja srodno južnoslavensko filološko područje, usmjereno na proučavanje crnogorskog jezika, njegovih dijalekata i književnosti.<ref>Čirgić, Adnan. ''Dialectology of the Montenegrin Language''. Lexington Books, 2020.</ref><ref>[https://www.test5.ucg.ac.me/skladiste/blog_1023/objava_151313/fajlovi/UoM%20prospectus%202025.pdf Univerzitet Crne Gore, Filološki fakultet. ''Study Programmes – Montenegrin Language and South Slavic Literature''.]</ref> Slovenistika, iako se bavi jezički i kulturno distinktnijim prostorom, također predstavlja srodnu filološku disciplinu unutar šire slavističke porodice.<ref>Poljakov, et al. "Linguistic complexity of South Slavic dialects: a new perspective on old data." ''PLOS ONE'', 2023.</ref> U širem, interdisciplinarnom smislu, bosnistika se preklapa s balkanistikom (balkanskim studijama), posebno kada je riječ o proučavanju osmanskog naslijeđa, višejezičnosti, religijskog pluralizma, migracijskih procesa i kulturnih transfera na Balkanu. Dok se balkanistika bavi širim balkanskim prostorom, bosnistika je fokusirana na specifični bosanskohercegovački prostor, ali pojedine istraživačke teme – poput urbanog razvoja, položaja žena u osmanskom društvu i odnosa različitih religijskih zajednica – mogu biti relevantne za oba područja.<ref>[https://www.uni-muenster.de/ArabistikIslam/translapt/events/ottomanbalkans.html The Ottoman Balkans as a Space for Multilingualism: Actors, Practices, and Sites of Translation]</ref><ref>Govedarica, Blagoje. "Fifty years of the Centre for Balkan Studies of the Academy of Sciences and Arts of Bosnia and Herzegovina." ''Godišnjak Centra za balkanološka ispitivanja'', 42, 2021.</ref><ref>Asceric-Todd, Ines. "Sufism and the urban development of Ottoman Bosnia."</ref><ref>Čar-Drnda, Hatidža. "Društveni i pravni položaj žene muslimanke u Osmanskoj Bosni." Znakovi vremena, br. 37, 2007, str. 124–153.</ref><ref>Zlatar, Behija. "Balkanski grad u osmanskom periodu (XV i XVI stoljeće)." ''Godišnjak Centra za balkanološka ispitivanja'', 42, 2021.</ref> Također, bosnistika se u međunarodnom akademskom kontekstu često pozicionira unutar širih područja poput istočnoevropskih studija (''East European Studies'') i studija jugoistočne Evrope (''Southeast European Studies''), gdje se proučava u kontekstu postsocijalističke tranzicije, ratnih sukoba, izgradnje države i evropskih integracija. U anglosaksonskom svijetu, bosanskohercegovačke teme često se obrađuju i unutar studija mira i sukoba (''Peace and Conflict Studies''), te studija prisilnih migracija (''Forced Migration Studies''), naročito u kontekstu rata 1992–1995. i poslijeratne dijaspore.<ref>Karabegović, Dženeta, i Adna Karamehić-Oates, ur. ''Bosnian Studies: Perspectives from an Emerging Field''. Columbia: University of Missouri Press, 2023.</ref><ref>Ibričević, Aida. ''Decided Return Migration: Emotions, Citizenship, Home and Belonging in Bosnia and Herzegovina''. Springer, 2024.</ref> Naposljetku, bosnistika se u pojedinim segmentima dodiruje i s orijentalistikom, naročito u proučavanju osmanske upravne, pravne i kulturne baštine, rukopisne građe na arapskom, turskom i perzijskom jeziku, te alhamijado književnosti. Ova povezanost čini bosnistiku izrazito interdisciplinarnom i otvorenom prema različitim znanstvenim tradicijama, što je ujedno i njezina temeljna metodološka karakteristika.<ref>Babović, Dželila. "Gramatička djela na arapskom, turskom i perzijskom jeziku u rukopisnim zbirkama Bosne i Hercegovine." ''Bosniaca'', vol. 29, br. 29, 2024, str. 109–125. DOI: 10.37083/bosn.2024.29.109.</ref> == Također pogledajte == * [[Bosanskohercegovačka književnost]] * [[Bosanskohercegovačka kultura]] * [[Bosanski|Bosanski jezik]] * [[Bosnizam]] * [[Srpskohrvatska književnost]] * [[Srpskohrvatski jezik]] {{Infokutija pisac | ime = Senahid Halilović | slika = | opis_slike = | puno_ime = | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1958|03|22}} | mjesto_rođenja = [[Kladanj]], [[NR Bosna i Hercegovina]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|FNRJ]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|2023|04|24|1958|03|22}} | mjesto_smrti = [[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]] | zanimanje = [[lingvist]] | jezik = [[bosanski]] | nacionalnost = [[Bošnjak]] | obrazovanje = [[Univerzitet u Beogradu]] | period = | žanr = | poznata_djela = ''Pravopis bosanskoga jezika'' (1996)<br />''Pravopis bosanskoga jezika'' (2018) | supružnik = | djeca = | nagrade = | potpis = | web_stranica = {{URL|Pravopis.ba}} }} * == Reference == <references /> == Vanjski linkovi == {{Wikicitat|Senahid Halilović}} * [http://pravopis.ba Pravopis.ba] * [http://www.xs4all.nl/~eteia/kitabhana/Halilovic_Senahid/index.html Gnijezdo lijepih riječi i kraća savjetodavna djela] {{Članovi ANU BiH}} au0agymapha4ton0m9olf8vq84fjc9b Albina Ahatova 0 505295 3921638 3893457 2026-08-22T15:18:42Z AnToni 2325 /* Vanjski linkovi */ 3921638 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime               = Albina Ahatova | slika = Akhatova.JPG | puno ime = Albina Hamitovna Ahatova | država = {{ZID|Rusija}} | datum rođenja = {{Datum rođenja i godine|1976|11|13}} | mjesto rođenja = [[Nikoljsk]], [[Vologodska oblast]], [[RSFSR]] | država rođenja = [[SSSR]] | datum smrti = | mjesto smrti = | država smrti = | zanimanje = | klub = | trener = <!-- Olimpijske igre --> | nastup OI = '''3''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|1998]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|2002]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|2006]]) | medalje OI = '''5''' | zlato OI = 1 <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup SP = '''7''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998.|1998]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999.|1999]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000.|2000]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003.|2003]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004.|2004]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005.|2005]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008.|2008.]]) | medalje SP = '''10''' | zlato SP = 4 <!-- Svjetski kup --> | nastup SK = [[Svjetski kup u biatlonu 1995/1996.|1995/96.]] | pobjede SK = '''2''' | pobjede SK štafeta= 10 | plasman SK = {{plainlist| * '''2.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2002/2003.|2002/03.]]) * {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}}: '''2.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2005/2006.|2005/06.]]) * {{Tooltip|Spr.|Sprint}}: '''4.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2002/2003.|2002/03.]]) * {{Tooltip|Pot.|Potjera}}: '''4.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2002/2003.|2002/03.]]) * {{Tooltip|Mas.|Masovni start}}: '''1.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2002/2003.|2002/03.]]) }} | pobjede u dis = {{plainlist| * '''2''' – masovni start }} <!-- Evropski kup --> | nastup EK = [[IBU kup 1996/1997.|1996/1997.]] | pobjede EK = '''1''' | plasman EK = '''8.''' ([[IBU kup 2004/2005.|2004/05.]]) | kraj karijere = 2009. <!--Status: a=aktivan; k=kažnjen; n=neaktivan; p=pauzira; ne=nepoznat; u=umro; po=povukao se iz karijere; --> | status = neaktivna <!-- medalje --> | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaSrebro|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|ZOI 1998.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – štafeta (žene)|štafeta]]}} {{MedaljaBronza|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|ZOI 2002.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – štafeta (žene)|štafeta]]}} {{MedaljaBronza|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|ZOI 2006.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – 15 km|15 km]]}} {{MedaljaBronza|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|ZOI 2006.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – 10 km|10 km]]}} {{MedaljaZlato|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|ZOI 2006.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – štafeta (žene)|štafeta]]}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998.|SP 1998.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998 – ekipno (žene)|ekipno]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999.|SP 1999.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – štafeta (žene)|štafeta]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999.|SP 1999.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – 15 km|15 km]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000.|SP 2000.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – štafeta (žene)|štafeta]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000.|SP 2000.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – 12,5 km|12,5 km]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003.|SP 2003.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – štafeta (žene)|štafeta]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004.|SP 2004.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – 15 km|15 km]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004.|SP 2004.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008. – štafeta (žene)|štafeta]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008.|SP 2008.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008 – 10 km|10 km]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008.|SP 2008.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008 – 7,5 km|7,5 km]]}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre (biatlon)]]| 1 | 1 | 3 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva (biatlon)]]| 4 | 4 | 5 }} |ažurirano = 18. 4. 2024. }} ''' Albina Hamitovna Ahatova''' ({{jez-ru|Альбина Хамитовна Ахатова|kurziv=da}}, {{jez-tt|Альбина Хәмит кызы Әхәтова|kurziv=da}}) rođena 13. novembra 1976. u [[Nikoljsk]]u, [[Vologodska oblast]], [[RSFSR]], [[SSSR]] (danas [[Rusija]]) je nekadašnja [[Rusija|ruska]] [[biatlon]]ka, [[Spisak olimpijskih pobjednika u biatlonu|olimpijska pobjednica]] i četverostruka [[Spisak svjetskih prvaka u biatlonu#Žene 2|svjetska prvakinja]]. == Karijera == {{Sekcija}} === Olimpijske igre === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1998}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – 15 km|7]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – 7,5 km|13]] | | | style="background:#dce5e5;"| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – štafeta (žene)|2]] |- |align=left | {{NaziviOI|Z|2002}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – 15 km|10]] | | | | style="background:#f8e6c4;"| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – štafeta (žene)|3]] |- |align=left | {{NaziviOI|Z|2006}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|Biatlon]]) | style="background:#f8e6c4;"| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – 15 km|3]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – 7,5 km|4]] | style="background:#f8e6c4;"| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – potjera (žene)|3]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – masovni start (žene)|9]] | style="background:#f7f6a8;"| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – štafeta (žene)|1]] |} Albina Ahatova je nastupila na trima [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijskim igrama]] i to na: [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|Zimskim olimpijskim igrama 1998]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|Zimskim olimpijskim igrama 2002.]] i [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|Zimskim olimpijskim igrama 2006.]] i osvojila je jednu zlatnu, jednu srebrnu i tri bronzane medalje. Srebrnu medalju je osvojila na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|ZOI 1998.]] u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – štafeta (žene)|štafetnoj utrci]], kada je s [[Olga Meljnjik|Olgom Meljnjik]], [[Galina Kukljeva|Galinom Kukljevom]] i [[Olga Romasko|Olgom Romasko]] 11.6&nbsp;s bila sporija od pobjedničke [[Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|njemačke štafete]] u sastavu: [[Uschi Disl]], [[Martina Zellner]], [[Katrin Apel]] i [[Petra Behle]]. Na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|slijedećim igrama]]đ u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – štafeta (žene)|štafeti]] s [[Olga Piljova|Olgom Piljovom]], [[Galina Kukljeva|Galinom Kukljevom]] i [[Svjetlana Išmuratova|Svjetlanom Išmuratovom]] osvojila je bronzanu medalju sa 1:24.7&nbsp;min zaostatka ponovo iza pobjedničke [[Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|njemačke štafete]] u sastavu: [[Katrin Apel]], [[Uschi Disl]], [[Andrea Henkel]] i [[Kati Wilhelm]]. Najbolji uspjeh ostvarila je na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|ZOI 2006]], osvojivši jednu zlatnu medalju u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – štafeta (žene)|štafeti]] s [[Ana Bogali|Anom Bogali]], [[Svjetlana Išmuratova|Svjetlanom Išmuratovom]] i [[Olga Zajceva|Olgom Zajcevom]]; jednu bronzanu u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – 15 km|utrci na 15&nbsp;km]] s dva promašaja i zaostatkom od 1:30.9&nbsp;s bila sporija od pobjednice [[Rusija na Zimskim olimpijskim igrama 2014.|Ruskinje]] [[Svjetlana Išmuratova|Svjetlane Išmuratove]], a drugu u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – potjera (žene)|utrci potjere]] sa zaostatkom od 1:21.4&nbsp;min u odnosu na [[Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|njemačku biatlonku]] [[Kati Wilhelm]]. === Svjetska prvenstva === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|1998}} | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998 – potjera (žene)|14]] | | | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998 – ekipno (žene)|1]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1999}} | style="background:#f8e6c4;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – 15 km|3]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – 7,5 km|4]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – potjera (žene)|4]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – masovni start (žene)|18]] | style="background:#dce5e5;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – štafeta (žene)|2]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2000}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – 15 km|23]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – 7,5 km|15]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – potjera (žene)|13]] | | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – štafeta (žene)|1]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2003}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – 15 km|5]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – 7,5 km|23]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – potjera (žene)|7]] | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – masovni start (žene)|1]] | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – štafeta (žene)|1]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2004}} | style="background:#dce5e5;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – 15 km|2]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – masovni start (žene)|12]] | style="background:#dce5e5;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – štafeta (žene)|2]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2005}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – 15 km|19]] | | | | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2008}} | | style="background:#dce5e5;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008 – 7,5 km|2]] | style="background:#f8e6c4;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008 – potjera (žene)|3]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008 – masovni start (žene)|10]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008 – štafeta (žene)|4]] | |} Ahatova je nastupila na sedam [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskih prvenstava]] od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998.|SP 1998.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008.|SP 2008]]. Osvojila je četiri zlatne, četiri srebrne i dvije bronzane medalje. Prvu zlatnu medalju osvojila je na prvom nastupu na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998.|SP 1998.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998 – ekipno (žene)|ekipnoj utrci]] s [[Ana Volkova|Anom Volkovom]], [[Olga Romasko|Olgom Romasko]] i [[Svjetlana Išmuratova|Svjetlanom Išmuratovom]]. Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999.|slijedećem prvenstvu]] osvojila je jednu srebrnu u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999.|SP 1999.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – štafeta (žene)|štafeti]] s [[Nadežda Talanova|Nadeždom Talanovom]] i [[Galina Kukljeva|Galinom Kukljevom]] i [[Olga Romasko|Olgom Romasko]] s 38.3&nbsp;s zaostatka iza njemačke štafete u sastavu: [[Uschi Disl]], [[Simone Greiner-Petter-Memm]], [[Katrin Apel]] i [[Martina Seidl|Martina Zellner]]; te jednu bronzanu u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – 15 km|utrci na 15&nbsp;km]], s jednim promašajem i zaostatkom od 3:13.6&nbsp;min iza pobjednice ukrajinske biatlonke [[Olena Zubrilova|Olene Zubrilove]], koja je utrku završila bez promašaja. Drugu zlatnu medalju osvojila je na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000.|SP 2000.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – štafeta (žene)|štafeti]] s [[Olga Piljova]], [[Svjetlana Černousova|Svjetlanom Černousovom]] i [[Galina Kukljeva|Galinom Kukljevom]]. Najuspješnija je bila na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003.|SP 2003.]] kada je osvojila dvije zlatne medalje: jednu u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – štafeta (žene)|štafeti]] s [[Svjetlana Išmuratova|Svjetlanom Išmuratovom]], [[Galina Kukljeva|Galinom Kukljevom]] i [[Svjetlana Černousova|Svjetlanom Černousovom]]; a drugu u utrci [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – masovni start (žene)|masovnog starta]], kada je bez promašaja bila za 2.7&nbsp;s brža od drugoplasirane Svjetlane Išmuratove. Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004.|SP 2004.]] osvojila je dvije srebrne: u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – štafeta (žene)|štafeti]] s Olgom Piljovom, Svjetlanom Išmuratovom i [[Ana Bogali-Titovec|Anom Bogali-Titovec]] s 1:08.2&nbsp;min zaostataka iza norveške štafete u sastavu: [[Linda Tjørhom]], [[Gro Marit Istad-Kristiansen]], [[Gunn Margit Andreassen]] i [[Liv Grete Poirée]], a drugu u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – 15 km|utrci na 15&nbsp;km]] s jednim promašajem i zaostatkom od 41.0&nbsp;s u odnosu na pobjednicu Olgu Piljovu. === Svjetski kup === {| class="wikitable" style="float:left; text-align:center; font-size:75%" |- !colspan="14" | Plasman u Svjetskom kupu |- ! [[Svjetski kup u biatlonu 1995/1996.|1995/96.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1996/1997.|1996/97.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1997/1998.|1997/98.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1998/1999.|1998/99.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1999/2000.|1999/00.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2000/2001.|2000/01.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2001/2002.|2001/02.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2002/2003.|2002/03.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2003/2004.|2003/04.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2004/2005.|2004/05.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2005/2006.|2005/06.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2006/2007.|2006/07.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2007/2008.|2007/08.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2008/2009.|2008/09.]] |- | || ||8||9||19||36||17||2||15|| ||16||17||22 |} {{clear}} == Nagrade == {{sekcija}} == Privatni život == {{sekcija}} == Napomene == {{napspisak}} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Biatlon portal}} * {{Commonscat-inline|Albina Kukleva}} * {{Sport365|152}} * [https://biathlonresults.com/?IBUId=BTRUS21311197601 Albina Ahatova na IBU banci podataka] {{Olimpijske pobjednice u biatlonu-štafeta}} {{Svjetske prvakinje u biatlonu-štafeta}} {{Svjetske prvakinje u biatlonu-masovni start}} {{Svjetske prvakinje u biatlonu-tim}} {{Evropske prvakinje u biatlonu-štafeta}} {{DEFAULTSORT:Ahatova, Albina}} [[Kategorija:Rođeni 1976.]] [[Kategorija:Biografije, Nikoljsk]] [[Kategorija:Ruski biatlonci]] [[Kategorija:Ruski olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1998.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2002.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2006.]] [[Kategorija:Osvajači zlatne medalje na Olimpijskim igrama (Rusija)]] [[Kategorija:Osvajači srebrne medalje na Olimpijskim igrama (Rusija)]] [[Kategorija:Osvajači bronzane medalje na Olimpijskim igrama (Rusija)]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Svjetskim prvenstvima u biatlonu]] [[Kategorija:Svjetski prvaci u biatlonu]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Zimskim olimpijskim igrama 2002.]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Zimskim olimpijskim igrama 1998.]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Zimskim olimpijskim igrama 2006.]] [[Kategorija:Dopingovani biatlonci]] [[Kategorija:Zaslužni majstori sporta Rusije]] [[Kategorija:Živi ljudi]] fse1pplamvhj7etpvtjajplozlmdghn 3921639 3921638 2026-08-22T15:18:53Z AnToni 2325 /* Vanjski linkovi */ 3921639 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime               = Albina Ahatova | slika = Akhatova.JPG | puno ime = Albina Hamitovna Ahatova | država = {{ZID|Rusija}} | datum rođenja = {{Datum rođenja i godine|1976|11|13}} | mjesto rođenja = [[Nikoljsk]], [[Vologodska oblast]], [[RSFSR]] | država rođenja = [[SSSR]] | datum smrti = | mjesto smrti = | država smrti = | zanimanje = | klub = | trener = <!-- Olimpijske igre --> | nastup OI = '''3''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|1998]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|2002]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|2006]]) | medalje OI = '''5''' | zlato OI = 1 <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup SP = '''7''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998.|1998]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999.|1999]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000.|2000]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003.|2003]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004.|2004]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005.|2005]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008.|2008.]]) | medalje SP = '''10''' | zlato SP = 4 <!-- Svjetski kup --> | nastup SK = [[Svjetski kup u biatlonu 1995/1996.|1995/96.]] | pobjede SK = '''2''' | pobjede SK štafeta= 10 | plasman SK = {{plainlist| * '''2.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2002/2003.|2002/03.]]) * {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}}: '''2.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2005/2006.|2005/06.]]) * {{Tooltip|Spr.|Sprint}}: '''4.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2002/2003.|2002/03.]]) * {{Tooltip|Pot.|Potjera}}: '''4.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2002/2003.|2002/03.]]) * {{Tooltip|Mas.|Masovni start}}: '''1.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2002/2003.|2002/03.]]) }} | pobjede u dis = {{plainlist| * '''2''' – masovni start }} <!-- Evropski kup --> | nastup EK = [[IBU kup 1996/1997.|1996/1997.]] | pobjede EK = '''1''' | plasman EK = '''8.''' ([[IBU kup 2004/2005.|2004/05.]]) | kraj karijere = 2009. <!--Status: a=aktivan; k=kažnjen; n=neaktivan; p=pauzira; ne=nepoznat; u=umro; po=povukao se iz karijere; --> | status = neaktivna <!-- medalje --> | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaSrebro|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|ZOI 1998.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – štafeta (žene)|štafeta]]}} {{MedaljaBronza|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|ZOI 2002.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – štafeta (žene)|štafeta]]}} {{MedaljaBronza|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|ZOI 2006.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – 15 km|15 km]]}} {{MedaljaBronza|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|ZOI 2006.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – 10 km|10 km]]}} {{MedaljaZlato|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|ZOI 2006.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – štafeta (žene)|štafeta]]}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998.|SP 1998.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998 – ekipno (žene)|ekipno]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999.|SP 1999.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – štafeta (žene)|štafeta]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999.|SP 1999.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – 15 km|15 km]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000.|SP 2000.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – štafeta (žene)|štafeta]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000.|SP 2000.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – 12,5 km|12,5 km]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003.|SP 2003.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – štafeta (žene)|štafeta]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004.|SP 2004.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – 15 km|15 km]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004.|SP 2004.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008. – štafeta (žene)|štafeta]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008.|SP 2008.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008 – 10 km|10 km]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008.|SP 2008.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008 – 7,5 km|7,5 km]]}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre (biatlon)]]| 1 | 1 | 3 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva (biatlon)]]| 4 | 4 | 5 }} |ažurirano = 18. 4. 2024. }} ''' Albina Hamitovna Ahatova''' ({{jez-ru|Альбина Хамитовна Ахатова|kurziv=da}}, {{jez-tt|Альбина Хәмит кызы Әхәтова|kurziv=da}}) rođena 13. novembra 1976. u [[Nikoljsk]]u, [[Vologodska oblast]], [[RSFSR]], [[SSSR]] (danas [[Rusija]]) je nekadašnja [[Rusija|ruska]] [[biatlon]]ka, [[Spisak olimpijskih pobjednika u biatlonu|olimpijska pobjednica]] i četverostruka [[Spisak svjetskih prvaka u biatlonu#Žene 2|svjetska prvakinja]]. == Karijera == {{Sekcija}} === Olimpijske igre === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1998}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – 15 km|7]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – 7,5 km|13]] | | | style="background:#dce5e5;"| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – štafeta (žene)|2]] |- |align=left | {{NaziviOI|Z|2002}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – 15 km|10]] | | | | style="background:#f8e6c4;"| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – štafeta (žene)|3]] |- |align=left | {{NaziviOI|Z|2006}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|Biatlon]]) | style="background:#f8e6c4;"| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – 15 km|3]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – 7,5 km|4]] | style="background:#f8e6c4;"| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – potjera (žene)|3]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – masovni start (žene)|9]] | style="background:#f7f6a8;"| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – štafeta (žene)|1]] |} Albina Ahatova je nastupila na trima [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijskim igrama]] i to na: [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|Zimskim olimpijskim igrama 1998]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|Zimskim olimpijskim igrama 2002.]] i [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|Zimskim olimpijskim igrama 2006.]] i osvojila je jednu zlatnu, jednu srebrnu i tri bronzane medalje. Srebrnu medalju je osvojila na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|ZOI 1998.]] u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – štafeta (žene)|štafetnoj utrci]], kada je s [[Olga Meljnjik|Olgom Meljnjik]], [[Galina Kukljeva|Galinom Kukljevom]] i [[Olga Romasko|Olgom Romasko]] 11.6&nbsp;s bila sporija od pobjedničke [[Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|njemačke štafete]] u sastavu: [[Uschi Disl]], [[Martina Zellner]], [[Katrin Apel]] i [[Petra Behle]]. Na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|slijedećim igrama]]đ u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – štafeta (žene)|štafeti]] s [[Olga Piljova|Olgom Piljovom]], [[Galina Kukljeva|Galinom Kukljevom]] i [[Svjetlana Išmuratova|Svjetlanom Išmuratovom]] osvojila je bronzanu medalju sa 1:24.7&nbsp;min zaostatka ponovo iza pobjedničke [[Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|njemačke štafete]] u sastavu: [[Katrin Apel]], [[Uschi Disl]], [[Andrea Henkel]] i [[Kati Wilhelm]]. Najbolji uspjeh ostvarila je na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|ZOI 2006]], osvojivši jednu zlatnu medalju u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – štafeta (žene)|štafeti]] s [[Ana Bogali|Anom Bogali]], [[Svjetlana Išmuratova|Svjetlanom Išmuratovom]] i [[Olga Zajceva|Olgom Zajcevom]]; jednu bronzanu u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – 15 km|utrci na 15&nbsp;km]] s dva promašaja i zaostatkom od 1:30.9&nbsp;s bila sporija od pobjednice [[Rusija na Zimskim olimpijskim igrama 2014.|Ruskinje]] [[Svjetlana Išmuratova|Svjetlane Išmuratove]], a drugu u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – potjera (žene)|utrci potjere]] sa zaostatkom od 1:21.4&nbsp;min u odnosu na [[Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|njemačku biatlonku]] [[Kati Wilhelm]]. === Svjetska prvenstva === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|1998}} | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998 – potjera (žene)|14]] | | | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998 – ekipno (žene)|1]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1999}} | style="background:#f8e6c4;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – 15 km|3]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – 7,5 km|4]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – potjera (žene)|4]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – masovni start (žene)|18]] | style="background:#dce5e5;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – štafeta (žene)|2]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2000}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – 15 km|23]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – 7,5 km|15]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – potjera (žene)|13]] | | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – štafeta (žene)|1]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2003}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – 15 km|5]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – 7,5 km|23]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – potjera (žene)|7]] | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – masovni start (žene)|1]] | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – štafeta (žene)|1]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2004}} | style="background:#dce5e5;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – 15 km|2]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – masovni start (žene)|12]] | style="background:#dce5e5;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – štafeta (žene)|2]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2005}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – 15 km|19]] | | | | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2008}} | | style="background:#dce5e5;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008 – 7,5 km|2]] | style="background:#f8e6c4;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008 – potjera (žene)|3]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008 – masovni start (žene)|10]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008 – štafeta (žene)|4]] | |} Ahatova je nastupila na sedam [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskih prvenstava]] od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998.|SP 1998.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008.|SP 2008]]. Osvojila je četiri zlatne, četiri srebrne i dvije bronzane medalje. Prvu zlatnu medalju osvojila je na prvom nastupu na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998.|SP 1998.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998 – ekipno (žene)|ekipnoj utrci]] s [[Ana Volkova|Anom Volkovom]], [[Olga Romasko|Olgom Romasko]] i [[Svjetlana Išmuratova|Svjetlanom Išmuratovom]]. Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999.|slijedećem prvenstvu]] osvojila je jednu srebrnu u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999.|SP 1999.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – štafeta (žene)|štafeti]] s [[Nadežda Talanova|Nadeždom Talanovom]] i [[Galina Kukljeva|Galinom Kukljevom]] i [[Olga Romasko|Olgom Romasko]] s 38.3&nbsp;s zaostatka iza njemačke štafete u sastavu: [[Uschi Disl]], [[Simone Greiner-Petter-Memm]], [[Katrin Apel]] i [[Martina Seidl|Martina Zellner]]; te jednu bronzanu u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – 15 km|utrci na 15&nbsp;km]], s jednim promašajem i zaostatkom od 3:13.6&nbsp;min iza pobjednice ukrajinske biatlonke [[Olena Zubrilova|Olene Zubrilove]], koja je utrku završila bez promašaja. Drugu zlatnu medalju osvojila je na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000.|SP 2000.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – štafeta (žene)|štafeti]] s [[Olga Piljova]], [[Svjetlana Černousova|Svjetlanom Černousovom]] i [[Galina Kukljeva|Galinom Kukljevom]]. Najuspješnija je bila na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003.|SP 2003.]] kada je osvojila dvije zlatne medalje: jednu u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – štafeta (žene)|štafeti]] s [[Svjetlana Išmuratova|Svjetlanom Išmuratovom]], [[Galina Kukljeva|Galinom Kukljevom]] i [[Svjetlana Černousova|Svjetlanom Černousovom]]; a drugu u utrci [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – masovni start (žene)|masovnog starta]], kada je bez promašaja bila za 2.7&nbsp;s brža od drugoplasirane Svjetlane Išmuratove. Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004.|SP 2004.]] osvojila je dvije srebrne: u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – štafeta (žene)|štafeti]] s Olgom Piljovom, Svjetlanom Išmuratovom i [[Ana Bogali-Titovec|Anom Bogali-Titovec]] s 1:08.2&nbsp;min zaostataka iza norveške štafete u sastavu: [[Linda Tjørhom]], [[Gro Marit Istad-Kristiansen]], [[Gunn Margit Andreassen]] i [[Liv Grete Poirée]], a drugu u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – 15 km|utrci na 15&nbsp;km]] s jednim promašajem i zaostatkom od 41.0&nbsp;s u odnosu na pobjednicu Olgu Piljovu. === Svjetski kup === {| class="wikitable" style="float:left; text-align:center; font-size:75%" |- !colspan="14" | Plasman u Svjetskom kupu |- ! [[Svjetski kup u biatlonu 1995/1996.|1995/96.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1996/1997.|1996/97.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1997/1998.|1997/98.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1998/1999.|1998/99.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1999/2000.|1999/00.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2000/2001.|2000/01.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2001/2002.|2001/02.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2002/2003.|2002/03.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2003/2004.|2003/04.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2004/2005.|2004/05.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2005/2006.|2005/06.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2006/2007.|2006/07.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2007/2008.|2007/08.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2008/2009.|2008/09.]] |- | || ||8||9||19||36||17||2||15|| ||16||17||22 |} {{clear}} == Nagrade == {{sekcija}} == Privatni život == {{sekcija}} == Napomene == {{napspisak}} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Biatlon portal}} * {{Commonscat-inline|Albina Kukleva}} * {{Sport365|152}} * [https://biathlonresults.com/?IBUId=BTRUS21311197601 Albina Ahatova na IBU banci podataka] {{Olimpijske pobjednice u biatlonu-štafeta}} {{Svjetske prvakinje u biatlonu-štafeta}} {{Svjetske prvakinje u biatlonu-masovni start}} {{Svjetske prvakinje u biatlonu-tim}} {{Evropske prvakinje u biatlonu-štafeta}} {{DEFAULTSORT:Ahatova, Albina}} [[Kategorija:Rođeni 1976.]] [[Kategorija:Biografije, Nikoljsk]] [[Kategorija:Ruski biatlonci]] [[Kategorija:Ruski olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1998.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2002.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2006.]] [[Kategorija:Osvajači zlatne medalje na Olimpijskim igrama (Rusija)]] [[Kategorija:Osvajači srebrne medalje na Olimpijskim igrama (Rusija)]] [[Kategorija:Osvajači bronzane medalje na Olimpijskim igrama (Rusija)]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Svjetskim prvenstvima u biatlonu]] [[Kategorija:Svjetski prvaci u biatlonu]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Zimskim olimpijskim igrama 2002.]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Zimskim olimpijskim igrama 1998.]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Zimskim olimpijskim igrama 2006.]] [[Kategorija:Dopingovani biatlonci]] [[Kategorija:Zaslužni majstori sporta Rusije]] [[Kategorija:Živi ljudi]] jl5hd7l4bg0qw80u5hi9n7daqdf3emo Agencija za kvalitet i akreditaciju u zdravstvu u Federaciji Bosne i Hercegovine 0 506877 3921680 3651784 2026-08-23T02:18:55Z Tulum387 155909 Reference. 3921680 wikitext text/x-wiki '''Agencija za kvalitet i akreditaciju u zdravstvu u Federaciji Bosne i Hercegovine (AKAZ)''' je zakonom osnovano pravno lice, vladina agencija i federalni organ nadležan za stručne i s njima povezane upravne poslove u oblasti poboljšanja kvaliteta i sigurnosti zdravstvenih usluga, kao i za akreditaciju u zdravstvu na području Federacije Bosne i Hercegovine. Osnovana je [[Zakon o sistemu poboljšanja kvaliteta, sigurnosti i o akreditaciji u zdravstvu|Zakonom o sistemu poboljšanja kvaliteta, sigurnosti i o akreditaciji u zdravstvu]], koji je [[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine]] donio 2005. Zakonom je AKAZ određen kao nadležni organ u oblasti poboljšanja kvaliteta, sigurnosti i akreditacije u zdravstvu, a Agencija ima svojstvo pravnog lica. Sjedište Agencije je u [[Sarajevo|Sarajevu]].<ref>Zakon o sistemu poboljšanja kvalitete, sigurnosti i o akreditaciji u zdravstvu, "Službene novine FBiH", br. 59/05, 52/11 i 6/17.</ref> Djelatnost AKAZ-a obuhvata razvoj, koordinaciju i primjenu standarda sigurnosti i kvaliteta u zdravstvu, razvoj sistema akreditovanja, provođenje postupaka akreditacije zdravstvenih ustanova, vanjsku provjeru kvaliteta, razvoj i širenje kliničkih vodilja zasnovanih na dokazima, razvoj indikatora izvedbe, vođenje registara i statistike iz svog djelokruga, te edukaciju zdravstvenih radnika i zdravstvenih saradnika. Agencija također sarađuje s nadležnim organima i institucijama Federacije i kantona, kao i s međunarodnim institucijama i organizacijama u oblasti kvaliteta, sigurnosti i akreditacije u zdravstvu.<ref>Agencija za kvalitet i akreditaciju u zdravstvu u Federaciji Bosne i Hercegovine (AKAZ). ''Pravilnik o radu Agencije za kvalitet i akreditaciju u zdravstvu u Federaciji Bosne i Hercegovine''. Sarajevo: AKAZ; 2018.</ref><ref>Statut AKAZ-a, čl. 7; Zakon o sistemu poboljšanja kvaliteta, sigurnosti i o akreditaciji u zdravstvu, čl. 1, 5, 6, 7, 10 i 34–36</ref> == Historija i pravni okvir == Zakon o sistemu poboljšanja kvaliteta, sigurnosti i o akreditaciji u zdravstvu donio je Parlament Federacije Bosne i Hercegovine tokom 2005. Zakon je proglašen 30. septembra 2005. u Sarajevu. Njime je uređen sistem poboljšanja kvaliteta i sigurnosti zdravstvenih usluga, kao i postupak akreditacije zdravstvenih ustanova na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine. Istim zakonom osnovana je Agencija za kvalitet i akreditaciju u zdravstvu u Federaciji Bosne i Hercegovine.<ref>Federacija Bosne i Hercegovine. ''Zakon o sistemu poboljšanja kvaliteta, sigurnosti i o akreditaciji u zdravstvu''. Službene novine Federacije BiH, broj 59/05, 30. septembar 2005.</ref> AKAZ je Zakonom definisan kao pravno lice koje obavlja stručne i s njima povezane upravne poslove koji zahtijevaju posebno organizovanje i samostalnost u radu. Zakon također predstavlja osnivački akt na osnovu kojeg se Agencija upisuje u nadležni sudski registar. == Nadležnosti i djelatnosti == AKAZ obavlja stručne i s njima povezane upravne poslove u vezi s poboljšanjem kvaliteta i sigurnosti zdravstvenih usluga, te je nadležan za provođenje akreditacije u zdravstvu. U okviru svojih nadležnosti Agencija naročito: * koordiniše, prikuplja, razvija i usvaja organizacijske i kliničke standarde; * razvija kliničke vodilje i indikatore izvedbe; * razvija sistem akreditovanja usklađen s evropskom i međunarodnom praksom; * utvrđuje listu nadležnih ocjenjivača vanjske provjere kvaliteta; * provodi postupak akreditacije zdravstvenih ustanova; * dodjeljuje, ukida i obnavlja akreditaciju; * vodi registre i statistiku iz svog djelokruga; * utvrđuje programe trajne edukacije i obučavanja zdravstvenih radnika i zdravstvenih saradnika; * sarađuje s nadležnim organima i institucijama Federacije i kantona; * sarađuje s međunarodnim institucijama i organizacijama u oblasti kvaliteta, sigurnosti i akreditacije u zdravstvu. Ciljevi sistema poboljšanja kvaliteta i sigurnosti uključuju definiranje parametara kvaliteta zdravstvenih usluga, razvoj sistema akreditovanja, koordinisanje i usvajanje standarda, razvoj kliničkih vodilja zasnovanih na dokazima, te uspostavljanje međusobnog priznavanja s inostranim tijelima za akreditaciju u zdravstvu koja primjenjuju iste ili slične standarde.<ref>Statut Agencije za kvalitet i akreditaciju u zdravstvu u Federaciji BiH, čl. 7, alineje 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7 i 8. Član 5. Zakona o sistemu poboljšanja kvaliteta, sigurnosti i o akreditaciji u zdravstvu.</ref> == Standardi kvaliteta i sigurnosti == Standard predstavlja mjerilo koje određuje skup pravila, protokola, zahtjeva ili izjava o očekivanom kvalitetu zdravstvene zaštite. Zakon razlikuje minimalne standarde, koji predstavljaju minimalne zahtjeve radi zaštite i sigurnosti pacijenta, i optimalne standarde, kojima se određuju zahtjevi za pružanje kvalitetne zdravstvene usluge. AKAZ koordiniše, prikuplja, razvija i usvaja organizacijske i kliničke standarde, uključujući kliničke vodilje i indikatore izvedbe, u skladu s utvrđenim prioritetima.<ref>Zakon o sistemu poboljšanja kvaliteta, sigurnosti i o akreditaciji u zdravstvu, član 4, Statut AKAZ-a, član 7.</ref> == Kliničke vodilje == Kliničke vodilje predstavljaju sistemski razvijene smjernice koje zdravstvenim radnicima, zdravstvenim saradnicima i pacijentima pomažu u donošenju odluka o odgovarajućem zdravstvenom tretmanu u određenim kliničkim okolnostima. Jedan od ciljeva sistema kvaliteta jeste definisanje, vrednovanje i širenje kliničkih vodilja zasnovanih na dokazima radi učinkovite i efikasne kliničke prakse.<ref>Čl. 4, 5 Zakona o sistemu poboljšanja kvaliteta, sigurnosti i o akreditaciji u zdravstvu.</ref> == Indikatori izvedbe == AKAZ razvija i koristi indikatore izvedbe kao jedan od elemenata sistema praćenja i unapređenja kvaliteta zdravstvenih usluga. Zakon ih navodi zajedno s organizacijskim i kliničkim standardima i kliničkim vodiljama kao elemente sistema akreditovanja i poboljšanja kvaliteta. Indikatori izvedbe omogućavaju praćenje određenih aspekata rada zdravstvenih ustanova i mogu služiti za procjenu dostignutog nivoa kvaliteta i identifikaciju područja u kojima je potrebno poboljšanje.