Psihologija

<mediawiki xmlns="http://www.mediawiki.org/xml/export-0.11/" xmlns:xsi="http://www.w3.org/2001/XMLSchema-instance" xsi:schemaLocation="http://www.mediawiki.org/xml/export-0.11/ http://www.mediawiki.org/xml/export-0.11.xsd" version="0.11" xml:lang="bs">
  <siteinfo>
    <sitename>Wikipedia</sitename>
    <dbname>bswiki</dbname>
    <base>https://bs.wikipedia.org/wiki/Po%C4%8Detna_strana</base>
    <generator>MediaWiki 1.47.0-wmf.16</generator>
    <case>first-letter</case>
    <namespaces>
      <namespace key="-2" case="first-letter">Mediji</namespace>
      <namespace key="-1" case="first-letter">Posebno</namespace>
      <namespace key="0" case="first-letter" />
      <namespace key="1" case="first-letter">Razgovor</namespace>
      <namespace key="2" case="first-letter">Korisnik</namespace>
      <namespace key="3" case="first-letter">Razgovor s korisnikom</namespace>
      <namespace key="4" case="first-letter">Wikipedia</namespace>
      <namespace key="5" case="first-letter">Razgovor o Wikipediji</namespace>
      <namespace key="6" case="first-letter">Datoteka</namespace>
      <namespace key="7" case="first-letter">Razgovor o datoteci</namespace>
      <namespace key="8" case="first-letter">MediaWiki</namespace>
      <namespace key="9" case="first-letter">Razgovor o MediaWikiju</namespace>
      <namespace key="10" case="first-letter">Šablon</namespace>
      <namespace key="11" case="first-letter">Razgovor o šablonu</namespace>
      <namespace key="12" case="first-letter">Pomoć</namespace>
      <namespace key="13" case="first-letter">Razgovor o pomoći</namespace>
      <namespace key="14" case="first-letter">Kategorija</namespace>
      <namespace key="15" case="first-letter">Razgovor o kategoriji</namespace>
      <namespace key="100" case="first-letter">Portal</namespace>
      <namespace key="101" case="first-letter">Razgovor o portalu</namespace>
      <namespace key="710" case="first-letter">TimedText</namespace>
      <namespace key="711" case="first-letter">TimedText talk</namespace>
      <namespace key="828" case="first-letter">Modul</namespace>
      <namespace key="829" case="first-letter">Razgovor o modulu</namespace>
      <namespace key="1728" case="first-letter">Event</namespace>
      <namespace key="1729" case="first-letter">Event talk</namespace>
      <namespace key="2600" case="first-letter">Topic</namespace>
    </namespaces>
  </siteinfo>
  <page>
    <title>Psihologija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>746</id>
    <revision>
      <id>3922071</id>
      <parentid>3921892</parentid>
      <timestamp>2026-08-25T13:58:26Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <comment>Rad na članku</comment>
      <origin>3922071</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="169704" sha1="m4gu0simsa0mux1m2i1zrlfrmf915d6" xml:space="preserve">{{Psihologija bočna traka}}
'''Psihologija''' je nauka koja se bavi proučavanjem psihičkih procesa i [[Ponašanje|ponašanja]].&lt;ref name=&quot;OED&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.oed.com |title=psychology |publisher=Oxford English Dictionary. Oxford University Press |accessdate=13. 2. 2026 |language=engleski}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Fernald&quot;&gt;{{cite book |last=Fernald |first=Dodge |title=Psychology: Six Perspectives |url=https://archive.org/details/psychologysixper0000fern |publisher=SAGE Publications |year=2008 |isbn=978-1-4129-3867-9 |language=engleski}}&lt;/ref&gt; Njen predmet istraživanja obuhvata ponašanje ljudi i životinja, svjesne i nesvjesne fenomene, te mentalne procese kao što su misli, osjećanja i motivi.

Psihologija je nauka širokog opsega koja objedinjuje principe [[Prirodne nauke|prirodnih]] i [[Društvene nauke|društvenih nauka]]. Kao [[Prirodne nauke|prirodna nauka]], ona se manifestuje kroz oblasti poput biološke psihologije, gdje istraživači teže razumijevanju emergentnih svojstava mozga povezujući disciplinu sa neuronaukom. S druge strane, psihologija djeluje kao [[Društvene nauke|društvena nauka]] kada se fokusira na analizu i razumijevanje složenih obrazaca ponašanja pojedinaca i društvenih grupa.&lt;ref name=&quot;Hockenbury&quot;&gt;{{cite book |last1=Hockenbury |first1=D. |last2=Hockenbury |first2=S. |title=Psychology |url=https://archive.org/details/psychology05edhock |publisher=Worth Publishers |year=2010 |language=engleski}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;APA&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.apa.org |title=Frequently asked questions about APA |publisher=American Psychological Association |accessdate=13. 2. 2026 |language=engleski}}&lt;/ref&gt;

== Etimologija i definicije ==

Riječ ''psihologija'' potječe od grčke riječi ''psyche'' (grč. ψυχή), što znači duh ili duša. Drugi dio riječi, ''-logija'', potječe od sufiksa ''-λογία'' (-logia), što označava nauku, izučavanje ili istraživanje.&lt;ref name=&quot;Etymonline&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.etymonline.com/word/psychology |title=Psychology |publisher=Online Etymology Dictionary |accessdate=15. 2. 2026 |language=engleski}}&lt;/ref&gt; Riječ psihologija prvi put se pojavljuje u doba renesanse.&lt;ref name=&quot;dIsa&quot;&gt;{{cite journal |last1=d’Isa |first1=R. |last2=Abramson |first2=C. I. |year=2023 |title=The origin of the phrase comparative psychology: An historical overview |journal=Frontiers in Psychology |volume=14 |pages=1174115 |doi=10.3389/fpsyg.2023.1174115 |language=engleski}}&lt;/ref&gt; U svom latinskom obliku, ''psychiologia'', prvi ju je upotrijebio hrvatski humanista i latinista Marko Marulić u svojoj knjizi ''Psichiologia de ratione animae humanae'' (Psihologija, o prirodi ljudske duše) u periodu između 1510. i 1520.&lt;ref name=&quot;dIsa&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Krstic1964&quot;&gt;{{cite journal |last=Krstić |first=K. |year=1964 |title=Marko Marulic – The author of the term &quot;psychology&quot; |journal=Acta Instituti Psychologici Universitatis Zagrabiensis |volume=36 |pages=7–13 |url=https://psychclassics.yorku.ca/Krstic/marulic.htm |language=engleski}}&lt;/ref&gt; Najraniji poznati spomen riječi ''psychology'' u engleskom jeziku potječe iz 1694., kada ju je Steven Blankaart naveo u djelu ''The Physical Dictionary''. U tom rječniku se navodi da se &quot;anatomija bavi tijelom, a psihologija dušom.&quot;&lt;ref name=&quot;Colman2009&quot;&gt;{{cite book |last=Colman |first=A. M. |year=2009 |title=A dictionary of psychology |url=https://archive.org/details/dictionaryofpsyc0000colm_s3f2 |publisher=Oxford University Press |isbn=978-0-19-953406-7 |language=engleski}}&lt;/ref&gt;

Slovo Ψ (psi), prvo slovo grčke riječi ''psyche'' iz koje je izveden termin psihologija, općenito se povezuje sa psihologijom kao naukom i koristi se kao njen simbol.

Godine 1890, [[William James]] definisao je psihologiju kao &quot;nauku o mentalnom životu, kako u pogledu njegovih pojava, tako i u pogledu njihovih uslova.&quot;&lt;ref name=&quot;James1983&quot;&gt;{{cite book |last=James |first=W. |year=1983 |title=The principles of psychology |publisher=Harvard University Press |language=engleski}}&lt;/ref&gt; Ova definicija bila je široko prihvaćena tokom više decenija. Međutim, njeno značenje je osporavano, naročito od strane Johna B. Watsona, koji je 1913. iznio stavove metodološkog biheviorizma, posmatrajući psihologiju kao isključivo objektivnu eksperimentalnu granu prirodne nauke, čiji je teorijski cilj &quot;predviđanje i kontrola ponašanja.&quot;&lt;ref name=&quot;Watson1913&quot;&gt;{{cite journal |last=Watson |first=J. B. |year=1913 |title=Psychology as the behaviorist views it |url=https://archive.org/details/sim_psychological-review_1913-03_20_2/page/158 |journal=Psychological Review |volume=20 |issue=2 |pages=158–177 |doi=10.1037/h0074428 |language=engleski}}&lt;/ref&gt; Od trenutka kada je James definisao pojam &quot;psihologija&quot;, ovaj termin se sve snažnije povezuje s naučnim eksperimentisanjem.&lt;ref name=&quot;Watson1913&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Davis2004&quot;&gt;{{cite book |last=Davis |first=D. R. |year=2004 |chapter=Psychology |editor-last=Gregory |editor-first=R. L. |title=The Oxford companion to the mind |url=https://archive.org/details/oxfordcompaniont0000unse_b9g3 |edition=2. |pages=[https://archive.org/details/oxfordcompaniont0000unse_b9g3/page/762 763]–764 |publisher=Oxford University Press |isbn=978-0-19-866224-2 |language=engleski}}&lt;/ref&gt; Pod pojmom narodna psihologija (eng. ''folk psychology'') podrazumijeva se razumijevanje mentalnih stanja i ponašanja ljudi kakvo imaju obični ljudi, za razliku od stručnog razumijevanja kojeg imaju profesionalni psiholozi.&lt;ref name=&quot;Hutto2007&quot;&gt;{{cite book |editor1-last=Hutto |editor1-first=D. D. |editor2-last=Ratcliffe |editor2-first=M. |year=2007 |title=Folk psychology re-assessed |url=https://archive.org/details/isbn_9781402055577 |publisher=Springer |isbn=978-1-4020-5557-7 |language=engleski}}&lt;/ref&gt;

== Historija ==
{{Glavni|Historija psihologije}}
Razvoj psihološke misli može se pratiti još od najstarijih civilizacija, u kojima su pitanja o prirodi ljudskog uma i ponašanja bila predmet filozofskih i medicinskih razmatranja. Drevne civilizacije [[Egipat|Egipta]], [[Grčka|Grčke]], [[Kina|Kine]], [[Indija|Indije]] i [[Perzija|Perzije]] razvijale su rane koncepte o psihološkim fenomenima i odnosu između tijela i uma. U starom Egiptu, medicinski tekstovi poput [[Ebersov papirus|Ebersovog papirusa]] svjedoče o prepoznavanju stanja koja se danas povezuju s [[Depresija (raspoloženje)|depresijom]] i poremećajima mišljenja.&lt;ref name=&quot;Okasha_Egypt_2005&quot;&gt;{{cite journal |last=Okasha |first=Ahmed |date=2005 |title=Mental Health in Egypt |journal=The Israel Journal of Psychiatry and Related Sciences |volume=42 |issue=2 |pages=116–125 |pmid=16342608 |url=https://www.researchgate.net/publication/7426670_Mental_health_in_Egypt |access-date=23. 4. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Ovi zapisi predstavljaju jedan od najranijih pokušaja da se [[mentalni poremećaj]]i objasne u okviru medicinskog pristupa. Značajniji teorijski razvoj bilježi se u [[Antička Grčka|antičkoj Grčkoj]], gdje su filozofi poput [[Tales|Talesa iz Mileta]], [[Platon]]a i [[Aristotel]]a (posebno u djelu ''De Anima'') razmatrali funkcionisanje ljudskog uma.&lt;ref name=&quot;Green_Groff_2003&quot;&gt;{{cite book |last1=Green |first1=Christopher D. |last2=Groff |first2=Philip R. |date=2003 |title=Early psychological thought: Ancient accounts of mind and soul |url=https://archive.org/details/earlypsychologic0000gree |location=Westport, Connecticut |publisher=Praeger |isbn=978-0275979201 |access-date=23. 4. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Važan pomak u razumijevanju [[Mentalni poremećaj|mentalnih poremećaja]] načinio je grčki ljekar [[Hipokrat]], koji je u 4. vijeku p. n. e. zastupao stav da mentalni poremećaji imaju fizičke uzroke, čime se udaljio od dotadašnjih nadnaravnih objašnjenja.&lt;ref name=&quot;Brink_Psychology_2008&quot;&gt;{{cite book |last=Brink |first=T. L. |date=2008 |title=Psychology: A Student Friendly Approach |url=http://www.saylor.org/site/wp-content/uploads/2012/06/TLBrink_PSYCH01.pdf |pages=9 |publisher=Saylor Academy |access-date=23. 4. 2026 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120724142236/http://www.saylor.org/site/wp-content/uploads/2012/06/TLBrink_PSYCH01.pdf |archive-date=24. 7. 2012 |url-status=live |language=en}}&lt;/ref&gt; U pogledu lokalizacije mentalnih funkcija, među antičkim misliocima nisu postojali jedinstveni stavovi. Oko 387. p. n. e., Platon je iznio mišljenje da se mentalni procesi odvijaju u [[mozak|mozgu]], dok je Aristotel oko 335. p. n. e. zastupao mišljenje da je [[srce]] središte mentalnih funkcija.&lt;ref name=&quot;MNT_Psychology_2018&quot;&gt;{{cite web |last=Brazier |first=Yvette |date=2018 |title=Psychology: Definitions, branches, history, and how to become one |url=https://www.medicalnewstoday.com/articles/154874 |website=Medical News Today |access-date=23. 4. 2026 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210320030424/https://www.medicalnewstoday.com/articles/154874 |archive-date=20. 3. 2021 |url-status=live |language=en}}&lt;/ref&gt;

U Kini su temelji psihološke misli razvijeni u okviru filozofskih učenja drevnih mislioca poput [[Laozi]]ja i [[Konfucije|Konfucija]], kao i pod utjecajem [[Budizam|budizma]].&lt;ref name=&quot;FinancialExpress_Taoism_2018&quot;&gt;{{cite web |last=Redakcija |date=2018 |title=Natural harmony in Taoism — a cornerstone of Chinese society |url=https://thefinancialexpress.com.bd/views/views/natural-harmony-in-taoism-a-cornerstone-of-chinese-society-1516031957 |website=The Financial Express |access-date=23. 4. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Ova tradicija oslanjala se na [[Introspekcija|introspekciju]], [[opažanje]] i različite tehnike usmjeravanja [[mišljenje|mišljenja]] i [[Ponašanje|ponašanja]], pri čemu se svijet posmatrao kao jedinstvo fizičkog i mentalnog aspekta i njihove međusobne povezanosti.&lt;ref name=&quot;Shi_China_Psychology_2019&quot;&gt;{{cite book |last=Shi |first=Y. |editor-last=Bringmann |editor-first=Wolfgang G. |date=2019 |title=The dawn of psychology in China |book-title=A Pictorial History of Psychology |url=https://archive.org/details/pictorialhistory0000unse_y5p4 |pages=22–27 |publisher=Quintessence Publishing Co. Ltd. |access-date=23. 4. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Kineska filozofija posebno je naglašavala potrebu ″pročišćavanja uma″ radi razvoja [[moral|moralnih vrlina]] i unutrašnje snage. Jedan od najznačajnijih medicinsko-filozofskih tekstova, ''[[Huangdi Neijing]]'' (''Klasik interne medicine Žutog cara''), identifikuje mozak kao središte [[mudrost]]i i osjeta, razvija teorije ličnosti zasnovane na ravnoteži principa [[yin i yang]], te mentalne poremećaje objašnjava kroz fiziološke i društvene neravnoteže. Dalji razvoj proučavanja mozga i mentalnih funkcija u kineskoj tradiciji intenziviran je tokom [[Dinastija Qing|dinastije Qing]], posebno kroz radove učenjaka pod utjecajem zapadne nauke, kao što su Fang Yizhi (1611–1671), Liu Zhi (1660–1730) i Wang Qingren (1768–1831). Wang Qingren je naglašavao ulogu mozga kao središta nervnog sistema, povezao mentalne poremećaje s bolestima mozga, istraživao uzroke snova i [[Nesanica|nesanice]], te razvio ranu teoriju funkcionalne lateralizacije [[Moždana hemisfera|moždanih hemisfera]].&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot;&gt;{{cite book |editor-last=Baker |editor-first=David B. |date=2012 |title=The Oxford Handbook of the History of Psychology |url=https://api.pageplace.de/preview/DT0400.9780199710652_A23608123/preview-9780199710652_A23608123.pdf |publisher=Oxford University Press |location=New York |isbn=978-0195366556 |access-date=23. 4. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Pod utjecajem [[Hinduizam|hinduizma]], [[indijska filozofija]] razvila je složena razmatranja o prirodi i vrstama svijesti. U tekstovima poput ''[[Upanišade|Upanišada]]'' i drugih [[Vedski period|vedskih]] spisa, koji čine osnov hinduističke tradicije, posebno se ističe razlikovanje između prolaznog, svakodnevnog aspekta ličnosti i [[atman]]a (trajnog, nepromjenjivog sebstva). Različite hinduističke filozofske škole, kao i [[budizam]], preispitivale su ovakvo shvatanje sebstva, ali su pritom naglašavale značaj postizanja viših stanja svijesti i samospoznaje. U tom kontekstu, [[joga]] obuhvata skup praksi i tehnika usmjerenih ka razvoju svijesti, samodiscipline i unutrašnje ravnoteže. Utjecaj ovih ideja proširio se i izvan indijskog kulturnog prostora. Tako je [[teozofija]], religijsko-filozofski pokret koji je utemeljila [[Helena Blavatsky]], bila inspirisana indijskim učenjima tokom njenog boravka u [[Britanska Indija|Britanskoj Indiji]].&lt;ref name=&quot;Paranjpe_India_2006&quot;&gt;{{cite book |last=Paranjpe |first=Anand C. |editor-last=Brock |editor-first=Adrian C. |date=2006 |title=From Tradition through Colonialism to Globalization: Reflections on the History of Psychology in India |book-title=Internationalizing the History of Psychology |url=https://www.cambridge.org/core/books/internationalizing-the-history-of-psychology/D695536F2C86208B1C8819A293E5D48B |publisher=Cambridge University Press |access-date=23. 4. 2026 |isbn=978-0521835992 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Raju_Indian_Thought_1985&quot;&gt;{{cite book |last=Raju |first=P. T. |date=1985 |title=Structural Depths of Indian Thought |url=https://archive.org/details/structuraldepths0000raju |publisher=State University of New York Press |location=Albany |pages=35–36 |isbn=978-0887061394 |access-date=23. 4. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Psihologija je bila predmet interesovanja mislioca [[Prosvjetiteljstvo]] u [[Evropa|Evropi]]. U [[Njemačka|Njemačkoj]] je [[Gottfried Wilhelm Leibniz]] (1646–1716) razvio filozofsko shvatanje prema kojem se mentalni procesi odvijaju kontinuirano, bez naglih prekida između različitih stanja svijesti. Oslanjajući se na svoje radove iz [[Matematika|matematike]], posebno na razvoj diferencijalnog i integralnog računa, Leibniz je smatrao da se promjene u svijesti dešavaju postepeno, u vidu neprekidnog niza manjih promjena. U tom okviru uveo je pojam ″malih percepcija″ ([[Latinski jezik|lat.]] ''petites perceptions''), kojim je označio nesvjesne ili jedva primjetne mentalne procese koji, iako pojedinačno nisu dostupni svijesti, zajedno utječu na svjesno iskustvo. Prema njegovom shvatanju, razlika između svjesnih i nesvjesnih sadržaja nije kvalitativna (nije riječ o potpuno različitim vrstama pojava), već kvantitativna (zasniva se na intenzitetu i jasnoći percepcije).&lt;ref name=&quot;Hatfield_1990&quot;&gt;{{cite book |last=Hatfield |first=Gary |date=1990 |title=The Natural and the Normative: Theories of Spatial Perception from Kant to Helmholtz |url=https://archive.org/details/naturalnormative0000hatf |publisher=MIT Press |location=Cambridge, MA |isbn=978-0262081863 |access-date=23. 4. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Leibniz_1989&quot;&gt;{{cite book |last=Leibniz |first=Gottfried Wilhelm |editor-last1=Ariew |editor-first1=Roger |editor-last2=Garber |editor-first2=Daniel |date=1989 |title=Philosophical Essays |url=https://archive.org/details/philosophicaless0000leib |publisher=Hackett Publishing |location=Indianapolis |isbn=978-0872200623 |access-date=23. 4. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; [[Christian Wolff]] je psihologiju nastojao utemeljiti kao posebnu nauku. U djelima ''Psychologia Empirica'' (1732) i ''Psychologia Rationalis'' (1734) sistematski je razradio empirijski i racionalni pristup proučavanju psihičkih pojava.&lt;ref name=&quot;Hatfield_1990&quot; /&gt; [[Immanuel Kant]] je psihologiju posmatrao u okviru [[antropologija|antropologije]], ali je bio skeptičan prema mogućnosti njenog razvoja kao eksperimentalne nauke. Smatrao je da se unutrašnja iskustva ne mogu proučavati na način analogan prirodnim naukama poput hemije, jer se sadržaji svijesti ne mogu izdvojiti, kontrolisati i ponovo kombinovati po volji istraživača. Također je isticao da sam čin posmatranja mijenja stanje posmatranog mentalnog procesa, čime se otežava njegovo objektivno ispitivanje.&lt;ref name=&quot;Hatfield_1990&quot; /&gt;

Krajem 18. stoljeća, Ferdinand Ueberwasser (1752–1812) uveo je naziv ''empirijska psihologija'' u akademski kontekst, te je 1783. na Univerzitetu u Münsteru nosio titulu profesora empirijske psihologije i [[Logika|logike]]. Njegova predavanja predstavljaju jedan od ranih pokušaja institucionalizacije psihologije kao nauke. Međutim, dalji razvoj ovih inicijativa bio je prekinut uslijed političkih i društvenih previranja izazvanih [[Napoleonski ratovi|napoleonskim ratovima]].&lt;ref name=&quot;Schwarz_Pfister_2016&quot;&gt;{{cite journal |last1=Schwarz |first1=Katharina A. |last2=Pfister |first2=Roland |date=2016 |title=Scientific psychology in the 18th century: A historical rediscovery |journal=Perspectives on Psychological Science |volume=11 |issue=3 |pages=399–407 |doi=10.1177/1745691616635601 |url=https://www.academia.edu/96197097/Scientific_Psychology_in_the_18th_Century_A_Historical_Rediscovery |access-date=23. 4. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Nakon tog perioda, vlasti u [[Pruska|Pruskoj]] su reformisale obrazovni sistem, pa je psihologija 1825. uvedena kao obavezan predmet, čemu su podršku dali filozofi [[Georg Wilhelm Friedrich Hegel]] i [[Johann Friedrich Herbart]]. Iako je time dobila svoje mjesto u obrazovanju, psihologija se u to vrijeme još uvijek nije razvila kao eksperimentalna nauka.&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot; /&gt; U [[Engleska|Engleskoj]] su rana razmišljanja o psihologiji bila povezana s teorijom [[Fenologija|frenologije]], koja je pokušavala objasniti osobine ličnosti na osnovu oblika [[Lobanja|lobanje]]. Istovremeno, interes za psihološka pitanja bio je povezan s društvenim problemima, poput [[Alkoholizam|alkoholizma]], [[Nasilje|nasilja]] i uslova u ustanovama za osobe s psihičkim poteškoćama.&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot; /&gt;

=== Počeci eksperimentalne psihologije ===

[[Datoteka:James McKeen Cattell.jpg|mini|desno|300px|[[James McKeen Cattell]], prvi profesor psihologije u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]]]]
[[Datoteka:Wundt-research-group.jpg|mini|desno|300px|[[Wilhelm Wundt]] (sjedi), njemački psiholog, sa saradnicima u svom psihološkom laboratoriju, prvom takve vrste, oko 1880.]]
[[Datoteka:One of Pavlov's dogs.jpg|mini|desno|300px|Jedan od pasa korištenih u eksperimentu ruskog psihologa [[Ivan Pavlov|Ivana Pavlova]] sa hirurški ugrađenom kanilom za mjerenje salivacije, prepariran u Muzeju Pavlova u [[Rjazan]]u u Rusiji]]

Filozof [[John Stuart Mill]] smatrao je da ljudski um može biti predmet naučnog istraživanja, iako je takva nauka u određenoj mjeri neprecizna.&lt;ref name=&quot;Henley_2018_History_Psychology&quot;&gt;{{cite book |last=Henley |first=Tracy |title=Hergenhahn's An Introduction to the History of Psychology |edition=8 |publisher=Cengage Learning |year=2018 |isbn=978-1-337-67125-5 |url=https://books.google.ba/books?id=0g9EDwAAQBAJ |access-date=11. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Mill je predložio koncept &quot;mentalne [[hemija|hemije]]&quot;, prema kojem se jednostavne misli mogu povezivati i tako stvarati složenije ideje. [[Gustav Fechner]] počeo je 1830-ih u [[Leipzig]]u provoditi istraživanja iz oblasti [[psihofizika|psihofizike]]. Formulisao je načelo prema kojem se čovjekova percepcija podražaja mijenja [[logaritam|logaritamski]] u odnosu na njegov intenzitet.&lt;ref name=&quot;Leahey_2001_Modern_Psychology&quot;&gt;{{cite book |last=Leahey |first=Thomas Hardy |title=A History of Modern Psychology |edition=3 |publisher=Prentice Hall |year=2001 |isbn=978-0-13-017573-1 |url=https://books.google.ba/books/about/A_History_of_Modern_Psychology.html?id=7ntWAAAAYAAJ |access-date=11. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; To načelo postalo je poznato kao [[Weber-Fechnerov zakon]]. Fechnerovo djelo ''Elementi psihofizike'' iz 1860. osporilo je Kantovo negativno stajalište o mogućnosti kvantitativnog istraživanja uma.&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Fechner_1860_Psychophysik_Vol1&quot;&gt;{{cite book |last=Fechner |first=Gustav Theodor |title=Elemente der Psychophysik |volume=1 |publisher=Breitkopf und Härtel |year=1860 |url=https://books.google.ba/books?id=C1cOAAAAQAAJ&amp;printsec=frontcover |access-date=11. 8. 2026 |language=de}}&lt;/ref&gt; Fechner je pokazao da se &quot;mentalnim procesima mogu pridružiti brojčane vrijednosti, ali i da se one mogu mjeriti eksperimentalnim metodama&quot;.&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot; /&gt;

U [[Heidelberg]]u je [[Hermann von Helmholtz]] provodio srodna istraživanja čulne percepcije i obučavao [[Fiziologija|fiziologa]] [[Wilhelm Wundt|Wilhelma Wundta]]. Wundt je potom prešao na [[Univerzitet u Leipzigu]], gdje je osnovao psihološki laboratorij koji je označio početak [[Eksperimentalna psihologija|eksperimentalne psihologije]] kao zasebne naučne discipline. Wundt je nastojao razložiti mentalne procese na njihove najosnovnije sastavne dijelove, djelimično pod utjecajem analogije s tadašnjim napretkom u hemiji i njenim uspješnim proučavanjem elemenata i strukture materije.&lt;ref name=&quot;SEP_Wundt&quot;&gt;{{cite encyclopedia |last=Kim |first=Alan |title=Wilhelm Maximilian Wundt |encyclopedia=Stanford Encyclopedia of Philosophy |editor-last=Zalta |editor-first=Edward N. |editor2-last=Nodelman |editor2-first=Uri |publisher=Metaphysics Research Lab, Stanford University |year=2022 |url=https://plato.stanford.edu/entries/wilhelm-wundt/ |access-date=11. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; [[Paul Flechsig]] i [[Emil Kraepelin]] ubrzo su u Leipzigu osnovali još jedan utjecajan laboratorij, usmjeren na eksperimentalnu [[psihijatrija|psihijatriju]].&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot; /&gt;

[[James McKeen Cattell]], profesor psihologije na [[Univerzitet u Pennsylvaniji|Univerzitetu u Pennsylvaniji]] i [[Univerzitet Columbia|Univerzitetu Columbia]] te suosnivač časopisa ''[[Psychological Review]]'', bio je prvi profesor psihologije u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]].&lt;ref name=&quot;NHPRC_Cattell_Letters&quot;&gt;{{cite web |author=National Historical Publications and Records Commission |title=An Education in Psychology: James McKeen Cattell’s Journal and Letters from Germany and England, 1880–1888 |website=National Archives and Records Administration (NARA) |publisher=U.S. National Archives |year=2026 |url=https://www.archives.gov/nhprc/projects/catalog/james-mckeen-cattell |access-date=11. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Njemački psiholog [[Hermann Ebbinghaus]], istraživač na [[Univerzitet u Berlinu|Univerzitetu u Berlinu]], bio je jedan od značajnih istraživača psihologije 19. stoljeća. Bio je pionir eksperimentalnog proučavanja [[Pamćenje|pamćenja]] i razvio je kvantitativne modele [[Učenje|učenja]] i [[Zaboravljanje|zaboravljanja]].&lt;ref name=&quot;Wozniak_1999_Ebbinghaus&quot;&gt;{{cite web |last=Wozniak |first=Robert H. |title=Classics in the History of Psychology -- Ebbinghaus (1885/1913) by R. H. Wozniak |website=Classics in the History of Psychology |publisher=York University |year=1999 |editor-last=Green |editor-first=Christopher D. |url=https://psychclassics.yorku.ca/Ebbinghaus/wozniak.htm |access-date=11. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Početkom 20. stoljeća [[Wolfgang Köhler]], [[Max Wertheimer]] i [[Kurt Koffka]] bili su među osnivačima škole [[Geštalt psihologija|geštalt psihologije]]. Ovaj pristup zasniva se na shvatanju da ljudi pojave doživljavaju kao organizovane cjeline. Za razliku od [[redukcionizam|redukcionističkog]] pristupa, koji [[Misao|misli]] i [[ponašanje]] nastoji svesti na manje sastavne elemente, predstavnici geštalt psihologije naglašavali su da je iskustvo kao cjelina od posebnog značaja te da cjelina predstavlja više od prostog zbira svojih dijelova.&lt;ref name=&quot;Koffka_1935_Gestalt_Psychology&quot;&gt;{{cite book |last=Koffka |first=Kurt |title=Principles of Gestalt Psychology |publisher=Harcourt, Brace and Company |location=New York |year=1935 |page=176 |url=https://archive.org/details/in.ernet.dli.2015.7888 |access-date=11. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Psiholozi u [[Njemačka|Njemačkoj]], [[Danska|Danskoj]], [[Austrija|Austriji]], [[Engleska|Engleskoj]] i [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]] ubrzo su slijedili Wundtov primjer i počeli osnivati psihološke laboratorije.&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot; /&gt; [[G. Stanley Hall]], Amerikanac koji je studirao kod Wundta, osnovao je psihološki laboratorij koji je stekao međunarodni utjecaj. Laboratorij je djelovao na [[Univerzitet &quot;Johns Hopkins&quot;|Univerzitetu &quot;Johns Hopkins&quot;]]. Hall je kasnije podučavao [[Yūjirō Motora|Yūjirōa Motoru]], koji je eksperimentalnu psihologiju, s naglaskom na psihofiziku, uveo na [[Univerzitet u Tokiju|Carski univerzitet u Tokiju]].&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot; /&gt; Wundtov asistent [[Hugo Münsterberg]] predavao je psihologiju na [[Univerzitet Harvard|Harvardu]], gdje je među njegovim studentima bio i [[Narendra Nath Sen Gupta]], koji je 1905. osnovao odsjek za psihologiju i psihološki laboratorij na [[Univerzitet u Kalkuti|Univerzitetu u Kalkuti]].&lt;ref name=&quot;Paranjpe_India_2006&quot; /&gt; Wundtovi studenti [[Walter Dill Scott]], [[Lightner Witmer]] i [[James McKeen Cattell]] radili su na razvoju testova mentalnih sposobnosti. Cattell, koji je također studirao kod [[Eugenika|eugeničara]] [[Francis Galton|Francisa Galtona]], kasnije je osnovao [[Harcourt Assessment|Psychological Corporation]]. Witmer se usmjerio na psihološko testiranje djece, dok se Scott bavio odabirom zaposlenika.&lt;ref name=&quot;Leahey_2001_Modern_Psychology&quot; /&gt;

Drugi Wundtov student, Englez [[Edward Titchener]], osnovao je program psihologije na [[Univerzitet Cornell|Univerzitetu Cornell]] i razvio [[Strukturalizam (psihologija)|strukturalističku psihologiju]]. Osnovna ideja strukturalizma bila je analiza i klasifikacija različitih aspekata uma, prvenstveno metodom [[introspekcija|introspekcije]].&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot; /&gt; [[William James]], [[John Dewey]] i [[Harvey Carr]] razvijali su [[Funkcionalna psihologija|funkcionalizam]], širi pristup psihologiji koji se oslanjao na Darwinovu ideju da svako ponašanje ima svoju svrhu i ulogu u prilagođavanju pojedinca okolini. James je 1890. objavio utjecajno djelo ''[[Principi psihologije]]'', u kojem je dodatno razradio neke ideje strukturalizma. U njemu je opisao [[Tok svijesti (psihologija)|tok svijesti]]. Jamesove ideje privukle su veliki broj američkih studenata novoj naučnoj disciplini.&lt;ref name=&quot;James1983&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Leahey_2001_Modern_Psychology&quot; /&gt; Dewey je povezao psihologiju s društvenim pitanjima, posebno zagovaranjem [[progresivno obrazovanje|progresivnog obrazovanja]], razvijanjem moralnih vrijednosti kod djece i uključivanjem imigranata u društvo.&lt;ref name=&quot;Leahey_2001_Modern_Psychology&quot; /&gt;

Drugi pravac eksperimentalne psihologije, snažnije povezan s fiziologijom, razvio se u Južnoj Americi pod vodstvom [[Horacio G. Piñero|Horacija G. Piñera]] na [[Univerzitet u Buenos Airesu|Univerzitetu u Buenos Airesu]].&lt;ref name=&quot;Taiana_2006_Transatlantic_Migration&quot;&gt;{{cite book |last=Taiana |first=Cecilia |chapter=Transatlantic Migration of the Disciplines of Mind: Examination of the Reception of Wundt's and Freud's Theories in Argentina |editor-last=Brock |editor-first=Adrian C. |title=Internationalizing the History of Psychology |publisher=New York University Press |location=New York |year=2006 |pages=34–55 |isbn=978-0-8147-9944-4 |doi=10.18574/nyu/9780814739082.003.0006 |chapter-url=https://www.uplopen.com/reader/chapters/pdf/10.18574/nyu/9780814739082.003.0006 |access-date=11. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; I u [[Rusija|Rusiji]] istraživači su sve veću pažnju posvećivali biološkoj osnovi psihologije. Taj pravac započeo je, između ostalog, esejom [[Ivan Sečenov|Ivana Sečenova]] iz 1873. &quot;Ko treba razvijati psihologiju i kako?&quot;. Sečenov je razvio ideju o [[refleks|moždanim refleksima]] i odlučno zastupao [[determinizam|determinističko]] shvatanje ljudskog ponašanja.&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot; /&gt; Rusko-sovjetski [[Filologija|fiziolog]] [[Ivan Pavlov]] otkrio je na primjeru pasa proces učenja poznat kao [[klasično uslovljavanje]], a potom ga je proučavao i u kontekstu ljudskog ponašanja.&lt;ref name=&quot;Windholz_1997_Pavlov&quot;&gt;{{cite journal |last=Windholz |first=George |title=Ivan P. Pavlov: An overview of his life and psychological work |journal=American Psychologist |volume=52 |issue=9 |pages=941–946 |year=1997 |doi=10.1037/0003-066X.52.9.941 |url=https://psycnet.apa.org/record/1997-05605-003 |url-access=subscription |access-date=11. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Konsolidacija i finansiranje ===

Jedno od prvih psiholoških društava bilo je ''La Société de Psychologie Physiologique'' u [[Francuska|Francuskoj]], koje je djelovalo od 1885. do 1893. Prvi sastanak Međunarodnog kongresa psihologije, pod pokroviteljstvom [[Međunarodna unija psiholoških nauka|Međunarodne unije psiholoških nauka]], održan je u [[Pariz]]u u augustu 1889, u vrijeme održavanja [[Svjetska izložba u Parizu 1889.|Svjetske izložbe]] kojom je obilježena stogodišnjica [[Francuska revolucija|Francuske revolucije]]. [[William James]] bio je jedan od trojice Amerikanaca među 400 učesnika. [[Američko psihološko udruženje]] (APA) osnovano je ubrzo nakon toga, 1892. Međunarodni kongres nastavio se održavati u različitim evropskim gradovima, uz široko međunarodno učešće. Na Šestom kongresu, održanom u [[Ženeva|Ženevi]] 1909, izlaganja su održana na [[Ruski jezik|ruskom]], [[Kineski jezik|kineskom]] i [[Japanski jezik|japanskom jeziku]], kao i na [[Esperanto|esperantu]]. Nakon prekida uzrokovanog [[Prvi svjetski rat|Prvim svjetskim ratom]], Sedmi kongres održan je u [[Oxford]]u, uz znatno veće učešće britanskih i američkih psihologa, čije su zemlje izašle kao pobjednice iz rata. Godine 1929. kongres je održan na [[Univerzitet Yale|Univerzitetu Yale]] u [[New Haven]]u u [[Connecticut]]u, uz učešće nekoliko stotina članova APA-e.&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot; /&gt;

[[Univerzitet u Tokiju|Carski univerzitet u Tokiju]] imao je važnu ulogu u širenju moderne psihologije u istočnoj [[Azija|Aziji]]. Nove ideje u psihologiji iz [[Japan]]a su se potom širile u [[Kina|Kinu]].

Američka psihologija stekla je veći društveni i institucionalni značaj nakon ulaska Sjedinjenih Američkih Država u [[Prvi svjetski rat]]. Stalni odbor kojim je rukovodio [[Robert Yerkes]] provodio je testove mentalnih sposobnosti, poznate kao &quot;[[Army Alpha]]&quot; i &quot;[[Army Beta]]&quot;, na gotovo 1,8 miliona [[vojnik]]a.&lt;ref name=&quot;Tomes_2010&quot;&gt;{{cite book |last=Tomes |first=Nancy |chapter=The Development of Clinical Psychology, Social Work, and Psychiatric Nursing: 1900–1980s |editor-last=Wallace |editor-first=Edwin R. |editor2-last=Gach |editor2-first=John |title=History of Psychiatry and Medical Psychology: With an Epilogue on Psychiatry and the Mind-Body Relation |publisher=Springer Science &amp; Business Media |location=New York |year=2010 |pages=505–528 |isbn=978-0-387-34708-0 |doi=10.1007/978-0-387-34708-0_16 |url=https://books.google.ba/books?id=64Y6wtqzs7IC |access-date=12. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Nakon toga, [[porodica Rockefeller]] je, posredstvom [[Vijeće za istraživanje društvenih nauka|Vijeća za istraživanje društvenih nauka]], počela finansirati istraživanja ponašanja.&lt;ref name=&quot;Samelson_1985_Kingdom_Behavior&quot;&gt;{{cite journal |last=Samelson |first=Franz |title=Organizing for the Kingdom of Behavior: Academic Battles and Organizational Policies in the Twenties |journal=Journal of the History of the Behavioral Sciences |volume=21 |issue=1 |pages=33–47 |year=1985 |doi=10.1002/1520-6696(198501)21:1&lt;33::AID-JHBS2300210105&gt;3.0.CO;2-4 |url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1002/jhbs.21773 |url-access=subscription |access-date=12. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Pols_1999_World_as_Laboratory&quot;&gt;{{cite book |last=Pols |first=Hans |chapter=The World as Laboratory: Strategies of Field Research Developed by Mental Hygiene Psychologists in Toronto, 1920–1940 |editor-last=Richardson |editor-first=Theresa R. |editor2-last=Fisher |editor2-first=Donald |title=Development of the Social Sciences in the United States and Canada: The Role of Philanthropy |series=Social and Policy Issues in Education / The David C. Anchin Series |publisher=Bloomsbury Academic |year=1999 |pages=115–142 |isbn=978-1-56750-406-4 |url=https://books.google.com/books?id=f_X1AAAAMAAJ |access-date=12. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Dobrotvorne organizacije povezane s porodicom Rockefeller finansirale su Nacionalni komitet za mentalnu higijenu, koji je širio koncept [[Mentalni poremećaj|mentalnih bolesti]] i zalagao se za primjenu psiholoških spoznaja u odgoju djece.&lt;ref name=&quot;Tomes_2010&quot; /&gt; Putem Biroa za socijalnu higijenu, a kasnije i finansiranjem istraživanja [[Alfred Kinsey|Alfreda Kinseyja]], Rockefellerove fondacije pomogle su uspostavljanju istraživanja seksualnosti u Sjedinjenim Američkim Državama.&lt;ref name=&quot;Bullough_1985_Rockefellers&quot;&gt;{{cite journal |last=Bullough |first=Vern L. |title=The Rockefellers and sex research |journal=The Journal of Sex Research |volume=21 |issue=2 |pages=113–125 |year=1985 |doi=10.1080/00224498509551253 |url=https://doi.org/10.1080/00224498509551253 |url-access=subscription |access-date=12. 8. 2026 |language=en |quote=Njihov značaj je teško precijeniti. Zapravo, u periodu između 1914. i 1954, Rockefellerovi su bili gotovo jedini izvor podrške istraživanjima seksualnosti u Sjedinjenim Američkim Državama. Odluke koje su donosili njihovi naučni savjetnici o prirodi istraživanja koja treba podržati i načinu na koji se ona provode, kao i o temama koje ispunjavaju uslove za finansijsku podršku, oblikovale su cjelokupno polje istraživanja seksualnosti i na mnogo načina ga nastavljaju podržavati i danas.}}&lt;/ref&gt;

[[Eugenika u Sjedinjenim Američkim Državama|Eugenički pokret]] izvršio je značajan utjecaj na razvoj američke psihologije, pri čemu su veliku ulogu imale institucije poput [[Ured za evidenciju eugenike|Ureda za evidenciju eugenike]] (koji je finansirala Carnegiejeva fondacija) i [[Fond &quot;Pioneer&quot;|Fonda &quot;Pioneer&quot;]], koji je osnovao [[Wickliffe Draper]]. Tokom 1910-ih i 1920-ih [[eugenika]] je postala uobičajena tema na nastavi psihologije. Psihološki studiji često su služili kao sredstvo širenja eugeničke propagande, a eugeničke teme uključivane su u nastavu na vodećim američkim univerzitetima.&lt;ref name=&quot;Guthrie_1976_Even_Rat_White&quot;&gt;{{cite book |last=Guthrie |first=Robert V. |title=Even the Rat was White: A Historical View of Psychology |chapter=Psychology and Race |publisher=Harper &amp; Row |location=New York |year=1976 |isbn=978-0-06-042561-6 |url=https://books.google.ba/books/about/Even_the_Rat_was_White.html?id=iEruAAAAMAAJ |access-date=12. 8. 2026 |language=en |quote=Kursevi psihologije često su služili kao sredstva za propagandu eugenike. Jedan diplomac programa obuke Ureda za evidenciju eugenike napisao je: 'Nadam se da ću služiti cilju infiltriranjem eugenike u umove nastavnika. Možda će vas zanimati da svaki student koji ovdje sluša psihologiju razrađuje svoju porodičnu historiju i pravi svoje porodično stablo.' Harvard, Columbia, Brown, Cornell, Wisconsin i Northwestern bili su među vodećim akademskim institucijama na kojima se predavala eugenika u okviru kurseva psihologije.}}&lt;/ref&gt;

Za razliku od Sjedinjenih Američkih Država, psihologija je u [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]] nailazila na otpor naučnih i medicinskih institucija. Do 1939. na univerzitetima u [[Engleska|Engleskoj]] postojalo je samo šest katedri za psihologiju.&lt;ref name=&quot;Michell_1999&quot;&gt;{{cite book |last=Michell |first=Joel |title=Measurement in Psychology: A Critical History of a Methodological Concept |series=Ideas in Context |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge |year=1999 |page=143 |isbn=978-0-521-62120-5 |doi=10.1017/CBO9780511490040 |url=https://books.google.ba/books?id=oNIcvjpDQeQC |access-date=12. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] i [[Hladni rat|Hladnog rata]], američke vojne i obavještajne agencije – uključujući [[Ured za strateške službe]] (OSS) i njegovog nasljednika, [[Centralna obavještajna agencija|Centralnu obavještajnu agenciju]] (CIA) – postale su među vodećim finansijerima psiholoških istraživanja. Psiholog s [[Univerzitet u Michiganu|Univerziteta u Michiganu]] [[Dorwin Cartwright]] izvijestio je da su univerzitetski istraživači 1939–1941. započeli opsežna istraživanja [[propaganda|propagande]]. Primijetio je da je &quot;u posljednjim mjesecima rata socijalni psiholog postao prvenstveno odgovoran za određivanje sedmične propagandne politike Vlade Sjedinjenih Američkih Država&quot;. Cartwright je također naveo da su psiholozi imali značajnu ulogu u upravljanju domaćom privredom.&lt;ref name=&quot;Cartwright_1948_Social_Psychology_WWII&quot;&gt;{{cite journal |last=Cartwright |first=Dorwin |title=Social Psychology in the United States During the Second World War |journal=Human Relations |volume=1 |issue=3 |pages=333–352 |year=1948 |doi=10.1177/001872674800100305 |url=https://journals.sagepub.com/doi/10.1177/001872674800100305 |url-access=subscription |access-date=12. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Američka vojska uvela je novi [[Opći vojni test klasifikacije|opći klasifikacijski test]] za procjenu sposobnosti miliona vojnika. Također je provodila opsežna psihološka istraživanja [[Samuel A. Stouffer|morala i mentalnog zdravlja vojnika]].&lt;ref name=&quot;Schonfeld_2016_Occupational_Health&quot;&gt;{{cite book |last=Schonfeld |first=Irvin Sam |last2=Chang |first2=Chu-Hsiang |title=Occupational Health Psychology: Work, Stress, and Health |publisher=Springer Publishing Company |location=New York |year=2016 |isbn=978-0-8261-9967-6 |doi=10.1891/9780826199683 |url=https://connect.springerpub.com/content/book/978-0-8261-9968-3 |url-access=subscription |access-date=12. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Tokom 1950-ih [[Fondacija &quot;Rockefeller&quot;]] i [[Fondacija &quot;Ford&quot;]] sarađivale su s [[Centralna obavještajna agencija|Centralnom obavještajnom agencijom]] na finansiranju istraživanja [[psihološko ratovanje|psihološkog ratovanja]].&lt;ref name=&quot;Lutz_1997_Epistemology_Bunker&quot;&gt;{{cite book |last=Lutz |first=Catherine |chapter=Epistemology of the Bunker: The Brainwashed and Other New Subjects of Permanent War |editor-last=Pfister |editor-first=Joel |editor2-last=Schnog |editor2-first=Nancy |title=Inventing the Psychological: Toward a Cultural History of Emotional Life in America |publisher=Yale University Press |location=New Haven, CT |year=1997 |pages=245–267 |isbn=978-0-300-06809-2 |chapter-url=https://books.google.ba/books?id=hwVWpV6jBzoC |access-date=12. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Godine 1965. javna kontroverza skrenula je pažnju na vojni [[Projekt &quot;Camelot&quot;]], koji je u javnosti često nazivan &quot;Manhattanskim projektom društvenih nauka&quot; zbog svog ogromnog budžeta i obima. Projekt je uključivao psihologe i [[Antropologija|antropologe]] u analizu planova i politika stranih država u strateške svrhe.&lt;ref name=&quot;Cina_1981&quot;&gt;{{cite thesis |last=Cina |first=Carol |title=Social Science for Whom?: A Structural History of Social Psychology |degree=Ph.D. dissertation |publisher=State University of New York at Stony Brook |location=Stony Brook, NY |year=1981 |id=OCLC 10263081 |url=https://search.worldcat.org/title/Social-science-for-whom-:-a-structural-history-of-social-psychology/oclc/10263081 |access-date=12. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Projekt je, da je realiziran u planiranom obimu, bio zamišljen kao jedan od najvećih i najskuplje finansiranih projekata bihevioralnih istraživanja u historiji Sjedinjenih Američkih Država.&lt;ref name=&quot;Herman_1993_Psychology_Politics&quot;&gt;{{cite thesis |last=Herman |first=Ellen |title=Psychology as Politics: How Psychological Experts Transformed Public Life in the United States, 1940-1970 |degree=Ph.D. dissertation |publisher=Brandeis University |location=Waltham, MA |year=1993 |url=https://books.google.ba/books/about/Psychology_as_Politics.html?id=NzWtZwEACAAJ |access-date=12. 8. 2026 |language=en |quote=Da je ostvaren, projekat CAMELOT bio bi najveći, i zasigurno najizdašnije finansirani, istraživački projekat u oblasti nauka o ponašanju u historiji SAD-a. Sa ugovorom od 4 do 6 miliona dolara tokom trogodišnjeg perioda, smatran je, i često nazivan, pravim projektom Manhattan za nauke o ponašanju, bar od strane mnogih intelektualaca čije su usluge bile veoma tražene.}}&lt;/ref&gt;

U Njemačkoj je nakon [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] psihologija stekla institucionalni utjecaj kroz vojni sektor, koji se u [[Nacistička Njemačka|nacističkom periodu]] znatno proširio zajedno s ostatkom oružanih snaga. Pod vodstvom [[Matthias Göring|Matthiasa Göringa]], rođaka [[Hermann Göring|Hermanna Göringa]], [[Berlinski psihoanalitički institut]] reorganizovan je i preimenovan u Göringov institut. [[Psihoanaliza|Psihoanalitičari]] koji su zastupali [[Sigmund Freud|Freudov]] pristup bili su protjerivani i progonjeni u okviru antijevrejske politike vladajuće partije ([[Nacistička stranka|NSDAP]]), dok su se svi preostali psiholozi morali javno distancirati od radova [[Sigmund Freud|Sigmunda Freuda]], osnivača psihoanalize, i [[Alfred Adler|Alfreda Adlera]], osnivača individualne psihologije.&lt;ref name=&quot;Cocks_1985_Psychotherapy_Third_Reich&quot;&gt;{{cite book |last=Cocks |first=Geoffrey |title=Psychotherapy in the Third Reich: The Göring Institute |publisher=Oxford University Press |location=New York |year=1985 |isbn=978-0-19-503461-5 |url=https://books.google.ba/books/about/Psychotherapy_in_the_Third_Reich.html?id=RfzaAAAAMAAJ |access-date=12. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Göringov institut bio je dobro finansiran tokom cijelog rata i imao je zadatak da razvije &quot;novu njemačku psihoterapiju&quot;. Ideja je bila da se psihoterapija ne bavi samo liječenjem simptoma, već aktivnim preodgojem i usmjeravanjem pojedinca prema ciljevima &quot;narodne zajednice&quot;. Primarni cilj bio je vraćanje radne i vojne sposobnosti njemačkih građana kako bi služili ratnim ciljevima [[Nacistička Njemačka|nacističke države]].&lt;ref name=&quot;Cocks_1985_Psychotherapy_Third_Reich&quot; /&gt;

[[Harald Schultz-Hencke]] povezao je psihologiju s nacističkim shvatanjima biologije i rasnog porijekla te kritikovao psihoanalizu kao proučavanje slabih i &quot;degenerisanih&quot; osoba.&lt;ref name=&quot;Cocks_1985_Psychotherapy&quot;&gt;{{cite book |last=Cocks |first=Geoffrey |title=Psychotherapy in the Third Reich: The Göring Institute |publisher=Oxford University Press |location=New York |year=1985 |isbn=978-0-19-503461-5 |url=https://books.google.ba/books/about/Psychotherapy_in_the_Third_Reich.html?id=RfzaAAAAMAAJ |access-date=12. 8. 2026 |language=en |quote=Za Schultz-Henckea u ovom eseju iz 1934, životne ciljeve određivala je ideologija, a ne nauka. U slučaju psihoterapije, zdravlje je definisao u terminima krvi, jake volje, osposobljenosti, discipline (Zucht und Ordnung), zajednice, herojskog držanja i fizičke spreme. Schultz-Hencke je takođe iskoristio priliku 1934. da kritikuje psihoanalizu zbog pružanja nesretne tendencije ka oslobađanju kriminalaca od krivice.}}&lt;/ref&gt;

[[Johannes Heinrich Schultz]], njemački psiholog poznat po razvoju tehnike [[autogeni trening|autogenog treninga]], otvoreno je zagovarao [[prisilna sterilizacija|sterilizaciju]] i [[eutanazija|eutanaziju]] osoba koje su smatrane genetski nepoželjnima te je razvio postupke kojima je trebalo olakšati provođenje tih mjera.&lt;ref name=&quot;Brunner_2008_Schultz_National_Socialism&quot;&gt;{{cite journal |last=Brunner |first=Jürgen |last2=Schrempf |first2=Matthias |last3=Steger |first3=Florian |title=Johannes Heinrich Schultz and National Socialism |journal=The Israel Journal of Psychiatry and Related Sciences |volume=45 |issue=4 |pages=257–262 |year=2008 |url=https://doctorsonly.co.il/wp-content/uploads/2011/12/2008_4_5.pdf |access-date=12. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] osnovane su nove institucije, iako su pojedini psiholozi, zbog povezanosti s nacističkim režimom, izgubili profesionalni ugled. [[Alexander Mitscherlich (psiholog)|Alexander Mitscherlich]] osnovao je utjecajni časopis za primijenjenu psihoanalizu ''Psyche''. Uz finansijsku podršku [[Fondacija &quot;Rockefeller&quot;]], Mitscherlich je na [[Univerzitet u Heidelbergu|Univerzitetu u Heidelbergu]] osnovao prvi odjel za kliničku psihosomatsku medicinu. Od 1970. psihologija je postala obavezni dio studija medicine.&lt;ref name=&quot;Cocks_1985_Psychotherapy_Third_Reich&quot; /&gt;

Nakon [[Ruska revolucija|Ruske revolucije]], [[Boljševizam|boljševici]] su psihologiju promovisali kao sredstvo oblikovanja &quot;novog čovjeka&quot; [[Socijalizam|socijalizma]]. Zbog toga su univerzitetski odsjeci za psihologiju obrazovali veliki broj studenata. Nakon završetka studija, za njih su bila dostupna radna mjesta u školama, preduzećima, kulturnim ustanovama i vojsci. Sovjetska država posebno je podržavala [[Pedologija (dijete)|pedologiju]] i proučavanje dječijeg razvoja. [[Lev Vigotski]] postao je jedan od najznačajnijih istraživača u oblasti razvoja djece.&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot; /&gt;

Boljševici su također promovisali [[slobodna ljubav|slobodnu ljubav]] i prihvatili [[Psihoanaliza|psihoanalizu]] kao sredstvo suprotstavljanja seksualnoj represiji.&lt;ref name=&quot;Kozulin_2008&quot;&gt;{{cite book |last=Kozulin |first=Alex |title=Psychology in Utopia: Toward a Social History of Soviet Psychology |publisher=MIT Press |location=Cambridge, MA |year=2008 |isbn=978-0-262-51217-6 |url=https://books.google.am/books/about/Psychology_in_Utopia.html?id=Efo-PgAACAAJ |access-date=12. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Proctor_2014_Reason_Displaces_Love&quot;&gt;{{cite news |last=Proctor |first=Hannah |title=Reason Displaces All Love |newspaper=The New Inquiry |date=2014 |url=https://thenewinquiry.com/reason-displaces-all-love/ |access-date=12. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; 

Iako su [[Pedologija (dijete)|pedologija]] i testiranje inteligencije izgubili podršku vlasti 1936, psihologija je zadržala povlašten položaj kao sredstvo [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]].&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot; /&gt; [[Velika čistka|Staljinove čistke]] teško su pogodile psihologe i stvorile atmosferu straha u toj profesiji, kao i u ostatku sovjetskog društva.&lt;ref name=&quot;Kozulin_2008&quot; /&gt; Među žrtvama čistki bili su i istaknuti [[marksizam|marksistički]] filozofi povezani s psihologijom, uključujući Jurija Frankfurta, Nikolaja Kareva i Ivana Luppola, koji su pogubljeni u zatvorskim logorima. Istu sudbinu doživjeli su [[Aleksej Gastev]] i Isaak Šipilrajn. Psiholozi koji su preživjeli čistke djelovali su u atmosferi stalne sumnje i straha. Pojedinci koji su prethodno bili priznati stručnjaci mogli su preko noći biti proglašeni [[izdaja|izdajnicima]] i &quot;neprijateljima naroda&quot;, dok su njihova imena potom uklanjana iz javnih zapisa i biblioteka.

Nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], u okviru ideoloških čišćenja, teorijski pravci jevrejskih psihologa – među kojima su [[Lev Vigotski]], [[Alexander Luria]] i Aron Zalkind – našli su se pod oštrom osudom režima. Istovremeno, učenje [[Ivan Pavlov|Ivana Pavlova]] postumno je uzdignuto u jedinu zvaničnu doktrinu, dok je sam [[Josif Staljin]] slavljen kao vrhovni autoritet i usmjerivač sovjetske nauke.&lt;ref name=&quot;Kozulin_2008&quot; /&gt;

[[Sovjetski Savez|Sovjetski]] akademski život doživio je određeni stepen liberalizacije tokom [[Hruščovljevo otopljenje|Hruščovljevog otopljenja]]. Teme poput [[kibernetika|kibernetike]], [[lingvistika|lingvistike]] i [[genetika|genetike]] ponovo su postale prihvatljive u naučnim istraživanjima. Razvila se nova oblast [[inženjerska psihologija|inženjerske psihologije]], koja se bavila proučavanjem psiholoških aspekata složenih poslova, poput upravljanja avionom ili rada [[kosmonaut]]a. Interdisciplinarna istraživanja postala su sve zastupljenija, a naučnici poput [[Georgij Ščedrovicki|Georgija Ščedrovickog]] razvijali su sistemske pristupe ljudskom ponašanju.&lt;ref name=&quot;Kozulin_2008&quot; /&gt;

[[Kina|Kineska]] psihologija 20. stoljeća u početku se razvijala po uzoru na američku psihologiju. Prevođena su djela američkih autora, među kojima je bio i [[William James]], osnivani su univerzitetski odsjeci i časopisi posvećeni psihologiji, a formirana su i stručna udruženja, među kojima su bili Kinesko udruženje za psihološko testiranje (1930) i [[Kinesko psihološko društvo]] (1937). Kineski psiholozi bili su poticani da se usmjere na obrazovanje i učenje jezika. Ideja da obrazovanje može omogućiti modernizaciju snažno je utjecala na razvoj kineske psihologije. [[John Dewey]], koji je od 1919. do 1921. držao predavanja kineskoj publici, imao je značajan utjecaj na psihologiju u Kini. Rektor [[Cai Yuanpei|Cai Yuanpei]] predstavio ga je na [[Pekinški univerzitet|Pekinškom univerzitetu]] kao mislioca većeg od [[Konfucije|Konfucija]]. [[Zing-Yang Kuo|Kuo Zing-Yang]], koji je doktorirao na [[Univerzitet Kalifornije|Univerzitetu Kalifornija u Berkeleyju]], postao je rektor [[Univerzitet Zhejiang|Univerziteta Zhejiang]] i popularizovao [[biheviorizam]].&lt;ref name=&quot;Chin_1969&quot;&gt;{{cite book |last=Chin |first=Robert |last2=Chin |first2=Ai-Li S. |title=Psychological Research in Communist China: 1949–1966 |publisher=The MIT Press |location=Cambridge, MA |year=1969 |isbn=978-0-262-03032-8 |url=https://mitpress.mit.edu/9780262030328/psychological-research-in-communist-china/ |access-date=12. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Nakon što je [[Komunistička partija Kine]] preuzela vlast, [[Sovjetski Savez]] pod [[staljinizam|staljinističkom]] vlašću postao je glavni uzor, dok je [[marksizam-lenjinizam]] postao vodeća društvena doktrina, a Pavlovljevo [[klasično uslovljavanje]] prihvaćeno kao sredstvo promjene ponašanja. KPod utjecajem maocizma, kineski psiholozi su nadogradili Lenjinovu teoriju odraza konceptom &quot;aktivne svijesti&quot;, prema kojem pojedinac radom i ideološkom borbom može aktivno mijenjati svoju stvarnost. Razvili su i poseban koncept &quot;spoznaje&quot; kao usklađenosti lične percepcije sa zvaničnom partijskom linijom. Svako neslaganje s doktrinom Komunističke partije smatralo se &quot;neispravnom spoznajom&quot;, odnosno ideološkom i psihološkom greškom koju je trebalo ispraviti političkim preodgojem.&lt;ref name=&quot;Chin_1969&quot; /&gt;

Obrazovanje iz psihologije centralizovano je pod [[Kineska akademija nauka|Kineskom akademijom nauka]], pod nadzorom [[Državno vijeće Narodne Republike Kine|Državnog vijeća Narodne Republike Kine]]. Akademija je 1951. osnovala Ured za istraživanje psihologije, koji je 1956. prerastao u Institut za psihologiju. Budući da se većina vodećih kineskih psihologa školovala u Sjedinjenim Američkim Državama, glavna briga akademije bila je njihova ideološka preorijentacija i obrazovanje u skladu sa sovjetskom doktrinom. Dječija psihologija i pedagogija, usmjerene na obrazovanje koje bi doprinosilo nacionalnom jedinstvu, ostale su među glavnim ciljevima ove discipline.&lt;ref name=&quot;Chin_1969&quot; /&gt;

=== Žene u psihologiji ===
{{Glavni|Spisak psihologinja|Psihologija žena}}

==== 1900–1949 ====

Žene su početkom 20. stoljeća počele davati značajan doprinos razvoju psihologije. Godine 1923. [[Anna Freud]],&lt;ref name=&quot;Noor_McLeod_2026&quot;&gt;{{cite web |last1=Noor |first1=Iqra |title=Anna Freud: Theory &amp; Contributions To Psychology |website=Simply Psychology |editor-last=McLeod |editor-first=Saul |date=2026 |url=https://www.simplypsychology.org/anna-freud.html |access-date=13. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; kćerka [[Sigmund Freud|Sigmunda Freuda]], nadogradila je rad svog oca primjenom različitih [[Odbrambeni mehanizam|odbrambenih mehanizama]], poput [[Poricanje (Freud)|poricanja]] i [[Potiskivanje|potiskivanja]], u [[psihoanaliza|psihoanalitičkom]] radu s djecom. Smatrala je da se, nakon što dijete dostigne [[Latentna faza|latentnu fazu]], dječija analiza može primjenjivati kao oblik [[Psihoterapija|terapije]]. Naglašavala je važnost djetetovog okruženja, podrške njegovom razvoju i prevencije [[neuroza|neuroze]]. Smatrala je da dijete treba posmatrati kao pojedinca s vlastitim pravima te da svaku terapijsku seansu treba prilagoditi njegovim specifičnim potrebama. Poticala je djecu na crtanje, slobodno kretanje i izražavanje na različite načine. Takav pristup doprinosio je izgradnji snažnog terapijskog odnosa s djecom i omogućavao psiholozima da posmatraju njihovo uobičajeno ponašanje. Nastavila je istraživati posljedice razdvajanja djece od porodice, položaj djece iz socioekonomski nepovoljnog okruženja i različite faze dječijeg razvoja, od [[Novorođenče|dojenačke]] do [[Adolescencija|adolescentske]] dobi.&lt;ref name=&quot;Erikson_1993_ChildhoodAndSociety&quot;&gt;{{cite book |last1=Erikson |first1=Erik H. |title=Childhood and Society |publisher=W. W. Norton &amp; Company |date=1993 |isbn=978-0393310689 |url=https://books.google.ba/books/about/Childhood_and_Society.html?id=5JrjqzBMHa8C |access-date=13. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Teorija [[funkcionalna periodičnost|funkcionalne periodičnosti]], prema kojoj su žene tokom [[menstruacija|menstruacije]] navodno bile psihički i fizički oslabljene, imala je posljedice i po [[prava žena]], jer su poslodavci bili manje skloni zapošljavati žene zbog uvjerenja da tokom jedne sedmice svakog mjeseca ne bi bile sposobne za rad. [[Leta Stetter Hollingworth]] nastojala je osporiti tu hipotezu, kao i tvrdnju [[Edward Thorndike|Edwarda L. Thorndikea]] da žene imaju slabije psihološke i fizičke osobine od muškaraca i da su u tom pogledu manje sposobne. Hollingworth je nastojala pokazati da uočene razlike nisu posljedica navodne genetske nadmoći muškaraca, nego društvenih i kulturnih utjecaja. U svojim istraživanjima obuhvatila je i pitanje navodne smanjene sposobnosti žena tokom menstruacije. Tokom tri mjeseca bilježila je rezultate žena i muškaraca na zadacima koji su uključivali kognitivne, perceptivne i motoričke sposobnosti. Nije pronašla dokaze o smanjenju radne sposobnosti žena povezane s [[menstrualni ciklus|menstrualnim ciklusom]].&lt;ref name=&quot;Hollingworth_1914_FunctionalPeriodicity&quot;&gt;{{cite book |last1=Hollingworth |first1=Leta Stetter |title=Functional Periodicity: An Experimental Study of the Mental and Motor Abilities of Women During Menstruation |publisher=Teachers College, Columbia University |location=New York |date=1914 |series=Contributions to Education, No. 69 |editor-last=Green |editor-first=Christopher D. |website=Classics in the History of Psychology |url=https://psychclassics.yorku.ca/Hollingworth/Periodicity/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20230531120000/https://psychclassics.yorku.ca/Hollingworth/Periodicity/ |archive-date=31. 5. 2023 |url-status=live |access-date=13. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Hollingworth je također osporavala pretpostavku da je [[inteligencija]] nasljedna u mjeri koja bi žene činila intelektualno inferiornim u odnosu na muškarce. Smatrala je da žene ne zauzimaju položaje društvene moći prvenstveno zbog [[društvena norma|društvenih normi]] i društvenih uloga koje su im dodijeljene. U radu ''Variability as Related to Sex Differences in Achievement: A Critique'' tvrdila je da je jedan od glavnih problema s kojima se žene suočavaju društveni poredak zasnovan na pretpostavci da imaju manje interesa i sposobnosti od muškaraca.&lt;ref name=&quot;Hollingworth_1914_VariabilitySexDifferences&quot;&gt;{{cite journal |last1=Hollingworth |first1=Leta Stetter |title=Variability as Related to Sex Differences in Achievement: A Critique |journal=American Journal of Sociology |volume=19 |issue=4 |pages=510–530 |date=1914 |doi=10.1086/212287 |url=https://psychclassics.yorku.ca/Hollingworth/sexdiffs.htm |archive-url=https://web.archive.org/web/20230531120000/https://psychclassics.yorku.ca/Hollingworth/sexdiffs.htm |archive-date=31. 5. 2023 |url-status=live |access-date=13. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Kako bi dodatno ispitala ovu tvrdnju, provela je eksperiment s dojenčadi koja još nije bila izložena društvenim normama, uključujući uvjerenje da odrasli muškarci imaju više prilika od žena. Nije pronašla razlike među dojenčadi, osim u pogledu tjelesne veličine. Na osnovu rezultata koji su bili suprotni prvobitnoj hipotezi, Hollingworth je zaključila da ne postoje razlike u fiziološkim i psihološkim osobinama muškaraca i žena koje bi opravdale tvrdnju o općoj inferiornosti žena, niti da menstruacija sama po sebi dovodi do smanjene sposobnosti žena.&lt;ref name=&quot;Weinberger_Daino_2021&quot;&gt;{{cite web |last1=Weinberger |first1=Jessica |title=The Incredible Influence of Women in Psychology |website=Talkspace |editor-last=Daino |editor-first=Jill E. |date=2021 |url=https://www.talkspace.com/blog/important-women-in-history-psychology-therapy/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20230331120000/https://www.talkspace.com/blog/important-women-in-history-psychology-therapy/ |archive-date=31. 3. 2023 |url-status=live |access-date=13. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

U prvoj polovini 20. stoljeća pojavile su se nove teorije i istraživački pristupi koji su označili važnu prekretnicu u priznavanju doprinosa žena psihologiji. Pored doprinosa [[Leta Stetter Hollingworth|Lete Stetter Hollingworth]] i [[Anna Freud|Anne Freud]], [[Mary Whiton Calkins]] razvila je tehniku parova asocijacija za proučavanje [[pamćenje|pamćenja]] i razvila koncept [[self psihologija|self psihologije]].&lt;ref name=&quot;APA_Calkins_Bio&quot;&gt;{{cite web |author=American Psychological Association |title=Mary Whiton Calkins: 1905 APA President |website=American Psychological Association |date=2011 |url=https://www.apa.org/about/governance/president/bio-mary-whiton-calkins |archive-url=https://web.archive.org/web/20230601120000/https://www.apa.org/about/governance/president/bio-mary-whiton-calkins |archive-date=1. 6. 2023 |url-status=live |access-date=13. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; [[Karen Horney]] razvila je koncept &quot;[[zavist prema materici|zavisti prema materici]]&quot; i teoriju neurotičnih potreba.&lt;ref name=&quot;Cherry_Lacy_2026&quot;&gt;{{cite web |last1=Cherry |first1=Kendra |title=Contributions of Karen Horney to Psychology |website=Verywell Mind |editor-last=Lacy |editor-first=James |date=2026 |url=https://www.verywellmind.com/karen-horney-biography-2795539 |access-date=13. 8. 2026 |language=en |archive-date=14. 2. 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250214101043/https://www.verywellmind.com/karen-horney-biography-2795539 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Psihoanalitičarka [[Melanie Klein]] dala je značajan doprinos [[razvojna psihologija|razvojnoj psihologiji]] svojim istraživanjima [[terapija igrom|terapije igrom]].&lt;ref name=&quot;Cherry_Swaim_2025&quot;&gt;{{cite web |last1=Cherry |first1=Kendra |title=Psychologist Melanie Klein: Creator of the Play Therapy Technique |website=Verywell Mind |editor-last=Swaim |editor-first=Emily |date=2025 |url=https://www.verywellmind.com/melanie-klein-biography-2795547 |access-date=13. 8. 2026 |language=en |archive-date=6. 3. 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250306123343/https://www.verywellmind.com/melanie-klein-biography-2795547 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Ovi značajni doprinosi ostvareni su u uslovima [[seksizam|seksizma]], [[diskriminacija|diskriminacije]] i nedovoljnog priznavanja njihovog rada.

==== 1950–1999 ====

Žene su i u drugoj polovini 20. stoljeća nastavile provoditi istraživanja koja su značajno utjecala na razvoj psihologije. [[Mary Ainsworth]] posvetila je velik dio svog rada [[teorija privrženosti|teoriji privrženosti]]. Nadovezujući se na rad psihologa [[John Bowlby|Johna Bowlbyja]], Ainsworth je godinama provodila [[terensko istraživanje|terenska istraživanja]] kako bi proučila razvoj odnosa između majke i djeteta. U okviru tih istraživanja razvila je [[Nepoznata situacija|postupak nepoznate situacije]], laboratorijski postupak za proučavanje obrazaca privrženosti koji se zasnivao na ponovljenom odvajanju djeteta od majke i njihovom ponovnom spajanju u različitim okolnostima. Ova istraživanja omogućila su joj da empirijski utvrdi različite obrasce [[teorija privrženosti|privrženosti]], što je predstavljalo jedan od značajnih doprinosa [[razvojna psihologija|razvojnoj psihologiji]].&lt;ref name=&quot;HighBeam_Ainsworth_2015&quot;&gt;{{cite web |author=HighBeam Research |title=Ainsworth, Mary D. Salter |website=HighBeam Research |date=2015 |url=http://www.highbeam.com/doc/1G2-3456300011.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20150323101023/http://www.highbeam.com/doc/1G2-3456300011.html |archive-date=23. 3. 2015 |url-status=dead |access-date=13. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Ravo_1999&quot;&gt;{{cite news |last1=Ravo |first1=Nick |title=Mary Ainsworth, 85, Theorist On Mother-Infant Attachment |newspaper=The New York Times |date=1999 |url=https://www.nytimes.com/1999/04/07/us/mary-ainsworth-85-theorist-on-mother-infant-attachment.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20230501120000/https://www.nytimes.com/1999/04/07/us/mary-ainsworth-85-theorist-on-mother-infant-attachment.html |archive-date=1. 5. 2023 |url-status=live |access-date=13. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Zbog svog rada Ainsworth je postala jedna od najcitiranijih psihologinja u historiji.&lt;ref name=&quot;Haggbloom2002&quot;&gt;{{cite journal |last1=Haggbloom |first1=Steven J. |last2=Warnick |first2=Renee |last3=Warnick |first3=Jason E. |last4=Jones |first4=Vinessa K. |last5=Yarbrough |first5=Gary L. |last6=Russell |first6=Tenea M. |last7=Borecky |first7=Chris M. |last8=McGahhey |first8=Reagan |last9=Powell |first9=John L. |last10=Beavers |first10=Jamie |last11=Monte |first11=Emmanuelle |date=2002 |title=The 100 Most Eminent Psychologists of the 20th Century |journal=Review of General Psychology |volume=6 |issue=2 |pages=139–152 |doi=10.1037/1089-2680.6.2.139 |s2cid=145668721 |url=https://www.researchgate.net/publication/228079436_The_100_Most_Eminent_Psychologists_of_the_20th_Century |access-date=13. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

[[Mamie Phipps Clark]] također je bila jedna od psihologinja čiji je rad značajno utjecao na razvoj ove discipline. Bila je, zajedno sa svojim suprugom [[Kenneth i Mamie Clark|Kennethom Clarkom]], među prvim Afroamerikancima koji su stekli doktorat iz psihologije na [[Univerzitet Columbia|Univerzitetu Columbia]]. U svom magistarskom radu ''The Development of Consciousness in Negro Pre-School Children'' tvrdila je da [[samopoštovanje]] crne djece trpi negativne posljedice [[rasna diskriminacija|rasne diskriminacije]]. Ona i njen suprug tokom 1940-ih provodili su istraživanja koja su uključivala tzv. [[Kenneth i Mamie Clark|testove s lutkama]]. U tim testovima od djece se tražilo da biraju između identičnih lutaka koje su se razlikovale samo po boji kože. Većina djece birala je bijele lutke i pripisivala im pozitivne osobine. Ponovljena istraživanja ukazivala su na negativne posljedice rasne diskriminacije i [[Rasna segregacija|rasne segregacije]] na [[slika o sebi|sliku o sebi]] i razvoj crne djece. Godine 1954. ova istraživanja bila su među dokazima koji su predstavljeni u predmetu ''[[Brown protiv Odbora za obrazovanje]]'', historijskoj odluci [[Vrhovni sud Sjedinjenih Američkih Država|Vrhovnog suda Sjedinjenih Američkih Država]] kojom je proglašena neustavnom rasna segregacija u javnim školama. Clark je nastavila imati značajnu ulogu u psihologiji, a njen kasniji rad uglavnom je bio usmjeren na djecu i mlade iz manjinskih zajednica.&lt;ref name=&quot;APA_Clark_Bio&quot;&gt;{{cite web |author=American Psychological Association |title=Mamie Phipps Clark, PhD, and Kenneth Clark, PhD |website=American Psychological Association |date=2012 |url=https://www.apa.org/pi/oema/resources/ethnicity-health/psychologists/clark |archive-url=https://web.archive.org/web/20230601120000/https://www.apa.org/pi/oema/resources/ethnicity-health/psychologists/clark |archive-date=1. 6. 2023 |url-status=live |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Kako se psihologija razvijala u drugoj polovini 20. stoljeća, žene u ovoj oblasti sve su se više zalagale za veće uvažavanje svojih stavova i perspektiva. [[Drugi val feminizma]] utjecao je i na psihologiju. Među istaknutim feminističkim kritičarkama psihologije bila je [[Naomi Weisstein]], psihologinja i istraživačica u oblasti [[neuronauka|neuronauke]], koja je najpoznatija po radu ''Kinder, Küche, Kirche as Scientific Law: Psychology Constructs the Female''. U tom radu kritikovala je tadašnju psihološku praksu i teoriju zbog usmjerenosti na muškarce i pretjeranog oslanjanja na biološka objašnjenja rodnih razlika, pri čemu su zanemarivani društveni faktori.&lt;ref name=&quot;Weisstein_1993_PsychologyConstructsFemale&quot;&gt;{{cite journal |last1=Weisstein |first1=Naomi |title=Psychology Constructs the Female; or the Fantasy Life of the Male Psychologist (with Some Attention to the Fantasies of his Friends, the Male Biologist and the Male Anthropologist) |journal=Feminism &amp; Psychology |volume=3 |issue=2 |pages=194–210 |date=1993 |doi=10.1177/0959353593032005 |url=https://journals.sagepub.com/doi/10.1177/0959353593032005 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230501120000/https://journals.sagepub.com/doi/10.1177/0959353593032005 |archive-date=1. 5. 2023 |url-status=live |url-access=subscription |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Njen rad otvorio je prostor za daljnja istraživanja u [[socijalna psihologija|socijalnoj psihologiji]], posebno u oblasti [[Društvena konstrukcija roda|društvene konstrukcije roda]].&lt;ref name=&quot;Ball_Rutherford_2016_WeissteinObituary&quot;&gt;{{cite journal |last1=Ball |first1=Laura C. |last2=Rutherford |first2=Alexandra |title=Naomi Weisstein (1939–2015) |journal=American Psychologist |volume=71 |issue=1 |pages=77 |date=2016 |doi=10.1037/a0039886 |url=https://psycnet.apa.org/doiLanding?doi=10.1037%2Fa0039886 |url-access=subscription |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Druge psihologinje također su se zalagale za unapređenje položaja žena u psihologiji, uključujući osnivanje [[Udruženje žena u psihologiji|Udruženja žena u psihologiji]], koje je upućivalo kritike na račun tadašnjeg tretmana žena unutar same struke i naučne zajednice. [[E. Kitch Childs]], [[Phyllis Chesler]] i [[Dorothy Riddle]] bile su među osnivačicama organizacije 1969.&lt;ref name=&quot;ChicagoTribune_ChildsObituary_1993&quot;&gt;{{cite news |author=Chicago Tribune |title=E. Kitch Childs |newspaper=Chicago Tribune |date=1993 |url=https://www.chicagotribune.com/1993/02/14/e-kitch-childs/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20230501120000/https://www.chicagotribune.com/1993/02/14/e-kitch-childs/ |archive-date=1. 5. 2023 |url-status=live |url-access=subscription |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Reinhold_1970_WomenCriticizePsychology&quot;&gt;{{cite news |last1=Reinhold |first1=Robert |title=WOMEN CRITICIZE PSYCHOLOGY UNIT |newspaper=The New York Times |date=1970 |url=https://www.nytimes.com/1970/09/06/archives/women-criticize-psychology-unit-1million-in-reparations-is-demanded.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20230501120000/https://www.nytimes.com/1970/09/06/archives/women-criticize-psychology-unit-1million-in-reparations-is-demanded.html |archive-date=1. 5. 2023 |url-status=live |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Druga polovina 20. stoljeća donijela je i veću raznolikost u psihologiji, a žene iz rasnih i etničkih manjinskih zajednica ostvarile su značajne pomake. Godine 1962. [[Martha E. Bernal|Martha Bernal]] postala je prva Latinoamerikanka koja je stekla doktorat iz psihologije. Godine 1969. [[Marigold Linton]], prva domorodačka Amerikanka koja je stekla doktorat iz psihologije, osnovala je [[Nacionalno udruženje za obrazovanje Indijanaca]]. Bila je i među osnivačicama organizacije [[Društvo za napredak Čikana i američkih starosjedilaca u nauci]]. Godine 1971. [[Carolyn Attneave]] osnovala je Mrežu domorodačkih američkih psihologa (''Network of Indian Psychologists''). [[Harriet McAdoo]] imenovana je 1979. u ''White House Conference on Families''.&lt;ref name=&quot;Maryville_WomenInPsychology_2021&quot;&gt;{{cite web |author=Maryville University |title=History of Women in Psychology: Notable Figures in the Field |website=Maryville University Online |date=2021 |url=https://online.maryville.edu/online-bachelors-degrees/psychology/resources/women-in-psychology/ |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

==== 21. stoljeće ====

U 21. stoljeću žene su stekle istaknutiji položaj u psihologiji i dale značajan doprinos različitim područjima ove discipline. Mnoge su preuzele rukovodeće funkcije, vodile utjecajne istraživačke laboratorije i učestvovale u obrazovanju i usmjeravanju novih generacija psihologa. Ipak, rodne nejednakosti i dalje postoje, posebno u pogledu visine primanja i zastupljenosti žena na višim akademskim položajima.&lt;ref name=&quot;Gruber_2020&quot;&gt;{{cite journal |last1=Gruber |first1=June |last2=Mendle |first2=Jane |last3=Lindquist |first3=Kristen A. |last4=Schmader |first4=Toni |last5=Clark |first5=Lee Anna |title=The Future of Women in Psychological Science |journal=Perspective on Psychological Science |volume=16 |issue=3 |pages=483–516 |date=2020 |doi=10.1177/1745691620952789 |pmid=32901575 |doi-access=free|url=https://journals.sagepub.com/doi/10.1177/1745691620952789 |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Broj žena koje se obrazuju i stručno usavršavaju u oblasti psiholoških nauka dostigao je rekordne vrijednosti. U Sjedinjenim Američkim Državama procjenjuje se da žene čine oko 78% studenata psihologije na dodiplomskom nivou i 71% studenata na postdiplomskom nivou.&lt;ref name=&quot;Gruber_2020&quot; /&gt;

== Organizacije u psihologiji ==

=== Institucije ===
{{Također pogledajte|Spisak psiholoških organizacija}}

Godine 1920. [[Édouard Claparède]] i [[Pierre Bovet]] osnovali su novu organizaciju za primijenjenu psihologiju pod nazivom Međunarodni kongres psihotehnike primijenjene na profesionalnu orijentaciju. Organizacija je kasnije preimenovana u Međunarodni kongres psihotehnike, a potom u [[Međunarodno udruženje za primijenjenu psihologiju]] (IAAP).&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot; /&gt; IAAP se smatra najstarijom međunarodnom psihološkom organizacijom.&lt;ref name=&quot;Pickren_Fowler_2003&quot;&gt;{{cite book|last1=Pickren |first1=Wade E. |last2=Fowler |first2=Raymond D. |editor1-last=Freedheim |editor1-first=D. K. |editor2-last=Weiner |editor2-first=I. B. |chapter=Professional Organizations |title=Handbook of Psychology: History of Psychology |volume=1 |publisher=John Wiley &amp; Sons, Inc. |date=2003 |doi=10.1002/0471264385.wei0126 |chapter-url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1002/0471264385.wei0126 |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Danas najmanje 65 međunarodnih organizacija djeluje u različitim specijalizovanim područjima psihologije.&lt;ref name=&quot;Pickren_Fowler_2003&quot; /&gt;

Kao odgovor na prevlast muškaraca u ovoj oblasti, psihologinje u Sjedinjenim Američkim Državama osnovale su 1941. Nacionalno vijeće psihologinja. Organizacija je nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] preimenovana u Međunarodno vijeće psihologinja, a 1959. u ''Međunarodno vijeće psihologa''. Pojavilo se i nekoliko organizacija, među kojima su [[Udruženje crnih psihologa]] i Udruženje azijsko-američkih psihologa, koje su nastojale povećati zastupljenost rasnih i etničkih grupa koje nisu evropskog porijekla u psihološkoj profesiji.&lt;ref name=&quot;Pickren_Fowler_2003&quot; /&gt;

[[Međunarodni savez psiholoških nauka]] (IUPsyS) predstavlja svjetsku federaciju nacionalnih psiholoških društava. IUPsyS je osnovan 1951. pod pokroviteljstvom [[UNESCO|Organizacije Ujedinjenih naroda za obrazovanje, nauku i kulturu (UNESCO)]].&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Staeuble_2006&quot;&gt;{{cite book |last1=Staeuble |first1=Irmingard |editor1-last=Brock |editor1-first=Adrian C. |chapter=Psychology in the Eurocentric order of the social sciences: Colonial constitution, cultural imperialist expansion, postcolonial critique |title=Internationalizing the History of Psychology |publisher=New York University Press |pages=183–207 |date=2006 |isbn=9780814739082 |doi=10.18574/nyu/9780814739082.001.0001 |url=https://opensquare.nyupress.org/books/9780814739082/ |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Od tada su se odsjeci za psihologiju proširili širom svijeta, uglavnom prema euroameričkom modelu.&lt;ref name=&quot;Paranjpe_India_2006&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Staeuble_2006&quot; /&gt; Od 1966. Unija izdaje časopis ''International Journal of Psychology''.&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot; /&gt; IAAP i IUPsyS postigli su 1976. dogovor prema kojem će svaka organizacija održavati kongres svake četiri godine, naizmjenično u različitim terminima.&lt;ref name=&quot;Pickren_Fowler_2003&quot; /&gt;

IUPsyS priznaje 66 nacionalnih psiholoških društava, dok postoji najmanje još 15 takvih organizacija.&lt;ref name=&quot;Pickren_Fowler_2003&quot; /&gt; [[Američko psihološko udruženje]] (APA) najstarija je i najveća psihološka organizacija u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]].&lt;ref name=&quot;Pickren_Fowler_2003&quot; /&gt; Broj njenih članova povećao se s 5.000 1945. na 100.000 u savremenom periodu.&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot; /&gt;  APA obuhvata 54 sekcije, čiji se broj od 1960. kontinuirano povećavao kako su se razvijale nove specijalizacije. Neki od tih odjela, poput Društvo za psihološko proučavanje socijalnih pitanja i Američko društvo za psihologiju i pravo, prvobitno su djelovali kao samostalne organizacije.&lt;ref name=&quot;Pickren_Fowler_2003&quot; /&gt;

[[Međuameričko psihološko društvo]], osnovano 1951, nastoji unaprijediti razvoj psihologije na području obje Amerike. Društvo organizuje Interamerički kongres psihologije, a 2000. imalo je 1.000 članova. [[Evropska federacija asocijacija studenata psihologije]], osnovana 1981, predstavlja 30 nacionalnih udruženja s ukupno 100.000 pojedinačnih članova. Najmanje 30 drugih međunarodnih organizacija predstavlja psihologe u različitim dijelovima svijeta.&lt;ref name=&quot;Pickren_Fowler_2003&quot; /&gt;

U pojedinim državama vlasti zakonski uređuju ko smije pružati psihološke usluge ili se predstavljati kao &quot;psiholog&quot;. [[Američko psihološko udruženje]] psihologa definiše kao osobu koja ima doktorsku diplomu iz psihologije.&lt;ref name=&quot;Hall_Hurley_2003&quot;&gt;{{cite book|last1=Hall |first1=Judy E. |last2=Hurley |first2=George |editor1-last=Weiner |editor1-first=Irving B. |chapter=North American Perspectives on Education, Training, Licensing, and Credentialing |title=Handbook of Psychology |volume=8 |publisher=John Wiley &amp; Sons, Inc. |date=2003 |doi=10.1002/0471264385.wei0820 |url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1002/0471264385.wei0820 |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Granice ===

Rani istraživači [[Eksperimentalna psihologija|eksperimentalne psihologije]] nastojali su jasno razgraničiti svoju oblast od [[parapsihologija|parapsihologije]], koja je krajem 19. stoljeća uživala znatnu popularnost, uključujući interes pojedinih istaknutih naučnika poput [[William James|Williama Jamesa]]. Neki istraživači smatrali su parapsihologiju dijelom psihologije. Parapsihologija, [[hipnoza]] i [[psihizam]] bile su među važnim temama prvih međunarodnih kongresa. Međutim, istraživači tih oblasti postepeno su bili isključeni te su između 1900. i 1905. uglavnom prestali učestvovati na kongresima. Parapsihologija se još neko vrijeme proučavala na [[Carski univerziteti|Carskom univerzitetu u Japanu]], gdje su objavljivani radovi poput ''Vidovitost i mislografija'' autora Tomokichija Fukuraija, ali je do 1913. uglavnom bila odbačena iz akademske psihologije.&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot; /&gt;

Kao naučna disciplina, psihologija je dugo nastojala odbaciti tvrdnje da predstavlja &quot;[[Tvrde i meke nauke|meku]]&quot; nauku. Kritika filozofa nauke [[Thomas Kuhn|Thomasa Kuhna]] iz 1962. implicirala je da se psihologija u cjelini nalazila u predparadigmatskoj fazi, bez saglasnosti o općoj teoriji kakva je postojala u zrelim [[prirodne nauke|prirodnim naukama]], poput [[Hemija|hemije]] i [[Fizika|fizike]].&lt;ref name=&quot;Kuhn_1970_StructureScientificRevolutions&quot;&gt;{{cite book |last1=Kuhn |first1=Thomas S. |title=The Structure of Scientific Revolutions |edition=2 |volume=2 |issue=2 |publisher=The University of Chicago Press |location=Chicago |date=1970 |isbn=9780226458045 |url=https://www.lri.fr/~mbl/Stanford/CS477/papers/Kuhn-SSR-2ndEd.pdf |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Budući da se pojedina područja psihologije oslanjaju na istraživačke metode kao što su [[Istraživanje zasnovano na samoizvještavanju|samoprocjene]] u anketama i upitnicima, kritičari su tvrdili da psihologija nije [[Subjektivnost i objektivnost (filozofija)|objektivna]] nauka. Skeptici su ukazivali na to da se ličnost, mišljenje i emocije ne mogu neposredno mjeriti te da se često zaključuju na osnovu subjektivnih iskaza ispitanika, što može predstavljati metodološki problem. Eksperimentalni psiholozi razvili su različite metode za posredno mjerenje ovih teško mjerljivih fenomenoloških pojava.&lt;ref name=&quot;Beveridge_2002&quot;&gt;{{cite journal |last1=Beveridge |first1=Allan |title=Time to abandon the subjective–objective divide? |journal=Psychiatric Bulletin |volume=26 |issue=3 |pages=101–103 |date=2002 |doi=10.1192/pb.26.3.101 |url=https://www.cambridge.org/core/journals/psychiatric-bulletin/article/time-to-abandon-the-subjectiveobjective-divide/64B946168A6CE8AA13B38719BDC59A81 |doi-access=free |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Peterson_2009&quot;&gt;{{cite web |last1=Peterson |first1=Christopher |title=Subjective and Objective Research in Positive Psychology |website=Psychology Today |date=2009 |url=https://www.psychologytoday.com/us/blog/the-good-life/200905/subjective-and-objective-research-in-positive-psychology |archive-url=https://web.archive.org/web/20230501120000/https://www.psychologytoday.com/us/blog/the-good-life/200905/subjective-and-objective-research-in-positive-psychology |archive-date=1. 5. 2023 |url-status=live |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Panksepp_2004&quot;&gt;{{cite book |last1=Panksepp |first1=Jaak |title=Affective Neuroscience: The Foundations of Human and Animal Emotions |publisher=Oxford University Press |location=New York |date=2004 |isbn=9780198025672 |url=https://books.google.ba/books?id=n0W2QQuZ7IEC |archive-url=https://web.archive.org/web/20230501120000/https://books.google.ba/books?id=n0W2QQuZ7IEC |archive-date=1. 5. 2023 |url-status=live |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Podjele unutar psihologije i dalje postoje, pri čemu su neki psiholozi više usmjereni na jedinstvena iskustva pojedinca, koja se ne mogu u potpunosti razumjeti samo posmatranjem pojedinaca kao statističkih podataka u široj populaciji. Kritičari izvan i unutar discipline tvrdili su da je savremena psihologija sve više pod utjecajem svojevrsnog &quot;kulta empirizma&quot;, koji ograničava opseg istraživanja time što istraživače usmjerava isključivo prema metodama preuzetim iz prirodnih nauka.&lt;ref name=&quot;Teo_2005&quot;&gt;{{cite book |last1=Teo |first1=Thomas |title=The Critique of Psychology: From Kant to Postcolonial Theory |publisher=Springer |location=New York |date=2005 |isbn=9780387253558 |oclc=209833302 |doi=10.1007/b107225 |url=https://link.springer.com/book/10.1007/b107225 |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Feminističke kritike ukazivale su na to da tvrdnje o naučnoj objektivnosti mogu prikriti vrijednosti i ciljeve istraživača, koji su historijski uglavnom bili muškarci.&lt;ref name=&quot;Tomes_2010&quot; /&gt; Jean Grimshaw, na primjer, smatra da je dominantna psihološka istraživačka tradicija svojim nastojanjem da kontroliše ponašanje doprinijela ostvarivanju [[patrijarhat|patrijarhalnih]] ciljeva.&lt;ref name=&quot;Teo_2005&quot; /&gt;

== Glavni pravci i škole u psihologiji ==

=== Biheviorizam ===
{{Glavni|Biheviorizam|Psihološki biheviorizam|Radikalni biheviorizam}}
[[Datoteka:Skinner teaching machine 01.jpg|mini|desno|300px|Skinnerova [[nastavna mašina]], mehanički uređaj namijenjen automatizaciji [[programirana nastava|programirane nastave]]]]
[[Datoteka:Little Albert experiment (1920).webm|mini|desno|300px|Snimak [[eksperiment s Malim Albertom|eksperimenta s Malim Albertom]]]]

[[Biheviorizam]] je pravac u psihologiji koji se usmjerava na proučavanje ponašanja i procesa [[učenje|učenja]], pri čemu se ponašanje objašnjava njegovim odnosom prema podražajima iz okruženja i posljedicama koje ga prate. Jedna od osnovnih pretpostavki biheviorističkih istraživanja jeste da se veliki dio ponašanja ljudi i drugih životinja stječe učenjem. Bihevioristi su također polazili od pretpostavke da se osnovni mehanizmi učenja mogu proučavati i kod ljudi i kod drugih životinja. Na tim spoznajama razvijene su metode poput [[modifikacija ponašanja|modifikacije ponašanja]], čiji je cilj promjena neželjenih oblika ponašanja i podsticanje poželjnih.

Rani bihevioristi proučavali su veze između podražaja i reakcija, koje su kasnije opisane pojmom [[klasično uslovljavanje|klasičnog uslovljavanja]]. Pokazano je da se, ako se biološki značajan podražaj, poput hrane koja izaziva lučenje sline, više puta upari s prethodno neutralnim podražajem, poput zvona, neutralni podražaj može povezati s tom reakcijom i sam početi izazivati sličan odgovor. [[Ivan Pavlov]], koji je postao poznat po istraživanjima uslovljavanja lučenja sline kod pasa, bio je jedna od najznačajnijih ličnosti u razvoju istraživanja učenja, a njegovi postupci kasnije su primjenjivani i u istraživanju ljudskog ponašanja.&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot; /&gt;

U Sjedinjenim Američkim Državama [[Edward Thorndike|Edward Lee Thorndike]] proučavao je učenje životinja pomoću tzv. &quot;kutija problema&quot;, iz kojih su životinje morale pronaći način da izađu, nakon čega su bile nagrađivane. Na osnovu tih istraživanja razvio je [[konekcionizam|konekcionistički]] pristup učenju i zakon efekta, prema kojem ponašanja praćena zadovoljavajućim posljedicama imaju veću vjerovatnoću ponavljanja.&lt;ref name=&quot;Leahey_2001_Modern_Psychology&quot; /&gt; Thorndike je 1911. godine istakao i mogućnost primjene psiholoških istraživanja na predviđanje i kontrolu ljudskog ponašanja.&lt;ref name=&quot;Leahey_2001_Modern_Psychology&quot; /&gt;

Početkom 20. stoljeća biheviorizam se postupno izdvojio kao reakcija na tada dominantne pristupe koji su naglašavali proučavanje svijesti i unutrašnjih mentalnih procesa. Između 1910. i 1913. u američkoj psihologiji došlo je do značajnog pomjeranja od [[mentalizam (psihologija)|mentalizma]] prema proučavanju ponašanja.&lt;ref name=&quot;Leahey_2001_Modern_Psychology&quot; /&gt; [[John B. Watson]] je 1913. uveo naziv &quot;biheviorizam&quot; za ovaj pristup i zalagao se za to da psihologija bude objektivna prirodna nauka čiji je predmet proučavanje ponašanja.&lt;ref name=&quot;Leahey_2001_Modern_Psychology&quot; /&gt;

Watsonov pristup dodatno je poznat po [[Eksperiment s Malim Albert|eksperimentu s Malim Albertom]] iz 1920, koji je proveden s ciljem proučavanja [[klasično uslovljavanje|uslovljavanja emocionalnih reakcija]]. U eksperimentu je ispitivano može li se strah kod djeteta povezati s prethodno neutralnim podražajem njegovim uparivanjem s neugodnim zvukom. Rezultati su u početku tumačeni kao dokaz da se [[fobija|strahovi]] mogu usloviti na ovaj način, iako su kasnija razmatranja ukazala na ozbiljna metodološka ograničenja i mogućnost da su zaključci eksperimenta bili pretjerani.&lt;ref name=&quot;Watson1913&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Watson_Rayner_1920&quot;&gt;{{cite journal |last1=Watson |first1=John B. |last2=Rayner |first2=Rosalie |title=Conditioned emotional reactions |journal=Journal of Experimental Psychology |volume=3 |issue=1 |pages=1–14 |year=1920 |doi=10.1037/h0069608 |url=https://psycnet.apa.org/record/2006-01667-001 |url-access=subscription |access-date=19. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Međutim, takav zaključak vjerovatno je bio pretjeran.&lt;ref name=&quot;Harris_1979&quot;&gt;{{cite journal |last=Harris |first=Ben |title=Whatever happened to Little Albert? |journal=American Psychologist |volume=34 |issue=2 |pages=151–160 |date=februar 1979 |doi=10.1037/0003-066X.34.2.151 |url=http://htpprints.yorku.ca/archive/00000198/01/BHARRIS.HTM#selection-15.0-15.35 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120704172755/http://htpprints.yorku.ca/archive/00000198/01/BHARRIS.HTM#selection-15.0-15.35 |archive-date=4. 7. 2012 |access-date=19. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Watsonov bliski saradnik [[Karl Lashley]] proučavao je biološke osnove učenja i pokušavao povezati promjene u ponašanju s procesima u mozgu.&lt;ref name=&quot;Clark_et_al_2013&quot;&gt;{{cite book |last1=Clark |first1=Robert E. |last2=Hales |first2=Jared B. |last3=Zola |first3=Stuart M. |last4=Thompson |first4=Richard F. |editor1-last=Freedheim |editor1-first=Donald K. |editor2-last=Weiner |editor2-first=Irving B. |chapter=Biological psychology |title=Handbook of Psychology: History of Psychology |edition=2 |publisher=John Wiley &amp; Sons, Inc. |year=2013 |volume=1 |pages=55–78 |doi=10.1002/0471264385.wei0103 |chapter-url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.1002/0471264385.wei0103 |access-date=19. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Tokom 1920-ih i 1930-ih biheviorizam se dalje razvijao i postao jedan od dominantnih pravaca u psihologiji. [[Clark L. Hull]], [[Edwin Guthrie]] i drugi istraživači doprinijeli su njegovom teorijskom razvoju i širokoj primjeni.&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot; /&gt; Posebno važan razvoj predstavljao je prelazak od proučavanja jednostavnih veza između podražaja i reakcija prema proučavanju ponašanja u zavisnosti od njegovih posljedica.

U tom kontekstu razvijen je pojam [[operantno uslovljavanje|operantnog uslovljavanja]], kojim se ponašanje objašnjava njegovim posljedicama. Za razliku od klasičnog uslovljavanja, u kojem se reakcija povezuje s određenim podražajem, operantno uslovljavanje naglašava ulogu [[potkrepljenje|potkrepljenja]] i [[kazna (psihologija)|kazne]] u povećavanju ili smanjivanju vjerovatnoće budućeg ponašanja. Koncept operantnog uslovljavanja prvi su opisali [[Neal E. Miller]] i [[Jerzy Konorski]], a u Sjedinjenim Američkim Državama ga je posebno razvio i popularizovao [[B. F. Skinner]], koji je postao jedna od vodećih ličnosti biheviorističkog pokreta.&lt;ref name=&quot;Miller_Konorski_1969&quot;&gt;{{cite journal |last1=Miller |first1=S. |last2=Konorski |first2=J. |last3=Skinner |first3=B. F. |title=On a particular form of conditioned reflex |journal=Journal of the Experimental Analysis of Behavior |volume=12 |issue=1 |pages=187–189 |year=1969 |doi=10.1901/jeab.1969.12-187 |url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1901/jeab.1969.12-187 |url-access=subscription |access-date=19. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Skinner_2019&quot;&gt;{{cite book |last=Skinner |first=B. F. |title=The Behavior of Organisms: An Experimental Analysis |publisher=B. F. Skinner Foundation |year=2019 |isbn=978-0-9964539-0-5 |url=https://books.google.ba/books?id=S9WNCwAAQBAJ |access-date=19. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

[[Radikalni biheviorizam]], koji je posebno povezan sa Skinnerom, odbacivao je potrebu za objašnjavanjem ponašanja hipotetičkim unutrašnjim mentalnim procesima koje nije bilo moguće neposredno naučno proučavati. Radikalni bihevioristi nisu smatrali da se ponašanje treba objašnjavati pozivanjem na nesvjesne mentalne procese, već su naglašavali odnose između ponašanja i njegovih posljedica u okruženju.&lt;ref name=&quot;Overskeid_2007&quot;&gt;{{cite journal |last=Overskeid |first=Geir |title=Looking for Skinner and finding Freud |journal=American Psychologist |volume=62 |issue=6 |pages=590–595 |year=2007 |doi=10.1037/0003-066X.62.6.590 |url=https://psycnet.apa.org/doiLanding?doi=10.1037%2F0003-066X.62.6.590 |url-access=subscription |access-date=19. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Biheviorizam je imao snažan utjecaj na psihologiju, ali je od sredine 20. stoljeća počeo gubiti dominantan položaj. Jednu od najpoznatijih kritika radikalnog biheviorizma iznio je [[Noam Chomsky]], koji je tvrdio da bihevioristički principi ne mogu adekvatno objasniti složenost procesa [[usvajanje jezika|usvajanja]] i upotrebe jezika.&lt;ref name=&quot;Chomsky_1967&quot;&gt;{{cite book |last=Chomsky |first=Noam |editor1-last=Jakobovits |editor1-first=Leon A. |editor2-last=Miron |editor2-first=Murray S. |chapter=A Review of B. F. Skinner's Verbal Behavior |title=Readings in the Psychology of Language |publisher=Prentice-Hall |year=1967 |pages=142–143 |url=http://www.chomsky.info/articles/1967----.htm |archive-url=https://web.archive.org/web/20150929070654/http://www.chomsky.info/articles/1967----.htm |archive-date=29. 9. 2015 |access-date=19. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; 

Ograničenja strogo biheviorističkog pristupa pokazala su se i u istraživanjima [[Martin Seligman|Martina Seligmana]] i njegovih saradnika, koji su kod pasa eksperimentalno izazvali stanje [[naučena bespomoćnost|naučene bespomoćnosti]]. To stanje nije bilo jednostavno objašnjivo klasičnim biheviorističkim modelima učenja.&lt;ref name=&quot;Seligman_Maier_1967&quot;&gt;{{cite journal |last1=Seligman |first1=Martin E. |last2=Maier |first2=Steven F. |title=Failure to escape traumatic shock |journal=Journal of Experimental Psychology |volume=74 |issue=1 |pages=1–9 |year=1967 |doi=10.1037/h0024514 |url=https://psycnet.apa.org/doiLanding?doi=10.1037%2Fh0024514 |url-access=subscription |access-date=19. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Overmier_Seligman_1967&quot;&gt;{{cite journal |last1=Overmier |first1=J. Bruce |last2=Seligman |first2=Martin E. |title=Effects of inescapable shock upon subsequent escape and avoidance responding |journal=Journal of Comparative and Physiological Psychology |volume=63 |issue=1 |pages=28–33 |year=1967 |doi=10.1037/h0024166 |url=https://psycnet.apa.org/doiLanding?doi=10.1037%2Fh0024166 |url-access=subscription |access-date=19. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; [[Edward C. Tolman]] je ranije razvio pristup koji je povezivao biheviorizam s kognitivnim procesima. Posebno je poznat po istraživanjima [[kognitivna mapa|kognitivnih mapa]], u kojima je pokazivao da štakori mogu naučiti prostorne odnose u labirintu i bez neposrednog potkrepljenja.&lt;ref name=&quot;Tolman_1948&quot;&gt;{{cite journal |last=Tolman |first=Edward C. |title=Cognitive maps in rats and men |journal=Psychological Review |volume=55 |issue=4 |pages=189–208 |year=1948 |doi=10.1037/h0061626 |url=https://psycnet.apa.org/doiLanding?doi=10.1037%2Fh0061626 |url-access=subscription |access-date=19. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Iako je biheviorizam izgubio dominantan položaj u akademskoj psihologiji, nije nestao. Njegovi principi nastavili su se primjenjivati u istraživanju učenja i ponašanja, kao i u različitim praktičnim područjima. [[Primijenjena analiza ponašanja]] razvila se kao područje koje principe, posebno operantnog uslovljavanja, primjenjuje na promjenu društveno značajnog ponašanja i predstavlja savremeni nastavak tradicije biheviorističkog pristupa&lt;ref name=&quot;Pierce_Cheney_2017&quot;&gt;{{cite book |last1=Pierce |first1=W. David |last2=Cheney |first2=Carl D. |title=Behavior Analysis and Learning: A Biobehavioral Approach |edition=6 |publisher=Routledge |year=2017 |isbn=978-1-351-77979-1 |url=https://books.google.ba/books/about/Behavior_Analysis_and_Learning.html?id=Z_8nDwAAQBAJ |access-date=19. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

[[Međunarodno udruženje za analizu ponašanja]] osnovano je 1974, a do 2003. imalo je članove iz 42 zemlje. Bihevioristički pristup i analiza ponašanja proširili su se i izvan Sjedinjenih Američkih Država, uključujući zemlje Latinske Amerike i Japan.&lt;ref name=&quot;Ardila_2006&quot;&gt;{{cite book |last=Ardila |first=Rubén |chapter=Behavior Analysis in an International Context |editor-last=Brock |editor-first=Adrian C. |title=Internationalizing the History of Psychology |publisher=Cambridge University Press |year=2006 |isbn=978-0-521-83599-2 |doi=10.1017/CBO9780511543821 |url=https://www.cambridge.org/core/books/internationalizing-the-history-of-psychology/D695536F2C86208B1C8819A293E5D48B |access-date=19. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Egzistencijalno-humanistički pristup ===
{{Glavni|Egzistencijalna psihologija|Humanistička psihologija}}

Egzistencijalno-humanistički pristup obuhvata skup psiholoških teorija i pristupa koji naglašavaju subjektivno iskustvo pojedinca, njegovu sposobnost izbora, ličnu odgovornost, razvoj potencijala i potragu za smislom. Humanistička psihologija razvila se prvenstveno tokom 1940-ih i 1950-ih pod utjecajem [[Egzistencijalizam|egzistencijalizma]] i fenomenologije, djelimično kao reakcija na dominantne oblike [[biheviorizam|biheviorizma]] i [[psihoanaliza|psihoanalize]]. Za razliku od biheviorizma, koji je prvenstveno proučavao ponašanje, i psihoanalize, koja je naglašavala nesvjesne procese, humanistički psiholozi nastojali su u centar psihologije vratiti svjesno iskustvo, lično značenje i cjelovitost osobe.&lt;ref name=&quot;APA_Dictionary_Humanistic_Psychology&quot;&gt;{{cite web |title=humanistic psychology |website=APA Dictionary of Psychology |publisher=American Psychological Association |url=https://dictionary.apa.org/humanistic-psychology |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Clay_2002&quot;&gt;{{cite magazine |last=Clay |first=Rebecca A. |title=A renaissance for humanistic psychology |magazine=Monitor on Psychology |volume=33 |issue=8 |pages=42 |year=2002 |url=https://www.apa.org/monitor/sep02/renaissance |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

[[Humanistička psihologija]] čovjeka posmatra holistički i naglašava njegovu sposobnost da donosi odluke, oblikuje vlastiti način života i razvija svoje potencijale. Među najznačajnijim predstavnicima ovog pristupa bili su [[Abraham Maslow]] i [[Carl Rogers]]. Maslow je razvio teoriju ljudske motivacije koja je uključivala [[Maslowljeva hijerarhija potreba|hijerarhiju potreba]], pri čemu je posebnu pažnju posvetio višim ljudskim potrebama, uključujući samoaktualizaciju, spoznajne i estetske potrebe te vrhunska iskustva.&lt;ref name=&quot;APA_Dictionary_Maslow_Motivation&quot;&gt;{{cite web |title=Maslow’s theory of human motivation |website=APA Dictionary of Psychology |publisher=American Psychological Association |url=https://dictionary.apa.org/maslows-theory-of-human-motivation |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;APA_Dictionary_Maslow_Hierarchy&quot;&gt;{{cite web |title=Maslow’s motivational hierarchy |website=APA Dictionary of Psychology |publisher=American Psychological Association |url=https://dictionary.apa.org/maslows-motivational-hierarchy |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Rogers je razvio [[terapija usmjerena na osobu|terapiju usmjerenu na osobu]], zasnovanu na pretpostavci da pojedinac posjeduje sposobnost samousmjeravanja i razvoja u odgovarajućim odnosima koji uključuju prihvatanje, [[Empatija|empatiju]] i autentičnost terapeuta.&lt;ref name=&quot;APA_Carl_Rogers&quot;&gt;{{cite web |title=Carl R. Rogers: 1947 APA President |website=American Psychological Association |url=https://www.apa.org/about/governance/president/carl-r-rogers |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Humanistička psihologija posebno se bavi temama kao što su [[pojam o sebi|poimanje sebe]], identitet, lični razvoj, kreativnost, autonomija, odgovornost, odnosi s drugim ljudima i ostvarivanje vlastitih potencijala. Umjesto da se prvenstveno usmjerava na [[Psihopatologija|psihopatologiju]], nastoji razumjeti i uslove koji omogućavaju optimalno psihološko funkcionisanje i razvoj. Ovakav pristup imao je značajan utjecaj na razvoj šireg pokreta usmjerenog na razvoj ljudskih potencijala.&lt;ref name=&quot;APA_Dictionary_Humanistic_Psychology&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Clay_2002&quot; /&gt;

[[Egzistencijalna psihologija]] razvila se iz filozofske tradicije [[egzistencijalizam|egzistencijalizma]] i fenomenologije. U centru njenog interesa nalaze se subjektivno značenje ljudskog iskustva, jedinstvenost pojedinca, sloboda izbora i lična odgovornost. Posebna pažnja posvećuje se pitanjima koja proizlaze iz osnovnih uslova ljudskog postojanja, kao što su [[smrt]], [[sloboda]], odgovornost, izolacija, autentičnost i traganje za smislom.&lt;ref name=&quot;APA_Dictionary_Existential_Psychology&quot;&gt;{{cite web |title=existential psychology |website=APA Dictionary of Psychology |publisher=American Psychological Association |url=https://dictionary.apa.org/existential-psychology |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Hoffman_et_al_2026&quot;&gt;{{cite book |editor1-last=Hoffman |editor1-first=Louis |editor2-last=Vallejos |editor2-first=L. Xochitl |editor3-last=Hocoy |editor3-first=Dan |editor4-last=Tummala-Narra |editor4-first=Pratyusha |editor5-last=DeRobertis |editor5-first=Eugene |title=APA Handbook of Humanistic and Existential Psychology |publisher=American Psychological Association |year=2026 |isbn=978-1-4338-4328-0 |url=https://www.apa.org/pubs/books/apa-handbook-humanistic-existential-psychology |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Za razvoj egzistencijalne psihologije bili su značajni evropski filozofi [[Søren Kierkegaard]], [[Friedrich Nietzsche]], [[Martin Heidegger]] i [[Jean-Paul Sartre]], čije su ideje utjecale na psihološko proučavanje ljudskog postojanja. Među ranim predstavnicima egzistencijalno-fenomenološke psihijatrije i psihologije bio je švicarski psihijatar [[Ludwig Binswanger]], dok je američki psiholog [[Rollo May]] imao važnu ulogu u povezivanju evropske egzistencijalne tradicije s američkom psihologijom. Rollo May je, zajedno s Maslowom i Rogersom, postao jedna od važnih figura razvoja humanističke psihologije u Sjedinjenim Američkim Državama.&lt;ref name=&quot;APA_Dictionary_Humanistic_Psychology&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Clay_2002&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;APA_Dictionary_Existential_Psychology&quot; /&gt;

Iako se humanistička i egzistencijalna psihologija često proučavaju zajedno, među njima postoje razlike u naglascima. Humanistički pristup veći naglasak stavlja na razvoj ljudskih potencijala, samoaktualizaciju i mogućnost pozitivnog razvoja, dok egzistencijalni pristup veću pažnju posvećuje ograničenjima ljudskog postojanja, slobodi, odgovornosti, neizvjesnosti, patnji, smrti i stvaranju smisla. Istovremeno, oba pristupa naglašavaju cjelovitost pojedinca i važnost razumijevanja njegovog subjektivnog iskustva.&lt;ref name=&quot;APA_Dictionary_Humanistic_Psychology&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;APA_Dictionary_Existential_Psychology&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Hoffman_et_al_2026&quot; /&gt;

Ove ideje snažno su utjecale na razvoj [[Psihoterapija|psihoterapije]]. [[Egzistencijalna psihoterapija]] usmjerena je na pitanja smisla, slobode, odgovornosti, odnosa prema smrti i načina na koji pojedinac oblikuje vlastiti život. [[Viktor Frankl]], austrijski psihijatar i preživjeli Holokausta, razvio je [[logoterapija|logoterapiju]], psihoterapijski pristup koji u centar stavlja traganje za smislom. Frankl je smatrao da traganje za smislom predstavlja jednu od osnovnih ljudskih motivacija te je vlastita iskustva zatočeništva koristio kao važan dio obrazloženja svoje teorije.&lt;ref name=&quot;Frankl_1946&quot;&gt;{{cite book |last=Frankl |first=Viktor E. |title=Man’s Search for Meaning |publisher=Beacon Press |year=1946 |url=https://archive.org/details/viktor-emil-frankl-mans-search-for-meaning |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Humanistički pristup posebno je utjecao na razvoj terapije usmjerene na osobu Carla Rogersa, dok su egzistencijalne ideje utjecale na različite oblike egzistencijalne psihoterapije. Savremena literatura o humanističkoj i egzistencijalnoj psihologiji obuhvata širok raspon teorijskih, istraživačkih, kliničkih i društvenih pristupa, uključujući teme poput autentičnosti, smisla, samorealizacije, društvene povezanosti i razvoja ličnosti.&lt;ref name=&quot;Hoffman_et_al_2026&quot; /&gt;

Teme povezane s razvojem ljudskih potencijala kasnije su dobile novu istraživačku dimenziju u okviru [[pozitivna psihologija|pozitivne psihologije]]. Iako pozitivna psihologija nije jednostavno nastavak humanističke psihologije, između njih postoje značajne tematske veze, posebno u proučavanju blagostanja, pozitivnog funkcionisanja, smisla, ličnog razvoja i ljudskih potencijala. Savremene meta-analize pokazuju da intervencije pozitivne psihologije mogu imati male do umjerene pozitivne efekte na blagostanje, iako se njihova efikasnost razlikuje zavisno od vrste intervencije, populacije i ishoda koji se procjenjuje.&lt;ref name=&quot;Sin_Lyubomirsky_2009&quot;&gt;{{cite journal |last1=Sin |first1=Nancy L. |last2=Lyubomirsky |first2=Sonja |title=Enhancing well-being and alleviating depressive symptoms with positive psychology interventions: a practice-friendly meta-analysis |journal=Journal of Clinical Psychology |volume=65 |issue=5 |pages=467–487 |year=2009 |doi=10.1002/jclp.20593 |pmid=19301241 |url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1002/jclp.20593 |url-access=subscription |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Bolier_et_al_2013&quot;&gt;{{cite journal |last1=Bolier |first1=Linda |last2=Haverman |first2=Merel |last3=Westerhof |first3=Gerben J. |last4=Riper |first4=Heleen |last5=Smit |first5=Filip |last6=Bohlmeijer |first6=Ernst |title=Positive psychology interventions: a meta-analysis of randomized controlled studies |journal=BMC Public Health |volume=13 |issue=1 |pages=119 |year=2013 |doi=10.1186/1471-2458-13-119 |pmid=23390882 |pmc=PMC3599475 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC3599475/ |doi-access=free |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Wilkie_et_al_2026&quot;&gt;{{cite journal |last1=Wilkie |first1=Lowri |last2=Fisher |first2=Zoe |last3=Geidel |first3=Antonia |last4=Goodall |first4=Isabel |last5=Kamil |first5=Shannon |last6=Davies |first6=Elen |last7=Kemp |first7=Andrew Haddon |title=A systematic review and network meta-analysis of randomized controlled trials of well-being-focused interventions |journal=Nature Human Behaviour |volume=10 |issue=4 |pages=715–726 |year=2026 |doi=10.1038/s41562-025-02369-1 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC13120999/ |doi-access=free |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Evolucijska i komparativna psihologija ===
{{Glavni|Evolucijska psihologija|Komparativna psihologija}}

[[Evolucijska psihologija]] proučava ljudsko mišljenje i ponašanje iz perspektive savremene [[evolucija|evolucijske teorije]]. Polazi od pretpostavke da su se određena psihološka prilagođavanja razvila kao odgovor na ponovljene izazove s kojima su se preci današnjih ljudi suočavali u svojoj okolini. Evolucijski psiholozi nastoje utvrditi u kojoj mjeri određene ljudske psihološke osobine predstavljaju evolucijski oblikovano prilagođavanje nastalo djelovanjem [[prirodna selekcija|prirodne selekcije]] ili [[seksualna selekcija|seksualne selekcije]].&lt;ref name=&quot;McGue_Gottesman_2015&quot;&gt;{{cite encyclopedia |last1=McGue |first1=Matt |last2=Gottesman |first2=Irving I. |editor1-last=Cautin |editor1-first=Robin L. |editor2-last=Lilienfeld |editor2-first=Scott O. |entry=Behavior Genetics |title=The Encyclopedia of Clinical Psychology |publisher=John Wiley &amp; Sons, Inc. |date=2015 |doi=10.1002/9781118625392.wbecp578 |isbn=978-1-118-62539-2 |url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.1002/9781118625392.wbecp578 |access-date=19. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

[[Komparativna psihologija]] proučava ponašanje i mentalne procese kod različitih životinjskih vrsta, uključujući ljude. U nekim jezicima za ovo područje koristi se i naziv &quot;zoopsihologija&quot;. Poređenjem ljudi s drugim životinjama, kao i međusobnim poređenjem različitih životinjskih vrsta, istraživači nastoje utvrditi koje su psihološke karakteristike zajedničke različitim vrstama, a koje su specifične za pojedine vrste. Na taj način komparativna psihologija nastoji razumjeti kako su se određeni oblici ponašanja i kognitivni procesi razvijali i prilagođavali različitim životnim uslovima.

Komparativna psihologija historijski je usko povezana s [[evolucijska biologija|evolucijskom biologijom]] i teorijom evolucije. Ideja o kontinuitetu između ljudskog i životinjskog uma dobila je snažan poticaj iz rada [[Charles Darwin|Charlesa Darwina]], čija je teorija evolucije otvorila mogućnost sistematskog proučavanja sličnosti i razlika između ljudi i drugih životinja. Rani komparativni psiholozi proučavali su različite oblike [[učenje|učenja]], instinktivno ponašanje, čulne procese i sposobnosti rješavanja problema kod životinja.

Savremena komparativna psihologija obuhvata širok raspon tema, među kojima su [[pamćenje]], komunikacija, socijalno ponašanje, donošenje odluka i [[svijest]]. Istraživanja se provode u laboratorijskim i prirodnim uslovima. 

Nalazi komparativne psihologije doprinose razumijevanju evolucijskog porijekla ljudskog mišljenja i ponašanja. Poređenje različitih vrsta omogućava istraživačima da utvrde koji su psihološki procesi široko rasprostranjeni u životinjskom svijetu, a koji su karakteristični za pojedine vrste. Takva istraživanja također pružaju uvid u adaptivni značaj različitih oblika ponašanja i psiholoških procesa.

=== Kognitivna psihologija ===
{{Glavni|Kognitivna psihologija}}
[[Datoteka:Cognitive Bias Codex-sp.svg|mini|desno|300px|Mapa kognitivnih pristrasnosti]]
&lt;div style=&quot;background:#FDFBF7;border:1px solid #D1CFC7;float:right;width:300px;padding:8px;margin:0 0 8px 15px;font-size:98%;border-radius:4px;clear:right;&quot;&gt;
'''&lt;span style=&quot;color:green&quot;&gt;Zelena&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:red&quot;&gt;Crvena&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:blue&quot;&gt;Plava&lt;/span&gt;&lt;br /&gt;&lt;span style=&quot;color:purple&quot;&gt;Ljubičasta&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:blue&quot;&gt;Plava&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:purple&quot;&gt;Ljubičasta&lt;/span&gt;'''
----
'''&lt;span style=&quot;color:red&quot;&gt;Plava&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:green&quot;&gt;Ljubičasta&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:blue&quot;&gt;Crvena&lt;/span&gt;&lt;br /&gt;&lt;span style=&quot;color:blue&quot;&gt;Zelena&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:red&quot;&gt;Ljubičasta&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:purple&quot;&gt;Zelena&lt;/span&gt;'''
----
Stroopov efekt je pojava prema kojoj je lakše i brže imenovati boju riječi u prvom nizu nego u drugom.
&lt;/div&gt;

[[Kognitivna psihologija]] je grana psihologije koja proučava mentalne procese uključene u [[percepcija|opažanje]], [[pažnja|pažnju]], [[mišljenje]], [[jezik]], [[pamćenje]], [[učenje]], rješavanje problema, donošenje odluka i druge oblike [[kognicija|kognitivnog]] funkcionisanja. Kognitivni psiholozi nastoje objasniti kako ljudi primaju, odabiru, obrađuju, pohranjuju i koriste informacije, pri čemu se o unutrašnjim mentalnim procesima često zaključuje na osnovu ponašanja i rezultata eksperimentalnih zadataka.&lt;ref name=&quot;APA_Dictionary_CP&quot;&gt;{{cite web |title=cognitive psychology |website=APA Dictionary of Psychology |publisher=American Psychological Association |url=https://dictionary.apa.org/cognitive-psychology |access-date=19. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;APA_Brain_Science&quot;&gt;{{cite web |title=Cognitive Psychology Explores Our Mental Processes |website=American Psychological Association |url=https://www.apa.org/education-career/guide/subfields/brain-science |access-date=19. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Kognitivni pristup razvio se naročito tokom 1940-ih i 1950-ih kao reakcija na dominantni [[biheviorizam]], koji je naglašavao proučavanje ponašanja koje se može neposredno opažati.
Za razliku od biheviorističkog usmjerenja, kognitivna psihologija pretpostavlja da se između podražaja i ponašanja odvijaju složeni mentalni procesi koji posreduju u njihovom odnosu. Time su pažnja, percepcija, pamćenje, mišljenje i drugi kognitivni procesi ponovo postali predmeti eksperimentalnog psihološkog istraživanja.&lt;ref name=&quot;APA_Dictionary_CP&quot; /&gt;

Razvoj kognitivne psihologije bio je povezan sa širim promjenama u nauci sredinom 20. stoljeća. Razvoj [[lingvistika|lingvistike]], [[računarstvo|računarstva]], [[kibernetika|kibernetike]], [[informacijska teorija|informacijske teorije]] i [[umjetna inteligencija|umjetne inteligencije]] pružio je nove pojmove i modele za proučavanje načina na koji ljudi primaju i obrađuju informacije. Posebno je utjecajan postao [[model obrade informacija]], prema kojem se kognitivni procesi mogu proučavati kao niz međusobno povezanih procesa primanja, obrade, pohranjivanja i korištenja informacija.&lt;ref name=&quot;Xiong_Proctor_2018&quot;&gt;{{cite journal |last1=Xiong |first1=Aiping |last2=Proctor |first2=Robert W. |title=Information Processing: The Language and Analytical Tools for Cognitive Psychology in the Information Age |journal=Frontiers in Psychology |volume=9 |pages=1270 |year=2018 |doi=10.3389/fpsyg.2018.01270 |pmid=30135664 |pmc=6092626 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC6092626/ |doi-access=free |access-date=19. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Ove promjene često se označavaju izrazom [[kognitivna revolucija]]. Iako taj izraz sugeriše nagli prekid s ranijim pristupima, razvoj kognitivne psihologije bio je postepen i uključivao je doprinose različitih disciplina. Psiholog [[George Armitage Miller|George A. Miller]] povezuje razvoj kognitivne revolucije s promjenama u psihologiji, lingvistici, računarstvu i neuronauci tokom 1950-ih. Do 1960-ih kognitivni pristup već je imao čvrsto mjesto u psihologiji, a objavljivanje knjige ''Kognitivna psihologija'' [[Ulric Neisser|Ulrica Neissera]] 1967. predstavljalo je važan korak u oblikovanju kognitivne psihologije kao zasebnog područja.&lt;ref name=&quot;Miller_2003&quot;&gt;{{cite journal |last=Miller |first=George A. |title=The cognitive revolution: a historical perspective |journal=Trends in Cognitive Sciences |volume=7 |issue=3 |pages=141–144 |year=2003 |doi=10.1016/s1364-6613(03)00029-9 |pmid=12639696 |url=https://www.cell.com/trends/cognitive-sciences/abstract/S1364-6613(03)00029-9 |url-access=subscription |access-date=19. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Spielman_et_al_2020_History&quot;&gt;{{cite book |last1=Spielman |first1=Rose M. |last2=Jenkins |first2=William J. |last3=Lovett |first3=Marilyn D. |title=Psychology 2e |chapter=1.2 History of Psychology |publisher=OpenStax |year=2020 |url=https://openstax.org/books/psychology-2e/pages/1-2-history-of-psychology |access-date=19. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Jedan od osnovnih pristupa u kognitivnoj psihologiji jeste proučavanje čovjeka kao sistema koji obrađuje informacije. Istraživači ispituju kako se informacije registruju i odabiru, kako se održavaju u [[radno pamćenje|radnoj memoriji]], kako se pohranjuju i prizivaju iz [[Dugoročno pamćenje|dugoročnog pamćenja]], te kako utječu na zaključivanje, donošenje odluka i ponašanje. Eksperimentalna istraživanja koriste različite postupke, uključujući mjerenje vremena reakcije, tačnosti odgovora, pamćenja, pažnje i drugih indikatora na osnovu kojih se zaključuje o kognitivnim procesima.&lt;ref name=&quot;Galotti_2018&quot;&gt;{{cite book |last=Galotti |first=Kathleen M. |title=Cognitive Psychology In and Out of the Laboratory |edition=6 |publisher=SAGE Publications |year=2018 |isbn=978-1506306179 |url=https://www.sagepub.com/shop/buy-a-book/cognitive-psychology-in-and-out-of-the-laboratory-6-252509 |access-date=19. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Kognitivna psihologija obuhvata širok spektar tema, među kojima su [[percepcija]], pažnja, pamćenje, učenje, jezik, formiranje pojmova, rezonovanje, rješavanje problema, kreativnost, donošenje odluka i [[metakognicija]]. Istraživanja se bave i načinima na koje kognitivni procesi mogu biti ograničeni ili narušeni, kao i međusobnim odnosom [[kognicija|kognitivnih procesa]] i [[emocija]].&lt;ref name=&quot;APA_Brain_Science&quot; /&gt;

Razvoj kognitivne psihologije istovremeno je doveo do snažnijeg povezivanja psihologije s drugim naučnim disciplinama. Iz tog razvoja nastala je [[kognitivna nauka]], interdisciplinarno područje koje povezuje psihologiju s [[neuronauka|neuronaukom]], lingvistikom, filozofijom, računarstvom i drugim disciplinama. Savremena kognitivna psihologija također je blisko povezana s [[kognitivna neuronauka|kognitivnom neuronaukom]], koja koristi metode proučavanja mozga kako bi se ispitala neuronska osnova kognitivnih procesa.&lt;ref name=&quot;APA_Brain_Science&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Xiong_Proctor_2018&quot; /&gt;

Kognitivna psihologija imala je značajan utjecaj i izvan osnovnog psihološkog istraživanja. Njena saznanja primjenjuju se u [[Obrazovanje|obrazovanju]], [[Klinička psihologija|kliničkoj psihologiji]], razvoju tehnologije, dizajnu korisničkih interfejsa, ergonomiji i drugim područjima u kojima je važno razumjeti način na koji ljudi opažaju, uče, pamte i donose odluke.&lt;ref name=&quot;APA_Brain_Science&quot; /&gt;

=== Neuropsihologija i neuronauka ===
[[Datoteka:Lobes_of_the_brain_NL.svg|mini|desno|300px|[[Disocijacija (neuropsihologija)|Disocijacija]] podrazumijeva utvrđivanje neuronske osnove određene moždane funkcije]]
{{Glavni|Neuropsihologija|Neuronauka}}
{{Također pogledajte|Biološka psihologija|Kognitivna neuronauka}}

[[Neuropsihologija]] je grana psihologije koja proučava odnos između funkcija mozga i ponašanja, s posebnim naglaskom na povezanost strukture i funkcionisanja [[Nervni sistem|nervnog sistema]] s [[kognitivna funkcija|kognitivnim procesima]], emocijama i ponašanjem. U okviru neuropsihologije istražuje se uloga pojedinih [[Spisak regija u ljudskom mozgu|područja mozga]] u različitim psihološkim funkcijama, uključujući pamćenje, jezik, pažnju, percepciju, izvršne funkcije i emocionalnu regulaciju. Važan dio neuropsiholoških spoznaja proizašao je iz proučavanja osoba s [[Povreda mozga|oštećenjima mozga]], [[neurodegenerativna bolest|neurodegenerativnim bolestima]] i razvojnim poremećajima. Poređenjem obrazaca kognitivnih i ponašajnih teškoća s mjestom i vrstom oštećenja mozga, neuropsiholozi nastoje utvrditi funkcije pojedinih neuronskih sistema. Ovakav pristup, poznat kao [[Disocijacija (neuropsihologija)|disocijacija]], jedan je od važnih načina zaključivanja o odnosu između moždanih struktura i psiholoških funkcija. 

Neuropsihologija se kao zasebno područje počela oblikovati sredinom 20. stoljeća. Jedna od prvih knjiga u čijem se naslovu pojavila riječ &quot;neuropsihologija&quot; bila je ''[[Organizacija ponašanja|Organizacija ponašanja - Neuropsihološka teorija]]'', koju je 1949. objavio [[Donald O. Hebb]]. Među ranim utjecajnim djelima bila je i knjiga [[Alexander Luria|Aleksandra Lurije]] ''Više kortikalne funkcije čovjeka'' (1962), koja je značajno utjecala na razvoj savremene neuropsihologije. 

Razvoj neuropsihologije u savremenom periodu u velikoj je mjeri povezan s napretkom [[neurooslikavanje|neurooslikavanja]] i drugih metoda proučavanja mozga. U novije vrijeme na ovo područje sve više utječu i, obrada prirodnog jezika, [[vještačka inteligencija]]&lt;ref name=&quot;Wolff_2026&quot;&gt;{{cite journal |last=Wolff |first=Brittany |title=Artificial intelligence and natural language processing in modern clinical neuropsychology: A narrative review |journal=The Clinical Neuropsychologist |volume=40 |issue=3 |pages=728–752 |year=2026 |doi=10.1080/13854046.2025.2547934 |url=https://www.tandfonline.com/doi/full/10.1080/13854046.2025.2547934 |doi-access=free |access-date=19. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; i virtuelna stvarnost.&lt;ref name=&quot;Cavallo_2026&quot;&gt;{{cite journal |last1=Cavallo |first1=Nicola Davide |last2=Amitrano |first2=Federica |last3=Coccia |first3=Armando |last4=Miccio |first4=Carlo |last5=Santangelo |first5=Gabriella |last6=Marcuccio |first6=Laura |last7=D'Addio |first7=Giovanni |last8=Moretta |first8=Pasquale |title=Immersive Virtual Reality in Neuropsychological Assessment of Acquired Brain Injury: a Systematic Review and Meta-Analysis |journal=Neuropsychology Review |date=17. 4. 2026 |doi=10.1007/s11065-026-09693-x |url=https://link.springer.com/article/10.1007/s11065-026-09693-x |doi-access=free |access-date=19. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Poseban naglasak stavlja se na ekološku valjanost neuropsiholoških procjena, primjenu digitalnih biomarkera te individualizaciju kliničke [[neuropsihološka procjena|neuropsihološke procjene]] i [[rehabilitacija (neuropsihologija)|rehabilitacije]].&lt;ref name=&quot;Lundervold_2025&quot;&gt;{{cite journal |last=Lundervold |first=Astri J. Johansen |title=Precision neuropsychology in the area of AI |journal=Frontiers in Psychology |volume=16 |pages=1537368 |date=14. 5. 2025 |doi=10.3389/fpsyg.2025.1537368 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC12118123/ |doi-access=free |access-date=19. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Neuropsihologija je usko povezana s [[Neuronauka|neuronaukom]] i [[biološka psihologija|biološkom psihologijom]]. Dok neuronauka obuhvata šire proučavanje nervnog sistema i njegovih funkcija, biološka psihologija proučava biološke osnove psiholoških procesa i ponašanja. Neuropsihologija se nalazi na njihovom raskršću, povezujući spoznaje o funkcionisanju mozga i nervnog sistema s proučavanjem kognitivnih procesa, emocija i ponašanja.

=== Psihoanalitički pristup ===
{{Glavni|Psihoanaliza}}
[[Datoteka:Hall Freud Jung in front of Clark.jpg|mini|desno|300px|Prednji red: [[Sigmund Freud]], [[G. Stanley Hall]], [[Carl Jung]]. Zadnji red: [[Abraham A. Brill]], [[Ernest Jones]], [[Sándor Ferenczi]] na [[Univerzitet Clark|Univerzitetu Clark]] 1909.]]

Psihoanalitički pristup je psihološki pristup koji ljudsko ponašanje, doživljavanje i psihičko funkcionisanje objašnjava naglašavajući ulogu nesvjesnih mentalnih procesa, unutrašnjih konflikata, ranih iskustava i razvoja ličnosti. Pristup je početkom 20. stoljeća razvio austrijski neurolog [[Sigmund Freud]], a njegove osnovne ideje snažno su utjecale na [[Psihologija|psihologiju]], [[Psihijatrija|psihijatriju]] i razvoj [[Psihoterapija|psihoterapije]]. [[Psihoanaliza]] je istovremeno teorija psihičkog funkcionisanja, način istraživanja mentalnih procesa i oblik psihoterapijskog liječenja.&lt;ref name=&quot;APA_Dictionary_Psychoanalysis&quot;&gt;{{cite web |title=psychoanalysis |website=APA Dictionary of Psychology |publisher=American Psychological Association |url=https://dictionary.apa.org/psychoanalysis |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;APA_Psychotherapy_Approaches&quot;&gt;{{cite web |title=Different approaches to psychotherapy |website=American Psychological Association |url=https://www.apa.org/topics/psychotherapy/approaches |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Kernberg_2012&quot;&gt;{{cite book |last=Kernberg |first=Otto F. |editor1-last=Gelder |editor1-first=Michael |editor2-last=Andreasen |editor2-first=Nancy C. |editor3-last=López-Ibor |editor3-first=Juan J. |editor4-last=Geddes |editor4-first=John R. |title=New Oxford Textbook of Psychiatry |edition=2 |chapter=3.1 Psychoanalysis: Freud's theories and their contemporary development |publisher=Oxford University Press |year=2012 |pages=293–305 |doi=10.1093/med/9780199696758.003.0038 |isbn=978-0-19-969675-8 |chapter-url=https://academic.oup.com/book/24770/chapter-abstract/188325394 |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Glavna pretpostavka psihoanalitičkog pristupa jeste da značajan dio mentalnog života odvija se izvan svjesnosti pojedinca i da nesvjesni procesi mogu utjecati na mišljenje, osjećaje i ponašanje. Freud je posebno naglašavao ulogu potisnutih impulsa, unutrašnjih konflikata i iskustava iz djetinjstva. U klasičnoj psihoanalitičkoj teoriji [[Nesvjesni um|nesvjesno]] je povezano s motivacijom, razvojem simptoma i različitim oblicima ponašanja koji pojedincu nisu u potpunosti razumljivi.&lt;ref name=&quot;APA_Dictionary_Psychoanalysis&quot; /&gt;

Freud je ljudsku ličnost u svojoj kasnijoj teoriji opisivao kroz tri psihičke strukture: [[id, ego i super-ego]]. Id predstavlja područje nagona i težnje neposrednom zadovoljenju potreba, ego posreduje između zahtjeva ida, stvarnosti i drugih psihičkih zahtjeva, dok super-ego obuhvata internalizovane moralne standarde i zabrane. Freud je psihičko funkcionisanje shvatao dinamički, kao rezultat međusobnog djelovanja različitih psihičkih sila i konflikata.&lt;ref name=&quot;Spielman_et_al_2020_Freud&quot;&gt;{{cite book |last1=Spielman |first1=Rose M. |last2=Jenkins |first2=William J. |last3=Lovett |first3=Marilyn D. |title=Psychology 2e |chapter=11.2 Freud and the Psychodynamic Perspective |publisher=OpenStax |year=2020 |chapter-url=https://openstax.org/books/psychology-2e/pages/11-2-freud-and-the-psychodynamic-perspective |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Psihoanalitička teorija posebnu pažnju posvećuje razvoju ličnosti i iskustvima iz ranog djetinjstva. Freud je razvoj opisivao kroz [[Psihoseksualni razvoj|psihoseksualne faze]], a smatrao je da neriješeni konflikti u pojedinim fazama mogu utjecati na kasnije funkcionisanje ličnosti. Klasična psihoanaliza također je uključivala koncepte infantilne seksualnosti i [[Edipov kompleks|Edipovog kompleksa]]. Ovi koncepti predstavljaju dio klasične Freudove teorije, ali nisu u istom obliku sastavni dio savremenih psihoanalitičkih pristupa.&lt;ref name=&quot;APA_Dictionary_Psychoanalysis&quot; /&gt;

Važan koncept psihoanalitičkog pristupa jesu [[Odbrambeni mehanizmi|odbrambeni mehanizmi]], odnosno [[Nesvjesni um|nesvjesni]] procesi kojima se ego štiti od [[anksioznost]]i i psihičkog konflikta. Među njima se navode [[potiskivanje]], [[Poricanje (Freud)|poricanje]], projekcija, racionalizacija, premještanje i sublimacija. Koncept odbrambenih mehanizama prvo je povezan s Freudovim radom, a kasnije ga je posebno razvijala [[Anna Freud]]. U savremenoj psihologiji odbrambeni mehanizmi se također proučavaju kao načini suočavanja s unutrašnjim i vanjskim izvorima [[Psihološki stres|stresa]], pri čemu se razlikuju prema stepenu prilagođenosti i iskrivljavanja stvarnosti.&lt;ref name=&quot;APA_Dictionary_Defense_Mechanism&quot;&gt;{{cite web |title=defense mechanism |website=APA Dictionary of Psychology |publisher=American Psychological Association |url=https://dictionary.apa.org/defense-mechanism |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Psihoanalitički pristup razvio je i poseban način istraživanja psihičkog života. Freud je koristio [[Slobodne asocijacije (psihologija)|slobodne asocijacije]], analizu snova, analizu otpora i tumačenje nesvjesnih sadržaja. Posebnu ulogu dobio je odnos između pacijenta i analitičara, uključujući pojmove [[transfer (psihologija)|transfera]] i kontratransfera. U klasičnoj psihoanalizi cilj je bio osvijestiti nesvjesne konflikte i omogućiti njihovu obradu kroz terapijski odnos.&lt;ref name=&quot;APA_Dictionary_Psychoanalysis&quot; /&gt;

Nakon Freuda razvili su se brojni psihoanalitički i psihodinamički pravci. [[Carl Gustav Jung]] razvio je [[analitička psihologija|analitičku psihologiju]], a [[Alfred Adler]] [[individualna psihologija|individualnu psihologiju]]. Unutar psihoanalitičke tradicije kasnije su se razvili [[ego psihologija]], [[teorija objektnih odnosa]], [[self psihologija]] i [[relacijska psihoanaliza]]. Savremeni psihoanalitički pristupi u većoj mjeri naglašavaju međuljudske odnose, razvoj selfa i odnose s drugim ljudima, dok su neke klasične Freudove pretpostavke o nagonima i strukturi ličnosti izgubile centralno mjesto.&lt;ref name=&quot;APA_Dictionary_Psychoanalysis&quot; /&gt;

Psihoanalitički pristup imao je snažan utjecaj na razvoj [[Psihologija|psihologije]] i [[Psihoterapija|psihoterapije]], ali je istovremeno bio predmet dugotrajnih teorijskih i empirijskih kritika. Pojedini klasični koncepti, uključujući [[Edipov kompleks]] i određene Freudove pretpostavke o psihičkim konfliktima, teško su empirijski provjerljivi ili nisu dobili dovoljnu empirijsku potvrdu. Pregledi istraživanja ukazuju, međutim, da su pojedini psihoanalitički koncepti i psihodinamički tretmani bili predmet empirijskih istraživanja, pa se savremena procjena psihoanalitičke tradicije ne može svesti ni na tvrdnju da je Freudova teorija u cjelini potvrđena niti na tvrdnju da je cjelokupni pristup naučno bezvrijedan.&lt;ref name=&quot;Luborsky_Barrett_2006&quot;&gt;{{cite journal |last1=Luborsky |first1=Lester |last2=Barrett |first2=Marna S. |title=The History and Empirical Status of Key Psychoanalytic Concepts |journal=Annual Review of Clinical Psychology |volume=2 |issue=1 |pages=1–19 |year=2006 |doi=10.1146/annurev.clinpsy.2.022305.095328 |url=https://www.annualreviews.org/content/journals/10.1146/annurev.clinpsy.2.022305.095328 |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Savremene psihodinamičke psihoterapije razvile su se iz psihoanalitičke tradicije, ali se po načinu provođenja mogu značajno razlikovati od klasične psihoanalize. Dok klasična psihoanaliza obično podrazumijeva intenzivan i dugotrajan tretman, psihodinamičke terapije mogu biti kraće i usmjerene na različite probleme, uključujući obrasce odnosa, emocije i nesvjesne motive. [[Američko psihološko udruženje]] psihoanalitičke i psihodinamičke terapije svrstava među glavne psihoterapijske pristupe, pri čemu naglašava njihovo usmjerenje na razumijevanje nesvjesnih značenja i motivacija.&lt;ref name=&quot;APA_Psychotherapy_Approaches&quot; /&gt;

=== Socijalna psihologija ===
{{Glavni|Socijalna psihologija}}

[[Socijalna psihologija]] je grana psihologije koja proučava kako su misli, osjećaji i ponašanje pojedinca oblikovani stvarnom, zamišljenom ili simbolički predstavljenom prisutnošću drugih ljudi. Prema definiciji [[Gordon Allport|Gordona Allporta]], centralni dio socijalne psihologije čini proučavanje načina na koji socijalno okruženje utječe na pojedinca. Za razliku od socioloških pristupa, koji se češće usmjeravaju na društvene strukture poput statusa, uloga i društvenih klasa, socijalna psihologija veći naglasak stavlja na psihološke procese putem kojih pojedinci opažaju, tumače i doživljavaju svoje socijalno okruženje.&lt;ref name=&quot;APA_Dictionary_Social_Psychology&quot;&gt;{{cite web |title=social psychology |website=APA Dictionary of Psychology |publisher=American Psychological Association |url=https://dictionary.apa.org/social-psychology |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;APA_Social_Psychology&quot;&gt;{{cite web |title=Social Psychology Studies Human Interactions |website=American Psychological Association |url=https://www.apa.org/education-career/guide/subfields/social |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Socijalna psihologija razvila se kao zasebno područje psihologije početkom 20. stoljeća. Među ranim istraživačima bio je [[Floyd Henry Allport|Floyd Allport]], koji je socijalnu psihologiju definisao kao nauku o ponašanju pojedinca u mjeri u kojoj je ono pod utjecajem drugih pojedinaca ili predstavlja reakciju na njihovo ponašanje. Ovakvo usmjerenje doprinijelo je razvoju eksperimentalnog pristupa proučavanju socijalnog ponašanja.&lt;ref name=&quot;Allport_1924_Ch1&quot;&gt;{{cite book |last=Allport |first=Floyd Henry |title=Social Psychology |chapter=Chapter 1: Social Psychology as a Science of Individual Behavior and Consciousness |publisher=Houghton Mifflin Company |year=1924 |url=https://brocku.ca/MeadProject/Allport/1924/1924_01.html |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Područje proučavanja socijalne psihologije obuhvata socijalnu percepciju, socijalnu kogniciju, stavove, socijalni utjecaj, međuljudske odnose i ponašanje u grupama. Socijalni psiholozi proučavaju kako ljudi opažaju i procjenjuju druge osobe, kako oblikuju stavove i uvjerenja, na koji način društveni kontekst utječe na donošenje odluka i ponašanje te kako nastaju saradnja, sukobi, privlačnost i odnosi među pojedincima. Posebno mjesto zauzima proučavanje načina na koji ljudi svoje ponašanje i ponašanje drugih tumače na osnovu dostupnih socijalnih informacija.&lt;ref name=&quot;APA_Social_Psychology&quot; /&gt;

Jedno od važnih područja jeste socijalni utjecaj, koji obuhvata procese kojima prisutnost, očekivanja ili ponašanje drugih ljudi mijenjaju mišljenje, osjećaje ili ponašanje pojedinca. U okviru ovog područja proučavaju se pojave poput [[konformizam|konformizma]], poslušnosti, socijalnog olakšavanja, socijalnog ometanja i različitih oblika uvjeravanja. Socijalna psihologija također proučava kako pojedinci formiraju i mijenjaju [[stav (psihologija)|stavove]] te kako stavovi utječu na ponašanje.

Važan dio discipline čini socijalna kognicija, odnosno proučavanje načina na koji ljudi opažaju, obrađuju, pohranjuju i koriste informacije o drugim ljudima i socijalnim situacijama. Istražuju se procesi poput stvaranja utisaka, [[stereotip|stereotipiziranja]], [[predrasuda]], [[atribucija|atribucije]] i procjenjivanja tuđih namjera. Ovi procesi mogu biti svjesni i namjerni, ali mogu uključivati i automatske procese koji utječu na ponašanje bez potpune svjesne kontrole pojedinca.

Socijalni psiholozi također proučavaju međuljudske odnose, uključujući privlačnost, prijateljstvo, ljubav, saradnju, agresiju i pomaganje. Ponašanje pojedinca posmatra se u odnosu prema karakteristikama drugih ljudi i situacijama u kojima se interakcija odvija. Na taj način socijalna psihologija nastoji objasniti zašto se ista osoba može ponašati različito u različitim socijalnim okolnostima.

Posebno područje čini proučavanje grupa i međugrupnih odnosa. Istražuju se procesi koji nastaju kada pojedinci djeluju kao članovi grupa, uključujući grupne norme, društvene uloge, grupno donošenje odluka, vodstvo, koheziju i [[socijalni identitet|socijalni identitet]]. Međugrupna istraživanja bave se odnosima između društvenih grupa, uključujući nastanak stereotipa i predrasuda, [[Diskriminacija|diskriminaciju]], konflikte i uslove koji mogu potaknuti saradnju među grupama.

Socijalna psihologija koristi različite istraživačke metode, uključujući laboratorijske i terenske eksperimente, korelacijska istraživanja, posmatranje, ankete i druge metode psihološkog istraživanja. Eksperimentalni pristup ima posebno značajno mjesto jer omogućava ispitivanje uzročno-posljedičnih odnosa između socijalnih situacija i ponašanja. Zbog složenosti socijalnog ponašanja, savremena socijalna psihologija često povezuje eksperimentalne metode s drugim kvantitativnim i kvalitativnim pristupima.

Socijalna psihologija ima široku primjenu u različitim područjima. Njena saznanja koriste se u [[Obrazovanje|obrazovanju]], [[zdravstvo|zdravstvu]], [[organizacija|organizacijama]], [[marketing]]u, [[komunikacija]]ma, [[politika|politici]], rješavanju sukoba i javnim politikama. Primjenjuju se, između ostalog, u proučavanju međuljudskih i međugrupnih sukoba, smanjenju predrasuda i diskriminacije, unapređenju saradnje i komunikacije te oblikovanju intervencija usmjerenih na promjenu ponašanja.&lt;ref name=&quot;APA_Social_Psychology&quot; /&gt;

== Osnovne oblasti istraživanja ==
=== Ličnost ===
{{Glavni|Psihologija ličnosti}}

[[Psihologija ličnosti]] proučava ličnost, njenu strukturu, razvoj, individualne razlike i procese kojima se oblikuju relativno trajni obrasci mišljenja, osjećanja i ponašanja. Prema definiciji [[Američko psihološko udruženje|Američkog psihološkog udruženja]], psihologija ličnosti obuhvata proučavanje prirode i definicije ličnosti, njenog razvoja i strukture, crta i dinamičkih procesa, individualnih razlika tokom života i neprilagođenih oblika ličnosti, uključujući [[poremećaj ličnosti|poremećaje ličnosti]].&lt;ref name=&quot;APA_Personality_Psychology&quot;&gt;{{cite web |title=Personality psychology |website=APA Dictionary of Psychology |publisher=American Psychological Association |url=https://dictionary.apa.org/personality-psychology |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Ličnost se pritom shvata kao složena i dinamična cjelina koja obuhvata, između ostalog, crte, interese, motive, vrijednosti, [[pojam o sebi]], sposobnosti i emocionalne obrasce, a na njen razvoj utječu nasljedni i biološki faktori, iskustva, odnosi s drugim ljudima i kulturni kontekst.&lt;ref name=&quot;APA_Personality&quot;&gt;{{cite web |title=Personality |website=APA Topics |publisher=American Psychological Association |url=https://www.apa.org/topics/personality |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Različite teorije ličnosti nude različita objašnjenja njene strukture i razvoja. [[Psihoanaliza|Psihoanalitički]] pristupi naglašavaju ulogu nesvjesnih procesa, unutrašnjih konflikata i ranih iskustava, dok [[teorija crta ličnosti|teorije crta]] nastoje opisati individualne razlike pomoću relativno stabilnih karakteristika. U savremenoj psihologiji ličnosti, crte ličnosti se obično shvataju kao relativno trajne karakteristike o kojoj se zaključuje na osnovu obrazaca ponašanja, stavova, osjećanja i navika i koja može pomoći u opisivanju i predviđanju ponašanja u različitim situacijama.&lt;ref name=&quot;APA_Personality_Trait&quot;&gt;{{cite web |title=Personality trait |website=APA Dictionary of Psychology |publisher=American Psychological Association |url=https://dictionary.apa.org/personality-trait |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Među najutjecajnijim pristupima proučavanju crta ličnosti bili su modeli [[Gordon Allport|Gordona Allporta]], [[Raymond Cattell|Raymonda Cattella]] i [[Hans Eysenck|Hansa Eysencka]]. Cattell je primjenom [[faktorska analiza|faktorske analize]] nastojao utvrditi osnovne dimenzije ličnosti i razvio sistem koji je razlikovao veći broj primarnih faktora ličnosti.&lt;ref name=&quot;Cattell_1946&quot;&gt;{{cite journal |last1=Cattell |first1=R. B. |title=Personality structure and measurement: I. The operational determination of trait unities |journal=British Journal of Psychology. General Section |volume=36 |issue=2 |pages=88–102 |date=januar 1946 |doi=10.1111/j.2044-8295.1946.tb01110.x |url-access=subscription |url=https://bpspsychub.onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1111/j.2044-8295.1946.tb01110.x |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Eysenck je predložio model prema kojem se ličnost može opisati kroz tri široke dimenzije: [[ekstraverzija i introverzija|ekstraverziju–introverziju]], [[neuroticizam|neuroticizam–emocionalnu stabilnost]] i [[psihoticizam]]–normalnost.&lt;ref name=&quot;Eysenck_1990&quot;&gt;{{cite journal |last1=Eysenck |first1=Hans J. |title=Genetic and environmental contributions to individual differences: The three major dimensions of personality |journal=Journal of Personality |volume=58 |issue=1 |pages=245–261 |date=mart 1990 |doi=10.1111/j.1467-6494.1990.tb00915.x |url-access=subscription |pmid=23750379 |url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.1111/j.1467-6494.1990.tb00915.x |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Od druge polovine 20. stoljeća sve veći značaj dobija [[Velikih pet crta ličnosti|model velikih pet crta ličnosti]], odnosno petofaktorski model. Model opisuje ličnost pomoću pet širokih dimenzija: [[ekstraverzija|ekstraverzije]], [[ugodnost|ugodnosti]], [[savjesnost|savjesnosti]], [[neuroticizam|neuroticizma]] i [[otvorenost prema iskustvu|otvorenosti prema iskustvu]]. Istraživanja su pokazala da se tih pet dimenzija može identifikovati u različitim vrstama mjera ličnosti i u različitim kulturnim kontekstima, zbog čega su postale jedno od najutjecajnijih okvira za empirijsko proučavanje strukture ličnosti.&lt;ref name=&quot;McCrae_John_1992&quot;&gt;{{cite journal |last1=McCrae |first1=R. R. |last2=John |first2=O. P. |title=An introduction to the five-factor model and its applications |journal=Journal of Personality |volume=60 |issue=2 |pages=175–215 |date=juni 1992 |doi=10.1111/j.1467-6494.1992.tb00970.x |pmid=1635039 |url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.1111/j.1467-6494.1992.tb00970.x |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Ipak, model velikih pet nije sveobuhvatna teorija ličnosti. Kritičari su ukazivali na to da opisivanje ličnosti pomoću širokih crta samo po sebi ne objašnjava uzroke ponašanja, razvoj ličnosti, njenu organizaciju niti način na koji se ponašanje mijenja u zavisnosti od situacije.&lt;ref name=&quot;McAdams_1992&quot;&gt;{{cite journal |last1=McAdams |first1=D. P. |title=The five-factor model in personality: A critical appraisal |journal=Journal of Personality |volume=60 |issue=2 |pages=329–361 |date=juni 1992 |doi=10.1111/j.1467-6494.1992.tb00976.x |pmid=1635046 |url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.1111/j.1467-6494.1992.tb00976.x |url-access=subscription |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Zbog toga savremeno proučavanje ličnosti, pored relativno stabilnih crta, obuhvata motive, ciljeve, emocionalne i kognitivne procese, međuljudske odnose, životne priče i utjecaj situacijskog i društvenog konteksta.&lt;ref name=&quot;APA_Personality_Psychology&quot; /&gt;

Ličnost se također ne smatra potpuno nepromjenjivom. Istraživanja tokom životnog vijeka pokazuju da se crte ličnosti mogu mijenjati i u odrasloj dobi, pri čemu se promjene razlikuju među pojedincima i povezane su, između ostalog, s razvojnim periodom i životnim iskustvima.&lt;ref name=&quot;Roberts_Mroczek_2008&quot;&gt;{{cite journal |last1=Roberts |first1=B. W. |last2=Mroczek |first2=D. |title=Personality Trait Change in Adulthood |journal=Current Directions in Psychological Science |volume=17 |issue=1 |pages=31–35 |date=februar 2008 |doi=10.1111/j.1467-8721.2008.00543.x |pmc=2743415 |pmid=19756219 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC2743415/ |doi-access=free |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Meta-analiza longitudinalnih istraživanja također je pokazala da se prosječne vrijednosti pojedinih crta mijenjaju tokom različitih životnih razdoblja, uključujući srednju i stariju dob.&lt;ref name=&quot;Roberts_2006&quot;&gt;{{cite journal |last1=Roberts |first1=B. W. |last2=Walton |first2=K. E. |last3=Viechtbauer |first3=W. |title=Patterns of mean-level change in personality traits across the life course: A meta-analysis of longitudinal studies |journal=Psychological Bulletin |volume=132 |issue=1 |pages=1–25 |date=januar 2006 |doi=10.1037/0033-2909.132.1.1 |pmid=16435954 |url=https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/16435954/ |url-access=subscription |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Razvoj psihologije ličnosti pratio je razvoj različitih metoda i instrumenata za [[psihološka procjena|procjenu ličnosti]]. Među njima su upitnici samoprocjene, procjene drugih osoba, psihološki intervjui i drugi psihometrijski postupci. Jedan od najpoznatijih savremenih instrumenata je [[Minnesota multifazni inventar ličnosti]] (MMPI), koji se koristi prvenstveno za procjenu psihopatologije i određenih aspekata ličnosti, posebno u kliničkim kontekstima.&lt;ref name=&quot;Sellbom_2019&quot;&gt;{{cite journal |last1=Sellbom |first1=M. |title=The MMPI-2-Restructured Form (MMPI-2-RF): Assessment of Personality and Psychopathology in the Twenty-First Century |journal=Annual Review of Clinical Psychology |volume=15 |pages=149–177 |date=7. 5. 2019 |doi=10.1146/annurev-clinpsy-050718-095701 |pmid=30601687 |url=https://www.annualreviews.org/doi/10.1146/annurev-clinpsy-050718-095701 |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Među popularnim instrumentima je i [[Myers–Briggs tipski indikator]] (MBTI), zasnovan na tipologiji [[Carl Jung|Carla Junga]]. Međutim, njegova široka popularnost ne znači i jednaku prihvaćenost u psihometrijskoj literaturi. Istraživanja su ukazivala na probleme povezane s pouzdanošću i valjanošću MBTI-ja te na potrebu za oprezom pri njegovoj primjeni, naročito u organizacijskim i profesionalnim kontekstima.&lt;ref name=&quot;Boyle_1995&quot;&gt;{{cite journal |last1=Boyle |first1=G. J. |title=Myers-Briggs Type Indicator (MBTI): Some Psychometric Limitations |journal=Australian Psychologist |volume=30 |issue=1 |pages=71–74 |date=mart 1995 |doi=10.1111/j.1742-9544.1995.tb01750.x |url=https://aps.onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.1111/j.1742-9544.1995.tb01750.x |url-access=subscription |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Za istraživanje individualnih razlika razvijeni su i javno dostupni skupovi čestica, među kojima je [[Međunarodni skup čestica za procjenu ličnosti]] (IPIP). IPIP predstavlja javno dostupnu zbirku čestica i skala za procjenu različitih konstrukata ličnosti i omogućava istraživačima razvoj i prilagođavanje mjernih instrumenata bez ograničenja karakterističnih za komercijalne testove.&lt;ref name=&quot;STAR_Upitnici&quot;&gt;{{cite web |title=Otvoreni upitnici |website=STAR centar za primenjenu psihologiju |publisher=Filozofski fakultet Univerziteta u Novom Sadu |url=https://star.ff.uns.ac.rs/upitnici.php |access-date=20. 8. 2026 |language=sr}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Goldberg_2006&quot;&gt;{{cite journal |last1=Goldberg |first1=L. R. |last2=Johnson |first2=J. A. |last3=Eber |first3=H. W. |last4=Hogan |first4=R. |last5=Ashton |first5=M. C. |last6=Cloninger |first6=C. R. |last7=Gough |first7=H. G. |title=The international personality item pool and the future of public-domain personality measures |journal=Journal of Research in Personality |volume=40 |issue=1 |pages=84–96 |date=februar 2006 |doi=10.1016/j.jrp.2005.08.007 |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S0092656605000553 |url-access=subscription |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Proučavanje ličnosti povezano je i s proučavanjem [[poremećaj ličnosti|poremećaja ličnosti]]. Pored tradicionalnog kategorijalnog pristupa, savremena istraživanja sve više razmatraju [[dimenzionalni modeli poremećaja ličnosti|dimenzionalne modele]], prema kojima se patološke karakteristike ličnosti mogu posmatrati kao kontinuum različitih stepena izraženosti. [[DSM-5]] je zadržao tradicionalnu klasifikaciju poremećaja ličnosti u odjeljku II, ali je u odjeljku III predstavio Alternativni DSM-5 model poremećaja ličnosti, koji kombinuje procjenu oštećenja u funkcionisanju ličnosti s dimenzionalnom procjenom patoloških crta.&lt;ref name=&quot;DSM5_TR_AMPD&quot;&gt;{{cite book |title=Diagnostic and Statistical Manual of Mental Disorders, Fifth Edition, Text Revision (DSM-5-TR) |chapter=Alternative DSM-5 Model for Personality Disorders |publisher=American Psychiatric Association |date=2022 |doi=10.1176/appi.books.9780890425787.Alternate_DSM5_Model_for_Personality_Disorders |url=https://doi.org/10.1176/appi.books.9780890425787.Alternate_DSM5_Model_for_Personality_Disorders |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Motivacija ===

[[Motivacija]] je skup psiholoških procesa koji pokreću, usmjeravaju i održavaju ponašanje prema određenim ciljevima. U psihologiji se proučava zašto pojedinac započinje određeno ponašanje, zašto ga usmjerava prema određenom cilju, koliko napora ulaže i zbog čega u njemu ustrajava ili od njega odustaje. Motivacija je povezana s potrebama, željama, ciljevima, emocijama, očekivanjima i nagradama, a na njeno djelovanje utječu i biološki i društveni faktori.&lt;ref name=&quot;Godsil_2003_Motivation&quot;&gt;{{cite book |last1=Godsil |first1=Bill P. |last2=Tinsley |first2=Matthew R. |last3=Fanselow |first3=Michael S. |chapter=Motivation |editor1-last=Weiner |editor1-first=Irving B. |editor2-last=Healy |editor2-first=Alice F. |editor3-last=Proctor |editor3-first=Robert W. |title=Handbook of Psychology: Volume 4, Experimental Psychology |publisher=John Wiley &amp; Sons, Inc. |date=2003 |pages=33–60 |isbn=978-0-471-17669-5 |doi=10.1002/0471264385.wei0402 |chapter-url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1002/0471264385.wei0402 |access-date=25. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Historijski razvoj psiholoških teorija motivacije obuhvatio je različita objašnjenja, od naglašavanja urođenih [[instinkt]]a do proučavanja potreba, nagona, nagrada, ciljeva i kognitivnih procesa. [[William James]] je među prvim psiholozima sistematski razmatrao instinkte i njihovu ulogu u ponašanju, dok su darvinističke ideje o prilagođavanju i preživljavanju snažno utjecale na razvoj ranih teorija motivacije.&lt;ref name=&quot;Forgas_2005_SocialMotivation&quot;&gt;{{cite book |last1=Forgas |first1=Joseph P. |last2=Williams |first2=Kipling D. |last3=Laham |first3=Simon M. |chapter=Social motivation: Introduction and overview |editor1-last=Forgas |editor1-first=Joseph P. |editor2-last=Williams |editor2-first=Kipling D. |editor3-last=Laham |editor3-first=Simon M. |title=Social Motivation: Conscious and Unconscious Processes |publisher=Cambridge University Press |date=2005 |pages=1–17 |isbn=978-0-521-83254-0 |doi=10.1017/CBO9780511735066.003 |chapter-url=https://doi.org/10.1017/CBO9780511735066.003 |access-date=25. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

U [[psihoanaliza|psihoanalitičkoj teoriji]], [[Sigmund Freud]] je motivaciju povezivao s djelovanjem nagona. U ranijoj Freudovoj teoriji naglašena je uloga seksualnog nagona i načela zadovoljstva, dok je kasnije uveo i [[nagon smrti]], koji je povezao s agresijom, destruktivnim ponašanjem i pojavom prisilnog ponavljanja.&lt;ref name=&quot;Weiner_1992_HumanMotivation&quot;&gt;{{cite book |last=Weiner |first=Bernard |title=Human Motivation: Metaphors, Theories, and Research |publisher=SAGE Publications |date=1992 |isbn=978-0-7619-0491-5 |url=https://books.google.com/books?id=Hls5cPZlS4QC |access-date=25. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Freudovo shvatanje motivacije bilo je povezano s pretpostavkom da ponašanje nije uvijek određeno svjesnim namjerama, nego da na njega mogu utjecati nesvjesni procesi i unutrašnji konflikti.

[[Biheviorizam|Biheviorističke]] teorije pomjerile su fokus s unutrašnjih psihičkih procesa na ponašanje koje se može neposredno posmatrati i njegove odnose s okolinom. Učenje putem [[potkrepljenje|potkrepljenja]] i [[kazna (psihologija)|kazne]] postalo je jedno od važnih objašnjenja načina na koji se ponašanje održava ili mijenja. [[Clark L. Hull]] razvio je [[teorija redukcije nagona|teoriju redukcije nagona]], prema kojoj fiziološke potrebe stvaraju stanje nagona koje motiviše ponašanje usmjereno prema njegovom smanjenju.&lt;ref name=&quot;Hull_1943_PrinciplesOfBehavior&quot;&gt;{{cite book |last=Hull |first=Clark L. |title=Principles of Behavior: An Introduction to Behavior Theory |publisher=D. Appleton-Century Company |date=1943 |url=https://books.google.com/books?id=6WB9AAAAMAAJ |access-date=25. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Biološke teorije motivacije posebno proučavaju ulogu fizioloških potreba i mehanizama koji održavaju unutrašnju ravnotežu organizma. [[Glad]], [[žeđ]], seksualno ponašanje i termoregulacija među primjerima su motivacijskih procesa koji imaju snažnu biološku osnovu. Međutim, ljudsko ponašanje nije moguće objasniti samo fiziološkim potrebama. Na motivaciju utječu i prethodno iskustvo, očekivanja, dostupnost nagrada, društveno okruženje i individualni ciljevi.&lt;ref name=&quot;Forgas_2005_SocialMotivation&quot; /&gt;

Važan pojam u proučavanju motivacije jeste [[homeostaza]], odnosno održavanje relativno stabilnog unutrašnjeg stanja organizma. Na primjer, nedostatak vode može dovesti do fizioloških promjena koje povećavaju vjerovatnoću ponašanja usmjerenog prema njenom pronalaženju i uzimanju. Međutim, ponašanje povezano s hranom i drugim potrebama ne određuju samo fiziološki signali. Na njega mogu utjecati i vrijeme dana, dostupnost hrane, njena privlačnost, prethodno iskustvo i društveni kontekst.&lt;ref name=&quot;Forgas_2005_SocialMotivation&quot; /&gt;

Savremene teorije motivacije sve više naglašavaju ulogu ciljeva, očekivanja i procjene vrijednosti ishoda. Pojedinci ne reaguju samo na neposredne potrebe ili nagrade, nego mogu planirati ponašanje prema budućim ciljevima i mijenjati svoje postupke na osnovu procjene vjerovatnoće uspjeha i vrijednosti očekivanog ishoda. U tom smislu, motivacija je povezana s procesima donošenja odluka, samoregulacijom i usmjeravanjem ponašanja prema ciljevima.&lt;ref name=&quot;Shah_2008_HandbookMotivationScience&quot;&gt;{{cite book |editor1-last=Shah |editor1-first=James Y. |editor2-last=Gardner |editor2-first=Wendi L. |title=Handbook of Motivation Science |publisher=Guilford Press |date=2008 |isbn=978-1-59385-568-0 |url=https://books.google.com/books?id=iCxpZkZtDG8C |access-date=25. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

U psihologiji se također razlikuje intrinzična od ekstrinzične motivacije. Intrinzična motivacija odnosi se na obavljanje aktivnosti zbog interesa, zadovoljstva ili uživanja koje proizlazi iz same aktivnosti, dok ekstrinzična motivacija uključuje ponašanje usmjereno prema vanjskim posljedicama, kao što su nagrada, izbjegavanje kazne ili ostvarivanje nekog drugog cilja.&lt;ref name=&quot;Ryan_Deci_2000_IntrinsicExtrinsic&quot;&gt;{{cite journal |last1=Ryan |first1=Richard M. |last2=Deci |first2=Edward L. |title=Intrinsic and Extrinsic Motivations: Classic Definitions and New Directions |journal=Contemporary Educational Psychology |volume=25 |issue=1 |date=2000 |pages=54–67 |doi=10.1006/ceps.1999.1020 |url=https://doi.org/10.1006/ceps.1999.1020 |doi-access=free |access-date=25. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Jedan od utjecajnih savremenih pristupa jeste [[teorija samoodređenja]], koju su razvili [[Edward Deci]] i [[Richard Ryan]]. Prema toj teoriji, ljudsko funkcionisanje i motivacija povezani su sa zadovoljavanjem osnovnih psiholoških potreba za autonomijom, kompetencijom i povezanošću s drugima. Teorija razlikuje različite oblike motivacije duž kontinuuma od amotivacije i vanjski regulisanog ponašanja do autonomnije, intrinzične motivacije.&lt;ref name=&quot;Ryan_Deci_2000_SelfDeterminationTheory&quot;&gt;{{cite journal |last1=Ryan |first1=Richard M. |last2=Deci |first2=Edward L. |title=Self-determination theory and the facilitation of intrinsic motivation, social development, and well-being |journal=American Psychologist |volume=55 |issue=1 |date=2000 |pages=68–78 |doi=10.1037/0003-066X.55.1.68 |pmid=11392867 |url=https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/11392867/ |url-access=subscription |access-date=25. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Motivacija je usko povezana i sa socijalnim okruženjem. Ljudi mogu usvajati ciljeve posmatranjem ponašanja drugih osoba i zaključivanjem o njihovim namjerama. Istraživanja fenomena poznatog kao ''zaraza ciljem'' pokazuju da opažanje ciljeva drugih ljudi može utjecati na vlastite ciljeve i ponašanje pojedinca.&lt;ref name=&quot;Aarts_2004_GoalContagion&quot;&gt;{{cite journal |last1=Aarts |first1=Henk |last2=Gollwitzer |first2=Peter M. |last3=Hassin |first3=Ran R. |title=Goal Contagion: Perceiving Is for Pursuing |journal=Journal of Personality and Social Psychology |volume=87 |issue=1 |date=2004 |pages=23–37 |doi=10.1037/0022-3514.87.1.23 |url=https://doi.org/10.1037/0022-3514.87.1.23 |url-access=subscription |access-date=25. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Nesvjesni um ===
{{Također pogledajte|Nesvjesni um}}

Pojam [[Nesvjesni um|nesvjesnog]] odnosi se na mentalne procese i sadržaje koji nisu neposredno dostupni [[svijest|svijesti]], ali mogu utjecati na mišljenje, osjećaje i ponašanje. U savremenoj psihologiji termin se koristi u različitim značenjima. U [[psihoanaliza|psihoanalitičkoj]] tradiciji nesvjesno označava dio psihičkog života koji uključuje, između ostalog, potisnuta sjećanja, emocionalne konflikte, želje i impulse koji nisu neposredno dostupni svijesti, ali mogu imati dinamički utjecaj na ponašanje. U [[kognitivna psihologija|kognitivnoj psihologiji]] nesvjesni ili [[ne-svjesno procesiranje|ne-svjesni procesi]] obično označavaju mentalne procese koji se odvijaju bez svjesnog uvida ili kontrole.&lt;ref name=&quot;APA_Unconscious&quot;&gt;{{cite web |title=Unconscious |website=APA Dictionary of Psychology |publisher=American Psychological Association |url=https://dictionary.apa.org/unconscious |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;APA_Unconscious_Process&quot;&gt;{{cite web |title=Unconscious process |website=APA Dictionary of Psychology |publisher=American Psychological Association |url=https://dictionary.apa.org/unconscious-process |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Ideja da mentalni procesi mogu utjecati na ponašanje izvan neposredne svijesti ima dugu historiju, ali je posebno mjesto dobila razvojem psihodinamičkih teorija krajem 19. i početkom 20. stoljeća. [[Sigmund Freud]] je nesvjesno smatrao jednim od osnovnih područja psihičkog života i tvrdio da potisnute želje, konflikti i sjećanja mogu utjecati na svjesno mišljenje i ponašanje. U djelima poput ''[[Tumačenje snova (Freud)|Tumačenja snova]]'' i ''[[Psihopatologija svakodnevnog života]]'' pokušavao je pokazati kako se nesvjesni procesi mogu ispoljavati kroz snove, omaške, zaboravljanje i druge svakodnevne pojave.&lt;ref name=&quot;Freud_1997&quot;&gt;{{cite book |last1=Freud |first1=Sigmund |title=The Interpretation of Dreams |publisher=Wordsworth Editions |date=1997 |series=Wordsworth Classics of World Literature |isbn=978-1-85326-484-9 |url=https://books.google.ba/books?id=-pB1UoFnjZcC |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Freudov koncept nesvjesnog razlikovao se od jednostavne ideje o sadržajima kojih osoba trenutno nije svjesna: u psihoanalitičkoj teoriji nesvjesni sadržaji mogu biti povezani s unutrašnjim konfliktima i aktivno utjecati na psihički život.&lt;ref name=&quot;APA_Unconscious&quot; /&gt;

Različita shvatanja nesvjesnih procesa razvijala su se i izvan Freudove psihoanalize. [[Pierre Janet]] proučavao je disocijaciju i mentalne procese koji se mogu odvijati izvan neposredne svijesti, dok je [[Carl Jung]] kasnije razlikovao [[lično nesvjesno]] od [[kolektivno nesvjesno|kolektivnog nesvjesnog]].&lt;ref name=&quot;Kihlstrom_2008&quot;&gt;{{cite book |last1=Kihlstrom |first1=J. F. |chapter=The psychological unconscious |editor1-last=John |editor1-first=O. P. |editor2-last=Robins |editor2-first=R. W. |editor3-last=Pervin |editor3-first=L. A. |title=Handbook of Personality: Theory and Research |edition=3. |publisher=Guilford Press |date=2008 |pages=583–602 |isbn=978-1-60918-059-1 |url=https://books.google.ba/books?id=olgW-du4RBcC |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Ovi pristupi razlikovali su se u pretpostavkama o prirodi i funkciji nesvjesnog, zbog čega se u savremenoj psihologiji ne može govoriti o jednom jedinstvenom konceptu nesvjesnog.

Eksperimentalna psihologija počela je proučavati nesvjesne procese nezavisno od psihoanalitičkih teorija. Već su [[Charles Sanders Peirce]] i [[Joseph Jastrow]] u eksperimentima objavljenim 1884. pokazali da ispitanici mogu razlikovati vrlo male razlike između podražaja i kada nisu bili sigurni u svoju sposobnost razlikovanja. Njihov rad često se navodi kao rani primjer eksperimentalnog proučavanja procesa koji nisu potpuno dostupni introspekciji.&lt;ref name=&quot;Peirce_Jastrow_1884&quot;&gt;{{cite journal |last1=Peirce |first1=C. S. |last2=Jastrow |first2=J. |title=On Small Differences in Sensation |journal=Memoirs of the National Academy of Sciences |volume=3 |pages=73–83 |date=1884 |url=https://philpapers.org/archive/PEIOSD.pdf |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Tokom razvoja [[kognitivna psihologija|kognitivne psihologije]] istraživači su počeli proučavati procese koji se odvijaju bez svjesnog uvida. U tom kontekstu razlikuju se, između ostalog, [[eksplicitno pamćenje|eksplicitni]] i [[implicitno pamćenje|implicitni]] oblici pamćenja. Implicitno pamćenje odnosi se na promjene u ponašanju ili uspješnosti koje proizlaze iz prethodnog iskustva, iako osoba ne mora biti sposobna svjesno se prisjetiti tog iskustva.&lt;ref name=&quot;Schacter_1987&quot;&gt;{{cite journal |last1=Schacter |first1=D. L. |title=Implicit memory: History and current status |journal=Journal of Experimental Psychology: Learning, Memory, and Cognition |volume=13 |issue=3 |pages=501–518 |date=1987 |doi=10.1037/0278-7393.13.3.501 |url=https://psycnet.apa.org/doiLanding?doi=10.1037%2F0278-7393.13.3.501 |url-access=subscription |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Srodno tome, istraživanja [[priming (psihologija)|priminga]] pokazuju da prethodna izloženost određenom podražaju može utjecati na kasniju obradu drugog podražaja, čak i kada osoba nije svjesno usmjerena na tu prethodnu informaciju.&lt;ref name=&quot;Greenwald_1995&quot;&gt;{{cite journal |last1=Greenwald |first1=A. G. |last2=Klinger |first2=M. R. |last3=Schuh |first3=E. S. |title=Activation by marginally perceptible (&quot;subliminal&quot;) stimuli: Dissociation of unconscious from conscious cognition |journal=Journal of Experimental Psychology: General |volume=124 |issue=1 |pages=22–42 |date=1995 |doi=10.1037/0096-3445.124.1.22 |url-access=subscription |url=https://psycnet.apa.org/doiLanding?doi=10.1037%2F0096-3445.124.1.22 |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Poseban predmet istraživanja predstavlja [[subliminalna percepcija]], odnosno obrada podražaja koji se nalaze ispod nivoa eksplicitne svijesti. Međutim, postojanje nesvjesne obrade ne znači da je svaki složeni mentalni proces moguće izvesti bez svijesti. U eksperimentalnim istraživanjima važno je utvrditi da ispitanik zaista nije registrovao ciljni podražaj, jer se tvrdnje o nesvjesnom utjecaju mogu zasnivati na različitim kriterijima svjesne dostupnosti.&lt;ref name=&quot;APA_Unconscious_Perception&quot;&gt;{{cite web |title=Unconscious perception |website=APA Dictionary of Psychology |publisher=American Psychological Association |url=https://dictionary.apa.org/unconscious-perception |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Savremena istraživanja također proučavaju odnos između nesvjesnih procesa i donošenja odluka. [[Neuronauka|Neuronaučna]] istraživanja pokazala su da se određeni obrasci moždane aktivnosti povezani s izborom mogu pojaviti prije nego što osoba prijavi svjesnu svijest o odluci. U studiji Chuna Sionga Soona i saradnika iz 2008, obrasci aktivnosti u prefrontalnim i parijetalnim područjima mozga omogućili su predviđanje nekih aspekata budućeg izbora nekoliko sekundi prije nego što su ispitanici prijavili svjesnu svijest o odluci.&lt;ref name=&quot;Soon_2008&quot;&gt;{{cite journal |last1=Soon |first1=C. S. |last2=Brass |first2=M. |last3=Heinze |first3=H.-J. |last4=Haynes |first4=J.-D. |title=Unconscious determinants of free decisions in the human brain |journal=Nature Neuroscience |volume=11 |issue=5 |pages=543–545 |date=2008 |doi=10.1038/nn.2112 |pmid=18408715 |url=https://www.nature.com/articles/nn.2112 |url-access=subscription |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Takvi nalazi pokrenuli su rasprave o odnosu između svjesnog odlučivanja, neuralnih procesa i [[slobodna volja|slobodne volje]], ali sami po sebi ne predstavljaju dokaz da je slobodna volja iluzija. Pitanje u kojoj mjeri neuralni procesi koji prethode svjesnoj odluci određuju konačno ponašanje ostaje predmet naučne i filozofske rasprave.&lt;ref name=&quot;Baumeister_2008&quot;&gt;{{cite journal |last1=Baumeister |first1=R. F. |title=Free Will in Scientific Psychology |journal=Perspectives on Psychological Science |volume=3 |issue=1 |pages=14–19 |date=2008 |doi=10.1111/j.1745-6916.2008.00057.x |url-access=subscription|url=https://journals.sagepub.com/doi/10.1111/j.1745-6916.2008.00057.x |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

U savremenoj psihologiji zbog toga je korisno razlikovati psihoanalitičko shvatanje [[nesvjesno|nesvjesnog]] od šireg pojma mentalnih procesa koji se odvijaju bez svjesne dostupnosti. Dok je Freudovo nesvjesno dio određene teorije psihičkog funkcionisanja, savremena eksperimentalna psihologija proučava nesvjesnu obradu kroz mjerljive pojave kao što su implicitno pamćenje, priming, automatska obrada i subliminalna percepcija.&lt;ref name=&quot;APA_Unconscious_Process&quot;/&gt;

== Etika i etički principi ==

Etički principi i pravila u domenu psihologije mijenjali su se tokom vremena. Neka poznata istraživanja iz prošlosti danas se smatraju neetičkim i suprotnim važećim kodeksima (npr. Kanadski kodeks ponašanja za istraživanja koja uključuju ljude i Belmontov izvještaj). [[Američko psihološko udruženje]] (APA) razvilo je skup etičkih principa i kodeks ponašanja za ovu profesiju.&lt;ref name=&quot;APA2016&quot;&gt;{{cite web |author=American Psychological Association |year=2016 |title=Ethical principles of psychologists and code of conduct |url=https://www.apa.org/ethics/code |accessdate=13. 2. 2026 |language=engleski}}&lt;/ref&gt;

Savremeni standardi uključuju informisani i dobrovoljni pristanak. Nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], uspostavljen je Nürnberški kodeks zbog zloupotreba ispitanika koji učestvuju u eksperimentu od strane [[Nacizam|nacista]]. Nakon toga je većina zemalja (i naučnih časopisa) usvojila Helsinšku deklaraciju. U SAD-u su Nacionalni instituti za zdravlje (NIH) 1966. osnovali Institucionalni odbor za reviziju (''Institutional Review Board''), a 1974. je usvojen Nacionalni zakon o istraživanju. Ove mjere su potaknule istraživače da obavezno dobiju informisani pristanak od učesnika. Do uspostavljanja ovih pravila doveo je određeni broj etički upitnih istraživanja, među kojima su radioizotopske studije u školi Fernald (MIT–Harvard), tragedija s talidomidom, istraživanje hepatitisa u Willowbrooku, Milgramova istraživanja o poslušnosti autoritetu i Stanfordski zatvorski eksperiment.

=== Etika u radu s ljudima ===

Kodeks etike [[Američko psihološko udruženje|Američkog psihološkog udruženja]] nastao je 1951. pod nazivom &quot;Etički standardi psihologa&quot;. Ovaj kodeks je usmjeravao donošenje zakona o licenciranju u većini američkih saveznih država. Tokom decenija više puta je mijenjan i sadrži i opće principe i obavezujuće etičke standarde.

Etički principi psihologa i kodeks ponašanja APA sastoje se od pet općih principa, koji imaju zadatak da usmjere psihologe ka višem nivou etičke prakse u situacijama kada se ne primjenjuje određeni standard. Ti principi su:

* ''A. Dobrobit i neškodljivost'' – Psiholozi moraju djelovati u korist onih s kojima rade i „ne nanositi štetu“.
* ''B. Vjernost i odgovornost'' – Svijest o povjerenju javnosti u profesiju i pridržavanje etičkih standarda.
* ''C. Integritet'' – Promovisanje iskrenosti i tačnosti, uz izbjegavanje obmana i prevara.
* ''D. Pravednost'' – Razumijevanje da psihologija mora biti na dobrobit svima.
* ''E. Poštivanje prava i dostojanstva ljudi'' – Zaštita prava osoba u radu s psiholozima, uključujući povjerljivost, privatnost i autonomiju.

APA je 2010. dodatno revidirala kodeks kako bi spriječila njegovu upotrebu za opravdavanje kršenja [[Ljudska prava|ljudskih prava]], što je bio odgovor na učešće članova APA u ispitivanjima tokom administracije predsjednika SAD-a [[George W. Bush|Georgea W. Busha]].&lt;ref name=&quot;APA2010&quot;&gt;{{cite web |title=American Psychological Association amends ethics code |url=https://www.apa.org/news/press/releases/2010/02/ethics-code |publisher=APA.org |accessdate=13. 2. 2026 |language=engleski}}&lt;/ref&gt;

Kanadsko psihološko udruženje (CPA) i [[Evropski savez psiholoških udruženja]] (EFPA) koriste slične modele zasnovane na principima dostojanstva, odgovornosti i integriteta.&lt;ref name=&quot;CPA2017&quot;&gt;{{cite web |title=Canadian Code of Ethics for Psychologists |url=https://cpa.ca/docs/File/Ethics/CPA_Code_2017_4thEd.pdf |year=2017 |accessdate=13. 2. 2026 |language=engleski}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;EFPA2015&quot;&gt;{{cite web |title=Model Code of Ethics |url=http://www.efpa.eu |publisher=European Federation of Psychologists' Associations |year=2015 |accessdate=13. 2. 2026 |language=engleski}}&lt;/ref&gt;

Među etičkim pitanjima koja se smatraju naročito značajnim su obaveza rada isključivo u okviru vlastite stručnosti, čuvanje povjerljivosti podataka o pacijentima i izbjegavanje seksualnih odnosa s njima. Neke od najčešćih pritužbi protiv [[Klinička psihologija|kliničkih psihologa]] odnose se na seksualno neprimjereno ponašanje&lt;ref name=&quot;Jones_2003_Ethical_Issues&quot;&gt;{{cite book |last=Jones |first=Stanley E. |chapter=Ethical Issues in Clinical Psychology |editor-last=Stricker |editor-first=George |editor2-last=Widiger |editor2-first=Thomas A. |editor3-last=Weiner |editor3-first=Irving B. |title=Handbook of Psychology, Volume 8: Clinical Psychology |publisher=John Wiley &amp; Sons, Inc. |location=Hoboken, NJ |year=2003 |volume=8 |pages=509–532 |isbn=978-0-471-39263-7 |doi=10.1002/0471264385.wei0821 |chapter-url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.1002/0471264385.wei0821 |access-date=12. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; i povrede povjerljivosti ili privatnosti.

=== Etika u radu sa životinjama ===

Istraživanja na [[Životinje|životinjama]], također, regulišu univerzitetski etički odbori. Etičke smjernice navode da je upotreba životinja u naučne svrhe prihvatljiva samo kada je šteta nanesena životinjama manja od koristi koje proizlaze iz istraživanja.&lt;ref name=&quot;Sherwin_2003&quot;&gt;{{cite journal |last=Sherwin |first=Chris M. |last2=Christiansen |first2=Stine B. |last3=Duncan |first3=Ian J. |last4=Erhard |first4=Hans W. |last5=Lay |first5=Don C. |last6=Mench |first6=Joy A. |last7=O’Connor |first7=Cheryl E. |last8=Petherick |first8=J. Carol |title=Guidelines for the ethical use of animals in applied ethology studies |journal=Applied Animal Behaviour Science |volume=81 |issue=3 |pages=291–305 |year=2003 |doi=10.1016/S0168-1591(02)00288-5 |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S0168159102002885 |url-access=subscription |access-date=12. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte ==
* [[Emocije]]
* [[Geštalt psihologija]]
* [[Pamćenje]]
* [[Psihoterapija]]
* [[Učenje]]
* [[Zaboravljanje]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Dodatna literatura ==

* {{cite book|last1=Badcock|first1=Christopher R.|title=International Encyclopedia of the Social &amp; Behavioral Sciences|year=2015|isbn=978-0-08-097087-5|pages=340–344|chapter=Nature-Nurture Controversy, History of|doi=10.1016/B978-0-08-097086-8.03136-6}}
* {{cite book|last1=Cascio|first1=Wayne F.|title=International Encyclopedia of the Social &amp; Behavioral Sciences|year=2015|isbn=978-0-08-097087-5|pages=879–884|chapter=Industrial–Organizational Psychology: Science and Practice|doi=10.1016/B978-0-08-097086-8.22007-2}}
* {{cite book|last1=Chryssochoou|first1=Xenia|title=International Encyclopedia of the Social &amp; Behavioral Sciences|year=2015|isbn=978-0-08-097087-5|pages=532–537|chapter=Social Psychology|doi=10.1016/B978-0-08-097086-8.24095-6}}
* {{cite book|last1=Deakin|first1=Nicholas|title=International Encyclopedia of the Social &amp; Behavioral Sciences|year=2015|isbn=978-0-08-097087-5|pages=31–36|chapter=Philosophy, Psychiatry, and Psychology|doi=10.1016/B978-0-08-097086-8.27049-9}}
* {{cite book|last1=Demetriou|first1=Andreas|title=International Encyclopedia of the Social &amp; Behavioral Sciences|year=2015|isbn=978-0-08-097087-5|pages=313–322|chapter=Intelligence in Cultural, Social and Educational Context|doi=10.1016/B978-0-08-097086-8.92147-0}}
* {{cite book|last1=Gelso|first1=Charles J.|title=International Encyclopedia of the Social &amp; Behavioral Sciences|year=2015|isbn=978-0-08-097087-5|pages=69–72|chapter=Counseling Psychology|doi=10.1016/B978-0-08-097086-8.21073-8}}
* {{cite book|last1=Henley|first1=Tracy B.|title=International Encyclopedia of the Social &amp; Behavioral Sciences|year=2015|isbn=978-0-08-097087-5|pages=406–411|chapter=Psychology, History of (Early Period)|doi=10.1016/B978-0-08-097086-8.03235-9}}
* {{cite book|last1=Knowland|first1=Victoria C.P.|title=International Encyclopedia of the Social &amp; Behavioral Sciences|last2=Purser|first2=Harry|last3=Thomas|first3=Michael S.C.|year=2015|isbn=978-0-08-097087-5|pages=354–360|chapter=Cross-Sectional Methodologies in Developmental Psychology|doi=10.1016/B978-0-08-097086-8.23235-2}}
* {{cite book|last1=Louw|first1=Dap|title=International Encyclopedia of the Social &amp; Behavioral Sciences|year=2015|isbn=978-0-08-097087-5|pages=351–356|chapter=Forensic Psychology|doi=10.1016/B978-0-08-097086-8.21074-X}}
* {{cite book|last1=McWilliams|first1=Spencer A.|title=International Encyclopedia of the Social &amp; Behavioral Sciences|year=2015|isbn=978-0-08-097087-5|pages=412–417|chapter=Psychology, History of (Twentieth Century)|doi=10.1016/B978-0-08-097086-8.03046-4}}
* {{cite book|last1=Pe-Pua|first1=Rogelia|title=International Encyclopedia of the Social &amp; Behavioral Sciences|year=2015|isbn=978-0-08-097087-5|pages=788–794|chapter=Indigenous Psychology|doi=10.1016/B978-0-08-097086-8.24067-1}}
* {{cite book|last1=Peterson|first1=Roger L.|title=International Encyclopedia of the Social &amp; Behavioral Sciences|last2=Peterson|first2=Donald R.|last3=Abrams|first3=Jules C.|last4=Stricker|first4=George|last5=Ducheny|first5=Kelly|year=2015|isbn=978-0-08-097087-5|pages=517–523|chapter=Training in Clinical Psychology in the United States: Practitioner Model|doi=10.1016/B978-0-08-097086-8.21086-6}}
* {{cite book|last1=Poortinga|first1=Ype H.|title=International Encyclopedia of the Social &amp; Behavioral Sciences|year=2015|isbn=978-0-08-097087-5|pages=311–317|chapter=Cross-Cultural Psychology|doi=10.1016/B978-0-08-097086-8.24011-7}}
* {{cite book|last1=Spinath|first1=Frank M.|title=International Encyclopedia of the Social &amp; Behavioral Sciences|last2=Spinath|first2=Birgit|last3=Borkenau|first3=Peter|year=2015|isbn=978-0-08-097087-5|pages=320–325|chapter=Developmental Behavioral Genetics and Education|doi=10.1016/B978-0-08-097086-8.92009-9}}
* {{cite book|last1=Smith|first1=Edward E.|title=International Encyclopedia of the Social &amp; Behavioral Sciences|year=2015|isbn=978-0-08-097087-5|pages=103–109|chapter=Cognitive Psychology: History|doi=10.1016/B978-0-08-097086-8.03028-2}}
* {{cite book|last1=Staerklé|first1=Christian|title=International Encyclopedia of the Social &amp; Behavioral Sciences|year=2015|isbn=978-0-08-097087-5|pages=427–433|chapter=Political Psychology|doi=10.1016/B978-0-08-097086-8.24079-8}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Psychology}}
* [http://www.perfectionnement.info/fr/agenda.php?i_pays=0&amp;i_date=0&amp;keywords=congr International PSY Congresses] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20051015201117/http://www.perfectionnement.info/fr/agenda.php?i_pays=0&amp;i_date=0&amp;keywords=congr |date=15. 10. 2005 }}
* [http://free-zd.t-com.hr/psih Psihologija, linkovi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20051216170940/http://free-zd.t-com.hr/psih/ |date=16. 12. 2005 }}
* [http://www.iltuobenessere.com/ansia/Default.htm Ansia] University of Milan Psychology Research

{{Psihologija}}
{{Društvene nauke}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Psihologija| ]]
[[Kategorija:Društvene nauke]]
[[Kategorija:Nauke o ponašanju]]</text>
      <sha1>m4gu0simsa0mux1m2i1zrlfrmf915d6</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3922074</id>
      <parentid>3922071</parentid>
      <timestamp>2026-08-25T14:02:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3922074</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="169726" sha1="583hkyr9o5xoi1yocdrneb6udmd5kfd" xml:space="preserve">{{Psihologija bočna traka}}
'''Psihologija''' je nauka koja se bavi proučavanjem psihičkih procesa i [[Ponašanje|ponašanja]].&lt;ref name=&quot;OED&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.oed.com |title=psychology |publisher=Oxford English Dictionary. Oxford University Press |accessdate=13. 2. 2026 |language=engleski}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Fernald&quot;&gt;{{cite book |last=Fernald |first=Dodge |title=Psychology: Six Perspectives |url=https://archive.org/details/psychologysixper0000fern |publisher=SAGE Publications |year=2008 |isbn=978-1-4129-3867-9 |language=engleski}}&lt;/ref&gt; Njen predmet istraživanja obuhvata ponašanje ljudi i životinja, svjesne i nesvjesne fenomene, te mentalne procese kao što su misli, osjećanja i motivi.

Psihologija je nauka širokog opsega koja objedinjuje principe [[Prirodne nauke|prirodnih]] i [[Društvene nauke|društvenih nauka]]. Kao [[Prirodne nauke|prirodna nauka]], ona se manifestuje kroz oblasti poput biološke psihologije, gdje istraživači teže razumijevanju emergentnih svojstava mozga povezujući disciplinu sa neuronaukom. S druge strane, psihologija djeluje kao [[Društvene nauke|društvena nauka]] kada se fokusira na analizu i razumijevanje složenih obrazaca ponašanja pojedinaca i društvenih grupa.&lt;ref name=&quot;Hockenbury&quot;&gt;{{cite book |last1=Hockenbury |first1=D. |last2=Hockenbury |first2=S. |title=Psychology |url=https://archive.org/details/psychology05edhock |publisher=Worth Publishers |year=2010 |language=engleski}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;APA&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.apa.org |title=Frequently asked questions about APA |publisher=American Psychological Association |accessdate=13. 2. 2026 |language=engleski}}&lt;/ref&gt;

== Etimologija i definicije ==

Riječ ''psihologija'' potječe od grčke riječi ''psyche'' (grč. ψυχή), što znači duh ili duša. Drugi dio riječi, ''-logija'', potječe od sufiksa ''-λογία'' (-logia), što označava nauku, izučavanje ili istraživanje.&lt;ref name=&quot;Etymonline&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.etymonline.com/word/psychology |title=Psychology |publisher=Online Etymology Dictionary |accessdate=15. 2. 2026 |language=engleski}}&lt;/ref&gt; Riječ psihologija prvi put se pojavljuje u doba renesanse.&lt;ref name=&quot;dIsa&quot;&gt;{{cite journal |last1=d’Isa |first1=R. |last2=Abramson |first2=C. I. |year=2023 |title=The origin of the phrase comparative psychology: An historical overview |journal=Frontiers in Psychology |volume=14 |pages=1174115 |doi=10.3389/fpsyg.2023.1174115 |language=engleski}}&lt;/ref&gt; U svom latinskom obliku, ''psychiologia'', prvi ju je upotrijebio hrvatski humanista i latinista Marko Marulić u svojoj knjizi ''Psichiologia de ratione animae humanae'' (Psihologija, o prirodi ljudske duše) u periodu između 1510. i 1520.&lt;ref name=&quot;dIsa&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Krstic1964&quot;&gt;{{cite journal |last=Krstić |first=K. |year=1964 |title=Marko Marulic – The author of the term &quot;psychology&quot; |journal=Acta Instituti Psychologici Universitatis Zagrabiensis |volume=36 |pages=7–13 |url=https://psychclassics.yorku.ca/Krstic/marulic.htm |language=engleski}}&lt;/ref&gt; Najraniji poznati spomen riječi ''psychology'' u engleskom jeziku potječe iz 1694., kada ju je Steven Blankaart naveo u djelu ''The Physical Dictionary''. U tom rječniku se navodi da se &quot;anatomija bavi tijelom, a psihologija dušom.&quot;&lt;ref name=&quot;Colman2009&quot;&gt;{{cite book |last=Colman |first=A. M. |year=2009 |title=A dictionary of psychology |url=https://archive.org/details/dictionaryofpsyc0000colm_s3f2 |publisher=Oxford University Press |isbn=978-0-19-953406-7 |language=engleski}}&lt;/ref&gt;

Slovo Ψ (psi), prvo slovo grčke riječi ''psyche'' iz koje je izveden termin psihologija, općenito se povezuje sa psihologijom kao naukom i koristi se kao njen simbol.

Godine 1890, [[William James]] definisao je psihologiju kao &quot;nauku o mentalnom životu, kako u pogledu njegovih pojava, tako i u pogledu njihovih uslova.&quot;&lt;ref name=&quot;James1983&quot;&gt;{{cite book |last=James |first=W. |year=1983 |title=The principles of psychology |publisher=Harvard University Press |language=engleski}}&lt;/ref&gt; Ova definicija bila je široko prihvaćena tokom više decenija. Međutim, njeno značenje je osporavano, naročito od strane Johna B. Watsona, koji je 1913. iznio stavove metodološkog biheviorizma, posmatrajući psihologiju kao isključivo objektivnu eksperimentalnu granu prirodne nauke, čiji je teorijski cilj &quot;predviđanje i kontrola ponašanja.&quot;&lt;ref name=&quot;Watson1913&quot;&gt;{{cite journal |last=Watson |first=J. B. |year=1913 |title=Psychology as the behaviorist views it |url=https://archive.org/details/sim_psychological-review_1913-03_20_2/page/158 |journal=Psychological Review |volume=20 |issue=2 |pages=158–177 |doi=10.1037/h0074428 |language=engleski}}&lt;/ref&gt; Od trenutka kada je James definisao pojam &quot;psihologija&quot;, ovaj termin se sve snažnije povezuje s naučnim eksperimentisanjem.&lt;ref name=&quot;Watson1913&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Davis2004&quot;&gt;{{cite book |last=Davis |first=D. R. |year=2004 |chapter=Psychology |editor-last=Gregory |editor-first=R. L. |title=The Oxford companion to the mind |url=https://archive.org/details/oxfordcompaniont0000unse_b9g3 |edition=2. |pages=[https://archive.org/details/oxfordcompaniont0000unse_b9g3/page/762 763]–764 |publisher=Oxford University Press |isbn=978-0-19-866224-2 |language=engleski}}&lt;/ref&gt; Pod pojmom narodna psihologija (eng. ''folk psychology'') podrazumijeva se razumijevanje mentalnih stanja i ponašanja ljudi kakvo imaju obični ljudi, za razliku od stručnog razumijevanja kojeg imaju profesionalni psiholozi.&lt;ref name=&quot;Hutto2007&quot;&gt;{{cite book |editor1-last=Hutto |editor1-first=D. D. |editor2-last=Ratcliffe |editor2-first=M. |year=2007 |title=Folk psychology re-assessed |url=https://archive.org/details/isbn_9781402055577 |publisher=Springer |isbn=978-1-4020-5557-7 |language=engleski}}&lt;/ref&gt;

== Historija ==
{{Glavni|Historija psihologije}}
Razvoj psihološke misli može se pratiti još od najstarijih civilizacija, u kojima su pitanja o prirodi ljudskog uma i ponašanja bila predmet filozofskih i medicinskih razmatranja. Drevne civilizacije [[Egipat|Egipta]], [[Grčka|Grčke]], [[Kina|Kine]], [[Indija|Indije]] i [[Perzija|Perzije]] razvijale su rane koncepte o psihološkim fenomenima i odnosu između tijela i uma. U starom Egiptu, medicinski tekstovi poput [[Ebersov papirus|Ebersovog papirusa]] svjedoče o prepoznavanju stanja koja se danas povezuju s [[Depresija (raspoloženje)|depresijom]] i poremećajima mišljenja.&lt;ref name=&quot;Okasha_Egypt_2005&quot;&gt;{{cite journal |last=Okasha |first=Ahmed |date=2005 |title=Mental Health in Egypt |journal=The Israel Journal of Psychiatry and Related Sciences |volume=42 |issue=2 |pages=116–125 |pmid=16342608 |url=https://www.researchgate.net/publication/7426670_Mental_health_in_Egypt |access-date=23. 4. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Ovi zapisi predstavljaju jedan od najranijih pokušaja da se [[mentalni poremećaj]]i objasne u okviru medicinskog pristupa. Značajniji teorijski razvoj bilježi se u [[Antička Grčka|antičkoj Grčkoj]], gdje su filozofi poput [[Tales|Talesa iz Mileta]], [[Platon]]a i [[Aristotel]]a (posebno u djelu ''De Anima'') razmatrali funkcionisanje ljudskog uma.&lt;ref name=&quot;Green_Groff_2003&quot;&gt;{{cite book |last1=Green |first1=Christopher D. |last2=Groff |first2=Philip R. |date=2003 |title=Early psychological thought: Ancient accounts of mind and soul |url=https://archive.org/details/earlypsychologic0000gree |location=Westport, Connecticut |publisher=Praeger |isbn=978-0275979201 |access-date=23. 4. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Važan pomak u razumijevanju [[Mentalni poremećaj|mentalnih poremećaja]] načinio je grčki ljekar [[Hipokrat]], koji je u 4. vijeku p. n. e. zastupao stav da mentalni poremećaji imaju fizičke uzroke, čime se udaljio od dotadašnjih nadnaravnih objašnjenja.&lt;ref name=&quot;Brink_Psychology_2008&quot;&gt;{{cite book |last=Brink |first=T. L. |date=2008 |title=Psychology: A Student Friendly Approach |url=http://www.saylor.org/site/wp-content/uploads/2012/06/TLBrink_PSYCH01.pdf |pages=9 |publisher=Saylor Academy |access-date=23. 4. 2026 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120724142236/http://www.saylor.org/site/wp-content/uploads/2012/06/TLBrink_PSYCH01.pdf |archive-date=24. 7. 2012 |url-status=live |language=en}}&lt;/ref&gt; U pogledu lokalizacije mentalnih funkcija, među antičkim misliocima nisu postojali jedinstveni stavovi. Oko 387. p. n. e., Platon je iznio mišljenje da se mentalni procesi odvijaju u [[mozak|mozgu]], dok je Aristotel oko 335. p. n. e. zastupao mišljenje da je [[srce]] središte mentalnih funkcija.&lt;ref name=&quot;MNT_Psychology_2018&quot;&gt;{{cite web |last=Brazier |first=Yvette |date=2018 |title=Psychology: Definitions, branches, history, and how to become one |url=https://www.medicalnewstoday.com/articles/154874 |website=Medical News Today |access-date=23. 4. 2026 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210320030424/https://www.medicalnewstoday.com/articles/154874 |archive-date=20. 3. 2021 |url-status=live |language=en}}&lt;/ref&gt;

U Kini su temelji psihološke misli razvijeni u okviru filozofskih učenja drevnih mislioca poput [[Laozi]]ja i [[Konfucije|Konfucija]], kao i pod utjecajem [[Budizam|budizma]].&lt;ref name=&quot;FinancialExpress_Taoism_2018&quot;&gt;{{cite web |last=Redakcija |date=2018 |title=Natural harmony in Taoism — a cornerstone of Chinese society |url=https://thefinancialexpress.com.bd/views/views/natural-harmony-in-taoism-a-cornerstone-of-chinese-society-1516031957 |website=The Financial Express |access-date=23. 4. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Ova tradicija oslanjala se na [[Introspekcija|introspekciju]], [[opažanje]] i različite tehnike usmjeravanja [[mišljenje|mišljenja]] i [[Ponašanje|ponašanja]], pri čemu se svijet posmatrao kao jedinstvo fizičkog i mentalnog aspekta i njihove međusobne povezanosti.&lt;ref name=&quot;Shi_China_Psychology_2019&quot;&gt;{{cite book |last=Shi |first=Y. |editor-last=Bringmann |editor-first=Wolfgang G. |date=2019 |title=The dawn of psychology in China |book-title=A Pictorial History of Psychology |url=https://archive.org/details/pictorialhistory0000unse_y5p4 |pages=22–27 |publisher=Quintessence Publishing Co. Ltd. |access-date=23. 4. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Kineska filozofija posebno je naglašavala potrebu ″pročišćavanja uma″ radi razvoja [[moral|moralnih vrlina]] i unutrašnje snage. Jedan od najznačajnijih medicinsko-filozofskih tekstova, ''[[Huangdi Neijing]]'' (''Klasik interne medicine Žutog cara''), identifikuje mozak kao središte [[mudrost]]i i osjeta, razvija teorije ličnosti zasnovane na ravnoteži principa [[yin i yang]], te mentalne poremećaje objašnjava kroz fiziološke i društvene neravnoteže. Dalji razvoj proučavanja mozga i mentalnih funkcija u kineskoj tradiciji intenziviran je tokom [[Dinastija Qing|dinastije Qing]], posebno kroz radove učenjaka pod utjecajem zapadne nauke, kao što su Fang Yizhi (1611–1671), Liu Zhi (1660–1730) i Wang Qingren (1768–1831). Wang Qingren je naglašavao ulogu mozga kao središta nervnog sistema, povezao mentalne poremećaje s bolestima mozga, istraživao uzroke snova i [[Nesanica|nesanice]], te razvio ranu teoriju funkcionalne lateralizacije [[Moždana hemisfera|moždanih hemisfera]].&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot;&gt;{{cite book |editor-last=Baker |editor-first=David B. |date=2012 |title=The Oxford Handbook of the History of Psychology |url=https://api.pageplace.de/preview/DT0400.9780199710652_A23608123/preview-9780199710652_A23608123.pdf |publisher=Oxford University Press |location=New York |isbn=978-0195366556 |access-date=23. 4. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Pod utjecajem [[Hinduizam|hinduizma]], [[indijska filozofija]] razvila je složena razmatranja o prirodi i vrstama svijesti. U tekstovima poput ''[[Upanišade|Upanišada]]'' i drugih [[Vedski period|vedskih]] spisa, koji čine osnov hinduističke tradicije, posebno se ističe razlikovanje između prolaznog, svakodnevnog aspekta ličnosti i [[atman]]a (trajnog, nepromjenjivog sebstva). Različite hinduističke filozofske škole, kao i [[budizam]], preispitivale su ovakvo shvatanje sebstva, ali su pritom naglašavale značaj postizanja viših stanja svijesti i samospoznaje. U tom kontekstu, [[joga]] obuhvata skup praksi i tehnika usmjerenih ka razvoju svijesti, samodiscipline i unutrašnje ravnoteže. Utjecaj ovih ideja proširio se i izvan indijskog kulturnog prostora. Tako je [[teozofija]], religijsko-filozofski pokret koji je utemeljila [[Helena Blavatsky]], bila inspirisana indijskim učenjima tokom njenog boravka u [[Britanska Indija|Britanskoj Indiji]].&lt;ref name=&quot;Paranjpe_India_2006&quot;&gt;{{cite book |last=Paranjpe |first=Anand C. |editor-last=Brock |editor-first=Adrian C. |date=2006 |title=From Tradition through Colonialism to Globalization: Reflections on the History of Psychology in India |book-title=Internationalizing the History of Psychology |url=https://www.cambridge.org/core/books/internationalizing-the-history-of-psychology/D695536F2C86208B1C8819A293E5D48B |publisher=Cambridge University Press |access-date=23. 4. 2026 |isbn=978-0521835992 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Raju_Indian_Thought_1985&quot;&gt;{{cite book |last=Raju |first=P. T. |date=1985 |title=Structural Depths of Indian Thought |url=https://archive.org/details/structuraldepths0000raju |publisher=State University of New York Press |location=Albany |pages=35–36 |isbn=978-0887061394 |access-date=23. 4. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Psihologija je bila predmet interesovanja mislioca [[Prosvjetiteljstvo]] u [[Evropa|Evropi]]. U [[Njemačka|Njemačkoj]] je [[Gottfried Wilhelm Leibniz]] (1646–1716) razvio filozofsko shvatanje prema kojem se mentalni procesi odvijaju kontinuirano, bez naglih prekida između različitih stanja svijesti. Oslanjajući se na svoje radove iz [[Matematika|matematike]], posebno na razvoj diferencijalnog i integralnog računa, Leibniz je smatrao da se promjene u svijesti dešavaju postepeno, u vidu neprekidnog niza manjih promjena. U tom okviru uveo je pojam ″malih percepcija″ ([[Latinski jezik|lat.]] ''petites perceptions''), kojim je označio nesvjesne ili jedva primjetne mentalne procese koji, iako pojedinačno nisu dostupni svijesti, zajedno utječu na svjesno iskustvo. Prema njegovom shvatanju, razlika između svjesnih i nesvjesnih sadržaja nije kvalitativna (nije riječ o potpuno različitim vrstama pojava), već kvantitativna (zasniva se na intenzitetu i jasnoći percepcije).&lt;ref name=&quot;Hatfield_1990&quot;&gt;{{cite book |last=Hatfield |first=Gary |date=1990 |title=The Natural and the Normative: Theories of Spatial Perception from Kant to Helmholtz |url=https://archive.org/details/naturalnormative0000hatf |publisher=MIT Press |location=Cambridge, MA |isbn=978-0262081863 |access-date=23. 4. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Leibniz_1989&quot;&gt;{{cite book |last=Leibniz |first=Gottfried Wilhelm |editor-last1=Ariew |editor-first1=Roger |editor-last2=Garber |editor-first2=Daniel |date=1989 |title=Philosophical Essays |url=https://archive.org/details/philosophicaless0000leib |publisher=Hackett Publishing |location=Indianapolis |isbn=978-0872200623 |access-date=23. 4. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; [[Christian Wolff]] je psihologiju nastojao utemeljiti kao posebnu nauku. U djelima ''Psychologia Empirica'' (1732) i ''Psychologia Rationalis'' (1734) sistematski je razradio empirijski i racionalni pristup proučavanju psihičkih pojava.&lt;ref name=&quot;Hatfield_1990&quot; /&gt; [[Immanuel Kant]] je psihologiju posmatrao u okviru [[antropologija|antropologije]], ali je bio skeptičan prema mogućnosti njenog razvoja kao eksperimentalne nauke. Smatrao je da se unutrašnja iskustva ne mogu proučavati na način analogan prirodnim naukama poput hemije, jer se sadržaji svijesti ne mogu izdvojiti, kontrolisati i ponovo kombinovati po volji istraživača. Također je isticao da sam čin posmatranja mijenja stanje posmatranog mentalnog procesa, čime se otežava njegovo objektivno ispitivanje.&lt;ref name=&quot;Hatfield_1990&quot; /&gt;

Krajem 18. stoljeća, Ferdinand Ueberwasser (1752–1812) uveo je naziv ''empirijska psihologija'' u akademski kontekst, te je 1783. na Univerzitetu u Münsteru nosio titulu profesora empirijske psihologije i [[Logika|logike]]. Njegova predavanja predstavljaju jedan od ranih pokušaja institucionalizacije psihologije kao nauke. Međutim, dalji razvoj ovih inicijativa bio je prekinut uslijed političkih i društvenih previranja izazvanih [[Napoleonski ratovi|napoleonskim ratovima]].&lt;ref name=&quot;Schwarz_Pfister_2016&quot;&gt;{{cite journal |last1=Schwarz |first1=Katharina A. |last2=Pfister |first2=Roland |date=2016 |title=Scientific psychology in the 18th century: A historical rediscovery |journal=Perspectives on Psychological Science |volume=11 |issue=3 |pages=399–407 |doi=10.1177/1745691616635601 |url=https://www.academia.edu/96197097/Scientific_Psychology_in_the_18th_Century_A_Historical_Rediscovery |access-date=23. 4. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Nakon tog perioda, vlasti u [[Pruska|Pruskoj]] su reformisale obrazovni sistem, pa je psihologija 1825. uvedena kao obavezan predmet, čemu su podršku dali filozofi [[Georg Wilhelm Friedrich Hegel]] i [[Johann Friedrich Herbart]]. Iako je time dobila svoje mjesto u obrazovanju, psihologija se u to vrijeme još uvijek nije razvila kao eksperimentalna nauka.&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot; /&gt; U [[Engleska|Engleskoj]] su rana razmišljanja o psihologiji bila povezana s teorijom [[Fenologija|frenologije]], koja je pokušavala objasniti osobine ličnosti na osnovu oblika [[Lobanja|lobanje]]. Istovremeno, interes za psihološka pitanja bio je povezan s društvenim problemima, poput [[Alkoholizam|alkoholizma]], [[Nasilje|nasilja]] i uslova u ustanovama za osobe s psihičkim poteškoćama.&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot; /&gt;

=== Počeci eksperimentalne psihologije ===

[[Datoteka:James McKeen Cattell.jpg|mini|desno|300px|[[James McKeen Cattell]], prvi profesor psihologije u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]]]]
[[Datoteka:Wundt-research-group.jpg|mini|desno|300px|[[Wilhelm Wundt]] (sjedi), njemački psiholog, sa saradnicima u svom psihološkom laboratoriju, prvom takve vrste, oko 1880.]]
[[Datoteka:One of Pavlov's dogs.jpg|mini|desno|300px|Jedan od pasa korištenih u eksperimentu ruskog psihologa [[Ivan Pavlov|Ivana Pavlova]] sa hirurški ugrađenom kanilom za mjerenje salivacije, prepariran u Muzeju Pavlova u [[Rjazan]]u u Rusiji]]

Filozof [[John Stuart Mill]] smatrao je da ljudski um može biti predmet naučnog istraživanja, iako je takva nauka u određenoj mjeri neprecizna.&lt;ref name=&quot;Henley_2018_History_Psychology&quot;&gt;{{cite book |last=Henley |first=Tracy |title=Hergenhahn's An Introduction to the History of Psychology |edition=8 |publisher=Cengage Learning |year=2018 |isbn=978-1-337-67125-5 |url=https://books.google.ba/books?id=0g9EDwAAQBAJ |access-date=11. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Mill je predložio koncept &quot;mentalne [[hemija|hemije]]&quot;, prema kojem se jednostavne misli mogu povezivati i tako stvarati složenije ideje. [[Gustav Fechner]] počeo je 1830-ih u [[Leipzig]]u provoditi istraživanja iz oblasti [[psihofizika|psihofizike]]. Formulisao je načelo prema kojem se čovjekova percepcija podražaja mijenja [[logaritam|logaritamski]] u odnosu na njegov intenzitet.&lt;ref name=&quot;Leahey_2001_Modern_Psychology&quot;&gt;{{cite book |last=Leahey |first=Thomas Hardy |title=A History of Modern Psychology |edition=3 |publisher=Prentice Hall |year=2001 |isbn=978-0-13-017573-1 |url=https://books.google.ba/books/about/A_History_of_Modern_Psychology.html?id=7ntWAAAAYAAJ |access-date=11. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; To načelo postalo je poznato kao [[Weber-Fechnerov zakon]]. Fechnerovo djelo ''Elementi psihofizike'' iz 1860. osporilo je Kantovo negativno stajalište o mogućnosti kvantitativnog istraživanja uma.&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Fechner_1860_Psychophysik_Vol1&quot;&gt;{{cite book |last=Fechner |first=Gustav Theodor |title=Elemente der Psychophysik |volume=1 |publisher=Breitkopf und Härtel |year=1860 |url=https://books.google.ba/books?id=C1cOAAAAQAAJ&amp;printsec=frontcover |access-date=11. 8. 2026 |language=de}}&lt;/ref&gt; Fechner je pokazao da se &quot;mentalnim procesima mogu pridružiti brojčane vrijednosti, ali i da se one mogu mjeriti eksperimentalnim metodama&quot;.&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot; /&gt;

U [[Heidelberg]]u je [[Hermann von Helmholtz]] provodio srodna istraživanja čulne percepcije i obučavao [[Fiziologija|fiziologa]] [[Wilhelm Wundt|Wilhelma Wundta]]. Wundt je potom prešao na [[Univerzitet u Leipzigu]], gdje je osnovao psihološki laboratorij koji je označio početak [[Eksperimentalna psihologija|eksperimentalne psihologije]] kao zasebne naučne discipline. Wundt je nastojao razložiti mentalne procese na njihove najosnovnije sastavne dijelove, djelimično pod utjecajem analogije s tadašnjim napretkom u hemiji i njenim uspješnim proučavanjem elemenata i strukture materije.&lt;ref name=&quot;SEP_Wundt&quot;&gt;{{cite encyclopedia |last=Kim |first=Alan |title=Wilhelm Maximilian Wundt |encyclopedia=Stanford Encyclopedia of Philosophy |editor-last=Zalta |editor-first=Edward N. |editor2-last=Nodelman |editor2-first=Uri |publisher=Metaphysics Research Lab, Stanford University |year=2022 |url=https://plato.stanford.edu/entries/wilhelm-wundt/ |access-date=11. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; [[Paul Flechsig]] i [[Emil Kraepelin]] ubrzo su u Leipzigu osnovali još jedan utjecajan laboratorij, usmjeren na eksperimentalnu [[psihijatrija|psihijatriju]].&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot; /&gt;

[[James McKeen Cattell]], profesor psihologije na [[Univerzitet u Pennsylvaniji|Univerzitetu u Pennsylvaniji]] i [[Univerzitet Columbia|Univerzitetu Columbia]] te suosnivač časopisa ''[[Psychological Review]]'', bio je prvi profesor psihologije u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]].&lt;ref name=&quot;NHPRC_Cattell_Letters&quot;&gt;{{cite web |author=National Historical Publications and Records Commission |title=An Education in Psychology: James McKeen Cattell’s Journal and Letters from Germany and England, 1880–1888 |website=National Archives and Records Administration (NARA) |publisher=U.S. National Archives |year=2026 |url=https://www.archives.gov/nhprc/projects/catalog/james-mckeen-cattell |access-date=11. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Njemački psiholog [[Hermann Ebbinghaus]], istraživač na [[Univerzitet u Berlinu|Univerzitetu u Berlinu]], bio je jedan od značajnih istraživača psihologije 19. stoljeća. Bio je pionir eksperimentalnog proučavanja [[Pamćenje|pamćenja]] i razvio je kvantitativne modele [[Učenje|učenja]] i [[Zaboravljanje|zaboravljanja]].&lt;ref name=&quot;Wozniak_1999_Ebbinghaus&quot;&gt;{{cite web |last=Wozniak |first=Robert H. |title=Classics in the History of Psychology -- Ebbinghaus (1885/1913) by R. H. Wozniak |website=Classics in the History of Psychology |publisher=York University |year=1999 |editor-last=Green |editor-first=Christopher D. |url=https://psychclassics.yorku.ca/Ebbinghaus/wozniak.htm |access-date=11. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Početkom 20. stoljeća [[Wolfgang Köhler]], [[Max Wertheimer]] i [[Kurt Koffka]] bili su među osnivačima škole [[Geštalt psihologija|geštalt psihologije]]. Ovaj pristup zasniva se na shvatanju da ljudi pojave doživljavaju kao organizovane cjeline. Za razliku od [[redukcionizam|redukcionističkog]] pristupa, koji [[Misao|misli]] i [[ponašanje]] nastoji svesti na manje sastavne elemente, predstavnici geštalt psihologije naglašavali su da je iskustvo kao cjelina od posebnog značaja te da cjelina predstavlja više od prostog zbira svojih dijelova.&lt;ref name=&quot;Koffka_1935_Gestalt_Psychology&quot;&gt;{{cite book |last=Koffka |first=Kurt |title=Principles of Gestalt Psychology |publisher=Harcourt, Brace and Company |location=New York |year=1935 |page=176 |url=https://archive.org/details/in.ernet.dli.2015.7888 |access-date=11. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Psiholozi u [[Njemačka|Njemačkoj]], [[Danska|Danskoj]], [[Austrija|Austriji]], [[Engleska|Engleskoj]] i [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]] ubrzo su slijedili Wundtov primjer i počeli osnivati psihološke laboratorije.&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot; /&gt; [[G. Stanley Hall]], Amerikanac koji je studirao kod Wundta, osnovao je psihološki laboratorij koji je stekao međunarodni utjecaj. Laboratorij je djelovao na [[Univerzitet &quot;Johns Hopkins&quot;|Univerzitetu &quot;Johns Hopkins&quot;]]. Hall je kasnije podučavao [[Yūjirō Motora|Yūjirōa Motoru]], koji je eksperimentalnu psihologiju, s naglaskom na psihofiziku, uveo na [[Univerzitet u Tokiju|Carski univerzitet u Tokiju]].&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot; /&gt; Wundtov asistent [[Hugo Münsterberg]] predavao je psihologiju na [[Univerzitet Harvard|Harvardu]], gdje je među njegovim studentima bio i [[Narendra Nath Sen Gupta]], koji je 1905. osnovao odsjek za psihologiju i psihološki laboratorij na [[Univerzitet u Kalkuti|Univerzitetu u Kalkuti]].&lt;ref name=&quot;Paranjpe_India_2006&quot; /&gt; Wundtovi studenti [[Walter Dill Scott]], [[Lightner Witmer]] i [[James McKeen Cattell]] radili su na razvoju testova mentalnih sposobnosti. Cattell, koji je također studirao kod [[Eugenika|eugeničara]] [[Francis Galton|Francisa Galtona]], kasnije je osnovao [[Harcourt Assessment|Psychological Corporation]]. Witmer se usmjerio na psihološko testiranje djece, dok se Scott bavio odabirom zaposlenika.&lt;ref name=&quot;Leahey_2001_Modern_Psychology&quot; /&gt;

Drugi Wundtov student, Englez [[Edward Titchener]], osnovao je program psihologije na [[Univerzitet Cornell|Univerzitetu Cornell]] i razvio [[Strukturalizam (psihologija)|strukturalističku psihologiju]]. Osnovna ideja strukturalizma bila je analiza i klasifikacija različitih aspekata uma, prvenstveno metodom [[introspekcija|introspekcije]].&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot; /&gt; [[William James]], [[John Dewey]] i [[Harvey Carr]] razvijali su [[Funkcionalna psihologija|funkcionalizam]], širi pristup psihologiji koji se oslanjao na Darwinovu ideju da svako ponašanje ima svoju svrhu i ulogu u prilagođavanju pojedinca okolini. James je 1890. objavio utjecajno djelo ''[[Principi psihologije]]'', u kojem je dodatno razradio neke ideje strukturalizma. U njemu je opisao [[Tok svijesti (psihologija)|tok svijesti]]. Jamesove ideje privukle su veliki broj američkih studenata novoj naučnoj disciplini.&lt;ref name=&quot;James1983&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Leahey_2001_Modern_Psychology&quot; /&gt; Dewey je povezao psihologiju s društvenim pitanjima, posebno zagovaranjem [[progresivno obrazovanje|progresivnog obrazovanja]], razvijanjem moralnih vrijednosti kod djece i uključivanjem imigranata u društvo.&lt;ref name=&quot;Leahey_2001_Modern_Psychology&quot; /&gt;

Drugi pravac eksperimentalne psihologije, snažnije povezan s fiziologijom, razvio se u Južnoj Americi pod vodstvom [[Horacio G. Piñero|Horacija G. Piñera]] na [[Univerzitet u Buenos Airesu|Univerzitetu u Buenos Airesu]].&lt;ref name=&quot;Taiana_2006_Transatlantic_Migration&quot;&gt;{{cite book |last=Taiana |first=Cecilia |chapter=Transatlantic Migration of the Disciplines of Mind: Examination of the Reception of Wundt's and Freud's Theories in Argentina |editor-last=Brock |editor-first=Adrian C. |title=Internationalizing the History of Psychology |publisher=New York University Press |location=New York |year=2006 |pages=34–55 |isbn=978-0-8147-9944-4 |doi=10.18574/nyu/9780814739082.003.0006 |chapter-url=https://www.uplopen.com/reader/chapters/pdf/10.18574/nyu/9780814739082.003.0006 |access-date=11. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; I u [[Rusija|Rusiji]] istraživači su sve veću pažnju posvećivali biološkoj osnovi psihologije. Taj pravac započeo je, između ostalog, esejom [[Ivan Sečenov|Ivana Sečenova]] iz 1873. &quot;Ko treba razvijati psihologiju i kako?&quot;. Sečenov je razvio ideju o [[refleks|moždanim refleksima]] i odlučno zastupao [[determinizam|determinističko]] shvatanje ljudskog ponašanja.&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot; /&gt; Rusko-sovjetski [[Filologija|fiziolog]] [[Ivan Pavlov]] otkrio je na primjeru pasa proces učenja poznat kao [[klasično uslovljavanje]], a potom ga je proučavao i u kontekstu ljudskog ponašanja.&lt;ref name=&quot;Windholz_1997_Pavlov&quot;&gt;{{cite journal |last=Windholz |first=George |title=Ivan P. Pavlov: An overview of his life and psychological work |journal=American Psychologist |volume=52 |issue=9 |pages=941–946 |year=1997 |doi=10.1037/0003-066X.52.9.941 |url=https://psycnet.apa.org/record/1997-05605-003 |url-access=subscription |access-date=11. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Konsolidacija i finansiranje ===

Jedno od prvih psiholoških društava bilo je ''La Société de Psychologie Physiologique'' u [[Francuska|Francuskoj]], koje je djelovalo od 1885. do 1893. Prvi sastanak Međunarodnog kongresa psihologije, pod pokroviteljstvom [[Međunarodna unija psiholoških nauka|Međunarodne unije psiholoških nauka]], održan je u [[Pariz]]u u augustu 1889, u vrijeme održavanja [[Svjetska izložba u Parizu 1889.|Svjetske izložbe]] kojom je obilježena stogodišnjica [[Francuska revolucija|Francuske revolucije]]. [[William James]] bio je jedan od trojice Amerikanaca među 400 učesnika. [[Američko psihološko udruženje]] (APA) osnovano je ubrzo nakon toga, 1892. Međunarodni kongres nastavio se održavati u različitim evropskim gradovima, uz široko međunarodno učešće. Na Šestom kongresu, održanom u [[Ženeva|Ženevi]] 1909, izlaganja su održana na [[Ruski jezik|ruskom]], [[Kineski jezik|kineskom]] i [[Japanski jezik|japanskom jeziku]], kao i na [[Esperanto|esperantu]]. Nakon prekida uzrokovanog [[Prvi svjetski rat|Prvim svjetskim ratom]], Sedmi kongres održan je u [[Oxford]]u, uz znatno veće učešće britanskih i američkih psihologa, čije su zemlje izašle kao pobjednice iz rata. Godine 1929. kongres je održan na [[Univerzitet Yale|Univerzitetu Yale]] u [[New Haven]]u u [[Connecticut]]u, uz učešće nekoliko stotina članova APA-e.&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot; /&gt;

[[Univerzitet u Tokiju|Carski univerzitet u Tokiju]] imao je važnu ulogu u širenju moderne psihologije u istočnoj [[Azija|Aziji]]. Nove ideje u psihologiji iz [[Japan]]a su se potom širile u [[Kina|Kinu]].

Američka psihologija stekla je veći društveni i institucionalni značaj nakon ulaska Sjedinjenih Američkih Država u [[Prvi svjetski rat]]. Stalni odbor kojim je rukovodio [[Robert Yerkes]] provodio je testove mentalnih sposobnosti, poznate kao &quot;[[Army Alpha]]&quot; i &quot;[[Army Beta]]&quot;, na gotovo 1,8 miliona [[vojnik]]a.&lt;ref name=&quot;Tomes_2010&quot;&gt;{{cite book |last=Tomes |first=Nancy |chapter=The Development of Clinical Psychology, Social Work, and Psychiatric Nursing: 1900–1980s |editor-last=Wallace |editor-first=Edwin R. |editor2-last=Gach |editor2-first=John |title=History of Psychiatry and Medical Psychology: With an Epilogue on Psychiatry and the Mind-Body Relation |publisher=Springer Science &amp; Business Media |location=New York |year=2010 |pages=505–528 |isbn=978-0-387-34708-0 |doi=10.1007/978-0-387-34708-0_16 |url=https://books.google.ba/books?id=64Y6wtqzs7IC |access-date=12. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Nakon toga, [[porodica Rockefeller]] je, posredstvom [[Vijeće za istraživanje društvenih nauka|Vijeća za istraživanje društvenih nauka]], počela finansirati istraživanja ponašanja.&lt;ref name=&quot;Samelson_1985_Kingdom_Behavior&quot;&gt;{{cite journal |last=Samelson |first=Franz |title=Organizing for the Kingdom of Behavior: Academic Battles and Organizational Policies in the Twenties |journal=Journal of the History of the Behavioral Sciences |volume=21 |issue=1 |pages=33–47 |year=1985 |doi=10.1002/1520-6696(198501)21:1&lt;33::AID-JHBS2300210105&gt;3.0.CO;2-4 |url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1002/jhbs.21773 |url-access=subscription |access-date=12. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Pols_1999_World_as_Laboratory&quot;&gt;{{cite book |last=Pols |first=Hans |chapter=The World as Laboratory: Strategies of Field Research Developed by Mental Hygiene Psychologists in Toronto, 1920–1940 |editor-last=Richardson |editor-first=Theresa R. |editor2-last=Fisher |editor2-first=Donald |title=Development of the Social Sciences in the United States and Canada: The Role of Philanthropy |series=Social and Policy Issues in Education / The David C. Anchin Series |publisher=Bloomsbury Academic |year=1999 |pages=115–142 |isbn=978-1-56750-406-4 |url=https://books.google.com/books?id=f_X1AAAAMAAJ |access-date=12. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Dobrotvorne organizacije povezane s porodicom Rockefeller finansirale su Nacionalni komitet za mentalnu higijenu, koji je širio koncept [[Mentalni poremećaj|mentalnih bolesti]] i zalagao se za primjenu psiholoških spoznaja u odgoju djece.&lt;ref name=&quot;Tomes_2010&quot; /&gt; Putem Biroa za socijalnu higijenu, a kasnije i finansiranjem istraživanja [[Alfred Kinsey|Alfreda Kinseyja]], Rockefellerove fondacije pomogle su uspostavljanju istraživanja seksualnosti u Sjedinjenim Američkim Državama.&lt;ref name=&quot;Bullough_1985_Rockefellers&quot;&gt;{{cite journal |last=Bullough |first=Vern L. |title=The Rockefellers and sex research |journal=The Journal of Sex Research |volume=21 |issue=2 |pages=113–125 |year=1985 |doi=10.1080/00224498509551253 |url=https://doi.org/10.1080/00224498509551253 |url-access=subscription |access-date=12. 8. 2026 |language=en |quote=Njihov značaj je teško precijeniti. Zapravo, u periodu između 1914. i 1954, Rockefellerovi su bili gotovo jedini izvor podrške istraživanjima seksualnosti u Sjedinjenim Američkim Državama. Odluke koje su donosili njihovi naučni savjetnici o prirodi istraživanja koja treba podržati i načinu na koji se ona provode, kao i o temama koje ispunjavaju uslove za finansijsku podršku, oblikovale su cjelokupno polje istraživanja seksualnosti i na mnogo načina ga nastavljaju podržavati i danas.}}&lt;/ref&gt;

[[Eugenika u Sjedinjenim Američkim Državama|Eugenički pokret]] izvršio je značajan utjecaj na razvoj američke psihologije, pri čemu su veliku ulogu imale institucije poput [[Ured za evidenciju eugenike|Ureda za evidenciju eugenike]] (koji je finansirala Carnegiejeva fondacija) i [[Fond &quot;Pioneer&quot;|Fonda &quot;Pioneer&quot;]], koji je osnovao [[Wickliffe Draper]]. Tokom 1910-ih i 1920-ih [[eugenika]] je postala uobičajena tema na nastavi psihologije. Psihološki studiji često su služili kao sredstvo širenja eugeničke propagande, a eugeničke teme uključivane su u nastavu na vodećim američkim univerzitetima.&lt;ref name=&quot;Guthrie_1976_Even_Rat_White&quot;&gt;{{cite book |last=Guthrie |first=Robert V. |title=Even the Rat was White: A Historical View of Psychology |chapter=Psychology and Race |publisher=Harper &amp; Row |location=New York |year=1976 |isbn=978-0-06-042561-6 |url=https://books.google.ba/books/about/Even_the_Rat_was_White.html?id=iEruAAAAMAAJ |access-date=12. 8. 2026 |language=en |quote=Kursevi psihologije često su služili kao sredstva za propagandu eugenike. Jedan diplomac programa obuke Ureda za evidenciju eugenike napisao je: 'Nadam se da ću služiti cilju infiltriranjem eugenike u umove nastavnika. Možda će vas zanimati da svaki student koji ovdje sluša psihologiju razrađuje svoju porodičnu historiju i pravi svoje porodično stablo.' Harvard, Columbia, Brown, Cornell, Wisconsin i Northwestern bili su među vodećim akademskim institucijama na kojima se predavala eugenika u okviru kurseva psihologije.}}&lt;/ref&gt;

Za razliku od Sjedinjenih Američkih Država, psihologija je u [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]] nailazila na otpor naučnih i medicinskih institucija. Do 1939. na univerzitetima u [[Engleska|Engleskoj]] postojalo je samo šest katedri za psihologiju.&lt;ref name=&quot;Michell_1999&quot;&gt;{{cite book |last=Michell |first=Joel |title=Measurement in Psychology: A Critical History of a Methodological Concept |series=Ideas in Context |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge |year=1999 |page=143 |isbn=978-0-521-62120-5 |doi=10.1017/CBO9780511490040 |url=https://books.google.ba/books?id=oNIcvjpDQeQC |access-date=12. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] i [[Hladni rat|Hladnog rata]], američke vojne i obavještajne agencije – uključujući [[Ured za strateške službe]] (OSS) i njegovog nasljednika, [[Centralna obavještajna agencija|Centralnu obavještajnu agenciju]] (CIA) – postale su među vodećim finansijerima psiholoških istraživanja. Psiholog s [[Univerzitet u Michiganu|Univerziteta u Michiganu]] [[Dorwin Cartwright]] izvijestio je da su univerzitetski istraživači 1939–1941. započeli opsežna istraživanja [[propaganda|propagande]]. Primijetio je da je &quot;u posljednjim mjesecima rata socijalni psiholog postao prvenstveno odgovoran za određivanje sedmične propagandne politike Vlade Sjedinjenih Američkih Država&quot;. Cartwright je također naveo da su psiholozi imali značajnu ulogu u upravljanju domaćom privredom.&lt;ref name=&quot;Cartwright_1948_Social_Psychology_WWII&quot;&gt;{{cite journal |last=Cartwright |first=Dorwin |title=Social Psychology in the United States During the Second World War |journal=Human Relations |volume=1 |issue=3 |pages=333–352 |year=1948 |doi=10.1177/001872674800100305 |url=https://journals.sagepub.com/doi/10.1177/001872674800100305 |url-access=subscription |access-date=12. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Američka vojska uvela je novi [[Opći vojni test klasifikacije|opći klasifikacijski test]] za procjenu sposobnosti miliona vojnika. Također je provodila opsežna psihološka istraživanja [[Samuel A. Stouffer|morala i mentalnog zdravlja vojnika]].&lt;ref name=&quot;Schonfeld_2016_Occupational_Health&quot;&gt;{{cite book |last=Schonfeld |first=Irvin Sam |last2=Chang |first2=Chu-Hsiang |title=Occupational Health Psychology: Work, Stress, and Health |publisher=Springer Publishing Company |location=New York |year=2016 |isbn=978-0-8261-9967-6 |doi=10.1891/9780826199683 |url=https://connect.springerpub.com/content/book/978-0-8261-9968-3 |url-access=subscription |access-date=12. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Tokom 1950-ih [[Fondacija &quot;Rockefeller&quot;]] i [[Fondacija &quot;Ford&quot;]] sarađivale su s [[Centralna obavještajna agencija|Centralnom obavještajnom agencijom]] na finansiranju istraživanja [[psihološko ratovanje|psihološkog ratovanja]].&lt;ref name=&quot;Lutz_1997_Epistemology_Bunker&quot;&gt;{{cite book |last=Lutz |first=Catherine |chapter=Epistemology of the Bunker: The Brainwashed and Other New Subjects of Permanent War |editor-last=Pfister |editor-first=Joel |editor2-last=Schnog |editor2-first=Nancy |title=Inventing the Psychological: Toward a Cultural History of Emotional Life in America |publisher=Yale University Press |location=New Haven, CT |year=1997 |pages=245–267 |isbn=978-0-300-06809-2 |chapter-url=https://books.google.ba/books?id=hwVWpV6jBzoC |access-date=12. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Godine 1965. javna kontroverza skrenula je pažnju na vojni [[Projekt &quot;Camelot&quot;]], koji je u javnosti često nazivan &quot;Manhattanskim projektom društvenih nauka&quot; zbog svog ogromnog budžeta i obima. Projekt je uključivao psihologe i [[Antropologija|antropologe]] u analizu planova i politika stranih država u strateške svrhe.&lt;ref name=&quot;Cina_1981&quot;&gt;{{cite thesis |last=Cina |first=Carol |title=Social Science for Whom?: A Structural History of Social Psychology |degree=Ph.D. dissertation |publisher=State University of New York at Stony Brook |location=Stony Brook, NY |year=1981 |id=OCLC 10263081 |url=https://search.worldcat.org/title/Social-science-for-whom-:-a-structural-history-of-social-psychology/oclc/10263081 |access-date=12. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Projekt je, da je realiziran u planiranom obimu, bio zamišljen kao jedan od najvećih i najskuplje finansiranih projekata bihevioralnih istraživanja u historiji Sjedinjenih Američkih Država.&lt;ref name=&quot;Herman_1993_Psychology_Politics&quot;&gt;{{cite thesis |last=Herman |first=Ellen |title=Psychology as Politics: How Psychological Experts Transformed Public Life in the United States, 1940-1970 |degree=Ph.D. dissertation |publisher=Brandeis University |location=Waltham, MA |year=1993 |url=https://books.google.ba/books/about/Psychology_as_Politics.html?id=NzWtZwEACAAJ |access-date=12. 8. 2026 |language=en |quote=Da je ostvaren, projekat CAMELOT bio bi najveći, i zasigurno najizdašnije finansirani, istraživački projekat u oblasti nauka o ponašanju u historiji SAD-a. Sa ugovorom od 4 do 6 miliona dolara tokom trogodišnjeg perioda, smatran je, i često nazivan, pravim projektom Manhattan za nauke o ponašanju, bar od strane mnogih intelektualaca čije su usluge bile veoma tražene.}}&lt;/ref&gt;

U Njemačkoj je nakon [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] psihologija stekla institucionalni utjecaj kroz vojni sektor, koji se u [[Nacistička Njemačka|nacističkom periodu]] znatno proširio zajedno s ostatkom oružanih snaga. Pod vodstvom [[Matthias Göring|Matthiasa Göringa]], rođaka [[Hermann Göring|Hermanna Göringa]], [[Berlinski psihoanalitički institut]] reorganizovan je i preimenovan u Göringov institut. [[Psihoanaliza|Psihoanalitičari]] koji su zastupali [[Sigmund Freud|Freudov]] pristup bili su protjerivani i progonjeni u okviru antijevrejske politike vladajuće partije ([[Nacistička stranka|NSDAP]]), dok su se svi preostali psiholozi morali javno distancirati od radova [[Sigmund Freud|Sigmunda Freuda]], osnivača psihoanalize, i [[Alfred Adler|Alfreda Adlera]], osnivača individualne psihologije.&lt;ref name=&quot;Cocks_1985_Psychotherapy_Third_Reich&quot;&gt;{{cite book |last=Cocks |first=Geoffrey |title=Psychotherapy in the Third Reich: The Göring Institute |publisher=Oxford University Press |location=New York |year=1985 |isbn=978-0-19-503461-5 |url=https://books.google.ba/books/about/Psychotherapy_in_the_Third_Reich.html?id=RfzaAAAAMAAJ |access-date=12. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Göringov institut bio je dobro finansiran tokom cijelog rata i imao je zadatak da razvije &quot;novu njemačku psihoterapiju&quot;. Ideja je bila da se psihoterapija ne bavi samo liječenjem simptoma, već aktivnim preodgojem i usmjeravanjem pojedinca prema ciljevima &quot;narodne zajednice&quot;. Primarni cilj bio je vraćanje radne i vojne sposobnosti njemačkih građana kako bi služili ratnim ciljevima [[Nacistička Njemačka|nacističke države]].&lt;ref name=&quot;Cocks_1985_Psychotherapy_Third_Reich&quot; /&gt;

[[Harald Schultz-Hencke]] povezao je psihologiju s nacističkim shvatanjima biologije i rasnog porijekla te kritikovao psihoanalizu kao proučavanje slabih i &quot;degenerisanih&quot; osoba.&lt;ref name=&quot;Cocks_1985_Psychotherapy&quot;&gt;{{cite book |last=Cocks |first=Geoffrey |title=Psychotherapy in the Third Reich: The Göring Institute |publisher=Oxford University Press |location=New York |year=1985 |isbn=978-0-19-503461-5 |url=https://books.google.ba/books/about/Psychotherapy_in_the_Third_Reich.html?id=RfzaAAAAMAAJ |access-date=12. 8. 2026 |language=en |quote=Za Schultz-Henckea u ovom eseju iz 1934, životne ciljeve određivala je ideologija, a ne nauka. U slučaju psihoterapije, zdravlje je definisao u terminima krvi, jake volje, osposobljenosti, discipline (Zucht und Ordnung), zajednice, herojskog držanja i fizičke spreme. Schultz-Hencke je takođe iskoristio priliku 1934. da kritikuje psihoanalizu zbog pružanja nesretne tendencije ka oslobađanju kriminalaca od krivice.}}&lt;/ref&gt;

[[Johannes Heinrich Schultz]], njemački psiholog poznat po razvoju tehnike [[autogeni trening|autogenog treninga]], otvoreno je zagovarao [[prisilna sterilizacija|sterilizaciju]] i [[eutanazija|eutanaziju]] osoba koje su smatrane genetski nepoželjnima te je razvio postupke kojima je trebalo olakšati provođenje tih mjera.&lt;ref name=&quot;Brunner_2008_Schultz_National_Socialism&quot;&gt;{{cite journal |last=Brunner |first=Jürgen |last2=Schrempf |first2=Matthias |last3=Steger |first3=Florian |title=Johannes Heinrich Schultz and National Socialism |journal=The Israel Journal of Psychiatry and Related Sciences |volume=45 |issue=4 |pages=257–262 |year=2008 |url=https://doctorsonly.co.il/wp-content/uploads/2011/12/2008_4_5.pdf |access-date=12. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] osnovane su nove institucije, iako su pojedini psiholozi, zbog povezanosti s nacističkim režimom, izgubili profesionalni ugled. [[Alexander Mitscherlich (psiholog)|Alexander Mitscherlich]] osnovao je utjecajni časopis za primijenjenu psihoanalizu ''Psyche''. Uz finansijsku podršku [[Fondacija &quot;Rockefeller&quot;]], Mitscherlich je na [[Univerzitet u Heidelbergu|Univerzitetu u Heidelbergu]] osnovao prvi odjel za kliničku psihosomatsku medicinu. Od 1970. psihologija je postala obavezni dio studija medicine.&lt;ref name=&quot;Cocks_1985_Psychotherapy_Third_Reich&quot; /&gt;

Nakon [[Ruska revolucija|Ruske revolucije]], [[Boljševizam|boljševici]] su psihologiju promovisali kao sredstvo oblikovanja &quot;novog čovjeka&quot; [[Socijalizam|socijalizma]]. Zbog toga su univerzitetski odsjeci za psihologiju obrazovali veliki broj studenata. Nakon završetka studija, za njih su bila dostupna radna mjesta u školama, preduzećima, kulturnim ustanovama i vojsci. Sovjetska država posebno je podržavala [[Pedologija (dijete)|pedologiju]] i proučavanje dječijeg razvoja. [[Lev Vigotski]] postao je jedan od najznačajnijih istraživača u oblasti razvoja djece.&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot; /&gt;

Boljševici su također promovisali [[slobodna ljubav|slobodnu ljubav]] i prihvatili [[Psihoanaliza|psihoanalizu]] kao sredstvo suprotstavljanja seksualnoj represiji.&lt;ref name=&quot;Kozulin_2008&quot;&gt;{{cite book |last=Kozulin |first=Alex |title=Psychology in Utopia: Toward a Social History of Soviet Psychology |publisher=MIT Press |location=Cambridge, MA |year=2008 |isbn=978-0-262-51217-6 |url=https://books.google.am/books/about/Psychology_in_Utopia.html?id=Efo-PgAACAAJ |access-date=12. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Proctor_2014_Reason_Displaces_Love&quot;&gt;{{cite news |last=Proctor |first=Hannah |title=Reason Displaces All Love |newspaper=The New Inquiry |date=2014 |url=https://thenewinquiry.com/reason-displaces-all-love/ |access-date=12. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; 

Iako su [[Pedologija (dijete)|pedologija]] i testiranje inteligencije izgubili podršku vlasti 1936, psihologija je zadržala povlašten položaj kao sredstvo [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]].&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot; /&gt; [[Velika čistka|Staljinove čistke]] teško su pogodile psihologe i stvorile atmosferu straha u toj profesiji, kao i u ostatku sovjetskog društva.&lt;ref name=&quot;Kozulin_2008&quot; /&gt; Među žrtvama čistki bili su i istaknuti [[marksizam|marksistički]] filozofi povezani s psihologijom, uključujući Jurija Frankfurta, Nikolaja Kareva i Ivana Luppola, koji su pogubljeni u zatvorskim logorima. Istu sudbinu doživjeli su [[Aleksej Gastev]] i Isaak Šipilrajn. Psiholozi koji su preživjeli čistke djelovali su u atmosferi stalne sumnje i straha. Pojedinci koji su prethodno bili priznati stručnjaci mogli su preko noći biti proglašeni [[izdaja|izdajnicima]] i &quot;neprijateljima naroda&quot;, dok su njihova imena potom uklanjana iz javnih zapisa i biblioteka.

Nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], u okviru ideoloških čišćenja, teorijski pravci jevrejskih psihologa – među kojima su [[Lev Vigotski]], [[Alexander Luria]] i Aron Zalkind – našli su se pod oštrom osudom režima. Istovremeno, učenje [[Ivan Pavlov|Ivana Pavlova]] postumno je uzdignuto u jedinu zvaničnu doktrinu, dok je sam [[Josif Staljin]] slavljen kao vrhovni autoritet i usmjerivač sovjetske nauke.&lt;ref name=&quot;Kozulin_2008&quot; /&gt;

[[Sovjetski Savez|Sovjetski]] akademski život doživio je određeni stepen liberalizacije tokom [[Hruščovljevo otopljenje|Hruščovljevog otopljenja]]. Teme poput [[kibernetika|kibernetike]], [[lingvistika|lingvistike]] i [[genetika|genetike]] ponovo su postale prihvatljive u naučnim istraživanjima. Razvila se nova oblast [[inženjerska psihologija|inženjerske psihologije]], koja se bavila proučavanjem psiholoških aspekata složenih poslova, poput upravljanja avionom ili rada [[kosmonaut]]a. Interdisciplinarna istraživanja postala su sve zastupljenija, a naučnici poput [[Georgij Ščedrovicki|Georgija Ščedrovickog]] razvijali su sistemske pristupe ljudskom ponašanju.&lt;ref name=&quot;Kozulin_2008&quot; /&gt;

[[Kina|Kineska]] psihologija 20. stoljeća u početku se razvijala po uzoru na američku psihologiju. Prevođena su djela američkih autora, među kojima je bio i [[William James]], osnivani su univerzitetski odsjeci i časopisi posvećeni psihologiji, a formirana su i stručna udruženja, među kojima su bili Kinesko udruženje za psihološko testiranje (1930) i [[Kinesko psihološko društvo]] (1937). Kineski psiholozi bili su poticani da se usmjere na obrazovanje i učenje jezika. Ideja da obrazovanje može omogućiti modernizaciju snažno je utjecala na razvoj kineske psihologije. [[John Dewey]], koji je od 1919. do 1921. držao predavanja kineskoj publici, imao je značajan utjecaj na psihologiju u Kini. Rektor [[Cai Yuanpei|Cai Yuanpei]] predstavio ga je na [[Pekinški univerzitet|Pekinškom univerzitetu]] kao mislioca većeg od [[Konfucije|Konfucija]]. [[Zing-Yang Kuo|Kuo Zing-Yang]], koji je doktorirao na [[Univerzitet Kalifornije|Univerzitetu Kalifornija u Berkeleyju]], postao je rektor [[Univerzitet Zhejiang|Univerziteta Zhejiang]] i popularizovao [[biheviorizam]].&lt;ref name=&quot;Chin_1969&quot;&gt;{{cite book |last=Chin |first=Robert |last2=Chin |first2=Ai-Li S. |title=Psychological Research in Communist China: 1949–1966 |publisher=The MIT Press |location=Cambridge, MA |year=1969 |isbn=978-0-262-03032-8 |url=https://mitpress.mit.edu/9780262030328/psychological-research-in-communist-china/ |access-date=12. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Nakon što je [[Komunistička partija Kine]] preuzela vlast, [[Sovjetski Savez]] pod [[staljinizam|staljinističkom]] vlašću postao je glavni uzor, dok je [[marksizam-lenjinizam]] postao vodeća društvena doktrina, a Pavlovljevo [[klasično uslovljavanje]] prihvaćeno kao sredstvo promjene ponašanja. KPod utjecajem maocizma, kineski psiholozi su nadogradili Lenjinovu teoriju odraza konceptom &quot;aktivne svijesti&quot;, prema kojem pojedinac radom i ideološkom borbom može aktivno mijenjati svoju stvarnost. Razvili su i poseban koncept &quot;spoznaje&quot; kao usklađenosti lične percepcije sa zvaničnom partijskom linijom. Svako neslaganje s doktrinom Komunističke partije smatralo se &quot;neispravnom spoznajom&quot;, odnosno ideološkom i psihološkom greškom koju je trebalo ispraviti političkim preodgojem.&lt;ref name=&quot;Chin_1969&quot; /&gt;

Obrazovanje iz psihologije centralizovano je pod [[Kineska akademija nauka|Kineskom akademijom nauka]], pod nadzorom [[Državno vijeće Narodne Republike Kine|Državnog vijeća Narodne Republike Kine]]. Akademija je 1951. osnovala Ured za istraživanje psihologije, koji je 1956. prerastao u Institut za psihologiju. Budući da se većina vodećih kineskih psihologa školovala u Sjedinjenim Američkim Državama, glavna briga akademije bila je njihova ideološka preorijentacija i obrazovanje u skladu sa sovjetskom doktrinom. Dječija psihologija i pedagogija, usmjerene na obrazovanje koje bi doprinosilo nacionalnom jedinstvu, ostale su među glavnim ciljevima ove discipline.&lt;ref name=&quot;Chin_1969&quot; /&gt;

=== Žene u psihologiji ===
{{Glavni|Spisak psihologinja|Psihologija žena}}

==== 1900–1949 ====

Žene su početkom 20. stoljeća počele davati značajan doprinos razvoju psihologije. Godine 1923. [[Anna Freud]],&lt;ref name=&quot;Noor_McLeod_2026&quot;&gt;{{cite web |last1=Noor |first1=Iqra |title=Anna Freud: Theory &amp; Contributions To Psychology |website=Simply Psychology |editor-last=McLeod |editor-first=Saul |date=2026 |url=https://www.simplypsychology.org/anna-freud.html |access-date=13. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; kćerka [[Sigmund Freud|Sigmunda Freuda]], nadogradila je rad svog oca primjenom različitih [[Odbrambeni mehanizam|odbrambenih mehanizama]], poput [[Poricanje (Freud)|poricanja]] i [[Potiskivanje|potiskivanja]], u [[psihoanaliza|psihoanalitičkom]] radu s djecom. Smatrala je da se, nakon što dijete dostigne [[Latentna faza|latentnu fazu]], dječija analiza može primjenjivati kao oblik [[Psihoterapija|terapije]]. Naglašavala je važnost djetetovog okruženja, podrške njegovom razvoju i prevencije [[neuroza|neuroze]]. Smatrala je da dijete treba posmatrati kao pojedinca s vlastitim pravima te da svaku terapijsku seansu treba prilagoditi njegovim specifičnim potrebama. Poticala je djecu na crtanje, slobodno kretanje i izražavanje na različite načine. Takav pristup doprinosio je izgradnji snažnog terapijskog odnosa s djecom i omogućavao psiholozima da posmatraju njihovo uobičajeno ponašanje. Nastavila je istraživati posljedice razdvajanja djece od porodice, položaj djece iz socioekonomski nepovoljnog okruženja i različite faze dječijeg razvoja, od [[Novorođenče|dojenačke]] do [[Adolescencija|adolescentske]] dobi.&lt;ref name=&quot;Erikson_1993_ChildhoodAndSociety&quot;&gt;{{cite book |last1=Erikson |first1=Erik H. |title=Childhood and Society |publisher=W. W. Norton &amp; Company |date=1993 |isbn=978-0393310689 |url=https://books.google.ba/books/about/Childhood_and_Society.html?id=5JrjqzBMHa8C |access-date=13. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Teorija [[funkcionalna periodičnost|funkcionalne periodičnosti]], prema kojoj su žene tokom [[menstruacija|menstruacije]] navodno bile psihički i fizički oslabljene, imala je posljedice i po [[prava žena]], jer su poslodavci bili manje skloni zapošljavati žene zbog uvjerenja da tokom jedne sedmice svakog mjeseca ne bi bile sposobne za rad. [[Leta Stetter Hollingworth]] nastojala je osporiti tu hipotezu, kao i tvrdnju [[Edward Thorndike|Edwarda L. Thorndikea]] da žene imaju slabije psihološke i fizičke osobine od muškaraca i da su u tom pogledu manje sposobne. Hollingworth je nastojala pokazati da uočene razlike nisu posljedica navodne genetske nadmoći muškaraca, nego društvenih i kulturnih utjecaja. U svojim istraživanjima obuhvatila je i pitanje navodne smanjene sposobnosti žena tokom menstruacije. Tokom tri mjeseca bilježila je rezultate žena i muškaraca na zadacima koji su uključivali kognitivne, perceptivne i motoričke sposobnosti. Nije pronašla dokaze o smanjenju radne sposobnosti žena povezane s [[menstrualni ciklus|menstrualnim ciklusom]].&lt;ref name=&quot;Hollingworth_1914_FunctionalPeriodicity&quot;&gt;{{cite book |last1=Hollingworth |first1=Leta Stetter |title=Functional Periodicity: An Experimental Study of the Mental and Motor Abilities of Women During Menstruation |publisher=Teachers College, Columbia University |location=New York |date=1914 |series=Contributions to Education, No. 69 |editor-last=Green |editor-first=Christopher D. |website=Classics in the History of Psychology |url=https://psychclassics.yorku.ca/Hollingworth/Periodicity/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20230531120000/https://psychclassics.yorku.ca/Hollingworth/Periodicity/ |archive-date=31. 5. 2023 |url-status=live |access-date=13. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Hollingworth je također osporavala pretpostavku da je [[inteligencija]] nasljedna u mjeri koja bi žene činila intelektualno inferiornim u odnosu na muškarce. Smatrala je da žene ne zauzimaju položaje društvene moći prvenstveno zbog [[društvena norma|društvenih normi]] i društvenih uloga koje su im dodijeljene. U radu ''Variability as Related to Sex Differences in Achievement: A Critique'' tvrdila je da je jedan od glavnih problema s kojima se žene suočavaju društveni poredak zasnovan na pretpostavci da imaju manje interesa i sposobnosti od muškaraca.&lt;ref name=&quot;Hollingworth_1914_VariabilitySexDifferences&quot;&gt;{{cite journal |last1=Hollingworth |first1=Leta Stetter |title=Variability as Related to Sex Differences in Achievement: A Critique |journal=American Journal of Sociology |volume=19 |issue=4 |pages=510–530 |date=1914 |doi=10.1086/212287 |url=https://psychclassics.yorku.ca/Hollingworth/sexdiffs.htm |archive-url=https://web.archive.org/web/20230531120000/https://psychclassics.yorku.ca/Hollingworth/sexdiffs.htm |archive-date=31. 5. 2023 |url-status=live |access-date=13. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Kako bi dodatno ispitala ovu tvrdnju, provela je eksperiment s dojenčadi koja još nije bila izložena društvenim normama, uključujući uvjerenje da odrasli muškarci imaju više prilika od žena. Nije pronašla razlike među dojenčadi, osim u pogledu tjelesne veličine. Na osnovu rezultata koji su bili suprotni prvobitnoj hipotezi, Hollingworth je zaključila da ne postoje razlike u fiziološkim i psihološkim osobinama muškaraca i žena koje bi opravdale tvrdnju o općoj inferiornosti žena, niti da menstruacija sama po sebi dovodi do smanjene sposobnosti žena.&lt;ref name=&quot;Weinberger_Daino_2021&quot;&gt;{{cite web |last1=Weinberger |first1=Jessica |title=The Incredible Influence of Women in Psychology |website=Talkspace |editor-last=Daino |editor-first=Jill E. |date=2021 |url=https://www.talkspace.com/blog/important-women-in-history-psychology-therapy/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20230331120000/https://www.talkspace.com/blog/important-women-in-history-psychology-therapy/ |archive-date=31. 3. 2023 |url-status=live |access-date=13. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

U prvoj polovini 20. stoljeća pojavile su se nove teorije i istraživački pristupi koji su označili važnu prekretnicu u priznavanju doprinosa žena psihologiji. Pored doprinosa [[Leta Stetter Hollingworth|Lete Stetter Hollingworth]] i [[Anna Freud|Anne Freud]], [[Mary Whiton Calkins]] razvila je tehniku parova asocijacija za proučavanje [[pamćenje|pamćenja]] i razvila koncept [[self psihologija|self psihologije]].&lt;ref name=&quot;APA_Calkins_Bio&quot;&gt;{{cite web |author=American Psychological Association |title=Mary Whiton Calkins: 1905 APA President |website=American Psychological Association |date=2011 |url=https://www.apa.org/about/governance/president/bio-mary-whiton-calkins |archive-url=https://web.archive.org/web/20230601120000/https://www.apa.org/about/governance/president/bio-mary-whiton-calkins |archive-date=1. 6. 2023 |url-status=live |access-date=13. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; [[Karen Horney]] razvila je koncept &quot;[[zavist prema materici|zavisti prema materici]]&quot; i teoriju neurotičnih potreba.&lt;ref name=&quot;Cherry_Lacy_2026&quot;&gt;{{cite web |last1=Cherry |first1=Kendra |title=Contributions of Karen Horney to Psychology |website=Verywell Mind |editor-last=Lacy |editor-first=James |date=2026 |url=https://www.verywellmind.com/karen-horney-biography-2795539 |access-date=13. 8. 2026 |language=en |archive-date=14. 2. 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250214101043/https://www.verywellmind.com/karen-horney-biography-2795539 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Psihoanalitičarka [[Melanie Klein]] dala je značajan doprinos [[razvojna psihologija|razvojnoj psihologiji]] svojim istraživanjima [[terapija igrom|terapije igrom]].&lt;ref name=&quot;Cherry_Swaim_2025&quot;&gt;{{cite web |last1=Cherry |first1=Kendra |title=Psychologist Melanie Klein: Creator of the Play Therapy Technique |website=Verywell Mind |editor-last=Swaim |editor-first=Emily |date=2025 |url=https://www.verywellmind.com/melanie-klein-biography-2795547 |access-date=13. 8. 2026 |language=en |archive-date=6. 3. 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250306123343/https://www.verywellmind.com/melanie-klein-biography-2795547 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Ovi značajni doprinosi ostvareni su u uslovima [[seksizam|seksizma]], [[diskriminacija|diskriminacije]] i nedovoljnog priznavanja njihovog rada.

==== 1950–1999 ====

Žene su i u drugoj polovini 20. stoljeća nastavile provoditi istraživanja koja su značajno utjecala na razvoj psihologije. [[Mary Ainsworth]] posvetila je velik dio svog rada [[teorija privrženosti|teoriji privrženosti]]. Nadovezujući se na rad psihologa [[John Bowlby|Johna Bowlbyja]], Ainsworth je godinama provodila [[terensko istraživanje|terenska istraživanja]] kako bi proučila razvoj odnosa između majke i djeteta. U okviru tih istraživanja razvila je [[Nepoznata situacija|postupak nepoznate situacije]], laboratorijski postupak za proučavanje obrazaca privrženosti koji se zasnivao na ponovljenom odvajanju djeteta od majke i njihovom ponovnom spajanju u različitim okolnostima. Ova istraživanja omogućila su joj da empirijski utvrdi različite obrasce [[teorija privrženosti|privrženosti]], što je predstavljalo jedan od značajnih doprinosa [[razvojna psihologija|razvojnoj psihologiji]].&lt;ref name=&quot;HighBeam_Ainsworth_2015&quot;&gt;{{cite web |author=HighBeam Research |title=Ainsworth, Mary D. Salter |website=HighBeam Research |date=2015 |url=http://www.highbeam.com/doc/1G2-3456300011.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20150323101023/http://www.highbeam.com/doc/1G2-3456300011.html |archive-date=23. 3. 2015 |url-status=dead |access-date=13. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Ravo_1999&quot;&gt;{{cite news |last1=Ravo |first1=Nick |title=Mary Ainsworth, 85, Theorist On Mother-Infant Attachment |newspaper=The New York Times |date=1999 |url=https://www.nytimes.com/1999/04/07/us/mary-ainsworth-85-theorist-on-mother-infant-attachment.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20230501120000/https://www.nytimes.com/1999/04/07/us/mary-ainsworth-85-theorist-on-mother-infant-attachment.html |archive-date=1. 5. 2023 |url-status=live |access-date=13. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Zbog svog rada Ainsworth je postala jedna od najcitiranijih psihologinja u historiji.&lt;ref name=&quot;Haggbloom2002&quot;&gt;{{cite journal |last1=Haggbloom |first1=Steven J. |last2=Warnick |first2=Renee |last3=Warnick |first3=Jason E. |last4=Jones |first4=Vinessa K. |last5=Yarbrough |first5=Gary L. |last6=Russell |first6=Tenea M. |last7=Borecky |first7=Chris M. |last8=McGahhey |first8=Reagan |last9=Powell |first9=John L. |last10=Beavers |first10=Jamie |last11=Monte |first11=Emmanuelle |date=2002 |title=The 100 Most Eminent Psychologists of the 20th Century |journal=Review of General Psychology |volume=6 |issue=2 |pages=139–152 |doi=10.1037/1089-2680.6.2.139 |s2cid=145668721 |url=https://www.researchgate.net/publication/228079436_The_100_Most_Eminent_Psychologists_of_the_20th_Century |access-date=13. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

[[Mamie Phipps Clark]] također je bila jedna od psihologinja čiji je rad značajno utjecao na razvoj ove discipline. Bila je, zajedno sa svojim suprugom [[Kenneth i Mamie Clark|Kennethom Clarkom]], među prvim Afroamerikancima koji su stekli doktorat iz psihologije na [[Univerzitet Columbia|Univerzitetu Columbia]]. U svom magistarskom radu ''The Development of Consciousness in Negro Pre-School Children'' tvrdila je da [[samopoštovanje]] crne djece trpi negativne posljedice [[rasna diskriminacija|rasne diskriminacije]]. Ona i njen suprug tokom 1940-ih provodili su istraživanja koja su uključivala tzv. [[Kenneth i Mamie Clark|testove s lutkama]]. U tim testovima od djece se tražilo da biraju između identičnih lutaka koje su se razlikovale samo po boji kože. Većina djece birala je bijele lutke i pripisivala im pozitivne osobine. Ponovljena istraživanja ukazivala su na negativne posljedice rasne diskriminacije i [[Rasna segregacija|rasne segregacije]] na [[slika o sebi|sliku o sebi]] i razvoj crne djece. Godine 1954. ova istraživanja bila su među dokazima koji su predstavljeni u predmetu ''[[Brown protiv Odbora za obrazovanje]]'', historijskoj odluci [[Vrhovni sud Sjedinjenih Američkih Država|Vrhovnog suda Sjedinjenih Američkih Država]] kojom je proglašena neustavnom rasna segregacija u javnim školama. Clark je nastavila imati značajnu ulogu u psihologiji, a njen kasniji rad uglavnom je bio usmjeren na djecu i mlade iz manjinskih zajednica.&lt;ref name=&quot;APA_Clark_Bio&quot;&gt;{{cite web |author=American Psychological Association |title=Mamie Phipps Clark, PhD, and Kenneth Clark, PhD |website=American Psychological Association |date=2012 |url=https://www.apa.org/pi/oema/resources/ethnicity-health/psychologists/clark |archive-url=https://web.archive.org/web/20230601120000/https://www.apa.org/pi/oema/resources/ethnicity-health/psychologists/clark |archive-date=1. 6. 2023 |url-status=live |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Kako se psihologija razvijala u drugoj polovini 20. stoljeća, žene u ovoj oblasti sve su se više zalagale za veće uvažavanje svojih stavova i perspektiva. [[Drugi val feminizma]] utjecao je i na psihologiju. Među istaknutim feminističkim kritičarkama psihologije bila je [[Naomi Weisstein]], psihologinja i istraživačica u oblasti [[neuronauka|neuronauke]], koja je najpoznatija po radu ''Kinder, Küche, Kirche as Scientific Law: Psychology Constructs the Female''. U tom radu kritikovala je tadašnju psihološku praksu i teoriju zbog usmjerenosti na muškarce i pretjeranog oslanjanja na biološka objašnjenja rodnih razlika, pri čemu su zanemarivani društveni faktori.&lt;ref name=&quot;Weisstein_1993_PsychologyConstructsFemale&quot;&gt;{{cite journal |last1=Weisstein |first1=Naomi |title=Psychology Constructs the Female; or the Fantasy Life of the Male Psychologist (with Some Attention to the Fantasies of his Friends, the Male Biologist and the Male Anthropologist) |journal=Feminism &amp; Psychology |volume=3 |issue=2 |pages=194–210 |date=1993 |doi=10.1177/0959353593032005 |url=https://journals.sagepub.com/doi/10.1177/0959353593032005 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230501120000/https://journals.sagepub.com/doi/10.1177/0959353593032005 |archive-date=1. 5. 2023 |url-status=live |url-access=subscription |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Njen rad otvorio je prostor za daljnja istraživanja u [[socijalna psihologija|socijalnoj psihologiji]], posebno u oblasti [[Društvena konstrukcija roda|društvene konstrukcije roda]].&lt;ref name=&quot;Ball_Rutherford_2016_WeissteinObituary&quot;&gt;{{cite journal |last1=Ball |first1=Laura C. |last2=Rutherford |first2=Alexandra |title=Naomi Weisstein (1939–2015) |journal=American Psychologist |volume=71 |issue=1 |pages=77 |date=2016 |doi=10.1037/a0039886 |url=https://psycnet.apa.org/doiLanding?doi=10.1037%2Fa0039886 |url-access=subscription |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Druge psihologinje također su se zalagale za unapređenje položaja žena u psihologiji, uključujući osnivanje [[Udruženje žena u psihologiji|Udruženja žena u psihologiji]], koje je upućivalo kritike na račun tadašnjeg tretmana žena unutar same struke i naučne zajednice. [[E. Kitch Childs]], [[Phyllis Chesler]] i [[Dorothy Riddle]] bile su među osnivačicama organizacije 1969.&lt;ref name=&quot;ChicagoTribune_ChildsObituary_1993&quot;&gt;{{cite news |author=Chicago Tribune |title=E. Kitch Childs |newspaper=Chicago Tribune |date=1993 |url=https://www.chicagotribune.com/1993/02/14/e-kitch-childs/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20230501120000/https://www.chicagotribune.com/1993/02/14/e-kitch-childs/ |archive-date=1. 5. 2023 |url-status=live |url-access=subscription |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Reinhold_1970_WomenCriticizePsychology&quot;&gt;{{cite news |last1=Reinhold |first1=Robert |title=WOMEN CRITICIZE PSYCHOLOGY UNIT |newspaper=The New York Times |date=1970 |url=https://www.nytimes.com/1970/09/06/archives/women-criticize-psychology-unit-1million-in-reparations-is-demanded.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20230501120000/https://www.nytimes.com/1970/09/06/archives/women-criticize-psychology-unit-1million-in-reparations-is-demanded.html |archive-date=1. 5. 2023 |url-status=live |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Druga polovina 20. stoljeća donijela je i veću raznolikost u psihologiji, a žene iz rasnih i etničkih manjinskih zajednica ostvarile su značajne pomake. Godine 1962. [[Martha E. Bernal|Martha Bernal]] postala je prva Latinoamerikanka koja je stekla doktorat iz psihologije. Godine 1969. [[Marigold Linton]], prva domorodačka Amerikanka koja je stekla doktorat iz psihologije, osnovala je [[Nacionalno udruženje za obrazovanje Indijanaca]]. Bila je i među osnivačicama organizacije [[Društvo za napredak Čikana i američkih starosjedilaca u nauci]]. Godine 1971. [[Carolyn Attneave]] osnovala je Mrežu domorodačkih američkih psihologa (''Network of Indian Psychologists''). [[Harriet McAdoo]] imenovana je 1979. u ''White House Conference on Families''.&lt;ref name=&quot;Maryville_WomenInPsychology_2021&quot;&gt;{{cite web |author=Maryville University |title=History of Women in Psychology: Notable Figures in the Field |website=Maryville University Online |date=2021 |url=https://online.maryville.edu/online-bachelors-degrees/psychology/resources/women-in-psychology/ |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

==== 21. stoljeće ====

U 21. stoljeću žene su stekle istaknutiji položaj u psihologiji i dale značajan doprinos različitim područjima ove discipline. Mnoge su preuzele rukovodeće funkcije, vodile utjecajne istraživačke laboratorije i učestvovale u obrazovanju i usmjeravanju novih generacija psihologa. Ipak, rodne nejednakosti i dalje postoje, posebno u pogledu visine primanja i zastupljenosti žena na višim akademskim položajima.&lt;ref name=&quot;Gruber_2020&quot;&gt;{{cite journal |last1=Gruber |first1=June |last2=Mendle |first2=Jane |last3=Lindquist |first3=Kristen A. |last4=Schmader |first4=Toni |last5=Clark |first5=Lee Anna |title=The Future of Women in Psychological Science |journal=Perspective on Psychological Science |volume=16 |issue=3 |pages=483–516 |date=2020 |doi=10.1177/1745691620952789 |pmid=32901575 |doi-access=free|url=https://journals.sagepub.com/doi/10.1177/1745691620952789 |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Broj žena koje se obrazuju i stručno usavršavaju u oblasti psiholoških nauka dostigao je rekordne vrijednosti. U Sjedinjenim Američkim Državama procjenjuje se da žene čine oko 78% studenata psihologije na dodiplomskom nivou i 71% studenata na postdiplomskom nivou.&lt;ref name=&quot;Gruber_2020&quot; /&gt;

== Organizacije u psihologiji ==

=== Institucije ===
{{Također pogledajte|Spisak psiholoških organizacija}}

Godine 1920. [[Édouard Claparède]] i [[Pierre Bovet]] osnovali su novu organizaciju za primijenjenu psihologiju pod nazivom Međunarodni kongres psihotehnike primijenjene na profesionalnu orijentaciju. Organizacija je kasnije preimenovana u Međunarodni kongres psihotehnike, a potom u [[Međunarodno udruženje za primijenjenu psihologiju]] (IAAP).&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot; /&gt; IAAP se smatra najstarijom međunarodnom psihološkom organizacijom.&lt;ref name=&quot;Pickren_Fowler_2003&quot;&gt;{{cite book|last1=Pickren |first1=Wade E. |last2=Fowler |first2=Raymond D. |editor1-last=Freedheim |editor1-first=D. K. |editor2-last=Weiner |editor2-first=I. B. |chapter=Professional Organizations |title=Handbook of Psychology: History of Psychology |volume=1 |publisher=John Wiley &amp; Sons, Inc. |date=2003 |doi=10.1002/0471264385.wei0126 |chapter-url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1002/0471264385.wei0126 |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Danas najmanje 65 međunarodnih organizacija djeluje u različitim specijalizovanim područjima psihologije.&lt;ref name=&quot;Pickren_Fowler_2003&quot; /&gt;

Kao odgovor na prevlast muškaraca u ovoj oblasti, psihologinje u Sjedinjenim Američkim Državama osnovale su 1941. Nacionalno vijeće psihologinja. Organizacija je nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] preimenovana u Međunarodno vijeće psihologinja, a 1959. u ''Međunarodno vijeće psihologa''. Pojavilo se i nekoliko organizacija, među kojima su [[Udruženje crnih psihologa]] i Udruženje azijsko-američkih psihologa, koje su nastojale povećati zastupljenost rasnih i etničkih grupa koje nisu evropskog porijekla u psihološkoj profesiji.&lt;ref name=&quot;Pickren_Fowler_2003&quot; /&gt;

[[Međunarodni savez psiholoških nauka]] (IUPsyS) predstavlja svjetsku federaciju nacionalnih psiholoških društava. IUPsyS je osnovan 1951. pod pokroviteljstvom [[UNESCO|Organizacije Ujedinjenih naroda za obrazovanje, nauku i kulturu (UNESCO)]].&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Staeuble_2006&quot;&gt;{{cite book |last1=Staeuble |first1=Irmingard |editor1-last=Brock |editor1-first=Adrian C. |chapter=Psychology in the Eurocentric order of the social sciences: Colonial constitution, cultural imperialist expansion, postcolonial critique |title=Internationalizing the History of Psychology |publisher=New York University Press |pages=183–207 |date=2006 |isbn=9780814739082 |doi=10.18574/nyu/9780814739082.001.0001 |url=https://opensquare.nyupress.org/books/9780814739082/ |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Od tada su se odsjeci za psihologiju proširili širom svijeta, uglavnom prema euroameričkom modelu.&lt;ref name=&quot;Paranjpe_India_2006&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Staeuble_2006&quot; /&gt; Od 1966. Unija izdaje časopis ''International Journal of Psychology''.&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot; /&gt; IAAP i IUPsyS postigli su 1976. dogovor prema kojem će svaka organizacija održavati kongres svake četiri godine, naizmjenično u različitim terminima.&lt;ref name=&quot;Pickren_Fowler_2003&quot; /&gt;

IUPsyS priznaje 66 nacionalnih psiholoških društava, dok postoji najmanje još 15 takvih organizacija.&lt;ref name=&quot;Pickren_Fowler_2003&quot; /&gt; [[Američko psihološko udruženje]] (APA) najstarija je i najveća psihološka organizacija u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]].&lt;ref name=&quot;Pickren_Fowler_2003&quot; /&gt; Broj njenih članova povećao se s 5.000 1945. na 100.000 u savremenom periodu.&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot; /&gt;  APA obuhvata 54 sekcije, čiji se broj od 1960. kontinuirano povećavao kako su se razvijale nove specijalizacije. Neki od tih odjela, poput Društvo za psihološko proučavanje socijalnih pitanja i Američko društvo za psihologiju i pravo, prvobitno su djelovali kao samostalne organizacije.&lt;ref name=&quot;Pickren_Fowler_2003&quot; /&gt;

[[Međuameričko psihološko društvo]], osnovano 1951, nastoji unaprijediti razvoj psihologije na području obje Amerike. Društvo organizuje Interamerički kongres psihologije, a 2000. imalo je 1.000 članova. [[Evropska federacija asocijacija studenata psihologije]], osnovana 1981, predstavlja 30 nacionalnih udruženja s ukupno 100.000 pojedinačnih članova. Najmanje 30 drugih međunarodnih organizacija predstavlja psihologe u različitim dijelovima svijeta.&lt;ref name=&quot;Pickren_Fowler_2003&quot; /&gt;

U pojedinim državama vlasti zakonski uređuju ko smije pružati psihološke usluge ili se predstavljati kao &quot;psiholog&quot;. [[Američko psihološko udruženje]] psihologa definiše kao osobu koja ima doktorsku diplomu iz psihologije.&lt;ref name=&quot;Hall_Hurley_2003&quot;&gt;{{cite book|last1=Hall |first1=Judy E. |last2=Hurley |first2=George |editor1-last=Weiner |editor1-first=Irving B. |chapter=North American Perspectives on Education, Training, Licensing, and Credentialing |title=Handbook of Psychology |volume=8 |publisher=John Wiley &amp; Sons, Inc. |date=2003 |doi=10.1002/0471264385.wei0820 |url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1002/0471264385.wei0820 |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Granice ===

Rani istraživači [[Eksperimentalna psihologija|eksperimentalne psihologije]] nastojali su jasno razgraničiti svoju oblast od [[parapsihologija|parapsihologije]], koja je krajem 19. stoljeća uživala znatnu popularnost, uključujući interes pojedinih istaknutih naučnika poput [[William James|Williama Jamesa]]. Neki istraživači smatrali su parapsihologiju dijelom psihologije. Parapsihologija, [[hipnoza]] i [[psihizam]] bile su među važnim temama prvih međunarodnih kongresa. Međutim, istraživači tih oblasti postepeno su bili isključeni te su između 1900. i 1905. uglavnom prestali učestvovati na kongresima. Parapsihologija se još neko vrijeme proučavala na [[Carski univerziteti|Carskom univerzitetu u Japanu]], gdje su objavljivani radovi poput ''Vidovitost i mislografija'' autora Tomokichija Fukuraija, ali je do 1913. uglavnom bila odbačena iz akademske psihologije.&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot; /&gt;

Kao naučna disciplina, psihologija je dugo nastojala odbaciti tvrdnje da predstavlja &quot;[[Tvrde i meke nauke|meku]]&quot; nauku. Kritika filozofa nauke [[Thomas Kuhn|Thomasa Kuhna]] iz 1962. implicirala je da se psihologija u cjelini nalazila u predparadigmatskoj fazi, bez saglasnosti o općoj teoriji kakva je postojala u zrelim [[prirodne nauke|prirodnim naukama]], poput [[Hemija|hemije]] i [[Fizika|fizike]].&lt;ref name=&quot;Kuhn_1970_StructureScientificRevolutions&quot;&gt;{{cite book |last1=Kuhn |first1=Thomas S. |title=The Structure of Scientific Revolutions |edition=2 |volume=2 |issue=2 |publisher=The University of Chicago Press |location=Chicago |date=1970 |isbn=9780226458045 |url=https://www.lri.fr/~mbl/Stanford/CS477/papers/Kuhn-SSR-2ndEd.pdf |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Budući da se pojedina područja psihologije oslanjaju na istraživačke metode kao što su [[Istraživanje zasnovano na samoizvještavanju|samoprocjene]] u anketama i upitnicima, kritičari su tvrdili da psihologija nije [[Subjektivnost i objektivnost (filozofija)|objektivna]] nauka. Skeptici su ukazivali na to da se ličnost, mišljenje i emocije ne mogu neposredno mjeriti te da se često zaključuju na osnovu subjektivnih iskaza ispitanika, što može predstavljati metodološki problem. Eksperimentalni psiholozi razvili su različite metode za posredno mjerenje ovih teško mjerljivih fenomenoloških pojava.&lt;ref name=&quot;Beveridge_2002&quot;&gt;{{cite journal |last1=Beveridge |first1=Allan |title=Time to abandon the subjective–objective divide? |journal=Psychiatric Bulletin |volume=26 |issue=3 |pages=101–103 |date=2002 |doi=10.1192/pb.26.3.101 |url=https://www.cambridge.org/core/journals/psychiatric-bulletin/article/time-to-abandon-the-subjectiveobjective-divide/64B946168A6CE8AA13B38719BDC59A81 |doi-access=free |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Peterson_2009&quot;&gt;{{cite web |last1=Peterson |first1=Christopher |title=Subjective and Objective Research in Positive Psychology |website=Psychology Today |date=2009 |url=https://www.psychologytoday.com/us/blog/the-good-life/200905/subjective-and-objective-research-in-positive-psychology |archive-url=https://web.archive.org/web/20230501120000/https://www.psychologytoday.com/us/blog/the-good-life/200905/subjective-and-objective-research-in-positive-psychology |archive-date=1. 5. 2023 |url-status=live |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Panksepp_2004&quot;&gt;{{cite book |last1=Panksepp |first1=Jaak |title=Affective Neuroscience: The Foundations of Human and Animal Emotions |publisher=Oxford University Press |location=New York |date=2004 |isbn=9780198025672 |url=https://books.google.ba/books?id=n0W2QQuZ7IEC |archive-url=https://web.archive.org/web/20230501120000/https://books.google.ba/books?id=n0W2QQuZ7IEC |archive-date=1. 5. 2023 |url-status=live |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Podjele unutar psihologije i dalje postoje, pri čemu su neki psiholozi više usmjereni na jedinstvena iskustva pojedinca, koja se ne mogu u potpunosti razumjeti samo posmatranjem pojedinaca kao statističkih podataka u široj populaciji. Kritičari izvan i unutar discipline tvrdili su da je savremena psihologija sve više pod utjecajem svojevrsnog &quot;kulta empirizma&quot;, koji ograničava opseg istraživanja time što istraživače usmjerava isključivo prema metodama preuzetim iz prirodnih nauka.&lt;ref name=&quot;Teo_2005&quot;&gt;{{cite book |last1=Teo |first1=Thomas |title=The Critique of Psychology: From Kant to Postcolonial Theory |publisher=Springer |location=New York |date=2005 |isbn=9780387253558 |oclc=209833302 |doi=10.1007/b107225 |url=https://link.springer.com/book/10.1007/b107225 |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Feminističke kritike ukazivale su na to da tvrdnje o naučnoj objektivnosti mogu prikriti vrijednosti i ciljeve istraživača, koji su historijski uglavnom bili muškarci.&lt;ref name=&quot;Tomes_2010&quot; /&gt; Jean Grimshaw, na primjer, smatra da je dominantna psihološka istraživačka tradicija svojim nastojanjem da kontroliše ponašanje doprinijela ostvarivanju [[patrijarhat|patrijarhalnih]] ciljeva.&lt;ref name=&quot;Teo_2005&quot; /&gt;

== Glavni pravci i škole u psihologiji ==

=== Biheviorizam ===
{{Glavni|Biheviorizam|Psihološki biheviorizam|Radikalni biheviorizam}}
[[Datoteka:Skinner teaching machine 01.jpg|mini|desno|300px|Skinnerova [[nastavna mašina]], mehanički uređaj namijenjen automatizaciji [[programirana nastava|programirane nastave]]]]
[[Datoteka:Little Albert experiment (1920).webm|mini|desno|300px|Snimak [[eksperiment s Malim Albertom|eksperimenta s Malim Albertom]]]]

[[Biheviorizam]] je pravac u psihologiji koji se usmjerava na proučavanje ponašanja i procesa [[učenje|učenja]], pri čemu se ponašanje objašnjava njegovim odnosom prema podražajima iz okruženja i posljedicama koje ga prate. Jedna od osnovnih pretpostavki biheviorističkih istraživanja jeste da se veliki dio ponašanja ljudi i drugih životinja stječe učenjem. Bihevioristi su također polazili od pretpostavke da se osnovni mehanizmi učenja mogu proučavati i kod ljudi i kod drugih životinja. Na tim spoznajama razvijene su metode poput [[modifikacija ponašanja|modifikacije ponašanja]], čiji je cilj promjena neželjenih oblika ponašanja i podsticanje poželjnih.

Rani bihevioristi proučavali su veze između podražaja i reakcija, koje su kasnije opisane pojmom [[klasično uslovljavanje|klasičnog uslovljavanja]]. Pokazano je da se, ako se biološki značajan podražaj, poput hrane koja izaziva lučenje sline, više puta upari s prethodno neutralnim podražajem, poput zvona, neutralni podražaj može povezati s tom reakcijom i sam početi izazivati sličan odgovor. [[Ivan Pavlov]], koji je postao poznat po istraživanjima uslovljavanja lučenja sline kod pasa, bio je jedna od najznačajnijih ličnosti u razvoju istraživanja učenja, a njegovi postupci kasnije su primjenjivani i u istraživanju ljudskog ponašanja.&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot; /&gt;

U Sjedinjenim Američkim Državama [[Edward Thorndike|Edward Lee Thorndike]] proučavao je učenje životinja pomoću tzv. &quot;kutija problema&quot;, iz kojih su životinje morale pronaći način da izađu, nakon čega su bile nagrađivane. Na osnovu tih istraživanja razvio je [[konekcionizam|konekcionistički]] pristup učenju i zakon efekta, prema kojem ponašanja praćena zadovoljavajućim posljedicama imaju veću vjerovatnoću ponavljanja.&lt;ref name=&quot;Leahey_2001_Modern_Psychology&quot; /&gt; Thorndike je 1911. godine istakao i mogućnost primjene psiholoških istraživanja na predviđanje i kontrolu ljudskog ponašanja.&lt;ref name=&quot;Leahey_2001_Modern_Psychology&quot; /&gt;

Početkom 20. stoljeća biheviorizam se postupno izdvojio kao reakcija na tada dominantne pristupe koji su naglašavali proučavanje svijesti i unutrašnjih mentalnih procesa. Između 1910. i 1913. u američkoj psihologiji došlo je do značajnog pomjeranja od [[mentalizam (psihologija)|mentalizma]] prema proučavanju ponašanja.&lt;ref name=&quot;Leahey_2001_Modern_Psychology&quot; /&gt; [[John B. Watson]] je 1913. uveo naziv &quot;biheviorizam&quot; za ovaj pristup i zalagao se za to da psihologija bude objektivna prirodna nauka čiji je predmet proučavanje ponašanja.&lt;ref name=&quot;Leahey_2001_Modern_Psychology&quot; /&gt;

Watsonov pristup dodatno je poznat po [[Eksperiment s Malim Albert|eksperimentu s Malim Albertom]] iz 1920, koji je proveden s ciljem proučavanja [[klasično uslovljavanje|uslovljavanja emocionalnih reakcija]]. U eksperimentu je ispitivano može li se strah kod djeteta povezati s prethodno neutralnim podražajem njegovim uparivanjem s neugodnim zvukom. Rezultati su u početku tumačeni kao dokaz da se [[fobija|strahovi]] mogu usloviti na ovaj način, iako su kasnija razmatranja ukazala na ozbiljna metodološka ograničenja i mogućnost da su zaključci eksperimenta bili pretjerani.&lt;ref name=&quot;Watson1913&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Watson_Rayner_1920&quot;&gt;{{cite journal |last1=Watson |first1=John B. |last2=Rayner |first2=Rosalie |title=Conditioned emotional reactions |journal=Journal of Experimental Psychology |volume=3 |issue=1 |pages=1–14 |year=1920 |doi=10.1037/h0069608 |url=https://psycnet.apa.org/record/2006-01667-001 |url-access=subscription |access-date=19. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Međutim, takav zaključak vjerovatno je bio pretjeran.&lt;ref name=&quot;Harris_1979&quot;&gt;{{cite journal |last=Harris |first=Ben |title=Whatever happened to Little Albert? |journal=American Psychologist |volume=34 |issue=2 |pages=151–160 |date=februar 1979 |doi=10.1037/0003-066X.34.2.151 |url=http://htpprints.yorku.ca/archive/00000198/01/BHARRIS.HTM#selection-15.0-15.35 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120704172755/http://htpprints.yorku.ca/archive/00000198/01/BHARRIS.HTM#selection-15.0-15.35 |archive-date=4. 7. 2012 |access-date=19. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Watsonov bliski saradnik [[Karl Lashley]] proučavao je biološke osnove učenja i pokušavao povezati promjene u ponašanju s procesima u mozgu.&lt;ref name=&quot;Clark_et_al_2013&quot;&gt;{{cite book |last1=Clark |first1=Robert E. |last2=Hales |first2=Jared B. |last3=Zola |first3=Stuart M. |last4=Thompson |first4=Richard F. |editor1-last=Freedheim |editor1-first=Donald K. |editor2-last=Weiner |editor2-first=Irving B. |chapter=Biological psychology |title=Handbook of Psychology: History of Psychology |edition=2 |publisher=John Wiley &amp; Sons, Inc. |year=2013 |volume=1 |pages=55–78 |doi=10.1002/0471264385.wei0103 |chapter-url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.1002/0471264385.wei0103 |access-date=19. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Tokom 1920-ih i 1930-ih biheviorizam se dalje razvijao i postao jedan od dominantnih pravaca u psihologiji. [[Clark L. Hull]], [[Edwin Guthrie]] i drugi istraživači doprinijeli su njegovom teorijskom razvoju i širokoj primjeni.&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot; /&gt; Posebno važan razvoj predstavljao je prelazak od proučavanja jednostavnih veza između podražaja i reakcija prema proučavanju ponašanja u zavisnosti od njegovih posljedica.

U tom kontekstu razvijen je pojam [[operantno uslovljavanje|operantnog uslovljavanja]], kojim se ponašanje objašnjava njegovim posljedicama. Za razliku od klasičnog uslovljavanja, u kojem se reakcija povezuje s određenim podražajem, operantno uslovljavanje naglašava ulogu [[potkrepljenje|potkrepljenja]] i [[kazna (psihologija)|kazne]] u povećavanju ili smanjivanju vjerovatnoće budućeg ponašanja. Koncept operantnog uslovljavanja prvi su opisali [[Neal E. Miller]] i [[Jerzy Konorski]], a u Sjedinjenim Američkim Državama ga je posebno razvio i popularizovao [[B. F. Skinner]], koji je postao jedna od vodećih ličnosti biheviorističkog pokreta.&lt;ref name=&quot;Miller_Konorski_1969&quot;&gt;{{cite journal |last1=Miller |first1=S. |last2=Konorski |first2=J. |last3=Skinner |first3=B. F. |title=On a particular form of conditioned reflex |journal=Journal of the Experimental Analysis of Behavior |volume=12 |issue=1 |pages=187–189 |year=1969 |doi=10.1901/jeab.1969.12-187 |url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1901/jeab.1969.12-187 |url-access=subscription |access-date=19. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Skinner_2019&quot;&gt;{{cite book |last=Skinner |first=B. F. |title=The Behavior of Organisms: An Experimental Analysis |publisher=B. F. Skinner Foundation |year=2019 |isbn=978-0-9964539-0-5 |url=https://books.google.ba/books?id=S9WNCwAAQBAJ |access-date=19. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

[[Radikalni biheviorizam]], koji je posebno povezan sa Skinnerom, odbacivao je potrebu za objašnjavanjem ponašanja hipotetičkim unutrašnjim mentalnim procesima koje nije bilo moguće neposredno naučno proučavati. Radikalni bihevioristi nisu smatrali da se ponašanje treba objašnjavati pozivanjem na nesvjesne mentalne procese, već su naglašavali odnose između ponašanja i njegovih posljedica u okruženju.&lt;ref name=&quot;Overskeid_2007&quot;&gt;{{cite journal |last=Overskeid |first=Geir |title=Looking for Skinner and finding Freud |journal=American Psychologist |volume=62 |issue=6 |pages=590–595 |year=2007 |doi=10.1037/0003-066X.62.6.590 |url=https://psycnet.apa.org/doiLanding?doi=10.1037%2F0003-066X.62.6.590 |url-access=subscription |access-date=19. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Biheviorizam je imao snažan utjecaj na psihologiju, ali je od sredine 20. stoljeća počeo gubiti dominantan položaj. Jednu od najpoznatijih kritika radikalnog biheviorizma iznio je [[Noam Chomsky]], koji je tvrdio da bihevioristički principi ne mogu adekvatno objasniti složenost procesa [[usvajanje jezika|usvajanja]] i upotrebe jezika.&lt;ref name=&quot;Chomsky_1967&quot;&gt;{{cite book |last=Chomsky |first=Noam |editor1-last=Jakobovits |editor1-first=Leon A. |editor2-last=Miron |editor2-first=Murray S. |chapter=A Review of B. F. Skinner's Verbal Behavior |title=Readings in the Psychology of Language |publisher=Prentice-Hall |year=1967 |pages=142–143 |url=http://www.chomsky.info/articles/1967----.htm |archive-url=https://web.archive.org/web/20150929070654/http://www.chomsky.info/articles/1967----.htm |archive-date=29. 9. 2015 |access-date=19. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; 

Ograničenja strogo biheviorističkog pristupa pokazala su se i u istraživanjima [[Martin Seligman|Martina Seligmana]] i njegovih saradnika, koji su kod pasa eksperimentalno izazvali stanje [[naučena bespomoćnost|naučene bespomoćnosti]]. To stanje nije bilo jednostavno objašnjivo klasičnim biheviorističkim modelima učenja.&lt;ref name=&quot;Seligman_Maier_1967&quot;&gt;{{cite journal |last1=Seligman |first1=Martin E. |last2=Maier |first2=Steven F. |title=Failure to escape traumatic shock |journal=Journal of Experimental Psychology |volume=74 |issue=1 |pages=1–9 |year=1967 |doi=10.1037/h0024514 |url=https://psycnet.apa.org/doiLanding?doi=10.1037%2Fh0024514 |url-access=subscription |access-date=19. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Overmier_Seligman_1967&quot;&gt;{{cite journal |last1=Overmier |first1=J. Bruce |last2=Seligman |first2=Martin E. |title=Effects of inescapable shock upon subsequent escape and avoidance responding |journal=Journal of Comparative and Physiological Psychology |volume=63 |issue=1 |pages=28–33 |year=1967 |doi=10.1037/h0024166 |url=https://psycnet.apa.org/doiLanding?doi=10.1037%2Fh0024166 |url-access=subscription |access-date=19. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; [[Edward C. Tolman]] je ranije razvio pristup koji je povezivao biheviorizam s kognitivnim procesima. Posebno je poznat po istraživanjima [[kognitivna mapa|kognitivnih mapa]], u kojima je pokazivao da štakori mogu naučiti prostorne odnose u labirintu i bez neposrednog potkrepljenja.&lt;ref name=&quot;Tolman_1948&quot;&gt;{{cite journal |last=Tolman |first=Edward C. |title=Cognitive maps in rats and men |journal=Psychological Review |volume=55 |issue=4 |pages=189–208 |year=1948 |doi=10.1037/h0061626 |url=https://psycnet.apa.org/doiLanding?doi=10.1037%2Fh0061626 |url-access=subscription |access-date=19. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Iako je biheviorizam izgubio dominantan položaj u akademskoj psihologiji, nije nestao. Njegovi principi nastavili su se primjenjivati u istraživanju učenja i ponašanja, kao i u različitim praktičnim područjima. [[Primijenjena analiza ponašanja]] razvila se kao područje koje principe, posebno operantnog uslovljavanja, primjenjuje na promjenu društveno značajnog ponašanja i predstavlja savremeni nastavak tradicije biheviorističkog pristupa&lt;ref name=&quot;Pierce_Cheney_2017&quot;&gt;{{cite book |last1=Pierce |first1=W. David |last2=Cheney |first2=Carl D. |title=Behavior Analysis and Learning: A Biobehavioral Approach |edition=6 |publisher=Routledge |year=2017 |isbn=978-1-351-77979-1 |url=https://books.google.ba/books/about/Behavior_Analysis_and_Learning.html?id=Z_8nDwAAQBAJ |access-date=19. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

[[Međunarodno udruženje za analizu ponašanja]] osnovano je 1974, a do 2003. imalo je članove iz 42 zemlje. Bihevioristički pristup i analiza ponašanja proširili su se i izvan Sjedinjenih Američkih Država, uključujući zemlje Latinske Amerike i Japan.&lt;ref name=&quot;Ardila_2006&quot;&gt;{{cite book |last=Ardila |first=Rubén |chapter=Behavior Analysis in an International Context |editor-last=Brock |editor-first=Adrian C. |title=Internationalizing the History of Psychology |publisher=Cambridge University Press |year=2006 |isbn=978-0-521-83599-2 |doi=10.1017/CBO9780511543821 |url=https://www.cambridge.org/core/books/internationalizing-the-history-of-psychology/D695536F2C86208B1C8819A293E5D48B |access-date=19. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Egzistencijalno-humanistički pristup ===
{{Glavni|Egzistencijalna psihologija|Humanistička psihologija}}

Egzistencijalno-humanistički pristup obuhvata skup psiholoških teorija i pristupa koji naglašavaju subjektivno iskustvo pojedinca, njegovu sposobnost izbora, ličnu odgovornost, razvoj potencijala i potragu za smislom. Humanistička psihologija razvila se prvenstveno tokom 1940-ih i 1950-ih pod utjecajem [[Egzistencijalizam|egzistencijalizma]] i fenomenologije, djelimično kao reakcija na dominantne oblike [[biheviorizam|biheviorizma]] i [[psihoanaliza|psihoanalize]]. Za razliku od biheviorizma, koji je prvenstveno proučavao ponašanje, i psihoanalize, koja je naglašavala nesvjesne procese, humanistički psiholozi nastojali su u centar psihologije vratiti svjesno iskustvo, lično značenje i cjelovitost osobe.&lt;ref name=&quot;APA_Dictionary_Humanistic_Psychology&quot;&gt;{{cite web |title=humanistic psychology |website=APA Dictionary of Psychology |publisher=American Psychological Association |url=https://dictionary.apa.org/humanistic-psychology |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Clay_2002&quot;&gt;{{cite magazine |last=Clay |first=Rebecca A. |title=A renaissance for humanistic psychology |magazine=Monitor on Psychology |volume=33 |issue=8 |pages=42 |year=2002 |url=https://www.apa.org/monitor/sep02/renaissance |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

[[Humanistička psihologija]] čovjeka posmatra holistički i naglašava njegovu sposobnost da donosi odluke, oblikuje vlastiti način života i razvija svoje potencijale. Među najznačajnijim predstavnicima ovog pristupa bili su [[Abraham Maslow]] i [[Carl Rogers]]. Maslow je razvio teoriju ljudske motivacije koja je uključivala [[Maslowljeva hijerarhija potreba|hijerarhiju potreba]], pri čemu je posebnu pažnju posvetio višim ljudskim potrebama, uključujući samoaktualizaciju, spoznajne i estetske potrebe te vrhunska iskustva.&lt;ref name=&quot;APA_Dictionary_Maslow_Motivation&quot;&gt;{{cite web |title=Maslow’s theory of human motivation |website=APA Dictionary of Psychology |publisher=American Psychological Association |url=https://dictionary.apa.org/maslows-theory-of-human-motivation |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;APA_Dictionary_Maslow_Hierarchy&quot;&gt;{{cite web |title=Maslow’s motivational hierarchy |website=APA Dictionary of Psychology |publisher=American Psychological Association |url=https://dictionary.apa.org/maslows-motivational-hierarchy |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Rogers je razvio [[terapija usmjerena na osobu|terapiju usmjerenu na osobu]], zasnovanu na pretpostavci da pojedinac posjeduje sposobnost samousmjeravanja i razvoja u odgovarajućim odnosima koji uključuju prihvatanje, [[Empatija|empatiju]] i autentičnost terapeuta.&lt;ref name=&quot;APA_Carl_Rogers&quot;&gt;{{cite web |title=Carl R. Rogers: 1947 APA President |website=American Psychological Association |url=https://www.apa.org/about/governance/president/carl-r-rogers |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Humanistička psihologija posebno se bavi temama kao što su [[pojam o sebi|poimanje sebe]], identitet, lični razvoj, kreativnost, autonomija, odgovornost, odnosi s drugim ljudima i ostvarivanje vlastitih potencijala. Umjesto da se prvenstveno usmjerava na [[Psihopatologija|psihopatologiju]], nastoji razumjeti i uslove koji omogućavaju optimalno psihološko funkcionisanje i razvoj. Ovakav pristup imao je značajan utjecaj na razvoj šireg pokreta usmjerenog na razvoj ljudskih potencijala.&lt;ref name=&quot;APA_Dictionary_Humanistic_Psychology&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Clay_2002&quot; /&gt;

[[Egzistencijalna psihologija]] razvila se iz filozofske tradicije [[egzistencijalizam|egzistencijalizma]] i fenomenologije. U centru njenog interesa nalaze se subjektivno značenje ljudskog iskustva, jedinstvenost pojedinca, sloboda izbora i lična odgovornost. Posebna pažnja posvećuje se pitanjima koja proizlaze iz osnovnih uslova ljudskog postojanja, kao što su [[smrt]], [[sloboda]], odgovornost, izolacija, autentičnost i traganje za smislom.&lt;ref name=&quot;APA_Dictionary_Existential_Psychology&quot;&gt;{{cite web |title=existential psychology |website=APA Dictionary of Psychology |publisher=American Psychological Association |url=https://dictionary.apa.org/existential-psychology |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Hoffman_et_al_2026&quot;&gt;{{cite book |editor1-last=Hoffman |editor1-first=Louis |editor2-last=Vallejos |editor2-first=L. Xochitl |editor3-last=Hocoy |editor3-first=Dan |editor4-last=Tummala-Narra |editor4-first=Pratyusha |editor5-last=DeRobertis |editor5-first=Eugene |title=APA Handbook of Humanistic and Existential Psychology |publisher=American Psychological Association |year=2026 |isbn=978-1-4338-4328-0 |url=https://www.apa.org/pubs/books/apa-handbook-humanistic-existential-psychology |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Za razvoj egzistencijalne psihologije bili su značajni evropski filozofi [[Søren Kierkegaard]], [[Friedrich Nietzsche]], [[Martin Heidegger]] i [[Jean-Paul Sartre]], čije su ideje utjecale na psihološko proučavanje ljudskog postojanja. Među ranim predstavnicima egzistencijalno-fenomenološke psihijatrije i psihologije bio je švicarski psihijatar [[Ludwig Binswanger]], dok je američki psiholog [[Rollo May]] imao važnu ulogu u povezivanju evropske egzistencijalne tradicije s američkom psihologijom. Rollo May je, zajedno s Maslowom i Rogersom, postao jedna od važnih figura razvoja humanističke psihologije u Sjedinjenim Američkim Državama.&lt;ref name=&quot;APA_Dictionary_Humanistic_Psychology&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Clay_2002&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;APA_Dictionary_Existential_Psychology&quot; /&gt;

Iako se humanistička i egzistencijalna psihologija često proučavaju zajedno, među njima postoje razlike u naglascima. Humanistički pristup veći naglasak stavlja na razvoj ljudskih potencijala, samoaktualizaciju i mogućnost pozitivnog razvoja, dok egzistencijalni pristup veću pažnju posvećuje ograničenjima ljudskog postojanja, slobodi, odgovornosti, neizvjesnosti, patnji, smrti i stvaranju smisla. Istovremeno, oba pristupa naglašavaju cjelovitost pojedinca i važnost razumijevanja njegovog subjektivnog iskustva.&lt;ref name=&quot;APA_Dictionary_Humanistic_Psychology&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;APA_Dictionary_Existential_Psychology&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Hoffman_et_al_2026&quot; /&gt;

Ove ideje snažno su utjecale na razvoj [[Psihoterapija|psihoterapije]]. [[Egzistencijalna psihoterapija]] usmjerena je na pitanja smisla, slobode, odgovornosti, odnosa prema smrti i načina na koji pojedinac oblikuje vlastiti život. [[Viktor Frankl]], austrijski psihijatar i preživjeli Holokausta, razvio je [[logoterapija|logoterapiju]], psihoterapijski pristup koji u centar stavlja traganje za smislom. Frankl je smatrao da traganje za smislom predstavlja jednu od osnovnih ljudskih motivacija te je vlastita iskustva zatočeništva koristio kao važan dio obrazloženja svoje teorije.&lt;ref name=&quot;Frankl_1946&quot;&gt;{{cite book |last=Frankl |first=Viktor E. |title=Man’s Search for Meaning |publisher=Beacon Press |year=1946 |url=https://archive.org/details/viktor-emil-frankl-mans-search-for-meaning |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Humanistički pristup posebno je utjecao na razvoj terapije usmjerene na osobu Carla Rogersa, dok su egzistencijalne ideje utjecale na različite oblike egzistencijalne psihoterapije. Savremena literatura o humanističkoj i egzistencijalnoj psihologiji obuhvata širok raspon teorijskih, istraživačkih, kliničkih i društvenih pristupa, uključujući teme poput autentičnosti, smisla, samorealizacije, društvene povezanosti i razvoja ličnosti.&lt;ref name=&quot;Hoffman_et_al_2026&quot; /&gt;

Teme povezane s razvojem ljudskih potencijala kasnije su dobile novu istraživačku dimenziju u okviru [[pozitivna psihologija|pozitivne psihologije]]. Iako pozitivna psihologija nije jednostavno nastavak humanističke psihologije, između njih postoje značajne tematske veze, posebno u proučavanju blagostanja, pozitivnog funkcionisanja, smisla, ličnog razvoja i ljudskih potencijala. Savremene meta-analize pokazuju da intervencije pozitivne psihologije mogu imati male do umjerene pozitivne efekte na blagostanje, iako se njihova efikasnost razlikuje zavisno od vrste intervencije, populacije i ishoda koji se procjenjuje.&lt;ref name=&quot;Sin_Lyubomirsky_2009&quot;&gt;{{cite journal |last1=Sin |first1=Nancy L. |last2=Lyubomirsky |first2=Sonja |title=Enhancing well-being and alleviating depressive symptoms with positive psychology interventions: a practice-friendly meta-analysis |journal=Journal of Clinical Psychology |volume=65 |issue=5 |pages=467–487 |year=2009 |doi=10.1002/jclp.20593 |pmid=19301241 |url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1002/jclp.20593 |url-access=subscription |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Bolier_et_al_2013&quot;&gt;{{cite journal |last1=Bolier |first1=Linda |last2=Haverman |first2=Merel |last3=Westerhof |first3=Gerben J. |last4=Riper |first4=Heleen |last5=Smit |first5=Filip |last6=Bohlmeijer |first6=Ernst |title=Positive psychology interventions: a meta-analysis of randomized controlled studies |journal=BMC Public Health |volume=13 |issue=1 |pages=119 |year=2013 |doi=10.1186/1471-2458-13-119 |pmid=23390882 |pmc=PMC3599475 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC3599475/ |doi-access=free |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Wilkie_et_al_2026&quot;&gt;{{cite journal |last1=Wilkie |first1=Lowri |last2=Fisher |first2=Zoe |last3=Geidel |first3=Antonia |last4=Goodall |first4=Isabel |last5=Kamil |first5=Shannon |last6=Davies |first6=Elen |last7=Kemp |first7=Andrew Haddon |title=A systematic review and network meta-analysis of randomized controlled trials of well-being-focused interventions |journal=Nature Human Behaviour |volume=10 |issue=4 |pages=715–726 |year=2026 |doi=10.1038/s41562-025-02369-1 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC13120999/ |doi-access=free |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Evolucijska i komparativna psihologija ===
{{Glavni|Evolucijska psihologija|Komparativna psihologija}}

[[Evolucijska psihologija]] proučava ljudsko mišljenje i ponašanje iz perspektive savremene [[evolucija|evolucijske teorije]]. Polazi od pretpostavke da su se određena psihološka prilagođavanja razvila kao odgovor na ponovljene izazove s kojima su se preci današnjih ljudi suočavali u svojoj okolini. Evolucijski psiholozi nastoje utvrditi u kojoj mjeri određene ljudske psihološke osobine predstavljaju evolucijski oblikovano prilagođavanje nastalo djelovanjem [[prirodna selekcija|prirodne selekcije]] ili [[seksualna selekcija|seksualne selekcije]].&lt;ref name=&quot;McGue_Gottesman_2015&quot;&gt;{{cite encyclopedia |last1=McGue |first1=Matt |last2=Gottesman |first2=Irving I. |editor1-last=Cautin |editor1-first=Robin L. |editor2-last=Lilienfeld |editor2-first=Scott O. |entry=Behavior Genetics |title=The Encyclopedia of Clinical Psychology |publisher=John Wiley &amp; Sons, Inc. |date=2015 |doi=10.1002/9781118625392.wbecp578 |isbn=978-1-118-62539-2 |url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.1002/9781118625392.wbecp578 |access-date=19. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

[[Komparativna psihologija]] proučava ponašanje i mentalne procese kod različitih životinjskih vrsta, uključujući ljude. U nekim jezicima za ovo područje koristi se i naziv &quot;zoopsihologija&quot;. Poređenjem ljudi s drugim životinjama, kao i međusobnim poređenjem različitih životinjskih vrsta, istraživači nastoje utvrditi koje su psihološke karakteristike zajedničke različitim vrstama, a koje su specifične za pojedine vrste. Na taj način komparativna psihologija nastoji razumjeti kako su se određeni oblici ponašanja i kognitivni procesi razvijali i prilagođavali različitim životnim uslovima.

Komparativna psihologija historijski je usko povezana s [[evolucijska biologija|evolucijskom biologijom]] i teorijom evolucije. Ideja o kontinuitetu između ljudskog i životinjskog uma dobila je snažan poticaj iz rada [[Charles Darwin|Charlesa Darwina]], čija je teorija evolucije otvorila mogućnost sistematskog proučavanja sličnosti i razlika između ljudi i drugih životinja. Rani komparativni psiholozi proučavali su različite oblike [[učenje|učenja]], instinktivno ponašanje, čulne procese i sposobnosti rješavanja problema kod životinja.

Savremena komparativna psihologija obuhvata širok raspon tema, među kojima su [[pamćenje]], komunikacija, socijalno ponašanje, donošenje odluka i [[svijest]]. Istraživanja se provode u laboratorijskim i prirodnim uslovima. 

Nalazi komparativne psihologije doprinose razumijevanju evolucijskog porijekla ljudskog mišljenja i ponašanja. Poređenje različitih vrsta omogućava istraživačima da utvrde koji su psihološki procesi široko rasprostranjeni u životinjskom svijetu, a koji su karakteristični za pojedine vrste. Takva istraživanja također pružaju uvid u adaptivni značaj različitih oblika ponašanja i psiholoških procesa.

=== Kognitivna psihologija ===
{{Glavni|Kognitivna psihologija}}
[[Datoteka:Cognitive Bias Codex-sp.svg|mini|desno|300px|Mapa kognitivnih pristrasnosti]]
&lt;div style=&quot;background:#FDFBF7;border:1px solid #D1CFC7;float:right;width:300px;padding:8px;margin:0 0 8px 15px;font-size:98%;border-radius:4px;clear:right;&quot;&gt;
'''&lt;span style=&quot;color:green&quot;&gt;Zelena&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:red&quot;&gt;Crvena&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:blue&quot;&gt;Plava&lt;/span&gt;&lt;br /&gt;&lt;span style=&quot;color:purple&quot;&gt;Ljubičasta&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:blue&quot;&gt;Plava&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:purple&quot;&gt;Ljubičasta&lt;/span&gt;'''
----
'''&lt;span style=&quot;color:red&quot;&gt;Plava&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:green&quot;&gt;Ljubičasta&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:blue&quot;&gt;Crvena&lt;/span&gt;&lt;br /&gt;&lt;span style=&quot;color:blue&quot;&gt;Zelena&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:red&quot;&gt;Ljubičasta&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:purple&quot;&gt;Zelena&lt;/span&gt;'''
----
Stroopov efekt je pojava prema kojoj je lakše i brže imenovati boju riječi u prvom nizu nego u drugom.
&lt;/div&gt;

[[Kognitivna psihologija]] je grana psihologije koja proučava mentalne procese uključene u [[percepcija|opažanje]], [[pažnja|pažnju]], [[mišljenje]], [[jezik]], [[pamćenje]], [[učenje]], rješavanje problema, donošenje odluka i druge oblike [[kognicija|kognitivnog]] funkcionisanja. Kognitivni psiholozi nastoje objasniti kako ljudi primaju, odabiru, obrađuju, pohranjuju i koriste informacije, pri čemu se o unutrašnjim mentalnim procesima često zaključuje na osnovu ponašanja i rezultata eksperimentalnih zadataka.&lt;ref name=&quot;APA_Dictionary_CP&quot;&gt;{{cite web |title=cognitive psychology |website=APA Dictionary of Psychology |publisher=American Psychological Association |url=https://dictionary.apa.org/cognitive-psychology |access-date=19. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;APA_Brain_Science&quot;&gt;{{cite web |title=Cognitive Psychology Explores Our Mental Processes |website=American Psychological Association |url=https://www.apa.org/education-career/guide/subfields/brain-science |access-date=19. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Kognitivni pristup razvio se naročito tokom 1940-ih i 1950-ih kao reakcija na dominantni [[biheviorizam]], koji je naglašavao proučavanje ponašanja koje se može neposredno opažati.
Za razliku od biheviorističkog usmjerenja, kognitivna psihologija pretpostavlja da se između podražaja i ponašanja odvijaju složeni mentalni procesi koji posreduju u njihovom odnosu. Time su pažnja, percepcija, pamćenje, mišljenje i drugi kognitivni procesi ponovo postali predmeti eksperimentalnog psihološkog istraživanja.&lt;ref name=&quot;APA_Dictionary_CP&quot; /&gt;

Razvoj kognitivne psihologije bio je povezan sa širim promjenama u nauci sredinom 20. stoljeća. Razvoj [[lingvistika|lingvistike]], [[računarstvo|računarstva]], [[kibernetika|kibernetike]], [[informacijska teorija|informacijske teorije]] i [[umjetna inteligencija|umjetne inteligencije]] pružio je nove pojmove i modele za proučavanje načina na koji ljudi primaju i obrađuju informacije. Posebno je utjecajan postao [[model obrade informacija]], prema kojem se kognitivni procesi mogu proučavati kao niz međusobno povezanih procesa primanja, obrade, pohranjivanja i korištenja informacija.&lt;ref name=&quot;Xiong_Proctor_2018&quot;&gt;{{cite journal |last1=Xiong |first1=Aiping |last2=Proctor |first2=Robert W. |title=Information Processing: The Language and Analytical Tools for Cognitive Psychology in the Information Age |journal=Frontiers in Psychology |volume=9 |pages=1270 |year=2018 |doi=10.3389/fpsyg.2018.01270 |pmid=30135664 |pmc=6092626 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC6092626/ |doi-access=free |access-date=19. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Ove promjene često se označavaju izrazom [[kognitivna revolucija]]. Iako taj izraz sugeriše nagli prekid s ranijim pristupima, razvoj kognitivne psihologije bio je postepen i uključivao je doprinose različitih disciplina. Psiholog [[George Armitage Miller|George A. Miller]] povezuje razvoj kognitivne revolucije s promjenama u psihologiji, lingvistici, računarstvu i neuronauci tokom 1950-ih. Do 1960-ih kognitivni pristup već je imao čvrsto mjesto u psihologiji, a objavljivanje knjige ''Kognitivna psihologija'' [[Ulric Neisser|Ulrica Neissera]] 1967. predstavljalo je važan korak u oblikovanju kognitivne psihologije kao zasebnog područja.&lt;ref name=&quot;Miller_2003&quot;&gt;{{cite journal |last=Miller |first=George A. |title=The cognitive revolution: a historical perspective |journal=Trends in Cognitive Sciences |volume=7 |issue=3 |pages=141–144 |year=2003 |doi=10.1016/s1364-6613(03)00029-9 |pmid=12639696 |url=https://www.cell.com/trends/cognitive-sciences/abstract/S1364-6613(03)00029-9 |url-access=subscription |access-date=19. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Spielman_et_al_2020_History&quot;&gt;{{cite book |last1=Spielman |first1=Rose M. |last2=Jenkins |first2=William J. |last3=Lovett |first3=Marilyn D. |title=Psychology 2e |chapter=1.2 History of Psychology |publisher=OpenStax |year=2020 |url=https://openstax.org/books/psychology-2e/pages/1-2-history-of-psychology |access-date=19. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Jedan od osnovnih pristupa u kognitivnoj psihologiji jeste proučavanje čovjeka kao sistema koji obrađuje informacije. Istraživači ispituju kako se informacije registruju i odabiru, kako se održavaju u [[radno pamćenje|radnoj memoriji]], kako se pohranjuju i prizivaju iz [[Dugoročno pamćenje|dugoročnog pamćenja]], te kako utječu na zaključivanje, donošenje odluka i ponašanje. Eksperimentalna istraživanja koriste različite postupke, uključujući mjerenje vremena reakcije, tačnosti odgovora, pamćenja, pažnje i drugih indikatora na osnovu kojih se zaključuje o kognitivnim procesima.&lt;ref name=&quot;Galotti_2018&quot;&gt;{{cite book |last=Galotti |first=Kathleen M. |title=Cognitive Psychology In and Out of the Laboratory |edition=6 |publisher=SAGE Publications |year=2018 |isbn=978-1506306179 |url=https://www.sagepub.com/shop/buy-a-book/cognitive-psychology-in-and-out-of-the-laboratory-6-252509 |access-date=19. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Kognitivna psihologija obuhvata širok spektar tema, među kojima su [[percepcija]], pažnja, pamćenje, učenje, jezik, formiranje pojmova, rezonovanje, rješavanje problema, kreativnost, donošenje odluka i [[metakognicija]]. Istraživanja se bave i načinima na koje kognitivni procesi mogu biti ograničeni ili narušeni, kao i međusobnim odnosom [[kognicija|kognitivnih procesa]] i [[emocija]].&lt;ref name=&quot;APA_Brain_Science&quot; /&gt;

Razvoj kognitivne psihologije istovremeno je doveo do snažnijeg povezivanja psihologije s drugim naučnim disciplinama. Iz tog razvoja nastala je [[kognitivna nauka]], interdisciplinarno područje koje povezuje psihologiju s [[neuronauka|neuronaukom]], lingvistikom, filozofijom, računarstvom i drugim disciplinama. Savremena kognitivna psihologija također je blisko povezana s [[kognitivna neuronauka|kognitivnom neuronaukom]], koja koristi metode proučavanja mozga kako bi se ispitala neuronska osnova kognitivnih procesa.&lt;ref name=&quot;APA_Brain_Science&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Xiong_Proctor_2018&quot; /&gt;

Kognitivna psihologija imala je značajan utjecaj i izvan osnovnog psihološkog istraživanja. Njena saznanja primjenjuju se u [[Obrazovanje|obrazovanju]], [[Klinička psihologija|kliničkoj psihologiji]], razvoju tehnologije, dizajnu korisničkih interfejsa, ergonomiji i drugim područjima u kojima je važno razumjeti način na koji ljudi opažaju, uče, pamte i donose odluke.&lt;ref name=&quot;APA_Brain_Science&quot; /&gt;

=== Neuropsihologija i neuronauka ===
[[Datoteka:Lobes_of_the_brain_NL.svg|mini|desno|300px|[[Disocijacija (neuropsihologija)|Disocijacija]] podrazumijeva utvrđivanje neuronske osnove određene moždane funkcije]]
{{Glavni|Neuropsihologija|Neuronauka}}
{{Također pogledajte|Biološka psihologija|Kognitivna neuronauka}}

[[Neuropsihologija]] je grana psihologije koja proučava odnos između funkcija mozga i ponašanja, s posebnim naglaskom na povezanost strukture i funkcionisanja [[Nervni sistem|nervnog sistema]] s [[kognitivna funkcija|kognitivnim procesima]], emocijama i ponašanjem. U okviru neuropsihologije istražuje se uloga pojedinih [[Spisak regija u ljudskom mozgu|područja mozga]] u različitim psihološkim funkcijama, uključujući pamćenje, jezik, pažnju, percepciju, izvršne funkcije i emocionalnu regulaciju. Važan dio neuropsiholoških spoznaja proizašao je iz proučavanja osoba s [[Povreda mozga|oštećenjima mozga]], [[neurodegenerativna bolest|neurodegenerativnim bolestima]] i razvojnim poremećajima. Poređenjem obrazaca kognitivnih i ponašajnih teškoća s mjestom i vrstom oštećenja mozga, neuropsiholozi nastoje utvrditi funkcije pojedinih neuronskih sistema. Ovakav pristup, poznat kao [[Disocijacija (neuropsihologija)|disocijacija]], jedan je od važnih načina zaključivanja o odnosu između moždanih struktura i psiholoških funkcija. 

Neuropsihologija se kao zasebno područje počela oblikovati sredinom 20. stoljeća. Jedna od prvih knjiga u čijem se naslovu pojavila riječ &quot;neuropsihologija&quot; bila je ''[[Organizacija ponašanja|Organizacija ponašanja - Neuropsihološka teorija]]'', koju je 1949. objavio [[Donald O. Hebb]]. Među ranim utjecajnim djelima bila je i knjiga [[Alexander Luria|Aleksandra Lurije]] ''Više kortikalne funkcije čovjeka'' (1962), koja je značajno utjecala na razvoj savremene neuropsihologije. 

Razvoj neuropsihologije u savremenom periodu u velikoj je mjeri povezan s napretkom [[neurooslikavanje|neurooslikavanja]] i drugih metoda proučavanja mozga. U novije vrijeme na ovo područje sve više utječu i, obrada prirodnog jezika, [[vještačka inteligencija]]&lt;ref name=&quot;Wolff_2026&quot;&gt;{{cite journal |last=Wolff |first=Brittany |title=Artificial intelligence and natural language processing in modern clinical neuropsychology: A narrative review |journal=The Clinical Neuropsychologist |volume=40 |issue=3 |pages=728–752 |year=2026 |doi=10.1080/13854046.2025.2547934 |url=https://www.tandfonline.com/doi/full/10.1080/13854046.2025.2547934 |doi-access=free |access-date=19. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; i virtuelna stvarnost.&lt;ref name=&quot;Cavallo_2026&quot;&gt;{{cite journal |last1=Cavallo |first1=Nicola Davide |last2=Amitrano |first2=Federica |last3=Coccia |first3=Armando |last4=Miccio |first4=Carlo |last5=Santangelo |first5=Gabriella |last6=Marcuccio |first6=Laura |last7=D'Addio |first7=Giovanni |last8=Moretta |first8=Pasquale |title=Immersive Virtual Reality in Neuropsychological Assessment of Acquired Brain Injury: a Systematic Review and Meta-Analysis |journal=Neuropsychology Review |date=17. 4. 2026 |doi=10.1007/s11065-026-09693-x |url=https://link.springer.com/article/10.1007/s11065-026-09693-x |doi-access=free |access-date=19. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Poseban naglasak stavlja se na ekološku valjanost neuropsiholoških procjena, primjenu digitalnih biomarkera te individualizaciju kliničke [[neuropsihološka procjena|neuropsihološke procjene]] i [[rehabilitacija (neuropsihologija)|rehabilitacije]].&lt;ref name=&quot;Lundervold_2025&quot;&gt;{{cite journal |last=Lundervold |first=Astri J. Johansen |title=Precision neuropsychology in the area of AI |journal=Frontiers in Psychology |volume=16 |pages=1537368 |date=14. 5. 2025 |doi=10.3389/fpsyg.2025.1537368 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC12118123/ |doi-access=free |access-date=19. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Neuropsihologija je usko povezana s [[Neuronauka|neuronaukom]] i [[biološka psihologija|biološkom psihologijom]]. Dok neuronauka obuhvata šire proučavanje nervnog sistema i njegovih funkcija, biološka psihologija proučava biološke osnove psiholoških procesa i ponašanja. Neuropsihologija se nalazi na njihovom raskršću, povezujući spoznaje o funkcionisanju mozga i nervnog sistema s proučavanjem kognitivnih procesa, emocija i ponašanja.

=== Psihoanalitički pristup ===
{{Glavni|Psihoanaliza}}
[[Datoteka:Hall Freud Jung in front of Clark.jpg|mini|desno|300px|Prednji red: [[Sigmund Freud]], [[G. Stanley Hall]], [[Carl Jung]]. Zadnji red: [[Abraham A. Brill]], [[Ernest Jones]], [[Sándor Ferenczi]] na [[Univerzitet Clark|Univerzitetu Clark]] 1909.]]

Psihoanalitički pristup je psihološki pristup koji ljudsko ponašanje, doživljavanje i psihičko funkcionisanje objašnjava naglašavajući ulogu nesvjesnih mentalnih procesa, unutrašnjih konflikata, ranih iskustava i razvoja ličnosti. Pristup je početkom 20. stoljeća razvio austrijski neurolog [[Sigmund Freud]], a njegove osnovne ideje snažno su utjecale na [[Psihologija|psihologiju]], [[Psihijatrija|psihijatriju]] i razvoj [[Psihoterapija|psihoterapije]]. [[Psihoanaliza]] je istovremeno teorija psihičkog funkcionisanja, način istraživanja mentalnih procesa i oblik psihoterapijskog liječenja.&lt;ref name=&quot;APA_Dictionary_Psychoanalysis&quot;&gt;{{cite web |title=psychoanalysis |website=APA Dictionary of Psychology |publisher=American Psychological Association |url=https://dictionary.apa.org/psychoanalysis |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;APA_Psychotherapy_Approaches&quot;&gt;{{cite web |title=Different approaches to psychotherapy |website=American Psychological Association |url=https://www.apa.org/topics/psychotherapy/approaches |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Kernberg_2012&quot;&gt;{{cite book |last=Kernberg |first=Otto F. |editor1-last=Gelder |editor1-first=Michael |editor2-last=Andreasen |editor2-first=Nancy C. |editor3-last=López-Ibor |editor3-first=Juan J. |editor4-last=Geddes |editor4-first=John R. |title=New Oxford Textbook of Psychiatry |edition=2 |chapter=3.1 Psychoanalysis: Freud's theories and their contemporary development |publisher=Oxford University Press |year=2012 |pages=293–305 |doi=10.1093/med/9780199696758.003.0038 |isbn=978-0-19-969675-8 |chapter-url=https://academic.oup.com/book/24770/chapter-abstract/188325394 |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Glavna pretpostavka psihoanalitičkog pristupa jeste da značajan dio mentalnog života odvija se izvan svjesnosti pojedinca i da nesvjesni procesi mogu utjecati na mišljenje, osjećaje i ponašanje. Freud je posebno naglašavao ulogu potisnutih impulsa, unutrašnjih konflikata i iskustava iz djetinjstva. U klasičnoj psihoanalitičkoj teoriji [[Nesvjesni um|nesvjesno]] je povezano s motivacijom, razvojem simptoma i različitim oblicima ponašanja koji pojedincu nisu u potpunosti razumljivi.&lt;ref name=&quot;APA_Dictionary_Psychoanalysis&quot; /&gt;

Freud je ljudsku ličnost u svojoj kasnijoj teoriji opisivao kroz tri psihičke strukture: [[id, ego i super-ego]]. Id predstavlja područje nagona i težnje neposrednom zadovoljenju potreba, ego posreduje između zahtjeva ida, stvarnosti i drugih psihičkih zahtjeva, dok super-ego obuhvata internalizovane moralne standarde i zabrane. Freud je psihičko funkcionisanje shvatao dinamički, kao rezultat međusobnog djelovanja različitih psihičkih sila i konflikata.&lt;ref name=&quot;Spielman_et_al_2020_Freud&quot;&gt;{{cite book |last1=Spielman |first1=Rose M. |last2=Jenkins |first2=William J. |last3=Lovett |first3=Marilyn D. |title=Psychology 2e |chapter=11.2 Freud and the Psychodynamic Perspective |publisher=OpenStax |year=2020 |chapter-url=https://openstax.org/books/psychology-2e/pages/11-2-freud-and-the-psychodynamic-perspective |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Psihoanalitička teorija posebnu pažnju posvećuje razvoju ličnosti i iskustvima iz ranog djetinjstva. Freud je razvoj opisivao kroz [[Psihoseksualni razvoj|psihoseksualne faze]], a smatrao je da neriješeni konflikti u pojedinim fazama mogu utjecati na kasnije funkcionisanje ličnosti. Klasična psihoanaliza također je uključivala koncepte infantilne seksualnosti i [[Edipov kompleks|Edipovog kompleksa]]. Ovi koncepti predstavljaju dio klasične Freudove teorije, ali nisu u istom obliku sastavni dio savremenih psihoanalitičkih pristupa.&lt;ref name=&quot;APA_Dictionary_Psychoanalysis&quot; /&gt;

Važan koncept psihoanalitičkog pristupa jesu [[Odbrambeni mehanizmi|odbrambeni mehanizmi]], odnosno [[Nesvjesni um|nesvjesni]] procesi kojima se ego štiti od [[anksioznost]]i i psihičkog konflikta. Među njima se navode [[potiskivanje]], [[Poricanje (Freud)|poricanje]], projekcija, racionalizacija, premještanje i sublimacija. Koncept odbrambenih mehanizama prvo je povezan s Freudovim radom, a kasnije ga je posebno razvijala [[Anna Freud]]. U savremenoj psihologiji odbrambeni mehanizmi se također proučavaju kao načini suočavanja s unutrašnjim i vanjskim izvorima [[Psihološki stres|stresa]], pri čemu se razlikuju prema stepenu prilagođenosti i iskrivljavanja stvarnosti.&lt;ref name=&quot;APA_Dictionary_Defense_Mechanism&quot;&gt;{{cite web |title=defense mechanism |website=APA Dictionary of Psychology |publisher=American Psychological Association |url=https://dictionary.apa.org/defense-mechanism |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Psihoanalitički pristup razvio je i poseban način istraživanja psihičkog života. Freud je koristio [[Slobodne asocijacije (psihologija)|slobodne asocijacije]], analizu snova, analizu otpora i tumačenje nesvjesnih sadržaja. Posebnu ulogu dobio je odnos između pacijenta i analitičara, uključujući pojmove [[transfer (psihologija)|transfera]] i kontratransfera. U klasičnoj psihoanalizi cilj je bio osvijestiti nesvjesne konflikte i omogućiti njihovu obradu kroz terapijski odnos.&lt;ref name=&quot;APA_Dictionary_Psychoanalysis&quot; /&gt;

Nakon Freuda razvili su se brojni psihoanalitički i psihodinamički pravci. [[Carl Gustav Jung]] razvio je [[analitička psihologija|analitičku psihologiju]], a [[Alfred Adler]] [[individualna psihologija|individualnu psihologiju]]. Unutar psihoanalitičke tradicije kasnije su se razvili [[ego psihologija]], [[teorija objektnih odnosa]], [[self psihologija]] i [[relacijska psihoanaliza]]. Savremeni psihoanalitički pristupi u većoj mjeri naglašavaju međuljudske odnose, razvoj selfa i odnose s drugim ljudima, dok su neke klasične Freudove pretpostavke o nagonima i strukturi ličnosti izgubile centralno mjesto.&lt;ref name=&quot;APA_Dictionary_Psychoanalysis&quot; /&gt;

Psihoanalitički pristup imao je snažan utjecaj na razvoj [[Psihologija|psihologije]] i [[Psihoterapija|psihoterapije]], ali je istovremeno bio predmet dugotrajnih teorijskih i empirijskih kritika. Pojedini klasični koncepti, uključujući [[Edipov kompleks]] i određene Freudove pretpostavke o psihičkim konfliktima, teško su empirijski provjerljivi ili nisu dobili dovoljnu empirijsku potvrdu. Pregledi istraživanja ukazuju, međutim, da su pojedini psihoanalitički koncepti i psihodinamički tretmani bili predmet empirijskih istraživanja, pa se savremena procjena psihoanalitičke tradicije ne može svesti ni na tvrdnju da je Freudova teorija u cjelini potvrđena niti na tvrdnju da je cjelokupni pristup naučno bezvrijedan.&lt;ref name=&quot;Luborsky_Barrett_2006&quot;&gt;{{cite journal |last1=Luborsky |first1=Lester |last2=Barrett |first2=Marna S. |title=The History and Empirical Status of Key Psychoanalytic Concepts |journal=Annual Review of Clinical Psychology |volume=2 |issue=1 |pages=1–19 |year=2006 |doi=10.1146/annurev.clinpsy.2.022305.095328 |url=https://www.annualreviews.org/content/journals/10.1146/annurev.clinpsy.2.022305.095328 |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Savremene psihodinamičke psihoterapije razvile su se iz psihoanalitičke tradicije, ali se po načinu provođenja mogu značajno razlikovati od klasične psihoanalize. Dok klasična psihoanaliza obično podrazumijeva intenzivan i dugotrajan tretman, psihodinamičke terapije mogu biti kraće i usmjerene na različite probleme, uključujući obrasce odnosa, emocije i nesvjesne motive. [[Američko psihološko udruženje]] psihoanalitičke i psihodinamičke terapije svrstava među glavne psihoterapijske pristupe, pri čemu naglašava njihovo usmjerenje na razumijevanje nesvjesnih značenja i motivacija.&lt;ref name=&quot;APA_Psychotherapy_Approaches&quot; /&gt;

=== Socijalna psihologija ===
{{Glavni|Socijalna psihologija}}

[[Socijalna psihologija]] je grana psihologije koja proučava kako su misli, osjećaji i ponašanje pojedinca oblikovani stvarnom, zamišljenom ili simbolički predstavljenom prisutnošću drugih ljudi. Prema definiciji [[Gordon Allport|Gordona Allporta]], centralni dio socijalne psihologije čini proučavanje načina na koji socijalno okruženje utječe na pojedinca. Za razliku od socioloških pristupa, koji se češće usmjeravaju na društvene strukture poput statusa, uloga i društvenih klasa, socijalna psihologija veći naglasak stavlja na psihološke procese putem kojih pojedinci opažaju, tumače i doživljavaju svoje socijalno okruženje.&lt;ref name=&quot;APA_Dictionary_Social_Psychology&quot;&gt;{{cite web |title=social psychology |website=APA Dictionary of Psychology |publisher=American Psychological Association |url=https://dictionary.apa.org/social-psychology |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;APA_Social_Psychology&quot;&gt;{{cite web |title=Social Psychology Studies Human Interactions |website=American Psychological Association |url=https://www.apa.org/education-career/guide/subfields/social |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Socijalna psihologija razvila se kao zasebno područje psihologije početkom 20. stoljeća. Među ranim istraživačima bio je [[Floyd Henry Allport|Floyd Allport]], koji je socijalnu psihologiju definisao kao nauku o ponašanju pojedinca u mjeri u kojoj je ono pod utjecajem drugih pojedinaca ili predstavlja reakciju na njihovo ponašanje. Ovakvo usmjerenje doprinijelo je razvoju eksperimentalnog pristupa proučavanju socijalnog ponašanja.&lt;ref name=&quot;Allport_1924_Ch1&quot;&gt;{{cite book |last=Allport |first=Floyd Henry |title=Social Psychology |chapter=Chapter 1: Social Psychology as a Science of Individual Behavior and Consciousness |publisher=Houghton Mifflin Company |year=1924 |url=https://brocku.ca/MeadProject/Allport/1924/1924_01.html |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Područje proučavanja socijalne psihologije obuhvata socijalnu percepciju, socijalnu kogniciju, stavove, socijalni utjecaj, međuljudske odnose i ponašanje u grupama. Socijalni psiholozi proučavaju kako ljudi opažaju i procjenjuju druge osobe, kako oblikuju stavove i uvjerenja, na koji način društveni kontekst utječe na donošenje odluka i ponašanje te kako nastaju saradnja, sukobi, privlačnost i odnosi među pojedincima. Posebno mjesto zauzima proučavanje načina na koji ljudi svoje ponašanje i ponašanje drugih tumače na osnovu dostupnih socijalnih informacija.&lt;ref name=&quot;APA_Social_Psychology&quot; /&gt;

Jedno od važnih područja jeste socijalni utjecaj, koji obuhvata procese kojima prisutnost, očekivanja ili ponašanje drugih ljudi mijenjaju mišljenje, osjećaje ili ponašanje pojedinca. U okviru ovog područja proučavaju se pojave poput [[konformizam|konformizma]], poslušnosti, socijalnog olakšavanja, socijalnog ometanja i različitih oblika uvjeravanja. Socijalna psihologija također proučava kako pojedinci formiraju i mijenjaju [[stav (psihologija)|stavove]] te kako stavovi utječu na ponašanje.

Važan dio discipline čini socijalna kognicija, odnosno proučavanje načina na koji ljudi opažaju, obrađuju, pohranjuju i koriste informacije o drugim ljudima i socijalnim situacijama. Istražuju se procesi poput stvaranja utisaka, [[stereotip|stereotipiziranja]], [[predrasuda]], [[atribucija|atribucije]] i procjenjivanja tuđih namjera. Ovi procesi mogu biti svjesni i namjerni, ali mogu uključivati i automatske procese koji utječu na ponašanje bez potpune svjesne kontrole pojedinca.

Socijalni psiholozi također proučavaju međuljudske odnose, uključujući privlačnost, prijateljstvo, ljubav, saradnju, agresiju i pomaganje. Ponašanje pojedinca posmatra se u odnosu prema karakteristikama drugih ljudi i situacijama u kojima se interakcija odvija. Na taj način socijalna psihologija nastoji objasniti zašto se ista osoba može ponašati različito u različitim socijalnim okolnostima.

Posebno područje čini proučavanje grupa i međugrupnih odnosa. Istražuju se procesi koji nastaju kada pojedinci djeluju kao članovi grupa, uključujući grupne norme, društvene uloge, grupno donošenje odluka, vodstvo, koheziju i [[socijalni identitet|socijalni identitet]]. Međugrupna istraživanja bave se odnosima između društvenih grupa, uključujući nastanak stereotipa i predrasuda, [[Diskriminacija|diskriminaciju]], konflikte i uslove koji mogu potaknuti saradnju među grupama.

Socijalna psihologija koristi različite istraživačke metode, uključujući laboratorijske i terenske eksperimente, korelacijska istraživanja, posmatranje, ankete i druge metode psihološkog istraživanja. Eksperimentalni pristup ima posebno značajno mjesto jer omogućava ispitivanje uzročno-posljedičnih odnosa između socijalnih situacija i ponašanja. Zbog složenosti socijalnog ponašanja, savremena socijalna psihologija često povezuje eksperimentalne metode s drugim kvantitativnim i kvalitativnim pristupima.

Socijalna psihologija ima široku primjenu u različitim područjima. Njena saznanja koriste se u [[Obrazovanje|obrazovanju]], [[zdravstvo|zdravstvu]], [[organizacija|organizacijama]], [[marketing]]u, [[komunikacija]]ma, [[politika|politici]], rješavanju sukoba i javnim politikama. Primjenjuju se, između ostalog, u proučavanju međuljudskih i međugrupnih sukoba, smanjenju predrasuda i diskriminacije, unapređenju saradnje i komunikacije te oblikovanju intervencija usmjerenih na promjenu ponašanja.&lt;ref name=&quot;APA_Social_Psychology&quot; /&gt;

== Osnovne oblasti istraživanja ==
=== Ličnost ===
{{Glavni|Psihologija ličnosti}}

[[Psihologija ličnosti]] proučava ličnost, njenu strukturu, razvoj, individualne razlike i procese kojima se oblikuju relativno trajni obrasci mišljenja, osjećanja i ponašanja. Prema definiciji [[Američko psihološko udruženje|Američkog psihološkog udruženja]], psihologija ličnosti obuhvata proučavanje prirode i definicije ličnosti, njenog razvoja i strukture, crta i dinamičkih procesa, individualnih razlika tokom života i neprilagođenih oblika ličnosti, uključujući [[poremećaj ličnosti|poremećaje ličnosti]].&lt;ref name=&quot;APA_Personality_Psychology&quot;&gt;{{cite web |title=Personality psychology |website=APA Dictionary of Psychology |publisher=American Psychological Association |url=https://dictionary.apa.org/personality-psychology |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Ličnost se pritom shvata kao složena i dinamična cjelina koja obuhvata, između ostalog, crte, interese, motive, vrijednosti, [[pojam o sebi]], sposobnosti i emocionalne obrasce, a na njen razvoj utječu nasljedni i biološki faktori, iskustva, odnosi s drugim ljudima i kulturni kontekst.&lt;ref name=&quot;APA_Personality&quot;&gt;{{cite web |title=Personality |website=APA Topics |publisher=American Psychological Association |url=https://www.apa.org/topics/personality |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Različite teorije ličnosti nude različita objašnjenja njene strukture i razvoja. [[Psihoanaliza|Psihoanalitički]] pristupi naglašavaju ulogu nesvjesnih procesa, unutrašnjih konflikata i ranih iskustava, dok [[teorija crta ličnosti|teorije crta]] nastoje opisati individualne razlike pomoću relativno stabilnih karakteristika. U savremenoj psihologiji ličnosti, crte ličnosti se obično shvataju kao relativno trajne karakteristike o kojoj se zaključuje na osnovu obrazaca ponašanja, stavova, osjećanja i navika i koja može pomoći u opisivanju i predviđanju ponašanja u različitim situacijama.&lt;ref name=&quot;APA_Personality_Trait&quot;&gt;{{cite web |title=Personality trait |website=APA Dictionary of Psychology |publisher=American Psychological Association |url=https://dictionary.apa.org/personality-trait |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Među najutjecajnijim pristupima proučavanju crta ličnosti bili su modeli [[Gordon Allport|Gordona Allporta]], [[Raymond Cattell|Raymonda Cattella]] i [[Hans Eysenck|Hansa Eysencka]]. Cattell je primjenom [[faktorska analiza|faktorske analize]] nastojao utvrditi osnovne dimenzije ličnosti i razvio sistem koji je razlikovao veći broj primarnih faktora ličnosti.&lt;ref name=&quot;Cattell_1946&quot;&gt;{{cite journal |last1=Cattell |first1=R. B. |title=Personality structure and measurement: I. The operational determination of trait unities |journal=British Journal of Psychology. General Section |volume=36 |issue=2 |pages=88–102 |date=januar 1946 |doi=10.1111/j.2044-8295.1946.tb01110.x |url-access=subscription |url=https://bpspsychub.onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1111/j.2044-8295.1946.tb01110.x |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Eysenck je predložio model prema kojem se ličnost može opisati kroz tri široke dimenzije: [[ekstraverzija i introverzija|ekstraverziju–introverziju]], [[neuroticizam|neuroticizam–emocionalnu stabilnost]] i [[psihoticizam]]–normalnost.&lt;ref name=&quot;Eysenck_1990&quot;&gt;{{cite journal |last1=Eysenck |first1=Hans J. |title=Genetic and environmental contributions to individual differences: The three major dimensions of personality |journal=Journal of Personality |volume=58 |issue=1 |pages=245–261 |date=mart 1990 |doi=10.1111/j.1467-6494.1990.tb00915.x |url-access=subscription |pmid=23750379 |url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.1111/j.1467-6494.1990.tb00915.x |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Od druge polovine 20. stoljeća sve veći značaj dobija [[Velikih pet crta ličnosti|model velikih pet crta ličnosti]], odnosno petofaktorski model. Model opisuje ličnost pomoću pet širokih dimenzija: [[ekstraverzija|ekstraverzije]], [[ugodnost|ugodnosti]], [[savjesnost|savjesnosti]], [[neuroticizam|neuroticizma]] i [[otvorenost prema iskustvu|otvorenosti prema iskustvu]]. Istraživanja su pokazala da se tih pet dimenzija može identifikovati u različitim vrstama mjera ličnosti i u različitim kulturnim kontekstima, zbog čega su postale jedno od najutjecajnijih okvira za empirijsko proučavanje strukture ličnosti.&lt;ref name=&quot;McCrae_John_1992&quot;&gt;{{cite journal |last1=McCrae |first1=R. R. |last2=John |first2=O. P. |title=An introduction to the five-factor model and its applications |journal=Journal of Personality |volume=60 |issue=2 |pages=175–215 |date=juni 1992 |doi=10.1111/j.1467-6494.1992.tb00970.x |pmid=1635039 |url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.1111/j.1467-6494.1992.tb00970.x |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Ipak, model velikih pet nije sveobuhvatna teorija ličnosti. Kritičari su ukazivali na to da opisivanje ličnosti pomoću širokih crta samo po sebi ne objašnjava uzroke ponašanja, razvoj ličnosti, njenu organizaciju niti način na koji se ponašanje mijenja u zavisnosti od situacije.&lt;ref name=&quot;McAdams_1992&quot;&gt;{{cite journal |last1=McAdams |first1=D. P. |title=The five-factor model in personality: A critical appraisal |journal=Journal of Personality |volume=60 |issue=2 |pages=329–361 |date=juni 1992 |doi=10.1111/j.1467-6494.1992.tb00976.x |pmid=1635046 |url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.1111/j.1467-6494.1992.tb00976.x |url-access=subscription |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Zbog toga savremeno proučavanje ličnosti, pored relativno stabilnih crta, obuhvata motive, ciljeve, emocionalne i kognitivne procese, međuljudske odnose, životne priče i utjecaj situacijskog i društvenog konteksta.&lt;ref name=&quot;APA_Personality_Psychology&quot; /&gt;

Ličnost se također ne smatra potpuno nepromjenjivom. Istraživanja tokom životnog vijeka pokazuju da se crte ličnosti mogu mijenjati i u odrasloj dobi, pri čemu se promjene razlikuju među pojedincima i povezane su, između ostalog, s razvojnim periodom i životnim iskustvima.&lt;ref name=&quot;Roberts_Mroczek_2008&quot;&gt;{{cite journal |last1=Roberts |first1=B. W. |last2=Mroczek |first2=D. |title=Personality Trait Change in Adulthood |journal=Current Directions in Psychological Science |volume=17 |issue=1 |pages=31–35 |date=februar 2008 |doi=10.1111/j.1467-8721.2008.00543.x |pmc=2743415 |pmid=19756219 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC2743415/ |doi-access=free |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Meta-analiza longitudinalnih istraživanja također je pokazala da se prosječne vrijednosti pojedinih crta mijenjaju tokom različitih životnih razdoblja, uključujući srednju i stariju dob.&lt;ref name=&quot;Roberts_2006&quot;&gt;{{cite journal |last1=Roberts |first1=B. W. |last2=Walton |first2=K. E. |last3=Viechtbauer |first3=W. |title=Patterns of mean-level change in personality traits across the life course: A meta-analysis of longitudinal studies |journal=Psychological Bulletin |volume=132 |issue=1 |pages=1–25 |date=januar 2006 |doi=10.1037/0033-2909.132.1.1 |pmid=16435954 |url=https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/16435954/ |url-access=subscription |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Razvoj psihologije ličnosti pratio je razvoj različitih metoda i instrumenata za [[psihološka procjena|procjenu ličnosti]]. Među njima su upitnici samoprocjene, procjene drugih osoba, psihološki intervjui i drugi psihometrijski postupci. Jedan od najpoznatijih savremenih instrumenata je [[Minnesota multifazni inventar ličnosti]] (MMPI), koji se koristi prvenstveno za procjenu psihopatologije i određenih aspekata ličnosti, posebno u kliničkim kontekstima.&lt;ref name=&quot;Sellbom_2019&quot;&gt;{{cite journal |last1=Sellbom |first1=M. |title=The MMPI-2-Restructured Form (MMPI-2-RF): Assessment of Personality and Psychopathology in the Twenty-First Century |journal=Annual Review of Clinical Psychology |volume=15 |pages=149–177 |date=7. 5. 2019 |doi=10.1146/annurev-clinpsy-050718-095701 |pmid=30601687 |url=https://www.annualreviews.org/doi/10.1146/annurev-clinpsy-050718-095701 |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Među popularnim instrumentima je i [[Myers–Briggs tipski indikator]] (MBTI), zasnovan na tipologiji [[Carl Jung|Carla Junga]]. Međutim, njegova široka popularnost ne znači i jednaku prihvaćenost u psihometrijskoj literaturi. Istraživanja su ukazivala na probleme povezane s pouzdanošću i valjanošću MBTI-ja te na potrebu za oprezom pri njegovoj primjeni, naročito u organizacijskim i profesionalnim kontekstima.&lt;ref name=&quot;Boyle_1995&quot;&gt;{{cite journal |last1=Boyle |first1=G. J. |title=Myers-Briggs Type Indicator (MBTI): Some Psychometric Limitations |journal=Australian Psychologist |volume=30 |issue=1 |pages=71–74 |date=mart 1995 |doi=10.1111/j.1742-9544.1995.tb01750.x |url=https://aps.onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.1111/j.1742-9544.1995.tb01750.x |url-access=subscription |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Za istraživanje individualnih razlika razvijeni su i javno dostupni skupovi čestica, među kojima je [[Međunarodni skup čestica za procjenu ličnosti]] (IPIP). IPIP predstavlja javno dostupnu zbirku čestica i skala za procjenu različitih konstrukata ličnosti i omogućava istraživačima razvoj i prilagođavanje mjernih instrumenata bez ograničenja karakterističnih za komercijalne testove.&lt;ref name=&quot;STAR_Upitnici&quot;&gt;{{cite web |title=Otvoreni upitnici |website=STAR centar za primenjenu psihologiju |publisher=Filozofski fakultet Univerziteta u Novom Sadu |url=https://star.ff.uns.ac.rs/upitnici.php |access-date=20. 8. 2026 |language=sr}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Goldberg_2006&quot;&gt;{{cite journal |last1=Goldberg |first1=L. R. |last2=Johnson |first2=J. A. |last3=Eber |first3=H. W. |last4=Hogan |first4=R. |last5=Ashton |first5=M. C. |last6=Cloninger |first6=C. R. |last7=Gough |first7=H. G. |title=The international personality item pool and the future of public-domain personality measures |journal=Journal of Research in Personality |volume=40 |issue=1 |pages=84–96 |date=februar 2006 |doi=10.1016/j.jrp.2005.08.007 |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S0092656605000553 |url-access=subscription |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Proučavanje ličnosti povezano je i s proučavanjem [[poremećaj ličnosti|poremećaja ličnosti]]. Pored tradicionalnog kategorijalnog pristupa, savremena istraživanja sve više razmatraju [[dimenzionalni modeli poremećaja ličnosti|dimenzionalne modele]], prema kojima se patološke karakteristike ličnosti mogu posmatrati kao kontinuum različitih stepena izraženosti. [[DSM-5]] je zadržao tradicionalnu klasifikaciju poremećaja ličnosti u odjeljku II, ali je u odjeljku III predstavio Alternativni DSM-5 model poremećaja ličnosti, koji kombinuje procjenu oštećenja u funkcionisanju ličnosti s dimenzionalnom procjenom patoloških crta.&lt;ref name=&quot;DSM5_TR_AMPD&quot;&gt;{{cite book |title=Diagnostic and Statistical Manual of Mental Disorders, Fifth Edition, Text Revision (DSM-5-TR) |chapter=Alternative DSM-5 Model for Personality Disorders |publisher=American Psychiatric Association |date=2022 |doi=10.1176/appi.books.9780890425787.Alternate_DSM5_Model_for_Personality_Disorders |url=https://doi.org/10.1176/appi.books.9780890425787.Alternate_DSM5_Model_for_Personality_Disorders |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Motivacija ===
{{Glavni|Motivacija}}

[[Motivacija]] je skup psiholoških procesa koji pokreću, usmjeravaju i održavaju ponašanje prema određenim ciljevima. U psihologiji se proučava zašto pojedinac započinje određeno ponašanje, zašto ga usmjerava prema određenom cilju, koliko napora ulaže i zbog čega u njemu ustrajava ili od njega odustaje. Motivacija je povezana s potrebama, željama, ciljevima, emocijama, očekivanjima i nagradama, a na njeno djelovanje utječu i biološki i društveni faktori.&lt;ref name=&quot;Godsil_2003_Motivation&quot;&gt;{{cite book |last1=Godsil |first1=Bill P. |last2=Tinsley |first2=Matthew R. |last3=Fanselow |first3=Michael S. |chapter=Motivation |editor1-last=Weiner |editor1-first=Irving B. |editor2-last=Healy |editor2-first=Alice F. |editor3-last=Proctor |editor3-first=Robert W. |title=Handbook of Psychology: Volume 4, Experimental Psychology |publisher=John Wiley &amp; Sons, Inc. |date=2003 |pages=33–60 |isbn=978-0-471-17669-5 |doi=10.1002/0471264385.wei0402 |chapter-url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1002/0471264385.wei0402 |access-date=25. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Historijski razvoj psiholoških teorija motivacije obuhvatio je različita objašnjenja, od naglašavanja urođenih [[instinkt]]a do proučavanja potreba, nagona, nagrada, ciljeva i kognitivnih procesa. [[William James]] je među prvim psiholozima sistematski razmatrao instinkte i njihovu ulogu u ponašanju, dok su darvinističke ideje o prilagođavanju i preživljavanju snažno utjecale na razvoj ranih teorija motivacije.&lt;ref name=&quot;Forgas_2005_SocialMotivation&quot;&gt;{{cite book |last1=Forgas |first1=Joseph P. |last2=Williams |first2=Kipling D. |last3=Laham |first3=Simon M. |chapter=Social motivation: Introduction and overview |editor1-last=Forgas |editor1-first=Joseph P. |editor2-last=Williams |editor2-first=Kipling D. |editor3-last=Laham |editor3-first=Simon M. |title=Social Motivation: Conscious and Unconscious Processes |publisher=Cambridge University Press |date=2005 |pages=1–17 |isbn=978-0-521-83254-0 |doi=10.1017/CBO9780511735066.003 |chapter-url=https://doi.org/10.1017/CBO9780511735066.003 |access-date=25. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

U [[psihoanaliza|psihoanalitičkoj teoriji]], [[Sigmund Freud]] je motivaciju povezivao s djelovanjem nagona. U ranijoj Freudovoj teoriji naglašena je uloga seksualnog nagona i načela zadovoljstva, dok je kasnije uveo i [[nagon smrti]], koji je povezao s agresijom, destruktivnim ponašanjem i pojavom prisilnog ponavljanja.&lt;ref name=&quot;Weiner_1992_HumanMotivation&quot;&gt;{{cite book |last=Weiner |first=Bernard |title=Human Motivation: Metaphors, Theories, and Research |publisher=SAGE Publications |date=1992 |isbn=978-0-7619-0491-5 |url=https://books.google.com/books?id=Hls5cPZlS4QC |access-date=25. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Freudovo shvatanje motivacije bilo je povezano s pretpostavkom da ponašanje nije uvijek određeno svjesnim namjerama, nego da na njega mogu utjecati nesvjesni procesi i unutrašnji konflikti.

