FK Borac Banja Luka

<mediawiki xmlns="http://www.mediawiki.org/xml/export-0.11/" xmlns:xsi="http://www.w3.org/2001/XMLSchema-instance" xsi:schemaLocation="http://www.mediawiki.org/xml/export-0.11/ http://www.mediawiki.org/xml/export-0.11.xsd" version="0.11" xml:lang="bs">
  <siteinfo>
    <sitename>Wikipedia</sitename>
    <dbname>bswiki</dbname>
    <base>https://bs.wikipedia.org/wiki/Po%C4%8Detna_strana</base>
    <generator>MediaWiki 1.47.0-wmf.17</generator>
    <case>first-letter</case>
    <namespaces>
      <namespace key="-2" case="first-letter">Mediji</namespace>
      <namespace key="-1" case="first-letter">Posebno</namespace>
      <namespace key="0" case="first-letter" />
      <namespace key="1" case="first-letter">Razgovor</namespace>
      <namespace key="2" case="first-letter">Korisnik</namespace>
      <namespace key="3" case="first-letter">Razgovor s korisnikom</namespace>
      <namespace key="4" case="first-letter">Wikipedia</namespace>
      <namespace key="5" case="first-letter">Razgovor o Wikipediji</namespace>
      <namespace key="6" case="first-letter">Datoteka</namespace>
      <namespace key="7" case="first-letter">Razgovor o datoteci</namespace>
      <namespace key="8" case="first-letter">MediaWiki</namespace>
      <namespace key="9" case="first-letter">Razgovor o MediaWikiju</namespace>
      <namespace key="10" case="first-letter">Šablon</namespace>
      <namespace key="11" case="first-letter">Razgovor o šablonu</namespace>
      <namespace key="12" case="first-letter">Pomoć</namespace>
      <namespace key="13" case="first-letter">Razgovor o pomoći</namespace>
      <namespace key="14" case="first-letter">Kategorija</namespace>
      <namespace key="15" case="first-letter">Razgovor o kategoriji</namespace>
      <namespace key="100" case="first-letter">Portal</namespace>
      <namespace key="101" case="first-letter">Razgovor o portalu</namespace>
      <namespace key="710" case="first-letter">TimedText</namespace>
      <namespace key="711" case="first-letter">TimedText talk</namespace>
      <namespace key="828" case="first-letter">Modul</namespace>
      <namespace key="829" case="first-letter">Razgovor o modulu</namespace>
      <namespace key="1728" case="first-letter">Event</namespace>
      <namespace key="1729" case="first-letter">Event talk</namespace>
      <namespace key="2600" case="first-letter">Topic</namespace>
    </namespaces>
  </siteinfo>
  <page>
    <title>FK Borac Banja Luka</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1556</id>
    <revision>
      <id>3922351</id>
      <parentid>3922086</parentid>
      <timestamp>2026-08-27T21:44:35Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bakir123</username>
        <id>110053</id>
      </contributor>
      <comment>/* Evropski nastupi */</comment>
      <origin>3922351</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="24223" sha1="p10gt65br0pan4jvvtgmk1ndmklf1e7" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
{{Infokutija fudbalski klub
| Boja1             = white
| Boja2             = #d92c2c
| Ime kluba         = FK Borac Banja Luka
| Puno ime          = Fudbalski klub&lt;br&gt;Borac Banja Luka
| Grb               = FK Borac Banja Luka.svg
| veličina_grba     = 160px
| Nadimak           = ''Crveno-plavi''&lt;br&gt;''Krajiški ponos''&lt;br&gt;''Velikan iz Platonove''
| Osnovan           = 4. juli 1926.
| Raspušten         =
| Lokacija          = [[Banja Luka]]&lt;br&gt;[[Bosna i Hercegovina]]
| Boje              = {{colorbox|#d92c2c}} {{colorbox|#2d4f9e}}
| Federacija        = [[Nogometni savez Bosne i Hercegovine|N/FS BIH]]
| Konfederacija     =
| Liga              = [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]]
| Stadion           = [[Gradski stadion Banja Luka|GS Banja Luka]]
| Kapacitet         = 9.730&lt;ref&gt;{{cite web|title=Kapacitet Gradskog stadiona Banja Luka|url=http://www.borac-sport.com/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=16&amp;Itemid=109|website=borac-sport.com|access-date=7. 8. 2015}}&lt;/ref&gt;
| Vlasnik kluba     =
| Predsjednik kluba = {{ZD|BiH}} [[Zvjezdan Misimović]]
| Trener            = {{ZD|BiH}} [[Vinko Marinović]]
| Uspjesi           =
| Nacionalni kupovi =
| Evropski kupovi   =
| Adresa            =
| Plasman u prethodnoj sezoni    = 1. mjesto
| Prethodna sezona  = [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2025/2026.|2025/26.]]
| Webstranica       = [http://www.fkborac.net/ fkborac.net]
| Trenutna sezona   =
| uzorak_lr1   = _borac2021h
| uzorak_t1    = _borac2021h
| uzorak_dr1   = _borac2021h
| uzorak_š1    = _borac2021h
| uzorak_č1    =
| lijeva ruka1 = FF0000
| tijelo1      = FF0000
| desna ruka1  = FF0000
| šorc1        = 0000D8
| čarape1      = FF0000
| uzorak_lr2   = _borac2021a
| uzorak_t2    = _borac2021a
| uzorak_dr2   = _borac2021a
| uzorak_š2    = _borac2021a
| uzorak_č2    =
| lijeva ruka2 = FFFFFF
| tijelo2      = FFFFFF
| desna ruka2  = FFFFFF
| šorc2        = FFFFFF
| čarape2      = FFFFFF
| uzorak_lr3   = _borac2021t
| uzorak_t3    = _borac2021t
| uzorak_dr3   = _borac2021t
| uzorak_š3    = _borac2021t
| uzorak_č3    =
| lijeva ruka3 = 000000
| tijelo3      = 000000
| desna ruka3  = 000000
| šorc3        = 000000
| čarape3      = 000000
}}
'''Fudbalski klub Borac Banja Luka''' je nogometni klub iz [[Banja Luka|Banje Luke]], [[Bosna i Hercegovina]]. Takmiči se u [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer ligi Bosne i Hercegovine]], i aktuelni je šampion.

Osnovan je 1926. godine, a obnovljen 22. juna 1945. godine, nakon četverogodisnje pauze (1941–1945) zbog [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. Najveći uspjesi kluba su osvajanje kupa Jugoslavije 1988. godine, osvajanje Mitropa kupa 1992. godine, osvajanje kupa Bosne i Hercegovine 2010. godine, te osvajanje Premijer lige Bosne i Hercegovine. Tradicionalne boje kluba su crvena i plava. Domaće utakmice igra na [[Gradski stadion Banja Luka|Gradskom stadionu]] u Banjoj Luci, a navijačka grupa koja prati ovaj klub nosi naziv Lešinari.

== Historija ==
[[Datoteka:FK-Borac-Banja-Luka.png|mini|lijevo|150p|Stari grb Borca]]
Klub je osnovala grupa trgovačkih pomoćnika koji su se okupljali se u gostioni ''Putnik'' u Banjoj Luci po dogovoru iz 1925. Osnivačka skupština kluba održana je 4. jula 1926. godine. Razgovoru su  prisustvovali: Mile i Brane Stefanović, Nikola i Mile Pucar, Branko i Božidar Ilić, Rudi Hiter, Mustafa Softić, Zdravko Šerbl, Savo Novaković, Žarko Vranješević, Emil Zrelec i još nekoliko mladića, uglavnom trgovačkih pomoćnika.

Po tome je klub dobio svoje prvo ime &quot;Radnički sportski klub Borac&quot; Za predsjednika RSK Borac izabran je Rudolf-Rudi Hiter, potpredsjednik je bio Savo Novaković, Mustafa Softić bio je prvi, a Nikola Kuković drugi sekretar, za blagajnike su izabrani: Milan Petrović (prvi), Dušan Balaban (drugi). U upravi su još bili: Vjekoslav Rotkvić, Miloš Jovanović, Omer Isović, Božidar Ilić, Aleksandar Kovač, Dušan Petrović, Milivoje Kovačević. Tom prilikom izabran je i Nadzorni odbor a njega su sačinjavali: Đoko Jovanović, predsjednik, Dragutin Volk, Branko Krivokuća, Milan Prica, Joup Zeba.

==Uspjesi==
===Domaći===
====Liga====
* '''[[Premijer liga Bosne i Hercegovine]]:'''
**'''Prvaci (4):''' [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2010/2011.|2010/11]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2020/2021.|2020/21]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2023/2024.|2023/24]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2025/2026.|2025/26.]]
**Drugoplasirani (2): [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2022/2023.|2022/23]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2024/2025.|2024/25.]]
* '''[[Prva nogometna liga Republike Srpske|Prva liga Republike Srpske]]:'''
**'''Prvaci (5):''' 2000/01, 2005/06, 2007/08, 2016/17, 2018/19. '''(rekord)'''
**Drugoplasirani (1): 1997/98.

====Kupovi====
* '''[[Kup Jugoslavije u nogometu|Kup Jugoslavije]]:'''
**'''Prvaci  (1):''' 1987/88.
**Drugoplasirani  (1): 1974.
* '''[[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu|Kup Bosne i Hercegovine]]:'''
**'''Prvaci  (1):''' 2009/10.
**Drugoplasirani (3): 2003/04, [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu 2020/2021.|2020/21]], 2023/24.
* '''[[Superkup Bosne i Hercegovine u nogometu|Superkup Bosne i Hercegovine]]:'''
**Drugoplasirani (1): 2024.
* '''[[Kup Republike Srpske u nogometu|Kup Republike Srpske]]:'''
**'''Prvaci  (8):''' 1994/95, 1995/96, 2008/09, 2010/11, 2011/12, 2022/23, 2024/25, 2025/26. '''(rekord)'''

===Evropski===
* '''[[Mitropa kup]]:'''
**'''Prvaci  (1):''' 1992.

== Plasman po sezonama ==
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;width: 50%;&quot;
|-
|-style=&quot;background-color:#CCF;&quot;
! style=&quot;width: 20%; text-align:left;&quot; |Sezona
! style=&quot;width: 50%; text-align:left;&quot; |Liga
! style=&quot;width: 15%; text-align:center;&quot; |Rang
! style=&quot;width: 15%; text-align:center;&quot; |Pozicija
! style=&quot;width: 15%; text-align:center;&quot; |Bodovi
|-
| [[Prva nogometna liga Republike Srpske 2001/2002.|2001/02.]]
| [[Prva nogometna liga Republike Srpske|Prva liga RS]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; | II
| style=&quot;text-align:center; background:#ccffcc;&quot; | 3/16.
| style=&quot;text-align:center; background:#ccffcc;&quot; | 55
|-
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2002/2003.|2002/03.]]
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; | I
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 7/20.
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 54
|-
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2003/2004.|2003/04.]]
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; | I
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 7/16.
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 39
|-
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2004/2005.|2004/05.]]
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; | I
| style=&quot;text-align:center; background:#ffcccc;&quot; | 15/16.
| style=&quot;text-align:center; background:#ffcccc;&quot; | 40
|-
| [[Prva nogometna liga Republike Srpske 2005/2006.|2005/06.]]
| [[Prva nogometna liga Republike Srpske|Prva liga RS]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; | II
| style=&quot;text-align:center; background:#ccffcc;&quot; | 1/16.
| style=&quot;text-align:center; background:#ccffcc;&quot; | 62
|-
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2006/2007.|2006/07.]]
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; | I
| style=&quot;text-align:center; background:#ffcccc;&quot; | 15/16.
| style=&quot;text-align:center; background:#ffcccc;&quot; | 39
|-
| [[Prva nogometna liga Republike Srpske 2007/2008.|2007/08.]]
| [[Prva nogometna liga Republike Srpske|Prva liga RS]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; | II
| style=&quot;text-align:center; background:#ccffcc;&quot; | 1/16.
| style=&quot;text-align:center; background:#ccffcc;&quot; | 67
|-
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2008/2009.|2008/09.]]
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; | I
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 5/16.
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 49
|-
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2009/2010.|2009/10.]]
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; | I
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 3/16.
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 53
|-
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2010/2011.|2010/11.]]
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; | I
| style=&quot;text-align:center; background:#ffd700;&quot; | 1/16.
| style=&quot;text-align:center; background:#ffd700;&quot; | 64
|-
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2011/2012.|2011/12.]]
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; | I
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 3/16.
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 55
|-
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2012/2013.|2012/13.]]
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; | I
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 3/16.
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 51
|-
|-
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2013/2014.|2013/14.]]
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; | I
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 6/16.
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 45
|-
|-
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2014/2015.|2014/15.]]
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; | I
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 5/16.
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 49
|-
|-
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2015/2016.|2015/16.]]
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; | I
| style=&quot;text-align:center; background:#ffcccc;&quot; | 11/16.
| style=&quot;text-align:center; background:#ffcccc;&quot; | 36
|-
|-
| [[Prva nogometna liga Republike Srpske 2016/2017.|2016/17.]]
| [[Prva liga RS]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; | II
| style=&quot;text-align:center; background:#ccffcc;&quot; | 1/12.
| style=&quot;text-align:center; background:#ccffcc;&quot; | 81
|-
|-
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2017/2018.|2017/18.]]
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; | I
| style=&quot;text-align:center; background:#ffcccc;&quot; | 9/12.
| style=&quot;text-align:center; background:#ffcccc;&quot; | 38
|-
|-
| [[Prva nogometna liga Republike Srpske 2018/2019.|2018/19.]]
| [[Prva liga RS]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; | II
| style=&quot;text-align:center; background:#ccffcc;&quot; | 1/12.
| style=&quot;text-align:center; background:#ccffcc;&quot; | 80
|-
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2019/2020.|2019/20.]]
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; | I
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 4/12.
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 36
|-
|[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2020/2021.|2020/21.]]
|[[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; | I
| style=&quot;text-align:center; background:#ffd700;&quot; | 1/12.
| style=&quot;text-align:center; background:#ffd700;&quot; | 67
|-
|[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2021/2022.|2021/22.]]
|[[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; | I
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 3/12.
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 54
|-
|[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2022/2023.|2022/23.]]
|[[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; | I
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 2/12.
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 58
|-
|[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2023/2024.|2023/24.]]
|[[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; | I
| style=&quot;text-align:center; background:#ffd700;&quot; | 1/12.
| style=&quot;text-align:center; background:#ffd700;&quot; | 78
|-
|[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2024/2025.|2024/25.]]
|[[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; | I
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 2/12.
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 81
|-
|[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2025/2026.|2025/26.]]
|[[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; | I
| style=&quot;text-align:center; background:#ffd700;&quot; | 1/10.
| style=&quot;text-align:center; background:#ffd700;&quot; | 86
|}

== Evropski nastupi ==
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! Sezona
! Takmičenje
! Runda
! Država
! Klub
! Domaćin
! Gost
!
|-
|rowspan=2|[[UEFA Kup pobjednika kupova 1975/1976.|1975/76.]]
|rowspan=2|[[UEFA Kup pobjednika kupova]]
|1. kolo
|{{flagicon|LUX}}
|[[US Rumelange|Rumelange]]
|9–0
|5–1
|[[File:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
|2. kolo
|{{flagicon|BEL}}
|[[RSC Anderlecht|Anderlecht]]
|1–0
|0–3
|[[File:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
|[[UEFA Kup pobjednika kupova 1988/1989.|1988/89.]]
|[[UEFA Kup pobjednika kupova]]
|1. kolo
|{{flagicon|SSSR}}
|[[FK Metalist Harkov|Metalist Harkov]]
|2–0
|0–4
|[[File:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
|rowspan=2|[[Mitropa kup 1992.|1992.]]
|rowspan=2|[[Mitropa kup]]
|1/2 finale
|{{flagicon|ITA}}
|[[US Foggia|Foggia]]
|2–2 (4–2) p.
|{{n/a}}
|[[File:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
|Finale
|{{flagicon|MAĐ}}
|[[BVSC Budapest]]
|1–1 (5–3) p.
|{{n/a}}
|[[File:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
|[[UEFA Evropska liga 2010/2011.|2010/11.]]
|[[UEFA Evropska liga]]
|2. kvalifikacijska runda
|{{flagicon|ŠVI}}
|[[FC Lausanne-Sport|Lausanne-Sport]]
|1–1
|0–1
|[[File:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
|[[UEFA Liga prvaka 2011/2012.|2011/12.]]
|[[UEFA Liga prvaka]]
|2. kvalifikacijska runda
|{{flagicon|IZR}}
|[[Maccabi Haifa FC|Maccabi Haifa]]
|3–2
|1–5
|[[File:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
|[[UEFA Evropska liga 2012/2013.|2012/13.]]
|[[UEFA Evropska liga]]
|1. kvalifikacijska runda
|{{flagicon|CG}}
|[[FK Čelik Nikšić|Čelik Nikšić]]
|2–2
|1–1
|[[File:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
|rowspan=2|[[UEFA Evropska liga 2020/2021.|2020/21.]]
|rowspan=2|[[UEFA Evropska liga]]
|1. kvalifikacijska runda
|{{flagicon|CG}}
|[[FK Sutjeska Nikšić|Sutjeska Nikšić]]
|1–0
|{{n/a}}
|[[File:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
|2. kvalifikacijska runda
|{{flagicon|POR}}
|[[Rio Ave FC|Rio Ave]]
|0–2
|{{n/a}}
|[[File:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
|rowspan=2|2021/22.
|[[UEFA Liga prvaka 2021/2022.|UEFA Liga prvaka]]
|1. kvalifikacijska runda
|{{flagicon|RUM}}
|[[CFR Cluj]]
|2–1
|1–3
|[[File:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
|[[UEFA Evropska konferencijska liga 2021/2022.|UEFA Evropska konferencijska liga]]
|2. kvalifikacijska runda
|{{flagicon|SJI}}
|[[Linfield FC|Linfield]]
|0–0
|0−4
|[[File:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
|[[UEFA Evropska konferencijska liga 2022/2023.|2022/23.]]
|[[UEFA Konferencijska liga|UEFA Evropska konferencijska liga]]
|1. kvalifikacijska runda
|{{flagicon|FAR}}
|[[B36 Tórshavn]]
|2–0
|1–3 (3–4) p.
|[[File:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
|[[UEFA Evropska konferencijska liga 2023/2024.|2023/24.]]
|[[UEFA Konferencijska liga|UEFA Evropska konferencijska liga]]
|2. kvalifikacijska runda
|{{flagicon|AUT}}
|[[FK Austria Beč|Austria Beč]]
|1–2
|0–1
|[[File:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
|rowspan=12|2024/25.
|rowspan=2|[[UEFA Liga prvaka 2024/2025.|UEFA Liga prvaka]]
|1. kvalifikacijska runda
|{{flagicon|ALB}}
|[[KF Egnatia|Egnatia]]
|1–0
|1–2 (4–1) p.
|[[File:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
|2. kvalifikacijska runda
|{{flagicon|GRČ}}
|[[PAOK FC|PAOK]]
|0–1
|2–3
|[[File:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
|rowspan=2|[[UEFA Evropska liga 2024/2025.|UEFA Evropska liga]]
|3. kvalifikacijska runda
|{{flagicon|FAR}}
|[[KÍ Klaksvík|KÍ]]
|3–1
|1–2
|[[File:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
|Doigravanje
|{{flagicon|MAĐ}}
|[[Ferencvárosi TC|Ferencváros]]
|1–1 (2–3) p.
|0–0
|[[File:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
|rowspan=8|[[UEFA Konferencijska liga 2024/2025.|UEFA Konferencijska liga]]
|rowspan=6|Ligaška faza
|{{flagicon|GRČ}}
|[[Panathinaikos FC|Panathinaikos]]
|1–1
|{{n/a}}
|rowspan=6|[[File:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
|{{flagicon|KIP}}
|[[APOEL FC|APOEL]]
|{{n/a}}
|1–0
|-
|{{flagicon|ISL}}
|[[Knattspyrnufélagið Víkingur|Víkingur]]
|{{n/a}}
|0–2
|-
|{{flagicon|AUT}}
|[[LASK]]
|2–1
|{{n/a}}
|-
|{{flagicon|IRS}}
|[[Shamrock Rovers FC|Shamrock Rovers]]
|{{n/a}}
|0–3
|-
|{{flagicon|KIP}}
|[[AC Omonia|Omonia]]
|0–0
|{{n/a}}
|-
|Nokaut-faza
|{{flagicon|SVN}}
|[[NK Olimpija Ljubljana (2005)|Olimpija Ljubljana]]
|1–0
|0–0
|[[File:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
|Osmina-finala
|{{flagicon|AUT}}
|[[SK Rapid Beč|Rapid Beč]]
|1–1
|1–2
|[[File:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
|[[UEFA Konferencijska liga 2025/2026.|2025/26.]]
|[[UEFA Konferencijska liga]]
|1. kvalifikacijska runda
|{{flagicon|AND}}
|[[FC Santa Coloma|Santa Coloma]]
|1–4
|2–0
|[[File:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
|rowspan=12|2026/27.
|[[UEFA Liga prvaka 2026/2027.|UEFA Liga prvaka]]
|1. kvalifikacijska runda
|{{flagicon|BUG}}
|[[PFC Levski Sofija|Levski Sofija]]
|1–1
|0–4
|[[File:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
|rowspan=3|[[UEFA Konferencijska liga 2026/2027.|UEFA Konferencijska liga]]
|2. kvalifikacijska runda
|{{flagicon|MOL}}
|[[FC Petrocub Hîncești|Petrocub Hîncești]]
|3–0
|3–3
|[[File:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
|3. kvalifikacijska runda
|{{flagicon|BLR}}
|[[FC Maxline Vitebsk|ML Vitebsk]]
|1–0
|1–2 (4–2) p.
|[[File:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
|Doigravanje
|{{flagicon|ISL}}
|[[Knattspyrnufélagið Víkingur|Víkingur Reykjavík]]
|3–1
|3–1
|[[File:Symbol keep vote.svg|17px]]
|}

== Stadion ==
[[Datoteka:Gradski stadion Banja Luka, Septembre 2012.jpg|thumb|262x262px|Stadion FK Borca]]
FK Borac svoje utakmice igra na banjalučkom [[Gradski stadion Banja Luka|Gradskom stadionu]].

Gradski stadion se nekada zvao Stadion Bana Kujundžića. Napravljen je kao domaći teren ekipi FK Krajišnik. Datum otvaranja stadiona je 5. septembar 1937. godine, vijest o svečanom otvaranju Stadiona Bana Kujundžića“ö prenijele su i tadašnje [[Vrbaske novine]].{{Izvor}} Na temeljima tog stadiona, na kom je drvene tribine konstruisao inžinjer Žarko Malić, ponikao je sadašnji Gradski stadion Banjaluka. FK Krajišnik je nakon Drugog svjetskog rata dobio današnji naziv i danas stadion služi kao domaći teren Fudbalskog kluba Borac.

== Navijači ==
Navijači Borca su poznati pod imenom ''Lešinari''. Oni prvenstveno prate domaće i gostujuće utakmice fudbalskog kluba, ali povremeno prate i [[OKK Borac Banja Luka|košarkaše]] i [[RK Borac Banja Luka|rukometaše]] Borca. Njihovi transparenti se prvi put na stadionu pojavljuju 18. novembra 1987. godine, na utakmici kupa između Borca i [[FK Vojvodina Novi Sad|Vojvodine]] iz [[Novi Sad|Novog Sada]]. Od sezone 2017/18. se nalaze na sjevernoj tribini, dok su prije toga bili smješteni na istočnoj tribini.

== Igrači ==
=== Trenutni sastav ===
''Posljednja izmjena: 26. juni 2021.''
{{Nogometna ekipa početak|sakrijnapomenu=1}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=1|nac=SRB|ime=Bojan Pavlović|poz=G}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=2|nac=BIH|ime=Filip Račić|poz=O}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=5|nac=BIH|ime=Marko Kujundžić|poz=O}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=6|nac=SRB|ime=Dejan Uzelac|poz=O}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=7|nac=BIH|ime=Dino Ćorić|poz=O}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=9|nac=BIH|ime=Bojan Marković|poz=N}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=10|nac=BIH|ime=Almedin Ziljkić|poz=V}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=11|nac=BIH|ime=Đorđe Ćosić|poz=O}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=14|nac=BIH|ime=Siniša Dujaković|poz=O}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=15|nac=KAM|ime=Donald Molls|poz=V}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=16|nac=BIH|ime=Aleksandar Vojnović|poz=V}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=18|nac=BIH|ime=Aleksandar Subić|poz=O}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=19|nac=BIH|ime=Jovo Lukić|poz=N}}
{{Nogometna ekipa sredina}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=21|nac=SRB|ime=Dejan Bosančić|poz=V}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=22|nac=BIH|ime=David Čavić|poz=V}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=23|nac=BIH|ime=Stojan Vranješ|poz=V}}([[Kapiten (nogomet)|C]])
{{Nogometna ekipa igrač|br=24|nac=SRB|ime=Dejan Meleg|poz=V}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=25|nac=BIH|ime=Nikola Lakić|poz=G}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=28|nac=BIH|ime=Đorđe Milojević|poz=O}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=45|nac=GRČ|ime=Panagiotis Moraitis|poz=N}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=99|nac=SRB|ime=Goran Zakarić|poz=V}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=–|nac=BIH|ime=Nikola Ćetković|poz=G}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=–|nac=CG|ime=Milan Vušurović|poz=V}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=–|nac=BIH|ime=Amar Begič|poz=V}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=–|nac=BIH|ime=Enver Kulašin|poz=V}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=–|nac=HRV|ime=Ante Živković|poz=V}}
{{Nogometna ekipa kraj}}

== Poznati igrači ==
{{Glavni|Bivši nogometaši FK Borac Banja Luka}}
{{div col|colwidth=30em}}
* {{ZD|JUG}} [[Zlatan Arnautović]]
* {{ZD|JUG}} [[Suad Beširević]]
* {{ZD|JUG}} [[Milorad Ratković]]
* {{ZD|JUG}} [[Borče Sredojević]]
* {{ZD|JUG}} [[Mladen Klobučar]]
* {{ZD|JUG}} [[Abid Kovačević]]
* {{ZD|BIH}} [[Branislav Kunić]]
* {{ZD|BIH}} [[Vladar Grujić]]
* {{ZD|BIH}} [[Miroslav Stevanović]]
* {{ZD|BIH}} [[Vule Trivunović]]
* {{ZD|BIH}} [[Ognjen Vranješ]]
* {{ZD|BIH}} [[Bojan Puzigaća]]
{{div col end}}

== Treneri ==
{{div col|colwidth=30em}}
* {{ZD|JUG}} [[Mirko Kokotović]] (1960–1962)
* {{ZD|JUG}} [[Miroslav Brozović]] (1963)
* {{ZD|JUG}} [[Momčilo Spasojević]] (1963–1967)
* {{ZD|JUG}} [[Đorđe Detlinger]] (1967–1968)
* {{ZD|JUG}} [[Krešimir Arapović]] (1968–1970)
* {{ZD|JUG}} [[Franjo Glaser]] (1970–1972)
* {{ZD|JUG}} [[Gojko Zec]] (1972)
* {{ZD|JUG}} [[Miljenko Mihić]] (1975)
* {{ZD|JUG}} [[Husnija Fazlić]] (1977–1984)
* {{ZD|JUG}} [[Zoran Smileski]] (1984–1985)
* {{ZD|JUG}} [[Husnija Fazlić]] (1985–1988)
* {{ZD|JUG}} [[Josip Kuže]] (1988–1989)
* {{ZD|JUG}} [[Vladimir Popović|Vladica Popović]]
* {{ZD|JUG}} [[Marko Valok]]
* {{ZD|JUG}} [[Đorđe Gerum]]
* {{ZD|JUG}} [[Ivan Čabrinović]]
* {{ZD|JUG}} [[Stanko Poklepović]] (1989–1990)
* {{ZD|JUG}} [[Mirko Bazić]] (1990)
* {{ZD|JUG}} [[Boris Marović]] (1990)
* {{ZD|MAK}} [[Zoran Smileski]] (1990–1992)
* {{ZD|BIH|1992}} [[Nenad Gavrilović]]
* {{ZD|BIH}} [[Slobodan Karalić]] (2002)
* {{ZD|CG}} [[Nikola Rakojević]] (2003)
* {{ZD|BIH}} [[Borče Sredojević]] (2003)
* {{ZD|BIH}} [[Dragan Vukša]] (2004)
* {{ZD|MAK}} [[Zoran Smileski]] (2005–2006)
* {{ZD|BIH}} [[Mihajlo Bošnjak]] (2006)
* {{ZD|BIH}} [[Slavoljub Stojanović]] (2006)
* {{ZD|BIH}} [[Ilija Miljuš]] (2006)
* {{ZD|SRB}} [[Stanislav Karasi]] (2006–2007)
* {{ZD|BIH}} [[Milomir Odović]] (2007–2008)
* {{ZD|BIH}} [[Velimir Stojnić]] (2009–2010)
* {{ZD|SRB}} [[Zoran Marić]] (2010)
* {{ZD|BIH}} [[Vlado Jagodić]] (2010–2011)
* {{ZD|HRV}} [[Zvjezdan Cvetković]] (2011)
* {{ZD|BIH}} [[Velimir Stojnić]] (2011–2012)
* {{ZD|SRB}} [[Slaviša Božičić]] (2012)
* {{ZD|BIH}} [[Slobodan Starčević]] (2012–2013)
* {{ZD|BIH}} [[Dragan Jović]] (2013–2014)
* {{ZD|BIH}} [[Vinko Marinović]] (2014–2015)
* {{ZD|BIH}} [[Vlado Jagodić]] (2015–2016)
* {{ZD|BIH}} [[Vule Trivunović]] (2016–2017)
* {{ZD|BIH}} [[Marko Tešić]] ''(privremeno)'' (2017)
* {{ZD|BIH}} [[Željko Vranješ]] (2017)
* {{ZD|SRB}} [[Zoran Milinković]] (2017)
* {{ZD|BIH}} [[Igor Janković]] (2017–2018)
* {{ZD|BIH}} [[Marko Maksimović]] ''(privremeno)'' (2018)
* {{ZD|BIH}} [[Darko Vojvodić]] (2018–2019)
* {{ZD|BIH}} [[Branislav Krunić]] (2019–2020)
* {{ZD|BIH}} [[Vlado Jagodić]] (2020)
* {{ZD|BIH}} [[Marko Maksimović]] (2020–2021)
* {{ZD|SRB}} [[Zoran Milinković]] (2021)
* {{ZD|ŠVE}} [[Nemanja Miljanović]] (2021–2022)
* {{ZD|HRV}} [[Tomislav Ivković]] (2022)
* {{ZD|SRB}} [[Nenad Lalatović]] (2022)
* {{ZD|BIH}} [[Vinko Marinović]] (2022–2024)
* {{ZD|BIH}} [[Mladen Žižović]] (2024–2025)
* {{ZD|BIH}} [[Vinko Marinović]] (2025–danas)
{{div col end}}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [http://www.fkborac.net Službena stranica]
* [http://www.borac-sport.com Stranica sportskog društva Borac]
* [https://web.archive.org/web/20150407000031/http://www.lesinari1987.net/ Stranica navijača Borca]

{{Navkutije
|ime        =
|naslov     = FK Borac u takmičenjima
|naslovstil = background-color:#FFd700; border: solid 1px #000; color:#000000;
|podaci1    =
{{Nogometni prvaci Bosne i Hercegovine}}
{{Osvajači kupa Bosne i Hercegovine u nogometu}}
}}
{{Premijer liga Bosne i Hercegovine}}

[[Kategorija:Nogometni klubovi u Bosni i Hercegovini|Borac]]
[[Kategorija:Sport u Banjoj Luci|Borac]]
[[Kategorija:Nogometni klubovi osnovani 1926.|Borac]]
[[Kategorija:FK Borac Banja Luka|*]]
[[Kategorija:1926. u Bosni i Hercegovini]]</text>
      <sha1>p10gt65br0pan4jvvtgmk1ndmklf1e7</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Vijesti</title>
    <ns>10</ns>
    <id>1715</id>
    <revision>
      <id>3922469</id>
      <parentid>3922150</parentid>
      <timestamp>2026-08-28T09:23:49Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>SimplyFreddie</username>
        <id>109846</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3922469</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2063" sha1="674cx066b3ru6f8olq69i6a2amo0k9c" xml:space="preserve">{{Slika na početnoj strani/vijesti
| slika            = Emily Watson.jpg
| širina           = 
| opis             = Emily Watson, dobitnica Počasnog Srca Sarajeva
| naslov           = 
| alt              = Emily Watson
| link             = 
| okvir            = ne
| poravnanje_opisa = 
}}
* [[21. august]] – {{Vijest|U [[Sarajevo|Sarajevu]] završen [[32. Sarajevo Film Festival]], a glumici [[Emily Watson]] uručeno [[Srce Sarajeva|Počasno Srce Sarajeva]].}}
* [[12. august]] – {{Vijest|[[Pomračenje Sunca|Potpuno pomračenje Sunca]] bilo vidljivo iznad [[Arktik]]a, [[Grenland]]a, [[Island]]a i sjeverne [[Španija|Španije]].}}
* [[25. juli]] – {{Vijest|U [[Tragedija na Elbrusu 2026.|tragediji na Elbrusu]], najvišem vrhu [[Evropa|Evrope]], stradalo pet članova bosanskohercegovačke ekspedicije tokom pokušaja uspona.}}
* [[19. juli]] – {{Vijest|U [[Finale Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.|finalu]] [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.]] [[Nogometna reprezentacija Španije|Španija]] pobijedila [[Nogometna reprezentacija Argentine|Argentinu]] rezultatom 1–0 i po drugi put osvojila titulu svjetskog prvaka.}}
* [[13. juli]] – {{Vijest|U [[Požar u pivnici u Bangkoku|požaru u pivnici]] u [[Bangkok]]u poginule najmanje 34 osobe.}}
* [[12. juli]] – {{Vijest|Na [[Wimbledon 2026.|Wimbledonu 2026.]] u [[Wimbledon 2026 – muški singl|pojedinačnoj muškoj konkurenciji]] pobijedio [[Jannik Sinner]], a u [[Wimbledon 2026 – ženski singl|ženskoj]] [[Linda Nosková]].}}
{{Vijesti/podnožje
| trenutni_događaji = 
* [[Epidemija ebole u Srednjoj Africi 2026.|Epidemija ebole u Srednjoj Africi]]
* [[Rat u Iranu (2026)|Rat u Iranu]]
** [[Rat u Libanu (2026)|Rat u Libanu]]
* [[Afganistansko-pakistanski rat 2026.|Afganistansko-pakistanski rat]]
* [[Invazija Rusije na Ukrajinu]]
* [[Građanski rat u Sudanu]]
| nedavne_smrti     = 
* [[Harald V, kralj Norveške]]
* [[Dolly Parton]]
* [[Vedrana Rudan]]
* [[Milena Zupančič]]
* [[Bonnie Tyler]]
}}&lt;noinclude&gt;
{{Dokumentacija}}
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>674cx066b3ru6f8olq69i6a2amo0k9c</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Tomislav Dretar</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1777</id>
    <revision>
      <id>3922408</id>
      <parentid>3797471</parentid>
      <timestamp>2026-08-28T00:30:06Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <comment>Moving from [[Category:Oficiri Hrvatskog vijeća odbrane]] to [[Category:Vojnici Hrvatskog vijeća odbrane]] using [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]]</comment>
      <origin>3922408</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7669" sha1="41681u0nfawajozad38on0qamt59wya" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
{{Infokutija osoba
| ime                = Tomislav Dretar
| slika              = Tomislav Dretar 1992.jpg
| alt_slike          =
| opis               = Pisac
| ime_pri_rođenju    =
| datum_rođenja      = {{Datum rođenja i godine|1945|03|02}}
| mjesto_rođenja     = [[Nova Gradiška]], Jugoslavija
| datum_smrti        = &lt;!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}} (datum smrti pa onda datum rođenja) --&gt;
| mjesto_smrti       = &lt;!-- [[Grad]], [[Država]] --&gt;
| nacionalnost       =
| druga_imena        =
| zanimanje          =
| godine_aktivnosti  =
| poznat_po          =
| značajni_radovi    =
}}
'''Tomislav Dretar''' (rođen 2. marta 1945) jest [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]], hrvatski, francuski i belgijski književnik.

== Biografija ==
Diplomirao kulturologiju na Univerzitetu u [[Rijeka (grad)|Rijeci]] [[1977]]. godine, a magistrirao [[1984]]. u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Do 1977. bio nastavnik u [[Bosanska Krupa|Bosanskoj Krupi]], zatim odlazi u [[Bihać]] i radi kao sekretar SIZ-a za kulturu u Bihaću, a od [[1989]]. do početka 1990-ih predavač na Višoj ekonomskoj školi u Bihaću. Nakon toga se bavi novinarstvom. Od 1977. objavljuje pjesme, eseje, rasprave, naučne referate i članke u periodicima [[Kultura]], [[Pregled]], [[Naše teme]], [[Oko]], [[Oslobođenje]], [[Odjek]], [[Naši dani]], [[Život]], te na [[Treći program Radio Sarajevo|Radiju Sarajevo]]. Objavio je više knjiga intimističke poezije refleksivnih i ljubavnih motiva. Pjesme i eseji prevedeni su na italijanski, romski, mađarski, francuski, engleski, turski, albanski, slovenski, češki i holandski jezik.

Zastupljen u više pjesničkih antologija.

Prevodilac s francuskog jezika ekumenskog prijevoda [[Biblija|Biblije]] na bosanski, hrvatski i srpski, napravio je prijevod prve knjige svih Muslimana [[Kur'an|Časni Kur'an]] na hrvatski, bosanski i srpski, zatim s latinskog [[Interrogatio Iohannis]] ili [[Ispitivanje Ivanovo]] koje je poznato u svijetu kao [[Tajna knjiga Katara|Bogumilsko evanđelje]], a uz to preveo i [[Bhagavat-Gita|Bhagavat-Gitu]] i [[Budina molitva|Budinu molitvu]].

== Nagrade i priznanja ==

* Dobitnik književne nagrade [[Slovo Gorčina]].

== Ratni put ==

U odbrambeno-oslobodilačkom ratu u Bosni i Hercegovini, obavlja niz političkih dužnosti, zapovijedajući [[HVO|Hrvatskim vijećem odbrane]] Okruga i Općine do [[1993]]. godine. Pozivajući se na [[Ustav Republike Bosne i Hercegovine|bosanskohercegovački Ustav]] suprotstavlja se [[Mate Boban|Mati Bobanu]], negirajući političku separatističku tvorevinu [[Herceg-Bosna|Herceg-Bosnu]] i odlazi u izbjeglištvo gdje u [[Bruxelles]]u desetak godina radi kao fizički radnik i bibliotekar na l'Univertsité catholique de Louvain (Katolički univerzitet u Lovainu).

== Djela ==

'''Književno-umjetnička djela'''

*Vox interioris, Sarajevo 1976.
*Drska perunika, Banja Luka 1980.
*Nedostupna staza; Protjecanja, Bihać 1984.
*Sorella della notte, Napoli, 1984.
*Knjiga čežnje, Bihać 1986.
*Slika, unutarnja rukovet, Beograd, 1988.
*Gorka srma, Bihać, 1989.
*Potraga za rubom,Kikinda, 1989.
*Bol, ciganska rapsodija, Novi Sad, 1990.
*L'Image,le florilège des lumières, Edition du Panthéon, Paris, 2001.
*Kotva, Bruxelles,2005
*Douleur, Rhapsodie tsigane-Bol,ciganska rapsodija (francuski - hrvatski), Barry (Belgija), 2007
*Foyer de paroles, Editions Manuscrit, Paris, 2008
*Aux Portes de l'Inaccessible/Na vratima Nedostupnog, M.E.O. Editions, Bruxelles, 2009
*Parole, mon logement social, Edition M.E.O., Bruxelles 2010, {{ISBN|978-2-930333-34-2}}

=== Autor antologije ===

* ''Sublimisme balkanique - Tom 1 - poètes de Croatie'' - antologija poezije - Izbor i predgovor - Tomislav Dretar, {{ISBN|978-2-930333-56-4}}
* &quot;Sublimisme balkanique&quot; - Tom 2 - poètes de Bosnie-Herzégovine - antologija poezije - Izbor i predgovor - Tomislav Dretar, {{ISBN|978-2-930702-71-1}}

'''Muzičko-scenska djela'''

*Libreto na temu &quot;Smrt Omera i Merime&quot; komponovano po Vuku Kulenoviću, RTB 1986
*Libreto za oratorij Opus n° 1 premijerno izvedeno po Simfonijskom orkestru RTB uz muziku Vuka *Kulenovića, Prvi festival simfonijskih orkestara Jugoslavije u Bihaću 1984.g.
*Libreto za scensku postavku oratorija po Dretarevoj poeziji, koreografija Branke Kolar, na muziku iz opere &quot;Ero s onog svijeta&quot; i Carmina Burana u izvođenju: Recital - Tomislav Dretar, ples - Bihaćki plesni ansambl i Karate klub Bihać.

'''Kulturološka djela'''

''Napomena'' - Ukupan broj tekstova ovih vrsta i rodova tokom 25 godina bavljenja je oko 300.

*Konceptualizacija kulture u programima KPJ/SKJ u časopisu &quot;Socijalizam&quot; 6/84;
*Komunistička partija i kultura, u časopisu Opredjeljenja, 8-9/80;
*Međunacionalni odnosi u svjetlu revolucionarne prakse, Sveske 2/83;
*Krleža i Titovo djelo, Sveske 10/85;
*Jugoslavenstvo, majka koja ne smije pojesti svoju djecu, (saopćenje na Okruglom stolu povodom 35. godišnjice Zavoda za istraživanje kulturnog razvitka Srbije), Beograd, 1982
*Socijalistička transformacija kulture, Opredjeljenje, 1/85;
*Animacija u kulturi, Kultura, 45-46/79;
*Kulturna politika samoupravnog društva, Kultura, 53/81;
*Marginalije o kulturnoj animaciji, Pregled, 6/79;
*Kulturni apsket rada, Putevi, 4/80;
*O fetiškom karakteru jezika, Lica, 8-9-10/81;
*O Marcuseu i Estetskoj dimenziji, Pregled, 33/82;
*Kritika kulturnog modela postavljenog kao sustav upravljanja, Pregled, 7-8/83
*Kritika odnosa potreba i vrijednosti u djelima Agnes Heller, Pregled, 5/82
*Razina kulturnih interesa srednjoškolske omladine, Istraživanja, 1982.
*Trockij i Goebels, paralele i kontroverze rađanja medijalne i masovne kulture, Istraživanja, 1983.

'''Likovna kritika'''

* O vrijednostima i značajkama grafičkog opusa Dževada Hoze, Oslobođenje, Sarajevo
* O slikarstvu Marijane Muljević, Lica, Sarajevo
* O skulpturama Hakije Muranovića, odjek, Sarajevo
* Grafika, slika, skulptura, monografija, Bihać, 1981

Objavljuje na francuskom jeziku pod imenom Thomas Dretart: &quot;Douleur, rhapsodie tsigane&quot;, Barry 2007, &quot;L'image, florilège des lumières&quot;, Pariz 2001. i &quot;Le Foyer de paroles&quot;, Bruxelles 2008. Preveo i objavio knjige desetak belgijskih pisaca na francuskom jeziku.

== Zastupljen u Antologijama ==

* Krvatska, (1991., Antologija hrvatske ratne lirike od Marula do naših dana, dr. Vinko Brešić)
* Skupljena baština: savremeno hrvatsko pjesništvo 1940-1990: (antologija) / priredio Stijepo Mijović Kočan
* Romane Poetongi Antologia - József Choli Daróczi, Ariadna (ISBN/ISSN:  963.045684.2), (romski, mađarski, engleski) Budimpešta 1995.
* Mnogoglasje - Savremeno hrvatsko pjesništvo Bosne i Hercegovine&quot;; Zdravko Kordić i Krešimir Šego u časopisu &quot;Osvit&quot; broj 1-2, Mostar, 2000.
* &quot;Hrvatska književnost Bosne i Hercegovine od XV st. do danas-Antologija poezije&quot;; Prof. dr. Miloš Okuka u Matica hrvatska, Hrvatska misao, svezak 25-26, Sarajevo, 2002;

== Vanjski linkovi ==
*[http://www.vojska.net/hrv/zivotopis/d/dretar/tomislav/ Biografija na Vojska.net]
*[http://bib.irb.hr/lista-radova?sif_znan=5.03 Lista radova] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060113042219/http://bib.irb.hr/lista-radova?sif_znan=5.03 |date=13. 1. 2006 }}
*[http://bib.irb.hr/prikazi-rad?&amp;rad=197795 Croatian Scientific Bibliography] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304102332/http://bib.irb.hr/prikazi-rad?&amp;rad=197795 |date=4. 3. 2016 }}

{{DEFAULTSORT:Dretar, Tomislav}}
[[Kategorija:Rođeni 1945.]]
[[Kategorija:Biografije, Nova Gradiška]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački pisci]]
[[Kategorija:Hrvatski pisci]]
[[Kategorija:Vojnici Hrvatskog vijeća odbrane]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]</text>
      <sha1>41681u0nfawajozad38on0qamt59wya</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>25. januar</title>
    <ns>0</ns>
    <id>3192</id>
    <revision>
      <id>3922289</id>
      <parentid>3849543</parentid>
      <timestamp>2026-08-27T17:33:10Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* 20. vijek */</comment>
      <origin>3922289</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3948" sha1="s5m7ue44vdagq1crv57hnw4ukoyxdj9" xml:space="preserve">{{JanuarKalendar}}
'''25. januar / siječanj (25. 1)''' jest 25. dan godine po [[gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]]. Do kraja godine još je 340 dana (341 u [[prijestupna godina|prijestupnoj godini]]).

== Događaji ==
* [[1479]] – Potpisan [[Carigradski mir (1479)|Carigradski mir]] između [[Mletačka Republika|Mletačke Republike]] i [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]].
* [[1987]] – Izbija požar u fabrici prehrambenog kombinata [[Agrokomerc]], što je bio povod za početak [[Afera Agrokomerc|istoimene afere]].
* [[2006]] – Održani [[Palestinski izbori 2006.|izbori za Palestinsko zakonodavno vijeće]].

== Rođeni ==
=== 17. vijek ===
* [[1627]] – [[Robert Boyle]], engleski hemičar

=== 18. vijek ===
* [[1708]] – [[Pompeo Batoni]], italijanski slikar

=== 19. vijek ===
* [[1874]] – [[William Somerset Maugham]], engleski pripovjedač i dramatičar
* [[1882]] – [[Virginia Woolf]], britanska književnica i idol feminističkog pokreta
* [[1891]] – [[Gwen Ffrangcon-Davies]], britanska glumica
* [[1894]] – [[Micheil Tschiaureli]], gruzijski režiser

=== 20. vijek ===
* [[1904]] – [[Géza Fried]], mađarski pijanist i kopozitor
* [[1917]] – [[Jânio Quadros]], brazilski političar i državnik
* [[1922]] – [[Luigi Luca Cavalli-Sforza]], italijanski naučnik i genetičar
* [[1926]] – [[Youssef Chahine]], egipatski režiser
* [[1927]] – [[Antônio Carlos Jobim]], brazilski kantautor i prvo ime ''[[Bossa nova|bossa nove]]''
* [[1928]] – [[Eduard Ševardnadze]], gruzijski političar
* [[1933]] – [[Corazon Aquino]], filipinska političarka i državnica
* [[1935]] – [[António Ramalho Eanes]], portugalski političar i državnik
* [[1938.]]
** [[Etta James]], američka pjevačica žanrova: [[blues]], [[R&amp;B]], [[soul]], [[rock and roll]], [[jazz]] i [[gospel]]
** [[Leiji Matsumoto]], japanski crtač stripa
** [[Vladimir Visocki]], ruski pjevač, pjesnik, pozorišni i filmski glumac i pisac
* [[1940]] - [[Vinko Krajtmajer]], bosanskohercegovački kompozitor
* [[1942]] – [[Eusébio]], portugalski nogometaš
* [[1944]] – [[Shozo Sasaki]], japanski biatlonac
* [[1949]] – [[Zoran Kapetanović]], bosanskohercegovački novinar
* [[1951]] – [[Bill Viola]], američki umjetnik video i instalacijskih djela
* [[1953.]] 
** [[Dževad Karahasan]], [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] književnik, romanopisac i esejist
** [[Staša Zajović]], srbijanska feministkinja i mirovna aktivistica, članica [[Žene u crnom|Žena u crnom]]
* [[1957]] – [[Luis Alfredo Garavito Cubillos]], kolumbijanski serijski ubica
* [[1958.]]
** [[Alessandro Baricco]], italijanski književnik
** [[Antonio López Nieto]], španski nogometni sudija
* [[1965]] – [[Igor Hohrijakov]], [[Sovjetski Savez|sovjetski]] i [[Bjelorusija|bjeloruski]] [[biatlon]]ac
* [[1972]] – [[István Oláh Nelu]], [[Mađarska|mađarski]] [[biatlon]]ac i [[Skijaško trčanje|skijaš-trkač]]
* [[1978]] – [[Rachel Steer]], [[SAD|američka]] [[biatlon]]ka
* [[1981.]] 
** [[Alicia Keys]], američka soul-pjevačica
** [[Toše Proeski]], [[Makedonci|makedonski]] pjevač [[Pop-muzika|pop-muzike]]

== Umrli ==
* [[1978]] – [[Skender Kulenović]], bosanskohercegovački književnik i akademik
* [[1987]] – [[Asim Ferhatović]], bosanskohercegovački nogometaš
* [[2014]] – [[Gyula Sax]], [[Mađarska|mađarski]] [[šah]]ovski [[velemajstor]]
* [[2017]] – [[Mary Tyler Moore]], američka glumica
* [[2019]] – [[Dušan Makavejev]], srbijanski režiser
* [[2025]] – [[Dražen Dalipagić]], jugoslavenski košarkaš

== Praznici ==
{{Proširiti sekciju}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|25 January}}
* [http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/january/25/ Na današnji dan (25. januar), ''BBC.co.uk''] {{en simbol}}
* [http://learning.blogs.nytimes.com/on-this-day/january-25/ Na današnji dan (25. januar), ''nytimes.com''] {{en simbol}}

{{Mjeseci}}

[[Kategorija:Januar|*-25]]</text>
      <sha1>s5m7ue44vdagq1crv57hnw4ukoyxdj9</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ivica Osim</title>
    <ns>0</ns>
    <id>3627</id>
    <revision>
      <id>3922347</id>
      <parentid>3921783</parentid>
      <timestamp>2026-08-27T21:08:16Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bakir123</username>
        <id>110053</id>
      </contributor>
      <comment>Kraljevina se raspala u aprilu 1941.</comment>
      <origin>3922347</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="20480" sha1="2v9qz3gqff3nrdjt3tvbvc65po6ap7g" xml:space="preserve">{{Istaknuti članak}}
{{Infokutija nogometaš
| imenogometaša              = Ivica Osim
| slika                      = Ivica Osim - SK Sturm (1999) (cropped).jpg
| punoime                    = Ivan Osim
| nadimak                    = ''Švabo'', ''Strauß sa Grbavice''
| datumrođenja               = {{datum rođenja|1941|5|6}}
| rodnigrad                  = [[Sarajevo]]
| rodnadržava                = [[Nezavisna Država Hrvatska]]
| datumsmrti                 = {{Datum smrti i godine|2022|5|1|1941|5|6}}
| gradsmrti                  = [[Graz]]
| državasmrti                = [[Austrija]]
| visina                     = 189 cm
| pozicija                   = Ofanzivni vezni
| omladinskegodine           = 1954–1959.
| omladinskipogoni           = [[FK Željezničar Sarajevo]]
| godine1                    = 1959–1968.
| klubovi1                   = [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]]
| nastupi(golovi)1           = 166 (56)
| godine2                    = 1968
| klubovi2                   = [[FC Zwolle|Zwolle]]
| nastupi(golovi)2           = 2 (0)
| godine3                    = 1969–1970.
| klubovi3                   = [[FK Željezničar Sarajevo|FK Željezničar]]
| nastupi(golovi)3           = 54 (9)
| godine4                    = 1970–1972.
| klubovi4                   = [[RC Strasbourg|Strasbourg]]
| nastupi(golovi)4           = 58 (16)
| godine5                    = 1972–1975.
| klubovi5                   = [[CS Sedan Ardennes|Sedan]]
| nastupi(golovi)5           = 105 (16)
| godine6                    = 1975–1976.
| klubovi6                   = [[FC Valenciennes|Valenciennes]]
| nastupi(golovi)6           = 30 (1)
| godine7                    = 1976–1978.
| klubovi7                   = [[RC Strasbourg|Strasbourg]]
| nastupi(golovi)7           = 32 (4)
| reprezentacija             = da
| nacionalnegodine1          = 1962–1963.
| nacionalneekipe1           = {{ZD|JUG}} [[Nogometna U21 reprezentacija Jugoslavije|Jugoslavija U21]]
| nacionalninastupi(golovi)1 = 3 (?)
| nacionalnegodine2          = 1964–1969.
| nacionalneekipe2           = {{ZD|JUG}} [[Nogometna reprezentacija Jugoslavije|Jugoslavija]]
| nacionalninastupi(golovi)2 = 16 (8)
| trenergodine               = 1978–1986.&lt;br/&gt;1986–1992.&lt;br/&gt;1991–1992.&lt;br/&gt;1992–1994.&lt;br /&gt;1994–2002.&lt;br/&gt;2003–2006.&lt;br/&gt;2006–2007.
| trenerklubovi              = [[FK Željezničar Sarajevo|FK Željezničar]]&lt;br/&gt;{{ZD|JUG}} [[Nogometna reprezentacija Jugoslavije|Jugoslavija]]&lt;br/&gt;[[FK Partizan]]&lt;br/&gt;[[Panathinaikos FC|Panathinaikos]]&lt;br/&gt;[[SK Sturm Graz|Sturm]]&lt;br/&gt;[[JEF United Ichihara Chiba|JEF United]]&lt;br/&gt;{{ZD|JAP}} [[Nogometna reprezentacija Japana|Japan]]
| zadnjiuređaj               = 1. 5. 2022
}}
'''Ivan Osim''' ([[Sarajevo]], 6. maj 1941 – [[Graz]], 1. maj 2022), poznatiji kao '''Ivica Osim''', bio je [[SFRJ|jugoslavenski]] i [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] nogometaš i trener,&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;[http://kurier.at/sport/fussball/4309555-ivica-osim.php Izvještaj austrijskih novina o treneru SK Sturm Graz]{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt; te počasni predsjednik [[FK Željezničar Sarajevo|FK Željezničar]].&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;[http://fkzeljeznicar.ba/foto-ivica-osim-proglasen-za-pocasnog-predsjednika-fk-zeljeznicar/18209/ Ivica Osim proglašen za počasnog predsjednika FK Željezničar], pristupljeno 13. marta 2017.&lt;/ref&gt;

==Biografija==
Rođen je 6. maja 1941. u [[Sarajevo|sarajevskom]] naselju [[Hrasno (Novo Sarajevo)|Hrasno]], tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], u radničkoj porodici. Otac mu je bio bravar u željeznici i povremeno svirao harmoniku, dok mu je majka bila domaćica i aktivistica u [[Međunarodni pokret Crveni krst i Crveni polumjesec|Crvenom križu]], za šta je dobila [[Šestoaprilska nagrada grada Sarajeva|Šestoaprilsku nagradu grada Sarajeva]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://radiosarajevo.ba/sport/nogomet/preminuo-legendardni-ivica-osim/455534|title=Preminuo legendarni Ivica Osim|date=1. 5. 2022|website=radiosarajevo.ba|language=|access-date=23. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.zurnal.info/clanak/bolja-proslost-memoari-ivice-osima-iz-1969.-godine/17945|title=BOLJA PROŠLOST: Memoari Ivice Osima iz 1969. godine|date=11. 4. 2014|website=Žurnal|language=bs|access-date=23. 8. 2026}}&lt;/ref&gt; Osnovnu školu završava u Hrasnom i [[Novo Sarajevo|Novom Sarajevu]], nakon čega upisuje gimnaziju. U srednjoj školi biva jedan od najboljih matematičara zbog čega je oslobođen mature, te nakon završetka upisuje [[Prirodno-matematički fakultet u Sarajevu]].

==Igračka karijera==
===Klupska karijera===
Fudbalsku karijeru počeo je 1954. u omladinskom pogonu [[FK Željezničar Sarajevo|FK Željezničara]] iz [[Sarajevo|Sarajeva]]. Za prvi tim [[FK Željezničar Sarajevo|FK Željezničara]] debitovao je 1959. na utakmici protiv [[NK Osijek|NK Proletera]] iz [[Osijek]]a. Prvi trener mu je bio Spasoje Abramović. Igrao je zajedno u tandemu s Dragom &quot;Mišom&quot; Smajlovićem u FK Željezničaru. Zbog izvanredne tehnike, sjajnog vođenja lopte, efektnog driblinga i dobrog šuta, dobio je nadimak ''&quot;Strauß sa Grbavice&quot;'' i brzo postao miljenik publike. Nakon devet godina provedenih u [[FK Željezničar Sarajevo|FK Željezničaru]], u decembru 1968. prelazi u [[Holandija|holandski]] [[FC Zwolle]]. Međutim zbog povrede koljena, u [[FC Zwolle]]u ostaje samo tri mjeseca, te se ponovo vraća u [[FK Željezničar Sarajevo|FK Željezničar]], gdje ostaje do 1970. kada prelazi u [[Francuska|francuski]] [[RC Strasbourg]]. U [[RC Strasbourg]] ostaje naredne dvije sezone gdje u 58 utakmica postiže 16 golova. U ljeto [[1972]]. prelazi u [[CS Sedan Ardennes|CS Sedan]], gdje ostaje naredne tri sezone. Sezonu 1975/76 provodi u [[FC Valenciennes]], da bi nakon završetka sezone ponovo potpisao za [[RC Strasbourg]], gdje ostaje sve do [[1978]]. tj. do kraja svoje igračke karijere.

====Afera Planinić====
Najteži period njegove igračke karijere svakako je &quot;''[[Afera Planinić]]''&quot; iz [[1965]]. i jednogodišnja suspenzija, kada je [[FK Željezničar Sarajevo|FK Željezničar]] prvobitnom odlukom tadašnjeg saveza izbačen u Drugu ligu, a poslije žalbe kažnjen sa oduzimanjem šest bodova. Međutim nakon godinu pauze, vraća se na utakmici protiv [[FK Radnički Niš|FK Radničkog]] iz [[Niš]]a, gdje u igru ulazi s klupe i kada cijeli [[Stadion Grbavica]] skandira njegovo ime, a on im se odužuje na najbolji mogući način i postiže pobjedonosni gol na toj utakmici. Već iduće godine proglašen je za najboljeg igrača Jugoslavije po izboru sportskih novinara.