<ref>Čl. 5 Zakona, čl. 7. Statuta.</ref> == Certifikacija i akreditacija == AKAZ provodi postupak akreditacije zdravstvenih ustanova na osnovu utvrđenih standarda i kriterija. Učešće u programu akreditacije je prema Zakonu dobrovoljno i vrši se na zahtjev zdravstvenih ustanova primarne i bolničke zdravstvene zaštite, kao i privatne prakse. Akreditacija se dodjeljuje ustanovama za koje se utvrdi da ispunjavaju standarde i kriterije koje je propisala Agencija. Akreditacija predstavlja proces samoocjene i vanjskog kolegijalnog pregleda kojim se procjenjuje nivo izvršenja zdravstvenih usluga u odnosu na propisane standarde i kontinuirano poboljšanje zdravstvenog sistema i zdravstvenih usluga.<ref>Čl. 4, 6, 10. Zakona.</ref> == Postupak akreditacije == Postupak akreditacije započinje podnošenjem zahtjeva zdravstvene ustanove za učešće u programu poboljšanja kvaliteta i sigurnosti zdravstvenih usluga i postupku akreditacije. Agencija nakon prijema zahtjeva i dokumentacije vrši njihovu procjenu i daje saglasnost za nastavak aktivnosti u postupku akreditacije. Zdravstvena ustanova u postupku akreditacije provodi samoocjenu, odnosno procjenu kvaliteta svog rada u odnosu na propisane standarde. Nakon pripreme ustanove provodi se vanjska provjera kvaliteta koju obavlja tim nadležnih ocjenjivača sa liste koju utvrđuje Agencija. Na osnovu rezultata vanjske provjere Agencija donosi rješenje o akreditaciji. Akreditacija se izdaje na određeni rok koji, prema Zakonu, ne može biti duži od tri godine. U izvještaju o vanjskoj provjeri navode se nalazi pregleda, uspjesi u poboljšanju kvaliteta i sigurnosti, te preporuke za poboljšanje u oblastima u kojima su utvrđeni nedostaci. Akreditovana zdravstvena ustanova tokom važenja akreditacije dostavlja Agenciji informacije o održavanju ispunjenih standarda i aktivnostima na poboljšanju kvaliteta. AKAZ može obavljati najavljene godišnje kontrolne posjete, kao i određene nenajavljene kontrolne posjete.<ref>Zakon o sistemu poboljšanja kvaliteta, sigurnosti i o akreditaciji u zdravstvu, čl. 10; Pravilnik o akreditaciji i certifikaciji zdravstvenih ustanova.</ref><ref>Čl. 4 Zakona, čl. 7 Statuta AKAZ-a.</ref> == Vanjska provjera kvaliteta == Vanjska provjera kvaliteta predstavlja postupak u kojem se izvršenje zdravstvenih usluga u zdravstvenoj ustanovi upoređuje s objavljenim standardima, pri čemu se identifikuju mogućnosti za poboljšanje kvaliteta zdravstvenih usluga. Vanjske provjere provode nadležni ocjenjivači. Za ocjenjivače mogu biti imenovani stručnjaci iz oblasti zdravstvenog usmjerenja koji imaju odgovarajuće radno iskustvo. Kriterije za njihovo imenovanje propisuje Upravni odbor, a lista ocjenjivača utvrđuje se svake druge godine.<ref>Zakon o sistemu poboljšanja kvaliteta, sigurnosti i o akreditaciji u zdravstvu, čl. 4. i 28. Službene novine Federacije BiH, br. 59/05, 52/11 i 6/17.</ref> == Sigurnost pacijenata == Poboljšanje sigurnosti zdravstvenih usluga jedan je od osnovnih ciljeva sistema koji uređuje Zakon. Sigurnost zdravstvenih usluga obuhvata kapacitet zdravstvene ustanove za mjerenje i sprječavanje nastanka medicinskih grešaka, dok se sigurnost pacijenta odnosi na sprječavanje nepovoljnih događaja i štete u procesu pružanja zdravstvenih usluga. Zdravstvene ustanove dužne su Agenciji redovno prijavljivati utvrđene incidente i nepovoljne događaje koji mogu biti povezani s pružanjem zdravstvenih usluga. Takvi podaci se identifikuju, dokumentuju, statistički obrađuju i analiziraju, pri čemu je predviđena njihova anonimnost i povjerljivost.<ref>Zakon o sistemu poboljšanja kvaliteta, sigurnosti i o akreditaciji u zdravstvu, čl. 4, 5. i 12. Službene novine Federacije BiH, br. 59/05, 52/11 i 6/17.</ref> == Uloga zdravstvenih ustanova == Zdravstvene ustanove dužne su uspostaviti, razviti i održavati sistem poboljšanja kvaliteta i sigurnosti zdravstvenih usluga prilagođen vlastitim uslovima rada. Za provođenje odgovarajućih mjera i aktivnosti zdravstvena ustanova imenuje Komisiju za poboljšanje kvaliteta i sigurnosti zdravstvenih usluga. Komisija, između ostalog, prikuplja podatke potrebne za unutrašnju i vanjsku provjeru kvaliteta, provodi unutrašnju provjeru, učestvuje u vanjskoj provjeri i sarađuje s AKAZ-om i drugim institucijama u oblasti kvaliteta i sigurnosti zdravstvenih usluga.<ref>Zakon o sistemu poboljšanja kvaliteta, sigurnosti i o akreditaciji u zdravstvu, čl. 8. i 10. Službene novine Federacije BiH, br. 59/05, 52/11 i 6/17.</ref> == Uloga korisnika zdravstvenih usluga == Korisnici zdravstvenih usluga imaju pravo i obavezu učestvovati u procesu poboljšanja kvaliteta i sigurnosti zdravstvenih usluga. Zakon predviđa i njihovo učešće u Komisijama zdravstvenih ustanova i organima Agencije. Učešće korisnika predstavlja dio sistema u kojem se kvalitet zdravstvene zaštite ne posmatra samo kroz rad zdravstvenih profesionalaca i ustanova, nego i kroz interese i iskustvo korisnika zdravstvenih usluga.<ref>Čl. 15 Zakona.</ref> == Organizacija i upravljanje == Za obavljanje poslova i zadataka AKAZ-a Zakonom su predviđeni Savjetodavno vijeće, Upravni odbor, nadležni ocjenjivači vanjske provjere kvaliteta, direktor i drugi organi utvrđeni Statutom Agencije. Savjetodavno vijeće predstavlja interese učesnika u procesu poboljšanja kvaliteta i sigurnosti zdravstvenih usluga. Vijeće daje prijedloge, mišljenja i sugestije u vezi sa strategijama, planovima, politikama i procedurama kvaliteta i sigurnosti, kao i sistemom akreditacije. Upravni odbor upravlja Agencijom, donosi statut i druge opće akte, utvrđuje planove rada i razvoja, finansijski plan i godišnji program rada, te razvija i odobrava sistem akreditacije. Upravni odbor također donosi odluke o izdavanju, ukidanju i obnavljanju akreditacije zdravstvenim ustanovama. Direktor rukovodi Agencijom, predstavlja i zastupa Agenciju, te odgovara za zakonitost njenog rada i materijalno-finansijskog poslovanja.<ref>Zakon o sistemu poboljšanja kvaliteta, sigurnosti i o akreditaciji u zdravstvu, čl. 23–27. Službene novine Federacije BiH, br. 59/05, 52/11 i 6/17.</ref> == Edukacija == AKAZ utvrđuje programe trajne edukacije i obučavanja zdravstvenih radnika i zdravstvenih saradnika u oblasti poboljšanja kvaliteta, sigurnosti i akreditacije u zdravstvu. Edukacija je povezana s primjenom standarda, samoocjenom zdravstvenih ustanova, pripremom za akreditaciju i drugim aktivnostima usmjerenim na kontinuirano poboljšanje kvaliteta zdravstvenih usluga. == Saradnja s institucijama == U sistemu poboljšanja kvaliteta i sigurnosti zdravstvenih usluga, pored AKAZ-a, učestvuju zdravstvene ustanove, zdravstveni radnici i saradnici, korisnici zdravstvenih usluga, zavodi za javno zdravstvo, zavodi zdravstvenog osiguranja, komore i udruženja zdravstvenih radnika, te ministarstva zdravstva. Učesnici su dužni sarađivati i razmjenjivati podatke iz svog djelokruga s Agencijom u skladu s relevantnim propisima.<ref>Čl. VII zakona.</ref> AKAZ sarađuje s nadležnim organima i institucijama Federacije i kantona, te međunarodnim institucijama i organizacijama u oblasti poboljšanja kvaliteta i sigurnosti zdravstvenih usluga i akreditacije u zdravstvu.<ref>Čl. XXII zakona.</ref> == Registar akreditovanih zdravstvenih ustanova == AKAZ vodi registar akreditovanih zdravstvenih ustanova, kao i zdravstvenih ustanova koje učestvuju ili su učestvovale u programu akreditacije. Lista akreditovanih zdravstvenih ustanova dostupna je javnosti nakon donošenja rješenja o akreditaciji.<ref>{{Cite web|url=http://www.akaz.ba/registri-i-liste|title=Registri i liste|website=www.akaz.ba|language=|access-date=21. 8. 2026}}</ref> == Finansiranje == Prema Zakonu, sredstva za finansiranje rada Agencije ostvaruju se iz budžeta Federacije i [[Kantoni Federacije Bosne i Hercegovine|kantona]], putem ugovora s ministarstvima zdravstva, te iz drugih izvora utvrđenih zakonom i Statutom Agencije. Finansijski plan Agencije donosi Upravni odbor i on podliježe saglasnosti [[Vlada Federacije Bosne i Hercegovine|Vlade Federacije Bosne i Hercegovine]].<ref>Zakon o sistemu poboljšanja kvaliteta, sigurnosti i o akreditaciji u zdravstvu, čl. 33. Službene novine Federacije BiH, br. 59/05, 52/11 i 6/17.</ref> == Međunarodni standardi i saradnja == AKAZ je Zakonom određen za razvoj sistema akreditovanja usklađenog s evropskom i međunarodnom praksom. Zakon također predviđa uspostavljanje i održavanje međusobnog priznavanja s inostranim organima za [[Akreditacija|akreditovanje]] u [[Javno zdravstvo|zdravstvu]] koji primjenjuju iste ili slične standarde.<ref>Čl. 5, 22 Zakona.</ref> U Zakonu se navodi i program ALPHA, definisan kao međunarodno priznati program vodećih principa akreditacije u zdravstvu, odnosno akreditacije akreditora.<ref>Zakon o sistemu poboljšanja kvaliteta, sigurnosti i o akreditaciji u zdravstvu, član 4, [https://fmoh.gov.ba/uploads/files/Zakon_o_sistemu_poboljsanja_kvalitete__sigurnosti_i_o_akreditaciji_u_zdravstvu__59-05.pdf Službene novine Federacije BiH, broj 59/05].</ref> == Reference == {{Refspisak}} [[Kategorija:Institucije Bosne i Hercegovine]] i3jum38oe5xcl3ue79629fg75gc1mvq 3921682 3921680 2026-08-23T02:20:52Z Tulum387 155909 Članak dorađen, sređene reference, naslovi i ostalo. Dodati još eventualno plave veze. 3921682 wikitext text/x-wiki '''Agencija za kvalitet i akreditaciju u zdravstvu u Federaciji Bosne i Hercegovine (AKAZ)''' je zakonom osnovano pravno lice, vladina agencija i federalni organ nadležan za stručne i s njima povezane upravne poslove u oblasti poboljšanja kvaliteta i sigurnosti zdravstvenih usluga, kao i za akreditaciju u zdravstvu na području Federacije Bosne i Hercegovine. Osnovana je [[Zakon o sistemu poboljšanja kvaliteta, sigurnosti i o akreditaciji u zdravstvu|Zakonom o sistemu poboljšanja kvaliteta, sigurnosti i o akreditaciji u zdravstvu]], koji je [[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine]] donio 2005. Zakonom je AKAZ određen kao nadležni organ u oblasti poboljšanja kvaliteta, sigurnosti i akreditacije u zdravstvu, a Agencija ima svojstvo pravnog lica. Sjedište Agencije je u [[Sarajevo|Sarajevu]].<ref>Zakon o sistemu poboljšanja kvalitete, sigurnosti i o akreditaciji u zdravstvu, "Službene novine FBiH", br. 59/05, 52/11 i 6/17.</ref> Djelatnost AKAZ-a obuhvata razvoj, koordinaciju i primjenu standarda sigurnosti i kvaliteta u zdravstvu, razvoj sistema akreditovanja, provođenje postupaka akreditacije zdravstvenih ustanova, vanjsku provjeru kvaliteta, razvoj i širenje kliničkih vodilja zasnovanih na dokazima, razvoj indikatora izvedbe, vođenje registara i statistike iz svog djelokruga, te edukaciju zdravstvenih radnika i zdravstvenih saradnika. Agencija također sarađuje s nadležnim organima i institucijama Federacije i kantona, kao i s međunarodnim institucijama i organizacijama u oblasti kvaliteta, sigurnosti i akreditacije u zdravstvu.<ref>Agencija za kvalitet i akreditaciju u zdravstvu u Federaciji Bosne i Hercegovine (AKAZ). ''Pravilnik o radu Agencije za kvalitet i akreditaciju u zdravstvu u Federaciji Bosne i Hercegovine''. Sarajevo: AKAZ; 2018.</ref><ref>Statut AKAZ-a, čl. 7; Zakon o sistemu poboljšanja kvaliteta, sigurnosti i o akreditaciji u zdravstvu, čl. 1, 5, 6, 7, 10 i 34–36</ref> == Historija i pravni okvir == Zakon o sistemu poboljšanja kvaliteta, sigurnosti i o akreditaciji u zdravstvu donio je Parlament Federacije Bosne i Hercegovine tokom 2005. Zakon je proglašen 30. septembra 2005. u Sarajevu. Njime je uređen sistem poboljšanja kvaliteta i sigurnosti zdravstvenih usluga, kao i postupak akreditacije zdravstvenih ustanova na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine. Istim zakonom osnovana je Agencija za kvalitet i akreditaciju u zdravstvu u Federaciji Bosne i Hercegovine.<ref>Federacija Bosne i Hercegovine. ''Zakon o sistemu poboljšanja kvaliteta, sigurnosti i o akreditaciji u zdravstvu''. Službene novine Federacije BiH, broj 59/05, 30. septembar 2005.</ref> AKAZ je Zakonom definisan kao [[pravno lice]] koje obavlja stručne i s njima povezane upravne poslove koji zahtijevaju posebno organizovanje i samostalnost u radu. Zakon također predstavlja osnivački akt na osnovu kojeg se Agencija upisuje u nadležni sudski registar. == Nadležnosti i djelatnosti == AKAZ obavlja stručne i s njima povezane upravne poslove u vezi s poboljšanjem kvaliteta i sigurnosti zdravstvenih usluga, te je nadležan za provođenje akreditacije u zdravstvu. U okviru svojih nadležnosti Agencija naročito: * koordiniše, prikuplja, razvija i usvaja organizacijske i kliničke standarde; * razvija kliničke vodilje i indikatore izvedbe; * razvija sistem akreditovanja usklađen s evropskom i međunarodnom praksom; * utvrđuje listu nadležnih ocjenjivača vanjske provjere kvaliteta; * provodi postupak akreditacije zdravstvenih ustanova; * dodjeljuje, ukida i obnavlja akreditaciju; * vodi registre i statistiku iz svog djelokruga; * utvrđuje programe trajne edukacije i obučavanja zdravstvenih radnika i zdravstvenih saradnika; * sarađuje s nadležnim organima i institucijama Federacije i kantona; * sarađuje s međunarodnim institucijama i organizacijama u oblasti kvaliteta, sigurnosti i akreditacije u zdravstvu. Ciljevi sistema poboljšanja kvaliteta i sigurnosti uključuju definiranje parametara kvaliteta zdravstvenih usluga, razvoj sistema akreditovanja, koordinisanje i usvajanje standarda, razvoj kliničkih vodilja zasnovanih na dokazima, te uspostavljanje međusobnog priznavanja s inostranim tijelima za akreditaciju u zdravstvu koja primjenjuju iste ili slične standarde.<ref>Statut Agencije za kvalitet i akreditaciju u zdravstvu u Federaciji BiH, čl. 7, alineje 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7 i 8. Član 5. Zakona o sistemu poboljšanja kvaliteta, sigurnosti i o akreditaciji u zdravstvu.</ref> == Standardi kvaliteta i sigurnosti == Standard predstavlja mjerilo koje određuje skup pravila, protokola, zahtjeva ili izjava o očekivanom kvalitetu zdravstvene zaštite. Zakon razlikuje minimalne standarde, koji predstavljaju minimalne zahtjeve radi zaštite i sigurnosti pacijenta, i optimalne standarde, kojima se određuju zahtjevi za pružanje kvalitetne zdravstvene usluge. AKAZ koordiniše, prikuplja, razvija i usvaja organizacijske i kliničke standarde, uključujući kliničke vodilje i indikatore izvedbe, u skladu s utvrđenim prioritetima.<ref>Zakon o sistemu poboljšanja kvaliteta, sigurnosti i o akreditaciji u zdravstvu, član 4, Statut AKAZ-a, član 7.</ref> == Kliničke vodilje == Kliničke vodilje predstavljaju sistemski razvijene smjernice koje zdravstvenim radnicima, zdravstvenim saradnicima i pacijentima pomažu u donošenju odluka o odgovarajućem zdravstvenom tretmanu u određenim kliničkim okolnostima. Jedan od ciljeva sistema kvaliteta jeste definisanje, vrednovanje i širenje kliničkih vodilja zasnovanih na dokazima radi učinkovite i efikasne kliničke prakse.<ref>Čl. 4, 5 Zakona o sistemu poboljšanja kvaliteta, sigurnosti i o akreditaciji u zdravstvu.</ref> == Indikatori izvedbe == AKAZ razvija i koristi indikatore izvedbe kao jedan od elemenata sistema praćenja i unapređenja kvaliteta zdravstvenih usluga. Zakon ih navodi zajedno s organizacijskim i kliničkim standardima i kliničkim vodiljama kao elemente sistema akreditovanja i poboljšanja kvaliteta. Indikatori izvedbe omogućavaju praćenje određenih aspekata rada zdravstvenih ustanova i mogu služiti za procjenu dostignutog nivoa kvaliteta i identifikaciju područja u kojima je potrebno poboljšanje.<ref>Čl. 5 Zakona, čl. 7. Statuta.</ref> == Certifikacija i akreditacija == AKAZ provodi postupak akreditacije zdravstvenih ustanova na osnovu utvrđenih standarda i kriterija. Učešće u programu akreditacije je prema Zakonu dobrovoljno i vrši se na zahtjev zdravstvenih ustanova primarne i bolničke zdravstvene zaštite, kao i privatne prakse. Akreditacija se dodjeljuje ustanovama za koje se utvrdi da ispunjavaju standarde i kriterije koje je propisala Agencija. Akreditacija predstavlja proces samoocjene i vanjskog kolegijalnog pregleda kojim se procjenjuje nivo izvršenja zdravstvenih usluga u odnosu na propisane standarde i kontinuirano poboljšanje zdravstvenog sistema i zdravstvenih usluga.<ref>Čl. 4, 6, 10. Zakona.</ref> == Postupak akreditacije == Postupak akreditacije započinje podnošenjem zahtjeva zdravstvene ustanove za učešće u programu poboljšanja kvaliteta i sigurnosti zdravstvenih usluga i postupku akreditacije. Agencija nakon prijema zahtjeva i dokumentacije vrši njihovu procjenu i daje saglasnost za nastavak aktivnosti u postupku akreditacije. Zdravstvena ustanova u postupku akreditacije provodi samoocjenu, odnosno procjenu kvaliteta svog rada u odnosu na propisane standarde. Nakon pripreme ustanove provodi se vanjska provjera kvaliteta koju obavlja tim nadležnih ocjenjivača sa liste koju utvrđuje Agencija. Na osnovu rezultata vanjske provjere Agencija donosi rješenje o akreditaciji. Akreditacija se izdaje na određeni rok koji, prema Zakonu, ne može biti duži od tri godine. U izvještaju o vanjskoj provjeri navode se nalazi pregleda, uspjesi u poboljšanju kvaliteta i sigurnosti, te preporuke za poboljšanje u oblastima u kojima su utvrđeni nedostaci. Akreditovana zdravstvena ustanova tokom važenja akreditacije dostavlja Agenciji informacije o održavanju ispunjenih standarda i aktivnostima na poboljšanju kvaliteta. AKAZ može obavljati najavljene godišnje kontrolne posjete, kao i određene nenajavljene kontrolne posjete.<ref>Zakon o sistemu poboljšanja kvaliteta, sigurnosti i o akreditaciji u zdravstvu, čl. 10; Pravilnik o akreditaciji i certifikaciji zdravstvenih ustanova.</ref><ref>Čl. 4 Zakona, čl. 7 Statuta AKAZ-a.</ref> == Vanjska provjera kvaliteta == Vanjska provjera kvaliteta predstavlja postupak u kojem se izvršenje zdravstvenih usluga u zdravstvenoj ustanovi upoređuje s objavljenim standardima, pri čemu se identifikuju mogućnosti za poboljšanje kvaliteta zdravstvenih usluga. Vanjske provjere provode nadležni ocjenjivači. Za ocjenjivače mogu biti imenovani stručnjaci iz oblasti zdravstvenog usmjerenja koji imaju odgovarajuće radno iskustvo. Kriterije za njihovo imenovanje propisuje Upravni odbor, a lista ocjenjivača utvrđuje se svake druge godine.<ref>Zakon o sistemu poboljšanja kvaliteta, sigurnosti i o akreditaciji u zdravstvu, čl. 4. i 28. Službene novine Federacije BiH, br. 59/05, 52/11 i 6/17.</ref> == Sigurnost pacijenata == Poboljšanje sigurnosti zdravstvenih usluga jedan je od osnovnih ciljeva sistema koji uređuje Zakon. Sigurnost zdravstvenih usluga obuhvata kapacitet zdravstvene ustanove za mjerenje i sprječavanje nastanka medicinskih grešaka, dok se sigurnost pacijenta odnosi na sprječavanje nepovoljnih događaja i štete u procesu pružanja zdravstvenih usluga. Zdravstvene ustanove dužne su Agenciji redovno prijavljivati utvrđene incidente i nepovoljne događaje koji mogu biti povezani s pružanjem zdravstvenih usluga. Takvi podaci se identifikuju, dokumentuju, statistički obrađuju i analiziraju, pri čemu je predviđena njihova anonimnost i povjerljivost.<ref>Zakon o sistemu poboljšanja kvaliteta, sigurnosti i o akreditaciji u zdravstvu, čl. 4, 5. i 12. Službene novine Federacije BiH, br. 59/05, 52/11 i 6/17.</ref> == Uloga zdravstvenih ustanova == Zdravstvene ustanove dužne su uspostaviti, razviti i održavati sistem poboljšanja kvaliteta i sigurnosti zdravstvenih usluga prilagođen vlastitim uslovima rada. Za provođenje odgovarajućih mjera i aktivnosti zdravstvena ustanova imenuje Komisiju za poboljšanje kvaliteta i sigurnosti zdravstvenih usluga. Komisija, između ostalog, prikuplja podatke potrebne za unutrašnju i vanjsku provjeru kvaliteta, provodi unutrašnju provjeru, učestvuje u vanjskoj provjeri i sarađuje s AKAZ-om i drugim institucijama u oblasti kvaliteta i sigurnosti zdravstvenih usluga.<ref>Zakon o sistemu poboljšanja kvaliteta, sigurnosti i o akreditaciji u zdravstvu, čl. 8. i 10. Službene novine Federacije BiH, br. 59/05, 52/11 i 6/17.</ref> == Uloga korisnika zdravstvenih usluga == Korisnici zdravstvenih usluga imaju pravo i obavezu učestvovati u procesu poboljšanja kvaliteta i sigurnosti zdravstvenih usluga. Zakon predviđa i njihovo učešće u Komisijama zdravstvenih ustanova i organima Agencije. Učešće korisnika predstavlja dio sistema u kojem se kvalitet zdravstvene zaštite ne posmatra samo kroz rad zdravstvenih profesionalaca i ustanova, nego i kroz interese i iskustvo korisnika zdravstvenih usluga.<ref>Čl. 15 Zakona.</ref> == Organizacija i upravljanje == Za obavljanje poslova i zadataka AKAZ-a Zakonom su predviđeni Savjetodavno vijeće, Upravni odbor, nadležni ocjenjivači vanjske provjere kvaliteta, direktor i drugi organi utvrđeni Statutom Agencije. Savjetodavno vijeće predstavlja interese učesnika u procesu poboljšanja kvaliteta i sigurnosti zdravstvenih usluga. Vijeće daje prijedloge, mišljenja i sugestije u vezi sa strategijama, planovima, politikama i procedurama kvaliteta i sigurnosti, kao i sistemom akreditacije. Upravni odbor upravlja Agencijom, donosi statut i druge opće akte, utvrđuje planove rada i razvoja, finansijski plan i godišnji program rada, te razvija i odobrava sistem akreditacije. Upravni odbor također donosi odluke o izdavanju, ukidanju i obnavljanju akreditacije zdravstvenim ustanovama. Direktor rukovodi Agencijom, predstavlja i zastupa Agenciju, te odgovara za zakonitost njenog rada i materijalno-finansijskog poslovanja.<ref>Zakon o sistemu poboljšanja kvaliteta, sigurnosti i o akreditaciji u zdravstvu, čl. 23–27. Službene novine Federacije BiH, br. 59/05, 52/11 i 6/17.</ref> == Edukacija == AKAZ utvrđuje programe trajne edukacije i obučavanja zdravstvenih radnika i zdravstvenih saradnika u oblasti poboljšanja kvaliteta, sigurnosti i akreditacije u zdravstvu. Edukacija je povezana s primjenom standarda, samoocjenom zdravstvenih ustanova, pripremom za akreditaciju i drugim aktivnostima usmjerenim na kontinuirano poboljšanje kvaliteta zdravstvenih usluga. == Saradnja s institucijama == U sistemu poboljšanja kvaliteta i sigurnosti zdravstvenih usluga, pored AKAZ-a, učestvuju zdravstvene ustanove, zdravstveni radnici i saradnici, korisnici zdravstvenih usluga, zavodi za javno zdravstvo, zavodi zdravstvenog osiguranja, komore i udruženja zdravstvenih radnika, te ministarstva zdravstva. Učesnici su dužni sarađivati i razmjenjivati podatke iz svog djelokruga s Agencijom u skladu s relevantnim propisima.<ref>Čl. VII zakona.</ref> AKAZ sarađuje s nadležnim organima i institucijama Federacije i kantona, te međunarodnim institucijama i organizacijama u oblasti poboljšanja kvaliteta i sigurnosti zdravstvenih usluga i akreditacije u zdravstvu.<ref>Čl. XXII zakona.</ref> == Registar akreditovanih zdravstvenih ustanova == AKAZ vodi registar akreditovanih zdravstvenih ustanova, kao i zdravstvenih ustanova koje učestvuju ili su učestvovale u programu akreditacije. Lista akreditovanih zdravstvenih ustanova dostupna je javnosti nakon donošenja rješenja o akreditaciji.<ref>{{Cite web|url=http://www.akaz.ba/registri-i-liste|title=Registri i liste|website=www.akaz.ba|language=|access-date=21. 8. 2026}}</ref> == Finansiranje == Prema Zakonu, sredstva za finansiranje rada Agencije ostvaruju se iz budžeta Federacije i [[Kantoni Federacije Bosne i Hercegovine|kantona]], putem ugovora s ministarstvima zdravstva, te iz drugih izvora utvrđenih zakonom i Statutom Agencije. Finansijski plan Agencije donosi Upravni odbor i on podliježe saglasnosti [[Vlada Federacije Bosne i Hercegovine|Vlade Federacije Bosne i Hercegovine]].<ref>Zakon o sistemu poboljšanja kvaliteta, sigurnosti i o akreditaciji u zdravstvu, čl. 33. Službene novine Federacije BiH, br. 59/05, 52/11 i 6/17.</ref> == Međunarodni standardi i saradnja == AKAZ je Zakonom određen za razvoj sistema akreditovanja usklađenog s evropskom i međunarodnom praksom. Zakon također predviđa uspostavljanje i održavanje međusobnog priznavanja s inostranim organima za [[Akreditacija|akreditovanje]] u [[Javno zdravstvo|zdravstvu]] koji primjenjuju iste ili slične standarde.<ref>Čl. 5, 22 Zakona.</ref> U Zakonu se navodi i program ALPHA, definisan kao međunarodno priznati program vodećih principa akreditacije u zdravstvu, odnosno akreditacije akreditora.<ref>Zakon o sistemu poboljšanja kvaliteta, sigurnosti i o akreditaciji u zdravstvu, član 4, [https://fmoh.gov.ba/uploads/files/Zakon_o_sistemu_poboljsanja_kvalitete__sigurnosti_i_o_akreditaciji_u_zdravstvu__59-05.pdf Službene novine Federacije BiH, broj 59/05].</ref> == Reference == {{Refspisak}} [[Kategorija:Institucije Bosne i Hercegovine]] fvvtcx8sh13vjr249elpm2g3arq537q Florence Baverel-Robert 0 507940 3921633 3893413 2026-08-22T15:17:40Z AnToni 2325 /* Reference */ 3921633 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Florence Baverel-Robert | slika = | puno ime = | država = {{ZID|Francuska}} | datum rođenja = {{Datum rođenja i godine|1974|05|24}} | mjesto rođenja = [[Pontarlier]] | država rođenja = [[Francuska]] | datum smrti = | mjesto smrti = | država smrti = | visina = 167 | težina = 60 | zanimanje = | klub = | trener = <!-- Olimpijske igre --> | nastup OI = '''3''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|1998]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|2002]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|2006]]) | medalje OI = '''2''' | zlato OI = 1 <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup SP = '''11''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|1995]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|1996]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998.|1998]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999.|1999]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000.|2000]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001.|2001]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2002.|2002]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003.|2003]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005.|2005]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2006.|2006]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007.|2007.]]) | medalje SP = '''9''' | zlato SP = 0 <!-- Svjetski kup --> | nastup SK = [[Svjetski kup u biatlonu 1994/1995.|1994/95.]] | pobjede SK = '''1''' | pobjede SK štafeta= 9 | plasman SK = {{plainlist| * '''5.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2006/2007.|2006/07.]]) * {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}}: '''4.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2006/2007.|2006/07.]]) * {{Tooltip|Spr.|Sprint}}: '''6.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2006/2007.|2006/07.]]) * {{Tooltip|Pot.|Potjera}}: '''7.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2001/2002.|2001/02]], [[Svjetski kup u biatlonu 2006/2007.|2006/07.]]) * {{Tooltip|Mas.|Masovni start}}: '''6.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2006/2007.|2006/07.]]) }} | pobjede_u_dis= '''1''' – sprint <!-- Evropski kup --> | nastup EK = [[IBU kup 2000/2001.|2000/01.]] | pobjede EK = '''3''' | plasman EK = '''10.''' ([[IBU kup 2002/2003.|2002/03.]]) | kraj karijere = 2007. <!--Status: a=aktivan; k=kažnjen; n=neaktivan; p=pauzira; ne=nepoznat; u=umro; po=povukao se iz karijere; --> | status = neaktivna <!-- medalje --> | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaBronza|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|ZOI 2006.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – štafeta (žene)|štafeta]]}} {{MedaljaZlato|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|ZOI 2006.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – 7,5 km|7,5 km]]}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|SP 1995.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – štafeta (žene)|štafeta]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|SP 1996.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – štafeta (žene)|štafeta]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|SP 1996.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – ekipno (žene)|ekipno]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999.|SP 1999.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – štafeta (žene)|štafeta]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000.|SP 2000.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – potjera (žene)|potjera]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2006.|SP 2006.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2006 – štafeta (mješovito)|štafeta (mj)]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007.|SP 2007.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – 15 km|15 km]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007.|SP 2007.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – štafeta (mješovito)|štafeta (mj)]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007.|SP 2007.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – štafeta (žene)|štafeta]]}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 1 | 0 |1 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 5 | 4 }} |ordeni = {{Nacionalni orden Legije časti - kavalir}} [[Nacionalni orden Legije časti|Nacionalni orden Legije časti - kavalir]] |ažurirano = 3. 8. 2024. }} '''Florence Baverel-Robert''', rođena 24. maja 1974. u [[Pontarlier]]u u [[Francuska|Francuskoj]], kao Florence Baverel, je nekadašnja francuska [[biatlon]]ka. Baverel je [[Spisak olimpijskih pobjednika u biatlonu#Sprint (7,5 km)|olimpijska pobjednica u sprintu]]. == Karijera== === Olimpijske igre === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}}!! {{Tooltip|Pot.|Potjera}}!! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}}!! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1998}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – 15 km|63]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – 7,5 km|43]] | | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – štafeta (žene)|8]] |- |align=left | {{NaziviOI|Z|2002}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – 15 km|11]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – 7,5 km|5]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – potjera (žene)|14]] | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – štafeta (žene)|9]] |- |align=left | {{NaziviOI|Z|2006}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – 15 km|26]] | style="background:#f7f6a8;"| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – 7,5 km|1]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – potjera (žene)|13]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – masovni start (žene)|5]] | style="background:#f8e6c4;"| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – štafeta (žene)|3]] |} Florence Baverel je tri puta nastupila na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Zimskim olimpijskim igrama]]: na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|ZOI 1998]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|ZOI 2002.]] i [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|ZOI 2006.]] Na trećem nastupu na ZOI 2006. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – 7,5 km|utrci na 7,5&nbsp;km]] osvojila je zlatnu medalju, kada je bez promašaja i zaostatkom od 2.4&nbsp;s bila brža od [[Švedska na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|švedske]] biatlonke [[Anna Carin Zidek|Anne Carin Zidek]]. Na istim igrama osvojila je bronzanu medalju u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – štafeta (žene)|štafeti]] s [[Delphyne Peretto]], [[Sylvie Becaert]] i [[Sandrine Bailly]] i zaostatkom od 2:26.2&nbsp;min u odnosu na pobjedničku [[Rusija na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|rusku]] štafetu u sastavu: [[Ana Bogali]], [[Svjetlana Išmuratova]], [[Olga Zajceva]] i [[Albina Ahatova]]. === Svjetska prvenstva === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}}!! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ.|Mješovita štafeta}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|1995}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 15 km|22]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 7,5 km|10]] | | | style="background:#dce5e5;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – štafeta (žene)|2]] | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1996}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – 15 km|33]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – 7,5 km|9]] | | | style="background:#dce5e5;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – štafeta (žene)|2]] | | style="background:#f8e6c4;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – ekipno (žene)|3]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1998}} | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998 – potjera (žene)|12]] | | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1999}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – 15 km|20]] | | | | style="background:#f8e6c4;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – štafeta (žene)|3]] | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2000}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – 15 km|56]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – 7,5 km|32]] | style="background:#f8e6c4;"|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – potjera (žene)|3]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – masovni start (žene)|10]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – štafeta (žene)|4]] | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2001}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – 15 km|14]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – 7,5 km|21]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – potjera (žene)|24]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – masovni start (žene)|19]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – štafeta (žene)|5]] | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2002}} | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2002 – masovni start (žene)|12]] | | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2003}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – 15 km|9]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – 7,5 km|27]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – potjera (žene)|46]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – masovni start (žene)|16]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – štafeta (žene)|5]] | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2005}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – 15 km|11]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – 7,5 km|9]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – potjera (žene)|8]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – masovni start (žene)|21]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – štafeta (žene)|4]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – štafeta (mješovito)|6]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2006}} | | | | | | style="background:#f8e6c4;"|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2006 – štafeta (mješovito)|3]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2007}} | style="background:#dce5e5;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – 15 km|2]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – 7,5 km|21]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 207 – potjera (žene)|6]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – masovni start (žene)|10]] | style="background:#dce5e5;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – štafeta (žene)|2]] | style="background:#dce5e5;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – štafeta (mješovito)|2]] | |} Baverel je nastupila na jedanest [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskih prvenstava]] od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|SP 1995.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007.|SP 2007]]. Osvojila je pet srebrnih i četiri bronzane medalje. Prvu srebrnu medalju osvojila je na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|SP 1995.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – štafeta (žene)|štafeti]] s [[Corinne Niogret]], [[Véronique Claudel]] i [[Anne Briand]], a drugu na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|SP 1996.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – štafeta (žene)|štafeti]] s [[Corinne Niogret]], [[Emmanuelle Claret]] i [[Anne Briand]]. na istom prvenstvu u istom sastavu osvojila je bronzanu medalju u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – ekipno (žene)|ekipnoj utrci]]. Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999.|SP 1999.]] s [[Delphyne Heymann]], [[Christelle Gros]] i [[Corinne Niogret]] osvojila je bronzanu medalju u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – štafeta (žene)|štafeti]]. Prvu medalju u pojedinačnim disciplinama osvojila je na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000.|narednom prvenstvu]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – potjera (žene)|potjeri]], kada je nakon utrke u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – 7,5 km|sprintu]] i osvojenog 32-og mjesta, osvojila bronzanu medalju. Tek na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2006.|SP 2006.]] ponovo je osvojila jednu medalju i to u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2006 – štafeta (mješovito)|mješovitoj štafeti]] s [[Vincent Defrasne|Vincentom Defrasne]], [[Sandrine Bailly|Sandrinom Bailly]] i [[Raphaël Poirée|Raphaëlom Poirée]]. Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007.|SP 2007.]] osvojila je tri srebrne medalje: U [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – 15 km|utrci na 15&nbsp;km]], u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – štafeta (žene)|štafeti]] s [[Delphyne Peretto]], [[Sylvie Becaert]] i [[Sandrine Bailly]]; te u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – štafeta (mješovito)|mješovitoj štafeti]] s [[Sandrine Bailly]], [[Vincent Defrasne|Vincentom Defrasne]] i [[Raphaël Poirée|Raphaëlom Poirée]]. === Svjetski kup === {| class="wikitable" style="float:left; text-align:center; font-size:75%" |- !colspan="18" | Plasman u Svjetskom kupu |- ! [[Svjetski kup u biatlonu 1994/1995.|1994/95.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1996/1997.|1996/97.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1997/1998.|1997/98.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1998/1999.|1998/99.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1999/2000.|1999/00.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2000/2001.|2000/01.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2001/2002.|2001/02.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2002/2003.|2002/03.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2003/2004.|2003/04.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2004/2005.|2004/05]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2005/2006.|2005/06.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2006/2007.|2006/07.]] |- |7||6||47||10||32||18||26||9||30||20||10||5 |} {{clear}} Prvi nastup Florence Baverel u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u [[Svjetski kup u biatlonu 1994/1995.|sezoni 1994/95.]] U prvoj utrci u [[Austrija|austrijskom]] [[Bad Gastein]]u 8. decembra 1994. je osvojila 43-o mjesto u utrci na 15&nbsp;km sa sedam promašaja i zaostatkom od 9:19.5&nbsp;min u odnosu na pobjednicu [[Anne Briand]]. Najbolji rezultati su joj šest drugih mjesta u trkama na 15&nbsp;km, 7,5&nbsp;km i u utrkama potjere. U štafetnim utrkama i ekipnim utrkama je pobijedila devet puta. == Prestanak karijere == Aktivnim bavljenjem biatlonom prestala se baviti 2007. godine == Privatni život == Nakon aktivne karijere postala je majka kćeri i komentatorica francuskog izdanja [[Eurosport]]a u oktobru 2008. godine. Sada ima troje djece. Radila je, između ostalog, kao odgojitelj za djecu s invaliditetom i kao instruktor za francusku vojsku. Razvedena je od bivšeg biatlonca [[Julien Robert|Juliena Roberta]] za kojeg se udala 2000. godine. Od 2012. je u vezi s biatloncem [[Gilles Marguet]]om. == Nagrade == Godine 2006. dodijeljen joj je [[Nacionalni orden Legije časti]] u rangu kavalira. == Napomene == {{napspisak}} == Vanjski linkovi == {{Biatlon portal}} * {{Commonscat-inline}} * {{Sport365|164}} * [https://biathlonresults.com/?IBUId=BTFRA22405197401 Zvanična banka podataka IBU-a] == Reference == {{refspisak}} {{Olimpijske pobjednice u biatlonu-7,5 km}} {{Evropske prvakinje u biatlonu-štafeta}} {{DEFAULTSORT:Baverel, Florence}} [[Kategorija:Rođeni 1974.]] [[Kategorija:Biografije, Pontarlier]] [[Kategorija:Francuski biatlonci]] [[Kategorija:Francuski olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Svjetskim prvenstvima u biatlonu]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1998.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2002.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2006.]] [[Kategorija:Osvajači zlatne medalje na Olimpijskim igrama (Francuska)]] [[Kategorija:Osvajači bronzane medalje na Olimpijskim igrama (Francuska)]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Zimskim olimpijskim igrama 2006.]] [[Kategorija:Nosioci Nacionalnog ordena Legije časti]] [[Kategorija:Živi ljudi]] hih24hkxr1v8dl8aqdsk4b4xt8w1f1r Šablon:SKB 1995 ukupno muškarci 10 513968 3921716 3809333 2026-08-23T07:52:44Z AnToni 2325 3921716 wikitext text/x-wiki {|{{SKB disciplineD2/zaglavlje |Disciplina = Ukupni rezultati |Datum = |Naziv = SKB 1995 ukupno muškarci }} {{SKB discipline/red|1|Vladimir Dračov|RUS|276|5}} {{SKB discipline/red|2|Viktor Majgurov|RUS|204|1}} {{SKB discipline/red|3|Sven Fischer|NJE|184|2}} |- {{PCT|4}} |- {{SKB discipline/red|4|Pieralberto Carrara|ITA|166|-}} {{SKB discipline/red|5|Ludwig Gredler|AUT|162|2}} {{SKB discipline/red|6|Sergej Tarasov (biatlonac){{!}}Sergej Tarasov |RUS|159|1}} {{SKB discipline/red|7|Ricco Groß|NJE|157|-}} {{SKB discipline/red|8|Frank Luck|NJE|150|-}} {{SKB discipline/red|9|Ole Einar Bjørndalen|NOR|141|1}} {{SKB discipline/red|10|Aleksej Kobeljev|RUS|137|-}} {{SKB discipline/red|13|Sergej Roškov|RUS|.|1}} {{SKB discipline/red|16|Aleksandar Popov (biatlonac){{!}}Aleksandar Popov|BJE|.|-}} {{SKB discipline/red|21|Vesa Hietalahti|FIN|.|1}} {{SKB discipline/red|23|Hervé Flandin|FRA|.|-}} {{SKB discipline/red|24|Ville Räikkönen|FIN|.|-}} {{SKB discipline/red|28|Mikael Löfgren|ŠVE|.|-}} {{SKB discipline/red|36|Patrice Bailly-Salins|FRA|.|-}} {{SKB discipline/red|42|Atsushi Kazama|JAP|.| }} {{SKB discipline/red|43|Paavo Puurunen|FIN|.|-}} {{SKB discipline/red|44|Kyōji Suga|JAP|.|-}} {{SKB discipline/red|46|Thierry Dusserre|FRA|.|-}} {{SKB discipline/red|47|Tomas Globočnik|SLO|.|-}} {{SKB discipline/red|49|Janez Ožbolt|SLO|.|-}} {{SKB discipline/red|50|Jiří Holubec|ČEŠ|.|-}} {{SKB discipline/red|51|Mikael Löfgren|ŠVI|.|-}} {{SKB discipline/red|52|Erkki Latvala|FIN|.|-}} {{SKB discipline/red|58|Lionel Laurent|FRA|.|-}} {{SKB discipline/red|61|Valerij Kirijenko|RUS|.