[[Biheviorizam|Biheviorističke]] teorije pomjerile su fokus s unutrašnjih psihičkih procesa na ponašanje koje se može neposredno posmatrati i njegove odnose s okolinom. Učenje putem [[potkrepljenje|potkrepljenja]] i [[kazna (psihologija)|kazne]] postalo je jedno od važnih objašnjenja načina na koji se ponašanje održava ili mijenja. [[Clark L. Hull]] razvio je [[teorija redukcije nagona|teoriju redukcije nagona]], prema kojoj fiziološke potrebe stvaraju stanje nagona koje motiviše ponašanje usmjereno prema njegovom smanjenju.&lt;ref name=&quot;Hull_1943_PrinciplesOfBehavior&quot;&gt;{{cite book |last=Hull |first=Clark L. |title=Principles of Behavior: An Introduction to Behavior Theory |publisher=D. Appleton-Century Company |date=1943 |url=https://books.google.com/books?id=6WB9AAAAMAAJ |access-date=25. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Biološke teorije motivacije posebno proučavaju ulogu fizioloških potreba i mehanizama koji održavaju unutrašnju ravnotežu organizma. [[Glad]], [[žeđ]], seksualno ponašanje i termoregulacija među primjerima su motivacijskih procesa koji imaju snažnu biološku osnovu. Međutim, ljudsko ponašanje nije moguće objasniti samo fiziološkim potrebama. Na motivaciju utječu i prethodno iskustvo, očekivanja, dostupnost nagrada, društveno okruženje i individualni ciljevi.&lt;ref name=&quot;Forgas_2005_SocialMotivation&quot; /&gt;

Važan pojam u proučavanju motivacije jeste [[homeostaza]], odnosno održavanje relativno stabilnog unutrašnjeg stanja organizma. Na primjer, nedostatak vode može dovesti do fizioloških promjena koje povećavaju vjerovatnoću ponašanja usmjerenog prema njenom pronalaženju i uzimanju. Međutim, ponašanje povezano s hranom i drugim potrebama ne određuju samo fiziološki signali. Na njega mogu utjecati i vrijeme dana, dostupnost hrane, njena privlačnost, prethodno iskustvo i društveni kontekst.&lt;ref name=&quot;Forgas_2005_SocialMotivation&quot; /&gt;

Savremene teorije motivacije sve više naglašavaju ulogu ciljeva, očekivanja i procjene vrijednosti ishoda. Pojedinci ne reaguju samo na neposredne potrebe ili nagrade, nego mogu planirati ponašanje prema budućim ciljevima i mijenjati svoje postupke na osnovu procjene vjerovatnoće uspjeha i vrijednosti očekivanog ishoda. U tom smislu, motivacija je povezana s procesima donošenja odluka, samoregulacijom i usmjeravanjem ponašanja prema ciljevima.&lt;ref name=&quot;Shah_2008_HandbookMotivationScience&quot;&gt;{{cite book |editor1-last=Shah |editor1-first=James Y. |editor2-last=Gardner |editor2-first=Wendi L. |title=Handbook of Motivation Science |publisher=Guilford Press |date=2008 |isbn=978-1-59385-568-0 |url=https://books.google.com/books?id=iCxpZkZtDG8C |access-date=25. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

U psihologiji se također razlikuje intrinzična od ekstrinzične motivacije. Intrinzična motivacija odnosi se na obavljanje aktivnosti zbog interesa, zadovoljstva ili uživanja koje proizlazi iz same aktivnosti, dok ekstrinzična motivacija uključuje ponašanje usmjereno prema vanjskim posljedicama, kao što su nagrada, izbjegavanje kazne ili ostvarivanje nekog drugog cilja.&lt;ref name=&quot;Ryan_Deci_2000_IntrinsicExtrinsic&quot;&gt;{{cite journal |last1=Ryan |first1=Richard M. |last2=Deci |first2=Edward L. |title=Intrinsic and Extrinsic Motivations: Classic Definitions and New Directions |journal=Contemporary Educational Psychology |volume=25 |issue=1 |date=2000 |pages=54–67 |doi=10.1006/ceps.1999.1020 |url=https://doi.org/10.1006/ceps.1999.1020 |doi-access=free |access-date=25. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Jedan od utjecajnih savremenih pristupa jeste [[teorija samoodređenja]], koju su razvili [[Edward Deci]] i [[Richard Ryan]]. Prema toj teoriji, ljudsko funkcionisanje i motivacija povezani su sa zadovoljavanjem osnovnih psiholoških potreba za autonomijom, kompetencijom i povezanošću s drugima. Teorija razlikuje različite oblike motivacije duž kontinuuma od amotivacije i vanjski regulisanog ponašanja do autonomnije, intrinzične motivacije.&lt;ref name=&quot;Ryan_Deci_2000_SelfDeterminationTheory&quot;&gt;{{cite journal |last1=Ryan |first1=Richard M. |last2=Deci |first2=Edward L. |title=Self-determination theory and the facilitation of intrinsic motivation, social development, and well-being |journal=American Psychologist |volume=55 |issue=1 |date=2000 |pages=68–78 |doi=10.1037/0003-066X.55.1.68 |pmid=11392867 |url=https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/11392867/ |url-access=subscription |access-date=25. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Motivacija je usko povezana i sa socijalnim okruženjem. Ljudi mogu usvajati ciljeve posmatranjem ponašanja drugih osoba i zaključivanjem o njihovim namjerama. Istraživanja fenomena poznatog kao ''zaraza ciljem'' pokazuju da opažanje ciljeva drugih ljudi može utjecati na vlastite ciljeve i ponašanje pojedinca.&lt;ref name=&quot;Aarts_2004_GoalContagion&quot;&gt;{{cite journal |last1=Aarts |first1=Henk |last2=Gollwitzer |first2=Peter M. |last3=Hassin |first3=Ran R. |title=Goal Contagion: Perceiving Is for Pursuing |journal=Journal of Personality and Social Psychology |volume=87 |issue=1 |date=2004 |pages=23–37 |doi=10.1037/0022-3514.87.1.23 |url=https://doi.org/10.1037/0022-3514.87.1.23 |url-access=subscription |access-date=25. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Nesvjesni um ===
{{Također pogledajte|Nesvjesni um}}

Pojam [[Nesvjesni um|nesvjesnog]] odnosi se na mentalne procese i sadržaje koji nisu neposredno dostupni [[svijest|svijesti]], ali mogu utjecati na mišljenje, osjećaje i ponašanje. U savremenoj psihologiji termin se koristi u različitim značenjima. U [[psihoanaliza|psihoanalitičkoj]] tradiciji nesvjesno označava dio psihičkog života koji uključuje, između ostalog, potisnuta sjećanja, emocionalne konflikte, želje i impulse koji nisu neposredno dostupni svijesti, ali mogu imati dinamički utjecaj na ponašanje. U [[kognitivna psihologija|kognitivnoj psihologiji]] nesvjesni ili [[ne-svjesno procesiranje|ne-svjesni procesi]] obično označavaju mentalne procese koji se odvijaju bez svjesnog uvida ili kontrole.&lt;ref name=&quot;APA_Unconscious&quot;&gt;{{cite web |title=Unconscious |website=APA Dictionary of Psychology |publisher=American Psychological Association |url=https://dictionary.apa.org/unconscious |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;APA_Unconscious_Process&quot;&gt;{{cite web |title=Unconscious process |website=APA Dictionary of Psychology |publisher=American Psychological Association |url=https://dictionary.apa.org/unconscious-process |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Ideja da mentalni procesi mogu utjecati na ponašanje izvan neposredne svijesti ima dugu historiju, ali je posebno mjesto dobila razvojem psihodinamičkih teorija krajem 19. i početkom 20. stoljeća. [[Sigmund Freud]] je nesvjesno smatrao jednim od osnovnih područja psihičkog života i tvrdio da potisnute želje, konflikti i sjećanja mogu utjecati na svjesno mišljenje i ponašanje. U djelima poput ''[[Tumačenje snova (Freud)|Tumačenja snova]]'' i ''[[Psihopatologija svakodnevnog života]]'' pokušavao je pokazati kako se nesvjesni procesi mogu ispoljavati kroz snove, omaške, zaboravljanje i druge svakodnevne pojave.&lt;ref name=&quot;Freud_1997&quot;&gt;{{cite book |last1=Freud |first1=Sigmund |title=The Interpretation of Dreams |publisher=Wordsworth Editions |date=1997 |series=Wordsworth Classics of World Literature |isbn=978-1-85326-484-9 |url=https://books.google.ba/books?id=-pB1UoFnjZcC |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Freudov koncept nesvjesnog razlikovao se od jednostavne ideje o sadržajima kojih osoba trenutno nije svjesna: u psihoanalitičkoj teoriji nesvjesni sadržaji mogu biti povezani s unutrašnjim konfliktima i aktivno utjecati na psihički život.&lt;ref name=&quot;APA_Unconscious&quot; /&gt;

Različita shvatanja nesvjesnih procesa razvijala su se i izvan Freudove psihoanalize. [[Pierre Janet]] proučavao je disocijaciju i mentalne procese koji se mogu odvijati izvan neposredne svijesti, dok je [[Carl Jung]] kasnije razlikovao [[lično nesvjesno]] od [[kolektivno nesvjesno|kolektivnog nesvjesnog]].&lt;ref name=&quot;Kihlstrom_2008&quot;&gt;{{cite book |last1=Kihlstrom |first1=J. F. |chapter=The psychological unconscious |editor1-last=John |editor1-first=O. P. |editor2-last=Robins |editor2-first=R. W. |editor3-last=Pervin |editor3-first=L. A. |title=Handbook of Personality: Theory and Research |edition=3. |publisher=Guilford Press |date=2008 |pages=583–602 |isbn=978-1-60918-059-1 |url=https://books.google.ba/books?id=olgW-du4RBcC |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Ovi pristupi razlikovali su se u pretpostavkama o prirodi i funkciji nesvjesnog, zbog čega se u savremenoj psihologiji ne može govoriti o jednom jedinstvenom konceptu nesvjesnog.

Eksperimentalna psihologija počela je proučavati nesvjesne procese nezavisno od psihoanalitičkih teorija. Već su [[Charles Sanders Peirce]] i [[Joseph Jastrow]] u eksperimentima objavljenim 1884. pokazali da ispitanici mogu razlikovati vrlo male razlike između podražaja i kada nisu bili sigurni u svoju sposobnost razlikovanja. Njihov rad često se navodi kao rani primjer eksperimentalnog proučavanja procesa koji nisu potpuno dostupni introspekciji.&lt;ref name=&quot;Peirce_Jastrow_1884&quot;&gt;{{cite journal |last1=Peirce |first1=C. S. |last2=Jastrow |first2=J. |title=On Small Differences in Sensation |journal=Memoirs of the National Academy of Sciences |volume=3 |pages=73–83 |date=1884 |url=https://philpapers.org/archive/PEIOSD.pdf |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Tokom razvoja [[kognitivna psihologija|kognitivne psihologije]] istraživači su počeli proučavati procese koji se odvijaju bez svjesnog uvida. U tom kontekstu razlikuju se, između ostalog, [[eksplicitno pamćenje|eksplicitni]] i [[implicitno pamćenje|implicitni]] oblici pamćenja. Implicitno pamćenje odnosi se na promjene u ponašanju ili uspješnosti koje proizlaze iz prethodnog iskustva, iako osoba ne mora biti sposobna svjesno se prisjetiti tog iskustva.&lt;ref name=&quot;Schacter_1987&quot;&gt;{{cite journal |last1=Schacter |first1=D. L. |title=Implicit memory: History and current status |journal=Journal of Experimental Psychology: Learning, Memory, and Cognition |volume=13 |issue=3 |pages=501–518 |date=1987 |doi=10.1037/0278-7393.13.3.501 |url=https://psycnet.apa.org/doiLanding?doi=10.1037%2F0278-7393.13.3.501 |url-access=subscription |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Srodno tome, istraživanja [[priming (psihologija)|priminga]] pokazuju da prethodna izloženost određenom podražaju može utjecati na kasniju obradu drugog podražaja, čak i kada osoba nije svjesno usmjerena na tu prethodnu informaciju.&lt;ref name=&quot;Greenwald_1995&quot;&gt;{{cite journal |last1=Greenwald |first1=A. G. |last2=Klinger |first2=M. R. |last3=Schuh |first3=E. S. |title=Activation by marginally perceptible (&quot;subliminal&quot;) stimuli: Dissociation of unconscious from conscious cognition |journal=Journal of Experimental Psychology: General |volume=124 |issue=1 |pages=22–42 |date=1995 |doi=10.1037/0096-3445.124.1.22 |url-access=subscription |url=https://psycnet.apa.org/doiLanding?doi=10.1037%2F0096-3445.124.1.22 |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Poseban predmet istraživanja predstavlja [[subliminalna percepcija]], odnosno obrada podražaja koji se nalaze ispod nivoa eksplicitne svijesti. Međutim, postojanje nesvjesne obrade ne znači da je svaki složeni mentalni proces moguće izvesti bez svijesti. U eksperimentalnim istraživanjima važno je utvrditi da ispitanik zaista nije registrovao ciljni podražaj, jer se tvrdnje o nesvjesnom utjecaju mogu zasnivati na različitim kriterijima svjesne dostupnosti.&lt;ref name=&quot;APA_Unconscious_Perception&quot;&gt;{{cite web |title=Unconscious perception |website=APA Dictionary of Psychology |publisher=American Psychological Association |url=https://dictionary.apa.org/unconscious-perception |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Savremena istraživanja također proučavaju odnos između nesvjesnih procesa i donošenja odluka. [[Neuronauka|Neuronaučna]] istraživanja pokazala su da se određeni obrasci moždane aktivnosti povezani s izborom mogu pojaviti prije nego što osoba prijavi svjesnu svijest o odluci. U studiji Chuna Sionga Soona i saradnika iz 2008, obrasci aktivnosti u prefrontalnim i parijetalnim područjima mozga omogućili su predviđanje nekih aspekata budućeg izbora nekoliko sekundi prije nego što su ispitanici prijavili svjesnu svijest o odluci.&lt;ref name=&quot;Soon_2008&quot;&gt;{{cite journal |last1=Soon |first1=C. S. |last2=Brass |first2=M. |last3=Heinze |first3=H.-J. |last4=Haynes |first4=J.-D. |title=Unconscious determinants of free decisions in the human brain |journal=Nature Neuroscience |volume=11 |issue=5 |pages=543–545 |date=2008 |doi=10.1038/nn.2112 |pmid=18408715 |url=https://www.nature.com/articles/nn.2112 |url-access=subscription |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Takvi nalazi pokrenuli su rasprave o odnosu između svjesnog odlučivanja, neuralnih procesa i [[slobodna volja|slobodne volje]], ali sami po sebi ne predstavljaju dokaz da je slobodna volja iluzija. Pitanje u kojoj mjeri neuralni procesi koji prethode svjesnoj odluci određuju konačno ponašanje ostaje predmet naučne i filozofske rasprave.&lt;ref name=&quot;Baumeister_2008&quot;&gt;{{cite journal |last1=Baumeister |first1=R. F. |title=Free Will in Scientific Psychology |journal=Perspectives on Psychological Science |volume=3 |issue=1 |pages=14–19 |date=2008 |doi=10.1111/j.1745-6916.2008.00057.x |url-access=subscription|url=https://journals.sagepub.com/doi/10.1111/j.1745-6916.2008.00057.x |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

U savremenoj psihologiji zbog toga je korisno razlikovati psihoanalitičko shvatanje [[nesvjesno|nesvjesnog]] od šireg pojma mentalnih procesa koji se odvijaju bez svjesne dostupnosti. Dok je Freudovo nesvjesno dio određene teorije psihičkog funkcionisanja, savremena eksperimentalna psihologija proučava nesvjesnu obradu kroz mjerljive pojave kao što su implicitno pamćenje, priming, automatska obrada i subliminalna percepcija.&lt;ref name=&quot;APA_Unconscious_Process&quot;/&gt;

== Etika i etički principi ==

Etički principi i pravila u domenu psihologije mijenjali su se tokom vremena. Neka poznata istraživanja iz prošlosti danas se smatraju neetičkim i suprotnim važećim kodeksima (npr. Kanadski kodeks ponašanja za istraživanja koja uključuju ljude i Belmontov izvještaj). [[Američko psihološko udruženje]] (APA) razvilo je skup etičkih principa i kodeks ponašanja za ovu profesiju.&lt;ref name=&quot;APA2016&quot;&gt;{{cite web |author=American Psychological Association |year=2016 |title=Ethical principles of psychologists and code of conduct |url=https://www.apa.org/ethics/code |accessdate=13. 2. 2026 |language=engleski}}&lt;/ref&gt;

Savremeni standardi uključuju informisani i dobrovoljni pristanak. Nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], uspostavljen je Nürnberški kodeks zbog zloupotreba ispitanika koji učestvuju u eksperimentu od strane [[Nacizam|nacista]]. Nakon toga je većina zemalja (i naučnih časopisa) usvojila Helsinšku deklaraciju. U SAD-u su Nacionalni instituti za zdravlje (NIH) 1966. osnovali Institucionalni odbor za reviziju (''Institutional Review Board''), a 1974. je usvojen Nacionalni zakon o istraživanju. Ove mjere su potaknule istraživače da obavezno dobiju informisani pristanak od učesnika. Do uspostavljanja ovih pravila doveo je određeni broj etički upitnih istraživanja, među kojima su radioizotopske studije u školi Fernald (MIT–Harvard), tragedija s talidomidom, istraživanje hepatitisa u Willowbrooku, Milgramova istraživanja o poslušnosti autoritetu i Stanfordski zatvorski eksperiment.

=== Etika u radu s ljudima ===

Kodeks etike [[Američko psihološko udruženje|Američkog psihološkog udruženja]] nastao je 1951. pod nazivom &quot;Etički standardi psihologa&quot;. Ovaj kodeks je usmjeravao donošenje zakona o licenciranju u većini američkih saveznih država. Tokom decenija više puta je mijenjan i sadrži i opće principe i obavezujuće etičke standarde.

Etički principi psihologa i kodeks ponašanja APA sastoje se od pet općih principa, koji imaju zadatak da usmjere psihologe ka višem nivou etičke prakse u situacijama kada se ne primjenjuje određeni standard. Ti principi su:

* ''A. Dobrobit i neškodljivost'' – Psiholozi moraju djelovati u korist onih s kojima rade i „ne nanositi štetu“.
* ''B. Vjernost i odgovornost'' – Svijest o povjerenju javnosti u profesiju i pridržavanje etičkih standarda.
* ''C. Integritet'' – Promovisanje iskrenosti i tačnosti, uz izbjegavanje obmana i prevara.
* ''D. Pravednost'' – Razumijevanje da psihologija mora biti na dobrobit svima.
* ''E. Poštivanje prava i dostojanstva ljudi'' – Zaštita prava osoba u radu s psiholozima, uključujući povjerljivost, privatnost i autonomiju.

APA je 2010. dodatno revidirala kodeks kako bi spriječila njegovu upotrebu za opravdavanje kršenja [[Ljudska prava|ljudskih prava]], što je bio odgovor na učešće članova APA u ispitivanjima tokom administracije predsjednika SAD-a [[George W. Bush|Georgea W. Busha]].&lt;ref name=&quot;APA2010&quot;&gt;{{cite web |title=American Psychological Association amends ethics code |url=https://www.apa.org/news/press/releases/2010/02/ethics-code |publisher=APA.org |accessdate=13. 2. 2026 |language=engleski}}&lt;/ref&gt;

Kanadsko psihološko udruženje (CPA) i [[Evropski savez psiholoških udruženja]] (EFPA) koriste slične modele zasnovane na principima dostojanstva, odgovornosti i integriteta.&lt;ref name=&quot;CPA2017&quot;&gt;{{cite web |title=Canadian Code of Ethics for Psychologists |url=https://cpa.ca/docs/File/Ethics/CPA_Code_2017_4thEd.pdf |year=2017 |accessdate=13. 2. 2026 |language=engleski}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;EFPA2015&quot;&gt;{{cite web |title=Model Code of Ethics |url=http://www.efpa.eu |publisher=European Federation of Psychologists' Associations |year=2015 |accessdate=13. 2. 2026 |language=engleski}}&lt;/ref&gt;

Među etičkim pitanjima koja se smatraju naročito značajnim su obaveza rada isključivo u okviru vlastite stručnosti, čuvanje povjerljivosti podataka o pacijentima i izbjegavanje seksualnih odnosa s njima. Neke od najčešćih pritužbi protiv [[Klinička psihologija|kliničkih psihologa]] odnose se na seksualno neprimjereno ponašanje&lt;ref name=&quot;Jones_2003_Ethical_Issues&quot;&gt;{{cite book |last=Jones |first=Stanley E. |chapter=Ethical Issues in Clinical Psychology |editor-last=Stricker |editor-first=George |editor2-last=Widiger |editor2-first=Thomas A. |editor3-last=Weiner |editor3-first=Irving B. |title=Handbook of Psychology, Volume 8: Clinical Psychology |publisher=John Wiley &amp; Sons, Inc. |location=Hoboken, NJ |year=2003 |volume=8 |pages=509–532 |isbn=978-0-471-39263-7 |doi=10.1002/0471264385.wei0821 |chapter-url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.1002/0471264385.wei0821 |access-date=12. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; i povrede povjerljivosti ili privatnosti.

=== Etika u radu sa životinjama ===

Istraživanja na [[Životinje|životinjama]], također, regulišu univerzitetski etički odbori. Etičke smjernice navode da je upotreba životinja u naučne svrhe prihvatljiva samo kada je šteta nanesena životinjama manja od koristi koje proizlaze iz istraživanja.&lt;ref name=&quot;Sherwin_2003&quot;&gt;{{cite journal |last=Sherwin |first=Chris M. |last2=Christiansen |first2=Stine B. |last3=Duncan |first3=Ian J. |last4=Erhard |first4=Hans W. |last5=Lay |first5=Don C. |last6=Mench |first6=Joy A. |last7=O’Connor |first7=Cheryl E. |last8=Petherick |first8=J. Carol |title=Guidelines for the ethical use of animals in applied ethology studies |journal=Applied Animal Behaviour Science |volume=81 |issue=3 |pages=291–305 |year=2003 |doi=10.1016/S0168-1591(02)00288-5 |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S0168159102002885 |url-access=subscription |access-date=12. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte ==
* [[Emocije]]
* [[Geštalt psihologija]]
* [[Pamćenje]]
* [[Psihoterapija]]
* [[Učenje]]
* [[Zaboravljanje]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Dodatna literatura ==

* {{cite book|last1=Badcock|first1=Christopher R.|title=International Encyclopedia of the Social &amp; Behavioral Sciences|year=2015|isbn=978-0-08-097087-5|pages=340–344|chapter=Nature-Nurture Controversy, History of|doi=10.1016/B978-0-08-097086-8.03136-6}}
* {{cite book|last1=Cascio|first1=Wayne F.|title=International Encyclopedia of the Social &amp; Behavioral Sciences|year=2015|isbn=978-0-08-097087-5|pages=879–884|chapter=Industrial–Organizational Psychology: Science and Practice|doi=10.1016/B978-0-08-097086-8.22007-2}}
* {{cite book|last1=Chryssochoou|first1=Xenia|title=International Encyclopedia of the Social &amp; Behavioral Sciences|year=2015|isbn=978-0-08-097087-5|pages=532–537|chapter=Social Psychology|doi=10.1016/B978-0-08-097086-8.24095-6}}
* {{cite book|last1=Deakin|first1=Nicholas|title=International Encyclopedia of the Social &amp; Behavioral Sciences|year=2015|isbn=978-0-08-097087-5|pages=31–36|chapter=Philosophy, Psychiatry, and Psychology|doi=10.1016/B978-0-08-097086-8.27049-9}}
* {{cite book|last1=Demetriou|first1=Andreas|title=International Encyclopedia of the Social &amp; Behavioral Sciences|year=2015|isbn=978-0-08-097087-5|pages=313–322|chapter=Intelligence in Cultural, Social and Educational Context|doi=10.1016/B978-0-08-097086-8.92147-0}}
* {{cite book|last1=Gelso|first1=Charles J.|title=International Encyclopedia of the Social &amp; Behavioral Sciences|year=2015|isbn=978-0-08-097087-5|pages=69–72|chapter=Counseling Psychology|doi=10.1016/B978-0-08-097086-8.21073-8}}
* {{cite book|last1=Henley|first1=Tracy B.|title=International Encyclopedia of the Social &amp; Behavioral Sciences|year=2015|isbn=978-0-08-097087-5|pages=406–411|chapter=Psychology, History of (Early Period)|doi=10.1016/B978-0-08-097086-8.03235-9}}
* {{cite book|last1=Knowland|first1=Victoria C.P.|title=International Encyclopedia of the Social &amp; Behavioral Sciences|last2=Purser|first2=Harry|last3=Thomas|first3=Michael S.C.|year=2015|isbn=978-0-08-097087-5|pages=354–360|chapter=Cross-Sectional Methodologies in Developmental Psychology|doi=10.1016/B978-0-08-097086-8.23235-2}}
* {{cite book|last1=Louw|first1=Dap|title=International Encyclopedia of the Social &amp; Behavioral Sciences|year=2015|isbn=978-0-08-097087-5|pages=351–356|chapter=Forensic Psychology|doi=10.1016/B978-0-08-097086-8.21074-X}}
* {{cite book|last1=McWilliams|first1=Spencer A.|title=International Encyclopedia of the Social &amp; Behavioral Sciences|year=2015|isbn=978-0-08-097087-5|pages=412–417|chapter=Psychology, History of (Twentieth Century)|doi=10.1016/B978-0-08-097086-8.03046-4}}
* {{cite book|last1=Pe-Pua|first1=Rogelia|title=International Encyclopedia of the Social &amp; Behavioral Sciences|year=2015|isbn=978-0-08-097087-5|pages=788–794|chapter=Indigenous Psychology|doi=10.1016/B978-0-08-097086-8.24067-1}}
* {{cite book|last1=Peterson|first1=Roger L.|title=International Encyclopedia of the Social &amp; Behavioral Sciences|last2=Peterson|first2=Donald R.|last3=Abrams|first3=Jules C.|last4=Stricker|first4=George|last5=Ducheny|first5=Kelly|year=2015|isbn=978-0-08-097087-5|pages=517–523|chapter=Training in Clinical Psychology in the United States: Practitioner Model|doi=10.1016/B978-0-08-097086-8.21086-6}}
* {{cite book|last1=Poortinga|first1=Ype H.|title=International Encyclopedia of the Social &amp; Behavioral Sciences|year=2015|isbn=978-0-08-097087-5|pages=311–317|chapter=Cross-Cultural Psychology|doi=10.1016/B978-0-08-097086-8.24011-7}}
* {{cite book|last1=Spinath|first1=Frank M.|title=International Encyclopedia of the Social &amp; Behavioral Sciences|last2=Spinath|first2=Birgit|last3=Borkenau|first3=Peter|year=2015|isbn=978-0-08-097087-5|pages=320–325|chapter=Developmental Behavioral Genetics and Education|doi=10.1016/B978-0-08-097086-8.92009-9}}
* {{cite book|last1=Smith|first1=Edward E.|title=International Encyclopedia of the Social &amp; Behavioral Sciences|year=2015|isbn=978-0-08-097087-5|pages=103–109|chapter=Cognitive Psychology: History|doi=10.1016/B978-0-08-097086-8.03028-2}}
* {{cite book|last1=Staerklé|first1=Christian|title=International Encyclopedia of the Social &amp; Behavioral Sciences|year=2015|isbn=978-0-08-097087-5|pages=427–433|chapter=Political Psychology|doi=10.1016/B978-0-08-097086-8.24079-8}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Psychology}}
* [http://www.perfectionnement.info/fr/agenda.php?i_pays=0&amp;i_date=0&amp;keywords=congr International PSY Congresses] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20051015201117/http://www.perfectionnement.info/fr/agenda.php?i_pays=0&amp;i_date=0&amp;keywords=congr |date=15. 10. 2005 }}
* [http://free-zd.t-com.hr/psih Psihologija, linkovi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20051216170940/http://free-zd.t-com.hr/psih/ |date=16. 12. 2005 }}
* [http://www.iltuobenessere.com/ansia/Default.htm Ansia] University of Milan Psychology Research

{{Psihologija}}
{{Društvene nauke}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Psihologija| ]]
[[Kategorija:Društvene nauke]]
[[Kategorija:Nauke o ponašanju]]</text>
      <sha1>583hkyr9o5xoi1yocdrneb6udmd5kfd</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3922082</id>
      <parentid>3922074</parentid>
      <timestamp>2026-08-25T15:36:25Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <comment>Rad na članku</comment>
      <origin>3922082</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="176391" sha1="8tieolo9tbuh9s7utwyc6dh6514mgcr" xml:space="preserve">{{Psihologija bočna traka}}
'''Psihologija''' je nauka koja se bavi proučavanjem psihičkih procesa i [[Ponašanje|ponašanja]].&lt;ref name=&quot;OED&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.oed.com |title=psychology |publisher=Oxford English Dictionary. Oxford University Press |accessdate=13. 2. 2026 |language=engleski}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Fernald&quot;&gt;{{cite book |last=Fernald |first=Dodge |title=Psychology: Six Perspectives |url=https://archive.org/details/psychologysixper0000fern |publisher=SAGE Publications |year=2008 |isbn=978-1-4129-3867-9 |language=engleski}}&lt;/ref&gt; Njen predmet istraživanja obuhvata ponašanje ljudi i životinja, svjesne i nesvjesne fenomene, te mentalne procese kao što su misli, osjećanja i motivi.

Psihologija je nauka širokog opsega koja objedinjuje principe [[Prirodne nauke|prirodnih]] i [[Društvene nauke|društvenih nauka]]. Kao [[Prirodne nauke|prirodna nauka]], ona se manifestuje kroz oblasti poput biološke psihologije, gdje istraživači teže razumijevanju emergentnih svojstava mozga povezujući disciplinu sa neuronaukom. S druge strane, psihologija djeluje kao [[Društvene nauke|društvena nauka]] kada se fokusira na analizu i razumijevanje složenih obrazaca ponašanja pojedinaca i društvenih grupa.&lt;ref name=&quot;Hockenbury&quot;&gt;{{cite book |last1=Hockenbury |first1=D. |last2=Hockenbury |first2=S. |title=Psychology |url=https://archive.org/details/psychology05edhock |publisher=Worth Publishers |year=2010 |language=engleski}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;APA&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.apa.org |title=Frequently asked questions about APA |publisher=American Psychological Association |accessdate=13. 2. 2026 |language=engleski}}&lt;/ref&gt;

== Etimologija i definicije ==

Riječ ''psihologija'' potječe od grčke riječi ''psyche'' (grč. ψυχή), što znači duh ili duša. Drugi dio riječi, ''-logija'', potječe od sufiksa ''-λογία'' (-logia), što označava nauku, izučavanje ili istraživanje.&lt;ref name=&quot;Etymonline&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.etymonline.com/word/psychology |title=Psychology |publisher=Online Etymology Dictionary |accessdate=15. 2. 2026 |language=engleski}}&lt;/ref&gt; Riječ psihologija prvi put se pojavljuje u doba renesanse.&lt;ref name=&quot;dIsa&quot;&gt;{{cite journal |last1=d’Isa |first1=R. |last2=Abramson |first2=C. I. |year=2023 |title=The origin of the phrase comparative psychology: An historical overview |journal=Frontiers in Psychology |volume=14 |pages=1174115 |doi=10.3389/fpsyg.2023.1174115 |language=engleski}}&lt;/ref&gt; U svom latinskom obliku, ''psychiologia'', prvi ju je upotrijebio hrvatski humanista i latinista Marko Marulić u svojoj knjizi ''Psichiologia de ratione animae humanae'' (Psihologija, o prirodi ljudske duše) u periodu između 1510. i 1520.&lt;ref name=&quot;dIsa&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Krstic1964&quot;&gt;{{cite journal |last=Krstić |first=K. |year=1964 |title=Marko Marulic – The author of the term &quot;psychology&quot; |journal=Acta Instituti Psychologici Universitatis Zagrabiensis |volume=36 |pages=7–13 |url=https://psychclassics.yorku.ca/Krstic/marulic.htm |language=engleski}}&lt;/ref&gt; Najraniji poznati spomen riječi ''psychology'' u engleskom jeziku potječe iz 1694., kada ju je Steven Blankaart naveo u djelu ''The Physical Dictionary''. U tom rječniku se navodi da se &quot;anatomija bavi tijelom, a psihologija dušom.&quot;&lt;ref name=&quot;Colman2009&quot;&gt;{{cite book |last=Colman |first=A. M. |year=2009 |title=A dictionary of psychology |url=https://archive.org/details/dictionaryofpsyc0000colm_s3f2 |publisher=Oxford University Press |isbn=978-0-19-953406-7 |language=engleski}}&lt;/ref&gt;

Slovo Ψ (psi), prvo slovo grčke riječi ''psyche'' iz koje je izveden termin psihologija, općenito se povezuje sa psihologijom kao naukom i koristi se kao njen simbol.

Godine 1890, [[William James]] definisao je psihologiju kao &quot;nauku o mentalnom životu, kako u pogledu njegovih pojava, tako i u pogledu njihovih uslova.&quot;&lt;ref name=&quot;James1983&quot;&gt;{{cite book |last=James |first=W. |year=1983 |title=The principles of psychology |publisher=Harvard University Press |language=engleski}}&lt;/ref&gt; Ova definicija bila je široko prihvaćena tokom više decenija. Međutim, njeno značenje je osporavano, naročito od strane Johna B. Watsona, koji je 1913. iznio stavove metodološkog biheviorizma, posmatrajući psihologiju kao isključivo objektivnu eksperimentalnu granu prirodne nauke, čiji je teorijski cilj &quot;predviđanje i kontrola ponašanja.&quot;&lt;ref name=&quot;Watson1913&quot;&gt;{{cite journal |last=Watson |first=J. B. |year=1913 |title=Psychology as the behaviorist views it |url=https://archive.org/details/sim_psychological-review_1913-03_20_2/page/158 |journal=Psychological Review |volume=20 |issue=2 |pages=158–177 |doi=10.1037/h0074428 |language=engleski}}&lt;/ref&gt; Od trenutka kada je James definisao pojam &quot;psihologija&quot;, ovaj termin se sve snažnije povezuje s naučnim eksperimentisanjem.&lt;ref name=&quot;Watson1913&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Davis2004&quot;&gt;{{cite book |last=Davis |first=D. R. |year=2004 |chapter=Psychology |editor-last=Gregory |editor-first=R. L. |title=The Oxford companion to the mind |url=https://archive.org/details/oxfordcompaniont0000unse_b9g3 |edition=2. |pages=[https://archive.org/details/oxfordcompaniont0000unse_b9g3/page/762 763]–764 |publisher=Oxford University Press |isbn=978-0-19-866224-2 |language=engleski}}&lt;/ref&gt; Pod pojmom narodna psihologija (eng. ''folk psychology'') podrazumijeva se razumijevanje mentalnih stanja i ponašanja ljudi kakvo imaju obični ljudi, za razliku od stručnog razumijevanja kojeg imaju profesionalni psiholozi.&lt;ref name=&quot;Hutto2007&quot;&gt;{{cite book |editor1-last=Hutto |editor1-first=D. D. |editor2-last=Ratcliffe |editor2-first=M. |year=2007 |title=Folk psychology re-assessed |url=https://archive.org/details/isbn_9781402055577 |publisher=Springer |isbn=978-1-4020-5557-7 |language=engleski}}&lt;/ref&gt;

== Historija ==
{{Glavni|Historija psihologije}}
Razvoj psihološke misli može se pratiti još od najstarijih civilizacija, u kojima su pitanja o prirodi ljudskog uma i ponašanja bila predmet filozofskih i medicinskih razmatranja. Drevne civilizacije [[Egipat|Egipta]], [[Grčka|Grčke]], [[Kina|Kine]], [[Indija|Indije]] i [[Perzija|Perzije]] razvijale su rane koncepte o psihološkim fenomenima i odnosu između tijela i uma. U starom Egiptu, medicinski tekstovi poput [[Ebersov papirus|Ebersovog papirusa]] svjedoče o prepoznavanju stanja koja se danas povezuju s [[Depresija (raspoloženje)|depresijom]] i poremećajima mišljenja.&lt;ref name=&quot;Okasha_Egypt_2005&quot;&gt;{{cite journal |last=Okasha |first=Ahmed |date=2005 |title=Mental Health in Egypt |journal=The Israel Journal of Psychiatry and Related Sciences |volume=42 |issue=2 |pages=116–125 |pmid=16342608 |url=https://www.researchgate.net/publication/7426670_Mental_health_in_Egypt |access-date=23. 4. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Ovi zapisi predstavljaju jedan od najranijih pokušaja da se [[mentalni poremećaj]]i objasne u okviru medicinskog pristupa. Značajniji teorijski razvoj bilježi se u [[Antička Grčka|antičkoj Grčkoj]], gdje su filozofi poput [[Tales|Talesa iz Mileta]], [[Platon]]a i [[Aristotel]]a (posebno u djelu ''De Anima'') razmatrali funkcionisanje ljudskog uma.&lt;ref name=&quot;Green_Groff_2003&quot;&gt;{{cite book |last1=Green |first1=Christopher D. |last2=Groff |first2=Philip R. |date=2003 |title=Early psychological thought: Ancient accounts of mind and soul |url=https://archive.org/details/earlypsychologic0000gree |location=Westport, Connecticut |publisher=Praeger |isbn=978-0275979201 |access-date=23. 4. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Važan pomak u razumijevanju [[Mentalni poremećaj|mentalnih poremećaja]] načinio je grčki ljekar [[Hipokrat]], koji je u 4. vijeku p. n. e. zastupao stav da mentalni poremećaji imaju fizičke uzroke, čime se udaljio od dotadašnjih nadnaravnih objašnjenja.&lt;ref name=&quot;Brink_Psychology_2008&quot;&gt;{{cite book |last=Brink |first=T. L. |date=2008 |title=Psychology: A Student Friendly Approach |url=http://www.saylor.org/site/wp-content/uploads/2012/06/TLBrink_PSYCH01.pdf |pages=9 |publisher=Saylor Academy |access-date=23. 4. 2026 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120724142236/http://www.saylor.org/site/wp-content/uploads/2012/06/TLBrink_PSYCH01.pdf |archive-date=24. 7. 2012 |url-status=live |language=en}}&lt;/ref&gt; U pogledu lokalizacije mentalnih funkcija, među antičkim misliocima nisu postojali jedinstveni stavovi. Oko 387. p. n. e., Platon je iznio mišljenje da se mentalni procesi odvijaju u [[mozak|mozgu]], dok je Aristotel oko 335. p. n. e. zastupao mišljenje da je [[srce]] središte mentalnih funkcija.&lt;ref name=&quot;MNT_Psychology_2018&quot;&gt;{{cite web |last=Brazier |first=Yvette |date=2018 |title=Psychology: Definitions, branches, history, and how to become one |url=https://www.medicalnewstoday.com/articles/154874 |website=Medical News Today |access-date=23. 4. 2026 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210320030424/https://www.medicalnewstoday.com/articles/154874 |archive-date=20. 3. 2021 |url-status=live |language=en}}&lt;/ref&gt;

U Kini su temelji psihološke misli razvijeni u okviru filozofskih učenja drevnih mislioca poput [[Laozi]]ja i [[Konfucije|Konfucija]], kao i pod utjecajem [[Budizam|budizma]].&lt;ref name=&quot;FinancialExpress_Taoism_2018&quot;&gt;{{cite web |last=Redakcija |date=2018 |title=Natural harmony in Taoism — a cornerstone of Chinese society |url=https://thefinancialexpress.com.bd/views/views/natural-harmony-in-taoism-a-cornerstone-of-chinese-society-1516031957 |website=The Financial Express |access-date=23. 4. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Ova tradicija oslanjala se na [[Introspekcija|introspekciju]], [[opažanje]] i različite tehnike usmjeravanja [[mišljenje|mišljenja]] i [[Ponašanje|ponašanja]], pri čemu se svijet posmatrao kao jedinstvo fizičkog i mentalnog aspekta i njihove međusobne povezanosti.&lt;ref name=&quot;Shi_China_Psychology_2019&quot;&gt;{{cite book |last=Shi |first=Y. |editor-last=Bringmann |editor-first=Wolfgang G. |date=2019 |title=The dawn of psychology in China |book-title=A Pictorial History of Psychology |url=https://archive.org/details/pictorialhistory0000unse_y5p4 |pages=22–27 |publisher=Quintessence Publishing Co. Ltd. |access-date=23. 4. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Kineska filozofija posebno je naglašavala potrebu ″pročišćavanja uma″ radi razvoja [[moral|moralnih vrlina]] i unutrašnje snage. Jedan od najznačajnijih medicinsko-filozofskih tekstova, ''[[Huangdi Neijing]]'' (''Klasik interne medicine Žutog cara''), identifikuje mozak kao središte [[mudrost]]i i osjeta, razvija teorije ličnosti zasnovane na ravnoteži principa [[yin i yang]], te mentalne poremećaje objašnjava kroz fiziološke i društvene neravnoteže. Dalji razvoj proučavanja mozga i mentalnih funkcija u kineskoj tradiciji intenziviran je tokom [[Dinastija Qing|dinastije Qing]], posebno kroz radove učenjaka pod utjecajem zapadne nauke, kao što su Fang Yizhi (1611–1671), Liu Zhi (1660–1730) i Wang Qingren (1768–1831). Wang Qingren je naglašavao ulogu mozga kao središta nervnog sistema, povezao mentalne poremećaje s bolestima mozga, istraživao uzroke snova i [[Nesanica|nesanice]], te razvio ranu teoriju funkcionalne lateralizacije [[Moždana hemisfera|moždanih hemisfera]].&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot;&gt;{{cite book |editor-last=Baker |editor-first=David B. |date=2012 |title=The Oxford Handbook of the History of Psychology |url=https://api.pageplace.de/preview/DT0400.9780199710652_A23608123/preview-9780199710652_A23608123.pdf |publisher=Oxford University Press |location=New York |isbn=978-0195366556 |access-date=23. 4. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Pod utjecajem [[Hinduizam|hinduizma]], [[indijska filozofija]] razvila je složena razmatranja o prirodi i vrstama svijesti. U tekstovima poput ''[[Upanišade|Upanišada]]'' i drugih [[Vedski period|vedskih]] spisa, koji čine osnov hinduističke tradicije, posebno se ističe razlikovanje između prolaznog, svakodnevnog aspekta ličnosti i [[atman]]a (trajnog, nepromjenjivog sebstva). Različite hinduističke filozofske škole, kao i [[budizam]], preispitivale su ovakvo shvatanje sebstva, ali su pritom naglašavale značaj postizanja viših stanja svijesti i samospoznaje. U tom kontekstu, [[joga]] obuhvata skup praksi i tehnika usmjerenih ka razvoju svijesti, samodiscipline i unutrašnje ravnoteže. Utjecaj ovih ideja proširio se i izvan indijskog kulturnog prostora. Tako je [[teozofija]], religijsko-filozofski pokret koji je utemeljila [[Helena Blavatsky]], bila inspirisana indijskim učenjima tokom njenog boravka u [[Britanska Indija|Britanskoj Indiji]].&lt;ref name=&quot;Paranjpe_India_2006&quot;&gt;{{cite book |last=Paranjpe |first=Anand C. |editor-last=Brock |editor-first=Adrian C. |date=2006 |title=From Tradition through Colonialism to Globalization: Reflections on the History of Psychology in India |book-title=Internationalizing the History of Psychology |url=https://www.cambridge.org/core/books/internationalizing-the-history-of-psychology/D695536F2C86208B1C8819A293E5D48B |publisher=Cambridge University Press |access-date=23. 4. 2026 |isbn=978-0521835992 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Raju_Indian_Thought_1985&quot;&gt;{{cite book |last=Raju |first=P. T. |date=1985 |title=Structural Depths of Indian Thought |url=https://archive.org/details/structuraldepths0000raju |publisher=State University of New York Press |location=Albany |pages=35–36 |isbn=978-0887061394 |access-date=23. 4. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Psihologija je bila predmet interesovanja mislioca [[Prosvjetiteljstvo]] u [[Evropa|Evropi]]. U [[Njemačka|Njemačkoj]] je [[Gottfried Wilhelm Leibniz]] (1646–1716) razvio filozofsko shvatanje prema kojem se mentalni procesi odvijaju kontinuirano, bez naglih prekida između različitih stanja svijesti. Oslanjajući se na svoje radove iz [[Matematika|matematike]], posebno na razvoj diferencijalnog i integralnog računa, Leibniz je smatrao da se promjene u svijesti dešavaju postepeno, u vidu neprekidnog niza manjih promjena. U tom okviru uveo je pojam ″malih percepcija″ ([[Latinski jezik|lat.]] ''petites perceptions''), kojim je označio nesvjesne ili jedva primjetne mentalne procese koji, iako pojedinačno nisu dostupni svijesti, zajedno utječu na svjesno iskustvo. Prema njegovom shvatanju, razlika između svjesnih i nesvjesnih sadržaja nije kvalitativna (nije riječ o potpuno različitim vrstama pojava), već kvantitativna (zasniva se na intenzitetu i jasnoći percepcije).&lt;ref name=&quot;Hatfield_1990&quot;&gt;{{cite book |last=Hatfield |first=Gary |date=1990 |title=The Natural and the Normative: Theories of Spatial Perception from Kant to Helmholtz |url=https://archive.org/details/naturalnormative0000hatf |publisher=MIT Press |location=Cambridge, MA |isbn=978-0262081863 |access-date=23. 4. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Leibniz_1989&quot;&gt;{{cite book |last=Leibniz |first=Gottfried Wilhelm |editor-last1=Ariew |editor-first1=Roger |editor-last2=Garber |editor-first2=Daniel |date=1989 |title=Philosophical Essays |url=https://archive.org/details/philosophicaless0000leib |publisher=Hackett Publishing |location=Indianapolis |isbn=978-0872200623 |access-date=23. 4. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; [[Christian Wolff]] je psihologiju nastojao utemeljiti kao posebnu nauku. U djelima ''Psychologia Empirica'' (1732) i ''Psychologia Rationalis'' (1734) sistematski je razradio empirijski i racionalni pristup proučavanju psihičkih pojava.&lt;ref name=&quot;Hatfield_1990&quot; /&gt; [[Immanuel Kant]] je psihologiju posmatrao u okviru [[antropologija|antropologije]], ali je bio skeptičan prema mogućnosti njenog razvoja kao eksperimentalne nauke. Smatrao je da se unutrašnja iskustva ne mogu proučavati na način analogan prirodnim naukama poput hemije, jer se sadržaji svijesti ne mogu izdvojiti, kontrolisati i ponovo kombinovati po volji istraživača. Također je isticao da sam čin posmatranja mijenja stanje posmatranog mentalnog procesa, čime se otežava njegovo objektivno ispitivanje.&lt;ref name=&quot;Hatfield_1990&quot; /&gt;

Krajem 18. stoljeća, Ferdinand Ueberwasser (1752–1812) uveo je naziv ''empirijska psihologija'' u akademski kontekst, te je 1783. na Univerzitetu u Münsteru nosio titulu profesora empirijske psihologije i [[Logika|logike]]. Njegova predavanja predstavljaju jedan od ranih pokušaja institucionalizacije psihologije kao nauke. Međutim, dalji razvoj ovih inicijativa bio je prekinut uslijed političkih i društvenih previranja izazvanih [[Napoleonski ratovi|napoleonskim ratovima]].&lt;ref name=&quot;Schwarz_Pfister_2016&quot;&gt;{{cite journal |last1=Schwarz |first1=Katharina A. |last2=Pfister |first2=Roland |date=2016 |title=Scientific psychology in the 18th century: A historical rediscovery |journal=Perspectives on Psychological Science |volume=11 |issue=3 |pages=399–407 |doi=10.1177/1745691616635601 |url=https://www.academia.edu/96197097/Scientific_Psychology_in_the_18th_Century_A_Historical_Rediscovery |access-date=23. 4. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Nakon tog perioda, vlasti u [[Pruska|Pruskoj]] su reformisale obrazovni sistem, pa je psihologija 1825. uvedena kao obavezan predmet, čemu su podršku dali filozofi [[Georg Wilhelm Friedrich Hegel]] i [[Johann Friedrich Herbart]]. Iako je time dobila svoje mjesto u obrazovanju, psihologija se u to vrijeme još uvijek nije razvila kao eksperimentalna nauka.&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot; /&gt; U [[Engleska|Engleskoj]] su rana razmišljanja o psihologiji bila povezana s teorijom [[Fenologija|frenologije]], koja je pokušavala objasniti osobine ličnosti na osnovu oblika [[Lobanja|lobanje]]. Istovremeno, interes za psihološka pitanja bio je povezan s društvenim problemima, poput [[Alkoholizam|alkoholizma]], [[Nasilje|nasilja]] i uslova u ustanovama za osobe s psihičkim poteškoćama.&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot; /&gt;

=== Počeci eksperimentalne psihologije ===

[[Datoteka:James McKeen Cattell.jpg|mini|desno|300px|[[James McKeen Cattell]], prvi profesor psihologije u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]]]]
[[Datoteka:Wundt-research-group.jpg|mini|desno|300px|[[Wilhelm Wundt]] (sjedi), njemački psiholog, sa saradnicima u svom psihološkom laboratoriju, prvom takve vrste, oko 1880.]]
[[Datoteka:One of Pavlov's dogs.jpg|mini|desno|300px|Jedan od pasa korištenih u eksperimentu ruskog psihologa [[Ivan Pavlov|Ivana Pavlova]] sa hirurški ugrađenom kanilom za mjerenje salivacije, prepariran u Muzeju Pavlova u [[Rjazan]]u u Rusiji]]

Filozof [[John Stuart Mill]] smatrao je da ljudski um može biti predmet naučnog istraživanja, iako je takva nauka u određenoj mjeri neprecizna.&lt;ref name=&quot;Henley_2018_History_Psychology&quot;&gt;{{cite book |last=Henley |first=Tracy |title=Hergenhahn's An Introduction to the History of Psychology |edition=8 |publisher=Cengage Learning |year=2018 |isbn=978-1-337-67125-5 |url=https://books.google.ba/books?id=0g9EDwAAQBAJ |access-date=11. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Mill je predložio koncept &quot;mentalne [[hemija|hemije]]&quot;, prema kojem se jednostavne misli mogu povezivati i tako stvarati složenije ideje. [[Gustav Fechner]] počeo je 1830-ih u [[Leipzig]]u provoditi istraživanja iz oblasti [[psihofizika|psihofizike]]. Formulisao je načelo prema kojem se čovjekova percepcija podražaja mijenja [[logaritam|logaritamski]] u odnosu na njegov intenzitet.&lt;ref name=&quot;Leahey_2001_Modern_Psychology&quot;&gt;{{cite book |last=Leahey |first=Thomas Hardy |title=A History of Modern Psychology |edition=3 |publisher=Prentice Hall |year=2001 |isbn=978-0-13-017573-1 |url=https://books.google.ba/books/about/A_History_of_Modern_Psychology.html?id=7ntWAAAAYAAJ |access-date=11. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; To načelo postalo je poznato kao [[Weber-Fechnerov zakon]]. Fechnerovo djelo ''Elementi psihofizike'' iz 1860. osporilo je Kantovo negativno stajalište o mogućnosti kvantitativnog istraživanja uma.&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Fechner_1860_Psychophysik_Vol1&quot;&gt;{{cite book |last=Fechner |first=Gustav Theodor |title=Elemente der Psychophysik |volume=1 |publisher=Breitkopf und Härtel |year=1860 |url=https://books.google.ba/books?id=C1cOAAAAQAAJ&amp;printsec=frontcover |access-date=11. 8. 2026 |language=de}}&lt;/ref&gt; Fechner je pokazao da se &quot;mentalnim procesima mogu pridružiti brojčane vrijednosti, ali i da se one mogu mjeriti eksperimentalnim metodama&quot;.&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot; /&gt;

U [[Heidelberg]]u je [[Hermann von Helmholtz]] provodio srodna istraživanja čulne percepcije i obučavao [[Fiziologija|fiziologa]] [[Wilhelm Wundt|Wilhelma Wundta]]. Wundt je potom prešao na [[Univerzitet u Leipzigu]], gdje je osnovao psihološki laboratorij koji je označio početak [[Eksperimentalna psihologija|eksperimentalne psihologije]] kao zasebne naučne discipline. Wundt je nastojao razložiti mentalne procese na njihove najosnovnije sastavne dijelove, djelimično pod utjecajem analogije s tadašnjim napretkom u hemiji i njenim uspješnim proučavanjem elemenata i strukture materije.&lt;ref name=&quot;SEP_Wundt&quot;&gt;{{cite encyclopedia |last=Kim |first=Alan |title=Wilhelm Maximilian Wundt |encyclopedia=Stanford Encyclopedia of Philosophy |editor-last=Zalta |editor-first=Edward N. |editor2-last=Nodelman |editor2-first=Uri |publisher=Metaphysics Research Lab, Stanford University |year=2022 |url=https://plato.stanford.edu/entries/wilhelm-wundt/ |access-date=11. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; [[Paul Flechsig]] i [[Emil Kraepelin]] ubrzo su u Leipzigu osnovali još jedan utjecajan laboratorij, usmjeren na eksperimentalnu [[psihijatrija|psihijatriju]].&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot; /&gt;

[[James McKeen Cattell]], profesor psihologije na [[Univerzitet u Pennsylvaniji|Univerzitetu u Pennsylvaniji]] i [[Univerzitet Columbia|Univerzitetu Columbia]] te suosnivač časopisa ''[[Psychological Review]]'', bio je prvi profesor psihologije u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]].&lt;ref name=&quot;NHPRC_Cattell_Letters&quot;&gt;{{cite web |author=National Historical Publications and Records Commission |title=An Education in Psychology: James McKeen Cattell’s Journal and Letters from Germany and England, 1880–1888 |website=National Archives and Records Administration (NARA) |publisher=U.S. National Archives |year=2026 |url=https://www.archives.gov/nhprc/projects/catalog/james-mckeen-cattell |access-date=11. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Njemački psiholog [[Hermann Ebbinghaus]], istraživač na [[Univerzitet u Berlinu|Univerzitetu u Berlinu]], bio je jedan od značajnih istraživača psihologije 19. stoljeća. Bio je pionir eksperimentalnog proučavanja [[Pamćenje|pamćenja]] i razvio je kvantitativne modele [[Učenje|učenja]] i [[Zaboravljanje|zaboravljanja]].&lt;ref name=&quot;Wozniak_1999_Ebbinghaus&quot;&gt;{{cite web |last=Wozniak |first=Robert H. |title=Classics in the History of Psychology -- Ebbinghaus (1885/1913) by R. H. Wozniak |website=Classics in the History of Psychology |publisher=York University |year=1999 |editor-last=Green |editor-first=Christopher D. |url=https://psychclassics.yorku.ca/Ebbinghaus/wozniak.htm |access-date=11. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Početkom 20. stoljeća [[Wolfgang Köhler]], [[Max Wertheimer]] i [[Kurt Koffka]] bili su među osnivačima škole [[Geštalt psihologija|geštalt psihologije]]. Ovaj pristup zasniva se na shvatanju da ljudi pojave doživljavaju kao organizovane cjeline. Za razliku od [[redukcionizam|redukcionističkog]] pristupa, koji [[Misao|misli]] i [[ponašanje]] nastoji svesti na manje sastavne elemente, predstavnici geštalt psihologije naglašavali su da je iskustvo kao cjelina od posebnog značaja te da cjelina predstavlja više od prostog zbira svojih dijelova.&lt;ref name=&quot;Koffka_1935_Gestalt_Psychology&quot;&gt;{{cite book |last=Koffka |first=Kurt |title=Principles of Gestalt Psychology |publisher=Harcourt, Brace and Company |location=New York |year=1935 |page=176 |url=https://archive.org/details/in.ernet.dli.2015.7888 |access-date=11. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Psiholozi u [[Njemačka|Njemačkoj]], [[Danska|Danskoj]], [[Austrija|Austriji]], [[Engleska|Engleskoj]] i [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]] ubrzo su slijedili Wundtov primjer i počeli osnivati psihološke laboratorije.&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot; /&gt; [[G. Stanley Hall]], Amerikanac koji je studirao kod Wundta, osnovao je psihološki laboratorij koji je stekao međunarodni utjecaj. Laboratorij je djelovao na [[Univerzitet &quot;Johns Hopkins&quot;|Univerzitetu &quot;Johns Hopkins&quot;]]. Hall je kasnije podučavao [[Yūjirō Motora|Yūjirōa Motoru]], koji je eksperimentalnu psihologiju, s naglaskom na psihofiziku, uveo na [[Univerzitet u Tokiju|Carski univerzitet u Tokiju]].&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot; /&gt; Wundtov asistent [[Hugo Münsterberg]] predavao je psihologiju na [[Univerzitet Harvard|Harvardu]], gdje je među njegovim studentima bio i [[Narendra Nath Sen Gupta]], koji je 1905. osnovao odsjek za psihologiju i psihološki laboratorij na [[Univerzitet u Kalkuti|Univerzitetu u Kalkuti]].&lt;ref name=&quot;Paranjpe_India_2006&quot; /&gt; Wundtovi studenti [[Walter Dill Scott]], [[Lightner Witmer]] i [[James McKeen Cattell]] radili su na razvoju testova mentalnih sposobnosti. Cattell, koji je također studirao kod [[Eugenika|eugeničara]] [[Francis Galton|Francisa Galtona]], kasnije je osnovao [[Harcourt Assessment|Psychological Corporation]]. Witmer se usmjerio na psihološko testiranje djece, dok se Scott bavio odabirom zaposlenika.&lt;ref name=&quot;Leahey_2001_Modern_Psychology&quot; /&gt;

Drugi Wundtov student, Englez [[Edward Titchener]], osnovao je program psihologije na [[Univerzitet Cornell|Univerzitetu Cornell]] i razvio [[Strukturalizam (psihologija)|strukturalističku psihologiju]]. Osnovna ideja strukturalizma bila je analiza i klasifikacija različitih aspekata uma, prvenstveno metodom [[introspekcija|introspekcije]].&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot; /&gt; [[William James]], [[John Dewey]] i [[Harvey Carr]] razvijali su [[Funkcionalna psihologija|funkcionalizam]], širi pristup psihologiji koji se oslanjao na Darwinovu ideju da svako ponašanje ima svoju svrhu i ulogu u prilagođavanju pojedinca okolini. James je 1890. objavio utjecajno djelo ''[[Principi psihologije]]'', u kojem je dodatno razradio neke ideje strukturalizma. U njemu je opisao [[Tok svijesti (psihologija)|tok svijesti]]. Jamesove ideje privukle su veliki broj američkih studenata novoj naučnoj disciplini.&lt;ref name=&quot;James1983&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Leahey_2001_Modern_Psychology&quot; /&gt; Dewey je povezao psihologiju s društvenim pitanjima, posebno zagovaranjem [[progresivno obrazovanje|progresivnog obrazovanja]], razvijanjem moralnih vrijednosti kod djece i uključivanjem imigranata u društvo.&lt;ref name=&quot;Leahey_2001_Modern_Psychology&quot; /&gt;

Drugi pravac eksperimentalne psihologije, snažnije povezan s fiziologijom, razvio se u Južnoj Americi pod vodstvom [[Horacio G. Piñero|Horacija G. Piñera]] na [[Univerzitet u Buenos Airesu|Univerzitetu u Buenos Airesu]].&lt;ref name=&quot;Taiana_2006_Transatlantic_Migration&quot;&gt;{{cite book |last=Taiana |first=Cecilia |chapter=Transatlantic Migration of the Disciplines of Mind: Examination of the Reception of Wundt's and Freud's Theories in Argentina |editor-last=Brock |editor-first=Adrian C. |title=Internationalizing the History of Psychology |publisher=New York University Press |location=New York |year=2006 |pages=34–55 |isbn=978-0-8147-9944-4 |doi=10.18574/nyu/9780814739082.003.0006 |chapter-url=https://www.uplopen.com/reader/chapters/pdf/10.18574/nyu/9780814739082.003.0006 |access-date=11. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; I u [[Rusija|Rusiji]] istraživači su sve veću pažnju posvećivali biološkoj osnovi psihologije. Taj pravac započeo je, između ostalog, esejom [[Ivan Sečenov|Ivana Sečenova]] iz 1873. &quot;Ko treba razvijati psihologiju i kako?&quot;. Sečenov je razvio ideju o [[refleks|moždanim refleksima]] i odlučno zastupao [[determinizam|determinističko]] shvatanje ljudskog ponašanja.&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot; /&gt; Rusko-sovjetski [[Filologija|fiziolog]] [[Ivan Pavlov]] otkrio je na primjeru pasa proces učenja poznat kao [[klasično uslovljavanje]], a potom ga je proučavao i u kontekstu ljudskog ponašanja.&lt;ref name=&quot;Windholz_1997_Pavlov&quot;&gt;{{cite journal |last=Windholz |first=George |title=Ivan P. Pavlov: An overview of his life and psychological work |journal=American Psychologist |volume=52 |issue=9 |pages=941–946 |year=1997 |doi=10.1037/0003-066X.52.9.941 |url=https://psycnet.apa.org/record/1997-05605-003 |url-access=subscription |access-date=11. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Konsolidacija i finansiranje ===

Jedno od prvih psiholoških društava bilo je ''La Société de Psychologie Physiologique'' u [[Francuska|Francuskoj]], koje je djelovalo od 1885. do 1893. Prvi sastanak Međunarodnog kongresa psihologije, pod pokroviteljstvom [[Međunarodna unija psiholoških nauka|Međunarodne unije psiholoških nauka]], održan je u [[Pariz]]u u augustu 1889, u vrijeme održavanja [[Svjetska izložba u Parizu 1889.|Svjetske izložbe]] kojom je obilježena stogodišnjica [[Francuska revolucija|Francuske revolucije]]. [[William James]] bio je jedan od trojice Amerikanaca među 400 učesnika. [[Američko psihološko udruženje]] (APA) osnovano je ubrzo nakon toga, 1892. Međunarodni kongres nastavio se održavati u različitim evropskim gradovima, uz široko međunarodno učešće. Na Šestom kongresu, održanom u [[Ženeva|Ženevi]] 1909, izlaganja su održana na [[Ruski jezik|ruskom]], [[Kineski jezik|kineskom]] i [[Japanski jezik|japanskom jeziku]], kao i na [[Esperanto|esperantu]]. Nakon prekida uzrokovanog [[Prvi svjetski rat|Prvim svjetskim ratom]], Sedmi kongres održan je u [[Oxford]]u, uz znatno veće učešće britanskih i američkih psihologa, čije su zemlje izašle kao pobjednice iz rata. Godine 1929. kongres je održan na [[Univerzitet Yale|Univerzitetu Yale]] u [[New Haven]]u u [[Connecticut]]u, uz učešće nekoliko stotina članova APA-e.&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot; /&gt;

[[Univerzitet u Tokiju|Carski univerzitet u Tokiju]] imao je važnu ulogu u širenju moderne psihologije u istočnoj [[Azija|Aziji]]. Nove ideje u psihologiji iz [[Japan]]a su se potom širile u [[Kina|Kinu]].

Američka psihologija stekla je veći društveni i institucionalni značaj nakon ulaska Sjedinjenih Američkih Država u [[Prvi svjetski rat]]. Stalni odbor kojim je rukovodio [[Robert Yerkes]] provodio je testove mentalnih sposobnosti, poznate kao &quot;[[Army Alpha]]&quot; i &quot;[[Army Beta]]&quot;, na gotovo 1,8 miliona [[vojnik]]a.&lt;ref name=&quot;Tomes_2010&quot;&gt;{{cite book |last=Tomes |first=Nancy |chapter=The Development of Clinical Psychology, Social Work, and Psychiatric Nursing: 1900–1980s |editor-last=Wallace |editor-first=Edwin R. |editor2-last=Gach |editor2-first=John |title=History of Psychiatry and Medical Psychology: With an Epilogue on Psychiatry and the Mind-Body Relation |publisher=Springer Science &amp; Business Media |location=New York |year=2010 |pages=505–528 |isbn=978-0-387-34708-0 |doi=10.1007/978-0-387-34708-0_16 |url=https://books.google.ba/books?id=64Y6wtqzs7IC |access-date=12. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Nakon toga, [[porodica Rockefeller]] je, posredstvom [[Vijeće za istraživanje društvenih nauka|Vijeća za istraživanje društvenih nauka]], počela finansirati istraživanja ponašanja.&lt;ref name=&quot;Samelson_1985_Kingdom_Behavior&quot;&gt;{{cite journal |last=Samelson |first=Franz |title=Organizing for the Kingdom of Behavior: Academic Battles and Organizational Policies in the Twenties |journal=Journal of the History of the Behavioral Sciences |volume=21 |issue=1 |pages=33–47 |year=1985 |doi=10.1002/1520-6696(198501)21:1&lt;33::AID-JHBS2300210105&gt;3.0.CO;2-4 |url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1002/jhbs.21773 |url-access=subscription |access-date=12. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Pols_1999_World_as_Laboratory&quot;&gt;{{cite book |last=Pols |first=Hans |chapter=The World as Laboratory: Strategies of Field Research Developed by Mental Hygiene Psychologists in Toronto, 1920–1940 |editor-last=Richardson |editor-first=Theresa R. |editor2-last=Fisher |editor2-first=Donald |title=Development of the Social Sciences in the United States and Canada: The Role of Philanthropy |series=Social and Policy Issues in Education / The David C. Anchin Series |publisher=Bloomsbury Academic |year=1999 |pages=115–142 |isbn=978-1-56750-406-4 |url=https://books.google.com/books?id=f_X1AAAAMAAJ |access-date=12. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Dobrotvorne organizacije povezane s porodicom Rockefeller finansirale su Nacionalni komitet za mentalnu higijenu, koji je širio koncept [[Mentalni poremećaj|mentalnih bolesti]] i zalagao se za primjenu psiholoških spoznaja u odgoju djece.&lt;ref name=&quot;Tomes_2010&quot; /&gt; Putem Biroa za socijalnu higijenu, a kasnije i finansiranjem istraživanja [[Alfred Kinsey|Alfreda Kinseyja]], Rockefellerove fondacije pomogle su uspostavljanju istraživanja seksualnosti u Sjedinjenim Američkim Državama.&lt;ref name=&quot;Bullough_1985_Rockefellers&quot;&gt;{{cite journal |last=Bullough |first=Vern L. |title=The Rockefellers and sex research |journal=The Journal of Sex Research |volume=21 |issue=2 |pages=113–125 |year=1985 |doi=10.1080/00224498509551253 |url=https://doi.org/10.1080/00224498509551253 |url-access=subscription |access-date=12. 8. 2026 |language=en |quote=Njihov značaj je teško precijeniti. Zapravo, u periodu između 1914. i 1954, Rockefellerovi su bili gotovo jedini izvor podrške istraživanjima seksualnosti u Sjedinjenim Američkim Državama. Odluke koje su donosili njihovi naučni savjetnici o prirodi istraživanja koja treba podržati i načinu na koji se ona provode, kao i o temama koje ispunjavaju uslove za finansijsku podršku, oblikovale su cjelokupno polje istraživanja seksualnosti i na mnogo načina ga nastavljaju podržavati i danas.}}&lt;/ref&gt;

[[Eugenika u Sjedinjenim Američkim Državama|Eugenički pokret]] izvršio je značajan utjecaj na razvoj američke psihologije, pri čemu su veliku ulogu imale institucije poput [[Ured za evidenciju eugenike|Ureda za evidenciju eugenike]] (koji je finansirala Carnegiejeva fondacija) i [[Fond &quot;Pioneer&quot;|Fonda &quot;Pioneer&quot;]], koji je osnovao [[Wickliffe Draper]]. Tokom 1910-ih i 1920-ih [[eugenika]] je postala uobičajena tema na nastavi psihologije. Psihološki studiji često su služili kao sredstvo širenja eugeničke propagande, a eugeničke teme uključivane su u nastavu na vodećim američkim univerzitetima.&lt;ref name=&quot;Guthrie_1976_Even_Rat_White&quot;&gt;{{cite book |last=Guthrie |first=Robert V. |title=Even the Rat was White: A Historical View of Psychology |chapter=Psychology and Race |publisher=Harper &amp; Row |location=New York |year=1976 |isbn=978-0-06-042561-6 |url=https://books.google.ba/books/about/Even_the_Rat_was_White.html?id=iEruAAAAMAAJ |access-date=12. 8. 2026 |language=en |quote=Kursevi psihologije često su služili kao sredstva za propagandu eugenike. Jedan diplomac programa obuke Ureda za evidenciju eugenike napisao je: 'Nadam se da ću služiti cilju infiltriranjem eugenike u umove nastavnika. Možda će vas zanimati da svaki student koji ovdje sluša psihologiju razrađuje svoju porodičnu historiju i pravi svoje porodično stablo.' Harvard, Columbia, Brown, Cornell, Wisconsin i Northwestern bili su među vodećim akademskim institucijama na kojima se predavala eugenika u okviru kurseva psihologije.}}&lt;/ref&gt;

Za razliku od Sjedinjenih Američkih Država, psihologija je u [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]] nailazila na otpor naučnih i medicinskih institucija. Do 1939. na univerzitetima u [[Engleska|Engleskoj]] postojalo je samo šest katedri za psihologiju.&lt;ref name=&quot;Michell_1999&quot;&gt;{{cite book |last=Michell |first=Joel |title=Measurement in Psychology: A Critical History of a Methodological Concept |series=Ideas in Context |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge |year=1999 |page=143 |isbn=978-0-521-62120-5 |doi=10.1017/CBO9780511490040 |url=https://books.google.ba/books?id=oNIcvjpDQeQC |access-date=12. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] i [[Hladni rat|Hladnog rata]], američke vojne i obavještajne agencije – uključujući [[Ured za strateške službe]] (OSS) i njegovog nasljednika, [[Centralna obavještajna agencija|Centralnu obavještajnu agenciju]] (CIA) – postale su među vodećim finansijerima psiholoških istraživanja. Psiholog s [[Univerzitet u Michiganu|Univerziteta u Michiganu]] [[Dorwin Cartwright]] izvijestio je da su univerzitetski istraživači 1939–1941. započeli opsežna istraživanja [[propaganda|propagande]]. Primijetio je da je &quot;u posljednjim mjesecima rata socijalni psiholog postao prvenstveno odgovoran za određivanje sedmične propagandne politike Vlade Sjedinjenih Američkih Država&quot;. Cartwright je također naveo da su psiholozi imali značajnu ulogu u upravljanju domaćom privredom.&lt;ref name=&quot;Cartwright_1948_Social_Psychology_WWII&quot;&gt;{{cite journal |last=Cartwright |first=Dorwin |title=Social Psychology in the United States During the Second World War |journal=Human Relations |volume=1 |issue=3 |pages=333–352 |year=1948 |doi=10.1177/001872674800100305 |url=https://journals.sagepub.com/doi/10.1177/001872674800100305 |url-access=subscription |access-date=12. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Američka vojska uvela je novi [[Opći vojni test klasifikacije|opći klasifikacijski test]] za procjenu sposobnosti miliona vojnika. Također je provodila opsežna psihološka istraživanja [[Samuel A. Stouffer|morala i mentalnog zdravlja vojnika]].&lt;ref name=&quot;Schonfeld_2016_Occupational_Health&quot;&gt;{{cite book |last=Schonfeld |first=Irvin Sam |last2=Chang |first2=Chu-Hsiang |title=Occupational Health Psychology: Work, Stress, and Health |publisher=Springer Publishing Company |location=New York |year=2016 |isbn=978-0-8261-9967-6 |doi=10.1891/9780826199683 |url=https://connect.springerpub.com/content/book/978-0-8261-9968-3 |url-access=subscription |access-date=12. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Tokom 1950-ih [[Fondacija &quot;Rockefeller&quot;]] i [[Fondacija &quot;Ford&quot;]] sarađivale su s [[Centralna obavještajna agencija|Centralnom obavještajnom agencijom]] na finansiranju istraživanja [[psihološko ratovanje|psihološkog ratovanja]].&lt;ref name=&quot;Lutz_1997_Epistemology_Bunker&quot;&gt;{{cite book |last=Lutz |first=Catherine |chapter=Epistemology of the Bunker: The Brainwashed and Other New Subjects of Permanent War |editor-last=Pfister |editor-first=Joel |editor2-last=Schnog |editor2-first=Nancy |title=Inventing the Psychological: Toward a Cultural History of Emotional Life in America |publisher=Yale University Press |location=New Haven, CT |year=1997 |pages=245–267 |isbn=978-0-300-06809-2 |chapter-url=https://books.google.ba/books?id=hwVWpV6jBzoC |access-date=12. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Godine 1965. javna kontroverza skrenula je pažnju na vojni [[Projekt &quot;Camelot&quot;]], koji je u javnosti često nazivan &quot;Manhattanskim projektom društvenih nauka&quot; zbog svog ogromnog budžeta i obima. Projekt je uključivao psihologe i [[Antropologija|antropologe]] u analizu planova i politika stranih država u strateške svrhe.&lt;ref name=&quot;Cina_1981&quot;&gt;{{cite thesis |last=Cina |first=Carol |title=Social Science for Whom?: A Structural History of Social Psychology |degree=Ph.D. dissertation |publisher=State University of New York at Stony Brook |location=Stony Brook, NY |year=1981 |id=OCLC 10263081 |url=https://search.worldcat.org/title/Social-science-for-whom-:-a-structural-history-of-social-psychology/oclc/10263081 |access-date=12. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Projekt je, da je realiziran u planiranom obimu, bio zamišljen kao jedan od najvećih i najskuplje finansiranih projekata bihevioralnih istraživanja u historiji Sjedinjenih Američkih Država.&lt;ref name=&quot;Herman_1993_Psychology_Politics&quot;&gt;{{cite thesis |last=Herman |first=Ellen |title=Psychology as Politics: How Psychological Experts Transformed Public Life in the United States, 1940-1970 |degree=Ph.D. dissertation |publisher=Brandeis University |location=Waltham, MA |year=1993 |url=https://books.google.ba/books/about/Psychology_as_Politics.html?id=NzWtZwEACAAJ |access-date=12. 8. 2026 |language=en |quote=Da je ostvaren, projekat CAMELOT bio bi najveći, i zasigurno najizdašnije finansirani, istraživački projekat u oblasti nauka o ponašanju u historiji SAD-a. Sa ugovorom od 4 do 6 miliona dolara tokom trogodišnjeg perioda, smatran je, i često nazivan, pravim projektom Manhattan za nauke o ponašanju, bar od strane mnogih intelektualaca čije su usluge bile veoma tražene.}}&lt;/ref&gt;

U Njemačkoj je nakon [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] psihologija stekla institucionalni utjecaj kroz vojni sektor, koji se u [[Nacistička Njemačka|nacističkom periodu]] znatno proširio zajedno s ostatkom oružanih snaga. Pod vodstvom [[Matthias Göring|Matthiasa Göringa]], rođaka [[Hermann Göring|Hermanna Göringa]], [[Berlinski psihoanalitički institut]] reorganizovan je i preimenovan u Göringov institut. [[Psihoanaliza|Psihoanalitičari]] koji su zastupali [[Sigmund Freud|Freudov]] pristup bili su protjerivani i progonjeni u okviru antijevrejske politike vladajuće partije ([[Nacistička stranka|NSDAP]]), dok su se svi preostali psiholozi morali javno distancirati od radova [[Sigmund Freud|Sigmunda Freuda]], osnivača psihoanalize, i [[Alfred Adler|Alfreda Adlera]], osnivača individualne psihologije.&lt;ref name=&quot;Cocks_1985_Psychotherapy_Third_Reich&quot;&gt;{{cite book |last=Cocks |first=Geoffrey |title=Psychotherapy in the Third Reich: The Göring Institute |publisher=Oxford University Press |location=New York |year=1985 |isbn=978-0-19-503461-5 |url=https://books.google.ba/books/about/Psychotherapy_in_the_Third_Reich.html?id=RfzaAAAAMAAJ |access-date=12. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Göringov institut bio je dobro finansiran tokom cijelog rata i imao je zadatak da razvije &quot;novu njemačku psihoterapiju&quot;. Ideja je bila da se psihoterapija ne bavi samo liječenjem simptoma, već aktivnim preodgojem i usmjeravanjem pojedinca prema ciljevima &quot;narodne zajednice&quot;. Primarni cilj bio je vraćanje radne i vojne sposobnosti njemačkih građana kako bi služili ratnim ciljevima [[Nacistička Njemačka|nacističke države]].&lt;ref name=&quot;Cocks_1985_Psychotherapy_Third_Reich&quot; /&gt;

[[Harald Schultz-Hencke]] povezao je psihologiju s nacističkim shvatanjima biologije i rasnog porijekla te kritikovao psihoanalizu kao proučavanje slabih i &quot;degenerisanih&quot; osoba.&lt;ref name=&quot;Cocks_1985_Psychotherapy&quot;&gt;{{cite book |last=Cocks |first=Geoffrey |title=Psychotherapy in the Third Reich: The Göring Institute |publisher=Oxford University Press |location=New York |year=1985 |isbn=978-0-19-503461-5 |url=https://books.google.ba/books/about/Psychotherapy_in_the_Third_Reich.html?id=RfzaAAAAMAAJ |access-date=12. 8. 2026 |language=en |quote=Za Schultz-Henckea u ovom eseju iz 1934, životne ciljeve određivala je ideologija, a ne nauka. U slučaju psihoterapije, zdravlje je definisao u terminima krvi, jake volje, osposobljenosti, discipline (Zucht und Ordnung), zajednice, herojskog držanja i fizičke spreme. Schultz-Hencke je takođe iskoristio priliku 1934. da kritikuje psihoanalizu zbog pružanja nesretne tendencije ka oslobađanju kriminalaca od krivice.}}&lt;/ref&gt;

[[Johannes Heinrich Schultz]], njemački psiholog poznat po razvoju tehnike [[autogeni trening|autogenog treninga]], otvoreno je zagovarao [[prisilna sterilizacija|sterilizaciju]] i [[eutanazija|eutanaziju]] osoba koje su smatrane genetski nepoželjnima te je razvio postupke kojima je trebalo olakšati provođenje tih mjera.&lt;ref name=&quot;Brunner_2008_Schultz_National_Socialism&quot;&gt;{{cite journal |last=Brunner |first=Jürgen |last2=Schrempf |first2=Matthias |last3=Steger |first3=Florian |title=Johannes Heinrich Schultz and National Socialism |journal=The Israel Journal of Psychiatry and Related Sciences |volume=45 |issue=4 |pages=257–262 |year=2008 |url=https://doctorsonly.co.il/wp-content/uploads/2011/12/2008_4_5.pdf |access-date=12. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] osnovane su nove institucije, iako su pojedini psiholozi, zbog povezanosti s nacističkim režimom, izgubili profesionalni ugled. [[Alexander Mitscherlich (psiholog)|Alexander Mitscherlich]] osnovao je utjecajni časopis za primijenjenu psihoanalizu ''Psyche''. Uz finansijsku podršku [[Fondacija &quot;Rockefeller&quot;]], Mitscherlich je na [[Univerzitet u Heidelbergu|Univerzitetu u Heidelbergu]] osnovao prvi odjel za kliničku psihosomatsku medicinu. Od 1970. psihologija je postala obavezni dio studija medicine.&lt;ref name=&quot;Cocks_1985_Psychotherapy_Third_Reich&quot; /&gt;

Nakon [[Ruska revolucija|Ruske revolucije]], [[Boljševizam|boljševici]] su psihologiju promovisali kao sredstvo oblikovanja &quot;novog čovjeka&quot; [[Socijalizam|socijalizma]]. Zbog toga su univerzitetski odsjeci za psihologiju obrazovali veliki broj studenata. Nakon završetka studija, za njih su bila dostupna radna mjesta u školama, preduzećima, kulturnim ustanovama i vojsci. Sovjetska država posebno je podržavala [[Pedologija (dijete)|pedologiju]] i proučavanje dječijeg razvoja. [[Lev Vigotski]] postao je jedan od najznačajnijih istraživača u oblasti razvoja djece.&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot; /&gt;

Boljševici su također promovisali [[slobodna ljubav|slobodnu ljubav]] i prihvatili [[Psihoanaliza|psihoanalizu]] kao sredstvo suprotstavljanja seksualnoj represiji.&lt;ref name=&quot;Kozulin_2008&quot;&gt;{{cite book |last=Kozulin |first=Alex |title=Psychology in Utopia: Toward a Social History of Soviet Psychology |publisher=MIT Press |location=Cambridge, MA |year=2008 |isbn=978-0-262-51217-6 |url=https://books.google.am/books/about/Psychology_in_Utopia.html?id=Efo-PgAACAAJ |access-date=12. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Proctor_2014_Reason_Displaces_Love&quot;&gt;{{cite news |last=Proctor |first=Hannah |title=Reason Displaces All Love |newspaper=The New Inquiry |date=2014 |url=https://thenewinquiry.com/reason-displaces-all-love/ |access-date=12. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; 

Iako su [[Pedologija (dijete)|pedologija]] i testiranje inteligencije izgubili podršku vlasti 1936, psihologija je zadržala povlašten položaj kao sredstvo [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]].&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot; /&gt; [[Velika čistka|Staljinove čistke]] teško su pogodile psihologe i stvorile atmosferu straha u toj profesiji, kao i u ostatku sovjetskog društva.&lt;ref name=&quot;Kozulin_2008&quot; /&gt; Među žrtvama čistki bili su i istaknuti [[marksizam|marksistički]] filozofi povezani s psihologijom, uključujući Jurija Frankfurta, Nikolaja Kareva i Ivana Luppola, koji su pogubljeni u zatvorskim logorima. Istu sudbinu doživjeli su [[Aleksej Gastev]] i Isaak Šipilrajn. Psiholozi koji su preživjeli čistke djelovali su u atmosferi stalne sumnje i straha. Pojedinci koji su prethodno bili priznati stručnjaci mogli su preko noći biti proglašeni [[izdaja|izdajnicima]] i &quot;neprijateljima naroda&quot;, dok su njihova imena potom uklanjana iz javnih zapisa i biblioteka.

Nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], u okviru ideoloških čišćenja, teorijski pravci jevrejskih psihologa – među kojima su [[Lev Vigotski]], [[Alexander Luria]] i Aron Zalkind – našli su se pod oštrom osudom režima. Istovremeno, učenje [[Ivan Pavlov|Ivana Pavlova]] postumno je uzdignuto u jedinu zvaničnu doktrinu, dok je sam [[Josif Staljin]] slavljen kao vrhovni autoritet i usmjerivač sovjetske nauke.&lt;ref name=&quot;Kozulin_2008&quot; /&gt;

[[Sovjetski Savez|Sovjetski]] akademski život doživio je određeni stepen liberalizacije tokom [[Hruščovljevo otopljenje|Hruščovljevog otopljenja]]. Teme poput [[kibernetika|kibernetike]], [[lingvistika|lingvistike]] i [[genetika|genetike]] ponovo su postale prihvatljive u naučnim istraživanjima. Razvila se nova oblast [[inženjerska psihologija|inženjerske psihologije]], koja se bavila proučavanjem psiholoških aspekata složenih poslova, poput upravljanja avionom ili rada [[kosmonaut]]a. Interdisciplinarna istraživanja postala su sve zastupljenija, a naučnici poput [[Georgij Ščedrovicki|Georgija Ščedrovickog]] razvijali su sistemske pristupe ljudskom ponašanju.&lt;ref name=&quot;Kozulin_2008&quot; /&gt;

[[Kina|Kineska]] psihologija 20. stoljeća u početku se razvijala po uzoru na američku psihologiju. Prevođena su djela američkih autora, među kojima je bio i [[William James]], osnivani su univerzitetski odsjeci i časopisi posvećeni psihologiji, a formirana su i stručna udruženja, među kojima su bili Kinesko udruženje za psihološko testiranje (1930) i [[Kinesko psihološko društvo]] (1937). Kineski psiholozi bili su poticani da se usmjere na obrazovanje i učenje jezika. Ideja da obrazovanje može omogućiti modernizaciju snažno je utjecala na razvoj kineske psihologije. [[John Dewey]], koji je od 1919. do 1921. držao predavanja kineskoj publici, imao je značajan utjecaj na psihologiju u Kini. Rektor [[Cai Yuanpei|Cai Yuanpei]] predstavio ga je na [[Pekinški univerzitet|Pekinškom univerzitetu]] kao mislioca većeg od [[Konfucije|Konfucija]]. [[Zing-Yang Kuo|Kuo Zing-Yang]], koji je doktorirao na [[Univerzitet Kalifornije|Univerzitetu Kalifornija u Berkeleyju]], postao je rektor [[Univerzitet Zhejiang|Univerziteta Zhejiang]] i popularizovao [[biheviorizam]].&lt;ref name=&quot;Chin_1969&quot;&gt;{{cite book |last=Chin |first=Robert |last2=Chin |first2=Ai-Li S. |title=Psychological Research in Communist China: 1949–1966 |publisher=The MIT Press |location=Cambridge, MA |year=1969 |isbn=978-0-262-03032-8 |url=https://mitpress.mit.edu/9780262030328/psychological-research-in-communist-china/ |access-date=12. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Nakon što je [[Komunistička partija Kine]] preuzela vlast, [[Sovjetski Savez]] pod [[staljinizam|staljinističkom]] vlašću postao je glavni uzor, dok je [[marksizam-lenjinizam]] postao vodeća društvena doktrina, a Pavlovljevo [[klasično uslovljavanje]] prihvaćeno kao sredstvo promjene ponašanja. KPod utjecajem maocizma, kineski psiholozi su nadogradili Lenjinovu teoriju odraza konceptom &quot;aktivne svijesti&quot;, prema kojem pojedinac radom i ideološkom borbom može aktivno mijenjati svoju stvarnost. Razvili su i poseban koncept &quot;spoznaje&quot; kao usklađenosti lične percepcije sa zvaničnom partijskom linijom. Svako neslaganje s doktrinom Komunističke partije smatralo se &quot;neispravnom spoznajom&quot;, odnosno ideološkom i psihološkom greškom koju je trebalo ispraviti političkim preodgojem.&lt;ref name=&quot;Chin_1969&quot; /&gt;

Obrazovanje iz psihologije centralizovano je pod [[Kineska akademija nauka|Kineskom akademijom nauka]], pod nadzorom [[Državno vijeće Narodne Republike Kine|Državnog vijeća Narodne Republike Kine]]. Akademija je 1951. osnovala Ured za istraživanje psihologije, koji je 1956. prerastao u Institut za psihologiju. Budući da se većina vodećih kineskih psihologa školovala u Sjedinjenim Američkim Državama, glavna briga akademije bila je njihova ideološka preorijentacija i obrazovanje u skladu sa sovjetskom doktrinom. Dječija psihologija i pedagogija, usmjerene na obrazovanje koje bi doprinosilo nacionalnom jedinstvu, ostale su među glavnim ciljevima ove discipline.&lt;ref name=&quot;Chin_1969&quot; /&gt;

=== Žene u psihologiji ===
{{Glavni|Spisak psihologinja|Psihologija žena}}

==== 1900–1949 ====

Žene su početkom 20. stoljeća počele davati značajan doprinos razvoju psihologije. Godine 1923. [[Anna Freud]],&lt;ref name=&quot;Noor_McLeod_2026&quot;&gt;{{cite web |last1=Noor |first1=Iqra |title=Anna Freud: Theory &amp; Contributions To Psychology |website=Simply Psychology |editor-last=McLeod |editor-first=Saul |date=2026 |url=https://www.simplypsychology.org/anna-freud.html |access-date=13. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; kćerka [[Sigmund Freud|Sigmunda Freuda]], nadogradila je rad svog oca primjenom različitih [[Odbrambeni mehanizam|odbrambenih mehanizama]], poput [[Poricanje (Freud)|poricanja]] i [[Potiskivanje|potiskivanja]], u [[psihoanaliza|psihoanalitičkom]] radu s djecom. Smatrala je da se, nakon što dijete dostigne [[Latentna faza|latentnu fazu]], dječija analiza može primjenjivati kao oblik [[Psihoterapija|terapije]]. Naglašavala je važnost djetetovog okruženja, podrške njegovom razvoju i prevencije [[neuroza|neuroze]]. Smatrala je da dijete treba posmatrati kao pojedinca s vlastitim pravima te da svaku terapijsku seansu treba prilagoditi njegovim specifičnim potrebama. Poticala je djecu na crtanje, slobodno kretanje i izražavanje na različite načine. Takav pristup doprinosio je izgradnji snažnog terapijskog odnosa s djecom i omogućavao psiholozima da posmatraju njihovo uobičajeno ponašanje. Nastavila je istraživati posljedice razdvajanja djece od porodice, položaj djece iz socioekonomski nepovoljnog okruženja i različite faze dječijeg razvoja, od [[Novorođenče|dojenačke]] do [[Adolescencija|adolescentske]] dobi.&lt;ref name=&quot;Erikson_1993_ChildhoodAndSociety&quot;&gt;{{cite book |last1=Erikson |first1=Erik H. |title=Childhood and Society |publisher=W. W. Norton &amp; Company |date=1993 |isbn=978-0393310689 |url=https://books.google.ba/books/about/Childhood_and_Society.html?id=5JrjqzBMHa8C |access-date=13. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Teorija [[funkcionalna periodičnost|funkcionalne periodičnosti]], prema kojoj su žene tokom [[menstruacija|menstruacije]] navodno bile psihički i fizički oslabljene, imala je posljedice i po [[prava žena]], jer su poslodavci bili manje skloni zapošljavati žene zbog uvjerenja da tokom jedne sedmice svakog mjeseca ne bi bile sposobne za rad. [[Leta Stetter Hollingworth]] nastojala je osporiti tu hipotezu, kao i tvrdnju [[Edward Thorndike|Edwarda L. Thorndikea]] da žene imaju slabije psihološke i fizičke osobine od muškaraca i da su u tom pogledu manje sposobne. Hollingworth je nastojala pokazati da uočene razlike nisu posljedica navodne genetske nadmoći muškaraca, nego društvenih i kulturnih utjecaja. U svojim istraživanjima obuhvatila je i pitanje navodne smanjene sposobnosti žena tokom menstruacije. Tokom tri mjeseca bilježila je rezultate žena i muškaraca na zadacima koji su uključivali kognitivne, perceptivne i motoričke sposobnosti. Nije pronašla dokaze o smanjenju radne sposobnosti žena povezane s [[menstrualni ciklus|menstrualnim ciklusom]].&lt;ref name=&quot;Hollingworth_1914_FunctionalPeriodicity&quot;&gt;{{cite book |last1=Hollingworth |first1=Leta Stetter |title=Functional Periodicity: An Experimental Study of the Mental and Motor Abilities of Women During Menstruation |publisher=Teachers College, Columbia University |location=New York |date=1914 |series=Contributions to Education, No. 69 |editor-last=Green |editor-first=Christopher D. |website=Classics in the History of Psychology |url=https://psychclassics.yorku.ca/Hollingworth/Periodicity/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20230531120000/https://psychclassics.yorku.ca/Hollingworth/Periodicity/ |archive-date=31. 5. 2023 |url-status=live |access-date=13. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Hollingworth je također osporavala pretpostavku da je [[inteligencija]] nasljedna u mjeri koja bi žene činila intelektualno inferiornim u odnosu na muškarce. Smatrala je da žene ne zauzimaju položaje društvene moći prvenstveno zbog [[društvena norma|društvenih normi]] i društvenih uloga koje su im dodijeljene. U radu ''Variability as Related to Sex Differences in Achievement: A Critique'' tvrdila je da je jedan od glavnih problema s kojima se žene suočavaju društveni poredak zasnovan na pretpostavci da imaju manje interesa i sposobnosti od muškaraca.&lt;ref name=&quot;Hollingworth_1914_VariabilitySexDifferences&quot;&gt;{{cite journal |last1=Hollingworth |first1=Leta Stetter |title=Variability as Related to Sex Differences in Achievement: A Critique |journal=American Journal of Sociology |volume=19 |issue=4 |pages=510–530 |date=1914 |doi=10.1086/212287 |url=https://psychclassics.yorku.ca/Hollingworth/sexdiffs.htm |archive-url=https://web.archive.org/web/20230531120000/https://psychclassics.yorku.ca/Hollingworth/sexdiffs.htm |archive-date=31. 5. 2023 |url-status=live |access-date=13. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Kako bi dodatno ispitala ovu tvrdnju, provela je eksperiment s dojenčadi koja još nije bila izložena društvenim normama, uključujući uvjerenje da odrasli muškarci imaju više prilika od žena. Nije pronašla razlike među dojenčadi, osim u pogledu tjelesne veličine. Na osnovu rezultata koji su bili suprotni prvobitnoj hipotezi, Hollingworth je zaključila da ne postoje razlike u fiziološkim i psihološkim osobinama muškaraca i žena koje bi opravdale tvrdnju o općoj inferiornosti žena, niti da menstruacija sama po sebi dovodi do smanjene sposobnosti žena.&lt;ref name=&quot;Weinberger_Daino_2021&quot;&gt;{{cite web |last1=Weinberger |first1=Jessica |title=The Incredible Influence of Women in Psychology |website=Talkspace |editor-last=Daino |editor-first=Jill E. |date=2021 |url=https://www.talkspace.com/blog/important-women-in-history-psychology-therapy/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20230331120000/https://www.talkspace.com/blog/important-women-in-history-psychology-therapy/ |archive-date=31. 3. 2023 |url-status=live |access-date=13. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

U prvoj polovini 20. stoljeća pojavile su se nove teorije i istraživački pristupi koji su označili važnu prekretnicu u priznavanju doprinosa žena psihologiji. Pored doprinosa [[Leta Stetter Hollingworth|Lete Stetter Hollingworth]] i [[Anna Freud|Anne Freud]], [[Mary Whiton Calkins]] razvila je tehniku parova asocijacija za proučavanje [[pamćenje|pamćenja]] i razvila koncept [[self psihologija|self psihologije]].&lt;ref name=&quot;APA_Calkins_Bio&quot;&gt;{{cite web |author=American Psychological Association |title=Mary Whiton Calkins: 1905 APA President |website=American Psychological Association |date=2011 |url=https://www.apa.org/about/governance/president/bio-mary-whiton-calkins |archive-url=https://web.archive.org/web/20230601120000/https://www.apa.org/about/governance/president/bio-mary-whiton-calkins |archive-date=1. 6. 2023 |url-status=live |access-date=13. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; [[Karen Horney]] razvila je koncept &quot;[[zavist prema materici|zavisti prema materici]]&quot; i teoriju neurotičnih potreba.&lt;ref name=&quot;Cherry_Lacy_2026&quot;&gt;{{cite web |last1=Cherry |first1=Kendra |title=Contributions of Karen Horney to Psychology |website=Verywell Mind |editor-last=Lacy |editor-first=James |date=2026 |url=https://www.verywellmind.com/karen-horney-biography-2795539 |access-date=13. 8. 2026 |language=en |archive-date=14. 2. 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250214101043/https://www.verywellmind.com/karen-horney-biography-2795539 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Psihoanalitičarka [[Melanie Klein]] dala je značajan doprinos [[razvojna psihologija|razvojnoj psihologiji]] svojim istraživanjima [[terapija igrom|terapije igrom]].&lt;ref name=&quot;Cherry_Swaim_2025&quot;&gt;{{cite web |last1=Cherry |first1=Kendra |title=Psychologist Melanie Klein: Creator of the Play Therapy Technique |website=Verywell Mind |editor-last=Swaim |editor-first=Emily |date=2025 |url=https://www.verywellmind.com/melanie-klein-biography-2795547 |access-date=13. 8. 2026 |language=en |archive-date=6. 3. 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250306123343/https://www.verywellmind.com/melanie-klein-biography-2795547 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Ovi značajni doprinosi ostvareni su u uslovima [[seksizam|seksizma]], [[diskriminacija|diskriminacije]] i nedovoljnog priznavanja njihovog rada.

==== 1950–1999 ====

Žene su i u drugoj polovini 20. stoljeća nastavile provoditi istraživanja koja su značajno utjecala na razvoj psihologije. [[Mary Ainsworth]] posvetila je velik dio svog rada [[teorija privrženosti|teoriji privrženosti]]. Nadovezujući se na rad psihologa [[John Bowlby|Johna Bowlbyja]], Ainsworth je godinama provodila [[terensko istraživanje|terenska istraživanja]] kako bi proučila razvoj odnosa između majke i djeteta. U okviru tih istraživanja razvila je [[Nepoznata situacija|postupak nepoznate situacije]], laboratorijski postupak za proučavanje obrazaca privrženosti koji se zasnivao na ponovljenom odvajanju djeteta od majke i njihovom ponovnom spajanju u različitim okolnostima. Ova istraživanja omogućila su joj da empirijski utvrdi različite obrasce [[teorija privrženosti|privrženosti]], što je predstavljalo jedan od značajnih doprinosa [[razvojna psihologija|razvojnoj psihologiji]].&lt;ref name=&quot;HighBeam_Ainsworth_2015&quot;&gt;{{cite web |author=HighBeam Research |title=Ainsworth, Mary D. Salter |website=HighBeam Research |date=2015 |url=http://www.highbeam.com/doc/1G2-3456300011.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20150323101023/http://www.highbeam.com/doc/1G2-3456300011.html |archive-date=23. 3. 2015 |url-status=dead |access-date=13. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Ravo_1999&quot;&gt;{{cite news |last1=Ravo |first1=Nick |title=Mary Ainsworth, 85, Theorist On Mother-Infant Attachment |newspaper=The New York Times |date=1999 |url=https://www.nytimes.com/1999/04/07/us/mary-ainsworth-85-theorist-on-mother-infant-attachment.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20230501120000/https://www.nytimes.com/1999/04/07/us/mary-ainsworth-85-theorist-on-mother-infant-attachment.html |archive-date=1. 5. 2023 |url-status=live |access-date=13. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Zbog svog rada Ainsworth je postala jedna od najcitiranijih psihologinja u historiji.&lt;ref name=&quot;Haggbloom2002&quot;&gt;{{cite journal |last1=Haggbloom |first1=Steven J. |last2=Warnick |first2=Renee |last3=Warnick |first3=Jason E. |last4=Jones |first4=Vinessa K. |last5=Yarbrough |first5=Gary L. |last6=Russell |first6=Tenea M. |last7=Borecky |first7=Chris M. |last8=McGahhey |first8=Reagan |last9=Powell |first9=John L. |last10=Beavers |first10=Jamie |last11=Monte |first11=Emmanuelle |date=2002 |title=The 100 Most Eminent Psychologists of the 20th Century |journal=Review of General Psychology |volume=6 |issue=2 |pages=139–152 |doi=10.1037/1089-2680.6.2.139 |s2cid=145668721 |url=https://www.researchgate.net/publication/228079436_The_100_Most_Eminent_Psychologists_of_the_20th_Century |access-date=13. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

[[Mamie Phipps Clark]] također je bila jedna od psihologinja čiji je rad značajno utjecao na razvoj ove discipline. Bila je, zajedno sa svojim suprugom [[Kenneth i Mamie Clark|Kennethom Clarkom]], među prvim Afroamerikancima koji su stekli doktorat iz psihologije na [[Univerzitet Columbia|Univerzitetu Columbia]]. U svom magistarskom radu ''The Development of Consciousness in Negro Pre-School Children'' tvrdila je da [[samopoštovanje]] crne djece trpi negativne posljedice [[rasna diskriminacija|rasne diskriminacije]]. Ona i njen suprug tokom 1940-ih provodili su istraživanja koja su uključivala tzv. [[Kenneth i Mamie Clark|testove s lutkama]]. U tim testovima od djece se tražilo da biraju između identičnih lutaka koje su se razlikovale samo po boji kože. Većina djece birala je bijele lutke i pripisivala im pozitivne osobine. Ponovljena istraživanja ukazivala su na negativne posljedice rasne diskriminacije i [[Rasna segregacija|rasne segregacije]] na [[slika o sebi|sliku o sebi]] i razvoj crne djece. Godine 1954. ova istraživanja bila su među dokazima koji su predstavljeni u predmetu ''[[Brown protiv Odbora za obrazovanje]]'', historijskoj odluci [[Vrhovni sud Sjedinjenih Američkih Država|Vrhovnog suda Sjedinjenih Američkih Država]] kojom je proglašena neustavnom rasna segregacija u javnim školama. Clark je nastavila imati značajnu ulogu u psihologiji, a njen kasniji rad uglavnom je bio usmjeren na djecu i mlade iz manjinskih zajednica.&lt;ref name=&quot;APA_Clark_Bio&quot;&gt;{{cite web |author=American Psychological Association |title=Mamie Phipps Clark, PhD, and Kenneth Clark, PhD |website=American Psychological Association |date=2012 |url=https://www.apa.org/pi/oema/resources/ethnicity-health/psychologists/clark |archive-url=https://web.archive.org/web/20230601120000/https://www.apa.org/pi/oema/resources/ethnicity-health/psychologists/clark |archive-date=1. 6. 2023 |url-status=live |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Kako se psihologija razvijala u drugoj polovini 20. stoljeća, žene u ovoj oblasti sve su se više zalagale za veće uvažavanje svojih stavova i perspektiva. [[Drugi val feminizma]] utjecao je i na psihologiju. Među istaknutim feminističkim kritičarkama psihologije bila je [[Naomi Weisstein]], psihologinja i istraživačica u oblasti [[neuronauka|neuronauke]], koja je najpoznatija po radu ''Kinder, Küche, Kirche as Scientific Law: Psychology Constructs the Female''. U tom radu kritikovala je tadašnju psihološku praksu i teoriju zbog usmjerenosti na muškarce i pretjeranog oslanjanja na biološka objašnjenja rodnih razlika, pri čemu su zanemarivani društveni faktori.&lt;ref name=&quot;Weisstein_1993_PsychologyConstructsFemale&quot;&gt;{{cite journal |last1=Weisstein |first1=Naomi |title=Psychology Constructs the Female; or the Fantasy Life of the Male Psychologist (with Some Attention to the Fantasies of his Friends, the Male Biologist and the Male Anthropologist) |journal=Feminism &amp; Psychology |volume=3 |issue=2 |pages=194–210 |date=1993 |doi=10.1177/0959353593032005 |url=https://journals.sagepub.com/doi/10.1177/0959353593032005 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230501120000/https://journals.sagepub.com/doi/10.1177/0959353593032005 |archive-date=1. 5. 2023 |url-status=live |url-access=subscription |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Njen rad otvorio je prostor za daljnja istraživanja u [[socijalna psihologija|socijalnoj psihologiji]], posebno u oblasti [[Društvena konstrukcija roda|društvene konstrukcije roda]].&lt;ref name=&quot;Ball_Rutherford_2016_WeissteinObituary&quot;&gt;{{cite journal |last1=Ball |first1=Laura C. |last2=Rutherford |first2=Alexandra |title=Naomi Weisstein (1939–2015) |journal=American Psychologist |volume=71 |issue=1 |pages=77 |date=2016 |doi=10.1037/a0039886 |url=https://psycnet.apa.org/doiLanding?doi=10.1037%2Fa0039886 |url-access=subscription |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Druge psihologinje također su se zalagale za unapređenje položaja žena u psihologiji, uključujući osnivanje [[Udruženje žena u psihologiji|Udruženja žena u psihologiji]], koje je upućivalo kritike na račun tadašnjeg tretmana žena unutar same struke i naučne zajednice. [[E. Kitch Childs]], [[Phyllis Chesler]] i [[Dorothy Riddle]] bile su među osnivačicama organizacije 1969.&lt;ref name=&quot;ChicagoTribune_ChildsObituary_1993&quot;&gt;{{cite news |author=Chicago Tribune |title=E. Kitch Childs |newspaper=Chicago Tribune |date=1993 |url=https://www.chicagotribune.com/1993/02/14/e-kitch-childs/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20230501120000/https://www.chicagotribune.com/1993/02/14/e-kitch-childs/ |archive-date=1. 5. 2023 |url-status=live |url-access=subscription |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Reinhold_1970_WomenCriticizePsychology&quot;&gt;{{cite news |last1=Reinhold |first1=Robert |title=WOMEN CRITICIZE PSYCHOLOGY UNIT |newspaper=The New York Times |date=1970 |url=https://www.nytimes.com/1970/09/06/archives/women-criticize-psychology-unit-1million-in-reparations-is-demanded.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20230501120000/https://www.nytimes.com/1970/09/06/archives/women-criticize-psychology-unit-1million-in-reparations-is-demanded.html |archive-date=1. 5. 2023 |url-status=live |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Druga polovina 20. stoljeća donijela je i veću raznolikost u psihologiji, a žene iz rasnih i etničkih manjinskih zajednica ostvarile su značajne pomake. Godine 1962. [[Martha E. Bernal|Martha Bernal]] postala je prva Latinoamerikanka koja je stekla doktorat iz psihologije. Godine 1969. [[Marigold Linton]], prva domorodačka Amerikanka koja je stekla doktorat iz psihologije, osnovala je [[Nacionalno udruženje za obrazovanje Indijanaca]]. Bila je i među osnivačicama organizacije [[Društvo za napredak Čikana i američkih starosjedilaca u nauci]]. Godine 1971. [[Carolyn Attneave]] osnovala je Mrežu domorodačkih američkih psihologa (''Network of Indian Psychologists''). [[Harriet McAdoo]] imenovana je 1979. u ''White House Conference on Families''.&lt;ref name=&quot;Maryville_WomenInPsychology_2021&quot;&gt;{{cite web |author=Maryville University |title=History of Women in Psychology: Notable Figures in the Field |website=Maryville University Online |date=2021 |url=https://online.maryville.edu/online-bachelors-degrees/psychology/resources/women-in-psychology/ |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

==== 21. stoljeće ====

U 21. stoljeću žene su stekle istaknutiji položaj u psihologiji i dale značajan doprinos različitim područjima ove discipline. Mnoge su preuzele rukovodeće funkcije, vodile utjecajne istraživačke laboratorije i učestvovale u obrazovanju i usmjeravanju novih generacija psihologa. Ipak, rodne nejednakosti i dalje postoje, posebno u pogledu visine primanja i zastupljenosti žena na višim akademskim položajima.&lt;ref name=&quot;Gruber_2020&quot;&gt;{{cite journal |last1=Gruber |first1=June |last2=Mendle |first2=Jane |last3=Lindquist |first3=Kristen A. |last4=Schmader |first4=Toni |last5=Clark |first5=Lee Anna |title=The Future of Women in Psychological Science |journal=Perspective on Psychological Science |volume=16 |issue=3 |pages=483–516 |date=2020 |doi=10.1177/1745691620952789 |pmid=32901575 |doi-access=free|url=https://journals.sagepub.com/doi/10.1177/1745691620952789 |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Broj žena koje se obrazuju i stručno usavršavaju u oblasti psiholoških nauka dostigao je rekordne vrijednosti. U Sjedinjenim Američkim Državama procjenjuje se da žene čine oko 78% studenata psihologije na dodiplomskom nivou i 71% studenata na postdiplomskom nivou.&lt;ref name=&quot;Gruber_2020&quot; /&gt;

== Organizacije u psihologiji ==

=== Institucije ===
{{Također pogledajte|Spisak psiholoških organizacija}}

Godine 1920. [[Édouard Claparède]] i [[Pierre Bovet]] osnovali su novu organizaciju za primijenjenu psihologiju pod nazivom Međunarodni kongres psihotehnike primijenjene na profesionalnu orijentaciju. Organizacija je kasnije preimenovana u Međunarodni kongres psihotehnike, a potom u [[Međunarodno udruženje za primijenjenu psihologiju]] (IAAP).&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot; /&gt; IAAP se smatra najstarijom međunarodnom psihološkom organizacijom.&lt;ref name=&quot;Pickren_Fowler_2003&quot;&gt;{{cite book|last1=Pickren |first1=Wade E. |last2=Fowler |first2=Raymond D. |editor1-last=Freedheim |editor1-first=D. K. |editor2-last=Weiner |editor2-first=I. B. |chapter=Professional Organizations |title=Handbook of Psychology: History of Psychology |volume=1 |publisher=John Wiley &amp; Sons, Inc. |date=2003 |doi=10.1002/0471264385.wei0126 |chapter-url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1002/0471264385.wei0126 |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Danas najmanje 65 međunarodnih organizacija djeluje u različitim specijalizovanim područjima psihologije.&lt;ref name=&quot;Pickren_Fowler_2003&quot; /&gt;

Kao odgovor na prevlast muškaraca u ovoj oblasti, psihologinje u Sjedinjenim Američkim Državama osnovale su 1941. Nacionalno vijeće psihologinja. Organizacija je nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] preimenovana u Međunarodno vijeće psihologinja, a 1959. u ''Međunarodno vijeće psihologa''. Pojavilo se i nekoliko organizacija, među kojima su [[Udruženje crnih psihologa]] i Udruženje azijsko-američkih psihologa, koje su nastojale povećati zastupljenost rasnih i etničkih grupa koje nisu evropskog porijekla u psihološkoj profesiji.&lt;ref name=&quot;Pickren_Fowler_2003&quot; /&gt;

[[Međunarodni savez psiholoških nauka]] (IUPsyS) predstavlja svjetsku federaciju nacionalnih psiholoških društava. IUPsyS je osnovan 1951. pod pokroviteljstvom [[UNESCO|Organizacije Ujedinjenih naroda za obrazovanje, nauku i kulturu (UNESCO)]].&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Staeuble_2006&quot;&gt;{{cite book |last1=Staeuble |first1=Irmingard |editor1-last=Brock |editor1-first=Adrian C. |chapter=Psychology in the Eurocentric order of the social sciences: Colonial constitution, cultural imperialist expansion, postcolonial critique |title=Internationalizing the History of Psychology |publisher=New York University Press |pages=183–207 |date=2006 |isbn=9780814739082 |doi=10.18574/nyu/9780814739082.001.0001 |url=https://opensquare.nyupress.org/books/9780814739082/ |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Od tada su se odsjeci za psihologiju proširili širom svijeta, uglavnom prema euroameričkom modelu.&lt;ref name=&quot;Paranjpe_India_2006&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Staeuble_2006&quot; /&gt; Od 1966. Unija izdaje časopis ''International Journal of Psychology''.&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot; /&gt; IAAP i IUPsyS postigli su 1976. dogovor prema kojem će svaka organizacija održavati kongres svake četiri godine, naizmjenično u različitim terminima.&lt;ref name=&quot;Pickren_Fowler_2003&quot; /&gt;

IUPsyS priznaje 66 nacionalnih psiholoških društava, dok postoji najmanje još 15 takvih organizacija.&lt;ref name=&quot;Pickren_Fowler_2003&quot; /&gt; [[Američko psihološko udruženje]] (APA) najstarija je i najveća psihološka organizacija u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]].&lt;ref name=&quot;Pickren_Fowler_2003&quot; /&gt; Broj njenih članova povećao se s 5.000 1945. na 100.000 u savremenom periodu.&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot; /&gt;  APA obuhvata 54 sekcije, čiji se broj od 1960. kontinuirano povećavao kako su se razvijale nove specijalizacije. Neki od tih odjela, poput Društvo za psihološko proučavanje socijalnih pitanja i Američko društvo za psihologiju i pravo, prvobitno su djelovali kao samostalne organizacije.&lt;ref name=&quot;Pickren_Fowler_2003&quot; /&gt;

[[Međuameričko psihološko društvo]], osnovano 1951, nastoji unaprijediti razvoj psihologije na području obje Amerike. Društvo organizuje Interamerički kongres psihologije, a 2000. imalo je 1.000 članova. [[Evropska federacija asocijacija studenata psihologije]], osnovana 1981, predstavlja 30 nacionalnih udruženja s ukupno 100.000 pojedinačnih članova. Najmanje 30 drugih međunarodnih organizacija predstavlja psihologe u različitim dijelovima svijeta.&lt;ref name=&quot;Pickren_Fowler_2003&quot; /&gt;

U pojedinim državama vlasti zakonski uređuju ko smije pružati psihološke usluge ili se predstavljati kao &quot;psiholog&quot;. [[Američko psihološko udruženje]] psihologa definiše kao osobu koja ima doktorsku diplomu iz psihologije.&lt;ref name=&quot;Hall_Hurley_2003&quot;&gt;{{cite book|last1=Hall |first1=Judy E. |last2=Hurley |first2=George |editor1-last=Weiner |editor1-first=Irving B. |chapter=North American Perspectives on Education, Training, Licensing, and Credentialing |title=Handbook of Psychology |volume=8 |publisher=John Wiley &amp; Sons, Inc. |date=2003 |doi=10.1002/0471264385.wei0820 |url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1002/0471264385.wei0820 |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Granice ===

Rani istraživači [[Eksperimentalna psihologija|eksperimentalne psihologije]] nastojali su jasno razgraničiti svoju oblast od [[parapsihologija|parapsihologije]], koja je krajem 19. stoljeća uživala znatnu popularnost, uključujući interes pojedinih istaknutih naučnika poput [[William James|Williama Jamesa]]. Neki istraživači smatrali su parapsihologiju dijelom psihologije. Parapsihologija, [[hipnoza]] i [[psihizam]] bile su među važnim temama prvih međunarodnih kongresa. Međutim, istraživači tih oblasti postepeno su bili isključeni te su između 1900. i 1905. uglavnom prestali učestvovati na kongresima. Parapsihologija se još neko vrijeme proučavala na [[Carski univerziteti|Carskom univerzitetu u Japanu]], gdje su objavljivani radovi poput ''Vidovitost i mislografija'' autora Tomokichija Fukuraija, ali je do 1913. uglavnom bila odbačena iz akademske psihologije.&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot; /&gt;

Kao naučna disciplina, psihologija je dugo nastojala odbaciti tvrdnje da predstavlja &quot;[[Tvrde i meke nauke|meku]]&quot; nauku. Kritika filozofa nauke [[Thomas Kuhn|Thomasa Kuhna]] iz 1962. implicirala je da se psihologija u cjelini nalazila u predparadigmatskoj fazi, bez saglasnosti o općoj teoriji kakva je postojala u zrelim [[prirodne nauke|prirodnim naukama]], poput [[Hemija|hemije]] i [[Fizika|fizike]].&lt;ref name=&quot;Kuhn_1970_StructureScientificRevolutions&quot;&gt;{{cite book |last1=Kuhn |first1=Thomas S. |title=The Structure of Scientific Revolutions |edition=2 |volume=2 |issue=2 |publisher=The University of Chicago Press |location=Chicago |date=1970 |isbn=9780226458045 |url=https://www.lri.fr/~mbl/Stanford/CS477/papers/Kuhn-SSR-2ndEd.pdf |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Budući da se pojedina područja psihologije oslanjaju na istraživačke metode kao što su [[Istraživanje zasnovano na samoizvještavanju|samoprocjene]] u anketama i upitnicima, kritičari su tvrdili da psihologija nije [[Subjektivnost i objektivnost (filozofija)|objektivna]] nauka. Skeptici su ukazivali na to da se ličnost, mišljenje i emocije ne mogu neposredno mjeriti te da se često zaključuju na osnovu subjektivnih iskaza ispitanika, što može predstavljati metodološki problem. Eksperimentalni psiholozi razvili su različite metode za posredno mjerenje ovih teško mjerljivih fenomenoloških pojava.&lt;ref name=&quot;Beveridge_2002&quot;&gt;{{cite journal |last1=Beveridge |first1=Allan |title=Time to abandon the subjective–objective divide? |journal=Psychiatric Bulletin |volume=26 |issue=3 |pages=101–103 |date=2002 |doi=10.1192/pb.26.3.101 |url=https://www.cambridge.org/core/journals/psychiatric-bulletin/article/time-to-abandon-the-subjectiveobjective-divide/64B946168A6CE8AA13B38719BDC59A81 |doi-access=free |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Peterson_2009&quot;&gt;{{cite web |last1=Peterson |first1=Christopher |title=Subjective and Objective Research in Positive Psychology |website=Psychology Today |date=2009 |url=https://www.psychologytoday.com/us/blog/the-good-life/200905/subjective-and-objective-research-in-positive-psychology |archive-url=https://web.archive.org/web/20230501120000/https://www.psychologytoday.com/us/blog/the-good-life/200905/subjective-and-objective-research-in-positive-psychology |archive-date=1. 5. 2023 |url-status=live |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Panksepp_2004&quot;&gt;{{cite book |last1=Panksepp |first1=Jaak |title=Affective Neuroscience: The Foundations of Human and Animal Emotions |publisher=Oxford University Press |location=New York |date=2004 |isbn=9780198025672 |url=https://books.google.ba/books?id=n0W2QQuZ7IEC |archive-url=https://web.archive.org/web/20230501120000/https://books.google.ba/books?id=n0W2QQuZ7IEC |archive-date=1. 5. 2023 |url-status=live |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Podjele unutar psihologije i dalje postoje, pri čemu su neki psiholozi više usmjereni na jedinstvena iskustva pojedinca, koja se ne mogu u potpunosti razumjeti samo posmatranjem pojedinaca kao statističkih podataka u široj populaciji. Kritičari izvan i unutar discipline tvrdili su da je savremena psihologija sve više pod utjecajem svojevrsnog &quot;kulta empirizma&quot;, koji ograničava opseg istraživanja time što istraživače usmjerava isključivo prema metodama preuzetim iz prirodnih nauka.&lt;ref name=&quot;Teo_2005&quot;&gt;{{cite book |last1=Teo |first1=Thomas |title=The Critique of Psychology: From Kant to Postcolonial Theory |publisher=Springer |location=New York |date=2005 |isbn=9780387253558 |oclc=209833302 |doi=10.1007/b107225 |url=https://link.springer.com/book/10.1007/b107225 |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Feminističke kritike ukazivale su na to da tvrdnje o naučnoj objektivnosti mogu prikriti vrijednosti i ciljeve istraživača, koji su historijski uglavnom bili muškarci.&lt;ref name=&quot;Tomes_2010&quot; /&gt; Jean Grimshaw, na primjer, smatra da je dominantna psihološka istraživačka tradicija svojim nastojanjem da kontroliše ponašanje doprinijela ostvarivanju [[patrijarhat|patrijarhalnih]] ciljeva.&lt;ref name=&quot;Teo_2005&quot; /&gt;

== Glavni pravci i škole u psihologiji ==

=== Biheviorizam ===
{{Glavni|Biheviorizam|Psihološki biheviorizam|Radikalni biheviorizam}}
[[Datoteka:Skinner teaching machine 01.jpg|mini|desno|300px|Skinnerova [[nastavna mašina]], mehanički uređaj namijenjen automatizaciji [[programirana nastava|programirane nastave]]]]
[[Datoteka:Little Albert experiment (1920).webm|mini|desno|300px|Snimak [[eksperiment s Malim Albertom|eksperimenta s Malim Albertom]]]]

[[Biheviorizam]] je pravac u psihologiji koji se usmjerava na proučavanje ponašanja i procesa [[učenje|učenja]], pri čemu se ponašanje objašnjava njegovim odnosom prema podražajima iz okruženja i posljedicama koje ga prate. Jedna od osnovnih pretpostavki biheviorističkih istraživanja jeste da se veliki dio ponašanja ljudi i drugih životinja stječe učenjem. Bihevioristi su također polazili od pretpostavke da se osnovni mehanizmi učenja mogu proučavati i kod ljudi i kod drugih životinja. Na tim spoznajama razvijene su metode poput [[modifikacija ponašanja|modifikacije ponašanja]], čiji je cilj promjena neželjenih oblika ponašanja i podsticanje poželjnih.

Rani bihevioristi proučavali su veze između podražaja i reakcija, koje su kasnije opisane pojmom [[klasično uslovljavanje|klasičnog uslovljavanja]]. Pokazano je da se, ako se biološki značajan podražaj, poput hrane koja izaziva lučenje sline, više puta upari s prethodno neutralnim podražajem, poput zvona, neutralni podražaj može povezati s tom reakcijom i sam početi izazivati sličan odgovor. [[Ivan Pavlov]], koji je postao poznat po istraživanjima uslovljavanja lučenja sline kod pasa, bio je jedna od najznačajnijih ličnosti u razvoju istraživanja učenja, a njegovi postupci kasnije su primjenjivani i u istraživanju ljudskog ponašanja.&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot; /&gt;

U Sjedinjenim Američkim Državama [[Edward Thorndike|Edward Lee Thorndike]] proučavao je učenje životinja pomoću tzv. &quot;kutija problema&quot;, iz kojih su životinje morale pronaći način da izađu, nakon čega su bile nagrađivane. Na osnovu tih istraživanja razvio je [[konekcionizam|konekcionistički]] pristup učenju i zakon efekta, prema kojem ponašanja praćena zadovoljavajućim posljedicama imaju veću vjerovatnoću ponavljanja.&lt;ref name=&quot;Leahey_2001_Modern_Psychology&quot; /&gt; Thorndike je 1911. godine istakao i mogućnost primjene psiholoških istraživanja na predviđanje i kontrolu ljudskog ponašanja.&lt;ref name=&quot;Leahey_2001_Modern_Psychology&quot; /&gt;

Početkom 20. stoljeća biheviorizam se postupno izdvojio kao reakcija na tada dominantne pristupe koji su naglašavali proučavanje svijesti i unutrašnjih mentalnih procesa. Između 1910. i 1913. u američkoj psihologiji došlo je do značajnog pomjeranja od [[mentalizam (psihologija)|mentalizma]] prema proučavanju ponašanja.&lt;ref name=&quot;Leahey_2001_Modern_Psychology&quot; /&gt; [[John B. Watson]] je 1913. uveo naziv &quot;biheviorizam&quot; za ovaj pristup i zalagao se za to da psihologija bude objektivna prirodna nauka čiji je predmet proučavanje ponašanja.&lt;ref name=&quot;Leahey_2001_Modern_Psychology&quot; /&gt;

Watsonov pristup dodatno je poznat po [[Eksperiment s Malim Albert|eksperimentu s Malim Albertom]] iz 1920, koji je proveden s ciljem proučavanja [[klasično uslovljavanje|uslovljavanja emocionalnih reakcija]]. U eksperimentu je ispitivano može li se strah kod djeteta povezati s prethodno neutralnim podražajem njegovim uparivanjem s neugodnim zvukom. Rezultati su u početku tumačeni kao dokaz da se [[fobija|strahovi]] mogu usloviti na ovaj način, iako su kasnija razmatranja ukazala na ozbiljna metodološka ograničenja i mogućnost da su zaključci eksperimenta bili pretjerani.&lt;ref name=&quot;Watson1913&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Watson_Rayner_1920&quot;&gt;{{cite journal |last1=Watson |first1=John B. |last2=Rayner |first2=Rosalie |title=Conditioned emotional reactions |journal=Journal of Experimental Psychology |volume=3 |issue=1 |pages=1–14 |year=1920 |doi=10.1037/h0069608 |url=https://psycnet.apa.org/record/2006-01667-001 |url-access=subscription |access-date=19. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Međutim, takav zaključak vjerovatno je bio pretjeran.&lt;ref name=&quot;Harris_1979&quot;&gt;{{cite journal |last=Harris |first=Ben |title=Whatever happened to Little Albert? |journal=American Psychologist |volume=34 |issue=2 |pages=151–160 |date=februar 1979 |doi=10.1037/0003-066X.34.2.151 |url=http://htpprints.yorku.ca/archive/00000198/01/BHARRIS.HTM#selection-15.0-15.35 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120704172755/http://htpprints.yorku.ca/archive/00000198/01/BHARRIS.HTM#selection-15.0-15.35 |archive-date=4. 7. 2012 |access-date=19. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Watsonov bliski saradnik [[Karl Lashley]] proučavao je biološke osnove učenja i pokušavao povezati promjene u ponašanju s procesima u mozgu.&lt;ref name=&quot;Clark_et_al_2013&quot;&gt;{{cite book |last1=Clark |first1=Robert E. |last2=Hales |first2=Jared B. |last3=Zola |first3=Stuart M. |last4=Thompson |first4=Richard F. |editor1-last=Freedheim |editor1-first=Donald K. |editor2-last=Weiner |editor2-first=Irving B. |chapter=Biological psychology |title=Handbook of Psychology: History of Psychology |edition=2 |publisher=John Wiley &amp; Sons, Inc. |year=2013 |volume=1 |pages=55–78 |doi=10.1002/0471264385.wei0103 |chapter-url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.1002/0471264385.wei0103 |access-date=19. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Tokom 1920-ih i 1930-ih biheviorizam se dalje razvijao i postao jedan od dominantnih pravaca u psihologiji. [[Clark L. Hull]], [[Edwin Guthrie]] i drugi istraživači doprinijeli su njegovom teorijskom razvoju i širokoj primjeni.&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot; /&gt; Posebno važan razvoj predstavljao je prelazak od proučavanja jednostavnih veza između podražaja i reakcija prema proučavanju ponašanja u zavisnosti od njegovih posljedica.

U tom kontekstu razvijen je pojam [[operantno uslovljavanje|operantnog uslovljavanja]], kojim se ponašanje objašnjava njegovim posljedicama. Za razliku od klasičnog uslovljavanja, u kojem se reakcija povezuje s određenim podražajem, operantno uslovljavanje naglašava ulogu [[potkrepljenje|potkrepljenja]] i [[kazna (psihologija)|kazne]] u povećavanju ili smanjivanju vjerovatnoće budućeg ponašanja. Koncept operantnog uslovljavanja prvi su opisali [[Neal E. Miller]] i [[Jerzy Konorski]], a u Sjedinjenim Američkim Državama ga je posebno razvio i popularizovao [[B. F. Skinner]], koji je postao jedna od vodećih ličnosti biheviorističkog pokreta.&lt;ref name=&quot;Miller_Konorski_1969&quot;&gt;{{cite journal |last1=Miller |first1=S. |last2=Konorski |first2=J. |last3=Skinner |first3=B. F. |title=On a particular form of conditioned reflex |journal=Journal of the Experimental Analysis of Behavior |volume=12 |issue=1 |pages=187–189 |year=1969 |doi=10.1901/jeab.1969.12-187 |url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1901/jeab.1969.12-187 |url-access=subscription |access-date=19. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Skinner_2019&quot;&gt;{{cite book |last=Skinner |first=B. F. |title=The Behavior of Organisms: An Experimental Analysis |publisher=B. F. Skinner Foundation |year=2019 |isbn=978-0-9964539-0-5 |url=https://books.google.ba/books?id=S9WNCwAAQBAJ |access-date=19. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

[[Radikalni biheviorizam]], koji je posebno povezan sa Skinnerom, odbacivao je potrebu za objašnjavanjem ponašanja hipotetičkim unutrašnjim mentalnim procesima koje nije bilo moguće neposredno naučno proučavati. Radikalni bihevioristi nisu smatrali da se ponašanje treba objašnjavati pozivanjem na nesvjesne mentalne procese, već su naglašavali odnose između ponašanja i njegovih posljedica u okruženju.&lt;ref name=&quot;Overskeid_2007&quot;&gt;{{cite journal |last=Overskeid |first=Geir |title=Looking for Skinner and finding Freud |journal=American Psychologist |volume=62 |issue=6 |pages=590–595 |year=2007 |doi=10.1037/0003-066X.62.6.590 |url=https://psycnet.apa.org/doiLanding?doi=10.1037%2F0003-066X.62.6.590 |url-access=subscription |access-date=19. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Biheviorizam je imao snažan utjecaj na psihologiju, ali je od sredine 20. stoljeća počeo gubiti dominantan položaj. Jednu od najpoznatijih kritika radikalnog biheviorizma iznio je [[Noam Chomsky]], koji je tvrdio da bihevioristički principi ne mogu adekvatno objasniti složenost procesa [[usvajanje jezika|usvajanja]] i upotrebe jezika.&lt;ref name=&quot;Chomsky_1967&quot;&gt;{{cite book |last=Chomsky |first=Noam |editor1-last=Jakobovits |editor1-first=Leon A. |editor2-last=Miron |editor2-first=Murray S. |chapter=A Review of B. F. Skinner's Verbal Behavior |title=Readings in the Psychology of Language |publisher=Prentice-Hall |year=1967 |pages=142–143 |url=http://www.chomsky.info/articles/1967----.htm |archive-url=https://web.archive.org/web/20150929070654/http://www.chomsky.info/articles/1967----.htm |archive-date=29. 9. 2015 |access-date=19. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; 

Ograničenja strogo biheviorističkog pristupa pokazala su se i u istraživanjima [[Martin Seligman|Martina Seligmana]] i njegovih saradnika, koji su kod pasa eksperimentalno izazvali stanje [[naučena bespomoćnost|naučene bespomoćnosti]]. To stanje nije bilo jednostavno objašnjivo klasičnim biheviorističkim modelima učenja.&lt;ref name=&quot;Seligman_Maier_1967&quot;&gt;{{cite journal |last1=Seligman |first1=Martin E. |last2=Maier |first2=Steven F. |title=Failure to escape traumatic shock |journal=Journal of Experimental Psychology |volume=74 |issue=1 |pages=1–9 |year=1967 |doi=10.1037/h0024514 |url=https://psycnet.apa.org/doiLanding?doi=10.1037%2Fh0024514 |url-access=subscription |access-date=19. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Overmier_Seligman_1967&quot;&gt;{{cite journal |last1=Overmier |first1=J. Bruce |last2=Seligman |first2=Martin E. |title=Effects of inescapable shock upon subsequent escape and avoidance responding |journal=Journal of Comparative and Physiological Psychology |volume=63 |issue=1 |pages=28–33 |year=1967 |doi=10.1037/h0024166 |url=https://psycnet.apa.org/doiLanding?doi=10.1037%2Fh0024166 |url-access=subscription |access-date=19. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; [[Edward C. Tolman]] je ranije razvio pristup koji je povezivao biheviorizam s kognitivnim procesima. Posebno je poznat po istraživanjima [[kognitivna mapa|kognitivnih mapa]], u kojima je pokazivao da štakori mogu naučiti prostorne odnose u labirintu i bez neposrednog potkrepljenja.&lt;ref name=&quot;Tolman_1948&quot;&gt;{{cite journal |last=Tolman |first=Edward C. |title=Cognitive maps in rats and men |journal=Psychological Review |volume=55 |issue=4 |pages=189–208 |year=1948 |doi=10.1037/h0061626 |url=https://psycnet.apa.org/doiLanding?doi=10.1037%2Fh0061626 |url-access=subscription |access-date=19. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Iako je biheviorizam izgubio dominantan položaj u akademskoj psihologiji, nije nestao. Njegovi principi nastavili su se primjenjivati u istraživanju učenja i ponašanja, kao i u različitim praktičnim područjima. [[Primijenjena analiza ponašanja]] razvila se kao područje koje principe, posebno operantnog uslovljavanja, primjenjuje na promjenu društveno značajnog ponašanja i predstavlja savremeni nastavak tradicije biheviorističkog pristupa&lt;ref name=&quot;Pierce_Cheney_2017&quot;&gt;{{cite book |last1=Pierce |first1=W. David |last2=Cheney |first2=Carl D. |title=Behavior Analysis and Learning: A Biobehavioral Approach |edition=6 |publisher=Routledge |year=2017 |isbn=978-1-351-77979-1 |url=https://books.google.ba/books/about/Behavior_Analysis_and_Learning.html?id=Z_8nDwAAQBAJ |access-date=19. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

[[Međunarodno udruženje za analizu ponašanja]] osnovano je 1974, a do 2003. imalo je članove iz 42 zemlje. Bihevioristički pristup i analiza ponašanja proširili su se i izvan Sjedinjenih Američkih Država, uključujući zemlje Latinske Amerike i Japan.&lt;ref name=&quot;Ardila_2006&quot;&gt;{{cite book |last=Ardila |first=Rubén |chapter=Behavior Analysis in an International Context |editor-last=Brock |editor-first=Adrian C. |title=Internationalizing the History of Psychology |publisher=Cambridge University Press |year=2006 |isbn=978-0-521-83599-2 |doi=10.1017/CBO9780511543821 |url=https://www.cambridge.org/core/books/internationalizing-the-history-of-psychology/D695536F2C86208B1C8819A293E5D48B |access-date=19. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Egzistencijalno-humanistički pristup ===
{{Glavni|Egzistencijalna psihologija|Humanistička psihologija}}

Egzistencijalno-humanistički pristup obuhvata skup psiholoških teorija i pristupa koji naglašavaju subjektivno iskustvo pojedinca, njegovu sposobnost izbora, ličnu odgovornost, razvoj potencijala i potragu za smislom. Humanistička psihologija razvila se prvenstveno tokom 1940-ih i 1950-ih pod utjecajem [[Egzistencijalizam|egzistencijalizma]] i fenomenologije, djelimično kao reakcija na dominantne oblike [[biheviorizam|biheviorizma]] i [[psihoanaliza|psihoanalize]]. Za razliku od biheviorizma, koji je prvenstveno proučavao ponašanje, i psihoanalize, koja je naglašavala nesvjesne procese, humanistički psiholozi nastojali su u centar psihologije vratiti svjesno iskustvo, lično značenje i cjelovitost osobe.&lt;ref name=&quot;APA_Dictionary_Humanistic_Psychology&quot;&gt;{{cite web |title=humanistic psychology |website=APA Dictionary of Psychology |publisher=American Psychological Association |url=https://dictionary.apa.org/humanistic-psychology |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Clay_2002&quot;&gt;{{cite magazine |last=Clay |first=Rebecca A. |title=A renaissance for humanistic psychology |magazine=Monitor on Psychology |volume=33 |issue=8 |pages=42 |year=2002 |url=https://www.apa.org/monitor/sep02/renaissance |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

[[Humanistička psihologija]] čovjeka posmatra holistički i naglašava njegovu sposobnost da donosi odluke, oblikuje vlastiti način života i razvija svoje potencijale. Među najznačajnijim predstavnicima ovog pristupa bili su [[Abraham Maslow]] i [[Carl Rogers]]. Maslow je razvio teoriju ljudske motivacije koja je uključivala [[Maslowljeva hijerarhija potreba|hijerarhiju potreba]], pri čemu je posebnu pažnju posvetio višim ljudskim potrebama, uključujući samoaktualizaciju, spoznajne i estetske potrebe te vrhunska iskustva.&lt;ref name=&quot;APA_Dictionary_Maslow_Motivation&quot;&gt;{{cite web |title=Maslow’s theory of human motivation |website=APA Dictionary of Psychology |publisher=American Psychological Association |url=https://dictionary.apa.org/maslows-theory-of-human-motivation |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;APA_Dictionary_Maslow_Hierarchy&quot;&gt;{{cite web |title=Maslow’s motivational hierarchy |website=APA Dictionary of Psychology |publisher=American Psychological Association |url=https://dictionary.apa.org/maslows-motivational-hierarchy |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Rogers je razvio [[terapija usmjerena na osobu|terapiju usmjerenu na osobu]], zasnovanu na pretpostavci da pojedinac posjeduje sposobnost samousmjeravanja i razvoja u odgovarajućim odnosima koji uključuju prihvatanje, [[Empatija|empatiju]] i autentičnost terapeuta.&lt;ref name=&quot;APA_Carl_Rogers&quot;&gt;{{cite web |title=Carl R. Rogers: 1947 APA President |website=American Psychological Association |url=https://www.apa.org/about/governance/president/carl-r-rogers |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Humanistička psihologija posebno se bavi temama kao što su [[pojam o sebi|poimanje sebe]], identitet, lični razvoj, kreativnost, autonomija, odgovornost, odnosi s drugim ljudima i ostvarivanje vlastitih potencijala. Umjesto da se prvenstveno usmjerava na [[Psihopatologija|psihopatologiju]], nastoji razumjeti i uslove koji omogućavaju optimalno psihološko funkcionisanje i razvoj. Ovakav pristup imao je značajan utjecaj na razvoj šireg pokreta usmjerenog na razvoj ljudskih potencijala.&lt;ref name=&quot;APA_Dictionary_Humanistic_Psychology&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Clay_2002&quot; /&gt;

[[Egzistencijalna psihologija]] razvila se iz filozofske tradicije [[egzistencijalizam|egzistencijalizma]] i fenomenologije. U centru njenog interesa nalaze se subjektivno značenje ljudskog iskustva, jedinstvenost pojedinca, sloboda izbora i lična odgovornost. Posebna pažnja posvećuje se pitanjima koja proizlaze iz osnovnih uslova ljudskog postojanja, kao što su [[smrt]], [[sloboda]], odgovornost, izolacija, autentičnost i traganje za smislom.&lt;ref name=&quot;APA_Dictionary_Existential_Psychology&quot;&gt;{{cite web |title=existential psychology |website=APA Dictionary of Psychology |publisher=American Psychological Association |url=https://dictionary.apa.org/existential-psychology |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Hoffman_et_al_2026&quot;&gt;{{cite book |editor1-last=Hoffman |editor1-first=Louis |editor2-last=Vallejos |editor2-first=L. Xochitl |editor3-last=Hocoy |editor3-first=Dan |editor4-last=Tummala-Narra |editor4-first=Pratyusha |editor5-last=DeRobertis |editor5-first=Eugene |title=APA Handbook of Humanistic and Existential Psychology |publisher=American Psychological Association |year=2026 |isbn=978-1-4338-4328-0 |url=https://www.apa.org/pubs/books/apa-handbook-humanistic-existential-psychology |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Za razvoj egzistencijalne psihologije bili su značajni evropski filozofi [[Søren Kierkegaard]], [[Friedrich Nietzsche]], [[Martin Heidegger]] i [[Jean-Paul Sartre]], čije su ideje utjecale na psihološko proučavanje ljudskog postojanja. Među ranim predstavnicima egzistencijalno-fenomenološke psihijatrije i psihologije bio je švicarski psihijatar [[Ludwig Binswanger]], dok je američki psiholog [[Rollo May]] imao važnu ulogu u povezivanju evropske egzistencijalne tradicije s američkom psihologijom. Rollo May je, zajedno s Maslowom i Rogersom, postao jedna od važnih figura razvoja humanističke psihologije u Sjedinjenim Američkim Državama.&lt;ref name=&quot;APA_Dictionary_Humanistic_Psychology&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Clay_2002&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;APA_Dictionary_Existential_Psychology&quot; /&gt;

Iako se humanistička i egzistencijalna psihologija često proučavaju zajedno, među njima postoje razlike u naglascima. Humanistički pristup veći naglasak stavlja na razvoj ljudskih potencijala, samoaktualizaciju i mogućnost pozitivnog razvoja, dok egzistencijalni pristup veću pažnju posvećuje ograničenjima ljudskog postojanja, slobodi, odgovornosti, neizvjesnosti, patnji, smrti i stvaranju smisla. Istovremeno, oba pristupa naglašavaju cjelovitost pojedinca i važnost razumijevanja njegovog subjektivnog iskustva.&lt;ref name=&quot;APA_Dictionary_Humanistic_Psychology&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;APA_Dictionary_Existential_Psychology&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Hoffman_et_al_2026&quot; /&gt;

Ove ideje snažno su utjecale na razvoj [[Psihoterapija|psihoterapije]]. [[Egzistencijalna psihoterapija]] usmjerena je na pitanja smisla, slobode, odgovornosti, odnosa prema smrti i načina na koji pojedinac oblikuje vlastiti život. [[Viktor Frankl]], austrijski psihijatar i preživjeli Holokausta, razvio je [[logoterapija|logoterapiju]], psihoterapijski pristup koji u centar stavlja traganje za smislom. Frankl je smatrao da traganje za smislom predstavlja jednu od osnovnih ljudskih motivacija te je vlastita iskustva zatočeništva koristio kao važan dio obrazloženja svoje teorije.&lt;ref name=&quot;Frankl_1946&quot;&gt;{{cite book |last=Frankl |first=Viktor E. |title=Man’s Search for Meaning |publisher=Beacon Press |year=1946 |url=https://archive.org/details/viktor-emil-frankl-mans-search-for-meaning |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Humanistički pristup posebno je utjecao na razvoj terapije usmjerene na osobu Carla Rogersa, dok su egzistencijalne ideje utjecale na različite oblike egzistencijalne psihoterapije. Savremena literatura o humanističkoj i egzistencijalnoj psihologiji obuhvata širok raspon teorijskih, istraživačkih, kliničkih i društvenih pristupa, uključujući teme poput autentičnosti, smisla, samorealizacije, društvene povezanosti i razvoja ličnosti.&lt;ref name=&quot;Hoffman_et_al_2026&quot; /&gt;

Teme povezane s razvojem ljudskih potencijala kasnije su dobile novu istraživačku dimenziju u okviru [[pozitivna psihologija|pozitivne psihologije]]. Iako pozitivna psihologija nije jednostavno nastavak humanističke psihologije, između njih postoje značajne tematske veze, posebno u proučavanju blagostanja, pozitivnog funkcionisanja, smisla, ličnog razvoja i ljudskih potencijala. Savremene meta-analize pokazuju da intervencije pozitivne psihologije mogu imati male do umjerene pozitivne efekte na blagostanje, iako se njihova efikasnost razlikuje zavisno od vrste intervencije, populacije i ishoda koji se procjenjuje.&lt;ref name=&quot;Sin_Lyubomirsky_2009&quot;&gt;{{cite journal |last1=Sin |first1=Nancy L. |last2=Lyubomirsky |first2=Sonja |title=Enhancing well-being and alleviating depressive symptoms with positive psychology interventions: a practice-friendly meta-analysis |journal=Journal of Clinical Psychology |volume=65 |issue=5 |pages=467–487 |year=2009 |doi=10.1002/jclp.20593 |pmid=19301241 |url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1002/jclp.20593 |url-access=subscription |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Bolier_et_al_2013&quot;&gt;{{cite journal |last1=Bolier |first1=Linda |last2=Haverman |first2=Merel |last3=Westerhof |first3=Gerben J. |last4=Riper |first4=Heleen |last5=Smit |first5=Filip |last6=Bohlmeijer |first6=Ernst |title=Positive psychology interventions: a meta-analysis of randomized controlled studies |journal=BMC Public Health |volume=13 |issue=1 |pages=119 |year=2013 |doi=10.1186/1471-2458-13-119 |pmid=23390882 |pmc=PMC3599475 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC3599475/ |doi-access=free |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Wilkie_et_al_2026&quot;&gt;{{cite journal |last1=Wilkie |first1=Lowri |last2=Fisher |first2=Zoe |last3=Geidel |first3=Antonia |last4=Goodall |first4=Isabel |last5=Kamil |first5=Shannon |last6=Davies |first6=Elen |last7=Kemp |first7=Andrew Haddon |title=A systematic review and network meta-analysis of randomized controlled trials of well-being-focused interventions |journal=Nature Human Behaviour |volume=10 |issue=4 |pages=715–726 |year=2026 |doi=10.1038/s41562-025-02369-1 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC13120999/ |doi-access=free |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Evolucijska i komparativna psihologija ===
{{Glavni|Evolucijska psihologija|Komparativna psihologija}}

[[Evolucijska psihologija]] proučava ljudsko mišljenje i ponašanje iz perspektive savremene [[evolucija|evolucijske teorije]]. Polazi od pretpostavke da su se određena psihološka prilagođavanja razvila kao odgovor na ponovljene izazove s kojima su se preci današnjih ljudi suočavali u svojoj okolini. Evolucijski psiholozi nastoje utvrditi u kojoj mjeri određene ljudske psihološke osobine predstavljaju evolucijski oblikovano prilagođavanje nastalo djelovanjem [[prirodna selekcija|prirodne selekcije]] ili [[seksualna selekcija|seksualne selekcije]].&lt;ref name=&quot;McGue_Gottesman_2015&quot;&gt;{{cite encyclopedia |last1=McGue |first1=Matt |last2=Gottesman |first2=Irving I. |editor1-last=Cautin |editor1-first=Robin L. |editor2-last=Lilienfeld |editor2-first=Scott O. |entry=Behavior Genetics |title=The Encyclopedia of Clinical Psychology |publisher=John Wiley &amp; Sons, Inc. |date=2015 |doi=10.1002/9781118625392.wbecp578 |isbn=978-1-118-62539-2 |url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.1002/9781118625392.wbecp578 |access-date=19. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

[[Komparativna psihologija]] proučava ponašanje i mentalne procese kod različitih životinjskih vrsta, uključujući ljude. U nekim jezicima za ovo područje koristi se i naziv &quot;zoopsihologija&quot;. Poređenjem ljudi s drugim životinjama, kao i međusobnim poređenjem različitih životinjskih vrsta, istraživači nastoje utvrditi koje su psihološke karakteristike zajedničke različitim vrstama, a koje su specifične za pojedine vrste. Na taj način komparativna psihologija nastoji razumjeti kako su se određeni oblici ponašanja i kognitivni procesi razvijali i prilagođavali različitim životnim uslovima.

Komparativna psihologija historijski je usko povezana s [[evolucijska biologija|evolucijskom biologijom]] i teorijom evolucije. Ideja o kontinuitetu između ljudskog i životinjskog uma dobila je snažan poticaj iz rada [[Charles Darwin|Charlesa Darwina]], čija je teorija evolucije otvorila mogućnost sistematskog proučavanja sličnosti i razlika između ljudi i drugih životinja. Rani komparativni psiholozi proučavali su različite oblike [[učenje|učenja]], instinktivno ponašanje, čulne procese i sposobnosti rješavanja problema kod životinja.

Savremena komparativna psihologija obuhvata širok raspon tema, među kojima su [[pamćenje]], komunikacija, socijalno ponašanje, donošenje odluka i [[svijest]]. Istraživanja se provode u laboratorijskim i prirodnim uslovima. 

Nalazi komparativne psihologije doprinose razumijevanju evolucijskog porijekla ljudskog mišljenja i ponašanja. Poređenje različitih vrsta omogućava istraživačima da utvrde koji su psihološki procesi široko rasprostranjeni u životinjskom svijetu, a koji su karakteristični za pojedine vrste. Takva istraživanja također pružaju uvid u adaptivni značaj različitih oblika ponašanja i psiholoških procesa.

=== Kognitivna psihologija ===
{{Glavni|Kognitivna psihologija}}
[[Datoteka:Cognitive Bias Codex-sp.svg|mini|desno|300px|Mapa kognitivnih pristrasnosti]]
&lt;div style=&quot;background:#FDFBF7;border:1px solid #D1CFC7;float:right;width:300px;padding:8px;margin:0 0 8px 15px;font-size:98%;border-radius:4px;clear:right;&quot;&gt;
'''&lt;span style=&quot;color:green&quot;&gt;Zelena&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:red&quot;&gt;Crvena&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:blue&quot;&gt;Plava&lt;/span&gt;&lt;br /&gt;&lt;span style=&quot;color:purple&quot;&gt;Ljubičasta&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:blue&quot;&gt;Plava&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:purple&quot;&gt;Ljubičasta&lt;/span&gt;'''
----
'''&lt;span style=&quot;color:red&quot;&gt;Plava&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:green&quot;&gt;Ljubičasta&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:blue&quot;&gt;Crvena&lt;/span&gt;&lt;br /&gt;&lt;span style=&quot;color:blue&quot;&gt;Zelena&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:red&quot;&gt;Ljubičasta&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:purple&quot;&gt;Zelena&lt;/span&gt;'''
----
Stroopov efekt je pojava prema kojoj je lakše i brže imenovati boju riječi u prvom nizu nego u drugom.
&lt;/div&gt;

[[Kognitivna psihologija]] je grana psihologije koja proučava mentalne procese uključene u [[percepcija|opažanje]], [[pažnja|pažnju]], [[mišljenje]], [[jezik]], [[pamćenje]], [[učenje]], rješavanje problema, donošenje odluka i druge oblike [[kognicija|kognitivnog]] funkcionisanja. Kognitivni psiholozi nastoje objasniti kako ljudi primaju, odabiru, obrađuju, pohranjuju i koriste informacije, pri čemu se o unutrašnjim mentalnim procesima često zaključuje na osnovu ponašanja i rezultata eksperimentalnih zadataka.&lt;ref name=&quot;APA_Dictionary_CP&quot;&gt;{{cite web |title=cognitive psychology |website=APA Dictionary of Psychology |publisher=American Psychological Association |url=https://dictionary.apa.org/cognitive-psychology |access-date=19. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;APA_Brain_Science&quot;&gt;{{cite web |title=Cognitive Psychology Explores Our Mental Processes |website=American Psychological Association |url=https://www.apa.org/education-career/guide/subfields/brain-science |access-date=19. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Kognitivni pristup razvio se naročito tokom 1940-ih i 1950-ih kao reakcija na dominantni [[biheviorizam]], koji je naglašavao proučavanje ponašanja koje se može neposredno opažati.
Za razliku od biheviorističkog usmjerenja, kognitivna psihologija pretpostavlja da se između podražaja i ponašanja odvijaju složeni mentalni procesi koji posreduju u njihovom odnosu. Time su pažnja, percepcija, pamćenje, mišljenje i drugi kognitivni procesi ponovo postali predmeti eksperimentalnog psihološkog istraživanja.&lt;ref name=&quot;APA_Dictionary_CP&quot; /&gt;

Razvoj kognitivne psihologije bio je povezan sa širim promjenama u nauci sredinom 20. stoljeća. Razvoj [[lingvistika|lingvistike]], [[računarstvo|računarstva]], [[kibernetika|kibernetike]], [[informacijska teorija|informacijske teorije]] i [[umjetna inteligencija|umjetne inteligencije]] pružio je nove pojmove i modele za proučavanje načina na koji ljudi primaju i obrađuju informacije. Posebno je utjecajan postao [[model obrade informacija]], prema kojem se kognitivni procesi mogu proučavati kao niz međusobno povezanih procesa primanja, obrade, pohranjivanja i korištenja informacija.&lt;ref name=&quot;Xiong_Proctor_2018&quot;&gt;{{cite journal |last1=Xiong |first1=Aiping |last2=Proctor |first2=Robert W. |title=Information Processing: The Language and Analytical Tools for Cognitive Psychology in the Information Age |journal=Frontiers in Psychology |volume=9 |pages=1270 |year=2018 |doi=10.3389/fpsyg.2018.01270 |pmid=30135664 |pmc=6092626 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC6092626/ |doi-access=free |access-date=19. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Ove promjene često se označavaju izrazom [[kognitivna revolucija]]. Iako taj izraz sugeriše nagli prekid s ranijim pristupima, razvoj kognitivne psihologije bio je postepen i uključivao je doprinose različitih disciplina. Psiholog [[George Armitage Miller|George A. Miller]] povezuje razvoj kognitivne revolucije s promjenama u psihologiji, lingvistici, računarstvu i neuronauci tokom 1950-ih. Do 1960-ih kognitivni pristup već je imao čvrsto mjesto u psihologiji, a objavljivanje knjige ''Kognitivna psihologija'' [[Ulric Neisser|Ulrica Neissera]] 1967. predstavljalo je važan korak u oblikovanju kognitivne psihologije kao zasebnog područja.&lt;ref name=&quot;Miller_2003&quot;&gt;{{cite journal |last=Miller |first=George A. |title=The cognitive revolution: a historical perspective |journal=Trends in Cognitive Sciences |volume=7 |issue=3 |pages=141–144 |year=2003 |doi=10.1016/s1364-6613(03)00029-9 |pmid=12639696 |url=https://www.cell.com/trends/cognitive-sciences/abstract/S1364-6613(03)00029-9 |url-access=subscription |access-date=19. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Spielman_et_al_2020_History&quot;&gt;{{cite book |last1=Spielman |first1=Rose M. |last2=Jenkins |first2=William J. |last3=Lovett |first3=Marilyn D. |title=Psychology 2e |chapter=1.2 History of Psychology |publisher=OpenStax |year=2020 |url=https://openstax.org/books/psychology-2e/pages/1-2-history-of-psychology |access-date=19. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Jedan od osnovnih pristupa u kognitivnoj psihologiji jeste proučavanje čovjeka kao sistema koji obrađuje informacije. Istraživači ispituju kako se informacije registruju i odabiru, kako se održavaju u [[radno pamćenje|radnoj memoriji]], kako se pohranjuju i prizivaju iz [[Dugoročno pamćenje|dugoročnog pamćenja]], te kako utječu na zaključivanje, donošenje odluka i ponašanje. Eksperimentalna istraživanja koriste različite postupke, uključujući mjerenje vremena reakcije, tačnosti odgovora, pamćenja, pažnje i drugih indikatora na osnovu kojih se zaključuje o kognitivnim procesima.&lt;ref name=&quot;Galotti_2018&quot;&gt;{{cite book |last=Galotti |first=Kathleen M. |title=Cognitive Psychology In and Out of the Laboratory |edition=6 |publisher=SAGE Publications |year=2018 |isbn=978-1506306179 |url=https://www.sagepub.com/shop/buy-a-book/cognitive-psychology-in-and-out-of-the-laboratory-6-252509 |access-date=19. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Kognitivna psihologija obuhvata širok spektar tema, među kojima su [[percepcija]], pažnja, pamćenje, učenje, jezik, formiranje pojmova, rezonovanje, rješavanje problema, kreativnost, donošenje odluka i [[metakognicija]]. Istraživanja se bave i načinima na koje kognitivni procesi mogu biti ograničeni ili narušeni, kao i međusobnim odnosom [[kognicija|kognitivnih procesa]] i [[emocija]].&lt;ref name=&quot;APA_Brain_Science&quot; /&gt;

Razvoj kognitivne psihologije istovremeno je doveo do snažnijeg povezivanja psihologije s drugim naučnim disciplinama. Iz tog razvoja nastala je [[kognitivna nauka]], interdisciplinarno područje koje povezuje psihologiju s [[neuronauka|neuronaukom]], lingvistikom, filozofijom, računarstvom i drugim disciplinama. Savremena kognitivna psihologija također je blisko povezana s [[kognitivna neuronauka|kognitivnom neuronaukom]], koja koristi metode proučavanja mozga kako bi se ispitala neuronska osnova kognitivnih procesa.&lt;ref name=&quot;APA_Brain_Science&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Xiong_Proctor_2018&quot; /&gt;

Kognitivna psihologija imala je značajan utjecaj i izvan osnovnog psihološkog istraživanja. Njena saznanja primjenjuju se u [[Obrazovanje|obrazovanju]], [[Klinička psihologija|kliničkoj psihologiji]], razvoju tehnologije, dizajnu korisničkih interfejsa, ergonomiji i drugim područjima u kojima je važno razumjeti način na koji ljudi opažaju, uče, pamte i donose odluke.&lt;ref name=&quot;APA_Brain_Science&quot; /&gt;

=== Neuropsihologija i neuronauka ===
[[Datoteka:Lobes_of_the_brain_NL.svg|mini|desno|300px|[[Disocijacija (neuropsihologija)|Disocijacija]] podrazumijeva utvrđivanje neuronske osnove određene moždane funkcije]]
{{Glavni|Neuropsihologija|Neuronauka}}
{{Također pogledajte|Biološka psihologija|Kognitivna neuronauka}}

[[Neuropsihologija]] je grana psihologije koja proučava odnos između funkcija mozga i ponašanja, s posebnim naglaskom na povezanost strukture i funkcionisanja [[Nervni sistem|nervnog sistema]] s [[kognitivna funkcija|kognitivnim procesima]], emocijama i ponašanjem. U okviru neuropsihologije istražuje se uloga pojedinih [[Spisak regija u ljudskom mozgu|područja mozga]] u različitim psihološkim funkcijama, uključujući pamćenje, jezik, pažnju, percepciju, izvršne funkcije i emocionalnu regulaciju. Važan dio neuropsiholoških spoznaja proizašao je iz proučavanja osoba s [[Povreda mozga|oštećenjima mozga]], [[neurodegenerativna bolest|neurodegenerativnim bolestima]] i razvojnim poremećajima. Poređenjem obrazaca kognitivnih i ponašajnih teškoća s mjestom i vrstom oštećenja mozga, neuropsiholozi nastoje utvrditi funkcije pojedinih neuronskih sistema. Ovakav pristup, poznat kao [[Disocijacija (neuropsihologija)|disocijacija]], jedan je od važnih načina zaključivanja o odnosu između moždanih struktura i psiholoških funkcija. 

Neuropsihologija se kao zasebno područje počela oblikovati sredinom 20. stoljeća. Jedna od prvih knjiga u čijem se naslovu pojavila riječ &quot;neuropsihologija&quot; bila je ''[[Organizacija ponašanja|Organizacija ponašanja - Neuropsihološka teorija]]'', koju je 1949. objavio [[Donald O. Hebb]]. Među ranim utjecajnim djelima bila je i knjiga [[Alexander Luria|Aleksandra Lurije]] ''Više kortikalne funkcije čovjeka'' (1962), koja je značajno utjecala na razvoj savremene neuropsihologije. 

Razvoj neuropsihologije u savremenom periodu u velikoj je mjeri povezan s napretkom [[neurooslikavanje|neurooslikavanja]] i drugih metoda proučavanja mozga. U novije vrijeme na ovo područje sve više utječu i, obrada prirodnog jezika, [[vještačka inteligencija]]&lt;ref name=&quot;Wolff_2026&quot;&gt;{{cite journal |last=Wolff |first=Brittany |title=Artificial intelligence and natural language processing in modern clinical neuropsychology: A narrative review |journal=The Clinical Neuropsychologist |volume=40 |issue=3 |pages=728–752 |year=2026 |doi=10.1080/13854046.2025.2547934 |url=https://www.tandfonline.com/doi/full/10.1080/13854046.2025.2547934 |doi-access=free |access-date=19. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; i virtuelna stvarnost.&lt;ref name=&quot;Cavallo_2026&quot;&gt;{{cite journal |last1=Cavallo |first1=Nicola Davide |last2=Amitrano |first2=Federica |last3=Coccia |first3=Armando |last4=Miccio |first4=Carlo |last5=Santangelo |first5=Gabriella |last6=Marcuccio |first6=Laura |last7=D'Addio |first7=Giovanni |last8=Moretta |first8=Pasquale |title=Immersive Virtual Reality in Neuropsychological Assessment of Acquired Brain Injury: a Systematic Review and Meta-Analysis |journal=Neuropsychology Review |date=17. 4. 2026 |doi=10.1007/s11065-026-09693-x |url=https://link.springer.com/article/10.1007/s11065-026-09693-x |doi-access=free |access-date=19. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Poseban naglasak stavlja se na ekološku valjanost neuropsiholoških procjena, primjenu digitalnih biomarkera te individualizaciju kliničke [[neuropsihološka procjena|neuropsihološke procjene]] i [[rehabilitacija (neuropsihologija)|rehabilitacije]].&lt;ref name=&quot;Lundervold_2025&quot;&gt;{{cite journal |last=Lundervold |first=Astri J. Johansen |title=Precision neuropsychology in the area of AI |journal=Frontiers in Psychology |volume=16 |pages=1537368 |date=14. 5. 2025 |doi=10.3389/fpsyg.2025.1537368 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC12118123/ |doi-access=free |access-date=19. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Neuropsihologija je usko povezana s [[Neuronauka|neuronaukom]] i [[biološka psihologija|biološkom psihologijom]]. Dok neuronauka obuhvata šire proučavanje nervnog sistema i njegovih funkcija, biološka psihologija proučava biološke osnove psiholoških procesa i ponašanja. Neuropsihologija se nalazi na njihovom raskršću, povezujući spoznaje o funkcionisanju mozga i nervnog sistema s proučavanjem kognitivnih procesa, emocija i ponašanja.

=== Psihoanalitički pristup ===
{{Glavni|Psihoanaliza}}
[[Datoteka:Hall Freud Jung in front of Clark.jpg|mini|desno|300px|Prednji red: [[Sigmund Freud]], [[G. Stanley Hall]], [[Carl Jung]]. Zadnji red: [[Abraham A. Brill]], [[Ernest Jones]], [[Sándor Ferenczi]] na [[Univerzitet Clark|Univerzitetu Clark]] 1909.]]

Psihoanalitički pristup je psihološki pristup koji ljudsko ponašanje, doživljavanje i psihičko funkcionisanje objašnjava naglašavajući ulogu nesvjesnih mentalnih procesa, unutrašnjih konflikata, ranih iskustava i razvoja ličnosti. Pristup je početkom 20. stoljeća razvio austrijski neurolog [[Sigmund Freud]], a njegove osnovne ideje snažno su utjecale na [[Psihologija|psihologiju]], [[Psihijatrija|psihijatriju]] i razvoj [[Psihoterapija|psihoterapije]]. [[Psihoanaliza]] je istovremeno teorija psihičkog funkcionisanja, način istraživanja mentalnih procesa i oblik psihoterapijskog liječenja.&lt;ref name=&quot;APA_Dictionary_Psychoanalysis&quot;&gt;{{cite web |title=psychoanalysis |website=APA Dictionary of Psychology |publisher=American Psychological Association |url=https://dictionary.apa.org/psychoanalysis |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;APA_Psychotherapy_Approaches&quot;&gt;{{cite web |title=Different approaches to psychotherapy |website=American Psychological Association |url=https://www.apa.org/topics/psychotherapy/approaches |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Kernberg_2012&quot;&gt;{{cite book |last=Kernberg |first=Otto F. |editor1-last=Gelder |editor1-first=Michael |editor2-last=Andreasen |editor2-first=Nancy C. |editor3-last=López-Ibor |editor3-first=Juan J. |editor4-last=Geddes |editor4-first=John R. |title=New Oxford Textbook of Psychiatry |edition=2 |chapter=3.1 Psychoanalysis: Freud's theories and their contemporary development |publisher=Oxford University Press |year=2012 |pages=293–305 |doi=10.1093/med/9780199696758.003.0038 |isbn=978-0-19-969675-8 |chapter-url=https://academic.oup.com/book/24770/chapter-abstract/188325394 |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Glavna pretpostavka psihoanalitičkog pristupa jeste da značajan dio mentalnog života odvija se izvan svjesnosti pojedinca i da nesvjesni procesi mogu utjecati na mišljenje, osjećaje i ponašanje. Freud je posebno naglašavao ulogu potisnutih impulsa, unutrašnjih konflikata i iskustava iz djetinjstva. U klasičnoj psihoanalitičkoj teoriji [[Nesvjesni um|nesvjesno]] je povezano s motivacijom, razvojem simptoma i različitim oblicima ponašanja koji pojedincu nisu u potpunosti razumljivi.&lt;ref name=&quot;APA_Dictionary_Psychoanalysis&quot; /&gt;

Freud je ljudsku ličnost u svojoj kasnijoj teoriji opisivao kroz tri psihičke strukture: [[id, ego i super-ego]]. Id predstavlja područje nagona i težnje neposrednom zadovoljenju potreba, ego posreduje između zahtjeva ida, stvarnosti i drugih psihičkih zahtjeva, dok super-ego obuhvata internalizovane moralne standarde i zabrane. Freud je psihičko funkcionisanje shvatao dinamički, kao rezultat međusobnog djelovanja različitih psihičkih sila i konflikata.&lt;ref name=&quot;Spielman_et_al_2020_Freud&quot;&gt;{{cite book |last1=Spielman |first1=Rose M. |last2=Jenkins |first2=William J. |last3=Lovett |first3=Marilyn D. |title=Psychology 2e |chapter=11.2 Freud and the Psychodynamic Perspective |publisher=OpenStax |year=2020 |chapter-url=https://openstax.org/books/psychology-2e/pages/11-2-freud-and-the-psychodynamic-perspective |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Psihoanalitička teorija posebnu pažnju posvećuje razvoju ličnosti i iskustvima iz ranog djetinjstva. Freud je razvoj opisivao kroz [[Psihoseksualni razvoj|psihoseksualne faze]], a smatrao je da neriješeni konflikti u pojedinim fazama mogu utjecati na kasnije funkcionisanje ličnosti. Klasična psihoanaliza također je uključivala koncepte infantilne seksualnosti i [[Edipov kompleks|Edipovog kompleksa]]. Ovi koncepti predstavljaju dio klasične Freudove teorije, ali nisu u istom obliku sastavni dio savremenih psihoanalitičkih pristupa.&lt;ref name=&quot;APA_Dictionary_Psychoanalysis&quot; /&gt;

Važan koncept psihoanalitičkog pristupa jesu [[Odbrambeni mehanizmi|odbrambeni mehanizmi]], odnosno [[Nesvjesni um|nesvjesni]] procesi kojima se ego štiti od [[anksioznost]]i i psihičkog konflikta. Među njima se navode [[potiskivanje]], [[Poricanje (Freud)|poricanje]], projekcija, racionalizacija, premještanje i sublimacija. Koncept odbrambenih mehanizama prvo je povezan s Freudovim radom, a kasnije ga je posebno razvijala [[Anna Freud]]. U savremenoj psihologiji odbrambeni mehanizmi se također proučavaju kao načini suočavanja s unutrašnjim i vanjskim izvorima [[Psihološki stres|stresa]], pri čemu se razlikuju prema stepenu prilagođenosti i iskrivljavanja stvarnosti.&lt;ref name=&quot;APA_Dictionary_Defense_Mechanism&quot;&gt;{{cite web |title=defense mechanism |website=APA Dictionary of Psychology |publisher=American Psychological Association |url=https://dictionary.apa.org/defense-mechanism |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Psihoanalitički pristup razvio je i poseban način istraživanja psihičkog života. Freud je koristio [[Slobodne asocijacije (psihologija)|slobodne asocijacije]], analizu snova, analizu otpora i tumačenje nesvjesnih sadržaja. Posebnu ulogu dobio je odnos između pacijenta i analitičara, uključujući pojmove [[transfer (psihologija)|transfera]] i kontratransfera. U klasičnoj psihoanalizi cilj je bio osvijestiti nesvjesne konflikte i omogućiti njihovu obradu kroz terapijski odnos.&lt;ref name=&quot;APA_Dictionary_Psychoanalysis&quot; /&gt;

Nakon Freuda razvili su se brojni psihoanalitički i psihodinamički pravci. [[Carl Gustav Jung]] razvio je [[analitička psihologija|analitičku psihologiju]], a [[Alfred Adler]] [[individualna psihologija|individualnu psihologiju]]. Unutar psihoanalitičke tradicije kasnije su se razvili [[ego psihologija]], [[teorija objektnih odnosa]], [[self psihologija]] i [[relacijska psihoanaliza]]. Savremeni psihoanalitički pristupi u većoj mjeri naglašavaju međuljudske odnose, razvoj selfa i odnose s drugim ljudima, dok su neke klasične Freudove pretpostavke o nagonima i strukturi ličnosti izgubile centralno mjesto.&lt;ref name=&quot;APA_Dictionary_Psychoanalysis&quot; /&gt;

Psihoanalitički pristup imao je snažan utjecaj na razvoj [[Psihologija|psihologije]] i [[Psihoterapija|psihoterapije]], ali je istovremeno bio predmet dugotrajnih teorijskih i empirijskih kritika. Pojedini klasični koncepti, uključujući [[Edipov kompleks]] i određene Freudove pretpostavke o psihičkim konfliktima, teško su empirijski provjerljivi ili nisu dobili dovoljnu empirijsku potvrdu. Pregledi istraživanja ukazuju, međutim, da su pojedini psihoanalitički koncepti i psihodinamički tretmani bili predmet empirijskih istraživanja, pa se savremena procjena psihoanalitičke tradicije ne može svesti ni na tvrdnju da je Freudova teorija u cjelini potvrđena niti na tvrdnju da je cjelokupni pristup naučno bezvrijedan.&lt;ref name=&quot;Luborsky_Barrett_2006&quot;&gt;{{cite journal |last1=Luborsky |first1=Lester |last2=Barrett |first2=Marna S. |title=The History and Empirical Status of Key Psychoanalytic Concepts |journal=Annual Review of Clinical Psychology |volume=2 |issue=1 |pages=1–19 |year=2006 |doi=10.1146/annurev.clinpsy.2.022305.095328 |url=https://www.annualreviews.org/content/journals/10.1146/annurev.clinpsy.2.022305.095328 |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Savremene psihodinamičke psihoterapije razvile su se iz psihoanalitičke tradicije, ali se po načinu provođenja mogu značajno razlikovati od klasične psihoanalize. Dok klasična psihoanaliza obično podrazumijeva intenzivan i dugotrajan tretman, psihodinamičke terapije mogu biti kraće i usmjerene na različite probleme, uključujući obrasce odnosa, emocije i nesvjesne motive. [[Američko psihološko udruženje]] psihoanalitičke i psihodinamičke terapije svrstava među glavne psihoterapijske pristupe, pri čemu naglašava njihovo usmjerenje na razumijevanje nesvjesnih značenja i motivacija.&lt;ref name=&quot;APA_Psychotherapy_Approaches&quot; /&gt;

=== Socijalna psihologija ===
{{Glavni|Socijalna psihologija}}

[[Socijalna psihologija]] je grana psihologije koja proučava kako su misli, osjećaji i ponašanje pojedinca oblikovani stvarnom, zamišljenom ili simbolički predstavljenom prisutnošću drugih ljudi. Prema definiciji [[Gordon Allport|Gordona Allporta]], centralni dio socijalne psihologije čini proučavanje načina na koji socijalno okruženje utječe na pojedinca. Za razliku od socioloških pristupa, koji se češće usmjeravaju na društvene strukture poput statusa, uloga i društvenih klasa, socijalna psihologija veći naglasak stavlja na psihološke procese putem kojih pojedinci opažaju, tumače i doživljavaju svoje socijalno okruženje.&lt;ref name=&quot;APA_Dictionary_Social_Psychology&quot;&gt;{{cite web |title=social psychology |website=APA Dictionary of Psychology |publisher=American Psychological Association |url=https://dictionary.apa.org/social-psychology |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;APA_Social_Psychology&quot;&gt;{{cite web |title=Social Psychology Studies Human Interactions |website=American Psychological Association |url=https://www.apa.org/education-career/guide/subfields/social |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Socijalna psihologija razvila se kao zasebno područje psihologije početkom 20. stoljeća. Među ranim istraživačima bio je [[Floyd Henry Allport|Floyd Allport]], koji je socijalnu psihologiju definisao kao nauku o ponašanju pojedinca u mjeri u kojoj je ono pod utjecajem drugih pojedinaca ili predstavlja reakciju na njihovo ponašanje. Ovakvo usmjerenje doprinijelo je razvoju eksperimentalnog pristupa proučavanju socijalnog ponašanja.&lt;ref name=&quot;Allport_1924_Ch1&quot;&gt;{{cite book |last=Allport |first=Floyd Henry |title=Social Psychology |chapter=Chapter 1: Social Psychology as a Science of Individual Behavior and Consciousness |publisher=Houghton Mifflin Company |year=1924 |url=https://brocku.ca/MeadProject/Allport/1924/1924_01.html |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Područje proučavanja socijalne psihologije obuhvata socijalnu percepciju, socijalnu kogniciju, stavove, socijalni utjecaj, međuljudske odnose i ponašanje u grupama. Socijalni psiholozi proučavaju kako ljudi opažaju i procjenjuju druge osobe, kako oblikuju stavove i uvjerenja, na koji način društveni kontekst utječe na donošenje odluka i ponašanje te kako nastaju saradnja, sukobi, privlačnost i odnosi među pojedincima. Posebno mjesto zauzima proučavanje načina na koji ljudi svoje ponašanje i ponašanje drugih tumače na osnovu dostupnih socijalnih informacija.&lt;ref name=&quot;APA_Social_Psychology&quot; /&gt;

Jedno od važnih područja jeste socijalni utjecaj, koji obuhvata procese kojima prisutnost, očekivanja ili ponašanje drugih ljudi mijenjaju mišljenje, osjećaje ili ponašanje pojedinca. U okviru ovog područja proučavaju se pojave poput [[konformizam|konformizma]], poslušnosti, socijalnog olakšavanja, socijalnog ometanja i različitih oblika uvjeravanja. Socijalna psihologija također proučava kako pojedinci formiraju i mijenjaju [[stav (psihologija)|stavove]] te kako stavovi utječu na ponašanje.

Važan dio discipline čini socijalna kognicija, odnosno proučavanje načina na koji ljudi opažaju, obrađuju, pohranjuju i koriste informacije o drugim ljudima i socijalnim situacijama. Istražuju se procesi poput stvaranja utisaka, [[stereotip|stereotipiziranja]], [[predrasuda]], [[atribucija|atribucije]] i procjenjivanja tuđih namjera. Ovi procesi mogu biti svjesni i namjerni, ali mogu uključivati i automatske procese koji utječu na ponašanje bez potpune svjesne kontrole pojedinca.

Socijalni psiholozi također proučavaju međuljudske odnose, uključujući privlačnost, prijateljstvo, ljubav, saradnju, agresiju i pomaganje. Ponašanje pojedinca posmatra se u odnosu prema karakteristikama drugih ljudi i situacijama u kojima se interakcija odvija. Na taj način socijalna psihologija nastoji objasniti zašto se ista osoba može ponašati različito u različitim socijalnim okolnostima.

Posebno područje čini proučavanje grupa i međugrupnih odnosa. Istražuju se procesi koji nastaju kada pojedinci djeluju kao članovi grupa, uključujući grupne norme, društvene uloge, grupno donošenje odluka, vodstvo, koheziju i [[socijalni identitet|socijalni identitet]]. Međugrupna istraživanja bave se odnosima između društvenih grupa, uključujući nastanak stereotipa i predrasuda, [[Diskriminacija|diskriminaciju]], konflikte i uslove koji mogu potaknuti saradnju među grupama.

Socijalna psihologija koristi različite istraživačke metode, uključujući laboratorijske i terenske eksperimente, korelacijska istraživanja, posmatranje, ankete i druge metode psihološkog istraživanja. Eksperimentalni pristup ima posebno značajno mjesto jer omogućava ispitivanje uzročno-posljedičnih odnosa između socijalnih situacija i ponašanja. Zbog složenosti socijalnog ponašanja, savremena socijalna psihologija često povezuje eksperimentalne metode s drugim kvantitativnim i kvalitativnim pristupima.

Socijalna psihologija ima široku primjenu u različitim područjima. Njena saznanja koriste se u [[Obrazovanje|obrazovanju]], [[zdravstvo|zdravstvu]], [[organizacija|organizacijama]], [[marketing]]u, [[komunikacija]]ma, [[politika|politici]], rješavanju sukoba i javnim politikama. Primjenjuju se, između ostalog, u proučavanju međuljudskih i međugrupnih sukoba, smanjenju predrasuda i diskriminacije, unapređenju saradnje i komunikacije te oblikovanju intervencija usmjerenih na promjenu ponašanja.&lt;ref name=&quot;APA_Social_Psychology&quot; /&gt;

== Osnovne oblasti istraživanja ==
=== Ličnost ===
{{Glavni|Psihologija ličnosti}}

[[Psihologija ličnosti]] proučava ličnost, njenu strukturu, razvoj, individualne razlike i procese kojima se oblikuju relativno trajni obrasci mišljenja, osjećanja i ponašanja. Prema definiciji [[Američko psihološko udruženje|Američkog psihološkog udruženja]], psihologija ličnosti obuhvata proučavanje prirode i definicije ličnosti, njenog razvoja i strukture, crta i dinamičkih procesa, individualnih razlika tokom života i neprilagođenih oblika ličnosti, uključujući [[poremećaj ličnosti|poremećaje ličnosti]].&lt;ref name=&quot;APA_Personality_Psychology&quot;&gt;{{cite web |title=Personality psychology |website=APA Dictionary of Psychology |publisher=American Psychological Association |url=https://dictionary.apa.org/personality-psychology |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Ličnost se pritom shvata kao složena i dinamična cjelina koja obuhvata, između ostalog, crte, interese, motive, vrijednosti, [[pojam o sebi]], sposobnosti i emocionalne obrasce, a na njen razvoj utječu nasljedni i biološki faktori, iskustva, odnosi s drugim ljudima i kulturni kontekst.&lt;ref name=&quot;APA_Personality&quot;&gt;{{cite web |title=Personality |website=APA Topics |publisher=American Psychological Association |url=https://www.apa.org/topics/personality |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Različite teorije ličnosti nude različita objašnjenja njene strukture i razvoja. [[Psihoanaliza|Psihoanalitički]] pristupi naglašavaju ulogu nesvjesnih procesa, unutrašnjih konflikata i ranih iskustava, dok [[teorija crta ličnosti|teorije crta]] nastoje opisati individualne razlike pomoću relativno stabilnih karakteristika. U savremenoj psihologiji ličnosti, crte ličnosti se obično shvataju kao relativno trajne karakteristike o kojoj se zaključuje na osnovu obrazaca ponašanja, stavova, osjećanja i navika i koja može pomoći u opisivanju i predviđanju ponašanja u različitim situacijama.&lt;ref name=&quot;APA_Personality_Trait&quot;&gt;{{cite web |title=Personality trait |website=APA Dictionary of Psychology |publisher=American Psychological Association |url=https://dictionary.apa.org/personality-trait |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Među najutjecajnijim pristupima proučavanju crta ličnosti bili su modeli [[Gordon Allport|Gordona Allporta]], [[Raymond Cattell|Raymonda Cattella]] i [[Hans Eysenck|Hansa Eysencka]]. Cattell je primjenom [[faktorska analiza|faktorske analize]] nastojao utvrditi osnovne dimenzije ličnosti i razvio sistem koji je razlikovao veći broj primarnih faktora ličnosti.&lt;ref name=&quot;Cattell_1946&quot;&gt;{{cite journal |last1=Cattell |first1=R. B. |title=Personality structure and measurement: I. The operational determination of trait unities |journal=British Journal of Psychology. General Section |volume=36 |issue=2 |pages=88–102 |date=januar 1946 |doi=10.1111/j.2044-8295.1946.tb01110.x |url-access=subscription |url=https://bpspsychub.onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1111/j.2044-8295.1946.tb01110.x |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Eysenck je predložio model prema kojem se ličnost može opisati kroz tri široke dimenzije: [[ekstraverzija i introverzija|ekstraverziju–introverziju]], [[neuroticizam|neuroticizam–emocionalnu stabilnost]] i [[psihoticizam]]–normalnost.&lt;ref name=&quot;Eysenck_1990&quot;&gt;{{cite journal |last1=Eysenck |first1=Hans J. |title=Genetic and environmental contributions to individual differences: The three major dimensions of personality |journal=Journal of Personality |volume=58 |issue=1 |pages=245–261 |date=mart 1990 |doi=10.1111/j.1467-6494.1990.tb00915.x |url-access=subscription |pmid=23750379 |url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.1111/j.1467-6494.1990.tb00915.x |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Od druge polovine 20. stoljeća sve veći značaj dobija [[Velikih pet crta ličnosti|model velikih pet crta ličnosti]], odnosno petofaktorski model. Model opisuje ličnost pomoću pet širokih dimenzija: [[ekstraverzija|ekstraverzije]], [[ugodnost|ugodnosti]], [[savjesnost|savjesnosti]], [[neuroticizam|neuroticizma]] i [[otvorenost prema iskustvu|otvorenosti prema iskustvu]]. Istraživanja su pokazala da se tih pet dimenzija može identifikovati u različitim vrstama mjera ličnosti i u različitim kulturnim kontekstima, zbog čega su postale jedno od najutjecajnijih okvira za empirijsko proučavanje strukture ličnosti.&lt;ref name=&quot;McCrae_John_1992&quot;&gt;{{cite journal |last1=McCrae |first1=R. R. |last2=John |first2=O. P. |title=An introduction to the five-factor model and its applications |journal=Journal of Personality |volume=60 |issue=2 |pages=175–215 |date=juni 1992 |doi=10.1111/j.1467-6494.1992.tb00970.x |pmid=1635039 |url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.1111/j.1467-6494.1992.tb00970.x |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Ipak, model velikih pet nije sveobuhvatna teorija ličnosti. Kritičari su ukazivali na to da opisivanje ličnosti pomoću širokih crta samo po sebi ne objašnjava uzroke ponašanja, razvoj ličnosti, njenu organizaciju niti način na koji se ponašanje mijenja u zavisnosti od situacije.&lt;ref name=&quot;McAdams_1992&quot;&gt;{{cite journal |last1=McAdams |first1=D. P. |title=The five-factor model in personality: A critical appraisal |journal=Journal of Personality |volume=60 |issue=2 |pages=329–361 |date=juni 1992 |doi=10.1111/j.1467-6494.1992.tb00976.x |pmid=1635046 |url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.1111/j.1467-6494.1992.tb00976.x |url-access=subscription |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Zbog toga savremeno proučavanje ličnosti, pored relativno stabilnih crta, obuhvata motive, ciljeve, emocionalne i kognitivne procese, međuljudske odnose, životne priče i utjecaj situacijskog i društvenog konteksta.&lt;ref name=&quot;APA_Personality_Psychology&quot; /&gt;

Ličnost se također ne smatra potpuno nepromjenjivom. Istraživanja tokom životnog vijeka pokazuju da se crte ličnosti mogu mijenjati i u odrasloj dobi, pri čemu se promjene razlikuju među pojedincima i povezane su, između ostalog, s razvojnim periodom i životnim iskustvima.&lt;ref name=&quot;Roberts_Mroczek_2008&quot;&gt;{{cite journal |last1=Roberts |first1=B. W. |last2=Mroczek |first2=D. |title=Personality Trait Change in Adulthood |journal=Current Directions in Psychological Science |volume=17 |issue=1 |pages=31–35 |date=februar 2008 |doi=10.1111/j.1467-8721.2008.00543.x |pmc=2743415 |pmid=19756219 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC2743415/ |doi-access=free |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Meta-analiza longitudinalnih istraživanja također je pokazala da se prosječne vrijednosti pojedinih crta mijenjaju tokom različitih životnih razdoblja, uključujući srednju i stariju dob.&lt;ref name=&quot;Roberts_2006&quot;&gt;{{cite journal |last1=Roberts |first1=B. W. |last2=Walton |first2=K. E. |last3=Viechtbauer |first3=W. |title=Patterns of mean-level change in personality traits across the life course: A meta-analysis of longitudinal studies |journal=Psychological Bulletin |volume=132 |issue=1 |pages=1–25 |date=januar 2006 |doi=10.1037/0033-2909.132.1.1 |pmid=16435954 |url=https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/16435954/ |url-access=subscription |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Razvoj psihologije ličnosti pratio je razvoj različitih metoda i instrumenata za [[psihološka procjena|procjenu ličnosti]]. Među njima su upitnici samoprocjene, procjene drugih osoba, psihološki intervjui i drugi psihometrijski postupci. Jedan od najpoznatijih savremenih instrumenata je [[Minnesota multifazni inventar ličnosti]] (MMPI), koji se koristi prvenstveno za procjenu psihopatologije i određenih aspekata ličnosti, posebno u kliničkim kontekstima.&lt;ref name=&quot;Sellbom_2019&quot;&gt;{{cite journal |last1=Sellbom |first1=M. |title=The MMPI-2-Restructured Form (MMPI-2-RF): Assessment of Personality and Psychopathology in the Twenty-First Century |journal=Annual Review of Clinical Psychology |volume=15 |pages=149–177 |date=7. 5. 2019 |doi=10.1146/annurev-clinpsy-050718-095701 |pmid=30601687 |url=https://www.annualreviews.org/doi/10.1146/annurev-clinpsy-050718-095701 |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Među popularnim instrumentima je i [[Myers–Briggs tipski indikator]] (MBTI), zasnovan na tipologiji [[Carl Jung|Carla Junga]]. Međutim, njegova široka popularnost ne znači i jednaku prihvaćenost u psihometrijskoj literaturi. Istraživanja su ukazivala na probleme povezane s pouzdanošću i valjanošću MBTI-ja te na potrebu za oprezom pri njegovoj primjeni, naročito u organizacijskim i profesionalnim kontekstima.&lt;ref name=&quot;Boyle_1995&quot;&gt;{{cite journal |last1=Boyle |first1=G. J. |title=Myers-Briggs Type Indicator (MBTI): Some Psychometric Limitations |journal=Australian Psychologist |volume=30 |issue=1 |pages=71–74 |date=mart 1995 |doi=10.1111/j.1742-9544.1995.tb01750.x |url=https://aps.onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.1111/j.1742-9544.1995.tb01750.x |url-access=subscription |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Za istraživanje individualnih razlika razvijeni su i javno dostupni skupovi čestica, među kojima je [[Međunarodni skup čestica za procjenu ličnosti]] (IPIP). IPIP predstavlja javno dostupnu zbirku čestica i skala za procjenu različitih konstrukata ličnosti i omogućava istraživačima razvoj i prilagođavanje mjernih instrumenata bez ograničenja karakterističnih za komercijalne testove.&lt;ref name=&quot;STAR_Upitnici&quot;&gt;{{cite web |title=Otvoreni upitnici |website=STAR centar za primenjenu psihologiju |publisher=Filozofski fakultet Univerziteta u Novom Sadu |url=https://star.ff.uns.ac.rs/upitnici.php |access-date=20. 8. 2026 |language=sr}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Goldberg_2006&quot;&gt;{{cite journal |last1=Goldberg |first1=L. R. |last2=Johnson |first2=J. A. |last3=Eber |first3=H. W. |last4=Hogan |first4=R. |last5=Ashton |first5=M. C. |last6=Cloninger |first6=C. R. |last7=Gough |first7=H. G. |title=The international personality item pool and the future of public-domain personality measures |journal=Journal of Research in Personality |volume=40 |issue=1 |pages=84–96 |date=februar 2006 |doi=10.1016/j.jrp.2005.08.007 |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S0092656605000553 |url-access=subscription |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Proučavanje ličnosti povezano je i s proučavanjem [[poremećaj ličnosti|poremećaja ličnosti]]. Pored tradicionalnog kategorijalnog pristupa, savremena istraživanja sve više razmatraju [[dimenzionalni modeli poremećaja ličnosti|dimenzionalne modele]], prema kojima se patološke karakteristike ličnosti mogu posmatrati kao kontinuum različitih stepena izraženosti. [[DSM-5]] je zadržao tradicionalnu klasifikaciju poremećaja ličnosti u odjeljku II, ali je u odjeljku III predstavio Alternativni DSM-5 model poremećaja ličnosti, koji kombinuje procjenu oštećenja u funkcionisanju ličnosti s dimenzionalnom procjenom patoloških crta.&lt;ref name=&quot;DSM5_TR_AMPD&quot;&gt;{{cite book |title=Diagnostic and Statistical Manual of Mental Disorders, Fifth Edition, Text Revision (DSM-5-TR) |chapter=Alternative DSM-5 Model for Personality Disorders |publisher=American Psychiatric Association |date=2022 |doi=10.1176/appi.books.9780890425787.Alternate_DSM5_Model_for_Personality_Disorders |url=https://doi.org/10.1176/appi.books.9780890425787.Alternate_DSM5_Model_for_Personality_Disorders |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Motivacija ===
{{Glavni|Motivacija}}

[[Motivacija]] je skup psiholoških procesa koji pokreću, usmjeravaju i održavaju ponašanje prema određenim ciljevima. U psihologiji se proučava zašto pojedinac započinje određeno ponašanje, zašto ga usmjerava prema određenom cilju, koliko napora ulaže i zbog čega u njemu ustrajava ili od njega odustaje. Motivacija je povezana s potrebama, željama, ciljevima, emocijama, očekivanjima i nagradama, a na njeno djelovanje utječu i biološki i društveni faktori.&lt;ref name=&quot;Godsil_2003_Motivation&quot;&gt;{{cite book |last1=Godsil |first1=Bill P. |last2=Tinsley |first2=Matthew R. |last3=Fanselow |first3=Michael S. |chapter=Motivation |editor1-last=Weiner |editor1-first=Irving B. |editor2-last=Healy |editor2-first=Alice F. |editor3-last=Proctor |editor3-first=Robert W. |title=Handbook of Psychology: Volume 4, Experimental Psychology |publisher=John Wiley &amp; Sons, Inc. |date=2003 |pages=33–60 |isbn=978-0-471-17669-5 |doi=10.1002/0471264385.wei0402 |chapter-url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1002/0471264385.wei0402 |access-date=25. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Historijski razvoj psiholoških teorija motivacije obuhvatio je različita objašnjenja, od naglašavanja urođenih [[instinkt]]a do proučavanja potreba, nagona, nagrada, ciljeva i kognitivnih procesa. [[William James]] je među prvim psiholozima sistematski razmatrao instinkte i njihovu ulogu u ponašanju, dok su darvinističke ideje o prilagođavanju i preživljavanju snažno utjecale na razvoj ranih teorija motivacije.&lt;ref name=&quot;Forgas_2005_SocialMotivation&quot;&gt;{{cite book |last1=Forgas |first1=Joseph P. |last2=Williams |first2=Kipling D. |last3=Laham |first3=Simon M. |chapter=Social motivation: Introduction and overview |editor1-last=Forgas |editor1-first=Joseph P. |editor2-last=Williams |editor2-first=Kipling D. |editor3-last=Laham |editor3-first=Simon M. |title=Social Motivation: Conscious and Unconscious Processes |publisher=Cambridge University Press |date=2005 |pages=1–17 |isbn=978-0-521-83254-0 |doi=10.1017/CBO9780511735066.003 |chapter-url=https://doi.org/10.1017/CBO9780511735066.003 |access-date=25. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

U [[psihoanaliza|psihoanalitičkoj teoriji]], [[Sigmund Freud]] je motivaciju povezivao s djelovanjem nagona. U ranijoj Freudovoj teoriji naglašena je uloga seksualnog nagona i načela zadovoljstva, dok je kasnije uveo i [[nagon smrti]], koji je povezao s agresijom, destruktivnim ponašanjem i pojavom prisilnog ponavljanja.&lt;ref name=&quot;Weiner_1992_HumanMotivation&quot;&gt;{{cite book |last=Weiner |first=Bernard |title=Human Motivation: Metaphors, Theories, and Research |publisher=SAGE Publications |date=1992 |isbn=978-0-7619-0491-5 |url=https://books.google.com/books?id=Hls5cPZlS4QC |access-date=25. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Freudovo shvatanje motivacije bilo je povezano s pretpostavkom da ponašanje nije uvijek određeno svjesnim namjerama, nego da na njega mogu utjecati nesvjesni procesi i unutrašnji konflikti.

[[Biheviorizam|Biheviorističke]] teorije pomjerile su fokus s unutrašnjih psihičkih procesa na ponašanje koje se može neposredno posmatrati i njegove odnose s okolinom. Učenje putem [[potkrepljenje|potkrepljenja]] i [[kazna (psihologija)|kazne]] postalo je jedno od važnih objašnjenja načina na koji se ponašanje održava ili mijenja. [[Clark L. Hull]] razvio je [[teorija redukcije nagona|teoriju redukcije nagona]], prema kojoj fiziološke potrebe stvaraju stanje nagona koje motiviše ponašanje usmjereno prema njegovom smanjenju.&lt;ref name=&quot;Hull_1943_PrinciplesOfBehavior&quot;&gt;{{cite book |last=Hull |first=Clark L. |title=Principles of Behavior: An Introduction to Behavior Theory |publisher=D. Appleton-Century Company |date=1943 |url=https://books.google.com/books?id=6WB9AAAAMAAJ |access-date=25. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Biološke teorije motivacije posebno proučavaju ulogu fizioloških potreba i mehanizama koji održavaju unutrašnju ravnotežu organizma. [[Glad]], [[žeđ]], seksualno ponašanje i termoregulacija među primjerima su motivacijskih procesa koji imaju snažnu biološku osnovu. Međutim, ljudsko ponašanje nije moguće objasniti samo fiziološkim potrebama. Na motivaciju utječu i prethodno iskustvo, očekivanja, dostupnost nagrada, društveno okruženje i individualni ciljevi.&lt;ref name=&quot;Forgas_2005_SocialMotivation&quot; /&gt;

Važan pojam u proučavanju motivacije jeste [[homeostaza]], odnosno održavanje relativno stabilnog unutrašnjeg stanja organizma. Na primjer, nedostatak vode može dovesti do fizioloških promjena koje povećavaju vjerovatnoću ponašanja usmjerenog prema njenom pronalaženju i uzimanju. Međutim, ponašanje povezano s hranom i drugim potrebama ne određuju samo fiziološki signali. Na njega mogu utjecati i vrijeme dana, dostupnost hrane, njena privlačnost, prethodno iskustvo i društveni kontekst.&lt;ref name=&quot;Forgas_2005_SocialMotivation&quot; /&gt;

Savremene teorije motivacije sve više naglašavaju ulogu ciljeva, očekivanja i procjene vrijednosti ishoda. Pojedinci ne reaguju samo na neposredne potrebe ili nagrade, nego mogu planirati ponašanje prema budućim ciljevima i mijenjati svoje postupke na osnovu procjene vjerovatnoće uspjeha i vrijednosti očekivanog ishoda. U tom smislu, motivacija je povezana s procesima donošenja odluka, samoregulacijom i usmjeravanjem ponašanja prema ciljevima.&lt;ref name=&quot;Shah_2008_HandbookMotivationScience&quot;&gt;{{cite book |editor1-last=Shah |editor1-first=James Y. |editor2-last=Gardner |editor2-first=Wendi L. |title=Handbook of Motivation Science |publisher=Guilford Press |date=2008 |isbn=978-1-59385-568-0 |url=https://books.google.com/books?id=iCxpZkZtDG8C |access-date=25. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

U psihologiji se također razlikuje intrinzična od ekstrinzične motivacije. Intrinzična motivacija odnosi se na obavljanje aktivnosti zbog interesa, zadovoljstva ili uživanja koje proizlazi iz same aktivnosti, dok ekstrinzična motivacija uključuje ponašanje usmjereno prema vanjskim posljedicama, kao što su nagrada, izbjegavanje kazne ili ostvarivanje nekog drugog cilja.&lt;ref name=&quot;Ryan_Deci_2000_IntrinsicExtrinsic&quot;&gt;{{cite journal |last1=Ryan |first1=Richard M. |last2=Deci |first2=Edward L. |title=Intrinsic and Extrinsic Motivations: Classic Definitions and New Directions |journal=Contemporary Educational Psychology |volume=25 |issue=1 |date=2000 |pages=54–67 |doi=10.1006/ceps.1999.1020 |url=https://doi.org/10.1006/ceps.1999.1020 |doi-access=free |access-date=25. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Jedan od utjecajnih savremenih pristupa jeste [[teorija samoodređenja]], koju su razvili [[Edward Deci]] i [[Richard Ryan]]. Prema toj teoriji, ljudsko funkcionisanje i motivacija povezani su sa zadovoljavanjem osnovnih psiholoških potreba za autonomijom, kompetencijom i povezanošću s drugima. Teorija razlikuje različite oblike motivacije duž kontinuuma od amotivacije i vanjski regulisanog ponašanja do autonomnije, intrinzične motivacije.&lt;ref name=&quot;Ryan_Deci_2000_SelfDeterminationTheory&quot;&gt;{{cite journal |last1=Ryan |first1=Richard M. |last2=Deci |first2=Edward L. |title=Self-determination theory and the facilitation of intrinsic motivation, social development, and well-being |journal=American Psychologist |volume=55 |issue=1 |date=2000 |pages=68–78 |doi=10.1037/0003-066X.55.1.68 |pmid=11392867 |url=https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/11392867/ |url-access=subscription |access-date=25. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Motivacija je usko povezana i sa socijalnim okruženjem. Ljudi mogu usvajati ciljeve posmatranjem ponašanja drugih osoba i zaključivanjem o njihovim namjerama. Istraživanja fenomena poznatog kao ''zaraza ciljem'' pokazuju da opažanje ciljeva drugih ljudi može utjecati na vlastite ciljeve i ponašanje pojedinca.&lt;ref name=&quot;Aarts_2004_GoalContagion&quot;&gt;{{cite journal |last1=Aarts |first1=Henk |last2=Gollwitzer |first2=Peter M. |last3=Hassin |first3=Ran R. |title=Goal Contagion: Perceiving Is for Pursuing |journal=Journal of Personality and Social Psychology |volume=87 |issue=1 |date=2004 |pages=23–37 |doi=10.1037/0022-3514.87.1.23 |url=https://doi.org/10.1037/0022-3514.87.1.23 |url-access=subscription |access-date=25. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Nesvjesni um ===
{{Također pogledajte|Nesvjesni um}}

Pojam [[Nesvjesni um|nesvjesnog]] odnosi se na mentalne procese i sadržaje koji nisu neposredno dostupni [[svijest|svijesti]], ali mogu utjecati na mišljenje, osjećaje i ponašanje. U savremenoj psihologiji termin se koristi u različitim značenjima. U [[psihoanaliza|psihoanalitičkoj]] tradiciji nesvjesno označava dio psihičkog života koji uključuje, između ostalog, potisnuta sjećanja, emocionalne konflikte, želje i impulse koji nisu neposredno dostupni svijesti, ali mogu imati dinamički utjecaj na ponašanje. U [[kognitivna psihologija|kognitivnoj psihologiji]] nesvjesni ili [[ne-svjesno procesiranje|ne-svjesni procesi]] obično označavaju mentalne procese koji se odvijaju bez svjesnog uvida ili kontrole.&lt;ref name=&quot;APA_Unconscious&quot;&gt;{{cite web |title=Unconscious |website=APA Dictionary of Psychology |publisher=American Psychological Association |url=https://dictionary.apa.org/unconscious |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;APA_Unconscious_Process&quot;&gt;{{cite web |title=Unconscious process |website=APA Dictionary of Psychology |publisher=American Psychological Association |url=https://dictionary.apa.org/unconscious-process |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Ideja da mentalni procesi mogu utjecati na ponašanje izvan neposredne svijesti ima dugu historiju, ali je posebno mjesto dobila razvojem psihodinamičkih teorija krajem 19. i početkom 20. stoljeća. [[Sigmund Freud]] je nesvjesno smatrao jednim od osnovnih područja psihičkog života i tvrdio da potisnute želje, konflikti i sjećanja mogu utjecati na svjesno mišljenje i ponašanje. U djelima poput ''[[Tumačenje snova (Freud)|Tumačenja snova]]'' i ''[[Psihopatologija svakodnevnog života]]'' pokušavao je pokazati kako se nesvjesni procesi mogu ispoljavati kroz snove, omaške, zaboravljanje i druge svakodnevne pojave.&lt;ref name=&quot;Freud_1997&quot;&gt;{{cite book |last1=Freud |first1=Sigmund |title=The Interpretation of Dreams |publisher=Wordsworth Editions |date=1997 |series=Wordsworth Classics of World Literature |isbn=978-1-85326-484-9 |url=https://books.google.ba/books?id=-pB1UoFnjZcC |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Freudov koncept nesvjesnog razlikovao se od jednostavne ideje o sadržajima kojih osoba trenutno nije svjesna: u psihoanalitičkoj teoriji nesvjesni sadržaji mogu biti povezani s unutrašnjim konfliktima i aktivno utjecati na psihički život.&lt;ref name=&quot;APA_Unconscious&quot; /&gt;

Različita shvatanja nesvjesnih procesa razvijala su se i izvan Freudove psihoanalize. [[Pierre Janet]] proučavao je disocijaciju i mentalne procese koji se mogu odvijati izvan neposredne svijesti, dok je [[Carl Jung]] kasnije razlikovao [[lično nesvjesno]] od [[kolektivno nesvjesno|kolektivnog nesvjesnog]].&lt;ref name=&quot;Kihlstrom_2008&quot;&gt;{{cite book |last1=Kihlstrom |first1=J. F. |chapter=The psychological unconscious |editor1-last=John |editor1-first=O. P. |editor2-last=Robins |editor2-first=R. W. |editor3-last=Pervin |editor3-first=L. A. |title=Handbook of Personality: Theory and Research |edition=3. |publisher=Guilford Press |date=2008 |pages=583–602 |isbn=978-1-60918-059-1 |url=https://books.google.ba/books?id=olgW-du4RBcC |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Ovi pristupi razlikovali su se u pretpostavkama o prirodi i funkciji nesvjesnog, zbog čega se u savremenoj psihologiji ne može govoriti o jednom jedinstvenom konceptu nesvjesnog.

Eksperimentalna psihologija počela je proučavati nesvjesne procese nezavisno od psihoanalitičkih teorija. Već su [[Charles Sanders Peirce]] i [[Joseph Jastrow]] u eksperimentima objavljenim 1884. pokazali da ispitanici mogu razlikovati vrlo male razlike između podražaja i kada nisu bili sigurni u svoju sposobnost razlikovanja. Njihov rad često se navodi kao rani primjer eksperimentalnog proučavanja procesa koji nisu potpuno dostupni introspekciji.&lt;ref name=&quot;Peirce_Jastrow_1884&quot;&gt;{{cite journal |last1=Peirce |first1=C. S. |last2=Jastrow |first2=J. |title=On Small Differences in Sensation |journal=Memoirs of the National Academy of Sciences |volume=3 |pages=73–83 |date=1884 |url=https://philpapers.org/archive/PEIOSD.pdf |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Tokom razvoja [[kognitivna psihologija|kognitivne psihologije]] istraživači su počeli proučavati procese koji se odvijaju bez svjesnog uvida. U tom kontekstu razlikuju se, između ostalog, [[eksplicitno pamćenje|eksplicitni]] i [[implicitno pamćenje|implicitni]] oblici pamćenja. Implicitno pamćenje odnosi se na promjene u ponašanju ili uspješnosti koje proizlaze iz prethodnog iskustva, iako osoba ne mora biti sposobna svjesno se prisjetiti tog iskustva.&lt;ref name=&quot;Schacter_1987&quot;&gt;{{cite journal |last1=Schacter |first1=D. L. |title=Implicit memory: History and current status |journal=Journal of Experimental Psychology: Learning, Memory, and Cognition |volume=13 |issue=3 |pages=501–518 |date=1987 |doi=10.1037/0278-7393.13.3.501 |url=https://psycnet.apa.org/doiLanding?doi=10.1037%2F0278-7393.13.3.501 |url-access=subscription |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Srodno tome, istraživanja [[priming (psihologija)|priminga]] pokazuju da prethodna izloženost određenom podražaju može utjecati na kasniju obradu drugog podražaja, čak i kada osoba nije svjesno usmjerena na tu prethodnu informaciju.&lt;ref name=&quot;Greenwald_1995&quot;&gt;{{cite journal |last1=Greenwald |first1=A. G. |last2=Klinger |first2=M. R. |last3=Schuh |first3=E. S. |title=Activation by marginally perceptible (&quot;subliminal&quot;) stimuli: Dissociation of unconscious from conscious cognition |journal=Journal of Experimental Psychology: General |volume=124 |issue=1 |pages=22–42 |date=1995 |doi=10.1037/0096-3445.124.1.22 |url-access=subscription |url=https://psycnet.apa.org/doiLanding?doi=10.1037%2F0096-3445.124.1.22 |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Poseban predmet istraživanja predstavlja [[subliminalna percepcija]], odnosno obrada podražaja koji se nalaze ispod nivoa eksplicitne svijesti. Međutim, postojanje nesvjesne obrade ne znači da je svaki složeni mentalni proces moguće izvesti bez svijesti. U eksperimentalnim istraživanjima važno je utvrditi da ispitanik zaista nije registrovao ciljni podražaj, jer se tvrdnje o nesvjesnom utjecaju mogu zasnivati na različitim kriterijima svjesne dostupnosti.&lt;ref name=&quot;APA_Unconscious_Perception&quot;&gt;{{cite web |title=Unconscious perception |website=APA Dictionary of Psychology |publisher=American Psychological Association |url=https://dictionary.apa.org/unconscious-perception |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Savremena istraživanja također proučavaju odnos između nesvjesnih procesa i donošenja odluka. [[Neuronauka|Neuronaučna]] istraživanja pokazala su da se određeni obrasci moždane aktivnosti povezani s izborom mogu pojaviti prije nego što osoba prijavi svjesnu svijest o odluci. U studiji Chuna Sionga Soona i saradnika iz 2008, obrasci aktivnosti u prefrontalnim i parijetalnim područjima mozga omogućili su predviđanje nekih aspekata budućeg izbora nekoliko sekundi prije nego što su ispitanici prijavili svjesnu svijest o odluci.&lt;ref name=&quot;Soon_2008&quot;&gt;{{cite journal |last1=Soon |first1=C. S. |last2=Brass |first2=M. |last3=Heinze |first3=H.-J. |last4=Haynes |first4=J.-D. |title=Unconscious determinants of free decisions in the human brain |journal=Nature Neuroscience |volume=11 |issue=5 |pages=543–545 |date=2008 |doi=10.1038/nn.2112 |pmid=18408715 |url=https://www.nature.com/articles/nn.2112 |url-access=subscription |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Takvi nalazi pokrenuli su rasprave o odnosu između svjesnog odlučivanja, neuralnih procesa i [[slobodna volja|slobodne volje]], ali sami po sebi ne predstavljaju dokaz da je slobodna volja iluzija. Pitanje u kojoj mjeri neuralni procesi koji prethode svjesnoj odluci određuju konačno ponašanje ostaje predmet naučne i filozofske rasprave.&lt;ref name=&quot;Baumeister_2008&quot;&gt;{{cite journal |last1=Baumeister |first1=R. F. |title=Free Will in Scientific Psychology |journal=Perspectives on Psychological Science |volume=3 |issue=1 |pages=14–19 |date=2008 |doi=10.1111/j.1745-6916.2008.00057.x |url-access=subscription|url=https://journals.sagepub.com/doi/10.1111/j.1745-6916.2008.00057.x |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

U savremenoj psihologiji zbog toga je korisno razlikovati psihoanalitičko shvatanje [[nesvjesno|nesvjesnog]] od šireg pojma mentalnih procesa koji se odvijaju bez svjesne dostupnosti. Dok je Freudovo nesvjesno dio određene teorije psihičkog funkcionisanja, savremena eksperimentalna psihologija proučava nesvjesnu obradu kroz mjerljive pojave kao što su implicitno pamćenje, priming, automatska obrada i subliminalna percepcija.&lt;ref name=&quot;APA_Unconscious_Process&quot;/&gt;

=== Razvojna psihologija ===
{{Glavni|Razvojna psihologija}}

[[Razvojna psihologija]] je grana psihologije koja naučnim metodama proučava promjene i kontinuitet u mišljenju, emocijama, ponašanju i međuljudskim odnosima tokom [[Životna dob|životnog vijeka]]. Obuhvata proučavanje razvoja od [[prenatalni rast i razvoj čovjeka|prenatalnog perioda]] i ranog djetinjstva preko [[Adolescencija|adolescencije]] i odrasle dobi do [[starenje|starosti]]. Pored promjena koje se javljaju s dobi, razvojni psiholozi proučavaju i individualne razlike među ljudima, kao i međudjelovanje bioloških, psiholoških i okolinskih faktora koji oblikuju razvoj.&lt;ref name=&quot;Crain_2014&quot;&gt;{{cite book |last=Crain |first=William |title=Theories of Development: Concepts and Applications |edition=6. |publisher=Routledge |date=2014 |isbn=978-0-205-81046-8 |url=https://books.google.com/books?id=Ts5WCgAAQBAJ |access-date=25. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Jedan od ranih primjera sistematskog proučavanja ljudskog razvoja predstavlja rad [[Charles Darwin|Charlesa Darwina]]. Na osnovu posmatranja razvoja svog sina, Darwin je 1877. objavio rad u kojem je opisao razvoj određenih oblika ponašanja i emocionalnog izražavanja u ranom djetinjstvu.&lt;ref name=&quot;Darwin_1877_BiographicalSketchInfant&quot;&gt;{{cite journal |last=Darwin |first=Charles R. |title=A biographical sketch of an infant |journal=Mind |volume=2 |issue=7 |date=1877 |pages=285–294 |url=http://darwin-online.org.uk/content/frameset?itemID=F1779&amp;viewtype=text&amp;pageseq=1 |access-date=25. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Krajem 19. i početkom 20. stoljeća proučavanje dječijeg razvoja postepeno se oblikovalo kao zasebno područje psiholoških istraživanja. Među najutjecajnijim istraživačima bio je [[Jean Piaget]], čija su istraživanja kognitivnog razvoja značajno utjecala na razvojne teorije i istraživanja tokom 20. stoljeća.&lt;ref name=&quot;Piaget_1952_OriginOfIntelligence&quot;&gt;{{cite book |last=Piaget |first=Jean |title=The Origin of Intelligence in the Child |publisher=Routledge &amp; Kegan Paul |date=1952 |url=https://archive.org/details/in.ernet.dli.2015.458564 |access-date=25. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Rana istraživanja razvojne psihologije bila su u velikoj mjeri usmjerena na djetinjstvo i [[adolescencija|adolescenciju]], posebno na razvoj kognitivnih sposobnosti. Kasnije se područje proširilo na proučavanje razvoja tokom cijelog životnog vijeka. Savremena razvojna psihologija obuhvata različite aspekte razvoja, uključujući [[kognitivni razvoj|kognitivni]], [[jezični razvoj|jezični]], emocionalni, socijalni, moralni i fizički razvoj, kao i promjene u strukturi i funkciji [[mozak|mozga]].&lt;ref name=&quot;Crain_2014&quot; /&gt;

Razvojni psiholozi nastoje objasniti i kako i zašto dolazi do razvojnih promjena. U tu svrhu proučavaju međudjelovanje naslijeđa i okoline, kao i utjecaj iskustava, učenja, odnosa s drugim ljudima, kulture i društvenih institucija. Razvoj se stoga ne posmatra jednostavno kao posljedica biološkog sazrijevanja, nego kao rezultat složenog međudjelovanja bioloških predispozicija i iskustava pojedinca.&lt;ref name=&quot;Baltes_1987&quot;&gt;{{cite journal |last=Baltes |first=Paul B. |title=Theoretical propositions of life-span developmental psychology: On the dynamics between growth and decline |journal=Developmental Psychology |volume=23 |issue=5 |date=1987 |pages=611–626 |doi=10.1037/0012-1649.23.5.611 |url=https://doi.org/10.1037/0012-1649.23.5.611 |url-access=subscription |access-date=25. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Poseban metodološki izazov predstavlja proučavanje [[dojenče|dojenčadi]], koja ne mogu verbalno izvještavati o svojim iskustvima na način na koji to mogu starija djeca i odrasli. Zbog toga su razvojni istraživači razvili metode koje se oslanjaju na mjerenje pogleda, usmjeravanja pažnje, pokreta i drugih oblika ponašanja. Takve metode omogućavaju proučavanje ranog razvoja percepcije, pažnje, pamćenja i razumijevanja objekata i događaja.&lt;ref name=&quot;Hunnius_2010_EarlyDevelopmentObjectKnowledge&quot;&gt;{{cite journal |last1=Hunnius |first1=Sabine |last2=Bekkering |first2=Harold |title=The early development of object knowledge: a study of infants' visual anticipations during action observation |journal=Developmental Psychology |volume=46 |issue=2 |date=2010 |pages=446–454 |doi=10.1037/a0016543 |pmid=20210504 |url=https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/20210504/ |url-access=subscription |access-date=25. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Za proučavanje promjena tokom života koriste se različiti istraživački nacrti, uključujući [[longitudinalno istraživanje|longitudinalna]] i [[transverzalno istraživanje|transverzalna istraživanja]]. Longitudinalna istraživanja prate iste osobe tokom određenog perioda i omogućavaju proučavanje individualnih razvojnih putanja, dok transverzalna istraživanja porede različite dobne grupe u određenom trenutku. Kombinovanje različitih istraživačkih nacrta omogućava bolje razlikovanje promjena povezanih sa starenjem od razlika među generacijama.&lt;ref name=&quot;Baltes_1978_LifeSpan&quot;&gt;{{cite book |last=Baltes |first=Paul B. |title=Life-Span Development and Behavior |publisher=Academic Press |date=1978 |url=https://archive.org/details/lifespandevelopm0000unse_c8k0 |access-date=25. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Razvojna psihologija stoga se ne ograničava na proučavanje ranog razvoja. [[Starenje]] i promjene u kasnoj odrasloj dobi predstavljaju važan dio savremenih istraživanja. Istraživanja pokazuju da različite kognitivne sposobnosti ne slijede isti razvojni obrazac: neke sposobnosti mogu opadati s dobi, dok druge mogu ostati relativno stabilne ili se razvijati kroz iskustvo i znanje.&lt;ref name=&quot;Finkel_2003e&quot;&gt;{{cite journal |last1=Finkel |first1=Deborah |last2=Reynolds |first2=Chandra A. |last3=McArdle |first3=John J. |last4=Gatz |first4=Margaret |last5=Pedersen |first5=Nancy L. |title=Latent growth curve analyses of accelerating decline in cognitive abilities in late adulthood |journal=Developmental Psychology |volume=39 |issue=3 |date=2003 |pages=535–550 |doi=10.1037/0012-1649.39.3.535 |pmid=12760521 |url=https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/12760521/ |url-access=subscription |access-date=25. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Savremena razvojna psihologija stoga ljudski razvoj posmatra kao dinamičan proces koji traje tokom cijelog životnog vijeka. Umjesto jednostavnog shvatanja razvoja kao linearnog napredovanja od nezrelosti prema zrelosti, savremeni pristupi proučavaju istovremeno procese rasta, stabilnosti i opadanja te njihovu povezanost s biološkim sazrijevanjem, učenjem, iskustvom i društvenim i kulturnim kontekstom.&lt;ref name=&quot;Baltes_1987&quot; /&gt;

== Etika i etički principi ==

Etički principi i pravila u domenu psihologije mijenjali su se tokom vremena. Neka poznata istraživanja iz prošlosti danas se smatraju neetičkim i suprotnim važećim kodeksima (npr. Kanadski kodeks ponašanja za istraživanja koja uključuju ljude i Belmontov izvještaj). [[Američko psihološko udruženje]] (APA) razvilo je skup etičkih principa i kodeks ponašanja za ovu profesiju.&lt;ref name=&quot;APA2016&quot;&gt;{{cite web |author=American Psychological Association |year=2016 |title=Ethical principles of psychologists and code of conduct |url=https://www.apa.org/ethics/code |accessdate=13. 2. 2026 |language=engleski}}&lt;/ref&gt;

Savremeni standardi uključuju informisani i dobrovoljni pristanak. Nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], uspostavljen je Nürnberški kodeks zbog zloupotreba ispitanika koji učestvuju u eksperimentu od strane [[Nacizam|nacista]]. Nakon toga je većina zemalja (i naučnih časopisa) usvojila Helsinšku deklaraciju. U SAD-u su Nacionalni instituti za zdravlje (NIH) 1966. osnovali Institucionalni odbor za reviziju (''Institutional Review Board''), a 1974. je usvojen Nacionalni zakon o istraživanju. Ove mjere su potaknule istraživače da obavezno dobiju informisani pristanak od učesnika. Do uspostavljanja ovih pravila doveo je određeni broj etički upitnih istraživanja, među kojima su radioizotopske studije u školi Fernald (MIT–Harvard), tragedija s talidomidom, istraživanje hepatitisa u Willowbrooku, Milgramova istraživanja o poslušnosti autoritetu i Stanfordski zatvorski eksperiment.

=== Etika u radu s ljudima ===

Kodeks etike [[Američko psihološko udruženje|Američkog psihološkog udruženja]] nastao je 1951. pod nazivom &quot;Etički standardi psihologa&quot;. Ovaj kodeks je usmjeravao donošenje zakona o licenciranju u većini američkih saveznih država. Tokom decenija više puta je mijenjan i sadrži i opće principe i obavezujuće etičke standarde.

Etički principi psihologa i kodeks ponašanja APA sastoje se od pet općih principa, koji imaju zadatak da usmjere psihologe ka višem nivou etičke prakse u situacijama kada se ne primjenjuje određeni standard. Ti principi su:

* ''A. Dobrobit i neškodljivost'' – Psiholozi moraju djelovati u korist onih s kojima rade i „ne nanositi štetu“.
* ''B. Vjernost i odgovornost'' – Svijest o povjerenju javnosti u profesiju i pridržavanje etičkih standarda.
* ''C. Integritet'' – Promovisanje iskrenosti i tačnosti, uz izbjegavanje obmana i prevara.
* ''D. Pravednost'' – Razumijevanje da psihologija mora biti na dobrobit svima.
* ''E. Poštivanje prava i dostojanstva ljudi'' – Zaštita prava osoba u radu s psiholozima, uključujući povjerljivost, privatnost i autonomiju.

APA je 2010. dodatno revidirala kodeks kako bi spriječila njegovu upotrebu za opravdavanje kršenja [[Ljudska prava|ljudskih prava]], što je bio odgovor na učešće članova APA u ispitivanjima tokom administracije predsjednika SAD-a [[George W. Bush|Georgea W. Busha]].&lt;ref name=&quot;APA2010&quot;&gt;{{cite web |title=American Psychological Association amends ethics code |url=https://www.apa.org/news/press/releases/2010/02/ethics-code |publisher=APA.org |accessdate=13. 2. 2026 |language=engleski}}&lt;/ref&gt;

Kanadsko psihološko udruženje (CPA) i [[Evropski savez psiholoških udruženja]] (EFPA) koriste slične modele zasnovane na principima dostojanstva, odgovornosti i integriteta.&lt;ref name=&quot;CPA2017&quot;&gt;{{cite web |title=Canadian Code of Ethics for Psychologists |url=https://cpa.ca/docs/File/Ethics/CPA_Code_2017_4thEd.pdf |year=2017 |accessdate=13. 2. 2026 |language=engleski}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;EFPA2015&quot;&gt;{{cite web |title=Model Code of Ethics |url=http://www.efpa.eu |publisher=European Federation of Psychologists' Associations |year=2015 |accessdate=13. 2. 2026 |language=engleski}}&lt;/ref&gt;

Među etičkim pitanjima koja se smatraju naročito značajnim su obaveza rada isključivo u okviru vlastite stručnosti, čuvanje povjerljivosti podataka o pacijentima i izbjegavanje seksualnih odnosa s njima. Neke od najčešćih pritužbi protiv [[Klinička psihologija|kliničkih psihologa]] odnose se na seksualno neprimjereno ponašanje&lt;ref name=&quot;Jones_2003_Ethical_Issues&quot;&gt;{{cite book |last=Jones |first=Stanley E. |chapter=Ethical Issues in Clinical Psychology |editor-last=Stricker |editor-first=George |editor2-last=Widiger |editor2-first=Thomas A. |editor3-last=Weiner |editor3-first=Irving B. |title=Handbook of Psychology, Volume 8: Clinical Psychology |publisher=John Wiley &amp; Sons, Inc. |location=Hoboken, NJ |year=2003 |volume=8 |pages=509–532 |isbn=978-0-471-39263-7 |doi=10.1002/0471264385.wei0821 |chapter-url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.1002/0471264385.wei0821 |access-date=12. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; i povrede povjerljivosti ili privatnosti.

=== Etika u radu sa životinjama ===

Istraživanja na [[Životinje|životinjama]], također, regulišu univerzitetski etički odbori. Etičke smjernice navode da je upotreba životinja u naučne svrhe prihvatljiva samo kada je šteta nanesena životinjama manja od koristi koje proizlaze iz istraživanja.&lt;ref name=&quot;Sherwin_2003&quot;&gt;{{cite journal |last=Sherwin |first=Chris M. |last2=Christiansen |first2=Stine B. |last3=Duncan |first3=Ian J. |last4=Erhard |first4=Hans W. |last5=Lay |first5=Don C. |last6=Mench |first6=Joy A. |last7=O’Connor |first7=Cheryl E. |last8=Petherick |first8=J. Carol |title=Guidelines for the ethical use of animals in applied ethology studies |journal=Applied Animal Behaviour Science |volume=81 |issue=3 |pages=291–305 |year=2003 |doi=10.1016/S0168-1591(02)00288-5 |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S0168159102002885 |url-access=subscription |access-date=12. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte ==
* [[Emocije]]
* [[Geštalt psihologija]]
* [[Pamćenje]]
* [[Psihoterapija]]
* [[Učenje]]
* [[Zaboravljanje]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Dodatna literatura ==

* {{cite book|last1=Badcock|first1=Christopher R.|title=International Encyclopedia of the Social &amp; Behavioral Sciences|year=2015|isbn=978-0-08-097087-5|pages=340–344|chapter=Nature-Nurture Controversy, History of|doi=10.1016/B978-0-08-097086-8.03136-6}}
* {{cite book|last1=Cascio|first1=Wayne F.|title=International Encyclopedia of the Social &amp; Behavioral Sciences|year=2015|isbn=978-0-08-097087-5|pages=879–884|chapter=Industrial–Organizational Psychology: Science and Practice|doi=10.1016/B978-0-08-097086-8.22007-2}}
* {{cite book|last1=Chryssochoou|first1=Xenia|title=International Encyclopedia of the Social &amp; Behavioral Sciences|year=2015|isbn=978-0-08-097087-5|pages=532–537|chapter=Social Psychology|doi=10.1016/B978-0-08-097086-8.24095-6}}
* {{cite book|last1=Deakin|first1=Nicholas|title=International Encyclopedia of the Social &amp; Behavioral Sciences|year=2015|isbn=978-0-08-097087-5|pages=31–36|chapter=Philosophy, Psychiatry, and Psychology|doi=10.1016/B978-0-08-097086-8.27049-9}}
* {{cite book|last1=Demetriou|first1=Andreas|title=International Encyclopedia of the Social &amp; Behavioral Sciences|year=2015|isbn=978-0-08-097087-5|pages=313–322|chapter=Intelligence in Cultural, Social and Educational Context|doi=10.1016/B978-0-08-097086-8.92147-0}}
* {{cite book|last1=Gelso|first1=Charles J.|title=International Encyclopedia of the Social &amp; Behavioral Sciences|year=2015|isbn=978-0-08-097087-5|pages=69–72|chapter=Counseling Psychology|doi=10.1016/B978-0-08-097086-8.21073-8}}
* {{cite book|last1=Henley|first1=Tracy B.|title=International Encyclopedia of the Social &amp; Behavioral Sciences|year=2015|isbn=978-0-08-097087-5|pages=406–411|chapter=Psychology, History of (Early Period)|doi=10.1016/B978-0-08-097086-8.03235-9}}
* {{cite book|last1=Knowland|first1=Victoria C.P.|title=International Encyclopedia of the Social &amp; Behavioral Sciences|last2=Purser|first2=Harry|last3=Thomas|first3=Michael S.C.|year=2015|isbn=978-0-08-097087-5|pages=354–360|chapter=Cross-Sectional Methodologies in Developmental Psychology|doi=10.1016/B978-0-08-097086-8.23235-2}}
* {{cite book|last1=Louw|first1=Dap|title=International Encyclopedia of the Social &amp; Behavioral Sciences|year=2015|isbn=978-0-08-097087-5|pages=351–356|chapter=Forensic Psychology|doi=10.1016/B978-0-08-097086-8.21074-X}}
* {{cite book|last1=McWilliams|first1=Spencer A.|title=International Encyclopedia of the Social &amp; Behavioral Sciences|year=2015|isbn=978-0-08-097087-5|pages=412–417|chapter=Psychology, History of (Twentieth Century)|doi=10.1016/B978-0-08-097086-8.03046-4}}
* {{cite book|last1=Pe-Pua|first1=Rogelia|title=International Encyclopedia of the Social &amp; Behavioral Sciences|year=2015|isbn=978-0-08-097087-5|pages=788–794|chapter=Indigenous Psychology|doi=10.1016/B978-0-08-097086-8.24067-1}}
* {{cite book|last1=Peterson|first1=Roger L.|title=International Encyclopedia of the Social &amp; Behavioral Sciences|last2=Peterson|first2=Donald R.|last3=Abrams|first3=Jules C.|last4=Stricker|first4=George|last5=Ducheny|first5=Kelly|year=2015|isbn=978-0-08-097087-5|pages=517–523|chapter=Training in Clinical Psychology in the United States: Practitioner Model|doi=10.1016/B978-0-08-097086-8.21086-6}}
* {{cite book|last1=Poortinga|first1=Ype H.|title=International Encyclopedia of the Social &amp; Behavioral Sciences|year=2015|isbn=978-0-08-097087-5|pages=311–317|chapter=Cross-Cultural Psychology|doi=10.1016/B978-0-08-097086-8.24011-7}}
* {{cite book|last1=Spinath|first1=Frank M.|title=International Encyclopedia of the Social &amp; Behavioral Sciences|last2=Spinath|first2=Birgit|last3=Borkenau|first3=Peter|year=2015|isbn=978-0-08-097087-5|pages=320–325|chapter=Developmental Behavioral Genetics and Education|doi=10.1016/B978-0-08-097086-8.92009-9}}
* {{cite book|last1=Smith|first1=Edward E.|title=International Encyclopedia of the Social &amp; Behavioral Sciences|year=2015|isbn=978-0-08-097087-5|pages=103–109|chapter=Cognitive Psychology: History|doi=10.1016/B978-0-08-097086-8.03028-2}}
* {{cite book|last1=Staerklé|first1=Christian|title=International Encyclopedia of the Social &amp; Behavioral Sciences|year=2015|isbn=978-0-08-097087-5|pages=427–433|chapter=Political Psychology|doi=10.1016/B978-0-08-097086-8.24079-8}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Psychology}}
* [http://www.perfectionnement.info/fr/agenda.php?i_pays=0&amp;i_date=0&amp;keywords=congr International PSY Congresses] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20051015201117/http://www.perfectionnement.info/fr/agenda.php?i_pays=0&amp;i_date=0&amp;keywords=congr |date=15. 10. 2005 }}
* [http://free-zd.t-com.hr/psih Psihologija, linkovi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20051216170940/http://free-zd.t-com.hr/psih/ |date=16. 12. 2005 }}
* [http://www.iltuobenessere.com/ansia/Default.htm Ansia] University of Milan Psychology Research

{{Psihologija}}
{{Društvene nauke}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Psihologija| ]]
[[Kategorija:Društvene nauke]]
[[Kategorija:Nauke o ponašanju]]</text>
      <sha1>8tieolo9tbuh9s7utwyc6dh6514mgcr</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3922094</id>
      <parentid>3922082</parentid>
      <timestamp>2026-08-25T18:57:29Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <comment>Rad na članku</comment>
      <origin>3922094</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="181943" sha1="5y543g943vc8zkjffcplg1gvm88rpn5" xml:space="preserve">{{Psihologija bočna traka}}
'''Psihologija''' je nauka koja se bavi proučavanjem psihičkih procesa i [[Ponašanje|ponašanja]].&lt;ref name=&quot;OED&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.oed.com |title=psychology |publisher=Oxford English Dictionary. Oxford University Press |accessdate=13. 2. 2026 |language=engleski}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Fernald&quot;&gt;{{cite book |last=Fernald |first=Dodge |title=Psychology: Six Perspectives |url=https://archive.org/details/psychologysixper0000fern |publisher=SAGE Publications |year=2008 |isbn=978-1-4129-3867-9 |language=engleski}}&lt;/ref&gt; Njen predmet istraživanja obuhvata ponašanje ljudi i životinja, svjesne i nesvjesne fenomene, te mentalne procese kao što su misli, osjećanja i motivi.

Psihologija je nauka širokog opsega koja objedinjuje principe [[Prirodne nauke|prirodnih]] i [[Društvene nauke|društvenih nauka]]. Kao [[Prirodne nauke|prirodna nauka]], ona se manifestuje kroz oblasti poput biološke psihologije, gdje istraživači teže razumijevanju emergentnih svojstava mozga povezujući disciplinu sa neuronaukom. S druge strane, psihologija djeluje kao [[Društvene nauke|društvena nauka]] kada se fokusira na analizu i razumijevanje složenih obrazaca ponašanja pojedinaca i društvenih grupa.&lt;ref name=&quot;Hockenbury&quot;&gt;{{cite book |last1=Hockenbury |first1=D. |last2=Hockenbury |first2=S. |title=Psychology |url=https://archive.org/details/psychology05edhock |publisher=Worth Publishers |year=2010 |language=engleski}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;APA&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.apa.org |title=Frequently asked questions about APA |publisher=American Psychological Association |accessdate=13. 2. 2026 |language=engleski}}&lt;/ref&gt;

== Etimologija i definicije ==

Riječ ''psihologija'' potječe od grčke riječi ''psyche'' (grč. ψυχή), što znači duh ili duša. Drugi dio riječi, ''-logija'', potječe od sufiksa ''-λογία'' (-logia), što označava nauku, izučavanje ili istraživanje.&lt;ref name=&quot;Etymonline&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.etymonline.com/word/psychology |title=Psychology |publisher=Online Etymology Dictionary |accessdate=15. 2. 2026 |language=engleski}}&lt;/ref&gt; Riječ psihologija prvi put se pojavljuje u doba renesanse.&lt;ref name=&quot;dIsa&quot;&gt;{{cite journal |last1=d’Isa |first1=R. |last2=Abramson |first2=C. I. |year=2023 |title=The origin of the phrase comparative psychology: An historical overview |journal=Frontiers in Psychology |volume=14 |pages=1174115 |doi=10.3389/fpsyg.2023.1174115 |language=engleski}}&lt;/ref&gt; U svom latinskom obliku, ''psychiologia'', prvi ju je upotrijebio hrvatski humanista i latinista Marko Marulić u svojoj knjizi ''Psichiologia de ratione animae humanae'' (Psihologija, o prirodi ljudske duše) u periodu između 1510. i 1520.&lt;ref name=&quot;dIsa&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Krstic1964&quot;&gt;{{cite journal |last=Krstić |first=K. |year=1964 |title=Marko Marulic – The author of the term &quot;psychology&quot; |journal=Acta Instituti Psychologici Universitatis Zagrabiensis |volume=36 |pages=7–13 |url=https://psychclassics.yorku.ca/Krstic/marulic.htm |language=engleski}}&lt;/ref&gt; Najraniji poznati spomen riječi ''psychology'' u engleskom jeziku potječe iz 1694., kada ju je Steven Blankaart naveo u djelu ''The Physical Dictionary''. U tom rječniku se navodi da se &quot;anatomija bavi tijelom, a psihologija dušom.&quot;&lt;ref name=&quot;Colman2009&quot;&gt;{{cite book |last=Colman |first=A. M. |year=2009 |title=A dictionary of psychology |url=https://archive.org/details/dictionaryofpsyc0000colm_s3f2 |publisher=Oxford University Press |isbn=978-0-19-953406-7 |language=engleski}}&lt;/ref&gt;

Slovo Ψ (psi), prvo slovo grčke riječi ''psyche'' iz koje je izveden termin psihologija, općenito se povezuje sa psihologijom kao naukom i koristi se kao njen simbol.

Godine 1890, [[William James]] definisao je psihologiju kao &quot;nauku o mentalnom životu, kako u pogledu njegovih pojava, tako i u pogledu njihovih uslova.&quot;&lt;ref name=&quot;James1983&quot;&gt;{{cite book |last=James |first=W. |year=1983 |title=The principles of psychology |publisher=Harvard University Press |language=engleski}}&lt;/ref&gt; Ova definicija bila je široko prihvaćena tokom više decenija. Međutim, njeno značenje je osporavano, naročito od strane Johna B. Watsona, koji je 1913. iznio stavove metodološkog biheviorizma, posmatrajući psihologiju kao isključivo objektivnu eksperimentalnu granu prirodne nauke, čiji je teorijski cilj &quot;predviđanje i kontrola ponašanja.&quot;&lt;ref name=&quot;Watson1913&quot;&gt;{{cite journal |last=Watson |first=J. B. |year=1913 |title=Psychology as the behaviorist views it |url=https://archive.org/details/sim_psychological-review_1913-03_20_2/page/158 |journal=Psychological Review |volume=20 |issue=2 |pages=158–177 |doi=10.1037/h0074428 |language=engleski}}&lt;/ref&gt; Od trenutka kada je James definisao pojam &quot;psihologija&quot;, ovaj termin se sve snažnije povezuje s naučnim eksperimentisanjem.&lt;ref name=&quot;Watson1913&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Davis2004&quot;&gt;{{cite book |last=Davis |first=D. R. |year=2004 |chapter=Psychology |editor-last=Gregory |editor-first=R. L. |title=The Oxford companion to the mind |url=https://archive.org/details/oxfordcompaniont0000unse_b9g3 |edition=2. |pages=[https://archive.org/details/oxfordcompaniont0000unse_b9g3/page/762 763]–764 |publisher=Oxford University Press |isbn=978-0-19-866224-2 |language=engleski}}&lt;/ref&gt; Pod pojmom narodna psihologija (eng. ''folk psychology'') podrazumijeva se razumijevanje mentalnih stanja i ponašanja ljudi kakvo imaju obični ljudi, za razliku od stručnog razumijevanja kojeg imaju profesionalni psiholozi.&lt;ref name=&quot;Hutto2007&quot;&gt;{{cite book |editor1-last=Hutto |editor1-first=D. D. |editor2-last=Ratcliffe |editor2-first=M. |year=2007 |title=Folk psychology re-assessed |url=https://archive.org/details/isbn_9781402055577 |publisher=Springer |isbn=978-1-4020-5557-7 |language=engleski}}&lt;/ref&gt;

== Historija ==
{{Glavni|Historija psihologije}}
Razvoj psihološke misli može se pratiti još od najstarijih civilizacija, u kojima su pitanja o prirodi ljudskog uma i ponašanja bila predmet filozofskih i medicinskih razmatranja. Drevne civilizacije [[Egipat|Egipta]], [[Grčka|Grčke]], [[Kina|Kine]], [[Indija|Indije]] i [[Perzija|Perzije]] razvijale su rane koncepte o psihološkim fenomenima i odnosu između tijela i uma. U starom Egiptu, medicinski tekstovi poput [[Ebersov papirus|Ebersovog papirusa]] svjedoče o prepoznavanju stanja koja se danas povezuju s [[Depresija (raspoloženje)|depresijom]] i poremećajima mišljenja.&lt;ref name=&quot;Okasha_Egypt_2005&quot;&gt;{{cite journal |last=Okasha |first=Ahmed |date=2005 |title=Mental Health in Egypt |journal=The Israel Journal of Psychiatry and Related Sciences |volume=42 |issue=2 |pages=116–125 |pmid=16342608 |url=https://www.researchgate.net/publication/7426670_Mental_health_in_Egypt |access-date=23. 4. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Ovi zapisi predstavljaju jedan od najranijih pokušaja da se [[mentalni poremećaj]]i objasne u okviru medicinskog pristupa. Značajniji teorijski razvoj bilježi se u [[Antička Grčka|antičkoj Grčkoj]], gdje su filozofi poput [[Tales|Talesa iz Mileta]], [[Platon]]a i [[Aristotel]]a (posebno u djelu ''De Anima'') razmatrali funkcionisanje ljudskog uma.&lt;ref name=&quot;Green_Groff_2003&quot;&gt;{{cite book |last1=Green |first1=Christopher D. |last2=Groff |first2=Philip R. |date=2003 |title=Early psychological thought: Ancient accounts of mind and soul |url=https://archive.org/details/earlypsychologic0000gree |location=Westport, Connecticut |publisher=Praeger |isbn=978-0275979201 |access-date=23. 4. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Važan pomak u razumijevanju [[Mentalni poremećaj|mentalnih poremećaja]] načinio je grčki ljekar [[Hipokrat]], koji je u 4. vijeku p. n. e. zastupao stav da mentalni poremećaji imaju fizičke uzroke, čime se udaljio od dotadašnjih nadnaravnih objašnjenja.&lt;ref name=&quot;Brink_Psychology_2008&quot;&gt;{{cite book |last=Brink |first=T. L. |date=2008 |title=Psychology: A Student Friendly Approach |url=http://www.saylor.org/site/wp-content/uploads/2012/06/TLBrink_PSYCH01.pdf |pages=9 |publisher=Saylor Academy |access-date=23. 4. 2026 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120724142236/http://www.saylor.org/site/wp-content/uploads/2012/06/TLBrink_PSYCH01.pdf |archive-date=24. 7. 2012 |url-status=live |language=en}}&lt;/ref&gt; U pogledu lokalizacije mentalnih funkcija, među antičkim misliocima nisu postojali jedinstveni stavovi. Oko 387. p. n. e., Platon je iznio mišljenje da se mentalni procesi odvijaju u [[mozak|mozgu]], dok je Aristotel oko 335. p. n. e. zastupao mišljenje da je [[srce]] središte mentalnih funkcija.&lt;ref name=&quot;MNT_Psychology_2018&quot;&gt;{{cite web |last=Brazier |first=Yvette |date=2018 |title=Psychology: Definitions, branches, history, and how to become one |url=https://www.medicalnewstoday.com/articles/154874 |website=Medical News Today |access-date=23. 4. 2026 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210320030424/https://www.medicalnewstoday.com/articles/154874 |archive-date=20. 3. 2021 |url-status=live |language=en}}&lt;/ref&gt;

U Kini su temelji psihološke misli razvijeni u okviru filozofskih učenja drevnih mislioca poput [[Laozi]]ja i [[Konfucije|Konfucija]], kao i pod utjecajem [[Budizam|budizma]].&lt;ref name=&quot;FinancialExpress_Taoism_2018&quot;&gt;{{cite web |last=Redakcija |date=2018 |title=Natural harmony in Taoism — a cornerstone of Chinese society |url=https://thefinancialexpress.com.bd/views/views/natural-harmony-in-taoism-a-cornerstone-of-chinese-society-1516031957 |website=The Financial Express |access-date=23. 4. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Ova tradicija oslanjala se na [[Introspekcija|introspekciju]], [[opažanje]] i različite tehnike usmjeravanja [[mišljenje|mišljenja]] i [[Ponašanje|ponašanja]], pri čemu se svijet posmatrao kao jedinstvo fizičkog i mentalnog aspekta i njihove međusobne povezanosti.&lt;ref name=&quot;Shi_China_Psychology_2019&quot;&gt;{{cite book |last=Shi |first=Y. |editor-last=Bringmann |editor-first=Wolfgang G. |date=2019 |title=The dawn of psychology in China |book-title=A Pictorial History of Psychology |url=https://archive.org/details/pictorialhistory0000unse_y5p4 |pages=22–27 |publisher=Quintessence Publishing Co. Ltd. |access-date=23. 4. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Kineska filozofija posebno je naglašavala potrebu ″pročišćavanja uma″ radi razvoja [[moral|moralnih vrlina]] i unutrašnje snage. Jedan od najznačajnijih medicinsko-filozofskih tekstova, ''[[Huangdi Neijing]]'' (''Klasik interne medicine Žutog cara''), identifikuje mozak kao središte [[mudrost]]i i osjeta, razvija teorije ličnosti zasnovane na ravnoteži principa [[yin i yang]], te mentalne poremećaje objašnjava kroz fiziološke i društvene neravnoteže. Dalji razvoj proučavanja mozga i mentalnih funkcija u kineskoj tradiciji intenziviran je tokom [[Dinastija Qing|dinastije Qing]], posebno kroz radove učenjaka pod utjecajem zapadne nauke, kao što su Fang Yizhi (1611–1671), Liu Zhi (1660–1730) i Wang Qingren (1768–1831). Wang Qingren je naglašavao ulogu mozga kao središta nervnog sistema, povezao mentalne poremećaje s bolestima mozga, istraživao uzroke snova i [[Nesanica|nesanice]], te razvio ranu teoriju funkcionalne lateralizacije [[Moždana hemisfera|moždanih hemisfera]].&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot;&gt;{{cite book |editor-last=Baker |editor-first=David B. |date=2012 |title=The Oxford Handbook of the History of Psychology |url=https://api.pageplace.de/preview/DT0400.9780199710652_A23608123/preview-9780199710652_A23608123.pdf |publisher=Oxford University Press |location=New York |isbn=978-0195366556 |access-date=23. 4. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Pod utjecajem [[Hinduizam|hinduizma]], [[indijska filozofija]] razvila je složena razmatranja o prirodi i vrstama svijesti. U tekstovima poput ''[[Upanišade|Upanišada]]'' i drugih [[Vedski period|vedskih]] spisa, koji čine osnov hinduističke tradicije, posebno se ističe razlikovanje između prolaznog, svakodnevnog aspekta ličnosti i [[atman]]a (trajnog, nepromjenjivog sebstva). Različite hinduističke filozofske škole, kao i [[budizam]], preispitivale su ovakvo shvatanje sebstva, ali su pritom naglašavale značaj postizanja viših stanja svijesti i samospoznaje. U tom kontekstu, [[joga]] obuhvata skup praksi i tehnika usmjerenih ka razvoju svijesti, samodiscipline i unutrašnje ravnoteže. Utjecaj ovih ideja proširio se i izvan indijskog kulturnog prostora. Tako je [[teozofija]], religijsko-filozofski pokret koji je utemeljila [[Helena Blavatsky]], bila inspirisana indijskim učenjima tokom njenog boravka u [[Britanska Indija|Britanskoj Indiji]].&lt;ref name=&quot;Paranjpe_India_2006&quot;&gt;{{cite book |last=Paranjpe |first=Anand C. |editor-last=Brock |editor-first=Adrian C. |date=2006 |title=From Tradition through Colonialism to Globalization: Reflections on the History of Psychology in India |book-title=Internationalizing the History of Psychology |url=https://www.cambridge.org/core/books/internationalizing-the-history-of-psychology/D695536F2C86208B1C8819A293E5D48B |publisher=Cambridge University Press |access-date=23. 4. 2026 |isbn=978-0521835992 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Raju_Indian_Thought_1985&quot;&gt;{{cite book |last=Raju |first=P. T. |date=1985 |title=Structural Depths of Indian Thought |url=https://archive.org/details/structuraldepths0000raju |publisher=State University of New York Press |location=Albany |pages=35–36 |isbn=978-0887061394 |access-date=23. 4. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Psihologija je bila predmet interesovanja mislioca [[Prosvjetiteljstvo]] u [[Evropa|Evropi]]. U [[Njemačka|Njemačkoj]] je [[Gottfried Wilhelm Leibniz]] (1646–1716) razvio filozofsko shvatanje prema kojem se mentalni procesi odvijaju kontinuirano, bez naglih prekida između različitih stanja svijesti. Oslanjajući se na svoje radove iz [[Matematika|matematike]], posebno na razvoj diferencijalnog i integralnog računa, Leibniz je smatrao da se promjene u svijesti dešavaju postepeno, u vidu neprekidnog niza manjih promjena. U tom okviru uveo je pojam ″malih percepcija″ ([[Latinski jezik|lat.]] ''petites perceptions''), kojim je označio nesvjesne ili jedva primjetne mentalne procese koji, iako pojedinačno nisu dostupni svijesti, zajedno utječu na svjesno iskustvo. Prema njegovom shvatanju, razlika između svjesnih i nesvjesnih sadržaja nije kvalitativna (nije riječ o potpuno različitim vrstama pojava), već kvantitativna (zasniva se na intenzitetu i jasnoći percepcije).&lt;ref name=&quot;Hatfield_1990&quot;&gt;{{cite book |last=Hatfield |first=Gary |date=1990 |title=The Natural and the Normative: Theories of Spatial Perception from Kant to Helmholtz |url=https://archive.org/details/naturalnormative0000hatf |publisher=MIT Press |location=Cambridge, MA |isbn=978-0262081863 |access-date=23. 4. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Leibniz_1989&quot;&gt;{{cite book |last=Leibniz |first=Gottfried Wilhelm |editor-last1=Ariew |editor-first1=Roger |editor-last2=Garber |editor-first2=Daniel |date=1989 |title=Philosophical Essays |url=https://archive.org/details/philosophicaless0000leib |publisher=Hackett Publishing |location=Indianapolis |isbn=978-0872200623 |access-date=23. 4. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; [[Christian Wolff]] je psihologiju nastojao utemeljiti kao posebnu nauku. U djelima ''Psychologia Empirica'' (1732) i ''Psychologia Rationalis'' (1734) sistematski je razradio empirijski i racionalni pristup proučavanju psihičkih pojava.&lt;ref name=&quot;Hatfield_1990&quot; /&gt; [[Immanuel Kant]] je psihologiju posmatrao u okviru [[antropologija|antropologije]], ali je bio skeptičan prema mogućnosti njenog razvoja kao eksperimentalne nauke. Smatrao je da se unutrašnja iskustva ne mogu proučavati na način analogan prirodnim naukama poput hemije, jer se sadržaji svijesti ne mogu izdvojiti, kontrolisati i ponovo kombinovati po volji istraživača. Također je isticao da sam čin posmatranja mijenja stanje posmatranog mentalnog procesa, čime se otežava njegovo objektivno ispitivanje.&lt;ref name=&quot;Hatfield_1990&quot; /&gt;

Krajem 18. stoljeća, Ferdinand Ueberwasser (1752–1812) uveo je naziv ''empirijska psihologija'' u akademski kontekst, te je 1783. na Univerzitetu u Münsteru nosio titulu profesora empirijske psihologije i [[Logika|logike]]. Njegova predavanja predstavljaju jedan od ranih pokušaja institucionalizacije psihologije kao nauke. Međutim, dalji razvoj ovih inicijativa bio je prekinut uslijed političkih i društvenih previranja izazvanih [[Napoleonski ratovi|napoleonskim ratovima]].&lt;ref name=&quot;Schwarz_Pfister_2016&quot;&gt;{{cite journal |last1=Schwarz |first1=Katharina A. |last2=Pfister |first2=Roland |date=2016 |title=Scientific psychology in the 18th century: A historical rediscovery |journal=Perspectives on Psychological Science |volume=11 |issue=3 |pages=399–407 |doi=10.1177/1745691616635601 |url=https://www.academia.edu/96197097/Scientific_Psychology_in_the_18th_Century_A_Historical_Rediscovery |access-date=23. 4. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Nakon tog perioda, vlasti u [[Pruska|Pruskoj]] su reformisale obrazovni sistem, pa je psihologija 1825. uvedena kao obavezan predmet, čemu su podršku dali filozofi [[Georg Wilhelm Friedrich Hegel]] i [[Johann Friedrich Herbart]]. Iako je time dobila svoje mjesto u obrazovanju, psihologija se u to vrijeme još uvijek nije razvila kao eksperimentalna nauka.&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot; /&gt; U [[Engleska|Engleskoj]] su rana razmišljanja o psihologiji bila povezana s teorijom [[Fenologija|frenologije]], koja je pokušavala objasniti osobine ličnosti na osnovu oblika [[Lobanja|lobanje]]. Istovremeno, interes za psihološka pitanja bio je povezan s društvenim problemima, poput [[Alkoholizam|alkoholizma]], [[Nasilje|nasilja]] i uslova u ustanovama za osobe s psihičkim poteškoćama.&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot; /&gt;

=== Počeci eksperimentalne psihologije ===

[[Datoteka:James McKeen Cattell.jpg|mini|desno|300px|[[James McKeen Cattell]], prvi profesor psihologije u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]]]]
[[Datoteka:Wundt-research-group.jpg|mini|desno|300px|[[Wilhelm Wundt]] (sjedi), njemački psiholog, sa saradnicima u svom psihološkom laboratoriju, prvom takve vrste, oko 1880.]]
[[Datoteka:One of Pavlov's dogs.jpg|mini|desno|300px|Jedan od pasa korištenih u eksperimentu ruskog psihologa [[Ivan Pavlov|Ivana Pavlova]] sa hirurški ugrađenom kanilom za mjerenje salivacije, prepariran u Muzeju Pavlova u [[Rjazan]]u u Rusiji]]

Filozof [[John Stuart Mill]] smatrao je da ljudski um može biti predmet naučnog istraživanja, iako je takva nauka u određenoj mjeri neprecizna.&lt;ref name=&quot;Henley_2018_History_Psychology&quot;&gt;{{cite book |last=Henley |first=Tracy |title=Hergenhahn's An Introduction to the History of Psychology |edition=8 |publisher=Cengage Learning |year=2018 |isbn=978-1-337-67125-5 |url=https://books.google.ba/books?id=0g9EDwAAQBAJ |access-date=11. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Mill je predložio koncept &quot;mentalne [[hemija|hemije]]&quot;, prema kojem se jednostavne misli mogu povezivati i tako stvarati složenije ideje. [[Gustav Fechner]] počeo je 1830-ih u [[Leipzig]]u provoditi istraživanja iz oblasti [[psihofizika|psihofizike]]. Formulisao je načelo prema kojem se čovjekova percepcija podražaja mijenja [[logaritam|logaritamski]] u odnosu na njegov intenzitet.&lt;ref name=&quot;Leahey_2001_Modern_Psychology&quot;&gt;{{cite book |last=Leahey |first=Thomas Hardy |title=A History of Modern Psychology |edition=3 |publisher=Prentice Hall |year=2001 |isbn=978-0-13-017573-1 |url=https://books.google.ba/books/about/A_History_of_Modern_Psychology.html?id=7ntWAAAAYAAJ |access-date=11. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; To načelo postalo je poznato kao [[Weber-Fechnerov zakon]]. Fechnerovo djelo ''Elementi psihofizike'' iz 1860. osporilo je Kantovo negativno stajalište o mogućnosti kvantitativnog istraživanja uma.&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Fechner_1860_Psychophysik_Vol1&quot;&gt;{{cite book |last=Fechner |first=Gustav Theodor |title=Elemente der Psychophysik |volume=1 |publisher=Breitkopf und Härtel |year=1860 |url=https://books.google.ba/books?id=C1cOAAAAQAAJ&amp;printsec=frontcover |access-date=11. 8. 2026 |language=de}}&lt;/ref&gt; Fechner je pokazao da se &quot;mentalnim procesima mogu pridružiti brojčane vrijednosti, ali i da se one mogu mjeriti eksperimentalnim metodama&quot;.&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot; /&gt;

U [[Heidelberg]]u je [[Hermann von Helmholtz]] provodio srodna istraživanja čulne percepcije i obučavao [[Fiziologija|fiziologa]] [[Wilhelm Wundt|Wilhelma Wundta]]. Wundt je potom prešao na [[Univerzitet u Leipzigu]], gdje je osnovao psihološki laboratorij koji je označio početak [[Eksperimentalna psihologija|eksperimentalne psihologije]] kao zasebne naučne discipline. Wundt je nastojao razložiti mentalne procese na njihove najosnovnije sastavne dijelove, djelimično pod utjecajem analogije s tadašnjim napretkom u hemiji i njenim uspješnim proučavanjem elemenata i strukture materije.&lt;ref name=&quot;SEP_Wundt&quot;&gt;{{cite encyclopedia |last=Kim |first=Alan |title=Wilhelm Maximilian Wundt |encyclopedia=Stanford Encyclopedia of Philosophy |editor-last=Zalta |editor-first=Edward N. |editor2-last=Nodelman |editor2-first=Uri |publisher=Metaphysics Research Lab, Stanford University |year=2022 |url=https://plato.stanford.edu/entries/wilhelm-wundt/ |access-date=11. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; [[Paul Flechsig]] i [[Emil Kraepelin]] ubrzo su u Leipzigu osnovali još jedan utjecajan laboratorij, usmjeren na eksperimentalnu [[psihijatrija|psihijatriju]].&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot; /&gt;

[[James McKeen Cattell]], profesor psihologije na [[Univerzitet u Pennsylvaniji|Univerzitetu u Pennsylvaniji]] i [[Univerzitet Columbia|Univerzitetu Columbia]] te suosnivač časopisa ''[[Psychological Review]]'', bio je prvi profesor psihologije u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]].&lt;ref name=&quot;NHPRC_Cattell_Letters&quot;&gt;{{cite web |author=National Historical Publications and Records Commission |title=An Education in Psychology: James McKeen Cattell’s Journal and Letters from Germany and England, 1880–1888 |website=National Archives and Records Administration (NARA) |publisher=U.S. National Archives |year=2026 |url=https://www.archives.gov/nhprc/projects/catalog/james-mckeen-cattell |access-date=11. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Njemački psiholog [[Hermann Ebbinghaus]], istraživač na [[Univerzitet u Berlinu|Univerzitetu u Berlinu]], bio je jedan od značajnih istraživača psihologije 19. stoljeća. Bio je pionir eksperimentalnog proučavanja [[Pamćenje|pamćenja]] i razvio je kvantitativne modele [[Učenje|učenja]] i [[Zaboravljanje|zaboravljanja]].&lt;ref name=&quot;Wozniak_1999_Ebbinghaus&quot;&gt;{{cite web |last=Wozniak |first=Robert H. |title=Classics in the History of Psychology -- Ebbinghaus (1885/1913) by R. H. Wozniak |website=Classics in the History of Psychology |publisher=York University |year=1999 |editor-last=Green |editor-first=Christopher D. |url=https://psychclassics.yorku.ca/Ebbinghaus/wozniak.htm |access-date=11. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Početkom 20. stoljeća [[Wolfgang Köhler]], [[Max Wertheimer]] i [[Kurt Koffka]] bili su među osnivačima škole [[Geštalt psihologija|geštalt psihologije]]. Ovaj pristup zasniva se na shvatanju da ljudi pojave doživljavaju kao organizovane cjeline. Za razliku od [[redukcionizam|redukcionističkog]] pristupa, koji [[Misao|misli]] i [[ponašanje]] nastoji svesti na manje sastavne elemente, predstavnici geštalt psihologije naglašavali su da je iskustvo kao cjelina od posebnog značaja te da cjelina predstavlja više od prostog zbira svojih dijelova.&lt;ref name=&quot;Koffka_1935_Gestalt_Psychology&quot;&gt;{{cite book |last=Koffka |first=Kurt |title=Principles of Gestalt Psychology |publisher=Harcourt, Brace and Company |location=New York |year=1935 |page=176 |url=https://archive.org/details/in.ernet.dli.2015.7888 |access-date=11. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Psiholozi u [[Njemačka|Njemačkoj]], [[Danska|Danskoj]], [[Austrija|Austriji]], [[Engleska|Engleskoj]] i [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]] ubrzo su slijedili Wundtov primjer i počeli osnivati psihološke laboratorije.&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot; /&gt; [[G. Stanley Hall]], Amerikanac koji je studirao kod Wundta, osnovao je psihološki laboratorij koji je stekao međunarodni utjecaj. Laboratorij je djelovao na [[Univerzitet &quot;Johns Hopkins&quot;|Univerzitetu &quot;Johns Hopkins&quot;]]. Hall je kasnije podučavao [[Yūjirō Motora|Yūjirōa Motoru]], koji je eksperimentalnu psihologiju, s naglaskom na psihofiziku, uveo na [[Univerzitet u Tokiju|Carski univerzitet u Tokiju]].&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot; /&gt; Wundtov asistent [[Hugo Münsterberg]] predavao je psihologiju na [[Univerzitet Harvard|Harvardu]], gdje je među njegovim studentima bio i [[Narendra Nath Sen Gupta]], koji je 1905. osnovao odsjek za psihologiju i psihološki laboratorij na [[Univerzitet u Kalkuti|Univerzitetu u Kalkuti]].&lt;ref name=&quot;Paranjpe_India_2006&quot; /&gt; Wundtovi studenti [[Walter Dill Scott]], [[Lightner Witmer]] i [[James McKeen Cattell]] radili su na razvoju testova mentalnih sposobnosti. Cattell, koji je također studirao kod [[Eugenika|eugeničara]] [[Francis Galton|Francisa Galtona]], kasnije je osnovao [[Harcourt Assessment|Psychological Corporation]]. Witmer se usmjerio na psihološko testiranje djece, dok se Scott bavio odabirom zaposlenika.&lt;ref name=&quot;Leahey_2001_Modern_Psychology&quot; /&gt;

Drugi Wundtov student, Englez [[Edward Titchener]], osnovao je program psihologije na [[Univerzitet Cornell|Univerzitetu Cornell]] i razvio [[Strukturalizam (psihologija)|strukturalističku psihologiju]]. Osnovna ideja strukturalizma bila je analiza i klasifikacija različitih aspekata uma, prvenstveno metodom [[introspekcija|introspekcije]].&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot; /&gt; [[William James]], [[John Dewey]] i [[Harvey Carr]] razvijali su [[Funkcionalna psihologija|funkcionalizam]], širi pristup psihologiji koji se oslanjao na Darwinovu ideju da svako ponašanje ima svoju svrhu i ulogu u prilagođavanju pojedinca okolini. James je 1890. objavio utjecajno djelo ''[[Principi psihologije]]'', u kojem je dodatno razradio neke ideje strukturalizma. U njemu je opisao [[Tok svijesti (psihologija)|tok svijesti]]. Jamesove ideje privukle su veliki broj američkih studenata novoj naučnoj disciplini.&lt;ref name=&quot;James1983&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Leahey_2001_Modern_Psychology&quot; /&gt; Dewey je povezao psihologiju s društvenim pitanjima, posebno zagovaranjem [[progresivno obrazovanje|progresivnog obrazovanja]], razvijanjem moralnih vrijednosti kod djece i uključivanjem imigranata u društvo.&lt;ref name=&quot;Leahey_2001_Modern_Psychology&quot; /&gt;

Drugi pravac eksperimentalne psihologije, snažnije povezan s fiziologijom, razvio se u Južnoj Americi pod vodstvom [[Horacio G. Piñero|Horacija G. Piñera]] na [[Univerzitet u Buenos Airesu|Univerzitetu u Buenos Airesu]].&lt;ref name=&quot;Taiana_2006_Transatlantic_Migration&quot;&gt;{{cite book |last=Taiana |first=Cecilia |chapter=Transatlantic Migration of the Disciplines of Mind: Examination of the Reception of Wundt's and Freud's Theories in Argentina |editor-last=Brock |editor-first=Adrian C. |title=Internationalizing the History of Psychology |publisher=New York University Press |location=New York |year=2006 |pages=34–55 |isbn=978-0-8147-9944-4 |doi=10.18574/nyu/9780814739082.003.0006 |chapter-url=https://www.uplopen.com/reader/chapters/pdf/10.18574/nyu/9780814739082.003.0006 |access-date=11. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; I u [[Rusija|Rusiji]] istraživači su sve veću pažnju posvećivali biološkoj osnovi psihologije. Taj pravac započeo je, između ostalog, esejom [[Ivan Sečenov|Ivana Sečenova]] iz 1873. &quot;Ko treba razvijati psihologiju i kako?&quot;. Sečenov je razvio ideju o [[refleks|moždanim refleksima]] i odlučno zastupao [[determinizam|determinističko]] shvatanje ljudskog ponašanja.&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot; /&gt; Rusko-sovjetski [[Filologija|fiziolog]] [[Ivan Pavlov]] otkrio je na primjeru pasa proces učenja poznat kao [[klasično uslovljavanje]], a potom ga je proučavao i u kontekstu ljudskog ponašanja.&lt;ref name=&quot;Windholz_1997_Pavlov&quot;&gt;{{cite journal |last=Windholz |first=George |title=Ivan P. Pavlov: An overview of his life and psychological work |journal=American Psychologist |volume=52 |issue=9 |pages=941–946 |year=1997 |doi=10.1037/0003-066X.52.9.941 |url=https://psycnet.apa.org/record/1997-05605-003 |url-access=subscription |access-date=11. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Konsolidacija i finansiranje ===

Jedno od prvih psiholoških društava bilo je ''La Société de Psychologie Physiologique'' u [[Francuska|Francuskoj]], koje je djelovalo od 1885. do 1893. Prvi sastanak Međunarodnog kongresa psihologije, pod pokroviteljstvom [[Međunarodna unija psiholoških nauka|Međunarodne unije psiholoških nauka]], održan je u [[Pariz]]u u augustu 1889, u vrijeme održavanja [[Svjetska izložba u Parizu 1889.|Svjetske izložbe]] kojom je obilježena stogodišnjica [[Francuska revolucija|Francuske revolucije]]. [[William James]] bio je jedan od trojice Amerikanaca među 400 učesnika. [[Američko psihološko udruženje]] (APA) osnovano je ubrzo nakon toga, 1892. Međunarodni kongres nastavio se održavati u različitim evropskim gradovima, uz široko međunarodno učešće. Na Šestom kongresu, održanom u [[Ženeva|Ženevi]] 1909, izlaganja su održana na [[Ruski jezik|ruskom]], [[Kineski jezik|kineskom]] i [[Japanski jezik|japanskom jeziku]], kao i na [[Esperanto|esperantu]]. Nakon prekida uzrokovanog [[Prvi svjetski rat|Prvim svjetskim ratom]], Sedmi kongres održan je u [[Oxford]]u, uz znatno veće učešće britanskih i američkih psihologa, čije su zemlje izašle kao pobjednice iz rata. Godine 1929. kongres je održan na [[Univerzitet Yale|Univerzitetu Yale]] u [[New Haven]]u u [[Connecticut]]u, uz učešće nekoliko stotina članova APA-e.&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot; /&gt;

[[Univerzitet u Tokiju|Carski univerzitet u Tokiju]] imao je važnu ulogu u širenju moderne psihologije u istočnoj [[Azija|Aziji]]. Nove ideje u psihologiji iz [[Japan]]a su se potom širile u [[Kina|Kinu]].

Američka psihologija stekla je veći društveni i institucionalni značaj nakon ulaska Sjedinjenih Američkih Država u [[Prvi svjetski rat]]. Stalni odbor kojim je rukovodio [[Robert Yerkes]] provodio je testove mentalnih sposobnosti, poznate kao &quot;[[Army Alpha]]&quot; i &quot;[[Army Beta]]&quot;, na gotovo 1,8 miliona [[vojnik]]a.&lt;ref name=&quot;Tomes_2010&quot;&gt;{{cite book |last=Tomes |first=Nancy |chapter=The Development of Clinical Psychology, Social Work, and Psychiatric Nursing: 1900–1980s |editor-last=Wallace |editor-first=Edwin R. |editor2-last=Gach |editor2-first=John |title=History of Psychiatry and Medical Psychology: With an Epilogue on Psychiatry and the Mind-Body Relation |publisher=Springer Science &amp; Business Media |location=New York |year=2010 |pages=505–528 |isbn=978-0-387-34708-0 |doi=10.1007/978-0-387-34708-0_16 |url=https://books.google.ba/books?id=64Y6wtqzs7IC |access-date=12. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Nakon toga, [[porodica Rockefeller]] je, posredstvom [[Vijeće za istraživanje društvenih nauka|Vijeća za istraživanje društvenih nauka]], počela finansirati istraživanja ponašanja.&lt;ref name=&quot;Samelson_1985_Kingdom_Behavior&quot;&gt;{{cite journal |last=Samelson |first=Franz |title=Organizing for the Kingdom of Behavior: Academic Battles and Organizational Policies in the Twenties |journal=Journal of the History of the Behavioral Sciences |volume=21 |issue=1 |pages=33–47 |year=1985 |doi=10.1002/1520-6696(198501)21:1&lt;33::AID-JHBS2300210105&gt;3.0.CO;2-4 |url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1002/jhbs.21773 |url-access=subscription |access-date=12. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Pols_1999_World_as_Laboratory&quot;&gt;{{cite book |last=Pols |first=Hans |chapter=The World as Laboratory: Strategies of Field Research Developed by Mental Hygiene Psychologists in Toronto, 1920–1940 |editor-last=Richardson |editor-first=Theresa R. |editor2-last=Fisher |editor2-first=Donald |title=Development of the Social Sciences in the United States and Canada: The Role of Philanthropy |series=Social and Policy Issues in Education / The David C. Anchin Series |publisher=Bloomsbury Academic |year=1999 |pages=115–142 |isbn=978-1-56750-406-4 |url=https://books.google.com/books?id=f_X1AAAAMAAJ |access-date=12. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Dobrotvorne organizacije povezane s porodicom Rockefeller finansirale su Nacionalni komitet za mentalnu higijenu, koji je širio koncept [[Mentalni poremećaj|mentalnih bolesti]] i zalagao se za primjenu psiholoških spoznaja u odgoju djece.&lt;ref name=&quot;Tomes_2010&quot; /&gt; Putem Biroa za socijalnu higijenu, a kasnije i finansiranjem istraživanja [[Alfred Kinsey|Alfreda Kinseyja]], Rockefellerove fondacije pomogle su uspostavljanju istraživanja seksualnosti u Sjedinjenim Američkim Državama.&lt;ref name=&quot;Bullough_1985_Rockefellers&quot;&gt;{{cite journal |last=Bullough |first=Vern L. |title=The Rockefellers and sex research |journal=The Journal of Sex Research |volume=21 |issue=2 |pages=113–125 |year=1985 |doi=10.1080/00224498509551253 |url=https://doi.org/10.1080/00224498509551253 |url-access=subscription |access-date=12. 8. 2026 |language=en |quote=Njihov značaj je teško precijeniti. Zapravo, u periodu između 1914. i 1954, Rockefellerovi su bili gotovo jedini izvor podrške istraživanjima seksualnosti u Sjedinjenim Američkim Državama. Odluke koje su donosili njihovi naučni savjetnici o prirodi istraživanja koja treba podržati i načinu na koji se ona provode, kao i o temama koje ispunjavaju uslove za finansijsku podršku, oblikovale su cjelokupno polje istraživanja seksualnosti i na mnogo načina ga nastavljaju podržavati i danas.}}&lt;/ref&gt;

[[Eugenika u Sjedinjenim Američkim Državama|Eugenički pokret]] izvršio je značajan utjecaj na razvoj američke psihologije, pri čemu su veliku ulogu imale institucije poput [[Ured za evidenciju eugenike|Ureda za evidenciju eugenike]] (koji je finansirala Carnegiejeva fondacija) i [[Fond &quot;Pioneer&quot;|Fonda &quot;Pioneer&quot;]], koji je osnovao [[Wickliffe Draper]]. Tokom 1910-ih i 1920-ih [[eugenika]] je postala uobičajena tema na nastavi psihologije. Psihološki studiji često su služili kao sredstvo širenja eugeničke propagande, a eugeničke teme uključivane su u nastavu na vodećim američkim univerzitetima.&lt;ref name=&quot;Guthrie_1976_Even_Rat_White&quot;&gt;{{cite book |last=Guthrie |first=Robert V. |title=Even the Rat was White: A Historical View of Psychology |chapter=Psychology and Race |publisher=Harper &amp; Row |location=New York |year=1976 |isbn=978-0-06-042561-6 |url=https://books.google.ba/books/about/Even_the_Rat_was_White.html?id=iEruAAAAMAAJ |access-date=12. 8. 2026 |language=en |quote=Kursevi psihologije često su služili kao sredstva za propagandu eugenike. Jedan diplomac programa obuke Ureda za evidenciju eugenike napisao je: 'Nadam se da ću služiti cilju infiltriranjem eugenike u umove nastavnika. Možda će vas zanimati da svaki student koji ovdje sluša psihologiju razrađuje svoju porodičnu historiju i pravi svoje porodično stablo.' Harvard, Columbia, Brown, Cornell, Wisconsin i Northwestern bili su među vodećim akademskim institucijama na kojima se predavala eugenika u okviru kurseva psihologije.}}&lt;/ref&gt;

Za razliku od Sjedinjenih Američkih Država, psihologija je u [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]] nailazila na otpor naučnih i medicinskih institucija. Do 1939. na univerzitetima u [[Engleska|Engleskoj]] postojalo je samo šest katedri za psihologiju.&lt;ref name=&quot;Michell_1999&quot;&gt;{{cite book |last=Michell |first=Joel |title=Measurement in Psychology: A Critical History of a Methodological Concept |series=Ideas in Context |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge |year=1999 |page=143 |isbn=978-0-521-62120-5 |doi=10.1017/CBO9780511490040 |url=https://books.google.ba/books?id=oNIcvjpDQeQC |access-date=12. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] i [[Hladni rat|Hladnog rata]], američke vojne i obavještajne agencije – uključujući [[Ured za strateške službe]] (OSS) i njegovog nasljednika, [[Centralna obavještajna agencija|Centralnu obavještajnu agenciju]] (CIA) – postale su među vodećim finansijerima psiholoških istraživanja. Psiholog s [[Univerzitet u Michiganu|Univerziteta u Michiganu]] [[Dorwin Cartwright]] izvijestio je da su univerzitetski istraživači 1939–1941. započeli opsežna istraživanja [[propaganda|propagande]]. Primijetio je da je &quot;u posljednjim mjesecima rata socijalni psiholog postao prvenstveno odgovoran za određivanje sedmične propagandne politike Vlade Sjedinjenih Američkih Država&quot;. Cartwright je također naveo da su psiholozi imali značajnu ulogu u upravljanju domaćom privredom.&lt;ref name=&quot;Cartwright_1948_Social_Psychology_WWII&quot;&gt;{{cite journal |last=Cartwright |first=Dorwin |title=Social Psychology in the United States During the Second World War |journal=Human Relations |volume=1 |issue=3 |pages=333–352 |year=1948 |doi=10.1177/001872674800100305 |url=https://journals.sagepub.com/doi/10.1177/001872674800100305 |url-access=subscription |access-date=12. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Američka vojska uvela je novi [[Opći vojni test klasifikacije|opći klasifikacijski test]] za procjenu sposobnosti miliona vojnika. Također je provodila opsežna psihološka istraživanja [[Samuel A. Stouffer|morala i mentalnog zdravlja vojnika]].&lt;ref name=&quot;Schonfeld_2016_Occupational_Health&quot;&gt;{{cite book |last=Schonfeld |first=Irvin Sam |last2=Chang |first2=Chu-Hsiang |title=Occupational Health Psychology: Work, Stress, and Health |publisher=Springer Publishing Company |location=New York |year=2016 |isbn=978-0-8261-9967-6 |doi=10.1891/9780826199683 |url=https://connect.springerpub.com/content/book/978-0-8261-9968-3 |url-access=subscription |access-date=12. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Tokom 1950-ih [[Fondacija &quot;Rockefeller&quot;]] i [[Fondacija &quot;Ford&quot;]] sarađivale su s [[Centralna obavještajna agencija|Centralnom obavještajnom agencijom]] na finansiranju istraživanja [[psihološko ratovanje|psihološkog ratovanja]].&lt;ref name=&quot;Lutz_1997_Epistemology_Bunker&quot;&gt;{{cite book |last=Lutz |first=Catherine |chapter=Epistemology of the Bunker: The Brainwashed and Other New Subjects of Permanent War |editor-last=Pfister |editor-first=Joel |editor2-last=Schnog |editor2-first=Nancy |title=Inventing the Psychological: Toward a Cultural History of Emotional Life in America |publisher=Yale University Press |location=New Haven, CT |year=1997 |pages=245–267 |isbn=978-0-300-06809-2 |chapter-url=https://books.google.ba/books?id=hwVWpV6jBzoC |access-date=12. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Godine 1965. javna kontroverza skrenula je pažnju na vojni [[Projekt &quot;Camelot&quot;]], koji je u javnosti često nazivan &quot;Manhattanskim projektom društvenih nauka&quot; zbog svog ogromnog budžeta i obima. Projekt je uključivao psihologe i [[Antropologija|antropologe]] u analizu planova i politika stranih država u strateške svrhe.&lt;ref name=&quot;Cina_1981&quot;&gt;{{cite thesis |last=Cina |first=Carol |title=Social Science for Whom?: A Structural History of Social Psychology |degree=Ph.D. dissertation |publisher=State University of New York at Stony Brook |location=Stony Brook, NY |year=1981 |id=OCLC 10263081 |url=https://search.worldcat.org/title/Social-science-for-whom-:-a-structural-history-of-social-psychology/oclc/10263081 |access-date=12. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Projekt je, da je realiziran u planiranom obimu, bio zamišljen kao jedan od najvećih i najskuplje finansiranih projekata bihevioralnih istraživanja u historiji Sjedinjenih Američkih Država.&lt;ref name=&quot;Herman_1993_Psychology_Politics&quot;&gt;{{cite thesis |last=Herman |first=Ellen |title=Psychology as Politics: How Psychological Experts Transformed Public Life in the United States, 1940-1970 |degree=Ph.D. dissertation |publisher=Brandeis University |location=Waltham, MA |year=1993 |url=https://books.google.ba/books/about/Psychology_as_Politics.html?id=NzWtZwEACAAJ |access-date=12. 8. 2026 |language=en |quote=Da je ostvaren, projekat CAMELOT bio bi najveći, i zasigurno najizdašnije finansirani, istraživački projekat u oblasti nauka o ponašanju u historiji SAD-a. Sa ugovorom od 4 do 6 miliona dolara tokom trogodišnjeg perioda, smatran je, i često nazivan, pravim projektom Manhattan za nauke o ponašanju, bar od strane mnogih intelektualaca čije su usluge bile veoma tražene.}}&lt;/ref&gt;

U Njemačkoj je nakon [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] psihologija stekla institucionalni utjecaj kroz vojni sektor, koji se u [[Nacistička Njemačka|nacističkom periodu]] znatno proširio zajedno s ostatkom oružanih snaga. Pod vodstvom [[Matthias Göring|Matthiasa Göringa]], rođaka [[Hermann Göring|Hermanna Göringa]], [[Berlinski psihoanalitički institut]] reorganizovan je i preimenovan u Göringov institut. [[Psihoanaliza|Psihoanalitičari]] koji su zastupali [[Sigmund Freud|Freudov]] pristup bili su protjerivani i progonjeni u okviru antijevrejske politike vladajuće partije ([[Nacistička stranka|NSDAP]]), dok su se svi preostali psiholozi morali javno distancirati od radova [[Sigmund Freud|Sigmunda Freuda]], osnivača psihoanalize, i [[Alfred Adler|Alfreda Adlera]], osnivača individualne psihologije.&lt;ref name=&quot;Cocks_1985_Psychotherapy_Third_Reich&quot;&gt;{{cite book |last=Cocks |first=Geoffrey |title=Psychotherapy in the Third Reich: The Göring Institute |publisher=Oxford University Press |location=New York |year=1985 |isbn=978-0-19-503461-5 |url=https://books.google.ba/books/about/Psychotherapy_in_the_Third_Reich.html?id=RfzaAAAAMAAJ |access-date=12. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Göringov institut bio je dobro finansiran tokom cijelog rata i imao je zadatak da razvije &quot;novu njemačku psihoterapiju&quot;. Ideja je bila da se psihoterapija ne bavi samo liječenjem simptoma, već aktivnim preodgojem i usmjeravanjem pojedinca prema ciljevima &quot;narodne zajednice&quot;. Primarni cilj bio je vraćanje radne i vojne sposobnosti njemačkih građana kako bi služili ratnim ciljevima [[Nacistička Njemačka|nacističke države]].&lt;ref name=&quot;Cocks_1985_Psychotherapy_Third_Reich&quot; /&gt;

[[Harald Schultz-Hencke]] povezao je psihologiju s nacističkim shvatanjima biologije i rasnog porijekla te kritikovao psihoanalizu kao proučavanje slabih i &quot;degenerisanih&quot; osoba.&lt;ref name=&quot;Cocks_1985_Psychotherapy&quot;&gt;{{cite book |last=Cocks |first=Geoffrey |title=Psychotherapy in the Third Reich: The Göring Institute |publisher=Oxford University Press |location=New York |year=1985 |isbn=978-0-19-503461-5 |url=https://books.google.ba/books/about/Psychotherapy_in_the_Third_Reich.html?id=RfzaAAAAMAAJ |access-date=12. 8. 2026 |language=en |quote=Za Schultz-Henckea u ovom eseju iz 1934, životne ciljeve određivala je ideologija, a ne nauka. U slučaju psihoterapije, zdravlje je definisao u terminima krvi, jake volje, osposobljenosti, discipline (Zucht und Ordnung), zajednice, herojskog držanja i fizičke spreme. Schultz-Hencke je takođe iskoristio priliku 1934. da kritikuje psihoanalizu zbog pružanja nesretne tendencije ka oslobađanju kriminalaca od krivice.}}&lt;/ref&gt;

[[Johannes Heinrich Schultz]], njemački psiholog poznat po razvoju tehnike [[autogeni trening|autogenog treninga]], otvoreno je zagovarao [[prisilna sterilizacija|sterilizaciju]] i [[eutanazija|eutanaziju]] osoba koje su smatrane genetski nepoželjnima te je razvio postupke kojima je trebalo olakšati provođenje tih mjera.&lt;ref name=&quot;Brunner_2008_Schultz_National_Socialism&quot;&gt;{{cite journal |last=Brunner |first=Jürgen |last2=Schrempf |first2=Matthias |last3=Steger |first3=Florian |title=Johannes Heinrich Schultz and National Socialism |journal=The Israel Journal of Psychiatry and Related Sciences |volume=45 |issue=4 |pages=257–262 |year=2008 |url=https://doctorsonly.co.il/wp-content/uploads/2011/12/2008_4_5.pdf |access-date=12. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] osnovane su nove institucije, iako su pojedini psiholozi, zbog povezanosti s nacističkim režimom, izgubili profesionalni ugled. [[Alexander Mitscherlich (psiholog)|Alexander Mitscherlich]] osnovao je utjecajni časopis za primijenjenu psihoanalizu ''Psyche''. Uz finansijsku podršku [[Fondacija &quot;Rockefeller&quot;]], Mitscherlich je na [[Univerzitet u Heidelbergu|Univerzitetu u Heidelbergu]] osnovao prvi odjel za kliničku psihosomatsku medicinu. Od 1970. psihologija je postala obavezni dio studija medicine.&lt;ref name=&quot;Cocks_1985_Psychotherapy_Third_Reich&quot; /&gt;

Nakon [[Ruska revolucija|Ruske revolucije]], [[Boljševizam|boljševici]] su psihologiju promovisali kao sredstvo oblikovanja &quot;novog čovjeka&quot; [[Socijalizam|socijalizma]]. Zbog toga su univerzitetski odsjeci za psihologiju obrazovali veliki broj studenata. Nakon završetka studija, za njih su bila dostupna radna mjesta u školama, preduzećima, kulturnim ustanovama i vojsci. Sovjetska država posebno je podržavala [[Pedologija (dijete)|pedologiju]] i proučavanje dječijeg razvoja. [[Lev Vigotski]] postao je jedan od najznačajnijih istraživača u oblasti razvoja djece.&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot; /&gt;

Boljševici su također promovisali [[slobodna ljubav|slobodnu ljubav]] i prihvatili [[Psihoanaliza|psihoanalizu]] kao sredstvo suprotstavljanja seksualnoj represiji.&lt;ref name=&quot;Kozulin_2008&quot;&gt;{{cite book |last=Kozulin |first=Alex |title=Psychology in Utopia: Toward a Social History of Soviet Psychology |publisher=MIT Press |location=Cambridge, MA |year=2008 |isbn=978-0-262-51217-6 |url=https://books.google.am/books/about/Psychology_in_Utopia.html?id=Efo-PgAACAAJ |access-date=12. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Proctor_2014_Reason_Displaces_Love&quot;&gt;{{cite news |last=Proctor |first=Hannah |title=Reason Displaces All Love |newspaper=The New Inquiry |date=2014 |url=https://thenewinquiry.com/reason-displaces-all-love/ |access-date=12. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; 

Iako su [[Pedologija (dijete)|pedologija]] i testiranje inteligencije izgubili podršku vlasti 1936, psihologija je zadržala povlašten položaj kao sredstvo [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]].&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot; /&gt; [[Velika čistka|Staljinove čistke]] teško su pogodile psihologe i stvorile atmosferu straha u toj profesiji, kao i u ostatku sovjetskog društva.&lt;ref name=&quot;Kozulin_2008&quot; /&gt; Među žrtvama čistki bili su i istaknuti [[marksizam|marksistički]] filozofi povezani s psihologijom, uključujući Jurija Frankfurta, Nikolaja Kareva i Ivana Luppola, koji su pogubljeni u zatvorskim logorima. Istu sudbinu doživjeli su [[Aleksej Gastev]] i Isaak Šipilrajn. Psiholozi koji su preživjeli čistke djelovali su u atmosferi stalne sumnje i straha. Pojedinci koji su prethodno bili priznati stručnjaci mogli su preko noći biti proglašeni [[izdaja|izdajnicima]] i &quot;neprijateljima naroda&quot;, dok su njihova imena potom uklanjana iz javnih zapisa i biblioteka.

Nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], u okviru ideoloških čišćenja, teorijski pravci jevrejskih psihologa – među kojima su [[Lev Vigotski]], [[Alexander Luria]] i Aron Zalkind – našli su se pod oštrom osudom režima. Istovremeno, učenje [[Ivan Pavlov|Ivana Pavlova]] postumno je uzdignuto u jedinu zvaničnu doktrinu, dok je sam [[Josif Staljin]] slavljen kao vrhovni autoritet i usmjerivač sovjetske nauke.&lt;ref name=&quot;Kozulin_2008&quot; /&gt;

[[Sovjetski Savez|Sovjetski]] akademski život doživio je određeni stepen liberalizacije tokom [[Hruščovljevo otopljenje|Hruščovljevog otopljenja]]. Teme poput [[kibernetika|kibernetike]], [[lingvistika|lingvistike]] i [[genetika|genetike]] ponovo su postale prihvatljive u naučnim istraživanjima. Razvila se nova oblast [[inženjerska psihologija|inženjerske psihologije]], koja se bavila proučavanjem psiholoških aspekata složenih poslova, poput upravljanja avionom ili rada [[kosmonaut]]a. Interdisciplinarna istraživanja postala su sve zastupljenija, a naučnici poput [[Georgij Ščedrovicki|Georgija Ščedrovickog]] razvijali su sistemske pristupe ljudskom ponašanju.&lt;ref name=&quot;Kozulin_2008&quot; /&gt;

[[Kina|Kineska]] psihologija 20. stoljeća u početku se razvijala po uzoru na američku psihologiju. Prevođena su djela američkih autora, među kojima je bio i [[William James]], osnivani su univerzitetski odsjeci i časopisi posvećeni psihologiji, a formirana su i stručna udruženja, među kojima su bili Kinesko udruženje za psihološko testiranje (1930) i [[Kinesko psihološko društvo]] (1937). Kineski psiholozi bili su poticani da se usmjere na obrazovanje i učenje jezika. Ideja da obrazovanje može omogućiti modernizaciju snažno je utjecala na razvoj kineske psihologije. [[John Dewey]], koji je od 1919. do 1921. držao predavanja kineskoj publici, imao je značajan utjecaj na psihologiju u Kini. Rektor [[Cai Yuanpei|Cai Yuanpei]] predstavio ga je na [[Pekinški univerzitet|Pekinškom univerzitetu]] kao mislioca većeg od [[Konfucije|Konfucija]]. [[Zing-Yang Kuo|Kuo Zing-Yang]], koji je doktorirao na [[Univerzitet Kalifornije|Univerzitetu Kalifornija u Berkeleyju]], postao je rektor [[Univerzitet Zhejiang|Univerziteta Zhejiang]] i popularizovao [[biheviorizam]].&lt;ref name=&quot;Chin_1969&quot;&gt;{{cite book |last=Chin |first=Robert |last2=Chin |first2=Ai-Li S. |title=Psychological Research in Communist China: 1949–1966 |publisher=The MIT Press |location=Cambridge, MA |year=1969 |isbn=978-0-262-03032-8 |url=https://mitpress.mit.edu/9780262030328/psychological-research-in-communist-china/ |access-date=12. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Nakon što je [[Komunistička partija Kine]] preuzela vlast, [[Sovjetski Savez]] pod [[staljinizam|staljinističkom]] vlašću postao je glavni uzor, dok je [[marksizam-lenjinizam]] postao vodeća društvena doktrina, a Pavlovljevo [[klasično uslovljavanje]] prihvaćeno kao sredstvo promjene ponašanja. KPod utjecajem maocizma, kineski psiholozi su nadogradili Lenjinovu teoriju odraza konceptom &quot;aktivne svijesti&quot;, prema kojem pojedinac radom i ideološkom borbom može aktivno mijenjati svoju stvarnost. Razvili su i poseban koncept &quot;spoznaje&quot; kao usklađenosti lične percepcije sa zvaničnom partijskom linijom. Svako neslaganje s doktrinom Komunističke partije smatralo se &quot;neispravnom spoznajom&quot;, odnosno ideološkom i psihološkom greškom koju je trebalo ispraviti političkim preodgojem.&lt;ref name=&quot;Chin_1969&quot; /&gt;

Obrazovanje iz psihologije centralizovano je pod [[Kineska akademija nauka|Kineskom akademijom nauka]], pod nadzorom [[Državno vijeće Narodne Republike Kine|Državnog vijeća Narodne Republike Kine]]. Akademija je 1951. osnovala Ured za istraživanje psihologije, koji je 1956. prerastao u Institut za psihologiju. Budući da se većina vodećih kineskih psihologa školovala u Sjedinjenim Američkim Državama, glavna briga akademije bila je njihova ideološka preorijentacija i obrazovanje u skladu sa sovjetskom doktrinom. Dječija psihologija i pedagogija, usmjerene na obrazovanje koje bi doprinosilo nacionalnom jedinstvu, ostale su među glavnim ciljevima ove discipline.&lt;ref name=&quot;Chin_1969&quot; /&gt;

=== Žene u psihologiji ===
{{Glavni|Spisak psihologinja|Psihologija žena}}

==== 1900–1949 ====

Žene su početkom 20. stoljeća počele davati značajan doprinos razvoju psihologije. Godine 1923. [[Anna Freud]],&lt;ref name=&quot;Noor_McLeod_2026&quot;&gt;{{cite web |last1=Noor |first1=Iqra |title=Anna Freud: Theory &amp; Contributions To Psychology |website=Simply Psychology |editor-last=McLeod |editor-first=Saul |date=2026 |url=https://www.simplypsychology.org/anna-freud.html |access-date=13. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; kćerka [[Sigmund Freud|Sigmunda Freuda]], nadogradila je rad svog oca primjenom različitih [[Odbrambeni mehanizam|odbrambenih mehanizama]], poput [[Poricanje (Freud)|poricanja]] i [[Potiskivanje|potiskivanja]], u [[psihoanaliza|psihoanalitičkom]] radu s djecom. Smatrala je da se, nakon što dijete dostigne [[Latentna faza|latentnu fazu]], dječija analiza može primjenjivati kao oblik [[Psihoterapija|terapije]]. Naglašavala je važnost djetetovog okruženja, podrške njegovom razvoju i prevencije [[neuroza|neuroze]]. Smatrala je da dijete treba posmatrati kao pojedinca s vlastitim pravima te da svaku terapijsku seansu treba prilagoditi njegovim specifičnim potrebama. Poticala je djecu na crtanje, slobodno kretanje i izražavanje na različite načine. Takav pristup doprinosio je izgradnji snažnog terapijskog odnosa s djecom i omogućavao psiholozima da posmatraju njihovo uobičajeno ponašanje. Nastavila je istraživati posljedice razdvajanja djece od porodice, položaj djece iz socioekonomski nepovoljnog okruženja i različite faze dječijeg razvoja, od [[Novorođenče|dojenačke]] do [[Adolescencija|adolescentske]] dobi.&lt;ref name=&quot;Erikson_1993_ChildhoodAndSociety&quot;&gt;{{cite book |last1=Erikson |first1=Erik H. |title=Childhood and Society |publisher=W. W. Norton &amp; Company |date=1993 |isbn=978-0393310689 |url=https://books.google.ba/books/about/Childhood_and_Society.html?id=5JrjqzBMHa8C |access-date=13. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Teorija [[funkcionalna periodičnost|funkcionalne periodičnosti]], prema kojoj su žene tokom [[menstruacija|menstruacije]] navodno bile psihički i fizički oslabljene, imala je posljedice i po [[prava žena]], jer su poslodavci bili manje skloni zapošljavati žene zbog uvjerenja da tokom jedne sedmice svakog mjeseca ne bi bile sposobne za rad. [[Leta Stetter Hollingworth]] nastojala je osporiti tu hipotezu, kao i tvrdnju [[Edward Thorndike|Edwarda L. Thorndikea]] da žene imaju slabije psihološke i fizičke osobine od muškaraca i da su u tom pogledu manje sposobne. Hollingworth je nastojala pokazati da uočene razlike nisu posljedica navodne genetske nadmoći muškaraca, nego društvenih i kulturnih utjecaja. U svojim istraživanjima obuhvatila je i pitanje navodne smanjene sposobnosti žena tokom menstruacije. Tokom tri mjeseca bilježila je rezultate žena i muškaraca na zadacima koji su uključivali kognitivne, perceptivne i motoričke sposobnosti. Nije pronašla dokaze o smanjenju radne sposobnosti žena povezane s [[menstrualni ciklus|menstrualnim ciklusom]].&lt;ref name=&quot;Hollingworth_1914_FunctionalPeriodicity&quot;&gt;{{cite book |last1=Hollingworth |first1=Leta Stetter |title=Functional Periodicity: An Experimental Study of the Mental and Motor Abilities of Women During Menstruation |publisher=Teachers College, Columbia University |location=New York |date=1914 |series=Contributions to Education, No. 69 |editor-last=Green |editor-first=Christopher D. |website=Classics in the History of Psychology |url=https://psychclassics.yorku.ca/Hollingworth/Periodicity/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20230531120000/https://psychclassics.yorku.ca/Hollingworth/Periodicity/ |archive-date=31. 5. 2023 |url-status=live |access-date=13. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Hollingworth je također osporavala pretpostavku da je [[inteligencija]] nasljedna u mjeri koja bi žene činila intelektualno inferiornim u odnosu na muškarce. Smatrala je da žene ne zauzimaju položaje društvene moći prvenstveno zbog [[društvena norma|društvenih normi]] i društvenih uloga koje su im dodijeljene. U radu ''Variability as Related to Sex Differences in Achievement: A Critique'' tvrdila je da je jedan od glavnih problema s kojima se žene suočavaju društveni poredak zasnovan na pretpostavci da imaju manje interesa i sposobnosti od muškaraca.&lt;ref name=&quot;Hollingworth_1914_VariabilitySexDifferences&quot;&gt;{{cite journal |last1=Hollingworth |first1=Leta Stetter |title=Variability as Related to Sex Differences in Achievement: A Critique |journal=American Journal of Sociology |volume=19 |issue=4 |pages=510–530 |date=1914 |doi=10.1086/212287 |url=https://psychclassics.yorku.ca/Hollingworth/sexdiffs.htm |archive-url=https://web.archive.org/web/20230531120000/https://psychclassics.yorku.ca/Hollingworth/sexdiffs.htm |archive-date=31. 5. 2023 |url-status=live |access-date=13. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Kako bi dodatno ispitala ovu tvrdnju, provela je eksperiment s dojenčadi koja još nije bila izložena društvenim normama, uključujući uvjerenje da odrasli muškarci imaju više prilika od žena. Nije pronašla razlike među dojenčadi, osim u pogledu tjelesne veličine. Na osnovu rezultata koji su bili suprotni prvobitnoj hipotezi, Hollingworth je zaključila da ne postoje razlike u fiziološkim i psihološkim osobinama muškaraca i žena koje bi opravdale tvrdnju o općoj inferiornosti žena, niti da menstruacija sama po sebi dovodi do smanjene sposobnosti žena.&lt;ref name=&quot;Weinberger_Daino_2021&quot;&gt;{{cite web |last1=Weinberger |first1=Jessica |title=The Incredible Influence of Women in Psychology |website=Talkspace |editor-last=Daino |editor-first=Jill E. |date=2021 |url=https://www.talkspace.com/blog/important-women-in-history-psychology-therapy/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20230331120000/https://www.talkspace.com/blog/important-women-in-history-psychology-therapy/ |archive-date=31. 3. 2023 |url-status=live |access-date=13. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

U prvoj polovini 20. stoljeća pojavile su se nove teorije i istraživački pristupi koji su označili važnu prekretnicu u priznavanju doprinosa žena psihologiji. Pored doprinosa [[Leta Stetter Hollingworth|Lete Stetter Hollingworth]] i [[Anna Freud|Anne Freud]], [[Mary Whiton Calkins]] razvila je tehniku parova asocijacija za proučavanje [[pamćenje|pamćenja]] i razvila koncept [[self psihologija|self psihologije]].&lt;ref name=&quot;APA_Calkins_Bio&quot;&gt;{{cite web |author=American Psychological Association |title=Mary Whiton Calkins: 1905 APA President |website=American Psychological Association |date=2011 |url=https://www.apa.org/about/governance/president/bio-mary-whiton-calkins |archive-url=https://web.archive.org/web/20230601120000/https://www.apa.org/about/governance/president/bio-mary-whiton-calkins |archive-date=1. 6. 2023 |url-status=live |access-date=13. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; [[Karen Horney]] razvila je koncept &quot;[[zavist prema materici|zavisti prema materici]]&quot; i teoriju neurotičnih potreba.&lt;ref name=&quot;Cherry_Lacy_2026&quot;&gt;{{cite web |last1=Cherry |first1=Kendra |title=Contributions of Karen Horney to Psychology |website=Verywell Mind |editor-last=Lacy |editor-first=James |date=2026 |url=https://www.verywellmind.com/karen-horney-biography-2795539 |access-date=13. 8. 2026 |language=en |archive-date=14. 2. 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250214101043/https://www.verywellmind.com/karen-horney-biography-2795539 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Psihoanalitičarka [[Melanie Klein]] dala je značajan doprinos [[razvojna psihologija|razvojnoj psihologiji]] svojim istraživanjima [[terapija igrom|terapije igrom]].&lt;ref name=&quot;Cherry_Swaim_2025&quot;&gt;{{cite web |last1=Cherry |first1=Kendra |title=Psychologist Melanie Klein: Creator of the Play Therapy Technique |website=Verywell Mind |editor-last=Swaim |editor-first=Emily |date=2025 |url=https://www.verywellmind.com/melanie-klein-biography-2795547 |access-date=13. 8. 2026 |language=en |archive-date=6. 3. 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250306123343/https://www.verywellmind.com/melanie-klein-biography-2795547 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Ovi značajni doprinosi ostvareni su u uslovima [[seksizam|seksizma]], [[diskriminacija|diskriminacije]] i nedovoljnog priznavanja njihovog rada.

==== 1950–1999 ====

Žene su i u drugoj polovini 20. stoljeća nastavile provoditi istraživanja koja su značajno utjecala na razvoj psihologije. [[Mary Ainsworth]] posvetila je velik dio svog rada [[teorija privrženosti|teoriji privrženosti]]. Nadovezujući se na rad psihologa [[John Bowlby|Johna Bowlbyja]], Ainsworth je godinama provodila [[terensko istraživanje|terenska istraživanja]] kako bi proučila razvoj odnosa između majke i djeteta. U okviru tih istraživanja razvila je [[Nepoznata situacija|postupak nepoznate situacije]], laboratorijski postupak za proučavanje obrazaca privrženosti koji se zasnivao na ponovljenom odvajanju djeteta od majke i njihovom ponovnom spajanju u različitim okolnostima. Ova istraživanja omogućila su joj da empirijski utvrdi različite obrasce [[teorija privrženosti|privrženosti]], što je predstavljalo jedan od značajnih doprinosa [[razvojna psihologija|razvojnoj psihologiji]].&lt;ref name=&quot;HighBeam_Ainsworth_2015&quot;&gt;{{cite web |author=HighBeam Research |title=Ainsworth, Mary D. Salter |website=HighBeam Research |date=2015 |url=http://www.highbeam.com/doc/1G2-3456300011.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20150323101023/http://www.highbeam.com/doc/1G2-3456300011.html |archive-date=23. 3. 2015 |url-status=dead |access-date=13. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Ravo_1999&quot;&gt;{{cite news |last1=Ravo |first1=Nick |title=Mary Ainsworth, 85, Theorist On Mother-Infant Attachment |newspaper=The New York Times |date=1999 |url=https://www.nytimes.com/1999/04/07/us/mary-ainsworth-85-theorist-on-mother-infant-attachment.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20230501120000/https://www.nytimes.com/1999/04/07/us/mary-ainsworth-85-theorist-on-mother-infant-attachment.html |archive-date=1. 5. 2023 |url-status=live |access-date=13. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Zbog svog rada Ainsworth je postala jedna od najcitiranijih psihologinja u historiji.&lt;ref name=&quot;Haggbloom2002&quot;&gt;{{cite journal |last1=Haggbloom |first1=Steven J. |last2=Warnick |first2=Renee |last3=Warnick |first3=Jason E. |last4=Jones |first4=Vinessa K. |last5=Yarbrough |first5=Gary L. |last6=Russell |first6=Tenea M. |last7=Borecky |first7=Chris M. |last8=McGahhey |first8=Reagan |last9=Powell |first9=John L. |last10=Beavers |first10=Jamie |last11=Monte |first11=Emmanuelle |date=2002 |title=The 100 Most Eminent Psychologists of the 20th Century |journal=Review of General Psychology |volume=6 |issue=2 |pages=139–152 |doi=10.1037/1089-2680.6.2.139 |s2cid=145668721 |url=https://www.researchgate.net/publication/228079436_The_100_Most_Eminent_Psychologists_of_the_20th_Century |access-date=13. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

[[Mamie Phipps Clark]] također je bila jedna od psihologinja čiji je rad značajno utjecao na razvoj ove discipline. Bila je, zajedno sa svojim suprugom [[Kenneth i Mamie Clark|Kennethom Clarkom]], među prvim Afroamerikancima koji su stekli doktorat iz psihologije na [[Univerzitet Columbia|Univerzitetu Columbia]]. U svom magistarskom radu ''The Development of Consciousness in Negro Pre-School Children'' tvrdila je da [[samopoštovanje]] crne djece trpi negativne posljedice [[rasna diskriminacija|rasne diskriminacije]]. Ona i njen suprug tokom 1940-ih provodili su istraživanja koja su uključivala tzv. [[Kenneth i Mamie Clark|testove s lutkama]]. U tim testovima od djece se tražilo da biraju između identičnih lutaka koje su se razlikovale samo po boji kože. Većina djece birala je bijele lutke i pripisivala im pozitivne osobine. Ponovljena istraživanja ukazivala su na negativne posljedice rasne diskriminacije i [[Rasna segregacija|rasne segregacije]] na [[slika o sebi|sliku o sebi]] i razvoj crne djece. Godine 1954. ova istraživanja bila su među dokazima koji su predstavljeni u predmetu ''[[Brown protiv Odbora za obrazovanje]]'', historijskoj odluci [[Vrhovni sud Sjedinjenih Američkih Država|Vrhovnog suda Sjedinjenih Američkih Država]] kojom je proglašena neustavnom rasna segregacija u javnim školama. Clark je nastavila imati značajnu ulogu u psihologiji, a njen kasniji rad uglavnom je bio usmjeren na djecu i mlade iz manjinskih zajednica.&lt;ref name=&quot;APA_Clark_Bio&quot;&gt;{{cite web |author=American Psychological Association |title=Mamie Phipps Clark, PhD, and Kenneth Clark, PhD |website=American Psychological Association |date=2012 |url=https://www.apa.org/pi/oema/resources/ethnicity-health/psychologists/clark |archive-url=https://web.archive.org/web/20230601120000/https://www.apa.org/pi/oema/resources/ethnicity-health/psychologists/clark |archive-date=1. 6. 2023 |url-status=live |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Kako se psihologija razvijala u drugoj polovini 20. stoljeća, žene u ovoj oblasti sve su se više zalagale za veće uvažavanje svojih stavova i perspektiva. [[Drugi val feminizma]] utjecao je i na psihologiju. Među istaknutim feminističkim kritičarkama psihologije bila je [[Naomi Weisstein]], psihologinja i istraživačica u oblasti [[neuronauka|neuronauke]], koja je najpoznatija po radu ''Kinder, Küche, Kirche as Scientific Law: Psychology Constructs the Female''. U tom radu kritikovala je tadašnju psihološku praksu i teoriju zbog usmjerenosti na muškarce i pretjeranog oslanjanja na biološka objašnjenja rodnih razlika, pri čemu su zanemarivani društveni faktori.&lt;ref name=&quot;Weisstein_1993_PsychologyConstructsFemale&quot;&gt;{{cite journal |last1=Weisstein |first1=Naomi |title=Psychology Constructs the Female; or the Fantasy Life of the Male Psychologist (with Some Attention to the Fantasies of his Friends, the Male Biologist and the Male Anthropologist) |journal=Feminism &amp; Psychology |volume=3 |issue=2 |pages=194–210 |date=1993 |doi=10.1177/0959353593032005 |url=https://journals.sagepub.com/doi/10.1177/0959353593032005 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230501120000/https://journals.sagepub.com/doi/10.1177/0959353593032005 |archive-date=1. 5. 2023 |url-status=live |url-access=subscription |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Njen rad otvorio je prostor za daljnja istraživanja u [[socijalna psihologija|socijalnoj psihologiji]], posebno u oblasti [[Društvena konstrukcija roda|društvene konstrukcije roda]].&lt;ref name=&quot;Ball_Rutherford_2016_WeissteinObituary&quot;&gt;{{cite journal |last1=Ball |first1=Laura C. |last2=Rutherford |first2=Alexandra |title=Naomi Weisstein (1939–2015) |journal=American Psychologist |volume=71 |issue=1 |pages=77 |date=2016 |doi=10.1037/a0039886 |url=https://psycnet.apa.org/doiLanding?doi=10.1037%2Fa0039886 |url-access=subscription |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Druge psihologinje također su se zalagale za unapređenje položaja žena u psihologiji, uključujući osnivanje [[Udruženje žena u psihologiji|Udruženja žena u psihologiji]], koje je upućivalo kritike na račun tadašnjeg tretmana žena unutar same struke i naučne zajednice. [[E. Kitch Childs]], [[Phyllis Chesler]] i [[Dorothy Riddle]] bile su među osnivačicama organizacije 1969.&lt;ref name=&quot;ChicagoTribune_ChildsObituary_1993&quot;&gt;{{cite news |author=Chicago Tribune |title=E. Kitch Childs |newspaper=Chicago Tribune |date=1993 |url=https://www.chicagotribune.com/1993/02/14/e-kitch-childs/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20230501120000/https://www.chicagotribune.com/1993/02/14/e-kitch-childs/ |archive-date=1. 5. 2023 |url-status=live |url-access=subscription |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Reinhold_1970_WomenCriticizePsychology&quot;&gt;{{cite news |last1=Reinhold |first1=Robert |title=WOMEN CRITICIZE PSYCHOLOGY UNIT |newspaper=The New York Times |date=1970 |url=https://www.nytimes.com/1970/09/06/archives/women-criticize-psychology-unit-1million-in-reparations-is-demanded.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20230501120000/https://www.nytimes.com/1970/09/06/archives/women-criticize-psychology-unit-1million-in-reparations-is-demanded.html |archive-date=1. 5. 2023 |url-status=live |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Druga polovina 20. stoljeća donijela je i veću raznolikost u psihologiji, a žene iz rasnih i etničkih manjinskih zajednica ostvarile su značajne pomake. Godine 1962. [[Martha E. Bernal|Martha Bernal]] postala je prva Latinoamerikanka koja je stekla doktorat iz psihologije. Godine 1969. [[Marigold Linton]], prva domorodačka Amerikanka koja je stekla doktorat iz psihologije, osnovala je [[Nacionalno udruženje za obrazovanje Indijanaca]]. Bila je i među osnivačicama organizacije [[Društvo za napredak Čikana i američkih starosjedilaca u nauci]]. Godine 1971. [[Carolyn Attneave]] osnovala je Mrežu domorodačkih američkih psihologa (''Network of Indian Psychologists''). [[Harriet McAdoo]] imenovana je 1979. u ''White House Conference on Families''.&lt;ref name=&quot;Maryville_WomenInPsychology_2021&quot;&gt;{{cite web |author=Maryville University |title=History of Women in Psychology: Notable Figures in the Field |website=Maryville University Online |date=2021 |url=https://online.maryville.edu/online-bachelors-degrees/psychology/resources/women-in-psychology/ |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

==== 21. stoljeće ====

U 21. stoljeću žene su stekle istaknutiji položaj u psihologiji i dale značajan doprinos različitim područjima ove discipline. Mnoge su preuzele rukovodeće funkcije, vodile utjecajne istraživačke laboratorije i učestvovale u obrazovanju i usmjeravanju novih generacija psihologa. Ipak, rodne nejednakosti i dalje postoje, posebno u pogledu visine primanja i zastupljenosti žena na višim akademskim položajima.&lt;ref name=&quot;Gruber_2020&quot;&gt;{{cite journal |last1=Gruber |first1=June |last2=Mendle |first2=Jane |last3=Lindquist |first3=Kristen A. |last4=Schmader |first4=Toni |last5=Clark |first5=Lee Anna |title=The Future of Women in Psychological Science |journal=Perspective on Psychological Science |volume=16 |issue=3 |pages=483–516 |date=2020 |doi=10.1177/1745691620952789 |pmid=32901575 |doi-access=free|url=https://journals.sagepub.com/doi/10.1177/1745691620952789 |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Broj žena koje se obrazuju i stručno usavršavaju u oblasti psiholoških nauka dostigao je rekordne vrijednosti. U Sjedinjenim Američkim Državama procjenjuje se da žene čine oko 78% studenata psihologije na dodiplomskom nivou i 71% studenata na postdiplomskom nivou.&lt;ref name=&quot;Gruber_2020&quot; /&gt;

== Organizacije u psihologiji ==

=== Institucije ===
{{Također pogledajte|Spisak psiholoških organizacija}}

Godine 1920. [[Édouard Claparède]] i [[Pierre Bovet]] osnovali su novu organizaciju za primijenjenu psihologiju pod nazivom Međunarodni kongres psihotehnike primijenjene na profesionalnu orijentaciju. Organizacija je kasnije preimenovana u Međunarodni kongres psihotehnike, a potom u [[Međunarodno udruženje za primijenjenu psihologiju]] (IAAP).&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot; /&gt; IAAP se smatra najstarijom međunarodnom psihološkom organizacijom.&lt;ref name=&quot;Pickren_Fowler_2003&quot;&gt;{{cite book|last1=Pickren |first1=Wade E. |last2=Fowler |first2=Raymond D. |editor1-last=Freedheim |editor1-first=D. K. |editor2-last=Weiner |editor2-first=I. B. |chapter=Professional Organizations |title=Handbook of Psychology: History of Psychology |volume=1 |publisher=John Wiley &amp; Sons, Inc. |date=2003 |doi=10.1002/0471264385.wei0126 |chapter-url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1002/0471264385.wei0126 |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Danas najmanje 65 međunarodnih organizacija djeluje u različitim specijalizovanim područjima psihologije.&lt;ref name=&quot;Pickren_Fowler_2003&quot; /&gt;

Kao odgovor na prevlast muškaraca u ovoj oblasti, psihologinje u Sjedinjenim Američkim Državama osnovale su 1941. Nacionalno vijeće psihologinja. Organizacija je nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] preimenovana u Međunarodno vijeće psihologinja, a 1959. u ''Međunarodno vijeće psihologa''. Pojavilo se i nekoliko organizacija, među kojima su [[Udruženje crnih psihologa]] i Udruženje azijsko-američkih psihologa, koje su nastojale povećati zastupljenost rasnih i etničkih grupa koje nisu evropskog porijekla u psihološkoj profesiji.&lt;ref name=&quot;Pickren_Fowler_2003&quot; /&gt;

[[Međunarodni savez psiholoških nauka]] (IUPsyS) predstavlja svjetsku federaciju nacionalnih psiholoških društava. IUPsyS je osnovan 1951. pod pokroviteljstvom [[UNESCO|Organizacije Ujedinjenih naroda za obrazovanje, nauku i kulturu (UNESCO)]].&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Staeuble_2006&quot;&gt;{{cite book |last1=Staeuble |first1=Irmingard |editor1-last=Brock |editor1-first=Adrian C. |chapter=Psychology in the Eurocentric order of the social sciences: Colonial constitution, cultural imperialist expansion, postcolonial critique |title=Internationalizing the History of Psychology |publisher=New York University Press |pages=183–207 |date=2006 |isbn=9780814739082 |doi=10.18574/nyu/9780814739082.001.0001 |url=https://opensquare.nyupress.org/books/9780814739082/ |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Od tada su se odsjeci za psihologiju proširili širom svijeta, uglavnom prema euroameričkom modelu.&lt;ref name=&quot;Paranjpe_India_2006&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Staeuble_2006&quot; /&gt; Od 1966. Unija izdaje časopis ''International Journal of Psychology''.&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot; /&gt; IAAP i IUPsyS postigli su 1976. dogovor prema kojem će svaka organizacija održavati kongres svake četiri godine, naizmjenično u različitim terminima.&lt;ref name=&quot;Pickren_Fowler_2003&quot; /&gt;

IUPsyS priznaje 66 nacionalnih psiholoških društava, dok postoji najmanje još 15 takvih organizacija.&lt;ref name=&quot;Pickren_Fowler_2003&quot; /&gt; [[Američko psihološko udruženje]] (APA) najstarija je i najveća psihološka organizacija u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]].&lt;ref name=&quot;Pickren_Fowler_2003&quot; /&gt; Broj njenih članova povećao se s 5.000 1945. na 100.000 u savremenom periodu.&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot; /&gt;  APA obuhvata 54 sekcije, čiji se broj od 1960. kontinuirano povećavao kako su se razvijale nove specijalizacije. Neki od tih odjela, poput Društvo za psihološko proučavanje socijalnih pitanja i Američko društvo za psihologiju i pravo, prvobitno su djelovali kao samostalne organizacije.&lt;ref name=&quot;Pickren_Fowler_2003&quot; /&gt;

[[Međuameričko psihološko društvo]], osnovano 1951, nastoji unaprijediti razvoj psihologije na području obje Amerike. Društvo organizuje Interamerički kongres psihologije, a 2000. imalo je 1.000 članova. [[Evropska federacija asocijacija studenata psihologije]], osnovana 1981, predstavlja 30 nacionalnih udruženja s ukupno 100.000 pojedinačnih članova. Najmanje 30 drugih međunarodnih organizacija predstavlja psihologe u različitim dijelovima svijeta.&lt;ref name=&quot;Pickren_Fowler_2003&quot; /&gt;

U pojedinim državama vlasti zakonski uređuju ko smije pružati psihološke usluge ili se predstavljati kao &quot;psiholog&quot;. [[Američko psihološko udruženje]] psihologa definiše kao osobu koja ima doktorsku diplomu iz psihologije.&lt;ref name=&quot;Hall_Hurley_2003&quot;&gt;{{cite book|last1=Hall |first1=Judy E. |last2=Hurley |first2=George |editor1-last=Weiner |editor1-first=Irving B. |chapter=North American Perspectives on Education, Training, Licensing, and Credentialing |title=Handbook of Psychology |volume=8 |publisher=John Wiley &amp; Sons, Inc. |date=2003 |doi=10.1002/0471264385.wei0820 |url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1002/0471264385.wei0820 |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Granice ===

Rani istraživači [[Eksperimentalna psihologija|eksperimentalne psihologije]] nastojali su jasno razgraničiti svoju oblast od [[parapsihologija|parapsihologije]], koja je krajem 19. stoljeća uživala znatnu popularnost, uključujući interes pojedinih istaknutih naučnika poput [[William James|Williama Jamesa]]. Neki istraživači smatrali su parapsihologiju dijelom psihologije. Parapsihologija, [[hipnoza]] i [[psihizam]] bile su među važnim temama prvih međunarodnih kongresa. Međutim, istraživači tih oblasti postepeno su bili isključeni te su između 1900. i 1905. uglavnom prestali učestvovati na kongresima. Parapsihologija se još neko vrijeme proučavala na [[Carski univerziteti|Carskom univerzitetu u Japanu]], gdje su objavljivani radovi poput ''Vidovitost i mislografija'' autora Tomokichija Fukuraija, ali je do 1913. uglavnom bila odbačena iz akademske psihologije.&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot; /&gt;

Kao naučna disciplina, psihologija je dugo nastojala odbaciti tvrdnje da predstavlja &quot;[[Tvrde i meke nauke|meku]]&quot; nauku. Kritika filozofa nauke [[Thomas Kuhn|Thomasa Kuhna]] iz 1962. implicirala je da se psihologija u cjelini nalazila u predparadigmatskoj fazi, bez saglasnosti o općoj teoriji kakva je postojala u zrelim [[prirodne nauke|prirodnim naukama]], poput [[Hemija|hemije]] i [[Fizika|fizike]].&lt;ref name=&quot;Kuhn_1970_StructureScientificRevolutions&quot;&gt;{{cite book |last1=Kuhn |first1=Thomas S. |title=The Structure of Scientific Revolutions |edition=2 |volume=2 |issue=2 |publisher=The University of Chicago Press |location=Chicago |date=1970 |isbn=9780226458045 |url=https://www.lri.fr/~mbl/Stanford/CS477/papers/Kuhn-SSR-2ndEd.pdf |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Budući da se pojedina područja psihologije oslanjaju na istraživačke metode kao što su [[Istraživanje zasnovano na samoizvještavanju|samoprocjene]] u anketama i upitnicima, kritičari su tvrdili da psihologija nije [[Subjektivnost i objektivnost (filozofija)|objektivna]] nauka. Skeptici su ukazivali na to da se ličnost, mišljenje i emocije ne mogu neposredno mjeriti te da se često zaključuju na osnovu subjektivnih iskaza ispitanika, što može predstavljati metodološki problem. Eksperimentalni psiholozi razvili su različite metode za posredno mjerenje ovih teško mjerljivih fenomenoloških pojava.&lt;ref name=&quot;Beveridge_2002&quot;&gt;{{cite journal |last1=Beveridge |first1=Allan |title=Time to abandon the subjective–objective divide? |journal=Psychiatric Bulletin |volume=26 |issue=3 |pages=101–103 |date=2002 |doi=10.1192/pb.26.3.101 |url=https://www.cambridge.org/core/journals/psychiatric-bulletin/article/time-to-abandon-the-subjectiveobjective-divide/64B946168A6CE8AA13B38719BDC59A81 |doi-access=free |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Peterson_2009&quot;&gt;{{cite web |last1=Peterson |first1=Christopher |title=Subjective and Objective Research in Positive Psychology |website=Psychology Today |date=2009 |url=https://www.psychologytoday.com/us/blog/the-good-life/200905/subjective-and-objective-research-in-positive-psychology |archive-url=https://web.archive.org/web/20230501120000/https://www.psychologytoday.com/us/blog/the-good-life/200905/subjective-and-objective-research-in-positive-psychology |archive-date=1. 5. 2023 |url-status=live |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Panksepp_2004&quot;&gt;{{cite book |last1=Panksepp |first1=Jaak |title=Affective Neuroscience: The Foundations of Human and Animal Emotions |publisher=Oxford University Press |location=New York |date=2004 |isbn=9780198025672 |url=https://books.google.ba/books?id=n0W2QQuZ7IEC |archive-url=https://web.archive.org/web/20230501120000/https://books.google.ba/books?id=n0W2QQuZ7IEC |archive-date=1. 5. 2023 |url-status=live |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Podjele unutar psihologije i dalje postoje, pri čemu su neki psiholozi više usmjereni na jedinstvena iskustva pojedinca, koja se ne mogu u potpunosti razumjeti samo posmatranjem pojedinaca kao statističkih podataka u široj populaciji. Kritičari izvan i unutar discipline tvrdili su da je savremena psihologija sve više pod utjecajem svojevrsnog &quot;kulta empirizma&quot;, koji ograničava opseg istraživanja time što istraživače usmjerava isključivo prema metodama preuzetim iz prirodnih nauka.&lt;ref name=&quot;Teo_2005&quot;&gt;{{cite book |last1=Teo |first1=Thomas |title=The Critique of Psychology: From Kant to Postcolonial Theory |publisher=Springer |location=New York |date=2005 |isbn=9780387253558 |oclc=209833302 |doi=10.1007/b107225 |url=https://link.springer.com/book/10.1007/b107225 |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Feminističke kritike ukazivale su na to da tvrdnje o naučnoj objektivnosti mogu prikriti vrijednosti i ciljeve istraživača, koji su historijski uglavnom bili muškarci.&lt;ref name=&quot;Tomes_2010&quot; /&gt; Jean Grimshaw, na primjer, smatra da je dominantna psihološka istraživačka tradicija svojim nastojanjem da kontroliše ponašanje doprinijela ostvarivanju [[patrijarhat|patrijarhalnih]] ciljeva.&lt;ref name=&quot;Teo_2005&quot; /&gt;

== Glavni pravci i škole u psihologiji ==

=== Biheviorizam ===
{{Glavni|Biheviorizam|Psihološki biheviorizam|Radikalni biheviorizam}}
[[Datoteka:Skinner teaching machine 01.jpg|mini|desno|300px|Skinnerova [[nastavna mašina]], mehanički uređaj namijenjen automatizaciji [[programirana nastava|programirane nastave]]]]
[[Datoteka:Little Albert experiment (1920).webm|mini|desno|300px|Snimak [[eksperiment s Malim Albertom|eksperimenta s Malim Albertom]]]]

[[Biheviorizam]] je pravac u psihologiji koji se usmjerava na proučavanje ponašanja i procesa [[učenje|učenja]], pri čemu se ponašanje objašnjava njegovim odnosom prema podražajima iz okruženja i posljedicama koje ga prate. Jedna od osnovnih pretpostavki biheviorističkih istraživanja jeste da se veliki dio ponašanja ljudi i drugih životinja stječe učenjem. Bihevioristi su također polazili od pretpostavke da se osnovni mehanizmi učenja mogu proučavati i kod ljudi i kod drugih životinja. Na tim spoznajama razvijene su metode poput [[modifikacija ponašanja|modifikacije ponašanja]], čiji je cilj promjena neželjenih oblika ponašanja i podsticanje poželjnih.

Rani bihevioristi proučavali su veze između podražaja i reakcija, koje su kasnije opisane pojmom [[klasično uslovljavanje|klasičnog uslovljavanja]]. Pokazano je da se, ako se biološki značajan podražaj, poput hrane koja izaziva lučenje sline, više puta upari s prethodno neutralnim podražajem, poput zvona, neutralni podražaj može povezati s tom reakcijom i sam početi izazivati sličan odgovor. [[Ivan Pavlov]], koji je postao poznat po istraživanjima uslovljavanja lučenja sline kod pasa, bio je jedna od najznačajnijih ličnosti u razvoju istraživanja učenja, a njegovi postupci kasnije su primjenjivani i u istraživanju ljudskog ponašanja.&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot; /&gt;

U Sjedinjenim Američkim Državama [[Edward Thorndike|Edward Lee Thorndike]] proučavao je učenje životinja pomoću tzv. &quot;kutija problema&quot;, iz kojih su životinje morale pronaći način da izađu, nakon čega su bile nagrađivane. Na osnovu tih istraživanja razvio je [[konekcionizam|konekcionistički]] pristup učenju i zakon efekta, prema kojem ponašanja praćena zadovoljavajućim posljedicama imaju veću vjerovatnoću ponavljanja.&lt;ref name=&quot;Leahey_2001_Modern_Psychology&quot; /&gt; Thorndike je 1911. godine istakao i mogućnost primjene psiholoških istraživanja na predviđanje i kontrolu ljudskog ponašanja.&lt;ref name=&quot;Leahey_2001_Modern_Psychology&quot; /&gt;

Početkom 20. stoljeća biheviorizam se postupno izdvojio kao reakcija na tada dominantne pristupe koji su naglašavali proučavanje svijesti i unutrašnjih mentalnih procesa. Između 1910. i 1913. u američkoj psihologiji došlo je do značajnog pomjeranja od [[mentalizam (psihologija)|mentalizma]] prema proučavanju ponašanja.&lt;ref name=&quot;Leahey_2001_Modern_Psychology&quot; /&gt; [[John B. Watson]] je 1913. uveo naziv &quot;biheviorizam&quot; za ovaj pristup i zalagao se za to da psihologija bude objektivna prirodna nauka čiji je predmet proučavanje ponašanja.&lt;ref name=&quot;Leahey_2001_Modern_Psychology&quot; /&gt;

Watsonov pristup dodatno je poznat po [[Eksperiment s Malim Albert|eksperimentu s Malim Albertom]] iz 1920, koji je proveden s ciljem proučavanja [[klasično uslovljavanje|uslovljavanja emocionalnih reakcija]]. U eksperimentu je ispitivano može li se strah kod djeteta povezati s prethodno neutralnim podražajem njegovim uparivanjem s neugodnim zvukom. Rezultati su u početku tumačeni kao dokaz da se [[fobija|strahovi]] mogu usloviti na ovaj način, iako su kasnija razmatranja ukazala na ozbiljna metodološka ograničenja i mogućnost da su zaključci eksperimenta bili pretjerani.&lt;ref name=&quot;Watson1913&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Watson_Rayner_1920&quot;&gt;{{cite journal |last1=Watson |first1=John B. |last2=Rayner |first2=Rosalie |title=Conditioned emotional reactions |journal=Journal of Experimental Psychology |volume=3 |issue=1 |pages=1–14 |year=1920 |doi=10.1037/h0069608 |url=https://psycnet.apa.org/record/2006-01667-001 |url-access=subscription |access-date=19. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Međutim, takav zaključak vjerovatno je bio pretjeran.&lt;ref name=&quot;Harris_1979&quot;&gt;{{cite journal |last=Harris |first=Ben |title=Whatever happened to Little Albert? |journal=American Psychologist |volume=34 |issue=2 |pages=151–160 |date=februar 1979 |doi=10.1037/0003-066X.34.2.151 |url=http://htpprints.yorku.ca/archive/00000198/01/BHARRIS.HTM#selection-15.0-15.35 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120704172755/http://htpprints.yorku.ca/archive/00000198/01/BHARRIS.HTM#selection-15.0-15.35 |archive-date=4. 7. 2012 |access-date=19. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Watsonov bliski saradnik [[Karl Lashley]] proučavao je biološke osnove učenja i pokušavao povezati promjene u ponašanju s procesima u mozgu.&lt;ref name=&quot;Clark_et_al_2013&quot;&gt;{{cite book |last1=Clark |first1=Robert E. |last2=Hales |first2=Jared B. |last3=Zola |first3=Stuart M. |last4=Thompson |first4=Richard F. |editor1-last=Freedheim |editor1-first=Donald K. |editor2-last=Weiner |editor2-first=Irving B. |chapter=Biological psychology |title=Handbook of Psychology: History of Psychology |edition=2 |publisher=John Wiley &amp; Sons, Inc. |year=2013 |volume=1 |pages=55–78 |doi=10.1002/0471264385.wei0103 |chapter-url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.1002/0471264385.wei0103 |access-date=19. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Tokom 1920-ih i 1930-ih biheviorizam se dalje razvijao i postao jedan od dominantnih pravaca u psihologiji. [[Clark L. Hull]], [[Edwin Guthrie]] i drugi istraživači doprinijeli su njegovom teorijskom razvoju i širokoj primjeni.&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot; /&gt; Posebno važan razvoj predstavljao je prelazak od proučavanja jednostavnih veza između podražaja i reakcija prema proučavanju ponašanja u zavisnosti od njegovih posljedica.

U tom kontekstu razvijen je pojam [[operantno uslovljavanje|operantnog uslovljavanja]], kojim se ponašanje objašnjava njegovim posljedicama. Za razliku od klasičnog uslovljavanja, u kojem se reakcija povezuje s određenim podražajem, operantno uslovljavanje naglašava ulogu [[potkrepljenje|potkrepljenja]] i [[kazna (psihologija)|kazne]] u povećavanju ili smanjivanju vjerovatnoće budućeg ponašanja. Koncept operantnog uslovljavanja prvi su opisali [[Neal E. Miller]] i [[Jerzy Konorski]], a u Sjedinjenim Američkim Državama ga je posebno razvio i popularizovao [[B. F. Skinner]], koji je postao jedna od vodećih ličnosti biheviorističkog pokreta.&lt;ref name=&quot;Miller_Konorski_1969&quot;&gt;{{cite journal |last1=Miller |first1=S. |last2=Konorski |first2=J. |last3=Skinner |first3=B. F. |title=On a particular form of conditioned reflex |journal=Journal of the Experimental Analysis of Behavior |volume=12 |issue=1 |pages=187–189 |year=1969 |doi=10.1901/jeab.1969.12-187 |url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1901/jeab.1969.12-187 |url-access=subscription |access-date=19. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Skinner_2019&quot;&gt;{{cite book |last=Skinner |first=B. F. |title=The Behavior of Organisms: An Experimental Analysis |publisher=B. F. Skinner Foundation |year=2019 |isbn=978-0-9964539-0-5 |url=https://books.google.ba/books?id=S9WNCwAAQBAJ |access-date=19. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

[[Radikalni biheviorizam]], koji je posebno povezan sa Skinnerom, odbacivao je potrebu za objašnjavanjem ponašanja hipotetičkim unutrašnjim mentalnim procesima koje nije bilo moguće neposredno naučno proučavati. Radikalni bihevioristi nisu smatrali da se ponašanje treba objašnjavati pozivanjem na nesvjesne mentalne procese, već su naglašavali odnose između ponašanja i njegovih posljedica u okruženju.&lt;ref name=&quot;Overskeid_2007&quot;&gt;{{cite journal |last=Overskeid |first=Geir |title=Looking for Skinner and finding Freud |journal=American Psychologist |volume=62 |issue=6 |pages=590–595 |year=2007 |doi=10.1037/0003-066X.62.6.590 |url=https://psycnet.apa.org/doiLanding?doi=10.1037%2F0003-066X.62.6.590 |url-access=subscription |access-date=19. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Biheviorizam je imao snažan utjecaj na psihologiju, ali je od sredine 20. stoljeća počeo gubiti dominantan položaj. Jednu od najpoznatijih kritika radikalnog biheviorizma iznio je [[Noam Chomsky]], koji je tvrdio da bihevioristički principi ne mogu adekvatno objasniti složenost procesa [[usvajanje jezika|usvajanja]] i upotrebe jezika.&lt;ref name=&quot;Chomsky_1967&quot;&gt;{{cite book |last=Chomsky |first=Noam |editor1-last=Jakobovits |editor1-first=Leon A. |editor2-last=Miron |editor2-first=Murray S. |chapter=A Review of B. F. Skinner's Verbal Behavior |title=Readings in the Psychology of Language |publisher=Prentice-Hall |year=1967 |pages=142–143 |url=http://www.chomsky.info/articles/1967----.htm |archive-url=https://web.archive.org/web/20150929070654/http://www.chomsky.info/articles/1967----.htm |archive-date=29. 9. 2015 |access-date=19. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; 

Ograničenja strogo biheviorističkog pristupa pokazala su se i u istraživanjima [[Martin Seligman|Martina Seligmana]] i njegovih saradnika, koji su kod pasa eksperimentalno izazvali stanje [[naučena bespomoćnost|naučene bespomoćnosti]]. To stanje nije bilo jednostavno objašnjivo klasičnim biheviorističkim modelima učenja.&lt;ref name=&quot;Seligman_Maier_1967&quot;&gt;{{cite journal |last1=Seligman |first1=Martin E. |last2=Maier |first2=Steven F. |title=Failure to escape traumatic shock |journal=Journal of Experimental Psychology |volume=74 |issue=1 |pages=1–9 |year=1967 |doi=10.1037/h0024514 |url=https://psycnet.apa.org/doiLanding?doi=10.1037%2Fh0024514 |url-access=subscription |access-date=19. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Overmier_Seligman_1967&quot;&gt;{{cite journal |last1=Overmier |first1=J. Bruce |last2=Seligman |first2=Martin E. |title=Effects of inescapable shock upon subsequent escape and avoidance responding |journal=Journal of Comparative and Physiological Psychology |volume=63 |issue=1 |pages=28–33 |year=1967 |doi=10.1037/h0024166 |url=https://psycnet.apa.org/doiLanding?doi=10.1037%2Fh0024166 |url-access=subscription |access-date=19. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; [[Edward C. Tolman]] je ranije razvio pristup koji je povezivao biheviorizam s kognitivnim procesima. Posebno je poznat po istraživanjima [[kognitivna mapa|kognitivnih mapa]], u kojima je pokazivao da štakori mogu naučiti prostorne odnose u labirintu i bez neposrednog potkrepljenja.&lt;ref name=&quot;Tolman_1948&quot;&gt;{{cite journal |last=Tolman |first=Edward C. |title=Cognitive maps in rats and men |journal=Psychological Review |volume=55 |issue=4 |pages=189–208 |year=1948 |doi=10.1037/h0061626 |url=https://psycnet.apa.org/doiLanding?doi=10.1037%2Fh0061626 |url-access=subscription |access-date=19. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Iako je biheviorizam izgubio dominantan položaj u akademskoj psihologiji, nije nestao. Njegovi principi nastavili su se primjenjivati u istraživanju učenja i ponašanja, kao i u različitim praktičnim područjima. [[Primijenjena analiza ponašanja]] razvila se kao područje koje principe, posebno operantnog uslovljavanja, primjenjuje na promjenu društveno značajnog ponašanja i predstavlja savremeni nastavak tradicije biheviorističkog pristupa&lt;ref name=&quot;Pierce_Cheney_2017&quot;&gt;{{cite book |last1=Pierce |first1=W. David |last2=Cheney |first2=Carl D. |title=Behavior Analysis and Learning: A Biobehavioral Approach |edition=6 |publisher=Routledge |year=2017 |isbn=978-1-351-77979-1 |url=https://books.google.ba/books/about/Behavior_Analysis_and_Learning.html?id=Z_8nDwAAQBAJ |access-date=19. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

[[Međunarodno udruženje za analizu ponašanja]] osnovano je 1974, a do 2003. imalo je članove iz 42 zemlje. Bihevioristički pristup i analiza ponašanja proširili su se i izvan Sjedinjenih Američkih Država, uključujući zemlje Latinske Amerike i Japan.&lt;ref name=&quot;Ardila_2006&quot;&gt;{{cite book |last=Ardila |first=Rubén |chapter=Behavior Analysis in an International Context |editor-last=Brock |editor-first=Adrian C. |title=Internationalizing the History of Psychology |publisher=Cambridge University Press |year=2006 |isbn=978-0-521-83599-2 |doi=10.1017/CBO9780511543821 |url=https://www.cambridge.org/core/books/internationalizing-the-history-of-psychology/D695536F2C86208B1C8819A293E5D48B |access-date=19. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Egzistencijalno-humanistički pristup ===
{{Glavni|Egzistencijalna psihologija|Humanistička psihologija}}

Egzistencijalno-humanistički pristup obuhvata skup psiholoških teorija i pristupa koji naglašavaju subjektivno iskustvo pojedinca, njegovu sposobnost izbora, ličnu odgovornost, razvoj potencijala i potragu za smislom. Humanistička psihologija razvila se prvenstveno tokom 1940-ih i 1950-ih pod utjecajem [[Egzistencijalizam|egzistencijalizma]] i fenomenologije, djelimično kao reakcija na dominantne oblike [[biheviorizam|biheviorizma]] i [[psihoanaliza|psihoanalize]]. Za razliku od biheviorizma, koji je prvenstveno proučavao ponašanje, i psihoanalize, koja je naglašavala nesvjesne procese, humanistički psiholozi nastojali su u centar psihologije vratiti svjesno iskustvo, lično značenje i cjelovitost osobe.&lt;ref name=&quot;APA_Dictionary_Humanistic_Psychology&quot;&gt;{{cite web |title=humanistic psychology |website=APA Dictionary of Psychology |publisher=American Psychological Association |url=https://dictionary.apa.org/humanistic-psychology |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Clay_2002&quot;&gt;{{cite magazine |last=Clay |first=Rebecca A. |title=A renaissance for humanistic psychology |magazine=Monitor on Psychology |volume=33 |issue=8 |pages=42 |year=2002 |url=https://www.apa.org/monitor/sep02/renaissance |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

[[Humanistička psihologija]] čovjeka posmatra holistički i naglašava njegovu sposobnost da donosi odluke, oblikuje vlastiti način života i razvija svoje potencijale. Među najznačajnijim predstavnicima ovog pristupa bili su [[Abraham Maslow]] i [[Carl Rogers]]. Maslow je razvio teoriju ljudske motivacije koja je uključivala [[Maslowljeva hijerarhija potreba|hijerarhiju potreba]], pri čemu je posebnu pažnju posvetio višim ljudskim potrebama, uključujući samoaktualizaciju, spoznajne i estetske potrebe te vrhunska iskustva.&lt;ref name=&quot;APA_Dictionary_Maslow_Motivation&quot;&gt;{{cite web |title=Maslow’s theory of human motivation |website=APA Dictionary of Psychology |publisher=American Psychological Association |url=https://dictionary.apa.org/maslows-theory-of-human-motivation |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;APA_Dictionary_Maslow_Hierarchy&quot;&gt;{{cite web |title=Maslow’s motivational hierarchy |website=APA Dictionary of Psychology |publisher=American Psychological Association |url=https://dictionary.apa.org/maslows-motivational-hierarchy |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Rogers je razvio [[terapija usmjerena na osobu|terapiju usmjerenu na osobu]], zasnovanu na pretpostavci da pojedinac posjeduje sposobnost samousmjeravanja i razvoja u odgovarajućim odnosima koji uključuju prihvatanje, [[Empatija|empatiju]] i autentičnost terapeuta.&lt;ref name=&quot;APA_Carl_Rogers&quot;&gt;{{cite web |title=Carl R. Rogers: 1947 APA President |website=American Psychological Association |url=https://www.apa.org/about/governance/president/carl-r-rogers |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Humanistička psihologija posebno se bavi temama kao što su [[pojam o sebi|poimanje sebe]], identitet, lični razvoj, kreativnost, autonomija, odgovornost, odnosi s drugim ljudima i ostvarivanje vlastitih potencijala. Umjesto da se prvenstveno usmjerava na [[Psihopatologija|psihopatologiju]], nastoji razumjeti i uslove koji omogućavaju optimalno psihološko funkcionisanje i razvoj. Ovakav pristup imao je značajan utjecaj na razvoj šireg pokreta usmjerenog na razvoj ljudskih potencijala.&lt;ref name=&quot;APA_Dictionary_Humanistic_Psychology&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Clay_2002&quot; /&gt;

[[Egzistencijalna psihologija]] razvila se iz filozofske tradicije [[egzistencijalizam|egzistencijalizma]] i fenomenologije. U centru njenog interesa nalaze se subjektivno značenje ljudskog iskustva, jedinstvenost pojedinca, sloboda izbora i lična odgovornost. Posebna pažnja posvećuje se pitanjima koja proizlaze iz osnovnih uslova ljudskog postojanja, kao što su [[smrt]], [[sloboda]], odgovornost, izolacija, autentičnost i traganje za smislom.&lt;ref name=&quot;APA_Dictionary_Existential_Psychology&quot;&gt;{{cite web |title=existential psychology |website=APA Dictionary of Psychology |publisher=American Psychological Association |url=https://dictionary.apa.org/existential-psychology |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Hoffman_et_al_2026&quot;&gt;{{cite book |editor1-last=Hoffman |editor1-first=Louis |editor2-last=Vallejos |editor2-first=L. Xochitl |editor3-last=Hocoy |editor3-first=Dan |editor4-last=Tummala-Narra |editor4-first=Pratyusha |editor5-last=DeRobertis |editor5-first=Eugene |title=APA Handbook of Humanistic and Existential Psychology |publisher=American Psychological Association |year=2026 |isbn=978-1-4338-4328-0 |url=https://www.apa.org/pubs/books/apa-handbook-humanistic-existential-psychology |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Za razvoj egzistencijalne psihologije bili su značajni evropski filozofi [[Søren Kierkegaard]], [[Friedrich Nietzsche]], [[Martin Heidegger]] i [[Jean-Paul Sartre]], čije su ideje utjecale na psihološko proučavanje ljudskog postojanja. Među ranim predstavnicima egzistencijalno-fenomenološke psihijatrije i psihologije bio je švicarski psihijatar [[Ludwig Binswanger]], dok je američki psiholog [[Rollo May]] imao važnu ulogu u povezivanju evropske egzistencijalne tradicije s američkom psihologijom. Rollo May je, zajedno s Maslowom i Rogersom, postao jedna od važnih figura razvoja humanističke psihologije u Sjedinjenim Američkim Državama.&lt;ref name=&quot;APA_Dictionary_Humanistic_Psychology&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Clay_2002&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;APA_Dictionary_Existential_Psychology&quot; /&gt;

Iako se humanistička i egzistencijalna psihologija često proučavaju zajedno, među njima postoje razlike u naglascima. Humanistički pristup veći naglasak stavlja na razvoj ljudskih potencijala, samoaktualizaciju i mogućnost pozitivnog razvoja, dok egzistencijalni pristup veću pažnju posvećuje ograničenjima ljudskog postojanja, slobodi, odgovornosti, neizvjesnosti, patnji, smrti i stvaranju smisla. Istovremeno, oba pristupa naglašavaju cjelovitost pojedinca i važnost razumijevanja njegovog subjektivnog iskustva.&lt;ref name=&quot;APA_Dictionary_Humanistic_Psychology&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;APA_Dictionary_Existential_Psychology&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Hoffman_et_al_2026&quot; /&gt;

Ove ideje snažno su utjecale na razvoj [[Psihoterapija|psihoterapije]]. [[Egzistencijalna psihoterapija]] usmjerena je na pitanja smisla, slobode, odgovornosti, odnosa prema smrti i načina na koji pojedinac oblikuje vlastiti život. [[Viktor Frankl]], austrijski psihijatar i preživjeli Holokausta, razvio je [[logoterapija|logoterapiju]], psihoterapijski pristup koji u centar stavlja traganje za smislom. Frankl je smatrao da traganje za smislom predstavlja jednu od osnovnih ljudskih motivacija te je vlastita iskustva zatočeništva koristio kao važan dio obrazloženja svoje teorije.&lt;ref name=&quot;Frankl_1946&quot;&gt;{{cite book |last=Frankl |first=Viktor E. |title=Man’s Search for Meaning |publisher=Beacon Press |year=1946 |url=https://archive.org/details/viktor-emil-frankl-mans-search-for-meaning |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Humanistički pristup posebno je utjecao na razvoj terapije usmjerene na osobu Carla Rogersa, dok su egzistencijalne ideje utjecale na različite oblike egzistencijalne psihoterapije. Savremena literatura o humanističkoj i egzistencijalnoj psihologiji obuhvata širok raspon teorijskih, istraživačkih, kliničkih i društvenih pristupa, uključujući teme poput autentičnosti, smisla, samorealizacije, društvene povezanosti i razvoja ličnosti.&lt;ref name=&quot;Hoffman_et_al_2026&quot; /&gt;

Teme povezane s razvojem ljudskih potencijala kasnije su dobile novu istraživačku dimenziju u okviru [[pozitivna psihologija|pozitivne psihologije]]. Iako pozitivna psihologija nije jednostavno nastavak humanističke psihologije, između njih postoje značajne tematske veze, posebno u proučavanju blagostanja, pozitivnog funkcionisanja, smisla, ličnog razvoja i ljudskih potencijala. Savremene meta-analize pokazuju da intervencije pozitivne psihologije mogu imati male do umjerene pozitivne efekte na blagostanje, iako se njihova efikasnost razlikuje zavisno od vrste intervencije, populacije i ishoda koji se procjenjuje.&lt;ref name=&quot;Sin_Lyubomirsky_2009&quot;&gt;{{cite journal |last1=Sin |first1=Nancy L. |last2=Lyubomirsky |first2=Sonja |title=Enhancing well-being and alleviating depressive symptoms with positive psychology interventions: a practice-friendly meta-analysis |journal=Journal of Clinical Psychology |volume=65 |issue=5 |pages=467–487 |year=2009 |doi=10.1002/jclp.20593 |pmid=19301241 |url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1002/jclp.20593 |url-access=subscription |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Bolier_et_al_2013&quot;&gt;{{cite journal |last1=Bolier |first1=Linda |last2=Haverman |first2=Merel |last3=Westerhof |first3=Gerben J. |last4=Riper |first4=Heleen |last5=Smit |first5=Filip |last6=Bohlmeijer |first6=Ernst |title=Positive psychology interventions: a meta-analysis of randomized controlled studies |journal=BMC Public Health |volume=13 |issue=1 |pages=119 |year=2013 |doi=10.1186/1471-2458-13-119 |pmid=23390882 |pmc=PMC3599475 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC3599475/ |doi-access=free |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Wilkie_et_al_2026&quot;&gt;{{cite journal |last1=Wilkie |first1=Lowri |last2=Fisher |first2=Zoe |last3=Geidel |first3=Antonia |last4=Goodall |first4=Isabel |last5=Kamil |first5=Shannon |last6=Davies |first6=Elen |last7=Kemp |first7=Andrew Haddon |title=A systematic review and network meta-analysis of randomized controlled trials of well-being-focused interventions |journal=Nature Human Behaviour |volume=10 |issue=4 |pages=715–726 |year=2026 |doi=10.1038/s41562-025-02369-1 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC13120999/ |doi-access=free |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Evolucijska i komparativna psihologija ===
{{Glavni|Evolucijska psihologija|Komparativna psihologija}}

[[Evolucijska psihologija]] proučava ljudsko mišljenje i ponašanje iz perspektive savremene [[evolucija|evolucijske teorije]]. Polazi od pretpostavke da su se određena psihološka prilagođavanja razvila kao odgovor na ponovljene izazove s kojima su se preci današnjih ljudi suočavali u svojoj okolini. Evolucijski psiholozi nastoje utvrditi u kojoj mjeri određene ljudske psihološke osobine predstavljaju evolucijski oblikovano prilagođavanje nastalo djelovanjem [[prirodna selekcija|prirodne selekcije]] ili [[seksualna selekcija|seksualne selekcije]].&lt;ref name=&quot;McGue_Gottesman_2015&quot;&gt;{{cite encyclopedia |last1=McGue |first1=Matt |last2=Gottesman |first2=Irving I. |editor1-last=Cautin |editor1-first=Robin L. |editor2-last=Lilienfeld |editor2-first=Scott O. |entry=Behavior Genetics |title=The Encyclopedia of Clinical Psychology |publisher=John Wiley &amp; Sons, Inc. |date=2015 |doi=10.1002/9781118625392.wbecp578 |isbn=978-1-118-62539-2 |url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.1002/9781118625392.wbecp578 |access-date=19. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

[[Komparativna psihologija]] proučava ponašanje i mentalne procese kod različitih životinjskih vrsta, uključujući ljude. U nekim jezicima za ovo područje koristi se i naziv &quot;zoopsihologija&quot;. Poređenjem ljudi s drugim životinjama, kao i međusobnim poređenjem različitih životinjskih vrsta, istraživači nastoje utvrditi koje su psihološke karakteristike zajedničke različitim vrstama, a koje su specifične za pojedine vrste. Na taj način komparativna psihologija nastoji razumjeti kako su se određeni oblici ponašanja i kognitivni procesi razvijali i prilagođavali različitim životnim uslovima.

Komparativna psihologija historijski je usko povezana s [[evolucijska biologija|evolucijskom biologijom]] i teorijom evolucije. Ideja o kontinuitetu između ljudskog i životinjskog uma dobila je snažan poticaj iz rada [[Charles Darwin|Charlesa Darwina]], čija je teorija evolucije otvorila mogućnost sistematskog proučavanja sličnosti i razlika između ljudi i drugih životinja. Rani komparativni psiholozi proučavali su različite oblike [[učenje|učenja]], instinktivno ponašanje, čulne procese i sposobnosti rješavanja problema kod životinja.

Savremena komparativna psihologija obuhvata širok raspon tema, među kojima su [[pamćenje]], komunikacija, socijalno ponašanje, donošenje odluka i [[svijest]]. Istraživanja se provode u laboratorijskim i prirodnim uslovima. 

Nalazi komparativne psihologije doprinose razumijevanju evolucijskog porijekla ljudskog mišljenja i ponašanja. Poređenje različitih vrsta omogućava istraživačima da utvrde koji su psihološki procesi široko rasprostranjeni u životinjskom svijetu, a koji su karakteristični za pojedine vrste. Takva istraživanja također pružaju uvid u adaptivni značaj različitih oblika ponašanja i psiholoških procesa.

=== Kognitivna psihologija ===
{{Glavni|Kognitivna psihologija}}
[[Datoteka:Cognitive Bias Codex-sp.svg|mini|desno|300px|Mapa kognitivnih pristrasnosti]]
&lt;div style=&quot;background:#FDFBF7;border:1px solid #D1CFC7;float:right;width:300px;padding:8px;margin:0 0 8px 15px;font-size:98%;border-radius:4px;clear:right;&quot;&gt;
'''&lt;span style=&quot;color:green&quot;&gt;Zelena&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:red&quot;&gt;Crvena&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:blue&quot;&gt;Plava&lt;/span&gt;&lt;br /&gt;&lt;span style=&quot;color:purple&quot;&gt;Ljubičasta&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:blue&quot;&gt;Plava&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:purple&quot;&gt;Ljubičasta&lt;/span&gt;'''
----
'''&lt;span style=&quot;color:red&quot;&gt;Plava&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:green&quot;&gt;Ljubičasta&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:blue&quot;&gt;Crvena&lt;/span&gt;&lt;br /&gt;&lt;span style=&quot;color:blue&quot;&gt;Zelena&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:red&quot;&gt;Ljubičasta&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:purple&quot;&gt;Zelena&lt;/span&gt;'''
----
Stroopov efekt je pojava prema kojoj je lakše i brže imenovati boju riječi u prvom nizu nego u drugom.
&lt;/div&gt;

[[Kognitivna psihologija]] je grana psihologije koja proučava mentalne procese uključene u [[percepcija|opažanje]], [[pažnja|pažnju]], [[mišljenje]], [[jezik]], [[pamćenje]], [[učenje]], rješavanje problema, donošenje odluka i druge oblike [[kognicija|kognitivnog]] funkcionisanja. Kognitivni psiholozi nastoje objasniti kako ljudi primaju, odabiru, obrađuju, pohranjuju i koriste informacije, pri čemu se o unutrašnjim mentalnim procesima često zaključuje na osnovu ponašanja i rezultata eksperimentalnih zadataka.&lt;ref name=&quot;APA_Dictionary_CP&quot;&gt;{{cite web |title=cognitive psychology |website=APA Dictionary of Psychology |publisher=American Psychological Association |url=https://dictionary.apa.org/cognitive-psychology |access-date=19. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;APA_Brain_Science&quot;&gt;{{cite web |title=Cognitive Psychology Explores Our Mental Processes |website=American Psychological Association |url=https://www.apa.org/education-career/guide/subfields/brain-science |access-date=19. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Kognitivni pristup razvio se naročito tokom 1940-ih i 1950-ih kao reakcija na dominantni [[biheviorizam]], koji je naglašavao proučavanje ponašanja koje se može neposredno opažati.
Za razliku od biheviorističkog usmjerenja, kognitivna psihologija pretpostavlja da se između podražaja i ponašanja odvijaju složeni mentalni procesi koji posreduju u njihovom odnosu. Time su pažnja, percepcija, pamćenje, mišljenje i drugi kognitivni procesi ponovo postali predmeti eksperimentalnog psihološkog istraživanja.&lt;ref name=&quot;APA_Dictionary_CP&quot; /&gt;

Razvoj kognitivne psihologije bio je povezan sa širim promjenama u nauci sredinom 20. stoljeća. Razvoj [[lingvistika|lingvistike]], [[računarstvo|računarstva]], [[kibernetika|kibernetike]], [[informacijska teorija|informacijske teorije]] i [[umjetna inteligencija|umjetne inteligencije]] pružio je nove pojmove i modele za proučavanje načina na koji ljudi primaju i obrađuju informacije. Posebno je utjecajan postao [[model obrade informacija]], prema kojem se kognitivni procesi mogu proučavati kao niz međusobno povezanih procesa primanja, obrade, pohranjivanja i korištenja informacija.&lt;ref name=&quot;Xiong_Proctor_2018&quot;&gt;{{cite journal |last1=Xiong |first1=Aiping |last2=Proctor |first2=Robert W. |title=Information Processing: The Language and Analytical Tools for Cognitive Psychology in the Information Age |journal=Frontiers in Psychology |volume=9 |pages=1270 |year=2018 |doi=10.3389/fpsyg.2018.01270 |pmid=30135664 |pmc=6092626 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC6092626/ |doi-access=free |access-date=19. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Ove promjene često se označavaju izrazom [[kognitivna revolucija]]. Iako taj izraz sugeriše nagli prekid s ranijim pristupima, razvoj kognitivne psihologije bio je postepen i uključivao je doprinose različitih disciplina. Psiholog [[George Armitage Miller|George A. Miller]] povezuje razvoj kognitivne revolucije s promjenama u psihologiji, lingvistici, računarstvu i neuronauci tokom 1950-ih. Do 1960-ih kognitivni pristup već je imao čvrsto mjesto u psihologiji, a objavljivanje knjige ''Kognitivna psihologija'' [[Ulric Neisser|Ulrica Neissera]] 1967. predstavljalo je važan korak u oblikovanju kognitivne psihologije kao zasebnog područja.&lt;ref name=&quot;Miller_2003&quot;&gt;{{cite journal |last=Miller |first=George A. |title=The cognitive revolution: a historical perspective |journal=Trends in Cognitive Sciences |volume=7 |issue=3 |pages=141–144 |year=2003 |doi=10.1016/s1364-6613(03)00029-9 |pmid=12639696 |url=https://www.cell.com/trends/cognitive-sciences/abstract/S1364-6613(03)00029-9 |url-access=subscription |access-date=19. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Spielman_et_al_2020_History&quot;&gt;{{cite book |last1=Spielman |first1=Rose M. |last2=Jenkins |first2=William J. |last3=Lovett |first3=Marilyn D. |title=Psychology 2e |chapter=1.2 History of Psychology |publisher=OpenStax |year=2020 |url=https://openstax.org/books/psychology-2e/pages/1-2-history-of-psychology |access-date=19. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Jedan od osnovnih pristupa u kognitivnoj psihologiji jeste proučavanje čovjeka kao sistema koji obrađuje informacije. Istraživači ispituju kako se informacije registruju i odabiru, kako se održavaju u [[radno pamćenje|radnoj memoriji]], kako se pohranjuju i prizivaju iz [[Dugoročno pamćenje|dugoročnog pamćenja]], te kako utječu na zaključivanje, donošenje odluka i ponašanje. Eksperimentalna istraživanja koriste različite postupke, uključujući mjerenje vremena reakcije, tačnosti odgovora, pamćenja, pažnje i drugih indikatora na osnovu kojih se zaključuje o kognitivnim procesima.&lt;ref name=&quot;Galotti_2018&quot;&gt;{{cite book |last=Galotti |first=Kathleen M. |title=Cognitive Psychology In and Out of the Laboratory |edition=6 |publisher=SAGE Publications |year=2018 |isbn=978-1506306179 |url=https://www.sagepub.com/shop/buy-a-book/cognitive-psychology-in-and-out-of-the-laboratory-6-252509 |access-date=19. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Kognitivna psihologija obuhvata širok spektar tema, među kojima su [[percepcija]], pažnja, pamćenje, učenje, jezik, formiranje pojmova, rezonovanje, rješavanje problema, kreativnost, donošenje odluka i [[metakognicija]]. Istraživanja se bave i načinima na koje kognitivni procesi mogu biti ograničeni ili narušeni, kao i međusobnim odnosom [[kognicija|kognitivnih procesa]] i [[emocija]].&lt;ref name=&quot;APA_Brain_Science&quot; /&gt;

Razvoj kognitivne psihologije istovremeno je doveo do snažnijeg povezivanja psihologije s drugim naučnim disciplinama. Iz tog razvoja nastala je [[kognitivna nauka]], interdisciplinarno područje koje povezuje psihologiju s [[neuronauka|neuronaukom]], lingvistikom, filozofijom, računarstvom i drugim disciplinama. Savremena kognitivna psihologija također je blisko povezana s [[kognitivna neuronauka|kognitivnom neuronaukom]], koja koristi metode proučavanja mozga kako bi se ispitala neuronska osnova kognitivnih procesa.&lt;ref name=&quot;APA_Brain_Science&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Xiong_Proctor_2018&quot; /&gt;

Kognitivna psihologija imala je značajan utjecaj i izvan osnovnog psihološkog istraživanja. Njena saznanja primjenjuju se u [[Obrazovanje|obrazovanju]], [[Klinička psihologija|kliničkoj psihologiji]], razvoju tehnologije, dizajnu korisničkih interfejsa, ergonomiji i drugim područjima u kojima je važno razumjeti način na koji ljudi opažaju, uče, pamte i donose odluke.&lt;ref name=&quot;APA_Brain_Science&quot; /&gt;

=== Neuropsihologija i neuronauka ===
[[Datoteka:Lobes_of_the_brain_NL.svg|mini|desno|300px|[[Disocijacija (neuropsihologija)|Disocijacija]] podrazumijeva utvrđivanje neuronske osnove određene moždane funkcije]]
{{Glavni|Neuropsihologija|Neuronauka}}
{{Također pogledajte|Biološka psihologija|Kognitivna neuronauka}}

[[Neuropsihologija]] je grana psihologije koja proučava odnos između funkcija mozga i ponašanja, s posebnim naglaskom na povezanost strukture i funkcionisanja [[Nervni sistem|nervnog sistema]] s [[kognitivna funkcija|kognitivnim procesima]], emocijama i ponašanjem. U okviru neuropsihologije istražuje se uloga pojedinih [[Spisak regija u ljudskom mozgu|područja mozga]] u različitim psihološkim funkcijama, uključujući pamćenje, jezik, pažnju, percepciju, izvršne funkcije i emocionalnu regulaciju. Važan dio neuropsiholoških spoznaja proizašao je iz proučavanja osoba s [[Povreda mozga|oštećenjima mozga]], [[neurodegenerativna bolest|neurodegenerativnim bolestima]] i razvojnim poremećajima. Poređenjem obrazaca kognitivnih i ponašajnih teškoća s mjestom i vrstom oštećenja mozga, neuropsiholozi nastoje utvrditi funkcije pojedinih neuronskih sistema. Ovakav pristup, poznat kao [[Disocijacija (neuropsihologija)|disocijacija]], jedan je od važnih načina zaključivanja o odnosu između moždanih struktura i psiholoških funkcija. 