===Reprezentacija===
[[Datoteka:Jugoslovanska nogometna reprezentanca 1968.jpg|mini|desno|Osim (stoji, drugi sa desna) sa [[Nogometna reprezentacija Jugoslavije|Jugoslavijom]] na [[Evropsko prvenstvo u nogometu 1968.|Euru 1968.]]]]

U periodu od [[1962]]. do [[1963]]. bio je član [[Nogometna U21 reprezentacija Jugoslavije|mlade U21 reprezentacije Jugoslavije]] za koju je odigrao 3 utakmice. [[1964]]. postaje član [[Nogometna reprezentacija Jugoslavije|A reprezentacije]] za koju je u 16 utakmica postigao 8 golova. Također je bio na [[Olimpijske igre 1964.|Olimpijskim igrama 1964.]] godine u [[Japan]]u, kada je u pet odigranih utakmica postigao 4 gola. [[1968]]. igaro je u finalu [[Evropsko prvenstvo u nogometu 1992.|Evropskog prvenstva]] protiv [[Nogometna reprezentacija Italije|reprezentacije Italije]] koju je [[Nogometna reprezentacija Jugoslavije|Jugoslavija]] u ponovljenoj utakmici izgubila rezultatom od 2:0. Poslednju utakmicu za reprezentaciju odigrao je 30. aprila [[1969]]. protiv [[Nogometna reprezentacija Španije|reprezentacije Španije]] u [[Barselona|Barseloni]], u kvalifikacijama za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu - Meksiko 1970.|Svjetsko prvenstvo u Meksiku 1970. godine]].

==Trenerska karijera==
===FK Željezničar===
Nakon završene igračke karijere, prvi tim koji preuzima kao trener je [[FK Željezničar Sarajevo|FK Željezničar]] [[1978]]. godine. Narednih osam godina ostaje na klupi [[FK Željezničar Sarajevo|FK Željezničara]] sa kojim dva puta postaje vice-prvak Jugoslavije, nastupa u finalu &quot;Kupa Maršala Tita&quot;, te igra u polufinalu [[Kup UEFA|Kupa UEFA]] [[1986]]. protiv [[Mađarska|mađarskog]] [[FK Videoton]]a. U prvoj utakmici [[FK Videoton|Videoton]] je na svom terenu slavio sa 3:1, da bi na prepunoj [[Stadion Grbavica|Grbavici]] 24. aprila [[1984]]. [[FK Željezničar Sarajevo|FK Željezničar]] sve do samog kraja utakmice vodio sa 2:0 i jednom nogom već bio finalu [[Kup UEFA|Kupa UEFA]], gdje ga je čekao slavni [[Real Madrid]]. Međutim u 87. minuti utakmice, prvi prelazak preko centra Mađari su iskoristili na pravi način, te desni bek [[FK Videoton|Videotona]] [[József Csuhay]] postiže gol za konačnih 2:1 i osigurava svom timu ulazak u finale. To je bio jedan od najtežih sportski trenutaka u historiji [[FK Željezničar Sarajevo|FK Željezničara]] i u trenerskoj karijeri Ivice Osima.

===Reprezentacija Jugoslavije===
Na [[Olimpijske igre 1984.|ljetnim Olimpijskim igrama 1984. godine]] u [[Los Angeles]]u, bio je asistent [[Ivan Toplak|Ivanu Toplaku]], tadašnjem selektoru [[Nogometna reprezentacija Jugoslavije|Olimpijske fudbalske reprezentacije Jugoslavije]] koja je osvojila bronzanu medalju.
[[1986]]. postaje selektor [[Nogometna reprezentacija Jugoslavije|reprezentacije Jugoslavije]], sa kojom debituje 29. oktobra [[1986]]. u [[Split]]u protiv [[Nogometna reprezentacija Turske|reprezentacije Turske]] pobjedom od 4:0. Osim je bio prvi selektor [[Nogometna reprezentacija Jugoslavije|reprezentacije Jugoslavije]] iz [[BiH|Bosne i Hercegovine]] i mnogi su mu zamjerali što je u reprezentaciju pozivao najviše [[BiH|bosanskohercegovačkih]] igrača, što do tada nije bio slučaj. Na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1990.|Svjetskom prvenstvu 1990. u Italiji]] vodi reprezentaciju Jugoslavije do četvrfinala, gdje na penale biva poražena od [[Nogometna reprezentacija Argentine|reprezentacije Argentine]]. Također se kvalifikovao i na [[Evropsko prvenstvo u nogometu 1992.|Evropsko prvenstvo 1992. godine]], međutim zbog početka sukoba u [[SFRJ|Jugoslaviji]], reprezentacija biva diskvalifikovana sa prvenstva.

====Ostavka====
Ostavku na klupi reprezentacije dao je 23. maja [[1992]]. na press konferenciji u [[Beograd]]u.
{{Citat|&quot;Ostavka je, ovako, najdirektnija stvar kad čovjek kaže: odlazim i gotovo je. Opet vam kažem, a to sam već ponovio, da ne vjerujem da mogu da idem, niti ću ići, ni u Firencu ni u Švedsku. Sve što mogu da napravim, ovako ljudski, i ako me neko bude pitao, tu nema problema nikakvih, to je moj privatni gest, a vi ga možete protumačiti kako hoćete... To je neka moja lična odluka, a ja neću da govorim radi čega i da objašnjavam, jer vi to vrlo dobro znate. Ali ako ništa drugo, i ono jedino što mogu da učinim za taj grad pa da se i vi sjetite da sam se rodio u Sarajevu, a znate šta se dešava&quot;}}

===FK Partizan===
Od [[1991]]. do [[1992]]. paralelno sa [[Nogometna reprezentacija Jugoslavije|reprezentacijom Jugoslavije]] vodi [[beograd]]ski [[FK Partizan Beograd|FK Partizan]] sa kojim [[1992]]. osvaja &quot;Kup Jugoslavije&quot;.

===Panathinaikos  FC===
[[1992]]. preuzima [[Grčka|grčki]] [[Panathinaikos Athen|Panathinaikos FC]], gdje ostaje sve do [[1994]]. godine. U dvije sezone koliko je bio trener [[Panathinaikos Athen|Panathinaikos]] osvaja dva puta &quot;Grčki Kup&quot;, jedan &quot;Grčki Super Kup&quot;, te [[1993]]. biva vice-prvak &quot;Grčke lige&quot; sa jednim bodom manje od prvoplasiranog [[AEK Athens FC|AEK-a]].

===SK Sturm===
[[File:Graz Osim 01.jpg|mini|upright=1.9|Mural u Grazu]]
U [[juli|julu]] [[1994]]. preuzima [[austrija|austrijski]] [[SK Sturm Graz|SK Sturm]] iz [[Graz]]a. U periodu od [[1994]]. do [[2002]]. sa [[SK Sturm Graz|SK Sturmom]] dva puta osvaja &quot;Austrijsku ligu&quot;, jednom &quot;Austrijski Kup&quot;, dva puta &quot;Austrijski Super Kup&quot;, te igra [[UEFA Liga Prvaka|Ligu Prvaka]] od [[1998]]. do [[2000]]. godine. Ostavku na klupi [[SK Sturm Graz|SK Sturma]] daje na konferenciji za novinare u [[Septembar|septembru]] [[2002]]. godine.
U januaru [[2009]]. proglašen je za &quot;trenera stoljeća&quot; na svečanosti povodom stogodišnjice postojanja kluba.&lt;ref&gt;[http://www.sturm12.at/2010/01/05/100-jahre-sturm-graz-platz-1-ivica-osim/ 100 Godina SK Sturm Graz]&lt;/ref&gt;

===JEF United===
U periodu od [[2003]]. do [[2006]]. bio je trener [[japan]]skog [[JEF United Ichihara Chiba|JEF Uniteda]], sa kojim [[2005]]. osvaja &quot;Japanski Kup&quot;. Bio je to prvi pehar u historiji kluba. Na mjesto svog pomoćnika dovodi sina [[Amar Osim|Amara Osima]], koji kasnije preuzima klub, nakon što je Ivica Osim promoviran kao selektor [[Nogometna reprezentacija Japana|reprezentacije Japana]] 21. jula [[2006]]. godine.

===Reprezentacija Japana===
Vodio je [[Nogometna reprezentacija Japana|reprezentaciju Japana]] na [[AFC Azijski Kup|Azijski kup]] [[2007]]. godine. U četvrtfinalu su na penale izbacili [[Nogometna reprezentacija Australije|reprezentaciju Australije]]. Osim nije želio gledati penale, te je na novinarskoj konferenciji poslije utakmice rakao ''&quot;Nisam želio gledati penale, jer to nije dobro za moje srce. Ne želim umrijeti na klupi reprezentacije Japana, nego želim umrijeti u svom rodnom Sarajevu''.''&quot;'' U polufinalu su poraženi od [[Nogometna reprezentacija Saudijske Arabije|reprezentacije Saudijske Arabije]], te su izgubili i utakmicu za treće mjesto od [[Nogometna reprezentacija Južene Koreje|reprezentacije Južne Koreje]]. Četiri mjeseca nakon [[AFC Azijski Kup|Azijskog kupa]], Ivica Osim je doživio [[moždani udar]], te je 7. decembra 2007. za novog selektora Japana izabran [[Takeshi Okada]].

====Popularnost u Japanu====
Za vrijeme svog boravka u [[Japan]]u stekao je veliku popularnost među [[Japanci]]ma. 2005. godina u [[Japan]]u je izašla knjiga pod nazivom &quot;Riječi Osima&quot; u kojoj su bili napisani citati Ivice Osima. Knjiga je prodata u više od 400.000 primjeraka i bila je bestseller u Japanu. Također se 2009. našao se na omotu videoigre ''J-League Pro Soccer Club o Tsukurou! 6 Pride of J'' [[japan]]ske kompanije [[SEGA]]. 2010. komentirao je utakmice [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2010.|Svjetskog prvenstva iz Južnoafričke republike]] za područje [[Japan]]a za televizijsku korporaciju SKY.

==Nogometni savez Bosne i Hercegovine==
Nakon što je [[NFSBIH|NFSBiH]] suspendovan [[1. april]]a [[2011]]. od strane [[FIFA|FIFE]] i [[UEFA|UEFE]], zbog neusvajanja statuta koji je predviđao ukidanje predsjedništva u [[NFSBIH|NFSBiH]], formiran je komitet za normalizaciju na čijem je čelu Ivica Osim. Nakon velikih napora i bezbroj sastanaka, suspenzija je zvanično ukinuta [[30. maj]]a [[2011]], a Ivica Osim je ostao na mjestu predsjednika komiteta za normalizaciju [[NFSBIH|NFSBiH]].

==Trenerski uspjesi==
*Pobjednik Kupa Jugoslavije - [[Kup Jugoslavije 1991/92]] sa [[FK Partizan Beograd|FK Partizanom]] iz Beograda;
*'''Grčki Kup''' - [[Nogometni Kup Grčke 1992/93.|1993]], [[Nogometni Kup Grčke 1993/94.|1994]]
*'''Grčki Super Kup''' - [[1994]]
*Prvak austrijske nogometne Lige sa [[SK Sturm Graz|SK Sturmom]] iz [[Graz]]a - [[Prva nogometna liga Austrije 1997/98.|1998.]], [[Prva nogometna liga Austrije 1998/99.|1999.]];
*Pobjednik austrijskog kupa - [[Nogometni kup Austrije 1995/96.|1996.]], [[Nogometni kup Austrije 1996/97.|1997.]], [[Nogometni kup Austrije 1998/99.|1999.]] sa [[SK Sturm Graz|SK Sturmom]] iz [[Graz]]a;
*Pobjednik austrijskog Super kupa - [[Nogometni Super Kup Austrije 1996.|1996.]], [[Nogometni Super Kup Austrije 1998.|1998.]], [[Nogometni Super Kup Austrije 1999.|1999.]] sa [[SK Sturm Graz|SK Sturmom]] iz [[Graz]]a;
*'''Japanski Liga Kup''' - [[Japanski Liga Kup 2005.|2005]]

Zanimljivo je napomenuti da je Osim tokom svoje trenerske karijere dva puta odbio voditi [[Real Madrid]].

==Zdravstveni problemi==
Dana 16. novembra 2007, dok je bio selektor [[Nogometna reprezentacija Japana|reprezentacije Japana]], doživljava [[moždani udar]] u svom apartmanu u [[Tokijo|Tokiju]] za vrijeme gledanja utakmice [[Premijer liga Engleske|engleske Premier Lige]]. Nakon udara bio je komi do 3. decembra. Nakon buđenja iz kome prvo što je upitao suprugu Asimu bilo je &quot;Kako je prošla utakmica?&quot; koja se odvijala u trenutku nesreće. Dok je bio u komi, posjećivala su ga velika imena iz svijeta nogometa, kao što su [[Michel Platini]] i [[Sepp Blatter]].&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://sportv1.orf.at/?href=http%3A%2F%2Fsportv1.orf.at%2Fticker%2F272601.html |title=Izvještaj o buđenju iz kome |access-date=1. 2. 2012 |archive-date=19. 9. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210919050335/https://sportv1.orf.at/?href=http%253A%252F%252Fsportv1.orf.at%252Fticker%252F272601.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Umro je u [[Graz]]u 1. maja 2022.

==Filmografija==
===Dokumentarci===
*'''Mein Sarajevo''' ''(&quot;Moje Sarajevo&quot;)'' – 1999. u produkciji [[3sat]]a i [[ORF]]-a, Gunter Schilhan
* ''Plava priča'' - 1999, [[Sabahudin Topalbećirević]]

==Bibliografija==
*'''Das Spiel des Lebens''' ''(&quot;Igra života&quot;)'' - 2001, Gerald Enzinger i Tom Hofer
**(Knjiga dostupna na njemačkom i japanskom jeziku)
*'''Die Welt ist alles was der Ball ist''' ''(&quot;Svijet je sve ono što je lopta&quot;)'' - 2002], Stefan Schennach i Ernst Draxl
*'''オシムの言葉''' ''(&quot;Riječi Osima&quot;)'' - 2005, Yukihiko Kimura
**(Knjiga prodana u više od 400.000 primjeraka, bestseler u Japanu, dostupna i na bosanskom jeziku)

==Porodica==
Bio je oženjen [[Sarajevo|Sarajkom]] Asimom, koju je upoznao još u školskim danima. S njom je imao troje djece: sinove [[Amar Osim|Amara]] i Selimira te kćerku Irmu. Amar je također trener i nekadašnji nogometaš.

==Nagrade==
*'''1990''' – [[Šestoaprilska nagrada Grada Sarajeva]]

==Ordeni==
*[[File:JPN Kyokujitsu-sho 4Class BAR.svg|45px|ribbon bar]] [[Orden Izlazećeg Sunca|Orden Izlazećeg Sunca, Četvrta Klasa, Zlatni zraci s rozetom]]: 2016.

==Reference==
{{Refspisak}}

==Vanjski linkovi==
{{Commonscat|Ivica Osim}}
{{Wikicitat|Ivica Osim}}
*{{FIFA igrač|61559}}
*{{NFT igrač|pid=20058}}
*{{Nogometni reprezentativac Srbije|1368}}
*[http://www.transfermarkt.co.uk/en/ivica-osim/aufeinenblick/trainer_2436.html Ivica Osim] na ''transfermarkt.co.uk''
*[https://scsport.raport.ba/straus-s-grbavice-pet-nezaboravnih-utakmica-iz-igracke-karijere-ivice-osima Štraus s Grbavice: Pet nezaboravnih utakmica iz igračke karijere Ivice Osima]
*[http://yugopapir.blogspot.com/2013/05/sportske-legende-ivica-osim-ovo-su-moji.html Sarajevska legenda – Ivica Osim: &quot;Ovo su moji najdraži golovi!&quot; (1967)]
*[https://www.youtube.com/watch?v=QRURZFn8znU ''Švabo iz Sarajeva''], [[dokumentarni film]] [[Sabahudin Topalbećirević|Sabahudina Topalbećirevića]] o Ivici Osimu, [[Al Jazeera Balkans]], 6. 7. 2019. ([[YouTube]])

{{Navkutije
|ime        = Sastavi Jugoslavije
|naslov     = Sastavi Jugoslavije
|naslovstil = background-color:#0c1c8c; color:#ffffff; border: solid 1px #ff0000;
|podaci1    =
{{Sastav Jugoslavije na EP 1968. u nogometu}}
{{Sastav Jugoslavije na OI 1988 – nogomet}}
{{Sastav Jugoslavije na SP 1990. u nogometu}}
}}
{{Navkutije
|naslov = Trenerske pozicije
|podaci1 = 
{{Treneri FK Željezničar Sarajevo}}
{{Treneri FK Partizan}}
{{Treneri Panathinaikosa}}
{{Treneri Sturma}}
{{Treneri JEF Uniteda}}
{{Selektori nogometne reprezentacije Jugoslavije}}
{{Selektori nogometne reprezentacije Japana}}
}}
{{Navkutije
|ime        = Nagrade
|naslov     = Nagrade
|naslovstil = background-color:gold; color:black; border: solid 1px #000;
|podaci1    =
{{Najbolji sastav EP 1968. u nogometu}}
}}

{{DEFAULTSORT:Osim, Ivica}}
[[Kategorija:Rođeni 1941.]]
[[Kategorija:Umrli 2022.]]
[[Kategorija:Biografije, Sarajevo]]
[[Kategorija:Jugoslavenski nogometaši]]
[[Kategorija:Jugoslavenski nogometni treneri]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački nogometaši]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački nogometni treneri]]
[[Kategorija:Dobitnici Šestoaprilske nagrade]]
[[Kategorija:Nogometaši Željezničara]]
[[Kategorija:Nogometaši Zwollea]]
[[Kategorija:Nogometaši RC Strasbourga]]
[[Kategorija:Nogometaši Sedan Ardennesa]]
[[Kategorija:Nogometaši Valenciennesa]]
[[Kategorija:Nogometaši na Olimpijskim igrama 1964.]]
[[Kategorija:Igrači na Evropskom prvenstvu u nogometu 1968.]]
[[Kategorija:Treneri Partizana]]
[[Kategorija:Treneri Panathinaikosa]]
[[Kategorija:Treneri Sturma]]
[[Kategorija:Treneri JEF Uniteda]]
[[Kategorija:Selektori nogometne reprezentacije Jugoslavije]]
[[Kategorija:Selektori nogometne reprezentacije Japana]]</text>
      <sha1>2v9qz3gqff3nrdjt3tvbvc65po6ap7g</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3922474</id>
      <parentid>3922347</parentid>
      <timestamp>2026-08-28T10:03:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Vraćene izmjene korisnika [[Special:Contributions/Bakir123|Bakir123]] ([[User talk:Bakir123|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:Tulum387|Tulum387]]</comment>
      <origin>3921783</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="20476" sha1="h9p84jrc9cacdm2q5cyztrtvgucvvlh" xml:space="preserve">{{Istaknuti članak}}
{{Infokutija nogometaš
| imenogometaša              = Ivica Osim
| slika                      = Ivica Osim - SK Sturm (1999) (cropped).jpg
| punoime                    = Ivan Osim
| nadimak                    = ''Švabo'', ''Strauß sa Grbavice''
| datumrođenja               = {{datum rođenja|1941|5|6}}
| rodnigrad                  = [[Sarajevo]]
| rodnadržava                = [[Kraljevina Jugoslavija]]
| datumsmrti                 = {{Datum smrti i godine|2022|5|1|1941|5|6}}
| gradsmrti                  = [[Graz]]
| državasmrti                = [[Austrija]]
| visina                     = 189 cm
| pozicija                   = Ofanzivni vezni
| omladinskegodine           = 1954–1959.
| omladinskipogoni           = [[FK Željezničar Sarajevo]]
| godine1                    = 1959–1968.
| klubovi1                   = [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]]
| nastupi(golovi)1           = 166 (56)
| godine2                    = 1968
| klubovi2                   = [[FC Zwolle|Zwolle]]
| nastupi(golovi)2           = 2 (0)
| godine3                    = 1969–1970.
| klubovi3                   = [[FK Željezničar Sarajevo|FK Željezničar]]
| nastupi(golovi)3           = 54 (9)
| godine4                    = 1970–1972.
| klubovi4                   = [[RC Strasbourg|Strasbourg]]
| nastupi(golovi)4           = 58 (16)
| godine5                    = 1972–1975.
| klubovi5                   = [[CS Sedan Ardennes|Sedan]]
| nastupi(golovi)5           = 105 (16)
| godine6                    = 1975–1976.
| klubovi6                   = [[FC Valenciennes|Valenciennes]]
| nastupi(golovi)6           = 30 (1)
| godine7                    = 1976–1978.
| klubovi7                   = [[RC Strasbourg|Strasbourg]]
| nastupi(golovi)7           = 32 (4)
| reprezentacija             = da
| nacionalnegodine1          = 1962–1963.
| nacionalneekipe1           = {{ZD|JUG}} [[Nogometna U21 reprezentacija Jugoslavije|Jugoslavija U21]]
| nacionalninastupi(golovi)1 = 3 (?)
| nacionalnegodine2          = 1964–1969.
| nacionalneekipe2           = {{ZD|JUG}} [[Nogometna reprezentacija Jugoslavije|Jugoslavija]]
| nacionalninastupi(golovi)2 = 16 (8)
| trenergodine               = 1978–1986.&lt;br/&gt;1986–1992.&lt;br/&gt;1991–1992.&lt;br/&gt;1992–1994.&lt;br /&gt;1994–2002.&lt;br/&gt;2003–2006.&lt;br/&gt;2006–2007.
| trenerklubovi              = [[FK Željezničar Sarajevo|FK Željezničar]]&lt;br/&gt;{{ZD|JUG}} [[Nogometna reprezentacija Jugoslavije|Jugoslavija]]&lt;br/&gt;[[FK Partizan]]&lt;br/&gt;[[Panathinaikos FC|Panathinaikos]]&lt;br/&gt;[[SK Sturm Graz|Sturm]]&lt;br/&gt;[[JEF United Ichihara Chiba|JEF United]]&lt;br/&gt;{{ZD|JAP}} [[Nogometna reprezentacija Japana|Japan]]
| zadnjiuređaj               = 1. 5. 2022
}}
'''Ivan Osim''' ([[Sarajevo]], 6. maj 1941 – [[Graz]], 1. maj 2022), poznatiji kao '''Ivica Osim''', bio je [[SFRJ|jugoslavenski]] i [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] nogometaš i trener,&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;[http://kurier.at/sport/fussball/4309555-ivica-osim.php Izvještaj austrijskih novina o treneru SK Sturm Graz]{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt; te počasni predsjednik [[FK Željezničar Sarajevo|FK Željezničar]].&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;[http://fkzeljeznicar.ba/foto-ivica-osim-proglasen-za-pocasnog-predsjednika-fk-zeljeznicar/18209/ Ivica Osim proglašen za počasnog predsjednika FK Željezničar], pristupljeno 13. marta 2017.&lt;/ref&gt;

==Biografija==
Rođen je 6. maja 1941. u [[Sarajevo|sarajevskom]] naselju [[Hrasno (Novo Sarajevo)|Hrasno]], tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], u radničkoj porodici. Otac mu je bio bravar u željeznici i povremeno svirao harmoniku, dok mu je majka bila domaćica i aktivistica u [[Međunarodni pokret Crveni krst i Crveni polumjesec|Crvenom križu]], za šta je dobila [[Šestoaprilska nagrada grada Sarajeva|Šestoaprilsku nagradu grada Sarajeva]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://radiosarajevo.ba/sport/nogomet/preminuo-legendardni-ivica-osim/455534|title=Preminuo legendarni Ivica Osim|date=1. 5. 2022|website=radiosarajevo.ba|language=|access-date=23. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.zurnal.info/clanak/bolja-proslost-memoari-ivice-osima-iz-1969.-godine/17945|title=BOLJA PROŠLOST: Memoari Ivice Osima iz 1969. godine|date=11. 4. 2014|website=Žurnal|language=bs|access-date=23. 8. 2026}}&lt;/ref&gt; Osnovnu školu završava u Hrasnom i [[Novo Sarajevo|Novom Sarajevu]], nakon čega upisuje gimnaziju. U srednjoj školi biva jedan od najboljih matematičara zbog čega je oslobođen mature, te nakon završetka upisuje [[Prirodno-matematički fakultet u Sarajevu]].

==Igračka karijera==
===Klupska karijera===
Fudbalsku karijeru počeo je 1954. u omladinskom pogonu [[FK Željezničar Sarajevo|FK Željezničara]] iz [[Sarajevo|Sarajeva]]. Za prvi tim [[FK Željezničar Sarajevo|FK Željezničara]] debitovao je 1959. na utakmici protiv [[NK Osijek|NK Proletera]] iz [[Osijek]]a. Prvi trener mu je bio Spasoje Abramović. Igrao je zajedno u tandemu s Dragom &quot;Mišom&quot; Smajlovićem u FK Željezničaru. Zbog izvanredne tehnike, sjajnog vođenja lopte, efektnog driblinga i dobrog šuta, dobio je nadimak ''&quot;Strauß sa Grbavice&quot;'' i brzo postao miljenik publike. Nakon devet godina provedenih u [[FK Željezničar Sarajevo|FK Željezničaru]], u decembru 1968. prelazi u [[Holandija|holandski]] [[FC Zwolle]]. Međutim zbog povrede koljena, u [[FC Zwolle]]u ostaje samo tri mjeseca, te se ponovo vraća u [[FK Željezničar Sarajevo|FK Željezničar]], gdje ostaje do 1970. kada prelazi u [[Francuska|francuski]] [[RC Strasbourg]]. U [[RC Strasbourg]] ostaje naredne dvije sezone gdje u 58 utakmica postiže 16 golova. U ljeto [[1972]]. prelazi u [[CS Sedan Ardennes|CS Sedan]], gdje ostaje naredne tri sezone. Sezonu 1975/76 provodi u [[FC Valenciennes]], da bi nakon završetka sezone ponovo potpisao za [[RC Strasbourg]], gdje ostaje sve do [[1978]]. tj. do kraja svoje igračke karijere.

====Afera Planinić====
Najteži period njegove igračke karijere svakako je &quot;''[[Afera Planinić]]''&quot; iz [[1965]]. i jednogodišnja suspenzija, kada je [[FK Željezničar Sarajevo|FK Željezničar]] prvobitnom odlukom tadašnjeg saveza izbačen u Drugu ligu, a poslije žalbe kažnjen sa oduzimanjem šest bodova. Međutim nakon godinu pauze, vraća se na utakmici protiv [[FK Radnički Niš|FK Radničkog]] iz [[Niš]]a, gdje u igru ulazi s klupe i kada cijeli [[Stadion Grbavica]] skandira njegovo ime, a on im se odužuje na najbolji mogući način i postiže pobjedonosni gol na toj utakmici. Već iduće godine proglašen je za najboljeg igrača Jugoslavije po izboru sportskih novinara.

===Reprezentacija===
[[Datoteka:Jugoslovanska nogometna reprezentanca 1968.jpg|mini|desno|Osim (stoji, drugi sa desna) sa [[Nogometna reprezentacija Jugoslavije|Jugoslavijom]] na [[Evropsko prvenstvo u nogometu 1968.|Euru 1968.]]]]

U periodu od [[1962]]. do [[1963]]. bio je član [[Nogometna U21 reprezentacija Jugoslavije|mlade U21 reprezentacije Jugoslavije]] za koju je odigrao 3 utakmice. [[1964]]. postaje član [[Nogometna reprezentacija Jugoslavije|A reprezentacije]] za koju je u 16 utakmica postigao 8 golova. Također je bio na [[Olimpijske igre 1964.|Olimpijskim igrama 1964.]] godine u [[Japan]]u, kada je u pet odigranih utakmica postigao 4 gola. [[1968]]. igaro je u finalu [[Evropsko prvenstvo u nogometu 1992.|Evropskog prvenstva]] protiv [[Nogometna reprezentacija Italije|reprezentacije Italije]] koju je [[Nogometna reprezentacija Jugoslavije|Jugoslavija]] u ponovljenoj utakmici izgubila rezultatom od 2:0. Poslednju utakmicu za reprezentaciju odigrao je 30. aprila [[1969]]. protiv [[Nogometna reprezentacija Španije|reprezentacije Španije]] u [[Barselona|Barseloni]], u kvalifikacijama za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu - Meksiko 1970.|Svjetsko prvenstvo u Meksiku 1970. godine]].

==Trenerska karijera==
===FK Željezničar===
Nakon završene igračke karijere, prvi tim koji preuzima kao trener je [[FK Željezničar Sarajevo|FK Željezničar]] [[1978]]. godine. Narednih osam godina ostaje na klupi [[FK Željezničar Sarajevo|FK Željezničara]] sa kojim dva puta postaje vice-prvak Jugoslavije, nastupa u finalu &quot;Kupa Maršala Tita&quot;, te igra u polufinalu [[Kup UEFA|Kupa UEFA]] [[1986]]. protiv [[Mađarska|mađarskog]] [[FK Videoton]]a. U prvoj utakmici [[FK Videoton|Videoton]] je na svom terenu slavio sa 3:1, da bi na prepunoj [[Stadion Grbavica|Grbavici]] 24. aprila [[1984]]. [[FK Željezničar Sarajevo|FK Željezničar]] sve do samog kraja utakmice vodio sa 2:0 i jednom nogom već bio finalu [[Kup UEFA|Kupa UEFA]], gdje ga je čekao slavni [[Real Madrid]]. Međutim u 87. minuti utakmice, prvi prelazak preko centra Mađari su iskoristili na pravi način, te desni bek [[FK Videoton|Videotona]] [[József Csuhay]] postiže gol za konačnih 2:1 i osigurava svom timu ulazak u finale. To je bio jedan od najtežih sportski trenutaka u historiji [[FK Željezničar Sarajevo|FK Željezničara]] i u trenerskoj karijeri Ivice Osima.

===Reprezentacija Jugoslavije===
Na [[Olimpijske igre 1984.|ljetnim Olimpijskim igrama 1984. godine]] u [[Los Angeles]]u, bio je asistent [[Ivan Toplak|Ivanu Toplaku]], tadašnjem selektoru [[Nogometna reprezentacija Jugoslavije|Olimpijske fudbalske reprezentacije Jugoslavije]] koja je osvojila bronzanu medalju.
[[1986]]. postaje selektor [[Nogometna reprezentacija Jugoslavije|reprezentacije Jugoslavije]], sa kojom debituje 29. oktobra [[1986]]. u [[Split]]u protiv [[Nogometna reprezentacija Turske|reprezentacije Turske]] pobjedom od 4:0. Osim je bio prvi selektor [[Nogometna reprezentacija Jugoslavije|reprezentacije Jugoslavije]] iz [[BiH|Bosne i Hercegovine]] i mnogi su mu zamjerali što je u reprezentaciju pozivao najviše [[BiH|bosanskohercegovačkih]] igrača, što do tada nije bio slučaj. Na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1990.|Svjetskom prvenstvu 1990. u Italiji]] vodi reprezentaciju Jugoslavije do četvrfinala, gdje na penale biva poražena od [[Nogometna reprezentacija Argentine|reprezentacije Argentine]]. Također se kvalifikovao i na [[Evropsko prvenstvo u nogometu 1992.|Evropsko prvenstvo 1992. godine]], međutim zbog početka sukoba u [[SFRJ|Jugoslaviji]], reprezentacija biva diskvalifikovana sa prvenstva.

====Ostavka====
Ostavku na klupi reprezentacije dao je 23. maja [[1992]]. na press konferenciji u [[Beograd]]u.
{{Citat|&quot;Ostavka je, ovako, najdirektnija stvar kad čovjek kaže: odlazim i gotovo je. Opet vam kažem, a to sam već ponovio, da ne vjerujem da mogu da idem, niti ću ići, ni u Firencu ni u Švedsku. Sve što mogu da napravim, ovako ljudski, i ako me neko bude pitao, tu nema problema nikakvih, to je moj privatni gest, a vi ga možete protumačiti kako hoćete... To je neka moja lična odluka, a ja neću da govorim radi čega i da objašnjavam, jer vi to vrlo dobro znate. Ali ako ništa drugo, i ono jedino što mogu da učinim za taj grad pa da se i vi sjetite da sam se rodio u Sarajevu, a znate šta se dešava&quot;}}

===FK Partizan===
Od [[1991]]. do [[1992]]. paralelno sa [[Nogometna reprezentacija Jugoslavije|reprezentacijom Jugoslavije]] vodi [[beograd]]ski [[FK Partizan Beograd|FK Partizan]] sa kojim [[1992]]. osvaja &quot;Kup Jugoslavije&quot;.

===Panathinaikos  FC===
[[1992]]. preuzima [[Grčka|grčki]] [[Panathinaikos Athen|Panathinaikos FC]], gdje ostaje sve do [[1994]]. godine. U dvije sezone koliko je bio trener [[Panathinaikos Athen|Panathinaikos]] osvaja dva puta &quot;Grčki Kup&quot;, jedan &quot;Grčki Super Kup&quot;, te [[1993]]. biva vice-prvak &quot;Grčke lige&quot; sa jednim bodom manje od prvoplasiranog [[AEK Athens FC|AEK-a]].

===SK Sturm===
[[File:Graz Osim 01.jpg|mini|upright=1.9|Mural u Grazu]]
U [[juli|julu]] [[1994]]. preuzima [[austrija|austrijski]] [[SK Sturm Graz|SK Sturm]] iz [[Graz]]a. U periodu od [[1994]]. do [[2002]]. sa [[SK Sturm Graz|SK Sturmom]] dva puta osvaja &quot;Austrijsku ligu&quot;, jednom &quot;Austrijski Kup&quot;, dva puta &quot;Austrijski Super Kup&quot;, te igra [[UEFA Liga Prvaka|Ligu Prvaka]] od [[1998]]. do [[2000]]. godine. Ostavku na klupi [[SK Sturm Graz|SK Sturma]] daje na konferenciji za novinare u [[Septembar|septembru]] [[2002]]. godine.
U januaru [[2009]]. proglašen je za &quot;trenera stoljeća&quot; na svečanosti povodom stogodišnjice postojanja kluba.&lt;ref&gt;[http://www.sturm12.at/2010/01/05/100-jahre-sturm-graz-platz-1-ivica-osim/ 100 Godina SK Sturm Graz]&lt;/ref&gt;

===JEF United===
U periodu od [[2003]]. do [[2006]]. bio je trener [[japan]]skog [[JEF United Ichihara Chiba|JEF Uniteda]], sa kojim [[2005]]. osvaja &quot;Japanski Kup&quot;. Bio je to prvi pehar u historiji kluba. Na mjesto svog pomoćnika dovodi sina [[Amar Osim|Amara Osima]], koji kasnije preuzima klub, nakon što je Ivica Osim promoviran kao selektor [[Nogometna reprezentacija Japana|reprezentacije Japana]] 21. jula [[2006]]. godine.

===Reprezentacija Japana===
Vodio je [[Nogometna reprezentacija Japana|reprezentaciju Japana]] na [[AFC Azijski Kup|Azijski kup]] [[2007]]. godine. U četvrtfinalu su na penale izbacili [[Nogometna reprezentacija Australije|reprezentaciju Australije]]. Osim nije želio gledati penale, te je na novinarskoj konferenciji poslije utakmice rakao ''&quot;Nisam želio gledati penale, jer to nije dobro za moje srce. Ne želim umrijeti na klupi reprezentacije Japana, nego želim umrijeti u svom rodnom Sarajevu''.''&quot;'' U polufinalu su poraženi od [[Nogometna reprezentacija Saudijske Arabije|reprezentacije Saudijske Arabije]], te su izgubili i utakmicu za treće mjesto od [[Nogometna reprezentacija Južene Koreje|reprezentacije Južne Koreje]]. Četiri mjeseca nakon [[AFC Azijski Kup|Azijskog kupa]], Ivica Osim je doživio [[moždani udar]], te je 7. decembra 2007. za novog selektora Japana izabran [[Takeshi Okada]].

====Popularnost u Japanu====
Za vrijeme svog boravka u [[Japan]]u stekao je veliku popularnost među [[Japanci]]ma. 2005. godina u [[Japan]]u je izašla knjiga pod nazivom &quot;Riječi Osima&quot; u kojoj su bili napisani citati Ivice Osima. Knjiga je prodata u više od 400.000 primjeraka i bila je bestseller u Japanu. Također se 2009. našao se na omotu videoigre ''J-League Pro Soccer Club o Tsukurou! 6 Pride of J'' [[japan]]ske kompanije [[SEGA]]. 2010. komentirao je utakmice [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2010.|Svjetskog prvenstva iz Južnoafričke republike]] za područje [[Japan]]a za televizijsku korporaciju SKY.

==Nogometni savez Bosne i Hercegovine==
Nakon što je [[NFSBIH|NFSBiH]] suspendovan [[1. april]]a [[2011]]. od strane [[FIFA|FIFE]] i [[UEFA|UEFE]], zbog neusvajanja statuta koji je predviđao ukidanje predsjedništva u [[NFSBIH|NFSBiH]], formiran je komitet za normalizaciju na čijem je čelu Ivica Osim. Nakon velikih napora i bezbroj sastanaka, suspenzija je zvanično ukinuta [[30. maj]]a [[2011]], a Ivica Osim je ostao na mjestu predsjednika komiteta za normalizaciju [[NFSBIH|NFSBiH]].

==Trenerski uspjesi==
*Pobjednik Kupa Jugoslavije - [[Kup Jugoslavije 1991/92]] sa [[FK Partizan Beograd|FK Partizanom]] iz Beograda;
*'''Grčki Kup''' - [[Nogometni Kup Grčke 1992/93.|1993]], [[Nogometni Kup Grčke 1993/94.|1994]]
*'''Grčki Super Kup''' - [[1994]]
*Prvak austrijske nogometne Lige sa [[SK Sturm Graz|SK Sturmom]] iz [[Graz]]a - [[Prva nogometna liga Austrije 1997/98.|1998.]], [[Prva nogometna liga Austrije 1998/99.|1999.]];
*Pobjednik austrijskog kupa - [[Nogometni kup Austrije 1995/96.|1996.]], [[Nogometni kup Austrije 1996/97.|1997.]], [[Nogometni kup Austrije 1998/99.|1999.]] sa [[SK Sturm Graz|SK Sturmom]] iz [[Graz]]a;
*Pobjednik austrijskog Super kupa - [[Nogometni Super Kup Austrije 1996.|1996.]], [[Nogometni Super Kup Austrije 1998.|1998.]], [[Nogometni Super Kup Austrije 1999.|1999.]] sa [[SK Sturm Graz|SK Sturmom]] iz [[Graz]]a;
*'''Japanski Liga Kup''' - [[Japanski Liga Kup 2005.|2005]]

Zanimljivo je napomenuti da je Osim tokom svoje trenerske karijere dva puta odbio voditi [[Real Madrid]].

==Zdravstveni problemi==
Dana 16. novembra 2007, dok je bio selektor [[Nogometna reprezentacija Japana|reprezentacije Japana]], doživljava [[moždani udar]] u svom apartmanu u [[Tokijo|Tokiju]] za vrijeme gledanja utakmice [[Premijer liga Engleske|engleske Premier Lige]]. Nakon udara bio je komi do 3. decembra. Nakon buđenja iz kome prvo što je upitao suprugu Asimu bilo je &quot;Kako je prošla utakmica?&quot; koja se odvijala u trenutku nesreće. Dok je bio u komi, posjećivala su ga velika imena iz svijeta nogometa, kao što su [[Michel Platini]] i [[Sepp Blatter]].&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://sportv1.orf.at/?href=http%3A%2F%2Fsportv1.orf.at%2Fticker%2F272601.html |title=Izvještaj o buđenju iz kome |access-date=1. 2. 2012 |archive-date=19. 9. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210919050335/https://sportv1.orf.at/?href=http%253A%252F%252Fsportv1.orf.at%252Fticker%252F272601.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Umro je u [[Graz]]u 1. maja 2022.

==Filmografija==
===Dokumentarci===
*'''Mein Sarajevo''' ''(&quot;Moje Sarajevo&quot;)'' – 1999. u produkciji [[3sat]]a i [[ORF]]-a, Gunter Schilhan
* ''Plava priča'' - 1999, [[Sabahudin Topalbećirević]]

==Bibliografija==
*'''Das Spiel des Lebens''' ''(&quot;Igra života&quot;)'' - 2001, Gerald Enzinger i Tom Hofer
**(Knjiga dostupna na njemačkom i japanskom jeziku)
*'''Die Welt ist alles was der Ball ist''' ''(&quot;Svijet je sve ono što je lopta&quot;)'' - 2002], Stefan Schennach i Ernst Draxl
*'''オシムの言葉''' ''(&quot;Riječi Osima&quot;)'' - 2005, Yukihiko Kimura
**(Knjiga prodana u više od 400.000 primjeraka, bestseler u Japanu, dostupna i na bosanskom jeziku)

==Porodica==
Bio je oženjen [[Sarajevo|Sarajkom]] Asimom, koju je upoznao još u školskim danima. S njom je imao troje djece: sinove [[Amar Osim|Amara]] i Selimira te kćerku Irmu. Amar je također trener i nekadašnji nogometaš.

==Nagrade==
*'''1990''' – [[Šestoaprilska nagrada Grada Sarajeva]]

==Ordeni==
*[[File:JPN Kyokujitsu-sho 4Class BAR.svg|45px|ribbon bar]] [[Orden Izlazećeg Sunca|Orden Izlazećeg Sunca, Četvrta Klasa, Zlatni zraci s rozetom]]: 2016.

==Reference==
{{Refspisak}}

==Vanjski linkovi==
{{Commonscat|Ivica Osim}}
{{Wikicitat|Ivica Osim}}
*{{FIFA igrač|61559}}
*{{NFT igrač|pid=20058}}
*{{Nogometni reprezentativac Srbije|1368}}
*[http://www.transfermarkt.co.uk/en/ivica-osim/aufeinenblick/trainer_2436.html Ivica Osim] na ''transfermarkt.co.uk''
*[https://scsport.raport.ba/straus-s-grbavice-pet-nezaboravnih-utakmica-iz-igracke-karijere-ivice-osima Štraus s Grbavice: Pet nezaboravnih utakmica iz igračke karijere Ivice Osima]
*[http://yugopapir.blogspot.com/2013/05/sportske-legende-ivica-osim-ovo-su-moji.html Sarajevska legenda – Ivica Osim: &quot;Ovo su moji najdraži golovi!&quot; (1967)]
*[https://www.youtube.com/watch?v=QRURZFn8znU ''Švabo iz Sarajeva''], [[dokumentarni film]] [[Sabahudin Topalbećirević|Sabahudina Topalbećirevića]] o Ivici Osimu, [[Al Jazeera Balkans]], 6. 7. 2019. ([[YouTube]])

{{Navkutije
|ime        = Sastavi Jugoslavije
|naslov     = Sastavi Jugoslavije
|naslovstil = background-color:#0c1c8c; color:#ffffff; border: solid 1px #ff0000;
|podaci1    =
{{Sastav Jugoslavije na EP 1968. u nogometu}}
{{Sastav Jugoslavije na OI 1988 – nogomet}}
{{Sastav Jugoslavije na SP 1990. u nogometu}}
}}
{{Navkutije
|naslov = Trenerske pozicije
|podaci1 = 
{{Treneri FK Željezničar Sarajevo}}
{{Treneri FK Partizan}}
{{Treneri Panathinaikosa}}
{{Treneri Sturma}}
{{Treneri JEF Uniteda}}
{{Selektori nogometne reprezentacije Jugoslavije}}
{{Selektori nogometne reprezentacije Japana}}
}}
{{Navkutije
|ime        = Nagrade
|naslov     = Nagrade
|naslovstil = background-color:gold; color:black; border: solid 1px #000;
|podaci1    =
{{Najbolji sastav EP 1968. u nogometu}}
}}

{{DEFAULTSORT:Osim, Ivica}}
[[Kategorija:Rođeni 1941.]]
[[Kategorija:Umrli 2022.]]
[[Kategorija:Biografije, Sarajevo]]
[[Kategorija:Jugoslavenski nogometaši]]
[[Kategorija:Jugoslavenski nogometni treneri]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački nogometaši]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački nogometni treneri]]
[[Kategorija:Dobitnici Šestoaprilske nagrade]]
[[Kategorija:Nogometaši Željezničara]]
[[Kategorija:Nogometaši Zwollea]]
[[Kategorija:Nogometaši RC Strasbourga]]
[[Kategorija:Nogometaši Sedan Ardennesa]]
[[Kategorija:Nogometaši Valenciennesa]]
[[Kategorija:Nogometaši na Olimpijskim igrama 1964.]]
[[Kategorija:Igrači na Evropskom prvenstvu u nogometu 1968.]]
[[Kategorija:Treneri Partizana]]
[[Kategorija:Treneri Panathinaikosa]]
[[Kategorija:Treneri Sturma]]
[[Kategorija:Treneri JEF Uniteda]]
[[Kategorija:Selektori nogometne reprezentacije Jugoslavije]]
[[Kategorija:Selektori nogometne reprezentacije Japana]]</text>
      <sha1>h9p84jrc9cacdm2q5cyztrtvgucvvlh</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Norveška</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4544</id>
    <revision>
      <id>3922470</id>
      <parentid>3854457</parentid>
      <timestamp>2026-08-28T09:35:57Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Martin Macha 2111</username>
        <id>126373</id>
      </contributor>
      <comment>/* */</comment>
      <origin>3922470</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="21842" sha1="9ll1pmpl6gbau8z8fsau9ernffpopwj" xml:space="preserve">{{Infokutija država
| zvanično_ime                   = Kraljevina Norveška
| izvorno_ime                    = ''Kongeriket Norge'' {{Simboli jezika|nb|norveški (bokmål)}}&lt;br /&gt;''Kongeriket Noreg'' {{Simboli jezika|nn|norveški (nynorsk)}}&lt;br /&gt;''Norgga gonagasriika'' {{Simboli jezika|se|sjevernolaponski}}
| ime_genitiv                    = Norveške
| zastava                        = Flag of Norway.svg
| grb                            = Coat of Arms of Norway.svg
| uzrečica                       = ''Alt for Norge''&lt;br /&gt;&lt;small&gt;({{bs|Sve za Norvešku}})&lt;/small&gt;
| himna                          = &quot;[[Ja, vi elsker dette landet]]&quot;&lt;br /&gt;&lt;small&gt;({{bs|Da, mi volimo ovu zemlju}})&lt;/small&gt;&lt;br /&gt;{{Center|[[Datoteka:Norway (National Anthem).ogg]]}}
| karta                          = Europe-Norway.svg
| glavni_grad                    = [[Oslo]]
| glavni_grad_koordinate         = {{coord|59|54.78|N|10|44.41|E}}
| najveći_grad                   = Oslo
| službeni_jezik                 = [[Norveški jezik|norveški]]&lt;br /&gt;(bokmål (književni) i nynorsk (novi norveški)&lt;br /&gt;sjevernolaponski
| državno_uređenje               = [[Ustavna monarhija]], [[Jednostavne države|Jednostavna država]], [[Parlamentarni sistem]]
| vrsta_prve_vlasti              = [[Spisak norveških kraljeva|Kralj]]
| vladar_prva_vlast              = [[Haakon, krunski princ od Norveške|Haakon VIII]]
| vrsta_druge_vlasti             = [[Spisak premijera Norveške|Premijer]]
| vladar_druga_vlast             = [[Jonas Gahr Støre]]
| nezavisnost                    = raskid unije sa [[Švedska|Švedskom]]
| nezavisnost_priznato           = [[7. juni]] [[1905]].
| površina                       = 385.207&lt;ref name=&quot;kart_2019&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.kartverket.no/Kunnskap/Fakta-om-Norge/Arealstatistikk/Arealstatistikk-Norge/|title=Arealstatistics for Norway 2019|publisher=Kartverket, mapping directory for Norway|year=2019|access-date=22. 3. 2019|archive-date=8. 6. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190608034913/https://www.kartverket.no/Kunnskap/Fakta-om-Norge/Arealstatistikk/Arealstatistikk-Norge/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
| procenat_vode                  = 6
| po_površini_na_svijetu         = 67.
| stanovnika                     = 5.627.400&lt;ref name=&quot;ssbf&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.ssb.no/en/befolkning/folketall/statistikk/befolkning|title=Population, 2026-01-01|publisher=Statistics Norway|date=25. 2. 2026|access-date=26. 2. 2026|language=en}}&lt;/ref&gt;
| stanovnika_godina              = 2026
| gustoća                        = 14,6 &lt;small&gt;(213.)&lt;/small&gt;
| po_broju_stanovnika_na_svijetu = 120.
| bdp_ukupno                     = $397 milijardi&lt;ref name=&quot;imf2&quot;&gt;{{cite web |title=Norway |publisher=International Monetary Fund |url=http://www.imf.org/external/pubs/ft/weo/2017/01/weodata/weorept.aspx?pr.x=52&amp;pr.y=9&amp;sy=2017&amp;ey=2021&amp;scsm=1&amp;ssd=1&amp;sort=country&amp;ds=.&amp;br=1&amp;c=142&amp;s=NGDPD%2CNGDPDPC%2CPPPGDP%2CPPPPC&amp;grp=0&amp;a=}}&lt;/ref&gt;
| bdp_godina                     = 2018
| po_broju_bdp_na_svijetu        = 46.
| bdp_per_capita                 = $74.065&lt;ref name=imf2/&gt;
| hdi                            = &lt;span style=&quot;color: #0c0; font-size: larger;&quot;&gt;▲&lt;/span&gt; 0.966&lt;ref name=&quot;UNDP2023&quot;&gt;{{Cite web|url=https://hdr.undp.org/data-center/human-development-indexindicies/HDI|title=2022 Human Development Index Ranking|publisher=United Nations Development Programme|date=13. 3. 2023|access-date=16. 3. 2024|language=en}}&lt;/ref&gt;
| hdi_godina                     = 2022
| hdi_nivo                       = &lt;span style=&quot;color:#090;&quot;&gt;visok&lt;/span&gt;
| po_broju_hdi_na_svijetu        = 2.
| gini                           = 26,1&lt;ref name=eurogini&gt;{{cite web|title=Gini coefficient of equivalised disposable income (source: SILC)|url=http://appsso.eurostat.ec.europa.eu/nui/show.do?dataset=ilc_di12|publisher=Eurostat Data Explorer|access-date=4. 12. 2015|archive-date=4. 3. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160304045123/http://appsso.eurostat.ec.europa.eu/nui/show.do?dataset=ilc_di12|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
| gini_godina                    = 2017
| po_broju_gini_na_svijetu       = 1.
| valuta                         = [[Norveška kruna|Kruna]] (NOK)
| vremenska_zona                 = [[CET]] ([[UTC]]+1)&lt;br /&gt; - ljeti [[CEST]] (UTC+2)
| najviša_tačka_ime              = [[Galdhøpiggen]]
| najviša_tačka_metara           = 2 469
| najveće_jezero_ime             = [[Mjøsa]]
| najveće_jezero_površina        = 368
| najveća_rijeka_ime             = [[Glomma]]
| najveća_rijeka_dužina          = 598
| internetski_nastavak           = [[.no]]
| pozivni_broj                   = +47
}}

'''Norveška''' je [[država]] na sjeveru [[Evropa|Evrope]]. Graniči sa [[Švedska|Švedskom]], [[Finska|Finskom]] i [[Rusija|Rusijom]], uz morsku granicu sa [[Danska|Danskom]].
Jedna je od država osnivača [[UN]]-a, [[NATO]]-a, [[Vijeće Evrope|Vijeća Evrope]], i [[Nordijsko vijeće|Nordijskog vijeća]]. Članica je evropskog ekonomskog prostora, [[WTO]]-a i [[OECD]]-a, a također je i dio šengenske zone. Održava bliske veze sa [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-o i [[Evropska unija|EU]]-om i njenim državama članicama iako su stanovnici Norveške na dva referenduma o pridruživanju toj uniji glasali negativno. Sa snagama UN-a aktivno učestvuje u međunarodnim misijama, posebno u [[Afganistan]]u, na [[Kosovo|Kosovu]], [[Sudan]]u i [[Libija|Libiji]].

== Historija ==
{{Glavni|Historija Norveške}}
'''Vikinzi''' su dva vijeka pljačkali i palili Evropu dok nisu prihvatili [[kršćanstvo]] [[994]]. za vladavine [[Olaf Tryggvason|Olafa Tryggvasona]]. Promjene u kraljevini trajale su kao proces još nekoliko stoljeća.
[[1397]]. Norveška je ušla u uniju sa [[Danska|Danskom]] i u tom savezu ostala sljedećih 400 godina. [[1814]]. Norvežani su se odvojili od Švedske i donijeli svoj [[ustav]]. Šveđani su tada okupirali Norvešku vojnom silom, ali su ipak dopustili da Norveška zadrži svoj ustav pod uvjetom da ostane u uniji pod švedskom krunom.

Norveška je 1834. imala 1.050.000 stanovnika. Kopnena vojska [[Unija Švedske i Norveške|Unije Švedske i Norveške]] je imala 45 hiljada vojnika, a mornarica 30 galija.&lt;ref&gt;[https://digitalna.nb.rs/view/URN:NB:RS:SD_34A8BB99366B973490F07A22BA4B577B-1834-01-27 Novine srbske, br. 4, subota 27.1.1834., strana 4.]&lt;/ref&gt;

Nacionalni osjećaji bujali su u [[19. vijek|19. stoljeću]] i nacionalni romantizam dostigao je vrhunac [[1905]], kad je Norveška mirnim putem, [[referendum]]om izborila nezavisnost. Iako je bila neutralna tokom [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], ipak je pretrpjela znatne gubitke u brodovlju i indirektnu privrednu štetu. Norveška je javno proglasila neutralnost na samom početku [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], ali ju je [[Treći rajh]] ipak okupirao na punih 5 godina. [[1949]]. napustila je politiku neutralnosti i pristupila [[NATO]] savezu.

Otkriće [[Nafta|nafte]] i [[Zemni plin|zemnog plina]] ranih [[1960te|60-ih godina]] u njihovim teritorijalnim vodama potpuno je promijenilo [[ekonomija|ekonomsku]] sliku te zemlje. Na referendumu [[1994]]. građani Norveške odbili su se pridružiti [[Evropska unija|Evropskoj uniji]]. Danas im je glavna zadaća održati najviši standard u Evropi i planirati šta činiti kad se iscrpe rezerve prirodnih energenata.

== Geografija ==
{{Glavni|Geografija Norveške}}
Pruža se dužinom od 1.750 [[km]] zapadnim i krajnjim sjevernim dijelom [[Skandinavsko poluostrvo|Skandinavskog]] [[poluostrvo|poluostrva]]. Njena obala spada u najrazuđenije obale u Evropi, ali i svijetu. Ima, što manjih, što većih, oko 50.000 [[ostrvo|ostrva]]. Bogata je [[rijeka]]ma i [[jezero|jezerima]]. Najviši vrh u Norveškoj je [[Galdhøpiggen]] (2.469 m). Samo 2,28% tla je obradivo. Poznata je kao ''Zemlja hiljadu [[fjord]]ova''.

== Politički sistem ==
Prema [[Ustav]]u Norveške, koji je usvojen [[16. maj]]a [[1814]]. godine&lt;ref name=&quot;Constitution&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.stortinget.no/en/In-English/About-the-Storting/The-Constitution/The-Constitution/ |title=The Constitution – Complete text |work=The Storting's Information Corner |year=2011 |access-date=9. 9. 2011 |access-date=31. 12. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110629190647/http://stortinget.no/en/In-English/About-the-Storting/The-Constitution/The-Constitution/ |archive-date=29. 6. 2011 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; po uzoru na [[Američka deklaracija o nezavisnosti|Američku deklaraciju o nezavisnosti]] iz [[1776]]. godine i [[Francuska revolucija|Francusku revoluciju]] iz [[1789]]. godine, Norveška je unitarna ustavna monarhija s parlamentarnim sistemom vlasti. U političkom smislu, kralj ima najvažniju ulogu u državi, dok ista uloga u okviru Vlade pripada premijeru.
Vlast je podijeljena na zakonodavnu, izvršnu i sudsku vlast što je definisano i Ustavom Norveške koji je najviši dokument te zemlje. Monarh službeno zadržava izvršnu vlast ali su se  uvođenjem parlamentarnog sistema vlasti, dužnosti monarha svele na ceremonijalne i reprezentativne uloge,&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.kongehuset.no/c27300/seksjonstekst/vis.html?tid=29977|title=The King's constitutional role |publisher=The Royal Court of Norway |access-date=24. 4. 2009}}&lt;/ref&gt; kao što je formalno imenovanje i razrješenje premijera i drugih ministara u izvršnoj vlasti. Osim toga, monarh je vrhovni komandant norveških oružanih snaga, simbol je norveškog jedinstva i službeno predstavlja Norvešku u inostranstvu. Imenuje premijera vlade i ministre, te druge visoke državne službenike s tim da predložena vlada mora dobiti većinsku podršku norveškog parlamenta. Ako nema svog muškog potomstva, kralj parlamentu Norveške može predložiti svoga budućeg nasljednika, ali je parlament taj koji na kraju donosi konačnu odluku o njegovom nasljedniku.
===Parlament===
Norveški parlament (norv. Stortinget) je nosilac zakonodavne vlasti u Norveškoj. Sastoji se od 169 članova koji se biraju na mandat u trajanju od 4 godine s tim da se njih 150 direktno bira iz ukupno 19 izbornih jedinica dok se dodatnih 19 članova bira na osnovu proporcionalne zastupljenosti. Izborni prag iznosi 4% od ukupnog broja glasova.
Parlament se sastoji od gornjeg i donjeg doma. Prilikom prvog zasjedanja, novoizabrani Parlament jednu četvrtinu svojih članova delegira za Gornji dom (Lagting), dok preostali članovi sačinjavaju Donji dom (Odelsting). Parlament u svom radu bira i dvanaest različitih odbora, kao što su Odbor za pravosuđe, za finansije i dr. Posebni parlamentarni odbor za vanjske poslove je dodatno proširen u odnosu na ostale odbore.
Oba doma norveškog parlamenta biraju svog predsjednika i načelno su ravnopravni u svom radu, s tim što pravo zakonodavne inicijative ima isključivo donji dom što znači da se inicijativa o zakonskim odredbama proslijeđuje od donjeg ka gornjem domu parlamenta. U slučaju različitih mišljena između  domova, o prijedlogu zakona odlučuje se dvotrećinskom većinom svih članova parlamenta na zajedničkoj sjednici. Dvotrećinska većina parlamenta je potrebna i u slučaju promjene Ustava.