|-}} |} |}<noinclude> [[Kategorija:Šabloni Svjetskog kupa u biatlonu 1995/1996.]] {{Šablon:SKB ukupno muškarci}} </noinclude> 2pzinvo7q2wgf8lsqlvmyy345wnt6xa Burrhus Frederic Skinner 0 536234 3921607 3913936 2026-08-22T13:18:32Z EmausBot 25303 Robot: Popravlja dvostruka preusmjerenja na [[B.F. Skinner]] 3921607 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[B.F. Skinner]] n9nyuo9b3ea9dy1wo9ayedqtl86t3vu Šablon:Evropski prvaci u biatlonu-štafeta 10 536591 3921640 3918590 2026-08-22T15:21:02Z AnToni 2325 3921640 wikitext text/x-wiki {{Navkutija |ime = Evropski prvaci u biatlonu-štafeta |naslov = [[Evropsko prvenstvo u biatlonu#Štafeta|Evropski prvaci u biatlonu – štafeta]] |podaciklasa = plainlist |podacistil = text-align:left; |podaci1 = {{div col||35em}} * [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1994 – štafeta (muškarci)|1994]]: {{ZD|RUS|veličina=18px}} ([[Pavel Muslimov]], [[Pavel Vavilov]], [[Nikolaj Klikov]], [[Eduard Rijabov]]) * [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – štafeta (muškarci)|1995]]: {{ZD|BJE|veličina=18px}} ([[Igor Hohrijakov]], [[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandar Popov]], [[Oleg Riženkov]], [[Vadim Sašurin]]) * [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – štafeta (muškarci)|1996]]: {{ZD|RUS|veličina=18px}} ([[Viktor Majgourov]], [[Vladimir Dračev]], [[Sergej Rožkov (biatlonac)|Sergej Rožkov]], [[Aleksej Kobeljev]]) * [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – štafeta (muškarci)|1997]]: {{ZD|NJE|veličina=18px}} ([[Ulf Karkoschka]], [[Holger Schönthier]], [[Lars Kreuzer]], [[Marco Morgenstern]]) {{div col end}} }}<includeonly>[[Kategorija:Evropski prvaci u biatlonu]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Evropskim prvenstvima u biatlonu]] </includeonly><noinclude> [[Kategorija:Šabloni Evropskih prvenstava u biatlonu]] </noinclude> bwwneug2a2ithzi5czc6is16jqasoqr 3921642 3921640 2026-08-22T15:25:29Z AnToni 2325 3921642 wikitext text/x-wiki {{Navkutija |ime = Evropski prvaci u biatlonu-štafeta |naslov = [[Evropsko prvenstvo u biatlonu#Štafeta|Evropski prvaci u biatlonu – štafeta]] |podaciklasa = plainlist |podacistil = text-align:left; |podaci1 = {{div col||35em}} * [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1994 – štafeta (muškarci)|1994]]: {{ZD|RUS|veličina=18px}} ([[Pavel Muslimov]], [[Pavel Vavilov]], [[Nikolaj Klikov]], [[Eduard Rijabov]]) * [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995 – štafeta (muškarci)|1995]]: {{ZD|BJE|veličina=18px}} ([[Igor Hohrijakov]], [[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandar Popov]], [[Oleg Riženkov]], [[Vadim Sašurin]]) * [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1996 – štafeta (muškarci)|1996]]: {{ZD|RUS|veličina=18px}} ([[Viktor Majgourov]], [[Vladimir Dračev]], [[Sergej Rožkov (biatlonac)|Sergej Rožkov]], [[Aleksej Kobeljev]]) * [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1997 – štafeta (muškarci)|1997]]: {{ZD|NJE|veličina=18px}} ([[Ulf Karkoschka]], [[Holger Schönthier]], [[Lars Kreuzer]], [[Marco Morgenstern]]) {{div col end}} }}<includeonly>[[Kategorija:Evropski prvaci u biatlonu]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Evropskim prvenstvima u biatlonu]] </includeonly><noinclude> [[Kategorija:Šabloni Evropskih prvenstava u biatlonu]] </noinclude> qkhcdtsdd2en2uv0ajv213tqpwpkmrd Evropsko prvenstvo u biatlonu 1996. 0 536618 3921624 3921598 2026-08-22T14:57:33Z AnToni 2325 /* Ukupan broj osvojenih medalja */ 3921624 wikitext text/x-wiki {{Infokutija igre | naziv = Evropsko prvenstvo u biatlonu 1996. | logo = Biathlon_pictogram.svg | veličina = 150px | opis = | grad_domaćin = [[Ridnaun]], {{ZID|Italija}} | datumi = <!-- 17–20. marta --> 1996. | sportisti = | države = | prethodne = [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995.|1995.]] | sljedeće = [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1997.|1997.]] }} '''Evropsko prvenstvo u biatlonu 1996.''' <!-- održano od 17-20. marta --> u [[Ridnaun]]u u [[Italija|Italiji]], bilo je treće [[Evropsko prvenstvo u biatlonu]].<ref> {{cite web | url =https://www.les-sports.info/biathlon-championnat-d-europe-ibu-resultats-1995-1996-femmes-epf43692.html | title =Biathlon - Championnat d'Europe IBU - 1995/1996 | authorlink = | last = | first = | date = | website =les-sports.info | publisher = | access-date =16. 8. 2026 | language =fr }}</ref> == Muškarci == === Rezultati === {| class="wikitable" |- ! Disciplina !! 1 !! 2 !! 3 |- | [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1996 – 10 km|10&nbsp;km]]<ref>{{Cite web |url=http://sports123.com/bia/me-10.html |title=Results on sport123.com |access-date=2011-03-01 |archive-date=2011-03-01 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110301101044/http://sports123.com/bia/me-10.html |url-status=live }}</ref> || {{flagicon|RUS}} [[Vladimir Dračev]] || {{flagicon|RUS}} [[Sergej Tarasov (biatlonac)|Sergej Tarasov]] || {{flagicon|BLR}} [[Oleg Riženkov]] |- | [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1996 – 20 km|20&nbsp;km]]<ref>[https://web.archive.org/web/20111104031722/http://sports123.com/bia/me-20.html Results on sport123.com]</ref> || {{flagicon|RUS}} [[Sergej Tarasov (biatlonac)|Sergej Tarasov]] || {{flagicon|RUS}} [[Sergej Rožkov (biatlonac)|Sergej Rožkov]] || {{flagicon|BLR}} [[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandar Popov]] |- |[[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1996 – štafeta (muškarci)|štafeta]]<ref>[https://web.archive.org/web/20111104044601/http://sports123.com/bia/me-4x7.5.html Results on sport123.com]</ref> || {{ZID|Rusija}} <br /><small>[[Viktor Majgourov]]<br />[[Vladimir Dračev]]<br />[[Sergej Rožkov (biatlonac)|Sergej Rožkov]]<br />[[Aleksej Kobeljev]]</small> || {{ZID|Bjelorusija}} <br /><small>[[Aleksej Ajdarov]]<br />[[Oleg Riženkov]]<br />[[Vadim Sašurin]]<br />[[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandar Popov]]</small> || {{ZID|Njemačka}} <br /><small>[[Ulf Karkoschka]]<br />[[Marco Morgenstern]]<br />[[Jan Wüstenfeld]]<br />[[Carsten Heymann]]</small> |} === Bilans medalja === {|{{Bilans medalja |Sport = Bilans medalja |Broj = 3 |Logo = Biathlon_pictogram.svg }} |- bgcolor="#FFFFFF" | 1. {{Bilans medalja/Red|Rusija|3|2|0|5}} | 2. {{Bilans medalja/Red|Bjelorusija|0|1|2|3}} | 3. {{Bilans medalja/Red|Njemačka|0|0|1|1}} {{Bilans medalja/RedU|3|3|3|9}} |} ==Žene== === Rezultati === {| class="wikitable" |- ! Disciplina !! 1 !! 2 !! 3 |- | [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1996 – 7,5 km|7,5&nbsp;km]]<ref>[https://web.archive.org/web/20111104043529/http://sports123.com/bia/we-7.5.html Results on sports123.com]</ref> || {{flagicon|CZE}} [[Eva Háková]] || {{flagicon|SVK}} [[Soňa Mihoková]] || {{flagicon|RUS}} [[Galina Kukljeva]] |- | [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1996 – 15 km|15&nbsp;km]]<ref>[https://web.archive.org/web/20110518165940/http://sports123.com/bia/we-15.html Results on sports123.com]</ref> || {{flagicon|SLO}} [[Andreja Grašič]] || {{flagicon|RUS}} [[Olga Meljnjik]] || {{flagicon|POL}} [[Anna Stera]] |- | [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1996 – štafeta (žene)|štafeta]]<ref>[https://web.archive.org/web/20111104051449/http://sports123.com/bia/we-3x7.5.html Results on sports123.com]</ref> || {{ZID|Rusija}} <br /><small>[[Olga Meljnjik]]<br />[[Galina Kukljeva]]<br />[[Olga Romasko]]</small> || {{ZID|Ukrajina}} <br /><small>[[Tetjana Vodopjanova]]<br />[[Valentina Cerbe-Nesina]]<br />[[Olena Zubrilova]]</small> || {{ZID|Bjelorusija}}<br /><small>[[Natalija Rižankova]]<br />[[Natalija Permjakova]]<br />[[Svjetlana Paramigina]]</small> |} === Bilans medalja === {|{{Bilans medalja |Sport = Bilans medalja |Broj = 3 |Logo = Biathlon_pictogram.svg }} |- bgcolor="#FFFFFF" | 1. {{Bilans medalja/Red|Rusija|1|1|1|3}} | rowspan=2| 2. {{Bilans medalja/Red|Slovenija|1|0|0|1}} {{Bilans medalja/Red|Češka|1|0|0|1}} | rowspan=2| 4. {{Bilans medalja/Red|Ukrajina|0|1|0|1}} {{Bilans medalja/Red|Slovačka|0|1|0|1}} | rowspan=2| 6. {{Bilans medalja/Red|Poljska|0|0|1|1}} {{Bilans medalja/Red|Bjelorusija|0|0|1|1}} {{Bilans medalja/RedU|3|3|3|9}} |} == Pojedinačne medalje == {{sekcija}} === Bilans medalja === {|{{Bilans medalja |Sport = Bilans medalja |Broj = 6 |Logo = Biathlon_pictogram.svg }} |- bgcolor="#FFFFFF" | 1. {{Bilans medalja/Red|Rusija|4|3|1|8}} | rowspan=2| 2. {{Bilans medalja/Red|Slovenija|1|0|0|1}} {{Bilans medalja/Red|Češka|1|0|0|1}} | 4. {{Bilans medalja/Red|Bjelorusija|0|1|3|4}} | rowspan=2| 5. {{Bilans medalja/Red|Ukrajina|0|1|0|1}} {{Bilans medalja/Red|Slovačka|0|1|0|1}} | rowspan=2| 7. {{Bilans medalja/Red|Njemačka|0|0|1|1}} {{Bilans medalja/Red|Poljska|0|0|1|1}} {{Bilans medalja/RedU|6|6|6|18}} |} == Napomene== {{napspisak}} == Ukupan broj osvojenih medalja == {{col-begin}} {{col-break}} ; Žene {|{{Bilans medalja |Sport = Bilans medalja na održanim prvenstvima (ž) |Broj = 3 |Logo = Biathlon_pictogram.svg }} |- bgcolor="#FFFFFF" | 1. {{Bilans medalja/Red|Rusija|3|1|2|6}} | 2. {{Bilans medalja/Red|Francuska|2|0|2|4}} | 3. {{Bilans medalja/Red|Češka|1|1|0|2}} | rowspan=2| 4. {{Bilans medalja/Red|Poljska|1|0|1|2}} {{Bilans medalja/Red|Bjelorusija|1|0|1|2}} | 5. {{Bilans medalja/Red|Slovenija|1|0|0|1}} | 6. {{Bilans medalja/Red|Ukrajina|0|3|1|4}} | 7. {{Bilans medalja/Red|Slovačka|0|3|0|3}} | 8. {{Bilans medalja/Red|Njemačka|0|1|2|3}} {{Bilans medalja/RedU|9|9|9|27}} |} {{col-break}} ; Muškarci {|{{Bilans medalja |Sport = Bilans medalja na održanim prvenstvima (m) |Broj = 3 |Logo = Biathlon_pictogram.svg }} |- bgcolor="#FFFFFF" | 1. {{Bilans medalja/Red|Rusija|4|2|0|6}} | 2. {{Bilans medalja/Red|Bjelorusija|2|2|4|9}} | 3. {{Bilans medalja/Red|Francuska|1|2|0|3}} | 4. {{Bilans medalja/Red|Njemačka|1|1|2|4}} | 5. {{Bilans medalja/Red|Norveška|1|0|0|1}} | rowspan=2| 6. {{Bilans medalja/Red|Italija|0|1|0|1}} {{Bilans medalja/Red|Poljska|0|1|0|1}} | 8. {{Bilans medalja/Red|Finska|0|0|2|2}} | 9. {{Bilans medalja/Red|Ukrajina|0|0|1|1}} {{Bilans medalja/RedU|9|9|9|18}} |} {{col-end}} <center> ; Ukupno {|{{Bilans medalja |Sport = Bilans medalja na održanim prvenstvima |Broj = 3 |Logo = Biathlon_pictogram.svg }} |- bgcolor="#FFFFFF" | 1. {{Bilans medalja/Red|Rusija|7|3|2|12}} | 2. {{Bilans medalja/Red|Bjelorusija|3|2|5|10}} | 3. {{Bilans medalja/Red|Francuska|3|2|2|7}} | 4. {{Bilans medalja/Red|Njemačka|1|2|4|7}} | rowspan=2| 5. {{Bilans medalja/Red|Poljska|1|1|1|3}} {{Bilans medalja/Red|Češka|1|1|0|2}} | rowspan=2| 7. {{Bilans medalja/Red|Norveška|1|0|0|1}} {{Bilans medalja/Red|Slovenija|1|0|0|1}} | 9. {{Bilans medalja/Red|Ukrajina|0|3|2|5}} | 10. {{Bilans medalja/Red|Slovačka|0|3|0|3}} | 11. {{Bilans medalja/Red|Italija|0|1|0|1}} | 12. {{Bilans medalja/Red|Finska|0|0|2|2}} {{Bilans medalja/RedU|18|18|18|54}} |} </center> == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Biatlon portal}} {{EP u biatlonu}} [[Kategorija:Evropska prvenstva u biatlonu|1996]] [[Kategorija:Evropsko prvenstvo u biatlonu 1996.|*]] [[Kategorija:1996. u Italiji]] [[Kategorija:1996. u biatlonu]] [[Kategorija:Sportska takmičenja u Italiji]] [[Kategorija:Sport u Ridnaunu]] [[Kategorija:Biatlon u Italiji]] bwgf6kdi8hp9nua7uxmhlnet6fp5qen Roman Dostál 0 536676 3921702 3921419 2026-08-23T07:05:50Z AnToni 2325 /* Vanjski linkovi */ 3921702 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Roman Dostál | slika = Dostal_R._–_Biathlon_WCh_2024_Nove_Mesto_2581.jpg | opis_slike = | puno_ime = | nadimak = | nacionalnost = | država = {{ZID|Čehoslovačka}}<br>{{ZID|Češka}} | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1970|07|13}} | mjesto_rođenja = [[Ústí nad Orlicí]] | država_rođenja = [[Čehoslovačka]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | država_smrti = | zanimanje = biatlonski trener | godine_aktivnosti = | visina = 178 | težina = 68 | supružnik = | veb-sajt = | sport = | klub = SKP Jablonec | trener = | skije = | puška = | status = | kraj_karijere = 2014. <!-- Olimpijske igre --> | nastup_OI = '''3''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|2002]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|2006]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010.|2010.]]) | medalje_OI = '''0''' | zlato_OI = | nastup OI_NS = | zlato_OI_NS = <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup_SP = '''15''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|1991]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1992.|1992]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|1995]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|1996]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|1997]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999.|1999]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000.|2000]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001.|2001]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003.|2003]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004.|2004]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005.|2005]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2006.|2006]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007.|2007]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008.|2008]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009.|2009.]]) | medalje_SP = '''2''' | zlato_SP = 1 | nastup_SP_NS = | medalje_SP_NS = | zlato_SP_NS = <!-- Svjetski kup --> | nastup_SK = [[Svjetski kup u biatlonu 1990/1991.|1990/91.]] | pobjede_SK = '''1''' | plasman_SK = {{plainlist| '''23.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2005/2006.|2005/06.]]) * {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}}: '''17.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2004/2005.|2004/05.]]) * {{Tooltip|Spr.|Sprint}}: '''22.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2005/2006.|2005/06.]]) * {{Tooltip|Pot.|Potjera}}: '''31.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2001/2002.|2001/02.]]) * {{Tooltip|Mas.|Masovni start}}: '''11.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2005/2006.|2005/06.]]) }} | pobjede_SK_štafeta = 0 | pobjede_u_dis = <!-- Evropska prvenstva --> | nastup_EP = '''2''' ([[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1999.|1999]], [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 2008.|2008]]) | medalje_EP = '''1''' | zlato_EP = 0 <!-- Medalje --> | naziv_medalja = | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|SP 1995.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – ekipno (muškarci)|ekipno]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005.|SP 2005.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – 20 km|20 km]]}} {{MedaljaTakmičenje|EPB}} {{MedaljaSrebro|[[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1999.|EP 1999.]]|[[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1999 – 10 km|10 km]]}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 1 | 1 | 0 | [[Evropsko prvenstvo u biatlonu|Evropska prvenstva]]| 0 | 0 | 0 }} | proširi_medalje = | nagrade = | ordeni = | fusnote = | aktualizirano = 19. 8. 2026. }} '''Roman Dostál''' rođen 13. jula 1970. u [[Ústí nad Orlicí]], [[Čehoslovačka]] (danas [[Češka]]) nekadašnji je [[čehoslovačka|čehoslovački]] i [[Češka|češki]] [[biatlon]]ac i [[Spisak svjetskih prvaka u biatlonu|svjetski prvak]] u biatlonu. == Karijera == === Olimpijske igre === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align=left | {{NaziviOI|Z|2002}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – 20 km|36]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – 10 km|34]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – potjera (muškarci)|44]] | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – štafeta (muškarci)|5]] |- |align=left | {{NaziviOI|Z|2006}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – 20 km|30]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – 10 km|42]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – potjera (muškarci)|29]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – masovni start (muškarci)|23]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – štafeta (muškarci)|6]] |- |align=left | {{NaziviOI|Z|2010}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010.|Biatlon]]) | | | | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010 – štafeta (muškarci)|6]] |} Dostál je nastupio tri puta na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]]: na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|ZOI 2002]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|ZOI 2006.]] i [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010.|ZOI 2010]], ali nije osvajao medalje. U pojedinačnim utrkama najbolji rezultat ostvario je na ZOI 2006. osvajanjem 23-eg mjesta u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – masovni start (muškarci)|utrci masovnog starta]] s četiri promašaja i sa zaostatkom od 2:09.9&nbsp;min u odnosu na pobjednika [[Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|njemačkog biatlonca]] [[Michael Greis|Michaela Greisa]]. U ekipnim utrkama je na ZOI 2002. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – štafeta (muškarci)|štafeti]] ostvario najbolji rezultat s [[Ivan Masařík|Ivanom Masaříkom]], [[Zdeněk Vítek|Zdeněkom Vítekom]] i [[Petr Garabík|Petrom Garabíkom]] osvojio peto mjesto, sa zaostatkom od 2:53.8&nbsp;min iza pobjedničke [[Norveška na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|norveške štafete]] u sastavu: [[Halvard Hanevold]], [[Frode Andresen]], [[Egil Gjelland]] i [[Ole Einar Bjørndalen]]. === Svjetsko prvenstvo === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} !! {{Tooltip|MŠ.|Mješovita štafeta}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|1991}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – 20 km|32]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – 10 km|45]] | | | | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1992}} | | | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1992 – ekipno (muškarci)|11]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1995}} | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 10 km|64]] | | | | style="background:#dce5e5;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – ekipno (muškarci)|2]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1996}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – 20 km|27]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – 10 km|22]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – štafeta (muškarci)|12]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – ekipno (muškarci)|7]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1997}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – 20 km|71]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – 10 km|72]] | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – ekipno (muškarci)|9]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1999}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – 20 km|{{Tooltip|NS|Nije startovao/la}}]] | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – štafeta (muškarci)|15]] | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2000}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – 20 km|57]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – 10 km|74]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – štafeta (muškarci)|7]] | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2001}} | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – 10 km|48]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – potjera (muškarci)|45]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – štafeta (muškarci)|14]] | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2003}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – 20 km|24]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – 10 km|13]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – potjera (muškarci)|23]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – masovni start (muškarci)|5]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – štafeta (muškarci)|6]] | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2004}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – 20 km|13]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – 10 km|38]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – potjera (muškarci)|20 ]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – masovni start (muškarci)|13]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – štafeta (muškarci)|8]] | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2005}} | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – 20 km|1]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – 10 km|28]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – potjera (muškarci)|15]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – masovni start (muškarci)|12]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – štafeta (muškarci)|11]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – štafeta (mješovito)|4]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|2006}} | | | | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2006 – štafeta (mješovito)|17]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|2007}} | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – 10 km|50]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – potjera (muškarci)|40]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – štafeta (muškarci)|5]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – štafeta (mješovito)|8]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|2008}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008 – 20 km|53]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008 – 10 km|36]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008 – potjera (muškarci)|33]] | | | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2009}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009 – 20 km|15]] | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009 – štafeta (muškarci)|10]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009 – štafeta (mješovito)|17]] |} Roman Dostál je od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991.|SP 1991.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009.|SP 2009.]] nastupio 15 puta na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]]. Osvojio je jednu zlatnu i jednu srebrnu medalju. Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|SP 1995.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – ekipno (muškarci)|ekipnoj utrci]] osvojio je srebrnu medalju s [[Ivan Masařík|Ivanom Masaříkom]], [[Jiří Holubec|Jiříjem Holubecom]] i [[Petr Garabík|Petrom Garabíkom]]; a zlatnu na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005.|SP 2005.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – 20 km|utrci na 20&nbsp;km]], kada je s jednim promašajem i prednošću od 9.4&nbsp;s bio brži od drugoplasiranog [[Michael Greis|Michaela Greisa]]. === Svjetski kup === {| class="wikitable" style="float:left; text-align:center; font-size:75%" |- !colspan="20" | Plasman u Svjetskom kupu |- ! [[Svjetski kup u biatlonu 1991/1992.|1991/92.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1992/1993.|1992/93.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1993/1994.|1993/94.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1994/1995.|1994/95.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1995/1996.|1995/96.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1996/1997.|1996/97.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1997/1998.|1997/98.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1998/1999.|1998/99.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1999/2000.|1999/00.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2000/2001.|2000/01]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2001/2002.|2001/02.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2002/2003.|2002/03.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2003/2004.|2003/04.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2004/2005.|2004/05.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2005/2006.|2005/06.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2006/2007.|2006/07.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2007/2008.|2007/08.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2008/2009.|2008/09.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2009/2010.|2009/10.]] |- |||||||||68|| || ||55||43||45||40||38||42||36||23||49||75||57||77 |} Prvi nastup Dostála u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1990/1991.|1990/91.]] u [[Les Saisies]]u 13. decembra 1990. u utrci na 20&nbsp;km, kada je osvojio 55-0 mjesto iza pobjednika [[Sovjetski Savez|sovjetskog]] [[biatlon]]ca [[Sergej Čepikov|Sergeja Čepikova]]. Najbolji rezultat mu je pobjeda u utrci na 20&nbsp;km 9. marta 2005. u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 2004/2005.|2004/05.]] u [[Hochfilzen]]u, a u ekipnim disciplinama drugo mjesto u štafeti u [[Antholz]]u 9. decembra 2000. u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 2000/2001.|2000/01.]] s [[Ivan Masařík|Ivanom Masaříkom]], [[Zdeněk Vítek|Zdeněkom Vítekom]] i [[Petr Garabík|Petrom Garabíkom]]. === Evropsko prvenstvo === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Evropsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align="left" | {{NaziviEPB|1999}} | [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1999 – 20 km|-]] | style="background:#dce5e5;"| [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1999 – 10 km|2]] | | [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1999 – štafeta (muškarci)|-]] |- |align="left" | {{NaziviEPB|2008}} | [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 2008 – 20 km|-]] | [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 2008 – 10 km|44]] | [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 2008 – potjera (muškarci)|38]] | [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 2008 – štafeta (muškarci)|-]] |} Dostál je dva puta nastupio na [[Evropsko prvenstvo u biatlonu|Evropskim prvenstvima u biatlonu]]: na [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1999.|1999.]]<ref> {{cite web | url =https://www.les-sports.info/biathlon-championnat-d-europe-ibu-resultats-1998-1999-hommes-epm43689.html | title =Biathlon - Championnat d'Europe IBU - 1998/1999 | authorlink = | last = | first = | date = | website =les-sports.info | publisher = | access-date =21. 8. 2026 | language =fr }}</ref> i [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 2008.|2008.]]<ref> {{cite web | url =https://www.les-sports.info/biathlon-championnat-d-europe-ibu-resultats-2007-2008-hommes-epm43647.html | title =Biathlon - Championnat d'Europe IBU - 2007/2008 | authorlink = | last = | first = | date = | website =les-sports.info | publisher = | access-date =21. 8. 2026 | language =fr }}</ref> == Prestanak karijere == Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 2010. == Nagrade == {{sekcija}} == Privatni život == {{sekcija}} == Reference == {{refspisak}} == Napomene == {{napspisak}} ==Vanjski linkovi== * {{Sport365-m|119}} {{commonscat}} {{Svjetski prvaci u biatlonu-20 km}} {{DEFAULTSORT:Dostál, Roman}} [[Kategorija:Rođeni 1970.]] [[Kategorija:Biografije, Ústí nad Orlicí]] [[Kategorija:Čehoslovački biatlonci]] [[Kategorija:Češki biatlonci]] [[Kategorija:Češki olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2002.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2006.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2010.]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Svjetskim prvenstvima u biatlonu]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Evropskim prvenstvima u biatlonu]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Svjetski prvaci u biatlonu]] 3dqz9lsl2n0p01ao3mfo4wt50pzye62 3921703 3921702 2026-08-23T07:23:22Z AnToni 2325 3921703 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Roman Dostál | slika = Dostal_R._–_Biathlon_WCh_2024_Nove_Mesto_2581.jpg | opis_slike = | puno_ime = | nadimak = | nacionalnost = | država = {{ZID|Čehoslovačka}}<br>{{ZID|Češka}} | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1970|07|13}} | mjesto_rođenja = [[Ústí nad Orlicí]] | država_rođenja = [[Čehoslovačka]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | država_smrti = | zanimanje = biatlonski trener | godine_aktivnosti = | visina = 178 | težina = 68 | supružnik = | veb-sajt = | sport = | klub = SKP Jablonec | trener = | skije = | puška = | status = | kraj_karijere = 2014. <!-- Olimpijske igre --> | nastup_OI = '''3''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|2002]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|2006]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010.|2010.]]) | medalje_OI = '''0''' | zlato_OI = | nastup OI_NS = | zlato_OI_NS = <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup_SP = '''15''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|1991]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1992.|1992]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|1995]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|1996]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|1997]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999.|1999]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000.|2000]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001.|2001]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003.|2003]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004.|2004]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005.|2005]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2006.|2006]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007.|2007]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008.|2008]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009.|2009.]]) | medalje_SP = '''2''' | zlato_SP = 1 | nastup_SP_NS = | medalje_SP_NS = | zlato_SP_NS = <!-- Svjetski kup --> | nastup_SK = [[Svjetski kup u biatlonu 1990/1991.|1990/91.]] | pobjede_SK = '''1''' | plasman_SK = {{plainlist| '''23.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2005/2006.|2005/06.]]) * {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}}: '''17.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2004/2005.|2004/05.]]) * {{Tooltip|Spr.|Sprint}}: '''22.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2005/2006.|2005/06.]]) * {{Tooltip|Pot.|Potjera}}: '''31.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2001/2002.|2001/02.]]) * {{Tooltip|Mas.|Masovni start}}: '''11.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2005/2006.|2005/06.]]) }} | pobjede_SK_štafeta = 0 | pobjede_u_dis = <!-- Evropska prvenstva --> | nastup_EP = '''2''' ([[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1999.|1999]], [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 2008.|2008.]]) | medalje_EP = '''1''' | zlato_EP = 0 <!-- Medalje --> | naziv_medalja = | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|SP 1995.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – ekipno (muškarci)|ekipno]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005.|SP 2005.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – 20 km|20 km]]}} {{MedaljaTakmičenje|EPB}} {{MedaljaSrebro|[[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1999.|EP 1999.]]|[[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1999 – 10 km|10 km]]}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 1 | 1 | 0 | [[Evropsko prvenstvo u biatlonu|Evropska prvenstva]]| 0 | 0 | 0 }} | proširi_medalje = | nagrade = | ordeni = | fusnote = | aktualizirano = 19. 8. 2026. }} '''Roman Dostál''' rođen 13. jula 1970. u [[Ústí nad Orlicí]], [[Čehoslovačka]] (danas [[Češka]]) nekadašnji je [[čehoslovačka|čehoslovački]] i [[Češka|češki]] [[biatlon]]ac i [[Spisak svjetskih prvaka u biatlonu|svjetski prvak]] u biatlonu. == Karijera == === Olimpijske igre === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align=left | {{NaziviOI|Z|2002}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – 20 km|36]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – 10 km|34]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – potjera (muškarci)|44]] | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – štafeta (muškarci)|5]] |- |align=left | {{NaziviOI|Z|2006}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – 20 km|30]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – 10 km|42]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – potjera (muškarci)|29]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – masovni start (muškarci)|23]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – štafeta (muškarci)|6]] |- |align=left | {{NaziviOI|Z|2010}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010.|Biatlon]]) | | | | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010 – štafeta (muškarci)|6]] |} Dostál je nastupio tri puta na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]]: na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|ZOI 2002]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|ZOI 2006.]] i [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010.|ZOI 2010]], ali nije osvajao medalje. U pojedinačnim utrkama najbolji rezultat ostvario je na ZOI 2006. osvajanjem 23-eg mjesta u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – masovni start (muškarci)|utrci masovnog starta]] s četiri promašaja i sa zaostatkom od 2:09.9&nbsp;min u odnosu na pobjednika [[Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|njemačkog biatlonca]] [[Michael Greis|Michaela Greisa]]. U ekipnim utrkama je na ZOI 2002. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – štafeta (muškarci)|štafeti]] ostvario najbolji rezultat s [[Ivan Masařík|Ivanom Masaříkom]], [[Zdeněk Vítek|Zdeněkom Vítekom]] i [[Petr Garabík|Petrom Garabíkom]] osvojio peto mjesto, sa zaostatkom od 2:53.8&nbsp;min iza pobjedničke [[Norveška na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|norveške štafete]] u sastavu: [[Halvard Hanevold]], [[Frode Andresen]], [[Egil Gjelland]] i [[Ole Einar Bjørndalen]]. === Svjetsko prvenstvo === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} !! {{Tooltip|MŠ.|Mješovita štafeta}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|1991}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – 20 km|32]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – 10 km|45]] | | | | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1992}} | | | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1992 – ekipno (muškarci)|11]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1995}} | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 10 km|64]] | | | | style="background:#dce5e5;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – ekipno (muškarci)|2]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1996}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – 20 km|27]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – 10 km|22]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – štafeta (muškarci)|12]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – ekipno (muškarci)|7]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1997}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – 20 km|71]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – 10 km|72]] | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – ekipno (muškarci)|9]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1999}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – 20 km|{{Tooltip|NS|Nije startovao/la}}]] | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – štafeta (muškarci)|15]] | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2000}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – 20 km|57]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – 10 km|74]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – štafeta (muškarci)|7]] | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2001}} | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – 10 km|48]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – potjera (muškarci)|45]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – štafeta (muškarci)|14]] | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2003}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – 20 km|24]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – 10 km|13]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – potjera (muškarci)|23]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – masovni start (muškarci)|5]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – štafeta (muškarci)|6]] | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2004}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – 20 km|13]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – 10 km|38]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – potjera (muškarci)|20 ]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – masovni start (muškarci)|13]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – štafeta (muškarci)|8]] | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2005}} | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – 20 km|1]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – 10 km|28]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – potjera (muškarci)|15]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – masovni start (muškarci)|12]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – štafeta (muškarci)|11]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – štafeta (mješovito)|4]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|2006}} | | | | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2006 – štafeta (mješovito)|17]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|2007}} | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – 10 km|50]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – potjera (muškarci)|40]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – štafeta (muškarci)|5]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – štafeta (mješovito)|8]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|2008}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008 – 20 km|53]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008 – 10 km|36]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008 – potjera (muškarci)|33]] | | | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2009}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009 – 20 km|15]] | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009 – štafeta (muškarci)|10]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009 – štafeta (mješovito)|17]] |} Roman Dostál je od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991.|SP 1991.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009.|SP 2009.]] nastupio 15 puta na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]]. Osvojio je jednu zlatnu i jednu srebrnu medalju. Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|SP 1995.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – ekipno (muškarci)|ekipnoj utrci]] osvojio je srebrnu medalju s [[Ivan Masařík|Ivanom Masaříkom]], [[Jiří Holubec|Jiříjem Holubecom]] i [[Petr Garabík|Petrom Garabíkom]]; a zlatnu na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005.|SP 2005.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – 20 km|utrci na 20&nbsp;km]], kada je s jednim promašajem i prednošću od 9.4&nbsp;s bio brži od drugoplasiranog [[Michael Greis|Michaela Greisa]]. === Svjetski kup === {| class="wikitable" style="float:left; text-align:center; font-size:75%" |- !colspan="20" | Plasman u Svjetskom kupu |- ! [[Svjetski kup u biatlonu 1991/1992.|1991/92.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1992/1993.|1992/93.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1993/1994.|1993/94.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1994/1995.|1994/95.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1995/1996.|1995/96.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1996/1997.|1996/97.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1997/1998.|1997/98.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1998/1999.|1998/99.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1999/2000.|1999/00.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2000/2001.|2000/01]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2001/2002.|2001/02.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2002/2003.|2002/03.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2003/2004.|2003/04.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2004/2005.|2004/05.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2005/2006.|2005/06.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2006/2007.|2006/07.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2007/2008.|2007/08.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2008/2009.|2008/09.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2009/2010.|2009/10.]] |- |||||||||68|| || ||55||43||45||40||38||42||36||23||49||75||57||77 |} Prvi nastup Dostála u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1990/1991.|1990/91.]] u [[Les Saisies]]u 13. decembra 1990. u utrci na 20&nbsp;km, kada je osvojio 55-0 mjesto iza pobjednika [[Sovjetski Savez|sovjetskog]] [[biatlon]]ca [[Sergej Čepikov|Sergeja Čepikova]]. Najbolji rezultat mu je pobjeda u utrci na 20&nbsp;km 9. marta 2005. u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 2004/2005.|2004/05.]] u [[Hochfilzen]]u, a u ekipnim disciplinama drugo mjesto u štafeti u [[Antholz]]u 9. decembra 2000. u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 2000/2001.|2000/01.]] s [[Ivan Masařík|Ivanom Masaříkom]], [[Zdeněk Vítek|Zdeněkom Vítekom]] i [[Petr Garabík|Petrom Garabíkom]]. === Evropsko prvenstvo === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Evropsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align="left" | {{NaziviEPB|1999}} | [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1999 – 20 km|-]] | style="background:#dce5e5;"| [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1999 – 10 km|2]] | | [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1999 – štafeta (muškarci)|-]] |- |align="left" | {{NaziviEPB|2008}} | [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 2008 – 20 km|-]] | [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 2008 – 10 km|44]] | [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 2008 – potjera (muškarci)|38]] | [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 2008 – štafeta (muškarci)|-]] |} Dostál je dva puta nastupio na [[Evropsko prvenstvo u biatlonu|Evropskim prvenstvima u biatlonu]]: na [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1999.|1999.]]<ref> {{cite web | url =https://www.les-sports.info/biathlon-championnat-d-europe-ibu-resultats-1998-1999-hommes-epm43689.html | title =Biathlon - Championnat d'Europe IBU - 1998/1999 | authorlink = | last = | first = | date = | website =les-sports.info | publisher = | access-date =21. 8. 2026 | language =fr }}</ref> i [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 2008.|2008.]]<ref> {{cite web | url =https://www.les-sports.info/biathlon-championnat-d-europe-ibu-resultats-2007-2008-hommes-epm43647.html | title =Biathlon - Championnat d'Europe IBU - 2007/2008 | authorlink = | last = | first = | date = | website =les-sports.info | publisher = | access-date =21. 8. 2026 | language =fr }}</ref> == Prestanak karijere == Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 2010. == Nagrade == {{sekcija}} == Privatni život == {{sekcija}} == Reference == {{refspisak}} == Napomene == {{napspisak}} ==Vanjski linkovi== * {{Sport365-m|119}} {{commonscat}} {{Svjetski prvaci u biatlonu-20 km}} {{DEFAULTSORT:Dostál, Roman}} [[Kategorija:Rođeni 1970.]] [[Kategorija:Biografije, Ústí nad Orlicí]] [[Kategorija:Čehoslovački biatlonci]] [[Kategorija:Češki biatlonci]] [[Kategorija:Češki olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2002.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2006.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2010.]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Svjetskim prvenstvima u biatlonu]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Evropskim prvenstvima u biatlonu]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Svjetski prvaci u biatlonu]] cd1a4aqwlmfhlxn2ne8wcxsxa1bn55h Benjamin Spock 0 536685 3921675 3921439 2026-08-23T00:39:22Z Bosancica by MK 173186 Rad na članku 3921675 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naučnik | ime = Benjamin Spock | slika = Benjamin McLane Spock (1976) 02.jpg | slika_širina = | naslov = Spock 1976. godine | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1903|5|2}} | mjesto_rođenja = [[New Haven, Connecticut]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|1998|3|15|1903|5|2}} | mjesto_smrti = [[San Diego]], [[Kalifornija]], SAD | prebivalište = | državljanstvo = [[Sjedinjene Američke Države|Američko]] | narodnost = [[Amerikanci|Amerikanac]] | etnicitet = | polje = {{Plainlist| * [[Pedijatrija]] * [[Psihoanaliza]] }} | radna_institucija = {{Plainlist| * [[Klinika Mayo]] (1947–1951) * [[Univerzitet u Pittsburghu]] (1951–1955) * [[Univerzitet Case Western Reserve]] (1955–1967) }} | alma_mater = {{Plainlist| * [[Univerzitet Yale]] (BA) * [[Univerzitet Columbia]] (Doktor medicine) }} | doktorski_mentor = | doktorski_studenti = | akademski_savjetnici = | uticao_na = | uticali_na_njega = | poznat_po = {{Plainlist| * Autorsko djelo ''[[Knjiga zdravog razuma o njezi bebe i djeteta|Njega bebe i djeteta]]'' * Primjena psihoanalize u pedijatriji i roditeljstvu }} | autor_kratica_bot = | autor_kratica_zoo = | nagrade = [[Nagrada "E. Mead Johnson"]] (1948) | religija = | fusnote = {{Plainlist| * '''Potpis:''' [[Datoteka:Benjamin Spock signature.svg|120px|centrirano]] }} }} '''Benjamin McLane Spock''' (2. maj 1903 – 15. mart 1998), poznat kao '''dr. Spock''', bio je [[Sjedinjene Američke Države|američki]] [[Pedijatrija|pedijatar]],<ref name=":1">{{cite news |title=Pediatrician Benjamin Spock dies |newspaper=The Washington Post |date=17. 