Neuropsihologija se kao zasebno područje počela oblikovati sredinom 20. stoljeća. Jedna od prvih knjiga u čijem se naslovu pojavila riječ &quot;neuropsihologija&quot; bila je ''[[Organizacija ponašanja|Organizacija ponašanja - Neuropsihološka teorija]]'', koju je 1949. objavio [[Donald O. Hebb]]. Među ranim utjecajnim djelima bila je i knjiga [[Alexander Luria|Aleksandra Lurije]] ''Više kortikalne funkcije čovjeka'' (1962), koja je značajno utjecala na razvoj savremene neuropsihologije. 

Razvoj neuropsihologije u savremenom periodu u velikoj je mjeri povezan s napretkom [[neurooslikavanje|neurooslikavanja]] i drugih metoda proučavanja mozga. U novije vrijeme na ovo područje sve više utječu i, obrada prirodnog jezika, [[vještačka inteligencija]]&lt;ref name=&quot;Wolff_2026&quot;&gt;{{cite journal |last=Wolff |first=Brittany |title=Artificial intelligence and natural language processing in modern clinical neuropsychology: A narrative review |journal=The Clinical Neuropsychologist |volume=40 |issue=3 |pages=728–752 |year=2026 |doi=10.1080/13854046.2025.2547934 |url=https://www.tandfonline.com/doi/full/10.1080/13854046.2025.2547934 |doi-access=free |access-date=19. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; i virtuelna stvarnost.&lt;ref name=&quot;Cavallo_2026&quot;&gt;{{cite journal |last1=Cavallo |first1=Nicola Davide |last2=Amitrano |first2=Federica |last3=Coccia |first3=Armando |last4=Miccio |first4=Carlo |last5=Santangelo |first5=Gabriella |last6=Marcuccio |first6=Laura |last7=D'Addio |first7=Giovanni |last8=Moretta |first8=Pasquale |title=Immersive Virtual Reality in Neuropsychological Assessment of Acquired Brain Injury: a Systematic Review and Meta-Analysis |journal=Neuropsychology Review |date=17. 4. 2026 |doi=10.1007/s11065-026-09693-x |url=https://link.springer.com/article/10.1007/s11065-026-09693-x |doi-access=free |access-date=19. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Poseban naglasak stavlja se na ekološku valjanost neuropsiholoških procjena, primjenu digitalnih biomarkera te individualizaciju kliničke [[neuropsihološka procjena|neuropsihološke procjene]] i [[rehabilitacija (neuropsihologija)|rehabilitacije]].&lt;ref name=&quot;Lundervold_2025&quot;&gt;{{cite journal |last=Lundervold |first=Astri J. Johansen |title=Precision neuropsychology in the area of AI |journal=Frontiers in Psychology |volume=16 |pages=1537368 |date=14. 5. 2025 |doi=10.3389/fpsyg.2025.1537368 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC12118123/ |doi-access=free |access-date=19. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Neuropsihologija je usko povezana s [[Neuronauka|neuronaukom]] i [[biološka psihologija|biološkom psihologijom]]. Dok neuronauka obuhvata šire proučavanje nervnog sistema i njegovih funkcija, biološka psihologija proučava biološke osnove psiholoških procesa i ponašanja. Neuropsihologija se nalazi na njihovom raskršću, povezujući spoznaje o funkcionisanju mozga i nervnog sistema s proučavanjem kognitivnih procesa, emocija i ponašanja.

=== Psihoanalitički pristup ===
{{Glavni|Psihoanaliza}}
[[Datoteka:Hall Freud Jung in front of Clark.jpg|mini|desno|300px|Prednji red: [[Sigmund Freud]], [[G. Stanley Hall]], [[Carl Jung]]. Zadnji red: [[Abraham A. Brill]], [[Ernest Jones]], [[Sándor Ferenczi]] na [[Univerzitet Clark|Univerzitetu Clark]] 1909.]]

Psihoanalitički pristup je psihološki pristup koji ljudsko ponašanje, doživljavanje i psihičko funkcionisanje objašnjava naglašavajući ulogu nesvjesnih mentalnih procesa, unutrašnjih konflikata, ranih iskustava i razvoja ličnosti. Pristup je početkom 20. stoljeća razvio austrijski neurolog [[Sigmund Freud]], a njegove osnovne ideje snažno su utjecale na [[Psihologija|psihologiju]], [[Psihijatrija|psihijatriju]] i razvoj [[Psihoterapija|psihoterapije]]. [[Psihoanaliza]] je istovremeno teorija psihičkog funkcionisanja, način istraživanja mentalnih procesa i oblik psihoterapijskog liječenja.&lt;ref name=&quot;APA_Dictionary_Psychoanalysis&quot;&gt;{{cite web |title=psychoanalysis |website=APA Dictionary of Psychology |publisher=American Psychological Association |url=https://dictionary.apa.org/psychoanalysis |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;APA_Psychotherapy_Approaches&quot;&gt;{{cite web |title=Different approaches to psychotherapy |website=American Psychological Association |url=https://www.apa.org/topics/psychotherapy/approaches |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Kernberg_2012&quot;&gt;{{cite book |last=Kernberg |first=Otto F. |editor1-last=Gelder |editor1-first=Michael |editor2-last=Andreasen |editor2-first=Nancy C. |editor3-last=López-Ibor |editor3-first=Juan J. |editor4-last=Geddes |editor4-first=John R. |title=New Oxford Textbook of Psychiatry |edition=2 |chapter=3.1 Psychoanalysis: Freud's theories and their contemporary development |publisher=Oxford University Press |year=2012 |pages=293–305 |doi=10.1093/med/9780199696758.003.0038 |isbn=978-0-19-969675-8 |chapter-url=https://academic.oup.com/book/24770/chapter-abstract/188325394 |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Glavna pretpostavka psihoanalitičkog pristupa jeste da značajan dio mentalnog života odvija se izvan svjesnosti pojedinca i da nesvjesni procesi mogu utjecati na mišljenje, osjećaje i ponašanje. Freud je posebno naglašavao ulogu potisnutih impulsa, unutrašnjih konflikata i iskustava iz djetinjstva. U klasičnoj psihoanalitičkoj teoriji [[Nesvjesni um|nesvjesno]] je povezano s motivacijom, razvojem simptoma i različitim oblicima ponašanja koji pojedincu nisu u potpunosti razumljivi.&lt;ref name=&quot;APA_Dictionary_Psychoanalysis&quot; /&gt;

Freud je ljudsku ličnost u svojoj kasnijoj teoriji opisivao kroz tri psihičke strukture: [[id, ego i super-ego]]. Id predstavlja područje nagona i težnje neposrednom zadovoljenju potreba, ego posreduje između zahtjeva ida, stvarnosti i drugih psihičkih zahtjeva, dok super-ego obuhvata internalizovane moralne standarde i zabrane. Freud je psihičko funkcionisanje shvatao dinamički, kao rezultat međusobnog djelovanja različitih psihičkih sila i konflikata.&lt;ref name=&quot;Spielman_et_al_2020_Freud&quot;&gt;{{cite book |last1=Spielman |first1=Rose M. |last2=Jenkins |first2=William J. |last3=Lovett |first3=Marilyn D. |title=Psychology 2e |chapter=11.2 Freud and the Psychodynamic Perspective |publisher=OpenStax |year=2020 |chapter-url=https://openstax.org/books/psychology-2e/pages/11-2-freud-and-the-psychodynamic-perspective |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Psihoanalitička teorija posebnu pažnju posvećuje razvoju ličnosti i iskustvima iz ranog djetinjstva. Freud je razvoj opisivao kroz [[Psihoseksualni razvoj|psihoseksualne faze]], a smatrao je da neriješeni konflikti u pojedinim fazama mogu utjecati na kasnije funkcionisanje ličnosti. Klasična psihoanaliza također je uključivala koncepte infantilne seksualnosti i [[Edipov kompleks|Edipovog kompleksa]]. Ovi koncepti predstavljaju dio klasične Freudove teorije, ali nisu u istom obliku sastavni dio savremenih psihoanalitičkih pristupa.&lt;ref name=&quot;APA_Dictionary_Psychoanalysis&quot; /&gt;

Važan koncept psihoanalitičkog pristupa jesu [[Odbrambeni mehanizmi|odbrambeni mehanizmi]], odnosno [[Nesvjesni um|nesvjesni]] procesi kojima se ego štiti od [[anksioznost]]i i psihičkog konflikta. Među njima se navode [[potiskivanje]], [[Poricanje (Freud)|poricanje]], projekcija, racionalizacija, premještanje i sublimacija. Koncept odbrambenih mehanizama prvo je povezan s Freudovim radom, a kasnije ga je posebno razvijala [[Anna Freud]]. U savremenoj psihologiji odbrambeni mehanizmi se također proučavaju kao načini suočavanja s unutrašnjim i vanjskim izvorima [[Psihološki stres|stresa]], pri čemu se razlikuju prema stepenu prilagođenosti i iskrivljavanja stvarnosti.&lt;ref name=&quot;APA_Dictionary_Defense_Mechanism&quot;&gt;{{cite web |title=defense mechanism |website=APA Dictionary of Psychology |publisher=American Psychological Association |url=https://dictionary.apa.org/defense-mechanism |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Psihoanalitički pristup razvio je i poseban način istraživanja psihičkog života. Freud je koristio [[Slobodne asocijacije (psihologija)|slobodne asocijacije]], analizu snova, analizu otpora i tumačenje nesvjesnih sadržaja. Posebnu ulogu dobio je odnos između pacijenta i analitičara, uključujući pojmove [[transfer (psihologija)|transfera]] i kontratransfera. U klasičnoj psihoanalizi cilj je bio osvijestiti nesvjesne konflikte i omogućiti njihovu obradu kroz terapijski odnos.&lt;ref name=&quot;APA_Dictionary_Psychoanalysis&quot; /&gt;

Nakon Freuda razvili su se brojni psihoanalitički i psihodinamički pravci. [[Carl Gustav Jung]] razvio je [[analitička psihologija|analitičku psihologiju]], a [[Alfred Adler]] [[individualna psihologija|individualnu psihologiju]]. Unutar psihoanalitičke tradicije kasnije su se razvili [[ego psihologija]], [[teorija objektnih odnosa]], [[self psihologija]] i [[relacijska psihoanaliza]]. Savremeni psihoanalitički pristupi u većoj mjeri naglašavaju međuljudske odnose, razvoj selfa i odnose s drugim ljudima, dok su neke klasične Freudove pretpostavke o nagonima i strukturi ličnosti izgubile centralno mjesto.&lt;ref name=&quot;APA_Dictionary_Psychoanalysis&quot; /&gt;

Psihoanalitički pristup imao je snažan utjecaj na razvoj [[Psihologija|psihologije]] i [[Psihoterapija|psihoterapije]], ali je istovremeno bio predmet dugotrajnih teorijskih i empirijskih kritika. Pojedini klasični koncepti, uključujući [[Edipov kompleks]] i određene Freudove pretpostavke o psihičkim konfliktima, teško su empirijski provjerljivi ili nisu dobili dovoljnu empirijsku potvrdu. Pregledi istraživanja ukazuju, međutim, da su pojedini psihoanalitički koncepti i psihodinamički tretmani bili predmet empirijskih istraživanja, pa se savremena procjena psihoanalitičke tradicije ne može svesti ni na tvrdnju da je Freudova teorija u cjelini potvrđena niti na tvrdnju da je cjelokupni pristup naučno bezvrijedan.&lt;ref name=&quot;Luborsky_Barrett_2006&quot;&gt;{{cite journal |last1=Luborsky |first1=Lester |last2=Barrett |first2=Marna S. |title=The History and Empirical Status of Key Psychoanalytic Concepts |journal=Annual Review of Clinical Psychology |volume=2 |issue=1 |pages=1–19 |year=2006 |doi=10.1146/annurev.clinpsy.2.022305.095328 |url=https://www.annualreviews.org/content/journals/10.1146/annurev.clinpsy.2.022305.095328 |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Savremene psihodinamičke psihoterapije razvile su se iz psihoanalitičke tradicije, ali se po načinu provođenja mogu značajno razlikovati od klasične psihoanalize. Dok klasična psihoanaliza obično podrazumijeva intenzivan i dugotrajan tretman, psihodinamičke terapije mogu biti kraće i usmjerene na različite probleme, uključujući obrasce odnosa, emocije i nesvjesne motive. [[Američko psihološko udruženje]] psihoanalitičke i psihodinamičke terapije svrstava među glavne psihoterapijske pristupe, pri čemu naglašava njihovo usmjerenje na razumijevanje nesvjesnih značenja i motivacija.&lt;ref name=&quot;APA_Psychotherapy_Approaches&quot; /&gt;

=== Socijalna psihologija ===
{{Glavni|Socijalna psihologija}}

[[Socijalna psihologija]] je grana psihologije koja proučava kako su misli, osjećaji i ponašanje pojedinca oblikovani stvarnom, zamišljenom ili simbolički predstavljenom prisutnošću drugih ljudi. Prema definiciji [[Gordon Allport|Gordona Allporta]], centralni dio socijalne psihologije čini proučavanje načina na koji socijalno okruženje utječe na pojedinca. Za razliku od socioloških pristupa, koji se češće usmjeravaju na društvene strukture poput statusa, uloga i društvenih klasa, socijalna psihologija veći naglasak stavlja na psihološke procese putem kojih pojedinci opažaju, tumače i doživljavaju svoje socijalno okruženje.&lt;ref name=&quot;APA_Dictionary_Social_Psychology&quot;&gt;{{cite web |title=social psychology |website=APA Dictionary of Psychology |publisher=American Psychological Association |url=https://dictionary.apa.org/social-psychology |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;APA_Social_Psychology&quot;&gt;{{cite web |title=Social Psychology Studies Human Interactions |website=American Psychological Association |url=https://www.apa.org/education-career/guide/subfields/social |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Socijalna psihologija razvila se kao zasebno područje psihologije početkom 20. stoljeća. Među ranim istraživačima bio je [[Floyd Henry Allport|Floyd Allport]], koji je socijalnu psihologiju definisao kao nauku o ponašanju pojedinca u mjeri u kojoj je ono pod utjecajem drugih pojedinaca ili predstavlja reakciju na njihovo ponašanje. Ovakvo usmjerenje doprinijelo je razvoju eksperimentalnog pristupa proučavanju socijalnog ponašanja.&lt;ref name=&quot;Allport_1924_Ch1&quot;&gt;{{cite book |last=Allport |first=Floyd Henry |title=Social Psychology |chapter=Chapter 1: Social Psychology as a Science of Individual Behavior and Consciousness |publisher=Houghton Mifflin Company |year=1924 |url=https://brocku.ca/MeadProject/Allport/1924/1924_01.html |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Područje proučavanja socijalne psihologije obuhvata socijalnu percepciju, socijalnu kogniciju, stavove, socijalni utjecaj, međuljudske odnose i ponašanje u grupama. Socijalni psiholozi proučavaju kako ljudi opažaju i procjenjuju druge osobe, kako oblikuju stavove i uvjerenja, na koji način društveni kontekst utječe na donošenje odluka i ponašanje te kako nastaju saradnja, sukobi, privlačnost i odnosi među pojedincima. Posebno mjesto zauzima proučavanje načina na koji ljudi svoje ponašanje i ponašanje drugih tumače na osnovu dostupnih socijalnih informacija.&lt;ref name=&quot;APA_Social_Psychology&quot; /&gt;

Jedno od važnih područja jeste socijalni utjecaj, koji obuhvata procese kojima prisutnost, očekivanja ili ponašanje drugih ljudi mijenjaju mišljenje, osjećaje ili ponašanje pojedinca. U okviru ovog područja proučavaju se pojave poput [[konformizam|konformizma]], poslušnosti, socijalnog olakšavanja, socijalnog ometanja i različitih oblika uvjeravanja. Socijalna psihologija također proučava kako pojedinci formiraju i mijenjaju [[stav (psihologija)|stavove]] te kako stavovi utječu na ponašanje.

Važan dio discipline čini socijalna kognicija, odnosno proučavanje načina na koji ljudi opažaju, obrađuju, pohranjuju i koriste informacije o drugim ljudima i socijalnim situacijama. Istražuju se procesi poput stvaranja utisaka, [[stereotip|stereotipiziranja]], [[predrasuda]], [[atribucija|atribucije]] i procjenjivanja tuđih namjera. Ovi procesi mogu biti svjesni i namjerni, ali mogu uključivati i automatske procese koji utječu na ponašanje bez potpune svjesne kontrole pojedinca.

Socijalni psiholozi također proučavaju međuljudske odnose, uključujući privlačnost, prijateljstvo, ljubav, saradnju, agresiju i pomaganje. Ponašanje pojedinca posmatra se u odnosu prema karakteristikama drugih ljudi i situacijama u kojima se interakcija odvija. Na taj način socijalna psihologija nastoji objasniti zašto se ista osoba može ponašati različito u različitim socijalnim okolnostima.

Posebno područje čini proučavanje grupa i međugrupnih odnosa. Istražuju se procesi koji nastaju kada pojedinci djeluju kao članovi grupa, uključujući grupne norme, društvene uloge, grupno donošenje odluka, vodstvo, koheziju i [[socijalni identitet|socijalni identitet]]. Međugrupna istraživanja bave se odnosima između društvenih grupa, uključujući nastanak stereotipa i predrasuda, [[Diskriminacija|diskriminaciju]], konflikte i uslove koji mogu potaknuti saradnju među grupama.

Socijalna psihologija koristi različite istraživačke metode, uključujući laboratorijske i terenske eksperimente, korelacijska istraživanja, posmatranje, ankete i druge metode psihološkog istraživanja. Eksperimentalni pristup ima posebno značajno mjesto jer omogućava ispitivanje uzročno-posljedičnih odnosa između socijalnih situacija i ponašanja. Zbog složenosti socijalnog ponašanja, savremena socijalna psihologija često povezuje eksperimentalne metode s drugim kvantitativnim i kvalitativnim pristupima.

Socijalna psihologija ima široku primjenu u različitim područjima. Njena saznanja koriste se u [[Obrazovanje|obrazovanju]], [[zdravstvo|zdravstvu]], [[organizacija|organizacijama]], [[marketing]]u, [[komunikacija]]ma, [[politika|politici]], rješavanju sukoba i javnim politikama. Primjenjuju se, između ostalog, u proučavanju međuljudskih i međugrupnih sukoba, smanjenju predrasuda i diskriminacije, unapređenju saradnje i komunikacije te oblikovanju intervencija usmjerenih na promjenu ponašanja.&lt;ref name=&quot;APA_Social_Psychology&quot; /&gt;

== Osnovne oblasti istraživanja ==

=== Geni i okolina ===

Psihološke osobine i obrasci ponašanja nastaju djelovanjem velikog broja genetskih i okolinskih faktora koji međusobno djeluju tokom razvoja pojedinca. [[Bihevioralna genetika]] proučava prirodu i izvore individualnih razlika u ponašanju i psihološkim osobinama, uključujući relativni doprinos genetskih i okolinskih faktora. Istraživanja pokazuju da se procijenjena [[Nasljeđivanje|nasljednost]] razlikuje među osobinama, ali da nijedna od njih nije određena isključivo genima ili isključivo okolinom.&lt;ref name=&quot;Polderman_2015&quot;&gt;{{cite journal |last1=Polderman |first1=Tinca J. C. |last2=Benyamin |first2=Beben |last3=de Leeuw |first3=Christiaan A. |last4=Sullivan |first4=Patrick F. |last5=van Bochoven |first5=Arjen |last6=Visscher |first6=Peter M. |last7=Posthuma |first7=Danielle |title=Meta-analysis of the heritability of human traits based on fifty years of twin studies |journal=Nature Genetics |volume=47 |issue=7 |date=2015 |pages=702–709 |doi=10.1038/ng.3285 |pmid=25985137 |url=https://www.nature.com/articles/ng.3285 |url-access=subscription |access-date=25. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Važno je razlikovati nasljednost od tvrdnje da je neka osobina &quot;genetska&quot;. Nasljednost je statistička procjena udjela varijacije neke osobine unutar određene [[Populacija|populacije]] koji se može povezati s genetskim razlikama među pojedincima. Ona ne predstavlja udio osobine koji je kod pojedinca određen genima i ne znači da je osobina nepromjenjiva. Procjene nasljednosti također zavise od populacije i okolinskih uslova u kojima se istraživanje provodi.&lt;ref name=&quot;Turkheimer_2000&quot;&gt;{{cite journal |last=Turkheimer |first=Eric |title=Three laws of behavior genetics and what they mean |journal=Current Directions in Psychological Science |volume=9 |issue=5 |date=2000 |pages=160–164 |doi=10.1111/1467-8721.00084 |url=https://doi.org/10.1111/1467-8721.00084 |url-access=subscription |access-date=25. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Odvajanje genetskih i okolinskih utjecaja posebno je složeno zato što su oni međusobno povezani. Roditelji, na primjer, djeci prenose gene, ali istovremeno stvaraju i određeno porodično okruženje. Zbog toga sličnost između roditelja i djece može biti posljedica genetskog nasljeđa, zajedničkog okruženja ili njihovog međudjelovanja. Bihevioralna genetika stoga nastoji razlikovati genetski utjecaj od različitih oblika okolinskog utjecaja, uključujući zajedničku i nezajedničku okolinu.&lt;ref name=&quot;McGue_Gottesman_2015&quot;&gt;{{cite book |last1=McGue |first1=Matt |last2=Gottesman |first2=Irving I. |chapter=Behavior Genetics |title=The Encyclopedia of Clinical Psychology |editor1-last=Cautin |editor1-first=Robin L. |editor2-last=Lilienfeld |editor2-first=Scott O. |publisher=John Wiley &amp; Sons |date=2015 |doi=10.1002/9781118625392.wbecp578 |chapter-url=https://doi.org/10.1002/9781118625392.wbecp578 |access-date=25. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Za proučavanje tih utjecaja tradicionalno se koriste [[studije blizanaca]] i [[studije usvajanja]]. U studijama blizanaca uspoređuju se, između ostalog, sličnosti [[jednojajčani blizanci|jednojajčanih]] i [[dvojajčani blizanci|dvojajčanih blizanaca]], dok studije usvajanja omogućavaju uspoređivanje osobina djece s njihovim biološkim i usvojiteljskim roditeljima. Na osnovu takvih podataka moguće je procjenjivati relativni doprinos genetskih i okolinskih razlika individualnim razlikama u određenim osobinama.&lt;ref name=&quot;McGue_Gottesman_2015&quot; /&gt;

Razvoj [[molekularna genetika|molekularne genetike]] omogućio je proučavanje konkretnih genetskih varijacija povezanih s psihološkim osobinama i [[Mentalni poremećaj|poremećajima]]. Posebno važnu ulogu imaju [[genomske studije asocijacije]] (GWAS), kojima se u velikim uzorcima ispituje povezanost genetskih varijanti s određenim osobinama ili poremećajima. Za razliku od ranijih pristupa koji su često pokušavali pronaći pojedinačne gene povezane s određenim osobinama, savremena istraživanja pokazuju da su mnoge složene psihološke osobine i psihijatrijski poremećaji [[poligensko nasljeđivanje|poligenske prirode]].&lt;ref name=&quot;Visscher_2012&quot;&gt;{{cite journal |last1=Visscher |first1=Peter M. |last2=Brown |first2=Matthew A. |last3=McCarthy |first3=Mark I. |last4=Yang |first4=Jian |title=Five Years of GWAS Discovery |journal=The American Journal of Human Genetics |volume=90 |issue=1 |date=2012 |pages=7–24 |doi=10.1016/j.ajhg.2011.11.029 |doi-access=free |pmid=22243964 |pmc=3257326 |url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC3257326/ |access-date=25. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Sullivan_2012&quot;&gt;{{cite journal |last1=Sullivan |first1=Patrick F. |last2=Daly |first2=Mark J. |last3=O'Donovan |first3=Michael |title=Genetic architectures of psychiatric disorders: the emerging picture and its implications |journal=Nature Reviews Genetics |volume=13 |issue=8 |date=2012 |pages=537–551 |doi=10.1038/nrg3240 |url-access=subscription |pmid=22277127 |pmc=4110909 |url=https://www.nature.com/articles/nrg3240 |access-date=25. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Poligenska priroda znači da na neku osobinu ili poremećaj utječe velik broj genetskih varijanti, pri čemu svaka pojedinačna varijanta obično ima relativno mali efekat. Zbog toga se složene psihološke osobine ne mogu objasniti jednostavnim odnosom između jednog gena i jednog ponašanja. Genetski utjecaji također ne djeluju nezavisno od okoline, nego se ostvaruju unutar konkretnih razvojnih i društvenih uslova.&lt;ref name=&quot;Sullivan_2012&quot; /&gt;

=== Ličnost ===
{{Glavni|Psihologija ličnosti}}

[[Psihologija ličnosti]] proučava ličnost, njenu strukturu, razvoj, individualne razlike i procese kojima se oblikuju relativno trajni obrasci mišljenja, osjećanja i ponašanja. Prema definiciji [[Američko psihološko udruženje|Američkog psihološkog udruženja]], psihologija ličnosti obuhvata proučavanje prirode i definicije ličnosti, njenog razvoja i strukture, crta i dinamičkih procesa, individualnih razlika tokom života i neprilagođenih oblika ličnosti, uključujući [[poremećaj ličnosti|poremećaje ličnosti]].&lt;ref name=&quot;APA_Personality_Psychology&quot;&gt;{{cite web |title=Personality psychology |website=APA Dictionary of Psychology |publisher=American Psychological Association |url=https://dictionary.apa.org/personality-psychology |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Ličnost se pritom shvata kao složena i dinamična cjelina koja obuhvata, između ostalog, crte, interese, motive, vrijednosti, [[pojam o sebi]], sposobnosti i emocionalne obrasce, a na njen razvoj utječu nasljedni i biološki faktori, iskustva, odnosi s drugim ljudima i kulturni kontekst.&lt;ref name=&quot;APA_Personality&quot;&gt;{{cite web |title=Personality |website=APA Topics |publisher=American Psychological Association |url=https://www.apa.org/topics/personality |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Različite teorije ličnosti nude različita objašnjenja njene strukture i razvoja. [[Psihoanaliza|Psihoanalitički]] pristupi naglašavaju ulogu nesvjesnih procesa, unutrašnjih konflikata i ranih iskustava, dok [[teorija crta ličnosti|teorije crta]] nastoje opisati individualne razlike pomoću relativno stabilnih karakteristika. U savremenoj psihologiji ličnosti, crte ličnosti se obično shvataju kao relativno trajne karakteristike o kojoj se zaključuje na osnovu obrazaca ponašanja, stavova, osjećanja i navika i koja može pomoći u opisivanju i predviđanju ponašanja u različitim situacijama.&lt;ref name=&quot;APA_Personality_Trait&quot;&gt;{{cite web |title=Personality trait |website=APA Dictionary of Psychology |publisher=American Psychological Association |url=https://dictionary.apa.org/personality-trait |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Među najutjecajnijim pristupima proučavanju crta ličnosti bili su modeli [[Gordon Allport|Gordona Allporta]], [[Raymond Cattell|Raymonda Cattella]] i [[Hans Eysenck|Hansa Eysencka]]. Cattell je primjenom [[faktorska analiza|faktorske analize]] nastojao utvrditi osnovne dimenzije ličnosti i razvio sistem koji je razlikovao veći broj primarnih faktora ličnosti.&lt;ref name=&quot;Cattell_1946&quot;&gt;{{cite journal |last1=Cattell |first1=R. B. |title=Personality structure and measurement: I. The operational determination of trait unities |journal=British Journal of Psychology. General Section |volume=36 |issue=2 |pages=88–102 |date=januar 1946 |doi=10.1111/j.2044-8295.1946.tb01110.x |url-access=subscription |url=https://bpspsychub.onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1111/j.2044-8295.1946.tb01110.x |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Eysenck je predložio model prema kojem se ličnost može opisati kroz tri široke dimenzije: [[ekstraverzija i introverzija|ekstraverziju–introverziju]], [[neuroticizam|neuroticizam–emocionalnu stabilnost]] i [[psihoticizam]]–normalnost.&lt;ref name=&quot;Eysenck_1990&quot;&gt;{{cite journal |last1=Eysenck |first1=Hans J. |title=Genetic and environmental contributions to individual differences: The three major dimensions of personality |journal=Journal of Personality |volume=58 |issue=1 |pages=245–261 |date=mart 1990 |doi=10.1111/j.1467-6494.1990.tb00915.x |url-access=subscription |pmid=23750379 |url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.1111/j.1467-6494.1990.tb00915.x |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Od druge polovine 20. stoljeća sve veći značaj dobija [[Velikih pet crta ličnosti|model velikih pet crta ličnosti]], odnosno petofaktorski model. Model opisuje ličnost pomoću pet širokih dimenzija: [[ekstraverzija|ekstraverzije]], [[ugodnost|ugodnosti]], [[savjesnost|savjesnosti]], [[neuroticizam|neuroticizma]] i [[otvorenost prema iskustvu|otvorenosti prema iskustvu]]. Istraživanja su pokazala da se tih pet dimenzija može identifikovati u različitim vrstama mjera ličnosti i u različitim kulturnim kontekstima, zbog čega su postale jedno od najutjecajnijih okvira za empirijsko proučavanje strukture ličnosti.&lt;ref name=&quot;McCrae_John_1992&quot;&gt;{{cite journal |last1=McCrae |first1=R. R. |last2=John |first2=O. P. |title=An introduction to the five-factor model and its applications |journal=Journal of Personality |volume=60 |issue=2 |pages=175–215 |date=juni 1992 |doi=10.1111/j.1467-6494.1992.tb00970.x |pmid=1635039 |url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.1111/j.1467-6494.1992.tb00970.x |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Ipak, model velikih pet nije sveobuhvatna teorija ličnosti. Kritičari su ukazivali na to da opisivanje ličnosti pomoću širokih crta samo po sebi ne objašnjava uzroke ponašanja, razvoj ličnosti, njenu organizaciju niti način na koji se ponašanje mijenja u zavisnosti od situacije.&lt;ref name=&quot;McAdams_1992&quot;&gt;{{cite journal |last1=McAdams |first1=D. P. |title=The five-factor model in personality: A critical appraisal |journal=Journal of Personality |volume=60 |issue=2 |pages=329–361 |date=juni 1992 |doi=10.1111/j.1467-6494.1992.tb00976.x |pmid=1635046 |url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.1111/j.1467-6494.1992.tb00976.x |url-access=subscription |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Zbog toga savremeno proučavanje ličnosti, pored relativno stabilnih crta, obuhvata motive, ciljeve, emocionalne i kognitivne procese, međuljudske odnose, životne priče i utjecaj situacijskog i društvenog konteksta.&lt;ref name=&quot;APA_Personality_Psychology&quot; /&gt;

Ličnost se također ne smatra potpuno nepromjenjivom. Istraživanja tokom životnog vijeka pokazuju da se crte ličnosti mogu mijenjati i u odrasloj dobi, pri čemu se promjene razlikuju među pojedincima i povezane su, između ostalog, s razvojnim periodom i životnim iskustvima.&lt;ref name=&quot;Roberts_Mroczek_2008&quot;&gt;{{cite journal |last1=Roberts |first1=B. W. |last2=Mroczek |first2=D. |title=Personality Trait Change in Adulthood |journal=Current Directions in Psychological Science |volume=17 |issue=1 |pages=31–35 |date=februar 2008 |doi=10.1111/j.1467-8721.2008.00543.x |pmc=2743415 |pmid=19756219 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC2743415/ |doi-access=free |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Meta-analiza longitudinalnih istraživanja također je pokazala da se prosječne vrijednosti pojedinih crta mijenjaju tokom različitih životnih razdoblja, uključujući srednju i stariju dob.&lt;ref name=&quot;Roberts_2006&quot;&gt;{{cite journal |last1=Roberts |first1=B. W. |last2=Walton |first2=K. E. |last3=Viechtbauer |first3=W. |title=Patterns of mean-level change in personality traits across the life course: A meta-analysis of longitudinal studies |journal=Psychological Bulletin |volume=132 |issue=1 |pages=1–25 |date=januar 2006 |doi=10.1037/0033-2909.132.1.1 |pmid=16435954 |url=https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/16435954/ |url-access=subscription |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Razvoj psihologije ličnosti pratio je razvoj različitih metoda i instrumenata za [[psihološka procjena|procjenu ličnosti]]. Među njima su upitnici samoprocjene, procjene drugih osoba, psihološki intervjui i drugi psihometrijski postupci. Jedan od najpoznatijih savremenih instrumenata je [[Minnesota multifazni inventar ličnosti]] (MMPI), koji se koristi prvenstveno za procjenu psihopatologije i određenih aspekata ličnosti, posebno u kliničkim kontekstima.&lt;ref name=&quot;Sellbom_2019&quot;&gt;{{cite journal |last1=Sellbom |first1=M. |title=The MMPI-2-Restructured Form (MMPI-2-RF): Assessment of Personality and Psychopathology in the Twenty-First Century |journal=Annual Review of Clinical Psychology |volume=15 |pages=149–177 |date=7. 5. 2019 |doi=10.1146/annurev-clinpsy-050718-095701 |pmid=30601687 |url=https://www.annualreviews.org/doi/10.1146/annurev-clinpsy-050718-095701 |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Među popularnim instrumentima je i [[Myers–Briggs tipski indikator]] (MBTI), zasnovan na tipologiji [[Carl Jung|Carla Junga]]. Međutim, njegova široka popularnost ne znači i jednaku prihvaćenost u psihometrijskoj literaturi. Istraživanja su ukazivala na probleme povezane s pouzdanošću i valjanošću MBTI-ja te na potrebu za oprezom pri njegovoj primjeni, naročito u organizacijskim i profesionalnim kontekstima.&lt;ref name=&quot;Boyle_1995&quot;&gt;{{cite journal |last1=Boyle |first1=G. J. |title=Myers-Briggs Type Indicator (MBTI): Some Psychometric Limitations |journal=Australian Psychologist |volume=30 |issue=1 |pages=71–74 |date=mart 1995 |doi=10.1111/j.1742-9544.1995.tb01750.x |url=https://aps.onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.1111/j.1742-9544.1995.tb01750.x |url-access=subscription |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Za istraživanje individualnih razlika razvijeni su i javno dostupni skupovi čestica, među kojima je [[Međunarodni skup čestica za procjenu ličnosti]] (IPIP). IPIP predstavlja javno dostupnu zbirku čestica i skala za procjenu različitih konstrukata ličnosti i omogućava istraživačima razvoj i prilagođavanje mjernih instrumenata bez ograničenja karakterističnih za komercijalne testove.&lt;ref name=&quot;STAR_Upitnici&quot;&gt;{{cite web |title=Otvoreni upitnici |website=STAR centar za primenjenu psihologiju |publisher=Filozofski fakultet Univerziteta u Novom Sadu |url=https://star.ff.uns.ac.rs/upitnici.php |access-date=20. 8. 2026 |language=sr}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Goldberg_2006&quot;&gt;{{cite journal |last1=Goldberg |first1=L. R. |last2=Johnson |first2=J. A. |last3=Eber |first3=H. W. |last4=Hogan |first4=R. |last5=Ashton |first5=M. C. |last6=Cloninger |first6=C. R. |last7=Gough |first7=H. G. |title=The international personality item pool and the future of public-domain personality measures |journal=Journal of Research in Personality |volume=40 |issue=1 |pages=84–96 |date=februar 2006 |doi=10.1016/j.jrp.2005.08.007 |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S0092656605000553 |url-access=subscription |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Proučavanje ličnosti povezano je i s proučavanjem [[poremećaj ličnosti|poremećaja ličnosti]]. Pored tradicionalnog kategorijalnog pristupa, savremena istraživanja sve više razmatraju [[dimenzionalni modeli poremećaja ličnosti|dimenzionalne modele]], prema kojima se patološke karakteristike ličnosti mogu posmatrati kao kontinuum različitih stepena izraženosti. [[DSM-5]] je zadržao tradicionalnu klasifikaciju poremećaja ličnosti u odjeljku II, ali je u odjeljku III predstavio Alternativni DSM-5 model poremećaja ličnosti, koji kombinuje procjenu oštećenja u funkcionisanju ličnosti s dimenzionalnom procjenom patoloških crta.&lt;ref name=&quot;DSM5_TR_AMPD&quot;&gt;{{cite book |title=Diagnostic and Statistical Manual of Mental Disorders, Fifth Edition, Text Revision (DSM-5-TR) |chapter=Alternative DSM-5 Model for Personality Disorders |publisher=American Psychiatric Association |date=2022 |doi=10.1176/appi.books.9780890425787.Alternate_DSM5_Model_for_Personality_Disorders |url=https://doi.org/10.1176/appi.books.9780890425787.Alternate_DSM5_Model_for_Personality_Disorders |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Motivacija ===
{{Glavni|Motivacija}}

[[Motivacija]] je skup psiholoških procesa koji pokreću, usmjeravaju i održavaju ponašanje prema određenim ciljevima. U psihologiji se proučava zašto pojedinac započinje određeno ponašanje, zašto ga usmjerava prema određenom cilju, koliko napora ulaže i zbog čega u njemu ustrajava ili od njega odustaje. Motivacija je povezana s potrebama, željama, ciljevima, emocijama, očekivanjima i nagradama, a na njeno djelovanje utječu i biološki i društveni faktori.&lt;ref name=&quot;Godsil_2003_Motivation&quot;&gt;{{cite book |last1=Godsil |first1=Bill P. |last2=Tinsley |first2=Matthew R. |last3=Fanselow |first3=Michael S. |chapter=Motivation |editor1-last=Weiner |editor1-first=Irving B. |editor2-last=Healy |editor2-first=Alice F. |editor3-last=Proctor |editor3-first=Robert W. |title=Handbook of Psychology: Volume 4, Experimental Psychology |publisher=John Wiley &amp; Sons, Inc. |date=2003 |pages=33–60 |isbn=978-0-471-17669-5 |doi=10.1002/0471264385.wei0402 |chapter-url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1002/0471264385.wei0402 |access-date=25. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Historijski razvoj psiholoških teorija motivacije obuhvatio je različita objašnjenja, od naglašavanja urođenih [[instinkt]]a do proučavanja potreba, nagona, nagrada, ciljeva i kognitivnih procesa. [[William James]] je među prvim psiholozima sistematski razmatrao instinkte i njihovu ulogu u ponašanju, dok su darvinističke ideje o prilagođavanju i preživljavanju snažno utjecale na razvoj ranih teorija motivacije.&lt;ref name=&quot;Forgas_2005_SocialMotivation&quot;&gt;{{cite book |last1=Forgas |first1=Joseph P. |last2=Williams |first2=Kipling D. |last3=Laham |first3=Simon M. |chapter=Social motivation: Introduction and overview |editor1-last=Forgas |editor1-first=Joseph P. |editor2-last=Williams |editor2-first=Kipling D. |editor3-last=Laham |editor3-first=Simon M. |title=Social Motivation: Conscious and Unconscious Processes |publisher=Cambridge University Press |date=2005 |pages=1–17 |isbn=978-0-521-83254-0 |doi=10.1017/CBO9780511735066.003 |chapter-url=https://doi.org/10.1017/CBO9780511735066.003 |access-date=25. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

U [[psihoanaliza|psihoanalitičkoj teoriji]], [[Sigmund Freud]] je motivaciju povezivao s djelovanjem nagona. U ranijoj Freudovoj teoriji naglašena je uloga seksualnog nagona i načela zadovoljstva, dok je kasnije uveo i [[nagon smrti]], koji je povezao s agresijom, destruktivnim ponašanjem i pojavom prisilnog ponavljanja.&lt;ref name=&quot;Weiner_1992_HumanMotivation&quot;&gt;{{cite book |last=Weiner |first=Bernard |title=Human Motivation: Metaphors, Theories, and Research |publisher=SAGE Publications |date=1992 |isbn=978-0-7619-0491-5 |url=https://books.google.com/books?id=Hls5cPZlS4QC |access-date=25. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Freudovo shvatanje motivacije bilo je povezano s pretpostavkom da ponašanje nije uvijek određeno svjesnim namjerama, nego da na njega mogu utjecati nesvjesni procesi i unutrašnji konflikti.

[[Biheviorizam|Biheviorističke]] teorije pomjerile su fokus s unutrašnjih psihičkih procesa na ponašanje koje se može neposredno posmatrati i njegove odnose s okolinom. Učenje putem [[potkrepljenje|potkrepljenja]] i [[kazna (psihologija)|kazne]] postalo je jedno od važnih objašnjenja načina na koji se ponašanje održava ili mijenja. [[Clark L. Hull]] razvio je [[teorija redukcije nagona|teoriju redukcije nagona]], prema kojoj fiziološke potrebe stvaraju stanje nagona koje motiviše ponašanje usmjereno prema njegovom smanjenju.&lt;ref name=&quot;Hull_1943_PrinciplesOfBehavior&quot;&gt;{{cite book |last=Hull |first=Clark L. |title=Principles of Behavior: An Introduction to Behavior Theory |publisher=D. Appleton-Century Company |date=1943 |url=https://books.google.com/books?id=6WB9AAAAMAAJ |access-date=25. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Biološke teorije motivacije posebno proučavaju ulogu fizioloških potreba i mehanizama koji održavaju unutrašnju ravnotežu organizma. [[Glad]], [[žeđ]], seksualno ponašanje i termoregulacija među primjerima su motivacijskih procesa koji imaju snažnu biološku osnovu. Međutim, ljudsko ponašanje nije moguće objasniti samo fiziološkim potrebama. Na motivaciju utječu i prethodno iskustvo, očekivanja, dostupnost nagrada, društveno okruženje i individualni ciljevi.&lt;ref name=&quot;Forgas_2005_SocialMotivation&quot; /&gt;

Važan pojam u proučavanju motivacije jeste [[homeostaza]], odnosno održavanje relativno stabilnog unutrašnjeg stanja organizma. Na primjer, nedostatak vode može dovesti do fizioloških promjena koje povećavaju vjerovatnoću ponašanja usmjerenog prema njenom pronalaženju i uzimanju. Međutim, ponašanje povezano s hranom i drugim potrebama ne određuju samo fiziološki signali. Na njega mogu utjecati i vrijeme dana, dostupnost hrane, njena privlačnost, prethodno iskustvo i društveni kontekst.&lt;ref name=&quot;Forgas_2005_SocialMotivation&quot; /&gt;

Savremene teorije motivacije sve više naglašavaju ulogu ciljeva, očekivanja i procjene vrijednosti ishoda. Pojedinci ne reaguju samo na neposredne potrebe ili nagrade, nego mogu planirati ponašanje prema budućim ciljevima i mijenjati svoje postupke na osnovu procjene vjerovatnoće uspjeha i vrijednosti očekivanog ishoda. U tom smislu, motivacija je povezana s procesima donošenja odluka, samoregulacijom i usmjeravanjem ponašanja prema ciljevima.&lt;ref name=&quot;Shah_2008_HandbookMotivationScience&quot;&gt;{{cite book |editor1-last=Shah |editor1-first=James Y. |editor2-last=Gardner |editor2-first=Wendi L. |title=Handbook of Motivation Science |publisher=Guilford Press |date=2008 |isbn=978-1-59385-568-0 |url=https://books.google.com/books?id=iCxpZkZtDG8C |access-date=25. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

U psihologiji se također razlikuje intrinzična od ekstrinzične motivacije. Intrinzična motivacija odnosi se na obavljanje aktivnosti zbog interesa, zadovoljstva ili uživanja koje proizlazi iz same aktivnosti, dok ekstrinzična motivacija uključuje ponašanje usmjereno prema vanjskim posljedicama, kao što su nagrada, izbjegavanje kazne ili ostvarivanje nekog drugog cilja.&lt;ref name=&quot;Ryan_Deci_2000_IntrinsicExtrinsic&quot;&gt;{{cite journal |last1=Ryan |first1=Richard M. |last2=Deci |first2=Edward L. |title=Intrinsic and Extrinsic Motivations: Classic Definitions and New Directions |journal=Contemporary Educational Psychology |volume=25 |issue=1 |date=2000 |pages=54–67 |doi=10.1006/ceps.1999.1020 |url=https://doi.org/10.1006/ceps.1999.1020 |doi-access=free |access-date=25. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Jedan od utjecajnih savremenih pristupa jeste [[teorija samoodređenja]], koju su razvili [[Edward Deci]] i [[Richard Ryan]]. Prema toj teoriji, ljudsko funkcionisanje i motivacija povezani su sa zadovoljavanjem osnovnih psiholoških potreba za autonomijom, kompetencijom i povezanošću s drugima. Teorija razlikuje različite oblike motivacije duž kontinuuma od amotivacije i vanjski regulisanog ponašanja do autonomnije, intrinzične motivacije.&lt;ref name=&quot;Ryan_Deci_2000_SelfDeterminationTheory&quot;&gt;{{cite journal |last1=Ryan |first1=Richard M. |last2=Deci |first2=Edward L. |title=Self-determination theory and the facilitation of intrinsic motivation, social development, and well-being |journal=American Psychologist |volume=55 |issue=1 |date=2000 |pages=68–78 |doi=10.1037/0003-066X.55.1.68 |pmid=11392867 |url=https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/11392867/ |url-access=subscription |access-date=25. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Motivacija je usko povezana i sa socijalnim okruženjem. Ljudi mogu usvajati ciljeve posmatranjem ponašanja drugih osoba i zaključivanjem o njihovim namjerama. Istraživanja fenomena poznatog kao ''zaraza ciljem'' pokazuju da opažanje ciljeva drugih ljudi može utjecati na vlastite ciljeve i ponašanje pojedinca.&lt;ref name=&quot;Aarts_2004_GoalContagion&quot;&gt;{{cite journal |last1=Aarts |first1=Henk |last2=Gollwitzer |first2=Peter M. |last3=Hassin |first3=Ran R. |title=Goal Contagion: Perceiving Is for Pursuing |journal=Journal of Personality and Social Psychology |volume=87 |issue=1 |date=2004 |pages=23–37 |doi=10.1037/0022-3514.87.1.23 |url=https://doi.org/10.1037/0022-3514.87.1.23 |url-access=subscription |access-date=25. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Nesvjesni um ===
{{Također pogledajte|Nesvjesni um}}

Pojam [[Nesvjesni um|nesvjesnog]] odnosi se na mentalne procese i sadržaje koji nisu neposredno dostupni [[svijest|svijesti]], ali mogu utjecati na mišljenje, osjećaje i ponašanje. U savremenoj psihologiji termin se koristi u različitim značenjima. U [[psihoanaliza|psihoanalitičkoj]] tradiciji nesvjesno označava dio psihičkog života koji uključuje, između ostalog, potisnuta sjećanja, emocionalne konflikte, želje i impulse koji nisu neposredno dostupni svijesti, ali mogu imati dinamički utjecaj na ponašanje. U [[kognitivna psihologija|kognitivnoj psihologiji]] nesvjesni ili [[ne-svjesno procesiranje|ne-svjesni procesi]] obično označavaju mentalne procese koji se odvijaju bez svjesnog uvida ili kontrole.&lt;ref name=&quot;APA_Unconscious&quot;&gt;{{cite web |title=Unconscious |website=APA Dictionary of Psychology |publisher=American Psychological Association |url=https://dictionary.apa.org/unconscious |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;APA_Unconscious_Process&quot;&gt;{{cite web |title=Unconscious process |website=APA Dictionary of Psychology |publisher=American Psychological Association |url=https://dictionary.apa.org/unconscious-process |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Ideja da mentalni procesi mogu utjecati na ponašanje izvan neposredne svijesti ima dugu historiju, ali je posebno mjesto dobila razvojem psihodinamičkih teorija krajem 19. i početkom 20. stoljeća. [[Sigmund Freud]] je nesvjesno smatrao jednim od osnovnih područja psihičkog života i tvrdio da potisnute želje, konflikti i sjećanja mogu utjecati na svjesno mišljenje i ponašanje. U djelima poput ''[[Tumačenje snova (Freud)|Tumačenja snova]]'' i ''[[Psihopatologija svakodnevnog života]]'' pokušavao je pokazati kako se nesvjesni procesi mogu ispoljavati kroz snove, omaške, zaboravljanje i druge svakodnevne pojave.&lt;ref name=&quot;Freud_1997&quot;&gt;{{cite book |last1=Freud |first1=Sigmund |title=The Interpretation of Dreams |publisher=Wordsworth Editions |date=1997 |series=Wordsworth Classics of World Literature |isbn=978-1-85326-484-9 |url=https://books.google.ba/books?id=-pB1UoFnjZcC |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Freudov koncept nesvjesnog razlikovao se od jednostavne ideje o sadržajima kojih osoba trenutno nije svjesna: u psihoanalitičkoj teoriji nesvjesni sadržaji mogu biti povezani s unutrašnjim konfliktima i aktivno utjecati na psihički život.&lt;ref name=&quot;APA_Unconscious&quot; /&gt;

Različita shvatanja nesvjesnih procesa razvijala su se i izvan Freudove psihoanalize. [[Pierre Janet]] proučavao je disocijaciju i mentalne procese koji se mogu odvijati izvan neposredne svijesti, dok je [[Carl Jung]] kasnije razlikovao [[lično nesvjesno]] od [[kolektivno nesvjesno|kolektivnog nesvjesnog]].&lt;ref name=&quot;Kihlstrom_2008&quot;&gt;{{cite book |last1=Kihlstrom |first1=J. F. |chapter=The psychological unconscious |editor1-last=John |editor1-first=O. P. |editor2-last=Robins |editor2-first=R. W. |editor3-last=Pervin |editor3-first=L. A. |title=Handbook of Personality: Theory and Research |edition=3. |publisher=Guilford Press |date=2008 |pages=583–602 |isbn=978-1-60918-059-1 |url=https://books.google.ba/books?id=olgW-du4RBcC |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Ovi pristupi razlikovali su se u pretpostavkama o prirodi i funkciji nesvjesnog, zbog čega se u savremenoj psihologiji ne može govoriti o jednom jedinstvenom konceptu nesvjesnog.

Eksperimentalna psihologija počela je proučavati nesvjesne procese nezavisno od psihoanalitičkih teorija. Već su [[Charles Sanders Peirce]] i [[Joseph Jastrow]] u eksperimentima objavljenim 1884. pokazali da ispitanici mogu razlikovati vrlo male razlike između podražaja i kada nisu bili sigurni u svoju sposobnost razlikovanja. Njihov rad često se navodi kao rani primjer eksperimentalnog proučavanja procesa koji nisu potpuno dostupni introspekciji.&lt;ref name=&quot;Peirce_Jastrow_1884&quot;&gt;{{cite journal |last1=Peirce |first1=C. S. |last2=Jastrow |first2=J. |title=On Small Differences in Sensation |journal=Memoirs of the National Academy of Sciences |volume=3 |pages=73–83 |date=1884 |url=https://philpapers.org/archive/PEIOSD.pdf |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Tokom razvoja [[kognitivna psihologija|kognitivne psihologije]] istraživači su počeli proučavati procese koji se odvijaju bez svjesnog uvida. U tom kontekstu razlikuju se, između ostalog, [[eksplicitno pamćenje|eksplicitni]] i [[implicitno pamćenje|implicitni]] oblici pamćenja. Implicitno pamćenje odnosi se na promjene u ponašanju ili uspješnosti koje proizlaze iz prethodnog iskustva, iako osoba ne mora biti sposobna svjesno se prisjetiti tog iskustva.&lt;ref name=&quot;Schacter_1987&quot;&gt;{{cite journal |last1=Schacter |first1=D. L. |title=Implicit memory: History and current status |journal=Journal of Experimental Psychology: Learning, Memory, and Cognition |volume=13 |issue=3 |pages=501–518 |date=1987 |doi=10.1037/0278-7393.13.3.501 |url=https://psycnet.apa.org/doiLanding?doi=10.1037%2F0278-7393.13.3.501 |url-access=subscription |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Srodno tome, istraživanja [[priming (psihologija)|priminga]] pokazuju da prethodna izloženost određenom podražaju može utjecati na kasniju obradu drugog podražaja, čak i kada osoba nije svjesno usmjerena na tu prethodnu informaciju.&lt;ref name=&quot;Greenwald_1995&quot;&gt;{{cite journal |last1=Greenwald |first1=A. G. |last2=Klinger |first2=M. R. |last3=Schuh |first3=E. S. |title=Activation by marginally perceptible (&quot;subliminal&quot;) stimuli: Dissociation of unconscious from conscious cognition |journal=Journal of Experimental Psychology: General |volume=124 |issue=1 |pages=22–42 |date=1995 |doi=10.1037/0096-3445.124.1.22 |url-access=subscription |url=https://psycnet.apa.org/doiLanding?doi=10.1037%2F0096-3445.124.1.22 |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Poseban predmet istraživanja predstavlja [[subliminalna percepcija]], odnosno obrada podražaja koji se nalaze ispod nivoa eksplicitne svijesti. Međutim, postojanje nesvjesne obrade ne znači da je svaki složeni mentalni proces moguće izvesti bez svijesti. U eksperimentalnim istraživanjima važno je utvrditi da ispitanik zaista nije registrovao ciljni podražaj, jer se tvrdnje o nesvjesnom utjecaju mogu zasnivati na različitim kriterijima svjesne dostupnosti.&lt;ref name=&quot;APA_Unconscious_Perception&quot;&gt;{{cite web |title=Unconscious perception |website=APA Dictionary of Psychology |publisher=American Psychological Association |url=https://dictionary.apa.org/unconscious-perception |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Savremena istraživanja također proučavaju odnos između nesvjesnih procesa i donošenja odluka. [[Neuronauka|Neuronaučna]] istraživanja pokazala su da se određeni obrasci moždane aktivnosti povezani s izborom mogu pojaviti prije nego što osoba prijavi svjesnu svijest o odluci. U studiji Chuna Sionga Soona i saradnika iz 2008, obrasci aktivnosti u prefrontalnim i parijetalnim područjima mozga omogućili su predviđanje nekih aspekata budućeg izbora nekoliko sekundi prije nego što su ispitanici prijavili svjesnu svijest o odluci.&lt;ref name=&quot;Soon_2008&quot;&gt;{{cite journal |last1=Soon |first1=C. S. |last2=Brass |first2=M. |last3=Heinze |first3=H.-J. |last4=Haynes |first4=J.-D. |title=Unconscious determinants of free decisions in the human brain |journal=Nature Neuroscience |volume=11 |issue=5 |pages=543–545 |date=2008 |doi=10.1038/nn.2112 |pmid=18408715 |url=https://www.nature.com/articles/nn.2112 |url-access=subscription |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Takvi nalazi pokrenuli su rasprave o odnosu između svjesnog odlučivanja, neuralnih procesa i [[slobodna volja|slobodne volje]], ali sami po sebi ne predstavljaju dokaz da je slobodna volja iluzija. Pitanje u kojoj mjeri neuralni procesi koji prethode svjesnoj odluci određuju konačno ponašanje ostaje predmet naučne i filozofske rasprave.&lt;ref name=&quot;Baumeister_2008&quot;&gt;{{cite journal |last1=Baumeister |first1=R. F. |title=Free Will in Scientific Psychology |journal=Perspectives on Psychological Science |volume=3 |issue=1 |pages=14–19 |date=2008 |doi=10.1111/j.1745-6916.2008.00057.x |url-access=subscription|url=https://journals.sagepub.com/doi/10.1111/j.1745-6916.2008.00057.x |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

U savremenoj psihologiji zbog toga je korisno razlikovati psihoanalitičko shvatanje [[nesvjesno|nesvjesnog]] od šireg pojma mentalnih procesa koji se odvijaju bez svjesne dostupnosti. Dok je Freudovo nesvjesno dio određene teorije psihičkog funkcionisanja, savremena eksperimentalna psihologija proučava nesvjesnu obradu kroz mjerljive pojave kao što su implicitno pamćenje, priming, automatska obrada i subliminalna percepcija.&lt;ref name=&quot;APA_Unconscious_Process&quot;/&gt;

=== Razvojna psihologija ===
{{Glavni|Razvojna psihologija}}

[[Razvojna psihologija]] je grana psihologije koja naučnim metodama proučava promjene i kontinuitet u mišljenju, emocijama, ponašanju i međuljudskim odnosima tokom [[Životna dob|životnog vijeka]]. Obuhvata proučavanje razvoja od [[prenatalni rast i razvoj čovjeka|prenatalnog perioda]] i ranog djetinjstva preko [[Adolescencija|adolescencije]] i odrasle dobi do [[starenje|starosti]]. Pored promjena koje se javljaju s dobi, razvojni psiholozi proučavaju i individualne razlike među ljudima, kao i međudjelovanje bioloških, psiholoških i okolinskih faktora koji oblikuju razvoj.&lt;ref name=&quot;Crain_2014&quot;&gt;{{cite book |last=Crain |first=William |title=Theories of Development: Concepts and Applications |edition=6. |publisher=Routledge |date=2014 |isbn=978-0-205-81046-8 |url=https://books.google.com/books?id=Ts5WCgAAQBAJ |access-date=25. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Jedan od ranih primjera sistematskog proučavanja ljudskog razvoja predstavlja rad [[Charles Darwin|Charlesa Darwina]]. Na osnovu posmatranja razvoja svog sina, Darwin je 1877. objavio rad u kojem je opisao razvoj određenih oblika ponašanja i emocionalnog izražavanja u ranom djetinjstvu.&lt;ref name=&quot;Darwin_1877_BiographicalSketchInfant&quot;&gt;{{cite journal |last=Darwin |first=Charles R. |title=A biographical sketch of an infant |journal=Mind |volume=2 |issue=7 |date=1877 |pages=285–294 |url=http://darwin-online.org.uk/content/frameset?itemID=F1779&amp;viewtype=text&amp;pageseq=1 |access-date=25. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Krajem 19. i početkom 20. stoljeća proučavanje dječijeg razvoja postepeno se oblikovalo kao zasebno područje psiholoških istraživanja. Među najutjecajnijim istraživačima bio je [[Jean Piaget]], čija su istraživanja kognitivnog razvoja značajno utjecala na razvojne teorije i istraživanja tokom 20. stoljeća.&lt;ref name=&quot;Piaget_1952_OriginOfIntelligence&quot;&gt;{{cite book |last=Piaget |first=Jean |title=The Origin of Intelligence in the Child |publisher=Routledge &amp; Kegan Paul |date=1952 |url=https://archive.org/details/in.ernet.dli.2015.458564 |access-date=25. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Rana istraživanja razvojne psihologije bila su u velikoj mjeri usmjerena na djetinjstvo i [[adolescencija|adolescenciju]], posebno na razvoj kognitivnih sposobnosti. Kasnije se područje proširilo na proučavanje razvoja tokom cijelog životnog vijeka. Savremena razvojna psihologija obuhvata različite aspekte razvoja, uključujući [[kognitivni razvoj|kognitivni]], [[jezični razvoj|jezični]], emocionalni, socijalni, moralni i fizički razvoj, kao i promjene u strukturi i funkciji [[mozak|mozga]].&lt;ref name=&quot;Crain_2014&quot; /&gt;

Razvojni psiholozi nastoje objasniti i kako i zašto dolazi do razvojnih promjena. U tu svrhu proučavaju međudjelovanje naslijeđa i okoline, kao i utjecaj iskustava, učenja, odnosa s drugim ljudima, kulture i društvenih institucija. Razvoj se stoga ne posmatra jednostavno kao posljedica biološkog sazrijevanja, nego kao rezultat složenog međudjelovanja bioloških predispozicija i iskustava pojedinca.&lt;ref name=&quot;Baltes_1987&quot;&gt;{{cite journal |last=Baltes |first=Paul B. |title=Theoretical propositions of life-span developmental psychology: On the dynamics between growth and decline |journal=Developmental Psychology |volume=23 |issue=5 |date=1987 |pages=611–626 |doi=10.1037/0012-1649.23.5.611 |url=https://doi.org/10.1037/0012-1649.23.5.611 |url-access=subscription |access-date=25. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Poseban metodološki izazov predstavlja proučavanje [[dojenče|dojenčadi]], koja ne mogu verbalno izvještavati o svojim iskustvima na način na koji to mogu starija djeca i odrasli. Zbog toga su razvojni istraživači razvili metode koje se oslanjaju na mjerenje pogleda, usmjeravanja pažnje, pokreta i drugih oblika ponašanja. Takve metode omogućavaju proučavanje ranog razvoja percepcije, pažnje, pamćenja i razumijevanja objekata i događaja.&lt;ref name=&quot;Hunnius_2010_EarlyDevelopmentObjectKnowledge&quot;&gt;{{cite journal |last1=Hunnius |first1=Sabine |last2=Bekkering |first2=Harold |title=The early development of object knowledge: a study of infants' visual anticipations during action observation |journal=Developmental Psychology |volume=46 |issue=2 |date=2010 |pages=446–454 |doi=10.1037/a0016543 |pmid=20210504 |url=https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/20210504/ |url-access=subscription |access-date=25. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Za proučavanje promjena tokom života koriste se različiti istraživački nacrti, uključujući [[longitudinalno istraživanje|longitudinalna]] i [[transverzalno istraživanje|transverzalna istraživanja]]. Longitudinalna istraživanja prate iste osobe tokom određenog perioda i omogućavaju proučavanje individualnih razvojnih putanja, dok transverzalna istraživanja porede različite dobne grupe u određenom trenutku. Kombinovanje različitih istraživačkih nacrta omogućava bolje razlikovanje promjena povezanih sa starenjem od razlika među generacijama.&lt;ref name=&quot;Baltes_1978_LifeSpan&quot;&gt;{{cite book |last=Baltes |first=Paul B. |title=Life-Span Development and Behavior |publisher=Academic Press |date=1978 |url=https://archive.org/details/lifespandevelopm0000unse_c8k0 |access-date=25. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Razvojna psihologija stoga se ne ograničava na proučavanje ranog razvoja. [[Starenje]] i promjene u kasnoj odrasloj dobi predstavljaju važan dio savremenih istraživanja. Istraživanja pokazuju da različite kognitivne sposobnosti ne slijede isti razvojni obrazac: neke sposobnosti mogu opadati s dobi, dok druge mogu ostati relativno stabilne ili se razvijati kroz iskustvo i znanje.&lt;ref name=&quot;Finkel_2003e&quot;&gt;{{cite journal |last1=Finkel |first1=Deborah |last2=Reynolds |first2=Chandra A. |last3=McArdle |first3=John J. |last4=Gatz |first4=Margaret |last5=Pedersen |first5=Nancy L. |title=Latent growth curve analyses of accelerating decline in cognitive abilities in late adulthood |journal=Developmental Psychology |volume=39 |issue=3 |date=2003 |pages=535–550 |doi=10.1037/0012-1649.39.3.535 |pmid=12760521 |url=https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/12760521/ |url-access=subscription |access-date=25. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Savremena razvojna psihologija stoga ljudski razvoj posmatra kao dinamičan proces koji traje tokom cijelog životnog vijeka. Umjesto jednostavnog shvatanja razvoja kao linearnog napredovanja od nezrelosti prema zrelosti, savremeni pristupi proučavaju istovremeno procese rasta, stabilnosti i opadanja te njihovu povezanost s biološkim sazrijevanjem, učenjem, iskustvom i društvenim i kulturnim kontekstom.&lt;ref name=&quot;Baltes_1987&quot; /&gt;

== Etika i etički principi ==

Etički principi i pravila u domenu psihologije mijenjali su se tokom vremena. Neka poznata istraživanja iz prošlosti danas se smatraju neetičkim i suprotnim važećim kodeksima (npr. Kanadski kodeks ponašanja za istraživanja koja uključuju ljude i Belmontov izvještaj). [[Američko psihološko udruženje]] (APA) razvilo je skup etičkih principa i kodeks ponašanja za ovu profesiju.&lt;ref name=&quot;APA2016&quot;&gt;{{cite web |author=American Psychological Association |year=2016 |title=Ethical principles of psychologists and code of conduct |url=https://www.apa.org/ethics/code |accessdate=13. 2. 2026 |language=engleski}}&lt;/ref&gt;

Savremeni standardi uključuju informisani i dobrovoljni pristanak. Nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], uspostavljen je Nürnberški kodeks zbog zloupotreba ispitanika koji učestvuju u eksperimentu od strane [[Nacizam|nacista]]. Nakon toga je većina zemalja (i naučnih časopisa) usvojila Helsinšku deklaraciju. U SAD-u su Nacionalni instituti za zdravlje (NIH) 1966. osnovali Institucionalni odbor za reviziju (''Institutional Review Board''), a 1974. je usvojen Nacionalni zakon o istraživanju. Ove mjere su potaknule istraživače da obavezno dobiju informisani pristanak od učesnika. Do uspostavljanja ovih pravila doveo je određeni broj etički upitnih istraživanja, među kojima su radioizotopske studije u školi Fernald (MIT–Harvard), tragedija s talidomidom, istraživanje hepatitisa u Willowbrooku, Milgramova istraživanja o poslušnosti autoritetu i Stanfordski zatvorski eksperiment.

=== Etika u radu s ljudima ===

Kodeks etike [[Američko psihološko udruženje|Američkog psihološkog udruženja]] nastao je 1951. pod nazivom &quot;Etički standardi psihologa&quot;. Ovaj kodeks je usmjeravao donošenje zakona o licenciranju u većini američkih saveznih država. Tokom decenija više puta je mijenjan i sadrži i opće principe i obavezujuće etičke standarde.

Etički principi psihologa i kodeks ponašanja APA sastoje se od pet općih principa, koji imaju zadatak da usmjere psihologe ka višem nivou etičke prakse u situacijama kada se ne primjenjuje određeni standard. Ti principi su:

* ''A. Dobrobit i neškodljivost'' – Psiholozi moraju djelovati u korist onih s kojima rade i „ne nanositi štetu“.
* ''B. Vjernost i odgovornost'' – Svijest o povjerenju javnosti u profesiju i pridržavanje etičkih standarda.
* ''C. Integritet'' – Promovisanje iskrenosti i tačnosti, uz izbjegavanje obmana i prevara.
* ''D. Pravednost'' – Razumijevanje da psihologija mora biti na dobrobit svima.
* ''E. Poštivanje prava i dostojanstva ljudi'' – Zaštita prava osoba u radu s psiholozima, uključujući povjerljivost, privatnost i autonomiju.

APA je 2010. dodatno revidirala kodeks kako bi spriječila njegovu upotrebu za opravdavanje kršenja [[Ljudska prava|ljudskih prava]], što je bio odgovor na učešće članova APA u ispitivanjima tokom administracije predsjednika SAD-a [[George W. Bush|Georgea W. Busha]].&lt;ref name=&quot;APA2010&quot;&gt;{{cite web |title=American Psychological Association amends ethics code |url=https://www.apa.org/news/press/releases/2010/02/ethics-code |publisher=APA.org |accessdate=13. 2. 2026 |language=engleski}}&lt;/ref&gt;

Kanadsko psihološko udruženje (CPA) i [[Evropski savez psiholoških udruženja]] (EFPA) koriste slične modele zasnovane na principima dostojanstva, odgovornosti i integriteta.&lt;ref name=&quot;CPA2017&quot;&gt;{{cite web |title=Canadian Code of Ethics for Psychologists |url=https://cpa.ca/docs/File/Ethics/CPA_Code_2017_4thEd.pdf |year=2017 |accessdate=13. 2. 2026 |language=engleski}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;EFPA2015&quot;&gt;{{cite web |title=Model Code of Ethics |url=http://www.efpa.eu |publisher=European Federation of Psychologists' Associations |year=2015 |accessdate=13. 2. 2026 |language=engleski}}&lt;/ref&gt;

Među etičkim pitanjima koja se smatraju naročito značajnim su obaveza rada isključivo u okviru vlastite stručnosti, čuvanje povjerljivosti podataka o pacijentima i izbjegavanje seksualnih odnosa s njima. Neke od najčešćih pritužbi protiv [[Klinička psihologija|kliničkih psihologa]] odnose se na seksualno neprimjereno ponašanje&lt;ref name=&quot;Jones_2003_Ethical_Issues&quot;&gt;{{cite book |last=Jones |first=Stanley E. |chapter=Ethical Issues in Clinical Psychology |editor-last=Stricker |editor-first=George |editor2-last=Widiger |editor2-first=Thomas A. |editor3-last=Weiner |editor3-first=Irving B. |title=Handbook of Psychology, Volume 8: Clinical Psychology |publisher=John Wiley &amp; Sons, Inc. |location=Hoboken, NJ |year=2003 |volume=8 |pages=509–532 |isbn=978-0-471-39263-7 |doi=10.1002/0471264385.wei0821 |chapter-url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.1002/0471264385.wei0821 |access-date=12. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; i povrede povjerljivosti ili privatnosti.

=== Etika u radu sa životinjama ===

Istraživanja na [[Životinje|životinjama]], također, regulišu univerzitetski etički odbori. Etičke smjernice navode da je upotreba životinja u naučne svrhe prihvatljiva samo kada je šteta nanesena životinjama manja od koristi koje proizlaze iz istraživanja.&lt;ref name=&quot;Sherwin_2003&quot;&gt;{{cite journal |last=Sherwin |first=Chris M. |last2=Christiansen |first2=Stine B. |last3=Duncan |first3=Ian J. |last4=Erhard |first4=Hans W. |last5=Lay |first5=Don C. |last6=Mench |first6=Joy A. |last7=O’Connor |first7=Cheryl E. |last8=Petherick |first8=J. Carol |title=Guidelines for the ethical use of animals in applied ethology studies |journal=Applied Animal Behaviour Science |volume=81 |issue=3 |pages=291–305 |year=2003 |doi=10.1016/S0168-1591(02)00288-5 |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S0168159102002885 |url-access=subscription |access-date=12. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte ==
* [[Emocije]]
* [[Geštalt psihologija]]
* [[Pamćenje]]
* [[Psihoterapija]]
* [[Učenje]]
* [[Zaboravljanje]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Dodatna literatura ==

* {{cite book|last1=Badcock|first1=Christopher R.|title=International Encyclopedia of the Social &amp; Behavioral Sciences|year=2015|isbn=978-0-08-097087-5|pages=340–344|chapter=Nature-Nurture Controversy, History of|doi=10.1016/B978-0-08-097086-8.03136-6}}
* {{cite book|last1=Cascio|first1=Wayne F.|title=International Encyclopedia of the Social &amp; Behavioral Sciences|year=2015|isbn=978-0-08-097087-5|pages=879–884|chapter=Industrial–Organizational Psychology: Science and Practice|doi=10.1016/B978-0-08-097086-8.22007-2}}
* {{cite book|last1=Chryssochoou|first1=Xenia|title=International Encyclopedia of the Social &amp; Behavioral Sciences|year=2015|isbn=978-0-08-097087-5|pages=532–537|chapter=Social Psychology|doi=10.1016/B978-0-08-097086-8.24095-6}}
* {{cite book|last1=Deakin|first1=Nicholas|title=International Encyclopedia of the Social &amp; Behavioral Sciences|year=2015|isbn=978-0-08-097087-5|pages=31–36|chapter=Philosophy, Psychiatry, and Psychology|doi=10.1016/B978-0-08-097086-8.27049-9}}
* {{cite book|last1=Demetriou|first1=Andreas|title=International Encyclopedia of the Social &amp; Behavioral Sciences|year=2015|isbn=978-0-08-097087-5|pages=313–322|chapter=Intelligence in Cultural, Social and Educational Context|doi=10.1016/B978-0-08-097086-8.92147-0}}
* {{cite book|last1=Gelso|first1=Charles J.|title=International Encyclopedia of the Social &amp; Behavioral Sciences|year=2015|isbn=978-0-08-097087-5|pages=69–72|chapter=Counseling Psychology|doi=10.1016/B978-0-08-097086-8.21073-8}}
* {{cite book|last1=Henley|first1=Tracy B.|title=International Encyclopedia of the Social &amp; Behavioral Sciences|year=2015|isbn=978-0-08-097087-5|pages=406–411|chapter=Psychology, History of (Early Period)|doi=10.1016/B978-0-08-097086-8.03235-9}}
* {{cite book|last1=Knowland|first1=Victoria C.P.|title=International Encyclopedia of the Social &amp; Behavioral Sciences|last2=Purser|first2=Harry|last3=Thomas|first3=Michael S.C.|year=2015|isbn=978-0-08-097087-5|pages=354–360|chapter=Cross-Sectional Methodologies in Developmental Psychology|doi=10.1016/B978-0-08-097086-8.23235-2}}
* {{cite book|last1=Louw|first1=Dap|title=International Encyclopedia of the Social &amp; Behavioral Sciences|year=2015|isbn=978-0-08-097087-5|pages=351–356|chapter=Forensic Psychology|doi=10.1016/B978-0-08-097086-8.21074-X}}
* {{cite book|last1=McWilliams|first1=Spencer A.|title=International Encyclopedia of the Social &amp; Behavioral Sciences|year=2015|isbn=978-0-08-097087-5|pages=412–417|chapter=Psychology, History of (Twentieth Century)|doi=10.1016/B978-0-08-097086-8.03046-4}}
* {{cite book|last1=Pe-Pua|first1=Rogelia|title=International Encyclopedia of the Social &amp; Behavioral Sciences|year=2015|isbn=978-0-08-097087-5|pages=788–794|chapter=Indigenous Psychology|doi=10.1016/B978-0-08-097086-8.24067-1}}
* {{cite book|last1=Peterson|first1=Roger L.|title=International Encyclopedia of the Social &amp; Behavioral Sciences|last2=Peterson|first2=Donald R.|last3=Abrams|first3=Jules C.|last4=Stricker|first4=George|last5=Ducheny|first5=Kelly|year=2015|isbn=978-0-08-097087-5|pages=517–523|chapter=Training in Clinical Psychology in the United States: Practitioner Model|doi=10.1016/B978-0-08-097086-8.21086-6}}
* {{cite book|last1=Poortinga|first1=Ype H.|title=International Encyclopedia of the Social &amp; Behavioral Sciences|year=2015|isbn=978-0-08-097087-5|pages=311–317|chapter=Cross-Cultural Psychology|doi=10.1016/B978-0-08-097086-8.24011-7}}
* {{cite book|last1=Spinath|first1=Frank M.|title=International Encyclopedia of the Social &amp; Behavioral Sciences|last2=Spinath|first2=Birgit|last3=Borkenau|first3=Peter|year=2015|isbn=978-0-08-097087-5|pages=320–325|chapter=Developmental Behavioral Genetics and Education|doi=10.1016/B978-0-08-097086-8.92009-9}}
* {{cite book|last1=Smith|first1=Edward E.|title=International Encyclopedia of the Social &amp; Behavioral Sciences|year=2015|isbn=978-0-08-097087-5|pages=103–109|chapter=Cognitive Psychology: History|doi=10.1016/B978-0-08-097086-8.03028-2}}
* {{cite book|last1=Staerklé|first1=Christian|title=International Encyclopedia of the Social &amp; Behavioral Sciences|year=2015|isbn=978-0-08-097087-5|pages=427–433|chapter=Political Psychology|doi=10.1016/B978-0-08-097086-8.24079-8}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Psychology}}
* [http://www.perfectionnement.info/fr/agenda.php?i_pays=0&amp;i_date=0&amp;keywords=congr International PSY Congresses] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20051015201117/http://www.perfectionnement.info/fr/agenda.php?i_pays=0&amp;i_date=0&amp;keywords=congr |date=15. 10. 2005 }}
* [http://free-zd.t-com.hr/psih Psihologija, linkovi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20051216170940/http://free-zd.t-com.hr/psih/ |date=16. 12. 2005 }}
* [http://www.iltuobenessere.com/ansia/Default.htm Ansia] University of Milan Psychology Research

{{Psihologija}}
{{Društvene nauke}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Psihologija| ]]
[[Kategorija:Društvene nauke]]
[[Kategorija:Nauke o ponašanju]]</text>
      <sha1>5y543g943vc8zkjffcplg1gvm88rpn5</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3922095</id>
      <parentid>3922094</parentid>
      <timestamp>2026-08-25T19:02:04Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3922095</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="181523" sha1="k1v396372qmx874s1xcdmocbmqq3vjm" xml:space="preserve">{{Psihologija bočna traka}}
'''Psihologija''' je nauka koja se bavi proučavanjem psihičkih procesa i [[Ponašanje|ponašanja]].&lt;ref name=&quot;OED&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.oed.com |title=psychology |publisher=Oxford English Dictionary. Oxford University Press |accessdate=13. 2. 2026 |language=engleski}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Fernald&quot;&gt;{{cite book |last=Fernald |first=Dodge |title=Psychology: Six Perspectives |url=https://archive.org/details/psychologysixper0000fern |publisher=SAGE Publications |year=2008 |isbn=978-1-4129-3867-9 |language=engleski}}&lt;/ref&gt; Njen predmet istraživanja obuhvata ponašanje ljudi i životinja, svjesne i nesvjesne fenomene, te mentalne procese kao što su misli, osjećanja i motivi.

Psihologija je nauka širokog opsega koja objedinjuje principe [[Prirodne nauke|prirodnih]] i [[Društvene nauke|društvenih nauka]]. Kao [[Prirodne nauke|prirodna nauka]], ona se manifestuje kroz oblasti poput biološke psihologije, gdje istraživači teže razumijevanju emergentnih svojstava mozga povezujući disciplinu sa neuronaukom. S druge strane, psihologija djeluje kao [[Društvene nauke|društvena nauka]] kada se fokusira na analizu i razumijevanje složenih obrazaca ponašanja pojedinaca i društvenih grupa.&lt;ref name=&quot;Hockenbury&quot;&gt;{{cite book |last1=Hockenbury |first1=D. |last2=Hockenbury |first2=S. |title=Psychology |url=https://archive.org/details/psychology05edhock |publisher=Worth Publishers |year=2010 |language=engleski}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;APA&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.apa.org |title=Frequently asked questions about APA |publisher=American Psychological Association |accessdate=13. 2. 2026 |language=engleski}}&lt;/ref&gt;

== Etimologija i definicije ==

Riječ ''psihologija'' potječe od grčke riječi ''psyche'' (grč. ψυχή), što znači duh ili duša. Drugi dio riječi, ''-logija'', potječe od sufiksa ''-λογία'' (-logia), što označava nauku, izučavanje ili istraživanje.&lt;ref name=&quot;Etymonline&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.etymonline.com/word/psychology |title=Psychology |publisher=Online Etymology Dictionary |accessdate=15. 2. 2026 |language=engleski}}&lt;/ref&gt; Riječ psihologija prvi put se pojavljuje u doba renesanse.&lt;ref name=&quot;dIsa&quot;&gt;{{cite journal |last1=d’Isa |first1=R. |last2=Abramson |first2=C. I. |year=2023 |title=The origin of the phrase comparative psychology: An historical overview |journal=Frontiers in Psychology |volume=14 |pages=1174115 |doi=10.3389/fpsyg.2023.1174115 |language=engleski}}&lt;/ref&gt; U svom latinskom obliku, ''psychiologia'', prvi ju je upotrijebio hrvatski humanista i latinista Marko Marulić u svojoj knjizi ''Psichiologia de ratione animae humanae'' (Psihologija, o prirodi ljudske duše) u periodu između 1510. i 1520.&lt;ref name=&quot;dIsa&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Krstic1964&quot;&gt;{{cite journal |last=Krstić |first=K. |year=1964 |title=Marko Marulic – The author of the term &quot;psychology&quot; |journal=Acta Instituti Psychologici Universitatis Zagrabiensis |volume=36 |pages=7–13 |url=https://psychclassics.yorku.ca/Krstic/marulic.htm |language=engleski}}&lt;/ref&gt; Najraniji poznati spomen riječi ''psychology'' u engleskom jeziku potječe iz 1694., kada ju je Steven Blankaart naveo u djelu ''The Physical Dictionary''. U tom rječniku se navodi da se &quot;anatomija bavi tijelom, a psihologija dušom.&quot;&lt;ref name=&quot;Colman2009&quot;&gt;{{cite book |last=Colman |first=A. M. |year=2009 |title=A dictionary of psychology |url=https://archive.org/details/dictionaryofpsyc0000colm_s3f2 |publisher=Oxford University Press |isbn=978-0-19-953406-7 |language=engleski}}&lt;/ref&gt;

Slovo Ψ (psi), prvo slovo grčke riječi ''psyche'' iz koje je izveden termin psihologija, općenito se povezuje sa psihologijom kao naukom i koristi se kao njen simbol.

Godine 1890, [[William James]] definisao je psihologiju kao &quot;nauku o mentalnom životu, kako u pogledu njegovih pojava, tako i u pogledu njihovih uslova.&quot;&lt;ref name=&quot;James1983&quot;&gt;{{cite book |last=James |first=W. |year=1983 |title=The principles of psychology |publisher=Harvard University Press |language=engleski}}&lt;/ref&gt; Ova definicija bila je široko prihvaćena tokom više decenija. Međutim, njeno značenje je osporavano, naročito od strane Johna B. Watsona, koji je 1913. iznio stavove metodološkog biheviorizma, posmatrajući psihologiju kao isključivo objektivnu eksperimentalnu granu prirodne nauke, čiji je teorijski cilj &quot;predviđanje i kontrola ponašanja.&quot;&lt;ref name=&quot;Watson1913&quot;&gt;{{cite journal |last=Watson |first=J. B. |year=1913 |title=Psychology as the behaviorist views it |url=https://archive.org/details/sim_psychological-review_1913-03_20_2/page/158 |journal=Psychological Review |volume=20 |issue=2 |pages=158–177 |doi=10.1037/h0074428 |language=engleski}}&lt;/ref&gt; Od trenutka kada je James definisao pojam &quot;psihologija&quot;, ovaj termin se sve snažnije povezuje s naučnim eksperimentisanjem.&lt;ref name=&quot;Watson1913&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Davis2004&quot;&gt;{{cite book |last=Davis |first=D. R. |year=2004 |chapter=Psychology |editor-last=Gregory |editor-first=R. L. |title=The Oxford companion to the mind |url=https://archive.org/details/oxfordcompaniont0000unse_b9g3 |edition=2. |pages=[https://archive.org/details/oxfordcompaniont0000unse_b9g3/page/762 763]–764 |publisher=Oxford University Press |isbn=978-0-19-866224-2 |language=engleski}}&lt;/ref&gt; Pod pojmom narodna psihologija (eng. ''folk psychology'') podrazumijeva se razumijevanje mentalnih stanja i ponašanja ljudi kakvo imaju obični ljudi, za razliku od stručnog razumijevanja kojeg imaju profesionalni psiholozi.&lt;ref name=&quot;Hutto2007&quot;&gt;{{cite book |editor1-last=Hutto |editor1-first=D. D. |editor2-last=Ratcliffe |editor2-first=M. |year=2007 |title=Folk psychology re-assessed |url=https://archive.org/details/isbn_9781402055577 |publisher=Springer |isbn=978-1-4020-5557-7 |language=engleski}}&lt;/ref&gt;

== Historija ==
{{Glavni|Historija psihologije}}
Razvoj psihološke misli može se pratiti još od najstarijih civilizacija, u kojima su pitanja o prirodi ljudskog uma i ponašanja bila predmet filozofskih i medicinskih razmatranja. Drevne civilizacije [[Egipat|Egipta]], [[Grčka|Grčke]], [[Kina|Kine]], [[Indija|Indije]] i [[Perzija|Perzije]] razvijale su rane koncepte o psihološkim fenomenima i odnosu između tijela i uma. U starom Egiptu, medicinski tekstovi poput [[Ebersov papirus|Ebersovog papirusa]] svjedoče o prepoznavanju stanja koja se danas povezuju s [[Depresija (raspoloženje)|depresijom]] i poremećajima mišljenja.&lt;ref name=&quot;Okasha_Egypt_2005&quot;&gt;{{cite journal |last=Okasha |first=Ahmed |date=2005 |title=Mental Health in Egypt |journal=The Israel Journal of Psychiatry and Related Sciences |volume=42 |issue=2 |pages=116–125 |pmid=16342608 |url=https://www.researchgate.net/publication/7426670_Mental_health_in_Egypt |access-date=23. 4. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Ovi zapisi predstavljaju jedan od najranijih pokušaja da se [[mentalni poremećaj]]i objasne u okviru medicinskog pristupa. Značajniji teorijski razvoj bilježi se u [[Antička Grčka|antičkoj Grčkoj]], gdje su filozofi poput [[Tales|Talesa iz Mileta]], [[Platon]]a i [[Aristotel]]a (posebno u djelu ''De Anima'') razmatrali funkcionisanje ljudskog uma.&lt;ref name=&quot;Green_Groff_2003&quot;&gt;{{cite book |last1=Green |first1=Christopher D. |last2=Groff |first2=Philip R. |date=2003 |title=Early psychological thought: Ancient accounts of mind and soul |url=https://archive.org/details/earlypsychologic0000gree |location=Westport, Connecticut |publisher=Praeger |isbn=978-0275979201 |access-date=23. 4. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Važan pomak u razumijevanju [[Mentalni poremećaj|mentalnih poremećaja]] načinio je grčki ljekar [[Hipokrat]], koji je u 4. vijeku p. n. e. zastupao stav da mentalni poremećaji imaju fizičke uzroke, čime se udaljio od dotadašnjih nadnaravnih objašnjenja.&lt;ref name=&quot;Brink_Psychology_2008&quot;&gt;{{cite book |last=Brink |first=T. L. |date=2008 |title=Psychology: A Student Friendly Approach |url=http://www.saylor.org/site/wp-content/uploads/2012/06/TLBrink_PSYCH01.pdf |pages=9 |publisher=Saylor Academy |access-date=23. 4. 2026 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120724142236/http://www.saylor.org/site/wp-content/uploads/2012/06/TLBrink_PSYCH01.pdf |archive-date=24. 7. 2012 |url-status=live |language=en}}&lt;/ref&gt; U pogledu lokalizacije mentalnih funkcija, među antičkim misliocima nisu postojali jedinstveni stavovi. Oko 387. p. n. e., Platon je iznio mišljenje da se mentalni procesi odvijaju u [[mozak|mozgu]], dok je Aristotel oko 335. p. n. e. zastupao mišljenje da je [[srce]] središte mentalnih funkcija.&lt;ref name=&quot;MNT_Psychology_2018&quot;&gt;{{cite web |last=Brazier |first=Yvette |date=2018 |title=Psychology: Definitions, branches, history, and how to become one |url=https://www.medicalnewstoday.com/articles/154874 |website=Medical News Today |access-date=23. 4. 2026 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210320030424/https://www.medicalnewstoday.com/articles/154874 |archive-date=20. 3. 2021 |url-status=live |language=en}}&lt;/ref&gt;

U Kini su temelji psihološke misli razvijeni u okviru filozofskih učenja drevnih mislioca poput [[Laozi]]ja i [[Konfucije|Konfucija]], kao i pod utjecajem [[Budizam|budizma]].&lt;ref name=&quot;FinancialExpress_Taoism_2018&quot;&gt;{{cite web |last=Redakcija |date=2018 |title=Natural harmony in Taoism — a cornerstone of Chinese society |url=https://thefinancialexpress.com.bd/views/views/natural-harmony-in-taoism-a-cornerstone-of-chinese-society-1516031957 |website=The Financial Express |access-date=23. 4. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Ova tradicija oslanjala se na [[Introspekcija|introspekciju]], [[opažanje]] i različite tehnike usmjeravanja [[mišljenje|mišljenja]] i [[Ponašanje|ponašanja]], pri čemu se svijet posmatrao kao jedinstvo fizičkog i mentalnog aspekta i njihove međusobne povezanosti.&lt;ref name=&quot;Shi_China_Psychology_2019&quot;&gt;{{cite book |last=Shi |first=Y. |editor-last=Bringmann |editor-first=Wolfgang G. |date=2019 |title=The dawn of psychology in China |book-title=A Pictorial History of Psychology |url=https://archive.org/details/pictorialhistory0000unse_y5p4 |pages=22–27 |publisher=Quintessence Publishing Co. Ltd. |access-date=23. 4. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Kineska filozofija posebno je naglašavala potrebu ″pročišćavanja uma″ radi razvoja [[moral|moralnih vrlina]] i unutrašnje snage. Jedan od najznačajnijih medicinsko-filozofskih tekstova, ''[[Huangdi Neijing]]'' (''Klasik interne medicine Žutog cara''), identifikuje mozak kao središte [[mudrost]]i i osjeta, razvija teorije ličnosti zasnovane na ravnoteži principa [[yin i yang]], te mentalne poremećaje objašnjava kroz fiziološke i društvene neravnoteže. Dalji razvoj proučavanja mozga i mentalnih funkcija u kineskoj tradiciji intenziviran je tokom [[Dinastija Qing|dinastije Qing]], posebno kroz radove učenjaka pod utjecajem zapadne nauke, kao što su Fang Yizhi (1611–1671), Liu Zhi (1660–1730) i Wang Qingren (1768–1831). Wang Qingren je naglašavao ulogu mozga kao središta nervnog sistema, povezao mentalne poremećaje s bolestima mozga, istraživao uzroke snova i [[Nesanica|nesanice]], te razvio ranu teoriju funkcionalne lateralizacije [[Moždana hemisfera|moždanih hemisfera]].&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot;&gt;{{cite book |editor-last=Baker |editor-first=David B. |date=2012 |title=The Oxford Handbook of the History of Psychology |url=https://api.pageplace.de/preview/DT0400.9780199710652_A23608123/preview-9780199710652_A23608123.pdf |publisher=Oxford University Press |location=New York |isbn=978-0195366556 |access-date=23. 4. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Pod utjecajem [[Hinduizam|hinduizma]], [[indijska filozofija]] razvila je složena razmatranja o prirodi i vrstama svijesti. U tekstovima poput ''[[Upanišade|Upanišada]]'' i drugih [[Vedski period|vedskih]] spisa, koji čine osnov hinduističke tradicije, posebno se ističe razlikovanje između prolaznog, svakodnevnog aspekta ličnosti i [[atman]]a (trajnog, nepromjenjivog sebstva). Različite hinduističke filozofske škole, kao i [[budizam]], preispitivale su ovakvo shvatanje sebstva, ali su pritom naglašavale značaj postizanja viših stanja svijesti i samospoznaje. U tom kontekstu, [[joga]] obuhvata skup praksi i tehnika usmjerenih ka razvoju svijesti, samodiscipline i unutrašnje ravnoteže. Utjecaj ovih ideja proširio se i izvan indijskog kulturnog prostora. Tako je [[teozofija]], religijsko-filozofski pokret koji je utemeljila [[Helena Blavatsky]], bila inspirisana indijskim učenjima tokom njenog boravka u [[Britanska Indija|Britanskoj Indiji]].&lt;ref name=&quot;Paranjpe_India_2006&quot;&gt;{{cite book |last=Paranjpe |first=Anand C. |editor-last=Brock |editor-first=Adrian C. |date=2006 |title=From Tradition through Colonialism to Globalization: Reflections on the History of Psychology in India |book-title=Internationalizing the History of Psychology |url=https://www.cambridge.org/core/books/internationalizing-the-history-of-psychology/D695536F2C86208B1C8819A293E5D48B |publisher=Cambridge University Press |access-date=23. 4. 2026 |isbn=978-0521835992 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Raju_Indian_Thought_1985&quot;&gt;{{cite book |last=Raju |first=P. T. |date=1985 |title=Structural Depths of Indian Thought |url=https://archive.org/details/structuraldepths0000raju |publisher=State University of New York Press |location=Albany |pages=35–36 |isbn=978-0887061394 |access-date=23. 4. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Psihologija je bila predmet interesovanja mislioca [[Prosvjetiteljstvo]] u [[Evropa|Evropi]]. U [[Njemačka|Njemačkoj]] je [[Gottfried Wilhelm Leibniz]] (1646–1716) razvio filozofsko shvatanje prema kojem se mentalni procesi odvijaju kontinuirano, bez naglih prekida između različitih stanja svijesti. Oslanjajući se na svoje radove iz [[Matematika|matematike]], posebno na razvoj diferencijalnog i integralnog računa, Leibniz je smatrao da se promjene u svijesti dešavaju postepeno, u vidu neprekidnog niza manjih promjena. U tom okviru uveo je pojam ″malih percepcija″ ([[Latinski jezik|lat.]] ''petites perceptions''), kojim je označio nesvjesne ili jedva primjetne mentalne procese koji, iako pojedinačno nisu dostupni svijesti, zajedno utječu na svjesno iskustvo. Prema njegovom shvatanju, razlika između svjesnih i nesvjesnih sadržaja nije kvalitativna (nije riječ o potpuno različitim vrstama pojava), već kvantitativna (zasniva se na intenzitetu i jasnoći percepcije).&lt;ref name=&quot;Hatfield_1990&quot;&gt;{{cite book |last=Hatfield |first=Gary |date=1990 |title=The Natural and the Normative: Theories of Spatial Perception from Kant to Helmholtz |url=https://archive.org/details/naturalnormative0000hatf |publisher=MIT Press |location=Cambridge, MA |isbn=978-0262081863 |access-date=23. 4. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Leibniz_1989&quot;&gt;{{cite book |last=Leibniz |first=Gottfried Wilhelm |editor-last1=Ariew |editor-first1=Roger |editor-last2=Garber |editor-first2=Daniel |date=1989 |title=Philosophical Essays |url=https://archive.org/details/philosophicaless0000leib |publisher=Hackett Publishing |location=Indianapolis |isbn=978-0872200623 |access-date=23. 4. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; [[Christian Wolff]] je psihologiju nastojao utemeljiti kao posebnu nauku. U djelima ''Psychologia Empirica'' (1732) i ''Psychologia Rationalis'' (1734) sistematski je razradio empirijski i racionalni pristup proučavanju psihičkih pojava.&lt;ref name=&quot;Hatfield_1990&quot; /&gt; [[Immanuel Kant]] je psihologiju posmatrao u okviru [[antropologija|antropologije]], ali je bio skeptičan prema mogućnosti njenog razvoja kao eksperimentalne nauke. Smatrao je da se unutrašnja iskustva ne mogu proučavati na način analogan prirodnim naukama poput hemije, jer se sadržaji svijesti ne mogu izdvojiti, kontrolisati i ponovo kombinovati po volji istraživača. Također je isticao da sam čin posmatranja mijenja stanje posmatranog mentalnog procesa, čime se otežava njegovo objektivno ispitivanje.&lt;ref name=&quot;Hatfield_1990&quot; /&gt;

Krajem 18. stoljeća, Ferdinand Ueberwasser (1752–1812) uveo je naziv ''empirijska psihologija'' u akademski kontekst, te je 1783. na Univerzitetu u Münsteru nosio titulu profesora empirijske psihologije i [[Logika|logike]]. Njegova predavanja predstavljaju jedan od ranih pokušaja institucionalizacije psihologije kao nauke. Međutim, dalji razvoj ovih inicijativa bio je prekinut uslijed političkih i društvenih previranja izazvanih [[Napoleonski ratovi|napoleonskim ratovima]].&lt;ref name=&quot;Schwarz_Pfister_2016&quot;&gt;{{cite journal |last1=Schwarz |first1=Katharina A. |last2=Pfister |first2=Roland |date=2016 |title=Scientific psychology in the 18th century: A historical rediscovery |journal=Perspectives on Psychological Science |volume=11 |issue=3 |pages=399–407 |doi=10.1177/1745691616635601 |url=https://www.academia.edu/96197097/Scientific_Psychology_in_the_18th_Century_A_Historical_Rediscovery |access-date=23. 4. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Nakon tog perioda, vlasti u [[Pruska|Pruskoj]] su reformisale obrazovni sistem, pa je psihologija 1825. uvedena kao obavezan predmet, čemu su podršku dali filozofi [[Georg Wilhelm Friedrich Hegel]] i [[Johann Friedrich Herbart]]. Iako je time dobila svoje mjesto u obrazovanju, psihologija se u to vrijeme još uvijek nije razvila kao eksperimentalna nauka.&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot; /&gt; U [[Engleska|Engleskoj]] su rana razmišljanja o psihologiji bila povezana s teorijom [[Fenologija|frenologije]], koja je pokušavala objasniti osobine ličnosti na osnovu oblika [[Lobanja|lobanje]]. Istovremeno, interes za psihološka pitanja bio je povezan s društvenim problemima, poput [[Alkoholizam|alkoholizma]], [[Nasilje|nasilja]] i uslova u ustanovama za osobe s psihičkim poteškoćama.&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot; /&gt;

=== Počeci eksperimentalne psihologije ===

[[Datoteka:James McKeen Cattell.jpg|mini|desno|300px|[[James McKeen Cattell]], prvi profesor psihologije u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]]]]
[[Datoteka:Wundt-research-group.jpg|mini|desno|300px|[[Wilhelm Wundt]] (sjedi), njemački psiholog, sa saradnicima u svom psihološkom laboratoriju, prvom takve vrste, oko 1880.]]
[[Datoteka:One of Pavlov's dogs.jpg|mini|desno|300px|Jedan od pasa korištenih u eksperimentu ruskog psihologa [[Ivan Pavlov|Ivana Pavlova]] sa hirurški ugrađenom kanilom za mjerenje salivacije, prepariran u Muzeju Pavlova u [[Rjazan]]u u Rusiji]]

Filozof [[John Stuart Mill]] smatrao je da ljudski um može biti predmet naučnog istraživanja, iako je takva nauka u određenoj mjeri neprecizna.&lt;ref name=&quot;Henley_2018_History_Psychology&quot;&gt;{{cite book |last=Henley |first=Tracy |title=Hergenhahn's An Introduction to the History of Psychology |edition=8 |publisher=Cengage Learning |year=2018 |isbn=978-1-337-67125-5 |url=https://books.google.ba/books?id=0g9EDwAAQBAJ |access-date=11. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Mill je predložio koncept &quot;mentalne [[hemija|hemije]]&quot;, prema kojem se jednostavne misli mogu povezivati i tako stvarati složenije ideje. [[Gustav Fechner]] počeo je 1830-ih u [[Leipzig]]u provoditi istraživanja iz oblasti [[psihofizika|psihofizike]]. Formulisao je načelo prema kojem se čovjekova percepcija podražaja mijenja [[logaritam|logaritamski]] u odnosu na njegov intenzitet.&lt;ref name=&quot;Leahey_2001_Modern_Psychology&quot;&gt;{{cite book |last=Leahey |first=Thomas Hardy |title=A History of Modern Psychology |edition=3 |publisher=Prentice Hall |year=2001 |isbn=978-0-13-017573-1 |url=https://books.google.ba/books/about/A_History_of_Modern_Psychology.html?id=7ntWAAAAYAAJ |access-date=11. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; To načelo postalo je poznato kao [[Weber-Fechnerov zakon]]. Fechnerovo djelo ''Elementi psihofizike'' iz 1860. osporilo je Kantovo negativno stajalište o mogućnosti kvantitativnog istraživanja uma.&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Fechner_1860_Psychophysik_Vol1&quot;&gt;{{cite book |last=Fechner |first=Gustav Theodor |title=Elemente der Psychophysik |volume=1 |publisher=Breitkopf und Härtel |year=1860 |url=https://books.google.ba/books?id=C1cOAAAAQAAJ&amp;printsec=frontcover |access-date=11. 8. 2026 |language=de}}&lt;/ref&gt; Fechner je pokazao da se &quot;mentalnim procesima mogu pridružiti brojčane vrijednosti, ali i da se one mogu mjeriti eksperimentalnim metodama&quot;.&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot; /&gt;

U [[Heidelberg]]u je [[Hermann von Helmholtz]] provodio srodna istraživanja čulne percepcije i obučavao [[Fiziologija|fiziologa]] [[Wilhelm Wundt|Wilhelma Wundta]]. Wundt je potom prešao na [[Univerzitet u Leipzigu]], gdje je osnovao psihološki laboratorij koji je označio početak [[Eksperimentalna psihologija|eksperimentalne psihologije]] kao zasebne naučne discipline. Wundt je nastojao razložiti mentalne procese na njihove najosnovnije sastavne dijelove, djelimično pod utjecajem analogije s tadašnjim napretkom u hemiji i njenim uspješnim proučavanjem elemenata i strukture materije.&lt;ref name=&quot;SEP_Wundt&quot;&gt;{{cite encyclopedia |last=Kim |first=Alan |title=Wilhelm Maximilian Wundt |encyclopedia=Stanford Encyclopedia of Philosophy |editor-last=Zalta |editor-first=Edward N. |editor2-last=Nodelman |editor2-first=Uri |publisher=Metaphysics Research Lab, Stanford University |year=2022 |url=https://plato.stanford.edu/entries/wilhelm-wundt/ |access-date=11. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; [[Paul Flechsig]] i [[Emil Kraepelin]] ubrzo su u Leipzigu osnovali još jedan utjecajan laboratorij, usmjeren na eksperimentalnu [[psihijatrija|psihijatriju]].&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot; /&gt;

[[James McKeen Cattell]], profesor psihologije na [[Univerzitet u Pennsylvaniji|Univerzitetu u Pennsylvaniji]] i [[Univerzitet Columbia|Univerzitetu Columbia]] te suosnivač časopisa ''[[Psychological Review]]'', bio je prvi profesor psihologije u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]].&lt;ref name=&quot;NHPRC_Cattell_Letters&quot;&gt;{{cite web |author=National Historical Publications and Records Commission |title=An Education in Psychology: James McKeen Cattell’s Journal and Letters from Germany and England, 1880–1888 |website=National Archives and Records Administration (NARA) |publisher=U.S. National Archives |year=2026 |url=https://www.archives.gov/nhprc/projects/catalog/james-mckeen-cattell |access-date=11. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Njemački psiholog [[Hermann Ebbinghaus]], istraživač na [[Univerzitet u Berlinu|Univerzitetu u Berlinu]], bio je jedan od značajnih istraživača psihologije 19. stoljeća. Bio je pionir eksperimentalnog proučavanja [[Pamćenje|pamćenja]] i razvio je kvantitativne modele [[Učenje|učenja]] i [[Zaboravljanje|zaboravljanja]].&lt;ref name=&quot;Wozniak_1999_Ebbinghaus&quot;&gt;{{cite web |last=Wozniak |first=Robert H. |title=Classics in the History of Psychology -- Ebbinghaus (1885/1913) by R. H. Wozniak |website=Classics in the History of Psychology |publisher=York University |year=1999 |editor-last=Green |editor-first=Christopher D. |url=https://psychclassics.yorku.ca/Ebbinghaus/wozniak.htm |access-date=11. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Početkom 20. stoljeća [[Wolfgang Köhler]], [[Max Wertheimer]] i [[Kurt Koffka]] bili su među osnivačima škole [[Geštalt psihologija|geštalt psihologije]]. Ovaj pristup zasniva se na shvatanju da ljudi pojave doživljavaju kao organizovane cjeline. Za razliku od [[redukcionizam|redukcionističkog]] pristupa, koji [[Misao|misli]] i [[ponašanje]] nastoji svesti na manje sastavne elemente, predstavnici geštalt psihologije naglašavali su da je iskustvo kao cjelina od posebnog značaja te da cjelina predstavlja više od prostog zbira svojih dijelova.&lt;ref name=&quot;Koffka_1935_Gestalt_Psychology&quot;&gt;{{cite book |last=Koffka |first=Kurt |title=Principles of Gestalt Psychology |publisher=Harcourt, Brace and Company |location=New York |year=1935 |page=176 |url=https://archive.org/details/in.ernet.dli.2015.7888 |access-date=11. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Psiholozi u [[Njemačka|Njemačkoj]], [[Danska|Danskoj]], [[Austrija|Austriji]], [[Engleska|Engleskoj]] i [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]] ubrzo su slijedili Wundtov primjer i počeli osnivati psihološke laboratorije.&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot; /&gt; [[G. Stanley Hall]], Amerikanac koji je studirao kod Wundta, osnovao je psihološki laboratorij koji je stekao međunarodni utjecaj. Laboratorij je djelovao na [[Univerzitet &quot;Johns Hopkins&quot;|Univerzitetu &quot;Johns Hopkins&quot;]]. Hall je kasnije podučavao [[Yūjirō Motora|Yūjirōa Motoru]], koji je eksperimentalnu psihologiju, s naglaskom na psihofiziku, uveo na [[Univerzitet u Tokiju|Carski univerzitet u Tokiju]].&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot; /&gt; Wundtov asistent [[Hugo Münsterberg]] predavao je psihologiju na [[Univerzitet Harvard|Harvardu]], gdje je među njegovim studentima bio i [[Narendra Nath Sen Gupta]], koji je 1905. osnovao odsjek za psihologiju i psihološki laboratorij na [[Univerzitet u Kalkuti|Univerzitetu u Kalkuti]].&lt;ref name=&quot;Paranjpe_India_2006&quot; /&gt; Wundtovi studenti [[Walter Dill Scott]], [[Lightner Witmer]] i [[James McKeen Cattell]] radili su na razvoju testova mentalnih sposobnosti. Cattell, koji je također studirao kod [[Eugenika|eugeničara]] [[Francis Galton|Francisa Galtona]], kasnije je osnovao [[Harcourt Assessment|Psychological Corporation]]. Witmer se usmjerio na psihološko testiranje djece, dok se Scott bavio odabirom zaposlenika.&lt;ref name=&quot;Leahey_2001_Modern_Psychology&quot; /&gt;

Drugi Wundtov student, Englez [[Edward Titchener]], osnovao je program psihologije na [[Univerzitet Cornell|Univerzitetu Cornell]] i razvio [[Strukturalizam (psihologija)|strukturalističku psihologiju]]. Osnovna ideja strukturalizma bila je analiza i klasifikacija različitih aspekata uma, prvenstveno metodom [[introspekcija|introspekcije]].&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot; /&gt; [[William James]], [[John Dewey]] i [[Harvey Carr]] razvijali su [[Funkcionalna psihologija|funkcionalizam]], širi pristup psihologiji koji se oslanjao na Darwinovu ideju da svako ponašanje ima svoju svrhu i ulogu u prilagođavanju pojedinca okolini. James je 1890. objavio utjecajno djelo ''[[Principi psihologije]]'', u kojem je dodatno razradio neke ideje strukturalizma. U njemu je opisao [[Tok svijesti (psihologija)|tok svijesti]]. Jamesove ideje privukle su veliki broj američkih studenata novoj naučnoj disciplini.&lt;ref name=&quot;James1983&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Leahey_2001_Modern_Psychology&quot; /&gt; Dewey je povezao psihologiju s društvenim pitanjima, posebno zagovaranjem [[progresivno obrazovanje|progresivnog obrazovanja]], razvijanjem moralnih vrijednosti kod djece i uključivanjem imigranata u društvo.&lt;ref name=&quot;Leahey_2001_Modern_Psychology&quot; /&gt;

Drugi pravac eksperimentalne psihologije, snažnije povezan s fiziologijom, razvio se u Južnoj Americi pod vodstvom [[Horacio G. Piñero|Horacija G. Piñera]] na [[Univerzitet u Buenos Airesu|Univerzitetu u Buenos Airesu]].&lt;ref name=&quot;Taiana_2006_Transatlantic_Migration&quot;&gt;{{cite book |last=Taiana |first=Cecilia |chapter=Transatlantic Migration of the Disciplines of Mind: Examination of the Reception of Wundt's and Freud's Theories in Argentina |editor-last=Brock |editor-first=Adrian C. |title=Internationalizing the History of Psychology |publisher=New York University Press |location=New York |year=2006 |pages=34–55 |isbn=978-0-8147-9944-4 |doi=10.18574/nyu/9780814739082.003.0006 |chapter-url=https://www.uplopen.com/reader/chapters/pdf/10.18574/nyu/9780814739082.003.0006 |access-date=11. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; I u [[Rusija|Rusiji]] istraživači su sve veću pažnju posvećivali biološkoj osnovi psihologije. Taj pravac započeo je, između ostalog, esejom [[Ivan Sečenov|Ivana Sečenova]] iz 1873. &quot;Ko treba razvijati psihologiju i kako?&quot;. Sečenov je razvio ideju o [[refleks|moždanim refleksima]] i odlučno zastupao [[determinizam|determinističko]] shvatanje ljudskog ponašanja.&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot; /&gt; Rusko-sovjetski [[Filologija|fiziolog]] [[Ivan Pavlov]] otkrio je na primjeru pasa proces učenja poznat kao [[klasično uslovljavanje]], a potom ga je proučavao i u kontekstu ljudskog ponašanja.&lt;ref name=&quot;Windholz_1997_Pavlov&quot;&gt;{{cite journal |last=Windholz |first=George |title=Ivan P. Pavlov: An overview of his life and psychological work |journal=American Psychologist |volume=52 |issue=9 |pages=941–946 |year=1997 |doi=10.1037/0003-066X.52.9.941 |url=https://psycnet.apa.org/record/1997-05605-003 |url-access=subscription |access-date=11. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Konsolidacija i finansiranje ===

Jedno od prvih psiholoških društava bilo je ''La Société de Psychologie Physiologique'' u [[Francuska|Francuskoj]], koje je djelovalo od 1885. do 1893. Prvi sastanak Međunarodnog kongresa psihologije, pod pokroviteljstvom [[Međunarodna unija psiholoških nauka|Međunarodne unije psiholoških nauka]], održan je u [[Pariz]]u u augustu 1889, u vrijeme održavanja [[Svjetska izložba u Parizu 1889.|Svjetske izložbe]] kojom je obilježena stogodišnjica [[Francuska revolucija|Francuske revolucije]]. [[William James]] bio je jedan od trojice Amerikanaca među 400 učesnika. [[Američko psihološko udruženje]] (APA) osnovano je ubrzo nakon toga, 1892. Međunarodni kongres nastavio se održavati u različitim evropskim gradovima, uz široko međunarodno učešće. Na Šestom kongresu, održanom u [[Ženeva|Ženevi]] 1909, izlaganja su održana na [[Ruski jezik|ruskom]], [[Kineski jezik|kineskom]] i [[Japanski jezik|japanskom jeziku]], kao i na [[Esperanto|esperantu]]. Nakon prekida uzrokovanog [[Prvi svjetski rat|Prvim svjetskim ratom]], Sedmi kongres održan je u [[Oxford]]u, uz znatno veće učešće britanskih i američkih psihologa, čije su zemlje izašle kao pobjednice iz rata. Godine 1929. kongres je održan na [[Univerzitet Yale|Univerzitetu Yale]] u [[New Haven]]u u [[Connecticut]]u, uz učešće nekoliko stotina članova APA-e.&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot; /&gt;

[[Univerzitet u Tokiju|Carski univerzitet u Tokiju]] imao je važnu ulogu u širenju moderne psihologije u istočnoj [[Azija|Aziji]]. Nove ideje u psihologiji iz [[Japan]]a su se potom širile u [[Kina|Kinu]].

Američka psihologija stekla je veći društveni i institucionalni značaj nakon ulaska Sjedinjenih Američkih Država u [[Prvi svjetski rat]]. Stalni odbor kojim je rukovodio [[Robert Yerkes]] provodio je testove mentalnih sposobnosti, poznate kao &quot;[[Army Alpha]]&quot; i &quot;[[Army Beta]]&quot;, na gotovo 1,8 miliona [[vojnik]]a.&lt;ref name=&quot;Tomes_2010&quot;&gt;{{cite book |last=Tomes |first=Nancy |chapter=The Development of Clinical Psychology, Social Work, and Psychiatric Nursing: 1900–1980s |editor-last=Wallace |editor-first=Edwin R. |editor2-last=Gach |editor2-first=John |title=History of Psychiatry and Medical Psychology: With an Epilogue on Psychiatry and the Mind-Body Relation |publisher=Springer Science &amp; Business Media |location=New York |year=2010 |pages=505–528 |isbn=978-0-387-34708-0 |doi=10.1007/978-0-387-34708-0_16 |url=https://books.google.ba/books?id=64Y6wtqzs7IC |access-date=12. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Nakon toga, [[porodica Rockefeller]] je, posredstvom [[Vijeće za istraživanje društvenih nauka|Vijeća za istraživanje društvenih nauka]], počela finansirati istraživanja ponašanja.&lt;ref name=&quot;Samelson_1985_Kingdom_Behavior&quot;&gt;{{cite journal |last=Samelson |first=Franz |title=Organizing for the Kingdom of Behavior: Academic Battles and Organizational Policies in the Twenties |journal=Journal of the History of the Behavioral Sciences |volume=21 |issue=1 |pages=33–47 |year=1985 |doi=10.1002/1520-6696(198501)21:1&lt;33::AID-JHBS2300210105&gt;3.0.CO;2-4 |url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1002/jhbs.21773 |url-access=subscription |access-date=12. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Pols_1999_World_as_Laboratory&quot;&gt;{{cite book |last=Pols |first=Hans |chapter=The World as Laboratory: Strategies of Field Research Developed by Mental Hygiene Psychologists in Toronto, 1920–1940 |editor-last=Richardson |editor-first=Theresa R. |editor2-last=Fisher |editor2-first=Donald |title=Development of the Social Sciences in the United States and Canada: The Role of Philanthropy |series=Social and Policy Issues in Education / The David C. Anchin Series |publisher=Bloomsbury Academic |year=1999 |pages=115–142 |isbn=978-1-56750-406-4 |url=https://books.google.com/books?id=f_X1AAAAMAAJ |access-date=12. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Dobrotvorne organizacije povezane s porodicom Rockefeller finansirale su Nacionalni komitet za mentalnu higijenu, koji je širio koncept [[Mentalni poremećaj|mentalnih bolesti]] i zalagao se za primjenu psiholoških spoznaja u odgoju djece.&lt;ref name=&quot;Tomes_2010&quot; /&gt; Putem Biroa za socijalnu higijenu, a kasnije i finansiranjem istraživanja [[Alfred Kinsey|Alfreda Kinseyja]], Rockefellerove fondacije pomogle su uspostavljanju istraživanja seksualnosti u Sjedinjenim Američkim Državama.&lt;ref name=&quot;Bullough_1985_Rockefellers&quot;&gt;{{cite journal |last=Bullough |first=Vern L. |title=The Rockefellers and sex research |journal=The Journal of Sex Research |volume=21 |issue=2 |pages=113–125 |year=1985 |doi=10.1080/00224498509551253 |url=https://doi.org/10.1080/00224498509551253 |url-access=subscription |access-date=12. 8. 2026 |language=en |quote=Njihov značaj je teško precijeniti. Zapravo, u periodu između 1914. i 1954, Rockefellerovi su bili gotovo jedini izvor podrške istraživanjima seksualnosti u Sjedinjenim Američkim Državama. Odluke koje su donosili njihovi naučni savjetnici o prirodi istraživanja koja treba podržati i načinu na koji se ona provode, kao i o temama koje ispunjavaju uslove za finansijsku podršku, oblikovale su cjelokupno polje istraživanja seksualnosti i na mnogo načina ga nastavljaju podržavati i danas.}}&lt;/ref&gt;

[[Eugenika u Sjedinjenim Američkim Državama|Eugenički pokret]] izvršio je značajan utjecaj na razvoj američke psihologije, pri čemu su veliku ulogu imale institucije poput [[Ured za evidenciju eugenike|Ureda za evidenciju eugenike]] (koji je finansirala Carnegiejeva fondacija) i [[Fond &quot;Pioneer&quot;|Fonda &quot;Pioneer&quot;]], koji je osnovao [[Wickliffe Draper]]. Tokom 1910-ih i 1920-ih [[eugenika]] je postala uobičajena tema na nastavi psihologije. Psihološki studiji često su služili kao sredstvo širenja eugeničke propagande, a eugeničke teme uključivane su u nastavu na vodećim američkim univerzitetima.&lt;ref name=&quot;Guthrie_1976_Even_Rat_White&quot;&gt;{{cite book |last=Guthrie |first=Robert V. |title=Even the Rat was White: A Historical View of Psychology |chapter=Psychology and Race |publisher=Harper &amp; Row |location=New York |year=1976 |isbn=978-0-06-042561-6 |url=https://books.google.ba/books/about/Even_the_Rat_was_White.html?id=iEruAAAAMAAJ |access-date=12. 8. 2026 |language=en |quote=Kursevi psihologije često su služili kao sredstva za propagandu eugenike. Jedan diplomac programa obuke Ureda za evidenciju eugenike napisao je: 'Nadam se da ću služiti cilju infiltriranjem eugenike u umove nastavnika. Možda će vas zanimati da svaki student koji ovdje sluša psihologiju razrađuje svoju porodičnu historiju i pravi svoje porodično stablo.' Harvard, Columbia, Brown, Cornell, Wisconsin i Northwestern bili su među vodećim akademskim institucijama na kojima se predavala eugenika u okviru kurseva psihologije.}}&lt;/ref&gt;

Za razliku od Sjedinjenih Američkih Država, psihologija je u [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]] nailazila na otpor naučnih i medicinskih institucija. Do 1939. na univerzitetima u [[Engleska|Engleskoj]] postojalo je samo šest katedri za psihologiju.&lt;ref name=&quot;Michell_1999&quot;&gt;{{cite book |last=Michell |first=Joel |title=Measurement in Psychology: A Critical History of a Methodological Concept |series=Ideas in Context |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge |year=1999 |page=143 |isbn=978-0-521-62120-5 |doi=10.1017/CBO9780511490040 |url=https://books.google.ba/books?id=oNIcvjpDQeQC |access-date=12. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] i [[Hladni rat|Hladnog rata]], američke vojne i obavještajne agencije – uključujući [[Ured za strateške službe]] (OSS) i njegovog nasljednika, [[Centralna obavještajna agencija|Centralnu obavještajnu agenciju]] (CIA) – postale su među vodećim finansijerima psiholoških istraživanja. Psiholog s [[Univerzitet u Michiganu|Univerziteta u Michiganu]] [[Dorwin Cartwright]] izvijestio je da su univerzitetski istraživači 1939–1941. započeli opsežna istraživanja [[propaganda|propagande]]. Primijetio je da je &quot;u posljednjim mjesecima rata socijalni psiholog postao prvenstveno odgovoran za određivanje sedmične propagandne politike Vlade Sjedinjenih Američkih Država&quot;. Cartwright je također naveo da su psiholozi imali značajnu ulogu u upravljanju domaćom privredom.&lt;ref name=&quot;Cartwright_1948_Social_Psychology_WWII&quot;&gt;{{cite journal |last=Cartwright |first=Dorwin |title=Social Psychology in the United States During the Second World War |journal=Human Relations |volume=1 |issue=3 |pages=333–352 |year=1948 |doi=10.1177/001872674800100305 |url=https://journals.sagepub.com/doi/10.1177/001872674800100305 |url-access=subscription |access-date=12. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Američka vojska uvela je novi [[Opći vojni test klasifikacije|opći klasifikacijski test]] za procjenu sposobnosti miliona vojnika. Također je provodila opsežna psihološka istraživanja [[Samuel A. Stouffer|morala i mentalnog zdravlja vojnika]].&lt;ref name=&quot;Schonfeld_2016_Occupational_Health&quot;&gt;{{cite book |last=Schonfeld |first=Irvin Sam |last2=Chang |first2=Chu-Hsiang |title=Occupational Health Psychology: Work, Stress, and Health |publisher=Springer Publishing Company |location=New York |year=2016 |isbn=978-0-8261-9967-6 |doi=10.1891/9780826199683 |url=https://connect.springerpub.com/content/book/978-0-8261-9968-3 |url-access=subscription |access-date=12. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Tokom 1950-ih [[Fondacija &quot;Rockefeller&quot;]] i [[Fondacija &quot;Ford&quot;]] sarađivale su s [[Centralna obavještajna agencija|Centralnom obavještajnom agencijom]] na finansiranju istraživanja [[psihološko ratovanje|psihološkog ratovanja]].&lt;ref name=&quot;Lutz_1997_Epistemology_Bunker&quot;&gt;{{cite book |last=Lutz |first=Catherine |chapter=Epistemology of the Bunker: The Brainwashed and Other New Subjects of Permanent War |editor-last=Pfister |editor-first=Joel |editor2-last=Schnog |editor2-first=Nancy |title=Inventing the Psychological: Toward a Cultural History of Emotional Life in America |publisher=Yale University Press |location=New Haven, CT |year=1997 |pages=245–267 |isbn=978-0-300-06809-2 |chapter-url=https://books.google.ba/books?id=hwVWpV6jBzoC |access-date=12. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Godine 1965. javna kontroverza skrenula je pažnju na vojni [[Projekt &quot;Camelot&quot;]], koji je u javnosti često nazivan &quot;Manhattanskim projektom društvenih nauka&quot; zbog svog ogromnog budžeta i obima. Projekt je uključivao psihologe i [[Antropologija|antropologe]] u analizu planova i politika stranih država u strateške svrhe.&lt;ref name=&quot;Cina_1981&quot;&gt;{{cite thesis |last=Cina |first=Carol |title=Social Science for Whom?: A Structural History of Social Psychology |degree=Ph.D. dissertation |publisher=State University of New York at Stony Brook |location=Stony Brook, NY |year=1981 |id=OCLC 10263081 |url=https://search.worldcat.org/title/Social-science-for-whom-:-a-structural-history-of-social-psychology/oclc/10263081 |access-date=12. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Projekt je, da je realiziran u planiranom obimu, bio zamišljen kao jedan od najvećih i najskuplje finansiranih projekata bihevioralnih istraživanja u historiji Sjedinjenih Američkih Država.&lt;ref name=&quot;Herman_1993_Psychology_Politics&quot;&gt;{{cite thesis |last=Herman |first=Ellen |title=Psychology as Politics: How Psychological Experts Transformed Public Life in the United States, 1940-1970 |degree=Ph.D. dissertation |publisher=Brandeis University |location=Waltham, MA |year=1993 |url=https://books.google.ba/books/about/Psychology_as_Politics.html?id=NzWtZwEACAAJ |access-date=12. 8. 2026 |language=en |quote=Da je ostvaren, projekat CAMELOT bio bi najveći, i zasigurno najizdašnije finansirani, istraživački projekat u oblasti nauka o ponašanju u historiji SAD-a. Sa ugovorom od 4 do 6 miliona dolara tokom trogodišnjeg perioda, smatran je, i često nazivan, pravim projektom Manhattan za nauke o ponašanju, bar od strane mnogih intelektualaca čije su usluge bile veoma tražene.}}&lt;/ref&gt;

U Njemačkoj je nakon [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] psihologija stekla institucionalni utjecaj kroz vojni sektor, koji se u [[Nacistička Njemačka|nacističkom periodu]] znatno proširio zajedno s ostatkom oružanih snaga. Pod vodstvom [[Matthias Göring|Matthiasa Göringa]], rođaka [[Hermann Göring|Hermanna Göringa]], [[Berlinski psihoanalitički institut]] reorganizovan je i preimenovan u Göringov institut. [[Psihoanaliza|Psihoanalitičari]] koji su zastupali [[Sigmund Freud|Freudov]] pristup bili su protjerivani i progonjeni u okviru antijevrejske politike vladajuće partije ([[Nacistička stranka|NSDAP]]), dok su se svi preostali psiholozi morali javno distancirati od radova [[Sigmund Freud|Sigmunda Freuda]], osnivača psihoanalize, i [[Alfred Adler|Alfreda Adlera]], osnivača individualne psihologije.&lt;ref name=&quot;Cocks_1985_Psychotherapy_Third_Reich&quot;&gt;{{cite book |last=Cocks |first=Geoffrey |title=Psychotherapy in the Third Reich: The Göring Institute |publisher=Oxford University Press |location=New York |year=1985 |isbn=978-0-19-503461-5 |url=https://books.google.ba/books/about/Psychotherapy_in_the_Third_Reich.html?id=RfzaAAAAMAAJ |access-date=12. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Göringov institut bio je dobro finansiran tokom cijelog rata i imao je zadatak da razvije &quot;novu njemačku psihoterapiju&quot;. Ideja je bila da se psihoterapija ne bavi samo liječenjem simptoma, već aktivnim preodgojem i usmjeravanjem pojedinca prema ciljevima &quot;narodne zajednice&quot;. Primarni cilj bio je vraćanje radne i vojne sposobnosti njemačkih građana kako bi služili ratnim ciljevima [[Nacistička Njemačka|nacističke države]].&lt;ref name=&quot;Cocks_1985_Psychotherapy_Third_Reich&quot; /&gt;

[[Harald Schultz-Hencke]] povezao je psihologiju s nacističkim shvatanjima biologije i rasnog porijekla te kritikovao psihoanalizu kao proučavanje slabih i &quot;degenerisanih&quot; osoba.&lt;ref name=&quot;Cocks_1985_Psychotherapy&quot;&gt;{{cite book |last=Cocks |first=Geoffrey |title=Psychotherapy in the Third Reich: The Göring Institute |publisher=Oxford University Press |location=New York |year=1985 |isbn=978-0-19-503461-5 |url=https://books.google.ba/books/about/Psychotherapy_in_the_Third_Reich.html?id=RfzaAAAAMAAJ |access-date=12. 8. 2026 |language=en |quote=Za Schultz-Henckea u ovom eseju iz 1934, životne ciljeve određivala je ideologija, a ne nauka. U slučaju psihoterapije, zdravlje je definisao u terminima krvi, jake volje, osposobljenosti, discipline (Zucht und Ordnung), zajednice, herojskog držanja i fizičke spreme. Schultz-Hencke je takođe iskoristio priliku 1934. da kritikuje psihoanalizu zbog pružanja nesretne tendencije ka oslobađanju kriminalaca od krivice.}}&lt;/ref&gt;

[[Johannes Heinrich Schultz]], njemački psiholog poznat po razvoju tehnike [[autogeni trening|autogenog treninga]], otvoreno je zagovarao [[prisilna sterilizacija|sterilizaciju]] i [[eutanazija|eutanaziju]] osoba koje su smatrane genetski nepoželjnima te je razvio postupke kojima je trebalo olakšati provođenje tih mjera.&lt;ref name=&quot;Brunner_2008_Schultz_National_Socialism&quot;&gt;{{cite journal |last=Brunner |first=Jürgen |last2=Schrempf |first2=Matthias |last3=Steger |first3=Florian |title=Johannes Heinrich Schultz and National Socialism |journal=The Israel Journal of Psychiatry and Related Sciences |volume=45 |issue=4 |pages=257–262 |year=2008 |url=https://doctorsonly.co.il/wp-content/uploads/2011/12/2008_4_5.pdf |access-date=12. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] osnovane su nove institucije, iako su pojedini psiholozi, zbog povezanosti s nacističkim režimom, izgubili profesionalni ugled. [[Alexander Mitscherlich (psiholog)|Alexander Mitscherlich]] osnovao je utjecajni časopis za primijenjenu psihoanalizu ''Psyche''. Uz finansijsku podršku [[Fondacija &quot;Rockefeller&quot;]], Mitscherlich je na [[Univerzitet u Heidelbergu|Univerzitetu u Heidelbergu]] osnovao prvi odjel za kliničku psihosomatsku medicinu. Od 1970. psihologija je postala obavezni dio studija medicine.&lt;ref name=&quot;Cocks_1985_Psychotherapy_Third_Reich&quot; /&gt;

Nakon [[Ruska revolucija|Ruske revolucije]], [[Boljševizam|boljševici]] su psihologiju promovisali kao sredstvo oblikovanja &quot;novog čovjeka&quot; [[Socijalizam|socijalizma]]. Zbog toga su univerzitetski odsjeci za psihologiju obrazovali veliki broj studenata. Nakon završetka studija, za njih su bila dostupna radna mjesta u školama, preduzećima, kulturnim ustanovama i vojsci. Sovjetska država posebno je podržavala [[Pedologija (dijete)|pedologiju]] i proučavanje dječijeg razvoja. [[Lev Vigotski]] postao je jedan od najznačajnijih istraživača u oblasti razvoja djece.&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot; /&gt;

Boljševici su također promovisali [[slobodna ljubav|slobodnu ljubav]] i prihvatili [[Psihoanaliza|psihoanalizu]] kao sredstvo suprotstavljanja seksualnoj represiji.&lt;ref name=&quot;Kozulin_2008&quot;&gt;{{cite book |last=Kozulin |first=Alex |title=Psychology in Utopia: Toward a Social History of Soviet Psychology |publisher=MIT Press |location=Cambridge, MA |year=2008 |isbn=978-0-262-51217-6 |url=https://books.google.am/books/about/Psychology_in_Utopia.html?id=Efo-PgAACAAJ |access-date=12. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Proctor_2014_Reason_Displaces_Love&quot;&gt;{{cite news |last=Proctor |first=Hannah |title=Reason Displaces All Love |newspaper=The New Inquiry |date=2014 |url=https://thenewinquiry.com/reason-displaces-all-love/ |access-date=12. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; 

Iako su [[Pedologija (dijete)|pedologija]] i testiranje inteligencije izgubili podršku vlasti 1936, psihologija je zadržala povlašten položaj kao sredstvo [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]].&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot; /&gt; [[Velika čistka|Staljinove čistke]] teško su pogodile psihologe i stvorile atmosferu straha u toj profesiji, kao i u ostatku sovjetskog društva.&lt;ref name=&quot;Kozulin_2008&quot; /&gt; Među žrtvama čistki bili su i istaknuti [[marksizam|marksistički]] filozofi povezani s psihologijom, uključujući Jurija Frankfurta, Nikolaja Kareva i Ivana Luppola, koji su pogubljeni u zatvorskim logorima. Istu sudbinu doživjeli su [[Aleksej Gastev]] i Isaak Šipilrajn. Psiholozi koji su preživjeli čistke djelovali su u atmosferi stalne sumnje i straha. Pojedinci koji su prethodno bili priznati stručnjaci mogli su preko noći biti proglašeni [[izdaja|izdajnicima]] i &quot;neprijateljima naroda&quot;, dok su njihova imena potom uklanjana iz javnih zapisa i biblioteka.

Nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], u okviru ideoloških čišćenja, teorijski pravci jevrejskih psihologa – među kojima su [[Lev Vigotski]], [[Alexander Luria]] i Aron Zalkind – našli su se pod oštrom osudom režima. Istovremeno, učenje [[Ivan Pavlov|Ivana Pavlova]] postumno je uzdignuto u jedinu zvaničnu doktrinu, dok je sam [[Josif Staljin]] slavljen kao vrhovni autoritet i usmjerivač sovjetske nauke.&lt;ref name=&quot;Kozulin_2008&quot; /&gt;

[[Sovjetski Savez|Sovjetski]] akademski život doživio je određeni stepen liberalizacije tokom [[Hruščovljevo otopljenje|Hruščovljevog otopljenja]]. Teme poput [[kibernetika|kibernetike]], [[lingvistika|lingvistike]] i [[genetika|genetike]] ponovo su postale prihvatljive u naučnim istraživanjima. Razvila se nova oblast [[inženjerska psihologija|inženjerske psihologije]], koja se bavila proučavanjem psiholoških aspekata složenih poslova, poput upravljanja avionom ili rada [[kosmonaut]]a. Interdisciplinarna istraživanja postala su sve zastupljenija, a naučnici poput [[Georgij Ščedrovicki|Georgija Ščedrovickog]] razvijali su sistemske pristupe ljudskom ponašanju.&lt;ref name=&quot;Kozulin_2008&quot; /&gt;

[[Kina|Kineska]] psihologija 20. stoljeća u početku se razvijala po uzoru na američku psihologiju. Prevođena su djela američkih autora, među kojima je bio i [[William James]], osnivani su univerzitetski odsjeci i časopisi posvećeni psihologiji, a formirana su i stručna udruženja, među kojima su bili Kinesko udruženje za psihološko testiranje (1930) i [[Kinesko psihološko društvo]] (1937). Kineski psiholozi bili su poticani da se usmjere na obrazovanje i učenje jezika. Ideja da obrazovanje može omogućiti modernizaciju snažno je utjecala na razvoj kineske psihologije. [[John Dewey]], koji je od 1919. do 1921. držao predavanja kineskoj publici, imao je značajan utjecaj na psihologiju u Kini. Rektor [[Cai Yuanpei|Cai Yuanpei]] predstavio ga je na [[Pekinški univerzitet|Pekinškom univerzitetu]] kao mislioca većeg od [[Konfucije|Konfucija]]. [[Zing-Yang Kuo|Kuo Zing-Yang]], koji je doktorirao na [[Univerzitet Kalifornije|Univerzitetu Kalifornija u Berkeleyju]], postao je rektor [[Univerzitet Zhejiang|Univerziteta Zhejiang]] i popularizovao [[biheviorizam]].&lt;ref name=&quot;Chin_1969&quot;&gt;{{cite book |last=Chin |first=Robert |last2=Chin |first2=Ai-Li S. |title=Psychological Research in Communist China: 1949–1966 |publisher=The MIT Press |location=Cambridge, MA |year=1969 |isbn=978-0-262-03032-8 |url=https://mitpress.mit.edu/9780262030328/psychological-research-in-communist-china/ |access-date=12. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Nakon što je [[Komunistička partija Kine]] preuzela vlast, [[Sovjetski Savez]] pod [[staljinizam|staljinističkom]] vlašću postao je glavni uzor, dok je [[marksizam-lenjinizam]] postao vodeća društvena doktrina, a Pavlovljevo [[klasično uslovljavanje]] prihvaćeno kao sredstvo promjene ponašanja. KPod utjecajem maocizma, kineski psiholozi su nadogradili Lenjinovu teoriju odraza konceptom &quot;aktivne svijesti&quot;, prema kojem pojedinac radom i ideološkom borbom može aktivno mijenjati svoju stvarnost. Razvili su i poseban koncept &quot;spoznaje&quot; kao usklađenosti lične percepcije sa zvaničnom partijskom linijom. Svako neslaganje s doktrinom Komunističke partije smatralo se &quot;neispravnom spoznajom&quot;, odnosno ideološkom i psihološkom greškom koju je trebalo ispraviti političkim preodgojem.&lt;ref name=&quot;Chin_1969&quot; /&gt;

Obrazovanje iz psihologije centralizovano je pod [[Kineska akademija nauka|Kineskom akademijom nauka]], pod nadzorom [[Državno vijeće Narodne Republike Kine|Državnog vijeća Narodne Republike Kine]]. Akademija je 1951. osnovala Ured za istraživanje psihologije, koji je 1956. prerastao u Institut za psihologiju. Budući da se većina vodećih kineskih psihologa školovala u Sjedinjenim Američkim Državama, glavna briga akademije bila je njihova ideološka preorijentacija i obrazovanje u skladu sa sovjetskom doktrinom. Dječija psihologija i pedagogija, usmjerene na obrazovanje koje bi doprinosilo nacionalnom jedinstvu, ostale su među glavnim ciljevima ove discipline.&lt;ref name=&quot;Chin_1969&quot; /&gt;

=== Žene u psihologiji ===
{{Glavni|Spisak psihologinja|Psihologija žena}}

==== 1900–1949 ====

Žene su početkom 20. stoljeća počele davati značajan doprinos razvoju psihologije. Godine 1923. [[Anna Freud]],&lt;ref name=&quot;Noor_McLeod_2026&quot;&gt;{{cite web |last1=Noor |first1=Iqra |title=Anna Freud: Theory &amp; Contributions To Psychology |website=Simply Psychology |editor-last=McLeod |editor-first=Saul |date=2026 |url=https://www.simplypsychology.org/anna-freud.html |access-date=13. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; kćerka [[Sigmund Freud|Sigmunda Freuda]], nadogradila je rad svog oca primjenom različitih [[Odbrambeni mehanizam|odbrambenih mehanizama]], poput [[Poricanje (Freud)|poricanja]] i [[Potiskivanje|potiskivanja]], u [[psihoanaliza|psihoanalitičkom]] radu s djecom. Smatrala je da se, nakon što dijete dostigne [[Latentna faza|latentnu fazu]], dječija analiza može primjenjivati kao oblik [[Psihoterapija|terapije]]. Naglašavala je važnost djetetovog okruženja, podrške njegovom razvoju i prevencije [[neuroza|neuroze]]. Smatrala je da dijete treba posmatrati kao pojedinca s vlastitim pravima te da svaku terapijsku seansu treba prilagoditi njegovim specifičnim potrebama. Poticala je djecu na crtanje, slobodno kretanje i izražavanje na različite načine. Takav pristup doprinosio je izgradnji snažnog terapijskog odnosa s djecom i omogućavao psiholozima da posmatraju njihovo uobičajeno ponašanje. Nastavila je istraživati posljedice razdvajanja djece od porodice, položaj djece iz socioekonomski nepovoljnog okruženja i različite faze dječijeg razvoja, od [[Novorođenče|dojenačke]] do [[Adolescencija|adolescentske]] dobi.&lt;ref name=&quot;Erikson_1993_ChildhoodAndSociety&quot;&gt;{{cite book |last1=Erikson |first1=Erik H. |title=Childhood and Society |publisher=W. W. Norton &amp; Company |date=1993 |isbn=978-0393310689 |url=https://books.google.ba/books/about/Childhood_and_Society.html?id=5JrjqzBMHa8C |access-date=13. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Teorija [[funkcionalna periodičnost|funkcionalne periodičnosti]], prema kojoj su žene tokom [[menstruacija|menstruacije]] navodno bile psihički i fizički oslabljene, imala je posljedice i po [[prava žena]], jer su poslodavci bili manje skloni zapošljavati žene zbog uvjerenja da tokom jedne sedmice svakog mjeseca ne bi bile sposobne za rad. [[Leta Stetter Hollingworth]] nastojala je osporiti tu hipotezu, kao i tvrdnju [[Edward Thorndike|Edwarda L. Thorndikea]] da žene imaju slabije psihološke i fizičke osobine od muškaraca i da su u tom pogledu manje sposobne. Hollingworth je nastojala pokazati da uočene razlike nisu posljedica navodne genetske nadmoći muškaraca, nego društvenih i kulturnih utjecaja. U svojim istraživanjima obuhvatila je i pitanje navodne smanjene sposobnosti žena tokom menstruacije. Tokom tri mjeseca bilježila je rezultate žena i muškaraca na zadacima koji su uključivali kognitivne, perceptivne i motoričke sposobnosti. Nije pronašla dokaze o smanjenju radne sposobnosti žena povezane s [[menstrualni ciklus|menstrualnim ciklusom]].&lt;ref name=&quot;Hollingworth_1914_FunctionalPeriodicity&quot;&gt;{{cite book |last1=Hollingworth |first1=Leta Stetter |title=Functional Periodicity: An Experimental Study of the Mental and Motor Abilities of Women During Menstruation |publisher=Teachers College, Columbia University |location=New York |date=1914 |series=Contributions to Education, No. 69 |editor-last=Green |editor-first=Christopher D. |website=Classics in the History of Psychology |url=https://psychclassics.yorku.ca/Hollingworth/Periodicity/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20230531120000/https://psychclassics.yorku.ca/Hollingworth/Periodicity/ |archive-date=31. 5. 2023 |url-status=live |access-date=13. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Hollingworth je također osporavala pretpostavku da je [[inteligencija]] nasljedna u mjeri koja bi žene činila intelektualno inferiornim u odnosu na muškarce. Smatrala je da žene ne zauzimaju položaje društvene moći prvenstveno zbog [[društvena norma|društvenih normi]] i društvenih uloga koje su im dodijeljene. U radu ''Variability as Related to Sex Differences in Achievement: A Critique'' tvrdila je da je jedan od glavnih problema s kojima se žene suočavaju društveni poredak zasnovan na pretpostavci da imaju manje interesa i sposobnosti od muškaraca.&lt;ref name=&quot;Hollingworth_1914_VariabilitySexDifferences&quot;&gt;{{cite journal |last1=Hollingworth |first1=Leta Stetter |title=Variability as Related to Sex Differences in Achievement: A Critique |journal=American Journal of Sociology |volume=19 |issue=4 |pages=510–530 |date=1914 |doi=10.1086/212287 |url=https://psychclassics.yorku.ca/Hollingworth/sexdiffs.htm |archive-url=https://web.archive.org/web/20230531120000/https://psychclassics.yorku.ca/Hollingworth/sexdiffs.htm |archive-date=31. 5. 2023 |url-status=live |access-date=13. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Kako bi dodatno ispitala ovu tvrdnju, provela je eksperiment s dojenčadi koja još nije bila izložena društvenim normama, uključujući uvjerenje da odrasli muškarci imaju više prilika od žena. Nije pronašla razlike među dojenčadi, osim u pogledu tjelesne veličine. Na osnovu rezultata koji su bili suprotni prvobitnoj hipotezi, Hollingworth je zaključila da ne postoje razlike u fiziološkim i psihološkim osobinama muškaraca i žena koje bi opravdale tvrdnju o općoj inferiornosti žena, niti da menstruacija sama po sebi dovodi do smanjene sposobnosti žena.&lt;ref name=&quot;Weinberger_Daino_2021&quot;&gt;{{cite web |last1=Weinberger |first1=Jessica |title=The Incredible Influence of Women in Psychology |website=Talkspace |editor-last=Daino |editor-first=Jill E. |date=2021 |url=https://www.talkspace.com/blog/important-women-in-history-psychology-therapy/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20230331120000/https://www.talkspace.com/blog/important-women-in-history-psychology-therapy/ |archive-date=31. 3. 2023 |url-status=live |access-date=13. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

U prvoj polovini 20. stoljeća pojavile su se nove teorije i istraživački pristupi koji su označili važnu prekretnicu u priznavanju doprinosa žena psihologiji. Pored doprinosa [[Leta Stetter Hollingworth|Lete Stetter Hollingworth]] i [[Anna Freud|Anne Freud]], [[Mary Whiton Calkins]] razvila je tehniku parova asocijacija za proučavanje [[pamćenje|pamćenja]] i razvila koncept [[self psihologija|self psihologije]].&lt;ref name=&quot;APA_Calkins_Bio&quot;&gt;{{cite web |author=American Psychological Association |title=Mary Whiton Calkins: 1905 APA President |website=American Psychological Association |date=2011 |url=https://www.apa.org/about/governance/president/bio-mary-whiton-calkins |archive-url=https://web.archive.org/web/20230601120000/https://www.apa.org/about/governance/president/bio-mary-whiton-calkins |archive-date=1. 6. 2023 |url-status=live |access-date=13. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; [[Karen Horney]] razvila je koncept &quot;[[zavist prema materici|zavisti prema materici]]&quot; i teoriju neurotičnih potreba.&lt;ref name=&quot;Cherry_Lacy_2026&quot;&gt;{{cite web |last1=Cherry |first1=Kendra |title=Contributions of Karen Horney to Psychology |website=Verywell Mind |editor-last=Lacy |editor-first=James |date=2026 |url=https://www.verywellmind.com/karen-horney-biography-2795539 |access-date=13. 8. 2026 |language=en |archive-date=14. 2. 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250214101043/https://www.verywellmind.com/karen-horney-biography-2795539 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Psihoanalitičarka [[Melanie Klein]] dala je značajan doprinos [[razvojna psihologija|razvojnoj psihologiji]] svojim istraživanjima [[terapija igrom|terapije igrom]].&lt;ref name=&quot;Cherry_Swaim_2025&quot;&gt;{{cite web |last1=Cherry |first1=Kendra |title=Psychologist Melanie Klein: Creator of the Play Therapy Technique |website=Verywell Mind |editor-last=Swaim |editor-first=Emily |date=2025 |url=https://www.verywellmind.com/melanie-klein-biography-2795547 |access-date=13. 8. 2026 |language=en |archive-date=6. 3. 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250306123343/https://www.verywellmind.com/melanie-klein-biography-2795547 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Ovi značajni doprinosi ostvareni su u uslovima [[seksizam|seksizma]], [[diskriminacija|diskriminacije]] i nedovoljnog priznavanja njihovog rada.

==== 1950–1999 ====

Žene su i u drugoj polovini 20. stoljeća nastavile provoditi istraživanja koja su značajno utjecala na razvoj psihologije. [[Mary Ainsworth]] posvetila je velik dio svog rada [[teorija privrženosti|teoriji privrženosti]]. Nadovezujući se na rad psihologa [[John Bowlby|Johna Bowlbyja]], Ainsworth je godinama provodila [[terensko istraživanje|terenska istraživanja]] kako bi proučila razvoj odnosa između majke i djeteta. U okviru tih istraživanja razvila je [[Nepoznata situacija|postupak nepoznate situacije]], laboratorijski postupak za proučavanje obrazaca privrženosti koji se zasnivao na ponovljenom odvajanju djeteta od majke i njihovom ponovnom spajanju u različitim okolnostima. Ova istraživanja omogućila su joj da empirijski utvrdi različite obrasce [[teorija privrženosti|privrženosti]], što je predstavljalo jedan od značajnih doprinosa [[razvojna psihologija|razvojnoj psihologiji]].&lt;ref name=&quot;HighBeam_Ainsworth_2015&quot;&gt;{{cite web |author=HighBeam Research |title=Ainsworth, Mary D. Salter |website=HighBeam Research |date=2015 |url=http://www.highbeam.com/doc/1G2-3456300011.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20150323101023/http://www.highbeam.com/doc/1G2-3456300011.html |archive-date=23. 3. 2015 |url-status=dead |access-date=13. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Ravo_1999&quot;&gt;{{cite news |last1=Ravo |first1=Nick |title=Mary Ainsworth, 85, Theorist On Mother-Infant Attachment |newspaper=The New York Times |date=1999 |url=https://www.nytimes.com/1999/04/07/us/mary-ainsworth-85-theorist-on-mother-infant-attachment.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20230501120000/https://www.nytimes.com/1999/04/07/us/mary-ainsworth-85-theorist-on-mother-infant-attachment.html |archive-date=1. 5. 2023 |url-status=live |access-date=13. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Zbog svog rada Ainsworth je postala jedna od najcitiranijih psihologinja u historiji.&lt;ref name=&quot;Haggbloom2002&quot;&gt;{{cite journal |last1=Haggbloom |first1=Steven J. |last2=Warnick |first2=Renee |last3=Warnick |first3=Jason E. |last4=Jones |first4=Vinessa K. |last5=Yarbrough |first5=Gary L. |last6=Russell |first6=Tenea M. |last7=Borecky |first7=Chris M. |last8=McGahhey |first8=Reagan |last9=Powell |first9=John L. |last10=Beavers |first10=Jamie |last11=Monte |first11=Emmanuelle |date=2002 |title=The 100 Most Eminent Psychologists of the 20th Century |journal=Review of General Psychology |volume=6 |issue=2 |pages=139–152 |doi=10.1037/1089-2680.6.2.139 |s2cid=145668721 |url=https://www.researchgate.net/publication/228079436_The_100_Most_Eminent_Psychologists_of_the_20th_Century |access-date=13. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

[[Mamie Phipps Clark]] također je bila jedna od psihologinja čiji je rad značajno utjecao na razvoj ove discipline. Bila je, zajedno sa svojim suprugom [[Kenneth i Mamie Clark|Kennethom Clarkom]], među prvim Afroamerikancima koji su stekli doktorat iz psihologije na [[Univerzitet Columbia|Univerzitetu Columbia]]. U svom magistarskom radu ''The Development of Consciousness in Negro Pre-School Children'' tvrdila je da [[samopoštovanje]] crne djece trpi negativne posljedice [[rasna diskriminacija|rasne diskriminacije]]. Ona i njen suprug tokom 1940-ih provodili su istraživanja koja su uključivala tzv. [[Kenneth i Mamie Clark|testove s lutkama]]. U tim testovima od djece se tražilo da biraju između identičnih lutaka koje su se razlikovale samo po boji kože. Većina djece birala je bijele lutke i pripisivala im pozitivne osobine. Ponovljena istraživanja ukazivala su na negativne posljedice rasne diskriminacije i [[Rasna segregacija|rasne segregacije]] na [[slika o sebi|sliku o sebi]] i razvoj crne djece. Godine 1954. ova istraživanja bila su među dokazima koji su predstavljeni u predmetu ''[[Brown protiv Odbora za obrazovanje]]'', historijskoj odluci [[Vrhovni sud Sjedinjenih Američkih Država|Vrhovnog suda Sjedinjenih Američkih Država]] kojom je proglašena neustavnom rasna segregacija u javnim školama. Clark je nastavila imati značajnu ulogu u psihologiji, a njen kasniji rad uglavnom je bio usmjeren na djecu i mlade iz manjinskih zajednica.&lt;ref name=&quot;APA_Clark_Bio&quot;&gt;{{cite web |author=American Psychological Association |title=Mamie Phipps Clark, PhD, and Kenneth Clark, PhD |website=American Psychological Association |date=2012 |url=https://www.apa.org/pi/oema/resources/ethnicity-health/psychologists/clark |archive-url=https://web.archive.org/web/20230601120000/https://www.apa.org/pi/oema/resources/ethnicity-health/psychologists/clark |archive-date=1. 6. 2023 |url-status=live |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Kako se psihologija razvijala u drugoj polovini 20. stoljeća, žene u ovoj oblasti sve su se više zalagale za veće uvažavanje svojih stavova i perspektiva. [[Drugi val feminizma]] utjecao je i na psihologiju. Među istaknutim feminističkim kritičarkama psihologije bila je [[Naomi Weisstein]], psihologinja i istraživačica u oblasti [[neuronauka|neuronauke]], koja je najpoznatija po radu ''Kinder, Küche, Kirche as Scientific Law: Psychology Constructs the Female''. U tom radu kritikovala je tadašnju psihološku praksu i teoriju zbog usmjerenosti na muškarce i pretjeranog oslanjanja na biološka objašnjenja rodnih razlika, pri čemu su zanemarivani društveni faktori.&lt;ref name=&quot;Weisstein_1993_PsychologyConstructsFemale&quot;&gt;{{cite journal |last1=Weisstein |first1=Naomi |title=Psychology Constructs the Female; or the Fantasy Life of the Male Psychologist (with Some Attention to the Fantasies of his Friends, the Male Biologist and the Male Anthropologist) |journal=Feminism &amp; Psychology |volume=3 |issue=2 |pages=194–210 |date=1993 |doi=10.1177/0959353593032005 |url=https://journals.sagepub.com/doi/10.1177/0959353593032005 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230501120000/https://journals.sagepub.com/doi/10.1177/0959353593032005 |archive-date=1. 5. 2023 |url-status=live |url-access=subscription |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Njen rad otvorio je prostor za daljnja istraživanja u [[socijalna psihologija|socijalnoj psihologiji]], posebno u oblasti [[Društvena konstrukcija roda|društvene konstrukcije roda]].&lt;ref name=&quot;Ball_Rutherford_2016_WeissteinObituary&quot;&gt;{{cite journal |last1=Ball |first1=Laura C. |last2=Rutherford |first2=Alexandra |title=Naomi Weisstein (1939–2015) |journal=American Psychologist |volume=71 |issue=1 |pages=77 |date=2016 |doi=10.1037/a0039886 |url=https://psycnet.apa.org/doiLanding?doi=10.1037%2Fa0039886 |url-access=subscription |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Druge psihologinje također su se zalagale za unapređenje položaja žena u psihologiji, uključujući osnivanje [[Udruženje žena u psihologiji|Udruženja žena u psihologiji]], koje je upućivalo kritike na račun tadašnjeg tretmana žena unutar same struke i naučne zajednice. [[E. Kitch Childs]], [[Phyllis Chesler]] i [[Dorothy Riddle]] bile su među osnivačicama organizacije 1969.&lt;ref name=&quot;ChicagoTribune_ChildsObituary_1993&quot;&gt;{{cite news |author=Chicago Tribune |title=E. Kitch Childs |newspaper=Chicago Tribune |date=1993 |url=https://www.chicagotribune.com/1993/02/14/e-kitch-childs/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20230501120000/https://www.chicagotribune.com/1993/02/14/e-kitch-childs/ |archive-date=1. 5. 2023 |url-status=live |url-access=subscription |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Reinhold_1970_WomenCriticizePsychology&quot;&gt;{{cite news |last1=Reinhold |first1=Robert |title=WOMEN CRITICIZE PSYCHOLOGY UNIT |newspaper=The New York Times |date=1970 |url=https://www.nytimes.com/1970/09/06/archives/women-criticize-psychology-unit-1million-in-reparations-is-demanded.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20230501120000/https://www.nytimes.com/1970/09/06/archives/women-criticize-psychology-unit-1million-in-reparations-is-demanded.html |archive-date=1. 5. 2023 |url-status=live |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Druga polovina 20. stoljeća donijela je i veću raznolikost u psihologiji, a žene iz rasnih i etničkih manjinskih zajednica ostvarile su značajne pomake. Godine 1962. [[Martha E. Bernal|Martha Bernal]] postala je prva Latinoamerikanka koja je stekla doktorat iz psihologije. Godine 1969. [[Marigold Linton]], prva domorodačka Amerikanka koja je stekla doktorat iz psihologije, osnovala je [[Nacionalno udruženje za obrazovanje Indijanaca]]. Bila je i među osnivačicama organizacije [[Društvo za napredak Čikana i američkih starosjedilaca u nauci]]. Godine 1971. [[Carolyn Attneave]] osnovala je Mrežu domorodačkih američkih psihologa (''Network of Indian Psychologists''). [[Harriet McAdoo]] imenovana je 1979. u ''White House Conference on Families''.&lt;ref name=&quot;Maryville_WomenInPsychology_2021&quot;&gt;{{cite web |author=Maryville University |title=History of Women in Psychology: Notable Figures in the Field |website=Maryville University Online |date=2021 |url=https://online.maryville.edu/online-bachelors-degrees/psychology/resources/women-in-psychology/ |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

==== 21. stoljeće ====

U 21. stoljeću žene su stekle istaknutiji položaj u psihologiji i dale značajan doprinos različitim područjima ove discipline. Mnoge su preuzele rukovodeće funkcije, vodile utjecajne istraživačke laboratorije i učestvovale u obrazovanju i usmjeravanju novih generacija psihologa. Ipak, rodne nejednakosti i dalje postoje, posebno u pogledu visine primanja i zastupljenosti žena na višim akademskim položajima.&lt;ref name=&quot;Gruber_2020&quot;&gt;{{cite journal |last1=Gruber |first1=June |last2=Mendle |first2=Jane |last3=Lindquist |first3=Kristen A. |last4=Schmader |first4=Toni |last5=Clark |first5=Lee Anna |title=The Future of Women in Psychological Science |journal=Perspective on Psychological Science |volume=16 |issue=3 |pages=483–516 |date=2020 |doi=10.1177/1745691620952789 |pmid=32901575 |doi-access=free|url=https://journals.sagepub.com/doi/10.1177/1745691620952789 |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Broj žena koje se obrazuju i stručno usavršavaju u oblasti psiholoških nauka dostigao je rekordne vrijednosti. U Sjedinjenim Američkim Državama procjenjuje se da žene čine oko 78% studenata psihologije na dodiplomskom nivou i 71% studenata na postdiplomskom nivou.&lt;ref name=&quot;Gruber_2020&quot; /&gt;

== Organizacije u psihologiji ==

=== Institucije ===
{{Također pogledajte|Spisak psiholoških organizacija}}

Godine 1920. [[Édouard Claparède]] i [[Pierre Bovet]] osnovali su novu organizaciju za primijenjenu psihologiju pod nazivom Međunarodni kongres psihotehnike primijenjene na profesionalnu orijentaciju. Organizacija je kasnije preimenovana u Međunarodni kongres psihotehnike, a potom u [[Međunarodno udruženje za primijenjenu psihologiju]] (IAAP).&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot; /&gt; IAAP se smatra najstarijom međunarodnom psihološkom organizacijom.&lt;ref name=&quot;Pickren_Fowler_2003&quot;&gt;{{cite book|last1=Pickren |first1=Wade E. |last2=Fowler |first2=Raymond D. |editor1-last=Freedheim |editor1-first=D. K. |editor2-last=Weiner |editor2-first=I. B. |chapter=Professional Organizations |title=Handbook of Psychology: History of Psychology |volume=1 |publisher=John Wiley &amp; Sons, Inc. |date=2003 |doi=10.1002/0471264385.wei0126 |chapter-url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1002/0471264385.wei0126 |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Danas najmanje 65 međunarodnih organizacija djeluje u različitim specijalizovanim područjima psihologije.&lt;ref name=&quot;Pickren_Fowler_2003&quot; /&gt;

Kao odgovor na prevlast muškaraca u ovoj oblasti, psihologinje u Sjedinjenim Američkim Državama osnovale su 1941. Nacionalno vijeće psihologinja. Organizacija je nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] preimenovana u Međunarodno vijeće psihologinja, a 1959. u ''Međunarodno vijeće psihologa''. Pojavilo se i nekoliko organizacija, među kojima su [[Udruženje crnih psihologa]] i Udruženje azijsko-američkih psihologa, koje su nastojale povećati zastupljenost rasnih i etničkih grupa koje nisu evropskog porijekla u psihološkoj profesiji.&lt;ref name=&quot;Pickren_Fowler_2003&quot; /&gt;

[[Međunarodni savez psiholoških nauka]] (IUPsyS) predstavlja svjetsku federaciju nacionalnih psiholoških društava. IUPsyS je osnovan 1951. pod pokroviteljstvom [[UNESCO|Organizacije Ujedinjenih naroda za obrazovanje, nauku i kulturu (UNESCO)]].&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Staeuble_2006&quot;&gt;{{cite book |last1=Staeuble |first1=Irmingard |editor1-last=Brock |editor1-first=Adrian C. |chapter=Psychology in the Eurocentric order of the social sciences: Colonial constitution, cultural imperialist expansion, postcolonial critique |title=Internationalizing the History of Psychology |publisher=New York University Press |pages=183–207 |date=2006 |isbn=9780814739082 |doi=10.18574/nyu/9780814739082.001.0001 |url=https://opensquare.nyupress.org/books/9780814739082/ |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Od tada su se odsjeci za psihologiju proširili širom svijeta, uglavnom prema euroameričkom modelu.&lt;ref name=&quot;Paranjpe_India_2006&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Staeuble_2006&quot; /&gt; Od 1966. Unija izdaje časopis ''International Journal of Psychology''.&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot; /&gt; IAAP i IUPsyS postigli su 1976. dogovor prema kojem će svaka organizacija održavati kongres svake četiri godine, naizmjenično u različitim terminima.&lt;ref name=&quot;Pickren_Fowler_2003&quot; /&gt;

IUPsyS priznaje 66 nacionalnih psiholoških društava, dok postoji najmanje još 15 takvih organizacija.&lt;ref name=&quot;Pickren_Fowler_2003&quot; /&gt; [[Američko psihološko udruženje]] (APA) najstarija je i najveća psihološka organizacija u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]].&lt;ref name=&quot;Pickren_Fowler_2003&quot; /&gt; Broj njenih članova povećao se s 5.000 1945. na 100.000 u savremenom periodu.&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot; /&gt;  APA obuhvata 54 sekcije, čiji se broj od 1960. kontinuirano povećavao kako su se razvijale nove specijalizacije. Neki od tih odjela, poput Društvo za psihološko proučavanje socijalnih pitanja i Američko društvo za psihologiju i pravo, prvobitno su djelovali kao samostalne organizacije.&lt;ref name=&quot;Pickren_Fowler_2003&quot; /&gt;

[[Međuameričko psihološko društvo]], osnovano 1951, nastoji unaprijediti razvoj psihologije na području obje Amerike. Društvo organizuje Interamerički kongres psihologije, a 2000. imalo je 1.000 članova. [[Evropska federacija asocijacija studenata psihologije]], osnovana 1981, predstavlja 30 nacionalnih udruženja s ukupno 100.000 pojedinačnih članova. Najmanje 30 drugih međunarodnih organizacija predstavlja psihologe u različitim dijelovima svijeta.&lt;ref name=&quot;Pickren_Fowler_2003&quot; /&gt;

U pojedinim državama vlasti zakonski uređuju ko smije pružati psihološke usluge ili se predstavljati kao &quot;psiholog&quot;. [[Američko psihološko udruženje]] psihologa definiše kao osobu koja ima doktorsku diplomu iz psihologije.&lt;ref name=&quot;Hall_Hurley_2003&quot;&gt;{{cite book|last1=Hall |first1=Judy E. |last2=Hurley |first2=George |editor1-last=Weiner |editor1-first=Irving B. |chapter=North American Perspectives on Education, Training, Licensing, and Credentialing |title=Handbook of Psychology |volume=8 |publisher=John Wiley &amp; Sons, Inc. |date=2003 |doi=10.1002/0471264385.wei0820 |url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1002/0471264385.wei0820 |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Granice ===

Rani istraživači [[Eksperimentalna psihologija|eksperimentalne psihologije]] nastojali su jasno razgraničiti svoju oblast od [[parapsihologija|parapsihologije]], koja je krajem 19. stoljeća uživala znatnu popularnost, uključujući interes pojedinih istaknutih naučnika poput [[William James|Williama Jamesa]]. Neki istraživači smatrali su parapsihologiju dijelom psihologije. Parapsihologija, [[hipnoza]] i [[psihizam]] bile su među važnim temama prvih međunarodnih kongresa. Međutim, istraživači tih oblasti postepeno su bili isključeni te su između 1900. i 1905. uglavnom prestali učestvovati na kongresima. Parapsihologija se još neko vrijeme proučavala na [[Carski univerziteti|Carskom univerzitetu u Japanu]], gdje su objavljivani radovi poput ''Vidovitost i mislografija'' autora Tomokichija Fukuraija, ali je do 1913. uglavnom bila odbačena iz akademske psihologije.&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot; /&gt;

Kao naučna disciplina, psihologija je dugo nastojala odbaciti tvrdnje da predstavlja &quot;[[Tvrde i meke nauke|meku]]&quot; nauku. Kritika filozofa nauke [[Thomas Kuhn|Thomasa Kuhna]] iz 1962. implicirala je da se psihologija u cjelini nalazila u predparadigmatskoj fazi, bez saglasnosti o općoj teoriji kakva je postojala u zrelim [[prirodne nauke|prirodnim naukama]], poput [[Hemija|hemije]] i [[Fizika|fizike]].&lt;ref name=&quot;Kuhn_1970_StructureScientificRevolutions&quot;&gt;{{cite book |last1=Kuhn |first1=Thomas S. |title=The Structure of Scientific Revolutions |edition=2 |volume=2 |issue=2 |publisher=The University of Chicago Press |location=Chicago |date=1970 |isbn=9780226458045 |url=https://www.lri.fr/~mbl/Stanford/CS477/papers/Kuhn-SSR-2ndEd.pdf |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Budući da se pojedina područja psihologije oslanjaju na istraživačke metode kao što su [[Istraživanje zasnovano na samoizvještavanju|samoprocjene]] u anketama i upitnicima, kritičari su tvrdili da psihologija nije [[Subjektivnost i objektivnost (filozofija)|objektivna]] nauka. Skeptici su ukazivali na to da se ličnost, mišljenje i emocije ne mogu neposredno mjeriti te da se često zaključuju na osnovu subjektivnih iskaza ispitanika, što može predstavljati metodološki problem. Eksperimentalni psiholozi razvili su različite metode za posredno mjerenje ovih teško mjerljivih fenomenoloških pojava.&lt;ref name=&quot;Beveridge_2002&quot;&gt;{{cite journal |last1=Beveridge |first1=Allan |title=Time to abandon the subjective–objective divide? |journal=Psychiatric Bulletin |volume=26 |issue=3 |pages=101–103 |date=2002 |doi=10.1192/pb.26.3.101 |url=https://www.cambridge.org/core/journals/psychiatric-bulletin/article/time-to-abandon-the-subjectiveobjective-divide/64B946168A6CE8AA13B38719BDC59A81 |doi-access=free |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Peterson_2009&quot;&gt;{{cite web |last1=Peterson |first1=Christopher |title=Subjective and Objective Research in Positive Psychology |website=Psychology Today |date=2009 |url=https://www.psychologytoday.com/us/blog/the-good-life/200905/subjective-and-objective-research-in-positive-psychology |archive-url=https://web.archive.org/web/20230501120000/https://www.psychologytoday.com/us/blog/the-good-life/200905/subjective-and-objective-research-in-positive-psychology |archive-date=1. 5. 2023 |url-status=live |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Panksepp_2004&quot;&gt;{{cite book |last1=Panksepp |first1=Jaak |title=Affective Neuroscience: The Foundations of Human and Animal Emotions |publisher=Oxford University Press |location=New York |date=2004 |isbn=9780198025672 |url=https://books.google.ba/books?id=n0W2QQuZ7IEC |archive-url=https://web.archive.org/web/20230501120000/https://books.google.ba/books?id=n0W2QQuZ7IEC |archive-date=1. 5. 2023 |url-status=live |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Podjele unutar psihologije i dalje postoje, pri čemu su neki psiholozi više usmjereni na jedinstvena iskustva pojedinca, koja se ne mogu u potpunosti razumjeti samo posmatranjem pojedinaca kao statističkih podataka u široj populaciji. Kritičari izvan i unutar discipline tvrdili su da je savremena psihologija sve više pod utjecajem svojevrsnog &quot;kulta empirizma&quot;, koji ograničava opseg istraživanja time što istraživače usmjerava isključivo prema metodama preuzetim iz prirodnih nauka.&lt;ref name=&quot;Teo_2005&quot;&gt;{{cite book |last1=Teo |first1=Thomas |title=The Critique of Psychology: From Kant to Postcolonial Theory |publisher=Springer |location=New York |date=2005 |isbn=9780387253558 |oclc=209833302 |doi=10.1007/b107225 |url=https://link.springer.com/book/10.1007/b107225 |access-date=14. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Feminističke kritike ukazivale su na to da tvrdnje o naučnoj objektivnosti mogu prikriti vrijednosti i ciljeve istraživača, koji su historijski uglavnom bili muškarci.&lt;ref name=&quot;Tomes_2010&quot; /&gt; Jean Grimshaw, na primjer, smatra da je dominantna psihološka istraživačka tradicija svojim nastojanjem da kontroliše ponašanje doprinijela ostvarivanju [[patrijarhat|patrijarhalnih]] ciljeva.&lt;ref name=&quot;Teo_2005&quot; /&gt;

== Glavni pravci i škole u psihologiji ==

=== Biheviorizam ===
{{Glavni|Biheviorizam|Psihološki biheviorizam|Radikalni biheviorizam}}
[[Datoteka:Skinner teaching machine 01.jpg|mini|desno|300px|Skinnerova [[nastavna mašina]], mehanički uređaj namijenjen automatizaciji [[programirana nastava|programirane nastave]]]]
[[Datoteka:Little Albert experiment (1920).webm|mini|desno|300px|Snimak [[eksperiment s Malim Albertom|eksperimenta s Malim Albertom]]]]

[[Biheviorizam]] je pravac u psihologiji koji se usmjerava na proučavanje ponašanja i procesa [[učenje|učenja]], pri čemu se ponašanje objašnjava njegovim odnosom prema podražajima iz okruženja i posljedicama koje ga prate. Jedna od osnovnih pretpostavki biheviorističkih istraživanja jeste da se veliki dio ponašanja ljudi i drugih životinja stječe učenjem. Bihevioristi su također polazili od pretpostavke da se osnovni mehanizmi učenja mogu proučavati i kod ljudi i kod drugih životinja. Na tim spoznajama razvijene su metode poput [[modifikacija ponašanja|modifikacije ponašanja]], čiji je cilj promjena neželjenih oblika ponašanja i podsticanje poželjnih.

Rani bihevioristi proučavali su veze između podražaja i reakcija, koje su kasnije opisane pojmom [[klasično uslovljavanje|klasičnog uslovljavanja]]. Pokazano je da se, ako se biološki značajan podražaj, poput hrane koja izaziva lučenje sline, više puta upari s prethodno neutralnim podražajem, poput zvona, neutralni podražaj može povezati s tom reakcijom i sam početi izazivati sličan odgovor. [[Ivan Pavlov]], koji je postao poznat po istraživanjima uslovljavanja lučenja sline kod pasa, bio je jedna od najznačajnijih ličnosti u razvoju istraživanja učenja, a njegovi postupci kasnije su primjenjivani i u istraživanju ljudskog ponašanja.&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot; /&gt;

U Sjedinjenim Američkim Državama [[Edward Thorndike|Edward Lee Thorndike]] proučavao je učenje životinja pomoću tzv. &quot;kutija problema&quot;, iz kojih su životinje morale pronaći način da izađu, nakon čega su bile nagrađivane. Na osnovu tih istraživanja razvio je [[konekcionizam|konekcionistički]] pristup učenju i zakon efekta, prema kojem ponašanja praćena zadovoljavajućim posljedicama imaju veću vjerovatnoću ponavljanja.&lt;ref name=&quot;Leahey_2001_Modern_Psychology&quot; /&gt; Thorndike je 1911. godine istakao i mogućnost primjene psiholoških istraživanja na predviđanje i kontrolu ljudskog ponašanja.&lt;ref name=&quot;Leahey_2001_Modern_Psychology&quot; /&gt;

Početkom 20. stoljeća biheviorizam se postupno izdvojio kao reakcija na tada dominantne pristupe koji su naglašavali proučavanje svijesti i unutrašnjih mentalnih procesa. Između 1910. i 1913. u američkoj psihologiji došlo je do značajnog pomjeranja od [[mentalizam (psihologija)|mentalizma]] prema proučavanju ponašanja.&lt;ref name=&quot;Leahey_2001_Modern_Psychology&quot; /&gt; [[John B. Watson]] je 1913. uveo naziv &quot;biheviorizam&quot; za ovaj pristup i zalagao se za to da psihologija bude objektivna prirodna nauka čiji je predmet proučavanje ponašanja.&lt;ref name=&quot;Leahey_2001_Modern_Psychology&quot; /&gt;

Watsonov pristup dodatno je poznat po [[Eksperiment s Malim Albert|eksperimentu s Malim Albertom]] iz 1920, koji je proveden s ciljem proučavanja [[klasično uslovljavanje|uslovljavanja emocionalnih reakcija]]. U eksperimentu je ispitivano može li se strah kod djeteta povezati s prethodno neutralnim podražajem njegovim uparivanjem s neugodnim zvukom. Rezultati su u početku tumačeni kao dokaz da se [[fobija|strahovi]] mogu usloviti na ovaj način, iako su kasnija razmatranja ukazala na ozbiljna metodološka ograničenja i mogućnost da su zaključci eksperimenta bili pretjerani.&lt;ref name=&quot;Watson1913&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Watson_Rayner_1920&quot;&gt;{{cite journal |last1=Watson |first1=John B. |last2=Rayner |first2=Rosalie |title=Conditioned emotional reactions |journal=Journal of Experimental Psychology |volume=3 |issue=1 |pages=1–14 |year=1920 |doi=10.1037/h0069608 |url=https://psycnet.apa.org/record/2006-01667-001 |url-access=subscription |access-date=19. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Međutim, takav zaključak vjerovatno je bio pretjeran.&lt;ref name=&quot;Harris_1979&quot;&gt;{{cite journal |last=Harris |first=Ben |title=Whatever happened to Little Albert? |journal=American Psychologist |volume=34 |issue=2 |pages=151–160 |date=februar 1979 |doi=10.1037/0003-066X.34.2.151 |url=http://htpprints.yorku.ca/archive/00000198/01/BHARRIS.HTM#selection-15.0-15.35 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120704172755/http://htpprints.yorku.ca/archive/00000198/01/BHARRIS.HTM#selection-15.0-15.35 |archive-date=4. 7. 2012 |access-date=19. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Watsonov bliski saradnik [[Karl Lashley]] proučavao je biološke osnove učenja i pokušavao povezati promjene u ponašanju s procesima u mozgu.&lt;ref name=&quot;Clark_et_al_2013&quot;&gt;{{cite book |last1=Clark |first1=Robert E. |last2=Hales |first2=Jared B. |last3=Zola |first3=Stuart M. |last4=Thompson |first4=Richard F. |editor1-last=Freedheim |editor1-first=Donald K. |editor2-last=Weiner |editor2-first=Irving B. |chapter=Biological psychology |title=Handbook of Psychology: History of Psychology |edition=2 |publisher=John Wiley &amp; Sons, Inc. |year=2013 |volume=1 |pages=55–78 |doi=10.1002/0471264385.wei0103 |chapter-url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.1002/0471264385.wei0103 |access-date=19. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Tokom 1920-ih i 1930-ih biheviorizam se dalje razvijao i postao jedan od dominantnih pravaca u psihologiji. [[Clark L. Hull]], [[Edwin Guthrie]] i drugi istraživači doprinijeli su njegovom teorijskom razvoju i širokoj primjeni.&lt;ref name=&quot;Baker_2012&quot; /&gt; Posebno važan razvoj predstavljao je prelazak od proučavanja jednostavnih veza između podražaja i reakcija prema proučavanju ponašanja u zavisnosti od njegovih posljedica.

U tom kontekstu razvijen je pojam [[operantno uslovljavanje|operantnog uslovljavanja]], kojim se ponašanje objašnjava njegovim posljedicama. Za razliku od klasičnog uslovljavanja, u kojem se reakcija povezuje s određenim podražajem, operantno uslovljavanje naglašava ulogu [[potkrepljenje|potkrepljenja]] i [[kazna (psihologija)|kazne]] u povećavanju ili smanjivanju vjerovatnoće budućeg ponašanja. Koncept operantnog uslovljavanja prvi su opisali [[Neal E. Miller]] i [[Jerzy Konorski]], a u Sjedinjenim Američkim Državama ga je posebno razvio i popularizovao [[B. F. Skinner]], koji je postao jedna od vodećih ličnosti biheviorističkog pokreta.&lt;ref name=&quot;Miller_Konorski_1969&quot;&gt;{{cite journal |last1=Miller |first1=S. |last2=Konorski |first2=J. |last3=Skinner |first3=B. F. |title=On a particular form of conditioned reflex |journal=Journal of the Experimental Analysis of Behavior |volume=12 |issue=1 |pages=187–189 |year=1969 |doi=10.1901/jeab.1969.12-187 |url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1901/jeab.1969.12-187 |url-access=subscription |access-date=19. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Skinner_2019&quot;&gt;{{cite book |last=Skinner |first=B. F. |title=The Behavior of Organisms: An Experimental Analysis |publisher=B. F. Skinner Foundation |year=2019 |isbn=978-0-9964539-0-5 |url=https://books.google.ba/books?id=S9WNCwAAQBAJ |access-date=19. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

[[Radikalni biheviorizam]], koji je posebno povezan sa Skinnerom, odbacivao je potrebu za objašnjavanjem ponašanja hipotetičkim unutrašnjim mentalnim procesima koje nije bilo moguće neposredno naučno proučavati. Radikalni bihevioristi nisu smatrali da se ponašanje treba objašnjavati pozivanjem na nesvjesne mentalne procese, već su naglašavali odnose između ponašanja i njegovih posljedica u okruženju.&lt;ref name=&quot;Overskeid_2007&quot;&gt;{{cite journal |last=Overskeid |first=Geir |title=Looking for Skinner and finding Freud |journal=American Psychologist |volume=62 |issue=6 |pages=590–595 |year=2007 |doi=10.1037/0003-066X.62.6.590 |url=https://psycnet.apa.org/doiLanding?doi=10.1037%2F0003-066X.62.6.590 |url-access=subscription |access-date=19. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Biheviorizam je imao snažan utjecaj na psihologiju, ali je od sredine 20. stoljeća počeo gubiti dominantan položaj. Jednu od najpoznatijih kritika radikalnog biheviorizma iznio je [[Noam Chomsky]], koji je tvrdio da bihevioristički principi ne mogu adekvatno objasniti složenost procesa [[usvajanje jezika|usvajanja]] i upotrebe jezika.&lt;ref name=&quot;Chomsky_1967&quot;&gt;{{cite book |last=Chomsky |first=Noam |editor1-last=Jakobovits |editor1-first=Leon A. |editor2-last=Miron |editor2-first=Murray S. |chapter=A Review of B. F. Skinner's Verbal Behavior |title=Readings in the Psychology of Language |publisher=Prentice-Hall |year=1967 |pages=142–143 |url=http://www.chomsky.info/articles/1967----.htm |archive-url=https://web.archive.org/web/20150929070654/http://www.chomsky.info/articles/1967----.htm |archive-date=29. 9. 2015 |access-date=19. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; 

Ograničenja strogo biheviorističkog pristupa pokazala su se i u istraživanjima [[Martin Seligman|Martina Seligmana]] i njegovih saradnika, koji su kod pasa eksperimentalno izazvali stanje [[naučena bespomoćnost|naučene bespomoćnosti]]. To stanje nije bilo jednostavno objašnjivo klasičnim biheviorističkim modelima učenja.&lt;ref name=&quot;Seligman_Maier_1967&quot;&gt;{{cite journal |last1=Seligman |first1=Martin E. |last2=Maier |first2=Steven F. |title=Failure to escape traumatic shock |journal=Journal of Experimental Psychology |volume=74 |issue=1 |pages=1–9 |year=1967 |doi=10.1037/h0024514 |url=https://psycnet.apa.org/doiLanding?doi=10.1037%2Fh0024514 |url-access=subscription |access-date=19. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Overmier_Seligman_1967&quot;&gt;{{cite journal |last1=Overmier |first1=J. Bruce |last2=Seligman |first2=Martin E. |title=Effects of inescapable shock upon subsequent escape and avoidance responding |journal=Journal of Comparative and Physiological Psychology |volume=63 |issue=1 |pages=28–33 |year=1967 |doi=10.1037/h0024166 |url=https://psycnet.apa.org/doiLanding?doi=10.1037%2Fh0024166 |url-access=subscription |access-date=19. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; [[Edward C. Tolman]] je ranije razvio pristup koji je povezivao biheviorizam s kognitivnim procesima. Posebno je poznat po istraživanjima [[kognitivna mapa|kognitivnih mapa]], u kojima je pokazivao da štakori mogu naučiti prostorne odnose u labirintu i bez neposrednog potkrepljenja.&lt;ref name=&quot;Tolman_1948&quot;&gt;{{cite journal |last=Tolman |first=Edward C. |title=Cognitive maps in rats and men |journal=Psychological Review |volume=55 |issue=4 |pages=189–208 |year=1948 |doi=10.1037/h0061626 |url=https://psycnet.apa.org/doiLanding?doi=10.1037%2Fh0061626 |url-access=subscription |access-date=19. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Iako je biheviorizam izgubio dominantan položaj u akademskoj psihologiji, nije nestao. Njegovi principi nastavili su se primjenjivati u istraživanju učenja i ponašanja, kao i u različitim praktičnim područjima. [[Primijenjena analiza ponašanja]] razvila se kao područje koje principe, posebno operantnog uslovljavanja, primjenjuje na promjenu društveno značajnog ponašanja i predstavlja savremeni nastavak tradicije biheviorističkog pristupa&lt;ref name=&quot;Pierce_Cheney_2017&quot;&gt;{{cite book |last1=Pierce |first1=W. David |last2=Cheney |first2=Carl D. |title=Behavior Analysis and Learning: A Biobehavioral Approach |edition=6 |publisher=Routledge |year=2017 |isbn=978-1-351-77979-1 |url=https://books.google.ba/books/about/Behavior_Analysis_and_Learning.html?id=Z_8nDwAAQBAJ |access-date=19. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

[[Međunarodno udruženje za analizu ponašanja]] osnovano je 1974, a do 2003. imalo je članove iz 42 zemlje. Bihevioristički pristup i analiza ponašanja proširili su se i izvan Sjedinjenih Američkih Država, uključujući zemlje Latinske Amerike i Japan.&lt;ref name=&quot;Ardila_2006&quot;&gt;{{cite book |last=Ardila |first=Rubén |chapter=Behavior Analysis in an International Context |editor-last=Brock |editor-first=Adrian C. |title=Internationalizing the History of Psychology |publisher=Cambridge University Press |year=2006 |isbn=978-0-521-83599-2 |doi=10.1017/CBO9780511543821 |url=https://www.cambridge.org/core/books/internationalizing-the-history-of-psychology/D695536F2C86208B1C8819A293E5D48B |access-date=19. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Egzistencijalno-humanistički pristup ===
{{Glavni|Egzistencijalna psihologija|Humanistička psihologija}}

Egzistencijalno-humanistički pristup obuhvata skup psiholoških teorija i pristupa koji naglašavaju subjektivno iskustvo pojedinca, njegovu sposobnost izbora, ličnu odgovornost, razvoj potencijala i potragu za smislom. Humanistička psihologija razvila se prvenstveno tokom 1940-ih i 1950-ih pod utjecajem [[Egzistencijalizam|egzistencijalizma]] i fenomenologije, djelimično kao reakcija na dominantne oblike [[biheviorizam|biheviorizma]] i [[psihoanaliza|psihoanalize]]. Za razliku od biheviorizma, koji je prvenstveno proučavao ponašanje, i psihoanalize, koja je naglašavala nesvjesne procese, humanistički psiholozi nastojali su u centar psihologije vratiti svjesno iskustvo, lično značenje i cjelovitost osobe.&lt;ref name=&quot;APA_Dictionary_Humanistic_Psychology&quot;&gt;{{cite web |title=humanistic psychology |website=APA Dictionary of Psychology |publisher=American Psychological Association |url=https://dictionary.apa.org/humanistic-psychology |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Clay_2002&quot;&gt;{{cite magazine |last=Clay |first=Rebecca A. |title=A renaissance for humanistic psychology |magazine=Monitor on Psychology |volume=33 |issue=8 |pages=42 |year=2002 |url=https://www.apa.org/monitor/sep02/renaissance |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

[[Humanistička psihologija]] čovjeka posmatra holistički i naglašava njegovu sposobnost da donosi odluke, oblikuje vlastiti način života i razvija svoje potencijale. Među najznačajnijim predstavnicima ovog pristupa bili su [[Abraham Maslow]] i [[Carl Rogers]]. Maslow je razvio teoriju ljudske motivacije koja je uključivala [[Maslowljeva hijerarhija potreba|hijerarhiju potreba]], pri čemu je posebnu pažnju posvetio višim ljudskim potrebama, uključujući samoaktualizaciju, spoznajne i estetske potrebe te vrhunska iskustva.&lt;ref name=&quot;APA_Dictionary_Maslow_Motivation&quot;&gt;{{cite web |title=Maslow’s theory of human motivation |website=APA Dictionary of Psychology |publisher=American Psychological Association |url=https://dictionary.apa.org/maslows-theory-of-human-motivation |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;APA_Dictionary_Maslow_Hierarchy&quot;&gt;{{cite web |title=Maslow’s motivational hierarchy |website=APA Dictionary of Psychology |publisher=American Psychological Association |url=https://dictionary.apa.org/maslows-motivational-hierarchy |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Rogers je razvio [[terapija usmjerena na osobu|terapiju usmjerenu na osobu]], zasnovanu na pretpostavci da pojedinac posjeduje sposobnost samousmjeravanja i razvoja u odgovarajućim odnosima koji uključuju prihvatanje, [[Empatija|empatiju]] i autentičnost terapeuta.&lt;ref name=&quot;APA_Carl_Rogers&quot;&gt;{{cite web |title=Carl R. Rogers: 1947 APA President |website=American Psychological Association |url=https://www.apa.org/about/governance/president/carl-r-rogers |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Humanistička psihologija posebno se bavi temama kao što su [[pojam o sebi|poimanje sebe]], identitet, lični razvoj, kreativnost, autonomija, odgovornost, odnosi s drugim ljudima i ostvarivanje vlastitih potencijala. Umjesto da se prvenstveno usmjerava na [[Psihopatologija|psihopatologiju]], nastoji razumjeti i uslove koji omogućavaju optimalno psihološko funkcionisanje i razvoj. Ovakav pristup imao je značajan utjecaj na razvoj šireg pokreta usmjerenog na razvoj ljudskih potencijala.&lt;ref name=&quot;APA_Dictionary_Humanistic_Psychology&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Clay_2002&quot; /&gt;

[[Egzistencijalna psihologija]] razvila se iz filozofske tradicije [[egzistencijalizam|egzistencijalizma]] i fenomenologije. U centru njenog interesa nalaze se subjektivno značenje ljudskog iskustva, jedinstvenost pojedinca, sloboda izbora i lična odgovornost. Posebna pažnja posvećuje se pitanjima koja proizlaze iz osnovnih uslova ljudskog postojanja, kao što su [[smrt]], [[sloboda]], odgovornost, izolacija, autentičnost i traganje za smislom.&lt;ref name=&quot;APA_Dictionary_Existential_Psychology&quot;&gt;{{cite web |title=existential psychology |website=APA Dictionary of Psychology |publisher=American Psychological Association |url=https://dictionary.apa.org/existential-psychology |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Hoffman_et_al_2026&quot;&gt;{{cite book |editor1-last=Hoffman |editor1-first=Louis |editor2-last=Vallejos |editor2-first=L. Xochitl |editor3-last=Hocoy |editor3-first=Dan |editor4-last=Tummala-Narra |editor4-first=Pratyusha |editor5-last=DeRobertis |editor5-first=Eugene |title=APA Handbook of Humanistic and Existential Psychology |publisher=American Psychological Association |year=2026 |isbn=978-1-4338-4328-0 |url=https://www.apa.org/pubs/books/apa-handbook-humanistic-existential-psychology |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Za razvoj egzistencijalne psihologije bili su značajni evropski filozofi [[Søren Kierkegaard]], [[Friedrich Nietzsche]], [[Martin Heidegger]] i [[Jean-Paul Sartre]], čije su ideje utjecale na psihološko proučavanje ljudskog postojanja. Među ranim predstavnicima egzistencijalno-fenomenološke psihijatrije i psihologije bio je švicarski psihijatar [[Ludwig Binswanger]], dok je američki psiholog [[Rollo May]] imao važnu ulogu u povezivanju evropske egzistencijalne tradicije s američkom psihologijom. Rollo May je, zajedno s Maslowom i Rogersom, postao jedna od važnih figura razvoja humanističke psihologije u Sjedinjenim Američkim Državama.&lt;ref name=&quot;APA_Dictionary_Humanistic_Psychology&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Clay_2002&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;APA_Dictionary_Existential_Psychology&quot; /&gt;

Iako se humanistička i egzistencijalna psihologija često proučavaju zajedno, među njima postoje razlike u naglascima. Humanistički pristup veći naglasak stavlja na razvoj ljudskih potencijala, samoaktualizaciju i mogućnost pozitivnog razvoja, dok egzistencijalni pristup veću pažnju posvećuje ograničenjima ljudskog postojanja, slobodi, odgovornosti, neizvjesnosti, patnji, smrti i stvaranju smisla. Istovremeno, oba pristupa naglašavaju cjelovitost pojedinca i važnost razumijevanja njegovog subjektivnog iskustva.&lt;ref name=&quot;APA_Dictionary_Humanistic_Psychology&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;APA_Dictionary_Existential_Psychology&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Hoffman_et_al_2026&quot; /&gt;

Ove ideje snažno su utjecale na razvoj [[Psihoterapija|psihoterapije]]. [[Egzistencijalna psihoterapija]] usmjerena je na pitanja smisla, slobode, odgovornosti, odnosa prema smrti i načina na koji pojedinac oblikuje vlastiti život. [[Viktor Frankl]], austrijski psihijatar i preživjeli Holokausta, razvio je [[logoterapija|logoterapiju]], psihoterapijski pristup koji u centar stavlja traganje za smislom. Frankl je smatrao da traganje za smislom predstavlja jednu od osnovnih ljudskih motivacija te je vlastita iskustva zatočeništva koristio kao važan dio obrazloženja svoje teorije.&lt;ref name=&quot;Frankl_1946&quot;&gt;{{cite book |last=Frankl |first=Viktor E. |title=Man’s Search for Meaning |publisher=Beacon Press |year=1946 |url=https://archive.org/details/viktor-emil-frankl-mans-search-for-meaning |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Humanistički pristup posebno je utjecao na razvoj terapije usmjerene na osobu Carla Rogersa, dok su egzistencijalne ideje utjecale na različite oblike egzistencijalne psihoterapije. Savremena literatura o humanističkoj i egzistencijalnoj psihologiji obuhvata širok raspon teorijskih, istraživačkih, kliničkih i društvenih pristupa, uključujući teme poput autentičnosti, smisla, samorealizacije, društvene povezanosti i razvoja ličnosti.&lt;ref name=&quot;Hoffman_et_al_2026&quot; /&gt;

Teme povezane s razvojem ljudskih potencijala kasnije su dobile novu istraživačku dimenziju u okviru [[pozitivna psihologija|pozitivne psihologije]]. Iako pozitivna psihologija nije jednostavno nastavak humanističke psihologije, između njih postoje značajne tematske veze, posebno u proučavanju blagostanja, pozitivnog funkcionisanja, smisla, ličnog razvoja i ljudskih potencijala. Savremene meta-analize pokazuju da intervencije pozitivne psihologije mogu imati male do umjerene pozitivne efekte na blagostanje, iako se njihova efikasnost razlikuje zavisno od vrste intervencije, populacije i ishoda koji se procjenjuje.&lt;ref name=&quot;Sin_Lyubomirsky_2009&quot;&gt;{{cite journal |last1=Sin |first1=Nancy L. |last2=Lyubomirsky |first2=Sonja |title=Enhancing well-being and alleviating depressive symptoms with positive psychology interventions: a practice-friendly meta-analysis |journal=Journal of Clinical Psychology |volume=65 |issue=5 |pages=467–487 |year=2009 |doi=10.1002/jclp.20593 |pmid=19301241 |url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1002/jclp.20593 |url-access=subscription |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Bolier_et_al_2013&quot;&gt;{{cite journal |last1=Bolier |first1=Linda |last2=Haverman |first2=Merel |last3=Westerhof |first3=Gerben J. |last4=Riper |first4=Heleen |last5=Smit |first5=Filip |last6=Bohlmeijer |first6=Ernst |title=Positive psychology interventions: a meta-analysis of randomized controlled studies |journal=BMC Public Health |volume=13 |issue=1 |pages=119 |year=2013 |doi=10.1186/1471-2458-13-119 |pmid=23390882 |pmc=PMC3599475 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC3599475/ |doi-access=free |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Wilkie_et_al_2026&quot;&gt;{{cite journal |last1=Wilkie |first1=Lowri |last2=Fisher |first2=Zoe |last3=Geidel |first3=Antonia |last4=Goodall |first4=Isabel |last5=Kamil |first5=Shannon |last6=Davies |first6=Elen |last7=Kemp |first7=Andrew Haddon |title=A systematic review and network meta-analysis of randomized controlled trials of well-being-focused interventions |journal=Nature Human Behaviour |volume=10 |issue=4 |pages=715–726 |year=2026 |doi=10.1038/s41562-025-02369-1 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC13120999/ |doi-access=free |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Evolucijska i komparativna psihologija ===
{{Glavni|Evolucijska psihologija|Komparativna psihologija}}

[[Evolucijska psihologija]] proučava ljudsko mišljenje i ponašanje iz perspektive savremene [[evolucija|evolucijske teorije]]. Polazi od pretpostavke da su se određena psihološka prilagođavanja razvila kao odgovor na ponovljene izazove s kojima su se preci današnjih ljudi suočavali u svojoj okolini. Evolucijski psiholozi nastoje utvrditi u kojoj mjeri određene ljudske psihološke osobine predstavljaju evolucijski oblikovano prilagođavanje nastalo djelovanjem [[prirodna selekcija|prirodne selekcije]] ili [[seksualna selekcija|seksualne selekcije]].&lt;ref name=&quot;McGue_Gottesman_2015&quot;&gt;{{cite encyclopedia |last1=McGue |first1=Matt |last2=Gottesman |first2=Irving I. |editor1-last=Cautin |editor1-first=Robin L. |editor2-last=Lilienfeld |editor2-first=Scott O. |entry=Behavior Genetics |title=The Encyclopedia of Clinical Psychology |publisher=John Wiley &amp; Sons, Inc. |date=2015 |doi=10.1002/9781118625392.wbecp578 |isbn=978-1-118-62539-2 |url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.1002/9781118625392.wbecp578 |access-date=19. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

[[Komparativna psihologija]] proučava ponašanje i mentalne procese kod različitih životinjskih vrsta, uključujući ljude. U nekim jezicima za ovo područje koristi se i naziv &quot;zoopsihologija&quot;. Poređenjem ljudi s drugim životinjama, kao i međusobnim poređenjem različitih životinjskih vrsta, istraživači nastoje utvrditi koje su psihološke karakteristike zajedničke različitim vrstama, a koje su specifične za pojedine vrste. Na taj način komparativna psihologija nastoji razumjeti kako su se određeni oblici ponašanja i kognitivni procesi razvijali i prilagođavali različitim životnim uslovima.

Komparativna psihologija historijski je usko povezana s [[evolucijska biologija|evolucijskom biologijom]] i teorijom evolucije. Ideja o kontinuitetu između ljudskog i životinjskog uma dobila je snažan poticaj iz rada [[Charles Darwin|Charlesa Darwina]], čija je teorija evolucije otvorila mogućnost sistematskog proučavanja sličnosti i razlika između ljudi i drugih životinja. Rani komparativni psiholozi proučavali su različite oblike [[učenje|učenja]], instinktivno ponašanje, čulne procese i sposobnosti rješavanja problema kod životinja.

Savremena komparativna psihologija obuhvata širok raspon tema, među kojima su [[pamćenje]], komunikacija, socijalno ponašanje, donošenje odluka i [[svijest]]. Istraživanja se provode u laboratorijskim i prirodnim uslovima. 

Nalazi komparativne psihologije doprinose razumijevanju evolucijskog porijekla ljudskog mišljenja i ponašanja. Poređenje različitih vrsta omogućava istraživačima da utvrde koji su psihološki procesi široko rasprostranjeni u životinjskom svijetu, a koji su karakteristični za pojedine vrste. Takva istraživanja također pružaju uvid u adaptivni značaj različitih oblika ponašanja i psiholoških procesa.

=== Kognitivna psihologija ===
{{Glavni|Kognitivna psihologija}}
[[Datoteka:Cognitive Bias Codex-sp.svg|mini|desno|300px|Mapa kognitivnih pristrasnosti]]
&lt;div style=&quot;background:#FDFBF7;border:1px solid #D1CFC7;float:right;width:300px;padding:8px;margin:0 0 8px 15px;font-size:98%;border-radius:4px;clear:right;&quot;&gt;
'''&lt;span style=&quot;color:green&quot;&gt;Zelena&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:red&quot;&gt;Crvena&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:blue&quot;&gt;Plava&lt;/span&gt;&lt;br /&gt;&lt;span style=&quot;color:purple&quot;&gt;Ljubičasta&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:blue&quot;&gt;Plava&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:purple&quot;&gt;Ljubičasta&lt;/span&gt;'''
----
'''&lt;span style=&quot;color:red&quot;&gt;Plava&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:green&quot;&gt;Ljubičasta&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:blue&quot;&gt;Crvena&lt;/span&gt;&lt;br /&gt;&lt;span style=&quot;color:blue&quot;&gt;Zelena&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:red&quot;&gt;Ljubičasta&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:purple&quot;&gt;Zelena&lt;/span&gt;'''
----
Stroopov efekt je pojava prema kojoj je lakše i brže imenovati boju riječi u prvom nizu nego u drugom.
&lt;/div&gt;

[[Kognitivna psihologija]] je grana psihologije koja proučava mentalne procese uključene u [[percepcija|opažanje]], [[pažnja|pažnju]], [[mišljenje]], [[jezik]], [[pamćenje]], [[učenje]], rješavanje problema, donošenje odluka i druge oblike [[kognicija|kognitivnog]] funkcionisanja. Kognitivni psiholozi nastoje objasniti kako ljudi primaju, odabiru, obrađuju, pohranjuju i koriste informacije, pri čemu se o unutrašnjim mentalnim procesima često zaključuje na osnovu ponašanja i rezultata eksperimentalnih zadataka.&lt;ref name=&quot;APA_Dictionary_CP&quot;&gt;{{cite web |title=cognitive psychology |website=APA Dictionary of Psychology |publisher=American Psychological Association |url=https://dictionary.apa.org/cognitive-psychology |access-date=19. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;APA_Brain_Science&quot;&gt;{{cite web |title=Cognitive Psychology Explores Our Mental Processes |website=American Psychological Association |url=https://www.apa.org/education-career/guide/subfields/brain-science |access-date=19. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Kognitivni pristup razvio se naročito tokom 1940-ih i 1950-ih kao reakcija na dominantni [[biheviorizam]], koji je naglašavao proučavanje ponašanja koje se može neposredno opažati.
Za razliku od biheviorističkog usmjerenja, kognitivna psihologija pretpostavlja da se između podražaja i ponašanja odvijaju složeni mentalni procesi koji posreduju u njihovom odnosu. Time su pažnja, percepcija, pamćenje, mišljenje i drugi kognitivni procesi ponovo postali predmeti eksperimentalnog psihološkog istraživanja.&lt;ref name=&quot;APA_Dictionary_CP&quot; /&gt;

Razvoj kognitivne psihologije bio je povezan sa širim promjenama u nauci sredinom 20. stoljeća. Razvoj [[lingvistika|lingvistike]], [[računarstvo|računarstva]], [[kibernetika|kibernetike]], [[informacijska teorija|informacijske teorije]] i [[umjetna inteligencija|umjetne inteligencije]] pružio je nove pojmove i modele za proučavanje načina na koji ljudi primaju i obrađuju informacije. Posebno je utjecajan postao [[model obrade informacija]], prema kojem se kognitivni procesi mogu proučavati kao niz međusobno povezanih procesa primanja, obrade, pohranjivanja i korištenja informacija.&lt;ref name=&quot;Xiong_Proctor_2018&quot;&gt;{{cite journal |last1=Xiong |first1=Aiping |last2=Proctor |first2=Robert W. |title=Information Processing: The Language and Analytical Tools for Cognitive Psychology in the Information Age |journal=Frontiers in Psychology |volume=9 |pages=1270 |year=2018 |doi=10.3389/fpsyg.2018.01270 |pmid=30135664 |pmc=6092626 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC6092626/ |doi-access=free |access-date=19. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Ove promjene često se označavaju izrazom [[kognitivna revolucija]]. Iako taj izraz sugeriše nagli prekid s ranijim pristupima, razvoj kognitivne psihologije bio je postepen i uključivao je doprinose različitih disciplina. Psiholog [[George Armitage Miller|George A. Miller]] povezuje razvoj kognitivne revolucije s promjenama u psihologiji, lingvistici, računarstvu i neuronauci tokom 1950-ih. Do 1960-ih kognitivni pristup već je imao čvrsto mjesto u psihologiji, a objavljivanje knjige ''Kognitivna psihologija'' [[Ulric Neisser|Ulrica Neissera]] 1967. predstavljalo je važan korak u oblikovanju kognitivne psihologije kao zasebnog područja.&lt;ref name=&quot;Miller_2003&quot;&gt;{{cite journal |last=Miller |first=George A. |title=The cognitive revolution: a historical perspective |journal=Trends in Cognitive Sciences |volume=7 |issue=3 |pages=141–144 |year=2003 |doi=10.1016/s1364-6613(03)00029-9 |pmid=12639696 |url=https://www.cell.com/trends/cognitive-sciences/abstract/S1364-6613(03)00029-9 |url-access=subscription |access-date=19. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Spielman_et_al_2020_History&quot;&gt;{{cite book |last1=Spielman |first1=Rose M. |last2=Jenkins |first2=William J. |last3=Lovett |first3=Marilyn D. |title=Psychology 2e |chapter=1.2 History of Psychology |publisher=OpenStax |year=2020 |url=https://openstax.org/books/psychology-2e/pages/1-2-history-of-psychology |access-date=19. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Jedan od osnovnih pristupa u kognitivnoj psihologiji jeste proučavanje čovjeka kao sistema koji obrađuje informacije. Istraživači ispituju kako se informacije registruju i odabiru, kako se održavaju u [[radno pamćenje|radnoj memoriji]], kako se pohranjuju i prizivaju iz [[Dugoročno pamćenje|dugoročnog pamćenja]], te kako utječu na zaključivanje, donošenje odluka i ponašanje. Eksperimentalna istraživanja koriste različite postupke, uključujući mjerenje vremena reakcije, tačnosti odgovora, pamćenja, pažnje i drugih indikatora na osnovu kojih se zaključuje o kognitivnim procesima.&lt;ref name=&quot;Galotti_2018&quot;&gt;{{cite book |last=Galotti |first=Kathleen M. |title=Cognitive Psychology In and Out of the Laboratory |edition=6 |publisher=SAGE Publications |year=2018 |isbn=978-1506306179 |url=https://www.sagepub.com/shop/buy-a-book/cognitive-psychology-in-and-out-of-the-laboratory-6-252509 |access-date=19. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Kognitivna psihologija obuhvata širok spektar tema, među kojima su [[percepcija]], pažnja, pamćenje, učenje, jezik, formiranje pojmova, rezonovanje, rješavanje problema, kreativnost, donošenje odluka i [[metakognicija]]. Istraživanja se bave i načinima na koje kognitivni procesi mogu biti ograničeni ili narušeni, kao i međusobnim odnosom [[kognicija|kognitivnih procesa]] i [[emocija]].&lt;ref name=&quot;APA_Brain_Science&quot; /&gt;

Razvoj kognitivne psihologije istovremeno je doveo do snažnijeg povezivanja psihologije s drugim naučnim disciplinama. Iz tog razvoja nastala je [[kognitivna nauka]], interdisciplinarno područje koje povezuje psihologiju s [[neuronauka|neuronaukom]], lingvistikom, filozofijom, računarstvom i drugim disciplinama. Savremena kognitivna psihologija također je blisko povezana s [[kognitivna neuronauka|kognitivnom neuronaukom]], koja koristi metode proučavanja mozga kako bi se ispitala neuronska osnova kognitivnih procesa.&lt;ref name=&quot;APA_Brain_Science&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Xiong_Proctor_2018&quot; /&gt;

Kognitivna psihologija imala je značajan utjecaj i izvan osnovnog psihološkog istraživanja. Njena saznanja primjenjuju se u [[Obrazovanje|obrazovanju]], [[Klinička psihologija|kliničkoj psihologiji]], razvoju tehnologije, dizajnu korisničkih interfejsa, ergonomiji i drugim područjima u kojima je važno razumjeti način na koji ljudi opažaju, uče, pamte i donose odluke.&lt;ref name=&quot;APA_Brain_Science&quot; /&gt;

=== Neuropsihologija i neuronauka ===
[[Datoteka:Lobes_of_the_brain_NL.svg|mini|desno|300px|[[Disocijacija (neuropsihologija)|Disocijacija]] podrazumijeva utvrđivanje neuronske osnove određene moždane funkcije]]
{{Glavni|Neuropsihologija|Neuronauka}}
{{Također pogledajte|Biološka psihologija|Kognitivna neuronauka}}

[[Neuropsihologija]] je grana psihologije koja proučava odnos između funkcija mozga i ponašanja, s posebnim naglaskom na povezanost strukture i funkcionisanja [[Nervni sistem|nervnog sistema]] s [[kognitivna funkcija|kognitivnim procesima]], emocijama i ponašanjem. U okviru neuropsihologije istražuje se uloga pojedinih [[Spisak regija u ljudskom mozgu|područja mozga]] u različitim psihološkim funkcijama, uključujući pamćenje, jezik, pažnju, percepciju, izvršne funkcije i emocionalnu regulaciju. Važan dio neuropsiholoških spoznaja proizašao je iz proučavanja osoba s [[Povreda mozga|oštećenjima mozga]], [[neurodegenerativna bolest|neurodegenerativnim bolestima]] i razvojnim poremećajima. Poređenjem obrazaca kognitivnih i ponašajnih teškoća s mjestom i vrstom oštećenja mozga, neuropsiholozi nastoje utvrditi funkcije pojedinih neuronskih sistema. Ovakav pristup, poznat kao [[Disocijacija (neuropsihologija)|disocijacija]], jedan je od važnih načina zaključivanja o odnosu između moždanih struktura i psiholoških funkcija. 

Neuropsihologija se kao zasebno područje počela oblikovati sredinom 20. stoljeća. Jedna od prvih knjiga u čijem se naslovu pojavila riječ &quot;neuropsihologija&quot; bila je ''[[Organizacija ponašanja|Organizacija ponašanja - Neuropsihološka teorija]]'', koju je 1949. objavio [[Donald O. Hebb]]. Među ranim utjecajnim djelima bila je i knjiga [[Alexander Luria|Aleksandra Lurije]] ''Više kortikalne funkcije čovjeka'' (1962), koja je značajno utjecala na razvoj savremene neuropsihologije. 

Razvoj neuropsihologije u savremenom periodu u velikoj je mjeri povezan s napretkom [[neurooslikavanje|neurooslikavanja]] i drugih metoda proučavanja mozga. U novije vrijeme na ovo područje sve više utječu i, obrada prirodnog jezika, [[vještačka inteligencija]]&lt;ref name=&quot;Wolff_2026&quot;&gt;{{cite journal |last=Wolff |first=Brittany |title=Artificial intelligence and natural language processing in modern clinical neuropsychology: A narrative review |journal=The Clinical Neuropsychologist |volume=40 |issue=3 |pages=728–752 |year=2026 |doi=10.1080/13854046.2025.2547934 |url=https://www.tandfonline.com/doi/full/10.1080/13854046.2025.2547934 |doi-access=free |access-date=19. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; i virtuelna stvarnost.&lt;ref name=&quot;Cavallo_2026&quot;&gt;{{cite journal |last1=Cavallo |first1=Nicola Davide |last2=Amitrano |first2=Federica |last3=Coccia |first3=Armando |last4=Miccio |first4=Carlo |last5=Santangelo |first5=Gabriella |last6=Marcuccio |first6=Laura |last7=D'Addio |first7=Giovanni |last8=Moretta |first8=Pasquale |title=Immersive Virtual Reality in Neuropsychological Assessment of Acquired Brain Injury: a Systematic Review and Meta-Analysis |journal=Neuropsychology Review |date=17. 4. 2026 |doi=10.1007/s11065-026-09693-x |url=https://link.springer.com/article/10.1007/s11065-026-09693-x |doi-access=free |access-date=19. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Poseban naglasak stavlja se na ekološku valjanost neuropsiholoških procjena, primjenu digitalnih biomarkera te individualizaciju kliničke [[neuropsihološka procjena|neuropsihološke procjene]] i [[rehabilitacija (neuropsihologija)|rehabilitacije]].&lt;ref name=&quot;Lundervold_2025&quot;&gt;{{cite journal |last=Lundervold |first=Astri J. Johansen |title=Precision neuropsychology in the area of AI |journal=Frontiers in Psychology |volume=16 |pages=1537368 |date=14. 5. 2025 |doi=10.3389/fpsyg.2025.1537368 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC12118123/ |doi-access=free |access-date=19. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Neuropsihologija je usko povezana s [[Neuronauka|neuronaukom]] i [[biološka psihologija|biološkom psihologijom]]. Dok neuronauka obuhvata šire proučavanje nervnog sistema i njegovih funkcija, biološka psihologija proučava biološke osnove psiholoških procesa i ponašanja. Neuropsihologija se nalazi na njihovom raskršću, povezujući spoznaje o funkcionisanju mozga i nervnog sistema s proučavanjem kognitivnih procesa, emocija i ponašanja.

=== Psihoanalitički pristup ===
{{Glavni|Psihoanaliza}}
[[Datoteka:Hall Freud Jung in front of Clark.jpg|mini|desno|300px|Prednji red: [[Sigmund Freud]], [[G. Stanley Hall]], [[Carl Jung]]. Zadnji red: [[Abraham A. Brill]], [[Ernest Jones]], [[Sándor Ferenczi]] na [[Univerzitet Clark|Univerzitetu Clark]] 1909.]]

Psihoanalitički pristup je psihološki pristup koji ljudsko ponašanje, doživljavanje i psihičko funkcionisanje objašnjava naglašavajući ulogu nesvjesnih mentalnih procesa, unutrašnjih konflikata, ranih iskustava i razvoja ličnosti. Pristup je početkom 20. stoljeća razvio austrijski neurolog [[Sigmund Freud]], a njegove osnovne ideje snažno su utjecale na [[Psihologija|psihologiju]], [[Psihijatrija|psihijatriju]] i razvoj [[Psihoterapija|psihoterapije]]. [[Psihoanaliza]] je istovremeno teorija psihičkog funkcionisanja, način istraživanja mentalnih procesa i oblik psihoterapijskog liječenja.&lt;ref name=&quot;APA_Dictionary_Psychoanalysis&quot;&gt;{{cite web |title=psychoanalysis |website=APA Dictionary of Psychology |publisher=American Psychological Association |url=https://dictionary.apa.org/psychoanalysis |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;APA_Psychotherapy_Approaches&quot;&gt;{{cite web |title=Different approaches to psychotherapy |website=American Psychological Association |url=https://www.apa.org/topics/psychotherapy/approaches |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Kernberg_2012&quot;&gt;{{cite book |last=Kernberg |first=Otto F. |editor1-last=Gelder |editor1-first=Michael |editor2-last=Andreasen |editor2-first=Nancy C. |editor3-last=López-Ibor |editor3-first=Juan J. |editor4-last=Geddes |editor4-first=John R. |title=New Oxford Textbook of Psychiatry |edition=2 |chapter=3.1 Psychoanalysis: Freud's theories and their contemporary development |publisher=Oxford University Press |year=2012 |pages=293–305 |doi=10.1093/med/9780199696758.003.0038 |isbn=978-0-19-969675-8 |chapter-url=https://academic.oup.com/book/24770/chapter-abstract/188325394 |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Glavna pretpostavka psihoanalitičkog pristupa jeste da značajan dio mentalnog života odvija se izvan svjesnosti pojedinca i da nesvjesni procesi mogu utjecati na mišljenje, osjećaje i ponašanje. Freud je posebno naglašavao ulogu potisnutih impulsa, unutrašnjih konflikata i iskustava iz djetinjstva. U klasičnoj psihoanalitičkoj teoriji [[Nesvjesni um|nesvjesno]] je povezano s motivacijom, razvojem simptoma i različitim oblicima ponašanja koji pojedincu nisu u potpunosti razumljivi.&lt;ref name=&quot;APA_Dictionary_Psychoanalysis&quot; /&gt;

Freud je ljudsku ličnost u svojoj kasnijoj teoriji opisivao kroz tri psihičke strukture: [[id, ego i super-ego]]. Id predstavlja područje nagona i težnje neposrednom zadovoljenju potreba, ego posreduje između zahtjeva ida, stvarnosti i drugih psihičkih zahtjeva, dok super-ego obuhvata internalizovane moralne standarde i zabrane. Freud je psihičko funkcionisanje shvatao dinamički, kao rezultat međusobnog djelovanja različitih psihičkih sila i konflikata.&lt;ref name=&quot;Spielman_et_al_2020_Freud&quot;&gt;{{cite book |last1=Spielman |first1=Rose M. |last2=Jenkins |first2=William J. |last3=Lovett |first3=Marilyn D. |title=Psychology 2e |chapter=11.2 Freud and the Psychodynamic Perspective |publisher=OpenStax |year=2020 |chapter-url=https://openstax.org/books/psychology-2e/pages/11-2-freud-and-the-psychodynamic-perspective |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Psihoanalitička teorija posebnu pažnju posvećuje razvoju ličnosti i iskustvima iz ranog djetinjstva. Freud je razvoj opisivao kroz [[Psihoseksualni razvoj|psihoseksualne faze]], a smatrao je da neriješeni konflikti u pojedinim fazama mogu utjecati na kasnije funkcionisanje ličnosti. Klasična psihoanaliza također je uključivala koncepte infantilne seksualnosti i [[Edipov kompleks|Edipovog kompleksa]]. Ovi koncepti predstavljaju dio klasične Freudove teorije, ali nisu u istom obliku sastavni dio savremenih psihoanalitičkih pristupa.&lt;ref name=&quot;APA_Dictionary_Psychoanalysis&quot; /&gt;

Važan koncept psihoanalitičkog pristupa jesu [[Odbrambeni mehanizmi|odbrambeni mehanizmi]], odnosno [[Nesvjesni um|nesvjesni]] procesi kojima se ego štiti od [[anksioznost]]i i psihičkog konflikta. Među njima se navode [[potiskivanje]], [[Poricanje (Freud)|poricanje]], projekcija, racionalizacija, premještanje i sublimacija. Koncept odbrambenih mehanizama prvo je povezan s Freudovim radom, a kasnije ga je posebno razvijala [[Anna Freud]]. U savremenoj psihologiji odbrambeni mehanizmi se također proučavaju kao načini suočavanja s unutrašnjim i vanjskim izvorima [[Psihološki stres|stresa]], pri čemu se razlikuju prema stepenu prilagođenosti i iskrivljavanja stvarnosti.&lt;ref name=&quot;APA_Dictionary_Defense_Mechanism&quot;&gt;{{cite web |title=defense mechanism |website=APA Dictionary of Psychology |publisher=American Psychological Association |url=https://dictionary.apa.org/defense-mechanism |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Psihoanalitički pristup razvio je i poseban način istraživanja psihičkog života. Freud je koristio [[Slobodne asocijacije (psihologija)|slobodne asocijacije]], analizu snova, analizu otpora i tumačenje nesvjesnih sadržaja. Posebnu ulogu dobio je odnos između pacijenta i analitičara, uključujući pojmove [[transfer (psihologija)|transfera]] i kontratransfera. U klasičnoj psihoanalizi cilj je bio osvijestiti nesvjesne konflikte i omogućiti njihovu obradu kroz terapijski odnos.&lt;ref name=&quot;APA_Dictionary_Psychoanalysis&quot; /&gt;

Nakon Freuda razvili su se brojni psihoanalitički i psihodinamički pravci. [[Carl Gustav Jung]] razvio je [[analitička psihologija|analitičku psihologiju]], a [[Alfred Adler]] [[individualna psihologija|individualnu psihologiju]]. Unutar psihoanalitičke tradicije kasnije su se razvili [[ego psihologija]], [[teorija objektnih odnosa]], [[self psihologija]] i [[relacijska psihoanaliza]]. Savremeni psihoanalitički pristupi u većoj mjeri naglašavaju međuljudske odnose, razvoj selfa i odnose s drugim ljudima, dok su neke klasične Freudove pretpostavke o nagonima i strukturi ličnosti izgubile centralno mjesto.&lt;ref name=&quot;APA_Dictionary_Psychoanalysis&quot; /&gt;

Psihoanalitički pristup imao je snažan utjecaj na razvoj [[Psihologija|psihologije]] i [[Psihoterapija|psihoterapije]], ali je istovremeno bio predmet dugotrajnih teorijskih i empirijskih kritika. Pojedini klasični koncepti, uključujući [[Edipov kompleks]] i određene Freudove pretpostavke o psihičkim konfliktima, teško su empirijski provjerljivi ili nisu dobili dovoljnu empirijsku potvrdu. Pregledi istraživanja ukazuju, međutim, da su pojedini psihoanalitički koncepti i psihodinamički tretmani bili predmet empirijskih istraživanja, pa se savremena procjena psihoanalitičke tradicije ne može svesti ni na tvrdnju da je Freudova teorija u cjelini potvrđena niti na tvrdnju da je cjelokupni pristup naučno bezvrijedan.&lt;ref name=&quot;Luborsky_Barrett_2006&quot;&gt;{{cite journal |last1=Luborsky |first1=Lester |last2=Barrett |first2=Marna S. |title=The History and Empirical Status of Key Psychoanalytic Concepts |journal=Annual Review of Clinical Psychology |volume=2 |issue=1 |pages=1–19 |year=2006 |doi=10.1146/annurev.clinpsy.2.022305.095328 |url=https://www.annualreviews.org/content/journals/10.1146/annurev.clinpsy.2.022305.095328 |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Savremene psihodinamičke psihoterapije razvile su se iz psihoanalitičke tradicije, ali se po načinu provođenja mogu značajno razlikovati od klasične psihoanalize. Dok klasična psihoanaliza obično podrazumijeva intenzivan i dugotrajan tretman, psihodinamičke terapije mogu biti kraće i usmjerene na različite probleme, uključujući obrasce odnosa, emocije i nesvjesne motive. [[Američko psihološko udruženje]] psihoanalitičke i psihodinamičke terapije svrstava među glavne psihoterapijske pristupe, pri čemu naglašava njihovo usmjerenje na razumijevanje nesvjesnih značenja i motivacija.&lt;ref name=&quot;APA_Psychotherapy_Approaches&quot; /&gt;

=== Socijalna psihologija ===
{{Glavni|Socijalna psihologija}}

[[Socijalna psihologija]] je grana psihologije koja proučava kako su misli, osjećaji i ponašanje pojedinca oblikovani stvarnom, zamišljenom ili simbolički predstavljenom prisutnošću drugih ljudi. Prema definiciji [[Gordon Allport|Gordona Allporta]], centralni dio socijalne psihologije čini proučavanje načina na koji socijalno okruženje utječe na pojedinca. Za razliku od socioloških pristupa, koji se češće usmjeravaju na društvene strukture poput statusa, uloga i društvenih klasa, socijalna psihologija veći naglasak stavlja na psihološke procese putem kojih pojedinci opažaju, tumače i doživljavaju svoje socijalno okruženje.&lt;ref name=&quot;APA_Dictionary_Social_Psychology&quot;&gt;{{cite web |title=social psychology |website=APA Dictionary of Psychology |publisher=American Psychological Association |url=https://dictionary.apa.org/social-psychology |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;APA_Social_Psychology&quot;&gt;{{cite web |title=Social Psychology Studies Human Interactions |website=American Psychological Association |url=https://www.apa.org/education-career/guide/subfields/social |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Socijalna psihologija razvila se kao zasebno područje psihologije početkom 20. stoljeća. Među ranim istraživačima bio je [[Floyd Henry Allport|Floyd Allport]], koji je socijalnu psihologiju definisao kao nauku o ponašanju pojedinca u mjeri u kojoj je ono pod utjecajem drugih pojedinaca ili predstavlja reakciju na njihovo ponašanje. Ovakvo usmjerenje doprinijelo je razvoju eksperimentalnog pristupa proučavanju socijalnog ponašanja.&lt;ref name=&quot;Allport_1924_Ch1&quot;&gt;{{cite book |last=Allport |first=Floyd Henry |title=Social Psychology |chapter=Chapter 1: Social Psychology as a Science of Individual Behavior and Consciousness |publisher=Houghton Mifflin Company |year=1924 |url=https://brocku.ca/MeadProject/Allport/1924/1924_01.html |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Područje proučavanja socijalne psihologije obuhvata socijalnu percepciju, socijalnu kogniciju, stavove, socijalni utjecaj, međuljudske odnose i ponašanje u grupama. Socijalni psiholozi proučavaju kako ljudi opažaju i procjenjuju druge osobe, kako oblikuju stavove i uvjerenja, na koji način društveni kontekst utječe na donošenje odluka i ponašanje te kako nastaju saradnja, sukobi, privlačnost i odnosi među pojedincima. Posebno mjesto zauzima proučavanje načina na koji ljudi svoje ponašanje i ponašanje drugih tumače na osnovu dostupnih socijalnih informacija.&lt;ref name=&quot;APA_Social_Psychology&quot; /&gt;

Jedno od važnih područja jeste socijalni utjecaj, koji obuhvata procese kojima prisutnost, očekivanja ili ponašanje drugih ljudi mijenjaju mišljenje, osjećaje ili ponašanje pojedinca. U okviru ovog područja proučavaju se pojave poput [[konformizam|konformizma]], poslušnosti, socijalnog olakšavanja, socijalnog ometanja i različitih oblika uvjeravanja. Socijalna psihologija također proučava kako pojedinci formiraju i mijenjaju [[stav (psihologija)|stavove]] te kako stavovi utječu na ponašanje.

Važan dio discipline čini socijalna kognicija, odnosno proučavanje načina na koji ljudi opažaju, obrađuju, pohranjuju i koriste informacije o drugim ljudima i socijalnim situacijama. Istražuju se procesi poput stvaranja utisaka, [[stereotip|stereotipiziranja]], [[predrasuda]], [[atribucija|atribucije]] i procjenjivanja tuđih namjera. Ovi procesi mogu biti svjesni i namjerni, ali mogu uključivati i automatske procese koji utječu na ponašanje bez potpune svjesne kontrole pojedinca.

Socijalni psiholozi također proučavaju međuljudske odnose, uključujući privlačnost, prijateljstvo, ljubav, saradnju, agresiju i pomaganje. Ponašanje pojedinca posmatra se u odnosu prema karakteristikama drugih ljudi i situacijama u kojima se interakcija odvija. Na taj način socijalna psihologija nastoji objasniti zašto se ista osoba može ponašati različito u različitim socijalnim okolnostima.

Posebno područje čini proučavanje grupa i međugrupnih odnosa. Istražuju se procesi koji nastaju kada pojedinci djeluju kao članovi grupa, uključujući grupne norme, društvene uloge, grupno donošenje odluka, vodstvo, koheziju i [[socijalni identitet|socijalni identitet]]. Međugrupna istraživanja bave se odnosima između društvenih grupa, uključujući nastanak stereotipa i predrasuda, [[Diskriminacija|diskriminaciju]], konflikte i uslove koji mogu potaknuti saradnju među grupama.

Socijalna psihologija koristi različite istraživačke metode, uključujući laboratorijske i terenske eksperimente, korelacijska istraživanja, posmatranje, ankete i druge metode psihološkog istraživanja. Eksperimentalni pristup ima posebno značajno mjesto jer omogućava ispitivanje uzročno-posljedičnih odnosa između socijalnih situacija i ponašanja. Zbog složenosti socijalnog ponašanja, savremena socijalna psihologija često povezuje eksperimentalne metode s drugim kvantitativnim i kvalitativnim pristupima.

Socijalna psihologija ima široku primjenu u različitim područjima. Njena saznanja koriste se u [[Obrazovanje|obrazovanju]], [[zdravstvo|zdravstvu]], [[organizacija|organizacijama]], [[marketing]]u, [[komunikacija]]ma, [[politika|politici]], rješavanju sukoba i javnim politikama. Primjenjuju se, između ostalog, u proučavanju međuljudskih i međugrupnih sukoba, smanjenju predrasuda i diskriminacije, unapređenju saradnje i komunikacije te oblikovanju intervencija usmjerenih na promjenu ponašanja.&lt;ref name=&quot;APA_Social_Psychology&quot; /&gt;

== Osnovne oblasti istraživanja ==

=== Geni i okolina ===

Psihološke osobine i obrasci ponašanja nastaju djelovanjem velikog broja genetskih i okolinskih faktora koji međusobno djeluju tokom razvoja pojedinca. [[Bihevioralna genetika]] proučava prirodu i izvore individualnih razlika u ponašanju i psihološkim osobinama, uključujući relativni doprinos genetskih i okolinskih faktora. Istraživanja pokazuju da se procijenjena [[Nasljeđivanje|nasljednost]] razlikuje među osobinama, ali da nijedna od njih nije određena isključivo genima ili isključivo okolinom.&lt;ref name=&quot;Polderman_2015&quot;&gt;{{cite journal |last1=Polderman |first1=Tinca J. C. |last2=Benyamin |first2=Beben |last3=de Leeuw |first3=Christiaan A. |last4=Sullivan |first4=Patrick F. |last5=van Bochoven |first5=Arjen |last6=Visscher |first6=Peter M. |last7=Posthuma |first7=Danielle |title=Meta-analysis of the heritability of human traits based on fifty years of twin studies |journal=Nature Genetics |volume=47 |issue=7 |date=2015 |pages=702–709 |doi=10.1038/ng.3285 |pmid=25985137 |url=https://www.nature.com/articles/ng.3285 |url-access=subscription |access-date=25. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Važno je razlikovati nasljednost od tvrdnje da je neka osobina &quot;genetska&quot;. Nasljednost je statistička procjena udjela varijacije neke osobine unutar određene [[Populacija|populacije]] koji se može povezati s genetskim razlikama među pojedincima. Ona ne predstavlja udio osobine koji je kod pojedinca određen genima i ne znači da je osobina nepromjenjiva. Procjene nasljednosti također zavise od populacije i okolinskih uslova u kojima se istraživanje provodi.&lt;ref name=&quot;Turkheimer_2000&quot;&gt;{{cite journal |last=Turkheimer |first=Eric |title=Three laws of behavior genetics and what they mean |journal=Current Directions in Psychological Science |volume=9 |issue=5 |date=2000 |pages=160–164 |doi=10.1111/1467-8721.00084 |url=https://doi.org/10.1111/1467-8721.00084 |url-access=subscription |access-date=25. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Odvajanje genetskih i okolinskih utjecaja posebno je složeno zato što su oni međusobno povezani. Roditelji, na primjer, djeci prenose gene, ali istovremeno stvaraju i određeno porodično okruženje. Zbog toga sličnost između roditelja i djece može biti posljedica genetskog nasljeđa, zajedničkog okruženja ili njihovog međudjelovanja. Bihevioralna genetika stoga nastoji razlikovati genetski utjecaj od različitih oblika okolinskog utjecaja, uključujući zajedničku i nezajedničku okolinu.&lt;ref name=&quot;McGue_Gottesman_2015&quot; /&gt;

Za proučavanje tih utjecaja tradicionalno se koriste [[studije blizanaca]] i [[studije usvajanja]]. U studijama blizanaca uspoređuju se, između ostalog, sličnosti [[jednojajčani blizanci|jednojajčanih]] i [[dvojajčani blizanci|dvojajčanih blizanaca]], dok studije usvajanja omogućavaju uspoređivanje osobina djece s njihovim biološkim i usvojiteljskim roditeljima. Na osnovu takvih podataka moguće je procjenjivati relativni doprinos genetskih i okolinskih razlika individualnim razlikama u određenim osobinama.&lt;ref name=&quot;McGue_Gottesman_2015&quot; /&gt;

Razvoj [[molekularna genetika|molekularne genetike]] omogućio je proučavanje konkretnih genetskih varijacija povezanih s psihološkim osobinama i [[Mentalni poremećaj|poremećajima]]. Posebno važnu ulogu imaju [[genomske studije asocijacije]] (GWAS), kojima se u velikim uzorcima ispituje povezanost genetskih varijanti s određenim osobinama ili poremećajima. Za razliku od ranijih pristupa koji su često pokušavali pronaći pojedinačne gene povezane s određenim osobinama, savremena istraživanja pokazuju da su mnoge složene psihološke osobine i psihijatrijski poremećaji [[poligensko nasljeđivanje|poligenske prirode]].&lt;ref name=&quot;Visscher_2012&quot;&gt;{{cite journal |last1=Visscher |first1=Peter M. |last2=Brown |first2=Matthew A. |last3=McCarthy |first3=Mark I. |last4=Yang |first4=Jian |title=Five Years of GWAS Discovery |journal=The American Journal of Human Genetics |volume=90 |issue=1 |date=2012 |pages=7–24 |doi=10.1016/j.ajhg.2011.11.029 |doi-access=free |pmid=22243964 |pmc=3257326 |url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC3257326/ |access-date=25. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Sullivan_2012&quot;&gt;{{cite journal |last1=Sullivan |first1=Patrick F. |last2=Daly |first2=Mark J. |last3=O'Donovan |first3=Michael |title=Genetic architectures of psychiatric disorders: the emerging picture and its implications |journal=Nature Reviews Genetics |volume=13 |issue=8 |date=2012 |pages=537–551 |doi=10.1038/nrg3240 |url-access=subscription |pmid=22277127 |pmc=4110909 |url=https://www.nature.com/articles/nrg3240 |access-date=25. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Poligenska priroda znači da na neku osobinu ili poremećaj utječe velik broj genetskih varijanti, pri čemu svaka pojedinačna varijanta obično ima relativno mali efekat. Zbog toga se složene psihološke osobine ne mogu objasniti jednostavnim odnosom između jednog gena i jednog ponašanja. Genetski utjecaji također ne djeluju nezavisno od okoline, nego se ostvaruju unutar konkretnih razvojnih i društvenih uslova.&lt;ref name=&quot;Sullivan_2012&quot; /&gt;

=== Ličnost ===
{{Glavni|Psihologija ličnosti}}

[[Psihologija ličnosti]] proučava ličnost, njenu strukturu, razvoj, individualne razlike i procese kojima se oblikuju relativno trajni obrasci mišljenja, osjećanja i ponašanja. Prema definiciji [[Američko psihološko udruženje|Američkog psihološkog udruženja]], psihologija ličnosti obuhvata proučavanje prirode i definicije ličnosti, njenog razvoja i strukture, crta i dinamičkih procesa, individualnih razlika tokom života i neprilagođenih oblika ličnosti, uključujući [[poremećaj ličnosti|poremećaje ličnosti]].&lt;ref name=&quot;APA_Personality_Psychology&quot;&gt;{{cite web |title=Personality psychology |website=APA Dictionary of Psychology |publisher=American Psychological Association |url=https://dictionary.apa.org/personality-psychology |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Ličnost se pritom shvata kao složena i dinamična cjelina koja obuhvata, između ostalog, crte, interese, motive, vrijednosti, [[pojam o sebi]], sposobnosti i emocionalne obrasce, a na njen razvoj utječu nasljedni i biološki faktori, iskustva, odnosi s drugim ljudima i kulturni kontekst.&lt;ref name=&quot;APA_Personality&quot;&gt;{{cite web |title=Personality |website=APA Topics |publisher=American Psychological Association |url=https://www.apa.org/topics/personality |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Različite teorije ličnosti nude različita objašnjenja njene strukture i razvoja. [[Psihoanaliza|Psihoanalitički]] pristupi naglašavaju ulogu nesvjesnih procesa, unutrašnjih konflikata i ranih iskustava, dok [[teorija crta ličnosti|teorije crta]] nastoje opisati individualne razlike pomoću relativno stabilnih karakteristika. U savremenoj psihologiji ličnosti, crte ličnosti se obično shvataju kao relativno trajne karakteristike o kojoj se zaključuje na osnovu obrazaca ponašanja, stavova, osjećanja i navika i koja može pomoći u opisivanju i predviđanju ponašanja u različitim situacijama.&lt;ref name=&quot;APA_Personality_Trait&quot;&gt;{{cite web |title=Personality trait |website=APA Dictionary of Psychology |publisher=American Psychological Association |url=https://dictionary.apa.org/personality-trait |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Među najutjecajnijim pristupima proučavanju crta ličnosti bili su modeli [[Gordon Allport|Gordona Allporta]], [[Raymond Cattell|Raymonda Cattella]] i [[Hans Eysenck|Hansa Eysencka]]. Cattell je primjenom [[faktorska analiza|faktorske analize]] nastojao utvrditi osnovne dimenzije ličnosti i razvio sistem koji je razlikovao veći broj primarnih faktora ličnosti.&lt;ref name=&quot;Cattell_1946&quot;&gt;{{cite journal |last1=Cattell |first1=R. B. |title=Personality structure and measurement: I. The operational determination of trait unities |journal=British Journal of Psychology. General Section |volume=36 |issue=2 |pages=88–102 |date=januar 1946 |doi=10.1111/j.2044-8295.1946.tb01110.x |url-access=subscription |url=https://bpspsychub.onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1111/j.2044-8295.1946.tb01110.x |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Eysenck je predložio model prema kojem se ličnost može opisati kroz tri široke dimenzije: [[ekstraverzija i introverzija|ekstraverziju–introverziju]], [[neuroticizam|neuroticizam–emocionalnu stabilnost]] i [[psihoticizam]]–normalnost.&lt;ref name=&quot;Eysenck_1990&quot;&gt;{{cite journal |last1=Eysenck |first1=Hans J. |title=Genetic and environmental contributions to individual differences: The three major dimensions of personality |journal=Journal of Personality |volume=58 |issue=1 |pages=245–261 |date=mart 1990 |doi=10.1111/j.1467-6494.1990.tb00915.x |url-access=subscription |pmid=23750379 |url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.1111/j.1467-6494.1990.tb00915.x |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Od druge polovine 20. stoljeća sve veći značaj dobija [[Velikih pet crta ličnosti|model velikih pet crta ličnosti]], odnosno petofaktorski model. Model opisuje ličnost pomoću pet širokih dimenzija: [[ekstraverzija|ekstraverzije]], [[ugodnost|ugodnosti]], [[savjesnost|savjesnosti]], [[neuroticizam|neuroticizma]] i [[otvorenost prema iskustvu|otvorenosti prema iskustvu]]. Istraživanja su pokazala da se tih pet dimenzija može identifikovati u različitim vrstama mjera ličnosti i u različitim kulturnim kontekstima, zbog čega su postale jedno od najutjecajnijih okvira za empirijsko proučavanje strukture ličnosti.&lt;ref name=&quot;McCrae_John_1992&quot;&gt;{{cite journal |last1=McCrae |first1=R. R. |last2=John |first2=O. P. |title=An introduction to the five-factor model and its applications |journal=Journal of Personality |volume=60 |issue=2 |pages=175–215 |date=juni 1992 |doi=10.1111/j.1467-6494.1992.tb00970.x |pmid=1635039 |url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.1111/j.1467-6494.1992.tb00970.x |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Ipak, model velikih pet nije sveobuhvatna teorija ličnosti. Kritičari su ukazivali na to da opisivanje ličnosti pomoću širokih crta samo po sebi ne objašnjava uzroke ponašanja, razvoj ličnosti, njenu organizaciju niti način na koji se ponašanje mijenja u zavisnosti od situacije.&lt;ref name=&quot;McAdams_1992&quot;&gt;{{cite journal |last1=McAdams |first1=D. P. |title=The five-factor model in personality: A critical appraisal |journal=Journal of Personality |volume=60 |issue=2 |pages=329–361 |date=juni 1992 |doi=10.1111/j.1467-6494.1992.tb00976.x |pmid=1635046 |url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.1111/j.1467-6494.1992.tb00976.x |url-access=subscription |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Zbog toga savremeno proučavanje ličnosti, pored relativno stabilnih crta, obuhvata motive, ciljeve, emocionalne i kognitivne procese, međuljudske odnose, životne priče i utjecaj situacijskog i društvenog konteksta.&lt;ref name=&quot;APA_Personality_Psychology&quot; /&gt;

Ličnost se također ne smatra potpuno nepromjenjivom. Istraživanja tokom životnog vijeka pokazuju da se crte ličnosti mogu mijenjati i u odrasloj dobi, pri čemu se promjene razlikuju među pojedincima i povezane su, između ostalog, s razvojnim periodom i životnim iskustvima.&lt;ref name=&quot;Roberts_Mroczek_2008&quot;&gt;{{cite journal |last1=Roberts |first1=B. W. |last2=Mroczek |first2=D. |title=Personality Trait Change in Adulthood |journal=Current Directions in Psychological Science |volume=17 |issue=1 |pages=31–35 |date=februar 2008 |doi=10.1111/j.1467-8721.2008.00543.x |pmc=2743415 |pmid=19756219 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC2743415/ |doi-access=free |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Meta-analiza longitudinalnih istraživanja također je pokazala da se prosječne vrijednosti pojedinih crta mijenjaju tokom različitih životnih razdoblja, uključujući srednju i stariju dob.&lt;ref name=&quot;Roberts_2006&quot;&gt;{{cite journal |last1=Roberts |first1=B. W. |last2=Walton |first2=K. E. |last3=Viechtbauer |first3=W. |title=Patterns of mean-level change in personality traits across the life course: A meta-analysis of longitudinal studies |journal=Psychological Bulletin |volume=132 |issue=1 |pages=1–25 |date=januar 2006 |doi=10.1037/0033-2909.132.1.1 |pmid=16435954 |url=https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/16435954/ |url-access=subscription |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Razvoj psihologije ličnosti pratio je razvoj različitih metoda i instrumenata za [[psihološka procjena|procjenu ličnosti]]. Među njima su upitnici samoprocjene, procjene drugih osoba, psihološki intervjui i drugi psihometrijski postupci. Jedan od najpoznatijih savremenih instrumenata je [[Minnesota multifazni inventar ličnosti]] (MMPI), koji se koristi prvenstveno za procjenu psihopatologije i određenih aspekata ličnosti, posebno u kliničkim kontekstima.&lt;ref name=&quot;Sellbom_2019&quot;&gt;{{cite journal |last1=Sellbom |first1=M. |title=The MMPI-2-Restructured Form (MMPI-2-RF): Assessment of Personality and Psychopathology in the Twenty-First Century |journal=Annual Review of Clinical Psychology |volume=15 |pages=149–177 |date=7. 5. 2019 |doi=10.1146/annurev-clinpsy-050718-095701 |pmid=30601687 |url=https://www.annualreviews.org/doi/10.1146/annurev-clinpsy-050718-095701 |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Među popularnim instrumentima je i [[Myers–Briggs tipski indikator]] (MBTI), zasnovan na tipologiji [[Carl Jung|Carla Junga]]. Međutim, njegova široka popularnost ne znači i jednaku prihvaćenost u psihometrijskoj literaturi. Istraživanja su ukazivala na probleme povezane s pouzdanošću i valjanošću MBTI-ja te na potrebu za oprezom pri njegovoj primjeni, naročito u organizacijskim i profesionalnim kontekstima.&lt;ref name=&quot;Boyle_1995&quot;&gt;{{cite journal |last1=Boyle |first1=G. J. |title=Myers-Briggs Type Indicator (MBTI): Some Psychometric Limitations |journal=Australian Psychologist |volume=30 |issue=1 |pages=71–74 |date=mart 1995 |doi=10.1111/j.1742-9544.1995.tb01750.x |url=https://aps.onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.1111/j.1742-9544.1995.tb01750.x |url-access=subscription |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Za istraživanje individualnih razlika razvijeni su i javno dostupni skupovi čestica, među kojima je [[Međunarodni skup čestica za procjenu ličnosti]] (IPIP). IPIP predstavlja javno dostupnu zbirku čestica i skala za procjenu različitih konstrukata ličnosti i omogućava istraživačima razvoj i prilagođavanje mjernih instrumenata bez ograničenja karakterističnih za komercijalne testove.&lt;ref name=&quot;STAR_Upitnici&quot;&gt;{{cite web |title=Otvoreni upitnici |website=STAR centar za primenjenu psihologiju |publisher=Filozofski fakultet Univerziteta u Novom Sadu |url=https://star.ff.uns.ac.rs/upitnici.php |access-date=20. 8. 2026 |language=sr}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Goldberg_2006&quot;&gt;{{cite journal |last1=Goldberg |first1=L. R. |last2=Johnson |first2=J. A. |last3=Eber |first3=H. W. |last4=Hogan |first4=R. |last5=Ashton |first5=M. C. |last6=Cloninger |first6=C. R. |last7=Gough |first7=H. G. |title=The international personality item pool and the future of public-domain personality measures |journal=Journal of Research in Personality |volume=40 |issue=1 |pages=84–96 |date=februar 2006 |doi=10.1016/j.jrp.2005.08.007 |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S0092656605000553 |url-access=subscription |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Proučavanje ličnosti povezano je i s proučavanjem [[poremećaj ličnosti|poremećaja ličnosti]]. Pored tradicionalnog kategorijalnog pristupa, savremena istraživanja sve više razmatraju [[dimenzionalni modeli poremećaja ličnosti|dimenzionalne modele]], prema kojima se patološke karakteristike ličnosti mogu posmatrati kao kontinuum različitih stepena izraženosti. [[DSM-5]] je zadržao tradicionalnu klasifikaciju poremećaja ličnosti u odjeljku II, ali je u odjeljku III predstavio Alternativni DSM-5 model poremećaja ličnosti, koji kombinuje procjenu oštećenja u funkcionisanju ličnosti s dimenzionalnom procjenom patoloških crta.&lt;ref name=&quot;DSM5_TR_AMPD&quot;&gt;{{cite book |title=Diagnostic and Statistical Manual of Mental Disorders, Fifth Edition, Text Revision (DSM-5-TR) |chapter=Alternative DSM-5 Model for Personality Disorders |publisher=American Psychiatric Association |date=2022 |doi=10.1176/appi.books.9780890425787.Alternate_DSM5_Model_for_Personality_Disorders |url=https://doi.org/10.1176/appi.books.9780890425787.Alternate_DSM5_Model_for_Personality_Disorders |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Motivacija ===
{{Glavni|Motivacija}}

[[Motivacija]] je skup psiholoških procesa koji pokreću, usmjeravaju i održavaju ponašanje prema određenim ciljevima. U psihologiji se proučava zašto pojedinac započinje određeno ponašanje, zašto ga usmjerava prema određenom cilju, koliko napora ulaže i zbog čega u njemu ustrajava ili od njega odustaje. Motivacija je povezana s potrebama, željama, ciljevima, emocijama, očekivanjima i nagradama, a na njeno djelovanje utječu i biološki i društveni faktori.&lt;ref name=&quot;Godsil_2003_Motivation&quot;&gt;{{cite book |last1=Godsil |first1=Bill P. |last2=Tinsley |first2=Matthew R. |last3=Fanselow |first3=Michael S. |chapter=Motivation |editor1-last=Weiner |editor1-first=Irving B. |editor2-last=Healy |editor2-first=Alice F. |editor3-last=Proctor |editor3-first=Robert W. |title=Handbook of Psychology: Volume 4, Experimental Psychology |publisher=John Wiley &amp; Sons, Inc. |date=2003 |pages=33–60 |isbn=978-0-471-17669-5 |doi=10.1002/0471264385.wei0402 |chapter-url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1002/0471264385.wei0402 |access-date=25. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Historijski razvoj psiholoških teorija motivacije obuhvatio je različita objašnjenja, od naglašavanja urođenih [[instinkt]]a do proučavanja potreba, nagona, nagrada, ciljeva i kognitivnih procesa. [[William James]] je među prvim psiholozima sistematski razmatrao instinkte i njihovu ulogu u ponašanju, dok su darvinističke ideje o prilagođavanju i preživljavanju snažno utjecale na razvoj ranih teorija motivacije.&lt;ref name=&quot;Forgas_2005_SocialMotivation&quot;&gt;{{cite book |last1=Forgas |first1=Joseph P. |last2=Williams |first2=Kipling D. |last3=Laham |first3=Simon M. |chapter=Social motivation: Introduction and overview |editor1-last=Forgas |editor1-first=Joseph P. |editor2-last=Williams |editor2-first=Kipling D. |editor3-last=Laham |editor3-first=Simon M. |title=Social Motivation: Conscious and Unconscious Processes |publisher=Cambridge University Press |date=2005 |pages=1–17 |isbn=978-0-521-83254-0 |doi=10.1017/CBO9780511735066.003 |chapter-url=https://doi.org/10.1017/CBO9780511735066.003 |access-date=25. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

U [[psihoanaliza|psihoanalitičkoj teoriji]], [[Sigmund Freud]] je motivaciju povezivao s djelovanjem nagona. U ranijoj Freudovoj teoriji naglašena je uloga seksualnog nagona i načela zadovoljstva, dok je kasnije uveo i [[nagon smrti]], koji je povezao s agresijom, destruktivnim ponašanjem i pojavom prisilnog ponavljanja.&lt;ref name=&quot;Weiner_1992_HumanMotivation&quot;&gt;{{cite book |last=Weiner |first=Bernard |title=Human Motivation: Metaphors, Theories, and Research |publisher=SAGE Publications |date=1992 |isbn=978-0-7619-0491-5 |url=https://books.google.com/books?id=Hls5cPZlS4QC |access-date=25. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Freudovo shvatanje motivacije bilo je povezano s pretpostavkom da ponašanje nije uvijek određeno svjesnim namjerama, nego da na njega mogu utjecati nesvjesni procesi i unutrašnji konflikti.

[[Biheviorizam|Biheviorističke]] teorije pomjerile su fokus s unutrašnjih psihičkih procesa na ponašanje koje se može neposredno posmatrati i njegove odnose s okolinom. Učenje putem [[potkrepljenje|potkrepljenja]] i [[kazna (psihologija)|kazne]] postalo je jedno od važnih objašnjenja načina na koji se ponašanje održava ili mijenja. [[Clark L. Hull]] razvio je [[teorija redukcije nagona|teoriju redukcije nagona]], prema kojoj fiziološke potrebe stvaraju stanje nagona koje motiviše ponašanje usmjereno prema njegovom smanjenju.&lt;ref name=&quot;Hull_1943_PrinciplesOfBehavior&quot;&gt;{{cite book |last=Hull |first=Clark L. |title=Principles of Behavior: An Introduction to Behavior Theory |publisher=D. Appleton-Century Company |date=1943 |url=https://books.google.com/books?id=6WB9AAAAMAAJ |access-date=25. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Biološke teorije motivacije posebno proučavaju ulogu fizioloških potreba i mehanizama koji održavaju unutrašnju ravnotežu organizma. [[Glad]], [[žeđ]], seksualno ponašanje i termoregulacija među primjerima su motivacijskih procesa koji imaju snažnu biološku osnovu. Međutim, ljudsko ponašanje nije moguće objasniti samo fiziološkim potrebama. Na motivaciju utječu i prethodno iskustvo, očekivanja, dostupnost nagrada, društveno okruženje i individualni ciljevi.&lt;ref name=&quot;Forgas_2005_SocialMotivation&quot; /&gt;

Važan pojam u proučavanju motivacije jeste [[homeostaza]], odnosno održavanje relativno stabilnog unutrašnjeg stanja organizma. Na primjer, nedostatak vode može dovesti do fizioloških promjena koje povećavaju vjerovatnoću ponašanja usmjerenog prema njenom pronalaženju i uzimanju. Međutim, ponašanje povezano s hranom i drugim potrebama ne određuju samo fiziološki signali. Na njega mogu utjecati i vrijeme dana, dostupnost hrane, njena privlačnost, prethodno iskustvo i društveni kontekst.&lt;ref name=&quot;Forgas_2005_SocialMotivation&quot; /&gt;

Savremene teorije motivacije sve više naglašavaju ulogu ciljeva, očekivanja i procjene vrijednosti ishoda. Pojedinci ne reaguju samo na neposredne potrebe ili nagrade, nego mogu planirati ponašanje prema budućim ciljevima i mijenjati svoje postupke na osnovu procjene vjerovatnoće uspjeha i vrijednosti očekivanog ishoda. U tom smislu, motivacija je povezana s procesima donošenja odluka, samoregulacijom i usmjeravanjem ponašanja prema ciljevima.&lt;ref name=&quot;Shah_2008_HandbookMotivationScience&quot;&gt;{{cite book |editor1-last=Shah |editor1-first=James Y. |editor2-last=Gardner |editor2-first=Wendi L. |title=Handbook of Motivation Science |publisher=Guilford Press |date=2008 |isbn=978-1-59385-568-0 |url=https://books.google.com/books?id=iCxpZkZtDG8C |access-date=25. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

U psihologiji se također razlikuje intrinzična od ekstrinzične motivacije. Intrinzična motivacija odnosi se na obavljanje aktivnosti zbog interesa, zadovoljstva ili uživanja koje proizlazi iz same aktivnosti, dok ekstrinzična motivacija uključuje ponašanje usmjereno prema vanjskim posljedicama, kao što su nagrada, izbjegavanje kazne ili ostvarivanje nekog drugog cilja.&lt;ref name=&quot;Ryan_Deci_2000_IntrinsicExtrinsic&quot;&gt;{{cite journal |last1=Ryan |first1=Richard M. |last2=Deci |first2=Edward L. |title=Intrinsic and Extrinsic Motivations: Classic Definitions and New Directions |journal=Contemporary Educational Psychology |volume=25 |issue=1 |date=2000 |pages=54–67 |doi=10.1006/ceps.1999.1020 |url=https://doi.org/10.1006/ceps.1999.1020 |doi-access=free |access-date=25. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Jedan od utjecajnih savremenih pristupa jeste [[teorija samoodređenja]], koju su razvili [[Edward Deci]] i [[Richard Ryan]]. Prema toj teoriji, ljudsko funkcionisanje i motivacija povezani su sa zadovoljavanjem osnovnih psiholoških potreba za autonomijom, kompetencijom i povezanošću s drugima. Teorija razlikuje različite oblike motivacije duž kontinuuma od amotivacije i vanjski regulisanog ponašanja do autonomnije, intrinzične motivacije.&lt;ref name=&quot;Ryan_Deci_2000_SelfDeterminationTheory&quot;&gt;{{cite journal |last1=Ryan |first1=Richard M. |last2=Deci |first2=Edward L. |title=Self-determination theory and the facilitation of intrinsic motivation, social development, and well-being |journal=American Psychologist |volume=55 |issue=1 |date=2000 |pages=68–78 |doi=10.1037/0003-066X.55.1.68 |pmid=11392867 |url=https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/11392867/ |url-access=subscription |access-date=25. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Motivacija je usko povezana i sa socijalnim okruženjem. Ljudi mogu usvajati ciljeve posmatranjem ponašanja drugih osoba i zaključivanjem o njihovim namjerama. Istraživanja fenomena poznatog kao ''zaraza ciljem'' pokazuju da opažanje ciljeva drugih ljudi može utjecati na vlastite ciljeve i ponašanje pojedinca.&lt;ref name=&quot;Aarts_2004_GoalContagion&quot;&gt;{{cite journal |last1=Aarts |first1=Henk |last2=Gollwitzer |first2=Peter M. |last3=Hassin |first3=Ran R. |title=Goal Contagion: Perceiving Is for Pursuing |journal=Journal of Personality and Social Psychology |volume=87 |issue=1 |date=2004 |pages=23–37 |doi=10.1037/0022-3514.87.1.23 |url=https://doi.org/10.1037/0022-3514.87.1.23 |url-access=subscription |access-date=25. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Nesvjesni um ===
{{Također pogledajte|Nesvjesni um}}

Pojam [[Nesvjesni um|nesvjesnog]] odnosi se na mentalne procese i sadržaje koji nisu neposredno dostupni [[svijest|svijesti]], ali mogu utjecati na mišljenje, osjećaje i ponašanje. U savremenoj psihologiji termin se koristi u različitim značenjima. U [[psihoanaliza|psihoanalitičkoj]] tradiciji nesvjesno označava dio psihičkog života koji uključuje, između ostalog, potisnuta sjećanja, emocionalne konflikte, želje i impulse koji nisu neposredno dostupni svijesti, ali mogu imati dinamički utjecaj na ponašanje. U [[kognitivna psihologija|kognitivnoj psihologiji]] nesvjesni ili [[ne-svjesno procesiranje|ne-svjesni procesi]] obično označavaju mentalne procese koji se odvijaju bez svjesnog uvida ili kontrole.&lt;ref name=&quot;APA_Unconscious&quot;&gt;{{cite web |title=Unconscious |website=APA Dictionary of Psychology |publisher=American Psychological Association |url=https://dictionary.apa.org/unconscious |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;APA_Unconscious_Process&quot;&gt;{{cite web |title=Unconscious process |website=APA Dictionary of Psychology |publisher=American Psychological Association |url=https://dictionary.apa.org/unconscious-process |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Ideja da mentalni procesi mogu utjecati na ponašanje izvan neposredne svijesti ima dugu historiju, ali je posebno mjesto dobila razvojem psihodinamičkih teorija krajem 19. i početkom 20. stoljeća. [[Sigmund Freud]] je nesvjesno smatrao jednim od osnovnih područja psihičkog života i tvrdio da potisnute želje, konflikti i sjećanja mogu utjecati na svjesno mišljenje i ponašanje. U djelima poput ''[[Tumačenje snova (Freud)|Tumačenja snova]]'' i ''[[Psihopatologija svakodnevnog života]]'' pokušavao je pokazati kako se nesvjesni procesi mogu ispoljavati kroz snove, omaške, zaboravljanje i druge svakodnevne pojave.&lt;ref name=&quot;Freud_1997&quot;&gt;{{cite book |last1=Freud |first1=Sigmund |title=The Interpretation of Dreams |publisher=Wordsworth Editions |date=1997 |series=Wordsworth Classics of World Literature |isbn=978-1-85326-484-9 |url=https://books.google.ba/books?id=-pB1UoFnjZcC |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Freudov koncept nesvjesnog razlikovao se od jednostavne ideje o sadržajima kojih osoba trenutno nije svjesna: u psihoanalitičkoj teoriji nesvjesni sadržaji mogu biti povezani s unutrašnjim konfliktima i aktivno utjecati na psihički život.&lt;ref name=&quot;APA_Unconscious&quot; /&gt;

Različita shvatanja nesvjesnih procesa razvijala su se i izvan Freudove psihoanalize. [[Pierre Janet]] proučavao je disocijaciju i mentalne procese koji se mogu odvijati izvan neposredne svijesti, dok je [[Carl Jung]] kasnije razlikovao [[lično nesvjesno]] od [[kolektivno nesvjesno|kolektivnog nesvjesnog]].&lt;ref name=&quot;Kihlstrom_2008&quot;&gt;{{cite book |last1=Kihlstrom |first1=J. F. |chapter=The psychological unconscious |editor1-last=John |editor1-first=O. P. |editor2-last=Robins |editor2-first=R. W. |editor3-last=Pervin |editor3-first=L. A. |title=Handbook of Personality: Theory and Research |edition=3. |publisher=Guilford Press |date=2008 |pages=583–602 |isbn=978-1-60918-059-1 |url=https://books.google.ba/books?id=olgW-du4RBcC |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Ovi pristupi razlikovali su se u pretpostavkama o prirodi i funkciji nesvjesnog, zbog čega se u savremenoj psihologiji ne može govoriti o jednom jedinstvenom konceptu nesvjesnog.

Eksperimentalna psihologija počela je proučavati nesvjesne procese nezavisno od psihoanalitičkih teorija. Već su [[Charles Sanders Peirce]] i [[Joseph Jastrow]] u eksperimentima objavljenim 1884. pokazali da ispitanici mogu razlikovati vrlo male razlike između podražaja i kada nisu bili sigurni u svoju sposobnost razlikovanja. Njihov rad često se navodi kao rani primjer eksperimentalnog proučavanja procesa koji nisu potpuno dostupni introspekciji.&lt;ref name=&quot;Peirce_Jastrow_1884&quot;&gt;{{cite journal |last1=Peirce |first1=C. S. |last2=Jastrow |first2=J. |title=On Small Differences in Sensation |journal=Memoirs of the National Academy of Sciences |volume=3 |pages=73–83 |date=1884 |url=https://philpapers.org/archive/PEIOSD.pdf |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Tokom razvoja [[kognitivna psihologija|kognitivne psihologije]] istraživači su počeli proučavati procese koji se odvijaju bez svjesnog uvida. U tom kontekstu razlikuju se, između ostalog, [[eksplicitno pamćenje|eksplicitni]] i [[implicitno pamćenje|implicitni]] oblici pamćenja. Implicitno pamćenje odnosi se na promjene u ponašanju ili uspješnosti koje proizlaze iz prethodnog iskustva, iako osoba ne mora biti sposobna svjesno se prisjetiti tog iskustva.&lt;ref name=&quot;Schacter_1987&quot;&gt;{{cite journal |last1=Schacter |first1=D. L. |title=Implicit memory: History and current status |journal=Journal of Experimental Psychology: Learning, Memory, and Cognition |volume=13 |issue=3 |pages=501–518 |date=1987 |doi=10.1037/0278-7393.13.3.501 |url=https://psycnet.apa.org/doiLanding?doi=10.1037%2F0278-7393.13.3.501 |url-access=subscription |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Srodno tome, istraživanja [[priming (psihologija)|priminga]] pokazuju da prethodna izloženost određenom podražaju može utjecati na kasniju obradu drugog podražaja, čak i kada osoba nije svjesno usmjerena na tu prethodnu informaciju.&lt;ref name=&quot;Greenwald_1995&quot;&gt;{{cite journal |last1=Greenwald |first1=A. G. |last2=Klinger |first2=M. R. |last3=Schuh |first3=E. S. |title=Activation by marginally perceptible (&quot;subliminal&quot;) stimuli: Dissociation of unconscious from conscious cognition |journal=Journal of Experimental Psychology: General |volume=124 |issue=1 |pages=22–42 |date=1995 |doi=10.1037/0096-3445.124.1.22 |url-access=subscription |url=https://psycnet.apa.org/doiLanding?doi=10.1037%2F0096-3445.124.1.22 |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Poseban predmet istraživanja predstavlja [[subliminalna percepcija]], odnosno obrada podražaja koji se nalaze ispod nivoa eksplicitne svijesti. Međutim, postojanje nesvjesne obrade ne znači da je svaki složeni mentalni proces moguće izvesti bez svijesti. U eksperimentalnim istraživanjima važno je utvrditi da ispitanik zaista nije registrovao ciljni podražaj, jer se tvrdnje o nesvjesnom utjecaju mogu zasnivati na različitim kriterijima svjesne dostupnosti.&lt;ref name=&quot;APA_Unconscious_Perception&quot;&gt;{{cite web |title=Unconscious perception |website=APA Dictionary of Psychology |publisher=American Psychological Association |url=https://dictionary.apa.org/unconscious-perception |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Savremena istraživanja također proučavaju odnos između nesvjesnih procesa i donošenja odluka. [[Neuronauka|Neuronaučna]] istraživanja pokazala su da se određeni obrasci moždane aktivnosti povezani s izborom mogu pojaviti prije nego što osoba prijavi svjesnu svijest o odluci. U studiji Chuna Sionga Soona i saradnika iz 2008, obrasci aktivnosti u prefrontalnim i parijetalnim područjima mozga omogućili su predviđanje nekih aspekata budućeg izbora nekoliko sekundi prije nego što su ispitanici prijavili svjesnu svijest o odluci.&lt;ref name=&quot;Soon_2008&quot;&gt;{{cite journal |last1=Soon |first1=C. S. |last2=Brass |first2=M. |last3=Heinze |first3=H.-J. |last4=Haynes |first4=J.-D. |title=Unconscious determinants of free decisions in the human brain |journal=Nature Neuroscience |volume=11 |issue=5 |pages=543–545 |date=2008 |doi=10.1038/nn.2112 |pmid=18408715 |url=https://www.nature.com/articles/nn.2112 |url-access=subscription |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Takvi nalazi pokrenuli su rasprave o odnosu između svjesnog odlučivanja, neuralnih procesa i [[slobodna volja|slobodne volje]], ali sami po sebi ne predstavljaju dokaz da je slobodna volja iluzija. Pitanje u kojoj mjeri neuralni procesi koji prethode svjesnoj odluci određuju konačno ponašanje ostaje predmet naučne i filozofske rasprave.&lt;ref name=&quot;Baumeister_2008&quot;&gt;{{cite journal |last1=Baumeister |first1=R. F. |title=Free Will in Scientific Psychology |journal=Perspectives on Psychological Science |volume=3 |issue=1 |pages=14–19 |date=2008 |doi=10.1111/j.1745-6916.2008.00057.x |url-access=subscription|url=https://journals.sagepub.com/doi/10.1111/j.1745-6916.2008.00057.x |access-date=20. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

U savremenoj psihologiji zbog toga je korisno razlikovati psihoanalitičko shvatanje [[nesvjesno|nesvjesnog]] od šireg pojma mentalnih procesa koji se odvijaju bez svjesne dostupnosti. Dok je Freudovo nesvjesno dio određene teorije psihičkog funkcionisanja, savremena eksperimentalna psihologija proučava nesvjesnu obradu kroz mjerljive pojave kao što su implicitno pamćenje, priming, automatska obrada i subliminalna percepcija.&lt;ref name=&quot;APA_Unconscious_Process&quot;/&gt;

=== Razvojna psihologija ===
{{Glavni|Razvojna psihologija}}

[[Razvojna psihologija]] je grana psihologije koja naučnim metodama proučava promjene i kontinuitet u mišljenju, emocijama, ponašanju i međuljudskim odnosima tokom [[Životna dob|životnog vijeka]]. Obuhvata proučavanje razvoja od [[prenatalni rast i razvoj čovjeka|prenatalnog perioda]] i ranog djetinjstva preko [[Adolescencija|adolescencije]] i odrasle dobi do [[starenje|starosti]]. Pored promjena koje se javljaju s dobi, razvojni psiholozi proučavaju i individualne razlike među ljudima, kao i međudjelovanje bioloških, psiholoških i okolinskih faktora koji oblikuju razvoj.&lt;ref name=&quot;Crain_2014&quot;&gt;{{cite book |last=Crain |first=William |title=Theories of Development: Concepts and Applications |edition=6. |publisher=Routledge |date=2014 |isbn=978-0-205-81046-8 |url=https://books.google.com/books?id=Ts5WCgAAQBAJ |access-date=25. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Jedan od ranih primjera sistematskog proučavanja ljudskog razvoja predstavlja rad [[Charles Darwin|Charlesa Darwina]]. Na osnovu posmatranja razvoja svog sina, Darwin je 1877. objavio rad u kojem je opisao razvoj određenih oblika ponašanja i emocionalnog izražavanja u ranom djetinjstvu.&lt;ref name=&quot;Darwin_1877_BiographicalSketchInfant&quot;&gt;{{cite journal |last=Darwin |first=Charles R. |title=A biographical sketch of an infant |journal=Mind |volume=2 |issue=7 |date=1877 |pages=285–294 |url=http://darwin-online.org.uk/content/frameset?itemID=F1779&amp;viewtype=text&amp;pageseq=1 |access-date=25. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Krajem 19. i početkom 20. stoljeća proučavanje dječijeg razvoja postepeno se oblikovalo kao zasebno područje psiholoških istraživanja. Među najutjecajnijim istraživačima bio je [[Jean Piaget]], čija su istraživanja kognitivnog razvoja značajno utjecala na razvojne teorije i istraživanja tokom 20. stoljeća.&lt;ref name=&quot;Piaget_1952_OriginOfIntelligence&quot;&gt;{{cite book |last=Piaget |first=Jean |title=The Origin of Intelligence in the Child |publisher=Routledge &amp; Kegan Paul |date=1952 |url=https://archive.org/details/in.ernet.dli.2015.458564 |access-date=25. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Rana istraživanja razvojne psihologije bila su u velikoj mjeri usmjerena na djetinjstvo i [[adolescencija|adolescenciju]], posebno na razvoj kognitivnih sposobnosti. Kasnije se područje proširilo na proučavanje razvoja tokom cijelog životnog vijeka. Savremena razvojna psihologija obuhvata različite aspekte razvoja, uključujući [[kognitivni razvoj|kognitivni]], [[jezični razvoj|jezični]], emocionalni, socijalni, moralni i fizički razvoj, kao i promjene u strukturi i funkciji [[mozak|mozga]].&lt;ref name=&quot;Crain_2014&quot; /&gt;

Razvojni psiholozi nastoje objasniti i kako i zašto dolazi do razvojnih promjena. U tu svrhu proučavaju međudjelovanje naslijeđa i okoline, kao i utjecaj iskustava, učenja, odnosa s drugim ljudima, kulture i društvenih institucija. Razvoj se stoga ne posmatra jednostavno kao posljedica biološkog sazrijevanja, nego kao rezultat složenog međudjelovanja bioloških predispozicija i iskustava pojedinca.&lt;ref name=&quot;Baltes_1987&quot;&gt;{{cite journal |last=Baltes |first=Paul B. |title=Theoretical propositions of life-span developmental psychology: On the dynamics between growth and decline |journal=Developmental Psychology |volume=23 |issue=5 |date=1987 |pages=611–626 |doi=10.1037/0012-1649.23.5.611 |url=https://doi.org/10.1037/0012-1649.23.5.611 |url-access=subscription |access-date=25. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Poseban metodološki izazov predstavlja proučavanje [[dojenče|dojenčadi]], koja ne mogu verbalno izvještavati o svojim iskustvima na način na koji to mogu starija djeca i odrasli. Zbog toga su razvojni istraživači razvili metode koje se oslanjaju na mjerenje pogleda, usmjeravanja pažnje, pokreta i drugih oblika ponašanja. Takve metode omogućavaju proučavanje ranog razvoja percepcije, pažnje, pamćenja i razumijevanja objekata i događaja.&lt;ref name=&quot;Hunnius_2010_EarlyDevelopmentObjectKnowledge&quot;&gt;{{cite journal |last1=Hunnius |first1=Sabine |last2=Bekkering |first2=Harold |title=The early development of object knowledge: a study of infants' visual anticipations during action observation |journal=Developmental Psychology |volume=46 |issue=2 |date=2010 |pages=446–454 |doi=10.1037/a0016543 |pmid=20210504 |url=https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/20210504/ |url-access=subscription |access-date=25. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Za proučavanje promjena tokom života koriste se različiti istraživački nacrti, uključujući [[longitudinalno istraživanje|longitudinalna]] i [[transverzalno istraživanje|transverzalna istraživanja]]. Longitudinalna istraživanja prate iste osobe tokom određenog perioda i omogućavaju proučavanje individualnih razvojnih putanja, dok transverzalna istraživanja porede različite dobne grupe u određenom trenutku. Kombinovanje različitih istraživačkih nacrta omogućava bolje razlikovanje promjena povezanih sa starenjem od razlika među generacijama.&lt;ref name=&quot;Baltes_1978_LifeSpan&quot;&gt;{{cite book |last=Baltes |first=Paul B. |title=Life-Span Development and Behavior |publisher=Academic Press |date=1978 |url=https://archive.org/details/lifespandevelopm0000unse_c8k0 |access-date=25. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Razvojna psihologija stoga se ne ograničava na proučavanje ranog razvoja. [[Starenje]] i promjene u kasnoj odrasloj dobi predstavljaju važan dio savremenih istraživanja. Istraživanja pokazuju da različite kognitivne sposobnosti ne slijede isti razvojni obrazac: neke sposobnosti mogu opadati s dobi, dok druge mogu ostati relativno stabilne ili se razvijati kroz iskustvo i znanje.&lt;ref name=&quot;Finkel_2003e&quot;&gt;{{cite journal |last1=Finkel |first1=Deborah |last2=Reynolds |first2=Chandra A. |last3=McArdle |first3=John J. |last4=Gatz |first4=Margaret |last5=Pedersen |first5=Nancy L. |title=Latent growth curve analyses of accelerating decline in cognitive abilities in late adulthood |journal=Developmental Psychology |volume=39 |issue=3 |date=2003 |pages=535–550 |doi=10.1037/0012-1649.39.3.535 |pmid=12760521 |url=https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/12760521/ |url-access=subscription |access-date=25. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Savremena razvojna psihologija stoga ljudski razvoj posmatra kao dinamičan proces koji traje tokom cijelog životnog vijeka. Umjesto jednostavnog shvatanja razvoja kao linearnog napredovanja od nezrelosti prema zrelosti, savremeni pristupi proučavaju istovremeno procese rasta, stabilnosti i opadanja te njihovu povezanost s biološkim sazrijevanjem, učenjem, iskustvom i društvenim i kulturnim kontekstom.&lt;ref name=&quot;Baltes_1987&quot; /&gt;

== Etika i etički principi ==

Etički principi i pravila u domenu psihologije mijenjali su se tokom vremena. Neka poznata istraživanja iz prošlosti danas se smatraju neetičkim i suprotnim važećim kodeksima (npr. Kanadski kodeks ponašanja za istraživanja koja uključuju ljude i Belmontov izvještaj). [[Američko psihološko udruženje]] (APA) razvilo je skup etičkih principa i kodeks ponašanja za ovu profesiju.&lt;ref name=&quot;APA2016&quot;&gt;{{cite web |author=American Psychological Association |year=2016 |title=Ethical principles of psychologists and code of conduct |url=https://www.apa.org/ethics/code |accessdate=13. 2. 2026 |language=engleski}}&lt;/ref&gt;

Savremeni standardi uključuju informisani i dobrovoljni pristanak. Nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], uspostavljen je Nürnberški kodeks zbog zloupotreba ispitanika koji učestvuju u eksperimentu od strane [[Nacizam|nacista]]. Nakon toga je većina zemalja (i naučnih časopisa) usvojila Helsinšku deklaraciju. U SAD-u su Nacionalni instituti za zdravlje (NIH) 1966. osnovali Institucionalni odbor za reviziju (''Institutional Review Board''), a 1974. je usvojen Nacionalni zakon o istraživanju. Ove mjere su potaknule istraživače da obavezno dobiju informisani pristanak od učesnika. Do uspostavljanja ovih pravila doveo je određeni broj etički upitnih istraživanja, među kojima su radioizotopske studije u školi Fernald (MIT–Harvard), tragedija s talidomidom, istraživanje hepatitisa u Willowbrooku, Milgramova istraživanja o poslušnosti autoritetu i Stanfordski zatvorski eksperiment.

=== Etika u radu s ljudima ===

Kodeks etike [[Američko psihološko udruženje|Američkog psihološkog udruženja]] nastao je 1951. pod nazivom &quot;Etički standardi psihologa&quot;. Ovaj kodeks je usmjeravao donošenje zakona o licenciranju u većini američkih saveznih država. Tokom decenija više puta je mijenjan i sadrži i opće principe i obavezujuće etičke standarde.

Etički principi psihologa i kodeks ponašanja APA sastoje se od pet općih principa, koji imaju zadatak da usmjere psihologe ka višem nivou etičke prakse u situacijama kada se ne primjenjuje određeni standard. Ti principi su:

* ''A. Dobrobit i neškodljivost'' – Psiholozi moraju djelovati u korist onih s kojima rade i „ne nanositi štetu“.
* ''B. Vjernost i odgovornost'' – Svijest o povjerenju javnosti u profesiju i pridržavanje etičkih standarda.
* ''C. Integritet'' – Promovisanje iskrenosti i tačnosti, uz izbjegavanje obmana i prevara.
* ''D. Pravednost'' – Razumijevanje da psihologija mora biti na dobrobit svima.
* ''E. Poštivanje prava i dostojanstva ljudi'' – Zaštita prava osoba u radu s psiholozima, uključujući povjerljivost, privatnost i autonomiju.

APA je 2010. dodatno revidirala kodeks kako bi spriječila njegovu upotrebu za opravdavanje kršenja [[Ljudska prava|ljudskih prava]], što je bio odgovor na učešće članova APA u ispitivanjima tokom administracije predsjednika SAD-a [[George W. Bush|Georgea W. Busha]].&lt;ref name=&quot;APA2010&quot;&gt;{{cite web |title=American Psychological Association amends ethics code |url=https://www.apa.org/news/press/releases/2010/02/ethics-code |publisher=APA.org |accessdate=13. 2. 2026 |language=engleski}}&lt;/ref&gt;

Kanadsko psihološko udruženje (CPA) i [[Evropski savez psiholoških udruženja]] (EFPA) koriste slične modele zasnovane na principima dostojanstva, odgovornosti i integriteta.&lt;ref name=&quot;CPA2017&quot;&gt;{{cite web |title=Canadian Code of Ethics for Psychologists |url=https://cpa.ca/docs/File/Ethics/CPA_Code_2017_4thEd.pdf |year=2017 |accessdate=13. 2. 2026 |language=engleski}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;EFPA2015&quot;&gt;{{cite web |title=Model Code of Ethics |url=http://www.efpa.eu |publisher=European Federation of Psychologists' Associations |year=2015 |accessdate=13. 2. 2026 |language=engleski}}&lt;/ref&gt;

Među etičkim pitanjima koja se smatraju naročito značajnim su obaveza rada isključivo u okviru vlastite stručnosti, čuvanje povjerljivosti podataka o pacijentima i izbjegavanje seksualnih odnosa s njima. Neke od najčešćih pritužbi protiv [[Klinička psihologija|kliničkih psihologa]] odnose se na seksualno neprimjereno ponašanje&lt;ref name=&quot;Jones_2003_Ethical_Issues&quot;&gt;{{cite book |last=Jones |first=Stanley E. |chapter=Ethical Issues in Clinical Psychology |editor-last=Stricker |editor-first=George |editor2-last=Widiger |editor2-first=Thomas A. |editor3-last=Weiner |editor3-first=Irving B. |title=Handbook of Psychology, Volume 8: Clinical Psychology |publisher=John Wiley &amp; Sons, Inc. |location=Hoboken, NJ |year=2003 |volume=8 |pages=509–532 |isbn=978-0-471-39263-7 |doi=10.1002/0471264385.wei0821 |chapter-url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.1002/0471264385.wei0821 |access-date=12. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; i povrede povjerljivosti ili privatnosti.

=== Etika u radu sa životinjama ===

Istraživanja na [[Životinje|životinjama]], također, regulišu univerzitetski etički odbori. Etičke smjernice navode da je upotreba životinja u naučne svrhe prihvatljiva samo kada je šteta nanesena životinjama manja od koristi koje proizlaze iz istraživanja.&lt;ref name=&quot;Sherwin_2003&quot;&gt;{{cite journal |last=Sherwin |first=Chris M. |last2=Christiansen |first2=Stine B. |last3=Duncan |first3=Ian J. |last4=Erhard |first4=Hans W. |last5=Lay |first5=Don C. |last6=Mench |first6=Joy A. |last7=O’Connor |first7=Cheryl E. |last8=Petherick |first8=J. Carol |title=Guidelines for the ethical use of animals in applied ethology studies |journal=Applied Animal Behaviour Science |volume=81 |issue=3 |pages=291–305 |year=2003 |doi=10.1016/S0168-1591(02)00288-5 |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S0168159102002885 |url-access=subscription |access-date=12. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte ==
* [[Emocije]]
* [[Geštalt psihologija]]
* [[Pamćenje]]
* [[Psihoterapija]]
* [[Učenje]]
* [[Zaboravljanje]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Dodatna literatura ==

* {{cite book|last1=Badcock|first1=Christopher R.|title=International Encyclopedia of the Social &amp; Behavioral Sciences|year=2015|isbn=978-0-08-097087-5|pages=340–344|chapter=Nature-Nurture Controversy, History of|doi=10.1016/B978-0-08-097086-8.03136-6}}
* {{cite book|last1=Cascio|first1=Wayne F.|title=International Encyclopedia of the Social &amp; Behavioral Sciences|year=2015|isbn=978-0-08-097087-5|pages=879–884|chapter=Industrial–Organizational Psychology: Science and Practice|doi=10.1016/B978-0-08-097086-8.22007-2}}
* {{cite book|last1=Chryssochoou|first1=Xenia|title=International Encyclopedia of the Social &amp; Behavioral Sciences|year=2015|isbn=978-0-08-097087-5|pages=532–537|chapter=Social Psychology|doi=10.1016/B978-0-08-097086-8.24095-6}}
* {{cite book|last1=Deakin|first1=Nicholas|title=International Encyclopedia of the Social &amp; Behavioral Sciences|year=2015|isbn=978-0-08-097087-5|pages=31–36|chapter=Philosophy, Psychiatry, and Psychology|doi=10.1016/B978-0-08-097086-8.27049-9}}
* {{cite book|last1=Demetriou|first1=Andreas|title=International Encyclopedia of the Social &amp; Behavioral Sciences|year=2015|isbn=978-0-08-097087-5|pages=313–322|chapter=Intelligence in Cultural, Social and Educational Context|doi=10.1016/B978-0-08-097086-8.92147-0}}
* {{cite book|last1=Gelso|first1=Charles J.|title=International Encyclopedia of the Social &amp; Behavioral Sciences|year=2015|isbn=978-0-08-097087-5|pages=69–72|chapter=Counseling Psychology|doi=10.1016/B978-0-08-097086-8.21073-8}}
* {{cite book|last1=Henley|first1=Tracy B.|title=International Encyclopedia of the Social &amp; Behavioral Sciences|year=2015|isbn=978-0-08-097087-5|pages=406–411|chapter=Psychology, History of (Early Period)|doi=10.1016/B978-0-08-097086-8.03235-9}}
* {{cite book|last1=Knowland|first1=Victoria C.P.|title=International Encyclopedia of the Social &amp; Behavioral Sciences|last2=Purser|first2=Harry|last3=Thomas|first3=Michael S.C.|year=2015|isbn=978-0-08-097087-5|pages=354–360|chapter=Cross-Sectional Methodologies in Developmental Psychology|doi=10.1016/B978-0-08-097086-8.23235-2}}
* {{cite book|last1=Louw|first1=Dap|title=International Encyclopedia of the Social &amp; Behavioral Sciences|year=2015|isbn=978-0-08-097087-5|pages=351–356|chapter=Forensic Psychology|doi=10.1016/B978-0-08-097086-8.21074-X}}
* {{cite book|last1=McWilliams|first1=Spencer A.|title=International Encyclopedia of the Social &amp; Behavioral Sciences|year=2015|isbn=978-0-08-097087-5|pages=412–417|chapter=Psychology, History of (Twentieth Century)|doi=10.1016/B978-0-08-097086-8.03046-4}}
* {{cite book|last1=Pe-Pua|first1=Rogelia|title=International Encyclopedia of the Social &amp; Behavioral Sciences|year=2015|isbn=978-0-08-097087-5|pages=788–794|chapter=Indigenous Psychology|doi=10.1016/B978-0-08-097086-8.24067-1}}
* {{cite book|last1=Peterson|first1=Roger L.|title=International Encyclopedia of the Social &amp; Behavioral Sciences|last2=Peterson|first2=Donald R.|last3=Abrams|first3=Jules C.|last4=Stricker|first4=George|last5=Ducheny|first5=Kelly|year=2015|isbn=978-0-08-097087-5|pages=517–523|chapter=Training in Clinical Psychology in the United States: Practitioner Model|doi=10.1016/B978-0-08-097086-8.21086-6}}
* {{cite book|last1=Poortinga|first1=Ype H.|title=International Encyclopedia of the Social &amp; Behavioral Sciences|year=2015|isbn=978-0-08-097087-5|pages=311–317|chapter=Cross-Cultural Psychology|doi=10.1016/B978-0-08-097086-8.24011-7}}
* {{cite book|last1=Spinath|first1=Frank M.|title=International Encyclopedia of the Social &amp; Behavioral Sciences|last2=Spinath|first2=Birgit|last3=Borkenau|first3=Peter|year=2015|isbn=978-0-08-097087-5|pages=320–325|chapter=Developmental Behavioral Genetics and Education|doi=10.1016/B978-0-08-097086-8.92009-9}}
* {{cite book|last1=Smith|first1=Edward E.|title=International Encyclopedia of the Social &amp; Behavioral Sciences|year=2015|isbn=978-0-08-097087-5|pages=103–109|chapter=Cognitive Psychology: History|doi=10.1016/B978-0-08-097086-8.03028-2}}
* {{cite book|last1=Staerklé|first1=Christian|title=International Encyclopedia of the Social &amp; Behavioral Sciences|year=2015|isbn=978-0-08-097087-5|pages=427–433|chapter=Political Psychology|doi=10.1016/B978-0-08-097086-8.24079-8}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Psychology}}
* [http://www.perfectionnement.info/fr/agenda.php?i_pays=0&amp;i_date=0&amp;keywords=congr International PSY Congresses] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20051015201117/http://www.perfectionnement.info/fr/agenda.php?i_pays=0&amp;i_date=0&amp;keywords=congr |date=15. 10. 2005 }}
* [http://free-zd.t-com.hr/psih Psihologija, linkovi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20051216170940/http://free-zd.t-com.hr/psih/ |date=16. 12. 2005 }}
* [http://www.iltuobenessere.com/ansia/Default.htm Ansia] University of Milan Psychology Research

{{Psihologija}}
{{Društvene nauke}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Psihologija| ]]
[[Kategorija:Društvene nauke]]
[[Kategorija:Nauke o ponašanju]]</text>
      <sha1>k1v396372qmx874s1xcdmocbmqq3vjm</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Višegrad</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1103</id>
    <revision>
      <id>3922090</id>
      <parentid>3919046</parentid>
      <timestamp>2026-08-25T17:04:39Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3922090</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="41921" sha1="cfrkfbyt9x0i4n9jo5vgcfb7he7f78l" xml:space="preserve">{{Infokutija naselje u BiH
| ime                        = Višegrad
| drugo_ime                  =
| službeno_ime               = Opština Višegrad
| naselje_vrsta              = Općina i naseljeno mjesto
| slika                      = Višegrad.jpg
| slika_veličina             =
| slika_alt                  =
| slika_opis                 =
| slika_zastava              =
| zastava_alt                =
| slika_grb                  = Višegrad (grb).svg
| grb_alt                    =
| etimologija                =
| nadimak                    =
| moto                       =
| slika_karta                = BiH municipality location Višegrad.svg
| karta_alt                  =
| karta_opis                 = Općina Višegrad u Bosni i Hercegovini
| koordinate                 = {{coord|43.782406|N|19.28797|E|type:city|display=inline,title}}
| entitet                    = [[Republika Srpska]]
| osnovan                    =
| osnivač                    =
| sjedište                   =
| načelnik                   = Mladen Đurđević&lt;ref&gt;{{cite web |title=Centralna izborna komisija BiH - Lokalni izbori 2016. |url=http://www.izbori.ba/rezultati_izbora_2016/?resId=13&amp;langId=1#/8/147/0 |website=izbori.ba |access-date=13. 11. 2020}}&lt;/ref&gt;
| načelnik_stranka           = [[SNSD]]
| površina_naselja           = 1.75
| površina_općine            = 449.06
| površina_fusnote           = &lt;!-- &lt;ref&gt; &lt;/ref&gt; --&gt;
| površina_bilješka          =
| nadmorska_visina           = 389
| visina_fusnote             = &lt;!-- &lt;ref&gt; &lt;/ref&gt; --&gt;
| najveća_visina             =
| najveća_visina_vrh         =
| najmanja_visina            =
| najmanja_visina_vrh        =
| stanovništvo_datum         = [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|2013]]
| stanovništvo_fusnote       = &lt;!-- &lt;ref&gt; &lt;/ref&gt; --&gt;
| stanovništvo_naselje       = 5379
| stanovništvo_naselje_izvor =
| stanovništvo_općina        = 10668
| stanovništvo_općina_izvor  =
| stanovništvo_demonim       =
| poštanski_broj             = 73 240
| pozivni_broj               = (+387) 58
| matični_broj_naselja       = 203009&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=24. 11. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| matični_broj_općine        = 20087
| veb-sajt                   = {{URL|http://opstinavisegrad.com/}}
| fusnote                    =
}}
'''Višegrad''' je [[naseljeno mjesto]] i središte istoimene [[općina|općine]] u istočnom dijelu [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]].

== Historija ==
=== Antičko doba ===
{{Glavni|Višegrad u antičko doba}}
Šire područje oko Višegrada bilo je nastanjeno od najstarijih vremena, o čemu svjedoče ostaci  materijalne kulture [[Bronzano doba|bronzanog]] i [[Željezno doba|željeznog doba]] te [[Antika|antičkog razdoblja]].&lt;ref name= &quot;FFSA&quot;&gt;{{Cite web=https://ejournals.ff.unsa.ba/index.php/radovihhua/article/view/332|title= ''Iz historije Višegrada u srednjem vijeku''|website= ejournals.ff.unsa.ba|access-date= 6. 3. 2025}}&lt;/ref&gt;
[[Iliri|Ilirska]] plemena [[Autarijati|Autarijata]] i [[Ardijejci]] naseljavali su ovo područje  oko 1500. p. n. e. Njihova prisutnost potvrđena je [[Arheologija|arheološkim]] nalazima grobnica u okolini Višegrada, koje svjedoče o razvijenoj kulturi i društvenim strukturama tog perioda. Kasnije, u rimskom periodu, ovaj kraj ulazi u sastav rimske provincije &quot;Malavico&quot;, koja je obuhvatala veći dio [[Balkan]]a. Rimska infrastruktura, poput puta &quot;Via Drina&quot; koji je prolazio dolinom Drine, imala je važnu ulogu u povezivanju [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]]. U to vrijeme, [[Germani|germanski]] rudari [[Sasi]] dolaze na ove prostore. Naziv grada Višegrad povezano je s njihovim naseljavanjem tako što jedan dio grada danas nosi ime &quot;[[Sase (Višegrad)|Sase]]&quot;, što podsjeća na njihov kulturni utjecaj.
U Župi, nizvodno od Višegrada, pronađeni su rimski novčići, među kojima se izdvajaju kovanice careva [[Konstantin Veliki|Konstantina Velikog]] i [[Konstantin II car Bizantije|Konstantina II]], što ukazuje na dugotrajnu rimski prisutnost u ovom regionu.
Najstarije [[Slaveni|slavensko]] naselje otkriveno na području Bosne i Hercegovine nalazi se u višegradskom naselju [[Mušići (Višegrad)|Mušići]]. Sistematska arheološka istraživanja koja je sproveo [[Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine|Zemaljski muzej iz Sarajeva]] 1966. na lokalitetima
Mušići i Kršće &lt;ref name= &quot;HV&quot;&gt;{{Cite web|url= https://visegradturizam.com/istorija/|title= ''Historija Višegada''|website= visegradturizam.com|access-date= 7. 3. 2025}}&lt;/ref&gt; otkrila su nastambe iz doba seobe naroda, kolibe koje su građene na podnicama [[Rimsko Carstvo|rimskih]] vila, a zatim i ranoslavenske nastambe, poluzemunice i zemunice gra-đene izvan rimskih vila u kojima su pronađeni i ostaci slavenske [[Keramika|keramike]].&lt;ref name= &quot;FFSA&quot;/&gt;

=== Srednji vijek ===
{{Glavni|Višegrad u srednjem vijeku}}
Najznačajniji izvori za proučavanje srednjovjekovnog Višegrada pohranjeni su u [[Državni arhiv u Dubrovniku|Državnom arhivu u Dubrovniku]] u sveskama serija: &quot;Debita Notariae&quot;, &quot;Diversa Notariae&quot; i &quot;Diversa Cancellariae&quot;.&lt;ref name= &quot;FFSA&quot;/&gt; Ovaj grad je bogat srednjovjekovnim kulturnim naslijeđem, a na okolnim lokalitetima nalaze se [[Stećak|stećci]]. Najpoznatiji su oni u Velikoj i Maloj Gostilji, a pripadaju periodu kada su teritoriju Bosne i Hercegovine naseljavali pripadnici srednjovjekovnih plemena, te odražavaju složenost i različite kulturne utjecaje tog vremena.&lt;ref name= &quot;HV&quot;/&gt; Međutim, prvi dokumentirani urbani život na ovom mjestu započinje u kasnom [[Srednji vijek|srednjem vijeku]]. Srednjovjekovni Višegrad sastojao se iz dva dijela, utvrđenog grada (utvrde) i podgrađa, odnosno otvorenog gradskog naselja koje je u izvorima označeno imenom
Podvišegrad. Upravo je utvrđeni grad, smješten na klisurama iznad desne obale rijeke [[Drina|Drine]], najupečatljiviji materijalni ostatak iz historije srednjovjekovnog Višegrada o čijem izgledu i namjeni postoje samo šture informacije.
Nastanak Višegrada može se dovesti u direktnu vezu sa procvatom [[Srebrenica|Srebrenice]], koja je u to vrijeme bila najznačajniji privredni centar u Podrinju.
Putne komunikacije koje su iz [[Dubrovnik]]a vodile u Srebrenicu, ali i znatno udaljenija mjesta, prolazile su višegradskim krajem i samim tim utjecali da se na tom prostoru razvije jedno novo naselje, mjesto na kojem su se zaustavljale karavane i vršili pretovari trgovačke robe, a koje se vremenom pretvorilo u otvoreni trg. Povoljan geostrateški položaj omogućio je ekonomski  prosperitet ljudi koji su se do tada bavili uglavnom zemljoradnjom i [[stočarstvo]]m. Privredni  uspon pozitivno je utjecao je i na [[Demografija|demografsko]] stanje, a nagli porast gradskog stanovništva zabilježen je u prvoj polovini 15. vijeka.

Ovo područje je 1373. prvi put ušlo u sastav [[Bosna i Hercegovina u srednjem vijeku|srednjovjekovne bosanske države]], kada su oblasni gospodar [[Lazar Hrebeljanović]] i bosanski ban, kasnije kralj [[Tvrtko I, kralj Bosne|Tvrtko I Kotromanić]] u borbama pobijedili [[Nikola Altomanović|Nikolu Altomanovića]] i podijelili njegovu zemlju. Sjeverna oblast do samog ušća [[Lim]]a u Drinu sa utvrđenim gradovima [[Donji Dobrun|Donjim Dobrunom]], Rudnikom i Užicem pripala je knezu Lazaru, a ban Tvrtko pripojio je bosanskoj državi središnji dio oblasti, Podrinje i Polimlje, sve do iza [[Prijepolje|Prijepolja]].
Nakon smrti kralja Tvrtka I vlast u gornjem Podrinju i donjem Polimlju preuzela su dva oblasna gospodara: knez [[Pavle Radenović Pavlović]], osnivač [[Pavlovići|vlastelinske porodice Pavlovića]] i veliki vojvoda [[Sandalj Hranić Kosača]].
Pavlovići su držali uski pojas s desne strane Drine od ušća Lima sa Višegradom i Dobrunom. Tim područjem vladaju poslije smrti Pavla Radenovića njegovi sinovi [[Petar Pavlović|Petar]] i [[Radoslav Pavlović]], i konačno Radoslavljev sin vojvoda [[Ivaniš Pavlović|Ivaniš]], poznat po povelji kojom potvrđuje Dubrovčanima trgovačke povlastice. U području planine Bujaka, a u blizini sela [[Mramorice]], Ivaniš i njegova braća imali su svoj dvor i upravo je tu pisana spomenuta povelja.&lt;ref name= &quot;FFSA&quot;/&gt;

=== Višegrad za vrijeme vladavine Osmanskog Carstva ===
{{Glavni|Višegrad za vrijeme vladavine Osmanskog Carstva}}
[[Datoteka:Tvrdjava Visegrad.jpg|thumb|200px|desno|Grafički prikaz [[Višegradska tvrđava|Višegradske tvrđave]] u putopisu [[Benedikt Kuripešić|Benedikta Kuripešića]] iz 1530.]]
Tačan datum osmanlijskog osvajanja Višegrada nije poznat, a historičari smatraju da je vojno  osvajanje ovog područja završeno do 1462. jer već početkom ove godine u Višegradu je zabilježeno djelovanje [[Kadija|kadije]].&lt;ref name= &quot;FFSA&quot;/&gt;
Kao i ostali dijelovi Bosne i Hercegovine, tako je područje ovog grada i njegove okoline postalo dio velikog državnog sistema koji je sa sobom donio mnoge novine koje su pogodovale privrednom i urbanom razvoju. Proces širenja [[islam]]a, urbanizacija, te privredni procvat, išli su zajedno.
Veliki putopisac [[Evlija Čelebija]] koji je prolazio kroz Bosnu 1660-ih dao je vrijedne podatke o privrednim kapacitetima bosanskih gradova. Prema njegovim podacima u Višegradu je postojao veliki han i 300 dućana koji su bili [[vakuf]] [[Mehmed-paša Sokolović|Mehmed-paše Sokolovića]].
Ovakav privredni uspjeh ostvaren je zahvaljujući činjenici da je [[Bosanski pašaluk]] bio važna strateška tačka između Istoka i Zapada, u koji je dolazila trgovačka roba sa svih strana svijeta - iz Perzije, Arabije, Indije, Poljske, Češke, Burse, Istanbula, Kaira, Venecije, Dubrovnika, Londona.&lt;ref&gt;{{Cite web|url= https://www.sarajevo.ba/bs/article/9150/kako-se-trgovalo-u-bosni-tokom-osmanskog-perioda|title= ''Kako se trgovalo u Bosni tokom osmanskog perioda''|website= sarajevo.ba|access-date= 8. 3. 2025}}&lt;/ref&gt;
Isti putopisac naveo je da je Mehmed paša Sokolović 1577. dao da se sagradi donji dio grada, koji je postao osnovno naselje oko mosta. Višegrad je tokom turske vladavine postao značajno administrativno, trgovačko i kulturno središte, a grad je izgrađen u skladu sa osmanlijskom urbanističkom tradicijom sa velikim brojem [[džamija]], [[han]]ova, čaršija i drugih javnih objekata. Turski utjecaj oblikovao je život u ovom regionu tokom vijekova, kako kroz administrativnu i vojnu kontrolu, tako i kroz kulturne i vjerske aspekte.&lt;ref name= &quot;HV&quot;/&gt;

=== Višegrad za vrijeme vladavine Austro-Ugarske ===
{{Glavni|Višegrad za vrijeme vladavine Austro-Ugarske}}
Od 1908. do 1918. suprotno odredbama [[Berlinski kongres|Berlinskog kongresa]], [[Austro-Ugarska]] je i formalno anektirala Bosnu i Hercegovinu.
Novi ustav proglašen je 20. februara 1910. pod nazivom Zemaljski ustav (Statut) za Bosnu i Hercegovinu, koji je svim zemaljskim pripadnicima garantirao jednakost pred zakonom. Iako je ovaj ustav bio prilično ograničen i nije domaćim ljudima i institucijama davao mnogo ovlaštenja već je vrhovna uprava ostala u rukama Zajedničkog ministarstva finansija u [[Beč]]u. Međutim, njegov značaj je neosporan, jer je označio početak ustavnog poretka u Bosni i Hercegovini.
On je u politički život zemlje unio tri nove institucije (pored već navedenog Zajedničkog ministarstva finansija, tu su i [[Zemaljska vlada]] i Sabor), od kojih je Sabor svakako najvažnija.
Sve ove mnogobrojne promjene koje je nova vlast uvodila osjetile su se u svim porama društvenopolitičkog i privrednog života Višegrada.&lt;ref&gt;{{Cite web|url= https://www.parlament.ba/Content/Read/179?title=Periodaustrougarskevladavine|title= ''Period austrougarske vladavine''|website= parlament.ba|access-date= 18. 4. 2025|archive-date= 27. 10. 2022|archive-url= https://web.archive.org/web/20221027064905/https://www.parlament.ba/Content/Read/179?title=Periodaustrougarskevladavine|url-status= dead}}&lt;/ref&gt;
Najznačajnija privredna odluka bila je ona o izgradnji pruge uskog kolosijeka od Sarajeva do [[Donje Vardište|Donjeg Vardišta]] i [[Uvac (Rudo)|Uvca]], koja je predstavljala dio nekada poznate &quot;Bosanske istočne pruge&quot; (njem.&quot;&quot;Bosnische Ostbahn&quot; ili pruga &quot;Sarajevo – Ostgrenze&quot;, odnosno &quot;Sarajevo-istočna granica&quot;). Izgrađena je u okviru sistema [[Uskotračne željeznice u Bosni i Hercegovini|uskotračnih željeznica u Bosni i Hercegovini]] od 1903. do 1906. povezujući istočnu Bosnu sa Sarajevom i ostatkom Austro-Ugarske Monarhije. Sa cijenom od 75 miliona zlatnih kruna (450 hiljada zlatnih kruna po kilometru) to je bila jedna od najskupljih pruga u svijetu izgrađenih do tada.&lt;ref&gt;{{Cite web|url= https://visegradturizam.com/atrakcije/turisticka-pruga/|title= ''Turistička pruga''|website= visegradturizam.com|access-date= 12. 3. 2025}}&lt;/ref&gt;

=== Višegrad u Kraljevini Jugoslaviji ===
Poslije [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], Višegrad kao dio Bosne i Hercegovine ulazi u sastav [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url= https://mostarski.ba/upoznajmo-bih-opcina-visegrad/|title= ''Upoznajmo BiH/Općina Višegrad''|website= mostarski.ba|access-date= 20. 4. 2025|archive-date= 16. 1. 2026|archive-url= https://web.archive.org/web/20260116162953/https://mostarski.ba/upoznajmo-bih-opcina-visegrad/|url-status= dead}}&lt;/ref&gt; Zbog sve goreg ekonomskog stanja u zemlji dolazi do jačanja revolucionarnih ideja na šta jugoslavenske vlasti odgovaraju represijom nad komunistima i drugim organizacijama koje se odupiru tadašnjem jugoslavenskom režimu. Početkom 1935. osnovan je logor za političke zatvorenike u Višegradu, koji je zajedno sa Lepoglavom i Bilećom bio najznačajniji.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=
https://www.bbc.com/serbian/lat/balkan-63752357|title= ''Politički logori u Kraljevini Jugoslaviji: Četiri zida za izolaciju i prevaspitavanje komunista''|website= bbc.com|access-date= 20. 4. 2025}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Transition1918&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.academia.edu/39072989/Transition_from_Austria_Hungary_to_Yugoslavia_The_Serbian_Army_in_Bosnia_and_Herzegovina_in_Late_1918|title=Transition from Austria-Hungary to Yugoslavia: The Serbian Army in Bosnia and Herzegovina in Late 1918|website=Academia.edu|access-date=12. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;

U međuratnom razdoblju Višegrad je zadržao prometni značaj koji je stekao u vrijeme austrougarske uprave. Povezanost prema Vardištu i dalje prema Srbiji dodatno je osnažena nakon što je dionica Vardište–Šargan na teritoriji Srbije puštena u saobraćaj [[1925]]. Time je Višegrad ostao važno željezničko i tranzitno čvorište na pravcu između Sarajeva i unutrašnjosti Srbije.&lt;ref name=&quot;Ciro&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.zfbh.ba/bilten/05.pdf|title=&quot;Ćiro&quot; ponovo u Višegradu|date=april 2008|website=Željeznice Federacije Bosne i Hercegovine|access-date=12. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Ciro&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;JovicOccup&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.academia.edu/14149903/The_Conquered_Land_Representations_of_Bosnia_and_Herzegovina_in_Kriegs_Bilder_Skizzen_aus_dem_Bosnisch_Herzegowinischen_Occupations_Feldzuge_1878_|title=The Conquered Land: Representations of Bosnia and Herzegovina in ''Kriegs-Bilder-Skizzen aus dem Bosnisch-Herzegowinischen Occupations-Feldzuge 1878''|last=Jović|first=Katarina|website=Academia.edu|access-date=12. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;

=== Drugi svjetski rat ===
U [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]] Višegrad je, kao i šire područje istočne Bosne, bio zahvaćen nasiljem nad civilnim stanovništvom. U oktobru 1943. Višegrad su zauzele jedinice [[Četnici|Jugoslovenske vojske u otadžbini]], nakon čega je veliki broj bošnjačkih civila izbjegao prema Sarajevu, dok je dio preostalih civila bio [[Masakr u višegradskom kotaru|masakriran]].&lt;ref name=&quot;Karcic1943&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.academia.edu/44747724/Za%C5%A1to_major_Jack_nije_mogao_doru%C4%8Dkovati|title=Zašto major Jack nije mogao doručkovati?|last=Karčić|first=Hikmet|website=Academia.edu|access-date=12. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Karcic1943&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;SehicANUBiH&quot;&gt;{{cite book|last=Šehić|first=Zijad|url=https://bastina.anubih.ba/server/api/core/bitstreams/55eb2bea-7fe3-44c9-9226-20f81c1dc43f/content|title=75. godišnjica prvog zasjedanja ZAVNOBIH-a: Povijesna utemeljenost obnovljene državnosti Bosne i Hercegovine u 20. i 21. stoljeću|publisher=Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine|year=2019|editor1-last=Pejanović|editor1-first=Mirko|chapter=Povijesna utemeljenost državnosti Bosne i Hercegovine|access-date=12. 3. 2026|editor2-last=Pašalić Kreso|editor2-first=Adila|editor3-last=Katz|editor3-first=Vera}}&lt;/ref&gt;

=== Socijalističko razdoblje ===
U razdoblju [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|socijalističke Jugoslavije]] Višegrad je zadržao funkciju općinskog i saobraćajnog središta istočne Bosne. Njegov razvoj bio je povezan s prometom, lokalnom industrijom i energetskim potencijalom sliva Drine.

Jedan od najvećih razvojnih projekata u kasnom socijalističkom razdoblju bila je [[Hidroelektrana Višegrad]]. Prema podacima [[Elektroprivreda Republike Srpske|Elektroprivrede Republike Srpske]], elektrana je projektirana u razdoblju od [[1976]]. do [[1985]]. godine, a u pogon je puštena [[1989]]. Time je Višegrad dobio važan energetski objekt koji je bitno utjecao na privredni profil grada u završnim godinama jugoslavenske države.&lt;ref name=&quot;HEVisegrad&quot;&gt;{{cite web|url=https://ers.ba/hidroenergetski-potencijal-latin/|title=Hidroenergetski potencijal|website=Elektroprivreda Republike Srpske|access-date=12. 3. 2026|archive-date=31. 1. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250131185901/https://ers.ba/hidroenergetski-potencijal-latin/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

=== Rat u Bosni i Hercegovini (1992–1995) ===
{{Glavni|Masakri u Višegradu}}
Prema utvrđenjima [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ-a]], u prijeratnoj općini Višegrad muslimansko stanovništvo činilo je većinu i brojčano gotovo dvostruko nadmašivalo srpsko stanovništvo.&lt;ref name=&quot;Vasiljevic&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.icty.org/en/press/judgment-case-prosecutor-v-mitar-vasiljevic-accused-sentenced-20-years-imprisonment|title=Judgment in the Case ''The Prosecutor v. Mitar Vasiljević'' Accused Sentenced to 20 Years Imprisonment|date=29. 11. 2002|website=International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia|access-date=12. 3. 2026}}&lt;/ref&gt; U presudi u predmetu protiv Milana i Sredoja Lukića MKSJ je naveo da su proizvoljna ubistva i nestanci civila u Višegradu dostigli vrhunac u maju i junu [[1992]], uz saučesništvo ili prećutno odobravanje lokalnih srpskih vlasti.&lt;ref name=&quot;LukicSummary&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.icty.org/x/cases/milan_lukic_sredoje_lukic/tjug/en/090720_judg_summary_en.pdf|title=Judgement Summary for Milan Lukić and Sredoje Lukić|date=20. 7. 2009|website=International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia|access-date=12. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;

U istom predmetu MKSJ je utvrdio niz zločina nad bošnjačkim civilima u Višegradu i okolini: ubistva na obali Drine [[7. juni|7. juna]] [[1992]], ubistva u fabrici ''Varda'' 10. juna, kao i masovna spaljivanja civila u Pionirskoj ulici 14. juna i na [[Živa lomača na Bikavcu|Bikavcu]] [[27. juni|27. juna]] [[1992]]. Prema žalbenoj presudi, u Pionirskoj ulici ubijeno je najmanje 66 civila, a na Bikavcu najmanje 60.&lt;ref name=&quot;LukicAppeal&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.icty.org/x/cases/milan_lukic_sredoje_lukic/acjug/en/121204_judgement.pdf|title=Prosecutor v. Milan Lukić and Sredoje Lukić, Appeals Judgement|date=4. 12. 2012|website=International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia|access-date=12. 3. 2026}}&lt;/ref&gt; Ovi zločini u javnosti su ostali poznati i kao &quot;žive lomače&quot; Višegrada.&lt;ref name=&quot;Pionirska2024&quot;&gt;{{cite web|url=https://detektor.ba/2024/06/15/sve-manje-onih-koji-mogu-doci-na-obiljezavanje-zive-lomace-u-pionirskoj-ulici/|title=Sve manje onih koji mogu doći na obilježavanje &quot;žive lomače&quot; u Pionirskoj ulici|date=15. 6. 2024|website=Detektor|access-date=12. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;

MKSJ je također utvrdio da je logor [[Uzamnica]] djelovao od augusta 1992. do oktobra 1994. godine, gdje su zatočenici bili izloženi zlostavljanju, prisilnom radu i drugim oblicima nasilja.&lt;ref name=&quot;LukicSummary&quot; /&gt; U sudskim postupcima pred domaćim i međunarodnim sudovima dokumentirani su i progoni, seksualno nasilje, prisilna premještanja i druga teška kršenja međunarodnog humanitarnog prava počinjena nad bošnjačkim stanovništvom Višegrada.&lt;ref name=&quot;Lelek1&quot;&gt;{{cite web|url=https://sudbih.gov.ba/Post/Read/16935-zeljko-lelek-oglasen-krivim-za-zlocin-protiv-covjecnosti|title=Željko Lelek oglašen krivim za zločin protiv čovječnosti|date=23. 5. 2008|website=Sud Bosne i Hercegovine|access-date=12. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Lelek2&quot;&gt;{{cite web|url=https://sudbih.gov.ba/Post/Read/17206-apelaciono-vijece-donijelo-presudu-u-predmetu-zeljko-lelek-|title=Apelaciono vijeće donijelo presudu u predmetu Željko Lelek|date=20. 2. 2009|website=Sud Bosne i Hercegovine|access-date=12. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;

==== Sudsko utvrđivanje zločina nakon rata ====
Nakon završetka rata Višegrad je postao jedno od najvažnijih mjesta u sudskom procesuiranju ratnih zločina počinjenih u istočnoj Bosni. MKSJ je u predmetu protiv Milana i Sredoja Lukića donio jednu od najpoznatijih presuda za zločine počinjene u Višegradu; Milan Lukić je pravosnažno osuđen na doživotni zatvor.&lt;ref name=&quot;LukicAppeal&quot; /&gt;

Pred [[Sud Bosne i Hercegovine|Sudom Bosne i Hercegovine]] vođeni su i brojni drugi postupci. U predmetu protiv Željka Leleka pravosnažno je potvrđena kazna od 16 godina zatvora za zločin protiv čovječnosti, uključujući progon, prisilno premještanje civila i seksualno nasilje nad bošnjačkim stanovništvom Višegrada.&lt;ref name=&quot;Lelek1&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Lelek2&quot; /&gt; U [[Septembar|septembru]] [[2018]]. Sud BiH izrekao je Vuku Ratkoviću kaznu od osam godina zatvora za zločine protiv čovječnosti počinjene na području Višegrada.&lt;ref name=&quot;Ratkovic&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.sudbih.gov.ba/Post/Read/20915-vuk-ratkovic-osudjen-na-kaznu-zatvora-u-trajanju-od-8-godina|title=Vuk Ratković osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 8 godina|date=19. 9. 2018|website=Sud Bosne i Hercegovine|access-date=12. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;

Višegrad je bio važan i u predmetima koji se odnose na otmicu i ubistva putnika iz voza u [[Štrpci (Rudo)|Štrpcima]]. Sud BiH je 2022. prvostepeno osudio više optuženih na po 13 godina zatvora zbog ubistava civila odvedenih iz voza i usmrćenih na području Višegrada, a [[Detektor]] je 2023. izvijestio da je ta presuda potvrđena u žalbenom postupku za sedmoricu optuženih.&lt;ref name=&quot;StrpciSud&quot;&gt;{{cite web|url=https://sudbih.gov.ba/Post/Read/Prvostepena%20presuda%20u%20predmetu%20Luka%20Dragi%C4%8Devi%C4%87%20i%20drugi|title=Prvostepena presuda u predmetu Luka Dragičević i drugi|date=21. 10. 2022|website=Sud Bosne i Hercegovine|access-date=12. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;StrpciDetektor&quot;&gt;{{cite web|url=https://detektor.ba/2023/08/29/potvrdjena-presuda-za-zlocin-u-strpcima/|title=Potvrđena presuda za zločin u Štrpcima|date=29. 8. 2023|website=Detektor|access-date=12. 3. 2026}}&lt;/ref&gt; U zasebnom postupku Boban Inđić je pravosnažno osuđen na 15 godina zatvora zbog sudjelovanja u tim ubistvima.&lt;ref name=&quot;IndjicSud&quot;&gt;{{cite web|url=https://sudbih.gov.ba/Post/Read/Optu%C5%BEenom%20Bobanu%20In%C4%91i%C4%87u%2015%20godina%20zatvora|title=Optuženom Bobanu Inđiću 15 godina zatvora|date=19. 1. 2023|website=Sud Bosne i Hercegovine|access-date=12. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Strpci2026&quot;&gt;{{cite web|url=https://detektor.ba/2026/02/27/godisnjica-izvodjenja-i-ubistva-putnika-iz-voza-u-strpcima/|title=Godišnjica izvođenja i ubistva putnika iz voza u Štrpcima|date=27. 2. 2026|website=Detektor|access-date=12. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;

Za zločine u logoru Uzamnica domaće pravosuđe je nastavilo procesuiranje i nakon dvije decenije od rata. Prema izvještajima ''Detektora'', pravosnažno su potvrđene kazne Milomiru Đuričiću i Vukadinu Spasojeviću za zločine nad zatočenicima u Uzamnici, što je u javnosti ocijenjeno kao važan, ali zakašnjeli korak u utvrđivanju odgovornosti za zločine u Višegradu.&lt;ref name=&quot;Ruže2025&quot;&gt;{{cite web|url=https://detektor.ba/2025/05/30/tri-hiljade-ruza-za-tri-hiljade-stradalih-u-visegradu/|title=Tri hiljade ruža za tri hiljade stradalih u Višegradu|date=30. 5. 2025|website=Detektor|access-date=12. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;

=== Poratno razdoblje i savremeni Višegrad ===
Poslijeratni Višegrad obilježen je sporim povratkom raseljenih, trajnim sporovima oko kulture sjećanja i osjetljivim međuetničkim odnosima. Komemoracije za žrtve Pionirske ulice i drugih višegradskih stratišta održavaju se svake godine, ali broj neposrednih svjedoka i preživjelih koji mogu prisustvovati obilježavanjima s vremenom se smanjuje, dok potraga za posmrtnim ostacima dijela žrtava još traje.&lt;ref name=&quot;Pionirska2024&quot; /&gt;

Govor mržnje, nacionalistički grafiti i poruke zastrašivanja ostali dio poratne stvarnosti za dio povratnika u Višegradu, uprkos pojedinim presudama i zabranama koje su ranije dovele do smanjenja javnog širenja mržnje.&lt;ref name=&quot;Mrznja2024&quot;&gt;{{cite web|url=https://detektor.ba/2024/06/18/jedna-presuda-i-zabrana-smanjili-su-sirenje-mrznje-u-visegradu-zasto-se-na-tome-stalo/|title=Jedna presuda i zabrana smanjili su širenje mržnje u Višegradu. Zašto se na tome stalo?|date=18. 6. 2024|website=Detektor|access-date=12. 3. 2026}}&lt;/ref&gt; Krajem 2025. počelo je i suđenje zbog napada na povratnika Bahrudina Gušu, koji se u medijima tumačio kao pokazatelj da sigurnost povratnika i dalje ostaje osjetljivo pitanje.&lt;ref name=&quot;Guso&quot;&gt;{{cite web|url=https://detektor.ba/2025/12/18/sljedece-sedmice-pocinje-sudjenje-za-napad-na-povratnika-u-visegrad/|title=Sljedeće sedmice počinje suđenje za napad na povratnika u Višegrad|date=18. 12. 2025|website=Detektor|access-date=12. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;

Jedan od najvažnijih elemenata poratne obnove bilo je međunarodno priznanje kulturnog naslijeđa grada. [[UNESCO]]-ov Komitet za svjetsku baštinu uvrstio je [[Most Mehmed-paše Sokolovića|Mehmed-pašin most u Višegradu]] na Listu svjetske baštine 2007. godine, prema kriterijima (ii) i (iv).&lt;ref name=&quot;UNESCO2007&quot;&gt;{{cite web|url=https://whc.unesco.org/en/decisions/1332/|title=Decision 31 COM 8B.34|date=2007|website=UNESCO World Heritage Centre|access-date=12. 3. 2026}}&lt;/ref&gt; U kasnijim UNESCO-ovim izvještajima navedeno je da su radovi na restauraciji mosta započeli 2013, dok je obnova završena 2018.&lt;ref name=&quot;UNESCO2018&quot;&gt;{{cite web|url=https://whc.unesco.org/document/217682|title=Periodic Reporting Cycle 3, Section II: Mehmed Paša Sokolović Bridge in Višegrad|website=UNESCO World Heritage Centre|access-date=12. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;MostTradicija&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.academia.edu/35421516/Stari_vi%C5%A1egradski_most_u_narodnoj_tradiciji_putopisima_i_umjetnosti|title=Stari višegradski most u narodnoj tradiciji, putopisima i umjetnosti|website=Academia.edu|access-date=12. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;

Promocija banje i hotela ''[[Vilina vlas]]'' na sajmu turizma izazvala oštre reakcije zbog ratne prošlosti tog mjesta, koje se u svjedočenjima i sudskim postupcima povezuje sa zatočenjem i [[Silovanja u ratu u Bosni i Hercegovini|seksualnim nasiljem]] nad ženama tokom rata, a bez odgovarajućeg obilježja na samoj lokaciji.&lt;ref name=&quot;Vilina2026&quot;&gt;{{cite web|url=https://detektor.ba/2026/02/23/promocija-viline-vlasi-na-sajmu-turizma-vrijedja-uspomene-na-zrtve-ratnih-zlocina/|title=Promocija &quot;Viline vlasi” na sajmu turizma vrijeđa uspomene na žrtve ratnih zločina|date=23. 2. 2026|website=Detektor|access-date=12. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Geografija ==
=== Geografski položaj ===
Višegrad se nalazi u središnjem dijelu [[Podrinje|Podrinja]] u prostranoj kotlini rijeke [[Drina|Drine]], na brežuljkastim padinama koje se blago uzdižu u planine visoke preko 1000 metara. Ova  regija  predstavlja  planinsko-kotlinsko područje ispresijecano tokovima rijeke  Drine i njenih pritoka između kojih se prostire brdsko-brežuljkasti teren. Dolina rijeke Drine čini demografsku i ekonomsku okosnicu ove teritorije na kojoj je nastalo i razvilo se urbano središte. [[Višegradska kotlina]] je jedna od rijetkih proširenja u toku rijeke Drine koji se sastoji djelimično od visokih klisura i planina.&lt;ref name= &quot;FFSA&quot;/&gt;

Na mjestu gdje se planine koje čine uski i duboki kanjon Drine razdvajaju u prostranu kotlinu, stoji stari kameni most iz druge polovine 16. vijeka sa 11 [[Luk (arhitektura)|lukova]] širokog raspona, poznatijeg svima kao &quot;na Drini ćuprija&quot;.

{{Susjedne općine
 | S  = [[Srebrenica]], [[Srbija]]
 | SZ = [[Rogatica]]
 | SI = [[Srbija]]
 | Z  = [[Rogatica]]
 | I  = [[Srbija]]
 | J  = [[Rudo]]
 | JZ = [[Rogatica]]&lt;br&gt;[[Rudo]]
 | JI = [[Srbija]]&lt;br&gt;[[Rudo]]
}}

Brdo Bikavac nalazi se poviš desne strane grada, nekih 300 m visine od centra, u čijem podnožju je fudbalski stadion &quot;Drina&quot;.

U Garču je 1987. izgrađen novi armirano-betonski most na Drini za saobraćaj, kako bi se rasteretila stara ćuprija. Od Nove Mahale, nizvodno desnom obalom Drine vodi put za Župu, široku kotlinu koja je i najplodniji dio Višegrada. Ova kotlina se stepenasto uzdiže do brda - sela Gostilja, Janjac, Dikava i Stolac koja čine granicu između Bosne i Srbije. Ova granica je utvrđena još 1343. i do danas je ostala nepromijenjena. Župa je bogata raznim vrstama voća, a najviše ima [[šljiva]] požegača od kojih se pravila [[rakija]], bestilj i [[pekmez]].

=== Klima ===
Višegrad ima [[Umjereno-kontinentalna klima|umjereno-kontinentalnu klimu]] (Köppen: Cfb/Cfa) sa hladnim [[zima]]ma, vrućim [[Ljeto|ljetima]] i umjerenim padavinama tokom cijele godine.

{{Vremenski okvir
| naslov =
&lt;!-- * Prosječna temperatura * --&gt;
| pt_jan = -0,5   | pt_feb = 1,4   | pt_mar = 5,7
| pt_apr = 10,0   | pt_maj = 14,8   | pt_jun = 17,7
| pt_jul = 19,7   | pt_aug = 19,7   | pt_sep = 15,3
| pt_okt = 11,0   | pt_nov = 5,4   | pt_dec = 0,9
&lt;!-- * Najviša prosječna temperatura * --&gt;
| vt_jan = 3,7  | vt_feb = 6,0  | vt_mar = 10,9
| vt_apr = 15,6  | vt_maj = 21,4  | vt_jun = 24,5
| vt_jul = 27,0  | vt_aug = 27,2  | vt_sep = 22,0
| vt_okt = 17,0  | vt_nov = 9,7  | vt_dec = 4,2
&lt;!-- * Najniža prosječna temperatura * --&gt;
| nt_jan = -3,3  | nt_feb = -2,5  | nt_mar = 1,1
| nt_apr = 4,8  | nt_maj = 9,0  | nt_jun = 11,9
| nt_jul = 13,7  | nt_aug = 13,7  | nt_sep = 10,0
| nt_okt = 6,4  | nt_nov = 1,9  | nt_dec = -1,8
&lt;!-- * Padavine * --&gt;
| p_jan = 68   | p_feb = 64   | p_mar = 70
| p_apr = 77   | p_maj = 72   | p_jun = 90
| p_jul = 72   | p_aug = 66   | p_sep = 91
| p_okt = 86   | p_nov = 85   | p_dec = 86
&lt;!-- * Broj kišnih dana * --&gt;
| kd_jan = 8   | kd_feb = 10   | kd_mar = 13
| kd_apr = 17   | kd_maj = 17   | kd_jun = 16
| kd_jul = 14   | kd_aug = 13   | kd_sep = 15
| kd_okt = 13   | kd_nov = 12   | kd_dec = 11
&lt;!-- * Prosječna vlažnost zraka * --&gt;
| vz_jan = 79    | vz_feb = 74    | vz_mar = 68
| vz_apr = 67    | vz_maj = 68    | vz_jun = 70
| vz_jul = 69    | vz_aug = 69    | vz_sep = 75
| vz_okt = 77    | vz_nov = 76    | vz_dec = 81
&lt;!-- * Broj sunčanih sati  * --&gt;
| ss_jan =    | ss_feb =    | ss_mar =
| ss_apr =    | ss_maj =    | ss_jun =
| ss_jul =    | ss_aug =    | ss_sep =
| ss_okt =    | ss_nov =    | ss_dec =
}}
== Kultura ==
[[Datoteka:Cuprija u ogledalu.JPG|mini|desno|250px|{{Center|[[Most Mehmed-paše Sokolovića]]}}]]
Ovaj grad opjevan je i u bosanskoj [[Sevdalinka|sevdalinci]], a od mnogih pjevača koji su se okušali izvedbama &quot;[[U lijepom starom gradu Višegradu]]&quot; i &quot;[[Prođoh Bosnom kroz gradove]]&quot; (autorskim djelima [[Dragiša Nedović|Dragiše Nedovića]]) najistaknutiji su [[Zaim Imamović]], [[Safet Isović]] i [[Nedeljko Bilkić]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://sevdah.tv/dragisa-nedovic-2/|title= ''Dragiša Nedović iz Kragujevca autor je sevdalinki koje svi volimo''|website= sevdah.tv|access-date= 7. 3. 2025}}&lt;/ref&gt; Također, radnja u romanu &quot;[[Na Drini ćuprija]]&quot; odvija se u Višegradu i njegovoj okolini. [[Ivo Andrić]] je u ovom remek djelu bosanskohercegovačke i jugoslavenske književnosti opisao ljepote ovog grada i njegove orijentalne arhitekture sa posebnim akcentom na [[most Mehmed-paše Sokolovića]], koji već vijekovima spaja njegove ljude.&lt;ref&gt;{{Cite web|url= https://www.supersummary.com/the-bridge-on-the-drina/summary/|title= ''Ivo Andrić: The Bridge on the Drina''|website= supersummary.com|access-date= 8. 3. 2025|archive-date= 16. 1. 2025|archive-url= https://web.archive.org/web/20250116142621/https://www.supersummary.com/the-bridge-on-the-drina/summary/|url-status= dead}}&lt;/ref&gt;
Most je uvršten na listu svjetske baštine [[UNESCO]]-a, a dug je oko 250 metara i širok oko 10 metara, osim na sredini, gdje je proširen sa dvije terase, sa svake strane po jedna. Taj dio mosta zove se kapija. Iduci iz čaršije, na lijevoj terasi uzdiže se stub na kome je ugrađena ploča sa natpisom iz 1571. [[carigrad]]skog stihotvorca koji je pisao u &quot;badi&quot; stilu kompleksne [[Arapska poezija|arapske poezije]]. U natpisu je navedeno kada je izgradnja mosta završena, te o onome ko je izgradio most i godina kada je izgrađen. Nasuprot ovom stubu s desne strane nalazi se terasa koja se zove sofa, a koja je uzdignuta sa dvije stepenice i ograđena kamenom ogradom kao i cijela dužina mosta.
Osim već navedenog starog mosta, na području općine Višegrad nalazi se još nekoliko nacionalnih spomenika kulture Bosne i Hercegovine:
* &quot;[[Nekropola u Grebnicama|Nekropola sa stećcima na lokalitetu Grebnice u naselju Drinsko]]&quot;,
* &quot;[[Tumulus i nekropola sa stećcima Mramorje, Kaoštice|Prahistorijski tumulus i nekropola sa stećcima na lokalitetu Mramorje u zaseoku Raonići, Kaoštice]]&quot; (historijsko područje).&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici?sort=idgrad&amp;rows=50&amp;page=16 |title=Spisak nacionalnih spomenika po mjestima (općina Višegrad) |work=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine |access-date=13. 12. 2016 |archive-date=7. 12. 2022 |archive-url=https://archive.today/20221207164947/http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici?sort=idgrad&amp;rows=50&amp;page=16 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

== Stanovništvo ==
{{Glavni|Demografija Višegrada|Spisak naseljenih mjesta u općini Višegrad}}

=== Nacionalni sastav stanovništva - općina Višegrad ===
{{Stanovništvo BiH
| naslov_tabele            = Sastav stanovništva
| ime_naseljenog_mjesta    = Višegrad
| vrsta_naseljenog_mjesta  = općina
| maticni_broj             = 20087
| admin_godina             = 2013
| g2013_izvor              = &lt;ref name=&quot;popis2013&quot;&gt;{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
| g1991_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991.&quot;&gt;{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991.(str. 118) |work=fzs.ba |access-date= 27. 12. 2015}}&lt;/ref&gt;
| g1981_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981.&quot;&gt;{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 27. 12. 2015}}&lt;/ref&gt;
| g1971_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971.&quot;&gt;{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 27. 12. 2015}}&lt;/ref&gt;
| g1961_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961.&quot;&gt;{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1961/pdf/G19614001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961. |work=stat.gov.rs |access-date= 27. 4. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g2013_ukupno             = 10668
| g2013_bosnjaci           = 1043
| g2013_srbi               = 9338
| g2013_hrvati             = 33
| g2013_bosanci            = 6
| g2013_romi               = 2
| g2013_muslimani          = 13
| g2013_jugosloveni        = 7
| g2013_ukrajinci          = 1
| g2013_crnogorci          = 5
| g2013_slovenci           = 1
| g2013_pravoslavci        = 2
| g2013_makedonci          = 1
| g2013_nisu_izjasnili     = 20
| g2013_nepoznato          = 180
| g1991_ukupno             = 21199
| g1991_muslimani          = 13471
| g1991_srbi               = 6743
| g1991_hrvati             = 32
| g1991_jugosloveni        = 319
| g1981_ukupno             = 23201
| g1981_muslimani          = 14397
| g1981_srbi               = 7648
| g1981_hrvati             = 60
| g1981_jugosloveni        = 858
| g1981_slovenci           = 4
| g1981_crnogorci          = 86
| g1981_albanci            = 15
| g1981_madari             = 2
| g1981_makedonci          = 6
| g1971_ukupno             = 25389
| g1971_muslimani          = 15752
| g1971_srbi               = 9225
| g1971_hrvati             = 68
| g1971_jugosloveni        = 141
| g1971_slovenci           = 2
| g1971_crnogorci          = 106
| g1971_albanci            = 15
| g1971_madari             = 3
| g1971_makedonci          = 3
| g1961_ukupno             = 24762
| g1961_muslimani          = 13689
| g1961_srbi               = 9965
| g1961_hrvati             = 89
| g1961_jugosloveni        = 824
| g1961_slovenci           = 8
| g1961_crnogorci          = 97
| g1961_albanci            = 6
| g1961_madari             = 4
| g1961_makedonci          = 7
}}

=== Nacionalni sastav stanovništva - naseljeno mjesto Višegrad ===
{{Stanovništvo BiH
| naslov_tabele            = Sastav stanovništva
| ime_naseljenog_mjesta    = Višegrad
| vrsta_naseljenog_mjesta  = naseljeno mjesto
| maticni_broj             = 203009
| admin_godina             = 2013
| g2013_izvor              = &lt;ref name=&quot;popis2013&quot;/&gt;
| g1991_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991.&quot; /&gt;
| g1981_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981.&quot; /&gt;
| g1971_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971.&quot; /&gt;
| g1961_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961.&quot; /&gt;
| g2013_ukupno             = 5379
| g2013_bosnjaci           = 44
| g2013_srbi               = 5112
| g2013_hrvati             = 19
| g2013_bosanci            = 1
| g2013_jugosloveni        = 5
| g2013_crnogorci          = 2
| g2013_slovenci           = 1
| g2013_makedonci          = 1
| g2013_nisu_izjasnili     = 8
| g2013_nepoznato          = 179
| g1991_ukupno             = 6902
| g1991_muslimani          = 3463
| g1991_srbi               = 2619
| g1991_hrvati             = 23
| g1991_jugosloveni        = 270
| g1981_ukupno             = 5988
| g1981_muslimani          = 2854
| g1981_srbi               = 2446
| g1981_hrvati             = 52
| g1981_jugosloveni        = 518
| g1981_slovenci           = 3
| g1981_crnogorci          = 76
| g1981_albanci            = 10
| g1981_madari             = 2
| g1981_makedonci          = 6
| g1971_ukupno             = 4866
| g1971_muslimani          = 2429
| g1971_srbi               = 2141
| g1971_hrvati             = 53
| g1971_jugosloveni        = 107
| g1971_slovenci           = 2
| g1971_crnogorci          = 94
| g1971_albanci            = 7
| g1971_madari             = 3
| g1971_makedonci          = 2
| g1961_ukupno             = 3309
| g1961_muslimani          = 1416
| g1961_srbi               = 1638
| g1961_hrvati             = 44
| g1961_jugosloveni        = 117
| g1961_slovenci           = 5
| g1961_crnogorci          = 57
| g1961_madari             = 4
| g1961_makedonci          = 3
}}

== Poznate ličnosti ==
* [[Ivo Andrić]];
* [[Mehmed-paša Sokolović]];
* [[Ljiljana Pirolić]], književnica;
* [[Saša Stanišić]], njemački književnik;
* [[Hamid Beširević]], narodni heroj;

== Znamenitosti grada ==
* [[Most Mehmed-paše Sokolovića]]
* [[Višegradska Banja]]
* Stara džamija Dobrun
* Manastir Dobrun
* Uskotračna pruga- voz &quot;Ćiro&quot;
* Sportski centar
* Sportska dvorana
* Zgrada &quot;STARE GIMNAZIJE&quot;
* [[Bikavac (brdo)]]
* Andrićgrad

== Galerija ==
&lt;gallery&gt;
Datoteka:Višegrad synagogue 1905.jpg|Sinagoga u Višegradu
Datoteka:Visegrad Mosque.JPG|Pogled na grad sa novoizgrađenom džamijom
Datoteka:Manastir Dobrun, Republika Srpska.JPG|Manastir Dobrun
Datoteka:DrinaDefile.jpg|Bosanska istočna pruga kod Višegrada
Datoteka:Dobrun, obnoveny usek uzkokolejne trati Sarajevo-Belehrad.jpg|Nekadašnja pruga uskog kolosijeka kod Dobruna
&lt;/gallery&gt;

== Također pogledajte ==
{{Portal Bosna i Hercegovina}}
* [[Zločini nad Bošnjacima Višegrada]]
* [[Podrinje]]

== Reference ==
{{Refspisak|2}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat}}
*[http://opstinavisegrad.com Zvanični sajt općine Višegrad]
*[http://www.visegradturizam.com/ Zvanična prezentacija turističke organizacije Višegrad]
*[http://genocideinvisegrad.wordpress.com Visegrad Genocide Memories]

{{Administrativna podjela Bosne i Hercegovine}}
{{Općina Višegrad}}

[[Kategorija:Općine Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Općine Republike Srpske]]
[[Kategorija:Višegrad|*]]</text>
      <sha1>cfrkfbyt9x0i4n9jo5vgcfb7he7f78l</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Tuzlanski kanton</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1475</id>
    <revision>
      <id>3922092</id>
      <parentid>3916682</parentid>
      <timestamp>2026-08-25T17:27:29Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Tulum387</username>
        <id>155909</id>
      </contributor>
      <comment>Razne izmjene.</comment>
      <origin>3922092</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="28230" sha1="de866d1bv4k9v7sqjvr9ugzdz5psszk" xml:space="preserve">{{Infokutija teritorija
| zvanično_ime                   = Tuzlanski kanton
| izvorno_ime                    = Тузлански кантон
| vrsta_teritorije               = [[Kantoni Federacije Bosne i Hercegovine|Kanton]] [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]]
| ime_genitiv                    = Tuzlanskog kantona
| zastava                        = Flag of Tuzla Canton.svg
| grb                            = Coat of arms of Tuzla Canton.svg
| uzrečica                       =
| himna                          =
| karta                          = Tuzla in Federation of Bosnia and Herzegovina.svg
| opis_karte                     = Lokacija Tuzlanskog kantona na karti [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]].
| nalazi_se_u_sastavu            = {{ZID|Bosna i Hercegovina}}
| podjela_vrsta2                 = [[Administrativna podjela Bosne i Hercegovine|Entitet]]
| podjela_ime2                   = [[Federacija Bosne i Hercegovine]]
| glavno_sjedište                = [[Tuzla]]
| glavno_sjedište_koordinate     = {{coord|44|32|21.9|N|18|40|30.1|E|type:city|display=inline,title}}
| najveći_grad                   = [[Tuzla]]
| službeni_jezik                 = [[Bosanski jezik|bosanski]]&lt;br /&gt;[[Srpski jezik|srpski]]&lt;br /&gt;[[Hrvatski jezik|hrvatski]]&lt;ref name=&quot;ustav&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.paragraf.ba/propisi/tuzlanskog-kantona/ustav-tuzlanskog-kantona.html|title=Ustav Tuzlanskog kantona|date=5. 1. 2024|website=paragraf.ba|publisher=[[Skupština Tuzlanskog kantona]]|access-date=5. 1. 2024}}&lt;/ref&gt;
| sistem_pisanja                 = {{hlist|[[Latinica]]|[[Ćirilica]]}}&lt;ref name=&quot;ustav&quot;/&gt;
| etničke_grupe                  = 88,2% [[Bošnjaci]]&lt;br /&gt;5,3% [[Hrvati]]&lt;br /&gt;1,6% [[Srbi]]&lt;br /&gt;4,9% [[&quot;Ostali&quot; u Bosni i Hercegovini|Ostali]]&lt;ref name=&quot;RP 2013&quot;&gt;{{RP 2013}}&lt;/ref&gt;
| religija                       =
| demonim                        =
| upravni_oblik                  = [[Parlamentarni sistem|Parlamentarna]] [[federalna jedinica]]
| titula_vladara                 = [[Spisak premijera Tuzlanskog kantona|Premijer]]
| vladar                         = [[Irfan Halilagić]] ([[Stranka demokratske akcije|SDA]])
| titula_vladara2                = [[Skupština Tuzlanskog kantona#Spisak predsjednika|Predsjednik skupštine]]
| vladar2                        = [[Žarko Vujović]] ([[Nezavisni kandidat|Nez.]])
| zakonodavstvo                  = [[Skupština Tuzlanskog kantona|Skupština]]
| tip_suvereniteta               = [[Historija Bosne i Hercegovine#Proces osamostaljenja|Historija]]
| nastanak                       =
| događaj1                       = [[Vance–Owenov plan]] (ideja o podjeli BiH na pokrajine)
| događaj_datum1                 = januar 1993.
| događaj2                       = [[Vašingtonski sporazum]] (ideja o podjeli BiH na kantone)
| događaj_datum2                 = 18. mart 1994.
| događaj3                       = [[Dejtonski sporazum]] (podjela BiH na entitete, FBiH na kantone)
| događaj_datum3                 = 14. decembar 1995.
| događaj4                       = Uspostavljeni kantoni
| događaj_datum4                 = 12. juni 1996.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Jurilj|first=Lana|date=30. 10. 2017|title=Država kao subjekt međunarodnog prava s posebnim osvrtom na Bosnu i Hercegovinu|url=https://hrcak.srce.hr/file/303059|journal=Mostariensia|edition=1|volume=21|pages=83-95|doi=10.47960/2831-0322|access-date=5. 1. 2024|archive-date=21. 11. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20241121003958/https://hrcak.srce.hr/file/303059|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
| događaj5                       = Proglašen [[Ustav Tuzlanskog kantona|Ustav kantona]]
| događaj_datum5                 = 25. juni 1997.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://skupstina.tk.gov.ba/Dokumenti/sl_novine/1997/sl_novine_7-1997.pdf|title=Službene novine Tuzlansko-podrinjskog kantona|date=10. 4. 1996|website=skupstinazp.ba|publisher=[[Skupština Tuzlanskog kantona]]|access-date=5. 1. 2024}}&lt;/ref&gt;
| događaj6                       =
| događaj_datum6                 =
&lt;!--Ima sve do događaj20 i događaj_datum20 --&gt;
| površina                       = 2.649
| procenat_vode                  =
| stanovnika                     = {{Gubitak}}445.028&lt;ref name=&quot;RP 2013&quot;/&gt;&lt;br /&gt;
| stanovnika_godina              = [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|2013]]
| procjena                       = {{Gubitak}}431.938&lt;ref name=&quot;FZS&quot;&gt;{{Cite web|url=https://fzs.ba/wp-content/uploads/2023/07/Tuzlanski-kanton-u-brojkama.pdf|title=Tuzlanski kanton u brojkama|date=30. 6. 2022|website=fzs.ba|publisher=[[Federalni zavod za statistiku]]|access-date=5. 1. 2024}}&lt;/ref&gt;
| procjena_godina                = 2022
| gustoća                        = 167,99
| bdp_ukupno                     =
| bdp_godina                     =
| bdp_per_capita                 =
| bdp_nominalni_ukupno           =
| bdp_nominalni_godina           =
| bdp_nominalni_per_capita       =
| hdi                            = {{Gubitak}}0.773&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://globaldatalab.org/shdi/table/shdi/BIH/?levels=1+4&amp;years=2021&amp;interpolation=0&amp;extrapolation=0|title=Subnational HDI|date=28. 12. 2023|website=globaldatalab.org|publisher=GlobalDataLab|access-date=28. 12. 2023}}&lt;/ref&gt;
| hdi_godina                     = 2021
| hdi_nivo                       = &lt;span style=&quot;color:#090;&quot;&gt;visok&lt;/span&gt;
| gini                           =
| gini_godina                    =
| gini_nivo                      =
| valuta                         = [[Konvertibilna marka]] ([[ISO 4217|BAM]])
| vremenska_zona                 = [[Koordinirano svjetsko vrijeme|UTC]] [[UTC+01:00|+1]] ([[Istočnoevropsko vrijeme|EET]])
| ljetno_računanje_vremena       = [[Koordinirano svjetsko vrijeme|UTC]] [[UTC+02:00|+2]] ([[Istočnoevropsko ljetno vrijeme|EEST]])
| format_datuma                  = D. M. GGGG. ([[Nova era|NE]])
| najviša_tačka_ime              =
| najviša_tačka_metara           =
| najveće_jezero_ime             =
| najveće_jezero_površina        =
| najveća_rijeka_ime             =
| najveća_rijeka_dužina          =
| vozacka_strana                 = desna
| pozivni_broj                   = [[Spisak pozivnih brojeva u Bosni i Hercegovini#Federacija Bosne i Hercegovine|+387 35]]
| iso_kod                        = [[ISO 3166-2:BA|BA-03]] {{Small|(do 27. novembra 2015)}}
| internetski_nastavak           = [[.ba]]
| veb-sajt                       =
}}
'''Tuzlanski kanton''' ('''TK''') jest jedan od deset kantona [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]], [[Bosna i Hercegovina]]. Sastoji se od grada [[Tuzla|Tuzle]], [[Gračanica|Gračanice]], [[Gradačac|Gradačca]], [[Lukavac|Lukavca]], [[Srebrenik]]a, [[Živinice|Živinica]] i još 7 općina.

Tuzlanski kanton na sjeverozapadu, sjeveroistoku i istoku  graniči sa [[Republika Srpska|Republikom Srpskom]], na sjeveru sa [[Brčko distrikt]]om, te na jugu i zapadu sa [[Zeničko-dobojski kanton|Zeničko-dobojskim kantonom]]. Po rezultatima [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|popisa stanovništva 2013.]] sa 445.028&lt;ref name=&quot;Popis_2013&quot;/&gt; stanovnika Tuzlanski kanton je najmnogoljudniji i sa 168 stanovnika/km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; nakon [[Kanton Sarajevo|Sarajevskog kantona]] najgušće naseljeni kanton u Federaciji Bosne i Hercegovine, dok je sa površinom od 2.649&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; šesti po površini u FBiH, što čini 10,14% površine Federacije i 5,17% teritorije Bosne i Hercegovine. Do 1999. Tuzlanski kanton je nosio ime '''Tuzlansko-podrinjski kanton'''.

==Geografija==
Kanton je smješten u sjeveroistočnom djelu [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], koje na jugu karakterišu izrazito planinsko područje ([[Konjuh (planina)|Konjuh]], [[Javornik (planina)|Javornik]] i [[Ozren]]), doline rijeka Spreče i Tinje u centralnom dijelu, dok se od sjeverozapada prema jugoistoku kantona nalaze masivi Skipovca, Trebave i Majevice. Nadmorska većina u kantonu se kreće od 150&amp;nbsp;metara na sjeveru do 1328&amp;nbsp;metara nadmorske visine na vrhu planine [[Konjuh (planina)|Konjuh]]. Tuzlanski kanton ima umjereno-kontinentalnu klimu sa prosječnom godišnjom temperaturom od oko 10,1&amp;nbsp;°C i prosječnom količinom padavina sa oko 908,6&amp;nbsp;l/m. Najtopliji mjesec u godini je juli, dok je najhladniji januar.

Kroz Tuzlanski Kanton teku rijeke [[Spreča]], [[Tinja]], [[Drinjača]] i [[Sapna]], koje pripadaju slivovima rijeka [[Drina]] i [[Bosna]]. Osim toga, na području Tuzlanskog kantona postoje i jezera kao  [[Modrac]], [[Snježnica (jezero)|Snježnica]], [[Bistarac]], [[Šićki Brod]], [[Vidara (jezero)|Vidara]], [[Hazna]].&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://tourism-tk.ba/index.php/component/k2/item/138-tuzlanski-kanton-opste-informacije|title=Turistička zajednica Tuzlanskog kantona - Tuzlanski kanton - opšte informacije|last=User|first=Super|access-date=20. 12. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20180906001539/https://tourism-tk.ba/index.php/component/k2/item/138-tuzlanski-kanton-opste-informacije|archive-date=6. 9. 2018|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

=== Prirodne ljepote ===
Ovo područje se očituje velikim turističkim potencijalom. Pored [[rijeka]], planinskih rječica i brzaka stvoreno je i egzistira nekoliko većih i manjih vještačkih jezera – [[Modrac]], [[Bistarac]], [[Hazna]], [[Vidara]], [[Snježnica]], [[Mačkovac]], [[Vijenac (jezero)|Vijenac]] i [[Panonska jezera]].

Modrac je akumulaciono jezero u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] sa površinom od 17&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;, udaljeno 10&amp;nbsp;km od [[Tuzla|Tuzle]]. Ulaganjem privatnog i državnog kapitala, jezero Modrac pretvoreno je u mjesto za odmor u kontinentalnom dijelu Bosne i Hercegovine. Izgrađeni su mnogi turistički objekti, pješčana plaža sa igralištima za odbojku, tenis i nogomet. Jezero daje mogućnosti za bavljenje sportovima na vodi, [[ribolov]]om, plivanjem.

Na području općine [[Kladanj]] datira veliki [[Šuma|šumski]] potencijal, preko planine [[Konjuh (planina)|Konjuh]]. Također, postoje dvije poznate pećine: [[Djevojačka pećina|Djevojačka]] i [[Debravska pećina]]. Jezero Hazna se nalazi u [[Gradačac|Gradačcu]], blizu centra grada, posjeduje plaže, restorane i igrališta. Atrakcije [[Srebrenik]]a su kombinacija šumsko-planinskog, ravničarskog i riječnog potencijala, a ističu se kupališta, ribogojilišta, kao i prelijepa planina [[Majevica]]. Velika blaga područja čine mineralni i termalni izvori od kojih su neki iskorišteni za banjska lječilišta – [[Slana banja]] u Tuzli; [[Banja Ilidža]] u Gradačcu; [[Kladanjska voda]] kod Kladnja.

==Historija==
[[Datoteka:Srebrenik zblizka, celni pohled.jpg|mini|Kula u [[Srebrenik]]u.]]
Na prostoru današnjeg Tuzlanskog kantona, ljudi su živjeli još u [[paleolit]]u. To potvrđuje [[arheologija|arheološki]] nalazi: Kamen kod ušća [[Usora|Usore]] u [[Rijeka Bosna|Bosnu]], Makljenovac kod [[Doboj]]a, Krčevine kod Brijesnice, Barice kod Gornje Orahovice. Iz vremena
[[neolit]]a otkriveno je više lokaliteta naselja u [[Gornja Tuzla|Gornjoj Tuzli]], [[Tuzla|Tuzli]], Korića Hanu kod Gračanice, [[Ražljevo|Ražljevu]], Tramošnici i Skugriću kod [[Gradačac|Gradačca]]. Ova nalazišta su pripadala [[Vinčanska kultura|vinčanskoj]] kulturnoj grupi. Najpoznatije nekropole [[stećak]]a su sačuvane na području [[Kladanj|Kladnja]], [[Banovići|Banovića]], [[Kalesija|Kalesije]], [[Živinice|Živinica]], [[Lukavac|Lukavca]], [[Tuzla|Tuzle]], [[Teočak]]a i [[Sapna|Sapne]].

Mnogi stećci na ovim lokalitetima su obogaćeni zanimljivom i vrijednom ornamentikom i predstavljaju zanimljiv umjetnički izraz toga vremena. Najčešći motivi na stećcima su: polumjesec, zvijezda, ljiljan, sunce, križ, štit i mač. Natpisi na pojedinim stećcima su pisani [[bosančica|bosančicom]].

Postoje [[franjevački odred|franjevački]] [[samostan]]i (izgrađeni su u periodu od 1378. do 1460. godine) u [[Gornja Tuzla|Gornjoj Tuzli]], [[Tuzla|Tuzli]], [[Teočak]]u, [[Koraj]]u i drugim lokalitetima.

Trenutno djeluje više listova, [[radio]] i [[televizija|televizijskih]] stanica. Većina ih se deklarira kao nezavisni. Grad [[Gradačac]] ima Stari Grad čiji je kompleks vrlo zanimljiv. U [[Srebrenik]]u se nalazi Dom kulture, u kojem se održavaju značajne kulturne manifestacije. Poznata kula [[Zmaj od Bosne|Zmaja od Bosne]], Muzejska zbirka, Banja Ilidža i Centar za kulturu i informisanje, predstavljaju pravo blago kulturne baštine.

Historija današnjeg Tuzlanskog kantona počinje kao ''Tuzlansko-podrinjski kanton'' 18. marta 1994, potpisivanjem [[Vašingtonski sporazum|Vašingtonskog sporazuma]]. Pet godina kasnije, Tuzlansko-podrinjski kanton dobiva svoje današnje ime - Tuzlanski kanton.

== Politika i administracija ==
Tuzlanski kanton je prema zakonu jedan od [[Kantoni Federacije Bosne i Hercegovine|deset kantona Federacije Bosne i Hercegovine]], koji je jedan od dva [[Administrativna jedinica|entiteta]] Bosne i Hercegovine.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.skupstina.tk.gov.ba/ustav|title=Ustav|website=Skupština Tuzlanskog kantona|access-date=20. 12. 2017}}&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:General view of Tuzla - panoramio (1330).jpg|mini|[[Tuzla]], sjedište kantona.]]
[[Datoteka:Municipalities and Cities of Canton Tuzla.png|mini|Općine i gradovi u Tuzlanskom kantonu.]]
Tuzlanski kanton ima vlastitu [[Zakonodavna vlast|zakonodavnu]], [[Izvršna vlast|izvršnu]] i [[Sudska vlast|sudsku vlast]]. Kao i svaki od kantona u FBiH, Tuzlanski kanton posjeduje vlastiti [[ustav]], [[Skupštine kantona Federacije Bosne i Hercegovine|skupštinu]], vladu, [[Zastave i grbovi kantona Federacije Bosne i Hercegovine|simbole]], te mu pripadaju niz isključivih nadležnosti ([[Ministarstva unutrašnjih poslova po kantonima u Federaciji Bosne i Hercegovine|policija]], [[Ministarstvo obrazovanja, nauke i sporta Tuzlanskog kantona|obrazovanje]], korištenje prirodnih resursa, [[Ministarstvo prostornog uređenja Tuzlanskog kantona|prostorna i stambena politika]], kultura), dok su neke nadležnosti podijeljene između kantonalne i federalne vlasti ([[Ministarsvo zdravstva Tuzlanskog kantona|zdravstvo]], [[Ministarstvo za rad, socijalnu politiku i povratak Tuzlanskog kantona|socijalna zaštita]], [[Ministarstvo trgovine, turizma i saobraćaja Tuzlanskog kantona|promet]]).

Građani Tuzlanskog kantona svake četiri godine na općim izborima glasaju za ukupno 35 zastupnika u Skupštini Tuzlanskog kantona. Na osnovu rezultata općih izbora 2022. godine trenutnu vladu Tuzlanskog kantona sačinjava koalicija između [[Stranka demokratske akcije|Stranke demokratske akcije]] (SDA), Demokratske fronte (DF), nezavisnih zastupnika, dok je trenutni premijer Irfan Halilagić (SDA).

Na lokalnom nivou građani Tuzlanskog kantona glasaju svake četiri godine na lokalnim izborima za lokalnu vlast u 7 općina i 6 gradova.
{| class=&quot;wikitable&quot;
!Općina
!Broj naselja
!Broj stanovnika (2013)
!Gustoća (km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;)
!Površina (km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;)
|-
|[[Banovići]]
|20
|22.773
|123,1
|185
|-
|[[Čelić]]
|20
|10.502
|75
|140
|-
|[[Doboj Istok]]
|6
|10.248
|250
|41
|-
|''[[Gračanica|Grad Gračanica]]''
|23
|45.220
|209,4
|216
|-
|''[[Gradačac|Grad Gradačac]]''
|34
|39.340
|180,5
|218
|-
|[[Kalesija]]
|28
|33.053
|164,4
|201
|-
|[[Kladanj]]
|48
|12.348
|37,3
|331
|-
|''[[Lukavac|Grad Lukavac]]''
|44
|44.520
|132,1
|337
|-
|[[Sapna]]
|13
|11.178
|94,7
|118
|-
|''[[Srebrenik|Grad Srebrenik]]''
|49
|39.678
|160
|148
|-
|[[Teočak]]
|10
|7.424
|256
|29
|-
|''[[Tuzla|Grad Tuzla]]''
|66
|110.979
|377,5
|294
|-
|''[[Živinice|Grad Živinice]]''
|29
|57.765
|198,5
|291
|-
|'''Tuzlanski kanton'''
|'''390'''
|'''445.028'''
|'''168'''
|'''2649'''
|}

==Stanovništvo==
Tuzlanski kanton prema [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|popisu iz 2013. godine]] ima 445.028 stanovnika, čime je najmnogoljudniji kanton u Federaciji Bosne i Hercegovine, dok je sa gustoćom od 168 stanovnika/km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; nakon [[Kanton Sarajevo|Sarajevskog]] drugi po gustoći u FBiH. Osim Kladnja, kojeg odlikuje brdsko-planinsko područje i veoma rijetko naseljen te Čelića, mjesto koje je srednje naseljeno, Tuzlanski kanton čine veoma gusto naseljena područja, od kojih je Tuzla najnaseljeniji.

2016. godine učešće osoba starijih od 65 godina iznosi 10,4%, udio radnog kontingenta stanovništva 71,5% i udio osoba između 0-14 godina iznosi 18,1%.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://zpr.ks.gov.ba/sites/zpr.ks.gov.ba/files/demografska_analiza_fbih_po_kantonima_2015.pdf|title=Demografska analiza FBiH po kantonima|last=|first=|date=|website=zpr.ks.gov.ba|publisher=Zavod za planiranje Kantona Sarajevo|access-date=23. 12. 2017|archive-date=19. 8. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190819094958/http://zpr.ks.gov.ba/sites/zpr.ks.gov.ba/files/demografska_analiza_fbih_po_kantonima_2015.pdf|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

{{Stanovništvo BiH
| naslov_tabele            = Sastav stanovništva
| admin_godina             = 2013
| g2013_ukupno             = 445028
| g2013_bosnjaci           = 392356
| g2013_srbi               = 7058
| g2013_hrvati             = 23592
| g2013_bosanci            = 8027
| g2013_romi               = 2821
| g2013_muslimani          = 2839
| g2013_bosanciihercegovci = 2302
| g2013_albanci            = 409
| g2013_jugosloveni        = 151
| g2013_ukrajinci          = 11
| g2013_crnogorci          = 65
| g2013_turci              = 66
| g2013_slovenci           = 51
| g2013_pravoslavci        = 27
| g2013_makedonci          = 54
| g2013_nisu_izjasnili     = 3444
| g2013_nepoznato          = 763
| g1991_ukupno             = 502418
| g1991_muslimani          = 334843
| g1991_srbi               = 83268
| g1991_hrvati             = 39846
| g1991_jugosloveni        = 34310
}}

== Privreda i infrastruktura ==
[[Datoteka:Tuzla Thermal Power Plant02A.jpg|mini|[[Termoelektrana Tuzla|Tuzlanska termoelektrana]].]]