== Administrativna podjela ==
{{Glavni|Okruzi Norveške|Općine u Norveškoj}}

== Privreda ==
Zahvaljujući prirodnim bogatstvima i visokorazvijenoj privredi Norvežani danas imaju drugi najveći BDP po stanovniku u [[Evropa|Evropi]] (nakon Luksemburga ) i četvrti - najviši BDP po glavi stanovnika u svijetu. Norveška trenutno slovi kao druga najbogatija zemlja u svijetu po novčanoj vrijednosti, odnosno najvećom kapitalnom rezervom po glavi stanovnika.&lt;ref&gt;Baltais, Simon. &quot;Environment And Economy: Can They Co-Exist In The &quot;Smart State&quot;?,&quot; ''Issues'' 91 (2010): 21–24. ''Education Research Complete.'' Web. 18. 9. 2012.&lt;/ref&gt;
Norveška je zadržala prvo mjesto u svijetu prema [[UNDP]]-ovom Human Development indeksu (Ljudski razvojni indeks), i to šest godina u kontinuitetu od [[2001]]. do [[2006]]. a zatim i [[2009]]. i [[2010]]. godine.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://hdr.undp.org/en/reports/global/hdr2013 |title=Arhivirana kopija |access-date=31. 12. 2013 |archive-date=26. 1. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140126144847/http://hdr.undp.org/en/reports/global/hdr2013 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Životni standard u Norveškoj je među najvišim u svijetu.
Norveška privreda je uspješan primjer mješovite ekonomije, kombinacija razvijene kapitalističke i socijalne države, slobodnog tržišta i većinskog državnog vlasništva u nekim ključnim privrednim sektorima. Državni prihod od eksploatacije prirodnih resursa uključuje i značajan doprinos od proizvodnje nafte. Norveška ima vrlo nisku stopu nezaposlenosti koja trenutno iznosi oko 2,6 %.&lt;ref&gt;{{cite web |author1=Kari Vartdal Riise |author2=Cecilie Langum Becker |url=http://www.dn.no/forsiden/borsMarked/article2461528.ece |title=Norge i særstilling |publisher=DN.no |date=31. 8. 2012 |access-date=22. 9. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130508212530/http://www.dn.no/forsiden/borsMarked/article2461528.ece |archive-date=8. 5. 2013 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
69 % stanovništva u životnoj dobi od 15-74 godina su zaposleni.&lt;ref&gt;http://www.ssb.no/en/arbeid-og-lonn/statistikker/aku&lt;/ref&gt;
Proizvodna produktivnosti, kao i prosječna zarada po satu u Norveškoj je među najvišim na svijetu.&lt;ref&gt;http://www.bls.gov/news.release/ichcc.t01.htm&lt;/ref&gt;

== Stanovništvo ==
U decembru [[2013]]. godine Norveška je imala populaciju od 5.096.300 stanovnika. Etnički Norvežani su narod germanskog porijekla. S obzirom na ekonomsku razvijenost i blagostanje koje vlada u društvu, Norveška je krajem [[20. vijek]]a privukla brojne imigranata iz južne i istočne Evrope, Srednjeg Istoka, [[Afrika|Afrike]] i [[Azija|Azije]]. Ove skupine naroda govore različitim jezicima i dolaze iz različitih kultura i religija.
Službena istraživanje iz 2013. godine pokazuje da 86% ukupnog stanovništva Norveške ima barem jednog roditelja rođenog u Norveškoj. Više od 710.000 osoba (14%)&lt;ref name=&quot;ReferenceA&quot;&gt;http://www.ssb.no/en/innvandring-og-innvandrere/nokkeltall&lt;/ref&gt; su imigranti i njihovi potomci, dok postoji 117.000 stanovnika druge generacije imigranata rođenih u Norveškoj.
Od ukupnog broja imigranata i njihovih potomaka:
* njih 323.000 (39%)&lt;ref name=&quot;ReferenceA&quot;/&gt; dolaze iz država zapadne kulture ([[Australija]], [[Sjeverna Amerika]] i država Evrope) dok
* 505.000 imigranata (61%)&lt;ref name=&quot;ReferenceA&quot;/&gt; dolaze iz drugih dijelova svijeta ([[Maroko]], [[Irak]], [[Somalija]], [[Pakistan]], [[Iran]]).

U 2012. godini, od ukupno 660.000 stanovnika imigrantskog porijekla, njih 407.262 ima norveško državljanstvo (62,2%).

Norveški [[grad]]ovi s juga na sjever:
[[Kristiansand]] - [[Stavanger]] - [[Fredrikstad]] - [[Drammen]] - [[Oslo]] ([[glavni grad]]) - [[Bergen]] - [[Hamar]] - [[Florø]] - [[Ålesund]] - [[Trondheim]] - [[Mo i Rana]] - [[Bodø]] - [[Narvik]] - [[Harstad]] - [[Tromsø]] - [[Hammerfest]] - [[Vardø]]

===Religija===
[[Datoteka:2011-04-08 Bait-un-Nasr mosque.jpg|thumb|Bait-un-Nasr džamija na periferiji Osla, najveća [[džamija]] u Skandinaviji]]
Oko 77% Norvežana bili su članovi Norveške crkve na dan 1. januara [[2012]]. godine.  U 2011. godini, oko 66% svih novorođenčadi su kršteni, a oko 65% svih 15ogodišnjaka je registrovano u crkvi.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.ssb.no/kirke_kostra/ |title=Flere til gudstjeneste |publisher=[[Statistics Norway]] |access-date=7. 12. 2012}}&lt;/ref&gt;  Pa ipak samo 20% Norvežana se izjasnilo da religija zauzima važno mjesto u njihovom životu, te su po tome jedna od najnereligioznijih nacija u svijetu (četvrti poslije Estonije, Švedske i Danske).&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://02varvara.wordpress.com/2009/02/11/gallup-poll-results-reveal-estonia-as-the-most-atheistic-country-in-the-world/ |title=Gallup Poll Results Reveal Estonia as the Most Atheistic Country in the World &quot; Voices from Russia |publisher=02varvara.wordpress.com |access-date=8. 7. 2009}}&lt;/ref&gt;
U ranim 1990-im, studija procjenjuje da samo  4,7% do 5,3% Norvežana posjećuje crkvu jednom sedmično i to za vrijeme mise.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.dawnnorge.no/dawnnorge/vedlegg/dawn_eng_22.08.2003_00.40.49.doc |title=The People In The Church |publisher=webcache.googleusercontent.com |access-date=8. 7. 2009 |archive-date=15. 8. 2007 |archive-url=https://web.archive.org/web/20070815191030/http://www.dawnnorge.no/dawnnorge/vedlegg/dawn_eng_22.08.2003_00.40.49.doc |url-status=bot: unknown }}&lt;/ref&gt; Ova brojka je pala na oko 2% prema podacima iz 2009. i 2010. godine.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.ssb.no/kirke_kostra_en/ |title=KOSTRA (Municipality-State-Reporting): Church |publisher=[[Statistics Norway]] |access-date=29. 8. 2010}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.ssb.no/kirke_kostra_en/arkiv/tab-2010-06-16-02-en.html |title=Church of Norway. Church services and participants, by diocese. 2005–2009 (Corrected 28 June 2010) |publisher=[[Statistics Norway]] |date=28. 6. 2010 |access-date=7. 3. 2011}}&lt;/ref&gt;
U 2010. godini, oko 10 % stanovništva se izjasnilo kao religijski neopredijeljenim, a oko 9 % ( 431 000 ljudi) bili su pripadnici vjerskih zajednica izvan Norveške crkve.&lt;ref name=&quot;Norway1&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.ssb.no/english/subjects/07/02/10/trosamf_en/ |title=More members in religious and philosophical communities |publisher=[[Statistics Norway]] |access-date=8. 3. 2009}}&lt;/ref&gt;
Kršćana izvan Norveške crkve ima ukupno oko 4,9%&lt;ref name=&quot;Norway1&quot;/&gt; od ukupnog stanovništva, a najveći broj njih su pripadnici katoličke crkve, oko 83.000 članova, prema statistici vlade iz 2009. godine.&lt;ref name=&quot;Norwayreligion2&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.ssb.no/trosamf_en/arkiv/tab-2009-12-09-03-en.html |title=Members of Christian communities outside the Church of Norway |publisher=[[Statistics Norway]] |access-date=21. 8. 2010}}&lt;/ref&gt;
Ostale kršćanske zajednice su: Evangelistička luteranske slobodna crkva Norveške (19.600),&lt;ref name=&quot;Norwayreligion2&quot;/&gt; metodisti (11.000),&lt;ref name=&quot;Norwayreligion2&quot;/&gt; Baptisti (9.900),&lt;ref name=&quot;Norwayreligion2&quot;/&gt; pravoslavci (9.900),&lt;ref name=&quot;Norwayreligion2&quot;/&gt; adventisti (5.100),&lt;ref name=&quot;Norwayreligion2&quot;/&gt; Asirci i Kaldejci i dr. Švedska, finska i islandska Luteranska Kongregacije u Norveškoj ima oko 27.500 članova ukupno.&lt;ref name=&quot;Norwayreligion2&quot;/&gt;  Ostalih kršćanskih religijskih i vjerskih zajednica ima manje od 1% pojedinačno, uključujući i 12.000 Jehovinih svjedoka.&lt;ref name=&quot;Norwayreligion2&quot;/&gt;
Među nekršćanskim religijama, islam je najveća, s populacijom od 106.735 stanovnika.&lt;ref name=autogenerated5&gt;{{cite web|url=http://www.ssb.no/trosamf_en/ |title=Church of Norway and other religious and philosophical communities |publisher=[[Statistics Norway]] |access-date=9. 12. 2011}}&lt;/ref&gt; Islam praktikuju uglavnom somalijski, [[Arapi|arapski]], [[Bošnjaci|bošnjački]], [[Albanci|albanski]] i [[Turci|turski]] imigranti, kao i Norvežani pakistanskog porijekla.
===Obrazovanje===
Visokoškolsko obrazovanje u Norveškoj se odvija na sedam [[univerzitet]]a, pet specijalizovanih fakulteta, 25 univerzitetskih koledža, kao i na nekoliko privatnih koledža. Ovaj tip obrazovanje je usklađen prema [[Bolonjska deklaracija|Bolonjskom principu]] i uključuje dodiplomski studij (trajanje studija 3 godine), master studij (postdiplomski studij od 2 godine) i doktorski studij (3 godine).&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.bologna-berlin2003.de/pdf/Norway1.pdf |title=Norway – Implementation of the elements of the Bologna Process |format=PDF |access-date=30. 5. 2010 |archive-url=https://wayback.archive-it.org/10702/20110221195458/http://www.bologna-berlin2003.de/pdf/Norway1.pdf |archive-date=21. 2. 2011 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
Akademska godina traje dva semestra, od augusta do decembra i od januara do juna. Krajnja nadležnost nad obrazovanjem leži na norveškom Ministarstvu za obrazovanje i istraživanje.
===Jezik===
[[Norveški jezik]] koji spada u grupu germanskih jezika je službeni jezik Norveške. Ima dvije pisane varijante: Bokmål (književni jezik) i Nynorsk (novonorveški jezik) i oba su priznata kao službeni jezici. Bokmål koristi velika većina od oko 80-85% stanovništva. Oko 95% stanovništva govori norveški kao prvi ili maternji jezik, iako mnogi govore dijalektima koji se mogu značajno razlikovati od književnog jezika. Svi norveški dijalekti međusobno su razumljivi, pa ipak oni koji su u manjoj mjeri izloženi drugim dijalektima osim ova dva mogu imati poteškoće sa razumijevanjem fraza i izgovorom.
Norveški jezik je sličan drugim jezicima u Skandinaviji: [[švedski jezik|švedskom]] i [[danski jezik|danskom]]. Sva tri jezika su međusobno razumljivi i mogu se koristiti u komunikaciji među stanovnicima skandinavskih zemalja. Kao rezultat saradnje u okviru Nordijskog vijeća, stanovnici svih nordijskih zemalja, uključujući [[Island]] i [[Finska|Finsku]], imaju pravo da u komunikaciji s norveškom vlašću koriste svoj vlastiti jezik.
Glavni strani jezik koji se izučava u norveškim osnovnim školama je [[engleski jezik|engleski]], i smatra se međunarodnim jezikom nakon [[2. svjetski rat|2. svjetskog rata]]. Većina stanovništva tečno govori engleski pogotovo oni rođeni poslije 2. svjetskog rata. [[Njemački jezik|Njemački]], [[francuski jezik|francuski]] i [[španski jezik]] se također uče kao drugi ili treći jezik.

== Također pogledajte ==
* [[Općine u Norveškoj]]
* [[Gryllefjord]]
* [[Edvard Grieg]]

== Reference ==
{{Refspisak|30em}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Norway}}
* [http://www.vikjavev.no Sognefjord: Fotos, webcam &amp; infos]

{{Norveška po temama}}
{{Države Evrope}}
{{NATO}}
{{Vijeće Evrope}}

[[Kategorija:Države članice NATO-a]]
[[Kategorija:Države svijeta]]
[[Kategorija:Norveška]]
[[Kategorija:Skandinavija]]
[[Kategorija:Države članice Vijeća Evrope]]</text>
      <sha1>9ll1pmpl6gbau8z8fsau9ernffpopwj</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Slobodan Milošević</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4768</id>
    <revision>
      <id>3922420</id>
      <parentid>3799803</parentid>
      <timestamp>2026-08-28T00:35:48Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Osobe izručene iz Srbije]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3922420</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="23073" sha1="jm6o87wr9dyyy9q63bhgm7ldeo06fqa" xml:space="preserve">{{Infokutija politički vođa
| ime                = Slobodan Milošević
| slika              = Stevan Kragujević, Slobodan Milošević, portret.jpg
| redoslijed         = [[Predsjednik Srbije|Predsjednik SR Jugoslavije]]
| vrijeme_na_vlasti  = 23. juli 1997 – 7. oktobar 2000.
| prethodnik         = [[Zoran Lilić]]
| nasljednik         = [[Vojislav Koštunica]]
| redoslijed2        = [[Predsjednik Srbije|Predsjednik Republike Srbije]]
| vrijeme_na_vlasti2 = 11. januar 1991 – 23. juli 1997.
| prethodnik2        = ''Ured uspostavljen''
| nasljednik2        = [[Dragan Tomić]] &lt;small&gt;(privremeno)&lt;/small&gt;&lt;br /&gt;[[Milan Milutinović]]
| redoslijed3        = 14. [[Predsjednik Srbije|Predsjedavajući predsjedništva SR Srbije]]
| vrijeme_na_vlasti3 = 8. maj 1989 – 11. januar 1991.
| prethodnik3        = [[Petar Gračanin]]&lt;br /&gt;[[Ljubiša Igić]]
| nasljednik3        = ''Ured ukinut''
| datum_rođenja      = {{Datum rođenja|1941|08|20}}
| mjesto_rođenja     = [[Požarevac]], [[Nedićeva Srbija]]
| datum_smrti        = {{Datum smrti i godine|2006|03|11|1941|08|20}}
| mjesto_smrti       = [[Den Haag]], [[Holandija]]
| puno_ime           =
| nacionalnost       = [[Srbi]]n
| etnicitet          =
| politička_stranka  = [[Savez komunista Jugoslavije]] {{small|(1959–1990)}}&lt;br&gt;[[Socijalistička partija Srbije]] {{small|(1990–2006)}}
| supruga            = &lt;!-- --&gt;
| supružnik          = [[Mirjana Marković]] {{small|(1965–2006)}}
| djeca              = [[Marko Milošević|Marko]] i Marija &lt;ref&gt;{{cite news|last1=Ikonić|first1=Lidija|last2=Kujundžić|last3=Stupar|first3=Tamara|title=Njihovi naslednici|url=http://www.nin.co.rs/arhiva/2446/tema.html|access-date=13. 2. 2019|work=NIN-ova arhiva broj 2446|agency=[[Nedjeljne informativne novine|NIN]]|date=13. 11. 1997|language=sr|archive-date=2. 2. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190202174640/http://www.nin.co.rs/arhiva/2446/tema.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
| obrazovanje        = [[Univerzitet u Beogradu]], [[pravo]]
| vjera              =
| potpis             = Slobodan Milosevic Signature.svg
| web_stranica       =
}}
'''Slobodan Milošević''' (20. august 1941 – 11. mart 2006) bio je [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|jugoslavenski]] i [[srbija]]nski političar i bivši [[predsjednik Srbije]] i [[Savezna republika Jugoslavija|Savezne Republike Jugoslavije]], te predsjednik [[Socijalistička partija Srbije|Socijalističke partije Srbije]].

Po obrazovanju pravnik, Milošević je veći dio profesionalne karijere prije političke afirmacije proveo kao bankar (neko je vrijeme bio i predstavnikom &quot;Beobanke&quot; u [[New York]]u). Politički je uspon počeo ranih osamdesetih, kao proteže [[Ivan Stambolić|Ivana Stambolića]], šefa srbijanske komunističke partije ([[SK Srbije]]). U zimu 1986. Stambolić je podržao Miloševića u izboru za predsjednika srbijanskih komunista. Umro od srčanog [[infarkt]]a u zatvoru [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Suda za ratne zločine]] počinjene na prostoru bivše Jugoslavije u [[Den Haag]]u.

==Porijeklo i rana karijera==
Slobodan Milošević je [[Srbi]]n [[Crnogorci|crnogorskog]] porijekla, rođen u [[Požarevac|Požarevcu]] 20. augusta 1941. godine. Otac mu se zvao Svetozar (1907−62), a majka Stanislava. Svetozar Milošević, otac Slobodana Miloševića, završio je bogosloviju u Cetinju, potom Teološki fakultet u Beogradu. Nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] otac je napustio porodicu o kojoj je nastavila da se stara majka Stanislava. Otac mu se ubio 1962. pištoljom, a majka mu se objesila 1974. godine

U januaru 1959. godine Slobodan Milošević je kao gimnazijalac primljen u [[Komunistička partija Jugoslavije|Savez Komunista Jugoslavije]].
Vojsku je služio u Zadru.&lt;ref&gt;{{cite news|last1=Vrzić|first1=Nikola|authorlink1=Nikola Vrzić|title=Jesu li političari normalni|url=http://www.nin.co.rs/arhiva/2449/1.html|access-date=13. 2. 2019|work=NIN-ova arhiva broj 2449|agency=[[Nedjeljne informativne novine|NIN]]|date=4. 12. 1997|language=sr|archive-date=28. 10. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20211028163509/http://www.nin.co.rs/arhiva/2449/1.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Godine 1965. godine se vjenčao sa drugaricom iz djetinjstva i dugogodišnjom djevojkom [[Mirjana Marković|Mirjanom Marković]], koja je do posljednjih dana ostala njegov pratilac, čak i u politici.
Završio je pravni fakultet u Beogradu sa najboljim ocjenama (1964, prosjek 8,90)&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://arhiva.glas-javnosti.co.yu/arhiva/2005/02/14/srpski/P05021301.shtml |title=Glas javnosti |access-date=15. 10. 2007 |archive-url=https://web.archive.org/web/20071222225409/http://arhiva.glas-javnosti.co.yu/arhiva/2005/02/14/srpski/P05021301.shtml |archive-date=22. 12. 2007 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; i bio pobjednik redovnog godišnjeg takmičenja u govorništvu. Svoju karijeru je započeo u &quot;Tehnogasu&quot;, gde je radio Stambolić. Karijeru je nastavio kao bankar. Radio je za Beobanku da bi na kraju postao i njen generalni direktor. U [[New York]]u je dvije godine boravio kao zvaničan predstavnik banke u inostranstvu.

Bio je sekretar Općinskog komiteta [[Komunistička partija Jugoslavije|SKJ]] općine Stari Grad u [[Beograd]]u, pa Sekretar gradskog komiteta SKJ u Beogradu, a potom Sekretar Socijalističkog Saveza Srbije.

Godine 1984. Slobodan Milošević dolazi na uticajno mjesto predsjednika Gradskog komiteta Saveza komunista [[Beograd]]a.&lt;ref&gt;{{cite web |last1=Perišin |first1=Tena |title=Stipe Šuvar: Moji obračuni s njima |url=https://www.slobodnaevropa.org/a/1045346.html |publisher=[[Radio Slobodna Evropa]] |access-date=13. 2. 2019 |language=hr |date=27. 2. 2008 |quote=Kada je Ivan Stambolić prestao biti predsjednik Gradskog komiteta Saveza komunista Beograda, na to je mjesto doveo Slobodana Miloševića. Kad je preštao biti predsjednik CK SK Srbije i postao predsjednik Predsjedništva Srbije, na svoje mjesto u CK je doveo Slobodana Miloševića.}}&lt;/ref&gt; Zapažen je po svojim represivnim i restriktivnim metodama, između ostalog po kampanji za zaustavljanje štampanja sabranih djela Slobodana Jovanovića. Januara 1986. godine je izabran za predsjednika CK SK Srbije, uprkos otporima, na zalaganje Ivana Stambolića.&lt;ref&gt;{{cite news|last1=Dautović|first1=Sava|title=KULTURNA POLITIKA|url=http://www.nin.co.rs/arhiva/2447/3.html|access-date=13. 2. 2019|work=NIN-ova arhiva broj 2447|agency=[[Nedjeljne informativne novine|NIN]]|date=20. 11. 1997|language=sr|archive-date=28. 10. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20211028172927/http://www.nin.co.rs/arhiva/2447/3.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

==Vlast i raspad SFRJ==
Aprila [[1987]]. Milošević posjećuje Kosovo Polje,gdje se sastaje sa lokalnim Srbima i javno staje na njihovu stranu.To je dovelo do razdora u srbijanskom rukovodstvu,i Milošević septembra mjeseca uspjeva ukloniti Ivana Stambolića sa vlasti,te uskoro, nizom poteza uspostavlja samovlast u Srbiji. On organizira tzv. &quot;antibirokratsku revoluciju&quot; u kojoj su masovnim mitinzima srušena nepouzdana partijska vodstva autonomnih pokrajina [[Vojvodina|Vojvodine]] i Kosova, te Crne Gore. Promjenom ustavnih odredbi ukinuta je autonomija Kosova, a albanski narod podvrgnuto žestokim vojno-policijskim represalijama i nadzoru. Milošević je pokušao eksportirati mitingaše u ostale republike, no to je naišlo na snažan otpor Slovenije, Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Tokom [[1988]]. i [[1989]]. postalo je očito da razbuktali svesrpski pokret u potpunosti kontrolirao i usmjeravao Milošević. Rastuće tenzije i pritisak Miloševićeve politike na izmjeni ustava iz [[1974]]. - promjeni kojom bi postojeća zemlja od [[Federacija|federacije]] sa [[Konfederacija|konfederalnim]] elementima postala unitarna, esencijalno država pod srpskom dominacijom - doveli su u januaru [[1990]]. do raspada [[SKJ|Saveza komunista Jugoslavije]] i, pored toga, do raspisivanja višestranačkih izbora u SFRJ u kojim su komunisti pobijedili u Srbiji, Crnoj Gori i Makedoniji, te izgubili u Sloveniji, Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. U toj situaciji Miloševićeva politika je imala sljedeće osobine:

*Jačanje srpskog nacionalizma u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, s prijetnjom oružanog ustanka Srba protiv tih država. Također, u velikoj mjeri posrbljena [[JNA]] (preko 80% srpskog oficirskog kadra) je sve više dolazila pod Miloševićevu kontrolu, uglavnom uticajem na zapovjedni kadar.
*Milošević i njegovi saradnici su imali velik broj poluga vlasti u svojim rukama: od homogeniziranog svenacionalnog pokreta i finansijskih središta u svojim rukama do JNA i prešutne potpore većine tzv. velikih sila.
*Po mišljenu mnogih historičara, Miloševićeva geopolitika odražavala ideologiju [[Velika Srbija|Velike Srbije]] sa posrbljenjem što većeg dijela tadašnje Jugoslavije.
*Na drugim poljima situacija u zemlji je bila stagnantna: nije došlo do značajnijih ekonomskih reformi, a ekstremno politizirano srpsko stanovništvo u cijeloj SFRJ je neprestano držano na rubu straha i agresije, te paljeno propagandnom mašinerijom koja je pripremala terena za konačni rat za [[Velika Srbija|Veliku Srbiju]].

==Uloga u ratovima==
[[Datoteka:DaytonAgreement.jpg|mini|lijevo|Milošević potpisuje [[Dejtonski sporazum]] u ime rukovodstva bosanskih Srba, čime je formalno okončan rat u BiH, 1995.]]

Budući da sporadični nemiri, prijetnje upotrebom sile JNA i iredentistička pobuna Srba u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini nisu dali željene rezultate, Milošević je krenuo u vojnu agresiju u ljeto [[1991]]. Nakon kratkotrajnog rata u Sloveniji, većina armijskih jedinica je povučena u Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu, uglavnom na čvorne tačke važne za osiguranje strateške pobjede i ostvarenje srpskih teritorijalnih apetita. Rat je u Hrvatskoj izbio punom silom u kasno ljeto 1991, a rat Bosni i Hercegovini započet je 1992. Lokalni Srbi (oko 550.000 u Hrvatskoj i 1.400.000 u Bosni i Hercegovini) imali su punu podršku JNA i dobrovoljaca iz Srbije (više desetaka hiljada organiziranih u raznim [[Paravojne jedninice|paravojnim formacijama]]), te, najvažnije, ekonomsku, tehničku, logističku i diplomatsku potporu Miloševićeve Srbije. Postojala je i diplomatska podrška koju su Srbiji davale razne evropske zemlje (bivše pripadnice [[Antante]] iz [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]]) i pretežit dio [[Sjedinjene Američke Države|američke]] državne politike. Na vrhuncu uspjeha, tokom 1993, Srbi su kontrolirali preko dvije trećine BiH i trećinu Hrvatske. Sankcije protiv Savezne Republike Jugoslavije uvedene 1992. počele su davati rezultate: srpska se premoć u naoružanju topila i bojni je moral padao, a svjetska je diplomatija, uz sva kolebanja, utvrdila princip nepromjenjivosti granica. Iako je vješto manipulirao intervencijama od [[EU|Evropske Zajednice]] i SAD-a i dobro procijenio sporost i neučinkovitost međunarodnih instituacija, Milošević je podcijenio odlučnost [[Bošnjaci|Bošnjaka]] i [[Hrvati|Hrvata]] da spriječe ostvarenje države [[Velika Srbija|Velike Srbije]]. Uticaj više okolnosti doveo je do sloma srpske paradržave u Hrvatskoj u ljeto 1995, a onu u Bosni i Hercegovini je od potpunog kolapsa spasila američka intervencija. Mirovnim sporazumom u američkom gradu [[Dayton]]u došlo je do okončanja rata u BiH.

==Intervencija na Kosovu i Miloševićev pad==
[[Datoteka:President Clinton talking with Serbian President Slobodan Milosevic - Flickr - The Central Intelligence Agency.jpg|mini|Milošević sa američkim predjsednikom [[Bill Clinton]]om u [[Pariz]]u 14. decembra 1995.]]

U sljedeće dvije godine podrška je Miloševiću u Srbiji opadala jer je, pored propagandnih mahinacija, većina stanovništva počela poznavati da se ratni ciljevi nisu ostvarili, usprkos djelomičnom uspjehu priznanja [[Republika Srpska|Republike Srpske]] unutar Bosne i Hercegovine. Još je teži bio teret beznađa nastao pustošenjem ekonomije, raslojavanjem društva, manipulacijama, korupcijom i općom bezperspektivnošću s utegom Kosova kao stalnom potencijalnom prijetnjom. Godine [[1996]]. i [[1997]]. dovele su do izbornih prevara u kojima je Milošević zadržao vlast (srbijanska opozicija je bila bez snažnije vanjske podrške, a u nacionalnopolitičkim pitanjima se nije bitnije razlikovala od Miloševića). Prijelom je došao razbuktavanjem ustanka Albanaca na Kosovu [[1998]]. i vojnim gušenjem pobune, praćene masovnim deportacijama albanskog stanovništva. Nakon raznih diplomatskih podvala, zapadu je dojadila Miloševićeva politika i došlo je do zračnih napada [[NATO]] saveza na Srbiju, sa rezultatom povlačenja srpskih snaga sa Kosova i stavljanja pokrajine pod međunarodni [[protektorat]].

Poraz na Kosovu, spojen s izbornim prevarama, zamorom naroda od općeg osiromašenja i izoliranosti te finansijskom podrškom zapadnih zemalja srbijanskoj opoziciji, kulminirao je u masovnim protestima oktobra [[2000]]. godine,koji su srušili Miloševića s vlasti. Uhapšen od novodošlih srpskih političara zbog korupcije i nasilja, predan je, pod pritiskom zapadnih zemalja (prije svega SAD i članica [[EU]]) u junu [[2001]]. [[Haški tribunal|Međunarodnom sudu u Haagu]] za zločine u bivšoj Jugoslaviji. Optužnica ga je teretila za ratne zločine i genocid u Bosni i Hercegovini, te zbog zločina na Kosovu i u Hrvatskoj.

==Proces u Haagu==
Suđenje Miloševiću, zbog ratnih zločina na Kosovu i Hrvatskoj, te genocida u Bosni i Hercegovini, počelo je [[12. februar]]a [[2002]]. u [[Haag]]u. Sam je Milošević odbio priznati formalnu jurisdikciju Haaškog suda, ali nije pasivno posmatrao izvođenje dokaza, nego je vodio vlastitu odbranu uz pomoć niza pravnih i drugih stručnjaka iz Srbije i svijeta. Proces je u početku izazvao veliku medijsku senzaciju, ali, kako je vrijeme odmicalo, suđenje Miloševiću pažljivo praćeno uglavnom u Srbiji. Haaško tužilaštvo je u svojoj optužnici iznijelo jasnu namjeru da Miloševića osudi za pokušaj realizacije projekta Velike Srbije, pa je tako taj proces svrstan u kategoriju ideoloških procesa, s kojim je na neki način namjeravano dati historijsku presudu. Ukratko, teza tužilaštva se mogla svesti na to da je Milošević direktno odgovoran za agresiju i ratove na području bivše Jugoslavije s ciljem da stvori državu u kojoj će živjeti svi [[Srbi]], ne obazirući se na republičke granice, koje su postale međudržavnim po sudu Badinterove komisije. Milošević je ipak tvrdio da su republike Hrvatska i Bosna i Hercegovina izvršile nelegalnu secesiju od Jugoslavije, te da se srpski narod u tim zemljama sâm i spontano podigao na ustanak protiv vlasti tih zemalja, bez uplitanja Srbije. Također, tvrdio je da je SRJ imala pravo na vojnu intervenciju na Kosovu radi očuvanja teritorijalnog integriteta zemlje, te da je intervencija NATO saveza protuzakonita vojna agresija. Problematičnost pristupa Haaškoga tužilaštva, kao i realna težina dokazivanja historijske krivnje bilo koje nacionalne ideologije, doveli su, tokom trajanja suđenja, do spornih ocjena: po jednima, Miloševićeva je krivnja u agresiji na BiH, Hrvatsku, te zločine na Kosovu, nedvosmisleno dokazana; po mišljenju drugih, optužnica nije uspjela dokazati glavne teze, prije svega zbog neprisutnosti materijalnih dokaza koji bi direktno potvrđivali Miloševićevu upletenost u pojedine ratne zločine. Tužilaštvo je oko dvije godine iznosilo optužnicu, a kroz sud je prošao niz visoko rangiranih svjedoka (među njima, [[Ibrahim Rugova]], [[Stjepan Mesić]], [[Paddy Ashdown]] itd.). Miloševićeva je odbrana počela koncem 2004. godine i usredotočila se na pokušaje dokazivanja krivnje NATO saveza i vođa zemalja zapadnih država u ratu protiv SRJ 1999. godine. Sam je proces bio sve češće prekidan zbog pogoršavanja Miloševićeva zdravlja, što je dovelo do zahtjeva Miloševića da se pusti na liječenje u Rusiju. Zahtjev je odbijen, jer Milošević nije dokazao da je Moskva jedino mjesto na kome on može biti liječen.
[[11. mart]]a [[2006]]., Slobodan Milošević je pronađen beživotan u svom krevetu u pritvorskoj jedinici UN-a u [[Scheveningen]]u.

==Nasljeđe==
U svijetu postoje dva tumačenja. Po prvom, Milošević je uzrok svih nevolja i tvorac srpske nacionalne politike, a po drugoj, Milošević je tek rezultat dubokog srpskog nacionalnog deformiteta.&lt;ref&gt;{{cite news|title=Intervju dana Sonja Biserko|url=http://bhdani.com/arhiva/99/inter.htm|access-date=13. 2. 2019|work=Arhiva BH Dani|agency=[[BH Dani]]|date=12. 4. 1999|archive-date=22. 5. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130522233940/http://bhdani.com/arhiva/99/inter.htm|url-status=bot: unknown}}&lt;/ref&gt;
Slobodan Milošević je imao jedan jedini politički cilj: ostvariti dominaciju Srba na što većem području bivše SFRJ. Tu tezu negiraju jedino zagovornici [[Ideologija|ideologije]] Velike Srbije, po kojima je SFRJ bila esencijalno protusrpska država. Također, po takvim shvaćanjima vlast uspostavljena na demokratskim izborima 1990. u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj pripremala je pogrome i [[genocid]] nad Srbima, pa su stoga vojna agresija JNA i secesija bosanskohercegovačkih i hrvatskih Srba, kao i sljedeći ratovi nužnost, zbog zaštite srpskoga naroda na područjima preko [[Drina|Drine]].

Miloševićeva politika je insistirala na što većem području nastanjenom [[Srbi]]ma (iako je u praksi provodila agresiju i etničko čišćenje na teritorijama gdje Srba praktički i nije bilo ili su bili malena manjina), ali sam rat nije bio potreban od početka. Ukratko: srpska nacionalnopolitička ideologija se nije bitno promijenila od druge polovine [[19. vijek]]a, kada se legitimna težnja za ujedinjenjem srpskog naroda srazila sa neugodnom realnošću da većina Srba koji bi se trebali pripojiti matičnoj srpskoj državi živi izmiješano, i često kao manjina, s drugim narodima - prije svega Bošnjacima i Hrvatima, a &quot;sveta srpska zemlja&quot; Kosovo je nastanjena etničkim Albancima. Doda li se tome etno-konfesionalna i civilizacijska različitost, nije čudo da su oba jugoslavenska državna pokusa propala: Srbi su bili dovoljno brojni i nacionalno osviješteni da pokušaju dominirati, ali ipak nedovoljno da tu dominaciju trajnije ostvare. Miloševićeva politika je stoga samo operacionalizacija srpske ideologije nacionalnog ujedinjenja svim sredstvima: on je vješto, koliko su mogućnosti dopuštale, pokušao provesti taj nacionalni projekt, ali ga nije niti izumio (nastao je sredinom 19. vijeka u ideologiji [[Velika Srbija|Velike Srbije]]), niti ga je politički inovirao (što su učinili autori poznatog Memoranduma [[SANU]]).

Nacionalni projekt koji je Milošević pokušao realizirati pokopalo je više faktora, a najviše sam tok historije: esencijalno provincijalni [[balkan]]ski [[imperijalizam]], program Velike Srbije nije mogao izaći na kraj s nacionalnom, političkom, kulturnom, ekonomskom i emancipacijom naroda Bošnjaka, Hrvata i Albanca, koji su se nepovratno nacionalno kristalizirali i homogenizirali, a poraz ekstremističkih i ekspanzionističkih pokreta u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]] je učinio slične pokušaje neprihvatljivim kao osnovicu za oblikovanje političkih projekata koji bi imali šansu za dugoročniji opstanak. Srpski nacionalni program nije uzeo u obzir svjetske civilizacijske promjene i, što je još bitnije, porast snaga naroda na čija je etnička područja pretendirao. Ideologija srpskog nacionalnog ujedinjenja po svaku cijenu i svim sredstvima imala je i ima podršku u većini srpskoga nacionalnog korpusa i nacionalne elite. Historičari, poput Dejana Jovića, smatraju da je Milošević u Titu vidio uzor, kao čovjeka borbe, dok je odbacio onog drugog Tita koji je bio spreman i na kompromise.&lt;ref&gt;{{cite web |last1=Jović |first1=Dejan |title=Osma sjednica: uzroci, značaj, interpretacije |url=https://dspace.stir.ac.uk/bitstream/1893/1185/1/Paper,%20Osma%20sjednica.pdf |website=University of Stirling |access-date=13. 2. 2019 |language=hr |archive-date=12. 8. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170812180053/http://dspace.stir.ac.uk/bitstream/1893/1185/1/Paper%2c%20Osma%20sjednica.pdf |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Smatra se da je Milošević bio spreman na kompromise samo kada nije bilo drugog izlaza.&lt;ref&gt;{{cite news|last1=Grigorejvić|first1=Milo|title=RAT KAO SUDBINA|url=http://www.nin.co.rs/arhiva/2447/3.htm|access-date=13. 2. 2019|work=NIN-ova arhiva broj 2444|agency=[[Nedjeljne informativne novine|NIN]]|date=30. 11. 1997|language=sr}}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt; Muhamed Filipović će pozitivno ocijeniti Miloševića, u smislu da je tačno, definisao šta je tražio a šta bi bio spreman da ponudi.&lt;ref&gt;{{cite news|title=Intervju dana Muhamed Filipović|url=http://bhdani.com/arhiva/100/inter.htm|access-date=13. 2. 2019|work=Arhiva BH Dani broj 100|agency=[[BH Dani]]|date=26. 4. 1999|archive-date=25. 5. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130525015528/http://bhdani.com/arhiva/100/inter.htm|url-status=bot: unknown}}&lt;/ref&gt;

==Smrt==
[[Datoteka:Milosevic funeral.jpg|mini|Ljudi odaju počast ispred ''Muzeja Jugoslavija''.]]

Milošević je [[11. mart]]a pronađen beživotan u svom krevetu u pritvorskoj jedinici UN-a u [[Ševeningen]]u. Čuvar je odmah pozvao zapovjednika i ljekara pritvora. Ljekar je potvrdio da je Milošević mrtav. Obdukcijom tijela Slobodana Miloševića utvrđeno je da je on preminuo od srčanog udara.

Sahranjen je u [[18. mart]]a [[2006]]. godine u [[Požarevac|Požarevcu]], u dvorištu njegove porodične kuće.

==Također pogledajte==
*[[Mihalj Kertes]]

==Reference==
{{Refspisak}}

==Vanjski linkovi==
{{Commonscat|Slobodan Milošević}}
{{Wikicitat}}
*[http://www.un.org/icty/milosevic/ Prepisi sa suđenja Miloševiću]
*[https://web.archive.org/web/20080508211310/http://www.slobodanpraljak.com/slobodan_praljak_referendum_bih_agresija.html Transkripti razgovora Miloševića i Karadžića]
*[https://www.youtube.com/watch?v=-GRKZYk0DzE Osma sednica: Rađanje vođe (prvi dio)], RTS Sajt - Zvanični kanal
*[https://www.youtube.com/watch?v=XMaEhyV3W74 Osma sednica: Rat drugova (drugi dio)], RTS Sajt - Zvanični kanal
*[https://www.youtube.com/watch?v=O_JMO-Esih8 Memorandum, greh nedovršenog teksta (prvi dio)], RTS Sajt zvanični kanal
*[https://www.youtube.com/watch?v=XD66eBzp2NE Memorandum, greh nedovršenog teksta (drugi dio)], RTS Sajt - Zvanični kanal

{{Predsjednici CK SK Srbije}}
{{Predsjednici SR Srbije}}
{{Predsjednici Republike Srbije}}
{{Ratovi u bivšoj Jugoslaviji}}

{{DEFAULTSORT:Milošević, Slobodan}}
[[Kategorija:Rođeni 1941.]]
[[Kategorija:Umrli 2006.]]
[[Kategorija:Biografije, Požarevac]]
[[Kategorija:Srbija i Crna Gora]]
[[Kategorija:Predsjednici Srbije]]
[[Kategorija:Optuženi za ratne zločine]]
[[Kategorija:Slobodan Milošević|*]]
[[Kategorija:Genocid u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Dobitnici Ordena Republike Srpske]]
[[Kategorija:Osobe izručene iz Srbije]]</text>
      <sha1>jm6o87wr9dyyy9q63bhgm7ldeo06fqa</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Radovan Karadžić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>6139</id>
    <revision>
      <id>3922419</id>
      <parentid>3833486</parentid>
      <timestamp>2026-08-28T00:35:43Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Osobe izručene iz Srbije]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3922419</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="12483" sha1="av21g25pxivyjykicsdczu1459ec0dv" xml:space="preserve">{{Infokutija politički vođa
| ime                   = Radovan Karadžić
| slika                 = RadovanKaradzic.jpg
| redoslijed            = 1. [[predsjednik Republike Srpske]]
| vrijeme_na_vlasti     = 7. april 1992 – 19. juli 1996.
| prethodnik            = ''niko - uspostavio vlast''
| nasljednik            = [[Biljana Plavšić]]
| redoslijed2           =
| vrijeme_na_vlasti2    =
| prethodnik2           =
| nasljednik2           =
| redoslijed3           =
| vrijeme_na_vlasti3    =
| prethodnik3           =
| nasljednik3           =
| datum_rođenja         = {{datum rođenja i godine|1945|6|19}}
| mjesto_rođenja        = [[Petnjica (Šavnik)|Petnjica]], [[Crna Gora]], [[DFJ]]
| datum_smrti           =
| mjesto_smrti          =
| puno_ime              =
| nacionalnost          = [[Srbi]]n
| etnicitet             =
| politička_stranka     = [[SDS]]
| supruga               = Ljiljana Zelen-Karadžić
| supružnik             = &lt;!-- --&gt;
| djeca                 = 2
| obrazovanje           = [[Univerzitet u Sarajevu]], [[Univerzitet Columbia]]
| vjera                 = [[srpska pravoslavna crkva|pravoslavlje]]
| potpis                = Radovan_Karadzic_Signature.svg
| web_stranica          =
|Profesija=Neuropsihijatar|Zanimanje=doktor (neuropsihijatar), političar}}
'''Radovan Karadžić''' (rođen 19. juna 1945) jest bosanskohercegovački i [[Srbi|srpski]] političar, prvi [[predsjednik Republike Srpske]], prvi predsjednik [[Srpska demokratska stranka|Srpske demokratske stranke]], neuropsihijatar, pjesnik i [[ratni zločin]]ac. Osuđen je 24. marta 2016. na 40 godina zatvora po 10 tačaka optužnice: [[genocid u Srebrenici]], [[progon]], [[istrebljenje]], ubistva kao zločin, prisilna premještanja civila, širenje terora, napade na civile i uzimanje talaca.&lt;ref name=&quot;nyt24-03-2016&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.nytimes.com/2016/03/25/world/europe/radovan-karadzic-verdict.html|title= Radovan Karadzic, a Bosnian Serb, Gets 40 Years Over Genocide and War Crimes |work=[[The New York Times]]|access-date=24. 3. 2016}}&lt;/ref&gt; Odlukom Tribunala Ujedinjenih Nacija za zločine u bivšoj Jugoslaviji, časni sud Vagn Joensen je osudio Radovana Karadžića na doživotnu kaznu zatvora.&lt;ref&gt;https://translate.google.com/translate?hl=en&amp;sl=en&amp;tl=bs&amp;u=http%3A%2F%2Fba.n1info.com%2FEnglish%2FNEWS%2Fa323008%2FRadovan-Karadzic-sentenced-to-life-imprisonment.html&lt;/ref&gt;&lt;ref name=washpost&gt;{{Cite web|url=https://www.washingtonpost.com/pb/world/un-appeals-court-increases-radovan-karadzics-sentence-to-life-imprisonment/2019/03/20/ece3a78e-4b18-11e9-8cfc-2c5d0999c21e_story.html|title=UN appeals court increases Radovan Karadzic’s sentence to life imprisonment|website=Washington Post|access-date=20. 3. 2019|date=20. 3. 2019|archive-date=22. 3. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190322075741/https://www.washingtonpost.com/world/un-appeals-court-increases-radovan-karadzics-sentence-to-life-imprisonment/2019/03/20/ece3a78e-4b18-11e9-8cfc-2c5d0999c21e_story.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

==Ekonomski kriminal==
Krajem 1983. godine Karadžić je počeo raditi u bolnici u beogradskom predgrađu [[Voždovac|Voždovcu]]. Zbog nemogućnosti supruge da dobije posao u Beogradu porodica je ostala u Sarajevu, dok je Karadžić provodio radne dane u Beogradu. [[1. novembar|1. novembra]] [[1984]]. godine je uhapšen zbog optužbi da je državnim novcem sagradio vikendicu na [[Pale|Palama]].&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.nezavisne.com/vijesti.php?vijest=26228&amp;meni=2 |title=Arhivirana kopija |access-date=28. 7. 2008 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080723101752/http://www.nezavisne.com/vijesti.php?vijest=26228&amp;meni=2 |archive-date=23. 7. 2008 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Poslije 11 mjeseci u pritvoru Karadžić je pušten zbog nedostatka dokaza.

Nedugo zatim sud u Sarajevu ponovo otvara ovaj slučaj i Karadžić biva zatvoren u sarajevskom istražnom zatvoru. [[26. septembar|26. septembra]] [[1985]]. godine Karadžić je osuđen na tri godine zatvora. Zbog već provedenog vremena u pritvoru Karadžić nije morao odsluživati ostatak kazne.

==Politička karijera==
Nakon završetka studija 1971. godine počinje raditi u sarajevskoj bolnici [[Koševo]], kao psihijatar. 1974/75 apsolvira postdiplomski studij, nakon školovanja u [[Zagreb]]u i [[Beograd]]u, na [[Columbia University]] u [[New York]]u.

[[1989]]. godine, učestvovao je u osnivanju [[Srpska demokratska stranka|Srpske demokratske stranke]] (SDS) u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. SDS je sebi za cilj zacrtala predstavljanje srpskih nacionalnih interesa u Bosni i Hercegovini, kao i odvajanje od druga dva nacionalna korpusa u zemlji. Izbijanjem rata 1991.-1992. preuzima i ulogu vođe samoproglašene [[Republika Srpska|Republike Srpske]], koja nastaje na etnički očišćenim područjima međunarodno priznate Bosne i Hercegovine.

===Rat u Bosni i Hercegovini===
[[Datoteka:Evstafiev-Radovan Karadzic 3MAR94.jpg|mini|Karadžić tokom posjete [[Moskva|Moskvi]], 3. mart 1994.]]

Mjesecima prije početka sukoba Karadžić je prijetio nestankom preko 300.000 Muslimana, a svojim kolegama tvrdio je da će &quot;Muslimani nestati s lica zemlje&quot;.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.theguardian.com/world/2009/oct/27/un-prosecutors-open-case-karadzic|title=Karadzic predicted Muslim bloodbath, Bosnian war crimes trial hears|date=27. 10. 2009|website=the Guardian|language=en|access-date=10. 7. 2021}}&lt;/ref&gt;
{{Citat|Ovo nije dobro što vi radite. Ovo je put na koji vi želite da izvedete Bosnu i Hercegovinu ista ona autostrada pakla i stradanja kojom su pošle [[Slovenija]] i [[Hrvatska]]. Nemojte da mislite da nećete odvesti Bosnu i Hercegovinu u pakao, a muslimanski narod možda u nestanak jer muslimanski narod ne može da se odbrani ako bude rat ovdje...|Iz Karadžićevog govora pred parlamentom SR Bosne i Hercegovine, [[14. oktobar|14. oktobra]] [[1991]]&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.dw.com/hr/pjesnik-psihijatar-zlo%C4%8Dinac/a-3500615|title=Pjesnik, psihijatar, zločinac {{!}} DW {{!}} 22.07.2008|last=Welle (www.dw.com)|first=Deutsche|website=DW.COM|language=hr-HR|access-date=10. 7. 2021}}&lt;/ref&gt;}}

==Bjekstvo==
Od [[1995]]. godine potražuje ga Međunarodni sud za bivšu Jugoslaviju zbog optužbe za počinjene ratne zločine na području Bosne i Hercegovine. Nalog za hapšenje koji je izdao [[Interpol]] navodi sljedeće optužbe: agresija, zločini protiv humanosti, života i zdravlja ljudi, [[genocid]], grube povrede Ženevske konvencije iz [[1949]]. godine, ubistava, uništavanje imovine i ljudskih dobara i kršenja pravila rata i običaja ratovanja. Radovan Karadžić je uz [[Ratko Mladić|Ratka Mladića]], svog zapovjednika vojnih snaga, najtraženiji ratni zločinac u cijelome svijetu, koji je optužen i za genocid nad nesrpskim civilnim stanovništvom Bosne i Hercegovine i za izdavanje naredbe za njihovo [[Etničko Čišćenje|etničko čišćenje]].

U njegovoj odbrani njegovi sljedbenici navode da nije ništa više kriv nego bilo koji drugi ratni političar. Njegova vještina izbjegavanja hapšenja već više od 10 godina ga je učinila lokalnim &quot;herojem&quot; među određenim brojem Bosanskih Srba. Također neke političke strukture u Srbiji ga slave kao heroja među kojima se najviše ističu [[Srpska radikalna stranka]] i tzv. [[Antihaški lobi]].

===Hapšenje===
U [[novembar|novembru]] [[2004]]. godine vlasti Britanske vojne odbrane su zaključili da vojna akcija najvjerovatnije neće doprinijeti njegovom hapšenju i hapšenju drugih osumnječenih. Prema njihovom mišljenju povećavanje političkog pritiska na Balkanske vlasti su više vjerovatne da uspiju.

Dana [[21. juli|21. jula]] [[2008]]. godine Karadžić je uhapšen od strane specijalnih jedinica srbijanskog MUP-a i predan [[Sud za ratne zločine Beograd|Sudu za ratne zločine u Beogradu]].&lt;ref&gt;http://www.sarajevo-x.com/clanak/080721112&lt;/ref&gt; Uhapšen je u Beogradu gdje se krio pod lažnim imenom Dragan Dabić i gdje je radio u jednoj privatnoj ordinaciji kao ljekar.&lt;ref&gt;http://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2008&amp;mm=07&amp;dd=22&amp;nav_id=309591&lt;/ref&gt;

===Optužnica===
{{Glavni|Suđenje Radovanu Karadžiću}}
[[Datoteka:Initial appearance Radovan Karadžić at his trial - 31 July 2008.jpg|mini|desno|200px|Karadžić na suđenju, juli 2008.]]

Nakon hapšenja, Karadžić je isporučen u [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] u [[Den Haag]]u, gdje je još 25. jula 1995. godine protiv njega podignuta prva optužnica.&lt;ref name=&quot;Optuznica&quot;&gt;[http://www.icty.org/x/cases/karadzic/cis/bcs/cis_karadzic_bcs.pdf Podaci o predmetu IT-95-5/18 Radovan Karadžić]&lt;/ref&gt; Sljedeća, odvojena optužnica o Srebrenici, podignuta je 16. novembra 1995,&lt;ref name=&quot;Optuznica&quot; /&gt; izmijenjena optužnica 31. maja 2000, druga izmijenjena optužnica
16. februara 2009, a treća izmijenjena optužnica 26. februara i 19. oktobra 2009.&lt;ref name=&quot;Optuznica&quot; /&gt;
Optužen je u sljedećim tačkama:
*Genocid;
*Progoni, istrebljenje, ubistvo, deportacija, nehumana djela - zločini protiv čovječnosti, (u općinama Banja Luka, Bijeljina, Bosanski Novi,Bratunac, Brčko, Foča, Hadžići, Ilidža, Ključ, Novi Grad, Novo Sarajevo, Pale, Prijedor, Rogatica, Sanski Most, Sokolac, [[Zločini nad Bošnjacima Višegrada|Višegrad]], Vlasenica, Vogošća i Zvornik&lt;ref&gt;http://instituteforgenocide.org/en/wp-content/uploads/2012/07/Osnovne-cinjenice-o-genocidu-u-Prijedoru.pdf Institut genocida&lt;/ref&gt;);
*Ubistvo, djela nasilja s primarnim ciljem širenja terora među civilnim stanovništvom, protivpravni napadi na civile, uzimanje talaca (kršenja zakona i običaja ratovanja);&lt;ref name=&quot;Optuznica&quot; /&gt;

==Bibliografija==
*1968: ''Ludo Koplje''
*1971: ''Pamtivek''
*1982: ''Ima čuda - nema čuda''
*1990: ''Crna bajka'' (Svjetlost, Sarajevo)
*1992: ''Rat u Bosni: kako je počelo''
*1992: ''Slovenski gost'' {{ISBN|86-379-0370-3}} (86-379-0370 -3)
*1994: ''Ima čuda, nema čuda''
*2001: ''Od Ludog koplja do Crne bajke'' (Dobrica knjiga, Novi Sad) {{ISBN|86-83587-10-X}} (86 -83.587-10-X)
*2004: ''Čudesna hronika noći'' (IGAM, Zagreb) {{ISBN|86-83927-13-X}} (86 -83.927-13-X)
*2005: ''Pod lijevu sisu vijeka'' (Književna zajednica'' Veljko Vidaković'', Niš)

==Također pogledajte==
*[[Genocid u Bosni i Hercegovini]]
*[[Historija Bosne i Hercegovine]]
*[[Genocid u Srebrenici]]
*[[Republika Srpska]]
*[[Rat u Bosni i Hercegovini]]

==Reference==
{{Refspisak|2}}

==Vanjski linkovi==
{{Crna Gora portal}}
{{Commonscat|Radovan Karadžić}}
{{Wikicitat|Radovan Karadžić}}
*[http://www.un.org/icty/bhs/frames/cases.htm Optužnica Medunarodnog suda u Hagu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120403011652/http://www.un.org/icty/bhs/frames/cases.htm |date=3. 4. 2012 }}
*[https://web.archive.org/web/20050503140300/http://www.interpol.int/public/Data/Wanted/Notices/Data/1995/47/1995_47747.asp Interpol nalog za hapšenje {{en simbol}}]
*[https://web.archive.org/web/20141228211959/http://findingkaradzic.blogspot.com/ Radovan Karadžić blog {{en simbol}}]
*[https://web.archive.org/web/20080508211310/http://www.slobodanpraljak.com/slobodan_praljak_referendum_bih_agresija.html Transkripti razgovora Radovana Karadžića 91/92]
*[https://web.archive.org/web/20081211204552/http://dragandabic.com/ arhivirana javna web stranica &quot;Dr. Dabića&quot; sa biografijom]

{{Predsjednici Republike Srpske}}
{{Ratovi u bivšoj Jugoslaviji}}

{{DEFAULTSORT:Karadžić, Radovan}}
[[Kategorija:Rođeni 1945.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Biografije, Šavnik]]
[[Kategorija:Političari Srpske demokratske stranke]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački psihijatri]]
[[Kategorija:Predsjednici Republike Srpske]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački političari]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački pisci]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački pjesnici]]
[[Kategorija:Političari Republike Srpske]]
[[Kategorija:Učesnici u genocidu u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Srpski nacionalisti]]
[[Kategorija:Srpski antikomunisti]]
[[Kategorija:Osuđeni pred Haškim tribunalom]]
[[Kategorija:Ratni zločinci u ratu u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Dobitnici Ordena Republike Srpske]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački kriminalci]]
[[Kategorija:Bivši studenti Univerziteta u Sarajevu]]
[[Kategorija:Srbi iz Bosne i Hercegovine osuđeni za ratne zločine]]
[[Kategorija:Srbi iz Bosne i Hercegovine osuđeni za zločine protiv čovječnosti]]
[[Kategorija:Srbi iz Bosne i Hercegovine osuđeni za genocid]]
[[Kategorija:Osobe izručene iz Srbije]]</text>
      <sha1>av21g25pxivyjykicsdczu1459ec0dv</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3922429</id>
      <parentid>3922419</parentid>
      <timestamp>2026-08-28T00:41:07Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Osobe osuđene na doživotni zatvor od strane međunarodnih sudova i tribunala]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3922429</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="12577" sha1="9h3ootfddsdrcdoj06f0ciejss9gpm5" xml:space="preserve">{{Infokutija politički vođa
| ime                   = Radovan Karadžić
| slika                 = RadovanKaradzic.jpg
| redoslijed            = 1. [[predsjednik Republike Srpske]]
| vrijeme_na_vlasti     = 7. april 1992 – 19. juli 1996.
| prethodnik            = ''niko - uspostavio vlast''
| nasljednik            = [[Biljana Plavšić]]
| redoslijed2           =
| vrijeme_na_vlasti2    =
| prethodnik2           =
| nasljednik2           =
| redoslijed3           =
| vrijeme_na_vlasti3    =
| prethodnik3           =
| nasljednik3           =
| datum_rođenja         = {{datum rođenja i godine|1945|6|19}}
| mjesto_rođenja        = [[Petnjica (Šavnik)|Petnjica]], [[Crna Gora]], [[DFJ]]
| datum_smrti           =
| mjesto_smrti          =
| puno_ime              =
| nacionalnost          = [[Srbi]]n
| etnicitet             =
| politička_stranka     = [[SDS]]
| supruga               = Ljiljana Zelen-Karadžić
| supružnik             = &lt;!-- --&gt;
| djeca                 = 2
| obrazovanje           = [[Univerzitet u Sarajevu]], [[Univerzitet Columbia]]
| vjera                 = [[srpska pravoslavna crkva|pravoslavlje]]
| potpis                = Radovan_Karadzic_Signature.svg
| web_stranica          =
|Profesija=Neuropsihijatar|Zanimanje=doktor (neuropsihijatar), političar}}
'''Radovan Karadžić''' (rođen 19. juna 1945) jest bosanskohercegovački i [[Srbi|srpski]] političar, prvi [[predsjednik Republike Srpske]], prvi predsjednik [[Srpska demokratska stranka|Srpske demokratske stranke]], neuropsihijatar, pjesnik i [[ratni zločin]]ac. Osuđen je 24. marta 2016. na 40 godina zatvora po 10 tačaka optužnice: [[genocid u Srebrenici]], [[progon]], [[istrebljenje]], ubistva kao zločin, prisilna premještanja civila, širenje terora, napade na civile i uzimanje talaca.&lt;ref name=&quot;nyt24-03-2016&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.nytimes.com/2016/03/25/world/europe/radovan-karadzic-verdict.html|title= Radovan Karadzic, a Bosnian Serb, Gets 40 Years Over Genocide and War Crimes |work=[[The New York Times]]|access-date=24. 3. 2016}}&lt;/ref&gt; Odlukom Tribunala Ujedinjenih Nacija za zločine u bivšoj Jugoslaviji, časni sud Vagn Joensen je osudio Radovana Karadžića na doživotnu kaznu zatvora.&lt;ref&gt;https://translate.google.com/translate?hl=en&amp;sl=en&amp;tl=bs&amp;u=http%3A%2F%2Fba.n1info.com%2FEnglish%2FNEWS%2Fa323008%2FRadovan-Karadzic-sentenced-to-life-imprisonment.html&lt;/ref&gt;&lt;ref name=washpost&gt;{{Cite web|url=https://www.washingtonpost.com/pb/world/un-appeals-court-increases-radovan-karadzics-sentence-to-life-imprisonment/2019/03/20/ece3a78e-4b18-11e9-8cfc-2c5d0999c21e_story.html|title=UN appeals court increases Radovan Karadzic’s sentence to life imprisonment|website=Washington Post|access-date=20. 3. 2019|date=20. 3. 2019|archive-date=22. 3. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190322075741/https://www.washingtonpost.com/world/un-appeals-court-increases-radovan-karadzics-sentence-to-life-imprisonment/2019/03/20/ece3a78e-4b18-11e9-8cfc-2c5d0999c21e_story.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

==Ekonomski kriminal==
Krajem 1983. godine Karadžić je počeo raditi u bolnici u beogradskom predgrađu [[Voždovac|Voždovcu]]. Zbog nemogućnosti supruge da dobije posao u Beogradu porodica je ostala u Sarajevu, dok je Karadžić provodio radne dane u Beogradu. [[1. novembar|1. novembra]] [[1984]]. godine je uhapšen zbog optužbi da je državnim novcem sagradio vikendicu na [[Pale|Palama]].&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.nezavisne.com/vijesti.php?vijest=26228&amp;meni=2 |title=Arhivirana kopija |access-date=28. 7. 2008 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080723101752/http://www.nezavisne.com/vijesti.php?vijest=26228&amp;meni=2 |archive-date=23. 7. 2008 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Poslije 11 mjeseci u pritvoru Karadžić je pušten zbog nedostatka dokaza.