3. 1998 |url=https://www.washingtonpost.com/archive/politics/1998/03/17/pediatrician-benjamin-spock-dies/f0e306b9-3a07-4e72-b237-5fd755b716b3/ |access-date=21. 8. 2026 |language=en}}</ref> osvajač olimpijske medalje i politički aktivista [[Politika ljevice|ljevičarske]] orijentacije.<ref name="Downes_1998">{{cite news |last=Downes |first=Lawrence |title=Word for Word / Dr. Spock; Time to Change the Baby Advice: Evolution of a Child-Care Icon |newspaper=The New York Times |date=22. 3. 1998 |url=https://www.nytimes.com/1998/03/22/weekinreview/word-for-word-dr-spock-time-change-baby-advice-evolution-child-care-icon.html |access-date=21. 8. 2026 |language=en}}</ref> Njegova knjiga ''[[Knjiga zdravog razuma o njezi bebe i djeteta|Njega bebe i djeteta]]'' (1946) jedna je od najprodavanijih knjiga 20. stoljeća. U prvih šest mjeseci nakon objavljivanja prodana je u 500.000 primjeraka, a do Spockove smrti 1998. u približno 50 miliona primjeraka.<ref name="Maier_1998">{{cite book |last=Maier |first=Thomas |title=Dr. Spock: An American Life |publisher=Houghton Mifflin Harcourt |date=1. 5. 1998 |isbn=978-0151002030 |url=https://pswscience.org/meeting/dr-spocks-legacy/ |access-date=21. 8. 2026 |language=en}}</ref> Osnovna poruka knjige upućena majkama glasila je: "Znate mnogo više nego što mislite da znate."<ref name="Hidalgo_2011">{{cite news |last=Hidalgo |first=Louise |title=Dr Spock's Baby and Child Care at 65 |newspaper=BBC News |date=23. 8. 2011 |url=https://www.bbc.com/news/world-us-canada-14534094 |access-date=21. 8. 2026 |language=en}}</ref> Spock se u svojoj generaciji smatrao pouzdanim izvorom savjeta o odgoju djece.<ref name="McNair_2024">{{cite news |last=McNair |first=Kamaron |title=‘Neither of us feel interested’: More Americans don’t want kids, and it’s not just because of the money |newspaper=CNBC |date=16. 8. 2024 |url=https://www.cnbc.com/2024/08/16/why-more-americans-dont-want-kids.html |access-date=21. 8. 2026 |language=en}}</ref> Spock je bio prvi pedijatar koji je proučavao [[psihoanaliza|psihoanalizu]] s ciljem boljeg razumijevanja dječijih potreba i porodične dinamike. Njegove ideje utjecale su na nekoliko generacija roditelja, potičući ih da budu fleksibilniji i nježniji prema djeci, te da ih tretiraju kao individue. Međutim, njegove teorije često su kritikovane među kolegama zbog oslanjanja na [[anegdotalni dokaz|anegdotalne dokaze]] umjesto na ozbiljna akademska istraživanja.<ref>Maier, 260.</ref> Nakon što je, prema vlastitim riječima, doživio "preobraćenje na [[socijalizam]]", Spock je tokom 1960-ih i početkom 1970-ih postao aktivan u pokretu [[Nova ljevica|Nove ljevice]] i [[Protivljenje učešću Sjedinjenih Američkih Država u Vijetnamskom ratu|pokretu protiv rata u Vijetnamu]]. Njegov politički angažman kulminirao je kandidaturom za [[predsjednik Sjedinjenih Američkih Država|predsjednika Sjedinjenih Američkih Država]] na izborima [[Predsjednički izbori u Sjedinjenim Američkim Državama 1972.|1972]], kada je bio kandidat [[Narodna stranka (Sjedinjene Američke Države, 1971)|Narodne stranke]]. U kampanji se zalagao za uvođenje [[maksimalna plata|maksimalne plate]], legalizaciju [[abortus]]a i povlačenje američkih vojnih snaga iz svih stranih zemalja. Njegove knjige bile su predmet kritika [[Konzervativizam u Sjedinjenim Američkim Državama|američkih konzervativaca]], koji su tvrdili da promovišu previše popustljiv odgoj i očekivanje [[Odgođeno zadovoljenje|trenutnog zadovoljenja potreba]], što je Spock negirao.<ref name="Pace_1998">{{cite news |last=Pace |first=Eric |title=Benjamin Spock, World's Pediatrician, Dies at 94 |newspaper=The New York Times |date=17. 3. 1998 |url=https://www.nytimes.com/1998/03/17/us/benjamin-spock-world-s-pediatrician-dies-at-94.html |access-date=21. 8. 2026 |language=en}}</ref> == Biografija == === Rani život i obrazovanje === Benjamin McLane Spock rođen je 2. maja 1903. u gradu [[New Haven (Connecticut)|New Havenu]], u saveznoj državi [[Connecticut]]. Njegov otac, Benjamin Ives Spock, bio je diplomac [[Univerzitet Yale|Univerziteta Yale]] i dugogodišnji glavni pravni savjetnik željezničke kompanije "New Haven", a majka mu je bila Mildred Louise (Stoughton) Spock.<ref name=":1" /> Prezime porodice bilo je nizozemskog porijekla. Prvobitno su ga pisali kao ''Spaak'', prije nego što su se doselili u tadašnju nizozemsku koloniju [[Nova Nizozemska]].<ref name="NNI_Spock_nd">{{cite web |title=Benjamin Spock 1903-1998 |publisher=New Netherland Institute |url=https://newnetherlandinstitute.org/content/benjamin-spock-1903-1998/ |access-date=21. 8. 2026 |language=en}}</ref> Spock je bio jedno od šestero djece, među kojima je bila i njegova mlađa sestra [[Marjorie Spock]], književnica i aktivistica za zaštitu okoliša.<ref name="Postel_2020">{{cite journal |last=Postel |first=Sandra |title=Marjorie Spock: An Unsung Hero in the Fight Against DDT and in the Rise of the Modern Environmental Movement |journal=The Nassau County Historical Society Journal |date=2020 |volume=75 |pages=2 |publisher=Nassau County Historical Society |location=Nassau County, New York |url=https://www.pfeiffercenter.org/wp-content/uploads/2021/02/Spock_DDT_NCHS_Journal.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20220101180233/https://www.pfeiffercenter.org/wp-content/uploads/2021/02/Spock_DDT_NCHS_Journal.pdf |archive-date=1. 1. 2022 |url-status=dead |access-date=21. 8. 2026 |language=en |format=PDF}}</ref> Pohađao je školu "Hamden Hall Country", a potom škole koje je završio i njegov otac, [[Akademija "Phillips|Akademiju "Phillips Andover"]] i [[Univerzitet Yale|Univerzitet Yale]]. Na Yaleu je studirao [[književnost]] i [[historija|historiju]], a kao izrazito visok student, oko 193cm, aktivno se bavio i [[veslanje|veslanjem]]. Na kraju se priključio američkoj olimpijskoj veslačkoj reprezentaciji u disciplini osmerac, koja je osvojila zlatnu medalju na [[Ljetne olimpijske igre 1924.|Ljetnim olimpijskim igrama 1924.]] u Parizu.<ref name="Olympedia_Spock">{{cite web |title=Ben Spock |website=Olympedia |url=https://www.olympedia.org/athletes/40880 |access-date=21. 8. 2026 |language=en}}</ref> Na Yaleu je primljen u eta ogranak bratstva [[Zeta Psi]] i u studentsko seniorsko udruženje [[Scroll i Key]]. Nakon dvije godine studiranja na [[Medicinski fakultet Yale|Medicinskom fakultetu Yale]], prešao je na [[Univerzitet Columbia]], gdje je 1929. diplomirao kao najbolji student u svojoj generaciji. <ref name="AWM_Spock_1971">{{cite web |title=Doctor Spock in Sydney |publisher=Australian War Memorial |year=1971 |url=https://www.awm.gov.au/collection/C96425 |access-date=21. 8. 2026 |language=en}}</ref> Otprilike u to vrijeme oženio se Jane Cheney.<ref name="WaPo_PublicPrivate_1998">{{cite news |title=Public vs. private: Dr. Spock, Mr. Hyde: Baby doctor didn't heed own advice |newspaper=The Washington Post |date=14. 6. 1998 |url=https://www.washingtonpost.com/archive/local/1998/06/14/public-vs-private-dr-spock-mr-hyde/43beeb6e-dda2-44a4-a622-6a59bf580179/ |access-date=21. 8. 2026 |language=en}}</ref> === Lični život === Jane Cheney i Spock vjenčali su se 1927. Jane je pomagala Spocku u istraživanju i pisanju knjige ''Njega bebe i djeteta dr. Spocka'', koja je 1946. objavljena kod izdavača Duell, Sloan & Pearce pod naslovom ''Knjiga zdravog razuma o njezi bebe i djeteta''. Knjiga je prodana u više od 50 miliona primjeraka i prevedena na 42 jezika.<ref name="Pace_1998">{{cite news |last=Pace |first=Eric |title=Benjamin Spock, World's Pediatrician, Dies at 94 |newspaper=The New York Times |date=17. 3. 1998 |url=https://www.nytimes.com/1998/03/17/us/benjamin-spock-world-s-pediatrician-dies-at-94.html |access-date=21. 8. 2026 |language=en}}</ref> Jane Cheney Spock bila je aktivistica za zaštitu građanskih sloboda i majka dvojice sinova. Rođena je u gradu [[Manchester (Connecticut)|Manchesteru]], u saveznoj državi [[Connecticut]], a studirala je na [[Koledž "Bryn Mawr"|Koledžu "Bryn Mawr"]]. Bila je aktivna u organizacijama Amerikanci za demokratsku akciju, [[Američka unija za građanske slobode]] (ACLU) i Nacionalni komitet za razumnu nuklearnu politiku. Spockovi su se razveli 1976.<ref name="Klemesrud_1976">{{cite news |last=Klemesrud |first=Judy |title=The Spocks: Bittersweet Recognition in a Revised Classic |newspaper=The New York Times |date=19. 3. 1976 |url=https://archive.nytimes.com/www.nytimes.com/books/98/05/17/specials/spock-classic.html |access-date=21. 8. 2026 |language=en}}</ref> Cheney je nakon toga organizovala i vodila grupe za podršku starijim razvedenim ženama.<ref name="NYT_JaneSpock_1989">{{cite news |title=Jane C. Spock, 82, worked on baby book |newspaper=The New York Times |date=14. 6. 1989 |url=https://www.nytimes.com/1989/06/14/obituaries/jane-c-spock-82-worked-on-baby-book.html |access-date=21. 8. 2026 |language=en}}</ref> Spock se 1976. godine oženio Mary Morgan (rođenom Wright), koju je upoznao godinu ranije.<ref name="Lawson_1992">{{cite news |last=Lawson |first=Carol |title=At 88, an Undiminished Dr. Spock |newspaper=The New York Times |date=5. 3. 1992 |url=https://archive.nytimes.com/www.nytimes.com/books/98/05/17/specials/spock-88.html |access-date=21. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref name="EmpireADC_Spock_Morgan">{{cite web |title=Benjamin Spock and Mary Morgan Papers, 1872-2012 |website=Empire Archival Discovery Cooperative |publisher=Syracuse University Libraries |url=https://empireadc.org/search/catalog/nsyu_149736 |access-date=23. 8. 2026 |language=en}}</ref> Morgan je prethodno bila aktivna u Nacionalnoj organizaciji za žene i kampanji za usvajanje Amandmana o jednakim pravima (ERA), kao i u pokretu [[transakcijska analiza|transakcijske analize]].<ref name="EmpireADC_Spock_Morgan" /> Nakon vjenčanja Spock i Morgan izgradili su kuću u blizini grada Rogersa u saveznoj državi [[Arkansas]], ali su veći dio vremena provodili na svojim jedrilicama ''Turtle'' i ''Carapace''. Kasnije su se preselili na [[Britanska Djevičanska ostrva]]. Tokom posljednje dvije decenije Spockovog života Morgan mu je bila životna saputnica i pomagala mu u vođenju profesionalnih aktivnosti, organizaciji putovanja i upravljanju njegovim zdravstvenim potrebama. Imala je značajnu ulogu i u njegovom prihvatanju [[makrobiotička ishrana|makrobiotičke ishrane]] i [[joga|joge]]. == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * [https://empireadc.org/search/catalog/nsyu_149736 Empire ADC Catalog] {{en simbol}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Spock, Benjamin}} [[Kategorija:Rođeni 1903.]] [[Kategorija:Umrli 1998.]] [[Kategorija:Američki pedijatri]] [[Kategorija:Američki aktivisti]] [[Kategorija:Američki pisci]] [[Kategorija:Američki veslači]] [[Kategorija:Osvajači zlatne medalje na Olimpijskim igrama (SAD)]] [[Kategorija:Univerzitet Columbia]] [[Kategorija:Univerzitet Yale]] [[Kategorija:Američki olimpijci u veslanju]] [[Kategorija:Univerzitet Columbia]] [[Kategorija:Univerzitet Yale]] [[Kategorija:Veslači na Ljetnim olimpijskim igrama 1924.]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Ljetnim olimpijskim igrama 1924.]] sskfzsfjpszt14sk158y5zm5ufem7g6 3921738 3921675 2026-08-23T11:50:35Z Bosancica by MK 173186 Rad na članku 3921738 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naučnik | ime = Benjamin Spock | slika = Benjamin McLane Spock (1976) 02.jpg | slika_širina = | naslov = Spock 1976. godine | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1903|5|2}} | mjesto_rođenja = [[New Haven, Connecticut]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|1998|3|15|1903|5|2}} | mjesto_smrti = [[San Diego]], [[Kalifornija]], SAD | prebivalište = | državljanstvo = [[Sjedinjene Američke Države|Američko]] | narodnost = [[Amerikanci|Amerikanac]] | etnicitet = | polje = {{Plainlist| * [[Pedijatrija]] * [[Psihoanaliza]] }} | radna_institucija = {{Plainlist| * [[Klinika Mayo]] (1947–1951) * [[Univerzitet u Pittsburghu]] (1951–1955) * [[Univerzitet Case Western Reserve]] (1955–1967) }} | alma_mater = {{Plainlist| * [[Univerzitet Yale]] (BA) * [[Univerzitet Columbia]] (Doktor medicine) }} | doktorski_mentor = | doktorski_studenti = | akademski_savjetnici = | uticao_na = | uticali_na_njega = | poznat_po = {{Plainlist| * Autorsko djelo ''[[Knjiga zdravog razuma o njezi bebe i djeteta|Njega bebe i djeteta]]'' * Primjena psihoanalize u pedijatriji i roditeljstvu }} | autor_kratica_bot = | autor_kratica_zoo = | nagrade = [[Nagrada "E. Mead Johnson"]] (1948) | religija = | fusnote = {{Plainlist| * '''Potpis:''' [[Datoteka:Benjamin Spock signature.svg|120px|centrirano]] }} }} '''Benjamin McLane Spock''' (2. maj 1903 – 15. mart 1998), poznat kao '''dr. Spock''', bio je [[Sjedinjene Američke Države|američki]] [[Pedijatrija|pedijatar]],<ref name=":1">{{cite news |title=Pediatrician Benjamin Spock dies |newspaper=The Washington Post |date=17. 3. 1998 |url=https://www.washingtonpost.com/archive/politics/1998/03/17/pediatrician-benjamin-spock-dies/f0e306b9-3a07-4e72-b237-5fd755b716b3/ |access-date=21. 8. 2026 |language=en}}</ref> osvajač olimpijske medalje i politički aktivista [[Politika ljevice|ljevičarske]] orijentacije.<ref name="Downes_1998">{{cite news |last=Downes |first=Lawrence |title=Word for Word / Dr. Spock; Time to Change the Baby Advice: Evolution of a Child-Care Icon |newspaper=The New York Times |date=22. 3. 1998 |url=https://www.nytimes.com/1998/03/22/weekinreview/word-for-word-dr-spock-time-change-baby-advice-evolution-child-care-icon.html |access-date=21. 8. 2026 |language=en}}</ref> Njegova knjiga ''[[Knjiga zdravog razuma o njezi bebe i djeteta|Njega bebe i djeteta]]'' (1946) jedna je od najprodavanijih knjiga 20. stoljeća. U prvih šest mjeseci nakon objavljivanja prodana je u 500.000 primjeraka, a do Spockove smrti 1998. u približno 50 miliona primjeraka.<ref name="Maier_1998">{{cite book |last=Maier |first=Thomas |title=Dr. Spock: An American Life |publisher=Houghton Mifflin Harcourt |date=1. 5. 1998 |isbn=978-0151002030 |url=https://pswscience.org/meeting/dr-spocks-legacy/ |access-date=21. 8. 2026 |language=en}}</ref> Osnovna poruka knjige upućena majkama glasila je: "Znate mnogo više nego što mislite da znate."<ref name="Hidalgo_2011">{{cite news |last=Hidalgo |first=Louise |title=Dr Spock's Baby and Child Care at 65 |newspaper=BBC News |date=23. 8. 2011 |url=https://www.bbc.com/news/world-us-canada-14534094 |access-date=21. 8. 2026 |language=en}}</ref> Spock se u svojoj generaciji smatrao pouzdanim izvorom savjeta o odgoju djece.<ref name="McNair_2024">{{cite news |last=McNair |first=Kamaron |title=‘Neither of us feel interested’: More Americans don’t want kids, and it’s not just because of the money |newspaper=CNBC |date=16. 8. 2024 |url=https://www.cnbc.com/2024/08/16/why-more-americans-dont-want-kids.html |access-date=21. 8. 2026 |language=en}}</ref> Spock je bio prvi pedijatar koji je proučavao [[psihoanaliza|psihoanalizu]] s ciljem boljeg razumijevanja dječijih potreba i porodične dinamike. Njegove ideje utjecale su na nekoliko generacija roditelja, potičući ih da budu fleksibilniji i nježniji prema djeci, te da ih tretiraju kao individue. Međutim, njegove teorije često su kritikovane među kolegama zbog oslanjanja na [[anegdotalni dokaz|anegdotalne dokaze]] umjesto na ozbiljna akademska istraživanja. Nakon što je, prema vlastitim riječima, doživio "preobraćenje na [[socijalizam]]", Spock je tokom 1960-ih i početkom 1970-ih postao aktivan u pokretu [[Nova ljevica|Nove ljevice]] i [[Protivljenje učešću Sjedinjenih Američkih Država u Vijetnamskom ratu|pokretu protiv rata u Vijetnamu]]. Njegov politički angažman kulminirao je kandidaturom za [[predsjednik Sjedinjenih Američkih Država|predsjednika Sjedinjenih Američkih Država]] na izborima [[Predsjednički izbori u Sjedinjenim Američkim Državama 1972.|1972]], kada je bio kandidat [[Narodna stranka (Sjedinjene Američke Države, 1971)|Narodne stranke]]. U kampanji se zalagao za uvođenje [[maksimalna plata|maksimalne plate]], legalizaciju [[abortus]]a i povlačenje američkih vojnih snaga iz svih stranih zemalja. Njegove knjige bile su predmet kritika [[Konzervativizam u Sjedinjenim Američkim Državama|američkih konzervativaca]], koji su tvrdili da promovišu previše popustljiv odgoj i očekivanje [[Odgođeno zadovoljenje|trenutnog zadovoljenja potreba]], što je Spock negirao.<ref name="Pace_1998">{{cite news |last=Pace |first=Eric |title=Benjamin Spock, World's Pediatrician, Dies at 94 |newspaper=The New York Times |date=17. 3. 1998 |url=https://www.nytimes.com/1998/03/17/us/benjamin-spock-world-s-pediatrician-dies-at-94.html |access-date=21. 8. 2026 |language=en}}</ref> == Biografija == === Rani život i obrazovanje === Benjamin McLane Spock rođen je 2. maja 1903. u gradu [[New Haven (Connecticut)|New Havenu]], u saveznoj državi [[Connecticut]]. Njegov otac, Benjamin Ives Spock, bio je diplomac [[Univerzitet Yale|Univerziteta Yale]] i dugogodišnji glavni pravni savjetnik željezničke kompanije "New Haven", a majka mu je bila Mildred Louise (Stoughton) Spock.<ref name=":1" /> Prezime porodice bilo je nizozemskog porijekla. Prvobitno su ga pisali kao ''Spaak'', prije nego što su se doselili u tadašnju nizozemsku koloniju [[Nova Nizozemska]].<ref name="NNI_Spock_nd">{{cite web |title=Benjamin Spock 1903-1998 |publisher=New Netherland Institute |url=https://newnetherlandinstitute.org/content/benjamin-spock-1903-1998/ |access-date=21. 8. 2026 |language=en}}</ref> Spock je bio jedno od šestero djece, među kojima je bila i njegova mlađa sestra [[Marjorie Spock]], književnica i aktivistica za zaštitu okoliša.<ref name="Postel_2020">{{cite journal |last=Postel |first=Sandra |title=Marjorie Spock: An Unsung Hero in the Fight Against DDT and in the Rise of the Modern Environmental Movement |journal=The Nassau County Historical Society Journal |date=2020 |volume=75 |pages=2 |publisher=Nassau County Historical Society |location=Nassau County, New York |url=https://www.pfeiffercenter.org/wp-content/uploads/2021/02/Spock_DDT_NCHS_Journal.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20220101180233/https://www.pfeiffercenter.org/wp-content/uploads/2021/02/Spock_DDT_NCHS_Journal.pdf |archive-date=1. 1. 2022 |url-status=dead |access-date=21. 8. 2026 |language=en |format=PDF}}</ref> Pohađao je školu "Hamden Hall Country", a potom škole koje je završio i njegov otac, [[Akademija "Phillips|Akademiju "Phillips Andover"]] i [[Univerzitet Yale|Univerzitet Yale]]. Na Yaleu je studirao [[književnost]] i [[historija|historiju]], a kao izrazito visok student, oko 193cm, aktivno se bavio i [[veslanje|veslanjem]]. Na kraju se priključio američkoj olimpijskoj veslačkoj reprezentaciji u disciplini osmerac, koja je osvojila zlatnu medalju na [[Ljetne olimpijske igre 1924.|Ljetnim olimpijskim igrama 1924.]] u Parizu.<ref name="Olympedia_Spock">{{cite web |title=Ben Spock |website=Olympedia |url=https://www.olympedia.org/athletes/40880 |access-date=21. 8. 2026 |language=en}}</ref> Na Yaleu je primljen u eta ogranak bratstva [[Zeta Psi]] i u studentsko seniorsko udruženje [[Scroll i Key]]. Nakon dvije godine studiranja na [[Medicinski fakultet Yale|Medicinskom fakultetu Yale]], prešao je na [[Univerzitet Columbia]], gdje je 1929. diplomirao kao najbolji student u svojoj generaciji. <ref name="AWM_Spock_1971">{{cite web |title=Doctor Spock in Sydney |publisher=Australian War Memorial |year=1971 |url=https://www.awm.gov.au/collection/C96425 |access-date=21. 8. 2026 |language=en}}</ref> Otprilike u to vrijeme oženio se Jane Cheney.<ref name="WaPo_PublicPrivate_1998">{{cite news |title=Public vs. private: Dr. Spock, Mr. Hyde: Baby doctor didn't heed own advice |newspaper=The Washington Post |date=14. 6. 1998 |url=https://www.washingtonpost.com/archive/local/1998/06/14/public-vs-private-dr-spock-mr-hyde/43beeb6e-dda2-44a4-a622-6a59bf580179/ |access-date=21. 8. 2026 |language=en}}</ref> === Lični život === Jane Cheney i Spock vjenčali su se 1927. Jane je pomagala Spocku u istraživanju i pisanju knjige ''Njega bebe i djeteta dr. Spocka'', koja je 1946. objavljena kod izdavača Duell, Sloan & Pearce pod naslovom ''Knjiga zdravog razuma o njezi bebe i djeteta''. Knjiga je prodana u više od 50 miliona primjeraka i prevedena na 42 jezika.<ref name="Pace_1998">{{cite news |last=Pace |first=Eric |title=Benjamin Spock, World's Pediatrician, Dies at 94 |newspaper=The New York Times |date=17. 3. 1998 |url=https://www.nytimes.com/1998/03/17/us/benjamin-spock-world-s-pediatrician-dies-at-94.html |access-date=21. 8. 2026 |language=en}}</ref> Jane Cheney Spock bila je aktivistica za zaštitu građanskih sloboda i majka dvojice sinova. Rođena je u gradu [[Manchester (Connecticut)|Manchesteru]], u saveznoj državi [[Connecticut]], a studirala je na [[Koledž "Bryn Mawr"|Koledžu "Bryn Mawr"]]. Bila je aktivna u organizacijama Amerikanci za demokratsku akciju, [[Američka unija za građanske slobode]] (ACLU) i Nacionalni komitet za razumnu nuklearnu politiku. Spockovi su se razveli 1976.<ref name="Klemesrud_1976">{{cite news |last=Klemesrud |first=Judy |title=The Spocks: Bittersweet Recognition in a Revised Classic |newspaper=The New York Times |date=19. 3. 1976 |url=https://archive.nytimes.com/www.nytimes.com/books/98/05/17/specials/spock-classic.html |access-date=21. 8. 2026 |language=en}}</ref> Cheney je nakon toga organizovala i vodila grupe za podršku starijim razvedenim ženama.<ref name="NYT_JaneSpock_1989">{{cite news |title=Jane C. Spock, 82, worked on baby book |newspaper=The New York Times |date=14. 6. 1989 |url=https://www.nytimes.com/1989/06/14/obituaries/jane-c-spock-82-worked-on-baby-book.html |access-date=21. 8. 2026 |language=en}}</ref> Spock se 1976. godine oženio Mary Morgan (rođenom Wright), koju je upoznao godinu ranije.<ref name="Lawson_1992">{{cite news |last=Lawson |first=Carol |title=At 88, an Undiminished Dr. Spock |newspaper=The New York Times |date=5. 3. 1992 |url=https://archive.nytimes.com/www.nytimes.com/books/98/05/17/specials/spock-88.html |access-date=21. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref name="EmpireADC_Spock_Morgan">{{cite web |title=Benjamin Spock and Mary Morgan Papers, 1872-2012 |website=Empire Archival Discovery Cooperative |publisher=Syracuse University Libraries |url=https://empireadc.org/search/catalog/nsyu_149736 |access-date=23. 8. 2026 |language=en}}</ref> Morgan je prethodno bila aktivna u Nacionalnoj organizaciji za žene i kampanji za usvajanje Amandmana o jednakim pravima (ERA), kao i u pokretu [[transakcijska analiza|transakcijske analize]].<ref name="EmpireADC_Spock_Morgan" /> Nakon vjenčanja Spock i Morgan izgradili su kuću u blizini grada Rogersa u saveznoj državi [[Arkansas]], ali su veći dio vremena provodili na svojim jedrilicama ''Turtle'' i ''Carapace''. Kasnije su se preselili na [[Britanska Djevičanska ostrva]]. Tokom posljednje dvije decenije Spockovog života Morgan mu je bila životna saputnica i pomagala mu u vođenju profesionalnih aktivnosti, organizaciji putovanja i upravljanju njegovim zdravstvenim potrebama. Imala je značajnu ulogu i u njegovom prihvatanju [[makrobiotička ishrana|makrobiotičke ishrane]] i [[joga|joge]]. === Pozne godine i smrt === Početkom 1990-ih Spockovo zdravstveno stanje značajno se pogoršalo. Do 1991. više nije mogao hodati bez pomoći, a u posljednjim godinama života njegovo zdravstveno stanje bilo je ozbiljno narušeno.<ref name="NYT_Brody_1998">{{cite news |last=Brody |first=Jane E. |title=Final Advice From Dr. Spock: Eat Only All Your Vegetables |newspaper=The New York Times |date=20. 6. 1998 |url=https://www.nytimes.com/1998/06/20/us/final-advice-from-dr-spock-eat-only-all-your-vegetables.html |access-date=23. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref name="NYT_Carvajal_1998">{{cite news |last=Carvajal |first=Doreen |title=Dr. Spock, Old and Infirm, Needs Money, Wife Says |newspaper=The New York Times |date=28. 2. 1998 |url=https://www.nytimes.com/1998/02/28/us/dr-spock-old-and-infirm-needs-money-wife-says.html |access-date=23. 8. 2026 |language=en}}</ref> Ipak, nastavio je javno djelovati. Godine 1992. primio je nagradu ''Courage of Conscience'' organizacije Peace Abbey u [[Predsjednička biblioteka i muzej "John F. Kennedy"|Predsjedničkoj biblioteci i muzeju "John F. Kennedy"]] za svoj dugogodišnji angažman na području razoružanja i mirovnog odgoja.<ref name="PeaceAbbey_Courage">{{cite web |title=Recipients of the Courage of Conscience Award |publisher=The Peace Abbey Foundation |url=https://www.peaceabbey.org/2015/05/recipients-of-the-courage-of-conscience-award/ |access-date=23. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Fensch_2014">{{cite book |last=Fensch |first=Thomas C. |title=At the Dangerous Edge of Social Justice: Race, Violence and Death in America |publisher=BookBaby |year=2014 |isbn=9780990718109 |url=https://georgina.bibliocommons.com/v2/record/S981C11730358 |access-date=23. 8. 2026 |language=en}}</ref> Benjamin Spock umro je 15. marta 1998. u 94. godini života, u iznajmljenoj kući u [[La Jolla|La Jolli]] u [[Kalifornija|Kaliforniji]]. Njegov pepeo položen je na groblju Seaview Cemetery u [[Rockport (Maine)|Rockportu]], u saveznoj državi [[Maine]], gdje je često provodio ljeta.<ref name="EmpireADC_Spock_Morgan" /> Iza sebe je ostavio suprugu Mary Morgan, dvojicu sinova iz prvog braka i pokćerku.<ref name="Pace_1998" /> == Knjige i utjecaj == Godine 1946. Spock je objavio knjigu ''[[Knjiga zdravog razuma o njezi bebe i djeteta]]'' ({{en|The Common Sense Book of Baby and Child Care}}), koja je ubrzo postala jedan od najutjecajnijih priručnika o njezi i odgoju djece u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]].<ref name="Bloomsbury_2000">{{cite book |title=Historical Dictionary of the 1950s |publisher=Bloomsbury Publishing |year=2000 |isbn=9780313032356 |url=https://books.google.ba/books?id=c7LOEAAAQBAJ |access-date=23. 8. 2026 |language=en}}</ref> U prvih šest mjeseci nakon objavljivanja prodana je u više od 500.000 primjeraka, a do njegove smrti 1998. više od 50 miliona primjeraka. Knjiga je prevedena na više desetaka jezika i doživjela brojna, tokom vremena revidirana izdanja.<ref name="Pace_1998" /><ref name="SCRC_Spock_2021">{{cite web |title=75 Years of Benjamin Spock’s Common Sense Parenting |website=SCRC Blog |publisher=Syracuse University Libraries |date=3. 2. 2021 |url=https://library.syracuse.edu/blog/75-years-of-benjamin-spocks-common-sense-parenting/?blog=scrc&p=4 |access-date=23. 8. 2026 |language=en}}</ref> Spock je zastupao stavove o odgoju djece koji su u vrijeme njihovog nastanka bili izvan tadašnjih dominantnih pedagoških i medicinskih shvatanja. Njegove knjige s vremenom su doprinijele značajnoj promjeni odnosa prema odgoju djece. Prije toga, stručnjaci poput [[Truby King|Trubyja Kinga]] zagovarali su strogo pridržavanje rasporeda spavanja i hranjenja te su upozoravali roditelje da ne uzimaju dijete u naručje kada plače, smatrajući da bi na taj način dijete moglo razviti naviku plakanja i teškoće sa spavanjem tokom noći. Takvi stavovi bili su povezani s idejama [[biheviorizam|biheviorizma]].<ref name="King_1942_Feeding">{{cite book |last=King |first=Frederic Truby |title=Feeding and care of baby |publisher=Whitcombe & Tombs |location=Christchurch |date=1942 |url=https://archive.org/details/b29932191 |access-date=23. 8. 2026 |language=en}}</ref> Roditeljima se također savjetovalo da djecu hrane prema utvrđenom rasporedu i da ih ne uzimaju u naručje, ne ljube i ne grle, jer se smatralo da bi ih takav pristup mogao učiniti manje sposobnim za razvoj samostalnosti i suočavanje s teškoćama. Nasuprot tome, Spock je roditelje poticao da djeci pokazuju ljubav i privrženost te da ih posmatraju kao pojedince s vlastitim potrebama.<ref name="Gunderman_2019">{{cite web |last=Gunderman |first=Richard B. |title=A portrait of pediatric leadership: Dr. Benjamin Spock |url=https://link.springer.com/article/10.1007/s00247-019-04446-w |website=Pediatric Radiology |publisher=Springer |date=8. 6. 2019 |doi=10.1007/s00247-019-04446-w |doi-access=free |access-date=23. 8. 2026 |language=en}}</ref> Knjiga je imala snažan utjecaj na generacije roditelja nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] i doprinijela širenju pristupa koji je veći naglasak stavljao na emocionalne potrebe djeteta i fleksibilnost u odgoju. Spock je roditeljima nastojao vratiti osjećaj samopouzdanja u donošenju odluka o vlastitoj djeci, umjesto da ih u potpunosti podredi autoritetu stručnjaka.<ref name="History_Spock_2024">{{cite web |author=HISTORY.com Editors |title=Dr. Spock publishes “The Common Sense Book of Baby and Child Care” |url=https://www.history.com/this-day-in-history/july-14/dr-spock-baby-and-child-care-book |website=HISTORY |publisher=A&E Television Networks |date=12. 7. 2024 |access-date=23. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Bakker_Wubs_2006">{{cite journal |last1=Bakker |first1=Nelleke |last2=Wubs |first2=Janneke |title=A Mysterious Success: Doctor Spock and the Netherlands in the 1950s |journal=Paedagogica Historica |volume=38 |issue=1 |pages=209–226 |date=28. 7. 2006 |doi=10.1080/0030923020380110 |url=https://www.tandfonline.com/doi/abs/10.1080/0030923020380110 |url-access=subscription |access-date=23. 8. 2026 |language=en}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * [https://empireadc.org/search/catalog/nsyu_149736 Empire ADC Catalog] {{en simbol}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Spock, Benjamin}} [[Kategorija:Rođeni 1903.]] [[Kategorija:Umrli 1998.]] [[Kategorija:Američki pedijatri]] [[Kategorija:Američki aktivisti]] [[Kategorija:Američki pisci]] [[Kategorija:Američki veslači]] [[Kategorija:Osvajači zlatne medalje na Olimpijskim igrama (SAD)]] [[Kategorija:Univerzitet Columbia]] [[Kategorija:Univerzitet Yale]] [[Kategorija:Američki olimpijci u veslanju]] [[Kategorija:Univerzitet Columbia]] [[Kategorija:Univerzitet Yale]] [[Kategorija:Veslači na Ljetnim olimpijskim igrama 1924.]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Ljetnim olimpijskim igrama 1924.]] eohhu3x30s2kz56fuji4j78682mg53b Wikipedia:Američki mjesec/2026. 4 536689 3921657 3921558 2026-08-22T18:29:01Z Panasko 146730 /* Žiri */ 3921657 wikitext text/x-wiki <div style="width: 99%; color: #111; {{box-shadow|0|0|6px|rgba(0, 0, 0, 0.55)}} {{border-radius|2px}}"> <div style="overflow:hidden; height:auto; background: #fff; width: 100%; padding-bottom:18px;"> <div style="font-size: 36px; margin-top: 24px;margin-left: 16px; font-family: 'Linux Libertine',Georgia,Times,serif; line-height: 1.2em;">{{{header|Wikipedijin Američki mjesec 2026.}}}<div style="margin-right :1em; float:right;">[[Datoteka:Wikipedia_American_Month_Logo.svg|180px]]</div> <div style="font-size: 24px; padding-top: 0px; margin-left: 16px; font-family: 'Linux Libertine',Georgia,Times,serif; line-height:1.2em; color: #666; "> {{{subheader|Američki mjesec 2026.}}} </div> </div> <div style="vertical-align:middle; color: black; background-color:#fff"> <div style="background-color:#f0f0f0; padding: 16px; margin-top: -15px; font-size: 18px; font-weight: 200; line-height: 30px;"> '''Američki mjesec''' godišnji je Wikimaraton koji za cilj ima poboljšanje broja članaka o [[Amerika|Americi]]. Održava se svakog oktobra, a njegov cilj na Wikipediji na bosanskom jeziku jest da poboljša količinu i kvalitet članaka vezanih za američke zemlje. Korisnici Wikipedije koji naprave najviše članaka na ovoj Wikipediji dobit će nagrade u vidu vaučera Amazona == Pravila == '''Sažeto: Napravite nove ili proširite postojeće članke vezane za Ameriku (ljude, mjesta, kulturu itd.) tokom oktobra.''' * Novi članak ili izmjena na postojećem mora biti veličine najmanje 3000 bajtova {{small|(ne računaju se infokutija, šabloni itd.).}} * Članak mora ispunjavati kriterij [[Wikipedia:Relevantnost|relevantnosti]]. * Članak mora imati pristojne reference; sumnjivi ili kontroverzni iskazi u članku trebaju biti potvrđeni referencama. * Članak ne smije biti mašinski preveden i treba biti formatiran u skladu s pravilima Wikipedije. * Ne smije biti problema sa člankom (kršenje autorskih prava, relevantnost itd.) * Članak ne bi trebao biti spisak. * Članak treba biti informativan. * Članak treba biti o bilo kojoj temi vezanoj za [[Amerika|američku zemlju]]. * Članke koje naprave organizatori trebaju provjeriti drugi organizatori. * Sudije s Wikipedije na svakom jeziku odredit će je li članak prihvaćen za takmičenje na njihovom jeziku. ==Prijavljivanje== Prijave se primaju bilo kada do oktobra. <div style="text-align:center;"> <!-- Please edit the "URL" accordingly, especially the "section" number; thanks --> {{Clickable button 2|Prijavi se|url={{fullurl:{{FULLPAGENAME}}/Učesnici}} |class=mw-ui-progressive}} </div> ==Dodaj članke== Želite doprinijeti Wikipediji na bosanskom jeziku za Američki mjesec? Pošaljite doprinose posredstvom alata Fountain. <div style="text-align:center;"> <!-- Please edit the "URL" accordingly, especially the "section" number; thanks --> {{Clickable button 2|Dodaj članak|url=https://fountain.toolforge.org/editathons/wikipedijin-Američki-mjesec-bs-2025}} </div> </div> </div> </div> <div style="padding: 10px; padding-left: 20px; "> [[Datoteka:LocationAmericas.png|center|200px]] <div style="text-align:center;"> </div> </div> </div> </div> == Nagrade == Nagrade će biti dodijeljene urednicima s najviše napisanih članaka u formi vaučera Amazona. {{Sekcija}} == Organizatori == * [[Korisnik:AnToni|AnToni]] === Žiri === * [[Korisnik:AnToni|AnToni]] * [[Korisnik:Panasko|Panasko]] == Članci == * [[Wikipedia:Američki mjesec/2026./Učesnici|Učesnici i članci 2026.]] [[Kategorija:Wikipedia:Američki mjesec|2026]] b0mi492e7x3ytnwpbfm2i3jccjaunbq Razgovor o Wikipediji:Američki mjesec/2026. 5 536691 3921655 3921560 2026-08-22T18:28:06Z Panasko 146730 /* Žiri */ odgovor 3921655 wikitext text/x-wiki {{Stranica za razgovor}} == Žiri == Treba li bi dobrovoljce za žiri. Prijavite se!--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 10:24, 22 august 2026 (CEST) :Mogu ja. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 20:28, 22 august 2026 (CEST) == Nagrade == Od prošlog maratona je ostalo za nagrade. Pa da se dogovorimo kako da podijelimo. Za ovaj maraton 100 € (Amazon) po nekom modalitetu: npr. 40-30-20-10, a da je broj članaka najmanje 20-25. Ima li neko druge prijedloge?--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 10:24, 22 august 2026 (CEST) g3pz6ru0747j9s34xqixo02ta38wujc 3921656 3921655 2026-08-22T18:28:27Z Panasko 146730 /* Nagrade */ odgovor 3921656 wikitext text/x-wiki {{Stranica za razgovor}} == Žiri == Treba li bi dobrovoljce za žiri. Prijavite se!--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 10:24, 22 august 2026 (CEST) :Mogu ja. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 20:28, 22 august 2026 (CEST) == Nagrade == Od prošlog maratona je ostalo za nagrade. Pa da se dogovorimo kako da podijelimo. Za ovaj maraton 100 € (Amazon) po nekom modalitetu: npr. 40-30-20-10, a da je broj članaka najmanje 20-25. Ima li neko druge prijedloge?--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 10:24, 22 august 2026 (CEST) :Mislim da je ok prijedlog. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 20:28, 22 august 2026 (CEST) pewf3mygrqa3txgmtw03gx9ccgg6ko8 Korisnik:Palapa/Mediteranske igre 2026. 2 536698 3921604 3921602 2026-08-22T12:07:14Z Palapa 383 3921604 wikitext text/x-wiki  {{Infokutija igre|naziv=XX Mediteranske igre |logo=2026 Mediterranean Games logo.svg|caption=|domaćin=[[Taranto]], Italija|motto=''Embrace The Future''{{efn|Tokom Igara će se koristiti samo engleski moto. Ne postoji italijanski ekvivalent usvojenog mota..}}|nations=26|athletes=3,854<ref name="AthleteTotal">{{cite web|date=10 August 2026|url=https://cijm.org.gr/a-total-of-3854-athletes-will-compete-in-the-mediterranean-games-taranto-2026/|title=A total of 3,854 athletes will compete in the Mediterranean Games Taranto 2026|website=[[International Committee of Mediterranean Games]] (CIJM) }}</ref>|events=279 in 28 sports|opening=21 August 2026|closing=3 September 2026|opened_by=[[President of Italy|President]] [[Sergio Mattarella]]|torch_lighter=|athlete_oath=|judge_oath=|stadium=[[Stadio Erasmo Iacovone]]|previous=[[2022 Mediterranean Games|Oran 2022]]|next=''[[2030 Mediterranean Games|Pristina 2030]]''|website={{URL|https://ta2026.com/|ta2026.com}}}} '''Mediteranske igre 2026.''' ( {{Jezik|it|Giochi del Mediterraneo 2026}} ), službeno poznate kao '''XX Mediteranske igre''' ( {{Jezik|it|XX Giochi del Mediterraneo|links=no}}) i općepoznat kao '''Taranto 2026''', međunarodni je [[Multi-sportski događaj|multisportski događaj]] u seriji [[Mediteranske igre|Mediteranskih igara]] koji se trenutno održava od 21. augusta do 3. septembra 2026. u Tarantu, Italija. Taranto je proglašen gradom domaćinom na Generalnoj skupštini ICMG-a u Patrasu, Grčka, 24. augusta 2019. godine. Bosna i Hercegovina je učesnik sa 76 sportista.<ref>{{Cite web|url=https://cijm.org.gr/a-total-of-3854-athletes-will-compete-in-the-mediterranean-games-taranto-2026/|title=A total of 3,854 athletes will compete in the Mediterranean Games Taranto 2026|last=cijm|date=2026-08-10|website=ICMG|language=en-US|access-date=2026-08-22}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://okbih.ba/bs/novosti/predstavljen-bh-tim-za-20-mediteranske-igre-u-tarantu/2818|title=Predstavljen bh. tim za 20. Mediteranske igre u Tarantu|date=2026-08-13|website=http://www.okbih.ba/|language=bs|access-date=2026-08-22}}</ref> Igre su prvobitno trebale biti održane od 13. do 23. juna, ali su pomjerene na 21. august do 3. septembra kako bi se izbjegao vrhunac ljetnih vremenskih uslova, kao i kako se ne bi poklapale s drugim velikim sportskim događajima, poput [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Svjetskog prvenstva u fudbalu 2026. godine]], što bi omogućilo učešće većem broju vrhunskih sportista.<ref>{{Cite web|url=https://cijm.org.gr/new-dates-for-the-20th-mediterranean-games-taranto-2026/|title=New dates for the 20th Mediterranean Games "Taranto 2026"|date=2 February 2024|website=cijm.org.gr|access-date=2 February 2024}}</ref> Događaj se vraća svom tradicionalnom četverogodišnjem ciklusu nakon što su [[Mediteranske igre 2022.|Mediteranske igre 2021. godine]] odgođene za 2022. godinu zbog [[Pandemija COVID-a 19|pandemije COVID-19]]. == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Sportski događaji u toku]] rjzunlbf4vwqu7m89bi2udc0hlzi258 Evropsko prvenstvo u biatlonu 1997. 0 536699 3921627 2026-08-22T15:08:25Z AnToni 2325 Nova stranica: {{Infokutija igre | naziv = Evropsko prvenstvo u biatlonu 1997. | logo = Biathlon_pictogram.svg | veličina = 150px | opis = | grad_domaćin = [[ Windischgarsten]], {{ZID|Austrija}} | datumi = <!-- 17–20. marta --> 1997. | sportisti = | države = | prethodne = [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1996.|1996.]] | sljedeće = [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1998.|1998.]] }} '''Evropsko prvenstvo u b... 3921627 wikitext text/x-wiki {{Infokutija igre | naziv = Evropsko prvenstvo u biatlonu 1997. | logo = Biathlon_pictogram.svg | veličina = 150px | opis = | grad_domaćin = [[ Windischgarsten]], {{ZID|Austrija}} | datumi = <!-- 17–20. marta --> 1997. | sportisti = | države = | prethodne = [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1996.|1996.]] | sljedeće = [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1998.|1998.]] }} '''Evropsko prvenstvo u biatlonu 1997.''' <!-- održano od 17-20. marta --> u [[Windischgarsten]]u u [[Austrija|Austriji]], bilo je četvrto [[Evropsko prvenstvo u biatlonu]].<ref> {{cite web | url =https://www.les-sports.info/biathlon-championnat-d-europe-ibu-resultats-1996-1997-femmes-epf43691.html | title =Biathlon - Championnat d'Europe IBU - 1996/1997 | authorlink = | last = | first = | date = | website =les-sports.info | publisher = | access-date =22. 8. 2026 | language =fr }}</ref><ref> {{cite web | url =https://www.les-sports.info/biathlon-championnat-d-europe-ibu-resultats-1996-1997-hommes-epm43691.html | title =Biathlon - Championnat d'Europe IBU - 1996/1997 | authorlink = | last = | first = | date = | website =les-sports.info | publisher = | access-date =22. 8. 2026 | language =fr }}</ref> == Muškarci == === Rezultati === {| class="wikitable" |- ! Disciplina !! 1 !! 2 !! 3 |- | [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1997 – 10 km|10&nbsp;km]]<ref>{{Cite web |url=http://sports123.com/bia/me-10.html |title=Results on sport123.com |access-date=2011-03-01 |archive-date=2011-03-01 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110301101044/http://sports123.com/bia/me-10.html |url-status=live }}</ref> || {{flagicon|RUS}} [[Andrej Padin]] || {{flagicon|SLO}} [[Jože Poklukar]] || {{flagicon|SLO}} [[Tomaž Globočnik]] |- | [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1997 – 20 km|20&nbsp;km]]<ref>[https://web.archive.org/web/20111104031722/http://sports123.com/bia/me-20.html Results on sport123.com]</ref> || {{flagicon|RUS}} [[Sergej Rožkov (biatlonac)|Sergei Rožkov]] || {{flagicon|POL}} [[Tomasz Sikora]] || {{flagicon|GER}} [[Marco Morgenstern]] |- | [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1997 – štafeta (muškarci)|štafeta]]<ref>[https://web.archive.org/web/20111104044601/http://sports123.com/bia/me-4x7.5.html Results on sport123.com]</ref> || {{ZID|Njemačka}} <br /><small>[[Ulf Karkoschka]]<br />[[Holger Schönthier]]<br />[[Lars Kreuzer]]<br />[[Marco Morgenstern]]</small> || {{ZID|Rusija}} <br /><small>[[Vladimir Bejterev]]<br />[[Andrej Padin]]<br />[[Aleksej Sidorov (biatlonac)|Aleksej Sidorov]]<br />[[Eduard Rjabov]]</small> || {{ZID|Norveška}} <br /><small>[[Stig-Are Eriksen]]<br />[[Kjetil Sæter]]<br />[[Lars-Sigve Oftedal]]<br />[[Kjell Ove Oftedal]]</small> |} === Bilans medalja === {|{{Bilans medalja |Sport = Bilans medalja |Broj = 3 |Logo = Biathlon_pictogram.svg }} |- bgcolor="#FFFFFF" | 1. {{Bilans medalja/Red|Rusija|2|1|0|3}} | 2. {{Bilans medalja/Red|Njemačka|1|0|1|2}} | 3. {{Bilans medalja/Red|Slovenija|0|1|1|2}} | 4. {{Bilans medalja/Red|Poljska|0|1|0|1}} | 5. {{Bilans medalja/Red|Norveška|0|0|1|1}} {{Bilans medalja/RedU|3|3|3|9}} |} ==Žene== === Rezultati === {| class="wikitable" |- ! Disciplina !! 1 !! 2 !! 