=== Privreda ===
Najvažnija [[privreda|privredna]] grana Tuzlanskog kantona je [[Manufaktura|industrija]]. Područje kantona raspolaže raznovrsnim resursima, na čemu je izrastao širok dijapazon industrijske proizvodnje. [[Ugalj]] i [[kamena so]], dva su najvažnija [[mineral]]na resursa ove regije. Solno ležište je jedino ove vrste u Bosni i Hercegovini, dok je prema rezervama uglja ovaj prostor najveće energetsko područje Bosne i Hercegovine. Industrijski proizvodi i razne robe, koji su stizali na ove prostore, potiskivali su tradicionalnu zanatsku proizvodnju i čaršijsku trgovinu.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.kpktz.ba/index.php/privreda-tk/privreda-tuzlanskog-kantona|title=Privreda Tuzlanskog Kantona|website=www.kpktz.ba|access-date=22. 12. 2017|archive-date=31. 1. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180131023453/http://www.kpktz.ba/index.php/privreda-tk/privreda-tuzlanskog-kantona|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Sa preko miljardu tona rezervi mineralnih sirovina i 100-godišnjom tradicijom eksplotacije, Tuzlanski kanton je najznačajaniji rudarsko-industrijski bazen u Bosni i Hercegovini. 2009. godine u rudnicima Tuzlanskog kantona je proizvedeno oko 4,6 miliona tona uglja, od čega najviše u [[Rudnici Kreka|rudnicima Kreka]] (2,7 miliona tona). Većina tog uglja se sagorjeva kasnije u [[Termoelektrana Tuzla|Termoelektrani Tuzla]], koja je sa instalisanom snagom od 715 MW najveće energetsko postrojenje Bosne i Hercegovine. Taj sektor ekonomije broji i veoma značajne investicije, kao što su izgradnja novog bloka TE Tuzla ili planiranje izgradnje termoelektrane u Banovićima.
[[Datoteka:Tuzla Valley coal mines.jpg|mini|Pregled rudnika u tuzlanskom bazenu.]]
Osim energetske industrije i rudarstva, značajne privredne grane su sa više od 4000 radnika metalna industrija (npr. [[Cimos]] u Gradačcu ili [[TTU energetik|TTU]] u Tuzli), drvna industrija sa oko 2700 zaposlenih (npr. [[Isowood Gračanica|Isowood]] u Gračanici ili [[Izazov (kompanija)|Izazov]] u Kalesiji), prehrambena industrija i poljoprivreda sa 2000 zaposlenih (npr. [[Pivara Tuzla|Pivara]] ili [[Bony (kompanija)|Bony]] iz Tuzle), tekstilna industrija (npr. [[Intral BH]]) i hemijska industrija sa 2400 zaposlenih (npr. [[Sisecam Soda Lukavac|Sisecam Soda]] u Lukavcu ili [[Solana Tuzla]], koja je jedina solana u BiH). Sa 114.102 hektara poljoprivrednog zemljišta, što čini 49% ukupne teretorije kantona, poljorprivreda je također veoma važan sektor u TK.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.vladatk.kim.ba/Vlada/Dokumenti/2014/vodici/171214/Vodic_za_investitore_Tuzlanskog_kantona_FINAL_za_WEB.pdf|title=Vodič za investitore Tuzlanskog kantona|last=|first=|date=|website=vladatk.kim.ba|publisher=Vlada Tuzlanskog kantona|access-date=23. 12. 2017|archive-date=10. 10. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20171010174036/http://www.vladatk.kim.ba/Vlada/Dokumenti/2014/vodici/171214/Vodic_za_investitore_Tuzlanskog_kantona_FINAL_za_WEB.pdf|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

=== Infrastruktura ===

==== Saobraćaj ====

===== Putevi =====
Kroz Tuzlanski kanton prolaze sljedeći magistralni putevi:

Sa zapada na istok: [[Magistralni put M4]] ([[Novi Grad]] – [[Karakaj]]) i [[Magistralni put M19.2|M19.2]] (Kladanj – [[Vlasenica]])

Sa juga na sjever: [[Magistralni put M1.8]] ([[Orašje]] – Tuzla) i M18 ([[Bijeljina]] – [[Šćepan Polje]])

Ukupna dužina magistralnih puteva u Tuzlanskom kantonu iznosi 249,89&amp;nbsp;km.&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://jpdcfbh.ba/bs/aktivnosti/mreza-magistralnih-cesta/37|title=Mreža Magistralnih Cesta u FBiH|newspaper=BIHAMK.BA|access-date=23. 12. 2017}}&lt;/ref&gt;

===== Željeznica =====
Kroz Tuzlanski kanton prolaze [[Željezniča pruga Doboj-Tuzla|pruge Doboj-Tuzla]] (kroz Lukavac i Tuzlu), [[Željeznička pruga Tuzla-Zvornik|pruga Tuzla-Zvornik]] (kroz Kalesiju i Tuzlu) i [[Željeznička pruga Brčko-Banovići|pruga Brčko-Banovići]] (kroz Banoviće, Živinice, Tuzlu i Srebrenik).

===== Aviopromet =====

[[Međunarodni aerodrom Tuzla]] (TZL), smješten u [[Dubrave Gornje|Gornjim Dubravama]], 15 kilometara od Tuzle, je nakon [[Međunarodni aerodrom Sarajevo|Sarajevskog aerodroma]] drugi najprometniji aerodrom u Bosni i Hercegovini, sa ukupno 311.398 putnika (2016).&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://www.6yka.com/novost/124233/tuzla-biljezi-30-puta-vise-putnika-od-banjaluke-u-martu-banjalucki-aerodrom-imao-najmanje-putnika-u-2016.godini|title=Tuzla bilježi 30 puta više putnika od Banjaluke u martu, banjalučki aerodrom imao najmanje putnika u 2016.godini!|last=(www.promotim.ba)|first=Centar za informativnu dekontaminaciju mladih Banjaluka {{!}} Developed by Promotim|newspaper=6yka.com|access-date=23. 12. 2017|archive-date=23. 6. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170623132957/http://www.6yka.com/novost/124233/tuzla-biljezi-30-puta-vise-putnika-od-banjaluke-u-martu-banjalucki-aerodrom-imao-najmanje-putnika-u-2016.godini|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

===== Javni prijevoz =====
Centar javnog prijevoza Tuzlanskog kantona je Tuzla. Sa više od pola miliona putnika na godišnjem nivou i ukupno 35 prijevoznika koji saobraćaju preko nje, tuzlanska autobuska stanica je najveća u TK i jedna od najvećih u Bosni i Hercegovini. S autobuskih stanica TK postoje brojne autobuske linije prema inostranstvu i drugim gradovima u Bosni i Hercegovini.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.transturist.ba/?g=stanica&amp;s=stranica&amp;m=46&amp;n=AUTOBUSNA_STANICA_TUZLA|title=Trans Turist dd - AUTOBUSNA STANICA TUZLA|website=www.transturist.ba|access-date=23. 12. 2017}}&lt;/ref&gt;

Iako kroz TK prolaze ukupno tri pruge, nakon ukidanja željezničke linije Sarajevo-Beograd 2012. samo još na pruzi Doboj-Tuzla postoji redovan putnički promet, pa su tako samo Lukavac i Tuzla u okviru lokalne linije Tuzla-Doboj spojeni na putničku mrežu Željeznica Federacije Bosne i Hercegovine. Iz [[Doboj]]a postoji mogućnost presjedanja u mrežu brzih vozova ''BH Voz'' prema [[Banja Luka|Banjoj Luci]] i [[Sarajevo|Sarajevu]] (pa iz Sarajeva preko [[Mostar]]a dalje prema [[Čapljina|Čapljini]]), čime su Lukavac i Tuzla spojeni sa svim najvećim gradovima u Bosni i Hercegovini.&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://www.6yka.com/novost/127187/od-danas-bh-vozom-povezani-sarajevo-tuzla-doboj-i-banjaluka|title=Od danas 'BH vozom' povezani Sarajevo, Tuzla, Doboj i Banjaluka|last=(www.promotim.ba)|first=Centar za informativnu dekontaminaciju mladih Banjaluka {{!}} Developed by Promotim|newspaper=6yka.com|access-date=23. 12. 2017|archive-date=13. 2. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210213064214/https://www.6yka.com/novosti/od-danas-39bh-vozom39-povezani-sarajevo-tuzla-doboj-i-banjaluka|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

==== Obrazovanje ====
[[Datoteka:13.05.11 Tuzla ŽRS 813.039 (5805473633).jpg|mini|Lokalni voz linije Doboj-Tuzla u željezničkoj stanici u Tuzli.]]
U Tuzlanskom kantonu postoje ukupno 32 državne srednje škole i brojne osnovne škole. [[Univerzitet u Tuzli]], jedini u Tuzlanskom kantonu, broji ukupno 11 fakulteta i tri akademija, te 15.000 studenata.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.eduinfo.ba/drzavne-srednje-skole|title=Državne srednje škole u Bosni i Hercegovini|website=Srednje škole|access-date=23. 12. 2017|archive-date=27. 12. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20171227090029/http://www.eduinfo.ba/drzavne-srednje-skole|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

==== Zdravstvo ====
Glavna bolnica u TK je [[Univerzitetski klinički centar Tuzla]], koja je jedna od pet ustanova tercijarnog nivoa zdravstvene zaštite u Bosni i Hercegovini. Pored toga, postoji još opća bolnica u Gračanici, [[Specijalna bolnica &quot;Centar za srce BH&quot; Tuzla|specijalna bolnica &quot;Centar za srce BH&quot;]] (jedna od pet u BiH), te brojni [[Dom zdravlja|domovi zdravlja]].

== Politika ==
=== Kantonalna skupština ===
[[Skupštine kantona Federacije Bosne i Hercegovine|Skupštinu kantona]] na osnovu [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2022 - kantonalne skupštine Federacije Bosne i Hercegovine|Općih izbora u BiH 2022.]] sačinjava 35 zastupnika.&lt;ref name=&quot;B&quot;&gt;[https://www.izbori.ba/Rezultati_izbora/?resId=32&amp;langId=1#/7/203/0/0/0 Konačni rezultati Općih izbora u BiH 2022 – kantonalne skupštine]&lt;/ref&gt;
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:left; font-size: 90%; width:56%;&quot;
! colspan=&quot;2&quot; |Stranka
!Broj
glasova
!%
!Ukupan
broj mandata
|- align=&quot;center&quot;
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};&quot; |
| align=&quot;left&quot; |[[Stranka demokratske akcije]]
|60.559
|30,20
|13
|- align=&quot;center&quot;
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}};&quot; |
| align=&quot;left&quot; |[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|Socijaldemokratska partija BiH]]
|37.156
|18,53
|8
|- align=&quot;center&quot;
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|DF|tamno|BS}};&quot; |
| align=&quot;left&quot; |[[Demokratska fronta]]–[[Građanski savez (Bosna i Hercegovina)|Građanski savez]]
|20.705
|10,32
|4
|- align=&quot;center&quot;
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|PDA|tamno|BS}};&quot; |
| align=&quot;left&quot; |[[Pokret demokratske akcije]]
|16.102
|8,03
|3
|- align=&quot;center&quot;
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SzBiH|tamno|BS}};&quot; |
| align=&quot;left&quot; |[[Stranka za Bosnu i Hercegovinu]]
|10.755
|5,36
|2
|- align=&quot;center&quot;
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|NiP|tamno|BS}};&quot; |
| align=&quot;left&quot; |[[Narod i pravda]]
|10.606
|5,29
|2
|- align=&quot;center&quot;
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SD BiH|tamno|BS}};&quot; |
| align=&quot;left&quot; |[[Socijaldemokrate Bosne i Hercegovine]]{{Efn|[[Socijaldemokrate Bosne i Hercegovine|SD BiH]] je u Tuzlanskom [[Kantoni Federacije Bosne i Hercegovine|kantonu]] nastupila u koaliciji sa strankom [[Zeleni pokret]].|naziv=Napomena 7|grupa=koalicija}}
|8.002
|3,99
|2
|- align=&quot;center&quot;
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|NS|tamno|BS}};&quot; |
| align=&quot;left&quot; |[[Naša stranka]]
|7.062
|3,52
|1
|-
! colspan=&quot;2&quot; |Ukupno:
! colspan=&quot;2&quot; |170.947
!35
|}

== Također pogledajte ==
* [[Administrativna podjela Bosne i Hercegovine]]

== Napomene ==
&lt;references group=&quot;lower-alpha&quot;/&gt;

== Reference ==
{{refspisak|30em}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Canton Tuzla}}
* [http://www.vladatk.kim.ba/ Službeni sajt Tuzlanskog kantona] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110924075514/http://www.vladatk.kim.ba/ |date=24. 9. 2011 }}

{{Općine Tuzlanskog kantona}}
{{Administrativna podjela Bosne i Hercegovine}}

[[Kategorija:Tuzlanski kanton]]
[[Kategorija:Kantoni Federacije Bosne i Hercegovine]]</text>
      <sha1>de866d1bv4k9v7sqjvr9ugzdz5psszk</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>FK Borac Banja Luka</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1556</id>
    <revision>
      <id>3922086</id>
      <parentid>3916901</parentid>
      <timestamp>2026-08-25T16:27:27Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bakir123</username>
        <id>110053</id>
      </contributor>
      <comment>/* Evropski nastupi */</comment>
      <origin>3922086</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="24184" sha1="b43f8z9st8lz0u62ad5s396c8jo0qav" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
{{Infokutija fudbalski klub
| Boja1             = white
| Boja2             = #d92c2c
| Ime kluba         = FK Borac Banja Luka
| Puno ime          = Fudbalski klub&lt;br&gt;Borac Banja Luka
| Grb               = FK Borac Banja Luka.svg
| veličina_grba     = 160px
| Nadimak           = ''Crveno-plavi''&lt;br&gt;''Krajiški ponos''&lt;br&gt;''Velikan iz Platonove''
| Osnovan           = 4. juli 1926.
| Raspušten         =
| Lokacija          = [[Banja Luka]]&lt;br&gt;[[Bosna i Hercegovina]]
| Boje              = {{colorbox|#d92c2c}} {{colorbox|#2d4f9e}}
| Federacija        = [[Nogometni savez Bosne i Hercegovine|N/FS BIH]]
| Konfederacija     =
| Liga              = [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]]
| Stadion           = [[Gradski stadion Banja Luka|GS Banja Luka]]
| Kapacitet         = 9.730&lt;ref&gt;{{cite web|title=Kapacitet Gradskog stadiona Banja Luka|url=http://www.borac-sport.com/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=16&amp;Itemid=109|website=borac-sport.com|access-date=7. 8. 2015}}&lt;/ref&gt;
| Vlasnik kluba     =
| Predsjednik kluba = {{ZD|BiH}} [[Zvjezdan Misimović]]
| Trener            = {{ZD|BiH}} [[Vinko Marinović]]
| Uspjesi           =
| Nacionalni kupovi =
| Evropski kupovi   =
| Adresa            =
| Plasman u prethodnoj sezoni    = 1. mjesto
| Prethodna sezona  = [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2025/2026.|2025/26.]]
| Webstranica       = [http://www.fkborac.net/ fkborac.net]
| Trenutna sezona   =
| uzorak_lr1   = _borac2021h
| uzorak_t1    = _borac2021h
| uzorak_dr1   = _borac2021h
| uzorak_š1    = _borac2021h
| uzorak_č1    =
| lijeva ruka1 = FF0000
| tijelo1      = FF0000
| desna ruka1  = FF0000
| šorc1        = 0000D8
| čarape1      = FF0000
| uzorak_lr2   = _borac2021a
| uzorak_t2    = _borac2021a
| uzorak_dr2   = _borac2021a
| uzorak_š2    = _borac2021a
| uzorak_č2    =
| lijeva ruka2 = FFFFFF
| tijelo2      = FFFFFF
| desna ruka2  = FFFFFF
| šorc2        = FFFFFF
| čarape2      = FFFFFF
| uzorak_lr3   = _borac2021t
| uzorak_t3    = _borac2021t
| uzorak_dr3   = _borac2021t
| uzorak_š3    = _borac2021t
| uzorak_č3    =
| lijeva ruka3 = 000000
| tijelo3      = 000000
| desna ruka3  = 000000
| šorc3        = 000000
| čarape3      = 000000
}}
'''Fudbalski klub Borac Banja Luka''' je nogometni klub iz [[Banja Luka|Banje Luke]], [[Bosna i Hercegovina]]. Takmiči se u [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer ligi Bosne i Hercegovine]], i aktuelni je šampion.

Osnovan je 1926. godine, a obnovljen 22. juna 1945. godine, nakon četverogodisnje pauze (1941–1945) zbog [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. Najveći uspjesi kluba su osvajanje kupa Jugoslavije 1988. godine, osvajanje Mitropa kupa 1992. godine, osvajanje kupa Bosne i Hercegovine 2010. godine, te osvajanje Premijer lige Bosne i Hercegovine. Tradicionalne boje kluba su crvena i plava. Domaće utakmice igra na [[Gradski stadion Banja Luka|Gradskom stadionu]] u Banjoj Luci, a navijačka grupa koja prati ovaj klub nosi naziv Lešinari.

== Historija ==
[[Datoteka:FK-Borac-Banja-Luka.png|mini|lijevo|150p|Stari grb Borca]]
Klub je osnovala grupa trgovačkih pomoćnika koji su se okupljali se u gostioni ''Putnik'' u Banjoj Luci po dogovoru iz 1925. Osnivačka skupština kluba održana je 4. jula 1926. godine. Razgovoru su  prisustvovali: Mile i Brane Stefanović, Nikola i Mile Pucar, Branko i Božidar Ilić, Rudi Hiter, Mustafa Softić, Zdravko Šerbl, Savo Novaković, Žarko Vranješević, Emil Zrelec i još nekoliko mladića, uglavnom trgovačkih pomoćnika.

Po tome je klub dobio svoje prvo ime &quot;Radnički sportski klub Borac&quot; Za predsjednika RSK Borac izabran je Rudolf-Rudi Hiter, potpredsjednik je bio Savo Novaković, Mustafa Softić bio je prvi, a Nikola Kuković drugi sekretar, za blagajnike su izabrani: Milan Petrović (prvi), Dušan Balaban (drugi). U upravi su još bili: Vjekoslav Rotkvić, Miloš Jovanović, Omer Isović, Božidar Ilić, Aleksandar Kovač, Dušan Petrović, Milivoje Kovačević. Tom prilikom izabran je i Nadzorni odbor a njega su sačinjavali: Đoko Jovanović, predsjednik, Dragutin Volk, Branko Krivokuća, Milan Prica, Joup Zeba.

==Uspjesi==
===Domaći===
====Liga====
* '''[[Premijer liga Bosne i Hercegovine]]:'''
**'''Prvaci (4):''' [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2010/2011.|2010/11]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2020/2021.|2020/21]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2023/2024.|2023/24]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2025/2026.|2025/26.]]
**Drugoplasirani (2): [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2022/2023.|2022/23]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2024/2025.|2024/25.]]
* '''[[Prva nogometna liga Republike Srpske|Prva liga Republike Srpske]]:'''
**'''Prvaci (5):''' 2000/01, 2005/06, 2007/08, 2016/17, 2018/19. '''(rekord)'''
**Drugoplasirani (1): 1997/98.

====Kupovi====
* '''[[Kup Jugoslavije u nogometu|Kup Jugoslavije]]:'''
**'''Prvaci  (1):''' 1987/88.
**Drugoplasirani  (1): 1974.
* '''[[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu|Kup Bosne i Hercegovine]]:'''
**'''Prvaci  (1):''' 2009/10.
**Drugoplasirani (3): 2003/04, [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu 2020/2021.|2020/21]], 2023/24.
* '''[[Superkup Bosne i Hercegovine u nogometu|Superkup Bosne i Hercegovine]]:'''
**Drugoplasirani (1): 2024.
* '''[[Kup Republike Srpske u nogometu|Kup Republike Srpske]]:'''
**'''Prvaci  (8):''' 1994/95, 1995/96, 2008/09, 2010/11, 2011/12, 2022/23, 2024/25, 2025/26. '''(rekord)'''

===Evropski===
* '''[[Mitropa kup]]:'''
**'''Prvaci  (1):''' 1992.

== Plasman po sezonama ==
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;width: 50%;&quot;
|-
|-style=&quot;background-color:#CCF;&quot;
! style=&quot;width: 20%; text-align:left;&quot; |Sezona
! style=&quot;width: 50%; text-align:left;&quot; |Liga
! style=&quot;width: 15%; text-align:center;&quot; |Rang
! style=&quot;width: 15%; text-align:center;&quot; |Pozicija
! style=&quot;width: 15%; text-align:center;&quot; |Bodovi
|-
| [[Prva nogometna liga Republike Srpske 2001/2002.|2001/02.]]
| [[Prva nogometna liga Republike Srpske|Prva liga RS]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; | II
| style=&quot;text-align:center; background:#ccffcc;&quot; | 3/16.
| style=&quot;text-align:center; background:#ccffcc;&quot; | 55
|-
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2002/2003.|2002/03.]]
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; | I
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 7/20.
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 54
|-
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2003/2004.|2003/04.]]
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; | I
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 7/16.
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 39
|-
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2004/2005.|2004/05.]]
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; | I
| style=&quot;text-align:center; background:#ffcccc;&quot; | 15/16.
| style=&quot;text-align:center; background:#ffcccc;&quot; | 40
|-
| [[Prva nogometna liga Republike Srpske 2005/2006.|2005/06.]]
| [[Prva nogometna liga Republike Srpske|Prva liga RS]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; | II
| style=&quot;text-align:center; background:#ccffcc;&quot; | 1/16.
| style=&quot;text-align:center; background:#ccffcc;&quot; | 62
|-
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2006/2007.|2006/07.]]
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; | I
| style=&quot;text-align:center; background:#ffcccc;&quot; | 15/16.
| style=&quot;text-align:center; background:#ffcccc;&quot; | 39
|-
| [[Prva nogometna liga Republike Srpske 2007/2008.|2007/08.]]
| [[Prva nogometna liga Republike Srpske|Prva liga RS]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; | II
| style=&quot;text-align:center; background:#ccffcc;&quot; | 1/16.
| style=&quot;text-align:center; background:#ccffcc;&quot; | 67
|-
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2008/2009.|2008/09.]]
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; | I
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 5/16.
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 49
|-
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2009/2010.|2009/10.]]
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; | I
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 3/16.
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 53
|-
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2010/2011.|2010/11.]]
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; | I
| style=&quot;text-align:center; background:#ffd700;&quot; | 1/16.
| style=&quot;text-align:center; background:#ffd700;&quot; | 64
|-
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2011/2012.|2011/12.]]
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; | I
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 3/16.
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 55
|-
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2012/2013.|2012/13.]]
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; | I
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 3/16.
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 51
|-
|-
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2013/2014.|2013/14.]]
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; | I
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 6/16.
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 45
|-
|-
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2014/2015.|2014/15.]]
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; | I
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 5/16.
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 49
|-
|-
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2015/2016.|2015/16.]]
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; | I
| style=&quot;text-align:center; background:#ffcccc;&quot; | 11/16.
| style=&quot;text-align:center; background:#ffcccc;&quot; | 36
|-
|-
| [[Prva nogometna liga Republike Srpske 2016/2017.|2016/17.]]
| [[Prva liga RS]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; | II
| style=&quot;text-align:center; background:#ccffcc;&quot; | 1/12.
| style=&quot;text-align:center; background:#ccffcc;&quot; | 81
|-
|-
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2017/2018.|2017/18.]]
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; | I
| style=&quot;text-align:center; background:#ffcccc;&quot; | 9/12.
| style=&quot;text-align:center; background:#ffcccc;&quot; | 38
|-
|-
| [[Prva nogometna liga Republike Srpske 2018/2019.|2018/19.]]
| [[Prva liga RS]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; | II
| style=&quot;text-align:center; background:#ccffcc;&quot; | 1/12.
| style=&quot;text-align:center; background:#ccffcc;&quot; | 80
|-
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2019/2020.|2019/20.]]
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; | I
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 4/12.
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 36
|-
|[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2020/2021.|2020/21.]]
|[[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; | I
| style=&quot;text-align:center; background:#ffd700;&quot; | 1/12.
| style=&quot;text-align:center; background:#ffd700;&quot; | 67
|-
|[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2021/2022.|2021/22.]]
|[[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; | I
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 3/12.
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 54
|-
|[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2022/2023.|2022/23.]]
|[[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; | I
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 2/12.
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 58
|-
|[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2023/2024.|2023/24.]]
|[[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; | I
| style=&quot;text-align:center; background:#ffd700;&quot; | 1/12.
| style=&quot;text-align:center; background:#ffd700;&quot; | 78
|-
|[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2024/2025.|2024/25.]]
|[[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; | I
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 2/12.
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 81
|-
|[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2025/2026.|2025/26.]]
|[[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; | I
| style=&quot;text-align:center; background:#ffd700;&quot; | 1/10.
| style=&quot;text-align:center; background:#ffd700;&quot; | 86
|}

== Evropski nastupi ==
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! Sezona
! Takmičenje
! Runda
! Država
! Klub
! Domaćin
! Gost
!
|-
|rowspan=2|[[UEFA Kup pobjednika kupova 1975/1976.|1975/76.]]
|rowspan=2|[[UEFA Kup pobjednika kupova]]
|1. kolo
|{{flagicon|LUX}}
|[[US Rumelange|Rumelange]]
|9–0
|5–1
|[[File:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
|2. kolo
|{{flagicon|BEL}}
|[[RSC Anderlecht|Anderlecht]]
|1–0
|0–3
|[[File:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
|[[UEFA Kup pobjednika kupova 1988/1989.|1988/89.]]
|[[UEFA Kup pobjednika kupova]]
|1. kolo
|{{flagicon|SSSR}}
|[[FK Metalist Harkov|Metalist Harkov]]
|2–0
|0–4
|[[File:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
|rowspan=2|[[Mitropa kup 1992.|1992.]]
|rowspan=2|[[Mitropa kup]]
|1/2 finale
|{{flagicon|ITA}}
|[[US Foggia|Foggia]]
|2–2 (4–2) p.
|{{n/a}}
|[[File:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
|Finale
|{{flagicon|MAĐ}}
|[[BVSC Budapest]]
|1–1 (5–3) p.
|{{n/a}}
|[[File:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
|[[UEFA Evropska liga 2010/2011.|2010/11.]]
|[[UEFA Evropska liga]]
|2. kvalifikacijska runda
|{{flagicon|ŠVI}}
|[[FC Lausanne-Sport|Lausanne-Sport]]
|1–1
|0–1
|[[File:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
|[[UEFA Liga prvaka 2011/2012.|2011/12.]]
|[[UEFA Liga prvaka]]
|2. kvalifikacijska runda
|{{flagicon|IZR}}
|[[Maccabi Haifa FC|Maccabi Haifa]]
|3–2
|1–5
|[[File:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
|[[UEFA Evropska liga 2012/2013.|2012/13.]]
|[[UEFA Evropska liga]]
|1. kvalifikacijska runda
|{{flagicon|CG}}
|[[FK Čelik Nikšić|Čelik Nikšić]]
|2–2
|1–1
|[[File:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
|rowspan=2|[[UEFA Evropska liga 2020/2021.|2020/21.]]
|rowspan=2|[[UEFA Evropska liga]]
|1. kvalifikacijska runda
|{{flagicon|CG}}
|[[FK Sutjeska Nikšić|Sutjeska Nikšić]]
|1–0
|{{n/a}}
|[[File:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
|2. kvalifikacijska runda
|{{flagicon|POR}}
|[[Rio Ave FC|Rio Ave]]
|0–2
|{{n/a}}
|[[File:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
|rowspan=2|2021/22.
|[[UEFA Liga prvaka 2021/2022.|UEFA Liga prvaka]]
|1. kvalifikacijska runda
|{{flagicon|RUM}}
|[[CFR Cluj]]
|2–1
|1–3
|[[File:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
|[[UEFA Evropska konferencijska liga 2021/2022.|UEFA Evropska konferencijska liga]]
|2. kvalifikacijska runda
|{{flagicon|SJI}}
|[[Linfield FC|Linfield]]
|0–0
|0−4
|[[File:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
|[[UEFA Evropska konferencijska liga 2022/2023.|2022/23.]]
|[[UEFA Konferencijska liga|UEFA Evropska konferencijska liga]]
|1. kvalifikacijska runda
|{{flagicon|FAR}}
|[[B36 Tórshavn]]
|2–0
|1–3 (3–4) p.
|[[File:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
|[[UEFA Evropska konferencijska liga 2023/2024.|2023/24.]]
|[[UEFA Konferencijska liga|UEFA Evropska konferencijska liga]]
|2. kvalifikacijska runda
|{{flagicon|AUT}}
|[[FK Austria Beč|Austria Beč]]
|1–2
|0–1
|[[File:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
|rowspan=12|2024/25.
|rowspan=2|[[UEFA Liga prvaka 2024/2025.|UEFA Liga prvaka]]
|1. kvalifikacijska runda
|{{flagicon|ALB}}
|[[KF Egnatia|Egnatia]]
|1–0
|1–2 (4–1) p.
|[[File:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
|2. kvalifikacijska runda
|{{flagicon|GRČ}}
|[[PAOK FC|PAOK]]
|0–1
|2–3
|[[File:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
|rowspan=2|[[UEFA Evropska liga 2024/2025.|UEFA Evropska liga]]
|3. kvalifikacijska runda
|{{flagicon|FAR}}
|[[KÍ Klaksvík|KÍ]]
|3–1
|1–2
|[[File:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
|Doigravanje
|{{flagicon|MAĐ}}
|[[Ferencvárosi TC|Ferencváros]]
|1–1 (2–3) p.
|0–0
|[[File:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
|rowspan=8|[[UEFA Konferencijska liga 2024/2025.|UEFA Konferencijska liga]]
|rowspan=6|Ligaška faza
|{{flagicon|GRČ}}
|[[Panathinaikos FC|Panathinaikos]]
|1–1
|{{n/a}}
|rowspan=6|[[File:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
|{{flagicon|KIP}}
|[[APOEL FC|APOEL]]
|{{n/a}}
|1–0
|-
|{{flagicon|ISL}}
|[[Knattspyrnufélagið Víkingur|Víkingur]]
|{{n/a}}
|0–2
|-
|{{flagicon|AUT}}
|[[LASK]]
|2–1
|{{n/a}}
|-
|{{flagicon|IRS}}
|[[Shamrock Rovers FC|Shamrock Rovers]]
|{{n/a}}
|0–3
|-
|{{flagicon|KIP}}
|[[AC Omonia|Omonia]]
|0–0
|{{n/a}}
|-
|Nokaut-faza
|{{flagicon|SVN}}
|[[NK Olimpija Ljubljana (2005)|Olimpija Ljubljana]]
|1–0
|0–0
|[[File:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
|Osmina-finala
|{{flagicon|AUT}}
|[[SK Rapid Beč|Rapid Beč]]
|1–1
|1–2
|[[File:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
|[[UEFA Konferencijska liga 2025/2026.|2025/26.]]
|[[UEFA Konferencijska liga]]
|1. kvalifikacijska runda
|{{flagicon|AND}}
|[[FC Santa Coloma|Santa Coloma]]
|1–4
|2–0
|[[File:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
|rowspan=12|2026/27.
|[[UEFA Liga prvaka 2026/2027.|UEFA Liga prvaka]]
|1. kvalifikacijska runda
|{{flagicon|BUG}}
|[[PFC Levski Sofija|Levski Sofija]]
|1–1
|0–4
|[[File:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
|rowspan=3|[[UEFA Konferencijska liga 2026/2027.|UEFA Konferencijska liga]]
|2. kvalifikacijska runda
|{{flagicon|MOL}}
|[[FC Petrocub Hîncești|Petrocub Hîncești]]
|3–0
|3–3
|[[File:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
|3. kvalifikacijska runda
|{{flagicon|BLR}}
|[[FC Maxline Vitebsk|ML Vitebsk]]
|1–0
|1–2 (4–2) p.
|[[File:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
|Doigravanje
|{{flagicon|ISL}}
|[[Knattspyrnufélagið Víkingur|Víkingur Reykjavík]]
|
|3–1
|
|}

== Stadion ==
[[Datoteka:Gradski stadion Banja Luka, Septembre 2012.jpg|thumb|262x262px|Stadion FK Borca]]
FK Borac svoje utakmice igra na banjalučkom [[Gradski stadion Banja Luka|Gradskom stadionu]].

Gradski stadion se nekada zvao Stadion Bana Kujundžića. Napravljen je kao domaći teren ekipi FK Krajišnik. Datum otvaranja stadiona je 5. septembar 1937. godine, vijest o svečanom otvaranju Stadiona Bana Kujundžića“ö prenijele su i tadašnje [[Vrbaske novine]].{{Izvor}} Na temeljima tog stadiona, na kom je drvene tribine konstruisao inžinjer Žarko Malić, ponikao je sadašnji Gradski stadion Banjaluka. FK Krajišnik je nakon Drugog svjetskog rata dobio današnji naziv i danas stadion služi kao domaći teren Fudbalskog kluba Borac.

== Navijači ==
Navijači Borca su poznati pod imenom ''Lešinari''. Oni prvenstveno prate domaće i gostujuće utakmice fudbalskog kluba, ali povremeno prate i [[OKK Borac Banja Luka|košarkaše]] i [[RK Borac Banja Luka|rukometaše]] Borca. Njihovi transparenti se prvi put na stadionu pojavljuju 18. novembra 1987. godine, na utakmici kupa između Borca i [[FK Vojvodina Novi Sad|Vojvodine]] iz [[Novi Sad|Novog Sada]]. Od sezone 2017/18. se nalaze na sjevernoj tribini, dok su prije toga bili smješteni na istočnoj tribini.

== Igrači ==
=== Trenutni sastav ===
''Posljednja izmjena: 26. juni 2021.''
{{Nogometna ekipa početak|sakrijnapomenu=1}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=1|nac=SRB|ime=Bojan Pavlović|poz=G}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=2|nac=BIH|ime=Filip Račić|poz=O}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=5|nac=BIH|ime=Marko Kujundžić|poz=O}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=6|nac=SRB|ime=Dejan Uzelac|poz=O}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=7|nac=BIH|ime=Dino Ćorić|poz=O}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=9|nac=BIH|ime=Bojan Marković|poz=N}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=10|nac=BIH|ime=Almedin Ziljkić|poz=V}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=11|nac=BIH|ime=Đorđe Ćosić|poz=O}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=14|nac=BIH|ime=Siniša Dujaković|poz=O}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=15|nac=KAM|ime=Donald Molls|poz=V}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=16|nac=BIH|ime=Aleksandar Vojnović|poz=V}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=18|nac=BIH|ime=Aleksandar Subić|poz=O}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=19|nac=BIH|ime=Jovo Lukić|poz=N}}
{{Nogometna ekipa sredina}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=21|nac=SRB|ime=Dejan Bosančić|poz=V}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=22|nac=BIH|ime=David Čavić|poz=V}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=23|nac=BIH|ime=Stojan Vranješ|poz=V}}([[Kapiten (nogomet)|C]])
{{Nogometna ekipa igrač|br=24|nac=SRB|ime=Dejan Meleg|poz=V}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=25|nac=BIH|ime=Nikola Lakić|poz=G}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=28|nac=BIH|ime=Đorđe Milojević|poz=O}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=45|nac=GRČ|ime=Panagiotis Moraitis|poz=N}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=99|nac=SRB|ime=Goran Zakarić|poz=V}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=–|nac=BIH|ime=Nikola Ćetković|poz=G}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=–|nac=CG|ime=Milan Vušurović|poz=V}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=–|nac=BIH|ime=Amar Begič|poz=V}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=–|nac=BIH|ime=Enver Kulašin|poz=V}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=–|nac=HRV|ime=Ante Živković|poz=V}}
{{Nogometna ekipa kraj}}

== Poznati igrači ==
{{Glavni|Bivši nogometaši FK Borac Banja Luka}}
{{div col|colwidth=30em}}
* {{ZD|JUG}} [[Zlatan Arnautović]]
* {{ZD|JUG}} [[Suad Beširević]]
* {{ZD|JUG}} [[Milorad Ratković]]
* {{ZD|JUG}} [[Borče Sredojević]]
* {{ZD|JUG}} [[Mladen Klobučar]]
* {{ZD|JUG}} [[Abid Kovačević]]
* {{ZD|BIH}} [[Branislav Kunić]]
* {{ZD|BIH}} [[Vladar Grujić]]
* {{ZD|BIH}} [[Miroslav Stevanović]]
* {{ZD|BIH}} [[Vule Trivunović]]
* {{ZD|BIH}} [[Ognjen Vranješ]]
* {{ZD|BIH}} [[Bojan Puzigaća]]
{{div col end}}

== Treneri ==
{{div col|colwidth=30em}}
* {{ZD|JUG}} [[Mirko Kokotović]] (1960–1962)
* {{ZD|JUG}} [[Miroslav Brozović]] (1963)
* {{ZD|JUG}} [[Momčilo Spasojević]] (1963–1967)
* {{ZD|JUG}} [[Đorđe Detlinger]] (1967–1968)
* {{ZD|JUG}} [[Krešimir Arapović]] (1968–1970)
* {{ZD|JUG}} [[Franjo Glaser]] (1970–1972)
* {{ZD|JUG}} [[Gojko Zec]] (1972)
* {{ZD|JUG}} [[Miljenko Mihić]] (1975)
* {{ZD|JUG}} [[Husnija Fazlić]] (1977–1984)
* {{ZD|JUG}} [[Zoran Smileski]] (1984–1985)
* {{ZD|JUG}} [[Husnija Fazlić]] (1985–1988)
* {{ZD|JUG}} [[Josip Kuže]] (1988–1989)
* {{ZD|JUG}} [[Vladimir Popović|Vladica Popović]]
* {{ZD|JUG}} [[Marko Valok]]
* {{ZD|JUG}} [[Đorđe Gerum]]
* {{ZD|JUG}} [[Ivan Čabrinović]]
* {{ZD|JUG}} [[Stanko Poklepović]] (1989–1990)
* {{ZD|JUG}} [[Mirko Bazić]] (1990)
* {{ZD|JUG}} [[Boris Marović]] (1990)
* {{ZD|MAK}} [[Zoran Smileski]] (1990–1992)
* {{ZD|BIH|1992}} [[Nenad Gavrilović]]
* {{ZD|BIH}} [[Slobodan Karalić]] (2002)
* {{ZD|CG}} [[Nikola Rakojević]] (2003)
* {{ZD|BIH}} [[Borče Sredojević]] (2003)
* {{ZD|BIH}} [[Dragan Vukša]] (2004)
* {{ZD|MAK}} [[Zoran Smileski]] (2005–2006)
* {{ZD|BIH}} [[Mihajlo Bošnjak]] (2006)
* {{ZD|BIH}} [[Slavoljub Stojanović]] (2006)
* {{ZD|BIH}} [[Ilija Miljuš]] (2006)
* {{ZD|SRB}} [[Stanislav Karasi]] (2006–2007)
* {{ZD|BIH}} [[Milomir Odović]] (2007–2008)
* {{ZD|BIH}} [[Velimir Stojnić]] (2009–2010)
* {{ZD|SRB}} [[Zoran Marić]] (2010)
* {{ZD|BIH}} [[Vlado Jagodić]] (2010–2011)
* {{ZD|HRV}} [[Zvjezdan Cvetković]] (2011)
* {{ZD|BIH}} [[Velimir Stojnić]] (2011–2012)
* {{ZD|SRB}} [[Slaviša Božičić]] (2012)
* {{ZD|BIH}} [[Slobodan Starčević]] (2012–2013)
* {{ZD|BIH}} [[Dragan Jović]] (2013–2014)
* {{ZD|BIH}} [[Vinko Marinović]] (2014–2015)
* {{ZD|BIH}} [[Vlado Jagodić]] (2015–2016)
* {{ZD|BIH}} [[Vule Trivunović]] (2016–2017)
* {{ZD|BIH}} [[Marko Tešić]] ''(privremeno)'' (2017)
* {{ZD|BIH}} [[Željko Vranješ]] (2017)
* {{ZD|SRB}} [[Zoran Milinković]] (2017)
* {{ZD|BIH}} [[Igor Janković]] (2017–2018)
* {{ZD|BIH}} [[Marko Maksimović]] ''(privremeno)'' (2018)
* {{ZD|BIH}} [[Darko Vojvodić]] (2018–2019)
* {{ZD|BIH}} [[Branislav Krunić]] (2019–2020)
* {{ZD|BIH}} [[Vlado Jagodić]] (2020)
* {{ZD|BIH}} [[Marko Maksimović]] (2020–2021)
* {{ZD|SRB}} [[Zoran Milinković]] (2021)
* {{ZD|ŠVE}} [[Nemanja Miljanović]] (2021–2022)
* {{ZD|HRV}} [[Tomislav Ivković]] (2022)
* {{ZD|SRB}} [[Nenad Lalatović]] (2022)
* {{ZD|BIH}} [[Vinko Marinović]] (2022–2024)
* {{ZD|BIH}} [[Mladen Žižović]] (2024–2025)
* {{ZD|BIH}} [[Vinko Marinović]] (2025–danas)
{{div col end}}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [http://www.fkborac.net Službena stranica]
* [http://www.borac-sport.com Stranica sportskog društva Borac]
* [https://web.archive.org/web/20150407000031/http://www.lesinari1987.net/ Stranica navijača Borca]

{{Navkutije
|ime        =
|naslov     = FK Borac u takmičenjima
|naslovstil = background-color:#FFd700; border: solid 1px #000; color:#000000;
|podaci1    =
{{Nogometni prvaci Bosne i Hercegovine}}
{{Osvajači kupa Bosne i Hercegovine u nogometu}}
}}
{{Premijer liga Bosne i Hercegovine}}

[[Kategorija:Nogometni klubovi u Bosni i Hercegovini|Borac]]
[[Kategorija:Sport u Banjoj Luci|Borac]]
[[Kategorija:Nogometni klubovi osnovani 1926.|Borac]]
[[Kategorija:FK Borac Banja Luka|*]]
[[Kategorija:1926. u Bosni i Hercegovini]]</text>
      <sha1>b43f8z9st8lz0u62ad5s396c8jo0qav</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>FK Željezničar Sarajevo</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1562</id>
    <revision>
      <id>3922087</id>
      <parentid>3916637</parentid>
      <timestamp>2026-08-25T16:42:37Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bakir123</username>
        <id>110053</id>
      </contributor>
      <comment>/* Trenutni sastav */</comment>
      <origin>3922087</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="44680" sha1="d9i7cc16nsctry3oszj6lp42rkhbw2g" xml:space="preserve">{{Preusmjerenje|FK Željezničar}}
{{Infokutija fudbalski klub
| Boja1                       = white
| Boja2                       = #1A478F
| Ime kluba                   = FK Željezničar
| Puno ime                    = Fudbalski klub&lt;br&gt;Željezničar Sarajevo
| Grb                         = FK Željezničar Sarajevo.png
| veličina_grba               = 200px
| Nadimak                     = ''Željo''&lt;br&gt;''Plavi''
| Osnovan                     = 19. septembar 1921.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Osnivanje kluba - FK Željezničar|url=http://fkzeljeznicar.ba/klub/historija/osnivanje-kluba/|website=fkzeljeznicar.ba|access-date=7. 8. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150805074324/http://fkzeljeznicar.ba/klub/historija/osnivanje-kluba/|archive-date=5. 8. 2015|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
| Raspušten                   =
| Lokacija                    = [[Sarajevo]]&lt;br&gt;[[Bosna i Hercegovina]]
| Boje                        = {{colorbox|#1A478F}} {{colorbox|white}}
| Federacija                  = [[Nogometni savez Bosne i Hercegovine|N/FS BiH]]
| Konfederacija               = [[UEFA]]
| Liga                        = [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga BiH]]
| Stadion                     = [[Stadion Grbavica|Grbavica]]
| Kapacitet                   = 13.057&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://fkzeljeznicar.ba/klub/stadion-grbavica/|title=Stadion Grbavica|access-date=16. 7. 2026|website=fkzeljeznicar.ba}}&lt;/ref&gt;
| Vlasnik kluba               =
| Predsjednik kluba           = [[Jusuf Tanović]]
| Trener                      = [[David Muslera Rodríguez]]
| Uspjesi                     = 16 trofeja
| Nacionalni kupovi           = [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga BiH]] '''X6'''&lt;br&gt;[[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu|Kup BiH]] '''X6'''&lt;br&gt;[[Nogometni superkup Bosne i Hercegovine|Superkup BiH]] '''X3'''&lt;br&gt;[[Prva nogometna liga Jugoslavije|Prva liga Jugoslavije]] '''X1'''
| Evropski kupovi             =
| Adresa                      = Bulevar Ivice Osima 27&lt;br /&gt;71000 Sarajevo
| Plasman u prethodnoj sezoni = 6. mjesto
| Prethodna sezona            = [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2025/2026.|2025/26.]]
| Webstranica                 = [http://www.fkzeljeznicar.ba/ fkzeljeznicar.ba]
| Trenutna sezona             = [[Datoteka:Soccerball_current_event.svg|30px]] [[FK Željezničar Sarajevo – sezona 2026/2027.|Trenutna sezona]]
| uzorak_lr1                  = _zeljeznicar2122h
| uzorak_t1                   = _zeljeznicar2122h
| uzorak_dr1                  = _zeljeznicar2122h
| uzorak_š1                   =
| uzorak_č1                   =
| lijeva ruka1                =
| tijelo1                     =
| desna ruka1                 =
| šorc1                       = 0000FF
| čarape1                     = 0000FF
| opis1                       =
| uzorak_lr2                  = _zeljeznicar2122a
| uzorak_t2                   = _zeljeznicar2122a
| uzorak_dr2                  = _zeljeznicar2122a
| uzorak_š2                   =
| uzorak_č2                   =
| lijeva ruka2                = FFFFFF
| tijelo2                     = FFFFFF
| desna ruka2                 = FFFFFF
| šorc2                       = 87CEFA
| čarape2                     = 87CEFA
| opis2                       =
| uzorak_lr3                  = _haugesund17h
| uzorak_t3                   = _macronkimah1wrb
| uzorak_dr3                  = _haugesund17h
| uzorak_š3                   =
| uzorak_č3                   =
| lijeva ruka3                = FFFFFF
| tijelo3                     = FFFFFF
| desna ruka3                 = FFFFFF
| šorc3                       = FFFFFF
| čarape3                     = FFFFFF
| opis3                       =
}}
'''Fudbalski klub Željezničar''', poznat i pod nadimkom '''Željo''', jest profesionalni [[nogomet]]ni klub iz [[Sarajevo|Sarajeva]], [[Bosna i Hercegovina]]. Takmiči se u [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer ligi Bosne i Hercegovine]].

Osnovan je 19. septembra 1921. Željezničar je jedan od najpoznatijih i, uz [[FK Sarajevo]], najtrofejniji nogometni klub iz Bosne i Hercegovine sa šest osvojenih trofeja nacionalnog prvenstava, šest titula nacionalnog kupa, kao i tri titule superkupa. U sezoni 1971/1972. osvojio je prvu ligu Jugoslavije. Godine 1981. igrao je finale kupa Jugoslavije. Najveći uspjeh u evropskim takmičenjima ostvaruje u sezoni 1984/1985. kada je igrao polufinale [[UEFA Evropska liga|Kupa UEFA]].

Za klub je nastupalo nekoliko reprezentativaca Jugoslavije i Bosne i Hercegovine, neki od njih su: [[Ivica Osim]], [[Mehmed Baždarević]], [[Josip Katalinski]], [[Edin Bahtić]], [[Haris Škoro]] i [[Edin Džeko]]. Nadimak kluba je ''Plavi''. Najveći rival Željezničara je FK Sarajevo. Domaće utakmice igra na stadionu [[Stadion Grbavica|Grbavica]].

==Historija==
===Početak: Prvi radnički klub u Sarajevu===
Željezničar su osnovali radnici ''Željezničke radionice'' na inicijativu [[Dimitrije Dimitrijević|Dimitrija Dimitrijevića]] 15. septembra 1921. Zajedno sa Ludvigom Lepleom, Stjepanom Katalinićem i ostalim radnicima iz Željezničke radionice skupljaju novac za kupovinu lopte i dresova na kojima su bila kao grb izvezena krila lokomotive sa loptom, a zatim i za registraciju kluba kod Sarajevskog podsaveza. Kao tada jedini radnički klub među ostalim, nacionalno orjentisanim klubovima, Željezničar se susreo sa mnogim teškoćama.

Prva utakmica odigrana je sa [[NK SAŠK Napredak Sarajevo|SAŠK-om]] 17. septembra u 16 sati. Na igralištu je prisustvovalo 500 gledalaca, a SAŠK je bio bolji, pobjedivši sa 5-1. Nakon poraza Željezničar je sljedećeg dana odigrao drugu prijateljsku utakmicu sa ''Sarajevskim Sportskim Klubom'' i zabilježio prvu pobjedu od 2-1.

{{Citat2|'''SAŠK KONTRA ŽELJEZNIČARA'''&lt;br /&gt;U subotu 17. o. mj. u 4 sata poslije podne odigraće SAŠK prvu javnu utakmicu nakon svog povratka sa turneje. Interes za ovu utakmicu je osobit pošto ćemo imati priliku da vidimo novih trikova koje je SAŠK na svojoj turneji pripremio. Igra će prema tome biti vrlo zanimljiva, igra se na Kovačićima. Cijena uobičajena.|Večernja pošta 16. septembar 1921.}}

===Takmičenje u okviru Sarajevskog podsaveza===
[[Datoteka:ZELJO_PRVI_LOGO.png|mini|desno|180px|Prvi grb Željezničara.]]

Prvu takmičarsku sezonu Željezničar je igrao u drugom razredu sarajevskog podsaveza, gdje su još nastupali: ''Troja'', ''Šparta'', ''Barakohba''. Ekipu je vodio [[Silvio Alkalaj]]. Prvu utakmicu Željezničar je igrao 2. novembra 1921. protiv Troje. Rezultat je bio 1-1. Prvu pobjedu u službenim utakmicama &quot;plavi&quot; su zabilježili u proljetnom dijelu prve sezone protiv Barakohbe. Rezultat je bio uvjerljiv 7-0. Napokon u sezoni 1925-1926 Željezničar uspjeva ući u Prvi razred Sarajevskog podsaveza. Nadmoćno, sa 4 pobjede nad konkurentima i gol razlikom 18 – 4 Željo se konačno dokopao dugo željenog cilja. Sezonu prije ostvarena je i rekordna pobjeda u dosadašnjoj historiji Željezničara 18-0. Ova pobjeda ostvarena je u sezoni 1924-25 nad ekipom Barkohoba, u drugom razredu Sarajevskog podsaveza.

Prvi stadion na kojem je Željezničar igrao svoje utakmice je bilo vojno vježbalište na Čengić Vili - [[Egzercir]]. Egzercir je korišten jer Željo kao radnički &quot;Željezničarski sportski klub&quot; nije imao novca za iznamljivanje nekog od gradskih terena kojima su gazdovali SAŠK, Hajduk i Slavija.

Većinu svog ligaškog staža Željezničar je proveo u Sarajevskoj ligi, dok je takmičenje u prvoj ligi Jugoslavije bilo rezervisano za tada bolji SAŠK.

===Oduzimanje najboljih igrača===
Početkom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] zaustavlja se rad kluba. Nakon završetka rata klub se obnavlja i nastupa u prvoj ligi Bosne i Hercegovine koju osvaja, te tako ostvaruje plasman u prvu ligu Jugoslavije, u njenoj premijernoj sezoni 1946-47. Međutim nakon što je gradska vlast formirala novi klub ''Torpedo'' (kasnije [[FK Sarajevo|Sarajevo]]) koji je trebao predstavljati najbolje iz BiH, većina igrača Željezničara dobija naređenje da pređe u novi klub. Odlukom političkih vrhova Željezničar je novoformiranom klubu Torpedo morao ustupiti svoje najbolje igrače: Lovrića (kapiten), Alajbegovića, Konjevoda, Lazarevića, Rajlića, Golca i Šilića. Jedini igrač koji je uspio odoliti svim ucjenama je Joško Domorocki.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://i46.tinypic.com/mcc1oy.jpg |title=Kako je nestalo pola Želje |access-date=26. 7. 2011 |archive-date=7. 3. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120307033224/http://i46.tinypic.com/mcc1oy.jpg |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Takav slijed događaja bio je poguban po Željezničar koji ispada iz prve lige, a period konsolidacije trajao je do sezone 1953/54 kada se plavi ponovo vraćaju u prvu ligu Jugoslavije.

===Prva titula===
[[Datoteka:ZELJO_GRB.png|mini|desno|180px|Grb Željezničara za vrijeme SFRJ.]]

Bile su to najslavnije godine tima sa Grbavice. Željezničar je u sezoni 1971-72. osvojio šampionsku krunu nekadašnje [[Jugoslavija|Jugoslavije]]. Bila je to godina u kojoj su izabranici [[Milan Ribar|Milana Ribara]] vodili mrtvu trku s beogradskom [[FK Crvena zvezda|Crvenom zvezdom]]. Na kraju su &quot;plavi&quot; sakupili 59, a beograđani 49 bodova. Željo je doživio samo četiri poraza, dok su 9 puta igrali neriješeno. Pobjedilo se čak u 21 utakmici. Impozantntna gol razlika govori sama po sebi o snazi tadašnjeg Želje. Postignuto je 55 pogodaka, što je bilo dovoljno za treće mjesto rang-liste najefikasnijih ekipa, a da je odbrana odigrala veliku ulogu govori podatak da je primljeno samo 20 golova (najmanje u ligi). Postignuta je i velika pobjeda protiv slovenskog Maribora od 8:0. Gradski derbi u dva susreta zavrsen je egalom. Na Grbavici je bio bolji Željezničar rezultatom 2:1, a u uzvratu na Koševu protivnik je bio bolji identičnim ishodom. Kao sto je spomenuto stručni štab je predvodio [[Milan Ribar]], a na klupi su još sjedili [[Sulejman Kulović]] i [[Fadil Požegija]]. Najbolji strijelac Želje u ovoj sezoni bio je legenda sa Grbavice, [[Josip Bukal]] sa postignutih 14 pogodaka, a [[Božo Janković]] dao je 13, dok je [[Josip Katalinski]] 12 puta pogađao mreže protivničkih golmana. [[Slobodan Janjuš]], golman &quot;plavih&quot; je u toj godini postao rekorder po do tada najmanjem broju primljenih golova u svim odigranim šampionatima, svega 20. Šampionsku generaciju činili su: Slobodan Janjuš, Dragan Kojović, Velija Bećirspahić, Blagoje Bratić, Josip Katalinski, Enver Hadžiabdić, Branislav Jelušić, Božo Janković, Josip Bukal, Edin Sprečo, Avdija Deraković, Slobodan Kojović, Fahrija Hrvat, Džemaludin Serbo, Nusret Kadrić, Hajrudin Saračević, Miloš Radović i Željko Rodić.

===Period poslije rata u BiH===
[[Datoteka:ZELJO_GRB_1996.png|mini|desno|180px|Grb Željezničara nakon rata.]]

Tokom rata u Bosni i Hercegovini i opsade Sarajeva, stadion Željezničara našao se na srpskoj strani, a zapadna tribina bila je u potpunosti spaljena.&lt;ref&gt;[http://img64.imageshack.us/img64/345/scan0016e.jpg Uništena zapadna tribina]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://archive.today/20120713073340/img10.imageshack.us/img10/2426/scan0017j.jpg Uništena zapadna tribina sa sjeverne tribine]&lt;/ref&gt; Entuzijasti i pobornici plavog tima održavali su treninge u školskim salama, samo kako klub ne bi izgubio kontinuitet. Nakon rata  2. maja 1996. održana je prva poslijeratna utakmica na Grbavici, i to između FK Željezničar i [[FK Sarajevo]], nakon što je stadion očišćen od strane pionira FK Željezničar.&lt;ref&gt;[https://archive.today/20120710114319/img18.imageshack.us/img18/9312/scan0026j.jpg Pioniri FK Željezničar, mart 1996.]&lt;/ref&gt; Utakmica je završena rezultatom 1:1.&lt;ref&gt;[http://www.youtube.com/watch?v=sJeT8buQdzY FK Željezničar-FK Sarajevo 1:1]&lt;/ref&gt;

5. juna 1998. godine održan je Play-Off za prvaka Bosne i Hercegovine na stadionu Koševo. U 89. minuti [[Hadis Zubanović]] je plavima donio prvu titulu prvaka BiH. 5. juni navijači Željezničara slave kao &quot;Zubandan&quot;.&lt;ref&gt;[http://www.youtube.com/watch?v=NQ3dahARaD8 Sretan Zubandan!]&lt;/ref&gt;

U 2001. i 2002. godini Željezničar osvaja dvije uzastopne titule prvaka pod trenerskom palicom [[Amar Osim]]a. Nakon evropskog poraza od [[FC Hearts]] iz Škotske, Amar Osim napušta klupu Željezničara i odlazi u japanski [[JEF United]]. Do 2009. godine Željezničar ne postiže uspjehe, a klub se suočava sa strašnim finansijskim problemima. Ipak, nakon promjene Upravnog odbora kluba, na klupu se vraća miljenik navijača Amar Osim&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.sportsport.ba/bh_fudbal/amar-osim-od-ponedeljka-trener-zelje/19184 |title=Amar Osim od ponedjeljka trener Želje |access-date=26. 7. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170929231950/http://www.sportsport.ba/bh_fudbal/amar-osim-od-ponedeljka-trener-zelje/19184 |archive-date=29. 9. 2017 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; i odmah u prvoj sezoni 2009/10. Željezničaru donosi titulu &lt;ref&gt;[http://www.sportsport.ba/bh_fudbal/osim-furiozno-smo-dosli-do-titule/36868 Osim:Furiozno smo došli do titule]&lt;/ref&gt;. U sezoni 2010/11. Željezničar se plasirao na 3. poziciju u šampionatu BiH, i osvaja Kup BiH nakon pobjeda od 1:0 na Grbavici&lt;ref&gt;[http://www.sportsport.ba/bh_fudbal/video-zeljeznicar---celik-10/56013 Željezničar - Čelik 1:0]&lt;/ref&gt; i 0:3 na Bilinom Polju protiv FK Čelik Zenica.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.sportsport.ba/tekst/3/zeljo-osvojio-kup-bih/57718 |title=Željo osvojio Kup BiH |access-date=26. 7. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110820040838/http://www.sportsport.ba/tekst/3/zeljo-osvojio-kup-bih/57718 |archive-date=20. 8. 2011 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

==Evropski nastupi==
Kako u domaćim takmičenjima, Željezničar je imao uspjeha i u evropskim kupovima. Prvo učestvovanje Željezničara nekom od evropskih takmičenja bilo je u sezoni 1971-72. Nakon što je u sezoni osvojio drugo mjesto Željezničar je nastupio u prvoj sezoni novog evropskog takmičenja - [[Kup UEFA|kupa UEFA]]. U prvom kolu je izbačen belgijski [[Club Brugge]] ukupnim rezultatom 4-3, a dalje su padali [[Bologna FC 1909|Bologna]], škotski [[St. Johnstone FC|St. Johnstone]], da bi u četvrtfinalu na penale ispao od mađarskog [[Ferencvárosi Torna Club|Ferencvarosa]]. Najbolji strijelci Željezničara u ovom takmičenju su bili [[Josip Bukal]] sa 7 golova i [[Edin Sprečo]] sa 5 golova.

Najveći međunarodni uspjeh Željezničar je postigao u sezoni 1984-85. Naime, te sezone &quot;plavi” sa Grbavice pod vodstvom [[Ivica Osim|Ivice Osima]] bili su nadomak finala kupa UEFA. U prvom kolu žrijeb je htio da Željezničar igra s bugarskim [[OFC Sliven 2000|Slivenom]] Bugari su slavili na svom terenu (1-0), da bi u revanšu u [[Sarajevo|Sarajevu]] doživjeli debakl, 5-1 za Željezničar. Drugo kolo donosi švicarski [[FC Sion|Sion]]. Nakon pobjede na [[Stadion Grbavica|Grbavici]] od 2-1, u drugom meču Željo je uspio očuvati minimalnu prednost, remizirajući (1-1). U narednoj rundi je igrao protiv [[FC Universitatea Craiova|FC Universitate]]. U prvom meču rumunisu bili bolji sa 2-0. Očekivalo se da je ta prednost neuhvatljiva. Međutim, Željezničar je u revanšu pobijedio sa 4-0.

Ulazak među osam je bio veliki uspjeh. Na Grbavici su savladani uvijek neugodni Sovjeti. [[FK Dinamo Minsk|Dinamo]] iz [[Minsk]]a je poražen rezultatom 2-0, da bi u revanšu odigrao 1-1. U polufinalu protivnik je bio [[FC Videoton Székesfehérvár|Videoton]], ekipa koja je do tada eliminisala velikane poput [[Manchester United]]a, [[PSG|PSG-a]] i beogradskog [[FK Partizan|Partizan]] koji je poražen čak sa 5-0. Na prvoj utakmici u [[Sekesfehervaru]] Mađari su vodili sa 2:0, da bi tadašnji reprezentativac [[Haris Škoro]] postigao gol za smanjenje vodstva. U finišu Videoton povečava prednost. Krajnji ishod ovog meca glasio je 3-1. Prepuna Grbavica dočekala je [[24. april]]a 1984. godine u veličanstvenoj atmosferi. Golovima Bahtića i Ćurića Željo je bio jednom nogom u finalu elitnog evropskog takmičenja. Igrao se 87 minut. Najteži sportski trenutak u historiji Želje. Prvi prelazak preko centra Mađari su iskoristili na pravi nacin. Dovoljno je reci Cuhaji. Boje Željezničara u Evropi branili su: Škrba, Berjan, Baljić, Šabanadžović, Čapljić, Komšić, Čilić, Bahtić, Škoro, Mihajlović, Baždarević, Nikić, Samardžija.

Željezničar je igrao i u [[UEFA Liga Prvaka|Kupu evropskih šampiona]], i to nakon osvojene titule 1972 godine. U sezoni 1972-73 Željo je igrao protiv engleskog tima [[Derby County FC|Derby County]] i izgubio obje utakmice, u gostima 0-2, dok je na Koševu gdje je igran revanš bilo 1-2.

Nakon uspostavljanja [[Premijer liga BiH|Premijer lige BiH]] Željezničar je stalni učesnik evropskih takmičenja. U prethodnim godinama Željezničar se sastajao sa škotskim [[Kilmarnock FC|Kilmarnockom]] (d: 1-1, g: 0-1), poljskom [[Wisla Krakov|Wislom]] (d: 0-0, g: 1-3), bugarskim [[PFK Levski Sofija|Levskim]] (d: 0-0, g: 0-4), kiparskim [[Anorthosis Famagusta FC|Anorthosisom]] (d: 1-0, g: 3-1), škotskim [[Heart of Midlothian FC|Heartsom]] (d: 0-0, g: 0-2) i bugarskim [[PFK Liteks Loveč|Liteksom]] (d: 1-2, g: 0-7).

Najveći poslijeratni uspjeh je postignut u sezoni 2002-03. kada je Željezničar došao do 3. pretkola [[UEFA Liga Prvaka|Lige Prvaka]]. Najprije je pobjeđen [[Íþróttabandalag Akraness|Akraness]] ukupnim rezultatom 4-0. Nakon toga Željo je u 2 utakmice bio bolji od norveškog predstavnika [[Lillestrøm SK|Lilestroma]] da bi na kraju pred 40.000 gledalaca na [[Stadion Koševo|stadionu Koševo]] ugostio engleski [[Newcastle United FC|Newcastle]]. Nažalost nije bilo snage za nešto više pa je Željo ispao ukupnim rezultatom 5-0. Nakon ispadanja iz Lige Prvaka Željo nastavlja takmičenje u Kupu UEFA, ali nesretno ispada od španske [[Málaga CF|Malage]] ukupnim rezultatom 0-1.

Iako je u sezoni 2004-05. izborio učestvovanje u Kupu UEFA zbog nedobijanja [[UEFA program licenciranja|Uefine licence]] Željezničaru je uskraćen izlazak u Evropu.

Nakon osvajanja titule 2010. godine Željezničar je igrao u 2. pretkolu Lige Prvaka protiv [[Hapoel Tel Aviv FC|Hapoela]] iz [[Tel Aviv]]a. Na Bloomfield Stadionu u Tel Avivu poražen je sa 5-0&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.neznase.ba/sport/nogomet/1619-hapoel-eljezniar-50katastrofalan-poraz-bh-prvaka.html |title=Katastrofalan poraz bh. prvaka |access-date=26. 7. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110927035824/http://www.neznase.ba/sport/nogomet/1619-hapoel-eljezniar-50katastrofalan-poraz-bh-prvaka.html |archive-date=27. 9. 2011 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;, dok je na Koševu bilo 0-1 &lt;ref&gt;[http://www.youtube.com/watch?v=NEV4y0d78LQ Željezničar-Hapoel 0:1]&lt;/ref&gt;.

Osvajanje Kupa BiH 2011. godine i treća pozicija u prvenstvu osigurala je Željezničaru nastup u drugom pretkolu [[UEFA Evropska liga|Evropske lige]]. Željezničar je eliminisao [[FC Sheriff Tiraspol|Sheriff]] iz [[Tiraspol]]a ukupnim rezultatom 1-0.&lt;ref&gt;[http://www.fkzeljeznicar.com/vijesti/plavi-uspjesni-zeljo-u-trecem-pretkolu Plavi uspješni: Željo u trećem pretkolu]&lt;/ref&gt;. U trećem pretkolu Željezničar je poražen u prvoj utakmici od [[Maccabi Tel Aviv FC|Maccabi Tel Aviv]] rezultatom 0-2&lt;ref&gt;[http://www.sportsport.ba/ino_fudbal/dobra-igra-nije-donijela-dobar-rezultat/61504 Dobra igra nije donijela dobar rezultat]&lt;/ref&gt;.

===Utakmice===
====[[UEFA Liga prvaka]]====
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
! Sezona
! Takmičenje
! Runda
! Protivnik
! {{tooltip|D|Domaćin}}
! {{tooltip|G|Gost}}
! Ukupno
!
|-
| [[Kup evropskih šampiona 1972/1973.|1972–73]].
| [[UEFA Liga prvaka|Kup evropskih šampiona]]
|1 {{tooltip|R|Runda}}
| align=left|{{ZD|ENG}} [[Derby County FC|Derby County]]
|1–2
|0–2
|1–4
|[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
| [[UEFA Liga prvaka 2001/2002.|2001–02]].
| rowspan=7|[[UEFA Liga prvaka]]
|1 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}}
| align=left|{{ZD|BUG}} [[PFK Levski Sofija|Levski Sofija]]
|0–0
|0–4
|0–4
|[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
| rowspan=3|[[UEFA Liga prvaka 2002/2003.|2002–03]].
|1 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}}
| align=left|{{ZD|ISL}} [[ÍA Akranes|Akranes]]
|3–0
|1–0
|4–0
|[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
|2 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}}
| align=left|{{ZD|NOR}} [[Lillestrøm SK|Lillestrøm]]
|1–0
|1–0
|2–0
|[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
|3 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}}
| align=left|{{ZD|ENG}} [[Newcastle United FC|Newcastle United]]
|0–1
|0–4
|0–5
|[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
| [[UEFA Liga prvaka 2010/2011.|2010–11]].
|2 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}}
| align=left|{{ZD|IZR}} [[Hapoel Tel Aviv FC|Hapoel Tel Aviv]]
|0–1
|0–5
|0–6
|[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
| [[UEFA Liga prvaka 2012/2013.|2012–13]].
|2 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}}
| align=left|{{ZD|SLO}} [[NK Maribor|Maribor]]
|1–2
|1–4
|2–6
|[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
| [[UEFA Liga prvaka 2013/2014.|2013–14]].
|2 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}}
| align=left|{{ZD|ČEŠ}} [[FC Viktoria Plzeň|Viktoria Plzeň]]
|1–2
|3–4
|4–6
|[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|}

====[[UEFA Evropska liga]]====
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
! Sezona
! Runda
! Protivnik
! {{tooltip|D|Domaćin}}
! {{tooltip|G|Gost}}
! Ukupno
!
|-
| rowspan=2|[[UEFA Evropska liga 2011/2012.|2011–12]].
|2 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}}
| align=left|{{ZD|MOL}} [[FC Sheriff Tiraspol|Sheriff Tiraspol]]
|1–0
|0–0
|1–0
|[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
|3 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}}
| align=left|{{ZD|IZR}} [[Maccabi Tel Aviv FC|Maccabi Tel Aviv]]
|0–2
|0–6
|0–8
|[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
| rowspan=2|[[UEFA Evropska liga 2014/2015.|2014–15]].
|1 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}}
| align=left|{{ZD|CG}} [[FK Lovćen|Lovćen]]
|0–0
|1–0
|1–0
|[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
|2 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}}
| align=left|{{ZD|MAK}} [[FK Metalurg Skopje|Metalurg]]
|2–2
|0–0
|2–2
|[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
|rowspan=3|[[UEFA Evropska liga 2015/2016.|2015–16]].
|1 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}}
| align=left|{{ZD|MLT}} [[Balzan FC|Balzan]]
|1–0
|2–0
|3–0
|[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
|2 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}}
| align=left|{{ZD|MAĐ}} [[Ferencvárosi TC|Ferencváros]]
|2–0
|1–0
|3–0
|[[File:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
|3 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}}
| align=left|{{ZD|BEL}} [[Standard Liège]]
|0–1
|1–2
|1–3
|[[File:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
| rowspan=&quot;2&quot; | [[UEFA Evropska liga 2017/2018.|2017–18]].
|1 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}}
| align=left|{{ZD|CG}} [[FK Zeta|Zeta]]
|1–0
|2–2
|3–2
|[[File:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
|2 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}}
| align=left|{{ZD|ŠVE}} [[AIK Fotboll|AIK]]
|0–0
|0–2
|0–2
|[[File:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
| rowspan=&quot;2&quot; | [[UEFA Evropska liga 2018/2019.|2018–19]].
|1 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}}
| align=left|{{ZD|EST}} [[JK Narva Trans|Narva Trans]]
|3–1
|2–0
|5–1
||[[File:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
|2 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}}
| align=left|{{ZD|KIP}} [[Apollon Limassol|Apollon]]
|1–2
|1–3
|2–5
|[[File:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
| [[UEFA Evropska liga 2020/2021.|2020–21]].
|1 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}}
| align=left|{{ZD|IZR}} [[Maccabi Haifa FC|Maccabi Haifa]]
|{{n/a}}
|1–3
|{{n/a}}
|[[File:Symbol delete vote.svg|17px]]
|}

====[[UEFA Konferencijska liga]]====
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
! Sezona
! Runda
! Protivnik
! {{tooltip|D|Domaćin}}
! {{tooltip|G|Gost}}
! Ukupno
!
|-
|rowspan=2|[[UEFA Evropska konferencijska liga 2023/2024.|2023–24.]]
|1 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}}
| align=left|{{ZD|BLR}} [[FK Dinamo Minsk|Dinamo Minsk]]
|2–2
|2–1
|4–3
|[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
|2 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}}
| align=left|{{ZD|AZE}} [[Neftçi Baku|Neftçi]]
|2–2
|0–2
|2–4
|[[File:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
|[[UEFA Konferencijska liga 2025/2026.|2025–26.]]
|1 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}}
| align=left|{{ZD|SVN}} [[FC Koper|Koper]]
|1–1
|1–3
|2–4
|[[File:Symbol delete vote.svg|17px]]
|}

====[[Kup UEFA]]====
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
! Sezona
! Runda
! Protivnik
! {{tooltip|D|Domaćin}}
! {{tooltip|G|Gost}}
! Ukupno
!
|-
| rowspan=4|[[Kup UEFA 1971/1972.|1971–72]].
| 1R
| align=left|{{ZD|BEL}} [[Club Brugge KV|Club Brugge]]
|3–0
|1–3
|4–3
|[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
| 2R
| align=left|{{ZD|ITA}} [[Bologna FC 1909|Bologna]]
|1–1
|2–2
|3–3
|[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
| 3R
| align=left|{{ZD|ŠKO}} [[St. Johnstone FC|St. Johnstone]]
|5–1
|0–1
|5–2
|[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
|1/4
| align=left|{{ZD|MAĐ|1957}} [[Ferencvárosi Torna Club|Ferencváros]]
|1–2
|2–1
|3–3
|[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
| rowspan=5|[[Kup UEFA 1984/1985.|1984–85]].
|1R
| align=left|{{ZD|BUG|1971}} [[FK Sliven|Sliven]]
|5–1
|0–1
|5–2
|[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
|2R
| align=left|{{ZD|ŠVI}} [[FC Sion|Sion]]
|2–1
|1–1
|3–2
|[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
|3R
| align=left|{{ZD|RUM|1965}} [[FC Universitatea Craiova|Universitatea Craiova]]
|4–0
|0–2
|4–2
|[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
|1/4
| align=left|{{ZD|SSSR}} [[FK Dinamo Minsk|Dinamo Minsk]]
|2–0
|1–1
|3–1
|[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
|1/2
| align=left|{{ZD|MAĐ|1957}} [[FC Videoton Székesfehérvár|Videoton]]
|2–1
|1–3
|3–4
|[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
| [[Kup UEFA 1998/1999.|1998–99]].
|1 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}}
| align=left|{{ZD|ŠKO}} [[Kilmarnock FC|Kilmarnock]]
|1–1
|0–1
|1–2
|[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
| [[Kup UEFA 2000/2001.|2000–01]].
| {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}}
| align=left|{{ZD|POLJ}} [[Wisła Kraków]]
|0–0
|1–3
|1–3
|[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
| [[Kup UEFA 2002/2003.|2002–03]].
|1 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}}
| align=left|{{ZD|ŠPA}} [[Málaga CF|Málaga]]
|0–0
|0–1
|0–1
|[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
| rowspan=2|[[Kup UEFA 2003/2004.|2003–04]].
| {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}}
| align=left|{{ZD|KIP}} [[Anorthosis Famagusta FC|Anorthosis Famagusta]]
|1–0
|3–1
|4–1
|[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
|1 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}}
| align=left|{{ZD|ŠKO}} [[Heart of Midlothian FC|Heart of Midlothian]]
|0–0
|0–2
|0–2
|[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
| rowspan=2|[[Kup UEFA 2004/2005.|2004–05]].
|1 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}}
| align=left|{{ZD|SMR}} [[SS Pennarossa|Pennarossa]]
|4–0
|5–1
|9–1
|[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
|2 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}}
| align=left|{{ZD|BUG}} [[PFK Litex Loveč|Litex Loveč]]
|1–2
|0–7
|1–9
|[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|}

====[[Kup velesajamskih gradova]]====
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
! Sezona
! Runda
! Protivnik
! {{tooltip|D|Domaćin}}
! {{tooltip|G|Gost}}
! Ukupno
!
|-
|[[Kup velesajamskih gradova 1970/1971.|1970–71]].
|1R
| align=left|{{ZD|BEL}} [[RSC Anderlecht|Anderlecht]]
|3–4
|4–5
|7–9
|[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
|}

====[[UEFA Intertoto kup]]====
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
! Sezona
! Runda
! Protivnik
! {{tooltip|D|Domaćin}}
! {{tooltip|G|Gost}}
!
|-
| rowspan=3|[[Intertoto kup 1965/1966.|1965–66]].
| rowspan=3| {{tooltip|GF|Grupna faza}}
| align=left|{{ZD|POLJ}} [[Gwardia Varšava]]
|2–1
|1–2
|rowspan=3 align=&quot;center&quot;|[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
| align=left|{{ZD|ČSSR}} [[TJ Baník Ostrava|Baník Ostrava]]
|3–1
|1–1
|-
| align=left|{{ZD|DRNJ}} [[1. FC Lokomotive Leipzig|Lokomotive Leipzig]]
|2–2
|0–0
|-
|}

====[[Mitropa kup]]====
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
! Sezona
! Runda
! Protivnik
! {{tooltip|D|Domaćin}}
! {{tooltip|G|Gost}}
! Ukupno
!
|-
| rowspan=2|[[Mitropa kup 1963/1964.|1963–64]].
| 1/4
| align=left|{{ZD|AUT}} [[FK Austria Beč|Austria Beč]]
|4–1
|2–0
|6–1
|[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
| 1/2
| align=left|{{ZD|MAĐ|1957}} [[MTK Budapest]]
|1–1
|0–1
|1–2
|[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
| [[Mitropa kup 1964/1965.|1964–65]].
| 1/4
| align=left|{{ZD|Čehoslovačka}} [[ŠK Slovan Bratislava|Slovan Bratislava]]
|2–1
|1–3
|3–4
|[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
| rowspan=2|[[Mitropa kup 1967/1968.|1967–68]].
|1R
| align=left|{{ZD|Čehoslovačka}} [[Jednota Trenčín]]
|1–0
|0–0
|1–0
|[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
| 1/4
| align=left|{{ZD|Čehoslovačka}} [[FC Spartak Trnava|Spartak Trnava]]
|2–2
|1–2
|3–4
|[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
| rowspan=3|[[Mitropa kup 1968/1969.|1968–69]].
|1R
| align=left|{{ZD|MAĐ|1957}} [[Budapest Honvéd FC|Budapest Honvéd]]
|1–0
|1–0
|2–0
|[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
|1/4
| align=left|{{ZD|ČSSR}} [[TJ Baník Ostrava|Baník Ostrava]]
|4–0
|1–1
|5–1
|[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
|1/2
| align=left|{{ZD|ČSSR}} [[TJ Sklo Union Teplice|Sklo Union Teplice]]
|1–1
|1–2
|2–3
|[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|}

==Stadion==
{{Glavni|Stadion Grbavica}}

Željezničar od [[1953]]. godine svoje domaće utakmice igra na [[Stadion Grbavica|stadionu Grbavica]] u istoimenom sarajevskom naselju. Stadion je od 1953 godine pretrpio tri veća renoviranja. Prvo od [[1968]]. do [[1976]] kada je napravljena sjeverna tribina, zatim je obnovljen nakon reintegracije Grbavice kada je ponovo izgrađena drvena tribina na zapadnoj strani i pred sezonu 2004/05 kada su na sjevernu i južnu tribinu postavljene stolice čime je kapacitet stadiona smanjen na 12 000 mjesta. Stadion ne ispunjava kriterije UEFA, te zbog toga Željezničar svoje utakmice igra na stadionu Koševo. Nakon konstrukcije istočne tribine u aprilu 2017. godine, trenutni kapacitet stadiona je 13.057 sjedećih mjesta.

[[Datoteka:Grbavica 2017.jpg|thumb|center|800px|Stadion Grbavica sa 12.601 gledalaca 1. aprila 2017. godine.&lt;ref&gt;https://fkzeljeznicar.ba/ukupan-prihod-sa-utakmice-protiv-slobode-87-490-km/25555/&lt;/ref&gt;]]

==Navijači==
Željezničar je i u Jugoslaviji bio prepoznatljiv kao ekipa koja je imala veliku podršku navijača. U šampionskoj sezoni 1971/72. Željezničar je titulu ovjerio na [[Stadion JNA|stadionu JNA]] pred velikim brojem svojih navijača. Navijači Željezničara, koji su se uvijek nalazili na južnoj strani stadiona Grbavica, svoj novi svijetli trenutak imaju u [[Beograd]]u 1981, ovaj put na [[Marakana|Marakani]] u finalu Kupa SFRJ. Preko 60.000 navijača [[FK Velež|Veleža]] i Željezničara ispunilo je Beogradski stadion.

Tokom osamdesetih najposjećenije utakmice su bile one protiv velike četvorke ([[FK Partizan|Partizan]], [[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]], [[NK Dinamo Zagreb|Dinamo]], [[NK Hajduk Split|Hajduk]]), Veleža, kao i protiv gradskog rivala [[FK Sarajevo|Sarajeva]].&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://themaniacs.org/tm87/historija.html |title=Historija &quot;The Maniacs 87&quot; |access-date=26. 7. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140720023729/http://themaniacs.org/tm87/historija.html |archive-date=20. 7. 2014 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

U drugoj polovini 80-ih dolazi do organizacije navijača Željezničara koji se nazivaju &quot;The Maniacs&quot;, ili Manijaci. Stvaraju se i podgrupe &quot;Blue Tigers&quot; i &quot;Joint Union&quot;. Najznačajniji vođa navijača Željezničara bio je [[Dževad Begić-Đilda]], heroj odbrane Sarajeva, koji je poginuo 11. jula 1992. godine. Manijaci, kao i drugi građani Sarajeva, 11. jula svake godine posjete i polože cvijeće ispred spomen-ploče Dževadu Begiću.&lt;ref&gt;[http://www.scsport.ba/v2/tekst.php?ID=22122 Manijaci položili cvijeće na spomen ploči Dževada Begića - Đilde]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt; U spomen Đildi i njegovom bratu Izetu, u Sarajevu jedna ulica nosi ime &quot;Braće Begić&quot;.
Također, održava se i malonogometni turnir između Manijaka što je još jedan način da se oda počast heroju Sarajeva.&lt;ref&gt;[http://www.sarajevo-x.com/sport/nogomet/clanak/110710057 Počeo turnir &quot;Dževad Begić Đilda&quot; na Grbavici]&lt;/ref&gt;

Željezničar je imao mnogo poznatih simpatizera, a neki od njih su muzičari i glumci [[Davorin Popović]], [[Mladen Vojičić|Mladen Vojičić - Tifa]], [[Zdravko Čolić]], [[Goran Bregović]], [[Davor Sučić]], [[Branko Đurić|Branko Đurić - Đuro]], [[Boris Šiber]], [[Zenit Đozić]], [[Benjamin Filipović]], [[Milan Pavlović]],  [[Nenad Janković]] (dr.Nele Karajlić), političari [[Željko Komšić]], [[Gradimir Gojer]], [[Alija Behmen]], [[Ljubiša Marković]], [[Nedžad Branković]], [[Marin Ivanišević]], pisci [[Aleksandar Hemon]], [[Miljenko Jergović]], [[Zuko Džumhur]], [[Dario Džamonja]] i mnogi drugi.

==Trenutni sastav==
''Posljednja izmjena: 25. augusta 2026.''&lt;ref&gt;{{cite web| title = FK Željezničar - Prvi tim - Igrači| access-date = 27. 6. 2026| website = fkzeljeznicar.ba| url = https://fkzeljeznicar.ba/prvi-tim/}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web | title = FK Zeljeznicar Sarajevo | access-date = 27. 6. 2026| year = 2026| website = transfermarkt.co.uk | url = http://www.transfermarkt.co.uk/zeljeznicar/startseite/verein/2573}}&lt;/ref&gt;

{{Nogometna ekipa početak}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=1|nac=BIH|ime=[[Tarik Abdulahović]]|poz=GK}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=4|nac=HRV|ime=[[Marin Karamarko]]|poz=DF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=5|nac=BIH|ime=[[Amar Ibrišimović]]|poz=DF|ostalo=na posudbi iz [[FC Schalke 04|Schalkea 04]]}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=6|nac=SRB|ime=[[Aleksa Pejić]]|poz=MF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=7|nac=SEN|ime=[[Yacouba Dabo]]|poz=MF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=8|nac=BIH|ime=[[Afan Fočo]]|poz=MF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=9|nac=BIH|ime=[[Aldian Korora]]|poz=FW}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=10|nac=BIH|ime=[[Madžid Šošić]]|poz=MF}} {{kapiten}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=11|nac=MKD|ime=[[Matej Cvetanoski]]|poz=MF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=14|nac=POR|ime=[[Afonso Vitorino]]|poz=MF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=15|nac=BIH|ime=[[Bojan Nastić]]|poz=DF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=16|nac=BIH|ime=[[Dženan Šabić]]|poz=MF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=17|nac=MEX|ime=[[Jorge Guzmán]]|poz=MF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=20|nac=CUR|ime=[[Giovanni Troupée]]|poz=DF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=22|nac=BIH|ime=[[Admir Gojak]]|poz=MF}}
{{Nogometna ekipa sredina}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=23|nac=BIH|ime=[[Eldar Dragović]]|poz=MF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=24|nac=BIH|ime=[[Ajdin Raščić]]|poz=DF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=27|nac=BIH|ime=[[Deni Milošević]]|poz=MF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=28|nac=LBR|ime=[[Jonathan Freeman]]|poz=MF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=29|nac=AUT|ime=[[Muharem Husković]]|poz=FW}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=30|nac=NJE|ime=[[Marko Karamarko]]|poz=DF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=33|nac=NIZ|ime=[[Collin Seedorf]]|poz=DF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=41|nac=ŠPA|ime=[[Ángel Jiménez]]|poz=GK}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=49|nac=BRA|ime=[[Gabriel Cunha]]|poz=FW}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=55|nac=BIH|ime=[[Armin Hodžić (nogometaš, rođen 2000)|Armin Hodžić]]|poz=MF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=88|nac=BIH|ime=[[Samir Radovac]]|poz=MF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=90|nac=POR|ime=[[Rodrigo Piloto]]|poz=FW}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=99|nac=BIH|ime=[[Alvin Ćosić]]|poz=GK}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=  |nac=HRV|ime=[[Ante Kuliš]]|poz=FW}}
{{Nogometna ekipa kraj}}

====Igrači na posudbi====
{{Nogometna ekipa početak}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=17|nac=NGA|ime=[[Olanrewaju Ibraheem]]|poz=MF|ostalo=u [[NK Zvijezda Gradačac|Zvijezda Gradačac]] do 30. juna 2027}}
{{Nogometna ekipa kraj}}

==Uspjesi==
{| class=&quot;wikitable&quot;
! Takmičenje
! Plasman
! Sezone
|-
|rowspan=&quot;2&quot;| '''[[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Prva liga/Premijer liga]]'''
|I mjesto
|[[Prva nogometna liga Bosne i Hercegovine 1997/1998.|1997–98]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2000/2001.|2000–01]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2001/2002.|2001–02]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2009/2010.|2009–10]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2011/2012.|2011–12]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2012/2013.|2012–13.]]
|-
|II mjesto
|[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2002/2003.|2002–03]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2002/2003.|2003–04]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2004/2005.|2004–05]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2014/2015.|2014–15]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2016/2017.|2016–17]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2017/2018.|2017–18]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2019/2020.|2019–20.]]
|-
|rowspan=&quot;2&quot;| '''[[Prva nogometna liga Jugoslavije|Prva liga SFRJ]]'''
|I mjesto
|1971–72.
|-
|II mjesto
|1970–71.
|-
|rowspan=&quot;2&quot;| '''[[Druga nogometna liga Jugoslavije|Druga liga SFRJ]]'''
|I mjesto
|1956–57, 1961–62, 1977–78.
|-
|II mjesto
|1953–54.
|-
|rowspan=&quot;2&quot;| '''[[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu|Kup BiH]]'''
|Pobjednik
|1999–2000, 2000–01, 2002–03, 2010–11, 2011–12, [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu 2017/2018.|2017–18.]]
|-
|Finalista
|1996–97, 2001–02, 2009–10, 2012–13.
|-
|'''[[Kup Jugoslavije u nogometu|Kup SFRJ]]'''
|Finalista
|1980–81.
|-
|'''[[Superkup Bosne i Hercegovine u nogometu|Superkup]]'''
|Pobjednik
|1998, 2000, 2001.
|-
|rowspan=&quot;2&quot;| '''[[Kup UEFA]]'''
|1/2 finale
|1984–85.
|-
|1/4 finale
|1971–72.
|}

==Treneri==
{{Div col|5}}
*{{ZD|Kraljevina Jugoslavija}} [[Adolf Šmit]] (1922–1923)
*{{ZD|Kraljevina Jugoslavija}} [[Josip Šebalj]] (1923–1934)
*{{ZD|Kraljevina Jugoslavija}} [[Milovan Adamović]] (1934–1935)
*{{ZD|Kraljevina Jugoslavija}} [[Vilim Novak]] (1935–1936)
*{{ZD|Kraljevina Jugoslavija}} [[Petar Bugarinović]] (1936–1939)
*{{ZD|Kraljevina Jugoslavija}} [[Dušan Marković]] (1939–1941)
*[[Drugi svjetski rat]] (1941–1945)
*{{ZD|JUG}} [[Zdravko Pavlić]] (1945)
*{{ZD|JUG}} [[Milan Rajlić]] (1945–1947)
*{{ZD|JUG}} [[Ivica Medarić]] (1947)
*{{ZD|JUG}} [[Mensur Bajrami]] ''(privremeno)'' (1947–1948)
*{{ZD|ČEŠ}} [[František Bičiště]] (1948–1949)
*{{ZD|JUG}} [[Josip Bulat]] (1949)
*{{ZD|JUG}} [[Stevo Maslavarić]] (1950)
*{{ZD|JUG}} [[Aleksandar Petrović (nogomet)|Aleksandar Petrović]] (1950)
*{{ZD|JUG}} [[Slavko Zagorac]] (1951)
*{{ZD|JUG}} [[Zdravko Pavlić]] (1952–1953)
*{{ZD|JUG}} [[Branislav Hrnjiček]] (1953–1954)
*{{ZD|JUG}} [[Prvoslav Dragičević]] (1954–1955)
*{{ZD|JUG}} [[Miloš Pajević]] (1955)
*{{ZD|JUG}} [[Mensur Bajrami]] (1955–1956)
*{{ZD|JUG}} [[Branko Šalipur]] (1956)
*{{ZD|JUG}} [[Miroslav Brozović]] (1956–1958)
*{{ZD|MAĐ}} [[László Fenyvesi]] (1958–1959)
*{{ZD|JUG}} [[Mensur Bajrami]] (1959)
*{{ZD|JUG}} [[Dimitrije Tadić]] (1959–1960)
*{{ZD|JUG}} [[Branko Stanković]] (1960)
*{{ZD|JUG}} [[Joško Domorocki]] (1960–1961)
*{{ZD|JUG}} [[Vlatko Konjevod]] (1961–1964)
*{{ZD|JUG}} [[Munib Saračević]] (1964–1965)
*{{ZD|JUG}} [[Josip Babić]] (1965–1966)
*{{ZD|JUG}} [[Marcel Žigante]] (1966–1967)
*{{ZD|JUG}} [[Milan Ribar]] (1967–1976)
*{{ZD|JUG}} [[Vasilije Radović]] ''(privremeno)'' (1976–1977)
*{{ZD|JUG}} [[Sulejman Rebac]] (1977–1978)
*{{ZD|JUG}} [[Ivica Osim]] (1978–1986)
*{{ZD|JUG}} [[Boris Bračulj]] (1986–1987)
*{{ZD|JUG}} [[Mile Prnjatović]] (1987)
*{{ZD|JUG}} [[Blagoje Bratić]] (1987–1988)
*{{ZD|JUG}} [[Josip Bukal]] (1988)
*{{ZD|JUG}} [[Mišo Smajlović]] ''(privremeno)'' (1988–1989)
*{{ZD|JUG}} [[Nedeljko Gugolj]] (1989)
*{{ZD|JUG}} [[Mišo Smajlović]] (1989–1991)
*{{ZD|JUG}} [[Milan Ribar]] (1991–1992)
*[[Rat u Bosni i Hercegovini]] (1992–1994)
*{{ZD slika|Flag of Bosnia and Herzegovina (1992-1998).svg}} [[Mišo Smajlović]] (1994–1997)
*{{ZD slika|Flag of Bosnia and Herzegovina (1992-1998).svg}} [[Tarik Hodžić]] ''(privremeno)'' (1997)
*{{ZD slika|Flag of Bosnia and Herzegovina (1992-1998).svg}} [[Dino Đurbuzović]] (1997)
*{{ZD slika|Flag of Bosnia and Herzegovina (1992-1998).svg}} [[Boris Bračulj]] (1997–1998)
*{{ZD|BIH}} [[Enver Hadžiabdić]] (1998–1999)
*{{ZD|BIH}} [[Nedžad Verlašević]] (1999)
*{{ZD|BIH}} [[Enver Hadžiabdić]] (1999–2000)
*{{ZD|BIH}} [[Dino Đurbuzović]] (2000–2001)
*{{ZD|BIH}} [[Amar Osim]] (2001–2003)
*{{ZD|BIH}} [[Milomir Odović]] (2003–2004)
*{{ZD|ČEŠ}} [[Jiří Plíšek]] (2004)
*{{ZD|BIH}} [[Ismet Štilić]] ''(privremeno)'' (2004)
*{{ZD|BIH}} [[Ivo Ištuk]] (2005)
*{{ZD|BIH}} [[Ratko Ninković]] (2005)
*{{ZD|BIH}} [[Almir Memić]] ''(privremeno)'' (2006)
*{{ZD|BIH}} [[Nenad Starovlah]] (2006)
*{{ZD|BIH}} [[Dželaludin Muharemović]] ''(privremeno)'' (2006)
*{{ZD|BIH}} [[Enver Hadžiadbić]] (2007–2008)
*{{ZD|BIH}} [[Simo Krunić]] (2008)
*{{ZD|BIH}} [[Demir Hotić]] (2009)
*{{ZD|BIH}} [[Amar Osim]] (2009–2013)
*{{ZD|BIH}} [[Dino Đurbuzović]] (2013–2014)
*{{ZD|BIH}} [[Admir Adžem]] (2014)
*{{ZD|BIH}} [[Almir Memić]] (2014–2015)
*{{ZD|BIH}} [[Milomir Odović]] (2015)
*{{ZD|BIH}} [[Vlado Čapljić]] (2015)
*{{ZD|BIH}} [[Edis Mulalić]] (2015–2016)
*{{ZD|BIH}} [[Haris Alihodžić]] ''(privremeno)'' (2016)
*{{ZD|SVN}} [[Miloš Kostić]] (2016)
*{{ZD|SRB}} [[Slavko Petrović]] (2016–2017)
*{{ZD|BIH}} [[Admir Adžem]] (2017–2018)
*{{ZD|SRB}} [[Slobodan Krčmarević]] (2018)
*{{ZD|BIH}} [[Milomir Odović]] (2018)
*{{ZD|BIH}} [[Amar Osim]] (2018–2021)
*{{ZD|BIH}} [[Blaž Slišković]] (2021)
*{{ZD|HRV}} [[Tomislav Ivković]] (2021)
*{{ZD|BIH}} [[Edis Mulalić]] (2022–2023)
*{{ZD|BIH}} [[Nermin Bašić]] (2023)
*{{ZD|BIH}} [[Haris Alihodžić]] ''(privremeno)'' (2023)
*{{ZD|SAU}} [[Abdulhakeem Al-Tuwaijri]] (2023–2024)
*{{ZD|BIH}} [[Bruno Akrapović]] (2024)
*{{ZD|BIH}} [[Dino Đurbuzović]] ''(privremeno)'' (2024)
*{{ZD|BIH}} [[Denis Ćorić]] (2024–2025)
*{{ZD|BIH}} [[Admir Adžem]] (2025)
*{{ZD|SVN}} [[Slaviša Stojanović]] (2025–2026)
*{{ZD|SRB}} [[Savo Milošević]] (2026)
*{{ZD|ŠPA}} [[David Muslera Rodríguez]] (2026–danas)
{{Div col end}}

==Predsjednici kluba==
{{Div col|5}}
*Hinko Tegzeš
*Ljubo Gospodnetić
*Tadija Živković
*Drago Matulić
*Dušan Savić
*Pavle Bašić
*Ljubiša Veselinović
*Vidak Bulajić
*Halid Topić
*Josip Vranešić
*Gojko Pobrić
*Miladin Draškić
*Radoslav Škobić
*Božidar Čalović
*Omer Topuzović
*Nusret Mahić
*Hamdija Omanović
*Anto Sučić
*Nedjeljko Stipić
*Subhija Karamehić
*Božo Bevanda
*Nedžad Dizdarević
*Hajrudin Čengić
*Esad Ibrahimović
*[[Nedžad Branković]]
*Kemal Kozarić
*Redžad Ćatić
*Sabahudin Žujo
*Faruk Telibećirović
*Narcis Džumhur
*Samir Landžo
*Mladen Grubešić
*Faruk Telibećirović
*Sabahudin Žujo
*[[Almir Gredić]]
*Vedran Vukotić
*Senad Misimović
*Nihad Selimović
*Admir Džubur
*Samir Cerić
*Nazif Hasanbegović
*Edis Kovačević
*Jusuf Tanović
*Oro Ibrišimović
*Admir Tunović
*Nijaz Brković
*Sanin Mirvić
{{Div col end}}

==Reference==
{{Refspisak|2}}

==Vanjski linkovi==
{{Commonscat|FK Željezničar}}
*[http://www.fkzeljeznicar.ba/ Zvanična stranica kluba]
*[http://www.themaniacs.org/ Nezvanična stranica navijača]
*[http://www.uefa.com/teamsandplayers/teams/club=64381/profile/index.html FK Željezničar na zvaničnoj stranici UEFA-e]
*[http://www.fifa.com/world-match-centre/clubs/club=bosnia-and-herzegovina-zeljeznicar-sarajevo-1885395/index.html FK Željezničar na zvaničnoj stranici FIFA-e] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150427224348/http://www.fifa.com/world-match-centre/clubs/club=bosnia-and-herzegovina-zeljeznicar-sarajevo-1885395/index.html |date=27. 4. 2015 }}
*[https://web.archive.org/web/20070809015818/http://www.themaniacs.org/index.php?option=content&amp;task=view&amp;id=493&amp;Itemid=82 Historija Željezničara na stranici themaniacs.org]

{{Premijer liga Bosne i Hercegovine}}
{{Navkutije
|ime        =
|naslov     = FK Željezničar u takmičenjima
|naslovstil = background-color:#FFd700; border: solid 1px #000; color:#000000;
|podaci1    =
{{Nogometni prvaci Bosne i Hercegovine}}
{{Osvajači kupa Bosne i Hercegovine u nogometu}}
}}
{{Sportista godine Bosne i Hercegovine}}
{{Sarajevo}}