Nedugo zatim sud u Sarajevu ponovo otvara ovaj slučaj i Karadžić biva zatvoren u sarajevskom istražnom zatvoru. [[26. septembar|26. septembra]] [[1985]]. godine Karadžić je osuđen na tri godine zatvora. Zbog već provedenog vremena u pritvoru Karadžić nije morao odsluživati ostatak kazne.

==Politička karijera==
Nakon završetka studija 1971. godine počinje raditi u sarajevskoj bolnici [[Koševo]], kao psihijatar. 1974/75 apsolvira postdiplomski studij, nakon školovanja u [[Zagreb]]u i [[Beograd]]u, na [[Columbia University]] u [[New York]]u.

[[1989]]. godine, učestvovao je u osnivanju [[Srpska demokratska stranka|Srpske demokratske stranke]] (SDS) u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. SDS je sebi za cilj zacrtala predstavljanje srpskih nacionalnih interesa u Bosni i Hercegovini, kao i odvajanje od druga dva nacionalna korpusa u zemlji. Izbijanjem rata 1991.-1992. preuzima i ulogu vođe samoproglašene [[Republika Srpska|Republike Srpske]], koja nastaje na etnički očišćenim područjima međunarodno priznate Bosne i Hercegovine.

===Rat u Bosni i Hercegovini===
[[Datoteka:Evstafiev-Radovan Karadzic 3MAR94.jpg|mini|Karadžić tokom posjete [[Moskva|Moskvi]], 3. mart 1994.]]

Mjesecima prije početka sukoba Karadžić je prijetio nestankom preko 300.000 Muslimana, a svojim kolegama tvrdio je da će &quot;Muslimani nestati s lica zemlje&quot;.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.theguardian.com/world/2009/oct/27/un-prosecutors-open-case-karadzic|title=Karadzic predicted Muslim bloodbath, Bosnian war crimes trial hears|date=27. 10. 2009|website=the Guardian|language=en|access-date=10. 7. 2021}}&lt;/ref&gt;
{{Citat|Ovo nije dobro što vi radite. Ovo je put na koji vi želite da izvedete Bosnu i Hercegovinu ista ona autostrada pakla i stradanja kojom su pošle [[Slovenija]] i [[Hrvatska]]. Nemojte da mislite da nećete odvesti Bosnu i Hercegovinu u pakao, a muslimanski narod možda u nestanak jer muslimanski narod ne može da se odbrani ako bude rat ovdje...|Iz Karadžićevog govora pred parlamentom SR Bosne i Hercegovine, [[14. oktobar|14. oktobra]] [[1991]]&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.dw.com/hr/pjesnik-psihijatar-zlo%C4%8Dinac/a-3500615|title=Pjesnik, psihijatar, zločinac {{!}} DW {{!}} 22.07.2008|last=Welle (www.dw.com)|first=Deutsche|website=DW.COM|language=hr-HR|access-date=10. 7. 2021}}&lt;/ref&gt;}}

==Bjekstvo==
Od [[1995]]. godine potražuje ga Međunarodni sud za bivšu Jugoslaviju zbog optužbe za počinjene ratne zločine na području Bosne i Hercegovine. Nalog za hapšenje koji je izdao [[Interpol]] navodi sljedeće optužbe: agresija, zločini protiv humanosti, života i zdravlja ljudi, [[genocid]], grube povrede Ženevske konvencije iz [[1949]]. godine, ubistava, uništavanje imovine i ljudskih dobara i kršenja pravila rata i običaja ratovanja. Radovan Karadžić je uz [[Ratko Mladić|Ratka Mladića]], svog zapovjednika vojnih snaga, najtraženiji ratni zločinac u cijelome svijetu, koji je optužen i za genocid nad nesrpskim civilnim stanovništvom Bosne i Hercegovine i za izdavanje naredbe za njihovo [[Etničko Čišćenje|etničko čišćenje]].

U njegovoj odbrani njegovi sljedbenici navode da nije ništa više kriv nego bilo koji drugi ratni političar. Njegova vještina izbjegavanja hapšenja već više od 10 godina ga je učinila lokalnim &quot;herojem&quot; među određenim brojem Bosanskih Srba. Također neke političke strukture u Srbiji ga slave kao heroja među kojima se najviše ističu [[Srpska radikalna stranka]] i tzv. [[Antihaški lobi]].

===Hapšenje===
U [[novembar|novembru]] [[2004]]. godine vlasti Britanske vojne odbrane su zaključili da vojna akcija najvjerovatnije neće doprinijeti njegovom hapšenju i hapšenju drugih osumnječenih. Prema njihovom mišljenju povećavanje političkog pritiska na Balkanske vlasti su više vjerovatne da uspiju.

Dana [[21. juli|21. jula]] [[2008]]. godine Karadžić je uhapšen od strane specijalnih jedinica srbijanskog MUP-a i predan [[Sud za ratne zločine Beograd|Sudu za ratne zločine u Beogradu]].&lt;ref&gt;http://www.sarajevo-x.com/clanak/080721112&lt;/ref&gt; Uhapšen je u Beogradu gdje se krio pod lažnim imenom Dragan Dabić i gdje je radio u jednoj privatnoj ordinaciji kao ljekar.&lt;ref&gt;http://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2008&amp;mm=07&amp;dd=22&amp;nav_id=309591&lt;/ref&gt;

===Optužnica===
{{Glavni|Suđenje Radovanu Karadžiću}}
[[Datoteka:Initial appearance Radovan Karadžić at his trial - 31 July 2008.jpg|mini|desno|200px|Karadžić na suđenju, juli 2008.]]

Nakon hapšenja, Karadžić je isporučen u [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] u [[Den Haag]]u, gdje je još 25. jula 1995. godine protiv njega podignuta prva optužnica.&lt;ref name=&quot;Optuznica&quot;&gt;[http://www.icty.org/x/cases/karadzic/cis/bcs/cis_karadzic_bcs.pdf Podaci o predmetu IT-95-5/18 Radovan Karadžić]&lt;/ref&gt; Sljedeća, odvojena optužnica o Srebrenici, podignuta je 16. novembra 1995,&lt;ref name=&quot;Optuznica&quot; /&gt; izmijenjena optužnica 31. maja 2000, druga izmijenjena optužnica
16. februara 2009, a treća izmijenjena optužnica 26. februara i 19. oktobra 2009.&lt;ref name=&quot;Optuznica&quot; /&gt;
Optužen je u sljedećim tačkama:
*Genocid;
*Progoni, istrebljenje, ubistvo, deportacija, nehumana djela - zločini protiv čovječnosti, (u općinama Banja Luka, Bijeljina, Bosanski Novi,Bratunac, Brčko, Foča, Hadžići, Ilidža, Ključ, Novi Grad, Novo Sarajevo, Pale, Prijedor, Rogatica, Sanski Most, Sokolac, [[Zločini nad Bošnjacima Višegrada|Višegrad]], Vlasenica, Vogošća i Zvornik&lt;ref&gt;http://instituteforgenocide.org/en/wp-content/uploads/2012/07/Osnovne-cinjenice-o-genocidu-u-Prijedoru.pdf Institut genocida&lt;/ref&gt;);
*Ubistvo, djela nasilja s primarnim ciljem širenja terora među civilnim stanovništvom, protivpravni napadi na civile, uzimanje talaca (kršenja zakona i običaja ratovanja);&lt;ref name=&quot;Optuznica&quot; /&gt;

==Bibliografija==
*1968: ''Ludo Koplje''
*1971: ''Pamtivek''
*1982: ''Ima čuda - nema čuda''
*1990: ''Crna bajka'' (Svjetlost, Sarajevo)
*1992: ''Rat u Bosni: kako je počelo''
*1992: ''Slovenski gost'' {{ISBN|86-379-0370-3}} (86-379-0370 -3)
*1994: ''Ima čuda, nema čuda''
*2001: ''Od Ludog koplja do Crne bajke'' (Dobrica knjiga, Novi Sad) {{ISBN|86-83587-10-X}} (86 -83.587-10-X)
*2004: ''Čudesna hronika noći'' (IGAM, Zagreb) {{ISBN|86-83927-13-X}} (86 -83.927-13-X)
*2005: ''Pod lijevu sisu vijeka'' (Književna zajednica'' Veljko Vidaković'', Niš)

==Također pogledajte==
*[[Genocid u Bosni i Hercegovini]]
*[[Historija Bosne i Hercegovine]]
*[[Genocid u Srebrenici]]
*[[Republika Srpska]]
*[[Rat u Bosni i Hercegovini]]

==Reference==
{{Refspisak|2}}

==Vanjski linkovi==
{{Crna Gora portal}}
{{Commonscat|Radovan Karadžić}}
{{Wikicitat|Radovan Karadžić}}
*[http://www.un.org/icty/bhs/frames/cases.htm Optužnica Medunarodnog suda u Hagu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120403011652/http://www.un.org/icty/bhs/frames/cases.htm |date=3. 4. 2012 }}
*[https://web.archive.org/web/20050503140300/http://www.interpol.int/public/Data/Wanted/Notices/Data/1995/47/1995_47747.asp Interpol nalog za hapšenje {{en simbol}}]
*[https://web.archive.org/web/20141228211959/http://findingkaradzic.blogspot.com/ Radovan Karadžić blog {{en simbol}}]
*[https://web.archive.org/web/20080508211310/http://www.slobodanpraljak.com/slobodan_praljak_referendum_bih_agresija.html Transkripti razgovora Radovana Karadžića 91/92]
*[https://web.archive.org/web/20081211204552/http://dragandabic.com/ arhivirana javna web stranica &quot;Dr. Dabića&quot; sa biografijom]

{{Predsjednici Republike Srpske}}
{{Ratovi u bivšoj Jugoslaviji}}

{{DEFAULTSORT:Karadžić, Radovan}}
[[Kategorija:Rođeni 1945.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Biografije, Šavnik]]
[[Kategorija:Političari Srpske demokratske stranke]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački psihijatri]]
[[Kategorija:Predsjednici Republike Srpske]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački političari]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački pisci]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački pjesnici]]
[[Kategorija:Političari Republike Srpske]]
[[Kategorija:Učesnici u genocidu u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Srpski nacionalisti]]
[[Kategorija:Srpski antikomunisti]]
[[Kategorija:Osuđeni pred Haškim tribunalom]]
[[Kategorija:Ratni zločinci u ratu u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Dobitnici Ordena Republike Srpske]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački kriminalci]]
[[Kategorija:Bivši studenti Univerziteta u Sarajevu]]
[[Kategorija:Srbi iz Bosne i Hercegovine osuđeni za ratne zločine]]
[[Kategorija:Srbi iz Bosne i Hercegovine osuđeni za zločine protiv čovječnosti]]
[[Kategorija:Srbi iz Bosne i Hercegovine osuđeni za genocid]]
[[Kategorija:Osobe izručene iz Srbije]]
[[Kategorija:Osobe osuđene na doživotni zatvor od strane međunarodnih sudova i tribunala]]</text>
      <sha1>9h3ootfddsdrcdoj06f0ciejss9gpm5</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ratko Mladić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>6140</id>
    <revision>
      <id>3922256</id>
      <parentid>3922175</parentid>
      <timestamp>2026-08-27T13:00:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Tulum387</username>
        <id>155909</id>
      </contributor>
      <comment>Podaci i reference o smrti.</comment>
      <origin>3922256</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="12351" sha1="jg8qswdwd44wy3v7tfb62g4eofjy29d" xml:space="preserve">{{Infokutija vojno lice
| ime               = Ratko Mladić
| slika             = Ratko Mladić - Start of Trial (cropped).jpg
| opis              = Mladić na suđenju u [[Den Haag]]u 2012.
| datum rođenja     = {{datum rođenja i godine|1943|3|12}}
| mjesto rođenja    = selo [[Božanovići]] kod [[Kalinovik]]a, [[Kraljevina Jugoslavija]]
| datum smrti       = &lt;!-- {{datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}} prvo datum smrti, pa datum rođenja --&gt;
| mjesto smrti      =
| nacionalnost      =
| puno ime          =
| nadimak           =
| supruga           = Biljana Mladić
| suprug            =
| titule            =
| knjige            =
| pripadnost        = [[SFR Jugoslavija]]&lt;br /&gt;[[Republika Srpska]]
| služba            = 1965–1997.
| čin               = general-pukovnik
| ratovi            = [[Rat u Hrvatskoj]]&lt;br /&gt;[[Rat u Bosni i Hercegovini]]
| bitke             =
| vojska            = [[Jugoslavenska narodna armija]]&lt;br /&gt;[[Vojska Republike Srpske]]
| rod               =
| jedinice          =
| zapovijedao       = [[Vojska Republike Srpske]]
| nagrade           =
}}
'''Ratko Mladić''' ([[Božanovići]], 12. mart 1943 – [[Den Haag|Hag]], 27. august 2026) bivši je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] i [[Srbi|srpski]] zapovjednik i [[general]] [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]] za vrijeme [[Ratovi u bivšoj Jugoslaviji|ratova u bivšoj Jugoslaviji]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.dw.com/en/ratko-mladic-dead-at-84-reports/a-78531323|title=Ratko Mladic dead at 84 — reports|website=dw.com|language=en|access-date=27. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news|title=Ratko Mladic, Murderous ‘Butcher of Bosnia,’ Dies at 83|url=https://www.nytimes.com/2026/08/27/world/europe/ratko-mladic-dead.html|newspaper=The New York Times|date=27. 8. 2026|access-date=27. 8. 2026|issn=0362-4331|language=en-US|first=Dan|last=Bilefsky}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.theguardian.com/world/2017/nov/21/ratko-mladic-bosnian-serb-genocide-war-crimes|title=Bosnian Serb warlord Ratko Mladić disrupts genocide verdict hearing|author=Julian Borger|date=22. 11. 2017|publisher=|via=www.theguardian.com|location=UK}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|location=UK|url=https://www.theguardian.com/world/ratko-mladic|title=Ratko Mladić|work=World news|publisher=The Guardian}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.irishtimes.com/news/world/europe/mladic-convicted-of-genocide-and-war-crimes-by-un-tribunal-1.3300887|title=Mladic convicted of genocide and war crimes by UN tribunal|author=Peter Cluskey|website=The Irish Times}}&lt;/ref&gt; [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] (MKSJ) prvostepenom presudom 24. novembra 2017, a kasnije 8. juna 2021. i pravosnažnom, osudio ga je na [[Doživotni zatvor|doživotnu kaznu zatvora]] za [[Genocid u Srebrenici|genocid]] [[Genocid u Srebrenici|u Srebrenici]], [[Zločini protiv čovječnosti|zločine protiv čovječnosti]] (progon, ubistva, istrebljenje, deportacija i prisilno premještanje nesrpskog stanovništva), terorisanje i progon civilnog stanovništva, kršenje zakona i običaja ratovanja i uzimanje pripadnika [[UNPROFOR]]-a za taoce.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.icty.org/bcs/press/me%C4%91unarodni-sud-osudio-ratka-mladi%C4%87a-za-genocid-ratne-zlo%C4%8Dine-i-zlo%C4%8Dine-protiv-%C4%8Dovje%C4%8Dnosti |title=Međunarodni sud osudio Ratka Mladića za genocid, ratne zločine i zločine protiv čovječnosti |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.dw.com/sr/ratko-mladi%C4%87-pravosna%C5%BEno-osu%C4%91en-na-do%C5%BEivotnu-kaznu-zatvora/a-57817597|title=Ratko Mladić pravosnažno osuđen na doživotnu kaznu zatvora {{!}} DW {{!}} 08.06.2021|last=Welle (www.dw.com)|first=Deutsche|website=DW.COM|language=sr-RS|access-date=10. 6. 2021}}&lt;/ref&gt; Trenutno se nalazi u [[Ujedinjene nacije|UN]]-ovom pritvoru u [[Den Haag|Den Haagu]] ([[Nizozemska]]), gdje čeka transfer u državu koja će izvršavati njegovu kaznu.

== Biografija ==
=== Ratna karijera ===
[[Datoteka:Evstafiev-ratko-mladic-1993-w.jpg|mini|150px|lijevo|Mladić tokom razgovora uz posredovanje [[Ujedinjene Nacije|UN]]-a na [[Međunarodni aerodrom Sarajevo|sarajevskom aerodromu]], juni 1993.]]

U junu 1991. godine je poslan u [[Knin]], kao komandant 9. korpusa [[JNA]], tokom borbi između JNA i [[Hrvatska|hrvatskih snaga]]. Dana 4. oktobra 1991. godine unaprijeđen je u general-majora. 9. maja 1992. godine preuzeo je mjesto glavnog komandanta štaba Druge vojne oblasti JNA u [[Sarajevo|Sarajevu]].

12. maja 1992. godine je Skupština bosanskih Srba izglasala stvaranje [[VRS|Vojske RS]]. U isto vrijeme, Mladić je postavljen na dužnost Komandanta Vrhovnog štaba VRS-a, mjesto na kojem je bio do decembra 1996. godine. (U maju 1992, nakon povlačenja JNA iz [[Bosna|Bosne]], Druga vojna oblast JNA je postala jezgrom Glavnog štaba VRS-a.) 24. juna 1994. godine, unaprijeđen je u general-pukovnika.

24. jula 1995. godine Mladić je optužen od strane [[Haški tribunal|Međunarodnog suda za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije]] (ICTY) za [[genocid]], [[zločin protiv čovječnosti|zločine protiv čovječnosti]] i brojne [[ratni zločin|ratne zločine]], uključujući i zločine vezane za blokadu Sarajeva.
16. novembra 1995. godine, optužnica je proširena i na genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine tokom napada na [[UN]]-ovu zaštićenu zonu u [[Srebrenica|Srebrenici]] u julu 1995. godine. Mladić je također odgovoran za uzimanje UN-ovog osoblja kao taoce.

Kao bjegunac ICTY-a, pretpostavljalo se da se skriva u [[Srbija|Srbiji]]. U novembru 2004. godine, [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanska]] vojna služba je priznala da vojna akcija privođenja Mladića i drugih optuženika nema mnogo šansi da uspije.

U martu 1994. Mladićeva kćerka Ana je izvršila samoubistvo tokom studija medicine u Beogradu. Sahranjena je na Topčideru, i vjeruje se da je Mladić neko vrijeme redovno dolazio na njen grob.

26. maja 2011. uhapšen je u selu Lazarovu pokraj Zrenjanina gdje se skrivao u kući svojih rođaka te je priveden na Sud u Beogradu gdje je odlučeno o njegovom izručenju ICTY-u.

== Optužnica ==
Optužnica protiv Mladića podignuta je 25. jula 1995. godine.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.icty.org/bcs/case/mladic/4#pressrel |title=Mladić (IT-09-92) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/950724.pdf |title=OPTUŽNICA PROTIV RADOVANA KARADžIĆA I RATKA MLADIĆA (24. 7. 1995) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017}}&lt;/ref&gt; Druga optužnica, 14. novembra 1995,&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/951114.pdf |title=OPTUŽNICA PROTIV RADOVANA KARADžIĆA I RATKA MLADIĆA (14. 11. 1995) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017}}&lt;/ref&gt; a izmijenjena optužnica donesena je 10. oktobra 2002. godine pod nazivom ''Predmet Ratko Mladić (IT-95-5/18-I) - &quot;Bosna i Hercegovina&quot; i &quot;Srebrenica&quot;''.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/mladic_021010_indictment.pdf |title=IZMIJENJENA OPTUŽNICA PROTIV RATKA MLADIĆA (10. 10. 2002) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017}}&lt;/ref&gt; Druga izmijenjena optužnica donesena je 1. juna 2011.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/110601.pdf |title=DRUGA IZMIJENJENA OPTUŽNICA PROTIV RATKA MLADIĆA (1. 6. 2011) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017}}&lt;/ref&gt; da bi nakon nje uslijedile još dvije izmijenjene optužnice: prvo 20. oktobra te i 16. decembra 2011. godine.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/111020.pdf |title=TREĆA IZMIJENJENA OPTUŽNICA PROTIV RATKA MLADIĆA (20. 10. 2011) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/111020.pdf |title=ČETVRTA IZMIJENJENA OPTUŽNICA PROTIV RATKA MLADIĆA (16. 12. 2011) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017}}&lt;/ref&gt;

Konačna optužnica za Ratka Mladića glasila je:

a) Dvije tačke za genocid (tačke 1 i 2):
# Ratko Mladić je počinio, planirao, podsticao, naredio i/ili pomagao i podržavao genocid nad dijelom nacionalnih, etničkih i/ili vjerskih grupa bosanskih Muslimana i/ili bosanskih Hrvata. Namjera da se te grupe djelimično unište manifestirana je na najekstremniji način u [[Foča|Foči]], [[Ključ (općina)|Ključu]], [[Kotor-Varoš]]i, [[Prijedor]]u, [[Sanski Most|Sanskom Mostu]] i [[Vlasenica|Vlasenici]]
# Genocid
b) Pet tačaka za zločine protiv čovječnosti (tačke 3, 4, 5, 7 i 8)
# Progoni
# Istrebljenja
# Ubistva
# Deportacija
# Nehumana djela (prisilna premještanja)
c) Četiri tačke za kršenja zakona ili običaja ratovanja (tačke 6, 9, 10 i 11):
# Ubistva
# Terorisanje
# Protivpravni napadi na civile
# Uzimanje talaca.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.icty.org/x/cases/mladic/cis/bcs/cis_mladic_bcs.pdf |title=RATKO MLADIĆ (IT-09-92) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017}}&lt;/ref&gt;

== Presuda ==
Ratko Mladić pred [[Međunarodni sud pravde|Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju]] u [[Den Haag|Haagu]] 22. novembra 2017. po prvostepenoj presudi je proglašen krivim za [[genocid u Srebrenici]] i druge ratne zločine u Bosni i Hercegovini i osuđen na kaznu doživotnog zatvora.&lt;ref name=&quot;REUTERS - 22. 11. 2017&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.reuters.com/article/us-warcrimes-mladic-newsmaker/once-triumphant-bosnian-serb-commander-mladic-reduced-to-frail-genocide-defendant-idUSKBN1DL2WS |title=Once triumphant Bosnian Serb commander Mladic reduced to frail genocide defendant |work=REUTERS |language=engleski |access-date= 22. 11. 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;AVAZ.ba - 22. 11. 2017&quot;&gt;{{cite web |url=http://avaz.ba/vijesti/bih/324181/haski-tribunal-ratko-mladic-osuden-na-dozivotni-zatvor |title=Haški tribunal: Ratko Mladić osuđen na doživotni zatvor |work=AVAZ.ba |access-date= 22. 11. 2017}}&lt;/ref&gt; Ratko Mladić proglašen je krivim po 10 tačaka optužnice, a oslobođen po jednoj tački, koja se odnosila na genocid u šest općina u Bosni i Hercegovini. Konačna presuda po tačkama optužnice bila je sljedeća:&lt;ref name=&quot;BBC - 22. 11. 2017&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.bbc.com/news/world-europe-42080090 |title=Ratko Mladic jailed for life over Bosnia war genocide |work=[[BBC]] |language=engleski |access-date= 22. 11. 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Anadolu Agency - 22. 11. 2017&quot;&gt;{{cite web |url=http://aa.com.tr/en/europe/world-welcomes-un-courts-mladic-genocide-conviction/974604 |title=World welcomes UN court's Mladic genocide conviction |work=Anadolu Agency |language=engleski |access-date= 22. 11. 2017}}&lt;/ref&gt;
# Po tački 1 Vijeće nije utvrdilo da je Ratko Mladić kriv za genocid u šest općina,
# u drugoj tački i svim ostalim tačkama optužnice proglašen je krivim za genocid,
# progon i zločin protiv čovječnosti,
# istrebljenje i zločin protiv čovječnosti,
# ubistvo i zločin protiv čovječnosti,
# ubistvo, kršenje zakona i običaja ratovanja,
# deportacija i zločin protiv čovječnosti,
# nehumano i prisilno premještanje,
# terorisanje i kršenje zakona i običaja ratovanja,
# protupravni napadi na civile,
# uzimanje talaca, kršenje zakona i običaja ratovanja.&lt;ref name=&quot;REUTERS - 22. 11. 2017&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;AVAZ.ba - 22. 11. 2017&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;BBC - 22. 11. 2017&quot; /&gt;

== Reference ==
{{refspisak|2}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat}}
{{Wikicitat}}
{{wikivijesti|Ratko Mladić osuđen na doživotni zatvor}}
* [http://www.icty.org/x/cases/mladic/cis/en/cis_mladic_en.pdf Ratko Mladić], [[ICTY]].org
* [http://www.bbc.com/news/world-europe-13559597 Ratko Mladić] na [[BBC]]

{{Ratovi u bivšoj Jugoslaviji}}

{{DEFAULTSORT:Mladić, Ratko}}
[[Kategorija:Biografije, Kalinovik]]
[[Kategorija:Rođeni 1943.]]
[[Kategorija:Generali Vojske Republike Srpske]]
[[Kategorija:Generali Jugoslavenske narodne armije]]
[[Kategorija:Osobe osuđene na doživotni zatvor]]
[[Kategorija:Osobe osuđene za genocid]]
[[Kategorija:Osuđeni pred Haškim tribunalom]]
[[Kategorija:Ratni zločinci u ratu u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Srpski nacionalisti]]
[[Kategorija:Dobitnici Ordena Republike Srpske]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Srbi iz Bosne i Hercegovine osuđeni za ratne zločine]]
[[Kategorija:Srbi iz Bosne i Hercegovine osuđeni za zločine protiv čovječnosti]]
[[Kategorija:Srbi iz Bosne i Hercegovine osuđeni za genocid]]</text>
      <sha1>jg8qswdwd44wy3v7tfb62g4eofjy29d</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3922257</id>
      <parentid>3922256</parentid>
      <timestamp>2026-08-27T13:03:16Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>SimplyFreddie</username>
        <id>109846</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3922257</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="12324" sha1="9gntaoj6joglu5dwihwo6657pvcqn2b" xml:space="preserve">{{Infokutija vojno lice
| ime               = Ratko Mladić
| slika             = Ratko Mladić - Start of Trial (cropped).jpg
| opis              = Mladić na suđenju u [[Den Haag]]u 2012.
| datum rođenja     = {{datum rođenja|1943|3|12}}
| mjesto rođenja    = selo [[Božanovići]] kod [[Kalinovik]]a, [[Kraljevina Jugoslavija]]
| datum smrti       = {{datum smrti i godine|2026|8|27|1942|03|12}}
| mjesto smrti      = [[Den Haag]]
| nacionalnost      = [[Nizozemska]]
| puno ime          =
| nadimak           =
| supruga           = Biljana Mladić
| suprug            =
| titule            =
| knjige            =
| pripadnost        = [[SFR Jugoslavija]]&lt;br /&gt;[[Republika Srpska]]
| služba            = 1965–1997.
| čin               = general-pukovnik
| ratovi            = [[Rat u Hrvatskoj]]&lt;br /&gt;[[Rat u Bosni i Hercegovini]]
| bitke             =
| vojska            = [[Jugoslavenska narodna armija]]&lt;br /&gt;[[Vojska Republike Srpske]]
| rod               =
| jedinice          =
| zapovijedao       = [[Vojska Republike Srpske]]
| nagrade           =
}}
'''Ratko Mladić''' ([[Božanovići]], 12. mart 1943 – [[Den Haag|Hag]], 27. august 2026) bivši je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] i [[Srbi|srpski]] zapovjednik i [[general]] [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]] za vrijeme [[Ratovi u bivšoj Jugoslaviji|ratova u bivšoj Jugoslaviji]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.dw.com/en/ratko-mladic-dead-at-84-reports/a-78531323|title=Ratko Mladic dead at 84 — reports|website=dw.com|language=en|access-date=27. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news|title=Ratko Mladic, Murderous ‘Butcher of Bosnia,’ Dies at 83|url=https://www.nytimes.com/2026/08/27/world/europe/ratko-mladic-dead.html|newspaper=The New York Times|date=27. 8. 2026|access-date=27. 8. 2026|issn=0362-4331|language=en-US|first=Dan|last=Bilefsky}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.theguardian.com/world/2017/nov/21/ratko-mladic-bosnian-serb-genocide-war-crimes|title=Bosnian Serb warlord Ratko Mladić disrupts genocide verdict hearing|author=Julian Borger|date=22. 11. 2017|publisher=|via=www.theguardian.com|location=UK}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|location=UK|url=https://www.theguardian.com/world/ratko-mladic|title=Ratko Mladić|work=World news|publisher=The Guardian}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.irishtimes.com/news/world/europe/mladic-convicted-of-genocide-and-war-crimes-by-un-tribunal-1.3300887|title=Mladic convicted of genocide and war crimes by UN tribunal|author=Peter Cluskey|website=The Irish Times}}&lt;/ref&gt; [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] (MKSJ) prvostepenom presudom 24. novembra 2017, a kasnije 8. juna 2021. i pravosnažnom, osudio ga je na [[Doživotni zatvor|doživotnu kaznu zatvora]] za [[Genocid u Srebrenici|genocid]] [[Genocid u Srebrenici|u Srebrenici]], [[Zločini protiv čovječnosti|zločine protiv čovječnosti]] (progon, ubistva, istrebljenje, deportacija i prisilno premještanje nesrpskog stanovništva), terorisanje i progon civilnog stanovništva, kršenje zakona i običaja ratovanja i uzimanje pripadnika [[UNPROFOR]]-a za taoce.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.icty.org/bcs/press/me%C4%91unarodni-sud-osudio-ratka-mladi%C4%87a-za-genocid-ratne-zlo%C4%8Dine-i-zlo%C4%8Dine-protiv-%C4%8Dovje%C4%8Dnosti |title=Međunarodni sud osudio Ratka Mladića za genocid, ratne zločine i zločine protiv čovječnosti |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.dw.com/sr/ratko-mladi%C4%87-pravosna%C5%BEno-osu%C4%91en-na-do%C5%BEivotnu-kaznu-zatvora/a-57817597|title=Ratko Mladić pravosnažno osuđen na doživotnu kaznu zatvora {{!}} DW {{!}} 08.06.2021|last=Welle (www.dw.com)|first=Deutsche|website=DW.COM|language=sr-RS|access-date=10. 6. 2021}}&lt;/ref&gt; Trenutno se nalazi u [[Ujedinjene nacije|UN]]-ovom pritvoru u [[Den Haag|Den Haagu]] ([[Nizozemska]]), gdje čeka transfer u državu koja će izvršavati njegovu kaznu.

== Biografija ==
=== Ratna karijera ===
[[Datoteka:Evstafiev-ratko-mladic-1993-w.jpg|mini|150px|lijevo|Mladić tokom razgovora uz posredovanje [[Ujedinjene Nacije|UN]]-a na [[Međunarodni aerodrom Sarajevo|sarajevskom aerodromu]], juni 1993.]]

U junu 1991. godine je poslan u [[Knin]], kao komandant 9. korpusa [[JNA]], tokom borbi između JNA i [[Hrvatska|hrvatskih snaga]]. Dana 4. oktobra 1991. godine unaprijeđen je u general-majora. 9. maja 1992. godine preuzeo je mjesto glavnog komandanta štaba Druge vojne oblasti JNA u [[Sarajevo|Sarajevu]].

12. maja 1992. godine je Skupština bosanskih Srba izglasala stvaranje [[VRS|Vojske RS]]. U isto vrijeme, Mladić je postavljen na dužnost Komandanta Vrhovnog štaba VRS-a, mjesto na kojem je bio do decembra 1996. godine. (U maju 1992, nakon povlačenja JNA iz [[Bosna|Bosne]], Druga vojna oblast JNA je postala jezgrom Glavnog štaba VRS-a.) 24. juna 1994. godine, unaprijeđen je u general-pukovnika.

24. jula 1995. godine Mladić je optužen od strane [[Haški tribunal|Međunarodnog suda za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije]] (ICTY) za [[genocid]], [[zločin protiv čovječnosti|zločine protiv čovječnosti]] i brojne [[ratni zločin|ratne zločine]], uključujući i zločine vezane za blokadu Sarajeva.
16. novembra 1995. godine, optužnica je proširena i na genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine tokom napada na [[UN]]-ovu zaštićenu zonu u [[Srebrenica|Srebrenici]] u julu 1995. godine. Mladić je također odgovoran za uzimanje UN-ovog osoblja kao taoce.

Kao bjegunac ICTY-a, pretpostavljalo se da se skriva u [[Srbija|Srbiji]]. U novembru 2004. godine, [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanska]] vojna služba je priznala da vojna akcija privođenja Mladića i drugih optuženika nema mnogo šansi da uspije.

U martu 1994. Mladićeva kćerka Ana je izvršila samoubistvo tokom studija medicine u Beogradu. Sahranjena je na Topčideru, i vjeruje se da je Mladić neko vrijeme redovno dolazio na njen grob.

26. maja 2011. uhapšen je u selu Lazarovu pokraj Zrenjanina gdje se skrivao u kući svojih rođaka te je priveden na Sud u Beogradu gdje je odlučeno o njegovom izručenju ICTY-u.

== Optužnica ==
Optužnica protiv Mladića podignuta je 25. jula 1995. godine.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.icty.org/bcs/case/mladic/4#pressrel |title=Mladić (IT-09-92) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/950724.pdf |title=OPTUŽNICA PROTIV RADOVANA KARADžIĆA I RATKA MLADIĆA (24. 7. 1995) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017}}&lt;/ref&gt; Druga optužnica, 14. novembra 1995,&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/951114.pdf |title=OPTUŽNICA PROTIV RADOVANA KARADžIĆA I RATKA MLADIĆA (14. 11. 1995) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017}}&lt;/ref&gt; a izmijenjena optužnica donesena je 10. oktobra 2002. godine pod nazivom ''Predmet Ratko Mladić (IT-95-5/18-I) - &quot;Bosna i Hercegovina&quot; i &quot;Srebrenica&quot;''.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/mladic_021010_indictment.pdf |title=IZMIJENJENA OPTUŽNICA PROTIV RATKA MLADIĆA (10. 10. 2002) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017}}&lt;/ref&gt; Druga izmijenjena optužnica donesena je 1. juna 2011.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/110601.pdf |title=DRUGA IZMIJENJENA OPTUŽNICA PROTIV RATKA MLADIĆA (1. 6. 2011) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017}}&lt;/ref&gt; da bi nakon nje uslijedile još dvije izmijenjene optužnice: prvo 20. oktobra te i 16. decembra 2011. godine.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/111020.pdf |title=TREĆA IZMIJENJENA OPTUŽNICA PROTIV RATKA MLADIĆA (20. 10. 2011) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/111020.pdf |title=ČETVRTA IZMIJENJENA OPTUŽNICA PROTIV RATKA MLADIĆA (16. 12. 2011) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017}}&lt;/ref&gt;

Konačna optužnica za Ratka Mladića glasila je:

a) Dvije tačke za genocid (tačke 1 i 2):
# Ratko Mladić je počinio, planirao, podsticao, naredio i/ili pomagao i podržavao genocid nad dijelom nacionalnih, etničkih i/ili vjerskih grupa bosanskih Muslimana i/ili bosanskih Hrvata. Namjera da se te grupe djelimično unište manifestirana je na najekstremniji način u [[Foča|Foči]], [[Ključ (općina)|Ključu]], [[Kotor-Varoš]]i, [[Prijedor]]u, [[Sanski Most|Sanskom Mostu]] i [[Vlasenica|Vlasenici]]
# Genocid
b) Pet tačaka za zločine protiv čovječnosti (tačke 3, 4, 5, 7 i 8)
# Progoni
# Istrebljenja
# Ubistva
# Deportacija
# Nehumana djela (prisilna premještanja)
c) Četiri tačke za kršenja zakona ili običaja ratovanja (tačke 6, 9, 10 i 11):
# Ubistva
# Terorisanje
# Protivpravni napadi na civile
# Uzimanje talaca.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.icty.org/x/cases/mladic/cis/bcs/cis_mladic_bcs.pdf |title=RATKO MLADIĆ (IT-09-92) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017}}&lt;/ref&gt;

== Presuda ==
Ratko Mladić pred [[Međunarodni sud pravde|Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju]] u [[Den Haag|Haagu]] 22. novembra 2017. po prvostepenoj presudi je proglašen krivim za [[genocid u Srebrenici]] i druge ratne zločine u Bosni i Hercegovini i osuđen na kaznu doživotnog zatvora.&lt;ref name=&quot;REUTERS - 22. 11. 2017&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.reuters.com/article/us-warcrimes-mladic-newsmaker/once-triumphant-bosnian-serb-commander-mladic-reduced-to-frail-genocide-defendant-idUSKBN1DL2WS |title=Once triumphant Bosnian Serb commander Mladic reduced to frail genocide defendant |work=REUTERS |language=engleski |access-date= 22. 11. 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;AVAZ.ba - 22. 11. 2017&quot;&gt;{{cite web |url=http://avaz.ba/vijesti/bih/324181/haski-tribunal-ratko-mladic-osuden-na-dozivotni-zatvor |title=Haški tribunal: Ratko Mladić osuđen na doživotni zatvor |work=AVAZ.ba |access-date= 22. 11. 2017}}&lt;/ref&gt; Ratko Mladić proglašen je krivim po 10 tačaka optužnice, a oslobođen po jednoj tački, koja se odnosila na genocid u šest općina u Bosni i Hercegovini. Konačna presuda po tačkama optužnice bila je sljedeća:&lt;ref name=&quot;BBC - 22. 11. 2017&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.bbc.com/news/world-europe-42080090 |title=Ratko Mladic jailed for life over Bosnia war genocide |work=[[BBC]] |language=engleski |access-date= 22. 11. 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Anadolu Agency - 22. 11. 2017&quot;&gt;{{cite web |url=http://aa.com.tr/en/europe/world-welcomes-un-courts-mladic-genocide-conviction/974604 |title=World welcomes UN court's Mladic genocide conviction |work=Anadolu Agency |language=engleski |access-date= 22. 11. 2017}}&lt;/ref&gt;
# Po tački 1 Vijeće nije utvrdilo da je Ratko Mladić kriv za genocid u šest općina,
# u drugoj tački i svim ostalim tačkama optužnice proglašen je krivim za genocid,
# progon i zločin protiv čovječnosti,
# istrebljenje i zločin protiv čovječnosti,
# ubistvo i zločin protiv čovječnosti,
# ubistvo, kršenje zakona i običaja ratovanja,
# deportacija i zločin protiv čovječnosti,
# nehumano i prisilno premještanje,
# terorisanje i kršenje zakona i običaja ratovanja,
# protupravni napadi na civile,
# uzimanje talaca, kršenje zakona i običaja ratovanja.&lt;ref name=&quot;REUTERS - 22. 11. 2017&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;AVAZ.ba - 22. 11. 2017&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;BBC - 22. 11. 2017&quot; /&gt;

== Reference ==
{{refspisak|2}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat}}
{{Wikicitat}}
{{wikivijesti|Ratko Mladić osuđen na doživotni zatvor}}
* [http://www.icty.org/x/cases/mladic/cis/en/cis_mladic_en.pdf Ratko Mladić], [[ICTY]].org
* [http://www.bbc.com/news/world-europe-13559597 Ratko Mladić] na [[BBC]]

{{Ratovi u bivšoj Jugoslaviji}}

{{DEFAULTSORT:Mladić, Ratko}}
[[Kategorija:Biografije, Kalinovik]]
[[Kategorija:Rođeni 1943.]]
[[Kategorija:Generali Vojske Republike Srpske]]
[[Kategorija:Generali Jugoslavenske narodne armije]]
[[Kategorija:Osobe osuđene na doživotni zatvor]]
[[Kategorija:Osobe osuđene za genocid]]
[[Kategorija:Osuđeni pred Haškim tribunalom]]
[[Kategorija:Ratni zločinci u ratu u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Srpski nacionalisti]]
[[Kategorija:Dobitnici Ordena Republike Srpske]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Srbi iz Bosne i Hercegovine osuđeni za ratne zločine]]
[[Kategorija:Srbi iz Bosne i Hercegovine osuđeni za zločine protiv čovječnosti]]
[[Kategorija:Srbi iz Bosne i Hercegovine osuđeni za genocid]]</text>
      <sha1>9gntaoj6joglu5dwihwo6657pvcqn2b</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3922258</id>
      <parentid>3922257</parentid>
      <timestamp>2026-08-27T13:04:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>SimplyFreddie</username>
        <id>109846</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3922258</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="12155" sha1="k3gnqfqctkrhxzcwgk0rlly1kzs5cdy" xml:space="preserve">{{Infokutija vojno lice
| ime               = Ratko Mladić
| slika             = Ratko Mladić - Start of Trial (cropped).jpg
| opis              = Mladić na suđenju u [[Den Haag]]u 2012.
| datum rođenja     = {{datum rođenja|1943|3|12}}
| mjesto rođenja    = selo [[Božanovići]] kod [[Kalinovik]]a, [[Kraljevina Jugoslavija]]
| datum smrti       = {{datum smrti i godine|2026|8|27|1942|03|12}}
| mjesto smrti      = [[Den Haag]]
| nacionalnost      = [[Nizozemska]]
| puno ime          =
| nadimak           =
| supruga           = Biljana Mladić
| suprug            =
| titule            =
| knjige            =
| pripadnost        = [[SFR Jugoslavija]]&lt;br /&gt;[[Republika Srpska]]
| služba            = 1965–1997.
| čin               = general-pukovnik
| ratovi            = [[Rat u Hrvatskoj]]&lt;br /&gt;[[Rat u Bosni i Hercegovini]]
| bitke             =
| vojska            = [[Jugoslavenska narodna armija]]&lt;br /&gt;[[Vojska Republike Srpske]]
| rod               =
| jedinice          =
| zapovijedao       = [[Vojska Republike Srpske]]
| nagrade           =
}}
'''Ratko Mladić''' ([[Božanovići]], 12. mart 1943 – [[Den Haag|Hag]], 27. august 2026) bivši je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] i [[Srbi|srpski]] zapovjednik i [[general]] [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]] za vrijeme [[Ratovi u bivšoj Jugoslaviji|ratova u bivšoj Jugoslaviji]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.dw.com/en/ratko-mladic-dead-at-84-reports/a-78531323|title=Ratko Mladic dead at 84 — reports|website=dw.com|language=en|access-date=27. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news|title=Ratko Mladic, Murderous ‘Butcher of Bosnia,’ Dies at 83|url=https://www.nytimes.com/2026/08/27/world/europe/ratko-mladic-dead.html|newspaper=The New York Times|date=27. 8. 2026|access-date=27. 8. 2026|issn=0362-4331|language=en-US|first=Dan|last=Bilefsky}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.theguardian.com/world/2017/nov/21/ratko-mladic-bosnian-serb-genocide-war-crimes|title=Bosnian Serb warlord Ratko Mladić disrupts genocide verdict hearing|author=Julian Borger|date=22. 11. 2017|publisher=|via=www.theguardian.com|location=UK}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|location=UK|url=https://www.theguardian.com/world/ratko-mladic|title=Ratko Mladić|work=World news|publisher=The Guardian}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.irishtimes.com/news/world/europe/mladic-convicted-of-genocide-and-war-crimes-by-un-tribunal-1.3300887|title=Mladic convicted of genocide and war crimes by UN tribunal|author=Peter Cluskey|website=The Irish Times}}&lt;/ref&gt; [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] (MKSJ) prvostepenom presudom 24. novembra 2017, a kasnije 8. juna 2021. i pravosnažnom, osudio ga je na [[Doživotni zatvor|doživotnu kaznu zatvora]] za [[Genocid u Srebrenici|genocid]] [[Genocid u Srebrenici|u Srebrenici]], [[Zločini protiv čovječnosti|zločine protiv čovječnosti]] (progon, ubistva, istrebljenje, deportacija i prisilno premještanje nesrpskog stanovništva), terorisanje i progon civilnog stanovništva, kršenje zakona i običaja ratovanja i uzimanje pripadnika [[UNPROFOR]]-a za taoce.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.icty.org/bcs/press/me%C4%91unarodni-sud-osudio-ratka-mladi%C4%87a-za-genocid-ratne-zlo%C4%8Dine-i-zlo%C4%8Dine-protiv-%C4%8Dovje%C4%8Dnosti |title=Međunarodni sud osudio Ratka Mladića za genocid, ratne zločine i zločine protiv čovječnosti |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.dw.com/sr/ratko-mladi%C4%87-pravosna%C5%BEno-osu%C4%91en-na-do%C5%BEivotnu-kaznu-zatvora/a-57817597|title=Ratko Mladić pravosnažno osuđen na doživotnu kaznu zatvora {{!}} DW {{!}} 08.06.2021|last=Welle (www.dw.com)|first=Deutsche|website=DW.COM|language=sr-RS|access-date=10. 6. 2021}}&lt;/ref&gt;

== Biografija ==
=== Ratna karijera ===
[[Datoteka:Evstafiev-ratko-mladic-1993-w.jpg|mini|150px|lijevo|Mladić tokom razgovora uz posredovanje [[Ujedinjene Nacije|UN]]-a na [[Međunarodni aerodrom Sarajevo|sarajevskom aerodromu]], juni 1993.]]

U junu 1991. godine je poslan u [[Knin]], kao komandant 9. korpusa [[JNA]], tokom borbi između JNA i [[Hrvatska|hrvatskih snaga]]. Dana 4. oktobra 1991. godine unaprijeđen je u general-majora. 9. maja 1992. godine preuzeo je mjesto glavnog komandanta štaba Druge vojne oblasti JNA u [[Sarajevo|Sarajevu]].

12. maja 1992. godine je Skupština bosanskih Srba izglasala stvaranje [[VRS|Vojske RS]]. U isto vrijeme, Mladić je postavljen na dužnost Komandanta Vrhovnog štaba VRS-a, mjesto na kojem je bio do decembra 1996. godine. (U maju 1992, nakon povlačenja JNA iz [[Bosna|Bosne]], Druga vojna oblast JNA je postala jezgrom Glavnog štaba VRS-a.) 24. juna 1994. godine, unaprijeđen je u general-pukovnika.

24. jula 1995. godine Mladić je optužen od strane [[Haški tribunal|Međunarodnog suda za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije]] (ICTY) za [[genocid]], [[zločin protiv čovječnosti|zločine protiv čovječnosti]] i brojne [[ratni zločin|ratne zločine]], uključujući i zločine vezane za blokadu Sarajeva.
16. novembra 1995. godine, optužnica je proširena i na genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine tokom napada na [[UN]]-ovu zaštićenu zonu u [[Srebrenica|Srebrenici]] u julu 1995. godine. Mladić je također odgovoran za uzimanje UN-ovog osoblja kao taoce.

Kao bjegunac ICTY-a, pretpostavljalo se da se skriva u [[Srbija|Srbiji]]. U novembru 2004. godine, [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanska]] vojna služba je priznala da vojna akcija privođenja Mladića i drugih optuženika nema mnogo šansi da uspije.

U martu 1994. Mladićeva kćerka Ana je izvršila samoubistvo tokom studija medicine u Beogradu. Sahranjena je na Topčideru, i vjeruje se da je Mladić neko vrijeme redovno dolazio na njen grob.

26. maja 2011. uhapšen je u selu Lazarovu pokraj Zrenjanina gdje se skrivao u kući svojih rođaka te je priveden na Sud u Beogradu gdje je odlučeno o njegovom izručenju ICTY-u.

== Optužnica ==
Optužnica protiv Mladića podignuta je 25. jula 1995. godine.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.icty.org/bcs/case/mladic/4#pressrel |title=Mladić (IT-09-92) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/950724.pdf |title=OPTUŽNICA PROTIV RADOVANA KARADžIĆA I RATKA MLADIĆA (24. 7. 1995) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017}}&lt;/ref&gt; Druga optužnica, 14. novembra 1995,&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/951114.pdf |title=OPTUŽNICA PROTIV RADOVANA KARADžIĆA I RATKA MLADIĆA (14. 11. 1995) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017}}&lt;/ref&gt; a izmijenjena optužnica donesena je 10. oktobra 2002. godine pod nazivom ''Predmet Ratko Mladić (IT-95-5/18-I) - &quot;Bosna i Hercegovina&quot; i &quot;Srebrenica&quot;''.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/mladic_021010_indictment.pdf |title=IZMIJENJENA OPTUŽNICA PROTIV RATKA MLADIĆA (10. 10. 2002) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017}}&lt;/ref&gt; Druga izmijenjena optužnica donesena je 1. juna 2011.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/110601.pdf |title=DRUGA IZMIJENJENA OPTUŽNICA PROTIV RATKA MLADIĆA (1. 6. 2011) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017}}&lt;/ref&gt; da bi nakon nje uslijedile još dvije izmijenjene optužnice: prvo 20. oktobra te i 16. decembra 2011. godine.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/111020.pdf |title=TREĆA IZMIJENJENA OPTUŽNICA PROTIV RATKA MLADIĆA (20. 10. 2011) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/111020.pdf |title=ČETVRTA IZMIJENJENA OPTUŽNICA PROTIV RATKA MLADIĆA (16. 12. 2011) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017}}&lt;/ref&gt;

Konačna optužnica za Ratka Mladića glasila je:

a) Dvije tačke za genocid (tačke 1 i 2):
# Ratko Mladić je počinio, planirao, podsticao, naredio i/ili pomagao i podržavao genocid nad dijelom nacionalnih, etničkih i/ili vjerskih grupa bosanskih Muslimana i/ili bosanskih Hrvata. Namjera da se te grupe djelimično unište manifestirana je na najekstremniji način u [[Foča|Foči]], [[Ključ (općina)|Ključu]], [[Kotor-Varoš]]i, [[Prijedor]]u, [[Sanski Most|Sanskom Mostu]] i [[Vlasenica|Vlasenici]]
# Genocid
b) Pet tačaka za zločine protiv čovječnosti (tačke 3, 4, 5, 7 i 8)
# Progoni
# Istrebljenja
# Ubistva
# Deportacija
# Nehumana djela (prisilna premještanja)
c) Četiri tačke za kršenja zakona ili običaja ratovanja (tačke 6, 9, 10 i 11):
# Ubistva
# Terorisanje
# Protivpravni napadi na civile
# Uzimanje talaca.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.icty.org/x/cases/mladic/cis/bcs/cis_mladic_bcs.pdf |title=RATKO MLADIĆ (IT-09-92) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017}}&lt;/ref&gt;

== Presuda ==
Ratko Mladić pred [[Međunarodni sud pravde|Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju]] u [[Den Haag|Haagu]] 22. novembra 2017. po prvostepenoj presudi je proglašen krivim za [[genocid u Srebrenici]] i druge ratne zločine u Bosni i Hercegovini i osuđen na kaznu doživotnog zatvora.&lt;ref name=&quot;REUTERS - 22. 11. 2017&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.reuters.com/article/us-warcrimes-mladic-newsmaker/once-triumphant-bosnian-serb-commander-mladic-reduced-to-frail-genocide-defendant-idUSKBN1DL2WS |title=Once triumphant Bosnian Serb commander Mladic reduced to frail genocide defendant |work=REUTERS |language=engleski |access-date= 22. 11. 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;AVAZ.ba - 22. 11. 2017&quot;&gt;{{cite web |url=http://avaz.ba/vijesti/bih/324181/haski-tribunal-ratko-mladic-osuden-na-dozivotni-zatvor |title=Haški tribunal: Ratko Mladić osuđen na doživotni zatvor |work=AVAZ.ba |access-date= 22. 11. 2017}}&lt;/ref&gt; Ratko Mladić proglašen je krivim po 10 tačaka optužnice, a oslobođen po jednoj tački, koja se odnosila na genocid u šest općina u Bosni i Hercegovini. Konačna presuda po tačkama optužnice bila je sljedeća:&lt;ref name=&quot;BBC - 22. 11. 2017&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.bbc.com/news/world-europe-42080090 |title=Ratko Mladic jailed for life over Bosnia war genocide |work=[[BBC]] |language=engleski |access-date= 22. 11. 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Anadolu Agency - 22. 11. 2017&quot;&gt;{{cite web |url=http://aa.com.tr/en/europe/world-welcomes-un-courts-mladic-genocide-conviction/974604 |title=World welcomes UN court's Mladic genocide conviction |work=Anadolu Agency |language=engleski |access-date= 22. 11. 2017}}&lt;/ref&gt;
# Po tački 1 Vijeće nije utvrdilo da je Ratko Mladić kriv za genocid u šest općina,
# u drugoj tački i svim ostalim tačkama optužnice proglašen je krivim za genocid,
# progon i zločin protiv čovječnosti,
# istrebljenje i zločin protiv čovječnosti,
# ubistvo i zločin protiv čovječnosti,
# ubistvo, kršenje zakona i običaja ratovanja,
# deportacija i zločin protiv čovječnosti,
# nehumano i prisilno premještanje,
# terorisanje i kršenje zakona i običaja ratovanja,
# protupravni napadi na civile,
# uzimanje talaca, kršenje zakona i običaja ratovanja.&lt;ref name=&quot;REUTERS - 22. 11. 2017&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;AVAZ.ba - 22. 11. 2017&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;BBC - 22. 11. 2017&quot; /&gt;

== Reference ==
{{refspisak|2}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat}}
{{Wikicitat}}
{{wikivijesti|Ratko Mladić osuđen na doživotni zatvor}}
* [http://www.icty.org/x/cases/mladic/cis/en/cis_mladic_en.pdf Ratko Mladić], [[ICTY]].org
* [http://www.bbc.com/news/world-europe-13559597 Ratko Mladić] na [[BBC]]

{{Ratovi u bivšoj Jugoslaviji}}

{{DEFAULTSORT:Mladić, Ratko}}
[[Kategorija:Biografije, Kalinovik]]
[[Kategorija:Rođeni 1943.]]
[[Kategorija:Generali Vojske Republike Srpske]]
[[Kategorija:Generali Jugoslavenske narodne armije]]
[[Kategorija:Osobe osuđene na doživotni zatvor]]
[[Kategorija:Osobe osuđene za genocid]]
[[Kategorija:Osuđeni pred Haškim tribunalom]]
[[Kategorija:Ratni zločinci u ratu u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Srpski nacionalisti]]
[[Kategorija:Dobitnici Ordena Republike Srpske]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Srbi iz Bosne i Hercegovine osuđeni za ratne zločine]]
[[Kategorija:Srbi iz Bosne i Hercegovine osuđeni za zločine protiv čovječnosti]]
[[Kategorija:Srbi iz Bosne i Hercegovine osuđeni za genocid]]</text>
      <sha1>k3gnqfqctkrhxzcwgk0rlly1kzs5cdy</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3922260</id>
      <parentid>3922258</parentid>
      <timestamp>2026-08-27T13:11:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Tulum387</username>
        <id>155909</id>
      </contributor>
      <comment>Podnaslov Smrt, podaci o moždanim udarima i reference.</comment>
      <origin>3922260</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="12616" sha1="0luqclj60z28rkode3qwtrdtd5zp9eg" xml:space="preserve">{{Infokutija vojno lice
| ime               = Ratko Mladić
| slika             = Ratko Mladić - Start of Trial (cropped).jpg
| opis              = Mladić na suđenju u [[Den Haag]]u 2012.
| datum rođenja     = {{datum rođenja|1943|3|12}}
| mjesto rođenja    = selo [[Božanovići]] kod [[Kalinovik]]a, [[Kraljevina Jugoslavija]]
| datum smrti       = {{datum smrti i godine|2026|8|27|1942|03|12}}
| mjesto smrti      = [[Den Haag]]
| nacionalnost      = [[Nizozemska]]
| puno ime          =
| nadimak           =
| supruga           = Biljana Mladić
| suprug            =
| titule            =
| knjige            =
| pripadnost        = [[SFR Jugoslavija]]&lt;br /&gt;[[Republika Srpska]]
| služba            = 1965–1997.
| čin               = general-pukovnik
| ratovi            = [[Rat u Hrvatskoj]]&lt;br /&gt;[[Rat u Bosni i Hercegovini]]
| bitke             =
| vojska            = [[Jugoslavenska narodna armija]]&lt;br /&gt;[[Vojska Republike Srpske]]
| rod               =
| jedinice          =
| zapovijedao       = [[Vojska Republike Srpske]]
| nagrade           =
}}
'''Ratko Mladić''' ([[Božanovići]], 12. mart 1943 – [[Den Haag|Hag]], 27. august 2026) bivši je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] i [[Srbi|srpski]] zapovjednik i [[general]] [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]] za vrijeme [[Ratovi u bivšoj Jugoslaviji|ratova u bivšoj Jugoslaviji]].&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.dw.com/en/ratko-mladic-dead-at-84-reports/a-78531323|title=Ratko Mladic dead at 84 — reports|website=dw.com|language=en|access-date=27. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news|title=Ratko Mladic, Murderous ‘Butcher of Bosnia,’ Dies at 83|url=https://www.nytimes.com/2026/08/27/world/europe/ratko-mladic-dead.html|newspaper=The New York Times|date=27. 8. 2026|access-date=27. 8. 2026|issn=0362-4331|language=en-US|first=Dan|last=Bilefsky}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.theguardian.com/world/2017/nov/21/ratko-mladic-bosnian-serb-genocide-war-crimes|title=Bosnian Serb warlord Ratko Mladić disrupts genocide verdict hearing|author=Julian Borger|date=22. 11. 2017|publisher=|via=www.theguardian.com|location=UK}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|location=UK|url=https://www.theguardian.com/world/ratko-mladic|title=Ratko Mladić|work=World news|publisher=The Guardian}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.irishtimes.com/news/world/europe/mladic-convicted-of-genocide-and-war-crimes-by-un-tribunal-1.3300887|title=Mladic convicted of genocide and war crimes by UN tribunal|author=Peter Cluskey|website=The Irish Times}}&lt;/ref&gt; [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] (MKSJ) prvostepenom presudom 24. novembra 2017, a kasnije 8. juna 2021. i pravosnažnom, osudio ga je na [[Doživotni zatvor|doživotnu kaznu zatvora]] za [[Genocid u Srebrenici|genocid]] [[Genocid u Srebrenici|u Srebrenici]], [[Zločini protiv čovječnosti|zločine protiv čovječnosti]] (progon, ubistva, istrebljenje, deportacija i prisilno premještanje nesrpskog stanovništva), terorisanje i progon civilnog stanovništva, kršenje zakona i običaja ratovanja i uzimanje pripadnika [[UNPROFOR]]-a za taoce.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.icty.org/bcs/press/me%C4%91unarodni-sud-osudio-ratka-mladi%C4%87a-za-genocid-ratne-zlo%C4%8Dine-i-zlo%C4%8Dine-protiv-%C4%8Dovje%C4%8Dnosti |title=Međunarodni sud osudio Ratka Mladića za genocid, ratne zločine i zločine protiv čovječnosti |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.dw.com/sr/ratko-mladi%C4%87-pravosna%C5%BEno-osu%C4%91en-na-do%C5%BEivotnu-kaznu-zatvora/a-57817597|title=Ratko Mladić pravosnažno osuđen na doživotnu kaznu zatvora {{!}} DW {{!}} 08.06.2021|last=Welle (www.dw.com)|first=Deutsche|website=DW.COM|language=sr-RS|access-date=10. 6. 2021}}&lt;/ref&gt;

== Biografija ==
=== Ratna karijera ===
[[Datoteka:Evstafiev-ratko-mladic-1993-w.jpg|mini|150px|lijevo|Mladić tokom razgovora uz posredovanje [[Ujedinjene Nacije|UN]]-a na [[Međunarodni aerodrom Sarajevo|sarajevskom aerodromu]], juni 1993.]]