3 |- | [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1997 – 7,5 km|7,5&nbsp;km]]<ref>[https://web.archive.org/web/20111104043529/http://sports123.com/bia/we-7.5.html Results on sports123.com]</ref> || {{flagicon|POL}} [[Anna Stera]] || {{flagicon|RUS}} [[Tatjana Martinova]] || {{flagicon|ITA}} [[Natalie Santer]] |- | [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1997 – 15 km|15&nbsp;km]]<ref>[https://web.archive.org/web/20110518165940/http://sports123.com/bia/we-15.html Results on sports123.com]</ref> || {{flagicon|GER}} [[Katja Beer]] || {{flagicon|RUS}} [[Albina Ahatova]] || {{flagicon|SVK}} [[Soňa Mihoková]] |- | [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1997 – štafeta (žene)|štafeta]]<ref>[https://web.archive.org/web/20111104051449/http://sports123.com/bia/we-3x7.5.html Results on sports123.com]</ref> || {{ZID|Rusija}}<br /><small>[[Irina Maljgina]]<br />[[Tatjana Martinova]]<br />[[Albina Ahatova]]</small> || {{ZID|Njemačka}} <br /><small>[[Katja Beer]]<br />[[Janet Klein]]<br />[[Steffi Kindt]]</small> || {{ZID|Češka}}<br /><small>[[Irena Madlová]]<br />[[Jitka Simunková]]<br />[[Irena Tomšová]]</small> |} === Bilans medalja === {|{{Bilans medalja |Sport = Bilans medalja |Broj = 3 |Logo = Biathlon_pictogram.svg }} |- bgcolor="#FFFFFF" | 1. {{Bilans medalja/Red|Rusija|1|2|0|3}} | 2. {{Bilans medalja/Red|Njemačka|1|1|0|2}} | 3. {{Bilans medalja/Red|Poljska|1|0|0|1}} | rowspan=3| 4. {{Bilans medalja/Red|Češka|0|0|1|1}} {{Bilans medalja/Red|Italija|0|0|1|1}} {{Bilans medalja/Red|Slovačka|0|0|1|1}} {{Bilans medalja/RedU|3|3|3|9}} |} == Pojedinačne medalje == {{sekcija}} === Bilans medalja === {|{{Bilans medalja |Sport = Bilans medalja |Broj = 6 |Logo = Biathlon_pictogram.svg }} |- bgcolor="#FFFFFF" | 1. {{Bilans medalja/Red|Rusija|3|3|0|6}} | 2. {{Bilans medalja/Red|Njemačka|2|1|1|4}} | 3. {{Bilans medalja/Red|Poljska|1|1|0|2}} | 4. {{Bilans medalja/Red|Slovenija|0|1|1|2}} | rowspan=4| 5. {{Bilans medalja/Red|Češka|0|0|1|1}} {{Bilans medalja/Red|Italija|0|0|1|1}} {{Bilans medalja/Red|Slovačka|0|0|1|1}} {{Bilans medalja/Red|Norveška|0|0|1|1}} {{Bilans medalja/RedU|6|6|6|18}} |} == Napomene== {{napspisak}} == Ukupan broj osvojenih medalja == {{col-begin}} {{col-break}} ; Žene {|{{Bilans medalja |Sport = Bilans medalja na održanim prvenstvima (ž) |Broj = 4 |Logo = Biathlon_pictogram.svg }} |- bgcolor="#FFFFFF" | 1. {{Bilans medalja/Red|Rusija|4|3|2|9}} | 2. {{Bilans medalja/Red|Francuska|2|0|2|4}} | 3. {{Bilans medalja/Red|Poljska|2|0|1|3}} | 4. {{Bilans medalja/Red|Njemačka|1|2|2|5}} | 5. {{Bilans medalja/Red|Češka|1|1|1|3}} | 6. {{Bilans medalja/Red|Bjelorusija|1|0|1|2}} | 7. {{Bilans medalja/Red|Slovenija|1|0|0|1}} | rowspan=2| 8. {{Bilans medalja/Red|Ukrajina|0|3|1|4}} {{Bilans medalja/Red|Slovačka|0|3|1|4}} | 10. {{Bilans medalja/Red|Italija|0|0|1|1}} {{Bilans medalja/RedU|12|12|12|36}} |} {{col-break}} ; Muškarci {|{{Bilans medalja |Sport = Bilans medalja na održanim prvenstvima (m) |Broj = 4 |Logo = Biathlon_pictogram.svg }} |- bgcolor="#FFFFFF" | 1. {{Bilans medalja/Red|Rusija|6|3|0|9}} | 2. {{Bilans medalja/Red|Bjelorusija|2|2|4|9}} | 3. {{Bilans medalja/Red|Njemačka|2|1|3|7}} | 4. {{Bilans medalja/Red|Francuska|1|2|0|3}} | 5. {{Bilans medalja/Red|Norveška|1|0|0|1}} | 6. {{Bilans medalja/Red|Poljska|0|2|0|2}} | 7. {{Bilans medalja/Red|Slovenija|0|1|1|2}} | 8. {{Bilans medalja/Red|Italija|0|1|0|1}} | 9. {{Bilans medalja/Red|Finska|0|0|2|2}} | rowspan=2| 10. {{Bilans medalja/Red|Ukrajina|0|0|1|1}} {{Bilans medalja/Red|Norveška|0|0|1|1}} {{Bilans medalja/RedU|12|12|12|36}} |} {{col-end}} <center> ; Ukupno {|{{Bilans medalja |Sport = Bilans medalja na održanim prvenstvima |Broj = 4 |Logo = Biathlon_pictogram.svg }} |- bgcolor="#FFFFFF" | 1. {{Bilans medalja/Red|Rusija|10|6|2|18}} | 2. {{Bilans medalja/Red|Njemačka|3|3|5|11}} | 3. {{Bilans medalja/Red|Francuska|3|2|2|7}} | 4. {{Bilans medalja/Red|Bjelorusija|3|2|5|10}} | 5. {{Bilans medalja/Red|Poljska|2|2|1|5}} | rowspan=2| 6. {{Bilans medalja/Red|Slovenija|1|1|1|3}} {{Bilans medalja/Red|Češka|1|1|1|3}} | 7. {{Bilans medalja/Red|Norveška|1|0|1|2}} | 8. {{Bilans medalja/Red|Ukrajina|0|3|2|5}} | 9. {{Bilans medalja/Red|Slovačka|0|3|1|4}} | 10. {{Bilans medalja/Red|Italija|0|1|1|2}} | 11. {{Bilans medalja/Red|Finska|0|0|2|2}} {{Bilans medalja/RedU|24|24|24|72}} |} </center> == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Biatlon portal}} {{EP u biatlonu}} [[Kategorija:Evropska prvenstva u biatlonu|1997]] [[Kategorija:Evropsko prvenstvo u biatlonu 1997.|*]] [[Kategorija:1997. u Austriji]] [[Kategorija:1997. u biatlonu]] [[Kategorija:Sportska takmičenja u Austriji]] [[Kategorija:Sport u Windischgarstenu]] [[Kategorija:Biatlon u Austriji]] ht8m0t592e8lbmxvffrll4jg1tz829u Šablon:Evropske prvakinje u biatlonu-štafeta 10 536700 3921631 2026-08-22T15:16:49Z AnToni 2325 Nova stranica: {{Navkutija |ime = Evropske prvakinje u biatlonu-štafeta |naslov = [[Evropsko prvenstvo u biatlonu#Štafeta|Evropske prvakinje u biatlonu – štafeta]] |podaciklasa = plainlist |podacistil = text-align:left; |podaci1 = {{div col||35em}} * [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1994 – štafeta (žene)|1994]]: {{ZD|RUS|veličina=18px}} ([[Larisa Novoselska]], [[Jelena Dumnova]], [[Irina Milešina]]]) * Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – štafeta (žene)|19... 3921631 wikitext text/x-wiki {{Navkutija |ime = Evropske prvakinje u biatlonu-štafeta |naslov = [[Evropsko prvenstvo u biatlonu#Štafeta|Evropske prvakinje u biatlonu – štafeta]] |podaciklasa = plainlist |podacistil = text-align:left; |podaci1 = {{div col||35em}} * [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1994 – štafeta (žene)|1994]]: {{ZD|RUS|veličina=18px}} ([[Larisa Novoselska]], [[Jelena Dumnova]], [[Irina Milešina]]]) * [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – štafeta (žene)|1995]]: {{ZD|FRA|veličina=18px}} ([[Corinne Niogret]], [[Florence Baverel]], [[Anne Briand]]) * [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – štafeta (žene)|1996]]: {{ZD|RUS|veličina=18px}} ([[Olga Meljnjik]], [[Galina Kukljeva]], [[Olga Romasko]]) * [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – štafeta (žene)|1997]]: {{ZD|RUS|veličina=18px}} ([[Irina Maljgina]],[[Tatjana Martinova]], [[Albina Ahatova]]) {{div col end}} }}<includeonly>[[Kategorija:Evropski prvaci u biatlonu]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Evropskim prvenstvima u biatlonu]] </includeonly><noinclude> [[Kategorija:Šabloni Evropskih prvenstava u biatlonu]] </noinclude> clp5l6xl25xqr9rhwfas43hscyiu92y 3921641 3921631 2026-08-22T15:25:00Z AnToni 2325 3921641 wikitext text/x-wiki {{Navkutija |ime = Evropske prvakinje u biatlonu-štafeta |naslov = [[Evropsko prvenstvo u biatlonu#Štafeta|Evropske prvakinje u biatlonu – štafeta]] |podaciklasa = plainlist |podacistil = text-align:left; |podaci1 = {{div col||35em}} * [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1994 – štafeta (žene)|1994]]: {{ZD|RUS|veličina=18px}} ([[Larisa Novoselska]], [[Jelena Dumnova]], [[Irina Milešina]]]) * [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995 – štafeta (žene)|1995]]: {{ZD|FRA|veličina=18px}} ([[Corinne Niogret]], [[Florence Baverel]], [[Anne Briand]]) * [[Evropskoo prvenstvo u biatlonu 1996 – štafeta (žene)|1996]]: {{ZD|RUS|veličina=18px}} ([[Olga Meljnjik]], [[Galina Kukljeva]], [[Olga Romasko]]) * [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1997 – štafeta (žene)|1997]]: {{ZD|RUS|veličina=18px}} ([[Irina Maljgina]],[[Tatjana Martinova]], [[Albina Ahatova]]) {{div col end}} }}<includeonly>[[Kategorija:Evropski prvaci u biatlonu]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Evropskim prvenstvima u biatlonu]] </includeonly><noinclude> [[Kategorija:Šabloni Evropskih prvenstava u biatlonu]] </noinclude> 9p1fies2en1tjs31hbs2aq9y03ak8os 3921644 3921641 2026-08-22T15:28:10Z AnToni 2325 3921644 wikitext text/x-wiki {{Navkutija |ime = Evropske prvakinje u biatlonu-štafeta |naslov = [[Evropsko prvenstvo u biatlonu#Štafeta|Evropske prvakinje u biatlonu – štafeta]] |podaciklasa = plainlist |podacistil = text-align:left; |podaci1 = {{div col||35em}} * [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1994 – štafeta (žene)|1994]]: {{ZD|RUS|veličina=18px}} ([[Larisa Novoselska]], [[Jelena Dumnova]], [[Irina Milešina]]) * [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995 – štafeta (žene)|1995]]: {{ZD|FRA|veličina=18px}} ([[Corinne Niogret]], [[Florence Baverel]], [[Anne Briand]]) * [[Evropskoo prvenstvo u biatlonu 1996 – štafeta (žene)|1996]]: {{ZD|RUS|veličina=18px}} ([[Olga Meljnjik]], [[Galina Kukljeva]], [[Olga Romasko]]) * [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1997 – štafeta (žene)|1997]]: {{ZD|RUS|veličina=18px}} ([[Irina Maljgina]],[[Tatjana Martinova]], [[Albina Ahatova]]) * [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1998 – štafeta (žene)|1998]]: {{ZD|NJE|veličina=18px}} ([[Peggy Wagenführ]], [[Janet Klein-Filbrich]], [[Andrea Henkel]]) {{div col end}} }}<includeonly>[[Kategorija:Evropski prvaci u biatlonu]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Evropskim prvenstvima u biatlonu]] </includeonly><noinclude> [[Kategorija:Šabloni Evropskih prvenstava u biatlonu]] </noinclude> 5iovglid1e3ghhnm4ylnob1shftdnrz Natalie Santer 0 536701 3921647 2026-08-22T15:33:17Z AnToni 2325 Preusmjereno na [[Nathalie Santer-Bjørndalen]] 3921647 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Nathalie Santer-Bjørndalen]] 3jcyv8qb3ndxsptx7bnokl5m0vd0713 Sergej Tarasov (biatlonac) 0 536702 3921704 2026-08-23T07:41:31Z AnToni 2325 Nova stranica: {{Infokutija biatlonac | ime = Sergej Tarasov | slika = | opis_slike = | puno_ime = Sergej Petrovič Tarasov | nadimak = | nacionalnost = | država = {{ZID|Sovjetski Savez}}<br> {{ZID|ZND}}<br> {{ZID|Rusija}} | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1965|02|15}} | mjesto_rođenja = [[Staroalejsko]], [[Altajski kraj]], Ruska Sovjetska Federativna Socijalistička R... 3921704 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Sergej Tarasov | slika = | opis_slike = | puno_ime = Sergej Petrovič Tarasov | nadimak = | nacionalnost = | država = {{ZID|Sovjetski Savez}}<br> {{ZID|ZND}}<br> {{ZID|Rusija}} | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1965|02|15}} | mjesto_rođenja = [[Staroalejsko]], [[Altajski kraj]], [[Ruska Sovjetska Federativna Socijalistička Republika|RSFSR]] | država_rođenja = [[Sovjetski Savez]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | država_smrti = | zanimanje = biatlonac, | godine_aktivnosti = | visina = 176 | težina = 70 | supružnik = | veb-sajt = | sport = | klub = | trener = | skije = | puška = | status = neaktivan | kraj_karijere = 2007. <!-- Olimpijske igre --> | nastup_OI = '''2''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|1994]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|1998.]]) | medalje_OI = '''4''' | zlato_OI = 4 <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup_SP = '''8''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991.|1991]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|1993]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1994.|1994]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|1996]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|1997.]]) | medalje_SP = '''9''' | zlato_SP = 2 <!-- Svjetski kup --> | nastup_SK = [[Svjetski kup u biatlonu 1989/1990.|1989/90.]] | pobjede_SK = 4 | plasman_SK = {{plainlist| * '''6.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1995/1996.|1995/96.]]) * {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}}: '''-.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2004/2005.|2004/05]]) * {{Tooltip|Spr.|Sprint}}: '''-.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2004/2005.|2004/05]]) * {{Tooltip|Pot.|Potjera}}: '''-.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2004/2005.|2004/05]]) * {{Tooltip|Mas.|Masovni start}}: '''-.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2004/2005.|2004/05]]) }} | pobjede_u_dis = {{plainlist| * '''1''' – sprint * '''3''' – pojedinačno }} | pobjede_SK_štafeta = 10 <!-- Evropska prvenstva --> | nastup_EP = '''1''' ([[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1996.|1996.]]) | medalje_EP = '''2''' | zlato_EP = 1 <!-- Medalje --> | naziv_medalja = | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaZlato|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|ZOI 1994.]]| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 20 km|10 km]]}} {{MedaljaSrebro|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|ZOI 1994.]]| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaBronza|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|ZOI 1994.]]| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 10 km|10 km]]}} {{MedaljaBronza|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|ZOI 1998.]]| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991.|SP 1991.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – ekipno (muškarci)|ekipno]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991.|SP 1991.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|SP 1993.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – 20 km|20 km]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|SP 1993.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – 10 km|10 km]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|SP 1993.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1994.|SP 1994.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1994 – ekipno (muškarci)|ekipno]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|SP 1996.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – 20 km|20 km]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|SP 1996.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1989.|SP 1989.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1989 – ekipno (muškarci)|ekipno]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1989.|SP 1989.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1989 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990.|SP 1990.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990 – 20 km|20 km]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990.|SP 1990.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990 – 10 km|10 km]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|SP 1997.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – potjera (muškarci)|potjera]]}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 1 | 2 | 1 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 2 | 5 | 2 | [[Evropsko prvenstvo u biatlonu|Evropska prvenstva]]| 1 | 1 | 0 }} | proširi_medalje = | nagrade = | ordeni = {{{!}} style="background:transparent" {{!}}- {{!}} {{Orden znak časti}} {{!}}{{!}} {{!}}} | fusnote = | aktualizirano = 23. 8. 2025. }} '''Sergej Petrovič Tarasov ''' ({{jez-ru|Сергей Петрович Тарасов}}) rođen 15. februara 1965. u [[Staroalejsko]]m, [[Altajski kraj]], [[Ruska Sovjetska Federativna Socijalistička Republika|RSFSR]] (danas Rusija) nekadašnji je [[Sovjetski Savez|sovjetski]] i [[Rusija|ruski]] [[biatlon]]ac, dvostruki [[Spisak svjetskih prvaka u biatlonu|svjetski prvak]], [[Spisak olimpijskih pobjednika u biatlonu|olimpijski prvak]] i [[Spisak evropskih prvaka u biatlonu|evropski prvak]]. == Karijera == === Olimpijske igre === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1994}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|Biatlon]]) | style="background:#f7f6a8;"| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 20 km|1]] | style="background:#f8e6c4;"| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 10 km|3]] | | | style="background:#dce5e5;"| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – štafeta (muškarci)|2]] |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1998}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 20 km|15]] | style="background:#f8e6c4;"| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 10 km|22]] | | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – štafeta (muškarci)|3]] |} Tarasov je nastupio dva puta na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]]. Osvojio je jednu zlatnu, jednu srebrnu i dvije bronzane medalje. <!-- Prvu zlatnu osvojio je na ZOI 1988. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1988 – štafeta|štafeti]] s [[Valerij Medvedcev|Valerijem Medvedcovim]], [[Dmitrij Vasiljev (biatlonac)|Dmitrijem Vasiljevim]] i [[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandrom Popovim]] s 1:07.4&nbsp;min prednošću ispred [[Zapadna Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 1988.|zapadnonjemačke štafete]] u sastavu: [[Ernst Reiter (biatlonac)|Ernst Reiter]], [[Stefan Höck]], [[Peter Angerer]] i [[Fritz Fischer (biatlonac)|Fritz Fischer]]. Na istim igrama je osvojio bronzanu medalju u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1988 – 10 km|utrci na 10&nbsp;km]], kada je bez promašaja i zaostatkom od 21.3&nbsp;s bio sporiji od [[Istočna Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 1988.|istočnonjemačkog biatlonca]] [[Frank-Peter Roetsch|Frank-Petera Roetscha]]. Prvu srebrnu medalju osvojio je na ZOI 1992. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandrom Popovim]], [[Sergej Kirijenko|Sergejom Kirijenkom]] i [[Valerij Medvedcev|Valerijem Medvedcevim]], sa zaostatkom od 22.8&nbsp;s iza [[Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|njemačke štafete]]{{Njemačka I/Z}} u sastavu: [[Ricco Groß]], [[Jens Steinigen]], [[Mark Kirchner]] i [[Fritz Fischer (biatlonac)|Fritz Fischer]]; a drugu na ZOI 1994. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Valerij Kirijenko|Valerijom Kirijenkom]], [[Vladimir Dračev|Vladimirom Dračevim]] i [[Sergej Tarasov (biatlonac)|Sergejom Tarasovim]] sa zaostatkom od 1:01.5&nbsp;m iza [[Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|njemačke štafete]] u sastavu: [[Ricco Groß]], [[Frank Luck]], [[Mark Kirchner]] i [[Sven Fischer]]. Na istim igrama osvojio je drugu zlatnu u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 10 km|utrci na 10&nbsp;km]] bez promašaja i s 6.0&nbsp;s prednosti ispred [[Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|njemačkog biatlonca]] [[Ricco Groß|Ricca Großa]]. Na ZOI 2006. osvojio je treću srebrnu medalju u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Ivan Čerezov|Ivanom Čerezovim]], [[Pavel Rostovcev|Pavelom Rostovcem]] i [[Nikolaj Kruglov (junior)|Nikolajem Kruglovim]] sa zaostatkom od 20.9&nbsp;m iza [[Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|njemačke štafete]] u sastavu: [[Ricco Groß]], [[Michael Greis]], [[Michael Rösch]] i [[Sven Fischer]]. --> === Svjetsko prvenstvo === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|1991}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – 20 km|10]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – 10 km|10]] | | | style="background:#dce5e5;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – štafeta (muškarci)|2]] | style="background:#f8e6c4;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – ekipno (muškarci)|3]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1993}} | style="background:#dce5e5;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – 20 km|2]] | style="background:#f8e6c4;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – 10 km|3]] | | | style="background:#dce5e5;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – štafeta (muškarci)|2]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1994}} | | | | | | style="background:#dce5e5;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1994 – ekipno (muškarci)|2]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1996}} | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – 20 km|1]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – 10 km|9]] | | | style="background:#f7f6a8;"|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – štafeta (muškarci)|1]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1997}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – 20 km|30]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – 10 km|5]] | style="background:#dce5e5;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – potjera (muškarci)|2]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – štafeta (muškarci)|8]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – ekipno (muškarci)|15]] |} Tarasov je od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991.|SP 1991.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|SP 1997.]] nastupio pet puta na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]]. Osvojio je dvije zlatne, pet srebrnih i dvije bronzane medalje. <!-- Prvu zlatnu medalju osvojio je na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1989.|SP 1989.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1989 – ekipno (muškarci)|ekipnoj utrci]] s [[Jurij Kaškarov|Jurijem Kaškarovim]], [[Sergej Buligin|Sergejom Buliginom]] i [[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandrom Popovim]] s prednošću od 7.3&nbsp;s u odnosu na drugoplasiranu zapadnonjemačku štafetu u sastavu: [[Herbert Fritzenwenger]], [[Franz Wudy]], [[Georg Fischer]] i [[Fritz Fischer (biatlonac)|Fritz Fischer]]; kao i prvu srebrnu u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1989 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Jurij Kaškarov|Jurijem Kaškarovim]], [[Sergej Buligin|Sergejom Buliginom]] i [[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandrom Popovim]] sa zaostatkom od 35.0&nbsp;s u odnosu na pobjedničku istočnonjemačku štafetu u sastavu: [[André Sehmisch]], [[Frank-Peter Roetsch]], [[Frank Luck]] i [[Birk Anders]]. Na narednom prvenstvu [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990.|SP 1990.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990 – 20 km|utrci na 20&nbsp;km]] osvojio je drugu srebrnu medalju, kada je bez promašaja i zaostatkom od 23.3&nbsp;s bio sporiji od pobjednika [[Valerij Medvedcev|Valerija Medvedceva]], kao i prvu bronzanu u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990 – 10 km|utrci na 10&nbsp;km]], s dva promašaja i zaostatkom od 32&nbsp;s bio sporiji od pobjednika [[Mark Kirchner|Marka Kirchnera]].Treću srebrnu osvojio je na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991.|SP 1991.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandrom Popovim]], [[Jurij Kaškarov|Jurijem Kaškarovim]] i [[Sergej Tarasov (biatlonac)|Sergejom Tarasovim]], sa zaostatkom od 1:28.3&nbsp;min u odnosu na pobjedničku njemačku štafetu u sastavu: [[Ricco Groß]], [[Frank Luck]], [[Mark Kirchner]] i [[Fritz Fischer (biatlonac)|Fritz Fischer]], kao i drugu bronzanu u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – ekipno (muškarci)|ekipnoj utrci]] s [[Anatolij Ždanovič|Anatolijem Ždanovičem]], [[Sergej Tarasov (biatlonac)|Sergejom Tarasovim]] i [[Valerij Medvedcev|Valerijom Medvedcevim]] sa zaostatkom od 41.0&nbsp;s u odnosu na italijansku štafetu u sastavu: [[Hubert Leitgeb (biatlonac)|Hubert Leitgeb]], [[Wilfried Pallhuber]], [[Gottlieb Taschler]] i [[Simon Demetz]]. Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|SP 1993.]] osvojio je dvije srebrne medalje: u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Valerij Kirijenko|Valerijom Kirijenkom]], [[Sergej Tarasov (biatlonac)|Sergejom Tarasovim]] i [[Valerij Medvedcev|Valerijom Medvedcevim]] s 36.7&nbsp;s zaostatka u odnosu na pobjedničku italijansku štafetu u sastavu: [[Wilfried Pallhuber]], [[Johann Passler]], [[Pieralberto Carrara]] i [[Andreas Zingerle]]; te u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – ekipno (muškarci)|ekipnoj utrci]] s [[Aleksej Kobeljev|Aleksejom Kobeljevim]], [[Valerij Kirijenko|Valerijom Kirijenkom]] i [[Sergej Loškin|Sergejom Roškovim]] s 34.0&nbsp;s zaostatka u odnosu na pobjedničku njemačku ekipu u sastavu: [[Sven Fischer]], [[Frank Luck]], [[Mark Kirchner]] i [[Jens Steinigen]]; kao i treću bronzanu u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – 20 km|utrci na 20&nbsp;km]], s jednim promašajem i zaostatkom od 1:32.9&nbsp;min bio sporiji od pobjednika [[Andreas Zingerle|Andreasa Zingerlea]]. Deset godina kasnije, na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003.|SP 2003.]] osvojio je šestu srebrnu medalju u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Viktor Majgurov|Viktorom Majgurovim]], [[Pavel Rostovcev|Pavelom Rostovcevim]] i [[Sergej Roškov|Sergejom Roškovim]] s 7.3&nbsp;s zaostatka u odnosu na pobjedničku njemačku ekipu u sastavu: [[Peter Sendel]], [[Sven Fischer]], [[Ricco Groß]] i [[Frank Luck]]. Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005.|SP 2005.]] osvojio je tri srebrne medalje: U [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – potjera (muškarci)|potjeri]] bez promašaja i zaostatkom od 39.2&nbsp;s u odnosu na pobjednika [[Ole Einar Bjørndalen|Olea Einara Bjørndalena]]; u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Sergej Rožkov|Sergejom Rožkovim]], [[Nikolaj Kruglov (junior)|Nikolajem Kruglovim]] i [[Pavel Rostovcev|Pavelom Rostovcevim]] s 26.0&nbsp;s zaostatka u odnosu na pobjedničku norvešku štafetu u sastavu: [[Halvard Hanevold]], [[Stian Eckhoff]], [[Egil Gjelland]] i [[Ole Einar Bjørndalen]]; te u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – štafeta (mješovito)|mješovitoj]] štafeti s [[Ana Bogali-Titovec|Anom Bogali]], [[Olga Zajceva|Olgom Zajcevom]] i [[Sergej Rožkov|Sergejom Rožkovim]] s 7.3&nbsp;s zaostatka u odnosu na pobjedničku rusku ekipu u sastavu: [[Olga Piljova]], [[Svetlana Išmuratova]], [[Ivan Čeresov]] i [[Nikolaj Kruglov (junior)|Nikolaj Kruglov]]. Na zadnjem nastupu na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2006.|SP 2006.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2006 – štafeta (mješovito)|mješovitoj]] štafeti s [[Ana Bogali-Titovec|Anom Bogali]], [[Irina Maljgina|Irinom Malginom]] i [[Nikolaj Kruglov (junior)|Nikolajem Kruglovim]] osvojio je drugu zlatnu medalju s 53.7&nbsp;s prednosti u odnosu na drugoplasiranu norvešku štafetu u sastavu: [[Linda Grubben|Linda Tjørhom]], [[Halvard Hanevold]], [[Tora Berger]] i [[Ole Einar Bjørndalen]]. --> === Svjetski kup === {| class="wikitable" style="float:left; text-align:center; font-size:75%" |- !colspan="10" | Plasman u Svjetskom kupu |- ! [[Svjetski kup u biatlonu 1986/1987.|1986/87.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1987/1988.|1987/88.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1988/1989.|1988/89.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1989/1990.|1989/90.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1990/1991.|1990/91.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1991/1992.|1991/92.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1992/1993.|1992/93.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1993/1994.|1993/94.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1995/1996.|1995/96.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1996/1997.|1996/97.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1997/1998.|1997/98.]] |- | ||10|| || ||7||6||12||18 |} Prvi nastup Tarasova u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1989/1990.|1989/90.]] <!-- u [[Ruhpolding]]u 22. januara 1987. u utrci na 20&nbsp;km, kada je osvojio 22-o mjesto. Šest puta je pobijedio u pojedinačnim utrkama, a deset puta u ekipnim utrkama. --> == Prestanak karijere == Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 1998. == Privatni život == {{sekcija}} == Nagrade == <!-- * [[Zaslužni majstori sporta Sovjetskog Saveza]] --> == Napomene == {{Napspisak}} == Reference == {{Refspisak}} ==Vanjski linkovi== * {{Sport365-m|255}} {{commonscat}} {{Olimpijski pobjednici u biatlonu-štafeta 4 × 7,5 km}} {{Svjetski prvaci u biatlonu-štafeta 4 × 7,5 km}} {{Svjetski prvaci u biatlonu-20 km}} {{DEFAULTSORT:Tarasov, Sergej}} [[Kategorija:Rođeni 1965.]] [[Kategorija:Biografije, Staroalejsko]] [[Kategorija:Sovjetski biatlonci]] [[Kategorija:Ruski biatlonci]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1994.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1998.]] [[Kategorija:Ruski olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Osvajači zlatne medalje na Olimpijskim igrama (Rusija)]] [[Kategorija:Osvajači srebrne medalje na Olimpijskim igrama (Rusija)]] [[Kategorija:Osvajači bronzane medalje na Olimpijskim igrama (Rusija)]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Zimskim olimpijskim igrama 1994.]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Zimskim olimpijskim igrama 1998.]] [[Kategorija:Svjetski prvaci u biatlonu]] [[Kategorija:Evropski prvaci u biatlonu]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Svjetskim prvenstvima u biatlonu]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Evropskim prvenstvima u biatlonu]] [[Kategorija:Živi ljudi]] iiyxwp4ldlxmewq7idiimcjp5pzo7rw 3921705 3921704 2026-08-23T07:43:52Z AnToni 2325 3921705 wikitext text/x-wiki {{About|sovjetskom i ruskom biatloncu Sergeju Tarasovu|druge osobe s istim imenom|Sergej Tarasov}} {{Infokutija biatlonac | ime = Sergej Tarasov | slika = | opis_slike = | puno_ime = Sergej Petrovič Tarasov | nadimak = | nacionalnost = | država = {{ZID|Sovjetski Savez}}<br> {{ZID|ZND}}<br> {{ZID|Rusija}} | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1965|02|15}} | mjesto_rođenja = [[Staroalejsko]], [[Altajski kraj]], [[Ruska Sovjetska Federativna Socijalistička Republika|RSFSR]] | država_rođenja = [[Sovjetski Savez]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | država_smrti = | zanimanje = biatlonac | godine_aktivnosti = | visina = 176 | težina = 70 | supružnik = | veb-sajt = | sport = | klub = | trener = | skije = | puška = | status = neaktivan | kraj_karijere = 2007. <!-- Olimpijske igre --> | nastup_OI = '''2''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|1994]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|1998.]]) | medalje_OI = '''4''' | zlato_OI = 4 <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup_SP = '''8''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991.|1991]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|1993]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1994.|1994]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|1996]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|1997.]]) | medalje_SP = '''9''' | zlato_SP = 2 <!-- Svjetski kup --> | nastup_SK = [[Svjetski kup u biatlonu 1989/1990.|1989/90.]] | pobjede_SK = 4 | plasman_SK = {{plainlist| * '''6.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1995/1996.|1995/96.]]) * {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}}: '''-.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2004/2005.|2004/05]]) * {{Tooltip|Spr.|Sprint}}: '''-.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2004/2005.|2004/05]]) * {{Tooltip|Pot.|Potjera}}: '''-.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2004/2005.|2004/05]]) * {{Tooltip|Mas.|Masovni start}}: '''-.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2004/2005.|2004/05]]) }} | pobjede_u_dis = {{plainlist| * '''1''' – sprint * '''3''' – pojedinačno }} | pobjede_SK_štafeta = 10 <!-- Evropska prvenstva --> | nastup_EP = '''1''' ([[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1996.|1996.]]) | medalje_EP = '''2''' | zlato_EP = 1 <!-- Medalje --> | naziv_medalja = | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaZlato|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|ZOI 1994.]]| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 20 km|10 km]]}} {{MedaljaSrebro|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|ZOI 1994.]]| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaBronza|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|ZOI 1994.]]| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 10 km|10 km]]}} {{MedaljaBronza|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|ZOI 1998.]]| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991.|SP 1991.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – ekipno (muškarci)|ekipno]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991.|SP 1991.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|SP 1993.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – 20 km|20 km]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|SP 1993.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – 10 km|10 km]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|SP 1993.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1994.|SP 1994.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1994 – ekipno (muškarci)|ekipno]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|SP 1996.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – 20 km|20 km]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|SP 1996.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1989.|SP 1989.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1989 – ekipno (muškarci)|ekipno]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1989.|SP 1989.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1989 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990.|SP 1990.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990 – 20 km|20 km]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990.|SP 1990.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990 – 10 km|10 km]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|SP 1997.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – potjera (muškarci)|potjera]]}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 1 | 2 | 1 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 2 | 5 | 2 | [[Evropsko prvenstvo u biatlonu|Evropska prvenstva]]| 1 | 1 | 0 }} | proširi_medalje = | nagrade = | ordeni = {{{!}} style="background:transparent" {{!}}- {{!}} {{Orden znak časti}} {{!}}{{!}} {{!}}} | fusnote = | aktualizirano = 23. 8. 2025. }} '''Sergej Petrovič Tarasov ''' ({{jez-ru|Сергей Петрович Тарасов}}) rođen 15. februara 1965. u [[Staroalejsko]]m, [[Altajski kraj]], [[Ruska Sovjetska Federativna Socijalistička Republika|RSFSR]] (danas Rusija) nekadašnji je [[Sovjetski Savez|sovjetski]] i [[Rusija|ruski]] [[biatlon]]ac, dvostruki [[Spisak svjetskih prvaka u biatlonu|svjetski prvak]], [[Spisak olimpijskih pobjednika u biatlonu|olimpijski prvak]] i [[Spisak evropskih prvaka u biatlonu|evropski prvak]]. == Karijera == === Olimpijske igre === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1994}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|Biatlon]]) | style="background:#f7f6a8;"| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 20 km|1]] | style="background:#f8e6c4;"| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 10 km|3]] | | | style="background:#dce5e5;"| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – štafeta (muškarci)|2]] |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1998}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 20 km|15]] | style="background:#f8e6c4;"| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 10 km|22]] | | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – štafeta (muškarci)|3]] |} Tarasov je nastupio dva puta na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]]. Osvojio je jednu zlatnu, jednu srebrnu i dvije bronzane medalje. <!-- Prvu zlatnu osvojio je na ZOI 1988. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1988 – štafeta|štafeti]] s [[Valerij Medvedcev|Valerijem Medvedcovim]], [[Dmitrij Vasiljev (biatlonac)|Dmitrijem Vasiljevim]] i [[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandrom Popovim]] s 1:07.4&nbsp;min prednošću ispred [[Zapadna Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 1988.|zapadnonjemačke štafete]] u sastavu: [[Ernst Reiter (biatlonac)|Ernst Reiter]], [[Stefan Höck]], [[Peter Angerer]] i [[Fritz Fischer (biatlonac)|Fritz Fischer]]. Na istim igrama je osvojio bronzanu medalju u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1988 – 10 km|utrci na 10&nbsp;km]], kada je bez promašaja i zaostatkom od 21.3&nbsp;s bio sporiji od [[Istočna Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 1988.|istočnonjemačkog biatlonca]] [[Frank-Peter Roetsch|Frank-Petera Roetscha]]. Prvu srebrnu medalju osvojio je na ZOI 1992. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandrom Popovim]], [[Sergej Kirijenko|Sergejom Kirijenkom]] i [[Valerij Medvedcev|Valerijem Medvedcevim]], sa zaostatkom od 22.8&nbsp;s iza [[Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|njemačke štafete]]{{Njemačka I/Z}} u sastavu: [[Ricco Groß]], [[Jens Steinigen]], [[Mark Kirchner]] i [[Fritz Fischer (biatlonac)|Fritz Fischer]]; a drugu na ZOI 1994. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Valerij Kirijenko|Valerijom Kirijenkom]], [[Vladimir Dračev|Vladimirom Dračevim]] i [[Sergej Tarasov (biatlonac)|Sergejom Tarasovim]] sa zaostatkom od 1:01.5&nbsp;m iza [[Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|njemačke štafete]] u sastavu: [[Ricco Groß]], [[Frank Luck]], [[Mark Kirchner]] i [[Sven Fischer]]. Na istim igrama osvojio je drugu zlatnu u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 10 km|utrci na 10&nbsp;km]] bez promašaja i s 6.0&nbsp;s prednosti ispred [[Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|njemačkog biatlonca]] [[Ricco Groß|Ricca Großa]]. Na ZOI 2006. osvojio je treću srebrnu medalju u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Ivan Čerezov|Ivanom Čerezovim]], [[Pavel Rostovcev|Pavelom Rostovcem]] i [[Nikolaj Kruglov (junior)|Nikolajem Kruglovim]] sa zaostatkom od 20.9&nbsp;m iza [[Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|njemačke štafete]] u sastavu: [[Ricco Groß]], [[Michael Greis]], [[Michael Rösch]] i [[Sven Fischer]]. --> === Svjetsko prvenstvo === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|1991}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – 20 km|10]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – 10 km|10]] | | | style="background:#dce5e5;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – štafeta (muškarci)|2]] | style="background:#f8e6c4;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – ekipno (muškarci)|3]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1993}} | style="background:#dce5e5;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – 20 km|2]] | style="background:#f8e6c4;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – 10 km|3]] | | | style="background:#dce5e5;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – štafeta (muškarci)|2]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1994}} | | | | | | style="background:#dce5e5;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1994 – ekipno (muškarci)|2]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1996}} | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – 20 km|1]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – 10 km|9]] | | | style="background:#f7f6a8;"|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – štafeta (muškarci)|1]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1997}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – 20 km|30]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – 10 km|5]] | style="background:#dce5e5;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – potjera (muškarci)|2]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – štafeta (muškarci)|8]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – ekipno (muškarci)|15]] |} Tarasov je od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991.|SP 1991.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|SP 1997.]] nastupio pet puta na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]]. Osvojio je dvije zlatne, pet srebrnih i dvije bronzane medalje. <!-- Prvu zlatnu medalju osvojio je na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1989.|SP 1989.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1989 – ekipno (muškarci)|ekipnoj utrci]] s [[Jurij Kaškarov|Jurijem Kaškarovim]], [[Sergej Buligin|Sergejom Buliginom]] i [[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandrom Popovim]] s prednošću od 7.3&nbsp;s u odnosu na drugoplasiranu zapadnonjemačku štafetu u sastavu: [[Herbert Fritzenwenger]], [[Franz Wudy]], [[Georg Fischer]] i [[Fritz Fischer (biatlonac)|Fritz Fischer]]; kao i prvu srebrnu u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1989 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Jurij Kaškarov|Jurijem Kaškarovim]], [[Sergej Buligin|Sergejom Buliginom]] i [[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandrom Popovim]] sa zaostatkom od 35.0&nbsp;s u odnosu na pobjedničku istočnonjemačku štafetu u sastavu: [[André Sehmisch]], [[Frank-Peter Roetsch]], [[Frank Luck]] i [[Birk Anders]]. Na narednom prvenstvu [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990.|SP 1990.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990 – 20 km|utrci na 20&nbsp;km]] osvojio je drugu srebrnu medalju, kada je bez promašaja i zaostatkom od 23.3&nbsp;s bio sporiji od pobjednika [[Valerij Medvedcev|Valerija Medvedceva]], kao i prvu bronzanu u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990 – 10 km|utrci na 10&nbsp;km]], s dva promašaja i zaostatkom od 32&nbsp;s bio sporiji od pobjednika [[Mark Kirchner|Marka Kirchnera]].Treću srebrnu osvojio je na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991.|SP 1991.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandrom Popovim]], [[Jurij Kaškarov|Jurijem Kaškarovim]] i [[Sergej Tarasov (biatlonac)|Sergejom Tarasovim]], sa zaostatkom od 1:28.3&nbsp;min u odnosu na pobjedničku njemačku štafetu u sastavu: [[Ricco Groß]], [[Frank Luck]], [[Mark Kirchner]] i [[Fritz Fischer (biatlonac)|Fritz Fischer]], kao i drugu bronzanu u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – ekipno (muškarci)|ekipnoj utrci]] s [[Anatolij Ždanovič|Anatolijem Ždanovičem]], [[Sergej Tarasov (biatlonac)|Sergejom Tarasovim]] i [[Valerij Medvedcev|Valerijom Medvedcevim]] sa zaostatkom od 41.0&nbsp;s u odnosu na italijansku štafetu u sastavu: [[Hubert Leitgeb (biatlonac)|Hubert Leitgeb]], [[Wilfried Pallhuber]], [[Gottlieb Taschler]] i [[Simon Demetz]]. Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|SP 1993.]] osvojio je dvije srebrne medalje: u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Valerij Kirijenko|Valerijom Kirijenkom]], [[Sergej Tarasov (biatlonac)|Sergejom Tarasovim]] i [[Valerij Medvedcev|Valerijom Medvedcevim]] s 36.7&nbsp;s zaostatka u odnosu na pobjedničku italijansku štafetu u sastavu: [[Wilfried Pallhuber]], [[Johann Passler]], [[Pieralberto Carrara]] i [[Andreas Zingerle]]; te u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – ekipno (muškarci)|ekipnoj utrci]] s [[Aleksej Kobeljev|Aleksejom Kobeljevim]], [[Valerij Kirijenko|Valerijom Kirijenkom]] i [[Sergej Loškin|Sergejom Roškovim]] s 34.0&nbsp;s zaostatka u odnosu na pobjedničku njemačku ekipu u sastavu: [[Sven Fischer]], [[Frank Luck]], [[Mark Kirchner]] i [[Jens Steinigen]]; kao i treću bronzanu u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – 20 km|utrci na 20&nbsp;km]], s jednim promašajem i zaostatkom od 1:32.9&nbsp;min bio sporiji od pobjednika [[Andreas Zingerle|Andreasa Zingerlea]]. Deset godina kasnije, na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003.|SP 2003.]] osvojio je šestu srebrnu medalju u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Viktor Majgurov|Viktorom Majgurovim]], [[Pavel Rostovcev|Pavelom Rostovcevim]] i [[Sergej Roškov|Sergejom Roškovim]] s 7.3&nbsp;s zaostatka u odnosu na pobjedničku njemačku ekipu u sastavu: [[Peter Sendel]], [[Sven Fischer]], [[Ricco Groß]] i [[Frank Luck]]. Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005.|SP 2005.]] osvojio je tri srebrne medalje: U [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – potjera (muškarci)|potjeri]] bez promašaja i zaostatkom od 39.2&nbsp;s u odnosu na pobjednika [[Ole Einar Bjørndalen|Olea Einara Bjørndalena]]; u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Sergej Rožkov|Sergejom Rožkovim]], [[Nikolaj Kruglov (junior)|Nikolajem Kruglovim]] i [[Pavel Rostovcev|Pavelom Rostovcevim]] s 26.0&nbsp;s zaostatka u odnosu na pobjedničku norvešku štafetu u sastavu: [[Halvard Hanevold]], [[Stian Eckhoff]], [[Egil Gjelland]] i [[Ole Einar Bjørndalen]]; te u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – štafeta (mješovito)|mješovitoj]] štafeti s [[Ana Bogali-Titovec|Anom Bogali]], [[Olga Zajceva|Olgom Zajcevom]] i [[Sergej Rožkov|Sergejom Rožkovim]] s 7.3&nbsp;s zaostatka u odnosu na pobjedničku rusku ekipu u sastavu: [[Olga Piljova]], [[Svetlana Išmuratova]], [[Ivan Čeresov]] i [[Nikolaj Kruglov (junior)|Nikolaj Kruglov]]. Na zadnjem nastupu na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2006.|SP 2006.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2006 – štafeta (mješovito)|mješovitoj]] štafeti s [[Ana Bogali-Titovec|Anom Bogali]], [[Irina Maljgina|Irinom Malginom]] i [[Nikolaj Kruglov (junior)|Nikolajem Kruglovim]] osvojio je drugu zlatnu medalju s 53.7&nbsp;s prednosti u odnosu na drugoplasiranu norvešku štafetu u sastavu: [[Linda Grubben|Linda Tjørhom]], [[Halvard Hanevold]], [[Tora Berger]] i [[Ole Einar Bjørndalen]]. --> === Svjetski kup === {| class="wikitable" style="float:left; text-align:center; font-size:75%" |- !colspan="11" | Plasman u Svjetskom kupu |- ! [[Svjetski kup u biatlonu 1986/1987.|1986/87.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1987/1988.|1987/88.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1988/1989.|1988/89.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1989/1990.|1989/90.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1990/1991.|1990/91.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1991/1992.|1991/92.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1992/1993.|1992/93.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1993/1994.|1993/94.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1995/1996.|1995/96.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1996/1997.|1996/97.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1997/1998.|1997/98.]] |- | ||10|| || ||7||6||12||18 |} Prvi nastup Tarasova u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1989/1990.|1989/90.]] <!