{{Poluzaštita}}

[[Kategorija:FK Željezničar Sarajevo]]
[[Kategorija:Nogometni klubovi u Bosni i Hercegovini|Željezničar]]
[[Kategorija:Sport u Sarajevu|Željezničar]]
[[Kategorija:SD Željezničar]]
[[Kategorija:Nogometni klubovi osnovani 1921.|Željezničar]]
[[Kategorija:Sportski kolektiv godine Bosne i Hercegovine]]</text>
      <sha1>d9i7cc16nsctry3oszj6lp42rkhbw2g</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Vijesti</title>
    <ns>10</ns>
    <id>1715</id>
    <revision>
      <id>3922149</id>
      <parentid>3921610</parentid>
      <timestamp>2026-08-26T09:40:32Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Unrelated9966</username>
        <id>178239</id>
      </contributor>
      <origin>3922149</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2065" sha1="3zjihbbpj2ibxbizxxzq9bpdlcv0z8i" xml:space="preserve">```wikitext
{{Slika na početnoj strani/vijesti
| slika            = Emily Watson.jpg
| širina           = 
| opis             = Emily Watson, dobitnica Počasnog Srca Sarajeva
| naslov           = 
| alt              = Emily Watson
| link             = 
| okvir            = ne
| poravnanje_opisa = 
}}
* [[21. august]] – {{Vijest|U [[Sarajevo|Sarajevu]] završen [[32. Sarajevo Film Festival]], a glumici [[Emily Watson]] uručeno [[Srce Sarajeva|Počasno Srce Sarajeva]].}}
* [[12. august]] – {{Vijest|[[Pomračenje Sunca|Potpuno pomračenje Sunca]] bilo vidljivo iznad [[Arktik]]a, [[Grenland]]a, [[Island]]a i sjeverne [[Španija|Španije]].}}
* [[25. juli]] – {{Vijest|U [[Tragedija na Elbrusu 2026.|tragediji na Elbrusu]], najvišem vrhu [[Evropa|Evrope]], stradalo pet članova bosanskohercegovačke ekspedicije tokom pokušaja uspona.}}
* [[19. juli]] – {{Vijest|U [[Finale Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.|finalu]] [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.]] [[Nogometna reprezentacija Španije|Španija]] pobijedila [[Nogometna reprezentacija Argentine|Argentinu]] rezultatom 1–0 i po drugi put osvojila titulu svjetskog prvaka.}}
* [[13. juli]] – {{Vijest|U [[Požar u pivnici u Bangkoku|požaru u pivnici]] u [[Bangkok]]u poginule najmanje 34 osobe.}}
* [[12. juli]] – {{Vijest|Na [[Wimbledon 2026.|Wimbledonu 2026.]] u [[Wimbledon 2026 – muški singl|pojedinačnoj muškoj konkurenciji]] pobijedio [[Jannik Sinner]], a u [[Wimbledon 2026 – ženski singl|ženskoj]] [[Linda Nosková]].}}
{{Vijesti/podnožje
| trenutni_događaji = 
* [[Epidemija ebole u Srednjoj Africi 2026.|Epidemija ebole u Srednjoj Africi]]
* [[Rat u Iranu (2026)|Rat u Iranu]]
** [[Rat u Libanu (2026)|Rat u Libanu]]
* [[Afganistansko-pakistanski rat 2026.|Afganistansko-pakistanski rat]]
* [[Invazija Rusije na Ukrajinu]]
* [[Građanski rat u Sudanu]]
| nedavne_smrti     = 
* [[Dolly Parton]]
* [[Vedrana Rudan]]
* [[Milena Zupančič]]
* [[Bonnie Tyler]]
* [[Edin Avdić]]
}}&lt;noinclude&gt;
{{Dokumentacija}}
&lt;/noinclude&gt;
```</text>
      <sha1>3zjihbbpj2ibxbizxxzq9bpdlcv0z8i</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3922150</id>
      <parentid>3922149</parentid>
      <timestamp>2026-08-26T09:41:15Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Unrelated9966</username>
        <id>178239</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3922150</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2049" sha1="8m78a52m9ewhahq0vk7knijeq8gaz4j" xml:space="preserve">{{Slika na početnoj strani/vijesti
| slika            = Emily Watson.jpg
| širina           = 
| opis             = Emily Watson, dobitnica Počasnog Srca Sarajeva
| naslov           = 
| alt              = Emily Watson
| link             = 
| okvir            = ne
| poravnanje_opisa = 
}}
* [[21. august]] – {{Vijest|U [[Sarajevo|Sarajevu]] završen [[32. Sarajevo Film Festival]], a glumici [[Emily Watson]] uručeno [[Srce Sarajeva|Počasno Srce Sarajeva]].}}
* [[12. august]] – {{Vijest|[[Pomračenje Sunca|Potpuno pomračenje Sunca]] bilo vidljivo iznad [[Arktik]]a, [[Grenland]]a, [[Island]]a i sjeverne [[Španija|Španije]].}}
* [[25. juli]] – {{Vijest|U [[Tragedija na Elbrusu 2026.|tragediji na Elbrusu]], najvišem vrhu [[Evropa|Evrope]], stradalo pet članova bosanskohercegovačke ekspedicije tokom pokušaja uspona.}}
* [[19. juli]] – {{Vijest|U [[Finale Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.|finalu]] [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.]] [[Nogometna reprezentacija Španije|Španija]] pobijedila [[Nogometna reprezentacija Argentine|Argentinu]] rezultatom 1–0 i po drugi put osvojila titulu svjetskog prvaka.}}
* [[13. juli]] – {{Vijest|U [[Požar u pivnici u Bangkoku|požaru u pivnici]] u [[Bangkok]]u poginule najmanje 34 osobe.}}
* [[12. juli]] – {{Vijest|Na [[Wimbledon 2026.|Wimbledonu 2026.]] u [[Wimbledon 2026 – muški singl|pojedinačnoj muškoj konkurenciji]] pobijedio [[Jannik Sinner]], a u [[Wimbledon 2026 – ženski singl|ženskoj]] [[Linda Nosková]].}}
{{Vijesti/podnožje
| trenutni_događaji = 
* [[Epidemija ebole u Srednjoj Africi 2026.|Epidemija ebole u Srednjoj Africi]]
* [[Rat u Iranu (2026)|Rat u Iranu]]
** [[Rat u Libanu (2026)|Rat u Libanu]]
* [[Afganistansko-pakistanski rat 2026.|Afganistansko-pakistanski rat]]
* [[Invazija Rusije na Ukrajinu]]
* [[Građanski rat u Sudanu]]
| nedavne_smrti     = 
* [[Dolly Parton]]
* [[Vedrana Rudan]]
* [[Milena Zupančič]]
* [[Bonnie Tyler]]
* [[Edin Avdić]]
}}&lt;noinclude&gt;
{{Dokumentacija}}
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>8m78a52m9ewhahq0vk7knijeq8gaz4j</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>11. januar</title>
    <ns>0</ns>
    <id>3179</id>
    <revision>
      <id>3922103</id>
      <parentid>3921568</parentid>
      <timestamp>2026-08-25T21:39:02Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Dodano: [[1867]] – [[Edward B. Titchener]], engleski i američki psiholog</comment>
      <origin>3922103</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3270" sha1="7fcx6cw625wyr930ebktsimwydht0fl" xml:space="preserve">{{JanuarKalendar}}
'''11. januar / siječanj (11. 1)''' jest 11. dan godine po [[gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]]. Do kraja godine ima još 354 dana (355 u [[prijestupna godina|prijestupnoj godini]]).

== Događaji ==
* [[1886]] – Počeo [[Svjetsko prvenstvo u šahu 1886.|meč]] za prvog službenog [[Svjetsko prvenstvo u šahu|svjetskog prvaka]] u [[šah]]u između [[Johannes Hermann Zukertort|Zukertorta]] i [[Wilhelm Steinitz|Steinitza]].
* [[1993]] – Počela akcija &quot;Munja 93&quot; [[505. viteška brdska brigada|105. bužimske brigade]] kao prva značajna pobjeda boraca [[Armija RBiH|Armije RBiH]]. U borbama je poginulo oko 150 neprijateljskih vojnika, zarobljene značajne količine naoružanja i municije i 4 neprijateljska vojnika.
* [[2015.]]
** Održana [[72. dodjela &quot;Zlatnog globusa&quot;]].
** U drugom krugu [[Predsjednički izbori u Hrvatskoj 2014.|šestih predsjedničkih izbora]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] pobijedila [[Kolinda Grabar-Kitarović]], čime je postala prva žena na funkciji [[predsjednik Republike Hrvatske|predsjednika Republike Hrvatske]].
* [[2016]] – [[FIFA]] je po peti put proglasila [[Argentinci|Argentinca]] [[Lionel Messi|Lionela Messija]] [[FIFA-ina Zlatna lopta|najboljim nogometašem svijeta]].
* [[2017]] – Planirano otvorenje [[Svjetsko prvenstvo u rukometu 2017.|Svjetskog prvenstva u rukometu]] u [[Francuska|Francuskoj]].

== Rođeni ==
=== 19. vijek ===
* [[1853]] – [[Gustav Falke]], [[Njemačka|njemački]] [[književnik]]
* [[1867]] – [[Edward B. Titchener]], engleski i američki psiholog

=== 20. vijek ===
* [[1906]] – [[Albert Hofmann]], [[Švicarska|švicarski]] naučnik i hemičar;
* [[1930]] – [[Rod Taylor]], [[Australija|australijski]] [[glumac]]
* [[1934]] – [[C. A. R. Hoare]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanski]] [[Informatika|informatičar]]
* [[1961]] – [[Elizabeta Đorevska]], srbijanska glumica
* [[1963]] – [[Mia Begović]], hrvatska glumica
* [[1970]] – [[Mustafa Sandal]], [[Turska|turski]] [[pop muzika|pop]]-[[pjevanje|pjevač]]
* [[1971]] – [[Mary J. Blige]], [[SAD|američka]] pjevačica [[soul]]a i [[R&amp;B]]-a
* [[1972]] – [[Amanda Peet]], američka glumica
* [[1973]] – [[Tetjana Vodopjanova]], [[Ukrajina|ukrajinska]] [[biatlon]]ka
* [[1976]] – [[Tomáš Holubec]], [[Češka|češki]] [[biatlon]]ac
* [[1983]] – [[Kaisa Mäkäräinen]], finska [[biatlon]]ka 
* [[1984]] – [[Ana Frolina]], bivša [[Rusija|ruska]] i od 2015. [[Južna Koreja|južnokorejska]] [[biatlon]]ka.
* [[1987]] – [[Jamie Vardy]], engleski nogometaš
* [[1991]] – [[Katharina Komatz]], austrijska [[biatlon]]ka.
* [[1994]] – [[Vasilij Podkoritov]],[[kazahstan]]ski [[biatlon]]ac

== Umrli ==
* [[1494]] – [[Domenico Ghirlandaio]], [[italija]]nski [[slikar]]
* [[1928]] – [[Thomas Hardy]], [[Engleska|engleski]] književnik
* [[1941]] – [[Emanuel Lasker]], njemački šahist i [[matematičar]]

== Praznici ==
{{Proširiti sekciju}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|11 January}}
* [http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/january/11/ Na današnji dan (11. januar), BBC.co.uk] {{en simbol}}
* [http://learning.blogs.nytimes.com/on-this-day/january-11/ Na današnji dan (11. januar), nytimes.com] {{en simbol}}

{{Mjeseci}}

[[Kategorija:Januar|*-11]]</text>
      <sha1>7fcx6cw625wyr930ebktsimwydht0fl</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3922158</id>
      <parentid>3922103</parentid>
      <timestamp>2026-08-26T10:54:23Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Dodano: [[1842]] – [[William James]], [[Sjedinjene Američke Države|američki]] [[filozof]] i [[Psihologija|psiholog]]</comment>
      <origin>3922158</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3386" sha1="6vgja3k1ivw4s6fwc8nqb3olpimo92g" xml:space="preserve">{{JanuarKalendar}}
'''11. januar / siječanj (11. 1)''' jest 11. dan godine po [[gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]]. Do kraja godine ima još 354 dana (355 u [[prijestupna godina|prijestupnoj godini]]).

== Događaji ==
* [[1886]] – Počeo [[Svjetsko prvenstvo u šahu 1886.|meč]] za prvog službenog [[Svjetsko prvenstvo u šahu|svjetskog prvaka]] u [[šah]]u između [[Johannes Hermann Zukertort|Zukertorta]] i [[Wilhelm Steinitz|Steinitza]].
* [[1993]] – Počela akcija &quot;Munja 93&quot; [[505. viteška brdska brigada|105. bužimske brigade]] kao prva značajna pobjeda boraca [[Armija RBiH|Armije RBiH]]. U borbama je poginulo oko 150 neprijateljskih vojnika, zarobljene značajne količine naoružanja i municije i 4 neprijateljska vojnika.
* [[2015.]]
** Održana [[72. dodjela &quot;Zlatnog globusa&quot;]].
** U drugom krugu [[Predsjednički izbori u Hrvatskoj 2014.|šestih predsjedničkih izbora]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] pobijedila [[Kolinda Grabar-Kitarović]], čime je postala prva žena na funkciji [[predsjednik Republike Hrvatske|predsjednika Republike Hrvatske]].
* [[2016]] – [[FIFA]] je po peti put proglasila [[Argentinci|Argentinca]] [[Lionel Messi|Lionela Messija]] [[FIFA-ina Zlatna lopta|najboljim nogometašem svijeta]].
* [[2017]] – Planirano otvorenje [[Svjetsko prvenstvo u rukometu 2017.|Svjetskog prvenstva u rukometu]] u [[Francuska|Francuskoj]].

== Rođeni ==
=== 19. vijek ===
* [[1842]] – [[William James]], [[Sjedinjene Američke Države|američki]] [[filozof]] i [[Psihologija|psiholog]]
* [[1853]] – [[Gustav Falke]], [[Njemačka|njemački]] [[književnik]]
* [[1867]] – [[Edward B. Titchener]], engleski i američki psiholog

=== 20. vijek ===
* [[1906]] – [[Albert Hofmann]], [[Švicarska|švicarski]] naučnik i hemičar;
* [[1930]] – [[Rod Taylor]], [[Australija|australijski]] [[glumac]]
* [[1934]] – [[C. A. R. Hoare]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanski]] [[Informatika|informatičar]]
* [[1961]] – [[Elizabeta Đorevska]], srbijanska glumica
* [[1963]] – [[Mia Begović]], hrvatska glumica
* [[1970]] – [[Mustafa Sandal]], [[Turska|turski]] [[pop muzika|pop]]-[[pjevanje|pjevač]]
* [[1971]] – [[Mary J. Blige]], [[SAD|američka]] pjevačica [[soul]]a i [[R&amp;B]]-a
* [[1972]] – [[Amanda Peet]], američka glumica
* [[1973]] – [[Tetjana Vodopjanova]], [[Ukrajina|ukrajinska]] [[biatlon]]ka
* [[1976]] – [[Tomáš Holubec]], [[Češka|češki]] [[biatlon]]ac
* [[1983]] – [[Kaisa Mäkäräinen]], finska [[biatlon]]ka 
* [[1984]] – [[Ana Frolina]], bivša [[Rusija|ruska]] i od 2015. [[Južna Koreja|južnokorejska]] [[biatlon]]ka.
* [[1987]] – [[Jamie Vardy]], engleski nogometaš
* [[1991]] – [[Katharina Komatz]], austrijska [[biatlon]]ka.
* [[1994]] – [[Vasilij Podkoritov]],[[kazahstan]]ski [[biatlon]]ac

== Umrli ==
* [[1494]] – [[Domenico Ghirlandaio]], [[italija]]nski [[slikar]]
* [[1928]] – [[Thomas Hardy]], [[Engleska|engleski]] književnik
* [[1941]] – [[Emanuel Lasker]], njemački šahist i [[matematičar]]

== Praznici ==
{{Proširiti sekciju}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|11 January}}
* [http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/january/11/ Na današnji dan (11. januar), BBC.co.uk] {{en simbol}}
* [http://learning.blogs.nytimes.com/on-this-day/january-11/ Na današnji dan (11. januar), nytimes.com] {{en simbol}}

{{Mjeseci}}

[[Kategorija:Januar|*-11]]</text>
      <sha1>6vgja3k1ivw4s6fwc8nqb3olpimo92g</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bileća</title>
    <ns>0</ns>
    <id>3722</id>
    <revision>
      <id>3922141</id>
      <parentid>3919016</parentid>
      <timestamp>2026-08-26T08:06:30Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3922141</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="23680" sha1="9kwamkdqwtdjpofhezeogputl4ehevg" xml:space="preserve">{{Infokutija naselje u BiH
| ime                        = Bileća
| službeno_ime               = Opština Bileća
| naselje_vrsta              = Općina i naseljeno mjesto
| slika                      = {{multiple image
| border                 = infobox
| total_width            = 300
| image_style            = border:1;
| perrow                 = 2/2/
| image1                 = Bileca, rakousko-uherske mestanske domy.jpg
| image2                 = Vidovdanska crkva (Bileća) 16.jpg
| image3                 = Некропола стећака Билећа.jpg
| image4                 = Hram Svetog Save (Bileća) 03.jpg
| image5                 = Careva džamija u Bileći 04.jpg
| image6                 = Брана Клиње, Билећа.jpg
}}
| slika_opis                 =
| slika_veličina             =
| slika_zastava              = Flag from the Kosaca COA crest.svg
| slika_grb                  = Grb Bileca.png
| slika_karta                = BiH municipality location Bileća.svg
| karta_opis                 = Općina Bileća u Bosni i Hercegovini
| koordinate                 = {{coord|42|52|29.5|N|18|25|40.2|E|type:city|display=inline,title}}
| entitet                    = [[Republika Srpska]]
| općina                     = Bileća
| površina_naselja           = 9.12
| površina_općine            = 636.84
| nadmorska_visina           = 476
| stanovništvo_datum         = [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|2013]]
| stanovništvo_naselje       = 7616
| stanovništvo_općina        = 10807
| stanovništvo_demonim       = Bilećanin
| načelnik                   = Veselin Vujović&lt;ref name=&quot;izbori2020&quot;&gt;{{cite web |title=Bileća |url=https://www.izbori.ba/Rezultati_izbora/?resId=27&amp;langId=1#/8/180/0 |website=izbori.ba |publisher=Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine |access-date=6. 12. 2020}}&lt;/ref&gt;
| načelnik_stranka           = [[Srpska demokratska stranka|SDS]]
| poštanski_broj             = 89 230
| pozivni_broj               = (+387) 59
| matični_broj_naselja       = 201545&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=24. 11. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| matični_broj_općine        = 20044
| veb-sajt                   = {{URL|http://www.opstinabileca.ba/}}
}}
[[Datoteka:Bilecko Jezero.jpg|270px|mini|Bilećko jezero|desno]]
'''Bileća''' je općina i [[naseljeno mjesto]] u jugoistočnoj [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. Površina općine je 632,33&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;. Administrativno je dio [[Republika Srpska|Republike Srpske]]. Prema popisu stanovništva 2013. općina Bileća ima 11.536 stanovnika. Općina Bileća je pogranična općina prema [[Crna Gora|Crnoj Gori]], na sjeveru sa [[Nevesinje]]m i [[Gacko]]m, na zapadu sa [[Berkovići]]ma i [[Ljubinje]]m i na jugu sa [[Trebinje]]m.

== Geografija ==
Bileća je locirana u istočnoj Hercegovini. Nadmorska visina gradskog područja je 476 m. Na području Bileće se ukrštaju [[sredozemna klima|sredozemna]] i [[kontinentalno-planinska klima]]. Reljef je brdovit između kojeg se nalaze kraška polja: [[Dabarsko polje|Dabarsko]], [[Fatničko polje|Fatničko]], [[Plansko polje|Plansko]] i [[Bilećko polje|Bilećko]]. Južno od Bileće nalazi se izvor rijeke [[Trebišnjica|Trebišnjice]]. Godine 1966. je izgrađena [[hidroelektrana]] i stvorena je jedna od najvećih vještačkih akumulacija u svijetu, [[Bilećko jezero]], koje ima dužinu 18&amp;nbsp;km, a širinu 3–4&amp;nbsp;km. Podizanjem brane Grančarevo na rijeci Trebišnjici, prije skoro pola vijeka, njene ukroćene vode, pretočene u Bilećko jezero, prekrile su sela [[Panik]], [[Orah]], [[Čepelica]], Zadublje i [[Miruše]]. Osim kuća i imanja, ispod Bilećkog jezera tada je ostalo i bogato kulturno-historijsko naslijeđe iz rimskog doba.

== Historija ==
=== Ilirsko i Rimsko doba ===
Prvi tragovi [[Civilizacija|civilizacije]] na području općine Bileća datiraju još iz [[neolit]]a, o čemu svjedoče arheološki lokaliteti još uvijek nedovoljno istraženi. Prethistorijski [[tumuli]], [[gradine]] i [[gomile]], kojih prema najnovijim istraživanjima ima preko 2000, jasno ukazuju na kontinuitet i gustoću stanovništva. Posebno se ističe tumul iz [[Plana|Plane]] u kojem su nađene dvije kacige, dvanaest kopalja, veći broj fibula i ukosnica (poznatih i iz [[Glasinačka kultura|Glasinca]]).&lt;ref name=&quot;Bileća&quot;&gt;Ivo Bojanovski, Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, 1988 - BOSNA I HERCEGOVINA U ANTIČKO DOBA&lt;/ref&gt;

U sastav [[Bosna i Hercegovina u Rimskom carstvu|rimske države]] južni dijelovi općine Bileća ulaze 135. god p. n. e. nakon pokoravanja [[Ardijejci|Ardijejaca]] i [[Plereji|Plereja]] (držali su prostor između [[Popovo polje|Popova polja]] i Boke Kotorske). Zajedno sa [[Trebinje]]m bilo je u sastavu Epidaura (Cavtat), najjužnije rimske kolonije na istočnoj obali Jadrana, kao njegovo zaleđe. Iz tog vremena je čuvena U-[[Rimske vile u Bosni i Hercegovini|vila urbanu]] u [[Panik]]u, vlasništvo bogatog Italika, oko koje se razvio veliki građevinski kompleks, centar prostrane latifundije (oranice, pašnjaci, šume). Ovoj vili pripadale su i ostale građevine, villa rustica na Dračevoj strani, na Potkućnicama i uz Trebišnjicu, te niz drugih objekata, među kojima i kultnih (hram, mauzolej, grobnica). Na mozaicima i freskama U-vile iz III vijeka su prisutni simboli kršćanstva (Orfej, Meduza), pa istraživači to smatraju prvim tragovima kršćanstva u unutrašnjosti Bosne i Hercegovine. Domaće epihorsko stanovništvo je i dalje živjelo u svojim drvenim i suhozidnim naseljima po kraškim poljima i poljicima, prihvatajući sporo romanizaciju.

Istočno od plemena [[Daorsi|Daorsa]], koje se nalazilo na području [[Stolac|Stoca]], bilo je pleme [[Deremisti]], na području Dabarskog, Fatničkog i Planskog polja, a vjerovatno i na mjestu današnjeg grada Bileća. U [[Fatnica|Fatnici]] je nađen natpis tipičan za jugoistočno ilirsko područje. Relativno bogati arheološki i naseobinski elementi sa Dabarskog područja, [[Fatnica|Fatnice]], [[Orahovice|Orahovica]] i [[Plana|Plane]] govore o znatnoj naseljenosti i u Rimsko doba. To najbolje potvrđuje urbano naselje u Orahovicama sa građevinskim ostacima (zidovi u temelju, profilirani ulomci krovnog vijenca neke monumentalne zgrade, mnoštvo opeke i crijepa), koji se nalaze na prostoru 700x400 metara.&lt;ref name=&quot;Bileća&quot; /&gt;

=== Srednji vijek ===
Prvi pomen Bileće kao naseljenog mjesta nalazimo u dokumentima [[Dubrovnik|Dubrovačkog]] arhiva iz 1286. godine, kada se pominje pod nazivom ''Bilechia''. Također u istim izvorima i pod istim nazivom Bileća se [[Izvori o Bileći u srednjem vijeku|pominje]] i u 14. i 15. vijeku kao važna raskrsnica puteva na srednjovjekovnom karavanskom putu. U jednom dokumentu iz 8. septembra 1388. ističe se da je vojska vojvode [[Vlatko Vuković Kosača|Vlatka Vukovića]] u [[Bitka kod Bileće|polju kod Bileće]] teško porazila osmanlijsku vojsku pod komandom Šahin-paše, što se ujedno smatra i jednim od prvih poraza [[Osmanlije|Osmanlija]] na [[Balkan]]u.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.camo.ch/povijestbih03.htm |title=Noel Malcom- Povijest Bosne |access-date=25. 2. 2016 |archive-date=14. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160314002920/http://www.camo.ch/povijestbih03.htm |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

U periodu od XIII do XVI vijeka na ovim prostorima historija bilježi i veliki broj [[Stećci|stećaka]], koji kao monoliti teže i do 5 tona. U okviru projekta koji ima za cilj nominaciju stećaka - nadgrobnih spomenika za upis na listu svjetske baštine - [[UNESCO]], sa teritorije Bileća je i nekropola u naselju [[Baljci (Bileća)|Baljci]].

=== Osmanska vladavina ===
Bileća je potpala pod osmanlijsku vlast 1466. i u vijekovima vladavine [[Osmansko Carstvo|Carstva]] na ovim prostorima teško stradala zbog vječitih buna i otpora. U neposrednoj blizini Bileće nalazi se [[Vučji Do]], gdje se odigrala čuvena [[Vučidolska bitka]] 1876. godine, u kojoj je učestvovalo 16 bilećkih četa.

=== Austro-Ugarsko razdoblje ===
Nakon odluka [[Berlinski kongres|Berlinskog kongresa]] 1878. godine, Bileća je ušla u sastav austrougarske uprave u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. U tom periodu učvršćena je upravna i vojna uloga mjesta, a grad je dobio i novu infrastrukturu. Prema službenoj historiji općine, prva osnovna škola u Bileći otvorena je 1880.&lt;ref name=&quot;enciklopedija.hr&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.enciklopedija.hr/clanak/7621|title=Bileća|website=Hrvatska enciklopedija|publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža|access-date=12. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;OpstinaIstorija&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.opstinabileca.ba/istorija/|title=Istorija – Zvanična prezentacija opštine Bileća|website=Opština Bileća|access-date=12. 3. 2026|archive-date=6. 7. 2026|archive-url=https://web.archive.org/web/20260706122254/https://www.opstinabileca.ba/istorija/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; godine, najprije kao srpska pravoslavna škola, a kasnije je djelovala kao opća narodna škola. Bileća je 1892. dobila meteorološku stanicu, dok su oko grada podignuta austrougarska utvrđenja kao dio pograničnog fortifikacijskog sistema.&lt;ref name=&quot;OpstinaIstorija&quot; /&gt;

Austrougarsko razdoblje obilježile su i demografske promjene. Prema podacima sa službene općinske stranice, 1910. u inozemstvu je radilo 1.416 stanovnika bilećkog kraja, od čega 1.131 u Sjedinjenim Američkim Državama, što svjedoči o snažnim ekonomskim migracijama iz Hercegovine krajem 19. i početkom 20. stoljeća.&lt;ref name=&quot;OpstinaIstorija&quot; /&gt;

=== Prvi svjetski rat i međuratno razdoblje ===
U [[Prvi svjetski rat|Prvom svjetskom ratu]] stanovništvo bilećkog kraja pretrpjelo je velike gubitke. Službena historija općine navodi da je više od 180 Bilećana izgubilo život na ratištima i u logorima, među kojima su bili [[Arad]] i [[Doboj]].&lt;ref name=&quot;OpstinaIstorija&quot; /&gt;

Nakon 1918. Bileća je postala dio [[Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca|Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca]], a potom [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]]. Između dva svjetska rata grad je bio povezan željeznicom sa širom regijom; prema službenim podacima, voz je kroz Bileću saobraćao od 1931. do maja 1976. U kasarnama je u vrijeme Kraljevine djelovala pješadijska podoficirska škola, dok su u gradu radile građanska škola i druge obrazovne ustanove. Godine 1937. u srezu Bileća bilo je 18 škola sa ukupno 1.589 učenika.&lt;ref name=&quot;OpstinaIstorija&quot; /&gt;

Prema popisu koji prenosi službena općinska historija, srez Bileća je 1921. imao 19.107 stanovnika, a samo naselje Bileća 1.937 stanovnika.&lt;ref name=&quot;OpstinaIstorija&quot; /&gt;

=== Drugi svjetski rat ===
Uoči [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] bilećka kasarna bila je poznata i kao mjesto zatočenja političkih protivnika jugoslavenskih vlasti; na službenoj stranici općine navodi se da su u njoj 1940. bili zatvoreni [[Moša Pijade]], [[Ivo Lola Ribar]] i drugi istaknuti komunisti.&lt;ref name=&quot;OpstinaIstorija&quot; /&gt;

Tokom rata Bileća se nalazila u širem prostoru istočne Hercegovine zahvaćenom sukobima, represijom i promjenama vlasti. Prema službenoj općinskoj historiji, početkom oktobra 1944. partizanske snage preuzele su kontrolu nad gradom, čime je okončana ratna vlast u Bileći.&lt;ref name=&quot;OpstinaIstorija&quot; /&gt;

=== Socijalistička Jugoslavija ===
Poslije 1945. Bileća je ušla u sastav [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine]] unutar [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]]. U poratnim decenijama grad je zadržao vojnu i obrazovnu funkciju.

Najveća privredna i prostorna promjena u savremenoj historiji Bileće dogodila se izgradnjom hidroenergetskog sistema na [[Trebišnjica|Trebišnjici]]. Prema službenoj historiji općine, izgradnjom hidroelektrane 1966/67. stvoreno je [[Bilećko jezero]], veliko akumulaciono jezero koje je trajno izmijenilo izgled kraja. Hrvatska enciklopedija navodi da je Bilećko jezero nastalo 1967. izgradnjom 123 metra visoke brane kod Grančareva.&lt;ref name=&quot;enciklopedija.hr&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;OpstinaIstorija&quot; /&gt;

Stvaranje akumulacije uticalo je i na kulturni pejzaž. Službena historija općine bilježi da je 1967. zbog formiranja jezera izmještena velika nekropola stećaka iz doline Trebišnjice, a zavičajni muzej, koji je počeo raditi 1964, od 1968. djelovao je u zgradi koju je projektovao [[Juraj Neidhardt]].&lt;ref name=&quot;OpstinaIstorija&quot; /&gt;

Prema službenim općinskim podacima, općina Bileća imala je 13.444 stanovnika 1971. godine, a 13.284 stanovnika prema popisu iz 1991.&lt;ref name=&quot;OpstinaIstorija&quot; /&gt;

=== Rat u Bosni i Hercegovini ===
Prema presudi u predmetu ''Momčilo Krajišnik'', [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] utvrdio je da su nakon izbora 1990. Srbi zauzeli sve položaje vlasti u općini Bileća, uključujući mjesto šefa policije, te da su u januaru 1992. muslimanski policajci bili otpušteni. Tribunal je također utvrdio da su uoči juna 1992. muslimanski stanovnici bili izloženi zastrašivanju, ograničavanju kretanja i uspostavi punktova u općini.&lt;ref name=&quot;ICTYKrajisnik&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.icty.org/x/cases/krajisnik/tjug/en/kra-jud060927e.pdf|title=Prosecutor v. Momčilo Krajišnik, Judgement|website=International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia|access-date=12. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;

Ista presuda navodi da su 10. juna 1992. u Bileću iz Gacka ušle srpske paravojne grupe, među kojima su bili Arkanovci, Žute ose i Beli orlovi, nakon čega su uslijedila selektivna hapšenja muslimanskih civila i njihovo zatočenje u više objekata, uključujući kasarnu i policijsku stanicu. Tribunal je zaključio da su od juna 1992. muslimanski civili bili zatvarani u pet pritvorskih mjesta, gdje su redovno premlaćivani od policije i paravojnih formacija, a u jednom objektu izlagani i teškim elektrošokovima i suzavcu; utvrđeno je i da su u ljeto 1992. u općini Bileća ubijena dva pritvorena muslimana.&lt;ref name=&quot;ICTYKrajisnik&quot; /&gt;

[[Sud Bosne i Hercegovine]] je u predmetu ''Boris Bošnjak i drugi'' objavio da se optužba odnosila na zatočenički logor u kasarni bivše JNA &quot;Moša Pijade&quot; u Bileći, u periodu od početka maja do kraja augusta 1992. Sud je 30. septembra 2020. izrekao osuđujuću presudu Borisu Bošnjaku, Miodragu Grubačiću i Iliji Đajiću za ratni zločin protiv civilnog stanovništva, dok je Miloš Mavrak oslobođen optužbe.&lt;ref name=&quot;SudBiHBošnjak&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.sudbih.gov.ba/Post/Read/21419-izrecena-presuda-u-predmetu-boris-bosnjak-i-drugi|title=Izrečena presuda u predmetu Boris Bošnjak i drugi|website=Sud Bosne i Hercegovine|access-date=12. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;

=== Od Dejtonskog sporazuma do danas ===
Nakon [[Dejtonski mirovni sporazum|Dejtonskog mirovnog sporazuma]] Bileća je ostala u sastavu entiteta [[Republika Srpska]].&lt;ref name=&quot;OpstinaIstorija&quot;/&gt; U poratnom razdoblju grad su obilježili demografski pad, tranzicija privrede i nastavak oslanjanja na administrativne, obrazovne i uslužne funkcije.

Prema rezultatima [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|popisa stanovništva iz 2013. godine]], općina Bileća imala je 10.807 stanovnika, što je manje nego 1991. godine, kada ih je bilo 13.284. U istom izvoru za naselje Bileća navodi se 7.616 stanovnika 2013.&lt;ref name=&quot;enciklopedija.hr&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.statistika.ba/?id=20044&amp;show=12|title=Popis 2013 u BiH – Bileća|website=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine|access-date=12. 3. 2026|archive-date=8. 10. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20241008044903/http://www.statistika.ba/?show=12&amp;id=20044|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Savremena Bileća ostala je prepoznatljiva po položaju uz [[Bilećko jezero]] i ulozi lokalnog centra između [[Trebinje|Trebinja]], [[Gacko|Gacka]] i granice s [[Crna Gora|Crnom Gorom]].&lt;ref name=&quot;enciklopedija.hr&quot;/&gt;

== Stanovništvo ==
{{Glavni|Demografija Bileće|Spisak naseljenih mjesta u općini Bileća}}

=== Nacionalni sastav stanovništva – općina Bileća ===
{{Stanovništvo BiH
| naslov_tabele            = Sastav stanovništva
| ime_naseljenog_mjesta    = Bileća
| vrsta_naseljenog_mjesta  = općina
| maticni_broj             = 20044
| admin_godina             = 2013
| g2013_izvor              = &lt;ref&gt;{{cite web |title=Popis 2013 BiH - Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=http://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=www.popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=28. 4. 2020}}&lt;/ref&gt;
| g1991_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 18) |work=fzs.ba |access-date= 17. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g1981_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981.&quot;&gt;{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 29. 10. 2015}}&lt;/ref&gt;
| g1971_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971.&quot;&gt;{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 29. 10. 2015}}&lt;/ref&gt;
| g1961_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961.&quot;&gt;{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1961/pdf/G19614001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961. |work=stat.gov.rs |access-date= 24. 4. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g2013_ukupno             = 10807
| g2013_bosnjaci           = 26
| g2013_srbi               = 10646
| g2013_hrvati             = 21
| g2013_muslimani          = 5
| g2013_jugosloveni        = 3
| g2013_crnogorci          = 54
| g2013_nisu_izjasnili     = 30
| g2013_nepoznato          = 11
| g1991_ukupno             = 13284
| g1991_muslimani          = 1947
| g1991_srbi               = 10628
| g1991_hrvati             = 39
| g1991_jugosloveni        = 222
| g1981_ukupno             = 13199
| g1981_muslimani          = 1803
| g1981_srbi               = 10190
| g1981_hrvati             = 44
| g1981_jugosloveni        = 773
| g1981_slovenci           = 6
| g1981_crnogorci          = 317
| g1981_albanci            = 8
| g1981_madari             = 8
| g1981_makedonci          = 24
| g1971_ukupno             = 13444
| g1971_muslimani          = 2079
| g1971_srbi               = 10880
| g1971_hrvati             = 82
| g1971_jugosloveni        = 69
| g1971_slovenci           = 8
| g1971_crnogorci          = 261
| g1971_albanci            = 1
| g1971_madari             = 14
| g1971_makedonci          = 14
| g1961_ukupno             = 14125
| g1961_muslimani          = 1526
| g1961_srbi               = 11887
| g1961_hrvati             = 185
| g1961_jugosloveni        = 310
| g1961_slovenci           = 15
| g1961_crnogorci          = 155
| g1961_albanci            = 5
| g1961_madari             = 3
| g1961_makedonci          = 21
}}

=== Nacionalni sastav stanovništva – naselje Bileća ===
{{Stanovništvo BiH
| naslov_tabele            = Sastav stanovništva
| ime_naseljenog_mjesta    = Bileća
| vrsta_naseljenog_mjesta  = naselje
| maticni_broj             = 201545
| admin_godina             = 2013
| g2013_izvor              = &lt;ref&gt;{{cite web |title=Popis 2013 BiH - Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=http://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=www.popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=28. 4. 2020}}&lt;/ref&gt;
| g1991_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 18) |work=fzs.ba |access-date= 17. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g1981_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981.&quot; /&gt;
| g1971_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971.&quot; /&gt;
| g1961_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961.&quot; /&gt;
| g2013_ukupno             = 7616
| g2013_bosnjaci           = 7
| g2013_srbi               = 7500
| g2013_hrvati             = 19
| g2013_muslimani          = 4
| g2013_jugosloveni        = 2
| g2013_crnogorci          = 52
| g2013_nisu_izjasnili     = 19
| g2013_nepoznato          = 4
| g1991_ukupno             = 7568
| g1991_muslimani          = 1290
| g1991_srbi               = 5619
| g1991_hrvati             = 39
| g1991_jugosloveni        = 209
| g1981_ukupno             = 5763
| g1981_muslimani          = 841
| g1981_srbi               = 3882
| g1981_hrvati             = 42
| g1981_jugosloveni        = 651
| g1981_slovenci           = 5
| g1981_crnogorci          = 286
| g1981_albanci            = 7
| g1981_madari             = 8
| g1981_makedonci          = 23
| g1971_ukupno             = 4033
| g1971_muslimani          = 828
| g1971_srbi               = 2810
| g1971_hrvati             = 82
| g1971_jugosloveni        = 64
| g1971_slovenci           = 8
| g1971_crnogorci          = 190
| g1971_albanci            = 1
| g1971_madari             = 14
| g1971_makedonci          = 14
| g1961_ukupno             = 2491
| g1961_muslimani          = 279
| g1961_srbi               = 1725
| g1961_hrvati             = 165
| g1961_jugosloveni        = 157
| g1961_slovenci           = 15
| g1961_crnogorci          = 108
| g1961_albanci            = 5
| g1961_madari             = 3
| g1961_makedonci          = 20
}}

== Privreda ==
Okosnicu privrede Bileće čine tekstilna, metalna i [[prehrambena industrija]]. Posljednjih godina posebno je došao do izražaja razvoj privatnih preduzeća i radnji. Sve se više razvija posao ''berbe'' i obrade kamena. Bilećko jezero i rijeka Vrijeka (kod naselja [[Divin]]) posebno pružaju dobre uslove za razvoj [[ribolov]]a.

== Kultura ==
U Bileći se od 1997. dodjeljuje književna [[Nagrada &quot;Svetozar Ćorović&quot;]].

=== Nacionalni spomenici ===
{{Glavni|Spisak nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine u Bileći}}

== Sport ==
U Bileći se nalazi nogometni klub &quot;Hercegovac&quot;, osnovan 1935. godine, kao i istoimeni [[karate]], košarkaški, šahovski, kuglaški, rukometni i odbojkaški klubovi.
Košarkaški klub ostvaruje danas veoma solidne rezultate u Premijer ligi Bosne i Hercegovine.{{Nedostaje referenca}}

== Poznate ličnosti ==
* [[Safet Isović]], interpretator sevdalinki;
* [[Fadil Hadžić]], bosanskohercegovački i hrvatski komediograf, scenarist i režiser;
* [[Dušan Vukotić]], redatelj, scenarist, animator, crtač i karikaturist;

== Također pogledajte ==
*[[Bilećko jezero]]

== Reference ==
{{refspisak|2}}

== Vanjski linkovi ==
{{commonscat|Bileća Municipality}}
{{Portal Bosna i Hercegovina}}
* [https://web.archive.org/web/20181011214851/http://www.opstinabileca.ba/ Zvanični sajt općine Bileća]
* [http://mojahercegovina.com/rimske-vile-u-bileckom-selu-panik-tajna-pod-vodom/ Rimske vile u selu Panik]

{{Administrativna podjela Bosne i Hercegovine}}
{{Općina Bileća}}

[[Kategorija:Općine Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Općine Republike Srpske]]
[[Kategorija:Bileća|*]]</text>
      <sha1>9kwamkdqwtdjpofhezeogputl4ehevg</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>1910.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>6651</id>
    <revision>
      <id>3922160</id>
      <parentid>3798505</parentid>
      <timestamp>2026-08-26T10:57:55Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Dodano: [[26. august]] – [[William James]], [[Sjedinjene Američke Države|američki]] [[filozof]] i [[Psihologija|psiholog]]</comment>
      <origin>3922160</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4781" sha1="pqcjcl4riit7poq9wcvy3jjptg6jenr" xml:space="preserve">{{godina}}{{Godina u drugim kalendarima}}'''1910.''' (MCMX) je bila uobičajena godina koja počinje u subotu po gregorijanskom kalendaru i uobičajena godina koja počinje u petak po julijanskom kalendaru, 1910. godina nove ere i ''Anno Domini'' (AD), 910. godina 2. milenija, 10. godina 20. stoljeća i prva godina 1910-ih. Od početka 1910. godine, gregorijanski kalendar je bio 13 dana ispred julijanskog, koji je ostao u lokalnoj upotrebi do 1923. godine.

== Događaji ==
* [[7. januar]] – Počelo deveto službeno [[Svjetsko prvenstvo u šahu 1910. - I.]] između [[Carl Schlechter|Schlechtera]] i [[Emanuel Lasker|Laskera]];
* [[10. februar]] – Završeno deveto službeno [[Svjetsko prvenstvo u šahu 1910. - I.]] između [[Emanuel Lasker|Laskera]] i [[Carl Schlechter|Schlechtera]], pobijedom Laskera;
* [[22. august]] – Potpisan [[Japansko-korejski sporazum 1910.]] kojim je formalizovana aneksija Koreje od strane Japana.
* [[8. novembar]] – Počelo deseto službeno [[Svjetsko prvenstvo u šahu 1910. - II.|Svjetsko prvenstvo u šahu 1910. – II.]] između [[Emanuel Lasker|Laskera]] i [[Dawid Janowski|Janowskog]];
* [[20. novembar]] – [[Meksička revolucija]]: [[Francisco I. Madero]] se proglasio predsjednikom te pozvao na revoluciju i svrgavanje meksičke vlade.
* [[8. decembar]] – Završeno deseto službeno [[Svjetsko prvenstvo u šahu 1910. - II.]] između [[Emanuel Lasker|Laskera]] i [[Dawid Janowski|Janowskog]], pobijedom Laskera;

== 1910. u temama ==
{{Proširiti sekciju}}

== Rođeni ==
=== Januar===
* [[9. januar]] – [[James L. Tuck]], britanski [[fizičar]].
* [[12. januar]] – [[Luise Rainer]], njemačko-američko-britanska glumica
* [[23. januar]] – [[Jean Baptiste Reinhardt]], belgijski džez–muzičar

=== Februar ===
=== Mart ===
* [[1. mart]] – [[Archer John Porter Martin]], britanski hemičar, dobitnik [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]] [[Nobelova nagrada za hemiju|za hemiju]]
* [[16. mart]] – [[Aladár Gerevich]], mađarski [[Mačevanje|mačevalac]]
* [[23. mart]] – [[Akira Kurosawa]], japanski režiser, scenarist i producent

=== April ===
* [[26. april]] – [[Mehmed Meša Selimović]], jugoslavenski književnik
* [[27. april]] – [[Šukrija Pandžo]], bosanskohercegovački književnik

=== Maj ===
* [[12. maj]] – [[Karlo Bulić]], hrvatski glumac
* [[19. maj]] – [[Ljupčo Arsov]], [[narodni heroj Jugoslavije]].

=== Juni ===
* [[11. juni]] – [[Jacques-Yves Cousteau]], francuski istraživač mora
* [[22. juni]] -  [[Konrad Zuse]], njemački [[inženjer]] zaslužan za kreiranje prvog programski kontroliranog [[računar]]a, [[Z1 (računar)|Z1]]

=== Juli ===
=== August ===
* [[14. august]] – [[Nüzhet Gökdoğan]], [[turska]] [[astronom]]kinja i [[matematičar]]ka
* [[23. august]] – [[Giuseppe Meazza]], [[italija]]nski [[nogomet]]aš

=== Septembar ===
* [[2. septembar]] – [[Skender Kulenović]], [[bosanskohercegovački]] [[književnik]] i akademik;

=== Oktobar ===

* [[23. oktobar]] – [[Josip Kaplan]], hrvatski i jugoslavenski kompozitor i muzički pedagog

=== Novembar ===
* [[19. novembar]] - [[Adrian Conan Doyle]], engleski književnik

=== Decembar ===

== Umrli ==

* [[Ali-beg Firdus]], bosanskohercegovački političar

=== Januar===
=== Februar ===
=== Mart ===
* [[8. mart]] – [[Risto Milić]], srpski pjesnik

=== April ===
* [[21. april]] – [[Mark Twain]], pravo ime ''Samuel Langhorne Clemens'', američki književnik

=== Maj ===
* [[24. maj]] – [[Zenel Hajdini]],  [[narodni heroj Jugoslavije]].

=== Juni ===
=== Juli ===
* [[12. juli]] – [[Charles Stewart Rolls]], britanski automobilski dizajner i avijatičar, suosnivač, kompanije [[Rolls-Royce]] za proizvodnju [[automobil]]a.

=== August ===
* [[8. august]] – [[Janko Polić Kamov]], hrvatski pjesnik, pripovjedač i dramatičar
* [[13. august]] – [[Florence Nightingale]], britanska bolničarka i humanitarna radnica
* [[26. august]] – [[William James]], [[Sjedinjene Američke Države|američki]] [[filozof]] i [[Psihologija|psiholog]]

=== Septembar ===
=== Oktobar ===
=== Novembar ===
* [[20. novembar]] – [[Lav Tolstoj]], ruski književnik

=== Decembar ===

== [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]] ==
* [[Nobelova nagrada za fiziku|Fizika]]
** [[Johannes Diderik van der Waals]], [[Nizozemska]]
* [[Nobelova nagrada za hemiju|Hemija]]
** [[Otto Wallach]], [[Njemačka]]
* [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|Fiziologija ili medicina]]
** [[Albrecht Kossel]], [[Njemačka]]
* [[Nobelova nagrada za književnost|Književnost]]
** [[Paul Heyse]], [[Njemačka]]
* [[Nobelova nagrada za mir|Mir]]
** [[Međunarodni ured za mir|Stalni međunarodni ured za mir]]

{{Commonscat|1910|1910.}}

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Normativna kontrola}}</text>
      <sha1>pqcjcl4riit7poq9wcvy3jjptg6jenr</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>1842.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>6700</id>
    <revision>
      <id>3922157</id>
      <parentid>3799238</parentid>
      <timestamp>2026-08-26T10:53:27Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Dodano: [[11. januar]] – [[William James]], [[Sjedinjene Američke Države|američki]] [[filozof]] i [[Psihologija|psiholog]]</comment>
      <origin>3922157</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1405" sha1="28pqugqci2xumuoohox3gsos1bwhexj" xml:space="preserve">{{godina}}
{{Godina u drugim kalendarima}}

== Događaji ==
* [[9. mart]] – Praizvedba [[Opera|opere]] ''[[Nabucco]]'' u [[Milano|milanskoj]] ''Scali'' pod originalnim nazivom ''Nabucodonosor''.

== Rođeni ==
=== Januar===
* [[11. januar]] – [[William James]], [[Sjedinjene Američke Države|američki]] [[filozof]] i [[Psihologija|psiholog]]

=== Februar ===
* [[10. februar]] – [[Agnes Mary Clerke]], [[irska]] [[astronom]]kinja i [[Pisac|spisateljica]]
* [[25. februar]] – [[Karl May]], njemački književnik

=== Mart ===
=== April ===
=== Maj ===
* [[1. maj]] – [[Risto Milić]], srpski pjesnik

=== Juni ===
=== Juli ===
=== August ===
=== Septembar ===
* [[21. septembar]] – [[Abdul Hamid II]], osmanlijski sultan

=== Oktobar ===
=== Novembar ===
* [[12. novembar]] – [[John William Strutt Rayleigh]], engleski fizičar

=== Decembar ===

== Umrli ==
=== Datum nepoznat ===
* [[Nodira]] – uzbekistanska pjesnikinja i državnica

=== Januar ===
=== Februar ===
=== Mart ===
* [[15. mart]] – [[Luigi Cherubini]], italijanski kompozitor

=== April ===
=== Maj ===
* [[8. maj]] – [[Jules Dumont d'Urville]],  francuski moreplovac, istraživač i polarni istraživač

=== Juni ===
=== Juli ===
=== August ===
=== Septembar ===
=== Oktobar ===
=== Novembar ===
=== Decembar ===

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|1842|1842.}}
{{Normativna kontrola}}</text>
      <sha1>28pqugqci2xumuoohox3gsos1bwhexj</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Vlatko Vuković Kosača</title>
    <ns>0</ns>
    <id>7536</id>
    <revision>
      <id>3922062</id>
      <parentid>3849917</parentid>
      <timestamp>2026-08-25T12:50:27Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Chulumia</username>
        <id>87617</id>
      </contributor>
      <origin>3922062</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8622" sha1="3xhmpwo6rl95nj559dwh1ea4onwm162" xml:space="preserve">{{Infokutija Vladar
| Ime             = Vlatko Vuković Kosača
| Nasljeđivanje   =[[Spisak humskih vladara|knez Huma]]
| Nasljeđivanje1  =Porijeklo i porodica
| Slika           =Vukovići.png
| Opis slike      =Vlatko Vuković Kosača
| Vladavina       =[[1314]] - [[1393]]
| Krunidba        =
| Prethodnik      =[[Vuk Kosača]]
| Nasljednik      =[[Sandalj Hranić Kosača]]
| Supružnik       =
| Djeca           =
| Dinastija       =[[Kosače]]
| Otac            =[[Vuk Kosača]]
| Majka           =
| Datum rođenja   = oko [[1314]].
| Mjesto rođenja  = [[Hum]]
| Datum smrti     = [[1393]].
| Mjesto smrti    = [[Boljuni]]
| Mjesto sahrane  = [[Boljuni]]
|}}
'''Vlatko Vuković Kosača''' (1314.-1392.) bio je jedan od najznačajnijih plemića i magnata [[Kraljevina Bosna|Kraljevine Bosne]], gospodar [[Humska zemlja|Huma]] i veliki vojvoda iz humske vlastelinske porodice [[Kosače]]. Kao najpouzdaniji vojskovođa bosanskog kralja [[Tvrtko I Kotromanić|Stefana Tvrtka I Kotromanića]], predvodio je vojsku Kraljevine Bosne u pobjedonosnoj [[Bitka kod Bileće|bitki kod Bileće]] (1388) i u [[Kosovska bitka|Kosovskom boju]] (1389).&lt;ref name=&quot;Ćorović1&quot;&gt;Ćorović, Vladimir (1997). ''Istorija srpskog naroda''. Banja Luka: Glas srpski.&lt;/ref&gt;

== Porijeklo i uspon ==
Vlatko Vuković je bio sin vojvode Vuka, koji je držao posjede u gornjem Podrinju oko grada Sokola iznad Šćepan Polja, što se tradicionalno smatra matičnom oblašću loze Kosača. Imao je mlađeg brata Hranu Vukovića.&lt;ref name=&quot;Mišić1&quot;&gt;Mišić, Siniša (1996). ''Humska zemlja u srednjem veku''. Beograd: DKG.&lt;/ref&gt;

U historijskim izvorima Vlatko se prvi put pouzdano javlja 1378. godine sa titulom vojvode, kao svjedok u povelji kralja Tvrtka I izdate [[Dubrovačka republika|Dubrovniku]]. Titula „vojvode od Bosne” svjedoči o njegovom visokom ugledu i političkom uticaju na kraljevskom dvoru od samih početaka Tvrtkove kraljevske vlasti.&lt;ref name=&quot;Tošić1&quot;&gt;Tošić, Đuro (1998). ''Trg Drijeva u srednjem vijeku''. Sarajevo: Veselin Masleša.&lt;/ref&gt; Tokom naredne decenije djelovao je kao vodeći vojni i diplomatski predstavnik bosanskog kralja. Godine 1382. pregovarao je s Dubrovčanima povodom podizanja grada Svetog Stefana (današnji [[Herceg Novi]]) u [[Boka kotorska|Boki kotorskoj]] i rješavanja pitanja monopola nad trgovinom solju.&lt;ref&gt;Živković, Tibor (2002). ''O južnim Slovenima u srednjem veku''. Beograd: Istorijski institut.&lt;/ref&gt;

== Bitka kod Bileće (1388) ==
Prodiranje osmanskih pljačkaških odreda (akinđija) u unutrašnjost Balkanskog poluotoka zahvatilo je i granice Kraljevine Bosne tokom osamdesetih godina XIV vijeka. Krajem augusta 1388. godine, velika osmanska vojska pod komandom vojskovođe Lala Šahina prodrla je u Humsku zemlju. Kralj Tvrtko I je odbranu države povjerio vojvodi Vlatku Vukoviću.&lt;ref name=&quot;Ćorović2&quot;&gt;Ćorović, Vladimir (1997). ''Istorija srpskog naroda''. Banja Luka: Glas srpski (Poglavlje: Bosna kao kraljevina).&lt;/ref&gt;

Vlatko se, zajedno s lokalnim humskim odredima kneza Radiča Sankovića, suprotstavio Turcima [[27. august]]a 1388. godine kod [[Bileća|Bileće]]. U žestokom okršaju vojska Kraljevstva Bosne je teško porazila i potpuno razbila osmanske snage, dok se sam Lala Šahin spasio bjekstvom s malim brojem vojnika. Ova pobjeda je privremeno zaustavila turske prodore na prostor zapadnog Balkana, a Vlatku donijela slavu vrhunskog vojskovođe. Kao nagradu, Vlatko je kasnije dobio i položaj vojnog i upravnog namjesnika u [[Dalmacija|Dalmaciji]], gdje je zastupao kraljeve interese u pregovorima sa dalmatinskim gradovima (Splitom, Trogirom i Šibenikom) prilikom Tvrtkovog širenja vlasti na Jadran.&lt;ref name=&quot;Orbin1&quot;&gt;Orbin, Mavro (1968). ''Kraljevstvo Slovena''. Beograd: Srpska književna zadruga.&lt;/ref&gt;

== Kosovska bitka (1389) ==
Kada je knez [[Lazar Hrebeljanović]] počeo okupljati saveznike za odbranu od glavnine osmanske vojske koju je predvodio sultan [[Murat I]], kralj Tvrtko I je, kao jedini legitimni vladar sa titulom kralja (rex), poslao jak vojni kontingent na Kosovo. Na čelu ove bosanske vojske nalazio se upravo veliki vojvoda Vlatko Vuković. Pojedini izvori bilježe da su Dubrovčani tom prilikom darovali Vlatku jedan od prvih topova korištenih u regiji.&lt;ref&gt;Ivić, Aleksa (1929). ''Istorija Srba u Vojvodini''. Novi Sad: Matica srpska.&lt;/ref&gt;

Na Vidovdan, [[15. juni|15. juna]] (po starom kalendaru) 1389. godine, u [[Kosovska bitka|Kosovskom boju]], Vlatko Vuković je sa svojim odredima držao '''lijevo krilo''' odbrambenog poretka, koje je iznjedrilo i junaka Miloša Obilića. Nasuprot njemu stajali su odredi koje je vodio sultanov mlađi sin [[Bajazit I]]. Desno krilo vodio je [[Vuk Branković]], dok je centrom komandovao knez Lazar.&lt;ref name=&quot;Ćorović3&quot;&gt;Ćorović, Vladimir (1997). ''Istorija srpskog naroda''. Banja Luka: Glas srpski (Poglavlje: Boj na...)&lt;/ref&gt;

Prema historijskim izvorima, Vlatkovo lijevo krilo je tokom bitke postiglo značajan uspjeh i pretrpjelo znatno manje gubitke u poređenju sa centrom vojske u kojem je zarobljen i pogubljen knez Lazar. Nakon pogibije sultana Murata I i povlačenja Bajazita prema Jedrenu, Vlatko se sa svojom vojskom povukao s Kosova polja i vratio u Hum. Odmah je uputio izvještaj kralju Tvrtku prema kojem je ostvarena velika pobjeda nad Osmanlijama. Na osnovu tih informacija, Tvrtko je slao pisma evropskim kršćanskim zemljama (uključujući Pariz, Firencu i Trogir), slaveći pobjedu i odbranu Evrope.&lt;ref name=&quot;Orbin1&quot; /&gt;

== Posljednje godine i naslijeđe ==
Nakon smrti kralja Tvrtka I (mart 1391), Vlatko Vuković je ostao aktivan u unutrašnjoj politici Kraljevine Bosne za vrijeme vladavine novog kralja [[Stefan Dabiša|Stefana Dabiše]]. U ovom periodu Vlatko je znatno proširio svoje posjede. Koristeći slabljenje centralne vlasti, zauzeo je južni dio oblasti [[Konavli]] i preuzeo dio unosne carine u Ledenicama, čime je Hum izbio na samu granicu s Dubrovnikom.&lt;ref name=&quot;Mišić1&quot; /&gt;

Vlatko Vuković je preminuo sredinom 1392. godine. Budući da nije imao muških potomaka, njegov tron nad Humskom zemljom i titulu velikog vojvode naslijedio je njegov sinovac [[Sandalj Hranić Kosača]], sin njegovog brata Hrane. Sandalj će kasnije postati jedan od najmoćnijih velikaša bosanske države, nastavljajući uspon dinastije Kosača.&lt;ref name=&quot;Tošić1&quot; /&gt;

== Grobno mjesto ==
[[Datoteka:Boljuni 4 , Stolac, Bosnia and Herzegovina.jpg|mini|desno|230px|Krstača sa natpisom na nekropoli Boljuni, koja se tradicionalno smatra grobnim mjestom Vlatka Vukovića.]]
Prema dugotrajnoj narodnoj tradiciji i naučnim pretpostavkama, vojvoda Vlatko Vuković je sahranjen na poznatoj nekropoli stećaka u selu [[Boljuni]], nedaleko od [[Stolac|Stoca]] u [[Hercegovina|Hercegovini]]. Na toj lokaciji nalazi se veliki stećak u obliku krstače sa uklesanim natpisom na [[Bosančica|ćirilici (bosančici)]]: 
: ''„A se leži dobri junak i čoek Vlatko Vuković. Piše Semorad.”''&lt;ref&gt;Vego, Marko (1964). ''Zbornik srednjovjekovnih natpisa Bosne i Hercegovine II''. Sarajevo: Zemaljski muzej.&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{reflist}}

== Literatura ==
* {{Cite book | ref=harv | author=Ćorović, Vladimir | title=Istorija srpskog naroda | year=1997 | publisher=Glas srpski | location=Banja Luka}}
* {{Cite book | ref=harv | author=Orbin, Mavro | title=Kraljevstvo Slovena | year=1968 | publisher=Srpska književna zadruga | location=Beograd}}
* {{Cite book | ref=harv | author=Mišić, Siniša | title=Humska zemlja u srednjem veku | year=1996 | publisher=DKG | location=Beograd}}
* {{Cite book | ref=harv | author=Tošić, Đuro | title=Trg Drijeva u srednjem vijeku | year=1998 | publisher=Veselin Masleša | location=Sarajevo}}

== Vanjski linkovi ==
* [https://docs.google.com/viewer?a=v&amp;q=cache:1diKbo36khUJ:www.fmksa.com/download/zzs/1959/10-1959.pdf+&amp;hl=bs&amp;gl=ba&amp;pid=bl&amp;srcid=ADGEESicx8syKDv4cYIKWTqyKFY-S8B7BEuQznCCCvVKCtyKH343GVsvGHGHVN7dpN8DcjttTJtKhrUDPqOGr5klKQdetK6dzGDfpFE5wYZm4YkuszpLi5oU7Vvip7OjhNVONOYjCKq8&amp;sig=AHIEtbR5MQzRTwJcN8WoA15d3EpvmxafHg https://docs.google.com www.fmksa.com ]
* [https://docs.google.com/viewer?a=v&amp;q=cache:eabAddsRm_YJ:www.anubih.ba/almanac/almanac34/EsadKurtovic.pdf+&amp;hl=bs&amp;gl=ba&amp;pid=bl&amp;srcid=ADGEESgIbHF1NDTMWqyQgbwjBUjoKLqVJDdTiuHkQkuhU-MhD5GkefXGdNvAUaZiraEsknk3MGctKhHUpcGIg_Yh_aKVBI0_UxMDyEygkrgeYUUxsYHjh9VTTufOLtjyEQ2TWactnNoJ&amp;sig=AHIEtbQ1kKakDXe5QlEud6YNphuCxFSt3A https://docs.google.com/ www.anubih.ba/almanac/almanac34/EsadKurtovic.pdf]

{{Bosanski vladari i velikaši}}
{{DEFAULTSORT:Vuković Kosača, Vlatko}}

[[Kategorija:Kosače|Vlatko]]
[[Kategorija:Kosače]]
[[Kategorija:Umrli 1392.]]</text>
      <sha1>3xhmpwo6rl95nj559dwh1ea4onwm162</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3922064</id>
      <parentid>3922062</parentid>
      <timestamp>2026-08-25T12:54:16Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Palapa</username>
        <id>383</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Vraćene izmjene korisnika [[Special:Contributions/Chulumia|Chulumia]] ([[User talk:Chulumia|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:NeptuneBot|NeptuneBot]]</comment>
      <origin>3849917</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5119" sha1="tapu7hjgswtw4wl48k4c2wsr95mzybs" xml:space="preserve">{{Infokutija Vladar
| Ime             = Vlatko Vuković Kosača
| Nasljeđivanje   =[[Spisak humskih vladara|knez Huma]]
| Nasljeđivanje1  =Porijeklo i porodica
| Slika           =Vukovići.png
| Opis slike      =Vlatko Vuković Kosača
| Vladavina       =[[1314]] - [[1393]]
| Krunidba        =
| Prethodnik      =[[Vuk Kosača]]
| Nasljednik      =[[Sandalj Hranić Kosača]]
| Supružnik       =
| Djeca           =
| Dinastija       =[[Kosače]]
| Otac            =[[Vuk Kosača]]
| Majka           =
| Datum rođenja   = oko [[1314]].
| Mjesto rođenja  = [[Hum]]
| Datum smrti     = [[1393]].
| Mjesto smrti    = [[Boljuni]]
| Mjesto sahrane  = [[Boljuni]]
|}}
'''Vlatko Vuković Kosača''' (c. [[1314.|1314]]. - [[1393]]), bio je [[vojvoda]] bosanski&lt;ref&gt;{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=n95BAAAAIAAJ&amp;q=bosnian+kosaca&amp;dq=bosnian+kosaca&amp;hl=sv&amp;sa=X&amp;ei=MDP5T_eUKqiM4gTBvsnwBg&amp;redir_esc=y|title=Wayne S. Vucinich, A Study in Social Survival, Katun in the Bileca Rudine (Denver, CO, 1975), p. 39.}}&lt;/ref&gt;, velmoža iz roda [[Kosače|Kosača]].

Vlatko je bio sin Vuka Kosače (umro 1359), velmože [[Stefan Uroš IV Dušan|cara Dušana]]. Kao vojvoda spominje se prvi put [[1378]]. u povelji bosanskog kralja [[Tvrtko I. Kotromanić|Tvrtka I. Kotromanića]] [[Dubrovnik]]u. Imao je brata [[Hrana Vuković|Hranu Vukovića]].

Godine [[1382]]. zastupao je kralja u pregovorima s [[Dubrovačka republika|Dubrovnikom]] zbog problema sa otvaranjem solana i prodaje [[sol]]i u [[Herceg Novi|Novom]] u [[Dračevica (župa)|Dračevici]], te ponovno [[1388]]. u pregovorima s [[Dalmacija|dalmatinskim]] gradovima. Godine 1388. porazio je [[Osmanlije]] u [[Bitka kod Bileće|Bici kod Bileće]], a [[1389]]. učestvovao u [[Bitka na Kosovu|Bici na Kosovu polju]]. Godine [[1390.]] prisilio je dalmatinske gradove [[Split]], [[Trogir]] i [[Šibenik]] te otoke [[Hvar]], [[Brač]] i [[Korčula|Korčulu]] da priznaju vlast kralja Bosne Tvrtka I. Poslije Tvrtkove smrti, priznao je njegovog nasljednika [[Stjepan Dabiša, kralj Bosne|Stjepana Dabišu]] po čijoj je naredbi, zajedno s [[Pavle Radinović|Pavlom Radinovićem]] upao na posjede [[Sankovići|Sankovića]], koji su prodali svoj dio Konavala Dubrovčanima.

Posjede je proširio na područje [[Travunija|Travunije]], [[Hum]]a i [[Konavle|Konavala]] [[1391]]. Sa [[knez]]om [[Pavle Radinović|Pavlom Radinovićem]] držao je [[Ledenice (carina)|zajednički carinu u Ledenicama]]. Bio je oženjen, ali nije imao muških potomaka. Nećaku [[Sandalj Hranić Kosača|Sandalju Hraniću]] ostavio je znatno proširenu baštinu.

Na groblju blizu današnjeg sela [[Boljuni]], nedaleko od [[Stolac|Stoca]] u [[Hercegovina|Hercegovini]] nalazi se grob sa natpisom datiran u kraj 15. vijeka, na kojem je isklesano: &quot;''Ase leži dobri čoek Vlatko Vuković. Vojvoda Vlatko je prvi pobijedio Turke kod Bileće 27. avgusta 1388.&quot;''&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://mokrolive.info/zaboravljeni-grob-vlatka-vukovica/|title=U susret jubileju: Bitka kod Bileće (1388) – Zaboravljeni grob Vlatka Vukovića {{!}} Mokrolive.info|language=bs-BA|access-date=31. 10. 2022|archive-date=31. 10. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20221031213917/https://mokrolive.info/zaboravljeni-grob-vlatka-vukovica/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:Boljuni 4 , Stolac, Bosnia and Herzegovina.jpg|mini|Grob Vlatka Vukovića Kosače u [[Nekropola stećaka Boljuni|nekropoli stećaka Boljuni]]]]

== Literatura ==
* [[Vladimir Ćorović]], Влатко Вуковић војвода босански, Просвета, Београд 1925, 83-86.
* [[Đuro Tošić|Đ]]&quot;[[Đuro Tošić|uro Tošić]], Родоначелник племена Косача – војвода Влатко Вуковић, ‘Четврти научни скуп историчара у Гацку: Косаче – оснивачи Херцеговине’, “Српска проза данас. Косаче – оснивачи Херцеговине (Зборник радова)”, СПКД Просвјета Билећа, СПКД Просвјета Гацко, Фонд ‘Владимир и Светозар Ћоровић’ Београд, Билећа-Гацко-Београд 2002, 243-260.

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [https://docs.google.com/viewer?a=v&amp;q=cache:1diKbo36khUJ:www.fmksa.com/download/zzs/1959/10-1959.pdf+&amp;hl=bs&amp;gl=ba&amp;pid=bl&amp;srcid=ADGEESicx8syKDv4cYIKWTqyKFY-S8B7BEuQznCCCvVKCtyKH343GVsvGHGHVN7dpN8DcjttTJtKhrUDPqOGr5klKQdetK6dzGDfpFE5wYZm4YkuszpLi5oU7Vvip7OjhNVONOYjCKq8&amp;sig=AHIEtbR5MQzRTwJcN8WoA15d3EpvmxafHg https://docs.google.com www.fmksa.com ]
* [https://docs.google.com/viewer?a=v&amp;q=cache:eabAddsRm_YJ:www.anubih.ba/almanac/almanac34/EsadKurtovic.pdf+&amp;hl=bs&amp;gl=ba&amp;pid=bl&amp;srcid=ADGEESgIbHF1NDTMWqyQgbwjBUjoKLqVJDdTiuHkQkuhU-MhD5GkefXGdNvAUaZiraEsknk3MGctKhHUpcGIg_Yh_aKVBI0_UxMDyEygkrgeYUUxsYHjh9VTTufOLtjyEQ2TWactnNoJ&amp;sig=AHIEtbQ1kKakDXe5QlEud6YNphuCxFSt3A https://docs.google.com/ www.anubih.ba/almanac/almanac34/EsadKurtovic.pdf]

{{Bosanski vladari i velikaši}}

{{DEFAULTSORT:Vuković Kosača, Vlatko}}
[[Kategorija:Kosače|Vlatko]]</text>
      <sha1>tapu7hjgswtw4wl48k4c2wsr95mzybs</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3922089</id>
      <parentid>3922064</parentid>
      <timestamp>2026-08-25T17:01:46Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Tulum387</username>
        <id>155909</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Stilske i interpunkcijske izmjene.</comment>
      <origin>3922089</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5091" sha1="bnx38vnhqh555osvbik8nz78ftumkvi" xml:space="preserve">{{Infokutija Vladar
| Ime             = Vlatko Vuković Kosača
| Nasljeđivanje   =[[Spisak humskih vladara|knez Huma]]
| Nasljeđivanje1  =Porijeklo i porodica
| Slika           =Vukovići.png
| Opis slike      =Vlatko Vuković Kosača
| Vladavina       =[[1314]] - [[1393]]
| Krunidba        =
| Prethodnik      =[[Vuk Kosača]]
| Nasljednik      =[[Sandalj Hranić Kosača]]
| Supružnik       =
| Djeca           =
| Dinastija       =[[Kosače]]
| Otac            =[[Vuk Kosača]]
| Majka           =
| Datum rođenja   = oko [[1314]].
| Mjesto rođenja  = [[Hum]]
| Datum smrti     = [[1393]].
| Mjesto smrti    = [[Boljuni]]
| Mjesto sahrane  = [[Boljuni]]
|}}
'''Vlatko Vuković Kosača''' (c. [[1314.|1314]]. – [[1393]]), bio je [[vojvoda]] bosanski,&lt;ref&gt;{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=n95BAAAAIAAJ&amp;q=bosnian+kosaca&amp;dq=bosnian+kosaca&amp;hl=sv&amp;sa=X&amp;ei=MDP5T_eUKqiM4gTBvsnwBg&amp;redir_esc=y|title=Wayne S. Vucinich, A Study in Social Survival, Katun in the Bileca Rudine (Denver, CO, 1975), p. 39.}}&lt;/ref&gt; velmoža iz roda [[Kosače|Kosača]].

Vlatko je bio sin Vuka Kosače (umro 1359), velmože [[Stefan Uroš IV Dušan|cara Dušana]]. Kao vojvoda spominje se prvi put [[1378]], u povelji bosanskog kralja [[Tvrtko I. Kotromanić|Tvrtka I. Kotromanića]] [[Dubrovnik]]u. Imao je brata [[Hrana Vuković|Hranu Vukovića]].

Godine [[1382]]. zastupao je kralja u pregovorima s [[Dubrovačka republika|Dubrovnikom]] zbog problema sa otvaranjem solana i prodaje [[sol]]i u [[Herceg Novi|Novom]] u [[Dračevica (župa)|Dračevici]], te ponovno [[1388]]. u pregovorima s [[Dalmacija|dalmatinskim]] gradovima. Godine 1388. porazio je [[Osmanlije]] u [[Bitka kod Bileće|Bici kod Bileće]], a [[1389]]. učestvovao u [[Bitka na Kosovu|Bici na Kosovu polju]]. Godine [[1390.]] prisilio je dalmatinske gradove [[Split]], [[Trogir]] i [[Šibenik]] te otoke [[Hvar]], [[Brač]] i [[Korčula|Korčulu]] da priznaju vlast kralja Bosne Tvrtka I. Poslije Tvrtkove smrti, priznao je njegovog nasljednika [[Stjepan Dabiša, kralj Bosne|Stjepana Dabišu]] po čijoj je naredbi, zajedno s [[Pavle Radinović|Pavlom Radinovićem]] upao na posjede [[Sankovići|Sankovića]], koji su prodali svoj dio Konavala Dubrovčanima.

Posjede je proširio na područje [[Travunija|Travunije]], [[Hum]]a i [[Konavle|Konavala]] [[1391]]. Sa [[knez]]om [[Pavle Radinović|Pavlom Radinovićem]] držao je [[Ledenice (carina)|zajednički carinu u Ledenicama]]. Bio je oženjen, ali nije imao muških potomaka. Nećaku [[Sandalj Hranić Kosača|Sandalju Hraniću]] ostavio je znatno proširenu baštinu.

Na groblju blizu današnjeg sela [[Boljuni]], nedaleko od [[Stolac|Stoca]] u [[Hercegovina|Hercegovini]], nalazi se grob sa natpisom datiranim u kraj 15. vijeka, na kojem je isklesano: &quot;''Ase leži dobri čoek Vlatko Vuković. Vojvoda Vlatko je prvi pobijedio Turke kod Bileće 27. avgusta 1388.&quot;''&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://mokrolive.info/zaboravljeni-grob-vlatka-vukovica/|title=U susret jubileju: Bitka kod Bileće (1388) – Zaboravljeni grob Vlatka Vukovića {{!}} Mokrolive.info|language=bs-BA|access-date=31. 10. 2022|archive-date=31. 10. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20221031213917/https://mokrolive.info/zaboravljeni-grob-vlatka-vukovica/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:Boljuni 4 , Stolac, Bosnia and Herzegovina.jpg|mini|Grob Vlatka Vukovića Kosače u [[Nekropola stećaka Boljuni|nekropoli stećaka Boljuni]]]]

== Literatura ==
* [[Vladimir Ćorović]], Влатко Вуковић војвода босански, Просвета, Београд 1925, 83-86.
* [[Đuro Tošić]], Родоначелник племена Косача – војвода Влатко Вуковић, ‘Четврти научни скуп историчара у Гацку: Косаче – оснивачи Херцеговине’, “Српска проза данас. Косаче – оснивачи Херцеговине (Зборник радова)”, СПКД Просвјета Билећа, СПКД Просвјета Гацко, Фонд ‘Владимир и Светозар Ћоровић’ Београд, Билећа-Гацко-Београд 2002, 243-260.

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [https://docs.google.com/viewer?a=v&amp;q=cache:1diKbo36khUJ:www.fmksa.com/download/zzs/1959/10-1959.pdf+&amp;hl=bs&amp;gl=ba&amp;pid=bl&amp;srcid=ADGEESicx8syKDv4cYIKWTqyKFY-S8B7BEuQznCCCvVKCtyKH343GVsvGHGHVN7dpN8DcjttTJtKhrUDPqOGr5klKQdetK6dzGDfpFE5wYZm4YkuszpLi5oU7Vvip7OjhNVONOYjCKq8&amp;sig=AHIEtbR5MQzRTwJcN8WoA15d3EpvmxafHg https://docs.google.com www.fmksa.com ]
* [https://docs.google.com/viewer?a=v&amp;q=cache:eabAddsRm_YJ:www.anubih.ba/almanac/almanac34/EsadKurtovic.pdf+&amp;hl=bs&amp;gl=ba&amp;pid=bl&amp;srcid=ADGEESgIbHF1NDTMWqyQgbwjBUjoKLqVJDdTiuHkQkuhU-MhD5GkefXGdNvAUaZiraEsknk3MGctKhHUpcGIg_Yh_aKVBI0_UxMDyEygkrgeYUUxsYHjh9VTTufOLtjyEQ2TWactnNoJ&amp;sig=AHIEtbQ1kKakDXe5QlEud6YNphuCxFSt3A https://docs.google.com/ www.anubih.ba/almanac/almanac34/EsadKurtovic.pdf]

{{Bosanski vladari i velikaši}}

{{DEFAULTSORT:Vuković Kosača, Vlatko}}
[[Kategorija:Kosače|Vlatko]]</text>
      <sha1>bnx38vnhqh555osvbik8nz78ftumkvi</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>1927.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>7682</id>
    <revision>
      <id>3922105</id>
      <parentid>3903331</parentid>
      <timestamp>2026-08-25T21:42:42Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Dodano: [[3. august]] – [[Edward B. Titchener]], engleski i američki psiholog</comment>
      <origin>3922105</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5896" sha1="ipk5ndim8mbrgnqq5c3u9brycnlnovv" xml:space="preserve">{{godina}}

{{Godina u drugim kalendarima}}'''1927.''' (MCMXXVII) je uobičajena godina koja počinje u subotu po gregorijanskom kalendaru, 1927. godina nove ere i ''Anno Domini'' (AD), 927. godina 2. milenija, 27. godina 20. stoljeća i osma godina 1920-ih.

== Događaji ==
[[Datoteka:Spirit of St. Louis.jpg|mini|20. maj: Samostalni let iz New Yorka za Pariz, Spirit of St. Louis]]
* Prvi transatlantski [[telefon]]ski poziv na relaciji [[New York]] – [[London]]
* [[Elmore Ross]] otkriva zvijezdu [[V577 Monocerotis|V577 Mon]] (Ross 614)
* [[14. februar]] – [[Zemljotres u Ljubinju 1927.|Zemjotres u Ljubinju]]
* [[1. april]] – Pojavio se prvi [[magnetofon]].
* [[7. april]] – Prvi televizijski prijenos na daljinu između [[Washington, D.C.|Washingtona]] i New York Cityja; prikazan govor [[Herbert Hoover|Herberta Hoovera]].
* [[1. maj]] – Izašao prvi broj časopisa ''[[Novi behar]]''.
* [[4. juli]] – Izašao prvi broj ''[[Der Angriff]]a'', glasila njemačke [[NSDAP|Nacionalsocijalističke partije]] (NSDAP);
* [[18. juli]] – U [[London]]u započela [[Šahovska olimpijada 1927.|prva šahovska olimpijada]], na kojoj je učestvovalo 16 država i [[Svjetsko prvenstvo u šahu za žene 1927.|Prvo svjetsko prvenstvo u šahu za žene]], na kojem je nastupilo 12 šahistica;
* [[30. juli]] – U [[London]]u završena [[Šahovska olimpijada 1927.|Prva šahovska olimpijada]], na kojoj je pobijedila ekipa Mađarske i [[Svjetsko prvenstvo u šahu za žene 1927.|Prvo svjetsko prvenstvo u šahu za žene]], na kojem je pobijedila [[Vera Menčik]];
* [[12. novembar]] – [[Lav Trocki]] isključen iz boljševičke partije, a [[Staljin]] postao neprikosnoveni lider [[SSSR]]-a. Trocki interniran u [[Alma Ata|Alma Atu]], potom [[1929.]] prognan iz zemlje, a [[1940]], po nalogu Staljina, ubijen u [[Meksiko|Meksiku]].
* [[14. decembar]] – [[Velika Britanija]] priznala nezavisnost [[Irak]]a i podržala prijem te zemlje u [[Društvo naroda|Ligu naroda]].

== Rođeni ==
=== Januar===
* [[2. januar]] – [[Rejhan Demirdžić]], bosanskohercegovački glumac
* [[5. januar]] – [[Paavo Repo]], [[Finska|finski]] [[biatlon]]ac 
* [[25. januar]] – [[Antônio Carlos Jobim]], brazilski kompozitor, tekstopisac, muzičar i pjevač

=== Februar ===
* [[2. februar]] – [[Stan Getz]], američki džez-saksofonist
* [[20. februar]] – [[Hubert de Givenchy]], francuski modni dizajner

=== Mart ===
* [[2. mart]] – [[Adem Čejvan]], bosanskohercegovački pozorišni i filmski glumac
* [[11. mart]] - [[Himzo Polovina]], [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] prikupljač pjesama, interpretator, tekstopisac, kompozitor, poeta i doktor-specijalista neuropsihijatar
=== April ===
* [[4. april]] – [[Aušra Augustinavičiūtė ]], [[Litvanija|litvanska]] psihologinja i ekonomistica
* [[18. april]] – [[Tadeusz Mazowiecki]], [[Poljska|poljski]] pisac, novinar, filantrop i kršćansko-demokratski političar

=== Maj ===

* [[1. maj]] – [[Éva Bednaj]], mađarska slikarica
* [[24. maj]] – [[Asim Peco]], bosanskohercegovački lingvista
* [[26. maj]] – [[Endel Tulving]], [[Kanada|kanadski]] i [[Estonija|estonski]] psiholog

=== Juni ===
* [[5. juni]] – [[Hugo Pratt]], italijanski autor stripa

=== Juli ===
* [[4. juli]] – [[Gina Lollobrigida]], italijanska [[glumica]]
* [[17. juli]] – [[Adi Mulabegović]], [[SFRJ|jugoslavenski]] i [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] karikaturist

=== August ===
=== Septembar ===
=== Oktobar ===
* [[13. oktobar]] – [[Turgut Özal]], turski političar i državnik
* [[14. oktobar]] – [[Roger Moore]], britanski glumac
* [[16. oktobar]] – [[Günter Grass]], kašupsko-njemački književnik
* [[19. oktobar]] – [[Pierre Alechinsky]], belgijski slikar
* [[23. oktobar]] – [[Leszek Kołakowski]], poljski filozof

=== Novembar ===
* [[10. novembar]] – [[Martti Meinilä]], [[Finska|finski]] [[biatlon]]ac

=== Decembar ===
* [[7. decembar]] – [[Vlastimir Peričić]], srpski i jugoslavenski kompozitor, dopisni član [[Srpska akademija nauka i umetnosti|Srpske akademije nauka i umetnosti]].
* [[11. decembar]] – [[Stein Eriksen]], norveški skijaš, svjetski i olimpijski prvak u slalomu i veleslalomu
* [[Arsen Šurlan]] – doktor

== Umrli ==

* [[20. januar]] – [[Milena Mrazović]], bosanskohercegovačka izdavačica i novinarka
* [[3. august]] – [[Edward B. Titchener]], engleski i američki psiholog
* [[2. oktobar]] – [[Svante August Arrhenius]], švedski fizičar i hemičar
* [[27. decembar]] – [[Sulejman Šarac|Hafiz Sulejman ef. Šarac]], bosanskohercegovački [[reisul-ulema]]

== [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]] ==
* [[Nobelova nagrada za fiziku|Fizika]]
** [[Arthur Compton]], [[SAD]]
** [[Charles Thomson Rees Wilson]], [[Velika Britanija]]
* [[Nobelova nagrada za hemiju|Hemija]]
** [[Heinrich Wieland]], [[Njemačka]]
* [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|Fiziologija ili medicina]]
** [[Julius Wagner-Jauregg]], [[Austrija]]
* [[Nobelova nagrada za književnost|Književnost]]
** [[Henri Bergson]], [[Francuska]]
* [[Nobelova nagrada za mir|Mir]]
** [[Ferdinand Buisson]], [[Francuska]]
** [[Ludwig Quidde]], [[Njemačka]]

{{Commonscat|1927|1927.}}

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==

* {{cite book|last=Bryson|first=Bill|title=[[One Summer: America, 1927]]|publisher=Doubleday|year=2013|isbn=978-0-767-91940-1|location=New York|author-link=Bill Bryson}}
* {{cite book|last=Churchill|first=Allen|title=The Year the World Went Mad|url=https://archive.org/details/yearworldwentmad00chur|publisher=Thomas Y. Crowell|year=1960|location=New York}}
* {{cite book|last=Shindo|first=Charles J.|title=1927 and the Rise of Modern America|url=https://archive.org/details/1927riseofmodern0000shin|publisher=University Press of Kansas|year=2010|isbn=978-0-700-61715-9|location=Lawrence, KS|author-link=Charles J. Shindo}}
{{Normativna kontrola}}</text>
      <sha1>ipk5ndim8mbrgnqq5c3u9brycnlnovv</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>1867.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>7838</id>
    <revision>
      <id>3922102</id>
      <parentid>3831636</parentid>
      <timestamp>2026-08-25T21:37:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Dodano: [[11. januar]] - [[Edward B. Titchener]], engleski i američki psiholog</comment>
      <origin>3922102</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2522" sha1="ory43whe4zw3914ga8z2jpr8jdu20fo" xml:space="preserve">{{godina}}{{Godina u drugim kalendarima}}1867. (MDCCCLXVII) bila je redovna godina koja počinje u utorak po gregorijanskom kalendaru i redovna godina koja počinje u nedjelju po julijanskom kalendaru, 1867. godina oznake Naše ere (CE) i Anno Domini (AD), 867. godina drugog milenija, 67. godina 19. vijeka i 8. godina decenije 1860-ih. Početkom 1867. godine, gregorijanski kalendar je bio 12 dana ispred julijanskog kalendara, koji je ostao u lokalnoj upotrebi do 1923. godine.

Ove godine bilo je samo 354 dana na novokupljenoj teritoriji Aljaske.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://history.state.gov/milestones/1866-1898/alaska-purchase|title=Milestones in the History of U.S. Foreign Relations - Office of the Historian|website=history.state.gov|access-date=2025-12-16}}&lt;/ref&gt; Kada je teritorija prešla iz Ruskog Carstva u Sjedinjene Američke Države, kalendarski prelazak sa julijanskog na gregorijanski kalendar izvršen je sa samo 11 dana umjesto 12 tokom 19. vijeka. Ova promjena je napravljena zbog teritorijalnog i geopolitičkog pomjeranja s azijske na američku stranu Međunarodne datumske granice. Petak, 6. oktobar 1867. (julijanski kalendar) bio je praćen ponovo petkom 18. oktobra 1867. (umjesto subote, 19. oktobra 1867. po gregorijanskom kalendaru).&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.calendar.com/blog/gregorian-calendar-facts/|title=18 Gregorian Calendar Facts You Need to Know|date=2020-01-02|website=Calendar|language=en-US|access-date=2025-12-16}}&lt;/ref&gt;

== Događaji ==
[[Austro-ugarska nagodba]]

== 1867. u temama ==
{{Proširiti sekciju}}

== Rođeni ==
* [[11. januar]] - [[Edward B. Titchener]], engleski i američki psiholog
* [[16. april]] - [[Wilbur Wright]], američki pionir aviacije i graditelj aviona
* [[26. maj]] - [[Marija od Tecka]], britanska kraljica, supruga kralja [[George V od Ujedinjenog Kraljevstva|George-a V]]
* [[28. juni]] - [[Luigi Pirandello]], italijanski književnik i dobitnik Nobelove nagrade za književnost
* [[10. juli]] - [[Princ Maximilian von Baden]], njemački kancelar
* [[27. juli]] - [[Enrique Granados]], španski pijanist i kompozitor
* [[7. novembar]] - [[Marie Curie]], francuska hemičarka i fizičarka poljskog porijekala

== Umrli ==

* [[31. august]] - [[Charles Baudelaire]], francuski književnik
* [[26. decembar]] - [[Jožef Košič]], slovenski pisac, pjesnik, etnolog, historičar, katolički svećenik na [[Mađarska|Mađarskom]] (*[[1788]])
{{Commonscat|1867|1867.}}

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Normativna kontrola}}</text>
      <sha1>ory43whe4zw3914ga8z2jpr8jdu20fo</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3922104</id>
      <parentid>3922102</parentid>
      <timestamp>2026-08-25T21:40:49Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3922104</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2532" sha1="4g2xjh6tabaeef3g960o5ppm3csv2vb" xml:space="preserve">{{godina}}{{Godina u drugim kalendarima}}1867. (MDCCCLXVII) bila je redovna godina koja počinje u utorak po gregorijanskom kalendaru i redovna godina koja počinje u nedjelju po julijanskom kalendaru, 1867. godina oznake Naše ere (CE) i Anno Domini (AD), 867. godina drugog milenija, 67. godina 19. vijeka i 8. godina decenije 1860-ih. Početkom 1867, gregorijanski kalendar je bio 12 dana ispred julijanskog kalendara, koji je ostao u lokalnoj upotrebi do 1923. godine.

Ove godine bilo je samo 354 dana na novokupljenoj teritoriji Aljaske.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://history.state.gov/milestones/1866-1898/alaska-purchase|title=Milestones in the History of U.S. Foreign Relations - Office of the Historian|website=history.state.gov|access-date=2025-12-16}}&lt;/ref&gt; Kada je teritorija prešla iz Ruskog Carstva u Sjedinjene Američke Države, kalendarski prelazak sa julijanskog na gregorijanski kalendar izvršen je sa samo 11 dana umjesto 12 tokom 19. vijeka. Ova promjena je napravljena zbog teritorijalnog i geopolitičkog pomjeranja s azijske na američku stranu Međunarodne datumske granice. Petak, 6. oktobar 1867. (julijanski kalendar) bio je praćen ponovo petkom 18. oktobra 1867. (umjesto subote, 19. oktobra 1867. po gregorijanskom kalendaru).&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.calendar.com/blog/gregorian-calendar-facts/|title=18 Gregorian Calendar Facts You Need to Know|date=2020-01-02|website=Calendar|language=en-US|access-date=2025-12-16}}&lt;/ref&gt;

== Događaji ==
[[Austro-ugarska nagodba]]

== 1867. u temama ==
{{Proširiti sekciju}}

== Rođeni ==
* [[11. januar]] – [[Edward B. Titchener]], engleski i američki psiholog
* [[16. april]] – [[Wilbur Wright]], američki pionir aviacije i graditelj aviona
* [[26. maj]] – [[Marija od Tecka]], britanska kraljica, supruga kralja [[George V od Ujedinjenog Kraljevstva|George-a V]]
* [[28. juni]] – [[Luigi Pirandello]], italijanski književnik i dobitnik Nobelove nagrade za književnost
* [[10. juli]] – [[Princ Maximilian von Baden]], njemački kancelar
* [[27. juli]] – [[Enrique Granados]], španski pijanist i kompozitor
* [[7. novembar]] – [[Marie Curie]], francuska hemičarka i fizičarka poljskog porijekala

== Umrli ==

* [[31. august]] – [[Charles Baudelaire]], francuski književnik
* [[26. decembar]] – [[Jožef Košič]], slovenski pisac, pjesnik, etnolog, historičar, katolički svećenik na [[Mađarska|Mađarskom]] (*[[1788]])
{{Commonscat|1867|1867.}}

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Normativna kontrola}}</text>
      <sha1>4g2xjh6tabaeef3g960o5ppm3csv2vb</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>1168.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>8774</id>
    <revision>
      <id>3922058</id>
      <parentid>3655487</parentid>
      <timestamp>2026-08-25T12:32:44Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Palapa</username>
        <id>383</id>
      </contributor>
      <origin>3922058</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1070" sha1="bvlmusg1flnkw25sttymfddmkbmffzs" xml:space="preserve">{{godina}}{{Godina u drugim kalendarima}}Godina '''1168'''&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.onthisday.com/date/1168|title=Year 1168 - Historical Events and Notable People|date=1168|website=On This Day|language=en|access-date=2026-08-25}}&lt;/ref&gt; ('''[[Rimski brojevi|MCLXVIII]]''') bila je [[Prijestupna godina počinje u ponedjeljak|prijestupna godina koja je počinjala u ponedjeljak]] po [[Julijanski kalendar|Julijanskom kalendaru]].
[[Datoteka:Valdemar_den_Store.jpg|lijevo|mini|291x291piksel|Kralj [[Valdemar I od Danske|Valdemar I]] (1131-1182)]]

== Događaji ==
{{Proširiti sekciju}}

* [[22. decembar]] &amp;ndash; U strahu da će egipatski glavni grad [[Fustat]] (današnji [[Stari Kairo]]) biti zauzet od strane krstaških snaga, njegov Fatimidski vezir, [[Shawar]], naređuje da se grad zapali. Glavni grad gori 54 dana.

== 1168. u temama ==
{{Proširiti sekciju}}

== [[Porođaj|Rođeni]] ==
{{Proširiti sekciju}}

== [[Smrt|Umrli]] ==
{{Proširiti sekciju}}

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Normativna kontrola}}{{Commonscat|1168|1168.}}</text>
      <sha1>bvlmusg1flnkw25sttymfddmkbmffzs</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Upravljački program</title>
    <ns>0</ns>
    <id>10124</id>
    <revision>
      <id>3922077</id>
      <parentid>3551590</parentid>
      <timestamp>2026-08-25T14:16:42Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3922077</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1866" sha1="hxt04rw3usr55fyimyqg6ym9sqfubsn" xml:space="preserve">'''Upravljački program''' ({{jez-en|device driver}} ili samo ''{{jezik|en|driver}}'') jest [[računarski program]] koji rukuje ili upravlja nekom vrstom [[Hardver|uređaja]] koja je spojena na [[računar]].&lt;ref name=&quot;dev1&quot;&gt;{{cite web|url=http://searchenterprisedesktop.techtarget.com/definition/device-driver|title=What is all device driver?|website=WhatIs.com|publisher=TechTarget|access-date=19. 3. 2018|archive-date=13. 2. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210213094525/https://searchenterprisedesktop.techtarget.com/definition/device-driver|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Upravljački program pruža softverski [[Interfejs (računarstvo)|interfejs]] za hardverske uređaje tako da [[operativni sistem]] i drugi [[računarski program|program]]i mogu pristupiti hardverskim funkcijama bez potrebe da imaju sve specifičnosti samog hardvera.

Upravljački program komunicira s uređajem putem računarske [[Sabirnica|sabirnice]] ili komunikacijskom podsistema na koji se hardver spaja. Kada [[Sistemski poziv|pozivajući]] program pozove [[Podrutina|podrutinu]] u upravljačkom programu, on izdaje naredbu uređaju. Kada uređaj pošalje podatke nazad upravljačkom programu, on može pozvati rutine u izvornom pozivajućem programu.

Upravljački programi su specifični za operativni sisteme i sam hardver i obično pružaju obradu [[Prekid (računarstvo)|prekida]] potrebnu za asinkrone hardverske interfejse.&lt;ref&gt;{{cite book|author=EMC Education Services|url=https://books.google.com/books?id=sCCfRAj3aCgC&amp;q=device+driver+hardware+dependent|title=Information Storage and Management: Storing, Managing, and Protecting Digital Information|publisher=John Wiley &amp; Sons|year=2010|isbn=9780470618332}}&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte ==
* [[Firmware]]
== Reference ==
{{refspisak|}}{{Operativni sistemi}}

[[Kategorija:Operativni sistemi]]
[[Kategorija:Softver]]</text>
      <sha1>hxt04rw3usr55fyimyqg6ym9sqfubsn</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Stranka demokratske akcije</title>
    <ns>0</ns>
    <id>11771</id>
    <revision>
      <id>3922113</id>
      <parentid>3921826</parentid>
      <timestamp>2026-08-26T01:25:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <comment>Odbijena posljednja izmjena teksta korisnika [[Posebno:Doprinosi/~2026-46307-18|~2026-46307-18]] i vraćeno na izmjenu 3850109 korisnika NeptuneBot</comment>
      <origin>3922113</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="19025" sha1="8rqrl0bkiwxhv2yzv790chi8n9vqp3r" xml:space="preserve">{{Neutralnost}}
{{Infokutija stranka
| ime_bosanski     = Stranka demokratske akcije
| logo             = Partido de Acción Democrática.png
| predsjednik      = [[Bakir Izetbegović]]
| osnivač          = [[Alija Izetbegović]]
| godina osnivanja = 26. maj 1990.
| sjedište         = [[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]]
| ideologija       = [[Bošnjački nacionalizam]]&lt;ref&gt;{{cite book|last=Šedo |first=Jakub |year=2013 |chapter=The party system of Bosnia and Herzegovina |editor-last1=Stojarová |editor-first1=Vera |editor-last2=Emerson |editor-first2=Peter |title=Party Politics in the Western Balkans |location=New York |publisher=Routledge |isbn=9781135235857 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;PEE&quot;&gt;{{Cite web|url=http://www.parties-and-elections.eu/bosnia-herzegovina.html|title=Bosnia-Herzegovina|last=Nordsieck|first=Wolfram|date=2018|website=Parties and Elections in Europe|access-date=10. 10. 2018}}&lt;/ref&gt;&lt;br&gt;[[Konzervativizam]]&lt;ref name=&quot;PEE&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{cite book|last=Babić |first=Marko |editor-first1=Marko |editor-last1=Milosevic |editor-last2=Rekawek |editor-first2=Kacper |title=Perseverance of Terrorism: Focus on Leaders |location=Amsterdam |publisher=IOS Press |year=2014 |isbn=9781614993872}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite book|last=Eralp |first=Doğa Ulaş |year=2012 |title=Politics of the European Union in Bosnia-Herzegovina: Between Conflict and Democracy |url=https://archive.org/details/politicsofeurope0000eral |location=Lanham, MD |publisher=Lexington Books |isbn=9780739149478 }}&lt;/ref&gt;&lt;br&gt;[[Islamska demokratija]]&lt;ref&gt;{{cite book|last=Perica |first=Vjekoslav |year=2004 |title=Balkan Idols: Religion and Nationalism in Yugoslav States |location=Oxford |publisher=Oxford University Press |isbn=9780195174298 }}&lt;/ref&gt;&lt;br&gt;[[Proeuropejstvo]]{{Nedostaje referenca}}
| boje             = {{colorbox|#009933}} Zelena
| skupština1       = [[Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Predstavnički dom BiH]]
| broj_mandata1    = {{Infokutija stranka/mandati|8|42|#009933}}
| skupština2       = [[Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Dom naroda BiH]]
| broj_mandata2    = {{Infokutija stranka/mandati|2|15|#009933}}
| skupština3       = [[Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Predstavnički dom FBiH]]
| broj_mandata3    = {{Infokutija stranka/mandati|26|98|#009933}}
| skupština4       = [[Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Dom naroda FBiH]]
| broj_mandata4    = {{Infokutija stranka/mandati|15|80|#009933}}
| skupština5       = [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodna skupština RS]]
| broj_mandata5    = {{Infokutija stranka/mandati|1|83|#009933}}
| skupština6       = [[Skupština Brčko distrikta]]
| broj_mandata6    = {{Infokutija stranka/mandati|5|31|#009933}}
| web stranica     = [http://www.sda.ba/ sda.ba]
| osnivač          = [[Alija Izetbegović]]
| skraćenica       = SDA
| generalni_sekretar = [[Halid Genjac]]
| adresa           = Mehmeda Spahe 14,  Sarajevo
| mladi_ogranak    = [[Asocijacija mladih SDA]]
| slogan           = &quot;Snaga naroda!&quot;
| himna            = &quot;Ja sin sam tvoj, zemljo&quot;
| međunarodno_članstvo = [[Međunarodna demokratska unija]]
| evropska_stranka = [[Evropska narodna stranka]] &lt;small&gt;(posmatrač)&lt;/small&gt;
| politička_pozicija = [[Desni centar]],&lt;ref&gt;{{Cite news|title=Bosnia and Herzegovina: the world's most complicated system of government?|url=https://www.theguardian.com/news/datablog/2014/oct/08/bosnia-herzegovina-elections-the-worlds-most-complicated-system-of-government|newspaper=The Guardian|date=8. 10. 2014|access-date=5. 2. 2024|issn=0261-3077|language=en-GB|first=Alberto|last=Nardelli|first2=Denis|last2=Dzidic}}&lt;/ref&gt; [[desnica]]&lt;ref&gt;{{cite book|last=Arnautović|first=Suad|date=2018|chapter=The Presidentialisation of Political Parties in Bosnia and Herzegovina: A Mitigated Presidentialism|editor-last=Passarelli|editor-first=Gianluca|title=The Presidentialisation of Political Parties in the Western Balkans|page=[https://books.google.com/books?id=YsFqDwAAQBAJ&amp;pg=PA87 87]|publisher=[[Palgrave Macmillan]]|isbn=978-3-319-97352-4}}&lt;/ref&gt;
| sestrinske_stranke = [[Stranka demokratske akcije Sandžaka|SDA Sandžaka]]&lt;br&gt;[[Stranka demokratske akcije Hrvatske|SDA Hrvatske]]&lt;br&gt;[[Stranka demokratske akcije Sjeverne Makedonije|SDA Sjeverne Makedonije]]&lt;br&gt;[[Stranka demokratske akcije Kosova|SDA Kosova]]
| novine           = [[Stav]]
}}
'''Stranka demokratske akcije''' ('''SDA''') je [[Spisak političkih stranaka u Bosni i Hercegovini|bosanskohercegovačka politička stranka]] osnovana 26. maja 1990. godine u [[Sarajevo|Sarajevu]].&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.sda.ba/bs/txt.php?id=73 |title=Historija SDA |access-date=18. 8. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20101005162237/http://sda.ba/bs/txt.php?id=73 |archive-date=5. 10. 2010 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Zalagala se za nezavisnu, suverenu i nedjeljivu [[Republika Bosna i Hercegovina|Republiku Bosnu i Hercegovinu]]. Prvi predsjednik i osnivač je bio [[Alija Izetbegović]]. Poslije [[Alija Izetbegović|Alije Izetbegovića]] na mjesto predsjednika SDA dolazi [[Sulejman Tihić]]. Na 6. Kongresu SDA 2015. godine izabran je novi predsjednik stranke [[Bakir Izetbegović]], sin [[Alija Izetbegović|Alije Izetbegovića]].

Počevši svoj politički razvoj kao nacionalna stranka [[Bošnjaci|Bošnjaka]] desnog centra. Članica je grupacije Evropskih narodnih stranaka, a teži političkom centru. Iz ove stranke će nastati: [[Muslimanska bošnjačka organizacija]] (MBO), [[Stranka za Bosnu i Hercegovinu|Stranka za BiH]] (SzBiH), [[Demokratska narodna zajednica]] (DNZ).&lt;ref&gt;{{cite news|title=Intervju Rasim Kadić, predsjednik Liberalne stranke BiH|url=http://bhdani.com/arhiva/94/inter.htm|access-date=6. 1. 2019|work=Arhiva BH Dani|agency=[[BH Dani]]|date=1. 2. 1999|archive-date=21. 5. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130521202458/http://bhdani.com/arhiva/94/inter.htm|url-status=bot: unknown}}&lt;/ref&gt;

==Historija==
Osnivanje stranke počinje 1989. [[Rusmir Mahmutćehajić]] je u razgovorima s Alijom Izetbegovićem raspravljao o organizovanju muslimanskog naroda. [[Maid Omeragić]], koji je zajedno s [[Muhamed Jukić|Muhamedom Jukićem]] namjeravao osnivati Muslimansku narodnu stranku Jugoslavije bio je pozvan da se uključi u već postojeću. Iste godine u [[Zagreb]]u se osniva Islamski institut gdje se organizuje Matični odbor stranke. U Matični odbor se uključeni: [[Alija Izetbegović]], [[Alija Isaković]], [[Munib Maglajlić]], [[Mustafa Cerić]], [[Osman Muftić]] itd. Prvi sastanak održan je u zagrebačkoj džamiji gdje je učestvovalo oko 30 ljudi. Mahmutćehajić odbija dalju saradnju i ide u Francusku nakon što je saznao da Izetbegović održava kontakte se [[Adil Zulfikarpašić|Adilom Zulfikarpašićem]]. Zulfikarpašić je nakon Drugog svjetskog rata emigrirao u [[Švicarska|Švicarsku.]] Izetbegovićev sin [[Bakar|Bakir]] je prema tvrdnjama Zulfikarpašića više puta dolazio u Zürich na razgovore. Prvo sjedište stranke nalazilo se u Tešanjskoj 4, u prostorijama preduzeća &quot;Lesnina&quot; gdje je radio [[Muhamed Čengić]] jedan od aktivista SDA. Čengić tvrdi da je oko 40 ljudi potpisalo dokument o osnivanju stranke, te da je naziv stranke SDA predložio Safet Isović. Kasnije dolazi u stranku i [[Fuad Muhić]] koji je također smatrao da se Muslimani trebaju politički organizovati. Lobiranje za stranku se odvijalo na nekoliko načina: uspostavljeni su kontakti sa Islamskom vjerskom zajednicom, uključuje se [[Fikret Abdić]] direktor [[Poslovni odbor|PO]] [[Samoupravna organizacija rada|SOUR]] [[Agrokomerc]]&lt;nowiki/&gt;a koji je među Krajišnicima uživao veliki ugled kao i [[Sulejman Ugljanin]] iz Sandžaka. Funkciju predsjednika stranke obavlja Izetbegović, a za potpredsjedike su izabrani: Adil Zulfikarpašić, [[Salim Šabić]] i [[Mirsad Ćeman]]. Da bi se zadovoljila regionalna pripadnost stranci u predsjedništvo ulaze [[Mirsad Veladžić]] (prostor [[Cazinska Krajina|Krajin]]&lt;nowiki/&gt;e) i Sulejman Ugljanin (prostor [[Sandžak]]a) pored njih tu su bili: [[Džemaludin Latić]], [[Omer Behmen]] i [[Kenan Mazlami]].&lt;ref&gt;{{cite news|last1=Delalić|first1=Medina|last2=Šačić|first2=Suzana|title=Muslimanski intelektualci u stranci (1)|url=http://www.e-novine.com/feljton/31857-Muslimanski-intelektualci-stranci.html|access-date=2. 5. 2017|work=Feljton knjige &quot;Balkan bluz&quot;|agency=[[e-novine.com]]|publisher=samizdat|date=6. 11. 2009|archive-date=9. 1. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200109143001/http://www.e-novine.com/feljton/31857-Muslimanski-intelektualci-stranci.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

===Prvi osnivački kongres===
Prvi osnivački kongres održan je 26. maja 1990 u svečanoj sali hotela &quot;Holiday Inn&quot;. Tu će [[Dalibor Brozović]], koji je došao kao gost ispred [[Hrvatska demokratska zajednica|HDZ]]-a, pomenuti teze velikohrvatskih zagovornika da će se &quot;granica Hrvatske braniti na Drini&quot; i &quot;da je Bosna meki trbuh Hrvatske&quot;. Ovo je ostalo nezapaženo jer je vladala velika euforija među prisutnima, no nakon ovoga je bilo izvjesno da Brozović ne može računati na Izetbegovića. Alija Izetbegović je održao govor gdje je naveo da:
{{Citat|Sa historijske scene neumitno silazi svijet diktature i jednoumlja, ekonomskih i socijalnih projekata izvan ljudske mjere i htijenja, gulaga, golih otoka i montiranih procesa. Džinovski pokušaj da se raj na zemlji stvori bez Boga i čovjeka, pa i protiv Boga i čovjeka, završio se potpunim neuspjehom.|}}

Dana 27. marta 1990. godine, u istom hotelu Izetbegović objavljuje osnivanje stranke. Iako je SDA od početka bila otvorena svim građanima Jugoslavije profilirala se kao ''politički savez građana Jugoslavije koji pripadaju muslimanskom kulturno-historijskom krugu''.&lt;ref&gt;{{Harv|Isaković|str. 36}}&lt;/ref&gt; Tu su saopšteni principi stranke: izbori, demokratska vlast, ravnopravan status naroda gdje je istaknuta nacionalna posebnost Muslimana na Balkanu koja je iz raznih krugova bila ignorisana.&lt;ref&gt;{{Harv|Isaković|str. 37}}&lt;/ref&gt;

Kasnije će u razgovoru, koji je obavljen u Zagrebu, [[Franjo Tuđman]] pokušati Izetbegovića odvratiti od stvaranja &quot;muslimanske stranke&quot; uz prognozu da će 70% Muslimana glasati za HDZ. Ipak, Izetbegović je odgovorio da će HDZ dobiti 17% glasova, što se i desilo.&lt;ref&gt;{{Harv|Isaković|str. 42}}&lt;/ref&gt;

===Predizborni skup u Velikoj Kladuši===
Da bi se pridobili glasovi u Krajini Zulfikarpašić putem advokata [[Faruk Balijagić|Faruka Balijagić]]&lt;nowiki/&gt;a, koji je bio branilačkom timu tokom [[Afera Agrokomerc|afere Agrokomerc]], uspostavlja kontakt s Fikretom Abdićem. Stranka [[Ante Marković]]a [[Savez reformnih snaga Jugoslavije]] (SRSJ) je računala da će Abdić, kao privrednik pristupiti njegovoj stranci. Abdić će kasnije tvrditi da je sumnjao u uspjeh SRSJ. Na skupu 15. septembra 1990 u [[Velika Kladuša|Velikoj Kladuši]] bilo je, prema nekim procjenama, oko 200.000-400.000 ljudi što je do tada bilo najveće okupljanje Bošnjaka na jednom mjestu. Tu je Abdić, na upit Zulfikarpašića šta zauzvrat traži, rekao da &quot;narod Krajine to od njega očekuje i da neće ništa&quot;. Kasnije će Abdić tvrditi da je SDA kao jedina stranke nudila revitalizaciju Agrokomerca&lt;ref name=&quot;Intervju&quot;&gt;{{cite news|last1=Hadžifejzović|first1=Senad|title=Intervju|agency=[[Face TV]]|date=2012}}&lt;/ref&gt; kao i da je obećano ukidanje [[Služba državne bezbjednosti Bosne i Hercegovine|SDB-a RBiH]] koji je aferom Agrokomerc ''nanio toliko nepravde narodu Krajine''.&lt;ref name=&quot;Intervju: Fikret Abdić&quot;&gt;{{cite news|title=Intervju: Fikret Abdić|work=Nekad bilo|agency=[[RTRS]]|date=2014}}&lt;/ref&gt;

Ovdje će Izetbegović naglasiti da će ostanak Bosne i Hercegovine u Jugoslaviji ovisiti o ostanku zapadnih republika:

{{Citat|Moram reći ovdje otvoreno, ako se ostvare prijetnje da Hrvatska i Slovenija izađu iz Jugoslavije, Bosna neće ostati u &quot;krnjoj Jugoslaviji&quot;. Drugim riječima, Bosna neće i ne pristaje da ostane u velikoj Srbiji i da bude njen dio.&lt;ref name=&quot;oslo&quot;&gt;{{Cite book|title=Kojim putem ide Bosna|last=Mahić|first=Derviš|publisher=Univerzitet Oslo|year=2003|isbn=|location=Oslo|pages=17|url=https://www.duo.uio.no/bitstream/handle/10852/33977/MicrosoftxWordx-xBKS4590-MASTERxOPPGxHvilkenxveixgxrxBosnia.DervisxMahic.pdf?sequence=1}}&lt;/ref&gt;|}}

U opštoj euforiji, zbog prisustva velikog broja ljudi, Abdić naziva [[Hakija Pozderac|Hakiju Pozderca]] telefonom. Hakija, stariji brat [[Hamdija Pozderac|Hamdije]], koji je živio u Beogradu se nije slagao s Abdićevom odlukom. Smatrao je da je Abdić trebao osnovati građansku stranku. Na skupu dolazi do raskola između Zulfikarpašića i Izetbegovića. Zulfikarpašiću se, smatra se, nije svidjela ikonografija.&lt;ref name=&quot;Harv|Isaković|str. 41&quot;&gt;{{Harv|Isaković|str. 41}}&lt;/ref&gt; Kasnije će Abdić, u hotelu &quot;Lovac&quot; kod [[Srebrenik]]&lt;nowiki/&gt;a, pokušati pomiriti Izetbegovića i Zulfikarpašića. Zulfikarpašić je, međutim ponudio Abdiću 200.000.000 [[Švicarski franak|švicarskih franaka]] za revitalizaciju Agrokomerca, ukoliko napusti SDA i zajedno s njim osnuje novu stranku. Abdić je odbio ponudu. Zulfikarpašić će tri dana nakon skupa u Velikoj Kladuši pokušati uz pomoć [[Muhamed Filipović|Muhameda Filipović]]&lt;nowiki/&gt;a izvršiti kadrovski prevrat u SDA. Nakon što prevrat nije uspio osnivaju stranku MBO ([[Muslimanska bošnjačka organizacija]]).&lt;ref name=&quot;Harv|Isaković|str. 41&quot;/&gt;

===Prvi izbori===
Prvi izbori održani su 18. novembra 1990. Navodi se da je značajnu finansijsku podršku SDA dobila od [[Alija Delimustafić|Alije Delimustafića]], vlasnika preduzeća &quot;Cenex&quot;.&lt;ref&gt;{{cite news|last1=Delalić|first1=Medina|last2=Šačić|first2=Suzana|title=Stvaranje Armije BiH (10)|url=http://www.e-novine.com/feljton/32986-Stvaranje-Armije-BiH.html|access-date=8. 5. 2017|work=Feljton knjige &quot;[[Balkan bluz (knjiga)|Balkan bluz]]&quot;|agency=[[e-novine.com]]|publisher=samizdat|date=8. 12. 2009|archive-date=23. 4. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170423165835/http://www.e-novine.com/feljton/32986-Stvaranje-Armije-BiH.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;  Od ukupno 240 poslaničkih mjesta, u Skupštini BiH, SDA dobija 86 mandata. U sedmočlanom kolektivnom predsjedništvu BiH, gdje [[Srpska demokratska stranka|SDS]] i HDZ dobijaju po 2, SDA dobija 3 mjesta (treće mjesto je imao [[Ejup Ganić]] koji se izjašnjavao kao [[Jugoslaveni|Jugosloven]]).&lt;ref&gt;{{cite news|last1=Delalić|first1=Medina|last2=Šačić|first2=Suzana|title=Prvi prijeratni demokratski izbori (5)|url=http://www.e-novine.com/feljton/32373-Prvi-prijeratni-demokratski-izbori.html|access-date=2. 5. 2017|work=Feljton knjige &quot;[[Balkan bluz (knjiga)|Balkan bluz]]&quot;|agency=[[e-novine.com]]|publisher=samizdat|date=20. 11. 2009|archive-date=2. 7. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150702091432/http://www.e-novine.com/feljton/32373-Prvi-prijeratni-demokratski-izbori.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Fikret Abdić dobija 1.200.000 a Alija Izetbegović 870.000 glasova. Smatra se da je Abdić, zahvaljujući imidžu uspješnog privrednika, dobio glasove među sva tri naroda u BiH. Međutim još tada je tinjao sukob između Abdića i Izetbegovića. Abdić tada prepušta mjesto predsjednika stranke Izetbegoviću &lt;ref&gt;{{Harv|Isaković|str. 45}}&lt;/ref&gt; Postoje razna tumačenja, jer je Abdić de facto pobijedio na izborima, zbog čega je to uradio. Neki tvrde da je Abdić bio nevješt političar i da je izigran od strane Izetbegovića&lt;ref&gt;{{Harv|Borogovac|str. 21}}&lt;/ref&gt; Sam Abdić je u intervjuu za [[Face TV]] 2012. tvrdio da je Glavni odbor stranke izabrao predsjednika a da je on izbačen 29. marta 1993 iz stranke. U tom intervjuu rekao kao i ranije za [[Radiotelevizija Republike Srpske|RTRS]] da je namjeravao ostati na čelu Agrokomerca. Ovo je prema Abdićevom mišljenju bilo inkompatibilno s funkcijom predsjednika stranke.&lt;ref name=&quot;Intervju&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Intervju: Fikret Abdić&quot;/&gt; [[Nenad Kecmanović]] je u intervjuu za Srnu koji su prenijele Nezavisne novine izjavio da su Izetbegovića podržali predstavnici [[Srpska demokratska stranka|SDS]]-a.&lt;ref&gt;{{cite news|title=Kecmanović: Sarajevo žrtvovano da bi opstala RS|url=http://www.nezavisne.com/novosti/bih/Kecmanovic-Sarajevo-zrtvovano-da-bi-opstala-RS/135761|access-date=2. 5. 2017|agency=[[Nezavisne novine]]|date=5. 4. 2012|quote=Nažalost, srpski predstavnici su podržali inicijativu da Alija uskoči umjesto Fikreta, koji je na izborima dobio najveći broj glasova. Pretpostavljam da je ovaj to prihvatio zato što su mu u SDA obećali sve što je tražio za 'Agrokomerc', koji je za njega bio i ostao važniji nego čitav svijet&quot;}}&lt;/ref&gt; Kasnije će nakon Karadžićevog govora u Skupštini BiH &quot;da bi muslimanski narod mogao nestati&quot;, te svakodnevnog dizanja tenzija, SDA biti uključena u formiranje Narodnog vijeća odbrane BiH.&lt;ref&gt;{{Harv|Isaković|str. 51}}&lt;/ref&gt; Prvi kongres održan je 1. decembra 1991. koji je trajao tri dana uz učešće 600 delegata.&lt;ref&gt;{{Harv|Isaković|str. 52}}&lt;/ref&gt; Skupština RBiH donijela je 14. januara 1992. [[Referendum o nezavisnosti Bosne i Hercegovine|Rezoluciju o suverenosti uz blokadu članova]] SDS-a.

== Spisak predsjednika ==
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
|--
! #
! Portret
! width=180|Predsjednik&lt;br&gt;&lt;small&gt;(rođenje - smrt)&lt;/small&gt;
! colspan=2|Period
|--
! 1.
| [[Datoteka:Izetbegovic.jpg|80px]] || [[Alija Izetbegović]]&lt;br&gt;&lt;small&gt;(1925&amp;ndash;2003) || 26. maj 1990. || 13. oktobar 2001.
|--
! 2.
| [[Datoteka:Sulejman_Tihić.jpg|80px]] || [[Sulejman Tihić]]&lt;br&gt;&lt;small&gt;(1951&amp;ndash;2014) || 13. oktobar 2001. || 25. septembar 2014.
|--
! 3.
| [[Datoteka:Izetbegović,_Bakir.jpg|80px]] || [[Bakir Izetbegović]]&lt;br&gt;&lt;small&gt;(rođ. 1956) || 25. septembar 2014. || ''trenutno''
|--
|}

== Također pogledajte ==
* [[Spisak političkih stranaka u Bosni i Hercegovini]]
* [[Stranka demokratske akcije Sandžaka]]

==Literatura==
*{{cite book|last1=Isaković|first1=Zehrudin|authorlink1=Zehrudin Isaković|title=Biografija|date=2005|publisher=Muzej Alija Izetbegović|location=Sarajevo|ref=harv}}
*{{cite book|last1=Borogovac|first1=Muhamed|authorlink1=Muhamed Borogovac|title=Rat u Bosni i Hercegovini|date=1995|publisher=Narodni list d.d.|location=Zadar|isbn=953-96380-9-7|ref=harv}}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* {{Official website|http://www.sda.ba/|Zvanična stranica Stranke demokratske akcije}}
* [http://bakirizetbegovic.ba/ Zvanična stranica predsjednika Stranke demokratske akcije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151118035103/http://www.bakirizetbegovic.ba/ |date=18. 11. 2015 }}

[[Kategorija:Političke stranke u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Stranka demokratske akcije|*]]
[[Kategorija:Političke stranke osnovane 1990.]]
[[Kategorija:Bošnjački nacionalizam]]
[[Kategorija:Bošnjačke političke stranke]]
[[Kategorija:Bošnjačke političke stranke u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Bošnjačke nacionalističke stranke]]
[[Kategorija:Nacionalističke stranke u Bosni i Hercegovini]]</text>
      <sha1>8rqrl0bkiwxhv2yzv790chi8n9vqp3r</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3922126</id>
      <parentid>3922113</parentid>
      <timestamp>2026-08-26T04:28:19Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Tulum387</username>
        <id>155909</id>
      </contributor>
      <comment>Uklanjanje neenciklopedijskog sadržaja i subjektivnih komentara i ocjena koje krše neutralnost. Sređivanje strukture članka uvođenjem jasnih podnaslova radi bolje preglednosti i čitljivosti. Sažimanje opširnih anegdotskih priča fokusiranjem na činjenične ishode, dodavanje relevantnih referenci uz tvrdnje i ažuriranje uvoda s novijim političkim cijepanjima, čime se otklanja osporena neutralnost i članak dovodi u sklad sa standardima projekta, zbog čega je šablon {{Neutralnost}} izbrisan.</comment>
      <origin>3922126</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="25329" sha1="3q7voyyhjubtd10hfhk3zna9zh8251r" xml:space="preserve">{{Infokutija stranka
| ime_bosanski     = Stranka demokratske akcije
| logo             = Partido de Acción Democrática.png
| predsjednik      = [[Bakir Izetbegović]]
| osnivač          = [[Alija Izetbegović]]
| godina osnivanja = 26. maj 1990.
| sjedište         = [[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]]
| ideologija       = [[Bošnjački nacionalizam]]&lt;ref&gt;{{cite book|last=Šedo |first=Jakub |year=2013 |chapter=The party system of Bosnia and Herzegovina |editor-last1=Stojarová |editor-first1=Vera |editor-last2=Emerson |editor-first2=Peter |title=Party Politics in the Western Balkans |location=New York |publisher=Routledge |isbn=9781135235857 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;PEE&quot;&gt;{{Cite web|url=http://www.parties-and-elections.eu/bosnia-herzegovina.html|title=Bosnia-Herzegovina|last=Nordsieck|first=Wolfram|date=2018|website=Parties and Elections in Europe|access-date=10. 10. 2018}}&lt;/ref&gt;&lt;br&gt;[[Konzervativizam]]&lt;ref name=&quot;PEE&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{cite book|last=Babić |first=Marko |editor-first1=Marko |editor-last1=Milosevic |editor-last2=Rekawek |editor-first2=Kacper |title=Perseverance of Terrorism: Focus on Leaders |location=Amsterdam |publisher=IOS Press |year=2014 |isbn=9781614993872}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite book|last=Eralp |first=Doğa Ulaş |year=2012 |title=Politics of the European Union in Bosnia-Herzegovina: Between Conflict and Democracy |url=https://archive.org/details/politicsofeurope0000eral |location=Lanham, MD |publisher=Lexington Books |isbn=9780739149478 }}&lt;/ref&gt;&lt;br&gt;[[Islamska demokratija]]&lt;ref&gt;{{cite book|last=Perica |first=Vjekoslav |year=2004 |title=Balkan Idols: Religion and Nationalism in Yugoslav States |location=Oxford |publisher=Oxford University Press |isbn=9780195174298 }}&lt;/ref&gt;&lt;br&gt;[[Proeuropejstvo]]{{Nedostaje referenca}}
| boje             = {{colorbox|#009933}} Zelena
| skupština1       = [[Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Predstavnički dom BiH]]
| broj_mandata1    = {{Infokutija stranka/mandati|8|42|#009933}}
| skupština2       = [[Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Dom naroda BiH]]
| broj_mandata2    = {{Infokutija stranka/mandati|2|15|#009933}}
| skupština3       = [[Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Predstavnički dom FBiH]]
| broj_mandata3    = {{Infokutija stranka/mandati|26|98|#009933}}
| skupština4       = [[Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Dom naroda FBiH]]
| broj_mandata4    = {{Infokutija stranka/mandati|15|80|#009933}}
| skupština5       = [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodna skupština RS]]
| broj_mandata5    = {{Infokutija stranka/mandati|1|83|#009933}}
| skupština6       = [[Skupština Brčko distrikta]]
| broj_mandata6    = {{Infokutija stranka/mandati|5|31|#009933}}
| web stranica     = [http://www.sda.ba/ sda.ba]
| osnivač          = [[Alija Izetbegović]]
| skraćenica       = SDA
| generalni_sekretar = [[Halid Genjac]]
| adresa           = Mehmeda Spahe 14,  Sarajevo
| mladi_ogranak    = [[Asocijacija mladih SDA]]
| slogan           = &quot;Snaga naroda!&quot;
| himna            = &quot;Ja sin sam tvoj, zemljo&quot;
| međunarodno_članstvo = [[Međunarodna demokratska unija]]
| evropska_stranka = [[Evropska narodna stranka]] &lt;small&gt;(posmatrač)&lt;/small&gt;
| politička_pozicija = [[Desni centar]],&lt;ref&gt;{{Cite news|title=Bosnia and Herzegovina: the world's most complicated system of government?|url=https://www.theguardian.com/news/datablog/2014/oct/08/bosnia-herzegovina-elections-the-worlds-most-complicated-system-of-government|newspaper=The Guardian|date=8. 10. 2014|access-date=5. 2. 2024|issn=0261-3077|language=en-GB|first=Alberto|last=Nardelli|first2=Denis|last2=Dzidic}}&lt;/ref&gt; [[desnica]]&lt;ref&gt;{{cite book|last=Arnautović|first=Suad|date=2018|chapter=The Presidentialisation of Political Parties in Bosnia and Herzegovina: A Mitigated Presidentialism|editor-last=Passarelli|editor-first=Gianluca|title=The Presidentialisation of Political Parties in the Western Balkans|page=[https://books.google.com/books?id=YsFqDwAAQBAJ&amp;pg=PA87 87]|publisher=[[Palgrave Macmillan]]|isbn=978-3-319-97352-4}}&lt;/ref&gt;
| sestrinske_stranke = [[Stranka demokratske akcije Sandžaka|SDA Sandžaka]]&lt;br&gt;[[Stranka demokratske akcije Hrvatske|SDA Hrvatske]]&lt;br&gt;[[Stranka demokratske akcije Sjeverne Makedonije|SDA Sjeverne Makedonije]]&lt;br&gt;[[Stranka demokratske akcije Kosova|SDA Kosova]]
| novine           = [[Stav]]
}}
'''Stranka demokratske akcije (SDA)''' je [[Spisak političkih stranaka u Bosni i Hercegovini|bosanskohercegovačka politička stranka]], osnovana 26. maja 1990. u [[Sarajevo|Sarajevu]].&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.sda.ba/bs/txt.php?id=73 |title=Historija SDA |access-date=18. 8. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20101005162237/http://sda.ba/bs/txt.php?id=73 |archive-date=5. 10. 2010 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://n1info.ba/vijesti/a155880-Stranka-demokratske-akcije-sutra-obiljezava-27-godisnjicu/|title=Stranka demokratske akcije sutra obilježava 27. godišnjicu|date=25. 5. 2017|website=N1 info|language=|access-date=26. 8. 2026}}&lt;/ref&gt; Na osnivačkoj skupštini za prvog predsjednika partije izabran je [[Alija Izetbegović]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://arhiv.stav.ba/specijal-stava-30-godina-stranke-demokratske-akcije/|title=SPECIJAL STAVA: 30 godina Stranke demokratske akcije|date=27. 5. 2020|website=ARHIV STAV|language=|access-date=26. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://radioilijas.ba/na-danasnji-dan-osnovana-sda-nece-biti-komadanja-bosne-za-to-je-garancija-snaga-koja-se-radja-u-ovoj-sali/|title=Na današnji dan osnovana SDA: &quot;Neće biti komadanja Bosne, za to je garancija snaga koja se rađa u ovoj sali&quot;|date=26. 5. 2020|website=Radio Ilijaš|language=|access-date=26. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

U svojoj programskoj deklaraciji iz 1990, SDA se definisala kao politički savez građana [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavije]] &quot;koji pripadaju muslimanskom kulturno-poviesnom krugu, kao i drugih građana koji prihvataju program i ciljeve stranke.&quot;&lt;ref&gt;Član 1 [https://www.sda.ba/stranica/programska-deklaracija/51 Programske deklaracije SDA]. [https://sda.ba Zvanična stranica Stranke demokratske akcije.] Pristupljeno 26. 8. 2026.&lt;/ref&gt;

Među ključnim učesnicima u osnivanju i organiziranju SDA sem Alije Izetbegovića bili su i [[Adil Zulfikarpašić]], [[Salim Šabić]], [[Mirsad Ćeman]], [[Mirsad Veladžić]], [[Sulejman Ugljanin]], [[Džemaludin Latić]], [[Omer Behmen]], [[Kenan Mazlami]], [[Alija Isaković]], [[Munib Maglajlić]], [[Mustafa Cerić]] i [[Osman Muftić]]. U pripremama za osnivanje učestvovali su i [[Rusmir Mahmutćehajić]], [[Muhamed Čengić]] i drugi.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.sda.ba/stranica/saopcenje-za-javnost-27-mart-1990/45|title=Saopćenje za javnost (SDA)|last=Stranke Demokratske|first=Akcije|date=mart 1990|website=sda.ba|language=|access-date=26. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

Na Trećem kongresu SDA, održanom 13. oktobra 2001, za predsjednika stranke izabran je [[Sulejman Tihić]], koji je na toj funkciji ostao do svoje smrti 2014. Poslije Tihićeve smrti, na 6. kongresu stranke, održanom 26. maja 2015, za predsjednika je izabran [[Bakir Izetbegović]], sin Alije Izetbegovića.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/bakir-izetbegovic-izabran-za-novog-predsjednika-sda/150526022|title=Bakir Izetbegović izabran za novog predsjednika SDA|date=26. 5. 2015|website=Klix.ba|language=|access-date=26. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

SDA je od svog osnivanja 1990. godine prvenstveno predstavljala političku stranku povezanu s [[Bošnjaci|bošnjačkim]] političkim identitetom, dok se u političkim i akademskim izvorima najčešće svrstava u [[desni centar]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.sda.ba/stranica/historijat-sda/9|title=SDA.BA {{!}} Historijat SDA|last=Stranka Demokratske|first=Akcije|website=sda.ba|language=|access-date=26. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news|title=Bosnia and Herzegovina: the world's most complicated system of government?|url=https://www.theguardian.com/news/datablog/2014/oct/08/bosnia-herzegovina-elections-the-worlds-most-complicated-system-of-government|newspaper=The Guardian|date=8. 10. 2014|access-date=26. 8. 2026|issn=0261-3077|language=en|first=Alberto|last=Nardelli|first2=Denis|last2=Dzidic}}&lt;/ref&gt;

Kroz historiju stranke proteklih decenija zabilježeno je više razilaženja i osnivanja novih političkih subjekata: već 1990. nastaje [[Muslimanska bošnjačka organizacija]] (MBO),&lt;ref&gt;Službeni list SRBiH, srijeda, 12. 12. 1990. Br. 39, strana 1159.&lt;/ref&gt; dok su [[Stranka za Bosnu i Hercegovinu]] (SBiH) i [[Demokratska narodna zajednica]] (DNZ) osnovane kasnije.&lt;ref&gt;{{cite news|title=Intervju Rasim Kadić, predsjednik Liberalne stranke BiH|url=http://bhdani.com/arhiva/94/inter.htm|access-date=6. 1. 2019|work=Arhiva BH Dani|agency=[[BH Dani]]|date=1. 2. 1999|archive-date=21. 5. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130521202458/http://bhdani.com/arhiva/94/inter.htm|url-status=bot: unknown}}&lt;/ref&gt; U novije vrijeme, iz SDA su se izdvojile i [[Stranka demokratske aktivnosti]] (A-SDA), [[Pokret demokratske akcije]] (PDA), kao i [[Narod i pravda]] (NiP).&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/u-tuzli-zvanicno-pokrenuta-prica-o-novoj-stranci-pda-ce-raditi-na-idejama-izetbegovica-i-tihica/180303058|title=U Tuzli zvanično pokrenuta priča o novoj stranci, PDA će raditi na idejama Izetbegovića i Tihića|date=3. 3. 2018|website=Klix.ba|language=|access-date=26. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/pokret-demokratske-akcije-okupio-bivse-clanove-sda-imat-cemo-kandidate-za-sve-nivoe-vlasti-na-izborima/180324063|title=Pokret demokratske akcije okupio bivše članove SDA: Imat ćemo kandidate za sve nivoe vlasti na izborima|date=24. 3. 2018|website=Klix.ba|language=|access-date=26. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/za-pola-godine-iz-sda-se-izrodile-tri-nove-stranke-izmedju-ambicija-i-politickog-pluralizma/180402046|title=Za pola godine iz SDA se izrodile tri nove stranke: Između ambicija i političkog pluralizma|date=4. 4. 2018|website=Klix.ba|language=|access-date=26. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

SDA je od 2004. godine članica [[Evropska narodna stranka|Evropske narodne stranke]] (EPP), u kojoj danas ima status pridružene članice.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.epp.eu/|title=EPP - European People's Party|last=EPP|first=Parties &amp; Partners|website=EPP - European People's Party|language=en|access-date=26. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

==Historija==
Osnivanje Stranke demokratske akcije (SDA) započelo je 1989.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=https://avaz.ba/vijesti/bih/861353/sda-stranka-koju-je-alija-izgradio-tihic-sekularizirao-a-bakir-devastirao|title=SDA: Stranka koju je Alija izgradio, Tihić sekularizirao, a Bakir devastirao|date=14. 10. 2023|website=Dnevni avaz|language=|access-date=26. 8. 2026}}&lt;/ref&gt; Rusmir Mahmutćehajić je s Alijom Izetbegovićem raspravljao o organizovanju muslimanskog naroda.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; [[Maid Omeragić|Maid Hadžiomeragić]], koji je zajedno s [[Muhamed Huković|Muhamedom Hukovićem]] namjeravao osnovati Muslimansku narodnu stranku Jugoslavije, pozvan je da se uključi u već postojeću inicijativu.&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;

Iste godine u [[Zagreb|Zagrebu]] je osnovan Islamski institut, gdje se organizovao Matični odbor stranke. U Matični odbor uključili su se: Alija Izetbegović, Alija Isaković, Munib Maglajlić, Mustafa Cerić, Osman Muftić i drugi. Prvi sastanak održan je u zagrebačkoj džamiji, a sudjelovalo je oko 30 ljudi.&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;MagazinPlus: [https://magazinplus.eu/prije-25-godina-sda-jedva-skupila-40-potpisa-za-formiranje-stranke/ SDA BiH: Prije 25 godina SDA jedva skupila 40 potpisa za formiranje stranke]. Sekcija SASTANAK U DIVANHANI ZAGREBAČKE DŽAMIJE.&lt;/ref&gt;

Mahmutćehajić je ubrzo odbio dalju suradnju i otišao u [[Francuska|Francusku]], nakon što je saznao da Izetbegović održava kontakte s Adilom Zulfikarpašićem. Zulfikarpašić je nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] emigrirao u [[Švicarska|Švicarsku]]. Prema njegovim tvrdnjama, Izetbegovićev sin Bakir dolazio je u [[Zürich|Cirih]] na razgovore zbog imena stranke.&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt;

Prvo sjedište stranke nalazilo se u Tešanjskoj 4, u prostorijama poduzeća &quot;Lesnina&quot;, gdje je radio Muhamed Čengić, jedan od aktivista SDA. Čengić tvrdi da je oko 40 ljudi potpisalo osnivački dokument, te da je naziv SDA predložio [[Safet Isović]] (Isović je kasnije ovo demantovao rekavši da je zapravo ime stranci dao njegov sin Benjamin).&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://stav.ba/vijest/sda-je-bila-prva-demokratska-stranka-u-bih-nastala-nezavisnom-gradanskom-inicijativom/9606|title=SDA je bila prva demokratska stranka u BiH nastala nezavisnom građanskom inicijativom|website=stav.ba|language=en|access-date=26. 8. 2026}}&lt;/ref&gt; Kasnije se stranci pridružio i [[Fuad Muhić]], koji je također smatrao da se [[Muslimani (narod)|Muslimani]] trebaju politički organizovati.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://avaz.ba/vijesti/kolumne/377213/kao-musliman-ja-mu-halalim|title=Kao musliman ja mu halalim|date=12. 5. 2018|website=Dnevni avaz|language=|access-date=26. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Borba, 6. jun 1990. Str. 3.&lt;/ref&gt;

Lobiranje za stranku odvijalo se na više načina: uspostavljeni su kontakti s Islamskom vjerskom zajednicom, a uključili su se i [[Fikret Abdić]], direktor [[Agrokomerc|Agrokomerca]], koji je uživao veliki ugled među Krajišnicima, te Sulejman Ugljanin iz [[Sandžak|Sandžaka]].&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

Predsjednik stranke postao je Izetbegović, dok su za potpredsjednike izabrani Adil Zulfikarpašić, Salim Šabić i Mirsad Ćeman. Radi regionalne zastupljenosti, u Predsjedništvo su ušli Mirsad Veladžić ([[Bosanska krajina|Krajina]]) i Sulejman Ugljanin (Sandžak), uz Džemaludina Latića, Omera Behmena i Kenana Mazlamija.&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{cite news|last1=Delalić|first1=Medina|last2=Šačić|first2=Suzana|title=Muslimanski intelektualci u stranci (1)|url=http://www.e-novine.com/feljton/31857-Muslimanski-intelektualci-stranci.html|access-date=2. 5. 2017|work=Feljton knjige &quot;Balkan bluz&quot;|agency=[[e-novine.com]]|publisher=samizdat|date=6. 11. 2009|archive-date=9. 1. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200109143001/http://www.e-novine.com/feljton/31857-Muslimanski-intelektualci-stranci.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

=== Najava osnivanja ===
Dana 27. marta 1990, Alija Izetbegović je na konferenciji za novinare u sarajevskom hotelu &quot;[[Holiday Inn]]&quot; najavio osnivanje nove političke stranke za Muslimane Jugoslavije. Tom prilikom predstavljeni su programski principi stranke, koji su uključivali zalaganje za demokratske izbore, ravnopravan status naroda i priznavanje nacionalne posebnosti Muslimana na [[Balkan|Balkanu]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.sda.ba/osnivacka-skupstina|title=SDA.BA {{!}} Prva Osnivačka Skupština SDA|last=Stranka Demokratske|first=Akcije|website=sda.ba|language=|access-date=26. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

=== Osnivačka skupština ===
Prvi osnivački kongres (osnivačka skupština) održan je 26. maja 1990,&lt;ref&gt;[https://www.parlament.ba/Content/Read/183?title=Parlamentarizam-u-Bosni Parlamentarizam u Bosni i Hercegovini u uslovima političkog pluralizma (1990.–1995.)]&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:3&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.alijaizetbegovic.org/30-godina-od-osnivanja-stranke-demokratske-akcije/|title=30 godina od osnivanja Stranke demokratske akcije|last=Fondacija|website=Fondacija Alija Izetbegović|language=bs-BA|access-date=26. 8. 2026}}&lt;/ref&gt; u svečanoj sali hotela &quot;Holiday Inn&quot; u Sarajevu. Tom prilikom zvanično je osnovana Stranka demokratske akcije (SDA). Gost skupa ispred [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ-a]] bio je [[Dalibor Brozović]], koji je tom prilikom iznio tezu da će se ''&quot;granica Hrvatske braniti na [[Drina|Drini]]&quot;''.&lt;ref&gt;DINO ABAZOVIĆ (RE-)THINKING SOCIETY, RELIGION AND POLITICS IN BOSNIA AND HERZEGOVINA, University of Sarajevo; Faculty of Political Science. Page 26.&lt;/ref&gt;
Alija Izetbegović je na skupu održao govor u kojem je, između ostalog, rekao:&lt;blockquote&gt;''&quot;Sa historijske scene neumitno silazi svijet diktature i jednoumlja, ekonomskih i socijalnih projekata izvan ljudske mjere i htijenja, gulaga, golih otoka i montiranih procesa. Džinovski pokušaj da se raj na zemlji stvori bez Boga i čovjeka, pa i protiv Boga i čovjeka, završio se potpunim neuspjehom.&quot;''&lt;ref name=&quot;:3&quot; /&gt;&lt;/blockquote&gt;

=== Predizborni skup u Velikoj Kladuši ===
Dana 15. septembra 1990. SDA je održala veliki predizborni skup u [[Velika Kladuša|Velikoj Kladuši]], kojem je, prema tadašnjem izvještaju &quot;[[Borba (novine)|Borbe]]&quot;, prisustvovalo oko 200.000 ljudi. Na skupu je govorio Alija Izetbegović, koji je Bosnu vidio u jednoj od tri mogućnosti: u federativnoj Jugoslaviji, u konfederativnoj Jugoslaviji ili kao samostalnu državu. Istovremeno je izjavio da, ukoliko [[Socijalistička Republika Slovenija|Slovenija]] i [[Socijalistička Republika Hrvatska|Hrvatska]] izađu iz Jugoslavije, &quot;Bosna neće ostati u krnjoj Jugoslaviji, niti će biti dio [[Velika Srbija|Velike Srbije]]&quot;.&lt;ref&gt;Borba, 17. 09. 1990, S. 3.&lt;/ref&gt;

=== Raskol i osnivanje MBO ===
U drugoj polovini septembra 1990. došlo je do otvorenog sukoba u vrhu SDA između Alije Izetbegovića, s jedne, te [[Adil Zulfikarpašić|Adila Zulfikarpašića]] i [[Muhamed Filipović|Muhameda Filipovića]], s druge strane. Izetbegović je uzrok sukoba prvenstveno vidio u njihovim ambicijama za vodeće funkcije u stranci, dok su Zulfikarpašić i Filipović isticali političke i programske razlike, kritizirajući način vođenja stranke i njeno, kako su tvrdili, sve izraženije vjersko-konzervativno usmjerenje. Jedno od važnih pitanja bilo je i definisanje identiteta stranke: Zulfikarpašić se zalagao za bošnjačku, umjesto muslimanske stranačke identifikacije. Sukob je kulminirao Zulfikarpašićevim i Filipovićevim odvajanjem od Izetbegovićevog krila SDA i osnivanjem [[Muslimanska bošnjačka organizacija|Muslimanske bošnjačke organizacije]].&lt;ref&gt;Борба, 20. 09. 1990, стр. 5&lt;/ref&gt;

=== Prvi višestranački izbori ===
Prvi višestranački izbori u Bosni i Hercegovini održani su 18. novembra 1990. Na izborima za Skupštinu SR BiH najveći uspjeh ostvarile su SDA, SDS i HDZ BiH, koje su zajedno osvojile 84% poslaničkih mandata. Od ukupno 240 poslaničkih mjesta, SDA je osvojila 86, [[Srpska demokratska stranka|SDS]] 72, a [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] 44 mandata. 

Na izborima za sedmočlano Predsjedništvo SR BiH SDA je osvojila tri mjesta, dok su po dva pripala SDS-u i HDZ-u, a jedno je osvojio kandidat koji se izjasnio kao Jugoslaven. 

Među kandidatima SDA za člana Predsjedništva SR BiH bili su [[Fikret Abdić]] i [[Alija Izetbegović]]. Abdić je osvojio 1.045.539 glasova, dok je Izetbegović dobio 879.266. Obojica su izabrana u Predsjedništvo, a prema svjedočenju [[Biljana Plavšić|Biljane Plavšić]], prije konstituirajuće sjednice postignut je međustranački dogovor da Alija Izetbegović bude predsjednik Predsjedništva, iako je Abdić osvojio najveći broj glasova. Na samoj sjednici Abdić je javno podsjetio da je dobio najviše glasova, ali je prihvatio postojeći dogovor i odrekao se mjesta predsjednika u korist Izetbegovića. Razlozi zbog kojih je Abdić pristao na takav raspored kasnije su različito tumačeni.&lt;ref&gt;{{Cite news|title=Biljana Plavšić: Svi su imali veliku želju da rasture Jugoslaviju|url=https://www.slobodnaevropa.org/a/1045344.html|newspaper=Radio Slobodna Evropa|date=27. 2. 2008|access-date=26. 8. 2026|language=|first=Sabina|last=Čabaravdić}}&lt;/ref&gt;

U početku su SDA, SDS i HDZ BiH, nakon izborne pobjede 1990, formirale koaliciju i zajednički preuzele vlast u Bosni i Hercegovini. Međutim, ta koalicija nije bila zasnovana na čvrstoj i dugoročnoj programskoj platformi, nego je, prema Suadu Arnautoviću, profesoru na [[Fakultet političkih nauka u Sarajevu|FPN-u u Sarajevu]] i članu [[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine|Centralne izborne komisije]], prvenstveno počivala na kratkoročnom cilju uklanjanja [[Komunizam|komunista]] s vlasti. Nakon što je taj cilj ostvaren, među koalicijskim partnerima izbile su na površinu velike programske razlike. One su se posebno odnosile na pitanje budućnosti Bosne i Hercegovine i budućeg uređenja Jugoslavije. SDS je zastupao opstanak Bosne i Hercegovine unutar federativno uređene Jugoslavije, dok su se stavovi SDA i HDZ-a o budućem položaju Bosne i Hercegovine sve više razlikovali od takvog pristupa.&lt;ref&gt;Suad Arnautović. I[https://istinomjer.ba/app/uploads/2024/12/suad-arnautovic-izbori-u-bih-1900.pdf zbori u BiH '90. Analiza izbornog procesa]. Biblioteka Politološka misao.&lt;/ref&gt;

Najvažniji spor odnosio se na pitanje državnog uređenja Bosne i Hercegovine i njenog položaja u odnosu na Jugoslaviju. SDA i HDZ BiH sve su više podržavale očuvanje i jačanje suverenosti Bosne i Hercegovine, dok je SDS insistirao na njenom ostanku u Jugoslaviji i zastupao političko povezivanje područja s većinskim srpskim stanovništvom sa Srbijom i ostatkom Jugoslavije.&lt;ref&gt;[https://www.icty.org/x/cases/stakic/tjug/en/stak-tj030731e.pdf Prosecutor v. Milomir Stakić]:

30. The main political parties had their own separate national agenda with conflicting interests which surfaced after the declarations of independence by Slovenia and Croatia on 25 June 1991. The armed conflict in Slovenia and a sustained war in Croatia triggered old animosities between Serbs and Croats. The SDA leadership, siding with HDZ, made it clear that “Bosnia and Herzegovina” would not remain in a Serb-dominated Yugoslavia without Slovenia and Croatia. The SDS adamantly opposed the very idea of independence.&lt;/ref&gt;

Kako se tokom 1991. godine raspad SFRJ ubrzavao, razlike između tri stranke postajale su sve dublje. Posebno su se zaoštrile nakon što su Slovenija i Hrvatska počele proces odvajanja iz Jugoslavije. Pitanje budućeg statusa Bosne i Hercegovine tako je postalo centralno pitanje političkog sukoba u republici.

U oktobru 1991. SDA i HDZ BiH podržale su donošenje [[Akt o reafirmaciji suverenosti Republike Bosne i Hercegovine|Akta o reafirmaciji suverenosti Republike Bosne i Hercegovine]]. Tokom skupštinske sjednice 14. i 15. oktobra, poslanici SDS-a napustili su salu prije glasanja, nakon čega je deklaracija usvojena.&lt;ref&gt;[https://www.icty.org/x/cases/dragomir_milosevic/tjug/en/071212.pdf Prosecutor v. Dragomir Milošević]:

16. At the same time, leaders of the SDA and the HDZ took steps towards greater sovereignty or independence for Bosnia and Herzegovina.44 In October 1991, President Alija Izetbegovi} led SDA  and HDZ delegates in promoting a “Platform of the Presidency of the Socialist Republic of BiH” and a “Declaration of Sovereignty” in the Bosnian Assembly, which was opposed by the SDS members.45 In the early hours of 15 October 1991, and in the absence of SDS delegates, the Platform and the Declaration were approved by HDZ and SDA delegates.&lt;/ref&gt;

Time je politički sukob između SDA i HDZ-a, s jedne, i SDS-a, s druge strane, ušao u novu fazu. Pitanje suverenosti Bosne i Hercegovine više nije bilo samo pitanje odnosa unutar vladajuće koalicije, nego jedno od ključnih pitanja raspada jugoslavenske države i budućnosti same BiH.&lt;ref&gt;MKSJ: Presuda u predmetu Stakić, par. 30–36, presuda u predmetu Mladić, par. 3608–3609.&lt;/ref&gt;

== Spisak predsjednika ==
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
|--
! #
! Portret
! width=180|Predsjednik&lt;br&gt;&lt;small&gt;(rođenje - smrt)&lt;/small&gt;
! colspan=2|Period
|--
! 1.
| [[Datoteka:Izetbegovic.jpg|80px]] || [[Alija Izetbegović]]&lt;br&gt;&lt;small&gt;(1925&amp;ndash;2003) || 26. maj 1990. || 13. oktobar 2001.
|--
! 2.
| [[Datoteka:Sulejman_Tihić.jpg|80px]] || [[Sulejman Tihić]]&lt;br&gt;&lt;small&gt;(1951&amp;ndash;2014) || 13. oktobar 2001. || 25. septembar 2014.
|--
! 3.
| [[Datoteka:Izetbegović,_Bakir.jpg|80px]] || [[Bakir Izetbegović]]&lt;br&gt;&lt;small&gt;(rođ. 1956) || 25. septembar 2014. || ''trenutno''
|--
|}

== Također pogledajte ==
* [[Spisak političkih stranaka u Bosni i Hercegovini]]
* [[Stranka demokratske akcije Sandžaka]]

==Literatura==
*{{cite book|last1=Isaković|first1=Zehrudin|authorlink1=Zehrudin Isaković|title=Biografija|date=2005|publisher=Muzej Alija Izetbegović|location=Sarajevo|ref=harv}}
*{{cite book|last1=Borogovac|first1=Muhamed|authorlink1=Muhamed Borogovac|title=Rat u Bosni i Hercegovini|date=1995|publisher=Narodni list d.d.|location=Zadar|isbn=953-96380-9-7|ref=harv}}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* {{Official website|http://www.sda.ba/|Zvanična stranica Stranke demokratske akcije}}
* [http://bakirizetbegovic.ba/ Zvanična stranica predsjednika Stranke demokratske akcije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151118035103/http://www.bakirizetbegovic.ba/ |date=18. 11. 2015 }}

[[Kategorija:Političke stranke u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Stranka demokratske akcije|*]]
[[Kategorija:Političke stranke osnovane 1990.]]
[[Kategorija:Bošnjački nacionalizam]]
[[Kategorija:Bošnjačke političke stranke]]
[[Kategorija:Bošnjačke političke stranke u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Bošnjačke nacionalističke stranke]]
[[Kategorija:Nacionalističke stranke u Bosni i Hercegovini]]</text>
      <sha1>3q7voyyhjubtd10hfhk3zna9zh8251r</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Zastava Sjedinjenih Američkih Država</title>
    <ns>0</ns>
    <id>12194</id>
    <revision>
      <id>3922055</id>
      <parentid>3822637</parentid>
      <timestamp>2026-08-25T12:24:29Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Palapa</username>
        <id>383</id>
      </contributor>
      <origin>3922055</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2446" sha1="cm6s33lcmfe1fouqf9rgnm11eg7548h" xml:space="preserve">[[Datoteka:Flag of the United States.svg|mini|Zastava [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-a]]
Jedna šestina u gornjem lijevom uglu sadrži bijele petokrake zvjezdice na [[plava|plavoj]] podlozi. One simboliziraju broj [[Političke podjele SAD-a|saveznih država]] i ima ih 50. Ostatak je ispunjen s 13 vodoravno poredanih crveno-bijelih pruga, koje simboliziraju početnih 13 [[Kolonijalizam|kolonija]].

'''[[Nacionalna zastava]] [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Američkih Država]]''', često nazivana '''američkom zastavom''' ili '''zastavom SAD-a''', sastoji se od trinaest horizontalnih [[Bar (heraldry)|pruga]], [[Variation of the field|koje se naizmjenično nalaze u]] crvenoj i bijeloj boji, s plavim pravougaonikom u [[Canton (flag)|uglu]] koji nosi pedeset malih, bijelih, [[Petokraka zvijezda|petokrakih zvijezda]] raspoređenih u devet horizontalnih redova, gdje se redovi od šest zvijezda izmjenjuju s redovima od pet zvijezda. 50 zvijezda na zastavi formira sazviježđe koje predstavlja 50 ujedinjenih američkih saveznih [[Savezne države Sjedinjenih Američkih Država|država]], dok 13 pruga predstavlja [[Trinaest kolonija|trinaest britanskih kolonija]] koje su izborile nezavisnost u [[Američki rat za nezavisnost|Američkom ratu za nezavisnost]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.gpo.gov/fdsys/pkg/CDOC-105sdoc13/pdf/CDOC-105sdoc13.pdf|title=Senate Concurrent Resolution 61|last=Warner|first=John|year=1998|publisher=U.S. Government Printing Office|archive-url=https://web.archive.org/web/20090506040024/http://www.gpo.gov/fdsys/pkg/CDOC-105sdoc13/pdf/CDOC-105sdoc13.pdf|archive-date=May 6, 2009|url-status=live|access-date=April 5, 2014}}&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:Us_flag_with_eagle.jpg|mini|Američka zastava sa zlatnim resama i zlatnim orlom na vrhu jarbola]]
[[Datoteka:Flag_of_the_United_States_(1776–1777).svg|lijevo|mini|[[Zastava Kontinentalne unije]], poznata i kao prva američka zastava, korištena je od 1775. do 1777. godine.]]

== Također pogledajte ==
* [[Zastave američkih saveznih država]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* http://www.americanflags.com/flagetiquette1.html {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130907191640/http://www.americanflags.com/flagetiquette1.html |date=7. 9. 2013 }}
{{Zastave Sjeverne Amerike}}

{{Commonscat|Flags of the United States}}{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Zastave država|SAD]]
[[Kategorija:Sjedinjene Američke Države]]</text>
      <sha1>cm6s33lcmfe1fouqf9rgnm11eg7548h</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Singl ploče (1976–1980) (Bijelo dugme)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>14687</id>
    <revision>
      <id>3922076</id>
      <parentid>3761498</parentid>
      <timestamp>2026-08-25T14:14:14Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bozica Kozica</username>
        <id>176652</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>dodao na kojim pesmama sviraju koji muzicari</comment>
      <origin>3922076</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2820" sha1="23m998uy2enm27dmeq1y25pcozsp8bm" xml:space="preserve">{{Infokutija album | 
| Ime            = Singl ploče (1976-1980)
| Tip izdanja    = Album
| Artist         = Bijelog dugmeta
| Cover          = Singl ploče (1976-1980) (Bijelo dugme).jpg
| Background     = darkseagreen
| Izdat          = 1982
| Produciran     = 1982
| Žanr           = Rock muzika
| Dužina         = 41:22
| Kuća           = Jugoton
| Producent(i)   = 
| Kritike        = 
| Prošli album   = ''[[Singl ploče (1974-1975) (Bijelo dugme)|Singl ploče (1974-1975)]]''&lt;br /&gt;(1979)
| Ovaj album     = '''''Singl ploče (1976-1980)'''''&lt;br/&gt;(1980)
| Sljedeći album = ''[[Uspavanka za Radmilu M. (Bijelo dugme)|Uspavanka za Radmilu M.]]''&lt;br /&gt;(1981) 
}}

'''Singl ploče (1974–1975)''' je kompilacijski album [[rock]] sastava [[Bijelo dugme]], objavljen 1982. godine.

== Pozadina ==
Početkom 1982. godine, Bijelo dugme nastupilo je u [[Austrija|austrijskom]] [[Innsbruck]]u na manifestaciji zamišljenoj kao simbolično dodavanje baklje, kojom je posljednji grad domaćin [[Zimske olimpijske igre|Zimskih olimpijskih igara]] (Innsbruck) predao sljedećem ([[Sarajevo]]). Po povratku u [[Jugoslavija (SFRJ)|Jugoslaviju]], carina je zaplijenila muzičku opremu Bijelog dugmeta, jer je otkriveno da su novu opremu stavili u stare kutije. Njihova izdavačka kuća [[Jugoton]] odlučila je Bijelom Dugmetu posuditi 150.000.000 jugoslavenskih [[dinar]]a kako bi platila kaznu. U namjeri da što prije vrate dio novca, u Jugotonu su odlučili izdati dva kompilacijska albuma, [[Singl ploče (1974–1975) (Bijelo dugme)|Singl ploče (1974–1975)]] i Singl ploče (1976–1980).&lt;ref&gt;Petar Janjatović: EX YU ROCK enciklopedija 1960-2006, str. 33, {{ISBN|978-86-905317-1-4}}&lt;/ref&gt;

== Lista pjesama ==
#&quot;Tako ti je mala moja kad ljubi Bosanac&quot;
#&quot;Ne spavaj mala moja muzika kad svira&quot;
#&quot;Milovan&quot;
#&quot;Goodbye Amerika&quot;
#&quot;Eto! Baš hoću&quot;
#&quot;Došao sam da ti kažem da odlazim&quot;
#&quot;Bitanga i princeza&quot;
#&quot;Dede, bona sjeti se, de tako ti svega&quot;
#&quot;Pristao sam biću sve što hoće&quot;
#&quot;Šta je, tu je&quot;
#&quot;Dobro Vam jutro, Petrović Petre&quot;
#&quot;Na zadnjem sjedištu moga auta&quot;&lt;ref&gt;{{Cite web|url =https://www.discogs.com/Bijelo-Dugme-Singl-Ploče-1976-1980/release/1909213|title = Bijelo dugme - Singl ploče (1976–1980)|work = discogs.com|access-date=19. 10. 2020}}&lt;/ref&gt;

== Članovi grupe ==
*[[Željko Bebek]] - pjevač (sve pjesme), bas-gitara (5)
*[[Goran Bregović]] - gitara
*[[Zoran Redžić]] - bas-gitara (sve pjesme osim 5)
*[[Goran Ivandić]] - bubnjevi (1-4, 6, 8)
*[[Milić Vukašinović]] - bubnjevi (5)
*[[Điđi Jankelić]] - bubnjevi (7, 9-12)
*[[Vlado Pravdić]] - klavijature (1, 2, 6, 7, 9-12)
*[[Laza Ristovski]] - klavijature (3-5, 8)
== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==

{{Bijelo dugme}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Albumi iz 1982.]]
[[Kategorija:Albumi Bijelog dugmeta]]</text>
      <sha1>23m998uy2enm27dmeq1y25pcozsp8bm</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>3. august</title>
    <ns>0</ns>
    <id>14975</id>
    <revision>
      <id>3922106</id>
      <parentid>3902093</parentid>
      <timestamp>2026-08-25T21:43:59Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Dodano: [[1927]] – [[Edward B. Titchener]], engleski i američki psiholog</comment>
      <origin>3922106</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2941" sha1="go1xbaji5oj4dcglda4yw830n7t7240" xml:space="preserve">{{AugustKalendar}}
'''3. august / kolovoz (3. 8)''' jest 215. dan godine po [[gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]] (216. u [[prestupna godina|prestupnoj godini]]). Do kraja godine ima još 150 dana.

== Događaji ==

* [[8]] – Rimski general [[Tiberije]] pobijedio je [[Dalmati|Dalmate]] na rijeci [[Bathinus]]. (današnja rijeka [[Bosna (rijeka)|Bosna]] ili [[Bosut]])&lt;ref&gt;{{Cite book|author=Velleius Paterculus|editor=A. J. Woodman|year=2004|publisher=Cambridge University Press|isbn=9780521609357|title=Paterculus: The Tiberian Narrative|page=178}}&lt;/ref&gt;
* [[1492.|1492]] – [[Kristofor Kolumbo|Kristifor Kolumbo]], španski moreplovac italijanskog porijekla, isplovio je na brodu „Santa Marija“ iz španske luke [[Palos de la Frontera]] na prvo putovanje prema zapadu na kojem je otkrio [[Amerika|Ameriku]].
* [[1858.|1858]] –  Engleski istraživač [[John Hanning Speke|John Speke]] otkrio je [[jezero Viktorija]], izvorište rijeke [[Nil]].
* [[1960]] – [[Niger]] proglasio nezavisnost od Francuske.
* [[2005]] – [[Mahmoud Ahmadinejad]] postao šesti [[predsjednik]] [[Iran]]a.

== Rođeni ==
=== 19. vijek ===
* [[1850]] – [[Abby Langdon Alger]], američka spisateljica i prevoditeljica

=== 20. vijek ===
* [[1909]] – [[Neal E. Miller]], američki psiholog 
* [[1920.]] 
** [[P. D. James]], britanska spisateljica
** [[Ljubo Kojo]], bosanskohercegovački i jugoslavenski [[političar]] i 19. gradonačelnik Sarajeva
* [[1929]] – [[Muhamed Filipović]], bosanskohercegovački historičar, pisac i filozof
* [[1949]] – [[Erato Kozakou-Marcoullis]], kiparska političarka
* [[1936]] – [[Vice Vukov]], hrvatski pjevač zabavne muzike
* [[1956]] – [[Suzana Đozo]], bosanskohercegovačka novinarka
* [[1963]] – [[James Hetfield]], frontmen grupe [[Metallica]]
* [[1976]] – [[Jelena Dubok]], [[Kazahstan|kazaška]] [[biatlon]]ka

=== 21. vijek ===
* [[2003]] – [[Valentina Dimitrova (biatlonka)|Valentina Dimitrova]], [[bugarska]] [[biatlon]]ka

== Umrli ==
* [[1924]] – [[Joseph Conrad]], engleski prozaist poljskog porijekla
* [[1927]] – [[Edward B. Titchener]], engleski i američki psiholog
* [[1933]] – [[Dinko Šimunović]], hrvatski književnik
* [[1951]] – [[Adolf Percl]], [[Hrvatska|hrvatski]] i [[SFRJ|jugoslavenski]] nogometaš
* [[1995]] – [[Ida Lupino]], američka glumica
* [[2008]] – [[Aleksandar Solženicin]], ruski pisac, dramatičar i historičar
* [[2017]] – [[Vilko Ovsenik]], [[SFR Jugoslavija|jugoslavenski]] i [[Slovenija|slovenski]] [[kompozitor]]

== Praznici ==
{{Proširiti sekciju}}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|3 August}}
*[http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/august/3 Na današnji dan (3. august), ''BBC.co.uk''] {{en simbol}}
*[http://learning.blogs.nytimes.com/on-this-day/august-3/ Na današnji dan (3. august), ''nytimes.com''] {{en simbol}}

{{Mjeseci}}

[[Kategorija:Dani u godini|august003]]</text>
      <sha1>go1xbaji5oj4dcglda4yw830n7t7240</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>26. august</title>
    <ns>0</ns>
    <id>14998</id>
    <revision>
      <id>3922159</id>
      <parentid>3845664</parentid>
      <timestamp>2026-08-26T10:56:40Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Dodano: === 20. vijek === * [[1910]] – [[William James]], [[Sjedinjene Američke Države|američki]] [[filozof]] i [[Psihologija|psiholog]]</comment>
      <origin>3922159</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2393" sha1="tw5biuszh4b8pg9z4d30jbf6bgtmftz" xml:space="preserve">{{AugustKalendar}}
'''26. august / kolovoz (26. 8)''' jest 238. dan godine po [[gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]] (239. u [[prestupna godina|prestupnoj godini]]). Do kraja godine još je 127 dana.

== Događaji ==
* [[1990]] – U najvećoj rudarskoj nesreći u historiji Bosne i Hercegovine, u [[rudnik]]u lignita Dobrnja kod Tuzle, poginulo 180 rudara.

== Rođeni ==
=== 18. vijek ===
* [[1743]] – [[Antoine Lavoisier]], francuski hemičar

=== 19. vijek ===
* [[1880]] – [[Guillaume Apollinaire]], francusko-poljski pisac

=== 20. vijek ===
* [[1904]] – [[Christopher Isherwood]], britanski pisac
* [[1920]] – [[Zaim Imamović]], [[bosanskohercegovački]] interpretator [[Sevdalinka|sevdalinke]]
* [[1931.]] 
** [[Bekir Misirlić]], bosanskohercegovački slikar i skulptor
** [[Dane Škerl]], [[Slovenija|slovenski]] [[kompozitor]] i [[dirigent]]
* [[1944]] – [[Willy Bertin]], [[italija]]nski [[biatlon]]ac
* [[1961]] – [[Gillian Sharp]], [[SAD|američka]] [[biatlon]]ka
* [[1962]] – [[Senad Bašić]], bosanskohercegovački glumac
* [[1967]] – [[Sarah Konrad]], [[SAD|američka]] [[biatlon]]ka
* [[1971]] – [[Heléne Dahlberg]], [[švedska]] [[biatlon]]ka
* [[1976]] − [[Zemfira]], ruska rok-muzičarka
* [[1980.]]
** [[Macaulay Culkin]], američki glumac
** [[Chris Pine]], američki glumac
* [[1990]] − [[Ana Kistanova]], [[kazahstan]]ska [[biatlon]]ka

== Umrli ==
14. vijek

* [[1346]] – [[Ivan, kralj Češke]]

=== 17. vijek ===
* [[1666]] – [[Frans Hals]], nizozemski slikar

=== 20. vijek ===
* [[1910]] – [[William James]], [[Sjedinjene Američke Države|američki]] [[filozof]] i [[Psihologija|psiholog]]

=== 21. vijek ===
* [[2017]] – [[John Moore (biatlonac)|John Moore]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanski]] [[biatlon]]ac i [[Skijaško trčanje|skijaš-trkač]]
* [[2020]] – [[Jim Wood (biatlonac)|Jim Wood]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanski]] [[biatlon]]ac
* [[2024]] – [[Sven-Göran Eriksson]], [[Švedska|švedski]] nogometni trener

== Praznici ==
{{Proširiti sekciju}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|26 August}}
* [http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/august/26 Na današnji dan (26. august), ''BBC.co.uk''] {{en simbol}}
* [http://learning.blogs.nytimes.com/on-this-day/august-26/ Na današnji dan (26. august), ''nytimes.com''] {{en simbol}}

{{Mjeseci}}

[[Kategorija:Dani u godini|august026]]</text>
      <sha1>tw5biuszh4b8pg9z4d30jbf6bgtmftz</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Branko Ištvančić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>17567</id>
    <revision>
      <id>3922152</id>
      <parentid>3850296</parentid>
      <timestamp>2026-08-26T09:57:07Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3922152</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7900" sha1="tn4svf3u55of2jztka9skd8y7rc2m6q" xml:space="preserve">{{Infokutija osoba 
| ime                = Branko Ištvančić
| slika              = 
| veličina_slike     =
| opis               = 
| datum_rođenja      = 1967.
| mjesto_rođenja     = Subotica, SFRJ
| godine_aktivnosti  = 1982. do danas
| datum_smrti        = &lt;!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}}--&gt;
| mjesto_smrti       = &lt;!-- [[Grad]], [[Država]] --&gt;
| nacionalnost       = 
| druga_imena        = 
| zanimanje          = 
| godine_aktivnosti  = 
| poznat_po          = 
| značajna_djela     = 
}}
'''Branko Ištvančić''' ([[Subotica]], 1967) [[Hrvatska|hrvatski]] je [[film]]ski [[režiser]].

== Biografija ==
Branko Ištvančić diplomirao je filmsku i TV režiju na Akademiji dramske umjetnosti u [[Zagreb]]u 1999. godine. Snimivši prve, amaterske, [[dokumentarni film|dokumentarne filmove]], uz prvog nastavnika filma Zoltána Siflisa, režisera i pedagoga iz Subotice, sa 15 godina, bavi se dokumentarnim filmom i za svoj rad dobija domaće i strane nagrade. Nagrađivan dva puta nagradom [[Oktavijan (nagrada)|Oktavijan]] za najbolji dokumentarni film, &quot;Velikom nagradom za najbolji film&quot;, &quot;Zlatnom uljanicom&quot; i nagradom za najbolju režiju na [[Dani hrvatskog filma|Danima hrvatskog filma]]. Naročitu pažnju posvećuje humanom, ali i humornom tretiranju ljudi kojima se bavi. Tako njegov film &quot;[[Bunarman]]&quot; (2003), jednostavnu priču o kopaču bunara, uzdiže na nivo univerzalne [[metafora|metafore]], ali bez pretencioznosti toliko tipične za mnoge domaće dokumentarce. [[Dokumentarni film]] &quot;[[Plašitelj kormorana]]&quot; iz 1998. kritika je uvrstila među najbolje dokumentarce devedesetih godina u Hrvatskoj. Član je Društva hrvatskih filmskih režisera.

== Filmografija ==
* ''Pokretne slike moga dide'' (1982), dokumentarni
* ''Berber na biciklu'' (1983), dokumentarni
* ''Križ mojih ruku'' (1991), dokumentarni
* ''Autobiografija'' (1992), dokumentarni
* ''Rastanak'' (1993), kratki igrani, (uvršten u izbor 6 najzapaženijih mladih evropskih režisera 1993.) (First Film Foundation London)
* ''Slavonski žetveni običaji'' (1995), dokumentarni 
* ''[[Plašitelj kormorana]]'' (1998), dokumentarni 
* ''Zamrznuti kadar'' (1999), igrani (TV drama)
* ''Željeznicu već guta daljina'' (2000), dokumentarni
* ''Čelični zagrljaj'' (2001), dokumentarni
* ''Teta Liza'' (2002), dokumentarni
* ''Lovac na puhove'' (2002), dokumentarni
* ''[[Bunarman]]'' (2003), dokumentarni 
* ''Izgubljeno blago'' (2005), dokumentarni 
* ''Berač kamena'' (2005), dokumentarni, 
* ''[[Duh u močvari (film)|Duh u močvari]]'' (2006), dugometražni igrani 
* ''Recikliranje'' (u omnibusu ''Zagrebačke priče'') (2009./2010), kratki igrani
* ''Draga Gospa Ilačka'' (2010), dokumentarni
* ''Album'' (2011), dokumentarni
* ''[[Od zrna do slike]]'' (2012), dokumentarni
* ''Škverski kipar'' (2013), dokumentarni
* ''[[Most na kraju svijeta (2014.)|Most na kraju svijeta]]'',&lt;ref name=BI&gt;[http://www.istvancic.com/aktualni-projekt.htm Branko Ištvančić: Aktualni projekti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141006150004/http://www.istvancic.com/aktualni-projekt.htm |date=6. 10. 2014 }}, Pristupljeno 1. oktobra 2014.&lt;/ref&gt; dugometražni igrani film
*Pouke o čovječnosti, dokumentarni film

== Nagrade ==
* Zlatna uljanica nagrada Glasa Koncila Dani hrvatskog filma 1996. &quot;za promicanje etičkih vrijednosti na filmu&quot; (za dokumentarni film Slavonski žetveni običaji)
* Grand prix za najbolji film festivala (za dokumentarni film ''Plašitelj kormorana''), Dani hrvatskog filma 1998. 
* Oktavijan nagrada Hrvatskog društva filmskih kritičara za najbolji dokumentarni film, Dani hrvatskog filma 1998. (za dokumentarni film ''Plašitelj kormorana'')
* Posebna nagrada za kreativan doprinos u filmu Međunarodni festival turističkog filma u Splitu 1998. (za dokumentarni film ''Plašitelj kormorana'')
* Počasna pohvala i nominacija za Nagradu Best Documentary International Film Festival of Cinema and Technology Toronto 2002. (za dokumentarni film ''Željeznicu guta već daljina'')
* Specijalna nagrada žirija CINERAIL Lille Francuska 2002. (za dokumentarni film ''Čelični zagrljaj'')
* Nagrada za najbolju režiju, Dani hrvatskog filma 2003. (za dokumentarni film ''Bunarman'')
* Oktavijan nagrada Hrvatskog društva filmskih kritičara za najbolji dokumentarni film, Dani hrvatskog filma 2003. (za dokumentarni film ''Bunarman'')
* Nagrada za najbolju režiju DaKINO Bukurešt Rumunjska 2003. (za dokumentarni film ''Bunarman'')
* Nagrada za najbolji dokumentarni film Short Film Festival Siena Italija 2003. (za dokumentarni film ''Bunarman'')
* Počasna pohvala za &quot;istaknutu režiju i značajan dokumentarni stil&quot; Short Film Festival Corto Imola Italija 2003. (za dokumentarni film ''Bunarman'')
* Specijalna nagrada žirija Delta film festival Italija 2009. (za dokumentarni film ''Bunarman'')
* Zlatna medalja i diploma za najbolji dokumentarni film ECO ETNO FOLK Film Rumunjska 2007. (za dokumentarni film ''Izgubljeno blago'')
* Specijalna nagrada žirija Festival du Film Pastoralismes et Grands Espaces, France, 2008. (za dokumentarni film ''Izgubljeno blago'')
* Nagrada za najbolju montažu Međunarodni festival turističkog filma SWITF Split 2006. (za dokumentarni film ''Berač kamena'')
* Specijalna nagrada žirija Abruzzo Italija 2009. (za dokumentarni film ''Berač kamena'')
* Nagrada za najbolju režiju Sila film festival Italija 2009. (za dugometražni igrani film ''Duh u močvari'')
* Grand prix nagrada za najbolji film i Nagrada za najbolju muziku na festivalu vjerskih filmova Trsat 2010. (za dokumentarni film ''Draga Gospa Ilačka'')
* Posebno priznanje na Međunarodnom festivalu turističkog filma 2011. u Splitu &quot;za izuzetno kvalitetan autorski rad religijskog sadržaja u funkciji turizma&quot; (za dokumentarni film ''Draga Gospa Ilačka'')
* Nagrada publike Fibula, Sisak, Hrvatska 2012. (za dugometražni dokumentarni film ''Od zrna do slike'')
* Grand Prix za najbolji film i Nagrada za najbolju režiju na 4. [[Festival hrvatskih vjerskih filmova|Festivalu hrvatskih vjerskih filmova]]  2013. godine&lt;ref&gt;[http://www.radiosuboticadanas.info/html/index.php?module=Pagesetter&amp;func=viewpub&amp;tid=3&amp;pid=8315 Radio Subotica na hrvatskom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140427201819/http://www.radiosuboticadanas.info/html/index.php?module=Pagesetter&amp;func=viewpub&amp;tid=3&amp;pid=8315 |date=27. 4. 2014 }} Kratke vijesti, Pristupljeno 3. juna 2013.&lt;/ref&gt; (za dugometražni dokumentarni film ''Od zrna do slike'')
* Gold Camera nagrada za najbolji dokumentarni film US International Film &amp; Video festival Los Angeles, USA, 2013. (za dugometražni dokumentarni film ''Od zrna do slike'')
* Grand Prix nagrada za najbolji film Međunarodni festival etnografskog filma Zlatna, Rumunjska, 2013. (za dugometražni dokumentarni film ''Od zrna do slike'')
* Posebna autorska nagrada na 51. Festivalu turističkog filma u Lecceu, Italija, 2013. (za dokumentarni film ''Hodočasnik u Rim'')
* Nagrada Liliane Stewart Međunarodni festival filmova o umjetnosti (FIFA), Montreal, 2014. (za dugometražni dokumentarni film ''Od zrna do slike'')

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [http://www.istvancic.com Službene stranice režisera Branka Ištvančića]
* [http://www.hrvatskarijec.co.yu/arhiva.php?zg=1719696&amp;no=74 Hrvatska riječ]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }} Od ideje do filma
* [http://www.suboticadanas.info/html/index.php?module=Pagesetter&amp;func=viewpub&amp;tid=3&amp;pid=2852 Radio-Subotica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210308201441/https://fonts.googleapis.com/css?family=Poppins:300 |date=8. 3. 2021 }} Ištvančić nastavio snimanje filma o tavankutskim slamarkama, 15. jula 2008.

{{DEFAULTSORT:Ištvančić, Branko}}
[[Kategorija:Vojvođanski Hrvati]]
[[Kategorija:Biografije, Subotica]]
[[Kategorija:Hrvatski režiseri]]
[[Kategorija:Rođeni 1967.]]</text>
      <sha1>tn4svf3u55of2jztka9skd8y7rc2m6q</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Edin Džeko</title>
    <ns>0</ns>
    <id>17752</id>
    <revision>
      <id>3922070</id>
      <parentid>3906884</parentid>
      <timestamp>2026-08-25T13:37:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bakir123</username>
        <id>110053</id>
      </contributor>
      <comment>/* Klubovi */</comment>
      <origin>3922070</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="52362" sha1="03vu9zedso48japm7vl3nt05d83xset" xml:space="preserve">{{Nogometaš
| imenogometaša              = Edin Džeko
| slika                      = 20150331 2026 AUT BIH 2177 Edin Džeko (cropped).jpg
| datumrođenja               = {{Datum rođenja i godine|1986|03|17}}
| rodnigrad                  = [[Sarajevo]]
| rodnadržava                = [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR Bosna i Hercegovina]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]]
| visina                     = 193 cm
| nadimak                    = ''Bosanski dijamant''
| pozicija                   = [[Napadač]]
| omladinskegodine           = 1996–2003.
| omladinskipogoni           = [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]]
| trenutniklub               = [[FC Schalke 04|Schalke 04]]
| brojnadresu                = 10
| godine1                    = 2003–2005.
| klubovi1                   = [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]]
| nastupi(golovi)1           = 35 (3)
| godine2                    = 2005–2007.
| klubovi2                   = [[FK Teplice|Teplice]]
| nastupi(golovi)2           = 43 (16)
| godine3                    = 2005.
| klubovi3                   = → [[FK Ústí nad Labem|Ústí nad Labem]]
| nastupi(golovi)3           = 15 (6)
| godine4                    = 2007–2011.
| klubovi4                   = [[VfL Wolfsburg|Wolfsburg]]
| nastupi(golovi)4           = 111 (66)
| godine5                    = 2011–2015.
| klubovi5                   = [[Manchester City FC|Manchester City]]
| nastupi(golovi)5           = 130 (50)
| godine6                    = 2015–2016.
| klubovi6                   = → [[AS Roma|Roma]]
| nastupi(golovi)6           = 31 (8)
| godine7                    = 2016–2021.
| klubovi7                   = [[AS Roma|Roma]]
| nastupi(golovi)7           = 168 (77)
| godine8                    = 2021–2023.
| klubovi8                   = [[FC Inter Milano|Inter Milan]]
| nastupi(golovi)8           = 69 (22)
| godine9                    = 2023–2025.
| klubovi9                   = [[Fenerbahçe SK|Fenerbahçe]]
| nastupi(golovi)9           = 71 (35)
| godine10                   = 2025–2026.
| klubovi10                  = [[ACF Fiorentina|Fiorentina]]
| nastupi(golovi)10          = 11 (0)
| godine11                   = 2026–
| klubovi11                  = [[FC Schalke 04|Schalke 04]]
| nastupi(golovi)11          = 11 (6)
| reprezentacija             = Da
| nacionalnegodine1          = 2003–2004.
| nacionalneekipe1           = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine U-19|Bosna i Hercegovina U19]]
| nacionalninastupi(golovi)1 = 5 (0)
| nacionalnegodine2          = 2006–2007.
| nacionalneekipe2           = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine U-21|Bosna i Hercegovina U21]]
| nacionalninastupi(golovi)2 = 4 (1)
| nacionalnegodine3          = 2007–
| nacionalneekipe3           = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]]
| nacionalninastupi(golovi)3 = 151 ([[Spisak reprezentativnih golova Edina Džeke|73]])
| zadnjiuređaj               = 1. jula 2026
}}
'''Edin Džeko''' (rođen 17. marta 1986) [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] je [[nogomet]]aš i kapiten [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|bosanskohercegovačke reprezentacije]]. Trenutno je član [[FC Schalke 04|Schalkea 04]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.klix.ba/sport/nogomet/dzeko-s-desetkom-na-dresu-predstavljen-u-schalkeu-potpisao-je-ugovor-do-kraja-sezone/260122101|title=Džeko s desetkom na dresu predstavljen u Schalkeu, potpisao je ugovor do kraja sezone|website=Klix.ba|access-date=22. 1. 2026}}&lt;/ref&gt; Igra na poziciji [[napadač]]a. Poznat je i po nadimku &quot;Bosanski dijamant&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web |url= http://gol.hr/clanak/svjetski_nogomet/bosanski-dijamant-u-cityju-za-vise-od-milijun-kuna-tjedno.html |title= &quot;Bosanski dijamant&quot; u Cityju za više od milijun kuna tjedno! |website= gol.hr |date= 4. 1. 2011}}&lt;/ref&gt;

==Klupska karijera==
===Početak===
Karijeru je počeo 1996. u omladinskom pogonu [[FK Željezničar Sarajevo|FK Željezničara]] iz Sarajeva. Godine 2003. potpisao je profesionalni ugovor sa Željezničarom, gdje je igrao do 2005. U tom periodu igrao je na poziciji veznog igrača.

===Teplice===
S 18 godina odlazi u češki klub [[FK Teplice|Teplice]] za 25.000 [[Euro|eura]].&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.theguardian.com/football/blog/2011/jan/05/edin-dzeko-transfer-manchester-city?CMP=twt_gu|title=Edin Dzeko move to Manchester City pits striker in 'my perfect league' |last= Wilson |first=Jonathan|date=5. 1. 2011|newspaper=The Guardian|language=en|issn=0261-3077|access-date=18. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; U svojoj prvoj sezoni za Teplice na novoj poziciji napadača postiže 17 golova u 43 utakmice.&lt;ref name=&quot;:0&quot;/&gt; Na kraju sezone proglašen je za najboljeg stranog igrača u [[Prva nogometna liga Češke|češkoj ligi]]. Godine 2005. odlazi na posudbu u [[FK Ústí nad Labem|Ústí nad Labem]], gdje postiže šest golova u 15 utakmica.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; Nakon toga se ponovo vraća u Teplice, gdje igra sve do 2007. Njegove odlične igre zapazio je njemački stručnjak [[Felix Magath]] i Džeko 2007. napušta Teplice i odlazi u njemački [[VfL Wolfsburg|Wolfsburg]].

===VfL Wolfsburg===
U prvih 11 utakmica postigao je pet golova te biva proglašen najboljim napadačem prvog dijela sezone 2007/08. od magazina ''[[Sportal]]''.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; U njegovoj prvoj sezoni Wolfsburg završava na petoj poziciji u [[Bundesliga|Bundesligi]] i kvalifikuje se za [[UEFA Evropska liga|UEFA kup]] za narednu sezonu. Džeko sezonu završava s osam golova u 17 započetih utakmica.&lt;ref name=&quot;:0&quot;/&gt;

U narednoj sezoni Džeki se u Wolfsburgu pridružuje reprezentativni kolega i vezni igrač [[Zvjezdan Misimović]], s kojim Džeko čini jedan od najboljih tandema u Bundesligi. U sezoni 2008/09. Džeko osvaja Bundesligu s Wolfsburgom, s dva boda više od [[FC Bayern München|Bayerna]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.skysports.com/bundesliga-table/2008|title=SKY SPORTS: TABELA BUNDESLIGA 2008/09. |date= |website= |publisher=|access-date=18. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; To je bila prva titula prvaka Bundeslige u historiji ovog kluba. Sezonu Džeko kruniše s 26 golova te je bio drugi strijelac lige.&lt;ref name=&quot;:0&quot;/&gt; Prvi strijelac lige bio je njegov timski kolega [[Grafite]], te su njih dvojica proglašeni najefikasnijim napadačkim duom u historiji Bundeslige.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.goal.com/en/news/725/bundesliga/2009/05/23/1282105/bundesliga-comment-grafite-and-dzeko-a-match-made-in-heaven|title=Bundesliga Comment: Grafite And Dzeko - A Match Made In Heaven - Goal.com|date=23. 5. 2009|language=en|access-date=18. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; U [[DFB-Pokal|kupu Njemačke]] Džeko postiže šest golova u dvije utakmice, a u [[UEFA Evropska liga|Kupu UEFA]] četiri gola i dvije asistencije u osam utakmica.&lt;ref name=&quot;:0&quot;/&gt; Zbog ovih rezultata biva proglašen najboljim igračem Bundeslige. Uprkos interesovanju mnogih klubova za njegove usluge, a ponajviše [[AC Milan]]a, odlučuje produžiti ugovor s Wolfsburgom do juna 2013.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.skysports.com/story/0,19528,11095_5466299,00.html|title=sky sports |last= |first= |date= |website= |publisher= |access-date=1. 8. 2016}}&lt;/ref&gt;

Prvi gol u [[UEFA Liga prvaka|Ligi prvaka]] postigao je u septembru 2009. protiv slavnog [[Manchester United FC|Manchester Uniteda]] u porazu 2–1 na [[Old Trafford]]u.&lt;ref&gt;{{Cite news|url=http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/football/europe/8278799.stm|title=Man Utd 2-1 Wolfsburg|date=30. 9. 2009|newspaper=BBC|access-date=18. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; U sezoni 2009/10, Džeko je bio najbolji strijelac s 22 gola.&lt;ref name=&quot;:0&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |url= http://www.klix.ba/sport/nogomet/edin-dzeko-najbolji-strijelac-bundeslige/100508074|title=Odigrano posljednje kolo / Edin Džeko najbolji strijelac Bundeslige! (VIDEO)|access-date=18. 8. 2016}}&lt;/ref&gt;

U augustu 2010, Džeko postaje najbolji strijelac Wolfsburga u klupskoj historiji sa 59 golova na 96 odigranih utakmica, preskočivši [[Diega Klimowicza]] koji je postigao 59 golova na 149 utakmica.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.klix.ba/sport/nogomet/dzeko-najbolji-strijelac-u-historiji-wolfsburga/100828069|title=Srušio rekord / Džeko najbolji strijelac u historiji Wolfsburga|access-date=18. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; U prvom dijelu sezone 2010/11, Džeko postiže 8 golova na 17 utakmica.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

===Manchester City===
[[Datoteka:Dzeko city.jpg|mini|lijevo|175px|Džeko sa [[Manchester City FC|Manchester Cityem]] 2011.]]

Nakon mnogo medijskih špekulacija, 3. januara 2011. za 32 miliona eura, Džeko prelazi iz Wolfsburga u [[Engleska|engleski]] klub [[Manchester City FC|Manchester City]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.klix.ba/sport/nogomet/shine-on-you-crazy-diamond/110115091|title=Pozitiva(c) dana / Shine on you, crazy diamond|access-date=18. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; Ovo je bio šesti najskuplji transfer u historiji [[Premijer liga Engleske|Engleske Premier League]], te najskuplji transfer jednog igrača porijeklom iz [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]. Debi u dresu Manchester Cityja upisao je 15. januara u pobjedi 4–3 protiv [[Wolverhampton Wanderers FC|Wolverhamptona]], a bio je asistent za treći gol.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.klix.ba/sport/nogomet/edin-dzeko-asistirao-u-pobjedi-manchester-cityja/110115073|title=VIDEO / Edin Džeko asistirao u pobjedi Manchester Cityja|access-date=18. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; Svoj prvi gol u [[Premijer liga Engleske|Premier ligi]] postigao je 25. aprila 2011. u gostujućoj pobjedi 0–1 protiv [[Blackburn Rovers FC|Blackburna]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.espnfc.com/soccer/report?gameId=293017|title=Blackburn Rovers vs. Manchester City - Football Match Report - April 25, 2011 - ESPN|website=ESPNFC.com|access-date=18. 8. 2016}}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt; U maju 2011, Džeko osvaja svoj prvi trofej sa Manchester Cityjem, pobjedom u finalu [[FA kup]]a protiv [[Stoke City FC|Stoke Cityja]] rezultatom 1–0.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.bbc.com/sport/football/13346941|title=Man City 1-0 Stoke|access-date=18. 8. 2016}}&lt;/ref&gt;

Na početku sezone 2011/2012. postiže 4 gola protiv [[Tottenham Hotspur FC|Tottenhama]] u pobjedi svoje ekipe od 1–5, te tako postaje jedini igrač u historiji Manchester Cityja koji je dao 4 gola na jednoj prvenstvenoj utakmici.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.klix.ba/sport/dzeko-budalastine-i-krkani/110829096|title=Oštar start / Džeko, budalaštine i krkani|access-date=18. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; U mjesecu augustu 2011, Džeko postiže 6 golova u 3 utakmice i osvaja nagradu za najboljeg igrača mjeseca engleske Premier League.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.mirror.co.uk/sport/football/news/manchester-city-striker-edin-dzeko-3316451|title=Dzeko named Player of the Month|last=Football|first=Mirror|date=2. 9. 2011|access-date=18. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; Na samom kraju sezone, Džeko postiže izjednačujući gol u 92. minuti protiv ekipe [[Queens Park Rangers FC|QPR]]-a u pobjedi rezultatom 3–2, što Cityju donosi prvu titulu u Premier League nakon 44 godine čekanja.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.bbc.com/sport/football/17973148|title=Manchester City 3-2 QPR|access-date=18. 8. 2016}}&lt;/ref&gt;

U sezoni 2012/13, Džeko postiže nekoliko veoma važnih golova za City u raznim takmičenjima, poput izjednačujućeg gola u pobjedi protiv [[Southampton FC|Southamptona]] rezultatom 3–2, te gol u Ligi prvaka protiv [[Real Madrid CF|Real Madrida]] u meču koji City pobjeđuje.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; U novembru 2012, Džeko postiže gol odmah po ulasku u igru na samom kraju utakmice protiv [[Tottenham Hotspur FC|Tottenhama]] koji Cityju donosi pobjedu i 3 važna boda u ligi. Također, u decembru iste godine, Džeko postiže 2 gola protiv [[Norwich City FC|Norwich City]] u pobjedi od 4–3 za City.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.bbc.com/sport/football/20823176|title=Norwich 3-4 Manchester City|access-date=18. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; Sezonu završava sa 14 postignutih golova u Premier League.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

U sezoni 2013/14, Džeko postiže svoj 50. gol u Premier League protiv ekipe [[Crystal Palace FC|Crystal Palace]] u decembru 2013. godine.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://en.espn.co.uk/football/sport/story/269417.html|title=Dzeko, Hart the heroes as City edge Palace|language=en|access-date=18. 8. 2016|archive-date=9. 3. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160309060957/http://en.espn.co.uk/football/sport/story/269417.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; U martu 2014, Džeko uspijeva dati dva gola u pobjedi Cityja 3–0 protiv gradskog rivala [[Manchester United FC|Manchester Uniteda]].&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{Cite web|url=http://www.goal.com/en/match/manchester-united-vs-manchester-city/1483731/report|title=Manchester United 0 - 3 Manchester City Match report - 3/25/14 Premier League - Goal.com|website=www.goal.com|access-date=18. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; Njegov prvi gol na toj utakmici dolazi u 43. sekundi, što predstavlja najbrži postignuti gol na [[Old Trafford]]u u historiji Premier League.&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt; Protiv ekipe [[Everton FC|Evertona]] u maju 2014, Džeko postiže gol u pobjedi 3–2, što Cityju donosi prvo mjesto na tabeli u ligi.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.bbc.com/sport/football/27168536|title=Everton 2-3 Manchester City|access-date=18. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; U utakmici protiv [[Aston Villa FC|Aston VIlle]], Džeko daje dva gola u pobjedi od 4–0, što Cityju jedno kolo prije kraja prvenstva donosi novu titulu u Premier League.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.espnfc.com/soccer/report?gameId=367219|title=Manchester City vs. Aston Villa - Football Match Report - May 7, 2014 - ESPN|website=ESPNFC.com|access-date=18. 8. 2016}}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;

U svojoj posljednjoj sezoni za Manchester City, Džeko postiže dva gola u pobjedi 7–0 protiv ekipe [[Sheffield Wednesday FC|Sheffield Wednesday]] u trećoj rundi [[Liga kupa]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.mancity.com/news/first-team/listing?team=First-Team&amp;type=Match%2520Report|title=Manchester City First Team News {{!}} Manchester City FC|website=www.mancity.com|access-date=18. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; A prve golove u Premier League u novoj sezoni postiže protiv ekipe [[Hull City AFC|Hull Cityja]].&lt;ref&gt;{{Cite web |url= https://www.dailymail.co.uk/sport/football/article-2771876/Hull-City-2-4-Manchester-City-Edin-Dzeko-Frank-Lampard-ensure-champions-touch-Chelsea-having-surrendered-two-goal-lead-KC-Stadium.html |title= Hull City 2-4 Manchester City: Dzeko and Lampard ensure City win |access-date= 18. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; U februaru 2015, Džeko okončava niz od 15 utakmica bez postignutog gola, kada postiže gol protiv [[Newcastle United FC|Newcastle Uniteda]] u pobjedi Cityja 5–0.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.bbc.com/sport/football/31466682|title=Manchester City 5-0 Newcastle United|access-date=18. 8. 2016}}&lt;/ref&gt;

===Roma===
[[Datoteka:CSKA-Roma18 (8).jpg|mini|desno|200px|Džeko sa [[AS Roma|Romom]] 2018.]]

====2015/16.====
Dana 12. augusta 2015, Džeko je zvanično potpisao ugovor sa [[italija]]nskom [[AS Roma|Romom]].&lt;ref name=&quot;:3&quot;&gt;{{Cite web|url=http://www.bbc.com/sport/football/33894658|title=Edin Dzeko: Roma sign Man City striker on season-long loan|access-date=18. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; Po ugovoru Džeko je posuđen Romi za četiri miliona eura, a Roma je obavezna da otkupi njegov ugovor za 11 miliona eura na kraju sezone, nakon ispunjenih uvjeta u pogledu broja nastupa i golova Džeke u toj sezoni.&lt;ref name=&quot;:3&quot; /&gt; Džeko te uvjete ispunjava već u oktobru 2015. te njegov prelazak u Romu postaje kompletan.

Svoj debi za ekipu Rome bilježi protiv ekipe [[Hellas Verona FC|Hellas Verone]] u remiju 1–1. A u svom drugom nastupu za Romu u augustu 2015. postiže svoj prvi gol za pobjedu protiv aktuelnog prvaka Italije, [[Juventus FC|Juventusa]], rezultatom 2–1.&lt;ref&gt;{{Cite web |url= https://www.dailymail.co.uk/sport/football/article-3207242/Hellas-Verona-1-1-Roma-Rudi-Garcia-s-fail-win-opener-Edin-Dzeko-Gervinho-Wojciech-Szczesny-feature-visitors.html |title= Hellas Verona 1-1 Roma: Rudi Garcia's side fail to win opener |access-date= 18. 8. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.irishtimes.com/sport/soccer/edin-dzeko-on-target-as-roma-beat-juventus-1.2334215|title=Edin Dzeko on target as Roma beat Juventus|language=en|access-date=18. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; U februaru 2016. postiže dva gola za Romu u pobjedi protiv [[Palermo FC|Palerma]] rezultatom 5–0.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.bbc.com/sport/football/35623573|title=Roma 5-0 Palermo|access-date=18. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; U debitantskoj sezoni u [[Serie A|Seriji A]] i ekipi Rome, uprkos nekoliko sitnih povreda, sakupio je 39 nastupa, postigavši deset golova, uz šest asistencija.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web |url= http://www.transfermarkt.co.uk/edin-dzeko/leistungsdaten/spieler/28396/plus/0?saison=2015|title=Edin Dzeko - Performance data 15/16 {{!}} Transfermarkt|access-date=13. 8. 2016}}&lt;/ref&gt;

====2016/17.====
Sezonu 2016/17, Džeko otvara svojim prvim pogotkom u sezoni protiv ekipe [[Udinese Calcio|Udinesea]] krajem augusta 2016, a Roma pobjeđuje rezultatom 4–0.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.klix.ba/sport/nogomet/izboren-penal-i-jedan-pogodak-dzeke-u-pobjedi-rome-nad-udineseom/160820089|title=Izboren penal i jedan pogodak Džeke u pobjedi Rome nad Udineseom (FOTO+VIDEO)|access-date=20. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; U toj sezoni Džeko je postigao najviše golova u italijanskoj ligi, a Roma je zauzela drugo mjesto u prvenstvu. Također Džeko je 12. marta je postao četvrti igrač Rome da stigne brojku od 30 golova u svim takmičenjima u jednoj sezoni. Nakon toga 1. aprila 2017, je Džeko postao prvi igrač Rome koji je postigao 33 gola u sezoni u svim takmičenjima, srušeći prošli rekord od 32 gola koji su držali [[Rodolfo Volk]] i [[Francesco Totti]]. Završio je sezonu sa ukupno 39 golova.

====2017/18.====
Džeko je započeo svoju treću sezonu za Romu sa šest golova u prvih pet utakmica u ligi. Svoj prvi gol u sezoni je postigao protiv [[FC Inter Milano|Intera]] 26. augusta 2017.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.quotidiano.net/sport/calcio/roma-inter-1.3355556|title=Roma-Inter 1-3, Icardi spegne i sogni giallorossi|last=BOCCHINI|first=FRANCESCO|date=|website=QuotidianoNet|publisher=|language=it|access-date=3. 2. 2019}}&lt;/ref&gt;

9. oktobra je Džeko bio među jednim od 30 nominiranih igrača za [[Zlatna lopta France Footballa|Zlatnu loptu]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.lequipe.fr/Football/Actualites/De-bruyne-lewandowski-de-gea-kane-et-dzeko-font-aussi-partie-de-la-liste-des-30-nommes-au-ballon-d-or-france-football-2017/840875|title=De Bruyne, Lewandowski, De Gea, Kane et Dzeko font aussi partie de la liste des 30 nommés au Ballon d'Or France Football 2017|last=|first=|date=|website=L'ÉQUIPE|publisher=|access-date=3. 2. 2019}}&lt;/ref&gt;

Nakon toga je Džeko postigao dva gola protiv [[Chelsea FC|Chelsija]] na [[Stamford Bridge (stadion)|Stamford Bridgu]] u [[UEFA Liga prvaka|Ligi prvaka]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.uefa.com/uefachampionsleague/season=2018/matches/round=2000881/match=2021632/index.html|title=UEFA Champions League - Chelsea-Roma|last=UEFA.com|first=|date=|website=UEFA.com|publisher=|language=en|access-date=3. 2. 2019}}&lt;/ref&gt; Također je pomogao Romi da stigne do četvrtfinala Lige prvaka postižući gol protiv [[FC Shakhtar Donetsk|Shakhtar Donetska]].&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.theguardian.com/football/2018/mar/13/roma-shakhtar-donetsk-champions-league-match-report|title=Edin Dzeko sends Roma through against Shakhtar and into last eight|last=Reuters|first=|date=13. 3. 2018|work=|newspaper=The Guardian|language=en|issn=|access-date=3. 2. 2019|via=}}&lt;/ref&gt; Postigao je gol na obe utakmice četvrtfinala protiv [[FC Barcelona|Barcelone]] protiv koje je Roma pobijedila na gostujućim pogodcima.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.index.hr/clanak.aspx?id=1037786|title=Roma srušila Barcelonu za polufinale LP-a Džeko najzaslužniji za senzaciju|last=|first=|date=|website=www.index.hr|publisher=|language=hr|access-date=3. 2. 2019}}&lt;/ref&gt; U polufinalu je Džeko postigao gol na obe utakmice protiv [[Liverpool FC|Liverpoola]], ali to nije bilo dovoljno jer je Roma izgubila.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.cbssports.com/soccer/news/liverpool-lose-4-2-to-roma-advance-to-champions-league-final-on-aggregate-amid-controversial-referee-decisions/|title=Liverpool lose 4-2 to Roma, advance to Champions League final on aggregate amid controversial referee decisions|last=|first=|date=|website=CBSSports.com|publisher=|language=en|access-date=3. 2. 2019}}&lt;/ref&gt;

Džeko je završio sezonu sa 24 gola od kojih je 16 postigao u [[Serie A]]. Također je postigao 8 golova u Ligi prvaka što je značilo da je peti najbolji strijelac te sezone u takmičenju.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://sportsport.ba/fudbal/u-romi-nisu-zadovoljni-dzeko-i-under-su-jedini-sigurni/277471|title=U Romi nisu zadovoljni: Džeko i Under su jedini sigurni|last=|first=|date=|website=SportSport.ba|publisher=|language=bs|access-date=3. 2. 2019}}&lt;/ref&gt;

====2018/19.====
Džeko je započeo svoju četvrtu sezonu sa Romom postižući gol protiv Torina 19. augusta.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.ilmessaggero.it/sport/calcio/torino_roma_diretta_risultato_finale_live_dzeko_belotti_campionato-3921564.html|title=Torino-Roma 0-1: Dzeko regala i primi tre punti della stagione|last=|first=|date=|website=www.ilmessaggero.it|publisher=|language=it|access-date=7. 2. 2019}}&lt;/ref&gt; Nakon toga je postigao svoj prvi hat-trick u Ligi prvaka 2. oktobra protiv [[FC Viktoria Plzeň|Viktorie Plzeň]]. Postao je prvi bosanski igrač koji je postigao hat-trick u Ligi prvaka.

====2019/20.====
U svojoj 5. sezoni u timu iz Rima, Džeko je upisao svoj jubilarni 200. nastup za Romu 15 decembra 2019. u ligaškoj pobjedi protiv [[SPAL|SPAL-a]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.klix.ba/sport/nogomet/dzeko-uspjesan-u-jubilarnoj-utakmici-dobra-partija-i-izboren-penal-u-pobjedi-rome/191215084|title=Džeko uspješan u jubilarnoj utakmici: Dobra partija i izboren penal u pobjedi Rome|date=15. 12. 2019|access-date=15. 12. 2019|language=bosanski|author=N.K.|publisher=Klix.ba}}&lt;/ref&gt;

==Reprezentacija==
[[Datoteka:20150331 2219 AUT BIH 2704.jpg|mini|desno|Džeko u dresu [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|reprezentacije Bosne i Hercegovine]] 2015.]]

Prije [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|bosanskohercegovačke A-selekcije]] igrao je za [[Bosanskohercegovačka nogometna reprezentacija U19|bosanskohercegovačku U-19]] i [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine U-21|U-21]] reprezentaciju. U A-selekciji debitirao je 2. juna 2007. protiv [[Nogometna reprezentacija Turske|reprezentacije Turske]], kada je postigao i svoj prvi gol.&lt;ref name=&quot;transfermarkt.co.uk&quot;&gt;{{Cite web|url=http://www.transfermarkt.co.uk/edin-dzeko/nationalmannschaft/spieler/28396|title=Edin Dzeko - National team {{!}} Transfermarkt|access-date=18. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; U martu 2009, bosanski sportski komentator, [[Mustafa Mijajlović|Marijan Mijajlović]], tokom prenosa utakmice protiv Belgije, Džeki daje nadimak B''osanski dijamant,'' a Džeko u toj utakmici postiže jedan od najljepših golova u svojoj karijeri.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://24sata.info/sport/fudbal/111528-Dijamant-opravdao-svoj-nadimak-Dzeko-najsjajniji-najvrijedniji-nasoj-grupi.html|title=24sata.info - Dijamant opravdao svoj nadimak: Džeko najsjajniji i najvrijedniji u našoj grupi!|access-date=18. 8. 2016|archive-date=31. 10. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20141031191702/http://www.24sata.info/sport/fudbal/111528-Dijamant-opravdao-svoj-nadimak-Dzeko-najsjajniji-najvrijedniji-nasoj-grupi.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

U [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2010.|kvalifikacijama]] za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2010.|Svjetsko prvenstvo]] u [[Južnoafrička Republika|Južnoafričkoj Republici]] 2010. postigao je 9 golova i tako postao drugi najbolji strijelac kvalifikacija.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.fifa.com/worldcup/preliminaries/europe/all-matches.html|title=2018 FIFA World Cup Russia™ - Qualifiers - Europe - All Matches - FIFA.com|last=FIFA.com|website=FIFA.com|language=en|access-date=18. 8. 2016|archive-date=13. 8. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160813201858/http://www.fifa.com/worldcup/preliminaries/europe/all-matches.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; U septembru 2012, u pobjedi 8–1 protiv [[Lihtenštajn]]a, Džeko postiže svoj prvi [[hat-trick]] u dresu reprezentacije, te u isto vrijeme postaje najbolji strijelac reprezentacije sa 24 postignuta gola.&lt;ref name=&quot;:4&quot;&gt;{{Cite web|url=http://sportsport.ba/bh_fudbal/dzeko-hat-trickom-ostavio-misimovica-i-bolica-iza-sebe/87450|title=Džeko hat-trickom ostavio Misimovića i Bolića iza sebe|access-date=18. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; Rekord je prije njega držao, [[Elvir Bolić]], sa 22 postignuta gola.&lt;ref name=&quot;:4&quot; /&gt;

Kvalifikacije za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014.|FIFA Svjetsko prvenstvo 2014]], Džeko okončava kao drugi strijelac kvalifikacija sa ukupno 10 postignutih golova, a BiH se po prvi put u svojoj historiji uspijeva kvalifikovati na jedno veliko fudbalsko takmičenje.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.fifa.com/worldcup/preliminaries/europe/all-matches.html|title=2018 FIFA World Cup Russia™ - Qualifiers - Europe - All Matches - FIFA.com|last=FIFA.com|website=FIFA.com|language=en|access-date=18. 8. 2016|archive-date=13. 8. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160813201858/http://www.fifa.com/worldcup/preliminaries/europe/all-matches.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

U junu 2014, Džeko dobija pozivnicu da nastupi za BiH na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014.|Svjetskom prvenstvu u Brazilu]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.telegraph.co.uk/sport/football/teams/bosnia-and-herzegovina/10810419/Bosnia-Herzegovina-World-Cup-2014-squad.html|title=Bosnia-Herzegovina World Cup 2014 squad|access-date=18. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; Prve dvije utakmice grupne faze takmičenja, BiH gubi protiv [[Argentina|Argentine]] 2–1 i [[Nigerija|Nigerije]] 1–0, a Džeko ne uspijeva postići niti jedan gol. Međutim, u trećoj utakmici grupne faze, Džeko postiže prvi gol u pobjedi protiv selekcije [[Iran]]a.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.bbc.com/sport/football/25285298|title=World Cup: Bosnia-Hercegovina 3-1 Iran|access-date=18. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; Međutim, BiH sa dva poraza i jednom pobjedom u svojoj grupi završava na trećem mjestu i ne uspijeva se plasirati u daljni tok takmičenja.

U augustu 2014, Džeko nasljeđuje kapitensku traku od [[Emir Spahić|Emira Spahića]], koji najavljuje svoje povlačenje iz reprezentacije BiH.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://sportsport.ba/bh_fudbal/edin-dzeko-novi-kapiten-reprezentacije-bih/137525|title=Edin Džeko novi kapiten reprezentacije BiH|access-date=18. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; U martu 2015, Džeko postiže svoj drugi hat-trick za BiH protiv selekcije [[Andora|Andore]] u sklopu kvalifikacija za [[Evropsko prvenstvo u nogometu 2016.|UEFA EURO 2016]].&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

==UNICEF-ov ambasador==
U novembru 2009. Džeko je postao prvi [[UNICEF]]-ov ambasador dobre volje iz [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]. U sklopu ovog projekta posjetio je nekoliko škola i domova za nezbrinutu djecu u Bosni i Hercegovini.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.info-market.ba/bs/sport/13411-edin-deko-sveano-otvorio-nove-prostorije-centra-za-rani-rast-i-razvoj-u-novom-grad-sarajevo|title=Edin Džeko svečano otvorio nove prostorije centra za rani rast i razvoj|access-date=18. 8. 2016}}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt;

==Ambasador Omladinske škole FK Željezničar==
Nakon što je Džeko imenovan za ambasadora [[UEFA Liga mladih|UEFA Lige mladih]], 6. oktobra 2017. je postao i ambasador Omladinske škole [[FK Željezničar Sarajevo|FK Željezničar]]. Nakon obavljenog treninga reprezentacije dobio je prigodne poklone od čelnih ljudi Željezničara.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://fkzeljeznicar.ba/foto-edin-dzeko-ambasador-omladinske-skole-fk-zeljeznicar/28549/|title=FOTO: Edin Džeko ambasador Omladinske škole FK Željezničar|access-date=6. 10. 2017}}&lt;/ref&gt;

==Statistika==
===Klubovi===
''Ažurirano: 24. augusta 2026.''&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center; font-size:85%;&quot;
|-
! colspan=&quot;3&quot; | Klub
! colspan=&quot;2&quot; | Liga
! colspan=&quot;2&quot; | Kup
! colspan=&quot;2&quot; | Liga-kup
! colspan=&quot;2&quot; | UEFA
! colspan=&quot;2&quot; | Ukupno
|-
! Sezona !! Klub !! Liga
! Nast. !! Golovi
! Nast. !! Golovi
! Nast. !! Golovi
! Nast. !! Golovi
! Nast. !! Golovi
|-
! colspan=&quot;3&quot; | Bosna i Hercegovina
! colspan=&quot;2&quot; | Liga
! colspan=&quot;2&quot; | [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu|Kup]]
! colspan=&quot;2&quot; | Ostalo
! colspan=&quot;2&quot; | [[UEFA]]
! colspan=&quot;2&quot; | Ukupno
|-
|[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2003/2004.|2003/04]].|| rowspan=&quot;2&quot; |[[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]]|| rowspan=&quot;2&quot; |[[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]]||15||2||0||0|| colspan=&quot;2&quot; |–||1||0||16||2
|-
|[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2004/2005.|2004/05]].|||20||1||0||0|| colspan=&quot;2&quot; |–||0||0||20||1
|-
! colspan=&quot;3&quot; | Češka
! colspan=&quot;2&quot; | Liga
! colspan=&quot;2&quot; | [[Kup Češke u nogometu|Kup]]
! colspan=&quot;2&quot; | Liga-kup
! colspan=&quot;2&quot; | [[UEFA]]
! colspan=&quot;2&quot; | Ukupno
|-
|[[Gambrinus liga 2005/06.|2005/06]].|| rowspan=&quot;2&quot; |[[FK Teplice|Teplice]]|| rowspan=&quot;2&quot; |[[Prva nogometna liga Češke|Gambrinus liga]]||13||3||0||0|| colspan=&quot;2&quot; |–|| colspan=&quot;2&quot; |–||13||3
|-
|[[Gambrinus liga 2006/07.|2006/07]].||30||13||2||0|| colspan=&quot;2&quot; |–||2||0||34||13
|-
|[[Druga nogometna liga Češke 2005/06.|2005/06]].|||[[FK Ústí nad Labem|Ústí nad Labem]]|||[[Druga nogometna liga Češke|2. liga]]||15||6||2||1|| colspan=&quot;2&quot; |–|| colspan=&quot;2&quot; |–||17||7
|-
! colspan=&quot;3&quot; | Njemačka
! colspan=&quot;2&quot; | Liga
! colspan=&quot;2&quot; | [[DFB-Pokal]]
! colspan=&quot;2&quot; | Ostalo
! colspan=&quot;2&quot; | [[UEFA]]
! colspan=&quot;2&quot; | Ukupno
|-
|[[Nogometna Bundesliga 2007/08.|2007/08]].|| rowspan=&quot;4&quot; |[[VfL Wolfsburg|Wolfsburg]]|| rowspan=&quot;4&quot; |[[Bundesliga]]||28||8||5||1|| colspan=&quot;2&quot; |–|| colspan=&quot;2&quot; |–||33||9
|-
|[[Nogometna Bundesliga 2008/2009.|2008/09]].||32||26||2||6|| colspan=&quot;2&quot; |–||8||4||42||36
|-
|[[Nogometna Bundesliga 2009/2010.|2009/10]].||34||22||2||2|| colspan=&quot;2&quot; |–||12||5||48||29
|-
|[[Nogometna Bundesliga 2010/11.|2010/11]].||17||10||2||1|| colspan=&quot;2&quot; |–|| colspan=&quot;2&quot; |–||19||11
|-
! colspan=&quot;3&quot; | Engleska
! colspan=&quot;2&quot; | Liga
! colspan=&quot;2&quot; | [[FA kup]]
! colspan=&quot;2&quot; | [[Engleski Liga-kup|Liga-kup]]
! colspan=&quot;2&quot; | [[UEFA]]
! colspan=&quot;2&quot; | Ukupno
|-
|[[Premier League 2010/11.|2010/11]].|| rowspan=&quot;5&quot; |[[Manchester City FC|Manchester City]]|| rowspan=&quot;5&quot; |[[Premijer liga Engleske|Premier League]]||15||2||2||2||0||0||4||2||21||6
|-
|[[Premier League 2011/2012.|2011/12]].||30||14||0||0||4||3||8||1||43{{napomena|1 utakmica u [[FA Community Shield 2011.]]}}||19{{napomena|1 gol u [[FA Community Shield 2011.]]}}
|-
|[[Premier League 2012/2013.|2012/13]].||32||14||5||0||1||0||6||1||45{{napomena|1 utakmica u [[FA Community Shield 2012.]]}}||15
|-
|[[Premier League 2013/2014.|2013/14]].||31||16||5||2||5||6||7||2||48||26
|-
|[[Premier League 2014/2015.|2014/15]].||22||4||1||0||2||2||6||0||32{{napomena|1 utakmica u [[FA Community Shield 2014.]]}}||6
|-
! colspan=&quot;3&quot; | Italija
! colspan=&quot;2&quot; | Liga
! colspan=&quot;2&quot; | [[Italijanski kup|Coppa Italia]]
! colspan=&quot;2&quot; | Ostalo
! colspan=&quot;2&quot; | [[UEFA]]
! colspan=&quot;2&quot; | Ukupno
|-
|[[Serie A 2015/2016.|2015/16]].
| rowspan=&quot;6&quot; |[[AS Roma|Roma]]
| rowspan=&quot;8&quot; |[[Serie A]]
|31||8||1||0|| colspan=&quot;2&quot; |–||7||2||39||10
|-
|[[Serie A 2016/2017.|2016/17]].
||37||29||4||2||colspan=&quot;2&quot; |–||10||8||51||39
|-
|[[Serie A 2017/2018.|2017/18]].
||36||16||1||0||colspan=&quot;2&quot; |–||12||8||49||24
|-
|[[Serie A 2018/2019|2018/19]]
|33||9||1||0|| colspan=&quot;2&quot; |–||6||5||40||14
|-
|[[Serie A 2019/2020|2019/20]]
|35||16||0||0|| colspan=&quot;2&quot; |–||8||3||43||19
|-
|[[Serie A 2020/2021|2020/21]]
|27||7||1||0|| colspan=&quot;2&quot; |–||10||6||38||13
|-
|[[Serie A 2021/22.|2021/22]].
| rowspan=&quot;2&quot; |[[FC Inter Milano|Inter Milan]]
|36||13||5||1||1||0||7||3||49||17
|-
|[[Serie A 2022/23.|2022/23]].
|33||9||5||0||1||1||13||4||52||14
|-
! colspan=&quot;3&quot; | Turska
! colspan=&quot;2&quot; | Liga
! colspan=&quot;2&quot; | [[Kup Turske u nogometu|Kup]]
! colspan=&quot;2&quot; | Ostalo
! colspan=&quot;2&quot; | [[UEFA]]
! colspan=&quot;2&quot; | Ukupno
|-
|[[Süper Lig 2023/24.|2023/24]].
|rowspan=&quot;2&quot; |[[Fenerbahçe SK|Fenerbahçe]]
|rowspan=&quot;2&quot; |[[Süper Lig]]
|36||21||0||0||0||0||10||4||46||25
|-
|[[Süper Lig 2024/25.|2024/25]].
|35||14||2||0|| colspan=&quot;2&quot; |–||16||7||53||21
|-
!colspan=&quot;3&quot; | Italija
!colspan=&quot;2&quot; | Liga
!colspan=&quot;2&quot; | [[Italijanski kup|Coppa Italia]]
!colspan=&quot;2&quot; | Ostalo
!colspan=&quot;2&quot; | [[UEFA]]
!colspan=&quot;2&quot; | Ukupno
|-
|[[Serie A 2025/2026.|2025/26]].
|[[ACF Fiorentina|Fiorentina]]
|[[Serie A]]
|11||0||0||0|| colspan=&quot;2&quot; |–||7||2||18||2
|-
!colspan=&quot;3&quot; | Njemačka
!colspan=&quot;2&quot; | Liga
!colspan=&quot;2&quot; | [[DFB-Pokal]]
!colspan=&quot;2&quot; | Ostalo
!colspan=&quot;2&quot; | [[UEFA]]
!colspan=&quot;2&quot; | Ukupno
|-
|[[2. Bundesliga 2025/2026.|2025/26]].
|rowspan=&quot;2&quot; |[[FC Schalke 04|Schalke 04]]
|[[2. Bundesliga]]
|11||6|| colspan=&quot;2&quot; |– || colspan=&quot;2&quot; |–|| colspan=&quot;2&quot; |–||11||6
|-
|[[Bundesliga 2026/2027.|2026/27]].
|[[Bundesliga]]
|0||0||1||2|| colspan=&quot;2&quot; |–|| colspan=&quot;2&quot; |–||1||2
|-
! rowspan=&quot;6&quot; | Ukupno
! colspan=&quot;2&quot; | Bosna i Hercegovina
!35||3||0||0|| colspan=&quot;2&quot; |–||1||0||36||3
|-
! colspan=&quot;2&quot; | Češka
!58||22||4||1|| colspan=&quot;2&quot; |–||2||0||64||23
|-
! colspan=&quot;2&quot; | Njemačka
!122||72||12||12|| colspan=&quot;2&quot; |–||20||9||154||93
|-
! colspan=&quot;2&quot; | Engleska
!130||50||13||4||12||11||31||6||186||71
|-
! colspan=&quot;2&quot; | Italija
!279||107||18||3||2||1||80||41||379||152
|-
! colspan=&quot;2&quot; | Turska
!71||35||2||0||0||0||26||11||99||46
|-
! colspan=&quot;3&quot; | Ukupno
!695||289||49||20||14||12||160||67||918||388
|}

===Reprezentacija===
====Nastupi====
''Ažurirano: 1. jula 2026.''&lt;ref name=&quot;transfermarkt.co.uk&quot;/&gt;

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
|-
!Reprezentacija!!Godina!!Nastupi!!Golovi
|-
| rowspan=&quot;21&quot; |[[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]]
|-
|2007.||7||1
|-
|2008.||6|||5
|-
|2009.||10||8
|-
|2010.||8||3
|-
|2011.||10||3
|-
|2012.||9||6
|-
|2013.||9||7
|-
|2014.||10||5
|-
|2015.||7||7
|-
|2016.||7||4
|-
|2017.||6||3
|-
|2018.||10||3
|-
|2019.||8||3
|-
|2020.||5||1
|-
|2021.||6||1
|-
|2022.||8||4
|-
|2023.||7||1
|-
|2024.||6||2
|-
|2025.||7||5
|-
|2026.||5||1
|-
! colspan=&quot;2&quot; |Ukupno||151||73
|}

====Golovi====
Edin Džeko je dao 73 gola za reprezentaciju Bosne i Hercegovine na 151 nastupu i trenutni je rekorder nacionalnog tima po broju nastupa i datih golova.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.rsssf.com/miscellaneous/dzeko-intlg.html|title=Edin Dzeko - International Goals, rsssf.com|access-date=1. 9. 2021}}&lt;/ref&gt; Ispod je tabelarni prikaz svih golova Edina Džeke za seniorsku reprezentaciju Bosne i Hercegovine počevši od juna 2007. i njegovog debija za seniorski tim:

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center; font-size:85%;&quot; width=&quot;100%&quot;
|-
! width=&quot;3%&quot; | #
! width=&quot;15%&quot; | Datum
! width=&quot;25%&quot; | Lokacija
! width=&quot;20%&quot; | Protivnik
! width=&quot;5%&quot; | Gol
! width=&quot;5%&quot; | Rezultat
! width=&quot;27%&quot; | Takmičenje
|-
| 1. || 2. juni 2007. || align=&quot;left&quot; | [[Stadion &quot;Asim Ferhatović Hase&quot;|Koševo]], [[Sarajevo]] || align=&quot;left&quot; | {{NOG|TUR}} || '''2'''–2 || 3–2 || [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2008.|Kvalifikacije za EP 2008]].
|-
| 2.
| rowspan=&quot;2&quot; | 10. septembar 2008. || rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;left&quot; | [[Stadion &quot;Bilino polje&quot;|Bilino polje]], [[Zenica]] || rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;left&quot; | {{NOG|EST}} || '''5'''–0 || rowspan=&quot;2&quot; | 7–0 || rowspan=&quot;2&quot; | [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2010.|Kvalifikacije za SP 2010]].
|-
| 3. || '''6'''–0
|-
| 4. || 11. oktobar 2008. || align=&quot;left&quot; | [[Stadion BJK İnönü]], [[Istanbul]] || align=&quot;left&quot; | {{NOG|TUR}} || '''1'''–0 || 1–2 || Kvalifikacije za SP 2010.
|-
| 5. || 15. oktobar 2008. || align=&quot;left&quot; | [[Stadion &quot;Bilino polje&quot;|Bilino polje]], Zenica || align=&quot;left&quot; | {{NOG|ARM}} || '''2'''–0 || 4–1 || Kvalifikacije za SP 2010.
|-
| 6. || 20. novembar 2008. || align=&quot;left&quot; | [[Ljudski vrt]], [[Maribor]] || align=&quot;left&quot; | {{NOG|SLO}} || '''3'''–1 || 4–3 || Prijateljska
|-
| 7. || 28. mart 2009. || align=&quot;left&quot; | [[Stadion Fenix]], [[Genk]] || align=&quot;left&quot; rowspan=&quot;3&quot;| {{NOG|BEL}} || '''1'''–0 || 4–2 || Kvalifikacije za SP 2010.
|-
| 8. || rowspan=&quot;2&quot; | 1. april 2009. || rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;left&quot; | [[Stadion &quot;Bilino polje&quot;|Bilino polje]], Zenica || '''1'''–0 || rowspan=&quot;2&quot; | 2–1 || rowspan=&quot;2&quot; | Kvalifikacije za SP 2010.
|-
| 9. || '''2'''–0
|-
| 10. || 6. juni 2009. || align=&quot;left&quot; |[[Stade Pierre de Coubertin (Cannes)|Stade Pierre de Coubertin]], [[Cannes]] || align=&quot;left&quot; | {{NOG|OMA}} || '''1'''–0 || 2–1 || Prijateljska
|-
| 11. || rowspan=&quot;2&quot; | 12. august 2009. || rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;left&quot; | [[Stadion &quot;Asim Ferhatović Hase&quot;|Koševo]], Sarajevo || rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;left&quot; | {{NOG|IRN}} || '''1'''–0 || rowspan=&quot;2&quot; | 2–3 || rowspan=&quot;2&quot; | Prijateljska
|-
| 12. || '''2'''–0
|-
| 13. || 10. oktobar 2009. || align=&quot;left&quot; | [[A. Le Coq Arena]], [[Tallinn]] || align=&quot;left&quot; | {{NOG|EST}} || '''1'''–0 || 2–0 || Kvalifikacije za SP 2010.
|-
| 14. || 14. oktobar 2009. || align=&quot;left&quot; | Bilino polje, Zenica || align=&quot;left&quot; | {{NOG|ŠPA}} || '''1'''–5 || 2–5 || Kvalifikacije za SP 2010.
|-
| 15. || 3. juni 2010. || align=&quot;left&quot; | [[Commerzbank-Arena]], [[Frankfurt na Majni|Frankfurt]]|| align=&quot;left&quot; | {{NOG|NJE}} || '''1'''–0 || 1–3 || Prijateljska
|-
| 16. || 3. septembar 2010. || align=&quot;left&quot; |[[Stade Josy Barthel]], [[N6 road (Luxembourg)|Route d'Arlon]] || align=&quot;left&quot; | {{NOG|LUX}} || '''3'''–0 || 3–0 || [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2012.|Kvalifikacije za EP 2012]].
|-
| 17. || 17. novembar 2010. || align=&quot;left&quot; |[[Štadión Pasienky]], [[Bratislava]] || align=&quot;left&quot; | {{NOG|SLK}} || '''3'''–1 || 3–2 || Prijateljska
|-
| 18. || 26. mart 2011. || align=&quot;left&quot; | [[Stadion &quot;Bilino polje&quot;|Bilino polje]], Zenica || align=&quot;left&quot; | {{NOG|RUM}} || '''2'''–1 || 2–1 || Kvalifikacije za EP 2012.
|-
| 19. || 7. oktobar 2011. || align=&quot;left&quot; | [[Stadion &quot;Bilino polje&quot;|Bilino polje]], Zenica || align=&quot;left&quot; | {{NOG|LUX}} || '''1'''–0 || 5–0 || Kvalifikacije za EP 2012.
|-
| 20. || 11. oktobar 2011. || align=&quot;left&quot; | [[Stade de France]], [[Pariz]] || align=&quot;left&quot; | {{NOG|FRA}} || '''1'''–0 || 1–1 || Kvalifikacije za EP 2012.
|-
| 21. || 1. juni 2012. || align=&quot;left&quot; | [[Soldier Field]], [[Chicago]]  || align=&quot;left&quot; | {{NOG|MEX}} || '''1'''–1 || 1–2 || Prijateljska
|-
| 22. || rowspan=&quot;3&quot; | 7. septembar 2012. || rowspan=&quot;3&quot; align=&quot;left&quot; | [[Stadion Rheinpark|Rheinpark]], [[Vaduz]] || rowspan=&quot;3&quot; align=&quot;left&quot; | {{NOG|LIH}} || '''5'''–0 || rowspan=&quot;3&quot; | 8–1 || rowspan=&quot;3&quot; | [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014.|Kvalifikacije za SP 2014]].
|-
| 23. || '''6'''–1
|-
| 24. || '''7'''–1
|-
| 25. || 11. septembar 2012. || align=&quot;left&quot; | [[Stadion &quot;Bilino polje&quot;|Bilino polje]], Zenica || align=&quot;left&quot; | {{NOG|LAT}} || '''4'''–1 || 4–1 || Kvalifikacije za SP 2014.
|-
| 26. || 16. oktobar 2012. || align=&quot;left&quot; | [[Stadion &quot;Bilino polje&quot;|Bilino polje]], Zenica || align=&quot;left&quot; | {{NOG|LIT}} || '''3'''–0 || 3–0 || Kvalifikacije za SP 2014.
|-
| 27. || rowspan=&quot;2&quot; | 22. mart 2013. || rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;left&quot; | [[Stadion &quot;Bilino polje&quot;|Bilino polje]], Zenica || rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;left&quot; | {{NOG|GRČ}} || '''1'''–0 || rowspan=&quot;2&quot; | 3–1 || rowspan=&quot;2&quot; | Kvalifikacije za SP 2014.
|-
| 28. || '''3'''–0
|-
| 29. || 7. juni 2013. || align=&quot;left&quot; | [[Stadion Skonto]], [[Riga]] || align=&quot;left&quot; | {{NOG|LAT}} || '''5'''–0 || 5–0 || Kvalifikacije za SP 2014.
|-
| 30. || rowspan=&quot;2&quot; | 14. august 2013. || rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;left&quot; |[[Stadion &quot;Asim Ferhatović Hase&quot;|Koševo]], [[Sarajevo]] || rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;left&quot; |{{NOG|SAD}} || '''1'''–0 || rowspan=&quot;2&quot; |3–4 || rowspan=&quot;2&quot; | Prijateljska
|-
| 31. || '''3'''–4
|-
| 32. || rowspan=&quot;2&quot; | 11. oktobar 2013. || rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;left&quot; |[[Stadion &quot;Bilino polje&quot;|Bilino polje]], Zenica || rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;left&quot; |{{NOG|LIH}} || '''1'''–0 || rowspan=&quot;2&quot; |4–1 || rowspan=&quot;2&quot; | Kvalifikacije za SP 2014.
|-
| 33. || '''4'''–0
|-
| 34. || rowspan=&quot;2&quot; | 31. maj 2014. || rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;left&quot; |[[Edward Jones Dome]], [[Saint Louis|St. Louis]]|| rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;left&quot; |{{NOG|OBS}} || '''1'''–0 || rowspan=&quot;2&quot; |2–1 || rowspan=&quot;2&quot; | Prijateljska
|-
| 35. || '''2'''–0
|-
| 36. || 25. juni 2014. || align=&quot;left&quot; | Arena Fonte Nova, Salvador, Bahia || align=&quot;left&quot; | {{NOG|IRN}} || '''1'''–0 || 3–1 || [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014.|SP 2014]].
|-
| 37. || 4. septembar 2014. || align=&quot;left&quot; | [[Gradski stadion Tušanj|Tušanj]], [[Tuzla]] || align=&quot;left&quot; | {{NOG|LIH}} || '''3'''–0 || 3–0 || Prijateljska
|-
| 38. || 13. oktobar 2014. || align=&quot;left&quot; | [[Stadion &quot;Bilino polje&quot;|Bilino polje]], [[Zenica]] || align=&quot;left&quot; | {{NOG|BEL}} || '''1'''–0 || 1–1 || [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2016.|Kvalifikacije za EP 2016]].
|-
| 39. || rowspan=&quot;3&quot; | 28. mart 2015. || rowspan=&quot;3&quot; align=&quot;left&quot; | [[Nacionalni stadion (Andora)|Estadi Nacional]], [[Andorra la Vella]] || rowspan=&quot;3&quot; align=&quot;left&quot; | {{NOG|AND}} || '''1'''–0 || rowspan=&quot;3&quot; | 3–0 || rowspan=&quot;3&quot; | Kvalifikacije za EP 2016.
|-
| 40. || '''2'''–0
|-
| 41. || '''3'''–0
|-
| 42. || 12. juni 2015. || align=&quot;left&quot; | [[Stadion &quot;Bilino polje&quot;|Bilino polje]], [[Zenica]] || align=&quot;left&quot; | {{NOG|IZR}} || '''1'''–1 || 3–1 || Kvalifikacije za EP 2016.
|-
| 43. || 3. septembar 2015. || align=&quot;left&quot; | [[Stadion kralja Baudouina]], [[Bruxelles]] || align=&quot;left&quot; | {{NOG|BEL}} || '''1'''–0 || 1–3 || Kvalifikacije za EP 2016.
|-
| 44. || 6. septembar 2015. || align=&quot;left&quot; | [[Stadion &quot;Bilino polje&quot;|Bilino polje]], [[Zenica]] || align=&quot;left&quot; | {{NOG|AND}} || '''2'''–0 || 3–0 || Kvalifikacije za EP 2016.
|-
| 45. || 13. novembar 2015. || align=&quot;left&quot; | [[Stadion &quot;Bilino polje&quot;|Bilino polje]], [[Zenica]] || align=&quot;left&quot; | {{NOG|IRS}} || '''1'''–1 || 1–1 || Kvalifikacije za EP 2016.
|-
| 46. || 29. mart 2016. || align=&quot;left&quot; | [[Letzigrund]], [[Zürich]] || align=&quot;left&quot; | {{NOG|ŠVI}} || '''1'''–0 || 2–0 || Prijateljska
|-
| 47. || 6. septembar 2016. || align=&quot;left&quot; | [[Stadion &quot;Bilino polje&quot;|Bilino polje]], [[Zenica]] || align=&quot;left&quot; | {{NOG|EST}} || '''2'''–0 || 5–0 || [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018.|Kvalifikacije za SP 2018]].
|-
| 48. || rowspan=&quot;2&quot; | 10. oktobar 2016. || rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;left&quot; |[[Stadion &quot;Bilino polje&quot;|Bilino polje]], [[Zenica]] || rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;left&quot; |{{NOG|KIP}} || '''1'''–0 || rowspan=&quot;2&quot; |2–0 || rowspan=&quot;2&quot; | [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018.|Kvalifikacije za SP 2018]].
|-
| 49. || '''2'''–0
|-
| 50. || 28. mart 2017. || align=&quot;left&quot; | [[Elbasan Arena]], [[Elbasan]] || align=&quot;left&quot; | {{NOG|ALB}} || '''1'''–0 || 2–1 || Prijateljska
|-
| 51. || rowspan=&quot;2&quot; | 3. septembar 2017. || rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;left&quot; |[[Estádio Algarve]], [[Faro]] || rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;left&quot; |{{NOG|GIB}} || '''1'''–0 || rowspan=&quot;2&quot; |4–0 || rowspan=&quot;2&quot; | [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018.|Kvalifikacije za SP 2018]].
|-
| 52. || '''4'''–0
|-
| 53. || 11. septembar 2018. || align=&quot;left&quot; | [[Stadion &quot;Bilino polje&quot;|Bilino polje]], [[Zenica]] || align=&quot;left&quot; | {{NOG|AUT}} || '''1'''–0 || 1–0 || [[UEFA Liga nacija 2018/2019.]]
|-
| 54. || rowspan=&quot;2&quot; | 15. oktobar 2018. || rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;left&quot; |[[Stadion Grbavica|Grbavica]], [[Sarajevo]] || rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;left&quot; |{{NOG|SJI}} || '''1'''–0 || rowspan=&quot;2&quot; |2–0 || rowspan=&quot;2&quot; | UEFA Liga nacija 2018/2019.
|-
| 55. || '''2'''–0
|-
|56.
|11. juni 2019.
|align=&quot;left&quot;|[[Stadion &quot;Juventus&quot;]], [[Torino]]
|align=&quot;left&quot;|{{ZD|Italija}} [[Nogometna reprezentacija Italije|Italija]]
|'''1'''–0
|1–2
|[[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2020 - grupa J|Kvalifikacije za EP 2020.]] 
|-
|57.
|5. septembar 2019.
|align=&quot;left&quot;|[[Stadion &quot;Bilino polje&quot;|Bilino polje]], [[Zenica]]
|align=&quot;left&quot;|{{ZD|Lihtenštajn}} [[Nogometna reprezentacija Lihtenštajna|Lihtenštajn]]
|'''3'''–0
|5–0
|Kvalifikacije za EP 2020.
|-
|58.
|8. septembar 2019.
|align=&quot;left&quot;|[[Stadion Republikanski Vazgen Sargisjan]], [[Jerevan]]
|align=&quot;left&quot;|{{ZD|Armenija}} [[Nogometna reprezentacija Armenije|Armenija]]
|'''1'''–1
|2–4
|Kvalifikacije za EP 2020.
|-
|59.
|4. septembar 2020.
|align=&quot;left&quot;|[[Stadion Artemio Franchi]], [[Firenca]]
|align=&quot;left&quot;|{{ZD|Italija}} [[Nogometna reprezentacija Italije|Italija]]
|'''1'''–0
|1–1
|[[UEFA Liga nacija 2020/2021.]]
|-
|60.
|1. septembar 2021.
|align=&quot;left&quot;|[[Stadion de la Meinau]], [[Strasbourg]]
|align=&quot;left&quot;|{{ZD|Francuska}} [[Nogometna reprezentacija Francuske|Francuska]]
|'''1'''–0
|1–1
|[[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2022.|Kvalifikacije za SP 2022]].
|-
|61.
|29. mart 2022.
|align=&quot;left&quot;|[[Stadion &quot;Bilino polje&quot;|Bilino polje]], [[Zenica]]
|align=&quot;left&quot;|{{ZD|Luksemburg}} [[Nogometna reprezentacija Luksemburga|Luksemburg]]
|'''1'''–0
|1–0
|Prijateljska
|-
| 62.
| rowspan=&quot;2&quot; | 14. juni 2022.
| rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;left&quot; |[[Stadion &quot;Bilino polje&quot;|Bilino polje]], [[Zenica]]
| rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;left&quot; |{{NOG|FIN}} || '''2'''–2
| rowspan=&quot;2&quot; |3–2
| rowspan=&quot;3&quot; | [[UEFA Liga nacija 2022/2023.]]
|-
| 63. || '''3'''–2
|-
|64.
|26. septembar 2022.
|align=&quot;left&quot;|[[Stadion Rapid-Giulești]], [[Bukurešt]]
|align=&quot;left&quot;|{{ZD|Rumunija}} [[Nogometna reprezentacija Rumunije|Rumunija]]
|'''1'''–2
|1–4
|-
|65.
|8. septembar 2023.
|align=&quot;left&quot;|[[Stadion &quot;Bilino polje&quot;|Bilino polje]], [[Zenica]]
|align=&quot;left&quot;|{{ZD|Lihtenštajn}} [[Nogometna reprezentacija Lihtenštajna|Lihtenštajn]]
|'''1'''–0
|2–1
|[[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2024 – grupa J|Kvalifikacije za EP 2024.]]
|-
|66.
|7. septembar 2024.
|align=&quot;left&quot;|[[Philips Stadion]], [[Eindhoven]]
|align=&quot;left&quot;|{{ZD|Nizozemska}} [[Nogometna reprezentacija Nizozemske|Nizozemska]]
|'''2'''–3
|2–5
| [[UEFA Liga nacija 2024/2025.]]
|-
|67.
|11. oktobar 2024.
|align=&quot;left&quot;|[[Stadion &quot;Bilino polje&quot;|Bilino polje]], [[Zenica]]
|align=&quot;left&quot;|{{ZD|Njemačka}} [[Nogometna reprezentacija Njemačke|Njemačka]]
|'''1'''–2
|1–2
| UEFA Liga nacija 2024/2025.
|-
|68.
|7. juni 2025.
| align=&quot;left&quot; |[[Stadion &quot;Bilino polje&quot;|Bilino polje]], [[Zenica]]
| align=&quot;left&quot; rowspan=&quot;3&quot;|{{NOG|SMR}}
|'''1'''–0
|1–0
| rowspan=&quot;6&quot; | [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Kvalifikacije za SP 2026.]]
|-
| 69.
| rowspan=&quot;2&quot; | 6. septembar 2025.
| rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;left&quot; |[[Stadion San Marino]], [[Serravalle]]
| '''2'''–0
| rowspan=&quot;2&quot; |6–0
|-
| 70. || '''3'''–0
|-
|71.
|9. septembar 2025.
| align=&quot;left&quot; |[[Stadion &quot;Bilino polje&quot;|Bilino polje]], [[Zenica]]
| align=&quot;left&quot; |{{NOG|Austrija}}
|'''1'''–1
|1–2
|-
|72.
|15. novembar 2025.
| align=&quot;left&quot; |[[Stadion &quot;Bilino polje&quot;|Bilino polje]], [[Zenica]]
| align=&quot;left&quot; |{{NOG|Rumunija}}
|'''1'''–1
|3–1
|-
|73.
|26. mart 2026.
| align=&quot;left&quot; |[[Stadion &quot;Cardiff City&quot;]], [[Cardiff]]
| align=&quot;left&quot; |{{NOG|Vels}}
|'''1'''–1
|1–1 &lt;br&gt; (4–2 pen.)
|}

==Uspjesi, nagrade i priznanja==
[[Datoteka:Dzeko FA Cup.jpg|desno|mini|Džeko s osvojenim peharom [[FA kup]]a]]

*Najbolji strani igrač češke lige.
*8 nominacija u timu kola u Prvoj češkoj ligi.
*Drugi najbolji strijelac češke lige.
*Proglašen za najboljeg napadača jesenjeg dijela njemačke Bundeslige (2007/2008) od strane njemačkog internet portala ''sportal.de''.
*Sa [[VfL Wolfsburg]]om u sezoni [[Nogometna Bundesliga 2008/2009.|2008/09.]] osvojio prvenstvo, postigavši 26 golova, čime je postao drugi strijelac lige. On i [[Grafite]] postigli su 54 gola u toj sezoni, čime su postali rekorderi Bundeslige.
*Izabran od njemačkih profesionalaca za najboljeg igrača Bundeslige 2009.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.handelsblatt.com/journal/fussball/dzeko-zum-besten-feldspieler-gewaehlt;2319429|title=Dzeko zum besten feldspieler gewaehlt|access-date=18. 8. 2016|archive-date=5. 6. 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20090605113353/http://www.handelsblatt.com/journal/fussball/dzeko-zum-besten-feldspieler-gewaehlt;2319429|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
*Najbolji strijelac [[DFB-Pokal]]a 2008/2009.
*Drugi strijelac kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo 2010. sa 9 golova.
*Najbolji strijelac Bundeslige sa 22 gola u sezoni 2009/10.
*Idol nacije 2009. i 2010. po izboru portala ''SportSport.ba''.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://transfermarkt.de/de/edin-dzeko/erfolge/spieler_28396.html|title=Edin Dzeko erfolge spieler|access-date=18. 8. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20130703211256/http://www.transfermarkt.de/de/edin-dzeko/erfolge/spieler_28396.html|archive-date=3. 7. 2013|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
*Osvojio [[Engleska|engleski]] [[FA kup]] s [[Manchester City FC|Manchester Cityjem]] u sezoni 2010/2011.
*&quot;Etihad igrač mjeseca&quot; – januar i august 2011.
*Igrač mjeseca engleske [[Premijer liga Engleske|Premijer lige]] – august 2011.
*Osvajač Premijer lige sa Manchester Cityjem u sezonama [[Premier League 2011/2012.|2011/12.]] i [[Premier League 2013/2014.|2013/14.]]
*Dobitnik [[Šestoaprilska nagrada Grada Sarajeva|Šestoaprilske nagrade Sarajeva]] za 2013.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.slobodnaevropa.org/archive/news/20130329/500/500.html?id=24942606|title=Džeko i Dječje SOS selo dobitnici Šestoaprilske nagrade Sarajeva|access-date=18. 8. 2016}}&lt;/ref&gt;
*Najbolji strijelac [[Serie A]] sa 29 golova u sezoni 2016/17.
*[[AS Roma|Romin]] igrač sezone [[Serie A 2017/2018.|2017/18.]] prema izboru navijača.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.asroma.com/en/news/2018/5/edin-dzeko-is-roma-s-player-of-the-season-|title=Edin Dzeko is Roma's Player of the Season!|last=|first=|date=|website=www.asroma.com|publisher=|language=en|access-date=12. 9. 2018}}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;
*Osvajač [[Italijanski kup|Coppa Italie]] sa [[FC Inter Milano|Interom]] 2022. i 2023.
*Finalista [[UEFA Liga prvaka|UEFA Lige prvaka]] sa Interom u sezoni 2022/23.
*Osvajač [[2. Bundesliga|2. Bundeslige]] sa [[FC Schalke 04|Schalkeom 04]] u sezoni 2025/26.

==Napomene==
{{Napomene}}

==Reference==
{{Refspisak|2}}

==Vanjski linkovi==
{{Commonscat|Edin Džeko}}
*{{Službeni website|http://www.edindzeko.ba/}}
*{{NFT player|pid=21523}}
*{{FIFA igrač|300409}}
*{{UEFA igrač|72048}}
*[http://www.espnfc.com/player/102337/edin-dzeko Edin Džeko] na espnfc.com
*[http://mcfc.co.uk/Teams/First-team/Strikers/Edin-Dzeko Edin Džeko] na mcfc.co.uk
*[http://www.transfermarkt.de/edin-dzeko/profil/spieler/28396 Edin Džeko] na transfermarkt.de
*[http://balkans.aljazeera.net/video/oni-pobjeduju-edin-dzeko Intervju s Edinom Džekom], serijal ''Oni pobjeđuju'', [[Al Jazeera Balkans]], 9. 5. 2013.
*[https://www.youtube.com/watch?v=UrR7m28Wf6c Razgovor s Edinom Džekom], serijal ''(Ne)uspjeh prvaka s [[Mario Stanić|Mariom Stanićem]]'', 17. 8. 2023. ([[YouTube]])

{{Navkutije
|ime        = Sastavi Bosne i Hercegovine
|naslov     = Sastavi Bosne i Hercegovine
|naslovstil = background-color:#070db5; color:#ffd700; border: solid 1px #ffff00;
|podaci1    =
{{Sastav Bosne i Hercegovine na SP 2014. u nogometu}}
{{Sastav Bosne i Hercegovine na SP 2026. u nogometu}}
}}
{{Navkutije
|ime        = Nagrade
|naslov     = Nagrade
|naslovstil = background-color:gold; color:black; border: solid 1px #000;
|podaci1    =
{{Idol nacije}}
{{Najbolji strijelci Bundeslige}}
{{Najbolji strijelci Serie A}}
{{Najbolji strijelci UEFA Evropske lige}}
{{Sportista godine Bosne i Hercegovine}}
}}
{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Džeko, Edin}}
[[Kategorija:Rođeni 1986.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Biografije, Sarajevo]]
[[Kategorija:Sportisti iz Sarajeva]]
[[Kategorija:Bivši studenti Univerziteta u Sarajevu]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački nogometaši]]
[[Kategorija:Nogometaši Željezničara]]
[[Kategorija:Nogometaši FK Teplice]]
[[Kategorija:Nogometaši FK Ústí nad Labem]]
[[Kategorija:Nogometaši VfL Wolfsburga]]
[[Kategorija:Nogometaši Manchester Cityja]]
[[Kategorija:Nogometaši Rome]]
[[Kategorija:Nogometaši Inter Milana]]
[[Kategorija:Nogometaši Fenerbahçea]]
[[Kategorija:Nogometaši Fiorentine]]
[[Kategorija:Nogometaši Schalkea]]
[[Kategorija:Igrači na Svjetskom prvenstvu u nogometu 2014.]]
[[Kategorija:Igrači na Svjetskom prvenstvu u nogometu 2026.]]
[[Kategorija:Dobitnici Šestoaprilske nagrade]]
[[Kategorija:Sportista godine Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački sportisti 21. vijeka]]</text>
      <sha1>03vu9zedso48japm7vl3nt05d83xset</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Docent</title>
    <ns>0</ns>
    <id>17976</id>
    <revision>
      <id>3922079</id>
      <parentid>3832290</parentid>
      <timestamp>2026-08-25T14:56:25Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>bosanski jezik</comment>
      <origin>3922079</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1088" sha1="h7jmrrr26syxb3eu9nr6n3i137bweyh" xml:space="preserve">'''Docent''' (lat. ''docens, docentis,'' particip prezenta od ''doceo:'' učiti, poučavati), samostalni [[Univerzitet|univerzitetski]] nastavnik; prvo u nizu nastavničkih univerzitetskih zvanja. Viša su zvanja vanredni profesor i redovni profesor. Uslov za izbor u zvanje docenta je naučni stepen (doktorat).&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=15693|title=Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje|year=2001|editor-last=Kragić|editor-first=Bruno|publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža|publication-place=Zagreb|isbn=978-953-268-038-6|access-date=26. 1. 2023}}&lt;/ref&gt;

U mnogim zemljama, s akademskim naslijeđem koje potiče iz zemalja njemačkog govornog područja, &quot;docent&quot; je akademsko imenovanje ispod profesorskog. Ova situacija je u: [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], Bugarskoj, Hrvatskoj, Crnoj Gori, Češkoj Republici, Mađarskoj, Latviji, Poljskoj, Rusiji, Srbiji, Slovačkoj, i Sloveniji.

Skraćeno se piše '''doc.'''

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Obrazovanje]]</text>
      <sha1>h7jmrrr26syxb3eu9nr6n3i137bweyh</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Wikipedia:Čaršija</title>
    <ns>4</ns>
    <id>19126</id>
    <revision>
      <id>3922148</id>
      <parentid>3921830</parentid>
      <timestamp>2026-08-26T09:09:07Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>MediaWiki message delivery</username>
        <id>64602</id>
      </contributor>
      <comment>/* CEE Technical Village Pump */ novi odlomak</comment>
      <origin>3922148</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7474" sha1="bfi60ey3iv7749u8j7ak26caowab2r0" xml:space="preserve">{{IW Čaršija}}
{{Čaršija|extra=da|1=
&lt;div style=&quot;border-spacing: 3px; background-color: #f8f9fa; color: black; margin: 0.5em 0 0.5em 1em; padding: 0.2em; float: right; clear: right; font-size: 88%; line-height: 1.5em; width: 22em; border:0;&quot;&gt;
&lt;div style=&quot;padding:10px;&quot;&gt;Čaršija se automatski [[Pomoć:Arhiviranje stranica za razgovor|arhivira]]. Starije rasprave možete naći [[/Arhive|ovdje]].&lt;/div&gt;
&lt;inputbox&gt;
bgcolor=transparent
type=fulltext
prefix=Wikipedia:Čaršija
break=yes
width=30
searchbuttonlabel=Traži
break=no
&lt;/inputbox&gt;
&lt;/div&gt;
'''Dobro došli na Wikipedijinu čaršiju!'''

Na ovoj stranici projekta Wikipedije možete porazgovarati o svim temama koje se tiču rada na Wikipediji i postaviti sva pitanja za koja smatrate da zaslužuju pažnju.
Osnovni kriterij je da postavite pitanje u jednu od tematskih podgrupa čaršije. Ako niste sigurni u koju grupu spada Vaše pitanje, onda ga postavite ovdje.

&lt;div class=&quot;hlist left&quot; style=&quot;margin-top:30px;&quot;&gt;
* {{Dugme|Postavi novi komentar|url=//bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedia:Čaršija&amp;action=edit&amp;section=new|class=mw-ui-constructive|style=background: #d33682; border: #d33682; color:white;}}
&lt;/div&gt;
}}
__NEWSECTIONLINK__

{{Korisnik:EdinBot/Arhivirati
|brojač = 31
|bez_šablona = da
|indeks = Wikipedia:Čaršija/Arhive
|zaglavlje_arhive = {{RazgovorArhiva}}
|min_tema_ostaviti = 3
|maks_starost_teme = staro(30d)
|arhiva = Wikipedia:Čaršija/Arhiva %(brojač)d
}}
{{prečica|WP:Č}}
__SADRŽAJ__

== Alat za patroliranje ==

Pozdrav ekipa {{Spomeni|KWiki}}{{Spomeni|AnToni}}{{Spomeni|Mhare}}{{Spomeni|Edinwiki}}{{Spomeni|Palapa}}{{Spomeni|Semso98}}{{Spomeni|Srđan}},

ne znam da li ste upratili da je Ivi sa hr.wikipedije razvio alat za lakše patroliranje, te da sam ga zamoio da uključi i bs.wiki što je i učinio. Alat se nalazi [https://hrwp.toolforge.org/patrol/bs ovdje] a daje pregled nepatroliranih članaka u nekoliko kategorija. 

Isti značajno olakšava pregled i nadam se da će vam dobro poslužiti. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 08:25, 5 august 2026 (CEST)

:hvala, odlično [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 20:19, 5 august 2026 (CEST)

== Američki mjesec ==
Da napravimo u oktobru maraton [[Wikipedia:Američki mjesec/2026.|Američki mjesec 2026]]? Na fr. wiki je [https://fr.wikipedia.org/wiki/Wikip%C3%A9dia:Mois_am%C3%A9ricain_Wikip%C3%A9dia/2025 oktobru].--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 18:02, 21 august 2026 (CEST)

:Može! [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 18:28, 21 august 2026 (CEST)

== Septembar ==
Da organiziramo neki maraton u septembru? Nisam ništa našao šta već ima, pa je moj prijedlog da nešto smislimo čega još nema. Da to dogovorimo za koji dan, pa da postavimo na Meti, kao naš prijedlog za septembar? Prijedloge možemo dodati ispod.--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 18:12, 21 august 2026 (CEST)

=== Male države ===
==== Za ====
* {{za}}--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 18:12, 21 august 2026 (CEST)
* {{za}} --[[User:Panasko|Panasko]], 19:30, 21 august 2026 (CEST)
* {{za}} -- &lt;span style=&quot;font-family:Segoe print; color:Maroon; text-shadow:green 0.2em 0.2em 0.4em;&quot;&gt;[[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]&lt;/span&gt; 04:23, 24 august 2026 (CEST)

==== Protiv ====

==== Komentar ====
Da odredimo površinu države ili područja: npr. [https://bs.wikipedia.org/wiki/Spisak_dr%C5%BEava_po_povr%C5%A1ini &lt;1000 km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;] (ili još manje) Po tabeli sve manje od [[Sveti Toma i Princip|Svetog Tome i Principa]]...Države poput Andore...--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 18:12, 21 august 2026 (CEST)

:Do 1000 km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; mislim da je u redu, imamo onda 50 država u opticaju, što je i više nego dosta. &lt;span style=&quot;font-family:Segoe print; color:Maroon; text-shadow:green 0.2em 0.2em 0.4em;&quot;&gt;[[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]&lt;/span&gt; 04:23, 24 august 2026 (CEST)

=== ''Prijedlog 2'' ===
==== Za ====
==== Protiv ====
==== Komentar ====

=== ''Prijedlog 3'' ===
==== Za ====
==== Protiv ====
==== Komentar ====

== Afrički mjesec ==
... je bio u maju, ali smo ga zaboravili. Da planiramo za 2027?--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 18:19, 21 august 2026 (CEST)

== CEE Technical Village Pump ==

{{int:please-translate}}

[[File:CEE Technical Village Pump.webm|300px|right|thumb|A short introduction to the CEE Technical Village Pump]]

The '''[[:m:CEE Technical Village Pump|CEE Technical Village Pump]]''' is a new space for Wikimedia contributors and communities across the CEE region to request technical help, exchange solutions, and get support from experienced contributors.

To introduce the project and give a quick overview of how it works, we’ve prepared this short video.

The page is currently available in English. We’d like to make it accessible to communities across the region in their local languages, and we’d appreciate your [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special%3ATranslate&amp;group=page-Template%3ACEE+Technical+Village+Pump+header&amp;language=en&amp;action=page&amp;filter=&amp;action_source=translate_page help translating it].

Best regards, [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 11:09, 26 august 2026 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:MHeidarzadeh-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_Hub&amp;oldid=30401522 --&gt;</text>
      <sha1>bfi60ey3iv7749u8j7ak26caowab2r0</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Računarski zvučnici</title>
    <ns>0</ns>
    <id>19568</id>
    <revision>
      <id>3922063</id>
      <parentid>3766781</parentid>
      <timestamp>2026-08-25T12:51:12Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Palapa</username>
        <id>383</id>
      </contributor>
      <origin>3922063</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1754" sha1="jllcy2vy5nrnbtvo5wg45rr9lq27b2q" xml:space="preserve">[[Datoteka:Photoforteacher.jpg|mini|250p|desno|Računarski zvučnik]]

'''Računarski''' ili '''multimedijalni zvučnici'''&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.sobast.com/news/computer-speakers-mainly-refer-to-speakers-use-48819399.html|title=Computer Speakers Mainly Refer To Speakers Used Around Computers And Other Multimedia Devices - News - Shenzhen Sobast Technology Co., Ltd.|website=www.sobast.com|language=en|access-date=2026-08-25}}&lt;/ref&gt; su vanjski zvučnici opremljeni sa muškim priključkom koji se uključuje na [[Zvučna kartica|zvučnu karticu]]. Računarski zvučnici su obični pojednostavljeni [[stereo]] sistemi bez radia i ostalih integrisanih stvari.

Zvučnici za računare se uveliko razlikuju po kvalitetu i cijeni. Zvučnici za računare koji dolaze u paketu s računarskim sistemima obično su mali, plastični i imaju osrednji kvalitet zvuka. Neki zvučnici za računare imaju funkcije ekvilizacije kao što su kontrole za bas i visoke tonove. Sofisticiraniji zvučnici za računare mogu imati subwoofer jedinicu za poboljšanje basa. Veće kućište subwoofera obično sadrži pojačala za subwoofer i lijevi i desni zvučnik.

Postoji mnogo različitih zvučnika, od najobičnijih stereo zvučnika pa sve do 7.1 [[surround sistem]]a sa naprednim opcijama.

== Glavni proizvođači ==
*[[Altec Lansing]]
*[[Bose Corporation|Bose]]
*[[Creative Labs]]
*[[Cyber Acoustics]]
*[[Dell, Inc.]]
*[[GE]]
*[[Harman Kardon]]
*[[Klipsch]]
*[[Logic3]]
*[[Logitech]]
*[[MasonWare]]
*[[Hewlett-Packard]]

== Također pogledajte ==
*[[Zvučna kartica]]
*[[Zvuk]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Normativna kontrola}}{{Hardver}}

[[Kategorija:Računarski zvučnici|Z, Računarski zvučnici]]
[[Kategorija:Američki izumi]]</text>
      <sha1>jllcy2vy5nrnbtvo5wg45rr9lq27b2q</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Organska hemija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>22310</id>
    <revision>
      <id>3922130</id>
      <parentid>3839828</parentid>
      <timestamp>2026-08-26T06:04:53Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Ziv</username>
        <id>117934</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>([[c:GR|GR]])  [[File:Frkekulé.jpg]] → [[File:Friedrich August Kekulé von Stradonitz (1890er).jpg]] [[c:COM:FR#FR2|Criterion 2]] · More precise and not just a meaningless name</comment>
      <origin>3922130</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="25412" sha1="1b3qh13u1dpvrsrl8o5l0jhg7zqpwni" xml:space="preserve">{{HemijaPortal}}
[[Datoteka:Stamps of Germany (BRD) 1964, MiNr 440.jpg|thumb|200px|Klasična geometrija molekule u organskoj hemiji - formula [[benzen]]a koju je sačinio Kekulé, prikazana na poštanskoj marki SR Njemačke iz 1964. godine]]
'''Organska hemija''' je grana [[hemija|hemije]] koja proučava [[hemijski spoj|hemijske spojeve]] zasnovane na hemijskom elementu [[ugljik]]u, uz izuzetak nekoliko [[Spisak neorganskih spojeva|neorganskih]] spojeva ugljika i oblika čistog elementarnog ugljika ([[grafit]], [[dijamant]] i drugi).

Velike mogućnosti spajanja [[atom]]a ugljika daju mu sposobnost građenja velikog broja različitih spojeva sa drugim elementima. Dok mnogi neorganski spojevi ne mijenjaju se pod uticajima temperature i katalitičkih reagensa, organske reakcije se vrlo često odvijaju pri normalnoj temperaturi (''sobnoj'', oko 20&amp;nbsp;°C) ili neznatno povišenoj temperaturi sa katalitičkim količinama reagensa. Nastanak brojnih prirodnih materija (biljnih, životinjskih pigmenata, šećera, masti, nukleinskih kiselina) kao i svih poznatih živih bića, zasnovan je na mogućnostima atoma ugljika da se veže sa drugim atomima.

Organske molekule često sadrže, osim ugljika, i druge hemijske elemente poput [[kisik]]a, [[vodik]]a, [[dušik]]a, halogene elemente i druge. Hemijska struktura i [[Funkcionalna grupa|funkcionalne grupe]] su osnova raznolikosti svake pojedinačne molekule.

U svojim radovima [[Georg Ernst Stahl]] je napisao da je hemija nauka analize i sinteze supstanci. U organskoj analitici prvo se kreće od smjese supstanci iz koje se moraju fizički odvojiti i karakterizirati pojedine supstance (odrediti im fizičke osobine poput [[talište|tačke topljenja]], [[tačka ključanja|tačke ključanja]], [[indeks prelamanja|indeksa prelamanja]] i slično). Nakon toga proučava se i određuje elementarni sastav neke supstance (elementarna analiza, [[molekulska masa]], funkcionalne grupe, [[Nuklearna magnetna rezonanca|NMR]], IR i UV spektroskopija i sl.), te se kod manje složenih spojeva može sa sigurnošću opisati struktura analiziranog organskog spoja.

U području sinteze, organski [[hemičar]]i istražuju uticaj reagensa (kiselina, baza, organskih i neorganskih spojeva) na organske spojeve i supstance, kako bi odredili i otkrili zakonitosti kako hemijski reagensi djeluju na određene funkcionalne grupe. Pomoću stečenih znanja o brojnim pravilnostima i zakonitostima, organski hemičari mogu provesti određenu pojedinačnu sintezu organskih spojeva (naprimjer šećera, peptida, prirodnih boja ili vitamina), a mogu i sintetizirati određene organske spojeve koji ne postoje u prirodi (vještački materijali, ionski izmjenjivači, lijekovi, sredstva za zaštitu biljaka, vještačka vlakna za modnu industriju i slično) što često značajno utiče na dobrobit cjelokupnog društva i civilizacije.

Razvoj organske hemije u posljednjih 150 godina je imao značajan uticaj na ljudsko zdravlje, ishranu, odjevanje kao i za razvoj brojnih dostupnih konzumnih proizvoda i roba.

== Razgraničenje od neorganske hemije ==
Uz samo nekoliko izuzetaka, organska hemija obuhvata sve spojeve u kojima se ugljik spaja sa drugim elementima i samim sobom. U nju spadaju i svi osnovni sastojci za život koji su do danas otkriveni. Prema procjenama iz 2012. godine poznato je oko 40 miliona organskih spojeva, dok je taj broj deset godina ranije iznosio tek 20 miliona.&lt;ref name=&quot;Yu-Ran Luo&quot; /&gt; Ako se tom broju dodaju stereoizomeri i slični spojevi, broj takvih spojeva možda iznosi i preko 160 milijardi. U jednoj studiji iz 2012. godine naveden je broj od 166.443.860.262 organska spoja (samo molekule do 17 atoma sastavljene iz elemenata C, N, O, S i halogenih elemenata).&lt;ref name=&quot;larsr&quot; /&gt;

Izuzeci od ugljikovih spojeva su prije svega formalno elementarni oblici ugljika ([[grafit]] i [[dijamant]]) kao i sistematski svi spojevi koji se historijski ubrajaju u neorgansku hemiju kao što su brojni halkogenidi ugljika (bez vodika), [[ugljik-monoksid]], [[ugljik-dioksid]], ugljik sulfidi, ugljična kiselina, karbonati, karbidi kao i ionski cijanidi, cijanati, tiocijanati i slični spojevi.

[[Cijanovodična kiselina]] spada u ''granično'' područje između [[neorganska hemija|neorganske]] i organske hemije. Iako se ona tradicionalno ubraja više u neorgansku hemiju, organska hemija je obuhvata kao nitril (organsku grupu spojeva) [[Mravlja kiselina|mravlje kiseline]]. Cijanid se proučava u neorganskoj hemiji, gdje se u obzir uzimaju samo njene soli, dok estri poznati pod istim nazivom kao nitrili spadaju u organsku. Također i cijanska i [[tiocijanska kiselina]] i njeni estri također spadaju u granične slučajeve. Osim ovih, cijela organometalna hemija nije konkretno svrstana niti u organsku niti u neorgansku hemiju.

Također i supstance koje na prvi pogled djeluju kao potpuno neprirodne, poput vještačkih materijala i [[nafta|nafte]] se ipak ubrajaju u organske spojeve, jer se sastoje, kao i supstance živih bića, od ugljikovih spojeva. Nafta, [[Zemni plin|zemni gas]] i [[ugalj]], kao sirovine za proizvodnju mnogobrojnih sintetičkih proizvoda, su prvenstveno organskog porijekla.

Sva živa bića sadrže organske spojeve: aminokiseline, bjelančevine, ugljikohidrate i [[Dezoksiribonukleinska kiselina|DNK]]. Područje organske hemije, koje proučava supstance i procese razmjene materija u živim bićima naziva se [[biohemija]] (a također i [[molekularna biologija]].)

== Općenito ==
Poseban položaj ugljika među elementima se sastoji iz toga da atom ugljika ima četiri valentna elektrona, iz čega dalje nastaju [[Polarnost|nepolarne veze]] sa jednim do četiri ostala atoma ugljika. Na taj način mogu nastati pravolinijski ili razgranati lanci ugljika kao i prstenaste molekule, na čije slobodne, na druge atome nespojene, elektrone atoma ugljika mogu se vezivati vodik i drugi elementi (pretežno kisik, dušik, [[sumpor]] i [[fosfor]]) što konačno može dovesti do stvaranje sve većih i većih molekula (naprimjer homopolimera i heteropolimera). Ovim se objašnjava i velika raznovrsnost organskih molekula. [[Silicij]] također ima četiri valentna elektrona te i on može graditi veliki broj spojeva, ali ni izbliza tako brojne i raznovrsne kao ugljik.

Snažaj uticaj na osobine organskih spojeva ima njihova [[molekula|molekulska]] struktura. Već osobine nekih od najjednostavnijih organskih soli kao što su [[acetat]]i snažno su oblikovane molekulskim oblikom njihovih organskih dijelova. Također postoji ogroman broj [[izomeri|izomera]]. To su spojevi koji imaju istu [[Hemijska formula|sumarnu hemijsku formulu]] (odnosno isti ukupni elementarni sastav), ali se značajno razlikuju po svojoj strukturi molekule (po strukturnoj formuli). Nasuprot njih molekule neorganskih spojeva se najčešće sastoje iz vrlo malog broja atoma, čije opće osobine daju svojstva mnogim čvrstim tijelima, kristalima i/ili [[ion]]ima. Osim njih postoje i polimeri koji ne sadrže ugljik (ili ga sadrže samo u sporednoj grupi), kao što je naprimjer [[silan]].

Strategije organske sinteze se razlikuju od sinteza u neorganskoj hemiji, jer se organske molekule uglavnom mogu graditi djelić po djelić (u nekoliko faza). Procjenjuje se da od svih hemičara u SAD i Njemačkoj ima oko 60% onih koji su odabrali organsku hemiju kao oblast proučavanja i interesovanja.

== Historija ==
[[Datoteka:Friedrich woehler.jpg|thumb|[[Friedrich Wöhler]]]]
[[Datoteka:J J Berzelius.jpg|thumb|[[Jacob Berzelius]]]]
[[Datoteka:Friedrich August Kekulé von Stradonitz (1890er).jpg|thumb|[[Friedrich August Kekulé]]]]
Mnogi prirodni organski spojevi su korišteni još u najranijem dobu ljudske civilizacije (prirodne boje [[indigo]], [[alizarin]], eterična ulja, [[etanol]] i druge). Međutim, vještačko dobijanje organskih spojeva od strane čovjeka u najstarijim historijskim izvorima nigdje nije opisano.

[[Johann Rudolph Glauber]] je u svojim radovima opisao mnogobrojne organske spojeve koje je sam načinio, međutim u to doba nisu bile razvijene metode elementarne analize, pa se samo moglo pretpostaviti koje je spojeve on tada mogao dobiti i s njima raditi. ''Duša vina'' ([[etanol]]) i [[Sirćetna kiselina|sirće]], Glauber je dobio putem frakcijske destilacije, a iz etanola dobio je [[etilhlorid]],&lt;ref name=&quot;furni&quot; /&gt; acetatnu kiselinu putem destilacije drveta&lt;ref name=&quot;furni&quot; /&gt;, [[aceton]] putem zagrijavanja [[cink acetat]]a,&lt;ref name=&quot;furni&quot; /&gt; [[akrolein]] je nastao [[destilacija|destilacijom]] ulja oraha i uljane repice,&lt;ref name=&quot;furni II&quot; /&gt; [[benzen]] iz kamenog uglja,&lt;ref name=&quot;furni II&quot; /&gt; a [[alkaloid]]e je pronašao razlaganjem dušične kiseline.&lt;ref name=&quot;operachem&quot; /&gt;

Francuski hemičar [[Nicolas Lemery]] napisao je 1675. godine prvo izdanje knjige ''Cours de Chymie''.&lt;ref name=&quot;lemery9&quot; /&gt; U tom radu on je podijelio sve supstance u tri oblasti: minerale (metali, voda, zrak, kuhinjska so, gips), biljne sastojke (šećer, skrob, smola, biljne pigmente) i životinjske sastojke (masti, bjelančevine i slično). Lemery je također razlikovao supstance iz oblasti životinja i biljaka kao organske supstance za razliku od supstanci nežive prirode koje je obuhvatala ''njegova'' oblast minerala. Već u 18. vijeku broj ''organskih supstanci'' koje su bile izolirane kao čisti spojevi iznosio je već popriličan broj. Primjeri tada otkrivenih organskih spojeva su: [[urea]] ([[Hilaire Rouelle]] 1773. godine) i mnoge kiseline kao što su mravlja kiselina (metanska kiselina) otkrivena u mravima (otkrio [[Andreas Sigismund Marggraf]] 1749. godine), [[jabučna kiselina]] iz [[jabuka]] kao i [[vinska kiselina]] dobijena iz [[kalij-bitartrat]]a (1769.), [[limunska kiselina]] (1784.), [[Glicerol|glicerin]] (1783.), [[oksalna kiselina]], urična kiselina ([[Carl Wilhelm Scheele]]) i druge.

[[Antoine Lavoisier]] je prvi kvalitativno odredio hemijske elemente sadržane u organskim spojevima: ugljik, vodik, kisik i dušik. [[Joseph Louis Gay-Lussac]] i Louis Jacques Thenard proveli su prvu elementarnu [[analiza|analizu]] radi određivanja kvantitativnog sastava elemenata u organskim spojevima. Elementarnu analizu je 1831. godine usavršio [[Justus von Liebig]].&lt;ref name=&quot;poggann&quot; /&gt; Od tada se elementarni sastav organskih spojeva mogao mnogo brže odrediti. [[Jacob Berzelius]] postavio je tezu da se organski spojevi u biljnim, životinjskim ili čovjekovom organizmu mogu stvoriti samo pomoću jedne posebne ''životne sile''. Berzelius je također predložio i zakonitost o višestrukim proporcijama, kojom je mogao određivati atomske mase i sastav organskih spojeva odnosno njihove hemijske formule koristeći načine za njihovo određivanje koje je koristio u oblasti neorganskih spojeva.&lt;ref name=&quot;gilberts&quot; /&gt; Struktura i sastav organskih spojeva oko 1820. godine još uvijek nije bio potpuno razjašnjen. Gay-Lussac je smatra da je [[etanol]] spoj iz jednog dijela etena i jednog dijela vode.

[[Datoteka:Urea Synthesis Woehler.svg|thumb|lijevo|300px|Pri zagrijavanju neorganskog spoja amonijum cijanata nastaje [[urea]], tipično organski spoj. Ovo je poznata sinteza uree koju je izveo Friedrich Wöhler, što je dovelo do velike promjene u svijetu hemije.]]

Osim toga, hemičari tog doba su vjerovali da spojevi koji imaju identičan kvalitativni i kvantitativni sastav (sumarnu formulu) elemenata u spoju (elementarnom analizom), takvi spojevi moraju biti identični po svemu. Prvu sumnju u to mišljenje izrazili su [[Justus von Liebig]] i [[Friedrich Wöhler]] 1823. godine kada su proučavali soli srebra cijanske i [[fulminska kiselina|fulminske kiseline]]. Pronašli su da se kod ovih spojeva istog hemijskog sastava radi o vrlo različitim spojevima.&lt;ref name=&quot;wallach&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;kastner&quot; /&gt;

[[Friedrich Wöhler]] je 1828. godine izveo eksperiment zagrijavanja amonijum cijanata te je tako dobio jedan potpuno drugačiji spoj, [[urea|ureu]].&lt;ref name=&quot;poggann&quot; /&gt; Početni i krajnji proizvod ove reakcije imaju potpuno istu hemijsku sumarnu formulu (izomeri), međutim imaju vrlo različite osobine: [[amonij-cijanat]] je neorganski, dok je urea organski spoj. Time je opovrgnuta hipoteza koju je Berzelius postavio, da organski spojevi mogu nastati samo djelovanjem jedne posebne ''životne sile''.

[[Hermann Kolbe]] je 1859. godine postavio tezu da su svi organski spojevi zapravo izvedenice (''potomci'') iz neorganskih spojeva, naročito iz [[ugljik-dioksid]]a. Navodio je primjere kao što su zamjena jedne hidroksi grupe alkil ostatkom ili vodikom daje ugljične kiseline, dok zamjena dvije hidroksi grupe sa alkil grupama ili vodikom daje aldehide i ketone.&lt;ref name=&quot;annchem&quot; /&gt;

Kolbe je također upotrijebio riječ ''[[sinteza]]'' u kontekstu vještačkog dobijanja organskih prirodnih supstanci. Vrlo brzo nakon njega, hemičari su mogli pomoću vlastitih istraživanja sintetizirati nove, dotad nepoznate, organske molekule.

Analogijom sa pozitivnim i negativnim ionima u [[neorganska hemija|neorganskoj hemiji]], Berzelius je prepostavljao postojanje takozvanih ''radikala'' u organskoj hemiji. Na toj pretpostavci zasnovao je svoju ''teoriju radikala''. Po njoj, dio radikala unutar organske molekule bi trebao imati pozitivni naboj, dok bi ostali dio molekule trebao imati negativni. Nekoliko godina kasnije, [[Jean Baptiste Dumas]], [[Auguste Laurent]], [[Charles Frédéric Gerhardt|Charles Gerhardt]] i [[Justus von Liebig]] istraživali su reakciju supstitucije kod organskih spojeva. Atome vodika sadržane u organskim spojevima zamijenili su atomima halogenih elemenata. To je bio dokaz da stara ''teorija radikala'' koju je postavio Berzelius, da se u organskoj molekuli zajedno nalaze pozitivno i negativno nabijeni radikalni djelići, morala odbaciti kao netačna. Nedugo zatim, hemičari [[August Wilhelm von Hofmann]], [[Hermann Kolbe]], [[Edward Frankland]], [[Stanislao Cannizzaro]] i drugi postavili su druge temelje o sastavu organskih spojeva. Tako je [[Friedrich August Kekulé]] 1857. godine objavio svoj rad ''„Über die s.&amp;nbsp;g. gepaarten Verbindungen und die Theorie der mehratomigen Radikale“'' (bos. ''O takozvanim uparenim spojevima i teoriji višeatomnih radikala'') u Liebigovom naučnom žurnalu ''Annalen der Chemie'' (bos. ''Anali hemije'') (vol. 104, br. 2, str. 129 ff.), koji je predstavljao polaznu tačku razvoja organske strukturne hemije. U tom radu je po prvi put ugljik opisan kao [[Valencija (hemija)|četverovalentni]] element.

[[Adolf von Baeyer]], [[Hermann Emil Fischer]] i August Wilhelm von Hofmann proučavali su sinteze boja, šećera, peptida i alkaloida. Veći dio radnog vremena hemičari tog doba provodili su u pokušajima izoliranja čistih supstanci. Dokazivanje identiteta pojedinog organskog spoja vršeno je putem mjerenja njegovih [[talište|tačaka topljenja]] i [[tačka ključanja|ključanja]], [[rastvorljivost]]i, [[gustoća|gustoće]], [[miris]]a, [[boja|boje]] i [[indeks prelamanja|indeksa prelamanja]].

Posebno važna sirovina za organsku hemiju bio je [[ugalj]]. Zalet u razvoju organske hemije započeo je proučavanjem otpadnih proizvoda nastalih pri proizvodnji [[ugljeni gas|ugljenog gasa]], koji se u to doba masovno koristio. Njemački hemičar [[Friedlieb Ferdinand Runge]] (1795–1867) je u [[katran]]u iz kamenog uglja otkrio spojeve kao što su [[fenol]] i [[anilin]]. Von Hofmannov učenik, [[William Henry Perkin]] je 1856. godine otkrio prvu sintetičku boju, ''mauvein'' (anilinsku boju). Von Hofmann i Emanuel Verguin su u industriju boja uveli i fuksin, a [[Johann Peter Grieß]] otkrio je diazo-boje. Sve do danas, pa i u budućnosti, organska hemija sve više dobija na privrednom i industrijskom značaju.

== Osnove organske sinteze u školama i fakultetima ==
Organska hemija je grana hemijske nauke, čije osnove su u 19. vijeku bile dostupne samo malom broju stanovništva. Postepenom reformom [[obrazovanje|obrazovanja]] u svijetu u 20. vijeku, gotovo svi studenti i učenici su dobili mogućnost da usvoje osnovno znanje o organskoj hemiji. Nastava i podučavanje iz hemije omogućava učenicima da aktivno učestvuju u mnogim sferama života i daje im mogućnost da razumiju klasifikaciju i odnose kod pitanja i problema koji su relevantni za hemiju. Današnja opća kultura života zahtijeva od političara, pravnika, ekonomista, informatičara i mašinskih inženjera da razumiju osnovne principe i imaju znanje o organskoj hemiji, kako bi bolje načinili njeno povezivanje sa svojim oblastima rada i djelovanja. Umno bogatstvo hemičara i istraživača iz ove oblasti u hemijskoj industriji omogućilo je industrijskim zemljama zgrtanje ogromnog bogatstva koje se svakodnevno uvećava uz velike prinose. Stranim investicijama i povezivanjem proizvođača sirovina, društveno bogatstvo se može još i više povećati.

Kao osnova većine prirodnih nauka služi [[eksperiment]]. Da bi se neki eksperiment uspješno proveo, prvo se treba dobro isplanirati. Hemičari obično prvo konsultiraju stručnu hemijsku literaturu da pronađu da li je sličan eksperiment već izveden od strane drugih hemičara, kako bi se izbjegao bespotreban rad i ponavljanje. Za svaki hemijski eksperiment, po pravilu, koriste se izuzetno čisti spojevi i supstance, kako bi se dobili nedvosmisleni rezultati. Kod reakcija između spojeva i supstanci od odlučujućeg značaja može biti da li pri nekoj reakciji dodan rastvarač koji se ne mijenja tokom reakcije ili ne. Naprimjer, dodavanjem nekog drugog rastvarača može dovesti do promijenjenog toka reakcije i sasvim drugačijih rezultata.

== Grupe spojeva u organskoj hemiji ==
Postoje dvije vrste i mogućnosti sistematske podjele pojedinih supstanci u organskoj hemiji u grupe:

=== Podjela po funkcionalnoj grupi ===
* [[Ugljikovodik|Ugljikovodici]] bez [[funkcionalna grupa|funkcionalnih grupa]] čine sirovine za cjelokupnu organsku hemiju i osnova su njene nomenklature.
* [[Halogeni ugljikovodici]] su ugljikovodici kod kojih je najmanje jedan atom [[vodik]]a zamijenjen nekim atomom halogenih elemenata: [[fluor]]om, [[hlor]]om, [[brom]]om ili [[jod]]om.
* Spojevi kisika i hidoksi spojevi
** [[Alkohol]]i
** [[Aldehid]]i
** [[Ester|Estri]]
** [[Eter|Etri]]
** [[Keton]]i
** [[Karboksilna kiselina|Karboksilne kiseline]]
* Spojevi [[dušik]]a
** [[Amin (hemija)|Amini]]
** [[Amid]]i
** [[Diazonij soli]]
** [[Nitro spojevi]], kao što je [[Trinitrotoluol|TNT]]
** [[Nitril]]i
* Spojevi [[sumpor]]a
** [[Alkantiol]]i
** [[Sulfid]]i
** [[Disulfid]]i
** [[Ester sumporne kiseline|Estri sumporne kiseline]]
** [[Sulfon]]i
** [[Sulfoksid]]i
** [[Tionamid]]i
** [[Tioester|Tiolestri]]
** [[Tiokiseline]]
* Spojevi [[fosfor]]a
** [[Ester fosforne kiseline|Estri fosforne kiseline]]
** [[Fosfin]]i, kao što je [[trifenilfosfin]]
* [[Organometalna hemija|Organometalni spojevi]], kao što je [[ferocen]]

=== Podjela po ugljikovom lancu ===
* [[Alifatski ugljikovodici]] (alifati)
** aciklični ugljikovodici
*** zasićeni ([[alkani]])
*** nezasićeni ([[alken]]i i [[alkini]])
** [[Ciklični spojevi|ciklični]] ugljikovodici
* [[Aromatski ugljikovodici]] (aromati)
** jednostavni aromati
** kondenzirani aromati
* [[Heterociklični spojevi]]
* [[Biohemija|Biohemijski spojevi]] ([[alkaloidi]], [[aminokiselina|aminokiseline]], [[ugljikohidrati]], [[bjelančevine]], [[steroidi]], [[terpen]]i, [[vitamini]])

== Reakcije ==
Reakcije u organskoj hemiji se općenito mogu podijeliti na sljedeće osnovne vrste:

* [[Supstitucije radikala]] (S&lt;sub&gt;R&lt;/sub&gt;)
* [[Nukleofilne supstitucije]] (S&lt;sub&gt;N&lt;/sub&gt;):
** Nukleofilne alifatske supstitucije
** [[Nukleofilne aromatske supstitucije]]
* [[Elektrofilne supstitucije]] (S&lt;sub&gt;E&lt;/sub&gt;):
** Elektrofilne alifatske supstitucije
** [[Elektrofilne aromatske supstitucije]]
* Eliminiranje
* [[Nukleofilne adicije]] (A&lt;sub&gt;N&lt;/sub&gt;)
* [[Elektrofile adicije]] (A&lt;sub&gt;E&lt;/sub&gt;)
* [[Adicije radikala]] (A&lt;sub&gt;R&lt;/sub&gt;)
* [[Periciklične reakcije]]
* Reakcije pregrupiranja (sve one koje ne spadaju u neku od navedenih vrsta)
* [[Redoks reakcija|Oksidacija i redukcija]]

Osim ovih, brojne reakcije su dobili ime po naučnicima koji su ih otkrili ili razvili.

== Organska analitička hemija ==
Organska analitička hemija se bavi proučavanjem organskih spojeva, a naročito:
* identificiranjem spojeva (dokazivanjem);
* dokazivanjem prisustva ili odsustva nečistoća u određenoj supstanci (određivanje čistoće);
* određivanjem učešća pojedinih spojeva ili supstanci u nekog smjesi;
* objašnjavanjem molekulske strukture neke supstance.

Za dokazivanje i određivanje čistoće uzorka ([[kvalitativna analiza]]) postoje mnogobrojne metode među kojima su klasične nashemične reakcije taloženja i bojenja, biohemijske imunassay metode i brojne [[hromatografija|hromatografske metode]].

Određivanje količinskog učešća spojeva u smjesti ([[kvantitativna analiza]]) je moguća putem nashemičnih titracija sa različitim krajnjim pokazateljima, te putem biohemijskog imunassay postupka kao i putem brojnih hromatografskih i [[spektroskopija|spektroskopskih]] metoda, od kojih su mnoge iskorištene i za istraživanje strukture molekula. Među njima poznate su infracrvena spektroskopija (IR), nuklearna magnetna rezonansa (NMR), ramanska spektroskopija, [[Ultravioletna-vidljiva spektroskopija|ultraljubičasta spektroskopija]] i druge. Za istraživanje molekularne strukture pored karakterističnih hemijskih reakcija koriste se i [[masena spektroskopija]] (MS) i analiza [[Rendgensko zračenje|rendgenskom]] refrakcijom.

== Reference ==
{{Refspisak|2|refs=
&lt;ref name=&quot;Yu-Ran Luo&quot;&gt;{{Cite book|author=Yu-Ran Luo|title=Handbook of Bond Dissociation Energies in Organic Compounds|publisher=CRC Press|year=2002|page=1|isbn=9781420039863}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;larsr&quot;&gt;Lars Ruddigkeit, Ruud van Deursen, Lorenz C. Blum, Jean-Louis Reymond (2012): ''Enumeration of 166 Billion Organic Small Molecules in the Chemical Universe Database GDB-17'', J. Chem. Inf. Model., 2012, 52 (11), str. 2864–2875 {{doi|10.1021/ci300415d}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;furni&quot;&gt;''[https://archive.org/stream/furninoviphiloso00glau#page/n65/mode/2up Furni Novi Philosophici I]'', Amsterdam 1648–1650.&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;furni II&quot;&gt;''Furni Novi Philosophici II'', Amsterdam 1648–1650.&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;operachem&quot;&gt;''[http://nbn-resolving.de/urn:nbn:de:hbz:061:2-26365-p0078-3 Opera Chymica I]'', 50.&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;lemery9&quot;&gt;[https://archive.org/stream/coursdechymieco00lmgoog#page/n21/mode/2up Cours de chymie contenant la maniere de faire les operations qui font en], 9. izdanje iz 1695.&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;poggann&quot;&gt;Poggendorff [http://books.google.ba/books?id=fCUAAAAAMAAJ&amp;printsec=frontcover Annalen. 31] (1831), J.A. Barth., 1–43.&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;gilberts&quot;&gt;Gilberts ''[http://books.google.ba/books?id=KAUAAAAAMAAJ&amp;source=gbs_navlinks_s Annalen der Physik]'' (1812) vol. '''40''', str. 247.&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;wallach&quot;&gt;O. Wallach (ur.): ''[http://www.chemieunterricht.de/dc2/tip/brief.htm Briefwechsel zwischen J. Berzelius und F. Wöhler]''; Sändig Reprint Verlag, Hans R. Wohlwend, Vaduz/Liechtenstein 1984.&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;kastner&quot;&gt;Karl Wilhelm Gottlob Kastner (1825): ''[http://books.google.ba/books?id=gKI8AAAAYAAJ&amp;printsec=frontcover Archiv für Chemie und Meteorologie]'', Johann Leonhard Schrag, vol. 6, str. 146.&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;annchem&quot;&gt;Ann. Chem. '''113''', 293.&lt;/ref&gt;
}}

== Literatura ==
* Carl Schorlemmer: ''Ursprung und Entwicklung der organischen Chemie'', Akademische Verlagsgesellschaft Geest &amp; Portig, Leipzig, 1984.
* {{Cite book|author=H. Hart, L.E. Craine, D. J. Hart, C. M. Hadad, N. Kindler|title=Organische Chemie|edition=3|publisher=Wiley-VCH|location=Weinheim|year=2007|isbn=978-3-527-31801-8}}
* {{Cite book|author=Kurt Peter C. Vollhardt; N.E. Schore|title=Organische Chemie|edition=4|publisher=Wiley-VCH|location=Weinheim|year=2005|isbn=978-3-527-31380-8}}
* Heinz A. Staab: ''Hundert Jahre organische Strukturchemie.'' Angewandte Chemie 70(2), str. 37–41 (1958), {{doi|10.1002/ange.19580700202}}
* {{Cite book|author=Joachim Buddrus|title=Grundlagen der Organischen Chemie|publisher=Walter de Gruyter|location=Berlin – New York|edition=3|year=2003|isbn=978-3-11-014683-7}}
* {{Cite book|author=Hartmut Laatsch|title=Die Technik der organischen Trennungsanalyse|publisher=Georg Thieme Verlag|location=Stuttgart/New York|year=1988|isbn=3-13-722801-8}}
* {{Cite book|author=dtv-atlas Chemie (Hans Breuer)|title=Band 2: Organische Chemie und Kunststoffe|url=https://archive.org/details/organischechemie0002breu|edition=9|year=2006|publisher=Deutscher Taschenbuch Verlag|isbn=3-423-03218-9}}
* {{Cite book|author=R. L. Shriner, R. C. Fuson, D. Y. Curtin, T. C. Morrill|title=The Systematic Identification of Organic Compounds – a laboratory manual|edition=6|publisher=John Wiley &amp; Sons|location=New York/Chichester/Brisbane/Toronto|year=1980|isbn=0-471-78874-0|url=https://archive.org/details/systematicidenti00shri}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Organic chemistry}}
* [https://www.organische-chemie.ch/ Portal organske hemije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180811211216/https://www.organische-chemie.ch/ |date=11. 8. 2018 }} {{Simboli jezika|de|njemački}}
* [https://web.archive.org/web/20150316232647/http://www.organicworldwide.net/ Organicworldwide] {{Simboli jezika|en|engleski}}

{{Granehemije}}{{Organometali}}

[[Kategorija:Organska hemija]]
[[Kategorija:Hemija]]
[[Kategorija:Organski spojevi]]</text>
      <sha1>1b3qh13u1dpvrsrl8o5l0jhg7zqpwni</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Turkish Airlines</title>
    <ns>0</ns>
    <id>22903</id>
    <revision>
      <id>3922065</id>
      <parentid>3850500</parentid>
      <timestamp>2026-08-25T12:55:32Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3922065</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9377" sha1="a5ah1o42ow2thaazi3kk8sfr2l9n01a" xml:space="preserve">{{Infokutija aviokompanija 
|kompanija=Turkish Airlines
|znak=Turkish_Airlines_logo_2019_compact.svg
|znak_size=250px
|IATA=TK
|ICAO=THY
|callsign=Turkish
|osnovana=[[1933]]
|sjedište=[[Istanbul]], [[Turska]]
|glavne_ličnosti=Temel Kotil (Predsjednik)
|prekinuta=
|alijansa=[[Star Alliance]]
|flota=304
|destinacije=280
|preduzeće=[[Istanbul]]
|web_stranica=http://www.turkishairlines.com
}}
[[Datoteka:TurkishAirlinesHQIstanbul.jpg|mini|Turkish Airlines Building]]
'''Turkish Airlines''' ({{Jez-tr|Türk Hava Yolları}}) jest glavna [[turska]] aviokompanija sa sjedištem u [[Istanbul]]u. Glavno sjedište kompanije je na ''[[Međunarodni aerodrom Ataturk Istanbul|Međunarodnom aerodromu Ataturk]]'' u [[Istanbul]]u. Ostala sjedišta su na međunarodnim aerodromima ''[[Međunarodni aerodrom Esenboğa|Esenboğa (ESB)]]'' u [[Ankara|Ankari]] i ''[[Međunarodni aerodrom Sabiha Gökçen|Sabiha Gökçen (SAW)]]'' u [[Istanbul]]u.

== Historija ==

=== Počeci ===
Turkish Airlines je osnovan kao ''Turska državna aviokompanija'' ({{Jez-tr|Devlet Hava Yolları}}),&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.timetableimages.com/ttimages/tk5510ai.htm|title=DHY timetable October 15, 1955|website=www.timetableimages.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20191015132338/https://www.timetableimages.com/ttimages/tk5510ai.htm|archive-date=15. 10. 2019|url-status=live|access-date=16. 10. 2019}}&lt;/ref&gt; kao odjel u Ministarstvu odbrane Republike Turske.&lt;ref name=&quot;History5&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.turkishairlines.com/en-int/corporate/history|title=Turkish Airlines – History|date=17. 2. 1977|website=Turkishairlines.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20160521132550/http://www.turkishairlines.com/en-int/corporate/history|archive-date=21. 5. 2016|url-status=dead|access-date=23. 5. 2016}}&lt;/ref&gt; Početna flota sastojala se iz dva aviona ''Curtiss Kingbird'', dva aviona Junkers F 13 i jednog aviona Tupolev ANT-9.&lt;ref name=&quot;History5&quot;/&gt; Aviokompanija se 1935. prebacila u Ministarstvo javnih radova te se naknadno preimenovalo u ''Generalni direktorat državnih aviokompanija''. Tri godine kasnije, postaje dijelom Ministarstva saobraćaja.&lt;ref name=&quot;History of Turkish Airlines&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.seatmaestro.com/airlines-seating-maps/turkish-airlines/history.html|title=History of Turkish Airlines|work=Seatmaestro|access-date=24. 4. 2015}}&lt;/ref&gt;

=== Poslijeratni period ===
Nekoliko aviona (Douglas DC-3 i Douglas C-47) uvedeno je postepeno tokom 1945. godine. Aviokompanija je počekla međunarodne letove na relaciji Ankara - Istanbul - Atina 1947. godine.&lt;ref name=&quot;History5&quot;/&gt;

Na listu destinacija dodani su i Nikozija, Bejrut i Kairo, ali su i dalje domaće usluge bile prioritet do ranih 1960tih.&lt;ref name=&quot;Turkish Airlines Inc.6&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.fundinguniverse.com/company-histories/Turkish-Airlines-Inc-Tuuml;rk-Hava-Yollari-AO-Company-History.html|title=History of Turkish Airlines Inc. (Türk Hava Yollari A.O.)|website=FundingUniverse.com|access-date=24. 4. 2015}}&lt;/ref&gt;

Turska vlada je 1956. godine reorganizovala kompaniju preimenujući je u Turk Hava Yollari AO.&lt;ref name=&quot;History5&quot;/&gt; Kapitalizovana je na 60 miliona turskih lira. Ubrzo nakon toga, aviokompanija se pridružuje Međunarodnom udruženju aviotransporta (IATA). Nakon što je British Overseas Airways Corporation (BOAC) stekao 6,5% dionica, počinje pružati tehničku podršku koja traje oko 20 godina.&lt;ref name=&quot;Turkish Airlines Inc.6&quot;/&gt;

Novi avioni su krajem 1950tih i početkom 1960tih dodani u flotu, poput Vickers Viscounts, Fokker F27 i Douglas DC-3. Uveden je i prvi mlazni avion, McDonnel Douglas DC-9, 1967. godine, a 1971. godine dodana su tri Boeinga 707. Ostali avioni iz tog perioda su McDonnel Douglas DC-10 i Fokker F28, koji su u upotrebi od 1972. odnosno 1973. godine, respektivno.&lt;ref name=&quot;History5&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Turkish Airlines Inc.6&quot;/&gt;

=== 1980-e i 1990-e ===
Kompanija je imala nekoliko problema u 1980-im i 1990-im. U odnosu na konkurenciju, bilo je više kašnjenja letova, gdje 47% nije startovalo na vrijeme.{{Sfn|Şekerli|2021|p=863}} Bilo je nekoliko otmica kao i sedam nesreća između 1974. i 1983. godine. Najteža nesreća je bila na letu 981, kada je greška u dizajnu aviona dovela do otkidanja neispravnih teretnih vrata u letu u blizini Ermenonvila u [[Francuska|Francuskoj]], u kojoj je poginulo 346 osoba.

Nova vlada je počela modernizaciju kompanije 1983. Sigurnost je povećana, kao i smanjenje kašnjenja letova.&lt;ref name=&quot;Turkish Airlines Inc.6&quot;/&gt; Izgrađen je savremeni tehnički centar na aerodromu Ataturk 1984. godine. Aviokompanija je bila sposobna servisirati različite tipove aviona. Tehničko osoblje je činilo 25% kompanije, od ukupno 6000 zaposlenih. Iste godine, kapital kompanije je podignut na 60 milijardi turskih lira jer je svrtan u ekonomsko preduzeće. Tri godine kasnije, kapital se podigao na 150 milijardi lira.

Sredinom 80-ih, THY je imao flotu od 30 aviona. Prevozio je oko 3 miliona putnika godišnje na 16 domaćih destinacija i 30 međunarodnih. Uveden je i Airbus A310 1985. godine, te je dodat i let za [[Singapur]] 1986. godine. Naredne godine, omogućena je i ruta preko Brisela do New Yorka.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.aa.com.tr/tr/sirkethaberleri/ulasim/turkiyenin-bayrak-tasiyicisi-thy-87-yilda-kuresel-marka-haline-geldi-/657368|title=THY, 87 yılda küresel marka haline geldi|date=25. 6 2020|website=web.archive.org|archive-url=https://web.archive.org/web/20200625231741/https://www.aa.com.tr/tr/sirkethaberleri/ulasim/turkiyenin-bayrak-tasiyicisi-thy-87-yilda-kuresel-marka-haline-geldi-/657368|archive-date=25. 6. 2020|access-date=25. 12. 2022}}&lt;/ref&gt;

Zabilježeni su gubici 1987. i 1988. godine, zbog troškova za avione Airbus A310. Flota je imala i 11 Boeinga 727, te devet Douglasa DC-9. Decenija je završena sa 8500 zaposenih.&lt;ref name=&quot;Turkish Airlines Inc.6&quot;/&gt;

Naručeno je pet aviona Airbus A340 1990. godine, zbog sjevernoameričkih i istočnoazijskih destinacija. Prvi ovakav avion je isporučen tek 1993.{{Sfn|Şekerli|2021|p=865}}

Nakon [[Zalivski rat|rata u Perzijskom zaljevu]], kompanija je bila u lošoj ekonomskoj situaciji, oporavivši se tek 1994. godine. Posao je ponovo procvjetao sredinom 1990-ih, najviše zbog sjevernoameričkih destinacija. THY pokreće direktan let za New York u julu 1994. godine. Kapital se povećao na 10 triliona turskih lira 1995. Tri Boeinga 727 su pretvoreni u namjenske teretne avione. Uprkos profitabilnom poslovanju, THY se morao boriti sa pretjeranom inflacijom u Turskoj, što je otežavalo kapitalna poboljšanja.

Domaće tržište je deregilisano 1996. godine, omogućivši novu konkurenciju čarter aviokompanija. Veći međunarodno prevoznici bili su jaka konkurencija na rutama ka Zapadnoj Evropi. THY je sklopio marketinške sporazume sa drugim kompanijama kako bi povećao konkurentnost. Kompanija se udružila sa Japan Airlinesom kako bi nudila usluge za Osaku i Tokio 1997. i 1998. Uskoro su uslijedili i drugi zajednički letovi s Austrian Airlinesom, Swissairom i Croatia Airlinesom.&lt;ref name=&quot;Turkish Airlines Inc.6&quot;/&gt; Dodan je i let za Chicago kao drugu destinaciju u SAD.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.iha.com.tr/haber-turk-hava-yollarinin-chicagoda-20-yili-673034/|title=Türk Hava Yolları’nın Chicago’da 20. yılı|last=iha.com.tr|website=İhlas Haber Ajansı|language=tr|access-date=25. 12. 2022}}&lt;/ref&gt;

== Flota ==
[[Datoteka:Turkish Airlines - Boeing B737-800 (TC-JFR).jpg|mini|250p|desno]]
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! Broj aviona
! Vrsta
! Broj putnika
|-
| 7
|[[Airbus A340]]-300
|270
|-
| 8
|[[Airbus A330]]-200
| 250
|-
| 10
|[[Airbus A330-300]]
|289
|-
|41
|[[Airbus A321]]-200
| 186
|-
| 33
|[[Airbus A320]]- 200
| 159
|-
|14
|[[Airbus A319]]-100
|124
|-
|70
|[[Boeing 737|Boeing 737-800]]
|167
|-
|14
|[[Boeing 737|Boeing 737-700]]
|149
|-
|10
|[[Boeing 737|Boeing 737-900ER]]
|159
|-
|15
|[[Boeing 777|Boeing B777-300ER]]
|337
|-
|4
|[[Airbus A310-300F]]
|0
|-
|7
|[[Airbus A330-200F]]
|0
|- 
|}

== Također pogledajte ==
* [[B&amp;H Airlines]]

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [https://web.archive.org/web/20131205025529/http://www.turkishairlines.com/en-tr/travel-information/turkish-airlines-passenger-cargo-airbus-boeing-all-flight-fleet]
* [http://www.turkishairlines.com/ Turkish Airlines Službena Web stranica] {{Simboli jezika|en/tr|Engleski &amp; Turski}}
* [https://web.archive.org/web/20051122155747/http://www.turkishtechnic.com/ Turkish Airlines Kargo] {{simboli jezika|en/tr|Engleski &amp; Turski}}
* [http://www.airfleets.net/ageflotte/?file=calcop&amp;opp=THY%20Turkish%20Airlines Turkish Airlines Flota] {{en simbol}}
* [http://www.planespotters.net/Airline/Turkish_Airlines Turkish Airlines Slike] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071217130310/http://www.planespotters.net/Airline/Turkish_Airlines |date=17. 12. 2007 }} {{en simbol}}
* [http://www.airlinequality.com/Forum/turkish.htm Turkish Airlines Putničko Zadovoljstvo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20051124205241/http://www.airlinequality.com/Forum/turkish.htm |date=24. 11. 2005 }} {{en simbol}}
* [https://web.archive.org/web/20140701212240/http://www.turkishairlines.com/en-int/corporate/press-room/press-releases/press-release-detail/turkish-airlines-again-expands-its-network] {{en simbol}}
{{Commonscat}}

[[Kategorija:Avijacija]]
[[Kategorija:Avionske kompanije]]</text>
      <sha1>a5ah1o42ow2thaazi3kk8sfr2l9n01a</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Mate Boban</title>
    <ns>0</ns>
    <id>25437</id>
    <revision>
      <id>3922144</id>
      <parentid>3875000</parentid>
      <timestamp>2026-08-26T08:31:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Dodana slika u infokutiju</comment>
      <origin>3922144</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7056" sha1="poogkm4f5hglbdbusa5yhktubnzcgbx" xml:space="preserve">{{Infokutija politički vođa
| ime                = Mate Boban
| slika              = Mate Boban.jpg
| veličina_slike     =
| redoslijed         = Predsjednik [[Hrvatska Republika Herceg-Bosna|Herceg-Bosne]]
| vrijeme_na_vlasti  = [[18. novembar]] [[1991.]] – [[8. februar]] [[1994.]]
| prethodnik         = 
| nasljednik         = [[Krešimir Zubak]]
| datum_rođenja      = {{Datum rođenja|1940|2|12}}
| mjesto_rođenja     = [[Grude]], [[Kraljevina Jugoslavija]]
| datum_smrti        = {{Datum smrti i godine|1997|7|7|1940|2|12}}
| mjesto_smrti       = Sovići, Bosna i Hercegovina
| nacionalnost       = 
| druga_imena        = 
| politička_stranka  = [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine]]
| zanimanje          = 
| godine_aktivnosti  = 
| poznat_po          = 
| značajna_djela     = 
}}
'''Mate Boban''' ([[Sovići]], 12. februara 1940. - 7. juli 1997.), bosanskohercegovački i hrvatski političar. Prvi predsjednik samoproglašene [[Hrvatska Republika Herceg-Bosna|Hrvatske Republike Herceg-Bosne]]. U optužnicama pred Tribunalom u Hagu je označen kao dio udruženog zločinačkog poduhvata, koji je podrazumijevao stvaranje hrvatske države od područja BiH u Hercegovini i Srednjoj Bosni, etničkim čišćenjem bošnjačkog stanovništva.{{Izvor}}

==Biografija==
Rođen je 12. februara 1940. godine u mnogočlanoj porodici, u selu [[Sovići (općina Grude)|Sovići]] kraj [[Grude|Gruda]], u zapadnoj Hercegovini. Osnovnu školu završio je u Sovićima. Nakon toga pohađa sjemenište u [[Sinj]]u i gimnaziju u [[Đakovo|Đakovu]]. Godine 1958, nakon što je postao punoljetan, postaje član [[Savez komunista Jugoslavije|Saveza komunista Jugoslavije]]. Školovanje nastavlja u Zagrebu, gdje na Univerzitetu u Zagrebu stiče zvanje magistra ekonomskih nauka. Nakon kraćeg posla u Grudama, 1966. godine zapošljava se u [[Imotski|Imotskom]]. Tu je bio na čelu trgovačkog poduzeća Napredak, koje postiže dobre rezultate.&lt;ref name=&quot;AIM&quot;&gt;[http://www.aimpress.ch/dyn/pubs/archive/data/199707/70708-029-pubs-zag.htm AIM press.ch] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120402053815/http://www.aimpress.ch/dyn/pubs/archive/data/199707/70708-029-pubs-zag.htm |date=2. 4. 2012 }} Smrt Mate Bobana&lt;/ref&gt;

Zbog privrednog kriminala, dvije godine provodi u istražnom pritvoru u [[Split]]u. Kraj 1980-ih dočekuje kao predstavnik Tvornice duhana Zagreb, relativno situiran, sa ženom, troje odrasle djece i nekoliko unučadi.

Osniva Hercegovačku demokratsku zajednicu 1991, ali ubrzo stupa u kontakt sa čelništvom HDZ-a u Zagrebu. Predsjednik Republike Hrvatske [[Franjo Tuđman]] mu povjerava secesiju i formiranje hrvatskih općina u BiH kako bi bile što nezavisnije od bosanskohercegovačkih vlasti u Sarajevu.

U februaru 1992. Franjo Tuđman šalje izaslanika [[Stjepan Mesić|Stjepana Mesića]] da smijeni [[Stjepan Kljujić|Stjepana Kljujića]] s položaja predsjednika HDZ-a BiH. Na njegovo mjesto kraće vrijeme dolazi v. d. predsjednika [[Milenko Brkić]], da bi ga na kraju zamijenio Mate Boban. Boban je ovaj puč u stranci komentirao tim da je &quot;Kljujić previše Bosanac, a premalo Hrvat.&quot;

Nakon početka rata u BiH hrvatsko stanovništvo radi odbrane od srpske agresije organizira [[Hrvatsko vijeće odbrane|HVO]], koji je bio većim dijelom lojalan HDZ-u BiH, te [[Hrvatske odbrambene snage|HOS]], koji je bio lojalan predsjedništvu [[Hrvatska stranka prava (Hrvatska)|HSP-a]] u Zagrebu. U Grudama, 18. novembra 1991, Mate Boban proglašava Hrvatsku zajednicu Herceg-Bosnu, autonomnu teritorijalnu jedinicu unutar Republike Bosne i Hercegovine.

''HZ Herceg-Bosna'' u početku je obuhvatala samo zapadnu Hercegovinu. [[HOS]] koji je bio mješovitog sastava postiže velike uspjehe u borbama sa srpskim paravojnim formacijama zbog čega mu raste popularnost i među Hrvatima i među Bošnjacima. Osvaja dijelove općine Trebinje.  Zapovjednik HOS-a Hercegovine [[Blaž Kraljević]] 9. augusta 1992. biva pozvan na sastanak s Matom Bobanom u [[Mostar]], radi dogovora o daljnjem toku ratnih operacija protiv srpskih snaga. Sastanku je prisutvovao i [[Bruno Stojić]], ministar odbrane HZ &quot;Herceg-Bosne&quot;. Na tom sastanku Mate Boban je zatražio od Blaža Kraljevića da se stavi pod komandu vlasti Herceg-Bosne i da razoruža Bošnjake u HOS-u. Blaž Kraljević je to odbio i po povratku u svoj štab ubijen je zajedno sa osam svojih podređenih oficira u zasjedi Kažnjeničke bojne HVO-a kojom je zapovjedao [[Mladen Naletilić]] zvani Tuta.{{Izvor}}

Mate Boban je tada pozvao borce HOS-a da se pridruže HVO-u. [[Ante Prkačin]], novi načelnik štaba HOS-a koji je bio poslan od čelništva [[HSP]]-a da spriječi sukobe HVO-a i HOS-a je prešao na stranu Mate Bobana i potpisao sporazum kojim je raspustio HOS u BiH. Mnogi HOS-ovci, bez energičnog vodstva, nisu se mogli oduprijeti pritiscima Mate Bobana. Bili su prisiljeni priključiti se HVO-u.
[[Datoteka:Mate-Boban-street01276.JPG|lijevo|200px|Ulica Mate Bobana u Grudama]]
[[Datoteka:Mate-boban-Grude01278.JPG|desno|200px|Memorial Spomen Ppolča u Grudama]]

U ljeto 1993, [[Katolička crkva u Bosni i Hercegovini]] kritikuje Bobana i njegovu politiku prema Bosni i Hercegovini.&lt;ref name=&quot;Mitja&quot;&gt;Mitja, Velikonja. Religious separation and political intolerance in Bosnia-Herzegovina, str. 271. Libery of Congress Cataloging-in-Publication Data, 2003. {{ISBN|1-58544-226-7}}&lt;/ref&gt; Hrvatski katolički vrh, kardinali [[Franjo Kuharić]]&lt;ref&gt;Rathfelder, Erich. [http://www.hsp1861.hr/vijesti/201129erra.htm Rat u ratu], 1998. Preuzeto 16. augusta 2011.&lt;/ref&gt; i [[Vinko Puljić]], biskup [[Franjo Komarica]] i čelnik franjevačke provincije Bosne Srebrene fra [[Petar Anđelović]] &quot;odrješito i smjelo osuđuju zločine hrvatskih religioznih nacionalista&quot; i podržavaju nacionalno i religijski pluralističku Bosnu i Hercegovinu.&lt;ref name=&quot;Mitja&quot;/&gt; Mate Boban i [[Gojko Šušak]] šalju pismo upozorenja kardinalu Kuhariću i upozoravaju ga da se crkveno vodstvo ostavi pitanja koja ih se ne tiču.&lt;ref name=&quot;Mitja&quot;/&gt; Mostarsko-duvanjski biskup [[Ratko Perić]] i fra [[Jozo Zovko]] također navode da je rat u Bosni i Hercegovini političke, a ne religijske naravi.&lt;ref name=&quot;Mitja&quot;/&gt;

Pred kraj rata situacija u BiH se promijenila. Međunarodna zajednica bila je izričito jasna da BiH mora ostati cjelovita, stoga Boban više nije bio potreban HDZ-u. Tuđman, koji ga je postavio na vodstvo HDZ-a BiH sada vrši pritisak na njega da to mjesto napusti. Vodstvo HDZ-a u BiH preuzima Dario Kordić a čelnik Herceg-Bosne postaje Krešimir Zubak. Boban priznaje da se osjećaj izdanim i napuštenim. Kraće vrijeme živi u hotelu &quot;Interkontinental&quot; u Zagrebu radi u [[INA|INI]].

Umire u Sovićima 7. jula 1997. u 57. godini života od moždanog udara.

== Reference ==
{{refspisak}}

{{commonscat|Mate Boban}}
{{Ratovi u bivšoj Jugoslaviji}}

{{DEFAULTSORT:Boban, Mate}}
[[Kategorija:Političari Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Biografije, Grude]]
[[Kategorija:Rođeni 1940.]]
[[Kategorija:Umrli 1997.]]</text>
      <sha1>poogkm4f5hglbdbusa5yhktubnzcgbx</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Savez nezavisnih socijaldemokrata</title>
    <ns>0</ns>
    <id>26664</id>
    <revision>
      <id>3922114</id>
      <parentid>3921827</parentid>
      <timestamp>2026-08-26T01:26:10Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <comment>Odbijena posljednja izmjena teksta korisnika [[Posebno:Doprinosi/~2026-46307-18|~2026-46307-18]] i vraćeno na izmjenu 3850595 korisnika NeptuneBot</comment>
      <origin>3922114</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="40625" sha1="7t5pg1u1dogd2ho98a2u3nvguig1xa0" xml:space="preserve">{{Neutralnost}}
{{Infokutija stranka
| ime_bosanski     = Savez nezavisnih socijaldemokrata
| izvorno_ime      = Савез независних социјалдемократа
| logo             = Savez nezavisnih socijaldemokrata logo.svg
| predsjednik      = [[Milorad Dodik]]
| sekretar         = Radovan Kovačević
| godina osnivanja = 10. mart 1996.
| broj članova     = 192,707&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://srpskainfo.com/snsd-slavi-23-rodjendan-dodik-republika-srpska-je-epicentar-naseg-djelovanja/|title=SNSD SLAVI 23. ROĐENDAN Dodik: Republika Srpska je epicentar našeg djelovanja|website=Srpskainfo|language=sr|access-date=15. 6. 2021}}&lt;/ref&gt;
| sjedište         = [[Banja Luka]], [[Bosna i Hercegovina]]
| ideologija       = [[Srpski nacionalizam]]&lt;ref name=&quot;PEE&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;The Guardian&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;demosj2020&quot;/&gt;&lt;br&gt;[[Konzervativizam]]&lt;ref name=&quot;https://radiosarajevo.ba/vijesti/bosna-i-hercegovina/dodiku-smetaju-europske-vrijednosti-necemo-donositi-zakone-o-znate-o-cemu-govorim-lgpd/479124&quot;/&gt;&lt;br&gt;[[Nacionalni konzervativizam]]&lt;ref name=&quot;https://radiosarajevo.ba/vijesti/bosna-i-hercegovina/dodiku-smetaju-europske-vrijednosti-necemo-donositi-zakone-o-znate-o-cemu-govorim-lgpd/479124&quot;/&gt;&lt;br&gt;[[Socijaldemokratija]]&lt;ref name=&quot;PEE&quot;&gt;{{cite web|url=http://parties-and-elections.eu/bosnia-herzegovina.html|title=Bosnia-Herzegovina|last=Nordsieck|first=Wolfram|year=2018|website=Parties and Elections in Europe|access-date=11. 10. 2018}}&lt;/ref&gt;&lt;br&gt;[[Populizam]]&lt;ref name=&quot;demosj2020&quot;/&gt;&lt;br&gt;[[Separatizam]]&lt;ref name=&quot;PEE&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;vecernji.hr&quot;&gt;[http://www.vecernji.hr/balkan/za-sve-bi-najbolja-bila-konfederacija-herceg-bosne-republike-srpske-i-bosne-921053 'Za sve bi najbolja bila konfederacija Herceg Bosne, Republike Srpske i Bosne']. Večernji list, 14. veljače 2014. Pristupljeno 26. ožujka 2014.&lt;/ref&gt;&lt;br&gt;[[Rusofilija]]&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://ba.n1info.com/english/news/a339899-dodik-claims-british-person-runs-office-in-sarajevo-to-prevent-russian-influence/|title=Dodik claims British person runs office in Sarajevo to prevent Russian influence|date=23. 4. 2019|publisher=N1}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Sito-Sucic&quot;&gt;{{cite news|url=https://www.reuters.com/article/us-bosnia-election-idUSKCN1MI1C3|title=Nationalists win in Bosnia, including Serb who opposes 'impossible state'|first=Maja Zuvela, Daria|last=Sito-Sucic|newspaper=Reuters|date=8. 10. 2018|via=www.reuters.com}}&lt;/ref&gt;
| skupština1       = [[Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Zastupnički dom BiH]]
| broj_mandata1    = {{Infokutija stranka/mandati|6|42|#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}}}}
| skupština2       = [[Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Dom naroda BiH]]
| broj_mandata2    = {{Infokutija stranka/mandati|3|15|#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}}}}
| skupština3       = [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodna skupština RS]]
| broj_mandata3    = {{Infokutija stranka/mandati|29|83|#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}}}}
| veb-sajt         = {{URL|http://www.snsd.org/}}
| boje             = {{colorbox|#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}}}} Crvena
| skraćenica       = SNSD (СНСД)
| adresa           = Petra Kočića 5
| slogan           = &quot;Okupljanje za Srpsku!&quot;
| novine           = [[Odgovor]]
| mladi_ogranak    = [[Mladi socijaldemokrati]]
| politička_pozicija = [[Sinkretizam]]&lt;br&gt;'''Ekonomska:&lt;br&gt;'''[[Lijevi centar]]&lt;ref name=&quot;The Guardian&quot;&gt;{{cite news|last1=Nardelli|first1=Alberto|last2=Dzidic|first2=Denis|last3=Jukic|first3=Elvira|date=8. 10. 2014|title=Bosnia and Herzegovina: the world's most complicated system of government?|url=https://www.theguardian.com/news/datablog/2014/oct/08/bosnia-herzegovina-elections-the-worlds-most-complicated-system-of-government|work=[[The Guardian]]}}&lt;/ref&gt;&lt;br&gt;'''Socijalna:'''&lt;br&gt;[[Desnica]]&lt;ref name=&quot;demosj2020&quot;&gt;{{cite book|url=https://openarchive.tk.mta.hu/424/1/Populist%20Parties%20in%20Contemporary%20Europe_12-06-2020-FINAL.pdf|title=Populist Parties in Contemporary Europe|date=juni 2020|last1=Kubát|first=Michal|last2=Mejstřík|first2=Martin|publisher=Democratic Efficacy and the Varieties of Populism in Europe}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;books.google.com&quot;&gt;{{cite book | url=https://books.google.com/books?id=7WUxBwAAQBAJ&amp;pg=PA343|title = Left and Right: The Great Dichotomy Revisited|isbn = 9781443855709|last1 = Rosas|first1 = João Cardoso|last2 = Ferreira|first2 = Ana Rita|date = 8. 1. 2014}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;ReferenceA&quot;&gt;{{cite book | url=https://books.google.com/books?id=YsFqDwAAQBAJ&amp;pg=PA87| title=The Presidentialisation of Political Parties in the Western Balkans| isbn=9783319973524| last1=Passarelli| first1=Gianluca| date=januar 2018}}&lt;/ref&gt;
| osnivač          = [[Milorad Dodik]]
| prethodnik       = [[Savez reformskih snaga Jugoslavije]]
| generalni_sekretar = [[Luka Petrović]]
}}
'''Savez nezavisnih socijaldemokrata''' (skraćenica: '''SNSD''') jest [[parlament]]arna [[politička stranka]] u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]].

Trenutni predsjednik stranke je [[Milorad Dodik]], bivši [[Predsjednik Republike Srpske|predsjednik]] [[Republika Srpska|Republike Srpske]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.bbc.com/serbian/articles/cp94n3lr2z2o/lat|title=Milorad Dodik više nije predsednik Republike Srpske, Sud BiH odbio žalbu|date=2025-08-01|website=BBC News na srpskom|language=sr-latn|access-date=2025-12-16}}&lt;/ref&gt;

U okviru SNSD-a djeluje organizacija Mladih socijaldemokrata (MSD), kao i Aktiv žena socijaldemokrata.

SNSD je na 23. zasjedanju međunarodne grupacije socijaldemokratskih stranaka — [[Socijalistička internacionala|Socijalističke internacionale]], u [[Atina|Atini]], 30. juna 2008. primljen u njeno puno članstvo, a dotada je bio konsultativni član. Isključen je 2012. uz navođenje prisustva retorike nacionalizma i ekstremizma u stranci, te izostanka napretka u djelovanju i retorici.&lt;ref name=&quot;Socijalistička internacionala&quot;&gt;[https://www.blic.rs/vesti/politika/socijalisticka-interancionala-suspendovala-dodikovu-stranku/gh1d61m] Socijalistička internacionala&lt;/ref&gt;

== Historija ==
SNSD je partija koja je izrasla iz Nezavisnog poslaničkog kluba, koji je kao takav od raspada [[Jugoslavija|Jugoslavije]] sve vrijeme rata u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] djelovao u [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodnoj skupštini Republike Srpske]]. Lider stranke [[Milorad Dodik]] je u [[Skupština Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Skupštinu Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine]] izabran na listi [[Savez reformskih snaga Jugoslavije|Saveza reformskih snaga Jugoslavije]] [[Ante Marković]]a, na izborima u [[Jugoslavija|Jugoslaviji]] 1990. godine. Savez reformskih snaga Jugoslavije je po svojoj suštini bio tadašnji organizovani pokušaj demokratske tranzicije SFRJ u modernu evropsku i demokratsku državu svih naroda i republika koje su je konstituisale.

Proglašenjem Skupštine srpskog naroda u Bosni i Hercegovini 24. oktobra 1991. godine, kasnije [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodne skupštine Republike Srpske]], većina srpskih poslanika, pa tako i [[Milorad Dodik]], napuštaju [[Skupština Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Skupštinu Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine]].

=== Osnivanje stranke i prve godine djelovanja ===
Odmah nakon završetka [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]], 1996. godine kreće se u formiranje političke partije iz Nezavisnog poslaničkog kluba. Osnivački sabor Nezavisnih socijademokrata, na kome su izabrani organi stranke održan je 10. marta 1996. godine. Za prvog predsjednika stranke izabran je [[Milorad Dodik]], a za generalnog sekretara [[Nenad Baštinac]]. Do prvih [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 1996.|opštih izbora 1996.]] godine stranka je formirala desetak opštinskih odbora u [[Republika Srpska|Republici Srpskoj]]. Na tim izborima, koje će i u budućim godinama da obilježi potpuna medijska kontrola vladajuće stranke u [[Republika Srpska|Republici Srpskoj]] [[Srpska demokratska stranka|SDS]]-a, SNSD postaje parlamentarna stranka i u [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodnoj skupštini Republike Srpske]], i u [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine]].

Do sljedećih, lokalnih izbora 1997. godine formirano je dvadesetak opštinskih odbora, a na izbore je izašla samostalno u 24 opštine [[Republika Srpska|Republike Srpske]], uglavnom u [[Bosanska Krajina|Krajini]] i [[Posavina|Posavini]]. I pored navedenih okolnosti, koje su ometale slobodan rad stranke, SNSD pobeđuje u [[Laktaši]]ma i [[Srbac|Srpcu]], gde uspjeva da formira koalicionu Vladu sa nenacionalističkim strankama iz [[Republika Srpska|Republike Srpske]], a u desetak drugih opština ima svoje predstavnike u lokalnoj skupštini.

Godine 1997. dolazi do rascjepa u [[Srpska demokratska stranka|SDS]]-u, u kojem [[Biljana Plavšić]], [[predsjednik Republike Srpske|predsjednica Republike Srpske]] napušta tu stranku i oštro je sumnjiči za kriminal. [[Biljana Plavšić]] u svojim nastojanjima da „otvori” [[Republika Srpska|Republiku Srpsku]], i oslobodi je uticaja „[[Pale|paljanskog]] rukovodstva [[Srpska demokratska stranka|SDS]]-a” ima podršku zapada, ali i SNSD-a. Dolazi do raspuštanja [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodne skupštine Republike Srpske]] od strane predsjednice [[Republika Srpska|Republike Srpske]] i raspisivanja vanrednih parlamentarnih izbora koji su održani uporedo sa lokalnim izborima. SNSD dobija duplo veću podršku u odnosu na protekle izbore samo godinu dana ranije.

=== Prva vlada Milorada Dodika (1998—2001) ===
Nakon formiranja novog saziva [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodne skupštine Republike Srpske]], [[Biljana Plavšić]], za mandatara [[Predsjednik Vlade Republike Srpske|predsjednika vlade Republike Srpske]] imenuje [[Milorad Dodik|Milorada Dodika]]. Nova koaliciona vlada, na čelu sa [[Milorad Dodik|Miloradom Dodikom]] izabrana je 18. januara 1998. godine na zasjedanju [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodne skupštine Republike Srpske]] u [[Bijeljina|Bijeljini]]. [[Predsjednik Vlade Republike Srpske|Predsjednik Vlade]] postaje ličnost iz stranke koja je u tom trenutku imala samo 2 poslanika u [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodnoj skupštini Republike Srpske]]. Nova vlada uvažavala je veliku podršku međunarodne zajednice, ali ju je dočekala „de facto” podijeljena [[Republika Srpska]], na zapadni i istočni dio (podijeljenoj policiji, razbijenom televizijskom sistemu...). Nakon višegodišnje izolacije, zahvaljujući inostranoj podršci, [[Republika Srpska]] sa novom vladom, po prvi put dobija značajnije donacije, kredite, sklapa aranžmane i kreće u obnovu puteva, elektroenergetskih sistema, mostova...

Od 1998. godine SNSD politički djeluje u okviru [[Koalicija Sloga|koalicije „Sloga”]] sa novoosnovanim [[Srpski narodni savez Republike Srpske|Srpskim narodnim savezom]] (SNS) [[Biljana Plavšić|Biljane Plavšić]] i [[Socijalistička partija (Republika Srpska)|Socijalističkom partijom Republike Srpske]] (SPRS) čiji lider je u to vrijeme bio [[Živko Radišić]]. Iste godine, 1998. održavaju se još jedni [[Opšti izbori u Bosni i Hercegovini 1998.|parlamentarni izbori]]. Na izborima za [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodnu skupštinu Republike Srpske]], SNSD osvaja 6 poslaničkih mandata, a pobedu odnosi nacionalistička koalicija [[Srpska demokratska stranka|SDS]]-[[Srpska radikalna stranka Republike Srpske|SRS RS]], čiji je kandidat [[Nikola Poplašen]] pobijedio i u trci za [[Izbori za predsjednika Republike Srpske 1998.|predsjednika Republike Srpske]].

Nakon što je 31. decembra 1998. prihvatio ponudu [[predsjednik Republike Srpske|predsednika Republike Srpske]] [[Nikola Poplašen|Nikole Poplašena]] da bude mandatar za [[Predsjednik Vlade Republike Srpske|predsednika Vlada Republike Srpske]], iz stranke je isključen Brano Miljuš, koji je formirao [[Stranka nezavisnih socijaldemokrata Republike Srpske|Stranku nezavisnih socijaldemokrata Republike Srpske]], partiju koja je ubrzo ugašena.

Godine [[1999]]. definiše teška politička sitacija u regionu ([[NATO bombardovanje SRJ]]) i unutrašnja politička situacija, blokada rada [[Vlada Republike Srpske|Vlade]] od strane [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodnu skupštinu Republike Srpske]], izglasavanja nepovjerenja [[Vlada Republike Srpske|Vlade]] i smjena [[Nikola Poplašen|Nikole Poplašena]] sa mjesta [[Predsjednik Republike Srpske|predsjednika Republike Srpske]] od strane [[Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu|Visokog predstavnika]] [[Karlos Vestendorp|Karlosa Vestendorpa]]. Uz značajnu podršku, međunarodnih institucija, [[Vlada Republike Srpske|Vlade]] na čelu sa [[Milorad Dodik|Miloradom Dodikom]] još uvijek je odolijevala pritisku iz [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodne skupštine Republike Srpske]].

[[Decembar|Decembra]] 1999. godine u SNSD se utopila [[Socijalno-liberalna stranka Republike Srpske]]. U istoj godini vode se i pregovori sa [[Demokratska stranka Republike Srpske|Demokratskom strankom Republike Srpske]] o ujedinjenju, ali ubistvo njihovog lidera [[Ljubiša Savić Mauzer|Ljubiše Savića Mauzera]] to prekida.

=== Opoziciono djelovanje (2001—2006) ===
U martu i aprilu 2000. godine dolazi do raskola u [[Socijalistička partija (Republika Srpska)|Socijalističkoj partiji Republike Srpske]], partnerskoj stranci SNSD u Koaliciji Sloga. Vođstvo [[Socijalistička partija (Republika Srpska)|Socijalističke partije]] odlučuje da napusti Koaliciju i pređe u otvoreno paktiranje sa [[Srpska demokratska stranka|SDS−om]], zbog čega pet poslanika u [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodnoj skupštini Republike Srpske]], mnogi odbornici, aktivisti, članovi i čitavi odbori, napuštaju [[Socijalistička partija (Republika Srpska)|Socijalističku partiju]] i formiraju novu stranku: [[Demokratska socijalistička partija|Demokratsku socijalističku partiju]] (DSP). Za predsjednika [[Demokratska socijalistička partija|DSP−a]] izabran je [[Nebojša Radmanović]]. [[Demokratska socijalistička partija|DSP]] se opredjeljuje za ostanak u čvrstoj vezi sa SNSD i [[Prva vlada Milorada Dodika|vladom Milorada Dodika]], a na izborima u [[Novembar|novembru]] 2000. godine SNSD i [[Demokratska socijalistička partija|DSP]] nastupaju zajedno sa kandidatima za [[Izbori za predsjednika Republike Srpske 2000.|predsjednika Republike Srpske]] i [[Izbori za narodne poslanike Republike Srpske 2000.|Narodnu skupštinu Republike Srpske]]. Za svega šest mjeseci [[Demokratska socijalistička partija|DSP]] razvija mrežu od 43 odbora širom [[Republika Srpska|Republike Srpske]] i osvaja 4 mjesta u [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodnoj skupštini Republike Srpske]]. Nakon izbora, SNSD i [[Demokratska socijalistička partija|DSP]], zajedno djeluju kao opozicija novoj [[Vlada Republike Srpske|Vladi Republike Srpske]] koju formiraju [[Srpska demokratska stranka|SDS]], [[Partija demokratskog progresa|PDP]] i [[Socijalistička partija (Republika Srpska)|SPRS]].

Na [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2000.|opštim]] i [[Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2000.|lokalnim izborima]] 2000. godine stranka se pozicionirala u cijeloj [[Republika Srpska|Republici Srpskoj]], istovremeno, SNSD je u [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federaciji Bosne i Hercegovine]], na lokalnim izborima učestvovala u dvadeset opština i osvojila devetnaest odborničkih mjesta. Stav stranke u tom periodu je da „''ne učestvuje u vlasti sa ratnim ultranacionalnim, retrogradnim i izolacionističkim političkim faktorom i prihvata opozicionu ulogu u Narodnoj skupštini''”.

Nakon [[Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2000.|lokalnih izbora 2000]]. u stranku se utapa i ''Demokratska stranka za Banjaluku i Krajinu'' [[Nikola Špirić|Nikole Špirića]].

[[Decembar|Decembra]] [[2001]]., Stranka nezavisnih socijaldemokrata i [[Demokratska socijalistička partija]], odvojeni dio Socijalističke partije Republike Srpske potpisuju Platformu o udruživanju, kojom počinje proces ujedinjavanja ovih dviju stranaka na svim nivoima u Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD).

Nakon više mjeseci rada na terenu i ujedinjavanja nižih organizacionih oblika SNSD i [[Demokratska socijalistička partija|DSP]], [[1. maj]]a [[2002]]. godine, održava se Sabor ujedinjenja u [[Banja Luka|Banjaluci]], na kojem Stranka nezavisnih socijaldemokrata i [[Demokratska socijalistička partija]] osnivaju '''Savez nezavisnih socijademokrata (SNSD)''', kao jedinstvenu i snažnu partiju socijaldemokratske orijentacije, najjaču opozicionu stranku u [[Republika Srpska|Republici Srpskoj]]. Za predsjednika SNSD, Sabor bira [[Milorad Dodik|Milorada Dodika]], a za predsjednika Izvršnog odbora SNSD, [[Nebojša Radmanović|Nebojšu Radmanovića]].

U maju 2002. godine SNSD-u se prisajedinila i ''Nova radnička stranka RS'' Vinka Đuragića.

Nakon niza godina saradnje sa [[Socijalistička internacionala|Socijalističkom Internacionalom]] i aplikacije za prijem SNSD, dobija i zvaničnu ferifikaciju pridruženog članstva u Internacionali, kao prva stranka iz [[Republika Srpska|Republike Srpske]] kojoj je to pošlo od ruke.

Na [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2002.|izborima]], održanim [[5. oktobra|5. oktobar]] 2002. godine, SNSD osvaja najveći broj poslaničkih mjesta od svog nastanka. U [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodnoj skupštini Republike Srpske]] dobija 19 poslanika što je 23 %, u [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlament Bosne i Hercegovine]] ulaze 3 poslanika, a u [[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|Parlamentarnu skupštinu Federacije Bosne i Hercegovine]] 1 poslanik. SNSD dobija i 7 mjesta u [[Vijeće naroda Republike Srpske|Vijeću naroda Republike Srpske]] i 3 mjesta u Vijeću naroda Federacije Bosne i Hercegovine. Umjerenim političkim partijama ponuđeno je partnerstvo za formiranje nove [[Vlada Republike Srpske|Vlade]], ali [[Partija demokratskog progresa|PDP]] odlučuje da ostane u paktu sa nacionalističkim strankama, pa SNSD prihvata ulogu najjače opozicione partije, ne samo u [[Republika Srpska|Republici Srpskoj]], već na prostoru cijele [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]].

Stranka u ovom periodu pokreće akciju skupljanja potpisa pod nazivom „Vojsko, voljno!” čiji je cilj ukidanje regrutacije i profesionalizacija vojske, sa krajnjim ciljem potpune demilitarizacije zemlje.

Početkom [[2004]]. iz SNSD-a je isključen tadašnji poslanik u [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodnoj skupštini Republike Srpske]] Predrag Kovačević, koji je [[5. februar]]a 2004. formirao [[Demokratska stranka Srpske|Demokratsku stranku Srpske]].

Godine 2004, je bila godina [[Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2004.|lokalnih izbora u Bosni i Hercegovini]], koji su održani [[2. maj]]a. SNSD se prijavljuje na izbore u 83 opštine u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], od čega 59 u [[Republika Srpska|Republici Srpskoj]], 23 u [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federaciji Bosne i Hercegovine]] i u [[Brčko distrikt]]u. Kampanja za izbore vodi se pod sloganom „Dobro za sve”, javni skupovi održavaju se u [[avgust]]u i [[Septembar|septembru]], hiljade aktivista angažuju se na terenu za ostvarenje što boljeg rezultata.

S osvojenih oko 125.000 glasova, SNSD je, po prvi put, i zvanično najjača stranka u [[Republika Srpska|Republici Srpskoj]], a druga po broju glasova u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. Osvojeno je 17 mjesta načelnika, od čega 15 u [[Republika Srpska|Republici Srpskoj]], a 2 u [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federaciji Bosne i Hercegovine]]. Broj odborničkih mjesta, u odnosu na prethodne [[Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2000.|lokalne izbore 2000]]. godine, višestruko je veći, a osvojena su u svim kandidovanim opštinama u [[Republika Srpska|Republici Srpskoj]], te u 9 opština [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federaciji Bosne i Hercegovine]]. Nakon konstituisanja skupština opština SNSD ima i 22 predsjednika opština, te veći broj zamjenika načelnika i potpredsjednika skupština opština.

Kraj 2004. godine obilježava ostavka republičke [[Vlada Republike Srpske|Vlade]], na čelu sa [[Dragan Mikerević|Draganom Mikerevićem]]. Nakon neuspješnog dvogodišnjeg mandata, [[Vlada Republike Srpske|Vlade]] se povlači, a političke partije [[Republika Srpska|Republike Srpske]] postižu Sporazum o usaglašenom političkom djelovanju, s ciljem definisanja strateškog odnosa prema ustavnom uređenju i predstojećim reformama: policije i odbrane.

=== Opći izbori 2006. godine ===
Početkom [[2006]]. godine, dotadašnji [[Predsjednik Vlade Republike Srpske|premijer]] [[Republika Srpska|Republike Srpske]], [[Pero Bukejlović]], podnosi ostavku. Deset dana nakon toga, [[26. januar]]a 2006. [[predsjednik Republike Srpske]] [[Dragan Čavić]], zamolio je [[Milorad Dodik|Milorada Dodika]] da formira novu vladu, u kojoj je 16 ministara: osam Srba, pet Bošnjaka i tri Hrvata. Parlament [[Republika Srpska|Republike Srpske]] podržao je imenovanje [[Milorad Dodik|Dodika]] na mesto premijera [[28. februar]]a 2006.

SNSD je na [[opći izbori u Bosni i Hercegovini 2006.|opštim izborima u BiH 2006.]] ostvario najbolji rezultat:
* [[Nebojša Radmanović]] izabran za srpskog člana [[Izbori za srpskog člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine 2006.|predsedništva Bosne i Hercegovine]].
* U [[Izbori za Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine 2006. (Republika Srpska)|Zastupničkom domu Bosne i Hercegovine]] SNSD je osvojio 7 mesta sa 269.468 glasova ispred [[Stranka demokratske akcije|SDA]] sa 238.474 (9 mesta) i [[Stranka za Bosnu i Hercegovinu|Stranke za BiH]] sa 219.477 glasova (8 mesta).
* [[Milan Jelić]] je postao [[Izbori za predsjednika Republike Srpske 2006.|predsednik Republike Srpske]] (271.022 glasova, 48,87 %).
* Partija je osvojila 41 od 83 poslanička mesta u [[Izbori za narodne poslanike Republike Srpske 2006.|Narodnoj skupštini Republike Srpske]], a [[Milorad Dodik]], predsednik SNSD, je postao mandatar za sastav nove [[Vlada Republike Srpske|Vlade RS]].
* U [[Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Zastupničkom domu Federacije BiH]], SNSD je osvojio 1 mesto sa 12.564 glasova (1,46 %).
* SNSD je u Skupštini [[Kanton 10|Kantona 10]] u FBiH osvojio 3 od 25 mjesta (3.654 glasova, 11,99 %).&lt;ref name=&quot;tnmv&quot;&gt;[http://www.izbori.ba/Finalni2010/Finalni/SkupstineKantone/Nivo.aspx Opšti izbori 2010] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130517043448/http://www.izbori.ba/Finalni2010/Finalni/SkupstineKantone/Nivo.aspx |date=17. 5. 2013 }}{{Mrtva veza|date=09. 2018. | bot = InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, Kanton 10.&lt;/ref&gt;

=== Opšti izbori 2010. godine ===
Na [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2010.|Opštim izborima]] [[2010]]. godine, Savez nezavisnih socijaldemokrata ponovio je rezultat iz 2006. godine, te je na svim nivoima porazio ujedinjenu opoziciju u koaliciji Zajedno za Srpsku ([[Srpska demokratska stranka|SDS]]−[[Partija demokratskog progresa|PDP]]−[[Srpska radikalna stranka Republike Srpske|SRS RS]]).

Zajednički kandidat SNSD-[[Demokratski narodni savez|DNS]]-[[Socijalistička partija (Republika Srpska)|SP]] za [[Izbori za srpskog člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine 2010.|srpskog člana predsedništva Bosne i Hercegovine]], [[Nebojša Radmanović]], dobio je 295.629 glasova tj. 48,92 % od ukupnog broja važećih glasova. Najznačajniji protivnik, kandidat koalicije Zajedno za Srpsku, [[Mladen Ivanić]], dobio je 285.951 glas, odnosno 47,31 % važećih glasova. Veliki broj nevažećih listića, i mala razlika između dva najznačajnija kandidata, rezultovali su pritužbom [[Mladen Ivanić|Mladena Ivanića]] i njegove partije [[Partija demokratskog progresa|PDP−a]] na neregularnost tokom brojanja glasačkih listića. Tačku na ovakve sumnje stavila je Centralna izborna komisija priznavajući rezultate izbora.

[[Milorad Dodik]], zajednički kandidat SNSD-[[Demokratski narodni savez|DNS]]-[[Socijalistička partija (Republika Srpska)|SP]] za [[Izbori za predsjednika Republike Srpske 2010.|predsjednika Republike Srpske]] ostvario je ubjedljivu pobedu dobivši podršku 50,52 % izašlih birača, tj. 319.618 važećih glasova. Kandidat koalicije Zajedno za Srpsku [[Ognjen Tadić]] dobio je podršku 227.239 birača tj. 35,92 %.

Na izborima za [[Izbori za narodne poslanike Republike Srpske 2010.|Narodnu skupštinu Republike Srpske]] stranka je osvojila 38 % važećih glasova izašlih birača (240.727 glasova) i dobila 37 poslaničkih mandata, što je stranci bilo dovoljno da u koaliciji sa [[Demokratski narodni savez|DNS−om]] i [[Socijalistička partija (Republika Srpska)|SP−om]] sačuva skupštinsku većinu.

Na izborima za [[Izbori za Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine 2010. (Republika Srpska)|Parlamentarnu skupštinu Bosne i Hercegovine]], stranka je, u [[Republika Srpska|Republici Srpskoj]], osvojila 43,30 % glasova, odnosno 8 predstavnika.&lt;ref&gt;[http://izbori.ba/Finalni2010/Finalni/PredsjednistvoBiH/Default.aspx Zvanični rezultati izbora CIK BiH]&lt;/ref&gt;

=== Opšti izbori 2014. godine ===
Nakon [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2014.|Opštih izbora u Bosni i Hercegovini 2014.]], Savez nezavisnih socijaldemokrata je ostao najjača politička partija u [[Republika Srpska|Republici Srpskoj]]. U izbornu trku za pojedinačne funkcije ušao je u koaliciji sa [[Demokratski narodni savez|DNS−om]] i [[Socijalistička partija (Republika Srpska)|SP−om]] a kandidat te koalicije za [[Izbori za predsjednika Republike Srpske 2014.|predsjednika Republike Srpske]] [[Milorad Dodik]] pobjedio je sa 303.496 glasova ili 45,38 % kandidata ujedinjene opozicije [[Ognjen Tadić|Ognjena Tadića]] koji je osvojio 296.021 ili 44,28 %&lt;ref name=&quot;fgks&quot;&gt;[http://www.izbori.ba/Potvrdjeni2014/Finalni/PredsjednikRS/Nivo.aspx Izbori 2014], CIK BiH.&lt;/ref&gt; Kandidat koalicije SNSD-DNS-SP za [[Izbori za srpskog člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine 2014.|srpskog člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine]] [[Željka Cvijanović]] sa 310.867 glasova ili 47,63 % poražena je od kandidata [[Savez za promjene (Republika Srpska)|Saveza za promjene]] [[Mladen Ivanić|Mladena Ivanića]] koji je osvojio 317.799 ili 48,69 %. U [[Izbori za narodne poslanike Republike Srpske 2014.|Narodnoj skupštini Republike Srpske]] SNSD je ostao najjači politički subjekt sa osvojenih 213.665 (32,28 %) glasova i 29 mandata. U nadmetanju za [[Izbori za Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine 2014. (Republika Srpska)|Parlamentarnu skupštinu Bosne i Hercegovine]] SNSD je takođe osvojio najviše glasova od političkih partija iz [[Republika Srpska|Republike Srpske]] 249.182 (38,48 %) i time dobio 6 mandata.&lt;ref name=&quot;fgks&quot; /&gt; Ovo je i jedina stranka iz RS koja je osvojila mandate u skupštini nekog kantona u FBiH, i to u Kantonu 10 sa osvojinih 3.503 ili 11,8 % SNSD je dobio 3 mandata i postao treći najsnažniji politički subjekt ovog kantona.&lt;ref name=&quot;fgks&quot; /&gt;

=== Opšti izbori 2018. godine ===
I nakon [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2018.|Opštih izbora]] održanih [[2018]]. godine, Savez nezavisnih socijaldemokrata je i dalje ostao najjača politička partija u [[Republika Srpska|Republici Srpskoj]], te je ostvario još bolje rezultate nego na [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2014.|izborima]] održanim [[2014]]. godine. U izbornu trku za pojedinačne funkcije ušao je u koaliciji sa [[Demokratski narodni savez|DNS−om]], [[Socijalistička partija (Republika Srpska)|SP−om]] i [[Ujedinjena Srpska|Ujedinjenom]] [[Ujedinjena Srpska|Srpskom]] a kandidat te koalicije za [[Izbori za predsjednika Republike Srpske 2018.|predsjednika Republike Srpske]] [[Željka Cvijanović]] pobjedila je sa 319.699 glasova ili 47,04 % kandidata [[Savez za promjene (Republika Srpska)|Savez za pobjedu]] [[Vukota Govedarica|Vukotu Govedaricu]] koji je osvojio 284.195 ili 41,82 %&lt;ref&gt;[http://www.izbori.ba/rezultati_izbora?resId=25&amp;langId=2#/5/0/0 Izbori 2018.], CIK BiH.&lt;/ref&gt; Kandidat koalicije SNSD−DNS−SP za [[Izbori za srpskog člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine 2018.|srpskog člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine]] [[Milorad Dodik]] je osvojio rekordan broj glasova odnosno 368.210 glasova ili 53,88 % dok je kandidat [[Savez za promjene (Republika Srpska)|Savez za pobjedu]] [[Mladen Ivanić]] osvojio 292.065 ili 42,74 %. U [[Izbori za narodne poslanike Republike Srpske 2018.|Narodnoj skupštini Republike Srpske]] SNSD je ostao najjači politički subjekt sa osvojenih 218.201 (31,87 %) glasova i 28 mandata. U nadmetanju za [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarnu skupštinu BiH]] SNSD je osvojio ubjedljivo najviše glasova od političkih partija iz [[Republika Srpska|Republike Srpske]] 260.930 (39,10 %) i time dobio 6 mandata.

== Gradski odbor SNSD Banja Luka ==
U organizacionoj strukturi partije njena kadrovski najjača te bazom najmnogoljudnija organizaciona jedinica jeste Gradski odbor SNSD [[Banja Luka]]. Gradski odbor SNSD [[Banja Luka]] krajem 2014. brojao je preko 17.000 članova.&lt;ref name=&quot;rhip&quot;&gt;{{Cite web |url=http://snsdbl.com/%D0%BF%D1%80%D0%B8%D0%BC%D1%99%D0%B5%D0%BD%D0%B8-%D0%BD%D0%BE%D0%B2%D0%B8-%D1%87%D0%BB%D0%B0%D0%BD%D0%BE%D0%B2%D0%B8-%D1%83-%D0%B1%D1%80%D0%BE%D0%BD%D0%B7%D0%B0%D0%BD%D0%BE%D0%BC-%D0%BC%D0%B0%D1%98/ |title=SNSD Banja Luka |access-date=18. 9. 2020 |archive-date=29. 11. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20141129141647/http://snsdbl.com/%D0%BF%D1%80%D0%B8%D0%BC%D1%99%D0%B5%D0%BD%D0%B8-%D0%BD%D0%BE%D0%B2%D0%B8-%D1%87%D0%BB%D0%B0%D0%BD%D0%BE%D0%B2%D0%B8-%D1%83-%D0%B1%D1%80%D0%BE%D0%BD%D0%B7%D0%B0%D0%BD%D0%BE%D0%BC-%D0%BC%D0%B0%D1%98/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Od 2004. godine na svim narednim lokalnim izborima u [[Banja Luka|Banjoj Luci]] SNSD bilježi rezultat najjačeg političkog subjekta u gradu i ima funkciju gradonačelnika [[Banja Luka|Banje Luke]]. Na Gradskoj izbornoj konferenciji SNSD [[Banja Luka]] [[2013]]. godine dobija novo rukovdstvo na čelu sa [[Igor Radojičić|Igorom Radojičićem]] a dotadašnji predsjednik i aktuelni [[gradonačelnik]] [[Banja Luka|Banje Luke]] [[Slobodan Gavranović]] postao je potpredsjednik Gradskog odbora SNSD.&lt;ref name=&quot;gzki&quot;&gt;[http://www.nezavisne.com/novosti/bih/Banjalucki-SNSD-izabrao-novo-rukovodstvo-Radojicic-predsjednik-223334.html Igor Radojičić], potpredsjednik SNSD.&lt;/ref&gt; Na [[Opšti izbori u Bosni i Hercegovini 2014.|Opštima izborima u BiH 2018.]] godine SNSD u [[Banja Luka|Banjoj Luci]] bilježi rezultat od 28.626 glasa.

Nosioci najviših funkcija u Gradskom odboru SNSD [[Banja Luka]] su:
* Predsjednik: [[Igor Radojičić]]
* Potpredsjednici: [[Željka Cvijanović]], [[Slobodan Gavranović]], [[Stanislav Palija]], [[Srđan Amidžić]], [[Zoran Vujmilović]].&lt;ref name=&quot;sftj&quot;&gt;[http://www.primer.org/ Tekst veze] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161022143659/http://www.primer.org/ |date=22. 10. 2016 }}, dodatni tekst.&lt;/ref&gt;

== Spisak predsjednika ==
{| class=&quot;wikitable&quot;
! rowspan=&quot;2&quot; |#
! colspan=&quot;2&quot; rowspan=&quot;2&quot; |Predsjednik
! colspan=&quot;3&quot; |Mandat
|-
!Od
!Do
!Trajanje
|-
! rowspan=&quot;2&quot; |1.
| rowspan=&quot;2&quot; |[[Datoteka:Milorad Dodik 2025 (cropped).jpg|bez okvira|100px]]
| rowspan=&quot;2&quot; |[[Milorad Dodik]]&lt;br&gt;&lt;small&gt;(r. 1959)&lt;/small&gt;
| rowspan=&quot;2&quot; |10. mart 1996.
|12. juni 2025.{{Efn|[[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine|Centralna izborna komisija BiH]] je 6. augusta 2025. donijela odluku o ukidanju predsjedničkog mandata [[Milorad Dodik|Miloradu Dodiku]]. Prestanak mandata označen je kao 12. juni 2025, jer je tog dana presuda [[Sud Bosne i Hercegovine|Suda BiH]] postala pravosnažna. Žalbu na tu odluku je 18. augusta 2025. Apelaciono odjeljenje Suda BiH odbilo kao neosnovanu, čime je odluka CIK-a postala pravosnažna.&lt;ref name=&quot;RS MD&quot;&gt;{{Cite web|url=https://radiosarajevo.ba/vijesti/bosna-i-hercegovina/procitajte-kompletnu-odluku-suda-bih-ovo-je-presuda-milorad-dodik-vise-nije-predsjednik-rs/602176|title=Pročitajte kompletnu odluku Suda BiH: Ovo je presuda - Milorad Dodik više nije predsjednik RS|date=18. 8. 2025|website=radiosarajevo.ba|language=hr|access-date=18. 8. 2025}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;AO Sud BiH&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.sudbih.gov.ba/Post/Read/ODLUKA%20SUDA%20BIH%20POVODOM%20%C5%BDALBE%20MILORADA%20DODIKA%20NA%20ODLUKU%20CIK-A|title=ODLUKA SUDA BIH POVODOM ŽALBE MILORADA DODIKA NA ODLUKU CIK-A|website=www.sudbih.gov.ba|language=en|access-date=18. 8. 2025}}&lt;/ref&gt; Dana 16. oktobra 2025. Sud BiH je poslao dopis CIKBiH-u u kojem je implicirano da Milorad Dodik, u skladu sa pravnim posljedicama pravosnažne sudske presude, ne može obnašati funkciju predsjednika stranke.|naziv=Prekid mandata|grupa=lower-alpha}}
|{{ayd|1996|3|10|2025|6|12}}
|-
|''trenutno''
|{{ayd|1996|3|10}}
|}

== Rezultati ==
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
|+ [[Narodna skupština Republike Srpske]]
! width=100px| Izbori
! width=100px| # glasova
! width=100px|% od izašlih
! width=100px| # poslanika
! width=180px| Vlada
|-
! [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 1996 - Narodna skupština Republike Srpske|1996.]]
|
|
| '''1'''{{napomena| Učestvovali na izborima kao dio Koalicije [[Narodni savez za slobodan mir]], koja je ukupno osvojila 10 mandata, od čega je 1 pripao SNSD-u.&lt;ref name=&quot;istorijat&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.snsd-nevesinje.com/o-nama/ |title=SNSD — istorijat |format= |date= |access-date= |archive-url=https://web.archive.org/web/20150529203316/http://www.snsd-nevesinje.com/o-nama/ |archive-date=29. 5. 2015 |url-status=dead |df= }}&lt;/ref&gt;}}
| bgcolor = pink|opozicija
|-
! [[Prijevremeni izbori u Bosni i Hercegovini 1997.|1997.]]
| 21.178
| 2,41 %
| '''2'''
| bgcolor=lightgreen|vladajući
|-
! [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 1998 - Narodna skupština Republike Srpske|1998.]]
| 54.058
| 7,30 %
| '''6'''
| bgcolor=lightgreen|vladajući
|-
! [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2000 - Narodna skupština Republike Srpske|2000.]]
| 81.467
| 13,00 %
| '''11'''
| bgcolor = pink|opozicija
|-
! rowspan=&quot;2&quot; | [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2002 - Narodna skupština Republike Srpske|2002.]]
| rowspan=&quot;2&quot; | 111.226
| rowspan=&quot;2&quot; | 21,79 %
| rowspan=&quot;2&quot; | '''19'''
| bgcolor=pink|opozicija &lt;small&gt;(do februara 2006.)&lt;/small&gt;
|-
| bgcolor=lightgreen|vladajući &lt;small&gt;(od februara 2006.)&lt;/small&gt;
|-
! [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2006 - Narodna skupština Republike Srpske|2006.]]
| 244.251
| 43,31 %
| '''41'''
| bgcolor=lightgreen|vladajući
|-
! [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2010 - Narodna skupština Republike Srpske|2010.]]
| 240.727
| 38,00 %
| '''37'''
| bgcolor = lightgreen|vladajući
|-
! [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2014 - Narodna skupština Republike Srpske|2014.]]
| 213.665
| 32,28 %
| '''29'''
| bgcolor = lightgreen|vladajući
|-
! [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2018 - Narodna skupština Republike Srpske|2018.]]
| 218.201
| 31,87 %
| '''28'''
| bgcolor = lightgreen|vladajući
|-
![[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2022 - Narodna skupština Republike Srpske|2018.]]
|221.,554
|34,63%
|'''29'''
| bgcolor = lightgreen|vladajući
|}

{{Multicol|100%}}
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
|+ [[Predsjednik Republike Srpske]]
! width=100px| Izbori
! width=160px| Kandidat
! width=100px| # glasova
! width=100px|% od važećih
! width=100px| Rezultat
|-
! [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2000 - predsjednik Republike Srpske|2000.]]
| [[Milorad Dodik]]
| 161.942
| 25,7 %
| bgcolor=pink|[[Datoteka:X mark.svg|15px|nije izabran]]
|-
! [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2002 - predsjednik Republike Srpske|2002.]]
| [[Milan Jelić]]
| 112.612
| 22,1 %
| bgcolor = pink|[[Datoteka:X mark.svg|15px|nije izabran]]
|-
! [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2006 - predsjednik Republike Srpske|2006.]]
| [[Milan Jelić]]
| 271.022
| 48,87 %
| bgcolor=lightgreen| [[Datoteka:Yes check.svg|15px|izabran]]
|-
! [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2007 - predsjednik Republike Srpske|2007.]]
| [[Rajko Kuzmanović]]
| 169.863
| 41,33 %
| bgcolor=lightgreen| [[Datoteka:Yes check.svg|15px|izabran]]
|-
! [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2010 - predsjednik Republike Srpske|2010.]]
| [[Milorad Dodik]]
| 319.618
| 50,52 %
| bgcolor=lightgreen| [[Datoteka:Yes check.svg|15px|izabran]]
|-
! [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2014 - predsjednik Republike Srpske|2014.]]
| [[Milorad Dodik]]
| 303.496
| 45,39 %
| bgcolor=lightgreen| [[Datoteka:Yes check.svg|15px|izabran.]]
|-
! [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2018 - predsjednik Republike Srpske|2018.]]
| [[Željka Cvijanović]]
| 319.699
| 47,04 %
| bgcolor=lightgreen| [[Datoteka:Yes check.svg|15px|izabran]]
|}

{{Multicol|100%}}
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
|+ [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine]]
! width=100px| Izbori
! width=160px| Kandidat
! width=100px| # glasova
! width=100px|% od važećih
! width=100px| Rezultat
|-
! [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2002 - Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|2002.]]
| [[Nebojša Radmanović]]
| 101.119
| 19,93%
| bgcolor = pink|[[Datoteka:X mark.svg|15px|nije izabran]]
|-
! [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2006 - Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|2006.]]
| [[Nebojša Radmanović]]
| 287.675
| 53,3%
| bgcolor=lightgreen| [[Datoteka:Yes check.svg|15px|izabran]]
|-
! [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2010 - Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|2010.]]
| [[Nebojša Radmanović]]
| 295.629
| 48,9%
| bgcolor=lightgreen| [[Datoteka:Yes check.svg|15px|izabran]]
|-
! [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2014 - Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|2014.]]
| [[Željka Cvijanović]]
| 310.867
| 47,6%
| bgcolor=pink|[[Datoteka:X mark.svg|15px|nije izabrana]]
|-
! [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2018 - Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|2018.]]
| [[Milorad Dodik]]
| 368.210
| 53,88%
| bgcolor=lightgreen| [[Datoteka:Yes check.svg|15px|izabran]]
|}

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
|+ [[Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine]]
! width=100px| Izbori
! width=100px| # glasova
! width=100px|% od izašlih
! width=100px| # poslanika
|-
! [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 1996 - Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|1996.]]
|
|
|
|-
! [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 1998 - Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|1998.]]
| 
| 
| 
|-
! [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2000 - Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|2000.]]
| 66.684
| 10,6  %
| '''1'''
|-
! [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2002 - Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|2002.]]
| 114.591 
| 22,4% 
| '''3'''
|-
! [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2006 - Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|2006.]]
| 262.203
| 46,93
| '''7'''
|-
! [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2010 - Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|2010.]]
| 269.009
| 43,30%
| '''8'''
|-
! [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2014 - Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|2014.]]
| 249.182
| 38,48%
| '''6'''
|-
! [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2018 - Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|2018.]]
| 260.930 
| 39,10%
| '''6'''
|}

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
|+ [[Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini|Lokalni izbori]]
! width=100px| Izbori
! width=100px| Broj glasova
! width=100px| Broj odbornika
|-
! [[Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 1997.|1997.]]
|
|
|-
! [[Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2000.|2000.]]
| 95.512
| 171
|-
! [[Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2004.|2004.]]
| 120.150
| 348
|-
! [[Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2008.|2008.]]
| 199.813
| 456
|-
! [[Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2012.|2012.]]
| 184.520
| 362
|-
! [[Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2016.|2016.]]
| 202.503
| 390
|}

== Također pogledajte ==

* [[Spisak političkih stranaka u Bosni i Hercegovini]]
* [[Narodna skupština Republike Srpske]]
* [[Milorad Dodik]]

== Reference ==
{{refspisak}}

== Napomene ==
&lt;references group=&quot;lower-alpha&quot;/&gt;

[[Kategorija:Političke stranke u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Političke stranke osnovane 1996.]]
[[Kategorija:Savez nezavisnih socijaldemokrata|*]]
[[Kategorija:Socijaldemokratija]]
[[Kategorija:Socijaldemokratske partije u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Srpske političke stranke u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Političke stranke u Republici Srpskoj]]
[[Kategorija:Separatizam u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Srpski nacionalizam u Bosni i Hercegovini]]</text>
      <sha1>7t5pg1u1dogd2ho98a2u3nvguig1xa0</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Backup</title>
    <ns>0</ns>
    <id>29689</id>
    <revision>
      <id>3922133</id>
      <parentid>3822762</parentid>
      <timestamp>2026-08-26T06:36:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3922133</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2831" sha1="8zegcgox9ldcd2ldbvt6ymcg6hi1zgc" xml:space="preserve">[[Datoteka:DVD, USB flash drive and external hard drive.jpg|mini|DVD, USB flash i vanjski disk]]

'''Backup''' je proces&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.ibm.com/think/topics/backup-and-restore|title=What Is Backup and Restore? {{!}} IBM|date=22. 9. 2021|website=www.ibm.com|language=en|access-date=24. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.techtarget.com/searchdatabackup/definition/backup|title=Data Backup Explained: A Comprehensive Enterprise Guide {{!}} TechTarget|website=Search Data Backup|language=en|access-date=24. 3. 2026|archive-date=22. 4. 2026|archive-url=https://web.archive.org/web/20260422080939/https://www.techtarget.com/searchdatabackup/definition/backup|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; u [[Računarstvo|računarstvu]] koji se odnosi na izradu kopije podataka originalnog izvora za slučaj da se originalni izvor podataka ošteti ili izgubi. Podaci mogu biti datoteke ili/i programi.

== Pohrana backupa ==
Backup se može pohraniti na [[Magnetna traka|magnetnim trakama]], [[Tvrdi disk|hard diskovima]], [[CD]], [[DVD]] i ostalim medijima za pohranu podataka. Pričuvni (backup) [[Podatak|podaci]] se obično trebaju držati na više mjesta radi bolje sigurnosti, također moguće je držati podatke na nekom udaljenom [[internet server]]u.

== Backup sistema ==
Vrlo često se pribjegava backup-u kompletnog sistema, skupa sa svim podacima. Ovakav način backup-a se najčešće koristi za [[server]]ske sisteme, gdje je potrebno obezbijediti veoma brz povratak cjelokupnog sistema u radno stanje. Vrlo često se radi o [[RAID]] [[Mirroring]]u, odnosno postavljanju dva ili više [[Tvrdi disk|hard diska]] na takav način da oba sadrže identične podatke. Ovo predstavlja prilično siguran način zaštite od fizičkog oštećenja hard diska, ali predstavlja potencijalnu opasnost ukoliko nekim slučajem dođe do zapisivanja podatka koji izazove pogrešku u radu sistema, jer u tom slučaju na sve diskove bude zapisan isti koruptiran podatak.

Velike kompanije, kojima je važna sigurnost podataka i ispravan i neprekidan rad sistema često pribjegavaju različitim strategijama backupa. Strategije koje se najčešće koriste su: ''Djed-Otac-Sin'', ''Kule Hanoja'', ''Inkrementirajući backup'' ili ''Metod Inkrementiranih medija''.

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
*[https://web.archive.org/web/20060622090351/http://novetehnologije.com/Default.aspx?tabid=97 Backup] {{Simboli jezika|bs/hr|Bosanski &amp; Hrvatski}}
*[http://www.microsoft.com/croatia/windowsxp/using/setup/getstarted/backup.mspx Microsoft - Opis konzole za backup integrirane u Windows sistemima] {{Simboli jezika|hr|Hrvatski}}
*[https://web.archive.org/web/20051226020031/http://www.info.ba/tekst.aspx?id=5233 Backup na mreži] {{Simboli jezika|bs|Bosanski}}{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Pohranjivanje podataka]]</text>
      <sha1>8zegcgox9ldcd2ldbvt6ymcg6hi1zgc</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bugarski lev</title>
    <ns>0</ns>
    <id>35441</id>
    <revision>
      <id>3922156</id>
      <parentid>3897666</parentid>
      <timestamp>2026-08-26T10:52:55Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 3 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3922156</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5476" sha1="1y6a3zazfd7z34ec1lugmnlxeqf71j0" xml:space="preserve">{{Infokutija valuta
|ime_valute          =Lev
|izvorno_ime         =български лев 
|slika_1             =BG coin.jpg
|opis_1              =Kovanica od 20 leva
|slika_2             =
|opis_2              =
|iso_kod             =BGN
|korisnik_država     =Bugarska
|stopa_inflacije     =
|izvor_datum_inf     =
|najmanja_jedinica   =stotinka
|oznaka              =
|kovanice            =1, 2, 5, 10, 20 &amp; 50 stotinki, 1 lev
|novčanice           =2, 5, 10, 20, 50 i 100 leva
|oznaka              =
|nacionalna_banka    =[[Bugarska narodna banka]]
|štamparija          =
|web_tiskara         =
|kovnica             =
|web_kovnica         =
}}

'''Lev''' (skraćeno: lv) je bivša novčana jedinica [[Bugarska|Bugarske]]. Naziv mu proizilazi iz riječi &quot;лъв&quot; ([[lav]] u bugarskom jeziku). Dijeli se na 100 stotinki. Kod bugarske novčane jedinice po međunarodnom standardu ISO 4217 je BGN. Za lev su također upotrebljavani i drugi kodovi.

==Historija==
Lev je uvela [[1881]]. [[Bugarska narodna banka]] koja je osnovana 1879.&lt;ref&gt;[http://www.bnb.bg/AboutUs/AUAboutBNB/AUHistory/AUH130YearsBNB/index.htm 135 Years History] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150716145815/http://www.bnb.bg/AboutUs/AUAboutBNB/AUHistory/AUH130YearsBNB/index.htm |date=16. 7. 2015 }}''Bugarska narodna banka'', zvanična stranica; pristupljeno 4.9.2015 {{en simbol}}&lt;/ref&gt; Ovo je prva valuta u Bugarskoj nakon nezavisnosti od [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]]. Kurs leva je uvijek bio vezan za druge valute. Od 1940. lev je bio vezan za vrijednost [[Zlato|zlata]] ([[zlatni standard]]). Tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] vezao se za [[marka njemačkog rajha|marku njemačkog rajha]]. Kasnije tokom [[Hladni rat|Hladnog rata]] lev se vezao za kurs [[ruska rublja|ruske rublje]] a kasnije i [[američki dolar|američkog dolara]]. Vezanost za dolar postojala je do 1997, mada je odnos često mijenjan. Od 1997. ostaje vezan za [[njemačka marka|njemačku marku]] do uvođenja eura 1999. Lev je bio vezan za [[euro]] u fiksnom odnosu od 1 lev : 0,51129 eura.&lt;ref name=&quot;finanzen&quot;&gt;[http://www.finanzen.net/devisen/euro-lew-kurs Kurs euro-lev sa]''finanzen.net'', pristupljeno 4.9.2015 {{de simbol}}&lt;/ref&gt;

==Novčanice i kovanice==
Danas se koriste novčanice u apoenima od 1, 2, 5, 10, 50 i 100 leva kovanice od 1, 2, 5, 10, 20 i 50 stotinki, te od 1 leva. Današnje novčanice su 4 serija od prvog izdavanja. Aktuelno kovanice od 1, 2, 5, 10, 20, i 50 stotinki se mijenjaju novčanicama.&lt;ref name=&quot;finanzen&quot;/&gt;
=== Novčanice &lt;ref&gt;[http://www.bnb.bg/NotesAndCoins/NACNotesCurrency/index.htm Novčanice] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150822205956/http://www.bnb.bg/NotesAndCoins/NACNotesCurrency/index.htm |date=22. 8. 2015 }}''Bugarska narodna banka'', zvanična stranica, pristupljeno 4.9.2015 {{en simbol}}&lt;/ref&gt;===

{| class=&quot;prettytable&quot; width=&quot;98%&quot;
!rowspan=&quot;2&quot;| vrijednost !!rowspan=&quot;2&quot;| razmjer !!rowspan=&quot;2&quot;| boja !!colspan=&quot;3&quot;| opis !!rowspan=&quot;2&quot;| tiskanje
|-
! prednja strana !! zadnja strana !! vodeni žig
|-
| 1 lev
| 112 × 60&amp;nbsp;mm
| crven
| [[Jovan Rilski]]
| Manastir u Rili
|rowspan=&quot;7&quot;| lav
| 1999
|-
| 2 leva
| 116 × 64&amp;nbsp;mm
| ibolya
| [[Pajsij Hilendarski]]
| detalj jednog slike od Pajsija Hilendarskija
| 1999, 2005
|-
| 5 leva
| 121 × 67&amp;nbsp;mm
| crven
| [[Ivan Milev]]
| detalj jednog slike od Ivana Mileva
|rowspan=&quot;2&quot;| 1999
|-
| 10 leva
| 126 × 70&amp;nbsp;mm
| zelen
| [[Petar Beron]]
| astronomski instrument
|-
| 20 leva
| 131 × 73&amp;nbsp;mm
| plav
| [[Stefan Stambolov]]
| Parlament u Sofiji
| 1999, 2007
|-
| 50 leva
| 136 × 76&amp;nbsp;mm
| smeđ
| [[Penčo Slavejkov]]
| detalj jednog pjesme Penča Slavejkova
| 1999, 2006
|-
| 100 leva
| 141 × 79&amp;nbsp;mm
| zelen
| [[Aleko Konstantinov]]
| detalj jednog slike od Aleka Konstantinova
| 2003
|}
=== Kovanica  &lt;ref&gt;[http://www.bnb.bg/NotesAndCoins/NACCoinsCurrency/index.htm Kovanice] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160429190526/http://bnb.bg/NotesAndCoins/NACCoinsCurrency/index.htm |date=29. 4. 2016 }}''Bugarska narodna banka'', zvanična stranica, pristupljeno 4.9.2015 {{en simbol}}&lt;/ref&gt;===
{| class=&quot;prettytable&quot; width=&quot;98%&quot;
!vrijednost!! prečnik!! težina !! materijal !! prednja strana !! zadnja strana
|-
|1 stotinka || 16&amp;nbsp;mm || 1,8 g || rowspan=&quot;3&quot;| aluminij, nikl, bakar || rowspan=&quot;7&quot;| vrijednost sa slovima is brojom, 12 zvijezde || rowspan=&quot;6&quot;| konjanik
|-
|2 stotink || 18&amp;nbsp;mm || 2,5 g
|-
|5 stotinka || 20&amp;nbsp;mm || 3,5 g
|-
|10 stotinka || 18.5&amp;nbsp;mm || 3 g || rowspan=&quot;3&quot;| bakar, nikl,
|-
|20 stotinka || 20.5&amp;nbsp;mm || 4 g
|-
|50 stotinka || 22.5&amp;nbsp;mm || 5 g
|-
|1 lev || 24.5&amp;nbsp;mm || 7 g || ? || Sv. Ivan Rilski
|}

==Kodovi==
*BGL - za vrijednosti prije denominacije iz [[1999]]. 
*BGK - za vrijednosti prije denominacije iz [[1962]]. 
*BGJ - za vrijednosti prije denominacije iz [[1952]]. godine

==Trenutni valutni kurs Bugarski lev==
{{Valutni kurs |BGN}}

== Također pogledajte ==
* [[Rumunski lej]]

==Reference==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Money of Bulgaria}}
* [http://www.bnb.bg/ Bugarska narodna banka] {{bg simbol}} {{en simbol}}

{{Evropske valute}}
{{Bugarska po temama}}

{{stub-ekon}}

[[Kategorija:Valute]]
[[Kategorija:Evropske valute]]
[[Kategorija:Ekonomija Bugarske]]
[[Kategorija:Valute u optjecaju]]
[[Kategorija:Valute vezane za euro]]
[[Kategorija:Valute uvedene u 1880.]]
[[Kategorija:Valute povučene u 2025.]]
[[Kategorija:Fiksni devizni kurs]]</text>
      <sha1>1y6a3zazfd7z34ec1lugmnlxeqf71j0</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>3G</title>
    <ns>0</ns>
    <id>36699</id>
    <revision>
      <id>3922110</id>
      <parentid>3765128</parentid>
      <timestamp>2026-08-25T23:24:26Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3922110</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1775" sha1="skqs043hfimul8unc6xmnyc456mljte" xml:space="preserve">'''3G''' je skupno ime za treću generaciju mobilne telefonije.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.techtarget.com/searchnetworking/definition/3G-third-generation-of-mobile-telephony|title=What is 3G (third generation of mobile telephony)?|website=Networking|language=en|access-date=22. 7. 2023|archive-date=22. 7. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230722100357/https://www.techtarget.com/searchnetworking/definition/3G-third-generation-of-mobile-telephony|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

3G omogućava brzine do oko 14 Mbps. Ovo omogućava prijenos ne samo teksta i zvuka nego i pokretnih slika, televizije i ostalih avanciranih usluga. Sam standard 3G sadrži više podstandarda kao [[UMTS]] (evropski i japanski 3G), [[TD-SCDMA]] (kineski 3G) i [[CDMA2000]] (američki 3G). Preovladavajući standard je UMTS čiji su najveći propenenti [[Ericsson]] i [[Nokia]].

== Historija ==
[[Datoteka:3G antenna tower, December 7 2006, on Lidingö, Sweden.jpg|mini|3G odašiljač]]
Parlament Evropske Unije i Vijeće ministara [[EU]] su krajem 1998. odlučili da sve zemlje članice EU moraju omugućiti uvođenje treće generacije mobilne telefonije u svojim zemljama najkasnije do [[1. januar]]a [[2002]]. godine. Ovo je dovelo do stvaranja jedinstvenog tržišta unutar Evrope i brzo uvođenje 3G standarda u većini evropskih zemalja.

Bosna i Hercegovina kasni za evropskim zemljama i licence za treću generaciju mobilnim operaterima su podijeljene tek u martu 2009. godine.

== Standardi unutar 3G ==
* UMTS
* CDMA2000 
* WCDMA
* TD-SCDMA

== Također pogledajte ==
* [[1G]]
* [[2G]]
* [[4G]]

{{commonscat|3G}}

== Reference ==
{{Refspisak}}{{Standardi mobilnih telekomunikacija}}

[[Kategorija:Standardi mobilne telefonije]]
[[Kategorija:3G]]
[[Kategorija:Japanski izumi]]</text>
      <sha1>skqs043hfimul8unc6xmnyc456mljte</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Rob Gardner</title>
    <ns>0</ns>
    <id>39307</id>
    <revision>
      <id>3922061</id>
      <parentid>3833320</parentid>
      <timestamp>2026-08-25T12:46:16Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Palapa</username>
        <id>383</id>
      </contributor>
      <origin>3922061</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1158" sha1="04pvujvwxxvi43k144mv4lgqewloya8" xml:space="preserve">'''Rob Gardner''' je [[Sjedinjene Američke Države|američki]] [[rock muzika|rock]] [[bubnjar]], koji svira izvorne verzije pjesama [[hard rock]] grupa [[Guns N' Roses]] i [[L.A. Guns]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://soundcloud.com/theafdshow/ep-50-rob-gardner-original-drummer-of-guns-n-roses|title=SoundCloud - Hear the world’s sounds|website=SoundCloud|language=en|access-date=2026-08-25}}&lt;/ref&gt;

Svirao je u obje grupe sa [[Axl Rose]]om, [[Traci Guns]]om, i [[Ole Beich]]om. Također je svirao u L.A. Gunsima zajedno sa [[Michael Jagosz]]om, koji je bio zamijenjen od strane Axl Rosea nakon što je poslan u zatvor. Svirao je na L.A. Guns Extended play (mini-album) [[Collector's Edition No. 1]].

Neki izvori tvrde da je također Rob Gardner svirao sa L.A. Guns tokom ranog djela vremena kada je [[Paul Black]] bio grupin pjevač, iako pouzdanost ovih tvrdnji je nesigurna.

Zamijenio ga je [[Steven Adler]] u Guns N' Rosesima [[1985]]. godine.

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Normativna kontrola}}{{Guns N' Roses}}

{{stub-biog}}

{{DEFAULTSORT:Gardner, Rob}}
[[Kategorija:Američki muzičari]]
[[Kategorija:Američki bubnjari]]</text>
      <sha1>04pvujvwxxvi43k144mv4lgqewloya8</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>80-e p. n. e.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>40766</id>
    <revision>
      <id>3922060</id>
      <parentid>3655094</parentid>
      <timestamp>2026-08-25T12:43:34Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Palapa</username>
        <id>383</id>
      </contributor>
      <comment>/* Događaji */</comment>
      <origin>3922060</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1058" sha1="rw9g7xur1qf24qya3ac7kj74rxv2b39" xml:space="preserve">{{Decenija PNE|9}}

80-e godine p. n. e. je vremenski period od 89. pne – 80. p. n. e.

== Događaji ==
* [[88. p. n. e.]] - U [[Italija|Italiji]] [[Saveznički rat u Rimu|Saveznički rat]] završava s [[Rimska Republika|rimskom]] vojnom pobjedom, ali i uz značajne političke koncesije pobunjenicima.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Skenderović|first=Rok|url=https://repozitorij.unizd.hr/object/unizd:6156|title=Saveznički rat}}&lt;/ref&gt;
* [[88. p. n. e.]] - [[Pontsko Kraljevstvo|Pontski]] kralj [[Mitridat Veliki]] započinje [[mitridatski ratove|mitridatske ratove]].
* [[88. p. n. e.]] - Političko nasilje u Rimu po prvi put eskalira u [[Prvi Sulin građanski rat|građanski rat]].
* [[81. p. n. e.]] - [[Lucije Kornelije Sula]] imenovan [[Rimski diktator|diktatorom]] i započinje s opsežnom reformom državne uprave.
== Ličnosti ==

=== Rođeni ===
{{Proširiti sekciju}}

=== Umrli ===
{{Proširiti sekciju}}

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==

* https://www.worldhistory.org/timeline/Rome/
{{Normativna kontrola}}

{{Commonscat|80s BC}}</text>
      <sha1>rw9g7xur1qf24qya3ac7kj74rxv2b39</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine</title>
    <ns>0</ns>
    <id>61006</id>
    <revision>
      <id>3922115</id>
      <parentid>3921828</parentid>
      <timestamp>2026-08-26T01:26:12Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <comment>Odbijena posljednja izmjena teksta korisnika [[Posebno:Doprinosi/~2026-46307-18|~2026-46307-18]] i vraćeno na izmjenu 3817621 korisnika Bakir123</comment>
      <origin>3922115</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="14697" sha1="tdadya241z0ddd0m85lm5vih63dxw86" xml:space="preserve">{{Neutralnost}}{{Nedostaju izvori}}
{{Infokutija stranka
| ime_bosanski     = Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine
| logo             = Logo of the HDZ BiH.svg
| predsjednik      = [[Dragan Čović]]
| godina osnivanja = 18. august 1990.
| broj članova     = 35,000
| sjedište         = [[Mostar]], [[Bosna i Hercegovina]]
| ideologija       = [[Hrvatski nacionalizam]]&lt;ref name=&quot;PEE&quot;&gt;{{Cite web|url=http://www.parties-and-elections.eu/bosnia-herzegovina.html|title=Bosnia-Herzegovina|last=Nordsieck|first=Wolfram|date=2018|website=Parties and Elections in Europe|access-date=11. 10. 2018}}&lt;/ref&gt;&lt;br&gt;[[Konzervativizam]]&lt;ref name=&quot;PEE&quot;/&gt;&lt;br&gt;[[Nacionalni konzervativizam]]&lt;ref name=&quot;PEE&quot;/&gt;&lt;br&gt;[[Kršćanska demokratija]]&lt;ref name=&quot;PEE&quot;/&gt;&lt;br&gt;[[Federalizam]]&lt;br&gt;[[Proeuropejstvo]]
| boje             = {{colorbox|#0064AA}} Plava
| skupština1       = [[Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Predstavnički dom BiH]]
| broj_mandata1    = {{Infokutija stranka/mandati|4|42|#0064AA}}
| skupština2       = [[Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Dom naroda BiH]]
| broj_mandata2    = {{Infokutija stranka/mandati|3|15|#0064AA}}
| skupština3       = [[Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Predstavnički dom FBiH]]
| broj_mandata3    = {{Infokutija stranka/mandati|15|98|#0064AA}}
| skupština4       = [[Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Dom naroda FBiH]]
| broj_mandata4    = {{Infokutija stranka/mandati|16|80|#0064AA}}
| veb-sajt         = {{URL|http://www.hdzbih.org/}}
| osnivač          = [[Stjepan Kljuić]]
| adresa           = Kneza Domagoja bb
| mladi_ogranak    = [[Mladež HDZ BiH]]
| skraćenica       = HDZ BiH
| evropska_stranka = [[Evropska narodna stranka]] &lt;small&gt;(posmatrač)&lt;/small&gt;
| međunarodno_članstvo = [[Međunarodna demokratska unija]] &lt;small&gt;(posmatrač)&lt;/small&gt;
| politička_pozicija = [[Desnica]]&lt;ref&gt;{{cite book|last=Arnautović|first=Suad|date=2018|chapter=The Presidentialisation of Political Parties in Bosnia and Herzegovina: A Mitigated Presidentialism|editor-last=Passarelli|editor-first=Gianluca|title=The Presidentialisation of Political Parties in the Western Balkans|page=[https://books.google.com/books?id=YsFqDwAAQBAJ&amp;pg=PA87 87]|publisher=[[Palgrave Macmillan]]|isbn=978-3-319-97352-4}}&lt;/ref&gt;
| sestrinske_stranke = [[Hrvatska demokratska zajednica]]
| generalni_sekretar = [[Goran Božić]]
}}

'''Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine''' (HDZ BiH) je [[politička stranka]] u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. Osnovana je [[1990]]. godine kao podružnica [[Hrvatska demokratska zajednica|Hrvatske demokratske zajednice]] koja je došla na vlast u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] nakon prvih demokratskih izbora. Vrlo se brzo nametnula kao nacionalna stranka [[Hrvati u Bosni i Hercegovini|hrvatskog naroda u BiH]], a zajedno s ostale dvije nacionalne stranke, [[Stranka demokratske akcije|SDA]] i [[Srpska demokratska stranka|SDS]], je pobijedila na prvim demokratskim izborima u BiH krajem 1990. godine i ušla u koalicijsku vladu.

== Historija ==

=== Osnivanje i prvi izbori 1990. ===
{{Glavni|Opći izbori u SR Bosni i Hercegovini 1990.}}
Prvi inicijativni odbor (budućeg) HDZ-a za područje BiH sastao se 26. februara 1990. u [[Grude|Grudama]] u zapadnoj [[Hercegovina|Hercegovini]], a potom formiraju se općinske organizacije u [[Široki Brijeg|Širokom Brijegu]], [[Ljubuški|Ljubuškom]], [[Posušje|Posušju]] i Duvnu (danas [[Tomislavgrad]]) pod &quot;kapom&quot; Koordinacijskog odbora HDZ BiH za zapadnu Hercegovinu.

Dana 18. avgusta 1990. u [[Sarajevo|Sarajevu]] je održan Prvi opći sabor HDZ BiH gdje su usvojeni Programska deklaracija i Statut stranke. Za prvog predsjednika stranke izabran je [[Davorin Perinović]] (koji biva smijenjen sa funkcije 7. septembra, a na njegovo mjesto stiže [[Stjepan Kljuić]]).

HDZ BiH odmah potom kreće u kampanju za prve višestranačke izbore u [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR BiH]] koji su održani 18. oktobra. HDZ BiH dobija većinu glasova [[Hrvati|Hrvata]] i od 7 članova Predsjedništva osvaja 2 mjesta (rezervisana za hrvatski narod) za Stjepana Kljuića i [[Franjo Borasa|Franju Borasa]].

HDZ BiH kao predstavnik [[Hrvati u Bosni i Hercegovini|Hrvata u BiH]] ulazi u novu vladajuću koaliciju sa [[Stranka demokratske akcije|Strankom demokratske akcije]] - koja predstavljala [[Muslimani (narod)|muslimanski narod]] i [[Srpska demokratska stranka|Srpskom demokratskom strankom]] - koja predstavlja [[Srbi u Bosni i Hercegovini|srpski narod u BiH]], koje su izbacila sa vlasti bivše komuniste iz [[Savez komunista Bosne i Hercegovine|SK BiH]]-[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP]]-a i [[Savez reformskih snaga Jugoslavije|SRSJ]]-a.

Po koalicionom dogovoru za predsjednika [[Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine|Predsjedništva SR BiH]] je izabran [[Muslimani (narod)|Musliman]] [[Alija Izetbegović]], za predsjednika [[Skupština Republike Bosne i Hercegovine|Skupštine SR BiH]] Srbin [[Momčilo Krajišnik]], a Hrvat [[Jure Pelivan]] (iz HDZ-a) postaje [[Predsjednik vlade Republike Bosne i Hercegovine|predsjednik vlade]].

=== Uloga u ratu i Herceg-Bosna ===
{{Glavni|Rat u Bosni i Hercegovini|Bošnjačko-hrvatski sukob|Hrvatska Republika Herceg-Bosna|Hrvatsko vijeće odbrane|Armija Republike Bosne i Hercegovine}}
Početkom 1991. sve veća težnja [[nezavisnost]]i [[Slovenija|slovenskog]] i [[Hrvatska|hrvatskog]] rukovodstva u [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslaviji]] dovodi do eskalacije [[Rat u Hrvatskoj|sukoba u Hrvatskoj]], odnosno rat između paravojnih jedinica Zbora narodne garde (ZNG, kojima je komandovao [[Ministarstvo unutrašnjih poslova Hrvatske|MUP Hrvatske]]) i [[Jugoslavenska narodna armija|Jugoslavenske narodne armije]].

[[Hrvati u Bosni i Hercegovini|Bosanskohercegovački Hrvati]] (poduprijeti od strane [[Zagreb]]a) prvi počinju anti-jugoslavensko djelovanje u BiH i dolazi do prvih sukoba sa JNA već u maju 1991., a potom 30. septembra dolazi do napada JNA na selo [[Ravno]] nakon provokacija od strane hrvatskih paravojnih bandi.

Muslimansko rukovodstvo je zastupalo jako [[Centrizam|centralističku politiku]] (koncept &quot;građanske&quot; a ne etničke države), međutim još uvijek nije bilo spremno na ideju [[Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine|nezavisnosti BiH]]. U međuvremenu Kljuić biva marginalizovan (a potom smijenjen sa funkcije predsjednika HDZ-a) zbog svoje bliskosti politici SDA.

HDZ BiH radikalizuje svoj položaj (prateći nacionalističku politiku Tuđmanovog režima) i 18. novembra proglašava ''[[Hrvatska Republika Herceg-Bosna|Hrvatsku zajednicu Herceg-Bosnu]]'' (HZHB) kao političku cjelinu unutar BiH. Za predsjednika je izabran [[Mate Boban]] (koji je za razliku od Kljuića bio [[Federalizam|federalista]]).

U oktobru 1991. predstavnici srpskog naroda (mahom iz SDS-a) su napustili sve institucije BiH-a protiveći se centralizmu Sarajeva. Muslimani i Hrvati potom kreću u pripreme za nezavisnost i 1. marta 1992. se proglašava referendum o nezavisnosti Bosne i Hercegovine, koji su Srbi bojkotovali i koji je rezultovao odvajanjem od [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]].

Dana 8. aprila glavnom zaslugom HDZ-a BiH osnovano je [[Hrvatsko vijeće odbrane]] (HVO) kao zvanična oružana formacija HZHB.

Krajem 1992. raspada se muslimansko-hrvatski savez i počinje sukob, a zatim otvoreni rat između jedinica [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|ARBiH]] i [[Hrvatsko vijeće odbrane|HVO]] (uz političku podršku Tuđmanog režima i vojnu podršku [[Oružane snage Republike Hrvatske|Hrvatske Vojske]]). Dana 24. augusta 1993. HZHB se pretvara u nezavisan subjekat i prekida sve odnose sa instiucijama BiH-a proglašavanjem Hrvatske Republike Herceg-Bosne (HRHB).

Hrvatsko-muslimanski sukob okončan je 18. marta 1994. potpisivanjem [[Vašingtonski sporazum|Vašingtonskog sporazuma]] između [[Hrvatska|Hrvatske]] i [[Republika Bosna i Hercegovina|Republike Bosne i Hercegovine]]. Sporazum je ukinuo HRHB i stvorio Bošnjačko-Hrvatsku Federaciju (kasnije [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacija BiH]]) unutar države [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]].

Za novog predsjednika HDZ-a BiH izabran je [[Dario Kordić]] (kasnije osuđen za ratne zločine: [[Masakr u Ahmićima]],[[etničko čišćenje u Lašvanskoj dolini]] i napada na [[Busovača|Busovaču]]). Nakon Kordićevog odlaska na [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] u [[Den Haag|Haag]]&lt;nowiki/&gt;u 12. januara 1996. predsjednika stranke postaje [[Božo Rajić]], a 9. marta formalno su ugašene sve institucije HRHB i uspostavljena je nova Federacija.

=== Poslijeratni period ===
Na prvim poslijeratnim [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 1996.|izborima 1996.]] HDZ BiH dobija ponovno podršku većine Hrvata kao i apsolutnu vlast u četiri kantona i ulazi u federalnu i državnu vlast dok kadar HDZ-a [[Krešimir Zubak]] postaje hrvatski član [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva BiH]]-a.

U maju 1998. [[Ante Jelavić]] (uz podršku veterana HVO-a) postaje predsjednik stranke, iako protivno volji [[Franjo Tuđman|Franje Tuđmana]] koji je za tu funkciju htio [[Božo Ljubić|Božu Ljubića]]. Krešimir Zubak nakon toga napušta stranku i osniva [[Nova hrvatska inicijativa|Novu hrvatsku inicijativu]] kao partiju [[Srednjobosanski kanton|srednjobosanskih]] i [[Posavski kanton|posavskih]] Hrvata. Na [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 1998.|općim izborima 1998.]] HDZ ponovo je glavna politička organizacija Hrvata.

=== Sukob sa OHR-om ===
{{Glavni|Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu|Hrvatski narodni sabor Bosne i Hercegovine}}
Godine 2000. [[Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu|visoki predstavnik]] smjenjuje niz zvaničnika hrvatskog naroda i utječe da HDZ ne bude u strukturi vlasti Federacije BiH 2000 - 2002. (Alijansa za promjene koja je formirala federalnu vlast). Na općinskim izborima održanim 8. aprila 2000. godine HDZ BiH je zastupljena u 79 općinskih vijeća, od ukupno 1993 odbornička mjesta osvojila je 392. Za člana Predsjedništva BiH ponovo je izabran [[Ante Jelavić]].

Položaj hrvatskog naroda postaje sve teži, a posebno intervencije visokih predstavnika dovode Hrvate do novog zahtjeva o restrukturiranju BiH kao federalne države. Jelavić izjavljuje da HDZ ne može prihvatiti princip građanske većine. HDZ BiH inicijira osnivanje [[Hrvatski narodni sabor Bosne i Hercegovine|Hrvatskog narodnog sabora BiH]] i ''Hrvatsku samoupravu''.

Pod pritiskom visokog predstavnika Ante Jelavić i još pet članova Predsjedništva HDZ BiH u maju 2002. podnose ostavke kako bi se stranka smela registrovati na izbore u BiH.

=== Od raskola u stranci do danas ===
Sve do pred [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2006.|izbore 2006.]], HDZ BiH bio je glavna stranka hrvatskog naroda u zemlji. No, dolazi do raskola između pristalica [[Dragan Čović|Dragana Čovića]] i [[Božo Ljubić|Bože Ljubića]] (koji napušta stranka i osniva [[Hrvatska demokratska zajednica 1990|Hrvatsku demokratsku zajednicu 1990]]). Raskol dva HDZ-a prouzrokovalo je ''[[de facto]]'' gubitak hrvatskog predstavnika u Predsjedništvu BiH, jer je u ime hrvatskog naroda izabran [[Željko Komšić]] iz [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|Socijaldemokratske partije BiH]].

Taj scenario se ponovio i na [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2010.|izborima 2010.]] nakon kojih su oba HDZ-a izbačeni iz vlasti Federacije BiH-a (od strane Platforme [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP]]-[[Stranka demokratske akcije|SDA]]-[[Narodna stranka Radom za boljitak|NSRB]]-[[Hrvatska stranka prava Bosne i Hercegovine|HSP]]). Godine 2012. nakon skoro dvogodišnje političke krize za predsjedavajućeg [[Vijeće ministara Bosne i Hercegovine|Vijeća ministara BiH]]-a dolazi [[Vjekoslav Bevanda]] iz HDZ-a BiH.

Na [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2014.|općim izborima 2014.]] HDZ BiH je povratio funkciju hrvatskog člana Predsjedništva na koju je ponovo izabran [[Dragan Čović]] i osvojio apsolutnu većinu hrvatskih glasova sa svojom koalicijom okupljenom oko Hrvatskog narodnog sabora.

== Spisak predsjednika ==
{| class=&quot;wikitable&quot;
! rowspan=&quot;2&quot; |#
! rowspan=&quot;2&quot; |Ime i prezime
&lt;br&gt;&lt;small&gt;(rođenje - smrt)&lt;/small&gt;
! rowspan=&quot;2&quot; |Portret
! colspan=&quot;3&quot; |Mandat
|-
!Od
!Do
!Trajanje
|-
!1
|[[Davorin Perinović]]&lt;br&gt;&lt;small&gt;(1949 – )&lt;/small&gt;
|[[Datoteka:Unknown person.jpg|bez okvira|90px]]
|18. august 1990.
|7. septembar 1990.
|20 dana
|-
!2
|[[Stjepan Kljuić]]&lt;br&gt;&lt;small&gt;(1939 – )&lt;/small&gt;
|[[Datoteka:Unknown person.jpg|bez okvira|90px]]
|7. septembar 1990.
|2. februar 1992.
|1 godina, 4 mjeseca
i 26 dana
|-
!3
|[[Milenko Brkić]]&lt;br&gt;&lt;small&gt;(1944 – 2017)&lt;/small&gt;
|[[Datoteka:Milenko Brkić.jpg|bez okvira|90px]]
|2. februar 1992.
|14. novembar 1992.
|287 dana
|-
!4
|[[Mate Boban]]&lt;br&gt;&lt;small&gt;(1940 – 1997)&lt;/small&gt;
| 
|14. novembar 1992.
|10. juli 1994.
|1 godina, 7 mjeseci
i 27 dana
|-
!5
|[[Dario Kordić]]&lt;br&gt;&lt;small&gt;(1960 – )&lt;/small&gt;
|[[Datoteka:Unknown person.jpg|bez okvira|90px]]
|10. juli 1994.
|2. decembar 1995.
|1 godina, 4 mjeseca
i 23 dana
|-
!6
|[[Božo Rajić]]&lt;br&gt;&lt;small&gt;(1943 – )&lt;/small&gt;
|[[Datoteka:Unknown person.jpg|bez okvira|90px]]
|2. decembar 1995.
|17. maj 1998.
|2 godine, 7 mjeseci
i 16 dana
|-
!7
|[[Ante Jelavić]]&lt;br&gt;&lt;small&gt;(1963 – )&lt;/small&gt;
|[[Datoteka:Unknown person.jpg|bez okvira|90px]]
|17. maj 1998.
|4. maj 2002.
|3 godine, 11 mjeseci
i 18 dana
|-
!8
|[[Bariša Čolak]]&lt;br&gt;&lt;small&gt;(1956 – )&lt;/small&gt;
|[[Datoteka:Bariša Čolak (cropped).jpg|bez okvira|90px]]
|4. maj 2002.
|5. juni 2005.
|3 godine, 2 mjeseca
i 2 dana
|-
!9
|[[Dragan Čović]]&lt;br&gt;&lt;small&gt;(1956 – )&lt;/small&gt;
|[[Datoteka:Dragan Čović European Commission (978490).jpg|bez okvira|90px]]
|5. juni 2005.
|''trenutno''
|{{ayd|2005|6|5}}
|}

== Također pogledajte ==
* [[Hrvatska demokratska zajednica]]
*[[Spisak političkih stranaka u Bosni i Hercegovini]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [http://www.hdzbih.org/ Zvanična stranica]

[[Kategorija:Političke stranke u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|*]]
[[Kategorija:Hrvatska demokratska zajednica|Bosna i Hercegovina]]
[[Kategorija:Političke stranke osnovane 1990.]]
[[Kategorija:Hrvatski nacionalizam]]
[[Kategorija:Hrvatski nacionalizam u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Hrvatske nacionalističke stranke]]
[[Kategorija:Hrvatske političke stranke]]
[[Kategorija:Hrvatske političke stranke u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Nacionalističke stranke u Bosni i Hercegovini]]</text>
      <sha1>tdadya241z0ddd0m85lm5vih63dxw86</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3922127</id>
      <parentid>3922115</parentid>
      <timestamp>2026-08-26T05:31:09Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Tulum387</username>
        <id>155909</id>
      </contributor>
      <comment>Obimna dorada članka radi usklađivanja s načelima NPOV i enciklopedijskog stila. Uklonjene subjektivne, emocionalno nabijene i netačne formulacije, događaji preciznije datirani i kontekstualizovani. Dodati izvori (presude MKSJ), te sve sporne tvrdnje zamijenjene provjerenim činjenicama i prikazom višestrukih stajališta. Popravljene netačne hronologije i uklonjeni suvišni politički komentari.</comment>
      <origin>3922127</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="19201" sha1="5vl3hvcfgv644cy4pvifoecl8ftokwj" xml:space="preserve">{{Infokutija stranka
| ime_bosanski     = Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine
| logo             = Logo of the HDZ BiH.svg
| predsjednik      = [[Dragan Čović]]
| godina osnivanja = 18. august 1990.
| broj članova     = 35,000
| sjedište         = [[Mostar]], [[Bosna i Hercegovina]]
| ideologija       = [[Hrvatski nacionalizam]]&lt;ref name=&quot;PEE&quot;&gt;{{Cite web|url=http://www.parties-and-elections.eu/bosnia-herzegovina.html|title=Bosnia-Herzegovina|last=Nordsieck|first=Wolfram|date=2018|website=Parties and Elections in Europe|access-date=11. 10. 2018}}&lt;/ref&gt;&lt;br&gt;[[Konzervativizam]]&lt;ref name=&quot;PEE&quot;/&gt;&lt;br&gt;[[Nacionalni konzervativizam]]&lt;ref name=&quot;PEE&quot;/&gt;&lt;br&gt;[[Kršćanska demokratija]]&lt;ref name=&quot;PEE&quot;/&gt;&lt;br&gt;[[Federalizam]]&lt;br&gt;[[Proeuropejstvo]]
| boje             = {{colorbox|#0064AA}} Plava
| skupština1       = [[Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Predstavnički dom BiH]]
| broj_mandata1    = {{Infokutija stranka/mandati|4|42|#0064AA}}
| skupština2       = [[Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Dom naroda BiH]]
| broj_mandata2    = {{Infokutija stranka/mandati|3|15|#0064AA}}
| skupština3       = [[Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Predstavnički dom FBiH]]
| broj_mandata3    = {{Infokutija stranka/mandati|15|98|#0064AA}}
| skupština4       = [[Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Dom naroda FBiH]]
| broj_mandata4    = {{Infokutija stranka/mandati|16|80|#0064AA}}
| veb-sajt         = {{URL|http://www.hdzbih.org/}}
| osnivač          = [[Stjepan Kljuić]]
| adresa           = Kneza Domagoja bb
| mladi_ogranak    = [[Mladež HDZ BiH]]
| skraćenica       = HDZ BiH
| evropska_stranka = [[Evropska narodna stranka]] &lt;small&gt;(posmatrač)&lt;/small&gt;
| međunarodno_članstvo = [[Međunarodna demokratska unija]] &lt;small&gt;(posmatrač)&lt;/small&gt;
| politička_pozicija = [[Desnica]]&lt;ref&gt;{{cite book|last=Arnautović|first=Suad|date=2018|chapter=The Presidentialisation of Political Parties in Bosnia and Herzegovina: A Mitigated Presidentialism|editor-last=Passarelli|editor-first=Gianluca|title=The Presidentialisation of Political Parties in the Western Balkans|page=[https://books.google.com/books?id=YsFqDwAAQBAJ&amp;pg=PA87 87]|publisher=[[Palgrave Macmillan]]|isbn=978-3-319-97352-4}}&lt;/ref&gt;
| sestrinske_stranke = [[Hrvatska demokratska zajednica]]
| generalni_sekretar = [[Goran Božić]]
}}

'''Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine (HDZ BiH)''' je [[politička stranka]] u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], osnovana 1990. godine. Prvi opći sabor stranke održan je 18. augusta 1990. u [[Sarajevo|Sarajevu]], kada su usvojeni programska deklaracija i statut stranke. Za prvog predsjednika izabran je [[Davorin Perinović]], a nakon njegove smjene u septembru 1990. stranku je vodio [[Stjepan Kljuić]].

HDZ BiH nastao je u kontekstu uvođenja višestranačkog sistema u Bosni i Hercegovini i djelovanja [[Hrvatska demokratska zajednica|Hrvatske demokratske zajednice]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. Stranka se od početka prvenstveno obraćala hrvatskom biračkom tijelu u Bosni i Hercegovini.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://hdzbih.org/hr/povijest-stranke|title=Povijest stranke|website=HDZ BiH|language=|access-date=26. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Historija ==

=== Osnivanje i prvi izbori 1990. ===
{{Glavni|Opći izbori u SR Bosni i Hercegovini 1990.}}
Prvi višestranački izbori u Bosni i Hercegovini održani su 18. novembra 1990. godine. Na izborima za skupštinu najveći broj mandata osvojile su [[Stranka demokratske akcije]] (SDA), [[Srpska demokratska stranka]] (SDS) i HDZ BiH. U Vijeću građana SDA je osvojila 43, SDS 34, a HDZ BiH 21 mandat.&lt;ref&gt;[https://parlament.ba/Content/Read/183?lang=hr Parlamentarizam u Bosni i Hercegovini u uvjetima političkog pluralizma (1990.–1995)]&lt;/ref&gt;

Na izborima za sedmočlano [[Predsjedništvo Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Predsjedništvo SR BiH]] HDZ BiH je osvojio dva mjesta namijenjena hrvatskim kandidatima. Izabrani su Stjepan Kljuić i [[Franjo Boras]].&lt;ref&gt;[https://icj-cij.org/sites/default/files/case-related/91/10503.pdf INTERNATIONAL COURT OF JUSTICE CASE CONCERN'iNG APPLICATION OF THE CONVENTION ON THE PREVENT'ION AND PUNISHMENT OF THJZ CRIME OF GENOCIDE (BOSNIA AND HERZEGOVINA v. YUGOSLAVIA) COUNTER - MEMORIAL 23 JULY 1997]

2.2.1.8. At the first multi-party elections on 18 - 19 November 1990, the following members of the Presidency of the Socialist Republic of Bosnia and Hezegovina were elected: Fikret Abdic, (1,045,539 votes) and Alija lzetbegovic (879,266 votes) as Muslims; Dr Biljana PlavSic (573,812 votes) and Dr Nikola Koljevic (556,218 votes), as Serbs; Stjepan Kljujic (473,812 votes) and Franjo Boras (416,629) as Croats; and Ejup Ganic (709, 691 votes) as a Yugoslav.&lt;/ref&gt;

Nakon izbora u novembru 1990. SDA, SDS i HDZ BiH postigli su sporazum o podjeli vlasti. [[Jure Pelivan]] iz HDZ-a BiH imenovan je predsjednikom Vlade, [[Momčilo Krajišnik]] iz SDS-a predsjednikom Skupštine SR BiH, a [[Alija Izetbegović]] iz SDA predsjednikom Predsjedništva SR BiH.&lt;ref&gt;Tužilac protiv Momčila Krajšnika. [https://www.icty.org/x/cases/krajisnik/tjug/bcs/060927.pdf Predmet: IT-00-39-T].&lt;/ref&gt;

Nakon izbora tri stranke su formirale koaliciju i učestvovale u vlasti, ali su se već na prvim sjednicama pokazale razlike među važnim pitanjima, posebno u vezi s pitanjem suverenosti Bosne i Hercegovine. Politička mimoilaženja nastavila su se tokom 1991, u vrijeme produbljivanja jugoslavenske krize i procesa [[Disolucija SFRJ|disolucije Jugoslavije]].&lt;ref&gt;[https://www.icty.org/en/press/judgement-case-prosecutor-v-radoslav-brdjanin-radoslav-brdjanin-sentenced-32-years Judgement in the Case the Prosecutor v. Radoslav Brdjanin: Radoslav Brdjanin Sentenced to 32 Years' Imprisonment]

''In this atmosphere of tension, the three main nationalist parties, having separate national agendas with conflicting interests, failed to reconcile their differences and started moving in opposite directions. Most importantly, they disagreed on the question of the constitutional status of BiH. While the SDA and the HDZ, following the declarations of independence of Slovenia and Croatia, promoted the secession of the Socialist Republic of Bosnia and Herzegovina (&quot;SRBH&quot;) from the SFRY, the SDS strongly advocated the preservation of Yugoslavia as a state, in order to ensure that the Serbs would continue to live together in a single state, and would not become a minority in an independent Bosnian state.''&lt;/ref&gt;

== Politička kriza 1991. i Herceg-Bosna ==
{{Glavni|Rat u Bosni i Hercegovini|Bošnjačko-hrvatski sukob|Hrvatska Republika Herceg-Bosna|Hrvatsko vijeće odbrane|Armija Republike Bosne i Hercegovine}}Tokom 1991. godine unutar HDZ-a BiH postojala su različita stajališta o budućem položaju Bosne i Hercegovine. Stjepan Kljuić zastupao je ostanak Hrvata u Bosni i Hercegovini, dok su pojedini drugi čelnici, među njima [[Mate Boban]] i [[Dario Kordić]], zastupali drugačiji politički pristup. [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Međunarodni krivični tribunal za bivšu Jugoslaviju]] (MKSJ) dokumentirao je te razlike u predmetu ''Kordić i Čerkez''.&lt;ref&gt;[https://www.icty.org/x/cases/kordic_cerkez/tjug/bcs/010226.pdf IT-95-14/2-T]. ''Prosecutor v. Dario Kordić and Mario Čerkez'', ICTY.&lt;/ref&gt;

U augustu 1991. na sastanku Glavnog odbora HDZ-a BiH razmatrana je mogućnost povezivanja općina s većinskim hrvatskim stanovništvom, te &quot;poseban plan&quot; u slučaju napada na hrvatsko stanovništvo.

Dana 26. augusta HDZ BiH proglasio je izvanredno stanje i odlučio povezati općinske odbore HDZ-a u jedinstven sistem odbrane. Dana 18. septembra 1991. HDZ BiH osnovao je Krizni štab, čiji su članovi bili, između ostalih, [[Stjepan Kljuić]], Mate Boban i Dario Kordić.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;Kordić i Čerkez, ''Presuda'', Međunarodni krivični tribunal za bivšu Jugoslaviju (MKSJ), 26. februar 2001, [https://www.icty.org/x/cases/kordic_cerkez/tjug/en/kor-tj010226e.pdf Službena presuda (PDF)].&lt;/ref&gt;

Dana 18. novembra 1991. proglašena je [[Hrvatska zajednica Herceg-Bosna]], koja je u svojim dokumentima bila definisana kao politička, ekonomska i teritorijalna cjelina unutar Bosne i Hercegovine. Mate Boban postao je predsjednik Predsjedništva HZ Herceg-Bosne.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

U decembru 1991. održan je sastanak rukovodstava HDZ-a Hrvatske i HDZ-a BiH u Zagrebu. MKSJ je u predmetu ''Kordić i Čerkez'' utvrdio da su na tom sastanku postojala različita stajališta unutar HDZ-a BiH o budućnosti Bosne i Hercegovine. Kljuić je zastupao ostanak Hrvata u BiH, dok je Boban iznio stav da bi, u slučaju raspada Bosne i Hercegovine, Herceg-Bosna mogla biti proglašena hrvatskim teritorijem.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

Stjepan Kljuić podnio je ostavku na mjesto predsjednika HDZ-a BiH u februaru 1992, nakon čega je Mate Boban preuzeo predsjedničku funkciju.&lt;ref&gt;[https://www.icty.org/x/cases/prlic/tjug/en/130529-1.pdf Prlić i drugi, Presuda, MKSJ, 29. maj 2013, tom I, par. 430]

430. During this period, inside the HDZ-BiH proper, Stjepan Kljuić and Mate Boban frequently clashed, the first favouring an indivisible BiH, the second favouring territorial autonomy where the Croatian population was in the majority. On 2 February 1992, Stjepan Kljuić resigned from the presidency of HDZ-BiH because, in Franjo TuĊman‟s own words, “[he] disappeared under Alija Izetbegović‟s fez and the HDZ [BIH] […] stopped leading an independent Croatian policy”.&lt;/ref&gt;

Dana 8. aprila 1992. uspostavljeno je [[Hrvatsko vijeće obrane]] (HVO), koje je postalo oružana formacija povezana s institucijama Herceg-Bosne. MKSJ je u predmetu ''Prlić i drugi'' dokumentirao način na koji su tokom 1992. organizovane političke i vojne strukture Herceg-Bosne.&lt;ref&gt;Prlić i drugi, Presuda, MKSJ, 29. maj 2013, tom I.&lt;/ref&gt;

Tokom 1992. i 1993. odnosi između političkih i vojnih struktura bosanskih Hrvata i institucija [[Republika Bosna i Hercegovina|Republike Bosne i Hercegovine]] dodatno su se pogoršali. Istovremeno je došlo do oružanog sukoba između HVO-a i [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije Republike Bosne i Hercegovine]] u dijelovima centralne BiH i Hercegovine.&lt;ref&gt;Prlić i drugi, Presuda, MKSJ, 29. maj 2013, tom I, Kordić i Čerkez, Presuda Žalbenog vijeća, MKSJ, 17. decembar 2004 (sažetak).&lt;/ref&gt;

U augustu 1993. Hrvatska zajednica Herceg-Bosna preimenovana je u Hrvatsku Republiku Herceg-Bosnu.&lt;ref&gt;{{Citation|title=Herceg Bosna|url=https://www.enciklopedija.hr/clanak/herceg-bosna|publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža|accessdate=26. 8. 2026|isbn=978-953-268-038-6|language=hr}}&lt;/ref&gt;

Tokom [[Bošnjačko-hrvatski sukob|bošnjačko-hrvatskog sukoba]] počinjeni su [[Ratni zločin|ratni zločini]] nad civilima i ratnim zarobljenicima. U predmetu ''Kordić i Čerkez'', MKSJ je utvrdio odgovornost Darija Kordića za niz zločina, uključujući progone, napade na civile, ubistva, zatvaranja i druga krivična djela, te ga osudio na 25 godina zatvora.&lt;ref&gt;''Kordić i Čerkez'', Presuda Žalbenog vijeća, Međunarodni krivični tribunal za bivšu Jugoslaviju (MKSJ), 17. decembar 2004.&lt;/ref&gt;

Sudski postupci pred MKSJ-om također su dokumentirali povezanost političkih struktura HDZ-a BiH s institucijama Herceg-Bosne i ulogu pojedinih visokih dužnosnika HDZ-a BiH u političkim i vojnim strukturama tog perioda. Odgovornost pojedinaca utvrđivana je u konkretnim sudskim postupcima.&lt;ref&gt;''Prlić i drugi'', Presuda, Međunarodni krivični tribunal za bivšu Jugoslaviju (MKSJ), 29. maj 2013; ''Kordić i Čerkez'', Presuda, MKSJ, 26. februar 2001.&lt;/ref&gt;

[[Bošnjačko-hrvatski sukob]] okončan je [[Vašingtonski sporazum|Vašingtonskim sporazumom]] iz marta 1994, kojim je uspostavljena [[Federacija Bosne i Hercegovine]] i predviđeno ukidanje postojećih hrvatskih i bošnjačkih paralelnih struktura vlasti.&lt;ref&gt;Član I.1 Ustava FBiH: Bošnjaci i Hrvati, kao konstitutivni narodi, &quot;transformiraju unutrašnju strukturu&quot; teritorija u Federaciju BiH.

''Framework Agreement for the Federation (Washington Agreement)'', Washington, 1. mart 1994, Ujedinjene nacije, Peacemaker.&lt;/ref&gt;

== Poslijeratni period ==
Nakon rata HDZ BiH nastavio je djelovati kao jedna od najvažnijih stranaka među hrvatskim biračima u Bosni i Hercegovini. Stranka je sudjelovala u vlasti na različitim nivoima, uključujući institucije Federacije Bosne i Hercegovine i državne institucije.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://hdzbih.org/hr/povijest-stranke|title=Povijest stranke|website=HDZ BiH|language=|access-date=26. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

Na izborima 1998. [[Ante Jelavić]] iz HDZ-a BiH izabran je za hrvatskog člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine.

Tokom 2000. i 2001. godine HDZ BiH došao je u sukob s međunarodnom administracijom u Bosni i Hercegovini, tj. s [[Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu|Uredom visokog predstavnika]] (OHR). Spor se odnosio, između ostalog, na učešće HDZ-a BiH u institucijama Federacije i na zahtjeve dijela hrvatskog političkog rukovodstva za većom političkom autonomijom hrvatskog stanovništva.

U martu 2001. [[Hrvatski narodni sabor Bosne i Hercegovine|Hrvatski narodni sabor]] u BiH proglasio je &quot;Hrvatsku samoupravu&quot; u Bosni i Hercegovini. Visoki predstavnik [[Wolfgang Petritsch]] ocijenio je taj potez neustavnim i nezakonitim, te je 7. marta 2001. smijenio Antu Jelavića s mjesta hrvatskog člana Predsjedništva BiH i zabranio mu obavljanje javnih i partijskih funkcija.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://fbihvlada.gov.ba/bosanski/zakoni/2001/odluke%20VP/13%209301%20VP%20hr.htm|title=Odluka 2001|website=fbihvlada.gov.ba|access-date=26. 8. 2026}}&lt;/ref&gt; Odluka je istovremeno dovela do prestanka njegovog mandata predsjednika HDZ-a BiH.

OHR je u svojim izvještajima tadašnju &quot;Hrvatsku samoupravu&quot; opisivao kao pokušaj uspostavljanja paralelnih struktura izvan ustavnog poretka Bosne i Hercegovine. S druge strane, predstavnici HDZ-a BiH obrazlagali su svoje poteze zahtjevima za političkom ravnopravnošću [[Hrvati u Bosni i Hercegovini|Hrvata u BiH]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.ohr.int/high-representatives-press-conference-on-the-dismissal-of-hdz-officials-3/|title=High Representative’s Press Conference on the Dismissal of HDZ Officials – Office of the High Representative|language=|access-date=26. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

Nakon Jelavićeve smjene HDZ BiH nastavio je djelovati u institucijama Bosne i Hercegovine. [[Bariša Čolak]] postao je predsjednik stranke 2002, a [[Dragan Čović]] preuzeo je predsjedničku funkciju 2005.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://hdzbih.org/hr/predsjednik|title=Predsjednik|website=HDZ BiH|language=|access-date=26. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Savremeni period ==
Godine 2006. iz HDZ-a BiH izdvojila se grupa predvođena [[Božo Ljubić|Božom Ljubićem]], koja je osnovala [[Hrvatska demokratska zajednica 1990|Hrvatsku demokratsku zajednicu 1990]] (HDZ 1990). Time je došlo do podjele unutar hrvatskog političkog predstavništva u Bosni i Hercegovini, koje je od tada bilo obilježeno konkurencijom između HDZ-a BiH i HDZ-a 1990.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.slobodnaevropa.org/amp/2303259.html|title=BOŽO LJUBIĆ ONLINE|website=www.slobodnaevropa.org|access-date=26. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.izbori.ba/Documents/documents/revizija/2006/Izvjestaj_o_pregledu_HDZ_1990.pdf IZVJEŠTAJ O REVIZIJI GODIŠNJEG FINANSIJSKOG IZVJEŠTAJA ZA 2006. GODINU I POSTIZBORNOG FINANSIJSKOG IZVJEŠTAJA – OPĆI IZBORI 2006. HRVATSKE DEMOKRATSKE ZAJEDNICE 1990 Broj: 03-07-6-477/08 Sarajevo, 10. juli 2008. godine]&lt;/ref&gt;

Na [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2010.|izborima 2010]]. HDZ BiH i HDZ 1990 nastupili su odvojeno, dok je nakon izbora formiranje vlasti bilo predmet višemjesečnih političkih pregovora. Godine 2012. [[Vjekoslav Bevanda]] iz HDZ-a BiH postao je [[Predsjedavajući Vijeća ministara Bosne i Hercegovine|predsjedavajući]] [[Vijeće ministara Bosne i Hercegovine|Vijeća ministara Bosne i Hercegovine]].&lt;ref&gt;[https://www.predsjednistvobih.ba/zaklj/default.aspx?id=38760&amp;langTag=en-US ODLUKA O IMENOVANJU PREDSJEDAVAJUĆEG VIJEĆA MINISTARA BOSNE I HERCEGOVINE]&lt;/ref&gt;

Na [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2014.|općim izborima 2014.]] Dragan Čović, kandidat HDZ-a BiH, izabran je za hrvatskog člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://imovinapoliticara.cin.ba/politicari/dragan-covic/|title=Dragan Čović|website=Imovina političara u Bosni i Hercegovini|language=|access-date=26. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

HDZ BiH je i nakon 2014. ostao jedna od ključnih stranaka u političkom predstavljanju hrvatskog biračkog tijela u Bosni i Hercegovini, a Dragan Čović nastavio je obavljati funkciju predsjednika stranke.

== Spisak predsjednika ==
{| class=&quot;wikitable&quot;
! rowspan=&quot;2&quot; |#
! rowspan=&quot;2&quot; |Ime i prezime
&lt;br&gt;&lt;small&gt;(rođenje - smrt)&lt;/small&gt;
! rowspan=&quot;2&quot; |Portret
! colspan=&quot;3&quot; |Mandat
|-
!Od
!Do
!Trajanje
|-
!1
|[[Davorin Perinović]]&lt;br&gt;&lt;small&gt;(1949 – )&lt;/small&gt;
|[[Datoteka:Unknown person.jpg|bez okvira|90px]]
|18. august 1990.
|7. septembar 1990.
|20 dana
|-
!2
|[[Stjepan Kljuić]]&lt;br&gt;&lt;small&gt;(1939 – )&lt;/small&gt;
|[[Datoteka:Unknown person.jpg|bez okvira|90px]]
|7. septembar 1990.
|2. februar 1992.
|1 godina, 4 mjeseca
i 26 dana
|-
!3
|[[Milenko Brkić]]&lt;br&gt;&lt;small&gt;(1944 – 2017)&lt;/small&gt;
|[[Datoteka:Milenko Brkić.jpg|bez okvira|90px]]
|2. februar 1992.
|14. novembar 1992.
|287 dana
|-
!4
|[[Mate Boban]]&lt;br&gt;&lt;small&gt;(1940 – 1997)&lt;/small&gt;
| 
|14. novembar 1992.
|10. juli 1994.
|1 godina, 7 mjeseci
i 27 dana
|-
!5
|[[Dario Kordić]]&lt;br&gt;&lt;small&gt;(1960 – )&lt;/small&gt;
|[[Datoteka:Unknown person.jpg|bez okvira|90px]]
|10. juli 1994.
|2. decembar 1995.
|1 godina, 4 mjeseca
i 23 dana
|-
!6
|[[Božo Rajić]]&lt;br&gt;&lt;small&gt;(1943 – )&lt;/small&gt;
|[[Datoteka:Unknown person.jpg|bez okvira|90px]]
|2. decembar 1995.
|17. maj 1998.
|2 godine, 7 mjeseci
i 16 dana
|-
!7
|[[Ante Jelavić]]&lt;br&gt;&lt;small&gt;(1963 – )&lt;/small&gt;
|[[Datoteka:Unknown person.jpg|bez okvira|90px]]
|17. maj 1998.
|4. maj 2002.
|3 godine, 11 mjeseci
i 18 dana
|-
!8
|[[Bariša Čolak]]&lt;br&gt;&lt;small&gt;(1956 – )&lt;/small&gt;
|[[Datoteka:Bariša Čolak (cropped).jpg|bez okvira|90px]]
|4. maj 2002.
|5. juni 2005.
|3 godine, 2 mjeseca
i 2 dana
|-
!9
|[[Dragan Čović]]&lt;br&gt;&lt;small&gt;(1956 – )&lt;/small&gt;
|[[Datoteka:Dragan Čović European Commission (978490).jpg|bez okvira|90px]]
|5. juni 2005.
|''trenutno''
|{{ayd|2005|6|5}}
|}

== Također pogledajte ==
* [[Hrvatska demokratska zajednica]]
*[[Spisak političkih stranaka u Bosni i Hercegovini]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [http://www.hdzbih.org/ Zvanična stranica]

[[Kategorija:Političke stranke u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|*]]
[[Kategorija:Hrvatska demokratska zajednica|Bosna i Hercegovina]]
[[Kategorija:Političke stranke osnovane 1990.]]
[[Kategorija:Hrvatski nacionalizam]]
[[Kategorija:Hrvatski nacionalizam u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Hrvatske nacionalističke stranke]]
[[Kategorija:Hrvatske političke stranke]]
[[Kategorija:Hrvatske političke stranke u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Nacionalističke stranke u Bosni i Hercegovini]]</text>
      <sha1>5vl3hvcfgv644cy4pvifoecl8ftokwj</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3922145</id>
      <parentid>3922127</parentid>
      <timestamp>2026-08-26T08:34:18Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Dodana slika</comment>
      <origin>3922145</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="19243" sha1="d1khano43fh9gmqucup8r4bh0wval5m" xml:space="preserve">{{Infokutija stranka
| ime_bosanski     = Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine
| logo             = Logo of the HDZ BiH.svg
| predsjednik      = [[Dragan Čović]]
| godina osnivanja = 18. august 1990.
| broj članova     = 35,000