U junu 1991. godine je poslan u [[Knin]], kao komandant 9. korpusa [[JNA]], tokom borbi između JNA i [[Hrvatska|hrvatskih snaga]]. Dana 4. oktobra 1991. godine unaprijeđen je u general-majora. 9. maja 1992. godine preuzeo je mjesto glavnog komandanta štaba Druge vojne oblasti JNA u [[Sarajevo|Sarajevu]].

12. maja 1992. godine je Skupština bosanskih Srba izglasala stvaranje [[VRS|Vojske RS]]. U isto vrijeme, Mladić je postavljen na dužnost Komandanta Vrhovnog štaba VRS-a, mjesto na kojem je bio do decembra 1996. godine. (U maju 1992, nakon povlačenja JNA iz [[Bosna|Bosne]], Druga vojna oblast JNA je postala jezgrom Glavnog štaba VRS-a.) 24. juna 1994. godine, unaprijeđen je u general-pukovnika.

24. jula 1995. godine Mladić je optužen od strane [[Haški tribunal|Međunarodnog suda za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije]] (ICTY) za [[genocid]], [[zločin protiv čovječnosti|zločine protiv čovječnosti]] i brojne [[ratni zločin|ratne zločine]], uključujući i zločine vezane za blokadu Sarajeva.
16. novembra 1995. godine, optužnica je proširena i na genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine tokom napada na [[UN]]-ovu zaštićenu zonu u [[Srebrenica|Srebrenici]] u julu 1995. godine. Mladić je također odgovoran za uzimanje UN-ovog osoblja kao taoce.

Kao bjegunac ICTY-a, pretpostavljalo se da se skriva u [[Srbija|Srbiji]]. U novembru 2004. godine, [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanska]] vojna služba je priznala da vojna akcija privođenja Mladića i drugih optuženika nema mnogo šansi da uspije.

U martu 1994. Mladićeva kćerka Ana je izvršila samoubistvo tokom studija medicine u Beogradu. Sahranjena je na Topčideru, i vjeruje se da je Mladić neko vrijeme redovno dolazio na njen grob.

26. maja 2011. uhapšen je u selu Lazarovu pokraj Zrenjanina gdje se skrivao u kući svojih rođaka te je priveden na Sud u Beogradu gdje je odlučeno o njegovom izručenju ICTY-u.

== Optužnica ==
Optužnica protiv Mladića podignuta je 25. jula 1995. godine.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.icty.org/bcs/case/mladic/4#pressrel |title=Mladić (IT-09-92) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/950724.pdf |title=OPTUŽNICA PROTIV RADOVANA KARADžIĆA I RATKA MLADIĆA (24. 7. 1995) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017}}&lt;/ref&gt; Druga optužnica, 14. novembra 1995,&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/951114.pdf |title=OPTUŽNICA PROTIV RADOVANA KARADžIĆA I RATKA MLADIĆA (14. 11. 1995) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017}}&lt;/ref&gt; a izmijenjena optužnica donesena je 10. oktobra 2002. godine pod nazivom ''Predmet Ratko Mladić (IT-95-5/18-I) - &quot;Bosna i Hercegovina&quot; i &quot;Srebrenica&quot;''.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/mladic_021010_indictment.pdf |title=IZMIJENJENA OPTUŽNICA PROTIV RATKA MLADIĆA (10. 10. 2002) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017}}&lt;/ref&gt; Druga izmijenjena optužnica donesena je 1. juna 2011.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/110601.pdf |title=DRUGA IZMIJENJENA OPTUŽNICA PROTIV RATKA MLADIĆA (1. 6. 2011) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017}}&lt;/ref&gt; da bi nakon nje uslijedile još dvije izmijenjene optužnice: prvo 20. oktobra te i 16. decembra 2011. godine.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/111020.pdf |title=TREĆA IZMIJENJENA OPTUŽNICA PROTIV RATKA MLADIĆA (20. 10. 2011) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/111020.pdf |title=ČETVRTA IZMIJENJENA OPTUŽNICA PROTIV RATKA MLADIĆA (16. 12. 2011) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017}}&lt;/ref&gt;

Konačna optužnica za Ratka Mladića glasila je:

a) Dvije tačke za genocid (tačke 1 i 2):
# Ratko Mladić je počinio, planirao, podsticao, naredio i/ili pomagao i podržavao genocid nad dijelom nacionalnih, etničkih i/ili vjerskih grupa bosanskih Muslimana i/ili bosanskih Hrvata. Namjera da se te grupe djelimično unište manifestirana je na najekstremniji način u [[Foča|Foči]], [[Ključ (općina)|Ključu]], [[Kotor-Varoš]]i, [[Prijedor]]u, [[Sanski Most|Sanskom Mostu]] i [[Vlasenica|Vlasenici]]
# Genocid
b) Pet tačaka za zločine protiv čovječnosti (tačke 3, 4, 5, 7 i 8)
# Progoni
# Istrebljenja
# Ubistva
# Deportacija
# Nehumana djela (prisilna premještanja)
c) Četiri tačke za kršenja zakona ili običaja ratovanja (tačke 6, 9, 10 i 11):
# Ubistva
# Terorisanje
# Protivpravni napadi na civile
# Uzimanje talaca.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.icty.org/x/cases/mladic/cis/bcs/cis_mladic_bcs.pdf |title=RATKO MLADIĆ (IT-09-92) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017}}&lt;/ref&gt;

== Presuda ==
Ratko Mladić pred [[Međunarodni sud pravde|Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju]] u [[Den Haag|Haagu]] 22. novembra 2017. po prvostepenoj presudi je proglašen krivim za [[genocid u Srebrenici]] i druge ratne zločine u Bosni i Hercegovini i osuđen na kaznu doživotnog zatvora.&lt;ref name=&quot;REUTERS - 22. 11. 2017&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.reuters.com/article/us-warcrimes-mladic-newsmaker/once-triumphant-bosnian-serb-commander-mladic-reduced-to-frail-genocide-defendant-idUSKBN1DL2WS |title=Once triumphant Bosnian Serb commander Mladic reduced to frail genocide defendant |work=REUTERS |language=engleski |access-date= 22. 11. 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;AVAZ.ba - 22. 11. 2017&quot;&gt;{{cite web |url=http://avaz.ba/vijesti/bih/324181/haski-tribunal-ratko-mladic-osuden-na-dozivotni-zatvor |title=Haški tribunal: Ratko Mladić osuđen na doživotni zatvor |work=AVAZ.ba |access-date= 22. 11. 2017}}&lt;/ref&gt; Ratko Mladić proglašen je krivim po 10 tačaka optužnice, a oslobođen po jednoj tački, koja se odnosila na genocid u šest općina u Bosni i Hercegovini. Konačna presuda po tačkama optužnice bila je sljedeća:&lt;ref name=&quot;BBC - 22. 11. 2017&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.bbc.com/news/world-europe-42080090 |title=Ratko Mladic jailed for life over Bosnia war genocide |work=[[BBC]] |language=engleski |access-date= 22. 11. 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Anadolu Agency - 22. 11. 2017&quot;&gt;{{cite web |url=http://aa.com.tr/en/europe/world-welcomes-un-courts-mladic-genocide-conviction/974604 |title=World welcomes UN court's Mladic genocide conviction |work=Anadolu Agency |language=engleski |access-date= 22. 11. 2017}}&lt;/ref&gt;
# Po tački 1 Vijeće nije utvrdilo da je Ratko Mladić kriv za genocid u šest općina,
# u drugoj tački i svim ostalim tačkama optužnice proglašen je krivim za genocid,
# progon i zločin protiv čovječnosti,
# istrebljenje i zločin protiv čovječnosti,
# ubistvo i zločin protiv čovječnosti,
# ubistvo, kršenje zakona i običaja ratovanja,
# deportacija i zločin protiv čovječnosti,
# nehumano i prisilno premještanje,
# terorisanje i kršenje zakona i običaja ratovanja,
# protupravni napadi na civile,
# uzimanje talaca, kršenje zakona i običaja ratovanja.&lt;ref name=&quot;REUTERS - 22. 11. 2017&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;AVAZ.ba - 22. 11. 2017&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;BBC - 22. 11. 2017&quot; /&gt;

== Smrt ==
Umro je u zatvorskom bolnici u [[Hag|Hagu]], 27. augusta 2026, nakon što je pretrpio više [[Moždani udar|moždanih udara]].&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/ratko-mladic-mozdani-udar-haag-stanje-tesko-15698995|title=Jutarnji list - Ratni zločinac Ratko Mladić doživio moždani udar, u teškom je stanju|date=15. 4. 2026|website=www.jutarnji.hr|language=hr-hr|access-date=27. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{refspisak|2}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat}}
{{Wikicitat}}
{{wikivijesti|Ratko Mladić osuđen na doživotni zatvor}}
* [http://www.icty.org/x/cases/mladic/cis/en/cis_mladic_en.pdf Ratko Mladić], [[ICTY]].org
* [http://www.bbc.com/news/world-europe-13559597 Ratko Mladić] na [[BBC]]

{{Ratovi u bivšoj Jugoslaviji}}

{{DEFAULTSORT:Mladić, Ratko}}
[[Kategorija:Biografije, Kalinovik]]
[[Kategorija:Rođeni 1943.]]
[[Kategorija:Generali Vojske Republike Srpske]]
[[Kategorija:Generali Jugoslavenske narodne armije]]
[[Kategorija:Osobe osuđene na doživotni zatvor]]
[[Kategorija:Osobe osuđene za genocid]]
[[Kategorija:Osuđeni pred Haškim tribunalom]]
[[Kategorija:Ratni zločinci u ratu u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Srpski nacionalisti]]
[[Kategorija:Dobitnici Ordena Republike Srpske]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Srbi iz Bosne i Hercegovine osuđeni za ratne zločine]]
[[Kategorija:Srbi iz Bosne i Hercegovine osuđeni za zločine protiv čovječnosti]]
[[Kategorija:Srbi iz Bosne i Hercegovine osuđeni za genocid]]</text>
      <sha1>0luqclj60z28rkode3qwtrdtd5zp9eg</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3922261</id>
      <parentid>3922260</parentid>
      <timestamp>2026-08-27T13:12:19Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Tulum387</username>
        <id>155909</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3922261</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="12616" sha1="9yjgr0wn2qmd4f7rm973m3gh5jhqn37" xml:space="preserve">{{Infokutija vojno lice
| ime               = Ratko Mladić
| slika             = Ratko Mladić - Start of Trial (cropped).jpg
| opis              = Mladić na suđenju u [[Den Haag]]u 2012.
| datum rođenja     = {{datum rođenja|1943|3|12}}
| mjesto rođenja    = selo [[Božanovići]] kod [[Kalinovik]]a, [[Kraljevina Jugoslavija]]
| datum smrti       = {{datum smrti i godine|2026|8|27|1942|03|12}}
| mjesto smrti      = [[Den Haag]]
| nacionalnost      = [[Nizozemska]]
| puno ime          =
| nadimak           =
| supruga           = Biljana Mladić
| suprug            =
| titule            =
| knjige            =
| pripadnost        = [[SFR Jugoslavija]]&lt;br /&gt;[[Republika Srpska]]
| služba            = 1965–1997.
| čin               = general-pukovnik
| ratovi            = [[Rat u Hrvatskoj]]&lt;br /&gt;[[Rat u Bosni i Hercegovini]]
| bitke             =
| vojska            = [[Jugoslavenska narodna armija]]&lt;br /&gt;[[Vojska Republike Srpske]]
| rod               =
| jedinice          =
| zapovijedao       = [[Vojska Republike Srpske]]
| nagrade           =
}}
'''Ratko Mladić''' ([[Božanovići]], 12. mart 1943 – [[Den Haag|Hag]], 27. august 2026) bivši je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] i [[Srbi|srpski]] zapovjednik i [[general]] [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]] za vrijeme [[Ratovi u bivšoj Jugoslaviji|ratova u bivšoj Jugoslaviji]].&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.dw.com/en/ratko-mladic-dead-at-84-reports/a-78531323|title=Ratko Mladic dead at 84 — reports|website=dw.com|language=en|access-date=27. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news|title=Ratko Mladic, Murderous ‘Butcher of Bosnia,’ Dies at 83|url=https://www.nytimes.com/2026/08/27/world/europe/ratko-mladic-dead.html|newspaper=The New York Times|date=27. 8. 2026|access-date=27. 8. 2026|issn=0362-4331|language=en-US|first=Dan|last=Bilefsky}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.theguardian.com/world/2017/nov/21/ratko-mladic-bosnian-serb-genocide-war-crimes|title=Bosnian Serb warlord Ratko Mladić disrupts genocide verdict hearing|author=Julian Borger|date=22. 11. 2017|publisher=|via=www.theguardian.com|location=UK}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|location=UK|url=https://www.theguardian.com/world/ratko-mladic|title=Ratko Mladić|work=World news|publisher=The Guardian}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.irishtimes.com/news/world/europe/mladic-convicted-of-genocide-and-war-crimes-by-un-tribunal-1.3300887|title=Mladic convicted of genocide and war crimes by UN tribunal|author=Peter Cluskey|website=The Irish Times}}&lt;/ref&gt; [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] (MKSJ) prvostepenom presudom 24. novembra 2017, a kasnije 8. juna 2021. i pravosnažnom, osudio ga je na [[Doživotni zatvor|doživotnu kaznu zatvora]] za [[Genocid u Srebrenici|genocid]] [[Genocid u Srebrenici|u Srebrenici]], [[Zločini protiv čovječnosti|zločine protiv čovječnosti]] (progon, ubistva, istrebljenje, deportacija i prisilno premještanje nesrpskog stanovništva), terorisanje i progon civilnog stanovništva, kršenje zakona i običaja ratovanja i uzimanje pripadnika [[UNPROFOR]]-a za taoce.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.icty.org/bcs/press/me%C4%91unarodni-sud-osudio-ratka-mladi%C4%87a-za-genocid-ratne-zlo%C4%8Dine-i-zlo%C4%8Dine-protiv-%C4%8Dovje%C4%8Dnosti |title=Međunarodni sud osudio Ratka Mladića za genocid, ratne zločine i zločine protiv čovječnosti |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.dw.com/sr/ratko-mladi%C4%87-pravosna%C5%BEno-osu%C4%91en-na-do%C5%BEivotnu-kaznu-zatvora/a-57817597|title=Ratko Mladić pravosnažno osuđen na doživotnu kaznu zatvora {{!}} DW {{!}} 08.06.2021|last=Welle (www.dw.com)|first=Deutsche|website=DW.COM|language=sr-RS|access-date=10. 6. 2021}}&lt;/ref&gt;

== Biografija ==
=== Ratna karijera ===
[[Datoteka:Evstafiev-ratko-mladic-1993-w.jpg|mini|150px|lijevo|Mladić tokom razgovora uz posredovanje [[Ujedinjene Nacije|UN]]-a na [[Međunarodni aerodrom Sarajevo|sarajevskom aerodromu]], juni 1993.]]

U junu 1991. godine je poslan u [[Knin]], kao komandant 9. korpusa [[JNA]], tokom borbi između JNA i [[Hrvatska|hrvatskih snaga]]. Dana 4. oktobra 1991. godine unaprijeđen je u general-majora. 9. maja 1992. godine preuzeo je mjesto glavnog komandanta štaba Druge vojne oblasti JNA u [[Sarajevo|Sarajevu]].

12. maja 1992. godine je Skupština bosanskih Srba izglasala stvaranje [[VRS|Vojske RS]]. U isto vrijeme, Mladić je postavljen na dužnost Komandanta Vrhovnog štaba VRS-a, mjesto na kojem je bio do decembra 1996. godine. (U maju 1992, nakon povlačenja JNA iz [[Bosna|Bosne]], Druga vojna oblast JNA je postala jezgrom Glavnog štaba VRS-a.) 24. juna 1994. godine, unaprijeđen je u general-pukovnika.

24. jula 1995. godine Mladić je optužen od strane [[Haški tribunal|Međunarodnog suda za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije]] (ICTY) za [[genocid]], [[zločin protiv čovječnosti|zločine protiv čovječnosti]] i brojne [[ratni zločin|ratne zločine]], uključujući i zločine vezane za blokadu Sarajeva.
16. novembra 1995. godine, optužnica je proširena i na genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine tokom napada na [[UN]]-ovu zaštićenu zonu u [[Srebrenica|Srebrenici]] u julu 1995. godine. Mladić je također odgovoran za uzimanje UN-ovog osoblja kao taoce.

Kao bjegunac ICTY-a, pretpostavljalo se da se skriva u [[Srbija|Srbiji]]. U novembru 2004. godine, [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanska]] vojna služba je priznala da vojna akcija privođenja Mladića i drugih optuženika nema mnogo šansi da uspije.

U martu 1994. Mladićeva kćerka Ana je izvršila samoubistvo tokom studija medicine u Beogradu. Sahranjena je na Topčideru, i vjeruje se da je Mladić neko vrijeme redovno dolazio na njen grob.

26. maja 2011. uhapšen je u selu Lazarovu pokraj Zrenjanina gdje se skrivao u kući svojih rođaka te je priveden na Sud u Beogradu gdje je odlučeno o njegovom izručenju ICTY-u.

== Optužnica ==
Optužnica protiv Mladića podignuta je 25. jula 1995. godine.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.icty.org/bcs/case/mladic/4#pressrel |title=Mladić (IT-09-92) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/950724.pdf |title=OPTUŽNICA PROTIV RADOVANA KARADžIĆA I RATKA MLADIĆA (24. 7. 1995) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017}}&lt;/ref&gt; Druga optužnica, 14. novembra 1995,&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/951114.pdf |title=OPTUŽNICA PROTIV RADOVANA KARADžIĆA I RATKA MLADIĆA (14. 11. 1995) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017}}&lt;/ref&gt; a izmijenjena optužnica donesena je 10. oktobra 2002. godine pod nazivom ''Predmet Ratko Mladić (IT-95-5/18-I) - &quot;Bosna i Hercegovina&quot; i &quot;Srebrenica&quot;''.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/mladic_021010_indictment.pdf |title=IZMIJENJENA OPTUŽNICA PROTIV RATKA MLADIĆA (10. 10. 2002) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017}}&lt;/ref&gt; Druga izmijenjena optužnica donesena je 1. juna 2011.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/110601.pdf |title=DRUGA IZMIJENJENA OPTUŽNICA PROTIV RATKA MLADIĆA (1. 6. 2011) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017}}&lt;/ref&gt; da bi nakon nje uslijedile još dvije izmijenjene optužnice: prvo 20. oktobra te i 16. decembra 2011. godine.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/111020.pdf |title=TREĆA IZMIJENJENA OPTUŽNICA PROTIV RATKA MLADIĆA (20. 10. 2011) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/111020.pdf |title=ČETVRTA IZMIJENJENA OPTUŽNICA PROTIV RATKA MLADIĆA (16. 12. 2011) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017}}&lt;/ref&gt;

Konačna optužnica za Ratka Mladića glasila je:

a) Dvije tačke za genocid (tačke 1 i 2):
# Ratko Mladić je počinio, planirao, podsticao, naredio i/ili pomagao i podržavao genocid nad dijelom nacionalnih, etničkih i/ili vjerskih grupa bosanskih Muslimana i/ili bosanskih Hrvata. Namjera da se te grupe djelimično unište manifestirana je na najekstremniji način u [[Foča|Foči]], [[Ključ (općina)|Ključu]], [[Kotor-Varoš]]i, [[Prijedor]]u, [[Sanski Most|Sanskom Mostu]] i [[Vlasenica|Vlasenici]]
# Genocid
b) Pet tačaka za zločine protiv čovječnosti (tačke 3, 4, 5, 7 i 8)
# Progoni
# Istrebljenja
# Ubistva
# Deportacija
# Nehumana djela (prisilna premještanja)
c) Četiri tačke za kršenja zakona ili običaja ratovanja (tačke 6, 9, 10 i 11):
# Ubistva
# Terorisanje
# Protivpravni napadi na civile
# Uzimanje talaca.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.icty.org/x/cases/mladic/cis/bcs/cis_mladic_bcs.pdf |title=RATKO MLADIĆ (IT-09-92) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017}}&lt;/ref&gt;

== Presuda ==
Ratko Mladić pred [[Međunarodni sud pravde|Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju]] u [[Den Haag|Haagu]] 22. novembra 2017. po prvostepenoj presudi je proglašen krivim za [[genocid u Srebrenici]] i druge ratne zločine u Bosni i Hercegovini i osuđen na kaznu doživotnog zatvora.&lt;ref name=&quot;REUTERS - 22. 11. 2017&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.reuters.com/article/us-warcrimes-mladic-newsmaker/once-triumphant-bosnian-serb-commander-mladic-reduced-to-frail-genocide-defendant-idUSKBN1DL2WS |title=Once triumphant Bosnian Serb commander Mladic reduced to frail genocide defendant |work=REUTERS |language=engleski |access-date= 22. 11. 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;AVAZ.ba - 22. 11. 2017&quot;&gt;{{cite web |url=http://avaz.ba/vijesti/bih/324181/haski-tribunal-ratko-mladic-osuden-na-dozivotni-zatvor |title=Haški tribunal: Ratko Mladić osuđen na doživotni zatvor |work=AVAZ.ba |access-date= 22. 11. 2017}}&lt;/ref&gt; Ratko Mladić proglašen je krivim po 10 tačaka optužnice, a oslobođen po jednoj tački, koja se odnosila na genocid u šest općina u Bosni i Hercegovini. Konačna presuda po tačkama optužnice bila je sljedeća:&lt;ref name=&quot;BBC - 22. 11. 2017&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.bbc.com/news/world-europe-42080090 |title=Ratko Mladic jailed for life over Bosnia war genocide |work=[[BBC]] |language=engleski |access-date= 22. 11. 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Anadolu Agency - 22. 11. 2017&quot;&gt;{{cite web |url=http://aa.com.tr/en/europe/world-welcomes-un-courts-mladic-genocide-conviction/974604 |title=World welcomes UN court's Mladic genocide conviction |work=Anadolu Agency |language=engleski |access-date= 22. 11. 2017}}&lt;/ref&gt;
# Po tački 1 Vijeće nije utvrdilo da je Ratko Mladić kriv za genocid u šest općina,
# u drugoj tački i svim ostalim tačkama optužnice proglašen je krivim za genocid,
# progon i zločin protiv čovječnosti,
# istrebljenje i zločin protiv čovječnosti,
# ubistvo i zločin protiv čovječnosti,
# ubistvo, kršenje zakona i običaja ratovanja,
# deportacija i zločin protiv čovječnosti,
# nehumano i prisilno premještanje,
# terorisanje i kršenje zakona i običaja ratovanja,
# protupravni napadi na civile,
# uzimanje talaca, kršenje zakona i običaja ratovanja.&lt;ref name=&quot;REUTERS - 22. 11. 2017&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;AVAZ.ba - 22. 11. 2017&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;BBC - 22. 11. 2017&quot; /&gt;

== Smrt ==
Umro je u zatvorskoj bolnici u [[Hag|Hagu]], 27. augusta 2026, nakon što je pretrpio više [[Moždani udar|moždanih udara]].&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/ratko-mladic-mozdani-udar-haag-stanje-tesko-15698995|title=Jutarnji list - Ratni zločinac Ratko Mladić doživio moždani udar, u teškom je stanju|date=15. 4. 2026|website=www.jutarnji.hr|language=hr-hr|access-date=27. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{refspisak|2}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat}}
{{Wikicitat}}
{{wikivijesti|Ratko Mladić osuđen na doživotni zatvor}}
* [http://www.icty.org/x/cases/mladic/cis/en/cis_mladic_en.pdf Ratko Mladić], [[ICTY]].org
* [http://www.bbc.com/news/world-europe-13559597 Ratko Mladić] na [[BBC]]

{{Ratovi u bivšoj Jugoslaviji}}

{{DEFAULTSORT:Mladić, Ratko}}
[[Kategorija:Biografije, Kalinovik]]
[[Kategorija:Rođeni 1943.]]
[[Kategorija:Generali Vojske Republike Srpske]]
[[Kategorija:Generali Jugoslavenske narodne armije]]
[[Kategorija:Osobe osuđene na doživotni zatvor]]
[[Kategorija:Osobe osuđene za genocid]]
[[Kategorija:Osuđeni pred Haškim tribunalom]]
[[Kategorija:Ratni zločinci u ratu u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Srpski nacionalisti]]
[[Kategorija:Dobitnici Ordena Republike Srpske]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Srbi iz Bosne i Hercegovine osuđeni za ratne zločine]]
[[Kategorija:Srbi iz Bosne i Hercegovine osuđeni za zločine protiv čovječnosti]]
[[Kategorija:Srbi iz Bosne i Hercegovine osuđeni za genocid]]</text>
      <sha1>9yjgr0wn2qmd4f7rm973m3gh5jhqn37</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3922262</id>
      <parentid>3922261</parentid>
      <timestamp>2026-08-27T13:17:23Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3922262</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="12681" sha1="2qpg94clalgng4rdb4797scfvlot05i" xml:space="preserve">{{Infokutija vojno lice
| ime               = Ratko Mladić
| slika             = Ratko Mladić - Start of Trial (cropped).jpg
| opis              = Mladić na suđenju u [[Den Haag]]u 2012.
| datum rođenja     = {{datum rođenja|1943|3|12}}
| mjesto rođenja    = selo [[Božanovići]] kod [[Kalinovik]]a, [[Kraljevina Jugoslavija]]
| datum smrti       = {{datum smrti i godine|2026|8|27|1942|03|12}}
| mjesto smrti      = [[Den Haag]]
| nacionalnost      = [[Nizozemska]]
| puno ime          =
| nadimak           =
| supruga           = Biljana Mladić
| suprug            =
| titule            =
| knjige            =
| pripadnost        = [[SFR Jugoslavija]]&lt;br /&gt;[[Republika Srpska]]
| služba            = 1965–1997.
| čin               = general-pukovnik
| ratovi            = [[Rat u Hrvatskoj]]&lt;br /&gt;[[Rat u Bosni i Hercegovini]]
| bitke             =
| vojska            = [[Jugoslavenska narodna armija]]&lt;br /&gt;[[Vojska Republike Srpske]]
| rod               =
| jedinice          =
| zapovijedao       = [[Vojska Republike Srpske]]
| nagrade           =
}}
'''Ratko Mladić''' ([[Božanovići]], 12. mart 1943 – [[Den Haag]], 27. august 2026) bivši je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] i [[Srbi|srpski]] zapovjednik i [[general]] [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]] za vrijeme [[Ratovi u bivšoj Jugoslaviji|ratova u bivšoj Jugoslaviji]].&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.dw.com/en/ratko-mladic-dead-at-84-reports/a-78531323|title=Ratko Mladic dead at 84 — reports|website=dw.com|language=en|access-date=27. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news|title=Ratko Mladic, Murderous ‘Butcher of Bosnia,’ Dies at 83|url=https://www.nytimes.com/2026/08/27/world/europe/ratko-mladic-dead.html|newspaper=The New York Times|date=27. 8. 2026|access-date=27. 8. 2026|issn=0362-4331|language=en-US|first=Dan|last=Bilefsky}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.theguardian.com/world/2017/nov/21/ratko-mladic-bosnian-serb-genocide-war-crimes|title=Bosnian Serb warlord Ratko Mladić disrupts genocide verdict hearing|author=Julian Borger|date=22. 11. 2017|publisher=|via=www.theguardian.com|location=UK}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|location=UK|url=https://www.theguardian.com/world/ratko-mladic|title=Ratko Mladić|work=World news|publisher=The Guardian}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.irishtimes.com/news/world/europe/mladic-convicted-of-genocide-and-war-crimes-by-un-tribunal-1.3300887|title=Mladic convicted of genocide and war crimes by UN tribunal|author=Peter Cluskey|website=The Irish Times}}&lt;/ref&gt; [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] (MKSJ) prvostepenom presudom 24. novembra 2017, a kasnije 8. juna 2021. i pravosnažnom, osudio ga je na [[Doživotni zatvor|doživotnu kaznu zatvora]] za [[Genocid u Srebrenici|genocid]] [[Genocid u Srebrenici|u Srebrenici]], [[Zločini protiv čovječnosti|zločine protiv čovječnosti]] (progon, ubistva, istrebljenje, deportacija i prisilno premještanje nesrpskog stanovništva), terorisanje i progon civilnog stanovništva, kršenje zakona i običaja ratovanja i uzimanje pripadnika [[UNPROFOR]]-a za taoce.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.icty.org/bcs/press/me%C4%91unarodni-sud-osudio-ratka-mladi%C4%87a-za-genocid-ratne-zlo%C4%8Dine-i-zlo%C4%8Dine-protiv-%C4%8Dovje%C4%8Dnosti |title=Međunarodni sud osudio Ratka Mladića za genocid, ratne zločine i zločine protiv čovječnosti |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.dw.com/sr/ratko-mladi%C4%87-pravosna%C5%BEno-osu%C4%91en-na-do%C5%BEivotnu-kaznu-zatvora/a-57817597|title=Ratko Mladić pravosnažno osuđen na doživotnu kaznu zatvora {{!}} DW {{!}} 08.06.2021|last=Welle (www.dw.com)|first=Deutsche|website=DW.COM|language=sr-RS|access-date=10. 6. 2021}}&lt;/ref&gt;

== Biografija ==
=== Ratna karijera ===
[[Datoteka:Evstafiev-ratko-mladic-1993-w.jpg|mini|150px|lijevo|Mladić tokom razgovora uz posredovanje [[Ujedinjene Nacije|UN]]-a na [[Međunarodni aerodrom Sarajevo|sarajevskom aerodromu]], juni 1993.]]

U junu 1991. godine je poslan u [[Knin]], kao komandant 9. korpusa [[JNA]], tokom borbi između JNA i [[Hrvatska|hrvatskih snaga]]. Dana 4. oktobra 1991. godine unaprijeđen je u general-majora. 9. maja 1992. godine preuzeo je mjesto glavnog komandanta štaba Druge vojne oblasti JNA u [[Sarajevo|Sarajevu]].

12. maja 1992. godine je Skupština bosanskih Srba izglasala stvaranje [[VRS|Vojske RS]]. U isto vrijeme, Mladić je postavljen na dužnost Komandanta Vrhovnog štaba VRS-a, mjesto na kojem je bio do decembra 1996. godine. (U maju 1992, nakon povlačenja JNA iz [[Bosna|Bosne]], Druga vojna oblast JNA je postala jezgrom Glavnog štaba VRS-a.) 24. juna 1994. godine, unaprijeđen je u general-pukovnika.

24. jula 1995. godine Mladić je optužen od strane [[Haški tribunal|Međunarodnog suda za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije]] (ICTY) za [[genocid]], [[zločin protiv čovječnosti|zločine protiv čovječnosti]] i brojne [[ratni zločin|ratne zločine]], uključujući i zločine vezane za blokadu Sarajeva.
16. novembra 1995. godine, optužnica je proširena i na genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine tokom napada na [[UN]]-ovu zaštićenu zonu u [[Srebrenica|Srebrenici]] u julu 1995. godine. Mladić je također odgovoran za uzimanje UN-ovog osoblja kao taoce.

Kao bjegunac ICTY-a, pretpostavljalo se da se skriva u [[Srbija|Srbiji]]. U novembru 2004. godine, [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanska]] vojna služba je priznala da vojna akcija privođenja Mladića i drugih optuženika nema mnogo šansi da uspije.

U martu 1994. Mladićeva kćerka Ana je izvršila samoubistvo tokom studija medicine u Beogradu. Sahranjena je na Topčideru, i vjeruje se da je Mladić neko vrijeme redovno dolazio na njen grob.

26. maja 2011. uhapšen je u selu Lazarovu pokraj Zrenjanina gdje se skrivao u kući svojih rođaka te je priveden na Sud u Beogradu gdje je odlučeno o njegovom izručenju ICTY-u.

== Optužnica ==
Optužnica protiv Mladića podignuta je 25. jula 1995. godine.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.icty.org/bcs/case/mladic/4#pressrel |title=Mladić (IT-09-92) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/950724.pdf |title=OPTUŽNICA PROTIV RADOVANA KARADžIĆA I RATKA MLADIĆA (24. 7. 1995) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017}}&lt;/ref&gt; Druga optužnica, 14. novembra 1995,&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/951114.pdf |title=OPTUŽNICA PROTIV RADOVANA KARADžIĆA I RATKA MLADIĆA (14. 11. 1995) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017}}&lt;/ref&gt; a izmijenjena optužnica donesena je 10. oktobra 2002. godine pod nazivom ''Predmet Ratko Mladić (IT-95-5/18-I) - &quot;Bosna i Hercegovina&quot; i &quot;Srebrenica&quot;''.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/mladic_021010_indictment.pdf |title=IZMIJENJENA OPTUŽNICA PROTIV RATKA MLADIĆA (10. 10. 2002) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017}}&lt;/ref&gt; Druga izmijenjena optužnica donesena je 1. juna 2011.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/110601.pdf |title=DRUGA IZMIJENJENA OPTUŽNICA PROTIV RATKA MLADIĆA (1. 6. 2011) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017}}&lt;/ref&gt; da bi nakon nje uslijedile još dvije izmijenjene optužnice: prvo 20. oktobra te i 16. decembra 2011. godine.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/111020.pdf |title=TREĆA IZMIJENJENA OPTUŽNICA PROTIV RATKA MLADIĆA (20. 10. 2011) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/111020.pdf |title=ČETVRTA IZMIJENJENA OPTUŽNICA PROTIV RATKA MLADIĆA (16. 12. 2011) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017}}&lt;/ref&gt;

Konačna optužnica za Ratka Mladića glasila je:

a) Dvije tačke za genocid (tačke 1 i 2):
# Ratko Mladić je počinio, planirao, podsticao, naredio i/ili pomagao i podržavao genocid nad dijelom nacionalnih, etničkih i/ili vjerskih grupa bosanskih Muslimana i/ili bosanskih Hrvata. Namjera da se te grupe djelimično unište manifestirana je na najekstremniji način u [[Foča (Republika Srpska)|Foči]], [[Ključ (općina)|Ključu]], [[Kotor-Varoš]]i, [[Prijedor]]u, [[Sanski Most|Sanskom Mostu]] i [[Vlasenica|Vlasenici]]
# Genocid
b) Pet tačaka za zločine protiv čovječnosti (tačke 3, 4, 5, 7 i 8)
# Progoni
# Istrebljenja
# Ubistva
# Deportacija
# Nehumana djela (prisilna premještanja)
c) Četiri tačke za kršenja zakona ili običaja ratovanja (tačke 6, 9, 10 i 11):
# Ubistva
# Terorisanje
# Protivpravni napadi na civile
# Uzimanje talaca.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.icty.org/x/cases/mladic/cis/bcs/cis_mladic_bcs.pdf |title=RATKO MLADIĆ (IT-09-92) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017}}&lt;/ref&gt;

== Presuda ==
Ratko Mladić pred [[Međunarodni sud pravde|Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju]] u [[Den Haag|Haagu]] 22. novembra 2017. po prvostepenoj presudi je proglašen krivim za [[genocid u Srebrenici]] i druge ratne zločine u Bosni i Hercegovini i osuđen na kaznu doživotnog zatvora.&lt;ref name=&quot;REUTERS - 22. 11. 2017&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.reuters.com/article/us-warcrimes-mladic-newsmaker/once-triumphant-bosnian-serb-commander-mladic-reduced-to-frail-genocide-defendant-idUSKBN1DL2WS |title=Once triumphant Bosnian Serb commander Mladic reduced to frail genocide defendant |work=REUTERS |language=engleski |access-date= 22. 11. 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;AVAZ.ba - 22. 11. 2017&quot;&gt;{{cite web |url=http://avaz.ba/vijesti/bih/324181/haski-tribunal-ratko-mladic-osuden-na-dozivotni-zatvor |title=Haški tribunal: Ratko Mladić osuđen na doživotni zatvor |work=AVAZ.ba |access-date= 22. 11. 2017}}&lt;/ref&gt; Ratko Mladić proglašen je krivim po 10 tačaka optužnice, a oslobođen po jednoj tački, koja se odnosila na genocid u šest općina u Bosni i Hercegovini. Konačna presuda po tačkama optužnice bila je sljedeća:&lt;ref name=&quot;BBC - 22. 11. 2017&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.bbc.com/news/world-europe-42080090 |title=Ratko Mladic jailed for life over Bosnia war genocide |work=[[BBC]] |language=engleski |access-date= 22. 11. 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Anadolu Agency - 22. 11. 2017&quot;&gt;{{cite web |url=http://aa.com.tr/en/europe/world-welcomes-un-courts-mladic-genocide-conviction/974604 |title=World welcomes UN court's Mladic genocide conviction |work=Anadolu Agency |language=engleski |access-date= 22. 11. 2017}}&lt;/ref&gt;
# Po tački 1 Vijeće nije utvrdilo da je Ratko Mladić kriv za genocid u šest općina,
# u drugoj tački i svim ostalim tačkama optužnice proglašen je krivim za genocid,
# progon i zločin protiv čovječnosti,
# istrebljenje i zločin protiv čovječnosti,
# ubistvo i zločin protiv čovječnosti,
# ubistvo, kršenje zakona i običaja ratovanja,
# deportacija i zločin protiv čovječnosti,
# nehumano i prisilno premještanje,
# terorisanje i kršenje zakona i običaja ratovanja,
# protupravni napadi na civile,
# uzimanje talaca, kršenje zakona i običaja ratovanja.&lt;ref name=&quot;REUTERS - 22. 11. 2017&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;AVAZ.ba - 22. 11. 2017&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;BBC - 22. 11. 2017&quot; /&gt;

== Smrt ==
Preminuo je 27. augusta 2026. u [[Ujedinjene nacije|UN]]-ovom pritvoru u [[Den Haag|Den Haagu]] ([[Nizozemska]]) nakon što je pretrpio više [[Moždani udar|moždanih udara]].&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/ratko-mladic-mozdani-udar-haag-stanje-tesko-15698995|title=Jutarnji list - Ratni zločinac Ratko Mladić doživio moždani udar, u teškom je stanju|date=15. 4. 2026|website=www.jutarnji.hr|language=hr-hr|access-date=27. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{refspisak|2}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat}}
{{Wikicitat}}
{{wikivijesti|Ratko Mladić osuđen na doživotni zatvor}}
* [http://www.icty.org/x/cases/mladic/cis/en/cis_mladic_en.pdf Ratko Mladić], [[ICTY]].org
* [http://www.bbc.com/news/world-europe-13559597 Ratko Mladić] na [[BBC]]

{{Ratovi u bivšoj Jugoslaviji}}

{{DEFAULTSORT:Mladić, Ratko}}
[[Kategorija:Biografije, Kalinovik]]
[[Kategorija:Rođeni 1943.]]
[[Kategorija:Generali Vojske Republike Srpske]]
[[Kategorija:Generali Jugoslavenske narodne armije]]
[[Kategorija:Osobe osuđene na doživotni zatvor]]
[[Kategorija:Osobe osuđene za genocid]]
[[Kategorija:Osuđeni pred Haškim tribunalom]]
[[Kategorija:Ratni zločinci u ratu u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Srpski nacionalisti]]
[[Kategorija:Dobitnici Ordena Republike Srpske]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Srbi iz Bosne i Hercegovine osuđeni za ratne zločine]]
[[Kategorija:Srbi iz Bosne i Hercegovine osuđeni za zločine protiv čovječnosti]]
[[Kategorija:Srbi iz Bosne i Hercegovine osuđeni za genocid]]</text>
      <sha1>2qpg94clalgng4rdb4797scfvlot05i</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3922264</id>
      <parentid>3922262</parentid>
      <timestamp>2026-08-27T13:52:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Denny</username>
        <id>9</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3922264</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="12683" sha1="lt2v2v95svql2k7p5zsk3x6i8xqn1p4" xml:space="preserve">{{Infokutija vojno lice
| ime               = Ratko Mladić
| slika             = Ratko Mladić - Start of Trial (cropped).jpg
| opis              = Mladić na suđenju u [[Den Haag]]u 2012.
| datum rođenja     = {{datum rođenja|1943|3|12}}
| mjesto rođenja    = selo [[Božanovići]] kod [[Kalinovik]]a, [[Kraljevina Jugoslavija]]
| datum smrti       = {{datum smrti i godine|2026|8|27|1942|03|12}}
| mjesto smrti      = [[Den Haag]], [[Nizozemska]]
| nacionalnost      = 
| puno ime          =
| nadimak           =
| supruga           = Biljana Mladić
| suprug            =
| titule            =
| knjige            =
| pripadnost        = [[SFR Jugoslavija]]&lt;br /&gt;[[Republika Srpska]]
| služba            = 1965–1997.
| čin               = general-pukovnik
| ratovi            = [[Rat u Hrvatskoj]]&lt;br /&gt;[[Rat u Bosni i Hercegovini]]
| bitke             =
| vojska            = [[Jugoslavenska narodna armija]]&lt;br /&gt;[[Vojska Republike Srpske]]
| rod               =
| jedinice          =
| zapovijedao       = [[Vojska Republike Srpske]]
| nagrade           =
}}
'''Ratko Mladić''' ([[Božanovići]], 12. mart 1943 – [[Den Haag]], 27. august 2026) bivši je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] i [[Srbi|srpski]] zapovjednik i [[general]] [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]] za vrijeme [[Ratovi u bivšoj Jugoslaviji|ratova u bivšoj Jugoslaviji]].&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.dw.com/en/ratko-mladic-dead-at-84-reports/a-78531323|title=Ratko Mladic dead at 84 — reports|website=dw.com|language=en|access-date=27. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news|title=Ratko Mladic, Murderous ‘Butcher of Bosnia,’ Dies at 83|url=https://www.nytimes.com/2026/08/27/world/europe/ratko-mladic-dead.html|newspaper=The New York Times|date=27. 8. 2026|access-date=27. 8. 2026|issn=0362-4331|language=en-US|first=Dan|last=Bilefsky}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.theguardian.com/world/2017/nov/21/ratko-mladic-bosnian-serb-genocide-war-crimes|title=Bosnian Serb warlord Ratko Mladić disrupts genocide verdict hearing|author=Julian Borger|date=22. 11. 2017|publisher=|via=www.theguardian.com|location=UK}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|location=UK|url=https://www.theguardian.com/world/ratko-mladic|title=Ratko Mladić|work=World news|publisher=The Guardian}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.irishtimes.com/news/world/europe/mladic-convicted-of-genocide-and-war-crimes-by-un-tribunal-1.3300887|title=Mladic convicted of genocide and war crimes by UN tribunal|author=Peter Cluskey|website=The Irish Times}}&lt;/ref&gt; [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] (MKSJ) prvostepenom presudom 24. novembra 2017, a kasnije 8. juna 2021. i pravosnažnom, osudio ga je na [[Doživotni zatvor|doživotnu kaznu zatvora]] za [[Genocid u Srebrenici|genocid]] [[Genocid u Srebrenici|u Srebrenici]], [[Zločini protiv čovječnosti|zločine protiv čovječnosti]] (progon, ubistva, istrebljenje, deportacija i prisilno premještanje nesrpskog stanovništva), terorisanje i progon civilnog stanovništva, kršenje zakona i običaja ratovanja i uzimanje pripadnika [[UNPROFOR]]-a za taoce.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.icty.org/bcs/press/me%C4%91unarodni-sud-osudio-ratka-mladi%C4%87a-za-genocid-ratne-zlo%C4%8Dine-i-zlo%C4%8Dine-protiv-%C4%8Dovje%C4%8Dnosti |title=Međunarodni sud osudio Ratka Mladića za genocid, ratne zločine i zločine protiv čovječnosti |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.dw.com/sr/ratko-mladi%C4%87-pravosna%C5%BEno-osu%C4%91en-na-do%C5%BEivotnu-kaznu-zatvora/a-57817597|title=Ratko Mladić pravosnažno osuđen na doživotnu kaznu zatvora {{!}} DW {{!}} 08.06.2021|last=Welle (www.dw.com)|first=Deutsche|website=DW.COM|language=sr-RS|access-date=10. 6. 2021}}&lt;/ref&gt;

== Biografija ==
=== Ratna karijera ===
[[Datoteka:Evstafiev-ratko-mladic-1993-w.jpg|mini|150px|lijevo|Mladić tokom razgovora uz posredovanje [[Ujedinjene Nacije|UN]]-a na [[Međunarodni aerodrom Sarajevo|sarajevskom aerodromu]], juni 1993.]]

U junu 1991. godine je poslan u [[Knin]], kao komandant 9. korpusa [[JNA]], tokom borbi između JNA i [[Hrvatska|hrvatskih snaga]]. Dana 4. oktobra 1991. godine unaprijeđen je u general-majora. 9. maja 1992. godine preuzeo je mjesto glavnog komandanta štaba Druge vojne oblasti JNA u [[Sarajevo|Sarajevu]].

12. maja 1992. godine je Skupština bosanskih Srba izglasala stvaranje [[VRS|Vojske RS]]. U isto vrijeme, Mladić je postavljen na dužnost Komandanta Vrhovnog štaba VRS-a, mjesto na kojem je bio do decembra 1996. godine. (U maju 1992, nakon povlačenja JNA iz [[Bosna|Bosne]], Druga vojna oblast JNA je postala jezgrom Glavnog štaba VRS-a.) 24. juna 1994. godine, unaprijeđen je u general-pukovnika.

24. jula 1995. godine Mladić je optužen od strane [[Haški tribunal|Međunarodnog suda za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije]] (ICTY) za [[genocid]], [[zločin protiv čovječnosti|zločine protiv čovječnosti]] i brojne [[ratni zločin|ratne zločine]], uključujući i zločine vezane za blokadu Sarajeva.
16. novembra 1995. godine, optužnica je proširena i na genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine tokom napada na [[UN]]-ovu zaštićenu zonu u [[Srebrenica|Srebrenici]] u julu 1995. godine. Mladić je također odgovoran za uzimanje UN-ovog osoblja kao taoce.

Kao bjegunac ICTY-a, pretpostavljalo se da se skriva u [[Srbija|Srbiji]]. U novembru 2004. godine, [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanska]] vojna služba je priznala da vojna akcija privođenja Mladića i drugih optuženika nema mnogo šansi da uspije.

U martu 1994. Mladićeva kćerka Ana je izvršila samoubistvo tokom studija medicine u Beogradu. Sahranjena je na Topčideru, i vjeruje se da je Mladić neko vrijeme redovno dolazio na njen grob.

26. maja 2011. uhapšen je u selu Lazarovu pokraj Zrenjanina gdje se skrivao u kući svojih rođaka te je priveden na Sud u Beogradu gdje je odlučeno o njegovom izručenju ICTY-u.

== Optužnica ==
Optužnica protiv Mladića podignuta je 25. jula 1995. godine.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.icty.org/bcs/case/mladic/4#pressrel |title=Mladić (IT-09-92) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/950724.pdf |title=OPTUŽNICA PROTIV RADOVANA KARADžIĆA I RATKA MLADIĆA (24. 7. 1995) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017}}&lt;/ref&gt; Druga optužnica, 14. novembra 1995,&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/951114.pdf |title=OPTUŽNICA PROTIV RADOVANA KARADžIĆA I RATKA MLADIĆA (14. 11. 1995) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017}}&lt;/ref&gt; a izmijenjena optužnica donesena je 10. oktobra 2002. godine pod nazivom ''Predmet Ratko Mladić (IT-95-5/18-I) - &quot;Bosna i Hercegovina&quot; i &quot;Srebrenica&quot;''.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/mladic_021010_indictment.pdf |title=IZMIJENJENA OPTUŽNICA PROTIV RATKA MLADIĆA (10. 10. 2002) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017}}&lt;/ref&gt; Druga izmijenjena optužnica donesena je 1. juna 2011.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/110601.pdf |title=DRUGA IZMIJENJENA OPTUŽNICA PROTIV RATKA MLADIĆA (1. 6. 2011) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017}}&lt;/ref&gt; da bi nakon nje uslijedile još dvije izmijenjene optužnice: prvo 20. oktobra te i 16. decembra 2011. godine.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/111020.pdf |title=TREĆA IZMIJENJENA OPTUŽNICA PROTIV RATKA MLADIĆA (20. 10. 2011) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/111020.pdf |title=ČETVRTA IZMIJENJENA OPTUŽNICA PROTIV RATKA MLADIĆA (16. 12. 2011) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017}}&lt;/ref&gt;

Konačna optužnica za Ratka Mladića glasila je:

a) Dvije tačke za genocid (tačke 1 i 2):
# Ratko Mladić je počinio, planirao, podsticao, naredio i/ili pomagao i podržavao genocid nad dijelom nacionalnih, etničkih i/ili vjerskih grupa bosanskih Muslimana i/ili bosanskih Hrvata. Namjera da se te grupe djelimično unište manifestirana je na najekstremniji način u [[Foča (Republika Srpska)|Foči]], [[Ključ (općina)|Ključu]], [[Kotor-Varoš]]i, [[Prijedor]]u, [[Sanski Most|Sanskom Mostu]] i [[Vlasenica|Vlasenici]]
# Genocid
b) Pet tačaka za zločine protiv čovječnosti (tačke 3, 4, 5, 7 i 8)
# Progoni
# Istrebljenja
# Ubistva
# Deportacija
# Nehumana djela (prisilna premještanja)
c) Četiri tačke za kršenja zakona ili običaja ratovanja (tačke 6, 9, 10 i 11):
# Ubistva
# Terorisanje
# Protivpravni napadi na civile
# Uzimanje talaca.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.icty.org/x/cases/mladic/cis/bcs/cis_mladic_bcs.pdf |title=RATKO MLADIĆ (IT-09-92) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017}}&lt;/ref&gt;

== Presuda ==
Ratko Mladić pred [[Međunarodni sud pravde|Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju]] u [[Den Haag|Haagu]] 22. novembra 2017. po prvostepenoj presudi je proglašen krivim za [[genocid u Srebrenici]] i druge ratne zločine u Bosni i Hercegovini i osuđen na kaznu doživotnog zatvora.&lt;ref name=&quot;REUTERS - 22. 11. 2017&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.reuters.com/article/us-warcrimes-mladic-newsmaker/once-triumphant-bosnian-serb-commander-mladic-reduced-to-frail-genocide-defendant-idUSKBN1DL2WS |title=Once triumphant Bosnian Serb commander Mladic reduced to frail genocide defendant |work=REUTERS |language=engleski |access-date= 22. 11. 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;AVAZ.ba - 22. 11. 2017&quot;&gt;{{cite web |url=http://avaz.ba/vijesti/bih/324181/haski-tribunal-ratko-mladic-osuden-na-dozivotni-zatvor |title=Haški tribunal: Ratko Mladić osuđen na doživotni zatvor |work=AVAZ.ba |access-date= 22. 11. 2017}}&lt;/ref&gt; Ratko Mladić proglašen je krivim po 10 tačaka optužnice, a oslobođen po jednoj tački, koja se odnosila na genocid u šest općina u Bosni i Hercegovini. Konačna presuda po tačkama optužnice bila je sljedeća:&lt;ref name=&quot;BBC - 22. 11. 2017&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.bbc.com/news/world-europe-42080090 |title=Ratko Mladic jailed for life over Bosnia war genocide |work=[[BBC]] |language=engleski |access-date= 22. 11. 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Anadolu Agency - 22. 11. 2017&quot;&gt;{{cite web |url=http://aa.com.tr/en/europe/world-welcomes-un-courts-mladic-genocide-conviction/974604 |title=World welcomes UN court's Mladic genocide conviction |work=Anadolu Agency |language=engleski |access-date= 22. 11. 2017}}&lt;/ref&gt;
# Po tački 1 Vijeće nije utvrdilo da je Ratko Mladić kriv za genocid u šest općina,
# u drugoj tački i svim ostalim tačkama optužnice proglašen je krivim za genocid,
# progon i zločin protiv čovječnosti,
# istrebljenje i zločin protiv čovječnosti,
# ubistvo i zločin protiv čovječnosti,
# ubistvo, kršenje zakona i običaja ratovanja,
# deportacija i zločin protiv čovječnosti,
# nehumano i prisilno premještanje,
# terorisanje i kršenje zakona i običaja ratovanja,
# protupravni napadi na civile,
# uzimanje talaca, kršenje zakona i običaja ratovanja.&lt;ref name=&quot;REUTERS - 22. 11. 2017&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;AVAZ.ba - 22. 11. 2017&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;BBC - 22. 11. 2017&quot; /&gt;

== Smrt ==
Preminuo je 27. augusta 2026. u [[Ujedinjene nacije|UN]]-ovom pritvoru u [[Den Haag|Den Haagu]] ([[Nizozemska]]) nakon što je pretrpio više [[Moždani udar|moždanih udara]].&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/ratko-mladic-mozdani-udar-haag-stanje-tesko-15698995|title=Jutarnji list - Ratni zločinac Ratko Mladić doživio moždani udar, u teškom je stanju|date=15. 4. 2026|website=www.jutarnji.hr|language=hr-hr|access-date=27. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{refspisak|2}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat}}
{{Wikicitat}}
{{wikivijesti|Ratko Mladić osuđen na doživotni zatvor}}
* [http://www.icty.org/x/cases/mladic/cis/en/cis_mladic_en.pdf Ratko Mladić], [[ICTY]].org
* [http://www.bbc.com/news/world-europe-13559597 Ratko Mladić] na [[BBC]]

{{Ratovi u bivšoj Jugoslaviji}}

{{DEFAULTSORT:Mladić, Ratko}}
[[Kategorija:Biografije, Kalinovik]]
[[Kategorija:Rođeni 1943.]]
[[Kategorija:Generali Vojske Republike Srpske]]
[[Kategorija:Generali Jugoslavenske narodne armije]]
[[Kategorija:Osobe osuđene na doživotni zatvor]]
[[Kategorija:Osobe osuđene za genocid]]
[[Kategorija:Osuđeni pred Haškim tribunalom]]
[[Kategorija:Ratni zločinci u ratu u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Srpski nacionalisti]]
[[Kategorija:Dobitnici Ordena Republike Srpske]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Srbi iz Bosne i Hercegovine osuđeni za ratne zločine]]
[[Kategorija:Srbi iz Bosne i Hercegovine osuđeni za zločine protiv čovječnosti]]
[[Kategorija:Srbi iz Bosne i Hercegovine osuđeni za genocid]]</text>
      <sha1>lt2v2v95svql2k7p5zsk3x6i8xqn1p4</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3922272</id>
      <parentid>3922264</parentid>
      <timestamp>2026-08-27T15:40:57Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bakir123</username>
        <id>110053</id>
      </contributor>
      <origin>3922272</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="12469" sha1="h25vd7930anb68y6yyo3q70mcnoxi5e" xml:space="preserve">{{Infokutija vojno lice
| ime               = Ratko Mladić
| slika             = Evstafiev-ratko-mladic-1993-w.jpg
| opis              = Mladić 1993.
| datum_rođenja     = {{datum rođenja|1943|3|12}}
| mjesto_rođenja    = selo [[Božanovići]] kod [[Kalinovik]]a, [[Kraljevina Jugoslavija]]
| datum_smrti       = {{datum smrti i godine|2026|8|27|1942|03|12}}
| mjesto_smrti      = [[Den Haag]], [[Nizozemska]]
| nacionalnost      = 
| puno ime          =
| nadimak           =
| supruga           = Biljana Mladić
| suprug            =
| titule            =
| knjige            =
| pripadnost        = [[SFR Jugoslavija]]&lt;br /&gt;[[Republika Srpska]]
| služba            = 1965–1997.
| čin               = general-pukovnik
| ratovi            = [[Rat u Hrvatskoj]]&lt;br /&gt;[[Rat u Bosni i Hercegovini]]
| bitke             =
| vojska            = [[Jugoslavenska narodna armija]]&lt;br /&gt;[[Vojska Republike Srpske]]
| rod               =
| jedinice          =
| zapovijedao       = [[Vojska Republike Srpske]]
| nagrade           =
}}
'''Ratko Mladić''' (12. mart 1943 – 27. august 2026) bio je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] i [[Srbi|srpski]] zapovjednik i [[general]] [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]] za vrijeme [[Ratovi u bivšoj Jugoslaviji|ratova u bivšoj Jugoslaviji]].&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.dw.com/en/ratko-mladic-dead-at-84-reports/a-78531323|title=Ratko Mladic dead at 84 — reports|website=dw.com|language=en|access-date=27. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news|title=Ratko Mladic, Murderous ‘Butcher of Bosnia,’ Dies at 83|url=https://www.nytimes.com/2026/08/27/world/europe/ratko-mladic-dead.html|newspaper=The New York Times|date=27. 8. 2026|access-date=27. 8. 2026|issn=0362-4331|language=en-US|first=Dan|last=Bilefsky}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.theguardian.com/world/2017/nov/21/ratko-mladic-bosnian-serb-genocide-war-crimes|title=Bosnian Serb warlord Ratko Mladić disrupts genocide verdict hearing|author=Julian Borger|date=22. 11. 2017|publisher=|via=www.theguardian.com|location=UK}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|location=UK|url=https://www.theguardian.com/world/ratko-mladic|title=Ratko Mladić|work=World news|publisher=The Guardian}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.irishtimes.com/news/world/europe/mladic-convicted-of-genocide-and-war-crimes-by-un-tribunal-1.3300887|title=Mladic convicted of genocide and war crimes by UN tribunal|author=Peter Cluskey|website=The Irish Times}}&lt;/ref&gt; [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] (MKSJ) prvostepenom presudom 24. novembra 2017, a kasnije 8. juna 2021. i pravosnažnom, osudio ga je na [[Doživotni zatvor|doživotnu kaznu zatvora]] za [[Genocid u Srebrenici|genocid]] [[Genocid u Srebrenici|u Srebrenici]], [[Zločini protiv čovječnosti|zločine protiv čovječnosti]] (progon, ubistva, istrebljenje, deportacija i prisilno premještanje nesrpskog stanovništva), terorisanje i progon civilnog stanovništva, kršenje zakona i običaja ratovanja i uzimanje pripadnika [[UNPROFOR]]-a za taoce.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.icty.org/bcs/press/me%C4%91unarodni-sud-osudio-ratka-mladi%C4%87a-za-genocid-ratne-zlo%C4%8Dine-i-zlo%C4%8Dine-protiv-%C4%8Dovje%C4%8Dnosti |title=Međunarodni sud osudio Ratka Mladića za genocid, ratne zločine i zločine protiv čovječnosti |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.dw.com/sr/ratko-mladi%C4%87-pravosna%C5%BEno-osu%C4%91en-na-do%C5%BEivotnu-kaznu-zatvora/a-57817597|title=Ratko Mladić pravosnažno osuđen na doživotnu kaznu zatvora {{!}} DW {{!}} 08.06.2021|last=Welle (www.dw.com)|first=Deutsche|website=DW.COM|language=sr-RS|access-date=10. 6. 2021}}&lt;/ref&gt;

==Biografija==
===Ratna karijera===
U junu 1991. godine je poslan u [[Knin]], kao komandant 9. korpusa [[JNA]], tokom borbi između JNA i [[Hrvatska|hrvatskih snaga]]. Dana 4. oktobra 1991. godine unaprijeđen je u general-majora. 9. maja 1992. godine preuzeo je mjesto glavnog komandanta štaba Druge vojne oblasti JNA u [[Sarajevo|Sarajevu]].