-- u [[Ruhpolding]]u 22. januara 1987. u utrci na 20&nbsp;km, kada je osvojio 22-o mjesto. Šest puta je pobijedio u pojedinačnim utrkama, a deset puta u ekipnim utrkama. --> == Prestanak karijere == Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 1998. == Privatni život == {{sekcija}} == Nagrade == * [[Zaslužni majstori sporta Rusije]] == Napomene == {{Napspisak}} == Reference == {{Refspisak}} ==Vanjski linkovi== * {{Sport365-m|255}} {{commonscat}} {{Olimpijski pobjednici u biatlonu-štafeta 4 × 7,5 km}} {{Svjetski prvaci u biatlonu-štafeta 4 × 7,5 km}} {{Svjetski prvaci u biatlonu-20 km}} {{DEFAULTSORT:Tarasov, Sergej}} [[Kategorija:Rođeni 1965.]] [[Kategorija:Biografije, Staroalejsko]] [[Kategorija:Sovjetski biatlonci]] [[Kategorija:Ruski biatlonci]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1994.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1998.]] [[Kategorija:Ruski olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Osvajači zlatne medalje na Olimpijskim igrama (Rusija)]] [[Kategorija:Osvajači srebrne medalje na Olimpijskim igrama (Rusija)]] [[Kategorija:Osvajači bronzane medalje na Olimpijskim igrama (Rusija)]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Zimskim olimpijskim igrama 1994.]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Zimskim olimpijskim igrama 1998.]] [[Kategorija:Svjetski prvaci u biatlonu]] [[Kategorija:Evropski prvaci u biatlonu]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Svjetskim prvenstvima u biatlonu]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Evropskim prvenstvima u biatlonu]] [[Kategorija:Živi ljudi]] 8bjx4yrcea8wkw3sdngqebrwb3o9w90 3921707 3921705 2026-08-23T07:45:31Z AnToni 2325 /* Olimpijske igre */ 3921707 wikitext text/x-wiki {{About|sovjetskom i ruskom biatloncu Sergeju Tarasovu|druge osobe s istim imenom|Sergej Tarasov}} {{Infokutija biatlonac | ime = Sergej Tarasov | slika = | opis_slike = | puno_ime = Sergej Petrovič Tarasov | nadimak = | nacionalnost = | država = {{ZID|Sovjetski Savez}}<br> {{ZID|ZND}}<br> {{ZID|Rusija}} | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1965|02|15}} | mjesto_rođenja = [[Staroalejsko]], [[Altajski kraj]], [[Ruska Sovjetska Federativna Socijalistička Republika|RSFSR]] | država_rođenja = [[Sovjetski Savez]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | država_smrti = | zanimanje = biatlonac | godine_aktivnosti = | visina = 176 | težina = 70 | supružnik = | veb-sajt = | sport = | klub = | trener = | skije = | puška = | status = neaktivan | kraj_karijere = 2007. <!-- Olimpijske igre --> | nastup_OI = '''2''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|1994]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|1998.]]) | medalje_OI = '''4''' | zlato_OI = 4 <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup_SP = '''8''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991.|1991]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|1993]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1994.|1994]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|1996]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|1997.]]) | medalje_SP = '''9''' | zlato_SP = 2 <!-- Svjetski kup --> | nastup_SK = [[Svjetski kup u biatlonu 1989/1990.|1989/90.]] | pobjede_SK = 4 | plasman_SK = {{plainlist| * '''6.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1995/1996.|1995/96.]]) * {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}}: '''-.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2004/2005.|2004/05]]) * {{Tooltip|Spr.|Sprint}}: '''-.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2004/2005.|2004/05]]) * {{Tooltip|Pot.|Potjera}}: '''-.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2004/2005.|2004/05]]) * {{Tooltip|Mas.|Masovni start}}: '''-.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2004/2005.|2004/05]]) }} | pobjede_u_dis = {{plainlist| * '''1''' – sprint * '''3''' – pojedinačno }} | pobjede_SK_štafeta = 10 <!-- Evropska prvenstva --> | nastup_EP = '''1''' ([[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1996.|1996.]]) | medalje_EP = '''2''' | zlato_EP = 1 <!-- Medalje --> | naziv_medalja = | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaZlato|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|ZOI 1994.]]| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 20 km|10 km]]}} {{MedaljaSrebro|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|ZOI 1994.]]| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaBronza|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|ZOI 1994.]]| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 10 km|10 km]]}} {{MedaljaBronza|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|ZOI 1998.]]| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991.|SP 1991.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – ekipno (muškarci)|ekipno]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991.|SP 1991.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|SP 1993.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – 20 km|20 km]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|SP 1993.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – 10 km|10 km]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|SP 1993.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1994.|SP 1994.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1994 – ekipno (muškarci)|ekipno]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|SP 1996.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – 20 km|20 km]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|SP 1996.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1989.|SP 1989.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1989 – ekipno (muškarci)|ekipno]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1989.|SP 1989.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1989 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990.|SP 1990.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990 – 20 km|20 km]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990.|SP 1990.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990 – 10 km|10 km]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|SP 1997.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – potjera (muškarci)|potjera]]}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 1 | 2 | 1 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 2 | 5 | 2 | [[Evropsko prvenstvo u biatlonu|Evropska prvenstva]]| 1 | 1 | 0 }} | proširi_medalje = | nagrade = | ordeni = {{{!}} style="background:transparent" {{!}}- {{!}} {{Orden znak časti}} {{!}}{{!}} {{!}}} | fusnote = | aktualizirano = 23. 8. 2025. }} '''Sergej Petrovič Tarasov ''' ({{jez-ru|Сергей Петрович Тарасов}}) rođen 15. februara 1965. u [[Staroalejsko]]m, [[Altajski kraj]], [[Ruska Sovjetska Federativna Socijalistička Republika|RSFSR]] (danas Rusija) nekadašnji je [[Sovjetski Savez|sovjetski]] i [[Rusija|ruski]] [[biatlon]]ac, dvostruki [[Spisak svjetskih prvaka u biatlonu|svjetski prvak]], [[Spisak olimpijskih pobjednika u biatlonu|olimpijski prvak]] i [[Spisak evropskih prvaka u biatlonu|evropski prvak]]. == Karijera == === Olimpijske igre === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1994}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|Biatlon]]) | style="background:#f7f6a8;"| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 20 km|1]] | style="background:#f8e6c4;"| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 10 km|3]] | | | style="background:#dce5e5;"| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – štafeta (muškarci)|2]] |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1998}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – 20 km|15]] | style="background:#f8e6c4;"| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – 10 km|22]] | | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – štafeta (muškarci)|3]] |} Tarasov je nastupio dva puta na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]]. Osvojio je jednu zlatnu, jednu srebrnu i dvije bronzane medalje. <!-- Prvu zlatnu osvojio je na ZOI 1988. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1988 – štafeta|štafeti]] s [[Valerij Medvedcev|Valerijem Medvedcovim]], [[Dmitrij Vasiljev (biatlonac)|Dmitrijem Vasiljevim]] i [[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandrom Popovim]] s 1:07.4&nbsp;min prednošću ispred [[Zapadna Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 1988.|zapadnonjemačke štafete]] u sastavu: [[Ernst Reiter (biatlonac)|Ernst Reiter]], [[Stefan Höck]], [[Peter Angerer]] i [[Fritz Fischer (biatlonac)|Fritz Fischer]]. Na istim igrama je osvojio bronzanu medalju u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1988 – 10 km|utrci na 10&nbsp;km]], kada je bez promašaja i zaostatkom od 21.3&nbsp;s bio sporiji od [[Istočna Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 1988.|istočnonjemačkog biatlonca]] [[Frank-Peter Roetsch|Frank-Petera Roetscha]]. Prvu srebrnu medalju osvojio je na ZOI 1992. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandrom Popovim]], [[Sergej Kirijenko|Sergejom Kirijenkom]] i [[Valerij Medvedcev|Valerijem Medvedcevim]], sa zaostatkom od 22.8&nbsp;s iza [[Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|njemačke štafete]]{{Njemačka I/Z}} u sastavu: [[Ricco Groß]], [[Jens Steinigen]], [[Mark Kirchner]] i [[Fritz Fischer (biatlonac)|Fritz Fischer]]; a drugu na ZOI 1994. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Valerij Kirijenko|Valerijom Kirijenkom]], [[Vladimir Dračev|Vladimirom Dračevim]] i [[Sergej Tarasov (biatlonac)|Sergejom Tarasovim]] sa zaostatkom od 1:01.5&nbsp;m iza [[Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|njemačke štafete]] u sastavu: [[Ricco Groß]], [[Frank Luck]], [[Mark Kirchner]] i [[Sven Fischer]]. Na istim igrama osvojio je drugu zlatnu u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 10 km|utrci na 10&nbsp;km]] bez promašaja i s 6.0&nbsp;s prednosti ispred [[Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|njemačkog biatlonca]] [[Ricco Groß|Ricca Großa]]. Na ZOI 2006. osvojio je treću srebrnu medalju u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Ivan Čerezov|Ivanom Čerezovim]], [[Pavel Rostovcev|Pavelom Rostovcem]] i [[Nikolaj Kruglov (junior)|Nikolajem Kruglovim]] sa zaostatkom od 20.9&nbsp;m iza [[Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|njemačke štafete]] u sastavu: [[Ricco Groß]], [[Michael Greis]], [[Michael Rösch]] i [[Sven Fischer]]. --> === Svjetsko prvenstvo === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|1991}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – 20 km|10]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – 10 km|10]] | | | style="background:#dce5e5;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – štafeta (muškarci)|2]] | style="background:#f8e6c4;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – ekipno (muškarci)|3]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1993}} | style="background:#dce5e5;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – 20 km|2]] | style="background:#f8e6c4;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – 10 km|3]] | | | style="background:#dce5e5;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – štafeta (muškarci)|2]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1994}} | | | | | | style="background:#dce5e5;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1994 – ekipno (muškarci)|2]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1996}} | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – 20 km|1]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – 10 km|9]] | | | style="background:#f7f6a8;"|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – štafeta (muškarci)|1]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1997}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – 20 km|30]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – 10 km|5]] | style="background:#dce5e5;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – potjera (muškarci)|2]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – štafeta (muškarci)|8]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – ekipno (muškarci)|15]] |} Tarasov je od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991.|SP 1991.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|SP 1997.]] nastupio pet puta na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]]. Osvojio je dvije zlatne, pet srebrnih i dvije bronzane medalje. <!-- Prvu zlatnu medalju osvojio je na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1989.|SP 1989.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1989 – ekipno (muškarci)|ekipnoj utrci]] s [[Jurij Kaškarov|Jurijem Kaškarovim]], [[Sergej Buligin|Sergejom Buliginom]] i [[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandrom Popovim]] s prednošću od 7.3&nbsp;s u odnosu na drugoplasiranu zapadnonjemačku štafetu u sastavu: [[Herbert Fritzenwenger]], [[Franz Wudy]], [[Georg Fischer]] i [[Fritz Fischer (biatlonac)|Fritz Fischer]]; kao i prvu srebrnu u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1989 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Jurij Kaškarov|Jurijem Kaškarovim]], [[Sergej Buligin|Sergejom Buliginom]] i [[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandrom Popovim]] sa zaostatkom od 35.0&nbsp;s u odnosu na pobjedničku istočnonjemačku štafetu u sastavu: [[André Sehmisch]], [[Frank-Peter Roetsch]], [[Frank Luck]] i [[Birk Anders]]. Na narednom prvenstvu [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990.|SP 1990.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990 – 20 km|utrci na 20&nbsp;km]] osvojio je drugu srebrnu medalju, kada je bez promašaja i zaostatkom od 23.3&nbsp;s bio sporiji od pobjednika [[Valerij Medvedcev|Valerija Medvedceva]], kao i prvu bronzanu u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990 – 10 km|utrci na 10&nbsp;km]], s dva promašaja i zaostatkom od 32&nbsp;s bio sporiji od pobjednika [[Mark Kirchner|Marka Kirchnera]].Treću srebrnu osvojio je na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991.|SP 1991.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandrom Popovim]], [[Jurij Kaškarov|Jurijem Kaškarovim]] i [[Sergej Tarasov (biatlonac)|Sergejom Tarasovim]], sa zaostatkom od 1:28.3&nbsp;min u odnosu na pobjedničku njemačku štafetu u sastavu: [[Ricco Groß]], [[Frank Luck]], [[Mark Kirchner]] i [[Fritz Fischer (biatlonac)|Fritz Fischer]], kao i drugu bronzanu u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – ekipno (muškarci)|ekipnoj utrci]] s [[Anatolij Ždanovič|Anatolijem Ždanovičem]], [[Sergej Tarasov (biatlonac)|Sergejom Tarasovim]] i [[Valerij Medvedcev|Valerijom Medvedcevim]] sa zaostatkom od 41.0&nbsp;s u odnosu na italijansku štafetu u sastavu: [[Hubert Leitgeb (biatlonac)|Hubert Leitgeb]], [[Wilfried Pallhuber]], [[Gottlieb Taschler]] i [[Simon Demetz]]. Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|SP 1993.]] osvojio je dvije srebrne medalje: u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Valerij Kirijenko|Valerijom Kirijenkom]], [[Sergej Tarasov (biatlonac)|Sergejom Tarasovim]] i [[Valerij Medvedcev|Valerijom Medvedcevim]] s 36.7&nbsp;s zaostatka u odnosu na pobjedničku italijansku štafetu u sastavu: [[Wilfried Pallhuber]], [[Johann Passler]], [[Pieralberto Carrara]] i [[Andreas Zingerle]]; te u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – ekipno (muškarci)|ekipnoj utrci]] s [[Aleksej Kobeljev|Aleksejom Kobeljevim]], [[Valerij Kirijenko|Valerijom Kirijenkom]] i [[Sergej Loškin|Sergejom Roškovim]] s 34.0&nbsp;s zaostatka u odnosu na pobjedničku njemačku ekipu u sastavu: [[Sven Fischer]], [[Frank Luck]], [[Mark Kirchner]] i [[Jens Steinigen]]; kao i treću bronzanu u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – 20 km|utrci na 20&nbsp;km]], s jednim promašajem i zaostatkom od 1:32.9&nbsp;min bio sporiji od pobjednika [[Andreas Zingerle|Andreasa Zingerlea]]. Deset godina kasnije, na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003.|SP 2003.]] osvojio je šestu srebrnu medalju u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Viktor Majgurov|Viktorom Majgurovim]], [[Pavel Rostovcev|Pavelom Rostovcevim]] i [[Sergej Roškov|Sergejom Roškovim]] s 7.3&nbsp;s zaostatka u odnosu na pobjedničku njemačku ekipu u sastavu: [[Peter Sendel]], [[Sven Fischer]], [[Ricco Groß]] i [[Frank Luck]]. Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005.|SP 2005.]] osvojio je tri srebrne medalje: U [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – potjera (muškarci)|potjeri]] bez promašaja i zaostatkom od 39.2&nbsp;s u odnosu na pobjednika [[Ole Einar Bjørndalen|Olea Einara Bjørndalena]]; u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Sergej Rožkov|Sergejom Rožkovim]], [[Nikolaj Kruglov (junior)|Nikolajem Kruglovim]] i [[Pavel Rostovcev|Pavelom Rostovcevim]] s 26.0&nbsp;s zaostatka u odnosu na pobjedničku norvešku štafetu u sastavu: [[Halvard Hanevold]], [[Stian Eckhoff]], [[Egil Gjelland]] i [[Ole Einar Bjørndalen]]; te u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – štafeta (mješovito)|mješovitoj]] štafeti s [[Ana Bogali-Titovec|Anom Bogali]], [[Olga Zajceva|Olgom Zajcevom]] i [[Sergej Rožkov|Sergejom Rožkovim]] s 7.3&nbsp;s zaostatka u odnosu na pobjedničku rusku ekipu u sastavu: [[Olga Piljova]], [[Svetlana Išmuratova]], [[Ivan Čeresov]] i [[Nikolaj Kruglov (junior)|Nikolaj Kruglov]]. Na zadnjem nastupu na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2006.|SP 2006.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2006 – štafeta (mješovito)|mješovitoj]] štafeti s [[Ana Bogali-Titovec|Anom Bogali]], [[Irina Maljgina|Irinom Malginom]] i [[Nikolaj Kruglov (junior)|Nikolajem Kruglovim]] osvojio je drugu zlatnu medalju s 53.7&nbsp;s prednosti u odnosu na drugoplasiranu norvešku štafetu u sastavu: [[Linda Grubben|Linda Tjørhom]], [[Halvard Hanevold]], [[Tora Berger]] i [[Ole Einar Bjørndalen]]. --> === Svjetski kup === {| class="wikitable" style="float:left; text-align:center; font-size:75%" |- !colspan="11" | Plasman u Svjetskom kupu |- ! [[Svjetski kup u biatlonu 1986/1987.|1986/87.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1987/1988.|1987/88.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1988/1989.|1988/89.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1989/1990.|1989/90.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1990/1991.|1990/91.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1991/1992.|1991/92.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1992/1993.|1992/93.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1993/1994.|1993/94.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1995/1996.|1995/96.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1996/1997.|1996/97.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1997/1998.|1997/98.]] |- | ||10|| || ||7||6||12||18 |} Prvi nastup Tarasova u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1989/1990.|1989/90.]] <!-- u [[Ruhpolding]]u 22. januara 1987. u utrci na 20&nbsp;km, kada je osvojio 22-o mjesto. Šest puta je pobijedio u pojedinačnim utrkama, a deset puta u ekipnim utrkama. --> == Prestanak karijere == Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 1998. == Privatni život == {{sekcija}} == Nagrade == * [[Zaslužni majstori sporta Rusije]] == Napomene == {{Napspisak}} == Reference == {{Refspisak}} ==Vanjski linkovi== * {{Sport365-m|255}} {{commonscat}} {{Olimpijski pobjednici u biatlonu-štafeta 4 × 7,5 km}} {{Svjetski prvaci u biatlonu-štafeta 4 × 7,5 km}} {{Svjetski prvaci u biatlonu-20 km}} {{DEFAULTSORT:Tarasov, Sergej}} [[Kategorija:Rođeni 1965.]] [[Kategorija:Biografije, Staroalejsko]] [[Kategorija:Sovjetski biatlonci]] [[Kategorija:Ruski biatlonci]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1994.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1998.]] [[Kategorija:Ruski olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Osvajači zlatne medalje na Olimpijskim igrama (Rusija)]] [[Kategorija:Osvajači srebrne medalje na Olimpijskim igrama (Rusija)]] [[Kategorija:Osvajači bronzane medalje na Olimpijskim igrama (Rusija)]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Zimskim olimpijskim igrama 1994.]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Zimskim olimpijskim igrama 1998.]] [[Kategorija:Svjetski prvaci u biatlonu]] [[Kategorija:Evropski prvaci u biatlonu]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Svjetskim prvenstvima u biatlonu]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Evropskim prvenstvima u biatlonu]] [[Kategorija:Živi ljudi]] seqsqzjolq241qnhapc5p2vghs45rne 3921708 3921707 2026-08-23T07:46:01Z AnToni 2325 /* Olimpijske igre */ 3921708 wikitext text/x-wiki {{About|sovjetskom i ruskom biatloncu Sergeju Tarasovu|druge osobe s istim imenom|Sergej Tarasov}} {{Infokutija biatlonac | ime = Sergej Tarasov | slika = | opis_slike = | puno_ime = Sergej Petrovič Tarasov | nadimak = | nacionalnost = | država = {{ZID|Sovjetski Savez}}<br> {{ZID|ZND}}<br> {{ZID|Rusija}} | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1965|02|15}} | mjesto_rođenja = [[Staroalejsko]], [[Altajski kraj]], [[Ruska Sovjetska Federativna Socijalistička Republika|RSFSR]] | država_rođenja = [[Sovjetski Savez]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | država_smrti = | zanimanje = biatlonac | godine_aktivnosti = | visina = 176 | težina = 70 | supružnik = | veb-sajt = | sport = | klub = | trener = | skije = | puška = | status = neaktivan | kraj_karijere = 2007. <!-- Olimpijske igre --> | nastup_OI = '''2''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|1994]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|1998.]]) | medalje_OI = '''4''' | zlato_OI = 4 <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup_SP = '''8''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991.|1991]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|1993]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1994.|1994]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|1996]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|1997.]]) | medalje_SP = '''9''' | zlato_SP = 2 <!-- Svjetski kup --> | nastup_SK = [[Svjetski kup u biatlonu 1989/1990.|1989/90.]] | pobjede_SK = 4 | plasman_SK = {{plainlist| * '''6.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1995/1996.|1995/96.]]) * {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}}: '''-.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2004/2005.|2004/05]]) * {{Tooltip|Spr.|Sprint}}: '''-.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2004/2005.|2004/05]]) * {{Tooltip|Pot.|Potjera}}: '''-.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2004/2005.|2004/05]]) * {{Tooltip|Mas.|Masovni start}}: '''-.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2004/2005.|2004/05]]) }} | pobjede_u_dis = {{plainlist| * '''1''' – sprint * '''3''' – pojedinačno }} | pobjede_SK_štafeta = 10 <!-- Evropska prvenstva --> | nastup_EP = '''1''' ([[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1996.|1996.]]) | medalje_EP = '''2''' | zlato_EP = 1 <!-- Medalje --> | naziv_medalja = | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaZlato|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|ZOI 1994.]]| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 20 km|10 km]]}} {{MedaljaSrebro|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|ZOI 1994.]]| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaBronza|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|ZOI 1994.]]| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 10 km|10 km]]}} {{MedaljaBronza|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|ZOI 1998.]]| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991.|SP 1991.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – ekipno (muškarci)|ekipno]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991.|SP 1991.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|SP 1993.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – 20 km|20 km]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|SP 1993.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – 10 km|10 km]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|SP 1993.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1994.|SP 1994.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1994 – ekipno (muškarci)|ekipno]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|SP 1996.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – 20 km|20 km]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|SP 1996.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1989.|SP 1989.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1989 – ekipno (muškarci)|ekipno]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1989.|SP 1989.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1989 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990.|SP 1990.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990 – 20 km|20 km]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990.|SP 1990.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990 – 10 km|10 km]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|SP 1997.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – potjera (muškarci)|potjera]]}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 1 | 2 | 1 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 2 | 5 | 2 | [[Evropsko prvenstvo u biatlonu|Evropska prvenstva]]| 1 | 1 | 0 }} | proširi_medalje = | nagrade = | ordeni = {{{!}} style="background:transparent" {{!}}- {{!}} {{Orden znak časti}} {{!}}{{!}} {{!}}} | fusnote = | aktualizirano = 23. 8. 2025. }} '''Sergej Petrovič Tarasov ''' ({{jez-ru|Сергей Петрович Тарасов}}) rođen 15. februara 1965. u [[Staroalejsko]]m, [[Altajski kraj]], [[Ruska Sovjetska Federativna Socijalistička Republika|RSFSR]] (danas Rusija) nekadašnji je [[Sovjetski Savez|sovjetski]] i [[Rusija|ruski]] [[biatlon]]ac, dvostruki [[Spisak svjetskih prvaka u biatlonu|svjetski prvak]], [[Spisak olimpijskih pobjednika u biatlonu|olimpijski prvak]] i [[Spisak evropskih prvaka u biatlonu|evropski prvak]]. == Karijera == === Olimpijske igre === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1994}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|Biatlon]]) | style="background:#f7f6a8;"| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 20 km|1]] | style="background:#f8e6c4;"| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 10 km|3]] | | | style="background:#dce5e5;"| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – štafeta (muškarci)|2]] |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1998}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – 20 km|15]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – 10 km|22]] | | | style="background:#f8e6c4;"| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – štafeta (muškarci)|3]] |} Tarasov je nastupio dva puta na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]]. Osvojio je jednu zlatnu, jednu srebrnu i dvije bronzane medalje. <!-- Prvu zlatnu osvojio je na ZOI 1988. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1988 – štafeta|štafeti]] s [[Valerij Medvedcev|Valerijem Medvedcovim]], [[Dmitrij Vasiljev (biatlonac)|Dmitrijem Vasiljevim]] i [[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandrom Popovim]] s 1:07.4&nbsp;min prednošću ispred [[Zapadna Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 1988.|zapadnonjemačke štafete]] u sastavu: [[Ernst Reiter (biatlonac)|Ernst Reiter]], [[Stefan Höck]], [[Peter Angerer]] i [[Fritz Fischer (biatlonac)|Fritz Fischer]]. Na istim igrama je osvojio bronzanu medalju u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1988 – 10 km|utrci na 10&nbsp;km]], kada je bez promašaja i zaostatkom od 21.3&nbsp;s bio sporiji od [[Istočna Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 1988.|istočnonjemačkog biatlonca]] [[Frank-Peter Roetsch|Frank-Petera Roetscha]]. Prvu srebrnu medalju osvojio je na ZOI 1992. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandrom Popovim]], [[Sergej Kirijenko|Sergejom Kirijenkom]] i [[Valerij Medvedcev|Valerijem Medvedcevim]], sa zaostatkom od 22.8&nbsp;s iza [[Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|njemačke štafete]]{{Njemačka I/Z}} u sastavu: [[Ricco Groß]], [[Jens Steinigen]], [[Mark Kirchner]] i [[Fritz Fischer (biatlonac)|Fritz Fischer]]; a drugu na ZOI 1994. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Valerij Kirijenko|Valerijom Kirijenkom]], [[Vladimir Dračev|Vladimirom Dračevim]] i [[Sergej Tarasov (biatlonac)|Sergejom Tarasovim]] sa zaostatkom od 1:01.5&nbsp;m iza [[Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|njemačke štafete]] u sastavu: [[Ricco Groß]], [[Frank Luck]], [[Mark Kirchner]] i [[Sven Fischer]]. Na istim igrama osvojio je drugu zlatnu u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 10 km|utrci na 10&nbsp;km]] bez promašaja i s 6.0&nbsp;s prednosti ispred [[Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|njemačkog biatlonca]] [[Ricco Groß|Ricca Großa]]. Na ZOI 2006. osvojio je treću srebrnu medalju u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Ivan Čerezov|Ivanom Čerezovim]], [[Pavel Rostovcev|Pavelom Rostovcem]] i [[Nikolaj Kruglov (junior)|Nikolajem Kruglovim]] sa zaostatkom od 20.9&nbsp;m iza [[Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|njemačke štafete]] u sastavu: [[Ricco Groß]], [[Michael Greis]], [[Michael Rösch]] i [[Sven Fischer]]. --> === Svjetsko prvenstvo === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|1991}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – 20 km|10]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – 10 km|10]] | | | style="background:#dce5e5;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – štafeta (muškarci)|2]] | style="background:#f8e6c4;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – ekipno (muškarci)|3]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1993}} | style="background:#dce5e5;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – 20 km|2]] | style="background:#f8e6c4;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – 10 km|3]] | | | style="background:#dce5e5;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – štafeta (muškarci)|2]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1994}} | | | | | | style="background:#dce5e5;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1994 – ekipno (muškarci)|2]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1996}} | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – 20 km|1]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – 10 km|9]] | | | style="background:#f7f6a8;"|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – štafeta (muškarci)|1]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1997}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – 20 km|30]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – 10 km|5]] | style="background:#dce5e5;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – potjera (muškarci)|2]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – štafeta (muškarci)|8]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – ekipno (muškarci)|15]] |} Tarasov je od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991.|SP 1991.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|SP 1997.]] nastupio pet puta na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]]. Osvojio je dvije zlatne, pet srebrnih i dvije bronzane medalje. <!-- Prvu zlatnu medalju osvojio je na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1989.|SP 1989.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1989 – ekipno (muškarci)|ekipnoj utrci]] s [[Jurij Kaškarov|Jurijem Kaškarovim]], [[Sergej Buligin|Sergejom Buliginom]] i [[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandrom Popovim]] s prednošću od 7.3&nbsp;s u odnosu na drugoplasiranu zapadnonjemačku štafetu u sastavu: [[Herbert Fritzenwenger]], [[Franz Wudy]], [[Georg Fischer]] i [[Fritz Fischer (biatlonac)|Fritz Fischer]]; kao i prvu srebrnu u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1989 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Jurij Kaškarov|Jurijem Kaškarovim]], [[Sergej Buligin|Sergejom Buliginom]] i [[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandrom Popovim]] sa zaostatkom od 35.0&nbsp;s u odnosu na pobjedničku istočnonjemačku štafetu u sastavu: [[André Sehmisch]], [[Frank-Peter Roetsch]], [[Frank Luck]] i [[Birk Anders]]. Na narednom prvenstvu [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990.|SP 1990.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990 – 20 km|utrci na 20&nbsp;km]] osvojio je drugu srebrnu medalju, kada je bez promašaja i zaostatkom od 23.3&nbsp;s bio sporiji od pobjednika [[Valerij Medvedcev|Valerija Medvedceva]], kao i prvu bronzanu u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990 – 10 km|utrci na 10&nbsp;km]], s dva promašaja i zaostatkom od 32&nbsp;s bio sporiji od pobjednika [[Mark Kirchner|Marka Kirchnera]].Treću srebrnu osvojio je na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991.|SP 1991.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandrom Popovim]], [[Jurij Kaškarov|Jurijem Kaškarovim]] i [[Sergej Tarasov (biatlonac)|Sergejom Tarasovim]], sa zaostatkom od 1:28.3&nbsp;min u odnosu na pobjedničku njemačku štafetu u sastavu: [[Ricco Groß]], [[Frank Luck]], [[Mark Kirchner]] i [[Fritz Fischer (biatlonac)|Fritz Fischer]], kao i drugu bronzanu u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – ekipno (muškarci)|ekipnoj utrci]] s [[Anatolij Ždanovič|Anatolijem Ždanovičem]], [[Sergej Tarasov (biatlonac)|Sergejom Tarasovim]] i [[Valerij Medvedcev|Valerijom Medvedcevim]] sa zaostatkom od 41.0&nbsp;s u odnosu na italijansku štafetu u sastavu: [[Hubert Leitgeb (biatlonac)|Hubert Leitgeb]], [[Wilfried Pallhuber]], [[Gottlieb Taschler]] i [[Simon Demetz]]. Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|SP 1993.]] osvojio je dvije srebrne medalje: u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Valerij Kirijenko|Valerijom Kirijenkom]], [[Sergej Tarasov (biatlonac)|Sergejom Tarasovim]] i [[Valerij Medvedcev|Valerijom Medvedcevim]] s 36.7&nbsp;s zaostatka u odnosu na pobjedničku italijansku štafetu u sastavu: [[Wilfried Pallhuber]], [[Johann Passler]], [[Pieralberto Carrara]] i [[Andreas Zingerle]]; te u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – ekipno (muškarci)|ekipnoj utrci]] s [[Aleksej Kobeljev|Aleksejom Kobeljevim]], [[Valerij Kirijenko|Valerijom Kirijenkom]] i [[Sergej Loškin|Sergejom Roškovim]] s 34.0&nbsp;s zaostatka u odnosu na pobjedničku njemačku ekipu u sastavu: [[Sven Fischer]], [[Frank Luck]], [[Mark Kirchner]] i [[Jens Steinigen]]; kao i treću bronzanu u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – 20 km|utrci na 20&nbsp;km]], s jednim promašajem i zaostatkom od 1:32.9&nbsp;min bio sporiji od pobjednika [[Andreas Zingerle|Andreasa Zingerlea]]. Deset godina kasnije, na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003.|SP 2003.]] osvojio je šestu srebrnu medalju u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Viktor Majgurov|Viktorom Majgurovim]], [[Pavel Rostovcev|Pavelom Rostovcevim]] i [[Sergej Roškov|Sergejom Roškovim]] s 7.3&nbsp;s zaostatka u odnosu na pobjedničku njemačku ekipu u sastavu: [[Peter Sendel]], [[Sven Fischer]], [[Ricco Groß]] i [[Frank Luck]]. Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005.|SP 2005.]] osvojio je tri srebrne medalje: U [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – potjera (muškarci)|potjeri]] bez promašaja i zaostatkom od 39.2&nbsp;s u odnosu na pobjednika [[Ole Einar Bjørndalen|Olea Einara Bjørndalena]]; u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Sergej Rožkov|Sergejom Rožkovim]], [[Nikolaj Kruglov (junior)|Nikolajem Kruglovim]] i [[Pavel Rostovcev|Pavelom Rostovcevim]] s 26.0&nbsp;s zaostatka u odnosu na pobjedničku norvešku štafetu u sastavu: [[Halvard Hanevold]], [[Stian Eckhoff]], [[Egil Gjelland]] i [[Ole Einar Bjørndalen]]; te u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – štafeta (mješovito)|mješovitoj]] štafeti s [[Ana Bogali-Titovec|Anom Bogali]], [[Olga Zajceva|Olgom Zajcevom]] i [[Sergej Rožkov|Sergejom Rožkovim]] s 7.3&nbsp;s zaostatka u odnosu na pobjedničku rusku ekipu u sastavu: [[Olga Piljova]], [[Svetlana Išmuratova]], [[Ivan Čeresov]] i [[Nikolaj Kruglov (junior)|Nikolaj Kruglov]]. Na zadnjem nastupu na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2006.|SP 2006.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2006 – štafeta (mješovito)|mješovitoj]] štafeti s [[Ana Bogali-Titovec|Anom Bogali]], [[Irina Maljgina|Irinom Malginom]] i [[Nikolaj Kruglov (junior)|Nikolajem Kruglovim]] osvojio je drugu zlatnu medalju s 53.7&nbsp;s prednosti u odnosu na drugoplasiranu norvešku štafetu u sastavu: [[Linda Grubben|Linda Tjørhom]], [[Halvard Hanevold]], [[Tora Berger]] i [[Ole Einar Bjørndalen]]. --> === Svjetski kup === {| class="wikitable" style="float:left; text-align:center; font-size:75%" |- !colspan="11" | Plasman u Svjetskom kupu |- ! [[Svjetski kup u biatlonu 1986/1987.|1986/87.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1987/1988.|1987/88.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1988/1989.|1988/89.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1989/1990.|1989/90.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1990/1991.|1990/91.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1991/1992.|1991/92.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1992/1993.|1992/93.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1993/1994.|1993/94.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1995/1996.|1995/96.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1996/1997.|1996/97.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1997/1998.|1997/98.]] |- | ||10|| || ||7||6||12||18 |} Prvi nastup Tarasova u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1989/1990.|1989/90.]] <!-- u [[Ruhpolding]]u 22. januara 1987. u utrci na 20&nbsp;km, kada je osvojio 22-o mjesto. Šest puta je pobijedio u pojedinačnim utrkama, a deset puta u ekipnim utrkama. --> == Prestanak karijere == Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 1998. == Privatni život == {{sekcija}} == Nagrade == * [[Zaslužni majstori sporta Rusije]] == Napomene == {{Napspisak}} == Reference == {{Refspisak}} ==Vanjski linkovi== * {{Sport365-m|255}} {{commonscat}} {{Olimpijski pobjednici u biatlonu-štafeta 4 × 7,5 km}} {{Svjetski prvaci u biatlonu-štafeta 4 × 7,5 km}} {{Svjetski prvaci u biatlonu-20 km}} {{DEFAULTSORT:Tarasov, Sergej}} [[Kategorija:Rođeni 1965.]] [[Kategorija:Biografije, Staroalejsko]] [[Kategorija:Sovjetski biatlonci]] [[Kategorija:Ruski biatlonci]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1994.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1998.]] [[Kategorija:Ruski olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Osvajači zlatne medalje na Olimpijskim igrama (Rusija)]] [[Kategorija:Osvajači srebrne medalje na Olimpijskim igrama (Rusija)]] [[Kategorija:Osvajači bronzane medalje na Olimpijskim igrama (Rusija)]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Zimskim olimpijskim igrama 1994.]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Zimskim olimpijskim igrama 1998.]] [[Kategorija:Svjetski prvaci u biatlonu]] [[Kategorija:Evropski prvaci u biatlonu]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Svjetskim prvenstvima u biatlonu]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Evropskim prvenstvima u biatlonu]] [[Kategorija:Živi ljudi]] aghgrlchg5rt462574qnl66y4knimyd 3921717 3921708 2026-08-23T07:55:17Z AnToni 2325 /* Svjetski kup */ 3921717 wikitext text/x-wiki {{About|sovjetskom i ruskom biatloncu Sergeju Tarasovu|druge osobe s istim imenom|Sergej Tarasov}} {{Infokutija biatlonac | ime = Sergej Tarasov | slika = | opis_slike = | puno_ime = Sergej Petrovič Tarasov | nadimak = | nacionalnost = | država = {{ZID|Sovjetski Savez}}<br> {{ZID|ZND}}<br> {{ZID|Rusija}} | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1965|02|15}} | mjesto_rođenja = [[Staroalejsko]], [[Altajski kraj]], [[Ruska Sovjetska Federativna Socijalistička Republika|RSFSR]] | država_rođenja = [[Sovjetski Savez]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | država_smrti = | zanimanje = biatlonac | godine_aktivnosti = | visina = 176 | težina = 70 | supružnik = | veb-sajt = | sport = | klub = | trener = | skije = | puška = | status = neaktivan | kraj_karijere = 2007. <!-- Olimpijske igre --> | nastup_OI = '''2''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|1994]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|1998.]]) | medalje_OI = '''4''' | zlato_OI = 4 <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup_SP = '''8''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991.|1991]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|1993]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1994.|1994]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|1996]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|1997.]]) | medalje_SP = '''9''' | zlato_SP = 2 <!-- Svjetski kup --> | nastup_SK = [[Svjetski kup u biatlonu 1989/1990.|1989/90.]] | pobjede_SK = 4 | plasman_SK = {{plainlist| * '''6.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1995/1996.|1995/96.]]) * {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}}: '''-.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2004/2005.|2004/05]]) * {{Tooltip|Spr.|Sprint}}: '''-.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2004/2005.|2004/05]]) * {{Tooltip|Pot.|Potjera}}: '''-.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2004/2005.|2004/05]]) * {{Tooltip|Mas.|Masovni start}}: '''-.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2004/2005.|2004/05]]) }} | pobjede_u_dis = {{plainlist| * '''1''' – sprint * '''3''' – pojedinačno }} | pobjede_SK_štafeta = 10 <!-- Evropska prvenstva --> | nastup_EP = '''1''' ([[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1996.|1996.]]) | medalje_EP = '''2''' | zlato_EP = 1 <!-- Medalje --> | naziv_medalja = | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaZlato|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|ZOI 1994.]]| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 20 km|10 km]]}} {{MedaljaSrebro|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|ZOI 1994.]]| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaBronza|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|ZOI 1994.]]| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 10 km|10 km]]}} {{MedaljaBronza|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|ZOI 1998.]]| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991.|SP 1991.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – ekipno (muškarci)|ekipno]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991.|SP 1991.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|SP 1993.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – 20 km|20 km]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|SP 1993.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – 10 km|10 km]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|SP 1993.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1994.|SP 1994.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1994 – ekipno (muškarci)|ekipno]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|SP 1996.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – 20 km|20 km]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|SP 1996.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1989.|SP 1989.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1989 – ekipno (muškarci)|ekipno]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1989.|SP 1989.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1989 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990.|SP 1990.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990 – 20 km|20 km]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990.|SP 1990.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990 – 10 km|10 km]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|SP 1997.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – potjera (muškarci)|potjera]]}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 1 | 2 | 1 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 2 | 5 | 2 | [[Evropsko prvenstvo u biatlonu|Evropska prvenstva]]| 1 | 1 | 0 }} | proširi_medalje = | nagrade = | ordeni = {{{!}} style="background:transparent" {{!}}- {{!}} {{Orden znak časti}} {{!