| sjedište         = [[Mostar]], [[Bosna i Hercegovina]]
| ideologija       = [[Hrvatski nacionalizam]]&lt;ref name=&quot;PEE&quot;&gt;{{Cite web|url=http://www.parties-and-elections.eu/bosnia-herzegovina.html|title=Bosnia-Herzegovina|last=Nordsieck|first=Wolfram|date=2018|website=Parties and Elections in Europe|access-date=11. 10. 2018}}&lt;/ref&gt;&lt;br&gt;[[Konzervativizam]]&lt;ref name=&quot;PEE&quot;/&gt;&lt;br&gt;[[Nacionalni konzervativizam]]&lt;ref name=&quot;PEE&quot;/&gt;&lt;br&gt;[[Kršćanska demokratija]]&lt;ref name=&quot;PEE&quot;/&gt;&lt;br&gt;[[Federalizam]]&lt;br&gt;[[Proeuropejstvo]]
| boje             = {{colorbox|#0064AA}} Plava
| skupština1       = [[Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Predstavnički dom BiH]]
| broj_mandata1    = {{Infokutija stranka/mandati|4|42|#0064AA}}
| skupština2       = [[Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Dom naroda BiH]]
| broj_mandata2    = {{Infokutija stranka/mandati|3|15|#0064AA}}
| skupština3       = [[Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Predstavnički dom FBiH]]
| broj_mandata3    = {{Infokutija stranka/mandati|15|98|#0064AA}}
| skupština4       = [[Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Dom naroda FBiH]]
| broj_mandata4    = {{Infokutija stranka/mandati|16|80|#0064AA}}
| veb-sajt         = {{URL|http://www.hdzbih.org/}}
| osnivač          = [[Stjepan Kljuić]]
| adresa           = Kneza Domagoja bb
| mladi_ogranak    = [[Mladež HDZ BiH]]
| skraćenica       = HDZ BiH
| evropska_stranka = [[Evropska narodna stranka]] &lt;small&gt;(posmatrač)&lt;/small&gt;
| međunarodno_članstvo = [[Međunarodna demokratska unija]] &lt;small&gt;(posmatrač)&lt;/small&gt;
| politička_pozicija = [[Desnica]]&lt;ref&gt;{{cite book|last=Arnautović|first=Suad|date=2018|chapter=The Presidentialisation of Political Parties in Bosnia and Herzegovina: A Mitigated Presidentialism|editor-last=Passarelli|editor-first=Gianluca|title=The Presidentialisation of Political Parties in the Western Balkans|page=[https://books.google.com/books?id=YsFqDwAAQBAJ&amp;pg=PA87 87]|publisher=[[Palgrave Macmillan]]|isbn=978-3-319-97352-4}}&lt;/ref&gt;
| sestrinske_stranke = [[Hrvatska demokratska zajednica]]
| generalni_sekretar = [[Goran Božić]]
}}

'''Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine (HDZ BiH)''' je [[politička stranka]] u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], osnovana 1990. godine. Prvi opći sabor stranke održan je 18. augusta 1990. u [[Sarajevo|Sarajevu]], kada su usvojeni programska deklaracija i statut stranke. Za prvog predsjednika izabran je [[Davorin Perinović]], a nakon njegove smjene u septembru 1990. stranku je vodio [[Stjepan Kljuić]].

HDZ BiH nastao je u kontekstu uvođenja višestranačkog sistema u Bosni i Hercegovini i djelovanja [[Hrvatska demokratska zajednica|Hrvatske demokratske zajednice]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. Stranka se od početka prvenstveno obraćala hrvatskom biračkom tijelu u Bosni i Hercegovini.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://hdzbih.org/hr/povijest-stranke|title=Povijest stranke|website=HDZ BiH|language=|access-date=26. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Historija ==

=== Osnivanje i prvi izbori 1990. ===
{{Glavni|Opći izbori u SR Bosni i Hercegovini 1990.}}
Prvi višestranački izbori u Bosni i Hercegovini održani su 18. novembra 1990. godine. Na izborima za skupštinu najveći broj mandata osvojile su [[Stranka demokratske akcije]] (SDA), [[Srpska demokratska stranka]] (SDS) i HDZ BiH. U Vijeću građana SDA je osvojila 43, SDS 34, a HDZ BiH 21 mandat.&lt;ref&gt;[https://parlament.ba/Content/Read/183?lang=hr Parlamentarizam u Bosni i Hercegovini u uvjetima političkog pluralizma (1990.–1995)]&lt;/ref&gt;

Na izborima za sedmočlano [[Predsjedništvo Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Predsjedništvo SR BiH]] HDZ BiH je osvojio dva mjesta namijenjena hrvatskim kandidatima. Izabrani su Stjepan Kljuić i [[Franjo Boras]].&lt;ref&gt;[https://icj-cij.org/sites/default/files/case-related/91/10503.pdf INTERNATIONAL COURT OF JUSTICE CASE CONCERN'iNG APPLICATION OF THE CONVENTION ON THE PREVENT'ION AND PUNISHMENT OF THJZ CRIME OF GENOCIDE (BOSNIA AND HERZEGOVINA v. YUGOSLAVIA) COUNTER - MEMORIAL 23 JULY 1997]

2.2.1.8. At the first multi-party elections on 18 - 19 November 1990, the following members of the Presidency of the Socialist Republic of Bosnia and Hezegovina were elected: Fikret Abdic, (1,045,539 votes) and Alija lzetbegovic (879,266 votes) as Muslims; Dr Biljana PlavSic (573,812 votes) and Dr Nikola Koljevic (556,218 votes), as Serbs; Stjepan Kljujic (473,812 votes) and Franjo Boras (416,629) as Croats; and Ejup Ganic (709, 691 votes) as a Yugoslav.&lt;/ref&gt;

Nakon izbora u novembru 1990. SDA, SDS i HDZ BiH postigli su sporazum o podjeli vlasti. [[Jure Pelivan]] iz HDZ-a BiH imenovan je predsjednikom Vlade, [[Momčilo Krajišnik]] iz SDS-a predsjednikom Skupštine SR BiH, a [[Alija Izetbegović]] iz SDA predsjednikom Predsjedništva SR BiH.&lt;ref&gt;Tužilac protiv Momčila Krajšnika. [https://www.icty.org/x/cases/krajisnik/tjug/bcs/060927.pdf Predmet: IT-00-39-T].&lt;/ref&gt;

Nakon izbora tri stranke su formirale koaliciju i učestvovale u vlasti, ali su se već na prvim sjednicama pokazale razlike među važnim pitanjima, posebno u vezi s pitanjem suverenosti Bosne i Hercegovine. Politička mimoilaženja nastavila su se tokom 1991, u vrijeme produbljivanja jugoslavenske krize i procesa [[Disolucija SFRJ|disolucije Jugoslavije]].&lt;ref&gt;[https://www.icty.org/en/press/judgement-case-prosecutor-v-radoslav-brdjanin-radoslav-brdjanin-sentenced-32-years Judgement in the Case the Prosecutor v. Radoslav Brdjanin: Radoslav Brdjanin Sentenced to 32 Years' Imprisonment]

''In this atmosphere of tension, the three main nationalist parties, having separate national agendas with conflicting interests, failed to reconcile their differences and started moving in opposite directions. Most importantly, they disagreed on the question of the constitutional status of BiH. While the SDA and the HDZ, following the declarations of independence of Slovenia and Croatia, promoted the secession of the Socialist Republic of Bosnia and Herzegovina (&quot;SRBH&quot;) from the SFRY, the SDS strongly advocated the preservation of Yugoslavia as a state, in order to ensure that the Serbs would continue to live together in a single state, and would not become a minority in an independent Bosnian state.''&lt;/ref&gt;

== Politička kriza 1991. i Herceg-Bosna ==
{{Glavni|Rat u Bosni i Hercegovini|Bošnjačko-hrvatski sukob|Hrvatska Republika Herceg-Bosna|Hrvatsko vijeće odbrane|Armija Republike Bosne i Hercegovine}}Tokom 1991. godine unutar HDZ-a BiH postojala su različita stajališta o budućem položaju Bosne i Hercegovine. Stjepan Kljuić zastupao je ostanak Hrvata u Bosni i Hercegovini, dok su pojedini drugi čelnici, među njima [[Mate Boban]] i [[Dario Kordić]], zastupali drugačiji politički pristup. [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Međunarodni krivični tribunal za bivšu Jugoslaviju]] (MKSJ) dokumentirao je te razlike u predmetu ''Kordić i Čerkez''.&lt;ref&gt;[https://www.icty.org/x/cases/kordic_cerkez/tjug/bcs/010226.pdf IT-95-14/2-T]. ''Prosecutor v. Dario Kordić and Mario Čerkez'', ICTY.&lt;/ref&gt;

U augustu 1991. na sastanku Glavnog odbora HDZ-a BiH razmatrana je mogućnost povezivanja općina s većinskim hrvatskim stanovništvom, te &quot;poseban plan&quot; u slučaju napada na hrvatsko stanovništvo.

Dana 26. augusta HDZ BiH proglasio je izvanredno stanje i odlučio povezati općinske odbore HDZ-a u jedinstven sistem odbrane. Dana 18. septembra 1991. HDZ BiH osnovao je Krizni štab, čiji su članovi bili, između ostalih, [[Stjepan Kljuić]], Mate Boban i Dario Kordić.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;Kordić i Čerkez, ''Presuda'', Međunarodni krivični tribunal za bivšu Jugoslaviju (MKSJ), 26. februar 2001, [https://www.icty.org/x/cases/kordic_cerkez/tjug/en/kor-tj010226e.pdf Službena presuda (PDF)].&lt;/ref&gt;

Dana 18. novembra 1991. proglašena je [[Hrvatska zajednica Herceg-Bosna]], koja je u svojim dokumentima bila definisana kao politička, ekonomska i teritorijalna cjelina unutar Bosne i Hercegovine. Mate Boban postao je predsjednik Predsjedništva HZ Herceg-Bosne.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

U decembru 1991. održan je sastanak rukovodstava HDZ-a Hrvatske i HDZ-a BiH u Zagrebu. MKSJ je u predmetu ''Kordić i Čerkez'' utvrdio da su na tom sastanku postojala različita stajališta unutar HDZ-a BiH o budućnosti Bosne i Hercegovine. Kljuić je zastupao ostanak Hrvata u BiH, dok je Boban iznio stav da bi, u slučaju raspada Bosne i Hercegovine, Herceg-Bosna mogla biti proglašena hrvatskim teritorijem.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

Stjepan Kljuić podnio je ostavku na mjesto predsjednika HDZ-a BiH u februaru 1992, nakon čega je Mate Boban preuzeo predsjedničku funkciju.&lt;ref&gt;[https://www.icty.org/x/cases/prlic/tjug/en/130529-1.pdf Prlić i drugi, Presuda, MKSJ, 29. maj 2013, tom I, par. 430]

430. During this period, inside the HDZ-BiH proper, Stjepan Kljuić and Mate Boban frequently clashed, the first favouring an indivisible BiH, the second favouring territorial autonomy where the Croatian population was in the majority. On 2 February 1992, Stjepan Kljuić resigned from the presidency of HDZ-BiH because, in Franjo TuĊman‟s own words, “[he] disappeared under Alija Izetbegović‟s fez and the HDZ [BIH] […] stopped leading an independent Croatian policy”.&lt;/ref&gt;

Dana 8. aprila 1992. uspostavljeno je [[Hrvatsko vijeće obrane]] (HVO), koje je postalo oružana formacija povezana s institucijama Herceg-Bosne. MKSJ je u predmetu ''Prlić i drugi'' dokumentirao način na koji su tokom 1992. organizovane političke i vojne strukture Herceg-Bosne.&lt;ref&gt;Prlić i drugi, Presuda, MKSJ, 29. maj 2013, tom I.&lt;/ref&gt;

Tokom 1992. i 1993. odnosi između političkih i vojnih struktura bosanskih Hrvata i institucija [[Republika Bosna i Hercegovina|Republike Bosne i Hercegovine]] dodatno su se pogoršali. Istovremeno je došlo do oružanog sukoba između HVO-a i [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije Republike Bosne i Hercegovine]] u dijelovima centralne BiH i Hercegovine.&lt;ref&gt;Prlić i drugi, Presuda, MKSJ, 29. maj 2013, tom I, Kordić i Čerkez, Presuda Žalbenog vijeća, MKSJ, 17. decembar 2004 (sažetak).&lt;/ref&gt;

U augustu 1993. Hrvatska zajednica Herceg-Bosna preimenovana je u Hrvatsku Republiku Herceg-Bosnu.&lt;ref&gt;{{Citation|title=Herceg Bosna|url=https://www.enciklopedija.hr/clanak/herceg-bosna|publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža|accessdate=26. 8. 2026|isbn=978-953-268-038-6|language=hr}}&lt;/ref&gt;

Tokom [[Bošnjačko-hrvatski sukob|bošnjačko-hrvatskog sukoba]] počinjeni su [[Ratni zločin|ratni zločini]] nad civilima i ratnim zarobljenicima. U predmetu ''Kordić i Čerkez'', MKSJ je utvrdio odgovornost Darija Kordića za niz zločina, uključujući progone, napade na civile, ubistva, zatvaranja i druga krivična djela, te ga osudio na 25 godina zatvora.&lt;ref&gt;''Kordić i Čerkez'', Presuda Žalbenog vijeća, Međunarodni krivični tribunal za bivšu Jugoslaviju (MKSJ), 17. decembar 2004.&lt;/ref&gt;

Sudski postupci pred MKSJ-om također su dokumentirali povezanost političkih struktura HDZ-a BiH s institucijama Herceg-Bosne i ulogu pojedinih visokih dužnosnika HDZ-a BiH u političkim i vojnim strukturama tog perioda. Odgovornost pojedinaca utvrđivana je u konkretnim sudskim postupcima.&lt;ref&gt;''Prlić i drugi'', Presuda, Međunarodni krivični tribunal za bivšu Jugoslaviju (MKSJ), 29. maj 2013; ''Kordić i Čerkez'', Presuda, MKSJ, 26. februar 2001.&lt;/ref&gt;

[[Bošnjačko-hrvatski sukob]] okončan je [[Vašingtonski sporazum|Vašingtonskim sporazumom]] iz marta 1994, kojim je uspostavljena [[Federacija Bosne i Hercegovine]] i predviđeno ukidanje postojećih hrvatskih i bošnjačkih paralelnih struktura vlasti.&lt;ref&gt;Član I.1 Ustava FBiH: Bošnjaci i Hrvati, kao konstitutivni narodi, &quot;transformiraju unutrašnju strukturu&quot; teritorija u Federaciju BiH.

''Framework Agreement for the Federation (Washington Agreement)'', Washington, 1. mart 1994, Ujedinjene nacije, Peacemaker.&lt;/ref&gt;

== Poslijeratni period ==
Nakon rata HDZ BiH nastavio je djelovati kao jedna od najvažnijih stranaka među hrvatskim biračima u Bosni i Hercegovini. Stranka je sudjelovala u vlasti na različitim nivoima, uključujući institucije Federacije Bosne i Hercegovine i državne institucije.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://hdzbih.org/hr/povijest-stranke|title=Povijest stranke|website=HDZ BiH|language=|access-date=26. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

Na izborima 1998. [[Ante Jelavić]] iz HDZ-a BiH izabran je za hrvatskog člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine.

Tokom 2000. i 2001. godine HDZ BiH došao je u sukob s međunarodnom administracijom u Bosni i Hercegovini, tj. s [[Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu|Uredom visokog predstavnika]] (OHR). Spor se odnosio, između ostalog, na učešće HDZ-a BiH u institucijama Federacije i na zahtjeve dijela hrvatskog političkog rukovodstva za većom političkom autonomijom hrvatskog stanovništva.

U martu 2001. [[Hrvatski narodni sabor Bosne i Hercegovine|Hrvatski narodni sabor]] u BiH proglasio je &quot;Hrvatsku samoupravu&quot; u Bosni i Hercegovini. Visoki predstavnik [[Wolfgang Petritsch]] ocijenio je taj potez neustavnim i nezakonitim, te je 7. marta 2001. smijenio Antu Jelavića s mjesta hrvatskog člana Predsjedništva BiH i zabranio mu obavljanje javnih i partijskih funkcija.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://fbihvlada.gov.ba/bosanski/zakoni/2001/odluke%20VP/13%209301%20VP%20hr.htm|title=Odluka 2001|website=fbihvlada.gov.ba|access-date=26. 8. 2026}}&lt;/ref&gt; Odluka je istovremeno dovela do prestanka njegovog mandata predsjednika HDZ-a BiH.

OHR je u svojim izvještajima tadašnju &quot;Hrvatsku samoupravu&quot; opisivao kao pokušaj uspostavljanja paralelnih struktura izvan ustavnog poretka Bosne i Hercegovine. S druge strane, predstavnici HDZ-a BiH obrazlagali su svoje poteze zahtjevima za političkom ravnopravnošću [[Hrvati u Bosni i Hercegovini|Hrvata u BiH]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.ohr.int/high-representatives-press-conference-on-the-dismissal-of-hdz-officials-3/|title=High Representative’s Press Conference on the Dismissal of HDZ Officials – Office of the High Representative|language=|access-date=26. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

Nakon Jelavićeve smjene HDZ BiH nastavio je djelovati u institucijama Bosne i Hercegovine. [[Bariša Čolak]] postao je predsjednik stranke 2002, a [[Dragan Čović]] preuzeo je predsjedničku funkciju 2005.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://hdzbih.org/hr/predsjednik|title=Predsjednik|website=HDZ BiH|language=|access-date=26. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Savremeni period ==
Godine 2006. iz HDZ-a BiH izdvojila se grupa predvođena [[Božo Ljubić|Božom Ljubićem]], koja je osnovala [[Hrvatska demokratska zajednica 1990|Hrvatsku demokratsku zajednicu 1990]] (HDZ 1990). Time je došlo do podjele unutar hrvatskog političkog predstavništva u Bosni i Hercegovini, koje je od tada bilo obilježeno konkurencijom između HDZ-a BiH i HDZ-a 1990.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.slobodnaevropa.org/amp/2303259.html|title=BOŽO LJUBIĆ ONLINE|website=www.slobodnaevropa.org|access-date=26. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.izbori.ba/Documents/documents/revizija/2006/Izvjestaj_o_pregledu_HDZ_1990.pdf IZVJEŠTAJ O REVIZIJI GODIŠNJEG FINANSIJSKOG IZVJEŠTAJA ZA 2006. GODINU I POSTIZBORNOG FINANSIJSKOG IZVJEŠTAJA – OPĆI IZBORI 2006. HRVATSKE DEMOKRATSKE ZAJEDNICE 1990 Broj: 03-07-6-477/08 Sarajevo, 10. juli 2008. godine]&lt;/ref&gt;

Na [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2010.|izborima 2010]]. HDZ BiH i HDZ 1990 nastupili su odvojeno, dok je nakon izbora formiranje vlasti bilo predmet višemjesečnih političkih pregovora. Godine 2012. [[Vjekoslav Bevanda]] iz HDZ-a BiH postao je [[Predsjedavajući Vijeća ministara Bosne i Hercegovine|predsjedavajući]] [[Vijeće ministara Bosne i Hercegovine|Vijeća ministara Bosne i Hercegovine]].&lt;ref&gt;[https://www.predsjednistvobih.ba/zaklj/default.aspx?id=38760&amp;langTag=en-US ODLUKA O IMENOVANJU PREDSJEDAVAJUĆEG VIJEĆA MINISTARA BOSNE I HERCEGOVINE]&lt;/ref&gt;

Na [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2014.|općim izborima 2014.]] Dragan Čović, kandidat HDZ-a BiH, izabran je za hrvatskog člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://imovinapoliticara.cin.ba/politicari/dragan-covic/|title=Dragan Čović|website=Imovina političara u Bosni i Hercegovini|language=|access-date=26. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

HDZ BiH je i nakon 2014. ostao jedna od ključnih stranaka u političkom predstavljanju hrvatskog biračkog tijela u Bosni i Hercegovini, a Dragan Čović nastavio je obavljati funkciju predsjednika stranke.

== Spisak predsjednika ==
{| class=&quot;wikitable&quot;
! rowspan=&quot;2&quot; |#
! rowspan=&quot;2&quot; |Ime i prezime
&lt;br&gt;&lt;small&gt;(rođenje - smrt)&lt;/small&gt;
! rowspan=&quot;2&quot; |Portret
! colspan=&quot;3&quot; |Mandat
|-
!Od
!Do
!Trajanje
|-
!1
|[[Davorin Perinović]]&lt;br&gt;&lt;small&gt;(1949 – )&lt;/small&gt;
|[[Datoteka:Unknown person.jpg|bez okvira|90px]]
|18. august 1990.
|7. septembar 1990.
|20 dana
|-
!2
|[[Stjepan Kljuić]]&lt;br&gt;&lt;small&gt;(1939 – )&lt;/small&gt;
|[[Datoteka:Unknown person.jpg|bez okvira|90px]]
|7. septembar 1990.
|2. februar 1992.
|1 godina, 4 mjeseca
i 26 dana
|-
!3
|[[Milenko Brkić]]&lt;br&gt;&lt;small&gt;(1944 – 2017)&lt;/small&gt;
|[[Datoteka:Milenko Brkić.jpg|bez okvira|90px]]
|2. februar 1992.
|14. novembar 1992.
|287 dana
|-
!4
|[[Mate Boban]]&lt;br&gt;&lt;small&gt;(1940 – 1997)&lt;/small&gt;
|[[Datoteka:Mate Boban.jpg|bez okvira|90px]]
|14. novembar 1992.
|10. juli 1994.
|1 godina, 7 mjeseci
i 27 dana
|-
!5
|[[Dario Kordić]]&lt;br&gt;&lt;small&gt;(1960 – )&lt;/small&gt;
|[[Datoteka:Unknown person.jpg|bez okvira|90px]]
|10. juli 1994.
|2. decembar 1995.
|1 godina, 4 mjeseca
i 23 dana
|-
!6
|[[Božo Rajić]]&lt;br&gt;&lt;small&gt;(1943 – )&lt;/small&gt;
|[[Datoteka:Unknown person.jpg|bez okvira|90px]]
|2. decembar 1995.
|17. maj 1998.
|2 godine, 7 mjeseci
i 16 dana
|-
!7
|[[Ante Jelavić]]&lt;br&gt;&lt;small&gt;(1963 – )&lt;/small&gt;
|[[Datoteka:Unknown person.jpg|bez okvira|90px]]
|17. maj 1998.
|4. maj 2002.
|3 godine, 11 mjeseci
i 18 dana
|-
!8
|[[Bariša Čolak]]&lt;br&gt;&lt;small&gt;(1956 – )&lt;/small&gt;
|[[Datoteka:Bariša Čolak (cropped).jpg|bez okvira|90px]]
|4. maj 2002.
|5. juni 2005.
|3 godine, 2 mjeseca
i 2 dana
|-
!9
|[[Dragan Čović]]&lt;br&gt;&lt;small&gt;(1956 – )&lt;/small&gt;
|[[Datoteka:Dragan Čović European Commission (978490).jpg|bez okvira|90px]]
|5. juni 2005.
|''trenutno''
|{{ayd|2005|6|5}}
|}

== Također pogledajte ==
* [[Hrvatska demokratska zajednica]]
*[[Spisak političkih stranaka u Bosni i Hercegovini]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [http://www.hdzbih.org/ Zvanična stranica]

[[Kategorija:Političke stranke u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|*]]
[[Kategorija:Hrvatska demokratska zajednica|Bosna i Hercegovina]]
[[Kategorija:Političke stranke osnovane 1990.]]
[[Kategorija:Hrvatski nacionalizam]]
[[Kategorija:Hrvatski nacionalizam u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Hrvatske nacionalističke stranke]]
[[Kategorija:Hrvatske političke stranke]]
[[Kategorija:Hrvatske političke stranke u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Nacionalističke stranke u Bosni i Hercegovini]]</text>
      <sha1>d1khano43fh9gmqucup8r4bh0wval5m</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Orahovica (Zenica)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>65689</id>
    <revision>
      <id>3922147</id>
      <parentid>3556209</parentid>
      <timestamp>2026-08-26T09:08:55Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-46698-25</username>
        <id>185115</id>
      </contributor>
      <comment>/* Poznate ličnosti */</comment>
      <origin>3922147</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5622" sha1="q4sznyrxboag9wotpq4oacqivwmsmji" xml:space="preserve">{{Infokutija naselje u BiH
| ime                          = Orahovica
| vrsta                        = Naseljeno mjesto
| službeni_naziv               = 
| slogan                       = 
| nadimak                      = 
| slika                        = 
| opis_slike                   = 
| veličina_slike               = 
| zastava                      = 
| grb                          = 
| entitet                      = [[Federacija Bosne i Hercegovine]]
| kanton                       = [[Zeničko-dobojski kanton|Zeničko-dobojski]]
| grad                         = [[Zenica]]
| nadmorska_visina             =400-700 
| širina_stepeni               = 44.3232
| dužina_stepeni               = 17.8527
| najveća tačka                = 
| najveća tačka metara         = 
| površina_grada               = 
| površina_općine              = 
| stanovništvo grad            = 2417
| stanovništvo procjena        = 
| stanovništvo godina          = 2013
| stanovništvo procjena godina = 
| gustoća                      = 
| poštanski broj               = 
| pozivni broj                 = (+387) 32
| matični broj                 = 162639&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=11. 12. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| matični_broj_grada           = 11185
| karta_lokacija               = Bosna i Hercegovina
| opis_karte                   = Orahovica u Bosni i Hercegovini
| web stranice                 = 
| bilješka                     = 
}}
'''Orahovica''' je [[naseljeno mjesto]] u [[grad]]u [[Zenica|Zenici]], [[Bosna i Hercegovina]].

== Geografija ==
Orahovica je naselje u [[Orahovičko polje|Orahovičkom polju]] na sjeveru [[grad]]a [[Zenica|Zenice]]. Dijeli se na Gornju i Donju Orahovicu.  Smještena je na izvoru [[Orahovički potok|Orahovičkog potoka]], koji se u [[Nemila (Zenica)|Nemili]] ulijeva u [[Rijeka|rijeku]] [[Bosna (rijeka)|Bosnu]].

U sastavu naselja Orahovica su zaseoci: Rajčevići, Babići, Hasanovići, Gornja Mahala, Kovačevići, Mala Rijeka, Spahići i Imamovići. U Orahovici se nalaze 4 [[džamija|džamije]]: [[Džamija Babići (Zenica)|Babići]], [[Stara džamija (Zenica)|Stara džamija]], [[Nova džamija Kovačevići(Zenica)|Nova džamija Kovačevići]] i [[Džamija Gornja Mahala (Zenica)|Gornja Mahala]].

== Mjesna zajednica Orahovica ==
Po popisu iz 1991. godine u mjesnoj zajednici Orahovica je bilo ukupno nastanjeno 2.538 stanovnika.
Orahovica se nalazi 5 kilometara uz [[Orahovička rijeka|Orahovičku rijeku]] od njenog ulijevanja u rijeku [[Bosna (rijeka)|Bosnu]]. Prvi put se pominje u pisanim izvorima 1489. godine. Tada je Orahovica imala 11 domaćinstava. Pominje se u vojnim dokumentima [[Eugen Savojski|Eugena Savojskog]] 1697. godine kao i u [[Austro-Ugarska|austrougarskoj]] vojsci 1878. godine. Do nastanka [[SFRJ]] Orahovica se nije značajno razvijala. Struju je dobila 1953., a u periodu od 1978. do 1984. od mjesnog samodoprinosa izgrađeni su afaltni put i zgrada društvenog doma. U jednom austrougarskom dokumentu Orahovica se pominje 10. 8. 1878. godine, kada je njena pješadija izvršila proboj preko Orahovice i osvojila Vrandučki klanac. Usmena predaja svjedoči da se Orahovica najvjerojatnije prostirala do same obale rijeke Bosne, ali da se stanovništvo raseljavalo i odlazilo iz klimatskih razloga.
Prema kazivanju prvog orahovičkog hadžije Fehima Lužića, 1914. godine šestodnevna neprestana kiša u današnjoj Nemili uzrokovala je izlijevanje rijeke Bosne i veliku poplavu nakon koje je više porodica odselilo u današnju Orahovicu.

== Stanovništvo ==
{{Stanovništvo BiH
| naslov_tabele            = Sastav stanovništva
| ime_naseljenog_mjesta    = Orahovica
| vrsta_naseljenog_mjesta  = naselje
| maticni_broj             = 162639
| admin_godina             = 2013
| g2013_izvor              = &lt;ref name=&quot;popis2013&quot;&gt;{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
| g1991_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 125/126) |work=fzs.ba |access-date= 11. 12. 2015}}&lt;/ref&gt;
| g2013_ukupno             = 2417
| g2013_bosnjaci           = 2404
| g2013_bosanci            = 3
| g2013_muslimani          = 3
| g2013_bosanciihercegovci = 1
| g2013_nisu_izjasnili     = 1
| g2013_nepoznato          = 5
| g1991_ukupno             = 2535
| g1991_muslimani          = 2520
| g1991_srbi               = 2
| g1991_jugosloveni        = 10
}}

== Poznate ličnosti ==
* [[Husejn Čajlaković]], [[imam]], [[hafiz]] i vaiz.
* [[Mustafa Isaković]], profesor islamske teologije, imam, izvođač ilahija i kasida
*[[Ibrahim Bilčević]], izvođač ilahija i kasida
*Muamer Tufekčić, K-1/kickbokser

== Reference ==
{{refspisak|2}}

== Vanjski linkovi ==
{{Portal Bosna i Hercegovina}}
* [http://www.zenica.ba/ Zvanični sajt grada Zenice]

{{Grad Zenica}}</text>
      <sha1>q4sznyrxboag9wotpq4oacqivwmsmji</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Adnan Mravac</title>
    <ns>0</ns>
    <id>95089</id>
    <revision>
      <id>3922112</id>
      <parentid>3802037</parentid>
      <timestamp>2026-08-26T00:46:58Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3922112</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4580" sha1="gqu01p8yv8mjpmm5296a8pfc89heg9s" xml:space="preserve">{{Nogometaš
| imenogometaša              = Adnan Mravac
| slika                      = Adnan Mravac - SV Mattersburg.jpg
| punoime                    = Adnan Mravac
| visina                     = 1,92&amp;nbsp;m
| datumrođenja               = {{datum rođenja i godine|1982|4|10|}}
| rodnigrad                  = [[Banja Luka]]
| rodnadržava                = [[Bosna i Hercegovina]]
| pozicija                   = Odbrana
| omladinskegodine           = {{0}}{{0}}{{0}}{{0}}–1999.&lt;br&gt;1999–2000.
| omladinskipogoni           = [[NK Jedinstvo Bihać|Jedinstvo]]&lt;br&gt;[[NK Čakovec|Čakovec]]    
| godine1                    = 2001.
| klubovi1                   = [[Lillestrøm SK|Lillestrøm]]
| nastupi(golovi)1           = 9 (0)
| godine2                    = 2002.
| klubovi2                   = [[NK Čakovec|Čakovec]]  
| nastupi(golovi)2           = 5 (0)
| godine3                    = 2002–2009.
| klubovi3                   = [[SV Mattersburg|Mattersburg]]
| nastupi(golovi)3           = 185 (3)
| godine4                    = 2009–2011.
| klubovi4                   = [[KVC Westerlo|Westerlo]]
| nastupi(golovi)4           = 54 (3)
| godine5                    = 2011–2013.
| klubovi5                   = [[SV Mattersburg|Mattersburg]]
| nastupi(golovi)5           = 64 (0)
| godine6                    = 2013–2014.
| klubovi6                   = [[Dynamo Dresden]]
| nastupi(golovi)6           = 8 (0)
| godine7                    = 2015–2016.
| klubovi7                   = [[SC Mannsdorf|Mannsdorf]]
| nastupi(golovi)7           = 11 (1)
| godine8                    = 2016-2017.
| klubovi8                   = [[Admira Landhaus]]
| reprezentacija             = Da
| nastupi(golovi)8           = 0 (0)
| nacionalnegodine1          = 2003–2004.
| nacionalneekipe1           = {{ZD|BIH}} [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine U-21|BIH U-21]]
| nacionalninastupi(golovi)1 = 5 (0)
| nacionalnegodine2          = 2008–2011.
| nacionalneekipe2           = {{NOG|BIH}}
| nacionalninastupi(golovi)2 = 13 (0)
| zadnjeuređivanje           = 20. 1. 2026
}}
''' Adnan Mravac ''' (rođen 10. aprila 1982. u [[Banja Luka|Banjoj Luci]], [[Bosna i Hercegovina]]) je bivši [[Bosanci|bosanskohercegovački]] [[nogomet]]aš i član [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine]].

== Klupska karijera ==
Nogometnu karijeru Adnan Mravac počeo je u [[NK Jedinstvo Bihać|Jedinstvu]] iz [[Bihać]]a. Godine 2009. prešao je iz austrijskog [[SV Mattersburg]] u belgijski [[KVC Westerlo]] za koji je debitovao 12. septembra 2009. U junu 2011. vraća se u austrijski [[SV Mattersburg]], te potpisuje ugovor na tri godine.

== Reprezentacija ==
Adnan Mravac za [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|bosanskohercegovačku reprezentaciju]] debitovao je 15. oktobra 2008. protiv reprezentacije [[Nogometna reprezentacija Armenije|Armenije]] u pobjedi od 4–1 u [[Zenica|Zenici]]. Posljednju utakmic za reprezentaciju odigrao je 10. augusta 2011. protiv [[Nogometna reprezentacija Grčke|Grčke]].

=== Nastupi za reprezentaciju ===
Ažurirano: 15. 2. 2017.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.transfermarkt.de/adnan-mravac/nationalmannschaft/spieler/6639/verein_id/3446 |title=Adnan Mravac - reprezentativna statistika |work=transfermarkt.de |access-date=15. 2. 2017}}&lt;/ref&gt;
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
|-
!Reprezentacija!!Godina!!Nastupi!!Golovi
|-
| rowspan=&quot;4&quot; |[[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]]
|2008.||2||0
|-
|2009.||3||0
|-
|2010.||5||0
|-
|2011.||3||0
|-
! colspan=&quot;2&quot; |Ukupno||13||0
|}

== Reference ==
{{Refspisak|2}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Adnan Mravac}}
* {{soccerway|adnan-mravac/11173}}
* {{soccerbase|56509}}
* {{NFT igrač|pid=27908}}
* [http://www.transfermarkt.de/de/adnan-mravac/profil/spieler_6639.html Adnan Mravac] na transfermarkt.de {{de simbol}}
* [http://www.playerhistory.com/player/9692/ Adnan Mravac] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160306220621/https://playerhistory.com/player/9692/ |date=6. 3. 2016 }} na playerhistory.com {{de simbol}}
* [http://www.fussballdaten.de/person/adnan-mravac/ Adnan Mravac] na fussballdaten.de {{de simbol}}

{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Mravac, Adnan}}
[[Kategorija:Rođeni 1981.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Biografije, Banja Luka]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački nogometaši]]
[[Kategorija:Nogometaši Lillestrøma]]
[[Kategorija:Nogometaši SV Mattersburga]]
[[Kategorija:Nogometaši KVC Westerloa]]
[[Kategorija:Nogometaši Dynamo Dresdena]]</text>
      <sha1>gqu01p8yv8mjpmm5296a8pfc89heg9s</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Copleyjeva medalja</title>
    <ns>0</ns>
    <id>143281</id>
    <revision>
      <id>3922131</id>
      <parentid>3917556</parentid>
      <timestamp>2026-08-26T06:04:54Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Ziv</username>
        <id>117934</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>([[c:GR|GR]])  [[File:Frkekulé.jpg]] → [[File:Friedrich August Kekulé von Stradonitz (1890er).jpg]] [[c:COM:FR#FR2|Criterion 2]] · More precise and not just a meaningless name</comment>
      <origin>3922131</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="83396" sha1="7ahh6ia4ong2m050q344mxtraojtlmg" xml:space="preserve">{{Infokutija nagrada
| ime                = Copleyjeva medalja
| podnaslov          =
| trenutne_nagrade   = 
| slika              = Joseph Lister, Copley Medal (gold), 1902 Wellcome M0007837.jpg
| veličina_slike     = 
| alt                = 
| opis               = Copleyjeva medalja dodijeljena&lt;br/&gt;Josephu Listeru 1902.
| deskripcija        = Izvanredno istraživanje u bilo kojoj nauci
| sponzor            = [[Kraljevsko društvo]]
| datum              =
| lokacija           = 
| država             = {{ZID|Ujedinjeno Kraljevstvo}}
| organizator        = 
| nagrada            = 
| godina             = 1731.
| godina2            = 
| nosilac            = 
| web_stranica       = {{URL|royalsociety.org/grants-schemes-awards/awards/copley-medal/}}
| dužina_trajanja    =
| ocjene             =
| najviše_nagrada    = {{nowrap|[[John Theophilus Desaguliers]] (3)}}
| najviše_nominacija =
| slika2             =
| slika2veličina     =
| alt2               =
| opis2              =
| prethodno          = 
| glavno             = 
| sljedeće           = 
}}
'''Copleyjeva medalja''' naučna je nagrada za izuzetna dostignuća u bilo kojoj [[nauka|nauci]] te najstarija i najuglednija nagrada koju dodjeljuje [[Kraljevsko društvo]] iz [[London]]a.

[[John Canton]], [[Michael Faraday]], [[Stephen Gray]] i [[John Frederick William Herschel]] dobili su je dvaput, a [[John Theophilus Desaguliers]] triput.

Medalja je danas od [[Pozlaćeno srebro|pozlaćenog srebra]], a uz nju se dobija i novčana nagrada u iznosu 25.000 [[Britanska funta|funti]].&lt;ref name=&quot;cop1&quot;&gt;{{cite web |url= https://royalsociety.org/page.asp?id=1736 |title= The Copley Medal (1731) |website= royalsociety.org |publisher= Kraljevsko društvo |access-date= 5. 2. 2009 |archive-url= https://web.archive.org/web/20051215224953/https://royalsociety.org/page.asp?id=1736 |archive-date= 15. 2. 2018}}&lt;/ref&gt; Jedina žena koja ju je dosad dobila bila je [[Dorothy Hodgkin]] 1976.

== Spisak dobitnika ==
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|+
!Godina
!Slika
!Dobitnik
!Obrazloženje
!Referenca
|-
|1731.
| rowspan=&quot;2&quot; |
| rowspan=&quot;2&quot; |[[Stephen Gray]]
|
| rowspan=&quot;2&quot; |&lt;ref name=&quot;odnb1&quot;&gt;{{cite ODNB|url=http://oxforddnb.com/view/article/11354?&amp;docPos=2&amp;backToResults=|title=Oxford DNB article:Gray, Stephen (subscription needed)|year=2004|doi=10.1093/ref:odnb/11354|access-date=29. 1. 2009|last1=Ben-Chaim|first1=Michael}}&lt;/ref&gt;
|-
|1732.
|
|-
|1733.
| colspan=&quot;4&quot; align=center |''Nije dodijeljena''
|-
|1734.
|[[Datoteka:John_Theophilus_Desaguliers.jpg|94x94piksel]]
|[[John Theophilus Desaguliers]]
|
|&lt;ref name=&quot;odnb2&quot;&gt;{{cite ODNB|url=http://oxforddnb.com/view/article/7539?&amp;docPos=4&amp;backToResults=|title=Oxford DNB article:Desaguliers, John Theophilus (subscription needed)|year=2004|doi=10.1093/ref:odnb/7539|access-date=29. 1. 2009}}&lt;/ref&gt;
|-
|1735.
| colspan=&quot;4&quot; align=center |''Nije dodijeljena''
|-
|1736.
|[[Datoteka:John_Theophilus_Desaguliers.jpg|94x94piksel]]
|[[John Theophilus Desaguliers]]
|
|&lt;ref name=&quot;odnb2&quot;/&gt;
|-
|1737.
|[[Datoteka:Belchier_John_1706-1785.png|93x93piksel]]
|[[John Belchier]]
|
|&lt;ref&gt;{{cite ODNB|url=http://oxforddnb.com/view/article/1984?&amp;docPos=6&amp;backToResults=|title=Oxford DNB article:Belchier, John (subscription needed)|year=2004|doi=10.1093/ref:odnb/1984|access-date=29. 1. 2009|last1=Austin|first1=P. B.|editor-first1=Michael|editor-last1=Bevan}}&lt;/ref&gt;
|-
|1738.
|
|[[James Valoue]]
|
|
|-
|1739.
|[[Datoteka:Stephen_Hales.jpg|94x94piksel]]
|[[Stephen Hales]]
|
|&lt;ref&gt;{{cite ODNB|url=http://oxforddnb.com/view/article/11915?&amp;docPos=7&amp;backToResults=|title=Oxford DNB article:Hales, Stephen (subscription needed)|year=2004|doi=10.1093/ref:odnb/11915 |access-date=29. 1. 2009}}&lt;/ref&gt;
|-
|1740.
|
|[[Alexander Stuart (naučnik)|Alexander Stuart]]
|
|&lt;ref&gt;{{cite ODNB|url=http://oxforddnb.com/view/article/47081?docPos=1|title=Oxford DNB article:Stuart, Alexander (subscription needed)|year=2004|doi=10.1093/ref:odnb/47081 |access-date=29. 1. 2009}}&lt;/ref&gt;
|-
|1741.
|[[Datoteka:John_Theophilus_Desaguliers.jpg|94x94piksel]]
|[[John Theophilus Desaguliers]]
|
|&lt;ref name=&quot;odnb2&quot;/&gt;
|-
|1742.
|
|[[Christopher Middleton]]
|
|&lt;ref&gt;{{cite ODNB|url=http://oxforddnb.com/view/article/18668?&amp;docPos=10&amp;backToResults=|title=Oxford DNB article:Middleton, Christopher (subscription needed)|year=2004|doi=10.1093/ref:odnb/18668 |access-date=29. 1. 2009}}&lt;/ref&gt;
|-
|1743.
|[[Datoteka:Abraham_Trembley.jpg|101x101piksel]]
|[[Abraham Trembley]]
|
|
|-
|1744.
|[[Datoteka:Henry_Baker_(naturalist).jpg|86x86piksel]]
|[[Henry Baker]]
|
|&lt;ref&gt;{{cite ODNB|url=http://oxforddnb.com/view/article/1120?&amp;docPos=11&amp;backToResults=|title=Oxford DNB article:Baker, Henry (subscription needed)|year=2004|doi=10.1093/ref:odnb/1120 |access-date=29. 1. 2009}}&lt;/ref&gt;
|-
|1745.
|[[Datoteka:William_Watson.jpg|97x97piksel]]
|[[William Watson]]
|
|&lt;ref&gt;{{cite ODNB|url=http://oxforddnb.com/view/article/28874?&amp;docPos=12&amp;backToResults=|title=Oxford DNB article:Watson, Sir William (subscription needed)|year=2004|doi=10.1093/ref:odnb/28874 |access-date=29. 1. 2009 |last1=Schaffer |first1=Simon }}&lt;/ref&gt;
|-
|1746.
|
|[[Benjamin Robins]]
|
|&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www-groups.dcs.st-and.ac.uk/~history/Mathematicians/Robins.html|title=Robins biography|publisher=University of St Andrews|access-date=29. 1. 2009|archive-date=21. 6. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130621072606/http://www-groups.dcs.st-and.ac.uk/~history/Mathematicians/Robins.html|url-status=live}}&lt;/ref&gt;
|-
|1747.
|[[Datoteka:Gowin_Knight_from_Science_&amp;_Society_10198868.jpg|75x75piksel]]
|[[Gowin Knight]]
|
|&lt;ref name=&quot;cav1&quot;&gt;{{cite book|url=https://archive.org/details/bub_gb_EUoLAAAAIAAJ|page=[https://archive.org/details/bub_gb_EUoLAAAAIAAJ/page/n92 71]|title=Cavendish|last1=Jungnickel|first1=Christa|author1-link=Christa Jungnickel|first2= Russell|last2=McCormmach|author2-link= Russell McCormmach |year=1996|publisher=American Philosophical Society|access-date=29. 1. 2009|isbn=9780871692207}}&lt;/ref&gt;
|-
|1748.
|[[Datoteka:James_Bradley_by_Thomas_Hudson.jpg|94x94piksel]]
|[[James Bradley]]
|
|&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://micro.magnet.fsu.edu/optics/timeline/people/bradley.html|title=Molecular Expressions: Science, Optics and You – Timeline – James Bradley|publisher=[[Florida State University]]|access-date=29. 1. 2009|archive-date=15. 5. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130515110646/http://micro.magnet.fsu.edu/optics/timeline/people/bradley.html|url-status=live}}&lt;/ref&gt;
|-
|1749.
|[[Datoteka:John_Harrison_Uhrmacher.jpg|94x94piksel]]
|[[John Harrison]]
|
|&lt;ref name=&quot;cav2&quot;&gt;{{harvtxt|Jungnickel|McCormmach|1996|page=[https://archive.org/details/bub_gb_EUoLAAAAIAAJ/page/n120 99]}}&lt;/ref&gt;
|-
|1750.
|[[Datoteka:Edwards_George_1693_1773.jpg|102x102piksel]]
|[[George Edwards]]
|
|&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.rcplondon.ac.uk/heritage/GeorgeEdwards/patrons.htm |title=RCP Heritage – George Edwards |publisher=[[Royal College of Physicians]] |access-date=29. 1. 2009 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20071005131755/http://www.rcplondon.ac.uk/heritage/GeorgeEdwards/patrons.htm |archive-date=5. 10. 2007 }}&lt;/ref&gt;
|-
|1751.
|[[Datoteka:John_Canton_from_NPG.jpg|92x92piksel]]
|[[John Canton]]
|
|&lt;ref name=&quot;cav3&quot;&gt;{{harvtxt|Jungnickel|McCormmach|1996|page=[https://archive.org/details/bub_gb_EUoLAAAAIAAJ/page/n121 100]}}&lt;/ref&gt;
|-
|1752.
|[[Datoteka:John_Pringle.jpg|95x95piksel]]
|[[John Pringle]]
|
|&lt;ref&gt;{{cite ODNB|url=http://oxforddnb.com/view/article/22805|title=Oxford DNB article:Pringle, Sir John (subscription needed)|year=2004|doi=10.1093/ref:odnb/22805 |access-date=29. 1. 2009}}&lt;/ref&gt;
|-
|1753.
|[[Datoteka:Feke_-_Benjamin_Franklin.png|95x95piksel]]
|[[Benjamin Franklin]]
|
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Franklin_Benjamin biography|url=http://www-groups.dcs.st-and.ac.uk/~history/Biographies/Franklin_Benjamin.html|publisher=University of St Andrews|access-date=29. 1. 2009|archive-date=5. 4. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130405034107/http://www-groups.dcs.st-and.ac.uk/~history/Biographies/Franklin_Benjamin.html|url-status=live}}&lt;/ref&gt;
|-
|1754.
|
|[[William Lewis]]
|
|&lt;ref&gt;{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=0c-8AAAAIAAJ&amp;q=%22William+Lewis%22+copley+medal&amp;pg=PA53|title=Science and Technology in the Industrial Revolution|year=1969|publisher=[[Manchester University Press]]|access-date=29. 1. 2009|isbn=9780719003707}}&lt;/ref&gt;
|-
|1755.
|[[Datoteka:John_Huxham.jpg|90x90piksel]]
|[[John Huxham]]
|
|&lt;ref&gt;{{cite ODNB|url=http://oxforddnb.com/view/article/14319?&amp;docPos=22&amp;backToResults=|title=Oxford DNB article:Huxham, John (subscription needed)|year=2004|doi=10.1093/ref:odnb/14319 |access-date=29. 1. 2009}}&lt;/ref&gt;
|-
|1756.
| colspan=&quot;4&quot; align=center |''Nije dodijeljena''
|-
|1757.
|
|[[Charles Cavendish (političar)|Charles Cavendish]]
|
|&lt;ref name=&quot;cav1&quot;/&gt;
|-
|1758.
|[[Datoteka:John_Dollond,_by_Benjamin_Wilson.jpg|97x97piksel]]
|[[John Dollond]]
|
|&lt;ref&gt;{{cite ODNB|url=http://www.oxforddnb.com/view/article/49855/7783|title=Oxford DNB article:Dollond family (subscription needed)|year=2004|doi=10.1093/ref:odnb/7783 |access-date=15. 2. 2009}}&lt;/ref&gt;
|-
|1759.
|[[Datoteka:John_Smeaton.jpg|94x94piksel]]
|[[John Smeaton]]
|
|&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.engineering-timelines.com/who/Smeaton_J/smeatonJohn5.asp|title=Engineering Timelines – John Smeaton|publisher=Engineering Timelines|access-date=29. 1. 2009|archive-date=19. 9. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170919023530/http://www.engineering-timelines.com/who/Smeaton_J/smeatonJohn5.asp|url-status=live}}&lt;/ref&gt;
|-
|1760.
|[[Datoteka:Benjamin_Wilson,_by_Benjamin_Wilson.jpg|93x93piksel]]
|[[Benjamin Wilson (slikar)|Benjamin Wilson]]
|
|&lt;ref&gt;{{cite ODNB|url=http://oxforddnb.com/view/article/29641?&amp;docPos=25&amp;backToResults=|title=Oxford DNB article:Wilson, Benjamin (subscription needed)|year=2004|doi=10.1093/ref:odnb/29641 |access-date=29. 1. 2009}}&lt;/ref&gt;
|-
|1761.
| colspan=&quot;4&quot; rowspan=&quot;3&quot; align=center |''Nije dodijeljena''
|-
|1762.
|-
|1763.
|-
|1764.
|[[Datoteka:John_Canton_from_NPG.jpg|92x92piksel]]
|[[John Canton]]
|
|&lt;ref name=&quot;cav3&quot;/&gt;
|-
|1765.
| colspan=&quot;4&quot; align=center |''Nije dodijeljena''
|-
| rowspan=&quot;3&quot; |1766.
| rowspan=&quot;3&quot; |[[Datoteka:Cavendish_Henry_signature.jpg|91x91piksel]]
|[[William Brownrigg]]
|
| rowspan=&quot;3&quot; |&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.dcs.warwick.ac.uk/bshm/zingaz/LondonPeopleA.html|title=The British Society for the History of Mathematics|publisher=[[British Society for the History of Mathematics]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20120717013352/http://www.dcs.warwick.ac.uk/bshm/zingaz/LondonPeopleA.html|archive-date=17. 7. 2012|url-status=live|access-date=6. 2. 2009}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[Edward Delaval]]
|
|-
|[[Henry Cavendish]]
|
|-
|1767.
|
|[[John Ellis (naučnik)|John Ellis]]
|
|&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.aim25.ac.uk/cats/9/9662.htm|title=AIM25 text-only browsing: Royal College of Surgeons of England Ellis, John (c 1710–1776)|publisher=[[Aim25]]|access-date=29. 1. 2009|archive-date=12. 11. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20131112234332/http://www.aim25.ac.uk/cats/9/9662.htm|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|-
|1768.
|
|[[Peter Woulfe]]
|
|&lt;ref&gt;{{cite ODNB|url=http://oxforddnb.com/view/article/30007?&amp;docPos=31&amp;backToResults=|title=Oxford DNB article:Woulfe, Peter|year=2004|doi=10.1093/ref:odnb/30007 |access-date=29. 1. 2009}}&lt;/ref&gt;
|-
|1769.
|[[Datoteka:William_Hewson_b1739.jpg|95x95piksel]]
|[[William Hewson]]
|
|
|-
|1770.
|[[Datoteka:Sir_William_Hamilton_by_David_Allan.jpg|97x97piksel]]
|[[William Hamilton (diplomat)|William Hamilton]]
|
|&lt;ref&gt;{{cite journal | format=PDF | url=http://journals.cambridge.org/download.php?file=%2FBJH%2FBJH39_01%2FS0007087405007600a.pdf&amp;code=f55e6aa4b80edf3a215d621ee092fd38 | title=Making and circulating knowledge through Sir William Hamilton's Campi Plhegraei | date=2006 | publisher=[[The British Society for the History of Science]] | doi=10.1017/S0007087405007600 | access-date=29. 1. 2009 | last1=Wood | first1=Karen | journal=The British Journal for the History of Science | volume=39 | pages=67–96 | archive-date=25. 6. 2022 | archive-url=https://web.archive.org/web/20220625110058/http://journals.cambridge.org/download.php?file=%2FBJH%2FBJH39_01%2FS0007087405007600a.pdf | url-status=live }}&lt;/ref&gt;
|-
|1771.
|
|[[Matthew Raper]]
|
|&lt;ref&gt;{{Cite journal |last=Raper |first=Matthew |date=1771 |title=An Inquiry into the Value of the Ancient Greek and Roman Money: By Matthew Raper, Esq; F. R. S. |url=https://www.jstor.org/stable/106118 |journal=Philosophical Transactions |volume=61 |pages=462–535 |jstor=106118 |bibcode=1771RSPT...61..462R |issn=0260-7085 |access-date=26. 3. 2022 |archive-date=26. 3. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220326205859/https://www.jstor.org/stable/106118 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
|-
|1772.
|[[Datoteka:Priestley.jpg|91x91piksel]]
|[[Joseph Priestley]]
|
|
|-
|1773.
|
|[[John Walsh]]
|
|&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.berkshirehistory.com/bios/jwalsh.html|title=Berkshire History: Biographies: Lieut-Col. John Walsh (1726–1795)|year=2004|publisher=Nash Ford Publishing|access-date=29. 1. 2009|archive-date=23. 10. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20181023112610/http://www.berkshirehistory.com/bios/jwalsh.html|url-status=live}}&lt;/ref&gt;
|-
|1774.
| colspan=&quot;4&quot; align=center |''Nije dodijeljena''
|-
|1775.
|[[Datoteka:Maskelyne_Nevil.jpg|91x91piksel]]
|[[Nevil Maskelyne]]
|
|&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www-groups.dcs.st-and.ac.uk/~history/Biographies/Maskelyne.html|title=Maskelyne biography|publisher=University of St Andrews|access-date=29. 1. 2009|archive-date=12. 11. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20131112234932/http://www-groups.dcs.st-and.ac.uk/~history/Biographies/Maskelyne.html|url-status=live}}&lt;/ref&gt;
|-
|1776.
|[[Datoteka:Captainjamescookportrait.jpg|94x94piksel]]
|[[James Cook]]
|
|&lt;ref name=&quot;haw&quot;&gt;{{cite web |title=Stephen Hawking wins Copley Medal |url=http://www.trinhall.cam.ac.uk/news/article.asp?ItemID=734 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20081205132853/http://www.trinhall.cam.ac.uk/news/article.asp?ItemID=734 |archive-date=5. 12. 2008 |access-date=7. 2. 2009 |publisher=[[Trinity Hall, Cambridge]]}}&lt;/ref&gt;
|-
|1777.
|[[Datoteka:J.Mudge.jpg|88x88piksel]]
|[[John Mudge]]
|
|
|-
|1778.
|[[Datoteka:Charles_Hutton.jpg|100x100piksel]]
|[[Charles Hutton]]
|
|&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www-groups.dcs.st-and.ac.uk/~history/Mathematicians/Hutton.html|title=Hutton summary|publisher=University of St Andrews|access-date=29. 1. 2009|archive-date=21. 6. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130621091323/http://www-groups.dcs.st-and.ac.uk/~history/Mathematicians/Hutton.html|url-status=live}}&lt;/ref&gt;
|-
|1779.
| colspan=&quot;4&quot; align=center |''Nije dodijeljena''
|-
|1780.
|[[Datoteka:Samuel-Vince.jpg|93x93piksel]]
|[[Samuel Vince]]
|
|&lt;ref name=&quot;nla&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.nla.gov.au/cdview/nla.ms-ms9-15|title=Digital Collections – Manuscripts – Item 15a – 15z, 15(1) – 15(20): Addresses to the Royal Society, London the first on being appointed to the Chair and later addresses on presentations of the Copley Medal, 1778–1796.|publisher=[[National Library of Australia]]|access-date=29. 1. 2009|archive-date=18. 10. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20151018164102/http://www.nla.gov.au/apps/cdview/nla.ms-ms9-15|url-status=live}}&lt;/ref&gt;
|-
|1781.
|[[Datoteka:William_Herschel01.jpg|92x92piksel]]
|[[William Herschel]]
|
|&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://micro.magnet.fsu.edu/optics/timeline/people/herschel.html|title=Friedrich William Herschel|publisher=[[Florida State University]]|access-date=7. 2. 2009|archive-date=8. 6. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130608091045/http://micro.magnet.fsu.edu/optics/timeline/people/herschel.html|url-status=live}}&lt;/ref&gt;
|-
|1782.
|[[Datoteka:Kirwan_Richard_portrait.jpg|92x92piksel]]
|[[Richard Kirwan]]
|
|&lt;ref name=&quot;nla&quot;/&gt;
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |1783.
|[[Datoteka:Goodricke_John.jpg|90x90piksel]]
|[[John Goodricke]]
|
| rowspan=&quot;2&quot; |&lt;ref name=&quot;nla&quot;/&gt;
|-
|
|[[Thomas Hutchins]]
|
|-
|1784.
|[[Datoteka:Edwardwaring.jpg|94x94piksel]]
|[[Edward Waring]]
|
|&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www-groups.dcs.st-and.ac.uk/~history/Mathematicians/Waring.html|title=Waring summary|publisher=University of St Andrews|access-date=29. 1. 2009|archive-date=21. 6. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130621084207/http://www-groups.dcs.st-and.ac.uk/~history/Mathematicians/Waring.html|url-status=live}}&lt;/ref&gt;
|-
|1785.
|
|[[William Roy]]
|
|&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.electricscotland.com/history/other/roy_william.htm|title=William Roy|publisher=Electric Scotland|access-date=29. 1. 2009|archive-date=12. 11. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20131112234813/http://www.electricscotland.com/history/other/roy_william.htm|url-status=live}}&lt;/ref&gt;
|-
|1786.
| colspan=&quot;4&quot; align=center |''Nije dodijeljena''
|-
|1787.
|[[Datoteka:John_Hunter_by_John_Jackson.jpg|96x96piksel]]
|[[John Hunter (hirurg)|John Hunter]]
|
|&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.hemonctoday.com/article.aspx?rid=36439|title=John Hunter: 'Founder of Scientific Surgery' – HemOnc Today|publisher=HemOnc Today|access-date=8. 2. 2009|archive-date=20. 2. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120220083146/http://www.hemonctoday.com/article.aspx?rid=36439|url-status=live}}&lt;/ref&gt;
|-
|1788.
|[[Datoteka:Sir_Charles_Blagden_Wellcome_M0013989.jpg|115x115piksel]]
|[[Charles Blagden]]
|
|&lt;ref&gt;{{cite ODNB|url=http://oxforddnb.com/view/article/2553?&amp;docPos=47&amp;backToResults=|title=Oxford DNB article:Blagden, Charles (subscription needed)|date=2004 |doi=10.1093/ref:odnb/2553 |access-date=29. 1. 2009}}&lt;/ref&gt;
|-
|1789.
|[[Datoteka:Thomas_Lawrence_-_Portrait_of_William_Morgan_(1750-1833).jpg|94x94piksel]]
|[[William Morgan]]
|
|&lt;ref&gt;{{cite ODNB|url=http://oxforddnb.com/view/article/19244?&amp;docPos=48&amp;backToResults=|title=Oxford DNB article:Morgan, William (subscription needed)|date=2004 |doi=10.1093/ref:odnb/19244 |access-date=29. 1. 2009}}&lt;/ref&gt;
|-
|1790.
| colspan=&quot;4&quot; align=center |''Nije dodijeljena''
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |1791.
|[[Datoteka:James_Rennell_1799.jpg|107x107piksel]]
|[[James Rennell]]
|
| rowspan=&quot;2&quot; |&lt;ref name=RoyalSocCitations&gt;{{cite web|title=Copley Medal &lt;nowiki&gt;|&lt;/nowiki&gt; Royal Society|url=https://royalsociety.org/awards/copley-medal/|website=royalsociety.org|publisher=The Royal Society|access-date=18. 2. 2015|archive-date=19. 3. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140319001248/http://royalsociety.org/awards/copley-medal/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[Datoteka:Jean-André_Deluc.jpg|110x110piksel]]
|[[Jean-André Deluc]]
|
|-
|1792.
|[[Datoteka:Benjamin_Thompson.jpg|94x94piksel]]
|[[Benjamin Thompson]]
|
|&lt;ref&gt;{{cite ODNB|url=http://www.oxforddnb.com/view/article/27255|title=Oxford DNB article: Thompson, Sir Benjamin (subscription needed)|year=2004|doi=10.1093/ref:odnb/27255 |access-date=8. 2. 2009}}&lt;/ref&gt;
|-
|1793.
| colspan=&quot;4&quot; align=center |''Nije dodijeljena''
|-
|1794.
|[[Datoteka:Alessandro_Volta.jpeg|92x92piksel]]
|[[Alessandro Volta]]
|
|&lt;ref name=RoyalSocCitations/&gt;
|-
|1795.
|[[Datoteka:Jesse_Ramsden._Mezzotint_by_J._Jones,_1790,_after_R._Home._Wellcome_V0004900.jpg|105x105piksel]]
|[[Jesse Ramsden]]
|
|&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www-groups.dcs.st-and.ac.uk/~history/Mathematicians/Ramsden.html|title=Ramsden summary|publisher=University of St Andrews|access-date=29. 1. 2009|archive-date=4. 4. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130404231657/http://www-groups.dcs.st-and.ac.uk/~history/Mathematicians/Ramsden.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|-
|1796.
|
|[[George Atwood]]
|
|&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www-groups.dcs.st-and.ac.uk/~history/Mathematicians/Atwood.html|title=Attwood summary|publisher=University of St Andrews|access-date=29. 1. 2009|archive-date=5. 4. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130405125720/http://www-groups.dcs.st-and.ac.uk/~history/Mathematicians/Atwood.html|url-status=live}}&lt;/ref&gt;
|-
|1797.
| colspan=&quot;4&quot; align=center |''Nije dodijeljena''
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |1798.
|[[Datoteka:Catalogue_of_portraits,_miniatures_&amp;c._-_in_the_possession_of_Cecil_George_Savile,_4th_Earl_of_Liverpool,_Lord_Steward,_&amp;c_(1905)_(14760258041).jpg|93x93piksel]]
|[[George Shuckburgh]]
|
| rowspan=&quot;2&quot; |&lt;ref&gt;{{cite ODNB|url=http://oxforddnb.com/view/article/12595?&amp;docPos=55&amp;backToResults=|title=Oxford DNB article:Hatchett, Charles (subscription needed)|year=2004|doi=10.1093/ref:odnb/12595 |access-date=29. 1. 2009 |last1=Coley |first1=N. G. }}&lt;/ref&gt;
|-
|[[Datoteka:Charles_Hatchett._Soft-ground_etching_by_F._C._Lewis_after_T_Wellcome_V0002614_(cropped).jpg|103x103piksel]]
|[[Evelyn Charles Hatchett]]
|
|-
|1799.
|[[Datoteka:John_Hellins.jpeg|89x89piksel]]
|[[John Hellins]]
|
|&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.dcs.warwick.ac.uk/bshm/zingaz/LondonPeopleH.html#hel|title=British Society for the History of Mathematics|publisher=[[University of Warwick]]|access-date=29. 1. 2009|archive-date=11. 11. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20141111003309/http://www.dcs.warwick.ac.uk/bshm/zingaz/LondonPeopleH.html#hel|url-status=live}}&lt;/ref&gt;
|-
|1800.
|
|[[Edward Howard]]
|
|&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.uark.edu/depts/cosmo/publications/pub%20by%20year/1976%20papers/sears%201976.pdf|archive-url=https://wayback.archive-it.org/all/20090320010931/http://www.uark.edu/depts/cosmo/publications/pub%20by%20year/1976%20papers/sears%201976.pdf|url-status=dead|archive-date=20. 3. 2009|title=Edward Charles Howard|last=Sears|first=Derek|publisher=University of Arkansas|access-date=3. 2. 2009}}&lt;/ref&gt;
|-
|1801.
|[[Datoteka:Astley_Paston_Cooper_4.jpg|103x103piksel]]
|[[Astley Paston Cooper]]
|
|&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.aim25.ac.uk/cgi-bin/vcdf/detail?coll_id=6888&amp;inst_id=9|title=Cooper, Sir Astley Paston (1768–1841)|publisher=Aim25|access-date=3. 2. 2009|archive-date=6. 6. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20110606124810/http://www.aim25.ac.uk/cgi-bin/vcdf/detail?coll_id=6888&amp;inst_id=9|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|-
|1802.
|[[Datoteka:Wollaston_William_Hyde_Jackson_color.jpg|99x99piksel]]
|[[William Hyde Wollaston]]
|
|&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://chem.ch.huji.ac.il/history/wollaston.html|title=Wollaston|publisher=[[Hebrew University of Jerusalem]]|access-date=8. 2. 2009|archive-date=8. 4. 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20090408220859/http://chem.ch.huji.ac.il/history/wollaston.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|-
|1803.
|[[Datoteka:Chenevix_Richard.jpg|98x98piksel]]
|[[Richard Chenevix]]
|
|&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.platinummetalsreview.com/dynamic/article/view/47-4-175-183|title=PMR: Bicentenary of Four Platinum Group Metals|last=Griffith|first=WP|publisher=Platinum Metals Review|access-date=3. 2. 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20130419230209/http://www.platinummetalsreview.com/article/47/4/175-183/|archive-date=19. 4. 2013|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|-
|1804.
|
|[[Smithson Tennant]]
|
|&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.platinummetalsreview.com/dynamic/article/view/48-4-182-189|title=PMR: Bicentenary of Four Platinum Group Metals|last=Griffith|first=WP|publisher=Platinum Metals Review|access-date=3. 2. 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20130420005417/http://www.platinummetalsreview.com/article/48/4/182-189/|archive-date=20. 4. 2013|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|-
|1805.
|[[Datoteka:Sir_Humphry_Davy,_Bt_by_Thomas_Phillips.jpg|98x98piksel]]
|[[Humphry Davy]]
|
|&lt;ref name=&quot;od&quot;/&gt;
|-
|1806.
|[[Datoteka:Thomas Andrew Knight (1758–1838).jpg|90x90piksel]]
|[[Thomas Andrew Knight]]
|
|&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.nal.usda.gov/pgdic/Strawberry/book/boksix.htm|title=Early Breeding in Europe|last=Darrow|first=GM|publisher=[[United States National Agricultural Library]]|access-date=3. 2. 2009|archive-date=20. 3. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130320020304/http://www.nal.usda.gov/pgdic/Strawberry/book/boksix.htm|url-status=live}}&lt;/ref&gt;
|-
|1807.
|[[Datoteka:Sir Everard Home 1756–1832.jpg|91x91piksel]]
|[[Everard Home]]
|
|
|-
|1808.
|[[Datoteka:William_Henry.jpg|95x95piksel]]
|[[William Henry]]
|
|
|-
|1809.
|[[Datoteka:Edward_Troughton.jpeg|91x91piksel]]
|[[Edward Troughton]]
|
|&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www-groups.dcs.st-and.ac.uk/~history/Mathematicians/Troughton.html|title=Troughton Summary|publisher=University of St Andrews|access-date=30. 1. 2009|archive-date=21. 6. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130621073851/http://www-groups.dcs.st-and.ac.uk/~history/Mathematicians/Troughton.html|url-status=live}}&lt;/ref&gt;
|-
|1810.
| colspan=&quot;4&quot; align=center |''Nije dodijeljena''
|-
|1811.
|[[Datoteka:Sir_Benjamin_Collins_Brodie,_1st_Bt_1856.jpg|90x90piksel]]
|[[Benjamin Collins Brodie]]
|
|&lt;ref&gt;{{cite journal|title=Sir Benjamin Collins Brodie (1783–1862) |url=https://archive.org/details/sim_rheumatology_2003-05_42_5/page/688 |last=Buchanan|first=W.W.|journal=Rheumatology |year=2003 |volume=42 |issue=5 |pages=689–91 |publisher=British Society for Rheumatology |doi=10.1093/rheumatology/keg002 |pmid=12709547 |doi-access=free }}&lt;/ref&gt;
|-
|1812.
| colspan=&quot;4&quot; align=center |''Nije dodijeljena''
|-
|1813.
|[[Datoteka:William_Thomas_Brande_1855.jpg|91x91piksel]]
|[[William Thomas Brande]]
|
|
|-
|1814.
|
|[[James Ivory]]
|
|&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www-groups.dcs.st-and.ac.uk/~history/Mathematicians/Ivory.html|title=Ivory summary|publisher=University of St Andrews|access-date=30. 1. 2009|archive-date=21. 6. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130621085632/http://www-groups.dcs.st-and.ac.uk/~history/Mathematicians/Ivory.html|url-status=live}}&lt;/ref&gt;
|-
|1815.
|[[Datoteka:David-Brewster.jpg|100x100piksel]]
|[[David Brewster]]
|
|&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www-ah.st-andrews.ac.uk/mgstud/reflect/david.html|title=Sir David Brewster (1781–1868)|publisher=University of St Andrews|access-date=5. 2. 2009|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20081104232554/http://www-ah.st-andrews.ac.uk/mgstud/reflect/david.html|archive-date=4. 11. 2008}}&lt;/ref&gt;
|-
|1816.
| colspan=&quot;4&quot; align=center |''Nije dodijeljena''
|-
|1817.
|[[Datoteka:Henry_Kater00.jpg|91x91piksel]]
|[[Henry Kater]]
|
|&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.npg.org.uk/collections/search/person.php?LinkID=mp02471|title=Henry Kater (1777–1835), Scientist|publisher=National Portrait Gallery|access-date=5. 2. 2009|archive-date=12. 11. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20131112234352/http://www.npg.org.uk/collections/search/person.php?LinkID=mp02471|url-status=live}}&lt;/ref&gt;
|-
|1818.
|[[Datoteka:Robert_Seppings_(1767-1840),_by_William_Bradley.jpg|113x113piksel]]
|[[Robert Seppings]]
|
|
|-
|1819.
| colspan=&quot;4&quot; align=center |''Nije dodijeljena''
|-
|1820.
|[[Datoteka:Hans_Christian_Ørsted_daguerreotype.jpg|113x113piksel]]
|[[Hans Christian Ørsted]]
|
|&lt;ref&gt;{{cite book|publisher=[[SpringerLink]]|doi=10.1007/978-1-4020-2987-5_19|pages=417–432 |title=Hans Christian Ørsted and the Romantic Legacy in Science |date=2007 |last1=Knight |first1=D. M. |chapter=The Spiritual in the Material |isbn=978-1-4020-2979-0 }}&lt;/ref&gt;
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |1821.
|
|[[Edward Sabine]]
|
| rowspan=&quot;2&quot; |&lt;ref name=&quot;her1&quot;&gt;{{cite web|url=http://www-groups.dcs.st-and.ac.uk/~history/Mathematicians/Herschel.html|title=Herschel summary|publisher=University of St Andrews|access-date=30. 1. 2009|archive-date=17. 7. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130717110803/http://www-groups.dcs.st-and.ac.uk/~history/Mathematicians/Herschel.html|url-status=live}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[Datoteka:Julia_Margaret_Cameron_-_John_Herschel_(Metropolitan_Museum_of_Art_copy,_restored)_levels.jpg|95x95piksel]]
|[[John Frederick William Herschel]]
|
|-
|1822.
|[[Datoteka:William_Buckland_c1845.jpg|94x94piksel]]
|[[William Buckland]]
|
|&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.tc.umn.edu/~allch001/1815/buckland.htm|title=William Buckland &amp; Reliquae Diluvianae|publisher=[[University of Minnesota]]|access-date=8. 2. 2009|archive-date=12. 11. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20131112235333/http://www.tc.umn.edu/~allch001/1815/buckland.htm|url-status=live}}&lt;/ref&gt;
|-
|1823.
|
|[[John Pond]]
|
|
|-
|1824.
|
|[[John Brinkley]]
|
|&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.dcs.warwick.ac.uk/bshm/zingaz/D.html|title=The British Society for the History of Mathematics|publisher=The British Society for the History of Mathematics|access-date=5. 2. 2009|archive-date=18. 8. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120818161313/http://www.dcs.warwick.ac.uk/bshm/zingaz/D.html|url-status=live}}&lt;/ref&gt;
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |1825.
|[[Datoteka:Arago_Francois_portrait.jpg|96x96piksel]]
|[[François Jean Dominique Arago]]
|
| rowspan=&quot;2&quot; |&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www-groups.dcs.st-and.ac.uk/~history/Mathematicians/Arago.html|title=Arago summary|publisher=University of St Andrews|access-date=30. 1. 2009|archive-date=24. 10. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20131024211723/http://www-groups.dcs.st-and.ac.uk/~history/Mathematicians/Arago.html|url-status=live}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[Datoteka:Peter_Barlow(math).jpg|95x95piksel]]
|[[Peter Barlow]]
|
|-
|1826.
|
|[[James South]]
|
|&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.bpccs.com/lcas/Articles/jsouth.htm |title=Lake County Astronomical Society |publisher=Lake County Astronomical Society |access-date=5. 2. 2009 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20080604184845/http://www.bpccs.com/lcas/Articles/jsouth.htm |archive-date=4. 6. 2008 }}&lt;/ref&gt;
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |1827.
|[[Datoteka:Prout_William_painting.jpg|80x80piksel]]
|[[William Prout]]
|
| rowspan=&quot;2&quot; |&lt;ref&gt;{{cite book|url=https://archive.org/details/bub_gb_fZSNUcPL8AYC|page=[https://archive.org/details/bub_gb_fZSNUcPL8AYC/page/n99 87]|quote=Henry Foster copley medal.|title=The Gentleman's Magazine|publisher=The Gentleman's Magazine|access-date=5. 2. 2009|year=1832}}&lt;/ref&gt;
|-
|
|[[Henry Foster]]
|
|-
|1828.
| colspan=&quot;4&quot; rowspan=&quot;3&quot; align=center |''Nije dodijeljena''
|-
|1829.
|-
|1830.
|-
|1831.
|[[Datoteka:George_Biddell_Airy.jpg|113x113piksel]]
|[[George Biddell Airy]]
|
|&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www-groups.dcs.st-and.ac.uk/~history/Mathematicians/Airy.html|title=Airy summary|publisher=University of St Andrews|access-date=30. 1. 2009|archive-date=23. 8. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130823145004/http://www-groups.dcs.st-and.ac.uk/~history/Mathematicians/Airy.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |1832.
|[[Datoteka:Faraday-Millikan-Gale-1913.jpg|100x100piksel]]
|[[Michael Faraday]]
|
| rowspan=&quot;2&quot; |&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www-groups.dcs.st-and.ac.uk/~history/Mathematicians/Poisson.html|title=Poisson summary|publisher=University of St Andrews|access-date=30. 1. 2009|archive-date=24. 10. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20131024201248/http://www-groups.dcs.st-and.ac.uk/~history/Mathematicians/Poisson.html|url-status=live}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[Datoteka:Simeon Poisson crop.jpg|88x88piksel]]
|[[Siméon-Denis Poisson]]
|
|-
|1833.
| colspan=&quot;4&quot; align=center |''Nije dodijeljena''
|-
|1834.
|[[Datoteka:Giovanni_Plana,_ante_1864_-_Accademia_delle_Scienze_di_Torino_Ritratti_0105_C.jpg|81x81piksel]]
|[[Giovanni Plana]]
|
|&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www-history.mcs.st-and.ac.uk/Biographies/Plana.html|title=Plana biography|publisher=University of St Andrews|access-date=5. 2. 2009|archive-date=30. 10. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20131030011831/http://www-history.mcs.st-and.ac.uk/Biographies/Plana.html|url-status=live}}&lt;/ref&gt;
|-
|1835.
|
|[[William Snow Harris]]
|
|&lt;ref name=&quot;od&quot;/&gt;
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |1836.
|[[Datoteka:Jöns_Jacob_Berzelius.jpg|102x102piksel]]
|[[Jacob Berzelius]]
|
| rowspan=&quot;2&quot; |
|-
|
|[[Francis Kiernan]]
|
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |1837.
|[[Datoteka:Antoine_Becquerel_2.jpg|120x120piksel]]
|[[Antoine César Becquerel]]
|
| rowspan=&quot;2&quot; |&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.chambersharrap.co.uk/chambers/features/chref/chref.py/main?query=PN02036&amp;xref=y&amp;title=biog|title=Chambers Search Chambers|publisher=[[Chambers Harrap]]|access-date=5. 2. 2009|archive-date=8. 10. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20181008111249/http://www.chambersharrap.co.uk/chambers/features/chref/chref.py/main?query=PN02036&amp;xref=y&amp;title=biog|url-status=live}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[Datoteka:Daniell_chemist_b.jpg|144x144piksel]]
|[[John Frederic Daniell]]
|
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |1838.
|[[Datoteka:Carl_Friedrich_Gauss.jpg|97x97piksel]]
|[[Carl Friedrich Gauß]]
|
| rowspan=&quot;2&quot; |&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www-groups.dcs.st-and.ac.uk/~history/Mathematicians/Gauss.html|title=Gauss summary|publisher=[[University of St Andrews]]|access-date=8. 2. 2009|archive-date=3. 12. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20131203042847/http://www-groups.dcs.st-and.ac.uk/~history/Mathematicians/Gauss.html|url-status=live}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[Datoteka:Faraday-Millikan-Gale-1913.jpg|100x100piksel]]
|[[Michael Faraday]]
|
|-
|1839.
|[[Datoteka:Robert_Brown_(botanist).jpg|91x91piksel]]
|[[Robert Brown (botaničar)|Robert Brown]]
|
|&lt;ref&gt;{{cite ODNB|url=http://www.oxforddnb.com/view/article/3645|title=Oxford DNB article:Brown, Robert (subscription needed)|year=2004|doi=10.1093/ref:odnb/3645 |access-date=15. 2. 2009}}&lt;/ref&gt;
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |1840.
|[[Datoteka:Justus_von_Liebig_NIH.jpg|96x96piksel]]
|[[Justus von Liebig]]
|
| rowspan=&quot;2&quot; |&lt;ref&gt;{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=VugoemP2th0C&amp;q=%22Justus+Liebig%22+copley+medal|title=Justus Von Liebig: The Chemical Gatekeeper|last=Brock|first=William H.|year=2002|publisher=[[Cambridge University Press]]|access-date=15. 2. 2009|isbn=9780521524735}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www-groups.dcs.st-and.ac.uk/~history/Mathematicians/Sturm.html|title=Sturm summary|publisher=University of St Andrews|access-date=15. 2. 2009|archive-date=4. 2. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130204222546/http://www-groups.dcs.st-and.ac.uk/~history/Mathematicians/Sturm.html|url-status=live}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[Datoteka:Charles_Sturm.jpeg|96x96piksel]]
|[[Jacques Charles-François Sturm]]
|
|-
|1841.
|[[Datoteka:Georg_Simon_Ohm3.jpg|95x95piksel]]
|[[Georg Simon Ohm]]
|
|&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www-groups.dcs.st-and.ac.uk/~history/Biographies/Ohm.html|title=Ohm biography|publisher=University of St Andrews|access-date=15. 2. 2009|archive-date=5. 11. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20131105233428/http://www-groups.dcs.st-and.ac.uk/~history/Biographies/Ohm.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|-
|1842.
|[[Datoteka:James_MacCullagh.png|91x91piksel]]
|[[James MacCullagh]]
|
|&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www-groups.dcs.st-and.ac.uk/~history/Mathematicians/MacCullagh.html|title=MacCullagh summary|publisher=University of St Andrews|access-date=5. 2. 2009|archive-date=27. 10. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20121027052303/http://www-groups.dcs.st-and.ac.uk/~history/Mathematicians/MacCullagh.html|url-status=live}}&lt;/ref&gt;
|-
|1843.
|[[Datoteka:Jean_Baptiste_André_Dumas.jpg|92x92piksel]]
|[[Jean Baptiste Dumas]]
|
|
|-
|1844.
|[[Datoteka:Carlo_Matteucci.jpeg|116x116piksel]]
|[[Carlo Matteucci]]
|
|&lt;ref&gt;{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=Cv2OdFwpk-kC&amp;q=%22Carlo+Matteucci%22+copley+medal&amp;pg=PA129|title=Amedeo Avogadro, a Scientific Biography|publisher=[[Springer Science+Business Media|Springer]]|access-date=5. 2. 2009|isbn=978-90-277-1624-8|author1=Morselli, Mario|year=1984}}&lt;/ref&gt;
|-
|1845.
|[[Datoteka:Theodor_Schwann_Litho.jpg|101x101piksel]]
|[[Theodor Schwann]]
|
|
|-
|1846.
|[[Datoteka:Urbain_Le_Verrier.jpg|95x95piksel]]
|[[Urbain-Jean Joseph Le Verrier]]
|
|&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www-groups.dcs.st-and.ac.uk/~history/Biographies/Le_Verrier.html|title=Le Verrier biography|publisher=University of St Andrews|access-date=5. 2. 2009|archive-date=24. 10. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20131024042955/http://www-groups.dcs.st-and.ac.uk/~history/Biographies/Le_Verrier.html|url-status=live}}&lt;/ref&gt;
|-
|1847.
|[[Datoteka:Julia_Margaret_Cameron_-_John_Herschel_(Metropolitan_Museum_of_Art_copy,_restored).jpg|96x96piksel]]
|[[John Frederick William Herschel]]
|
|&lt;ref name=&quot;her1&quot;/&gt;
|-
|1848.
|[[Datoteka:John_Couch_Adams.jpg|83x83piksel]]
|[[John Couch Adams]]
|
|&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www-groups.dcs.st-and.ac.uk/~history/Mathematicians/Adams.html|title=Adams summary|publisher=University of St Andrews|access-date=3. 2. 2009|archive-date=12. 11. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20131112234832/http://www-groups.dcs.st-and.ac.uk/~history/Mathematicians/Adams.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|-
|1849.
|[[Datoteka:Murchison_Roderick.jpg|95x95piksel]]
|[[Roderick Murchison]]
|
|
|-
|1850.
|[[Datoteka:P.A.Hansen.jpg|119x119piksel]]
|[[Peter Andreas Hansen]]
|
|&lt;ref name=&quot;od&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.oxforddnb.com/public/themes/93/93188.html|title=Oxford DNB theme: Holders of the Copley Medal (subscription needed)|year=2004|publisher=Oxford University Press|access-date=15. 2. 2009|archive-date=23. 10. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20121023015729/http://www.oxforddnb.com/public/themes/93/93188.html|url-status=live}}&lt;/ref&gt;
|-
|1851.
|[[Datoteka:Richard-owen2.jpg|93x93piksel]]
|[[Richard Owen]]
|
|&lt;ref&gt;{{cite book|url=http://mrw.interscience.wiley.com/emrw/9780470015902/els/article/a0002450/current/abstract|title=Own, Richard: Encyclopedia of Life Sciences|date=2005 |publisher=[[Wiley InterScience]]|doi=10.1002/047001590X |isbn=978-0-470-01617-6 |access-date=5. 2. 2009|archive-date=30. 6. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130630021400/http://onlinelibrary.wiley.com/book/10.1002/047001590X|url-status=live}}&lt;/ref&gt;
|-
|1852.
|[[Datoteka:AvHumboldt.jpg|105x105piksel]]
|[[Friedrich Heinrich Alexander von Humboldt]]
|
|&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.nahste.ac.uk/isaar/GB_0237_NAHSTE_P0400.html|title=Humboldt – Friedrich Wilhelm Heinrich Alexander – von – 1769–1859 – Baron – German naturalist, geologist and explorer|publisher=[[University of Edinburgh]]|access-date=5. 2. 2009|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20080223005149/http://www.nahste.ac.uk/isaar/GB_0237_NAHSTE_P0400.html|archive-date=23. 2. 2008}}&lt;/ref&gt;
|-
|1853.
|[[Datoteka:Heinrich_Wilhelm_Dove_1857.jpg|92x92piksel]]
|[[Heinrich Wilhelm Dove]]
|
|
|-
|1854.
|[[Datoteka:Johannes_Peter_Müller.jpg|100x100piksel]]
|[[Johannes Peter Müller]]
|
|&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.yale.edu/perception/Brian/misc/lineage/|title=BjS: Academic Lineage|publisher=[[Yale University]]|access-date=5. 2. 2009|archive-date=20. 3. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130320020320/http://www.yale.edu/perception/Brian/misc/lineage/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;
|-
|1855.
|[[Datoteka:Foucault_01.png|103x103piksel]]
|[[Jean Bernard Léon Foucault]]
|
|&lt;ref name=&quot;od&quot;/&gt;
|-
|1856.
|[[Datoteka:Henri_Milne-Edwards.jpg|125x125piksel]]
|[[Henry Milne-Edwards]]
|
|
|-
|1857.
|[[Datoteka:Michel_Eugène_Chevreul_2.jpg|93x93piksel]]
|[[Michel-Eugène Chevreul]]
|
|&lt;ref name=&quot;od&quot;/&gt;
|-
|1858.
|[[Datoteka:Charles_Lyell00.jpg|114x114piksel]]
|[[Charles Lyell]]
|
|&lt;ref name=&quot;od&quot;/&gt;
|-
|1859.
|[[Datoteka:Wilhelm_Eduard_Weber_II.jpg|75x75piksel]]
|[[Wilhelm Eduard Weber]]
|
|&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www-groups.dcs.st-and.ac.uk/~history/Mathematicians/Weber.html|title=Weber summary|publisher=University of St Andrews|access-date=3. 2. 2009|archive-date=4. 5. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130504180112/http://www-groups.dcs.st-and.ac.uk/~history/Mathematicians/Weber.html|url-status=live}}&lt;/ref&gt;
|-
|1860.
|[[Datoteka:Robert_Bunsen_02.jpg|96x96piksel]]
|[[Robert Wilhelm Bunsen]]
|
|&lt;ref name=&quot;od&quot;/&gt;
|-
|1861.
|[[Datoteka:Louis_Agassiz_H6.jpg|96x96piksel]]
|[[Louis Agassiz]]
|
|&lt;ref name=&quot;od&quot;/&gt;
|-
|1862.
|[[Datoteka:Thomas_Graham_by_Maull_&amp;_Polybank,_1856.jpg|92x92piksel]]
|[[Thomas Graham]]
|
|&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.aps-pub.com/proceedings/1454/411.pdf |title=Darwin and the Copley Medal |publisher=[[American Philosophical Society]] |access-date=5. 2. 2009 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20051216151117/http://www.aps-pub.com/proceedings/1454/411.pdf |archive-date=16. 12. 2005 }}&lt;/ref&gt;
|-
|1863.
|[[Datoteka:Adam_Sedgwick.jpg|91x91piksel]]
|[[Adam Sedgwick]]
|
|&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.amphilsoc.org/library/mole/s/sedgwick.htm |title=Adam Sedgwick Collection |publisher=American Philosophical Society |access-date=5. 2. 2009 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20080512043043/http://www.amphilsoc.org/library/mole/s/sedgwick.htm |archive-date=12. 5. 2008 }}&lt;/ref&gt;
|-
|1864.
|[[Datoteka:Charles_Darwin_seated_crop.jpg|99x99piksel]]
|[[Charles Darwin]]
|
|&lt;ref name=&quot;od&quot;/&gt;
|-
|1865.
|[[Datoteka:Michel_Chasles.jpg|105x105piksel]]
|[[Michael Chasles]]
|
|&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www-groups.dcs.st-and.ac.uk/~history/Mathematicians/Chasles.html|title=Chasles summary|publisher=University of St Andrews|access-date=3. 2. 2009|archive-date=9. 8. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130809153628/http://www-groups.dcs.st-and.ac.uk/~history/Mathematicians/Chasles.html|url-status=live}}&lt;/ref&gt;
|-
|1866.
|[[Datoteka:Julius_Plücker.jpg|94x94piksel]]
|[[Julius Plücker]]
|
|&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www-groups.dcs.st-and.ac.uk/~history/Mathematicians/Plucker.html|title=Plucker summary|publisher=University of St Andrews|access-date=3. 2. 2009|archive-date=5. 6. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130605212955/http://www-groups.dcs.st-and.ac.uk/~history/Mathematicians/Plucker.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|-
|1867.
|[[Datoteka:Voyages_de_la_Commission_scientifique_du_Nord,_en_Scandinavie,_en_Laponie,_au_Spitzberg_et_aux_Feröe_-_no-nb_digibok_2009040211001-118.jpg|101x101piksel]]
|[[Karl Ernst von Baer]]
|
|&lt;ref name=&quot;od&quot;/&gt;
|-
|1868.
|[[Datoteka:Wheatstone_Charles_drawing_1868.jpg|83x83piksel]]
|[[Charles Wheatstone]]
|
|&lt;ref name=&quot;od&quot;/&gt;
|-
|1869.
|[[Datoteka:Henri_Victor_Regnault.jpg|91x91piksel]]
|[[Henri Victor Regnault]]
|
|&lt;ref name=&quot;od&quot;/&gt;
|-
|1870.
|[[Datoteka:Joule_James_sitting.jpg|99x99piksel]]
|[[James Prescott Joule]]
|
|&lt;ref name=&quot;od&quot;/&gt;
|-
|1871.
|[[Datoteka:Julius_Robert_Mayer_von_Friedrich_Berrer.jpg|121x121piksel]]
|[[Julius Robert von Mayer]]
|
|&lt;ref name=&quot;od&quot;/&gt;
|-
|1872.
|[[Datoteka:Friedrich_Wöhler_Stich.jpg|98x98piksel]]
|[[Friedrich Wöhler]]
|
|&lt;ref name=&quot;od&quot;/&gt;
|-
|1873.
|[[Datoteka:Hermann_von_Helmholtz.jpg|98x98piksel]]
|[[Hermann Ludwig Ferdinand von Helmholtz]]
|
|&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www-groups.dcs.st-and.ac.uk/~history/Mathematicians/Helmholtz.html|title=Helmholtz summary|publisher=University of St Andrews|access-date=3. 2. 2009|archive-date=25. 2. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130225034524/http://www-groups.dcs.st-and.ac.uk/~history/Mathematicians/Helmholtz.html|url-status=live}}&lt;/ref&gt;
|-
|1874.
|[[Datoteka:Louis_Pasteur,_foto_av_Paul_Nadar,_Crisco_edit.jpg|103x103piksel]]
|[[Louis Pasteur]]
|
|&lt;ref name=&quot;od&quot;/&gt;
|-
|1875.
|[[Datoteka:Hoffman_August_Wilhelm_von.jpg|94x94piksel]]
|[[August Wilhelm Hofmann]]
|
|&lt;ref&gt;{{cite book|url=https://archive.org/details/bub_gb_Q5wEAAAAYAAJ|page=[https://archive.org/details/bub_gb_Q5wEAAAAYAAJ/page/n19 13]|quote=August Wilhelm Hofmann copley medal.|title=Chemical News and Journal of Industrial Science|publisher=Journal of Industrial Science|access-date=5. 2. 2009|year=1776}}&lt;/ref&gt;
|-
|1876.
|[[Datoteka:Claude_Bernard.jpg|108x108piksel]]
|[[Claude Bernard]]
|
|&lt;ref name=&quot;od&quot;/&gt;
|-
|1877.
|[[Datoteka:James_Dwight_Dana_by_Warren,_1865.jpg|113x113piksel]]
|[[James Dwight Dana]]
|
|&lt;ref name=&quot;od&quot;/&gt;
|-
|1878.
|[[Datoteka:Jean_Baptiste_JD_Boussingault.jpg|98x98piksel]]
|[[Jean Baptiste Boussingault]]
|
|&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://jn.nutrition.org/cgi/reprint/84/1/1.pdf|title=Jean Baptiste Boussingault|publisher=[[Journal of Nutrition]]|access-date=5. 2. 2009|archive-date=18. 10. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20151018164106/http://jn.nutrition.org/content/84/1/1.full.pdf|url-status=live}}&lt;/ref&gt;
|-
|1879.
|[[Datoteka:Clausius.jpg|89x89piksel]]
|[[Rudolf Julius Emmanuel Clausius]]
|
|&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www-groups.dcs.st-and.ac.uk/~history/Mathematicians/Clausius.html|title=Clausius summary|publisher=University of St Andrews|access-date=3. 2. 2009|archive-date=6. 10. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20131006094356/http://www-groups.dcs.st-and.ac.uk/%7Ehistory/Mathematicians/Clausius.html|url-status=live}}&lt;/ref&gt;
|-
|1880.
|[[Datoteka:James_Joseph_Sylvester.jpg|105x105piksel]]
|[[James Joseph Sylvester]]
|
|&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www-groups.dcs.st-and.ac.uk/~history/Mathematicians/Sylvester.html|title=Sylvester summary|publisher=University of St Andrews|access-date=3. 2. 2009|archive-date=7. 5. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130507053411/http://www-groups.dcs.st-and.ac.uk/~history/Mathematicians/Sylvester.html|url-status=live}}&lt;/ref&gt;
|-
|1881.
|[[Datoteka:Charles-Adolphe_Wurtz.jpg|99x99piksel]]
|[[Karl Adolph Wurtz]]
|
|
|-
|1882.
|[[Datoteka:Arthur_Cayley.jpg|114x114piksel]]
|[[Arthur Cayley]]
|
|&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www-groups.dcs.st-and.ac.uk/~history/Mathematicians/Cayley.html|title=Cayley summary|publisher=University of St Andrews|access-date=3. 2. 2009|archive-date=21. 7. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130721143847/http://www-groups.dcs.st-and.ac.uk/~history/Mathematicians/Cayley.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|-
|1883.
|[[Datoteka:Baron_Kelvin_1906.jpg|101x101piksel]]
|[[William Thomson|Lord Kelvin]]
|
|&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www-groups.dcs.st-and.ac.uk/~history/Mathematicians/Thomson.html|title=Thompson summary|publisher=University of St Andrews|access-date=3. 2. 2009|archive-date=28. 5. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130528061113/http://www-groups.dcs.st-and.ac.uk/~history/Mathematicians/Thomson.html|url-status=live}}&lt;/ref&gt;
|-
|1884.
|[[Datoteka:Carl_Wilhelm_Friedrich_Ludwig.jpg|99x99piksel]]
|[[Carl Friedrich Wilhelm Ludwig]]
|
|
|-
|1885.
|[[Datoteka:Friedrich August Kekulé von Stradonitz (1890er).jpg|82x82piksel]]
|[[Friedrich August Kekulé]]
|
|&lt;ref name=&quot;od&quot;/&gt;
|-
|1886.
|[[Datoteka:Franz_Ernst_Neumann_by_Carl_Steffeck_1886.jpg|92x92piksel]]
|[[Franz Ernst Neumann]]
|
|&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www-groups.dcs.st-and.ac.uk/~history/Mathematicians/Neumann_Franz.html|title=Neumann_Franz summary|publisher=University of St Andrews|access-date=3. 2. 2009|archive-date=5. 8. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120805152101/http://www-groups.dcs.st-and.ac.uk/~history/Mathematicians/Neumann_Franz.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|-
|1887.
|[[Datoteka:Sir_Joseph_Dalton_Hooker.jpg|107x107piksel]]
|[[Joseph Dalton Hooker]]
|
|&lt;ref name=&quot;od&quot;/&gt;
|-
|1888.
|[[Datoteka:T.H.Huxley(Woodburytype).jpg|98x98piksel]]
|[[Thomas Henry Huxley]]
|
|&lt;ref name=&quot;od&quot;/&gt;
|-
|1889.
|[[Datoteka:GeorgeSalmon(1819-1904).jpg|89x89piksel]]
|[[George Salmon]]
|
|&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www-groups.dcs.st-and.ac.uk/~history/Mathematicians/Salmon.html|title=Salmon summary|publisher=University of St Andrews|access-date=3. 2. 2009|archive-date=21. 6. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130621081057/http://www-groups.dcs.st-and.ac.uk/~history/Mathematicians/Salmon.html|url-status=live}}&lt;/ref&gt;
|-
|1890.
|[[Datoteka:Simon_Newcomb_01.jpg|96x96piksel]]
|[[Simon Newcomb]]
|
|&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www-groups.dcs.st-and.ac.uk/~history/Mathematicians/Newcomb.html|title=Newcomb summary|publisher=University of St Andrews|access-date=3. 2. 2009|archive-date=19. 4. 1998|archive-url=https://web.archive.org/web/19980419013427/http://www-groups.dcs.st-and.ac.uk/~history/Mathematicians/Newcomb.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|-
|1891.
|[[Datoteka:Stanislao_Cannizzaro_01_(cropped).jpg|101x101piksel]]
|[[Stanislao Cannizzaro]]
|
|&lt;ref name=&quot;od&quot;/&gt;
|-
|1892.
|[[Datoteka:Rudolf_Virchow_NLM3.jpg|103x103piksel]]
|[[Rudolf Virchow]]
|
|&lt;ref name=&quot;od&quot;/&gt;
|-
|1893.
|[[Datoteka:Ggstokes.jpg|102x102piksel]]
|[[George Gabriel Stokes]]
|
|&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www-groups.dcs.st-and.ac.uk/~history/Mathematicians/Stokes.html|title=Stokes summary|publisher=University of St Andrews|access-date=3. 2. 2009|archive-date=28. 10. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20131028201732/http://www-groups.dcs.st-and.ac.uk/~history/Mathematicians/Stokes.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|-
|1894.
|[[Datoteka:Frankland_Edward_26.jpg|97x97piksel]]
|[[Edward Frankland]]
|
|&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.scienceandsociety.co.uk/results.asp?image=10419362|title=Sir Edward Frankland, English chemist, c 1863–1883.|publisher=[[Science and Society Picture Library]]|access-date=5. 2. 2009|archive-date=19. 7. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130719151448/http://www.scienceandsociety.co.uk/results.asp?image=10419362|url-status=live}}&lt;/ref&gt;
|-
|1895.
|[[Datoteka:Karl_Weierstrass.jpg|110x110piksel]]
|[[Karl Weierstrass]]
|
|&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www-groups.dcs.st-and.ac.uk/~history/Mathematicians/Weierstrass.html|title=Weierstrass summary|publisher=University of St Andrews|access-date=3. 2. 2009|archive-date=7. 6. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130607065628/http://www-groups.dcs.st-and.ac.uk/~history/Mathematicians/Weierstrass.html|url-status=live}}&lt;/ref&gt;
|-
|1896.
|[[Datoteka:Gegenbaur.jpg|110x110piksel]]
|[[Karl Gegenbaur]]
|
|
|-
|1897.
|[[Datoteka:Kolliker2.jpg|88x88piksel]]
|[[Albert von Kolliker]]
|
|
|-
|1898.
|[[Datoteka:Sir_William_Huggins_by_John_Collier.jpg|97x97piksel]]
|[[William Huggins]]
|
|&lt;ref name=&quot;od&quot;/&gt;
|-
|1899.
|[[Datoteka:John_William_Strutt.jpg|101x101piksel]]
|[[John William Strutt Rayleigh|Lord Rayleigh]]
|
|&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www-groups.dcs.st-and.ac.uk/~history/Mathematicians/Rayleigh.html|title=Rayleigh summary|publisher=University of St Andrews|access-date=3. 2. 2009|archive-date=12. 11. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20131112235500/http://www-groups.dcs.st-and.ac.uk/~history/Mathematicians/Rayleigh.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|-
|1900.
|[[Datoteka:Marcellin_Berthelot.jpg|94x94piksel]]
|[[Marcellin Pierre Eugène Berthelot]]
|
|&lt;ref name=&quot;od&quot;/&gt;
|-
|1901.
|[[Datoteka:Josiah_Willard_Gibbs_-from_MMS-.jpg|100x100piksel]]
|[[Josiah Willard Gibbs]]
|
|&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www-groups.dcs.st-and.ac.uk/~history/Mathematicians/Gibbs.html|title=Gibbs summary|publisher=University of St Andrews|access-date=5. 2. 2009|archive-date=30. 10. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20131030043340/http://www-groups.dcs.st-and.ac.uk/~history/Mathematicians/Gibbs.html|url-status=live}}&lt;/ref&gt;
|-
|1902.
|[[Datoteka:Joseph_Lister_1902.jpg|101x101piksel]]
|[[Joseph Lister]]
|
|&lt;ref name=&quot;od2&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.oxforddnb.com/public/themes/93/93188.html|title=Oxford DNB theme: Holders of the Copley Medal|year=2004|publisher=Oxford University Press|access-date=15. 2. 2009|archive-date=23. 10. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20121023015729/http://www.oxforddnb.com/public/themes/93/93188.html|url-status=live}}&lt;/ref&gt;
|-
|1903.
|[[Datoteka:Eduard_Sueß.jpg|113x113piksel]]
|[[Eduard Suess]]
|
|&lt;ref name=&quot;od2&quot;/&gt;
|-
|1904.
|[[Datoteka:PSM_V10_D660_William_Crookes.jpg|96x96piksel]]
|[[William Crookes]]
|
|&lt;ref name=&quot;od2&quot;/&gt;
|-
|1905.
|[[Datoteka:DIMendeleevCab.jpg|105x105piksel]]
|[[Dmitrij Mendeljejev]]
|
|&lt;ref name=&quot;od2&quot;/&gt;
|-
|1906.
|[[Datoteka:Ilya_Mechnikov_nobel.jpg|106x106piksel]]
|[[Ilja Iljič Mečnjikov]]
|
|&lt;ref name=&quot;od2&quot;/&gt;
|-
|1907.
|[[Datoteka:Albert_Abraham_Michelson2.jpg|105x105piksel]]
|[[Albert Abraham Michelson]]
|
|&lt;ref name=&quot;od2&quot;/&gt;
|-
|1908.
|[[Datoteka:Alfred-Russel-Wallace-c1895.jpg|110x110piksel]]
|[[Alfred Russel Wallace]]
|
|&lt;ref name=&quot;od2&quot;/&gt;
|-
|1909.
|[[Datoteka:Hill1905.jpg|103x103piksel]]
|[[George William Hill]]
|
|&lt;ref name=&quot;od2&quot;/&gt;
|-
|1910.
|[[Datoteka:Francis_Galton_1850s.jpg|102x102piksel]]
|[[Francis Galton]]
|
|&lt;ref name=&quot;od2&quot;/&gt;
|-
|1911.
|[[Datoteka:George_Darwin_sepia_tone.jpg|101x101piksel]]
|[[George Howard Darwin]]
|
|&lt;ref name=&quot;od2&quot;/&gt;
|-
|1912.
|[[Datoteka:Felix_Klein.jpeg|84x84piksel]]
|[[Felix Christian Klein]]
|
|&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www-groups.dcs.st-and.ac.uk/~history/Mathematicians/Klein.html|title=Klein summary|publisher=University of St Andrews|access-date=5. 2. 2009|archive-date=5. 6. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130605061945/http://www-groups.dcs.st-and.ac.uk/~history/Mathematicians/Klein.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|-
|1913.
|[[Datoteka:Ray_Lankester.png|117x117piksel]]
|[[Ray Lankester]]
|
|&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://sabella.mba.ac.uk/1304/01/Obituary_Edwin_Ray_Lankester_.pdf|title=Obituary: Edwin Ray Lankester|publisher=National Marine Biological Laboratory|access-date=5. 2. 2009|archive-date=12. 7. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120712030653/http://sabella.mba.ac.uk/1304/01/Obituary_Edwin_Ray_Lankester_.pdf|url-status=live}}&lt;/ref&gt;
|-
|1914.
|[[Datoteka:J.J_Thomson.jpg|117x117piksel]]
|[[Joseph John Thomson]]
|
|&lt;ref name=&quot;od2&quot;/&gt;
|-
|1915.
|[[Datoteka:Ivan_Pavlov_NLM3.jpg|106x106piksel]]
|[[Ivan Petrovič Pavlov]]
|
|&lt;ref name=&quot;od2&quot;/&gt;
|-
|1916.
|[[Datoteka:James_Dewar.jpg|85x85piksel]]
|[[James Dewar]]
|
|&lt;ref name=&quot;od2&quot;/&gt;
|-
|1917.
|[[Datoteka:Pierre_Paul_Émile_Roux_2.jpg|104x104piksel]]
|[[Emil Roux]]
|
|&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://journals.royalsociety.org/content/fwufe488th0mvhlj/|title=Notes and Records of the Royal Society|publisher=Royal Society Publishing|access-date=5. 2. 2009|archive-date=26. 4. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200426110531/http://journals.royalsociety.org/content/fwufe488th0mvhlj/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;
|-
|1918.
|[[Datoteka:Hendrik_Antoon_Lorentz.jpg|107x107piksel]]
|[[Hendrik Antoon Lorentz]]
|
|&lt;ref name=&quot;od2&quot;/&gt;
|-
|1919.
|
|[[William Bayliss]]
|
|&lt;ref name=&quot;od2&quot;/&gt;
|-
|1920.
|[[Datoteka:Horace_Tabberer_Brown_c1889.jpg|91x91piksel]]
|[[Horace Brown]]
|
|&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.biochemj.org/bj/019/0165/0190165.pdf|title=Obituary notice: Horace Tabberer Brown|publisher=Biochemical Journal|access-date=5. 2. 2009|archive-date=18. 10. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20151018164105/http://www.biochemj.org/bj/019/0165/0190165.pdf|url-status=live}}&lt;/ref&gt;
|-
|1921.
|[[Datoteka:Joseph_Larmor.jpeg|103x103piksel]]
|[[Joseph Larmor]]
|
|&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www-groups.dcs.st-and.ac.uk/~history/Mathematicians/Larmor.html|title=Larmour summary|publisher=University of St Andrews|access-date=5. 2. 2009|archive-date=20. 7. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130720090144/http://www-groups.dcs.st-and.ac.uk/~history/Mathematicians/Larmor.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|-
|1922.
|[[Datoteka:Sir_Ernest_Rutherford.jpg|104x104piksel]]
|[[Ernest Rutherford]]
|
|&lt;ref name=&quot;od2&quot;/&gt;
|-
|1923.
|[[Datoteka:Lamb_Horace_bw.jpg|112x112piksel]]
|[[Horace Lamb]]
|
|&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www-groups.dcs.st-and.ac.uk/~history/Mathematicians/Lamb.html|title=Lamb summary|publisher=University of St Andrews|access-date=5. 2. 2009|archive-date=3. 12. 1998|archive-url=https://web.archive.org/web/19981203051138/http://www-groups.dcs.st-and.ac.uk/~history/Mathematicians/Lamb.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|-
|1924.
|[[Datoteka:PSM_V79_D521_Edward_Albert_Sharpey-Schafer.png|107x107piksel]]
|[[Edward Albert Sharpey-Schafer]]
|
|
|-
|1925.
|[[Datoteka:Einstein_1921_by_F_Schmutzer_-_restoration.jpg|98x98piksel]]
|[[Albert Einstein]]
|
|&lt;ref name=&quot;od2&quot;/&gt;
|-
|1926.
|[[Datoteka:Frederick_Gowland_Hopkins_nobel.jpg|106x106piksel]]
|[[Frederick Gowland Hopkins]]
|
|&lt;ref&gt;{{cite ODNB|url=http://oxforddnb.com/view/article/33977?&amp;docPos=123&amp;backToResults=|title=Oxford DNB article: Hopkins, Sir Frederick (subscription needed)|year=2004|doi=10.1093/ref:odnb/33977 |access-date=15. 2. 2009}}&lt;/ref&gt;
|-
|1927.
|[[Datoteka:Prof._Charles_Scott_Sherrington.jpg|104x104piksel]]
|[[Charles Scott Sherrington]]
|
|&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://nobelprize.org/nobel_prizes/medicine/laureates/1932/sherrington-bio.html|title=Sir Charles Sherrington – Biography|publisher=Nobel Foundation|access-date=5. 2. 2009|archive-date=31. 5. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130531055110/http://www.nobelprize.org/nobel_prizes/medicine/laureates/1932/sherrington-bio.html|url-status=live}}&lt;/ref&gt;
|-
|1928.
|[[Datoteka:Charles_Algernon_Parsons.jpg|102x102piksel]]
|[[Charles Algernon Parsons]]
|
|
|-
|1929.
|[[Datoteka:Max_Planck_1933.jpg|93x93piksel]]
|[[Max Karl Ernst Ludwig Planck]]
|
|&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www-groups.dcs.st-and.ac.uk/~history/Mathematicians/Planck.html|title=Planck summary|publisher=University of St Andrews|access-date=15. 2. 2009|archive-date=9. 7. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130709225153/http://www-groups.dcs.st-and.ac.uk/~history/Mathematicians/Planck.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|-
|1930.
|[[Datoteka:Wh-bragg.jpg|106x106piksel]]
|[[William Henry Bragg]]
|
|&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://nobelprize.org/nobel_prizes/physics/laureates/1915/wh-bragg-bio.html|title=William Bragg – Biography|publisher=Nobel Foundation|access-date=15. 2. 2009|archive-date=5. 6. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130605082511/http://www.nobelprize.org/nobel_prizes/physics/laureates/1915/wh-bragg-bio.html|url-status=live}}&lt;/ref&gt;
|-
|1931.
|[[Datoteka:Schuster_Arthur_signature.jpg|117x117piksel]]
|[[Arthur Schuster]]
|
|&lt;ref&gt;{{cite journal|title=Sir Arthur Schuster|url=https://archive.org/details/sim_astrophysical-journal_1935-01_81_1/page/96|journal=The Astrophysical Journal|bibcode=1935ApJ....81...97H|doi = 10.1086/143618|volume=81|page=97|year=1935|last1=Hale|first1=George E.|doi-access=free}}&lt;/ref&gt;
|-
|1932.
|[[Datoteka:Portrait_of_George_Ellery_Hale.jpg|115x115piksel]]
|[[George Ellery Hale]]
|
|&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.fi.edu/learn/case-files/hale-2863/reward.html |title=George Ellery Hale: Acknowledgements |publisher=[[Franklin Institute]] |access-date=15. 2. 2009 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20081230012832/http://www.fi.edu/learn/case-files/hale-2863/reward.html |archive-date=30. 12. 2008 }}&lt;/ref&gt;
|-
|1933.
|[[Datoteka:Theobald_Smith_2.jpg|88x88piksel]]
|[[Theobald Smith]]
|
|&lt;ref&gt;{{cite journal|title=Award of the Copley Medal of the Royal Society to Professor Theobald Smith|url=https://archive.org/details/sim_science_1933-12-29_78_2035/page/598|publisher=Smithsonian Astrophysical Observatory|bibcode=1933Sci....78R.598.|doi=10.1126/science.78.2035.598|volume=78|issue=2035|journal=Science|page=598|year=1933}}&lt;/ref&gt;
|-
|1934.
|[[Datoteka:John_Scott_Haldane_1910.jpg|106x106piksel]]
|[[John Scott Haldane]]
|
|&lt;ref&gt;{{cite ODNB|url=http://oxforddnb.com/view/article/33642?&amp;docPos=128&amp;backToResults=|title=Oxford DNB article: Haldane, John Scott (subscription needed)|year=2004|doi=10.1093/ref:odnb/33642 |access-date=15. 2. 2009}}&lt;/ref&gt;
|-
|1935.
|[[Datoteka:CTR_Wilson.jpg|106x106piksel]]
|[[Charles Thomson Rees Wilson]]
|
|&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://nobelprize.org/nobel_prizes/physics/laureates/1927/wilson-bio.html|title=C.T.R.Wilson – Biography|publisher=Nobel Foundation|access-date=15. 2. 2009|archive-date=21. 9. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130921220537/http://www.nobelprize.org/nobel_prizes/physics/laureates/1927/wilson-bio.html|url-status=live}}&lt;/ref&gt;
|-
|1936.
|[[Datoteka:SirArthurEvans.JPG|107x107piksel]]
|[[Arthur Evans]]
|
|&lt;ref&gt;{{cite journal|title=Sir Arthur Evans, F.R.S: Abstract|url=https://archive.org/details/sim_nature-uk_1941-07-12_148_3741/page/46|journal=Nature|date=1941 |volume=148|issue=3741 |doi=10.1038/148046a0|page=46|bibcode=1941Natur.148Q..46.|doi-access=free}}&lt;/ref&gt;
|-
|1937.
|[[Datoteka:Henry_Dale_nobel.jpg|106x106piksel]]
|[[Henry Hallett Dale]]
|
|&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://nobelprize.org/nobel_prizes/medicine/laureates/1936/dale-bio.html|title=Sir Henry Dale – Biography|publisher=Nobel Foundation|access-date=15. 2. 2009|archive-date=21. 9. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130921230134/http://www.nobelprize.org/nobel_prizes/medicine/laureates/1936/dale-bio.html|url-status=live}}&lt;/ref&gt;
|-
|1938.
|[[Datoteka:Niels_Bohr.jpg|105x105piksel]]
|[[Niels Henrik David Bohr]]
|
|&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www-groups.dcs.st-and.ac.uk/~history/Mathematicians/Bohr_Niels.html|title=Bohr_Niels summary|publisher=University of St Andrews|access-date=15. 2. 2009|archive-date=17. 7. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130717105122/http://www-groups.dcs.st-and.ac.uk/~history/Mathematicians/Bohr_Niels.html|url-status=live}}&lt;/ref&gt;
|-
|1939.
|[[Datoteka:Thomas_Hunt_Morgan.jpg|100x100piksel]]
|[[Thomas Hunt Morgan]]
|
|&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://nobelprize.org/nobel_prizes/medicine/laureates/1933/morgan-bio.html|title=Thomas H. Morgan – Biography|publisher=Nobel Foundation|access-date=15. 2. 2009|archive-date=18. 5. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130518184913/http://www.nobelprize.org/nobel_prizes/medicine/laureates/1933/morgan-bio.html|url-status=live}}&lt;/ref&gt;
|-
|1940.
|[[Datoteka:Langevin.jpg|97x97piksel]]
|[[Paul Langevin]]
|
|&lt;ref&gt;{{cite journal|title=Medal Awards of the Royal Society|url=https://archive.org/details/sim_nature-uk_1940-12-07_146_3710/page/750|journal=[[Nature (journal)|Nature]]|volume=146|issue=3710|doi=10.1038/146750a0|pages=750–752|bibcode=1940Natur.146..750.|year=1940|doi-access=free}}&lt;/ref&gt;
|-
|1941.
|[[Datoteka:Thomas_Lewis_(cardiologist).jpg|98x98piksel]]
|[[Thomas Lewis]]
|
|&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.viamedica.pl/gazety/gazeta1/darmowy_pdf.phtml?indeks=96&amp;indeks_art=1262 |title=Thomas Lewis |publisher=Cardiology Journal |access-date=5. 2. 2009 }}{{dead link|date=maj 2016|bot=medic}}{{cbignore|bot=medic}}&lt;/ref&gt;
|-
|1942.
|[[Datoteka:Robert_Robinson_organic_chemist.jpg|106x106piksel]]
|[[Robert Robinson (hemičar)|Robert Robinson]]
|
|&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://nobelprize.org/nobel_prizes/chemistry/laureates/1947/robinson-bio.html|title=Sir Robert Robinson – Biography|publisher=nobelprize.org|access-date=15. 2. 2009|archive-date=27. 9. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130927135933/http://www.nobelprize.org/nobel_prizes/chemistry/laureates/1947/robinson-bio.html|url-status=live}}&lt;/ref&gt;
|-
|1943.
|[[Datoteka:Joseph_Barcroft_c1940.jpg|95x95piksel]]
|[[Joseph Barcroft]]
|
|&lt;ref&gt;{{cite journal|url=http://fn.bmj.com/cgi/content/full/82/1/F75|title=Sir Joseph Barcroft of Cambridge|date=2000 |publisher=Archives of Disease in Childhood|pmid=10634847 |access-date=5. 2. 2009|archive-date=28. 9. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130928031322/http://fn.bmj.com/content/82/1/F75.full|url-status=live |last1=Dunn |first1=P. M. |journal=Archives of Disease in Childhood. Fetal and Neonatal Edition |volume=82 |issue=1 |pages=F75-6 |doi=10.1136/fn.82.1.f75 |pmc=1721043 }}&lt;/ref&gt;
|-
|1944.
|
|[[Geoffrey Ingram Taylor]]
|
|&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www-groups.dcs.st-and.ac.uk/~history/Mathematicians/Taylor_Geoffrey.html|title=Taylor_Geoffrey summay|publisher=University of St Andrews|access-date=5. 2. 2009|archive-date=21. 6. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130621064321/http://www-groups.dcs.st-and.ac.uk/~history/Mathematicians/Taylor_Geoffrey.html|url-status=live}}&lt;/ref&gt;
|-
|1945.
|[[Datoteka:Oswald_T._Avery_portrait_1937.jpg|105x105piksel]]
|[[Oswald Theodore Avery]]
|
|&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://profiles.nlm.nih.gov/CC/Views/Exhibit/narrative/biographical.html|title=The Oswald T. Avery Collection: Biographical Information|publisher=[[United States National Library of Medicine]]|access-date=15. 2. 2009|archive-date=28. 9. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130928163646/http://profiles.nlm.nih.gov/CC/Views/Exhibit/narrative/biographical.html|url-status=live}}&lt;/ref&gt;
|-
|1946.
|[[Datoteka:Edgar_Douglas_Adrian_nobel.jpg|106x106piksel]]
|[[Edgar Douglas Adrian]]
|
|&lt;ref&gt;{{cite ODNB|url=http://oxforddnb.com/view/article/30753?&amp;docPos=136&amp;backToResults=|title=Oxford DNB article:Adrian, Edgar Douglas (subscription needed)|year=2004|doi=10.1093/ref:odnb/30753 |access-date=15. 2. 2009}}&lt;/ref&gt;
|-
|1947.
|[[Datoteka:Ghhardy@72.jpg|88x88piksel]]
|[[Godfrey Harold Hardy]]
|
|&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www-groups.dcs.st-and.ac.uk/~history/Mathematicians/Hardy.html|title=Hardy summary|publisher=University of St Andrews|access-date=5. 2. 2009|archive-date=19. 4. 1998|archive-url=https://web.archive.org/web/19980419001614/http://www-groups.dcs.st-and.ac.uk/~history/Mathematicians/Hardy.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|-
|1948.
|[[Datoteka:Archibald_Vivian_Hill.jpg|106x106piksel]]
|[[Archibald Vivian Hill]]
|
|&lt;ref&gt;{{cite ODNB|url=http://oxforddnb.com/view/article/31230?&amp;docPos=138&amp;backToResults=|title=Oxford DNB article:Hill, Archibald Vivian (subscription needed)|year=2004|doi=10.1093/ref:odnb/31230 |access-date=15. 2. 2009}}&lt;/ref&gt;
|-
|1949.
|[[Datoteka:George_de_Hevesy.jpg|102x102piksel]]
|[[George Charles De Hevesy]]
|
|&lt;ref&gt;{{cite journal|title=Royal Society: Anniversary Address By Sir Robert Robinson, O.M., F.R.S|url=https://archive.org/details/sim_nature-uk_1949-12-17_164_4181/page/1022|journal=Nature|volume=164|issue=4181|doi=10.1038/1641023a0|pages=1023–1030|year=1949|doi-access=free|bibcode=1949Natur.164.1023. }}&lt;/ref&gt;
|-
|1950.
|[[Datoteka:James_Chadwick.jpg|94x94piksel]]
|[[James Chadwick]]
|
|&lt;ref&gt;{{cite ODNB|url=http://oxforddnb.com/view/article/30912?&amp;docPos=139&amp;backToResults=|title=Oxford DNB article:Chadwick, James (subscription needed)|year=2004|doi=10.1093/ref:odnb/30912 |access-date=15. 2. 2009}}&lt;/ref&gt;
|-
|1951.
|[[Datoteka:David_Keilin_1931.jpg|92x92piksel]]
|[[David Keilin]]
|
|&lt;ref&gt;{{cite ODNB|url=http://oxforddnb.com/view/article/34256?&amp;docPos=140&amp;backToResults=|title=Oxford DNB article:Keilin, David (subscription needed)|year=2004|doi=10.1093/ref:odnb/34256 |access-date=15. 2. 2009}}&lt;/ref&gt;
|-
|1952.
|[[Datoteka:Dirac_4.jpg|111x111piksel]]
|[[Paul Dirac]]
|
|&lt;ref&gt;{{cite ODNB|url=http://oxforddnb.com/view/article/31032?&amp;docPos=141&amp;backToResults=|title=Oxford DNB article:Dirac, Paul(subscription needed)|year=2004|doi=10.1093/ref:odnb/31032 |access-date=15. 2. 2009 |last1=Kragh |first1=H. }}&lt;/ref&gt;
|-
|1953.
|[[Datoteka:Dr._A.J._Kluyver,_1921.jpg|75x75piksel]]
|[[Albert Kluyver]]
|
|
|-
|1954.
|[[Datoteka:Edmund_Taylor_Whitakker_by_Arthur_Trevor_Haddon.jpg|94x94piksel]]
|[[Edmund Whittaker]]
|
|&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www-groups.dcs.st-and.ac.uk/~history/Mathematicians/Whittaker.html|title=Whittaker summary|publisher=University of St Andrews|access-date=5. 2. 2009|archive-date=21. 6. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130621091435/http://www-groups.dcs.st-and.ac.uk/~history/Mathematicians/Whittaker.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|-
|1955.
|[[Datoteka:Youngronaldfisher2.JPG|105x105piksel]]
|[[Ronald Aylmer Fisher]]
|
|&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www-groups.dcs.st-and.ac.uk/~history/Mathematicians/Fisher.html|title=Fisher summary|publisher=University of St Andrews|access-date=5. 2. 2009|archive-date=2. 11. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20131102165328/http://www-groups.dcs.st-and.ac.uk/%7Ehistory/Mathematicians/Fisher.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|-
|1956.
|[[Datoteka:Blackett-large.jpg|109x109piksel]]
|[[Patrick Blackett]]
|
|
|-
|1957.
|[[Datoteka:Howard_Walter_Florey_1945.jpg|106x106piksel]]
|[[Howard Walter Florey]]
|
|&lt;ref&gt;{{cite ODNB|url=http://oxforddnb.com/view/article/33182?&amp;docPos=145&amp;backToResults=|title=Oxford DNB article:Florey, Howard (subscription needed)|year=2004|doi=10.1093/ref:odnb/33182 |access-date=15. 2. 2009|archive-date=18. 10. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20151018164102/http://oxforddnb.com/view/article/33182?&amp;docPos=145&amp;backToResults=|url-status=live |last1=MacFarlane |first1=R. G. |editor-first1=E. P. |editor-last1=Abraham }}&lt;/ref&gt;
|-
|1958.
| 
|[[John Edensor Littlewood]]
|
|&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www-groups.dcs.st-and.ac.uk/~history/Mathematicians/Littlewood.html|title=Littlewood summary|publisher=University of St Andrews|access-date=5. 2. 2009|archive-date=19. 4. 1998|archive-url=https://web.archive.org/web/19980419013148/http://www-groups.dcs.st-and.ac.uk/~history/Mathematicians/Littlewood.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|-
|1959.
|[[Datoteka:Burnet_2jpg.jpg|103x103piksel]]
|[[Frank Macfarlane Burnet]]
|
|&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://nobelprize.org/nobel_prizes/medicine/laureates/1960/burnet-bio.html|title=Sir Frank Macfarlane Burnet – Biography|publisher=nobelprize.org|access-date=5. 2. 2009|archive-date=14. 9. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130914234706/http://www.nobelprize.org/nobel_prizes/medicine/laureates/1960/burnet-bio.html|url-status=live}}&lt;/ref&gt;
|-
|1960.
|
|[[Harold Jeffreys]]
|
|&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www-groups.dcs.st-and.ac.uk/~history/Mathematicians/Jeffreys.html|title=Jeffreys summary|publisher=University of St Andrews|access-date=5. 2. 2009|archive-date=21. 6. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130621080127/http://www-groups.dcs.st-and.ac.uk/~history/Mathematicians/Jeffreys.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|-
|1961.
|[[Datoteka:Hans_Adolf_Krebs.jpg|113x113piksel]]
|[[Hans Krebs]]
|
|&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.nobel-winners.com/Medicine/hans_adolf_krebs.html|title=Sir Hans Adolf Krebs|publisher=nobel-winners.com|access-date=5. 2. 2009|archive-date=20. 2. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120220074404/http://www.nobel-winners.com/Medicine/hans_adolf_krebs.html|url-status=live}}&lt;/ref&gt;
|-
|1962.
|[[Datoteka:Cyril_Norman_Hinshelwood_Nobel.jpg|106x106piksel]]
|[[Cyril Hinshelwood]]
|
|&lt;ref&gt;{{cite ODNB|url=http://oxforddnb.com/view/article/32367?&amp;docPos=152&amp;backToResults=|title=Oxford DNB article:Hinshelwood, Sir Cyril Norman (subscription needed)|year=2004|doi=10.1093/ref:odnb/32367 |access-date=15. 2. 2009}}&lt;/ref&gt;
|-
|1963.
|[[Datoteka:Sir_Paul_Fildes_by_Sir_(Samuel)_Luke_Fildes.jpg|99x99piksel]]
|[[Paul Fildes]]
|
|
|-
|1964.
|[[Datoteka:Sydney_Chapman.jpg|113x113piksel]]
|[[Sydney Chapman]]
|
|&lt;ref&gt;{{cite ODNB|url=http://oxforddnb.com/view/article/33888?&amp;docPos=150&amp;backToResults=|title=Oxford DNB article:Chapman, Sydney (subscription needed)|year=2004|doi=10.1093/ref:odnb/33888 |access-date=15. 2. 2009}}&lt;/ref&gt;
|-
|1965.
|[[Datoteka:Alan_Lloyd_Hodgkin_nobel.jpg|106x106piksel]]
|[[Alan Lloyd Hodgkin]]
|
|
|-
|1966.
|[[Datoteka:Wl-bragg.jpg|106x106piksel]]
|[[Lawrence Bragg]]
|
|&lt;ref name=&quot;od2&quot;/&gt;
|-
|1967.
|[[Datoteka:Sir_Bernard_Katz.jpg|100x100piksel]]
|[[Bernard Katz]]
|
|
|-
|1968.
|[[Datoteka:Thadeus_Reichstein_ETH-Bib_Portr_10137.jpg|105x105piksel]]
|[[Tadeus Reichstein]]
|
|
|-
|1969.
|[[Datoteka:Peter_Brian_Medawar.jpg|106x106piksel]]
|[[Peter Medawar]]
|
|&lt;ref name=&quot;od2&quot;/&gt;
|-
|1970.
|[[Datoteka:Alexander_Todd_Nobel.jpg|106x106piksel]]
|[[Alexander Todd]]
|
|&lt;ref name=&quot;od2&quot;/&gt;
|-
|1971.
|
|[[Norman Pirie]]
|
|
|-
|1972.
|
|[[Nevill Mott]]
|
|&lt;ref name=&quot;od2&quot;/&gt;
|-
|1973.
|[[Datoteka:Andrew_Fielding_Huxley_nobel.jpg|106x106piksel]]
|[[Andrew Huxley]]
|
|
|-
|1974.
|
|[[William Vallance Douglas Hodge]]
|
|&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www-groups.dcs.st-and.ac.uk/~history/Mathematicians/Hodge.html|title=Hodge summary|publisher=University of St Andrews|access-date=5. 2. 2009|archive-date=30. 12. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20121230043109/http://www-groups.dcs.st-and.ac.uk/~history/Mathematicians/Hodge.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|-
|1975.
|[[Datoteka:Francis_Crick_crop.jpg|82x82piksel]]
|[[Francis Crick]]
|
|&lt;ref name=&quot;od2&quot;/&gt;
|-
|1976.
|
|[[Dorothy Hodgkin]]
|
|&lt;ref name=&quot;od2&quot;/&gt;
|-
|1977.
|[[Datoteka:Frederick_Sanger2.jpg|100x100piksel]]
|[[Frederick Sanger]]
|
|&lt;ref name=&quot;od2&quot;/&gt;
|-
|1978.
|
|[[Robert Burns Woodward]]
|
|&lt;ref name=&quot;od2&quot;/&gt;
|-
|1979.
|[[Datoteka:Max_Perutz.jpg|89x89piksel]]
|[[Max Perutz]]
|
|&lt;ref name=&quot;od2&quot;/&gt;
|-
|1980.
|
|[[Derek Harold Richard Barton]]
|
|&lt;ref name=&quot;od2&quot;/&gt;
|-
|1981.
|
|[[Peter Mitchell]]
|
|&lt;ref name=&quot;od2&quot;/&gt;
|-
|1982.
|[[Datoteka:John_Cornforth_1975.jpg|100x100piksel]]
|[[John Cornforth]]
|
|&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.usyd.edu.au/alumni/about/profiles/individuals/john_cornforth.shtml|title=Emeritus Professor Sir John Cornforth – Alumni &amp; Friends|publisher=[[University of Sydney]]|access-date=15. 2. 2009|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20070921132136/http://www.usyd.edu.au/alumni/about/profiles/individuals/john_cornforth.shtml|archive-date=21. 9. 2007}}&lt;/ref&gt;
|-
|1983.
|[[Datoteka:Rodney_Robert_Porter.jpg|100x100piksel]]
|[[Rodney Porter]]
|
|
|-
|1984.
|[[Datoteka:Subrahmanyan_Chandrasekhar.gif|106x106piksel]]
|[[Subrahmanyan Chandrasekhar]]
|
|&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www-groups.dcs.st-and.ac.uk/~history/Biographies/Chandrasekhar.html|title=Chandrasekhar biography|publisher=University of St Andrews|access-date=15. 2. 2009|archive-date=5. 4. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130405104019/http://www-groups.dcs.st-and.ac.uk/~history/Biographies/Chandrasekhar.html|url-status=live}}&lt;/ref&gt;
|-
|1985.
|[[Datoteka:Aaron_Klug_1979.jpg|98x98piksel]]
|[[Aaron Klug]]
|
|
|-
|1986.
|[[Datoteka:Peierls,Rudolf_1966_Göttingen.jpg|94x94piksel]]
|[[Rudolf Ernst Peierls]]
|
|
|-
|1987.
|
|[[Robert Hill]]
|
|
|-
|1988.
|[[Datoteka:Michael_Francis_Atiyah.jpg|75x75piksel]]
|[[Michael Francis Atiyah]]
|
|&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www-groups.dcs.st-and.ac.uk/~history/Biographies/Atiyah.html|title=Atiyah biography|publisher=University of St Andrews|access-date=15. 2. 2009|archive-date=5. 4. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130405153242/http://www-groups.dcs.st-and.ac.uk/~history/Biographies/Atiyah.html|url-status=live}}&lt;/ref&gt;
|-
|1989.
|[[Datoteka:Milstein_lnp.jpg|75x75piksel]]
|[[César Milstein]]
|
|
|-
|1990.
|[[Datoteka:Abdus_Salam_1987.jpg|92x92piksel]]
|[[Abdus Salam]]
|
|&lt;ref&gt;{{cite ODNB|url=http://oxforddnb.com/view/article/64072?&amp;docPos=170&amp;backToResults=|title=Oxford DNB article:Salam, Abdus (subscription needed)|year=2004|doi=10.1093/ref:odnb/64072 |access-date=15. 2. 2009}}&lt;/ref&gt;
|-
|1991.
|[[Datoteka:EMLederberg_GStent_SBrenner_JLederberg_1965_wiki.jpg|75x75piksel]]
|[[Sydney Brenner]]
|
|
|-
|1992.
|[[Datoteka:George_Porter_Nobel.jpg|113x113piksel]]
|[[George Porter]]
|
|&lt;ref&gt;{{cite ODNB|url=http://oxforddnb.com/view/article/77183?&amp;docPos=171&amp;backToResults=|title=Oxford DNB article:Porter, George (subscription needed)|year=2004|doi=10.1093/ref:odnb/77183 |access-date=15. 2. 2009}}&lt;/ref&gt;
|-
|1993.
|[[Datoteka:James_D_Watson.jpg|75x75piksel]]
|[[James Dewey Watson]]
|
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Copley Medal|url=http://royalsociety.org/awards/copley-medal/|work=Royal Society website|publisher=The Royal Society|access-date=19. 4. 2013|archive-date=25. 12. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20181225091523/https://royalsociety.org/grants-schemes-awards/awards/copley-medal/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;
|-
|1994.
|
|[[Charles Frank]]
|
|
|-
|1995.
|
|[[Frank John Fenner]]
|
|
|-
|1996.
|
|[[Alan Cottrell]]
|
|&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.mrs.org/s_mrs/doc.asp?CID=14595&amp;DID=86190|title=MRS Website: Award Presentations|publisher=[[Materials Research Society]]|access-date=15. 2. 2009|archive-date=23. 5. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200523121101/https://www.mrs.org/error-pages/error404?404%3Bhttps%3A%2F%2Fwww.mrs.org%3A443%2Fs_mrs%2Fdoc.asp%3FCID=14595&amp;DID=86190|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|-
|1997.
|
|[[Hugh Esmor Huxley]]
|
|
|-
|1998.
|
|[[Michael James Lighthill]]
|
|&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www-groups.dcs.st-and.ac.uk/~history/Mathematicians/Lighthill.html|title=Lighthill summary|publisher=University of St Andrews|access-date=5. 2. 2009|archive-date=13. 11. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20131113002829/http://www-groups.dcs.st-and.ac.uk/~history/Mathematicians/Lighthill.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|-
|1999.
|[[Datoteka:John_Maynard_Smith.jpg|75x75piksel]]
|[[John Maynard Smith]]
|
|&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.genetics.org/cgi/content/full/168/3/1105|title=John Maynard Smith January 6, 1920 – April 19, 2004|publisher=[[Genetics (journal)|Genetics]]|access-date=15. 2. 2009|archive-date=7. 10. 2008|archive-url=https://web.archive.org/web/20081007223359/http://www.genetics.org/cgi/content/full/168/3/1105|url-status=live}}&lt;/ref&gt;
|-
|2000.
|[[Datoteka:ARBOffice.jpg|111x111piksel]]
|[[Alan Rushton Battersby]]
|
|
|-
|2001.
|
|[[Jacques Miller]]
|
|
|-
|2002.
|[[Datoteka:John_Anthony_Pople.png]]
|[[John Pople]]
|
|&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://www.northwestern.edu/observer/issues/2004-04-01/obit.html|title=Obituary: John A. Pople|newspaper=The Observer|access-date=15. 2. 2009|archive-date=27. 9. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120927012605/http://www.northwestern.edu/observer/issues/2004-04-01/obit.html|url-status=live}}&lt;/ref&gt;
|-
|2003.
|[[Datoteka:John_Gurdon_Cambridge_2012.JPG|109x109piksel]]
|[[John Gurdon]]
|
|
|-
|2004.
|[[Datoteka:Harold_Kroto_1c389_8471.sweden.jpg|113x113piksel]]
|[[Harry Kroto]]
|
|&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.fsu.edu/highlights/faculty.html|title=FSU highlights|publisher=[[Florida State University]]|access-date=15. 2. 2009|archive-date=26. 6. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130626070829/http://www.fsu.edu/highlights/faculty.html|url-status=live}}&lt;/ref&gt;
|-
|2005.
|[[Datoteka:Paul_Nurse_portrait.jpg|99x99piksel]]
|[[Paul Nurse]]
|
|
|-
|2006.
|[[Datoteka:Stephen_Hawking.StarChild.jpg|108x108piksel]]
|[[Stephen Hawking]]
|
|&lt;ref name=&quot;haw&quot;/&gt;
|-
|2007.
|[[Datoteka:BobMayHarvard.jpg|75x75piksel]]
|[[Robert May (biolog)|Robert May]]
|
|
|-
|2008.
|[[Datoteka:Roger_Penrose-6Nov2005.jpg|75x75piksel]]
|[[Roger Penrose]]
|
|
|-
|2009.
|[[Datoteka:Martin_Evans_Nobel_Prize.jpg|113x113piksel]]
|[[Martin Evans]]
|
|
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |2010.
|[[Datoteka:Nci-vol-8182-300_david_cox.jpg|96x96piksel]]
|[[David Cox (statističar)|David Cox]]
|
|&lt;ref name=&quot;medals2010&quot;&gt;Two medals were awarded to celebrate the Society's 350th anniversary: {{cite web|url=http://royalsociety.org/Awards|title=Recent award winners 2010|publisher=The Royal Society|access-date=6. 10. 2010|quote=&quot;|archive-date=15. 6. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130615004534/http://royalsociety.org/awards/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[Datoteka:Tomas_Lindahl_0113.jpg|75x75piksel]]
|[[Tomas Lindahl]]
|
|
|-
|2011.
|
|[[Dan McKenzie (geofizičar)|Dan McKenzie]]
|
|&lt;ref name=&quot;medals2010&quot;/&gt;
|-
|2012.
|[[Datoteka:John_Ernest_Walker.jpg|75x75piksel]]
|[[John E. Walker]]
|
|&lt;ref name=&quot;medals2012&quot;&gt;{{cite web|title=John Walker|url=https://royalsociety.org/people/john-walker-12475/|publisher=The Royal Society|access-date=6. 9. 2012|archive-date=17. 11. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20151117004849/https://royalsociety.org/people/john-walker-12475/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;
|-
|2013.
|[[Datoteka:Andre_Geim_2010-1.jpg|105x105piksel]]
|[[Andre Geim]]
|
|
|-
|2014.
|[[Datoteka:Alec_Jeffreys.jpg|101x101piksel]]
|[[Alec Jeffreys]]
|
|&lt;ref name=&quot;AJ2014&quot;&gt;{{cite news|url=http://www.leicestermercury.co.uk/Sir-Alec-wins-science-s-oldest-prize/story-22074042-detail/story.html|work=Leicester Mercury|title=Leicester University Professor Sir Alec Jeffreys wins science's oldest prize|date=5. 8. 2014|access-date=5. 8. 2014|archive-date=16. 5. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150516190048/http://www.leicestermercury.co.uk/Sir-Alec-wins-science-s-oldest-prize/story-22074042-detail/story.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|-
|2015.
|[[Datoteka:Higgs,_Peter_(1929)3.jpg|113x113piksel]]
|[[Peter Higgs]]
|
|&lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://royalsociety.org/people/peter-higgs-11615/ |title=Copley Medal 2015 |access-date=23. 5. 2018 |archive-date=28. 7. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200728200518/https://royalsociety.org/people/peter-higgs-11615/ |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
|-
|2016.
|[[Datoteka:Richard_Henderson_D81_4486_(38005042695).jpg|94x94piksel]]
|[[Richard Henderson (biolog)|Richard Henderson]]
|
|&lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://royalsociety.org/people/richard-henderson-11607/ |title=Copley Medal 2016 |access-date=23. 5. 2018 |archive-date=27. 10. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20171027222620/https://royalsociety.org/people/richard-henderson-11607/ |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
|-
|2017.
|[[Datoteka:Andrew_wiles1-3.jpg|100x100piksel]]
|[[Andrew Wiles]]
|
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Andrew Wiles|url=https://royalsociety.org/people/andrew-wiles-12529/|publisher=The Royal Society|access-date=20. 4. 2018|archive-date=17. 11. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20151117014255/https://royalsociety.org/people/andrew-wiles-12529/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;
|-
|2018.
|
|[[Jeffrey I. Gordon]]
|
|&lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://royalsociety.org/grants-schemes-awards/awards/copley-medal/ |title=Copley Medal 2018 |access-date=24. 5. 2016 |archive-date=6. 9. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150906190948/https://royalsociety.org/grants-schemes-awards/awards/copley-medal/ |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
|-
|2019.
|[[Datoteka:John_B._Goodenough_(cropped).jpg|alt=|89x89piksel]]
|[[John Goodenough]]
|
|&lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://royalsociety.org/grants-schemes-awards/awards/copley-medal/ |title=Copley Medal 2019 |access-date=24. 5. 2016 |archive-date=6. 9. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150906190948/https://royalsociety.org/grants-schemes-awards/awards/copley-medal/ |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
|-
|2020.
|[[Datoteka:Alan_Fersht.jpg|alt=|89x89piksel]]
|[[Alan Fersht]]
|
|&lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://royalsociety.org/news/2020/08/Medals-and-awards-winners-2020/ |title=Medals and awards winners 2020 |access-date=9. 8. 2020 |archive-date=4. 8. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200804152929/https://royalsociety.org/news/2020/08/medals-and-awards-winners-2020/ |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
|-
|2021.
|[[Datoteka:Launch_of_IYA_2009,_Paris_-_Grygar,_Bell_Burnell_cropped.jpg|alt=|105x105piksel]]
|[[Jocelyn Bell Burnell]]
|
|&lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://royalsociety.org/news/2021/08/medals-awards-2021/ |title=Medal and award winners 2021 |access-date=24. 8. 2021 |archive-date=28. 10. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211028123746/https://royalsociety.org/news/2021/08/medals-awards-2021/ |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
|-
|2022.
|[[Datoteka:Oxford_AstraZeneca_COVID-19_vaccine_AZD1222_-_4.jpg|alt=|82x82piksel]]
|[[Vakcina Oxford–AstraZeneca protiv COVID-a 19|Tim za vakcinu Oxford–AstraZeneca protiv COVID-a 19]]
|
|&lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://royalsociety.org/news/2022/08/medals-and-awards-2022 |title=The Royal Society announces this year's medal and award winners |access-date=26. 8. 2022 |archive-date=24. 8. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220824133600/https://royalsociety.org/news/2022/08/medals-and-awards-2022/ |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
|-
|2023.
|[[Datoteka:Official_portrait_of_Lord_Rees_of_Ludlow_crop_2.jpg|alt=|100x100piksel]]
|[[Martin Rees]]
|
|&lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://royalsociety.org/grants-schemes-awards/awards/copley-medal/ |title=Medal winner 2023 |access-date=24. 5. 2016 |archive-date=6. 9. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150906190948/https://royalsociety.org/grants-schemes-awards/awards/copley-medal/ |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
|-
|2024.
|[[Datoteka:Gregory_Winter,_2016_(cropped).jpg|alt=|106x106piksel]]
|[[Gregory Paul Winter]]
|
|&lt;ref&gt;[https://royalsociety.org/medals-and-prizes/copley-medal/ Copley Medal 2024]&lt;/ref&gt;
|-
|2025.
|[[Datoteka:John Pendry 2014b.jpg|75px]]|
|[[John Pendry]]
|&quot;za rad na konceptu i dizajnima metamaterijala koji predstavljaju najveći napredak u elektromagnetizmu od Faradaya i Maxwella&quot;
|&lt;ref&gt;[https://royalsociety.org/medals-and-prizes/copley-medal/ Copley Medal 2025]&lt;/ref&gt;
|}

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [http://royalsociety.org/page.asp?id=1736 O medalji] {{en simbol}}

{{Medalje Kraljevskog društva}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Copleyjeva medalja|*]]
[[Kategorija:Nagrade Kraljevskog društva]]
[[Kategorija:Nagrade u astronomiji]]
[[Kategorija:Nagrade u biologiji]]
[[Kategorija:Nagrade u fizici]]
[[Kategorija:Nagrade u hemiji]]
[[Kategorija:Nagrade ustanovljene 1731.]]</text>
      <sha1>7ahh6ia4ong2m050q344mxtraojtlmg</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Spisak stanica pariskog metroa</title>
    <ns>0</ns>
    <id>171332</id>
    <revision>
      <id>3922056</id>
      <parentid>3605549</parentid>
      <timestamp>2026-08-25T12:27:39Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Palapa</username>
        <id>383</id>
      </contributor>
      <origin>3922056</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="134218" sha1="cmtc4kfjglal4m1w1mokgj6ptnnoejy" xml:space="preserve">[[Datoteka:Paris Metro map complete.svg|mini|desno|Mreža pariskog metroa i RER linija]]

'''Lista stanica pariskog metroa''' je pregled svih metro stanica [[Pariski metro|pariskog metroa]]. U tabeli se također nalaze i stanice, koje su zatvorene za promet i stanice u izgradnji. Pariski metro, otvoren 1900. godine je jedan od najstarijih i najdužih na svijetu. Obuhvata 20 [[Spisak pariskih arondismana i četvrti|pariskih arondismana]], kao i nekoliko gradova i općina u susjednim departmanima područja [[Île-de-France]].
==Tabelarni prikaz linija==
Mreža pariskog metroa sadrži ukupno 301 stanicu, odnosno 381 pojedinačne stanice, ako se računaju mogućnosti za presjedanje unutar jedne stanice. Trenutno u [[Pariz]]u ima 16 linija.

{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;Font-Size: 90%&quot; width=&quot;50%&quot;
|- class=&quot;hintergrundfarbe5&quot;
! width=&quot;10%&quot; | Linija&lt;br /&gt;
! width=&quot;16%&quot; | Broj&lt;br /&gt;stanica
! width=&quot;16%&quot; | Dužina&lt;br /&gt;
! width=&quot;16%&quot; | Prosječna.&lt;br /&gt;udaljenost
! width=&quot;21%&quot; | Otvorenje&lt;br /&gt;
! width=&quot;21%&quot; | Zadnje&lt;br /&gt;produženje
|- align=&quot;center&quot;
| {{Parismetro|1}}
| {{nts|25}}
| {{nts|16.5}} km
| {{nts|688}} m
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1900-07-19|S}}
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1992-04-01|S}}
|- align=&quot;center&quot;
| {{Parismetro|2}}
| {{nts|25}}
| {{nts|12.4}} km
| {{nts|517}} m
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1900-12-13|S}}
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1903-04-02|S}}
|- align=&quot;center&quot;
| {{Parismetro|3}}
| {{nts|25}}
| {{nts|11.7}} km
| {{nts|488}} m
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1904-10-04|S}}
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1971-04-02|S}}
|- align=&quot;center&quot;
| {{Parismetro|3bis}}
| {{nts|4}}
| {{nts|1.3}} km
| {{nts|433}} m
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1921-11-21|S}}
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1921-11-21|S}}
|- align=&quot;center&quot;
| {{Parismetro|4}}
| {{nts|26}}
| {{nts|10.6}} km
| {{nts|424}} m
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1908-04-21|S}}
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1910-01-09|S}}
|- align=&quot;center&quot;
| {{Parismetro|5}}
| {{nts|22}}
| {{nts|14.6}} km
| {{nts|695}} m
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1906-06-06|S}}
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1985-04-25|S}}
|- align=&quot;center&quot;
| {{Parismetro|6}}
| {{nts|28}}
| {{nts|13.6}} km
| {{nts|504}} m
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1900-10-02|S}}
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1909-03-01|S}}
|- align=&quot;center&quot;
| {{Parismetro|7}}
| {{nts|38}}
| {{nts|18.6}} km
| {{nts|503}} m
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1910-11-05|S}}
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1987-05-06|S}}
|- align=&quot;center&quot;
| {{Parismetro|7bis}}
| {{nts|8}}
| {{nts|3.1}} km
| {{nts|443}} m
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1911-01-18|S}}
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1911-01-18|S}}
|- align=&quot;center&quot;
| {{Parismetro|8}}
| {{nts|38}}
| {{nts|23.4}} km
| {{nts|632}} m
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1913-07-13|S}}
| align=&quot;right&quot; | {{Date|2011-10-08|S}}
|- align=&quot;center&quot;
| {{Parismetro|9}}
| {{nts|37}}
| {{nts|19.6}} km
| {{nts|544}} m
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1922-11-08|S}}
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1937-10-14|S}}
|- align=&quot;center&quot;
| {{Parismetro|10}}
| {{nts|23}}
| {{nts|11.7}} km
| {{nts|688}} m
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1923-12-30|S}}
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1981-10-02|S}}
|- align=&quot;center&quot;
| {{Parismetro|11}}
| {{nts|13}}
| {{nts|6.3}} km
| {{nts|525}} m
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1935-04-28|S}}
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1937-02-17|S}}
|- align=&quot;center&quot;
| {{Parismetro|12}}
| {{nts|28}}
| {{nts|13.9}} km
| {{nts|515}} m
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1910-11-05|S}}
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1934-03-24|S}}
|- align=&quot;center&quot;
| {{Parismetro|13}}
| {{nts|32}}
| {{nts|24.3}} km
| {{nts|784}} m
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1911-02-26|S}}
| align=&quot;right&quot; | {{Date|2008-06-14|S}}
|- align=&quot;center&quot;
| {{Parismetro|14}}
| {{nts|9}}
| {{nts|9.2}} km
| {{nts|1150}} m
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1998-10-15|S}}
| align=&quot;right&quot; | {{Date|2007-06-26|S}}
|- class=&quot;unsortable&quot; align=&quot;center&quot;
! class=&quot;hintergrundfarbe5&quot; | Σ
! class=&quot;hintergrundfarbe5&quot; | 380
! class=&quot;hintergrundfarbe5&quot; | 209,5&amp;nbsp;km
! class=&quot;hintergrundfarbe5&quot; | 553 m
! colspan=&quot;2&quot; class=&quot;hintergrundfarbe5&quot; |
|}

== Legenda ==
U slijedećoj tabeli nalaze se abecednim redom sve stanice pariskog metroa. U tabeli se nalaze informacije o znamenitostima Pariza, koje se nalaze pored izlaza pojedine stanice
 
* ''Stanica'': Ime stanice; 
* ''Linija'': Broj metro linije, koja prolazi kroz stanicu;
* ''Broj stanice'': (''Code d'oblitération'') sastoji se iz dva dijela. Prvi broj (01 do 31) predstavlja sektor, a druga dva   (01 do 15) položaj stanice unutar sektora. Kod se prikazuje na metro-kartama, te služi kao dokaz na kojoj je stanici karta poništena; 
* ''Datum otvorenja'': pokazuje datum otvorenja stanice ili njenog dijela;
* ''Položaj'': Položaj trase kolosijeka  Tunel, vijadukt, Damm, Einschnitt, Plan);
* ''Arondisman/općina'': Arondisman ili općina u kojoj se stanica nalazi. Pariski arondismani su predstavljeni rednim brojem (od 1 do 20);
* {{Parismetro|RER}}: Mogućnost presjedanja na [[Réseau express régional d'Île-de-France|Réseau express régional]] (RER);
* {{Parismetro|Trans}}: Mogućnost presjedanja na željeznicu [[Transilien]];
* {{Parismetro|T}}: Mogućnost presjedanja na liniju [[Pariski tramvaji|Pariskih tramvaja]];
* ''Primjedba'': ostale informacije bitne za stanicu;
* ''Znamenitosti'': Znamenitosti u blizini stanice; 
* ''Slika'': Slika stanice;

Zatvorene stanice su obilježene crvenom bojom, dok su zelenom bojom obilježene stanice u izgradnji.

==Stanice==
{{Prevod}}
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;width:100%;&quot; style=&quot;Font-Size: 90%&quot;
|- class=&quot;hintergrundfarbe5&quot;
! width=&quot;15%&quot; valign=&quot;top&quot; | Stanica&lt;br /&gt;
! width=&quot;2%&quot; valign=&quot;top&quot; | Linija&lt;br /&gt;
! width=&quot;2%&quot; valign=&quot;top&quot; | Broj stanice&lt;br /&gt;
! width=&quot;10%&quot; valign=&quot;top&quot; | Datum &lt;br /&gt;otvorenja
! width=&quot;5%&quot; valign=&quot;top&quot; | Položaj&lt;br /&gt;
! width=&quot;7%&quot; valign=&quot;top&quot; | Arondisman/&lt;br /&gt;općina
! width=&quot;2%&quot; | {{Parismetro|RER}}&lt;br /&gt;
! width=&quot;2%&quot; | {{Parismetro|Trans}}&lt;br /&gt;
! width=&quot;2%&quot; | {{Parismetro|T}}&lt;br /&gt;
! width=&quot;23%&quot; class=&quot;unsortable&quot; valign=&quot;top&quot; | Primjedba
! width=&quot;20%&quot; class=&quot;unsortable&quot; valign=&quot;top&quot; | Znamenitosti
! width=&quot;10%&quot; class=&quot;unsortable&quot; valign=&quot;top&quot; | Slika
|-
| [[Abbesses (Metro Pariz)|Abbesses]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|12}}
| 31-05
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1912-10-31|S}}
| Tunel
| [[18. arondisman (Pariz)|18]]
|
|
|
| Mogućnost presjedanja za [[Funiculaire de Montmartre]]
| [[Montmartre]], [[Sacré-Cœur de Montmartre|Basilique du Sacré-Cœur]], [[Place du Tertre]]
| [[Datoteka:Paris.metro.abbesses.station.jpg|100px|Abbesses]]
|-
| {{Sortiraj|Alesia|[[Alésia (Metro Pariz)|Alésia]]}}
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|4}}
| 15-05
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1909-10-30|S}}
| Tunel
| [[14. arondisman (Pariz)|14]]
|
|
|
|
| [[Petit-Montrouge]]
| [[Datoteka:Alésia (métro Paris) vers Clignancourt par Cramos.JPG|100px|Alésia]]
|-
| [[Alexandre Dumas (Metro Pariz)|Alexandre Dumas]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|2}}
| 05-13
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1903-01-31|S}}
| Tunel
| [[11. arondisman (Pariz)|11]], [[20. arondisman (Pariz)|20]]
|
|
|
|
|
| [[Datoteka:Alexandre Dumas Metro Entrance.jpg|100px|Alexandre Dumas]]
|-
| [[Alma – Marceau (Metro Pariz)|Alma – Marceau]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|9}}
| 18-03
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1923-05-27|S}}
| Tunel
| [[16. arondisman (Pariz)|16]]
|
|
|
| Abstellgleise
| [[Crazy Horse (Kabarett)|Crazy Horse]], [[Palais de Tokyo]], [[Musée du quai Branly]]
| [[Datoteka:AX 9 Alma Marceau 20080715.jpg|100px|Alma – Marceau]]
|-
| [[Anatole France (Metro Pariz)|Anatole France]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|3}}
| 29-14
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1937-09-24|S}}
| Tunel
| [[Levallois-Perret]]
|
|
|
|
|
| [[Datoteka:Metro de Paris - Ligne 3 - Anatole France 04.jpg|100px|Anatole France]]
|-
| [[Anvers (Metro Pariz)|Anvers]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|2}}
| 31-04
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1902-10-07|S}}
| Tunel
| [[9. arondisman (Pariz)|9]], [[18. arondisman (Pariz)|18]]
|
|
|
| Umstieg zur [[Funiculaire de Montmartre]]
| [[Montmartre]], [[Sacré-Cœur de Montmartre|Basilique du Sacré-Cœur]]
| [[Datoteka:Paris - Anvers subway sign.jpg|100px|Anvers]]
|-
| [[Argentine (Metro Pariz)|Argentine]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|1}}
| 18-11
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1900-09-01|S}}
| Tunel
| [[16. arondisman (Pariz)|16]], [[17. arondisman (Pariz)|17]]
|
|
|
|
|
| [[Datoteka:Metro-Paris-Ligne-1-station Argentine 01.jpg|100px|Argentine]]
|-style=&quot;background-color:#fedcba&quot;
| [[Arsenal (Metro Pariz)|Arsenal]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|5}}
|
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1906-12-17|S}}
| Tunel
| [[4. arondisman (Pariz)|4]]
|
|
|
| am 2.&amp;nbsp;September 1939 geschlossen
|
| [[Datoteka:Entrée station Arsenal Paris.jpg|100px|Arsenal]]
|-
| [[Arts et Métiers (Metro Pariz)|Arts et Métiers]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|3}}
| 08-03
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1904-10-19|S}}
| Tunel
| [[3. arondisman (Pariz)|3]]
|
|
|
| Verbindungsgleis zur Linie&amp;nbsp;11; Abstellgleise
| [[Conservatoire national des arts et métiers]]
| [[Datoteka:Metro Paris - Ligne 3 - station Arts et Metiers.jpg|100px|Arts et Métiers]]
|-
| [[Arts et Métiers (Metro Pariz)|Arts et Métiers]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|11}}
| 08-03
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1935-04-28|S}}
| Tunel
| [[3. arondisman (Pariz)|3]]
|
|
|
| Verbindungsgleis zur Linie&amp;nbsp;3
| [[Conservatoire national des arts et métiers]]
| [[Datoteka:Metro Paris - Ligne 11 - station Arts et Metiers 01.jpg|100px|Arts et Métiers]]
|-
| [[Asnières – Gennevilliers – Les Courtilles (Metro Pariz)|Asnières – Gennevilliers – Les Courtilles]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|13}}
| 19-04
| align=&quot;right&quot; | {{Date|2008-06-14|S}}
| Tunel
| [[Asnières-sur-Seine]],&lt;br /&gt;[[Gennevilliers]]
|
|
|
| Endstation Linie&amp;nbsp;13; Kehranlage
|
| [[Datoteka:Les Courtilles quais.jpg|100px|Asnières – Gennevilliers – Les Courtilles]]
|-
| [[Assemblée nationale (Metro Pariz)|Assemblée nationale]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|12}}
| 10-13
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1910-11-05|S}}
| Tunel
| [[7. arondisman (Pariz)|7]]
|
|
|
|
| [[Nationalversammlung (Frankreich)|Nationalversammlung]]
| [[Datoteka:Metro de Paris - Ligne 12 - Assemblee Nationale 04.jpg|100px|Assemblée nationale]]
|-
| [[Aubervilliers – Pantin – Quatre Chemins (Metro Pariz)|Aubervilliers – Pantin – Quatre Chemins]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|7}}
| 03-05
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1979-10-04|S}}
| Tunel
| [[Aubervilliers]]
|
|
|
|
|
| [[Datoteka:4chemins-quais.jpg|100px|Aubervilliers – Pantin – Quatre Chemins]]
|-
| [[Avenue Émile Zola (Metro Pariz)|Avenue Émile Zola]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|10}}
| 17-06
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1913-07-13|S}}
| Tunel
| [[15. arondisman (Pariz)|15]]
|
|
|
| bis 1937 Bedienung durch Linie&amp;nbsp;8
|
| [[Datoteka:Avenue Émile Zola métro 02.jpg|100px|Avenue Émile Zola]]
|-
| [[Avron (Metro Pariz)|Avron]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|2}}
| 05-12
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1903-04-02|S}}
| Tunel
| [[11. arondisman (Pariz)|11]], [[20. arondisman (Pariz)|20]]
|
|
|
|
|
| [[Datoteka:Paris station Avron 2009.jpg|100px|Avron]]
|-style=&quot;background-color:#B9FFC5&quot;
| Bagneux
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|4}}
|
| align=&quot;right&quot; | {{Date|2014}}
| Tunel
| [[Bagneux (Hauts-de-Seine)|Bagneux]]
|
|
|
| im Bau; Abstellgleise
|
|
|-
| [[Balard (Metro Pariz)|Balard]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|8}}
| 16-09
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1937-07-27|S}}
| Tunel
| [[15. arondisman (Pariz)|15]]
|
|
| align=&quot;center&quot; | ×
| Endstation Linie&amp;nbsp;8; Abstellgleise
| [[Parc André-Citroën]]
| [[Datoteka:Metro - Paris - Ligne 8 - Balard.jpg|100px|Balard]]
|-
| [[Barbès – Rochechouart (Metro Pariz)|Barbès – Rochechouart]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|2}}
| 21-07
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1903-03-26|S}}
| Vijadukt
| [[9. arondisman (Pariz)|9]], [[10. arondisman (Pariz)|10]], [[18. arondisman (Pariz)|18]]
|
|
|
|
|
| [[Datoteka:Metro-Paris-Ligne-2-station.jpg|100px|Barbès – Rochechouart]]
|-
| [[Barbès – Rochechouart (Metro Pariz)|Barbès – Rochechouart]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|4}}
| 21-07
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1908-04-21|S}}
| Tunel
| [[9. arondisman (Pariz)|9]], [[10. arondisman (Pariz)|10]], [[18. arondisman (Pariz)|18]]
|
|
|
|
|
|
|-
| [[Basilique de Saint-Denis (Metro Pariz)|Basilique de Saint-Denis]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|13}}
| 19-15
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1976-06-20|S}}
| Tunel
| [[Saint-Denis (Seine-Saint-Denis)|Saint-Denis]]
|
|
| align=&quot;center&quot; | ×
| 1976–1998: ''Saint-Denis – Basilique''
| [[Kathedrale von Saint-Denis|Basilique Saint-Denis]]
|
|-
| [[Bastille (Metro Pariz)|Bastille]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|1}}
| 12-12
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1900-07-19|S}}
| Einschnitt
| [[4. arondisman (Pariz)|4]], [[11. arondisman (Pariz)|11]], [[12. arondisman (Pariz)|12]]
|
|
|
|
| [[Opéra Bastille]], [[Place de la Bastille]], [[Julisäule]], [[Promenade plantée]]
| [[Datoteka:Subway_station,_Paris,_line_1.jpg|100px|Bastille]]
|-
| [[Bastille (Metro Pariz)|Bastille]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|5}}
| 12-12
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1906-12-17|S}}
| Tunel
| [[4. arondisman (Pariz)|4]], [[11. arondisman (Pariz)|11]], [[12. arondisman (Pariz)|12]]
|
|
|
|
| [[Opéra Bastille]], [[Place de la Bastille]], [[Julisäule]], [[Promenade plantée]]
| [[Datoteka:BastilleMétroParis.jpg|100px|Bastille]]
|-
| [[Bastille (Metro Pariz)|Bastille]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|8}}
| 12-12
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1931-05-05|S}}
| Tunel
| [[4. arondisman (Pariz)|4]], [[11. arondisman (Pariz)|11]], [[12. arondisman (Pariz)|12]]
|
|
|
|
| [[Opéra Bastille]], [[Place de la Bastille]], [[Julisäule]], [[Promenade plantée]]
| [[Datoteka:Metro Paris - Ligne 8 - station Bastille 01.jpg|100px|Bastille]]
|-
| [[Bel-Air (Metro Pariz)|Bel-Air]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|6}}
| 13-12
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1909-03-01|S}}
| Plan
| [[12. arondisman (Pariz)|12]]
|
|
|
| vom 2.&amp;nbsp;September 1939 bis 7.&amp;nbsp;Januar 1963 geschlossen
|
| [[Datoteka:Bel-Air métro Q01.jpg|100px|Bel-Air]]
|-
| [[Belleville (Metro Pariz)|Belleville]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|2}}
| 24-12
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1903-01-31|S}}
| Tunel
| [[10. arondisman (Pariz)|10]], [[11. arondisman (Pariz)|11]], [[19. arondisman (Pariz)|19]], [[20. arondisman (Pariz)|20]]
|
|
|
| Abstellgleise
|
| [[Datoteka:Metro de Paris - Ligne 2 - Belleville 01.jpg|100px|Belleville]]
|-
| [[Belleville (Metro Pariz)|Belleville]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|11}}
| 24-12
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1935-04-28|S}}
| Tunel
| [[10. arondisman (Pariz)|10]], [[11. arondisman (Pariz)|11]], [[19. arondisman (Pariz)|19]], [[20. arondisman (Pariz)|20]]
|
|
|
|
|
|
|-
| {{Sortiraj|Berault|[[Bérault (Metro Pariz)|Bérault]]}}
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|1}}
| 25-10
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1934-03-24|S}}
| Tunel
| [[Saint-Mandé]], [[Vincennes]]
|
|
|
|
| [[Institut géographique national]]
| [[Datoteka:Metro Paris - Ligne 1 - Berault - Installation facades de quai (33).jpg|100px|Bérault]]
|-
| [[Bercy (Metro Pariz)|Bercy]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|6}}
| 13-07
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1909-03-01|S}}
| Tunel
| [[12. arondisman (Pariz)|12]]
|
| align=&quot;center&quot; | ×
|
| Abstellgleise; Verbindungsgleis zur Linie&amp;nbsp;14
| [[Parc de Bercy]], [[Palais Omnisports de Paris-Bercy]]
| [[Datoteka:Metro de Paris - Ligne 6 - Bercy 02.jpg|100px|Bercy]]
|-
| [[Bercy (Metro Pariz)|Bercy]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|14}}
| 13-07
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1998-10-15|S}}
| Tunel
| [[12. arondisman (Pariz)|12]]
|
| align=&quot;center&quot; | ×
|
| Verbindungsgleis zur Linie&amp;nbsp;6
| [[Parc de Bercy]], [[Palais Omnisports de Paris-Bercy]]
| [[Datoteka:Metro de Paris - Ligne 14 - Bercy 04.jpg|100px|Bercy]]
|-
| [[Bibliothèque François Mitterrand (Metro Pariz)|Bibliothèque François Mitterrand]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|14}}
| 15-03
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1998-10-15|S}}
| Tunel
| [[13. arondisman (Pariz)|13]]
| align=&quot;center&quot; | ×
|
|
|
| [[Bibliothèque nationale de France]], [[Universität Paris&amp;nbsp;VII]], [[Les Frigos]]
| [[Datoteka:Station de Bibiotheque Nationale Ligne 14 - Quais 02-03-06.jpg|100px|Bibliothèque François Mitterrand]]
|-
| [[Billancourt (Metro Pariz)|Billancourt]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|9}}
| 28-09
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1934-02-03|S}}
| Tunel
| [[Boulogne-Billancourt]]
|
|
|
|
|
| [[Datoteka:Paris metro - Billancourt - 3.JPG|100px|Billancourt]]
|-
| [[Bir-Hakeim (Metro Pariz)|Bir-Hakeim]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|6}}
| 10-04
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1906-04-24|S}}
| Vijadukt
| [[15. arondisman (Pariz)|15]]
| align=&quot;center&quot; | ×
|
|
| Umstieg RER in [[Bahnhof Champ de Mars – Tour Eiffel|Champ de Mars – Tour Eiffel]]; bis 1942 Bedienung durch Linie&amp;nbsp;5
| [[Eiffelturm]], [[Champ de Mars]]
| [[Datoteka:Bir-Hakeim Paris Metro Station 1.JPG|100px|Bir-Hakeim]]
|-
| [[Blanche (Metro Pariz)|Blanche]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|2}}
| 31-07
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1902-10-21|S}}
| Tunel
| [[9. arondisman (Pariz)|9]], [[18. arondisman (Pariz)|18]]
|
|
|
| Abstellgleise
| [[Moulin Rouge]]
|
|-
| [[Bobigny – Pablo Picasso (Metro Pariz)|Bobigny – Pablo Picasso]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|5}}
| 03-12
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1985-04-25|S}}
| Tunel
| [[Bobigny]]
|
|
| align=&quot;center&quot; | ×
| Endstation Linie&amp;nbsp;5; Abstellgleise; Anschluss Ateliers de Bobigny
|
| [[Datoteka:Metro - Paris - Ligne 5 - station Bobigny - Pablo Picasso 02.jpg|100px|Bobigny – Pablo Picasso]]
|-
| [[Bobigny – Pantin – Raymond Queneau (Metro Pariz)|Bobigny – Pantin – Raymond Queneau]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|5}}
| 03-11
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1985-04-25|S}}
| Tunel
| [[Bobigny]], [[Pantin]]
|
|
|
|
|
| [[Datoteka:Pantin-Queneau-quaicentral.jpg|100px|Bobigny – Pantin – Raymond Queneau]]
|-
| [[Boissière (Metro Pariz)|Boissière]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|6}}
| 17-14
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1900-10-02|S}}
| Tunel
| [[16. arondisman (Pariz)|16]]
|
|
|
| bis 1942 Bedienung durch Linie&amp;nbsp;5
|
| [[Datoteka:Boissiere-ramepart.jpg|100px|Boissière]]
|-
| [[Bolivar (Metro Pariz)|Bolivar]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|7bis}}
| 22-14
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1911-07-18|S}}
| Tunel
| [[19. arondisman (Pariz)|19]]
|
|
|
|
|
| [[Datoteka:Metro de Paris - Ligne 7bis - Bolivar 02.jpg|100px|Bolivar]]
|-
| [[Bonne Nouvelle (Metro Pariz)|Bonne Nouvelle]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|8}}
| 11-08
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1931-05-05|S}}
| Tunel
| [[2. arondisman (Pariz)|2]], [[9. arondisman (Pariz)|9]], [[10. arondisman (Pariz)|10]]
|
|
|
| Doppelstockbahnhof mit Linie&amp;nbsp;9
| [[Conservatoire national supérieur d’art dramatique|CNSAD]]
| [[Datoteka:Metro Paris - Ligne 8 - Station Bonne Nouvelle (3).jpg|100px|Bonne Nouvelle]]
|-
| [[Bonne Nouvelle (Metro Pariz)|Bonne Nouvelle]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|9}}
| 11-08
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1933-12-10|S}}
| Tunel
| [[2. arondisman (Pariz)|2]], [[9. arondisman (Pariz)|9]], [[10. arondisman (Pariz)|10]]
|
|
|
| Doppelstockbahnhof mit Linie&amp;nbsp;8
| [[Conservatoire national supérieur d’art dramatique|CNSAD]]
|
|-
| [[Botzaris (Metro Pariz)|Botzaris]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|7bis}}
| 23-09
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1911-01-18|S}}
| Tunel
| [[19. arondisman (Pariz)|19]]
|
|
|
|
| [[Parc des Buttes-Chaumont]]
| [[Datoteka:Metro de Paris - Ligne 7bis - Botzaris 01.jpg|100px|Botzaris]]
|-
| [[Boulogne – Jean Jaurès (Metro Pariz)|Boulogne – Jean Jaurès]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|10}}
| 29-04
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1980-10-03|S}}
| Tunel
| [[Boulogne-Billancourt]]
|
|
|
|
|
| [[Datoteka:Paris metro - Boulogne-Jean Jaurès - 3.JPG|100px|Boulogne – Jean Jaurès]]
|-
| [[Boulogne – Pont de Saint-Cloud (Metro Pariz)|Boulogne – Pont de Saint-Cloud]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|10}}
| 29-05
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1981-10-02|S}}
| Tunel
| [[Boulogne-Billancourt]]
|
|
|
| Endstation Linie&amp;nbsp;10
|
| [[Datoteka:Paris metro - Boulogne-Pont de Saint-Cloud - 3.JPG|100px|Boulogne – Pont de Saint-Cloud]]
|-
| [[Boucicaut (Metro Pariz)|Boucicaut]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|8}}
| 16-11
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1937-07-27|S}}
| Tunel
| [[15. arondisman (Pariz)|15]]
|
|
|
|
|
|
|-
| [[Bourse (Metro Pariz)|Bourse]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|3}}
| 11-04
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1904-10-19|S}}
| Tunel
| [[2. arondisman (Pariz)|2]]
|
|
|
|
| [[Bibliothèque nationale de France]], [[Palais Brongniart]], [[Agence France-Presse]]
| [[Datoteka:Metro Paris - Ligne 3 - station Bourse 01.jpg|100px|Bourse]]
|-
| {{Sortiraj|Breguet – Sabin|[[Bréguet – Sabin (Metro Pariz)|Bréguet – Sabin]]}}
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|5}}
| 12-14
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1906-12-31|S}}
| Tunel
| [[11. arondisman (Pariz)|11]]
|
|
|
|
|
| [[Datoteka:Metro Paris - Ligne 5 - station Breguet - Sabin 01.jpg|100px|Bréguet – Sabin]]
|-
| [[Brochant (Metro Pariz)|Brochant]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|13}}
| 30-08
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1912-01-20|S}}
| Tunel
| [[17. arondisman (Pariz)|17]]
|
|
|
|
|
| [[Datoteka:Metro de Paris - Ligne 13 - Brochant 03.jpg|100px|Brochant]]
|-
| [[Buttes Chaumont (Metro Pariz)|Buttes Chaumont]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|7bis}}
| 23-13
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1912-02-13|S}}
| Tunel
| [[19. arondisman (Pariz)|19]]
|
|
|
|
| [[Parc des Buttes-Chaumont]]
| [[Datoteka:Paris Metro Louis Blanc dsc00848.jpg|100px|Buttes Chaumont]]
|-
| [[Buzenval (Metro Pariz)|Buzenval]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|9}}
| 05-05
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1933-12-10|S}}
| Tunel
| [[20. arondisman (Pariz)|20]]
|
|
|
|
|
|
|-
| [[Cadet (Metro Pariz)|Cadet]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|7}}
| 21-03
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1910-11-05|S}}
| Tunel
| [[9. arondisman (Pariz)|9]]
|
|
|
|
|
| [[Datoteka:Paris - Entrée en gare du métro à la station Cadet (ligne 7) - 3.jpg|100px|Cadet]]
|-
| [[Cambronne (Metro Pariz)|Cambronne]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|6}}
| 02-02
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1906-04-24|S}}
| Vijadukt
| [[15. arondisman (Pariz)|15]]
|
|
|
| bis 1942 Bedienung durch Linie&amp;nbsp;5
| [[UNESCO]]-Hauptsitz
| [[Datoteka:Cambronne métro Q02.jpg|100px|Cambronne]]
|-
| [[Campo-Formio (Metro Pariz)|Campo-Formio]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|5}}
| 14-12
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1906-06-02|S}}
| Tunel
| [[13. arondisman (Pariz)|13]]
|
|
|
|
|
| [[Datoteka:Campo-Formio-quais.jpg|100px|Campo-Formio]]
|-
| [[Cardinal Lemoine (Metro Pariz)|Cardinal Lemoine]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|10}}
| 12-06
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1931-04-26|S}}
| Tunel
| [[5. arondisman (Pariz)|5]]
|
|
|
|
|
| [[Datoteka:Cardinal Lemoine metro station.jpg|100px|Cardinal Lemoine]]
|-
| [[Carrefour Pleyel (Metro Pariz)|Carrefour Pleyel]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|13}}
| 19-13
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1952-06-30|S}}
| Tunel
| [[Saint-Denis (Seine-Saint-Denis)|Saint-Denis]]
|
|
|
| Abstellgleise; Anschluss Ateliers de Pleyel
|
|
|-
| [[Censier – Daubenton (Metro Pariz)|Censier – Daubenton]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|7}}
| 12-04
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1930-02-15|S}}
| Tunel
| [[5. arondisman (Pariz)|5]]
|
|
|
| bis 1931 Bedienung durch Linie&amp;nbsp;10
| [[Muséum national d’histoire naturelle]], [[Rue Mouffetard]], [[Universität Paris&amp;nbsp;III]]
| [[Datoteka:Metro de Paris - Ligne 7 - Censier - Daubenton 02.jpg|100px|Censier – Daubenton]]
|-style=&quot;background-color:#fedcba&quot;
| [[Champ de Mars (Metro Pariz)|Champ de Mars]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|8}}
|
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1913-07-13|S}}
| Tunel
| [[7. arondisman (Pariz)|7]]
|
|
|
| am 2.&amp;nbsp;September 1939 geschlossen; Abstellgleise
| [[Champ de Mars]]
|
|-
| [[Champs-Élysées – Clemenceau (Metro Pariz)|Champs-Élysées – Clemenceau]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|1}}
| 10-01
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1900-07-19|S}}
| Tunel
| [[8. arondisman (Pariz)|8]]
|
|
|
|
| [[Élysée-Palast|Palais de l’Élysée]], [[Théâtre Marigny]], [[Grand Palais]], [[Palais de la découverte]]
| [[Datoteka:M1-Champs élysées.jpg|100px|Champs-Élysées – Clemenceau]]
|-
| [[Champs-Élysées – Clemenceau (Metro Pariz)|Champs-Élysées – Clemenceau]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|13}}
| 10-01
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1975-02-18|S}}
| Tunel
| [[8. arondisman (Pariz)|8]]
|
|
|
|
| [[Élysée-Palast|Palais de l’Élysée]], [[Théâtre Marigny]], [[Grand Palais]], [[Palais de la découverte]]
| [[Datoteka:Metro Paris - Ligne 13 - station Champs-Elysees - Clemenceau.jpg|100px|Champs-Élysées – Clemenceau]]
|-
| [[Chardon-Lagache (Metro Pariz)|Chardon-Lagache]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|10}}
| 07-11
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1913-09-30|S}}
| Tunel
| [[16. arondisman (Pariz)|16]]
|
|
|
| bis 1937 Bedienung durch Linie&amp;nbsp;8; Richtungsbahnsteig nach Gare d’Austerlitz
|
| [[Datoteka:Chardon-Lagache métro 03.jpg|100px|Chardon-Lagache]]
|-
| [[Charenton – Écoles (Metro Pariz)|Charenton – Écoles]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|8}}
| 25-13
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1942-10-05|S}}
| Tunel
| [[Charenton-le-Pont]]
|
|
|
|
| [[Bois de Vincennes]]
| [[Datoteka:Metro estación Charenton-Écoles.jpg|100px|Charenton – Écoles]]
|-
| [[Charles de Gaulle – Étoile (Metro Pariz)|Charles de Gaulle – Étoile]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|1}}
| 18-12
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1900-09-01|S}}
| Tunel
| [[8. arondisman (Pariz)|8]], [[16. arondisman (Pariz)|16]], [[17. arondisman (Pariz)|17]]
| align=&quot;center&quot; | ×
|
|
| ehemaliges Verbindungsgleis zur Linie&amp;nbsp;2; Verbindungsgleis zur Linie&amp;nbsp;6
| [[Triumphbogen (Paris)|Arc de Triomphe]]
| [[Datoteka:Metro Paris - Ligne 1 - station Etoile 01.jpg|100px|Charles de Gaulle – Etoile]]
|-
| [[Charles de Gaulle – Étoile (Metro Pariz)|Charles de Gaulle – Étoile]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|6}}
| 18-12
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1900-10-02|S}}
| Tunel
| [[8. arondisman (Pariz)|8]], [[16. arondisman (Pariz)|16]], [[17. arondisman (Pariz)|17]]
| align=&quot;center&quot; | ×
|
|
| Endstation Linie&amp;nbsp;6; bis 1942 Bedienung durch Linie&amp;nbsp;5; Wendeschleife; Verbindungsgleis zur Linie&amp;nbsp;1
| [[Triumphbogen (Paris)|Arc de Triomphe]]
| [[Datoteka:Metro Paris - Ligne 6 - station Etoile 01.jpg|100px|Charles de Gaulle – Etoile]]
|-
| [[Charles de Gaulle – Étoile (Metro Pariz)|Charles de Gaulle – Étoile]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|2}}
| 18-12
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1900-12-13|S}}
| Tunel
| [[8. arondisman (Pariz)|8]], [[16. arondisman (Pariz)|16]], [[17. arondisman (Pariz)|17]]
| align=&quot;center&quot; | ×
|
|
| ehemaliges Verbindungsgleis zur Linie&amp;nbsp;1
| [[Triumphbogen (Paris)|Arc de Triomphe]]
| [[Datoteka:Metro de Paris - Ligne 2 - Charles de Gaulle - Etoile 04.jpg|100px|Charles de Gaulle – Etoile]]
|-
| [[Charles Michels (Metro Pariz)|Charles Michels]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|10}}
| 16-13
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1913-07-13|S}}
| Tunel
| [[15. arondisman (Pariz)|15]]
|
|
|
| bis 1937 Bedienung durch Linie&amp;nbsp;8
|
| [[Datoteka:Metro Charles Michel Paris.jpg|100px|Charles Michels]]
|-
| [[Charonne (Metro Pariz)|Charonne]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|9}}
| 24-02
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1933-12-10|S}}
| Tunel
| [[11. arondisman (Pariz)|11]]
|
|
|
| Schauplatz eines Attentats vom 8.&amp;nbsp;Februar 1962
|
|
|-
| {{Sortiraj|Chateau d Eau|[[Château d’Eau (Metro Pariz)|Château d’Eau]]}}
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|4}}
| 11-11
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1908-04-21|S}}
| Tunel
| [[10. arondisman (Pariz)|10]]
|
|
|
|
|
| [[Datoteka:Metro de Paris - Ligne 4 - Chateau d Eau 01.jpg|100px|Château d’Eau]]
|-
| {{Sortiraj|Chateau de Vincennes|[[Château de Vincennes (Metro Pariz)|Château de Vincennes]]}}
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|1}}
| 25-11
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1934-03-24|S}}
| Tunel
| [[12. arondisman (Pariz)|12]], [[Vincennes]]
|
|
|
| Endstation Linie&amp;nbsp;1; Anschluss Ateliers de Fontenay
| [[Schloss Vincennes]], [[Bois de Vincennes]]
| [[Datoteka:Metro Paris - Ligne 1 - Chateau de Vincennes.jpg|100px|Château de Vincennes]]
|-
| {{Sortiraj|Chateau Landon|[[Château-Landon (Metro Pariz)|Château-Landon]]}}
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|7}}
| 21-11
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1910-11-05|S}}
| Tunel
| [[19. arondisman (Pariz)|19]]
|
| align=&quot;center&quot; | ×
|
| Umstieg Transilien am [[Gare de l’Est]]
|
|
|-
| {{Sortiraj|Chateau Rouge|[[Château Rouge (Metro Pariz)|Château Rouge]]}}
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|4}}
| 21-04
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1908-04-21|S}}
| Tunel
| [[18. arondisman (Pariz)|18]]
|
|
|
|
|
|
|-
| {{Sortiraj|Chatelet|[[Châtelet (Metro Pariz)|Châtelet]]}}
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|1}}
| 01-08
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1900-08-06|S}}
| Tunel
| [[1. arondisman (Pariz)|1]], [[4. arondisman (Pariz)|4]]
| align=&quot;center&quot; | ×
|
|
| Umstieg RER in [[Bahnhof Châtelet – Les Halles|Châtelet – Les Halles]]
|
| [[Datoteka:Metro de Paris - Ligne 1 - station Chatelet 01.jpg|100px|Châtelet]]
|-
| {{Sortiraj|Chatelet|[[Châtelet (Metro Pariz)|Châtelet]]}}
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|4}}
| 01-08
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1908-04-21|S}}
| Tunel
| [[1. arondisman (Pariz)|1]], [[4. arondisman (Pariz)|4]]
| align=&quot;center&quot; | ×
|
|
| Umstieg RER in [[Bahnhof Châtelet – Les Halles|Châtelet – Les Halles]]
|
| [[Datoteka:Metro Paris - Ligne 4 - station Chatelet 03.jpg|100px|Châtelet]]
|-
| {{Sortiraj|Chatelet|[[Châtelet (Metro Pariz)|Châtelet]]}}
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|7}}
| 01-08
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1926-04-16|S}}
| Tunel
| [[1. arondisman (Pariz)|1]], [[4. arondisman (Pariz)|4]]
| align=&quot;center&quot; | ×
|
|
| Umstieg RER in [[Bahnhof Châtelet – Les Halles|Châtelet – Les Halles]]
|
| [[Datoteka:Châtelet - Pont au change.jpg|100px|Châtelet]]
|-
| {{Sortiraj|Chatelet|[[Châtelet (Metro Pariz)|Châtelet]]}}
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|11}}
| 01-08
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1935-04-28|S}}
| Tunel
| [[1. arondisman (Pariz)|1]], [[4. arondisman (Pariz)|4]]
| align=&quot;center&quot; | ×
|
|
| Endstation Linie&amp;nbsp;11; Abstellgleise; Umstieg RER in [[Bahnhof Châtelet – Les Halles|Châtelet – Les Halles]]
|
| [[Datoteka:Metro Paris - Ligne 11 - station Chatelet 01.jpg|100px|Châtelet]]
|-
| {{Sortiraj|Chatelet|[[Châtelet (Metro Pariz)|Châtelet]]}}
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|14}}
| 01-08
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1998-10-15|S}}
| Tunel
| [[1. arondisman (Pariz)|1]], [[4. arondisman (Pariz)|4]]
| align=&quot;center&quot; | ×
|
|
| Umstieg RER in [[Bahnhof Châtelet – Les Halles|Châtelet – Les Halles]]
|
| [[Datoteka:Châtelet M14.jpg|100px|Châtelet]]
|-
| [[Châtillon – Montrouge (Metro Pariz)|Châtillon – Montrouge]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|13}}
| 27-09
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1976-11-09|S}}
| Tunel
| [[Châtillon (Hauts-de-Seine)|Châtillon]],&lt;br /&gt;[[Montrouge]]
|
|
|
| Abstellgleise; Anschluss Ateliers de Châtillon
|
| [[Datoteka:Le MF 77 N° 079 à Châtillon-Montrouge sur la ligne 13.JPG|100px|Châtillon – Montrouge]]
|-
| [[Chaussée d’Antin – La Fayette (Metro Pariz)|Chaussée d’Antin – La Fayette]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|7}}
| 21-01
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1910-11-05|S}}
| Tunel
| [[9. arondisman (Pariz)|9]]
|
|
|
| Verbindungsgleis zur Linie&amp;nbsp;3
| [[Galeries Lafayette]]
| [[Datoteka:Paris Metro Lafayette.jpg|100px|Chaussée d’Antin – La Fayette]]
|-
| [[Chaussée d’Antin – La Fayette (Metro Pariz)|Chaussée d’Antin – La Fayette]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|9}}
| 21-01
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1923-06-03|S}}
| Tunel
| [[9. arondisman (Pariz)|9]]
|
|
|
|
| [[Galeries Lafayette]]
|
|-
| [[Chemin Vert (Metro Pariz)|Chemin Vert]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|8}}
| 12-13
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1931-05-05|S}}
| Tunel
| [[3. arondisman (Pariz)|3]], [[11. arondisman (Pariz)|11]]
|
|
|
|
| [[Canal Saint-Martin]], [[Place des Vosges]]
|
|-
| [[Chevaleret (Metro Pariz)|Chevaleret]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|6}}
| 09-02
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1909-03-01|S}}
| Vijadukt
| [[13. arondisman (Pariz)|13]]
|
|
|
|
| [[Hôpital Salpêtrière]]
| [[Datoteka:Metro ligne6.jpg|100px|Chevaleret]]
|-
| [[Cité (Metro Pariz)|Cité]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|4}}
| 01-14
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1910-01-09|S}}
| Tunel
| [[4. arondisman (Pariz)|4]]
|
|
|
|
| [[Kathedrale Notre-Dame de Paris|Cathédrale Notre-Dame de Paris]], [[Sainte-Chapelle]], [[Hôtel-Dieu de Paris]], [[Conciergerie]]
| [[Datoteka:Paris-metro-cite.jpg|100px|Cité]]
|-
| [[Cluny – La Sorbonne (Metro Pariz)|Cluny – La Sorbonne]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|10}}
| 01-05
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1930-02-15|S}}
| Tunel
| [[5. arondisman (Pariz)|5]]
| align=&quot;center&quot; | ×
|
|
| Umstieg RER in [[Bahnhof Saint-Michel – Notre-Dame|Saint-Michel – Notre-Dame]];&lt;br /&gt;vom 2.&amp;nbsp;September 1939 bis 17.&amp;nbsp;Februar 1988 geschlossen
| [[Quartier Latin]], [[Collège de France]], [[Musée national du Moyen Âge]], [[Sorbonne]], [[St-Séverin de Paris]]
| [[Datoteka:Metro Cluny Sorbonne.jpg|100px|Cluny – La Sorbonne]]
|-
| [[Colonel Fabien (Metro Pariz)|Colonel Fabien]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|2}}
| 22-15
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1903-01-31|S}}
| Tunel
| [[10. arondisman (Pariz)|10]], [[19. arondisman (Pariz)|19]]
|
|
|
| 1903–1945: ''Combat''
|
| [[Datoteka:Metro de Paris - Ligne 2 - Colonel Fabien 01.jpg|100px|Colonel Fabien]]
|-
| [[Commerce (Metro Pariz)|Commerce]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|8}}
| 17-05
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1937-07-27|S}}
| Tunel
| [[15. arondisman (Pariz)|15]]
|
|
|
| versetzte Seitenbahnsteige
|
| [[Datoteka:Commerce - Quai décalé (2).JPG|100px|Commerce]]
|-
| [[Concorde (Metro Pariz)|Concorde]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|1}}
| 10-02
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1900-08-13|S}}
| Tunel
| [[1. arondisman (Pariz)|1]], [[8. arondisman (Pariz)|8]]
|
|
|
| Verbindungsgleis zur Linie&amp;nbsp;8
| [[Place de la Concorde]] mit dem [[Obelisk von Luxor|Obelisken von Luxor]], [[Palais Bourbon]], [[Jardin des Tuileries]], [[Galerie nationale du Jeu de Paume]], [[Musée de l’Orangerie]]
| [[Datoteka:Metro de Paris - Ligne 1 - Concorde 03.jpg|100px|Concorde]]
|-
| [[Concorde (Metro Pariz)|Concorde]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|12}}
| 10-02
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1910-11-05|S}}
| Tunel
| [[1. arondisman (Pariz)|1]], [[8. arondisman (Pariz)|8]]
|
|
|
|
| [[Place de la Concorde]] mit dem [[Obelisk von Luxor|Obelisken von Luxor]], [[Palais Bourbon]], [[Jardin des Tuileries]], [[Galerie nationale du Jeu de Paume]], [[Musée de l’Orangerie]]
| [[Datoteka:Metro de Paris - Ligne 12 - Concorde 01.jpg|100px|Concorde]]
|-
| [[Concorde (Metro Pariz)|Concorde]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|8}}
| 10-02
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1914-03-12|S}}
| Tunel
| [[1. arondisman (Pariz)|1]], [[8. arondisman (Pariz)|8]]
|
|
|
| Verbindungsgleis zur Linie&amp;nbsp;1
| [[Place de la Concorde]] mit dem [[Obelisk von Luxor|Obelisken von Luxor]], [[Palais Bourbon]], [[Jardin des Tuileries]], [[Galerie nationale du Jeu de Paume]], [[Musée de l’Orangerie]]
| [[Datoteka:Metro-Paris-Ligne-8-station.jpg|100px|Concorde]]
|-
| [[Convention (Metro Pariz)|Convention]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|12}}
| 16-05
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1910-11-05|S}}
| Tunel
| [[15. arondisman (Pariz)|15]]
|
|
|
|
|
| [[Datoteka:Metro 12 quais Convention.JPG|100px|Convention]]
|-
| [[Corentin Cariou (Metro Pariz)|Corentin Cariou]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|7}}
| 22-04
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1910-11-05|S}}
| Tunel
| [[19. arondisman (Pariz)|19]]
|
|
|
|
|
|
|-
| [[Corentin Celton (Metro Pariz)|Corentin Celton]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|12}}
| 28-02
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1934-03-24|S}}
| Tunel
| [[Issy-les-Moulineaux]]
|
|
|
|
|
| [[Datoteka:Corentin Celton L12.jpg|100px|Corentin Celton]]
|-
| [[Corvisart (Metro Pariz)|Corvisart]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|6}}
| 14-15
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1906-04-24|S}}
| Vijadukt
| [[13. arondisman (Pariz)|13]]
|
|
|
| bis 1942 Bedienung durch Linie&amp;nbsp;5
| [[Butte aux Cailles]]
|
|-
| [[Cour Saint-Émilion (Metro Pariz)|Cour Saint-Émilion]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|14}}
| 15-01
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1998-10-15|S}}
| Tunel
| [[12. arondisman (Pariz)|12]]
|
|
|
|
| [[Parc de Bercy]]
| [[Datoteka:Metro de Paris - Ligne 14 - Cour Saint-Emilion 02.jpg|100px|Cour Saint-Émilion]]
|-
| [[Courcelles (Metro Pariz)|Courcelles]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|2}}
| 18-15
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1902-10-07|S}}
| Tunel
| [[8. arondisman (Pariz)|8]], [[17. arondisman (Pariz)|17]]
|
|
|
|
|
| [[Datoteka:Courcelles-quai-rame.jpg|100px|Courcelles]]
|-
| [[Couronnes (Metro Pariz)|Couronnes]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|2}}
| 24-13
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1903-01-31|S}}
| Tunel
| [[11. arondisman (Pariz)|11]], [[20. arondisman (Pariz)|20]]
|
|
|
|
|
| [[Datoteka:Couronnes-quai-rame.jpg|100px|Couronnes]]
|-
| {{Sortiraj|Creteil – l Echat|[[Créteil – L’Échat (Metro Pariz)|Créteil – l’Échat]]}}
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|8}}
| 25-05
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1973-09-24|S}}
| Einschnitt
| [[Créteil]]
|
|
|
|
|
|
|-
| {{Sortiraj|Creteil – Prefecture|[[Créteil – Préfecture (Metro Pariz)|Créteil – Préfecture]]}}
| align=&quot;center&quot;  | {{Parismetro|8}}
| 25-07
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1974-09-09|S}}
| Plan
| [[Créteil]]
|
|
|
| Endstation Linie&amp;nbsp;8; Abstellgleise
| [[Universität Paris&amp;nbsp;XII]]
| [[Datoteka:Creteil Prefecture.JPG|100px|Créteil – Préfecture]]
|-
| {{Sortiraj|Creteil – Universite|[[Créteil – Université (Metro Pariz)|Créteil – Université]]}}
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|8}}
| 25-06
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1974-09-09|S}}
| Plan
| [[Créteil]]
|
|
|
|
| [[Universität Paris&amp;nbsp;XII]]
|
|-
| [[Crimée (Metro Pariz)|Crimée]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|7}}
| 22-06
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1910-11-05|S}}
| Tunel
| [[19. arondisman (Pariz)|19]]
|
|
|
|
| [[Canal de l’Ourcq]]
|
|- class=&quot;hintergrundfarbe7&quot;
| [[Croix-Rouge (Metro Pariz)|Croix-Rouge]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|10}}
|
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1923-12-10|S}}
| Tunel
| [[6. arondisman (Pariz)|6]]
|
|
|
| am 2.&amp;nbsp;September 1939 geschlossen
|
| [[Datoteka:Croix Rouge.jpg|100px|Croix-Rouge]]
|-
| [[Croix de Chavaux (Metro Pariz)|Croix de Chavaux]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|9}}
| 25-02
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1937-10-14|S}}
| Tunel
| [[Montreuil (Seine-Saint-Denis)|Montreuil]]
|
|
|
|
|
|
|-
| [[Danube (Metro Pariz)|Danube]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|7bis}}
| 23-10
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1911-01-18|S}}
| Tunel
| [[19. arondisman (Pariz)|19]]
|
|
|
| Richtungsbahnsteig nach [[Louis Blanc (Metro Pariz)|Louis Blanc]]
|
| [[Datoteka:Paris metro danube.jpg|100px|Danube]]
|-
| [[Daumesnil (Metro Pariz)|Daumesnil]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|6}}
| 13-11
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1909-03-01|S}}
| Tunel
| [[12. arondisman (Pariz)|12]]
|
|
|
| Verbindungsgleis zur Linie&amp;nbsp;8
| [[Promenade plantée]]
| [[Datoteka:Daumesnil FE métro L6.jpg|100px|Daumesnil]]
|-
| [[Daumesnil (Metro Pariz)|Daumesnil]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|8}}
| 13-11
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1931-05-05|S}}
| Tunel
| [[12. arondisman (Pariz)|12]]
|
|
|
| Verbindungsgleis zur Linie&amp;nbsp;6
| [[Promenade plantée]]
| [[Datoteka:Daumesnil FE métro L8.jpg|100px|Daumesnil]]
|-
| [[Denfert-Rochereau (Metro Pariz)|Denfert-Rochereau]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|6}}
| 15-14
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1906-04-24|S}}
| Tunel
| [[14. arondisman (Pariz)|14]]
| align=&quot;center&quot; | ×
|
|
| bis 1942 Bedienung durch Linie&amp;nbsp;5
| [[Katakomben von Paris|Katakomben]]
| [[Datoteka:Denfert-Rochereau metro L6-02.jpg|100px|Denfert-Rochereau]]
|-
| [[Denfert-Rochereau (Metro Pariz)|Denfert-Rochereau]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|4}}
| 15-14
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1909-10-30|S}}
| Tunel
| [[14. arondisman (Pariz)|14]]
| align=&quot;center&quot; | ×
|
|
|
| [[Katakomben von Paris|Katakomben]]
| [[Datoteka:Denfert Rochereau - Quais.JPG|100px|Denfert-Rochereau]]
|-
| [[Dugommier (Metro Pariz)|Dugommier]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|6}}
| 13-08
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1909-03-01|S}}
| Tunel
| [[12. arondisman (Pariz)|12]]
|
|
|
|
| [[Promenade plantée]]
| [[Datoteka:Dugommier métro 03.jpg|100px|Dugommier]]
|-
| [[Dupleix (Metro Pariz)|Dupleix]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|6}}
| 17-07
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1906-04-24|S}}
| Vijadukt
| [[15. arondisman (Pariz)|15]]
|
|
|
| bis 1942 Bedienung durch Linie&amp;nbsp;5
|
| [[Datoteka:Dupleix metro station.jpg|100px|Dupleix]]
|-
| [[Duroc (Metro Pariz)|Duroc]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|13}}
| 02-07
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1923-12-30|S}}
| Tunel
| [[6. arondisman (Pariz)|6]], [[7. arondisman (Pariz)|7]], [[15. arondisman (Pariz)|15]]
|
|
|
| bis 1937 Bedienung durch Linie&amp;nbsp;10; bis 1976 Bedienung als Linie&amp;nbsp;14
|
| [[Datoteka:Duroc ligne 13.jpg|100px|Duroc]]
|-
| [[Duroc (Metro Pariz)|Duroc]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|10}}
| 02-07
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1937-07-29|S}}
| Tunel
| [[6. arondisman (Pariz)|6]], [[7. arondisman (Pariz)|7]], [[15. arondisman (Pariz)|15]]
|
|
|
|
|
| [[Datoteka:Duroc metro L10-01.jpg|100px|Duroc]]
|-
| {{Sortiraj|Ecole Militaire|[[École Militaire (Metro Pariz)|École Militaire]]}}
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|8}}
| 10-07
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1913-07-13|S}}
| Tunel
| [[7. arondisman (Pariz)|7]]
|
|
|
|
| [[École Militaire (Paris)|École Militaire]], [[Champ de Mars]]
| [[Datoteka:Paris Metro Ecole Militaire.jpg|100px|École Militaire]]
|-
| {{Sortiraj|Ecole Veterinaire|[[École vétérinaire de Maisons-Alfort (Metro Pariz)|École vétérinaire de Maisons-Alfort]]}}
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|8}}
| 25-14
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1970-09-19|S}}
| Tunel
| [[Maisons-Alfort]]
|
|
|
|
|
| [[Datoteka:Clp 20010525 MF 77 École vétérinaire de Maisons-Alfort.jpg|100px|École vétérinaire de Maisons-Alfort]]
|-
| [[Edgar Quinet (Metro Pariz)|Edgar Quinet]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|6}}
| 04-06
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1906-04-24|S}}
| Tunel
| [[14. arondisman (Pariz)|14]]
|
|
|
| bis 1942 Bedienung durch Linie&amp;nbsp;5; Verbindungsgleis zur Linie&amp;nbsp;4
| [[Cimetière Montparnasse]]
| [[Datoteka:Edgar Quinet metro 02.jpg|100px|Edgar Quinet]]
|-
| {{Sortiraj|Eglise d Auteuil|[[Église d’Auteuil (Metro Pariz)|Église d’Auteuil]]}}
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|10}}
| 07-08
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1913-09-30|S}}
| Tunel
| [[16. arondisman (Pariz)|16]]
|
|
|
| bis 1937 Bedienung durch Linie&amp;nbsp;8; Richtungsbahnsteig nach Boulogne – Pont de Saint-Cloud
| [[Notre-Dame d’Auteuil]]
| [[Datoteka:Sortie du métro Église d'Auteuil.jpeg|100px|Église d’Auteuil]]
|-
| {{Sortiraj|Eglise de Pantin|[[Église de Pantin (Metro Pariz)|Église de Pantin]]}}
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|5}}
| 03-10
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1942-10-12|S}}
| Tunel
| [[Pantin]]
|
|
|
| Abstellanlage
| [[Canal de l’Ourcq]]
| [[Datoteka:GM Metro Station Eglise de Pantin 01c02.jpg|100px|Église de Pantin]]
|- class=&quot;hintergrundfarbe7&quot;
| Élysées La Défense
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|1}}
|
|
| Tunel
| [[Puteaux]]
|
|
|
| ehemalige Bauvorleistung, später durch [[La Défense (Metro Pariz)|La Défense]] ersetzt
|
|
|-
| [[Esplanade de la Défense (Metro Pariz)|Esplanade de la Défense]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|1}}
| 29-10
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1992-04-01|S}}
| Tunel
| [[Courbevoie]],&lt;br /&gt;[[Puteaux]]
|
|
|
|
|
| [[Datoteka:Metro L1 Esplanade IMG 1373.JPG|100px|Esplanade de la Défense]]
|-
| {{Sortiraj|Etienne Marcel|[[Étienne Marcel (Metro Pariz)|Étienne Marcel]]}}
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|4}}
| 11-15
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1908-04-21|S}}
| Tunel
| [[1. arondisman (Pariz)|1]], [[2. arondisman (Pariz)|2]]
|
|
|
| Abstellgleise
|
| [[Datoteka:Metro &quot;Etienne Marcel&quot;.jpg|100px|Étienne Marcel]]
|-
| [[Europe (Metro Pariz)|Europe]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|3}}
| 06-12
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1904-10-19|S}}
| Tunel
| [[8. arondisman (Pariz)|8]]
|
|
|
|
|
| [[Datoteka:Metro de Paris - Ligne 3 - Europe 01.jpg|100px|Europe]]
|-
| [[Exelmans (Metro Pariz)|Exelmans]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|9}}
| 07-14
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1922-11-08|S}}
| Tunel
| [[16. arondisman (Pariz)|16]]
|
|
|
|
| [[Parc des Princes]]
| [[Datoteka:Exelmans station (Paris Metro).JPG|100px|Exelmans]]
|-
| [[Faidherbe – Chaligny (Metro Pariz)|Faidherbe – Chaligny]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|8}}
| 12-01
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1931-05-05|S}}
| Tunel
| [[11. arondisman (Pariz)|11]], [[12. arondisman (Pariz)|12]]
|
|
|
|
|
| [[Datoteka:Faidherbe-chaligny Metro.jpg|100px|Faidherbe – Chaligny]]
|-
| [[Falguière (Metro Pariz)|Falguière]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|12}}
| 16-01
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1910-11-05|S}}
| Tunel
| [[15. arondisman (Pariz)|15]]
|
|
|
|
|
| [[Datoteka:Metro Paris - Ligne 12 - Station Falguiere.jpg|100px|Falguière]]
|-
| {{Sortiraj|Felix Faure|[[Félix Faure (Metro Pariz)|Félix Faure]]}}
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|8}}
| 16-12
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1937-07-27|S}}
| Tunel
| [[15. arondisman (Pariz)|15]]
|
|
|
|
|
|
|-
| [[Filles du Calvaire (Metro Pariz)|Filles du Calvaire]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|8}}
| 08-12
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1931-05-05|S}}
| Tunel
| [[3. arondisman (Pariz)|3]], [[11. arondisman (Pariz)|11]]
|
|
|
|
| [[Cirque d’hiver (Paris)|Cirque d’hiver]]
| [[Datoteka:Our Metro Stop.jpg|100px|Filles du Calvaire]]
|-
| [[Fort d’Aubervilliers (Metro Pariz)|Fort d’Aubervilliers]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|7}}
| 03-06
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1979-10-04|S}}
| Tunel
| [[Aubervilliers]]
|
|
|
|
|
| [[Datoteka:FortAubervilliers-quais vus de direction sud.jpg|100px|Fort d’Aubervilliers]]
|-
| [[Franklin D. Roosevelt (Metro Pariz)|Franklin D. Roosevelt]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|1}}
| 18-07
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1900-07-19|S}}
| Tunel
| [[8. arondisman (Pariz)|8]]
|
|
|
| 1900–1942: ''Marbeuf''&lt;br /&gt;1942–1946: ''Marbeuf - Rond-Point des Champs-Élysées''
| [[Avenue des Champs-Élysées]], [[Petit Palais (Paris)|Petit Palais]], [[Grand Palais]]
| [[Datoteka:Metro Paris - Ligne 1 - station Franklin D. Roosevelt 01.jpg|100px|Franklin D. Roosevelt]]
|-
| [[Franklin D. Roosevelt (Metro Pariz)|Franklin D. Roosevelt]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|9}}
| 18-07
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1923-05-27|S}}
| Tunel
| [[8. arondisman (Pariz)|8]]
|
|
|
| 1923–1942: ''Rond-Point des Champs-Élysées''&lt;br /&gt;1942–1946: ''Marbeuf - Rond-Point des Champs-Élysées''
| [[Avenue des Champs-Élysées]], [[Petit Palais (Paris)|Petit Palais]], [[Grand Palais]]
| [[Datoteka:Metro Paris - Ligne 9 - station Franklin D. Roosevelt 03.jpg|100px|Franklin D. Roosevelt]]
|-
| [[Gabriel Péri (Metro Pariz)|Gabriel Péri]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|13}}
| 19-02
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1980-05-03|S}}
| Tunel
| [[Asnières-sur-Seine]],&lt;br /&gt;[[Gennevilliers]]
|
|
|
|
|
|
|-
| {{Sortiraj|Gaite|[[Gaîté (Metro Pariz)|Gaîté]]}}
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|13}}
| 04-04
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1937-01-21|S}}
| Tunel
| [[14. arondisman (Pariz)|14]]
|
|
|
| bis 1976 Bedienung als Linie&amp;nbsp;14
|
| [[Datoteka:Paris Metro line 13 station Gaîté - Motte seats.jpg|100px|Gaîté]]
|-
| [[Gallieni (Metro Pariz)|Gallieni]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|3}}
| 23-05
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1971-04-02|S}}
| Tunel
| [[Bagnolet]]
|
|
|
| Endstation Linie&amp;nbsp;3; Abstellgleise
|
| [[Datoteka:Île-de-France RATP MP 67 n°132 M3 Gallieni.jpg|100px|Gallieni]]
|-
| [[Gambetta (Metro Pariz)|Gambetta]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|3bis}}
| 24-10
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1905-01-25|S}}
| Tunel
| [[20. arondisman (Pariz)|20]]
|
|
|
| Endstation Linie&amp;nbsp;3bis; Verbindungsgleis zur Linie&amp;nbsp;3; Abstellgleise in ehemaliger Wendeschleife
| [[Père Lachaise|Cimetière Père Lachaise]]
| [[Datoteka:Metro de Paris - Ligne 3 bis - Gambetta 04.jpg|100px|Gambetta]]
|-
| [[Gambetta (Metro Pariz)|Gambetta]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|3}}
| 24-10
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1971-03-27|S}}
| Tunel
| [[20. arondisman (Pariz)|20]]
|
|
|
| Verbindungsgleis zur Linie&amp;nbsp;3bis; Anschluss Ateliers de Saint-Fargeau; Abstellgleise; 1969 nach Zusammenlegung mit der Station [[Martin Nadaud (Metro Pariz)|Martin Nadaud]] entstanden
| [[Père Lachaise|Cimetière Père Lachaise]]
| [[Datoteka:Le MF 67 C2 N° 043 à Gambetta sur la ligne 3 du métro de la RATP.jpg|100px|Gambetta]]
|-
| {{Sortiraj|Gare d Austerlitz|[[Gare d’Austerlitz (Metro Pariz)|Gare d’Austerlitz]]}}
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|5}}
| 09-07
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1906-06-02|S}}
| Vijadukt
| [[5. arondisman (Pariz)|5]], [[13. arondisman (Pariz)|13]]
| align=&quot;center&quot; | ×
|
|
| Bahnsteig verläuft durch die Haupthalle des Gare d’Austerlitz
| [[Jardin des Plantes]], [[Hôpital Salpêtrière]]
| [[Datoteka:Metro Austerlitz.JPG|100px|Gare d’Austerlitz]]
|-
| {{Sortiraj|Gare d Austerlitz|[[Gare d’Austerlitz (Metro Pariz)|Gare d’Austerlitz]]}}
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|10}}
| 09-07
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1939-07-12|S}}
| Tunel
| [[5. arondisman (Pariz)|5]], [[13. arondisman (Pariz)|13]]
| align=&quot;center&quot; | ×
|
|
| Endstation Linie&amp;nbsp;10; Abstellgleise
| [[Jardin des Plantes]], [[Hôpital Salpêtrière]]
| [[Datoteka:Metro 10 Austerlitz.jpg|100px|Gare d’Austerlitz]]
|-
| {{Sortiraj|Gare de l Est|[[Gare de l’Est (Metro Pariz)|Gare de l’Est]]}}
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|5}}
| 21-09
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1907-11-15|S}}
| Tunel
| [[10. arondisman (Pariz)|10]]
|
| align=&quot;center&quot; | ×
|
| parallel zum Bahnhof der Linie&amp;nbsp;7; Verbindungsgleis zur Linie&amp;nbsp;7
|
| [[Datoteka:Metro de Paris - Ligne 5 - Gare de l Est 01.jpg|100px|Gare de l’Est]]
|-
| {{Sortiraj|Gare de l Est|[[Gare de l’Est (Metro Pariz)|Gare de l’Est]]}}
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|4}}
| 21-09
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1908-04-21|S}}
| Tunel
| [[10. arondisman (Pariz)|10]]
|
| align=&quot;center&quot; | ×
|
|
|
|
|-
| {{Sortiraj|Gare de l Est|[[Gare de l’Est (Metro Pariz)|Gare de l’Est]]}}
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|7}}
| 21-09
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1910-11-05|S}}
| Tunel
| [[10. arondisman (Pariz)|10]]
|
| align=&quot;center&quot; | ×
|
| parallel zum Bahnhof der Linie&amp;nbsp;5; Verbindungsgleis zur Linie&amp;nbsp;5
|
|
|-
| [[Gare de Lyon (Metro Pariz)|Gare de Lyon]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|1}}
| 09-08
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1900-07-19|S}}
| Tunel
| [[12. arondisman (Pariz)|12]]
| align=&quot;center&quot; | ×
| align=&quot;center&quot; | ×
|
| Verbindungsgleis zur Linie&amp;nbsp;5; 1906 kurzzeitig Endstation der Linie&amp;nbsp;5
|
| [[Datoteka:Ligne-1-Gare-de-Lyon-1.jpg|100px|Gare de Lyon]]
|-
| [[Gare de Lyon (Metro Pariz)|Gare de Lyon]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|14}}
| 09-08
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1998-10-15|S}}
| Tunel
| [[12. arondisman (Pariz)|12]]
| align=&quot;center&quot; | ×
| align=&quot;center&quot; | ×
|
|
|
| [[Datoteka:Ligne-14-Gare-de-Lyon-4.jpg|100px|Gare de Lyon]]
|-
| [[Gare du Nord (Metro Pariz)|Gare du Nord]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|4}}
| 21-08
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1908-04-21|S}}
| Tunel
| [[10. arondisman (Pariz)|10]]
| align=&quot;center&quot; | ×
| align=&quot;center&quot; | ×
|
| Umstieg RER auch in [[Bahnhof Magenta|Magenta]]; Umstieg Linie&amp;nbsp;2 in [[La Chapelle (Metro Pariz)|La Chapelle]]; Verbindungsgleis zur Linie&amp;nbsp;2 und&amp;nbsp;5
| [[St-Vincent-de-Paul de Paris]]
| [[Datoteka:Metro de Paris - Ligne 4 - Gare du Nord 01.jpg|100px|Gare du Nord]]
|-
| [[Gare du Nord (Metro Pariz)|Gare du Nord]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|5}}
| 21-08
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1942-10-05|S}}
| Tunel
| [[10. arondisman (Pariz)|10]]
| align=&quot;center&quot; | ×
| align=&quot;center&quot; | ×
|
| Umstieg RER auch in [[Bahnhof Magenta|Magenta]]; Umstieg Linie&amp;nbsp;2 in [[La Chapelle (Metro Pariz)|La Chapelle]]; Verbindungsgleis zur Linie&amp;nbsp;2 und&amp;nbsp;4
| [[St-Vincent-de-Paul de Paris]]
|
|- class=&quot;hintergrundfarbe7&quot;
| [[Gare du Nord (Metro Pariz)|Gare du Nord USFRT]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|5}}
|
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1907-11-15|S}}
| Tunel
| [[10. arondisman (Pariz)|10]]
|
|
|
| ehemalige Endstation Linie&amp;nbsp;5; am 5.&amp;nbsp;Oktober 1942 geschlossen; heute Verbindungsgleis zwischen Linie&amp;nbsp;4 und&amp;nbsp;5
|
| [[Datoteka:Gare du Nord USFRT 2.jpg|100px|Gare du Nord USFRT]]
|-
| [[Garibaldi (Metro Pariz)|Garibaldi]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|13}}
| 19-10
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1952-06-30|S}}
| Tunel
| [[Saint-Ouen (Seine-Saint-Denis)|Saint-Ouen]]
|
|
|
|
|
|
|-
| [[George V (Metro Pariz)|George&amp;nbsp;V]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|1}}
| 18-08
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1900-08-13|S}}
| Tunel
| [[8. arondisman (Pariz)|8]]
|
|
|
|
|
| [[Datoteka:Metro paris station george v.jpg|100px|George V]]
|-
| [[Glacière (Metro Pariz)|Glacière]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|6}}
| 15-08
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1906-04-24|S}}
| Vijadukt
| [[13. arondisman (Pariz)|13]]
|
|
|
| bis 1942 Bedienung durch Linie&amp;nbsp;5
|
| [[Datoteka:Ligne-6-Glaciere-1.jpg|100px|Glacière]]
|-
| [[Goncourt (Metro Pariz)|Goncourt]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|11}}
| 08-05
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1935-04-28|S}}
| Tunel
| [[10. arondisman (Pariz)|10]], [[11. arondisman (Pariz)|11]]
|
|
|
|
|
| [[Datoteka:Paris Metro Goncourt.jpg|100px|Goncourt]]
|-
| [[Grands Boulevards (Metro Pariz)|Grands Boulevards]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|8}}
| 11-06
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1931-05-05|S}}
| Tunel
| [[2. arondisman (Pariz)|2]], [[9. arondisman (Pariz)|9]]
|
|
|
| Doppelstockbahnhof mit Linie&amp;nbsp;9
| [[Musée Grévin]]
| [[Datoteka:Paris Subway Grands Boulevards.jpg|100px|Grands Boulevards]]
|-
| [[Grands Boulevards (Metro Pariz)|Grands Boulevards]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|9}}
| 11-06
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1933-12-10|S}}
| Tunel
| [[2. arondisman (Pariz)|2]], [[9. arondisman (Pariz)|9]]
|
|
|
| Doppelstockbahnhof mit Linie&amp;nbsp;8
| [[Musée Grévin]]
|
|-
| [[Guy Môquet (Metro Pariz)|Guy Môquet]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|13}}
| 30-12
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1911-02-26|S}}
| Tunel
| [[17. arondisman (Pariz)|17]], [[18. arondisman (Pariz)|18]]
|
|
|
| 1911–1912: ''Carrefour Marcadet''&lt;br /&gt;1912–1946: ''Marcadet – Balagny''
|
| [[Datoteka:Expometro GM 2462.JPG|100px|Guy Môquet]]
|-
| [[Havre – Caumartin (Metro Pariz)|Havre – Caumartin]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|3}}
| 06-07
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1904-10-19|S}}
| Tunel
| [[9. arondisman (Pariz)|9]]
| align=&quot;center&quot; | ×
|
|
| Umstieg RER in [[Bahnhof Haussmann – Saint-Lazare|Haussmann – Saint-Lazare]] und [[Bahnhof Auber|Auber]]
| [[Boulevard Haussmann]] mit [[Printemps]] und [[Galeries Lafayette]]
| [[Datoteka:Metro de Paris - Ligne 3 - Havre - Caumartin 02.jpg|100px|Havre – Caumartin]]
|-
| [[Havre – Caumartin (Metro Pariz)|Havre – Caumartin]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|9}}
| 06-07
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1923-06-03|S}}
| Tunel
| [[9. arondisman (Pariz)|9]]
| align=&quot;center&quot; | ×
|
|
| Umstieg RER in [[Bahnhof Haussmann – Saint-Lazare|Haussmann – Saint-Lazare]] und [[Bahnhof Auber|Auber]]
| [[Boulevard Haussmann]] mit [[Printemps]] und [[Galeries Lafayette]]
| [[Datoteka:Havre - Caumartin - Ligne 9.jpg|100px|Havre – Caumartin]]
|-style=&quot;background-color:#B9FFC5&quot;
| [[Haxo (Metro Pariz)|Haxo]]
|
|
| align=&quot;right&quot; | {{Date|2013}}
| Tunel
| [[19. arondisman (Pariz)|19]]
|
|
|
| 1921 an der Voie de fêtes angelegt; Betriebsaufnahme nach Zusammenlegung der Linien 3bis und 7bis zur Linie&amp;nbsp;15
|
| [[Datoteka:Haxo3.jpg|100px|Haxo]]
|-
| [[Hoche (Metro Pariz)|Hoche]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|5}}
| 03-09
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1942-10-12|S}}
| Tunel
| [[Pantin]]
|
|
|
|
|
|
|-
| [[Hôtel de Ville (Metro Pariz)|Hôtel de Ville]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|1}}
| 01-15
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1900-07-19|S}}
| Tunel
| [[4. arondisman (Pariz)|4]]
|
|
|
|
| [[Hôtel de Ville (Paris)|Hôtel de Ville]]
| [[Datoteka:Metro de Paris - Ligne 1 - station Hotel de Ville 01.jpg|100px|Hôtel de Ville]]
|-
| [[Hôtel de Ville (Metro Pariz)|Hôtel de Ville]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|11}}
| 01-15
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1935-04-28|S}}
| Tunel
| [[4. arondisman (Pariz)|4]]
|
|
|
|
| [[Hôtel de Ville (Paris)|Hôtel de Ville]]
| [[Datoteka:Metro Paris ligne 11 - Hotel de Ville.jpg|100px|Hôtel de Ville]]
|-
| {{Sortiraj|Iena|[[Iéna (Metro Pariz)|Iéna]]}}
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|9}}
| 18-01
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1923-05-27|S}}
| Tunel
| [[16. arondisman (Pariz)|16]]
|
|
|
|
| [[Musée Guimet]], [[Palais de Tokyo]]
| [[Datoteka:Paris Metro Iena.jpg|100px|Iéna]]
|-
| [[Invalides (Metro Pariz)|Invalides]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|8}}
| 10-09
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1913-07-13|S}}
| Tunel
| [[7. arondisman (Pariz)|7]]
| align=&quot;center&quot; | ×
|
|
| Verbindungsgleis zur Linie&amp;nbsp;13; gemeinsam genutzter Bahnsteig mit Linie&amp;nbsp;13
| [[Hôtel des Invalides]]
|
|-
| [[Invalides (Metro Pariz)|Invalides]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|13}}
| 10-09
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1923-12-30|S}}
| Tunel
| [[7. arondisman (Pariz)|7]]
| align=&quot;center&quot; | ×
|
|
| bis 1937 Bedienung durch Linie&amp;nbsp;10; bis 1976 Bedienung als Linie&amp;nbsp;14; Verbindungsgleis zur Linie&amp;nbsp;8; gemeinsam genutzter Bahnsteig mit Linie&amp;nbsp;8
| [[Hôtel des Invalides]]
| [[Datoteka:Metro Paris - Ligne 13 - Station Invalides (10).jpg|100px|Invalides]]
|-
| [[Jacques Bonsergent (Metro Pariz)|Jacques Bonsergent]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|5}}
| 08-04
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1906-12-17|S}}
| Tunel
| [[10. arondisman (Pariz)|10]]
|
|
|
|
| [[Canal Saint-Martin]]
|
|-
| [[Jasmin (Metro Pariz)|Jasmin]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|9}}
| 07-15
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1922-11-08|S}}
| Tunel
| [[16. arondisman (Pariz)|16]]
|
|
|
|
|
|
|-
| [[Jaurès (Metro Pariz)|Jaurès]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|2}}
| 22-12
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1903-02-23|S}}
| Vijadukt
| [[10. arondisman (Pariz)|10]], [[19. arondisman (Pariz)|19]]
|
|
|
| 1903–1914: ''Rue d’Allemagne''
|
| [[Datoteka:Metro de Paris - Ligne 2 - Jaures 01.jpg|100px|Jaurès]]
|-
| [[Jaurès (Metro Pariz)|Jaurès]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|7bis}}
| 22-12
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1911-01-18|S}}
| Tunel
| [[10. arondisman (Pariz)|10]], [[19. arondisman (Pariz)|19]]
|
|
|
| 1911–1914: ''Rue d’Allemagne''
|
| [[Datoteka:Metro de Paris - Ligne 7bis - Jaures 01.jpg|100px|Jaurès]]
|-
| [[Jaurès (Metro Pariz)|Jaurès]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|5}}
| 22-12
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1942-10-12|S}}
| Tunel
| [[10. arondisman (Pariz)|10]], [[19. arondisman (Pariz)|19]]
|
|
|
|
|
| [[Datoteka:Paris Metro Jaurès 002.JPG|100px|Jaurès]]
|-
| [[Javel – André Citroën (Metro Pariz)|Javel – André Citroën]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|10}}
| 16-14
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1913-09-30|S}}
| Tunel
| [[15. arondisman (Pariz)|15]]
| align=&quot;center&quot; | ×
|
|
| Umstieg RER in [[Bahnhof Javel|Javel]]; bis 1937 Bedienung durch Linie&amp;nbsp;8
| [[Parc André-Citroën]]
| [[Datoteka:Paris metro station andre citroen.jpg|100px|Javel – André Citroën]]
|-
| [[Jourdain (Metro Pariz)|Jourdain]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|11}}
| 23-14
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1935-04-28|S}}
| Tunel
| [[19. arondisman (Pariz)|19]], [[20. arondisman (Pariz)|20]]
|
|
|
|
|
| [[Datoteka:Metro Paris ligne 11 - Jourdain.jpg|100px|Jourdain]]
|-
| [[Jules Joffrin (Metro Pariz)|Jules Joffrin]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|12}}
| 20-11
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1912-10-31|S}}
| Tunel
| [[18. arondisman (Pariz)|18]]
|
|
|
|
|
| [[Datoteka:Joffrin-quai-L12.jpg|100px|Jules Joffrin]]
|-
| [[Jussieu (Metro Pariz)|Jussieu]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|7}}
| 12-07
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1931-04-26|S}}
| Tunel
| [[5. arondisman (Pariz)|5]]
|
|
|
|
| [[Universität Pierre und Marie Curie|Universität Paris&amp;nbsp;IV]], [[Arena von Lutetia]], [[Jardin des Plantes]], [[Muséum national d’histoire naturelle]], [[Institut du monde arabe]]
| [[Datoteka:Metro 7 Jussieu.jpg|100px|Jussieu]]
|-
| [[Jussieu (Metro Pariz)|Jussieu]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|10}}
| 12-07
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1931-04-26|S}}
| Tunel
| [[5. arondisman (Pariz)|5]]
|
|
|
|
| [[Universität Pierre und Marie Curie|Universität Paris&amp;nbsp;IV]], [[Arena von Lutetia]], [[Jardin des Plantes]], [[Muséum national d’histoire naturelle]], [[Institut du monde arabe]]
| [[Datoteka:Metro 10 Jussieu.jpg|100px|Jussieu]]
|-
| [[Kléber (Metro Pariz)|Kléber]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|6}}
| 18-09
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1900-10-02|S}}
| Tunel
| [[16. arondisman (Pariz)|16]]
|
|
|
| bis 1942 Bedienung durch Linie&amp;nbsp;5; Abstellgleise
|
| [[Datoteka:Kleber-clean.jpg|100px|Kléber]]
|-
| [[La Chapelle (Metro Pariz)|La Chapelle]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|2}}
| 22-09
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1903-01-31|S}}
| Vijadukt
| [[10. arondisman (Pariz)|10]], [[18. arondisman (Pariz)|18]]
| align=&quot;center&quot; | ×
| align=&quot;center&quot; | ×
|
| Umstieg Linie&amp;nbsp;4, 5, RER und Transilien am [[Gare du Nord (Paris)|Gare du Nord]]
|
| [[Datoteka:Metro de Paris - Ligne 2 - La Chapelle 01.jpg|100px|La Chapelle]]
|-
| [[La Courneuve – 8 Mai 1945 (Metro Pariz)|La Courneuve – 8 Mai 1945]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|7}}
| 03-07
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1987-05-06|S}}
| Tunel
| [[La Courneuve]]
|
|
| align=&quot;center&quot; | ×
| Endstation Linie&amp;nbsp;7
|
| [[Datoteka:LC-8mai45-voie centrale vide.jpg|100px|La Courneuve – 8 Mai 1945]]
|-
| [[La Défense (Metro Pariz)|La Défense]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|1}}
| 29-00
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1992-04-01|S}}
| Tunel
| [[Puteaux]]
| align=&quot;center&quot; | ×
| align=&quot;center&quot; | ×
| align=&quot;center&quot; | ×
| Endstation Linie&amp;nbsp;1; Abstellgleise
| [[Grande Arche]], [[Centre des nouvelles industries et technologies|CNIT]], [[Les Quatre Temps]]
| [[Datoteka:Metro L1 Grande-Arche IMG 5562.jpg|100px|La Défense]]
|- class=&quot;hintergrundfarbe7&quot;
| La Défense – Michelet
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|1}}
|
|
| Tunel
| [[Puteaux]]
|
|
|
| ehemalige Bauvorleistung, später durch [[Esplanade de la Défense (Metro Pariz)|Esplanade de la Défense]] ersetzt
|
|
|-
| [[La Fourche (Metro Pariz)|La Fourche]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|13}}
| 31-14
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1911-02-26|S}}
| Tunel
| [[17. arondisman (Pariz)|17]], [[18. arondisman (Pariz)|18]]
|
|
|
| Bahnsteige nach Châtillon – Montrouge übereinander angeordnet
|
| [[Datoteka:Metro de Paris - Ligne 13 - station La Fourche 02.jpg|100px|La Fourche]]
|-
| [[La Motte-Picquet – Grenelle (Metro Pariz)|La Motte-Picquet – Grenelle]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|6}}
| 17-04
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1906-04-24|S}}
| Vijadukt
| [[15. arondisman (Pariz)|15]]
|
|
|
| bis 1942 Bedienung durch Linie&amp;nbsp;5
| [[École Militaire (Paris)|École Militaire]]
| [[Datoteka:La Motte-Picquet - Grenelle.jpg|100px|La Motte-Picquet – Grenelle]]
|-
| [[La Motte-Picquet – Grenelle (Metro Pariz)|La Motte-Picquet – Grenelle]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|8}}
| 17-04
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1913-07-13|S}}
| Tunel
| [[15. arondisman (Pariz)|15]]
|
|
|
| Doppelstockbahnsteig sowie gemeinsamer Bahnsteig mit der Linie&amp;nbsp;10
| [[École Militaire (Paris)|École Militaire]]
| [[Datoteka:Metro Paris - Ligne 8 - Station La Motte Piquet Grenelle (2).jpg|100px|La Motte-Picquet – Grenelle]]
|-
| [[La Motte-Picquet – Grenelle (Metro Pariz)|La Motte-Picquet – Grenelle]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|10}}
| 17-04
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1937-07-29|S}}
| Tunel
| [[15. arondisman (Pariz)|15]]
|
|
|
| Doppelstockbahnsteig sowie gemeinsamer Bahnsteig mit der Linie&amp;nbsp;8
| [[École Militaire (Paris)|École Militaire]]
| [[Datoteka:Metro Paris - Ligne 8 - Station La Motte Piquet Grenelle (2).jpg|100px|La Motte-Picquet – Grenelle]]
|-
| [[La Muette (Metro Pariz)|La Muette]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|9}}
| 17-11
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1922-11-08|S}}
| Tunel
| [[16. arondisman (Pariz)|16]]
| align=&quot;center&quot; | ×
|
|
| Umstieg RER in [[Bahnhof Boulainvilliers|Boulainvilliers]]
|
| [[Datoteka:La muette.jpg|100px|La Muette]]
|-
| [[La Tour-Maubourg (Metro Pariz)|La Tour-Maubourg]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|8}}
| 10-08
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1913-07-13|S}}
| Tunel
| [[7. arondisman (Pariz)|7]]
|
|
|
|
|
|
|-
| [[Lamarck – Caulaincourt (Metro Pariz)|Lamarck – Caulaincourt]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|12}}
| 20-12
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1912-10-31|S}}
| Tunel
| [[18. arondisman (Pariz)|18]]
|
|
|
|
|
| [[Datoteka:171838500 9b0ae75270 o Metro de Paris Ligne 12 station Lamarck Caulaincourt.jpg|100px|Lamarck – Caulaincourt]]
|-
| [[Laumière (Metro Pariz)|Laumière]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|5}}
| 22-13
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1942-10-12|S}}
| Tunel
| [[19. arondisman (Pariz)|19]]
|
|
|
|
|
|
|-
| [[Le Kremlin-Bicêtre (Metro Pariz)|Le Kremlin-Bicêtre]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|7}}
| 26-06
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1982-12-10|S}}
| Tunel
| [[Le Kremlin-Bicêtre]]
|
|
|
|
| [[Bicêtre]]
|
|-
| [[Le Peletier (Metro Pariz)|Le Peletier]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|7}}
| 21-02
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1911-06-06|S}}
| Tunel
| [[9. arondisman (Pariz)|9]]
|
|
|
| Abstellgleise
|
|
|-
| [[Ledru-Rollin (Metro Pariz)|Ledru-Rollin]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|8}}
| 12-15
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1931-05-05|S}}
| Tunel
| [[11. arondisman (Pariz)|11]], [[12. arondisman (Pariz)|12]]
|
|
|
|
| [[Promenade plantée]]
| [[Datoteka:Parisian Metro.jpg|100px|Ledru-Rollin]]
|-
| [[Les Agnettes (Metro Pariz)|Les Agnettes]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|13}}
| 19-03
| align=&quot;right&quot; | {{Date|2008-06-14}}
| Tunel
| [[Asnières-sur-Seine]],&lt;br /&gt;[[Gennevilliers]]
|
|
|
|
|
| [[Datoteka:Les Agnettes quais.jpg|100px|Les Agnettes]]
|-
| [[Les Gobelins (Metro Pariz)|Les Gobelins]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|7}}
| 14-13
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1930-02-15|S}}
| Tunel
| [[5. arondisman (Pariz)|5]], [[13. arondisman (Pariz)|13]]
|
|
|
| bis 1931 Bedienung durch Linie&amp;nbsp;10
|
| [[Datoteka:Les Gobelins.jpg|100px|Les Gobelins]]
|-
| [[Les Halles (Metro Pariz)|Les Halles]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|4}}
| 01-09
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1908-04-21|S}}
| Tunel
| [[1. arondisman (Pariz)|1]]
| align=&quot;center&quot; | ×
|
|
| Umstieg RER in [[Bahnhof Châtelet – Les Halles|Châtelet – Les Halles]]; 1977 nach Westen verlagert
| [[Forum des Halles]]
| [[Datoteka:Metro de Paris - Ligne 4 - Les Halles 01.jpg|100px|Les Halles]]
|-
| [[Les Sablons (Metro Pariz)|Les Sablons]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|1}}
| 29-08
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1937-04-29|S}}
| Tunel
| [[Neuilly-sur-Seine]]
|
|
|
|
|
| [[Datoteka:Metro Paris - Ligne 1 - Les Sablons (4).jpg|100px|Les Sablons]]
|-
| [[Liberté (Metro Pariz)|Liberté]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|8}}
| 25-12
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1942-10-05|S}}
| Tunel
| [[Charenton-le-Pont]]
|
|
|
|
|
|
|-
| [[Liège (Metro Pariz)|Liège]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|13}}
| 06-13
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1911-02-26|S}}
| Tunel
| [[8. arondisman (Pariz)|8]], [[9. arondisman (Pariz)|9]]
|
|
|
| versetzte Seitenbahnsteige;&lt;br /&gt;vom 2.&amp;nbsp;September 1939 bis 16.&amp;nbsp;September 1968 geschlossen
|
| [[Datoteka:Metro de Paris - Ligne 13 - station Liege 09.jpg|100px|Liège]]
|-
| [[Louis Blanc (Metro Pariz)|Louis Blanc]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|7}}
| 22-10
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1910-11-23|S}}
| Tunel
| [[10. arondisman (Pariz)|10]]
|
|
|
| gemeinsamer Bahnsteig mit der Linie&amp;nbsp;7bis
|
| [[Datoteka:Lonely metro.jpg|100px|Louis Blanc]]
|-
| [[Louis Blanc (Metro Pariz)|Louis Blanc]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|7bis}}
| 22-10
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1910-11-23|S}}
| Tunel
| [[10. arondisman (Pariz)|10]]
|
|
|
| Endstation Linie&amp;nbsp;7bis; gemeinsamer Bahnsteig mit der Linie&amp;nbsp;7
|
| [[Datoteka:Station-Louis-Blanc.jpg|100px|Louis Blanc]]
|-
| [[Louise Michel (Metro Pariz)|Louise Michel]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|3}}
| 29-13
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1937-09-24|S}}
| Tunel
| [[Levallois-Perret]]
|
|
|
|
|
| [[Datoteka:Metro Paris - Ligne 3 - station Louise Michel 01.jpg|100px|Louise Michel]]
|-
| [[Lourmel (Metro Pariz)|Lourmel]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|8}}
| 16-10
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1937-07-27|S}}
| Tunel
| [[15. arondisman (Pariz)|15]]
|
|
|
| Abstellgleise; Anschluss Ateliers de Javel
| [[Parc André-Citroën]], [[Cimetière de Vaugirard]]
| [[Datoteka:Metro - Paris - Ligne 8 - Lourmel (2).jpg|100px|Lourmel]]
|-
| [[Louvre – Rivoli (Metro Pariz)|Louvre – Rivoli]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|1}}
| 01-12
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1900-08-13|S}}
| Tunel
| [[1. arondisman (Pariz)|1]]
|
|
|
| 1900–1989: ''Louvre''
| [[Pont des Arts]], [[St-Germain-l’Auxerrois]]
| [[Datoteka:Louvre-Rivoli - Crypte.jpg|100px|Louvre – Rivoli]]
|-
| [[Mabillon (Metro Pariz)|Mabillon]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|10}}
| 02-14
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1925-03-10|S}}
| Tunel
| [[6. arondisman (Pariz)|6]]
|
|
|
|
|
| [[Datoteka:Metro de Paris - Ligne 10 - Mabillon 01.jpg|100px|Mabillon]]
|-
| [[Madeleine (Metro Pariz)|Madeleine]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|12}}
| 10-03
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1910-11-05|S}}
| Tunel
| [[8. arondisman (Pariz)|8]]
|
|
|
|
| [[La Madeleine (Paris)|La Madeleine]], [[Olympia (Paris)|Olympia]]
| [[Datoteka:Metro - Paris - Ligne 12 - station Madeleine 01.jpg|100px|Madeleine]]
|-
| [[Madeleine (Metro Pariz)|Madeleine]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|8}}
| 10-03
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1913-07-13|S}}
| Tunel
| [[8. arondisman (Pariz)|8]]
|
|
|
|
| [[La Madeleine (Paris)|La Madeleine]], [[Olympia (Paris)|Olympia]]
| [[Datoteka:Metro - Paris - Ligne 8 - station Madeleine 01.jpg|100px|Madeleine]]
|-
| [[Madeleine (Metro Pariz)|Madeleine]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|14}}
| 10-03
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1998-10-15|S}}
| Tunel
| [[8. arondisman (Pariz)|8]]
|
|
|
|
| [[La Madeleine (Paris)|La Madeleine]], [[Olympia (Paris)|Olympia]]
|
|-
| {{Sortiraj|Mairie d Issy|[[Mairie d’Issy (Metro Pariz)|Mairie d’Issy]]}}
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|12}}
| 28-03
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1934-03-24|S}}
| Tunel
| [[Issy-les-Moulineaux]]
|
|
|
| Endstation Linie&amp;nbsp;12; Kehrgleise
|
| [[Datoteka:Metro - Paris - Ligne 12 - Mairie d Issy.jpg|100px|Mairie d’Issy]]
|-
| {{Sortiraj|Mairie d Ivry|[[Mairie d’Ivry (Metro Pariz)|Mairie d’Ivry]]}}
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|7}}
| 26-05
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1946-05-01|S}}
| Tunel
| [[Ivry-sur-Seine]]
|
|
|
| Endstation Linie&amp;nbsp;7; Abstellgleise
|
|
|-
| [[Mairie de Clichy (Metro Pariz)|Mairie de Clichy]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|13}}
| 19-01
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1980-05-03|S}}
| Tunel
| [[Clichy]]
|
|
|
|
|
|
|-
| [[Mairie de Montreuil (Metro Pariz)|Mairie de Montreuil]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|9}}
| 25-03
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1937-10-14|S}}
| Tunel
| [[Montreuil (Seine-Saint-Denis)|Montreuil]]
|
|
|
| Endstation Linie&amp;nbsp;9; Abstellgleise
|
|
|-style=&quot;background-color:#B9FFC5&quot;
| Mairie de Montrouge
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|4}}
|
| align=&quot;right&quot; | {{Date|2012-12-31|S}}
| Tunel
| [[Montrouge]]
|
|
|
| im Bau
|
|
|-
| [[Mairie de Saint-Ouen (Metro Pariz)|Mairie de Saint-Ouen]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|13}}
| 19-11
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1952-06-30|S}}
| Tunel
| [[Saint-Ouen (Seine-Saint-Denis)|Saint-Ouen]]
|
|
|
|
|
|
|-
| [[Mairie des Lilas (Metro Pariz)|Mairie des Lilas]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|11}}
| 23-03
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1937-02-17|S}}
| Tunel
| [[Les Lilas]]
|
|
|
| Abstellgleise; Anschluss Ateliers des Lilas
|
| [[Datoteka:Metro de Paris - Ligne 11 - Mairie des Lilas 01.jpg|100px|Mairie des Lilas]]
|-
| [[Maison Blanche (Metro Pariz)|Maison Blanche]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|7}}
| 14-09
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1930-03-07|S}}
| Tunel
| [[13. arondisman (Pariz)|13]]
|
|
|
| Trennungsbahnhof der Linie&amp;nbsp;7; bis 1931 Bedienung durch Linie&amp;nbsp;10
|
| [[Datoteka:Metro 7 Maison Blanche quais.JPG|100px|Maison Blanche]]
|-
| [[Maisons-Alfort – Les Juilliottes (Metro Pariz)|Maisons-Alfort – Les Juilliottes]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|8}}
| 25-04
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1972-04-24|S}}
| Tunel
| [[Maisons-Alfort]]
|
|
|
| Abstellgleise
|
|
|-
| [[Maisons-Alfort – Stade (Metro Pariz)|Maisons-Alfort – Stade]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|8}}
| 25-15
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1970-09-19|S}}
| Tunel
| [[Maisons-Alfort]]
|
|
|
|
|
|
|-
| [[Malakoff – Plateau de Vanves (Metro Pariz)|Malakoff – Plateau de Vanves]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|13}}
| 27-07
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1976-11-09|S}}
| Tunel
| [[Malakoff]]
|
|
|
|
|
| [[Datoteka:Paris metro - Malakoff-Plateau de Vanves - 3.JPG|100px|Malakoff – Plateau de Vanves]]
|-
| [[Malakoff – Rue Étienne Dolet (Metro Pariz)|Malakoff – Rue Étienne Dolet]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|13}}
| 27-08
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1976-11-09|S}}
| Damm
| [[Malakoff]]
|
|
|
|
|
| [[Datoteka:Paris metro - Malakoff-Rue Étienne Dolet - 1.JPG|100px|Malakoff – Rue Étienne Dolet]]
|-
| [[Malesherbes (Metro Pariz)|Malesherbes]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|3}}
| 06-01
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1910-05-23|S}}
| Tunel
| [[17. arondisman (Pariz)|17]]
|
|
|
|
| [[Universität Paris&amp;nbsp;IV]]
| [[Datoteka:In the metro at Paris.jpg|100px|Malesherbes]]
|-
| [[Maraîchers (Metro Pariz)|Maraîchers]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|9}}
| 05-04
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1933-12-10|S}}
| Tunel
| [[20. arondisman (Pariz)|20]]
|
|
|
|
|
|
|-
| [[Marcadet – Poissonniers (Metro Pariz)|Marcadet – Poissonniers]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|4}}
| 20-09
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1908-04-21|S}}
| Tunel
| [[18. arondisman (Pariz)|18]]
|
|
|
|
|
| [[Datoteka:Station Marcadet Poissonniers Ligne 4 - Quais 26-03-05.jpg|100px|Marcadet – Poissonniers]]
|-
| [[Marcadet – Poissonniers (Metro Pariz)|Marcadet – Poissonniers]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|12}}
| 20-09
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1916-08-23|S}}
| Tunel
| [[18. arondisman (Pariz)|12]]
|
|
|
|
|
| [[Datoteka:Paris, du métro à la rue 3.jpg|100px|Marcadet – Poissonniers]]
|-
| [[Marcel Sembat (Metro Pariz)|Marcel Sembat]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|9}}
| 28-08
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1934-02-03|S}}
| Tunel
| [[Boulogne-Billancourt]]
|
|
|
|
|
| [[Datoteka:Paris metro - Marcel Sembat - 3.JPG|100px|Marcel Sembat]]
|- class=&quot;hintergrundfarbe7&quot;
| [[Martin Nadaud (Metro Pariz)|Martin Nadaud]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|3}}
|
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1905-01-25|S}}
| Tunel
| [[20. arondisman (Pariz)|20]]
|
|
|
| am 23.&amp;nbsp;August 1969 geschlossen und mit [[Gambetta (Metro Pariz)|Gambetta]] zusammengefasst
|
|
|-
| [[Marx Dormoy (Metro Pariz)|Marx Dormoy]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|12}}
| 20-07
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1916-08-23|S}}
| Tunel
| [[18. arondisman (Pariz)|18]]
|
|
|
|
|
| [[Datoteka:Les filles couplées au mieux.jpg|100px|Marx Dormoy]]
|-
| [[Maubert – Mutualité (Metro Pariz)|Maubert – Mutualité]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|10}}
| 01-06
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1930-02-15|S}}
| Tunel
| [[5. arondisman (Pariz)|5]]
|
|
|
| Verbindungsgleis zur Linie&amp;nbsp;4 und&amp;nbsp;7
|
| [[Datoteka:Paris Metro Maubert - Mutualité 001.JPG|100px|Maubert – Mutualité]]
|-
| {{Sortiraj|Menilmontant|[[Ménilmontant (Metro Pariz)|Ménilmontant]]}}
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|2}}
| 24-05
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1903-01-31|S}}
| Tunel
| [[11. arondisman (Pariz)|11]], [[20. arondisman (Pariz)|20]]
|
|
|
|
|
|
|-
| [[Michel Bizot (Metro Pariz)|Michel Bizot]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|8}}
| 13-10
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1931-05-05|S}}
| Tunel
| [[12. arondisman (Pariz)|12]]
|
|
|
|
| [[Promenade plantée]]
|
|-
| [[Michel-Ange – Auteuil (Metro Pariz)|Michel-Ange – Auteuil]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|10}}
| 07-09
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1913-09-30|S}}
| Tunel
| [[16. arondisman (Pariz)|16]]
|
|
|
| bis 1937 Bedienung durch Linie&amp;nbsp;8; Richtungsbahnsteig nach Boulogne – Pont de Saint-Cloud; Verbindungsgleis zur Linie&amp;nbsp;9
|
| [[Datoteka:Metro Paris - Ligne 10 - Michel Ange Auteil.jpg|100px|Michel-Ange – Auteuil]]
|-
| [[Michel-Ange – Auteuil (Metro Pariz)|Michel-Ange – Auteuil]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|9}}
| 07-09
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1922-11-08|S}}
| Tunel
| [[16. arondisman (Pariz)|16]]
|
|
|
| Verbindungsgleis zur Linie&amp;nbsp;10
|
| [[Datoteka:Metro Paris - Ligne 9 - station Michel-Ange - Auteuil 01.jpg|100px|Michel-Ange – Auteuil]]
|-
| [[Michel-Ange – Molitor (Metro Pariz)|Michel-Ange – Molitor]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|10}}
| 07-10
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1913-09-30|S}}
| Tunel
| [[16. arondisman (Pariz)|16]]
|
|
|
| bis 1937 Bedienung durch Linie&amp;nbsp;8; Richtungsbahnsteig nach [[Gare d’Austerlitz (Metro Pariz)|Gare d’Austerlitz]]
|
|
|-
| [[Michel-Ange – Molitor (Metro Pariz)|Michel-Ange – Molitor]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|9}}
| 07-10
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1922-11-08|S}}
| Tunel
| [[16. arondisman (Pariz)|16]]
|
|
|
|
|
|
|-
| [[Mirabeau (Metro Pariz)|Mirabeau]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|10}}
| 07-12
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1913-09-30|S}}
| Tunel
| [[16. arondisman (Pariz)|16]]
|
|
|
| bis 1937 Bedienung durch Linie&amp;nbsp;8; Richtungsbahnsteig nach [[Gare d’Austerlitz (Metro Pariz)|Gare d’Austerlitz]]
|
| [[Datoteka:Mirabeau L10.jpg|100px|Mirabeau]]
|-
| [[Miromesnil (Metro Pariz)|Miromesnil]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|9}}
| 18-04
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1923-05-27|S}}
| Tunel
| [[8. arondisman (Pariz)|8]]
|
|
|
|
| [[Élysée-Palast|Palais de l’Élysée]], [[Musée Jacquemart-André]]
| [[Datoteka:Metro de Paris - Ligne 9 - Miromesnil 01.jpg|100px|Miromesnil]]
|-
| [[Miromesnil (Metro Pariz)|Miromesnil]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|13}}
| 18-04
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1973-06-27|S}}
| Tunel
| [[8. arondisman (Pariz)|8]]
|
|
|
|
| [[Élysée-Palast|Palais de l’Élysée]], [[Musée Jacquemart-André]]
| [[Datoteka:Metro de Paris - Ligne 13 - Miromesnil 01.jpg|100px|Miromesnil]]
|-
| [[Monceau (Metro Pariz)|Monceau]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|2}}
| 06-02
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1902-10-07|S}}
| Tunel
| [[8. arondisman (Pariz)|8]], [[17. arondisman (Pariz)|17]]
|
|
|
|
| [[Parc Monceau]], [[Musée Cernuschi]], [[Museum Nissim de Camondo|Musée Nissim de Camondo]]
| [[Datoteka:Station Monceau Ligne 2 - Quais 02-03-06.jpg|100px|Monceau]]
|-
| [[Montgallet (Metro Pariz)|Montgallet]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|8}}
| 12-03
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1931-05-05|S}}
| Tunel
| [[12. arondisman (Pariz)|12]]
|
|
|
|
| [[Promenade plantée]]
|
|-
| [[Montparnasse – Bienvenüe (Metro Pariz)|Montparnasse – Bienvenüe]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|6}}
| 04-08
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1906-04-24|S}}
| Tunel
| [[6. arondisman (Pariz)|6]], [[14. arondisman (Pariz)|14]], [[15. arondisman (Pariz)|15]]
|
| align=&quot;center&quot; | ×
|
| Umstieg Transilien am [[Gare Montparnasse]]; 1906–1910: ''Montparnasse''; 1910–1933: ''Avenue du Maine''; 1933–1942: ''Bienvenüe''; bis 1942 Bedienung durch Linie&amp;nbsp;5
| [[Tour Montparnasse]], [[Cimetière Montparnasse]], [[Jardin Atlantique]]
| [[Datoteka:Metro Paris - Ligne 6 - station Montparnasse - Bienvenue 01.jpg|100px|Montparnasse – Bienvenüe]]
|-
| [[Montparnasse – Bienvenüe (Metro Pariz)|Montparnasse – Bienvenüe]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|4}}
| 04-08
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1910-01-09|S}}
| Tunel
| [[6. arondisman (Pariz)|6]], [[14. arondisman (Pariz)|14]], [[15. arondisman (Pariz)|15]]
|
| align=&quot;center&quot; | ×
|
| Umstieg Transilien am [[Gare Montparnasse]]; 1910–1942: ''Montparnasse''; Verbindungsgleis zur Linie&amp;nbsp;12
| [[Tour Montparnasse]], [[Cimetière Montparnasse]], [[Jardin Atlantique]]
| [[Datoteka:Metro Paris - Ligne 4 - Station Montparnasse - Quais.jpg|100px|Montparnasse – Bienvenüe]]
|-
| [[Montparnasse – Bienvenüe (Metro Pariz)|Montparnasse – Bienvenüe]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|12}}
| 04-08
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1910-11-05|S}}
| Tunel
| [[6. arondisman (Pariz)|6]], [[14. arondisman (Pariz)|14]], [[15. arondisman (Pariz)|15]]
|
| align=&quot;center&quot; | ×
|
| Umstieg Transilien am [[Gare Montparnasse]]; 1910–1942: ''Montparnasse''; Verbindungsgleis zur Linie&amp;nbsp;4 und&amp;nbsp;13; Abstellgleise
| [[Tour Montparnasse]], [[Cimetière Montparnasse]], [[Jardin Atlantique]]
| [[Datoteka:195682656 90b5548f1e b Metro de Paris station Montparnasse Bienvenue.jpg|100px|Montparnasse – Bienvenüe]]
|-
| [[Montparnasse – Bienvenüe (Metro Pariz)|Montparnasse – Bienvenüe]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|13}}
| 04-08
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1937-01-21|S}}
| Tunel
| [[6. arondisman (Pariz)|6]], [[14. arondisman (Pariz)|14]], [[15. arondisman (Pariz)|15]]
|
| align=&quot;center&quot; | ×
|
| Umstieg Transilien am [[Gare Montparnasse]]; 1937–1942: ''Bienvenüe''; bis 1976 Bedienung als Linie&amp;nbsp;14; Verbindungsgleis zur Linie&amp;nbsp;12
| [[Tour Montparnasse]], [[Cimetière Montparnasse]], [[Jardin Atlantique]]
| [[Datoteka:Metro Paris - Ligne 13 - station Montparnasse - Bienvenue 01.jpg|100px|Montparnasse – Bienvenüe]]
|-
| [[Mouton-Duvernet (Metro Pariz)|Mouton-Duvernet]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|4}}
| 15-04
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1909-10-30|S}}
| Tunel
| [[14. arondisman (Pariz)|14]]
|
|
|
|
|
|
|-
| [[Nation (Metro Pariz)|Nation]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|1}}
| 05-10
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1900-07-19|S}}
| Tunel
| [[11. arondisman (Pariz)|11]], [[12. arondisman (Pariz)|12]]
| align=&quot;center&quot; | ×
|
|
| ehemaliges Verbindungsgleis zur Linie&amp;nbsp;2; Verbindungsgleis zur Linie&amp;nbsp;6
| [[Place de la Nation]]
| [[Datoteka:Ligne-1-Nation-3.jpg|100px|Nation]]
|-
| [[Nation (Metro Pariz)|Nation]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|2}}
| 05-10
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1903-04-02|S}}
| Tunel
| [[11. arondisman (Pariz)|11]], [[12. arondisman (Pariz)|12]]
| align=&quot;center&quot; | ×
|
|
| Endstation Linie&amp;nbsp;2; Wendeschleife; Anschluss Ateliers de Charonne; ehemaliges Verbindungsgleis zur Linie&amp;nbsp;1; Verbindungsgleis zur Linie&amp;nbsp;9
| [[Place de la Nation]]
| [[Datoteka:Ligne-2-Nation-2.jpg|100px|Nation]]
|-
| [[Nation (Metro Pariz)|Nation]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|6}}
| 05-10
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1909-03-01|S}}
| Tunel
| [[11. arondisman (Pariz)|11]], [[12. arondisman (Pariz)|12]]
| align=&quot;center&quot; | ×
|
|
| Endstation Linie&amp;nbsp;6; Wendeschleife; Verbindungsgleis zur Linie&amp;nbsp;1
| [[Place de la Nation]]
|
|-
| [[Nation (Metro Pariz)|Nation]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|9}}
| 05-10
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1933-12-10|S}}
| Tunel
| [[11. arondisman (Pariz)|11]], [[12. arondisman (Pariz)|12]]
| align=&quot;center&quot; | ×
|
|
|
| [[Place de la Nation]]
|
|-
| [[Nationale (Metro Pariz)|Nationale]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|6}}
| 14-11
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1909-03-01|S}}
| Vijadukt
| [[13. arondisman (Pariz)|13]]
|
|
|
|
|
| [[Datoteka:Paris metro aerial station dsc00849.jpg|100px|Nationale]]
|-
| [[Notre-Dame-de-Lorette (Metro Pariz)|Notre-Dame-de-Lorette]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|12}}
| 31-09
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1910-11-05|S}}
| Tunel
| [[9. arondisman (Pariz)|9]]
|
|
|
|
| [[Notre-Dame-de-Lorette]]
| [[Datoteka:Notre-Dame-de-Lorette 04.jpg|100px|Notre-Dame-de-Lorette]]
|-
| [[Notre-Dame-des-Champs (Metro Pariz)|Notre-Dame-des-Champs]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|12}}
| 04-14
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1910-11-05|S}}
| Tunel
| [[6. arondisman (Pariz)|6]]
|
|
|
|
|
| [[Datoteka:Metro Paris - Ligne 12 - Station Notre-Dame-des-Champs - Quais.jpg|100px|Notre-Dame-des-Champs]]
|-
| [[Oberkampf (Metro Pariz)|Oberkampf]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|5}}
| 08-10
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1907-01-15|S}}
| Tunel
| [[11. arondisman (Pariz)|11]]
|
|
|
|
|
|
|-
| [[Oberkampf (Metro Pariz)|Oberkampf]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|9}}
| 08-10
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1933-12-10|S}}
| Tunel
| [[11. arondisman (Pariz)|11]]
|
|
|
|
|
| [[Datoteka:Oberkampf Paris.jpg|100px|Oberkampf]]
|-
| [[Odéon (Metro Pariz)|Odéon]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|4}}
| 01-04
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1910-01-09|S}}
| Tunel
| [[6. arondisman (Pariz)|6]]
|
|
|
| Verbindungsgleis zur Linie&amp;nbsp;10
| [[Palais du Luxembourg]]
| [[Datoteka:Metro de Paris - Ligne 4 - Odeon 01.jpg|100px|Odéon]]
|-
| [[Odéon (Metro Pariz)|Odéon]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|10}}
| 01-04
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1926-02-14|S}}
| Tunel
| [[6. arondisman (Pariz)|6]]
|
|
|
| Verbindungsgleis zur Linie&amp;nbsp;4
| [[Palais du Luxembourg]]
| [[Datoteka:Metro de Paris - Ligne 10 - Odeon 01.jpg|100px|Odéon]]
|-
| [[Olympiades (Metro Pariz)|Olympiades]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|14}}
| 15-06
| align=&quot;right&quot; | {{Date|2007-06-26|S}}
| Tunel
| [[13. arondisman (Pariz)|13]]
|
|
|
| Endstation Linie&amp;nbsp;14
|
| [[Datoteka:Metro Paris - Ligne 14 - station Olympiades 07.jpg|100px|Olmpiades]]
|-
| [[Opéra (Metro Pariz)|Opéra]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|3}}
| 06-05
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1904-10-19|S}}
| Tunel
| [[2. arondisman (Pariz)|2]], [[9. arondisman (Pariz)|9]]
| align=&quot;center&quot; | ×
|
|
| Umstieg RER in [[Bahnhof Auber|Auber]]; Verbindungsgleis zur Linie&amp;nbsp;7
| [[Opéra Garnier]]
| [[Datoteka:Metro Paris - Ligne 3 - station Opera 01.jpg|100px|Opéra]]
|-
| [[Opéra (Metro Pariz)|Opéra]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|7}}
| 06-05
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1910-11-05|S}}
| Tunel
| [[2. arondisman (Pariz)|2]], [[9. arondisman (Pariz)|9]]
| align=&quot;center&quot; | ×
|
|
| Umstieg RER in [[Bahnhof Auber|Auber]]
| [[Opéra Garnier]]
| [[Datoteka:Metro de Paris - Ligne 7 - Opera 01.jpg|100px|Opéra]]
|-
| [[Opéra (Metro Pariz)|Opéra]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|8}}
| 06-05
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1913-07-13|S}}
| Tunel
| [[2. arondisman (Pariz)|2]], [[9. arondisman (Pariz)|9]]
| align=&quot;center&quot; | ×
|
|
| Umstieg RER in [[Bahnhof Auber|Auber]]
| [[Opéra Garnier]]
| [[Datoteka:Metro Paris - Ligne 8 - Opera 01.jpg|100px|Opéra]]
|- class=&quot;hintergrundfarbe7&quot;
| Orly-Sud
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|7}}
|
|
| Tunel
| [[Paray-Vieille-Poste]]
|
|
|
| Teil einer geplanten Verlängerung der Linie&amp;nbsp;7 zum [[Flughafen Paris-Orly]], wird in die [[Linie 7 der Pariser Straßenbahn|Linie&amp;nbsp;T7]] integriert
|
|
|-
| [[Ourcq (Metro Pariz)|Ourcq]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|5}}
| 22-02
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1947-03-21|S}}
| Tunel
| [[19. arondisman (Pariz)|19]]
|
|
|
|
| [[Canal de l’Ourcq]]
|
|-
|  [[Palais Royal – Musée du Louvre (Metro Pariz)|Palais Royal – Musée du Louvre]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|1}}
| 11-02
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1900-07-19|S}}
| Tunel
| [[1. arondisman (Pariz)|1]]
|
|
|
| 1900–1989: ''Palais Royal''
| [[Palais Royal]], [[Louvre]]
| [[Datoteka:Metro palais royal overzichtM1 1.jpg|100px|Palais Royal – Musée du Louvre]]
|-
| [[Palais Royal – Musée du Louvre (Metro Pariz)|Palais Royal – Musée du Louvre]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|7}}
| 11-02
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1916-07-01|S}}
| Tunel
| [[1. arondisman (Pariz)|1]]
|
|
|
| 1916–1989: ''Palais Royal''
| [[Palais Royal]], [[Louvre]]
| [[Datoteka:Metro palais royal overzichtM7 1.jpg|100px|Palais Royal – Musée du Louvre]]
|- class=&quot;hintergrundfarbe7&quot;
| Parc de Bercy
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|6}}
|
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1972-10-00|S}}
| Vijadukt
| [[12. arondisman (Pariz)|12]]
|
|
|
| im Mai 1974 geschlossen; Veranstaltungsbahnhof
| [[Parc de Bercy]]
|
|-
| [[Parmentier (Metro Pariz)|Parmentier]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|3}}
| 08-11
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1904-10-19|S}}
| Tunel
| [[11. arondisman (Pariz)|11]]
|
|
|
|
|
| [[Datoteka:Parmentier (Paris Metro).jpg|100px|Parmentier]]
|-
| [[Passy (Metro Pariz)|Passy]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|6}}
| 17-08
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1903-11-06|S}}
| Einschnitt
| [[16. arondisman (Pariz)|16]]
|
|
|
| bis 1942 Bedienung durch Linie&amp;nbsp;5
| [[Maison de Radio France]]
| [[Datoteka:Metro-Paris-Rame-MP-73-Lign.jpg|100px|Passy]]
|-
| [[Pasteur (Metro Pariz)|Pasteur]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|6}}
| 16-02
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1906-04-24|S}}
| Tunel
| [[15. arondisman (Pariz)|15]]
|
|
|
| bis 1942 Bedienung durch Linie&amp;nbsp;5
| [[Institut Pasteur]]
| [[Datoteka:Pasteur métro L6 Q02.jpg|100px|Pasteur]]
|-
| [[Pasteur (Metro Pariz)|Pasteur]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|12}}
| 16-02
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1910-11-05|S}}
| Tunel
| [[15. arondisman (Pariz)|15]]
|
|
|
|
| [[Institut Pasteur]]
| [[Datoteka:Metro Paris - Ligne 12 - Station Pasteur.jpg|100px|Pasteur]]
|-
| [[Pelleport (Metro Pariz)|Pelleport]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|3bis}}
| 24-09
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1921-11-27|S}}
| Tunel
| [[20. arondisman (Pariz)|20]]
|
|
|
|
|
|
|-
| {{Sortiraj|Pere Lachaise|[[Père Lachaise (Metro Pariz)|Père Lachaise]]}}
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|2}}
| 24-04
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1903-02-25|S}}
| Tunel
| [[11. arondisman (Pariz)|11]], [[20. arondisman (Pariz)|20]]
|
|
|
| Verbindungsgleis zur Linie&amp;nbsp;3
| [[Père Lachaise|Cimetière Père Lachaise]]
| [[Datoteka:Metro de Paris - Ligne 2 - Pere Lachaise 01.jpg|100px|Père Lachaise]]
|-
| {{Sortiraj|Pere Lachaise|[[Père Lachaise (Metro Pariz)|Père Lachaise]]}}
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|3}}
| 24-04
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1904-10-19|S}}
| Tunel
| [[11. arondisman (Pariz)|11]], [[20. arondisman (Pariz)|20]]
|
|
|
| Verbindungsgleis zur Linie&amp;nbsp;2
| [[Père Lachaise|Cimetière Père Lachaise]]
| [[Datoteka:Metro de Paris - Ligne 3 - Pere Lachaise 02.jpg|100px|Père Lachaise]]
|-
| [[Pereire (Metro Pariz)|Pereire]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|3}}
| 30-05
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1910-05-23|S}}
| Tunel
| [[17. arondisman (Pariz)|17]]
| align=&quot;center&quot; | ×
|
|
| Umstieg RER in [[Bahnhof Pereire – Levallois|Pereire – Levallois]]
|
| [[Datoteka:Metro de Paris - Ligne 3 - Pereire 01.jpg|100px|Pereire]]
|-
| [[Pernety (Metro Pariz)|Pernety]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|13}}
| 04-02
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1937-01-21|S}}
| Tunel
| [[14. arondisman (Pariz)|14]]
|
|
|
| bis 1976 Bedienung als Linie&amp;nbsp;14
|
| [[Datoteka:Paris-ad-pernety-2.jpg|100px|Pernety]]
|-
| [[Philippe Auguste (Metro Pariz)|Philippe Auguste]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|2}}
| 24-07
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1903-01-31|S}}
| Tunel
| [[11. arondisman (Pariz)|11]], [[20. arondisman (Pariz)|20]]
|
|
|
|
| [[Père Lachaise|Cimetière Père Lachaise]]
| [[Datoteka:Philippe Auguste station.jpg|100px|Philippe Auguste]]
|-
| [[Picpus (Metro Pariz)|Picpus]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|6}}
| 05-09
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1909-03-01|S}}
| Tunel
| [[12. arondisman (Pariz)|12]]
|
|
|
|
| [[Cimetière de Picpus]]
| [[Datoteka:Metro 6 Picpus quais.JPG|100px|Picpus]]
|-
| [[Pierre et Marie Curie (Metro Pariz)|Pierre et Marie Curie]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|7}}
| 26-04
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1946-05-01|S}}
| Tunel
| [[Ivry-sur-Seine]]
|
|
|
|
|
|
|-
| [[Pigalle (Metro Pariz)|Pigalle]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|2}}
| 31-06
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1902-10-07|S}}
| Tunel
| [[9. arondisman (Pariz)|9]], [[18. arondisman (Pariz)|18]]
|
|
|
| Verbindungsgleis zur Linie&amp;nbsp;4 und&amp;nbsp;5
| [[Pigalle (Paris)|Pigalle]]
| [[Datoteka:Pigalle-quai-L2.jpg|100px|Pigalle]]
|-
| [[Pigalle (Metro Pariz)|Pigalle]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|12}}
| 31-06
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1911-04-08|S}}
| Tunel
| [[9. arondisman (Pariz)|9]], [[18. arondisman (Pariz)|18]]
|
|
|
|
| [[Pigalle (Paris)|Pigalle]]
| [[Datoteka:Station-Pigalle.jpg|100px|Pigalle]]
|-
| {{Sortiraj|Place d Italie|[[Place d’Italie (Metro Pariz)|Place d’Italie]]}}
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|5}}
| 14-14
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1906-04-24|S}}
| Tunel
| [[13. arondisman (Pariz)|13]]
|
|
|
| Endstation Linie&amp;nbsp;5; Wendeschleife; Verbindungsgleis zur Linie&amp;nbsp;6 und&amp;nbsp;7; Anschluss Ateliers d’Italie
| [[Butte aux Cailles]]
| [[Datoteka:Ligne-5-Place-d'Italie-1.jpg|100px|Place d’Italie]]
|-
| {{Sortiraj|Place d Italie|[[Place d’Italie (Metro Pariz)|Place d’Italie]]}}
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|6}}
| 14-14
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1909-03-01|S}}
| Tunel
| [[13. arondisman (Pariz)|13]]
|
|
|
| Verbindungsgleis zur Linie&amp;nbsp;5 und&amp;nbsp;7; Anschluss Ateliers d’Italie
| [[Butte aux Cailles]]
| [[Datoteka:Metro 6 Place d Italie quais.JPG|100px|Place d’Italie]]
|-
| {{Sortiraj|Place d Italie|[[Place d’Italie (Metro Pariz)|Place d’Italie]]}}
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|7}}
| 14-14
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1930-02-15|S}}
| Tunel
| [[13. arondisman (Pariz)|13]]
|
|
|
| Wendeschleife; Verbindungsgleis zur Linie&amp;nbsp;5 und&amp;nbsp;6
| [[Butte aux Cailles]]
| [[Datoteka:Metro 7 Place d Italie quais.JPG|100px|Place d’Italie]]
|-
| [[Place de Clichy (Metro Pariz)|Place de Clichy]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|2}}
| 31-13
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1902-10-07|S}}
| Tunel
| [[8. arondisman (Pariz)|8]], [[9. arondisman (Pariz)|9]], [[17. arondisman (Pariz)|17]], [[18. arondisman (Pariz)|18]]
|
|
|
|
| [[Cimetière de Montmartre]]
| [[Datoteka:Metro de Paris - Ligne 2 - Place de Clichy 01.jpg|100px|Place de Clichy]]
|-
| [[Place de Clichy (Metro Pariz)|Place de Clichy]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|13}}
| 31-13
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1911-02-26|S}}
| Tunel
| [[8. arondisman (Pariz)|8]], [[9. arondisman (Pariz)|9]], [[17. arondisman (Pariz)|17]], [[18. arondisman (Pariz)|18]]
|
|
|
|
| [[Cimetière de Montmartre]]
| [[Datoteka:Metro de Paris - Ligne 13 - Place de Clichy 04.jpg|100px|Place de Clichy]]
|-
| [[Place des Fêtes (Metro Pariz)|Place des Fêtes]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|7bis}}
| 23-08
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1911-07-18|S}}
| Tunel
| [[19. arondisman (Pariz)|19]]
|
|
|
| Richtungsbahnsteig nach [[Pré Saint-Gervais (Metro Pariz)|Pré Saint-Gervais]] und [[Haxo (Metro Pariz)|Haxo]]
| [[Belleville (Paris)|Belleville]]
| [[Datoteka:Metro de Paris - Ligne 7bis - Place des Fetes 02.jpg|100px|Place des Fêtes]]
|-
| [[Place des Fêtes (Metro Pariz)|Place des Fêtes]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|11}}
| 23-08
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1935-04-28|S}}
| Tunel
| [[19. arondisman (Pariz)|19]]
|
|
|
|
| [[Belleville (Paris)|Belleville]]
| [[Datoteka:Metro de Paris - Ligne 11 - Place des Fetes 01.jpg|100px|Place des Fêtes]]
|-
| [[Place Monge (Metro Pariz)|Place Monge]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|7}}
| 12-05
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1930-02-15|S}}
| Tunel
| [[5. arondisman (Pariz)|5]]
|
|
|
| bis 1931 Bedienung durch Linie&amp;nbsp;10; Verbindungsgleis zur Linie&amp;nbsp;10
| [[Jardin des Plantes]], [[Arena von Lutetia]]
| [[Datoteka:Metro de Paris - Ligne 7 - Place Monge 04.jpg|100px|Place Monge]]
|-
| [[Plaisance (Metro Pariz)|Plaisance]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|13}}
| 04-03
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1937-01-21|S}}
| Tunel
| [[14. arondisman (Pariz)|14]]
|
|
|
| bis 1976 Bedienung als Linie&amp;nbsp;14
|
| [[Datoteka:Plaisance - quai 01.jpg|100px|Plaisance]]
|-
| [[Pointe du Lac (Metro Pariz)|Pointe du Lac]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|8}}
|
| align=&quot;right&quot; | {{Date|2011-10-08|S}}
| Plan
| [[Créteil]]
|
|
|
| Anschluss Ateliers de Créteil
| [[Stade Dominique-Duvauchelle]]
| [[Datoteka:Metro 8 - Station Pointe du Lac - 3.jpg|100px|Pointe du Lac]]
|-
| [[Poissonnière (Metro Pariz)|Poissonnière]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|7}}
| 21-10
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1910-11-05|S}}
| Tunel
| [[9. arondisman (Pariz)|9]], [[10. arondisman (Pariz)|10]]
|
|
|
|
|
| [[Datoteka:Station de Poissonniere Ligne 7 - Quais 27-02-06.jpg|100px|Poissonnière]]
|-
| [[Pont de Levallois – Bécon (Metro Pariz)|Pont de Levallois – Bécon]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|3}}
| 29-15
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1937-09-24|S}}
| Tunel
| [[Levallois-Perret]]
|
|
|
| Endstation Linie&amp;nbsp;3; Abstellgleise
|
| [[Datoteka:Paris Metro - Ligne 3 - Pont de Levallois - Becon 03.jpg|100px|Pont de Levallois – Bécon]]
|-
| [[Pont de Neuilly (Metro Pariz)|Pont de Neuilly]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|1}}
| 29-09
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1937-04-29|S}}
| Tunel
| [[Neuilly-sur-Seine]]
|
|
|
|
|
| [[Datoteka:Metro Paris - Ligne 1 - Pont de Neuilly (5).jpg|100px|Pont de Neuilly]]
|-
| {{Sortiraj|Pont de Sevres|[[Pont de Sèvres (Metro Pariz)|Pont de Sèvres]]}}
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|9}}
| 28-10
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1934-02-03|S}}
| Tunel
| [[Boulogne-Billancourt]]
|
|
|
| Abstellgleise; Anschluss Ateliers de Boulogne
|
| [[Datoteka:Paris metro - Pont de Sèvres - 3.JPG|100px|Pont de Sèvres]]
|-
| [[Pont Marie (Metro Pariz)|Pont Marie]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|7}}
| 12-09
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1926-04-16|S}}
| Tunel
| [[4. arondisman (Pariz)|4]]
|
|
|
|
|
| [[Datoteka:Pont Marie métro 03.jpg|100px|Pont Marie]]
|-
| [[Pont Neuf (Metro Pariz)|Pont Neuf]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|7}}
| 01-13
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1926-04-16|S}}
| Tunel
| [[1. arondisman (Pariz)|1]]
|
|
|
| Abstellgleise
| [[Pont Neuf]], [[Conciergerie]]
| [[Datoteka:Metro de Paris - Ligne 7 - Pont Neuf 02.jpg|100px|Pont Neuf]]
|-
| {{Sortiraj|Porte d Auteuil|[[Porte d’Auteuil (Metro Pariz)|Porte d’Auteuil]]}}
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|10}}
| 07-07
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1913-09-30|S}}
| Tunel
| [[16. arondisman (Pariz)|16]]
|
|
|
| bis 1937 Bedienung durch Linie&amp;nbsp;8; Richtungsbahnsteige nach Boulogne – Pont de Saint-Cloud; Abstellgleise
| [[Parc des Princes]], [[Stade Jean-Bouin (Paris)|Stade Jean-Bouin]], [[Jardin des Serres d’Auteuil]], [[Hippodrome d’Auteuil]], [[Bois de Boulogne]]
| [[Datoteka:Porte d'Auteuil métro 03.jpg|100px|Porte d’Auteuil]]
|-
| {{Sortiraj|Porte d Italie|[[Porte d’Italie (Metro Pariz)|Porte d’Italie]]}}
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|7}}
| 14-03
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1930-03-07|S}}
| Tunel
| [[13. arondisman (Pariz)|13]]
|
|
| align=&quot;center&quot; | ×
|
|
| [[Datoteka:Metro 7 Porte d Italie quais.JPG|100px|Porte d’Italie]]
|-
| [[Porte d’Ivry (Metro Pariz)|Porte d’Ivry]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|7}}
| 26-03
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1931-04-26|S}}
| Tunel
| [[13. arondisman (Pariz)|13]]
|
|
| align=&quot;center&quot; | ×
| Abstellgleise; Anschluss Ateliers de Choisy
|
| [[Datoteka:VBRITTO-metro-porte-divry-paris.jpg|100px|Porte d’Ivry]]
|-
| {{Sortiraj|Porte d Orleans|[[Porte d’Orléans (Metro Pariz)|Porte d’Orléans]]}}
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|4}}
| 15-02
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1909-10-30|S}}
| Tunel
| [[14. arondisman (Pariz)|14]]
|
|
| align=&quot;center&quot; | ×
| Endstation Linie&amp;nbsp;4; Wendeschleife
|
| [[Datoteka:Porte d'Orleans - Quais (2).JPG|100px|Porte d’Orléans]]
|-
| [[Porte Dauphine (Metro Pariz)|Porte Dauphine]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|2}}
| 17-02
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1900-12-13|S}}
| Tunel
| [[16. arondisman (Pariz)|16]]
|
|
|
| Endstation Linie&amp;nbsp;2; Wendeschleife
|
| [[Datoteka:Metro Paris - Ligne 2 - Porte Dauphine (3).jpg|100px|Porte Dauphine]]
|-
| [[Porte de Bagnolet (Metro Pariz)|Porte de Bagnolet]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|3}}
| 23-04
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1971-04-02|S}}
| Tunel
| [[20. arondisman (Pariz)|20]]
|
|
|
|
|
| [[Datoteka:Metro de Paris - Ligne 3 - Porte de Bagnolet 06.JPG|100px|Porte de Bagnolet]]
|-
| [[Porte de Champerret (Metro Pariz)|Porte de Champerret]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|3}}
| 29-12
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1911-02-15|S}}
| Tunel
| [[17. arondisman (Pariz)|17]]
|
|
|
| Wendeschleife
|
| [[Datoteka:Metro 3 Porte de Champerret.JPG|100px|Porte de Champerret]]
|-
| [[Porte de Charenton (Metro Pariz)|Porte de Charenton]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|8}}
| 13-03
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1931-05-05|S}}
| Tunel
| [[12. arondisman (Pariz)|12]]
|
|
|
| Abstellgleise
|
| [[Datoteka:Paris Metro Ligne 8 - Porte de Charenton.jpg|100px|Porte de Charenton]]
|-
| [[Porte de Choisy (Metro Pariz)|Porte de Choisy]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|7}}
| 14-02
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1930-03-07|S}}
| Tunel
| [[13. arondisman (Pariz)|13]]
|
|
| align=&quot;center&quot; | ×
| bis 1931 Bedienung durch Linie&amp;nbsp;10
|
| [[Datoteka:Metro 7 Porte de Choisy quais.JPG|100px|Porte de Choisy]]
|-
| [[Porte de Clichy (Metro Pariz)|Porte de Clichy]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|13}}
| 30-09
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1912-01-20|S}}
| Tunel
| [[17. arondisman (Pariz)|17]]
| align=&quot;center&quot; | ×
|
|
| Wendeschleife
|
| [[Datoteka:Metro de Paris - Ligne 13 - Porte de Clichy 02.jpg|100px|Porte de Clichy]]
|-
| [[Porte de Clignancourt (Metro Pariz)|Porte de Clignancourt]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|4}}
| 20-01
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1908-04-21|S}}
| Tunel
| [[18. arondisman (Pariz)|18]]
|
|
|
| Endstation Linie&amp;nbsp;4; Wendeschleife; Anschluss Ateliers de Saint-Ouen
| [[Friedhof Saint-Ouen bei Paris|Cimetière parisien de Saint-Ouen]], [[Marché aux puces de Paris]]
|
|-
| [[Porte de la Chapelle (Metro Pariz)|Porte de la Chapelle]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|12}}
| 20-06
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1916-08-23|S}}
| Tunel
| [[18. arondisman (Pariz)|18]]
|
|
|
| Endstation Linie&amp;nbsp;12; Abstellgleise
|
| [[Datoteka:PteChap-sortiefond.jpg|100px|Porte de la Chapelle]]
|-
| [[Porte de la Villette (Metro Pariz)|Porte de la Villette]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|7}}
| 03-04
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1910-11-05|S}}
| Tunel
| [[19. arondisman (Pariz)|19]]
|
|
|
| Wendeschleife; Anschluss Ateliers de la Villette
| [[Cité des sciences et de l’industrie]], [[Parc de la Villette]], [[La Géode]]
| [[Datoteka:Station-Villette-Est.jpg|100px|Porte de la Villette]]
|-
| [[Porte de Montreuil (Metro Pariz)|Porte de Montreuil]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|9}}
| 05-03
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1933-12-10|S}}
| Tunel
| [[20. arondisman (Pariz)|20]]
|
|
|
| Abstellgleise
|
| [[Datoteka:Metro de Paris - Ligne 9 - Porte de Montreuil.jpg|100px|Porte de Montreuil]]
|-
| [[Porte de Pantin (Metro Pariz)|Porte de Pantin]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|5}}
| 22-01
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1942-10-12|S}}
| Tunel
| [[19. arondisman (Pariz)|19]]
|
|
|
|
| [[Parc de la Villette]], [[Cité de la musique]], [[Zénith (Paris)|Zénith de Paris]], [[Conservatoire de Paris]]
| [[Datoteka:Métro Porte de Pantin.jpg|100px|Porte de Pantin]]
|-
| [[Porte de Saint-Cloud (Metro Pariz)|Porte de Saint-Cloud]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|9}}
| 07-03
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1923-09-29|S}}
| Tunel
| [[16. arondisman (Pariz)|16]]
|
|
|
| Abstellgleise; Anschluss Ateliers d’Auteuil
| [[Parc des Princes]]
| [[Datoteka:Station-Porte-de-Saint-Clou.jpg|100px|Porte de Saint-Cloud]]
|-
| [[Porte de Saint-Ouen (Metro Pariz)|Porte de Saint-Ouen]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|13}}
| 30-13
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1911-02-26|S}}
| Tunel
| [[17. arondisman (Pariz)|17]], [[18. arondisman (Pariz)|18]]
|
|
|
| Abstellgleise
|
| [[Datoteka:Porte de Saint-Ouen, Paris Métro - 20070915.jpg|100px|Porte de Saint-Ouen]]
|-
| [[Porte de Vanves (Metro Pariz)|Porte de Vanves]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|13}}
| 27-02
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1937-01-21|S}}
| Tunel
| [[14. arondisman (Pariz)|14]]
|
|
| align=&quot;center&quot; | ×
| bis 1976 Bedienung als Linie&amp;nbsp;14; Abstellgleise
|
| [[Datoteka:Paris Metro Porte de Vanves.jpg|100px|Porte de Vanves]]
|-
| [[Porte de Versailles (Metro Pariz)|Porte de Versailles]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|12}}
| 16-06
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1910-11-05|S}}
| Tunel
| [[15. arondisman (Pariz)|15]]
|
|
| align=&quot;center&quot; | ×
| 1930 nach Südosten verlegt; Abstellgleise; Anschluss Ateliers de Vaugirard
|
| [[Datoteka:Porte de Versailles L12 2.jpg|100px|Porte de Versailles]]
|-
| [[Porte de Vincennes (Metro Pariz)|Porte de Vincennes]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|1}}
| 05-07
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1900-07-19|S}}
| Tunel
| [[12. arondisman (Pariz)|12]], [[20. arondisman (Pariz)|20]]
|
|
|
| ehemalige Wendeschleife; ehemaliges Verbindungsgleis zur Linie&amp;nbsp;2
|
| [[Datoteka:Metro 1 Porte de Vincennes quai.JPG|100px|Porte de Vincennes]]
|-
| [[Porte des Lilas (Metro Pariz)|Porte des Lilas]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|3bis}}
| 23-02
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1921-11-27|S}}
| Tunel
| [[19. arondisman (Pariz)|19]], [[20. arondisman (Pariz)|20]]
|
|
|
| Endstation Linie&amp;nbsp;3bis; Wendeschleife; Verbindungsgleis zur Linie&amp;nbsp;7bis mit eigener Bahnsteiganlage
|
| [[Datoteka:Porte-Lilas-L3bis-quai-ramepartversGambetta.jpg|100px|Porte des Lilas]]
|-
| [[Porte des Lilas (Metro Pariz)|Porte des Lilas]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|11}}
| 23-02
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1935-04-28|S}}
| Tunel
| [[19. arondisman (Pariz)|19]], [[20. arondisman (Pariz)|20]]
|
|
|
|
|
| [[Datoteka:Porte-Lilas-11.jpg|100px|Porte des Lilas]]
|-
| [[Porte Dorée (Metro Pariz)|Porte Dorée]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|8}}
| 13-01
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1931-05-05|S}}
| Tunel
| [[12. arondisman (Pariz)|12]]
|
|
|
|
| [[Bois de Vincennes]]
| [[Datoteka:Paris-ad21.jpg|100px|Porte Dorée]]
|-
| [[Porte Maillot (Metro Pariz)|Porte Maillot]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|1}}
| 30-01
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1900-07-19|S}}
| Tunel
| [[16. arondisman (Pariz)|16]], [[17. arondisman (Pariz)|17]]
| align=&quot;center&quot; | ×
|
|
| Umstieg RER in [[Bahnhof Neuilly-Porte Maillot|Neuilly-Porte Maillot]]; Abstellgleise und Wendeschleife
| [[Palais de congrès de Paris]]
| [[Datoteka:Portemaillot.JPG|100px|Porte Maillot]]
|- class=&quot;hintergrundfarbe7&quot;
| [[Porte Molitor (Metro Pariz)|Porte Molitor]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|9}}
|
|
| Tunel
| [[16. arondisman (Pariz)|16]]
|
|
|
| ursprünglich zur Anbindung von Parc des Princes vorgesehen
| [[Parc des Princes]]
| [[Datoteka:Porte Molitor2.jpg|100px|Porte Molitor]]
|-
| [[Pré Saint-Gervais (Metro Pariz)|Pré Saint-Gervais]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|7bis}}
| 23-11
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1911-01-18|S}}
| Tunel
| [[19. arondisman (Pariz)|19]]
|
|
|
| Endstation Linie&amp;nbsp;7bis; Verbindungsgleis zur Linie&amp;nbsp;3bis ([[voie navette]])
|
| [[Datoteka:Metro de Paris - Ligne 7bis - Pre-Saint-Gervais 01.jpg|100px|Pré Saint-Gervais]]
|-
| [[Pyramides (Metro Pariz)|Pyramides]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|7}}
| 11-03
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1916-07-01|S}}
| Tunel
| [[1. arondisman (Pariz)|1]]
|
|
|
|
|
| [[Datoteka:Metro de Paris - Ligne 7 - Pyramides 01.jpg|100px|Pyramides]]
|-
| [[Pyramides (Metro Pariz)|Pyramides]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|14}}
| 11-03
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1998-10-15|S}}
| Tunel
| [[1. arondisman (Pariz)|1]]
|
|
|
|
|
| [[Datoteka:Ligne-14-Pyramides1.jpg|100px|Pyramides]]
|-
| [[Pyrénées (Metro Pariz)|Pyrénées]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|11}}
| 24-14
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1935-04-28|S}}
| Tunel
| [[19. arondisman (Pariz)|19]], [[20. arondisman (Pariz)|20]]
|
|
|
|
| [[Parc de Belleville]], [[Parc des Buttes-Chaumont]]
| [[Datoteka:Metro de Paris - Ligne 11 - Pyrenees 01.jpg|100px|Pyrénées]]
|-
| [[Quai de la Gare (Metro Pariz)|Quai de la Gare]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|6}}
| 09-01
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1909-03-01|S}}
| Vijadukt
| [[13. arondisman (Pariz)|13]]
|
|
|
|
| [[Palais Omnisports de Paris-Bercy]]
| [[Datoteka:Ligne-6-Quai-de-la-Gare-2.jpg|100px|Quai de la Gare]]
|-
| [[Quai de la Rapée (Metro Pariz)|Quai de la Rapée]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|5}}
| 09-10
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1906-07-13|S}}
| Einschnitt
| [[12. arondisman (Pariz)|12]]
|
|
|
| Verbindungsgleis zur Linie&amp;nbsp;1
|
| [[Datoteka:Metro Rapee.JPG|100px|Quai de la Rapée]]
|-
| [[Quatre-Septembre (Metro Pariz)|Quatre-Septembre]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|3}}
| 06-04
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1904-11-03|S}}
| Tunel
| [[2. arondisman (Pariz)|2]]
|
|
|
|
| [[Bibliothèque nationale de France]]
| [[Datoteka:Metro de Paris - Ligne 3 - Quatre-Septembre 01.jpg|100px|Quatre-Septembre]]
|-
|  [[Rambuteau (Metro Pariz)|Rambuteau]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|11}}
| 08-01
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1935-04-28|S}}
| Tunel
| [[3. arondisman (Pariz)|3]], [[4. arondisman (Pariz)|4]]
|
|
|
|
| [[Centre Georges Pompidou]], [[Strawinski-Brunnen]]
| [[Datoteka:Rambuteau métro 01.jpg|100px|Rambuteau]]
|-
| [[Ranelagh (Metro Pariz)|Ranelagh]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|9}}
| 17-09
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1922-11-08|S}}
| Tunel
| [[16. arondisman (Pariz)|16]]
|
|
|
|
|
|
|-
| [[Raspail (Metro Pariz)|Raspail]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|6}}
| 15-10
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1906-04-24|S}}
| Tunel
| [[14. arondisman (Pariz)|14]]
|
|
|
| bis 1942 Bedienung durch Linie&amp;nbsp;5
| [[Fondation Cartier]], [[Cimetière Montparnasse]]
| [[Datoteka:Metro Raspail Ligne 6.jpg|100px|Raspail]]
|-
| [[Raspail (Metro Pariz)|Raspail]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|4}}
| 15-10
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1909-10-30|S}}
| Tunel
| [[14. arondisman (Pariz)|14]]
|
|
|
|
| [[Fondation Cartier]], [[Cimetière Montparnasse]]
| [[Datoteka:Raspail métro L4-PdC 01.jpg|100px|Raspail]]
|-
| {{Sortiraj|Reaumur|[[Réaumur – Sébastopol (Metro Pariz)|Réaumur – Sébastopol]]}}
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|3}}
| 11-14
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1904-10-19|S}}
| Tunel
| [[2. arondisman (Pariz)|2]], [[3. arondisman (Pariz)|3]]
|
|
|
| 1904–1907: ''Rue Saint-Denis''
| [[Musée des Arts et Métiers]]
| [[Datoteka:Metro - Paris - Ligne 3 - station Reaumur - Sebastopol.jpg|100px|Réaumur – Sébastopol]]
|-
| {{Sortiraj|Reaumur|[[Réaumur – Sébastopol (Metro Pariz)|Réaumur – Sébastopol]]}}
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|4}}
| 11-14
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1908-04-21|S}}
| Tunel
| [[2. arondisman (Pariz)|2]], [[3. arondisman (Pariz)|3]]
|
|
|
|
| [[Musée des Arts et Métiers]]
|
|-
| [[Rennes (Metro Pariz)|Rennes]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|12}}
| 02-11
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1910-11-05|S}}
| Tunel
| [[6. arondisman (Pariz)|6]]
|
|
|
| vom 2.&amp;nbsp;September 1939 bis 20.&amp;nbsp;Mai 1968 geschlossen
|
| [[Datoteka:Metro Paris - Ligne 12 - Station Rennes.jpg|100px|Rennes]]
|-
| {{Sortiraj|Republique|[[République (Metro Pariz)|République]]}}
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|3}}
| 08-07
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1904-10-19|S}}
| Tunel
| [[3. arondisman (Pariz)|3]], [[10. arondisman (Pariz)|10]], [[11. arondisman (Pariz)|11]]
|
|
|
| Verbindungsgleis zur Linie&amp;nbsp;5
| [[Place de la République (Paris)|Place de la République]]
| [[Datoteka:Metro de Paris - Ligne 3 - Republique 01.jpg|100px|République]]
|-
| {{Sortiraj|Republique|[[République (Metro Pariz)|République]]}}
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|5}}
| 08-07
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1907-11-15|S}}
| Tunel
| [[3. arondisman (Pariz)|3]], [[10. arondisman (Pariz)|10]], [[11. arondisman (Pariz)|11]]
|
|
|
| Verbindungsgleis zur Linie&amp;nbsp;3 und&amp;nbsp;8
| [[Place de la République (Paris)|Place de la République]]
| [[Datoteka:Metro Paris - Ligne 5 - station Republique 03.jpg|100px|République]]
|-
| {{Sortiraj|Republique|[[République (Metro Pariz)|République]]}}
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|8}}
| 08-07
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1931-05-05|S}}
| Tunel
| [[3. arondisman (Pariz)|3]], [[10. arondisman (Pariz)|10]], [[11. arondisman (Pariz)|11]]
|
|
|
| Doppelstockbahnhof mit Linie&amp;nbsp;9; Verbindungsgleis zur Linie&amp;nbsp;5 und&amp;nbsp;9; Abstellgleise
| [[Place de la République (Paris)|Place de la République]]
| [[Datoteka:Metro de Paris - Ligne 8 - Republique 01.jpg|100px|République]]
|-
| {{Sortiraj|Republique|[[République (Metro Pariz)|République]]}}
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|9}}
| 08-07
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1933-12-10|S}}
| Tunel
| [[3. arondisman (Pariz)|3]], [[10. arondisman (Pariz)|10]], [[11. arondisman (Pariz)|11]]
|
|
|
| Doppelstockbahnhof mit Linie&amp;nbsp;8; Verbindungsgleis zur Linie&amp;nbsp;8
| [[Place de la République (Paris)|Place de la République]]
| [[Datoteka:Ligne9@République.jpg|100px|République]]
|-
| {{Sortiraj|Republique|[[République (Metro Pariz)|République]]}}
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|11}}
| 08-07
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1935-04-28|S}}
| Tunel
| [[3. arondisman (Pariz)|3]], [[10. arondisman (Pariz)|10]], [[11. arondisman (Pariz)|11]]
|
|
|
|
| [[Place de la République (Paris)|Place de la République]]
| [[Datoteka:Metro Paris - Ligne 11 - station Republique.jpg|100px|République]]
|-
| [[Reuilly – Diderot (Metro Pariz)|Reuilly – Diderot]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|1}}
| 12-02
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1900-08-20|S}}
| Tunel
| [[12. arondisman (Pariz)|12]]
|
|
|
|
|
| [[Datoteka:Metro Paris - Ligne 1 - Reuilly Diderot (5).jpg|100px|Reuilly – Diderot]]
|-
| [[Reuilly – Diderot (Metro Pariz)|Reuilly – Diderot]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|8}}
| 12-02
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1931-05-05|S}}
| Tunel
| [[12. arondisman (Pariz)|12]]
|
|
|
|
|
|
|-
| [[Richard-Lenoir (Metro Pariz)|Richard-Lenoir]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|5}}
| 08-14
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1906-12-17|S}}
| Tunel
| [[11. arondisman (Pariz)|11]]
|
|
|
|
|
|
|-
| [[Richelieu – Drouot (Metro Pariz)|Richelieu – Drouot]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|8}}
| 11-07
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1928-06-30|S}}
| Tunel
| [[2. arondisman (Pariz)|2]], [[9. arondisman (Pariz)|9]]
|
|
|
|
|
| [[Datoteka:Metro Paris - Ligne 8 - Richelieu - Drouot 02.jpg|100px|Richelieu – Drouot]]
|-
| [[Richelieu – Drouot (Metro Pariz)|Richelieu – Drouot]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|9}}
| 11-07
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1928-06-30|S}}
| Tunel
| [[2. arondisman (Pariz)|2]], [[9. arondisman (Pariz)|9]]
|
|
|
|
|
| [[Datoteka:Metro de Paris - Ligne 9 - Richelieu - Drouot 01.jpg|100px|Richelieu – Drouot]]
|-
| [[Riquet (Metro Pariz)|Riquet]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|7}}
| 22-08
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1910-11-05|S}}
| Tunel
| [[19. arondisman (Pariz)|19]]
|
|
|
|
| [[Canal de l’Ourcq]]
| [[Datoteka:Metro de Paris - Ligne 7 - Riquet 06.jpg|100px|Riquet]]
|-
| [[Robespierre (Metro Pariz)|Robespierre]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|9}}
| 05-02
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1937-10-14|S}}
| Tunel
| [[Montreuil (Seine-Saint-Denis)|Montreuil]]
|
|
|
|
|
|
|-
| [[Rome (Metro Pariz)|Rome]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|2}}
| 31-12
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1902-11-06|S}}
| Tunel
| [[8. arondisman (Pariz)|8]], [[17. arondisman (Pariz)|17]]
|
|
|
|
|
| [[Datoteka:Metro de Paris - Ligne 2 - Rome 04.jpg|100px|Rome]]
|-
| [[Rue de la Pompe (Metro Pariz)|Rue de la Pompe]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|9}}
| 07-13
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1922-11-08|S}}
| Tunel
| [[16. arondisman (Pariz)|16]]
|
|
|
|
|
|
|-
| [[Rue des Boulets (Metro Pariz)|Rue des Boulets]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|9}}
| 05-06
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1933-12-10|S}}
| Tunel
| [[11. arondisman (Pariz)|11]]
|
|
|
|
|
| [[Datoteka:Rue des Boulets métro 03.jpg|100px|Rue des Boulets]]
|-
| [[Rue du Bac (Metro Pariz)|Rue du Bac]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|12}}
| 02-10
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1910-11-05|S}}
| Tunel
| [[7. arondisman (Pariz)|7]]
|
|
|
|
| [[Hôtel Matignon]], [[Maison de verre]]
| [[Datoteka:Rue du Bac 03.jpg|100px|Rue du Bax]]
|-
| [[Rue Saint-Maur (Metro Pariz)|Rue Saint-Maur]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|3}}
| 24-06
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1904-10-19|S}}
| Tunel
| [[11. arondisman (Pariz)|11]]
|
|
|
|
| [[ESCP Europe]]
| [[Datoteka:Metro de Paris - Ligne 3 - Rue Saint-Maur 01.jpg|100px|Rue Saint-Maur]]
|-
|  [[Saint-Ambroise (Metro Pariz)|Saint-Ambroise]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|9}}
| 08-15
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1933-12-10|S}}
| Tunel
| [[11. arondisman (Pariz)|11]]
|
|
|
|
|
| [[Datoteka:Saint-Ambroise métro de Paris.jpg|100px|Saint-Ambroise]]
|-
| [[Saint-Augustin (Metro Pariz)|Saint-Augustin]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|9}}
| 06-10
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1923-05-27|S}}
| Tunel
| [[8. arondisman (Pariz)|8]]
|
|
|
| Umstieg Linie&amp;nbsp;3, 12, 13 und 14 in [[Saint-Lazare (Metro Pariz)|Saint-Lazare]]
| [[St-Augustin]]
| [[Datoteka:Paris metro st augustin.jpg|100px|Saint-Augustin]]
|-
| [[Saint-Denis – Porte de Paris (Metro Pariz)|Saint-Denis – Porte de Paris]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|13}}
| 19-14
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1976-05-26|S}}
| Tunel
| [[Saint-Denis (Seine-Saint-Denis)|Saint-Denis]]
|
|
|
|
| [[Stade de France]]
| [[Datoteka:PortedeParisaffichesnoires.jpg|100px|Saint-Denis – Porte de Paris]]
|-
| [[Saint-Denis – Université (Metro Pariz)|Saint-Denis – Université]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|13}}
| 10-11
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1998-05-25|S}}
| Tunel
| [[Saint-Denis (Seine-Saint-Denis)|Saint-Denis]]
|
|
|
| Endstation Linie&amp;nbsp;13; Abstellgleise
|
| [[Datoteka:MetroSDUquais.jpg|100px|Saint-Denis – Université]]
|-
| [[Saint-Fargeau (Metro Pariz)|Saint-Fargeau]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|3bis}}
| 24-08
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1921-11-27|S}}
| Tunel
| [[20. arondisman (Pariz)|20]]
|
|
|
|
|
| [[Datoteka:Metro de Paris - Ligne 3 bis - Saint-Fargeau 01.jpg|100px|Saint-Fargeau]]
|-
| [[Saint-François-Xavier (Metro Pariz)|Saint-François-Xavier]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|13}}
| 02-06
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1923-12-30|S}}
| Tunel
| [[7. arondisman (Pariz)|7]]
|
|
|
| bis 1937 Bedienung durch Linie&amp;nbsp;10; bis 1976 Bedienung als Linie&amp;nbsp;14
|
| [[Datoteka:Saint-François-Xavier metro quai 01.jpg|100px|Saint-François-Xavier]]
|-
| [[Saint-Germain-des-Prés (Metro Pariz)|Saint-Germain-des-Prés]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|4}}
| 02-15
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1910-01-09|S}}
| Tunel
| [[6. arondisman (Pariz)|6]]
|
|
|
| Abstellgleise
| [[Quartier Saint-Germain-des-Prés]], [[Abtei Saint-Germain-des-Prés|Abbaye Saint-Germain-des-Prés]], [[Café de Flore]], [[Les Deux Magots]]
| [[Datoteka:Metro Paris - Ligne 4 - station Saint-Germain-des-Pres 01.jpg|100px|Saint-Germain-des-Prés]]
|-
| [[Saint-Georges (Metro Pariz)|Saint-Georges]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|12}}
| 31-10
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1911-04-08|S}}
| Tunel
| [[9. arondisman (Pariz)|9]]
|
|
|
|
|
| [[Datoteka:Saint-Georges - Paris Métro - platform.jpg|100px|Saint-Georges]]
|-
| [[Saint-Jacques (Metro Pariz)|Saint-Jacques]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|6}}
| 15-09
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1906-04-24|S}}
| Einschnitt
| [[14. arondisman (Pariz)|14]]
|
|
|
| bis 1942 Bedienung durch Linie&amp;nbsp;5
| [[La Santé]]
| [[Datoteka:Metro Paris Ligne 6, station Saint-Jacques.jpg|100px|Saint-Jacques]]
|-
| [[Saint-Lazare (Metro Pariz)|Saint-Lazare]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|3}}
| 06-09
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1904-10-19|S}}
| Tunel
| [[8. arondisman (Pariz)|8]], [[9. arondisman (Pariz)|9]]
| align=&quot;center&quot; | ×
| align=&quot;center&quot; | ×
|
| Umstieg RER in [[Bahnhof Haussmann – Saint-Lazare|Haussmann – Saint-Lazare]]; Umstieg Transilien am [[Gare Saint-Lazare (Paris)|Gare Saint-Lazare]]; Umstieg Linie&amp;nbsp;9 in [[Saint-Augustin (Metro Pariz)|Saint-Augustin]]
|
| [[Datoteka:Metro - Paris - Ligne 3 - station Saint-Lazare 01.jpg|100px|Saint-Lazare]]
|-
| [[Saint-Lazare (Metro Pariz)|Saint-Lazare]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|12}}
| 06-09
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1910-11-05|S}}
| Tunel
| [[8. arondisman (Pariz)|8]], [[9. arondisman (Pariz)|9]]
| align=&quot;center&quot; | ×
| align=&quot;center&quot; | ×
|
| Umstieg RER in [[Bahnhof Haussmann – Saint-Lazare|Haussmann – Saint-Lazare]]; Umstieg Transilien am [[Gare Saint-Lazare (Paris)|Gare Saint-Lazare]]; Umstieg Linie&amp;nbsp;9 in [[Saint-Augustin (Metro Pariz)|Saint-Augustin]]
|
| [[Datoteka:Metro de Paris - Ligne 12 - Saint-Lazare 01.jpg|100px|Saint-Lazare]]
|-
| [[Saint-Lazare (Metro Pariz)|Saint-Lazare]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|13}}
| 06-09
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1911-02-26|S}}
| Tunel
| [[8. arondisman (Pariz)|8]], [[9. arondisman (Pariz)|9]]
| align=&quot;center&quot; | ×
| align=&quot;center&quot; | ×
|
| Umstieg RER in [[Bahnhof Haussmann – Saint-Lazare|Haussmann – Saint-Lazare]]; Umstieg Transilien am [[Gare Saint-Lazare (Paris)|Gare Saint-Lazare]]; Umstieg Linie&amp;nbsp;9 in [[Saint-Augustin (Metro Pariz)|Saint-Augustin]]
|
| [[Datoteka:Metro Paris - Ligne 13 - station Saint-Lazare 02.jpg|100px|Saint-Lazare]]
|-
| [[Saint-Lazare (Metro Pariz)|Saint-Lazare]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|14}}
| 06-09
| align=&quot;right&quot; | {{Date|2003-12-16|S}}
| Tunel
| [[8. arondisman (Pariz)|8]], [[9. arondisman (Pariz)|9]]
| align=&quot;center&quot; | ×
| align=&quot;center&quot; | ×
|
| Endstation Linie&amp;nbsp;14; Umstieg RER in [[Bahnhof Haussmann – Saint-Lazare|Haussmann – Saint-Lazare]]; Umstieg Transilien am [[Gare Saint-Lazare (Paris)|Gare Saint-Lazare]]; Umstieg Linie&amp;nbsp;9 in [[Saint-Augustin (Metro Pariz)|Saint-Augustin]]
|
| [[Datoteka:Paris Metro St Lazare.jpg|100px|Saint-Lazare]]
|-
| [[Saint-Mandé (Metro Pariz)|Saint-Mandé]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|1}}
| 25-08
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1934-03-24|S}}
| Tunel
| [[Saint-Mandé]]
|
|
|
|
| [[Institut géographique national]], [[Bois de Vincennes]]
|
|-
| [[Saint-Marcel (Metro Pariz)|Saint-Marcel]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|5}}
| 09-04
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1906-06-02|S}}
| Tunel
| [[13. arondisman (Pariz)|13]]
|
|
|
|
|
| [[Datoteka:Metro 5 Saint-Marcel.jpg|100px|Saint-Marcel]]
|- class=&quot;hintergrundfarbe7&quot;
| [[Saint-Martin (Metro Pariz)|Saint-Martin]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|8}}
|
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1931-05-05|S}}
| Tunel
| [[3. arondisman (Pariz)|3]], [[10. arondisman (Pariz)|10]]
|
|
|
| am 2.&amp;nbsp;September 1939 geschlossen; Doppelstockbahnhof mit Linie&amp;nbsp;9
|
| [[Datoteka:Subway-Saint-Martin-05.jpg|100px|Saint-Martin]]
|- class=&quot;hintergrundfarbe7&quot;
| [[Saint-Martin (Metro Pariz)|Saint-Martin]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|9}}
|
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1933-12-10|S}}
| Tunel
| [[3. arondisman (Pariz)|3]], [[10. arondisman (Pariz)|10]]
|
|
|
| am 2.&amp;nbsp;September 1939 geschlossen; Doppelstockbahnhof mit Linie&amp;nbsp;8
|
| [[Datoteka:Saint-Martin1.jpg|100px|Saint-Martin]]
|-
| [[Saint-Michel (Metro Pariz)|Saint-Michel]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|4}}
| 01-01
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1910-09-09|S}}
| Tunel
| [[5. arondisman (Pariz)|5]], [[6. arondisman (Pariz)|6]]
| align=&quot;center&quot; | ×
|
|
| Umstieg RER in [[Bahnhof Saint-Michel – Notre-Dame|Saint-Michel – Notre-Dame]]
| [[Quartier Latin]], [[Fontaine Saint-Michel]]
| [[Datoteka:Paris metro St Michel mg 4518.jpg|100px|Saint-Michel]]
|-
| [[Saint-Paul (Metro Pariz)|Saint-Paul]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|1}}
| 12-10
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1900-08-06|S}}
| Tunel
| [[4. arondisman (Pariz)|4]]
|
|
|
|
| [[Pletzl]]
| [[Datoteka:Saint-Paul LM métro 01.jpg|100px|Saint-Paul]]
|-
| [[Saint-Philippe du Roule (Metro Pariz)|Saint-Philippe du Roule]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|9}}
| 18-05
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1923-05-27|S}}
| Tunel
| [[8. arondisman (Pariz)|8]]
|
|
|
|
|
| [[Datoteka:Metro 9 Saint-Philippe du Roule.JPG|100px|Saint-Philippe du Roule]]
|-
| [[Saint-Placide (Metro Pariz)|Saint-Placide]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|4}}
| 04-12
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1910-01-09|S}}
| Tunel
| [[6. arondisman (Pariz)|6]]
|
|
|
|
|
| [[Datoteka:Saint-Placide station.jpg|100px|Saint-Placide]]
|-
| {{Sortiraj|Saint-Sebastien|[[Saint-Sébastien – Froissart (Metro Pariz)|Saint-Sébastien – Froissart]]}}
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|8}}
| 08-13
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1931-05-05|S}}
| Tunel
| [[3. arondisman (Pariz)|3]], [[11. arondisman (Pariz)|11]]
|
|
|
|
|
| [[Datoteka:Saint Sebastien Froissart Metro Station.jpg|100px|Saint-Sébastien – Froissart]]
|-
| [[Saint-Sulpice (Metro Pariz)|Saint-Sulpice]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|4}}
| 02-12
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1910-01-09|S}}
| Tunel
| [[6. arondisman (Pariz)|6]]
|
|
|
|
| [[Saint-Germain-des-Prés]], [[Palais du Luxembourg]], [[St-Sulpice|Saint-Sulpice]]
| 
|-
| {{Sortiraj|Segur|[[Ségur (Metro Pariz)|Ségur]]}}
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|10}}
| 02-04
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1937-07-29|S}}
| Tunel
| [[7. arondisman (Pariz)|7]], [[15. arondisman (Pariz)|15]]
|
|
|
|
|
| [[Datoteka:Ségur metro 03.jpg|100px|Ségur]]
|-
| [[Sentier (Metro Pariz)|Sentier]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|3}}
| 11-13
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1904-11-20|S}}
| Tunel
| [[2. arondisman (Pariz)|2]]
|
|
|
|
|
| [[Datoteka:Metro de Paris - Ligne 3 - Sentier 01.jpg|100px|Sentier]]
|-
| [[Sèvres – Babylone (Metro Pariz)|Sèvres – Babylone]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|12}}
| 02-09
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1910-11-05|S}}
| Tunel
| [[6. arondisman (Pariz)|6]], [[7. arondisman (Pariz)|7]]
|
|
|
|
| [[Le Bon Marché]]
| [[Datoteka:Metro de Paris - Ligne 12 - Sevres - Babylone 01.jpg|100px|Sévres – Babylone]]
|-
| [[Sèvres – Babylone (Metro Pariz)|Sèvres – Babylone]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|10}}
| 02-09
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1923-12-30|S}}
| Tunel
| [[6. arondisman (Pariz)|6]], [[7. arondisman (Pariz)|7]]
|
|
|
|
| [[Le Bon Marché]]
| [[Datoteka:Metro de Paris - Ligne 10 - Sevres - Babylone 02.jpg|100px|Sévres – Babylone]]
|-
| {{Sortiraj|Sevres – Lecourbe|[[Sèvres – Lecourbe (Metro Pariz)|Sèvres – Lecourbe]]}}
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|6}}
| 02-03
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1906-04-24|S}}
| Vijadukt
| [[15. arondisman (Pariz)|15]]
|
|
|
| bis 1942 Bedienung durch Linie&amp;nbsp;5
|
| [[Datoteka:Sèvres-Lecourbe2.jpg|100px|Sèvres – Lecourbe]]
|-
| [[Simplon (Metro Pariz)|Simplon]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|4}}
| 20-10
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1908-05-14|S}}
| Tunel
| [[18. arondisman (Pariz)|18]]
|
|
|
|
|
| 
|-
| [[Solférino (Metro Pariz)|Solférino]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|12}}
| 10-14
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1910-11-05|S}}
| Tunel
| [[7. arondisman (Pariz)|7]]
|
|
|
|
| [[Musée d’Orsay]]
| [[Datoteka:Metro de Paris - Ligne 12 - Solferino 02.jpg|100px|Solférino]]
|-
| [[Stalingrad (Metro Pariz)|Stalingrad]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|2}}
| 22-11
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1903-01-31|S}}
| Vijadukt
| [[10. arondisman (Pariz)|10]], [[19. arondisman (Pariz)|19]]
|
|
|
| 1903–1942: ''Aubervilliers''&lt;br /&gt;1942–1946: ''Aubervilliers – Boulevard de la Villette''
| [[Canal Saint-Martin]]
| [[Datoteka:Station-Stalingrad.jpg|100px|Stalingrad]]
|-
| [[Stalingrad (Metro Pariz)|Stalingrad]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|7}}
| 22-11
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1910-11-05|S}}
| Tunel
| [[10. arondisman (Pariz)|10]], [[19. arondisman (Pariz)|19]]
|
|
|
| 1910–1942: ''Boulevard de la Villette''&lt;br /&gt;1942–1946: ''Aubervilliers – Boulevard de la Villette''
| [[Canal Saint-Martin]]
| [[Datoteka:Stalingrad-7-quairameN.jpg|100px|Stalingrad]]
|-
| [[Stalingrad (Metro Pariz)|Stalingrad]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|5}}
| 22-11
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1942-10-12|S}}
| Tunel
| [[10. arondisman (Pariz)|10]], [[19. arondisman (Pariz)|19]]
|
|
|
| 1942–1946: ''Aubervilliers – Boulevard de la Villette''
| [[Canal Saint-Martin]]
| [[Datoteka:Metro de Paris - Ligne 5 - Stalingrad 01.jpg|100px|Stalingrad]]
|-
| [[Strasbourg – Saint-Denis (Metro Pariz)|Strasbourg – Saint-Denis]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|4}}
| 11-10
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1908-05-05|S}}
| Tunel
| [[2. arondisman (Pariz)|2]], [[3. arondisman (Pariz)|3]], [[10. arondisman (Pariz)|10]]
|
|
|
|
| [[Porte Saint-Denis]], [[Porte Saint-Martin (Paris)|Porte Saint-Martin]]
| [[Datoteka:Strasbourg st denis.jpeg|100px|Strasbourg – Saint-Denis]]
|-
| [[Strasbourg – Saint-Denis (Metro Pariz)|Strasbourg – Saint-Denis]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|8}}
| 11-10
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1931-05-05|S}}
| Tunel
| [[2. arondisman (Pariz)|2]], [[3. arondisman (Pariz)|3]], [[10. arondisman (Pariz)|10]]
|
|
|
| Doppelstockbahnhof mit Linie&amp;nbsp;9
| [[Porte Saint-Denis]], [[Porte Saint-Martin]]
|
|-
| [[Strasbourg – Saint-Denis (Metro Pariz)|Strasbourg – Saint-Denis]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|9}}
| 11-10
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1933-12-10|S}}
| Tunel
| [[2. arondisman (Pariz)|2]], [[3. arondisman (Pariz)|3]], [[10. arondisman (Pariz)|10]]
|
|
|
| Doppelstockbahnhof mit Linie&amp;nbsp;8
| [[Porte Saint-Denis]], [[Porte Saint-Martin]]
| [[Datoteka:Metro de Paris - Ligne 9 - Strasbourg - Saint-Denis 01.jpg|100px|Strasbourg – Saint-Denis]]
|-
| [[Sully – Morland (Metro Pariz)|Sully – Morland]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|7}}
| 12-08
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1930-06-03|S}}
| Tunel
| [[4. arondisman (Pariz)|4]]
|
|
|
|
|
| [[Datoteka:AX 7 Sully-Morland MF 88 20080713.jpg|100px|Sully – Morland]]
|-
| {{Sortiraj|Telegraphe|[[Télégraphe (Metro Pariz)|Télégraphe]]}}
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|11}}
| 23-15
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1935-04-28|S}}
| Tunel
| [[19. arondisman (Pariz)|19]], [[20. arondisman (Pariz)|20]]
|
|
|
|
|
| [[Datoteka:Télégraphe métro 03.jpg|100px|Télégraphe]]
|-
| [[Temple (Metro Pariz)|Temple]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|3}}
| 08-06
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1904-10-19|S}}
| Tunel
| [[3. arondisman (Pariz)|3]]
|
|
|
|
| [[Temple (Paris)|Temple]]
|
|-
| [[Ternes (Metro Pariz)|Ternes]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|2}}
| 18-14
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1902-10-07|S}}
| Tunel
| [[8. arondisman (Pariz)|8]], [[17. arondisman (Pariz)|17]]
|
|
|
|
| [[Salle Pleyel]]
| [[Datoteka:Ternes - Travaux.JPG|100px|Ternes]]
|-
| [[Tolbiac (Metro Pariz)|Tolbiac]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|7}}
| 14-10
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1930-03-07|S}}
| Tunel
| [[13. arondisman (Pariz)|13]]
|
|
|
| bis 1931 Bedienung durch Linie&amp;nbsp;10
|
| [[Datoteka:Metro 7 Tolbiac quais.JPG|100px|Tolbiac]]
|-
| [[Trinité – d’Estienne d’Orves (Metro Pariz)|Trinité – d’Estienne d’Orves]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|12}}
| 31-08
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1910-11-05|S}}
| Tunel
| [[9. arondisman (Pariz)|9]]
|
|
|
| Abstellgleise
| [[La Trinité (Paris)|La Trinité]], [[Théâtre de Paris]]
| [[Datoteka:Metro paris trinite d'estienne d'orves.jpg|100px|Trinité – d’Estienne d’Orves]]
|-
| [[Trocadéro (Metro Pariz)|Trocadéro]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|6}}
| 17-15
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1900-10-02|S}}
| Tunel
| [[16. arondisman (Pariz)|16]]
|
|
|
| bis 1942 Bedienung durch Linie&amp;nbsp;5; Verbindungsgleis zur Linie&amp;nbsp;9
| [[Palais de Chaillot]], [[Musée de l’Homme]], [[Jardins du Trocadéro]], [[Cimetière de Passy]]
| [[Datoteka:Linea 6 Troc.JPG|100px|Trocadéro]]
|-
| [[Trocadéro (Metro Pariz)|Trocadéro]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|9}}
| 17-15
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1922-11-08|S}}
| Tunel
| [[16. arondisman (Pariz)|16]]
|
|
|
| Verbindungsgleis zur Linie&amp;nbsp;6
| [[Palais de Chaillot]], [[Musée de l’Homme]], [[Jardins du Trocadéro]], [[Cimetière de Passy]]
| [[Datoteka:Metro Paris - Ligne 9 - station Trocadero 01.jpg|100px|Trocadéro]]
|-
| [[Tuileries (Metro Pariz)|Tuileries]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|1}}
| 11-01
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1900-07-19|S}}
| Tunel
| [[1. arondisman (Pariz)|1]]
|
|
|
|
| [[Jardin des Tuileries]], [[Arc de Triomphe du Carrousel]], [[Place Vendôme]]
| [[Datoteka:Metro tuileries2.jpg|100px|Tuileries]]
|-
| [[Vaneau (Metro Pariz)|Vaneau]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|10}}
| 02-08
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1923-12-30|S}}
| Tunel
| [[6. arondisman (Pariz)|6]], [[7. arondisman (Pariz)|7]]
|
|
|
|
|
| [[Datoteka:Vaneau metro quai 01.jpg|100px|Vaneau]]
|-
| [[Varenne (Metro Pariz)|Varenne]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|13}}
| 10-12
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1923-12-30|S}}
| Tunel
| [[7. arondisman (Pariz)|7]]
|
|
|
| bis 1937 Bedienung durch Linie&amp;nbsp;10; bis 1976 Bedienung als Linie&amp;nbsp;14;&lt;br /&gt;vom 2.&amp;nbsp;September 1939 bis 24.&amp;nbsp;Dezember 1962 geschlossen
| [[Hôtel des Invalides]], [[Musée Rodin]], [[Hôtel Matignon]]
| [[Datoteka:Ligne-13-Varenne-1.jpg|100px|Varenne]]
|-
| [[Vaugirard (Metro Pariz)|Vaugirard]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|12}}
| 16-04
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1910-11-05|S}}
| Tunel
| [[15. arondisman (Pariz)|15]]
|
|
|
|
|
| [[Datoteka:Metro Paris - Ligne 12 - station Vaugirard.jpg|100px|Vaugirard]]
|-
| [[Vavin (Metro Pariz)|Vavin]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|4}}
| 04-07
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1910-01-09|S}}
| Tunel
| [[6. arondisman (Pariz)|6]], [[14. arondisman (Pariz)|14]]
|
|
|
| Verbindungsgleis zur Linie&amp;nbsp;6
|
| [[Datoteka:Metrò.jpg|100px|Vavin]]
|-style=&quot;background-color:#B9FFC5&quot;
| Verdun-Sud
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|4}}
|
| align=&quot;right&quot; | {{Date|2014}}
| Tunel
| [[Bagneux (Hauts-de-Seine)|Bagneux]],&lt;br /&gt;[[Montrouge]]
|
|
|
| im Bau
|
|
|-
| [[Victor Hugo (Metro Pariz)|Victor Hugo]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|2}}
| 18-10
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1900-12-13|S}}
| Tunel
| [[16. arondisman (Pariz)|16]]
|
|
|
| 1931 nach Osten verlegt
|
| [[Datoteka:Metro de Paris - Ligne 2 - Victor Hugo 01.jpg|100px|Victor Hugo]]
|-
| [[Villejuif – Léo Lagrange (Metro Pariz)|Villejuif – Léo Lagrange]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|7}}
| 26-07
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1985-02-28|S}}
| Tunel
| [[Villejuif]]
|
|
|
|
|
| [[Datoteka:Ligne-7-Ville-juif-Leo-Lagr.jpg|100px|Villejuif – Léo Lagrange]]
|-
| [[Villejuif – Louis Aragon (Metro Pariz)|Villejuif – Louis Aragon]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|7}}
| 26-09
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1985-02-28|S}}
| Tunel
| [[Villejuif]]
|
|
|
| Endstation Linie&amp;nbsp;7
|
| [[Datoteka:VillejuifAragon.JPG|100px|Villejuif – Louis Aragon]]
|-
| [[Villejuif – Paul Vaillant-Couturier (Metro Pariz)|Villejuif – Paul Vaillant-Couturier]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|7}}
| 26-08
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1985-02-28|S}}
| Tunel
| [[Villejuif]]
|
|
|
|
|
| [[Datoteka:Ligne7-PVC-rame part nord.jpg|100px|Villejuif – Paul Vaillant-Couturier]]
|-
| [[Villiers (Metro Pariz)|Villiers]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|2}}
| 06-03
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1903-01-26|S}}
| Tunel
| [[8. arondisman (Pariz)|8]], [[17. arondisman (Pariz)|17]]
|
|
|
|
| [[Musée Cernuschi]], [[Museum Nissim de Camondo|Musée Nissim de Camondo]]
| [[Datoteka:Metro Paris - Ligne 2 - Station Villiers - Travaux.jpg|100px|Villiers]]
|-
| [[Villiers (Metro Pariz)|Villiers]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|3}}
| 06-03
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1904-10-19|S}}
| Tunel
| [[8. arondisman (Pariz)|8]], [[17. arondisman (Pariz)|17]]
|
|
|
| ehemalige Wendeschleife
| [[Musée Cernuschi]], [[Museum Nissim de Camondo|Musée Nissim de Camondo]]
| [[Datoteka:Metro Paris - Ligne 3 - station Villiers 02.jpg|100px|Villiers]]
|-
| [[Volontaires (Metro Pariz)|Volontaires]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|12}}
| 16-03
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1910-11-05|S}}
| Tunel
| [[15. arondisman (Pariz)|15]]
|
|
|
|
|
| [[Datoteka:Volontaires-quais.jpg|100px|Volontaires]]
|-
| [[Voltaire (Metro Pariz)|Voltaire]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|9}}
| 24-01
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1933-12-10|S}}
| Tunel
| [[11. arondisman (Pariz)|11]]
|
|
|
|
|
| [[Datoteka:Paris Metro Voltaire.jpg|100px]]
|-
| [[Wagram (Metro Pariz)|Wagram]]
| align=&quot;center&quot; | {{Parismetro|3}}
| 30-04
| align=&quot;right&quot; | {{Date|1910-05-23|S}}
| Tunel
| [[17. arondisman (Pariz)|17]]
|
|
|
|
|
| [[Datoteka:Wagram-ramepart.jpg|100px|Wagram]]
|}

== Literatura ==
* {{cite book|author1=Gérard Roland|title=Stations de métro. D’Abbesses à Wagram|date=2003|isbn=2-86253307-6}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Stations of Paris Metro}}
* [https://web.archive.org/web/20100215054545/http://carto.metro.free.fr/documents/CartoMetroParisAvecExtensions.v2.7.pdf Gleisplan der Pariser Métro einschließlich ehemaliger und geplanter Anlagen] (pdf-Datei, 822 kB, frz.)
* [http://pagesperso-orange.fr/aurelienb/HTML/transports/obli_metro.htm Les codes d'oblitération du métro] (frz.)

[[Kategorija:Stanice pariskog metroa|*]]</text>
      <sha1>cmtc4kfjglal4m1w1mokgj6ptnnoejy</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Jaurès (Metro Pariz)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>171521</id>
    <revision>
      <id>3922050</id>
      <parentid>3853926</parentid>
      <timestamp>2026-08-25T12:08:22Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Palapa</username>
        <id>383</id>
      </contributor>
      <origin>3922050</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2576" sha1="ko2gvxbzx7jrre4r2ssj7tl22qks02j" xml:space="preserve">{{Stanice pariskog metroa
| Ime= Jaurès 
| Slika = [[Datoteka:Metro de Paris - Ligne 2 - Jaures 01.jpg|240px]]
| Zona = 1
| Linije = {{Parismetro|2}} {{Parismetro|5}} {{Parismetro|7bis}}
| Mjesto = [[10. arondisman (Pariz)|Pariz X]], [[19. arondisman (Pariz)|Pariz XIX]] 
| Otvorenje = 23 februar 1903.
| Metro =
| Broj stanice = 22-12
}}
Metro stanica '''Jaurès'''&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.bonjour-ratp.fr/en/stations-metro/jaures/|title=Subway Station Jaurès}}&lt;/ref&gt;  [[Pariski metro|pariskog metroa]] je podzemna stanica, koja se nalazi na granici [[10. arondisman (Pariz)|10]] i [[19. arondisman (Pariz)|19. arondismana]]. Pored linije metroa {{Parismetro|2}}, stanica je povezana i linijom {{Parismetro|5}} {{Parismetro|7bis}}.

==Historija==
{{Proširiti sekciju}}

==Izlazi==

* '''1''' 1, [[avenue Jean-Jaurès]]
* '''2''' 2, [[place de Stalingrad]]
* '''3''' 196, [[boulevard de la Villette]]

==Linije==
* [[RATP]]:
* [[Cars Air France]]: 
* [[Noctilien]]:

==Vanjski linkovi==
{{Proširiti sekciju}}

== Reference ==
{{refspisak}}

{{Commonscat|Jaurès (Paris Metro)}}

==Galerija==

&lt;gallery widths=&quot;200px&quot; heights=&quot;125px&quot; perrow=&quot;3&quot;&gt;
Datoteka:Metro de Paris - Ligne 2 - Jaures 02.jpg|Šetnja u stanici Jaurès
Datoteka:Metro de Paris - Ligne 2 - Jaures 03.jpg|Vlakovi MF 67 na stanice Jaurès na liniji 2.
Datoteka:Metro de Paris - Ligne 2 - Jaures 04.jpg|Vlakovi MF 67 i MF 01 na stanice Jaurès na liniji 2.
Datoteka:Metro de Paris - Ligne 2 - Jaures 05.jpg|Vlakovi MF 67 i MF 01 na stanice Jaurès na liniji 2.
Datoteka:Metro de Paris - Ligne 2 - Jaures 06.jpg|Jaurès stanica metro linija 2 u Parizu, Francuska.
Datoteka:Metro de Paris - Ligne 2 - Jaures 07.jpg|Jaurès stanica metro linija 2 u Parizu, Francuska.
Datoteka:Metro de Paris - Ligne 2 - Jaures 08.jpg|Jaurès stanica metro linija 2 u Parizu, Francuska.
Datoteka:MF 2000 op metrolijn 2 I.JPG|MF 01 na stanice Jaures na liniji 2
Datoteka:GM Metro Station Jaures 01c02color.jpg|Metro stanici Jaurès
&lt;/gallery&gt;

{{Navkutija stanice pariskog metroa
|2P=[[Stalingrad (Metro Pariz)|Stalingrad]]|2N=[[Colonel Fabien (Metro Pariz)|Colonel Fabien]]
|5P=[[Laumière (Metro Pariz)|Laumière]]|5N=[[Stalingrad (Metro Pariz)|Stalingrad]]
|7bisP=[[Louis Blanc (Metro Pariz)|Louis Blanc]]|7bisN=[[Bolivar (Metro Pariz)|Bolivar]]
}}

[[Kategorija:Stanice pariskog metroa]]
[[Kategorija:Stanice pariskog metroa u 10. arondismanu]]
[[Kategorija:Stanice pariskog metroa u 19. arondismanu]]
[[Kategorija:Metro linija 2 (Pariz)]]
[[Kategorija:Metro linija 5 (Pariz)]]
[[Kategorija:Metro linija 7bis (Pariz)]]</text>
      <sha1>ko2gvxbzx7jrre4r2ssj7tl22qks02j</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3922051</id>
      <parentid>3922050</parentid>
      <timestamp>2026-08-25T12:09:09Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Palapa</username>
        <id>383</id>
      </contributor>
      <origin>3922051</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2573" sha1="6yofo7rc14dtgo0qnt3ptd1hkp635k5" xml:space="preserve">{{Stanice pariskog metroa
| Ime= Jaurès 
| Slika = [[Datoteka:Metro de Paris - Ligne 2 - Jaures 01.jpg|240px]]
| Zona = 1
| Linije = {{Parismetro|2}} {{Parismetro|5}} {{Parismetro|7bis}}
| Mjesto = [[10. arondisman (Pariz)|Pariz X]], [[19. arondisman (Pariz)|Pariz XIX]] 
| Otvorenje = 23 februar 1903.
| Metro =
| Broj stanice = 22-12
}}
Metro stanica '''Jaurès'''&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.bonjour-ratp.fr/en/stations-metro/jaures/|title=Subway Station Jaurès}}&lt;/ref&gt;  [[Pariski metro|pariskog metroa]] je podzemna stanica, koja se nalazi na granici [[10. arondisman (Pariz)|10]] i [[19. arondisman (Pariz)|19. arondismana]]. Pored linije metroa {{Parismetro|2}}, stanica je povezana i linijom {{Parismetro|5}} {{Parismetro|7bis}}.

==Historija==
{{Proširiti sekciju}}

==Izlazi==

* '''1''' 1, [[avenue Jean-Jaurès]]
* '''2''' 2, [[place de Stalingrad]]
* '''3''' 196, [[boulevard de la Villette]]

==Linije==
* [[RATP]]:
* [[Cars Air France]]: 
* [[Noctilien]]:

==Vanjski linkovi==
{{Proširiti sekciju}}

== Reference ==
{{refspisak}}

{{Commonscat|Jaurès (Paris Metro)}}

==Galerija==

&lt;gallery widths=&quot;200px&quot; heights=&quot;125px&quot; perrow=&quot;3&quot;&gt;
Datoteka:Metro de Paris - Ligne 2 - Jaures 02.jpg|Šetnja u stanici Jaurès
Datoteka:Metro de Paris - Ligne 2 - Jaures 03.jpg|Vozovi MF 67 na stanice Jaurès na liniji 2.
Datoteka:Metro de Paris - Ligne 2 - Jaures 04.jpg|Vozovi MF 67 i MF 01 na stanice Jaurès na liniji 2.
Datoteka:Metro de Paris - Ligne 2 - Jaures 05.jpg|Vozovi MF 67 i MF 01 na stanice Jaurès na liniji 2.
Datoteka:Metro de Paris - Ligne 2 - Jaures 06.jpg|Jaurès stanica metro linija 2 u Parizu, Francuska.
Datoteka:Metro de Paris - Ligne 2 - Jaures 07.jpg|Jaurès stanica metro linija 2 u Parizu, Francuska.
Datoteka:Metro de Paris - Ligne 2 - Jaures 08.jpg|Jaurès stanica metro linija 2 u Parizu, Francuska.
Datoteka:MF 2000 op metrolijn 2 I.JPG|MF 01 na stanice Jaures na liniji 2
Datoteka:GM Metro Station Jaures 01c02color.jpg|Metro stanici Jaurès
&lt;/gallery&gt;

{{Navkutija stanice pariskog metroa
|2P=[[Stalingrad (Metro Pariz)|Stalingrad]]|2N=[[Colonel Fabien (Metro Pariz)|Colonel Fabien]]
|5P=[[Laumière (Metro Pariz)|Laumière]]|5N=[[Stalingrad (Metro Pariz)|Stalingrad]]
|7bisP=[[Louis Blanc (Metro Pariz)|Louis Blanc]]|7bisN=[[Bolivar (Metro Pariz)|Bolivar]]
}}

[[Kategorija:Stanice pariskog metroa]]
[[Kategorija:Stanice pariskog metroa u 10. arondismanu]]
[[Kategorija:Stanice pariskog metroa u 19. arondismanu]]
[[Kategorija:Metro linija 2 (Pariz)]]
[[Kategorija:Metro linija 5 (Pariz)]]
[[Kategorija:Metro linija 7bis (Pariz)]]</text>
      <sha1>6yofo7rc14dtgo0qnt3ptd1hkp635k5</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Louis Blanc (Metro Pariz)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>171536</id>
    <revision>
      <id>3922053</id>
      <parentid>3853927</parentid>
      <timestamp>2026-08-25T12:14:04Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Palapa</username>
        <id>383</id>
      </contributor>
      <origin>3922053</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1358" sha1="b91ci628mtrwhqb5099z4lr0mfep9u1" xml:space="preserve">{{Stanice pariskog metroa
| Ime= Louis Blanc 
| Slika = [[Datoteka:Station-Louis-Blanc.jpg|240px]]
| Zona = 1
| Linije = {{Parismetro|7}} {{Parismetro|7bis}} 
| Mjesto = [[10. arondisman (Pariz)|Pariz X]], 
| Otvorenje = 23 novembra 1910.
| Metro =
| Broj stanice = 22-10
}}
Metro stanica '''Louis Blanc'''&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.ratp.fr/en/vos-lignes/vos-stations/louis-blanc|title=Station Louis Blanc {{!}} RATP|website=www.ratp.fr|access-date=2026-08-25}}&lt;/ref&gt; [[Pariski metro|pariskog metroa]] je podzemna stanica, koja se nalazi u [[10. arondisman (Pariz)|10. arondismanu]] ispod ulice [[Rue du Faubourg Saint-Martin]]. Pored linije metroa {{Parismetro|7}}, stanica je povezana i linijom {{Parismetro|7bis}}.

==Historija==
{{Proširiti sekciju}}

==Izlazi==
{{Proširiti sekciju}}

==Linije==
* [[RATP]]:
* [[Cars Air France]]: 
* [[Noctilien]]:

==Vanjski linkovi==
{{Proširiti sekciju}}

== Reference ==
{{refspisak}}

{{Commonscat|Louis Blanc (Paris Metro)}}

{{Navkutija stanice pariskog metroa
|7P=[[Stalingrad (Metro Pariz)|Stalingrad]]|7N=[[Château-Landon (Metro Pariz)|Château-Landon]]
|7bisP=''Početna stanica''|7bisN=[[Jaurès (Metro Pariz)|Jaurès]]
}}

[[Kategorija:Stanice pariskog metroa]]
[[Kategorija:Stanice pariskog metroa u 10. arondismanu]]
[[Kategorija:Metro linija 7 (Pariz)]]
[[Kategorija:Metro linija 7bis (Pariz)]]</text>
      <sha1>b91ci628mtrwhqb5099z4lr0mfep9u1</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Stalingrad (Metro Pariz)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>171970</id>
    <revision>
      <id>3922052</id>
      <parentid>3853942</parentid>
      <timestamp>2026-08-25T12:12:17Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Palapa</username>
        <id>383</id>
      </contributor>
      <origin>3922052</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1828" sha1="ob168oe7w2ip9g37dkyxsz4xqfsmh5p" xml:space="preserve">{{Stanice pariskog metroa
| Ime= Stalingrad
| Slika = [[Datoteka:Station-Stalingrad.jpg|240px]]
| Zona = 1
| Linije = {{Parismetro|2}} {{Parismetro|5}} {{Parismetro|7}}
| Mjesto = [[10. arondisman (Pariz)|Pariz X]], [[19. arondisman (Pariz)|Pariz XIX]] 
| Otvorenje = 31. januara 1903.
| Metro =
| Broj stanice = 22-11
}}
Metro stanica '''Stalingrad'''&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.ratp.fr/en/discover/heritage/history-metro-line-7|title=Metro line 7 : a line and its history {{!}} Heritage|date=2026-06-08|website=www.ratp.fr|language=en|access-date=2026-08-25}}&lt;/ref&gt; [[Pariski metro|pariskog metroa]] je podzemna stanica, koja se nalazi na granici [[10. arondisman (Pariz)|10]] i [[19. arondisman (Pariz)|19. arondismana]] ispod trga [[Place de la Bataille-de-Stalingrad]], koji je dobio ime po [[Staljingradska bitka|Staljingradskoj bitci]] iz [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. Pored linije metroa {{Parismetro|2}}, stanica je povezana linijama {{Parismetro|5}} i {{Parismetro|7}}. 

==Historija==
{{Proširiti sekciju}}

==Izlazi==
{{Proširiti sekciju}}

==Linije==
* [[RATP]]:48, 54;
* [[Noctilien]]: N13, N41, N42, N45;

==Vanjski linkovi==
{{Proširiti sekciju}}

== Reference ==
{{refspisak}}

{{Commonscat|Stalingrad (Paris Metro)}}

==Galerija==

{{Navkutija stanice pariskog metroa
|2P=[[La Chapelle (Metro Pariz)|La Chapelle]]|2N=[[Jaurès (Metro Pariz)|Jaurès]]
|5P=[[Jaurès (Metro Pariz)|Jaurès]]|5N=[[Gare du Nord (Metro Pariz)|Gare du Nord]]
|7P=[[Riquet (Metro Pariz)|Riquet]]|7N=[[Louis Blanc (Metro Pariz)|Louis Blanc]]
}}

[[Kategorija:Stanice pariskog metroa]]
[[Kategorija:Stanice pariskog metroa u 10. arondismanu]]
[[Kategorija:Stanice pariskog metroa u 19. arondismanu]]
[[Kategorija:Metro linija 2 (Pariz)]]
[[Kategorija:Metro linija 5 (Pariz)]]
[[Kategorija:Metro linija 7 (Pariz)]]</text>
      <sha1>ob168oe7w2ip9g37dkyxsz4xqfsmh5p</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Laumière (Metro Pariz)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>172041</id>
    <revision>
      <id>3922057</id>
      <parentid>2755965</parentid>
      <timestamp>2026-08-25T12:29:55Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Palapa</username>
        <id>383</id>
      </contributor>
      <origin>3922057</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1366" sha1="nonx5twoa5eveqlok8rqs0mr074210y" xml:space="preserve">{{Stanice pariskog metroa
| Ime= Laumière
| Slika = [[Datoteka:Laumiere4.JPG|240px]]
| Zona = 1
| Linije = {{Parismetro|5}} 
| Mjesto =  [[19. arondisman (Pariz)|Pariz XIX]],
| Otvorenje = 12. oktobra 1942.
| Metro = 
| Broj stanice = 22-13
}}
Metro stanica [[Pariski metro|pariskog metroa]] linije {{parismetro|5}} '''Laumière'''&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.rome2rio.com/s/Laumi%C3%A8re-Station/Paris|title=Laumière Station to Paris - 6 ways to travel via line 5 subway, bus, and taxi|website=www.rome2rio.com|language=en|access-date=2026-08-25}}&lt;/ref&gt;  je podzemna stanica koja se nalazi u [[Pariz|pariskom]] [[19. arondisman (Pariz)|19. arondismanu]].

Ime je dobila po obližnjoj aveniji de Laumière, koja je pak dobila ime po Xavieru Jean-Marie Clémentu Vernhetu de Laumièreu (1812-1863), generalu koji je poginuo tokom francuske intervencije u Meksiku u 19. vijeku.
 
==Historija==
{{Proširiti sekciju}}

== Izlazi ==
{{Proširiti sekciju}}

==Priključne linije ==
{{Proširiti sekciju}}

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Normativna kontrola}}{{Commonscat|Laumière (Paris Metro)}}

{{Navkutija stanice pariskog metroa
|5P=[[Ourcq (Metro Pariz)|Ourcq]]|5N=[[Jaurès (Metro Pariz)|Jaurès]]
}}

[[Kategorija:Stanice pariskog metroa]]
[[Kategorija:Stanice pariskog metroa u 19. arondismanu]]
[[Kategorija:Metro linija 5 (Pariz)]]</text>
      <sha1>nonx5twoa5eveqlok8rqs0mr074210y</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Andrićeva nagrada</title>
    <ns>0</ns>
    <id>172876</id>
    <revision>
      <id>3922123</id>
      <parentid>3908076</parentid>
      <timestamp>2026-08-26T03:25:45Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3922123</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10481" sha1="jkno2lecgbz5tjz6pltd0czkje6l1si" xml:space="preserve">{{Infokutija nagrada
| ime                = Andrićeva nagrada
| podnaslov          = 
| trenutne_nagrade   = 
| slika              = 
| veličina_slike     = 
| alt                = 
| opis               = 
| deskripcija        = pripovjetku, ciklus ili zbirku pripovjedaka
| sponzor            =
| datum              =
| lokacija           = [[Beograd]]
| država             = [[Srbija]]
| organizator        = [[Zadužbina Ive Andrića]]
| voditelj           = 
| preshow_voditelj   =
| nastupi            =
| nagrada            = povelja i novčani iznos
| godina             = {{Početni datum i godine|1975||}}
| godina2            = 
| nosilac            = [[Darko Tuševljaković]]
| veb-sajt           = 
| mreža              = 
| dužina_trajanja    =
| ocjene             =
| producent          =
| režiser            =
| najbolji_film      =
| najbolji_režiser   =
| najviše_nagrada    =
| najviše_nominacija =
| slika2             =
| slika2veličina     =
| alt2               =
| opis2              =
| prethodno          = 
| glavno             = 
| sljedeće           = 
}}
'''Andrićeva nagrada''' jest [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|jugoslavenska]] i [[srbija]]nska književna nagrada koja se dodjeljuje od 1975, za priču ili zbirku priča napisanu na [[Srpski jezik|srpskom jeziku]].&lt;ref name=&quot;Nagrada&quot;&gt;{{Cite web |url=http://www.ivoandric.org.rs/html/andriceva_nagrada.html |title=Andrićeva nagrada na službenoj stranici |access-date=5. 10. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20121013001157/http://www.ivoandric.org.rs/html/andriceva_nagrada.html |archive-date=13. 10. 2012 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

== Historija ==
Nagradu u čast [[Ivo Andrić|Ive Andrića]], na osnovu njegove testamentarne volje, ustanovio je Upravni odbor [[Zadužbina Ive Andrića|Zadužbine Ive Andrića]] na sjednici održanoj 12. marta 1976. Pravilnik o dodjeli prilagođavan je 2005, 2006, 2019. i 2020. (Od 2005. žiri je Pravilnikom obavezan da se obazire na dostojanstvo Andrićevog djela.) Odluku o dobitniku donosi tročlani žiri, koji imenuje Upravni odbor iz redova književnika, književnih kritičara i historičara književnosti. Žiri radi u trogodišnjem mandatu. Nagrada se sastoji od povelje i novčanog iznosa. Svečano uručenje nagrade priređuje se 10. oktobra (na dan rođenja Iva Andrića), po pravilu u prostorijama Zadužbine.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.ivoandric.org.rs/%D0%BD%D0%BE%D0%B1%D0%B5%D0%BB%D0%BE%D0%B2%D0%B0-%D0%BD%D0%B0%D0%B3%D1%80%D0%B0%D0%B4%D0%B0-2|title=Андрићева награда - Задужбина Иве Андрића|website=www.ivoandric.org.rs|url-status=live|access-date=12. 2. 2023}}&lt;/ref&gt;

Godine 2011. (za 2010) nagrada po prvi put nije dodeljena. Prema obrazloženju žirija, nijedan pisac u 2010.  nije zaslužio nagradu, iako je bilo kvalitetnih djela.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.rts.rs/page/magazine/ci/kulturno/story/8/kultura/970126/bez-nagrade-u-godini-jubileja.html|title=Без награде у години јубилеја|last=|first=|date=10. 10. 2011|website=www.rts.rs|url-status=live|access-date=12. 2. 2023}}&lt;/ref&gt; Žiri je tad radio u sastavu: [[Aleksandar Gatalica]] (predsjednik), [[Mihajlo Pantić]] i [[Slobodan Vladušić]].

== Dobitnici ==
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|+
!Godina
!Dobitnik
!Djelo
!Referenca
|-
|1975.
|[[Dragoslav Mihailović]]
|''Petrijin venac''
|
|-
|1976.
|[[Antonije Isaković]]
|''Tren''
|
|-
|1977.
|[[Milisav Savić]]
|''Ujak naše varoši''
|
|-
|1978.
|[[Aleksandar Tišma]]
|''Škola bezbožništva''
|
|-
|1979.
|[[Mirko Kovač]]
|''&quot;Slike iz porodičnog albuma Meštrevića&quot; (priča)''
|
|-
|1980.
|[[Ćamil Sijarić]]
|''Francuski pamuk''
|
|-
|1981.
|[[Svetlana Velmar Janković]]
|''Dorćol''
|
|-
|1982.
|[[David Albahari]]
|''Opis smrti''
|
|-
|1983.
|[[Danilo Kiš]]
|''Enciklopedija mrtvih''
|
|-
|1984.
|[[Vidosav Stevanović]]
|''Carski rez''
|
|-
|1985.
|[[Radoslav Bratić]]
|''Slike bez oca''
|
|-
|1986.
|[[Mladen Markov]]
|''Starci na selu''
|
|-
|1987.
|[[Filip David]]
|''Princ vatre''
|
|-
|1988.
|[[Jovan Radulović]]
|''Dalje od oltara''
|
|-
|1989.
|[[Radoslav Petković]]
|''Izveštaj o kugi''
|
|-
|1990.
|[[Saša Hadži Tančić]]
|''Zvezdano povezani''
|
|-
|1991.
|[[Milica Mićić Dimovska]]
|''Odmrzavanje''
|
|-
|1992.
|[[Voja Čolanović]]
|''&quot;Prirodan odgovor&quot; (priče)''
|
|-
|1993.
|[[Živojin Pavlović]]
|''&quot;Tavan&quot; (priča)''
|
|-
|1994.
|[[Vida Ognjenović]]
|''Otrovno mleko maslačka''
|
|-
|1995.
|[[Pavle Ugrinov]]
|&quot;Nikoleta&quot; (priča)
|
|-
|1996.
|[[Radovan Beli Marković]]
|''Setembrini u Kolubari''
|
|-
|1997.
|[[Danilo Nikolić]]
|''Ulazak u svet''
|
|-
|1998.
|[[Miroslav Josić Višnjić]]
|''Novi godovi''
|
|-
|1999.
|[[Aleksandar Gatalica]]
|''Vek''
|
|-
|2000.
|[[Vladan Matijević]]
|''Prilično mrtvi''
|
|-
|2001.
|[[Milorad Pavić]]
|&quot;Priče sa savske padine&quot;, ciklus pripovjedaka objavljenih u knjizi ''Strasne ljubavne priče''
|
|-
|2002.
|[[Miroslav Toholj]]
|''Mala Azija i priče o bolu''
|
|-
|2003.
|[[Mihajlo Pantić]]
|''Ako je to ljubav''
|
|-
|2004.
|[[Jovica Aćin]]
|''Dnevnik o vagini''
|
|-
|2005.
|[[Ljubica Arsić]]
|''Maco, da l' me voliš?''
|
|-
|2006.
|[[Goran Petrović]]
|''Razlike''
|
|-
|2007.
|[[Ljiljana Dugalić]]
|''Akt''
|
|-
|2008.
|[[Mirko Demić]]
|''Molski akordi''
|
|-
|2009.
|[[Milenko Pajić]]
|za ciklus &quot;Dokumentarne priče&quot; iz knjige ''Imam jednu priču za tebe''
|
|-
|2010.
| colspan=&quot;2&quot; |''Nije dodijeljena''
|
|-
|2011.
|[[Milovan Marčetić]]
|''Izlazak''
|&lt;ref&gt;[http://www.b92.net/kultura/vesti.php?nav_category=272&amp;yyyy=2012&amp;mm=09&amp;dd=21&amp;nav_id=645110 Članak o dodjeli Andrićeve nagrade na portalu B92]&lt;/ref&gt;
|-
|2012.
|[[Mirjana Pavlović]]
|''Trpeza bez glavnog jela''
|&lt;ref&gt;[http://www.b92.net/kultura/vesti.php?nav_category=272&amp;yyyy=2013&amp;mm=09&amp;dd=19&amp;nav_id=755566 Андрићева награда за Мирјану Павловић (Б92, 19. септембар 2013)]&lt;/ref&gt;
|-
|2013.
|[[Drago Kekanović]]
|''Usvojenje''
|&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.politika.rs/scc/clanak/305645/Andriceva-nagrada-Dragu-Kekanovicu|title=Андрићева награда Драгу Кекановићу|last=Танјуг|website=Politika Online|access-date=6. 8. 2024}}&lt;/ref&gt;
|-
|2014.
|[[Uglješa Šajtinac]]
|''Banatorijum''
|&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.rts.rs/lat/vesti.html|title=Vesti|website=РТС|language=sr|access-date=6. 8. 2024}}&lt;/ref&gt;
|-
|2015.
|[[Vule Žurić]]
|''Tajna crvenog zamka''
|&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.politika.rs/scc/clanak/365365/Urucena-Andriceva-nagrada|title=Уручена Андрићева награда|website=Politika Online|access-date=6. 8. 2024}}&lt;/ref&gt;
|-
|2016.
|[[Jelena Lengold]]
|''Raščarani svet''
|&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.politika.rs/scc/clanak/390497/An-dri-ce-va-na-gra-da-uru-ce-na-Je-le-ni-Len-gold|title=Ан­дри­ће­ва на­гра­да уру­че­на Је­ле­ни Лен­голд|last=Вулићевић|first=Марина|website=Politika Online|access-date=6. 8. 2024}}&lt;/ref&gt;
|-
|2017.
|[[Vladimir Кecmanović]]
|''Ratne igre''
|&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.politika.rs/scc/clanak/411158/Vladimiru-Kecmanovicu-nagrada-Ivo-Andric|title=Владимиру Кецмановићу награда „Иво Андрић”|website=Politika Online|access-date=6. 8. 2024}}&lt;/ref&gt;
|-
|2018.
|[[Dragan Stojanović]]
|''Ćerka španskog borca''
|&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:820114-Draganu-Stojanovicu-Andriceva-nagrada|title=Драгану Стојановићу &quot;Андрићева награда&quot;|date=23. 9. 2019|work=Вечерње новости|access-date=25. 9. 2019}}&lt;/ref&gt;
|-
|2019.
|[[Anđelko Anušić]]
|''Legenda o v/j/etrom vijanima''
|&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://lat.rtrs.tv/vijesti/vijest.php?id=402388|title=Anđelku Anušiću Andrićeva nagrada za 2019. godinu|last=Srpska|first=RTRS, Radio Televizija Republike Srpske, Radio Television of Republic of|website=KULTURA - RTRS|access-date=25. 10. 2020}}&lt;/ref&gt;
|-
|2020.
|[[Dejan Stojiljković]]
|''Neonski bluz''
|&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://www.novosti.rs/kultura/vesti/1038645/dejan-stojiljkovic-dobitnik-andriceve-nagrade|title=ДЕЈАН СТОЈИЉКОВИЋ ДОБИТНИК АНДРИЋЕВЕ НАГРАДЕ: Трочлани жири једногласно изабрао збирку приповедака „Неонски блуз”|date=22. 9. 2021|work=Вечерње новости|access-date=10. 10. 2021|agency=Танјуг}}&lt;/ref&gt;
|-
|2021.
|[[Igor Marojević]]
|&quot;Slikopisanje&quot; iz knjige ''Sve za lepotu''
|&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.politika.rs/scc/clanak/518677/Andriceva-nagrada-pripala-Igoru-Marojevicu|title=Андрићева награда припала Игору Маројевићу|website=Politika Online|access-date=27. 9. 2022}}&lt;/ref&gt;
|-
|2022.
|[[Darko Tuševljaković]]
|''Hangar za snove''
|&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.rts.rs/magazin/kultura/vesti/5288525/andriceva-nagrada-zbirka-hangar-za-snove-darko-tusevljakovic.html|title=Андрићева награда „Хангару за снове“ Дарка Тушевљаковића|website=www.rts.rs|url-status=live|access-date=11. 10. 2023}}&lt;/ref&gt;
|-
|2023.
|[[Srđan Tešin]]
|''Crna Anđelija i druge zverske priče''
|&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://rtv.rs/sr_ci/vojvodina/banat/srdjan-v.-tesin-dobitnik-andriceve-nagrade_1572954.html|title=Срђан В. Тешин добитник Андрићеве награде|last=Војводине|first=Јавна медијска установа ЈМУ Радио-телевизија|website=ЈМУ Радио-телевизија Војводине|language=sr-Cyrl|access-date=23. 10. 2024}}&lt;/ref&gt;
|-
|2024.
|[[Vladimir Kopicl]]
|''Između trudova''
|&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.ivoandric.org.rs/latinica/andri%C4%87eva-nagrada/109-andri%C4%87eva-nagrada|title=Andrićeva nagrada|access-date=16. 7. 2026|archive-date=7. 10. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20241007162841/https://www.ivoandric.org.rs/latinica/andri%C4%87eva-nagrada/109-andri%C4%87eva-nagrada|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|}

== Vanjski linkovi ==
*[https://web.archive.org/web/20160312095052/http://www.ivoandric.org.rs/html/body_andriceva_nagrada.html Andrićeva nagrada]

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Dobitnici Andrićeve nagrade}}
{{Srpska književnost}}

[[Kategorija:Andrićeva nagrada| ]]
[[Kategorija:Jugoslavenske literarne nagrade]]
[[Kategorija:Srbijanske literarne nagrade]]</text>
      <sha1>jkno2lecgbz5tjz6pltd0czkje6l1si</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Persipnei</title>
    <ns>0</ns>
    <id>177235</id>
    <revision>
      <id>3922054</id>
      <parentid>3873616</parentid>
      <timestamp>2026-08-25T12:17:12Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Palapa</username>
        <id>383</id>
      </contributor>
      <origin>3922054</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1356" sha1="j0marotgwfnx8qf859cg2dh8c641004" xml:space="preserve">[[Datoteka:Hades Persephone Tomb of Orcus II.jpg|Na ovoj slici, [[Aita]] i Persipnei prikazani su desno.|230px|mini]]
Prema [[etruščanska mitologija|etruščanskim]] mitovima, '''Persipnei''' (''Phersipnai'') kraljica je [[Had (podzemni svijet)|podzemlja]] i supruga boga [[Aita|Aite]].&lt;ref&gt;Guido Achille Mansuelli: ''The art of Etruria and early Rome''. &quot;The figures of the deities of the underworld, [[Aita]] and Persipnei, are classical additions, almost extraneous to the rest of the composition.&quot;&lt;/ref&gt; [[Etrurščani|Etruščani]] su vjerovali u njeno postojanje nakon što su preuzeli neke elemente [[Grčka mitologija|grčke mitologije]].&lt;ref&gt;[[D. J. Conway]]: ''Maiden, Mother, Crone'': ''The Myth and Reality of the Triple Goddess''&lt;/ref&gt;
 
[[Grci]] su tu božicu zvali [[Perzefona]], a [[Rimljani]] [[Prozerpina]].

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==

* {{Cite web|url=https://folklore-bestiary.vercel.app/en/creatures/it-persipnei|title=Persipnei — Italy|website=folklore-bestiary.vercel.app|language=ko|access-date=2026-08-25}}
* {{Cite web|url=https://www.wordmeaning.org/spanish/definition/146156.htm|title=Meaning of persipnei by Danilo Enrique Noreña Benítez|last=www.wordmeaning.org|website=Dictionary,Open and Collaborative of  Spanish|language=en|access-date=2026-08-25}}

[[Kategorija:Etruščanska mitologija]]</text>
      <sha1>j0marotgwfnx8qf859cg2dh8c641004</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>4G</title>
    <ns>0</ns>
    <id>178275</id>
    <revision>
      <id>3922111</id>
      <parentid>3813331</parentid>
      <timestamp>2026-08-25T23:27:26Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3922111</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2847" sha1="i6yov8l0iao5ftytq1fjyo4xh5hj1q3" xml:space="preserve">[[Datoteka:Samsung 4G LTE modem-4.jpg|mini|[[Samsung]]ov LTE-modem pod brendom švedske kompanije [[Telia Company|Telia]]|280x280piksel]]
'''4G''' je oznaka za četvrtu generaciju ćelijskih bežičnih standarda.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.techtarget.com/searchmobilecomputing/definition/4G|title=What is 4G (fourth-generation wireless)?|website=Mobile Computing|language=en|access-date=22. 7. 2023|archive-date=22. 7. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230722100354/https://www.techtarget.com/searchmobilecomputing/definition/4G|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Nasljednik je [[3G]] i 2G familija standarda. Zahtjevi u pogledu brzine kod 4G servisa postavljaju se na oko 100 Mbit/s&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.gartner.com/en/information-technology/glossary/4g-standard|title=Definition of 4G Standard - Gartner Information Technology Glossary|website=Gartner|language=en|access-date=22. 7. 2023}}&lt;/ref&gt; za komunikaciju u stanju visoke mobilnosti (na primjer iz voza ili automobila) i 1 Gbit/s za stanja niske mobilnosti (na primjer u toku šetnje ili mirovanja).

Od 4G sistema se očekuje da omogući sveobuhvatna i sigurna all-IP bazirana mobilna širokopojasna rješenja [[Pametni mobitel|smartphone]] uređajima, laptop računarima, bežičnim modemima i drugim mobilnim uređajima. Usluge kao što su ultra broadband Internet pristup, IP telefonija, gaming servisi, i streaming najrazličitijih multimedijalnih sadržaja mogu biti omogućeni korisnicima.

== Također pogledajte ==
* [[3G]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

==Vanjski linkovi==
* [http://sites.google.com/site/lteencyclopedia/ 3GPP LTE Enciklopedija]
* [http://www.nomor.de/home/technology/white-papers/progress-on-lte-advanced---the-future-4g-standard Nomor Research: White Paper on LTE Advance the new 4G standard] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170913190718/http://www.nomor.de/home/technology/white-papers/progress-on-lte-advanced---the-future-4g-standard |date=13. 9. 2017 }}
* {{Cite conference |url= http://csdl2.computer.org/comp/proceedings/wetice/2001/1269/00/12690060.pdf |title= Research Directions for Fourth Generation Wireless |author= Brian Woerner |booktitle= Proceedings of the 10th International Workshops on Enabling Technologies: Infrastructure for Collaborative Enterprises (WET ICE 01) |location= Massachusetts Institute of Technology, Cambridge, MA, USA |date=June 20–22, 2001 |format=PDF}} (118kb)
* [https://web.archive.org/web/20121115074637/http://consumers.ofcom.org.uk/4g/ Information on 4G mobile services in the UK - Ofcom]

{{startna kutija}}
{{s-bef|prije=[[3G|3. generacija (3G)]]}}
{{s-ttl|naslov=[[Mobilna telefonija|Generacije mobilne telefonije]]
|godine=}}
{{s-aft|poslije=[[5G|5. generacija (5G)]]}}
{{završna kutija}}

{{Standardi mobilnih telekomunikacija}}

[[Kategorija:Telekomunikacijski standardi]]</text>
      <sha1>i6yov8l0iao5ftytq1fjyo4xh5hj1q3</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>NGC 1970</title>
    <ns>0</ns>
    <id>182500</id>
    <revision>
      <id>3922109</id>
      <parentid>3722403</parentid>
      <timestamp>2026-08-25T22:42:24Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>CommonsDelinker</username>
        <id>1478</id>
      </contributor>
      <comment>Uklanjam datoteku [[c:File:NGC_1970_DSS.jpg|NGC_1970_DSS.jpg]]; na Commonsu ju je izbrisao/-la [[c:User:Pi.1415926535|Pi.1415926535]]; razlog: per [[:c:Commons:Deletion requests/File:NGC 1970 DSS.jpg|]].</comment>
      <origin>3922109</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7409" sha1="ix0agtjtzqfiu6ycspdr7gcutz8w6li" xml:space="preserve">{{Infokutija Galaksija
  | Naziv                   = [[Novi opći katalog (NGC)|NGC]] 1970
  | Slika                   = 
  | Opis slike              = NGC 1970 ([[Sloan Digital Sky Survey|SDSS]])
  | Epoha                   = J2000.0
  | Sazviježđe              = [[Zlatna riba (sazviježđe)|Zlatna riba]]&lt;ref name=&quot;seds&quot; /&gt;
  | Rektascenzija           = {{RA|5|26|52,7}} &lt;ref name=&quot;klima&quot; /&gt;
  | Deklinacija             = {{DEC|-68|50|12}} &lt;ref name=&quot;klima&quot; /&gt;
  | Crveni pomak            = 
  | Radijalna brzina        = 
  | Grupa ili klaster       =
  | Udaljenost              = 
  | Tip                     = [[emisijska maglina]] i [[otvoreno zvjezdano jato]] ([[Morfološka klasifikacija galaksija|EN+OCL]]) &lt;ref name=&quot;klima&quot; /&gt;
  | Masa                    =
  | Odnos masa svijetlo     =
  | Broj zvijezda           =
  | Prividne dimenzije      = 
  | Prividna magnituda      = 8,0 (B-Band)
  | Površinska svjetlost    = 
  | Apsolutna magnituda     = 
  | Uglovna pozicija        = 
  | Značajnosti             =
  | Imena                   = {{nowrap|ESO 56-SC127}}{{•}}{{nowrap|in LMC}}&lt;ref name=&quot;klima&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;ned&quot;/&gt;
  | Karta                   = Dorado_constellation_map-bs.svg
  | Tačka_x                 = 42.5
  | Tačka_y                 = 77.9
}}

'''NGC 1970''' (također poznat kao '''ESO 56-SC127''') je [[emisijska maglina]] i [[otvoreno zvjezdano jato]] i nalazi se u [[sazviježđe|sazviježđu]] [[Zlatna riba (sazviježđe)|Zlatna riba]]. Prvo otkriće je napravio [[James Dunlop]] [[25. septembar|25. septembra]] [[1826]]. godine.&lt;ref name=&quot;klima&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;klima-posmatrači&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;klima-ref&quot; /&gt;

== Najbliži NGC/IC objekti ==
Sljedeći spisak sadrži deset najbližih NGC/IC objekata.{{Ref label|A|a}}

{| class=&quot;wikitable sortable&quot; cellspacing=&quot;3&quot; style=&quot;text-align: left; font-size: 88%; line-height: 1.5em;&quot;
|-
! Ime
! Udaljenost od NGC 1970&lt;br /&gt;(uglovnih minuta)&lt;ref name=&quot;ned&quot; /&gt;{{Ref label|A|a}}
! [[Rektascenzija]] ([[J2000]])&lt;ref name=&quot;ned&quot; /&gt;
! [[Deklinacija (astronomija)]] ([[J2000]])&lt;ref name=&quot;ned&quot; /&gt;
! [[Morfološka klasifikacija galaksija|Tip]]&lt;ref name=&quot;ned&quot; /&gt;
|-
| [[NGC 1966]]
| 0,04
| {{RA|5|26|45,0}}
| {{DEC|-68|48|54}}
| [[emisijska maglina i otvoreno zvjezdano jato]] ([[Morfološka klasifikacija galaksija|EN+OCL]])
|-
| [[NGC 1965]]
| 0,1
| {{RA|5|26|29,1}}
| {{DEC|-68|48|23}}
| [[emisijska maglina i otvoreno zvjezdano jato]] ([[Morfološka klasifikacija galaksija|EN+OCL]])
|-
| [[NGC 1962]]
| 0,15
| {{RA|5|26|17,8}}
| {{DEC|-68|50|16}}
| [[otvoreno zvjezdano jato]] ([[Morfološka klasifikacija galaksija|OCL]])
|-
| [[NGC 1983]]
| 0,26
| {{RA|5|27|44,3}}
| {{DEC|-68|59|10}}
| [[otvoreno zvjezdano jato]] i [[emisijska maglina]] ([[Morfološka klasifikacija galaksija|OCL+EN]])
|-
| [[NGC 1967]]
| 0,27
| {{RA|5|26|43,4}}
| {{DEC|-69|6|6}}
| [[otvoreno zvjezdano jato]] ([[Morfološka klasifikacija galaksija|OCL]])
|-
| [[NGC 1953]]
| 0,35
| {{RA|5|25|27,9}}
| {{DEC|-68|50|18}}
| [[otvoreno zvjezdano jato]] ([[Morfološka klasifikacija galaksija|OCL]])
|-
| [[NGC 1984]]
| 0,36
| {{RA|5|27|41,0}}
| {{DEC|-69|8|4}}
| [[otvoreno zvjezdano jato]] i [[emisijska maglina]] ([[Morfološka klasifikacija galaksija|OCL+EN]])
|-
| [[NGC 1994]]
| 0,48
| {{RA|5|28|21,8}}
| {{DEC|-69|8|31}}
| [[otvoreno zvjezdano jato]] ([[Morfološka klasifikacija galaksija|OCL]])
|-
| [[NGC 2001]]
| 0,54
| {{RA|5|29|2,1}}
| {{DEC|-68|46|10}}
| [[otvoreno zvjezdano jato]] ([[Morfološka klasifikacija galaksija|OCL]])
|-
| [[NGC 1949]]
| 0,58
| {{RA|5|25|5,0}}
| {{DEC|-68|28|16}}
| [[emisijska maglina]] ([[Morfološka klasifikacija galaksija|EN]])
|-
|}

== Također pogledajte ==
* [[Novi opći katalog]]
* [[Spisak NGC objekata]]
* [[Spisak galaksija]]

== Bilješke ==
* {{Note label|A|a}} Bazirano na [[euklidska udaljenost|euklidsku udaljenost]].
== Reference ==
&lt;references&gt;
&lt;ref name=&quot;klima&quot;&gt;{{simboli jezika|en|Engleski}}{{simboli jezika|de|Njemački}} {{cite web
  | author=Entdeckung und Katalogisierung von Nebeln und Sternhaufen
  | title=Wolfgang Steinicke-ov revizirani NGC i IC katalog
  | url=http://www.klima-luft.de/steinicke/ngcic/ngcic_e.htm
  | access-date=11. 4. 2013
  | archive-url=https://web.archive.org/web/20130718090152/http://www.klima-luft.de/steinicke/ngcic/ngcic_e.htm
  | archive-date=18. 7. 2013
  }}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;klima-posmatrači&quot;&gt;[http://www.klima-luft.de/steinicke/ngcic/obs_e.htm Spisak posmatrača] na Wolfgang Steinicke-om sajtu.&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;klima-ref&quot;&gt;Young, C., Sid. Mess. II, 252 (1883-84).&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;ned&quot;&gt;{{simboli jezika|en|Engleski}} {{cite web
  | title=NASA/IPAC Extragalactic Database
  | author=Rezultati za NGC 1970
  | url=http://nedwww.ipac.caltech.edu/cgi-bin/nph-objsearch?objname=NGC+1970&amp;img_stamp=yes&amp;extend=no
}}
&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;seds&quot;&gt;{{simboli jezika|en|Engleski}} [http://spider.seds.org/ngc/revngcic.cgi?NGC1970 seds.org] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170323055045/http://spider.seds.org/ngc/revngcic.cgi?ngc1970 |date=23 Mart 2017 }}&lt;/ref&gt;
&lt;/references&gt;

== Literatura ==
* {{simboli jezika|en|Engleski}} {{citation
  | last = Steinicke
  | first = Wolfgang
  | editor-last = Jakiel
  | editor-first = Richard
  | publisher = Springer
  | year=2007
  | title = Galaxies and How to Observe Them
  | isbn = 978-1852337520
  }}
* {{simboli jezika|en|Engleski}} {{cite book 
  | author=R. J. Buta, H. G. Corwin, Jr., S. C. Odewahn
  | year=2007
  | title=The de Vaucouleurs Atlas of Galaxies
  | url=https://archive.org/details/devaucouleursatl0000buta
  | publisher=Cambridge University
  | location=Cambridge
  | isbn=978-0521820486
  }}
* {{simboli jezika|en|Engleski}} {{cite book
  | last=Sinnott
  | first=R. W.
  | year=1988
  | title=NGC 2000.0: The Complete New General Catalogue and Index Catalogues of Nebulae and Star Clusters
  | url=https://archive.org/details/ngc20000complete0000drey
  | publisher=[[Sky Publishing]]
  | isbn=978-0-933346-51-2
  }}
  
== Vanjski linkovi ==
=== NGC 1970 ===
{{WikiSky}}
* {{simboli jezika|en|Engleski}} [http://aladin.u-strasbg.fr/java/alapre.pl?-c=5+26+52.7+-68+50+12&amp;button=RGB NGC 1970 na Aladin pregledaču]{{Mrtav link}}
=== NGC katalog ===
* {{simboli jezika|en|Engleski}} [http://spider.seds.org/ngc/ngc.html Interaktivni NGC Online Katalog]
* {{simboli jezika|en|Engleski}} [http://simbad.u-strasbg.fr/simbad/ Astronomska baza podataka SIMBAD]
* {{simboli jezika|en|Engleski}} [http://www.messier45.com/index.html#s/cat%20NGC NGC katalog na Messier45.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180923235222/http://www.messier45.com/index.html#s/cat%20NGC |date=23. 9. 2018 }}
* {{simboli jezika|en|Engleski}} [https://web.archive.org/web/20180623111454/http://ngcicproject.org/ NGC/IC projekt]
* {{simboli jezika|en|Engleski}} [http://heasarc.gsfc.nasa.gov/W3Browse/all/ngc2000.html NGC2000 na NASA sajtu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190626095857/https://heasarc.gsfc.nasa.gov/W3Browse/all/ngc2000.html |date=26. 6. 2019 }}
* {{simboli jezika|en|Engleski}} [https://web.archive.org/web/20160306033417/http://www.nightskyatlas.com/ngcData.jsp NGC na ''The Night Sky Atlas'' sajtu]

{{Stub-svemir}}
{{Nebo|5|26|52.7|-|68|50|12}}
{{NGC20}}

[[Kategorija:ESO objekti]]
[[Kategorija:Emisijske magline]]
[[Kategorija:NGC objekti]]
[[Kategorija:Otvorena zvjezdana jata]]
[[Kategorija:Zlatna riba (sazviježđe)]]
[[Kategorija:Astronomski objekti otkriveni 1826.]]</text>
      <sha1>ix0agtjtzqfiu6ycspdr7gcutz8w6li</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Podaci o zastavi Francuska</title>
    <ns>10</ns>
    <id>267822</id>
    <revision>
      <id>3922136</id>
      <parentid>3519853</parentid>
      <timestamp>2026-08-26T06:58:59Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Ziv</username>
        <id>117934</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>([[c:GR|GR]])  [[File:Flag of France (lighter variant).svg]] → [[File:Flag of France (1974–2020).svg]] → The file was renamed on Commons, but the filename was not changed in the language versions because Delinker did not perform the task. ([[c:c:GR]])</comment>
      <origin>3922136</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1275" sha1="t37qqouhu1moc19un8a09b6mavqvmhr" xml:space="preserve">{{ {{{1&lt;noinclude&gt;|Podaci o zastavi&lt;/noinclude&gt;}}}
| alias               = Francuska
| alias1              = {{{alias1|}}}
| alias genitiv       = Francuske
| zastava alias       = Flag of France (1794–1815, 1830–1974, 2020–present).svg
| zastava alias-1790  = Flag of France (1790–1794).svg
| zastava alias-1794  = Flag of France (1794–1815, 1830–1958).svg
| zastava alias-1814  = Flag of the Kingdom of France (1814-1830).svg
| zastava alias-1830  = Flag of France (1794–1815, 1830–1958).svg
| zastava alias-1848  = Drapeau france 1848.svg
| zastava alias-1848a = Drapeau france 1848.svg
| zastava alias-1848b = Flag of France (1794–1815, 1830–1958).svg
| zastava alias-1974  = Flag of France (1974–2020).svg
| zastava alias-naval = Civil and Naval Ensign of France.svg
| veličina            = {{{veličina|}}}
| ime                 = {{{ime|}}}
| link                = {{{link|}}}
| link1               = {{{link1|}}}
| varijanta           = {{{varijanta|}}}
&lt;noinclude&gt;
| var1                = 1790
| var2                = 1794
| var3                = 1814
| var4                = 1830
| var5                = 1848a
| var6                = 1848b
| var7                = 1974
| var8                = naval
| preusmjerenje1      = FRA
&lt;/noinclude&gt;
}}</text>
      <sha1>t37qqouhu1moc19un8a09b6mavqvmhr</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Sanjao sam noćas da te nemam (velike rock balade)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>350782</id>
    <revision>
      <id>3922075</id>
      <parentid>3855521</parentid>
      <timestamp>2026-08-25T14:06:34Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bozica Kozica</username>
        <id>176652</id>
      </contributor>
      <comment>dodao na kojim pesmama sviraju koji muzicari</comment>
      <origin>3922075</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3828" sha1="30fvggw9cdaz118v7w2abchry9z24gk" xml:space="preserve">{{Infokutija album
| naziv          = Sanjao sam noćas da te nemam (velike rock balade)
| vrsta          = Kompilacijski album
| pozadina       = kompilacija
| izvođač_gen    = [[Bijelo dugme|Bijelog dugmeta]]
| slika          = Sanjao sam nocas da te nemam-(velike rock balade).jpg
| obajvljen      = 1984.
| producent      = [[Goran Bregović]]&lt;br/&gt;[[Neil Harrison]]
| žanr           = [[Pop]], Rock
| dužina         = 67:57
| izdavač        = [[Jugoton]]
| prethodni_album  = ''[[Uspavanka za Radmilu M. (Bijelo dugme)|Uspavanka za Radmilu M.]]''&lt;br/&gt;(1983)
| ovaj_album       = '''''Sanjao sam noćas da te nemam (velike rock balade)'''''&lt;br/&gt;(1984)
| sljedeći_album   = ''[[Bijelo dugme (album)|Bijelo dugme]]''&lt;br/&gt;(1984)
}}
'''''Sanjao sam noćas da te nemam (velike rock balade)''''' je kompilacijski album [[Sarajevo|sarajevske]] rock grupe [[Bijelo dugme]] objavljen 8. novembra 1984. godine.&lt;ref&gt;http://www.discogs.com/Bijelo-Dugme-Sanjao-Sam-No%C4%87as-Da-Te-Nemam-Velike-Rock-Balade/release/1616778&lt;/ref&gt; Sastoji se od 13 balada snimljenih u periodu između 1974. i 1983. godine. Album je dobio naziv po popularnoj baladi &quot;Sanjao sam noćas da te nemam&quot; koju je grupa objavila 1976. godine u sklopu albuma [[Eto! Baš hoću!]]. Objavljen je u izdanju zagrebačke diskografske kuće [[Jugoton]] u svjetlu reakcije grupe na pozitivnu kritiku predhodno objavljenog albuma [[Uspavanka za Radmilu M. (Bijelo dugme)|Uspavanka za Radmilu M.]] koji je prodat u više od milion primjeraka.

== Lista pjesama ==
===LP (1984)===
A strana
# &quot;Ima neka tajna veza&quot; ([[Duško Trifunović]]/[[Goran Bregović]]) - 3:30
# &quot;Selma&quot; ([[Vlado Dijak]]/Bregović) - 3:25
# &quot;Došao sam da ti kažem da odlazim&quot; (Bregović) - 3:39
# &quot;Loše vino&quot; ([[Arsen Dedić]]/Bregović) - 2:37
# &quot;Pristao sam biću sve što hoće&quot; (Duško Trifunović/Bregović) - 3:01
# &quot;Sanjao sam noćas da te nemam&quot; (Bregović) - 6:51

B strana
# &quot;Ne gledaj me tako i ne ljubi me više&quot; (Bregović) - 5:40
# &quot;Kad zaboraviš juli&quot; (Bregović) - 4:29
# &quot;Ako možeš zaboravi&quot; (Bregović) - 4:59
# &quot;Sve će to mila moja prekriti ruzmarin, snjegovi i šaš&quot; (Bregović) - 7:57

===CD (1994)===
# &quot;Šta bi dao da si na mom mjestu&quot; (Duško Trifunović/Goran Bregović) - 6:47
# &quot;Ima neka tajna veza&quot; (Duško Trifunović/Bregović) - 3:30
# &quot;Selma&quot; ([[Vlado Dijak]]/Bregović) - 3:25
# &quot;Došao sam da ti kažem da odlazim&quot; (Bregović) - 3:39
# &quot;Blues za moju bivšu dragu&quot; (Bregović) - 6:17
# &quot;Loše vino&quot; ([[Arsen Dedić]]/Bregović) - 2:37
# &quot;Ove ću noći naći blues&quot; (Bregović) - 4:17
# &quot;Sanjao sam noćas da te nemam&quot; (Bregović) - 6:51
# &quot;Ne gledaj me tako i ne ljubi me više&quot; (Bregović) - 5:40
# &quot;Kad zaboraviš juli&quot; (Bregović) - 4:29
# &quot;Ako možeš zaboravi&quot; (Bregović) - 4:59
# &quot;Sve će to mila moja prekriti ruzmarin, snjegovi i šaš&quot; (Bregović) - 7:57
# &quot;Pristao sam biću sve što hoće&quot; (Duško Trifunović/Bregović) - 3:01

== Članovi ==
(Brojevi su pesme na kojima nastupaju članovi po CD izdanju)
*[[Željko Bebek]] - pjevač, bas-gitara (6, 8)
*[[Goran Bregović]] - gitara
*[[Zoran Redžić]] - bas-gitara (1-5, 7, 9-13)
*[[Goran Ivandić]] - bubnjevi (1-5, 7, 9, 11)
*[[Milić Vukašinović]] - bubnjevi (6, 8)
*[[Điđi Jankelić]] - bubnjevi (10, 12, 13)
*[[Vlado Pravdić]] - klavijature  (1-5, 7, 9-13)
*[[Laza Ristovski]] - klavijature (6, 8)

==Reference==
{{refspisak}}

==Vanjski linkovi==
* [http://www.bijelodugme.tk/ Službena stranica grupe] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200120142614/http://www.bijelodugme.tk/ |date=20. 1. 2020 }}
* Discogs: [http://www.discogs.com/Bijelo-Dugme-Sanjao-Sam-No%C4%87as-Da-Te-Nemam-Velike-Rock-Balade/master/44484 ''Bijelo Dugme - Sanjao sam noćas da te nemam (velike rock balade)'']
{{Bijelo dugme}}

[[Kategorija:Albumi iz 1984.]]
[[Kategorija:Albumi Bijelog dugmeta]]</text>
      <sha1>30fvggw9cdaz118v7w2abchry9z24gk</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Nakon svih ovih godina</title>
    <ns>0</ns>
    <id>350963</id>
    <revision>
      <id>3922073</id>
      <parentid>3855529</parentid>
      <timestamp>2026-08-25T14:01:45Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bozica Kozica</username>
        <id>176652</id>
      </contributor>
      <comment>dodao na kojim pesmama sviraju koji muzicari</comment>
      <origin>3922073</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3129" sha1="how0n01umwv1ui7jdobg01b5vudket3" xml:space="preserve">{{Infokutija album | 
| Ime            = Nakon svih ovih godina
| Tip izdanja    = 
| Artist         = Bijelog dugmeta
| Cover          = 
| Background     = orange
| Izdat          = 1990
| Produciran     = 
| Žanr           = Rock
| Dužina         = 
| Kuća           = [[Diskoton]]
| Producent(i)   = [[Goran Bregović]]
| Kritike        = 
| Prošli album   = ''[[Ćiribiribela (Bijelo dugme)|Ćiribiribela]]''&lt;br /&gt;(1988)
| Ovaj album     = '''''Nakon svih ovih godina'''''&lt;br /&gt;(1990) 
| Sljedeći album = ''[[Ima neka tajna veza]]''&lt;br /&gt;(1994)
}}
'''Nakon svih ovih godina''' je kompilacijski album [[Sarajevo|sarajevske]] rock grupe [[Bijelo dugme]] iz 1990. godine u izdanju sarajevske diskografske kuće [[Diskoton]]. Album se sastoji od 14 hit pjesama grupe snimljenih u periodu između 1983. i 1988. godine. Producent je Goran Bregović a omotnicu albuma je dizajnirao Trio.&lt;ref&gt;http://www.discogs.com/artist/1906125-Trio-5&lt;/ref&gt; Na albumu su se našle neke od najboljih pjesama Bijelog dugmeta kao što su:&quot;Za Esmu&quot;, &quot;Ružica si bila&quot;, &quot;Evo zakleću se&quot;, &quot;Đurđevdan&quot; kao i pjesma &quot;Hajdemo u planine&quot; koja je bila vrlo popularna [[1980]]-tih godina.

== Pjesme ==
Tekstove svih pjesama napisao je Goran Bregović s tim da su koautori teksta pjesme ''Hajdemo u planine'' bili još i [[Ademir Kenović]] i [[Ismet Arnautalić]]. Prva pjesma s albuma ''Zaboravi ako možeš'' snimljena je 1983. godine dok su slijedeće 4 pjesme snimljene tokom 1984. godine u studiju I [[Radiotelevizija Sarajevo|RTV Sarajeva]]. U istom studiju su 1986. godine snimljene i pjesme rednog broja od 6. do 9. kao i posljednja pjesma ''A i ti me iznevjeri''. Ostale pjesme s albuma snimljene su 1988. godine u studijima: RTV Sarajevo, tudio SIM-OKC Zagreb i Studio Aquarius Beograd.

== Spisak pjesama ==
Na kompilacijskom albumu su se našle slijedeće pjesme:&lt;ref&gt;http://www.discogs.com/Bijelo-Dugme-Nakon-Svih-Ovih-Godina/release/2054008&lt;/ref&gt;
#&quot;Zaboravi ako možeš&quot; 
#&quot;Lipe cvatu&quot;	
#&quot;Za Esmu&quot;	
#&quot;Jer kad ostariš&quot;	
#&quot;Da te bogdo ne volim&quot;	
#&quot;Hajdemo u planine&quot;    
#&quot;Ružica si bila&quot;	
#&quot;Pjesma za malu pticu&quot;          
#&quot;Pljuni i zapjevaj moja Jugoslavijo&quot;	
#&quot;Evo zakleću se&quot;	
#&quot;Napile se ulice&quot;	
#&quot;Nakon svih ovih godina&quot; 
#&quot;Đurđevdan&quot;	
#&quot;A i ti me iznevjeri&quot;

== Članovi grupe ==
*[[Željko Bebek]] - pjevač (1)
*[[Mladen Vojičić Tifa]] - pjevač (2-5)
*[[Alen Islamović]] - pjevač (6-14)
*[[Goran Bregović]] - gitara
*[[Zoran Redžić]] - bas-gitara
*[[Goran Ivandić]] - bubnjevi
*[[Vlado Pravdić]] - klavijature (1-9)
*[[Laza Ristovski]] - klavijature (2-14)

==Saradnici==
* Amela
*[[Amila Sulejmanović]]
*[[Jasmin Sokolović]]
*[[Ladarice]]
*[[Laza Ristovski]]
*[[Nenad Stefanović]]
*[[Orkestar Kadrijevi]]
*[[Pece Atanasovski]]
*[[Predrag D. Svačić]]
*[[Beogradsko pjevačko društvo]]
*[[Sinan Alimanović]]
*[[Slobodan Sokolović]]
*[[Sonja Beran - Leskovšek]]
*[[Zuzi Zu]]

==Reference==
{{refspisak}}
==Vanjski linkovi==
[http://www.discogs.com/Bijelo-Dugme-Nakon-Svih-Ovih-Godina/release/2054008 Album na Discogsu]
{{Bijelo dugme}}

[[Kategorija:Albumi Bijelog dugmeta]]
[[Kategorija:Albumi iz 1990.]]</text>
      <sha1>how0n01umwv1ui7jdobg01b5vudket3</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Vlada Republike Srpske</title>
    <ns>0</ns>
    <id>363536</id>
    <revision>
      <id>3922091</id>
      <parentid>3917939</parentid>
      <timestamp>2026-08-25T17:09:24Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3922091</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="16637" sha1="acaqs8vjx00onqlugxhx8zrec7xeeif" xml:space="preserve">{{Infokutija izvršna vlast
| ime              = Vlada Republike Srpske
| izvorno_ime      = Влада Републике Српске
| saziv            = [[Vlada Republike Srpske Save Minića|XVIII saziv]]
| slika            = Seal of the Republika Srpska.svg
| veličina_slike   = 150px
| opis_slike       = [[Amblem Republike Srpske]].
| osnovano         = {{Završni datum i godine|1992|04|22}}
| teritorija       = {{ZID|Republika Srpska}}
| titula_vođe      = [[Spisak premijera Republike Srpske|Predsjednik Vlade]]
| imenuje          = [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodna skupština RS]]
| glavni_organ     = [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodna skupština RS]]
| ministarstva     = {{Sakrij
| okvir_stil    = 
| naslov        = 16
| naslov_stil   = font-weight:normal; text-align:left;
| podaci_stil   =
| podaci        = {{plainlist|
* [[Ministarstvo finansija Republike Srpske|Ministarstvo finansija]]
* [[Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske|Ministarstvo unutrašnjih poslova]]
* [[Ministarstvo pravde Republike Srpske|Ministarstvo pravde]]
* [[Ministarstvo uprave i lokalne samouprave Republike Srpske|Ministarstvo uprave i lokalne samouprave]]
* [[Ministarstvo za evropske integracije i međunarodnu saradnju Republike Srpske|Ministarstvo za evropske integracije i međunarodnu saradnju]]
* [[Ministarstvo rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske|Ministarstvo rada i boračko-invalidske zaštite]]
* [[Ministarstvo trgovine i turizma Republike Srpske|Ministarstvo trgovine i turizma]]
* [[Ministarstvo saobraćaja i veza Republike Srpske|Ministarstvo saobraćaja i veza]]
* [[Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske|Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede]]
* [[Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske|Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju]]
* [[Ministarstvo prosvjete i kulture Republike Srpske|Ministarstvo prosvjete i kulture]]
* [[Ministarstvo privrede i preduzetništva Republike Srpske|Ministarstvo privrede i preduzetništva]]
* [[Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske|Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite]]
* [[Ministarstvo za naučnotehnološki razvoj i visoko obrazovanje Republike Srpske|Ministarstvo za naučnotehnološki razvoj i visoko obrazovanje]]
* [[Ministarstvo porodice, omladine i sporta Republike Srpske|Ministarstvo porodice, omladine i sporta]]
* [[Ministarstvo energetike i rudarstva Republike Srpske|Ministarstvo energetike i rudarstva]]}}}}
| responsible      = [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodna skupština RS]]
| budžet           = 6.070.000.000 [[Konvertibilna marka|KM]] (2025)&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.narodnaskupstinars.net/?q=la/vijesti/narodna-skup%C5%A1tina-usvojila-bud%C5%BEet-republike-srpske-za-2025-godinu-i-program-ekonomskih-reformi-republike-srpske-za-period-2025-2027-godinu-kao-i-zaklju%C4%8Dke-o-posjeti-aljbina-kurtija-bih|title=Narodna skupština usvojila Budžet Republike Srpske za 2025. godinu|date=11. 12. 2024|website=narodnaskupstinars.net|language=sr-BA|access-date=15. 9. 2025|archive-date=12. 7. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250712215804/https://www.narodnaskupstinars.net/?q=la/vijesti/narodna-skup%C5%A1tina-usvojila-bud%C5%BEet-republike-srpske-za-2025-godinu-i-program-ekonomskih-reformi-republike-srpske-za-period-2025-2027-godinu-kao-i-zaklju%C4%8Dke-o-posjeti-aljbina-kurtija-bih|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
| sjedište         = [[Administrativni centar Vlade Republike Srpske|Administrativni centar]], Trg Republike Srpske 1, [[Banja Luka]], [[Bosna i Hercegovina]]
| veb-sajt         = [https://vladars.rs/sr-sp-cyrl/Pages/default.aspx vladars.rs]
}}{{Politika Republike Srpske}}
'''Vlada Republike Srpske''' je nosilac [[Izvršna vlast|izvršne vlasti]] u [[Republika Srpska|Republici Srpskoj]].

Vladu Republike Srpske čine [[Predsjednik Vlade Republike Srpske|predsjednik]], dva potpredsjednika (iz reda druga dva konstitutivna naroda) i 16 ministara (potrebno zadovoljiti '' &quot;nacionalni ključ&quot; ''). Ministre bira [[Narodna skupština Republike Srpske]], nosilac zakonodavne vlasti, kojoj je Vlada odgovorna.

== Historija ==
Prethodnik Vlade je Ministarsko vijeće od 24 člana koji je osnovan 20. decembra 1991. Ministarsko vijeće je prestao postojati 27. marta 1992. Prva Vlada je osnovana 22. aprila 1992. na skupštini koja je održana u [[Sarajevo|Sarajevu]], na [[Pale (Republika Srpska)|Palama]]. Za prvog predsjednika Vlade izabran je [[Branko Đerić]], a Vladu su pored predsjednika činila i tri ministra. Na drugoj sjednici održanoj 12. maja 1992. u [[Banja Luka|Banjoj Luci]], osnovano je još devet ministarstava i donesena je odluka o pet strateških ciljeva od koji su neki: osnivanje [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]], imenovanje zapovjednika i Predsjedništva. Prva Vlada je 24. juna 1992. donijela odluku o zabrani djelovanja političkih organizacija, a na prijedlog Vlade [[Narodna skupština Republike Srpske]] je 12. augusta 1992. donijela odluku o promjenama [[Ustav Republike Srpske|Ustava]], od kojih je najvažnija odluka kojom je proglašena samostalnost [[Republika Srpska|Republike Srpske]]. Istovremeno su ukinute regije Republike Srpske čime je RS postala jedinstvena teritorija. Branko Đerić je u oktobru 1992. podnio ostavku zbog neslaganja s ministrima Mićom Stanišićem i Momčilom Mandićem, a umjesto njega na mjesto predsjednika Vlade dolazi [[Vladimir Lukić]].&lt;ref name=&quot;HIS&quot;&gt;{{Cite web |url=http://www.vladars.net/sr-SP-Cyrl/Vlada/Aktivnosti/Pages/Istorijat.aspx |title=Istorijat |access-date=11. 8. 2014 |archive-date=15. 8. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140815042634/http://www.vladars.net/sr-SP-Cyrl/Vlada/Aktivnosti/Pages/Istorijat.aspx |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

=== Sazivi ===
# [[Vlada Republike Srpske Branka Đerića|Vlada Branka Đerića]], izabrana 22. aprila 1992.
# [[Vlada Republike Srpske Vladimira Lukića|Vlada Vladimira Lukića]], izabrana 20. januara 1993.
# [[Vlada Republike Srpske Dušana Kozića|Vlada Dušana Kozića]], izabrana 18. augusta 1994.
# [[Vlada Republike Srpske Rajka Kasagića|Vlada Rajka Kasagića]], izabrana 17. decembra 1995.
# [[Vlada Republike Srpske Gojka Kličkovića I|Vlada Gojka Kličkovića I]], izabrana 18. maja 1996.
# [[Vlada Republike Srpske Gojka Kličkovića II|Vlada Gojka Kličkovića II]], izabrana 27.novembra 1996.
# [[Vlada Republike Srpske Milorada Dodika I|Vlada Milorada Dodika I]], izabrana 18. januara 1998.
# [[Vlada Republike Srpske Mladena Ivanića|Vlada Mladena Ivanića]], izabrana 12. januara 2001.
# [[Vlada Republike Srpske Dragana Mikerevića|Vlada Dragana Mikerevića]], izabrana 17. januara 2003.
# [[Vlada Republike Srpske Pere Bukejlovića|Vlada Pere Bukejlovića]], izabrana 15. februara 2005.
# [[Vlada Republike Srpske Milorada Dodika II|Vlada Milorada Dodika II]], izabrana 28. februara 2006.
# [[Vlada Republike Srpske Milorada Dodika III|Vlada Milorada Dodika III]], izabrana 30. novembra 2006.
# [[Vlada Republike Srpske Aleksandra Džombića|Vlada Aleksandra Džombića]], izabrana 29. decembra 2010.
# [[Vlada Republike Srpske Željke Cvijanović I|Vlada Željke Cvijanović I]], izabrana 12. marta 2013.&lt;ref name=&quot;HIS&quot;/&gt;
# [[Vlada Republike Srpske Željke Cvijanović II|Vlada Željke Cvijanović II]], izabrana 18. decembra 2014.&lt;ref name=&quot;HIS&quot;/&gt;
# [[Vlada Republike Srpske Radovana Viškovića I|Vlada Radovana Viškovića]], izabrana 18. decembra 2018.
# [[Vlada Republike Srpske Radovana Viškovića II|Vlada Radovana Viškovića II]], izabrana 21. decembra 2022.
# [[Vlada Republike Srpske Save Minića I]], izabrana 2. septembra 2025.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=https://vladars.rs/sr-SP-Cyrl/Vlada/Premijer/Media/Vijesti/Pages/vlada-republike-srpske-02092025.aspx|title=Izabrana nova Vlada Republike Srpske na čelu se premijerom Savom Minićem|date=2. 9. 2025|website=vladars.rs|publisher=Vlada Republike Srpske|access-date=15. 9. 2025}}&lt;/ref&gt;
# [[Vlada Republike Srpske Save Minića II]], izabrana 18. januara 2026.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://vladars.rs/sr-SP-Cyrl/Vlada/Premijer/Media/Vijesti/Pages/izabrana-nova-vlada-republike-srpske-18012026.aspx|title=Izabrana nova Vlada Republike Srpske na čelu sa Savom Minićem|date=18. 1. 2026|website=vadars.rs|publisher=[[Vlada Republike Srpske]]|access-date=16. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;
# [[Vlada Republike Srpske Save Minića III]], izabrana 17. marta 2026.&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite web|url=https://vladars.rs/sr-SP-Cyrl/Vlada/media/vijesti/Pages/170326-izbor-vlade.aspx|title=Izabran 20. saziv Vlade Republike Srpske|date=17. 3. 2026|website=vladars.rs|publisher=[[Vlada Republike Srpske]]|access-date=10. 5. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Ministarstva ==
Ministri u Vladi Republike Srpske neposredno rukovode radom ministarstava Republike Srpske. Ministarstva su organi uprave koji obavljaju upravne i druge poslove u jednom ili više upravnih područja, a nisu pod nadzorom nekog drugog organa uprave već su neposredno potčinjena Vladi Republike Srpske.

=== Trenutni saziv ===
{{Glavni|Vlada Republike Srpske Save Minića III}}
Trenutna vlada je stupila na dužnost 17. marta 2026, a za premijera po treći put izabran [[Savo Minić]].&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size:95%;&quot;
|+XX saziv Vlade Republike Srpske
!Ime i prezime
!Dužnost
! colspan=&quot;2&quot; |Stranka
|-
|'''{{Sort|Minić|[[Savo Minić]]}}'''
|'''[[Spisak premijera Republike Srpske|Premijer]]'''
| width=&quot;1&quot; style=&quot;background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};&quot; |
|{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|link|BS}}
|-
! colspan=&quot;4&quot; |
|-
|{{Sort|Vidović|[[Zora Vidović]]}}
|{{nowrap|[[Ministarstvo finansija Republike Srpske|Ministrica finansija]]}}
| width=&quot;1&quot; style=&quot;background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};&quot; |
|{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|link|BS}}
|-
|{{Sort|Budimir|[[Željko Budimir]]}}
|{{nowrap|[[Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske|Ministar unutrašnjih poslova]]}}
| width=&quot;1&quot; style=&quot;background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};&quot; |
|{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|link|BS}}
|-
|{{Sort|Stevanović|[[Zoran Stevanović]]}}
|{{nowrap|[[Ministarstvo saobraćaja i veza Republike Srpske|Ministar saobraćaja i veza]]}}
| width=&quot;1&quot; style=&quot;background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};&quot; |
|{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|link|BS}}
|-
|{{Sort|Šeranić|[[Alen Šeranić]]}}
|{{nowrap|[[Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske|Ministar zdravlja i socijalne zaštite]]}}
| width=&quot;1&quot; style=&quot;background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};&quot; |
|{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|link|BS}}
|-
|{{Sort|Klokić|[[Zlatan Klokić]]}}
|{{nowrap|[[Ministarstvo za evropske integracije i međunarodnu saradnju Republike Srpske|Ministar za evropske integracij​e i međunarodnu saradnju]]}}
| width=&quot;1&quot; style=&quot;background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};&quot; |
|{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|link|BS}}
|-
|{{Sort|Golubović|[[Borivoje Golubović]]}}
|{{nowrap|[[Ministarstvo prosvjete i kulture Republike Srpske|Ministar prosvjete i kulture]]}}
| width=&quot;1&quot; style=&quot;background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};&quot; |
|{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|link|BS}}
|-
|{{Sort|Bubić|[[Radenko Bubić]]}}
|{{nowrap|[[Ministarstvo privrede i preduzetništva Republike Srpske|Ministar privrede i preduzetništva]]}}
| width=&quot;1&quot; style=&quot;background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};&quot; |
|{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|link|BS}}
|-
|{{Sort|Kuzmić|[[Anđelka Kuzmić]]}}
|{{nowrap|[[Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske|Ministrica poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede]]}}
| width=&quot;1&quot; style=&quot;background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};&quot; |
|{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|link|BS}}
|-
|{{Sort|Puhovac|[[Ned Puhovac]]}}
|{{nowrap|[[Ministarstvo trgovine i turizma Republike Srpske|Ministar trgovine i turizma]]}}
| width=&quot;1&quot; style=&quot;background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};&quot; |
|{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|link|BS}}
|-
|{{Sort|Mastilović|[[Draga Mastilović]]}}
|{{nowrap|[[Ministarstvo za naučnotehnološki razvoj i visoko obrazovanje Republike Srpske|Ministrica za naučnotehnološki razvoj i visoko obrazovanje]]}}
| width=&quot;1&quot; style=&quot;background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|Nezav.|tamno|BS}};&quot; |
|{{Izborni dijagram/Partija|Nezav.|link|BS}}
|-
|{{Sort|Ostojić|[[Radan Ostojić]]}}
|{{nowrap|[[Ministarstvo rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske|Ministar rada i boračko-invalidske zaštite]]}}
| width=&quot;1&quot; style=&quot;background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|Nezav.|tamno|BS}};&quot; |
|{{Izborni dijagram/Partija|Nezav.|link|BS}}
|-
|{{Sort|Đokić|[[Petar Đokić]]}}
|{{nowrap|[[Ministarstvo energetike i rudarstva Republike Srpske|Ministar energetike i rudarstva]]}}
| width=&quot;1&quot; style=&quot;background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SP|tamno|BS}};&quot; |
|[[Socijalistička partija (Bosna i Hercegovina)|SP]]
|-
|{{Sort|Ignjatović|[[Irena Ignjatović]]}}
|{{nowrap|[[Ministarstvo porodice, omladine i sporta Republike Srpske|Ministrica porodice, omladine i sporta]]}}
| width=&quot;1&quot; style=&quot;background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SP|tamno|BS}};&quot; |
|[[Socijalistička partija (Bosna i Hercegovina)|SP]]
|-
|{{Sort|Selak|[[Goran Selak]]}}
|{{nowrap|[[Ministarstvo pravde Republike Srpske|Ministar pravde]]}}
| width=&quot;1&quot; style=&quot;background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SPS|tamno|BS}};&quot; |
|[[Socijalistička partija Srpske|SPS]]
|-
|{{Sort|Vipotnik|[[Bojan Vipotnik]]}}
|{{nowrap|[[Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske|Ministar za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju]]}}
| width=&quot;1&quot; style=&quot;background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|US|tamno|BS}};&quot; |
|[[Ujedinjena Srpska|US]]
|-
|{{Sort|Jujić|[[Senka Jujić]]}}
|{{nowrap|[[Ministarstvo uprave i lokalne samouprave Republike Srpske|Ministrica uprave i lokalne samouprave]]}}
| width=&quot;1&quot; style=&quot;background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|NPS|tamno|BS}};&quot; |
|[[Narodna partija Srpske|NPS]]
|}

== Generalni sekretarijat ==
{{Glavni|Generalni sekretarijat Vlade Republike Srpske}}

[[Generalni sekretarijat Vlade Republike Srpske]] obavlja poslove iz djelokruga određenog Zakonom o Vladi Republike Srpske, Uredbi o Generalnom sekretarijatu Vlade Republike Srpske i Poslovnikom Vlade Republike Srpske.

Generalni sekretarijat Vlade Republike Srpske pruža potporu Vladi Republike Srpske i [[Predsjednik Vlade Republike Srpske|predsjedniku Vlade Republike Srpske]] koja treba osigurati pravovremeno i djelotvorno planiranje, provođenje, nadgledanje i predstavljanje politike Vlade Republike Srpske.

Generalni sekretarijat Vlade Republike Srpske rukovodi poslovima zajedničkih službi i osigurava druge aktivnosti potrebne za djelotvorno obavljanje funkcija organa državne uprave. Ima pet osnovnih organizacijskih jedinica:
* Kabinet predsjednika Vlade;
* Sektor za sjednice Vlade;
* Sektor za finansijske, pravne i opće poslove;
* Sektor za informiranje - Biro za odnose s javnošću;
* Sektor za informacijske tehnologije.

== Sjedište  ==
Vlada Republike Srpske je od 21. novembra [[2007]]. smještena u novoizgrađenu zgradu - [[Administrativni centar Vlade Republike Srpske]].

== Također pogledajte ==
* [[Ustav Republike Srpske]]
* [[Republika Srpska]]
* [[Narodna skupština Republike Srpske]]
* [[Predsjednik Republike Srpske]]
* [[Spisak potpredsjednika Republike Srpske]]
* [[Spisak premijera Republike Srpske]]
* [[Senat Republike Srpske]]

== Napomene ==

&lt;references group=&quot;lower-alpha&quot; /&gt;
== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [Http://www.vladars.net Službena stranica Vlade Republike Srpske]{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130121173853/http://www.vladars.net/sr-SP-Cyrl/Pages/Default.aspx |date=21. 1. 2013 }}
* [Http://www.narodnaskupstinars.net Službena prezentacija Narodne skupštine Republike Srpske] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210227123253/http://www.narodnaskupstinars.net/ |date=27. 2. 2021 }}
* [Http://www.rtrs.tv/vijesti/vijest.php?id=33452 Radio televizija Republike Srpske: Republika Srpska dobila novu Vladu 29 decembar 2010.] 
* [https://web.archive.org/web/20160304201330/http://www.rtrs.tv/vijesti/vijest.php?id=41851 Radio televizija Republike Srpske: Djeca u Vladi Republike Srpske, 16.06.2011.]

{{Ministarstva Vlade Republike Srpske}}
{{Sazivi Vlade Republike Srpske}}

[[Kategorija:Politika Republike Srpske]]
[[Kategorija:Institucije Republike Srpske]]
[[Kategorija:Vlada Republike Srpske|*]]</text>
      <sha1>acaqs8vjx00onqlugxhx8zrec7xeeif</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Aleksandrija (guvernorat)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>371659</id>
    <revision>
      <id>3922116</id>
      <parentid>3857299</parentid>
      <timestamp>2026-08-26T01:49:48Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3922116</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2883" sha1="s5whefzrc2h5hpffw5yc23vkt3cf6d2" xml:space="preserve">{{Geokutija|Pokrajina
&lt;!-- *** Gornji dio *** --&gt;
| ime                   =Aleksandrija
| izvorno_ime           =محافظة الإسكندرية‎ 
| drugo_ime             =
| kategorija            = [[Egipatski guvernorati|Guvernorat]]
&lt;!-- *** Simboli *** --&gt;
| zastava               =Flag of Alexandria.svg
| simbol                =
&lt;!-- *** Države, regije i.t.d *** --&gt;
| država                = Egipat
| zastava_države        = da
&lt;!-- *** Granice, objekti što pripadaju ovaj dio i.t.d *** --&gt;
| graniči_sa            = [[Matrouh (guvernorat)|Matrouh]]
| dio                   =
| grad                  =
| znamenitost           =
| rijeka                = 
&lt;!-- *** Položaj *** --&gt;
| glavni_grad           = [[Aleksandrija]]
&lt;!-- *** Dimenzije *** --&gt;
| površina              = 2 900 
&lt;!-- *** Stanovništvo *** --&gt;
| stanovništvo          = 4 716 078 | stanovništvo_datum =2014.
| stanovništvo_gustoća  = 
&lt;!-- *** Historija i administracija *** --&gt;
| osnovan               =
| datum                 =
| vlada                 = 
| lider                 = Tarek Mahdy Abdel Towab&lt;ref&gt;http://www.dailynewsegypt.com/2013/08/13/mansour-appoints-20-new-governors/&lt;/ref&gt; | lider_vrsta  = Guverner:
| partija_lidera        = 
&lt;!-- *** Kod ***  --&gt;
| vremenska_zona        = | utc_odstupanje =
| vremenska_zona_DST    = | utc_offset_DST =
| poštanski_broj        =
| pozivni broj          =
| kod                   =  | kod_vrsta = 
&lt;!-- *** Slobodni polji *** --&gt;
| prazno                = | prazno_vrsta =
| prazno1               = | prazno1_vrsta = 
&lt;!-- *** Karta *** --&gt;
| karta                 = Alexandria in Egypt (2011).svg
&lt;!-- *** Webb stranice *** --&gt;
| web_stranica          = http://www.alexandria.gov.eg/Home.aspx
&lt;!-- *** Bilješka *** --&gt;
| bilješka              =
}}
'''Aleksandrija''' je jedan od 27 guvernorata [[Egipat|Egipta]]. Nalazi se u sjevernom dijelu države, na zapadu graniči sa guvernoratom [[Matrouh (guvernorat)|Matrouh]] a na sjeveru izlazi na [[Sredozemno more]].
Uz Kairo i Gizu, Aleksandrija je jedan od tri guvernorata u zemlji koje su također i općine. Guvernorat se nalazi na zapadnom dijelu u [[Delta Nila|delte Nila]].
Glavni grad guvernorata je istoimeni grad [[Aleksandrija]], dom čuvene [[Aleksandrijska biblioteka|aleksandrijske biblioteke]] i [[Svjetionik u Aleksandriji|aleksandrijskog svjetionika]].
U guvernoratu živi 4 miliona stanovnika na površini od 2.900&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;.

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [http://www.alexandria.gov.eg/ Službena stranica guvernorata] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121015201124/http://www.alexandria.gov.eg/ |date=15. 10. 2012 }} (na arapskom)
* [https://web.archive.org/web/20061023111258/http://www.discoveralex.com/default_EN.asp Upoznajte Aleksandriju]

{{Administrativna podjela Egipta}}

[[Kategorija:Egipatski guvernorati]]</text>
      <sha1>s5whefzrc2h5hpffw5yc23vkt3cf6d2</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Brazzaville</title>
    <ns>0</ns>
    <id>374339</id>
    <revision>
      <id>3922153</id>
      <parentid>3857462</parentid>
      <timestamp>2026-08-26T10:02:59Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3922153</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4314" sha1="b8raj9um4ov8gkk3kcf28eubbse48oj" xml:space="preserve">{{Geokutija|Naselje
&lt;!-- *** Gornji dio *** --&gt;
| ime                         = Brazzaville
| izvorno_ime                 =
| drugo_ime                   = Balazavile
| kategorija                  = Grad
&lt;!-- *** Ime **** --&gt;
| etimologija                 =
| službeni_naziv              =
| moto                        =
| nadimak                     =
&lt;!-- *** Slika *** --&gt;
| slika                       =
| opis_slike                  = 
| simbol                      = 
&lt;!-- *** Države, regije i.t.d *** --&gt;
| država                      = Republika Kongo
| zastava_države              = da
| administrativna_podjela1    = Brazzaville | administrativna_podjela1_vrsta = '''Distrikt'''
&lt;!-- *** Položaj i visina *** --&gt;
| nadmorska_visina            = 320
| širina_stepeni              = | širina_minuta = | širina_sekundi = | širina_SJ =N
| dužina_stepeni              = | dužina_minuta = | dužina_sekundi = | dužina_IZ =W
| najviši                     =
| najviša_visina              = 
| najniža                     =
| najniža_visina              =
&lt;!-- *** Dimenzije *** --&gt;
| površina                    = 263.9
| površina_zemlje             =
| površina_vode               =
| površina_urban              = 
| površina_metro              =
&lt;!-- *** Stanovništvo *** --&gt;
| stanovništvo                = 2.145.783| stanovništvo_datum =2023
| stanovništvo_urban          = 
| stanovništvo_metro          = 
| stanovništvo_opcina         =
| stanovništvo_gustoca        = 
| stanovništvo_urban_gustoca  = 
| stanovništvo_opcina_gustoca = 
| stanovništvo_metro_gustoca  =
&lt;!-- *** Historija i administracija *** --&gt;
| osnovan                     = [[1883.]]
| vlada                       =
| gradonačelnik               =
| gradonačelnik_partija       =
&lt;!-- *** Kod ***  --&gt;
| vremenska_zona              = [[Srednjoevropsko vrijeme|UTC+1]]
| vremenska_zona_DST          = 
| poštanski_broj              = 242
| pozivni broj                = 
| kod                         = 
&lt;!-- *** Karta *** --&gt;
| karta                       = 
| karta_lokacija              =
&lt;!-- *** Web stranice *** --&gt;
| web_stranica                = [http://www.brazzaville.cg/ www.brazzaville.cg]
&lt;!-- *** Bilješka *** --&gt;
| bilješka                    =
}}
'''Brazzaville''' je glavni i najveći grad [[Republika Kongo|Republike Kongo]]. Nalazi se u donjem toku [[Kongo (rijeka)|rijeke Kongo]], a sa druge strane je smješten [[Kinshasa]] glavni grad [[Demokratska Republika Kongo|Demokratske Republike Kongo]]. Prema popisu iz 2023. godine u gradu živi 2.145.783 stanovnika, a sa predgrađima oko 2.5 miliona.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://ins-congo.cg/download/resultats-preliminaires/?wpdmdl=4068&amp;refresh=66e73c8f6b3041726430351 |title=Arhivirana kopija |access-date=15. 9. 2024 |archive-date=15. 9. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240915200221/https://ins-congo.cg/download/resultats-preliminaires/?wpdmdl=4068&amp;refresh=66e73c8f6b3041726430351 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

U gradu je razvijena je prehrambena i teška industrija. Željezničkom prugom je spojen sa gradom i lukom [[Pointe-Noire]] na [[Atlantski okean|Atlantskom okeanu]]. U gradu se nalazi i međunarodni aerodrom.

== Historija ==
Grad je osnovao [[Pierre Savorgnan de Brazza]] 1880. godine. Od 1898. Brazzaville je glavni grad kolonije ''Francuski Kongo''. Godine 1900. imao je oko 5.000 stanovnika, za 50 godina broj stanovnika se povećao do 100.000. Između 1940-1943. godine za vrijeme nacističke okupacije Francuske tokom [[Drugi Svjetski Rat|Drugog svjetskog rata]], Brazzaville je funkcionisao kao simbolički glavni grad [[Slobodna Francuska|Slobodne Francuske]]. Pod rukovodstvom [[Charles de Gaulle|Charlesa de Gaullea]] u Brazzavillu je održana ''Brazzavillska konferencija'' 1944. godine na kojoj se razmatralo buduće uređenje francuskih kolonijalnih posjeda.

== Međunarodni odnosi ==
* {{ZD|NJE}} [[Dresden]]
* {{ZD|SAD}} [[Olathe (Kansas)|Olathe]]
* {{ZD|KIN}} [[Weihai]]
* {{ZD|DR Kongo}} [[Kinshasa]]

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [http://www.lonelyplanet.com/congo/brazzaville Brazzaville] na Lonelyplanet{{Glavni gradovi afričkih država‎}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Gradovi u Republici Kongo]]
[[Kategorija:Glavni gradovi afričkih država]]</text>
      <sha1>b8raj9um4ov8gkk3kcf28eubbse48oj</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kamenovi spoticanja u Belgiji</title>
    <ns>0</ns>
    <id>389504</id>
    <revision>
      <id>3922085</id>
      <parentid>3859119</parentid>
      <timestamp>2026-08-25T16:20:29Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Qwertzu111111</username>
        <id>141274</id>
      </contributor>
      <origin>3922085</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4287" sha1="ku82z7o4ka2jy03ohkfyy927gb2a8j2" xml:space="preserve">U ovom se članku nalazi podaci o broju postavljenih [[Stolpersteine|kamenova spoticanja]], postavljenih u [[Belgija|belgijskim]] gradovima. Prvi kamen je postavljen 3. augusta 2010. u [[Liège]]u.

{{Lokacijska karta+|float=right|Belgija|width=450|caption=Kamenovi spoticanja u Belgiji&lt;br&gt;&lt;small&gt;(U zagradi se nalazi broj postavljenih kamenova u prikazanom gradu)&lt;/small&gt;;|places=
{{Lokacijska karta~|Belgija|lat=50.85|long=04.35|label=[[Brisel]]&lt;small&gt; (?)&lt;/small&gt; |position=left|mark=Red pog.svg}}
{{Lokacijska karta~|Belgija|lat=50.41666666666|long=04.45|label=[[Charleroi]]&lt;small&gt; (?)&lt;/small&gt; |position=right|mark=Red pog.svg}}
{{Lokacijska karta~|Belgija|lat=50.63333333333|long=06.03333333333|label=[[Eupen]]&lt;small&gt; (?)&lt;/small&gt; |position=bottom|mark=Red pog.svg}}
{{Lokacijska karta~|Belgija|lat=50.65|long=05.56666666666|label=[[Liège]]&lt;small&gt; (?)&lt;/small&gt; |position=left|mark=Red pog.svg}}
{{Lokacijska karta~|Belgija|lat=51.18333333333|long=05.11666666666|label=[[Mol (Belgija)|Mol]]&lt;small&gt; (?)&lt;/small&gt; |position=left|mark=Red pog.svg}}
{{Lokacijska karta~|Belgija|lat=50.81666666666|long=05.18333333333|label=[[Sint-Truiden]]&lt;small&gt; (?)&lt;/small&gt; |position=top|mark=Red pog.svg}}
{{Lokacijska karta~|Belgija|lat=51.209444|long=03.22|label=[[Brugge]]&lt;small&gt; (?)&lt;/small&gt; |position=top|mark=Red pog.svg}}
}}
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size: 90%;&quot;
|-
! Grad
! Regija
! Prvo &lt;br&gt; postavljanje
! Broj
! Zadnje&lt;br&gt; postavljanje
! Slika
! Lista
|-
| [[Anderlecht]]
| {{ZID|Brisel}}
| align=&quot;right&quot; | 13. maj 2009.
| align=&quot;right&quot; |
| align=&quot;right&quot; | 19. novembar 2021.
| align=&quot;center&quot; | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Anderlecht]]
|
|-
| [[Antwerpen]]
| {{ZID|Flandrija}}
| align=&quot;right&quot; | 11. februar 2018.
| align=&quot;right&quot; |
| align=&quot;right&quot; | 5. mart 2019.
| align=&quot;center&quot; | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Antwerpen]]
|
|-
| [[Brisel]]
| {{ZID|Brisel}}
| align=&quot;right&quot; | 5. novembar 2011.
| align=&quot;right&quot; |
| align=&quot;right&quot; | 30. oktobar 2014.
| align=&quot;center&quot; | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Brussels]]
|
|-
| [[Brugge]]
| {{ZID|Flandrija}}
| align=&quot;right&quot; | 2022.
| align=&quot;right&quot; |
| align=&quot;right&quot; | 24. maj 2025.
| align=&quot;center&quot; | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Bruges]]
|
|-
| [[Charleroi]]
| {{ZID|Valonija}}
| align=&quot;right&quot; | 23. juni 2012.
| align=&quot;right&quot; |
| align=&quot;right&quot; | 29. oktobar 2014.
| align=&quot;center&quot; | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Charleroi]]
|
|-
| [[Eupen]]
| {{ZID|Valonija}}
| align=&quot;right&quot; | 23. oktobar 2010.
| align=&quot;right&quot; |
| align=&quot;right&quot; | 20. oktobar 2013.
| align=&quot;center&quot; | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Eupen]]
|


|-
| [[Kortrijk]]
|  {{ZID|Flandrija}}
| align=&quot;right&quot; | 18. septembar 2019.
| align=&quot;right&quot; |
| align=&quot;right&quot; | 18. septembar 2019.
| align=&quot;center&quot; | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Stolpersteine in Kortrijk]]
|


|-
| [[Liège]]
| {{ZID|Valonija}}
| align=&quot;right&quot; | 3. august 2010.
| align=&quot;right&quot; |
| align=&quot;right&quot; | 20. juli 2011.
| align=&quot;center&quot; | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Liège]]
|
|-
| [[Mol (Belgija)|Mol]]
| {{ZID|Flandrija}}
| align=&quot;right&quot; | 17. april 2014.
| align=&quot;right&quot; |
| align=&quot;right&quot; | 17. april 2014.
| align=&quot;center&quot; | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Mol]]
|
|-
| [[Sint-Truiden]]
| {{ZID|Flandrija}}
| align=&quot;right&quot; | 23. maj 2012.
| align=&quot;right&quot; |
| align=&quot;right&quot; | 23. maj 2012.
| align=&quot;center&quot; | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Sint-Truiden]]
|
|}
{{raščistiti}}
== Slike ==
[[Datoteka:Stolperteine Léck.jpg|mini|desno|Kamenovi spoticanja u Liègeu posvećeni Jacquesu i Emmi Goldtsein, ubijenih u [[Koncentracioni logor u Auschwitzu|koncentracionom logoru u Auschwitzu]]]] 
{{raščistiti}}
== Također pogledajte ==
* [[Kamenovi spoticanja]]
* [[Spisak postavljenih kamenova spoticanja]]
== Reference ==
{{refspisak}}

[[Kategorija:Stolpersteine po državama|Belgija]]
[[Kategorija:Belgija]]</text>
      <sha1>ku82z7o4ka2jy03ohkfyy927gb2a8j2</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Zimske olimpijske igre 2022.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>392300</id>
    <revision>
      <id>3922099</id>
      <parentid>3843069</parentid>
      <timestamp>2026-08-25T20:06:18Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3922099</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="57675" sha1="2cdndm5rqtbpv6uzpmmljsx4e4mbcd7" xml:space="preserve">{{Infokutija Olimpijske igre|2022|Zimske|Olimpijske
| ime                = Zimske olimpijske igre 2022.
| slika              = 2022 Zimske olimpijske igre sluzbeni logo.svg
| veličina_slike     = 210
| alt                = Logo Zimskih olimpijskih igara 2022. (Peking)
| opis_slike         = Logo Zimskih olimpijskih igara 2022.
| grad_domaćin       = [[Peking]], [[Kina]]
| moto               = 
| broj_država        = 91
| broj_sportista     = 2.871 (1.581 muškaraca i 1.290 žena)
| broj_takmičenja    = 109 u 7 sportova (15 disciplina)
| otvaranje_igara    = 4. februar 2022.
| zatvaranje_igara   = 20. februar 2022.
| igre_otvorio       = [[Xi Jinping]]
| igre_zatvorio      =
| olimpijski_plamen  = [[Dinigeer Yilamujiang]]&lt;br&gt;Zhao Jiawen
| olimpijski_stadion = [[Nacionalni stadion (Peking)|Nacionalni stadion u Pekingu]]
| zimske_pret        = [[Zimske olimpijske igre 2018.|PyeongChang 2018.]]
| zimske_sljed       = ''[[Zimske olimpijske igre 2026.|Milano–Cortina 2026]]''
| ljetne_pret        = [[Olimpijske igre 2020.|Tokio 2020.]]
| ljetne_sljed       = [[Olimpijske igre 2024.|Pariz 2024.]]
}}