12. maja 1992. godine je Skupština bosanskih Srba izglasala stvaranje [[VRS|Vojske RS]]. U isto vrijeme, Mladić je postavljen na dužnost Komandanta Vrhovnog štaba VRS-a, mjesto na kojem je bio do decembra 1996. godine. (U maju 1992, nakon povlačenja JNA iz [[Bosna|Bosne]], Druga vojna oblast JNA je postala jezgrom Glavnog štaba VRS-a.) 24. juna 1994. godine, unaprijeđen je u general-pukovnika.

24. jula 1995. godine Mladić je optužen od strane [[Haški tribunal|Međunarodnog suda za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije]] (ICTY) za [[genocid]], [[zločin protiv čovječnosti|zločine protiv čovječnosti]] i brojne [[ratni zločin|ratne zločine]], uključujući i zločine vezane za blokadu Sarajeva.
16. novembra 1995. godine, optužnica je proširena i na genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine tokom napada na [[UN]]-ovu zaštićenu zonu u [[Srebrenica|Srebrenici]] u julu 1995. godine. Mladić je također odgovoran za uzimanje UN-ovog osoblja kao taoce.

Kao bjegunac ICTY-a, pretpostavljalo se da se skriva u [[Srbija|Srbiji]]. U novembru 2004. godine, [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanska]] vojna služba je priznala da vojna akcija privođenja Mladića i drugih optuženika nema mnogo šansi da uspije.

U martu 1994. Mladićeva kćerka Ana je izvršila samoubistvo tokom studija medicine u Beogradu. Sahranjena je na Topčideru, i vjeruje se da je Mladić neko vrijeme redovno dolazio na njen grob.

26. maja 2011. uhapšen je u selu Lazarovu pokraj Zrenjanina gdje se skrivao u kući svojih rođaka te je priveden na Sud u Beogradu gdje je odlučeno o njegovom izručenju ICTY-u.

==Optužnica==
[[Datoteka:Mladić Start of Trial.jpg|mini|Mladić na suđenju u [[Den Haag]]u 2012.]]

Optužnica protiv Mladića podignuta je 25. jula 1995. godine.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.icty.org/bcs/case/mladic/4#pressrel |title=Mladić (IT-09-92) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/950724.pdf |title=OPTUŽNICA PROTIV RADOVANA KARADžIĆA I RATKA MLADIĆA (24. 7. 1995) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017}}&lt;/ref&gt; Druga optužnica, 14. novembra 1995,&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/951114.pdf |title=OPTUŽNICA PROTIV RADOVANA KARADžIĆA I RATKA MLADIĆA (14. 11. 1995) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017}}&lt;/ref&gt; a izmijenjena optužnica donesena je 10. oktobra 2002. godine pod nazivom ''Predmet Ratko Mladić (IT-95-5/18-I) - &quot;Bosna i Hercegovina&quot; i &quot;Srebrenica&quot;''.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/mladic_021010_indictment.pdf |title=IZMIJENJENA OPTUŽNICA PROTIV RATKA MLADIĆA (10. 10. 2002) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017}}&lt;/ref&gt; Druga izmijenjena optužnica donesena je 1. juna 2011.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/110601.pdf |title=DRUGA IZMIJENJENA OPTUŽNICA PROTIV RATKA MLADIĆA (1. 6. 2011) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017}}&lt;/ref&gt; da bi nakon nje uslijedile još dvije izmijenjene optužnice: prvo 20. oktobra te i 16. decembra 2011. godine.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/111020.pdf |title=TREĆA IZMIJENJENA OPTUŽNICA PROTIV RATKA MLADIĆA (20. 10. 2011) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/111020.pdf |title=ČETVRTA IZMIJENJENA OPTUŽNICA PROTIV RATKA MLADIĆA (16. 12. 2011) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017}}&lt;/ref&gt;

Konačna optužnica za Ratka Mladića glasila je:

a) Dvije tačke za genocid (tačke 1 i 2):
# Ratko Mladić je počinio, planirao, podsticao, naredio i/ili pomagao i podržavao genocid nad dijelom nacionalnih, etničkih i/ili vjerskih grupa bosanskih Muslimana i/ili bosanskih Hrvata. Namjera da se te grupe djelimično unište manifestirana je na najekstremniji način u [[Foča (Republika Srpska)|Foči]], [[Ključ (općina)|Ključu]], [[Kotor-Varoš]]i, [[Prijedor]]u, [[Sanski Most|Sanskom Mostu]] i [[Vlasenica|Vlasenici]]
# Genocid
b) Pet tačaka za zločine protiv čovječnosti (tačke 3, 4, 5, 7 i 8)
# Progoni
# Istrebljenja
# Ubistva
# Deportacija
# Nehumana djela (prisilna premještanja)
c) Četiri tačke za kršenja zakona ili običaja ratovanja (tačke 6, 9, 10 i 11):
# Ubistva
# Terorisanje
# Protivpravni napadi na civile
# Uzimanje talaca.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.icty.org/x/cases/mladic/cis/bcs/cis_mladic_bcs.pdf |title=RATKO MLADIĆ (IT-09-92) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017}}&lt;/ref&gt;

==Presuda==
Ratko Mladić pred [[Međunarodni sud pravde|Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju]] u [[Den Haag|Haagu]] 22. novembra 2017. po prvostepenoj presudi je proglašen krivim za [[genocid u Srebrenici]] i druge ratne zločine u Bosni i Hercegovini i osuđen na kaznu doživotnog zatvora.&lt;ref name=&quot;REUTERS - 22. 11. 2017&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.reuters.com/article/us-warcrimes-mladic-newsmaker/once-triumphant-bosnian-serb-commander-mladic-reduced-to-frail-genocide-defendant-idUSKBN1DL2WS |title=Once triumphant Bosnian Serb commander Mladic reduced to frail genocide defendant |work=REUTERS |language=engleski |access-date= 22. 11. 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;AVAZ.ba - 22. 11. 2017&quot;&gt;{{cite web |url=http://avaz.ba/vijesti/bih/324181/haski-tribunal-ratko-mladic-osuden-na-dozivotni-zatvor |title=Haški tribunal: Ratko Mladić osuđen na doživotni zatvor |work=AVAZ.ba |access-date= 22. 11. 2017}}&lt;/ref&gt; Proglašen je krivim po 10 tačaka optužnice, a oslobođen po jednoj tački, koja se odnosila na genocid u šest općina u Bosni i Hercegovini. Konačna presuda po tačkama optužnice bila je sljedeća:&lt;ref name=&quot;BBC - 22. 11. 2017&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.bbc.com/news/world-europe-42080090 |title=Ratko Mladic jailed for life over Bosnia war genocide |work=[[BBC]] |language=engleski |access-date= 22. 11. 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Anadolu Agency - 22. 11. 2017&quot;&gt;{{cite web |url=http://aa.com.tr/en/europe/world-welcomes-un-courts-mladic-genocide-conviction/974604 |title=World welcomes UN court's Mladic genocide conviction |work=Anadolu Agency |language=engleski |access-date= 22. 11. 2017}}&lt;/ref&gt;
# Po tački 1 Vijeće nije utvrdilo da je Ratko Mladić kriv za genocid u šest općina,
# u drugoj tački i svim ostalim tačkama optužnice proglašen je krivim za genocid,
# progon i zločin protiv čovječnosti,
# istrebljenje i zločin protiv čovječnosti,
# ubistvo i zločin protiv čovječnosti,
# ubistvo, kršenje zakona i običaja ratovanja,
# deportacija i zločin protiv čovječnosti,
# nehumano i prisilno premještanje,
# terorisanje i kršenje zakona i običaja ratovanja,
# protupravni napadi na civile,
# uzimanje talaca, kršenje zakona i običaja ratovanja.&lt;ref name=&quot;REUTERS - 22. 11. 2017&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;AVAZ.ba - 22. 11. 2017&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;BBC - 22. 11. 2017&quot; /&gt;

==Smrt==
Mladić je preminuo 27. augusta 2026. u [[Ujedinjene nacije|UN]]-ovom pritvoru u [[Den Haag|Den Haagu]] ([[Nizozemska]]) nakon što je pretrpio više [[Moždani udar|moždanih udara]].&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/ratko-mladic-mozdani-udar-haag-stanje-tesko-15698995|title=Jutarnji list - Ratni zločinac Ratko Mladić doživio moždani udar, u teškom je stanju|date=15. 4. 2026|website=www.jutarnji.hr|language=hr-hr|access-date=27. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

==Reference==
{{Refspisak|2}}

==Vanjski linkovi==
{{Commonscat}}
{{Wikicitat}}
{{wikivijesti|Ratko Mladić osuđen na doživotni zatvor}}
*[http://www.icty.org/x/cases/mladic/cis/en/cis_mladic_en.pdf Ratko Mladić], [[ICTY]].org
*[http://www.bbc.com/news/world-europe-13559597 Ratko Mladić] na [[BBC]]

{{Ratovi u bivšoj Jugoslaviji}}
{{DEFAULTSORT:Mladić, Ratko}}
[[Kategorija:Rođeni 1943.]]
[[Kategorija:Umrli 2026.]]
[[Kategorija:Biografije, Kalinovik]]
[[Kategorija:Generali Vojske Republike Srpske]]
[[Kategorija:Generali Jugoslavenske narodne armije]]
[[Kategorija:Osobe osuđene na doživotni zatvor]]
[[Kategorija:Osobe osuđene za genocid]]
[[Kategorija:Osuđeni pred Haškim tribunalom]]
[[Kategorija:Ratni zločinci u ratu u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Srpski nacionalisti]]
[[Kategorija:Dobitnici Ordena Republike Srpske]]
[[Kategorija:Srbi iz Bosne i Hercegovine osuđeni za ratne zločine]]
[[Kategorija:Srbi iz Bosne i Hercegovine osuđeni za zločine protiv čovječnosti]]
[[Kategorija:Srbi iz Bosne i Hercegovine osuđeni za genocid]]</text>
      <sha1>h25vd7930anb68y6yyo3q70mcnoxi5e</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3922273</id>
      <parentid>3922272</parentid>
      <timestamp>2026-08-27T15:43:13Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>GoodBosnian</username>
        <id>170315</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Wikipedia:EUFEMIZAM]]</comment>
      <origin>3922273</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="12440" sha1="h5n7wxku9i6afjz0bj13urs5urk6xue" xml:space="preserve">{{Infokutija vojno lice
| ime               = Ratko Mladić
| slika             = Evstafiev-ratko-mladic-1993-w.jpg
| opis              = Mladić 1993.
| datum_rođenja     = {{datum rođenja|1943|3|12}}
| mjesto_rođenja    = selo [[Božanovići]] kod [[Kalinovik]]a, [[Kraljevina Jugoslavija]]
| datum_smrti       = {{datum smrti i godine|2026|8|27|1942|03|12}}
| mjesto_smrti      = [[Den Haag]], [[Nizozemska]]
| nacionalnost      = 
| puno ime          =
| nadimak           =
| supruga           = Biljana Mladić
| suprug            =
| titule            =
| knjige            =
| pripadnost        = [[SFR Jugoslavija]]&lt;br /&gt;[[Republika Srpska]]
| služba            = 1965–1997.
| čin               = general-pukovnik
| ratovi            = [[Rat u Hrvatskoj]]&lt;br /&gt;[[Rat u Bosni i Hercegovini]]
| bitke             =
| vojska            = [[Jugoslavenska narodna armija]]&lt;br /&gt;[[Vojska Republike Srpske]]
| rod               =
| jedinice          =
| zapovijedao       = [[Vojska Republike Srpske]]
| nagrade           =
}}
'''Ratko Mladić''' (12. mart 1943 – 27. august 2026) bio je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] i [[Srbi|srpski]] zapovjednik i [[general]] [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]] za vrijeme [[Ratovi u bivšoj Jugoslaviji|ratova u bivšoj Jugoslaviji]].&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.dw.com/en/ratko-mladic-dead-at-84-reports/a-78531323|title=Ratko Mladic dead at 84 — reports|website=dw.com|language=en|access-date=27. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news|title=Ratko Mladic, Murderous ‘Butcher of Bosnia,’ Dies at 83|url=https://www.nytimes.com/2026/08/27/world/europe/ratko-mladic-dead.html|newspaper=The New York Times|date=27. 8. 2026|access-date=27. 8. 2026|issn=0362-4331|language=en-US|first=Dan|last=Bilefsky}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.theguardian.com/world/2017/nov/21/ratko-mladic-bosnian-serb-genocide-war-crimes|title=Bosnian Serb warlord Ratko Mladić disrupts genocide verdict hearing|author=Julian Borger|date=22. 11. 2017|publisher=|via=www.theguardian.com|location=UK}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|location=UK|url=https://www.theguardian.com/world/ratko-mladic|title=Ratko Mladić|work=World news|publisher=The Guardian}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.irishtimes.com/news/world/europe/mladic-convicted-of-genocide-and-war-crimes-by-un-tribunal-1.3300887|title=Mladic convicted of genocide and war crimes by UN tribunal|author=Peter Cluskey|website=The Irish Times}}&lt;/ref&gt; [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] (MKSJ) prvostepenom presudom 24. novembra 2017, a kasnije 8. juna 2021. i pravosnažnom, osudio ga je na [[Doživotni zatvor|doživotnu kaznu zatvora]] za [[Genocid u Srebrenici|genocid]] [[Genocid u Srebrenici|u Srebrenici]], [[Zločini protiv čovječnosti|zločine protiv čovječnosti]] (progon, ubistva, istrebljenje, deportacija i prisilno premještanje nesrpskog stanovništva), terorisanje i progon civilnog stanovništva, kršenje zakona i običaja ratovanja i uzimanje pripadnika [[UNPROFOR]]-a za taoce.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.icty.org/bcs/press/me%C4%91unarodni-sud-osudio-ratka-mladi%C4%87a-za-genocid-ratne-zlo%C4%8Dine-i-zlo%C4%8Dine-protiv-%C4%8Dovje%C4%8Dnosti |title=Međunarodni sud osudio Ratka Mladića za genocid, ratne zločine i zločine protiv čovječnosti |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.dw.com/sr/ratko-mladi%C4%87-pravosna%C5%BEno-osu%C4%91en-na-do%C5%BEivotnu-kaznu-zatvora/a-57817597|title=Ratko Mladić pravosnažno osuđen na doživotnu kaznu zatvora {{!}} DW {{!}} 08.06.2021|last=Welle (www.dw.com)|first=Deutsche|website=DW.COM|language=sr-RS|access-date=10. 6. 2021}}&lt;/ref&gt;

==Biografija==
===Ratna karijera===
U junu 1991. godine je poslan u [[Knin]], kao komandant 9. korpusa [[JNA]], tokom borbi između JNA i [[Hrvatska|hrvatskih snaga]]. Dana 4. oktobra 1991. godine unaprijeđen je u general-majora. 9. maja 1992. godine preuzeo je mjesto glavnog komandanta štaba Druge vojne oblasti JNA u [[Sarajevo|Sarajevu]].

12. maja 1992. godine je Skupština bosanskih Srba izglasala stvaranje [[VRS|Vojske RS]]. U isto vrijeme, Mladić je postavljen na dužnost Komandanta Vrhovnog štaba VRS-a, mjesto na kojem je bio do decembra 1996. godine. (U maju 1992, nakon povlačenja JNA iz [[Bosna|Bosne]], Druga vojna oblast JNA je postala jezgrom Glavnog štaba VRS-a.) 24. juna 1994. godine, unaprijeđen je u general-pukovnika.

24. jula 1995. godine Mladić je optužen od strane [[Haški tribunal|Međunarodnog suda za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije]] (ICTY) za [[genocid]], [[zločin protiv čovječnosti|zločine protiv čovječnosti]] i brojne [[ratni zločin|ratne zločine]], uključujući i zločine vezane za blokadu Sarajeva.
16. novembra 1995. godine, optužnica je proširena i na genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine tokom napada na [[UN]]-ovu zaštićenu zonu u [[Srebrenica|Srebrenici]] u julu 1995. godine. Mladić je također odgovoran za uzimanje UN-ovog osoblja kao taoce.

Kao bjegunac ICTY-a, pretpostavljalo se da se skriva u [[Srbija|Srbiji]]. U novembru 2004. godine, [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanska]] vojna služba je priznala da vojna akcija privođenja Mladića i drugih optuženika nema mnogo šansi da uspije.

U martu 1994. Mladićeva kćerka Ana je izvršila samoubistvo tokom studija medicine u Beogradu. Sahranjena je na Topčideru, i vjeruje se da je Mladić neko vrijeme redovno dolazio na njen grob.

26. maja 2011. uhapšen je u selu Lazarovu pokraj Zrenjanina gdje se skrivao u kući svojih rođaka te je priveden na Sud u Beogradu gdje je odlučeno o njegovom izručenju ICTY-u.

==Optužnica==
[[Datoteka:Mladić Start of Trial.jpg|mini|Mladić na suđenju u [[Den Haag]]u 2012.]]

Optužnica protiv Mladića podignuta je 25. jula 1995. godine.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.icty.org/bcs/case/mladic/4#pressrel |title=Mladić (IT-09-92) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/950724.pdf |title=OPTUŽNICA PROTIV RADOVANA KARADžIĆA I RATKA MLADIĆA (24. 7. 1995) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017}}&lt;/ref&gt; Druga optužnica, 14. novembra 1995,&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/951114.pdf |title=OPTUŽNICA PROTIV RADOVANA KARADžIĆA I RATKA MLADIĆA (14. 11. 1995) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017}}&lt;/ref&gt; a izmijenjena optužnica donesena je 10. oktobra 2002. godine pod nazivom ''Predmet Ratko Mladić (IT-95-5/18-I) - &quot;Bosna i Hercegovina&quot; i &quot;Srebrenica&quot;''.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/mladic_021010_indictment.pdf |title=IZMIJENJENA OPTUŽNICA PROTIV RATKA MLADIĆA (10. 10. 2002) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017}}&lt;/ref&gt; Druga izmijenjena optužnica donesena je 1. juna 2011.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/110601.pdf |title=DRUGA IZMIJENJENA OPTUŽNICA PROTIV RATKA MLADIĆA (1. 6. 2011) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017}}&lt;/ref&gt; da bi nakon nje uslijedile još dvije izmijenjene optužnice: prvo 20. oktobra te i 16. decembra 2011. godine.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/111020.pdf |title=TREĆA IZMIJENJENA OPTUŽNICA PROTIV RATKA MLADIĆA (20. 10. 2011) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/111020.pdf |title=ČETVRTA IZMIJENJENA OPTUŽNICA PROTIV RATKA MLADIĆA (16. 12. 2011) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017}}&lt;/ref&gt;

Konačna optužnica za Ratka Mladića glasila je:

a) Dvije tačke za genocid (tačke 1 i 2):
# Ratko Mladić je počinio, planirao, podsticao, naredio i/ili pomagao i podržavao genocid nad dijelom nacionalnih, etničkih i/ili vjerskih grupa bosanskih Muslimana i/ili bosanskih Hrvata. Namjera da se te grupe djelimično unište manifestirana je na najekstremniji način u [[Foča (Republika Srpska)|Foči]], [[Ključ (općina)|Ključu]], [[Kotor-Varoš]]i, [[Prijedor]]u, [[Sanski Most|Sanskom Mostu]] i [[Vlasenica|Vlasenici]]
# Genocid
b) Pet tačaka za zločine protiv čovječnosti (tačke 3, 4, 5, 7 i 8)
# Progoni
# Istrebljenja
# Ubistva
# Deportacija
# Nehumana djela (prisilna premještanja)
c) Četiri tačke za kršenja zakona ili običaja ratovanja (tačke 6, 9, 10 i 11):
# Ubistva
# Terorisanje
# Protivpravni napadi na civile
# Uzimanje talaca.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.icty.org/x/cases/mladic/cis/bcs/cis_mladic_bcs.pdf |title=RATKO MLADIĆ (IT-09-92) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017}}&lt;/ref&gt;

==Presuda==
Ratko Mladić pred [[Međunarodni sud pravde|Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju]] u [[Den Haag|Haagu]] 22. novembra 2017. po prvostepenoj presudi je proglašen krivim za [[genocid u Srebrenici]] i druge ratne zločine u Bosni i Hercegovini i osuđen na kaznu doživotnog zatvora.&lt;ref name=&quot;REUTERS - 22. 11. 2017&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.reuters.com/article/us-warcrimes-mladic-newsmaker/once-triumphant-bosnian-serb-commander-mladic-reduced-to-frail-genocide-defendant-idUSKBN1DL2WS |title=Once triumphant Bosnian Serb commander Mladic reduced to frail genocide defendant |work=REUTERS |language=engleski |access-date= 22. 11. 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;AVAZ.ba - 22. 11. 2017&quot;&gt;{{cite web |url=http://avaz.ba/vijesti/bih/324181/haski-tribunal-ratko-mladic-osuden-na-dozivotni-zatvor |title=Haški tribunal: Ratko Mladić osuđen na doživotni zatvor |work=AVAZ.ba |access-date= 22. 11. 2017}}&lt;/ref&gt; Proglašen je krivim po 10 tačaka optužnice, a oslobođen po jednoj tački, koja se odnosila na genocid u šest općina u Bosni i Hercegovini. Konačna presuda po tačkama optužnice bila je sljedeća:&lt;ref name=&quot;BBC - 22. 11. 2017&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.bbc.com/news/world-europe-42080090 |title=Ratko Mladic jailed for life over Bosnia war genocide |work=[[BBC]] |language=engleski |access-date= 22. 11. 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Anadolu Agency - 22. 11. 2017&quot;&gt;{{cite web |url=http://aa.com.tr/en/europe/world-welcomes-un-courts-mladic-genocide-conviction/974604 |title=World welcomes UN court's Mladic genocide conviction |work=Anadolu Agency |language=engleski |access-date= 22. 11. 2017}}&lt;/ref&gt;
# Po tački 1 Vijeće nije utvrdilo da je Ratko Mladić kriv za genocid u šest općina,
# u drugoj tački i svim ostalim tačkama optužnice proglašen je krivim za genocid,
# progon i zločin protiv čovječnosti,
# istrebljenje i zločin protiv čovječnosti,
# ubistvo i zločin protiv čovječnosti,
# ubistvo, kršenje zakona i običaja ratovanja,
# deportacija i zločin protiv čovječnosti,
# nehumano i prisilno premještanje,
# terorisanje i kršenje zakona i običaja ratovanja,
# protupravni napadi na civile,
# uzimanje talaca, kršenje zakona i običaja ratovanja.&lt;ref name=&quot;REUTERS - 22. 11. 2017&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;AVAZ.ba - 22. 11. 2017&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;BBC - 22. 11. 2017&quot; /&gt;

==Smrt==
Mladić je umro 27. augusta 2026. u [[Ujedinjene nacije|UN]]-ovom pritvoru u [[Den Haag]]u, ([[Nizozemska]]) nakon više [[Moždani udar|moždanih udara]].&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/ratko-mladic-mozdani-udar-haag-stanje-tesko-15698995|title=Jutarnji list - Ratni zločinac Ratko Mladić doživio moždani udar, u teškom je stanju|date=15. 4. 2026|website=www.jutarnji.hr|language=hr-hr|access-date=27. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

==Reference==
{{Refspisak|2}}

==Vanjski linkovi==
{{Commonscat}}
{{Wikicitat}}
{{wikivijesti|Ratko Mladić osuđen na doživotni zatvor}}
*[http://www.icty.org/x/cases/mladic/cis/en/cis_mladic_en.pdf Ratko Mladić], [[ICTY]].org
*[http://www.bbc.com/news/world-europe-13559597 Ratko Mladić] na [[BBC]]

{{Ratovi u bivšoj Jugoslaviji}}
{{DEFAULTSORT:Mladić, Ratko}}
[[Kategorija:Rođeni 1943.]]
[[Kategorija:Umrli 2026.]]
[[Kategorija:Biografije, Kalinovik]]
[[Kategorija:Generali Vojske Republike Srpske]]
[[Kategorija:Generali Jugoslavenske narodne armije]]
[[Kategorija:Osobe osuđene na doživotni zatvor]]
[[Kategorija:Osobe osuđene za genocid]]
[[Kategorija:Osuđeni pred Haškim tribunalom]]
[[Kategorija:Ratni zločinci u ratu u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Srpski nacionalisti]]
[[Kategorija:Dobitnici Ordena Republike Srpske]]
[[Kategorija:Srbi iz Bosne i Hercegovine osuđeni za ratne zločine]]
[[Kategorija:Srbi iz Bosne i Hercegovine osuđeni za zločine protiv čovječnosti]]
[[Kategorija:Srbi iz Bosne i Hercegovine osuđeni za genocid]]</text>
      <sha1>h5n7wxku9i6afjz0bj13urs5urk6xue</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3922274</id>
      <parentid>3922273</parentid>
      <timestamp>2026-08-27T16:14:40Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bakir123</username>
        <id>110053</id>
      </contributor>
      <origin>3922274</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="12427" sha1="lmvyuxgqblox8czzqh8o8fzti55jte4" xml:space="preserve">{{Infokutija vojno lice
| ime               = Ratko Mladić
| slika             = Evstafiev-ratko-mladic-1993-w.jpg
| opis              = Mladić 1993.
| datum rođenja     = {{datum rođenja|1943|3|12}}
| mjesto rođenja    = selo [[Božanovići]] kod [[Kalinovik]]a, [[Nezavisna Država Hrvatska]]
| datum smrti       = {{datum smrti i godine|2026|8|27|1942|03|12}}
| mjesto smrti      = [[Den Haag]], [[Nizozemska]]
| nacionalnost      = 
| puno ime          =
| nadimak           =
| supruga           = Biljana Mladić
| suprug            =
| titule            =
| knjige            =
| pripadnost        = [[SFR Jugoslavija]]&lt;br /&gt;[[Republika Srpska]]
| služba            = 1965–1997.
| čin               = general-pukovnik
| ratovi            = [[Rat u Hrvatskoj]]&lt;br /&gt;[[Rat u Bosni i Hercegovini]]
| bitke             =
| vojska            = [[Jugoslavenska narodna armija]]&lt;br /&gt;[[Vojska Republike Srpske]]
| rod               =
| jedinice          =
| zapovijedao       = [[Vojska Republike Srpske]]
| nagrade           =
}}
'''Ratko Mladić''' (12. mart 1943 – 27. august 2026) bio je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] i [[Srbi|srpski]] zapovjednik i [[general]] [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]] za vrijeme [[Ratovi u bivšoj Jugoslaviji|ratova u bivšoj Jugoslaviji]].&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.dw.com/en/ratko-mladic-dead-at-84-reports/a-78531323|title=Ratko Mladic dead at 84 — reports|website=dw.com|language=en|access-date=27. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news|title=Ratko Mladic, Murderous ‘Butcher of Bosnia,’ Dies at 83|url=https://www.nytimes.com/2026/08/27/world/europe/ratko-mladic-dead.html|newspaper=The New York Times|date=27. 8. 2026|access-date=27. 8. 2026|issn=0362-4331|language=en-US|first=Dan|last=Bilefsky}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.theguardian.com/world/2017/nov/21/ratko-mladic-bosnian-serb-genocide-war-crimes|title=Bosnian Serb warlord Ratko Mladić disrupts genocide verdict hearing|author=Julian Borger|date=22. 11. 2017|publisher=|via=www.theguardian.com|location=UK}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|location=UK|url=https://www.theguardian.com/world/ratko-mladic|title=Ratko Mladić|work=World news|publisher=The Guardian}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.irishtimes.com/news/world/europe/mladic-convicted-of-genocide-and-war-crimes-by-un-tribunal-1.3300887|title=Mladic convicted of genocide and war crimes by UN tribunal|author=Peter Cluskey|website=The Irish Times}}&lt;/ref&gt; [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] (MKSJ) prvostepenom presudom 24. novembra 2017, a kasnije 8. juna 2021. i pravosnažnom, osudio ga je na [[Doživotni zatvor|doživotnu kaznu zatvora]] za [[Genocid u Srebrenici|genocid]] [[Genocid u Srebrenici|u Srebrenici]], [[Zločini protiv čovječnosti|zločine protiv čovječnosti]] (progon, ubistva, istrebljenje, deportacija i prisilno premještanje nesrpskog stanovništva), terorisanje i progon civilnog stanovništva, kršenje zakona i običaja ratovanja i uzimanje pripadnika [[UNPROFOR]]-a za taoce.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.icty.org/bcs/press/me%C4%91unarodni-sud-osudio-ratka-mladi%C4%87a-za-genocid-ratne-zlo%C4%8Dine-i-zlo%C4%8Dine-protiv-%C4%8Dovje%C4%8Dnosti |title=Međunarodni sud osudio Ratka Mladića za genocid, ratne zločine i zločine protiv čovječnosti |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.dw.com/sr/ratko-mladi%C4%87-pravosna%C5%BEno-osu%C4%91en-na-do%C5%BEivotnu-kaznu-zatvora/a-57817597|title=Ratko Mladić pravosnažno osuđen na doživotnu kaznu zatvora {{!}} DW {{!}} 08.06.2021|last=Welle (www.dw.com)|first=Deutsche|website=DW.COM|language=sr-RS|access-date=10. 6. 2021}}&lt;/ref&gt;

==Ratna karijera==
U junu 1991. godine je poslan u [[Knin]], kao komandant 9. korpusa [[JNA]], tokom borbi između JNA i [[Hrvatska|hrvatskih snaga]]. Dana 4. oktobra 1991. godine unaprijeđen je u general-majora. 9. maja 1992. godine preuzeo je mjesto glavnog komandanta štaba Druge vojne oblasti JNA u [[Sarajevo|Sarajevu]].

12. maja 1992. godine je Skupština bosanskih Srba izglasala stvaranje [[VRS|Vojske RS]]. U isto vrijeme, Mladić je postavljen na dužnost Komandanta Vrhovnog štaba VRS-a, mjesto na kojem je bio do decembra 1996. godine. (U maju 1992, nakon povlačenja JNA iz [[Bosna|Bosne]], Druga vojna oblast JNA je postala jezgrom Glavnog štaba VRS-a.) 24. juna 1994. godine, unaprijeđen je u general-pukovnika.

24. jula 1995. godine Mladić je optužen od strane [[Haški tribunal|Međunarodnog suda za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije]] (ICTY) za [[genocid]], [[zločin protiv čovječnosti|zločine protiv čovječnosti]] i brojne [[ratni zločin|ratne zločine]], uključujući i zločine vezane za blokadu Sarajeva.
16. novembra 1995. godine, optužnica je proširena i na genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine tokom napada na [[UN]]-ovu zaštićenu zonu u [[Srebrenica|Srebrenici]] u julu 1995. godine. Mladić je također odgovoran za uzimanje UN-ovog osoblja kao taoce.

Kao bjegunac ICTY-a, pretpostavljalo se da se skriva u [[Srbija|Srbiji]]. U novembru 2004. godine, [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanska]] vojna služba je priznala da vojna akcija privođenja Mladića i drugih optuženika nema mnogo šansi da uspije.

U martu 1994. Mladićeva kćerka Ana je izvršila samoubistvo tokom studija medicine u Beogradu. Sahranjena je na Topčideru, i vjeruje se da je Mladić neko vrijeme redovno dolazio na njen grob.

26. maja 2011. uhapšen je u selu Lazarovu pokraj Zrenjanina gdje se skrivao u kući svojih rođaka te je priveden na Sud u Beogradu gdje je odlučeno o njegovom izručenju ICTY-u.

==Optužnica==
[[Datoteka:Mladić Start of Trial.jpg|mini|Mladić na suđenju u [[Den Haag]]u 2012.]]

Optužnica protiv Mladića podignuta je 25. jula 1995. godine.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.icty.org/bcs/case/mladic/4#pressrel |title=Mladić (IT-09-92) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/950724.pdf |title=OPTUŽNICA PROTIV RADOVANA KARADžIĆA I RATKA MLADIĆA (24. 7. 1995) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017}}&lt;/ref&gt; Druga optužnica, 14. novembra 1995,&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/951114.pdf |title=OPTUŽNICA PROTIV RADOVANA KARADžIĆA I RATKA MLADIĆA (14. 11. 1995) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017}}&lt;/ref&gt; a izmijenjena optužnica donesena je 10. oktobra 2002. godine pod nazivom ''Predmet Ratko Mladić (IT-95-5/18-I) - &quot;Bosna i Hercegovina&quot; i &quot;Srebrenica&quot;''.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/mladic_021010_indictment.pdf |title=IZMIJENJENA OPTUŽNICA PROTIV RATKA MLADIĆA (10. 10. 2002) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017}}&lt;/ref&gt; Druga izmijenjena optužnica donesena je 1. juna 2011.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/110601.pdf |title=DRUGA IZMIJENJENA OPTUŽNICA PROTIV RATKA MLADIĆA (1. 6. 2011) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017}}&lt;/ref&gt; da bi nakon nje uslijedile još dvije izmijenjene optužnice: prvo 20. oktobra te i 16. decembra 2011. godine.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/111020.pdf |title=TREĆA IZMIJENJENA OPTUŽNICA PROTIV RATKA MLADIĆA (20. 10. 2011) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/111020.pdf |title=ČETVRTA IZMIJENJENA OPTUŽNICA PROTIV RATKA MLADIĆA (16. 12. 2011) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017}}&lt;/ref&gt;

Konačna optužnica za Ratka Mladića glasila je:

a) Dvije tačke za genocid (tačke 1 i 2):
# Ratko Mladić je počinio, planirao, podsticao, naredio i/ili pomagao i podržavao genocid nad dijelom nacionalnih, etničkih i/ili vjerskih grupa bosanskih Muslimana i/ili bosanskih Hrvata. Namjera da se te grupe djelimično unište manifestirana je na najekstremniji način u [[Foča (Republika Srpska)|Foči]], [[Ključ (općina)|Ključu]], [[Kotor-Varoš]]i, [[Prijedor]]u, [[Sanski Most|Sanskom Mostu]] i [[Vlasenica|Vlasenici]]
# Genocid
b) Pet tačaka za zločine protiv čovječnosti (tačke 3, 4, 5, 7 i 8)
# Progoni
# Istrebljenja
# Ubistva
# Deportacija
# Nehumana djela (prisilna premještanja)
c) Četiri tačke za kršenja zakona ili običaja ratovanja (tačke 6, 9, 10 i 11):
# Ubistva
# Terorisanje
# Protivpravni napadi na civile
# Uzimanje talaca.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.icty.org/x/cases/mladic/cis/bcs/cis_mladic_bcs.pdf |title=RATKO MLADIĆ (IT-09-92) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017}}&lt;/ref&gt;

==Presuda==
Ratko Mladić pred [[Međunarodni sud pravde|Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju]] u [[Den Haag|Haagu]] 22. novembra 2017. po prvostepenoj presudi je proglašen krivim za [[genocid u Srebrenici]] i druge ratne zločine u Bosni i Hercegovini i osuđen na kaznu doživotnog zatvora.&lt;ref name=&quot;REUTERS - 22. 11. 2017&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.reuters.com/article/us-warcrimes-mladic-newsmaker/once-triumphant-bosnian-serb-commander-mladic-reduced-to-frail-genocide-defendant-idUSKBN1DL2WS |title=Once triumphant Bosnian Serb commander Mladic reduced to frail genocide defendant |work=REUTERS |language=engleski |access-date= 22. 11. 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;AVAZ.ba - 22. 11. 2017&quot;&gt;{{cite web |url=http://avaz.ba/vijesti/bih/324181/haski-tribunal-ratko-mladic-osuden-na-dozivotni-zatvor |title=Haški tribunal: Ratko Mladić osuđen na doživotni zatvor |work=AVAZ.ba |access-date= 22. 11. 2017}}&lt;/ref&gt; Proglašen je krivim po 10 tačaka optužnice, a oslobođen po jednoj tački, koja se odnosila na genocid u šest općina u Bosni i Hercegovini. Konačna presuda po tačkama optužnice bila je sljedeća:&lt;ref name=&quot;BBC - 22. 11. 2017&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.bbc.com/news/world-europe-42080090 |title=Ratko Mladic jailed for life over Bosnia war genocide |work=[[BBC]] |language=engleski |access-date= 22. 11. 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Anadolu Agency - 22. 11. 2017&quot;&gt;{{cite web |url=http://aa.com.tr/en/europe/world-welcomes-un-courts-mladic-genocide-conviction/974604 |title=World welcomes UN court's Mladic genocide conviction |work=Anadolu Agency |language=engleski |access-date= 22. 11. 2017}}&lt;/ref&gt;
# Po tački 1 Vijeće nije utvrdilo da je Ratko Mladić kriv za genocid u šest općina,
# u drugoj tački i svim ostalim tačkama optužnice proglašen je krivim za genocid,
# progon i zločin protiv čovječnosti,
# istrebljenje i zločin protiv čovječnosti,
# ubistvo i zločin protiv čovječnosti,
# ubistvo, kršenje zakona i običaja ratovanja,
# deportacija i zločin protiv čovječnosti,
# nehumano i prisilno premještanje,
# terorisanje i kršenje zakona i običaja ratovanja,
# protupravni napadi na civile,
# uzimanje talaca, kršenje zakona i običaja ratovanja.&lt;ref name=&quot;REUTERS - 22. 11. 2017&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;AVAZ.ba - 22. 11. 2017&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;BBC - 22. 11. 2017&quot; /&gt;

==Smrt==
Mladić je umro 27. augusta 2026. u [[Ujedinjene nacije|UN]]-ovom pritvoru u [[Den Haag]]u, ([[Nizozemska]]) nakon više [[Moždani udar|moždanih udara]].&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/ratko-mladic-mozdani-udar-haag-stanje-tesko-15698995|title=Jutarnji list - Ratni zločinac Ratko Mladić doživio moždani udar, u teškom je stanju|date=15. 4. 2026|website=www.jutarnji.hr|language=hr-hr|access-date=27. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

==Reference==
{{Refspisak|2}}

==Vanjski linkovi==
{{Commonscat}}
{{Wikicitat}}
{{wikivijesti|Ratko Mladić osuđen na doživotni zatvor}}
*[http://www.icty.org/x/cases/mladic/cis/en/cis_mladic_en.pdf Ratko Mladić], [[ICTY]].org
*[http://www.bbc.com/news/world-europe-13559597 Ratko Mladić] na [[BBC]]

{{Ratovi u bivšoj Jugoslaviji}}
{{DEFAULTSORT:Mladić, Ratko}}
[[Kategorija:Rođeni 1943.]]
[[Kategorija:Umrli 2026.]]
[[Kategorija:Biografije, Kalinovik]]
[[Kategorija:Generali Vojske Republike Srpske]]
[[Kategorija:Generali Jugoslavenske narodne armije]]
[[Kategorija:Osobe osuđene na doživotni zatvor]]
[[Kategorija:Osobe osuđene za genocid]]
[[Kategorija:Osuđeni pred Haškim tribunalom]]
[[Kategorija:Ratni zločinci u ratu u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Srpski nacionalisti]]
[[Kategorija:Dobitnici Ordena Republike Srpske]]
[[Kategorija:Srbi iz Bosne i Hercegovine osuđeni za ratne zločine]]
[[Kategorija:Srbi iz Bosne i Hercegovine osuđeni za zločine protiv čovječnosti]]
[[Kategorija:Srbi iz Bosne i Hercegovine osuđeni za genocid]]</text>
      <sha1>lmvyuxgqblox8czzqh8o8fzti55jte4</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3922277</id>
      <parentid>3922274</parentid>
      <timestamp>2026-08-27T16:59:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>nepriznate države, kao i države nastale u ratu se ne navode</comment>
      <origin>3922277</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="12419" sha1="f444fjvr7j6kh24rhd04hyjhsatz7m0" xml:space="preserve">{{Infokutija vojno lice
| ime               = Ratko Mladić
| slika             = Evstafiev-ratko-mladic-1993-w.jpg
| opis              = Mladić 1993.
| datum rođenja     = {{datum rođenja|1943|3|12}}
| mjesto rođenja = selo [[Božanovići]] kod [[Kalinovik]]a, [[Kraljevina Jugoslavija]]
| datum smrti       = {{datum smrti i godine|2026|8|27|1942|03|12}}
| mjesto smrti      = [[Den Haag]], [[Nizozemska]]
| nacionalnost      = 
| puno ime          =
| nadimak           =
| supruga           = Biljana Mladić
| suprug            =
| titule            =
| knjige            =
| pripadnost        = [[SFR Jugoslavija]]&lt;br /&gt;[[Republika Srpska]]
| služba            = 1965–1997.
| čin               = general-pukovnik
| ratovi            = [[Rat u Hrvatskoj]]&lt;br /&gt;[[Rat u Bosni i Hercegovini]]
| bitke             =
| vojska            = [[Jugoslavenska narodna armija]]&lt;br /&gt;[[Vojska Republike Srpske]]
| rod               =
| jedinice          =
| zapovijedao       = [[Vojska Republike Srpske]]
| nagrade           =
}}
'''Ratko Mladić''' (12. mart 1943 – 27. august 2026) bio je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] i [[Srbi|srpski]] zapovjednik i [[general]] [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]] za vrijeme [[Ratovi u bivšoj Jugoslaviji|ratova u bivšoj Jugoslaviji]].&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.dw.com/en/ratko-mladic-dead-at-84-reports/a-78531323|title=Ratko Mladic dead at 84 — reports|website=dw.com|language=en|access-date=27. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news|title=Ratko Mladic, Murderous ‘Butcher of Bosnia,’ Dies at 83|url=https://www.nytimes.com/2026/08/27/world/europe/ratko-mladic-dead.html|newspaper=The New York Times|date=27. 8. 2026|access-date=27. 8. 2026|issn=0362-4331|language=en-US|first=Dan|last=Bilefsky}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.theguardian.com/world/2017/nov/21/ratko-mladic-bosnian-serb-genocide-war-crimes|title=Bosnian Serb warlord Ratko Mladić disrupts genocide verdict hearing|author=Julian Borger|date=22. 11. 2017|publisher=|via=www.theguardian.com|location=UK}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|location=UK|url=https://www.theguardian.com/world/ratko-mladic|title=Ratko Mladić|work=World news|publisher=The Guardian}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.irishtimes.com/news/world/europe/mladic-convicted-of-genocide-and-war-crimes-by-un-tribunal-1.3300887|title=Mladic convicted of genocide and war crimes by UN tribunal|author=Peter Cluskey|website=The Irish Times}}&lt;/ref&gt; [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] (MKSJ) prvostepenom presudom 24. novembra 2017, a kasnije 8. juna 2021. i pravosnažnom, osudio ga je na [[Doživotni zatvor|doživotnu kaznu zatvora]] za [[Genocid u Srebrenici|genocid]] [[Genocid u Srebrenici|u Srebrenici]], [[Zločini protiv čovječnosti|zločine protiv čovječnosti]] (progon, ubistva, istrebljenje, deportacija i prisilno premještanje nesrpskog stanovništva), terorisanje i progon civilnog stanovništva, kršenje zakona i običaja ratovanja i uzimanje pripadnika [[UNPROFOR]]-a za taoce.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.icty.org/bcs/press/me%C4%91unarodni-sud-osudio-ratka-mladi%C4%87a-za-genocid-ratne-zlo%C4%8Dine-i-zlo%C4%8Dine-protiv-%C4%8Dovje%C4%8Dnosti |title=Međunarodni sud osudio Ratka Mladića za genocid, ratne zločine i zločine protiv čovječnosti |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.dw.com/sr/ratko-mladi%C4%87-pravosna%C5%BEno-osu%C4%91en-na-do%C5%BEivotnu-kaznu-zatvora/a-57817597|title=Ratko Mladić pravosnažno osuđen na doživotnu kaznu zatvora {{!}} DW {{!}} 08.06.2021|last=Welle (www.dw.com)|first=Deutsche|website=DW.COM|language=sr-RS|access-date=10. 6. 2021}}&lt;/ref&gt;

==Ratna karijera==
U junu 1991. godine je poslan u [[Knin]], kao komandant 9. korpusa [[JNA]], tokom borbi između JNA i [[Hrvatska|hrvatskih snaga]]. Dana 4. oktobra 1991. godine unaprijeđen je u general-majora. 9. maja 1992. godine preuzeo je mjesto glavnog komandanta štaba Druge vojne oblasti JNA u [[Sarajevo|Sarajevu]].

12. maja 1992. godine je Skupština bosanskih Srba izglasala stvaranje [[VRS|Vojske RS]]. U isto vrijeme, Mladić je postavljen na dužnost Komandanta Vrhovnog štaba VRS-a, mjesto na kojem je bio do decembra 1996. godine. (U maju 1992, nakon povlačenja JNA iz [[Bosna|Bosne]], Druga vojna oblast JNA je postala jezgrom Glavnog štaba VRS-a.) 24. juna 1994. godine, unaprijeđen je u general-pukovnika.

24. jula 1995. godine Mladić je optužen od strane [[Haški tribunal|Međunarodnog suda za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije]] (ICTY) za [[genocid]], [[zločin protiv čovječnosti|zločine protiv čovječnosti]] i brojne [[ratni zločin|ratne zločine]], uključujući i zločine vezane za blokadu Sarajeva.
16. novembra 1995. godine, optužnica je proširena i na genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine tokom napada na [[UN]]-ovu zaštićenu zonu u [[Srebrenica|Srebrenici]] u julu 1995. godine. Mladić je također odgovoran za uzimanje UN-ovog osoblja kao taoce.

Kao bjegunac ICTY-a, pretpostavljalo se da se skriva u [[Srbija|Srbiji]]. U novembru 2004. godine, [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanska]] vojna služba je priznala da vojna akcija privođenja Mladića i drugih optuženika nema mnogo šansi da uspije.

U martu 1994. Mladićeva kćerka Ana je izvršila samoubistvo tokom studija medicine u Beogradu. Sahranjena je na Topčideru, i vjeruje se da je Mladić neko vrijeme redovno dolazio na njen grob.

26. maja 2011. uhapšen je u selu Lazarovu pokraj Zrenjanina gdje se skrivao u kući svojih rođaka te je priveden na Sud u Beogradu gdje je odlučeno o njegovom izručenju ICTY-u.

==Optužnica==
[[Datoteka:Mladić Start of Trial.jpg|mini|Mladić na suđenju u [[Den Haag]]u 2012.]]

Optužnica protiv Mladića podignuta je 25. jula 1995. godine.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.icty.org/bcs/case/mladic/4#pressrel |title=Mladić (IT-09-92) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/950724.pdf |title=OPTUŽNICA PROTIV RADOVANA KARADžIĆA I RATKA MLADIĆA (24. 7. 1995) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017}}&lt;/ref&gt; Druga optužnica, 14. novembra 1995,&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/951114.pdf |title=OPTUŽNICA PROTIV RADOVANA KARADžIĆA I RATKA MLADIĆA (14. 11. 1995) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017}}&lt;/ref&gt; a izmijenjena optužnica donesena je 10. oktobra 2002. godine pod nazivom ''Predmet Ratko Mladić (IT-95-5/18-I) - &quot;Bosna i Hercegovina&quot; i &quot;Srebrenica&quot;''.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/mladic_021010_indictment.pdf |title=IZMIJENJENA OPTUŽNICA PROTIV RATKA MLADIĆA (10. 10. 2002) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017}}&lt;/ref&gt; Druga izmijenjena optužnica donesena je 1. juna 2011.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/110601.pdf |title=DRUGA IZMIJENJENA OPTUŽNICA PROTIV RATKA MLADIĆA (1. 6. 2011) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017}}&lt;/ref&gt; da bi nakon nje uslijedile još dvije izmijenjene optužnice: prvo 20. oktobra te i 16. decembra 2011. godine.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/111020.pdf |title=TREĆA IZMIJENJENA OPTUŽNICA PROTIV RATKA MLADIĆA (20. 10. 2011) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/111020.pdf |title=ČETVRTA IZMIJENJENA OPTUŽNICA PROTIV RATKA MLADIĆA (16. 12. 2011) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017}}&lt;/ref&gt;

Konačna optužnica za Ratka Mladića glasila je:

a) Dvije tačke za genocid (tačke 1 i 2):
# Ratko Mladić je počinio, planirao, podsticao, naredio i/ili pomagao i podržavao genocid nad dijelom nacionalnih, etničkih i/ili vjerskih grupa bosanskih Muslimana i/ili bosanskih Hrvata. Namjera da se te grupe djelimično unište manifestirana je na najekstremniji način u [[Foča (Republika Srpska)|Foči]], [[Ključ (općina)|Ključu]], [[Kotor-Varoš]]i, [[Prijedor]]u, [[Sanski Most|Sanskom Mostu]] i [[Vlasenica|Vlasenici]]
# Genocid
b) Pet tačaka za zločine protiv čovječnosti (tačke 3, 4, 5, 7 i 8)
# Progoni
# Istrebljenja
# Ubistva
# Deportacija
# Nehumana djela (prisilna premještanja)
c) Četiri tačke za kršenja zakona ili običaja ratovanja (tačke 6, 9, 10 i 11):
# Ubistva
# Terorisanje
# Protivpravni napadi na civile
# Uzimanje talaca.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.icty.org/x/cases/mladic/cis/bcs/cis_mladic_bcs.pdf |title=RATKO MLADIĆ (IT-09-92) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017}}&lt;/ref&gt;

==Presuda==
Ratko Mladić pred [[Međunarodni sud pravde|Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju]] u [[Den Haag|Haagu]] 22. novembra 2017. po prvostepenoj presudi je proglašen krivim za [[genocid u Srebrenici]] i druge ratne zločine u Bosni i Hercegovini i osuđen na kaznu doživotnog zatvora.&lt;ref name=&quot;REUTERS - 22. 11. 2017&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.reuters.com/article/us-warcrimes-mladic-newsmaker/once-triumphant-bosnian-serb-commander-mladic-reduced-to-frail-genocide-defendant-idUSKBN1DL2WS |title=Once triumphant Bosnian Serb commander Mladic reduced to frail genocide defendant |work=REUTERS |language=engleski |access-date= 22. 11. 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;AVAZ.ba - 22. 11. 2017&quot;&gt;{{cite web |url=http://avaz.ba/vijesti/bih/324181/haski-tribunal-ratko-mladic-osuden-na-dozivotni-zatvor |title=Haški tribunal: Ratko Mladić osuđen na doživotni zatvor |work=AVAZ.ba |access-date= 22. 11. 2017}}&lt;/ref&gt; Proglašen je krivim po 10 tačaka optužnice, a oslobođen po jednoj tački, koja se odnosila na genocid u šest općina u Bosni i Hercegovini. Konačna presuda po tačkama optužnice bila je sljedeća:&lt;ref name=&quot;BBC - 22. 11. 2017&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.bbc.com/news/world-europe-42080090 |title=Ratko Mladic jailed for life over Bosnia war genocide |work=[[BBC]] |language=engleski |access-date= 22. 11. 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Anadolu Agency - 22. 11. 2017&quot;&gt;{{cite web |url=http://aa.com.tr/en/europe/world-welcomes-un-courts-mladic-genocide-conviction/974604 |title=World welcomes UN court's Mladic genocide conviction |work=Anadolu Agency |language=engleski |access-date= 22. 11. 2017}}&lt;/ref&gt;
# Po tački 1 Vijeće nije utvrdilo da je Ratko Mladić kriv za genocid u šest općina,
# u drugoj tački i svim ostalim tačkama optužnice proglašen je krivim za genocid,
# progon i zločin protiv čovječnosti,
# istrebljenje i zločin protiv čovječnosti,
# ubistvo i zločin protiv čovječnosti,
# ubistvo, kršenje zakona i običaja ratovanja,
# deportacija i zločin protiv čovječnosti,
# nehumano i prisilno premještanje,
# terorisanje i kršenje zakona i običaja ratovanja,
# protupravni napadi na civile,
# uzimanje talaca, kršenje zakona i običaja ratovanja.&lt;ref name=&quot;REUTERS - 22. 11. 2017&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;AVAZ.ba - 22. 11. 2017&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;BBC - 22. 11. 2017&quot; /&gt;

==Smrt==
Mladić je umro 27. augusta 2026. u [[Ujedinjene nacije|UN]]-ovom pritvoru u [[Den Haag]]u, ([[Nizozemska]]) nakon više [[Moždani udar|moždanih udara]].&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/ratko-mladic-mozdani-udar-haag-stanje-tesko-15698995|title=Jutarnji list - Ratni zločinac Ratko Mladić doživio moždani udar, u teškom je stanju|date=15. 4. 2026|website=www.jutarnji.hr|language=hr-hr|access-date=27. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

==Reference==
{{Refspisak|2}}

==Vanjski linkovi==
{{Commonscat}}
{{Wikicitat}}
{{wikivijesti|Ratko Mladić osuđen na doživotni zatvor}}
*[http://www.icty.org/x/cases/mladic/cis/en/cis_mladic_en.pdf Ratko Mladić], [[ICTY]].org
*[http://www.bbc.com/news/world-europe-13559597 Ratko Mladić] na [[BBC]]

{{Ratovi u bivšoj Jugoslaviji}}
{{DEFAULTSORT:Mladić, Ratko}}
[[Kategorija:Rođeni 1943.]]
[[Kategorija:Umrli 2026.]]
[[Kategorija:Biografije, Kalinovik]]
[[Kategorija:Generali Vojske Republike Srpske]]
[[Kategorija:Generali Jugoslavenske narodne armije]]
[[Kategorija:Osobe osuđene na doživotni zatvor]]
[[Kategorija:Osobe osuđene za genocid]]
[[Kategorija:Osuđeni pred Haškim tribunalom]]
[[Kategorija:Ratni zločinci u ratu u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Srpski nacionalisti]]
[[Kategorija:Dobitnici Ordena Republike Srpske]]
[[Kategorija:Srbi iz Bosne i Hercegovine osuđeni za ratne zločine]]
[[Kategorija:Srbi iz Bosne i Hercegovine osuđeni za zločine protiv čovječnosti]]
[[Kategorija:Srbi iz Bosne i Hercegovine osuđeni za genocid]]</text>
      <sha1>f444fjvr7j6kh24rhd04hyjhsatz7m0</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3922344</id>
      <parentid>3922277</parentid>
      <timestamp>2026-08-27T21:05:44Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bakir123</username>
        <id>110053</id>
      </contributor>
      <comment>Odbijena posljednja izmjena teksta korisnika [[Posebno:Doprinosi/AnToni|AnToni]] i vraćeno na izmjenu 3922274 korisnika Bakir123: Kraljevina se formalno raspala poptisivanjem kapitulacije 17. aprila 1941. NDH je jedina opcija, kao što je slučaj na eng. wikipediji.</comment>
      <origin>3922344</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="12427" sha1="lmvyuxgqblox8czzqh8o8fzti55jte4" xml:space="preserve">{{Infokutija vojno lice
| ime               = Ratko Mladić
| slika             = Evstafiev-ratko-mladic-1993-w.jpg
| opis              = Mladić 1993.
| datum rođenja     = {{datum rođenja|1943|3|12}}
| mjesto rođenja    = selo [[Božanovići]] kod [[Kalinovik]]a, [[Nezavisna Država Hrvatska]]
| datum smrti       = {{datum smrti i godine|2026|8|27|1942|03|12}}
| mjesto smrti      = [[Den Haag]], [[Nizozemska]]
| nacionalnost      = 
| puno ime          =
| nadimak           =
| supruga           = Biljana Mladić
| suprug            =
| titule            =
| knjige            =
| pripadnost        = [[SFR Jugoslavija]]&lt;br /&gt;[[Republika Srpska]]
| služba            = 1965–1997.
| čin               = general-pukovnik
| ratovi            = [[Rat u Hrvatskoj]]&lt;br /&gt;[[Rat u Bosni i Hercegovini]]
| bitke             =
| vojska            = [[Jugoslavenska narodna armija]]&lt;br /&gt;[[Vojska Republike Srpske]]
| rod               =
| jedinice          =
| zapovijedao       = [[Vojska Republike Srpske]]
| nagrade           =
}}
'''Ratko Mladić''' (12. mart 1943 – 27. august 2026) bio je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] i [[Srbi|srpski]] zapovjednik i [[general]] [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]] za vrijeme [[Ratovi u bivšoj Jugoslaviji|ratova u bivšoj Jugoslaviji]].&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.dw.com/en/ratko-mladic-dead-at-84-reports/a-78531323|title=Ratko Mladic dead at 84 — reports|website=dw.com|language=en|access-date=27. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news|title=Ratko Mladic, Murderous ‘Butcher of Bosnia,’ Dies at 83|url=https://www.nytimes.com/2026/08/27/world/europe/ratko-mladic-dead.html|newspaper=The New York Times|date=27. 8. 2026|access-date=27. 8. 2026|issn=0362-4331|language=en-US|first=Dan|last=Bilefsky}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.theguardian.com/world/2017/nov/21/ratko-mladic-bosnian-serb-genocide-war-crimes|title=Bosnian Serb warlord Ratko Mladić disrupts genocide verdict hearing|author=Julian Borger|date=22. 11. 2017|publisher=|via=www.theguardian.com|location=UK}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|location=UK|url=https://www.theguardian.com/world/ratko-mladic|title=Ratko Mladić|work=World news|publisher=The Guardian}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.irishtimes.com/news/world/europe/mladic-convicted-of-genocide-and-war-crimes-by-un-tribunal-1.3300887|title=Mladic convicted of genocide and war crimes by UN tribunal|author=Peter Cluskey|website=The Irish Times}}&lt;/ref&gt; [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] (MKSJ) prvostepenom presudom 24. novembra 2017, a kasnije 8. juna 2021. i pravosnažnom, osudio ga je na [[Doživotni zatvor|doživotnu kaznu zatvora]] za [[Genocid u Srebrenici|genocid]] [[Genocid u Srebrenici|u Srebrenici]], [[Zločini protiv čovječnosti|zločine protiv čovječnosti]] (progon, ubistva, istrebljenje, deportacija i prisilno premještanje nesrpskog stanovništva), terorisanje i progon civilnog stanovništva, kršenje zakona i običaja ratovanja i uzimanje pripadnika [[UNPROFOR]]-a za taoce.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.icty.org/bcs/press/me%C4%91unarodni-sud-osudio-ratka-mladi%C4%87a-za-genocid-ratne-zlo%C4%8Dine-i-zlo%C4%8Dine-protiv-%C4%8Dovje%C4%8Dnosti |title=Međunarodni sud osudio Ratka Mladića za genocid, ratne zločine i zločine protiv čovječnosti |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.dw.com/sr/ratko-mladi%C4%87-pravosna%C5%BEno-osu%C4%91en-na-do%C5%BEivotnu-kaznu-zatvora/a-57817597|title=Ratko Mladić pravosnažno osuđen na doživotnu kaznu zatvora {{!}} DW {{!}} 08.06.2021|last=Welle (www.dw.com)|first=Deutsche|website=DW.COM|language=sr-RS|access-date=10. 6. 2021}}&lt;/ref&gt;

==Ratna karijera==
U junu 1991. godine je poslan u [[Knin]], kao komandant 9. korpusa [[JNA]], tokom borbi između JNA i [[Hrvatska|hrvatskih snaga]]. Dana 4. oktobra 1991. godine unaprijeđen je u general-majora. 9. maja 1992. godine preuzeo je mjesto glavnog komandanta štaba Druge vojne oblasti JNA u [[Sarajevo|Sarajevu]].