}}{{!}} {{!}}} | fusnote = | aktualizirano = 23. 8. 2025. }} '''Sergej Petrovič Tarasov ''' ({{jez-ru|Сергей Петрович Тарасов}}) rođen 15. februara 1965. u [[Staroalejsko]]m, [[Altajski kraj]], [[Ruska Sovjetska Federativna Socijalistička Republika|RSFSR]] (danas Rusija) nekadašnji je [[Sovjetski Savez|sovjetski]] i [[Rusija|ruski]] [[biatlon]]ac, dvostruki [[Spisak svjetskih prvaka u biatlonu|svjetski prvak]], [[Spisak olimpijskih pobjednika u biatlonu|olimpijski prvak]] i [[Spisak evropskih prvaka u biatlonu|evropski prvak]]. == Karijera == === Olimpijske igre === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1994}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|Biatlon]]) | style="background:#f7f6a8;"| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 20 km|1]] | style="background:#f8e6c4;"| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 10 km|3]] | | | style="background:#dce5e5;"| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – štafeta (muškarci)|2]] |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1998}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – 20 km|15]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – 10 km|22]] | | | style="background:#f8e6c4;"| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – štafeta (muškarci)|3]] |} Tarasov je nastupio dva puta na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]]. Osvojio je jednu zlatnu, jednu srebrnu i dvije bronzane medalje. <!-- Prvu zlatnu osvojio je na ZOI 1988. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1988 – štafeta|štafeti]] s [[Valerij Medvedcev|Valerijem Medvedcovim]], [[Dmitrij Vasiljev (biatlonac)|Dmitrijem Vasiljevim]] i [[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandrom Popovim]] s 1:07.4&nbsp;min prednošću ispred [[Zapadna Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 1988.|zapadnonjemačke štafete]] u sastavu: [[Ernst Reiter (biatlonac)|Ernst Reiter]], [[Stefan Höck]], [[Peter Angerer]] i [[Fritz Fischer (biatlonac)|Fritz Fischer]]. Na istim igrama je osvojio bronzanu medalju u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1988 – 10 km|utrci na 10&nbsp;km]], kada je bez promašaja i zaostatkom od 21.3&nbsp;s bio sporiji od [[Istočna Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 1988.|istočnonjemačkog biatlonca]] [[Frank-Peter Roetsch|Frank-Petera Roetscha]]. Prvu srebrnu medalju osvojio je na ZOI 1992. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandrom Popovim]], [[Sergej Kirijenko|Sergejom Kirijenkom]] i [[Valerij Medvedcev|Valerijem Medvedcevim]], sa zaostatkom od 22.8&nbsp;s iza [[Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|njemačke štafete]]{{Njemačka I/Z}} u sastavu: [[Ricco Groß]], [[Jens Steinigen]], [[Mark Kirchner]] i [[Fritz Fischer (biatlonac)|Fritz Fischer]]; a drugu na ZOI 1994. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Valerij Kirijenko|Valerijom Kirijenkom]], [[Vladimir Dračev|Vladimirom Dračevim]] i [[Sergej Tarasov (biatlonac)|Sergejom Tarasovim]] sa zaostatkom od 1:01.5&nbsp;m iza [[Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|njemačke štafete]] u sastavu: [[Ricco Groß]], [[Frank Luck]], [[Mark Kirchner]] i [[Sven Fischer]]. Na istim igrama osvojio je drugu zlatnu u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 10 km|utrci na 10&nbsp;km]] bez promašaja i s 6.0&nbsp;s prednosti ispred [[Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|njemačkog biatlonca]] [[Ricco Groß|Ricca Großa]]. Na ZOI 2006. osvojio je treću srebrnu medalju u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Ivan Čerezov|Ivanom Čerezovim]], [[Pavel Rostovcev|Pavelom Rostovcem]] i [[Nikolaj Kruglov (junior)|Nikolajem Kruglovim]] sa zaostatkom od 20.9&nbsp;m iza [[Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|njemačke štafete]] u sastavu: [[Ricco Groß]], [[Michael Greis]], [[Michael Rösch]] i [[Sven Fischer]]. --> === Svjetsko prvenstvo === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|1991}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – 20 km|10]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – 10 km|10]] | | | style="background:#dce5e5;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – štafeta (muškarci)|2]] | style="background:#f8e6c4;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – ekipno (muškarci)|3]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1993}} | style="background:#dce5e5;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – 20 km|2]] | style="background:#f8e6c4;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – 10 km|3]] | | | style="background:#dce5e5;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – štafeta (muškarci)|2]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1994}} | | | | | | style="background:#dce5e5;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1994 – ekipno (muškarci)|2]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1996}} | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – 20 km|1]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – 10 km|9]] | | | style="background:#f7f6a8;"|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – štafeta (muškarci)|1]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1997}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – 20 km|30]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – 10 km|5]] | style="background:#dce5e5;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – potjera (muškarci)|2]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – štafeta (muškarci)|8]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – ekipno (muškarci)|15]] |} Tarasov je od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991.|SP 1991.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|SP 1997.]] nastupio pet puta na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]]. Osvojio je dvije zlatne, pet srebrnih i dvije bronzane medalje. <!-- Prvu zlatnu medalju osvojio je na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1989.|SP 1989.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1989 – ekipno (muškarci)|ekipnoj utrci]] s [[Jurij Kaškarov|Jurijem Kaškarovim]], [[Sergej Buligin|Sergejom Buliginom]] i [[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandrom Popovim]] s prednošću od 7.3&nbsp;s u odnosu na drugoplasiranu zapadnonjemačku štafetu u sastavu: [[Herbert Fritzenwenger]], [[Franz Wudy]], [[Georg Fischer]] i [[Fritz Fischer (biatlonac)|Fritz Fischer]]; kao i prvu srebrnu u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1989 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Jurij Kaškarov|Jurijem Kaškarovim]], [[Sergej Buligin|Sergejom Buliginom]] i [[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandrom Popovim]] sa zaostatkom od 35.0&nbsp;s u odnosu na pobjedničku istočnonjemačku štafetu u sastavu: [[André Sehmisch]], [[Frank-Peter Roetsch]], [[Frank Luck]] i [[Birk Anders]]. Na narednom prvenstvu [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990.|SP 1990.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990 – 20 km|utrci na 20&nbsp;km]] osvojio je drugu srebrnu medalju, kada je bez promašaja i zaostatkom od 23.3&nbsp;s bio sporiji od pobjednika [[Valerij Medvedcev|Valerija Medvedceva]], kao i prvu bronzanu u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990 – 10 km|utrci na 10&nbsp;km]], s dva promašaja i zaostatkom od 32&nbsp;s bio sporiji od pobjednika [[Mark Kirchner|Marka Kirchnera]].Treću srebrnu osvojio je na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991.|SP 1991.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandrom Popovim]], [[Jurij Kaškarov|Jurijem Kaškarovim]] i [[Sergej Tarasov (biatlonac)|Sergejom Tarasovim]], sa zaostatkom od 1:28.3&nbsp;min u odnosu na pobjedničku njemačku štafetu u sastavu: [[Ricco Groß]], [[Frank Luck]], [[Mark Kirchner]] i [[Fritz Fischer (biatlonac)|Fritz Fischer]], kao i drugu bronzanu u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – ekipno (muškarci)|ekipnoj utrci]] s [[Anatolij Ždanovič|Anatolijem Ždanovičem]], [[Sergej Tarasov (biatlonac)|Sergejom Tarasovim]] i [[Valerij Medvedcev|Valerijom Medvedcevim]] sa zaostatkom od 41.0&nbsp;s u odnosu na italijansku štafetu u sastavu: [[Hubert Leitgeb (biatlonac)|Hubert Leitgeb]], [[Wilfried Pallhuber]], [[Gottlieb Taschler]] i [[Simon Demetz]]. Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|SP 1993.]] osvojio je dvije srebrne medalje: u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Valerij Kirijenko|Valerijom Kirijenkom]], [[Sergej Tarasov (biatlonac)|Sergejom Tarasovim]] i [[Valerij Medvedcev|Valerijom Medvedcevim]] s 36.7&nbsp;s zaostatka u odnosu na pobjedničku italijansku štafetu u sastavu: [[Wilfried Pallhuber]], [[Johann Passler]], [[Pieralberto Carrara]] i [[Andreas Zingerle]]; te u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – ekipno (muškarci)|ekipnoj utrci]] s [[Aleksej Kobeljev|Aleksejom Kobeljevim]], [[Valerij Kirijenko|Valerijom Kirijenkom]] i [[Sergej Loškin|Sergejom Roškovim]] s 34.0&nbsp;s zaostatka u odnosu na pobjedničku njemačku ekipu u sastavu: [[Sven Fischer]], [[Frank Luck]], [[Mark Kirchner]] i [[Jens Steinigen]]; kao i treću bronzanu u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – 20 km|utrci na 20&nbsp;km]], s jednim promašajem i zaostatkom od 1:32.9&nbsp;min bio sporiji od pobjednika [[Andreas Zingerle|Andreasa Zingerlea]]. Deset godina kasnije, na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003.|SP 2003.]] osvojio je šestu srebrnu medalju u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Viktor Majgurov|Viktorom Majgurovim]], [[Pavel Rostovcev|Pavelom Rostovcevim]] i [[Sergej Roškov|Sergejom Roškovim]] s 7.3&nbsp;s zaostatka u odnosu na pobjedničku njemačku ekipu u sastavu: [[Peter Sendel]], [[Sven Fischer]], [[Ricco Groß]] i [[Frank Luck]]. Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005.|SP 2005.]] osvojio je tri srebrne medalje: U [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – potjera (muškarci)|potjeri]] bez promašaja i zaostatkom od 39.2&nbsp;s u odnosu na pobjednika [[Ole Einar Bjørndalen|Olea Einara Bjørndalena]]; u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Sergej Rožkov|Sergejom Rožkovim]], [[Nikolaj Kruglov (junior)|Nikolajem Kruglovim]] i [[Pavel Rostovcev|Pavelom Rostovcevim]] s 26.0&nbsp;s zaostatka u odnosu na pobjedničku norvešku štafetu u sastavu: [[Halvard Hanevold]], [[Stian Eckhoff]], [[Egil Gjelland]] i [[Ole Einar Bjørndalen]]; te u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – štafeta (mješovito)|mješovitoj]] štafeti s [[Ana Bogali-Titovec|Anom Bogali]], [[Olga Zajceva|Olgom Zajcevom]] i [[Sergej Rožkov|Sergejom Rožkovim]] s 7.3&nbsp;s zaostatka u odnosu na pobjedničku rusku ekipu u sastavu: [[Olga Piljova]], [[Svetlana Išmuratova]], [[Ivan Čeresov]] i [[Nikolaj Kruglov (junior)|Nikolaj Kruglov]]. Na zadnjem nastupu na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2006.|SP 2006.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2006 – štafeta (mješovito)|mješovitoj]] štafeti s [[Ana Bogali-Titovec|Anom Bogali]], [[Irina Maljgina|Irinom Malginom]] i [[Nikolaj Kruglov (junior)|Nikolajem Kruglovim]] osvojio je drugu zlatnu medalju s 53.7&nbsp;s prednosti u odnosu na drugoplasiranu norvešku štafetu u sastavu: [[Linda Grubben|Linda Tjørhom]], [[Halvard Hanevold]], [[Tora Berger]] i [[Ole Einar Bjørndalen]]. --> === Svjetski kup === {| class="wikitable" style="float:left; text-align:center; font-size:75%" |- !colspan="11" | Plasman u Svjetskom kupu |- ! [[Svjetski kup u biatlonu 1989/1990.|1989/90.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1990/1991.|1990/91.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1991/1992.|1991/92.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1992/1993.|1992/93.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1993/1994.|1993/94.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1995/1996.|1995/96.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1996/1997.|1996/97.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1997/1998.|1997/98.]] |- | ||10|| || ||7||6||12||18 |} Prvi nastup Tarasova u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1989/1990.|1989/90.]] <!-- u [[Ruhpolding]]u 22. januara 1987. u utrci na 20&nbsp;km, kada je osvojio 22-o mjesto. Šest puta je pobijedio u pojedinačnim utrkama, a deset puta u ekipnim utrkama. --> == Prestanak karijere == Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 1998. == Privatni život == {{sekcija}} == Nagrade == * [[Zaslužni majstori sporta Rusije]] == Napomene == {{Napspisak}} == Reference == {{Refspisak}} ==Vanjski linkovi== * {{Sport365-m|255}} {{commonscat}} {{Olimpijski pobjednici u biatlonu-štafeta 4 × 7,5 km}} {{Svjetski prvaci u biatlonu-štafeta 4 × 7,5 km}} {{Svjetski prvaci u biatlonu-20 km}} {{DEFAULTSORT:Tarasov, Sergej}} [[Kategorija:Rođeni 1965.]] [[Kategorija:Biografije, Staroalejsko]] [[Kategorija:Sovjetski biatlonci]] [[Kategorija:Ruski biatlonci]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1994.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1998.]] [[Kategorija:Ruski olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Osvajači zlatne medalje na Olimpijskim igrama (Rusija)]] [[Kategorija:Osvajači srebrne medalje na Olimpijskim igrama (Rusija)]] [[Kategorija:Osvajači bronzane medalje na Olimpijskim igrama (Rusija)]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Zimskim olimpijskim igrama 1994.]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Zimskim olimpijskim igrama 1998.]] [[Kategorija:Svjetski prvaci u biatlonu]] [[Kategorija:Evropski prvaci u biatlonu]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Svjetskim prvenstvima u biatlonu]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Evropskim prvenstvima u biatlonu]] [[Kategorija:Živi ljudi]] 0c9jo78t5fr2smni9t3a8461wqi6paz 3921718 3921717 2026-08-23T07:55:53Z AnToni 2325 /* Vanjski linkovi */ 3921718 wikitext text/x-wiki {{About|sovjetskom i ruskom biatloncu Sergeju Tarasovu|druge osobe s istim imenom|Sergej Tarasov}} {{Infokutija biatlonac | ime = Sergej Tarasov | slika = | opis_slike = | puno_ime = Sergej Petrovič Tarasov | nadimak = | nacionalnost = | država = {{ZID|Sovjetski Savez}}<br> {{ZID|ZND}}<br> {{ZID|Rusija}} | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1965|02|15}} | mjesto_rođenja = [[Staroalejsko]], [[Altajski kraj]], [[Ruska Sovjetska Federativna Socijalistička Republika|RSFSR]] | država_rođenja = [[Sovjetski Savez]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | država_smrti = | zanimanje = biatlonac | godine_aktivnosti = | visina = 176 | težina = 70 | supružnik = | veb-sajt = | sport = | klub = | trener = | skije = | puška = | status = neaktivan | kraj_karijere = 2007. <!-- Olimpijske igre --> | nastup_OI = '''2''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|1994]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|1998.]]) | medalje_OI = '''4''' | zlato_OI = 4 <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup_SP = '''8''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991.|1991]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|1993]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1994.|1994]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|1996]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|1997.]]) | medalje_SP = '''9''' | zlato_SP = 2 <!-- Svjetski kup --> | nastup_SK = [[Svjetski kup u biatlonu 1989/1990.|1989/90.]] | pobjede_SK = 4 | plasman_SK = {{plainlist| * '''6.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1995/1996.|1995/96.]]) * {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}}: '''-.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2004/2005.|2004/05]]) * {{Tooltip|Spr.|Sprint}}: '''-.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2004/2005.|2004/05]]) * {{Tooltip|Pot.|Potjera}}: '''-.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2004/2005.|2004/05]]) * {{Tooltip|Mas.|Masovni start}}: '''-.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2004/2005.|2004/05]]) }} | pobjede_u_dis = {{plainlist| * '''1''' – sprint * '''3''' – pojedinačno }} | pobjede_SK_štafeta = 10 <!-- Evropska prvenstva --> | nastup_EP = '''1''' ([[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1996.|1996.]]) | medalje_EP = '''2''' | zlato_EP = 1 <!-- Medalje --> | naziv_medalja = | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaZlato|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|ZOI 1994.]]| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 20 km|10 km]]}} {{MedaljaSrebro|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|ZOI 1994.]]| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaBronza|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|ZOI 1994.]]| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 10 km|10 km]]}} {{MedaljaBronza|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|ZOI 1998.]]| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991.|SP 1991.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – ekipno (muškarci)|ekipno]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991.|SP 1991.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|SP 1993.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – 20 km|20 km]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|SP 1993.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – 10 km|10 km]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|SP 1993.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1994.|SP 1994.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1994 – ekipno (muškarci)|ekipno]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|SP 1996.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – 20 km|20 km]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|SP 1996.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1989.|SP 1989.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1989 – ekipno (muškarci)|ekipno]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1989.|SP 1989.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1989 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990.|SP 1990.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990 – 20 km|20 km]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990.|SP 1990.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990 – 10 km|10 km]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|SP 1997.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – potjera (muškarci)|potjera]]}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 1 | 2 | 1 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 2 | 5 | 2 | [[Evropsko prvenstvo u biatlonu|Evropska prvenstva]]| 1 | 1 | 0 }} | proširi_medalje = | nagrade = | ordeni = {{{!}} style="background:transparent" {{!}}- {{!}} {{Orden znak časti}} {{!}}{{!}} {{!}}} | fusnote = | aktualizirano = 23. 8. 2025. }} '''Sergej Petrovič Tarasov ''' ({{jez-ru|Сергей Петрович Тарасов}}) rođen 15. februara 1965. u [[Staroalejsko]]m, [[Altajski kraj]], [[Ruska Sovjetska Federativna Socijalistička Republika|RSFSR]] (danas Rusija) nekadašnji je [[Sovjetski Savez|sovjetski]] i [[Rusija|ruski]] [[biatlon]]ac, dvostruki [[Spisak svjetskih prvaka u biatlonu|svjetski prvak]], [[Spisak olimpijskih pobjednika u biatlonu|olimpijski prvak]] i [[Spisak evropskih prvaka u biatlonu|evropski prvak]]. == Karijera == === Olimpijske igre === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1994}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|Biatlon]]) | style="background:#f7f6a8;"| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 20 km|1]] | style="background:#f8e6c4;"| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 10 km|3]] | | | style="background:#dce5e5;"| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – štafeta (muškarci)|2]] |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1998}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – 20 km|15]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – 10 km|22]] | | | style="background:#f8e6c4;"| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – štafeta (muškarci)|3]] |} Tarasov je nastupio dva puta na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]]. Osvojio je jednu zlatnu, jednu srebrnu i dvije bronzane medalje. <!-- Prvu zlatnu osvojio je na ZOI 1988. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1988 – štafeta|štafeti]] s [[Valerij Medvedcev|Valerijem Medvedcovim]], [[Dmitrij Vasiljev (biatlonac)|Dmitrijem Vasiljevim]] i [[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandrom Popovim]] s 1:07.4&nbsp;min prednošću ispred [[Zapadna Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 1988.|zapadnonjemačke štafete]] u sastavu: [[Ernst Reiter (biatlonac)|Ernst Reiter]], [[Stefan Höck]], [[Peter Angerer]] i [[Fritz Fischer (biatlonac)|Fritz Fischer]]. Na istim igrama je osvojio bronzanu medalju u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1988 – 10 km|utrci na 10&nbsp;km]], kada je bez promašaja i zaostatkom od 21.3&nbsp;s bio sporiji od [[Istočna Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 1988.|istočnonjemačkog biatlonca]] [[Frank-Peter Roetsch|Frank-Petera Roetscha]]. Prvu srebrnu medalju osvojio je na ZOI 1992. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandrom Popovim]], [[Sergej Kirijenko|Sergejom Kirijenkom]] i [[Valerij Medvedcev|Valerijem Medvedcevim]], sa zaostatkom od 22.8&nbsp;s iza [[Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|njemačke štafete]]{{Njemačka I/Z}} u sastavu: [[Ricco Groß]], [[Jens Steinigen]], [[Mark Kirchner]] i [[Fritz Fischer (biatlonac)|Fritz Fischer]]; a drugu na ZOI 1994. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Valerij Kirijenko|Valerijom Kirijenkom]], [[Vladimir Dračev|Vladimirom Dračevim]] i [[Sergej Tarasov (biatlonac)|Sergejom Tarasovim]] sa zaostatkom od 1:01.5&nbsp;m iza [[Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|njemačke štafete]] u sastavu: [[Ricco Groß]], [[Frank Luck]], [[Mark Kirchner]] i [[Sven Fischer]]. Na istim igrama osvojio je drugu zlatnu u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 10 km|utrci na 10&nbsp;km]] bez promašaja i s 6.0&nbsp;s prednosti ispred [[Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|njemačkog biatlonca]] [[Ricco Groß|Ricca Großa]]. Na ZOI 2006. osvojio je treću srebrnu medalju u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Ivan Čerezov|Ivanom Čerezovim]], [[Pavel Rostovcev|Pavelom Rostovcem]] i [[Nikolaj Kruglov (junior)|Nikolajem Kruglovim]] sa zaostatkom od 20.9&nbsp;m iza [[Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|njemačke štafete]] u sastavu: [[Ricco Groß]], [[Michael Greis]], [[Michael Rösch]] i [[Sven Fischer]]. --> === Svjetsko prvenstvo === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|1991}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – 20 km|10]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – 10 km|10]] | | | style="background:#dce5e5;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – štafeta (muškarci)|2]] | style="background:#f8e6c4;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – ekipno (muškarci)|3]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1993}} | style="background:#dce5e5;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – 20 km|2]] | style="background:#f8e6c4;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – 10 km|3]] | | | style="background:#dce5e5;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – štafeta (muškarci)|2]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1994}} | | | | | | style="background:#dce5e5;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1994 – ekipno (muškarci)|2]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1996}} | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – 20 km|1]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – 10 km|9]] | | | style="background:#f7f6a8;"|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – štafeta (muškarci)|1]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1997}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – 20 km|30]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – 10 km|5]] | style="background:#dce5e5;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – potjera (muškarci)|2]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – štafeta (muškarci)|8]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – ekipno (muškarci)|15]] |} Tarasov je od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991.|SP 1991.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|SP 1997.]] nastupio pet puta na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]]. Osvojio je dvije zlatne, pet srebrnih i dvije bronzane medalje. <!-- Prvu zlatnu medalju osvojio je na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1989.|SP 1989.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1989 – ekipno (muškarci)|ekipnoj utrci]] s [[Jurij Kaškarov|Jurijem Kaškarovim]], [[Sergej Buligin|Sergejom Buliginom]] i [[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandrom Popovim]] s prednošću od 7.3&nbsp;s u odnosu na drugoplasiranu zapadnonjemačku štafetu u sastavu: [[Herbert Fritzenwenger]], [[Franz Wudy]], [[Georg Fischer]] i [[Fritz Fischer (biatlonac)|Fritz Fischer]]; kao i prvu srebrnu u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1989 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Jurij Kaškarov|Jurijem Kaškarovim]], [[Sergej Buligin|Sergejom Buliginom]] i [[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandrom Popovim]] sa zaostatkom od 35.0&nbsp;s u odnosu na pobjedničku istočnonjemačku štafetu u sastavu: [[André Sehmisch]], [[Frank-Peter Roetsch]], [[Frank Luck]] i [[Birk Anders]]. Na narednom prvenstvu [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990.|SP 1990.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990 – 20 km|utrci na 20&nbsp;km]] osvojio je drugu srebrnu medalju, kada je bez promašaja i zaostatkom od 23.3&nbsp;s bio sporiji od pobjednika [[Valerij Medvedcev|Valerija Medvedceva]], kao i prvu bronzanu u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990 – 10 km|utrci na 10&nbsp;km]], s dva promašaja i zaostatkom od 32&nbsp;s bio sporiji od pobjednika [[Mark Kirchner|Marka Kirchnera]].Treću srebrnu osvojio je na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991.|SP 1991.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandrom Popovim]], [[Jurij Kaškarov|Jurijem Kaškarovim]] i [[Sergej Tarasov (biatlonac)|Sergejom Tarasovim]], sa zaostatkom od 1:28.3&nbsp;min u odnosu na pobjedničku njemačku štafetu u sastavu: [[Ricco Groß]], [[Frank Luck]], [[Mark Kirchner]] i [[Fritz Fischer (biatlonac)|Fritz Fischer]], kao i drugu bronzanu u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – ekipno (muškarci)|ekipnoj utrci]] s [[Anatolij Ždanovič|Anatolijem Ždanovičem]], [[Sergej Tarasov (biatlonac)|Sergejom Tarasovim]] i [[Valerij Medvedcev|Valerijom Medvedcevim]] sa zaostatkom od 41.0&nbsp;s u odnosu na italijansku štafetu u sastavu: [[Hubert Leitgeb (biatlonac)|Hubert Leitgeb]], [[Wilfried Pallhuber]], [[Gottlieb Taschler]] i [[Simon Demetz]]. Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|SP 1993.]] osvojio je dvije srebrne medalje: u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Valerij Kirijenko|Valerijom Kirijenkom]], [[Sergej Tarasov (biatlonac)|Sergejom Tarasovim]] i [[Valerij Medvedcev|Valerijom Medvedcevim]] s 36.7&nbsp;s zaostatka u odnosu na pobjedničku italijansku štafetu u sastavu: [[Wilfried Pallhuber]], [[Johann Passler]], [[Pieralberto Carrara]] i [[Andreas Zingerle]]; te u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – ekipno (muškarci)|ekipnoj utrci]] s [[Aleksej Kobeljev|Aleksejom Kobeljevim]], [[Valerij Kirijenko|Valerijom Kirijenkom]] i [[Sergej Loškin|Sergejom Roškovim]] s 34.0&nbsp;s zaostatka u odnosu na pobjedničku njemačku ekipu u sastavu: [[Sven Fischer]], [[Frank Luck]], [[Mark Kirchner]] i [[Jens Steinigen]]; kao i treću bronzanu u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – 20 km|utrci na 20&nbsp;km]], s jednim promašajem i zaostatkom od 1:32.9&nbsp;min bio sporiji od pobjednika [[Andreas Zingerle|Andreasa Zingerlea]]. Deset godina kasnije, na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003.|SP 2003.]] osvojio je šestu srebrnu medalju u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Viktor Majgurov|Viktorom Majgurovim]], [[Pavel Rostovcev|Pavelom Rostovcevim]] i [[Sergej Roškov|Sergejom Roškovim]] s 7.3&nbsp;s zaostatka u odnosu na pobjedničku njemačku ekipu u sastavu: [[Peter Sendel]], [[Sven Fischer]], [[Ricco Groß]] i [[Frank Luck]]. Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005.|SP 2005.]] osvojio je tri srebrne medalje: U [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – potjera (muškarci)|potjeri]] bez promašaja i zaostatkom od 39.2&nbsp;s u odnosu na pobjednika [[Ole Einar Bjørndalen|Olea Einara Bjørndalena]]; u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Sergej Rožkov|Sergejom Rožkovim]], [[Nikolaj Kruglov (junior)|Nikolajem Kruglovim]] i [[Pavel Rostovcev|Pavelom Rostovcevim]] s 26.0&nbsp;s zaostatka u odnosu na pobjedničku norvešku štafetu u sastavu: [[Halvard Hanevold]], [[Stian Eckhoff]], [[Egil Gjelland]] i [[Ole Einar Bjørndalen]]; te u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – štafeta (mješovito)|mješovitoj]] štafeti s [[Ana Bogali-Titovec|Anom Bogali]], [[Olga Zajceva|Olgom Zajcevom]] i [[Sergej Rožkov|Sergejom Rožkovim]] s 7.3&nbsp;s zaostatka u odnosu na pobjedničku rusku ekipu u sastavu: [[Olga Piljova]], [[Svetlana Išmuratova]], [[Ivan Čeresov]] i [[Nikolaj Kruglov (junior)|Nikolaj Kruglov]]. Na zadnjem nastupu na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2006.|SP 2006.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2006 – štafeta (mješovito)|mješovitoj]] štafeti s [[Ana Bogali-Titovec|Anom Bogali]], [[Irina Maljgina|Irinom Malginom]] i [[Nikolaj Kruglov (junior)|Nikolajem Kruglovim]] osvojio je drugu zlatnu medalju s 53.7&nbsp;s prednosti u odnosu na drugoplasiranu norvešku štafetu u sastavu: [[Linda Grubben|Linda Tjørhom]], [[Halvard Hanevold]], [[Tora Berger]] i [[Ole Einar Bjørndalen]]. --> === Svjetski kup === {| class="wikitable" style="float:left; text-align:center; font-size:75%" |- !colspan="11" | Plasman u Svjetskom kupu |- ! [[Svjetski kup u biatlonu 1989/1990.|1989/90.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1990/1991.|1990/91.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1991/1992.|1991/92.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1992/1993.|1992/93.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1993/1994.|1993/94.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1995/1996.|1995/96.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1996/1997.|1996/97.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1997/1998.|1997/98.]] |- | ||10|| || ||7||6||12||18 |} Prvi nastup Tarasova u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1989/1990.|1989/90.]] <!-- u [[Ruhpolding]]u 22. januara 1987. u utrci na 20&nbsp;km, kada je osvojio 22-o mjesto. Šest puta je pobijedio u pojedinačnim utrkama, a deset puta u ekipnim utrkama. --> == Prestanak karijere == Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 1998. == Privatni život == {{sekcija}} == Nagrade == * [[Zaslužni majstori sporta Rusije]] == Napomene == {{Napspisak}} == Reference == {{Refspisak}} ==Vanjski linkovi== * {{Sport365-m|255}} {{commonscat}} {{Olimpijski pobjednici u biatlonu-20 km}} {{Svjetski prvaci u biatlonu-štafeta 4 × 7,5 km}} {{Svjetski prvaci u biatlonu-20 km}} {{DEFAULTSORT:Tarasov, Sergej}} [[Kategorija:Rođeni 1965.]] [[Kategorija:Biografije, Staroalejsko]] [[Kategorija:Sovjetski biatlonci]] [[Kategorija:Ruski biatlonci]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1994.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1998.]] [[Kategorija:Ruski olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Osvajači zlatne medalje na Olimpijskim igrama (Rusija)]] [[Kategorija:Osvajači srebrne medalje na Olimpijskim igrama (Rusija)]] [[Kategorija:Osvajači bronzane medalje na Olimpijskim igrama (Rusija)]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Zimskim olimpijskim igrama 1994.]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Zimskim olimpijskim igrama 1998.]] [[Kategorija:Svjetski prvaci u biatlonu]] [[Kategorija:Evropski prvaci u biatlonu]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Svjetskim prvenstvima u biatlonu]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Evropskim prvenstvima u biatlonu]] [[Kategorija:Živi ljudi]] 7390hqmjip6udjgdgil2jdnly9uhp5m 3921724 3921718 2026-08-23T08:24:49Z AnToni 2325 /* Svjetski kup */ 3921724 wikitext text/x-wiki {{About|sovjetskom i ruskom biatloncu Sergeju Tarasovu|druge osobe s istim imenom|Sergej Tarasov}} {{Infokutija biatlonac | ime = Sergej Tarasov | slika = | opis_slike = | puno_ime = Sergej Petrovič Tarasov | nadimak = | nacionalnost = | država = {{ZID|Sovjetski Savez}}<br> {{ZID|ZND}}<br> {{ZID|Rusija}} | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1965|02|15}} | mjesto_rođenja = [[Staroalejsko]], [[Altajski kraj]], [[Ruska Sovjetska Federativna Socijalistička Republika|RSFSR]] | država_rođenja = [[Sovjetski Savez]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | država_smrti = | zanimanje = biatlonac | godine_aktivnosti = | visina = 176 | težina = 70 | supružnik = | veb-sajt = | sport = | klub = | trener = | skije = | puška = | status = neaktivan | kraj_karijere = 2007. <!-- Olimpijske igre --> | nastup_OI = '''2''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|1994]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|1998.]]) | medalje_OI = '''4''' | zlato_OI = 4 <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup_SP = '''8''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991.|1991]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|1993]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1994.|1994]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|1996]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|1997.]]) | medalje_SP = '''9''' | zlato_SP = 2 <!-- Svjetski kup --> | nastup_SK = [[Svjetski kup u biatlonu 1989/1990.|1989/90.]] | pobjede_SK = 4 | plasman_SK = {{plainlist| * '''6.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1995/1996.|1995/96.]]) * {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}}: '''-.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2004/2005.|2004/05]]) * {{Tooltip|Spr.|Sprint}}: '''-.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2004/2005.|2004/05]]) * {{Tooltip|Pot.|Potjera}}: '''-.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2004/2005.|2004/05]]) * {{Tooltip|Mas.|Masovni start}}: '''-.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2004/2005.|2004/05]]) }} | pobjede_u_dis = {{plainlist| * '''1''' – sprint * '''3''' – pojedinačno }} | pobjede_SK_štafeta = 10 <!-- Evropska prvenstva --> | nastup_EP = '''1''' ([[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1996.|1996.]]) | medalje_EP = '''2''' | zlato_EP = 1 <!-- Medalje --> | naziv_medalja = | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaZlato|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|ZOI 1994.]]| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 20 km|10 km]]}} {{MedaljaSrebro|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|ZOI 1994.]]| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaBronza|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|ZOI 1994.]]| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 10 km|10 km]]}} {{MedaljaBronza|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|ZOI 1998.]]| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991.|SP 1991.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – ekipno (muškarci)|ekipno]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991.|SP 1991.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|SP 1993.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – 20 km|20 km]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|SP 1993.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – 10 km|10 km]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|SP 1993.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1994.|SP 1994.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1994 – ekipno (muškarci)|ekipno]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|SP 1996.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – 20 km|20 km]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|SP 1996.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1989.|SP 1989.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1989 – ekipno (muškarci)|ekipno]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1989.|SP 1989.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1989 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990.|SP 1990.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990 – 20 km|20 km]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990.|SP 1990.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990 – 10 km|10 km]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|SP 1997.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – potjera (muškarci)|potjera]]}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 1 | 2 | 1 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 2 | 5 | 2 | [[Evropsko prvenstvo u biatlonu|Evropska prvenstva]]| 1 | 1 | 0 }} | proširi_medalje = | nagrade = | ordeni = {{{!}} style="background:transparent" {{!}}- {{!}} {{Orden znak časti}} {{!}}{{!}} {{!}}} | fusnote = | aktualizirano = 23. 8. 2025. }} '''Sergej Petrovič Tarasov ''' ({{jez-ru|Сергей Петрович Тарасов}}) rođen 15. februara 1965. u [[Staroalejsko]]m, [[Altajski kraj]], [[Ruska Sovjetska Federativna Socijalistička Republika|RSFSR]] (danas Rusija) nekadašnji je [[Sovjetski Savez|sovjetski]] i [[Rusija|ruski]] [[biatlon]]ac, dvostruki [[Spisak svjetskih prvaka u biatlonu|svjetski prvak]], [[Spisak olimpijskih pobjednika u biatlonu|olimpijski prvak]] i [[Spisak evropskih prvaka u biatlonu|evropski prvak]]. == Karijera == === Olimpijske igre === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1994}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|Biatlon]]) | style="background:#f7f6a8;"| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 20 km|1]] | style="background:#f8e6c4;"| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 10 km|3]] | | | style="background:#dce5e5;"| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – štafeta (muškarci)|2]] |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1998}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – 20 km|15]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – 10 km|22]] | | | style="background:#f8e6c4;"| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – štafeta (muškarci)|3]] |} Tarasov je nastupio dva puta na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]]. Osvojio je jednu zlatnu, jednu srebrnu i dvije bronzane medalje. <!-- Prvu zlatnu osvojio je na ZOI 1988. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1988 – štafeta|štafeti]] s [[Valerij Medvedcev|Valerijem Medvedcovim]], [[Dmitrij Vasiljev (biatlonac)|Dmitrijem Vasiljevim]] i [[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandrom Popovim]] s 1:07.4&nbsp;min prednošću ispred [[Zapadna Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 1988.|zapadnonjemačke štafete]] u sastavu: [[Ernst Reiter (biatlonac)|Ernst Reiter]], [[Stefan Höck]], [[Peter Angerer]] i [[Fritz Fischer (biatlonac)|Fritz Fischer]]. Na istim igrama je osvojio bronzanu medalju u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1988 – 10 km|utrci na 10&nbsp;km]], kada je bez promašaja i zaostatkom od 21.3&nbsp;s bio sporiji od [[Istočna Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 1988.|istočnonjemačkog biatlonca]] [[Frank-Peter Roetsch|Frank-Petera Roetscha]]. Prvu srebrnu medalju osvojio je na ZOI 1992. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandrom Popovim]], [[Sergej Kirijenko|Sergejom Kirijenkom]] i [[Valerij Medvedcev|Valerijem Medvedcevim]], sa zaostatkom od 22.8&nbsp;s iza [[Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|njemačke štafete]]{{Njemačka I/Z}} u sastavu: [[Ricco Groß]], [[Jens Steinigen]], [[Mark Kirchner]] i [[Fritz Fischer (biatlonac)|Fritz Fischer]]; a drugu na ZOI 1994. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Valerij Kirijenko|Valerijom Kirijenkom]], [[Vladimir Dračev|Vladimirom Dračevim]] i [[Sergej Tarasov (biatlonac)|Sergejom Tarasovim]] sa zaostatkom od 1:01.5&nbsp;m iza [[Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|njemačke štafete]] u sastavu: [[Ricco Groß]], [[Frank Luck]], [[Mark Kirchner]] i [[Sven Fischer]]. Na istim igrama osvojio je drugu zlatnu u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 10 km|utrci na 10&nbsp;km]] bez promašaja i s 6.0&nbsp;s prednosti ispred [[Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|njemačkog biatlonca]] [[Ricco Groß|Ricca Großa]]. Na ZOI 2006. osvojio je treću srebrnu medalju u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Ivan Čerezov|Ivanom Čerezovim]], [[Pavel Rostovcev|Pavelom Rostovcem]] i [[Nikolaj Kruglov (junior)|Nikolajem Kruglovim]] sa zaostatkom od 20.9&nbsp;m iza [[Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|njemačke štafete]] u sastavu: [[Ricco Groß]], [[Michael Greis]], [[Michael Rösch]] i [[Sven Fischer]]. --> === Svjetsko prvenstvo === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|1991}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – 20 km|10]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – 10 km|10]] | | | style="background:#dce5e5;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – štafeta (muškarci)|2]] | style="background:#f8e6c4;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – ekipno (muškarci)|3]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1993}} | style="background:#dce5e5;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – 20 km|2]] | style="background:#f8e6c4;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – 10 km|3]] | | | style="background:#dce5e5;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – štafeta (muškarci)|2]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1994}} | | | | | | style="background:#dce5e5;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1994 – ekipno (muškarci)|2]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1996}} | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – 20 km|1]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – 10 km|9]] | | | style="background:#f7f6a8;"|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – štafeta (muškarci)|1]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1997}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – 20 km|30]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – 10 km|5]] | style="background:#dce5e5;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – potjera (muškarci)|2]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – štafeta (muškarci)|8]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – ekipno (muškarci)|15]] |} Tarasov je od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991.|SP 1991.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|SP 1997.]] nastupio pet puta na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]]. Osvojio je dvije zlatne, pet srebrnih i dvije bronzane medalje. <!-- Prvu zlatnu medalju osvojio je na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1989.|SP 1989.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1989 – ekipno (muškarci)|ekipnoj utrci]] s [[Jurij Kaškarov|Jurijem Kaškarovim]], [[Sergej Buligin|Sergejom Buliginom]] i [[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandrom Popovim]] s prednošću od 7.3&nbsp;s u odnosu na drugoplasiranu zapadnonjemačku štafetu u sastavu: [[Herbert Fritzenwenger]], [[Franz Wudy]], [[Georg Fischer]] i [[Fritz Fischer (biatlonac)|Fritz Fischer]]; kao i prvu srebrnu u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1989 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Jurij Kaškarov|Jurijem Kaškarovim]], [[Sergej Buligin|Sergejom Buliginom]] i [[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandrom Popovim]] sa zaostatkom od 35.0&nbsp;s u odnosu na pobjedničku istočnonjemačku štafetu u sastavu: [[André Sehmisch]], [[Frank-Peter Roetsch]], [[Frank Luck]] i [[Birk Anders]]. Na narednom prvenstvu [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990.