'''Zimske olimpijske igre 2022''' ({{zh|2022年冬季奥林匹克运动会}}), službeno '''XXIV zimske olimpijske igre''', poznate i kao '''Peking 2022''',&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://olympics.com/en/olympic-games/beijing-2022|title=Olympic Winter Games Beijing 2022}}&lt;/ref&gt; bile su međunarodni zimski [[višestruki sportski događaj]] koji je održan od 4. do 20. februara 2022. u [[Peking]]u i borilištima u blizini susjednih gradova [[Yanqing (distrikt)|Yanqing]] i [[Chongli (distrikt)|Chongli]] u [[Kina|Kini]].&lt;ref name=bbc-beijinghost&gt;{{cite news|title=Beijing to host 2022 Winter Olympics and Paralympics|url=https://www.bbc.com/sport/winter-olympics/33730477|date=31. 7. 2015|work=BBC Sport|access-date=6. 12. 2018|archive-date=28. 3. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190328055419/https://www.bbc.com/sport/winter-olympics/33730477|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

Peking je izabran za grada domaćina u julu 2015. na [[128. sjednica Međunarodnog olimpijskog komiteta|128. sjednici MOK-a]] u [[Kuala Lumpur]]u. Zimske olimpijske igre 2022. bit će prve [[Zimske olimpijske igre]] u Kini, druge ukupno Olimpijske igre u Kini (nakon [[Olimpijske igre 2008.|Olimpijskih igara 2008.]] također u Pekingu) i posljednje od tri uzastopne Olimpijske igre održane u [[Istočna Azija|Istočnoj Aziji]] (nakon [[Zimske olimpijske igre 2018.|Zimskih olimpijskih igara 2018.]] u Pyeongchangu, Južna Koreja, i [[Olimpijske igre 2020.|Olimpijskih igara 2020.]] u Tokiju, Japan). Peking će postati prvi grad koji je bio domaćin i zimskih i ljetnih olimpijskih igara; na ovim igrama će se koristiti četiri postojeće zatvorene dvorane koje su prvobitno izgrađene za potrebe Olimpijskih igara 2008, kao i [[Nacionalni stadion (Peking)|Nacionalni stadion u Pekingu]] (u kojem će ponovo biti održane ceremonije otvaranja i zatvaranja).

Igre 2022. obilježile su razne [[Kontroverze na Zimskim olimpijskim igrama 2022.|kontroverze]], kao što su [[Ljudska prava u Kini|kršenja ljudskih prava u Kini]], pri čemu je nekoliko država poslalo sportiste, ali ne i svoje diplomatske predstavnike, kao znak [[Diplomatski bojkot|diplomatskog bojkota]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.bbc.com/news/explainers-59644043|title= Boycott of China in 2022}}&lt;/ref&gt; Kao i na [[Olimpijske igre 2020.|Ljetnim igrama]] održanim šest mjeseci prije u Tokiju, [[pandemija COVID-a 19]] rezultirala je primjenom zdravstvenih i sigurnosnih protokola te ograničenjima javnog prisustva na Igrama.

== Izbor domaćina ==
[[MOK]] (Međunarodni olimpijski komitet) objavio je kalendar izbora domaćina u oktobru 2012, a rok za prijavu bio je do 14. novembra 2013. Izvršni odbor MOK-a je 7. jula 2014. pregledao pristigle ponude svih gradova kandidata i odabrao tri grada, [[Oslo]] (Norveška), [[Almati]] (Kazahstan) i [[Peking]] (Kina), kao konačne kandidate.&lt;ref&gt;{{cite news|last=Wilson|first=Stephen|date=7. 7. 2014|title=Almaty, Beijing, Oslo make list for 2022 Olympics|work=[[Associated Press]]|location=New York City, New York, U.S.|url=https://globalnews.ca/news/1435940/almaty-beijing-oslo-make-list-for-2022-olympics/|access-date=24. 12. 2021}}&lt;/ref&gt;

Nekoliko [[Nacionalni olimpijski komitet|olimpijskih komiteta]] je povuklo svoje prijave, a kao razlog naveli su visoke troškove ili nedostatak lokalne podrške i finansiranja za organizaciju olimpijskih igara.&lt;ref&gt;{{cite news|last=Abend|first=Lisa|date=3. 10. 2014|title=Why Nobody Wants to Host the 2022 Winter Olympics|work=[[Time (časopis)|Time]]|url=http://time.com/3462070/olympics-winter-2022/|url-status=live|access-date=19. 9. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150918021002/http://time.com/3462070/olympics-winter-2022/|archive-date=18. 9. 2015}}&lt;/ref&gt; [[Norveški olimpjiski i paraolimpijski komitet i konfederacija sportova]] koji je predložio održavanje olimpjiskih igara u [[Oslo|Oslu]], koji je smatran za glavnog favorita u utrci, povukao je svoju prijavu nakon što je [[Norveški parlament]] odbio finansiranje organizacije igara. Odnos javnosti prema prijavi olimpijskog pokreta za finansiranje bio je veoma negativan zbog zabrinutosti oko troškova nakon prekoračenja troškova kod organizacije [[Zimske olimpijske igre 2014.|Zimskih olimpijskih igara 2014.]] u [[Soči]]ju, a posebno zbog otkrivanja niza zahtijeva koje je MOK navodno postavio. Zahtjevi su uključivali luksuzne tretmane za same članove MOK-a, kao što su specijalne trake na svim putevima koje će smjeti koristiti samo članovi MOK-a i prijemi u kraljevskoj palači čije troškove bi snosila kraljevska porodica. MOK je također &quot;zahtijevao kontrolu nad svim reklamnim prostorom u Oslu&quot; kojeg bi isključivo koristili sponzori MOK-a, nešto što nije moguće u Norveškoj jer je Norveška [[liberalna demokratija]] gdje vlada ne posjeduje niti kontroliše &quot;sav reklamni prostor u Oslu&quot;, koji je većinski u privatnom vlasništvu, tako da vlada nema ovlaštenja da stranoj privatnoj organizaciji isključivo daje na korištenje cijeli grad i privatnu imovinu unutar njega.&lt;ref&gt;{{cite news|title=IOC hits out as Norway withdraws Winter Olympic bid|work=The Financial Times|url=https://www.ft.com/content/d8938ffc-4a04-11e4-8de3-00144feab7de|url-status=live|access-date=2. 8. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210802145403/https://www.ft.com/content/d8938ffc-4a04-11e4-8de3-00144feab7de|archive-date=2. 8. 2021}}&lt;/ref&gt; Nekoliko komentatora je istaklo kako su takvi zahtjevi nezapamćeni u zapadnoj demokratiji; ''[[Slate (magazin)|Slate]]'' je opisao MOK kao &quot;notorno smiješnu organizaciju koju vode prevaranti i nasljedne aristokrate.&quot;&lt;ref&gt;{{Cite news|date=2. 10. 2014|title=Winter Olympics: What now for 2022 after Norway pulls out?|language=en-GB|work=BBC Sport|url=https://www.bbc.com/sport/winter-olympics/29455789|url-status=live|access-date=9. 3. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180505191954/https://www.bbc.com/sport/winter-olympics/29455789|archive-date=5. 5. 2018}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news|last=Mathis-Lilley|first=Ben|date=2. 10. 2014|title=The IOC Demands That Helped Push Norway Out of Winter Olympic Bidding Are Hilarious|language=en-US|work=Slate|url=http://www.slate.com/blogs/the_slatest/2014/10/02/ioc_demands_oslo_drops_bid_after_over_the_top_list_of_requirements.html|url-status=live|access-date=9. 3. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180308232903/http://www.slate.com/blogs/the_slatest/2014/10/02/ioc_demands_oslo_drops_bid_after_over_the_top_list_of_requirements.html|archive-date=8. 3. 2018|issn=1091-2339}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news|date=2. 10. 2014|title=IOC reportedly made some ridiculous demands to help push Oslo out of 2022 Winter Olympics bidding|language=en-US|work=National Post|url=https://nationalpost.com/sports/olympics/ioc-reportedly-made-some-ridiculous-demands-to-help-push-oslo-out-of-2022-winter-olympics-bidding|url-status=live|access-date=9. 3. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20210811015707/https://nationalpost.com/sports/olympics/ioc-reportedly-made-some-ridiculous-demands-to-help-push-oslo-out-of-2022-winter-olympics-bidding|archive-date=11. 8. 2021}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|title=IOC krever gratis sprit på stadion og cocktail-fest med Kongen|url=https://www.vg.no/sport/ol-2022/ioc-krever-gratis-sprit-paa-stadion-og-cocktail-fest-med-kongen/a/23306598/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20180216144000/https://www.vg.no/sport/ol-2022/ioc-krever-gratis-sprit-paa-stadion-og-cocktail-fest-med-kongen/a/23306598/|archive-date=16. 2. 2018|access-date=8. 3. 2018}}&lt;/ref&gt;

Peking je izabran za domaćina Zimskih olimpijskih igara 2022. nakon što je 31. jula 2015. pobijedio Almati za četiri glasa na [[128. sjednica Međunarodnog olimpijskog komiteta|128.]] [[Sjednica Međunarodnog olimpijskog komiteta|sjednici MOK-a]] u [[Kuala Lumpur]]u, Malezija.

{|class=&quot;wikitable&quot;
|+ Rezultati glasanja za domaćina ZOI 2022.
|-
! Grad
! Država
! Glasovi
|-
||'''[[Peking]]'''||'''{{ZID|Kina}}'''
|align=&quot;center&quot;|'''44'''
|-
||[[Almati]]||{{ZID|Kazahstan}}
|align=&quot;center&quot;|40
|}

== Ceremonije ==
===Ceremonija otvaranja===
Kao i na [[Olimpijske igre 2008.|Olimpijskim igrama 2008]], [[ceremonija otvaranja]] Zimskih olimpijskih igara 2022. je održana na [[Nacionalni stadion (Peking)|Nacionalnom stadionu u Pekingu]] (poznatom i kao Ptičije gnijezdo) uveče 4. februara 2022.&lt;ref name=&quot;ceremonieswp&quot;&gt;{{cite news|last=Carpenter|first=Les|date=2. 12. 2021|title=The Beijing Olympics begin Feb. 4. Here’s what you need to know.|url=https://www.washingtonpost.com/sports/olympics/2021/12/02/beijing-winter-olympics-2022/|work=[[Washington Post]]|location=Washington D.C, United States of America|access-date=27. 12. 2021}}&lt;/ref&gt;

===Ceremonija zatvaranja===
Ceremonija zatvaranja Zimskih olimpijskih igara 2022. će također biti održana na [[Nacionalni stadion (Peking)|Nacionalni stadionu u Pekingu]] (poznatom i kao Ptičije gnijezdo) 20. februara 2022.&lt;ref name=&quot;ceremonieswp&quot; /&gt; Kao što je propisano [[Olimpijska povelja|Olimpijskom poveljom]], zatvaranje se sastoji od formalnog ceremonijalnog zatvaranja olimpijskih igara, koje uključuje govore i [[Antwerpska ceremonija|antwerpsku ceremoniju]] tokom koje se podižu zastave [[Grčka|Grčke]] (duhovni dom igara), Kine (trenutni domaćin) i [[Italija|Italije]] (sljedeći domaćin), paradu sportista i predavanje olimpijske zastave. Segment ceremonije će prikazati kulturu i historiju [[Milano|Milana]] i [[Cortina d'Ampezzo]], koji su gradovi domaćini narednih [[Zimske olimpijske igre 2026.|Zimskih olimpijskih igara 2026]].

==Sportovi==
Zimske olimpijske igre 2022. uključivat će rekordnih 109 takmičenja u 15 disciplina u sedam sportova.&lt;ref&gt;{{cite news|date=18. 12. 2021|title=Athletes to compete in 109 events of 7 sports at Beijing Winter Olympics|url=https://www.helsinkitimes.fi/themes/themes/beijing-2022/20640-athletes-to-compete-in-109-events-of-7-sports-at-beijing-winter-olympics.html|work=[[Helsinki Times]]|location=Helsinki, Finland|access-date=23. 12. 2021}}&lt;/ref&gt; Medalje će se dodjeljivati u sedam novih takmičenja, uključujući big air slobodnog stila za muškarce i žene, [[monobob]] za žene, takmičenja mješovitih ekipa u skijanju slobodnog stila, skijaškim skokovima i snoubording trkama, te mješovita štafeta u brzom klizanju na kratkim stazama.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://olympics.nbcsports.com/2018/07/18/beijing-2022-winter-olympics-new-sports/|title=Beijing 2022 Winter Olympics add seven new events|last=Zaccardi|first=Nick|date=18. 7. 2018|website=Olympics.nbcsports.com/|publisher=[[NBC]]|access-date=23. 12. 2021|archive-date=20. 10. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20211020112205/https://olympics.nbcsports.com/2018/07/18/beijing-2022-winter-olympics-new-sports/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

''Brojevi u zagradama prestavljaju broj takmičenja za koje se dodjeljuju medalje u svakom sportu.''
{{div col}}
*{{GamesSport|Alpsko skijanje|Events=11|Year=2022|Winter=Zimskim}}
*{{GamesSport|Biatlon|Events=11|Year=2022|Winter=Zimskim}}
*{{GamesSport|Bob|Events=4|Year=2022|Winter=Zimskim}}
*{{GamesSport|Brzo klizanje|Events=14|Year=2022|Winter=Zimskim}}
*{{GamesSport|Brzo klizanje na kratkim stazama|Events=9|Year=2022|Winter=Zimskim}}
*{{GamesSport|Hokej na ledu|Events=2|Year=2022|Winter=Zimskim}}
*{{GamesSport|Karling|Events=3|Year=2022|Winter=Zimskim}}
*{{GamesSport|Nordijska kombinacija|Events=3|Year=2022|Winter=Zimskim}}
*{{GamesSport|Sankanje|Events=4|Year=2022|Winter=Zimskim}}
*{{GamesSport|Skeleton|Events=2|Year=2022|Winter=Zimskim}}
*{{GamesSport|Skijanje slobodnim stilom|Events=13|Year=2022|Winter=Zimskim}}
*{{GamesSport|Skijaški skokovi|Events=5|Year=2022|Winter=Zimskim}}
*{{GamesSport|Skijaško trčanje|Events=12|Year=2022|Winter=Zimskim}}
*{{GamesSport|Snoubording|Events=11|Year=2022|Winter=Zimskim}}
*{{GamesSport|Umjetničko klizanje|Events=5|Year=2022|Winter=Zimskim}}
{{div col end}}

== Zemlje učesnice ==
[[Datoteka:2022 Winter Olympic games countries.svg|thumb|center|upright=2.75|{{legend|#00ff7f|Zemlje učesnice na Zimskim olimpijskim igrama 2022.}}
{{legend|#1e90ff|Debitanti na Zimskim olimpijskim igrama}}{{legend|yellow|Žuti krug je grad domaćin ([[Peking]])}}]]
{{clear}}

{|class=&quot;wikitable collapsible&quot; style=&quot;width:100%;&quot;
|-
!colspan=2|[[:Kategorija:Države na Zimskim olimpijskim igrama 2022.|Nacionalni olimpijski komiteti (NOK)]] koji učestvuju na ZOI 2022.
|-
|colspan=2|
{{div col|colwidth=17em}}
* {{flagIOC|ALB|2022|Zimskim|1}}&lt;ref&gt;{{cite news|date=17. 1. 2022|title=Denni Xhepa represents Albania at the Beijing Winter Olympics|url=https://www.ocnal.com/2022/01/denni-xhepa-represents-albania-at.html|work=Oculus News|access-date=17. 1. 2022}}&lt;/ref&gt;
* {{flagIOC|ASA|2022|Zimskim|1}}&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.insidethegames.biz/articles/1118178/american-samoa-beijing-2022|title=American Samoa NOC commends first Winter Olympic athlete since 1994|last=Burke|first=Patrick|date=23. 1. 2022|website=www.insidethegames.biz/|publisher=Dunsar Media Ltd.|access-date=23. 1. 2022}}&lt;/ref&gt;
* {{flagIOC|AND|2022|Zimskim|5}}&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.coa.ad/presentacio-de-la-vestimenta-de-la-delegacio-andorrana-dels-jo-dhivern-de-beijing-2022-a-la-seu-central-de-andbank/|title=Presentació de la vestimenta de la delegació andorrana dels JO d’hivern de Beijing 2022 a la seu central de Andbank|trans-title=Presentation of the attire of the Andorran delegation of the Beijing Winter Olympics 2022 at the Andbank headquarters|language=ca|date=19. 1. 2022|website=www.coa.ad/|publisher=[[Andorran Olympic Committee]]|access-date=19. 1. 2022}}&lt;/ref&gt;
* {{flagIOC|ARG|2022|Zimskim|6}}&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.coarg.org.ar/component/k2/item/9597-delegacion-argentina-en-los-juegos-olimpicos-de-invierno-beijing-2022|title=Delegación Argentina en Los Juegos Olímpicos De Invierno Beijing 2022|trans-title=Argentine Delegation at the Beijing 2022 Winter Olympics|language=es|date=18. 1. 2022|website=www.coarg.org.ar/|publisher=[[Argentine Olympic Committee]]|access-date=19. 1. 2022}}&lt;/ref&gt;
* {{flagIOC|ARM|2022|Zimskim|6}}&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://en.armradio.am/2022/01/18/beijing-2022-armenia-to-have-six-representatives-at-winter-olympics/|title=Beijing 2022: Armenia to have six representatives at Winter Olympics|last=Ghazanchyan|first=Siranush|date=18. 1. 2022|website=En.armradio.am/|publisher=[[Public Radio of Armenia]]|access-date=18. 1. 2022}}&lt;/ref&gt;
* {{flagIOC|AUS|2022|Zimskim|44}}&lt;ref&gt;{{cite news|last=Robinson|first=Georgina|date=23. 1. 2022|title=Australia’s winter Olympians target bronze, silver and gold|url=https://www.smh.com.au/sport/australia-s-winter-olympians-target-bronze-silver-and-gold-20220123-p59qk8.html|work=[[The Sydney Morning Herald]]|location=Sydney, Australia|access-date=23. 1. 2022}}&lt;/ref&gt;
* {{flagIOC|AUT|2022|Zimskim|106}}&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.olympia.at/main.asp?kat1=64&amp;kat2=699&amp;kat3=735&amp;DDate=24012022&amp;NID=31493|title=Olympic Team Austria wächst auf 106 Aktive|trans-title=Olympic Team Austria grows to 106 active members|language=German|date=24. 1. 2022|website=www.olympia.at/|publisher=[[Austrian Olympic Committee]]|access-date=24. 1. 2022}}&lt;/ref&gt;
* {{flagIOC|AZE|2022|Zimskim|2}}&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.olympic.az/news/pekin-2022-qis-olimpiya-oyunlarina-hesr-olunan-resmi-teqdimat-merasimi-kecirilib|title=“Pekin-2022” Qış Olimpiya Oyunlarına həsr olunan rəsmi təqdimat mərasimi keçirilib.|trans-title=An official presentation ceremony dedicated to the Beijing 2022 Winter Olympics has been held.|language=az|date=18. 1. 2022|website=www.olympic.az/|publisher=[[National Olympic Committee of the Azerbaijani Republic]]|access-date=19. 1. 2022}}&lt;/ref&gt;
* {{flagIOC|BLR|2022|Zimskim|29}}&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.noc.by/news/belorusy-poluchili-dopolnitelnuyu-litsenziyu-na-igry-v-pekin/|title=Белорусы получили дополнительную лицензию на Игры в Пекин|trans-title=Belarusians received an additional license for the Beijing Games|language=ru|date=21. 1. 2022|website=www.noc.by|publisher=[[Belarus Olympic Committee]]|access-date=22. 1. 2022}}&lt;/ref&gt;
* {{flagIOC|BEL|2022|Zimskim|19}}&lt;ref&gt;{{cite web|last=Kohlhuber|first=Nicolas|url=https://olympics.com/fr/infos/selection-belgique-jeux-olympiques-hiver-beijing-2022|title=La sélection belge pour les Jeux Olympiques d’hiver de Beijing 2022|trans-title=The Belgian selection for the Beijing 2022 Winter Olympics|language=fr|date=21. 1. 2022|website=www.olympics.com/|publisher=[[International Olympic Committee]] (IOC)|access-date=21. 1. 2022}}&lt;/ref&gt;
* {{flagIOC|BOL|2022|Zimskim|2}}&lt;ref&gt;{{cite news|last=Guzman|first=Ariel|date=16. 1. 2022|title=Los bolivianos Grönlund y Breistfuss van a los Juegos Olímpicos de Pekín|trans-title=Bolivians Grönlund and Breistfuss go to the Beijing Olympics|language=es|url=https://www.opinion.com.bo/articulo/deportes/bolivianos-gronlund-breistfuss-van-juegos-olimpicos-pekin/20220115183806851468.html|work=[[Opinión]]|location=Cochabamba, Bolivia|access-date=19. 1. 2022}}&lt;/ref&gt;
* {{flagIOC|BIH|2022|Zimskim|6}}&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://okbih.ba/bs/novosti/bih-olimpijski-tim-beijing-2022/1785|title=BIH Olimpijski Tim {{!}} Beijing 2022|trans-title=BIH Olympic Team Beijing 2022|language=Bosnian|date=21. 1. 2022|website=www.okbih.ba/|publisher=[[Olympic Committee of Bosnia and Herzegovina]]|access-date=21. 1. 2022}}&lt;/ref&gt;
* {{flagIOC|BRA|2022|Zimskim|11}}&lt;ref&gt;{{cite news|last=Santos|first=Igor|date=17. 1. 2022|title=Brazil to send 11 to Beijing Winter Olympics|url=https://agenciabrasil.ebc.com.br/en/esportes/noticia/2022-01/brazil-send-11-beijing-winter-olympics|work=[[Agência Brasil]]|location=Brasília, Brazil|access-date=17. 1. 2022}}&lt;/ref&gt;
* {{flagIOC|BUL|2022|Zimskim|16}}&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://bnr.bg/en/post/101589001/16-athletes-to-represent-bulgaria-at-the-2022-winter-olympic-games-in-beijing|title=16 athletes to represent Bulgaria at the 2022 Winter Olympic Games in Beijing|date=20. 1. 2022|website=www.bnr.bg/|publisher=[[Bulgarian National Radio]]|access-date=20. 1. 2022}}&lt;/ref&gt;
* {{flagIOC|CAN|2022|Zimskim|215}}&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://olympic.ca/2022/01/28/by-the-numbers-team-canada-heading-into-the-beijing-2022-olympic-winter-games/|title=By the Numbers: Team Canada heading into the Beijing 2022 Olympic Winter Games|last=Nichols|first=Paula|date=28. 1. 2022|website=www.olympic.ca/|publisher=[[Canadian Olympic Committee]]|access-date=28. 1. 2022}}&lt;/ref&gt;
* {{flagIOC|CHI|2022|Zimskim|4}}&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://coch.cl/team-chile-competira-con-cuatro-deportistas-en-beijing/|title=Team Chile competirá con cuatro deportistas en Beijing|trans-title=Team Chile will compete with four athletes in Beijing|language=es|date=19. 1. 2022|website=www.coch.cl/|publisher=[[Chilean Olympic Committee]]|access-date=19. 1. 2022|archive-date=20. 1. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220120010952/https://coch.cl/team-chile-competira-con-cuatro-deportistas-en-beijing/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
* {{flagIOC|CHN|2022|Zimskim|170}}&lt;ref&gt;{{cite news|language=zh|trans-title=Chinese delegation took the oath in front of Tiananmen Square and then entered closed-loop management|date=25. 1. 2022|title=北京冬奧｜中國代表團天安門廣場前宣誓出征　隨後進入閉環管理|url=https://www.hk01.com/%E5%8D%B3%E6%99%82%E4%B8%AD%E5%9C%8B/728329/%E5%8C%97%E4%BA%AC%E5%86%AC%E5%A5%A7%E6%9C%83%E4%B8%AD%E5%9C%8B%E9%AB%94%E8%82%B2%E4%BB%A3%E8%A1%A8%E5%9C%98%E5%A4%A9%E5%AE%89%E9%96%80%E5%BB%A3%E5%A0%B4%E5%89%8D%E5%AE%A3%E8%AA%93%E5%87%BA%E5%BE%81|work=[[HK01]]|access-date=26. 1. 2022}}&lt;/ref&gt; '''(Host)'''
* {{flagIOC|COL|2022|Zimskim|3}}&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.lafm.com.co/deportes/juegos-olimpicos-de-invierno-y-los-colombianos-clasificados|title=Juegos Olímpicos de Invierno y los colombianos clasificados|trans-title=Winter Olympics and Colombians Qualified|language=es|last=Zabala|first=Daniel|date=20. 1. 2022|website=www.lafm.com.co/|publisher=[[La FM]]|access-date=22. 1. 2022}}&lt;/ref&gt;
* {{flagIOC|CRO|2022|Zimskim|11}}&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.croatiaweek.com/11-athletes-to-represent-croatia-at-winter-olympics/|title=11 athletes to represent Croatia at Winter Olympics|date=24. 1. 2022|website=www.croatiaweek.com/|publisher=Croatia Week|access-date=24. 1. 2022}}&lt;/ref&gt;
* {{flagIOC|CYP|2022|Zimskim|1}}&lt;ref&gt;{{cite news|last=Liu|first=Lanting|date=25. 1. 2022|title=One Cypriot to take part in 2022 Winter Olympics|url=https://cyprus-mail.com/2022/01/25/one-cypriot-to-take-part-in-2022-winter-olympics/|work=[[Cyprus Mail]]|location=Nicosia, Cyprus|access-date=25. 1. 2022}}&lt;/ref&gt;
* {{flagIOC|CZE|2022|Zimskim|113}}&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.insidethegames.biz/articles/1117942/czech-republic-beijing-2022|title=Czech Republic name record-size Winter Olympic team and reveal Beijing 2022 uniform|last=Houston|first=Michael|date=18. 1. 2022|website=www.insidethegames.biz/|publisher=Dunsar Media Ltd.|access-date=22. 1. 2022}}&lt;/ref&gt;
* {{flagIOC|DEN|2022|Zimskim|62}}&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.dif.dk/nyheder/2022/01/madeleine-dupont-og-frans-nielsen-er-danmarks-ol-fanebaerere|title=Madeleine Dupont og Frans Nielsen er Danmarks OL-fanebærere|trans-title=Madeleine Dupont and Frans Nielsen are Denmark's Olympic flag bearers|language=da|date=20. 1. 2022|website=www.dif.dk/|publisher=[[National Olympic Committee and Sports Confederation of Denmark]]|access-date=20. 1. 2022}}&lt;/ref&gt;
* {{flagIOC|TLS|2022|Zimskim|1}}&lt;ref&gt;{{cite news|last=Xanches|first=Hortencio|date=6. 1. 2022|title=Timor – Leste will join the 2022 Winter Olympic event in China|url=http://www.tatoli.tl/en/2022/01/06/timor-leste-will-join-the-2022-winter-olympic-event-in-china/|work=[[Tatoli]]|location=Dili, East Timor|access-date=19. 1. 2022|archive-date=19. 1. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220119211725/http://www.tatoli.tl/en/2022/01/06/timor-leste-will-join-the-2022-winter-olympic-event-in-china/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
* {{flagIOC|ECU|2022|Zimskim|1}}&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://coe.org.ec/noticias/detalle-noticia/?id=NEW-508cac65-116b-49e9-aa65-fee3480cfbb5%2F|title=Sarah Escobar: &quot;Quiero compartir mi sueño olímpico con todos los ecuatorianos&quot;|trans-title=Sarah Escobar: &quot;I want to share my Olympic dream with all Ecuadorians&quot;|language=es|date=7. 1. 2022|website=www.coe.org.ec/|publisher=[[Ecuadorian National Olympic Committee]]|access-date=19. 1. 2022|archive-date=20. 1. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220120010952/https://coe.org.ec/noticias/detalle-noticia/?id=NEW-508cac65-116b-49e9-aa65-fee3480cfbb5%2F|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
* {{flagIOC|ERI|2022|Zimskim|1}}&lt;ref&gt;{{cite web|last=Watta|first=Evelyn|url=https://olympics.com/en/news/african-stars-to-watch-at-beijing-2022|title=African stars to watch at Beijing 2022|date=28. 1. 2022|website=www.olympics.com/|publisher=[[International Olympic Committee]] (IOC)|access-date=22. 1. 2022}}&lt;/ref&gt;
* {{flagIOC|EST|2022|Zimskim|26}}&lt;ref&gt;{{cite news|date=21. 1. 2022|title=Olympic Committee confirms national team for Beijing Olympics|url=https://news.err.ee/1608474041/olympic-committee-confirms-national-team-for-beijing-olympics|work=[[Eesti Rahvusringhääling]]|location=Tallinn, Estonia|access-date=22. 1. 2022}}&lt;/ref&gt;
* {{flagIOC|FIN|2022|Zimskim|95}}&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.olympiakomitea.fi/2022/01/24/olympiajoukkue-valittu-95-urheilijaa-edustaa-suomea-pekingin-talvikisoissa/|title=Olympiajoukkue valittu – 95 urheilijaa edustaa Suomea Pekingin talvikisoissa|trans-title=Olympic team selected - 95 athletes represent Finland at the Beijing Winter Games|language=Finnish|date=24. 1. 2022|website=www.olympiakomitea.fi/|publisher=[[Finnish Olympic Committee]]|access-date=24. 1. 2022}}&lt;/ref&gt;
* {{flagIOC|FRA|2022|Zimskim|86}}&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.equipedefrance.com/article/les-selectionnes-pour-les-jeux-olympiques-dhiver-de-pekin|title=Les sélectionnés pour les Jeux Olympiques d’hiver de Pékin !|trans-title=The selected athletes for the Olympic Winter Games in Beijing!|language=fr|date=23. 1. 2022|website=www.equipedefrance.com|publisher=[[French National Olympic and Sports Committee|Comité national olympique et sportif français]] (CNOSF)|access-date=23. 1. 2022}}&lt;/ref&gt;
* {{flagIOC|GEO|2022|Zimskim|9}}&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://geonoc.org.ge/index.php?lang_id=GEO&amp;sec_id=38&amp;info_id=3839|title=სეოკ-ის აღმასრულებელი კომიტეტის სხდომაზე ზამთრის XXIV ოლიმპიურ თამაშებზე საქართველოს ოლიმპიური დელეგაციის პერსონალური შემადგენლობა დაამტკიცეს|trans-title=The staff of the Georgian Olympic delegation to the XXIV Winter Olympic Games was approved at the session of the Executive Committee of the National Olympic Committee|language=Georgian|date=26. 1. 2022|website=www.geonoc.org.ge/|publisher=[[Georgian National Olympic Committee]]|access-date=26. 1. 2022}}&lt;/ref&gt;
* {{flagIOC|GER|2022|Zimskim|148}}&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.teamdeutschland.de/news/details/weitere-103-athletinnen-nominiert|title=Weitere 103 Athlet*innen nominiert|trans-title=Another 103 athletes nominated|language=German|date=19. 1. 2022|website=www.teamdeutschland.de/|publisher=[[German Olympic Sports Confederation]]|access-date=24. 1. 2022}}&lt;/ref&gt;
* {{flagIOC|GHA|2022|Zimskim|1}}&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.srf.ch/sport/ski-alpin/ski-alpin-allgemein/news-aus-dem-skisport-feller-hat-corona-ski-exot-maeder-bei-olympia-dabei|title=Feller hat Corona – Ski-Exot Mäder bei Olympia dabei|trans-title=Feller has Corona - Ski-Exot Mäder at the Olympics|language=German|date=21. 1. 2022|website=www.srf.ch/|publisher=[[Schweizer Radio und Fernsehen]]|access-date=22. 1. 2022}}&lt;/ref&gt;
* {{flagIOC|GBR|2022|Zimskim|50}}&lt;ref&gt;{{cite news|date=21. 1. 2022|title=Winter Olympics: Who is representing Team GB in Beijing?|url=https://www.bbc.com/sport/winter-sports/59586119|work=[[BBC News]]|location=London, United Kingdom|access-date=22. 1. 2022}}&lt;/ref&gt;
* {{flagIOC|GRE|2022|Zimskim|5}}&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://hoc.gr/el/node/3298|title=Με πέντε αθλητές και αθλήτριες η Ελλάδα στους Χειμερινούς Ολυμπιακούς Αγώνες «Πεκίνο 2022»|trans-title=Greece with five athletes at the Beijing 2022 Winter Olympics|language=greek|date=20. 1. 2022|website=www,hoc.gr/|publisher=[[Hellenic Olympic Committee]]|access-date=20. 1. 2022|archive-date=20. 1. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220120150549/https://hoc.gr/el/node/3298|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
* {{flagIOC|HAI|2022|Zimskim|1}}&lt;ref&gt;{{cite news|date=11. 1. 2022|title=Haiti - J.O. Beijing 2022 : D-24, The skier Richardson Viano will defend the colors of Haiti|url=https://www.haitilibre.com/en/news-35688-haiti-jo-beijing-2022-d-24-the-skier-richardson-viano-will-defend-the-colors-of-haiti.html|work=HaitiLibre|access-date=15. 1. 2022}}&lt;/ref&gt;
* {{flagIOC|HKG|2022|Zimskim|3}}&lt;ref&gt;{{cite news|last=Chan|first=Kin-wa|date=10. 12. 2021|title=Beijing 2022: Hong Kong set to send largest-ever squad for Winter Olympics – three athletes|url=https://www.scmp.com/sport/hong-kong/article/3159273/beijing-2022-hong-kong-set-send-largest-ever-squad-winter-olympics|work=[[South China Morning Post]]|location=Hong Kong|access-date=16. 1. 2022}}&lt;/ref&gt;
* {{flagIOC|HUN|2022|Zimskim|14}}&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://olimpia.hu/olimpiai-indulokrol-dontott-a-magyar-si-szovetseg|title=Olimpiai indulókról döntött a Magyar Sí Szövetség|trans-title=The Hungarian Ski Association has decided on Olympic starters|language=hu|date=18. 1. 2022|website=Olimpia.hu/|publisher=[[Hungarian Olympic Committee]]|access-date=18. 1. 2022}}&lt;/ref&gt;
* {{flagIOC|ISL|2022|Zimskim|5}}&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.isi.is/frettir/frett/2022/01/20/Islenski-hopurinn-a-OL-i-Peking/|title=Íslenski hópurinn á ÓL í Peking|trans-title=The Icelandic Group at the Olympcis in Beijing|language=is|date=21. 1. 2022|website=www.isi.is/|publisher=[[National Olympic and Sports Association of Iceland]]|access-date=21. 1. 2022|archive-date=21. 1. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220121164827/https://www.isi.is/frettir/frett/2022/01/20/Islenski-hopurinn-a-OL-i-Peking/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
* {{flagIOC|IND|2022|Zimskim|1}}&lt;ref&gt;{{cite news|last=Chaudhury|first=Dipanjan Roy|date=17. 1. 2022|title=India to participate in Beijing Winter Olympics sans high-level political presence|url=https://economictimes.indiatimes.com/news/sports/india-to-participate-in-beijing-winter-olympics-sans-high-level-political-presence/articleshow/88941925.cms|work=[[The Economic Times]]|location=Mumbai, India|access-date=17. 1. 2022}}&lt;/ref&gt;
* {{flagIOC|IRI|2022|Zimskim|3}}&lt;ref&gt;{{cite news|date=16. 1. 2022|url=https://www.tehrantimes.com/news/469129/Iran-to-send-three-skiers-to-2022-Winter-Olympics|title=Iran to send three skiers to 2022 Winter Olympics|work=[[Tehran Times]]|location=Tehran, Iran|access-date=16. 1. 2022|archive-date=16. 1. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220116130723/https://www.tehrantimes.com/news/469129/Iran-to-send-three-skiers-to-2022-Winter-Olympics|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
* {{flagIOC|IRL|2022|Zimskim|6}}&lt;ref&gt;{{cite news|last=O'Riordan|first=Ian|date=24. 1. 2022|title=Ireland names six-strong Beijing Winter Olympics team|url=https://www.irishtimes.com/sport/other-sports/ireland-names-six-strong-beijing-winter-olympics-team-1.4784457|work=[[The Irish Times]]|location=Dublin. Ireland|access-date=24. 1. 2022}}&lt;/ref&gt;
* {{flagIOC|ISR|2022|Zimskim|6}}&lt;ref&gt;{{cite news|last1=Aharoni|first1=Oren|title=נקבעה המשלחת הישראלית למשחקי החורף בבייג'ין 2022|trans-title=The Israeli delegation for the 2022 Beijing Winter Games has been determined|url=https://www.israelhayom.co.il/sport/other-sports/article/7303661|access-date=24. 1. 2022|work=[[Israel Hayom]]|language=Hebrew|date=24. 1. 2022}}&lt;/ref&gt;
* {{flagIOC|ITA|2022|Zimskim|118}}&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.coni.it/it/news/18934-ecco-l-italia-team-per-pechino,-118-gli-atleti-azzurri-in-gara-cina.html|title=Ecco l'Italia Team per Pechino 2022, 118 atleti azzurri in gara in Cina|trans-title=Here is the Italy Team for Beijing 2022, 118 Italian athletes competing in China|language=it|date=24. 1. 2022|website=www.coni.it/|publisher=[[Italian Olympic Committee]]|access-date=24. 1. 2022}}&lt;/ref&gt;
* {{flagIOC|JAM|2022|Zimskim|6}}&lt;ref&gt;{{cite news|last=Butterfield|first=Michelle|date=19. 1. 2022|title=Jamaica’s 4-man bobsled team makes Olympics for 1st time in over 20 years|url=https://globalnews.ca/news/8523956/jamaican-bobsled-team-qualifies-beijing-winter-olympics/|work=[[Global News]]|location=Vancouver, British Columbia, Canada|access-date=25. 1. 2022}}&lt;/ref&gt;
* {{flagIOC|JPN|2022|Zimskim|124}}&lt;ref&gt;{{cite news|date=21. 1. 2022|title=Japan names Miho Takagi as team captain for Beijing Games|url=https://www.japantimes.co.jp/sports/2022/01/21/olympics/winter-olympics/takagi-named-captain/|work=[[The Japan Times]]|location=Tokyo, Japan|access-date=23. 1. 2022|archive-date=29. 1. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220129045509/https://www.japantimes.co.jp/sports/2022/01/21/olympics/winter-olympics/takagi-named-captain/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
* {{flagIOC|KAZ|2022|Zimskim|34}}&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://qazaqtv.com/en/news/business/16928-kazakhstan-to-spend-about-us-525-000-on-beijing-olympics|title=Kazakhstan to spend about US$525,000 on Beijing Olympics|last=Zhanmukhanova|first=Assem|date=25. 1. 2022|website=www.qazaqtv.com/|publisher=[[Kazakh TV]]|access-date=25. 1. 2022|archive-date=25. 1. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220125222032/https://qazaqtv.com/en/news/business/16928-kazakhstan-to-spend-about-us-525-000-on-beijing-olympics|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
* {{flagIOC|KOS|2022|Zimskim|2}}&lt;ref&gt;{{cite news|date=18. 1. 2022|title=Kiana Kryeziu and Albin Tahiri will represent Kosovo in LOD Beijing 2022|url=https://kosovapress.com/en/kiana-kryeziu-and-albin-tahiri-will-represent-kosovo-in-lod-beijing-2022/|work=[[Kosova Press]]|location=Pristina, Kosovo|access-date=18. 1. 2022}}&lt;/ref&gt;
* {{flagIOC|KGZ|2022|Zimskim|1}}&lt;ref&gt;{{cite news|last=Makeshov|first=Kabyl|date=20. 1. 2022|title=Кыргызстан кышкы олимпиада оюндарында|trans-title=Kyrgyzstan at the Winter Olympics|language=ky|url=https://www.bbc.com/kyrgyz/articles/cd8er3k87j5o|work=[[BBC News]]|location=London, United Kingdom|access-date=20. 1. 2022}}&lt;/ref&gt;
* {{flagIOC|LAT|2022|Zimskim|57}}&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://eng.lsm.lv/article/culture/sport/57-athletes-will-represent-latvia-in-beijing-olympics.a439573/|title=57 athletes will represent Latvia in Beijing Olympics|date=19. 1. 2022|website=www.eng.lsm.lv/|publisher=[[Public Broadcasting of Latvia]]|access-date=19. 1. 2022}}&lt;/ref&gt;
* {{flagIOC|LBN|2022|Zimskim|3}}&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.anocolympic.org/noc-highlights/lebanese-olympic-committee-keen-for-closer-cooperation-with-chinese-olympic-committee/|title=Lebanese Olympic Committee Keen for Closer Cooperation With Chinese Olympic Committee|date=21. 1. 2022|website=www.anocolympic.org/|publisher=[[Association of National Olympic Committees]]|access-date=21. 1. 2022}}&lt;/ref&gt;
* {{flagIOC|LIE|2022|Zimskim|2}}&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.olympic.li/en-us/news/newsdetail.aspx?shmid=453&amp;shact=742427147&amp;shmiid=jicR2I6bTYU__eql__|title=Team Liechtenstein selektioniert!|trans-title=Team Liechtenstein selected!|language=de|date=18. 1. 2022|website=www.olympic.li/|publisher=[[Liechtenstein Olympic Committee]]|access-date=19. 1. 2022|archive-date=19. 1. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220119223918/https://www.olympic.li/en-us/news/newsdetail.aspx?shmid=453&amp;shact=742427147&amp;shmiid=jicR2I6bTYU__eql__|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
* {{flagIOC|LTU|2022|Zimskim|13}}&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.lrt.lt/naujienos/sportas/10/1589786/ziemos-olimpines-rinktines-paveikslas-rekordine-dalyviu-gausa-didziausios-viltys-ir-like-nezinomieji|title=Žiemos olimpinės rinktinės paveikslas: rekordinė dalyvių gausa, didžiausios viltys ir likę nežinomieji|trans-title=Picture of the Winter Olympic team: record number of participants, highest hopes and remaining unknowns|language=li|last=Suslavičius|first=Rokas|date=16. 1. 2022|website=www.lrt.lt/|publisher=[[Lithuanian National Radio and Television]]|access-date=22. 1. 2022}}&lt;/ref&gt;
* {{flagIOC|LUX|2022|Zimskim|2}}&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://teamletzebuerg.lu/2022/01/composition-du-team-letzebuerg-pour-les-jo-beijing-2022-2/|title=Composition du Team Lëtzebuerg pour les JO Beijing 2022|trans-title=Composition of Team Luxembourg for the Beijing 2022 Olympics|language=fr|date=19. 1. 2022|website=www.teamletzebuerg.lu/|publisher=[[Luxembourg Olympic and Sporting Committee]]|access-date=19. 1. 2022|archive-date=20. 1. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220120010952/http://teamletzebuerg.lu/2022/01/composition-du-team-letzebuerg-pour-les-jo-beijing-2022-2/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
* {{flagIOC|MAD|2022|Zimskim|2}}&lt;ref&gt;{{cite news|language=fr|trans-title=Beijing Winter Olympics 2022: Meeting between Siteny Randrianasoloniaiko and Zhang Wei|date=15. 1. 2022|title=JO 2022 Hiver Pékin : Rencontre entre Siteny Randrianasoloniaiko et Zhang Wei|url=https://www.midi-madagasikara.mg/sports/2022/01/15/jo-2020-hiver-pekin-rencontre-entre-siteny-randrianasoloniaiko-et-zhang-wei/|work=[[Midi Madagasikara]]|location=Antananarivo, Madagascar|access-date=16. 1. 2022}}&lt;/ref&gt;
* {{flagIOC|MAS|2022|Zimskim|2}}&lt;ref&gt;{{cite news|date=19. 1. 2022|title=OCM confident 2022 Beijing Winter Olympics will be a success|url=https://www.bernama.com/en/sports/news.php?id=2044787|work=[[Bernama]]|location=Kauala Lumpur, Malaysia|access-date=19. 1. 2022|quote=Malaysia will be represented by two alpine skiers - Jeffrey Webb, 23, in men’s slalom and Aruwin Idami Salehhuddin, 17, in women’s slalom and giant slalom - at the 2022 Beijing Winter Olympics.}}&lt;/ref&gt;
* {{flagIOC|MLT|2022|Zimskim|1}}&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://nocmalta.org/jenise-spiteri-to-carry-maltese-flag-at-beijing-winter-olympics/|title=Jenise Spiteri to carry Maltese Flag at Beijing Winter Olympics|date=18. 1. 2022|website=Nocmalta.org/|publisher=[[Maltese Olympic Committee]]|access-date=18. 1. 2022}}&lt;/ref&gt;
* {{flagIOC|MEX|2022|Zimskim|4}}&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://elporvenir.mx/deportes/confirman-delegacion-tricolor-para-juegos-invernales/351335|title=Confirman delegación tricolor para Juegos Invernales|trans-title=Tricolor delegation confirmed for Winter Games|language=es|date=18. 1. 2022|website=Elporvenir.mx/|publisher=[[El Porvenir (newspaper)|El Porvenir]]|access-date=18. 1. 2022}}&lt;/ref&gt;
* {{flagIOC|MDA|2022|Zimskim|5}}&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://olympic.md/doina-descalui-va-fi-portdrapelul-republicii-moldova-la-jocurile-olimpice-de-la-beijing/|title=Doina Descalui va fi portdrapelul Republicii Moldova la Jocurile Olimpice de la Beijing|trans-title=Doina Descalui will be the flag bearer of the Republic of Moldova at the Beijing Olympic Games|language=Romanian|date=26. 1. 2022|website=www.olympic.md/|publisher=[[National Olympic Committee of the Republic of Moldova]]|access-date=26. 1. 2022}}&lt;/ref&gt;
* {{flagIOC|MON|2022|Zimskim|3}}&lt;ref&gt;{{cite news|last=Boisaubert|first=Romain|date=19. 1. 2022|title=Meet the Monegasque athletes who will compete in the Beijing Winter Olympics|url=https://www.monaco-tribune.com/en/2022/01/meet-the-monegasque-athletes-who-will-compete-in-the-beijing-winter-olympics/|work=Monaco Tribune|location=Monaco|access-date=19. 1. 2022}}&lt;/ref&gt;
* {{flagIOC|MGL|2022|Zimskim|2}}&lt;ref&gt;{{cite news|last=Anudari|first=M|date=13. 1. 2022|title=Two Mongolian athletes qualify for Winter Olympics|url=https://www.montsame.mn/en/read/286813|work=[[Montsame]]|location=Ulaanbaatar, Mongolia|access-date=15. 1. 2022|archive-date=15. 1. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220115044441/https://montsame.mn/en/read/286813|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
* {{flagIOC|MNE|2022|Zimskim|3}}&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.cok.me/en/news/item/2132-winter-olympic-games-beijing-2022|title=Winter Olympic Games &quot;Beijing 2022&quot;|date=18. 1. 2022|website=Cok.me/|publisher=[[Montenegrin Olympic Committee]]|access-date=18. 1. 2022|archive-date=19. 1. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220119041715/https://www.cok.me/en/news/item/2132-winter-olympic-games-beijing-2022|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
* {{flagIOC|MAR|2022|Zimskim|1}}&lt;ref&gt;{{cite news|last=Ichi|first=Abderrahmane|date=19. 1. 2022|title=JO d’hiver de Pékin : le Maroc sera représenté par Yassine Aouich|trans-title=Beijing Winter Olympics: Morocco will be represented by Yassine Aouich|language=fr|url=https://lematin.ma/express/2022/abderrahim-kemmissa-yassine-aouich-qualifies-aux-jo-hiver/370734.html|work=[[Le Matin (Morocco)|Le Matin]]|location=Casablanca, Morocco|access-date=22. 1. 2022}}&lt;/ref&gt;
* {{flagIOC|NED|2022|Zimskim|42}}&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://teamnl.org/gekwalificeerde-sporters-olympische-winterspelen-beijing-2022|title=Gekwalificeerde sporters Olympische Winterspelen Beijing 2022|trans-title=Qualified athletes Olympic Wintergames Beijing 2022|language=nl}}&lt;/ref&gt;
* {{flagIOC|NZL|2022|Zimskim|15}}&lt;ref&gt;{{cite news|date=20. 1. 2022|title=Beijing Winter Olympics: Biathlete Campbell Wright named to New Zealand team|url=https://www.nzherald.co.nz/sport/beijing-winter-olympics-biathlete-campbell-wright-named-to-new-zealand-team/Y5WVQUCGV2GG7YXTVWV2AY5GVU/|work=[[The New Zealand Herald]]|location=Auckland, New Zealand|access-date=22. 1. 2022|quote=Campbell is the final athlete selected to the New Zealand Team for Beijing. Taking the total team size to 15.|archive-date=20. 1. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220120223102/https://www.nzherald.co.nz/sport/beijing-winter-olympics-biathlete-campbell-wright-named-to-new-zealand-team/Y5WVQUCGV2GG7YXTVWV2AY5GVU/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
* {{flagIOC|NGR|2022|Zimskim|1}}&lt;ref&gt;{{cite web|last=Kohlhuber|first=Nicolas|url=https://olympics.com/en/news/samuel-ikpefan-nigeria-cross-country-skiing-olympic-winter-games-beijing-2022|title=Samuel Ikpefan: From the French Alps to representing Nigeria at Beijing 2022|date=9. 12. 2021|website=www.olympics.com/|publisher=[[International Olympic Committee]] (IOC)|access-date=15. 1. 2022}}&lt;/ref&gt;
* {{flagIOC|MKD|2022|Zimskim|3}}&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://mok.org.mk/site/newsdetails/%D0%B7%D0%BE%D0%B8-%D0%BF%D0%B5%D0%BA%D0%B8%D0%BD%D0%B3-2022|title=ЗОИ ПЕКИНГ 2022|trans-title=Beijing World 2022|language=mk|date=18. 1. 2022|website=www.mok.org.mk/|publisher=[[Olympic Committee of North Macedonia]]|access-date=19. 1. 2022|archive-date=19. 1. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220119095433/https://mok.org.mk/site/newsdetails/%D0%B7%D0%BE%D0%B8-%D0%BF%D0%B5%D0%BA%D0%B8%D0%BD%D0%B3-2022|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
* {{flagIOC|NOR|2022|Zimskim|83}}&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://olympiatoppen.no/nyheter/2022/kjetil-jansrud-tatt-ut-til-ol-i-beijing/|title=Kjetil Jansrud tatt ut til OL i Beijing|trans-title=Kjetil Jansrud taken out to the Olympics in Beijing|language=no|date=23. 1. 2022|website=www.olympiatoppen.no/|publisher=[[Norwegian Olympic and Paralympic Committee and Confederation of Sports]]|access-date=25. 1. 2022}}&lt;/ref&gt;
* {{flagIOC|PAK|2022|Zimskim|1}}&lt;ref&gt;{{cite news|last=Shah|first=Abdul Mohi|date=7. 1. 2022|title=Karim to represent Pakistan as Mia pulls out|url=https://www.thenews.com.pk/print/923123-karim-to-represent-pakistan-as-mia-pulls-out|work=[[The News International]]|location=Karachi, Pakistan|access-date=16. 1. 2022}}&lt;/ref&gt;
* {{flagIOC|PER|2022|Zimskim|1}}&lt;ref&gt;{{cite news|date=27. 12. 2021|title=Perú presente en Pekín 2022: Ornella Oettl Reyes clasificó a los Juegos Olímpicos de Invierno
|trans-title=Peru present in Beijing 2022: Ornella Oettl Reyes qualified for the Winter Olympics|language=Spanish|url=https://www.cnom.org.ma/fr/actualites/participation-de-la-delegation-marocaine-aux-jeux-olympiques-dhiver-beijing-2022|work=[[La República]]|location=Lima, Peru|access-date=25. 1. 2022}}&lt;/ref&gt;
* {{flagIOC|PHI|2022|Zimskim|1}}&lt;ref&gt;{{cite news|last1=Valderrama|first1=Aeron Paul|title=Asa Miller qualifies for 2022 Winter Olympics|url=https://tiebreakertimes.com.ph/tbt/asa-miller-qualifies-for-2022-winter-olympics/228427|access-date=21. 12. 2021|work=Tiebreaker Times|date=21. 12. 2021}}&lt;/ref&gt;
* {{flagIOC|POL|2022|Zimskim|57}}&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.polskieradio.pl/395/7790/Artykul/2889774,Olympics-57%C2%A0Polish-athletes-selected-to-compete-in-Beijing|title=Olympics: 57 Polish athletes selected to compete in Beijing|date=24. 1. 2022|website=www.polskieradio.pl/|publisher=[[Radio Poland]]|access-date=24. 1. 2022}}&lt;/ref&gt;
* {{flagIOC|POR|2022|Zimskim|3}}&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://comiteolimpicoportugal.pt/noticias/detalhe-da-noticia/?id=NEW-82f5f29e-c021-4d4e-a831-9d532c200405&amp;fbclid=IwAR0FBd7eQpUmoJZLTDvRFCteTb9fLPoLMBliUlZq4viqgajRv2EMhLIDQ8E|title=Equipa Portugal em ação nos Jogos Olímpicos Pequim 2022 a partir de 7 de fevereiro|trans-title=Team Portugal in action at the Beijing 2022 Olympic Games from February 7|language=pt|date=22. 1. 2022|website=www.comiteolimpicoportugal.pt/|publisher=[[Olympic Committee of Portugal]]|access-date=22. 1. 2022|archive-date=23. 1. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220123034501/https://comiteolimpicoportugal.pt/noticias/detalhe-da-noticia/?id=NEW-82f5f29e-c021-4d4e-a831-9d532c200405&amp;fbclid=IwAR0FBd7eQpUmoJZLTDvRFCteTb9fLPoLMBliUlZq4viqgajRv2EMhLIDQ8E|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
* {{flagIOC|PUR|2022|Zimskim|2}}&lt;ref&gt;{{cite news|last=Hernandez|first=Sara Del Valle|date=19. 1. 2022|title=Puerto Rico competirá en los Juegos Olímpicos de Invierno con dos atletas: ¿quiénes son y cómo clasificaron?|trans-title=Puerto Rico will compete in the Winter Olympics with two athletes: who are they and how did they qualify|language=Spanish|url=https://www.elnuevodia.com/deportes/otros-deportes/notas/puerto-rico-competira-en-los-juegos-olimpicos-de-invierno-con-dos-atletas-quienes-son-y-como-clasificaron/|work=[[El Nuevo Día]]|location=Ponce, Puerto Rico|access-date=21. 1. 2022}}&lt;/ref&gt;
* {{flagIOC|ROC|2022|Zimskim|212}}{{efn|Neutralni sportisti iz Rusije koji se takmiče pod zastavom Ruskog olimpijskog komiteta}}&lt;ref&gt;{{cite news|date=24. 1. 2022|title=Putin Wishes Russian Athletes ‘Triumph’ at Beijing Olympics|url=https://www.themoscowtimes.com/2022/01/25/putin-wishes-russian-athletes-triumph-at-beijing-olympics-a76150|work=[[Moscow Times]]|location=Moscow, Russia|access-date=25. 1. 2022}}&lt;/ref&gt;
* {{flagIOC|ROU|2022|Zimskim|21}}&lt;ref&gt;{{cite news|date=20. 1. 2022|title=The 22 athletes representing Romania at 2022 Winter Olympics, &quot;heroes&quot; to minister Eduard Novak|url=https://www.agerpres.ro/english/2022/01/20/the-22-athletes-representing-romania-at-2022-winter-olympics-heroes-to-minister-eduard-novak--851083|work=[[Agerpres]]|location=Bucharest, Romania|access-date=23. 1. 2022|archive-date=24. 1. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220124001436/https://www.agerpres.ro/english/2022/01/20/the-22-athletes-representing-romania-at-2022-winter-olympics-heroes-to-minister-eduard-novak--851083|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
* {{flagIOC|SMR|2022|Zimskim|2}}&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.cons.sm/2022/01/17/olimpiadi-invernali-gatti-e-torsani-gli-atleti-che-gareggeranno-a-pechino/|title=Olimpiadi Invernali: Gatti E Torsani Gli Atleti Che Gareggeranno a Pechino|trans-title=Winter Olympics: Gatti and Torsani the Athletes Who Will Compete in Beijing|language=it|date=17. 1. 2022|website=www.cons.sm/|publisher=[[Sammarinese National Olympic Committee]]|access-date=20. 1. 2022}}&lt;/ref&gt;
* {{flagIOC|KSA|2022|Zimskim|1}}&lt;ref&gt;{{cite news|date=17. 1. 2022|title=Saudi Arabia set to name its first-ever athlete bound for Winter Olympic Games|url=https://tass.com/sport/1389113|work=[[TASS]]|location=Moscow, Russia|access-date=17. 1. 2022|archive-date=18. 1. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220118195601/https://tass.com/sport/1389113|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
* {{flagIOC|SRB|2022|Zimskim|2}}&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://oks.org.rs/imamo-tim-srbija-za-peking/|title=Ovo je #TeamSerbia! Nevena Ignjatović i Marko Vukićević predstavljaju Srbiju u Pekingu|trans-title=This is #TeamSerbia! Nevena Ignjatović and Marko Vukićević represent Serbia in Beijing|language=sr|date=20. 1. 2022|website=www.oks.org.rs/|publisher=[[Olympic Committee of Serbia]]|access-date=20. 1. 2022|archive-date=20. 1. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220120114901/https://oks.org.rs/imamo-tim-srbija-za-peking/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
* {{flagIOC|SVK|2022|Zimskim|50}}&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.olympic.sk/clanok/slovensko-moze-vyuzit-50-miesteniek-pre-peking-pribudla-jedna-v-bezeckom-lyzovani|title=Slovensko môže využiť 50 miesteniek pre Peking, pribudla jedna v bežeckom lyžovaní|trans-title=Slovakia can use 50 places for Beijing, one in cross-country skiing has been added|language=sk|date=19. 1. 2022|website=www.olympic.sk/|publisher=[[Slovak Olympic and Sports Committee]]|access-date=20. 1. 2022|archive-date=18. 3. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230318074552/https://www.olympic.sk/clanok/slovensko-moze-vyuzit-50-miesteniek-pre-peking-pribudla-jedna-v-bezeckom-lyzovani|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
* {{flagIOC|SLO|2022|Zimskim|43}}&lt;ref&gt;{{cite news|date=18. 1. 2022|title=Over 40 athletes to represent Slovenia in Beijing|url=https://english.sta.si/2990340/over-40-athletes-to-represent-slovenia-in-beijing|work=[[Slovenian Press Agency]]|location=Ljubljana, Slovenia|access-date=24. 1. 2022}}&lt;/ref&gt;
* {{flagIOC|KOR|2022|Zimskim|64}}&lt;ref&gt;{{cite news|last=Yee|first=Jee-ho|date=25. 1. 2022|title=S. Korea to send its 3rd-largest Winter Olympics team to Beijing 2022|url=https://en.yna.co.kr/view/AEN20220125006800315|work=[[Yonhap News Agency]]|location=Seoul, South Korea|access-date=25. 1. 2022}}&lt;/ref&gt;
* {{flagIOC|ESP|2022|Zimskim|14}}&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.coe.es/noticias/detalle-noticia/NEW-7938e36c-d23e-463d-a665-ea205c3cabdf/espana-acudira-a-beijing-2022-con-catorce-deportistas/|title=España acudirá a Beijing 2022 con catorce deportistas|trans-title=Spain will attend Beijing 2022 with fourteen athletes|language=es|date=21. 1. 2022|website=www.coe.es/|publisher=[[Spanish Olympic Committee]]|access-date=21. 1. 2022}}&lt;/ref&gt;
* {{flagIOC|SWE|2022|Zimskim|116}}&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://sok.se/pressmeddelanden/2022-01-24-truppen-klar---116-ska-tavla-i-peking.html|title=Truppen klar - 116 ska tävla i Peking|trans-title=The squad ready - 116 will compete in Beijing|language=Swedish|date=24. 1. 2022|website=www.sok.se|publisher=[[Swedish Olympic Committee]]|access-date=24. 1. 2022|archive-date=24. 1. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220124080930/https://sok.se/pressmeddelanden/2022-01-24-truppen-klar---116-ska-tavla-i-peking.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
* {{flagIOC|SUI|2022|Zimskim|168}}&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.swissolympicteam.ch/de/news/details?pageId=72ebf13b-6073-41e9-9a35-a313fa38f1d5&amp;entryId=S113169|title=Swiss Olympic Team für Peking umfasst 168 Athletinnen und Athleten|trans-title=The Swiss Olympic Team for Beijing includes 168 athletes|language=German|date=24. 1. 2022|website=www.swissolympicteam.ch/|publisher=[[Swiss Olympic Association]]|access-date=24. 1. 2022}}&lt;/ref&gt;
* {{flagIOC|TPE|2022|Zimskim|4}}&lt;ref&gt;{{cite news|last=Yen|first=William|date=19. 1. 2022|title=Taiwan holds flag waving ceremony for Winter Olympic athletes|url=https://focustaiwan.tw/sports/202201190016|work=[[Central News Agency (Taiwan)|Central News Agency]]|location=Taipei, Taiwan|access-date=25. 1. 2022}}&lt;/ref&gt;
* {{flagIOC|THA|2022|Zimskim|4}}&lt;ref&gt;{{cite news|date=18. 1. 2022|title=Thais to compete in Winter Olympics under national flag|url=https://www.bangkokpost.com/thailand/general/2250027/thais-to-compete-in-winter-olympics-under-national-flag|work=[[Bangkok Post]]|location=Bangkok, Thailand|access-date=19. 1. 2022}}&lt;/ref&gt;
* {{flagIOC|TTO|2022|Zimskim|2}}&lt;ref&gt;{{cite news|last=Ramphal|first=Vidia|date=19. 1. 2022|title=T&amp;T returns to first Winter Olympics since 2002|url=https://tt.loopnews.com/content/tt-returns-first-winter-olympics-2002|work=Loop News|location=Port of Spain, Trinidad and Tobago|access-date=19. 1. 2022|archive-date=19. 1. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220119211723/https://tt.loopnews.com/content/tt-returns-first-winter-olympics-2002|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
* {{flagIOC|TUR|2022|Zimskim|7}}&lt;ref&gt;{{cite news|last=Tiryaki|first=Erkan|date=19. 1. 2022|title=2022 Pekin Kış Olimpiyatları'nda Türkiye'yi 7 sporcu temsil edecek|trans-title=7 athletes will represent Turkey at the 2022 Beijing Winter Olympics|language=tr|url=https://www.aa.com.tr/tr/dunyadan-spor/2022-pekin-kis-olimpiyatlarinda-turkiyeyi-7-sporcu-temsil-edecek/2479036|work=[[Anadolu Agency]]|location=Ankara, Turkey|access-date=22. 1. 2022}}&lt;/ref&gt;
* {{flagIOC|UKR|2022|Zimskim|43}}&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://sport.rayon.in.ua/news/476712-ukraina-na-zimoviy-olimpiadi-matime-43-predstavnikiv-khto-vistupatime|title=Україна на зимовій Олімпіаді матиме 43 представників: хто виступатиме|trans-title=Ukraine will have 43 representatives at the Winter Olympics: who will perform|language=uk|date=20. 1. 2022|website=www.sport.rayon.in.ua/|access-date=20. 1. 2022}}&lt;/ref&gt;
* {{flagIOC|USA|2022|Zimskim|222}}&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.teamusa.org/news/2022/january/24/us-olympic-paralympic-committee-announces-222-member-2022-us-olympic-team|title=U.S. Olympic &amp; Paralympic Committee Announces 222-member 2022 U.S. Olympic Team|date=24. 1. 2022|website=www.teamusa.org/|publisher=[[United States Olympic &amp; Paralympic Committee]]|access-date=24. 1. 2022}}&lt;/ref&gt;
* {{flagIOC|UZB|2022|Zimskim|1}}&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://olamsport.com/oz/news/pekin-2022-olimpiadasi-haqida-umumiy-malumotlar-vaqti-translyaciya-va-ozbekistonlik-sportchi|title=Pekin-2022 Olimpiadasi haqida umumiy malumotlar. Vaqti, translyaciya va o'zbekistonlik sportchi|trans-title=General information about the Beijing 2022 Olympics. Time, broadcast and Uzbek athlete|language=uz|date=16. 1. 2022|website=www,olamsport.com/|publisher=OlamSport|access-date=20. 1. 2022}}&lt;/ref&gt;
* {{flagIOC|ISV|2022|Zimskim|1}}&lt;ref&gt;{{cite news|last=Kiser|first=Bill|date=26. 1. 2022|location=St.Thomas, Virgin Islands|title=Beijing Bound: Tannenbaum earns spot in 2022 Winter Games|url=http://www.virginislandsdailynews.com/sports/beijing-bound-tannenbaum-earns-spot-in-2022-winter-games/article_530f9033-66d8-52c0-9eed-f0f3d4d2d981.html|work=[[The Virgin Islands Daily News]]|access-date=26. 1. 2022}}&lt;/ref&gt;
{{div col end}}
|-
!NOK-ovi koji su učestvovali 2018, ali ne i u 2022.
!NOK-ovi koji učestvuju 2022, ali nisu 2018.
|-
|valign=&quot;top&quot;|{{div col|colwidth=15em}}
* {{flagIOC|BER|2018|Zimskim}}&lt;ref&gt;{{cite news|date=13. 1. 2022|title=No Bermuda Team In 2022 Winter Olympics|url=https://bernews.com/2022/01/boa-president-dunne-on-2022-beijing-games/|work=[[Bernews]]|location=Hamilton, Bermuda|access-date=15. 1. 2022}}&lt;/ref&gt;
* {{flagIOC|KEN|2018|Zimskim}}&lt;ref name=ken&gt;{{cite web|last=Ayodi|first=Ayumba|url=https://nation.africa/kenya/sports/other-sports/kenya-withdraws-from-beijing-winter-olympics-3686330|title=Kenya withdraws from Beijing Winter Olympics|publisher=[[Daily Nation]]|date=18. 1. 2022|access-date=18. 1. 2022|archive-date=19. 1. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220119151628/https://nation.africa/kenya/sports/other-sports/kenya-withdraws-from-beijing-winter-olympics-3686330|url-status=live}}&lt;/ref&gt;
* {{flagIOC|COR|2018|Zimskim}}
* {{flagIOC|PRK|2018|Zimskim}}{{efn|Suspendovan NOK}}
* {{flagIOC|OAR|2018|Zimskim}}
* {{flagIOC|SGP|2018|Zimskim}}
* {{flagIOC|RSA|2018|Zimskim}}
* {{flagIOC|TOG|2018|Zimskim}}
* {{flagIOC|TGA|2018|Zimskim}}
{{div col end}}
|valign=&quot;top&quot;|{{div col|colwidth=15em}}
* {{flagIOC|ASA|2022 Winter}}
* {{flagIOC|HAI|2022 Winter}}
* {{flagIOC|PER|2022 Winter}}
* {{flagIOC|KSA|2022 Winter}}
* {{flagIOC|TTO|2022 Winter}}
* {{flagIOC|ISV|2022 Winter}}
{{div col end}}
|}

==Kalendar==
:''Svi datumi su u [[Vrijeme u Kini|Pekinškom vriemenu]] ([[UTC+08:00|UTC+8]])''
Početak takmičenja planiran je dva dana prije svečanog otvaranja 2. februara, a završetak 20. februara 2022.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://olympic.ca/beijing-2022-winter-olympic-schedule/|title=Beijing 2022 Winter Olympic Schedule|website=Olympic.ca/|publisher=[[Canadian Olympic Committee]]|access-date=27. 12. 2021}}&lt;/ref&gt;
{{Kalendar ZOI 2022.}}

==Tabela medalja==
{{Medals table
 | caption        = Zimske olimpijske igre 2022.
 | host           = Domaćin
 | flag_template  = ZastavaMOK2
 | event          = Zimskim olimpijskim igrama 2022.
 | gold_NOR = 16 | silver_NOR = 8 | bronze_NOR = 13
 | gold_GER = 12 | silver_GER = 10 | bronze_GER = 5
 | gold_CHN = 9 | silver_CHN = 4 | bronze_CHN = 2 | host_CHN = yes
 | gold_USA = 8 | silver_USA = 10 | bronze_USA = 7
 | gold_NED = 8 | silver_NED = 5 | bronze_NED = 4
 | gold_SWE = 8 | silver_SWE = 5 | bronze_SWE = 5
 | gold_AUT = 7 | silver_AUT = 7 | bronze_AUT = 4
 | gold_SUI = 7 | silver_SUI = 2 | bronze_SUI = 5
 | gold_ROK = 6 | silver_ROK = 12 | bronze_ROK = 14
 | gold_FRA = 5 | silver_FRA = 7 | bronze_FRA = 2
 | gold_CAN = 4 | silver_CAN = 8 | bronze_CAN = 14
 | gold_JPN = 3 | silver_JPN = 6 | bronze_JPN = 9
 | gold_ITA = 2 | silver_ITA = 7 | bronze_ITA = 8
 | gold_KOR = 2 | silver_KOR = 5 | bronze_KOR = 2
 | gold_SLO = 2 | silver_SLO = 3 | bronze_SLO = 2
 | gold_FIN = 2 | silver_FIN = 2 | bronze_FIN = 4
 | gold_NZL = 2 | silver_NZL = 1 | bronze_NZL = 0
 | gold_AUS = 1 | silver_AUS = 2 | bronze_AUS = 1
 | gold_GBR = 1 | silver_GBR = 1 | bronze_GBR = 0
 | gold_HUN = 1 | silver_HUN = 0 | bronze_HUN = 2
 | gold_BEL = 1 | silver_BEL = 0 | bronze_BEL = 1
 | gold_CZE = 1 | silver_CZE = 0 | bronze_CZE = 1
 | gold_SVK = 1 | silver_SVK = 0 | bronze_SVK = 1
 | gold_BLR = 0 | silver_BLR = 2 | bronze_BLR = 0
 | gold_ESP = 0 | silver_ESP = 1 | bronze_ESP = 0
 | gold_UKR = 0 | silver_UKR = 1 | bronze_UKR = 0
 | gold_EST = 0 | silver_EST = 0 | bronze_EST = 1
 | gold_LAT = 0 | silver_LAT = 0 | bronze_LAT = 1
 | gold_POL = 0 | silver_POL = 0 | bronze_POL = 1
}}

== Bilješke ==
{{Notelist}}

== Reference ==
{{Refspisak|30em}}

{{Olimpijske igre}}

[[Kategorija:Sport u Pekingu]]
[[Kategorija:Zimske olimpijske igre]]
[[Kategorija:ZOI 2022.]]</text>
      <sha1>2cdndm5rqtbpv6uzpmmljsx4e4mbcd7</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Finale FIFA Svjetskog klupskog prvenstva 2015.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>403440</id>
    <revision>
      <id>3922083</id>
      <parentid>3507591</parentid>
      <timestamp>2026-08-25T15:41:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>LCont5</username>
        <id>135631</id>
      </contributor>
      <origin>3922083</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5378" sha1="as4tm0olecbqblpied9g7uqdachwy96" xml:space="preserve">{{Infokutija nogometna utakmica
| naslov             = Finale FIFA svjetskog klupskog prvenstva 2015.
| slika              = [[Datoteka:FIFA Svjetsko klupsko prvenstvo 2015.svg|150px]]
| događaj            = [[FIFA svjetsko klupsko prvenstvo 2015.]]
| ekipa1             = [[Club Atlético River Plate|River Plate]]
| ekipa1asocijacija  = {{ZD|ARG|veličina=30px}}
| ekipa1rezultat     = 0
| ekipa2             = [[FC Barcelona|Barcelona]]
| ekipa2asocijacija  = {{ZD|ŠPA|veličina=30px}}
| ekipa2rezultat     = 3
| datum              = 20. decembar 2015.
| stadion            = [[Internacionalni stadion u Yokohami|Internacionalni stadion]]
| grad               = [[Yokohama]]
| igrač_utakmice1a   = 
| sudija             = {{ZD|IRN}} [[Alireza Faghani]]
| gledalaca          = 66.853
| vrijeme            = vedro&lt;br /&gt;5&amp;nbsp;°C&lt;br /&gt;76% [[vlažnost]]
| prethodna          = [[Finale FIFA Svjetskog klupskog prvenstva 2014.|2014]].
| sljedeća           = [[Finale FIFA Svjetskog klupskog prvenstva 2016.|2016]].
}}
'''Finale FIFA Svjetskog klupskog prvenstva 2015.''' je bila završna [[nogomet]]na utakmica [[FIFA Svjetsko klupsko prvenstvo 2015.|FIFA Svjetskog klupskog prvenstva 2015]], odigranog u [[Japan]]u. Organizator turnira je bila [[FIFA]] a turnir se igrao između klubova iz svake od 6 kontinentalnih konfederacija koji su u prethodnoj sezoni osvojili kontinentalnu Ligu prvaka, kao i prvak zemlje domaćina.

Finalna utakmica je odigrana 20. decembra 2015. na [[Internacionalni stadion u Yokohami|Internacionalnom stadionu]] u [[Yokohama|Yokohami]] između prvaka [[UEFA Liga prvaka 2014/15.|UEFA Lige prvaka 2014/15]], [[FC Barcelona|Barcelone]], i prvaka [[Copa Libertadores 2015.]] [[Club Atlético River Plate|River Platea]]. Rezultatom 3-0 Barcelona je treći put u svojoj historiji osvojila šampionsku titulu svjetskog klupskog prvenstva.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.fifa.com/clubworldcup/news/y=2015/m=12/news=mascherano-and-neymar-rejoice-but-in-different-ways-2747330.html |title=Mascherano and Neymar rejoice, but in different ways |work=FIFA.com |access-date=20. 12. 2015 |archive-date=23. 12. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20151223010049/http://www.fifa.com/clubworldcup/news/y=2015/m=12/news=mascherano-and-neymar-rejoice-but-in-different-ways-2747330.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

== Put do finala ==
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
!width=350|{{ZD|ARG}} [[Club Atlético River Plate|River Plate]]
! 
!width=350|{{ZD|ŠPA}} [[FC Barcelona|Barcelona]]
|-
|align=center|[[CONMEBOL]]
!Konfederacija
|align=center|[[UEFA]]
|-
|align=center|Pobjednik [[Copa Libertadores 2015.]]
!Kvalifikacije
|align=center|Pobjednik [[UEFA Liga prvaka 2014/15.|UEFA Lige prvaka 2014/15.]]
|-
|align=center| -
![[FIFA Svjetsko klupsko prvenstvo 2015.#Baraž|Baraž]]
|align=center| -
|-
|align=center| -
![[FIFA Svjetsko klupsko prvenstvo 2015.#Četvrtfinale|Četvrtfinale]]
|align=center| -
|-
|align=center|'''1–0''' {{ZD|JAP}} [[Sanfrecce Hiroshima]]&lt;br /&gt;([[Lucas Alario|Alario]] 72')
![[FIFA Svjetsko klupsko prvenstvo 2015.#Polufinale|Polufinale]]
|align=center|'''3–0''' {{ZD|KIN}}  [[Guangzhou Evergrande Taobao F.C.|Guangzhou Evergrande]]&lt;br /&gt;([[Luis Suárez|Suárez]] 39', 50', 67')
|}

== Utakmica ==
{{Sklopiva nogometna kutija |nobars=1
|datum= 20. decembar 2015.
|vrijeme=19:30 ([[UTC+09:00|UTC+9]])
|tim1=[[Club Atlético River Plate|River Plate]] {{ZD|ARG}}
|rezultat=0–3
|tim2={{ZD|ŠPA}} [[FC Barcelona|Barcelona]]
|izvještaj=[http://www.fifa.com/clubworldcup/matches/round=275784/match=300338750/index.html Izvještaj]
|golovi2=[[Lionel Messi|Messi]] {{gol|36}}&lt;br&gt;[[Luis Suárez|Suárez]] {{gol|49||68}}
|stadion=[[Internacionalni stadion u Yokohami|Internacionalni stadion]]
|lokacija = [[Yokohama]]
|gledalaca=66.853&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://resources.fifa.com/mm/document/tournament/competition/02/74/70/97/eng_08_1220_car-fcb_fulltime.pdf |title=Match report River Plate - FC Barcelona 0:3 (0:1) |work=FIFA.com |publisher=Fédération Internationale de Football Association |format=PDF |date=20. 12. 2015 |access-date=20. 12. 2015 |archive-date=17. 2. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200217162255/https://resources.fifa.com/mm/document/tournament/competition/02/74/70/97/eng_08_1220_car-fcb_fulltime.pdf |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
|sudac={{ZD|IRN}} [[Alireza Faghani]] 
}}
{| width=92%
|-
|{{Fudbalski dres
|uzorak_lr = _river1415h
|uzorak_t  = _river1415h5
|uzorak_dr = _river1415h
|uzorak_š = _river1415h
|uzorak_č = _river1415h
|lijeva ruka    = ffffff
|tijelo       = ffffff
|desna ruka   = ffffff
|šorc  = ffffff
|čarape      = FFFFFF
|opis     = River Plate
}}
|{{Fudbalski dres
|uzorak_lr = _fcbarcelona1516h
|uzorak_t  = _fcbarcelona1516home
|uzorak_dr = _fcbarcelona1516h
|uzorak_š = _fcbarcelona1516h
|uzorak_č = _fcbarcelona1516h
|lijeva ruka    = 000060
|tijelo       = 000060
|desna ruka   = 000060
|šorc     = BB0000
|čarape      = 062a78
|opis      = Barcelona
}}
|}

== Reference ==
{{refspisak|2}}

== Vanjski linkovi ==
*[http://www.fifa.com/clubworldcup/index.html ''Zvanična stranica''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111225041824/http://www.fifa.com/clubworldcup/index.html |date=25. 12. 2011 }}

{{FIFA Svjetsko klupsko prvenstvo}}
{{Utakmice FC Barcelone}}

[[Kategorija:FIFA Svjetsko klupsko prvenstvo 2015.|Finale]]
[[Kategorija:Utakmice FC Barcelone]]</text>
      <sha1>as4tm0olecbqblpied9g7uqdachwy96</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Turneja 4 skakaonice 2015/2016.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>404926</id>
    <revision>
      <id>3922066</id>
      <parentid>3500353</parentid>
      <timestamp>2026-08-25T13:00:28Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 2 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3922066</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="100846" sha1="0hujiwqo1rxt0mh6418qsx2aj77glj3" xml:space="preserve">{{Infokutija Svjetski kup (zimski sportovi)
| takmičenje                   = [[Turneja 4 skakaonice]] 2015/16.
&lt;!-- ** Pobjednik ** --&gt;
| takmičenje1                  = [[Oberstdorf]]
| pobjednik1                   = {{ZD|NJE}} [[Severin Freund]]
| takmičenje2                  = [[Garmisch-Partenkirchen]]
| pobjednik2                   = {{ZD|SLO}} [[Peter Prevc]]
| takmičenje3                  = [[Innsbruck]]
| pobjednik3                   = {{ZD|SLO}} [[Peter Prevc]]
| takmičenje4                  = [[Bischofshofen]]
| pobjednik4                   = {{ZD|SLO}} [[Peter Prevc]]
| takmičenje5                  = Ukupni pobjednik
| pobjednik5                   = {{ZD|SLO}} [[Peter Prevc]]
| takmičenje6                  = 2. mjesto
| pobjednik6                   = {{ZD|NJE}} [[Severin Freund]]
| takmičenje7                  = 3. mjesto
| pobjednik7                   = {{ZD|AUT}} [[Michael Hayböck]]
| takmičenje8                  = 
| pobjednik8                   = 
&lt;!-- ** Takmičenje ** --&gt;
| mjesto                       = 
| pojedinačna_takmičenja       = &lt;!-- *** ---&gt;
| timska_takmičenja            = &lt;!-- *** ---&gt;
| otkazana_takmičenja          = 
| zaustavljena_takmičenja      = 
&lt;!-- ** Učesnici ** --&gt;
| države                       = 18
| sportisti                    = 82
&lt;!-- ** ** --&gt;
| posljednja                   = [[Turneja 4 skakaonice 2014/2015.|2014/15.]]
| sljedeća                     = [[Turneja 4 skakaonice 2016/2017.|2016/17]]
}}
'''Turneja 4 skakaonice 2014/2015.''' bila je 64. izdanje [[Turneja 4 skakaonice|ovog prestižnog takmičenja]] u [[skijaški skokovi|skijaškim skokovima]]. Titulu iz [[Turneja 4 skakaonice 2014/2015.|prethodne godine]] branio je [[Austrijanac]] [[Stefan Kraft]]. Takmičenja su se bodovala i za [[Svjetski kup u skijaškim skokovima|Svjetski kup]].

Kraft nije uspio odbraniti titulu. Osvojio ju je [[Peter Prevc]] slavivši na 3 od 4 skakaonice, postavivši pritom i novi rekord po osvojenim bodovima (1139,4). Tako je postao drugi [[Slovenac]] koji je osvojio Turneju nakon što je to uspio [[Primož Peterka]] [[Turneja 4 skakaonice 1996/1997.|1996/97.]] Prevc je također prekinuo niz od 7 uzastopnih pobjeda [[Austrijanac]]a, a pripala mu je novčana nagrada od 20.000 [[CHF]].

Turneja je prenošena u 57 država, a gledalo ju je oko 200 miliona ljudi.

== Skakaonice ==
{| class=wikitable
!
! Ime
! Mjesto
! [[Kritična tačka|K-tačka]]
! [[Veličina skakaonice|HS]]
! colspan=3 | Rekord
|-
| [[Datoteka:Schattenberg20061230.jpg|75px]]
| [[Schattenberg (skakaonica)|Schattenberg]]
| {{ZD|NJE}} [[Oberstdorf]]
| K-120
| HS 137
| 143,5 m
| {{ZD|NOR}} [[Sigurd Pettersen]]
| 29. 12. 2003.
|-
| [[Datoteka:Garmisch-Partenkirchen - Grosse Olympiaschanze.jpg|75px]]
| [[Velika olimpijska skakaonica (Garmisch-Partenkirchen)|Velika olimpijska]]
| {{ZD|NJE}} [[Garmisch-Partenkirchen]]
| K-125
| HS 140
| 143,5 m
| {{ZD|ŠVI}} [[Simon Ammann]]
| 1. 1. 2010.
|-
| [[Datoteka:Innsbruck2.jpg|75px]]
| [[Bergisel (skakaonica)|Bergisel]]
| {{ZD|AUT}} [[Innsbruck]]
| K-120
| HS 130
| 137 m
| {{ZD|AUT}} [[Stefan Kraft]]
| 4. 1. 2015.
|-
| [[Datoteka:Paul-Ausserleitner-Schanze.JPG|75px]]
| [[Skakaonica &quot;Paul Ausserleitner&quot;|&quot;Paul Ausserleitner&quot;]]
| {{ZD|AUT}} [[Bischofshofen]]
| K-125
| HS 140
| 143 m
| {{ZD|JAP}} [[Daiki Itō]]
| 6. 1. 2005.
|}

== Format ==
Za razliku od svih drugih takmičenja u ovom [[sport]]u, na Turneji se od [[Turneja 4 skakaonice 1996/1997.|sezone 1996/97.]] prva serija održava po sistemu parova, koji se dobiju nakon kvalifikacija; 25. iz kvalifikacija skače protiv 26-og, 24. protiv 27-og, drugi protiv pretposljednjeg, prvi protiv posljednjeg. Parova ima 25. U 2. seriju prolazi pobjednik svakog para i 5 najboljih gubitnika. Deset prvoplasiranih u ukupnom poretku Svjetskog kupa automatski su kvalificirani za 1. seriju, tako da ne moraju (ali mogu) nastupiti u kvalifikacijama, ali u tom slučaju svrstavaju se na kraj poretka tako da za protivnike dobiju najbolje iz kvalifikacija.

== Plasman u Svjetskom kupu prije Turneje ==
{|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
|-
! Plasman !! Takmičar !! Nastupi !! Bodovi
|-bgcolor=gold
|1. ||align=left|{{ZD|SLO}} [[Peter Prevc]] ||7 ||564
|-bgcolor=silver
|2. ||align=left|{{ZD|NJE}} [[Severin Freund]] ||7 ||399
|-bgcolor=tan
|3. ||align=left|{{ZD|NOR}} [[Kenneth Gangnes]] ||7 ||370
|-
|4. ||align=left|{{ZD|NOR}} [[Johann André Forfang]] ||7 ||284
|-
|5. ||align=left|{{ZD|NOR}} [[Daniel-André Tande]] ||7 ||266
|-
|6. ||align=left|{{ZD|AUT}} [[Michael Hayböck]] ||7 ||257
|-
|7. ||align=left|{{ZD|NJE}} [[Richard Freitag]] ||7 ||215
|-
|8. ||align=left|{{ZD|SLO}} [[Domen Prevc]] ||5 ||211
|-
|9. ||align=left|{{ZD|AUT}} [[Stefan Kraft]] ||7 ||189
|-
|10. ||align=left|{{ZD|NOR}} [[Andreas Stjernen]] ||7 ||168
|}

=== Takmičari po državama ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! style=&quot;width:17%&quot; | Država !! Takmičari&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://medias4.fis-ski.com/pdf/2016/JP/3767/2016JP3767SLQ.pdf |title=Startna lista kvalifikacija u Oberstdorfu |date=27. 12. 2015 |access-date=31. 12. 2015 |format=PDF; 208&amp;nbsp;kB |archive-date=28. 12. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20151228160351/http://medias4.fis-ski.com/pdf/2016/JP/3767/2016JP3767SLQ.pdf |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://medias4.fis-ski.com/pdf/2016/JP/3769/2016JP3769SLQ.pdf |title=Startna lista kvalifikacija u Garmisch-Partenkirchenu |date=30. 12. 2015 |access-date=31. 12. 2015 |format=PDF; 213&amp;nbsp;kB |archive-date=31. 12. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20151231102845/http://medias4.fis-ski.com/pdf/2016/JP/3769/2016JP3769SLQ.pdf |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
|-
| {{ZID|Austrija}} (5 + 6) || [[Manuel Fettner]], [[Michael Hayböck]], [[Stefan Kraft]], [[Manuel Poppinger]], [[Gregor Schlierenzauer]]; u Innsbrucku i Bischofshofenu: [[Clemens Aigner]], [[Florian Altenburger]], [[Philipp Aschenwald]], [[Andreas Kofler]], [[Markus Schiffner]], [[Elias Tollinger]]; u Bischofshofenu: [[Thomas Diethart]]
|-
| {{ZID|Bugarska}} (1) || [[Vladimir Zografski]]
|-
| {{ZID|Češka}} (4) || [[Lukáš Hlava]], [[Jakub Janda]], [[Roman Koudelka]], [[Jan Matura (ski-skakač)|Jan Matura]]
|-
| {{ZID|Estonija}} (1) || [[Martti Nõmme]]
|-
| {{ZID|Finska}} (3) || [[Ville Larinto]]; u Oberstdorfu i Garmisch-Partenkirchenu: [[Lauri Asikainen]], [[Harri Olli]]; u Bischofshofenu: [[Andreas Alamommo]]
|-
| {{ZID|Francuska}} (2) || [[Vincent Descombes Sevoie]], [[Ronan Lamy Chappuis]]
|-
| {{ZID|Italija}} (1) || u Oberstdorfu i Garmisch-Partenkirchenu: [[Sebastian Colloredo]]
|-
| {{ZID|Japan}} (6) || [[Daiki Itō]], [[Noriaki Kasai]], [[Junshirō Kobayashi]], [[Kento Sakuyama]], [[Taku Takeuchi]], [[Shōhei Tochimoto]]
|-
| {{ZID|Južna Koreja}} (2) || u Oberstdorfu i Garmisch-Partenkirchenu: [[Choi Seou]]; u Oberstdorfu i Innsbrucku: [[Choi Heung-chul]]; u Garmisch-Partenkirchenu i Innsbrucku: [[Kim Hyun-ki]]
|-
| {{ZID|Kanada}} (1) || [[MacKenzie Boyd-Clowes]]
|-
| {{ZID|Kazahstan}} (2) || [[Marat Žaparov]], [[Radik Žaparov]]
|-
| {{ZID|Norveška}} (7) || [[Anders Fannemel]], [[Johann André Forfang]], [[Kenneth Gangnes]], [[Joachim Hauer]], [[Andreas Stjernen]], [[Daniel-André Tande]]; u Oberstdorfu i Garmisch-Partenkirchenu: [[Halvor Egner Granerud]]; u Innsbrucku i Bischofshofenu: [[Tom Hilde]]
|-
| {{ZID|Njemačka}} (7 + 6) || [[Richard Freitag]], [[Severin Freund]], [[Karl Geiger]], [[Stephan Leyhe]], [[Michael Neumayer]], [[Andreas Wank]], [[Andreas Wellinger]]; u Oberstdorfu i Garmisch-Partenkirchenu: [[Markus Eisenbichler]], [[Tim Fuchs]], [[Marinus Kraus]], [[Pius Paschke]], [[David Siegel (ski-skakač)|David Siegel]], [[Paul Winter (ski-skakač)|Paul Winter]]
|-
| {{ZID|Poljska}} (6) || [[Stefan Hula mlađi|Stefan Hula]], [[Maciej Kot]], [[Kamil Stoch]]; u Oberstdorfu: [[Piotr Żyła]]; u Oberstdorfu i Garmisch-Partenkirchenu: [[Klemens Murańka]]; u Garmisch-Partenkirchenu i Innsbrucku: [[Dawid Kubacki]]; u Innsbrucku i Bischofshofenu: [[Andrzej Stękała]]
|-
| {{ZID|Rusija}} (4) || [[Vladislav Bojarincev]], [[Ilmir Hazedinov]], [[Jevgenij Kljimov]], [[Denis Kornjilov]]
|-
| {{ZID|Sjedinjene Američke Države}} (2) || [[Nicholas Alexander]], [[Michael Glasder]]
|-
| {{ZID|Slovenija}} (7) || [[Tilen Bartol]], [[Robert Kranjec]], [[Anže Lanišek]], [[Domen Prevc]], [[Peter Prevc]], [[Anže Semenič]], [[Jurij Tepeš]]
|-
| {{ZID|Švicarska}} (4) || [[Simon Ammann]], [[Gregor Deschwanden]], [[Killian Peier]]; u Garmisch-Partenkirchenu i Innsbrucku: [[Luca Egloff]]
|}

== Oberstdorf ==
=== Kvalifikacije ===
{|class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;text-align:center; font-size:90%&quot;
|- style=&quot;font-size:95%&quot;
!rowspan=2|{{tooltip|Poz.|Pozicija}}
!rowspan=2|{{tooltip|Br.|Startni broj}}
!rowspan=2|Takmičar
!rowspan=2|Dužina
!colspan=2|Bodovi
!rowspan=2|Kapija{{Napomena|Kvalifikacije su počele s 13. kapije. Spuštanje kapije za 1 podiok rezultiralo je dodavanjem 3,7 bodova, a za 2 podioka 7,5 bodova.}}
!colspan=2|Vjetar
!rowspan=2|Zbir
!rowspan=2|Napomene
|- style=&quot;font-size:95%&quot;
! Dužina
! Stil
! (m/s)
! Bodovi
|-
| 1. || 69 ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|SLO}} {{sortname|Peter|Prevc}} || 136,5 || 89,7 || 57,0 || 11 || -0,38 || +5,0 || '''159,2''' || pq
|-
| 2. || 68 ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|NJE}} {{sortname|Severin|Freund}} || 134,5 || 86,1 || 56,0 || 11 || -0,26 || +3,4 || '''153,0''' || pq
|-
| 3. || 66 ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|NOR}} {{sortname|Johann André|Forfang}} || 139 || 94,2 || 55,0 || 13 || -0,20 || +2,6 || '''151,8''' || pq
|-
| 4. || 61 ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|AUT}} {{sortname|Stefan|Kraft}} || 136 || 88,8 || 55,0 || 13 || -0,55 || +7,2 || '''151,0''' || pq
|-
| 5. || 67 ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|NOR}} {{sortname|Kenneth|Gangnes}} || 138 || 92,4 || 52,5 || 12 || -0,11 || +1,4 || '''150,0''' || pq
|-
| 6. || 64 ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|AUT}} {{sortname|Michael|Hayböck}} || 132 || 81,6 || 54,5 || 13 || -0,42 || +5,5 || '''141,6''' || pq
|-
| 7. || 57 ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|JAP}} {{sortname|Noriaki|Kasai}} || 131,5 || 80,7 || 54,0 || 13 || -0,44 || +5,7 || '''140,4''' || q
|-
| 8. || 52 ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|NOR}} {{sortname|Anders|Fannemel}} || 133,5 || 84,3 || 51,0 || 13 || -0,38 || +5,0 || '''140,3''' || q
|-
| 9. || 53 ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|SLO}} {{sortname|Anže|Lanišek}} || 132 || 81,6 || 54,5 || 13 || -0,30 || +3,9 || '''140,0''' || q
|-
| 10. || 59 ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|NJE}} {{sortname|Andreas|Wellinger}} || 131,5 || 80,7 || 54,0 || 13 || -0,26 || +3,4 || '''138,1''' || q
|-
| rowspan=&quot;2&quot;|11. || 43 ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|JAP}} {{sortname|Daiki|Itō}} || 128,5 || 75,3 || 53,5 || 13 || -0,47 || +6,1 || rowspan=&quot;2&quot;|'''134,9''' || q
|-
| 33 ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|JAP}} {{sortname|Kento|Sakuyama}} || 130 || 78,0 || 53,0 || 13 || -0,30 || +3,9 || q
|-
| 13. || 38 ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|JAP}} {{sortname|Taku|Takeuchi}} || 128 || 74,4 || 52,0 || 13 || -0,56 || +7,3 || '''133,7''' || q
|-
| 14. || 63 ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|NJE}} {{sortname|Richard|Freitag}} || 128 || 74,4 || 54,0 || 13 || -0,36 || +4,7 || '''133,1''' || pq
|-
| 15. || 56 ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|ŠVI}} {{sortname|Simon|Ammann}} || 130,5 || 78,9 || 50,0 || 13 || -0,29 || +3,8 || '''132,7''' || q
|-
| 16. || 62 ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|SLO}} {{sortname|Domen|Prevc}} || 126,5 || 71,7 || 50,0 || 13 || -0,41 || +5,4 || '''131,1''' || pq
|-
| 17. || 55 ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|NOR}} {{sortname|Joachim|Hauer}} || 127 || 72,6 || 54,0 || 13 || -0,17 || +2,2 || '''128,8''' || q
|-
| 18. || 48 ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|NJE}} {{sortname|Andreas|Wank}} || 128 || 74,4 || 49,5 || 13 || -0,34 || +4,4 || '''128,3''' || q
|-
| 19. || 65 ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|NOR}} {{sortname|Daniel-André|Tande}} || 126 || 70,8 || 53,5 || 13 || -0,28 || +3,7 || '''128,0''' || pq
|-
| 20. || 58 ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|ČEŠ}} {{sortname|Roman|Koudelka}} || 126 || 70,8 || 53,5 || 13 || -0,23 || +3,0 || '''127,3''' || q
|-
| 21. || 31 ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|FRA}} {{sortname|Vincent|Descombes Sevoie}} || 122,5 || 64,5 || 53,0 || 13 || -0,66 || +8,6 || '''126,1''' || q
|-
| rowspan=&quot;2&quot;|22. || 44 ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|POLJ}} {{sortname|Stefan|Hula|Stefan Hula mlađi}} || 124 || 67,2 || 52,5 || 13 || -0,48 || +6,3 || rowspan=&quot;2&quot;|'''126,0''' || q
|-
| 47 ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|SLO}} {{sortname|Jurij|Tepeš}} || 126 || 70,8 || 52,5 || 13 || -0,21 || +2,7 || q
|-
| 24. || 54 ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|AUT}} {{sortname|Manuel|Fettner}} || 125 || 69,0 || 52,5 || 13 || -0,19 || +5,5 || '''124,0''' || q
|-
| 25. || 9 ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|NJE}} {{sortname|Karl|Geiger}} || 125,5 || 69,9 || 51,5 || 13 || -0,11 || +1,4 || '''122,8''' || q
|-
| 26. || 11 ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|JAP}} {{sortname|Junshirō|Kobayashi}} || 124 || 67,2 || 52,0 || 13 || -0,26 || +3,4 || '''122,6''' || q
|-
| 27. || 40 ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|POLJ}} {{sortname|Maciej|Kot}} || 120 || 60,0 || 51,0 || 13 || -0,59 || +7,7 || '''118,7''' || q
|-
| 28. || 5 ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|NJE}} {{sortname|Pius|Paschke}} || 122 || 63,6 || 51,0 || 13 || -0,30 || +7,9 || '''118,5''' || q
|-
| 29. || 36 ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|SLO}} {{sortname|Robert|Kranjec}} || 122,5 || 64,5 || 51,5 || 13 || -0,18 || +2,4 || '''118,4''' || q
|-
| 30. || 13 ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|FIN}} {{sortname|Ville|Larinto}} || 123 || 65,4 || 51,0 || 13 || -0,08 || +1,0 || '''117,4''' || q
|-
| 31. || 29 ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|RUS}} {{sortname|Ilmir|Hazedinov}} || 119,5 || 59,1 || 52,0 || 13 || -0,47 || +6,1 || '''117,2''' || q
|-
| 32. || 22 ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|JAP}} {{sortname|Shōhei|Tochimoto}} || 121 || 61,8 || 51,0 || 13 || -0,30 || +3,9 || '''116,7''' || q
|-
| 33. || 51 ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|POLJ}} {{sortname|Kamil|Stoch}} || 121,5 || 62,7 || 51,5 || 13 || -0,17 || +2,2 || '''116,4''' || q
|-
| 34. || 45 ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|ŠVI}} {{sortname|Gregor|Deschwanden}} || 120 || 58,2 || 50,5 || 13 || -0,40 || +5,2 || '''115,7''' || q
|-
| 35. || 4 ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|NJE}} {{sortname|Michael|Neumayer}} || 121 || 59,1 || 49,5 || 13 || -0,30 || +3,9 || '''115,2''' || q
|-
| 36. || 8 ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|RUS}} {{sortname|Denis|Kornjilov}} || 121,5 || 62,7 || 51,5 || 13 || -0,07 || +0,9 || '''115,1''' || q
|-
| 37. || 42 ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|ČEŠ}} {{sortname|Lukáš|Hlava}} || 119 || 58,2 || 51,0 || 13 || -0,42 || +5,5 || '''114,7''' || q
|-
| 38. || 21 ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|SAD}} {{sortname|Nicholas|Alexander}} || 119,5 || 59,1 || 51,0 || 13 || -0,32 || +4,2 || '''114,3''' || q
|-
| 39. || 47 ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|NJE}} {{sortname|Stephan|Leyhe}} || 120 || 60,0 || 51,0 || 13 || -0,17 || +2,2 || '''113,2''' || q
|-
| 40. || 50 ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|ČEŠ}} {{sortname|Jakub|Janda}} || 118 || 56,4 || 51,0 || 13 || -0,39 || +5,1 || '''112,5''' || q
|-
| 41. || 28 ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|ITA}} {{sortname|Sebastian|Colloredo}} || 117,5 || 55,5 || 49,5 || 13 || -0,51 || +6,7 || '''111,7''' || q
|-
| 42. || 49 ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|AUT}} {{sortname|Manuel|Poppinger}} || 117 || 54,6 || 51,0 || 13 || -0,41 || +5,4 || '''111,0''' || q
|-
| rowspan=&quot;2&quot;|43. || 30 ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|RUS}} {{sortname|Jevgenij|Kljimov}} || 117 || 54,6 || 49,5 || 13 || -0,51 || +6,7 || rowspan=&quot;2&quot;|'''110,8''' || q
|-
| 10 ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|NOR}} {{sortname|Halvor Egner|Granerud}} || 119,5 || 59,1 || 50,0 || 13 || -0,13 || +1,7 || q
|-
| 45. || 3 ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|NJE}} {{sortname|Markus|Eisenbichler}} || 116 || 52,8 || 50,5 || 13 || -0,57 || +7,4 || '''110,7''' || q
|-
| 46. || 41 ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|AUT}} {{sortname|Gregor|Schlierenzauer}} || 115 || 51,0 || 51,0 || 13 || -0,59 || +7,7 || '''109,7''' || q
|-
| 47. || 15 ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|SLO}} {{sortname|Tilen|Bartol}} || 118,5 || 57,3 || 50,0 || 13 || -0,15 || +2,0 || '''109,3''' || q
|-
| 48. || 46 ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|NJE}} {{sortname|Marinus|Kraus}} || 116 || 52,8 || 50,0 || 13 || -0,47 || +6,1 || '''108,9''' || q
|-
| 49. || 35 ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|POLJ}} {{sortname|Piotr|Żyła}} || 117 || 54,6 || 50,5 || 13 || -0,28 || +3,7 || '''108,8''' || q
|-
| 50. || 60 ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|NOR}} {{sortname|Andreas|Stjernen}} || 115 || 51,0 || 50,5 || 13 || -0,49 || +6,4 || '''107,9''' || pq
|-
| 51. || 7 ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|SAD}} {{sortname|Mike|Glasder}} || 118,5 || 57,3 || 50,5 || 13 || -0,08 || +1,0 || '''108,8''' || nq
|-
| 52. || 25 ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|KAN}} {{sortname|MacKenzie|Boyd-Clowes}} || 117 || 54,6 || 50,0 || 13 || -0,31 || +4,1 || '''108,7''' || nq
|-
| 53. || 26 ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|ČEŠ}} {{sortname|Jan|Matura|Jan Matura (ski-skakač)}} || 116,5 || 53,7 || 50,0 || 13 || -0,35 || +4,6 || '''108,3''' || nq
|-
| rowspan=&quot;2&quot;|54. || 6 ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|NJE}} {{sortname|David|Siegel|David Siegel (ski-skakač)}} || 118 || 56,4 || 50,0 || 13 || -0,06 || +0,8 || rowspan=&quot;2&quot;|'''107,2''' || nq
|-
| 1 ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|NJE}} {{sortname|Paul|Winter|Paul Winter (ski-skakač)}} || 117 || 54,6 || 48,5 || 13 || -0,31 || +4,1 || nq
|-
| 56. || 34 ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|POLJ}} {{sortname|Klemens|Murańka}} || 117,5 || 55,5 || 50,5 || 13 || -0,07 || +0,9 || '''106,9''' || nq
|-
| 57. || 24 ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|SLO}} {{sortname|Anže|Semenič}} || 115 || 51,0 || 50,0 || 13 || -0,31 || +4,1 || '''105,1''' || nq
|-
| 58. || 16 ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|JKO}} {{sortname|Choi|Seou}} || 115,5 || 51,9 || 49,5 || 13 || -0,23 || +3,0 || '''104,4''' || nq
|-
| 59. || 32 ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|FRA}} {{sortname|Ronan|Lamy Chappuis}} || 113 || 47,4 || 49,5 || 13 || -0,28 || +3,7 || '''100,6''' || nq
|-
| 60. || 2 ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|NJE}} {{sortname|Tim|Fuchs}} || 112,5 || 46,5 || 46,5 || 13 || -0,56 || +7,3 || '''100,3''' || nq
|-
| 61. || 39 ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|FIN}} {{sortname|Lauri|Asikainen}} || 111 || 43,8 || 49,0 || 13 || -0,56 || +7,3 || '''100,1''' || nq
|-
| 62. || 27 ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|BUG}} {{sortname|Vladimir|Zografski}} || 111 || 43,8 || 48,5 || 13 || -0,47 || +6,1 || '''98,4''' || nq
|-
| 63. || 18 ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|KAZ}} {{sortname|Radik|Žaparov}} || 113 || 47,4 || 47,5 || 13 || -0,23 || +3,0 || '''97,9''' || nq
|-
| 64. || 23 ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|ŠVI}} {{sortname|Killian|Peier}} || 109 || 40,2 || 48,0 || 13 || -0,35 || +4,6 || '''92,8''' || nq
|-
| 65. || 20 ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|RUS}} {{sortname|Vladislav|Bojarincev}} || 109 || 40,2 || 49,0 || 13 || -0,25 || +3,3 || '''92,5''' || nq
|-
| 66. || 17 ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|EST}} {{sortname|Martti|Nõmme}} || 108,5 || 39,3 || 48,0 || 13 || -0,20 || +2,6 || '''89,9''' || nq
|-
| 67. || 12 ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|JKO}} {{sortname|Choi|Heung-chul}} || 108 || 38,4 || 48,0 || 13 || -0,07 || +0,9 || '''87,3''' || nq
|-
| 68. || 19 ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|FIN}} {{sortname|Harri|Olli}} || 105 || 33,0 || 48,0 || 13 || -0,22 || +2,9 || '''83,9''' || nq
|-
| 69. || 14 ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|KAZ}} {{sortname|Marat|Žaparov}} || 107 || 37,5 || 45,0 || 13 || -0,10 || +1,3 || '''83,8''' || nq
|}
{{Napomene}}

=== Parovi ===
{{legenda|#CFC|Pobjednici parova}}
{{legenda|#FFC|Najbolji gubitnici}}
{|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:left; font-size:90%&quot;
!width=30px|Broj
!width=220px|Takmičar 1
!width=30px|protiv
!width=220px|Takmičar 2
|-
|1.
|{{ZD|JAP}} [[Junshirō Kobayashi]]
|
|bgcolor=#CFC|{{ZD|NJE}} [[Karl Geiger]]
|-
|2.
|{{ZD|POLJ}} [[Maciej Kot]]
|
|bgcolor=#CFC|{{ZD|AUT}} [[Manuel Fettner]]
|-
|3.
|bgcolor=#CFC|{{ZD|NJE}} [[Pius Paschke]]
|
|{{ZD|SLO}} [[Jurij Tepeš]]
|-
|4.
|bgcolor=#CFC|{{ZD|SLO}} [[Robert Kranjec]]
|
|{{ZD|POLJ}} [[Stefan Hula mlađi|Stefan Hula]]
|-
|5.
|{{ZD|FIN}} [[Ville Larinto]]
|
|bgcolor=#CFC|{{ZD|FRA}} [[Vincent Descombes Sevoie]]
|-
|6.
|{{ZD|RUS}} [[Ilmir Hazedinov]]
|
|bgcolor=#CFC|{{ZD|ČEŠ}} [[Roman Koudelka]]
|-
|7.
|{{ZD|JAP}} [[Shōhei Tochimoto]]
|
|bgcolor=#CFC|{{ZD|NOR}} [[Daniel-André Tande]]
|-
|8.
|bgcolor=#FFC|{{ZD|POLJ}} [[Kamil Stoch]]
|
|bgcolor=#CFC|{{ZD|NJE}} [[Andreas Wank]]
|-
|9.
|{{ZD|ŠVI}} [[Gregor Deschwanden]]
|
|bgcolor=#CFC|{{ZD|NOR}} [[Joachim Hauer]]
|-
|10.
|bgcolor=#FFC|{{ZD|NJE}} [[Michael Neumayer]]
|
|bgcolor=#CFC|{{ZD|SLO}} [[Domen Prevc]]
|-
|11.
|{{ZD|RUS}} [[Denis Kornjilov]]
|
|bgcolor=#CFC|{{ZD|ŠVI}} [[Simon Ammann]]
|-
|12.
|{{ZD|ČEŠ}} [[Lukáš Hlava]]
|
|bgcolor=#CFC|{{ZD|NJE}} [[Richard Freitag]]
|-
|13.
|{{ZD|SAD}} [[Nicholas Alexander]]
|
|bgcolor=#CFC|{{ZD|JAP}} [[Taku Takeuchi]]
|-
|14.
|bgcolor=#CFC|{{ZD|NJE}} [[Stephan Leyhe]]
|
|{{ZD|JAP}} [[Kento Sakuyama]]
|-
|15.
|bgcolor=#FFC|{{ZD|ČEŠ}} [[Jakub Janda]]
|
|bgcolor=#CFC|{{ZD|JAP}} [[Daiki Itō]]
|-
|16.
|{{ZD|ITA}} [[Sebastian Colloredo]]
|
|bgcolor=#CFC|{{ZD|NJE}} [[Andreas Wellinger]]
|-
|17.
|{{ZD|AUT}} [[Manuel Poppinger]]
|
|bgcolor=#CFC|{{ZD|SLO}} [[Anže Lanišek]]
|-
|18.
|bgcolor=#FFC|{{ZD|RUS}} [[Jevgenij Kljimov]]
|
|bgcolor=#CFC|{{ZD|NOR}} [[Anders Fannemel]]
|-
|19.
|{{ZD|NOR}} [[Halvor Egner Granerud]]
|
|bgcolor=#CFC|{{ZD|JAP}} [[Noriaki Kasai]]
|-
|20.
|{{ZD|NJE}} [[Markus Eisenbichler]]
|
|bgcolor=#CFC|{{ZD|AUT}} [[Michael Hayböck]]
|-
|21.
|{{ZD|AUT}} [[Gregor Schlierenzauer]]
|
|bgcolor=#CFC|{{ZD|NOR}} [[Kenneth Gangnes]]
|-
|22.
|{{ZD|SLO}} [[Tilen Bartol]]
|
|bgcolor=#CFC|{{ZD|AUT}} [[Stefan Kraft]]
|-
|23.
|{{ZD|NJE}} [[Marinus Kraus]]
|
|bgcolor=#CFC|{{ZD|NOR}} [[Johann André Forfang]]
|-
|24.
|bgcolor=#CFC|{{ZD|NJE}} [[Severin Freund]]
|
|{{ZD|POLJ}} [[Piotr Żyła]]
|-
|25.
|bgcolor=#FFC|{{ZD|NOR}} [[Andreas Stjernen]]
|
|bgcolor=#CFC|{{ZD|SLO}} [[Peter Prevc]]
|}

=== Takmičenje ===
{|class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;text-align:center; font-size:90%&quot;
|- style=&quot;font-size:95%&quot;
!rowspan=2|{{tooltip|Poz.|Pozicija}}
!rowspan=2|{{tooltip|Br.&lt;br&gt;para (st. br)|Broj para (startni broj)}}
!rowspan=2|Takmičar
!colspan=4|1. skok
!colspan=4|2. skok
!rowspan=2|Zbir
|- style=&quot;font-size:95%&quot;
! Dužina
! {{tooltip|K|Kapija}}
! Vjetar
! Bodovi
! Skok
! {{tooltip|K|Kapija}}{{Napomena|Takmičenje je počelo s 15. kapije. Spuštanje kapije za 2 podioka rezultiralo je dodavanjem 7,3 bodova, za 3 podioka 11 bodova, za 4 podioka 18,4 boda i za 5 podioka 22,1 bod.}}
! Vjetar
! Bodovi
|-bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot;
| 1. || 24 (2) ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|NJE}} {{sortname|Severin|Freund}} || 126 || 14 || +15,0 || 140,3 || 137,5 || 9 || -4,2 || 166,9 || '''307,2'''
|-bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot;
| 2. || 20 (6) ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|AUT}} {{sortname|Michael|Hayböck}} || 130 || 14 || +6,4 || 139,9 || 139 || 10 || -6,3 || 164,3 || '''304,2'''
|-bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot;
| 3. || 25 (1) ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|SLO}} {{sortname|Peter|Prevc}} || 129,5 || 14 || +14,6 || 147,7 || 130 || 12 || +7,7 || 152,2 || '''299,9'''
|-
| 4. || 18 (8) ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|NOR}} {{sortname|Anders|Fannemel}} || 130,5 || 14 || +7,7 || 141,6 || 129 || 9 || +0,4 || 154,2 || '''295,8'''
|-
| 5. || 19 (7) ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|JAP}} {{sortname|Noriaki|Kasai}} || 127 || 14 || +10,3 || 137,9 || 133,5 || 13 || +4,1 || 152,7 || '''290,6'''
|-
| 6. || 21 (5) ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|NOR}} {{sortname|Kenneth|Gangnes}} || 129 || 14 || +7,2 || 138,4 || 135,5 || 13 || -1,0 || 150,2 || '''288,6'''
|-
| 7. || 22 (4) ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|AUT}} {{sortname|Stefan|Kraft}} || 130 || 14 || +8,2 || 141,7 || 127,5 || 12 || +6,5 || 146,0 || '''287,7'''
|-
| 8. || 23 (3) ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|NOR}} {{sortname|Johann André|Forfang}} || 121,5 || 14 || +21,4 || 136,6 || 127 || 13 || +7,8 || 142,2 || '''278,8'''
|-
| 9. || 12 (14) ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|NJE}} {{sortname|Richard|Freitag}} || 121 || 14 || +16,3 || 131,1 || 130 || 15 || +11,9 || 145,4 || '''276,5'''
|-
| 10. || 7 (19) ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|NOR}} {{sortname|Daniel-André|Tande}} || 133 || 14 || +3,9 || 142,8 || 119 || 12 || +9,4 || 131,1 || '''273,9'''
|-
| 11. || 9 (17) ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|NOR}} {{sortname|Joachim|Hauer}} || 127 || 14 || +6,5 || 133,1 || 126,5 || 15 || +11,0 || 136,7 || '''269,8'''
|-
| 12. || 11 (15) ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|ŠVI}} {{sortname|Simon|Ammann}} || 123,5 || 14 || +13,7 || 132,5 || 127 || 15 || +11,2 || 134,8 || '''267,3'''
|-
| 13. || 8 (18) ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|NJE}} {{sortname|Andreas|Wank}} || 120,5 || 14 || +7,4 || 121,3 || 130,5 || 15 || +10,3 || 143,2 || '''264,5'''
|-
| 14. || 14 (39) ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|NJE}} {{sortname|Stephan|Leyhe}} || 118,5 || 14 || +11,8 || 121,6 || 129 || 15 || +11,2 || 141,9 || '''263,5'''
|-
| 15. || 16 (10) ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|NJE}} {{sortname|Andreas|Wellinger}} || 118,5 || 14 || +11,6 || 120,4 || 130 || 15 || +7,1 || 140,6 || '''261,0'''
|-
| 16. || 17 (9) ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|SLO}} {{sortname|Anže|Lanišek}} || 122,5 || 14 || +11,4 || 128,4 || 120 || 15 || +14,4 || 125,9 || '''254,3'''
|-
| 17. || 5 (21) ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|FRA}} {{sortname|Vincent|Descombes Sevoie}} || 117 || 14 || +15,6 || 122,2 || 124,5 || 15 || +8,6 || 129,2 || '''251,4'''
|-
| 18. || 13 (13) ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|JAP}} {{sortname|Taku|Takeuchi}} || 119,5 || 14 || +13,6 || 125,2 || 119 || 15 || +14,2 || 124,9 || '''250,1'''
|-
| 19. || 10 (35)* ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|NJE}} {{sortname|Michael|Neumayer}} || 123 || 14 || +4,4 || 122,3 || 123 || 15 || +9,3 || 127,2 || '''249,5'''
|-
| rowspan=&quot;2&quot;|20. || 2 (24) ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|AUT}} {{sortname|Manuel|Fettner}} || 117,5 || 14 || +9,9 || 116,9 || 126,5 || 15 || +6,1 || 131,3 || rowspan=&quot;2&quot;|'''248,2'''
|-
| 25 (50)* ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|NOR}} {{sortname|Andreas|Stjernen}} || 114 || 14 || +20,5 || 119,2 || 124,5 || 15 || +8,4 || 129,0
|-
| 22. || 15 (40)* ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|ČEŠ}} {{sortname|Jakub|Janda}} || 120,5 || 14 || +10,1 || 123,5 || 121,5 || 15 || +11,0 || 124,2 || '''247,7'''
|-
| 23. || 8 (33)* ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|POLJ}} {{sortname|Kamil|Stoch}} || 121 || 14 || +6,1 || 120,4 || 123,5 || 15 || +8,0 || 126,8 || '''247,2'''
|-
| rowspan=&quot;2&quot;|24. || 15 (11) ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|JAP}} {{sortname|Daiki|Itō}} || 120,5 || 14 || +13,2 || 127,1 || 113,5 || 15 || +20,4 || 119,2 || rowspan=&quot;2&quot;|'''246,3'''
|-
| 6 (20) ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|ČEŠ}} {{sortname|Roman|Koudelka}} || 122,5 || 14 || +5,0 || 123,5 || 121,5 || 15 || +7,6 || 122,8
|-
| 26. || 1 (25) ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|NJE}} {{sortname|Karl|Geiger}} || 119 || 14 || +8,5 || 118,7 || 120 || 15 || +8,9 || 119,9 || '''238,6'''
|-
| 27. || 10 (16) ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|SLO}} {{sortname|Domen|Prevc}} || 121,5 || 14 || +10,5 || 125,7 || 108,5 || 15 || +22,6 || 107,4 || '''233,1'''
|-
| 28. || 18 (43)* ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|RUS}} {{sortname|Jevgenij|Kljimov}} || 117,5 || 14 || +10,5 || 118,0 || 113,5 || 15 || +16,3 || 113,6 || '''231,6'''
|-
| 29. || 3 (28) ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|NJE}} {{sortname|Pius|Paschke}} || 112,5 || 14 || +12,9 || 109,9 || 118 || 15 || +13,7 || 121,6 || '''231,5'''
|-
| 30. || 4 (29) ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|SLO}} {{sortname|Robert|Kranjec}} || 114 || 14 || +10,7 || 110,4 || 120 || 15 || +3,3 || 115,3 || '''225,7'''
|-
| 31. || 21 (46) ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|AUT}} {{sortname|Gregor|Schlierenzauer}} || 117 || 14 || +9,8 || 116,9 ||colspan=&quot;4&quot;| NKV || '''116,9'''
|-
| 32. || 2 (27) ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|POLJ}} {{sortname|Maciej|Kot}} || 116,5 || 14 || +13,1 || 116,8 ||colspan=&quot;4&quot;| NKV || '''116,8'''
|-
| 33. || 7 (32) ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|JAP}} {{sortname|Shōhei|Tochimoto}} || 121 || 14 || +3,4 || 116,7 ||colspan=&quot;4&quot;| NKV || '''116,7'''
|-
| 34. || 14 (12) ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|JAP}} {{sortname|Kento|Sakuyama}} || 118 || 14 || +8,5 || 116,4 ||colspan=&quot;4&quot;| NKV || '''116,4'''
|-
| 35. || 17 (42) ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|AUT}} {{sortname|Manuel|Poppinger}} || 117 || 14 || +10,5 || 115,6 ||colspan=&quot;4&quot;| NKV || '''115,6'''
|-
| 36. || 23 (48) ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|NJE}} {{sortname|Marinus|Kraus}} || 115,5 || 14 || +13,1 || 115,5 ||colspan=&quot;4&quot;| NKV || '''115,5'''
|-
| 37. || 9 (34) ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|ŠVI}} {{sortname|Gregor|Deschwanden}} || 116 || 14 || +10,3 || 114,1 ||colspan=&quot;4&quot;| NKV || '''114,1'''
|-
| 38. || 13 (38) ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|SAD}} {{sortname|Nicholas|Alexander}} || 115,5 || 14 || +9,8 || 112,2 ||colspan=&quot;4&quot;| NKV || '''112,2'''
|-
| 39. || 16 (41) ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|ITA}} {{sortname|Sebastian|Colloredo}} || 113 || 14 || +13,3 || 110,7 ||colspan=&quot;4&quot;| NKV || '''110,7'''
|-
| 40. || 5 (30) ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|FIN}} {{sortname|Ville|Larinto}} || 114,5 || 14 || +9,0 || 110,1 ||colspan=&quot;4&quot;| NKV || '''110,1'''
|-
| 41. || 20 (45) ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|NJE}} {{sortname|Markus|Eisenbichler}} || 113,5 || 14 || +8,9 || 108,2 ||colspan=&quot;4&quot;| NKV || '''108,2'''
|-
| 42. || 4 (22) ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|POLJ}} {{sortname|Stefan|Hula|Stefan Hula mlađi}} || 111 || 14 || +14,8 || 108,1 ||colspan=&quot;4&quot;| NKV || '''108,1'''
|-
| 43. || 12 (37) ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|ČEŠ}} {{sortname|Lukáš|Hlava}} || 110 || 14 || +16,6 || 106,6 ||colspan=&quot;4&quot;| NKV || '''106,6'''
|-
| 44. || 11 (36) ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|RUS}} {{sortname|Denis|Kornjilov}} || 111 || 14 || +13,9 || 106,2 ||colspan=&quot;4&quot;| NKV || '''106,2'''
|-
| 45. || 1 (26) ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|JAP}} {{sortname|Junshirō|Kobayashi}} || 112 || 14 || +8,6 || 104,2 ||colspan=&quot;4&quot;| NKV || '''104,2'''
|-
| 46. || 19 (44) ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|NOR}} {{sortname|Halvor Egner|Granerud}} || 113,5 || 14 || +5,6 || 103,4 ||colspan=&quot;4&quot;| NKV || '''103,4'''
|-
| 47. || 22 (47) ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|SLO}} {{sortname|Tilen|Bartol}} || 112 || 14 || +6,8 || 101,9 ||colspan=&quot;4&quot;| NKV || '''101,9'''
|-
| 48. || 24 (49) ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|POLJ}} {{sortname|Piotr|Żyła}} || 105,5 || 14 || +18,2 || 100,1 ||colspan=&quot;4&quot;| NKV || '''100,1'''
|-
| 49. || 6 (31) ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|RUS}} {{sortname|Ilmir|Hazedinov}} || 108 || 14 || +8,9 || 96,8 ||colspan=&quot;4&quot;| NKV || '''96,8'''
|-
| 50. || 3 (23) ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|SLO}} {{sortname|Jurij|Tepeš}} || 90 || 14 || +18,9 || 67,4 ||colspan=&quot;4&quot;| NKV || '''67,4'''
|}
{{Napomene}}
: * – najbolji gubitnici

== Garmisch-Partenkirchen ==
=== Kvalifikacije ===
{|class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;text-align:center; font-size:90%&quot;
|- style=&quot;font-size:95%&quot;
!rowspan=2|{{tooltip|Poz.|Pozicija}}
!rowspan=2|{{tooltip|Br.|Startni broj}}
!rowspan=2|Takmičar
!rowspan=2|Dužina
!colspan=2|Bodovi
!rowspan=2|Kapija
!colspan=2|Vjetar
!rowspan=2|Zbir
!rowspan=2|Napomene
|- style=&quot;font-size:95%&quot;
! Dužina
! Stil
! (m/s)
! Bodovi
|-
| 1. || 70 ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|SLO}} {{sortname|Peter|Prevc}} || 139 || 85,2 || 57,0 || 17 || -0,13 || +1,6 || '''143,8''' || pq
|-
| 2. || 63 ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|AUT}} {{sortname|Stefan|Kraft}} || 135,5 || 78,9 || 56,0 || 17 || +0,03 || -0,3 || '''134,6''' || pq
|-
| 3. || 66 ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|NOR}} {{sortname|Johann André|Forfang}} || 133 || 74,4 || 55,5 || 17 || -0,18 || +2,3 || '''132,2''' || pq
|-
| 4. || 68 ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|NOR}} {{sortname|Kenneth|Gangnes}} || 131 || 70,8 || 54,5 || 17 || -0,26 || +3,3 || '''128,6''' || pq
|-
| 5. || 64 ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|NJE}} {{sortname|Richard|Freitag}} || 132,5 || 73,5 || 55,0 || 17 || +0,02 || -0,2 || '''128,3''' || pq
|-
| 6. || 61 ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|JAP}} {{sortname|Noriaki|Kasai}} || 130,5 || 69,9 || 54,5 || 17 || -0,09 || +1,1 || '''125,5''' || pq
|-
| rowspan=&quot;2&quot;|7. || 58 ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|ČEŠ}} {{sortname|Roman|Koudelka}} || 128 || 65,4 || 54,0 || 17 || -0,43 || +5,4 || rowspan=&quot;2&quot;|'''124,8''' || q
|-
| 57 ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|NOR}} {{sortname|Anders|Fannemel}} || 128,5 || 66,3 || 54,0 || 17 || -0,36 || +4,5 || q
|-
| 9. || 67 ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|AUT}} {{sortname|Michael|Hayböck}} || 129 || 67,2 || 54,0 || 17 || -0,28 || +3,5 || '''124,7''' || pq
|-
| 10. || 46 ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|JAP}} {{sortname|Daiki|Itō}} || 129 || 67,2 || 53,5 || 17 || -0,19 || +2,4 || '''123,1''' || q
|-
| 11. || 53 ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|AUT}} {{sortname|Manuel|Fettner}} || 130,5 || 69,9 || 54,0 || 17 || +0,16 || -1,7 || '''122,2''' || q
|-
| 12. || 56 ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|ŠVI}} {{sortname|Simon|Ammann}} || 130 || 69,0 || 50,0 || 17 || -0,04 || +0,5 || '''119,5''' || q
|-
| 13. || 37 ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|FRA}} {{sortname|Vincent|Descombes Sevoie}} || 129,5 || 68,1 || 51,5 || 17 || +0,02 || -0,2 || '''119,4''' || q
|-
| 14. || 55 ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|NOR}} {{sortname|Joachim|Hauer}} || 129 || 67,2 || 54,0 || 17 || +0,18 || -1,9 || '''119,3''' || q
|-
| 15. || 62 ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|SLO}} {{sortname|Domen|Prevc}} || 127 || 63,6 || 53,5 || 17 || -0,07 || -0,9 || '''118,0''' || pq
|-
| 16. || 49 ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|NJE}} {{sortname|Stephan|Leyhe}} || 124 || 58,2 || 51,5 || 17 || -0,63 || +8,0 || '''117,7''' || q
|-
| 17. || 51 ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|NJE}} {{sortname|Andreas|Wank}} || 123,5 || 57,3 || 52,5 || 17 || -0,61 || +7,7 || '''117,5''' || q
|-
| 18. || 44 ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|POLJ}} {{sortname|Stefan|Hula|Stefan Hula mlađi}} || 129 || 67,2 || 51,5 || 17 || +0,18 || -1,9 || '''116,8''' || q
|-
| 19. || 34 ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|JAP}} {{sortname|Kento|Sakuyama}} || 126,5 || 62,7 || 52,5 || 17 || -0,11 || +1,4 || '''116,6''' || q
|-
| 20. || 54 ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|SLO}} {{sortname|Anže|Lanišek}} || 127 || 63,6 || 53,0 || 17 || +0,31 || -3,2 || '''113,4''' || q
|-
| 21. || 65 ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|NOR}} {{sortname|Daniel-André|Tande}} || 125 || 60,0 || 52,5 || 17 || -0,06 || +0,8 || '''113,3''' || pq
|-
| 22. || 33 ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|FRA}} {{sortname|Ronan|Lamy Chappuis}} || 125 || 60,0 || 52,5 || 17 || -0,02 || +0,3 || '''112,8''' || q
|-
| 23. || 60 ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|NOR}} {{sortname|Andreas|Stjernen}} || 122,5 || 55,5 || 52,5 || 17 || -0,19 || +2,4 || '''110,4''' || q
|-
| 24. || 40 ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|POLJ}} {{sortname|Maciej|Kot}} || 121 || 52,8 || 51,5 || 17 || -0,42 || +5,3 || '''109,6''' || q
|-
| 25. || 38 ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|SLO}} {{sortname|Jurij|Tepeš}} || 121,5 || 53,7 || 52,0 || 17 || -0,23 || +2,9 || '''108,6''' || q
|-
| 26. || 26 ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|ČEŠ}} {{sortname|Jan|Matura|Jan Matura (ski-skakač)}} || 119,5 || 50,1 || 52,0 || 17 || -0,48 || +6,1 || '''108,2''' || q
|-
| 27. || 29 ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|NJE}} {{sortname|Michael|Neumayer}} || 119,5 || 50,1 || 51,0 || 17 || -0,42 || +5,3 || '''106,4''' || q
|-
| 28. || 25 ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|NJE}} {{sortname|Karl|Geiger}} || 119,5 || 50,1 || 51,0 || 17 || -0,40 || +5,1 || '''106,2''' || q
|-
| 29. || 42 ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|ČEŠ}} {{sortname|Lukáš|Hlava}} || 120 || 51,0 || 50,5 || 17 || -0,35 || +4,4 || '''105,9''' || q
|-
| 30. || 43 ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|JAP}} {{sortname|Taku|Takeuchi}} || 122,5 || 55,5 || 51,0 || 17 || +0,07 || -0,7 || '''105,8''' || q
|-
| 31. || 59 ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|NJE}} {{sortname|Andreas|Wellinger}} || 120 || 51,0 || 51,5 || 17 || -0,24 || +3,0 || '''105,5''' || q
|-
| 32. || 48 ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|AUT}} {{sortname|Manuel|Poppinger}} || 118 || 47,4 || 51,0 || 17 || -0,50 || +6,3 || '''104,7''' || q
|-
| rowspan=&quot;2&quot;|33. || 52 ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|POLJ}} {{sortname|Kamil|Stoch}} || 119,5 || 50,1 || 51,0 || 17 || -0,25 || +3,2 || rowspan=&quot;2&quot;|'''104,3''' || q
|-
| 36 ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|SLO}} {{sortname|Robert|Kranjec}} || 122 || 54,6 || 50,5 || 17 || +0,08 || -0,8 || q
|-
| 35. || 41 ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|AUT}} {{sortname|Gregor|Schlierenzauer}} || 118 || 47,4 || 51,0 || 17 || -0,45 || +5,7 || '''104,1''' || q
|-
| 36. || 20 ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|NOR}} {{sortname|Halvor Egner|Granerud}} || 121 || 52,8 || 51,0 || 17 || -0,01 || +0,1 || '''103,9''' || q
|-
| 37. || 50 ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|ČEŠ}} {{sortname|Jakub|Janda}} || 116 || 43,8 || 51,0 || 17 || -0,66 || +8,3 || '''103,1''' || q
|-
| 38. || 32 ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|RUS}} {{sortname|Jevgenij|Kljimov}} || 117 || 45,6 || 51,0 || 17 || -0,45 || +5,7 || '''102,3''' || q
|-
| 39. || 45 ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|ŠVI}} {{sortname|Gregor|Deschwanden}} || 121 || 52,8 || 51,0 || 17 || +0,15 || -1,6 || '''102,2''' || q
|-
| 40. || 31 ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|POLJ}} {{sortname|Dawid|Kubacki}} || 117 || 45,6 || 50,5 || 17 || -0,47 || +5,9 || '''102,0''' || q
|-
| rowspan=&quot;2&quot;|41. || 10 ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|JAP}} {{sortname|Shōhei|Tochimoto}} || 118,5 || 48,3 || 50,5 || 17 || -0,23 || +2,9 || '''101,7''' || q
|-
| 4 ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|NJE}} {{sortname|David|Siegel|David Siegel (ski-skakač)}} || 118 || 47,4 || 51,0 || 17 || -0,26 || +3,3 || q
|-
| 43. || 47 ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|NJE}} {{sortname|Marinus|Kraus}} || 117 || 45,6 || 50,0 || 17 || -0,46 || +5,8 || '''101,4''' || q
|-
| 44. || 7 ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|RUS}} {{sortname|Denis|Kornjilov}} || 118 || 47,4 || 48,5 || 17 || -0,37 || +4,7 || '''100,6''' || q
|-
| 45. || 9 ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|FIN}} {{sortname|Ville|Larinto}} || 118 || 47,4 || 51,0 || 17 || -0,14 || +1,8 || '''100,2''' || q
|-
| 46. || 23 ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|NJE}} {{sortname|Pius|Paschke}} || 115,5 || 42,9 || 50,5 || 17 || -0,53 || +6,7 || '''100,1''' || q
|-
| 47. || 21 ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|ŠVI}} {{sortname|Killian|Peier}} || 118 || 47,4 || 50,5 || 17 || -0,12 || +1,5 || '''99,4''' || q
|-
| 48. || 24 ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|KAN}} {{sortname|MacKenzie|Boyd-Clowes}} || 115 || 42,0 || 49,5 || 17 || -0,56 || +7,1 || '''98,6''' || q
|-
| 49. || 27 ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|BUG}} {{sortname|Vladimir|Zografski}} || 115,5 || 42,9 || 50,0 || 17 || -0,42 || +5,3 || '''98,2''' || q
|-
| – || 69 ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|NJE}} {{sortname|Severin|Freund}} || colspan=&quot;7&quot;| {{tooltip|NS|Nije skakao}} || pq
|-
| rowspan=&quot;2&quot;|50. || 6 ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|SLO}} {{sortname|Tilen|Bartol}} || 115 || 42,0 || 50,5 || 17 || -0,38 || +4,8 || rowspan=&quot;2&quot;|'''97,3''' || nq
|-
| 3 ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|NJE}} {{sortname|Markus|Eisenbichler}} || 116 || 43,8 || 49,5 || 17 || -0,32 || +4,0 || nq
|-
| 52. || 39 ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|FIN}} {{sortname|Lauri|Asikainen}} || 114,5 || 41,1 || 50,0 || 17 || -0,48 || +6,1 || '''97,2''' || nq
|-
| 53. || 28 ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|ITA}} {{sortname|Sebastian|Colloredo}} || 115 || 42,0 || 50,0 || 17 || -0,37 || +4,7 || '''96,7''' || nq
|-
| 54. || 2 ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|NJE}} {{sortname|Tim|Fuchs}} || 115 || 42,0 || 49,5 || 17 || -0,26 || +3,3 || '''94,8''' || nq
|-
| 55. || 17 ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|ŠVI}} {{sortname|Luca|Egloff}} || 114 || 40,2 || 51,0 || 17 || -0,18 || +2,3 || '''93,5''' || nq
|-
| 56. || 35 ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|POLJ}} {{sortname|Klemens|Murańka}} || 115,5 || 42,9 || 49,5 || 17 || -0,07 || +0,9 || '''93,3''' || nq
|-
| 57. || 15 ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|JAP}} {{sortname|Junshirō|Kobayashi}} || 111,5 || 35,7 || 49,5 || 17 || -0,58 || +7,3 || '''92,5''' || nq
|-
| 58. || 22 ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|SLO}} {{sortname|Anže|Semenič}} || 113 || 38,4 || 49,5 || 17 || -0,23 || +2,9 || '''90,8''' || nq
|-
| 59. || 30 ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|RUS}} {{sortname|Ilmir|Hazedinov}} || 111 || 34,8 || 49,5 || 17 || -0,48 || +6,1 || '''90,4''' || nq
|-
| 60. || 13 ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|SAD}} {{sortname|Nicholas|Alexander}} || 110,5 || 33,9 || 49,5 || 17 || -0,51 || +6,4 || '''89,8''' || nq
|-
| 61. || 8 ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|SAD}} {{sortname|Mike|Glasder}} || 110,5 || 33,9 || 49,0 || 17 || -0,29 || +3,7 || '''86,6''' || nq
|-
| 62. || 1 ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|NJE}} {{sortname|Paul|Winter|Paul Winter (ski-skakač)}} || 109,5 || 32,1 || 48,5 || 17 || -0,16 || +2,0 || '''82,6''' || nq
|-
| 63. || 11 ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|RUS}} {{sortname|Vladislav|Bojarincev}} || 108 || 29,4 || 49,0 || 17 || -0,25 || +3,2 || '''81,6''' || nq
|-
| 65. || 12 ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|KAZ}} {{sortname|Marat|Žaparov}} || 107 || 27,6 || 48,0 || 17 || -0,37 || +4,7 || '''80,3''' || nq
|-
| 65. || 14 ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|JKO}} {{sortname|Choi|Seou}} || 105,5 || 24,9 || 48,0 || 17 || -0,45 || +5,7 || '''78,6''' || nq
|-
| 66. || 16 ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|FIN}} {{sortname|Harri|Olli}} || 106 || 25,8 || 48,0 || 17 || -0,26 || +3,3 || '''77,1''' || nq
|-
| 67. || 19 ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|EST}} {{sortname|Martti|Nõmme}} || 105 || 24,0 || 48,0 || 17 || 0,00 || 0,0 || '''72,0''' || nq
|-
| 68. || 18 ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|JKO}} {{sortname|Kim|Hyun-ki}} || 104 || 22,0 || 48,0 || 17 || -0,04 || +0,5 || '''70,7''' || nq
|-
| 69. || 5 ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|KAZ}} {{sortname|Radik|Žaparov}} || 99 || 13,2 || 42,5 || 17 || -0,33 || +4,2 || '''59,9''' || nq
|}

=== Parovi ===
{{legenda|#CFC|Pobjednici parova}}
{{legenda|#FFC|Najbolji gubitnici}}
{|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:left; font-size:90%&quot;
!width=30px|Broj
!width=220px|Takmičar 1
!width=30px|protiv
!width=220px|Takmičar 2
|-
|1.
|bgcolor=#CFC|{{ZD|ČEŠ}} [[Jan Matura (ski-skakač)|Jan Matura]]
|
|{{ZD|SLO}} [[Jurij Tepeš]]
|-
|2.
|bgcolor=#CFC|{{ZD|NJE}} [[Michael Neumayer]]
|
|{{ZD|POLJ}} [[Maciej Kot]]
|-
|3.
|{{ZD|NJE}} [[Karl Geiger]]
|
|bgcolor=#CFC|{{ZD|NOR}} [[Andreas Stjernen]]
|-
|4.
|bgcolor=#CFC|{{ZD|ČEŠ}} [[Lukáš Hlava]]
|
|{{ZD|FRA}} [[Ronan Lamy Chappuis]]
|-
|5.
|{{ZD|JAP}} [[Taku Takeuchi]]
|
|bgcolor=#CFC|{{ZD|NOR}} [[Daniel Andre Tande]]
|-
|6.
|bgcolor=#CFC|{{ZD|NJE}} [[Andreas Wellinger]]
|
|bgcolor=#FFC|{{ZD|SLO}} [[Anže Lanišek]]
|-
|7.
|{{ZD|AUT}} [[Manuel Poppinger]]
|
|bgcolor=#CFC|{{ZD|JAP}} [[Kento Sakuyama]]
|-
|8.
|bgcolor=#CFC|{{ZD|POLJ}} [[Kamil Stoch]]
|
|bgcolor=#FFC|{{ZD|POLJ}} [[Stefan Hula mlađi|Stefan Hula]]
|-
|9.
|{{ZD|SLO}} [[Robert Kranjec]]
|
|bgcolor=#CFC|{{ZD|NJE}} [[Andreas Wank]]
|-
|10.
|bgcolor=#FFC|{{ZD|AUT}} [[Gregor Schlierenzauer]]
|
|bgcolor=#CFC|{{ZD|NJE}} [[Stephan Leyhe]]
|-
|11.
|{{ZD|NOR}} [[Halvor Enger Granerud]]
|
|bgcolor=#CFC|{{ZD|SLO}} [[Domen Prevc]]
|-
|12.
|bgcolor=#CFC|{{ZD|ČEŠ}} [[Jakub Janda]]
|
|{{ZD|NOR}} [[Joachim Hauer]]
|-
|13.
|{{ZD|RUS}} [[Jevgenij Kljimov]]
|
|bgcolor=#CFC|{{ZD|FRA}} [[Vincent Descombes Sevoie]]
|-
|14.
|{{ZD|ŠVI}} [[Gregor Deschwanden]]
|
|bgcolor=#CFC|{{ZD|ŠVI}} [[Simon Ammann]]
|-
|15.
|{{ZD|POLJ}} [[Dawid Kubacki]]
|
|bgcolor=#CFC|{{ZD|AUT}} [[Manuel Fettner]]
|-
|16.
|{{ZD|JAP}} [[Shōhei Tochimoto]]
|
|bgcolor=#CFC|{{ZD|JAP}} [[Daiki Itō]]
|-
|17.
|bgcolor=#FFC|{{ZD|NJE}} [[David Siegel (ski-skakač)|David Siegel]]
|
|bgcolor=#CFC|{{ZD|AUT}} [[Michael Hayböck]]
|-
|18.
|{{ZD|NJE}} [[Marinus Kraus]]
|
|bgcolor=#CFC|{{ZD|NOR}} [[Anders Fannemel]]
|-
|19.
|{{ZD|RUS}} [[Denis Kornjilov]]
|
|bgcolor=#CFC|{{ZD|ČEŠ}} [[Roman Koudelka]]
|-
|20.
|{{ZD|FIN}} [[Ville Larinto]]
|
|bgcolor=#CFC|{{ZD|JAP}} [[Noriaki Kasai]]
|-
|21.
|{{ZD|NJE}} [[Pius Paschke]]
|
|bgcolor=#CFC|{{ZD|NJE}} [[Richard Freitag]]
|-
|22.
|{{ZD|ŠVI}} [[Killian Peier]]
|
|bgcolor=#CFC|{{ZD|NOR}} [[Kenneth Gangnes]]
|-
|23.
|{{ZD|KAN}} [[MacKenzie Boyd-Clowes]]
|
|bgcolor=#CFC|{{ZD|NOR}} [[Johann André Forfang]]
|-
|24.
|{{ZD|BUG}} [[Vladimir Zografski]]
|
|bgcolor=#CFC|{{ZD|AUT}} [[Stefan Kraft]]
|-
|25.
|bgcolor=#FFC|{{ZD|NJE}} [[Severin Freund]]
|
|bgcolor=#CFC|{{ZD|SLO}} [[Peter Prevc]]
|}

=== Takmičenje ===
{|class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;text-align:center; font-size:90%&quot;
|- style=&quot;font-size:95%&quot;
!rowspan=2|{{tooltip|Poz.|Pozicija}}
!rowspan=2|{{tooltip|Br.&lt;br&gt;para (st. br)|Broj para (startni broj)}}
!rowspan=2|Takmičar
!colspan=4|1. skok
!colspan=4|2. skok
!rowspan=2|Zbir
|- style=&quot;font-size:95%&quot;
! Dužina
! {{tooltip|K|Kapija}}
! Vjetar
! Bodovi
! Skok
! {{tooltip|K|Kapija}}{{Napomena|Takmičenje je počelo sa 14. kapije. Podizanje kapije za 1 podiok rezultiralo je oduzimanjem 3,8 bodova.}}
! Vjetar
! Bodovi
|-bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot;
| 1. || 25 (1) ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|SLO}} {{sortname|Peter|Prevc}} || 133,5 || 15 || +1,3 || 129,3 || 136 || 16 || +6,6 || 143,4 || '''272,7'''
|-bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot;
| 2. || 22 (4) ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|NOR}} {{sortname|Kenneth|Gangnes}} || 132 || 15 || +1,4 || 125,7 || 134 || 16 || +2,7 || 134,4 || '''260,1'''
|-bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot;
| 3. || 25 (50)* ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|NJE}} {{sortname|Severin|Freund}} || 133,5 || 15 || -0,6 || 127,9 || 132,5 || 16 || +0,9 || 128,9 || '''256,8'''
|-
| 4. || 23 (3) ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|NOR}} {{sortname|Johann André|Forfang}} || 128 || 15 || +2,0 || 117,6 || 133,5 || 16 || +0,9 || 133,2 || '''250,8'''
|-
| 5. || 17 (9) ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|AUT}} {{sortname|Michael|Hayböck}} || 131 || 15 || -4,6 || 117,4 || 132 || 16 || +1,8 || 129,9 || '''247,3'''
|-
| 6. || 21 (5) ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|NJE}} {{sortname|Richard|Freitag}} || 130 || 15 || +0,5 || 120,7 || 127,5 || 16 || +3,9 || 122,9 || '''243,6'''
|-
| 7. || 18 (8) ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|NOR}} {{sortname|Anders|Fannemel}} || 132,5 || 15 || -4,4 || 121,3 || 126 || 16 || +4,4 || 120,2 || '''241,5'''
|-
| 8. || 19 (7) ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|ČEŠ}} {{sortname|Roman|Koudelka}} || 129 || 15 || -0,8 || 117,1 || 128 || 16 || +4,5 || 123,9 || '''241,0'''
|-
| 9. || 24 (2) ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|AUT}} {{sortname|Stefan|Kraft}} || 128,5 || 15 || -1,7 || 115,3 || 127,5 || 16 || +4,8 || 123,3 || '''238,6'''
|-
| 10. || 16 (10) ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|JAP}} {{sortname|Daiki|Itō}} || 130 || 15 || -4,8 || 114,9 || 125 || 16 || +5,6 || 119,1 || '''234,0'''
|-
| 11. || 9 (17) ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|NJE}} {{sortname|Andreas|Wank}} || 126,5 || 15 || -0,7 || 110,2 || 126 || 16 || +6,3 || 121,6 || '''231,8'''
|-
| 12. || 20 (6) ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|JAP}} {{sortname|Noriaki|Kasai}} || 126,5 || 15 || +2,4 || 114,8 || 125 || 16 || +3,7 || 116,2 || '''230,0'''
|-
| 13. || 14 (12) ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|ŠVI}} {{sortname|Simon|Ammann}} || 127,5 || 15 || +1,3 || 111,5 || 125,5 || 16 || +5,9 || 115,8 || '''227,3'''
|-
| 14. || 6 (31) ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|NJE}} {{sortname|Andreas|Wellinger}} || 123,5 || 15 || +1,4 || 107,9 || 130 || 16 || -5,0 || 118,5 || '''226,4'''
|-
| 15. || 3 (23) ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|NOR}} {{sortname|Andreas|Stjernen}} || 125 || 15 || -0,5 || 108,2 || 127,5 || 16 || -0,6 || 117,9 || '''226,1'''
|-
| 16. || 17 (42)* ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|NJE}} {{sortname|David|Siegel|David Siegel (ski-skakač)}} || 128,5 || 15 || -3,7 || 112,3 || 121 || 16 || +4,9 || 110,2 || '''222,5'''
|-
| 17. || 10 (16) ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|NJE}} {{sortname|Stephan|Leyhe}} || 126,5 || 15 || +1,0 || 113,9 || 120,5 || 16 || +4,5 || 107,9 || '''221,8'''
|-
| 18. || 11 (15) ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|SLO}} {{sortname|Domen|Prevc}} || 122 || 15 || +0,8 || 104,1 || 126 || 16 || +0,3 || 116,1 || '''220,2'''
|-
| rowspan=&quot;2&quot;|19. || 13 (13) ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|FRA}} {{sortname|Vincent|Descombes Sevoie}} || 124,5 || 15 || +1,6 || 109,4 || 122 || 16 || +3,5 || 110,1 || rowspan=&quot;2&quot;|'''219,5'''
|-
| 8 (33) ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|POLJ}} {{sortname|Kamil|Stoch}} || 125 || 15 || +0,1 || 108,8 || 122,5 || 16 || +2,7 || 110,7
|-
| 21. || 10 (35)* ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|AUT}} {{sortname|Gregor|Schlierenzauer}} || 124,5 || 15 || -1,4 || 106,4 || 123,5 || 16 || +1,8 || 111,6 || '''218,0'''
|-
| 22. || 15 (11) ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|AUT}} {{sortname|Manuel|Fettner}} || 123,5 || 15 || -0,3 || 105,7 || 123 || 16 || +2,4 || 111,3 || '''217,0'''
|-
| 23. || 6 (20)* ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|SLO}} {{sortname|Anže|Lanišek}} || 122,5 || 15 || -0,3 || 104,4 || 124 || 16 || -0,1 || 110,6 || '''215,0'''
|-
| 24. || 8 (18)* ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|POLJ}} {{sortname|Stefan|Hula|Stefan Hula mlađi}} || 125 || 15 || -0,6 || 107,1 || 122 || 16 || -0,7 || 106,4 || '''213,5'''
|-
| 25. || 4 (29) ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|ČEŠ}} {{sortname|Lukáš|Hlava}} || 123 || 15 || -0,7 || 104,4 || 122 || 16 || +0,6 || 107,7 || '''212,1'''
|-
| 26. || 7 (19) ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|JAP}} {{sortname|Kento|Sakuyama}} || 122 || 15 || -1,7 || 100,6 || 122,5 || 16 || -1,5 || 105,5 || '''206,1'''
|-
| 27. || 12 (37) ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|ČEŠ}} {{sortname|Jakub|Janda}} || 121 || 15 || +0,3 || 100,3 || 121 || 16 || +0,3 || 105,6 || '''205,9'''
|-
| 28. || 1 (26) ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|ČEŠ}} {{sortname|Jan|Matura|Jan Matura (ski-skakač)}} || 114 || 14 || +1,8 || 91,5 || 123,5 || 16 || +3,9 || 113,2 || '''204,7'''
|-
| 29. || 2 (27) ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|NJE}} {{sortname|Michael|Neumayer}} || 120 || 15 || +1,6 || 100,3 || 118 || 16 || +5,9 || 104,3 || '''204,6'''
|-
| 30. || 5 (21) ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|NOR}} {{sortname|Daniel-André|Tande}} || 118,5 || 15 || +1,4 || 97,9 || 115,5 || 16 || +3,2 || 95,6 || '''193,5'''
|-
| 31. || 15 (40) ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|POLJ}} {{sortname|Dawid|Kubacki}} || 122 || 15 || +2,1 || 103,9 ||colspan=&quot;4&quot;| NKV || '''103,9'''
|-
| 32. || 3 (28) ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|NJE}} {{sortname|Karl|Geiger}} || 121 || 15 || -0,4 || 101,1 ||colspan=&quot;4&quot;| NKV || '''101,1'''
|-
| 33. || 21 (46) ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|NJE}} {{sortname|Pius|Paschke}} || 121 || 15 || +0,3 || 100,3 ||colspan=&quot;4&quot;| NKV || '''100,3'''
|-
| 34. || 4 (22) ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|FRA}} {{sortname|Ronan|Lamy Chappuis}} || 120,5 || 15 || -0,6 || 98,5 ||colspan=&quot;4&quot;| NKV || '''98,5'''
|-
| 35. || 9 (34) ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|SLO}} {{sortname|Robert|Kranjec}} || 121 || 15 || +2,8 || 98,2 ||colspan=&quot;4&quot;| NKV || '''98,2'''
|-
| rowspan=&quot;2&quot;|36. || 2 (24) ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|POLJ}} {{sortname|Maciej|Kot}} || 118,5 || 15 || +1,9 || rowspan=&quot;2&quot;|97,4 ||colspan=&quot;4&quot;| NKV || rowspan=&quot;2&quot;|'''97,4'''
|-
| 11 (36) ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|NOR}} {{sortname|Halvor Egner|Granerud}} || 120,5 || 15 || -1,7 || colspan=&quot;4&quot;| NKV
|-
| 38. || 16 (41) ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|JAP}} {{sortname|Shōhei|Tochimoto}} || 119,5 || 15 || -0,5 || 96,8 ||colspan=&quot;4&quot;| NKV || '''96,8'''
|-
| 39. || 22 (47) ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|ŠVI}} {{sortname|Killian|Peier}} || 119,5 || 15 || -0,7 || 96,6 ||colspan=&quot;4&quot;| NKV || '''96,6'''
|-
| rowspan=&quot;2&quot;|40. || 12 (14) ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|NOR}} {{sortname|Joachim|Hauer}} || rowspan=&quot;2&quot;|118 || rowspan=&quot;2&quot;|15 || rowspan=&quot;2&quot;|+1,9 || rowspan=&quot;2&quot;|96,5 ||colspan=&quot;4&quot;| NKV || rowspan=&quot;2&quot;|'''96,5'''
|-
| 5 (30) ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|JAP}} {{sortname|Taku|Takeuchi}} || colspan=&quot;4&quot;| NKV
|-
| 42. || 7 (32) ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|AUT}}  {{sortname|Manuel|Poppinger}} || 119,5 || 15 || -1,6 || 96,2 ||colspan=&quot;4&quot;| NKV || '''96,2'''
|-
| 43. || 13 (38) ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|RUS}} {{sortname|Jevgenij|Kljimov}} || 117 || 15 || +2,5 || 94,8 ||colspan=&quot;4&quot;| NKV || '''94,8'''
|-
| 44. || 23 (48) ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|KAN}} {{sortname|MacKenzie|Boyd-Clowes}} || 116,5 || 15 || +1,4 || 93,3 ||colspan=&quot;4&quot;| NKV || '''93,3'''
|-
| 45. || 19 (44) ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|RUS}} {{sortname|Denis|Kornjilov}} || 115,5 || 15 || +1,0 || 90,1 ||colspan=&quot;4&quot;| NKV || '''90,1'''
|-
| 46. || 24 (49) ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|BUG}} {{sortname|Vladimir|Zografski}} || 114,5 || 15 || +2,5 || 89,8 ||colspan=&quot;4&quot;| NKV || '''89,8'''
|-
| 47. || 18 (43) ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|NJE}} {{sortname|Marinus|Kraus}} || 118 || 15 || -4,4 || 89,2 ||colspan=&quot;4&quot;| NKV || '''89,2'''
|-
| 48. || 20 (45) ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|FIN}} {{sortname|Ville|Larinto}} || 113,5 || 15 || +1,6 || 86,6 ||colspan=&quot;4&quot;| NKV || '''86,6'''
|-
| 49. || 14 (39) ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|ŠVI}} {{sortname|Gregor|Deschwanden}} || 112,5 || 15 || +3,2 || 82,8 ||colspan=&quot;4&quot;| NKV || '''82,8'''
|-
| 50. || 1 (25) ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|SLO}} {{sortname|Jurij|Tepeš}} || colspan=&quot;4&quot;| {{tooltip|DKV|Diskvalificiran}}&lt;ref group=n name=&quot;kombinezon&quot;&gt;Diskvalificiran zbog nepropisnog kombinezona.&lt;/ref&gt; ||colspan=&quot;4&quot;| NKV || '''DKV'''
|}
{{Napomene}}
: * – najbolji gubitnici

== Innsbruck ==
=== Kvalifikacije ===
{|class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;text-align:center; font-size:90%&quot;
|- style=&quot;font-size:95%&quot;
!rowspan=2|{{tooltip|Poz.|Pozicija}}
!rowspan=2|{{tooltip|Br.|Startni broj}}
!rowspan=2|Takmičar
!rowspan=2|Dužina
!colspan=2|Bodovi
!rowspan=2|Kapija{{Napomena|Kvalifikacije su počele sa 9. kapije. Podizanje kapije za 1 podiok rezultiralo je oduzimanjem 4,2 boda.}}
!colspan=2|Vjetar
!rowspan=2|Zbir
!rowspan=2|Napomene
|- style=&quot;font-size:95%&quot;
! Dužina
! Stil
! (m/s)
! Bodovi
|-
| 1. || 64 ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|AUT}} {{sortname|Michael|Hayböck}} || 127 || 72,6 || 55,0 || 9 || -0,05 || +0,5 || '''128,1''' || pq
|-
| 2. || 59 ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|SLO}} {{sortname|Domen|Prevc}} || 126 || 70,8 || 55,0 || 9 || -0,13 || +1,3 || '''127,1''' || pq
|-
| 3. || 54 ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|NOR}} {{sortname|Anders|Fannemel}} || 130,5 || 78,9 || 53,5 || 10 || +0,36 || -3,0 || '''125,2''' || q
|-
| 4. || 60 ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|AUT}} {{sortname|Stefan|Kraft}} || 123,5 || 66,3 || 54,5 || 9 || -0,36 || +3,7 || '''124,5''' || pq
|-
| 5. || 63 ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|NOR}} {{sortname|Johann André|Forfang}} || 124,5 || 68,1 || 54,0 || 9 || -0,13 || +1,3 || '''123,4''' || pq
|-
| 6. || 66 ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|NJE}} {{sortname|Severin|Freund}} || 126,5 || 71,7 || 55,0 || 9 || +0,40 || -3,4 || '''123,3''' || pq
|-
| 7. || 61 ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|NJE}} {{sortname|Richard|Freitag}} || 123 || 65,4 || 54,5 || 9 || -0,28 || +2,9 || '''122,8''' || pq
|-
| 8. || 47 ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|NJE}} {{sortname|Stephan|Leyhe}} || 127,5 || 73,5 || 55,5 || 10 || +0,54 || -4,6 || '''120,2''' || q
|-
| 9. || 55 ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|ČEŠ}} {{sortname|Roman|Koudelka}} || 127 || 72,6 || 54,5 || 10 || +0,49 || -4,1 || '''118,8''' || q
|-
| 10. || 58 ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|JAP}} {{sortname|Noriaki|Kasai}} || 125 || 69,0 || 52,0 || 9 || +0,28 || -2,4 || '''118,6''' || pq
|-
| rowspan=&quot;2&quot;|11. || 45 ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|JAP}} {{sortname|Daiki|Itō}} || 125 || 69,0 || 55,5 || 10 || +0,37 || -3,1 || rowspan=&quot;2&quot;|'''117,2''' || q
|-
| 39 ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|JAP}} {{sortname|Taku|Takeuchi}} || 122,5 || 64,5 || 54,0 || 9 || +0,15 || -1,3 || q
|-
| 13. || 65 ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|NOR}} {{sortname|Kenneth|Gangnes}} || 123,5 || 66,3 || 54,0 || 9 || +0,48 || -4,1 || '''116,2''' || pq
|-
| rowspan=&quot;2&quot;|14. || 52 ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|NOR}} {{sortname|Joachim|Hauer}} || rowspan=&quot;2&quot;|124 || 67,2 || 54,0 || 10 || +0,12 || -1,0 || rowspan=&quot;2&quot;|'''116,0''' || q
|-
| 49 ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|POLJ}} {{sortname|Kamil|Stoch}} || 67,2 || 52,5 || 10 || -0,05 || +0,5 || q
|-
| rowspan=&quot;2&quot;|16. || 43 ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|POLJ}} {{sortname|Stefan|Hula|Stefan Hula mlađi}} || 122 || 63,6 || 52,5 || 10 || -0,39 || +4,0 || rowspan=&quot;2&quot;|'''115,9''' || q
|-
| 26 ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|ČEŠ}} {{sortname|Jan|Matura|Jan Matura (ski-skakač)}} || 122,5 || 64,5 || 54,0 || 9 || +0,31 || -2,6 || q
|-
| 18. || 51 ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|SLO}} {{sortname|Anže|Lanišek}} || 123 || 65,4 || 54,0 || 10 || -0,06 || +0,6 || '''115,8''' || q
|-
| 19. || 48 ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|NJE}} {{sortname|Andreas|Wank}} || 123 || 65,4 || 53,5 || 10 || -0,06 || +0,6 || '''115,3''' || q
|-
| 20. || 57 ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|NJE}} {{sortname|Andreas|Wellinger}} || 125 || 69,0 || 53,5 || 10 || +0,44 || -3,7 || '''114,6''' || q
|-
| 21. || 46 ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|ČEŠ}} {{sortname|Jakub|Janda}} || 124 || 67,2 || 54,5 || 10 || +0,36 || -3,0 || '''114,5''' || q
|-
| 22. || 29 ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|POLJ}} {{sortname|Dawid|Kubacki}} || 122,5 || 64,5 || 52,5 || 9 || +0,31 || -2,6 || '''114,4''' || q
|-
| 23. || 53 ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|ŠVI}} {{sortname|Simon|Ammann}} || 127 || 72,6 || 48,5 || 10 || +0,35 || -3,0 || '''113,9''' || q
|-
| 24. || 25 ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|AUT}} {{sortname|Markus|Schiffner}} || 121,5 || 62,7 || 52,5 || 9 || +0,33 || -2,8 || '''112,4''' || q
|-
| 25. || 56 ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|NOR}} {{sortname|Andreas|Stjernen}} || 124 || 67,2 || 54,0 || 10 || +0,57 || -4,8 || '''112,2''' || q
|-
| 26. || 12 ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|FIN}} {{sortname|Ville|Larinto}} || 123 || 65,4 || 53,0 || 9 || +0,74 || -6,3 || '''112,1''' || q
|-
| 27. || 4 ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|AUT}} {{sortname|Clemens|Aigner}} || 123,5 || 66,3 || 52,5 || 9 || +0,83 || -7,0 || '''111,8''' || q
|-
| 28. || 23 ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|NJE}} {{sortname|Karl|Geiger}} || 120,5 || 60,9 || 52,0 || 9 || +0,25 || -2,1 || '''110,8''' || q
|-
| 29. || 38 ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|NOR}} {{sortname|Tom|Hilde}} || 121,5 || 62,7 || 52,0 || 9 || +0,54 || -4,6 || '''110,1''' || q
|-
| 30. || 50 ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|AUT}} {{sortname|Manuel|Fettner}} || 120,5 || 50,9 || 52,5 || 10 || +0,06 || -0,5 || '''108,7''' || q
|-
| 31. || 36 ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|FRA}} {{sortname|Vincent|Descombes Sevoie}} || 118,5 || 57,3 || 51,0 || 9 || +0,13 || -1,1 || '''107,2''' || q
|-
| 32. || 37 ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|POLJ}} {{sortname|Maciej|Kot}} || 118,5 || 57,3 || 51,5 || 9 || +0,27 || -2,3 || '''106,5''' || q
|-9
| 33. || 32 ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|JAP}} {{sortname|Kento|Sakuyama}} || 118,5 || 57,3 || 51,0 || 9 || +0,31 || -2,6 || '''105,7''' || q
|-
| 34. || 24 ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|BUG}} {{sortname|Vladimir|Zografski}} || 119 || 58,2 || 52,5 || 9 || +0,62 || -5,2 || '''105,5''' || q
|-
| 35. || 13 ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|JAP}} {{sortname|Shōhei|Tochimoto}} || 119,5 || 59,1 || 52,0 || 9 || +0,67 || -5,7 || '''105,4''' || q
|-
| 36. || 5 ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|SLO}} {{sortname|Tilen|Bartol}} || 120,5 || 60,9 || 50,5 || 9 || +0,95 || -8,0 || '''103,4''' || q
|-
| 37. || 27 ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|RUS}} {{sortname|Ilmir|Hazedinov}} || 117,5 || 55,5 || 50,5 || 9 || +0,49 || -4,1 || '''101,9''' || q
|-
| rowspan=&quot;2&quot;|38. || 40 ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|ČEŠ}} {{sortname|Lukáš|Hlava}} || 114 || 49,2 || 51,0 || 9 || -0,16 || +1,6 || rowspan=&quot;2&quot;|'''101,8''' || q
|-
| 18 ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|JAP}} {{sortname|Junshirō|Kobayashi}} || 116,5 || 53,7 || 50,0 || 9 || +0,22 || -1,9 || q
|-
| 40. || 19 ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|ŠVI}} {{sortname|Killian|Peier}} || 116,5 || 53,7 || 51,0 || 9 || +0,41 || -3,5 || '''101,2''' || q
|-
| 41. || 42 ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|AUT}} {{sortname|Gregor|Schlierenzauer}} || 114 || 49,2 || 52,0 || 10 || -0,39 || +4,0 || '''101,0''' || q
|-
| rowspan=&quot;2&quot;|42. || 31 ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|FRA}} {{sortname|Ronan|Lamy Chappuis}} || rowspan=&quot;2&quot;|116,5 || 53,7 || 51,0 || 9 || +0,55 || -4,7 || rowspan=&quot;2&quot;|'''100,0''' || q
|-
| 3 ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|AUT}} {{sortname|Florian|Altenburger}} || 53,7 || 51,0 || 9 || +0,55 || -4,7 || q
|-
| 44. || 14 ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|ŠVI}} {{sortname|Luca|Egloff}} || 116,5 || 53,7 || 50,5 || 9 || +0,58 || -4,9 || '''99,3''' || q
|-
| 45. || 8 ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|RUS}} {{sortname|Denis|Kornjilov}} || 115 || 51,0 || 49,5 || 9 || +0,22 || -1,9 || '''98,6''' || q
|-
| 46. || 28 ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|NJE}} {{sortname|Michael|Neumayer}} || 114 || 49,2 || 51,0 || 9 || +0,22 || -1,9 || '''98,3''' || q
|-
| 47. || 2 ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|AUT}} {{sortname|Elias|Tollinger}} || 113 || 47,4 || 50,5 || 9 || +0,07 || -0,6 || '''97,3''' || q
|-
| 48. || 7 ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|SAD}} {{sortname|Mike|Glasder}} || 114 || 49,2 || 51,0 || 9 || +0,35 || -3,0 || '''97,2''' || q
|-
| 49. || 62 ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|NOR}} {{sortname|Daniel-André|Tande}} || 111,5 || 44,7 || 49,5 || 9 || -0,13 || +1,3 || '''95,5''' || pq
|-
| – || 67 ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|SLO}} {{sortname|Peter|Prevc}} || colspan=&quot;7&quot;| {{tooltip|NS|Nije skakao}} || pq
|-
| 50. || 1 ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|AUT}} {{sortname|Philipp|Aschenwald}} || 113 || 47,4 || 49,5 || 9 || 0,00 || 0,0 || '''96,9''' || nq
|-
| 51. || 33 ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|SLO}} {{sortname|Robert|Kranjec}} || 113,5 || 48,3 || 49,0 || 9 || +0,16 || -1,4 || '''95,9''' || nq
|-
| 52. || 22 ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|POLJ}} {{sortname|Andrzej|Stękała}} || 113 || 47,4 || 50,0 || 9 || +0,24 || -2,0 || '''95,4''' || nq
|-
| 53. || 30 ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|RUS}} {{sortname|Jevgenij|Kljimov}} || 114 || 49,2 || 49,5 || 9 || +0,48 || -4,1 || '''94,6''' || nq
|-
| 54. || 6 ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|RUS}} {{sortname|Vladislav|Bojarincev}} || 114,5 || 50,1 || 51,0 || 9 || +0,88 || -7,4 || '''93,7''' || nq
|-
| 55. || 21 ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|NJE}} {{sortname|Marinus|Kraus}} || 111 || 43,8 || 50,5 || 9 || +0,16 || -1,4 || '''92,9''' || nq
|-
| 56. || 44 ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|AUT}} {{sortname|Manuel|Poppinger}} || 110,5 || 42,9 || 50,0 || 10 || -0,34 || +3,5 || '''92,2''' || nq
|-
| 57. || 16 ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|SAD}} {{sortname|Nicholas|Alexander}} || 113 || 47,4 || 48,5 || 9 || +0,57 || -4,8 || '''91,1''' || nq
|-
| 58. || 20 ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|SLO}} {{sortname|Anže|Semenič}} || 110,5 || 42,9 || 49,5 || 9 || +0,19 || -1,6 || '''90,8''' || nq
|-
| 59. || 34 ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|AUT}} {{sortname|Andreas|Kofler}} || 110,5 || 42,9 || 47,0 || 9 || -0,01 || +0,1 || '''90,0''' || nq
|-
| 60. || 9 ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|KAZ}} {{sortname|Marat|Žaparov}} || 110,5 || 42,9 || 48,0 || 9 || +0,14 || -1,2 || '''89,7''' || nq
|-
| 61. || 41 ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|ŠVI}} {{sortname|Gregor|Deschwanden}} || 106 || 34,8 || 48,5 || 9 || -0,45 || +4,6 || '''87,9''' || nq
|-
| 62. || 17 ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|KAZ}} {{sortname|Radik|Žaparov}} || 102,5 || 28,5 || 44,5 || 9 || +0,17 || -1,4 || '''71,6''' || nq
|-
| rowspan=&quot;2&quot;|63. || 11 ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|JKO}} {{sortname|Choi|Heung-chul}} || 101 || 25,8 || 48,5 || 9 || +0,71 || -6,0 || rowspan=&quot;2&quot;|'''68,3''' || nq
|-
| 10 ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|EST}} {{sortname|Martti|Nõmme}} || 100,5 || 24,9 || 47,5 || 9 || +0,48 || -4,1 || nq
|-
| 65. || 15 ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|JKO}} {{sortname|Kim|Hyun-ki}} || 97,5 || 19,5 || 46,5 || 9 || +0,72 || -6,1 || '''59,9''' || nq
|-
| – || 35 ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|SLO}} {{sortname|Jurij|Tepeš}} || colspan=&quot;7&quot;| {{tooltip|NS|Nije skakao}} || nq
|}
{{Napomene}}

=== Parovi ===
{{legenda|#CFC|Pobjednici parova}}
{{legenda|#FFC|Najbolji gubitnici}}
{|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:left; font-size:90%&quot;
!width=30px|Broj
!width=220px|Takmičar 1
!width=30px|protiv
!width=220px|Takmičar 2
|-
|1.
|{{ZD|FIN}} [[Ville Larinto]]
|
|bgcolor=#CFC|{{ZD|NOR}} [[Andreas Stjernen]]
|-
|2.
|bgcolor=#CFC|{{ZD|AUT}} [[Clemens Aigner]]
|
|{{ZD|AUT}} [[Markus Schiffner]]
|-
|3.
|{{ZD|NJE}} [[Karl Geiger]]
|
|bgcolor=#CFC|{{ZD|ŠVI}} [[Simon Ammann]]
|-
|4.
|bgcolor=#CFC|{{ZD|NOR}} [[Tom Hilde]]
|
|bgcolor=#FFC|{{ZD|POLJ}} [[Dawid Kubacki]]
|-
|5.
|bgcolor=#CFC|{{ZD|AUT}} [[Manuel Fettner]]
|
|{{ZD|ČEŠ}} [[Jakub Janda]]
|-
|6.
|bgcolor=#FFC|{{ZD|FRA}} [[Vincent Descombes Sevoie]]
|
|bgcolor=#CFC|{{ZD|NJE}} [[Andreas Wellinger]]
|-
|7.
|{{ZD|POLJ}} [[Maciej Kot]]
|
|bgcolor=#CFC|{{ZD|NJE}} [[Andreas Wank]]
|-
|8.
|bgcolor=#CFC|{{ZD|JAP}} [[Kento Sakuyama]]
|
|{{ZD|SLO}} [[Anže Lanišek]]
|-
|9.
|{{ZD|BUG}} [[Vladimir Zografski]]
|
|bgcolor=#CFC|{{ZD|ČEŠ}} [[Jan Matura (ski-skakač)|Jan Matura]]
|-
|10.
|{{ZD|JAP}} [[Shōhei Tochimoto]]
|
|bgcolor=#CFC|{{ZD|POLJ}} [[Stefan Hula mlađi|Stefan Hula]]
|-
|11.
|{{ZD|SLO}} [[Tilen Bartol]]
|
|bgcolor=#CFC|{{ZD|POLJ}} [[Kamil Stoch]]
|-
|12.
|{{ZD|RUS}} [[Ilmir Hazedinov]]
|
|bgcolor=#CFC|{{ZD|NOR}} [[Joachim Hauer]]
|-
|13.
|{{ZD|JAP}} [[Junshirō Kobayashi]]
|
|bgcolor=#CFC|{{ZD|NOR}} [[Kenneth Gangnes]]
|-
|14.
|bgcolor=#FFC|{{ZD|ČEŠ}} [[Lukáš Hlava]]
|
|bgcolor=#CFC|{{ZD|JAP}} [[Taku Takeuchi]]
|-
|15.
|{{ZD|ŠVI}} [[Killian Peier]]
|
|bgcolor=#CFC|{{ZD|JAP}} [[Daiki Itō]]
|-
|16.
|{{ZD|AUT}} [[Gregor Schlierenzauer]]
|
|bgcolor=#CFC|{{ZD|JAP}} [[Noriaki Kasai]]
|-
|17.
|bgcolor=#FFC|{{ZD|FRA}} [[Ronan Lamy Chappuis]]
|
|bgcolor=#CFC|{{ZD|ČEŠ}} [[Roman Koudelka]]
|-
|18.
|{{ZD|AUT}} [[Florian Altenburger]]
|
|bgcolor=#CFC|{{ZD|NJE}} [[Stephan Leyhe]]
|-
|19.
|{{ZD|ŠVI}} [[Luca Egloff]]
|
|bgcolor=#CFC|{{ZD|NJE}} [[Richard Freitag]]
|-
|20.
|{{ZD|RUS}} [[Denis Kornjilov]]
|
|bgcolor=#CFC|{{ZD|NJE}} [[Severin Freund]]
|-
|21.
|{{ZD|NJE}} [[Michael Neumayer]]
|
|bgcolor=#CFC|{{ZD|NOR}} [[Johann André Forfang]]
|-
|22.
|{{ZD|AUT}} [[Elias Tollinger]]
|
|bgcolor=#CFC|{{ZD|AUT}} [[Stefan Kraft]]
|-
|23.
|{{ZD|SAD}} [[Michael Glasder]]
|
|bgcolor=#CFC|{{ZD|NOR}} [[Anders Fannemel]]
|-
|24.
|{{ZD|NOR}} [[Daniel-André Tande]]
|
|bgcolor=#CFC|{{ZD|SLO}} [[Domen Prevc]]
|-
|25.
|bgcolor=#CFC|{{ZD|SLO}} [[Peter Prevc]]
|
|bgcolor=#FFC|{{ZD|AUT}} [[Michael Hayböck]]
|}

=== Takmičenje ===
{|class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;text-align:center; font-size:90%&quot;
|- style=&quot;font-size:95%&quot;
!rowspan=2|{{tooltip|Poz.|Pozicija}}
!rowspan=2|{{tooltip|Br.&lt;br&gt;para (st. br)|Broj para (startni broj)}}
!rowspan=2|Takmičar
!colspan=4|1. skok
!colspan=4|2. skok
!rowspan=2|Zbir
|- style=&quot;font-size:95%&quot;
! Dužina
! {{tooltip|K|Kapija}}
! Vjetar
! Bodovi
! Skok
! {{tooltip|K|Kapija}}
! Vjetar
! Bodovi
|-bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot;
| 1. || 25 (50) ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|SLO}} {{sortname|Peter|Prevc}} || 125 || 8 || +7,3 || 130,8 || 132 || 9 || +0,1 || 138,7 || '''269,5'''
|-bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot;
| 2. || 20 (6) ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|NJE}} {{sortname|Severin|Freund}} || 122,5 || 8 || +5,6 || 125,1 || 128 || 9 || +1,9 || 133,3 || '''258,4'''
|-bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot;
| 3. || 13 (13) ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|NOR}} {{sortname|Kenneth|Gangnes}} || 126,5 || 8 || -0,1 || 127,1 || 124 || 9 || +2,7 || 124,4 || '''251,5'''
|-
| 4. || 21 (5) ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|NOR}} {{sortname|Johann André|Forfang}} || 122 || 8 || +5,8 || 122,4 || 124 || 9 || +5,1 || 127,3 || '''249,7'''
|-
| 5. || 25 (1)* ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|AUT}} {{sortname|Michael|Hayböck}} || 119 || 8 || +8,0 || 119,2 || 123,5 || 9 || +7,0 || 128,3 || '''247,5'''
|-
| 6. || 6 (20) ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|NJE}} {{sortname|Andreas|Wellinger}} || 122,5 || 8 || +1,1 || 120,1 || 120 || 9 || +6,4 || 119,4 || '''239,5'''
|-
| 7. || 16 (10) ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|JAP}} {{sortname|Noriaki|Kasai}} || 124,5 || 8 || -0,3 || 119,8 || 119,5 || 9 || +6,9 || 117,0 || '''236,8'''
|-
| 8. || 15 (11) ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|JAP}} {{sortname|Daiki|Itō}} || 120 || 8 || +2,8 || 113,8 || 121 || 9 || +6,7 || 122,0 || '''235,8'''
|-
| 9. || 7 (19) ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|NJE}} {{sortname|Andreas|Wank}} || 120 || 8 || +3,3 || 115,8 || 122,5 || 9 || +2,6 || 119,6 || '''235,4'''
|-
| 10. || 19 (7) ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|NJE}} {{sortname|Richard|Freitag}} || 117,5 || 8 || +4,1 || 112,1 || 123 || 9 || +2,3 || 121,2 || '''233,3'''
|-
| 11. || 22 (4) ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|AUT}} {{sortname|Stefan|Kraft}} || 117 || 8 || +4,5 || 110,6 || 123,5 || 9 || +3,0 || 121,3 || '''231,9'''
|-
| 12. || 23 (3) ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|NOR}} {{sortname|Anders|Fannemel}} || 120 || 8 || +5,6 || 118,6 || 118,5 || 9 || +3,9 || 113,2 || '''231,8'''
|-
| 13. || 17 (9) ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|ČEŠ}} {{sortname|Roman|Koudelka}} || 116 || 8 || +2,6 || 107,9 || 124 || 9 || +2,2 || 123,4 || '''231,3'''
|-
| 14. || 6 (31)* ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|FRA}} {{sortname|Vincent|Descombes Sevoie}} || 122,5 || 8 || +1,0 || 119,0 || 118 || 9 || +4,0 || 111,9 || '''230,9'''
|-
| 15. || 9 (17) ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|ČEŠ}} {{sortname|Jan|Matura|Jan Matura (ski-skakač)}} || 117,5 || 8 || +3,7 || 111,7 || 120 || 9 || +1,4 || 114,9 || '''226,6'''
|-
| 16. || 11 (15) ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|POLJ}} {{sortname|Kamil|Stoch}} || 118,5 || 8 || +2,3 || 111,1 || 120,5 || 9 || +1,1 || 115,0 || '''226,1'''
|-
| 17. || 4 (29) ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|NOR}} {{sortname|Tom|Hilde}} || 123 || 8 || -0,6 || 117,8 || 116,5 || 9 || +3,5 || 108,2 || '''226,0'''
|-
| 18. || 14 (12) ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|JAP}} {{sortname|Taku|Takeuchi}} || 118 || 8 || +2,3 || 109,7 || 120,5 || 9 || +2,6 || 116,0 || '''225,7'''
|-
| 19. || 1 (25) ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|NOR}} {{sortname|Andreas|Stjernen}} || 120,5 || 8 || +1,7 || 114,6 || 117 || 9 || +5,4 || 111,0 || '''225,6'''
|-
| 20. || 13 (38)* ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|ČEŠ}} {{sortname|Lukáš|Hlava}} || 119 || 8 || +0,4 || 111,1 || 120,5 || 9 || -0,3 || 113,6 || '''224,7'''
|-
| 21. || 18 (8) ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|NJE}} {{sortname|Stephan|Leyhe}} || 117,5 || 8 || +0,9 || 108,9 || 119,5 || 9 || +3,2 || 114,8 || '''223,7'''
|-
| 22. || 3 (23) ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|ŠVI}} {{sortname|Simon|Ammann}} || 123,5 || 8 || -0,3 || 113,5 || 117,5 || 9 || +5,1 || 107,1 || '''220,6'''
|-
| 23. || 24 (2) ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|SLO}} {{sortname|Domen|Prevc}} || 111 || 8 || +5,7 || 100,5 || 121,5 || 9 || +2,9 || 119,6 || '''220,1'''
|-
| 24. || 4 (22)* ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|POLJ}} {{sortname|Dawid|Kubacki}} || 118,5 || 8 || -0,8 || 107,5 || 118 || 9 || +3,9 || 111,8 || '''219,3'''
|-
| 25. || 12 (14) ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|NOR}} {{sortname|Joachim|Hauer}} || 119,5 || 8 || +2,2 || 113,3 || 114,5 || 9 || +4,7 || 105,8 || '''219,1'''
|-
| 26. || 5 (30) ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|AUT}} {{sortname|Manuel|Fettner}} || 120,5 || 8 || +0,2 || 113,1 || 113 || 9 || +4,8 || 103,2 || '''216,3'''
|-
| 27. || 10 (16) ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|POLJ}} {{sortname|Stefan|Hula|Stefan Hula mlađi}} || 114,5 || 8 || +3,8 || 104,4 || 118 || 9 || +2,0 || 109,4 || '''213,8'''
|-
| 28. || 17 (42)* ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|FRA}} {{sortname|Ronan|Lamy Chappuis}} || 117,5 || 8 || -1,4 || 106,6 || 113,5 || 9 || +2,9 || 102,2 || '''208,8'''
|-
| 29. || 2 (27) ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|AUT}} {{sortname|Clemens|Aigner}} || 112,5 || 8 || +0,7 || 98,2 || 116,5 || 9 || +1,1 || 105,8 || '''204,0'''
|-
| 30. || 8 (33) ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|JAP}} {{sortname|Kento|Sakuyama}} || 115 || 8 || +4,3 || 105,3 || 110,5 || 9 || +2,2 || 94,6 || '''199,9'''
|-
| 31. || 3 (28) ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|NJE}} {{sortname|Karl|Geiger}} || 116,5 || 8 || -0,4 || 105,8 ||colspan=&quot;4&quot;| NKV || '''105,8'''
|-
| 32. || 5 (21) ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|ČEŠ}} {{sortname|Jakub|Janda}} || 117,5 || 8 || -1,7 || 105,3 ||colspan=&quot;4&quot;| NKV || '''105,3'''
|-
| 33. || 16 (41) ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|AUT}} {{sortname|Gregor|Schlierenzauer}} || 117 || 8 || -2,1 || 104,5 ||colspan=&quot;4&quot;| NKV || '''104,5'''
|-
| 34. || 12 (37) ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|RUS}} {{sortname|Ilmir|Hazedinov}} || 115,5 || 8 || +0,4 || 103,8 ||colspan=&quot;4&quot;| NKV || '''103,8'''
|-
| 35. || 7 (32) ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|POLJ}} {{sortname|Maciej|Kot}} || 115 || 8 || +1,5 || 103,5 ||colspan=&quot;4&quot;| NKV || '''103,5'''
|-
| 36. || 14 (39) ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|JAP}} {{sortname|Junshirō|Kobayashi}} || 113,5 || 8 || +0,4 || 99,2 ||colspan=&quot;4&quot;| NKV || '''99,2'''
|-
| 37. || 22 (47) ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|AUT}} {{sortname|Elias|Tollinger}} || 110,5 || 8 || +4,7 || 98,6 ||colspan=&quot;4&quot;| NKV || '''98,6'''
|-
| 38. || 1 (26) ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|FIN}} {{sortname|Ville|Larinto}} || 113 || 8 || -0,2 || 98,2 ||colspan=&quot;4&quot;| NKV || '''98,2'''
|-
| 39. || 21 (46) ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|NJE}} {{sortname|Michael|Neumayer}} || 109,5 || 8 || +5,6 || 96,2 ||colspan=&quot;4&quot;| NKV || '''96,2'''
|-
| 40. || 2 (24) ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|AUT}} {{sortname|Markus|Schiffner}} || 111,5 || 8 || +0,4 || 95,1 ||colspan=&quot;4&quot;| NKV || '''95,1'''
|-
| 41. || 10 (35) ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|JAP}} {{sortname|Shōhei|Tochimoto}} || 109 || 8 || +4,7 || 94,4 ||colspan=&quot;4&quot;| NKV || '''94,4'''
|-
| rowspan=&quot;2&quot;|42. || 9 (34) ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|BUG}} {{sortname|Vladimir|Zografski}} || 110,5 || 8 || +2,5 || rowspan=&quot;2&quot;|93,4 ||colspan=&quot;4&quot;| NKV || rowspan=&quot;2&quot;|'''93,4'''
|-
| 19 (44) ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|ŠVI}} {{sortname|Luca|Egloff}} || 109,5 || 8 || +2,8 ||colspan=&quot;4&quot;| NKV
|-
| 44. || 8 (18) ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|SLO}} {{sortname|Anže|Lanišek}} || 108,5 || 8 || +4,7 || 93,0 ||colspan=&quot;4&quot;| NKV || '''93,0'''
|-
| 45. || 18 (43) ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|AUT}} {{sortname|Florian|Altenburger}} || 109 || 8 || +2,2 || 92,4 ||colspan=&quot;4&quot;| NKV || '''92,4'''
|-
| 46. || 24 (49) ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|NOR}} {{sortname|Daniel-André|Tande}} || 106 || 8 || +5,8 || 89,1 ||colspan=&quot;4&quot;| NKV || '''89,1'''
|-
| 47. || 20 (45) ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|RUS}} {{sortname|Denis|Kornjilov}} || 108 || 8 || +4,8 || 88,7 ||colspan=&quot;4&quot;| NKV || '''88,7'''
|-
| 48. || 23 (48) ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|SAD}} {{sortname|Mike|Glasder}} || 104 || 8 || +6,1 || 86,8 ||colspan=&quot;4&quot;| NKV || '''86,8'''
|-
| 49. || 11 (36) ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|SLO}} {{sortname|Tilen|Bartol}} || 102,5 || 8 || +3,9 || 77,4 ||colspan=&quot;4&quot;| NKV || '''77,4'''
|-
| – || 15 (40) ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|ŠVI}} {{sortname|Killian|Peier}} || colspan=&quot;4&quot;| {{tooltip|DKV|Diskvalificiran}}&lt;ref group=n name=&quot;kombinezon&quot;&gt;Diskvalificiran zbog nepropisnog kombinezona.&lt;/ref&gt; ||colspan=&quot;4&quot;| NKV || '''DKV'''
|}
{{Napomene}}
: * – najbolji gubitnici

== Bischofshofen ==
=== Kvalifikacije ===
{|class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;text-align:center; font-size:90%&quot;
|- style=&quot;font-size:95%&quot;
!rowspan=2|{{tooltip|Poz.|Pozicija}}
!rowspan=2|{{tooltip|Br.|Startni broj}}
!rowspan=2|Takmičar
!rowspan=2|Dužina
!colspan=2|Bodovi
!rowspan=2|Kapija
!colspan=2|Vjetar
!rowspan=2|Zbir
!rowspan=2|Napomene
|- style=&quot;font-size:95%&quot;
! Dužina
! Stil
! (m/s)
! Bodovi
|-
| 1. || 62 ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|NOR}} {{sortname|Kenneth|Gangnes}} || 138,5 || 84,3 || 55,5 || 18 || -0,41 || +4,6 || '''144,4''' || pq
|-
| 2. || 64 ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|SLO}} {{sortname|Peter|Prevc}} || 137,5 || 82,5 || 57,0 || 18 || -0,41 || +4,6 || '''144,1''' || pq
|-
| 3. || 61 ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|AUT}} {{sortname|Michael|Hayböck}} || 136 || 79,8 || 55,0 || 18 || -0,54 || +6,1 || '''140,9''' || pq
|-
| 4. || 54 ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|NJE}} {{sortname|Andreas|Wellinger}} || 135,5 || 78,9 || 55,5 || 18 || -0,07 || +0,8 || '''135,2''' || pq
|-
| 5. || 56 ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|JAP}} {{sortname|Noriaki|Kasai}} || 134 || 76,2 || 54,0 || 18 || -0,24 || +2,7 || '''132,9''' || pq
|-
| 6. || 53 ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|ČEŠ}} {{sortname|Roman|Koudelka}} || 133 || 74,4 || 55,0 || 18 || -0,28 || +3,2 || '''132,6''' || q
|-
| rowspan=&quot;2&quot;|7. || 60 ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|NOR}} {{sortname|Johann André|Forfang}} || 131,5 || 71,7 || 54,0 || 18 || -0,58 || +6,6 || rowspan=&quot;2&quot;|'''132,3''' || pq
|-
| 48 ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|NOR}} {{sortname|Joachim|Hauer}} || 137,5 || 82,5 || 53,5 || 18 || +0,39 || -3,7 || q
|-
| 9. || 42 ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|ČEŠ}} {{sortname|Jakub|Janda}} || 130 || 69,0 || 55,5 || 18 || -0,61 || +6,9 || '''131,4''' || q
|-
| 10. || 57 ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|AUT}} {{sortname|Stefan|Kraft}} || 132,5 || 73,5 || 54,0 || 18 || -0,32 || +3,6 || '''131,1''' || pq
|-
| 11. || 43 ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|NJE}} {{sortname|Stephan|Leyhe}} || 131 || 70,8 || 54,5 || 18 || -0,47 || +5,3 || '''130,6''' || q
|-
| 12. || 55 ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|SLO}} {{sortname|Domen|Prevc}} || 132 || 72,6 || 54,0 || 18 || -0,24 || +2,7 || '''129,3''' || pq
|-
| 13. || 59 ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|NJE}} {{sortname|Richard|Freitag}} || 129,5 || 68,1 || 54,0 || 18 || -0,51 || +5,8 || '''127,9''' || pq
|-
| 14. || 50 ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|ŠVI}} {{sortname|Simon|Ammann}} || 133 || 74,4 || 48,5 || 16&lt;ref group=n name=&quot;trener&quot;&gt;Promjena kapije na zahtjev takmičarevog trenera.&lt;/ref&gt; || +0,07 || -0,7 || '''126,9''' || q
|-
| 15. || 44 ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|JAP}} {{sortname|Daiki|Itō}} || 129 || 67,2 || 53,0 || 18 || -0,57 || +6,5 || '''126,7''' || q
|-
| 16. || 51 ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|NOR}} {{sortname|Andreas|Stjernen}} || 129 || 67,2 || 53,0 || 18 || -0,28 || +3,2 || '''123,4''' || q
|-
| 17. || 36 ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|FRA}} {{sortname|Vincent|Descombes Sevoie}} || 125,5 || 60,9 || 52,0 || 18 || -0,73 || +8,3 || '''121,2''' || q
|-
| 18. || 58 ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|NOR}} {{sortname|Daniel-André|Tande}} || 126 || 61,8 || 52,5 || 18 || -0,43 || +4,9 || '''119,2''' || pq
|-
| 19. || 41 ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|AUT}} {{sortname|Manuel|Poppinger}} || 125 || 60,0 || 52,0 || 18 || -0,61 || +6,9 || '''118,9''' || q
|-
| 20. || 49 ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|NJE}} {{sortname|Andreas|Wank}} || 132,5 || 73,5 || 50,5 || 18 || +0,60 || -5,6 || '''118,4''' || q
|-
| 21. || 45 ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|POLJ}} {{sortname|Kamil|Stoch}} || 124,5 || 59,1 || 52,0 || 18 || -0,56 || +6,3 || '''117,4''' || q
|-
| 22. || 46 ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|SLO}} {{sortname|Anže|Lanišek}} || 125 || 60,0 || 51,0 || 18 || -0,50 || +5,7 || '''116,7''' || q
|-
| 23. || 40 ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|NOR}} {{sortname|Tom|Hilde}} || 123 || 56,4 || 51,5 || 18 || -0,61 || +6,9 || '''114,8''' || q
|-
| 24. || 47 ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|AUT}} {{sortname|Manuel|Fettner}} || 125 || 60,0 || 51,5 || 18 || -0,18 || +2,0 || '''113,5''' || q
|-
| 25. || 21 ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|NJE}} {{sortname|Karl|Geiger}} || 124 || 58,2 || 52,5 || 18 || -0,24 || +2,7 || '''113,4''' || q
|-
| 26. || 39 ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|POLJ}} {{sortname|Stefan|Hula|Stefan Hula mlađi}} || 121,5 || 53,7 || 51,0 || 18 || -0,75 || +8,5 || '''113,2''' || q
|-
| 27. || 37 ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|JAP}} {{sortname|Taku|Takeuchi}} || 122 || 54,6 || 51,0 || 18 || -0,62 || +7,0 || '''112,6''' || q
|-
| 28. || 52 ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|NOR}} {{sortname|Anders|Fannemel}} || 124 || 58,2 || 49,0 || 18 || -0,41 || +4,6 || '''111,8''' || q
|-
| 29. || 25 ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|NJE}} {{sortname|Michael|Neumayer}} || 123,5 || 57,3 || 51,0 || 18 || -0,28 || +3,2 || '''111,5''' || q
|-
| 30. || 29 ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|ČEŠ}} {{sortname|Jan|Matura|Jan Matura (ski-skakač)}} || 120 || 51,0 || 51,5 || 18 || -0,65 || +7,4 || '''109,9''' || q
|-
| 31. || 33 ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|SLO}} {{sortname|Jurij|Tepeš}} || 120,5 || 51,9 || 52,0 || 18 || -0,49 || +5,5 || '''109,4''' || q
|-
| 32. || 27 ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|POLJ}} {{sortname|Dawid|Kubacki}} || 122,5 || 52,8 || 51,0 || 18 || -0,23 || +2,6 || '''109,1''' || q
|-
| 33. || 35 ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|ŠVI}} {{sortname|Gregor|Deschwanden}} || 120 || 51,0 || 51,0 || 18 || -0,60 || +6,8 || '''108,8''' || q
|-
| 34. || 28 ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|FRA}} {{sortname|Ronan|Lamy Chappuis}} || 120,5 || 51,9 || 51,0 || 18 || -0,51 || +5,8 || '''108,7''' || q
|-
| 35. || 19 ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|KAN}} {{sortname|MacKenzie|Boyd-Clowes}} || 121 || 52,8 || 51,5 || 18 || -0,27 || +3,1 || '''107,4''' || q
|-
| 36. || 8 ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|RUS}} {{sortname|Denis|Kornjilov}} || 122 || 54,6 || 52,0 || 18 || -0,06 || +0,7 || '''107,3''' || q
|-
| 37. || 38 ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|ČEŠ}} {{sortname|Lukáš|Hlava}} || 118 || 47,4 || 51,0 || 18 || -0,74 || +8,4 || '''106,8''' || q
|-
| 38. || 34 ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|POLJ}} {{sortname|Maciej|Kot}} || 118,5 || 48,3 || 51,0 || 18 || -0,53 || +6,0 || '''105,3''' || q
|-
| 39. || 31 ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|JAP}} {{sortname|Kento|Sakuyama}} || 119,5 || 50,1 || 48,0 || 18 || -0,62 || +7,0 || '''105,1''' || q
|-
| 40. || 20 ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|POLJ}} {{sortname|Andrzej|Stękała}} || 119 || 49,2 || 50,5 || 18 || -0,41 || +4,6 || '''104,3''' || q
|-
| 41. || 2 ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|AUT}} {{sortname|Philipp|Aschenwald}} || 120 || 51,0 || 50,0 || 18 || -0,16 || +1,8 || '''102,8''' || q
|-
| 42. || 23 ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|AUT}} {{sortname|Markus|Schiffner}} || 119 || 49,2 || 49,5 || 18 || -0,31 || +3,5 || '''102,2''' || q
|-
| 43. || 11 ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|JAP}} {{sortname|Shōhei|Tochimoto}} || 120,5 || 51,9 || 50,0 || 18 || +0,08 || -0,7 || '''101,2''' || q
|-
| 44. || 32 ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|AUT}} {{sortname|Andreas|Kofler}} || 115 || 42,0 || 50,0 || 18 || -0,61 || +6,9 || '''98,9''' || q
|-
| 45. || 17 ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|AUT}} {{sortname|Clemens|Aigner}} || 116,5 || 44,7 || 49,5 || 18 || -0,35 || +4,0 || '''98,2''' || q
|-
| 46. || 3 ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|AUT}} {{sortname|Florian|Altenburger}} || 117 || 45,6 || 49,0 || 18 || -0,30 || +3,4 || '''98,0''' || q
|-
| 47. || 22 ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|BUG}} {{sortname|Vladimir|Zografski}} || 116,5 || 44,7 || 49,5 || 18 || -0,30 || +3,4 || '''97,6''' || q
|-
| 48. || 4 ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|AUT}} {{sortname|Elias|Tollinger}} || 115,5 || 42,9 || 50,5 || 18 || -0,36 || +4,1 || '''97,5''' || q
|-
| 49. || 18 ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|SLO}} {{sortname|Anže|Semenič}} || 116 || 43,8 || 50,0 || 18 || -0,31 || +3,5 || '''97,3''' || q
|-
| 50. || 63 ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|NJE}} {{sortname|Severin|Freund}} || colspan=&quot;7&quot;| {{tooltip|NS|Nije skakao}} || pq
|-
| 51. || 30 ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|SLO}} {{sortname|Robert|Kranjec}} || 116 || 43,8 || 48,0 || 18 || -0,47 || +5,3 || '''97,1''' || nq
|-
| 52. || 26 ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|RUS}} {{sortname|Jevgenij|Kljimov}} || 115 || 42,0 || 50,0 || 18 || -0,44 || +5,0 || '''97,0''' || nq
|-
| 53. || 13 ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|FIN}} {{sortname|Ville|Larinto}} || 117,5 || 46,5 || 51,0 || 18 || +0,13 || -1,2 || '''96,3''' || nq
|-
| 54. || 12 ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|RUS}} {{sortname|Vladislav|Bojarincev}} || 117,5 || 46,5 || 50,0 || 18 || +0,10 || -0,9 || '''95,6''' || nq
|-
| 55. || 1 ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|AUT}} {{sortname|Thomas|Diethart}} || 115 || 42,0 || 49,5 || 18 || -0,27 || +3,1 || '''94,6''' || nq
|-
| 56. || 24 ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|RUS}} {{sortname|Ilmir|Hazedinov}} || 115 || 42,0 || 48,0 || 18 || -0,36 || +4,1 || '''94,1''' || nq
|-
| 57. || 5 ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|SAD}} {{sortname|Nicholas|Alexander}} || 114 || 40,2 || 48,0 || 18 || -0,27 || +3,1 || '''91,3''' || nq
|-
| 58. || 9 ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|KAZ}} {{sortname|Radik|Žaparov}} || 110 || 34,8 || 48,5 || 18 || 0,00 || 0,0 || '''83,3''' || nq
|-
| 59. || 6 ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|SLO}} {{sortname|Tilen|Bartol}} || 108,5 || 30,3 || 48,5 || 18 || -0,19 || +2,2 || '''81,0''' || nq
|-
| 60. || 16 ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|JAP}} {{sortname|Junshirō|Kobayashi}} || 109,5 || 32,1 || 47,5 || 18 || -0,05 || +0,6 || '''80,2''' || nq
|-
| 61. || 14 ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|KAZ}} {{sortname|Marat|Žaparov}} || 106 || 25,8 || 47,0 || 18 || +0,07 || -0,7 || '''72,1''' || nq
|-
| 62. || 7 ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|SAD}} {{sortname|Mike|Glasder}} || 105 || 24,0 || 47,0 || 18 || -0,04 || +0,5 || '''71,5''' || nq
|-
| rowspan=&quot;2&quot;|63. || 15 ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|FIN}} {{sortname|Andreas|Alamommo}} || 106 || 25,8 || 45,5 || 18 || +0,03 || -0,3 || rowspan=&quot;2&quot;|'''71,0''' || nq
|-
| 10 ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|EST}} {{sortname|Martti|Nõmme}} || 105 || 24,0 || 46,5 || 18 || -0,04 || +0,5 || nq
|}

=== Parovi ===
{{legenda|#CFC|Pobjednici parova}}
{{legenda|#FFC|Najbolji gubitnici}}
{|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:left; font-size:90%&quot;
!width=30px|Broj
!width=220px|Takmičar 1
!width=30px|protiv
!width=220px|Takmičar 2
|-
|1.
|bgcolor=#CFC align=left|{{ZD|POLJ}} [[Stefan Hula mlađi|Stefan Hula]]
|
|{{ZD|NJE}} [[Karl Geiger]]
|-
|2.
|{{ZD|JAP}} [[Taku Takeuchi]]
|
|bgcolor=#CFC align=left|{{ZD|AUT}} [[Manuel Fettner]]
|-
|3.
|bgcolor=#CFC align=left|{{ZD|NOR}} [[Anders Fannemel]]
|
|{{ZD|NOR}} [[Tom Hilde]]
|-
|4.
|{{ZD|NJE}} [[Michael Neumayer]]
|
|bgcolor=#CFC align=left|{{ZD|SLO}} [[Anže Lanišek]]
|-
|5.
|bgcolor=#CFC align=left|{{ZD|ČEŠ}} [[Jan Matura (ski-skakač)|Jan Matura]]
|
|{{ZD|POLJ}} [[Kamil Stoch]]
|-
|6.
|bgcolor=#FFC align=left|{{ZD|SLO}} [[Jurij Tepeš]]
|
|bgcolor=#CFC align=left|{{ZD|NJE}} [[Andreas Wank]]
|-
|7.
|{{ZD|POLJ}} [[Dawid Kubacki]]
|
|bgcolor=#CFC align=left|{{ZD|AUT}} [[Manuel Poppinger]]
|-
|8.
|{{ZD|ŠVI}} [[Gregor Deschwanden]]
|
|bgcolor=#CFC align=left|{{ZD|NOR}} [[Daniel-André Tande]]
|-
|9.
|{{ZD|FRA}} [[Ronan Lamy Chappuis]]
|
|bgcolor=#CFC align=left|{{ZD|FRA}} [[Vincent Descombes Sevoie]]
|-
|10.
|{{ZD|KAN}} [[MacKenzie Boyd-Clowes]]
|
|bgcolor=#CFC align=left|{{ZD|NOR}} [[Andreas Stjernen]]
|-
|11.
|{{ZD|RUS}} [[Denis Kornjilov]]
|
|bgcolor=#CFC align=left|{{ZD|JAP}} [[Daiki Itō]]
|-
|12.
|{{ZD|ČEŠ}} [[Lukáš Hlava]]
|
|bgcolor=#CFC align=left|{{ZD|ŠVI}} [[Simon Ammann]]
|-
|13.
|bgcolor=#FFC align=left|{{ZD|POLJ}} [[Maciej Kot]]
|
|bgcolor=#CFC align=left|{{ZD|NJE}} [[Richard Freitag]]
|-
|14.
|{{ZD|JAP}} [[Kento Sakuyama]]
|
|bgcolor=#CFC align=left|{{ZD|SLO}} [[Domen Prevc]]
|-
|15.
|bgcolor=#CFC align=left|{{ZD|POLJ}} [[Andrzej Stękała]]
|
|{{ZD|NJE}} [[Stephan Leyhe]]
|-
|16.
|bgcolor=#FFC align=left|{{ZD|AUT}} [[Philipp Aschenwald]]
|
|bgcolor=#CFC align=left|{{ZD|AUT}} [[Stefan Kraft]]
|-
|17.
|{{ZD|AUT}} [[Markus Schiffner]]
|
|bgcolor=#CFC align=left|{{ZD|ČEŠ}} [[Jakub Janda]]
|-
|18.
|{{ZD|JAP}} [[Shōhei Tochimoto]]
|
|bgcolor=#CFC align=left|{{ZD|NOR}} [[Joachim Hauer]]
|-
|19.
|bgcolor=#FFC align=left|{{ZD|AUT}} [[Andreas Kofler]]
|
|bgcolor=#CFC align=left|{{ZD|NOR}} [[Johann André Forfang]]
|-
|20.
|{{ZD|AUT}} [[Clemens Aigner]]
|
|bgcolor=#CFC align=left|{{ZD|ČEŠ}} [[Roman Koudelka]]
|-
|21.
|{{ZD|AUT}} [[Florian Altenburger]]
|
|bgcolor=#CFC align=left|{{ZD|JAP}} [[Noriaki Kasai]]
|-
|22.
|{{ZD|BUG}} [[Vladimir Zografski]]
|
|bgcolor=#CFC align=left|{{ZD|NJE}} [[Andreas Wellinger]]
|-
|23.
|{{ZD|AUT}} [[Elias Tollinger]]
|
|bgcolor=#CFC align=left|{{ZD|AUT}} [[Michael Hayböck]]
|-
|24.
|{{ZD|SLO}} [[Anže Semenič]]
|
|bgcolor=#CFC align=left|{{ZD|SLO}} [[Peter Prevc]]
|-
|25.
|bgcolor=#CFC align=left|{{ZD|NJE}} [[Severin Freund]]
|
|bgcolor=#FFC align=left|{{ZD|NOR}} [[Kenneth Gangnes]]
|}

=== Takmičenje ===
{|class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;text-align:center; font-size:90%&quot;
|- style=&quot;font-size:95%&quot;
!rowspan=2|{{tooltip|Poz.|Pozicija}}
!rowspan=2|{{tooltip|Br.&lt;br&gt;para (st. br)|Broj para (startni broj)}}
!rowspan=2|Takmičar
!colspan=4|1. skok
!colspan=4|2. skok
!rowspan=2|Zbir
|- style=&quot;font-size:95%&quot;
! Dužina
! {{tooltip|K|Kapija}}
! Vjetar
! Bodovi
! Skok
! {{tooltip|K|Kapija}}
! Vjetar
! Bodovi
|-bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot;
| 1. || 24 (2) ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|SLO}} {{sortname|Peter|Prevc}} || 139 || 15 || +5,7 || 147,9 || 142,5 || 16 || +0,9 || 149,4 || '''297,3'''
|-bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot;
| 2. || 25 (50) ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|NJE}} {{sortname|Severin|Freund}} || 136 || 15 || +4,6 || 141,9 || 141 || 16 || +1,8 || 149,1 || '''290,5'''
|-bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot;
| 3. || 23 (3) ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|AUT}} {{sortname|Michael|Hayböck}} || 134 || 15 || +6,5 || 137,2 || 139 || 16 || +3,2 || 145,4 || '''282,6'''
|-
| 4. || 16 (10) ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|AUT}} {{sortname|Stefan|Kraft}} || 136 || 15 || +1,6 || 136,9 || 138 || 16 || +3,2 || 141,1 || '''278,0'''
|-
| 5. || 25 (1)* ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|NOR}} {{sortname|Kenneth|Gangnes}} || 131,5 || 15 || +5,7 || 131,4 || 137 || 15&lt;ref group=n name=&quot;trener&quot;&gt;Promjena kapije na zahtjev takmičarevog trenera.&lt;/ref&gt; || +2,5 || 141,9 || '''273,3'''
|-
| 6. || 14 (12) ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|SLO}} {{sortname|Domen|Prevc}} || 132 || 15 || -0,1 || 126,5 || 135,5 || 16 || +4,2 || 138,6 || '''265,1'''
|-
| 7. || 19 (7) ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|NOR}} {{sortname|Johann André|Forfang}} || 135,5 || 15 || +1,6 || 131,0 || 129,5 || 16 || +3,1 || 125,2 || '''256,2'''
|-
| 8. || 12 (14) ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|ŠVI}} {{sortname|Simon|Ammann}} || 136 || 15 || +1,7 || 130,0 || 132 || 15&lt;ref group=n name=&quot;trener&quot;&gt;Promjena kapije na zahtjev takmičarevog trenera.&lt;/ref&gt; || +5,1 || 125,7 || '''255,7'''
|-
| 9. || 21 (5) ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|JAP}} {{sortname|Noriaki|Kasai}} || 129 || 15 || +4,6 || 125,3 || 131 || 16 || +5,2 || 129,5 || '''254,8'''
|-
| 10. || 11 (15) ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|JAP}} {{sortname|Daiki|Itō}} || 130,5 || 15 || +3,5 || 126,9 || 130 || 16 || +2,8 || 124,3 || '''251,2'''
|-
| 11. || 13 (13) ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|NJE}} {{sortname|Richard|Freitag}} || 129 || 15 || 0,0 || 120,7 || 129,5 || 16 || +5,2 || 127,3 || '''248,0'''
|-
| 12. || 17 (9) ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|ČEŠ}} {{sortname|Jakub|Janda}} || 126 || 15 || +0,6 || 115,4 || 134,5 || 16 || -0,9 || 131,7 || '''247,1'''
|-
| 13. || 10 (16) ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|NOR}} {{sortname|Andreas|Stjernen}} || 128 || 15 || +4,4 || 122,8 || 128 || 16 || +4,5 || 122,4 || '''245,2'''
|-
| 14. || 20 (6) ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|ČEŠ}} {{sortname|Roman|Koudelka}} || 127 || 15 || +4,0 || 121,6 || 127,5 || 16 || +4,9 || 122,9 || '''244,5'''
|-
| 15. || 22 (4) ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|NJE}} {{sortname|Andreas|Wellinger}} || 124,5 || 15 || +7,1 || 118,2 || 129 || 16 || +4,5 || 125,2 || '''243,4'''
|-
| rowspan=&quot;2&quot;|16. || 9 (17) ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|FRA}} {{sortname|Vincent|Descombes Sevoie}} || 125,5 || 15 || +4,0 || 116,4 || 132 || 16 || +0,2 || 126,3 || rowspan=&quot;2&quot;|'''242,7'''
|-
| 6 (20) ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|NJE}} {{sortname|Andreas|Wank}} || 126 || 15 || +3,2 || 119,0 || 128 || 16 || +5,3 || 123,7
|-
| 18. || 3 (28) ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|NOR}} {{sortname|Anders|Fannemel}} || 125,5 || 15 || +2,6 || 114,5 || 131 || 16 || +3,2 || 126,5 || '''241,0'''
|-
| 19. || 18 (8) ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|NOR}} {{sortname|Joachim|Hauer}} || 130 || 15 || +1,4 || 122,9 || 125,5 || 16 || +4,1 || 117,0 || '''239,9'''
|-
| 20. || 4 (22) ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|SLO}} {{sortname|Anže|Lanišek}} || 124 || 15 || +2,7 || 112,9 || 129 || 16 || +5,4 || 126,1 || '''239,0'''
|-
| 21. || 8 (18) ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|NOR}} {{sortname|Daniel-André|Tande}} || 127 || 15 || +4,0 || 121,6 || 124 || 16 || +5,2 || 115,4 || '''237,0'''
|-
| 22. || 6 (31)* ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|SLO}} {{sortname|Jurij|Tepeš}} || 126 || 15 || +3,8 || 118,1 || 125,5 || 16 || +0,3 || 113,7 || '''231,8'''
|-
| 23. || 2 (24) ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|AUT}} {{sortname|Manuel|Fettner}} || 123 || 15 || +3,5 || 111,4 || 127 || 16 || +4,1 || 120,2 || '''231,6'''
|-
| 24. || 1 (26) ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|POLJ}} {{sortname|Stefan|Hula|Stefan Hula mlađi}} || 124,5 || 15 || +0,9 || 111,5 || 127 || 16 || +3,4 || 119,5 || '''231,0'''
|-
| 25. || 5 (30) ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|ČEŠ}} {{sortname|Jan|Matura|Jan Matura (ski-skakač)}} || 123 || 15 || +4,0 || 111,9 || 126 || 16 || +3,7 || 118,0 || '''229,9'''
|-
| 26. || 19 (44)* ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|AUT}} {{sortname|Andreas|Kofler}} || 125 || 15 || -0,3 || 111,7 || 126 || 16 || +3,2 || 117,5 || '''229,2'''
|-
| 27. || 7 (19) ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|AUT}} {{sortname|Manuel|Poppinger}} || 120 || 15 || +3,3 || 105,3 || 126,5 || 16 || +7,1 || 121,8 || '''227,1'''
|-
| 28. || 13 (38)* ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|POLJ}} {{sortname|Maciej|Kot}} || 123,5 || 15 || +2,0 || 110,8 || 123 || 16 || +5,2 || 112,6 || '''223,4'''
|-
| 29. || 16 (41)* ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|AUT}} {{sortname|Philipp|Aschenwald}} || 122 || 15 || +3,4 || 109,0 || 123 || 16 || +6,0 || 113,9 || '''224,9'''
|-
| 30. || 15 (40) ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|POLJ}} {{sortname|Andrzej|Stękała}} || 119 || 15 || +0,7 || 99,4 || 122 || 16 || +6,1 || 111,2 || '''210,6'''
|-
| 31. || 9 (34) ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|FRA}} {{sortname|Ronan|Lamy Chappuis}} || 122 || 15 || +4,1 || 108,2 ||colspan=&quot;4&quot;| NKV || '''108,2'''
|-
| 32. || 2 (27) ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|JAP}} {{sortname|Taku|Takeuchi}} || 122 || 15 || +2,7 || 107,8 ||colspan=&quot;4&quot;| NKV || '''107,8'''
|-
| 33. || 5 (21) ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|POLJ}} {{sortname|Kamil|Stoch}} || 121 || 15 || +3,7 || 107,5 ||colspan=&quot;4&quot;| NKV || '''107,5'''
|-
| 34. || 10 (35) ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|KAN}} {{sortname|MacKenzie|Boyd-Clowes}} || 121,5 || 15 || +3,1 || 107,3 ||colspan=&quot;4&quot;| NKV || '''107,3'''
|-
| 35. || 11 (36) ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|RUS}} {{sortname|Denis|Kornjilov}} || 121 || 15 || +3,2 || 106,5 ||colspan=&quot;4&quot;| NKV || '''106,5'''
|-
| 36. || 12 (37) ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|ČEŠ}} {{sortname|Lukáš|Hlava}} || 121 || 15 || +2,9 || 106,2 ||colspan=&quot;4&quot;| NKV || '''106,2'''
|-
| 37. || 21 (46) ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|AUT}} {{sortname|Florian|Altenburger}} || 120 || 15 || +4,1 || 106,1 ||colspan=&quot;4&quot;| NKV || '''106,1'''
|-
| 38. || 4 (29) ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|NJE}} {{sortname|Michael|Neumayer}} || 120,5 || 15 || +3,5 || 105,9 ||colspan=&quot;4&quot;| NKV || '''105,9'''
|-
| 39. || 23 (48) ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|AUT}} {{sortname|Elias|Tollinger}} || 118 || 15 || +6,5 || 104,9 ||colspan=&quot;4&quot;| NKV || '''104,9'''
|-
| 40. || 1 (25) ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|NJE}} {{sortname|Karl|Geiger}} || 121 || 15 || +0,6 || 103,9 ||colspan=&quot;4&quot;| NKV || '''103,9'''
|-
| 41. || 3 (23) ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|NOR}} {{sortname|Tom|Hilde}} || 119 || 15 || +4,1 || 103,3 ||colspan=&quot;4&quot;| NKV || '''103,3'''
|-
| 42. || 17 (42) ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|AUT}} {{sortname|Markus|Schiffner}} || 120,5 || 15 || +2,4 || 102,8 ||colspan=&quot;4&quot;| NKV || '''102,8'''
|-
| 43. || 20 (45) ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|AUT}} {{sortname|Clemens|Aigner}} || 117 || 15 || +4,5 || 100,6 ||colspan=&quot;4&quot;| NKV || '''100,6'''
|-
| 44. || 14 (39) ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|JAP}} {{sortname|Kento|Sakuyama}} || 121 || 15 || -2,2 || 100,1 ||colspan=&quot;4&quot;| NKV || '''100,1'''
|-
| 45. || 15 (11) ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|NJE}} {{sortname|Stephan|Leyhe}} || 118,5 || 15 || +0,6 || 98,4 ||colspan=&quot;4&quot;| NKV || '''98,4'''
|-
| 46. || 7 (32) ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|POLJ}} {{sortname|Dawid|Kubacki}} || 116,5 || 15 || +4,0 || 98,2 ||colspan=&quot;4&quot;| NKV || '''98,2'''
|-
| 47. || 22 (47) ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|BUG}} {{sortname|Vladimir|Zografski}} || 114,5 || 15 || +5,9 || 94,5 ||colspan=&quot;4&quot;| NKV || '''94,5'''
|-
| 48. || 18 (43) ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|JAP}} {{sortname|Shōhei|Tochimoto}} || 115 || 15 || +1,1 || 92,1 ||colspan=&quot;4&quot;| NKV || '''92,1'''
|-
| 49. || 8 (33) ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|ŠVI}} {{sortname|Gregor|Deschwanden}} || 108 || 15 || +5,0 || 78,4 ||colspan=&quot;4&quot;| NKV || '''78,4'''
|-
| 50. || 24 (49) ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|SLO}} {{sortname|Anže|Semenič}} || 100 || 15 || +6,0 || 63,5 ||colspan=&quot;4&quot;| NKV || '''63,5'''
|}
: * – najbolji gubitnici

== Ukupni poredak ==
(''Nakon 4 od 4 takmičenja'')
{|class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;text-align:center; font-size:90%&quot;
!rowspan=&quot;2&quot;|Plasman
!rowspan=&quot;2&quot;|Takmičar
!colspan=&quot;8&quot;|Bodovi po skakaonicama
!rowspan=&quot;2&quot;|Zbir
|-
!colspan=&quot;2&quot; width=&quot;50&quot;|{{tooltip|1|Oberstdorf}}
!colspan=&quot;2&quot; width=&quot;50&quot;|{{tooltip|2|Garmisch-Partenkirchen}}
!colspan=&quot;2&quot; width=&quot;50&quot;|{{tooltip|3|Innsbruck}}
!colspan=&quot;2&quot; width=&quot;50&quot;|{{tooltip|4|Bischofshofen}}
|-bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot;
| 1. ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|SLO}} {{sortname|Peter|Prevc}} || 299,9 || 3. || 272,7 || 1. || 269,5 || 1. || 297,3 || 1. || '''1139,4'''
|-bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot;
| 2. ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|NJE}} {{sortname|Severin|Freund}} || 307,2 || 1. || 256,8 || 3. || 258,4 || 2. || 290,5 || 2. || '''1112,9'''
|-bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot;
| 3. ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|AUT}} {{sortname|Michael|Hayböck}} || 304,2 || 2. || 247,3 || 5. || 247,5 || 5. || 282,6 || 3. || '''1081,6'''
|-
| 4. ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|NOR}} {{sortname|Kenneth|Gangnes}} || 288,6 || 6. || 260,1 || 2. || 251,5 || 3. || 273,3 || 5. || '''1073,5'''
|-
| 5. ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|AUT}} {{sortname|Stefan|Kraft}} || 287,7 || 7. || 238,6 || 9. || 231,9 || 11. || 278,0 || 4. || '''1036,2'''
|-
| 6. ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|NOR}} {{sortname|Johann André|Forfang}} || 278,8 || 8. || 250,8 || 4. || 249,7 || 4. || 256,2 || 7. || '''1035,5'''
|-
| 7. ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|JAP}} {{sortname|Noriaki|Kasai}} || 290,6 || 5. || 231,0 || 12. || 236,8 || 7. || 254,8 || 9. || '''1013,2'''
|-
| 8. ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|NOR}} {{sortname|Anders|Fannemel}} || 295,8 || 4. || 241,5 ||   7. || 231,8 || 12. || 241,0 || 18. || '''1010,1'''
|-
| 9. ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|NJE}} {{sortname|Richard|Freitag}} || 276,5 || 9. || 243,6 || 6. || 233,3 || 10. || 248,0 || 11. || '''1001,4'''
|-
| 10. ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|NJE}} {{sortname|Andreas|Wank}} || 264,5 || 13. || 231,8 || 11. || 235,4 || 9. || 242,7 || 16. || '''974,4'''
|-
| 11. ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|ŠVI}} {{sortname|Simon|Ammann}} || 267,3 || 12. || 227,3 || 13. || 220,6 || 22. || 255,7 || 8. || '''970,9'''
|-
| 12. ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|NJE}} {{sortname|Andreas|Wellinger}} || 261,0 || 15. || 226,4 || 14. || 239,5 || 6. || 255,7 || 8. || '''970,3'''
|-
| 13. ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|JAP}} {{sortname|Daiki|Itō}} || 246,3 || 24. || 234,0 || 10. || 235,8 || 8. || 251,2 || 10. || '''967,3'''
|-
| 14. ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|ČEŠ}} {{sortname|Roman|Koudelka}} || 246,3 || 24. || 241,0 || 8. || 231,3 || 13. || 244,5 || 14. || '''963,1'''
|-
| 15. ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|NOR}} {{sortname|Andreas|Stjernen}} || 248,2 || 20. || 226,1 || 15. || 225,6 || 19. || 245,2 || 13. || '''945,1'''
|-
| 16. ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|FRA}} {{sortname|Vincent|Descombes Sevoie}} || 251,4 || 17. || 219,5 || 15. || 230,9 || 14. || 242,7 || 16. || '''944,5'''
|-
| 17. ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|SLO}} {{sortname|Domen|Prevc}} || 233,1 || 27. || 220,2 || 18. || 220,1 || 23. || 265,1 || 6. || '''938,5'''
|-
| 18. ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|AUT}} {{sortname|Manuel|Fettner}} || 248,2 || 20. || 217,0 || 22. || 216,3 || 26. || 231,6 || 23. || '''913,1'''
|-
| 19. ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|NOR}} {{sortname|Joachim|Hauer}} || 269,8 || 11. || 96,5 || 40. || 219,1 || 25. || 239,9 || 19. || '''825,3'''
|-
| 20. ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|NJE}} {{sortname|Stephan|Leyhe}} || 263,5 || 14. || 221,8 || 17. || 223,7 || 21. || 98,4 || 45. || '''807,4'''
|-
| 21. ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|ČEŠ}} {{sortname|Jakub|Janda}} || 247,7 || 22. || 205,9 || 27. || 105,3 || 32. || 247,1 || 12. || '''806,0'''
|-
| 22. ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|SLO}} {{sortname|Anže|Lanišek}} || 254,3 || 16. || 215,0 || 23. || 93,0 || 44. || 239,0 || 20. || '''801,3'''
|-
| 23. ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|POLJ}} {{sortname|Kamil|Stoch}} || 247,2 || 23. || 219,5 || 19. || 226,1 || 16. || 107,5 || 33. || '''800,3'''
|-
| 24. ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|NOR}} {{sortname|Daniel-André|Tande}} || 273,9 || 10. || 193,5 || 30. || 89,1 || 46. || 237,0 || 21. || '''793,5'''
|-
| 25. ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|POLJ}} {{sortname|Stefan|Hula|Stefan Hula mlađi}} || 108,1 || 42. || 213,5 || 24. || 213,8 || 27. || 231,0 || 24. || '''766,4'''
|-
| 26. ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|JAP}} {{sortname|Taku|Takeuchi}} || 250,1 || 18. || 96,5 || 40. || 225,7 || 18. || 107,8 || 32. || '''680,1'''
|-
| 27. ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|ČEŠ}} {{sortname|Jan|Matura|Jan Matura (ski-skakač)}} ||  ||  || 204,7 || 28. || 226,6 || 15. || 229,9 || 25. || '''661,2'''
|-
| 28. ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|NJE}} {{sortname|Michael|Neumayer}} || 249,5 || 19. || 204,6 || 29. || 96,2 || 39. || 105,9 || 38. || '''656,2'''
|-
| 29. ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|ČEŠ}} {{sortname|Lukáš|Hlava}} || 106,6 || 43. || 212,1 || 25. || 224,7 || 20. || 106,2 || 36. || '''649,6'''
|-
| 30. ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|JAP}} {{sortname|Kento|Sakuyama}} || 116,4 || 34. || 206,1 || 26. || 199,9 || 30. || 100,1 || 44. || '''622,5'''
|-
| 31. ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|NJE}} {{sortname|Karl|Geiger}} || 238,6 || 26. || 101,1 || 32. || 105,8 || 31. || 103,9 || 40. || '''549,4'''
|-
| 32. ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|POLJ}} {{sortname|Maciej|Kot}} || 116,8 || 32. || 97,4 || 36. || 103,5 || 35. || 223,4 || 28. || '''541,1'''
|-
| 33. ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|AUT}} {{sortname|Gregor|Schlierenzauer}} || 116,9 || 31. || 218,0 || 21. || 104,5 || 33. ||  ||  || '''439,4'''
|-
| 34. ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|AUT}} {{sortname|Manuel|Poppinger}} || 115,6 || 35. || 96,2 || 42. ||  ||  || 227,1 || 27. || '''438,9'''
|-
| 35. ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|POLJ}} {{sortname|Dawid|Kubacki}} ||  ||  || 103,9 || 31. || 219,3 || 24. || 98,2 || 46. || '''421,4'''
|-
| 36. ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|FRA}} {{sortname|Ronan|Lamy Chappuis}} ||  ||  || 98,5 || 34. || 208,8 || 28. || 108,2 || 31. || '''415,5'''
|-
| 37. ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|JAP}} {{sortname|Shōhei|Tochimoto}} || 116,7 || 33. || 96,8 || 38. || 94,4 || 41. || 92,1 || 48. || '''400,0'''
|-
| 38. ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|RUS}} {{sortname|Denis|Kornjilov}} || 106,2 || 44. || 90,1 || 45. || 88,7 || 47. || 106,5 || 33. || '''391,5'''
|-
| 39. ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|NJE}} {{sortname|Pius|Paschke}} || 231,5 || 29. || 100,3 || 33. ||  ||  ||  ||  || '''331,8'''
|-
| 40. ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|NOR}} {{sortname|Tom|Hilde}} ||  ||  ||  ||  || 226,0 || 17. || 103,3 || 41. || '''329,3'''
|-
| 41. ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|RUS}} {{sortname|Jevgenij|Kljimov}} || 231,6 || 28. || 94,8 || 43. ||  ||  ||  ||  || '''326,4'''
|-
| 42. ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|SLO}} {{sortname|Robert|Kranjec}} || 225,7 || 30. || 98,2 || 35. ||  ||  ||  ||  || '''323,9'''
|-
| 43. ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|AUT}} {{sortname|Clemens|Aigner}} ||  ||  ||  ||  || 204,0 || 29. || 100,6 || 36. || '''304,6'''
|-
| 44. ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|SLO}} {{sortname|Jurij|Tepeš}} || 67,4 || 50. ||  ||  ||  ||  || 231,8 || 22. || '''299,2'''
|-
| 45. ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|FIN}} {{sortname|Ville|Larinto}} || 110,1 || 40. || 86,6 || 48. || 98,2 || 38. ||  ||  || '''294,9'''
|-
| 46. ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|BUG}} {{sortname|Vladimir|Zografski}} ||  ||  || 89,8 || 46. || 93,4 || 42. || 94,5 || 37. || '''277,7'''
|-
| 47. ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|ŠVI}} {{sortname|Gregor|Deschwanden}} || 114,1 || 37. || 82,8 || 49. ||  ||  || 78,4 || 49. || '''275,3'''
|-
| 48. ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|AUT}} {{sortname|Andreas|Kofler}} ||  ||  ||  ||  ||  ||  || 229,2 || 26. || '''229,2'''
|-
| 49. ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|AUT}} {{sortname|Philipp|Aschenwald}} ||  ||  ||  ||  ||  ||  || 222,9 || 29. || '''222,9'''
|-
| 50. ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|NJE}} {{sortname|David|Siegel|David Siegel (ski-skakač)}} ||  ||  || 222,5 || 16. ||  ||  ||  ||  || '''222,5'''
|-
| 51. ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|POLJ}} {{sortname|Andrzej|Stękała}} ||  ||  ||  ||  ||  ||  || 210,6 || 30. || '''210,6'''
|-
| 52. ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|NJE}} {{sortname|Marinus|Kraus}} || 115,5 || 36. || 89,2 || 47. ||  ||  ||  ||  || '''204,7'''
|-
| 53. ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|AUT}} {{sortname|Elias|Tollinger}} ||  ||  ||  ||  || 98,6 || 37. || 104,9 || 39. || '''203,5'''
|-
| 54. ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|JAP}} {{sortname|Junshirō|Kobayashi}} || 104,2 || 45. ||  ||  || 99,2 || 36. ||  ||  || '''203,4'''
|-
| 55. ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|NOR}} {{sortname|Halvor Egner|Granerud}} || 103,4 || 46. || 97,4 || 36. ||  ||  ||  ||  || '''200,8'''
|-
| rowspan=&quot;2&quot;|56. ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|RUS}} {{sortname|Ilmir|Hazedinov}} || 96,8 || 49. ||  ||  || 103,8 || 34. ||  ||  || rowspan=&quot;2&quot;|'''200,6'''
|-
| align=&quot;left&quot;|{{ZD|KAN}} {{sortname|MacKenzie|Boyd-Clowes}} ||  ||  || 93,3 || 44. ||  ||  || 107,3 || 34.
|-
| 58. ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|AUT}} {{sortname|Florian|Altenburger}} ||  ||  ||  ||  || 92,4 || 45. || 106,1 || 37. || '''198,5'''
|-
| 59. ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|AUT}} {{sortname|Markus|Schiffner}} ||  ||  ||  ||  || 95,1 || 40. || 102,8 || 42. || '''197,9'''
|-
| 60. ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|SLO}} {{sortname|Tilen|Bartol}} || 101,9 || 47. ||  ||  || 77,4 || 49. ||  ||  || '''179,3'''
|-
| 61. ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|SAD}} {{sortname|Nicholas|Alexander}} || 112,2 || 38. ||  ||  ||  ||  ||  ||  || '''112,2'''
|-
| 62. ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|ITA}} {{sortname|Sebastian|Colloredo}} || 110,7 || 39. ||  ||  ||  ||  ||  ||  || '''110,7'''
|-
| 63. ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|NJE}} {{sortname|Markus|Eisenbichler}} || 108,2 || 41. ||  ||  ||  ||  ||  ||  || '''108,2'''
|-
| 64. ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|POLJ}} {{sortname|Piotr|Żyła}} || 100,1 || 48. ||  ||  ||  ||  ||  ||  || '''100,1'''
|-
| 65. ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|ŠVI}} {{sortname|Killian|Peier}} ||  ||  || 96,6 || 39. ||  ||  ||  ||  || '''96,6'''
|-
| 66. ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|ŠVI}} {{sortname|Luca|Egloff}} ||  ||  ||  ||  || 93,4 || 42. ||  ||  || '''93,4'''
|-
| 67. ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|SAD}} {{sortname|Mike|Glasder}} ||  ||  ||  ||  || 86,8 || 48. ||  ||  || '''86,8'''
|-
| 68. ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|SLO}} {{sortname|Anže|Semenič}} ||  ||  ||  ||  ||  ||  || 63,5 || 50. || '''63,5'''
|}

== Plasman u Svjetskom kupu nakon Turneje ==
{|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
|-
! Plasman !! Takmičar !! Nastupi !! Bodovi
|-bgcolor=gold
|1. ||align=left|{{ZD|SLO}} [[Peter Prevc]] ||11 ||924
|-bgcolor=silver
|2. ||align=left|{{ZD|NJE}} [[Severin Freund]] ||11 ||719
|-bgcolor=tan
|3. ||align=left|{{ZD|NOR}} [[Kenneth Gangnes]] ||11 ||595
|-
|4. ||align=left|{{ZD|AUT}} [[Michael Hayböck]] ||11 ||487
|-
|5. ||align=left|{{ZD|NOR}} [[Johann André Forfang]] ||11 ||452
|-
|6. ||align=left|{{ZD|NJE}} [[Richard Freitag]] ||11 ||334
|-
|7. ||align=left|{{ZD|AUT}} [[Stefan Kraft]] ||11 ||328
|-
|8. ||align=left|{{ZD|NOR}} [[Daniel-André Tande]] ||11 ||303
|-
|9. ||align=left|{{ZD|NOR}} [[Noriaki Kasai]] ||9 ||278
|-
|10. ||align=left|{{ZD|SLO}} [[Domen Prevc]] ||9 ||276
|}

== Također pogledajte ==
* [[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2015/2016.]]

== Napomene ==
{{refspisak|grupa=n}}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [http://vierschanzentournee.com/ Službena stranica] {{de simbol}}

{{4 skakaonice}}

[[Kategorija:2015. u skijaškim skokovima]]
[[Kategorija:2016. u skijaškim skokovima]]
[[Kategorija:2015. u Njemačkoj]]
[[Kategorija:2016. u Njemačkoj]]
[[Kategorija:2016. u Austriji]]
[[Kategorija:Sportska takmičenja u Njemačkoj]]
[[Kategorija:Sportska takmičenja u Austriji]]</text>
      <sha1>0hujiwqo1rxt0mh6418qsx2aj77glj3</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Dolly Parton</title>
    <ns>0</ns>
    <id>416048</id>
    <revision>
      <id>3922097</id>
      <parentid>3817493</parentid>
      <timestamp>2026-08-25T19:18:45Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Akir-toj</username>
        <id>182441</id>
      </contributor>
      <comment>/* */ dodane informacije o smrti osobe</comment>
      <origin>3922097</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1755" sha1="rjh8lnaw4x964gveep6pseghcg0rhal" xml:space="preserve">{{Infokutija muzičar
| ime_muzičara         = Dolly Parton
| žanr                 = [[country]]
| bgcolour             = 
| slika                = Dolly Parton accepting Liseberg Applause Award 2010 portrait.jpg
| država               = {{Sjedinjene Američke Države}}
| karijera             = [[1964]]-[[2026]]
| rođenje              = [[Tennessee]], [[19. januar]] [[1946]].
| smrt                 = 26.08.2026.
| instrument           = [[gitara]]
| izdavač              = *[[Emmylou Harris]]
*[[Tammy Wynette]]
*[[Loretta Lynn]]
*[[Kenny Rogers]]
*[[Linda Ronstadt]]
*[[Porter Wagoner]]
| zanimanje            = pjevačica, glumica
| angažman             = 
| URL                  = [http://dollyparton.com/ www.dollyparton.com]
| najnoviji_album      = 
| godina3              = 
| album2               = 
| godina2              = 
| album1               = 
| godina1              = 
| pozadina             = 
}}

'''Dolly Parton''' (pravo ime '''Dolly Rebecca Parton''')(19. januar 1946. - 25. august 2026.) bila je [[Sjedinjene Američke Države|američka]] [[country]] [[pjevanje|pjevačica]], tekstopisac, [[muzički producent|producentica]], [[Glumac|glumica]] i [[pisac|spisateljica]].

Dolly je bila zvijezda country muzike. Proslavila se hitom &quot;9 to 5&quot;, a glumila je i u istoimenom filmu. Ona je i autor pjesme &quot;I Will Always Love You&quot;.

2011. dobila je Grammy za životno djelo.

{{stub-muz}}
{{commonscat|Dolly Parton}}

{{Grammy za životno djelo}}
{{Nagrada &quot;Jean Hersholt&quot;}}
{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Parton, Dolly}}
[[Kategorija:Rođeni 1946.]]
[[Kategorija:Američke pjevačice]]
[[Kategorija:Dobitnici Emmyja]]
[[Kategorija:Američke glumice]]
[[Kategorija:Američki filmski producenti]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]</text>
      <sha1>rjh8lnaw4x964gveep6pseghcg0rhal</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3922151</id>
      <parentid>3922097</parentid>
      <timestamp>2026-08-26T09:54:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Unrelated9966</username>
        <id>178239</id>
      </contributor>
      <comment>preuzeto i adaptirano s sr.wiki</comment>
      <origin>3922151</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="14264" sha1="8xkujcgrmw5u4wolmuuun63gfesy6g2" xml:space="preserve">{{Infokutija muzičar
| ime_muzičara         = Dolly Parton
| žanr                 = [[Country muzika|country]]
| bgcolour             = 
| slika                = Young-Dolly-Parton.jpg
| opis_slike           = Dolly Parton 1977.
| država               = {{Sjedinjene Američke Države}}
| karijera             = 1955–2026.
| rođenje              = [[Sevierville, Tennessee|Sevierville]], [[Tennessee]], [[19. januar]] [[1946]].
| smrt                 = [[Nashville]], [[Tennessee]], 25. august 2026.
| instrument           = vokal, [[gitara]]
| izdavač              = Goldband (1957–1959), Mercury Records (1962–1964), Monument (1965–1967), [[RCA Records|RCA]] (1967–1986), CBS (1987–1995), Rising Tide (1995–1997), Decca (1997–1998), Sugar Hill (1999–2006), Dolly Records (od 2007)&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://itunes.apple.com/us/album/better-day/id443835362 |title=Dolly Records |publisher=itunes.apple.com |access-date=2014-04-19}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.websterpr.com/dollyparton/1423-dolly-parton-to-release-new-album-blue-smoke-in-the-u-s-on-may-13-2014 |title=Dolly Parton to release new album, Blue Smoke, in the US on May 13, 2014 |date=2014-04-21 |publisher=websterpr.com |access-date=2014-05-10 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140421064118/http://www.websterpr.com/dollyparton/1423-dolly-parton-to-release-new-album-blue-smoke-in-the-u-s-on-may-13-2014 |archive-date=2014-04-21}}&lt;/ref&gt;
| zanimanje            = pjevačica, kantautorica, glumica, filantrop, preduzetnica
| angažman             = 
| URL                  = [http://www.dollyparton.com www.dollyparton.com]
| najnoviji_album      = 
| godina3              = 
| album2               = 
| godina2              = 
| album1               = 
| godina1              = 
| pozadina             = 
}}

'''Dolly Parton''' (pravo ime '''Dolly Rebecca Parton'''; [[Sevierville, Tennessee|Sevierville]], [[19. januar]] [[1946]] – [[Nashville]], [[25. august]] [[2026]]) bila je [[Sjedinjene Američke Države|američka]] [[Country muzika|country]] [[pjevač|pjevačica]], kantautorica, muzička producentica, [[glumac|glumica]], spisateljica i filantrop. Njene pjesme su se 25 puta našle na prvom mjestu ''[[Billboard Hot 100|Billboardove]]'' top-liste, što nije uspjela nijedna druga pjevačica country muzike.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.billboard.com/column/chartbeat/chart-beat-thursday-ke-ha-janet-reba-1004055444.story#/column/chartbeat/chart-beat-thursday-ke-ha-janet-reba-1004055444.story |title=Pjevačice sa najviše pjesama na prvom mjestu Billboardove top-liste |access-date=2012-04-20 |archive-date=2009-12-27 |archive-url=https://web.archive.org/web/20091227060545/http://www.billboard.com/column/chartbeat/chart-beat-thursday-ke-ha-janet-reba-1004055444.story#/column/chartbeat/chart-beat-thursday-ke-ha-janet-reba-1004055444.story |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Tokom karijere prodala je preko 174 miliona nosača zvuka. Četrdeset dva albuma i 110 njenih pjesama našli su se među prvih deset na ''Billboardovoj'' listi. Komponovala je preko 3.000 pjesama, među kojima su najpoznatije &quot;[[I Will Always Love You]]&quot;, koju je u kasnijoj verziji snimila [[Whitney Houston]], te &quot;[[Coat of Many Colors]]&quot;, &quot;[[9 to 5 (pjesma)|9 to 5]]&quot; i &quot;[[Jolene (pjesma)|Jolene]]&quot;.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.dollymania.net/awards.html |title=Nagrade |publisher=dollymania.net}}&lt;/ref&gt;

== Biografija ==
=== Djetinjstvo ===
Dolly Parton je rođena 19. januara 1946. u okrugu Sevier u [[Tennessee]]ju. Srednje ime dobila je po prabaki s majčine strane.&lt;ref&gt;{{cite web |title=Dolly Parton Biography |url=http://www.thebiographychannel.co.uk/biographies/dolly-parton.html;jsessionid=9CECAFF05AFFF508B71898273634EA3A |publisher=thebiographychannel.co.uk |access-date=2012-01-30 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20120815072234/http://www.thebiographychannel.co.uk/biographies/dolly-parton.html%3Bjsessionid%3D9CECAFF05AFFF508B71898273634EA3A |archive-date=2012-08-15 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.filmreference.com/film/35/Dolly-Parton.html |title=Dolly Parton bio |publisher=Filmreference.com |access-date=2012-03-26}}&lt;/ref&gt; Odrasla je u siromašnoj porodici kao četvrto od dvanaestero djece Roberta i Avie Lee Parton.&lt;ref&gt;{{cite web |title=Daddy's Dinner Bucket: Mr. Lee Parton |url=http://dollyparton.com/front-porch-stories/daddys-dinner-bucket-lee-parton/ |publisher=DollyParton.com |access-date=2018-07-09}}&lt;/ref&gt; Njen otac je bio nepismen poljoprivrednik.&lt;ref name=&quot;belfasttelegraphifightilliteracy&quot;&gt;{{cite news |title=Dolly Parton: 'I fight illiteracy for my father' |url=https://www.belfasttelegraph.co.uk/entertainment/news/dolly-parton-i-fight-illiteracy-for-my-father-35185084.html |access-date=2018-07-03 |work=Belfast Telegraph |date=2016-11-03}}&lt;/ref&gt; Njena majka Avie Lee Owens udala se sa 15 godina i do 35. godine rodila dvanaestero djece. Porodica je živjela u skromnim uslovima u planinskom području Appalachia.&lt;ref&gt;{{cite news |title=Dolly Parton talks new album, tour |url=http://archives.cnn.com/2002/SHOWBIZ/Music/07/09/dolly.parton.cnna/index.html |access-date=2014-07-14 |publisher=CNN |date=2002-07-09 |archive-url=https://web.archive.org/web/20060512112052/http://archives.cnn.com/2002/SHOWBIZ/Music/07/09/dolly.parton.cnna/index.html |archive-date=2006-05-12}}&lt;/ref&gt;

Gitaru je počela svirati sa osam godina, a već sa jedanaest pjevala je na lokalnoj radiostanici u [[Knoxville, Tennessee|Knoxvilleu]]. Često je nastupala sa svojom porodicom u crkvi. Ujak joj je pomogao da se sa 12 godina pojavi na lokalnoj televiziji, a nedugo zatim i da snimi prvi singl za diskografsku kuću Goldband Records. Nakon završetka srednje škole 1964, preselila se u [[Nashville]], središte country muzike.

U Nashvilleu je isprva radila kao autorica pjesama za druge izvođače. Iste godine u praonici je upoznala Carla Deana, skromnog građevinskog preduzetnika, za kojeg se udala 1966. Tokom višedecenijskog braka Dean se rijetko pojavljivao s njom u javnosti i vodio je povučen život.

=== Karijera ===
Prve uspješne singlove za Monument Records (&quot;Dumb Blonde&quot; i &quot;Something Fishy&quot;) snimila je 1967. Iste godine počela je nastupati u emisiji [[Porter Wagoner|Portera Wagonera]], a 1968. potpisala je ugovor s diskografskom kućom [[RCA Records]]. Godine 1969. postala je stalna članica radijskog programa ''Grand Ole Opry''.

Wagonerov šou napustila je 1974. nakon niza uspješnih samostalnih albuma (''Joshua'', ''[[Coat of Many Colors]]'' i ''[[Jolene]]''). Prilikom rastanka s njim napisala je pjesmu &quot;[[I Will Always Love You]]&quot;, s kojom je iste godine po prvi put dospjela na prvo mjesto top-liste.

Kao solo izvođačica dobila je nagrade Udruženja za country muziku (CMA) za najbolju pjevačicu 1975. i 1976. te za najboljeg zabavljača 1978. Njena pjesma &quot;Here You Come Again&quot; provela je pet sedmica na vrhu ljestvice 1978, a 1980. postigla je ogroman uspjeh naslovnom pjesmom i ulogom u filmu &quot;[[9 to 5 (pjesma)|9 to 5]]&quot;.

Godine 2011. dobila je Nagradu Grammy za životno djelo, a 2022. uvrštena je u [[Rock and Roll Hall of Fame|Kuću slavnih rokenrola]].

=== Privatni život ===
U maju 1966. udala se za Carla Thomasa Deana. Nisu imali djece, ali su pomogli u odgoju i brizi o velikom broju djece u Nashvilleu, zbog čega je dobila nadimak ''Aunt Granny''. Bila je i kuma američkoj pjevačici i glumici [[Miley Cyrus]].

Bila je poznata i po obimnom humanitarnom radu, posebno kroz svoju organizaciju Dollywood Foundation i program poticanja pismenosti djece ''Imagination Library''.

== Diskografija ==
=== Studijski albumi ===
* ''[[Hello, I'm Dolly]]'' (1967)
* ''[[Just Between You and Me]]'' (sa [[Porter Wagoner|Porterom Wagonerom]]) (1968)
* ''[[Just Because I'm a Woman]]'' (1968)
* ''[[Just the Two of Us]]'' (sa Porterom Wagonerom) (1968)
* ''[[In the Good Old Days (When Times Were Bad)]]'' (1969)
* ''[[Always, Always]]'' (sa Porterom Wagonerom) (1969)
* ''[[My Blue Ridge Mountain Boy]]'' (1969)
* ''[[The Fairest of Them All]]'' (1970)
* ''[[Porter Wayne and Dolly Rebecca]]'' (sa Porterom Wagonerom) (1970)
* ''[[As Long as I Love]]'' (1970)
* ''[[Once More]]'' (sa Porterom Wagonerom) (1970)
* ''[[Two of a Kind]]'' (sa Porterom Wagonerom) (1971)
* ''[[The Golden Streets of Glory]]'' (1971)
* ''[[Joshua (album)|Joshua]]'' (1971)
* ''[[Coat of Many Colors]]'' (1971)
* ''[[The Right Combination • Burning the Midnight Oil]]'' (sa Porterom Wagonerom) (1972)
* ''[[Touch Your Woman]]'' (1972)
* ''[[Together Always]]'' (sa Porterom Wagonerom) (1972)
* ''[[My Favorite Songwriter, Porter Wagoner]]'' (1972)
* ''[[We Found It]]'' (sa Porterom Wagonerom) (1973)
* ''[[My Tennessee Mountain Home]]'' (1973)
* ''[[Love and Music]]'' (sa Porterom Wagonerom) (1973)
* ''[[Bubbling Over]]'' (1973)
* ''[[Jolene (album)|Jolene]]'' (1974)
* ''[[Porter 'n' Dolly]]'' (sa Porterom Wagonerom) (1974)
* ''[[Love Is Like a Butterfly]]'' (1974)
* ''[[The Bargain Store]]'' (1975)
* ''[[Say Forever You'll Be Mine]]'' (sa Porterom Wagonerom) (1975)
* ''[[Dolly (album)|Dolly]]'' (1975)
* ''[[All I Can Do]]'' (1976)
* ''[[New Harvest...First Gathering]]'' (1977)
* ''[[Here You Come Again]]'' (1977)
* ''[[Heartbreaker (album Dolly Parton)|Heartbreaker]]'' (1978)
* ''[[Great Balls of Fire (album Dolly Parton)|Great Balls of Fire]]'' (1979)
* ''[[Dolly, Dolly, Dolly]]'' (1980)
* ''[[Porter &amp; Dolly]]'' (sa Porterom Wagonerom) (1980)
* ''[[9 to 5 and Odd Jobs]]'' (1980)
* ''[[Heartbreak Express]]'' (1982)
* ''[[Burlap &amp; Satin]]'' (1983)
* ''[[The Great Pretender (album Dolly Parton)|The Great Pretender]]'' (1984)
* ''[[Once Upon a Christmas]]'' (sa [[Kenny Rogers|Kennyjem Rogersom]]) (1984)
* ''[[Real Love (album Dolly Parton)|Real Love]]'' (1985)
* ''[[Trio (album)|Trio]]'' (sa [[Emmylou Harris]] i [[Linda Ronstadt]]) (1987)
* ''[[Rainbow (album Dolly Parton)|Rainbow]]'' (1987)
* ''[[White Limozeen]]'' (1989)
* ''[[Home for Christmas (album Dolly Parton)|Home for Christmas]]'' (1990)
* ''[[Eagle When She Flies]]'' (1991)
* ''[[Slow Dancing with the Moon]]'' (1993)
* ''[[Honky Tonk Angels]]'' (sa [[Loretta Lynn]] i [[Tammy Wynette]]) (1993)
* ''[[Something Special (album Dolly Parton)|Something Special]]'' (1995)
* ''[[Treasures (album Dolly Parton)|Treasures]]'' (1996)
* ''[[Hungry Again]]'' (1998)
* ''[[Trio II]]'' (sa Emmylou Harris i Lindom Ronstadt) (1999)
* ''[[Precious Memories]]'' (1999)
* ''[[The Grass Is Blue]]'' (1999)
* ''[[Little Sparrow]]'' (2001)
* ''[[Halos &amp; Horns]]'' (2002)
* ''[[For God and Country (album Dolly Parton)|For God and Country]]'' (2003)
* ''[[Those Were the Days (album Dolly Parton)|Those Were the Days]]'' (2005)
* ''[[Backwoods Barbie]]'' (2008)
* ''[[Better Day]]'' (2011)
* ''[[Blue Smoke]]'' (2014)
* ''[[Pure &amp; Simple]]'' (2016)
* ''[[I Believe in You (album Dolly Parton)|I Believe in You]]'' (2017)
* ''[[A Holly Dolly Christmas]]'' (2020)
* ''[[Run, Rose, Run]]'' (2022)
* ''[[Rockstar (album Dolly Parton)|Rockstar]]'' (2023)

== Objavljena djela ==
* ''Just the Way I Am: Poetic Selections on Reasons to Live, Reasons to Love and Reasons to Smile from the Songs of Dolly Parton'' (1979)&lt;ref&gt;{{Cite book |title=Just the Way I Am: Poetic Selections on &quot;Reasons to Live, Reasons to Love and Reasons to Smile&quot; from the Songs of Dolly Parton |url=https://archive.org/details/justwayiampoetic0000part |publisher=Blue Mountain Press |language=en |year=1979 |isbn=978-0883960431}}&lt;/ref&gt;
* ''My Life and Other Unfinished Business'' (1994)&lt;ref&gt;{{Cite book |last=Parton |first=Dolly |title=Dolly: My Life and Other Unfinished Business |url=https://archive.org/details/dollymylifeother00part_0 |publisher=HarperCollins |language=en |date=1994-10-01 |isbn=978-0060177201}}&lt;/ref&gt;
* ''Coat of Many Colors'' (1996)&lt;ref&gt;{{Cite book |title=Coat of Many Colors |url=https://archive.org/details/isbn_9780590899352 |isbn=978-0064434478 |last=Parton |first=Dolly |date=1996-01-18}}&lt;/ref&gt;
* ''Dolly’s Dixie Fixin’s: Love, Laughter and Lots of Good Food'' (2006)&lt;ref&gt;{{cite web |title=Dolly's Dixie Fixin's: Love, Laughter and Lots of Good Food |url=https://www.amazon.com/Dollys-Dixie-Fixins-Love-Laughter/dp/B000SSP25C/ |publisher=Viking Studio |access-date=2018-11-02}}&lt;/ref&gt;
* ''I Am a Rainbow'' (2009)&lt;ref&gt;{{cite web |title=I Am a Rainbow |url=https://www.amazon.com/I-Am-Rainbow-Dolly-Parton/dp/B006GJSJHU/ |publisher=G.P. Putnam's Sons |access-date=2018-11-02 |language=en |year=2009}}&lt;/ref&gt;
* ''Dream More: Celebrate the Dreamer in You'' (2012)&lt;ref&gt;{{Cite book |title=Dream More: Celebrate the Dreamer in You |url=https://archive.org/details/dreammorecelebra0000part_r8n2 |publisher=Riverhead Books |language=en |date=2013-11-05 |isbn=978-1594631313}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{reflist}}

== Literatura ==
* {{Cite book |last=Schmidt |first=Randy L. |title=Dolly on Dolly: interviews and encounters with Dolly Parton |publisher=Chicago Review Press |year=2017 |isbn=978-1-61373-519-0}}
* {{Cite book |last=Parton |first=Dolly |title=Dolly: My Life And Other Unfinished Business |url=https://archive.org/details/dollymylifeother00part_0 |publisher=[[Harper Collins]] |year=1994 |isbn=978-0-06-017720-1}}
* {{Cite book |last=Whitburn |first=Joel |title=Top Country Songs 1944–2005 |publisher=Record Research Inc. |year=2005 |isbn=978-0-89820-165-9}}
* {{Cite book |last=Cash |first=Johnny |title=Cash: The Autobiography |url=https://archive.org/details/cashautobiograph0000cash |year=1998}}
* {{Cite book |last=Miller |first=Stephen |title=Smart Blonde – Dolly Parton |url=https://books.google.com/books?id=hZrxRDPPQ48C |year=2008 |publisher=Music Sales Group |isbn=978-0-85712-007-6}}
* {{Cite book |last=Nash |first=Alanna |title=Dolly |url=https://archive.org/details/dolly0000nash |publisher=Reed Books |year=1978 |location=Los Angeles, California |isbn=978-0-89169-523-3}}

== Vanjski linkovi ==
{{commonscat|Dolly Parton}}
* {{IMDb ime|0000573}}
* [http://www.dollyparton.com Službena stranica]

{{Grammy za životno djelo}}
{{Nagrada &quot;Jean Hersholt&quot;}}
{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Parton, Dolly}}
[[Kategorija:Rođeni 1946.]]
[[Kategorija:Umrli 2026.]]
[[Kategorija:Američke pjevačice]]
[[Kategorija:Dobitnici Emmyja]]
[[Kategorija:Američke glumice]]
[[Kategorija:Američki filmski producenti]]</text>
      <sha1>8xkujcgrmw5u4wolmuuun63gfesy6g2</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bicycle Race</title>
    <ns>0</ns>
    <id>417225</id>
    <revision>
      <id>3922140</id>
      <parentid>3762884</parentid>
      <timestamp>2026-08-26T07:56:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3922140</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5374" sha1="mhpxevpxog6ut81w9hpu3ydvl54os4u" xml:space="preserve">{{Infokutija singl
| ime               = Bicycle Race
| omot              = 
| opis              =
| ime_muzičara_genitiv      = [[Queen]]a
| album             = [[Jazz (Queen)|Jazz]]
| A-strana          = 
| B-strana          = &quot;[[Fat Bottomed Girls]]&quot;
| izdat             = [[13. oktobar]] [[1978]].
| format            = 7&quot; [[gramofonska ploča|vinil]]
| snimljen          = [[juni]] - [[juli]] [[1978]].
| žanr              = [[rock]]
| dužina            = 3:01
| izdavač           = ''[[EMI]]'' &lt;br&gt; ''[[Elektra Records]]''
| pisac             = [[Freddie Mercury]]
| producent         = ''[[Queen]]'' &lt;br&gt; Roy Thomas Baker
| certifikacija     =
| zadnji_singl      = &quot;[[It's Late]]&quot; &lt;br&gt; ([[1978]])
| ovaj_singl        = &quot;'''Bicycle Race'''&quot; / &quot;[[Fat Bottomed Girls]]&quot; &lt;br&gt; ([[1978]])
| sljedeći_singl    = &quot;[[Don't Stop Me Now]]&quot; &lt;br&gt; ([[1979]])
}}
&quot;'''Bicycle Race'''&quot; [[singl]] je britanske [[rock]] grupe [[Queen]]. Snimljen je u periodu juni – juli 1978. i našao se na njihovom sedmom studijskom albumu ''[[Jazz (Queen)|Jazz]]'' iz iste godine. Tekst je napisao [[Freddie Mercury]].

Singl je poznat po spotu, koji sadrži scenu biciklističke utrke gole djevojke sa stadiona Wimbledon. Video je kao takav izmijenjen ili čak zabranjen u nekoliko zemalja.

== Tekst ==
Pjesmu je napisao Mercury inspirisan 18. etapom biciklističke utrke [[Tour de France]] iz 1978. Naime, pratio je spomenutu etapu utrke koja se vozila kroz [[Montreux]], gdje je grupa bila povodom snimanja materijala za album ''Jazz''.

Tekst je bio aktuelan za dato vrijeme i sadrži društvene, političke i reference iz popularne kulture. U pjesmi se spominju [[religija]], [[rat u Vijetnamu]], slučaj [[Watergate]], izmišljeni likovi kao što su: [[Peter Pan]], [[Frankensteinovo čudovište|Frankenstein]] i [[Superman]].

== Članovi ==
* Freddie Mercury – vodeći i prateći vokali, [[klavir]], zvona bicikla
* [[Brian May]] – [[električna gitara]], bek vokali, zvona bicikla
* [[Roger Taylor]] – bubnjevi, bek vokali, zvona bicikla
* [[John Deacon]] – [[bas-gitara]], zvona bicikla

== Top lista ==
Singl se našao na mnogim top-listama, a podaci o tome su dati u sljedećoj tabeli.

{|class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;float:left; text-align:center&quot;
|-
!Država
!Najbolji plasman&lt;br /&gt;na top-listi
!Period
!Zadržan na top-listi&lt;br/&gt;(sedmica)
|-
|align=&quot;left&quot;|Australija&lt;ref name=r2/&gt;
|28.
|
|9.
|-
|align=&quot;left&quot;|Austrija&lt;ref name=at&gt;[http://austriancharts.at/showitem.asp?interpret=Queen&amp;titel=BICYCLE+RACE&amp;cat=s Queen – Bicycle Race]. austriancharts.at. Retrieved on 2011-02-20.&lt;/ref&gt;
|21.
|align=&quot;left&quot;|januar 1979.
|4.
|-
|align=&quot;left&quot;|Belgija&lt;ref name=at/&gt;
|15.
|align=&quot;left&quot;|januar 1979.
|5.
|-
|align=&quot;left&quot;|Njemačka&lt;ref&gt;[http://www.musicline.de/de/chartverfolgung_summary/title/QUEEN/Bicycle+Race/single Die ganze Musik im Internet: Charts, News, Neuerscheinungen, Tickets, Genres, Genresuche, Genrelexikon, Künstler-Suche, Musik-Suche, Track-Suche, Ticket-Suche] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121011192913/http://www.musicline.de/de/chartverfolgung_summary/title/QUEEN/Bicycle+Race/single |date=11. 10. 2012 }}. musicline.de. Retrieved on 2011-02-20.&lt;/ref&gt;
|27.
|align=&quot;left&quot;| od 11. do 18. decembra 1978.
|12.
|-
|align=&quot;left&quot;|Irska&lt;ref&gt;{{cite web |author=Jaclyn Ward |work=Fireball Media Group. fireballmedia.ie |url=http://www.irishcharts.ie/search/placement |title=The Irish Charts |publisher=Irishcharts.ie |access-date=25. 12. 2012 |archive-date=7. 11. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20151107043329/http://www.irishcharts.ie/search/placement |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
|10.
|
|7.
|-
|align=&quot;left&quot;|Novi Zeland&lt;ref name=at/&gt;
|20.
|
|8.
|-
|align=&quot;left&quot;|Holandija&lt;ref name=at/&gt;&lt;ref&gt;[http://dutchcharts.nl/showitem.asp?interpret=Queen&amp;titel=BICYCLE+RACE&amp;cat=s Queen – Bicycle Race]. dutchcharts.nl. Retrieved on 2011-02-20.&lt;/ref&gt;
|5.
|align=&quot;left&quot;| od 25. novembar – 2. decembar 1978.
|11.
|-
|align=&quot;left&quot;|Norveška&lt;ref name=at/&gt;
|7.
|
|9.
|-
|align=&quot;left&quot;|Ujedinjeno Kraljevstvo&lt;ref name=r2&gt;[http://www.pcpki.com/queen/singles.html Queen International Singles Chart Positions]. Pcpki.com. Retrieved on 2011-02-20.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=uk&gt;[http://www.chartstats.com/release.php?release=7798 Queen – Bicycle Race]. Chart Stats. Retrieved on 2011-02-20.&lt;/ref&gt;
|11.
|align=&quot;left&quot;| od 25. novembar – 9. decembar 1978.
|11.
|-
|align=&quot;left&quot;|SAD - ''Billboard''&lt;ref name=r2/&gt;&lt;ref&gt;{{cite book|author=Nielsen Business Media, Inc.|title=Billboard|url=http://books.google.com/books?id=jyQEAAAAMBAJ&amp;pg=PT95|access-date=23. 2. 2011|date=26. 6. 1982|publisher=Nielsen Business Media, Inc.|pages=95–|issn=0006-2510 }}&lt;/ref&gt;
|24.
|align=&quot;left&quot;| januar 1979.
|12.
|-
|align=&quot;left&quot;|SAD - ''Cash Box''&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://50.6.195.142/archives/70s_files/19790113.html |title=Arhivirana kopija |access-date=15. 9. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20151222134832/http://50.6.195.142/archives/70s_files/19790113.html |archive-date=22. 12. 2015 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
|18.
|
|13.
|}
&lt;br /&gt;
{{clear}}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [https://www.youtube.com/watch?v=xt0V0_1MS0Q Spot za &quot;Bicycle Race&quot;] ([[YouTube]])
* [http://www.queenonline.com/en/the-band/discography/jazz/#lyrics Tekst pjesme na sajtu Queena]

{{Singlovi Queena}}

[[Kategorija:Queen]]
[[Kategorija:Pjesme grupe &quot;Queen&quot;]]</text>
      <sha1>mhpxevpxog6ut81w9hpu3ydvl54os4u</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bugarska narodna banka</title>
    <ns>0</ns>
    <id>438647</id>
    <revision>
      <id>3922155</id>
      <parentid>3556681</parentid>
      <timestamp>2026-08-26T10:45:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 2 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3922155</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5873" sha1="i8v0mx32b1huni4fkdz5qquunzzh0s6" xml:space="preserve">{{Infokutija centralna banka
| ime                       = Bugarska narodna banka 
| ime_lokalno               = Българска народна банка
| slika                     = National_Bank_of_Bulgaria.JPG
| sjedište                  = [[Sofija]]
| koordinate                = 
| osnovana                  = 25. januar 1879.
| vlasnici                  = 100% državno vlasništvo&lt;ref name=&quot;dnbinfo&quot;&gt;{{cite web |last1=Weidner |first1=Jan |title=The Organisation and Structure of Central Banks |url=https://d-nb.info/1138787981/34 |website=Katalog der Deutschen Nationalbibliothek|year=2017|format=PDF}}&lt;/ref&gt;
| predsjednik               = [[Dimitar Radev]]
| država_genitiv            = [[Bugarska|Bugarske]]
| valuta                    = [[Bugarski lev]] 
| ISO_kod                   = BGN ([[ISO 4217]])
| rezerve                   = 19.890 miliona USD&lt;ref name=&quot;dnbinfo&quot;/&gt;
| kamata_zajam              = 
| kamata_depozit            = 
| web                       = {{URL|www.bnb.bg}}
| prethodnica               = 
| nasljednica               =
| napomene                  = 
}}
'''Bugarska narodna banka ''' ({{bg|Българска народна банка}} –  '''BNB''') jest [[centralna banka]] [[Bugarska|Bugarske]] i od 1. januara 2007. članica [[Evropski sistem centralnih banaka|Evropskog sistema centralnih banaka]]. Sjedište joj je u [[Glavni grad|glavnom gradu]] [[Sofija|Sofiji]]. Osnovana je 25. januar 1879. i 13. je najstarija centralna banka na svijetu. Od 2020. je također nacionalni nadležni organ Bugarske u okviru Evropske bankarske supervizije.&lt;ref&gt;{{cite web |website=ECB Banking Supervision |url=https://www.bankingsupervision.europa.eu/organisation/nationalsupervisors/html/index.en.html |title=National supervisors}}&lt;/ref&gt;

Nezavisna je finansijska institucija odgovorna za izdavanje svih novčanica i kovanog novca u državi, nadziranje i regulisanje bankarskog sektora i održavanje deviznih rezervi države. BNB je i jedini vlasnik bugarske kovnice novca. Guverner nacionalne banke Bugarske je Dimitar Radev, a automatski je i član Generalne skupštine Evropske centralne banke. Banka ima ključnu ulogu u ekonomiji Bugarske.

== Historija ==
Dana 25. januara 1879. ruski carski komesar u Bugarskoj, knez Aleksandar Dondukov-Korsakov, usvojio je Povelju Bugarske nacionalne banke; 4. aprila iste godine imenovan je prvi guverner Bugarske nacionalne banke, a 23. maja banka je zvanično otvorena. Prva zvanična transakcija obavljena je 6. juna 1879. Zakon o kovanicama u Kneževini usvojen je 1880. i uvedena je bugarska nacionalna valuta, lev. U sljedećoj godini Bugarska je kovala svoje prve kovanice od 2, 5 i 10 stotinki.

== Guverneri ==
*[[Ludovig Carbonneur]], v. d, 4 april 1879 – 1 juli 1879
*[[Georgi Zheliazkovich]], 1 juli 1879 – 27 april 1881
*[[Tsidor Mihailovich]], v. d, 27 april 1881 – 11 oktobar 1883
*[[Ivan Evstratiev Geshov]], 1 decembar 1883 – 26 august 1886
*[[Dimitar Popov]], acting, 26 august 1886 – 4 decembar 1887
*[[Mihail Tenev]], v. d, 4 decembar 1887 – 1 januar 1894
*[[Mihail Tenev]], 1 januar 1894 – 19 januar 1899
*[[Stefan Karadjov]], v. d, 19 januar 1899 – 1 mart 1899
*[[Stefan Karadjov]], 1 mart 1899 – 1 oktobar 1905
*[[Boncho Boev]], 23 februar 1906 – 7 august 1908
*[[Hristo Chakalov]], 7 august 1908 – 12 juni 1920
*[[Boyan Damyanov]], 16 juli 1920 – 30 septembar 1922
*[[Dobri Bozhilov]], acting, 1 decembar 1922 – 31 mart 1923
*[[Iliya Karadjov]], 26 mart 1923 – 8 juni 1923
*[[Dobri Bozhilov]], acting, 1 decembar 1923 – 1 mart 1924
*[[Kosta Bojadjiev]], 21 septembar 1924 – 16 januar 1926
*[[Asen Ivanov]], 18 januar 1926 – 29 august 1931
*[[Dobri Bozhilov]], v. d, 29 august 1931 – 29 februar 1932
*[[Nikola Momchilov]], 29 februar 1932 – 31 juli 1934
*[[Dobri Bozhilov]], v. d, 2 august 1934 – 4 februar 1935
*[[Marko Ryaskov]], 4 februar 1935 – 21 april 1935
*[[Dobri Bozhilov]], 25 april 1935 – 14 novembar 1938
*[[Kiril Gunev]], v. d, 14 novembar  1938 – 1 juni 1944
*[[Dobri Bozhilov]], 1 juni 1944 – 10 august 1944
*[[Kiril Gunev]], 10 august 1944 – novembar 1944
*[[Ivan Stefanov]], v. d, 23 decembar 1944 – 14 novembar 1945
*[[Ivan Stefanov]], 14 decembar 1945 – 31 mart 1946
*[[Stancho Cholakov]], 31 mart 1946 – 10 oktobar 1946
*[[Tzonyu Tzonchev]], 10 oktobar 1946 – 13 august 1949
*[[Atanas Mechkarov]], 13 august 1949 – 19 mart 1955
*[[Vela Lukanova]], 5 decembar 1955 – 5 decembar 1959
*[[Kiril Nestorov]], 7 decembar 1959 – 5 januar 1969
*[[Kiril Zarev]], 5 januar 1969 – 7 juli 1974
*[[Veselin Nikiforov]], 8 juli 1974 – 3 januar 1984
*[[Vasil Kolarov]], 3 januar 1984 – 20 decembar 1989
*[[Ivan Dragnevski]], 20 decembar 1989 – 9 januar 1991
*[[Todor Valchev]], 9 januar 1991 – 24 januar 1996
*[[Lyubomir Filipov]], 24 januar 1996 – 11 juni 1997
*[[Svetoslav Gavriiski]], 11 juni 1997 – 9 oktobar 2003
*[[Ivan Iskrov]], 9 oktobar 2003 – 14 juli 2015
*[[Dimitar Radev]], 15 juli 2015 – 
Izvor:&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.bnb.bg/AboutUs/AUHistory/AUHBNBGovernors/index.htm|title=Bulgarian National Bank Governors|website=www.bnb.bg|access-date=4. 12. 2023|archive-date=11. 5. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220511222928/https://www.bnb.bg/AboutUs/AUHistory/AUHBNBGovernors/index.htm|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Također pogledajte ==
* [[Bugarski lev]]
* [[Privreda Bugarske]]

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Bulgarian National Bank}}
* [http://www.bnb.bg/?toLang=_EN Službena stranica banke] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171220002433/http://www.bnb.bg/?toLang=_EN |date=20. 12. 2017 }}

{{Centralne banke država Evrope}}
{{Bugarska po temama}}

[[Kategorija:Institucije Bugarske]]
[[Kategorija:Bankarstvo u Bugarskoj]]
[[Kategorija:Centralne banke]]
[[Kategorija:Evropski sistem centralnih banaka]]</text>
      <sha1>i8v0mx32b1huni4fkdz5qquunzzh0s6</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>RTV Novi Pazar</title>
    <ns>0</ns>
    <id>450646</id>
    <revision>
      <id>3922049</id>
      <parentid>3154880</parentid>
      <timestamp>2026-08-25T12:03:22Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Palapa</username>
        <id>383</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3922049</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="874" sha1="iuw6fvxm75axkxzblnb05t2ktkvujip" xml:space="preserve">{{Infokutija TV
}}
'''RTV Novi Pazar''' ({{Jez-sr-Cyrl|РТВ Нови Пазар}}) je komercijalna regionalna televizija u Srbiji.

Sjedište preduzeća nalazi se u [[Novi Pazar|Novom Pazaru]]. Od 14 augusta 2015.&lt;ref name=&quot;Blic-Biznis-Potpisan Ugovor o prodaji RTV Novi Pazar&quot;&gt;{{Cite news|url=https://www.blic.rs/biznis/potpisan-ugovor-o-prodaji-rtv-novi-pazar/92544zy|title=Blic-Biznis-Potpisan Ugovor o prodaji RTV Novi Pazar|last=www.blic.rs|publisher=www.blic.rs|agency=www.blic.rs|language=Serbian|ref=www.blic.rs|access-date=13. 12. 2018}}&lt;/ref&gt;, ovaj televizijski kanal je u privatnom vlasništvu. Program je uglavnom posvećen lokalnim vijestima iz [[Sandžak]]a.

== Reference ==
&lt;references group=&quot;&quot; responsive=&quot;&quot;&gt;&lt;/references&gt;

== Linkovi ==

* [http://www.rtvnp.rs RTV Novi Pazar]

[[Kategorija:TV-stanice osnovane 2002.]]
[[Kategorija:Srbijanske TV-stanice]]</text>
      <sha1>iuw6fvxm75axkxzblnb05t2ktkvujip</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Virtualizacija (računarstvo)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>453801</id>
    <revision>
      <id>3922088</id>
      <parentid>3832388</parentid>
      <timestamp>2026-08-25T16:48:36Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3922088</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8844" sha1="r8wq4ajpnycw869tk2hp15i4sg0iv3k" xml:space="preserve">U računarstvu, '''virtualizacija''' označava način stvaranja virtuelne verzije računarskih resursa. To može uključivati virtuelne [[Hardver|računarske hardverske]] platforme, [[Uređaji za pohranjivanje podataka|uređaje za pohranjivanje]] i [[Računarska mreža|računarske mrežne]] resurse. Izvana za korisnika (čovjek ili program) nema razlike između stvarnog i virtuelne verzije.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.cis.hr/www.edicija/LinkedDocuments/NCERT-PUBDOC-2009-12-285.pdf|title=Virtualizacija računala
CCERT-PUBDOC-2009-12-285|last=|first=|date=|website=|publisher=|access-date=}}&lt;/ref&gt;

Virtualizacija je počela 1960-tih godina, kao metoda za logičku podjelu sistemskih resursa mainframe računara između različitih aplikacija. Od tada se značenje termina proširilo.&lt;ref name=&quot;IowaState&quot;&gt;{{Cite web|url=http://lib.dr.iastate.edu/cgi/viewcontent.cgi?article=3243&amp;context=etd|title=A performance analysis of Xen and KVM hypervisors for hosting the Xen Worlds Project|last=Graziano|first=Charles|access-date=29. 1. 2013|archive-date=2. 5. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190502050749/https://lib.dr.iastate.edu/cgi/viewcontent.cgi?article=3243&amp;context=etd|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

== Hardverska virtualizacija ==
{{Glavni|Hardverska virtualizacija}}
''Hardverska virtualizacija'' ili ''virtualizacija'' ''platforme'' odnosi se na stvaranje [[Virtualna mašina|virtualne mašine]] koja se ponaša kao pravi računar sa operativnim sistemom. Softver koji se izvršava na ovim virtuelnim mašinama je odvojen od stvarnih hardverskih resursa. Na primjer, računar koji radi pod [[Microsoft Windows|operativnim sistemom Microsoft Windows]] može da poslužuje virtuelnu mašinu koja će imati instaliran [[Ubuntu (operativni sistem)|Ubuntu Linux]]. Na virtuelnoj mašini na kojoj se vrti Ubuntu Linux, sve će raditi kao da stvarno imate instaliran Linux na nekoj fizičkoj mašini.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Turban|first=E|last2=King|first2=D|last3=Lee|first3=J|last4=Viehland|first4=D|year=2008|title=Electronic Commerce A Managerial Perspective|publisher=Prentice-Hall|chapter=Chapter 19: Building E-Commerce Applications and Infrastructure|pages=27}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www-07.ibm.com/solutions/in/education/download/Virtualization%20in%20Education.pdf|title=Virtualization in education|date=oktobar 2007|publisher=[[IBM]]|access-date=6. 7. 2010|}}&lt;/ref&gt;

== Desktop virtualizacija ==
{{Glavni|Virtualizacija radne površine}}
Virtualizacija desktopa je koncept odvajanja logičke radne površine od fizičke mašine.

Virtualna Desktop Infrastruktura (VDI) se može se smatrati naprednijim oblikom virtualizacije hardvera. Umjesto da direktno komunicira sa glavnim računarom preko tastature, miša i monitora, korisnik komunicira sa glavnim računarom pomoću drugog ačunara ili mobilnog uređaja putem mrežne veze, kao što je [[Local Area Network|LAN]], [[Wi-Fi|bežični LAN]] ili [[Internet]]. Tako računar na kojem se vrti virtuelna mašina u ovom scenariju postaje [[Server|serverski računar koji]] može da poslužuje više virtualnih mašina istovremeno za više korisnika.&lt;ref name=&quot;consumerization&quot;&gt;{{Cite web|url=http://download.microsoft.com/download/E/F/5/EF5F8B95-5E27-4CDB-860F-F982E5B714B0/Strategies%20for%20Embracing%20Consumerization.pdf|title=Strategies for Embracing Consumerization|date=april 2011|publisher=Microsoft Corporation|page=9|access-date=22. 7. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20110815201911/http://download.microsoft.com/download/E/F/5/EF5F8B95-5E27-4CDB-860F-F982E5B714B0/Strategies%20for%20Embracing%20Consumerization.pdf|archive-date=15. 8. 2011|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

== Kontejnerizacija ==
{{Glavni|Virtualizacija na nivou OS-a}}
[[Virtualizacija na nivou OS-a|Virtualizacija na nivou operativnog sistema]], poznata i kao kontejnerizacija, odnosi se na funkciju [[Operativni sistem|operativnog sistema]] u kojoj [[kernel]] dozvoljava postojanje višestrukih izoliranih instanci [[Korisnički prostor|korisničkog prostora]]. Takve instance, nazvane kontejneri,&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.networkworld.com/article/2226996/cisco-subnet/software-containers--used-more-frequently-than-most-realize.html|title=Software Containers: Used More Frequently than Most Realize|last=Hogg|first=Scott|date=26. 5. 2014|website=Network World|publisher=Network World, Inc|access-date=9. 7. 2015}}&lt;/ref&gt; virtualna okruženja (VE) ili zatvori ( FreeBSD zatvor ili chroot zatvor ), mogu izgledati kao pravi računari sa stanovišta programa koji se izvode u njima. Računarski program koji se izvodi na stvarnom fizičkom računaru i operativnom sistemu može da vidi sve resurse (povezane uređaje, datoteke, snagu procesora, hardverske mogućnosti) tog računara. Međutim, programi koji se izvode unutar kontejnera mogu vidjeti samo sadržaj i uređaje koji su dodijeljeni istom kontejneru.

Kontejnerizacija postala popularna i značajna 2014. godine, uvođenjem [[Docker (softver)|Dockera]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.zdnet.com/article/what-is-docker-and-why-is-it-so-darn-popular/|title=What is Docker and why is it so darn popular?|last=Vaughan-Nichols|first=Steven J.|date=21. 3. 2018|website=[[ZDNet]]|publisher=[[CBS Interactive]]}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.networkworld.com/article/2361465/cloud-computing/docker-101-what-it-is-and-why-it-s-important.html|title=Docker 101: What it is and why it’s important|last=Butler|first=Brandon|date=10. 6. 2014|website=[[Network World]]|publisher=[[IDG]]}}&lt;/ref&gt;

== Ostale vrste ==

; Softver

* [[Application virtualization|Virtualizacija aplikacija i virtualizacija]] [[Workspace virtualization|radnog prostora]]: izoliranje pojedinačnih aplikacija iz operativnog sistema i drugih aplikacija; blisko povezan sa konceptom [[Portable application|prenosivih aplikacija]] 
* [[Service virtualization|Virtualizacija servisa]]: oponašanje specifičnih komponenti u heterogenim aplikacijama zasnovanim na komponentama kao što su aplikacije koje se pokreću [[Aplikativni programski interfejs|API]]-jem, aplikacije zasnovane na [[Računarstvo u oblaku|oblaku]].

; Memorija

* Virtualizacija memorije: nagomilavanje resursa [[RAM|memorije sa nasumičnim pristupom]] (RAM) iz umreženih sistema u jedno veliko [[Memory pool|spremište memorije]] 
* [[Virtual memory|Virtualna memorija]]: daje aplikaciji utisak da ima susjednu radnu memoriju, izolirajući je od osnovne fizičke memorije

; Pohrana

* [[Storage virtualization|Virtualizacija pohrane podataka]]: proces potpune apstrakcije logičke memorije od fizičke memorije 
* [[Distributed file system|Grupni datotečni sistem (Distributed file system)]]: bilo koji [[datotečni sistem]] koji omogućava pristup datotekama iz višestrukih poslužitelja koji se dijele preko računarske mreže 
* [[Virtual file system|Virtualni datotečni sistem]]: sloj apstrakcije na vrhu datotečnog sistema koji klijentskim aplikacijama omogućava pristup različitim tipovima datotečnih sistema na jedinstven način 
* [[Storage hypervisor|Hipervizor za pohranu]]: softver koji upravlja virtualizacijom pohrane i kombinira fizičke resurse pohrane u jedan ili više fleksibilnih spremišta logičke memorije&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.raido.be/frontend/files/whitepapers/20_j3ykqsmm.pdf|title=Enterprise Systems Group White paper, Page 5|publisher=Enterprise Strategy Group White Paper written and published on August 20, 2011 by Mark Peters|archive-url=https://web.archive.org/web/20120330235752/http://www.raido.be/frontend/files/whitepapers/20_j3ykqsmm.pdf|archive-date=30. 3. 2012|access-date=18. 7. 2013}}&lt;/ref&gt; 
* [[Virtual disk|Virtualni disk]]: računarski program koji oponaša disk jedinicu kao što je [[Tvrdi disk|hard disk]] ili optički disk

; Podaci

* [[Data virtualization|Virtualizacija podataka]]: prezentacija podataka kao apstraktni sloj, nezavisan od osnovnih baza podataka, struktura i skladišta 
* [[Database virtualization|Virtualizacija baze podataka]]: razdvajanje sloja baze podataka

; Mreža

* [[Network virtualization|Virtualizacija mreže]]: stvaranje virtualnog mrežnog [[Address space|adresnog prostora]] unutar ili preko mrežnih podmreža (subnet) 
* [[Virtual private network|Virtualna privatna mreža]] (VPN): [[Network protocol|mrežni protokol]] koji zamjenjuje fizičku žicu ili druge fizičke medije u mreži s apstraktnim slojem, omogućavajući da se mreža kreira putem [[internet]]a.

== Reference ==
{{Commons category|Virtualization}}{{Refspisak|40em}}

== Vanjski linkovi ==

* [http://www.kernelthread.com/publications/virtualization/ Uvod u virtualizaciju] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200504153848/http://www.kernelthread.com/publications/virtualization/ |date=4. 5. 2020 }}, januar 2004, Amit Singh

[[Kategorija:Termini u računarstvu]]
[[Kategorija:Virtualizacija]]</text>
      <sha1>r8wq4ajpnycw869tk2hp15i4sg0iv3k</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ansible (softver)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>453839</id>
    <revision>
      <id>3922124</id>
      <parentid>3512778</parentid>
      <timestamp>2026-08-26T03:45:57Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3922124</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3148" sha1="6jqhcgn3j86bu4cwtt4msygb1603dga" xml:space="preserve">{{Infokutija softver|naziv=Ansible|logo=Ansible logo.svg|snimak_ekrana=|sklopivo=|autor=Michael DeHaan|programer=[https://github.com/orgs/ansible/people Ansible Community] / Ansible Inc. / [[Red Hat|Red Hat Inc.]]|prvo_izdanje={{start date and age|2012|02|20}}|najnovija stabilna verzija=|datum najnovije stabilne verzije={{Start date and age|2019|05|16}}&lt;ref name=&quot;github-releases&quot;&gt;{{cite web|url=https://github.com/ansible/ansible/releases|title=Releases - ansible/ansible|via=[[GitHub]]|access-date=4. 3. 2019}}&lt;/ref&gt;|programski_jezik=[[Python (programming language)|Python]], [[PowerShell]], [[Shell (computing)|Shell]], [[Ruby (programming language)|Ruby]]|operativni_sistem=[[Linux]], [[Unix-like]], [[MacOS]], [[Windows]]|platforma=|jezici=Engleski|žanr=|licenca=}} '''Ansible''' jest softver [[Softver otvorenog koda|otvorenog koda]] koji se koristi konfigurisanje i raspoređivanje softvera.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.ansible.com/how-ansible-works|title=Overview - How Ansible Works|last=Staff writer|website=ansible.com|publisher=[[Red Hat]], Inc.|pages=1|access-date=7. 12. 2016}}&lt;/ref&gt; Radi na mnogim [[Operativni sistem sličan Unixu|Unix-sličnim]] sistemima i može da konfiguriše i Unix-slične sisteme kao i [[Microsoft Windows]].

Napisao ga je Michael DeHaan, a kasnije će ga preuzeti [[Red Hat]] 2015. godine. Za razliku od konkurentskih proizvoda, Ansible je [[agentless]] - znači da mu ne treba nikakav program na klijentskoj mašini, već posao obavlja preko [[Secure Shell|SSH-a]] ili udaljenog [[PowerShell|PowerShell-a]] kako bi izvršio svoje zadatke.

=== Integracija u oblaku ===
Može se implementirati na [[Bare metal|izvorni]] host, virtualizirane sisteme i okruženja u oblaku, uključujući [[Amazon Web Services]], Atomic, CenturyLink, Cloudscale, [[CloudStack]], [[DigitalOcean]], Dimension Data, [[Docker (softver)|Docker]], [[Google Cloud Platform|Google Cloud platformu]], KVM, Linode, LXC, LXD, [[Microsoft Azure]], OpenStack, Oracle Cloud OVH, oVirt, Packet, Profitbricks, PubNub, Rackspace, Scaleway, SmartOS, SoftLayer, Univention, VMware, Webfaction i XenServer.&lt;ref name=&quot;Ansible_in_Depth&quot;&gt;{{Cite web|url=http://cdn2.hubspot.net/hub/330046/file-480366556-pdf/pdf_content/Ansible_in_Depth.pdf?t=1390852822000|title=Ansible in Depth|publisher=[[Red Hat]], Inc.|pages=5|format=PDF|access-date=|archive-date=2. 5. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140502031842/http://cdn2.hubspot.net/hub/330046/file-480366556-pdf/pdf_content/Ansible_in_Depth.pdf?t=1390852822000|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://docs.ansible.com/ansible/list_of_cloud_modules.html|title=List of cloud modules|last=[https://github.com/orgs/ansible/people Ansible Community]|date=|website=docs.ansible.com|series=Ansible Documentation|publisher=[[Red Hat]], Inc.|pages=1|access-date=28. 4. 2017|archive-date=4. 5. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170504041703/http://docs.ansible.com/ansible/list_of_cloud_modules.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte ==

* [[DevOps]]
* [[Orkestracija (računarstvo)]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

[[Kategorija:Orkestracijski softver]]</text>
      <sha1>6jqhcgn3j86bu4cwtt4msygb1603dga</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Brezov katran</title>
    <ns>0</ns>
    <id>455246</id>
    <revision>
      <id>3922078</id>
      <parentid>3331698</parentid>
      <timestamp>2026-08-25T14:46:48Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <comment>Revidiran samo prvi dio članka i dodane kategorije (historija i upotreba nije revidirana</comment>
      <origin>3922078</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4371" sha1="mmlrmyf6nxgofy91ap2uy2iln6rmwm9" xml:space="preserve">[[Datoteka:Birkenpech.JPG|mini|desno|300px|Katran od brezove kore]]
[[Datoteka:Birkenpechdestille Eintopfverfahren.JPG|mini|desno|300px|Savremeni način proizvodnje katrana od brezove kore u jednoj posudi: brezova kora se zagrijava u uslovima bez prisustva zraka; konačni proizvod se sastoji od katrana i pepela kore.]]
'''Brezov katran''' ili '''katran od brezove kore''' je supstanca koja se dobiva [[suha destilacija|suhom destilacijom]] kore [[breza|breze]].

== Hemijski sastav ==

Katran od brezove kore uglavnom se sastoji od [[triterpen]]oidnih spojeva iz porodica [[Lupanin (spoj)|lupana]] i [[oleanan]]a, koji se mogu koristiti kao biomarkeri za identifikaciju katrana od brezove kore u arheološkim nalazima. Najkarakterističniji spojevi su [[betulin]] i [[lupeol]], koji se također nalaze u brezovoj kori.&lt;ref name=&quot;Hayek_1989_BicentennialBetulin&quot;&gt;{{cite journal |last1=Hayek |first1=Erich W. H. |last2=Jordis |first2=Ulrich |last3=Moche |first3=Wilhelm |last4=Sauter |first4=Fritz |title=A bicentennial of betulin |journal=Phytochemistry |volume=28 |issue=9 |date=1989 |pages=2229–2242 |doi=10.1016/S0031-9422(00)97961-5 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Hayek_1990_IdentificationWoodTar&quot;&gt;{{cite journal |last1=Hayek |first1=Erich W. H. |last2=Krenmayr |first2=Peter |last3=Lohninger |first3=Hans |last4=Jordis |first4=Ulrich |last5=Moche |first5=Wilhelm |last6=Sauter |first6=Fritz |title=Identification of archaeological and recent wood tar pitches using gas chromatography/mass spectrometry and pattern recognition |journal=Analytical Chemistry |volume=62 |issue=18 |date=1990 |pages=2038–2043 |doi=10.1021/ac00217a023 |url=https://repositum.tuwien.at/handle/20.500.12708/174667 |access-date=25. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Neki od tih spojeva razgrađuju se u druge triterpene koji pripadaju grupama lupana i oleanana. Među najčešće pronađenim dodatnim spojevima su lupenon, betulon, lupa-2,20(29)-dien-28-ol, lupa-2,20(29)-dien i alobetulin.&lt;ref name=&quot;Aveling_1998_StarCarrBirchTar&quot;&gt;{{cite journal |last1=Aveling |first1=Elizabeth M. |last2=Heron |first2=Carl |title=Identification of Birch Bark Tar at the Mesolithic Site of Star Carr |journal=Ancient Biomolecules |volume=2 |issue=1 |date=1998 |pages=69–80 |url=https://www.researchgate.net/publication/247936420_Identification_of_Birch_Bark_Tar_at_the_Mesolithic_Site_of_Star_Carr |access-date=25. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Regert_2004_PrehistoricGlues&quot;&gt;{{cite journal |last=Regert |first=Martine |title=Investigating the history of prehistoric glues by gas chromatography-mass spectrometry |journal=Journal of Separation Science |volume=27 |issue=3 |date=2004 |pages=244–254 |doi=10.1002/jssc.200301608 |pmid=15334911 |url=https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/15334911/ |access-date=25. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Rageot_2015_SubstancesNaturelles&quot;&gt;{{cite thesis |last=Rageot |first=Maxime |title=Les substances naturelles en Méditerranée nord-occidentale (VIe-Ier millénaire BCE) : chimie et archéologie des matériaux exploités leurs propriétés adhésives et hydrophobes |degree=PhD |publisher=Université Côte d'Azur |date=2015 |url=https://theses.hal.science/tel-01571266 |access-date=25. 8. 2026 |language=fr}}&lt;/ref&gt;

== Historija i upotreba ==

Brezov katran je najstariji korišteni adheziv, smatra se da je proces star oko 200 000 godina.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Kozowyk|first=P. R. B.|last2=Soressi|first2=M.|last3=Pomstra|first3=D.|last4=Langejans|first4=G. H. J.|date=31. 8. 2017|title=Experimental methods for the Palaeolithic dry distillation of birch bark: implications for the origin and development of Neandertal adhesive technology|journal=Scientific Reports|language=En|volume=7|issue=1|pages=8033|doi=10.1038/s41598-017-08106-7|pmid=28860591|pmc=5579016|issn=2045-2322}}&lt;/ref&gt;. Studija iz 2019. pokazala je da se isti može proizvesti i jednostavnim spaljivanjem brezove kore u blizini vertikalnih glatkih površina.&lt;ref&gt;{{Cite journal|author=Schmidt, P., Blessing, M., Rageot, M., Iovita, R., Pfleging, J., Nickel, K. G.; Righetti, L. &amp; Tennie, C.|title=Birch tar extraction does not prove Neanderthal behavioral complexity|journal=PNAS|DOI=10.1073/pnas.1911137116}}&lt;/ref&gt;.

Katran se koristi u medicini te za izradu sredstava za njegu kože.

== Reference ==
{{Refspisak}}

[[Kategorija:Ljepila]]
[[Kategorija:Nedrvni šumski proizvodi]]</text>
      <sha1>mmlrmyf6nxgofy91ap2uy2iln6rmwm9</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Arheoastronomija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>456617</id>
    <revision>
      <id>3922125</id>
      <parentid>3921279</parentid>
      <timestamp>2026-08-26T04:21:47Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3922125</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4711" sha1="2tpo1fgs7lljfbsv5qycay6wj3fyxnv" xml:space="preserve">[[Datoteka:Newgrange ireland 750px.jpg|desno|mini|300x300piksel| Izlazeće [[Sunce]] osvjetljava unutrašnju komoru Newgrangea u [[Irska (ostrvo)|Irskoj]] samo za vrijeme zimskog solisticija. ]]
'''Arheoastronomija''' jest multidisciplinarno&lt;ref&gt;{{Citation|last=Aveni|first=Anthony F.|authorlink=Anthony F. Aveni|date=1995|title=Frombork 1992: Where Worlds and Disciplines Collide|website=Archaeoastronomy: Supplement to the Journal for the History of Astronomy|pages=S74–S79}}&lt;/ref&gt; proučavanje o tome kako su ljudi u prošlosti &quot;shvatali pojave na [[Nebo|nebu]], kako su koristili te pojave i kakvu je ulogu nebo igralo u njihovim [[kultura]]ma&quot;.&lt;ref&gt;Sinclair 2006:13&lt;/ref&gt; Clive Ruggles, britanski astronom i jedan od vodećih ljudi na polju arheoastronomije, tvrdi da je pogrešno smatrati da je arheoastronmija proučavanje drevne [[Astronomija|astronomije]]. Arheoastronomija izučava kulturne interpretacije fenomena na nebu od strane drevnih kultura.&lt;ref&gt;Ruggles 2005:19&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Ruggles 1999:155&lt;/ref&gt;  
[[Datoteka:Equinozio da Pizzo Vento,tramonto fondachelli fantina, sicilia.JPG|mini| Zalazak sunca za vrijeme [[Ravnodnevnica|ravnodnevnice]] viđen s prahistorijskog nalazišta Pizzo Vento u [[Fondacheli-Fantina|Fondachelli Fantina na]] [[Sicilija|Siciliji]] ]]
Arheoastronomija se koristi dostignućima različitih naučnih disciplina za otkrivanje dokaza, uključujući arheologiju, antropologiju, astronomiju, [[Statistika|statistiku]] i vjerovatnoću, kao i historiju. S obzirom da su ove metode raznolike i koriste podatke iz različitih izvora, njihovo integrisanje u koherentan sistem predstavlja izazov za arheoastronome. Materijalni dokazi i njegova povezanost s nebom mogu otkriti prirodu nekih [[Paganizam|vjerovanja]], poput onih kod astronomije [[Maje|Maja]] i koja je imala snažnu vezu sa poljoprivredom.&lt;ref&gt;Aveni 1980&lt;/ref&gt; Drugi primjeri koji su spojili ideje o spoznaji i pejzažu uključuju studije kosmičkog poretka ugrađenog u puteve naselja.&lt;ref&gt;Magli, G. (2008). &quot;On the Orientation of Roman Towns in Italy&quot;. Oxford Journal of Archaeology. 27 (1): 63–71. arXiv:physics/0703213. doi:10.1111/j.1468-0092.2007.00296.x. S2CID 53453775.&lt;/ref&gt; Arheoastronomija se može primijeniti na sve kulture i sve vremenske periode. Značenja nebeskih pojava variraju od kulture do kulture; ipak, postoje naučne metode koje se mogu primijeniti u različitim kulturama prilikom ispitivanja drevnih vjerovanja.

Neki od najpoznatnijih primjera ovih dokaza su [[Piramide u Gizi|egipatske piramide]], [[pećina Lascaux]], [[Maeshowe]], [[El Castillo]], [[Chichén Itzá]], [[Newgrange]], [[Stonehenge]], Uxmal, [[Dendera]].

== Historija ==
Počeci ove discipline mogu se vezati za tzv. antikvare, osobe koje bi tumačile astronomsku orijentaciju ruševina razasutih po engleskoj provinciji, kao što je William Stukeley tumačio Stonehenge 1740. godine, dok su John Aubrey 1678. godine i Henry Chauncy 1700. godine tražili slične astronomske principe koji leže u osnovi orijentacije crkava. Krajem XIX stoljeća astronomi poput Richarda Proctora i Charlesa Piazzija Smytha istraživali su astronomske orjentacije piramida.

== Također pogledajte ==

* [[Megalitska kultura|Europske megalitne kulture]]

&lt;br /&gt;
== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{commonscat|Archaeoastronomy}}
* [http://assets.cambridge.org/052157/2916/sample/0521572916web.pdf Astronomija prije historije, Clive Ruggles i Michael Hoskins] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101122191557/http://assets.cambridge.org/052157/2916/sample/0521572916web.pdf |date=22. 11. 2010 }}, poglavlje iz ''The'' Conbridge ''History of Astronomy u Cambridgeu,'' Michael Hoskin ed., 1999. 
* [http://www.cliveruggles.net/ Web stranica Clivea Rugglesa:] slike, bibliografija, softver   
* [https://www.pok.polimi.it/courses/course-v1:Polimi+ArchAstr101+2016_M5/about Početna stranica besplatnog online kolegija Arheoastronomija na] MOOC- [https://www.pok.polimi.it/courses/course-v1:Polimi+ArchAstr101+2016_M5/about u Politecnico iz Milana] Giulio Magli – arheoastronomija
* [http://www.traditionsofthesun.org/ Tradicije Sunca] – NASA i drugi koji istražuju drevne opservatorije u svijetu
* [http://sunearthday.nasa.gov/2005/images/ao_poster.pdf Drevni opservatoriji: Bezvremeno znanje] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120814054214/http://sunearthday.nasa.gov/2005/images/ao_poster.pdf |date=14. 8. 2012 }}, NASA-in plakat o drevnim (i modernim) opservatorijama

{{Astronomija}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Arheoastronomija| ]]
[[Kategorija:Drevna astronomija]]
[[Kategorija:Astronomske poddiscipline]]
[[Kategorija:Grane arheologije]]
[[Kategorija:Tradicionalno znanje]]</text>
      <sha1>2tpo1fgs7lljfbsv5qycay6wj3fyxnv</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Blagoje Govedarica</title>
    <ns>0</ns>
    <id>461547</id>
    <revision>
      <id>3922146</id>
      <parentid>3921611</parentid>
      <timestamp>2026-08-26T08:46:07Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3922146</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10558" sha1="fg3m2ed6la7u7a27emzgmj8r24cyuo9" xml:space="preserve">'''Blagoje Govedarica''' , [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|jugoslavenski]] i bosanskohercegovački [[arheologija|arheolog]] rođen 18. novembra 1949. u mjestu [[Bačko Dobro Polje]], Jugoslavija (danas [[Srbija]]).

== Biografija ==
Diplomirao je na [[Filozofski fakultet u Beogradu|Filozofskom fakultetu]] u [[Beograd]]u 1973, studij [[Arheologija|arheologije]] i [[Ilirologija|ilirologije]], gdje je i magistrirao 1980. godine. Na istom fakultetu je doktorirao 1988, a habilitaciju je odbranio na [[Univerzitet u Heidelbergu|Univerzitetu u Heidelbergu]] 2000. godine.&lt;ref name=&quot;Leksikon&quot;&gt;{{Cite web |url=https://de.scribd.com/document/132786670/Arheoloski-leksikon-BIH-tom1 |title=Govedarica |work= Arheološki leksikon -Zemaljski muzej, Sarajevo |access-date= 9. 2. 2017}}&lt;/ref&gt;

Od 1973. počinje raditi u [[Centar za balkanološka ispitivanja|Centru za balkanološka ispitivanja]] u [[Sarajevo|Sarajevu]] u oblastima arheologije, zaštite i očuvanja spomenika kulture, gdje je i danas naučni savjetnik. Predmet njegovih istraživanja su periodi [[Bakarno doba|eneolit]]a, [[Bronzano doba|bronzanog]] i [[željezno doba|željeznog doba]]. Od 1992. djeluje u [[Njemačka|SR Njemačkoj]], gdje se pored naučnoistraživačkog bavi i pedagoškim radom na univerzitetima u [[Heidelberg]]u i [[Berlin]]u. Od 2001. obavlja dužnost odgovornog urednika časopisa '' [[Godišnjak]]'' u Sarajevu. Dopisni je član [[Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine|ANUBiH]] od 2018. i Njemačkog arheološkog instituta.&lt;ref&gt;[http://www.mhrr.gov.ba/iseljenistvo/publikacije/default.aspx?id=1590&amp;langTag=bs-BA Blagoje Govedarica]{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;

== Istraživačka djelatnost ==
Obavio je arheološka iskopavanja na više od 50 arheoloških lokaliteta u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], [[Hrvatska|Hrvatskoj]], [[Njemačka|SR Njemačkoj]], [[Moldavija|Moldaviji]] i [[Ukrajina|Ukrajini]]. 
* Praistorijsko naselje ([[gradina]]) Klisura u Kadića Brdu kod [[Sokolac|Sokoca]];&lt;ref name=&quot;Glasinačka kultura&quot;&gt;{{Cite web  |url= http://tempusbiherit.ba/documents/lectures/Glasinac-2.pdf%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0  |title= Blagoje Govedarica: Otkriće Glasinačke kulture- Gradine                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                  |work= Filozofski fakultet Sarajevo – Freie Univerzitat Berlin  [                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                |access-date= 9. 2. 2016                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                |archive-date= 8. 6. 2019  |archive-url= https://web.archive.org/web/20190608073110/http://tempusbiherit.ba/documents/lectures/Glasinac-2.pdf  |url-status= dead  }}&lt;/ref&gt;
* Reviziona istraživanja tumula na [[Glasinac|Glasincu]] (Kusače, Podilijak);&lt;ref name=&quot;Glasinačka kult&quot;&gt;{{Cite web  |url= http://tempusbiherit.ba/documents/lectures/Glasinac-1.pdf  |title= Blagoje Govedarica: Glasinac i Glasinačka kultura -Tumuli  |work= Filozofski fakultet Sarajevo – Freie Univerzitat Berlin  |access-date= 9. 2. 2016  |archive-date= 15. 4. 2021  |archive-url= https://web.archive.org/web/20210415020402/http://tempusbiherit.ba/documents/lectures/Glasinac-1.pdf  |url-status= dead  }}&lt;/ref&gt;
* Sistematska istraživanja gradina u jugozapadnoj Bosni ([[Glamočko polje]], [[Livanjsko polje]] i [[Duvanjsko polje]]) zajedno s [[Alojz Benac|Alojzom Bencem]]. Rezultati sa ovih istraživanja će doprinijeti definisanju Dinarske kulture  ([[Posuška kultura]] po [[Borivoj Čović|B. Čoviću]]);&lt;ref name=&quot;Govedarica&quot;&gt;{{Cite web |url= http://www.anubih.ba/godisnjak/izdanja/Godisnjak%2020.pdf |title= PRILOZI KULTURNOJ STRATOGRAFIJI PRAHISTORIJSKIH GRADINA U JUGOZAPADNOJ BOSNI |work= ANUBIH, Godišnjak 1982 |access-date= 9. 2. 2017 |archive-date= 12. 2. 2018 |archive-url= https://web.archive.org/web/20180212202048/http://www.anubih.ba/godisnjak/izdanja/Godisnjak%2020.pdf |url-status= dead }}&lt;/ref&gt;
* Praistorijske grobne humke ([[tumuli]])  u Kupreškom polju;
* Praistorijska gradinska naselja u [[Sinjsko polje|Sinjskom polju]] (Hrvatska);
* Praistorijsko naselje i nekropola [[Waltersdorf]] kod Berlina (Njemačka);
* Praistorijsko naselje [[Rathsdorf]] kod Prenzlaua (Njemačka);
*Praistorijsko naselje [[Cealic]], Oblast Taraclia (Moldavija);
*Praistorijska nekropola [[Košary]], Oblast Odesa (Ukrajina);
* Višeslojno naselje [[Orlovka-Kartal]], Oblast Odesa (Ukrajina).

== Publikovani radovi ==
Govedarica je do sada objavio preko 100 naučnih radova i dvije monograﬁje, te priredio i izdao veći broj časopisa, zbornika i drugih naučnih izdanja.

*Rano bronzano doba na području istočnog Jadrana, Sarajevo, 1989.&lt;sup&gt;[[Blagoje Govedarica#cite%20note-Iliri%20u%20JZB-5|[5]]]&lt;/sup&gt;
*Prilozi kulturnoj stratigrafiji praistorijskih gradina u jugozapadnoj Bosni.&lt;sup&gt;[[Blagoje Govedarica#cite%20note-Govedarica-6|[6]]]&lt;/sup&gt;
*Zepterträger–Herrscher der Steppen (Les porteurs de sceptre - les seigneurs des Steppes). Mainz 2004.
*Oscilacije nivoa Crnog Mora i kulturni razvoj jugoistočne Evrope u vrijeme srednjeg holocena (ca. 6000-• 3000 BC). Starinar, Beograd, 53-54/2004, 9-21. 
*Finds of the Cetina type in the western Balkans hinterland and the issue of cultural and historical interpretation in the prehistoric archaeology. Vjesnik za Arheologiju i Povijest Dalmatinsku 99. Split 2006, 27-41.
*Ideološki značaj grobnih tumula i sakralna simbolika kruga,  Godišnjak/Jahrbuch 39, Sarajevo 2010, 5-22.
*Zentrum und Peripherie im 5. Jt. v. Chr.: zur Entstehung und     Ausbreitung der europäischen Kupferzeit. Prähistorische Archäologie in     Südosteuropa 25. Rahden/Westf.: Leidorf 2009, 60-73.
*Das Phänomen der balkanischen Kupferzeit.(Prähistorische Archäologie in Südosteuropa 30. Rahden/Westf.: Leidorf 2016, 11-22.
*The stratigraphy of Tumulus 6 in Shtoj  and the appearance of violin idols in the south Adriatic region. Godišnjak/Jahrbuch 45. Sarajevo 2016, 32-51.

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Članovi ANU BiH}}

{{DEFAULTSORT:g}}
[[Kategorija:Bosanskohercegovački arheolozi]]
[[Kategorija:Članovi ANUBiH]]
[[Kategorija:Biografije, Vrbas]]
[[Kategorija:Rođeni 1949.]]
[[Kategorija:Jugoslavenski arheolozi]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]</text>
      <sha1>fg3m2ed6la7u7a27emzgmj8r24cyuo9</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Hakija Meholjić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>467634</id>
    <revision>
      <id>3922121</id>
      <parentid>3871765</parentid>
      <timestamp>2026-08-26T03:11:46Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-46593-87</username>
        <id>185103</id>
      </contributor>
      <comment>sadad</comment>
      <origin>3922121</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5262" sha1="ivf3gdqhzujudy5t9m4sgnw4w6axts8" xml:space="preserve">sadasd{{Standardi|text=asdazgdzagsdzgaszdgzasgdzzdaszgzasgdzgzdagsz}}{{Nedostaju izvori}}
'''Hakija Meholjić''' (1949 – [[Tuzla]], 13. novembar 2019&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://n1info.ba/vijesti/a390662-Preminuo-Hakija-Meholjic/|title=Preminuo Hakija Meholjić|last=BiH|first=N1|date=13. 11. 2019|website=N1|access-date=6. 5. 2024}}&lt;/ref&gt;) bio je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] član rukovodstva [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP]]-a, predsjednik te stranke u [[Srebrenica|Srebrenici]] i odbornik u lokalnom parlamentu.

== Životopis ==
Od aprila 1993. bio je komandir ratne policijske stanice u Srebrenici. Poznat je po javnom optuživanju [[Alija Izetbegović|Alije Izetbegovića]] da je krivac što je Srebrenica izgubljena za Muslimane. Bio je član srebreničke delegacije, koja je u ratu prisustvovala sastanku u sarajevskom hotelu ''Holidej in'', gdje su dočekani aplauzima kao heroji, a onda im je rečeno da Srebrenica treba da padne i da se žrtvuje 5.000 ljudi kako bi se izazvala intervencija [[NATO]]-a i zauzvrat dobila [[Vogošća]], koja je u to vrijeme bila u sastavu [[Republika Srpska|Republike Srpske]].

Za [[Glas Srpske]] je rekao: ''Alija Izetbegović je tada 1993. tražio ne da se ubije, nego zakolje 5.000 Bošnjaka u Srebrenici. Bili smo u [[Sarajevo|sarajevskom]] hotelu &quot;Holidej in&quot; kada sam ustao i pitao ga da li je on lud i ko će poubijati toliki narod. Poslije toga čekao se samo povoljan trenutak da se umiješa međunarodna zajednica i to je palo na Srebrenicu. Alija Izetbegović je aminovao da se dozvoli genocid, a [[Srbi]] su nasjeli na nešto što je ranije spremano.''&lt;ref&gt;{{Cite book |last= |first= |authorlink= |title=Сребреницу продали да би Сарајево било кантон |year= |url=https://www.glassrpske.com/novosti/vijesti_dana/Hakija-Meholjic-Srebrenicu-prodali-da-bi-Sarajevo-bilo-kanton/38539.html |publisher= |location= |id= |access-date=17. 8. 2020 |archive-date=1. 5. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180501094803/https://www.glassrpske.com/novosti/vijesti_dana/Hakija-Meholjic-Srebrenicu-prodali-da-bi-Sarajevo-bilo-kanton/38539.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

U javnost je iznosio i tvrdnje da su mu neki Muslimani nudili novac da o tome ne govori u javnosti, kao i da mu je Alija Izetbegović rekao da je on od [[Bill Clinton|Billa Clintona]] nagovoren na takav scenario sa Srebrenicom (da se pobije 5000 Bošnjaka zbog NATO intervencije protiv bosanskih Srba). Za [[Genocid u Srebrenici]] i gubljenje Srebrenice za Bošnjake je optuživao Zapadne sile, jer se bez njihovog odobrenja to nije moglo dogoditi. O tome je pričao i za norveški domumentarni film [[Srebrenica - izdani grad]].&lt;ref&gt;{{Cite book |last= |first= |authorlink= |title=Hakija Meholjić za “Alo.rs”: Muslimani su mi nudili novac da ćutim o Srebrenici |year= |url=https://www.bh-vijesti.com/hakija-meholjic-za-alo-rs-muslimani-su-mi-nudili-novac-da-cutim-o-srebrenici-2/ |publisher= |pages= |location= |isbn= }}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt; [[Naser Orić|Nasera Orića]] je optuživao za ubistva, pljačke i ratno profiterstvo.&lt;ref&gt;{{Cite book|last= |first= |authorlink= |title=Orić je ubijao, pljačkao i bogatio se|year= |url=https://www.novosti.rs/vesti/naslovna/dosije/aktuelno.292.html:525346-Oric-je-ubijao-pljackao-i-bogatio-se|publisher= |pages=|location= |isbn=}}&lt;/ref&gt;

Tvrdio je da su u julu 1995. 9postojali spiskovi nepoželjnih Bošnjaka koje je u povlačenju prema [[Tuzla|Tuzli]] trebalo likvidirati. To je saznao od Hamdije Fejzića, tadašnjeg potpredsjednika skupštine općine, koji mu je to rekao u koloni koja se povlačila prema Tuzli. Tada se sa grupom svojih saboraca odvojio od kolone i krenuli su drugim putem ka Tuzli i tako preživjeli planiranu likvidaciju od svog rukovodstva. Po povratku u Srebrenicu nekoliko godina je radio na obnovi bošnjačke imovine i na povratku Bošnjaka u tu općinu. Bio je organizator Međunarodnog kampa mira ''Klotjevac'', gdje su se okupljali mladi svih nacionalnosti iz regiona i Evrope.  Formirao je Općinski odbor SDP BiH, a u maju 2019.&lt;ref&gt;{{Cite book|last= |first= |authorlink= |title=Preminuo Hakija Meholjić, jedan od komandanata odbrane Srebrenice|year= |url=https://avaz.ba/vijesti/bih/528793/preminuo-hakija-meholjic-jedan-od-komandanata-odbrane-srebrenice|publisher= |pages=|location= |isbn=}}&lt;/ref&gt; je isključen iz te stranke. Radio je u srebreničkom Komunalnom preduzeću ''Polet'', čiji je bio direktor

Umro je u 70-oj godini od posljedica moždanog udara u Univerzitetskom kliničkom centru u Tuzli, a po vlastitoj želji sahranjen je u Sarajevu u petak, 15. novembra 2019.&lt;ref&gt;{{Cite book|last= |first= |authorlink= |title=Umro Hakija Meholjić, čovek koji je optužio Aliju Izetbegovića za pad Srebrenice|year= |url=https://www.republika.rs/svet/region/168788/umro-hakija-meholjic-covek-koji-optuzio-aliju-izetbegovic-pad-srebrenice|publisher= |pages=|location= |isbn=}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{refspisak}}

{{DEFAULTSORT:Meholjić, Hakija}}
[[Kategorija:Rođeni 1949.]]
[[Kategorija:Umrli 2019.]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački političari]]
[[Kategorija:Političari Socijaldemokratske partije Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Političari Republike Srpske]]</text>
      <sha1>ivf3gdqhzujudy5t9m4sgnw4w6axts8</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3922122</id>
      <parentid>3922121</parentid>
      <timestamp>2026-08-26T03:11:55Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Mazbel</username>
        <id>65540</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Vraćene izmjene korisnika [[Special:Contributions/~2026-46593-87|~2026-46593-87]] ([[User talk:~2026-46593-87|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:NeptuneBot|NeptuneBot]]</comment>
      <origin>3871765</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5206" sha1="29xl64csyp0updlgh2f438iyleudbc4" xml:space="preserve">{{Standardi}}{{Nedostaju izvori}}
'''Hakija Meholjić''' (1949 – [[Tuzla]], 13. novembar 2019&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://n1info.ba/vijesti/a390662-Preminuo-Hakija-Meholjic/|title=Preminuo Hakija Meholjić|last=BiH|first=N1|date=13. 11. 2019|website=N1|access-date=6. 5. 2024}}&lt;/ref&gt;) bio je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] član rukovodstva [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP]]-a, predsjednik te stranke u [[Srebrenica|Srebrenici]] i odbornik u lokalnom parlamentu.

== Životopis ==
Od aprila 1993. bio je komandir ratne policijske stanice u Srebrenici. Poznat je po javnom optuživanju [[Alija Izetbegović|Alije Izetbegovića]] da je krivac što je Srebrenica izgubljena za Muslimane. Bio je član srebreničke delegacije, koja je u ratu prisustvovala sastanku u sarajevskom hotelu ''Holidej in'', gdje su dočekani aplauzima kao heroji, a onda im je rečeno da Srebrenica treba da padne i da se žrtvuje 5.000 ljudi kako bi se izazvala intervencija [[NATO]]-a i zauzvrat dobila [[Vogošća]], koja je u to vrijeme bila u sastavu [[Republika Srpska|Republike Srpske]].

Za [[Glas Srpske]] je rekao: ''Alija Izetbegović je tada 1993. tražio ne da se ubije, nego zakolje 5.000 Bošnjaka u Srebrenici. Bili smo u [[Sarajevo|sarajevskom]] hotelu &quot;Holidej in&quot; kada sam ustao i pitao ga da li je on lud i ko će poubijati toliki narod. Poslije toga čekao se samo povoljan trenutak da se umiješa međunarodna zajednica i to je palo na Srebrenicu. Alija Izetbegović je aminovao da se dozvoli genocid, a [[Srbi]] su nasjeli na nešto što je ranije spremano.''&lt;ref&gt;{{Cite book |last= |first= |authorlink= |title=Сребреницу продали да би Сарајево било кантон |year= |url=https://www.glassrpske.com/novosti/vijesti_dana/Hakija-Meholjic-Srebrenicu-prodali-da-bi-Sarajevo-bilo-kanton/38539.html |publisher= |location= |id= |access-date=17. 8. 2020 |archive-date=1. 5. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180501094803/https://www.glassrpske.com/novosti/vijesti_dana/Hakija-Meholjic-Srebrenicu-prodali-da-bi-Sarajevo-bilo-kanton/38539.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

U javnost je iznosio i tvrdnje da su mu neki Muslimani nudili novac da o tome ne govori u javnosti, kao i da mu je Alija Izetbegović rekao da je on od [[Bill Clinton|Billa Clintona]] nagovoren na takav scenario sa Srebrenicom (da se pobije 5000 Bošnjaka zbog NATO intervencije protiv bosanskih Srba). Za [[Genocid u Srebrenici]] i gubljenje Srebrenice za Bošnjake je optuživao Zapadne sile, jer se bez njihovog odobrenja to nije moglo dogoditi. O tome je pričao i za norveški domumentarni film [[Srebrenica - izdani grad]].&lt;ref&gt;{{Cite book |last= |first= |authorlink= |title=Hakija Meholjić za “Alo.rs”: Muslimani su mi nudili novac da ćutim o Srebrenici |year= |url=https://www.bh-vijesti.com/hakija-meholjic-za-alo-rs-muslimani-su-mi-nudili-novac-da-cutim-o-srebrenici-2/ |publisher= |pages= |location= |isbn= }}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt; [[Naser Orić|Nasera Orića]] je optuživao za ubistva, pljačke i ratno profiterstvo.&lt;ref&gt;{{Cite book|last= |first= |authorlink= |title=Orić je ubijao, pljačkao i bogatio se|year= |url=https://www.novosti.rs/vesti/naslovna/dosije/aktuelno.292.html:525346-Oric-je-ubijao-pljackao-i-bogatio-se|publisher= |pages=|location= |isbn=}}&lt;/ref&gt;

Tvrdio je da su u julu 1995. 9postojali spiskovi nepoželjnih Bošnjaka koje je u povlačenju prema [[Tuzla|Tuzli]] trebalo likvidirati. To je saznao od Hamdije Fejzića, tadašnjeg potpredsjednika skupštine općine, koji mu je to rekao u koloni koja se povlačila prema Tuzli. Tada se sa grupom svojih saboraca odvojio od kolone i krenuli su drugim putem ka Tuzli i tako preživjeli planiranu likvidaciju od svog rukovodstva. Po povratku u Srebrenicu nekoliko godina je radio na obnovi bošnjačke imovine i na povratku Bošnjaka u tu općinu. Bio je organizator Međunarodnog kampa mira ''Klotjevac'', gdje su se okupljali mladi svih nacionalnosti iz regiona i Evrope.  Formirao je Općinski odbor SDP BiH, a u maju 2019.&lt;ref&gt;{{Cite book|last= |first= |authorlink= |title=Preminuo Hakija Meholjić, jedan od komandanata odbrane Srebrenice|year= |url=https://avaz.ba/vijesti/bih/528793/preminuo-hakija-meholjic-jedan-od-komandanata-odbrane-srebrenice|publisher= |pages=|location= |isbn=}}&lt;/ref&gt; je isključen iz te stranke. Radio je u srebreničkom Komunalnom preduzeću ''Polet'', čiji je bio direktor

Umro je u 70-oj godini od posljedica moždanog udara u Univerzitetskom kliničkom centru u Tuzli, a po vlastitoj želji sahranjen je u Sarajevu u petak, 15. novembra 2019.&lt;ref&gt;{{Cite book|last= |first= |authorlink= |title=Umro Hakija Meholjić, čovek koji je optužio Aliju Izetbegovića za pad Srebrenice|year= |url=https://www.republika.rs/svet/region/168788/umro-hakija-meholjic-covek-koji-optuzio-aliju-izetbegovic-pad-srebrenice|publisher= |pages=|location= |isbn=}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{refspisak}}

{{DEFAULTSORT:Meholjić, Hakija}}
[[Kategorija:Rođeni 1949.]]
[[Kategorija:Umrli 2019.]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački političari]]
[[Kategorija:Političari Socijaldemokratske partije Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Političari Republike Srpske]]</text>
      <sha1>29xl64csyp0updlgh2f438iyleudbc4</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Spisak naselja u Crnoj Gori (Nj)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>468121</id>
    <revision>
      <id>3922059</id>
      <parentid>3848343</parentid>
      <timestamp>2026-08-25T12:37:20Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Palapa</username>
        <id>383</id>
      </contributor>
      <origin>3922059</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1136" sha1="knyxhwhu7tm8la7u3788ys1zr6impo7" xml:space="preserve">{{Naselja u Crnoj Gori|Nj|2}}

== Nj&lt;ref&gt;{{Cite journal|date=|title=|url=https://www.monstat.org/userfiles/file/klasifikacije/spisak%20naselja%20cg.pdf|journal=SPISAK NASELJA|access-date=20. 3. 2024|archive-date=20. 3. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240320105031/https://www.monstat.org/userfiles/file/klasifikacije/spisak%20naselja%20cg.pdf|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! [[Naseljeno mjesto|Naselje]] || [[Spisak općina u Crnoj Gori|Općina]] || [[Popis stanovništva u Crnoj Gori 2011.|Br. stanovnika]] || [[Nadmorska visina|N.V.]] || [[Geografske koordinate|Koordinate]] || [[Fotografija]]
|-
| [[Njegnjevo]] || [[Bijelo Polje]] || 404 || 655 || {{Coord|43|05|01|N|19|47|09|E|}} || 
|-
| [[Njeguši]] || [[Cetinje]] ||  ||  || {{Coord}} || 
|-
| [[Njegovuđa]] || [[Žabljak]] ||  ||  || {{Coord}} || 
|}

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==

* {{Cite web|url=https://monstat.org/cg/page.php?id=534&amp;pageid=322|title=MONSTAT {{!}} UPRAVA ZA STATISTKU|website=monstat.org|access-date=2026-08-25}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Spiskovi naselja u Crnoj Gori|Nj]]</text>
      <sha1>knyxhwhu7tm8la7u3788ys1zr6impo7</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Tyler1</title>
    <ns>0</ns>
    <id>468550</id>
    <revision>
      <id>3922068</id>
      <parentid>3828557</parentid>
      <timestamp>2026-08-25T13:27:16Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3922068</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="18567" sha1="l3b3djxps6q1mswgu5qio6d4hndp6b5" xml:space="preserve">{{Infokutija
| naslov            = 
| naslovstil        = 
| iznad             = Tyler1
| iznadstil         = background-color:#6441A4; color:white;
| slika             = 
| tekst             = 
| zaglavljestil     = background-color:#6441A4; color:white;
| zaglavlje1  = Lične informacije
|    oznaka2  = Rođenje
|    podaci2  = {{plainlist|
* Tyler Steinkamp
* {{Datum rođenja i godine|1995|3|7}}
* [[Missouri]], [[SAD]]
}}
|    oznaka3  = Zanimanje
|    podaci3  = {{flatlist|
* [[Twitch.tv|Twitch-streamer]]
* [[YouTube]]r
}}
|    oznaka4  = Obrazovanje
|    podaci4  = Centralni metodistički univerzitet &lt;small&gt;(napustio)&lt;/small&gt;
|    oznaka5  = Rodni grad
|    podaci5  = New London, [[Missouri|MO]] [[SAD]]
| zaglavlje6  = Informacije o kanalu na Twitchu
|    oznaka8  = Kanal
|    podaci8  = {{URL|twitch.tv/loltyler1|loltyler1}}
|    oznaka9  = Godine aktivnosti
|    podaci9  = 2016-danas
|    oznaka10 = Žanr
|    podaci10 = [[Video igra|Gaming]]
|    oznaka11 = Igre
|    podaci11 = {{Flatlist|
* ''[[League of Legends]]''}}
|    oznaka13 = Pratilaca
|    podaci13 = 3,67 miliona (26. 9. 2020.)
|    oznaka14 = Ukupno pregleda
|    podaci14 = 183 miliona (26. 9. 2020.)
|    oznaka15 = Vebsajt
|    podaci15 = {{URL|www.loltyler1.com|loltyler1}}
}}
{{Infokutija
| iznad       = loltyler1
| iznadstil   = background-color:#B60000; color:white;
| slika       = 
| zaglavljestil = background-color:#B60000; color:white;
| zaglavlje1  = Informacije o kanalu na YouTubeu
|    oznaka2  = Kanal
|    podaci2  = {{URL|youtube.com/channel/UCwV_0HmQkRrTcrReaMxPeDw|loltyler1}}
|    oznaka3  = Žanr
|    podaci3  = [[Video igra|Gaming]]
|    oznaka4  = Pretplatnika
|    podaci4  = 2,43 miliona (26. 9. 2020.)
|    oznaka5  = Ukupno pregleda
|    podaci5  = 360 miliona (26. 9. 2020.)
}}
'''Tyler Steinkamp''' (fon. ''Tajler Stajnkamp''; rođen 7. marta 1995), poznatiji pod svojim pseudonimima '''tyler1''' (fon. ''Tajler-van'') ili skraćeno '''T1,''' [[Sjedinjene Američke Države|američki]] je [[Twitch.tv|Twitch-streamer]], [[YouTube]]r i internetska ličnost. Jedan je od najpopularnijih online ličnosti ''League of Legendsa'' s više od 3,67 miliona pratilaca na Twitchu.

Tyler je od aprila 2016. do janurara 2018. bio trajno suspendovan u igri ''League of Legends'' zbog ometajućeg ponašanja prema drugim igračima, čime je stekao nadimak &quot;Najtoksičniji igrač u Sjevernoj Americi&quot;.&lt;ref name=&quot;polygon toxic&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.polygon.com/2017/1/10/14179366/league-of-legends-riot-ban-tyler1|title=The difficulty in banning the 'most toxic League of Legends player in North America'|last=Friedman|first=Daniel|date=8. 1. 2018|publisher=[[Polygon (website)|Polygon]]|access-date=22. 3. 2019}}&lt;/ref&gt; Njegov prvi ''League of Legends'' stream nakon ukidanja njegove duge suspenzije dosegao je preko 386,000 gledalaca na Twitchu, što je u to vrijeme zabilježena kao najveća brojka trenutnih gledalaca na streamu koji nije turnirskog značaja.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.riftherald.com/culture/2018/1/8/16865894/lol-tyler1-twitch-first-stream-unbanned|title=Tyler1 breaks Twitch records in his first stream after his ban|last=Goslin|first=Austen|date=8. 1. 2018|website=The Rift Herald|access-date=20. 1. 2019|archive-date=13. 2. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210213065039/https://www.riftherald.com/culture/2018/1/8/16865894/lol-tyler1-twitch-first-stream-unbanned|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

== Karijera ==

=== Početna popularnost i suspenzija ===
Tyler je 2014. godine zauzeo 14. mjesto u poretku Sjevernoameričkog League of Legendsa,&lt;ref name=&quot;the story of tyler12&quot;&gt;{{cite AV media|url=https://www.youtube.com/watch?v=bot0QOSwOGY|title=The Story of Tyler1|date=6. 10. 2018|publisher=[[theScore Inc.|theScore esports]]|access-date=8. 10. 2018}}&lt;/ref&gt; ali njegov je stream imao skromno praćenje do 2016. godine. Tyler je prvobitno postao poznat u zajednici ''League of Legends'' po toksičnom ponašanju prikazanom u njegovim streamovima, što je uključivalo lično napadanje drugih, poticanje igrača na samoubistvo i namjerno gubljenje igre na štetu svojih suigrača. Ovo ponašanje na kraju je dovelo do trajnih suspenzija 22 jedinstvena računa tokom nekoliko godina.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.pastemagazine.com/articles/2018/01/the-most-toxic-league-of-legends-player-is-back-bu.html|title=The Most Toxic League of Legends Player Is Back, But Riot May Have Stunted His #Reformation|last=Bell|first=Brian|date=18. 1. 2018|publisher=[[Paste (časopis)|Paste]]|access-date=4. 9. 2018}}&lt;/ref&gt;

Tylerov stream brzo raste u popularnosti u aprilu 2016. godine, kada je javno objavio da se &quot;reformirao&quot;. Njegov [[Twitch.tv|Twitch]] kanal navodno se povećao sa oko 5,700 pratilaca prije najave na preko 92,000 pratilaca do kraja mjeseca. Njegovo poboljšano ponašanje brzo je propalo, ali je njegovo praćenje nastavilo rasti, što je navelo nekoliko poznatih i profesionalnih igrača da osude njegovo ponašanje. Oni koji su se protivili Tylerovom ponašanju, vjerovali su da će njegova popularnost potaknuti i normalizirati toksičnost igrača, a kritizirali su kompaniju Riot Games zbog toga što nisu poduzeli mjere kako bi spriječili ovo ponašanje.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.riftherald.com/2016/4/30/11543782/tyler1-issued-permanent-ban-riot-games-league-of-legends-twitch-streamer|title=Popular toxic League of Legends streamer Tyler1 issued permanent ban|last=Dator|first=James|date=30. 4. 2016|publisher=[[The Rift Herald]]|access-date=28. 9. 2018|archive-date=14. 12. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20191214055019/https://www.riftherald.com/2016/4/30/11543782/tyler1-issued-permanent-ban-riot-games-league-of-legends-twitch-streamer|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

30. aprila 2016. godine, zaposlenik Riot Gamesa &quot;Riot Socrates&quot; najavio je da zbog &quot;dobro dokumentovane historije suspendovanih računa zbog verbalnog zlostavljanja&quot; i uznemiravanja igrača, Tyler više neće moći posjedovati svoj League of Legends račun, rekavši &quot;želimo da znate kada se pojavi rijetki igrač koji je pravi kreten, još uvijek imamo vaša leđa.&quot;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://boards.na.leagueoflegends.com/en/c/player-behavior-moderation/8a75KeUR-the-indefinite-banning-of-tyler1|title=The indefinite banning of Tyler1|date=30. 4. 2016|publisher=[[Riot Games]]|access-date=4. 9. 2018|archive-date=14. 3. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200314084250/https://boards.na.leagueoflegends.com/en/c/player-behavior-moderation/8a75KeUR-the-indefinite-banning-of-tyler1|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://nymag.com/selectall/2016/05/major-gaming-community-devastated-after-tyler1-is-permanently-banned.html|title=League of Legends Community Devastated After Tyler1 Is Permanently Banned|last=Feldman|first=Brian|date=2. 5. 2016|publisher=[[New York (časopis)|New York Magazine]]|access-date=4. 9. 2018}}&lt;/ref&gt; Prema praksi Riot Gamesa poznatoj pod nazivom ID suspenzija, računi koje je Tyler koristio javno u streamovima odmah bi bili suspendovani, čak i ako pravila još uvijek nisu bilia prekršena na računu.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://support.riotgames.com/hc/en-us/articles/115013815928-Understanding-ID-Bans|title=Understanding ID Bans|date=3. 9. 2018|publisher=Riot Games|access-date=4. 9. 2018|archive-date=17. 4. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190417084311/https://support.riotgames.com/hc/en-us/articles/115013815928-Understanding-ID-Bans|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Do danas se ova vrsta zabrane dogodila samo nekoliko puta u historiji ''League of Legendsa.''

Nakon što je suspendovan, Tyler je bio prisiljen odvojiti se od igranja ''League of Legendsa'', nastavljajući širiti svoju publiku kako je njegov stream postajao ekscentričniji. Njegov stream je privukao veliku pažnju medija kada je kao šalu za prvi april 2018. pod green screenom odglumio 45-minutnu akcijsku parodiju na svoj život pod nazivom &quot;Dan u životu Tylera1&quot; (''A Day in the Life of Tyler1'').&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.polygon.com/2018/4/2/17188794/tyler1-movie-april-fools-day-twitch|title=League of Legends' most notorious streamer hosts eccentric 45-minute movie on Twitch|last=Alexander|first=Julia|date=2. 4. 2018|publisher=[[Polygon (website)|Polygon]]|access-date=4. 9. 2018}}&lt;/ref&gt; Također je nastavio sa streamanjem drugih igara poput PlayerUnknown's Battlegrounds.&lt;ref name=&quot;kotaku unban&quot;&gt;{{Cite web|url=https://compete.kotaku.com/riot-games-unbans-tyler1-a-player-it-once-called-a-ge-1821785186|title=Riot Games Unbans Tyler1, A Player It Once Called A 'Genuine Jerk'|last=Van Allen|first=Eric|date=4. 1. 2018|publisher=[[Kotaku]]|access-date=4. 9. 2018|archive-date=1. 12. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20191201155547/https://compete.kotaku.com/riot-games-unbans-tyler1-a-player-it-once-called-a-ge-1821785186|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

U oktobru 2017. godine, zaposlenik Riot Gamesa Aaron &quot;Sanjuro&quot; Rutledge je slao uvrjedljive poruke ka Tyleru na službenom ''r/LeagueOfLegends'' [[Reddit|Subredditov]] Discord server, rekavši da izgleda kao &quot;homunculus&quot; (uvrjedljiva riječ za ljude niskog rasta) i da će umrijeti od konzumacije [[kokain]]a. Kompanija je odgovorila rekavši da &quot;ono što je rečeno NIJE u redu, i mi to shvatamo krajnje ozbiljno&quot;, izvinjavajući se Tyleru i ''League of Legends'' zajednici. Tyler je na incident odgovorio rekavši: &quot;Zaista je sranje što su neki ljudi još uvijek nezadovoljni... i odbijaju priznati da sam se promijenio.&quot; Nekoliko dana kasnije, istraživački [[esports]] novinar Richard Lewis izvijestio je da Sanjuro više nije zaposlenik u kompaniji Riot Gamesu.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.riftherald.com/culture/2017/10/3/16411914/riot-sanjuro-lol-fired-tyler1|title=Sanjuro has reportedly been fired from Riot following comments about Tyler1|last=Goslin|first=Andrew|date=3. 10. 2017|publisher=The Rift Herald|access-date=25. 9. 2020|archive-date=11. 11. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20201111203228/https://www.riftherald.com/culture/2017/10/3/16411914/riot-sanjuro-lol-fired-tyler1|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

=== Povratak ===
Krajem 2017. godine, Tyler je u streamu objavio da je dobio e-poštu od Riot Gamesa da će mu zabrana biti ukinuta na kraju godine ako su računi koje je igrao u posljednjih mjesec dana &quot;čisti&quot; od nasilnog ponašanja.&lt;ref name=&quot;kotaku unban&quot;/&gt; U januaru 2018. godine, Tyler je objavio da je njegova suspenzija ukinuta,&lt;ref name=&quot;riftherald unban&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.riftherald.com/culture/2018/1/4/16850598/tyler1-unbanned-lol-reformed|title=Tyler1 has officially been unbanned by Riot|last=Goslin|first=Austen|date=4. 1. 2018|publisher=The Rift Herald|access-date=4. 9. 2018|archive-date=5. 9. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180905023103/https://www.riftherald.com/culture/2018/1/4/16850598/tyler1-unbanned-lol-reformed|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; što je kasnije Riot Games potvrdio, prenosi Kotaku. Tylerov prvi stream nakon što  mu je u januaru 2018. ukinuta suspenzija, dosegao je maksimum od preko 382,000 gledatelja, čime je oboren rekord za najviše istovremenih gledalaca za pojedinačnog streamera na Twitchu koji je bio postavljen od strane Fakera 2017. godine.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.pcgamer.com/382000-people-tune-in-to-watch-the-return-of-notoriously-toxic-lol-player/|title=382,000 people tune in to watch the return of notoriously toxic LoL player|last=Chalk|first=Andy|date=8. 1. 2018|publisher=[[PC Gamer]]|access-date=4. 9. 2018}}&lt;/ref&gt; Ovaj rekord oborio je mjesec dana kasnije prvi stream [[Dr Disrespect]]a nakon povratka iz dvomjesečne pauze, iako se zbog sukobljenih izvještanja medija i tehničkih problema sa Twitchom, izvori se ne slažu da li je rekord zaista oboren.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.polygon.com/2018/2/6/16979394/dr-disrespect-tyler-1-twitch-viewers-record-holder|title=Dr. DisRespect sets huge new Twitch streaming record, beating Tyler1|last=Alexander|first=Julia|date=6. 2. 2018|publisher=[[Polygon (website)|Polygon]]|access-date=4. 9. 2018}}&lt;/ref&gt;

Tokom ljutite kritike zbog nedavnih promjena u igri, Tyler je priznao da je bio ovisan o ''League of Legendsu'', što je natjeralo ostale članove ''League of Legends'' zajednice da podijele svoje priče o njihovim ovisnostima i podijele savjete od zaposlenika u Riot Gamesu.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.vpesports.com/leagueoflegends/riot-responds-to-user-with-league-addicition/|title=Riot Responds to User With League Addiction|last=Best|first=Matt|date=13. 6. 2018|publisher=VPESPORTS|access-date=4. 9. 2018|archive-date=6. 8. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200806222957/http://www.vpesports.com/leagueoflegends/riot-responds-to-user-with-league-addicition/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Tyler je popularna internetska ličnost ''League of Legendsa''. U februaru 2018. godine, premašio je 30,000 pretplatnika na svom Twitch kanalu.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.polygon.com/2018/2/1/16957278/tyler1-league-of-legends-subs-twitch-youtube-stream|title=League of Legends' Tyler1 surpasses 1M subs on YouTube, 30K subs on Twitch|last=Alexander|first=Julia|date=1. 2. 2018|publisher=[[Polygon (website)|Polygon]]|access-date=12. 10. 2018}}&lt;/ref&gt; Od 26. septembra 2020. godine, Tylerov Twitch kanal ima preko 3,67 miliona pratilaca i 183 miliona pregleda,&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.twitch.tv/loltyler1|title=loltyler1|website=[[Twitch (service)|Twitch]]|access-date=25. 7. 2020}}&lt;/ref&gt; a njegov [[YouTube]] kanal ima preko 2,4 miliona pretplatnika i 360 miliona pregleda.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.youtube.com/channel/UCwV_0HmQkRrTcrReaMxPeDw|title=loltyler1|website=[[YouTube]]|access-date=25. 7. 2020}}&lt;/ref&gt;

=== Tyler1 Championship Series ===
U novembru 2017. godine, Tyler je bio domaćin online-turnira ''League of Legendsa'' pod nazivom Tyler1 Championship Series (TCS). Parodija na ''League of Legends'' Championship Series (LCS), Tyler je ispred green screena postavio slike stadiona LCS-a i stolove komentatora. Turnir je dosegao više od 200.000 istovremenih gledalaca na Twitchu, a gledali su ga profesionalni igrači i LCS prenosioci. Pobjedničkom timu dodijeljeno je 10.000 američkih dolara, finansirano od Tylera direktno i bez ikakvih sponzora.&lt;ref name=&quot;tcs 2017 espn&quot;&gt;{{Cite web|url=http://www.espn.com/esports/story/_/id/21599629/opinion-esports-returns-grassroots-tyler1-championship-series|title=League of Legends returns to grassroots with Tyler1 Championship Series|last=Erzberger|first=Tyler|date=29. 11. 2017|publisher=[[ESPN]]|access-date=4. 9. 2018}}&lt;/ref&gt;

U novembru 2018. godine, Tyler1 Championship Series se vratio, ovog puta s povećanim nagradnim fondom od 50.000 američkih dolara, koji je ponovo direktno finansirao Tyler.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://esportsobserver.com/tyler1-championship-finals-twitch/|title=What Can We Expect From the Tyler1 Championship Series Finals on Twitch?|last=Miceli|first=Max|date=Nov 29, 2018|publisher=Esports Observer|access-date=25. 9. 2020|archive-date=10. 5. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210510181905/https://esportsobserver.com/tyler1-championship-finals-twitch/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Vebsajt ''Polygon'' (bivši ''Rift Herald'') posebno je pohvalio poboljšanje kvalitete njegovog turnira u odnosu na prethodni, rekavši da je &quot;Ono što je započelo kao meme (zezancija)... preraslo je u nešto što nalikuje pravom online turniru. Ima impresivnu grafiku, elegantne reprize i paradu talenata koji su dovedeni da pomognu domaćinu i da prenose događaj.&quot;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.riftherald.com/culture/2018/11/30/18118439/watch-tyler1-t1-championship-series-finals|title=How to watch the Tyler1 Championship Series Finals|last=Goslin|first=Austen|date=Nov 30, 2018|publisher=[[Rift Herald]]|access-date=25. 9. 2020|archive-date=8. 11. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20201108112643/https://www.riftherald.com/culture/2018/11/30/18118439/watch-tyler1-t1-championship-series-finals|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

== Privatni život ==
Tyler je rođen 7. marta 1995. godine,&lt;ref name=&quot;Twitch&quot;&gt;{{Cite web|url=https://clips.twitch.tv/GlutenFreeBadWoodpeckerNinjaGrumpy|title=Twitch|last=loltyler1|website=Twitch|archive-date=7. 3. 2019|quote=My birthay is the seventh}}&lt;/ref&gt; u [[Missouri]]ju. Djelomično je [[Afroamerikanci|afroameričkog]] porijekla.&lt;ref&gt;https://www.dexerto.com/league-of-legends/tyler1-explains-why-hell-never-get-banned-from-league-of-legends-1336460&lt;/ref&gt; Studirao je [[Računarska nauka|računarstvo]] na Centralnom metodističkom univerzitetu (''Central Methodist University'', Fayette, [[Missouri|MO]])&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.centralmethodist.edu/|title=Home Page {{!}} CMU {{!}} Central Methodist University|website=www.centralmethodist.edu|access-date=22. 9. 2020}}&lt;/ref&gt; prije nego što je napustio školovanje i usredsredio na svoju streaming karijeru.&lt;ref name=&quot;the story of tyler12&quot;/&gt; Dok je bio na univerzitetu, igrao je kao Running back (RB; pozicija ofanzivnog igrača u [[Američki nogomet|Američkom fudbalu]])&lt;ref&gt;{{Citation|title=Running back|url=https://en.wikipedia.org/w/index.php?title=Running_back&amp;oldid=969927189|date=28. 7. 2020|access-date=22. 9. 2020|language=en}}&lt;/ref&gt; za univerzitetski fudbalski tim.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.cmueagles.com/roster/12/5/4959.php|title=Tyler Steinkamp|website=[[Central Methodist University]]|access-date=4. 9. 2018|archive-date=5. 9. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180905023322/http://www.cmueagles.com/roster/12/5/4959.php|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.espn.com/esports/story/_/id/21599629/opinion-esports-returns-grassroots-tyler1-championship-series|title=League of Legends returns to grassroots with Tyler1 Championship Series|last=Erzberger|first=Tyler|date=29. 11. 2017|website=[[ESPN]]|publisher=Associated Press|access-date=19. 2. 2019}}&lt;/ref&gt; Tylerov brat Eric, također streama na Twitchu pod svojim pseudonimom erobb221.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.dexerto.com/entertainment/tyler1-roasts-brother-peanut-butter-wrestling-twitch-stream-537489|title=Tyler1 roasts his brother for peanut butter wrestling Twitch stream|last=Glaze|first=Virginia|website=Dextero|access-date=11. 4. 2019|archive-date=21. 7. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200721035226/https://www.dexerto.com/entertainment/tyler1-roasts-brother-peanut-butter-wrestling-twitch-stream-537489|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

[[Kategorija:Rođeni 1995.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:YouTube ličnost]]
[[Kategorija:Strimeri na Twitchu]]</text>
      <sha1>l3b3djxps6q1mswgu5qio6d4hndp6b5</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Zemljotres u Valparaísu 1906.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>468744</id>
    <revision>
      <id>3922098</id>
      <parentid>3689595</parentid>
      <timestamp>2026-08-25T19:46:53Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3922098</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="13885" sha1="7k9udhu83xcao8ntnjhpqi9ml1iudcl" xml:space="preserve">{{Infokutija potres
| naslov             = Zemljotres u Valparaísu 1906.
| karta              = Terremoto_Valparaíso_1906.jpg
| tekst              = Šteta u Valparaísu nakon zemljotresa
| karta2             = {{Lokacijska karta | Čile |relief = 1
 | label =
 | lat = -32.4
 | long = -71.4
 | mark = Bullseye1.svg
 | marksize = 40
 | position = top
 | width = 150
 | float = center
 | caption = }}
| datum              = 16. august 1906.
| vrijeme nastanka   = 19:55
| trajanje           =
| jačina             = 8,2 [[Skala momentne magnitude|M&lt;sub&gt;w&lt;/sub&gt;]]&lt;ref name=&quot;USGSdeaths&quot;/&gt;
| dubina             = 25 km
| lokacija           = [[Valparaíso]]
| intenzitet         = 
| vrsta              =
| pogođene države    = [[Čile]]
| šteta              =
| cunami             = Da
| klizište           =
| afteršokovi        =
| žrtve              = 3.882-oje poginulih&lt;ref name=&quot;USGSdeaths&quot;/&gt; &lt;br /&gt; {{nowrap|Više od 20.000 povrijeđenih}}
}}
'''[[Zemljotres]] u [[Valparaíso|Valparaísu]] 1906.''' dogodio se 16. augusta u 19:55 po lokalnom vremenu. Njegov [[epicentar]] bio je u [[Tihi okean|Tihom okeanu]] uz [[obala|obalu]] [[Valparaíso (regija)|istoimene]] [[Regije u Čileu|regije]], a magnituda mu je procijenjena na 8,2 [[Skala momentne magnitude|M&lt;sub&gt;w&lt;/sub&gt;]].&lt;ref name=ANSS&gt;{{Cite web |url= https://earthquake.usgs.gov/earthquakes/eventpage/iscgemsup16957911/executive |title= 8.2 Valparaíso, Chile, 1906, |access-date= 5. 10. 2020}}&lt;/ref&gt;

Uništena je većina Valparaísa, a zemljotres se osjetio od [[Tacna|Tacne]] u [[Peru]]u do [[Puerto Montt]]a. Izvještaji navode da je trajao četiri minute, a nastao je i [[cunami]]. Izviješteno je da su poginule 3.882 osobe.

Historijat seizmičke aktivnosti u ovoj regiji uključuje veće zemljotrese [[Zemljotres u Santiagu 1647.|1647]], [[Zemljotres u Valparaísu 1730.|1730.]] i [[Zemljotresi u Copiapóu 1822.|1822]].&lt;ref&gt;{{cite book |author= I. Korrat |author2= R. Madariaga |chapter= Rupture of the Valparaíso (Chile) Gap from 1971–1985 |chapter-url= https://books.google.com/books?id=hh1dTskgyDEC&amp;pg=PA251 |title= Earthquake Source Mechanics |page= 251}}&lt;/ref&gt;

== Pozadina ==
Čile leži iznad [[konvergentna granica|konvergentne granice ploča]], u području gdje se [[Naskanska ploča]] [[Subdukcija|podvlači]] ispod [[Južnoamerička ploča|Južnoameričke]]. U regiji oko Valparaísa tempo podvlačenja iznosi približno 70&amp;nbsp;mm godišnje.&lt;ref name=&quot;USGS1&quot;&gt;{{cite web |archive-url= https://web.archive.org/web/20101101123940/http://earthquake.usgs.gov/earthquakes/eqinthenews/2010/us2010tfan/ |archive-date= 1. 11. 2010 |url-status=dead |url= https://earthquake.usgs.gov/earthquakes/eqinthenews/2010/us2010tfan/#summary |title= Magnitude 8.8 – OFFSHORE MAULE, CHILE |publisher= [[Geološki zavod Sjedinjenih Američkih Država|USGS]] |date= 8. 10. 2010 |access-date= 15. 10. 2010}}&lt;/ref&gt; Kako ove dvije [[litosferne ploča|ploče]] konvergiraju, to pomjera Naskansku ploču uz masivne pokrete zvane [[megazemljotresi]]. Događaj iz 1906. bio je jedan od mnogih velikih [[Spisak zemljotresa u Čileu|zemljotresa u Čileu]] duž granice ovih ploča.

Navodeći [[konjunkcija (astronomija)|konjunkciju]] [[Neptun]]a s [[Mjesec (satelit)|Mjesecom]],&lt;ref&gt;{{cite web |url= http://diario.elmercurio.com/detalle/index.asp?id={87680ded-8f54-459b-84b5-0cbfa1dc7b4d} |title= Materialismo sísmico (y 2) |work= Revista Sábado |publisher= [[El Mercurio]] |date= 5. 6. 2010 |access-date= 11. 10. 2010}} (potrebna pretplata) {{es simbol}}&lt;/ref&gt; kapetan Arturo Middleton, šef Meteorološkog ureda [[Armija Čilea|Armije Čilea]], predvidio je zemljotres u pismu objavljenom u valparaiskim novinama ''[[El Mercurio]]'' 6. augusta.&lt;ref name=&quot;mer.cl&quot;&gt;{{cite web |url= http://www.mer.cl/modulos/generacion/mobileASP/detailNew.asp?idNoticia=C38954220100529&amp;strNamePage=SAPRO038201005291H.SWF&amp;codCuerpo=745&amp;codRev=889&amp;iNumPag=038&amp;strFecha=2010-05-29&amp;iPage=1&amp;tipoPantalla= |title= Materialismo sísmico |publisher= [[El Mercurio]] |work= Revista Sábado |date= 29. 5. 2010 |access-date= 11. 10. 2010}} (potrebna pretplata) {{es simbol}}&lt;/ref&gt; Bio je žestoko kritiziran sljedećih dana i opisan kao &quot;neznalica i mračnjak&quot;.&lt;ref name=&quot;mer.cl&quot;/&gt;

== Karakteristike ==
Dana 16. augusta 1906, u 19:55 po lokalnom vremenu,&lt;ref name=&quot;mem1&quot;&gt;{{cite web |publisher= Memoria Chilena |url= http://www.memoriachilena.cl/archivos2/pdfs/MC0000522.pdf |archive-url= https://web.archive.org/web/20120316004918/http://www.memoriachilena.cl/archivos2/pdfs/MC0000522.pdf |archive-date= 16. 3. 2012 |url-status=live |title= La catástrofe del 16 de agosto de 1906 en Chile |access-date= 27. 2. 2013}} {{es simbol}}&lt;/ref&gt; dok je većina Čileanaca večerala, začuo se zvuk ispod zemlje i, prije nego što je prestao, dogodilo se prvo podrhtavanje, koje je trajalo približno četiri minute.&lt;ref name=&quot;USGSdeaths&quot;/&gt; Drugo podrhtavanje dogodilo se u 20:06 i, iako je trajalo samo dvije minute, bilo je mnogo žešće.&lt;ref name=&quot;mem3&quot;/&gt; Bilo je i brojnih naknadnih podrhtavanja: najmanje 56 njih dogodilo se u prva 24 sata nakon onog prvog.&lt;ref name=&quot;mem1&quot;/&gt;

Magnituda zemljotresa procijenjena je na 8,4 [[Richterova skala|M&lt;sub&gt;L&lt;/sub&gt;]], 8,2 [[Skala momentne magnitude|M&lt;sub&gt;w&lt;/sub&gt;]]&lt;ref name=&quot;such&quot;&gt;{{cite web |publisher= Seizmološka služba [[Univerzitet Čilea|Univerziteta Čilea]] |archive-url= https://web.archive.org/web/20061231163803/http://www.sismologia.cl/home/terrem.html |archive-date= 31. 12. 2006 |url-status= dead |url= http://www.sismologia.cl/home/terrem.html |title= SISMOS IMPORTANTES Y/O DESTRUCTIVOS (1570 – Mayo 2005) |access-date= 11. 10. 2010}} {{es simbol}}&lt;/ref&gt; ili 8,2–8,3 [[Skala magnitude površinskog talasa|M&lt;sub&gt;s&lt;/sub&gt;]]. Oslobođena energija ponovo je procijenjena, sa [[seizmički moment|seizmičkim momentom]] 2,8 × 10&lt;sup&gt;28&lt;/sup&gt;, ekvivalentno magnitudi 8,26 M&lt;sub&gt;w&lt;/sub&gt;. Dužina pucanja procijenjena je na 200&amp;nbsp;km, s [[hipocentar|fokalnom dubinom]] otprilike 40&amp;nbsp;km.&lt;ref name=&quot;Okal&quot;/&gt; [[Fokalni mehanizam]] procijenjen je pomoću zapisa savremenih [[seizmograf]]a iz pet stanica, koji su objavljeni uskoro nakon zemljotresa. Podaci sugeriraju da se zemljotres vjerovatno dogodio duž linije subdukcije. Modeliranje cunamija pomoću parametara iz ovih izvora pokazuje da je prije ovaj zemljotres bio uzrok transpacifičkih cunamija zabilježenih istog dana na Havajima i u Japanu nego gotovo istovremeni [[zemljotres na Aleutskim ostrvima 1906.|zemljotres]] na [[Aleutska ostrva|Aleutskim ostrvima]].&lt;ref name=&quot;Okal&quot;/&gt;

Polusatni razmak između ta dva zemljotresa smatra se slučajnim, bez uzročne veze između njih.&lt;ref name=&quot;Okal&quot;&gt;{{cite journal |author= E. A. Okal |year= 2005 |title= A re-evaluation of the great Aleutian and Chilean earthquakes of 1906 August 17 |journal= [[Geophysical Journal International]] |volume= 161 |issue= 2 |pages= 268–282 |doi= 10.1111/j.1365-246X.2005.02582.x |bibcode= 2005GeoJI.161..268O |doi-access= free}}&lt;/ref&gt;

== Šteta ==
[[Datoteka:El Mercurio, 17 de agosto de 1906.jpg|mini|upright|''[[El Mercurio]]'' od 17. augusta 1906, s izvještajem o zemljotresu prethodnog dana]]
Zemljotres je načinio štetu širom [[Centralna zona (Čile)|Centralnog Čilea]], od [[Illapel]]a do [[Talca|Talke]].&lt;ref name=&quot;USGSdeaths&quot;/&gt; Bilo je nekoliko razornih [[požar]]a u El Almendralu (od Trga pobjede do Cerro Baróna), Mercado Cardonalu, Teatru pobjede, Intendenciji, Pomorskoj upravi na [[Trg Sotomayor|Trgu Sotomayor]] i Fiskalnom doku u luci.&lt;ref name=&quot;ciudad&quot;&gt;{{cite web |publisher= Ciudad de Valparaíso |url-status=dead |url= http://www.ciudaddevalparaiso.cl/inicio/patrimonio_historia_sxxi.php?id_hito=14 |title= Valparaíso: las tragedias que marcaron su identidad |archive-date= 7. 7. 2011 |access-date= 11. 10. 2010 |archive-url= https://web.archive.org/web/20110707010634/http://www.ciudaddevalparaiso.cl/inicio/patrimonio_historia_sxxi.php?id_hito=14}} {{es simbol}}&lt;/ref&gt;

Zemljotres se osjetio i u [[glavni grad|glavnom gradu]] [[Santiago de Chile|Santiagu]]. ''El Mercurio'' je u izdanju za 17. august izvijestio da je &quot;zemljotres od početka bio žestok i izazvao neopisivu paniku kod sve četiri hiljade stanovnika Santiaga i užas bez presedana posljednjih godina. Dvospratnice ili trospratnice, čak i one čvršće, kao što je Nacionalni Kongres, ljuljale su se kao čamac u moru. Podrhtavanja su bila toliko jaka da su mnogi mislili da će se zemlja otvoriti u dubokim i dugim pojasevima.&quot;&lt;ref name=&quot;eldia&quot;&gt;{{cite news |work= Diario el Día |title= El terremoto del Centenario |date= 11. 10. 2010}} {{es simbol}}&lt;/ref&gt;

Prema navodima [[Univerzitet Čilea|Univerzitetu Čilea]], poginule su 3.882 osobe,&lt;ref name=&quot;USGSdeaths&quot;&gt;{{cite web |publisher= USGS |url= https://earthquake.usgs.gov/earthquakes/world/world_deaths.php |title= Earthquakes with 1,000 or More Deaths since 1900 |access-date= 11. 10. 2010 |archive-url= https://web.archive.org/web/20130114225331/http://earthquake.usgs.gov/earthquakes/world/world_deaths.php |archive-date= 14. 1. 2013 |url-status=dead}}&lt;/ref&gt; a povrijeđeno ih je više od 20.000.&lt;ref name=&quot;ciudad&quot;/&gt;

Dana 19. augusta [[admiral]] Luis Gómez Carreño imenovan je šefom luke. Boraveći u šatoru na Trgu pobjede, naredio je distribuciju vode i hrane, uklanjanje mrtvih tijela i uništavanje zgrada od kojih je postojala prijetnja da će se same srušiti.&lt;ref name=&quot;latercera&quot;&gt;{{cite web |publisher= [[La Tercera]] |archive-url= https://web.archive.org/web/20110723233935/http://latercera.com/contenido/1453_230311_9.shtml |archive-date= 23. 7. 2011 |url-status= dead |url= http://latercera.com/contenido/1453_230311_9.shtml |title= Gómez Carreño, el &quot;sheriff&quot; que controló Valparaíso en el sismo de 1906. |access-date= 11. 10. 2010}} {{es simbol}}&lt;/ref&gt; Također je naredio [[strijeljanje]] najmanje 15 osoba koje su počinile zločine (uglavnom pljačku) tokom meteža neposredno nakon zemljotresa.&lt;ref name=&quot;latercera&quot;/&gt;
&lt;gallery widths=&quot;220&quot; heights=&quot;150&quot;&gt;
Teatro de la Victoria - Valparaíso, Chile.jpg|Teatar pobjede prije zemljotresa
Terremoto Valparaíso 1906-Teatro de la Victoria.JPG|Teatar pobjede nakon zemljotresa
Saqueador fusilado-Terrremoto Chile 1906.JPG|Vlasti strijeljaju pljačkaše
&lt;/gallery&gt;

== Pomoć ==
Uprkos stanju u kojem je grad bio, vlasti su se brzo organizirale u grupe za pomoć. Vatrogasci iz drugih čileanskih gradova, uključujući Santiago, [[Concepción (Čile)|Concepción]] i [[Talcahuano]], došli su u Valparaíso kako bi pomogli lokalnim vatrogascima.&lt;ref name=&quot;Lajornadadelhambre&quot;&gt;{{cite web |url= http://www.bomberil.cl/varios/viaje.htm |title= La jornada del hambre |access-date= 11. 10. 2010 |author= Galvarino Ponce |archive-url= https://web.archive.org/web/20110707005848/http://www.bomberil.cl/varios/viaje.htm |archive-date= 7. 7. 2011 |url-status=dead}} {{es simbol}}&lt;/ref&gt; Ljekar José Grossi uložio je dosta truda u borbi protiv bolesti koje su uslijedile nakon zemljotresa.&lt;ref name=&quot;mem3&quot;&gt;{{cite web |url= http://www.memoriachilena.cl/temas/dest.asp?id=terremotosvalparaiso |archive-url= https://web.archive.org/web/20120620091642/http://www.memoriachilena.cl/temas/dest.asp?id=terremotosvalparaiso |archive-date= 20. 6. 2012 |url-status= live |title= Terremoto Valparaíso |publisher= Memoria Chilena |access-date= 16. 10. 2010}} {{es simbol}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;desplomo&quot;&gt;{{cite web |url= http://diario.elmercurio.cl/detalle/index.asp?id={02794789-2639-4bee-a4c4-bb18e7c20759} |title= La noche en que Valparaíso se desplomó |date= 30. 7. 2006 |newspaper= [[El Mercurio]] |access-date= 11. 10. 2010}} (potrebna pretplata) {{es simbol}}&lt;/ref&gt;

Dana 25. augusta [[Predsjednik Čilea|predsjednik]] [[Germán Riesco]] i njegov novoizabrani nasljednik [[Pedro Montt]] stigli su u Valparaíso. Putovali su vozom, pješke ili na konjima kako bi uvidjeli razmjere katastrofe.&lt;ref name=&quot;eldia&quot;/&gt;

Nekoliko sedmica nakon zemljotresa formiran je odbor za rekonstrukciju, za što je upotrijebljen novac dobijen od drugih država.&lt;ref name=&quot;latercera&quot;/&gt;

== Posljedice ==
Iste godine osnovana je Seizmološka služba Čilea. Njen prvi direktor bio je [[Francuzi|Francuz]] [[Robert de Montessus de Ballore]].&lt;ref name=&quot;fernand&quot;&gt;{{cite web |url= http://www.dgf.uchile.cl/montessus/valparaiso.html |archive-url= https://www.webcitation.org/6El14oBeE?url=http://www.dgf.uchile.cl/montessus/valparaiso.html |archive-date= 28. 2. 2013 |url-status=dead |title= Fernand de Montessus de Ballore Primer Director del Servicio Sismológico, 1908–1923 |publisher= Seizmološka služba Čilea |year= 2006 |access-date= 11. 10. 2010}} {{es simbol}}&lt;/ref&gt;

Efekti ovog historijskog seizmičkog događaja u zoni pucanja kod Valparaísa proučavani su i mjereni u kontekstu daljnjih seizmičkih aktivnosti u široj regiji.&lt;ref&gt;Korrat, (1986). {{Google books|JBh-MocjKuEC|pp. 247–258.|page=247}}&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte ==
* [[Spisak zemljotresa u 1906.]]
* [[Spisak zemljotresa u Čileu]]

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|1906 Valparaíso earthquake}}
* [http://www.bomberosvalparaiso.cl/02_historia/03_hitos/03_terremoto.html TERREMOTO DE 1906] na sajtu Vatrogasnog ureda u Valparaísu ([https://web.archive.org/web/20110911003135/http://www.bomberosvalparaiso.cl/02_historia/03_hitos/03_terremoto.html archive]) {{es simbol}}
* [http://isc-mirror.iris.washington.edu/cgi-bin/web-db-v4?event_id=16957911&amp;out_format=IMS1.0&amp;request=COMPREHENSIVE Podaci o zemljotresu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240725225456/http://isc-mirror.iris.washington.edu/cgi-bin/web-db-v4?event_id=16957911&amp;out_format=IMS1.0&amp;request=COMPREHENSIVE |date=25. 7. 2024 }} na sajtu [[Međunarodni seizmološki centar|Međunarodnog seizmološkog centra]] (ISC) {{en simbol}}

{{Zemljotresi u 1900-tima}}
{{Zemljotresi u Čileu}}

[[Kategorija:1906. u Čileu]]
[[Kategorija:Valparaíso]]
[[Kategorija:Zemljotresi u Čileu]]</text>
      <sha1>7k9udhu83xcao8ntnjhpqi9ml1iudcl</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Potpredsjednik Sjedinjenih Američkih Država</title>
    <ns>0</ns>
    <id>469627</id>
    <revision>
      <id>3922081</id>
      <parentid>3871784</parentid>
      <timestamp>2026-08-25T15:31:23Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bakir123</username>
        <id>110053</id>
      </contributor>
      <origin>3922081</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5950" sha1="mdoztaujhqa6f051zu0o6l08k5aayj3" xml:space="preserve">{{Infokutija službena pozicija
| pozicija                   = Potpredsjednik
| tijelo                     = Sjedinjenih&lt;br /&gt;Američkih Država
| nativni_naziv              = 
| oznaka                     = Seal of the Vice President of the United States.svg
| oznakavel                  = 120
| oznakatekst                = Potpredsjednički pečat
| zastava                    = Flag of the Vice President of the United States.svg
| zastavavel                 = 130
| zastavatekst               = Potpredsjednička zastava
| slika                      = March 2026 Official Vice Presidential Portrait of JD Vance (head-and-shoulders cropped).jpg
| slikavel                   = 
| tekst                      = 
| trenutno                   = [[J. D. Vance]]
| trenutnood                 = 20. januara 2025.
| odjel                      = {{plainlist|
* [[Senat Sjedinjenih Američkih Država]]
* [[Izvršna grana vlasti Sjedinjenih Američkih Država|Izvršna grana vlasti SAD-a]]
* [[Ured potpredsjednika]]
}}
| stil                       = 
| vrsta                      = 
| status                     = {{plainlist|
* Drugi najviši službenik izvršne vlasti
* [[Predsjednik Senata]]
}}
| skraćenica                 = 
| član                       = 
| izvještava                 = 
| prebivalište               = [[Number One Observatory Circle]]
| sjedište                   = [[Washington, D.C.]]
| predlagač                  = 
| imenujega                  = Izbor za novi mandat Izbornog koledža ili Senata Sjedinjenih Država&lt;br&gt;Nominacija za popunu upražnjenog mjesta [[Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država|predsjednika Sjedinjenih Američkih Država]] uz potvrdu [[Kongres Sjedinjenih Američkih Država|Kongresa]]
| imenujega_kvalificiran     = 
| mandat                     = Četiri godine, bez ograničenja roka
| mandat_kvalificiran        = 
| konstituirani_instrument   = [[Ustav Sjedinjenih Američkih Država|Ustav SAD-a]]
| prethodnik                 = 
| inauguralni                = 
| osnivanje                  = 4. mart 1789.&lt;ref&gt;{{cite book| last=Maier|first=Pauline | author-link=Pauline Maier| title=Ratification: The People Debate the Constitution, 1787–1788| url=https://archive.org/details/ratificationpeop0000maie|date=2010|publisher=Simon &amp; Schuster|location=New York, New York| isbn=978-0-684-86854-7| page=[https://archive.org/details/ratificationpeop0000maie/page/n433 433]}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|title=March 4: A forgotten huge day in American history|date=4. 3. 2013|url=https://constitutioncenter.org/blog/march-4-a-forgotten-huge-day-in-american-politics/|publisher=[[National Constitution Center]]|location=Philadelphia|access-date=24. 7. 2018|archive-date=24. 2. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180224184927/https://constitutioncenter.org/blog/march-4-a-forgotten-huge-day-in-american-politics|url-status=live}}&lt;/ref&gt;
| osnivač                    = 
| imenovano_po               = 
| prvi                       = [[John Adams]]&lt;ref&gt;{{cite book| last=Smith| first=Page| author-link=Page Smith| title=John Adams|volume=Volume Two 1784–1826| date=1962| publisher=Doubleday| location=Garden City, New York| page=744}}&lt;/ref&gt;
| posljednji                 = 
| ukinuto                    = 
| sukcesija                  = Prva&lt;ref name=XXVHeritage&gt;{{cite web|title=Essays on Amendment XXV: Presidential Succession|work=The Heritage Guide to the Constitution|last=Feerick|first=John|url=https://www.heritage.org/constitution/#!/amendments/25/essays/187/presidential-succession|publisher=The Heritage Foundation|access-date=3. 7. 2018|archive-date=22. 8. 2020|archive-url=https://archive.today/20200822232208/https://www.heritage.org/constitution/%23!/amendments/8/essays/161/cruel-and-unusual-punishment#!/amendments/25/essays/187/presidential-succession|url-status=live}}&lt;/ref&gt;
| neslužbeni_nazivi          = 
| zamjenik                   = 
| plata                      = 284.600 $ godišnje
| veb-sajt                   = {{URL|https://www.whitehouse.gov/administration/vice-president-harris/|www.whitehouse.gov}}
| fusnote                    = 
}}
'''Potpredsjednik Sjedinjenih Američkih Država''' drugi je najviši službenik u izvršnoj vlasti američke savezne [[Vlada|vlade]], nakon [[Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država|predsjednika Sjedinjenih Američkih Država]], i zauzima prvo mjesto u predsjedničkoj liniji sukcesije.

Moderno potpredsjedništvo je pozicija značajne moći i široko se smatra sastavnim dijelom predsjednikove administracije. Iako se tačna priroda uloge razlikuje u svakoj administraciji, većina modernih potpredsjednika služi kao ključni predsjednički savjetnik, upravljački partner i predstavnik predsjednika. Potpredsjednik SAD-a je ujedno i predsjednik [[Senat Sjedinjenih Američkih Država|Senata Sjedinjenih Američkih Država]].

Potpredsjednik se bira na 4 godine i može biti izabran za još samo jedan mandat.

U slučaju da predsjednik SAD-a prima mito, pravi druge teške zločine i prijestupe, može se pokrenuti postupak protiv njega. Postupak optužbe naziva se ''impeachment''. Predsjednika optužuje [[Predstavnički dom Sjedinjenih Američkih Država|Predstavnički dom]], a sudi mu Senat. Za vrijeme suđenja u ovom slučaju državne poslove upravo vodi potpredsjednik SAD-a.

Trenutni potpredsjednik je [[J. D. Vance]], obnašavši tu dužnost od 20. januara 2025. godine.&lt;ref&gt;[https://www.klix.ba/vijesti/svijet/inauguracija-u-washingtonu-donald-trump-i-jd-vance-polozili-zakletve/250120099 ''Inauguracija u Washingtonu: Donald Trump i JD Vance položili zakletve''] na Klix.ba&lt;/ref&gt;

==Također pogledajte==
*[[Spisak potpredsjednika Sjedinjenih Američkih Država]]

==Reference==
{{Commons|Vice President of the United States}}
{{refspisak}}
{{Sjedinjene Američke Države po temama}}

[[Kategorija:Politika Sjedinjenih Američkih Država]]
[[Kategorija:Potpredsjednici Sjedinjenih Američkih Država| ]]</text>
      <sha1>mdoztaujhqa6f051zu0o6l08k5aayj3</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>August Kekulé</title>
    <ns>0</ns>
    <id>483216</id>
    <revision>
      <id>3922132</id>
      <parentid>3822715</parentid>
      <timestamp>2026-08-26T06:04:55Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Ziv</username>
        <id>117934</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>([[c:GR|GR]])  [[File:Frkekulé.jpg]] → [[File:Friedrich August Kekulé von Stradonitz (1890er).jpg]] [[c:COM:FR#FR2|Criterion 2]] · More precise and not just a meaningless name</comment>
      <origin>3922132</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3645" sha1="qu7epkqp1p5yogv88e953w47rotostr" xml:space="preserve">{{Infokutija naučnik
| ime                     = August Kekulé
| slika                   = Friedrich August Kekulé von Stradonitz (1890er).jpg
}}

'''Friedrich August Kekule,''' kasnije '''Friedrich August Kekule von Stradonitz''' ( {{IPAc-en|ˈ|k|eɪ|k|əl|eɪ}} KAY -kə-Lay,&lt;ref&gt;[http://www.dictionary.com/browse/kekule-s-formula &quot;Kekulé's formula&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200924222503/https://www.dictionary.com/browse/kekule-s-formula |date=24. 9. 2020 }}. ''[[Random House Webster's Unabridged Dictionary]]''.&lt;/ref&gt; {{IPA-de|ˈfʁiːdʁɪç ˈʔaʊɡʊst ˈkeːkuleː fɔn ʃtʁaˈdoːnɪts|lang}} ; 7. septembra 1829 - 13. jula 1896), bio je njemački [[Organska hemija|organski hemičar]]. Od 1850 -ih do svoje smrti, Kekulé je bio jedan od najistaknutijih hemičara u Evropi, posebno u [[Teorijska hemija|teorijskoj hemiji]]. Bio je glavni utemeljitelj teorije [[Strukturna formula|kemijske strukture,]] a posebno [[Aromatičnost|Kekulove strukture]] [[benzen]]a.

Kekulé nikada nije koristio svoje prvo ime; bio je poznat tokom svog života kao August Kekulé. Nakon što ga je Kajzer proglasio plemićem 1895., usvojio je ime August Kekule von Stradonitz, bez francuskog akutnog naglaska preko drugog &quot;e&quot;. Francuski naglasak očito je imenu dodao Kekuleov otac za vrijeme Napoleonove okupacije Hessena od strane Francuske, kako bi se osiguralo da ljudi koji govore francuski izgovaraju treći slog.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Nickon|first=Alex|url=https://books.google.com/books?id=1jb9BAAAQBAJ&amp;q=august+kekule+accent&amp;pg=PA3|title=Organic Chemistry: The Name Game: Modern Coined Terms and Their Origins|last2=Silversmith|first2=Ernest F.|date=22. 10. 2013|publisher=Elsevier|isbn=978-1-4831-4523-5|language=en}}&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:Historic_Benzene_Formulae_Kekulé_(original).png|mini|Kekuléova struktura benzena sa naizmjeničnim dvostrukim vezama|lijevo|203x203piksel]]
Najpoznatiji Kekuleov rad bio je o strukturi [[benzen]]a.  Godine 1865. Kekulé je objavio rad na francuskom (jer je tada još bio u Belgiji) koji sugeriše da struktura sadrži šestočlani prsten ugljikovih atoma sa naizmjeničnim jednostrukim i dvostrukim vezama.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Aug. Kekulé|year=1865|title=Sur la constitution des substances aromatiques|journal=Bulletin de la Société Chimique de Paris|volume=3|issue=2|pages=98–110}}&lt;/ref&gt; Naredne godine objavio je mnogo duži rad na njemačkom jeziku na istu temu.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Aug. Kekulé|year=1866|title=Untersuchungen uber aromatische Verbindungen|url=https://zenodo.org/record/1427249|journal=[[Annalen der Chemie und Pharmacie]]|volume=137|issue=2|pages=129–196|doi=10.1002/jlac.18661370202}}&lt;/ref&gt;

Empirijska formula za benzen bila je dugo poznata, ali je bilo teško odrediti njegovu visoko nezasićenu strukturu. [[Archibald Scott Couper]] 1858. i [[Johann Josef Loschmidt|Joseph Loschmidt]] 1861. sugerirali su moguće strukture koje sadrže više dvostrukih veza ili više prstenova, ali proučavanje [[Aromatski spoj|aromatičnih spojeva]] bilo je u najranijim godinama, a tada je bilo dostupno premalo dokaza koji bi pomogli kemičarima da se odluče za bilo koju određenu strukturu.
[[Datoteka:Ouroboros-benzene.svg|mini|175x175px| [[Ouroboros]], Kekuleova inspiracija za strukturu benzena.]]

== Reference ==
 {{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Dobitnici Copleyjeve medalje (1851-1900)}}{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Kekulé, August}}
[[Kategorija:Inozemni članovi Kraljevskog društva]]
[[Kategorija:Dobitnici Copleyjeve medalje]]
[[Kategorija:Umrli 1896.]]
[[Kategorija:Rođeni 1829.]]
[[Kategorija:Biografije, Darmstadt]]</text>
      <sha1>qu7epkqp1p5yogv88e953w47rotostr</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Almir Alić (književnik)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>484211</id>
    <revision>
      <id>3922118</id>
      <parentid>3874080</parentid>
      <timestamp>2026-08-26T02:20:47Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3922118</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6517" sha1="hijyy604062d9kv9wwriu7jtj15ncon" xml:space="preserve">[[Datoteka:Almir_Alić,_književnik.jpg|mini|Almir Alić, književnik]]

== Biografija ==
'''Almir Alić''' je bosanskohercegovački pisac rođen 29. 5. 1970. godine u [[Zvornik]]u. Osnovnu i srednju školu završio je u Zvorniku. Diplomirao je na [[Elektrotehnički fakultet u Tuzli|Elektrotehničkom fakultetu]] u [[Tuzla|Tuzli]] 1995, a magistrirao Međunarodno javno pravo u Sarajevu 2013. Jedan je od osnivača i prvi urednik studentskog časopisa „Spoj“ (Tuzla, 1992/1993.). Član je [[P.E.N. Centar Bosne i Hercegovine|P.E.N. centra BiH]], Društva pisaca u BiH i Društva književnika Tuzlanskog kantona. Govori engleski i francuski jezik. Prevođen je na engleski, njemački i makedonski jezik. Živi u Sarajevu.

=== Bibliografija ===
* „Soliter Titanic“, roman (V.B.Z. Zagreb, 2006.)&lt;ref&gt;https://www.vbz.hr/book/soliter-titanic/&lt;/ref&gt;
* „Piccolo Mondo“, kratke priče (Mediterran Publishing Novi Sad, 2009.)&lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://mediterran.rs/knjige/almir-alic-piccolo-mondo/ |title=Arhivirana kopija |access-date=4. 11. 2021 |archive-date=4. 11. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211104215147/https://mediterran.rs/knjige/almir-alic-piccolo-mondo/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
* „Boa u kokošinjcu“, roman (V.B.Z. Zagreb, 2009.)&lt;ref&gt;https://www.vbz.hr/book/boa-u-kokosinjcu/&lt;/ref&gt;
* „Volim crtati velika crvena srca“, roman (Bosanska riječ Tuzla, 2014.)&lt;ref&gt;https://bosanska-rijec.com/romani/volim-crtati-velika-crvena-srca-detail.html&lt;/ref&gt;
* „Godina pacova“, roman (Planjax Tešanj, 2018.)&lt;ref&gt;https://www.knjiga.ba/godjina-pacova-b1543.html&lt;/ref&gt;
* &quot;Proždiranje&quot;, roman (Eurografika Zvornik, 2022.)
* &quot;Sjaj i bijeda tranzicije&quot;, kratke priče (Fabrika knjiga Beograd, 2023.)&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.fabrikaknjiga.co.rs/sjaj-i-bijeda-tranzicije/|title=Fabrika knjiga|website=www.fabrikaknjiga.co.rs|access-date=9. 9. 2023}}&lt;/ref&gt;
* &quot;Misterij genoma&quot;, roman (Planjax Tešanj, 2023.)

=== Književne nagrade ===
Za kratku priču: 
* &quot;Običan dan u državi staraca&quot;, BH Radio1 (Sarajevo, 2003.), 
* &quot;Ibrica i Marica&quot;, Marko Martinović Car (Vitez, 2007.)&lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://issuu.com/bobosucic/docs/panorama_special_08 |title=Arhivirana kopija |access-date=4. 11. 2021 |archive-date=4. 11. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211104205135/https://issuu.com/bobosucic/docs/panorama_special_08 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
* &quot;John Doe&quot;, Tihomir Lešić (Tuzla, 2007.)
* &quot;Seljak veseljak&quot;, Šumadijske metafore (Mladenovac, 2008.)
* &quot;Fibonachijev niz&quot;, Bejahad 2008 (Opatija, 2008.)
* &quot;Fibonachijev niz&quot;, Zija Dizdarević (Fojnica, 2008.) 
* &quot;Mirno trešnjevačko susjedstvo&quot;, West Herzegowina Fest (Široki Brijeg, 2009.)&lt;ref&gt;http://www.whfest.com/whf7program.asp&lt;/ref&gt; 
* &quot;Minimum zajedničkih interesa&quot;, Vranac 2010 ([[Podgorica]], 2010.)&lt;ref&gt;https://www.vijesti.me/zabava/247407/raspisan-konkurs-za-nagradu-vranac-najbolja-kratka-prica-2014&lt;/ref&gt; 
* &quot;Pčelica u medu od velike jabuke&quot;, Hourglass Literary Magazine (Beograd/ Banja Luka, 2016.)&lt;ref&gt;https://www.6yka.com/novosti/drugi-medunarodni-konkurs-knjizevnog-casopisa-hourglass-literary-magazine&lt;/ref&gt;
* &quot;Taoci trena&quot;, Marko Martinović Car (Vitez, 2023.)

Za radio dramu: 
* „Jeka nestalih ulica“ je specijalno pohvaljena na konkursu na temu antifašizma BH Radio (Sarajevo, 2020.)&lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://yihr.ba/slavisa-radan-iz-banjaluke-pobjednik-konkursa-za-najbolju-radiodramu-na-temu-antifasizma/ |title=Arhivirana kopija |access-date=4. 11. 2021 |archive-date=4. 11. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211104205137/https://yihr.ba/slavisa-radan-iz-banjaluke-pobjednik-konkursa-za-najbolju-radiodramu-na-temu-antifasizma/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
* „Estetika obmane“ je nagrađena na međunarodnom konkursu „Priče sa balkona, priče sa Balkana“ (2020.)&lt;ref&gt;https://www.antenam.net/kultura/178634-price-sa-balkona-price-sa-balkana-evo-ko-su-pobjednici-konkursa-za-najbolje-dramske-tekstove&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;https://www.pobjeda.me/clanak/svjedocanstvo-vremena-koje-ce-se-svesti-na-stranicu-citanke&lt;/ref&gt;

Za roman: 
*„Godina pacova“ je nagrađen na konkursu Fondacije za izdavaštvo (Sarajevo, 2018.)&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.fondacijaizdavastvo.ba/web/images/stories/dokumenti/2018/Odluka_o_izboru_korisnika_sredstava_za_programsku_stavku_Nova_djela_domacih_autora_2018.pdf |title=Arhivirana kopija |access-date=4. 11. 2021 |archive-date=4. 11. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211104205137/http://www.fondacijaizdavastvo.ba/web/images/stories/dokumenti/2018/Odluka_o_izboru_korisnika_sredstava_za_programsku_stavku_Nova_djela_domacih_autora_2018.pdf |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
*&quot;Misterij genoma&quot; je nagrađen na konkursu Fondacije za izdavaštvo (Sarajevo, 2023.)

Pobjednik je natječaja za tekst himne [[Univerzitet u Sarajevu|Univerziteta u Sarajevu]] (Sarajevo, 2008.).

Kratke priče i eseji objavljivani u: Omnibus književnoj radionici (Sarajevo 2005.), Ekran Priče 04, ([[Zagreb]], 2006.), Magazin za kulturu i umjetnost &quot;Ostrvo&quot; (Tuzla, 2007), Magazin za kulturu i umjetnost &quot;Panorama&quot; (Vitez, 2007.), Publikaciji međunarodnog natječaja za kratku priču &quot;Lapis Histriae&quot; (Umag, 2007. i 2022.), “Stjepan Džalto” (Uskoplje, 2009), “Ulaznica 2009” (Zrenjanin, 2009), “Izvan koridora 2010” (Podgorica, 2010), “20+1 najbolja priča za ljeto 2010” (Zagreb, 2010), Peace Building Network (Sarajevo, 2011), Školegijum (Sarajevo- Beograd, 2012, 2014), Peace Newsletter (Sarajevo, 2012), Spirit of Bosnia (USA, 2013), Priče iz komšiluka (Banja Luka, 2021)...

=== Urednički angažman ===

* „Rastakanje duše“, autora Gorana Šimića (Sarajevo, 2016.)&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.knjiga.ba/rastakanje-djuse-m4839.html|title=Rastakanje duše, Goran Šimić, Autor, POINT knjižara, on-line trgovina|website=www.knjiga.ba|language=bs|access-date=4. 11. 2021}}&lt;/ref&gt;
* „Biti Celebrity“, autora Damira Šehanovića (MyBook Banja Luka, 2016.)&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://mondo.ba/Magazin/Kultura/a706486/Recenzija-knjige-Biti-celebrity-Damira-Sehanovica.html|title=MONDO klub knjige: Biti celebrity, Damir Šehanović|website=MONDOBA|language=en-US|access-date=4. 11. 2021}}&lt;/ref&gt;
* „Farah: Kristali sjećanja“, autorice Zurijete Suljagić (Eurografika, Zvornik, 2021.).

==Reference==
{{refspisak}}

{{DEFAULTSORT:Alić, Almir}}
[[Kategorija:Biografije, Zvornik]]
[[Kategorija:Rođeni 1970.]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački pisci]]
[[Kategorija:Članovi P.E.N. Centra Bosne i Hercegovine]]</text>
      <sha1>hijyy604062d9kv9wwriu7jtj15ncon</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>C-jun</title>
    <ns>0</ns>
    <id>485405</id>
    <revision>
      <id>3922161</id>
      <parentid>3919701</parentid>
      <timestamp>2026-08-26T11:13:47Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3922161</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="51074" sha1="mot2dhcfstc7i9rzy4qq0p91r7pvj4n" xml:space="preserve">{{Infokutija gen}}
'''c-Jun''' jest [[protein]] koji je kod [[ljudi]] [[kodon|kodiran]] [[gen]]om '''JUN''' sa  [[hromosom 1|hromosoma 1]]. c-Jun, u kombinaciji sa [[c-Fos]], formira [[AP-1 transkripcijski faktor|AP-1]] [[transkripcijski faktor]] za rani odgovor, Prvo je identificiran kao Fos-vezujući protein '''p39''' i tek kasnije ponovo otkriven kao proizvod gena JUN. c-jun je bio prvootkriveni [[onkogen]]i transkripcijski faktor.&lt;ref name=&quot;pmid12189388&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Vogt PK | title = Fortuitous convergences: the beginnings of JUN | journal = Nature Reviews. Cancer | volume = 2 | issue = 6 | pages = 465–9 | date = juni 2002 | pmid = 12189388 | doi = 10.1038/nrc818 | s2cid = 44145552 }}&lt;/ref&gt; The proto-oncogene c-Jun je ćelijski [[homolog]] [[virus]]nog [[onkoprotein]]a v-jun ([[UniProt|P05411]]).&lt;ref name=&quot;Wisdom_1999&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Wisdom R, Johnson RS, Moore C | title = c-Jun regulates cell cycle progression and apoptosis by distinct mechanisms | journal = The EMBO Journal | volume = 18 | issue = 1 | pages = 188–97 | date = januar 1999 | pmid = 9878062 | pmc = 1171114 | doi = 10.1093/emboj/18.1.188 }}&lt;/ref&gt; Virusni homolog v-jun je otkriven u virusu 17ptičjeg sarkoma  i dobio je ime po [[wikt:十七|''ju-nana'']], [[japanski jezik|japanski]] riječ za 17.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Maki Y, Bos TJ, Davis C, Starbuck M, Vogt PK | title = Avian sarcoma virus 17 carries the jun oncogene | journal = Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America | volume = 84 | issue = 9 | pages = 2848–52 | date = maj 1987 | pmid = 3033666 | pmc = 304757 | doi = 10.1073/pnas.84.9.2848 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; Ljudski JUN kodira protein veoma sličan virusnom proteinu, koji direktno stupa u interakciju sa specifičnim ciljnim sekvencama [[DNK]],  kako bi regulirao [[ekspresija gena|ekspresiju gena]]. Ovaj gen je bez [[intron]]a i mapiran je na 1p32-p31, hromozomsku regiju koja je uključena u [[translokacija (genetika)|translokacije]] i [[delecija (genetika)|delecije]] kod ljudskih malignosti.&lt;ref&gt;{{cite web | title = Entrez Gene: JUN jun oncogene| url = https://www.ncbi.nlm.nih.gov/sites/entrez?Db=gene&amp;Cmd=ShowDetailView&amp;TermToSearch=3725}}&lt;/ref&gt;

==Aminokiselinska sekvenca==
Dužina [[polipeptid]]nog lanca je 331 [[aminokiselina]], a [[molekularna masa|molekulska težina]] 35.676 [[dalton (jedinica)|Da]].&lt;ref name=&quot;UniProt&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.uniprot.org/uniprot/P05412#sequences |title=UniProt, P05412 |language=eng. |access-date=29. 11. 2021}}&lt;/ref&gt;
{{legenda aminokiselina}}
&lt;table  style=&quot;font-family:monospace;&quot;&gt;
&lt;tr style=&quot;text-align:right;&quot;&gt;&lt;th&gt;10&lt;/th&gt;&lt;th&gt;&lt;/th&gt;&lt;th&gt;20&lt;/th&gt;&lt;th&gt;&lt;/th&gt;&lt;th&gt;30&lt;/th&gt;&lt;th&gt;&lt;/th&gt;&lt;th&gt;40&lt;/th&gt;&lt;th&gt;&lt;/th&gt;&lt;th&gt;50&lt;/th&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;MTAKMETTFY&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;DDALNASFLP&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;SESGPYGYSN&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;PKILKQSMTL&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;NLADPVGSLK&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;PHLRAKNSDL&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;LTSPDVGLLK&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;LASPELERLI&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;IQSSNGHITT&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;TPTPTQFLCP&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;KNVTDEQEGF&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;AEGFVRALAE&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;LHSQNTLPSV&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;TSAAQPVNGA&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;GMVAPAVASV&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;AGGSGSGGFS&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;ASLHSEPPVY&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;ANLSNFNPGA&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;LSSGGGAPSY&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;GAAGLAFPAQ&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;PQQQQQPPHH&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;LPQQMPVQHP&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;RLQALKEEPQ&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;TVPEMPGETP&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;PLSPIDMESQ&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;ERIKAERKRM&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;RNRIAASKCR&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;KRKLERIARL&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;EEKVKTLKAQ&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;NSELASTANM&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;LREQVAQLKQ&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;KVMNHVNSGC&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;QLMLTQQLQT&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;F&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;/table&gt;

== Funkcija ==

=== Regulacija ===

I Jun i njegovi dimerizacijski partneri u formiranju AP-1 podložni su regulaciji različitim vanćelijskim stimulansima, koji uključuju [[peptid]]ne [[faktor rasta|faktore rasta]], proupalne [[citokin]]e, oksidativni i druge oblike ćelijskog stresa i [[UV-zračenje]]. Naprimjer, UV-zračenje je moćan induktor za povišenu ekspresiju c-juna.&lt;ref name=&quot;Wisdom_1999&quot;/&gt;

[[Transkripcija (genetika)|Transkripcija]] c-juna autoregulirana je sopstvenim proizvodom, Jun. Vezivanje Juna (AP-1) za AP-1 vezu visokog afiniteta u jun promotorskoj regiji indukuje jun transkripciju. Ova pozitivna autoregulacija stimulacijom sopstvene transkripcije može biti mehanizam za produžavanje signala vanćelijskih stimulusa. Ovaj mehanizam može imati biološki značaj za aktivnost c-juna kod [[kancer|raka]].&lt;ref name = &quot;Rotondo_2018&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Rotondo JC, Borghi A, Selvatici R, Mazzoni E, Bononi I, Corazza M, Kussini J, Montinari E, Gafà R, Tognon M, Martini F | title = Association of Retinoic Acid Receptor β Gene With Onset and Progression of Lichen Sclerosus-Associated Vulvar Squamous Cell Carcinoma | journal = JAMA Dermatology| volume = 154 | issue = 7 | pages = 819–823 | date = juli 2018 | pmid = 29898214 | pmc = 6128494 | doi = 10.1001/jamadermatol.2018.1373 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid3142689&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Angel P, Hattori K, Smeal T, Karin M | title = The jun proto-oncogene is positively autoregulated by its product, Jun/AP-1 | url = https://archive.org/details/cell_1988-12-02_55_5/page/875 | journal = Cell | volume = 55 | issue = 5 | pages = 875–85 | date = decembar 1988 | pmid = 3142689 | doi = 10.1016/0092-8674(88)90143-2 | s2cid = 19043736 }}&lt;/ref&gt;

Također, aktivnosti c-juna mogu se regulirati putem ERK-a. Utvrđeno je da konstitutivno aktivan ERK povećava transkripciju i stabilnost c-juna preko CREB i GSK3. Ovo rezultira aktiviranim c-jun i njegovim nizvodnim ciljevima kao što su RACK1 i ciklin D1. RACK1 može poboljšati JNK aktivnost, a aktivirana JNK signalizacija naknadno regulira aktivnost c-juna.&lt;ref name=&quot;pmid17482134&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Lopez-Bergami P, Huang C, Goydos JS, Yip D, Bar-Eli M, Herlyn M, Smalley KS, Mahale A, Eroshkin A, Aaronson S, Ronai Z | title = Rewired ERK-JNK signaling pathways in melanoma | journal = Cancer Cell | volume = 11 | issue = 5 | pages = 447–60 | date = maj 2007 | pmid = 17482134 | pmc = 1978100 | doi = 10.1016/j.ccr.2007.03.009 }}&lt;/ref&gt;

Aktivira se dvostrukom [[fosforilacija|fosforilacijom]] putem [[JNK]] puta, ali ima i funkciju neovisnu od fosforilacije. [[genski nokaut|Nokaut]] c-juna je smrtonosan, ali [[transgeneza|transgene životinje]] s mutiranim c-junom koji ne može biti [[fosforilacija|fosforiliran]] (nazvan c-junAA) mogu preživjeti.

Fosforilacija Juna na [[serin]]ima 63 i 73 i [[treonin]]ima 91 i 93 povećava transkripciju c-jun ciljnih gena.&lt;ref name=&quot;Nateri_2005&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Nateri AS, Spencer-Dene B, Behrens A | title = Interaction of phosphorylated c-Jun with TCF4 regulates intestinal cancer development | url = https://archive.org/details/sim_nature-uk_2005-09-08_437_7056/page/280 | journal = [[Nature]] | volume = 437 | issue = 7056 | pages = 281–5 | date = septembar 2005 | pmid = 16007074 | doi = 10.1038/nature03914 | bibcode = 2005Natur.437..281N | s2cid = 4373376 }}&lt;/ref&gt; Stoga, regulacija aktivnosti c-juna može se postići fosforilacijom na [[N-terminal]]nom spoju pomoću Jun N-terminalnih [[kinaza]] (JNK). Pokazalo se da je Junova aktivnost (aktivnost AP-1) u [[apoptoza|apoptozi]] izazvanoj stresom i [[ćelijska proliferacija|ćelijskoj proliferaciji]] regulirana njegovom N-terminalnom fosforilacijom.&lt;ref name=&quot;pmid10080190&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Behrens A, Sibilia M, Wagner EF | title = Amino-terminal phosphorylation of c-Jun regulates stress-induced apoptosis and cellular proliferation | journal = Nature Genetics | volume = 21 | issue = 3 | pages = 326–9 | date = mart 1999 | pmid = 10080190 | doi = 10.1038/6854 | s2cid = 25622141 }}&lt;/ref&gt; Druga studija pokazala je da [[onkogen]]a transformacija ras i fos također zahtijeva jun [[N-terminal]]nu fosforilaciju na serinima 63 i 73.&lt;ref name=&quot;Behrens_2000&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Behrens A, Jochum W, Sibilia M, Wagner EF | title = Oncogenic transformation by ras and fos is mediated by c-Jun N-terminal phosphorylation | journal = Oncogene | volume = 19 | issue = 22 | pages = 2657–63 | date = maj 2000 | pmid = 10851065 | doi = 10.1038/sj.onc.1203603 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;

===Progresija ćelijskog ciklusa===

Studije su pokazale da je c-jun neophodan za napredovanje kroz [[G1-faza|G1-fazu]] [[ćelijski ciklus|ćelijskog ciklusa]], a c-jun nulte ćelije pokazuju povećano zaustavljanje G1. C-jun regulira nivo transkripcije [[ciklin D1|ciklina D]], koji je glavna [[Rb-kinaza]]. Rb je supresor rasta, a inaktivira se fosforilacijom. Stoga je c-jun neophodan za održavanje dovoljne aktivnosti ciklin D- kinaze i omogućavanje napredovanja ćelijskog ciklusa.&lt;ref name=&quot;Wisdom_1999&quot;/&gt;

U ćelijama bez c-juna, ekspresija [[p53]] (induktor zaustavljanja ćelijskog ciklusa) i [[p21]] (CDK inhibitor i p53 ciljni gen) je povećana i te ćelije pokazuju defekt ćelijskog ciklusa. Prekomjerna ekspresija c-jun u ćelijama dovodi do sniženog nivoa p53 i p21, te pokazuje ubrzanu [[ćelijska proliferacija|proliferaciju ćelija]]. C-jun potiskuje transkripciju p53, vezivanjem za varijantu AP-1 mjesta u [[promotor (genetika)|promotoru]] p53. Ovi rezultati pokazuju da c-jun smanjuje regulaciju p53, kako bi kontrolirao progresiju ćelijskog ciklusa.&lt;ref name=&quot;pmid10072388&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Schreiber M, Kolbus A, Piu F, Szabowski A, Möhle-Steinlein U, Tian J, Karin M, Angel P, Wagner EF | title = Control of cell cycle progression by c-Jun is p53 dependent | journal = Genes &amp; Development | volume = 13 | issue = 5 | pages = 607–19 | date = mart 1999 | pmid = 10072388 | pmc = 316508 | doi = 10.1101/gad.13.5.607 }}&lt;/ref&gt;

=== Antiapoptozna aktivnost===

UV zračenje može aktivirati ekspresiju c-jun i JNK signalni put. C-jun štiti ćelije od [[apoptoza]] izazvanih UV-zračenjem i sarađuje sa [[NF-κB]], kako bi sprečio apoptozu izazvanu putem [[TNFα]]. Zaštita od apoptoze pomoću c-juna zahtijeva serine 63/73 (uključene u fosforilaciju Juna), što nije potrebno u napretku G1 posredovanom c-junom. Ovo sugerira da c-jun regulira progresiju ćelijskog ciklusa i apoptozu putem dva odvojena mehanizma.&lt;ref name=&quot;Wisdom_1999&quot;/&gt;

Studija je koristila [[jetra|jetreno]] specifičnu inaktivaciju c-juna kod hepatoćelijskog karcinoma, što je pokazalo da je poremećeni razvoj [[tumor]]a u korelaciji sa povećanim nivoom proteina p53 i nivoom [[iRNK]] ciljnog gena p53 [[PMAIP1]]. Također, c-jun može zaštititi [[hepatocit]]e od apoptoze, jer [[hepatociti]] nemaju c-jun, pokazuju povećanu osjetljivost na apoptozu izazvanu putem TNFα. U onim hepatocitima kojima nedostaje c-jun, delecija p53 može vratiti otpornost prema TNFα. Ovi rezultati pokazuju da c-jun antagonizira proapoptotsku aktivnost p53 u tumoru jetre.&lt;ref name=&quot;Eferl_2003&quot; /&gt;

== Klinički značaj ==

Poznato je da c-jun ima ulogu u [[ćelijska proliferacija|ćelijskoj proliferaciji]] i apoptozi [[endometrij]]a tokom [[menstruacija|menstruacijskog ciklusa]]. Ciklična promjena nivoa c-jun proteina značajna je u proliferaciji i apoptozi [[epitel]]nih ćelija u [[žlijezda]]ma. Perzistentna stromna ekspresija c-jun proteina može spriječiti [[stromne ćelije]] da uđu u apoptozu tokom kasne sekretorne faze.&lt;ref name=&quot;pmid14691341&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Udou T, Hachisuga T, Tsujioka H, Kawarabayashi T | title = The role of c-jun protein in proliferation and apoptosis of the endometrium throughout the menstrual cycle | journal = Gynecologic and Obstetric Investigation | volume = 57 | issue = 3 | pages = 121–6 | year = 2004 | pmid = 14691341 | doi = 10.1159/000075701 | s2cid = 29512406 }}&lt;/ref&gt;

=== Kancer ===

U studiji koja je koristila [[NSCLC|nemaloćelijski karcinom pluća]] (NSCLC), utvrđeno je da je c-jun prekomjerno izražen u 31% slučajeva kod primarnih i metastatskih [[rak pluća|tumora pluća]], dok je normalan provodni disajni put i alveolni epitel općenito nije eksperimirao c-jun.&lt;ref name=&quot;pmid8542585&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Szabo E, Riffe ME, Steinberg SM, Birrer MJ, Linnoila RI | title = Altered cJUN expression: an early event in human lung carcinogenesis | url = https://archive.org/details/sim_cancer-research_1996-01-15_56_2/page/n84 | journal = Cancer Research | volume = 56 | issue = 2 | pages = 305–15 | date = januar 1996 | pmid = 8542585 }}&lt;/ref&gt;

Studija sa grupom koja se sastojala od 103 slučaja faze I/II invazivnih [[karcinom]]a [[rak dojke|dojke]] pokazala je da je aktivirani c-jun eksprimiran pretežno na invazivnom prednjem dijelu raka dojke i povezan je sa proliferacijom i [[angiogeneza|angiogenezom]].&lt;ref name=&quot;pmid16733206&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Vleugel MM, Greijer AE, Bos R, van der Wall E, van Diest PJ | title = c-Jun activation is associated with proliferation and angiogenesis in invasive breast cancer | url = https://archive.org/details/sim_human-pathology_2006-06_37_6/page/668 | journal = Human Pathology | volume = 37 | issue = 6 | pages = 668–74 | date = juni 2006 | pmid = 16733206 | doi = 10.1016/j.humpath.2006.01.022 }}&lt;/ref&gt;

=== Inicijacija tumora ===

Urađena je studija sa specifičnom inaktivacijom c-juna za jetru, u različitim fazama razvoja tumora kod miševa sa hemijski izazvanim hepatoćelijskim karcinomom. Rezultat ukazuje da je c-jun potreban u ranoj fazi razvoja tumora, a delecija c-juna može u velikoj mjeri potisnuti formiranje tumora. Također, c-jun je neophodan za preživljavanje tumorskih ćelija između faze inicijacije i progresije. Za razliku od toga, inaktivacija c-juna kod uznapredovalih tumora ne ometa progresiju tumora.&lt;ref name=&quot;Eferl_2003&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Eferl R, Ricci R, Kenner L, Zenz R, David JP, Rath M, Wagner EF | title = Liver tumor development. c-Jun antagonizes the proapoptotic activity of p53 | journal = Cell | volume = 112 | issue = 2 | pages = 181–92 | date = januar 2003 | pmid = 12553907 | doi = 10.1016/S0092-8674(03)00042-4 | s2cid = 8358992 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;

=== [[Rak dojke]] ===

Prekomjerna ekspresija c-juna u ćelijama MCF-7 može rezultirati ukupnom povećanom agresivnošću, što je prikazano povećanom ćelijskom pokretljivošću, povećanom ekspresijom [[enzim]]a koji razgrađuje matriks [[MMP-9]], povećanom ''[[in vitro]]'' hemoinvazijom i formiranjem tumora na golim miševima u odsustvu egzogenih [[estrogen]]a. Ćelije [[MCF-7]] sa prekomjernom ekspresijom c-jun postale su nereaaktivne na [[estrogen]] i tamoksifen, tako da se pretpostavlja da prekomjerna ekspresija c-juna dovodi do [[fenotip]]a neovisnog od estrogena u ćelijama raka dojke. Uočeni fenotip za MCF-7 ćelije s prekomjernom ekspresijom c-juna sličan je onom koji je klinički uočen kod uznapredovalog karcinoma dojke, koji nije reagirao na [[hormon]]e.&lt;ref name=&quot;pmid10557095&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Smith LM, Wise SC, Hendricks DT, Sabichi AL, Bos T, Reddy P, Brown PH, Birrer MJ | title = cJun overexpression in MCF-7 breast cancer cells produces a tumorigenic, invasive and hormone resistant phenotype | journal = Oncogene | volume = 18 | issue = 44 | pages = 6063–70 | date = oktobar 1999 | pmid = 10557095 | doi = 10.1038/sj.onc.1202989 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;

Invazivni fenotip kojem doprinosi prekomjerna ekspresija c-juna potvrđen je u drugoj studiji. Osim toga, ova studija pokazala je povećane ''[[in vivo]]'' [[metastaza]] u jetri zbog raka dojke s prekomjernom ekspresijom c-juna. Ovo otkriće sugerira da c-jun ima ključnu ulogu u metastazama raka dojke.&lt;ref name=&quot;pmid17672916&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Zhang Y, Pu X, Shi M, Chen L, Song Y, Qian L, Yuan G, Zhang H, Yu M, Hu M, Shen B, Guo N | title = Critical role of c-Jun overexpression in liver metastasis of human breast cancer xenograft model | journal = BMC Cancer | volume = 7 | pages = 145 | date = august 2007 | pmid = 17672916 | pmc = 1959235 | doi = 10.1186/1471-2407-7-145 }}&lt;/ref&gt;

Kod tumora dojke, [[endogen]]i c-jun ima ključnu ulogu u [[ErbB2]]-indukovanoj migraciji i invaziji epitelnih ćelija dojke. Jun transkripcijski aktivira promotore SCF ([[faktor matičnih ćelija]]) i [[CCL5]]. Indukovana ekspresija SCF i CCL5 promovira samoobnavljajuću populaciju [[epitel]]a dojke. To sugerira da c-jun posreduje u ekspanziji [[matične ćelije|matičnih ćelija]] raka dojke, kako bi se povećala invazivnost tumora.&lt;ref name=&quot;pmid20053993&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Jiao X, Katiyar S, Willmarth NE, Liu M, Ma X, Flomenberg N, Lisanti MP, Pestell RG | title = c-Jun induces mammary epithelial cellular invasion and breast cancer stem cell expansion | url = https://archive.org/details/sim_journal-of-biological-chemistry_2010-03-12_285_11/page/8218 | journal = The Journal of Biological Chemistry | volume = 285 | issue = 11 | pages = 8218–26 | date = mart 2010 | pmid = 20053993 | pmc = 2832973 | doi = 10.1074/jbc.M110.100792 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;

=== Kancer [[vulva|vulve]]===

Uočeno je da je C-jun prekomjerno eksprimiran u uzorcima [[rak vulve|karcinom pločastih ćelija vulve]], u vezi sa inaktivacijom gena za supresiju tumora [[RARB]] izazvanom [[metilacija|hipermetilacijom]].&lt;ref name=&quot;Rotondo_2018&quot;/&gt; Zaista, viši nivoi [[iRNK]] c-Juna testirani su u uzorcima [[rak vulve|raka vulve]] u poređenju sa onima normalne kože i preneoplazijskih [[lezija]] vulve, čime se naglašava unakrsna veza između RARB gena i [[onkogen]]a c-Jun.&lt;ref name= &quot;Rotondo_2018&quot;/&gt;

=== [[Ćelijska diferencijacija]] ===

Deset nediferenciranih i visoko agresivnih sarkoma pokazalo je amplifikaciju jun gena i prekomjernu ekspresiju JUN na nivou [[RNK]] i proteina. Prekomjerna ekspresija c-jun u ćelijama 3T3-L1 (preadipocitna netumorska ćelijska linija koja podsjeća na ljudski [[liposarkom]]) može blokirati ili odgoditi [[adipocit]]nu diferencijaciju tih ćelija.&lt;ref name=&quot;pmid17418412&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Mariani O, Brennetot C, Coindre JM, Gruel N, Ganem C, Delattre O, Stern MH, Aurias A | title = JUN oncogene amplification and overexpression block adipocytic differentiation in highly aggressive sarcomas | journal = Cancer Cell | volume = 11 | issue = 4 | pages = 361–74 | date = april 2007 | pmid = 17418412 | doi = 10.1016/j.ccr.2007.02.007 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;

=== Regeneracija nerava i kičmene moždine ===
Povreda [[PNS|perifernih živaca]] kod glodara brzo aktivira JNK signalizaciju koja zauzvrat aktivira c-Jun. Nasuprot tome, povreda nerava u [[CNS|centralnom nervnom sistemu]] nema tgakv e posljedice. c-Jun je dovoljan da podstakne regeneraciju [[akson]]a i u perifernom i u centralnom nervnom sistemu, jer prekomjerna ekspresija u [[neuron]]ima [[ganglija]] dorzalnog korijena i  neuronima [[moždana kora|kore]] dovodi do povećane regeneracije.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Mahar M, Cavalli V | title = Intrinsic mechanisms of neuronal axon regeneration | language = En | journal = Nature Reviews. Neuroscience | volume = 19 | issue = 6 | pages = 323–337 | date = juni 2018 | pmid = 29666508 | pmc = 5987780 | doi = 10.1038/s41583-018-0001-8 }}&lt;/ref&gt;

== Kao cilj lijeka protiv raka ==

Budući da je c-jun uočen prekomjerno izražen kod raka,&lt;ref name=&quot;Rotondo_2018&quot;/&gt; nekoliko studija je naglasilo hipotezu da bi ovaj gen mogao biti meta za terapiju raka. Studija je pokazala da onkogena transformacija ras i fos zahtijeva [[N-terminal]]nu [[fosforilacija|fosforilaciju]] jun na [[serin]]ima 63 i 73 pomoću Jun N-terminalnih kinaza (JNK). U ovoj studiji, inducirani tumor kože i osteosarkom pokazali su poremećen razvoj kod miševa sa mutantnim Jun koji nije sposoban za fosforilaciju N-terminala.&lt;ref name= &quot;Behrens_2000&quot; /&gt; Također, u mišjem modelu raka crijeva, genetička abrogacija Jun, N-terminalna [[fosforilacija]] ili inaktivacija c-juna specifična za crijeva oslabila je razvoj raka i produžila životni vijek.&lt;ref name= &quot;Nateri_2005&quot;/&gt; Stoga ciljanje na fosforilaciju N-terminala Jun (ili JNK signalni put) može biti potencijalna strategija za inhibiciju rasta tumora.

U ćelijama raka B16-F10 dobijenim od [[melanom]]a, inaktivacija c-juna farmakološkim JNK/jun inhibitorom SP, u kombinaciji sa obaranjem JunB može dovesti do citotoksičnog efekta, što dovodi do zaustavljanja rasta ćelije i [[apoptoze]]. Ova anti-JunB/Jun strategija može povećati preživljavanje miševa inokuliranih tumorskim ćelijama, što sugerira potencijalnu antitumorsku strategiju putem inhibicije Juna i JunB.&lt;ref name=&quot;pmid17667939&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Gurzov EN, Bakiri L, Alfaro JM, Wagner EF, Izquierdo M | title = Targeting c-Jun and JunB proteins as potential anticancer cell therapy | journal = Oncogene | volume = 27 | issue = 5 | pages = 641–52 | date = januar 2008 | pmid = 17667939 | doi = 10.1038/sj.onc.1210690 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;

==Antikancerska svojstva c-jun==
Većina rezultata istraživanja pokazuje da c-jun doprinosi inicijaciji tumora i povećanju invazivnosti. Međutim, nekoliko studija je otkrilo neke alternativne aktivnosti c-juna, sugerirajući da bi c-jun zapravo mogao biti mač sa dvije oštrice kod raka.

=== p16 ===
[[p16]]&lt;sup&gt;INK4a&lt;/sup&gt; je supresor tumora i inhibitor [[ćelijski ciklus|ćelijskog ciklusa]], a studija pokazuje da c-jun djeluje kao “tjelohranitelj” p16&lt;sup&gt;INK4a&lt;/sup&gt;, sprečavajući metilaciju [[promotor (genetika)|promotora]] p16&lt;sup&gt;INK4a&lt;/sup&gt;. Stoga, c-jun može spriječiti utišavanje gena p16&lt;sup&gt;INK4a&lt;/sup&gt;.

=== Tiloforin ===
Tiloforin je tip [[alkaloid]]a biljnog porijekla s antikancerogenim djelovanjem, izazivanjem zaustavljanja [[ćelijski ciklus|ćelijskog ciklusa]]. Studija je pokazala da tretman tiloforinom povećava akumulaciju c-jun proteina. Zatim ekspresija c-juna u sprezi sa tiloforinom podstiče zaustavljanje G1 u ćelijama karcinoma kroz smanjenje ciklina A2. Stoga, rezultat ukazuje da je antikancerogeni mehanizam tiloforina posredovan  c-junom.&lt;ref name=&quot;pmid23385061&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Yang CW, Lee YZ, Hsu HY, Wu CM, Chang HY, Chao YS, Lee SJ | title = c-Jun-mediated anticancer mechanisms of tylophorine | journal = Carcinogenesis | volume = 34 | issue = 6 | pages = 1304–14 | date = juni 2013 | pmid = 23385061 | doi = 10.1093/carcin/bgt039 |author-link5=Howard Y. Chang| doi-access = free }}&lt;/ref&gt;

== Interakcije ==
Pokazalo se da  je C-jun [[interakcija protein-protein|u interakciji]] sa:
{{div col|colwidth=12em}}
* [[ATF2]]&lt;ref name = pmid8027667&gt;{{cite journal | vauthors = Newell CL, Deisseroth AB, Lopez-Berestein G | title = Interaction of nuclear proteins with an AP-1/CRE-like promoter sequence in the human TNF-alpha gene | journal = Journal of Leukocyte Biology | volume = 56 | issue = 1 | pages = 27–35 | date = juli 1994 | pmid = 8027667 | doi =  10.1002/jlb.56.1.27| s2cid = 85570533 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name = pmid2320002&gt;{{cite journal | vauthors = Kara CJ, Liou HC, Ivashkiv LB, Glimcher LH | title = A cDNA for a human cyclic AMP response element-binding protein which is distinct from CREB and expressed preferentially in brain | journal = Molecular and Cellular Biology | volume = 10 | issue = 4 | pages = 1347–57 | date = april 1990 | pmid = 2320002 | pmc = 362236 | doi =  10.1128/MCB.10.4.1347}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name = pmid1827203&gt;{{cite journal | vauthors = Hai T, Curran T | title = Cross-family dimerization of transcription factors Fos/Jun and ATF/CREB alters DNA binding specificity | journal = Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America | volume = 88 | issue = 9 | pages = 3720–4 | date = maj 1991 | pmid = 1827203 | pmc = 51524 | doi = 10.1073/pnas.88.9.3720 | bibcode = 1991PNAS...88.3720H | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; 
* [[Androgeni receptor|AR]]&lt;ref name = pmid9211894&gt;{{cite journal | vauthors = Sato N, Sadar MD, Bruchovsky N, Saatcioglu F, Rennie PS, Sato S, Lange PH, Gleave ME | title = Androgenic induction of prostate-specific antigen gene is repressed by protein-protein interaction between the androgen receptor and AP-1/c-Jun in the human prostate cancer cell line LNCaP | journal = The Journal of Biological Chemistry | volume = 272 | issue = 28 | pages = 17485–94 | date = juli 1997 | pmid = 9211894 | doi = 10.1074/jbc.272.28.17485 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; 
* [[ASCC3]]&lt;ref name = pmid12077347&gt;{{cite journal | vauthors = Jung DJ, Sung HS, Goo YW, Lee HM, Park OK, Jung SY, Lim J, Kim HJ, Lee SK, Kim TS, Lee JW, Lee YC | title = Novel transcription coactivator complex containing activating signal cointegrator 1 | url = https://archive.org/details/sim_molecular-and-cellular-biology_2002-07_22_14/page/5203 | journal = Molecular and Cellular Biology | volume = 22 | issue = 14 | pages = 5203–11 | date = juli 2002 | pmid = 12077347 | pmc = 139772 | doi = 10.1128/MCB.22.14.5203-5211.2002 }}&lt;/ref&gt; 
* [[ATF3]]&lt;ref name = pmid1827203/&gt;&lt;ref name = pmid14667575&gt;{{cite journal | vauthors = Pearson AG, Gray CW, Pearson JF, Greenwood JM, During MJ, Dragunow M | title = ATF3 enhances c-Jun-mediated neurite sprouting | journal = Brain Research. Molecular Brain Research | volume = 120 | issue = 1 | pages = 38–45 | date = decembar 2003 | pmid = 14667575 | doi = 10.1016/j.molbrainres.2003.09.014 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name = pmid8622660&gt;{{cite journal | vauthors = Chen BP, Wolfgang CD, Hai T | title = Analysis of ATF3, a transcription factor induced by physiological stresses and modulated by gadd153/Chop10 | url = https://archive.org/details/sim_molecular-and-cellular-biology_1996-03_16_3/page/1157 | journal = Molecular and Cellular Biology | volume = 16 | issue = 3 | pages = 1157–68 | date = mart 1996 | pmid = 8622660 | pmc = 231098 | doi = 10.1128/MCB.16.3.1157 }}&lt;/ref&gt; 
* [[BCL3]]&lt;ref name = pmid10497212&gt;{{cite journal | vauthors = Na SY, Choi JE, Kim HJ, Jhun BH, Lee YC, Lee JW | title = Bcl3, an IkappaB protein, stimulates activating protein-1 transactivation and cellular proliferation | journal = The Journal of Biological Chemistry | volume = 274 | issue = 40 | pages = 28491–6 | date = oktobar 1999 | pmid = 10497212 | doi = 10.1074/jbc.274.40.28491 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; 
* [[BCL6]]&lt;ref name = pmid12165517&gt;{{cite journal | vauthors = Vasanwala FH, Kusam S, Toney LM, Dent AL | title = Repression of AP-1 function: a mechanism for the regulation of Blimp-1 expression and B lymphocyte differentiation by the B cell lymphoma-6 protooncogene | url = https://archive.org/details/sim_journal-of-immunology_2002-08-15_169_4/page/1922 | journal = Journal of Immunology | volume = 169 | issue = 4 | pages = 1922–9 | date = august 2002 | pmid = 12165517 | doi = 10.4049/jimmunol.169.4.1922 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; 
* [[BRCA1]]&lt;ref name = pmid12080089&gt;{{cite journal | vauthors = Hu YF, Li R | title = JunB potentiates function of BRCA1 activation domain 1 (AD1) through a coiled-coil-mediated interaction | journal = Genes &amp; Development | volume = 16 | issue = 12 | pages = 1509–17 | date = juni 2002 | pmid = 12080089 | pmc = 186344 | doi = 10.1101/gad.995502 }}&lt;/ref&gt; 
* [[C-Fos]]&lt;ref name = pmid11053448&gt;{{cite journal | vauthors = Ito T, Yamauchi M, Nishina M, Yamamichi N, Mizutani T, Ui M, Murakami M, Iba H | title = Identification of SWI.SNF complex subunit BAF60a as a determinant of the transactivation potential of Fos/Jun dimers | url = https://archive.org/details/sim_journal-of-biological-chemistry_2001-01-26_276_4/page/2852 | journal = The Journal of Biological Chemistry | volume = 276 | issue = 4 | pages = 2852–7 | date = januar 2001 | pmid = 11053448 | doi = 10.1074/jbc.M009633200 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name = pmid9160889&gt;{{cite journal | vauthors = Pognonec P, Boulukos KE, Aperlo C, Fujimoto M, Ariga H, Nomoto A, Kato H | title = Cross-family interaction between the bHLHZip USF and bZip Fra1 proteins results in down-regulation of AP1 activity | journal = Oncogene | volume = 14 | issue = 17 | pages = 2091–8 | date = maj 1997 | pmid = 9160889 | doi = 10.1038/sj.onc.1201046 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name = pmid7816143&gt;{{cite journal | vauthors = Glover JN, Harrison SC | title = Crystal structure of the heterodimeric bZIP transcription factor c-Fos-c-Jun bound to DNA | url = https://archive.org/details/sim_nature-uk_1995-01-19_373_6511/page/256 | journal = Nature | volume = 373 | issue = 6511 | pages = 257–61 | date = januar 1995 | pmid = 7816143 | doi = 10.1038/373257a0 | bibcode = 1995Natur.373..257G | s2cid = 4276971 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name = pmid10488148&gt;{{cite journal | vauthors = Yang X, Chen Y, Gabuzda D | title = ERK MAP kinase links cytokine signals to activation of latent HIV-1 infection by stimulating a cooperative interaction of AP-1 and NF-kappaB | journal = The Journal of Biological Chemistry | volume = 274 | issue = 39 | pages = 27981–8 | date = septembar 1999 | pmid = 10488148 | doi = 10.1074/jbc.274.39.27981 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name = pmid8440710&gt;{{cite journal | vauthors = Nomura N, Zu YL, Maekawa T, Tabata S, Akiyama T, Ishii S | title = Isolation and characterization of a novel member of the gene family encoding the cAMP response element-binding protein CRE-BP1 | journal = The Journal of Biological Chemistry | volume = 268 | issue = 6 | pages = 4259–66 | date = februar 1993 | doi = 10.1016/S0021-9258(18)53604-8 | pmid = 8440710 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name = pmid8380166&gt;{{cite journal | vauthors = Finkel T, Duc J, Fearon ER, Dang CV, Tomaselli GF | title = Detection and modulation in vivo of helix-loop-helix protein-protein interactions | url = https://archive.org/details/sim_journal-of-biological-chemistry_1993-01-05_268_1/page/5 | journal = The Journal of Biological Chemistry | volume = 268 | issue = 1 | pages = 5–8 | date = januar 1993 | doi = 10.1016/S0021-9258(18)54105-3 | pmid = 8380166 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name = pmid9872330&gt;{{cite journal | vauthors = Venugopal R, Jaiswal AK | title = Nrf2 and Nrf1 in association with Jun proteins regulate antioxidant response element-mediated expression and coordinated induction of genes encoding detoxifying enzymes | journal = Oncogene | volume = 17 | issue = 24 | pages = 3145–56 | date = decembar 1998 | pmid = 9872330 | doi = 10.1038/sj.onc.1202237 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; 
* [[CSNK2A1]]&lt;ref name = pmid9685505/&gt; 
* [[COPS5]]&lt;ref name = pmid8837781&gt;{{cite journal | vauthors = Claret FX, Hibi M, Dhut S, Toda T, Karin M | title = A new group of conserved coactivators that increase the specificity of AP-1 transcription factors | url = https://archive.org/details/sim_nature-uk_1996-10-03_383_6599/page/452 | journal = [[Nature]] | volume = 383 | issue = 6599 | pages = 453–7 | date = oktobar 1996 | pmid = 8837781 | doi = 10.1038/383453a0 | bibcode = 1996Natur.383..453C | s2cid = 4353893 }}&lt;/ref&gt; 
* [[CREBBP]]&lt;ref name = pmid9786917&gt;{{cite journal | vauthors = Sano Y, Tokitou F, Dai P, Maekawa T, Yamamoto T, Ishii S | title = CBP alleviates the intramolecular inhibition of ATF-2 function | journal = The Journal of Biological Chemistry | volume = 273 | issue = 44 | pages = 29098–105 | date = oktobar 1998 | pmid = 9786917 | doi = 10.1074/jbc.273.44.29098 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; 
* [[CSNK2A2]]&lt;ref name = pmid9685505&gt;{{cite journal | vauthors = Yamaguchi Y, Wada T, Suzuki F, Takagi T, Hasegawa J, Handa H | title = Casein kinase II interacts with the bZIP domains of several transcription factors | url = https://archive.org/details/nucleic-acids-research_1998-08-15_26_16/page/3854 | journal = Nucleic Acids Research | volume = 26 | issue = 16 | pages = 3854–61 | date = august 1998 | pmid = 9685505 | pmc = 147779 | doi = 10.1093/nar/26.16.3854 }}&lt;/ref&gt; 
* [[DDX21]],&lt;ref name = pmid11823437&gt;{{cite journal | vauthors = Westermarck J, Weiss C, Saffrich R, Kast J, Musti AM, Wessely M, Ansorge W, Séraphin B, Wilm M, Valdez BC, Bohmann D | title = The DEXD/H-box RNA helicase RHII/Gu is a co-factor for c-Jun-activated transcription | journal = The EMBO Journal | volume = 21 | issue = 3 | pages = 451–60 | date = februar 2002 | pmid = 11823437 | pmc = 125820 | doi = 10.1093/emboj/21.3.451 }}&lt;/ref&gt; 
* [[DNA damage-inducible transcript 3|DDIT3]]&lt;ref name = pmid10523647&gt;{{cite journal | vauthors = Ubeda M, Vallejo M, Habener JF | title = CHOP enhancement of gene transcription by interactions with Jun/Fos AP-1 complex proteins | journal = Molecular and Cellular Biology | volume = 19 | issue = 11 | pages = 7589–99 | date = novembar 1999 | pmid = 10523647 | pmc = 84780 | doi =  10.1128/MCB.19.11.7589}}&lt;/ref&gt; 
* [[ERG (gen)|ERG]]&lt;ref name = pmid11278640&gt;{{cite journal | vauthors = Verger A, Buisine E, Carrère S, Wintjens R, Flourens A, Coll J, Stéhelin D, Duterque-Coquillaud M | title = Identification of amino acid residues in the ETS transcription factor Erg that mediate Erg-Jun/Fos-DNA ternary complex formation | journal = The Journal of Biological Chemistry | volume = 276 | issue = 20 | pages = 17181–9 | date = maj 2001 | pmid = 11278640 | doi = 10.1074/jbc.M010208200 | s2cid = 32288807 | url = https://hal.archives-ouvertes.fr/tel-02111592/file/thesefinale2001.pdf | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; 
* [[ETS2]],&lt;ref name = pmid9334186&gt;{{cite journal | vauthors = Basuyaux JP, Ferreira E, Stéhelin D, Butticè G | title = The Ets transcription factors interact with each other and with the c-Fos/c-Jun complex via distinct protein domains in a DNA-dependent and -independent manner | journal = The Journal of Biological Chemistry | volume = 272 | issue = 42 | pages = 26188–95 | date = oktobar 1997 | pmid = 9334186 | doi = 10.1074/jbc.272.42.26188 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; 
* [[FOSL1]]&lt;ref name = pmid9160889/&gt; 
* [[GTF2B]]&lt;ref name = pmid7848298/&gt;
* [[MAPK8]]&lt;ref name = pmid14633987&gt;{{cite journal | vauthors = Ishitani T, Takaesu G, Ninomiya-Tsuji J, Shibuya H, Gaynor RB, Matsumoto K | title = Role of the TAB2-related protein TAB3 in IL-1 and TNF signaling | url = https://archive.org/details/sim_embo-journal_2003-12-01_22_23/page/6277 | journal = The EMBO Journal | volume = 22 | issue = 23 | pages = 6277–88 | date = decembar 2003 | pmid = 14633987 | pmc = 291846 | doi = 10.1093/emboj/cdg605 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name = pmid9774977&gt;{{cite journal | vauthors = Nishitoh H, Saitoh M, Mochida Y, Takeda K, Nakano H, Rothe M, Miyazono K, Ichijo H | title = ASK1 is essential for JNK/SAPK activation by TRAF2 | journal = Molecular Cell | volume = 2 | issue = 3 | pages = 389–95 | date = septembar 1998 | pmid = 9774977 | doi = 10.1016/S1097-2765(00)80283-X | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name = pmid8137421&gt;{{cite journal | vauthors = Dérijard B, Hibi M, Wu IH, Barrett T, Su B, Deng T, Karin M, Davis RJ | title = JNK1: a protein kinase stimulated by UV light and Ha-Ras that binds and phosphorylates the c-Jun activation domain | url = https://archive.org/details/cell_1994-03-25_76_6/page/1025 | journal = Cell | volume = 76 | issue = 6 | pages = 1025–37 | date = mart 1994 | pmid = 8137421 | doi = 10.1016/0092-8674(94)90380-8 | s2cid = 6797795 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name = pmid12052834&gt;{{cite journal | vauthors = Yazgan O, Pfarr CM | title = Regulation of two JunD isoforms by Jun N-terminal kinases | journal = The Journal of Biological Chemistry | volume = 277 | issue = 33 | pages = 29710–8 | date = august 2002 | pmid = 12052834 | doi = 10.1074/jbc.M204552200 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name = pmid11479302&gt;{{cite journal | vauthors = Tada K, Okazaki T, Sakon S, Kobarai T, Kurosawa K, Yamaoka S, Hashimoto H, Mak TW, Yagita H, Okumura K, Yeh WC, Nakano H | title = Critical roles of TRAF2 and TRAF5 in tumor necrosis factor-induced NF-kappa B activation and protection from cell death | journal = The Journal of Biological Chemistry | volume = 276 | issue = 39 | pages = 36530–4 | date = septembar 2001 | pmid = 11479302 | doi = 10.1074/jbc.M104837200 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name = pmid8621542&gt;{{cite journal | vauthors = Meyer CF, Wang X, Chang C, Templeton D, Tan TH | title = Interaction between c-Rel and the mitogen-activated protein kinase kinase kinase 1 signaling cascade in mediating kappaB enhancer activation | url = https://archive.org/details/sim_journal-of-biological-chemistry_1996-04-12_271_15/page/8971 | journal = The Journal of Biological Chemistry | volume = 271 | issue = 15 | pages = 8971–6 | date = april 1996 | pmid = 8621542 | doi = 10.1074/jbc.271.15.8971 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name = pmid8586671&gt;{{cite journal | vauthors = Cano E, Hazzalin CA, Kardalinou E, Buckle RS, Mahadevan LC | title = Neither ERK nor JNK/SAPK MAP kinase subtypes are essential for histone H3/HMG-14 phosphorylation or c-fos and c-jun induction | url = https://archive.org/details/sim_journal-of-cell-science_1995-11_108_11/page/3599 | journal = Journal of Cell Science | volume = 108 | issue = Pt 11 | pages = 3599–609 | date = novembar 1995 | doi = 10.1242/jcs.108.11.3599 | pmid = 8586671 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name = pmid9207092&gt;{{cite journal | vauthors = Tournier C, Whitmarsh AJ, Cavanagh J, Barrett T, Davis RJ | title = Mitogen-activated protein kinase kinase 7 is an activator of the c-Jun NH2-terminal kinase | journal = Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America | volume = 94 | issue = 14 | pages = 7337–42 | date = juli 1997 | pmid = 9207092 | pmc = 23822 | doi = 10.1073/pnas.94.14.7337 | bibcode = 1997PNAS...94.7337T | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; 
* [[MyoD]]&lt;ref name = pmid1310896&gt;{{cite journal | vauthors = Bengal E, Ransone L, Scharfmann R, Dwarki VJ, Tapscott SJ, Weintraub H, Verma IM | title = Functional antagonism between c-Jun and MyoD proteins: a direct physical association | url = https://archive.org/details/cell_1992-02-07_68_3/page/507 | journal = Cell | volume = 68 | issue = 3 | pages = 507–19 | date = februar 1992 | pmid = 1310896 | doi = 10.1016/0092-8674(92)90187-H | s2cid = 44966899 }}&lt;/ref&gt; 
* [[NACA]]&lt;ref name = pmid9488446&gt;{{cite journal | vauthors = Moreau A, Yotov WV, Glorieux FH, St-Arnaud R | title = Bone-specific expression of the alpha chain of the nascent polypeptide-associated complex, a coactivator potentiating c-Jun-mediated transcription | journal = Molecular and Cellular Biology | volume = 18 | issue = 3 | pages = 1312–21 | date = mart 1998 | pmid = 9488446 | pmc = 108844 | doi =  10.1128/MCB.18.3.1312}}&lt;/ref&gt; 
* [[NELFB]]&lt;ref name = pmid15530430&gt;{{cite journal | vauthors = Zhong H, Zhu J, Zhang H, Ding L, Sun Y, Huang C, Ye Q | title = COBRA1 inhibits AP-1 transcriptional activity in transfected cells | url = https://archive.org/details/biochemical-and-biophysical-research-comms_2004-12-10_325_2/page/568 | journal = Biochemical and Biophysical Research Communications | volume = 325 | issue = 2 | pages = 568–73 | date = decembar 2004 | pmid = 15530430 | doi = 10.1016/j.bbrc.2004.10.079 }}&lt;/ref&gt; 
* [[NFE2L1]]&lt;ref name = pmid9872330/&gt; 
* [[NFE2L2]]&lt;ref name = pmid9872330/&gt; 
* [[NCOR2]]&lt;ref name = pmid10777532&gt;{{cite journal | vauthors = Lee SK, Kim JH, Lee YC, Cheong J, Lee JW | title = Silencing mediator of retinoic acid and thyroid hormone receptors, as a novel transcriptional corepressor molecule of activating protein-1, nuclear factor-kappaB, and serum response factor | journal = The Journal of Biological Chemistry | volume = 275 | issue = 17 | pages = 12470–4 | date = april 2000 | pmid = 10777532 | doi = 10.1074/jbc.275.17.12470 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; 