12. maja 1992. godine je Skupština bosanskih Srba izglasala stvaranje [[VRS|Vojske RS]]. U isto vrijeme, Mladić je postavljen na dužnost Komandanta Vrhovnog štaba VRS-a, mjesto na kojem je bio do decembra 1996. godine. (U maju 1992, nakon povlačenja JNA iz [[Bosna|Bosne]], Druga vojna oblast JNA je postala jezgrom Glavnog štaba VRS-a.) 24. juna 1994. godine, unaprijeđen je u general-pukovnika.

24. jula 1995. godine Mladić je optužen od strane [[Haški tribunal|Međunarodnog suda za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije]] (ICTY) za [[genocid]], [[zločin protiv čovječnosti|zločine protiv čovječnosti]] i brojne [[ratni zločin|ratne zločine]], uključujući i zločine vezane za blokadu Sarajeva.
16. novembra 1995. godine, optužnica je proširena i na genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine tokom napada na [[UN]]-ovu zaštićenu zonu u [[Srebrenica|Srebrenici]] u julu 1995. godine. Mladić je također odgovoran za uzimanje UN-ovog osoblja kao taoce.

Kao bjegunac ICTY-a, pretpostavljalo se da se skriva u [[Srbija|Srbiji]]. U novembru 2004. godine, [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanska]] vojna služba je priznala da vojna akcija privođenja Mladića i drugih optuženika nema mnogo šansi da uspije.

U martu 1994. Mladićeva kćerka Ana je izvršila samoubistvo tokom studija medicine u Beogradu. Sahranjena je na Topčideru, i vjeruje se da je Mladić neko vrijeme redovno dolazio na njen grob.

26. maja 2011. uhapšen je u selu Lazarovu pokraj Zrenjanina gdje se skrivao u kući svojih rođaka te je priveden na Sud u Beogradu gdje je odlučeno o njegovom izručenju ICTY-u.

==Optužnica==
[[Datoteka:Mladić Start of Trial.jpg|mini|Mladić na suđenju u [[Den Haag]]u 2012.]]

Optužnica protiv Mladića podignuta je 25. jula 1995. godine.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.icty.org/bcs/case/mladic/4#pressrel |title=Mladić (IT-09-92) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/950724.pdf |title=OPTUŽNICA PROTIV RADOVANA KARADžIĆA I RATKA MLADIĆA (24. 7. 1995) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017}}&lt;/ref&gt; Druga optužnica, 14. novembra 1995,&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/951114.pdf |title=OPTUŽNICA PROTIV RADOVANA KARADžIĆA I RATKA MLADIĆA (14. 11. 1995) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017}}&lt;/ref&gt; a izmijenjena optužnica donesena je 10. oktobra 2002. godine pod nazivom ''Predmet Ratko Mladić (IT-95-5/18-I) - &quot;Bosna i Hercegovina&quot; i &quot;Srebrenica&quot;''.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/mladic_021010_indictment.pdf |title=IZMIJENJENA OPTUŽNICA PROTIV RATKA MLADIĆA (10. 10. 2002) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017}}&lt;/ref&gt; Druga izmijenjena optužnica donesena je 1. juna 2011.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/110601.pdf |title=DRUGA IZMIJENJENA OPTUŽNICA PROTIV RATKA MLADIĆA (1. 6. 2011) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017}}&lt;/ref&gt; da bi nakon nje uslijedile još dvije izmijenjene optužnice: prvo 20. oktobra te i 16. decembra 2011. godine.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/111020.pdf |title=TREĆA IZMIJENJENA OPTUŽNICA PROTIV RATKA MLADIĆA (20. 10. 2011) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/111020.pdf |title=ČETVRTA IZMIJENJENA OPTUŽNICA PROTIV RATKA MLADIĆA (16. 12. 2011) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017}}&lt;/ref&gt;

Konačna optužnica za Ratka Mladića glasila je:

a) Dvije tačke za genocid (tačke 1 i 2):
# Ratko Mladić je počinio, planirao, podsticao, naredio i/ili pomagao i podržavao genocid nad dijelom nacionalnih, etničkih i/ili vjerskih grupa bosanskih Muslimana i/ili bosanskih Hrvata. Namjera da se te grupe djelimično unište manifestirana je na najekstremniji način u [[Foča (Republika Srpska)|Foči]], [[Ključ (općina)|Ključu]], [[Kotor-Varoš]]i, [[Prijedor]]u, [[Sanski Most|Sanskom Mostu]] i [[Vlasenica|Vlasenici]]
# Genocid
b) Pet tačaka za zločine protiv čovječnosti (tačke 3, 4, 5, 7 i 8)
# Progoni
# Istrebljenja
# Ubistva
# Deportacija
# Nehumana djela (prisilna premještanja)
c) Četiri tačke za kršenja zakona ili običaja ratovanja (tačke 6, 9, 10 i 11):
# Ubistva
# Terorisanje
# Protivpravni napadi na civile
# Uzimanje talaca.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.icty.org/x/cases/mladic/cis/bcs/cis_mladic_bcs.pdf |title=RATKO MLADIĆ (IT-09-92) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017}}&lt;/ref&gt;

==Presuda==
Ratko Mladić pred [[Međunarodni sud pravde|Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju]] u [[Den Haag|Haagu]] 22. novembra 2017. po prvostepenoj presudi je proglašen krivim za [[genocid u Srebrenici]] i druge ratne zločine u Bosni i Hercegovini i osuđen na kaznu doživotnog zatvora.&lt;ref name=&quot;REUTERS - 22. 11. 2017&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.reuters.com/article/us-warcrimes-mladic-newsmaker/once-triumphant-bosnian-serb-commander-mladic-reduced-to-frail-genocide-defendant-idUSKBN1DL2WS |title=Once triumphant Bosnian Serb commander Mladic reduced to frail genocide defendant |work=REUTERS |language=engleski |access-date= 22. 11. 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;AVAZ.ba - 22. 11. 2017&quot;&gt;{{cite web |url=http://avaz.ba/vijesti/bih/324181/haski-tribunal-ratko-mladic-osuden-na-dozivotni-zatvor |title=Haški tribunal: Ratko Mladić osuđen na doživotni zatvor |work=AVAZ.ba |access-date= 22. 11. 2017}}&lt;/ref&gt; Proglašen je krivim po 10 tačaka optužnice, a oslobođen po jednoj tački, koja se odnosila na genocid u šest općina u Bosni i Hercegovini. Konačna presuda po tačkama optužnice bila je sljedeća:&lt;ref name=&quot;BBC - 22. 11. 2017&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.bbc.com/news/world-europe-42080090 |title=Ratko Mladic jailed for life over Bosnia war genocide |work=[[BBC]] |language=engleski |access-date= 22. 11. 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Anadolu Agency - 22. 11. 2017&quot;&gt;{{cite web |url=http://aa.com.tr/en/europe/world-welcomes-un-courts-mladic-genocide-conviction/974604 |title=World welcomes UN court's Mladic genocide conviction |work=Anadolu Agency |language=engleski |access-date= 22. 11. 2017}}&lt;/ref&gt;
# Po tački 1 Vijeće nije utvrdilo da je Ratko Mladić kriv za genocid u šest općina,
# u drugoj tački i svim ostalim tačkama optužnice proglašen je krivim za genocid,
# progon i zločin protiv čovječnosti,
# istrebljenje i zločin protiv čovječnosti,
# ubistvo i zločin protiv čovječnosti,
# ubistvo, kršenje zakona i običaja ratovanja,
# deportacija i zločin protiv čovječnosti,
# nehumano i prisilno premještanje,
# terorisanje i kršenje zakona i običaja ratovanja,
# protupravni napadi na civile,
# uzimanje talaca, kršenje zakona i običaja ratovanja.&lt;ref name=&quot;REUTERS - 22. 11. 2017&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;AVAZ.ba - 22. 11. 2017&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;BBC - 22. 11. 2017&quot; /&gt;

==Smrt==
Mladić je umro 27. augusta 2026. u [[Ujedinjene nacije|UN]]-ovom pritvoru u [[Den Haag]]u, ([[Nizozemska]]) nakon više [[Moždani udar|moždanih udara]].&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/ratko-mladic-mozdani-udar-haag-stanje-tesko-15698995|title=Jutarnji list - Ratni zločinac Ratko Mladić doživio moždani udar, u teškom je stanju|date=15. 4. 2026|website=www.jutarnji.hr|language=hr-hr|access-date=27. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

==Reference==
{{Refspisak|2}}

==Vanjski linkovi==
{{Commonscat}}
{{Wikicitat}}
{{wikivijesti|Ratko Mladić osuđen na doživotni zatvor}}
*[http://www.icty.org/x/cases/mladic/cis/en/cis_mladic_en.pdf Ratko Mladić], [[ICTY]].org
*[http://www.bbc.com/news/world-europe-13559597 Ratko Mladić] na [[BBC]]

{{Ratovi u bivšoj Jugoslaviji}}
{{DEFAULTSORT:Mladić, Ratko}}
[[Kategorija:Rođeni 1943.]]
[[Kategorija:Umrli 2026.]]
[[Kategorija:Biografije, Kalinovik]]
[[Kategorija:Generali Vojske Republike Srpske]]
[[Kategorija:Generali Jugoslavenske narodne armije]]
[[Kategorija:Osobe osuđene na doživotni zatvor]]
[[Kategorija:Osobe osuđene za genocid]]
[[Kategorija:Osuđeni pred Haškim tribunalom]]
[[Kategorija:Ratni zločinci u ratu u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Srpski nacionalisti]]
[[Kategorija:Dobitnici Ordena Republike Srpske]]
[[Kategorija:Srbi iz Bosne i Hercegovine osuđeni za ratne zločine]]
[[Kategorija:Srbi iz Bosne i Hercegovine osuđeni za zločine protiv čovječnosti]]
[[Kategorija:Srbi iz Bosne i Hercegovine osuđeni za genocid]]</text>
      <sha1>lmvyuxgqblox8czzqh8o8fzti55jte4</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3922345</id>
      <parentid>3922344</parentid>
      <timestamp>2026-08-27T21:07:19Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bakir123</username>
        <id>110053</id>
      </contributor>
      <origin>3922345</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="12354" sha1="fhm1ewjpv4um1iwm25jcn0mrp5j0e53" xml:space="preserve">{{Infokutija vojno lice
| ime            = Ratko Mladić
| slika          = Evstafiev-ratko-mladic-1993-w.jpg
| opis           = Mladić 1993.
| datum rođenja  = {{datum rođenja|1943|3|12}}
| mjesto rođenja = selo [[Božanovići]] kod [[Kalinovik]]a, [[Nezavisna Država Hrvatska]]
| datum smrti    = {{datum smrti i godine|2026|8|27|1942|03|12}}
| mjesto smrti   = [[Den Haag]], [[Nizozemska]]
| nacionalnost   = 
| puno ime       =
| nadimak        =
| supruga        = Biljana Mladić
| suprug         =
| titule         =
| knjige         =
| pripadnost     = [[SFR Jugoslavija]]&lt;br /&gt;[[Republika Srpska]]
| služba         = 1965–1997.
| čin            = general-pukovnik
| ratovi         = [[Rat u Hrvatskoj]]&lt;br /&gt;[[Rat u Bosni i Hercegovini]]
| bitke          =
| vojska         = [[Jugoslavenska narodna armija]]&lt;br /&gt;[[Vojska Republike Srpske]]
| rod            =
| jedinice       =
| zapovijedao    = [[Vojska Republike Srpske]]
| nagrade        =
}}
'''Ratko Mladić''' (12. mart 1943 – 27. august 2026) bio je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] i [[Srbi|srpski]] zapovjednik i [[general]] [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]] za vrijeme [[Ratovi u bivšoj Jugoslaviji|ratova u bivšoj Jugoslaviji]].&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.dw.com/en/ratko-mladic-dead-at-84-reports/a-78531323|title=Ratko Mladic dead at 84 — reports|website=dw.com|language=en|access-date=27. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news|title=Ratko Mladic, Murderous ‘Butcher of Bosnia,’ Dies at 83|url=https://www.nytimes.com/2026/08/27/world/europe/ratko-mladic-dead.html|newspaper=The New York Times|date=27. 8. 2026|access-date=27. 8. 2026|issn=0362-4331|language=en-US|first=Dan|last=Bilefsky}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.theguardian.com/world/2017/nov/21/ratko-mladic-bosnian-serb-genocide-war-crimes|title=Bosnian Serb warlord Ratko Mladić disrupts genocide verdict hearing|author=Julian Borger|date=22. 11. 2017|publisher=|via=www.theguardian.com|location=UK}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|location=UK|url=https://www.theguardian.com/world/ratko-mladic|title=Ratko Mladić|work=World news|publisher=The Guardian}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.irishtimes.com/news/world/europe/mladic-convicted-of-genocide-and-war-crimes-by-un-tribunal-1.3300887|title=Mladic convicted of genocide and war crimes by UN tribunal|author=Peter Cluskey|website=The Irish Times}}&lt;/ref&gt; [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] (MKSJ) prvostepenom presudom 24. novembra 2017, a kasnije 8. juna 2021. i pravosnažnom, osudio ga je na [[Doživotni zatvor|doživotnu kaznu zatvora]] za [[Genocid u Srebrenici|genocid]] [[Genocid u Srebrenici|u Srebrenici]], [[Zločini protiv čovječnosti|zločine protiv čovječnosti]] (progon, ubistva, istrebljenje, deportacija i prisilno premještanje nesrpskog stanovništva), terorisanje i progon civilnog stanovništva, kršenje zakona i običaja ratovanja i uzimanje pripadnika [[UNPROFOR]]-a za taoce.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.icty.org/bcs/press/me%C4%91unarodni-sud-osudio-ratka-mladi%C4%87a-za-genocid-ratne-zlo%C4%8Dine-i-zlo%C4%8Dine-protiv-%C4%8Dovje%C4%8Dnosti |title=Međunarodni sud osudio Ratka Mladića za genocid, ratne zločine i zločine protiv čovječnosti |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.dw.com/sr/ratko-mladi%C4%87-pravosna%C5%BEno-osu%C4%91en-na-do%C5%BEivotnu-kaznu-zatvora/a-57817597|title=Ratko Mladić pravosnažno osuđen na doživotnu kaznu zatvora {{!}} DW {{!}} 08.06.2021|last=Welle (www.dw.com)|first=Deutsche|website=DW.COM|language=sr-RS|access-date=10. 6. 2021}}&lt;/ref&gt;

==Ratna karijera==
U junu 1991. godine je poslan u [[Knin]], kao komandant 9. korpusa [[JNA]], tokom borbi između JNA i [[Hrvatska|hrvatskih snaga]]. Dana 4. oktobra 1991. godine unaprijeđen je u general-majora. 9. maja 1992. godine preuzeo je mjesto glavnog komandanta štaba Druge vojne oblasti JNA u [[Sarajevo|Sarajevu]].

12. maja 1992. godine je Skupština bosanskih Srba izglasala stvaranje [[VRS|Vojske RS]]. U isto vrijeme, Mladić je postavljen na dužnost Komandanta Vrhovnog štaba VRS-a, mjesto na kojem je bio do decembra 1996. godine. (U maju 1992, nakon povlačenja JNA iz [[Bosna|Bosne]], Druga vojna oblast JNA je postala jezgrom Glavnog štaba VRS-a.) 24. juna 1994. godine, unaprijeđen je u general-pukovnika.

24. jula 1995. godine Mladić je optužen od strane [[Haški tribunal|Međunarodnog suda za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije]] (ICTY) za [[genocid]], [[zločin protiv čovječnosti|zločine protiv čovječnosti]] i brojne [[ratni zločin|ratne zločine]], uključujući i zločine vezane za blokadu Sarajeva.
16. novembra 1995. godine, optužnica je proširena i na genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine tokom napada na [[UN]]-ovu zaštićenu zonu u [[Srebrenica|Srebrenici]] u julu 1995. godine. Mladić je također odgovoran za uzimanje UN-ovog osoblja kao taoce.

Kao bjegunac ICTY-a, pretpostavljalo se da se skriva u [[Srbija|Srbiji]]. U novembru 2004. godine, [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanska]] vojna služba je priznala da vojna akcija privođenja Mladića i drugih optuženika nema mnogo šansi da uspije.

U martu 1994. Mladićeva kćerka Ana je izvršila samoubistvo tokom studija medicine u Beogradu. Sahranjena je na Topčideru, i vjeruje se da je Mladić neko vrijeme redovno dolazio na njen grob.

26. maja 2011. uhapšen je u selu Lazarovu pokraj Zrenjanina gdje se skrivao u kući svojih rođaka te je priveden na Sud u Beogradu gdje je odlučeno o njegovom izručenju ICTY-u.

==Optužnica==
[[Datoteka:Mladić Start of Trial.jpg|mini|Mladić na suđenju u [[Den Haag]]u 2012.]]

Optužnica protiv Mladića podignuta je 25. jula 1995. godine.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.icty.org/bcs/case/mladic/4#pressrel |title=Mladić (IT-09-92) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/950724.pdf |title=OPTUŽNICA PROTIV RADOVANA KARADžIĆA I RATKA MLADIĆA (24. 7. 1995) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017}}&lt;/ref&gt; Druga optužnica, 14. novembra 1995,&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/951114.pdf |title=OPTUŽNICA PROTIV RADOVANA KARADžIĆA I RATKA MLADIĆA (14. 11. 1995) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017}}&lt;/ref&gt; a izmijenjena optužnica donesena je 10. oktobra 2002. godine pod nazivom ''Predmet Ratko Mladić (IT-95-5/18-I) - &quot;Bosna i Hercegovina&quot; i &quot;Srebrenica&quot;''.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/mladic_021010_indictment.pdf |title=IZMIJENJENA OPTUŽNICA PROTIV RATKA MLADIĆA (10. 10. 2002) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017}}&lt;/ref&gt; Druga izmijenjena optužnica donesena je 1. juna 2011.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/110601.pdf |title=DRUGA IZMIJENJENA OPTUŽNICA PROTIV RATKA MLADIĆA (1. 6. 2011) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017}}&lt;/ref&gt; da bi nakon nje uslijedile još dvije izmijenjene optužnice: prvo 20. oktobra te i 16. decembra 2011. godine.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/111020.pdf |title=TREĆA IZMIJENJENA OPTUŽNICA PROTIV RATKA MLADIĆA (20. 10. 2011) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/111020.pdf |title=ČETVRTA IZMIJENJENA OPTUŽNICA PROTIV RATKA MLADIĆA (16. 12. 2011) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017}}&lt;/ref&gt;

Konačna optužnica za Ratka Mladića glasila je:

a) Dvije tačke za genocid (tačke 1 i 2):
# Ratko Mladić je počinio, planirao, podsticao, naredio i/ili pomagao i podržavao genocid nad dijelom nacionalnih, etničkih i/ili vjerskih grupa bosanskih Muslimana i/ili bosanskih Hrvata. Namjera da se te grupe djelimično unište manifestirana je na najekstremniji način u [[Foča (Republika Srpska)|Foči]], [[Ključ (općina)|Ključu]], [[Kotor-Varoš]]i, [[Prijedor]]u, [[Sanski Most|Sanskom Mostu]] i [[Vlasenica|Vlasenici]]
# Genocid
b) Pet tačaka za zločine protiv čovječnosti (tačke 3, 4, 5, 7 i 8)
# Progoni
# Istrebljenja
# Ubistva
# Deportacija
# Nehumana djela (prisilna premještanja)
c) Četiri tačke za kršenja zakona ili običaja ratovanja (tačke 6, 9, 10 i 11):
# Ubistva
# Terorisanje
# Protivpravni napadi na civile
# Uzimanje talaca.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.icty.org/x/cases/mladic/cis/bcs/cis_mladic_bcs.pdf |title=RATKO MLADIĆ (IT-09-92) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017}}&lt;/ref&gt;

==Presuda==
Ratko Mladić pred [[Međunarodni sud pravde|Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju]] u [[Den Haag|Haagu]] 22. novembra 2017. po prvostepenoj presudi je proglašen krivim za [[genocid u Srebrenici]] i druge ratne zločine u Bosni i Hercegovini i osuđen na kaznu doživotnog zatvora.&lt;ref name=&quot;REUTERS - 22. 11. 2017&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.reuters.com/article/us-warcrimes-mladic-newsmaker/once-triumphant-bosnian-serb-commander-mladic-reduced-to-frail-genocide-defendant-idUSKBN1DL2WS |title=Once triumphant Bosnian Serb commander Mladic reduced to frail genocide defendant |work=REUTERS |language=engleski |access-date= 22. 11. 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;AVAZ.ba - 22. 11. 2017&quot;&gt;{{cite web |url=http://avaz.ba/vijesti/bih/324181/haski-tribunal-ratko-mladic-osuden-na-dozivotni-zatvor |title=Haški tribunal: Ratko Mladić osuđen na doživotni zatvor |work=AVAZ.ba |access-date= 22. 11. 2017}}&lt;/ref&gt; Proglašen je krivim po 10 tačaka optužnice, a oslobođen po jednoj tački, koja se odnosila na genocid u šest općina u Bosni i Hercegovini. Konačna presuda po tačkama optužnice bila je sljedeća:&lt;ref name=&quot;BBC - 22. 11. 2017&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.bbc.com/news/world-europe-42080090 |title=Ratko Mladic jailed for life over Bosnia war genocide |work=[[BBC]] |language=engleski |access-date= 22. 11. 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Anadolu Agency - 22. 11. 2017&quot;&gt;{{cite web |url=http://aa.com.tr/en/europe/world-welcomes-un-courts-mladic-genocide-conviction/974604 |title=World welcomes UN court's Mladic genocide conviction |work=Anadolu Agency |language=engleski |access-date= 22. 11. 2017}}&lt;/ref&gt;
# Po tački 1 Vijeće nije utvrdilo da je Ratko Mladić kriv za genocid u šest općina,
# u drugoj tački i svim ostalim tačkama optužnice proglašen je krivim za genocid,
# progon i zločin protiv čovječnosti,
# istrebljenje i zločin protiv čovječnosti,
# ubistvo i zločin protiv čovječnosti,
# ubistvo, kršenje zakona i običaja ratovanja,
# deportacija i zločin protiv čovječnosti,
# nehumano i prisilno premještanje,
# terorisanje i kršenje zakona i običaja ratovanja,
# protupravni napadi na civile,
# uzimanje talaca, kršenje zakona i običaja ratovanja.&lt;ref name=&quot;REUTERS - 22. 11. 2017&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;AVAZ.ba - 22. 11. 2017&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;BBC - 22. 11. 2017&quot; /&gt;

==Smrt==
Mladić je umro 27. augusta 2026. u [[Ujedinjene nacije|UN]]-ovom pritvoru u [[Den Haag]]u, ([[Nizozemska]]) nakon više [[Moždani udar|moždanih udara]].&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/ratko-mladic-mozdani-udar-haag-stanje-tesko-15698995|title=Jutarnji list - Ratni zločinac Ratko Mladić doživio moždani udar, u teškom je stanju|date=15. 4. 2026|website=www.jutarnji.hr|language=hr-hr|access-date=27. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

==Reference==
{{Refspisak|2}}

==Vanjski linkovi==
{{Commonscat}}
{{Wikicitat}}
{{wikivijesti|Ratko Mladić osuđen na doživotni zatvor}}
*[http://www.icty.org/x/cases/mladic/cis/en/cis_mladic_en.pdf Ratko Mladić], [[ICTY]].org
*[http://www.bbc.com/news/world-europe-13559597 Ratko Mladić] na [[BBC]]

{{Ratovi u bivšoj Jugoslaviji}}
{{DEFAULTSORT:Mladić, Ratko}}
[[Kategorija:Rođeni 1943.]]
[[Kategorija:Umrli 2026.]]
[[Kategorija:Biografije, Kalinovik]]
[[Kategorija:Generali Vojske Republike Srpske]]
[[Kategorija:Generali Jugoslavenske narodne armije]]
[[Kategorija:Osobe osuđene na doživotni zatvor]]
[[Kategorija:Osobe osuđene za genocid]]
[[Kategorija:Osuđeni pred Haškim tribunalom]]
[[Kategorija:Ratni zločinci u ratu u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Srpski nacionalisti]]
[[Kategorija:Dobitnici Ordena Republike Srpske]]
[[Kategorija:Srbi iz Bosne i Hercegovine osuđeni za ratne zločine]]
[[Kategorija:Srbi iz Bosne i Hercegovine osuđeni za zločine protiv čovječnosti]]
[[Kategorija:Srbi iz Bosne i Hercegovine osuđeni za genocid]]</text>
      <sha1>fhm1ewjpv4um1iwm25jcn0mrp5j0e53</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3922355</id>
      <parentid>3922345</parentid>
      <timestamp>2026-08-27T22:01:07Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <comment>Infokutija. Dopuniti ću poslije modulom vojno lice</comment>
      <origin>3922355</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="14911" sha1="jag0io5oy0s1hrj95x8t96zyy7vhcml" xml:space="preserve">{{Infokutija zločinac
| počasni_prefiks        = 
| ime                    = Ratko Mladić
| počasni_sufiks         = 
| slika                  = Evstafiev-ratko-mladic-1993-w.jpg
| veličina_slike         = 
| alt                    = Mladić 1993.
| opis                   = Mladić 1993.
| izvorno_ime            = {{nobold|Ратко Младић}}
| izvorni_jezik          = sr-Cyrl
| izgovor                = 
| ime_pri_rođenju        = 
| datum_rođenja          = {{Datum rođenja|1942|03|12}}
| mjesto_rođenja         = [[Božanovići]], [[Kraljevina Jugoslavija]]
| datum_nestanka         = 
| mjesto_nestanka        = 
| status_nestanka        = 
| datum_smrti            = {{Datum smrti i godine|2026|08|27|1942|03|12}}
| mjesto_smrti           = [[Den Haag]], [[Nizozemska]]
| uzrok_smrti            = [[Moždani udar]]
| tijelo_pronađeno       = 
| mjesto_počivanja       = 
| koordinate_mjesta_počivanja = 
| spomenici              = 
| prebivalište           = 
| nacionalnost           = 
| druga_imena            = 
| etnicitet              = [[Srbi]]n
| državljanstvo          = {{ZID|Bosna i Hercegovina}}
| obrazovanje            = '''Srednje: '''Vojnoindustrijska škola Beograd&lt;br&gt;'''Visoko: '''[[Vojna akademija Univerziteta odbrane u Beogradu|Vojna akademija Beograd]]&lt;br&gt;[[Komandno-štabna akademija Kopnene vojske Jugoslavenske narodne armije|Komando-štabna akademija KV JNA]]
| alma_mater             = 
| zanimanje              = 
| supružnik              = Biljana Mladić
| partneri               = 
| djeca                  = 2
| roditelji              = Neđo Mladić (otac) i Stana Mladić, rođena Lalović (majka)
| rodbina                = 
| pripadnost             = [[Datoteka:Logo of the JNA.svg|20px]] [[Jugoslavenska narodna armija]] (1965-1992)&lt;br&gt;[[Datoteka:Patch of the Army of Republika Srpska.svg|20px]] [[Vojska Republike Srpske]] (1992-2002)
| motiv                  = 
| presuda                = {{ubli|[[Genocid]] (2 tačke)|[[Ratni zločin]]i (4 tačke)|[[Zločini protiv čovječnosti]] (5 tački)}}
| optužnica              = Prvobitna optužnica: 24. juli 1995&lt;br&gt;Operativna optužnica: 16. decembar 2011.
| suđenje                = [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]]
| početak_suđenja        = {{Početni datum|2012|05|12}}
| kraj_suđenja           = {{Završni datum|2016|12|15}}
| krivična_kazna         = [[Doživotni zatvor]]
| iznos_nagrade          = 10 miliona eura (nagrada [[Vlada Republike Srbije|Vlade Srbije]] od oktobra 2010)
| status_hapšenja        = 
| tražen                 = [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]]
| tražen_od              = {{Početni datum|1995|07|24}}
| vrijeme_u_bjekstvu     = {{ayd|1995|07|24|2011|05|26}}
| pobjegao               = 
| kraj_bjegstva          = {{Završni datum|2011|05|26}}
| komentari              =
| žrtve                  =
| datum                  =
| vrijeme                =
| država                 =
| savezna država         =
| lokacija               =
| mete                   =
| ubijeni                =
| ranjeni                =
| oružje                 =
| početna_godina         = 1992
| završna_godina         = 1995.
| uloga                  = Komandant Glavnog štaba [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]] (VRS)
| uhapšen                = 26. maj 2011. ([[Srbija]])
| zatvoren               = 31. maj 2011. ([[Ujedinjene nacije|UN]] pritvor u [[Den Haag]]u)
| web-sajt               = 
| fusnote                = 
}}
'''Ratko Mladić''' (12. mart 1943 – 27. august 2026) bio je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] i [[Srbi|srpski]] zapovjednik i [[general]] [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]] za vrijeme [[Ratovi u bivšoj Jugoslaviji|ratova u bivšoj Jugoslaviji]].&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.dw.com/en/ratko-mladic-dead-at-84-reports/a-78531323|title=Ratko Mladic dead at 84 — reports|website=dw.com|language=en|access-date=27. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news|title=Ratko Mladic, Murderous ‘Butcher of Bosnia,’ Dies at 83|url=https://www.nytimes.com/2026/08/27/world/europe/ratko-mladic-dead.html|newspaper=The New York Times|date=27. 8. 2026|access-date=27. 8. 2026|issn=0362-4331|language=en-US|first=Dan|last=Bilefsky}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.theguardian.com/world/2017/nov/21/ratko-mladic-bosnian-serb-genocide-war-crimes|title=Bosnian Serb warlord Ratko Mladić disrupts genocide verdict hearing|author=Julian Borger|date=22. 11. 2017|publisher=|via=www.theguardian.com|location=UK}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|location=UK|url=https://www.theguardian.com/world/ratko-mladic|title=Ratko Mladić|work=World news|publisher=The Guardian}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.irishtimes.com/news/world/europe/mladic-convicted-of-genocide-and-war-crimes-by-un-tribunal-1.3300887|title=Mladic convicted of genocide and war crimes by UN tribunal|author=Peter Cluskey|website=The Irish Times}}&lt;/ref&gt; [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] (MKSJ) prvostepenom presudom 24. novembra 2017, a kasnije 8. juna 2021. i pravosnažnom, osudio ga je na [[Doživotni zatvor|doživotnu kaznu zatvora]] za [[Genocid u Srebrenici|genocid]] [[Genocid u Srebrenici|u Srebrenici]], [[Zločini protiv čovječnosti|zločine protiv čovječnosti]] (progon, ubistva, istrebljenje, deportacija i prisilno premještanje nesrpskog stanovništva), terorisanje i progon civilnog stanovništva, kršenje zakona i običaja ratovanja i uzimanje pripadnika [[UNPROFOR]]-a za taoce.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.icty.org/bcs/press/me%C4%91unarodni-sud-osudio-ratka-mladi%C4%87a-za-genocid-ratne-zlo%C4%8Dine-i-zlo%C4%8Dine-protiv-%C4%8Dovje%C4%8Dnosti |title=Međunarodni sud osudio Ratka Mladića za genocid, ratne zločine i zločine protiv čovječnosti |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.dw.com/sr/ratko-mladi%C4%87-pravosna%C5%BEno-osu%C4%91en-na-do%C5%BEivotnu-kaznu-zatvora/a-57817597|title=Ratko Mladić pravosnažno osuđen na doživotnu kaznu zatvora {{!}} DW {{!}} 08.06.2021|last=Welle (www.dw.com)|first=Deutsche|website=DW.COM|language=sr-RS|access-date=10. 6. 2021}}&lt;/ref&gt;

==Ratna karijera==
U junu 1991. godine je poslan u [[Knin]], kao komandant 9. korpusa [[JNA]], tokom borbi između JNA i [[Hrvatska|hrvatskih snaga]]. Dana 4. oktobra 1991. godine unaprijeđen je u general-majora. 9. maja 1992. godine preuzeo je mjesto glavnog komandanta štaba Druge vojne oblasti JNA u [[Sarajevo|Sarajevu]].

12. maja 1992. godine je Skupština bosanskih Srba izglasala stvaranje [[VRS|Vojske RS]]. U isto vrijeme, Mladić je postavljen na dužnost Komandanta Vrhovnog štaba VRS-a, mjesto na kojem je bio do decembra 1996. godine. (U maju 1992, nakon povlačenja JNA iz [[Bosna|Bosne]], Druga vojna oblast JNA je postala jezgrom Glavnog štaba VRS-a.) 24. juna 1994. godine, unaprijeđen je u general-pukovnika.

24. jula 1995. godine Mladić je optužen od strane [[Haški tribunal|Međunarodnog suda za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije]] (ICTY) za [[genocid]], [[zločin protiv čovječnosti|zločine protiv čovječnosti]] i brojne [[ratni zločin|ratne zločine]], uključujući i zločine vezane za blokadu Sarajeva.
16. novembra 1995. godine, optužnica je proširena i na genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine tokom napada na [[UN]]-ovu zaštićenu zonu u [[Srebrenica|Srebrenici]] u julu 1995. godine. Mladić je također odgovoran za uzimanje UN-ovog osoblja kao taoce.

Kao bjegunac ICTY-a, pretpostavljalo se da se skriva u [[Srbija|Srbiji]]. U novembru 2004. godine, [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanska]] vojna služba je priznala da vojna akcija privođenja Mladića i drugih optuženika nema mnogo šansi da uspije.

U martu 1994. Mladićeva kćerka Ana je izvršila samoubistvo tokom studija medicine u Beogradu. Sahranjena je na Topčideru, i vjeruje se da je Mladić neko vrijeme redovno dolazio na njen grob.

26. maja 2011. uhapšen je u selu Lazarovu pokraj Zrenjanina gdje se skrivao u kući svojih rođaka te je priveden na Sud u Beogradu gdje je odlučeno o njegovom izručenju ICTY-u.

==Optužnica==
[[Datoteka:Mladić Start of Trial.jpg|mini|Mladić na suđenju u [[Den Haag]]u 2012.]]

Optužnica protiv Mladića podignuta je 25. jula 1995. godine.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.icty.org/bcs/case/mladic/4#pressrel |title=Mladić (IT-09-92) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/950724.pdf |title=OPTUŽNICA PROTIV RADOVANA KARADžIĆA I RATKA MLADIĆA (24. 7. 1995) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017}}&lt;/ref&gt; Druga optužnica, 14. novembra 1995,&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/951114.pdf |title=OPTUŽNICA PROTIV RADOVANA KARADžIĆA I RATKA MLADIĆA (14. 11. 1995) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017}}&lt;/ref&gt; a izmijenjena optužnica donesena je 10. oktobra 2002. godine pod nazivom ''Predmet Ratko Mladić (IT-95-5/18-I) - &quot;Bosna i Hercegovina&quot; i &quot;Srebrenica&quot;''.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/mladic_021010_indictment.pdf |title=IZMIJENJENA OPTUŽNICA PROTIV RATKA MLADIĆA (10. 10. 2002) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017}}&lt;/ref&gt; Druga izmijenjena optužnica donesena je 1. juna 2011.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/110601.pdf |title=DRUGA IZMIJENJENA OPTUŽNICA PROTIV RATKA MLADIĆA (1. 6. 2011) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017}}&lt;/ref&gt; da bi nakon nje uslijedile još dvije izmijenjene optužnice: prvo 20. oktobra te i 16. decembra 2011. godine.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/111020.pdf |title=TREĆA IZMIJENJENA OPTUŽNICA PROTIV RATKA MLADIĆA (20. 10. 2011) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/111020.pdf |title=ČETVRTA IZMIJENJENA OPTUŽNICA PROTIV RATKA MLADIĆA (16. 12. 2011) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017}}&lt;/ref&gt;

Konačna optužnica za Ratka Mladića glasila je:

a) Dvije tačke za genocid (tačke 1 i 2):
# Ratko Mladić je počinio, planirao, podsticao, naredio i/ili pomagao i podržavao genocid nad dijelom nacionalnih, etničkih i/ili vjerskih grupa bosanskih Muslimana i/ili bosanskih Hrvata. Namjera da se te grupe djelimično unište manifestirana je na najekstremniji način u [[Foča (Republika Srpska)|Foči]], [[Ključ (općina)|Ključu]], [[Kotor-Varoš]]i, [[Prijedor]]u, [[Sanski Most|Sanskom Mostu]] i [[Vlasenica|Vlasenici]]
# Genocid
b) Pet tačaka za zločine protiv čovječnosti (tačke 3, 4, 5, 7 i 8)
# Progoni
# Istrebljenja
# Ubistva
# Deportacija
# Nehumana djela (prisilna premještanja)
c) Četiri tačke za kršenja zakona ili običaja ratovanja (tačke 6, 9, 10 i 11):
# Ubistva
# Terorisanje
# Protivpravni napadi na civile
# Uzimanje talaca.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.icty.org/x/cases/mladic/cis/bcs/cis_mladic_bcs.pdf |title=RATKO MLADIĆ (IT-09-92) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017}}&lt;/ref&gt;

==Presuda==
Ratko Mladić pred [[Međunarodni sud pravde|Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju]] u [[Den Haag|Haagu]] 22. novembra 2017. po prvostepenoj presudi je proglašen krivim za [[genocid u Srebrenici]] i druge ratne zločine u Bosni i Hercegovini i osuđen na kaznu doživotnog zatvora.&lt;ref name=&quot;REUTERS - 22. 11. 2017&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.reuters.com/article/us-warcrimes-mladic-newsmaker/once-triumphant-bosnian-serb-commander-mladic-reduced-to-frail-genocide-defendant-idUSKBN1DL2WS |title=Once triumphant Bosnian Serb commander Mladic reduced to frail genocide defendant |work=REUTERS |language=engleski |access-date= 22. 11. 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;AVAZ.ba - 22. 11. 2017&quot;&gt;{{cite web |url=http://avaz.ba/vijesti/bih/324181/haski-tribunal-ratko-mladic-osuden-na-dozivotni-zatvor |title=Haški tribunal: Ratko Mladić osuđen na doživotni zatvor |work=AVAZ.ba |access-date= 22. 11. 2017}}&lt;/ref&gt; Proglašen je krivim po 10 tačaka optužnice, a oslobođen po jednoj tački, koja se odnosila na genocid u šest općina u Bosni i Hercegovini. Konačna presuda po tačkama optužnice bila je sljedeća:&lt;ref name=&quot;BBC - 22. 11. 2017&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.bbc.com/news/world-europe-42080090 |title=Ratko Mladic jailed for life over Bosnia war genocide |work=[[BBC]] |language=engleski |access-date= 22. 11. 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Anadolu Agency - 22. 11. 2017&quot;&gt;{{cite web |url=http://aa.com.tr/en/europe/world-welcomes-un-courts-mladic-genocide-conviction/974604 |title=World welcomes UN court's Mladic genocide conviction |work=Anadolu Agency |language=engleski |access-date= 22. 11. 2017}}&lt;/ref&gt;
# Po tački 1 Vijeće nije utvrdilo da je Ratko Mladić kriv za genocid u šest općina,
# u drugoj tački i svim ostalim tačkama optužnice proglašen je krivim za genocid,
# progon i zločin protiv čovječnosti,
# istrebljenje i zločin protiv čovječnosti,
# ubistvo i zločin protiv čovječnosti,
# ubistvo, kršenje zakona i običaja ratovanja,
# deportacija i zločin protiv čovječnosti,
# nehumano i prisilno premještanje,
# terorisanje i kršenje zakona i običaja ratovanja,
# protupravni napadi na civile,
# uzimanje talaca, kršenje zakona i običaja ratovanja.&lt;ref name=&quot;REUTERS - 22. 11. 2017&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;AVAZ.ba - 22. 11. 2017&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;BBC - 22. 11. 2017&quot; /&gt;

==Smrt==
Mladić je umro 27. augusta 2026. u [[Ujedinjene nacije|UN]]-ovom pritvoru u [[Den Haag]]u, ([[Nizozemska]]) nakon više [[Moždani udar|moždanih udara]].&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/ratko-mladic-mozdani-udar-haag-stanje-tesko-15698995|title=Jutarnji list - Ratni zločinac Ratko Mladić doživio moždani udar, u teškom je stanju|date=15. 4. 2026|website=www.jutarnji.hr|language=hr-hr|access-date=27. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

==Reference==
{{Refspisak|2}}

==Vanjski linkovi==
{{Commonscat}}
{{Wikicitat}}
{{wikivijesti|Ratko Mladić osuđen na doživotni zatvor}}
*[http://www.icty.org/x/cases/mladic/cis/en/cis_mladic_en.pdf Ratko Mladić], [[ICTY]].org
*[http://www.bbc.com/news/world-europe-13559597 Ratko Mladić] na [[BBC]]

{{Ratovi u bivšoj Jugoslaviji}}
{{DEFAULTSORT:Mladić, Ratko}}
[[Kategorija:Rođeni 1943.]]
[[Kategorija:Umrli 2026.]]
[[Kategorija:Biografije, Kalinovik]]
[[Kategorija:Generali Vojske Republike Srpske]]
[[Kategorija:Generali Jugoslavenske narodne armije]]
[[Kategorija:Osobe osuđene na doživotni zatvor]]
[[Kategorija:Osobe osuđene za genocid]]
[[Kategorija:Osuđeni pred Haškim tribunalom]]
[[Kategorija:Ratni zločinci u ratu u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Srpski nacionalisti]]
[[Kategorija:Dobitnici Ordena Republike Srpske]]
[[Kategorija:Srbi iz Bosne i Hercegovine osuđeni za ratne zločine]]
[[Kategorija:Srbi iz Bosne i Hercegovine osuđeni za zločine protiv čovječnosti]]
[[Kategorija:Srbi iz Bosne i Hercegovine osuđeni za genocid]]</text>
      <sha1>jag0io5oy0s1hrj95x8t96zyy7vhcml</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3922356</id>
      <parentid>3922355</parentid>
      <timestamp>2026-08-27T22:05:19Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bakir123</username>
        <id>110053</id>
      </contributor>
      <comment>/* */ Kraljevina se raspala dvije godine prije njegovog rođenja. NDH je jedini nasljednik, prije SFRJ.</comment>
      <origin>3922356</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="14915" sha1="0h4cwgw51uafum7iwe0d8rbx3mn6hjx" xml:space="preserve">{{Infokutija zločinac
| počasni_prefiks        = 
| ime                    = Ratko Mladić
| počasni_sufiks         = 
| slika                  = Evstafiev-ratko-mladic-1993-w.jpg
| veličina_slike         = 
| alt                    = Mladić 1993.
| opis                   = Mladić 1993.
| izvorno_ime            = {{nobold|Ратко Младић}}
| izvorni_jezik          = sr-Cyrl
| izgovor                = 
| ime_pri_rođenju        = 
| datum_rođenja          = {{Datum rođenja|1942|03|12}}
| mjesto_rođenja         = [[Božanovići]], [[Nezavisna Država Hrvatska]]
| datum_nestanka         = 
| mjesto_nestanka        = 
| status_nestanka        = 
| datum_smrti            = {{Datum smrti i godine|2026|08|27|1942|03|12}}
| mjesto_smrti           = [[Den Haag]], [[Nizozemska]]
| uzrok_smrti            = [[Moždani udar]]
| tijelo_pronađeno       = 
| mjesto_počivanja       = 
| koordinate_mjesta_počivanja = 
| spomenici              = 
| prebivalište           = 
| nacionalnost           = 
| druga_imena            = 
| etnicitet              = [[Srbi]]n
| državljanstvo          = {{ZID|Bosna i Hercegovina}}
| obrazovanje            = '''Srednje: '''Vojnoindustrijska škola Beograd&lt;br&gt;'''Visoko: '''[[Vojna akademija Univerziteta odbrane u Beogradu|Vojna akademija Beograd]]&lt;br&gt;[[Komandno-štabna akademija Kopnene vojske Jugoslavenske narodne armije|Komando-štabna akademija KV JNA]]
| alma_mater             = 
| zanimanje              = 
| supružnik              = Biljana Mladić
| partneri               = 
| djeca                  = 2
| roditelji              = Neđo Mladić (otac) i Stana Mladić, rođena Lalović (majka)
| rodbina                = 
| pripadnost             = [[Datoteka:Logo of the JNA.svg|20px]] [[Jugoslavenska narodna armija]] (1965-1992)&lt;br&gt;[[Datoteka:Patch of the Army of Republika Srpska.svg|20px]] [[Vojska Republike Srpske]] (1992-2002)
| motiv                  = 
| presuda                = {{ubli|[[Genocid]] (2 tačke)|[[Ratni zločin]]i (4 tačke)|[[Zločini protiv čovječnosti]] (5 tački)}}
| optužnica              = Prvobitna optužnica: 24. juli 1995&lt;br&gt;Operativna optužnica: 16. decembar 2011.
| suđenje                = [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]]
| početak_suđenja        = {{Početni datum|2012|05|12}}
| kraj_suđenja           = {{Završni datum|2016|12|15}}
| krivična_kazna         = [[Doživotni zatvor]]
| iznos_nagrade          = 10 miliona eura (nagrada [[Vlada Republike Srbije|Vlade Srbije]] od oktobra 2010)
| status_hapšenja        = 
| tražen                 = [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]]
| tražen_od              = {{Početni datum|1995|07|24}}
| vrijeme_u_bjekstvu     = {{ayd|1995|07|24|2011|05|26}}
| pobjegao               = 
| kraj_bjegstva          = {{Završni datum|2011|05|26}}
| komentari              =
| žrtve                  =
| datum                  =
| vrijeme                =
| država                 =
| savezna država         =
| lokacija               =
| mete                   =
| ubijeni                =
| ranjeni                =
| oružje                 =
| početna_godina         = 1992
| završna_godina         = 1995.
| uloga                  = Komandant Glavnog štaba [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]] (VRS)
| uhapšen                = 26. maj 2011. ([[Srbija]])
| zatvoren               = 31. maj 2011. ([[Ujedinjene nacije|UN]] pritvor u [[Den Haag]]u)
| web-sajt               = 
| fusnote                = 
}}
'''Ratko Mladić''' (12. mart 1943 – 27. august 2026) bio je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] i [[Srbi|srpski]] zapovjednik i [[general]] [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]] za vrijeme [[Ratovi u bivšoj Jugoslaviji|ratova u bivšoj Jugoslaviji]].&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.dw.com/en/ratko-mladic-dead-at-84-reports/a-78531323|title=Ratko Mladic dead at 84 — reports|website=dw.com|language=en|access-date=27. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news|title=Ratko Mladic, Murderous ‘Butcher of Bosnia,’ Dies at 83|url=https://www.nytimes.com/2026/08/27/world/europe/ratko-mladic-dead.html|newspaper=The New York Times|date=27. 8. 2026|access-date=27. 8. 2026|issn=0362-4331|language=en-US|first=Dan|last=Bilefsky}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.theguardian.com/world/2017/nov/21/ratko-mladic-bosnian-serb-genocide-war-crimes|title=Bosnian Serb warlord Ratko Mladić disrupts genocide verdict hearing|author=Julian Borger|date=22. 11. 2017|publisher=|via=www.theguardian.com|location=UK}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|location=UK|url=https://www.theguardian.com/world/ratko-mladic|title=Ratko Mladić|work=World news|publisher=The Guardian}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.irishtimes.com/news/world/europe/mladic-convicted-of-genocide-and-war-crimes-by-un-tribunal-1.3300887|title=Mladic convicted of genocide and war crimes by UN tribunal|author=Peter Cluskey|website=The Irish Times}}&lt;/ref&gt; [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] (MKSJ) prvostepenom presudom 24. novembra 2017, a kasnije 8. juna 2021. i pravosnažnom, osudio ga je na [[Doživotni zatvor|doživotnu kaznu zatvora]] za [[Genocid u Srebrenici|genocid]] [[Genocid u Srebrenici|u Srebrenici]], [[Zločini protiv čovječnosti|zločine protiv čovječnosti]] (progon, ubistva, istrebljenje, deportacija i prisilno premještanje nesrpskog stanovništva), terorisanje i progon civilnog stanovništva, kršenje zakona i običaja ratovanja i uzimanje pripadnika [[UNPROFOR]]-a za taoce.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.icty.org/bcs/press/me%C4%91unarodni-sud-osudio-ratka-mladi%C4%87a-za-genocid-ratne-zlo%C4%8Dine-i-zlo%C4%8Dine-protiv-%C4%8Dovje%C4%8Dnosti |title=Međunarodni sud osudio Ratka Mladića za genocid, ratne zločine i zločine protiv čovječnosti |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.dw.com/sr/ratko-mladi%C4%87-pravosna%C5%BEno-osu%C4%91en-na-do%C5%BEivotnu-kaznu-zatvora/a-57817597|title=Ratko Mladić pravosnažno osuđen na doživotnu kaznu zatvora {{!}} DW {{!}} 08.06.2021|last=Welle (www.dw.com)|first=Deutsche|website=DW.COM|language=sr-RS|access-date=10. 6. 2021}}&lt;/ref&gt;

==Ratna karijera==
U junu 1991. godine je poslan u [[Knin]], kao komandant 9. korpusa [[JNA]], tokom borbi između JNA i [[Hrvatska|hrvatskih snaga]]. Dana 4. oktobra 1991. godine unaprijeđen je u general-majora. 9. maja 1992. godine preuzeo je mjesto glavnog komandanta štaba Druge vojne oblasti JNA u [[Sarajevo|Sarajevu]].

12. maja 1992. godine je Skupština bosanskih Srba izglasala stvaranje [[VRS|Vojske RS]]. U isto vrijeme, Mladić je postavljen na dužnost Komandanta Vrhovnog štaba VRS-a, mjesto na kojem je bio do decembra 1996. godine. (U maju 1992, nakon povlačenja JNA iz [[Bosna|Bosne]], Druga vojna oblast JNA je postala jezgrom Glavnog štaba VRS-a.) 24. juna 1994. godine, unaprijeđen je u general-pukovnika.

24. jula 1995. godine Mladić je optužen od strane [[Haški tribunal|Međunarodnog suda za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije]] (ICTY) za [[genocid]], [[zločin protiv čovječnosti|zločine protiv čovječnosti]] i brojne [[ratni zločin|ratne zločine]], uključujući i zločine vezane za blokadu Sarajeva.
16. novembra 1995. godine, optužnica je proširena i na genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine tokom napada na [[UN]]-ovu zaštićenu zonu u [[Srebrenica|Srebrenici]] u julu 1995. godine. Mladić je također odgovoran za uzimanje UN-ovog osoblja kao taoce.

Kao bjegunac ICTY-a, pretpostavljalo se da se skriva u [[Srbija|Srbiji]]. U novembru 2004. godine, [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanska]] vojna služba je priznala da vojna akcija privođenja Mladića i drugih optuženika nema mnogo šansi da uspije.

U martu 1994. Mladićeva kćerka Ana je izvršila samoubistvo tokom studija medicine u Beogradu. Sahranjena je na Topčideru, i vjeruje se da je Mladić neko vrijeme redovno dolazio na njen grob.

26. maja 2011. uhapšen je u selu Lazarovu pokraj Zrenjanina gdje se skrivao u kući svojih rođaka te je priveden na Sud u Beogradu gdje je odlučeno o njegovom izručenju ICTY-u.

==Optužnica==
[[Datoteka:Mladić Start of Trial.jpg|mini|Mladić na suđenju u [[Den Haag]]u 2012.]]