|SP 1990.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990 – 20 km|utrci na 20&nbsp;km]] osvojio je drugu srebrnu medalju, kada je bez promašaja i zaostatkom od 23.3&nbsp;s bio sporiji od pobjednika [[Valerij Medvedcev|Valerija Medvedceva]], kao i prvu bronzanu u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990 – 10 km|utrci na 10&nbsp;km]], s dva promašaja i zaostatkom od 32&nbsp;s bio sporiji od pobjednika [[Mark Kirchner|Marka Kirchnera]].Treću srebrnu osvojio je na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991.|SP 1991.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandrom Popovim]], [[Jurij Kaškarov|Jurijem Kaškarovim]] i [[Sergej Tarasov (biatlonac)|Sergejom Tarasovim]], sa zaostatkom od 1:28.3&nbsp;min u odnosu na pobjedničku njemačku štafetu u sastavu: [[Ricco Groß]], [[Frank Luck]], [[Mark Kirchner]] i [[Fritz Fischer (biatlonac)|Fritz Fischer]], kao i drugu bronzanu u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – ekipno (muškarci)|ekipnoj utrci]] s [[Anatolij Ždanovič|Anatolijem Ždanovičem]], [[Sergej Tarasov (biatlonac)|Sergejom Tarasovim]] i [[Valerij Medvedcev|Valerijom Medvedcevim]] sa zaostatkom od 41.0&nbsp;s u odnosu na italijansku štafetu u sastavu: [[Hubert Leitgeb (biatlonac)|Hubert Leitgeb]], [[Wilfried Pallhuber]], [[Gottlieb Taschler]] i [[Simon Demetz]]. Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|SP 1993.]] osvojio je dvije srebrne medalje: u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Valerij Kirijenko|Valerijom Kirijenkom]], [[Sergej Tarasov (biatlonac)|Sergejom Tarasovim]] i [[Valerij Medvedcev|Valerijom Medvedcevim]] s 36.7&nbsp;s zaostatka u odnosu na pobjedničku italijansku štafetu u sastavu: [[Wilfried Pallhuber]], [[Johann Passler]], [[Pieralberto Carrara]] i [[Andreas Zingerle]]; te u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – ekipno (muškarci)|ekipnoj utrci]] s [[Aleksej Kobeljev|Aleksejom Kobeljevim]], [[Valerij Kirijenko|Valerijom Kirijenkom]] i [[Sergej Loškin|Sergejom Roškovim]] s 34.0&nbsp;s zaostatka u odnosu na pobjedničku njemačku ekipu u sastavu: [[Sven Fischer]], [[Frank Luck]], [[Mark Kirchner]] i [[Jens Steinigen]]; kao i treću bronzanu u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – 20 km|utrci na 20&nbsp;km]], s jednim promašajem i zaostatkom od 1:32.9&nbsp;min bio sporiji od pobjednika [[Andreas Zingerle|Andreasa Zingerlea]]. Deset godina kasnije, na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003.|SP 2003.]] osvojio je šestu srebrnu medalju u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Viktor Majgurov|Viktorom Majgurovim]], [[Pavel Rostovcev|Pavelom Rostovcevim]] i [[Sergej Roškov|Sergejom Roškovim]] s 7.3&nbsp;s zaostatka u odnosu na pobjedničku njemačku ekipu u sastavu: [[Peter Sendel]], [[Sven Fischer]], [[Ricco Groß]] i [[Frank Luck]]. Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005.|SP 2005.]] osvojio je tri srebrne medalje: U [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – potjera (muškarci)|potjeri]] bez promašaja i zaostatkom od 39.2&nbsp;s u odnosu na pobjednika [[Ole Einar Bjørndalen|Olea Einara Bjørndalena]]; u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Sergej Rožkov|Sergejom Rožkovim]], [[Nikolaj Kruglov (junior)|Nikolajem Kruglovim]] i [[Pavel Rostovcev|Pavelom Rostovcevim]] s 26.0&nbsp;s zaostatka u odnosu na pobjedničku norvešku štafetu u sastavu: [[Halvard Hanevold]], [[Stian Eckhoff]], [[Egil Gjelland]] i [[Ole Einar Bjørndalen]]; te u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – štafeta (mješovito)|mješovitoj]] štafeti s [[Ana Bogali-Titovec|Anom Bogali]], [[Olga Zajceva|Olgom Zajcevom]] i [[Sergej Rožkov|Sergejom Rožkovim]] s 7.3&nbsp;s zaostatka u odnosu na pobjedničku rusku ekipu u sastavu: [[Olga Piljova]], [[Svetlana Išmuratova]], [[Ivan Čeresov]] i [[Nikolaj Kruglov (junior)|Nikolaj Kruglov]]. Na zadnjem nastupu na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2006.|SP 2006.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2006 – štafeta (mješovito)|mješovitoj]] štafeti s [[Ana Bogali-Titovec|Anom Bogali]], [[Irina Maljgina|Irinom Malginom]] i [[Nikolaj Kruglov (junior)|Nikolajem Kruglovim]] osvojio je drugu zlatnu medalju s 53.7&nbsp;s prednosti u odnosu na drugoplasiranu norvešku štafetu u sastavu: [[Linda Grubben|Linda Tjørhom]], [[Halvard Hanevold]], [[Tora Berger]] i [[Ole Einar Bjørndalen]]. --> === Svjetski kup === {| class="wikitable" style="float:left; text-align:center; font-size:75%" |- !colspan="11" | Plasman u Svjetskom kupu |- ! [[Svjetski kup u biatlonu 1989/1990.|1989/90.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1990/1991.|1990/91.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1991/1992.|1991/92.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1992/1993.|1992/93.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1993/1994.|1993/94.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1994/1995.|1994/95.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1995/1996.|1995/96.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1996/1997.|1996/97.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1997/1998.|1997/98.]] |- | ||10|| || ||7|| ||6||12||18 |} Prvi nastup Tarasova u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1989/1990.|1989/90.]] <!-- u [[Ruhpolding]]u 22. januara 1987. u utrci na 20&nbsp;km, kada je osvojio 22-o mjesto. Šest puta je pobijedio u pojedinačnim utrkama, a deset puta u ekipnim utrkama. --> == Prestanak karijere == Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 1998. == Privatni život == {{sekcija}} == Nagrade == * [[Zaslužni majstori sporta Rusije]] == Napomene == {{Napspisak}} == Reference == {{Refspisak}} ==Vanjski linkovi== * {{Sport365-m|255}} {{commonscat}} {{Olimpijski pobjednici u biatlonu-20 km}} {{Svjetski prvaci u biatlonu-štafeta 4 × 7,5 km}} {{Svjetski prvaci u biatlonu-20 km}} {{DEFAULTSORT:Tarasov, Sergej}} [[Kategorija:Rođeni 1965.]] [[Kategorija:Biografije, Staroalejsko]] [[Kategorija:Sovjetski biatlonci]] [[Kategorija:Ruski biatlonci]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1994.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1998.]] [[Kategorija:Ruski olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Osvajači zlatne medalje na Olimpijskim igrama (Rusija)]] [[Kategorija:Osvajači srebrne medalje na Olimpijskim igrama (Rusija)]] [[Kategorija:Osvajači bronzane medalje na Olimpijskim igrama (Rusija)]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Zimskim olimpijskim igrama 1994.]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Zimskim olimpijskim igrama 1998.]] [[Kategorija:Svjetski prvaci u biatlonu]] [[Kategorija:Evropski prvaci u biatlonu]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Svjetskim prvenstvima u biatlonu]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Evropskim prvenstvima u biatlonu]] [[Kategorija:Živi ljudi]] 6hvqqcijjl0kwg5zm0te3wy8pi2qj76 3921725 3921724 2026-08-23T08:26:46Z AnToni 2325 3921725 wikitext text/x-wiki {{About|sovjetskom i ruskom biatloncu Sergeju Tarasovu|druge osobe s istim imenom|Sergej Tarasov}} {{Infokutija biatlonac | ime = Sergej Tarasov | slika = | opis_slike = | puno_ime = Sergej Petrovič Tarasov | nadimak = | nacionalnost = | država = {{ZID|Sovjetski Savez}}<br> {{ZID|ZND}}<br> {{ZID|Rusija}} | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1965|02|15}} | mjesto_rođenja = [[Staroalejsko]], [[Altajski kraj]], [[Ruska Sovjetska Federativna Socijalistička Republika|RSFSR]] | država_rođenja = [[Sovjetski Savez]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | država_smrti = | zanimanje = biatlonac | godine_aktivnosti = | visina = 176 | težina = 70 | supružnik = | veb-sajt = | sport = | klub = | trener = | skije = | puška = | status = neaktivan | kraj_karijere = 2007. <!-- Olimpijske igre --> | nastup_OI = '''2''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|1994]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|1998.]]) | medalje_OI = '''4''' | zlato_OI = 1 <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup_SP = '''8''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991.|1991]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|1993]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1994.|1994]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|1996]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|1997.]]) | medalje_SP = '''9''' | zlato_SP = 2 <!-- Svjetski kup --> | nastup_SK = [[Svjetski kup u biatlonu 1989/1990.|1989/90.]] | pobjede_SK = 4 | plasman_SK = {{plainlist| * '''6.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1995/1996.|1995/96.]]) * {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}}: '''23.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1997/1998.|1997/98.]]) * {{Tooltip|Spr.|Sprint}}: '''9.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1996/1997.|1996/97.]]) * {{Tooltip|Pot.|Potjera}}: '''12.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1996/1997.|1996/97.]]) }} | pobjede_u_dis = {{plainlist| * '''1''' – sprint * '''3''' – pojedinačno }} | pobjede_SK_štafeta = 10 <!-- Evropska prvenstva --> | nastup_EP = '''1''' ([[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1996.|1996.]]) | medalje_EP = '''2''' | zlato_EP = 1 <!-- Medalje --> | naziv_medalja = | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaZlato|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|ZOI 1994.]]| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 20 km|10 km]]}} {{MedaljaSrebro|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|ZOI 1994.]]| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaBronza|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|ZOI 1994.]]| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 10 km|10 km]]}} {{MedaljaBronza|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|ZOI 1998.]]| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991.|SP 1991.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – ekipno (muškarci)|ekipno]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991.|SP 1991.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|SP 1993.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – 20 km|20 km]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|SP 1993.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – 10 km|10 km]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|SP 1993.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1994.|SP 1994.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1994 – ekipno (muškarci)|ekipno]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|SP 1996.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – 20 km|20 km]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|SP 1996.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1989.|SP 1989.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1989 – ekipno (muškarci)|ekipno]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1989.|SP 1989.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1989 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990.|SP 1990.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990 – 20 km|20 km]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990.|SP 1990.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990 – 10 km|10 km]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|SP 1997.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – potjera (muškarci)|potjera]]}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 1 | 2 | 1 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 2 | 5 | 2 | [[Evropsko prvenstvo u biatlonu|Evropska prvenstva]]| 1 | 1 | 0 }} | proširi_medalje = | nagrade = | ordeni = {{{!}} style="background:transparent" {{!}}- {{!}} {{Orden znak časti}} {{!}}{{!}} {{!}}} | fusnote = | aktualizirano = 23. 8. 2025. }} '''Sergej Petrovič Tarasov ''' ({{jez-ru|Сергей Петрович Тарасов}}) rođen 15. februara 1965. u [[Staroalejsko]]m, [[Altajski kraj]], [[Ruska Sovjetska Federativna Socijalistička Republika|RSFSR]] (danas Rusija) nekadašnji je [[Sovjetski Savez|sovjetski]] i [[Rusija|ruski]] [[biatlon]]ac, dvostruki [[Spisak svjetskih prvaka u biatlonu|svjetski prvak]], [[Spisak olimpijskih pobjednika u biatlonu|olimpijski prvak]] i [[Spisak evropskih prvaka u biatlonu|evropski prvak]]. == Karijera == === Olimpijske igre === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1994}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|Biatlon]]) | style="background:#f7f6a8;"| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 20 km|1]] | style="background:#f8e6c4;"| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 10 km|3]] | | | style="background:#dce5e5;"| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – štafeta (muškarci)|2]] |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1998}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – 20 km|15]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – 10 km|22]] | | | style="background:#f8e6c4;"| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – štafeta (muškarci)|3]] |} Tarasov je nastupio dva puta na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]]. Osvojio je jednu zlatnu, jednu srebrnu i dvije bronzane medalje. <!-- Prvu zlatnu osvojio je na ZOI 1988. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1988 – štafeta|štafeti]] s [[Valerij Medvedcev|Valerijem Medvedcovim]], [[Dmitrij Vasiljev (biatlonac)|Dmitrijem Vasiljevim]] i [[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandrom Popovim]] s 1:07.4&nbsp;min prednošću ispred [[Zapadna Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 1988.|zapadnonjemačke štafete]] u sastavu: [[Ernst Reiter (biatlonac)|Ernst Reiter]], [[Stefan Höck]], [[Peter Angerer]] i [[Fritz Fischer (biatlonac)|Fritz Fischer]]. Na istim igrama je osvojio bronzanu medalju u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1988 – 10 km|utrci na 10&nbsp;km]], kada je bez promašaja i zaostatkom od 21.3&nbsp;s bio sporiji od [[Istočna Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 1988.|istočnonjemačkog biatlonca]] [[Frank-Peter Roetsch|Frank-Petera Roetscha]]. Prvu srebrnu medalju osvojio je na ZOI 1992. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandrom Popovim]], [[Sergej Kirijenko|Sergejom Kirijenkom]] i [[Valerij Medvedcev|Valerijem Medvedcevim]], sa zaostatkom od 22.8&nbsp;s iza [[Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|njemačke štafete]]{{Njemačka I/Z}} u sastavu: [[Ricco Groß]], [[Jens Steinigen]], [[Mark Kirchner]] i [[Fritz Fischer (biatlonac)|Fritz Fischer]]; a drugu na ZOI 1994. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Valerij Kirijenko|Valerijom Kirijenkom]], [[Vladimir Dračev|Vladimirom Dračevim]] i [[Sergej Tarasov (biatlonac)|Sergejom Tarasovim]] sa zaostatkom od 1:01.5&nbsp;m iza [[Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|njemačke štafete]] u sastavu: [[Ricco Groß]], [[Frank Luck]], [[Mark Kirchner]] i [[Sven Fischer]]. Na istim igrama osvojio je drugu zlatnu u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 10 km|utrci na 10&nbsp;km]] bez promašaja i s 6.0&nbsp;s prednosti ispred [[Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|njemačkog biatlonca]] [[Ricco Groß|Ricca Großa]]. Na ZOI 2006. osvojio je treću srebrnu medalju u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Ivan Čerezov|Ivanom Čerezovim]], [[Pavel Rostovcev|Pavelom Rostovcem]] i [[Nikolaj Kruglov (junior)|Nikolajem Kruglovim]] sa zaostatkom od 20.9&nbsp;m iza [[Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|njemačke štafete]] u sastavu: [[Ricco Groß]], [[Michael Greis]], [[Michael Rösch]] i [[Sven Fischer]]. --> === Svjetsko prvenstvo === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|1991}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – 20 km|10]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – 10 km|10]] | | | style="background:#dce5e5;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – štafeta (muškarci)|2]] | style="background:#f8e6c4;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – ekipno (muškarci)|3]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1993}} | style="background:#dce5e5;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – 20 km|2]] | style="background:#f8e6c4;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – 10 km|3]] | | | style="background:#dce5e5;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – štafeta (muškarci)|2]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1994}} | | | | | | style="background:#dce5e5;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1994 – ekipno (muškarci)|2]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1996}} | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – 20 km|1]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – 10 km|9]] | | | style="background:#f7f6a8;"|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – štafeta (muškarci)|1]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1997}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – 20 km|30]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – 10 km|5]] | style="background:#dce5e5;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – potjera (muškarci)|2]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – štafeta (muškarci)|8]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – ekipno (muškarci)|15]] |} Tarasov je od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991.|SP 1991.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|SP 1997.]] nastupio pet puta na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]]. Osvojio je dvije zlatne, pet srebrnih i dvije bronzane medalje. <!-- Prvu zlatnu medalju osvojio je na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1989.|SP 1989.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1989 – ekipno (muškarci)|ekipnoj utrci]] s [[Jurij Kaškarov|Jurijem Kaškarovim]], [[Sergej Buligin|Sergejom Buliginom]] i [[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandrom Popovim]] s prednošću od 7.3&nbsp;s u odnosu na drugoplasiranu zapadnonjemačku štafetu u sastavu: [[Herbert Fritzenwenger]], [[Franz Wudy]], [[Georg Fischer]] i [[Fritz Fischer (biatlonac)|Fritz Fischer]]; kao i prvu srebrnu u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1989 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Jurij Kaškarov|Jurijem Kaškarovim]], [[Sergej Buligin|Sergejom Buliginom]] i [[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandrom Popovim]] sa zaostatkom od 35.0&nbsp;s u odnosu na pobjedničku istočnonjemačku štafetu u sastavu: [[André Sehmisch]], [[Frank-Peter Roetsch]], [[Frank Luck]] i [[Birk Anders]]. Na narednom prvenstvu [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990.|SP 1990.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990 – 20 km|utrci na 20&nbsp;km]] osvojio je drugu srebrnu medalju, kada je bez promašaja i zaostatkom od 23.3&nbsp;s bio sporiji od pobjednika [[Valerij Medvedcev|Valerija Medvedceva]], kao i prvu bronzanu u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990 – 10 km|utrci na 10&nbsp;km]], s dva promašaja i zaostatkom od 32&nbsp;s bio sporiji od pobjednika [[Mark Kirchner|Marka Kirchnera]].Treću srebrnu osvojio je na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991.|SP 1991.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandrom Popovim]], [[Jurij Kaškarov|Jurijem Kaškarovim]] i [[Sergej Tarasov (biatlonac)|Sergejom Tarasovim]], sa zaostatkom od 1:28.3&nbsp;min u odnosu na pobjedničku njemačku štafetu u sastavu: [[Ricco Groß]], [[Frank Luck]], [[Mark Kirchner]] i [[Fritz Fischer (biatlonac)|Fritz Fischer]], kao i drugu bronzanu u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – ekipno (muškarci)|ekipnoj utrci]] s [[Anatolij Ždanovič|Anatolijem Ždanovičem]], [[Sergej Tarasov (biatlonac)|Sergejom Tarasovim]] i [[Valerij Medvedcev|Valerijom Medvedcevim]] sa zaostatkom od 41.0&nbsp;s u odnosu na italijansku štafetu u sastavu: [[Hubert Leitgeb (biatlonac)|Hubert Leitgeb]], [[Wilfried Pallhuber]], [[Gottlieb Taschler]] i [[Simon Demetz]]. Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|SP 1993.]] osvojio je dvije srebrne medalje: u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Valerij Kirijenko|Valerijom Kirijenkom]], [[Sergej Tarasov (biatlonac)|Sergejom Tarasovim]] i [[Valerij Medvedcev|Valerijom Medvedcevim]] s 36.7&nbsp;s zaostatka u odnosu na pobjedničku italijansku štafetu u sastavu: [[Wilfried Pallhuber]], [[Johann Passler]], [[Pieralberto Carrara]] i [[Andreas Zingerle]]; te u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – ekipno (muškarci)|ekipnoj utrci]] s [[Aleksej Kobeljev|Aleksejom Kobeljevim]], [[Valerij Kirijenko|Valerijom Kirijenkom]] i [[Sergej Loškin|Sergejom Roškovim]] s 34.0&nbsp;s zaostatka u odnosu na pobjedničku njemačku ekipu u sastavu: [[Sven Fischer]], [[Frank Luck]], [[Mark Kirchner]] i [[Jens Steinigen]]; kao i treću bronzanu u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – 20 km|utrci na 20&nbsp;km]], s jednim promašajem i zaostatkom od 1:32.9&nbsp;min bio sporiji od pobjednika [[Andreas Zingerle|Andreasa Zingerlea]]. Deset godina kasnije, na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003.|SP 2003.]] osvojio je šestu srebrnu medalju u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Viktor Majgurov|Viktorom Majgurovim]], [[Pavel Rostovcev|Pavelom Rostovcevim]] i [[Sergej Roškov|Sergejom Roškovim]] s 7.3&nbsp;s zaostatka u odnosu na pobjedničku njemačku ekipu u sastavu: [[Peter Sendel]], [[Sven Fischer]], [[Ricco Groß]] i [[Frank Luck]]. Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005.|SP 2005.]] osvojio je tri srebrne medalje: U [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – potjera (muškarci)|potjeri]] bez promašaja i zaostatkom od 39.2&nbsp;s u odnosu na pobjednika [[Ole Einar Bjørndalen|Olea Einara Bjørndalena]]; u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Sergej Rožkov|Sergejom Rožkovim]], [[Nikolaj Kruglov (junior)|Nikolajem Kruglovim]] i [[Pavel Rostovcev|Pavelom Rostovcevim]] s 26.0&nbsp;s zaostatka u odnosu na pobjedničku norvešku štafetu u sastavu: [[Halvard Hanevold]], [[Stian Eckhoff]], [[Egil Gjelland]] i [[Ole Einar Bjørndalen]]; te u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – štafeta (mješovito)|mješovitoj]] štafeti s [[Ana Bogali-Titovec|Anom Bogali]], [[Olga Zajceva|Olgom Zajcevom]] i [[Sergej Rožkov|Sergejom Rožkovim]] s 7.3&nbsp;s zaostatka u odnosu na pobjedničku rusku ekipu u sastavu: [[Olga Piljova]], [[Svetlana Išmuratova]], [[Ivan Čeresov]] i [[Nikolaj Kruglov (junior)|Nikolaj Kruglov]]. Na zadnjem nastupu na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2006.|SP 2006.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2006 – štafeta (mješovito)|mješovitoj]] štafeti s [[Ana Bogali-Titovec|Anom Bogali]], [[Irina Maljgina|Irinom Malginom]] i [[Nikolaj Kruglov (junior)|Nikolajem Kruglovim]] osvojio je drugu zlatnu medalju s 53.7&nbsp;s prednosti u odnosu na drugoplasiranu norvešku štafetu u sastavu: [[Linda Grubben|Linda Tjørhom]], [[Halvard Hanevold]], [[Tora Berger]] i [[Ole Einar Bjørndalen]]. --> === Svjetski kup === {| class="wikitable" style="float:left; text-align:center; font-size:75%" |- !colspan="11" | Plasman u Svjetskom kupu |- ! [[Svjetski kup u biatlonu 1989/1990.|1989/90.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1990/1991.|1990/91.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1991/1992.|1991/92.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1992/1993.|1992/93.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1993/1994.|1993/94.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1994/1995.|1994/95.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1995/1996.|1995/96.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1996/1997.|1996/97.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1997/1998.|1997/98.]] |- | ||10|| || ||7|| ||6||12||18 |} Prvi nastup Tarasova u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1989/1990.|1989/90.]] <!-- u [[Ruhpolding]]u 22. januara 1987. u utrci na 20&nbsp;km, kada je osvojio 22-o mjesto. Šest puta je pobijedio u pojedinačnim utrkama, a deset puta u ekipnim utrkama. --> == Prestanak karijere == Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 1998. == Privatni život == {{sekcija}} == Nagrade == * [[Zaslužni majstori sporta Rusije]] == Napomene == {{Napspisak}} == Reference == {{Refspisak}} ==Vanjski linkovi== * {{Sport365-m|255}} {{commonscat}} {{Olimpijski pobjednici u biatlonu-20 km}} {{Svjetski prvaci u biatlonu-štafeta 4 × 7,5 km}} {{Svjetski prvaci u biatlonu-20 km}} {{DEFAULTSORT:Tarasov, Sergej}} [[Kategorija:Rođeni 1965.]] [[Kategorija:Biografije, Staroalejsko]] [[Kategorija:Sovjetski biatlonci]] [[Kategorija:Ruski biatlonci]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1994.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1998.]] [[Kategorija:Ruski olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Osvajači zlatne medalje na Olimpijskim igrama (Rusija)]] [[Kategorija:Osvajači srebrne medalje na Olimpijskim igrama (Rusija)]] [[Kategorija:Osvajači bronzane medalje na Olimpijskim igrama (Rusija)]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Zimskim olimpijskim igrama 1994.]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Zimskim olimpijskim igrama 1998.]] [[Kategorija:Svjetski prvaci u biatlonu]] [[Kategorija:Evropski prvaci u biatlonu]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Svjetskim prvenstvima u biatlonu]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Evropskim prvenstvima u biatlonu]] [[Kategorija:Živi ljudi]] eqgbsq6ypz43vujuvtfl04wono89xkw 3921728 3921725 2026-08-23T08:29:22Z AnToni 2325 3921728 wikitext text/x-wiki {{About|sovjetskom i ruskom biatloncu Sergeju Tarasovu|druge osobe s istim imenom|Sergej Tarasov}} {{Infokutija biatlonac | ime = Sergej Tarasov | slika = | opis_slike = | puno_ime = Sergej Petrovič Tarasov | nadimak = | nacionalnost = | država = {{ZID|Sovjetski Savez}}<br> {{ZID|ZND}}<br> {{ZID|Rusija}} | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1965|02|15}} | mjesto_rođenja = [[Staroalejsko]], [[Altajski kraj]], [[Ruska Sovjetska Federativna Socijalistička Republika|RSFSR]] | država_rođenja = [[Sovjetski Savez]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | država_smrti = | zanimanje = biatlonac | godine_aktivnosti = | visina = 176 | težina = 70 | supružnik = | veb-sajt = | sport = | klub = | trener = | skije = | puška = | status = neaktivan | kraj_karijere = 1998. <!-- Olimpijske igre --> | nastup_OI = '''2''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|1994]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|1998.]]) | medalje_OI = '''4''' | zlato_OI = 1 <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup_SP = '''8''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991.|1991]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|1993]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1994.|1994]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|1996]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|1997.]]) | medalje_SP = '''9''' | zlato_SP = 2 <!-- Svjetski kup --> | nastup_SK = [[Svjetski kup u biatlonu 1989/1990.|1989/90.]] | pobjede_SK = 4 | plasman_SK = {{plainlist| * '''6.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1995/1996.|1995/96.]]) * {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}}: '''23.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1997/1998.|1997/98.]]) * {{Tooltip|Spr.|Sprint}}: '''9.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1996/1997.|1996/97.]]) * {{Tooltip|Pot.|Potjera}}: '''12.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1996/1997.|1996/97.]]) }} | pobjede_u_dis = {{plainlist| * '''1''' – sprint * '''3''' – pojedinačno }} | pobjede_SK_štafeta = 10 <!-- Evropska prvenstva --> | nastup_EP = '''1''' ([[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1996.|1996.]]) | medalje_EP = '''2''' | zlato_EP = 1 <!-- Medalje --> | naziv_medalja = | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaZlato|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|ZOI 1994.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 20 km|10 km]]}} {{MedaljaSrebro|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|ZOI 1994.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaBronza|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|ZOI 1994.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 10 km|10 km]]}} {{MedaljaBronza|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|ZOI 1998.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991.|SP 1991.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – ekipno (muškarci)|ekipno]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991.|SP 1991.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|SP 1993.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – 20 km|20 km]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|SP 1993.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – 10 km|10 km]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|SP 1993.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1994.|SP 1994.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1994 – ekipno (muškarci)|ekipno]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|SP 1996.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – 20 km|20 km]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|SP 1996.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1989.|SP 1989.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1989 – ekipno (muškarci)|ekipno]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1989.|SP 1989.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1989 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990.|SP 1990.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990 – 20 km|20 km]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990.|SP 1990.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990 – 10 km|10 km]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|SP 1997.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – potjera (muškarci)|potjera]]}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 1 | 2 | 1 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 2 | 5 | 2 | [[Evropsko prvenstvo u biatlonu|Evropska prvenstva]]| 1 | 1 | 0 }} | proširi_medalje = | nagrade = | ordeni = {{{!}} style="background:transparent" {{!}}- {{!}} {{Orden znak časti}} {{!}}{{!}} {{!}}} | fusnote = | aktualizirano = 23. 8. 2025. }} '''Sergej Petrovič Tarasov ''' ({{jez-ru|Сергей Петрович Тарасов}}) rođen 15. februara 1965. u [[Staroalejsko]]m, [[Altajski kraj]], [[Ruska Sovjetska Federativna Socijalistička Republika|RSFSR]] (danas Rusija) nekadašnji je [[Sovjetski Savez|sovjetski]] i [[Rusija|ruski]] [[biatlon]]ac, dvostruki [[Spisak svjetskih prvaka u biatlonu|svjetski prvak]], [[Spisak olimpijskih pobjednika u biatlonu|olimpijski prvak]] i [[Spisak evropskih prvaka u biatlonu|evropski prvak]]. == Karijera == === Olimpijske igre === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1994}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|Biatlon]]) | style="background:#f7f6a8;"| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 20 km|1]] | style="background:#f8e6c4;"| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 10 km|3]] | | | style="background:#dce5e5;"| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – štafeta (muškarci)|2]] |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1998}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – 20 km|15]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – 10 km|22]] | | | style="background:#f8e6c4;"| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – štafeta (muškarci)|3]] |} Tarasov je nastupio dva puta na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]]. Osvojio je jednu zlatnu, jednu srebrnu i dvije bronzane medalje. <!-- Prvu zlatnu osvojio je na ZOI 1988. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1988 – štafeta|štafeti]] s [[Valerij Medvedcev|Valerijem Medvedcovim]], [[Dmitrij Vasiljev (biatlonac)|Dmitrijem Vasiljevim]] i [[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandrom Popovim]] s 1:07.4&nbsp;min prednošću ispred [[Zapadna Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 1988.|zapadnonjemačke štafete]] u sastavu: [[Ernst Reiter (biatlonac)|Ernst Reiter]], [[Stefan Höck]], [[Peter Angerer]] i [[Fritz Fischer (biatlonac)|Fritz Fischer]]. Na istim igrama je osvojio bronzanu medalju u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1988 – 10 km|utrci na 10&nbsp;km]], kada je bez promašaja i zaostatkom od 21.3&nbsp;s bio sporiji od [[Istočna Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 1988.|istočnonjemačkog biatlonca]] [[Frank-Peter Roetsch|Frank-Petera Roetscha]]. Prvu srebrnu medalju osvojio je na ZOI 1992. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandrom Popovim]], [[Sergej Kirijenko|Sergejom Kirijenkom]] i [[Valerij Medvedcev|Valerijem Medvedcevim]], sa zaostatkom od 22.8&nbsp;s iza [[Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|njemačke štafete]]{{Njemačka I/Z}} u sastavu: [[Ricco Groß]], [[Jens Steinigen]], [[Mark Kirchner]] i [[Fritz Fischer (biatlonac)|Fritz Fischer]]; a drugu na ZOI 1994. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Valerij Kirijenko|Valerijom Kirijenkom]], [[Vladimir Dračev|Vladimirom Dračevim]] i [[Sergej Tarasov (biatlonac)|Sergejom Tarasovim]] sa zaostatkom od 1:01.5&nbsp;m iza [[Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|njemačke štafete]] u sastavu: [[Ricco Groß]], [[Frank Luck]], [[Mark Kirchner]] i [[Sven Fischer]]. Na istim igrama osvojio je drugu zlatnu u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 10 km|utrci na 10&nbsp;km]] bez promašaja i s 6.0&nbsp;s prednosti ispred [[Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|njemačkog biatlonca]] [[Ricco Groß|Ricca Großa]]. Na ZOI 2006. osvojio je treću srebrnu medalju u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Ivan Čerezov|Ivanom Čerezovim]], [[Pavel Rostovcev|Pavelom Rostovcem]] i [[Nikolaj Kruglov (junior)|Nikolajem Kruglovim]] sa zaostatkom od 20.9&nbsp;m iza [[Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|njemačke štafete]] u sastavu: [[Ricco Groß]], [[Michael Greis]], [[Michael Rösch]] i [[Sven Fischer]]. --> === Svjetsko prvenstvo === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|1991}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – 20 km|10]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – 10 km|10]] | | | style="background:#dce5e5;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – štafeta (muškarci)|2]] | style="background:#f8e6c4;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – ekipno (muškarci)|3]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1993}} | style="background:#dce5e5;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – 20 km|2]] | style="background:#f8e6c4;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – 10 km|3]] | | | style="background:#dce5e5;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – štafeta (muškarci)|2]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1994}} | | | | | | style="background:#dce5e5;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1994 – ekipno (muškarci)|2]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1996}} | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – 20 km|1]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – 10 km|9]] | | | style="background:#f7f6a8;"|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – štafeta (muškarci)|1]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1997}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – 20 km|30]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – 10 km|5]] | style="background:#dce5e5;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – potjera (muškarci)|2]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – štafeta (muškarci)|8]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – ekipno (muškarci)|15]] |} Tarasov je od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991.|SP 1991.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|SP 1997.]] nastupio pet puta na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]]. Osvojio je dvije zlatne, pet srebrnih i dvije bronzane medalje. <!-- Prvu zlatnu medalju osvojio je na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1989.|SP 1989.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1989 – ekipno (muškarci)|ekipnoj utrci]] s [[Jurij Kaškarov|Jurijem Kaškarovim]], [[Sergej Buligin|Sergejom Buliginom]] i [[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandrom Popovim]] s prednošću od 7.3&nbsp;s u odnosu na drugoplasiranu zapadnonjemačku štafetu u sastavu: [[Herbert Fritzenwenger]], [[Franz Wudy]], [[Georg Fischer]] i [[Fritz Fischer (biatlonac)|Fritz Fischer]]; kao i prvu srebrnu u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1989 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Jurij Kaškarov|Jurijem Kaškarovim]], [[Sergej Buligin|Sergejom Buliginom]] i [[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandrom Popovim]] sa zaostatkom od 35.0&nbsp;s u odnosu na pobjedničku istočnonjemačku štafetu u sastavu: [[André Sehmisch]], [[Frank-Peter Roetsch]], [[Frank Luck]] i [[Birk Anders]]. Na narednom prvenstvu [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990.|SP 1990.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990 – 20 km|utrci na 20&nbsp;km]] osvojio je drugu srebrnu medalju, kada je bez promašaja i zaostatkom od 23.3&nbsp;s bio sporiji od pobjednika [[Valerij Medvedcev|Valerija Medvedceva]], kao i prvu bronzanu u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990 – 10 km|utrci na 10&nbsp;km]], s dva promašaja i zaostatkom od 32&nbsp;s bio sporiji od pobjednika [[Mark Kirchner|Marka Kirchnera]].Treću srebrnu osvojio je na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991.|SP 1991.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandrom Popovim]], [[Jurij Kaškarov|Jurijem Kaškarovim]] i [[Sergej Tarasov (biatlonac)|Sergejom Tarasovim]], sa zaostatkom od 1:28.3&nbsp;min u odnosu na pobjedničku njemačku štafetu u sastavu: [[Ricco Groß]], [[Frank Luck]], [[Mark Kirchner]] i [[Fritz Fischer (biatlonac)|Fritz Fischer]], kao i drugu bronzanu u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – ekipno (muškarci)|ekipnoj utrci]] s [[Anatolij Ždanovič|Anatolijem Ždanovičem]], [[Sergej Tarasov (biatlonac)|Sergejom Tarasovim]] i [[Valerij Medvedcev|Valerijom Medvedcevim]] sa zaostatkom od 41.0&nbsp;s u odnosu na italijansku štafetu u sastavu: [[Hubert Leitgeb (biatlonac)|Hubert Leitgeb]], [[Wilfried Pallhuber]], [[Gottlieb Taschler]] i [[Simon Demetz]]. Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|SP 1993.]] osvojio je dvije srebrne medalje: u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Valerij Kirijenko|Valerijom Kirijenkom]], [[Sergej Tarasov (biatlonac)|Sergejom Tarasovim]] i [[Valerij Medvedcev|Valerijom Medvedcevim]] s 36.7&nbsp;s zaostatka u odnosu na pobjedničku italijansku štafetu u sastavu: [[Wilfried Pallhuber]], [[Johann Passler]], [[Pieralberto Carrara]] i [[Andreas Zingerle]]; te u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – ekipno (muškarci)|ekipnoj utrci]] s [[Aleksej Kobeljev|Aleksejom Kobeljevim]], [[Valerij Kirijenko|Valerijom Kirijenkom]] i [[Sergej Loškin|Sergejom Roškovim]] s 34.0&nbsp;s zaostatka u odnosu na pobjedničku njemačku ekipu u sastavu: [[Sven Fischer]], [[Frank Luck]], [[Mark Kirchner]] i [[Jens Steinigen]]; kao i treću bronzanu u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – 20 km|utrci na 20&nbsp;km]], s jednim promašajem i zaostatkom od 1:32.9&nbsp;min bio sporiji od pobjednika [[Andreas Zingerle|Andreasa Zingerlea]]. Deset godina kasnije, na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003.|SP 2003.]] osvojio je šestu srebrnu medalju u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Viktor Majgurov|Viktorom Majgurovim]], [[Pavel Rostovcev|Pavelom Rostovcevim]] i [[Sergej Roškov|Sergejom Roškovim]] s 7.3&nbsp;s zaostatka u odnosu na pobjedničku njemačku ekipu u sastavu: [[Peter Sendel]], [[Sven Fischer]], [[Ricco Groß]] i [[Frank Luck]]. Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005.|SP 2005.]] osvojio je tri srebrne medalje: U [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – potjera (muškarci)|potjeri]] bez promašaja i zaostatkom od 39.2&nbsp;s u odnosu na pobjednika [[Ole Einar Bjørndalen|Olea Einara Bjørndalena]]; u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Sergej Rožkov|Sergejom Rožkovim]], [[Nikolaj Kruglov (junior)|Nikolajem Kruglovim]] i [[Pavel Rostovcev|Pavelom Rostovcevim]] s 26.0&nbsp;s zaostatka u odnosu na pobjedničku norvešku štafetu u sastavu: [[Halvard Hanevold]], [[Stian Eckhoff]], [[Egil Gjelland]] i [[Ole Einar Bjørndalen]]; te u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – štafeta (mješovito)|mješovitoj]] štafeti s [[Ana Bogali-Titovec|Anom Bogali]], [[Olga Zajceva|Olgom Zajcevom]] i [[Sergej Rožkov|Sergejom Rožkovim]] s 7.3&nbsp;s zaostatka u odnosu na pobjedničku rusku ekipu u sastavu: [[Olga Piljova]], [[Svetlana Išmuratova]], [[Ivan Čeresov]] i [[Nikolaj Kruglov (junior)|Nikolaj Kruglov]]. Na zadnjem nastupu na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2006.|SP 2006.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2006 – štafeta (mješovito)|mješovitoj]] štafeti s [[Ana Bogali-Titovec|Anom Bogali]], [[Irina Maljgina|Irinom Malginom]] i [[Nikolaj Kruglov (junior)|Nikolajem Kruglovim]] osvojio je drugu zlatnu medalju s 53.7&nbsp;s prednosti u odnosu na drugoplasiranu norvešku štafetu u sastavu: [[Linda Grubben|Linda Tjørhom]], [[Halvard Hanevold]], [[Tora Berger]] i [[Ole Einar Bjørndalen]]. --> === Svjetski kup === {| class="wikitable" style="float:left; text-align:center; font-size:75%" |- !colspan="11" | Plasman u Svjetskom kupu |- ! [[Svjetski kup u biatlonu 1989/1990.|1989/90.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1990/1991.|1990/91.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1991/1992.|1991/92.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1992/1993.|1992/93.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1993/1994.|1993/94.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1994/1995.|1994/95.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1995/1996.|1995/96.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1996/1997.|1996/97.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1997/1998.|1997/98.]] |- | ||10|| || ||7|| ||6||12||18 |} Prvi nastup Tarasova u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1989/1990.|1989/90.]] <!-- u [[Ruhpolding]]u 22. januara 1987. u utrci na 20&nbsp;km, kada je osvojio 22-o mjesto. Šest puta je pobijedio u pojedinačnim utrkama, a deset puta u ekipnim utrkama. --> == Prestanak karijere == Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 1998. == Privatni život == {{sekcija}} == Nagrade == * [[Zaslužni majstori sporta Rusije]] == Napomene == {{Napspisak}} == Reference == {{Refspisak}} ==Vanjski linkovi== * {{Sport365-m|255}} {{commonscat}} {{Olimpijski pobjednici u biatlonu-20 km}} {{Svjetski prvaci u biatlonu-štafeta 4 × 7,5 km}} {{Svjetski prvaci u biatlonu-20 km}} {{DEFAULTSORT:Tarasov, Sergej}} [[Kategorija:Rođeni 1965.]] [[Kategorija:Biografije, Staroalejsko]] [[Kategorija:Sovjetski biatlonci]] [[Kategorija:Ruski biatlonci]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1994.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1998.]] [[Kategorija:Ruski olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Osvajači zlatne medalje na Olimpijskim igrama (Rusija)]] [[Kategorija:Osvajači srebrne medalje na Olimpijskim igrama (Rusija)]] [[Kategorija:Osvajači bronzane medalje na Olimpijskim igrama (Rusija)]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Zimskim olimpijskim igrama 1994.]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Zimskim olimpijskim igrama 1998.]] [[Kategorija:Svjetski prvaci u biatlonu]] [[Kategorija:Evropski prvaci u biatlonu]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Svjetskim prvenstvima u biatlonu]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Evropskim prvenstvima u biatlonu]] [[Kategorija:Živi ljudi]] k9omj1vnw82jvcov8n3qzqiegj2mef9