* [[NCOA1]]&lt;ref name = pmid10567404&gt;{{cite journal | vauthors = Lee SK, Anzick SL, Choi JE, Bubendorf L, Guan XY, Jung YK, Kallioniemi OP, Kononen J, Trent JM, Azorsa D, Jhun BH, Cheong JH, Lee YC, Meltzer PS, Lee JW | title = A nuclear factor, ASC-2, as a cancer-amplified transcriptional coactivator essential for ligand-dependent transactivation by nuclear receptors in vivo | journal = The Journal of Biological Chemistry | volume = 274 | issue = 48 | pages = 34283–93 | date = novembar 1999 | pmid = 10567404 | doi = 10.1074/jbc.274.48.34283 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name = pmid10847592&gt;{{cite journal | vauthors = Lee SK, Na SY, Jung SY, Choi JE, Jhun BH, Cheong J, Meltzer PS, Lee YC, Lee JW | title = Activating protein-1, nuclear factor-kappaB, and serum response factor as novel target molecules of the cancer-amplified transcription coactivator ASC-2 | journal = Molecular Endocrinology | volume = 14 | issue = 6 | pages = 915–25 | date = juni 2000 | pmid = 10847592 | doi = 10.1210/mend.14.6.0471 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name = pmid9642216&gt;{{cite journal | vauthors = Lee SK, Kim HJ, Na SY, Kim TS, Choi HS, Im SY, Lee JW | title = Steroid receptor coactivator-1 coactivates activating protein-1-mediated transactivations through interaction with the c-Jun and c-Fos subunits | journal = The Journal of Biological Chemistry | volume = 273 | issue = 27 | pages = 16651–4 | date = juli 1998 | pmid = 9642216 | doi = 10.1074/jbc.273.27.16651 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; 
* [[PIN1]]&lt;ref name = pmid11432833&gt;{{cite journal | vauthors = Wulf GM, Ryo A, Wulf GG, Lee SW, Niu T, Petkova V, Lu KP | title = Pin1 is overexpressed in breast cancer and cooperates with Ras signaling in increasing the transcriptional activity of c-Jun towards cyclin D1 | journal = The EMBO Journal | volume = 20 | issue = 13 | pages = 3459–72 | date = juli 2001 | pmid = 11432833 | pmc = 125530 | doi = 10.1093/emboj/20.13.3459 }}&lt;/ref&gt; 
* [[RBM39]]&lt;ref name = pmid11704680&gt;{{cite journal | vauthors = Jung DJ, Na SY, Na DS, Lee JW | title = Molecular cloning and characterization of CAPER, a novel coactivator of activating protein-1 and estrogen receptors | url = https://archive.org/details/sim_journal-of-biological-chemistry_2002-01-11_277_2/page/1229 | journal = The Journal of Biological Chemistry | volume = 277 | issue = 2 | pages = 1229–34 | date = januar 2002 | pmid = 11704680 | doi = 10.1074/jbc.M110417200 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; 
* [[RELA]]&lt;ref name = pmid10488148/&gt; 
* [[Retinoblastomski protein|RB1]]&lt;ref name = pmid10026157&gt;{{cite journal | vauthors = Nishitani J, Nishinaka T, Cheng CH, Rong W, Yokoyama KK, Chiu R | title = Recruitment of the retinoblastoma protein to c-Jun enhances transcription activity mediated through the AP-1 binding site | journal = The Journal of Biological Chemistry | volume = 274 | issue = 9 | pages = 5454–61 | date = februar 1999 | pmid = 10026157 | doi = 10.1074/jbc.274.9.5454 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; 
* [[RFWD2]]&lt;ref name = pmid14739464&gt;{{cite journal | vauthors = Wertz IE, O'Rourke KM, Zhang Z, Dornan D, Arnott D, Deshaies RJ, Dixit VM | title = Human De-etiolated-1 regulates c-Jun by assembling a CUL4A ubiquitin ligase | journal = Science | volume = 303 | issue = 5662 | pages = 1371–4 | date = februar 2004 | pmid = 14739464 | doi = 10.1126/science.1093549 | bibcode = 2004Sci...303.1371W | s2cid = 40501515 | url = https://authors.library.caltech.edu/52147/7/Wertz.SOM.pdf | access-date = 29. 11. 2021 | archive-date = 4. 11. 2021 | archive-url = https://web.archive.org/web/20211104140027/https://authors.library.caltech.edu/52147/7/Wertz.SOM.pdf | url-status = dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name = pmid12615916&gt;{{cite journal | vauthors = Bianchi E, Denti S, Catena R, Rossetti G, Polo S, Gasparian S, Putignano S, Rogge L, Pardi R | title = Characterization of human constitutive photomorphogenesis protein 1, a RING finger ubiquitin ligase that interacts with Jun transcription factors and modulates their transcriptional activity | url = https://archive.org/details/sim_journal-of-biological-chemistry_2003-05-30_278_22/page/19682 | journal = The Journal of Biological Chemistry | volume = 278 | issue = 22 | pages = 19682–90 | date = maj 2003 | pmid = 12615916 | doi = 10.1074/jbc.M212681200 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; 
* [[RUNX1]]&lt;ref name = pmid11274169/&gt;&lt;ref name = pmid11641401/&gt;
* [[RUNX2]]&lt;ref name = pmid11274169&gt;{{cite journal | vauthors = Hess J, Porte D, Munz C, Angel P | title = AP-1 and Cbfa/runt physically interact and regulate parathyroid hormone-dependent MMP13 expression in osteoblasts through a new osteoblast-specific element 2/AP-1 composite element | journal = The Journal of Biological Chemistry | volume = 276 | issue = 23 | pages = 20029–38 | date = juni 2001 | pmid = 11274169 | doi = 10.1074/jbc.M010601200 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name = pmid11641401&gt;{{cite journal | vauthors = D'Alonzo RC, Selvamurugan N, Karsenty G, Partridge NC | title = Physical interaction of the activator protein-1 factors c-Fos and c-Jun with Cbfa1 for collagenase-3 promoter activation | url = https://archive.org/details/sim_journal-of-biological-chemistry_2002-01-04_277_1/page/816 | journal = The Journal of Biological Chemistry | volume = 277 | issue = 1 | pages = 816–22 | date = januar 2002 | pmid = 11641401 | doi = 10.1074/jbc.M107082200 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; 
* [[SMAD3]]&lt;ref name = pmid9732876&gt;{{cite journal | vauthors = Zhang Y, Feng XH, Derynck R | title = Smad3 and Smad4 cooperate with c-Jun/c-Fos to mediate TGF-beta-induced transcription | url = https://archive.org/details/sim_nature-uk_1998-08-27_394_6696/page/908 | journal = Nature | volume = 394 | issue = 6696 | pages = 909–13 | date = august 1998 | pmid = 9732876 | doi = 10.1038/29814 | bibcode = 1998Natur.394..909Z | s2cid = 4393852 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name = pmid10903323&gt;{{cite journal | vauthors = Verrecchia F, Pessah M, Atfi A, Mauviel A | title = Tumor necrosis factor-alpha inhibits transforming growth factor-beta /Smad signaling in human dermal fibroblasts via AP-1 activation | journal = The Journal of Biological Chemistry | volume = 275 | issue = 39 | pages = 30226–31 | date = septembar 2000 | pmid = 10903323 | doi = 10.1074/jbc.M005310200 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name = pmid10220381&gt;{{cite journal | vauthors = Liberati NT, Datto MB, Frederick JP, Shen X, Wong C, Rougier-Chapman EM, Wang XF | title = Smads bind directly to the Jun family of AP-1 transcription factors | journal = Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America | volume = 96 | issue = 9 | pages = 4844–9 | date = april 1999 | pmid = 10220381 | pmc = 21779 | doi = 10.1073/pnas.96.9.4844 | bibcode = 1999PNAS...96.4844L | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; 
* [[STAT1]]&lt;ref name = pmid10490649&gt;{{cite journal | vauthors = Zhang X, Wrzeszczynska MH, Horvath CM, Darnell JE | title = Interacting regions in Stat3 and c-Jun that participate in cooperative transcriptional activation | journal = Molecular and Cellular Biology | volume = 19 | issue = 10 | pages = 7138–46 | date = oktobar 1999 | pmid = 10490649 | pmc = 84707 | doi =  10.1128/MCB.19.10.7138}}&lt;/ref&gt; 
* [[STAT3]]&lt;ref name = pmid10490649/&gt;  
* [[TATA-vezujući protein|TBP]]&lt;ref name = pmid7848298&gt;{{cite journal | vauthors = Franklin CC, McCulloch AV, Kraft AS | title = In vitro association between the Jun protein family and the general transcription factors, TBP and TFIIB | journal = The Biochemical Journal | volume = 305 | issue = Pt 3 | pages = 967–74 | date = februar 1995 | pmid = 7848298 | pmc = 1136352 | doi = 10.1042/bj3050967 }}&lt;/ref&gt;
* [[TGIF1]]&lt;ref name = pmid11371641&gt;{{cite journal | vauthors = Pessah M, Prunier C, Marais J, Ferrand N, Mazars A, Lallemand F, Gauthier JM, Atfi A | title = c-Jun interacts with the corepressor TG-interacting factor (TGIF) to suppress Smad2 transcriptional activity | url = https://archive.org/details/sim_proceedings-of-the-national-academy-of-sciences-usa_2001-05-22_98_11/page/6198 | journal = Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America | volume = 98 | issue = 11 | pages = 6198–203 | date = maj 2001 | pmid = 11371641 | pmc = 33445 | doi = 10.1073/pnas.101579798 | bibcode = 2001PNAS...98.6198P | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; 
{{Div col end}}

== Također pogledajte ==
* [[c-Jun N-terminalne kinaze]]

== Reference ==
{{refspisak|35em}}

== Dopunska literatura ==
{{refbegin|35em}}
* {{cite journal | vauthors = Bohmann D, Bos TJ, Admon A, Nishimura T, Vogt PK, Tjian R | title = Human proto-oncogene c-jun encodes a DNA binding protein with structural and functional properties of transcription factor AP-1 | url = https://archive.org/details/sim_science_1987-12-04_238_4832/page/n62 | journal = Science | volume = 238 | issue = 4832 | pages = 1386–92 | date = decembar 1987 | pmid = 2825349 | doi = 10.1126/science.2825349 | bibcode = 1987Sci...238.1386B }}
* {{cite journal | vauthors = Rahmsdorf HJ | title = Jun: transcription factor and oncoprotein | journal = Journal of Molecular Medicine | volume = 74 | issue = 12 | pages = 725–47 | date = decembar 1996 | pmid = 8974016 | doi = 10.1007/s001090050077 | s2cid = 2693522 }}
* {{cite journal | vauthors = Liu JL, Kung HJ | title = Marek's disease herpesvirus transforming protein MEQ: a c-Jun analogue with an alternative life style | journal = Virus Genes | volume = 21 | issue = 1–2 | pages = 51–64 | year = 2001 | pmid = 11022789 | doi = 10.1023/A:1008132313289 | s2cid = 2303249 }}
* {{cite journal | vauthors = Velazquez Torres A, Gariglio Vidal P | title = [Possible role of transcription factor AP1 in the tissue-specific regulation of human papillomavirus] | journal = Revista de Investigacion Clinica| volume = 54 | issue = 3 | pages = 231–42 | year = 2002 | pmid = 12183893 }}
* {{cite journal | vauthors = Karamouzis MV, Konstantinopoulos PA, Papavassiliou AG | title = The activator protein-1 transcription factor in respiratory epithelium carcinogenesis | journal = Molecular Cancer Research | volume = 5 | issue = 2 | pages = 109–20 | date = februar 2007 | pmid = 17314269 | doi = 10.1158/1541-7786.MCR-06-0311 | doi-access = free }}
{{refend}}

== Vanjski linkovi ==
* {{MeshName|c-jun+Proteins}}
* {{MeshName|c-jun+Genes}}
* [http://www.sdbonline.org/fly/gene/djun.htm ''Drosophila'' ''Jun-related antigen'' - The Interactive Fly]
* {{UCSC gene info|JUN}}

{{PDB Gallery|geneid=3725}}
{{Onkogeni}}
{{Transkripcijski faktori|g1}}
{{refbegin |33em}}

[[Kategorija:Geni na hromosomu 1]]
[[Kategorija:Ljudski proteini]]
[[Kategorija:Transkripcijski faktori]]
[[Kategorija:Proteomika]]</text>
      <sha1>mot2dhcfstc7i9rzy4qq0p91r7pvj4n</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Rock &amp; Roll: Najveći hitovi '74–'88.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>489446</id>
    <revision>
      <id>3922069</id>
      <parentid>3503159</parentid>
      <timestamp>2026-08-25T13:31:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-46206-83</username>
        <id>185088</id>
      </contributor>
      <comment>dodao na kojim pesmama sviraju koji muzicari</comment>
      <origin>3922069</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2610" sha1="0dl3wo3eetlzdtzmeoumubqaa4x9faa" xml:space="preserve">{{Infokutija album | 
| Ime            = Rock &amp; Roll: Najveći hitovi '74–'88
| Tip izdanja    = Album
| Artist         = Bijelog dugmeta
| Cover          = 
| Background     = darkseagreen
| Izdat          = 1994
| Produciran     = 
| Žanr           = [[Rok-muzika]]
| Dužina         = 51:22
| Kuća           = [[Croatia Records]]
| Producent(i)   = 
| Kritike        = 
| Prošli album   = ''[[Ima neka tajna veza]]''&lt;br&gt;(1990)
| Ovaj album     = '''''Rock &amp; Roll: Najveći hitovi '74–'88'''''&lt;br&gt;(1994)
| Sljedeći album = ''[['Ajmo, curice, 'ajmo, dječaci 2005.]]''&lt;br&gt;(2005) 
}}

'''Rock &amp; Roll: Najveći hitovi '74–'88''' je kompilacijski album [[Rok-muzika|rok]] sastava [[Bijelo dugme]]. Objavila ga je u [[Compact disc|CD]] izdanju [[zagreb]]ačka izdavačka kuća [[Croatia Records]] 1994. godine. Jedan je iz serije kompilacijskih albuma, a treći po redu nakon raspada ovog [[Sarajevo|sarajevskog]] rok sastava. Sastoji se od 14 pjesama snimljenih u periodu između 1974. i 1988. godine. 
&lt;ref&gt;Petar Janjatović: EX YU ROCK enciklopedija 1960-2006, str. 33, {{ISBN|978-86-905317-1-4}}&lt;/ref&gt;
Omotnicu albuma uradio je [[Ivan Piko Stančić]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url= https://www.discogs.com/release/7072838-Bijelo-Dugme-Rock-Roll-Najve%C4%87i-Hitovi-74-88|title= ''Bijelo dugme: Rock &amp; Roll: Najveći hitovi '74–'88''|work= discogs.com|access-date= 14. 3. 2022}}&lt;/ref&gt;

== Lista pjesama ==
# &quot;Top&quot; (4:15)
# &quot;Da sam pekar&quot; (3:30)
# &quot;Ne spavaj, mala moja, muzika dok svira (2:30)
# &quot;Tako ti je mala moja kad ljubi Bosanac&quot; (3:53)
# &quot;Bekrija si cijelo selo viče, e pa jesam&quot; (2:44)
# &quot;Eto! Bas Hoću!&quot; (3:53)
# &quot;Slatko li je ljubit tajno&quot; (4:36)
# &quot;Bitanga i princeza&quot; (3:48)
# &quot;Na zadnjem sjedistu moga auta&quot; (3:53)
# &quot;Ala je glupo zaboravit njen broj&quot; (3:50)
# &quot;Kosovska&quot; (3:36)
# &quot;Čudesno jutro u krevetu gđe Petrović&quot; (2:27)
# &quot;Ha, ha, ha&quot; (3:12)
# &quot;Napile se ulice&quot; (2:50)&lt;ref&gt;{{Cite web|url = http://www.progarchives.com/album.asp?id=17538|title = ''Bijelo dugme - Najveći hitovi (1974–1988)|work = progarchives.com|access-date= 14. 3. 2022}}&lt;/ref&gt;

== Članovi grupe ==
*[[Željko Bebek]] - pjevač (1-13), bas-gitara (6, 7)
*[[Alen Islamović]] - pjevač (14)
*[[Goran Bregović]] - gitara
*[[Zoran Redžić]] - bas-gitara (1-5, 8-14)
*[[Goran Ivandić]] - bubnjevi (1-5, 11, 14)
*[[Milić Vukašinović]] - bubnjevi (6, 7)
*[[Điđi Jankelić]] - bubnjevi  (8-10, 12, 13)
*[[Vlado Pravdić]] - klavijature (1-5, 8-13)
*[[Laza Ristovski]] - klavijature (6, 7, 14)

== Izvori ==
{{Refspisak}}

{{Bijelo dugme}}

[[Kategorija:Albumi iz 1982.]]
[[Kategorija:Albumi Bijelog dugmeta]]</text>
      <sha1>0dl3wo3eetlzdtzmeoumubqaa4x9faa</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ima neka tajna veza</title>
    <ns>0</ns>
    <id>489493</id>
    <revision>
      <id>3922072</id>
      <parentid>3404808</parentid>
      <timestamp>2026-08-25T13:59:22Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bozica Kozica</username>
        <id>176652</id>
      </contributor>
      <comment>dodao na kojim pesmama sviraju koji muzicari</comment>
      <origin>3922072</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2586" sha1="gj5d9q0oyrdqrfftwgaqqlqf3vzesxi" xml:space="preserve">{{Infokutija album | 
| Ime            = Ima neka tajna veza
| Tip izdanja    = Album
| Artist         = Bijelog dugmeta
| Cover          = 
| Background     = darkseagreen
| Izdat          = 1994
| Produciran     = 
| Žanr           = [[Rok-muzika]]
| Dužina         = 61:52
| Kuća           = Komuna, PGP RTS, Kamarad
| Producent(i)   = 
| Kritike        = 
| Prošli album   = ''[[Nakon svih ovih godina]]''&lt;br&gt;(1990)
| Ovaj album     = '''''Ima neka tajna veza'''''&lt;br&gt;(1994)
| Sljedeći album = ''[[Rock &amp; Roll: Najveći hitovi '74–'88.]]''&lt;br&gt;(1994) 
}}

'''Ima neka tajna veza''' je kompilacijski album [[Rok-muzika|rok]] sastava [[Bijelo dugme]]. Objavile su ga u [[Compact disc|CD]] i dvostrukom [[Long play|LP]] izdanju tri [[beograd]]ske izdavačke kuće ''Komuna'', ''PGP RTS'' i ''Kamarad'' 1994. godine. Jedan je iz serije kompilacijskih albuma, a drugi po redu nakon raspada ovog [[Sarajevo|sarajevskog]] rok sastava. Sastoji se od 17 pjesama snimljenih u periodu između 1981. i 1988. godine. 
&lt;ref&gt;Petar Janjatović: EX YU ROCK enciklopedija 1960-2006, str. 33, {{ISBN|978-86-905317-1-4}}&lt;/ref&gt;
Objavljen je iste godine kao i kompilacijski album ''&quot;[[Rock &amp; Roll: Najveći hitovi '74–'88.]]&quot;''.&lt;ref&gt;{{Cite web|url= https://www.discogs.com/sell/release/1666131|title= ''Ima neka tajna veza''|work= discogs.com|access-date= 15. 3. 2022}}&lt;/ref&gt;

== Lista pjesama ==
# &quot;Hajdemo u planine&quot;
# &quot;Za Esmu&quot;
# &quot;Da te bogdo ne volim&quot;
# &quot;Jer kad ostariš&quot;
# &quot;Nakon svih ovih godina&quot;
# &quot;Padaju zvijezde&quot;
# &quot;Čudesno jutro u krevetu gđe Petrović&quot;
# &quot;Ha, Ha, Ha&quot;
# &quot;Lipe cvatu (sve je isto k'o i lani)&quot;
# &quot;Ružica si bila, sada više nisi&quot;
# &quot;Meni se ne spava&quot;
# &quot;Ako možeš, zaboravi&quot;
# Evo zakleću se&quot;
# &quot;Pjesma za malu pticu&quot;
# &quot;Napile se ulice&quot;
# &quot;Sve će to mila moja prekriti ruzmarin, snjegovi i šaš&quot;
# &quot;Đurđevdan je, a ja nisam s onom koju volim&quot;
&lt;ref name=&quot;progarchives&quot;&gt;{{Cite web|url = http://www.progarchives.com/album.asp?id=17537|title = ''Ima neka tajna veza''|work = progarchives.com|access-date= 15. 3. 2022}}&lt;/ref&gt;

== Članovi grupe ==
*[[Željko Bebek]] - pjevač (7, 8, 12, 16)
*[[Mladen Vojičić Tifa]] - pjevač (2-4, 6, 9, 11)
*[[Alen Islamović]] - pjevač (5, 10, 14-16)
*[[Goran Bregović]] - gitara
*[[Zoran Redžić]] - bas-gitara
*[[Goran Ivandić]] - bubnjevi (1-6, 9-17)
*[[Điđi Jankelić]] - bubnjevi (7, 8)
*[[Vlado Pravdić]] - klavijature (1-4, 6-12, 14, 16)
*[[Laza Ristovski]] - klavijature (1-6, 9-11, 13-15, 17)

== Izvori ==
{{Refspisak}}

{{Bijelo dugme}}

[[Kategorija:Albumi iz 1994.]]
[[Kategorija:Albumi Bijelog dugmeta]]</text>
      <sha1>gj5d9q0oyrdqrfftwgaqqlqf3vzesxi</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Alojzije Stjepan Mišić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>496460</id>
    <revision>
      <id>3922119</id>
      <parentid>3921896</parentid>
      <timestamp>2026-08-26T02:29:29Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 4 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3922119</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="43648" sha1="20z7szw4gb1vp6w4gi6qw85tftnb7sv" xml:space="preserve">{{Infokutija osoba 
| ime                = Alojzije Stjepan Mišić
| slika              = Alojzije Mišić.jpg
| veličina_slike     = 
| opis               = 
| datum_rođenja      = {{Datum rođenja|1859|11|10}}
| mjesto_rođenja     = [[Gradiška]], [[Osmanlijsko Carstvo]]
| datum_smrti        = {{Datum smrti i godine|1942|03|26|1859|11|10}}
| mjesto_smrti       = [[Mostar]], [[Kraljevina Jugoslavija]]
| nacionalnost       = [[Hrvat]]
| religija           = [[Katolička Crkva|Katolik]]
| druga_imena        = 
| roditelji          = Mate i Marija (rođ. Cigić)
| godine_aktivnosti  = 1912 do 1942
}}
'''Alojzije Mišić''' (10. novembar 1859 – 26. mart 1942) bio je prelat [[Katolička Crkva|Katoličke Crkve]] koji je služio kao [[biskup]] mostarsko-duvanjski i trajni apostolski upravitelj [[Trebinjsko-mrkanska biskupija|trebinjsko-mrkanski]] od 1912 do 1942. Bio je provincijal [[Franjevačka provincija Bosna Srebrena|Franjevačke provincije Bosna Srebrena]] između 1909 i 1912 godine.

== Biografija ==
=== Mladost i školovanje ===
Rođen je u porodici Mate i Marije (rođena Cigić) u [[Gradiška|Gradišci]] i kršten imenom Stjepan.{{sfn|Perić|1986|p=281}}{{sfn|Šalić|2002|p=142}} Alojzije je imao dvije sestre, Mariju i Persu, koja je bila časna sestra.{{sfn|StankaGjuric}} Porodica mu je porijeklom iz Hercegovine.{{sfn|StankaGjuric}} U djetinjstvu je imao nadimak Stipo ili Stipica.{{sfn|Šalić|2002|p=142}} Mišić je pohađao državnu školu u svom rodnom mjestu od 1866 do 1870. {{sfn|Šalić|2002|p=142}} Njegovi roditelji su namjeravali da ga dobro obrazuju, a u tome im je pomogao lokalni paroh fra Marko Dulibić, koji ih je savjetovao da Stjepana pošalju u Franjevačko sjemenište.{{sfn|Perić|1986|p=281}} Dana 18. juna 1870 stupio je u Bosansku franjevačku provinciju i završio četiri razreda niže gimnazije u Ivanjskoj, koju je pohađao od 1870. do 1874 godine. Dana 21. septembra 1874 stupa u novicijat u Fojnici i mijenja ime u Alojzije.{{sfn|Perić|1986|p=281}}{{sfn|Šalić|2002|p=142}} Mišić je do 1878 studirao [[Filozofija|filozofiju]] u Franjevačkom samostanu i crkvi svetog Franje Asiškog u Gučoj Gori, gdje je 15. novembra 1875 položio privremene zavjete.{{sfn|Perić|1986|p=281}}{{sfn|Šalić|2002|p=142}} Tamo je završio studije sa odličnim uspjehom.{{sfn |Šalić|2002|pp=142-143}} Provincija ga je poslala da studira teologiju na Centralnoj bogoslovnoj školi u Ostrogonu u Mađarskoj, gdje je studirao od 1878 do 1882 {{sfn|Šalić|2002|p=143}} Dok je studirao u Mađarskoj položio je svečane zavjete 14. oktobra 1880, a za svećenika je zaređen od 7. jula 1882, od Kardinala Jánosa Simora.{{sfn|Perić|1986|p=281}}{{sfn|Salic|2002 | p=143}} Mlada misu je služio 15. augusta 1882. {{sfn|Biskupija}}

=== Svećeništvo ===
Po povratku u domovinu 1882, Mišić je prvo bio kapelan u Banjoj Luci, ali iste godine, na prijedlog vrhbosanskog nadbiskupa [[Josip Stadler|Josipa Stadlera]], Provincija ga imenuje vjeroučiteljem u nekoliko sarajevskih škola. Ujedno je pomagao u pastoralnoj skrbi u mjesnoj župi.{{sfn|Šalić|2002|p=143}} Nakon toga služi kao sekretar banjalučkog biskupa Marijana Markovića i generalni vikar biskupije od 1884 do 1891 godine.{{sfn|Šalić|2002|p=143}}{{sfn|Perić|1986|pp=281-282}} Mišić je imenovan gvardijanom franjevačkog samostana na Petrićevcu, 1891 i tu ostaje do 1894.{{sfn|Šalić|2002|p=143}} Dok je bio tamo, sagradio je zvonik samostanske crkve.{{sfn|Šalić|2002|p=144}}

Godine 1894 imenovan je župnikom u [[Bihać]]u.{{sfn|Šalić|2002|p=143}} Boraveći u [[Bihać]]u, Mišić je osnovao Hrvatsko pjevačko i tamburaško društvo &quot;Krajišnik&quot;, s bibliotekom.{{sfn|Šalić|2002|p=226}} Također je osnovao razne druge katoličke, gospodarske i nacionalne organizacije.{{sfn|Šalić|2002|p=222}} Pomogao je oživjeti tamošnji vjerski i politički život i često je seljacima držao gospodarska predavanja, dajući im razne knjige na tu temu.{{sfn|Šalić|2002|p=224-225}} Mišić je pridonio i jačanju trgovine katolika u gradu izmirivši zaraćene porodice i osnovavši trgovačko-obrtničko društvo za uzajamnu pomoć. Također je pripomogao jačanju hrvatske nacionalne svijesti u gradu i poticao dužnosnike na osnivanje nacionalnih društava.{{sfn|Šalić|2002|p=226}} Kako bi pomogao oslobađanje seljaka od kmetstva, osnovao je Hrvatsku narodnu zadrugu. Mišić je također uvelike obnovio i proširio mjesnu crkvu. Ponovno je imenovan gvardijanom samostana na Petrićevcu 1904, gdje je ostao do 1907 godine. Mišić je tada imenovan predsjednikom Franjevačke rezidencije u Visokom, gdje je služio dvije godine kada je izabran za provincijala [[Franjevačka provincija Bosna Srebrena|Franjevačke provincije Bosna Srebrena]].{{sfn|Šalić|2002|p=143}} Godine 1910, kao provincijal, Mišić je srušio staru crkvu na sarajevskom Bistriku i sagradio današnju crkvu svetog Ante.{{sfn|Šalić|2002|pp=144-145}}

=== Biskupstvo ===
==== Imenovanje ====
Posljednjih godina života mostarsko-duvanjski biskup i trajni apostolski upravitelj trebinjsko-mrkanski, Paškal Buconjić je često bio bolestan. Iako je podignuta nova biskupska rezidencija, Buconjić se odbija preseliti i živi u staroj rezidenciji u Vukodolu. Buconjićev sekretar fra Radoslav Glavaš{{sfn|Vrankić|2018|p=262}} iskoristio je njegovo slabo stanje da ostane na vlasti te ga je držao neobaviještenim i time pod kontrolom i ovisnošću.{{sfn|Vrankić|2018|pp=248&amp;ndash;249}} Glavaš je finansijska sredstva biskupije usmjerio u Hercegovačku franjevačku provinciju,{{sfn|Vrankić|2018|p=261}} te se u biskupijama nisu mogli očekivati odlučni koraci. Primijetio je to i vrhbosanski nadbiskup [[Josip Stadler]], koji je, s ciljem poboljšanja stanja u biskupijama, zatražio od [[Sveta Stolica|Rima]] da imenuje svog pomoćnog biskupa [[Ivan Evanđelist Šarić|Ivana Šarića]] kao biskupa koadjutora mostarsko-duvanjskog s pravom nasljedstva.{{sfn|Vrankić|2018|pp=248&amp;ndash;249}}

Buconjić je prijedloge za biskupskog koadjutora doživljavao kao vlastitu smjenu i odlučno im se protivio. Buconjićev stav toliko je naljutio starije hercegovačke franjevce da se novi provincijal Begić predložio za biskupskog koadjutora za vrijeme boravka cara Franje Josipa u [[Mostar]]u 3. juna 1910.{{sfn|Vrankić|2018|p=258}}{{sfn|Perić|2009|pp=77-78}} Buconjić, saznavši za namjere vlada u Sarajevu i Beču i Begićev prijedlog caru, pisao je papi Piju X i predložio Franu Lulića, dalmatinskog franjevca, te dva hercegovačka franjevca Špiru Špirića i Davida Nevistića, kao kandidate za njegovog nasljednika.{{sfn|Vrankić|2018|p=258}}{{sfn|Perić|2009|p=77}} Buconjić se razočarao u hercegovačke franjevce, koji su njegov prvi odabir, Dalmatinca Lulića, doživjeli kao uvredu.{{sfn|Vrankić|2018|p=259}} Nakon upozorenja da samo car imao pravo imenovanja, a papa potvrde, Buconjić je iste kandidate predložio Franji Josipu i zatražio od njega imenovanje biskupa koadjutora.{{sfn|Vrankić|2018|pp=258&amp;ndash;259}}

Novi zajednički ministar finansija Stephan Burián von Rajecz nije podržao imenovanje klera koji nisu bili bliski promađarski raspoloženi te se time nije složio sa Stadlerovim prijedlogom da se [[Ivan Evanđelist Šarić|Šarića]] imenuje biskupom koadjutorom. Vlast je podržavala franjevce, a [[Ivan Evanđelist Šarić|Šarić]] je nediplomatski objasnio vladi u Beču da ga treba imenovati jer među hercegovačkim franjevcima nema dobrih kandidata. Burián je naredio da se među bosanskim franjevcima nađe kandidat za Buconjićevu zamjenu. Utjecajni članovi austrougarske vlade u Sarajevu zaključili su da bi Alojzije Mišić, bivši mađarski student i osoba od povjerenja promađarskih članova vlade u Sarajevu, trebao biti novi biskup u Mostaru.{{sfn|Vrankić|2018|pp=249&amp;ndash;251}} Vlada u Sarajevu je 19. februara 1910 Mišića predložila za biskupa koadjutora, ali je vlada u Beču tu odluku odgodila za nekoliko mjeseci zbog priprema za carski pohod Bosni i Hercegovini.{{sfn|Vrankić|2018|p=256}}

Vlada u Sarajevu smatrala je Lulića nepodobnim jer je živio u [[Rim]]u te da kao Dalmatinac ne bi mogao shvatiti mentalitet hercegovačkog puka. Austrougarska vlast odbijala je svakog predloženog od Rima tko nije prihvaćao liberalnu politiku monarhije – jozefinizam. Vlada u Sarajevu smatrala je Mišića kvalificiranijim od druga dva kandidata.{{sfn|Vrankić|2018|pp=259&amp;ndash;260}} Vlada u Beču obavijestila je Rim o svojoj namjeri da imenuje Mišića za biskupa koadjutora, no Rim je balansirao između prijedloga austrougarskih vlasti i Buconjića te je odlučio pričekati Buconjićevu smrt kako bi riješio to pitanje.{{sfn|Vrankić|2018|p=261}}

Buconjić umire u [[Mostar]]u 8. decembra 1910 {{sfn|Vrankić|2018|p=261}}{{sfn|Perić|2009|p=77}} na svetkovinu Bezgrješno začeća BDM. Nakon Buconjićeve smrti, prema odredbama kanonskog prava, 19. decembra 1910 metropolit nadbiskup [[Josip Stadler]] imenovao je Lazarevića upraviteljem u duhovnim pitanjima dviju hercegovačkih biskupija. Materijalnu skrb o biskupijama dobio je Radoslav Glavaš, koji je svojim položajem dodatno obogatio Hercegovačku franjevačku provinciju.{{sfn|Vrankić|2018|p=262}}{{sfn|Perić|2009|p=77}} Stadler je obavijestio vladu u Beču o svojim imenovanjima i predložio [[Ivan Evanđelist Šarić|Ivana Šarića]], Tomu Igrca i Ivana Dujmušića kao kandidate za novog biskupa u Mostaru, napominjući da je promotrio i neke i hercegovačke franjevce, ali po svojoj savjesnosti nije mogao predložiti nijednog od njih.{{sfn|Vrankić|2018|pp=262&amp;ndash;263}} Njegovi su prijedlozi brzo odbačeni jer su austrougarske vlasti preferirale franjevce nad dijecezanskim svećenstvom i željele da franjevac bude novi biskup.{{sfn|Vrankić|2018|p=264}}

Iako je Rim podržao Paškala Buconjića, prvog izbornika Lulića, nakon Buconjićeve smrti austrougarske vlasti Lulića nisu smatrale ozbiljnim kandidatom. Rim nije podržao izbor Beča da se za biskupa imenuje Mišić zbog njegovog sukoba s nadbiskupom Stadlerom te su počeli tražiti svoje kandidate.{{sfn|Vrankić|2018|pp=269&amp;ndash;270}} Nakon sukoba u vezi s kandidatom za biskupa u Mostaru, austrougarske vlasti su 5. januara 1912 po drugi put u Rimu službeno predložile Mišića.{{sfn|Vrankić|2018|p=275}} Papa je prihvatio prijedlog pa je Burián zatražio od cara da imenuje Mišića, što je car i učinio [[14. februar|14, februara]]. Papa je Mišića proglasio novim biskupom 29. aprila 1912{{sfn|Vrankić|2018|pp=276-277}}{{sfn|Perić|1986|p=281}} 11. juna 1912 Mišić odlazi u [[Rim]] kako bi primio biskupsko posvećenje.{{sfn|Perić|1986|p=282}}

==== Biskupsko djelovanje ====
Mišića je posvetio u bazilici svetog Antuna u [[Rim]]u 18. juna 1912 franjevački kardinal Diomede Falconio.{{sfn|Šalić|2002|p=144}}{{sfn|Vrankić|2018|pp=277-278}}{{sfn|Pandžić|2001|p=158}} Kao suzareditelji bili su franjevački biskupi{{sfn|Perić|1986|p=282}} Giacomo Ghezzi i Graziano Génnaro. Za svoje geslo uzeo je &quot;Caritate et amore omnia vincuntur&quot; (&quot;Milosrđe i [[ljubav]] pobjeđuju sve&quot;).{{sfn|Šalić|2002|p=144}}{{sfn|Barun|2018}} Mišić je došao u Rim u pratnji bosanskog franjevca Josipa Andrića i hercegovačkog franjevca Ambrozija Miletića,{{sfn|Vrankić|2018|pp=277-278}} koji je predstavljao hercegovačke franjevce.{{sfn|Perić|1986|p=282}}{{sfn|Pandžić|2001|p=158}} Ređenju su prisustovali i general franjevačkog reda Pacifico Monza i austro-ugarski veleposlanik u Rimu Alois Schönburg-Hartenstein.{{sfn|Vrankić|2018|pp=277-278}} Nakon posvećenja Mišić je nekoliko puta boravio u [[Rim]]u, a papa ga je primio 20. juna.{{sfn|Vrankić|2018|pp=277-278}}{{sfn|Perić|1986|p=282}}

Dok je Mišić bio na audijenciji kod Pape, u Banjoj Luci je umro njegov veliki zagovornik, banjalučki biskup Marijan Marković. Kako bi spriječio svog protukandidata, [[Josip Stadler|nadbiskupa Stadlera]], da za upravitelja Banjalučke biskupije imenuje svog kandidata Petra Pajića, Mišić je lobirao i uspio uz pomoć generala Franjevačkog reda isposlovati da se franjevac [[Jozo Garić]] imenuje za upravitelja u duhovnim stvarima.{{sfn|Vrankić|2018|p=278}}

Nakon posjeta papi, Mišić je 21. juna napustio Rim i 25. juna stigao u [[Beč]] kako bi se, kako je to uobičajeno u Trougarskoj, zakleo pred Carem Franjom Josipom.{{sfn|Perić|1986|p=282}}{{sfn|Vrankić|2018|pp=279-280}} Sljedeći dan stigao u Sarajevo.{{sfn|Vrankić|2018|p=278}} Dana 5. jula 1912 Mišić je obavijestio upravitelja za duhovna pitanja dviju hercegovačkih eparhija, Lazara Lazarevića da želi da se izvrši njegovo ustoličenje 14. jula, i javno najavio svoj dolazak 5. jula.{{sfn|Perić|1986|p=282}} Mišića su hercegovački franjevci primili hladno. Niz visokopozicioniranih hercegovačkih franjevaca ignorisalo je njegovo imenovanje, uključujući upravnika u materijalnim pitanjima dviju hercegovačkih biskupija Radoslava Glavaša (starijeg), Nikole Šimovića, Anđela Nuića i Ambrozije Miletića.{{sfn|Vrankić|2018|pp=279-280}}

Dana 18. februara 1917 Mišić je odlikovan Zapovjedničkom zvijezdom Ordena Franje Josipa.{{sfn|Barun|2018}}

Za vrijeme Prvog svjetskog rata, u ljeto 1917 godine, Hercegovinu je opustošila glad. Neki hercegovački parosi su otišli preko Save po hranu za svoje parohane. Dana 5. decembra 1917 Mišić je pisao zagrebačkom nadbiskupu Antunu Baueru, sa molbom da zamoli svoje župnike da prikupe milostinju od svojih župljana. Bauer mu je odgovorio savjetujući ga da bi bilo najbolje poslati nekoliko franjevaca da skupljaju milostinju u Hrvatskoj.{{sfn|Pandžić|2001|p=173}} Mišić je pomogao fra gladi da naseli hercegovačku djecu u Slavoniji i Sremu. Pisao je i zahtjeve guverneru Bosne i Hercegovine Stjepanu Sarkotiću, u vezi hitne kupovine potrepština.{{sfn|Bušić|2009|p=153}}

Godine 1918 [[Austro-Ugarska]] je raspuštena, a cijela Bosna i Hercegovina uključena je u novostvorenu Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca, kojom je vladala srpska pravoslavna dinastija Karađorđevića.{{sfn|Carmichael|2015|p=60}} Dana 10. novembra 1923 Aleksandar I Karađorđević odlikovao ga Ordenom Svetog Save I stepena.{{sfn|Barun|2018}}

==== Administrativna organizacija ====
Nakon što je postao biskup, Mišić je imao na raspolaganju samo 12 biskupijskih svećenika, dok su ostalo svećenstvo bili [[franjevci]]. [[Balkanski ratovi]] i [[Prvi svjetski rat]] prekinuli su mogućnost školovanja dodatnih dijecezanskih svećenika, dok je broj franjevaca rastao. Okolnosti su zahtijevale osnivanje novih župa, a Mišić je, kao i njegov prethodnik, imao ovlasti da imenuje franjevce u nove župe uz odobrenje generalnog Franjevački red. Hercegovački franjevci dali su do znanja biskupu Mišiću da neće služiti nove župe sve dok se ne izda dekret iz Rima po kojem se župe zakonski prenose na njih.{{sfn|Perić|2002|p=98}} Mišiću je malo stalo do podizanja eparhijsko svećenstvo{{sfn|Perić|1986|p=283}} iako mu je od 1925 Propaganda slala otprilike 2.000 dolara mjesečno za školovanje svjetovnog svećenstva. Novac je ostao neiskorišten i propao je u bankama tokom Drugog svjetskog rata.{{sfn|Perić|2002|p=134}} Također je odbio da imenuje novozaređene svjetovne svećenike u parohije.{{sfn| Perić|2002|p=313}}

Kao biskup Mišić je osnovao 14 novih župa i sagradio 21 crkvu i 24 župna doma. Među župama koje je osnovao su Čapljina (1917), Izbično (1917), Čitluk. 1918), Gradac-Blizanci (1918), Tepčići (1918), Jablanica (1919), Grljevići (1919), Kongora (1921), Prisoje (1922), Kruševo (1924), Ledinac (1930), Rašeljke (1934), Crnač (1935.) i Šipovača (1939).{{sfn|Perić|1986|pp=282-283}}

Hercegovački franjevci iskoristili su Mišićevo porijeklo neukog bosanskog franjevca da pokušaju promijeniti &quot;Decisia&quot; iz 1899 o podjeli župa između njih i biskupijskog klera koju je izdala Sveta Stolica.{{sfn|Perić|1986|p =283}} Na dan 25. aprils 1922 provincijal hercegovačkih franjevaca Alojzije Bubalo uputio je papi molbu da im dodijeli župe određene &quot;Odlukom&quot; za dijecezansko svećenstvo. Tražili su da im pripadnu sve župe koje postoje i koje će biti osnovane u Mostarsko-duvanjskoj, kao i parohija Neum koja je pripadala Trebinjsko-mrkanskoj eparhiji. Franjevci su obrazložili da je njihov zahtjev opravdan jer u biskupiji nedostaje biskupijsko svećenstvo, a aktivna su samo tri dijecezanska svećenika.{{sfn|Perić|2002|pp=92-95}} Međutim, glavni razlog zbog odsustva sekularnog sveštenstva prethodni episkop Buconjić, a potom i episkop Mišić nisu dovoljno vodili računa o obrazovanju svjetovnog svećenstva.{{sfn|Perić|2002|p=313}} Mišić je u to vrijeme trebao otputovati u Rim u posjetu ''ad limina'' kod pape, a bio je u pratnji fra Jerka Borasa, kustosa hercegovačkih franjevaca. Boras je trebao podnijeti zahtjev generalu franjevačkog reda Bernardinu Klumperu koji će o tome razgovarati s Papom. Kako Klumper tada nije bio prisutan, molba je predana Callistu Zuccottiju, prokuratoru Franjevačkog reda. Prije nego što je predao peticiju papi, Zuccotti je pozvao Mišića, zaštitnika franjevačkog reda kardinala Oreste Giorgi i Borasa da razgovaraju o tome. Zaključili su da Mišić lično dopuni zahtjev i preda ga papi.{{sfn|Pandžić|2001|pp=191-192}}

Mišić je 22. maja 1922 izmijenio peticiju{{sfn|Pandžić|2001|p=192}} i predstavio je kao svoju. Jedina razlika između ove dvije verzije bila je u tome što u Mišićevoj verziji nema razlike između sadašnje i buduće župe koje bi trebalo osnovati. Razlog za takvu promjenu bio je to što je prethodna verzija bila u suprotnosti s odredbama kanonskog prava, koje je određivalo da svaka novoosnovana župa nastala izdvajanjem iz vjerske župe pripada na slobodno raspolaganje biskupu, a ne vjerskoj zajednici.  Kongregacija za vanredne crkvene poslove zatražila je od Mišića da im dostavi spisak župa koje bi biskupu bile na raspolaganju.{{sfn|Pandžić|2001|p=193}}

Nakon što je Kongregacija odbila da prihvati peticiju, Mišić se oglušio o cijelu stvar. Tek na Bubalovo insistiranje, Mišić je pristao da pošalje peticiju, ali je tražio od Bubala da je napiše.{{sfn|Pandžić|2001|p=193}} Bubalo je napisao još jednu peticiju 20. maja 1923 godine. U ovoj molbi tražio je da se franjevcima, uz 25 župa koje im pripadaju po &quot;Odluci&quot;, dodijeli još 27 župa, od kojih 13 još nije osnovano, dok će 21 župa biti rezervirana za eparhijsko svećenstvo (tada je bilo samo 8 takvih parohija).{{sfn|Perić|2002|pp=96-97}} Njegov zahtjev dobio je Mišićevu preporuku, uz odobrenje arhijerejskog konzistorija, koje je sastavio Boras i eparhijski svećenik Marijan Kelava, 3. juna 1923 Bubalo je uputio zahtjev prokuratoru Franjevačkog reda u Rimu 12. juna 1921 godine.{{sfn|Perić|2002|pp=96-97}} Džemat je reskriptom 22. lipnja 1923 odlučio da biskup može dati tražene župe franjevcima dok [[Sveta Stolica]] ne odluči drugačije.{{sfn|Perić|2002|p=99}} Ovaj događaj označio je početak &quot;Hercegovačke afere&quot;.{{sfn|Perić|2002|p=98}} Svojim postupcima i netočnim informacijama koje je poslao Vatikanu o stanju Crkve u Hercegovini, dodatno je zaoštrio spor.

Dana 26. aprila 1924 Bubalo je od Generalnog definitorija Franjevačkog reda tražio dozvolu da preuzme župe.{{sfn|Perić|2002|pp=101-102}} Kongregacija za ustanove posvećenog života i društva Apostolski život dala je 27. maja 1924 ovlaštenje generalu Franjevačkog reda da odobri zahtjev hercegovačkih franjevaca, a general je odobrio zahtjev 30. maja 1924{{sfn|Pandžić|2001|p=194}} Prema tome, 10. januara 1925 Bubalo je tražio od Mišića da usvoji reskript iz 1923, budući da su hercegovački franjevci dobili potrebno odobrenje od Generalnog definitorija. Mišić je donio reskript 15. maja 1925 sa promjenama, stavljajući Gabelu i Glavatičevo pod franjevačku umjesto biskupijske uprave, dok su Prisoje i Dobrič stavljeni pod biskupijsku upravu.{{sfn|Perić|2002|p=101-102}}{{sfn |Pandžić|2001|p=194}} Nezadovoljni izmjenom, franjevci su tražili od Mišića da ne mijenja reskript, ali je Mišić to smatrao dobrom odlukom i promjena je ostala.{{sfn|Pandžić|2001|p=194}} Marko Perić piše da je mogući motiv za promjenu bila Mišićeva nada da će franjevci odbiti promjene, pa će cijela stvar ponovo doći pred Rim. {{sfn|Perić|2002|p=101-102}} Mišić nikada nije javno objavio svoj ukaz iz straha od reakcije eparhijskog svećenstva.{{sfn|Perić|2002|p=103}}

Biskup Buconjić kupio je zemljište za novu katedralnu crkvu u Mostaru u mostarskoj četvrti Rondo,{{sfn|Biskupija}} koja je pripadala župi Guvno.{{sfn|Perić|2002|p=268} } Zemljište za novu katedralu, kasnije je stavljeno pod zalog u korist Hercegovačke franjevačke kustodije zbog duga; u to vreme Buconjić je bio vezan za krevet.{{sfn|Perić|2002|p=312}} Mišić je namjeravao da nastavi gradnju i naredio je postavljanje 250 kvadratnih metara tesanog kamena za buduću katedralu, ali nikada nije započeo gradnju.{{ sfn |Perić|2002|p=268}} Katedrala nikada nije izgrađena, a kredit su kasnije uzele jugoslavenske komunističke vlasti, sagradivši ''Dom kulture'' na njeno mjesto.{{sfn |Perić|1986|p=279}} Kao mogući razlog zastoja u izgradnji, Marko Perić vidi namjeru franjevaca da za sebe preuzmu župu Guvno.{{sfn |Perić|2002|p=268}}

Dijecezansko svećenstvo je saznalo za zajednički napor Mišića i franjevaca da se odluka Vatikana promijeni tek 1937.{{sfn|Perić|1986|p=284}} Kada je arhivar i dijecezanski svećenik Petar Čule obavješten o reskriptu i njegovom usvajanju, Mišićev sekretar fra Boris Ilovača uvjeravao ga je da reskript nije izvršen, iako je on sam zabilježio i reskript i Mišićev ukaz o njegovom izvršenju.{{sfn|Perić|2002|p=104}} 1935. Mišić je [[Petar Čule|Čulu]] povjerio brigu o školovanju eparhijskih svećenika. Njihov broj je počeo rasti, a mnogi franjevci su komentirali da za njih neće biti dovoljno župa. 1937, eparhijsko svećenstvo župe [[Drinovci]] upoznalo se sa reskriptom i njegovim donošenjem, što je dovelo do zabune u njihovim redovima. Njihovu zabrinutost iznijeli su pred Ilovač, koji ih je još jednom razuvjerio, lažno tvrdeći da Mišić nije potvrdio reskript.{{sfn|Perić|2002|p=105}} Mišić je malo mario za vlastito svećenstvo, pa je zaredio samo 27 eparhijskih svećenika, protiv 160 franjevaca.{{sfn|Perić|2009|p=85}} 1939 ograničio je broj biskupskih kandidata iz hercegovačkih biskupija u sjemeništu u Travniku na samo 33,{{sfn|Perić | 1986|p=283}}{{sfn|Vukšić|2006a|pp=223-224}} vjerojatno pod utjecajem franjevaca.{{sfn|Perić|2002|p=106}}

1937. su franjevci na provincijskom kapitulu Hercegovačke franjevačke provincije zatražili od biskupa da osigura hercegovačkog franjevca za svog nasljednika postavljanjem biskupa koadjutora. U tom pismu su napisali da je Hercegovina &quot;franjevačka već sedam stoljeća, natopljena njihovim znojem i mučeničkom krvlju&quot; i da su franjevci &quot;očuvali Hrvatsku i hercegovačko katoličanstvo&quot;. Napisali su i da je Mišić &quot;veliki sin franjevačkog reda&quot; i da &quot;u njemu živi sveti franjevački duh i neće dopustiti da se taj duh umanji ili smanji&quot;. Ne znajući za zahtjev franjevaca, dijecezanski svećenici su održali svoj godišnji sastanak sa kojeg su biskupu poslali memorandum u kojem su ga pitali o situaciji sa župama, međutim Mišić nikada nije odgovorio.{{sfn|Perić|2002|pp= 105-106}}

1939 eparhijski svećenici su ipak obavijestili nadbiskupa vrhbosanskog mitropolita [[Ivan Evanđelist Šarić|Ivana Šarića]] o situaciji sa župama, a on je zauzvrat obavijestio apostolskog nuncija u Beogradu. Tako je stvar ponovo stigla do [[Sveta Stolica|Rima]].{{sfn|Perić|2002|p=107}} 1940 o tome se raspravljalo pred Propagandom i Kongregacijom za vanredne crkvene stvari. Kardinal Giuseppe Bruno, koji je potpisao reskript iz 1923, tvrdio je da je molba franjevaca napisana neistinama ili prikrivanjem istine, jer su tražili župe koje su u to vrijeme još nije uspostavljena. 1941, Bruno ponovo piše o ovom pitanju, navodeći da mu nije predana 21 župa koja je trebala biti pod biskupom. Štoviše, Bruno je tvrdio da je 1923 reskript ništavan jer franjevci nisu dobili potrebnu dozvolu od Kongregacije za ustanove posvećenog života i društava apostolskog života da preuzmu župe određen za eparhijsko svećenstvo. Međutim, reskript je ukinut tek 1965. godine.{{sfn|Perić|2002|pp=108-109}}

==== Drugi svjetski rat ====
1940 i početkom 1941, Kraljevina Mađarska, Kraljevina Rumunija i Kraljevina Bugarska pristale su da se pridruže Silama Osovine. [[Hitler]] je zatim izvršio pritisak na Jugoslaviju da se također pridruži Trojnom paktu.{{sfn|Tomasevich|1975|p=34}} Regent, Knez Pavao, popustio je ovom pritisku i proglasio pristupanje Jugoslavije Trojnom paktu 25. mart 1941.{{sfn|Tomasevich|1975|p=39}} Ovaj potez je bio krajnje nepopularan u oficirskom koru u kome su dominirali Srbi i u većini javnosti: kod velikog dela srpskog stanovništva kao kao i liberali i komunista.{{sfn|Tomasevich|1975|p=41}} Vojni oficiri su izvršili državni udar 27. mart 1941 i prisilio regenta da podnese ostavku, dok je Kralj Petar II., iako je imao samo 17 godina, proglasio se punoljetnim.{{sfn|Tomasevich|1975|p=43–47}} Nakon što je čuo vijesti o puču u Jugoslaviji, [[Hitler]] 27. marta izdao direktivu kojom se traži da se Jugoslavija tretira kao neprijateljska država.{{sfn|Trevor-Roper|1964|p=108}} Nijemci su započeli invaziju zračnim napadom na [[Beograd]] 6. aprila.{{sfn|Tomasevich|1975|pp=67–68}} Istog dana, Italijani su započeli bombardiranje [[Mostar]]a, koje je trajalo nekoliko dana, tokom kojeg su mnogi objekti i katolička crkva su oštećeni.{{sfn |Vukšić|2006a|p=225}}

Dana 10. aprila 1941 uspostavljena je [[Nezavisna Država Hrvatska]] (NDH), koja je podijeljena linijom razgraničenja između Njemačke i Italije. Mostarsko-duvanjska i [[Trebinjsko-mrkanska biskupija]] potpuno su potpale pod talijansku zonu utjecaja.{{sfn|Vukšić|2006a|p=221}} Istog dana, došlo je do sukoba između ustaških pristalica i jugoslavenskih trupa u Mostaru, koje su preuzele kontrolu nad gradom.{{|Savić|2007|p=39}} Ostaci Jugoslavenske vojske, kojom je komandirao general Janković, zauzeli su brdo iznad Vladičanskog ordinarijata i otvorili vatru iz topova i mitraljeza. Da bi smirio situaciju i izbjegao dalje razaranje, Mišić je pozvao franjevca Lea Petrovića i uglednog advokata Cvitana Spuževića da ugovore mirovne pregovore sa generalom Jankovićem. Katastrofa je izbjegnuta, a Janković je štetu nadoknadio iz vojnog budžeta. Jugoslavenska vojska je napustila grad, a talijanska ga je zauzela 16. aprila. Talijani su upravljali gradom do 28. aprila, kada su prenijeli vlast na novouspostavljenu vlast [[NDH]].{{sfn|Vukšić|2006a|p=225-226}}

U okružnici od 9.maja 1941 katoličkim župama Mostarsko-duvanjske i Trebinjsko-mrkanske biskupije, Mišić je pozdravio osnivanje [[NDH]]. U njemu je poglavara NDH, poglavicu Antu Pavelića, nazvao &quot;uzornim kršćanskim katolikom&quot;.{{sfn|Vukšić|2006a|p=228}} Nakon što je jugoslavenska vojska napustila to područje, je niz zločina nad srpskim stanovništvom. Odmetnički ustaški odredi su bez ikakve kontrole masakrirali Srbe u Prebilovcima. Katoličko svećenstvo je protestiralo protiv ovih ubistava. Zločine su crkvenim vlastima prijavili ovdašnji paroh Jozo Zovko i Andrija Majić, koji su „uplakano pričali o strahotama“. Nakon prikupljanja dokaza, Mišić je poslao Majića da prijavi zločine zagrebačkom nadbiskupu [[Alojzije Stepinac]].{{sfn|Vukšić|2006a|p=229}}

Uz zagrebačkog nadbiskupa Alojzija Stepinca, Mišić se ubraja u katoličke prelate koji su se protivili ustaškom nasilju. Srbi u Ljubinju, Stocu, Gornjem Hrasnom, Klepcima, Šurmancima, [[Mostar]]u, [[Ljubuški|Ljubuškom]] i [[Međugorje|Međugorju]]. 7. novembar Mišić je napisao izvještaj Predsjedništvu Biskupskih konferencija NDH, govoreći o zločinima na području Mostara:&lt;blockquote&gt;„Ljudi su hvatani kao zvijeri. Zaklali, ubili, - bacili žive u provaliju. U jame su bacane žene, majke sa djecom, odrasle djevojke, ženska i muška djeca. Podžupan mostarski gospodin.[ospodin] Baljić, muhamedanac, javno izjavljuje da kao službenik treba da šuti da ne bi otkrio da je u Ljubinju samo u jednu jamu bačeno 700 raskolnika [pravoslavaca]. Željeznica je iz Mostara i Čapljine odvezla šest vagona punih žena, majki i djevojčica, djece mlađe od deset godina do stanice Šurmanci, gdje su izvučeni iz vagona, odvedeni u brda, a žive majke i djeca su odvedeni. bačen u duboke kanale. Sve je srušeno i pobijeno. U župi Klepci iz okolnih sela N. N. ubijeno je 3.700 raskolnika. Jadni ljudi, bili su mirni. Neću dalje nabrajati. Otišao bih predaleko. U samom gradu Mostaru na stotine ih je svezano, izvedeno van grada, a pobijena je i perad djece čiji je muž odveden i ubijen. 28. juna pojavile su se glasine da će uslijediti velika odmazda nad srpskim stanovništvom, pa je Pavelić izdao naredbu kojom je zaprijetio teškim kaznama onima koji počine zločine nad Srbima. Međutim, naredba je imala samo privremeni efekt {{sfn|Vukšić|2006a|p=230}} Dana 30. juna 1941 Mišić je napisao još jednu okružnicu tumačeći naredbu Pavelića. U njemu se Mišić osvrnuo na petu zapovijest i zatražio da se ubijanja prestanu, te se osvrnuo na primjer Isusa, navodeći da je dopunio petu zapovijest i pozvao vjernike ne samo da ne ubijaju, već i da se ne ljute, a ne osvete se jer &quot;&quot;po bogu svaki je brat&quot;.{{sfn|Vukšić|2006a|p=232}}

Pavelić je 3. maja 1941 proglasio zakonsku odredbu „„O prelasku iz jedne vjere u drugu““, a Ministarstvo bogoštovlja i obrazovanja objavilo je 27. maja 1941 &quot;Upute o prelasku iz jedne religije u drugu&quot;. Nakon toga, mnogi nekatolici, uglavnom pravoslavni Srbi, tražili su obraćenje. Mišić je 8. jula 1941 poslao još jednu cirkular u vezi s tim. Mišić je u ovoj okružnici pisao protiv prisilnog i nasilnog pokrštavanja i tražio da obraćenici budu iskreni u svojoj namjeri. Mišić je rekao da su svi dobrodošli u Katoličku crkvu, ali je poručio svećenstvu da bude oprezan prema intelektualcima, kao što su svećenici, učitelji i bogataši, ali da treba da budu ljubazniji prema običnim građanima, radnicima i zanatlije. Učio je svećenstvo da bude otvoreno i predusretljivo prema katekumenima i da istakne zajedničku vjeru između pravoslavlja i katoličanstva.{{sfn|Vukšić|2006b|pp=326-328}} Također, Mišić kaže da Katoličke crkve trpe nasilje i suprotstavljaju se [[prozelitizmu]].{{sfn|Vukšić|2006b|pp=327}}

Mišić je kasnije u svojoj kronici zapisao da su se preobraćenja dogodila u [[Ravno]]m, [[Stolac (BiH)|Stocu]], [[Mostar]]u, [[Goranci (Mostar, BiH)|Goranci]], Mostarski Graca, [[Ljuti Dolac|Ljutom Dolcu]], [[Gabela|Gabeli]], [[Klepci]]ma i [[Humac (Ljubuški, BiH)|Humcu]]. Mišić piše da su proces konverzije izvršili pojedinci koji su se javljali civilnim vlastima i javno izjavljivali da prelaze u [[katolicizam]]. Potom bi potvrdu o namjeri preobraćenja donosili u župni ured, gdje bi dobili potvrdu da su primljeni u katoličku zajednicu. Tada bi dobili vjeronauku, a novorođenčad bi se krstila kao katolici. Mišić napominje da su neki &quot;ustaški odmetnici&quot; hapsili i odvodili preobraćene Srbe na masovno ubijanje.{{sfn|Vukšić|2006a|pp=231}} Navodi: , koji žive pomiješani sa katolicima, registriranima u Katoličkoj crkvi; idi St. Mise, uče katoličku vjeru, krste djecu, - uljezi izdaju naredbe dok su novoobraćenici još u crkvi sv. masa, hvataju ih, staro i mlado, muško i žensko, jure ih kao robove... dok malo tko u masi u vječnosti...''&quot;{{sfn|Vukšić|2006b|pp=331}}

Mišić je u svojim bilješkama napisao da je &quot;sve to štetilo hrvatskoj i katoličkoj stvari&quot; i da se &quot;da je bilo drugačijeg pristupa moglo dogoditi da katolici, sa onima koji se preobrate, postanu većina u BiH, a oni i čine ne zavisi od milosti muhamedanaca, koji su poznati po svojoj prevrtljivosti, po vremenu su ono što im je najviše odgovaralo''&quot;.{{sfn|Vukšić|2006a|p=231}}
Mišić je u vezi Jevreja, u istoj cirkulariji napisao da treba da budu &quot;&quot;izuzetno oprezni i suzdržani&quot;&quot;.{{sfn|Vukšić|2006b|pp=326-328}} Ali, kako bi da bi ih spasio od progona, Mišić je naložio svećenicima da izdaju potvrdu o preobraćenju u [[Jevreje]], iako nikakav postupak konverzije nije sproveden.{{sfn|Goluža|2006|p=233}}

Mišić je Stepincu poslao dva pisma. Tijekom ljeta 1941 dio hrvatskih dobrovoljaca upućen je na [[Istočni front (Drugi svjetski rat)|Istočni front]]. Dana 11. jula 1942. Mišić je tražio od Stepinca da katoličkim vojnicima osigura katoličke kapelane. U svom drugom pismu Stepincu, Mišić traži pomoć u zaštiti nedavnih preobraćenika Srba koji su odvedeni u koncentracione logore i traži njihovo oslobađanje.{{sfn|Vukšić|2006b|p=329}} Stepinac je proslijedio pismo [[Andrija Artuković|Andriji Artukoviću]] kojim se traži da bude pušten iz logora.{{sfn|Vukšić|2006b|p=329}}

Odnosi između Mišića i hercegovačkih franjevaca su se pogoršali nakon uspostave [[NDH]].{{sfn|Mandić|2020|p=19}} Kardinal [[Eugène Tisserant]] rekao je neslužbenom predstavniku NDH u Rimu Nikoli Rušinovića, da su se tokom rata franjevci u Bosni i Hercegovini ponašali „odvratno“ izbjeglicama, talijanskim vojnim i civilnim vlastima, biskupima i predstavnicima Svete Stolice u NDH. Optužbe su uključivale učešće u nasilnim događajima tokom rata, bavljenje sekularnim poslovima i neposlušnost crkvenoj vlasti i [[Svetoj Stolici]].{{sfn|Mandić|2020|p=167}}

=== Smrt i nasljedstvo ===

Neposredno prije smrti, Mišić je pokušao da dobije nasljednika. Najprije je htio da ga zamijeni neko iz redova bosanskih franjevaca, a onda je tražio nekog od hercegovačkih franjevaca za svog nasljednika. Međutim, [[Sveta Stolica]] je šutjela na njegove prijedloge.{{sfn|Perić|1986|p=284}}{{sfn|Šalić|2002|p=146}} 1937, franjevci zamolio ga da jednog od njih postavi za episkopa koadjutora {{sfn|Perić|2002|pp=105-106}} Mišić 28. juna 1940 predložio Propagandi da ga postavi za episkopa koadjutora, ali nije dobio odgovor.{{sfn|Pandžić|2001|p=215}} Krajem 1939 biskup Mišić je Propagandi poslao tri kandidata za nasljedstvo: fra Vendelin Vasilja, fra |p=109}}

Iako je izgleda dobrog zdravlja, Mišić je iznenada preminuo od moždanog udara 26. Marta 1942 oko podneva sjedeći za stolom. Njegovo tijelo pronašao je njegov sekretar fra Boris Ilovača. Pošto mu je tijelo još bilo toplo obavljeni su posljednji obredi.{{sfn|Šalić|2002|p=146}} Odslužena je misa zadušnica 29. marta u Mostaru, a predvodio ju je Ivan Šarić, nadbiskup vrhbosanski. Istog dana, njegovo tijelo je prebačeno u manastirska crkva u Petrićevcu gdje je 31. marta održana je još jedna misa zadušnica koju je predvodio biskup banjalučki Jozo Garić, nakon čega je tamo po vlastitoj želji i sahranjen. Potres 1969 uništio je crkvu i manastir u Petrićevac, pa su Mišićevi posmrtni ostaci prebačeni na mjesno groblje u ljeto 1970.

U trenutku smrti biskupa Mišića, Mostarsko-duvanjska i [[Trebinjsko-mrkanska biskupija|Trebinjsko-mrkanska]] biskupija je imala tri savjetnika, dr. don Petra Čula, brata Borisa Ilovaču i fra Leona Petrovića. Spomenuta dva monaha nisu imala potrebna odobrenja [[Sveta Stolica|Svete Stolice]], niti su ikada zatražena.{{sfn|Perić|2009|p=85}} Dakle, u skladu sa Kodeksom kanona Zakona, nadbiskup vrhbosanski [[Ivan Evanđelist Šarić|Ivan Šarić]] imenovao je don Petra Čulu za kapitularnog vikara. Propaganda je odobrila njegovo imenovanje 10. aprila 1942.{{sfn|Pandžić|2001|p=215}} Iako su se franjevci nadali da će Mišićev nasljednik biti franjevac, a njihova nada je ojačana obećanjima vođe NDH Ante Pavelića franjevcu Radoslavu Glavašu da će franjevac naslijediti Mišića, 15. aprila 1942 Sveta Stolica imenovala Čulu za novog biskupa.{{sfn|Perić|2002|p=109}}

== Počasti ==
=== Nagrade ===
* [[File:Ord.Franz.Joseph-COM.png|60px]] Komandantski krst sa zvijezdom Ordena Franje Josipa.{{sfn|Barun|2018}}
* [[File:SRB-SHS-YUG Orden Svetog Save 1.svg|60px]] Orden Svetog Save prvog stepena.{{sfn|Barun|2018}}

=== Ulice ===
* Ulica Biskupa Alojzija Mišića u Širokom Brijegu.

=== Knjige ===
{{refbegin}}
* {{cite book |last=Bušić |first=Krešimir |date=2009 |chapter=Doticaji hercegovačkih franjevaca s bačkim Hrvatima od fra Didaka Buntića do fra Dominika Mandića te bosanskog franjevca i mostarsko-duvanjskog biskupa fra Alojzija Mišića |editor-last1=Tadić |editor-first1=Stipe |editor-last2=Šakota |editor-first2=Marinko |title=Fra Didak Buntić-čovjek i djelo |location=Zagreb |publisher=Institut društvenih znanosti &quot;Ivo Pilar&quot;}}
* {{cite book |last=Carmichael |first=Cathie |date=2015 |title=A Concise History of Bosnia |url=https://archive.org/details/concisehistoryof0000carm |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge |isbn=9781107016156}}
* {{cite book |last1=Ciglić |first1=Boris |last2=Savić |first2=Dragan |date=2007 |title=Dornier Do 17, The Yugoslav Story: Operational Record 1937–1947 |publisher=Jeroplan |location=Belgrade |isbn=9788690972708}}
* {{cite book |last=Mandić |first=Hrvoje |date=2020 |title=Hercegovačka franjevačka provincija u Drugom svjetskom ratu i poraću |location=Zagreb |publisher=Sveučilište u Zagrebu}}
* {{cite book |last=Pandžić |first=Bazilije |date=2001 |title=Hercegovački franjevci – sedam stoljeća s narodom |url=https://www.franjevci.info/sites/default/files/duhovnost/dokumenti/Hercegovacki%20franjevci.%20Sedam%20stoljeca%20s%20narodom.pdf |location=Mostar–Zagreb |publisher=ZIRAL}}
* {{cite book |last=Perić |first=Marko |date=2002 |title=Hercegovačka afera: pregled događaja i važniji dokumenti |location=Mostar |publisher=Biskupski ordinarijat Mostar}}
* {{cite book |last=Perić |first=Marko |date=1986 |chapter=Život i rad mostarsko-duvanjskih i trebinjsko-mrkanskih biskupa u zadnjih 100 godina |editor-last1=Babić |editor-first1=Petar |editor-last2=Zovkić |editor-first2=Mato |title=Katolička crkva u Bosni i Hercegovini u XIX i XX stoljeću: povijesno-teološki simpozij prigodom stogodišnjice ponovne uspostave redovite hijerarhije u Bosni i Hercegovini |location=Sarajevo |publisher=Vrhbosanska visoka teološka škola}}
* Phayer, Michael. 2000. The Catholic Church and the Holocaust, 1930–1965. Indiana University Press. Bloomington and Indianapolis.
* {{cite book |last=Šalić |first=Jurica |date=2002 |title=Franjevci Sjeverozapadne Bosne |url=https://www.orlovac.eu/knjige/fszb.pdf |location=Bihać |publisher=HKD &quot;Napredak&quot; Bihać}}
* {{cite book |last=Tomasevich |first=Jozo |date=1975 |title=War and Revolution in Yugoslavia, 1941–1945: The Chetniks |url=https://archive.org/details/chetniks0000toma |publisher=Stanford University Press |location=Stanford |isbn=9780804708579}}
* {{cite book |last=Trevor-Roper |first=Hugh |date=1964 |title=Hitler's War Directives: 1939–1945 |url=https://archive.org/details/hitlerswardirect0000unse |publisher=Norhaven Paperback |location=Viborg |isbn=1843410141}}
{{refend}}

=== Članci ===

{{refbegin}}
* {{cite journal |last=Goluža |first=Božo |date=2006 |title=Židovi u Mostaru (prilog istini i jasnoći) |journal=Hum |issue=1 |pages=226-243}}
* {{cite journal |last=Perić |first=Ratko |date=2009 |title=Imenovanje don Petra Čule mostarsko-duvanjskim biskupom |url=https://biskupija-mostar.ba/wp-content/uploads/2022/03/vjesnik_-_1-2009.pdf |journal=Službeni vjesnik biskupija Mostarsko-duvanjske i Trebinjsko-mrkanske |location=Mostar |publisher=Biskupski ordinarijat Mostar |issue=1 |pages=77–89}}
* {{cite journal |last=Vrankić |first=Petar |date=2018 |title=Izbori i imenovanja biskupa u Hercegovini u doba austro-ugarske vladavine (1878. – 1918.) na primjeru biskupa fra Alojzija Mišića |url=https://hrcak.srce.hr/file/304113 |journal=Hercegovina |location=Mostar |publisher=Filozofski fakultet Sveučilišta u Mostaru |volume=4 |pages=243–286 |access-date=2. 2. 2023 |archive-date=21. 9. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240921034755/https://hrcak.srce.hr/file/304113 |url-status=dead }}
* {{cite journal |last=Vukšić |first=Tomo |author-link=Tomo Vukšić |date=2006a |title=Mostarski biskup Alojzije Mišić (1912.-1942.) za vrijeme Drugog svjetskog rata |journal=Crkva u svijetu |url=https://hrcak.srce.hr/file/37255 |volume=41 |issue=2 |pages=215–234 |access-date=31. 1. 2023 |archive-date=17. 6. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220617010716/https://hrcak.srce.hr/file/37255 |url-status=dead }}
* {{cite journal |last=Vukšić |first=Tomo |date=2006b |title=Mostarski biskup Alojzije Mišić (1912.-1942.) za vrijeme Drugog svjetskog rata (II.) |url=https://hrcak.srce.hr/file/37130 |journal=Crkva u svijetu |volume=41 |issue=3 |pages=326–342 |access-date=2. 2. 2023 |archive-date=15. 6. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220615122109/https://hrcak.srce.hr/file/37130 |url-status=dead }}
* {{cite journal |last=Wolff |first=Richard J. |date=1977 |title=The Catholic Church and the Dictatorships in Slovakia and Croatia, 1939-1945 |journal=Records of the American Catholic Historical Society of Philadelphia |volume=88 |issue=1/4 |pages=3–30}}
{{refend}}

=== Novinski članci ===
{{refbegin}}
* {{cite news |last=Barun |first=Anđelko |date=13. 6. 2018 |title=Franjevci biskupi iz BiH – poslije uspostave redovite crkvene hijerarhije |url=https://www.svjetlorijeci.ba/novosti/franjevci-biskupi-iz-bih-%E2%80%93-poslije-uspostave-redovite-crkvene-hijerarhije |work=[[Svjetlo riječi]] |location=Sarajevo |access-date=2. 2. 2023 |archive-date=4. 10. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221004154948/https://www.svjetlorijeci.ba/novosti/franjevci-biskupi-iz-bih-%E2%80%93-poslije-uspostave-redovite-crkvene-hijerarhije |url-status=dead }}
{{refend}}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Lieratura ==
* {{cite journal |last=Goluža |first=Božo |date=2006 |title=Jevreji u Mostaru (doprinos istini i jasnoći) |journal=Hum |issue=1 |pages=226-243}}
* {{cite journal |last=Vukšić |first=Tomo |author-link=Tomo Vukšić |date=2006a |title=Mostarski biskup Alojzije Mišić (1912-1942) za vrijeme Drugog svjetskog rata |journal=Crkva u svijetu |url=https://hrcak.srce.hr/file/37255 |volume=41 |issue=2 |pages=215–234 |access-date=31. 1. 2023 |archive-date=17. 6. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220617010716/https://hrcak.srce.hr/file/37255 |url-status=dead }}
* {{cite web |url=https://www.md-tm.ba/biskupije/alojzije-mi%C5%A1i%C4%87 |title=Alojzije Mišić OFM (1912.-1942.) |publisher=Biskupije Mostar-Duvno i Trebinje-Mrkan |url-status=dead |access-date=2. 2. 2023 |archive-date=31. 12. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211231201942/https://www.md-tm.ba/biskupije/alojzije-mi%C5%A1i%C4%87 }}
* {{Citiranje weba |url=http://stankagjuric.from.hr/zanimljivosti/ |title= Zanimljivosti |publisher= stankagjuric.from.hr |access-date=10. 5. 2021 |ref={{harvid|StankaGjuric}}}}
{{refend}}
* {{Citiranje weba |url=http://stankagjuric.from.hr/zanimljivosti/ |title= Zanimljivosti |publisher= stankagjuric.from.hr |access-date=10. 5. 2021 |ref={{harvid|StankaGjuric}}}}

== Vanjski linkovi ==
* [https://biskupija-mostar.ba/biskupije/biskupija-mostarsko-duvanjska/povijest/ Biografija na sajtu Mostarsko-duvanjske i Trebinjsko-mrkanske episkopije]

{{DEFAULTSORT:Mišić, Alojzije}}
[[Kategorija:Biografije, Gradiška]]
[[Kategorija:Franjevci u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Trebinjsko-mrkanska biskupija]]
[[Kategorija:Rođeni 1859.]]
[[Kategorija:Umrli 1942.]]</text>
      <sha1>20z7szw4gb1vp6w4gi6qw85tftnb7sv</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Zofia Ridet</title>
    <ns>0</ns>
    <id>497939</id>
    <revision>
      <id>3922100</id>
      <parentid>3828571</parentid>
      <timestamp>2026-08-25T20:24:53Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 3 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3922100</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9369" sha1="31ens1qgp0pr7ykkjrlsayosvaqx0cs" xml:space="preserve">{{Infokutija osoba
| ime                    = Zofia Ridet
| slika                  = Zofia Rydet - autoportret.tif
| alt_slike              = 
| opis                   = 
| ime_pri_rođenju        = 
| datum_rođenja          = {{Datum rođenja |1911|5|5}}
| mjesto_rođenja         = [[Ivano-Frankovsk]], [[Poljska]]
| datum_smrti            = {{Datum smrti i godine|1997|8|24|1911|5|5}}&lt;ref name=&quot;Rydet&quot;&gt;{{cite web|url=http://zofiarydet.com/dokumentacje/en/pages/zofia-rydet|title=Zofia Rydet|website=zofiarydet.com|access-date=1. 3. 2018|archive-date=24. 11. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20201124144908/http://zofiarydet.com/dokumentacje/en/pages/zofia-rydet|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
| mjesto_smrti           = [[Gliwice]], [[Poljska]]
| nacionalnost           = Poljakinja
| druga_imena            = 
| zanimanje              = Fotografkinja
| godine_aktivnosti      = 
| poznat_po              = 
| značajna_djela         = 
}}
'''Zofia Ridet''' bila je [[poljska]] fotografkinja, najpoznatija po svom projektu &quot;Sociološki zapis&quot;,&lt;ref name=&quot;culture.pl&quot;&gt;{{cite web|url=http://culture.pl/en/artist/zofia-rydet|title=Zofia Rydet|last1=Le Nart|first1=Agnieszka|website=culture.pl|publisher=Adam Mickiewicz Institute|access-date=1. 3. 2018}}&lt;/ref&gt; koji je imao za cilj da dokumentuje svako domaćinstvo u [[Poljska|Poljskoj]]. Počela je da radi na &quot;Sociološkom zapisu&quot; 1978. u dobi od 67 godina i snimila je gotovo 20.000 slika do svoje smrti 1997.&lt;ref name=&quot;Guardian&quot;&gt;{{cite news|title=Zofia Rydet: the woman who tried to photograph every house in Poland – in pictures|url=https://www.theguardian.com/artanddesign/gallery/2015/dec/08/zofia-rydet-the-woman-who-tried-to-photograph-every-house-in-poland-in-pictures|newspaper=The Guardian|access-date=1. 3. 2018|date=8. 12. 2015}}&lt;/ref&gt; Mnoge slike su ostale nerazvijene. Fotografije su pretežno portreti djece, muškaraca, žena, parova, porodica i staraca među njihovim stvarima. Ridet je imala tendenciju da fotografiše svoje subjekte direktno, koristeći širokougaoni objektiv i blic.

== Privatni život ==
Ridet je rođena u [[Ivano-Frankovsk]]i. Kao mlada žena imala je niz zanimanja kao što je rad za poljsku turističku kancelariju Orbis i vođenje radnje kancelarijskog materijala.&lt;ref name=&quot;Rydet&quot; /&gt;

Sredinom života vratila se svom hobiju fotografiji. Pridružila se fotografskom društvu Gliwice 1954. i poboljšala svoje vještine.&lt;ref name=&quot;Rydet&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;culture.pl&quot; /&gt;

== Djelo ==
Godine 1961. Ridet je imao veliku izložbu fotografija pod nazivom ({{Jez-pl|Małyczłowiek}}, ''Mali čovjek''). Ridetina namjera za Malog čovjeka bila je da pokaže da djeca imaju dobra i loša iskustva u životu, baš kao i odrasli. Također je željela prikazati kako društvena pitanja i politike mogu uticati na djecu. Ridet nije željela djecu prikazati kao bezbrižan stereotip, već kao čovjeka.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://culture.pl/en/artist/zofia-rydet|title=Zofia Rydet|website=Culture.pl|language=en|access-date=1. 3. 2020}}&lt;/ref&gt;

Godine 1965. radovi na ovoj izložbi skupljeni su u knjigu koju je uredio [[Wojciech Zamecznik]].&lt;ref name=&quot;culture.pl&quot; /&gt; Iste godine postala je članica Unije poljskih umjetničkih fotografa.&lt;ref name=&quot;Rydet&quot; /&gt;

U Czas prezemianija (Prolazak vremena, 1963–1977) Ridet prikazuje dostojanstvo i gracioznost starosti u nizu intimnih portreta.&lt;ref&gt;{{Cite book|title=Medea muckt auf : Radikale Künstlerinnen hinter dem Eisernen Vorhang = The Medea insurrection : radical women artists behind the Iron Curtain|date=3. 5. 2019|others=Altmann, Susanne,, Lozo, Katarina,, Wagner, Hilke, 1972-, Staatliche Kunstsammlungen Dresden,, Wende Museum (Culver City, Calif.)|isbn=978-3-96098-527-3|location=Köln|oclc=1099843511}}&lt;/ref&gt; Godine 1976. Ridet je dobila nagradu Excellence de la Fédération Internationale de l´Art Photographique (EFIAP).&lt;ref name=&quot;Rydet&quot; /&gt;

Godine 1978. započela je rad na &quot;Zapis Socjologiczny&quot; (&quot;Sociološki zapis&quot;).&lt;ref name=&quot;culture.pl&quot; /&gt; Projekat se sastoji od hiljada neformalnih crno-bijelih fotografija snimljenih u običnim domaćinstvima širom Poljske, posebno iz regiona Podhale, Gornja Šleska i [[Ivano-Frankivska oblast]].&lt;ref name=&quot;culture.pl&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Guardian&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://artmuseum.pl/en/wystawy/zofia-rydet-zapis-1978-1990|title=Zofia Rydet. Record, 1978-1990 - Museum of Modern Art in Warsaw|website=artmuseum.pl|language=en|access-date=2. 4. 2021|archive-date=21. 4. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210421104801/https://artmuseum.pl/en/wystawy/zofia-rydet-zapis-1978-1990|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Tokom poslednjih godina svog života, pošto je bila preslaba da putuje sa svojim fotoaparatom, Ridet se okrenula fotografskom kolažu kao mediju, i modifikovala svoje fotografije tako što ih je sjekla i dodavala dugmad, tkaninu i suho cvijeće.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://artmuseum.pl/en/wystawy/zofia-rydet-zapis-1978-1990|title=Zofia Rydet. Record, 1978-1990 - Museum of Modern Art in Warsaw|website=artmuseum.pl|language=en|access-date=2. 4. 2021|archive-date=21. 4. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210421104801/https://artmuseum.pl/en/wystawy/zofia-rydet-zapis-1978-1990|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Ridetina prva velika izložba Sociološkog zapisa održana je 2015. u [[Muzej moderne umjetnosti (Varšava)|Muzeju moderne umjetnosti]], [[Varšava]],&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://artmuseum.pl/en/wystawy/zofia-rydet-zapis-1978-1990|title=Zofia Rydet. Record, 1978-1990 - Museum of Modern Art in Warsaw|website=artmuseum.pl|language=en|access-date=2. 4. 2021|archive-date=21. 4. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210421104801/https://artmuseum.pl/en/wystawy/zofia-rydet-zapis-1978-1990|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; i Jeu de Paume, Château de Tours.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.jeudepaume.org/index.php?page=article&amp;idArt=2713|title=Zofia Rydet|website=Le Jeu de Paume|language=en|access-date=2. 4. 2021}}&lt;/ref&gt; Njene fotografije se nalaze u stalnim zbirkama [[Muzej moderne umjetnosti (New York)|Muzeja moderne umjetnosti u New Yorku]],&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://post.moma.org/photographer-zofia-rydets-unfinished-sociological-record/|title=Photographer Zofia Rydet’s Unfinished Sociological Record|date=22. 8. 2017|website=post|language=en-US|access-date=2. 4. 2021|archive-date=21. 4. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210421104758/https://post.moma.org/photographer-zofia-rydets-unfinished-sociological-record/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; [[Institut za umjetnost (Čikago)|Instituta za umjetnost]] u [[Chicago|Chicagu]],&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.artic.edu/artists/22612/zofia-rydet|title=Zofia Rydet|website=The Art Institute of Chicago|language=en|access-date=2. 4. 2021}}&lt;/ref&gt; i [[Centar &quot;Georges Pompidou&quot;|Centra Georges Pompidou]], [[Pariz]],&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.artandeducation.net/announcements/107052/zofia-rydets-sociological-record-archive-goes-online|title=Zofia Rydet’s &quot;Sociological Record&quot; archive goes online - Announcements - Art &amp; Education|website=www.artandeducation.net|access-date=2. 4. 2021}}&lt;/ref&gt; i [[Nacionalni muzej moderne umjetnosti (Kyoto)|Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti]], [[Kyoto|Kjoto]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://search.artmuseums.go.jp/search_e/sakuhin_list.php|title=The Independent Administrative Institution National Museum of Art - Collections|website=search.artmuseums.go.jp|access-date=2. 4. 2021}}&lt;/ref&gt;

Preminula je u [[Gliwice|Gliwicama]] 24. augusta 1997.&lt;ref name=&quot;Rydet&quot; /&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Bibliografija ==
* Adam Mazur, 'Zofia Rydet, &quot;Zapis, 1978-1990&quot;', ''Szum : sztuka polska w rozszerzonym polu''. Nr 11 (2015/2016), s. 159-161.
* Barbara Panek-Sarnowska, ''Socjologiczność fotografii Zofii Rydet'', Zielona Góra : Lubuskie Towarzystwo Fiotograficzne, 2005. {{ISBN|8391578674}}
* Centre régional de la photographie Nord-Pas-de-Calais, ''Aspects de la photographie polonaise : Stanislaw Michalski, Zofia Rydet, Maciej Plewinski, Wojciech Prazmowski.'' Douchy-les-Mines : Centre régional de la photographie Nord Pas-de-Calais, [1988?] {{ISBN|2904538135}}
* Krzysztof Jurecki; Elżbieta Fuchs; Katarzyna Bilicka; Alina Kwiatkowska; Joanna Holzman; Muzeum Sztuki (Łódź), ''Zofia Rydet (1911-1997) : fotografie : Muzeum Sztuki w Łodzi, 2 czerwca 1999 - 31 lipca 1999'', Łódź : Muzeum Sztuki, ; 1999. {{ISBN|838793707X}}
* Marcin Łakomski; Anda MacBride; Krzysztof Pijarski; Muzeum Sztuki Nowoczesnej (Warszawa), ''Object lessons : Zofia Rydet's &quot;Sociological record&quot;,'' Warsaw : Museum of Modern Art, 2017. {{ISBN|9788364177378}}
* Stefan Czyżewski; Mariusz Gołąb; Uniwersytet Łódzki. Wydawnictwo, ''Zofia Rydet po latach, 1978-2018'', Łódź : Wydawnictwo Uniwersytetu Łódzkiego, 2020. {{ISBN|9788381426282|9788381429498}}
* Zofia Rydet, Julia Staniszewska, Kryzsztof Kościuczuk, Galeria Asymetria (Warszawa), ''Zofia Rydet / Julia Staniszewska : mały człowiek - oczekiwanie,'' Warszawa : Fundacja Archeologia Fotografii, 2011. {{ISBN|9788392886273}}
* Zofia Rydet, Wojciech Nowicki, Muzeum w Gliwicach, ''Zofia Rydet : Zapis socjologiczny 1978-1990, Gliwice : Muzeum w Gliwicach, [2017].'' {{ISBN|9788389856913}}

{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Ridet, Zofia}}
[[Kategorija:Rođeni 1911.]]
[[Kategorija:Umrli 1997.]]
[[Kategorija:Poljske fotografkinje]]
[[Kategorija:Biografije, Ivano-Frankivsk]]</text>
      <sha1>31ens1qgp0pr7ykkjrlsayosvaqx0cs</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>J. D. Vance</title>
    <ns>0</ns>
    <id>507678</id>
    <revision>
      <id>3922080</id>
      <parentid>3831392</parentid>
      <timestamp>2026-08-25T15:31:18Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bakir123</username>
        <id>110053</id>
      </contributor>
      <origin>3922080</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5427" sha1="9q0vxim4z8yrlt62jqc3t75e77mij3y" xml:space="preserve">{{Infokutija politički vođa
| ime                = J. D. Vance
| slika              = March 2026 Official Vice Presidential Portrait of JD Vance (head-and-shoulders cropped).jpg
| redoslijed         = 50. [[Potpredsjednik Sjedinjenih Američkih Država]]
| vrijeme_na_vlasti  = 20. januar 2025 – 
| prethodnik         = [[Kamala Harris]]
| nasljednik         =
| redoslijed2        = [[Senat Sjedinjenih Američkih Država|Senator Sjedinjenih Američkih Država]]
| vrijeme_na_vlasti2 = 3. januar 2023 – 10. januar 2025.
| prethodnik2        = [[Rob Portman]]
| nasljednik2        = [[Jon Husted]]
| datum_rođenja      = {{Datum rođenja i godine|1984|8|2}}
| mjesto_rođenja     = [[Middletown (Ohio)|Middletown]], [[Ohio]], [[Sjedinjene Američke Države]]
| datum_smrti        = &lt;!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}}--&gt;
| mjesto_smrti       = &lt;!-- [[Grad]], [[Država]] --&gt;
| nacionalnost       =
| politička_stranka  = [[Republikanska stranka (SAD)|Republikanska stranka]]
| obrazovanje        = [[Univerzitet Ohio]] &lt;br/&gt; [[Univerzitet Yale]]
| zanimanje          = [[Političar]], [[advokat]]
| supruga            = [[Usha Chilukuri]] (2014–danas)
| djeca              = 3
| roditelji          =
| potpis             = JD Vance Signature-01.svg
| web-stranica       =
}}
'''James David Vance''' (rođen kao '''James Donald Bowman'''; 2. augusta 1984) jest [[Sjedinjene Američke Države|američki]] [[političar]], [[advokat]], [[pisac]] i veteran američkog marinskog korpusa, te trenutni [[Potpredsjednik Sjedinjenih Američkih Država|potpredsjednik SAD-a]]. Služio je kao mlađi [[Senat Sjedinjenih Američkih Država|senator Sjedinjenih Američkih Država]] od 2023. do 2025. Član je [[Republikanska stranka (SAD)|Republikanske stranke]].

Nakon što je završio srednju školu Middletown, Vance je od 2003. do 2007. služio kao borbeni dopisnik, šest mjeseci u Iraku. Zatim je pohađao Državni univerzitet u Ohiju, koji je završio 2009. Diplomirao je na [[Univerzitet Yale|Pravnom fakultetu Yalea]] 2013. Njegovi najprodavaniji memoari iz 2016. ''Hillbilly Elegy'' privukao je značajnu pažnju tokom izbora 2016. i ekranisan je 2020. Godine 2021. Vance je ušao u izbornu politiku kao republikanski kandidat na izborima za Senat Sjedinjenih Američkih Država u Ohiju 2022, na kojima je pobijedio demokratskog kandidata [[Tim Ryan|Tima Ryana]]. U početku se protivio kandidaturi [[Donald Trump|Donalda Trumpa]] na izborima 2016, Vance je od tada postao zagovornik Trumpa. U julu 2024. Trump ga je nominirao za svog potpredsjednika na [[Republikanska nacionalna konvencija|Republikanskoj nacionalnoj konvenciji]].

Vancea su nazivali neoreakcionarom, nacionalnim konzervativcem i desničarskim populistom. Naveo je [[Curtis Yarvin|Curtisa Yarvina]], [[Rod Dreher|Roda Drehera]] i [[Patrick Deneen|Patricka Deneena]] kao utjecaje na svoje ideološke poglede i sebe opisuje kao pripadnika postliberalne desnice. Kad je riječ o društvenim pitanjima, vodi izrazito konzervativnu politiku: protivi se [[Pobačaj|abortusu]], [[Istopolni brakovi|istopolnim brakovima]] i [[Kontrola oružja|kontroli oružja]], te se zalaže za zabranu [[Pornografija|pornografije]] i transrodne zdravstvene zaštite za maloljetnike. Vance se razlikuje od prevladavajućih republikanskih stavova kad je riječ o tržišnim intervencijama, [[porez]]ima, [[Minimalna plaća|minimalnoj plaći]], sindikalnom udruživanju, [[Carina|carini]] i [[Pravo konkurencije|antimonopolskoj politici]],&lt;ref name=&quot;:31&quot;&gt;{{Cite news |last=Stein |first=Jeff |date=15. 7. 2024 |title=J.D. Vance pick unnerves GOP's business elite, thrills populists |url=https://www.washingtonpost.com/business/2024/07/15/vance-trump-economy-gop/ |access-date=16. 7. 2024 |newspaper=[[The Washington Post]] |archive-date=16. 7. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240716044832/https://www.washingtonpost.com/business/2024/07/15/vance-trump-economy-gop/ |url-status=live }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |title=What would a Trump-Vance economic agenda look like? |url=https://www.ft.com/content/ffbcb42d-476e-4104-939e-97c6b9fa85b3 |access-date=21. 7. 2024 |website=www.ft.com |url-access=subscription}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:62&quot;&gt;{{Cite web |last=Staff |date=15. 7. 2024 |title=Bash the banks, maybe raise taxes: Inside Vance's policy agenda |url=https://www.politico.com/news/2024/07/15/jd-vance-agenda-policies-00168467 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20240715233321/https://www.politico.com/news/2024/07/15/jd-vance-agenda-policies-00168467 |archive-date=15. 7. 2024 |access-date=16. 7. 2024 |website=[[Politico]]}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Guida |first=Victoria |date=16. 7. 2024 |title=The Trump-Vance Ticket is a Repudiation of Free-Market Conservatism |url=https://www.politico.com/news/magazine/2024/07/16/the-trump-vance-ticket-is-a-repudiation-of-free-market-conservatism-00168578 |access-date=21. 7. 2024 |website=Politico}}&lt;/ref&gt; te se protivi američkoj vojnoj pomoći [[Ukrajina|Ukrajini]].

==Reference==
{{Refspisak}}

==Vanjski izvori==
*{{Commonscat-inline|JD Vance}}

{{Potpredsjednici SAD-a}}
{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Vance, J.D.}}
[[Kategorija:Rođeni 1984.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Biografije, Middletown (Ohio)]]
[[Kategorija:Američki političari]]
[[Kategorija:Američki pravnici]]
[[Kategorija:Američki pisci]]
[[Kategorija:Članovi Republikanske stranke (SAD)]]</text>
      <sha1>9q0vxim4z8yrlt62jqc3t75e77mij3y</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Wikipedia:Igralište</title>
    <ns>4</ns>
    <id>515758</id>
    <revision>
      <id>3922084</id>
      <parentid>3777603</parentid>
      <timestamp>2026-08-25T15:44:57Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Mir.u.Svijetu</username>
        <id>185090</id>
      </contributor>
      <origin>3922084</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3180" sha1="fbzhfeu256snq3xyhensgtbm3h2o35c" xml:space="preserve">{{Infokutija fudbaler
| ime              = Eldar Sivac
| slika            = 
| puno_ime         = Eldar Sivac
| datum_rođenja    = 17. septembar 1999.
| mjesto_rođenja   = Zenica, Bosna i Hercegovina
| visina           = '''Podebljan tekst'''
| pozicija         = Desni bek
| trenutni_klub    = [[NK Čelik Zenica]]
| broj             = 
| mlađi_klubovi    = 
| godine1          = 2021–2024
| klub1            = [[NK Čelik Zenica]]
| utakmice1        = 99
| golovi1          = 8
| godine2          = 2024–2025
| klub2            = [[FK Radnik Bijeljina]]
| utakmice2        = 13
| golovi2          = 0
| godine3          = 2025–
| klub3            = [[NK Čelik Zenica]]
| utakmice3        = 
| golovi3          = 
| reprezentacija   = 

}}

'''Eldar Sivac''' (rođen 17. septembra 1999. u Zenici) je bosanskohercegovački fudbaler koji igra na poziciji desnog beka za [[NK Čelik Zenica|NK Čelik]].

== Klupska karijera ==

=== NK Čelik Zenica (2021–2024) ===
Sivac je seniorsku karijeru započeo u [[NK Čelik Zenica|NK Čeliku]] iz Zenice. Tokom boravka u klubu odigrao je 99 utakmica, postigao 8 golova i upisao 29 asistencija.&lt;ref&gt;https://scsport.ba/celik-se-oprostio-od-standardnog-prvotimca&lt;/ref&gt;

=== FK Radnik Bijeljina (2024–2025) ===
Dana 25. juna 2024. godine najavljeno je da Eldar Sivac prelazi u [[FK Radnik Bijeljina|FK Radnik Bijeljina]] kao prvo pojačanje za novu sezonu.&lt;ref&gt;https://bijeljina.com/sport/dolazi-iz-zenice-eldar-sivac-prvo-pojacanje-fk-radnik-bijeljina&lt;/ref&gt; Zvanično je potpisao ugovor 1. jula 2024. godine.

Za Radnik je nastupio u 13 utakmica tokom sezone 2024/25, nakon čega je klub objavio da je saradnja sa Sivcem završena.&lt;ref&gt;https://sportsport.ba/fudbal/fk-radnik-bijeljina-raskid-saradnje/501385&lt;/ref&gt;

=== Povratak u NK Čelik (2025–) ===
U ljetnom prelaznom roku 2025. godine, Sivac se vratio u redove NK Čelik. Zvanična potvrda transfera je očekivana.
ᾗdem 1990-1999-2000 Γρeςς-Ελλάδά-0110-10-10-γλ -2000-1-2 first and 1755-1 seconds 3276-6072 -9348-3333/9-1456-1820-1515-1518-1818-1815-green land koutys kostas

== Statistika ==
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! Klub !! Period !! Utakmice !! Golovi !! Asistencije
|-
| [[NK Čelik Zenica]] || 2021–2024 || 99 || 8 || 29
|-
| [[FK Radnik Bijeljina]] || 2024–2025 || 13 || 0 || –
|-
| [[NK Čelik Zenica]] || 2025– || – || – || –
|}

== Izvori ==
&lt;references/&gt;

== Vanjski linkovi ==
* [https://www.transfermarkt.com/eldar-sivac/profil/spieler/586311 Transfermarkt profil]

[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Rođeni 1999.]]
[[Kategorija:NK Čelik Zenica]]
[[Kategorija:FK Radnik Bijeljina]]


Emina Hodžić - Patković (rođena 1976. godine u Travniku) poznata je bosanskohercegovačka književnica i nastavnica islamske vjeronauke. U rodnom gradu Travniku završila je opću gimnaziju, a fakultetsko obrazovanje na Islamskom pedagoškom fakultetu u Zenici. Više od dvadeset godina radi u svojoj struci, a od toga šesnaest godina uposlenik je O.Š. ,,Meša Selimović&quot; u Zenici. Udata je i majka dva sina.[1]

Amaterskim pisanjem bavi se duže vrijeme, a svoj prvi roman Kako vole nevoljeni objavila je u oktobru, 2020. godine.[2]</text>
      <sha1>fbzhfeu256snq3xyhensgtbm3h2o35c</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Korisnik:Tulum387/Nagrade</title>
    <ns>2</ns>
    <id>517588</id>
    <revision>
      <id>3922107</id>
      <parentid>3838293</parentid>
      <timestamp>2026-08-25T21:52:52Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Tulum387</username>
        <id>155909</id>
      </contributor>
      <origin>3922107</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1658" sha1="6cnd31yy6ddwatel0naai7vz1ni3dmv" xml:space="preserve">== Zaprimljeno ==


{{Spomenica/Međunarodni dan žena 2022}}

== Dodjeljujem ==

=== Nagrade za konkretan doprinos (TDL) ===

* Wikigraditelj: Za male, ali tehnički korisne doprinose koji unapređuju organizaciju i izgled Wikipedije.
* Wikidetektiv: Za istraživanje, otkrivanje i ispravljanje grešaka i nedosljednosti, te pronalaženje važnih informacija i izvora.
* Wikiarhitekta: Za stvaranje i značajno unapređivanje enciklopedijskog sadržaja.
* Wikiterminator: Za zaštitu Wikipedije od vandalizma, štetnog sadržaja i drugih prijetnji njenoj pouzdanosti.
* Wikiportir: Za pomoć, usmjeravanje i uključivanje novih korisnika u Wikipedijinu zajednicu.
* Wikipisar: Za korisnika/cu koji/a je u prethodnoj godini napisao/la najveći broj novih članaka i time značajno proširio/la Wikipedijin sadržaj.
* Priznanje/odlikovanje za Wiki životno djelo: Za dugotrajni, kontinuirani i izuzetni doprinos stvaranju, unapređivanju i razvoju enciklopedijskog sadržaja, kao i za trajni doprinos razvoju Wikipedije i njene zajednice (ograničiti na najstarije i najaktivnije urednike).

=== Tematske nagrade ===

* (TDL) Stećak: Za rad na očuvanju i obogaćivanju sadržaja o BiH, njenoj baštini, kulturi i umjetnosti, kao i sl. domenama od važnosti za naslijeđe.
* (TDL) Za rad na tematskim člancima o televiziji, filmografiji, filmovima, serijama, dokumentarcima i sl.
&lt;gallery mode=&quot;packed&quot; widths=&quot;250px&quot;&gt;
Datoteka:Tulum-zlatnalopta.png|Za nemjerljiv doprinos fudbalskoj tematici
Datoteka:Tulum-zakucavanje.png|Za izuzetan angažman na košarkaškim člancima
Datoteka:Tulum-dvorucnibekhend.png|Za neumoran rad na teniskom sadržaju
&lt;/gallery&gt;</text>
      <sha1>6cnd31yy6ddwatel0naai7vz1ni3dmv</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3922117</id>
      <parentid>3922107</parentid>
      <timestamp>2026-08-26T01:58:58Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Tulum387</username>
        <id>155909</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3922117</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1805" sha1="mr0p6qbhyxzilkj8wtswfp69pzfgp1k" xml:space="preserve">== Zaprimljeno ==


{{Spomenica/Međunarodni dan žena 2022}}

== Dodjeljujem ==

=== Nagrade za konkretan doprinos ===

* '''(TDL)''' Wikigraditelj: Za male, ali tehnički korisne doprinose koji unapređuju organizaciju i izgled Wikipedije.
* '''(TDL)''' Wikidetektiv: Za istraživanje, otkrivanje i ispravljanje grešaka i nedosljednosti, te pronalaženje važnih informacija i izvora.
* '''(TDL)''' Wikiarhitekta: Za stvaranje i značajno unapređivanje enciklopedijskog sadržaja.
* '''(TDL)''' Wikiterminator: Za zaštitu Wikipedije od vandalizma, štetnog sadržaja i drugih prijetnji njenoj pouzdanosti.
* '''(TDL)''' Wikiportir: Za pomoć, usmjeravanje i uključivanje novih korisnika u Wikipedijinu zajednicu.
* '''(TDL)''' Wikipisar: Za korisnika/cu koji/a je u prethodnoj godini napisao/la najveći broj novih članaka i time značajno proširio/la Wikipedijin sadržaj.
* '''(TDL)''' Priznanje/odlikovanje za Wiki životno djelo: Za dugotrajni, kontinuirani i izuzetni doprinos stvaranju, unapređivanju i razvoju enciklopedijskog sadržaja, kao i za trajni doprinos razvoju Wikipedije i njene zajednice (ograničiti na najstarije i najaktivnije urednike).

=== Tematske nagrade ===

* '''(TDL)''' Stećak: Za rad na očuvanju i obogaćivanju sadržaja o BiH, njenoj baštini, kulturi i umjetnosti, kao i sl. domenama od važnosti za naslijeđe.
* '''(TDL)''' Za rad na tematskim člancima o televiziji, filmografiji, filmovima, serijama, dokumentarcima i sl.&lt;gallery mode=&quot;packed&quot; widths=&quot;250px&quot;&gt;
Datoteka:Tulum-zlatnalopta.png|Za nemjerljiv doprinos fudbalskoj tematici
Datoteka:Tulum-zakucavanje.png|Za izuzetan angažman na košarkaškim člancima
Datoteka:Tulum-dvorucnibekhend.png|Za neumoran rad na teniskom sadržaju
&lt;/gallery&gt;

=== Nagrade za učešće u projektima ===

* '''(TDL)'''</text>
      <sha1>mr0p6qbhyxzilkj8wtswfp69pzfgp1k</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Autonomna regija Bougainville</title>
    <ns>0</ns>
    <id>528557</id>
    <revision>
      <id>3922129</id>
      <parentid>3906150</parentid>
      <timestamp>2026-08-26T05:58:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 2 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3922129</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="52056" sha1="jfomy0kzuocsl71s17pe7878pezciwj" xml:space="preserve">{{Infokutija politička podjela
| zvanično_ime                   = Bougainville
| izvorno_ime                    = Bogenvil
| vrsta_teritorije               = [[Pokrajine Papue Nove Gvineje|Autonomna regija Papua Nove Gvineje]]
| ime_genitiv                    = Bougainvillea
| zastava                        = Flag of Bougainville.svg
| vrsta_simbola                  = Amblem
| grb                            = Emblem of Autonomous region of Bougainville.svg
| uzrečica                       = &quot;Mir, jedinstvo, prosperitet&quot;
| himna                          = &quot;[[Moj Bougainville]]&quot;&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.abg.gov.pg/uploads/acts/Bougainville_Flag,_Emblem_and_Anthem_(Protection)_Bill_2018_-_Explanatory_Note.pdf |title=AUTONOMOUS REGION OF BOUGAINVILLE: Bougainville Flag, Emblem and Anthem (Protection) Bill 2018 |publisher=Abg.gov.pg |access-date=28. 6. 2019}}&lt;/ref&gt;[[Datoteka:My Bougainville, or The Song of Australia.ogg]]
| karta                          = Bougainville in Papua New Guinea (special marker).svg
| opis_karte                     = Lokacija unutar Papua Nove Gvineje.
| nalazi_se_u_sastavu            = {{ZID|Papua Nova Gvineja}}
| glavni_grad                    = [[Buka (grad)|Buka]]
| glavni_grad_koordinate         = {{Coord|6|0|S|155|0|E|region:PG-NSB_type:city|display=inline}}
| najveći_grad                   = [[Arawa]]
| službeni_jezik                 = {{hlist|[[Engleski jezik|Engleski]]|[[Tok pisin]]}}&lt;br&gt;{{Collapsible list
  | framestyle=border:none; padding:0;
  | title=Regionalni jezici
  | [[Askopan (jezik)|Askopan]]
  | [[Bannoni (jezik)|Bannoni]]
  | [[Daantanaiʼ (jezik)|Daantanaiʼ]]
  | [[Hahon (jezik)|Hahon]]
  | [[Hakö (jezik)|Hakö]]
  | [[Halia (jezik)|Halia]]
  | [[Koromira (jezik)|Koromira]]
  | [[Lawunuia (jezik)|Lawunuia]]
  | [[Naasioi (jezik)|Naasioi]]
  | [[Nagovisi (jezik)|Nagovisi]]
  | [[Nehan (jezik)|Nehan]]
  | [[Nukumanu (jezik)|Nukumanu]]
  | [[Nukuria (jezik)|Nukuria]]
  | [[Ounge (jezik)|Ounge]]
  | [[Papapana (jezik)|Papapana]]
  | [[Petats (jezik)|Petats]]
  | [[Ramopa (jezik)|Ramopa]]
  | [[Rapoisi (jezik)|Rapoisi]]
  | [[Rotokas (jezik)|Rotokas]]
  | [[Saposa (jezik)|Saposa]]
  | [[Simeku (jezik)|Simeku]]
  | [[Siwai (jezik)|Siwai]]
  | [[Solos (jezik)|Solos]]
  | [[Takuu (jezik)|Takuu]]
  | [[Teop (jezik)|Teop]]
  | [[Terei (jezik)|Terei]]
  | [[Tinputz (jezik)|Tinputz]]
  | [[Torau (jezik)|Torau]]
  | [[Uisai (jezik)|Uisai]]
}}
| sistem_pisanja                 = [[Latinica]]
| etničke_grupe                  = 
| religija                       = 
| demonim                        = Bougainvilleanci
| upravni_oblik                  = 
| titula_vladara                 = [[Predsjednik Bougainvillea|Predsjednik]]
| vladar                         = [[Ishmael Toroama]]
| titula_vladara2                = [[Potpredsjednik Bougainvillea|Potpredsjednik]]
| vladar2                        = [[Patrick Nisira]]
| titula_vladara3                = 
| vladar3                        = 
| zakonodavstvo                  = [[Zastupnički dom Bougainvillea]]
| vrsta_prvog_zakonodavstva      = 
| naziv_prvog_zakonodavstva      = 
| vrsta_drugog_zakonodavstva     = 
| naziv_drugog_zakonodavstva     = 
| tip_suvereniteta               = 
| nota_suvereniteta              = 
| nastanak                       = 
| događaj1                       = Autonomija
| događaj_datum1                 = 25. juni 2002.
| događaj2                       = [[Referendum o nezavisnosti Bougainvillea|Referendum o nezavisnosti]]
| događaj_datum2                 = 7. decembar 2019.
| događaj3                       = 
| događaj_datum3                 = 
| događaj4                       = 
| događaj_datum4                 = 
| događaj5                       = 
| događaj_datum5                 = 
&lt;!--Ima sve do događaj20 i događaj_datum20 --&gt;
| osnivanje                      = 
| ukidanje                       = 
| površina                       = 9.384
| po_površini_na_svijetu         = 
| procenat_vode                  = 
| stanovnika                     = 249.358
| stanovnika_godina              = 2011
| po_broju_stanovnika_na_svijetu = 
| procjena                       = ~300.000
| procjena_godina                = 2019
| gustoća                        = 26,5
| po_broju_gustoće_na_svijetu    = 
| bdp_ukupno                     = 
| bdp_godina                     = 
| po_broju_bdp_na_svijetu        = 
| bdp_per_capita                 = 
| bdp_per_capita_na_svijetu      = 
| bdp_nominalni_ukupno           = 
| bdp_nominalni_godina           = 
| bdp_nominalni_na_svijetu       = 
| bdp_nominalni_per_capita       = 
| bdp_nominalni_per_capita_na_svijetu = 
| hdi                            = {{rast}} 0.595&lt;ref name=&quot;GlobalDataLab&quot;&gt;{{Cite web |url=https://hdi.globaldatalab.org/areadata/shdi/|title=Sub-national HDI - Area Database - Global Data Lab |website=hdi.globaldatalab.org |language=en |access-date=18. 4. 2020}}&lt;/ref&gt;
| hdi_godina                     = 2019
| hdi_nivo                       = &lt;span style=&quot;color:#FF991C;&quot;&gt;srednji&lt;/span&gt;
| po_broju_hdi_na_svijetu        = 
| gini                           = 
| gini_godina                    = 
| gini_nivo                      = 
| po_broju_gini_na_svijetu       = 
| valuta                         = [[Papua novogvinejska kina]] ([[ISO 4217|PGK]])
| vremenska_zona                 = [[Koordinirano svjetsko vrijeme|UTC]] [[UTC+11:00#Okeanija|+11]] (BST)
| ljetno_računanje_vremena       = 
| format_datuma                  = 
| najviša_tačka_ime              = 
| najviša_tačka_metara           = 
| najveće_jezero_ime             = 
| najveće_jezero_površina        = 
| najveća_rijeka_ime             = 
| najveća_rijeka_dužina          = 
| vozacka_strana                 = lijeva
| pozivni_broj                   = [[+675]]
| iso_kod                        = [[ISO 3166-2:PG|PG-NSB]]
| internetski_nastavak           = 
| veb-sajt                       = 
| danas_dio                      = 
| komentar                       = 
}}
'''Bougainville''' ({{jez-tpi|Bogenvil}}),&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.tokpisin.info/bogenvil/|title=Bogenvil|publisher=Tok pisin English Dictionary|access-date=4. 12. 2019|archive-date=25. 6. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210625164929/https://www.tokpisin.info/bogenvil/}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news|url=http://www.looppng.com/png-news/k20-milien-bilong-bogenvil-referendem-84753|title=K20 milien bilong Bogenvil referendem|publisher=Loop PNG|date=6. 6. 2019|access-date=4. 12. 2019|archive-date=29. 6. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210629144148/https://www.looppng.com/png-news/k20-milien-bilong-bogenvil-referendem-84753}}&lt;/ref&gt; zvanično '''Autonomna regija Bougainville''' ({{jez-tpi|Otonomos Region bilong Bogenvil}}),&lt;ref name=&quot;auto2&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.abg.gov.pg/uploads/documents/BOUGAINVILLE_CONSTITUTION_2004.pdf|title=The Constitution of the Autonomous Region of Bougainville|website=abg.gov.pg/key-documents|publisher=Autonomous Bougainville Government|page=28, S41}}&lt;/ref&gt; je [[Pokrajine Papue Nove Gvineje|autonomna regija]] u [[Papua Nova Gvineja|Papua Novoj Gvineji]]. Najveće ostrvo je [[Bougainville (ostrvo)|Bougainville]], dok regija također uključuje [[Buka (ostrvo)|ostrvo Buka]] i niz udaljenih ostrva i atola. Glavno sjedište je [[Buka (grad)|Buka]], koji se nalazi na istoimenom ostrvu.

Procijenjeno je da je 2011. regija imala 250.000 stanovnika. Službeni jezik Bougainvillea je [[Tok pisin]], dok se govori i niz [[Austronezijski jezici|austronezijskih]] i [[Istočnopapuanski jezici|neaustronezijskih jezika]]. Regija uključuje nekoliko polinezijskih zajednica gdje se govore [[polinezijski jezici]]. Geografski, ostrva Bougainville i Buka čine dio [[Solomonska Ostrva (arhipelag)|arhipelaga Solomonskih Ostrva]], ali su politički odvojeni od države [[Solomonska Ostrva]]. Historijski gledano, Bougainville i Buka, zajedno s ostrvima Choiseul, Santa Isabel, Shortlands i Ontong Java, koji su sada dio Solomonskih Ostrva, bili su Njemački protektorat, a geografsko područje kasnije je nazvano [[Sjeverna Solomonska Ostrva]].

Bougainville je naseljen ljudima najmanje 29.000 godina. Tokom kolonijalnog perioda, regijom su upravljali [[Nijemci]], [[Australci]], [[Japanci]] i [[Amerikanci]] tokom različitih perioda. Naziv regije potiče od francuskog admirala [[Louisa Antoinea de Bougainville]]a,&lt;ref&gt;{{Cite book|url=https://books.google.com/books?id=QahyCAAAQBAJ&amp;q=Louis+Antoine+de+Bougainville+papua&amp;pg=PA274|title=Storms and Dreams: Louis de Bougainville: Soldier, Navigator, Statesmen|last=Dunmore|first=John|date=1. 3. 2005|publisher=Exisle Publishing|isbn=978-1-77559-236-5|language=en}}&lt;/ref&gt; koji ju je posjetio 1768.

Separatizam na Bougainvilleu datira iz 1960-ih, a [[Republika Sjevernih Solomona]] proglašena je neposredno prije nezavisnosti Papue Nove Gvineje 1975. Postojala je samo nekoliko mjeseci, prije nego što je pripojena Papui Novoj Gvineji. Sukob oko [[Rudnik Panguna|rudnika Panguna]] postao je glavni okidač za [[Građanski rat na Bougainvilleu|građanski rat na Bugenvilu]] (1988–1998), koji je rezultirao smrću do 20.000 ljudi. Mirovni sporazum rezultirao je stvaranjem [[Autonomna vlada Bougainvillea|Autonomne vlade]].

Krajem 2019. održan je neobavezujući [[Referendum o nezavisnosti Bougainvillea|referendum o nezavisnosti,]] na kojem je 98% glasalo za nezavisnost, a ne za povećanje autonomije unutar Papue Nove Gvineje. Kao rezultat toga, regionalne vlasti namjeravaju proglasiti nezavisnost do 2027, uz očekivanje ratifikacije referenduma od strane [[Vlada Papue Nove Gvineje|vlade Papue Nove Gvineje]]. Ukoliko se ratificira, glavni grad bi se mogao premjestiti iz Buke nazad na prethodnu lokaciju [[Arawa]].&lt;ref name=&quot;auto1&quot;&gt;{{Cite web|date=6. 7. 2021|title=Bougainville sets 2027 deadline for independence from Papua New Guinea|url=https://www.france24.com/en/live-news/20210706-bougainville-sets-2027-deadline-for-independence-from-papua-new-guinea|access-date=7. 7. 2021|website=France 24|language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;postcourier.com.pg&quot;&gt;{{Cite web|date=7. 7. 2021|title=PNG, B'ville agree on latter's independence|url=https://postcourier.com.pg/png-bville-agree-on-latters-independence/|access-date=7. 7. 2021|website=Post Courier|language=en-US}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;interpreter&quot;&gt;{{Cite web|last=Mckenna|first=Kylie|last2=Ariku|first2=Emelda|date=19. 11. 2021|title=Bougainville independence: recalling promises of international help|url=https://www.lowyinstitute.org/the-interpreter/bougainville-independence-recalling-promises-international-help|url-status=live|access-date=3. 12. 2021|website=The Interpreter|archive-url=https://web.archive.org/web/20211118233551/https://www.lowyinstitute.org/the-interpreter/bougainville-independence-recalling-promises-international-help|archive-date=18. 11. 2021}}&lt;/ref&gt; U martu 2025. Konsultativni forum lidera za nezavisnost Bougainvillea preporučio je 1. septembar 2027. kao datum nezavisnosti.&lt;ref&gt;{{Cite web|last=Waide|first=Scott|url=https://www.rnz.co.nz/international/pacific-news/544577/bougainville-leaders-forum-recommends-september-2027-for-independence|title=Bougainville Leaders Forum recommends September 2027 for independence|website=[[Radio New Zealand]]|date=12. 3. 2025|access-date=15. 3. 2025}}&lt;/ref&gt;

== Historija ==
{{Glavni|Historija Bougainvillea}}

=== Prahistorija ===
[[Datoteka:Pfahlhaus-Nachbau_Toborei.jpg|desno|mini|Replika tradicionalne kuće na kolac koju su izgradili muškarci iz Toboroija, ostrvo Bougainville.]]
Prema dokazima iz [[Pećina Kilu|pećine Kilu]] na ostrvu Buka, ljudi su naseljavali Bougainville najmanje 29.000 godina.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Spriggs|first=Matthew|title=Bougainville Before the Conflict|url=https://archive.org/details/bougainvillebefo0000unse|publisher=Stranger Journalism|year=2005|isbn=978-1-74076-138-3|editor-last=Regan|editor-first=Anthony|page=[https://archive.org/details/bougainvillebefo0000unse/page/n41 1]|chapter=Bougainville's early history: an archaeological perspective|editor-last2=Griffin|editor-first2=Helga-Maria}}&lt;/ref&gt; Do prije otprilike 10.000 godina, tokom [[Posljednji glacijalni maksimum|posljednjeg ledenog maksimuma]], postojalo je jedno ostrvo zvano &quot;Veliki Bougainville&quot; koje se protezalo od sjevernog vrha ostrva Buka do [[Nggela|ostrva Nggela]] sjeverno od [[Guadalcanal]]a.{{Sfn|Spriggs|2005}}

Prvi stanovnici Bougainvillea bili su [[Australo-Melanežani]] koji su vjerovatno stigli iz [[Bismarckov arhipelag|Bismarckovog arhipelaga]].{{Sfn|Spriggs|2005}} Prije otprilike 3.000 godina, [[austronezijski narodi]] donijeli su [[Lapita|kulturu Lapita]] na otoke,{{Sfn|Spriggs|2005}} uvodeći grnčarstvo, poljoprivredu i domaće životinje poput svinja, pasa i kokošiju.{{Sfn|Spriggs|2005}} Na ostrvima se i danas govore i austronezijski i [[Istočnopaupanski jezici|neaustronezijski jezici]], međutim, došlo je do značajnog miješanja među populacijama do te mjere da kulturne i genetske razlike više nisu povezane s jezikom.{{Sfn|Spriggs|2005}}

=== Kolonijalna historija ===
Prvi [[Evropa|Evropljani]] koji su ugledali današnji Bougainville bili su [[Nizozemska|nizozemski]] istraživači [[Willem Schouten]] i [[Jacob Le Maire]], koji su 1616. ugledali [[Takuu|atol Takuu]] i [[Nissan (ostrvo)|ostrvo Nissan]]. Britanski mornarički oficir [[Philip Carteret]] vidio je [[Buka (ostrvo)|ostrvo Buka]] 1767, a posjetio je i [[Ostrva Carteret|ostrva koja su kasnije nazvana u njegovu čast]]. Godine 1768. francuski admiral [[Louis Antoine de Bougainville]] plovio je duž istočne obale ostrva koje danas nosi njegovo ime.{{Sfn|Spriggs|2005}}

==== Njemačka administracija ====
[[Njemačko Carstvo]], koje je već započelo operacije u Novoj Gvineji, anektiralo je današnji Bougainville 1886, nakon što se s [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenim Kraljevstvom]] dogovorilo o podjeli [[Solomonska Ostrva (arhipelag)|arhipelaga Solomonskih Ostrva]] između njih.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Sack|first=Peter|title=Bougainville Before the Conflict|url=https://archive.org/details/bougainvillebefo0000unse|publisher=Stranger Journalism|year=2005|isbn=978-1-74076-138-3|editor-last=Regan|editor-first=Anthony|page=[https://archive.org/details/bougainvillebefo0000unse/page/76 77]|chapter=German Colonial Rule in the Northern Solomons|editor-last2=Griffin|editor-first2=Helga-Maria}}&lt;/ref&gt; Njemački protektorat nad sjevernim ostrvima uspostavljen je kasnije te godine, ali [[Britanska Solomonska Ostrva|britanski protektorat Solomonskih Ostrva]] nije uspostavljen sve do 1893.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Griffin|first=James|title=Bougainville Before the Conflict|url=https://archive.org/details/bougainvillebefo0000unse|publisher=Stranger Journalism|year=2005|isbn=978-1-74076-138-3|editor-last=Regan|editor-first=Anthony|page=[https://archive.org/details/bougainvillebefo0000unse/page/74 74]|chapter=Origins of Bougainville's Boundaries|editor-last2=Griffin|editor-first2=Helga-Maria}}&lt;/ref&gt; Početna granica između dvije teritorije bila je mnogo južnije, a [[Choiseul|ostrvo Choiseul]], [[Santa Isabel (ostrvo)|ostrvo Santa Isabel]], [[Ontong Java]], [[ostrva Shortland]] i dio [[Nggela|ostrva Florida]] bili su uključeni u njemački dio. Trenutna granica između PNG i Solomonskih Ostrva izvedena je iz [[Trojna konvencija|Trojne konvencije]] iz 1899, kojom su ta ostrva ustupljena Ujedinjenom Kraljevstvu.{{Sfn|Griffin|2005}}

[[Sjeverna Solomonska Ostrva|Njemačka Solomonska Ostrva]] su bili pod upravom [[Njemačka Nova Gvineja|Njemačke Nove Gvineje]], iako je bilo potrebno gotovo dvije decenije da se uspostavi administrativno prisustvo. Njemačkoj administrativnoj stanici u Kieti, osnovanoj 1905, prethodila je maristička misija, koja je uspjela preobratiti većinu otočana u katoličanstvo.{{Sfn|Sack|2005}} Prva potpuno komercijalna plantaža osnovana je 1908, ali njemačka aneksija imala je mali ekonomski utjecaj.{{Sfn|Sack|2005}}

==== Australijska administracija ====
[[Datoteka:42_Bombardment_Group_-_B-25_Mitchells.jpg|desno|mini|Američki [[Sjevernoamerički B-25 Mitchell|bombarderi B-25 Mitchell]] iz 42. bombarderske grupe iznad poluotoka Selay na Bougainvilleu, 1944.]]
[[Datoteka:Soldiers_hoisting_the_Union_Jack_at_Kieta,_Bougainville,_German_New_Guinea.jpg|mini|Australijski vojnici podižu zastavu [[Velika Britanija|Velike Britanije]] u [[Kieta|Kieti]], Bougainville, nakon osvajanja Njemačke Nove Gvineje 1914.]]
[[Pomorske i vojne ekspedicijske snage Australije|Australijske pomorske i vojne ekspedicijske snage]] okupirale su Bougainville u decembru 1914, kao dio [[Saveznička okupacija Njemačke Nove Gvineje|australijske okupacije Njemačke Nove Gvineje]]. [[Versajski sporazum|Versajskim sporazumom]] iz 1919. bivša kolonija uspostavljena je kao [[Mandatna teritorija|mandat Lige naroda]], a pod upravom Australije nazivana je [[Teritorija Nove Gvineje]]. Civilna uprava uspostavljena je 1920, nakon čega su njemački državljani deportovani, a njihova imovina eksproprisana.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Elder|first=Peter|title=Bougainville Before the Conflict|url=https://archive.org/details/bougainvillebefo0000unse|publisher=Stranger Journalism|year=2005|isbn=978-1-74076-138-3|editor-last=Regan|editor-first=Anthony|page=[https://archive.org/details/bougainvillebefo0000unse/page/146 146]|chapter=Between the Waitman's Wars: 1914–42|editor-last2=Griffin|editor-first2=Helga-Maria}}&lt;/ref&gt; Tokom njemačke i australijske uprave, održan je niz [[Kaznena ekspedicija|kaznenih ekspedicija]], kao dio programa &quot;pacifikacije&quot;. Kolonijalni period donio je značajne promjene u kulturi otočana.{{Sfn|Elder|2005}}

Godine 1942. [[Invazija Buke i Bougainvillea|Japanci su napali]] Bougainville kako bi osigurali bazu za podršku operacijama na drugim mjestima u jugozapadnom [[Tihi okean|Pacifiku]]. [[Kampanja na Bougainvilleu|Saveznička kontrainvazija]] rezultirala je velikim žrtvama, počevši od 1943, a potpuna kontrola nad ostrvima nije uspostavljena sve do 1945. Nakon rata, australijska vlada je uključila Bougainville i ostatak mandata u [[Teritorija Papue i Nove Gvineje|Teritoriju Papue i Nove Gvineje]], neposrednog prethodnika današnje Papue Nove Gvineje.

=== Moderna historija ===
[[Papua Nova Gvineja]] je stekla nezavisnost od Australije 1975. Budući da je Bougainville bogat [[Bakar|bakrom]] i [[zlato]]m, [[Bougainville Copper|Bougainville Copper Limited]], podružnica [[Rio Tinto|Rio Tinta]], osnovala je veliki rudnik u [[Panguna|Panguni]] početkom 1970-ih. Sporovi regionalnih stanovnika s kompanijom zbog negativnih utjecaja na okoliš, neraspodjele finansijskih koristi i negativnih društvenih promjena koje je donio rudnik rezultirali su lokalnim oživljavanjem [[Otcjepljenje|secesionističkog]] pokreta koji je bio uspavan. Aktivisti su proglasili nezavisnost Bougainvillea ([[Republika Sjevernih Solomona|Republika Sjeverni Solomoni]]) 1975. i 1990, ali su oba puta snage centralne vlade ugušile pokret za nezavisnost.

==== Građanski rat ====
{{Glavni|Građanski rat na Bougainvilleu}}
Godine 1988. [[Revolucionarna armija Bougainvillea]] (BRA) značajno je povećala svoju aktivnost. Premijer [[Rabbie Namaliu]] naredio je [[Odbrambene snage Papue Nove Gvineje|Odbrambenim snagama Papue Nove Gvineje]] (PNGDF) da uguše pobunu, a sukob je eskalirao u [[Građanski rat na Bougainvilleu|građanski rat]]. PNGDF se povukao sa stalnih položaja na Bougainvilleu 1990, ali je nastavio vojne operacije. U sukobu su učestvovale pro-nezavisne i lojalističke bougainvilleske grupe, kao i PNGDF. Rat je odnio procijenjenih 15.000 do 20.000 života.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Saovana-Spriggs|first=Ruth|year=2000|title=Christianity and women in Bougainville|url=http://devnet.anu.edu.au/GenderPacific/pdfs/15_gen_gov_saovanaspriggs.pdf|journal=Development Bulletin|issue=51|pages=58–60|archive-url=https://web.archive.org/web/20070829115822/http://devnet.anu.edu.au/GenderPacific/pdfs/15_gen_gov_saovanaspriggs.pdf|archive-date=29. 8. 2007|access-date=11. 10. 2007}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://ec.europa.eu/development/Geographical/RegionsCountries/Countries/Papua%20New%20Guinea.htm|title=EU Relations with Papua New Guinea|publisher=European Commission|archive-url=https://web.archive.org/web/20071009214716/http://ec.europa.eu/development/Geographical/RegionsCountries/Countries/Papua%20New%20Guinea.htm|archive-date=9. 10. 2007|url-status=live|access-date=11. 10. 2007}}&lt;/ref&gt;

Godine 1996, premijer [[Julius Chan]] napravio je kontroverzni potez angažirajući [[Sandline International]], [[Privatna vojna kompanija|privatnu vojnu kompaniju]] koja je prethodno bila uključena u opskrbu [[Najamnik|plaćenicima]] u građanskom ratu u [[Sijera Leone]]u, kako bi ugušila pobunu.

==== Mirovni sporazum i autonomija ====
[[Datoteka:HMAS_Wewak_during_Operation_Bel_Isi.jpg|desno|mini|HMAS Wewak istovaruje kamion australijske vojske tokom operacije &quot;Bel Isi&quot;.]]
Rat na Bougainvilleu završen je 1997. nakon pregovora koje je posredovao [[Novi Zeland]]. Godine 2000. postignut je mirovni sporazum koji je, zajedno s razoružanjem, predvidio uspostavljanje [[Autonomna vlada Bougainvillea|autonomne vlade Bougainvillea]]. Strane su se složile da u budućnosti održe referendum o tome treba li ostrvo postati politički nezavisno.&lt;ref&gt;[https://www.wsws.org/articles/2001/may2001/png-m23.shtml Will Marshall, &quot;Papua New Guinea government obtains shaky weapons disposal pact in Bougainville&quot;], ''World Socialist Web Site'', May 23, 2001.&lt;/ref&gt;

Dana 25. jula 2005. , vođa pobunjenika [[Francis Ona]] umro je nakon kratke bolesti. Bivši geometar u kompaniji [[Bougainville Copper]] bio je ključna figura u secesionističkom sukobu i odbio je da se formalno pridruži mirovnom procesu na ostrvu.

Australija je 2015. najavila da će prvi put uspostaviti diplomatsko predstavništvo na Bougainvilleu.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.theguardian.com/australia-news/2015/jun/03/papua-new-guinea-not-told-of-australias-plans-for-new-diplomatic-post-there?CMP=ema_1731|title=Papua New Guinea not told of Australia's plans for new diplomatic post there|last=Medhora|first=Shalailah|date=3. 6. 2015|website=[[The Guardian]]|access-date=4. 6. 2015}}&lt;/ref&gt; Godine 2016. je otkazala te planove, priznajući da nije dobila odobrenje [[Vlada Papue Nove Gvineje|vlade Papue Nove Gvineje]].&lt;ref&gt;[https://www.rnz.co.nz/international/pacific-news/303341/canberra-abandons-bougainville-mission-plan Canberra abandons Bougainville mission plan], [[Radio New Zealand]], 8 May 2016&lt;/ref&gt;

==== Referendum o nezavisnosti ====
{{Glavni|Referendum o nezavisnosti Bougainvillea}}
Godine 2019. održan je neobavezujući [[Referendum o nezavisnosti Bougainvillea|referendum o nezavisnosti,]] na kojem je 98,31% glasalo za nezavisnost, a ne za povećanje autonomije unutar Papue Nove Gvineje. Kao rezultat toga, regionalne vlasti namjeravaju proglasiti nezavisnost do 2027. Nacrt ustava za &quot;Republiku Bougainville&quot; objavila je Autonomna vlada Bougainvillea u maju 2024. U martu 2025. Konsultativni forum lidera za nezavisnost Bougainvillea preporučio je 1. septembar 2027. kao datum nezavisnosti. Premijer [[James Marape]] upozorio je da ekonomija Bougainvillea nije dovoljno održiva za nezavisnost.&lt;ref name=&quot;auto12&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.france24.com/en/live-news/20210706-bougainville-sets-2027-deadline-for-independence-from-papua-new-guinea|title=Bougainville sets 2027 deadline for independence from Papua New Guinea|date=6. 7. 2021|website=France 24|language=en|access-date=7. 7. 2021}}&lt;/ref&gt;

== Geografija ==
[[Datoteka:White_Island,_Bougainville.jpg|mini|300x300piksel|Ostrvo White, Bougainville.]]
Regija Bougainville zauzima sjeverni dio Solomonskog arhipelaga s otokom Bougainville, koji je najveći otok u ovoj grupi. Granica između Papue Nove Gvineje i države [[Solomonska Ostrva|Solomonskih Ostrva]] leži odmah južno od moreuza dužine 9 kilometara, koji ga odvaja od [[Shortlandska ostrva|Shortlandskih ostrva]].

Ostrvo Buka se nalazi sjeverno od Bougainvillea, odvojeno [[Buka (moreuz)|uskim moreuzom]]. Regija uključuje i druga manje ili više udaljena ostrva i atole:

* [[Zelena ostrva (Papua Nova Gvineja)|Zelena ostrva]] sa svojim glavnim ostrvom [[Nissan (ostrvo)|Nissan]];
* [[Ostrva Carteret]];
* [[Takuu (atol)|Atol Takuu]], polinezijski atol;
* [[Ostrva Nukumanu|Atol Nukumanu]], polinezijska ostrva;
* [[Nuguria]], polinezijsko ostrvo.

Teritorija predstavlja arhipelag u [[Tihi okean|Tihom okeanu]] površine 9.384 [[Kvadratni kilometar|km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]].

== Demografija ==

=== Religija ===
Velika većina stanovnika Bougainvillea su kršćani, s procijenjenih 70% rimokatolika, a značajna manjina pripada Protestantskoj [[Ujedinjena crkva u Papui Novoj Gvineji i Solomonskim Ostrvima|ujedinjenoj crkvi Papue Nove Gvineje]] od 1968. [[Katolička crkva]] ima svoju biskupiju u regiji (Biskupija Bougainville ili ''Dioecesis Buganvillensis'').&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.catholic-hierarchy.org/diocese/dboug.html|title=Bougainville (Diocese) [Catholic-Hierarchy]|website=www.catholic-hierarchy.org|access-date=15. 9. 2021}}&lt;/ref&gt; Katedrala i glavna crkva posvećene su [[Velika Gospa|Velikoj Gospi]] i nalaze se na [[Buka (ostrvo)|ostrvu Buka]]. Ranije je to bila crkva sv. Mihaela Arkanđela u bivšoj misiji Tubiana. U regiji postoji ukupno 33 katoličke župe i jedna misija.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.gcatholic.org/dioceses/diocese/boug0.htm|title=Diocese of Bougainville, Papua New Guinea|website=GCatholic|access-date=15. 9. 2021}}&lt;/ref&gt;

=== Jezici ===
Ustav Bougainvillea, napisan na [[Engleski jezik|engleskom jeziku]], ne navodi [[službeni jezik]], ali poziva na prevođenje ustavne literature na [[Tok pisin]] i što više lokalnih jezika, a istovremeno potiče &quot;razvoj, očuvanje i obogaćivanje svih jezika Bougainvillea&quot;.&lt;ref name=&quot;auto22&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.abg.gov.pg/uploads/documents/BOUGAINVILLE_CONSTITUTION_2004.pdf|title=The Constitution of the Autonomous Region of Bougainville|website=abg.gov.pg/key-documents|publisher=Autonomous Bougainville Government|page=28, S41}}&lt;/ref&gt;

Najrašireniji austronezijski jezik je [[Halia (jezik)|Halia]] i njegovi dijalekti, koji se govore na ostrvu Buka i poluostrvu Selau u sjevernom Bougainvilleu. Ostali austronezijski jezici uključuju [[Nehan (jezik)|Nehan]], [[Petats (jezik)|Petats]], [[Solos (jezik)|Solos]], [[Saposa (jezik)|Saposa]] (Taiof), [[Hahon (jezik)|Hahon]] i [[Tinputz (jezik)|Tinputz]], a svi se govore u sjevernom dijelu Bougainvillea, Buki i okolnim ostrvima. Ovi jezici su blisko povezani. [[Bannoni (jezik)|Bannoni]] i [[Torau (jezik)|Torau]] su austronezijski jezici koji nisu blisko povezani s prvim, a govore se u obalnim područjima srednjeg i južnog Bougainvillea. Na obližnjem atolu Takuu govori se [[Polinezijski jezici|polinezijski jezik]], [[Takuu (jezik)|Takuu]].&lt;ref&gt;Irwin, H. (1980).&lt;/ref&gt;

== Ekonomija ==
{{Dodatne informacije|Rudnici Panguna}}
[[Datoteka:Buin_NSP_Saturday_market_1978.jpg|desno|mini|Pijaca u [[Buin]]u, 1978.]]
Zvanična statistika o ekonomiji Bougainvillea nije dostupna. Nacionalni istraživački institut Papue Nove Gvineje procjenjuje da je [[Bruto domaći proizvod|BDP po glavi stanovnika]] iznosio $1.100 (2019).&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://wamu.org/story/19/12/30/trying-to-form-the-worlds-newest-country-bougainville-has-a-road-ahead/|title=Trying To Form The World's Newest Country, Bougainville Has A Road Ahead|website=WAMU|language=en|access-date=1. 8. 2024}}&lt;/ref&gt;

Mali postotak ekonomije regije dolazi iz [[Rudarstvo|rudarstva]]. Većina ekonomskog rasta dolazi iz [[Poljoprivreda|poljoprivrede]] i [[Akvakultura|akvakulture]]. Biodiverzitet regije, koji je jedan od najvažnijih u [[Okeanija|Okeaniji]], ozbiljno je ugrožen [[Rudarstvo|rudarskim]] aktivnostima. Rudarske aktivnosti su izazvale građanske nemire u regiji više puta. U januaru 2018. vlada Papue Nove Gvineje uvela je moratorij na jedan rudnik, u pokušaju da smiri građanske nemire protiv rudarstva u regiji.&lt;ref name=&quot;auto&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.theguardian.com/world/2018/jan/10/bougainville-imposes-moratorium-on-panguna-mine-over-fears-of-civil-unrest|title=Bougainville imposes moratorium on Panguna mine over fears of civil unrest|last=Davidson|first=Helen|date=10. 1. 2018|website=[[The Guardian]]}}&lt;/ref&gt;

Bougainville je od 1972. do 1989. imao jedan od najvećih rudnika bakra na otvorenom, Panguna, koja je dugi niz godina generisala veliki dio [[Bruto nacionalni proizvod|bruto nacionalnog proizvoda]] Papue Nove Gvineje. Rudnikom je upravljala australijska kompanija Bougainville Copper (BLC), podružnica britansko-australijske rudarske kompanije Rio Tinto/CRA, koja je imala većinski udio u kompaniji. Država Papua Nova Gvineja (PNG) posjeduje 19,1% udjela u Bougainville Copperu.

Kao rezultat [[Građanski rat|građanskog rata]] i zatvaranja rudnika od strane pobunjenika, prihodi vlade Papue Nove Gvineje pali su za 20%. Neki se nadaju konačnom ponovnom otvaranju rudnika Panguna. Pregovori o ponovnom otvaranju rudnika Panguna započeli su početkom marta 2006. razgovorima između bivšeg ministra rudarstva Papue Nove Gvineje, Sama Akoitaija, i korporacije Rio Tinto u [[London]]&lt;nowiki/&gt;u. Neki predstavnici zemljoposjednika u području Pangune više su puta pristali na nastavak rudarskih operacija, iako uz zahtjeve za velike isplate odštete od operatera rudnika BCL.

Prinosi dva glavna [[Izvoz|izvozna proizvoda]], [[Kakao|kakaa]] i [[Kopra|kopre]], vratili su se na nivoe prije građanskog rata 2007. Velike komercijalne plantaže, kojima su uglavnom upravljali [[Evropa|Evropljani]], [[Azija]]ti, crkve i korporacije, sada koriste manji lokalni operateri. Dalja prerada se vrši u malim sušarama za kakao koje promovira AusAid.

Regija Bougainville je najproduktivnija u cijeloj državi za kakao.&lt;ref name=&quot;Singh-et-al-2019&quot;&gt;{{Cite journal|last=Singh|first=Kanika|last2=Sanderson|first2=Todd|last3=Field|first3=Damien|last4=Fidelis|first4=Chris|last5=Yinil|first5=David|year=2019|title=Soil security for developing and sustaining cocoa production in Papua New Guinea|journal=[[Geoderma Regional]]|publisher=[[Elsevier]]|volume=17|bibcode=2019GeodR..1700212S|doi=10.1016/j.geodrs.2019.e00212|issn=2352-0094}}&lt;/ref&gt; Omuru ''et al.'' 2001. otkrili su da domaćinstva koja uzgajaju kakao (''[[Kakaovac|Theobroma cacao]]'') ostvaruju prosječan prihod od $215 godišnje.&lt;ref name=&quot;Singh-et-al-2019&quot; /&gt; ''[[Conopomorpha cramerella]]'' smatran je velikim rizikom od [[Štetočina|invazije insekata]] zbog svoje invazije na obližnja područja [[Jugoistočna Azija|jugoistočne Azije]],&lt;ref name=&quot;Yen-et-al-2010-bundle&quot;&gt;{{Unbulleted list citebundle|{{cite book | last1=Priyadarshan | first1=P. M. | last2=Jain | first2=S. Mohan | title=Cash Crops: Genetic Diversity, Erosion, Conservation and Utilization | publisher=[[Springer Publishing|Springer]] | publication-place=[[Cham, Switzerland]] | date=2022 | isbn=978-3-030-74926-2 | oclc=1280049054 | pages=x+626 | id={{isbn|978-3-030-74925-5}}}}{{rp|page=27}}|{{cite journal | last=Makowski | first=David | title=Uncertainty and sensitivity analysis in quantitative pest risk assessments; practical rules for risk assessors | journal=[[NeoBiota]] | publisher=[[Pensoft]] | volume=18 | date=13. 9. 2013 | issn=1314-2488 | doi=10.3897/neobiota.18.3993 | pages=157–171 | s2cid=54581146| doi-access=free }}|{{cite book | last=Daymond | first=Andrew | title=Achieving sustainable cultivation of cocoa | chapter=Safe handling and movement of cocoa germplasm for breeding | series=Burleigh Dodds Series in Agricultural Science | publisher=[[Burleigh Dodds Science Publishing|Burleigh Dodds]] | date=9. 8. 2018 | issn=2059-6936 | doi=10.19103/as.2017.0021.05 | pages=101–110 | isbn=978-1-83879-352-4 | s2cid=135361074| url=https://centaur.reading.ac.uk/79464/1/Safe_Movement_Chapter_ADaymond%20%282%29.pdf }}|{{cite journal | last1=Yen | first1=Jian D. L. | last2=Waters | first2=Edward K. | last3=Hamilton | first3=Andrew J. | title=Cocoa Pod Borer (''Conopomorpha cramerella'' Snellen) in Papua New Guinea: Biosecurity Models for New Ireland and the Autonomous Region of Bougainville | journal=[[Risk Analysis (journal)|Risk Analysis]] | publisher=[[Wiley Publishing|Wiley]] | volume=30 | issue=2 | year=2010 | issn=0272-4332 | doi=10.1111/j.1539-6924.2009.01297.x | pages=293–309 | pmid=19765245 | bibcode=2010RiskA..30..293Y | s2cid=40901404}}}}&lt;/ref&gt; uključujući [[Istočna Nova Britanija|Istočnu Novu Britaniju]].&lt;ref name=&quot;CPB-PNG-WB&quot;&gt;{{Cite web|url=http://www.worldbank.org/en/news/feature/2013/06/26/restoring-livelihoods-for-cocoa-farmers-in-png-after-widespread-crop-disease|title=Restoring Livelihoods for Cocoa Farmers in Papua New Guinea after Widespread Crop Disease|date=26. 6. 2013|website=[[World Bank]]|access-date=20. 6. 2022|archive-date=20. 6. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220620202100/https://www.worldbank.org/en/news/feature/2013/06/26/restoring-livelihoods-for-cocoa-farmers-in-png-after-widespread-crop-disease|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Postojao je veliki interes za modeliranje i [[Patologija biljaka|fitosanitarne]] prakse kako bi se spriječilo njegovo uvođenje.&lt;ref name=&quot;Yen-et-al-2010-bundle&quot; /&gt; Nažalost, CPB je stigao ovdje i 2011. je kreiran Projekt produktivnih partnerstava u poljoprivredi [[Svjetska banka|Svjetske banke]] (PPAP) kako bi se pomoglo poljoprivrednicima u kontroli insekata.&lt;ref name=&quot;CPB-PNG-WB&quot; /&gt; U odnosu na nivo proizvodnje iz 2009, tonaža zrna pala je za preko 41% do 2014. (iako to uključuje i starenje drveća).&lt;ref name=&quot;CPB-Boug-WB&quot;&gt;{{Cite web|url=http://www.worldbank.org/en/news/feature/2014/09/17/papua-new-guinea-restoring-the-stream-of-cocoa-to-bougainville|title=Papua New Guinea: Restoring the 'Stream of Cocoa' to Bougainville|date=17. 9. 2014|website=[[World Bank]]|access-date=20. 6. 2022|archive-date=4. 7. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220704120152/https://www.worldbank.org/en/news/feature/2014/09/17/papua-new-guinea-restoring-the-stream-of-cocoa-to-bougainville|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Područje [[Tinputz]], uključujući [[Namatoa|Namatou]], bilo je dio regije s najvećom proizvodnjom i svjedočilo je napuštanju mnogih farmi koje su se vratile u džunglu.&lt;ref name=&quot;CPB-Boug-WB&quot; /&gt; PPAP se nada da će oživjeti industriju oko Namatoe.&lt;ref name=&quot;CPB-Boug-WB&quot; /&gt; ''[[Cryptolaemus]] [[Cryptolaemus sinestria|sinestria]]'' je brašnasta buba koja nastanjuje stabla kakaovca, a uočena je na poljoprivrednoj stanici [[Buka (grad)|Buka]].&lt;ref name=&quot;Booth-Pope-1986&quot;&gt;{{Cite journal|last=Booth|first=R. G.|last2=Pope|first2=R. D.|year=1986|title=A review of the genus ''Cryptolaemus'' (Coleoptera: Coccinellidae) with particular reference to the species resembling ''C. montrouzieri'' Mulsant|url=https://archive.org/details/bulletin-of-entomological-research_1986-12_76_4/page/701|journal=[[Bulletin of Entomological Research]]|publisher=[[Cambridge University Press]] (CUP)|volume=76|issue=4|pages=701–717|doi=10.1017/s0007485300015194|issn=0007-4853}}&lt;/ref&gt;

[[Termiti]] su uobičajene poljoprivredne štetočine na Bougainvilleu.&lt;ref name=&quot;Gray-1968&quot;&gt;{{Cite journal|last=Gray|first=B.|date=20. 8. 1968|title=Forest tree and timber insect pests in the Territory of Papua and New Guinea|journal=[[Pacific Insects]]|volume=10|pages=301{{endash}}323}}&lt;/ref&gt; ''[[Microcerotermes biroi]]'' i ''[[Nasutitermes]] [[Nasutitermes novanimhebridarum|novanimhebridarum]]'' su štetočine kokosa (''[[Cocos nucifera]]'').&lt;ref name=&quot;Gray-1968&quot; /&gt; ''Nasutitermes novanimhebridarum'' je također štetočina kakaa (''[[Kakaovac|Theobroma cacao]]'').&lt;ref name=&quot;Gray-1968&quot; /&gt; Termiti koji se ovdje nalaze obično su zajednički mnogim obližnjim ostrvima.&lt;ref name=&quot;Gray-1968&quot; /&gt;

== Kultura ==
[[Datoteka:Men_of_Soraken_wearing_upe.jpg|desno|mini|Muškarci iz [[Soraken]]a nose ''[[upe]]'', pokrivalo za glavu koje predstavlja prelazak u odraslo doba, a kasnije je postalo nacionalni simbol Bougainvillea.]]

=== Nacionalni simboli ===
Zakon koji je usvojila pokrajinska skupština, ''Bougainville Flag, Emblem and Anthem (Protection) Act 2018'', potvrdio je postojeći službeni status [[Zastava Bougainvillea|zastave Bougainvillea]] i [[Amblem Bougainvillea|amblema Bougainvillea]]. I zastava i amblem sadrže stilizirane prikaze ''[[upe]]a'', tradicionalnog pokrivala za glavu koje nose muškarci u dijelovima Bougainvillea kao simbol prelaska u odraslu dob. Zakonom je također utvrđeno da je &quot;[[Moj Bougainville]]&quot; himna regije.&lt;ref name=&quot;law&quot;&gt;{{Cite news|url=https://www.abg.gov.pg/uploads/acts/18-03_Bougainville_Flag%2C_Emblem_and_Anthem_%28Protection%29_Act_2018.pdf|title=BOUGAINVILLE FLAG, EMBLEM AND ANTHEM (PROTECTION) ACT 2018|publisher=Autonomous Bougainville Government|access-date=8. 12. 2019}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;en&quot;&gt;{{Cite news|url=https://www.abg.gov.pg/uploads/acts/Bougainville_Flag,_Emblem_and_Anthem_(Protection)_Bill_2018_-_Explanatory_Note.pdf|title=Bougainville Flag, Emblem and Anthem (Protection) Bill 2018: Explanatory Note|publisher=Autonomous Bougainville Government|access-date=8. 12. 2019}}&lt;/ref&gt;&lt;gallery&gt;
Datoteka:Flag of Bougainville.svg|[[Zastava Bougainvillea]].
Datoteka:Emblem of Autonomous region of Bougainville.svg|[[Amblem Bougainvillea]].
&lt;/gallery&gt;

=== Sport ===
[[Ragbi liga|Ragbi ligu]] u Bougainvilleu administrira Bougainvilleska nogometna ragbi liga (BRFL), koja je povezana s [[Nogometna ragbi liga Papue Nove Gvineje|Ragbi nogometnom ligom Papue Nove Gvineje]] (PNGRFL).&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://postcourier.com.pg/new-executives-set-revive-rugby-league/|title=New Executives Set To Revive Rugby League|work=[[Papua New Guinea Post-Courier]]|date=12. 6. 2018|access-date=9. 12. 2019}}&lt;/ref&gt; Brojni stanovnici Bougainvillea igrali su za [[Ragbi 13 reprezentacija Papue Nove Gvineje|nacionalni ragbi tim Papue Nove Gvineje]], uključujući Bernarda Wakatsija, Joea Katsija, [[Lauta Atoi|Lautu Atoija]] i Chrisa Siriosija.&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.nrl.com/news/2015/03/23/league-bilong-laif-program-commences-in-bougainville/|title=League Bilong Laif program commences in Bougainville|publisher=[[National Rugby League]]|date=23. 3. 2015|access-date=9. 12. 2019}}&lt;/ref&gt;

[[FC Bougainville]] igra u [[Premijer liga Papue Nove Gvineje|Nacionalnoj nogometnoj ligi]] od 2019, iako im je sjedište u [[Port Moresby]]ju, a ne u samom Bougainvilleu.&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.rnz.co.nz/international/pacific-news/380833/sport-bougainville-to-make-png-national-soccer-league-debut|title=Sport: Bougainville to make PNG National Soccer League debut|publisher=[[Radio New Zealand]]|date=24. 1. 2019|access-date=9. 12. 2019}}&lt;/ref&gt; Ranije je tim iz Bougainvillea osvojio nacionalno prvenstvo pobijedivši [[Rabaul]] 1977.&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://trove.nla.gov.au/newspaper/article/251049901|title=A soccer lesson from Bougainville|work=Papua New Guinea Post-Courier|date=14. 4. 1977}}&lt;/ref&gt; Historijski gledano, [[Nogometni savez Bougainvillea]] dolazio je u sukob sa [[Nogometni savez Papue Nove Gvineje|Nogometnim savezom Papue Nove Gvineje]] zbog raznih pitanja.&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://trove.nla.gov.au/newspaper/article/250866810|title=Bougainville soccer issues a challenge|work=Papua New Guinea Post-Courier|date=10. 8. 1973}}&lt;/ref&gt;

Tokom 1970-ih i 1980-ih, timovi iz Bougainvillea igrali su protiv drugih regija na nacionalnim prvenstvima PNG-a u [[Australski nogomet|australijskom nogometu]],&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://trove.nla.gov.au/newspaper/article/250531143|title=Rabaul too fit for Bougainville|work=Papua New Guinea Post-Courier|date=21. 5. 1975}}&lt;/ref&gt; [[kriket]]u,&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://trove.nla.gov.au/newspaper/article/250585712|title=Shield match in doubt|work=Papua New Guinea Post-Courier|date=15. 2. 1980}}&lt;/ref&gt; i [[Hokej na travi|hokeju na travi]].&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://trove.nla.gov.au/newspaper/article/250254354|title=Hockey booming in Bougainville|work=Papua New Guinea Post-Courier|date=27. 4. 1971}}&lt;/ref&gt;

[[Boks]] je popularan u Bougainvilleu. Regija je osvojila Nacionalno prvenstvo u boksu 2017, koji je bio održano u Arawi.&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.thenational.com.pg/bougainville-wins-boxing-title/|title=Bougainville wins boxing title|work=The National|date=18. 9. 2017|access-date=9. 12. 2019}}&lt;/ref&gt; Među poznatim bokserima iz regije su [[Johnny Aba]], osvajač titule [[Boksersko vijeće Commonwealtha|Bokserskog vijeća Commonwealtha]] i [[Thadius Katua]], osvajač zlatne medalje na [[Pacifičke igre|Pacifičkim igrama]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.bougainville24.com/bougainville-sport/katua-in-rio-to-chase-olympic-dream/|title=Katua in Rio to chase Olympic dream|last=Belu|first=Simon|publisher=Bougainville|archive-url=https://web.archive.org/web/20160825210646/http://www.bougainville24.com/bougainville-sport/katua-in-rio-to-chase-olympic-dream/|archive-date=25. 8. 2016|url-status=usurped|access-date=23. 8. 2016}}&lt;/ref&gt;

[[Maleta Roberts]], igračica [[netbal]]la s Bougainvillea, profesionalno je igrala u Australiji i predstavljala je [[Netbal reprezentacija Papue Nove Gvineje|nacionalnu netbal reprezentaciju Papue Nove Gvineje]] na [[Igre Commonwealtha|Igrama Commonwealtha]].&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.bendigoadvertiser.com.au/story/1993901/pride-of-a-nation/|title=Pride of a nation|work=[[Bendigo Advertiser]]|date=27. 12. 2013|access-date=9. 12. 2019}}&lt;/ref&gt;

== Politika ==
{{Glavni|Autonomna vlada Bougainvillea}}
[[Datoteka:Bougainville Government logo.png|lijevo|mini|Logo [[Autonomna vlada Bougainvillea|Autonomne vlade Bougainvillea]].]]
Izbori za prvu autonomnu vladu održani su u maju i junu 2005. [[Joseph Kabui]], vođa pokreta za nezavisnost, izabran je za predsjednika. Umro je na dužnosti 6. juna 2008. Nakon prijevremenih izbora za popunu ostatka njegovog mandata, John Momis je izabran za predsjednika 2010. na petogodišnji mandat. Podržava autonomiju u okviru odnosa s nacionalnom vladom Papue Nove Gvineje.

[[Ustav Bougainvillea]] određuje sastav Autonomne vlade Bougainvillea:&lt;ref name=&quot;auto23&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.abg.gov.pg/uploads/documents/BOUGAINVILLE_CONSTITUTION_2004.pdf|title=The Constitution of the Autonomous Region of Bougainville|website=abg.gov.pg/key-documents|publisher=Autonomous Bougainville Government|page=28, S41}}&lt;/ref&gt;

* Izvršna vlast: [[Predsjednik Bougainvillea|predsjednik Autonomne regije Bougainville]] koji predsjedava [[Izvršno vijeće Bougainvillea|Izvršnim vijećem Bougainvillea]].
* Zakonodavna vlast: [[Zastupnički dom Bougainvillea]] (39 izabranih članova i dva člana po službenoj dužnosti).
* Sudska vlast: sudovi Bougainvillea, uključujući [[Vrhovni sud Bougainvillea|Vrhovni sud]] i [[Visoki sud Bougainvillea|Visoki sud]].

Glavni grad je [[Buka (grad)|Buka]], koja je postala središte vlade nakon što je [[Arawa]] razrušen tokom građanskog rata. Status Buke se smatra privremenim, a vlada odlučuje o lokaciji trajnog glavnog grada.&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.rnz.co.nz/international/pacific-news/452411/bougainvilleans-consulted-on-location-for-new-capital|title=Bougainvilleans consulted on location for new capital|work=[[RNZ]]|date=27. 9. 2021|access-date=4. 10. 2021}}&lt;/ref&gt;

=== Referendum o nezavisnosti ===
{{Glavni|Referendum o nezavisnosti Bougainvillea}}[[Predsjednik Bougainvillea|Predsjednik]] [[John Momis]] potvrdio je da će Bougainville održati neobavezujući [[Independence referendum|referendum o nezavisnosti]] 2019.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.radioaustralia.net.au/international/radio/program/pacific-beat/bougainville-confirms-independence-referendum-before-2020/1077886|title=Bougainville confirms independence referendum before 2020|date=24. 1. 2013|website=[[Radio Australia]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20160303225138/http://www.radioaustralia.net.au/international/radio/program/pacific-beat/bougainville-confirms-independence-referendum-before-2020/1077886|archive-date=3. 3. 2016|access-date=8. 3. 2016}}&lt;/ref&gt; Vlade i Bougainvillea i Papue Nove Gvineje održale su dvosedmični referendum koji je počeo 23. novembra i završio 7. decembra 2019, što je posljednji korak prema Mirovnom sporazumu.&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.rnz.co.nz/international/pacific-news/304534/ball-rolling-on-bougainville-referendum|title=Ball rolling on Bougainville referendum|work=[[Radio New Zealand]]|date=22. 5. 2016|access-date=30. 5. 2016}}&lt;/ref&gt; Referendumsko pitanje bilo je izbor između veće autonomije unutar Papue Nove Gvineje ili pune nezavisnosti. Preko 98% važećih glasačkih listića glasalo je za nezavisnost.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.standardmedia.co.ke/africa/article/2001352846/bougainville-voters-back-independence-by-landslide|title=Bougainville voters back independence by landslide|date=11. 12. 2019|website=[[The Standard (Kenya)|The Standard]]|access-date=31. 5. 2021}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news|last=Yeung|first=Jessie|last2=Watson|first2=Angus|url=https://edition.cnn.com/2019/12/11/asia/bougainville-papua-new-guinea-intl-hnk/index.html|title=Bougainville independence vote delivers emphatic demand to become world's newest nation|work=[[CNN]]|date=11. 12. 2019|access-date=11. 12. 2019}}&lt;/ref&gt;

[[Ishmael Toroama]], bivši vođa pobunjenika, izabran je za predsjednika Bougainvillea 23. septembra 2020.&lt;ref&gt;{{Cite news|last=Barrett|first=Jonathan|url=https://www.reuters.com/article/us-papua-bougainville-election-idUSKCN26E00O|title=Bougainville elects former rebel commander as next president|work=[[Reuters]]|date=23. 9. 2020|access-date=31. 5. 2021}}&lt;/ref&gt;

Pregovori između Papue Nove Gvineje i Bougainvillea započeli su 17. maja 2021.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.voanews.com/a/east-asia-pacific_papua-new-guinea-begins-breakaway-talks-bougainville-leader/6205902.html|title=Papua New Guinea Begins Breakaway Talks with Bougainville Leader|last=Mercer|first=Phil|date=17. 5. 2021|website=[[Voice of America]]|access-date=31. 5. 2021}}&lt;/ref&gt; Dok je Toroama izrazio želju da Bougainville postane nezavisan do juna 2025, premijer Papue Nove Gvineje [[James Marape]] upozorio je da se ne postavlja određeni vremenski okvir.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.abc.net.au/radio-australia/programs/pacificbeat/bougainville-president-wants-independence-from-png-by-2025/13350300|title=Bougainville president wants independence from PNG by 2025|date=19. 5. 2021|website=[[ABC Online]]|access-date=31. 5. 2021}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.rnz.co.nz/international/pacific-news/442892/bougainville-s-president-seeks-independence-by-2025|title=Bougainville's president seeks independence by 2025|date=19. 5. 2021|website=[[Radio New Zealand]]|access-date=31. 5. 2021}}&lt;/ref&gt; Dana 7. jula 2021. objavljeno je da će Bougainville postati nezavisan do kraja 2027, uz odobrenje vlade Papue Nove Gvineje. U martu 2025, Konsultativni forum lidera za nezavisnost Bougainvillea preporučio je 1. septembar 2027. kao datum nezavisnosti.&lt;ref name=&quot;auto13&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.france24.com/en/live-news/20210706-bougainville-sets-2027-deadline-for-independence-from-papua-new-guinea|title=Bougainville sets 2027 deadline for independence from Papua New Guinea|date=6. 7. 2021|website=France 24|language=en|access-date=7. 7. 2021}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;postcourier.com.pg2&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;postcourier.com.pg2&quot;&gt;{{Cite web|url=https://postcourier.com.pg/png-bville-agree-on-latters-independence/|title=PNG, B'ville agree on latter's independence|date=7. 7. 2021|website=Post Courier|language=en-US|access-date=7. 7. 2021}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;interpreter2&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.lowyinstitute.org/the-interpreter/bougainville-independence-recalling-promises-international-help|title=Bougainville independence: recalling promises of international help|last=Mckenna|first=Kylie|last2=Ariku|first2=Emelda|date=19. 11. 2021|website=The Interpreter|archive-url=https://web.archive.org/web/20211118233551/https://www.lowyinstitute.org/the-interpreter/bougainville-independence-recalling-promises-international-help|archive-date=18. 11. 2021|url-status=live|access-date=3. 12. 2021}}&lt;/ref&gt;

=== Lokalne samouprave i distrikti ===
{{Glavni|Lokalne samouprave Papue Nove Gvineje|Distrikti Papue Nove Gvineje}}Bougainville je podijeljen na tri distrikta, koji su dalje podijeljeni na područja lokalne samouprave (LLG). Za potrebe [[Popis stanovništva|popisa stanovništva]], LLGA su podijeljene na izborne jedinice, a one na popisne jedinice.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.spc.int/PRISM/country/pg/Stats/Special_Products/Descrpn.htm|title=Pacific Regional Statistics – Secretariat of the Pacific Community|website=Spc.int}}&lt;/ref&gt;
{| class=&quot;wikitable&quot;
|+[[Lokalne samouprave Papue Nove Gvineje|Lokalne samouprave]] '''i''' [[Distrikti Papue Nove Gvineje|distrikti]]
!Distrikti
!Glavno sjedište
!Lokalna samouprava
|-
|[[Sjeverni distrikt Bougainvillea|Sjeverni distrikt]]
|[[Arawa]]-[[Kieta]]
|
* [[Atolls Rural (lokalna samouprava)|Atolls Rural]]
* [[Buka Rural (lokalna samouprava)|Buka Rural]]
* [[Kunua Rural (lokalna samouprava)|Kunua Rural]]
* [[Nissan Rural (lokalna samouprava)|Nissan Rural]]
* [[Selau/Suir Rural (lokalna samouprava)|Selau/Suir Rural]]
* [[Tinputz Rural (lokalna samouprava)|Tinputz Rural]]
|-
|[[Srednji distrikt Bougainvillea|Srednji distrikt]]
|[[Buka (grad)|Buka]]
|
* [[Arawa Rural (lokalna samouprava)|Arawa Rural]]
* [[Wakunai Rural (lokalna samouprava)|Wakunai Rural]]
|-
|[[Južni distrikt Bougainvillea|Južni distrikt]]
|[[Buin]]
|
* [[Bana Rural (lokalna samouprava)|Bana Rural]]
* [[Buin Rural (lokalna samouprava)|Buin Rural]]
* [[Siwai Rural (lokalna samouprava)|Siwai Rural]]
* [[Torokina Rural (lokalna samouprava)|Torokina Rural]]
|}

== Također pogledajte ==

* [[Pokrajine Papue Nove Gvineje]]
* [[Republika Sjevernih Solomona]]
* [[Građanski rat na Bougainvilleu]]
* [[Referendum o nezavisnosti Bougainvillea]]
* [[Sjeverna Solomonska Ostrva]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Literatura ==

* {{cite book|last=Gillespie|first=Waratah Rosemarie|title=Running with Rebels: Behind the Lies in Bougainville's hidden war|publisher=Ginibi Productions|year=2009|isbn=978-0-646-51047-7|location=Australia}}
* {{cite book|last=Oliver|first=Douglas|title=Bougainville: A Personal History|publisher=Melbourne University Press|year=1973|location=Melbourne}}
* {{cite book|last=Oliver|first=Douglas|title=Black Islanders: A Personal Perspective of Bougainville, 1937–1991|publisher=Hyland House|year=1991|location=Melbourne}} Repeats text from previous 1973 reference and updates with summaries of Papua New Guinea press reports on the Bougainville Crisis.
* {{cite book|last=Pelton|first=Robert Young|url=https://archive.org/details/hunterhammerheav00pelt|title=Hunter Hammer and Heaven, Journeys to Three World's Gone Mad|publisher=Lyons Press|year=2002|isbn=1-58574-416-6|location=Guilford, Conn.|url-access=registration}}
* {{cite book|last=Quodling|first=Paul|title=Bougainville: The Mine and the People}}
* {{cite book|title=Bougainville Before the Crisis|publisher=Pandanus Books|year=2005|editor1=Regan, Anthony|location=Canberra|editor2=Griffin, Helga}}

== Vanjski linkovi ==
{{commonscat|Autonomous Region of Bougainville}}

* [http://www.abg.gov.pg/ Autonomna vlada Bougainvillea]
* [https://peacemaker.un.org/node/1137 Službeni tekst mirovnog sporazuma za Bougainville]

{{Distrikti Bougainvillea}}
{{Pokrajine Papue Nove Gvineje}}
{{Melanezija}}
{{Države Okeanije}}
{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Bougainville}}
[[Kategorija:Autonomna regija Bougainville|*]]
[[Kategorija:2000. u Papui Novoj Gvineji]]
[[Kategorija:2000. u Bougainvilleu]]
[[Kategorija:Autonomne administrativne jedinice]]
[[Kategorija:Geografija Melanezije]]
[[Kategorija:Ostrvska regija (Papua Nova Gvineja)]]
[[Kategorija:Članice Organizacije nezastupljenih država i naroda]]
[[Kategorija:Pokrajine Papue Nove Gvineje]]
[[Kategorija:Separatizam u Papui Novoj Gvineji]]
[[Kategorija:Solomonska Ostrva (arhipelag)]]
[[Kategorija:Države i teritorije osnovane 2000.]]
[[Kategorija:Predložene države i teritorije]]
[[Kategorija:Zavisne teritorije u Okeaniji]]</text>
      <sha1>jfomy0kzuocsl71s17pe7878pezciwj</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Zastava Antarktika</title>
    <ns>0</ns>
    <id>530277</id>
    <revision>
      <id>3922096</id>
      <parentid>3900443</parentid>
      <timestamp>2026-08-25T19:13:18Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3922096</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="14696" sha1="8xhxg9o1p932wxgt6sl3q0q9soyllul" xml:space="preserve">Kao [[kontinent]] bez jedinstvenog upravljačkog tijela, [[Antarktik]] nema svoju zvaničnu [[Zastava|zastavu]]. Ipak, tokom vremena je kreirano nekoliko prijedloga s ciljem predstavljanja ovog kontinenta.

Ovo treba razlikovati od zastava koje se generalno vijore na Antarktici, a koje uključuju zastave nacionalnih misija i istraživačkih stanica na kontinentu.

== Dizajni zastava ==
Od 1970-ih godina predloženi su brojni dizajni kao moguća zastava Antarktike.&lt;ref name=&quot;Kaye-2003&quot;&gt;{{Cite journal|last=Kaye|first=Edward|date=27. 7. 2003|title=Flags Over Antarctica|url=http://internationalcongressesofvexillology-proceedingsandreports.yolasite.com/resources/20th-Stockholm/ICV20%20Kaye-E-.pdf|journal=Proceedings of the International Congress of Vexillology|volume=XX|pages=389–401|via=Nordic Flag Society}}&lt;/ref&gt;

=== Bijela zastava (1929) ===
[[Datoteka:White_Flag_of_Antarctica_RMG_L0129.tiff|mini|Originalna zastava koju je vijorio ''Discovery'', čuva se u Kraljevskim muzejima [[Greenwich]]a.]]
Godine 1929. članovi Britansko-australijsko-novozelandske antarktičke istraživačke ekspedicije na brodu RRS Discovery koristili su bijelo pamučno platno kako bi improvizirali zastavu pristojnosti za Antarktik, koja tada (kao ni danas) nije imala zvaničnu zastavu. Ovaj barjak danas se čuva u [[Nacionalni pomorski muzej u Londonu|Nacionalnom pomorskom muzeju u Londonu]]. Bijela zastava korištena je za predstavljanje Antarktika u najmanje dvije prilike tokom putovanja ka kontinentu. Dana 1. augusta 1929., list [[The Times]] zabilježio je da je „brod vijorio zastavu Union Jack na pramcu, bijelu antarktičku zastavu na glavnom jarbolu te australijsku zastavu na krmi.“&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://collections.rmg.co.uk/collections/objects/895.html#:~:text=White%20Flag%20of%20Antarctica%20flown,no%20flag%20of%20its%20own.|title=White Flag of Antarctica - National Maritime Museum|website=collections.rmg.co.uk|access-date=26. 10. 2020}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Savours|first=Ann|url=https://books.google.com/books?id=RrvgAwAAQBAJ&amp;dq=The+ship+was+flying+the+Union+Jack+at+her+forepeak%2C+the+white+Antarctic+flag+at+the+foremast%2C+and+the+Australian+flag+at+the+stern&amp;pg=PA132|title=The Voyages of the Discovery: An Illustrated History of Scott's Ship|date=4. 4. 2013|publisher=Seaforth Publishing|isbn=978-1-84832-702-3|language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Prijedlog Whitney Smitha (1978) ===
[[Datoteka:Proposed_flag_of_Antarctica_(Whitney_Smith).svg|mini|Prijedlog Whitney Smitha]]
Veksilolog Whitney Smith predstavio je 1978., na godišnjem sastanku Sjevernoameričkog veksilološkog udruženja (NAVA), narandžastu zastavu s bijelim [[simbol]]om uz koplje. Slovo „A“ označava Antarktik, polulopta predstavlja područje južno od [[Antarktički krug|Antarktičkog kruga]], dok [[Ruka|ruke]] simboliziraju ljudsku zaštitu okoliša. Zbog dobre vidljivosti odabrao je međunarodnu narandžastu boju, koja se često koristi u [[Avijacija|vazduhoplovnoj]] industriji kako bi se objekti istakli u okolini.&lt;ref name=&quot;Kaye-2003&quot;/&gt; Jarko narandžasta boja izabrana je i zbog svoje rijetkosti među nacionalnim zastavama, budući da nijedna država s aktivnom istraživačkom bazom na Antarktiku ne koristi narandžastu boju na svojoj zastavi. Elementi dizajna smješteni su uz koplje kako bi ostali vidljivi čak i ako bi zastava bila oštećena snažnim antarktičkim [[Vjetar|vjetrovima]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.crwflags.com/fotw/flags/aq!smith.html|title=Antarctica — Whitney Smith proposal|website=www.crwflags.com|access-date=12. 1. 2023}}&lt;/ref&gt;

=== Prijedlog Graham Bartrama (1996) ===
[[Datoteka:Proposed_flag_of_Antarctica_(Graham_Bartram).svg|mini|Prijedlog Graham Bartrama]]
Graham Bartram, glavni veksilolog britanske organizacije Flag Institute, dizajnirao je 1996. još jedan prijedlog za program &quot;3D Atlas&quot; koji je razvila kompanija The MultiMedia Corporation, a objavila Electronic Arts.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://obscuritory.com/music/music-highlight-electronic-arts-3d-atlas/|title=Music Highlight: Electronic Arts 3D Atlas|last=Salvador|first=Phil|date=3. 6. 2015|website=The Obscuritory|language=en-US|access-date=8. 1. 2026}}&lt;/ref&gt; Kao uzor uzeo je zastavu [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]] te je odabrao bijelu [[Karta|mapu]] kontinenta na plavoj pozadini kako bi simbolizirao neutralnost. Zastava je inspirisana [[amblem]]om Sistema Antarktičkog ugovora.&lt;ref name=&quot;Dumont-Le Cornec-2020&quot;&gt;{{Cite book|last=Dumont-Le Cornec|first=Elisabeth|url=https://www.fireflybooks.com/catalogue/adult-books/health-beauty/product/13966-1000-flags-banners-and-ensigns|title=The World Encyclopedia of Flags: Banners and Ensigns|date=2020|publisher=Firefly Books|isbn=978-0-2281-0258-8|pages=154|language=en|quote=...One flag was designed by Graham Bartram and is very similar to the flag of the Antarctic Treaty, and the other is by Whitney Smith... Neither of these flags has ever been flown on the territories governed by the treaty.|access-date=19. 7. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20231001143746/https://www.fireflybooks.com/catalogue/adult-books/health-beauty/product/13966-1000-flags-banners-and-ensigns|archive-date=1. 10. 2023|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Veksilolog Ted Kaye dao je odštampati Bartramov dizajn i ponio ga sa sobom na krstarenje Antarktikom. Na Kayeov zahtjev, zastava se vijorila u brazilskoj bazi Comandante Ferraz i u britanskom muzeju u [[Port Lockroy]]u.&lt;ref name=&quot;Kaye-2003&quot;/&gt; Od 2015. godine Bartramov dizajn koristi se na većini podržanih platformi kao emoji „Zastava Antarktike“, implementiran putem niza regionalnih indikatorskih simbola AQ.&lt;ref name=&quot;Emojipedia&quot;&gt;{{cite web|url=https://emojipedia.org/flag-for-antarctica/|title=Flag for Antarctica Emoji|publisher=Emojipedia|access-date=13. 12. 2017|archive-date=28. 8. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190828182619/https://emojipedia.org/flag-for-antarctica/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

==== Redizajn ====
U ažuriranju svog dizajna iz 2024., Bartram je uveo izmjene na zastavi s ciljem podizanja svijesti o ekološkim izazovima s kojima se suočava kontinent, s posebnim fokusom na problem zagađenja [[Mikroplastika|mikroplastikom]]. Ova inicijativa nastoji istaknuti prisutnost mikroplastike na Antarktiku, skrećući globalnu pažnju na njen utjecaj na divlji svijet i [[ekosistem]]e, te zagovarajući međunarodne napore u rješavanju ovog gorućeg problema.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://antarcticaflagredesigned.org/|title=Antarctica Flag Redesigned|website=Antarctica Flag Redesigned|access-date=20. 3. 2024}}&lt;/ref&gt;

=== Prijedlog &quot;True South&quot; (2018) ===
[[Datoteka:True_South_Antarctic_Flag.svg|desno|mini|Prijedlog &quot;True South&quot;]]
Prijedlog &quot;True South&quot; osmislio je Evan Townsend 2018. godine.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.dezeen.com/2021/04/29/antarctica-true-south-flag-design-evan-townsend/|title=Antarctica's first flag gives the uninhabited continent a voice in the climate crisis|date=29. 4. 2021}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://oceanwide-expeditions.com/blog/true-south-a-new-flag-for-a-global-antarctica|title=True South: A New Flag for a Global Antarctica}}&lt;/ref&gt; Zastava ima sljedeće značenje:

Horizontalne pruge tamnoplave i bijele boje predstavljaju duge dane i noći na ekstremnim [[Geografska širina|geografskim širinama]] Antarktike. U središtu se uzdiže usamljeni bijeli vrh iz polja [[snijeg]]a i [[led]]a, podsjećajući na sante, [[Planina|planine]] i ledene grebene koji oblikuju antarktički horizont. Duga sjena koju baca tvori prepoznatljiv oblik igle [[kompas]]a usmjerene ka jugu, kao počast naslijeđu istraživanja ovog kontinenta. Zajedno, dva središnja oblika stvaraju [[romb]], koji simbolizira nadu da će Antarktik i u budućnosti ostati središte mira, otkrića i saradnje za generacije koje dolaze.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.truesouthflag.com/flagofantarctica|title=TRUE SOUTH {{!}} Flag of Antarctica|website=True South|language=en|access-date=8. 1. 2026|archive-date=9. 12. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20251209104925/https://www.truesouthflag.com/flagofantarctica|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Zastava je nazvana prema geografskom jugu, odnosno „pravom jugu“ (True South), koji se razlikuje od magnetnog juga.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.cnn.com/travel/article/is-antarctica-a-country-intl-hnk/index.html|title=Is Antarctica a country? The future of the world's least understood continent|date=18. 7. 2021|website=CNN|language=en|access-date=9. 8. 2022|author=Lilit Marcus}}&lt;/ref&gt;

Od svog predstavljanja, zastava je brzo stekla popularnost.&lt;ref&gt;{{Citation|title=Antarctica|date=2. 8. 2022|url=https://www.cia.gov/the-world-factbook/countries/antarctica/flag|work=The World Factbook|publisher=Central Intelligence Agency|language=en|access-date=20. 8. 2022|archive-date=19. 3. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250319154539/https://www.cia.gov/the-world-factbook/countries/antarctica/flag/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Usvojili su je pojedini nacionalni antarktički programi,&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.designweek.co.uk/issues/19-25-april-2021/antarctica-flag-design/|title=This flag has been designed to represent and protect Antarctica|last=Long|first=Molly|date=20. 4. 2021|website=Design Week|language=en-UK|access-date=9. 8. 2022}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://wevux.com/true-south-a-new-flag-for-antarcticas-conservation0065925/|title=WeVux - Thank You|website=wevux.com|access-date=8. 1. 2026}}&lt;/ref&gt; nevladine organizacije koje djeluju na Antarktiku i ekspedicioni timovi; vijorila se na više istraživačkih stanica širom Antarktika,&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://matadornetwork.com/read/antarcticas-new-flag-hopes-bring-attention-fragile-continent/|title=Antarctica’s New Flag Hopes to Bring Attention to This Fragile Continent|website=Matador Network|language=en-US|access-date=8. 1. 2026}}&lt;/ref&gt; te je korištena na obilježju geografskog Južnog pola 2022.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://photolibrary.usap.gov/PhotoDetails.aspx?filename=2022Jan1-Geographic-South-Pole-marker-4-Andrea-Dixon.jpg|title=Antarctica Photo Library|website=photolibrary.usap.gov|language=en|archive-url=https://web.archive.org/web/20230720142516/https://photolibrary.usap.gov/PhotoDetails.aspx?filename=2022Jan1-Geographic-South-Pole-marker-4-Andrea-Dixon.jpg|archive-date=20. 7. 2023|url-status=dead|access-date=8. 8. 2022}}&lt;/ref&gt; Ovu zastavu kao zastavu Antarktike koristi i CIA World Factbook.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.cia.gov/the-world-factbook/countries/antarctica/flag/|title=Antarctica - Details|website=CIA world factbook|language=en|access-date=1. 10. 2025|archive-date=28. 9. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250928133834/https://www.cia.gov/the-world-factbook/countries/antarctica/flag|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

== Amblem Antarktičkog ugovora ==
[[Datoteka:Flag_of_the_Antarctic_Treaty.svg|desno|mini|Amblem Antarktičkog ugovora]]
Amblem Sistema Antarktičkog ugovora povremeno se koristi, kako zbog njegove upotrebe među članicama još od prve konsultativne sjednice 1961.,&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://documents.ats.aq/ATCM1/fr/ATCM1_fr001_f.pdf|title=Antarctic treaty, first consultative meeting, 10 Jul 1961|language=fr}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|date=januar 1972|title=Postage stamp issues to commemorate the tenth anniversary of the Antarctic Treaty, 1961|url=https://www.cambridge.org/core/journals/polar-record/article/abs/postage-stamp-issues-to-commemorate-the-tenth-anniversary-of-the-antarctic-treaty-1961/40555B21254EFE67E8817ABDAE465A81|journal=Polar Record|language=en|volume=16|issue=100|pages=104–105|bibcode=1972PoRec..16..104.|doi=10.1017/S0032247400062677|issn=1475-3057|quote=The representatives recommend their governments:...that the most prominent feature of the stamp should be the Atlantic Treaty emblem representing a map of Antarctica, which appears on the official documents of consultative meetings;|url-access=subscription}}&lt;/ref&gt; tako i zbog činjenice da je poslužio kao inspiracija za druge slične zastave.&lt;ref name=&quot;Dumont-Le Cornec-2020&quot;/&gt; Iako se porijeklo ovog dizajna može pratiti do prve verzije ugovora iz 1959.,&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://documents.ats.aq/recatt/att465_e.pdf|title=Original facsimile of Antarctic Treaty, 1 December 1959}}&lt;/ref&gt; konsultativne članice Sistema Antarktičkog ugovora zvanično su ga usvojile kao amblem tek 2002.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.bas.ac.uk/about/antarctica/the-antarctic-treaty/the-antarctic-treaty-explained/|title=The Antarctic Treaty Explained|website=British Antarctic Survey|language=en-GB|access-date=27. 10. 2020|archive-date=30. 10. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20201030131321/https://www.bas.ac.uk/about/antarctica/the-antarctic-treaty/the-antarctic-treaty-explained/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Amblem se koristi i u obliku zastave,&lt;ref name=&quot;Antarctic Treaty database&quot;&gt;{{Cite web|url=https://ats.aq/devAS/Meetings/Measure/289|title=Decision 2 (2002) - ATCM XXV - CEP V, Warsaw|website=Antarctic Treaty database|access-date=26. 10. 2020}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.fotw.info/flags/aq_treat.html|title=Antarctic Treaty|website=www.fotw.info|access-date=29. 3. 2023}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://documents.ats.aq/keydocs/vol_1/vol1_15_Secretariat_Headquarters_Agreement_e.pdf|title=HEADQUARTERS AGREEMENT FOR THE SECRETARIAT OF THE ANTARCTIC TREATY}}&lt;/ref&gt; ali i u drugim formama, te se nalazi na svim zvaničnim dokumentima. Zvanično, ovaj amblem predstavlja Sistem Antarktičkog ugovora, a ne sam kontinent.&lt;ref name=&quot;Antarctic Treaty database&quot; /&gt; Također, Poštanska služba [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Američkih Država]] izdala je 1971. prigodnu [[Poštanska marka|poštansku marku]] s ovim motivom.&lt;ref&gt;{{Cite journal|date=januar 1972|title=Postage stamp issues to commemorate the tenth anniversary of the Antarctic Treaty, 1961|url=https://www.cambridge.org/core/journals/polar-record/article/abs/postage-stamp-issues-to-commemorate-the-tenth-anniversary-of-the-antarctic-treaty-1961/40555B21254EFE67E8817ABDAE465A81|journal=Polar Record|language=en|volume=16|issue=100|pages=104–105|bibcode=1972PoRec..16..104.|doi=10.1017/S0032247400062677|issn=1475-3057|url-access=subscription}}&lt;/ref&gt;

== Također pogledati ==

* [[Spisak državnih zastava|Galerija zastava suverenih država]]
* [[Spisak zastava zavisnih teritorija|Galerija zastava zavisnih teritorija]]

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==

* [http://www.crwflags.com/fotw/flags/aq!.html Antarktik] – prijedlozi za zastavu
* {{YouTube|U0wTDK0VOeY|The Coolest &quot;&quot;Country&quot;&quot; Flag You Need To Know}}, video [[CGP Grey]]a na tu temu
{{Antarktik}}

[[Kategorija:Antarktik]]
[[Kategorija:Zastave]]</text>
      <sha1>8xhxg9o1p932wxgt6sl3q0q9soyllul</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Psihologija</title>
    <ns>10</ns>
    <id>532906</id>
    <revision>
      <id>3922139</id>
      <parentid>3918052</parentid>
      <timestamp>2026-08-26T07:30:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3922139</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8359" sha1="tbf0yyoa0nh86p713sz6oaqvhdrtlr0" xml:space="preserve">{{Navkutija
|ime = Psihologija
|tijeloklasa = hlist
|naslov = [[Psihologija]]
|naslovstil = background:#BFD7FF;
|grupastil = background:#CFE1FF;
|iznadstil = background:#DFEBFF;
|ispodstil = background:#DFEBFF;

|iznad =
* [[Historija psihologije|Historija]]
* [[Filozofija psihologije|Filozofija]]
* [[Psiholog]]

|grupa1 = [[Osnovna nauka (psihologija)|Osnovna]]
|podaci1 = &lt;!--Abecedno:--&gt;
* [[Psihologija abnormalnog ponašanja i doživljavanja|Abnormalnog ponašanja i doživljavanja]]
* [[Afektivna neuronauka]]
* [[Afektivna nauka]]
* [[Bihevioralna genetika]]
* [[Bihevioralna neuronauka]]
* [[Biheviorizam]]
* [[Diferencijalna psihologija|Diferencijalna]]
* [[Ekološka psihologija|Ekološka]]
* [[Eksperimentalna psihologija|Eksperimentalna]]
* [[Evolucijska psihologija|Evolucijska]]
* [[Geštalt psihologija|Geštalt]]
* [[Ljudska inteligencija|Inteligencija]]
* [[Kognitivna psihologija|Kognitivna]] / [[Kognitivizam (psihologija)|Kognitivizam]]
* [[Kognitivna neuronauka]]
** [[Socijalna kognitivna neuronauka|socijalna]]
* [[Komparativna psihologija|Komparativna]]
* [[Kulturna psihologija|Kulturna]]
* [[Kvantitativna psihologija|Kvantitativna]]
* [[Matematička psihologija|Matematička]]
* [[Međukulturna psihologija|Međukulturna]]
* [[Moralna psihologija|Moralna]]
* [[Neuropsihologija]]
* [[Percepcija]]
* [[Psihofiziologija]]
* [[Psiholingvistika]]
* [[Psihologija ličnosti]]
* [[Razvojna psihologija|Razvojna]]
* [[Socijalna psihologija|Socijalna]]
* [[Teorijska psihologija|Teorijska]]

|grupa2 = [[Primijenjena psihologija|Primijenjena]]
|podaci2 = &lt;!--Abecedno:--&gt;
* [[Anomalistička psihologija|Anomalistička]]
* [[Avijacijska psihologija|Avijacijska]]
* [[Psihobiografija|Biografija poznatih osoba]]
* [[Psihologija boja|Boja]]
* [[Ergonomija]]
* [[Feministička psihologija|Feministička]]
* [[Forenzička psihologija|Forenzička]]
* [[Fotopsihologija|Fotografija]]
* [[Psihohistorija|Historija]]
* [[Humanistička psihologija|Humanistička]]
* [[Industrijska i organizacijska psihologija|Industrijska i organizacijska]]
* [[Psihologija ishrane|Ishrana]]
* [[Klinička psihologija|Klinička]]
* [[Psihologija koučinga|Koučing]]
* [[Kritička psihologija|Kritička]]
* [[Psihologija mase|Masa]]
* [[Medicinska psihologija|Medicinska]]
* [[Psihologija medija|Mediji]]
* [[Psihologija mira|Mir i rat]]
* [[Psihologija mode|Moda]]
* [[Muzička psihologija|Muzička]]
* [[Pedagoška psihologija|Pedagoška]]
* [[Policijska psihologija|Policijska]]
* [[Politička psihologija|Politička]]
* [[Potrošačko ponašanje|Potrošač]]
* [[Pozitivna psihologija|Pozitivna]]
* [[Pravna psihologija|Pravna]]
* [[Primijenjena bihevioralna analiza]]
* [[Psihometrija]]
* [[Psihoterapija]]
* [[Psihologija religije|Religija]]
* [[Saobraćajna psihologija|Saobraćajna]]
* [[Psihološko savjetovanje|Savjetovanje]]
* [[Psihologija sistema|Sistemi]]
* [[Spolne razlike u psihologiji|Spolne razlike]]
* [[Sportska psihologija|Sport i vježbanje]]
* [[Suicidologija]]
* [[Svemirska psihologija|Svemirska]]
* [[Školska psihologija|Školska]]
* [[Psihološko testiranje|Testiranje]]
* [[Psihologija umjetnosti|Umjetnost]]
* [[Vojna psihologija|Vojna]]
* [[Psihologija zajednice|Zajednica]]
* [[Psihologija zdravlja na radu|Zdravlje na radu]]
* [[Zdravstvena psihologija|Zdravstvena]]

|grupa3 = [[Spisak istraživačkih metoda u psihologiji|Metodologije]]
|podaci3 = &lt;!--Abecedno:--&gt;
* [[Analiza sadržaja]]
* [[Arhivsko istraživanje]]
* [[Bihevioralna epigenetika]]
* [[Eksperimentalna psihologija|Eksperimenti]]
** [[Eksperimenti na ljudima|na ljudima]]
* [[Intervju (istraživanje)|Intervjui]]
* [[Kvalitativno psihološko istraživanje|Kvalitativno istraživanje]]
* [[Kvantitativno psihološko istraživanje|Kvantitativno istraživanje]]
* [[Neurosnimanje]]
* [[Opservacija]]
* [[Psihofizika]]
&lt;!-- * [[Self-report inventory]] --&gt;
* [[Metodologija ankete|Statističke ankete]]
* [[Studija slučaja]]
* [[Testiranje na životinjama]]

|grupa4 = Pojmovi
|podaci4 = 
&lt;!-- Abecedno --&gt;
* [[Afekt (psihologija)|Afekt]]
* [[Anksioznost]]
* [[Emocije]]
* [[Emocionalna inteligencija]]
* [[Empatija]]
* [[Identitet (društvene nauke)|Identitet]]
* [[Inteligencija]]
* [[Kazna]]
* [[Klasično uvjetovanje]]
* [[Konformizam]]
* [[Ličnost]]
* [[Mentalni poremećaj]]
* [[Mentalno zdravlje]]
* [[Misao|Mišljenje]]
* [[Motivacija]]
* [[Nagon]]
* [[Navika]]
* [[Nesvjesni um|Nesvjesno]]
* [[Odbrambeni mehanizmi]]
* [[Operantno uvjetovanje]]
* [[Osjećaj]]
* [[Osjet]]
* [[Pamćenje]]
* [[Pažnja]]
* [[Percepcija]]
* [[Ponašanje]]
* [[Potkrepljenje]]
* [[Potreba]]
* [[Predrasuda]]
* [[Psihopatologija]]
* [[Psihoterapija]]
* [[Raspoloženje (psihologija)|Raspoloženje]]
* [[Rješavanje problema]]
* [[Spoznaja]]
* [[Psihološki stres|Stres]]
* [[Samopoštovanje]]
* [[Slika o sebi]]
* [[Socijalizacija]]
* [[Stav (psihologija)|Stav]]
* [[Stereotip]]
* [[Svijest]]
* [[Temperament]]
* [[Učenje]]
* [[Um]]
* [[Zaboravljanje]]

|grupa5 = [[Spisak psihologa|Psiholozi]]
|podaci5 =
&lt;!-- Prema godini rođenja --&gt;
*[[Wilhelm Wundt|Wundt]]&lt;!-- 1832. --&gt;
*[[William James|James]]&lt;!-- 1842. --&gt;
*[[Ivan Pavlov|Pavlov]]&lt;!-- 1849. --&gt;
*[[Sigmund Freud|Freud]]&lt;!-- 1856. --&gt;
*[[Edward B. Titchener|Titchener]]&lt;!-- 1867. --&gt;
*[[Edward Thorndike|Thorndike]]&lt;!-- 1874. --&gt;
*[[Carl Gustav Jung|Jung]]&lt;!-- 1875. --&gt;
*[[John B. Watson|Watson]]&lt;!-- 1878. --&gt;
*[[Max Wertheimer|Wertheimer]]&lt;!-- 1880. --&gt;
*[[Clark L. Hull|Hull]]&lt;!-- 1884. --&gt;
*[[Kurt Koffka|Koffka]]&lt;!-- 1886. --&gt;
*[[Kurt Lewin|Lewin]]&lt;!-- 1890. --&gt;
*[[Jean Piaget|Piaget]]&lt;!-- 1896. --&gt;
*[[Gordon Allport|Allport]]&lt;!-- 1897. --&gt;
*[[J. P. Guilford|Guilford]]&lt;!-- 1897. --&gt;
*[[Carl Rogers|Rogers]]&lt;!-- 1902. --&gt;
*[[Erik Erikson|Erikson]]&lt;!-- 1902. --&gt;
*[[B. F. Skinner|Skinner]]&lt;!-- 1904. --&gt;
*[[Donald O. Hebb|Hebb]]&lt;!-- 1904. --&gt;
*[[Ernest Hilgard|Hilgard]]&lt;!-- 1904. --&gt;
*[[Harry Harlow|Harlow]]&lt;!-- 1905. --&gt;
*[[Raymond Cattell|Cattell]]&lt;!-- 1905. --&gt;
*[[Abraham Maslow|Maslow]]&lt;!-- 1908. --&gt;
*[[Neal E. Miller|N. Miller]]&lt;!-- 1909. --&gt;
*[[Jerome Bruner|Bruner]]&lt;!-- 1915. --&gt;
*[[Donald T. Campbell|Campbell]]&lt;!-- 1916. --&gt;
*[[Hans Eysenck|Eysenck]]&lt;!-- 1916. --&gt;
*[[Herbert A. Simon|Simon]]&lt;!-- 1916. --&gt;
*[[David McClelland|McClelland]]&lt;!-- 1917. --&gt;
*[[Urie Bronfenbrenner|Bronfenbrenner]]&lt;!-- 1917. --&gt;
*[[Leon Festinger|Festinger]]&lt;!-- 1919. --&gt;
*[[George Armitage Miller|G. Miller]]&lt;!-- 1920. --&gt;
*[[Richard Lazarus|Lazarus]]&lt;!-- 1922. --&gt;
*[[Stanley Schachter|Schachter]]&lt;!-- 1922. --&gt;
*[[Robert Zajonc|Zajonc]]&lt;!-- 1923. --&gt;
*[[Albert Bandura|Bandura]]&lt;!-- 1925. --&gt;
*[[Roger Brown (psiholog)|Brown]]&lt;!-- 1925. --&gt;
*[[Endel Tulving|Tulving]]&lt;!-- 1927. --&gt;
*[[Lawrence Kohlberg|Kohlberg]]&lt;!-- 1927. --&gt;
*[[Noam Chomsky|Chomsky]]&lt;!-- 1928. --&gt;
*[[Ulric Neisser|Neisser]]&lt;!-- 1928. --&gt;
*[[Jerome Kagan|Kagan]]&lt;!-- 1929. --&gt;
*[[Walter Mischel|Mischel]]&lt;!-- 1930. --&gt;
*[[Elliot Aronson|Aronson]]&lt;!-- 1932. --&gt;
*[[Daniel Kahneman|Kahneman]]&lt;!-- 1934. --&gt;
*[[Paul Ekman|Ekman]]&lt;!-- 1934. --&gt;
*[[Michael Posner (psiholog)|Posner]]&lt;!-- 1936. --&gt;
*[[Amos Tversky|Tversky]]&lt;!-- 1937. --&gt;
*[[Bruce McEwen|McEwen]]&lt;!-- 1938. --&gt;
*[[Larry Squire|Squire]]&lt;!-- 1941. --&gt;
*[[Richard E. Nisbett|Nisbett]]&lt;!-- 1941. --&gt;
*[[Martin Seligman|Seligman]]&lt;!-- 1942. --&gt;
*[[Ed Diener|Diener]]&lt;!-- 1946. --&gt;
*[[Shelley E. Taylor|Taylor]]&lt;!-- 1946. --&gt;
*[[John Robert Anderson (psiholog)|Anderson]]&lt;!-- 1947. --&gt;
*[[Ronald C. Kessler|Kessler]]&lt;!-- 1947. --&gt;
*[[Joseph E. LeDoux|LeDoux]]&lt;!-- 1949. --&gt;
*[[Robert Sternberg|Sternberg]]&lt;!-- 1949. --&gt;
*[[Richard Davidson|Davidson]]&lt;!-- 1951. --&gt;
*[[Susan Fiske|Fiske]]&lt;!-- 1952. --&gt;
*[[Roy Baumeister|Baumeister]]&lt;!-- 1953. --&gt;

|grupa6 = [[:Kategorija:Psihološki spiskovi|Spiskovi]]
|podaci6 =
* [[Spisak grana psihologije|Discipline]]
* [[Hronologija psihologije|Hronologija]]
* [[Spisak istraživačkih metoda u psihologiji|Istraživačke metode]]
* [[Opći prikaz psihologije|Opći prikaz]]
* [[Spisak psiholoških organizacija|Organizacije]]
* [[Spisak psihologa|Psiholozi]]
* [[Spisak psihoterapija|Psihoterapije]]
* [[Spisak psiholoških škola|Škole misli]]
* [[Indeks članaka o psihologiji|Teme]]
* [[Opći prikaz psihološkog savjetovanja|Teme u psihološkom savjetovanju]]

|ispod =
* {{ikona|kategorija}} [[:Kategorija:Psihologija|Kategorija]]
* {{ikona|portal}} [[Portal:Psihologija|Portal]]
&lt;noinclude&gt;[[Kategorija:Šabloni za psihologiju]]&lt;/noinclude&gt;
}}</text>
      <sha1>tbf0yyoa0nh86p713sz6oaqvhdrtlr0</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Vrelo Sane</title>
    <ns>0</ns>
    <id>534702</id>
    <revision>
      <id>3922093</id>
      <parentid>3894566</parentid>
      <timestamp>2026-08-25T17:50:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3922093</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6915" sha1="1kzdxk6civxoplz818jh8engwc77ziq" xml:space="preserve">{{Infokutija vrelo
| naziv = Vrelo Sane
| drugi_nazivi = Vrela Sane; Izvori Sane
| slika = PSP003 Izvorište rijeke Sane, Mrkonjić Grad.jpg
| veličina_slike = 
| alt_slike = Izvorišni dio rijeke Sane
| photo_caption = Izvorišni dio Sane
| oznaka = Vrelo Sane
| položaj_oznake = right
| koordinate = 
| lokacija = [[Mrkonjić Grad]] i [[Ribnik]], [[Republika Srpska]], [[Bosna i Hercegovina]]
| porijeklo_vode = kraški sistem [[Glamočko polje|Glamočkog polja]], Mliništa i Baraća
| visina = 420–525
| vrsta = [[kraško vrelo]]
| vodotok = [[Sana]]
| protok = 1,14–50
}}

'''Vrelo Sane''' jest izvorišna skupina rijeke [[Sana|Sane]] na području [[Mrkonjić Grad]]a i [[Ribnik]]a, u zapadnoj [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. Čine je tri [[kraško vrelo|kraška vrela]] koja se nalaze u prostoru između [[Donja Pecka|Donje Pecke]] i [[Vrbljana]], u gornjem dijelu sliva Sane. Izvorišna zona, donji tok rijeke [[Korana|Korane]] i [[Mračaj (pećina)|pećina Mračaj]] zaštićeni su 2021. kao spomenik prirode pod službenim nazivom Spomenik prirode &quot;Vrela Sane&quot;.&lt;ref name=&quot;Zavod&quot;&gt;{{cite web |title=Proglašen Spomenik prirode &quot;Vrela Sane&quot; |url=https://nasljedje.org/proglasen-spomenik-prirode-vrela-sane/ |website=Republički zavod za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa |date=8. 10. 2021 |access-date=19. 5. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Položaj ==
Zaštićeno područje obuhvata 320,69 [[Hektar|ha]], od čega je 267,48 ha u režimu zaštite II stepena, a 53,21 ha u režimu zaštite III stepena.&lt;ref name=&quot;Sume&quot;&gt;{{cite web |title=Spomenik prirode &quot;Vrela Sane&quot; |url=https://nove.sumerepublikesrpske.org/bs/2594-sume-bs/2610-zasticena-podrucija-bs/11490-spomenik-prirode-vrela-sane-bs/ |website=Šume Republike Srpske |access-date=19. 5. 2026 |archive-date=18. 1. 2026 |archive-url=https://web.archive.org/web/20260118131937/https://nove.sumerepublikesrpske.org/bs/2594-sume-bs/2610-zasticena-podrucija-bs/11490-spomenik-prirode-vrela-sane-bs/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Izvorišna zona smještena je na dodiru kraškog reljefa i vodonepropusnih stijena, u području gdje se podzemne vode iz šireg zaleđa pojavljuju na površini kao jaka vrela. Sana od izvora teče prema [[Ključ]]u, [[Sanski Most|Sanskom Mostu]], [[Prijedor]]u i [[Novi Grad|Novom Gradu]], gdje se ulijeva u [[Una|Unu]].

== Vrela i hidrologija ==
Osnovnu vrijednost područja čine tri kraška vrela Sane: Pećina, Slap i Suho vrelo.&lt;ref name=&quot;ViaDinarica&quot;&gt;{{cite web |title=Spomenik prirode Vrela Sane |url=https://www.viadinarica.com/index.php/bs/zelena-staza/552-spomenik-prirode-vrela-sane |website=Via Dinarica |access-date=19. 5. 2026}}&lt;/ref&gt; U starijoj literaturi i lokalnoj upotrebi za izvore se sreću i nazivi Sansko, Čojdersko i Palalića vrelo.&lt;ref name=&quot;Outdoor&quot;&gt;{{cite web |title=Kanjon Sane |url=https://www.outdooractive.com/mobile/en/poi/western-balkans/kanjon-sane/22202910/ |website=Outdooractive |access-date=19. 5. 2026}}&lt;/ref&gt;

Prosječna izdašnost izvorišne skupine iznosi oko 8 m³/s. Režim je izrazito promjenljiv: minimalna izdašnost ne pada ispod 1,14 m³/s, dok pri visokim vodama doseže do 50 m³/s.&lt;ref name=&quot;Zavod&quot;/&gt; Vrela se nalaze na nadmorskim visinama između 420 i 525 m i prihranjuju se podzemno, vodonosnicima kraško-pukotinske poroznosti iz pravca [[Glamočko polje|Glamočkog polja]], [[Mlinište (Mrkonjić Grad)|Mliništa]] i dijelom područja Baraća.&lt;ref name=&quot;Zavod&quot;/&gt;

Sanski izvori dijele zonalnu podzemnu razvodnicu s vrelima [[Pliva|Plive]]. Trasiranja su pokazala da ponor Čardak livade prihranjuje oba izvorišna sistema, što je tipično za složene hidrološke odnose u [[Dinarski krš|dinarskom kršu]].&lt;ref name=&quot;Zavod&quot;/&gt;

== Pećina Mračaj i Korana ==
[[Datoteka:Map of Sana and Ribnik rivers wellspring groups.png|mini|Izvorska skupina rijeke Sane s potokom Koranom i špiljom Mrčaj te izvorska skupina rijeke Ribnik]]
U granicama spomenika prirode nalaze se i donji tok rijeke Korane te pećina Mračaj. Mračaj je hidrološki aktivna pećina s utvrđenom dužinom kanala od 400 m; iz nje ističe jedno od kraških vrela Sane.&lt;ref name=&quot;Zavod&quot;/&gt;

Korana se u samoj izvorišnoj zoni ulijeva u Sanu s desne strane. Donji dio njenog toka usjekao je klisuru dugu oko 2&amp;nbsp;km u karbonatnim stijenama, zbog čega je zajedno s vrelima i pećinskim sistemom uključen u zaštićenu cjelinu.&lt;ref name=&quot;Zavod&quot;/&gt; Ovaj sklop čini rijedak primjer prostora u kojem se na maloj površini mogu pratiti izvori, pećinski kanali, klisura i aktivni površinski tok.

== Zaštita ==
Vlada Republike Srpske proglasila je Spomenik prirode &quot;Vrela Sane&quot; 2021, na osnovu studije Republičkog zavoda za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa. Područje je stavljeno pod zaštitu radi očuvanja reprezentativnih hidrogeoloških, hidroloških i geomorfoloških obilježja.&lt;ref name=&quot;Zavod&quot;/&gt;

Upravljanje zaštićenim područjem povjereno je Javnom preduzeću šumarstva &quot;Šume Republike Srpske&quot;, odnosno šumskim gazdinstvima &quot;Lisina&quot; iz Mrkonjić Grada i &quot;Ribnik&quot; iz Ribnika.&lt;ref name=&quot;Sume&quot;/&gt; Prema službenim podacima Evropske agencije za okoliš, područje je evidentirano kao zaštićeni lokalitet površine 320,69 ha.&lt;ref name=&quot;EUNIS&quot;&gt;{{cite web |title=Vrela Sane |url=https://eunis.eea.europa.eu/sites/555737293 |website=EUNIS – European Environment Agency |access-date=19. 5. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Prirodne vrijednosti ==
Izvorište Sane odlikuje se vodom prve klase kvaliteta u izvorišnom dijelu.&lt;ref name=&quot;Zavod&quot;/&gt; Zbog snažne izdašnosti, stabilne hladne vode i očuvanog okolnog reljefa, područje ima hidrološku, geomorfološku i pejzažnu vrijednost.

Zaštita Vrela Sane uslijedila je nakon višegodišnjih zahtjeva lokalnih i ekoloških organizacija da se izvorišni dio Sane sačuva od zahvata koji bi mogli narušiti prirodni režim rijeke. Koalicija za Sanu i Centar za životnu sredinu pokrenuli su inicijativu za zaštitu krajem januara 2019, a biološka istraživanja provedena na ovom lokalitetu korištena su za izradu studije zaštite.&lt;ref name=&quot;RSE&quot;&gt;{{cite web |title=Vrelo rijeke Sane u BiH postaje spomenik prirode |url=https://www.slobodnaevropa.org/a/vrelo-rijeke-sane-spomenik-prirode/31486319.html |website=Radio Slobodna Evropa |date=1. 10. 2021 |access-date=19. 5. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Galerija ==
&lt;gallery&gt;
Datoteka:Desni izvor Sane.jpg|Desni izvor Sane
Datoteka:Lijevi izvor Sane.jpg|Lijevi izvor Sane
Datoteka:Izvor Sane.jpg|Jedan od izvora Sane
Datoteka:Izvor Sane 1.jpg|Voda u izvorišnoj zoni
Datoteka:Na izvoru Sane.jpg|Izvorište Sane
Datoteka:Rijeka Sana gornji tok 2.jpg|Gornji tok Sane
&lt;/gallery&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}
{{Izvori u Bosni i Hercegovini}}
{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Sane, Vrelo}}
[[Kategorija:Kraška vrela]]
[[Kategorija:Sana]]
[[Kategorija:Mrkonjić Grad]]
[[Kategorija:Ribnik]]
[[Kategorija:Spomenici prirode u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Izvori u Bosni i Hercegovini]]</text>
      <sha1>1kzdxk6civxoplz818jh8engwc77ziq</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Atlantski losos</title>
    <ns>0</ns>
    <id>535839</id>
    <revision>
      <id>3922128</id>
      <parentid>3921953</parentid>
      <timestamp>2026-08-26T05:36:24Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3922128</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="23783" sha1="2d5qpmxmks95eyja6dpgxs5hhg60uts" xml:space="preserve">{{Taksokvir
|boja=pink
|naziv=Atlantski losos
| slika= Wst atlantischer lachs stoer 001.jpg
| opis_slike = Mužjak za rasplod, ulovljen u [[Njemačka|Njemačkoj]]
| slika2 = Salmo salar.jpg
|status = LC
| status_sistem = [[IUCN]]3.1&lt;ref&gt;{{IUCN|asesores = World Conservation Monitoring Centre|año = 1996|edición IUCN=2010|consultado = 3 de febrero de 2010}}&lt;/ref&gt;
| regnum = [[Animalia]]
| phylum = [[Chordata]]
| classis = [[Actinopterygii]]
| infraclassis = [[Teleostei]]
| superordo = [[Protacanthopterygii]]
| ordo = [[Salmoniformes]]
| familia = [[Salmonidae]]
| subfamilia = [[Salmonidae|Salmoninae]]
| genus = [[Salmo]]
                                                                                                              |species=''S. salar''
|dvoimeno = ''Salmo salar''
|dvoimeno_autorstvo = [[Carl Linnaeus|Linnaeus]], 10. izdanje ''Systema Naturae'' (1758.)
|karta _raspon = Distribution of Atlantic salmon.svg
|karta_opis = Rasprostranjenje atlantskog lososa
}}
'''Atlantski losos''' ('''''Salmo salar''''') je vrsta ribe s [[peraja]]ma iz porodice ''[[Salmonidae]]''. Treći je najveći  pripadnik [[porodica (biologije)|porodice]] ''Salmonidae'', iza [[Hucho taimen|sibirskog tajmena]] i pacifičkog [[Oncorhynchus tshawytscha|Činuk lososa]], a naraste do 1 m dužine. Atlantski losos nalazi se u sjevernom [[Atlantski okean|Atlantskom okeanu]] i u [[rijeka]]ma koje u njega utječu. Većina populacija je [[anadrom]]na; izlegu se u [[potok|potocima]] i rijekama, ali se sele u more kako rastu gdje sazrijevaju, nakon čega se odrasli sezonski ponovno sele uzvodno kako bi se mrijestili.&lt;ref name=&quot;Audubon&quot;&gt;{{cite book |title=The Audubon Society Field Guide to North American Fishes, Whales &amp; Dolphins |publisher=Chanticleer Press |year=1983 |page=395|isbn=0-394-53405-0}}&lt;/ref&gt;

Kada odrasle ribe ponovo uđu u rijeke radi [[mrijest|mriještenja]], mijenjaju boju i izgled. Neke populacije ove ribe migriraju samo u velika jezera i &quot;zatvorene su&quot;, provodeći cijeli život u slatkoj vodi. Takve populacije se nalaze u cijelom području rasprostranjenosti vrste. Za razliku od pacifičkih vrsta lososa, ''S. salar'' je [[iteroparoznost|iteroparozan]], što znači da može preživjeti mriješćenje i vratiti se u more, kako bi ponovio proces sljedeće godine, pri čemu se 5–10% vraća u more radi ponovnog mriještenja. Takve jedinke mogu narasti do izuzetno velikih veličina, iako su rijetke. Različite životne faze ribe poznate su pod nekoliko različitih naziva na engleskom jeziku; [[alevin]], [[mrijest (biologija)|mlađ]], [[mlađ|par]] i [[Mlađ|smolt]].

Meso atlantskog lososa je posebno hranjiva hrana i smatra se jednom od profinjenijih vrsta ribljeg mesa u mnogim kulturama. Kao takvo, pojavljuje se u brojnim popularnim tradicionalnim kuhinjama i može postići višu cijenu od nekih drugih riba. Stoga je dugo bila meta sportskog ribolova i komercijalnog [[ribolov]]a, što je, kao i uništavanje staništa, utjecalo na populaciju u nekim područjima. Kao rezultat toga, vrsta je predmet napora za očuvanje u nekoliko zemalja, koji su, čini se, bili donekle uspješni od 2000-ih. Razvijene su i tehnike uzgoja ove vrste, korištenjem metoda [[akvakultura|akvakulture]], a trenutno se uzgaja u velikom broju u mnogim zemljama, pri čemu [[Norveška]] proizvodi preko 50% svjetskih zaliha.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Atlantic Salmon (Salmo salar) |url=https://www.compassioninfoodbusiness.com/media/7447055/atlantic-salmon-in-numbers.pdf |website=www.compassioninfoodbusiness.com |access-date=9. 7. 2026 |archive-date=7. 10. 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20251007022350/https://www.compassioninfoodbusiness.com/media/7447055/atlantic-salmon-in-numbers.pdf |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Iako je ovo sada održiva alternativa divljem ulovu ribe, metode uzgoja su privukle kritike ekologa.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Burridge |first1=Les |last2=Weis |first2=Judith S. |last3=Cabello |first3=Felipe |last4=Pizarro |first4=Jaime |last5=Bostick |first5=Katherine |date=15. 8. 2010 |title=Chemical use in salmon aquaculture: A review of current practices and possible environmental effects |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0044848610003297 |journal=Aquaculture |volume=306 |issue=1 |pages=7–23 |doi=10.1016/j.aquaculture.2010.05.020 |bibcode=2010Aquac.306....7B |issn=0044-8486|url-access=subscription }}&lt;/ref&gt;

==Nomenklatura==
Atlantski losos je dobio svoje naučno [[binomno ime]] od švedskog [[zoologijaa|zoologa]] i [[Taksonomija|taksonoma]] [[Carl Linnaeus|Linnea]] u 10. izdanju  ''Systema Naturae'', 1758. Naziv ''Salmo salar'' potiče od latinskih riječi ''salmo'', što znači losos i ''salar'', što znači skakač (prema M. Bartonu),&lt;ref&gt;Barton, M.: &quot;Biology of Fishes.&quot;, pages 198–202 Thompson Brooks/Cole 2007&lt;/ref&gt; ali vjerovatnije znači &quot;stanovnik slane vode&quot;. Lewisov i Short-ov Latinski rječnik (Clarendon Press, Oxford, 1879) prevodi &quot;salar&quot; kao vrstu pastrmke prema njenoj upotrebi u &quot;Idilama&quot; pjesnika [[Ausonius]] (4. vijek nove ere). Kasnije je utvrđeno da su različito obojeni smolti iste vrste.
Ostali nazivi koji se koriste za atlantskog lososa su: zaljevski losos, crni losos, losos s kaplinskim lobanjom, violinist, sebago losos, srebrni losos, vanjski losos i winnish. U različitim fazama svog sazrijevanja i životnog ciklusa, poznati su kao parr, smolt, grilse, grilt, kelt, slin i proljetni losos. Atlantski losos koji ne putuje u more poznat je kao kopneni losos.&lt;ref name=weebly&gt;{{cite web|title=Atlantic Salmon|url=http://animallist.weebly.com/atlantic-salmon.html |work=animallist.weebly.com |access-date=19. 11. 2013}}&lt;/ref&gt;

==Opis==
[[File:Atlantic Salmon, Nord-du-Québec, CA-QC, CA imported from iNaturalist photo 404770265.jpg|thumb| U [[Québec]]u, pokazujući posebno obilježje kod mužjaka koji se pare]]
Atlantski losos je najveća vrsta u rodu ''Salmo''. Nakon dvije godine u moru, riba je u prosjeku duga 71 do 76&amp;nbsp;cm i teška 3,6 do 5,4&amp;nbsp;kg.&lt;ref name=&quot;NOAA&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.nmfs.noaa.gov/pr/species/fish/atlanticsalmon.htm|title=Atlantic salmon (Salmo salar)|publisher=NOAA Fisheries - Office of Protected Resources|date=5. 5. 2017}}&lt;/ref&gt; Primjerci koji provedu četiri ili više zima hraneći se na moru ili se više puta mrijeste, mogu biti mnogo veći. Atlantski losos ulovljen mrežom 1960. godine u Škotskoj, u ušću rijeke Hope, težio je 49,44&amp;nbsp;kg, najteži zabilježen u svoj dostupnoj literaturi. Drugi ulovljen mrežom 1925. godine u Norveškoj mjerio je 160,65&amp;nbsp;cm, što ga čini najdužim atlantskim lososom ikada zabilježenim.&lt;ref name=&quot;Buller&quot;&gt;Buller F., ''The Domesday Book of Giant Salmon Volume 1 &amp; 2''. Constable (2007) &amp; Constable (2010)&lt;/ref&gt;

{{Multiple image
| image1            = Salmo salar 149116515 (cropped).jpg
| image2            = Salmo salar 221451741 (cropped).jpg
| direction         = vertical
| total_width       = 250
| footer            = Mladunci različitih veličina, u [[Škotska|Škotskoj]]
}}
Boja mladog atlantskog lososa ne podsjeća na odraslu fazu. Dok žive u [[slatka voda|slatkoj vodi]], imaju plave i crvene mrlje. U zreloj dobi poprimaju srebrno-plavi sjaj. Najlakši način da ih se prepozna kao odrasle jedinke je po crnim mrljama pretežno iznad bočne linije, iako [[repno peraje|repna peraja]] obično nemaju mrlja. Kada se razmnožavaju, mužjaci poprimaju blago zelenu ili crvenu boju. Losos ima vretenasto tijelo i dobro razvijene zube. Sve peraje, osim [[masno peraje|masnog]], obrubljene su crnom bojom.

==Rasprostranjenje i stanište== 
[[File:Ocean migration of Altantic salmon.gif|thumb|upright=1.3| Migracija atlantskog lososa u okeanu &lt;ref&gt;{{cite web |date=13. 9. 2010 |title=Atlantic Salmon Life Cycle |url=http://www.fws.gov/r5crc/Stuff/appc.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20140115064920/http://www.fws.gov/r5crc/Stuff/appc.html |archive-date=15. 1. 2014 |website=Connecticut River Coordinator's Office |publisher=U.S. Fish and Wildlife Service}}&lt;/ref&gt;]]
[[File:Salmo salar 415595378 (cropped 1).jpg|thumb| Okeanska faza, u [[Newfoundland (ostrvo)|Newfoundlandu]]]] 
[[File:Salmo trutta Trout Aquarium Atlanterhavsparken Norway.jpg|thumb| U ''Atlantic Sea-Parku'', u [[Norveška|Norveškoj]].]]
Prirodna mjesta za [[razmnožavanje]] atlantskog lososa su rijeke u Evropi i sjeveroistočna obala Sjeverne Amerike. U Evropi se atlantski losos još uvijek nalazi na jugu sve do Španije, a na sjeveroistoku do [[Pečore (rijeka)|rijeke Pečore]] u [[Rusija|Rusiji]].&lt;ref&gt;{{cite journal | last1=Kazakov | first1=R. V. | last2=Titov | first2=S. F. | title=Population genetics of salmon, Salmo salar L., in northern Russia | journal=Aquaculture Research | volume=24 | issue=4 | date=1993 | issn=1355-557X | doi=10.1111/j.1365-2109.1993.tb00624.x | doi-access=free | pages=495–506}}&lt;/ref&gt; Atlantski losos se proširio na sjever i kolonizirao [[Svalbard]] (78°N) od 2002. do 2006. godine nadalje, zbog zagrijavanja tamošnje klime.&lt;ref&gt;{{cite journal | last1=Jensen | first1=Arne J. | last2=Karlsson | first2=Sten | last3=Fiske | first3=Peder | last4=Hansen | first4=Lars Petter | last5=Østborg | first5=Gunnel M. | last6=Hindar | first6=Kjetil | title=Origin and life history of Atlantic salmon ( Salmo salar ) near their northernmost oceanic limit | journal=Canadian Journal of Fisheries and Aquatic Sciences | volume=71 | issue=11 | date=2014 | issn=0706-652X | doi=10.1139/cjfas-2014-0169 | pages=1740–1746 | bibcode=2014CJFAS..71.1740J | url=http://www.nrcresearchpress.com/doi/10.1139/cjfas-2014-0169 | access-date=22. 7. 2025| url-access=subscription }}&lt;/ref&gt; Zbog sportskog ribolova, neke južne populacije vrsta u sjevernoj Španiji se smanjuju.&lt;ref&gt;{{cite journal |author=J. L. Horreo |author2=G. Machado-Schiaffino |author3=A. M. Griffiths |author4=D. Bright |author5=J. R. Stevens |author6=E. Garcia-Vazquez |title=Atlantic Salmon at Risk: Apparent Rapid Declines in Effective Population Size in Southern European Populations |url=https://archive.org/details/american-fisheries-society-transactions_2011-05_140_3/page/605 |journal=Transactions of the American Fisheries Society |volume=140 |issue=3 |pages=605–610 |date=2011 |doi=10.1080/00028487.2011.585574|bibcode=2011TrAFS.140..605H |hdl=10651/8569 |hdl-access=free }}&lt;/ref&gt; Rasprostranjenost vrste lahko je pod uticajem promjena u slatkovodnom staništu i klimi. Atlantski losos je vrsta ribe hladnih voda i posebno je osjetljiv na promjene temperature vode.&lt;ref&gt;{{cite journal | last1=Nilsson | first1=Jonatan | last2=Moltumyr | first2=Lene | last3=Madaro | first3=Angelico | last4=Kristiansen | first4=Tore Sigmund | last5=Gåsnes | first5=Siri Kristine | last6=Mejdell | first6=Cecilie Marie | last7=Gismervik | first7=Kristine | last8=Stien | first8=Lars Helge | title=Sudden exposure to warm water causes instant behavioural responses indicative of nociception or pain in Atlantic salmon | journal=Veterinary and Animal Science | volume=8 | date=2019 | pmid=32734093 | pmc=7386744 | doi=10.1016/j.vas.2019.100076 | doi-access=free}}&lt;/ref&gt;

Rijeka [[Housatonic]] i njena pritoka [[Naugatuck]] bile su domaćini najjužnijim mrijestilištima atlantskog lososa u [[SAD|Sjedinjenim Državama]].&lt;ref&gt;{{cite report |title=Status Review for Anadromous Atlantic Salmon (''Salmo salar'') in the United States. Report to the National Marine Fisheries Service and U.S. Fish and Wildlife Service |author=Fay, C. |author2=M. Bartron |author3=S. Craig |author4=A. Hecht |author5=J. Pruden |author6=R. Saunders |author7=T. Sheehan |author8=J. Trial |date=2006 |page=294 |url=http://www.nmfs.noaa.gov/pr/species/statusreviews.htm |access-date=3. 7. 2016 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{ cite book |author=Kendall, W. C. |year=1935 |title=The fishes of New England: the salmon family. Part 2 - the salmons |publisher=Memoirs of the Boston Society of Natural History: monographs on the natural history of New England |location=Boston, Massachusetts |pages=[https://archive.org/details/fishesofnewengla02kend/page/90 90] |url=https://archive.org/details/fishesofnewengla02kend |access-date=3. 7. 2016 }}&lt;/ref&gt; Međutim, postoji izvještaj [[Henryja Hudson]]a iz 1609. godine da je atlantski losos jednom prilikom plivao uz [[rijeka Hudson|rijeku Hudson]].&lt;ref&gt;{{cite journal |title=The fishes of New England- the salmon family. Part 2 - the salmons. |author=W.C. Kendall |year=1935 |journal=Memoirs of the Boston Society of Natural History- Monographs on the Natural History of New England |volume=9 |issue=1 |pages=[https://archive.org/details/fishesofnewengla02kend/page/n10 1]–166 |url=https://archive.org/details/fishesofnewengla02kend |access-date=3. 7. 2016 }}&lt;/ref&gt; Osim toga, dokazi o ribljim [[krljušt]]ima koji datiraju iz prije 10.000 godina smještaju atlantskog lososa u obalni ribnjak [[New Jersey]].&lt;ref&gt;{{cite journal |title=Fish scale evidence for rapid post-glacial colonization of an Atlantic coastal pond |author=Robert A. Daniels |author2=Doroty Peteet |journal=Global Ecology and Biogeography Letters |volume=7 |issue=6 |pages=467–476 |date=novembar 1998 |url=http://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1046/j.1466-822X.1998.00313.x/abstract |access-date=3. 7. 2016 |doi=10.2307/2997716|jstor=2997716 |hdl=2060/19990023267 |hdl-access=free }}&lt;/ref&gt;

Dvije publikacije, iz 1988. i 1996. godine, dovele su u pitanje ideju da je atlantski losos bio u izobilju u Novoj Engleskoj u prahistorijsko vrijeme, kada je [[klima]] bila toplija nego što je danas. Ovaj argument se prvenstveno zasnivao na nedostatku podataka o kostima na arheološkim nalazištima u odnosu na druge vrste riba i tvrdnji da su historijske tvrdnje o izobilju možda bile pretjerane.&lt;ref&gt;{{cite book |title=Where's the salmon? A reevaluation of the role of anadromous fisheries in aboriginal New England in Holocene human ecology in Northeastern North America |publisher=Plenum Press |location=New York |author=Catherine C. Carlson |editor=GP Nicholas |year=1988 |isbn=978-0-306-42869-2 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |title=The [In]Significance of Atlantic Salmon |author=Catherine C. Carlson |journal=History Through a Pinhole |date=Fall–Winter 1996 |volume=8 |issue=3/4 |url=https://www.nps.gov/subjects/archeology/index.htm |access-date=3. 7. 2016 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20160916024107/https://www.nps.gov/archeology/cg/fd_vol8_num3-4/salmon.htm |archive-date=16. 9. 2016}}&lt;/ref&gt; Ovaj argument je kasnije osporen u drugom radu u kojem se tvrdilo da se nedostatak arheoloških fragmenata kostiju može objasniti time što su kosti lososa rijetke na lokalitetima koja još uvijek imaju velika područja s lososima i da su kosti lososa općenito slabo pronađene u odnosu na druge vrste riba.&lt;ref&gt;{{cite journal |title=The use (and misuse) of archaeological salmon data to infer historical abundance in North America with a focus on New England |url=https://archive.org/details/reviews-in-fish-biology-and-fisheries_2014_24_3/page/943 |author=Stephen F. Jane |author2=Keith H. Nislow |author3=Andrew R. Whiteley |journal=Reviews in Fish Biology and Fisheries |date=septembar 2014 |volume=24 |issue=3 |pages=943–954 |doi=10.1007/s11160-013-9337-3|bibcode=2014RFBF...24..943J |s2cid=15892424 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |title=Atlantic salmon, archaeology and climate change in New England |author=Brian S. Robinson |author2=George L. Jacobson |author3=Martin G. Yates |author4=Arthur E. Spiess |author5=Ellen R. Cowie |journal=Journal of Archaeological Science |date=oktobar 2009 |volume=36 |issue=10 |pages=2184–2191 |doi=10.1016/j.jas.2009.06.001|bibcode=2009JArSc..36.2184R }}&lt;/ref&gt;
Populacije atlantskog lososa značajno su smanjene u Sjedinjenim Američkim Državama nakon naseljavanja od strane Evrope. Trgovina krznom, sječa drveta, brane i mlinovi te poljoprivreda degradirali su slatkovodna staništa i smanjili [[prihvatljivi kapacitet]] većine sjevernoameričkih potoka. Populacije dabrova bile su zarobljene na rubu izumiranja do 1800. godine, a sječa drveća i krčenje dodatno su pogoršali eroziju potoka i gubitak staništa. Kako su drvo i krzno ustupili mjesto poljoprivredi, stanište atlantskog lososa u slatkovodnim vodama bilo je dodatno ugroženo. Prema historičaru D.W. Dunfieldu (1985.) &quot;više od polovine historijskih staza atlantskog lososa izgubljeno je u Sjevernoj Americi do 1850. godine&quot;. Već 1798. godine, u kanadskom parlamentu predstavljen je zakon o očuvanju atlantskog lososa, kako bi se zaštitile populacije u jezeru Ontario.&lt;ref name=&quot;:3&quot;&gt;{{Cite journal|last1=Dymond|first1=John R.|last2=MacKay|first2=Hugh H.|last3=Burridge|first3=Mary E.|last4=Holm|first4=Erling|last5=Bird|first5=Phillip W.|date=2019|title=The history of the Atlantic Salmon in Lake Ontario|url=https://read.dukeupress.edu/aehm/article/22/3/305-315/168168|journal=Aquatic Ecosystem Health &amp; Management|volume=22|issue=3|pages=305–315|doi=10.1080/14634988.2019.1641044|bibcode=2019AqEHM..22..305D|s2cid=202851801|issn=1463-4988|url-access=subscription|access-date=9. 7. 2026|archive-date=15. 1. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240115011906/https://read.dukeupress.edu/aehm/article/22/3/305-315/168168|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; U Zalivskoj regiji Nove Škotske, zabilježeno je da je 31 od 33 potoka atlantskog lososa blokiran drvenim branama, što je dovelo do [[Lokalno izumiranje|istrebljenja]] riba koje su se rano zaletjele u mnogim slivovima. Priobalni ribolov atlantskog lososa postao je glavni izvozni proizvod [[Novi svijet|Novog svijeta]], s velikim ribolovnim operacijama uspostavljenim duž obala glavnih riječnih sistema. Najjužnije populacije su prve nestale. 
Mladi lososi provode jednu do četiri godine u svojoj matičnoj rijeci. Kada su dovoljno veliki (oko 15&amp;nbsp;cm), oni se [[smoltificiranje|smotificiraju]], mijenjajući kamuflažu iz prilagođene potoku s velikim, sivim mrljama u prilagođenu moru sa sjajnim stranama. Također prolaze kroz neke endokrinološke promjene kako bi se prilagodili [[osmoza|osmotskim]] razlikama između staništa u slatkoj i morskoj vodi. Kada je smoltifikacija završena, mladi lososi sada počinju plivati sa strujom umjesto protiv nje. S ovom promjenom ponašanja, ribe se sada nazivaju smoltom. Kada smolt stigne do mora, prati površinske morske struje i hrani se [[plankton]]om ili [[mlađ]]i drugih vrsta riba poput haringe. Tokom svog boravka na moru, mogu osjetiti promjenu Zemljinog magnetskog polja putem željeza u svojoj bočnoj liniji. 
Kada imaju godinu dana dobrog rasta, premjestit će se na površinske morske struje koje ih vraćaju u njihovu matičnu rijeku. Velika je zabluda da losos pliva hiljadama kilometara na moru; umjesto toga, surfa kroz površinske morske struje.  Moguće je da pronađu svoju matičnu rijeku po mirisu, iako to nije potvrđeno;&lt;ref name=&quot;Shearer&quot;&gt;{{cite book |author=Shearer, W. |title=The Atlantic Salmon |url=https://archive.org/details/atlanticsalmonna0000shea |publisher=Halstead Press |year=1992}}&lt;/ref&gt; Samo 5% atlantskog lososa ide uzvodno u pogrešnu rijeku.{{citation needed|date=juli 2019}} Rasprostranjenost pojedinačnog atlantskog lososa može biti rijeka u kojoj se rađa i površinske morske struje koje su kružno povezane s tom rijekom.
Divlji losos nastavio je nestajati iz mnogih rijeka tokom dvadesetog stoljeća zbog [[prekomjerni ribolov|prekomjernog ribolova]] i promjene [[stanište|staništa]].&lt;ref name=&quot;Shearer&quot;/&gt;

==Ekologija==
===Ishrana===
Mladi lososi počinju s hranjenjem u roku od nekoliko dana. Nakon što tijelo apsorbira žumančanu vrećicu, počinju loviti. Mladunci počinju s sitnim [[beskičmenjaci]]ma, ali kako sazrijevaju, povremeno mogu jesti malu ribu. Tokom ovog vremena love i u [[supstrat (morska biologija)|supstratu]] i u struji. Poznato je da neki jedu ikru lososa. [[Plankton]] poput [[Kril|euphausiidae]] su važna hrana za predgrilse, ali se konzumiraju i [[amfipoda|amfipodni]]  [[Decapoda|dekapodi]].&lt;ref name=&quot;animaldiversity1&quot;&gt;{{cite web|last=Renzi |first=Vanessa |url=https://animaldiversity.org/accounts/Salmo_salar/ |title=ADW: Salmo salar: INFORMATION |publisher=Animaldiversity.org |date= |access-date=23. 8. 2022}}&lt;/ref&gt; Najčešće konzumirana hrana uključuje [[vodna muha|vodne]], [[crna muha|crne muhe]], [[vodene buhe]], [[kamenka|kamenke]],&lt;ref name=&quot;Shearer&quot;/&gt; i [[Chironomidae|hironomide]], kao i kopnene insekte.&lt;ref name=&quot;animaldiversity1&quot;/&gt;

Kao odrasli, lososi preferiraju [[kapelin]] kao svoj omiljeni obrok. Kapelin je izdužena srebrnasta riba koja naraste do 8–10&amp;nbsp;cm dužine.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.fisheries.noaa.gov/species/atlantic-salmon-protected|title=Atlantic Salmon - Protected {{!}} NOAA Fisheries|last=Fisheries|first=NOAA|date=21. 8. 2018|website=www.fisheries.noaa.gov|language=EN-US|access-date=26. 11. 2018}}&lt;/ref&gt; Ostale konzumirane [[ribe]] uključuju [[haringa|haringe]], [[pivarke]], [[tavuni (ribe)|tavune]], [[Scomber idae|skuše]], [[sand lance]] i male [[Gadus|bakalare]].&lt;ref name=&quot;animaldiversity1&quot;/&gt;

===Ponašanje===
Za mlađ i papar se kaže da su [[teritorijalnost|teritorijalni]], ali dokazi koji pokazuju da čuvaju teritorije nisu konačni. Iako povremeno mogu biti agresivni jedni prema drugima, [[sociobiologija|društvena hijerarhija]] je još uvijek nejasna. Mnogi su pronađeni da se [[jato|jataju i skupljaju u jata]], posebno kada napuštaju estuarij.
Odrasli atlantski lososi se smatraju mnogo agresivnijim od ostalih lososa i vjerovatnije će napasti druge ribe nego druge.&lt;ref name=&quot;Shearer&quot;/&gt;

==Također pogledajte==
* [[AquAdvantage losos]], [[GMO|genetički modificirani]] atlantski losos
* [[Federacija atlantskog lososa]]
* [[Losos kao hrana]]

==Napomene==
{{Reflist|refs=}}

==Reference==
* [https://www.fisheries.noaa.gov/species/atlantic-salmon Atlantic salmon] ''NOAA FishWatch''. Retrieved 4 November 2012.

==Vanjski linkovi==
{{Commons category|Salmo salar}}
&lt;!-- Please ensure that any links added here conform to the guidelines in [[WP:LINKS]] and [[WP:COI]] --&gt;
* [https://cdn-contenu.quebec.ca/cdn-contenu/peche/versions-imprimables/carte-rivieres-saumon.pdf Map of Quebec's 111 salmon rivers], Gouvernement du Québec, Canada, 2023
*Groups and initiatives
**[http://www.salmonconservation.ca/ official website] of the Atlantic Salmon Conservation Foundation
**[http://www.atlanticsalmontrust.org/ official website] of the Atlantic Salmon Trust
*Profiles and documents
**[https://www.fisheries.noaa.gov/species/atlantic-salmon Species directory: Atlantic salmon] - profile from the National Marine Fisheries Service of NOAA
**[https://nas.er.usgs.gov/queries/factsheet.aspx?SpeciesID=926 ''Salmo salar'' (Atlantic salmon)] - profile in the Nonindigenous Aquatic Species database of the U.S. Geological Survey
**[http://digitalmaine.com/atlantic_salmon_commission_docs/ Maine Atlantic Salmon Commission Documents], archive of documents of the Maine Atlantic Salmon Commission (which was abolished in 2010)
**[https://www.adfg.alaska.gov/index.cfm?adfg=invasiveprofiles.atlanticsalmon_impacts Invasive Species — Atlantic Salmon (''Salmo salar'')] profile from the Alaska Department of Fish and Game

{{Losos|state=expanded}}
{{Teme o komercijalnim ribama}}
{{Taxonbar|from=Q188879}}
{{Authority control}}

[[Kategorija:Ribe]]
[[Kategorija:Hladnovodne ribe]]
[[Kategorija:Komercijalne ribe]]
[[Kategorija:Slatkovodne ribe Evrope]]
[[Kategorija:Ribe Arktičkog okeana]]
[[Kategorija:Ribe sjevernog Atlantika]]
[[Kategorija:Ribe Velikih jezera]]
[[Kategorija:Ribe Grenlanda]]
[[Kategorija:Fauna Atlantske Kanade]]
[[Kategorija:Fauna sjeveroistoka Sjedinjenih Američkih Država]]
[[Kategorija:Riba opisana 1758.|Atlantski losos]]
[[Kategorija:Životinjske taksone koje je imenovao Carl Linnaeus|Atlantski losos]]
[[Kategorija:ESA ugrožene vrste]]
[[Kategorija:Vrste Direktive o staništima]]</text>
      <sha1>2d5qpmxmks95eyja6dpgxs5hhg60uts</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>American Psychologist</title>
    <ns>0</ns>
    <id>535951</id>
    <revision>
      <id>3922120</id>
      <parentid>3914350</parentid>
      <timestamp>2026-08-26T02:51:43Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3922120</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7059" sha1="7fqrf7x2wez76g5vnh1vvwpqo70fc8w" xml:space="preserve">{{Kurzivan naslov}}
{{Infokutija časopis
| naziv                    = American Psychologist
| datoteka                 = American Psychologist.gif
| veličina slike           = 
| opis slike               = Naslovnica časopisa ''American Psychologist''
| glavni urednik           = Harris Cooper
| učestalost               = 9 puta godišnje
| tiraž                    = 
| kategorije               = [[Psihologija]]
| cijena                   = 
| izdavač                  = [[Američko psihološko udruženje]]
| osnivanje                = 1946.
| prvo izdanje             = 1946.
| datum najnovijeg izdanja = 
| broj najnovijeg izdanja  = 
| zemlja                   = Sjedinjene Američke Države
| jezik                    = [[Engleski jezik|engleski]]
| web                      = [http://www.apa.org/pubs/journals/amp/index.aspx apa.org/pubs/journals/amp]
| logo                     = 
}}
'''''American Psychologist''''' je [[Recenzija|recenzirani]] [[naučni časopis]] koji izdaje [[Američko psihološko udruženje]] (APA). Časopis objavljuje članke od šireg značaja za [[psiholog]]e, uključujući originalne naučne radove, pregledne članke i druge priloge iz oblasti psihološke nauke, stručne prakse, obrazovanja i oblikovanja javnih politika. Povremeno objavljuje i tematske brojeve posvećene značajnim pitanjima iz različitih oblasti [[Psihologija|psihologije]].&lt;ref name=&quot;Kazak_2016_OpeningEditorial&quot;&gt;{{cite journal |last=Kazak |first=Anne E. |date=2016 |title=Opening editorial 2016: Changes in scope and structure |journal=American Psychologist |volume=71 |issue=1 |pages=1–2 |url=https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/26766761/ |doi=10.1037/a0039995 |pmid=26766761 |access-date=14. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; [[Glavni urednik|Glavni i odgovorni urednik]] časopisa je Harris Cooper s [[Univerzitet Duke|Univerziteta Duke]].&lt;ref name=&quot;APA_AmericanPsychologist&quot;&gt;{{cite web |title=American Psychologist |website=American Psychological Association (APA) |url=https://www.apa.org/pubs/journals/amp |access-date=14. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;APA_TOP_Guidelines_2021&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.apa.org/pubs/journals/resources/top-guidelines-interview |title=What are the TOP Guidelines and why are they important? |website=American Psychological Association (APA) |publisher=American Psychological Association |date=2021 |access-date=14. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;APA_Transparency_Openness_2026&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.apa.org/pubs/journals/resources/transparency-openness-promotion |title=Transparency and Openness Promotion |website=American Psychological Association (APA) |publisher=American Psychological Association |access-date=14. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Prema izvještaju ''[[Journal Citation Reports]]'', [[faktor utjecaja]] časopisa za 2024. iznosio je 6,6, dok je petogodišnji faktor utjecaja iznosio 12,0.&lt;ref name=&quot;WoS_JCR_AmericanPsychologist_2025&quot;&gt;{{cite web |url=https://wos-journal.info/journalid/11657 |title=American Psychologist - Impact Factor, Quartile, Ranking |website=Web of Science Journal Info |access-date=14. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;APA_AmericanPsychologist_About_2026&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.apa.org/pubs/journals/amp/about |title=About American Psychologist |website=American Psychological Association |publisher=American Psychological Association |access-date=14. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Sažimanje i indeksiranje ==
Radovi iz časopisa se sažimaju i indeksiraju u sljedećim bazama podataka:
{{columns-list|
* [[ATLA Religion Database]]&lt;ref name=&quot;Atla_Title_Lists_2026&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.atla.com/research/title-lists/ |title=Atla Products Title Lists |website=Atla |publisher=American Theological Library Association |access-date=14. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;
* [[CINAHL]]&lt;ref name=&quot;EBSCO_About_2026&quot;&gt;{{cite web |url=https://about.ebsco.com/ |title=Reliable information for all kinds of research |website=EBSCO |publisher=EBSCO Information Services |access-date=14. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;
* [[Current Contents]]/Social and Behavioral Sciences&lt;ref name=&quot;Clarivate_MJL_2026&quot;&gt;{{cite web |url=https://mjl.clarivate.com/home |title=Browse, search, and explore journals indexed in the Web of Science |website=Master Journal List |publisher=Clarivate |access-date=14. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;
* [[EBSCO Information Services|EBSCO baze podataka]]&lt;ref name=&quot;MIAR_AmericanPsychologist_2026&quot;&gt;{{cite web |url=https://miar.ub.edu/issn/0003-066X |title=American Psychologist |website=MIAR: Information Matrix for the Analysis of Journals |publisher=University of Barcelona |access-date=14. 7. 2026 |language=en |archive-date=4. 5. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240504202753/https://miar.ub.edu/issn/0003-066X |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
* [[Embase]]&lt;ref name=&quot;Elsevier_Embase_2026&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.elsevier.com/products/embase |title=Embase — The biomedical research database now available with AI search |website=Elsevier |publisher=Elsevier |access-date=14. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;
* [[Index Medicus]]/[[MEDLINE]]/[[PubMed]]&lt;ref name=&quot;NLM_Catalog_AmericanPsychologist_2026&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/nlmcatalog/0370521 |title=The American psychologist |website=NLM Catalog |publisher=National Center for Biotechnology Information (NCBI) |access-date=14. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;
* [[International Bibliography of Periodical Literature]]&lt;ref name=&quot;MIAR_AmericanPsychologist_2026&quot; /&gt;
* [[International Bibliography of the Social Sciences]]&lt;ref name=&quot;MIAR_AmericanPsychologist_2026&quot; /&gt;
* [[Modern Language Association Database]]&lt;ref name=&quot;MIAR_AmericanPsychologist_2026&quot; /&gt;
* [[PASCAL (baza podataka)|PASCAL]]&lt;ref name=&quot;MIAR_AmericanPsychologist_2026&quot; /&gt;
* [[ProQuest|ProQuest baze podataka]]&lt;ref name=&quot;MIAR_AmericanPsychologist_2026&quot; /&gt;
* [[PsycINFO]]&lt;ref name=&quot;APA_PsycInfo_Coverage_2026&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.apa.org/pubs/databases/psycinfo/coverage |title=APA PsycInfo Journal Coverage List |website=American Psychological Association (APA) |publisher=American Psychological Association |access-date=14. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;
* [[Social Sciences Citation Index]]&lt;ref name=&quot;Clarivate_MJL_2026&quot; /&gt;
* [[Scopus]]&lt;ref name=&quot;Scopus_AmericanPsychologist_2026&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.scopus.com/sourceid/29492 |title=American Psychologist |website=Scopus |publisher=Elsevier |access-date=14. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;
}}

== Također pogledajte ==
* ''[[Developmental Psychology (časopis)|Developmental Psychology]]''
* ''[[Journal of Abnormal Psychology]]''
* ''[[Journal of Experimental Psychology]]''
* ''[[Journal of Personality and Social Psychology]]''

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* {{Official website|http://www.apa.org/pubs/journals/amp/index.aspx}}

[[Kategorija:Naučni časopisi osnovani 1946.]]
[[Kategorija:Časopisi Američkog psihološkog udruženja]]
[[Kategorija:Časopisi na engleskom jeziku]]
[[Kategorija:Časopisi iz oblasti psihologije]]
[[Kategorija:Časopisi koji izlaze devet puta godišnje]]</text>
      <sha1>7fqrf7x2wez76g5vnh1vvwpqo70fc8w</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Radin Jablanić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>536715</id>
    <revision>
      <id>3922067</id>
      <timestamp>2026-08-25T13:20:55Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Chulumia</username>
        <id>87617</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{Infokutija biografija | ime = Radin Jablanić | slika =  | opis_slike =  | datum_rođenja = oko 1330. | mjesto_rođenja =  | datum_smrti = oko 1387. | mjesto_smrti =   | dinastija = [[Pavlovići (plemstvo)|Jablanići (Pavlovići)]] | otac = Jablan  | titula = [[Vlastela|Vlasteličić u Kraljevini Bosni]] }}  '''Raden Jablanić''' (u izvorima i ''Radin''; oko 1330 – oko 1387) bio je bosanski vlasteličić sa posjedima u istočnoj Bosni i najstariji poznati predak znamenite...</comment>
      <origin>3922067</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4385" sha1="n07hhzjn65zd3dnyx8z58q9am333tdl" xml:space="preserve">{{Infokutija biografija
| ime = Radin Jablanić
| slika = 
| opis_slike = 
| datum_rođenja = oko 1330.
| mjesto_rođenja = 
| datum_smrti = oko 1387.
| mjesto_smrti = 

| dinastija = [[Pavlovići (plemstvo)|Jablanići (Pavlovići)]]
| otac = Jablan

| titula = [[Vlastela|Vlasteličić u Kraljevini Bosni]]
}}

'''Raden Jablanić''' (u izvorima i ''Radin''; oko 1330 – oko 1387) bio je bosanski vlasteličić sa posjedima u istočnoj Bosni i najstariji poznati predak znamenite feudalne porodice [[Pavlovići (plemstvo)|Pavlovića]] (koja se po njemu nazivala i ''Radinovići'').&lt;ref name=&quot;Enciklopedija&quot;&gt;Enciklopedija Jugoslavije (1965). ''Pavlovići''. Zagreb: Jugoslavenski leksikografski zavod.&lt;/ref&gt; Njegov sin [[Pavle Radenović]] postat će jedan od glavnih stubova bosanske države krajem XIV vijeka.&lt;ref name=&quot;Šišić&quot;&gt;Šišić, Ferdo (1902). ''Vojvoda Hrvoje Vukčić Hrvatinić i njegovo doba''. Zagreb: Matica hrvatska.&lt;/ref&gt;

== Porijeklo ==
Raden je bio sin vlastelina Jablana, po kome se prvobitna loza nazivala Jablanići. Porodično imanje i matični posjedi nalazili su se u selu Jablan (ili Jablanovo), koje se historijski locira u okolini I.Sarajeva.&lt;ref name=&quot;Pavlovići&quot;&gt;Grupa autora (2003). ''Zemlja Pavlovića: Srednji vijek i period turske vladavine''. Banja Luka: Akademija nauka i umjetnosti Republike Srpske.&lt;/ref&gt; Iz ovog jezgra porodica će kasnije, zahvaljujući uspjesima Radenovog sina Pavla, dramatično proširiti svoje posjede od gornjeg i srednjeg toka rijeke Drine, preko župa Krivaja i Prača, pa sve do Travunije i Konavala na jadranskoj obali, stvarajući oblast poznatu kao „Zemlja Pavlovića”.&lt;ref name=&quot;Enciklopedija&quot; /&gt;

== Djelovanje i širenje posjeda ==
Raden Jablanić je živio i djelovao u periodu kada je Bosnom upravljao ban, a potom i kralj [[Tvrtko I Kotromanić]]. Na čelo porodice stupa sredinom XIV vijeka (oko 1355. godine). Iako je u dokumentima tog vremena zabilježen sa skromnijim statusom vlasteličića, postavio je ekonomske i teritorijalne temelje za nagli uspon svoje porodice.&lt;ref name=&quot;Fine&quot;&gt;Fine, John Van Antwerp (1994). ''The Late Medieval Balkans: A Critical Survey from the Late Twelfth Century to the Ottoman Conquest''. University of Michigan Press.&lt;/ref&gt;

Učestvovao je u unutrašnjim političkim zbivanjima unutar [[Banovina Bosna|Bosanske banovine]]. Između 1373. i 1377. godine, pratio je širenje Tvrtkove vlasti na račun posjeda župana [[Nikola Altomanović|Nikole Altomanovića]] i teritorija prema Trebinju. Zbog lojalnosti kruni, porodica Jablanić je nagrađena značajnim teritorijalnim ustupcima u Podrinju i okolini Olova, što im je omogućilo kontrolu nad važnim trgovačkim putevima koji su povezivali unutrašnjost Bosne sa [[Dubrovačka republika|Dubrovnikom]].&lt;ref&gt;Anđelić, Pavao (1973). ''Periodi u kulturnoj historiji Bosne i Hercegovine u srednjem vijeku''. Sarajevo: Zemaljski muzej.&lt;/ref&gt;

Zajedno sa sinom Pavlom, započeo je planiranje i izgradnju utvrđenih gradova koji će postati upravna sjedišta porodice, među kojima se posebno ističe grad [[Borač (tvrđava)|Borač]] iznad kanjona rijeke Prače.&lt;ref name=&quot;Pavlovići&quot; /&gt;

== Naslijeđe ==
Raden Jablanić je preminuo oko 1387. godine. Budući da se nametnuo kao autoritativni vođa svog roda, njegovi potomci su u dubrovačkim i bosanskim zvaničnim dokumentima često oslovljavani patronimikom ''Radinovići'' (sinovi ili potomci Radina).&lt;ref name=&quot;Enciklopedija&quot; /&gt; Njegov sin Pavle Radenović preuzeo je vodstvo nad porodičnim posjedima odmah nakon očeve smrti i postao jedan od tri ključna velikaša Bosanskog kraljevstva, uz [[Hrvoje Vukčić Hrvatinić|Hrvoja Vukčića Hrvatinića]] i [[Vlatko Vuković Kosača|Vlatka Vukovića Kosaču]].&lt;ref name=&quot;Šišić&quot; /&gt;

== Reference ==
{{reflist}}

== Literatura ==
* {{Cite book | author=Grupa autora | title=Zemlja Pavlovića: Srednji vijek i period turske vladavine | year=2003 | publisher=ANURS | location=Banja Luka}}
* {{Cite book | author=Fine, John Van Antwerp | title=The Late Medieval Balkans | year=1994 | publisher=University of Michigan Press | location=Michigan}}
* {{Cite book | author=Šišić, Ferdo | title=Vojvoda Hrvoje Vukčić Hrvatinić i njegovo doba | year=1902 | publisher=Matica hrvatska | location=Zagreb}}

== Vanjski linkovi ==
* [https://enciklopedija.hr Hrvatska enciklopedija — Pavlovići]

[[Kategorija:Pavlovići]]</text>
      <sha1>n07hhzjn65zd3dnyx8z58q9am333tdl</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Edward B. Titchener</title>
    <ns>0</ns>
    <id>536716</id>
    <revision>
      <id>3922101</id>
      <timestamp>2026-08-25T21:30:35Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <comment>Prvi dio članka</comment>
      <origin>3922101</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10045" sha1="chl8hq6prrk1ugaopm7glf9d3cpid4i" xml:space="preserve">{{Infokutija naučnik
| ime                     = Edward Bradford Titchener
| slika                   = Edward_Bradford_Titchener.jpg 
| slika_širina            = 
| naslov                  = 
| datum_rođenja           = {{Datum rođenja|1867|1|11}}
| mjesto_rođenja          = [[Chichester]], [[Engleska]]
| datum_smrti             = {{Datum smrti i godine|1927|8|3|1867|1|11}}
| mjesto_smrti            = [[Ithaca, New York]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]
| prebivalište            = 
| državljanstvo           = 
| narodnost               = [[Englezi|Englez]]
| etnicitet               = 
| polje                   = [[Psihologija]]
| radna_institucija       = [[Univerzitet Cornell]]
| alma_mater              = {{Plainlist|
* [[Koledž Brasenose, Oxford|Koledž Brasenose (Oxford)]]
* [[Univerzitet u Leipzigu]]
}}
| doktorski_mentor        = [[Wilhelm Wundt]]
| doktorski_studenti      = {{Plainlist|
* [[Edwin Garrigues Boring]]
* [[Walter Bowers Pillsbury]]
* [[Margaret Floy Washburn]]
}}
| akademski_savjetnici    = 
| uticao_na               = 
| uticali_na_njega        = 
| poznat_po               = {{Plainlist|
* [[Strukturalizam (psihologija)|Strukturalizam]]
* [[Empatija]]
* [[Introspekcija]]
}}
| autor_kratica_bot       = 
| autor_kratica_zoo       = 
| nagrade                 = 
| religija                = 
| fusnote                 = 
}}
'''Edward Bradford Titchener''' (11. januar 1867 – 3. august 1927) bio je [[psihologija|psiholog]] [[Engleska|engleskog]] porijekla koji je najveći dio svoje akademske karijere ostvario u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]]. Studirao je kod [[Wilhelm Wundt|Wilhelma Wundta]] na [[Univerzitet u Leipzigu|Univerzitetu u Leipzigu]], gdje je 1892. stekao doktorat.&lt;ref name=&quot;Proctor_2014&quot;&gt;{{cite journal |last1=Proctor |first1=Robert W. |last2=Evans |first2=Rand |title=E. B. Titchener, women psychologists and the experimentalists |journal=The American Journal of Psychology |volume=127 |issue=4 |date=2014 |pages=501–526 |doi=10.5406/amerjpsyc.127.4.0501 |pmid=25603585 |url=https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/25603585/ |access-date=25. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Najpoznatiji je po razvoju [[strukturalizam (psihologija)|strukturalizma]], psihološkog pravca usmjerenog na analizu strukture svjesnog iskustva. Nakon što je 1892. došao na [[Univerzitet Cornell]], osnovao psihološku laboratoriju i razvio najveći doktorski program iz psihologije u Sjedinjenim Američkim Državama u to vrijeme. Njegova prva doktorantica, [[Margaret Floy Washburn]], postala je 1894. prva žena u Sjedinjenim Američkim Državama koja je stekla doktorat iz psihologije.&lt;ref name=&quot;Johnson_2000_MargaretFloyWashburn&quot;&gt;{{cite encyclopedia |last=Johnson |first=Deborah |title=Washburn, Margaret Floy |encyclopedia=American National Biography |publisher=Oxford University Press |date=2000 |doi=10.1093/anb/9780198606697.article.1400675 |url=https://doi.org/10.1093/anb/9780198606697.article.1400675 |url-access=subscription |access-date=25. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Biografija ==

=== Rani život i obrazovanje ===

Titchenerovi roditelji, Alice Field Habin i John Titchener, vjenčali su se 1869. nakon što su pobjegli od svojih porodica, zbog čega se njegova majka otuđila od svoje ugledne porodice iz [[Sussex]]a. Njegov otac obavljao je različite poslove kao službenik i računovođa, prije nego što je 1879. umro od [[tuberkuloza|tuberkuloze]]. Porodica je imala petero preživjele djece, četiri kćeri i jednog sina, a tokom tog perioda najmanje deset puta mijenjala je mjesto stanovanja. Kada je imao devet godina, Titchener je poslan da živi s djedom i dvjema tetkama po ocu. Njegov imenjak, djed Edward Titchener, bio je uspješan pravnik i investitor te bivši gradonačelnik [[Chichester]]a. Pobrinuvši se za njegovo obrazovanje, najprije mu je osigurao privatnu poduku, a zatim školovanje u gimnaziji. Međutim, njegova ulaganja propala su 1881, a nekoliko mjeseci kasnije je umro. Zbog pogoršane finansijske situacije porodice, Titchener je daljnje obrazovanje finansirao uz pomoć stipendija, plaćenim radom i poduzetničkim aktivnostima.&lt;ref name=&quot;Proctor_2014&quot;&gt;{{cite journal |last1=Proctor |first1=Robert W. |last2=Evans |first2=Rand |title=E. B. Titchener, women psychologists and the experimentalists |journal=The American Journal of Psychology |volume=127 |issue=4 |date=2014 |pages=501–526 |doi=10.5406/amerjpsyc.127.4.0501 |pmid=25603585 |url=https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/25603585/ |access-date=25. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Titchener je pohađao &quot;The Prebendal School&quot; i [[koledž &quot;Malvern&quot;]], a zatim je od 1885. do 1890. studirao na [[Univerzitet u Oxfordu|Univerzitetu u Oxfordu]], na koledžu Brasenose. Godine 1889. diplomirao je iz klasičnih nauka s rijetkim uspjehom ''double first'', odnosno najvišom ocjenom u dvije oblasti. Tokom studija njegova interesovanja počela su se usmjeravati prema biologiji.&lt;ref name=&quot;Proctor_2014&quot; /&gt; 

Na Oxfordu je Titchener počeo proučavati djela [[Wilhelm Wundt|Wilhelma Wundta]]. Tokom studija preveo je s njemačkog na engleski jezik prvi tom trećeg izdanja Wundtovog djela ''Principles of Physiological Psychology''.&lt;ref name=&quot;Wundt_1904_PrinciplesPhysiologicalPsychology&quot;&gt;{{cite book |last=Wundt |first=Wilhelm Max |translator-last=Titchener |translator-first=Edward Bradford |title=Principles of Physiological Psychology |volume=1 |publisher=Sonnenschein |date=1904 |url=https://books.google.hr/books/about/Principles_of_Physiological_Psychology.html?id=b48RAAAAYAAJ |access-date=25. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Godine 1890. ostao je još jednu godinu na Oxfordu, gdje je radio s fiziologom [[John Burdon-Sanderson|Johnom Burdonom-Sandersonom]] i usavršavao se u primjeni naučne metodologije.&lt;ref name=&quot;Proctor_2014&quot; /&gt; 

U jesen 1890. Titchener je otišao u [[Leipzig]] u Njemačkoj, gdje je studirao kod [[Wilhelm Wundt|Wilhelma Wundta]]. Doktorski studij završio je 1892. disertacijom o binokularnom vidu. U ljeto iste godine vratio se u Oxford, gdje je ponovo radio s Burdonom-Sandersonom i predavao u okviru Ljetne škole Univerziteta u Oxfordu.&lt;ref name=&quot;Proctor_2014&quot; /&gt; 

U jesen 1892. Titchener je započeo rad na [[Univerzitet Cornell|Univerzitetu Cornell]]. Budući da psihologija tada još uvijek nije bila potpuno samostalna, predavao je [[Filozofija|filozofiju]] i [[Psihologija|psihologiju]] u okviru Sage škole filozofije kao nastavnik bez stalnog zaposlenja. Ubrzo je uspio razviti psihološku laboratoriju i izgraditi zapažen akademski ugled, da bi 1895. dobio stalno zaposlenje i zvanje profesora, čime je postigao veću samostalnost u odnosu na filozofski odsjek.&lt;ref name=&quot;Proctor_2014&quot; /&gt;

Na [[Univerzitet Cornell|Univerzitetu Cornell]] Titchener je razvijao i predavao vlastitu koncepciju psihologije zasnovanu na strukturalističkom pristupu. Njegova interpretacija Wundtove psihologije i vlastiti razvoj [[Strukturalizam (psihologija)|strukturalizma]] učinili su ga jednom od najutjecajnijih ličnosti rane američke [[Eksperimentalna psihologija|eksperimentalne psihologije]].

== Privatni život ==

Titchener se 1894. oženio Sophie Bedloe Kellogg, nastavnicom u javnoj školi iz [[Maine]]a. Imali su četvero djece, tri kćeri i sina. Nakon što je dobio stalno zaposlenje na [[Univerzitet Cornell|Univerzitetu Cornell]], Titchener je do kraja života finansijski pomagao majku. Nakon smrti njegovog oca, ona i Titchenerove sestre živjeli su u teškim materijalnim okolnostima; njegove sestre jedno su vrijeme provele u sirotištu, a potom su radile kao kućne pomoćnice.&lt;ref name=&quot;Proctor_2014&quot; /&gt;

== Glavne ideje ==

Titchenerove ideje o funkcionisanju uma bile su pod snažnim utjecajem [[Wilhelm Wundt|Wundtove]] teorije [[voluntarizam (filozofija)|voluntarizma]], kao i njegovih shvatanja [[asocijacija|asocijacije]] i [[apercepcija|apercepcije]]. Međutim, Titchener je Wundtove ideje razvio u vlastitu koncepciju strukturalne psihologije. Njegov cilj bio je utvrditi osnovne elemente svjesnog iskustva, način na koji se oni međusobno povezuju i zakonitosti njihovog povezivanja. Titchener je smatrao da se svjesno iskustvo može raščlaniti na osnovne elemente, slično kao što se u hemiji složene supstance mogu razložiti na svoje sastavne elemente. Na primjer, kao što se voda može razložiti na vodik i kisik, tako se složeni sadržaji svijesti mogu raščlaniti na osnovne psihičke elemente, među kojima su bili osjeti i ideje.&lt;ref name=&quot;Titchener_1901&quot;&gt;{{cite book |last=Titchener |first=Edward Bradford |title=Experimental Psychology: A Manual of Laboratory Practice |volume=1 |publisher=Macmillan Company |date=1901 |url=https://books.google.hr/books/about/Experimental_Psychology.html?id=AjIxiiBHzJoC |access-date=25. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Prema Titcheneru, svaki [[osjet]] imao je četiri osnovne svojstva: intenzitet, kvalitet, trajanje i ekstenziju. Pojedina svojstva bila su povezana s odgovarajućim karakteristikama podražaja, iako neki podražaji nisu bili dovoljni da izazovu sva relevantna svojstva osjeta.&lt;ref name=&quot;Titchener_1901&quot; /&gt; Osjete je dalje razlikovao prema njihovoj vrsti. Tako je, na primjer, slušne osjete dijelio na &quot;tonove&quot; i &quot;šumove&quot;.&lt;ref name=&quot;Titchener_1901&quot; /&gt;

Titchener je smatrao da se ideje i [[percepcija|percepcije]] formiraju na osnovu osjeta. Vrsta ideje bila je povezana s vrstom osjeta na kojem se zasnivala, na primjer sa zvukom ili vidnim iskustvom, odnosno s izgovorenim riječima ili riječima napisanim na stranici.&lt;ref name=&quot;Titchener_1901&quot; /&gt; Smatrao je da bi određivanjem i klasifikovanjem osnovnih elemenata svijesti bilo moguće utvrditi strukturu složenijih psihičkih procesa i viših oblika mišljenja.

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Psihologija}}

{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Titchener, Edward B.}}
[[Kategorija:Rođeni 1867.]]
[[Kategorija:Umrli 1927.]]
[[Kategorija:Engleski psiholozi]]
[[Kategorija:Američki pisci]]
[[Kategorija:Engleski pisci]]
[[Kategorija:Članovi Američkog filozofskog društva]]</text>
      <sha1>chl8hq6prrk1ugaopm7glf9d3cpid4i</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3922108</id>
      <parentid>3922101</parentid>
      <timestamp>2026-08-25T22:12:33Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <comment>Rad na članku</comment>
      <origin>3922108</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="15809" sha1="aooka10fnsmyg4bv3thdib2tonj1mgi" xml:space="preserve">{{Infokutija naučnik
| ime                     = Edward Bradford Titchener
| slika                   = Edward_Bradford_Titchener.jpg 
| slika_širina            = 
| naslov                  = 
| datum_rođenja           = {{Datum rođenja|1867|1|11}}
| mjesto_rođenja          = [[Chichester]], [[Engleska]]
| datum_smrti             = {{Datum smrti i godine|1927|8|3|1867|1|11}}
| mjesto_smrti            = [[Ithaca, New York]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]
| prebivalište            = 
| državljanstvo           = 
| narodnost               = [[Englezi|Englez]]
| etnicitet               = 
| polje                   = [[Psihologija]]
| radna_institucija       = [[Univerzitet Cornell]]
| alma_mater              = {{Plainlist|
* [[Koledž Brasenose, Oxford|Koledž Brasenose (Oxford)]]
* [[Univerzitet u Leipzigu]]
}}
| doktorski_mentor        = [[Wilhelm Wundt]]
| doktorski_studenti      = {{Plainlist|
* [[Edwin Garrigues Boring]]
* [[Walter Bowers Pillsbury]]
* [[Margaret Floy Washburn]]
}}
| akademski_savjetnici    = 
| uticao_na               = 
| uticali_na_njega        = 
| poznat_po               = {{Plainlist|
* [[Strukturalizam (psihologija)|Strukturalizam]]
* [[Empatija]]
* [[Introspekcija]]
}}
| autor_kratica_bot       = 
| autor_kratica_zoo       = 
| nagrade                 = 
| religija                = 
| fusnote                 = 
}}
'''Edward Bradford Titchener''' (11. januar 1867 – 3. august 1927) bio je [[psihologija|psiholog]] [[Engleska|engleskog]] porijekla koji je najveći dio svoje akademske karijere ostvario u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]]. Studirao je kod [[Wilhelm Wundt|Wilhelma Wundta]] na [[Univerzitet u Leipzigu|Univerzitetu u Leipzigu]], gdje je 1892. stekao doktorat.&lt;ref name=&quot;Proctor_2014&quot;&gt;{{cite journal |last1=Proctor |first1=Robert W. |last2=Evans |first2=Rand |title=E. B. Titchener, women psychologists and the experimentalists |journal=The American Journal of Psychology |volume=127 |issue=4 |date=2014 |pages=501–526 |doi=10.5406/amerjpsyc.127.4.0501 |pmid=25603585 |url=https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/25603585/ |access-date=25. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Najpoznatiji je po razvoju [[strukturalizam (psihologija)|strukturalizma]], psihološkog pravca usmjerenog na analizu strukture svjesnog iskustva. Nakon što je 1892. došao na [[Univerzitet Cornell]], osnovao psihološku laboratoriju i razvio najveći doktorski program iz psihologije u Sjedinjenim Američkim Državama u to vrijeme. Njegova prva doktorantica, [[Margaret Floy Washburn]], postala je 1894. prva žena u Sjedinjenim Američkim Državama koja je stekla doktorat iz psihologije.&lt;ref name=&quot;Johnson_2000_MargaretFloyWashburn&quot;&gt;{{cite encyclopedia |last=Johnson |first=Deborah |title=Washburn, Margaret Floy |encyclopedia=American National Biography |publisher=Oxford University Press |date=2000 |doi=10.1093/anb/9780198606697.article.1400675 |url=https://doi.org/10.1093/anb/9780198606697.article.1400675 |url-access=subscription |access-date=25. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Biografija ==

=== Rani život i obrazovanje ===

Titchenerovi roditelji, Alice Field Habin i John Titchener, vjenčali su se 1869. nakon što su pobjegli od svojih porodica, zbog čega se njegova majka otuđila od svoje ugledne porodice iz [[Sussex]]a. Njegov otac obavljao je različite poslove kao službenik i računovođa, prije nego što je 1879. umro od [[tuberkuloza|tuberkuloze]]. Porodica je imala petero preživjele djece, četiri kćeri i jednog sina, a tokom tog perioda najmanje deset puta mijenjala je mjesto stanovanja. Kada je imao devet godina, Titchener je poslan da živi s djedom i dvjema tetkama po ocu. Njegov imenjak, djed Edward Titchener, bio je uspješan pravnik i investitor te bivši gradonačelnik [[Chichester]]a. Pobrinuvši se za njegovo obrazovanje, najprije mu je osigurao privatnu poduku, a zatim školovanje u gimnaziji. Međutim, njegova ulaganja propala su 1881, a nekoliko mjeseci kasnije je umro. Zbog pogoršane finansijske situacije porodice, Titchener je daljnje obrazovanje finansirao uz pomoć stipendija, plaćenim radom i poduzetničkim aktivnostima.&lt;ref name=&quot;Proctor_2014&quot;&gt;{{cite journal |last1=Proctor |first1=Robert W. |last2=Evans |first2=Rand |title=E. B. Titchener, women psychologists and the experimentalists |journal=The American Journal of Psychology |volume=127 |issue=4 |date=2014 |pages=501–526 |doi=10.5406/amerjpsyc.127.4.0501 |pmid=25603585 |url=https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/25603585/ |access-date=25. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Titchener je pohađao &quot;The Prebendal School&quot; i [[koledž &quot;Malvern&quot;]], a zatim je od 1885. do 1890. studirao na [[Univerzitet u Oxfordu|Univerzitetu u Oxfordu]], na koledžu Brasenose. Godine 1889. diplomirao je iz klasičnih nauka s rijetkim uspjehom ''double first'', odnosno najvišom ocjenom u dvije oblasti. Tokom studija njegova interesovanja počela su se usmjeravati prema biologiji.&lt;ref name=&quot;Proctor_2014&quot; /&gt; 

Na Oxfordu je Titchener počeo proučavati djela [[Wilhelm Wundt|Wilhelma Wundta]]. Tokom studija preveo je s njemačkog na engleski jezik prvi tom trećeg izdanja Wundtovog djela ''Principles of Physiological Psychology''.&lt;ref name=&quot;Wundt_1904_PrinciplesPhysiologicalPsychology&quot;&gt;{{cite book |last=Wundt |first=Wilhelm Max |translator-last=Titchener |translator-first=Edward Bradford |title=Principles of Physiological Psychology |volume=1 |publisher=Sonnenschein |date=1904 |url=https://books.google.hr/books/about/Principles_of_Physiological_Psychology.html?id=b48RAAAAYAAJ |access-date=25. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Godine 1890. ostao je još jednu godinu na Oxfordu, gdje je radio s fiziologom [[John Burdon-Sanderson|Johnom Burdonom-Sandersonom]] i usavršavao se u primjeni naučne metodologije.&lt;ref name=&quot;Proctor_2014&quot; /&gt; 

U jesen 1890. Titchener je otišao u [[Leipzig]] u Njemačkoj, gdje je studirao kod [[Wilhelm Wundt|Wilhelma Wundta]]. Doktorski studij završio je 1892. disertacijom o binokularnom vidu. U ljeto iste godine vratio se u Oxford, gdje je ponovo radio s Burdonom-Sandersonom i predavao u okviru Ljetne škole Univerziteta u Oxfordu.&lt;ref name=&quot;Proctor_2014&quot; /&gt; 

U jesen 1892. Titchener je započeo rad na [[Univerzitet Cornell|Univerzitetu Cornell]]. Budući da psihologija tada još uvijek nije bila potpuno samostalna, predavao je [[Filozofija|filozofiju]] i [[Psihologija|psihologiju]] u okviru Sage škole filozofije kao nastavnik bez stalnog zaposlenja. Ubrzo je uspio razviti psihološku laboratoriju i izgraditi zapažen akademski ugled, da bi 1895. dobio stalno zaposlenje i zvanje profesora, čime je postigao veću samostalnost u odnosu na filozofski odsjek.&lt;ref name=&quot;Proctor_2014&quot; /&gt;

Na [[Univerzitet Cornell|Univerzitetu Cornell]] Titchener je razvijao i predavao vlastitu koncepciju psihologije zasnovanu na strukturalističkom pristupu. Njegova interpretacija Wundtove psihologije i vlastiti razvoj [[Strukturalizam (psihologija)|strukturalizma]] učinili su ga jednom od najutjecajnijih ličnosti rane američke [[Eksperimentalna psihologija|eksperimentalne psihologije]].

== Privatni život ==

Titchener se 1894. oženio Sophie Bedloe Kellogg, nastavnicom u javnoj školi iz [[Maine]]a. Imali su četvero djece, tri kćeri i sina. Nakon što je dobio stalno zaposlenje na [[Univerzitet Cornell|Univerzitetu Cornell]], Titchener je do kraja života finansijski pomagao majku. Nakon smrti njegovog oca, ona i Titchenerove sestre živjeli su u teškim materijalnim okolnostima; njegove sestre jedno su vrijeme provele u sirotištu, a potom su radile kao kućne pomoćnice.&lt;ref name=&quot;Proctor_2014&quot; /&gt;

== Glavne ideje ==

Titchenerove ideje o funkcionisanju uma bile su pod snažnim utjecajem [[Wilhelm Wundt|Wundtove]] teorije [[voluntarizam (filozofija)|voluntarizma]], kao i njegovih shvatanja [[asocijacija|asocijacije]] i [[apercepcija|apercepcije]]. Međutim, Titchener je Wundtove ideje razvio u vlastitu koncepciju strukturalne psihologije. Njegov cilj bio je utvrditi osnovne elemente svjesnog iskustva, način na koji se oni međusobno povezuju i zakonitosti njihovog povezivanja. Titchener je smatrao da se svjesno iskustvo može raščlaniti na osnovne elemente, slično kao što se u hemiji složene supstance mogu razložiti na svoje sastavne elemente. Na primjer, kao što se voda može razložiti na vodik i kisik, tako se složeni sadržaji svijesti mogu raščlaniti na osnovne psihičke elemente, među kojima su bili osjeti i ideje.&lt;ref name=&quot;Titchener_1901&quot;&gt;{{cite book |last=Titchener |first=Edward Bradford |title=Experimental Psychology: A Manual of Laboratory Practice |volume=1 |publisher=Macmillan Company |date=1901 |url=https://books.google.hr/books/about/Experimental_Psychology.html?id=AjIxiiBHzJoC |access-date=25. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Prema Titcheneru, svaki [[osjet]] imao je četiri osnovne svojstva: intenzitet, kvalitet, trajanje i ekstenziju. Pojedina svojstva bila su povezana s odgovarajućim karakteristikama podražaja, iako neki podražaji nisu bili dovoljni da izazovu sva relevantna svojstva osjeta.&lt;ref name=&quot;Titchener_1901&quot; /&gt; Osjete je dalje razlikovao prema njihovoj vrsti. Tako je, na primjer, slušne osjete dijelio na &quot;tonove&quot; i &quot;šumove&quot;.&lt;ref name=&quot;Titchener_1901&quot; /&gt;

Titchener je smatrao da se ideje i [[percepcija|percepcije]] formiraju na osnovu osjeta. Vrsta ideje bila je povezana s vrstom osjeta na kojem se zasnivala, na primjer sa zvukom ili vidnim iskustvom, odnosno s izgovorenim riječima ili riječima napisanim na stranici.&lt;ref name=&quot;Titchener_1901&quot; /&gt; Smatrao je da bi određivanjem i klasifikovanjem osnovnih elemenata svijesti bilo moguće utvrditi strukturu složenijih psihičkih procesa i viših oblika mišljenja.

=== Introspekcija ===

[[Introspekcija]] je bila osnovna metoda kojom je Titchener nastojao utvrditi elemente [[svijest|svjesnog iskustva]].&lt;ref name=&quot;Titchener_1901&quot; /&gt; Za razliku od svakodnevnog posmatranja vlastitih mentalnih stanja, Titchener je zahtijevao sistematsku i strogo kontrolisanu introspekciju, uz posebno obučene posmatrače i precizno određene uslove eksperimenta.

U njegovoj metodologiji ispitaniku je bio predstavljen određeni podražaj ili predmet, na primjer olovka, nakon čega je trebao opisati neposredno iskustvo tog predmeta. Međutim, nije trebao navesti naziv predmeta, jer bi imenovanje predmeta usmjerilo pažnju na njegovo značenje umjesto na neposredne elemente iskustva. Titchener je ovu grešku nazivao &quot;greška podražaja&quot;.&lt;ref name=&quot;Titchener_1901&quot; /&gt;

U djelu &quot;Eksperimentalna psihologija: Priručnik za laboratorijsku praksu&quot; ({{en|Experimental Psychology: A Manual of Laboratory Practice}}) Titchener je detaljno opisao postupke svojih introspektivnih metoda. Kao što i sam naslov sugeriše, priručnik je bio zamišljen tako da obuhvati cjelokupnu eksperimentalnu psihologiju uprkos usredotočenosti na introspekciju. Prema Titcheneru, van introspekcije nisu mogle postojati valjane psihološke eksperimentalne metode, te je dio &quot;Uputstva studentima&quot; započeo definicijom: &quot;Psihološki eksperiment sastoji se od introspekcije ili niza introspekcija provedenih pod standardizovanim uslovima.&quot;&lt;ref name=&quot;Titchener_1901&quot; /&gt; Priručnik je sadržavao detaljna uputstva za izvođenje eksperimenata koji su se odnosili na optičke iluzije, [[Weberov zakon]], vizuelni kontrast, naknadne slike, slušne i mirisne osjete, percepciju prostora, ideje i asocijacije među idejama. Titchener je posebnu pažnju posvećivao standardizaciji postupaka i ponašanju istraživača tokom eksperimenata.

Eksperimente su najčešće izvodila dva obučena istraživača koji su naizmjenično preuzimali uloge posmatrača i eksperimentatora. Eksperimentator je pripremao eksperiment i bilježio introspektivne izvještaje posmatrača, nakon čega su istraživači mijenjali uloge i ponavljali eksperiment. Titchener je naglašavao važnost usklađenosti i komunikacije između istraživača, jer su zdravstveno stanje, uznemirenost ili drugi faktori koji utječu na posmatrača mogli utjecati na rezultate eksperimenta.&lt;ref name=&quot;Titchener_1901&quot; /&gt;

Titchener je pridavao veliki značaj radu [[Gustav Fechner|Gustava Fechnera]], čija su istraživanja u oblasti [[psihofizika|psihofizike]] doprinijela razvoju ideje da se psihički fenomeni mogu sistematski mjeriti i proučavati.&lt;ref name=&quot;Titchener_1901&quot; /&gt;

[[Strukturalizam (psihologija)|Strukturalizam]] je tokom prve četvrtine 20. stoljeća postepeno izgubio dominantan položaj u američkoj psihologiji. Njegov utjecaj oslabio je razvojem novih pristupa, posebno [[funkcionalizam (psihologija)|funkcionalizma]] i kasnije [[biheviorizam|biheviorizma]], koji su odbacivali ili kritikovali oslanjanje strukturalista na introspekciju kao osnovnu metodu psihološkog istraživanja.&lt;ref name=&quot;Schacter_2016_Psychology&quot;&gt;{{cite book |last1=Schacter |first1=Daniel L. |last2=Gilbert |first2=Daniel T. |last3=Nock |first3=Matthew K. |last4=Wegner |first4=Daniel M. |title=Psychology |edition=4th |publisher=Worth Publishers |date=2016 |isbn=978-1-4641-5665-6 |url=https://books.google.hr/books/about/Psychology.html?id=RbtEDgAAQBAJ |access-date=26. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Pažnja ===

Edward B. Titchener formulisao je sedam osnovnih zakona [[pažnja|pažnje]]. Četvrti, zakon prvenstva, tvrdio je da &quot;objektu pažnje svijest pristupa brže nego objektima kojima ne posvećujemo pažnju&quot;.&lt;ref name=&quot;Titchener_1908&quot;&gt;{{cite book |last=Titchener |first=Edward Bradford |title=Lectures on the Elementary Psychology of Feeling and Attention |publisher=The Macmillan Company |date=1908 |url=https://archive.org/details/lecturesonelemen00titcuoft |access-date=26. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Ovaj zakon bio je predmet brojnih istraživanja i rasprava tokom 20. i početkom 21. stoljeća, posebno u vezi s pitanjem djeluje li pažnja na perceptivnom nivou i može li ubrzati obradu podražaja.

Bihevioralna istraživanja koja su ispitivala brzinu opažanja podražaja kojima je usmjerena pažnja pružila su dokaze u prilog Titchenerovoj pretpostavci da pažnja može utjecati na brzinu perceptivne obrade.&lt;ref name=&quot;Spence_2001&quot;&gt;{{cite journal |last1=Spence |first1=Charles |last2=Shore |first2=David I. |last3=Klein |first3=Raymond M. |title=Multisensory prior entry |journal=Journal of Experimental Psychology: General |volume=130 |issue=4 |date=2001 |pages=799–832 |doi=10.1037/0096-3445.130.4.799 |url-access=subscription |pmid=11757881 |url=https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/11757881/ |access-date=26. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Kasnija istraživanja primjenom snimanja mozga također su pružila dokaze da pažnja može ubrzati određene aspekte perceptivne moždane obrade, uključujući ranije promjene u evociranim moždanim odgovorima povezane s procjenom vremenskog redoslijeda podražaja.&lt;ref name=&quot;Vibell_2007_TemporalOrderPriorEntry&quot;&gt;{{cite journal |last1=Vibell |first1=J. |last2=Klinge |first2=C. |last3=Zampini |first3=M. |last4=Spence |first4=C. |last5=Nobre |first5=A. C. |title=Temporal order is coded temporally in the brain: early event-related potential latency shifts underlying prior entry in a cross-modal temporal order judgment task |journal=Journal of Cognitive Neuroscience |volume=19 |issue=1 |date=2007 |pages=109–120 |doi=10.1162/jocn.2007.19.1.109 |pmid=17214568 |url=https://direct.mit.edu/jocn/article-abstract/19/1/109/4272/Temporal-Order-is-Coded-Temporally-in-the-Brain |url-access=subscription |access-date=26. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Psihologija}}

{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Titchener, Edward B.}}
[[Kategorija:Rođeni 1867.]]
[[Kategorija:Umrli 1927.]]
[[Kategorija:Engleski psiholozi]]
[[Kategorija:Američki pisci]]
[[Kategorija:Engleski pisci]]
[[Kategorija:Članovi Američkog filozofskog društva]]</text>
      <sha1>aooka10fnsmyg4bv3thdib2tonj1mgi</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3922134</id>
      <parentid>3922108</parentid>
      <timestamp>2026-08-26T06:52:14Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <comment>Završen članak</comment>
      <origin>3922134</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="25926" sha1="nafe739443a6th192nl7ebsqj2io4bk" xml:space="preserve">{{Infokutija naučnik
| ime                     = Edward Bradford Titchener
| slika                   = Edward_Bradford_Titchener.jpg 
| slika_širina            = 
| naslov                  = 
| datum_rođenja           = {{Datum rođenja|1867|1|11}}
| mjesto_rođenja          = [[Chichester]], [[Engleska]]
| datum_smrti             = {{Datum smrti i godine|1927|8|3|1867|1|11}}
| mjesto_smrti            = [[Ithaca, New York]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]
| prebivalište            = 
| državljanstvo           = 
| narodnost               = [[Englezi|Englez]]
| etnicitet               = 
| polje                   = [[Psihologija]]
| radna_institucija       = [[Univerzitet Cornell]]
| alma_mater              = {{Plainlist|
* [[Koledž Brasenose, Oxford|Koledž Brasenose (Oxford)]]
* [[Univerzitet u Leipzigu]]
}}
| doktorski_mentor        = [[Wilhelm Wundt]]
| doktorski_studenti      = {{Plainlist|
* [[Edwin Garrigues Boring]]
* [[Walter Bowers Pillsbury]]
* [[Margaret Floy Washburn]]
}}
| akademski_savjetnici    = 
| uticao_na               = 
| uticali_na_njega        = 
| poznat_po               = {{Plainlist|
* [[Strukturalizam (psihologija)|Strukturalizam]]
* [[Empatija]]
* [[Introspekcija]]
}}
| autor_kratica_bot       = 
| autor_kratica_zoo       = 
| nagrade                 = 
| religija                = 
| fusnote                 = 
}}
'''Edward Bradford Titchener''' (11. januar 1867 – 3. august 1927) bio je [[psihologija|psiholog]] [[Engleska|engleskog]] porijekla koji je najveći dio svoje akademske karijere ostvario u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]]. Studirao je kod [[Wilhelm Wundt|Wilhelma Wundta]] na [[Univerzitet u Leipzigu|Univerzitetu u Leipzigu]], gdje je 1892. stekao doktorat.&lt;ref name=&quot;Proctor_2014&quot;&gt;{{cite journal |last1=Proctor |first1=Robert W. |last2=Evans |first2=Rand |title=E. B. Titchener, women psychologists and the experimentalists |journal=The American Journal of Psychology |volume=127 |issue=4 |date=2014 |pages=501–526 |doi=10.5406/amerjpsyc.127.4.0501 |pmid=25603585 |url=https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/25603585/ |access-date=25. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Najpoznatiji je po razvoju [[strukturalizam (psihologija)|strukturalizma]], psihološkog pravca usmjerenog na analizu strukture svjesnog iskustva. Nakon što je 1892. došao na [[Univerzitet Cornell]], osnovao psihološku laboratoriju i razvio najveći doktorski program iz psihologije u Sjedinjenim Američkim Državama u to vrijeme. Njegova prva doktorantica, [[Margaret Floy Washburn]], postala je 1894. prva žena u Sjedinjenim Američkim Državama koja je stekla doktorat iz psihologije.&lt;ref name=&quot;Johnson_2000_MargaretFloyWashburn&quot;&gt;{{cite encyclopedia |last=Johnson |first=Deborah |title=Washburn, Margaret Floy |encyclopedia=American National Biography |publisher=Oxford University Press |date=2000 |doi=10.1093/anb/9780198606697.article.1400675 |url=https://doi.org/10.1093/anb/9780198606697.article.1400675 |url-access=subscription |access-date=25. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Biografija ==

=== Rani život i obrazovanje ===

Titchenerovi roditelji, Alice Field Habin i John Titchener, vjenčali su se 1869. nakon što su pobjegli od svojih porodica, zbog čega se njegova majka otuđila od svoje ugledne porodice iz [[Sussex]]a. Njegov otac obavljao je različite poslove kao službenik i računovođa, prije nego što je 1879. umro od [[tuberkuloza|tuberkuloze]]. Porodica je imala petero preživjele djece, četiri kćeri i jednog sina, a tokom tog perioda najmanje deset puta mijenjala je mjesto stanovanja. Kada je imao devet godina, Titchener je poslan da živi s djedom i dvjema tetkama po ocu. Njegov imenjak, djed Edward Titchener, bio je uspješan pravnik i investitor te bivši gradonačelnik [[Chichester]]a. Pobrinuvši se za njegovo obrazovanje, najprije mu je osigurao privatnu poduku, a zatim školovanje u gimnaziji. Međutim, njegova ulaganja propala su 1881, a nekoliko mjeseci kasnije je umro. Zbog pogoršane finansijske situacije porodice, Titchener je daljnje obrazovanje finansirao uz pomoć stipendija, plaćenim radom i poduzetničkim aktivnostima.&lt;ref name=&quot;Proctor_2014&quot;&gt;{{cite journal |last1=Proctor |first1=Robert W. |last2=Evans |first2=Rand |title=E. B. Titchener, women psychologists and the experimentalists |journal=The American Journal of Psychology |volume=127 |issue=4 |date=2014 |pages=501–526 |doi=10.5406/amerjpsyc.127.4.0501 |pmid=25603585 |url=https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/25603585/ |access-date=25. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Titchener je pohađao &quot;The Prebendal School&quot; i [[koledž &quot;Malvern&quot;]], a zatim je od 1885. do 1890. studirao na [[Univerzitet u Oxfordu|Univerzitetu u Oxfordu]], na koledžu Brasenose. Godine 1889. diplomirao je iz klasičnih nauka s rijetkim uspjehom ''double first'', odnosno najvišom ocjenom u dvije oblasti. Tokom studija njegova interesovanja počela su se usmjeravati prema biologiji.&lt;ref name=&quot;Proctor_2014&quot; /&gt; 

Na Oxfordu je Titchener počeo proučavati djela [[Wilhelm Wundt|Wilhelma Wundta]]. Tokom studija preveo je s njemačkog na engleski jezik prvi tom trećeg izdanja Wundtovog djela ''Principles of Physiological Psychology''.&lt;ref name=&quot;Wundt_1904_PrinciplesPhysiologicalPsychology&quot;&gt;{{cite book |last=Wundt |first=Wilhelm Max |translator-last=Titchener |translator-first=Edward Bradford |title=Principles of Physiological Psychology |volume=1 |publisher=Sonnenschein |date=1904 |url=https://books.google.hr/books/about/Principles_of_Physiological_Psychology.html?id=b48RAAAAYAAJ |access-date=25. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Godine 1890. ostao je još jednu godinu na Oxfordu, gdje je radio s fiziologom [[John Burdon-Sanderson|Johnom Burdonom-Sandersonom]] i usavršavao se u primjeni naučne metodologije.&lt;ref name=&quot;Proctor_2014&quot; /&gt; 

U jesen 1890. Titchener je otišao u [[Leipzig]] u Njemačkoj, gdje je studirao kod [[Wilhelm Wundt|Wilhelma Wundta]]. Doktorski studij završio je 1892. disertacijom o binokularnom vidu. U ljeto iste godine vratio se u Oxford, gdje je ponovo radio s Burdonom-Sandersonom i predavao u okviru Ljetne škole Univerziteta u Oxfordu.&lt;ref name=&quot;Proctor_2014&quot; /&gt; 

U jesen 1892. Titchener je započeo rad na [[Univerzitet Cornell|Univerzitetu Cornell]]. Budući da psihologija tada još uvijek nije bila potpuno samostalna, predavao je [[Filozofija|filozofiju]] i [[Psihologija|psihologiju]] u okviru Sage škole filozofije kao nastavnik bez stalnog zaposlenja. Ubrzo je uspio razviti psihološku laboratoriju i izgraditi zapažen akademski ugled, da bi 1895. dobio stalno zaposlenje i zvanje profesora, čime je postigao veću samostalnost u odnosu na filozofski odsjek.&lt;ref name=&quot;Proctor_2014&quot; /&gt;

Na [[Univerzitet Cornell|Univerzitetu Cornell]] Titchener je razvijao i predavao vlastitu koncepciju psihologije zasnovanu na strukturalističkom pristupu. Njegova interpretacija Wundtove psihologije i vlastiti razvoj [[Strukturalizam (psihologija)|strukturalizma]] učinili su ga jednom od najutjecajnijih ličnosti rane američke [[Eksperimentalna psihologija|eksperimentalne psihologije]].

== Privatni život ==

Titchener se 1894. oženio Sophie Bedloe Kellogg, nastavnicom u javnoj školi iz [[Maine]]a. Imali su četvero djece, tri kćeri i sina. Nakon što je dobio stalno zaposlenje na [[Univerzitet Cornell|Univerzitetu Cornell]], Titchener je do kraja života finansijski pomagao majku. Nakon smrti njegovog oca, ona i Titchenerove sestre živjeli su u teškim materijalnim okolnostima; njegove sestre jedno su vrijeme provele u sirotištu, a potom su radile kao kućne pomoćnice.&lt;ref name=&quot;Proctor_2014&quot; /&gt;

== Glavne ideje ==

Titchenerove ideje o funkcionisanju uma bile su pod snažnim utjecajem [[Wilhelm Wundt|Wundtove]] teorije [[voluntarizam (filozofija)|voluntarizma]], kao i njegovih shvatanja [[asocijacija|asocijacije]] i [[apercepcija|apercepcije]]. Međutim, Titchener je Wundtove ideje razvio u vlastitu koncepciju strukturalne psihologije. Njegov cilj bio je utvrditi osnovne elemente svjesnog iskustva, način na koji se oni međusobno povezuju i zakonitosti njihovog povezivanja. Titchener je smatrao da se svjesno iskustvo može raščlaniti na osnovne elemente, slično kao što se u hemiji složene supstance mogu razložiti na svoje sastavne elemente. Na primjer, kao što se voda može razložiti na vodik i kisik, tako se složeni sadržaji svijesti mogu raščlaniti na osnovne psihičke elemente, među kojima su bili osjeti i ideje.&lt;ref name=&quot;Titchener_1901&quot;&gt;{{cite book |last=Titchener |first=Edward Bradford |title=Experimental Psychology: A Manual of Laboratory Practice |volume=1 |publisher=Macmillan Company |date=1901 |url=https://books.google.hr/books/about/Experimental_Psychology.html?id=AjIxiiBHzJoC |access-date=25. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Prema Titcheneru, svaki [[osjet]] imao je četiri osnovne svojstva: intenzitet, kvalitet, trajanje i ekstenziju. Pojedina svojstva bila su povezana s odgovarajućim karakteristikama podražaja, iako neki podražaji nisu bili dovoljni da izazovu sva relevantna svojstva osjeta.&lt;ref name=&quot;Titchener_1901&quot; /&gt; Osjete je dalje razlikovao prema njihovoj vrsti. Tako je, na primjer, slušne osjete dijelio na &quot;tonove&quot; i &quot;šumove&quot;.&lt;ref name=&quot;Titchener_1901&quot; /&gt;

Titchener je smatrao da se ideje i [[percepcija|percepcije]] formiraju na osnovu osjeta. Vrsta ideje bila je povezana s vrstom osjeta na kojem se zasnivala, na primjer sa zvukom ili vidnim iskustvom, odnosno s izgovorenim riječima ili riječima napisanim na stranici.&lt;ref name=&quot;Titchener_1901&quot; /&gt; Smatrao je da bi određivanjem i klasifikovanjem osnovnih elemenata svijesti bilo moguće utvrditi strukturu složenijih psihičkih procesa i viših oblika mišljenja.

=== Introspekcija ===

[[Introspekcija]] je bila osnovna metoda kojom je Titchener nastojao utvrditi elemente [[svijest|svjesnog iskustva]].&lt;ref name=&quot;Titchener_1901&quot; /&gt; Za razliku od svakodnevnog posmatranja vlastitih mentalnih stanja, Titchener je zahtijevao sistematsku i strogo kontrolisanu introspekciju, uz posebno obučene posmatrače i precizno određene uslove eksperimenta.

U njegovoj metodologiji ispitaniku je bio predstavljen određeni podražaj ili predmet, na primjer olovka, nakon čega je trebao opisati neposredno iskustvo tog predmeta. Međutim, nije trebao navesti naziv predmeta, jer bi imenovanje predmeta usmjerilo pažnju na njegovo značenje umjesto na neposredne elemente iskustva. Titchener je ovu grešku nazivao &quot;greška podražaja&quot;.&lt;ref name=&quot;Titchener_1901&quot; /&gt;

U djelu &quot;Eksperimentalna psihologija: Priručnik za laboratorijsku praksu&quot; ({{en|Experimental Psychology: A Manual of Laboratory Practice}}) Titchener je detaljno opisao postupke svojih introspektivnih metoda. Kao što i sam naslov sugeriše, priručnik je bio zamišljen tako da obuhvati cjelokupnu eksperimentalnu psihologiju uprkos usredotočenosti na introspekciju. Prema Titcheneru, van introspekcije nisu mogle postojati valjane psihološke eksperimentalne metode, te je dio &quot;Uputstva studentima&quot; započeo definicijom: &quot;Psihološki eksperiment sastoji se od introspekcije ili niza introspekcija provedenih pod standardizovanim uslovima.&quot;&lt;ref name=&quot;Titchener_1901&quot; /&gt; Priručnik je sadržavao detaljna uputstva za izvođenje eksperimenata koji su se odnosili na optičke iluzije, [[Weberov zakon]], vizuelni kontrast, naknadne slike, slušne i mirisne osjete, percepciju prostora, ideje i asocijacije među idejama. Titchener je posebnu pažnju posvećivao standardizaciji postupaka i ponašanju istraživača tokom eksperimenata.

Eksperimente su najčešće izvodila dva obučena istraživača koji su naizmjenično preuzimali uloge posmatrača i eksperimentatora. Eksperimentator je pripremao eksperiment i bilježio introspektivne izvještaje posmatrača, nakon čega su istraživači mijenjali uloge i ponavljali eksperiment. Titchener je naglašavao važnost usklađenosti i komunikacije između istraživača, jer su zdravstveno stanje, uznemirenost ili drugi faktori koji utječu na posmatrača mogli utjecati na rezultate eksperimenta.&lt;ref name=&quot;Titchener_1901&quot; /&gt;

Titchener je pridavao veliki značaj radu [[Gustav Fechner|Gustava Fechnera]], čija su istraživanja u oblasti [[psihofizika|psihofizike]] doprinijela razvoju ideje da se psihički fenomeni mogu sistematski mjeriti i proučavati.&lt;ref name=&quot;Titchener_1901&quot; /&gt;

[[Strukturalizam (psihologija)|Strukturalizam]] je tokom prve četvrtine 20. stoljeća postepeno izgubio dominantan položaj u američkoj psihologiji. Njegov utjecaj oslabio je razvojem novih pristupa, posebno [[funkcionalizam (psihologija)|funkcionalizma]] i kasnije [[biheviorizam|biheviorizma]], koji su odbacivali ili kritikovali oslanjanje strukturalista na introspekciju kao osnovnu metodu psihološkog istraživanja.&lt;ref name=&quot;Schacter_2016_Psychology&quot;&gt;{{cite book |last1=Schacter |first1=Daniel L. |last2=Gilbert |first2=Daniel T. |last3=Nock |first3=Matthew K. |last4=Wegner |first4=Daniel M. |title=Psychology |edition=4th |publisher=Worth Publishers |date=2016 |isbn=978-1-4641-5665-6 |url=https://books.google.hr/books/about/Psychology.html?id=RbtEDgAAQBAJ |access-date=26. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Pažnja ===

Edward B. Titchener formulisao je sedam osnovnih zakona [[pažnja|pažnje]]. Četvrti, zakon prvenstva, tvrdio je da &quot;objektu pažnje svijest pristupa brže nego objektima kojima ne posvećujemo pažnju&quot;.&lt;ref name=&quot;Titchener_1908&quot;&gt;{{cite book |last=Titchener |first=Edward Bradford |title=Lectures on the Elementary Psychology of Feeling and Attention |publisher=The Macmillan Company |date=1908 |url=https://archive.org/details/lecturesonelemen00titcuoft |access-date=26. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Ovaj zakon bio je predmet brojnih istraživanja i rasprava tokom 20. i početkom 21. stoljeća, posebno u vezi s pitanjem djeluje li pažnja na perceptivnom nivou i može li ubrzati obradu podražaja.

Bihevioralna istraživanja koja su ispitivala brzinu opažanja podražaja kojima je usmjerena pažnja pružila su dokaze u prilog Titchenerovoj pretpostavci da pažnja može utjecati na brzinu perceptivne obrade.&lt;ref name=&quot;Spence_2001&quot;&gt;{{cite journal |last1=Spence |first1=Charles |last2=Shore |first2=David I. |last3=Klein |first3=Raymond M. |title=Multisensory prior entry |journal=Journal of Experimental Psychology: General |volume=130 |issue=4 |date=2001 |pages=799–832 |doi=10.1037/0096-3445.130.4.799 |url-access=subscription |pmid=11757881 |url=https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/11757881/ |access-date=26. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Kasnija istraživanja primjenom snimanja mozga također su pružila dokaze da pažnja može ubrzati određene aspekte perceptivne moždane obrade, uključujući ranije promjene u evociranim moždanim odgovorima povezane s procjenom vremenskog redoslijeda podražaja.&lt;ref name=&quot;Vibell_2007_TemporalOrderPriorEntry&quot;&gt;{{cite journal |last1=Vibell |first1=J. |last2=Klinge |first2=C. |last3=Zampini |first3=M. |last4=Spence |first4=C. |last5=Nobre |first5=A. C. |title=Temporal order is coded temporally in the brain: early event-related potential latency shifts underlying prior entry in a cross-modal temporal order judgment task |journal=Journal of Cognitive Neuroscience |volume=19 |issue=1 |date=2007 |pages=109–120 |doi=10.1162/jocn.2007.19.1.109 |pmid=17214568 |url=https://direct.mit.edu/jocn/article-abstract/19/1/109/4272/Temporal-Order-is-Coded-Temporally-in-the-Brain |url-access=subscription |access-date=26. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Život i naslijeđe ==

Titchener je bio poznat kao snažan i uvjerljiv govornik, a njegov autoritativan stil imao je značajan utjecaj na njegove studente i saradnike. Strukturalizam je imao značajan utjecaj u američkoj psihologiji tokom njegova života, ali nakon njegove smrti 1927. nije opstao kao zasebna dominantna škola. Historičari psihologije kao jedan od razloga za njegovo slabljenje navode usko određeno područje psihologije koje je Titchener smatrao legitimnim predmetom istraživanja, kao i strogo ograničenu metodologiju koju je prihvatao. Razvojem drugih pristupa, posebno funkcionalizma i biheviorizma, strukturalizam je izgubio svoj raniji položaj.&lt;ref name=&quot;Hothersall_2004&quot;&gt;{{cite book |last=Hothersall |first=David |title=History of Psychology |edition=4th |publisher=McGraw-Hill |date=2004 |isbn=978-0-07-284965-3 |url=https://archive.org/details/historyofpsychol0000hoth_4thedi |access-date=26. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Titchenerov utjecaj na razvoj američke psihologije ipak je bio širi od strukturalizma. Na [[Univerzitet Cornell|Univerzitetu Cornell]] vodio je psihološku laboratoriju i obrazovao veliki broj psihologa. Njegovi studenti nastavili su djelovati u različitim područjima psihologije, a neki od njih imali su značajan utjecaj na kasniji razvoj discipline.&lt;ref name=&quot;Proctor_2014&quot; /&gt;

=== Odnos prema Wundtu ===

Titchener se često opisuje kao psiholog koji je Wundtove ideje prenio u Sjedinjene Američke Države, ali njegova psihologija nije bila jednostavan nastavak Wundtove koncepcije. Dok je Wundt naglašavao odnose i procese kojima se elementi svjesnog iskustva organizuju, Titchener je veći naglasak stavljao na utvrđivanje i klasifikovanje osnovnih elemenata svijesti. U svom djelu &quot;Osnove psihologije&quot; ({{en|An Outline of Psychology}}) iz 1897. pokušao je sistematizovati veliki broj elementarnih kvaliteta svjesnog iskustva.&lt;ref name=&quot;Schacter_2016_Psychology&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Titchener_1897&quot;&gt;{{cite book |last=Titchener |first=Edward Bradford |title=An Outline of Psychology |publisher=The Macmillan Company |date=1897 |url=https://archive.org/details/outlineofpsychol0000edwa |access-date=26. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Empatija ===

Titchener se povezuje s uvođenjem engleske riječi ''empathy'' (empatija) u psihološku literaturu 1909, kao prijevoda njemačkog izraza ''Einfühlungsvermögen'', odnosno pojma ''Einfühlung'' koji je krajem 19. stoljeća bio predmet filozofskih i psiholoških rasprava, posebno u djelima [[Theodor Lipps|Theodora Lippsa]].&lt;ref name=&quot;Titchener_2014&quot;&gt;{{cite journal |last=Titchener |first=Edward Bradford |title=Introspection and empathy |journal=Dialogues in Philosophy, Mental and Neuro Sciences |volume=7 |issue=1 |date=2014 |pages=25–30 |url=https://philpapers.org/rec/BRAIAE-3 |access-date=26. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Međutim, Titchenerov pojam empatije nije u potpunosti odgovarao savremenom značenju tog termina. U svojim radovima koristio ga je za više međusobno povezanih pojava, uključujući način na koji se određeni sadržaj iskustva može neposredno doživjeti ili zamisliti iz određene perspektive.&lt;ref name=&quot;Titchener_2014&quot; /&gt;

=== Utjecaj na historiografiju psihologije ===

Na kasniju sliku Titchenerovog mjesta u historiji psihologije značajno je utjecao njegov student [[Edwin Boring]]. Boringova knjiga &quot;Historija eksperimentalne psihologije&quot; ({{en|A History of Experimental Psychology}}) bila je veoma utjecajna u oblikovanju načina na koji se historija eksperimentalne psihologije proučavala i podučavala. U njoj je Titcheneru posvetio znatno više prostora nego nekim njegovim savremenicima, što je kasnije potaknulo pitanje je li njegov historijski značaj time djelimično precijenjen.&lt;ref name=&quot;Schacter_2016_Psychology&quot; /&gt;

Boring je zabilježio da je Titchener tokom svoje karijere nadgledao 56 doktorskih studenata, među kojima je bilo 21 žena. Titchener je tako imao važnu ulogu u obrazovanju prve generacije američkih psihologa, uključujući veliki broj žena koje su u vrijeme kada su mnoge američke univerzitetske ustanove ograničavale njihov pristup akademskom obrazovanju uspjele steći doktorate pod njegovim mentorstvom.&lt;ref name=&quot;Proctor_2014&quot; /&gt;

=== Studenti i istraživanja ===

Među Titchenerovim studentima bila je i [[Cheves Perky|Cheves West Perky]] (1874–1940), američka psihologinja koja je 1910. u Titchenerovoj laboratoriji provela eksperimente o odnosu mentalnih predodžbi i vizuelne percepcije. Njena istraživanja dovela su do pojave pojma [[Perkyjev efekt|Perkyjevog efekta]], koji opisuje povezanost između mentalnih predodžbi i vizuelnog opažanja. Perkyjino istraživanje kasnije je postalo klasičan primjer u literaturi o mentalnim predodžbama.&lt;ref name=&quot;Thomas_2016_&quot;&gt;{{cite encyclopedia |last=Thomas |first=Nigel J.T. |editor-last=Zalta |editor-first=Edward N. |title=Mental Imagery: The Perky Experiment |encyclopedia=Stanford Encyclopedia of Philosophy |edition=Fall 2016 |publisher=Metaphysics Research Lab, Stanford University |date=2016 |url=https://plato.stanford.edu/archives/fall2016/entries/mental-imagery/perky-experiment.html |access-date=26. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Akademski i profesionalni rad ===

Titchener je bio među osnivačima [[Američko psihološko udruženje|Američkog psihološkog udruženja]] i njegov član osnivač. Od 1894. do 1920. bio je urednik časopisa ''Mind'', a od 1895. do 1920. jedan od urednika časopisa ''American Journal of Psychology'', čiji je glavni urednik bio od 1921. do 1925.&lt;ref name=&quot;MPIWG_VLP_Titchener&quot;&gt;{{cite web |author=Max-Planck-Institut für Wissenschaftsgeschichte |title=Virtual Laboratory: People: Titchener, Edward Bradford |website=Virtual Laboratory (VLP) |url=https://vlp.mpiwg-berlin.mpg.de/people/data?id=per317 |access-date=26. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Godine 1904. Titchener je osnovao neformalnu grupu eksperimentalnih psihologa poznatu kao [[Društvo eksperimentalnih psihologa|Eksperimentalisti]]. Grupa je nakon njegove smrti reorganizovana i 1929. postala Društvo eksperimentalnih psihologa. Za razliku od kasnije organizacije, prvobitna grupa bila je ograničena na muškarce; njeni sastanci bili su usmjereni na raspravu o eksperimentalnim istraživanjima i održavani su u laboratorijskom okruženju.&lt;ref name=&quot;Dewsbury_1995_FoundingPsychonomicSociety&quot;&gt;{{cite journal |last1=Dewsbury |first1=Donald A. |last2=Bolles |first2=Robert C. |title=The founding of the Psychonomic Society |journal=Psychonomic Bulletin &amp; Review |volume=2 |issue=2 |date=1995 |pages=216–233 |doi=10.3758/BF03210961 |pmid=24203656 |url=https://link.springer.com/article/10.3758/BF03210961 |access-date=26. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Titchener je dobio počasne akademske titule na [[Univerzitet Harvard|Univerzitetu Harvard]], [[Univerzitet Clark|Univerzitetu Clark]] i [[Univerzitet Wisconsina (Madison)|Univerzitetu Wisconsina]]. Godine 1906. izabran je za člana [[Američko filozofsko društvo|Američkog filozofskog društva]].&lt;ref name=&quot;APS_MemberHistory_Titchener&quot;&gt;{{cite web |author=American Philosophical Society |title=Member History: Edward B. Titchener |website=American Philosophical Society Member History Database |url=https://search.amphilsoc.org/memhist/search?creator=Edward+B.+Titchener |access-date=26. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Nakon njegove smrti, Titchenerov [[mozak]] pridružen je [[Wilderova kolekcija mozgova|Wilderovoj kolekciji mozgova]] na Univerzitetu Cornell, historijskoj kolekciji koju je osnovao anatom Burt Green Wilder.&lt;ref name=&quot;Cornellians_BrainCollection&quot;&gt;{{cite web |last=Magazin Cornellians |title=Brains! Collection Is a (Slightly Spooky) Artifact of an Earlier Era |website=Cornellians (Cornell University) |url=https://alumni.cornell.edu/cornellians/brain-collection/ |access-date=26. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte ==
* [[Društvo eksperimentalnih psihologa]]
* [[Edwin Boring]]
* [[Eksperimentalna psihologija]]
* [[Introspekcija]]
* [[Margaret Floy Washburn]]
* [[Strukturalizam (psihologija)]]
* [[Wilhelm Wundt]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Dodatna literatura ==
* {{cite book |last=Boring |first=Edwin G. |title=A History of Experimental Psychology |edition=2nd |publisher=Appleton-Century-Crofts |date=1950 |url=https://archive.org/stream/in.ernet.dli.2015.134843/2015.134843.A-History-Of-Experimental-Psychology-Ed-2nd_djvu.txt}}
* {{cite journal |last=Marshall |first=Philip H. |title=The Hoisington Tape: An Oral History of E. B. Titchener's Last Years at Cornell (1921-1927) |journal=The American Journal of Psychology |volume=132 |issue=4 |date=2019 |pages=467–474 |doi=10.5406/amerjpsyc.132.4.0467 |jstor=10.5406/amerjpsyc.132.4.0467 |url=https://www.jstor.org/stable/10.5406/amerjpsyc.132.4.0467}}
* {{cite book |last=Titchener |first=Edward Bradford |title=Experimental Psychology: A Manual of Laboratory Practice |volume=1 |publisher=Macmillan Company |date=1901 |url=https://books.google.hr/books/about/Experimental_Psychology.html?id=AjIxiiBHzJoC}}
* {{cite book |last=Titchener |first=Edward Bradford |title=An Outline of Psychology |publisher=The Macmillan Company |date=1897 |url=https://archive.org/details/outlineofpsychol0000edwa}}
* {{cite book |last=Titchener |first=Edward Bradford |title=Lectures on the Elementary Psychology of Feeling and Attention |publisher=The Macmillan Company |date=1908 |url=https://archive.org/details/lecturesonelemen00titcuoft}}
* {{cite book |last=Titchener |first=Edward Bradford |title=A Primer of Psychology |publisher=The Macmillan Company |date=1903 |url=https://archive.org/details/primerofpsycholo01titc}}
* {{cite web |author=Max-Planck-Institut für Wissenschaftsgeschichte |title=Virtual Laboratory: People: Titchener, Edward Bradford |website=Virtual Laboratory (VLP) |url=https://vlp.mpiwg-berlin.mpg.de/people/data?id=per317}}

== Vanjski linkovi ==
* {{commons category-inline|Edward Titchener}}
* [https://archive.org/search.php?query=creator%3A%22Edward+Bradford+Titchener%22 Djela Edwarda Bradforda Titchenera] na Internet Archiveu
* [https://librivox.org/author/1847 Edward Bradford Titchener] na LibriVoxu

{{Psihologija}}

{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Titchener, Edward B.}}
[[Kategorija:Rođeni 1867.]]
[[Kategorija:Umrli 1927.]]
[[Kategorija:Engleski psiholozi]]
[[Kategorija:Američki pisci]]
[[Kategorija:Engleski pisci]]
[[Kategorija:Članovi Američkog filozofskog društva]]</text>
      <sha1>nafe739443a6th192nl7ebsqj2io4bk</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3922135</id>
      <parentid>3922134</parentid>
      <timestamp>2026-08-26T06:55:34Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Dodana slika</comment>
      <origin>3922135</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="26122" sha1="opoh06a0dzsfbatx3fooch7heeu7xd4" xml:space="preserve">{{Infokutija naučnik
| ime                     = Edward Bradford Titchener
| slika                   = Edward_Bradford_Titchener.jpg 
| slika_širina            = 
| naslov                  = 
| datum_rođenja           = {{Datum rođenja|1867|1|11}}
| mjesto_rođenja          = [[Chichester]], [[Engleska]]
| datum_smrti             = {{Datum smrti i godine|1927|8|3|1867|1|11}}
| mjesto_smrti            = [[Ithaca, New York]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]
| prebivalište            = 
| državljanstvo           = 
| narodnost               = [[Englezi|Englez]]
| etnicitet               = 
| polje                   = [[Psihologija]]
| radna_institucija       = [[Univerzitet Cornell]]
| alma_mater              = {{Plainlist|
* [[Koledž Brasenose, Oxford|Koledž Brasenose (Oxford)]]
* [[Univerzitet u Leipzigu]]
}}
| doktorski_mentor        = [[Wilhelm Wundt]]
| doktorski_studenti      = {{Plainlist|
* [[Edwin Garrigues Boring]]
* [[Walter Bowers Pillsbury]]
* [[Margaret Floy Washburn]]
}}
| akademski_savjetnici    = 
| uticao_na               = 
| uticali_na_njega        = 
| poznat_po               = {{Plainlist|
* [[Strukturalizam (psihologija)|Strukturalizam]]
* [[Empatija]]
* [[Introspekcija]]
}}
| autor_kratica_bot       = 
| autor_kratica_zoo       = 
| nagrade                 = 
| religija                = 
| fusnote                 = 
}}
'''Edward Bradford Titchener''' (11. januar 1867 – 3. august 1927) bio je [[psihologija|psiholog]] [[Engleska|engleskog]] porijekla koji je najveći dio svoje akademske karijere ostvario u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]]. Studirao je kod [[Wilhelm Wundt|Wilhelma Wundta]] na [[Univerzitet u Leipzigu|Univerzitetu u Leipzigu]], gdje je 1892. stekao doktorat.&lt;ref name=&quot;Proctor_2014&quot;&gt;{{cite journal |last1=Proctor |first1=Robert W. |last2=Evans |first2=Rand |title=E. B. Titchener, women psychologists and the experimentalists |journal=The American Journal of Psychology |volume=127 |issue=4 |date=2014 |pages=501–526 |doi=10.5406/amerjpsyc.127.4.0501 |pmid=25603585 |url=https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/25603585/ |access-date=25. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Najpoznatiji je po razvoju [[strukturalizam (psihologija)|strukturalizma]], psihološkog pravca usmjerenog na analizu strukture svjesnog iskustva. Nakon što je 1892. došao na [[Univerzitet Cornell]], osnovao psihološku laboratoriju i razvio najveći doktorski program iz psihologije u Sjedinjenim Američkim Državama u to vrijeme. Njegova prva doktorantica, [[Margaret Floy Washburn]], postala je 1894. prva žena u Sjedinjenim Američkim Državama koja je stekla doktorat iz psihologije.&lt;ref name=&quot;Johnson_2000_MargaretFloyWashburn&quot;&gt;{{cite encyclopedia |last=Johnson |first=Deborah |title=Washburn, Margaret Floy |encyclopedia=American National Biography |publisher=Oxford University Press |date=2000 |doi=10.1093/anb/9780198606697.article.1400675 |url=https://doi.org/10.1093/anb/9780198606697.article.1400675 |url-access=subscription |access-date=25. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Biografija ==

=== Rani život i obrazovanje ===

Titchenerovi roditelji, Alice Field Habin i John Titchener, vjenčali su se 1869. nakon što su pobjegli od svojih porodica, zbog čega se njegova majka otuđila od svoje ugledne porodice iz [[Sussex]]a. Njegov otac obavljao je različite poslove kao službenik i računovođa, prije nego što je 1879. umro od [[tuberkuloza|tuberkuloze]]. Porodica je imala petero preživjele djece, četiri kćeri i jednog sina, a tokom tog perioda najmanje deset puta mijenjala je mjesto stanovanja. Kada je imao devet godina, Titchener je poslan da živi s djedom i dvjema tetkama po ocu. Njegov imenjak, djed Edward Titchener, bio je uspješan pravnik i investitor te bivši gradonačelnik [[Chichester]]a. Pobrinuvši se za njegovo obrazovanje, najprije mu je osigurao privatnu poduku, a zatim školovanje u gimnaziji. Međutim, njegova ulaganja propala su 1881, a nekoliko mjeseci kasnije je umro. Zbog pogoršane finansijske situacije porodice, Titchener je daljnje obrazovanje finansirao uz pomoć stipendija, plaćenim radom i poduzetničkim aktivnostima.&lt;ref name=&quot;Proctor_2014&quot;&gt;{{cite journal |last1=Proctor |first1=Robert W. |last2=Evans |first2=Rand |title=E. B. Titchener, women psychologists and the experimentalists |journal=The American Journal of Psychology |volume=127 |issue=4 |date=2014 |pages=501–526 |doi=10.5406/amerjpsyc.127.4.0501 |pmid=25603585 |url=https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/25603585/ |access-date=25. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Titchener je pohađao &quot;The Prebendal School&quot; i [[koledž &quot;Malvern&quot;]], a zatim je od 1885. do 1890. studirao na [[Univerzitet u Oxfordu|Univerzitetu u Oxfordu]], na koledžu Brasenose. Godine 1889. diplomirao je iz klasičnih nauka s rijetkim uspjehom ''double first'', odnosno najvišom ocjenom u dvije oblasti. Tokom studija njegova interesovanja počela su se usmjeravati prema biologiji.&lt;ref name=&quot;Proctor_2014&quot; /&gt; 

Na Oxfordu je Titchener počeo proučavati djela [[Wilhelm Wundt|Wilhelma Wundta]]. Tokom studija preveo je s njemačkog na engleski jezik prvi tom trećeg izdanja Wundtovog djela ''Principles of Physiological Psychology''.&lt;ref name=&quot;Wundt_1904_PrinciplesPhysiologicalPsychology&quot;&gt;{{cite book |last=Wundt |first=Wilhelm Max |translator-last=Titchener |translator-first=Edward Bradford |title=Principles of Physiological Psychology |volume=1 |publisher=Sonnenschein |date=1904 |url=https://books.google.hr/books/about/Principles_of_Physiological_Psychology.html?id=b48RAAAAYAAJ |access-date=25. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Godine 1890. ostao je još jednu godinu na Oxfordu, gdje je radio s fiziologom [[John Burdon-Sanderson|Johnom Burdonom-Sandersonom]] i usavršavao se u primjeni naučne metodologije.&lt;ref name=&quot;Proctor_2014&quot; /&gt; 

U jesen 1890. Titchener je otišao u [[Leipzig]] u Njemačkoj, gdje je studirao kod [[Wilhelm Wundt|Wilhelma Wundta]]. Doktorski studij završio je 1892. disertacijom o binokularnom vidu. U ljeto iste godine vratio se u Oxford, gdje je ponovo radio s Burdonom-Sandersonom i predavao u okviru Ljetne škole Univerziteta u Oxfordu.&lt;ref name=&quot;Proctor_2014&quot; /&gt; 

U jesen 1892. Titchener je započeo rad na [[Univerzitet Cornell|Univerzitetu Cornell]]. Budući da psihologija tada još uvijek nije bila potpuno samostalna, predavao je [[Filozofija|filozofiju]] i [[Psihologija|psihologiju]] u okviru Sage škole filozofije kao nastavnik bez stalnog zaposlenja. Ubrzo je uspio razviti psihološku laboratoriju i izgraditi zapažen akademski ugled, da bi 1895. dobio stalno zaposlenje i zvanje profesora, čime je postigao veću samostalnost u odnosu na filozofski odsjek.&lt;ref name=&quot;Proctor_2014&quot; /&gt;

Na [[Univerzitet Cornell|Univerzitetu Cornell]] Titchener je razvijao i predavao vlastitu koncepciju psihologije zasnovanu na strukturalističkom pristupu. Njegova interpretacija Wundtove psihologije i vlastiti razvoj [[Strukturalizam (psihologija)|strukturalizma]] učinili su ga jednom od najutjecajnijih ličnosti rane američke [[Eksperimentalna psihologija|eksperimentalne psihologije]].

== Privatni život ==

Titchener se 1894. oženio Sophie Bedloe Kellogg, nastavnicom u javnoj školi iz [[Maine]]a. Imali su četvero djece, tri kćeri i sina. Nakon što je dobio stalno zaposlenje na [[Univerzitet Cornell|Univerzitetu Cornell]], Titchener je do kraja života finansijski pomagao majku. Nakon smrti njegovog oca, ona i Titchenerove sestre živjeli su u teškim materijalnim okolnostima; njegove sestre jedno su vrijeme provele u sirotištu, a potom su radile kao kućne pomoćnice.&lt;ref name=&quot;Proctor_2014&quot; /&gt;

== Glavne ideje ==

Titchenerove ideje o funkcionisanju uma bile su pod snažnim utjecajem [[Wilhelm Wundt|Wundtove]] teorije [[voluntarizam (filozofija)|voluntarizma]], kao i njegovih shvatanja [[asocijacija|asocijacije]] i [[apercepcija|apercepcije]]. Međutim, Titchener je Wundtove ideje razvio u vlastitu koncepciju strukturalne psihologije. Njegov cilj bio je utvrditi osnovne elemente svjesnog iskustva, način na koji se oni međusobno povezuju i zakonitosti njihovog povezivanja. Titchener je smatrao da se svjesno iskustvo može raščlaniti na osnovne elemente, slično kao što se u hemiji složene supstance mogu razložiti na svoje sastavne elemente. Na primjer, kao što se voda može razložiti na vodik i kisik, tako se složeni sadržaji svijesti mogu raščlaniti na osnovne psihičke elemente, među kojima su bili osjeti i ideje.&lt;ref name=&quot;Titchener_1901&quot;&gt;{{cite book |last=Titchener |first=Edward Bradford |title=Experimental Psychology: A Manual of Laboratory Practice |volume=1 |publisher=Macmillan Company |date=1901 |url=https://books.google.hr/books/about/Experimental_Psychology.html?id=AjIxiiBHzJoC |access-date=25. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Prema Titcheneru, svaki [[osjet]] imao je četiri osnovne svojstva: intenzitet, kvalitet, trajanje i ekstenziju. Pojedina svojstva bila su povezana s odgovarajućim karakteristikama podražaja, iako neki podražaji nisu bili dovoljni da izazovu sva relevantna svojstva osjeta.&lt;ref name=&quot;Titchener_1901&quot; /&gt; Osjete je dalje razlikovao prema njihovoj vrsti. Tako je, na primjer, slušne osjete dijelio na &quot;tonove&quot; i &quot;šumove&quot;.&lt;ref name=&quot;Titchener_1901&quot; /&gt;

Titchener je smatrao da se ideje i [[percepcija|percepcije]] formiraju na osnovu osjeta. Vrsta ideje bila je povezana s vrstom osjeta na kojem se zasnivala, na primjer sa zvukom ili vidnim iskustvom, odnosno s izgovorenim riječima ili riječima napisanim na stranici.&lt;ref name=&quot;Titchener_1901&quot; /&gt; Smatrao je da bi određivanjem i klasifikovanjem osnovnih elemenata svijesti bilo moguće utvrditi strukturu složenijih psihičkih procesa i viših oblika mišljenja.

=== Introspekcija ===

[[Introspekcija]] je bila osnovna metoda kojom je Titchener nastojao utvrditi elemente [[svijest|svjesnog iskustva]].&lt;ref name=&quot;Titchener_1901&quot; /&gt; Za razliku od svakodnevnog posmatranja vlastitih mentalnih stanja, Titchener je zahtijevao sistematsku i strogo kontrolisanu introspekciju, uz posebno obučene posmatrače i precizno određene uslove eksperimenta.

U njegovoj metodologiji ispitaniku je bio predstavljen određeni podražaj ili predmet, na primjer olovka, nakon čega je trebao opisati neposredno iskustvo tog predmeta. Međutim, nije trebao navesti naziv predmeta, jer bi imenovanje predmeta usmjerilo pažnju na njegovo značenje umjesto na neposredne elemente iskustva. Titchener je ovu grešku nazivao &quot;greška podražaja&quot;.&lt;ref name=&quot;Titchener_1901&quot; /&gt;

U djelu &quot;Eksperimentalna psihologija: Priručnik za laboratorijsku praksu&quot; ({{en|Experimental Psychology: A Manual of Laboratory Practice}}) Titchener je detaljno opisao postupke svojih introspektivnih metoda. Kao što i sam naslov sugeriše, priručnik je bio zamišljen tako da obuhvati cjelokupnu eksperimentalnu psihologiju uprkos usredotočenosti na introspekciju. Prema Titcheneru, van introspekcije nisu mogle postojati valjane psihološke eksperimentalne metode, te je dio &quot;Uputstva studentima&quot; započeo definicijom: &quot;Psihološki eksperiment sastoji se od introspekcije ili niza introspekcija provedenih pod standardizovanim uslovima.&quot;&lt;ref name=&quot;Titchener_1901&quot; /&gt; Priručnik je sadržavao detaljna uputstva za izvođenje eksperimenata koji su se odnosili na optičke iluzije, [[Weberov zakon]], vizuelni kontrast, naknadne slike, slušne i mirisne osjete, percepciju prostora, ideje i asocijacije među idejama. Titchener je posebnu pažnju posvećivao standardizaciji postupaka i ponašanju istraživača tokom eksperimenata.

Eksperimente su najčešće izvodila dva obučena istraživača koji su naizmjenično preuzimali uloge posmatrača i eksperimentatora. Eksperimentator je pripremao eksperiment i bilježio introspektivne izvještaje posmatrača, nakon čega su istraživači mijenjali uloge i ponavljali eksperiment. Titchener je naglašavao važnost usklađenosti i komunikacije između istraživača, jer su zdravstveno stanje, uznemirenost ili drugi faktori koji utječu na posmatrača mogli utjecati na rezultate eksperimenta.&lt;ref name=&quot;Titchener_1901&quot; /&gt;

Titchener je pridavao veliki značaj radu [[Gustav Fechner|Gustava Fechnera]], čija su istraživanja u oblasti [[psihofizika|psihofizike]] doprinijela razvoju ideje da se psihički fenomeni mogu sistematski mjeriti i proučavati.&lt;ref name=&quot;Titchener_1901&quot; /&gt;

[[Strukturalizam (psihologija)|Strukturalizam]] je tokom prve četvrtine 20. stoljeća postepeno izgubio dominantan položaj u američkoj psihologiji. Njegov utjecaj oslabio je razvojem novih pristupa, posebno [[funkcionalizam (psihologija)|funkcionalizma]] i kasnije [[biheviorizam|biheviorizma]], koji su odbacivali ili kritikovali oslanjanje strukturalista na introspekciju kao osnovnu metodu psihološkog istraživanja.&lt;ref name=&quot;Schacter_2016_Psychology&quot;&gt;{{cite book |last1=Schacter |first1=Daniel L. |last2=Gilbert |first2=Daniel T. |last3=Nock |first3=Matthew K. |last4=Wegner |first4=Daniel M. |title=Psychology |edition=4th |publisher=Worth Publishers |date=2016 |isbn=978-1-4641-5665-6 |url=https://books.google.hr/books/about/Psychology.html?id=RbtEDgAAQBAJ |access-date=26. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Pažnja ===

Edward B. Titchener formulisao je sedam osnovnih zakona [[pažnja|pažnje]]. Četvrti, zakon prvenstva, tvrdio je da &quot;objektu pažnje svijest pristupa brže nego objektima kojima ne posvećujemo pažnju&quot;.&lt;ref name=&quot;Titchener_1908&quot;&gt;{{cite book |last=Titchener |first=Edward Bradford |title=Lectures on the Elementary Psychology of Feeling and Attention |publisher=The Macmillan Company |date=1908 |url=https://archive.org/details/lecturesonelemen00titcuoft |access-date=26. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Ovaj zakon bio je predmet brojnih istraživanja i rasprava tokom 20. i početkom 21. stoljeća, posebno u vezi s pitanjem djeluje li pažnja na perceptivnom nivou i može li ubrzati obradu podražaja.

Bihevioralna istraživanja koja su ispitivala brzinu opažanja podražaja kojima je usmjerena pažnja pružila su dokaze u prilog Titchenerovoj pretpostavci da pažnja može utjecati na brzinu perceptivne obrade.&lt;ref name=&quot;Spence_2001&quot;&gt;{{cite journal |last1=Spence |first1=Charles |last2=Shore |first2=David I. |last3=Klein |first3=Raymond M. |title=Multisensory prior entry |journal=Journal of Experimental Psychology: General |volume=130 |issue=4 |date=2001 |pages=799–832 |doi=10.1037/0096-3445.130.4.799 |url-access=subscription |pmid=11757881 |url=https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/11757881/ |access-date=26. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Kasnija istraživanja primjenom snimanja mozga također su pružila dokaze da pažnja može ubrzati određene aspekte perceptivne moždane obrade, uključujući ranije promjene u evociranim moždanim odgovorima povezane s procjenom vremenskog redoslijeda podražaja.&lt;ref name=&quot;Vibell_2007_TemporalOrderPriorEntry&quot;&gt;{{cite journal |last1=Vibell |first1=J. |last2=Klinge |first2=C. |last3=Zampini |first3=M. |last4=Spence |first4=C. |last5=Nobre |first5=A. C. |title=Temporal order is coded temporally in the brain: early event-related potential latency shifts underlying prior entry in a cross-modal temporal order judgment task |journal=Journal of Cognitive Neuroscience |volume=19 |issue=1 |date=2007 |pages=109–120 |doi=10.1162/jocn.2007.19.1.109 |pmid=17214568 |url=https://direct.mit.edu/jocn/article-abstract/19/1/109/4272/Temporal-Order-is-Coded-Temporally-in-the-Brain |url-access=subscription |access-date=26. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Život i naslijeđe ==
[[Datoteka:Psychoanalysts including Freud. Photograph. Wellcome V0027600.jpg|mini|desno|300px|Edward B. Titchener (prvi red, drugi slijeva) s učesnicima konferencije na Clark Universityju 1909.]]
Titchener je bio poznat kao snažan i uvjerljiv govornik, a njegov autoritativan stil imao je značajan utjecaj na njegove studente i saradnike. Strukturalizam je imao značajan utjecaj u američkoj psihologiji tokom njegova života, ali nakon njegove smrti 1927. nije opstao kao zasebna dominantna škola. Historičari psihologije kao jedan od razloga za njegovo slabljenje navode usko određeno područje psihologije koje je Titchener smatrao legitimnim predmetom istraživanja, kao i strogo ograničenu metodologiju koju je prihvatao. Razvojem drugih pristupa, posebno funkcionalizma i biheviorizma, strukturalizam je izgubio svoj raniji položaj.&lt;ref name=&quot;Hothersall_2004&quot;&gt;{{cite book |last=Hothersall |first=David |title=History of Psychology |edition=4th |publisher=McGraw-Hill |date=2004 |isbn=978-0-07-284965-3 |url=https://archive.org/details/historyofpsychol0000hoth_4thedi |access-date=26. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Titchenerov utjecaj na razvoj američke psihologije ipak je bio širi od strukturalizma. Na [[Univerzitet Cornell|Univerzitetu Cornell]] vodio je psihološku laboratoriju i obrazovao veliki broj psihologa. Njegovi studenti nastavili su djelovati u različitim područjima psihologije, a neki od njih imali su značajan utjecaj na kasniji razvoj discipline.&lt;ref name=&quot;Proctor_2014&quot; /&gt;

=== Odnos prema Wundtu ===

Titchener se često opisuje kao psiholog koji je Wundtove ideje prenio u Sjedinjene Američke Države, ali njegova psihologija nije bila jednostavan nastavak Wundtove koncepcije. Dok je Wundt naglašavao odnose i procese kojima se elementi svjesnog iskustva organizuju, Titchener je veći naglasak stavljao na utvrđivanje i klasifikovanje osnovnih elemenata svijesti. U svom djelu &quot;Osnove psihologije&quot; ({{en|An Outline of Psychology}}) iz 1897. pokušao je sistematizovati veliki broj elementarnih kvaliteta svjesnog iskustva.&lt;ref name=&quot;Schacter_2016_Psychology&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Titchener_1897&quot;&gt;{{cite book |last=Titchener |first=Edward Bradford |title=An Outline of Psychology |publisher=The Macmillan Company |date=1897 |url=https://archive.org/details/outlineofpsychol0000edwa |access-date=26. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Empatija ===

Titchener se povezuje s uvođenjem engleske riječi ''empathy'' (empatija) u psihološku literaturu 1909, kao prijevoda njemačkog izraza ''Einfühlungsvermögen'', odnosno pojma ''Einfühlung'' koji je krajem 19. stoljeća bio predmet filozofskih i psiholoških rasprava, posebno u djelima [[Theodor Lipps|Theodora Lippsa]].&lt;ref name=&quot;Titchener_2014&quot;&gt;{{cite journal |last=Titchener |first=Edward Bradford |title=Introspection and empathy |journal=Dialogues in Philosophy, Mental and Neuro Sciences |volume=7 |issue=1 |date=2014 |pages=25–30 |url=https://philpapers.org/rec/BRAIAE-3 |access-date=26. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Međutim, Titchenerov pojam empatije nije u potpunosti odgovarao savremenom značenju tog termina. U svojim radovima koristio ga je za više međusobno povezanih pojava, uključujući način na koji se određeni sadržaj iskustva može neposredno doživjeti ili zamisliti iz određene perspektive.&lt;ref name=&quot;Titchener_2014&quot; /&gt;

=== Utjecaj na historiografiju psihologije ===

Na kasniju sliku Titchenerovog mjesta u historiji psihologije značajno je utjecao njegov student [[Edwin Boring]]. Boringova knjiga &quot;Historija eksperimentalne psihologije&quot; ({{en|A History of Experimental Psychology}}) bila je veoma utjecajna u oblikovanju načina na koji se historija eksperimentalne psihologije proučavala i podučavala. U njoj je Titcheneru posvetio znatno više prostora nego nekim njegovim savremenicima, što je kasnije potaknulo pitanje je li njegov historijski značaj time djelimično precijenjen.&lt;ref name=&quot;Schacter_2016_Psychology&quot; /&gt;

Boring je zabilježio da je Titchener tokom svoje karijere nadgledao 56 doktorskih studenata, među kojima je bilo 21 žena. Titchener je tako imao važnu ulogu u obrazovanju prve generacije američkih psihologa, uključujući veliki broj žena koje su u vrijeme kada su mnoge američke univerzitetske ustanove ograničavale njihov pristup akademskom obrazovanju uspjele steći doktorate pod njegovim mentorstvom.&lt;ref name=&quot;Proctor_2014&quot; /&gt;

=== Studenti i istraživanja ===

Među Titchenerovim studentima bila je i [[Cheves Perky|Cheves West Perky]] (1874–1940), američka psihologinja koja je 1910. u Titchenerovoj laboratoriji provela eksperimente o odnosu mentalnih predodžbi i vizuelne percepcije. Njena istraživanja dovela su do pojave pojma [[Perkyjev efekt|Perkyjevog efekta]], koji opisuje povezanost između mentalnih predodžbi i vizuelnog opažanja. Perkyjino istraživanje kasnije je postalo klasičan primjer u literaturi o mentalnim predodžbama.&lt;ref name=&quot;Thomas_2016_&quot;&gt;{{cite encyclopedia |last=Thomas |first=Nigel J.T. |editor-last=Zalta |editor-first=Edward N. |title=Mental Imagery: The Perky Experiment |encyclopedia=Stanford Encyclopedia of Philosophy |edition=Fall 2016 |publisher=Metaphysics Research Lab, Stanford University |date=2016 |url=https://plato.stanford.edu/archives/fall2016/entries/mental-imagery/perky-experiment.html |access-date=26. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Akademski i profesionalni rad ===

Titchener je bio među osnivačima [[Američko psihološko udruženje|Američkog psihološkog udruženja]] i njegov član osnivač. Od 1894. do 1920. bio je urednik časopisa ''Mind'', a od 1895. do 1920. jedan od urednika časopisa ''American Journal of Psychology'', čiji je glavni urednik bio od 1921. do 1925.&lt;ref name=&quot;MPIWG_VLP_Titchener&quot;&gt;{{cite web |author=Max-Planck-Institut für Wissenschaftsgeschichte |title=Virtual Laboratory: People: Titchener, Edward Bradford |website=Virtual Laboratory (VLP) |url=https://vlp.mpiwg-berlin.mpg.de/people/data?id=per317 |access-date=26. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Godine 1904. Titchener je osnovao neformalnu grupu eksperimentalnih psihologa poznatu kao [[Društvo eksperimentalnih psihologa|Eksperimentalisti]]. Grupa je nakon njegove smrti reorganizovana i 1929. postala Društvo eksperimentalnih psihologa. Za razliku od kasnije organizacije, prvobitna grupa bila je ograničena na muškarce; njeni sastanci bili su usmjereni na raspravu o eksperimentalnim istraživanjima i održavani su u laboratorijskom okruženju.&lt;ref name=&quot;Dewsbury_1995_FoundingPsychonomicSociety&quot;&gt;{{cite journal |last1=Dewsbury |first1=Donald A. |last2=Bolles |first2=Robert C. |title=The founding of the Psychonomic Society |journal=Psychonomic Bulletin &amp; Review |volume=2 |issue=2 |date=1995 |pages=216–233 |doi=10.3758/BF03210961 |pmid=24203656 |url=https://link.springer.com/article/10.3758/BF03210961 |access-date=26. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Titchener je dobio počasne akademske titule na [[Univerzitet Harvard|Univerzitetu Harvard]], [[Univerzitet Clark|Univerzitetu Clark]] i [[Univerzitet Wisconsina (Madison)|Univerzitetu Wisconsina]]. Godine 1906. izabran je za člana [[Američko filozofsko društvo|Američkog filozofskog društva]].&lt;ref name=&quot;APS_MemberHistory_Titchener&quot;&gt;{{cite web |author=American Philosophical Society |title=Member History: Edward B. Titchener |website=American Philosophical Society Member History Database |url=https://search.amphilsoc.org/memhist/search?creator=Edward+B.+Titchener |access-date=26. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Nakon njegove smrti, Titchenerov [[mozak]] pridružen je [[Wilderova kolekcija mozgova|Wilderovoj kolekciji mozgova]] na Univerzitetu Cornell, historijskoj kolekciji koju je osnovao anatom Burt Green Wilder.&lt;ref name=&quot;Cornellians_BrainCollection&quot;&gt;{{cite web |last=Magazin Cornellians |title=Brains! Collection Is a (Slightly Spooky) Artifact of an Earlier Era |website=Cornellians (Cornell University) |url=https://alumni.cornell.edu/cornellians/brain-collection/ |access-date=26. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte ==
* [[Društvo eksperimentalnih psihologa]]
* [[Edwin Boring]]
* [[Eksperimentalna psihologija]]
* [[Introspekcija]]
* [[Margaret Floy Washburn]]
* [[Strukturalizam (psihologija)]]
* [[Wilhelm Wundt]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Dodatna literatura ==
* {{cite book |last=Boring |first=Edwin G. |title=A History of Experimental Psychology |edition=2nd |publisher=Appleton-Century-Crofts |date=1950 |url=https://archive.org/stream/in.ernet.dli.2015.134843/2015.134843.A-History-Of-Experimental-Psychology-Ed-2nd_djvu.txt}}
* {{cite journal |last=Marshall |first=Philip H. |title=The Hoisington Tape: An Oral History of E. B. Titchener's Last Years at Cornell (1921-1927) |journal=The American Journal of Psychology |volume=132 |issue=4 |date=2019 |pages=467–474 |doi=10.5406/amerjpsyc.132.4.0467 |jstor=10.5406/amerjpsyc.132.4.0467 |url=https://www.jstor.org/stable/10.5406/amerjpsyc.132.4.0467}}
* {{cite book |last=Titchener |first=Edward Bradford |title=Experimental Psychology: A Manual of Laboratory Practice |volume=1 |publisher=Macmillan Company |date=1901 |url=https://books.google.hr/books/about/Experimental_Psychology.html?id=AjIxiiBHzJoC}}
* {{cite book |last=Titchener |first=Edward Bradford |title=An Outline of Psychology |publisher=The Macmillan Company |date=1897 |url=https://archive.org/details/outlineofpsychol0000edwa}}
* {{cite book |last=Titchener |first=Edward Bradford |title=Lectures on the Elementary Psychology of Feeling and Attention |publisher=The Macmillan Company |date=1908 |url=https://archive.org/details/lecturesonelemen00titcuoft}}
* {{cite book |last=Titchener |first=Edward Bradford |title=A Primer of Psychology |publisher=The Macmillan Company |date=1903 |url=https://archive.org/details/primerofpsycholo01titc}}
* {{cite web |author=Max-Planck-Institut für Wissenschaftsgeschichte |title=Virtual Laboratory: People: Titchener, Edward Bradford |website=Virtual Laboratory (VLP) |url=https://vlp.mpiwg-berlin.mpg.de/people/data?id=per317}}

== Vanjski linkovi ==
* {{commons category-inline|Edward Titchener}}
* [https://archive.org/search.php?query=creator%3A%22Edward+Bradford+Titchener%22 Djela Edwarda Bradforda Titchenera] na Internet Archiveu
* [https://librivox.org/author/1847 Edward Bradford Titchener] na LibriVoxu

{{Psihologija}}

{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Titchener, Edward B.}}
[[Kategorija:Rođeni 1867.]]
[[Kategorija:Umrli 1927.]]
[[Kategorija:Engleski psiholozi]]
[[Kategorija:Američki pisci]]
[[Kategorija:Engleski pisci]]
[[Kategorija:Članovi Američkog filozofskog društva]]</text>
      <sha1>opoh06a0dzsfbatx3fooch7heeu7xd4</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3922138</id>
      <parentid>3922135</parentid>
      <timestamp>2026-08-26T07:02:48Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3922138</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="26160" sha1="959lusu0nvlxjsyvn3wrprvmch6qehm" xml:space="preserve">{{Infokutija naučnik
| ime                     = Edward Bradford Titchener
| slika                   = Edward_Bradford_Titchener.jpg 
| slika_širina            = 
| naslov                  = 
| datum_rođenja           = {{Datum rođenja|1867|1|11}}
| mjesto_rođenja          = [[Chichester]], [[Engleska]]
| datum_smrti             = {{Datum smrti i godine|1927|8|3|1867|1|11}}
| mjesto_smrti            = [[Ithaca, New York]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]
| prebivalište            = 
| državljanstvo           = 
| narodnost               = [[Englezi|Englez]]
| etnicitet               = 
| polje                   = [[Psihologija]]
| radna_institucija       = [[Univerzitet Cornell]]
| alma_mater              = {{Plainlist|
* [[Koledž Brasenose, Oxford|Koledž Brasenose (Oxford)]]
* [[Univerzitet u Leipzigu]]
}}
| doktorski_mentor        = [[Wilhelm Wundt]]
| doktorski_studenti      = {{Plainlist|
* [[Edwin Garrigues Boring]]
* [[Walter Bowers Pillsbury]]
* [[Margaret Floy Washburn]]
}}
| akademski_savjetnici    = 
| uticao_na               = 
| uticali_na_njega        = 
| poznat_po               = {{Plainlist|
* [[Strukturalizam (psihologija)|Strukturalizam]]
* [[Empatija]]
* [[Introspekcija]]
}}
| autor_kratica_bot       = 
| autor_kratica_zoo       = 
| nagrade                 = 
| religija                = 
| fusnote                 = 
}}
'''Edward Bradford Titchener''' (11. januar 1867 – 3. august 1927) bio je [[psihologija|psiholog]] [[Engleska|engleskog]] porijekla koji je najveći dio svoje akademske karijere ostvario u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]]. Studirao je kod [[Wilhelm Wundt|Wilhelma Wundta]] na [[Univerzitet u Leipzigu|Univerzitetu u Leipzigu]], gdje je 1892. stekao doktorat.&lt;ref name=&quot;Proctor_2014&quot;&gt;{{cite journal |last1=Proctor |first1=Robert W. |last2=Evans |first2=Rand |title=E. B. Titchener, women psychologists and the experimentalists |journal=The American Journal of Psychology |volume=127 |issue=4 |date=2014 |pages=501–526 |doi=10.5406/amerjpsyc.127.4.0501 |pmid=25603585 |url=https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/25603585/ |access-date=25. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Najpoznatiji je po razvoju [[strukturalizam (psihologija)|strukturalizma]], psihološkog pravca usmjerenog na analizu strukture svjesnog iskustva. Nakon što je 1892. došao na [[Univerzitet Cornell]], osnovao psihološku laboratoriju i razvio najveći doktorski program iz psihologije u Sjedinjenim Američkim Državama u to vrijeme. Njegova prva doktorantica, [[Margaret Floy Washburn]], postala je 1894. prva žena u Sjedinjenim Američkim Državama koja je stekla doktorat iz psihologije.&lt;ref name=&quot;Johnson_2000_MargaretFloyWashburn&quot;&gt;{{cite encyclopedia |last=Johnson |first=Deborah |title=Washburn, Margaret Floy |encyclopedia=American National Biography |publisher=Oxford University Press |date=2000 |doi=10.1093/anb/9780198606697.article.1400675 |url=https://doi.org/10.1093/anb/9780198606697.article.1400675 |url-access=subscription |access-date=25. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Biografija ==

=== Rani život i obrazovanje ===

Titchenerovi roditelji, Alice Field Habin i John Titchener, vjenčali su se 1869. nakon što su pobjegli od svojih porodica, zbog čega se njegova majka otuđila od svoje ugledne porodice iz [[Sussex]]a. Njegov otac obavljao je različite poslove kao službenik i računovođa, prije nego što je 1879. umro od [[tuberkuloza|tuberkuloze]]. Porodica je imala petero preživjele djece, četiri kćeri i jednog sina, a tokom tog perioda najmanje deset puta mijenjala je mjesto stanovanja. Kada je imao devet godina, Titchener je poslan da živi s djedom i dvjema tetkama po ocu. Njegov imenjak, djed Edward Titchener, bio je uspješan pravnik i investitor te bivši gradonačelnik [[Chichester]]a. Pobrinuvši se za njegovo obrazovanje, najprije mu je osigurao privatnu poduku, a zatim školovanje u gimnaziji. Međutim, njegova ulaganja propala su 1881, a nekoliko mjeseci kasnije je umro. Zbog pogoršane finansijske situacije porodice, Titchener je daljnje obrazovanje finansirao uz pomoć stipendija, plaćenim radom i poduzetničkim aktivnostima.&lt;ref name=&quot;Proctor_2014&quot;&gt;{{cite journal |last1=Proctor |first1=Robert W. |last2=Evans |first2=Rand |title=E. B. Titchener, women psychologists and the experimentalists |journal=The American Journal of Psychology |volume=127 |issue=4 |date=2014 |pages=501–526 |doi=10.5406/amerjpsyc.127.4.0501 |pmid=25603585 |url=https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/25603585/ |access-date=25. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Titchener je pohađao &quot;The Prebendal School&quot; i [[koledž &quot;Malvern&quot;]], a zatim je od 1885. do 1890. studirao na [[Univerzitet u Oxfordu|Univerzitetu u Oxfordu]], na koledžu Brasenose. Godine 1889. diplomirao je iz klasičnih nauka s rijetkim uspjehom ''double first'', odnosno najvišom ocjenom u dvije oblasti. Tokom studija njegova interesovanja počela su se usmjeravati prema biologiji.&lt;ref name=&quot;Proctor_2014&quot; /&gt; 

Na Oxfordu je Titchener počeo proučavati djela [[Wilhelm Wundt|Wilhelma Wundta]]. Tokom studija preveo je s njemačkog na engleski jezik prvi tom trećeg izdanja Wundtovog djela ''Principles of Physiological Psychology''.&lt;ref name=&quot;Wundt_1904_PrinciplesPhysiologicalPsychology&quot;&gt;{{cite book |last=Wundt |first=Wilhelm Max |translator-last=Titchener |translator-first=Edward Bradford |title=Principles of Physiological Psychology |volume=1 |publisher=Sonnenschein |date=1904 |url=https://books.google.hr/books/about/Principles_of_Physiological_Psychology.html?id=b48RAAAAYAAJ |access-date=25. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Godine 1890. ostao je još jednu godinu na Oxfordu, gdje je radio s fiziologom [[John Burdon-Sanderson|Johnom Burdonom-Sandersonom]] i usavršavao se u primjeni naučne metodologije.&lt;ref name=&quot;Proctor_2014&quot; /&gt; 

U jesen 1890. Titchener je otišao u [[Leipzig]] u Njemačkoj, gdje je studirao kod [[Wilhelm Wundt|Wilhelma Wundta]]. Doktorski studij završio je 1892. disertacijom o binokularnom vidu. U ljeto iste godine vratio se u Oxford, gdje je ponovo radio s Burdonom-Sandersonom i predavao u okviru Ljetne škole Univerziteta u Oxfordu.&lt;ref name=&quot;Proctor_2014&quot; /&gt; 

U jesen 1892. Titchener je započeo rad na [[Univerzitet Cornell|Univerzitetu Cornell]]. Budući da psihologija tada još uvijek nije bila potpuno samostalna, predavao je [[Filozofija|filozofiju]] i [[Psihologija|psihologiju]] u okviru Sage škole filozofije kao nastavnik bez stalnog zaposlenja. Ubrzo je uspio razviti psihološku laboratoriju i izgraditi zapažen akademski ugled, da bi 1895. dobio stalno zaposlenje i zvanje profesora, čime je postigao veću samostalnost u odnosu na filozofski odsjek.&lt;ref name=&quot;Proctor_2014&quot; /&gt;

Na [[Univerzitet Cornell|Univerzitetu Cornell]] Titchener je razvijao i predavao vlastitu koncepciju psihologije zasnovanu na strukturalističkom pristupu. Njegova interpretacija Wundtove psihologije i vlastiti razvoj [[Strukturalizam (psihologija)|strukturalizma]] učinili su ga jednom od najutjecajnijih ličnosti rane američke [[Eksperimentalna psihologija|eksperimentalne psihologije]].

== Privatni život ==

Titchener se 1894. oženio Sophie Bedloe Kellogg, nastavnicom u javnoj školi iz [[Maine]]a. Imali su četvero djece, tri kćeri i sina. Nakon što je dobio stalno zaposlenje na [[Univerzitet Cornell|Univerzitetu Cornell]], Titchener je do kraja života finansijski pomagao majku. Nakon smrti njegovog oca, ona i Titchenerove sestre živjeli su u teškim materijalnim okolnostima; njegove sestre jedno su vrijeme provele u sirotištu, a potom su radile kao kućne pomoćnice.&lt;ref name=&quot;Proctor_2014&quot; /&gt;

== Glavne ideje ==

Titchenerove ideje o funkcionisanju uma bile su pod snažnim utjecajem [[Wilhelm Wundt|Wundtove]] teorije [[voluntarizam (filozofija)|voluntarizma]], kao i njegovih shvatanja [[asocijacija|asocijacije]] i [[apercepcija|apercepcije]]. Međutim, Titchener je Wundtove ideje razvio u vlastitu koncepciju strukturalne psihologije. Njegov cilj bio je utvrditi osnovne elemente svjesnog iskustva, način na koji se oni međusobno povezuju i zakonitosti njihovog povezivanja. Titchener je smatrao da se svjesno iskustvo može raščlaniti na osnovne elemente, slično kao što se u hemiji složene supstance mogu razložiti na svoje sastavne elemente. Na primjer, kao što se voda može razložiti na vodik i kisik, tako se složeni sadržaji svijesti mogu raščlaniti na osnovne psihičke elemente, među kojima su bili osjeti i ideje.&lt;ref name=&quot;Titchener_1901&quot;&gt;{{cite book |last=Titchener |first=Edward Bradford |title=Experimental Psychology: A Manual of Laboratory Practice |volume=1 |publisher=Macmillan Company |date=1901 |url=https://books.google.hr/books/about/Experimental_Psychology.html?id=AjIxiiBHzJoC |access-date=25. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Prema Titcheneru, svaki [[osjet]] imao je četiri osnovne svojstva: intenzitet, kvalitet, trajanje i ekstenziju. Pojedina svojstva bila su povezana s odgovarajućim karakteristikama podražaja, iako neki podražaji nisu bili dovoljni da izazovu sva relevantna svojstva osjeta.&lt;ref name=&quot;Titchener_1901&quot; /&gt; Osjete je dalje razlikovao prema njihovoj vrsti. Tako je, na primjer, slušne osjete dijelio na &quot;tonove&quot; i &quot;šumove&quot;.&lt;ref name=&quot;Titchener_1901&quot; /&gt;

Titchener je smatrao da se ideje i [[percepcija|percepcije]] formiraju na osnovu osjeta. Vrsta ideje bila je povezana s vrstom osjeta na kojem se zasnivala, na primjer sa zvukom ili vidnim iskustvom, odnosno s izgovorenim riječima ili riječima napisanim na stranici.&lt;ref name=&quot;Titchener_1901&quot; /&gt; Smatrao je da bi određivanjem i klasifikovanjem osnovnih elemenata svijesti bilo moguće utvrditi strukturu složenijih psihičkih procesa i viših oblika mišljenja.

=== Introspekcija ===

[[Introspekcija]] je bila osnovna metoda kojom je Titchener nastojao utvrditi elemente [[svijest|svjesnog iskustva]].&lt;ref name=&quot;Titchener_1901&quot; /&gt; Za razliku od svakodnevnog posmatranja vlastitih mentalnih stanja, Titchener je zahtijevao sistematsku i strogo kontrolisanu introspekciju, uz posebno obučene posmatrače i precizno određene uslove eksperimenta.

U njegovoj metodologiji ispitaniku je bio predstavljen određeni podražaj ili predmet, na primjer olovka, nakon čega je trebao opisati neposredno iskustvo tog predmeta. Međutim, nije trebao navesti naziv predmeta, jer bi imenovanje predmeta usmjerilo pažnju na njegovo značenje umjesto na neposredne elemente iskustva. Titchener je ovu grešku nazivao &quot;greška podražaja&quot;.&lt;ref name=&quot;Titchener_1901&quot; /&gt;

U djelu &quot;Eksperimentalna psihologija: Priručnik za laboratorijsku praksu&quot; ({{en|Experimental Psychology: A Manual of Laboratory Practice}}) Titchener je detaljno opisao postupke svojih introspektivnih metoda. Kao što i sam naslov sugeriše, priručnik je bio zamišljen tako da obuhvati cjelokupnu eksperimentalnu psihologiju uprkos usredotočenosti na introspekciju. Prema Titcheneru, van introspekcije nisu mogle postojati valjane psihološke eksperimentalne metode, te je dio &quot;Uputstva studentima&quot; započeo definicijom: &quot;Psihološki eksperiment sastoji se od introspekcije ili niza introspekcija provedenih pod standardizovanim uslovima.&quot;&lt;ref name=&quot;Titchener_1901&quot; /&gt; Priručnik je sadržavao detaljna uputstva za izvođenje eksperimenata koji su se odnosili na optičke iluzije, [[Weberov zakon]], vizuelni kontrast, naknadne slike, slušne i mirisne osjete, percepciju prostora, ideje i asocijacije među idejama. Titchener je posebnu pažnju posvećivao standardizaciji postupaka i ponašanju istraživača tokom eksperimenata.

Eksperimente su najčešće izvodila dva obučena istraživača koji su naizmjenično preuzimali uloge posmatrača i eksperimentatora. Eksperimentator je pripremao eksperiment i bilježio introspektivne izvještaje posmatrača, nakon čega su istraživači mijenjali uloge i ponavljali eksperiment. Titchener je naglašavao važnost usklađenosti i komunikacije između istraživača, jer su zdravstveno stanje, uznemirenost ili drugi faktori koji utječu na posmatrača mogli utjecati na rezultate eksperimenta.&lt;ref name=&quot;Titchener_1901&quot; /&gt;

Titchener je pridavao veliki značaj radu [[Gustav Fechner|Gustava Fechnera]], čija su istraživanja u oblasti [[psihofizika|psihofizike]] doprinijela razvoju ideje da se psihički fenomeni mogu sistematski mjeriti i proučavati.&lt;ref name=&quot;Titchener_1901&quot; /&gt;

[[Strukturalizam (psihologija)|Strukturalizam]] je tokom prve četvrtine 20. stoljeća postepeno izgubio dominantan položaj u američkoj psihologiji. Njegov utjecaj oslabio je razvojem novih pristupa, posebno [[funkcionalizam (psihologija)|funkcionalizma]] i kasnije [[biheviorizam|biheviorizma]], koji su odbacivali ili kritikovali oslanjanje strukturalista na introspekciju kao osnovnu metodu psihološkog istraživanja.&lt;ref name=&quot;Schacter_2016_Psychology&quot;&gt;{{cite book |last1=Schacter |first1=Daniel L. |last2=Gilbert |first2=Daniel T. |last3=Nock |first3=Matthew K. |last4=Wegner |first4=Daniel M. |title=Psychology |edition=4th |publisher=Worth Publishers |date=2016 |isbn=978-1-4641-5665-6 |url=https://books.google.hr/books/about/Psychology.html?id=RbtEDgAAQBAJ |access-date=26. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Pažnja ===

Edward B. Titchener formulisao je sedam osnovnih zakona [[pažnja|pažnje]]. Četvrti, zakon prvenstva, tvrdio je da &quot;objektu pažnje svijest pristupa brže nego objektima kojima ne posvećujemo pažnju&quot;.&lt;ref name=&quot;Titchener_1908&quot;&gt;{{cite book |last=Titchener |first=Edward Bradford |title=Lectures on the Elementary Psychology of Feeling and Attention |publisher=The Macmillan Company |date=1908 |url=https://archive.org/details/lecturesonelemen00titcuoft |access-date=26. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Ovaj zakon bio je predmet brojnih istraživanja i rasprava tokom 20. i početkom 21. stoljeća, posebno u vezi s pitanjem djeluje li pažnja na perceptivnom nivou i može li ubrzati obradu podražaja.

Bihevioralna istraživanja koja su ispitivala brzinu opažanja podražaja kojima je usmjerena pažnja pružila su dokaze u prilog Titchenerovoj pretpostavci da pažnja može utjecati na brzinu perceptivne obrade.&lt;ref name=&quot;Spence_2001&quot;&gt;{{cite journal |last1=Spence |first1=Charles |last2=Shore |first2=David I. |last3=Klein |first3=Raymond M. |title=Multisensory prior entry |journal=Journal of Experimental Psychology: General |volume=130 |issue=4 |date=2001 |pages=799–832 |doi=10.1037/0096-3445.130.4.799 |url-access=subscription |pmid=11757881 |url=https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/11757881/ |access-date=26. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Kasnija istraživanja primjenom snimanja mozga također su pružila dokaze da pažnja može ubrzati određene aspekte perceptivne moždane obrade, uključujući ranije promjene u evociranim moždanim odgovorima povezane s procjenom vremenskog redoslijeda podražaja.&lt;ref name=&quot;Vibell_2007_TemporalOrderPriorEntry&quot;&gt;{{cite journal |last1=Vibell |first1=J. |last2=Klinge |first2=C. |last3=Zampini |first3=M. |last4=Spence |first4=C. |last5=Nobre |first5=A. C. |title=Temporal order is coded temporally in the brain: early event-related potential latency shifts underlying prior entry in a cross-modal temporal order judgment task |journal=Journal of Cognitive Neuroscience |volume=19 |issue=1 |date=2007 |pages=109–120 |doi=10.1162/jocn.2007.19.1.109 |pmid=17214568 |url=https://direct.mit.edu/jocn/article-abstract/19/1/109/4272/Temporal-Order-is-Coded-Temporally-in-the-Brain |url-access=subscription |access-date=26. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Život i naslijeđe ==
[[Datoteka:Psychoanalysts including Freud. Photograph. Wellcome V0027600.jpg|mini|desno|300px|Edward B. Titchener (prvi red, drugi slijeva) s učesnicima konferencije na Clark Universityju 1909.]]
Titchener je bio poznat kao snažan i uvjerljiv govornik, a njegov autoritativan stil imao je značajan utjecaj na njegove studente i saradnike. Strukturalizam je imao značajan utjecaj u američkoj psihologiji tokom njegova života, ali nakon njegove smrti 1927. nije opstao kao zasebna dominantna škola. Historičari psihologije kao jedan od razloga za njegovo slabljenje navode usko određeno područje psihologije koje je Titchener smatrao legitimnim predmetom istraživanja, kao i strogo ograničenu metodologiju koju je prihvatao. Razvojem drugih pristupa, posebno funkcionalizma i biheviorizma, strukturalizam je izgubio svoj raniji položaj.&lt;ref name=&quot;Hothersall_2004&quot;&gt;{{cite book |last=Hothersall |first=David |title=History of Psychology |edition=4th |publisher=McGraw-Hill |date=2004 |isbn=978-0-07-284965-3 |url=https://archive.org/details/historyofpsychol0000hoth_4thedi |access-date=26. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Titchenerov utjecaj na razvoj američke psihologije ipak je bio širi od strukturalizma. Na [[Univerzitet Cornell|Univerzitetu Cornell]] vodio je psihološku laboratoriju i obrazovao veliki broj psihologa. Njegovi studenti nastavili su djelovati u različitim područjima psihologije, a neki od njih imali su značajan utjecaj na kasniji razvoj discipline.&lt;ref name=&quot;Proctor_2014&quot; /&gt;

=== Odnos prema Wundtu ===

Titchener se često opisuje kao psiholog koji je Wundtove ideje prenio u Sjedinjene Američke Države, ali njegova psihologija nije bila jednostavan nastavak Wundtove koncepcije. Dok je Wundt naglašavao odnose i procese kojima se elementi svjesnog iskustva organizuju, Titchener je veći naglasak stavljao na utvrđivanje i klasifikovanje osnovnih elemenata svijesti. U svom djelu &quot;Osnove psihologije&quot; ({{en|An Outline of Psychology}}) iz 1897. pokušao je sistematizovati veliki broj elementarnih kvaliteta svjesnog iskustva.&lt;ref name=&quot;Schacter_2016_Psychology&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Titchener_1897&quot;&gt;{{cite book |last=Titchener |first=Edward Bradford |title=An Outline of Psychology |publisher=The Macmillan Company |date=1897 |url=https://archive.org/details/outlineofpsychol0000edwa |access-date=26. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Empatija ===

Titchener se povezuje s uvođenjem engleske riječi ''empathy'' (empatija) u psihološku literaturu 1909, kao prijevoda njemačkog izraza ''Einfühlungsvermögen'', odnosno pojma ''Einfühlung'' koji je krajem 19. stoljeća bio predmet filozofskih i psiholoških rasprava, posebno u djelima [[Theodor Lipps|Theodora Lippsa]].&lt;ref name=&quot;Titchener_2014&quot;&gt;{{cite journal |last=Titchener |first=Edward Bradford |title=Introspection and empathy |journal=Dialogues in Philosophy, Mental and Neuro Sciences |volume=7 |issue=1 |date=2014 |pages=25–30 |url=https://philpapers.org/rec/BRAIAE-3 |access-date=26. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Međutim, Titchenerov pojam empatije nije u potpunosti odgovarao savremenom značenju tog termina. U svojim radovima koristio ga je za više međusobno povezanih pojava, uključujući način na koji se određeni sadržaj iskustva može neposredno doživjeti ili zamisliti iz određene perspektive.&lt;ref name=&quot;Titchener_2014&quot; /&gt;

=== Utjecaj na historiografiju psihologije ===

Na kasniju sliku Titchenerovog mjesta u historiji psihologije značajno je utjecao njegov student [[Edwin Boring]]. Boringova knjiga &quot;Historija eksperimentalne psihologije&quot; ({{en|A History of Experimental Psychology}}) bila je veoma utjecajna u oblikovanju načina na koji se historija eksperimentalne psihologije proučavala i podučavala. U njoj je Titcheneru posvetio znatno više prostora nego nekim njegovim savremenicima, što je kasnije potaknulo pitanje je li njegov historijski značaj time djelimično precijenjen.&lt;ref name=&quot;Schacter_2016_Psychology&quot; /&gt;

Boring je zabilježio da je Titchener tokom svoje karijere nadgledao 56 doktorskih studenata, među kojima je bilo 21 žena. Titchener je tako imao važnu ulogu u obrazovanju prve generacije američkih psihologa, uključujući veliki broj žena koje su u vrijeme kada su mnoge američke univerzitetske ustanove ograničavale njihov pristup akademskom obrazovanju uspjele steći doktorate pod njegovim mentorstvom.&lt;ref name=&quot;Proctor_2014&quot; /&gt;

=== Studenti i istraživanja ===

Među Titchenerovim studentima bila je i [[Cheves Perky|Cheves West Perky]] (1874–1940), američka psihologinja koja je 1910. u Titchenerovoj laboratoriji provela eksperimente o odnosu mentalnih predodžbi i vizuelne percepcije. Njena istraživanja dovela su do pojave pojma [[Perkyjev efekt|Perkyjevog efekta]], koji opisuje povezanost između mentalnih predodžbi i vizuelnog opažanja. Perkyjino istraživanje kasnije je postalo klasičan primjer u literaturi o mentalnim predodžbama.&lt;ref name=&quot;Thomas_2016_&quot;&gt;{{cite encyclopedia |last=Thomas |first=Nigel J.T. |editor-last=Zalta |editor-first=Edward N. |title=Mental Imagery: The Perky Experiment |encyclopedia=Stanford Encyclopedia of Philosophy |edition=Fall 2016 |publisher=Metaphysics Research Lab, Stanford University |date=2016 |url=https://plato.stanford.edu/archives/fall2016/entries/mental-imagery/perky-experiment.html |access-date=26. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Akademski i profesionalni rad ===

Titchener je bio među osnivačima [[Američko psihološko udruženje|Američkog psihološkog udruženja]] i njegov član osnivač. Od 1894. do 1920. bio je urednik časopisa ''Mind'', a od 1895. do 1920. jedan od urednika časopisa ''American Journal of Psychology'', čiji je glavni urednik bio od 1921. do 1925.&lt;ref name=&quot;MPIWG_VLP_Titchener&quot;&gt;{{cite web |author=Max-Planck-Institut für Wissenschaftsgeschichte |title=Virtual Laboratory: People: Titchener, Edward Bradford |website=Virtual Laboratory (VLP) |url=https://vlp.mpiwg-berlin.mpg.de/people/data?id=per317 |access-date=26. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Godine 1904. Titchener je osnovao neformalnu grupu eksperimentalnih psihologa poznatu kao [[Društvo eksperimentalnih psihologa|Eksperimentalisti]]. Grupa je nakon njegove smrti reorganizovana i 1929. postala Društvo eksperimentalnih psihologa. Za razliku od kasnije organizacije, prvobitna grupa bila je ograničena na muškarce; njeni sastanci bili su usmjereni na raspravu o eksperimentalnim istraživanjima i održavani su u laboratorijskom okruženju.&lt;ref name=&quot;Dewsbury_1995_FoundingPsychonomicSociety&quot;&gt;{{cite journal |last1=Dewsbury |first1=Donald A. |last2=Bolles |first2=Robert C. |title=The founding of the Psychonomic Society |journal=Psychonomic Bulletin &amp; Review |volume=2 |issue=2 |date=1995 |pages=216–233 |doi=10.3758/BF03210961 |pmid=24203656 |url=https://link.springer.com/article/10.3758/BF03210961 |access-date=26. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Titchener je dobio počasne akademske titule na [[Univerzitet Harvard|Univerzitetu Harvard]], [[Univerzitet Clark|Univerzitetu Clark]] i [[Univerzitet Wisconsina (Madison)|Univerzitetu Wisconsina]]. Godine 1906. izabran je za člana [[Američko filozofsko društvo|Američkog filozofskog društva]].&lt;ref name=&quot;APS_MemberHistory_Titchener&quot;&gt;{{cite web |author=American Philosophical Society |title=Member History: Edward B. Titchener |website=American Philosophical Society Member History Database |url=https://search.amphilsoc.org/memhist/search?creator=Edward+B.+Titchener |access-date=26. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Nakon njegove smrti, Titchenerov [[mozak]] pridružen je [[Wilderova kolekcija mozgova|Wilderovoj kolekciji mozgova]] na Univerzitetu Cornell, historijskoj kolekciji koju je osnovao anatom Burt Green Wilder.&lt;ref name=&quot;Cornellians_BrainCollection&quot;&gt;{{cite web |last=Magazin Cornellians |title=Brains! Collection Is a (Slightly Spooky) Artifact of an Earlier Era |website=Cornellians (Cornell University) |url=https://alumni.cornell.edu/cornellians/brain-collection/ |access-date=26. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte ==
* [[Društvo eksperimentalnih psihologa]]
* [[Edwin Boring]]
* [[Eksperimentalna psihologija]]
* [[Introspekcija]]
* [[Margaret Floy Washburn]]
* [[Strukturalizam (psihologija)]]
* [[Wilhelm Wundt]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Dodatna literatura ==
* {{cite book |last=Boring |first=Edwin G. |title=A History of Experimental Psychology |edition=2nd |publisher=Appleton-Century-Crofts |date=1950 |url=https://archive.org/stream/in.ernet.dli.2015.134843/2015.134843.A-History-Of-Experimental-Psychology-Ed-2nd_djvu.txt}}
* {{cite journal |last=Marshall |first=Philip H. |title=The Hoisington Tape: An Oral History of E. B. Titchener's Last Years at Cornell (1921-1927) |journal=The American Journal of Psychology |volume=132 |issue=4 |date=2019 |pages=467–474 |doi=10.5406/amerjpsyc.132.4.0467 |jstor=10.5406/amerjpsyc.132.4.0467 |url=https://www.jstor.org/stable/10.5406/amerjpsyc.132.4.0467}}
* {{cite book |last=Titchener |first=Edward Bradford |title=Experimental Psychology: A Manual of Laboratory Practice |volume=1 |publisher=Macmillan Company |date=1901 |url=https://books.google.hr/books/about/Experimental_Psychology.html?id=AjIxiiBHzJoC}}
* {{cite book |last=Titchener |first=Edward Bradford |title=An Outline of Psychology |publisher=The Macmillan Company |date=1897 |url=https://archive.org/details/outlineofpsychol0000edwa}}
* {{cite book |last=Titchener |first=Edward Bradford |title=Lectures on the Elementary Psychology of Feeling and Attention |publisher=The Macmillan Company |date=1908 |url=https://archive.org/details/lecturesonelemen00titcuoft}}
* {{cite book |last=Titchener |first=Edward Bradford |title=A Primer of Psychology |publisher=The Macmillan Company |date=1903 |url=https://archive.org/details/primerofpsycholo01titc}}
* {{cite web |author=Max-Planck-Institut für Wissenschaftsgeschichte |title=Virtual Laboratory: People: Titchener, Edward Bradford |website=Virtual Laboratory (VLP) |url=https://vlp.mpiwg-berlin.mpg.de/people/data?id=per317}}

== Vanjski linkovi ==
* {{commons category-inline|Edward Titchener}}
* [https://archive.org/search.php?query=creator%3A%22Edward+Bradford+Titchener%22 Djela Edwarda Bradforda Titchenera] na Internet Archiveu
* [https://librivox.org/author/1847 Edward Bradford Titchener] na LibriVoxu

{{Psihologija}}

{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Titchener, Edward B.}}
[[Kategorija:Rođeni 1867.]]
[[Kategorija:Umrli 1927.]]
[[Kategorija:Biografije, Chichester]]
[[Kategorija:Engleski psiholozi]]
[[Kategorija:Američki pisci]]
[[Kategorija:Engleski pisci]]
[[Kategorija:Članovi Američkog filozofskog društva]]</text>
      <sha1>959lusu0nvlxjsyvn3wrprvmch6qehm</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Engleski psiholozi</title>
    <ns>14</ns>
    <id>536717</id>
    <revision>
      <id>3922137</id>
      <timestamp>2026-08-26T07:00:07Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{Commons category|Psychologists from England}} [[Kategorija:Engleski naučnici|Psiholozi]] [[Kategorija:Psiholozi po državama|Engleski]] [[Kategorija:Biografije, Engleska|Psiholozi]]</comment>
      <origin>3922137</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="184" sha1="04vsszzh8dje9cuz7uo4skbzufk4e5y" xml:space="preserve">{{Commons category|Psychologists from England}}
[[Kategorija:Engleski naučnici|Psiholozi]]
[[Kategorija:Psiholozi po državama|Engleski]]
[[Kategorija:Biografije, Engleska|Psiholozi]]</text>
      <sha1>04vsszzh8dje9cuz7uo4skbzufk4e5y</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>William James</title>
    <ns>0</ns>
    <id>536718</id>
    <revision>
      <id>3922142</id>
      <timestamp>2026-08-26T08:14:46Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <comment>Prvi dio članka</comment>
      <origin>3922142</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4045" sha1="onw2yjgb3udb7ivqj3s7r57hw38fr66" xml:space="preserve">{{Infokutija naučnik
| ime                     = William James
| slika                   = William James b1842c.jpg
| slika_širina            = 
| naslov                  = James, 1903.
| datum_rođenja           = {{Datum rođenja|1842|1|11}}
| mjesto_rođenja          = [[New York City]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]
| datum_smrti             = {{Datum smrti i godine|1910|8|26|1842|1|11}}
| mjesto_smrti            = [[Chocorua, New Hampshire]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]
| prebivalište            = 
| državljanstvo           = 
| narodnost               = 
| etnicitet               = 
| polje                   = {{Plainlist|
* {{nowrap|[[Psihologija]]}}
* {{nowrap|[[Filozofija]]}}
}}
| radna_institucija       = [[Univerzitet Harvard]]
| alma_mater              = [[Univerzitet Harvard]]
| doktorski_mentor        = 
| doktorski_studenti      = 
| akademski_savjetnici    = [[Louis Agassiz]]
| uticao_na               = {{Plainlist|
* [[Hilary Putnam]]
* [[Richard Rorty]]
* [[Edmund Husserl]]
* [[Bertrand Russell]]
* [[John Dewey]] 
* [[Ludwig Wittgenstein]]
}}
| uticali_na_njega        = 
| poznat_po               = {{Plainlist|
* [[Pragmatizam]]
* [[Funkcionalizam (psihologija)|Funkcionalna psihologija]]
* [[Radikalni empirizam]]
* [[Tok svijesti]]
* [[James-Langeova teorija emocija]]
* [[Volja za vjerovanjem]]
}}
| autor_kratica_bot       = 
| autor_kratica_zoo       = 
| nagrade                 = 
| religija                = 
| fusnote                 = 
}}
'''William James''' (11. januar 1842 – 26. august 1910) bio je [[filozofija|filozof]] i [[psihologija|psiholog]] iz [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Američkih Država]]. Smatra se jednom od najznačajnijih ličnosti američke filozofije i psihologije krajem 19. i početkom 20. stoljeća. Bio je među prvim američkim univerzitetskim profesorima koji su psihologiju predavali kao zasebnu akademsku disciplinu, a često se opisuje i kao &quot;otac američke psihologije&quot;.&lt;ref name=&quot;James_1992_Writings1878_1899&quot;&gt;{{cite book |last=James |first=William |editor-last=Myers |editor-first=Gerald E. |title=Writings 1878–1899: Psychology: Briefer Course / The Will to Believe / Talks to Teachers / Essays |publisher=Library of America |date=1992 |url=https://www.loa.org/books/65-writings-1878-1899/ |access-date=26. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;James_1987_Writings1902_1910&quot;&gt;{{cite book |last=James |first=William |editor-last=Kuklick |editor-first=Bruce |title=Writings 1902–1910: The Varieties of Religious Experience / Pragmatism / A Pluralistic Universe / The Meaning of Truth / Some Problems of Philosophy / Essays |publisher=Library of America |date=1987 |url=https://www.loa.org/books/66-writings-1902-1910/ |access-date=26. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Dillon_Psyography&quot;&gt;{{cite web |last=Dillon |first=Bekah |title=Psyography: William James |website=Frostburg State University |url=http://faculty.frostburg.edu/mbradley/psyography/williamjames.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20141124184737/http://faculty.frostburg.edu/mbradley/psyography/williamjames.html |archive-date=24. 11. 2014 |url-status=dead |access-date=26. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Psihologija}}
{{Predsjednici APA-e}}
{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:James, William}}
[[Kategorija:William James| ]]
[[Kategorija:Rođeni 1842.]]
[[Kategorija:Umrli 1910.]]
[[Kategorija:Bigrafije, New York City]]
[[Kategorija:Američki filozofi]]
[[Kategorija:Američki psiholozi]]
[[Kategorija:Edukacijski psiholozi]]
[[Kategorija:Epistemolozi]]
[[Kategorija:Metafizičari]]
[[Kategorija:Filozofi religije]]
[[Kategorija:Filozofi nauke]]
[[Kategorija:Socijalni filozofi]]
[[Kategorija:Analitički filozofi]]
[[Kategorija:Egzistencijalisti]]
[[Kategorija:Funkcionalistički psiholozi]]
[[Kategorija:Članovi Američke akademije za umjetnost i književnost]]
[[Kategorija:Predsjednici Američkog psihološkog udruženja]]
[[Kategorija:Psiholozi religije]]
[[Kategorija:Porodica Henryja Jamesa|William]]</text>
      <sha1>onw2yjgb3udb7ivqj3s7r57hw38fr66</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3922162</id>
      <parentid>3922142</parentid>
      <timestamp>2026-08-26T11:30:43Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <comment>Rad na članku</comment>
      <origin>3922162</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8144" sha1="tm7u94u4ukrjty2e5huhrdd1k7gezrc" xml:space="preserve">{{Infokutija naučnik
| ime                     = William James
| slika                   = William James b1842c.jpg
| slika_širina            = 
| naslov                  = James, 1903.
| datum_rođenja           = {{Datum rođenja|1842|1|11}}
| mjesto_rođenja          = [[New York City]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]
| datum_smrti             = {{Datum smrti i godine|1910|8|26|1842|1|11}}
| mjesto_smrti            = [[Chocorua, New Hampshire]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]
| prebivalište            = 
| državljanstvo           = 
| narodnost               = 
| etnicitet               = 
| polje                   = {{Plainlist|
* {{nowrap|[[Psihologija]]}}
* {{nowrap|[[Filozofija]]}}
}}
| radna_institucija       = [[Univerzitet Harvard]]
| alma_mater              = [[Univerzitet Harvard]]
| doktorski_mentor        = 
| doktorski_studenti      = 
| akademski_savjetnici    = [[Louis Agassiz]]
| uticao_na               = {{Plainlist|
* [[Hilary Putnam]]
* [[Richard Rorty]]
* [[Edmund Husserl]]
* [[Bertrand Russell]]
* [[John Dewey]] 
* [[Ludwig Wittgenstein]]
}}
| uticali_na_njega        = 
| poznat_po               = {{Plainlist|
* [[Pragmatizam]]
* [[Funkcionalizam (psihologija)|Funkcionalna psihologija]]
* [[Radikalni empirizam]]
* [[Tok svijesti]]
* [[James-Langeova teorija emocija]]
* [[Volja za vjerovanjem]]
}}
| autor_kratica_bot       = 
| autor_kratica_zoo       = 
| nagrade                 = 
| religija                = 
| fusnote                 = 
}}
'''William James''' (11. januar 1842 – 26. august 1910) bio je [[filozofija|filozof]] i [[psihologija|psiholog]] iz [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Američkih Država]]. Smatra se jednom od najznačajnijih ličnosti američke filozofije i psihologije krajem 19. i početkom 20. stoljeća. Bio je među prvim američkim univerzitetskim profesorima koji su psihologiju predavali kao zasebnu akademsku disciplinu, a često se opisuje i kao &quot;otac američke psihologije&quot;.&lt;ref name=&quot;James_1992_Writings1878_1899&quot;&gt;{{cite book |last=James |first=William |editor-last=Myers |editor-first=Gerald E. |title=Writings 1878–1899: Psychology: Briefer Course / The Will to Believe / Talks to Teachers / Essays |publisher=Library of America |date=1992 |url=https://www.loa.org/books/65-writings-1878-1899/ |access-date=26. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;James_1987_Writings1902_1910&quot;&gt;{{cite book |last=James |first=William |editor-last=Kuklick |editor-first=Bruce |title=Writings 1902–1910: The Varieties of Religious Experience / Pragmatism / A Pluralistic Universe / The Meaning of Truth / Some Problems of Philosophy / Essays |publisher=Library of America |date=1987 |url=https://www.loa.org/books/66-writings-1902-1910/ |access-date=26. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Dillon_Psyography&quot;&gt;{{cite web |last=Dillon |first=Bekah |title=Psyography: William James |website=Frostburg State University |url=http://faculty.frostburg.edu/mbradley/psyography/williamjames.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20141124184737/http://faculty.frostburg.edu/mbradley/psyography/williamjames.html |archive-date=24. 11. 2014 |url-status=dead |access-date=26. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

James je rođen u imućnoj porodici kao sin [[Henry James Starijeg|Henryja Jamesa Starijeg]], teologa svedenborgovske orijentacije, i brat romanopisca [[Henry James|Henryja Jamesa]] i književnice i autorice dnevnika [[Alice James]]. Studirao je medicinu i predavao anatomiju na [[Univerzitet Harvard|Univerzitetu Harvard]], ali se nije bavio ljekarskom praksom. Umjesto toga, postepeno se posvetio [[Psihologija|psihologiji]], a zatim i [[Filozofija|filozofiji]]. Pisao je o širokom rasponu tema, uključujući [[epistemologija|epistemologiju]], [[obrazovanje]], [[metafizika|metafiziku]], psihologiju, religiju i [[mistika|mistiku]].&lt;ref name=&quot;James&quot;&gt;{{cite book |last=James |first=William |title=The Varieties of Religious Experience: A Study in Human Nature |publisher=Longmans, Green, &amp; Co. |date=1902 |url=https://archive.org/details/varietiesofrelig00jameuoft |access-date=26. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Njegovo najpoznatije psihološko djelo, ''[[Načela psihologije]]'' (1890), imalo je veliki utjecaj na razvoj psihologije kao naučne discipline. Među njegovim drugim značajnim djelima su ''[[Raznolikosti religioznog iskustva]]'', studija različitih oblika [[Mistično ili religiozno iskustvo|religioznog iskustva]], i ''[[Eseji o radikalnom empirizmu]]'', zbirka radova posvećenih njegovoj filozofskoj koncepciji [[radikalni empirizam|radikalnog empirizma]].&lt;ref name=&quot;James&quot; /&gt;

James je bio jedan od najvažnijih ranih predstavnika [[pragmatizam|pragmatizma]], filozofskog pravca koji je razvijao zajedno s filozofima poput [[Charles Sanders Peirce|Charlesa Sandersa Peircea]]. Također je imao važnu ulogu u razvoju [[funkcionalizam (psihologija)|funkcionalizama]], koji je naglasak stavljao na funkcije i svrhu psihičkih procesa, a ne samo na njihovu strukturu. U filozofiji je razvio i vlastitu koncepciju radikalnog empirizma.&lt;ref name=&quot;SEP&quot;&gt;{{cite encyclopedia |last=Goodman |first=Russell |editor-last=Zalta |editor-first=Edward N. |title=William James |encyclopedia=Stanford Encyclopedia of Philosophy |edition=Fall 2021 |publisher=Metaphysics Research Lab, Stanford University |date=2021 |url=https://plato.stanford.edu/entries/james/ |access-date=26. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Jamesov utjecaj na psihologiju potvrđen je i kasnijim historiografskim istraživanjima. U istraživanju objavljenom 2002. u časopisu ''[[Review of General Psychology]]'' rangiran je kao 14. najcitiraniji psiholog 20. vijeka.&lt;ref name=&quot;Haggbloom2002&quot;&gt;{{cite journal |last1=Haggbloom |first1=Steven J. |last2=Warnick |first2=Renee |last3=Warnick |first3=Jason E. |last4=Jones |first4=Vinessa K. |last5=Yarbrough |first5=Gary L. |last6=Russell |first6=Tenea M. |last7=Borecky |first7=Chris M. |last8=McGahhey |first8=Reagan |last9=Powell |first9=John L. |last10=Beavers |first10=Jamie |last11=Monte |first11=Emmanuelle |date=juni 2002 |title=The 100 Most Eminent Psychologists of the 20th Century |journal=Review of General Psychology |volume=6 |issue=2 |pages=139–152 |doi=10.1037/1089-2680.6.2.139 |s2cid=145668721 |url=https://www.researchgate.net/publication/228079436_The_100_Most_Eminent_Psychologists_of_the_20th_Century |access-date=26. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; U istraživanju objavljenom 1991, koje je ispitivalo procjene istaknutosti psihologa među historičarima i rukovodiocima psiholoških odsjeka, James je zauzeo drugo mjesto, iza [[Wilhelm Wundt|Wilhelma Wundta]].&lt;ref name=&quot;Korn_1991&quot;&gt;{{cite journal |last1=Korn |first1=James H. |last2=Davis |first2=Raymond |last3=Davis |first3=Stephen F. |title=Historians' and chairpersons' judgments of eminence among psychologists |journal=American Psychologist |volume=46 |issue=7 |date=1991 |pages=789–792 |doi=10.1037/0003-066X.46.7.789 |url=https://psycnet.apa.org/doiLanding?doi=10.1037%2F0003-066X.46.7.789 |url-access=subscription |access-date=26. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Jamesovo djelo imalo je dugotrajan utjecaj na filozofe i društvene naučnike, među kojima su [[Hilary Putnam]], [[Richard Rorty]], [[Edmund Husserl]], [[Bertrand Russell]], [[John Dewey]] i [[Ludwig Wittgenstein]].&lt;ref name=&quot;SEP&quot; /&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Psihologija}}
{{Predsjednici APA-e}}
{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:James, William}}
[[Kategorija:William James| ]]
[[Kategorija:Rođeni 1842.]]
[[Kategorija:Umrli 1910.]]
[[Kategorija:Bigrafije, New York City]]
[[Kategorija:Američki filozofi]]
[[Kategorija:Američki psiholozi]]
[[Kategorija:Edukacijski psiholozi]]
[[Kategorija:Epistemolozi]]
[[Kategorija:Metafizičari]]
[[Kategorija:Filozofi religije]]
[[Kategorija:Filozofi nauke]]
[[Kategorija:Socijalni filozofi]]
[[Kategorija:Analitički filozofi]]
[[Kategorija:Egzistencijalisti]]
[[Kategorija:Funkcionalistički psiholozi]]
[[Kategorija:Članovi Američke akademije za umjetnost i književnost]]
[[Kategorija:Predsjednici Američkog psihološkog udruženja]]
[[Kategorija:Psiholozi religije]]
[[Kategorija:Porodica Henryja Jamesa|William]]</text>
      <sha1>tm7u94u4ukrjty2e5huhrdd1k7gezrc</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3922163</id>
      <parentid>3922162</parentid>
      <timestamp>2026-08-26T11:32:18Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3922163</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8143" sha1="h7x19q0vbxo2239qt7th6xuv33fse3g" xml:space="preserve">{{Infokutija naučnik
| ime                     = William James
| slika                   = William James b1842c.jpg
| slika_širina            = 
| naslov                  = James, 1903.
| datum_rođenja           = {{Datum rođenja|1842|1|11}}
| mjesto_rođenja          = [[New York City]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]
| datum_smrti             = {{Datum smrti i godine|1910|8|26|1842|1|11}}
| mjesto_smrti            = [[Chocorua, New Hampshire]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]
| prebivalište            = 
| državljanstvo           = 
| narodnost               = 
| etnicitet               = 
| polje                   = {{Plainlist|
* {{nowrap|[[Psihologija]]}}
* {{nowrap|[[Filozofija]]}}
}}
| radna_institucija       = [[Univerzitet Harvard]]
| alma_mater              = [[Univerzitet Harvard]]
| doktorski_mentor        = 
| doktorski_studenti      = 
| akademski_savjetnici    = [[Louis Agassiz]]
| uticao_na               = {{Plainlist|
* [[Hilary Putnam]]
* [[Richard Rorty]]
* [[Edmund Husserl]]
* [[Bertrand Russell]]
* [[John Dewey]] 
* [[Ludwig Wittgenstein]]
}}
| uticali_na_njega        = 
| poznat_po               = {{Plainlist|
* [[Pragmatizam]]
* [[Funkcionalizam (psihologija)|Funkcionalna psihologija]]
* [[Radikalni empirizam]]
* [[Tok svijesti]]
* [[James-Langeova teorija emocija]]
* [[Volja za vjerovanjem]]
}}
| autor_kratica_bot       = 
| autor_kratica_zoo       = 
| nagrade                 = 
| religija                = 
| fusnote                 = 
}}
'''William James''' (11. januar 1842 – 26. august 1910) bio je [[filozofija|filozof]] i [[psihologija|psiholog]] iz [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Američkih Država]]. Smatra se jednom od najznačajnijih ličnosti američke filozofije i psihologije krajem 19. i početkom 20. stoljeća. Bio je među prvim američkim univerzitetskim profesorima koji su psihologiju predavali kao zasebnu akademsku disciplinu, a često se opisuje i kao &quot;otac američke psihologije&quot;.&lt;ref name=&quot;James_1992_Writings1878_1899&quot;&gt;{{cite book |last=James |first=William |editor-last=Myers |editor-first=Gerald E. |title=Writings 1878–1899: Psychology: Briefer Course / The Will to Believe / Talks to Teachers / Essays |publisher=Library of America |date=1992 |url=https://www.loa.org/books/65-writings-1878-1899/ |access-date=26. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;James_1987_Writings1902_1910&quot;&gt;{{cite book |last=James |first=William |editor-last=Kuklick |editor-first=Bruce |title=Writings 1902–1910: The Varieties of Religious Experience / Pragmatism / A Pluralistic Universe / The Meaning of Truth / Some Problems of Philosophy / Essays |publisher=Library of America |date=1987 |url=https://www.loa.org/books/66-writings-1902-1910/ |access-date=26. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Dillon_Psyography&quot;&gt;{{cite web |last=Dillon |first=Bekah |title=Psyography: William James |website=Frostburg State University |url=http://faculty.frostburg.edu/mbradley/psyography/williamjames.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20141124184737/http://faculty.frostburg.edu/mbradley/psyography/williamjames.html |archive-date=24. 11. 2014 |url-status=dead |access-date=26. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

James je rođen u imućnoj porodici kao sin [[Henry James Starijeg|Henryja Jamesa Starijeg]], teologa svedenborgovske orijentacije, i brat romanopisca [[Henry James|Henryja Jamesa]] i književnice i autorice dnevnika [[Alice James]]. Studirao je medicinu i predavao anatomiju na [[Univerzitet Harvard|Univerzitetu Harvard]], ali se nije bavio ljekarskom praksom. Umjesto toga, postepeno se posvetio [[Psihologija|psihologiji]], a zatim i [[Filozofija|filozofiji]]. Pisao je o širokom rasponu tema, uključujući [[epistemologija|epistemologiju]], [[obrazovanje]], [[metafizika|metafiziku]], psihologiju, religiju i [[mistika|mistiku]].&lt;ref name=&quot;James&quot;&gt;{{cite book |last=James |first=William |title=The Varieties of Religious Experience: A Study in Human Nature |publisher=Longmans, Green, &amp; Co. |date=1902 |url=https://archive.org/details/varietiesofrelig00jameuoft |access-date=26. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Njegovo najpoznatije psihološko djelo, ''[[Načela psihologije]]'' (1890), imalo je veliki utjecaj na razvoj psihologije kao naučne discipline. Među njegovim drugim značajnim djelima su ''[[Raznolikosti religioznog iskustva]]'', studija različitih oblika [[Mistično ili religiozno iskustvo|religioznog iskustva]] i ''[[Eseji o radikalnom empirizmu]]'', zbirka radova posvećenih njegovoj filozofskoj koncepciji [[radikalni empirizam|radikalnog empirizma]].&lt;ref name=&quot;James&quot; /&gt;

James je bio jedan od najvažnijih ranih predstavnika [[pragmatizam|pragmatizma]], filozofskog pravca koji je razvijao zajedno s filozofima poput [[Charles Sanders Peirce|Charlesa Sandersa Peircea]]. Također je imao važnu ulogu u razvoju [[funkcionalizam (psihologija)|funkcionalizama]], koji je naglasak stavljao na funkcije i svrhu psihičkih procesa, a ne samo na njihovu strukturu. U filozofiji je razvio i vlastitu koncepciju radikalnog empirizma.&lt;ref name=&quot;SEP&quot;&gt;{{cite encyclopedia |last=Goodman |first=Russell |editor-last=Zalta |editor-first=Edward N. |title=William James |encyclopedia=Stanford Encyclopedia of Philosophy |edition=Fall 2021 |publisher=Metaphysics Research Lab, Stanford University |date=2021 |url=https://plato.stanford.edu/entries/james/ |access-date=26. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Jamesov utjecaj na psihologiju potvrđen je i kasnijim historiografskim istraživanjima. U istraživanju objavljenom 2002. u časopisu ''[[Review of General Psychology]]'' rangiran je kao 14. najcitiraniji psiholog 20. vijeka.&lt;ref name=&quot;Haggbloom2002&quot;&gt;{{cite journal |last1=Haggbloom |first1=Steven J. |last2=Warnick |first2=Renee |last3=Warnick |first3=Jason E. |last4=Jones |first4=Vinessa K. |last5=Yarbrough |first5=Gary L. |last6=Russell |first6=Tenea M. |last7=Borecky |first7=Chris M. |last8=McGahhey |first8=Reagan |last9=Powell |first9=John L. |last10=Beavers |first10=Jamie |last11=Monte |first11=Emmanuelle |date=juni 2002 |title=The 100 Most Eminent Psychologists of the 20th Century |journal=Review of General Psychology |volume=6 |issue=2 |pages=139–152 |doi=10.1037/1089-2680.6.2.139 |s2cid=145668721 |url=https://www.researchgate.net/publication/228079436_The_100_Most_Eminent_Psychologists_of_the_20th_Century |access-date=26. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; U istraživanju objavljenom 1991, koje je ispitivalo procjene istaknutosti psihologa među historičarima i rukovodiocima psiholoških odsjeka, James je zauzeo drugo mjesto, iza [[Wilhelm Wundt|Wilhelma Wundta]].&lt;ref name=&quot;Korn_1991&quot;&gt;{{cite journal |last1=Korn |first1=James H. |last2=Davis |first2=Raymond |last3=Davis |first3=Stephen F. |title=Historians' and chairpersons' judgments of eminence among psychologists |journal=American Psychologist |volume=46 |issue=7 |date=1991 |pages=789–792 |doi=10.1037/0003-066X.46.7.789 |url=https://psycnet.apa.org/doiLanding?doi=10.1037%2F0003-066X.46.7.789 |url-access=subscription |access-date=26. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Jamesovo djelo imalo je dugotrajan utjecaj na filozofe i društvene naučnike, među kojima su [[Hilary Putnam]], [[Richard Rorty]], [[Edmund Husserl]], [[Bertrand Russell]], [[John Dewey]] i [[Ludwig Wittgenstein]].&lt;ref name=&quot;SEP&quot; /&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Psihologija}}
{{Predsjednici APA-e}}
{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:James, William}}
[[Kategorija:William James| ]]
[[Kategorija:Rođeni 1842.]]
[[Kategorija:Umrli 1910.]]
[[Kategorija:Bigrafije, New York City]]
[[Kategorija:Američki filozofi]]
[[Kategorija:Američki psiholozi]]
[[Kategorija:Edukacijski psiholozi]]
[[Kategorija:Epistemolozi]]
[[Kategorija:Metafizičari]]
[[Kategorija:Filozofi religije]]
[[Kategorija:Filozofi nauke]]
[[Kategorija:Socijalni filozofi]]
[[Kategorija:Analitički filozofi]]
[[Kategorija:Egzistencijalisti]]
[[Kategorija:Funkcionalistički psiholozi]]
[[Kategorija:Članovi Američke akademije za umjetnost i književnost]]
[[Kategorija:Predsjednici Američkog psihološkog udruženja]]
[[Kategorija:Psiholozi religije]]
[[Kategorija:Porodica Henryja Jamesa|William]]</text>
      <sha1>h7x19q0vbxo2239qt7th6xuv33fse3g</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Datoteka:Mate Boban.jpg</title>
    <ns>6</ns>
    <id>536719</id>
    <revision>
      <id>3922143</id>
      <timestamp>2026-08-26T08:31:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <comment>{{Infoslika
|Opis= Portret Mate Bobana (1940–1997), hrvatskog političara i predsjednika tzv. Hrvatske zajednice Herceg-Bosne. Slika je niske rezolucije (ispod 0,1 megapiksela) i koristi se u svrhu vizuelne identifikacije osobe u infokutiji na vrhu biografskog članka.
|Izvor= https://www.vecernji.hr/enciklopedija/mate-boban-18209
|Datum= 26. august 2026. (datum učitavanja na bs.wiki)
|Autor= Nepoznat (autorsko pravo najvjerovatnije drži fotograf ili agencija Večernjeg lista)
|Objašnjenje= Pošt...</comment>
      <origin>3922143</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="947" sha1="sf8giiqfvyclinl2muz2a6zylk0295n" xml:space="preserve">== Sažetak ==
{{Infoslika
|Opis= Portret Mate Bobana (1940–1997), hrvatskog političara i predsjednika tzv. Hrvatske zajednice Herceg-Bosne. Slika je niske rezolucije (ispod 0,1 megapiksela) i koristi se u svrhu vizuelne identifikacije osobe u infokutiji na vrhu biografskog članka.
|Izvor= https://www.vecernji.hr/enciklopedija/mate-boban-18209
|Datum= 26. august 2026. (datum učitavanja na bs.wiki)
|Autor= Nepoznat (autorsko pravo najvjerovatnije drži fotograf ili agencija Večernjeg lista)
|Objašnjenje= Poštena upotreba (Fair use) u članku [[Mate Boban]]. Fotografija prikazuje preminulu osobu za koju nije moguće napraviti ili pronaći novu, slobodnu fotografiju, čime je zadovoljen kriterij nezamjenjivosti. Slika služi isključivo u edukativne svrhe i ne ugrožava originalnu tržišnu ulogu niti komercijalnu vrijednost zaštićenog medija.
}}
== Licenciranje ==
{{Neslobodna historijska slika|datoteka ima obrazloženje=da}}</text>
      <sha1>sf8giiqfvyclinl2muz2a6zylk0295n</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Emily Watson</title>
    <ns>0</ns>
    <id>536720</id>
    <revision>
      <id>3922154</id>
      <timestamp>2026-08-26T10:14:36Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Unrelated9966</username>
        <id>178239</id>
      </contributor>
      <comment>preuzeto i adaptirano s en.wiki</comment>
      <origin>3922154</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="11959" sha1="56cxgqz4x6tntvo99i3tve5ykc1ce9v" xml:space="preserve">{{Infokutija osoba
| ime = Emily Watson
| honorific_suffix = [[Red Britanskog Carstva|OBE]]
| slika = Emily Watson.jpg
| opis_slike = Watson 2025.
| rođeno_ime = Emily Margaret Watson
| datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1967|01|14}}
| mjesto_rođenja = [[Islington]], [[London]], [[Engleska]]
| alma_mater = [[Univerzitet u Bristolu]]&lt;br&gt;[[Drama Studio London]]
| zanimanje = [[glumac|glumica]]
| aktivne_godine = 1992–danas
| supružnik = Jack Waters &lt;small&gt;(vj. 1995)&lt;/small&gt;
| djeca = 2
}}

'''Emily Margaret Watson''' (rođena [[14. januar]]a [[1967]]) [[Engleska|engleska]] je [[glumac|glumica]]. Karijeru je počela na [[pozorište|pozorišnoj]] sceni i 1992. se pridružila [[Royal Shakespeare Company|Kraljevskoj šekspirovskoj kompaniji]]. Za debitantsku filmsku ulogu u filmu [[Lars von Trier|Larsa von Triera]] ''[[Breaking the Waves]]'' (1996) i ulogu čelistkinje [[Jacqueline du Pré]] u biografskoj drami ''[[Hilary and Jackie]]'' (1998) bila je nominovana za [[Oskar za najbolju glavnu glumicu|Oscara za najbolju glumicu]].

Ostali njeni filmovi uključuju ''[[The Boxer (film iz 1997)|The Boxer]]'' (1997), ''[[Angela's Ashes (film)|Angela's Ashes]]'' (1999), ''[[Gosford Park]]'' (2001), ''[[Punch-Drunk Love]]'' (2002), ''[[Red Dragon (film)|Red Dragon]]'' (2002), animirani film ''[[Corpse Bride]]'' (2005) [[Tim Burton|Tima Burtona]], ''[[Miss Potter]]'' (2006), ''[[Synecdoche, New York]]'' (2008), ''[[War Horse (film)|War Horse]]'' (2011) [[Steven Spielberg|Stevena Spielberga]], ''[[The Book Thief (film)|The Book Thief]]'' (2013), ''[[The Theory of Everything (film iz 2014)|The Theory of Everything]]'' (2014), ''[[Kingsman: The Golden Circle]]'' (2017) i ''[[Hamnet (film)|Hamnet]]'' (2025).

Za ulogu naučnice Ulane Khomyuk u [[HBO]]-voj mini-seriji ''[[Chernobyl (mini-serija)|Chernobyl]]'' (2019) nominovana je za nagrade [[Nagrada Emmy|Emmy]] i [[Zlatni globus]]. Osvojila je televizijsku nagradu [[BAFTA]] za ulogu u mini-seriji ''[[Appropriate Adult]]'' (2011), a 2024. tumačila je glavnu ulogu Valye Harkonnen u naučnofantastičnoj seriji ''[[Dune: Prophecy]]''.

== Mladost ==
Watson je rođena 14. januara 1967. u [[London]]u.&lt;ref&gt;{{cite news |last=Rose |first=Mike |title=Today's famous birthdays list for January 14, 2023 includes celebrities Dave Grohl, Carl Weathers |work=The Plain Dealer |date=2023-01-14 |access-date=2023-01-14 |url=https://www.cleveland.com/entertainment/2023/01/todays-famous-birthdays-list-for-january-14-2023-includes-celebrities-dave-grohl-carl-weathers.html |archive-date=2023-01-14 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230114153548/https://www.cleveland.com/entertainment/2023/01/todays-famous-birthdays-list-for-january-14-2023-includes-celebrities-dave-grohl-carl-weathers.html |url-status=live}}&lt;/ref&gt; Njen otac Richard Watson bio je arhitekta, a majka Katharine profesorica engleskog jezika.&lt;ref name=&quot;graun&quot;&gt;{{cite news |title=Emily Watson: 'I had to put a lid on my grief… bury it deep down' |author=Kate Kellaway |url=https://www.theguardian.com/film/2011/mar/20/emily-watson-oranges-sunshine-interview |access-date=2011-03-30 |location=London |work=[[The Guardian]] |date=2011-03-20 |archive-date=2018-06-20 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180620180729/https://www.theguardian.com/film/2011/mar/20/emily-watson-oranges-sunshine-interview |url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |url=https://www.theguardian.com/lifeandstyle/2014/feb/21/emily-watson-my-family-values |title=Emily Watson - My family values |author=Elaine Lipworth |newspaper=The Guardian |date=2014-02-21 |access-date=2016-12-11 |archive-date=2018-06-20 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180620181106/https://www.theguardian.com/lifeandstyle/2014/feb/21/emily-watson-my-family-values |url-status=live}}&lt;/ref&gt; Odrasla je u [[Anglikanska zajednica|anglikanskoj]] porodici. Studirala je na [[Univerzitet u Bristolu|Univerzitetu u Bristolu]], gdje je 1988. diplomirala engleski jezik,&lt;ref name=&quot;graun&quot; /&gt; a potom se glumački obrazovala na [[Drama Studio London|Drama Studio Londonu]].&lt;ref name=&quot;Guardian2023&quot;&gt;{{cite news |url=https://www.theguardian.com/film/2023/mar/20/there-was-cruelty-and-unpleasantness-emily-watson-on-school-stardom-and-sex-scenes-in-her-50s |title='There was cruelty and unpleasantness': Emily Watson on school, stardom and sex scenes in her 50s |author=Ann Lee |newspaper=The Guardian |date=2023-03-20 |access-date=2023-05-03 |archive-date=2023-05-02 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230502212842/https://www.theguardian.com/film/2023/mar/20/there-was-cruelty-and-unpleasantness-emily-watson-on-school-stardom-and-sex-scenes-in-her-50s |url-status=live}}&lt;/ref&gt;

== Karijera ==
Glumačku karijeru počela je u [[pozorište|pozorištu]], nastupajući s Kraljevskim narodnim pozorištem i [[Royal Shakespeare Company|Kraljevskom šekspirovskom kompanijom]].&lt;ref name=&quot;filmbug&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.filmbug.com/db/772 |title=Emily Watson at Film Bug |publisher=Filmbug.com |access-date=2010-03-07 |archive-date=2010-03-13 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100313165530/http://www.filmbug.com/db/772 |url-status=live}}&lt;/ref&gt; Gotovo nepoznata široj javnosti, glavnom ulogom u drami ''[[Breaking the Waves]]'' (1996) reditelja [[Lars von Trier|Larsa von Triera]] privukla je pažnju filmske kritike i osvojila priznanja udruženja kritičara iz [[Los Angeles]]a, [[London]]a i [[New York City|New Yorka]], kao i prvu nominaciju za [[Oscar]].&lt;ref name=&quot;industrycentral&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.industrycentral.net/director_interviews/LVT01.HTM |title=Lars Von Trier (Breaking The Waves) |publisher=Industrycentral.net |access-date=2010-03-07 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100301005744/http://www.industrycentral.net/director_interviews/LVT01.HTM |archive-date=2010-03-01 |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;acc&quot;&gt;{{Cite web |url=https://www.imdb.com/name/nm0001833/awards |title=IMDB: Awards for Emily Watson |website=[[IMDb]] |access-date=2018-06-29 |archive-date=2017-04-21 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170421125947/http://www.imdb.com/name/nm0001833/awards |url-status=live}}&lt;/ref&gt;

Ulogom britanske muzičarke [[Jacqueline du Pré]] u filmu ''[[Hilary and Jackie]]'' (1998), za koju je intenzivno učila svirati [[violončelo]],&lt;ref name=&quot;graun&quot; /&gt; ostvarila je drugu nominaciju za [[Oskar za najbolju glavnu glumicu|Oscara]]. Slijedile su uloge u ekranizaciji memoara [[Frank McCourt|Franka McCourta]] ''[[Angela's Ashes (film)|Angela's Ashes]]'' (1999),&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Ebert |first=Roger |date=2000-01-21 |title=Angela's Ashes |url=https://www.rogerebert.com/reviews/angelas-ashes-2000 |access-date=2026-01-18 |website=RogerEbert.com}}&lt;/ref&gt; ansambl-drami ''[[Gosford Park]]'' (2001) [[Robert Altman|Roberta Altmana]], te ostvarenjima ''[[Punch-Drunk Love]]'' reditelja [[Paul Thomas Anderson|Paula Thomasa Andersona]] i psihološkom trileru ''[[Red Dragon (film)|Red Dragon]]'' (oba 2002). Iste godine ostvarila je zapažene pozorišne uloge u dramama ''[[Ujak Vanja]]'' [[Anton Pavlovič Čehov|Antona Čehova]] i ''[[Dvanaesta noć]]'' [[William Shakespeare|Williama Shakespearea]] u režiji [[Sam Mendes|Sama Mendesa]] u teatru [[Donmar Warehouse]], osvojivši nominaciju za prestižnu britansku pozorišnu nagradu [[Laurence Olivier Award|Laurence Olivier]].&lt;ref name=&quot;officiallondontheatre&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.officiallondontheatre.co.uk/awards/news/display?contentId=73534 |title=London Theatre Guide: Paltrow and Watson nominated for Best Actress Olivier |access-date=2007-09-27 |archive-url=https://web.archive.org/web/20070927202928/http://www.officiallondontheatre.co.uk/awards/news/display?contentId=73534 |archive-date=2007-09-27}}&lt;/ref&gt;

Nastavila je filmsku karijeru ulogama u animiranom ostvarenju ''[[Corpse Bride]]'' (2005), biografskoj drami ''[[Miss Potter]]'' (2006) i rediteljskom debiju [[Charlie Kaufman|Charlieja Kaufmana]] ''[[Synecdoche, New York]]'' (2008).&lt;ref name=&quot;Synecdoche&quot;&gt;{{cite web |title=First Synecdoche Pic |work=joblo.com |url=https://www.youtube.com/watch?v=xgcl5K1HHDE |access-date=2008-02-25 |archive-date=2007-03-26 |archive-url=https://web.archive.org/web/20070326031009/http://www.youtube.com/watch?v=xgcl5K1HHDE |url-status=live}}&lt;/ref&gt; Godine 2011. nagrađena je televizijskom nagradom [[British Academy Television Awards|BAFTA]] za ulogu u mini-seriji ''[[Appropriate Adult]]'',&lt;ref name=&quot;graun&quot; /&gt; a iste godine glumila je i u historijskoj drami ''[[War Horse (film)|War Horse]]'' [[Steven Spielberg|Stevena Spielberga]]. Zapažene uloge imala je i u filmovima ''[[The Book Thief (film)|The Book Thief]]'' (2013) te biografskoj drami o [[Stephen Hawking|Stephenu Hawkingu]] ''[[The Theory of Everything (film iz 2014)|The Theory of Everything]]'' (2014).

Za tumačenje nuklearne fizičarke Ulane Khomyuk u hvaljenoj [[HBO]]-voj mini-seriji ''[[Chernobyl (mini-serija)|Chernobyl]]'' (2019) nominovana je za nagrade [[Primetime Emmy|Emmy]] i [[Zlatni globus]]. U sklopu New Year Honours 2015. odlikovana je titulom oficirke [[Red Britanskog Carstva|Reda Britanskog Carstva]] (OBE) za zasluge u dramskoj umjetnosti.&lt;ref&gt;{{cite news |url=https://www.bbc.co.uk/news/uk-30633687 |title=NY Honours for poppy duo, Joan Collins, and John Hurt |newspaper=[[BBC News]] |date=2014-12-31 |access-date=2018-06-21 |archive-date=2018-10-23 |archive-url=https://web.archive.org/web/20181023142638/https://www.bbc.co.uk/news/uk-30633687 |url-status=live}}&lt;/ref&gt; Godine 2024. preuzela je vodeću ulogu Valye Harkonnen u naučnofantastičnoj seriji ''[[Dune: Prophecy]]'', a 2025. zabilježila je ulogu u historijskoj drami ''[[Hamnet (film)|Hamnet]]''.

== Nagrada Srce Sarajeva ==
Watson je 2026. predsjedavala glavnim takmičarskim žirijem [[32. Sarajevo Film Festival|32. Sarajevo Film Festivala]] u [[Sarajevo|Sarajevu]], te joj je tom prilikom dodijeljeno Počasno [[Srce Sarajeva]] za izuzetan doprinos [[film]]skoj umjetnosti.&lt;ref name=&quot;sff:sd&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.screendaily.com/news/emily-watson-to-head-jury-and-receive-honorary-award-at-sarajevo-film-festival/5217591.article |title=Emily Watson to head jury and receive honorary award at Sarajevo Film Festival |author=Mona Tabbara |date=2026-06-11 |access-date=2026-07-13 |website=ScreenDaily |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Privatni život ==
Watson se 1995. udala za Jacka Watersa, kojeg je upoznala tokom rada u Kraljevskoj šekspirovskoj kompaniji.&lt;ref name=&quot;Guardian2023&quot; /&gt; Imaju dvoje djece (rođene 2005. i 2009) i žive u [[Greenwich]]u u [[London]]u.&lt;ref&gt;{{cite news |title=I had to put a lid on my grief… bury it deep down |url=https://www.theguardian.com/film/2011/mar/20/emily-watson-oranges-sunshine-interview |newspaper=The Guardian |date=2011-03-20 |last1=Kellaway |first1=Kate |access-date=2016-11-20 |archive-date=2018-06-20 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180620180729/https://www.theguardian.com/film/2011/mar/20/emily-watson-oranges-sunshine-interview |url-status=live}}&lt;/ref&gt;

Aktivno podržava rad humanitarnih organizacija za zaštitu djece; 2004. uvrštena je u Kuću slavnih britanskog udruženja NSPCC zbog zalaganja u javnoj kampanji za uspostavljanje funkcije povjerenika za dječija prava u [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]].&lt;ref&gt;{{cite web |title=NSPCC Hall of Fame 2004: Emily Watson |publisher=Nspcc.org.uk |url=http://www.nspcc.org.uk/whatwedo/celebritysupporters/halloffame/emilywatson2004_wda39843.html |access-date=2010-03-07 |archive-date=2009-08-23 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090823034618/http://www.nspcc.org.uk/whatwedo/celebritysupporters/halloffame/emilywatson2004_wda39843.html |url-status=live}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{reflist}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Emily Watson}}
* {{IMDb ime|0001833}}

{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Watson, Emily}}
[[Kategorija:Rođeni 1967.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Engleski glumci]]
[[Kategorija:BAFTA za najboljeg glavnog glumca]]</text>
      <sha1>56cxgqz4x6tntvo99i3tve5ykc1ce9v</sha1>
    </revision>
  </page>
</mediawiki>