Optužnica protiv Mladića podignuta je 25. jula 1995. godine.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.icty.org/bcs/case/mladic/4#pressrel |title=Mladić (IT-09-92) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/950724.pdf |title=OPTUŽNICA PROTIV RADOVANA KARADžIĆA I RATKA MLADIĆA (24. 7. 1995) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017}}&lt;/ref&gt; Druga optužnica, 14. novembra 1995,&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/951114.pdf |title=OPTUŽNICA PROTIV RADOVANA KARADžIĆA I RATKA MLADIĆA (14. 11. 1995) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017}}&lt;/ref&gt; a izmijenjena optužnica donesena je 10. oktobra 2002. godine pod nazivom ''Predmet Ratko Mladić (IT-95-5/18-I) - &quot;Bosna i Hercegovina&quot; i &quot;Srebrenica&quot;''.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/mladic_021010_indictment.pdf |title=IZMIJENJENA OPTUŽNICA PROTIV RATKA MLADIĆA (10. 10. 2002) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017}}&lt;/ref&gt; Druga izmijenjena optužnica donesena je 1. juna 2011.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/110601.pdf |title=DRUGA IZMIJENJENA OPTUŽNICA PROTIV RATKA MLADIĆA (1. 6. 2011) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017}}&lt;/ref&gt; da bi nakon nje uslijedile još dvije izmijenjene optužnice: prvo 20. oktobra te i 16. decembra 2011. godine.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/111020.pdf |title=TREĆA IZMIJENJENA OPTUŽNICA PROTIV RATKA MLADIĆA (20. 10. 2011) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/111020.pdf |title=ČETVRTA IZMIJENJENA OPTUŽNICA PROTIV RATKA MLADIĆA (16. 12. 2011) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017}}&lt;/ref&gt;

Konačna optužnica za Ratka Mladića glasila je:

a) Dvije tačke za genocid (tačke 1 i 2):
# Ratko Mladić je počinio, planirao, podsticao, naredio i/ili pomagao i podržavao genocid nad dijelom nacionalnih, etničkih i/ili vjerskih grupa bosanskih Muslimana i/ili bosanskih Hrvata. Namjera da se te grupe djelimično unište manifestirana je na najekstremniji način u [[Foča (Republika Srpska)|Foči]], [[Ključ (općina)|Ključu]], [[Kotor-Varoš]]i, [[Prijedor]]u, [[Sanski Most|Sanskom Mostu]] i [[Vlasenica|Vlasenici]]
# Genocid
b) Pet tačaka za zločine protiv čovječnosti (tačke 3, 4, 5, 7 i 8)
# Progoni
# Istrebljenja
# Ubistva
# Deportacija
# Nehumana djela (prisilna premještanja)
c) Četiri tačke za kršenja zakona ili običaja ratovanja (tačke 6, 9, 10 i 11):
# Ubistva
# Terorisanje
# Protivpravni napadi na civile
# Uzimanje talaca.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.icty.org/x/cases/mladic/cis/bcs/cis_mladic_bcs.pdf |title=RATKO MLADIĆ (IT-09-92) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017}}&lt;/ref&gt;

==Presuda==
Ratko Mladić pred [[Međunarodni sud pravde|Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju]] u [[Den Haag|Haagu]] 22. novembra 2017. po prvostepenoj presudi je proglašen krivim za [[genocid u Srebrenici]] i druge ratne zločine u Bosni i Hercegovini i osuđen na kaznu doživotnog zatvora.&lt;ref name=&quot;REUTERS - 22. 11. 2017&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.reuters.com/article/us-warcrimes-mladic-newsmaker/once-triumphant-bosnian-serb-commander-mladic-reduced-to-frail-genocide-defendant-idUSKBN1DL2WS |title=Once triumphant Bosnian Serb commander Mladic reduced to frail genocide defendant |work=REUTERS |language=engleski |access-date= 22. 11. 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;AVAZ.ba - 22. 11. 2017&quot;&gt;{{cite web |url=http://avaz.ba/vijesti/bih/324181/haski-tribunal-ratko-mladic-osuden-na-dozivotni-zatvor |title=Haški tribunal: Ratko Mladić osuđen na doživotni zatvor |work=AVAZ.ba |access-date= 22. 11. 2017}}&lt;/ref&gt; Proglašen je krivim po 10 tačaka optužnice, a oslobođen po jednoj tački, koja se odnosila na genocid u šest općina u Bosni i Hercegovini. Konačna presuda po tačkama optužnice bila je sljedeća:&lt;ref name=&quot;BBC - 22. 11. 2017&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.bbc.com/news/world-europe-42080090 |title=Ratko Mladic jailed for life over Bosnia war genocide |work=[[BBC]] |language=engleski |access-date= 22. 11. 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Anadolu Agency - 22. 11. 2017&quot;&gt;{{cite web |url=http://aa.com.tr/en/europe/world-welcomes-un-courts-mladic-genocide-conviction/974604 |title=World welcomes UN court's Mladic genocide conviction |work=Anadolu Agency |language=engleski |access-date= 22. 11. 2017}}&lt;/ref&gt;
# Po tački 1 Vijeće nije utvrdilo da je Ratko Mladić kriv za genocid u šest općina,
# u drugoj tački i svim ostalim tačkama optužnice proglašen je krivim za genocid,
# progon i zločin protiv čovječnosti,
# istrebljenje i zločin protiv čovječnosti,
# ubistvo i zločin protiv čovječnosti,
# ubistvo, kršenje zakona i običaja ratovanja,
# deportacija i zločin protiv čovječnosti,
# nehumano i prisilno premještanje,
# terorisanje i kršenje zakona i običaja ratovanja,
# protupravni napadi na civile,
# uzimanje talaca, kršenje zakona i običaja ratovanja.&lt;ref name=&quot;REUTERS - 22. 11. 2017&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;AVAZ.ba - 22. 11. 2017&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;BBC - 22. 11. 2017&quot; /&gt;

==Smrt==
Mladić je umro 27. augusta 2026. u [[Ujedinjene nacije|UN]]-ovom pritvoru u [[Den Haag]]u, ([[Nizozemska]]) nakon više [[Moždani udar|moždanih udara]].&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/ratko-mladic-mozdani-udar-haag-stanje-tesko-15698995|title=Jutarnji list - Ratni zločinac Ratko Mladić doživio moždani udar, u teškom je stanju|date=15. 4. 2026|website=www.jutarnji.hr|language=hr-hr|access-date=27. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

==Reference==
{{Refspisak|2}}

==Vanjski linkovi==
{{Commonscat}}
{{Wikicitat}}
{{wikivijesti|Ratko Mladić osuđen na doživotni zatvor}}
*[http://www.icty.org/x/cases/mladic/cis/en/cis_mladic_en.pdf Ratko Mladić], [[ICTY]].org
*[http://www.bbc.com/news/world-europe-13559597 Ratko Mladić] na [[BBC]]

{{Ratovi u bivšoj Jugoslaviji}}
{{DEFAULTSORT:Mladić, Ratko}}
[[Kategorija:Rođeni 1943.]]
[[Kategorija:Umrli 2026.]]
[[Kategorija:Biografije, Kalinovik]]
[[Kategorija:Generali Vojske Republike Srpske]]
[[Kategorija:Generali Jugoslavenske narodne armije]]
[[Kategorija:Osobe osuđene na doživotni zatvor]]
[[Kategorija:Osobe osuđene za genocid]]
[[Kategorija:Osuđeni pred Haškim tribunalom]]
[[Kategorija:Ratni zločinci u ratu u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Srpski nacionalisti]]
[[Kategorija:Dobitnici Ordena Republike Srpske]]
[[Kategorija:Srbi iz Bosne i Hercegovine osuđeni za ratne zločine]]
[[Kategorija:Srbi iz Bosne i Hercegovine osuđeni za zločine protiv čovječnosti]]
[[Kategorija:Srbi iz Bosne i Hercegovine osuđeni za genocid]]</text>
      <sha1>0h4cwgw51uafum7iwe0d8rbx3mn6hjx</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3922373</id>
      <parentid>3922356</parentid>
      <timestamp>2026-08-27T23:10:20Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3922373</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="14904" sha1="ku4em5ayj53edezjwzx0ycoduic9qjc" xml:space="preserve">{{Infokutija zločinac
| počasni_prefiks        = 
| ime                    = Ratko Mladić
| počasni_sufiks         = 
| slika                  = Evstafiev-ratko-mladic-1993-w.jpg
| veličina_slike         = 
| alt                    = Mladić 1993.
| opis                   = Mladić 1993.
| izvorno_ime            = Ратко Младић
| izvorni_jezik          = sr-Cyrl
| izgovor                = 
| ime_pri_rođenju        = 
| datum_rođenja          = {{Datum rođenja|1942|03|12}}
| mjesto_rođenja         = [[Božanovići]], [[Nezavisna Država Hrvatska]]
| datum_nestanka         = 
| mjesto_nestanka        = 
| status_nestanka        = 
| datum_smrti            = {{Datum smrti i godine|2026|08|27|1942|03|12}}
| mjesto_smrti           = [[Den Haag]], [[Nizozemska]]
| uzrok_smrti            = [[Moždani udar]]
| tijelo_pronađeno       = 
| mjesto_počivanja       = 
| koordinate_mjesta_počivanja = 
| spomenici              = 
| prebivalište           = 
| nacionalnost           = 
| druga_imena            = 
| etnicitet              = [[Srbi]]n
| državljanstvo          = {{ZID|Bosna i Hercegovina}}
| obrazovanje            = '''Srednje: '''Vojnoindustrijska škola Beograd&lt;br&gt;'''Visoko: '''[[Vojna akademija Univerziteta odbrane u Beogradu|Vojna akademija Beograd]]&lt;br&gt;[[Komandno-štabna akademija Kopnene vojske Jugoslavenske narodne armije|Komando-štabna akademija KV JNA]]
| alma_mater             = 
| zanimanje              = 
| supružnik              = Biljana Mladić
| partneri               = 
| djeca                  = 2
| roditelji              = Neđo Mladić (otac) i Stana Mladić, rođena Lalović (majka)
| rodbina                = 
| pripadnost             = [[Datoteka:Logo of the JNA.svg|20px]] [[Jugoslavenska narodna armija]] (1965-1992)&lt;br&gt;[[Datoteka:Patch of the Army of Republika Srpska.svg|20px]] [[Vojska Republike Srpske]] (1992-2002)
| motiv                  = 
| presuda                = {{ubli|[[Genocid]] (2 tačke)|[[Ratni zločin]]i (4 tačke)|[[Zločini protiv čovječnosti]] (5 tački)}}
| optužnica              = Prvobitna optužnica: 24. juli 1995&lt;br&gt;Operativna optužnica: 16. decembar 2011.
| suđenje                = [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]]
| početak_suđenja        = {{Početni datum|2012|05|12}}
| kraj_suđenja           = {{Završni datum|2016|12|15}}
| krivična_kazna         = [[Doživotni zatvor]]
| iznos_nagrade          = 10 miliona eura (nagrada [[Vlada Republike Srbije|Vlade Srbije]] od oktobra 2010)
| status_hapšenja        = 
| tražen                 = [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]]
| tražen_od              = {{Početni datum|1995|07|24}}
| vrijeme_u_bjekstvu     = {{ayd|1995|07|24|2011|05|26}}
| pobjegao               = 
| kraj_bjegstva          = {{Završni datum|2011|05|26}}
| komentari              =
| žrtve                  =
| datum                  =
| vrijeme                =
| država                 =
| savezna država         =
| lokacija               =
| mete                   =
| ubijeni                =
| ranjeni                =
| oružje                 =
| početna_godina         = 1992
| završna_godina         = 1995.
| uloga                  = Komandant Glavnog štaba [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]] (VRS)
| uhapšen                = 26. maj 2011. ([[Srbija]])
| zatvoren               = 31. maj 2011. ([[Ujedinjene nacije|UN]] pritvor u [[Den Haag]]u)
| web-sajt               = 
| fusnote                = 
}}
'''Ratko Mladić''' (12. mart 1943 – 27. august 2026) bio je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] i [[Srbi|srpski]] zapovjednik i [[general]] [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]] za vrijeme [[Ratovi u bivšoj Jugoslaviji|ratova u bivšoj Jugoslaviji]].&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.dw.com/en/ratko-mladic-dead-at-84-reports/a-78531323|title=Ratko Mladic dead at 84 — reports|website=dw.com|language=en|access-date=27. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news|title=Ratko Mladic, Murderous ‘Butcher of Bosnia,’ Dies at 83|url=https://www.nytimes.com/2026/08/27/world/europe/ratko-mladic-dead.html|newspaper=The New York Times|date=27. 8. 2026|access-date=27. 8. 2026|issn=0362-4331|language=en-US|first=Dan|last=Bilefsky}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.theguardian.com/world/2017/nov/21/ratko-mladic-bosnian-serb-genocide-war-crimes|title=Bosnian Serb warlord Ratko Mladić disrupts genocide verdict hearing|author=Julian Borger|date=22. 11. 2017|publisher=|via=www.theguardian.com|location=UK}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|location=UK|url=https://www.theguardian.com/world/ratko-mladic|title=Ratko Mladić|work=World news|publisher=The Guardian}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.irishtimes.com/news/world/europe/mladic-convicted-of-genocide-and-war-crimes-by-un-tribunal-1.3300887|title=Mladic convicted of genocide and war crimes by UN tribunal|author=Peter Cluskey|website=The Irish Times}}&lt;/ref&gt; [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] (MKSJ) prvostepenom presudom 24. novembra 2017, a kasnije 8. juna 2021. i pravosnažnom, osudio ga je na [[Doživotni zatvor|doživotnu kaznu zatvora]] za [[Genocid u Srebrenici|genocid]] [[Genocid u Srebrenici|u Srebrenici]], [[Zločini protiv čovječnosti|zločine protiv čovječnosti]] (progon, ubistva, istrebljenje, deportacija i prisilno premještanje nesrpskog stanovništva), terorisanje i progon civilnog stanovništva, kršenje zakona i običaja ratovanja i uzimanje pripadnika [[UNPROFOR]]-a za taoce.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.icty.org/bcs/press/me%C4%91unarodni-sud-osudio-ratka-mladi%C4%87a-za-genocid-ratne-zlo%C4%8Dine-i-zlo%C4%8Dine-protiv-%C4%8Dovje%C4%8Dnosti |title=Međunarodni sud osudio Ratka Mladića za genocid, ratne zločine i zločine protiv čovječnosti |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.dw.com/sr/ratko-mladi%C4%87-pravosna%C5%BEno-osu%C4%91en-na-do%C5%BEivotnu-kaznu-zatvora/a-57817597|title=Ratko Mladić pravosnažno osuđen na doživotnu kaznu zatvora {{!}} DW {{!}} 08.06.2021|last=Welle (www.dw.com)|first=Deutsche|website=DW.COM|language=sr-RS|access-date=10. 6. 2021}}&lt;/ref&gt;

==Ratna karijera==
U junu 1991. godine je poslan u [[Knin]], kao komandant 9. korpusa [[JNA]], tokom borbi između JNA i [[Hrvatska|hrvatskih snaga]]. Dana 4. oktobra 1991. godine unaprijeđen je u general-majora. 9. maja 1992. godine preuzeo je mjesto glavnog komandanta štaba Druge vojne oblasti JNA u [[Sarajevo|Sarajevu]].

12. maja 1992. godine je Skupština bosanskih Srba izglasala stvaranje [[VRS|Vojske RS]]. U isto vrijeme, Mladić je postavljen na dužnost Komandanta Vrhovnog štaba VRS-a, mjesto na kojem je bio do decembra 1996. godine. (U maju 1992, nakon povlačenja JNA iz [[Bosna|Bosne]], Druga vojna oblast JNA je postala jezgrom Glavnog štaba VRS-a.) 24. juna 1994. godine, unaprijeđen je u general-pukovnika.

24. jula 1995. godine Mladić je optužen od strane [[Haški tribunal|Međunarodnog suda za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije]] (ICTY) za [[genocid]], [[zločin protiv čovječnosti|zločine protiv čovječnosti]] i brojne [[ratni zločin|ratne zločine]], uključujući i zločine vezane za blokadu Sarajeva.
16. novembra 1995. godine, optužnica je proširena i na genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine tokom napada na [[UN]]-ovu zaštićenu zonu u [[Srebrenica|Srebrenici]] u julu 1995. godine. Mladić je također odgovoran za uzimanje UN-ovog osoblja kao taoce.

Kao bjegunac ICTY-a, pretpostavljalo se da se skriva u [[Srbija|Srbiji]]. U novembru 2004. godine, [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanska]] vojna služba je priznala da vojna akcija privođenja Mladića i drugih optuženika nema mnogo šansi da uspije.

U martu 1994. Mladićeva kćerka Ana je izvršila samoubistvo tokom studija medicine u Beogradu. Sahranjena je na Topčideru, i vjeruje se da je Mladić neko vrijeme redovno dolazio na njen grob.

26. maja 2011. uhapšen je u selu Lazarovu pokraj Zrenjanina gdje se skrivao u kući svojih rođaka te je priveden na Sud u Beogradu gdje je odlučeno o njegovom izručenju ICTY-u.

==Optužnica==
[[Datoteka:Mladić Start of Trial.jpg|mini|Mladić na suđenju u [[Den Haag]]u 2012.]]

Optužnica protiv Mladića podignuta je 25. jula 1995. godine.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.icty.org/bcs/case/mladic/4#pressrel |title=Mladić (IT-09-92) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/950724.pdf |title=OPTUŽNICA PROTIV RADOVANA KARADžIĆA I RATKA MLADIĆA (24. 7. 1995) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017}}&lt;/ref&gt; Druga optužnica, 14. novembra 1995,&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/951114.pdf |title=OPTUŽNICA PROTIV RADOVANA KARADžIĆA I RATKA MLADIĆA (14. 11. 1995) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017}}&lt;/ref&gt; a izmijenjena optužnica donesena je 10. oktobra 2002. godine pod nazivom ''Predmet Ratko Mladić (IT-95-5/18-I) - &quot;Bosna i Hercegovina&quot; i &quot;Srebrenica&quot;''.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/mladic_021010_indictment.pdf |title=IZMIJENJENA OPTUŽNICA PROTIV RATKA MLADIĆA (10. 10. 2002) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017}}&lt;/ref&gt; Druga izmijenjena optužnica donesena je 1. juna 2011.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/110601.pdf |title=DRUGA IZMIJENJENA OPTUŽNICA PROTIV RATKA MLADIĆA (1. 6. 2011) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017}}&lt;/ref&gt; da bi nakon nje uslijedile još dvije izmijenjene optužnice: prvo 20. oktobra te i 16. decembra 2011. godine.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/111020.pdf |title=TREĆA IZMIJENJENA OPTUŽNICA PROTIV RATKA MLADIĆA (20. 10. 2011) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/111020.pdf |title=ČETVRTA IZMIJENJENA OPTUŽNICA PROTIV RATKA MLADIĆA (16. 12. 2011) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017}}&lt;/ref&gt;

Konačna optužnica za Ratka Mladića glasila je:

a) Dvije tačke za genocid (tačke 1 i 2):
# Ratko Mladić je počinio, planirao, podsticao, naredio i/ili pomagao i podržavao genocid nad dijelom nacionalnih, etničkih i/ili vjerskih grupa bosanskih Muslimana i/ili bosanskih Hrvata. Namjera da se te grupe djelimično unište manifestirana je na najekstremniji način u [[Foča (Republika Srpska)|Foči]], [[Ključ (općina)|Ključu]], [[Kotor-Varoš]]i, [[Prijedor]]u, [[Sanski Most|Sanskom Mostu]] i [[Vlasenica|Vlasenici]]
# Genocid
b) Pet tačaka za zločine protiv čovječnosti (tačke 3, 4, 5, 7 i 8)
# Progoni
# Istrebljenja
# Ubistva
# Deportacija
# Nehumana djela (prisilna premještanja)
c) Četiri tačke za kršenja zakona ili običaja ratovanja (tačke 6, 9, 10 i 11):
# Ubistva
# Terorisanje
# Protivpravni napadi na civile
# Uzimanje talaca.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.icty.org/x/cases/mladic/cis/bcs/cis_mladic_bcs.pdf |title=RATKO MLADIĆ (IT-09-92) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017}}&lt;/ref&gt;

==Presuda==
Ratko Mladić pred [[Međunarodni sud pravde|Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju]] u [[Den Haag|Haagu]] 22. novembra 2017. po prvostepenoj presudi je proglašen krivim za [[genocid u Srebrenici]] i druge ratne zločine u Bosni i Hercegovini i osuđen na kaznu doživotnog zatvora.&lt;ref name=&quot;REUTERS - 22. 11. 2017&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.reuters.com/article/us-warcrimes-mladic-newsmaker/once-triumphant-bosnian-serb-commander-mladic-reduced-to-frail-genocide-defendant-idUSKBN1DL2WS |title=Once triumphant Bosnian Serb commander Mladic reduced to frail genocide defendant |work=REUTERS |language=engleski |access-date= 22. 11. 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;AVAZ.ba - 22. 11. 2017&quot;&gt;{{cite web |url=http://avaz.ba/vijesti/bih/324181/haski-tribunal-ratko-mladic-osuden-na-dozivotni-zatvor |title=Haški tribunal: Ratko Mladić osuđen na doživotni zatvor |work=AVAZ.ba |access-date= 22. 11. 2017}}&lt;/ref&gt; Proglašen je krivim po 10 tačaka optužnice, a oslobođen po jednoj tački, koja se odnosila na genocid u šest općina u Bosni i Hercegovini. Konačna presuda po tačkama optužnice bila je sljedeća:&lt;ref name=&quot;BBC - 22. 11. 2017&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.bbc.com/news/world-europe-42080090 |title=Ratko Mladic jailed for life over Bosnia war genocide |work=[[BBC]] |language=engleski |access-date= 22. 11. 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Anadolu Agency - 22. 11. 2017&quot;&gt;{{cite web |url=http://aa.com.tr/en/europe/world-welcomes-un-courts-mladic-genocide-conviction/974604 |title=World welcomes UN court's Mladic genocide conviction |work=Anadolu Agency |language=engleski |access-date= 22. 11. 2017}}&lt;/ref&gt;
# Po tački 1 Vijeće nije utvrdilo da je Ratko Mladić kriv za genocid u šest općina,
# u drugoj tački i svim ostalim tačkama optužnice proglašen je krivim za genocid,
# progon i zločin protiv čovječnosti,
# istrebljenje i zločin protiv čovječnosti,
# ubistvo i zločin protiv čovječnosti,
# ubistvo, kršenje zakona i običaja ratovanja,
# deportacija i zločin protiv čovječnosti,
# nehumano i prisilno premještanje,
# terorisanje i kršenje zakona i običaja ratovanja,
# protupravni napadi na civile,
# uzimanje talaca, kršenje zakona i običaja ratovanja.&lt;ref name=&quot;REUTERS - 22. 11. 2017&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;AVAZ.ba - 22. 11. 2017&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;BBC - 22. 11. 2017&quot; /&gt;

==Smrt==
Mladić je umro 27. augusta 2026. u [[Ujedinjene nacije|UN]]-ovom pritvoru u [[Den Haag]]u, ([[Nizozemska]]) nakon više [[Moždani udar|moždanih udara]].&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/ratko-mladic-mozdani-udar-haag-stanje-tesko-15698995|title=Jutarnji list - Ratni zločinac Ratko Mladić doživio moždani udar, u teškom je stanju|date=15. 4. 2026|website=www.jutarnji.hr|language=hr-hr|access-date=27. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

==Reference==
{{Refspisak|2}}

==Vanjski linkovi==
{{Commonscat}}
{{Wikicitat}}
{{wikivijesti|Ratko Mladić osuđen na doživotni zatvor}}
*[http://www.icty.org/x/cases/mladic/cis/en/cis_mladic_en.pdf Ratko Mladić], [[ICTY]].org
*[http://www.bbc.com/news/world-europe-13559597 Ratko Mladić] na [[BBC]]

{{Ratovi u bivšoj Jugoslaviji}}
{{DEFAULTSORT:Mladić, Ratko}}
[[Kategorija:Rođeni 1943.]]
[[Kategorija:Umrli 2026.]]
[[Kategorija:Biografije, Kalinovik]]
[[Kategorija:Generali Vojske Republike Srpske]]
[[Kategorija:Generali Jugoslavenske narodne armije]]
[[Kategorija:Osobe osuđene na doživotni zatvor]]
[[Kategorija:Osobe osuđene za genocid]]
[[Kategorija:Osuđeni pred Haškim tribunalom]]
[[Kategorija:Ratni zločinci u ratu u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Srpski nacionalisti]]
[[Kategorija:Dobitnici Ordena Republike Srpske]]
[[Kategorija:Srbi iz Bosne i Hercegovine osuđeni za ratne zločine]]
[[Kategorija:Srbi iz Bosne i Hercegovine osuđeni za zločine protiv čovječnosti]]
[[Kategorija:Srbi iz Bosne i Hercegovine osuđeni za genocid]]</text>
      <sha1>ku4em5ayj53edezjwzx0ycoduic9qjc</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3922383</id>
      <parentid>3922373</parentid>
      <timestamp>2026-08-28T00:06:36Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <comment>uređena infokutija</comment>
      <origin>3922383</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="17832" sha1="rfyuqen6vtkp7y67mgv2i59lvqx7vus" xml:space="preserve">{{Infokutija zločinac
| počasni_prefiks        = 
| ime                    = Ratko Mladić
| počasni_sufiks         = 
| slika                  = Evstafiev-ratko-mladic-1993-w.jpg
| veličina_slike         = 
| alt_slike              = Mladić 1993.
| opis_slike             = Mladić 1993.
| izvorno_ime            = Ратко Младић
| izvorni_jezik          = sr-Cyrl
| ime_pri_rođenju        = 
| datum_rođenja          = {{Datum rođenja|1942|03|12}}
| mjesto_rođenja         = [[Božanovići]], [[Nezavisna Država Hrvatska]]
| datum_nestanka         = 
| mjesto_nestanka        = 
| status_nestanka        = 
| datum_smrti            = {{Datum smrti i godine|2026|08|27|1942|03|12}}
| mjesto_smrti           = [[Den Haag]], [[Nizozemska]]
| uzrok_smrti            = [[Moždani udar]]
| tijelo_pronađeno       = 
| mjesto_počivanja       = 
| koordinate_mjesta_počivanja = 
| spomenici              = 
| druga_imena            = 
| nacionalnost           = [[Srbi]]n
| etnicitet              = 
| državljanstvo          = {{ZID|Bosna i Hercegovina}}
| politička_stranka      = [[Srpska demokratska stranka]] {{Malo|(od 1990)}}&lt;br&gt;[[Savez komunista Jugoslavije]]
| obrazovanje            = '''Srednje: '''Vojnoindustrijska škola Beograd&lt;br&gt;'''Visoko: '''[[Vojna akademija Univerziteta odbrane u Beogradu|Vojna akademija Beograd]]&lt;br&gt;[[Komandno-štabna akademija Kopnene vojske Jugoslavenske narodne armije|Komando-štabna akademija KV JNA]]
| zanimanje              = [[General-pukovnik]]
| vjera                  = [[Srpska pravoslavna crkva]]
| pripadnost             = 
| godine_službe          = 
| poslodavac             = 
| agent                  = 
| poznat_po              = 
| značajan_rad           = 
| stil                   = 
| televizija             = 
| visina                 = 
| prethodnik             = 
| nasljednik             = 
| pokret                 = 
| član                   = 
| kriminalni_status      = 
| supružnik              = Biljana Mladić
| djeca                  = 2
| roditelji              = Neđo Mladić (otac)&lt;br&gt;Stana (rođ. Lalović) Mladić (majka)
| rodbina                = 
| pozivni_znak           = 
| nagrade                = 
| tražen                 = [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]]
| potjernica_raspisana   = {{Početni datum|1995|07|24}}
| status_hapšenja        = Uhapšen
| iznos_nagrade          = 10 miliona [[Euro|eura]] (nagrada [[Vlada Republike Srbije|Vlade Srbije]] od oktobra 2010)
| u_bjekstvu             = 
| vrijeme_u_bjekstvu     = {{ayd|1995|07|24|2011|05|26}}
| kraj_bjekstva          = {{Završni datum|2011|05|26}}
| saučesnici             = 
| komentari              = 
| optužnica              = {{ubli|[[Genocid]] (2 tačke)|[[Ratni zločin]]i (4 tačke)|[[Zločini protiv čovječnosti]] (5 tačaka)}}
| suđenje                = [[Suđenje Ratku Mladiću|IT-09-92]]
| početak_suđenja        = {{Početni datum|2012|05|12}}
| kraj_suđenja           = {{Završni datum|2016|12|15}}
| presuda                = 
| osuđujuća_presuda      = {{ubli|[[Genocid]] (1 tačka)|[[Ratni zločin]]i (4 tačke)|[[Zločini protiv čovječnosti]] (5 tačaka)}}
| osuđen                 = Prvostepeno: {{Završni datum|2017|11|24}}&lt;br&gt;Pravosnažno: {{Završni datum|2021|06|08}}
| kazna                  = 
| krivična_kazna         = [[Doživotni zatvor]]
| motiv                  = [[Velika Srbija]]
| žrtve                  = 
| datum                  = 
| vrijeme                = 
| početna_godina         = {{Početni datum|1992}}
| završna_godina         = {{Završni datum|1995}}
| država                 = {{ZID|Republika Bosna i Hercegovina}}
| savezna_država         = 
| lokacija               = 
| mete                   = Nesrpsko stanovništvo
| ubijeni                = 
| ranjeni                = 
| oružje                 = 
| uhapšen                = {{Završni datum|2011|05|26}} ([[Srbija]])
| zatvoren               = {{Završni datum|2011|05|31}} ([[Pritvorska jedinica Ujedinjenih nacija]] u [[Den Haag]]u)
| modul                  = {{Infokutija vojno lice
 | embed                   = yes
 | pripadnost              = {{ZID|Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija}}&lt;br&gt;{{ZID|Republika Srpska Krajina}}&lt;br&gt;{{ZID|Republika Srpska (1992–1995)|ime=Republika Srpska}}
 | služba                  = 1965 – 2002.
 | čin                     = [[Datoteka:16 General-pukovnik VRS 92-97.png|15px]] [[General-pukovnik]]
 | ratovi                  = {{unbulleted list
| {{Tree list}}
* [[Ratovi u bivšoj Jugoslaviji]]
** [[Rat u Hrvatskoj]]
** [[Rat u Bosni i Hercegovini]]
{{Tree list/end}}
}}
 | vojska                  = [[Datoteka:Logo of the JNA.svg|20px]] [[Jugoslavenska narodna armija]] (1965-1992)&lt;br&gt;[[Datoteka:Patch of the Army of Republika Srpska.svg|20px]] [[Vojska Republike Srpske]] (1992-2002)
 | rod                     = 
 | jedinice                = Oklopne divizije, artiljerija, specijalne jedinice
 | komandovao              = 9. korpus [[Jugoslavenska narodna armija|JNA]]&lt;br&gt;Načelnik štaba 2. vojnog okruga [[Jugoslavenska narodna armija|JNA]]&lt;br&gt; [[Generalštab Vojske Republike Srpske|Generalštab]] [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]] (1992-1996)
 | odlikovanja             = {{unbulleted list
| {{Tree list}}
* [[Ordeni, odlikovanja i medalje Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije|Odlikovanja SFRJ]]
** [[Datoteka:Order of the brotherhood and unity with silver wreath RIB.gif|40px]] [[Orden bratstva i jedinstva]] sa srebrnim vijencem
** [[Datoteka:Order of the People's Army with golden star RIB.gif|40px]] [[Orden narodne armije]] sa zlatnom zvijezdom
** [[Datoteka:Order of the People's Army with silver star RIB.gif|40px]] [[Orden narodne armije]] sa srebrnom zvijezdom
** [[Datoteka:Order of military merits FRY 2.gif|40px]] [[Orden za vojne zasluge]] sa zlatnim mačevima
** [[Datoteka:Order of military merits FRY 3.gif|40px]] [[Orden narodne armije]] sa srebrnim mačevima
* [[Ordeni, odlikovanja i medalje Republike Srpske|Odlikovanja RS]]
** [[Datoteka:BIH Order of the Republic of Srpska sash ribbon.svg|40px]] [[Orden Republike Srpske]]
** [[Datoteka:BIH Order of the Star of Karadjordje 3 - ribbon.svg|40px]] [[Orden Karađorđeve zvijezde (Republika Srpska)]] trećeg reda
{{Tree list/end}}
}}
 }}
| veb-sajt               = 
| potpis                 = 
| potpis_veličina        = 
| fusnote                = 
}}
'''Ratko Mladić''' (12. mart 1943 – 27. august 2026) bio je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] i [[Srbi|srpski]] zapovjednik i [[general]] [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]] za vrijeme [[Ratovi u bivšoj Jugoslaviji|ratova u bivšoj Jugoslaviji]].&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.dw.com/en/ratko-mladic-dead-at-84-reports/a-78531323|title=Ratko Mladic dead at 84 — reports|website=dw.com|language=en|access-date=27. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news|title=Ratko Mladic, Murderous ‘Butcher of Bosnia,’ Dies at 83|url=https://www.nytimes.com/2026/08/27/world/europe/ratko-mladic-dead.html|newspaper=The New York Times|date=27. 8. 2026|access-date=27. 8. 2026|issn=0362-4331|language=en-US|first=Dan|last=Bilefsky}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.theguardian.com/world/2017/nov/21/ratko-mladic-bosnian-serb-genocide-war-crimes|title=Bosnian Serb warlord Ratko Mladić disrupts genocide verdict hearing|author=Julian Borger|date=22. 11. 2017|publisher=|via=www.theguardian.com|location=UK}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|location=UK|url=https://www.theguardian.com/world/ratko-mladic|title=Ratko Mladić|work=World news|publisher=The Guardian}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.irishtimes.com/news/world/europe/mladic-convicted-of-genocide-and-war-crimes-by-un-tribunal-1.3300887|title=Mladic convicted of genocide and war crimes by UN tribunal|author=Peter Cluskey|website=The Irish Times}}&lt;/ref&gt; [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] (MKSJ) prvostepenom presudom 24. novembra 2017, a kasnije 8. juna 2021. i pravosnažnom, osudio ga je na [[Doživotni zatvor|doživotnu kaznu zatvora]] za [[Genocid u Srebrenici|genocid]] [[Genocid u Srebrenici|u Srebrenici]], [[Zločini protiv čovječnosti|zločine protiv čovječnosti]] (progon, ubistva, istrebljenje, deportacija i prisilno premještanje nesrpskog stanovništva), terorisanje i progon civilnog stanovništva, kršenje zakona i običaja ratovanja i uzimanje pripadnika [[UNPROFOR]]-a za taoce.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.icty.org/bcs/press/me%C4%91unarodni-sud-osudio-ratka-mladi%C4%87a-za-genocid-ratne-zlo%C4%8Dine-i-zlo%C4%8Dine-protiv-%C4%8Dovje%C4%8Dnosti |title=Međunarodni sud osudio Ratka Mladića za genocid, ratne zločine i zločine protiv čovječnosti |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.dw.com/sr/ratko-mladi%C4%87-pravosna%C5%BEno-osu%C4%91en-na-do%C5%BEivotnu-kaznu-zatvora/a-57817597|title=Ratko Mladić pravosnažno osuđen na doživotnu kaznu zatvora {{!}} DW {{!}} 08.06.2021|last=Welle (www.dw.com)|first=Deutsche|website=DW.COM|language=sr-RS|access-date=10. 6. 2021}}&lt;/ref&gt;

==Ratna karijera==
U junu 1991. godine je poslan u [[Knin]], kao komandant 9. korpusa [[JNA]], tokom borbi između JNA i [[Hrvatska|hrvatskih snaga]]. Dana 4. oktobra 1991. godine unaprijeđen je u general-majora. 9. maja 1992. godine preuzeo je mjesto glavnog komandanta štaba Druge vojne oblasti JNA u [[Sarajevo|Sarajevu]].

12. maja 1992. godine je Skupština bosanskih Srba izglasala stvaranje [[VRS|Vojske RS]]. U isto vrijeme, Mladić je postavljen na dužnost Komandanta Vrhovnog štaba VRS-a, mjesto na kojem je bio do decembra 1996. godine. (U maju 1992, nakon povlačenja JNA iz [[Bosna|Bosne]], Druga vojna oblast JNA je postala jezgrom Glavnog štaba VRS-a.) 24. juna 1994. godine, unaprijeđen je u general-pukovnika.

24. jula 1995. godine Mladić je optužen od strane [[Haški tribunal|Međunarodnog suda za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije]] (ICTY) za [[genocid]], [[zločin protiv čovječnosti|zločine protiv čovječnosti]] i brojne [[ratni zločin|ratne zločine]], uključujući i zločine vezane za blokadu Sarajeva.
16. novembra 1995. godine, optužnica je proširena i na genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine tokom napada na [[UN]]-ovu zaštićenu zonu u [[Srebrenica|Srebrenici]] u julu 1995. godine. Mladić je također odgovoran za uzimanje UN-ovog osoblja kao taoce.

Kao bjegunac ICTY-a, pretpostavljalo se da se skriva u [[Srbija|Srbiji]]. U novembru 2004. godine, [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanska]] vojna služba je priznala da vojna akcija privođenja Mladića i drugih optuženika nema mnogo šansi da uspije.

U martu 1994. Mladićeva kćerka Ana je izvršila samoubistvo tokom studija medicine u Beogradu. Sahranjena je na Topčideru, i vjeruje se da je Mladić neko vrijeme redovno dolazio na njen grob.

26. maja 2011. uhapšen je u selu Lazarovu pokraj Zrenjanina gdje se skrivao u kući svojih rođaka te je priveden na Sud u Beogradu gdje je odlučeno o njegovom izručenju ICTY-u.

==Optužnica==
[[Datoteka:Mladić Start of Trial.jpg|mini|Mladić na suđenju u [[Den Haag]]u 2012.]]

Optužnica protiv Mladića podignuta je 25. jula 1995. godine.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.icty.org/bcs/case/mladic/4#pressrel |title=Mladić (IT-09-92) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/950724.pdf |title=OPTUŽNICA PROTIV RADOVANA KARADžIĆA I RATKA MLADIĆA (24. 7. 1995) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017}}&lt;/ref&gt; Druga optužnica, 14. novembra 1995,&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/951114.pdf |title=OPTUŽNICA PROTIV RADOVANA KARADžIĆA I RATKA MLADIĆA (14. 11. 1995) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017}}&lt;/ref&gt; a izmijenjena optužnica donesena je 10. oktobra 2002. godine pod nazivom ''Predmet Ratko Mladić (IT-95-5/18-I) - &quot;Bosna i Hercegovina&quot; i &quot;Srebrenica&quot;''.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/mladic_021010_indictment.pdf |title=IZMIJENJENA OPTUŽNICA PROTIV RATKA MLADIĆA (10. 10. 2002) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017}}&lt;/ref&gt; Druga izmijenjena optužnica donesena je 1. juna 2011.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/110601.pdf |title=DRUGA IZMIJENJENA OPTUŽNICA PROTIV RATKA MLADIĆA (1. 6. 2011) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017}}&lt;/ref&gt; da bi nakon nje uslijedile još dvije izmijenjene optužnice: prvo 20. oktobra te i 16. decembra 2011. godine.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/111020.pdf |title=TREĆA IZMIJENJENA OPTUŽNICA PROTIV RATKA MLADIĆA (20. 10. 2011) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/111020.pdf |title=ČETVRTA IZMIJENJENA OPTUŽNICA PROTIV RATKA MLADIĆA (16. 12. 2011) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017}}&lt;/ref&gt;

Konačna optužnica za Ratka Mladića glasila je:

a) Dvije tačke za genocid (tačke 1 i 2):
# Ratko Mladić je počinio, planirao, podsticao, naredio i/ili pomagao i podržavao genocid nad dijelom nacionalnih, etničkih i/ili vjerskih grupa bosanskih Muslimana i/ili bosanskih Hrvata. Namjera da se te grupe djelimično unište manifestirana je na najekstremniji način u [[Foča (Republika Srpska)|Foči]], [[Ključ (općina)|Ključu]], [[Kotor-Varoš]]i, [[Prijedor]]u, [[Sanski Most|Sanskom Mostu]] i [[Vlasenica|Vlasenici]]
# Genocid
b) Pet tačaka za zločine protiv čovječnosti (tačke 3, 4, 5, 7 i 8)
# Progoni
# Istrebljenja
# Ubistva
# Deportacija
# Nehumana djela (prisilna premještanja)
c) Četiri tačke za kršenja zakona ili običaja ratovanja (tačke 6, 9, 10 i 11):
# Ubistva
# Terorisanje
# Protivpravni napadi na civile
# Uzimanje talaca.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.icty.org/x/cases/mladic/cis/bcs/cis_mladic_bcs.pdf |title=RATKO MLADIĆ (IT-09-92) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017}}&lt;/ref&gt;

==Presuda==
Ratko Mladić pred [[Međunarodni sud pravde|Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju]] u [[Den Haag|Haagu]] 22. novembra 2017. po prvostepenoj presudi je proglašen krivim za [[genocid u Srebrenici]] i druge ratne zločine u Bosni i Hercegovini i osuđen na kaznu doživotnog zatvora.&lt;ref name=&quot;REUTERS - 22. 11. 2017&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.reuters.com/article/us-warcrimes-mladic-newsmaker/once-triumphant-bosnian-serb-commander-mladic-reduced-to-frail-genocide-defendant-idUSKBN1DL2WS |title=Once triumphant Bosnian Serb commander Mladic reduced to frail genocide defendant |work=REUTERS |language=engleski |access-date= 22. 11. 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;AVAZ.ba - 22. 11. 2017&quot;&gt;{{cite web |url=http://avaz.ba/vijesti/bih/324181/haski-tribunal-ratko-mladic-osuden-na-dozivotni-zatvor |title=Haški tribunal: Ratko Mladić osuđen na doživotni zatvor |work=AVAZ.ba |access-date= 22. 11. 2017}}&lt;/ref&gt; Proglašen je krivim po 10 tačaka optužnice, a oslobođen po jednoj tački, koja se odnosila na genocid u šest općina u Bosni i Hercegovini. Konačna presuda po tačkama optužnice bila je sljedeća:&lt;ref name=&quot;BBC - 22. 11. 2017&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.bbc.com/news/world-europe-42080090 |title=Ratko Mladic jailed for life over Bosnia war genocide |work=[[BBC]] |language=engleski |access-date= 22. 11. 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Anadolu Agency - 22. 11. 2017&quot;&gt;{{cite web |url=http://aa.com.tr/en/europe/world-welcomes-un-courts-mladic-genocide-conviction/974604 |title=World welcomes UN court's Mladic genocide conviction |work=Anadolu Agency |language=engleski |access-date= 22. 11. 2017}}&lt;/ref&gt;
# Po tački 1 Vijeće nije utvrdilo da je Ratko Mladić kriv za genocid u šest općina,
# u drugoj tački i svim ostalim tačkama optužnice proglašen je krivim za genocid,
# progon i zločin protiv čovječnosti,
# istrebljenje i zločin protiv čovječnosti,
# ubistvo i zločin protiv čovječnosti,
# ubistvo, kršenje zakona i običaja ratovanja,
# deportacija i zločin protiv čovječnosti,
# nehumano i prisilno premještanje,
# terorisanje i kršenje zakona i običaja ratovanja,
# protupravni napadi na civile,
# uzimanje talaca, kršenje zakona i običaja ratovanja.&lt;ref name=&quot;REUTERS - 22. 11. 2017&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;AVAZ.ba - 22. 11. 2017&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;BBC - 22. 11. 2017&quot; /&gt;

==Smrt==
Mladić je umro 27. augusta 2026. u [[Ujedinjene nacije|UN]]-ovom pritvoru u [[Den Haag]]u, ([[Nizozemska]]) nakon više [[Moždani udar|moždanih udara]].&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/ratko-mladic-mozdani-udar-haag-stanje-tesko-15698995|title=Jutarnji list - Ratni zločinac Ratko Mladić doživio moždani udar, u teškom je stanju|date=15. 4. 2026|website=www.jutarnji.hr|language=hr-hr|access-date=27. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

==Reference==
{{Refspisak|2}}

==Vanjski linkovi==
{{Commonscat}}
{{Wikicitat}}
{{wikivijesti|Ratko Mladić osuđen na doživotni zatvor}}
*[http://www.icty.org/x/cases/mladic/cis/en/cis_mladic_en.pdf Ratko Mladić], [[ICTY]].org
*[http://www.bbc.com/news/world-europe-13559597 Ratko Mladić] na [[BBC]]

{{Ratovi u bivšoj Jugoslaviji}}
{{DEFAULTSORT:Mladić, Ratko}}
[[Kategorija:Rođeni 1943.]]
[[Kategorija:Umrli 2026.]]
[[Kategorija:Biografije, Kalinovik]]
[[Kategorija:Generali Vojske Republike Srpske]]
[[Kategorija:Generali Jugoslavenske narodne armije]]
[[Kategorija:Osobe osuđene na doživotni zatvor]]
[[Kategorija:Osobe osuđene za genocid]]
[[Kategorija:Osuđeni pred Haškim tribunalom]]
[[Kategorija:Ratni zločinci u ratu u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Srpski nacionalisti]]
[[Kategorija:Dobitnici Ordena Republike Srpske]]
[[Kategorija:Srbi iz Bosne i Hercegovine osuđeni za ratne zločine]]
[[Kategorija:Srbi iz Bosne i Hercegovine osuđeni za zločine protiv čovječnosti]]
[[Kategorija:Srbi iz Bosne i Hercegovine osuđeni za genocid]]</text>
      <sha1>rfyuqen6vtkp7y67mgv2i59lvqx7vus</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3922384</id>
      <parentid>3922383</parentid>
      <timestamp>2026-08-28T00:07:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3922384</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="17870" sha1="dcanfr55ncozbwo3g4bjpb12f0we0uc" xml:space="preserve">{{Infokutija zločinac
| počasni_prefiks        = 
| ime                    = Ratko Mladić
| počasni_sufiks         = 
| slika                  = Evstafiev-ratko-mladic-1993-w.jpg
| veličina_slike         = 
| alt_slike              = Mladić 1993.
| opis_slike             = Mladić 1993.
| izvorno_ime            = Ратко Младић
| izvorni_jezik          = sr-Cyrl
| ime_pri_rođenju        = 
| datum_rođenja          = {{Datum rođenja|1942|03|12}}
| mjesto_rođenja         = [[Božanovići]], [[Nezavisna Država Hrvatska]]
| datum_nestanka         = 
| mjesto_nestanka        = 
| status_nestanka        = 
| datum_smrti            = {{Datum smrti i godine|2026|08|27|1942|03|12}}
| mjesto_smrti           = [[Den Haag]], [[Nizozemska]]
| uzrok_smrti            = [[Moždani udar]]
| tijelo_pronađeno       = 
| mjesto_počivanja       = 
| koordinate_mjesta_počivanja = 
| spomenici              = 
| druga_imena            = 
| nacionalnost           = [[Srbi]]n
| etnicitet              = 
| državljanstvo          = {{ZID|Bosna i Hercegovina}}
| politička_stranka      = [[Srpska demokratska stranka]] {{Malo|(od 1990)}}&lt;br&gt;[[Savez komunista Jugoslavije]]
| obrazovanje            = '''Srednje: '''Vojnoindustrijska škola Beograd&lt;br&gt;'''Visoko: '''[[Vojna akademija Univerziteta odbrane u Beogradu|Vojna akademija Beograd]]&lt;br&gt;[[Komandno-štabna akademija Kopnene vojske Jugoslavenske narodne armije|Komando-štabna akademija KV JNA]]
| zanimanje              = [[General-pukovnik]]
| vjera                  = [[Srpska pravoslavna crkva]]
| pripadnost             = 
| godine_službe          = 
| poslodavac             = 
| agent                  = 
| poznat_po              = 
| značajan_rad           = 
| stil                   = 
| televizija             = 
| visina                 = 
| prethodnik             = 
| nasljednik             = 
| pokret                 = 
| član                   = 
| kriminalni_status      = 
| supružnik              = Biljana Mladić
| djeca                  = 2
| roditelji              = Neđo Mladić (otac)&lt;br&gt;Stana (rođ. Lalović) Mladić (majka)
| rodbina                = 
| pozivni_znak           = 
| nagrade                = 
| tražen                 = [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]]
| potjernica_raspisana   = {{Početni datum|1995|07|24}}
| status_hapšenja        = Uhapšen
| iznos_nagrade          = 10 miliona [[Euro|eura]] (nagrada [[Vlada Republike Srbije|Vlade Srbije]] od oktobra 2010)
| u_bjekstvu             = 
| vrijeme_u_bjekstvu     = {{ayd|1995|07|24|2011|05|26}}
| kraj_bjekstva          = {{Završni datum|2011|05|26}}
| saučesnici             = 
| komentari              = 
| optužnica              = {{ubli|[[Genocid]] (2 tačke)|[[Ratni zločin]]i (4 tačke)|[[Zločini protiv čovječnosti]] (5 tačaka)}}
| suđenje                = [[Suđenje Ratku Mladiću|IT-09-92]]
| početak_suđenja        = {{Početni datum|2012|05|12}}
| kraj_suđenja           = {{Završni datum|2016|12|15}}
| presuda                = 
| osuđujuća_presuda      = {{ubli|[[Genocid]] (1 tačka)|[[Ratni zločin]]i (4 tačke)|[[Zločini protiv čovječnosti]] (5 tačaka)}}
| osuđen                 = Prvostepeno: {{Završni datum|2017|11|24}}&lt;br&gt;Pravosnažno: {{Završni datum|2021|06|08}}
| kazna                  = 
| krivična_kazna         = [[Doživotni zatvor]]
| motiv                  = [[Velika Srbija]]
| žrtve                  = 
| datum                  = 
| vrijeme                = 
| početna_godina         = {{Početni datum|1992}}
| završna_godina         = {{Završni datum|1995}}
| država                 = {{ZID|Republika Bosna i Hercegovina}}
| savezna_država         = 
| lokacija               = 
| mete                   = Nesrpsko stanovništvo
| ubijeni                = 
| ranjeni                = 
| oružje                 = 
| uhapšen                = {{Završni datum|2011|05|26}} ([[Srbija]])
| zatvoren               = {{Završni datum|2011|05|31}} ([[Pritvorska jedinica Ujedinjenih nacija]] u [[Den Haag]]u)
| modul                  = {{Infokutija vojno lice
 | embed                   = yes
 | pripadnost              = {{ZID|Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija}}&lt;br&gt;{{ZID|Republika Srpska Krajina}}&lt;br&gt;{{ZID|Republika Srpska (1992–1995)|ime=Republika Srpska}}
 | služba                  = 1965 – 2002.
 | čin                     = [[Datoteka:16 General-pukovnik VRS 92-97.png|15px]] [[General-pukovnik]]
 | ratovi                  = {{unbulleted list
| {{Tree list}}
* [[Ratovi u bivšoj Jugoslaviji]]
** [[Rat u Hrvatskoj]]
** [[Rat u Bosni i Hercegovini]]
{{Tree list/end}}
}}
 | vojska                  = [[Datoteka:Logo of the JNA.svg|20px]] [[Jugoslavenska narodna armija]] (1965-1992)&lt;br&gt;[[Datoteka:Patch of the Army of Republika Srpska.svg|20px]] [[Vojska Republike Srpske]] (1992-2002)
 | rod                     = 
 | jedinice                = Oklopne divizije, artiljerija, specijalne jedinice
 | komandovao              = 9. korpus [[Jugoslavenska narodna armija|JNA]]&lt;br&gt;Načelnik štaba 2. vojnog okruga [[Jugoslavenska narodna armija|JNA]]&lt;br&gt; [[Generalštab Vojske Republike Srpske|Generalštab]] [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]] (1992-1996)
 | odlikovanja             = {{unbulleted list
| {{Tree list}}
* [[Ordeni, odlikovanja i medalje Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije|Odlikovanja SFRJ]]
** [[Datoteka:Order of the brotherhood and unity with silver wreath RIB.gif|40px]] [[Orden bratstva i jedinstva]] sa srebrnim vijencem
** [[Datoteka:Order of the People's Army with golden star RIB.gif|40px]] [[Orden narodne armije]] sa zlatnom zvijezdom
** [[Datoteka:Order of the People's Army with silver star RIB.gif|40px]] [[Orden narodne armije]] sa srebrnom zvijezdom
** [[Datoteka:Order of military merits FRY 2.gif|40px]] [[Orden za vojne zasluge]] sa zlatnim mačevima
** [[Datoteka:Order of military merits FRY 3.gif|40px]] [[Orden narodne armije]] sa srebrnim mačevima
* [[Ordeni, odlikovanja i medalje Republike Srpske|Odlikovanja RS]]
** [[Datoteka:BIH Order of the Republic of Srpska sash ribbon.svg|40px]] [[Orden Republike Srpske]] na lenti
** [[Datoteka:BIH Order of the Star of Karadjordje 3 - ribbon.svg|40px]] [[Orden Karađorđeve zvijezde (Republika Srpska)|Orden Karađorđeve zvijezde]] trećeg reda
{{Tree list/end}}
}}
 }}
| veb-sajt               = 
| potpis                 = 
| potpis_veličina        = 
| fusnote                = 
}}
'''Ratko Mladić''' (12. mart 1943 – 27. august 2026) bio je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] i [[Srbi|srpski]] zapovjednik i [[general]] [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]] za vrijeme [[Ratovi u bivšoj Jugoslaviji|ratova u bivšoj Jugoslaviji]].&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.dw.com/en/ratko-mladic-dead-at-84-reports/a-78531323|title=Ratko Mladic dead at 84 — reports|website=dw.com|language=en|access-date=27. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news|title=Ratko Mladic, Murderous ‘Butcher of Bosnia,’ Dies at 83|url=https://www.nytimes.com/2026/08/27/world/europe/ratko-mladic-dead.html|newspaper=The New York Times|date=27. 8. 2026|access-date=27. 8. 2026|issn=0362-4331|language=en-US|first=Dan|last=Bilefsky}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.theguardian.com/world/2017/nov/21/ratko-mladic-bosnian-serb-genocide-war-crimes|title=Bosnian Serb warlord Ratko Mladić disrupts genocide verdict hearing|author=Julian Borger|date=22. 11. 2017|publisher=|via=www.theguardian.com|location=UK}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|location=UK|url=https://www.theguardian.com/world/ratko-mladic|title=Ratko Mladić|work=World news|publisher=The Guardian}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.irishtimes.com/news/world/europe/mladic-convicted-of-genocide-and-war-crimes-by-un-tribunal-1.3300887|title=Mladic convicted of genocide and war crimes by UN tribunal|author=Peter Cluskey|website=The Irish Times}}&lt;/ref&gt; [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] (MKSJ) prvostepenom presudom 24. novembra 2017, a kasnije 8. juna 2021. i pravosnažnom, osudio ga je na [[Doživotni zatvor|doživotnu kaznu zatvora]] za [[Genocid u Srebrenici|genocid]] [[Genocid u Srebrenici|u Srebrenici]], [[Zločini protiv čovječnosti|zločine protiv čovječnosti]] (progon, ubistva, istrebljenje, deportacija i prisilno premještanje nesrpskog stanovništva), terorisanje i progon civilnog stanovništva, kršenje zakona i običaja ratovanja i uzimanje pripadnika [[UNPROFOR]]-a za taoce.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.icty.org/bcs/press/me%C4%91unarodni-sud-osudio-ratka-mladi%C4%87a-za-genocid-ratne-zlo%C4%8Dine-i-zlo%C4%8Dine-protiv-%C4%8Dovje%C4%8Dnosti |title=Međunarodni sud osudio Ratka Mladića za genocid, ratne zločine i zločine protiv čovječnosti |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.dw.com/sr/ratko-mladi%C4%87-pravosna%C5%BEno-osu%C4%91en-na-do%C5%BEivotnu-kaznu-zatvora/a-57817597|title=Ratko Mladić pravosnažno osuđen na doživotnu kaznu zatvora {{!}} DW {{!}} 08.06.2021|last=Welle (www.dw.com)|first=Deutsche|website=DW.COM|language=sr-RS|access-date=10. 6. 2021}}&lt;/ref&gt;

==Ratna karijera==
U junu 1991. godine je poslan u [[Knin]], kao komandant 9. korpusa [[JNA]], tokom borbi između JNA i [[Hrvatska|hrvatskih snaga]]. Dana 4. oktobra 1991. godine unaprijeđen je u general-majora. 9. maja 1992. godine preuzeo je mjesto glavnog komandanta štaba Druge vojne oblasti JNA u [[Sarajevo|Sarajevu]].

12. maja 1992. godine je Skupština bosanskih Srba izglasala stvaranje [[VRS|Vojske RS]]. U isto vrijeme, Mladić je postavljen na dužnost Komandanta Vrhovnog štaba VRS-a, mjesto na kojem je bio do decembra 1996. godine. (U maju 1992, nakon povlačenja JNA iz [[Bosna|Bosne]], Druga vojna oblast JNA je postala jezgrom Glavnog štaba VRS-a.) 24. juna 1994. godine, unaprijeđen je u general-pukovnika.

24. jula 1995. godine Mladić je optužen od strane [[Haški tribunal|Međunarodnog suda za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije]] (ICTY) za [[genocid]], [[zločin protiv čovječnosti|zločine protiv čovječnosti]] i brojne [[ratni zločin|ratne zločine]], uključujući i zločine vezane za blokadu Sarajeva.
16. novembra 1995. godine, optužnica je proširena i na genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine tokom napada na [[UN]]-ovu zaštićenu zonu u [[Srebrenica|Srebrenici]] u julu 1995. godine. Mladić je također odgovoran za uzimanje UN-ovog osoblja kao taoce.

Kao bjegunac ICTY-a, pretpostavljalo se da se skriva u [[Srbija|Srbiji]]. U novembru 2004. godine, [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanska]] vojna služba je priznala da vojna akcija privođenja Mladića i drugih optuženika nema mnogo šansi da uspije.

U martu 1994. Mladićeva kćerka Ana je izvršila samoubistvo tokom studija medicine u Beogradu. Sahranjena je na Topčideru, i vjeruje se da je Mladić neko vrijeme redovno dolazio na njen grob.

26. maja 2011. uhapšen je u selu Lazarovu pokraj Zrenjanina gdje se skrivao u kući svojih rođaka te je priveden na Sud u Beogradu gdje je odlučeno o njegovom izručenju ICTY-u.

==Optužnica==
[[Datoteka:Mladić Start of Trial.jpg|mini|Mladić na suđenju u [[Den Haag]]u 2012.]]

Optužnica protiv Mladića podignuta je 25. jula 1995. godine.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.icty.org/bcs/case/mladic/4#pressrel |title=Mladić (IT-09-92) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/950724.pdf |title=OPTUŽNICA PROTIV RADOVANA KARADžIĆA I RATKA MLADIĆA (24. 7. 1995) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017}}&lt;/ref&gt; Druga optužnica, 14. novembra 1995,&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/951114.pdf |title=OPTUŽNICA PROTIV RADOVANA KARADžIĆA I RATKA MLADIĆA (14. 11. 1995) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017}}&lt;/ref&gt; a izmijenjena optužnica donesena je 10. oktobra 2002. godine pod nazivom ''Predmet Ratko Mladić (IT-95-5/18-I) - &quot;Bosna i Hercegovina&quot; i &quot;Srebrenica&quot;''.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/mladic_021010_indictment.pdf |title=IZMIJENJENA OPTUŽNICA PROTIV RATKA MLADIĆA (10. 10. 2002) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017}}&lt;/ref&gt; Druga izmijenjena optužnica donesena je 1. juna 2011.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/110601.pdf |title=DRUGA IZMIJENJENA OPTUŽNICA PROTIV RATKA MLADIĆA (1. 6. 2011) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017}}&lt;/ref&gt; da bi nakon nje uslijedile još dvije izmijenjene optužnice: prvo 20. oktobra te i 16. decembra 2011. godine.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/111020.pdf |title=TREĆA IZMIJENJENA OPTUŽNICA PROTIV RATKA MLADIĆA (20. 10. 2011) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/111020.pdf |title=ČETVRTA IZMIJENJENA OPTUŽNICA PROTIV RATKA MLADIĆA (16. 12. 2011) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017}}&lt;/ref&gt;

Konačna optužnica za Ratka Mladića glasila je:

a) Dvije tačke za genocid (tačke 1 i 2):
# Ratko Mladić je počinio, planirao, podsticao, naredio i/ili pomagao i podržavao genocid nad dijelom nacionalnih, etničkih i/ili vjerskih grupa bosanskih Muslimana i/ili bosanskih Hrvata. Namjera da se te grupe djelimično unište manifestirana je na najekstremniji način u [[Foča (Republika Srpska)|Foči]], [[Ključ (općina)|Ključu]], [[Kotor-Varoš]]i, [[Prijedor]]u, [[Sanski Most|Sanskom Mostu]] i [[Vlasenica|Vlasenici]]
# Genocid
b) Pet tačaka za zločine protiv čovječnosti (tačke 3, 4, 5, 7 i 8)
# Progoni
# Istrebljenja
# Ubistva
# Deportacija
# Nehumana djela (prisilna premještanja)
c) Četiri tačke za kršenja zakona ili običaja ratovanja (tačke 6, 9, 10 i 11):
# Ubistva
# Terorisanje
# Protivpravni napadi na civile
# Uzimanje talaca.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.icty.org/x/cases/mladic/cis/bcs/cis_mladic_bcs.pdf |title=RATKO MLADIĆ (IT-09-92) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017}}&lt;/ref&gt;

==Presuda==
Ratko Mladić pred [[Međunarodni sud pravde|Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju]] u [[Den Haag|Haagu]] 22. novembra 2017. po prvostepenoj presudi je proglašen krivim za [[genocid u Srebrenici]] i druge ratne zločine u Bosni i Hercegovini i osuđen na kaznu doživotnog zatvora.&lt;ref name=&quot;REUTERS - 22. 11. 2017&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.reuters.com/article/us-warcrimes-mladic-newsmaker/once-triumphant-bosnian-serb-commander-mladic-reduced-to-frail-genocide-defendant-idUSKBN1DL2WS |title=Once triumphant Bosnian Serb commander Mladic reduced to frail genocide defendant |work=REUTERS |language=engleski |access-date= 22. 11. 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;AVAZ.ba - 22. 11. 2017&quot;&gt;{{cite web |url=http://avaz.ba/vijesti/bih/324181/haski-tribunal-ratko-mladic-osuden-na-dozivotni-zatvor |title=Haški tribunal: Ratko Mladić osuđen na doživotni zatvor |work=AVAZ.ba |access-date= 22. 11. 2017}}&lt;/ref&gt; Proglašen je krivim po 10 tačaka optužnice, a oslobođen po jednoj tački, koja se odnosila na genocid u šest općina u Bosni i Hercegovini. Konačna presuda po tačkama optužnice bila je sljedeća:&lt;ref name=&quot;BBC - 22. 11. 2017&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.bbc.com/news/world-europe-42080090 |title=Ratko Mladic jailed for life over Bosnia war genocide |work=[[BBC]] |language=engleski |access-date= 22. 11. 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Anadolu Agency - 22. 11. 2017&quot;&gt;{{cite web |url=http://aa.com.tr/en/europe/world-welcomes-un-courts-mladic-genocide-conviction/974604 |title=World welcomes UN court's Mladic genocide conviction |work=Anadolu Agency |language=engleski |access-date= 22. 11. 2017}}&lt;/ref&gt;
# Po tački 1 Vijeće nije utvrdilo da je Ratko Mladić kriv za genocid u šest općina,
# u drugoj tački i svim ostalim tačkama optužnice proglašen je krivim za genocid,
# progon i zločin protiv čovječnosti,
# istrebljenje i zločin protiv čovječnosti,
# ubistvo i zločin protiv čovječnosti,
# ubistvo, kršenje zakona i običaja ratovanja,
# deportacija i zločin protiv čovječnosti,
# nehumano i prisilno premještanje,
# terorisanje i kršenje zakona i običaja ratovanja,
# protupravni napadi na civile,
# uzimanje talaca, kršenje zakona i običaja ratovanja.&lt;ref name=&quot;REUTERS - 22. 11. 2017&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;AVAZ.ba - 22. 11. 2017&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;BBC - 22. 11. 2017&quot; /&gt;

==Smrt==
Mladić je umro 27. augusta 2026. u [[Ujedinjene nacije|UN]]-ovom pritvoru u [[Den Haag]]u, ([[Nizozemska]]) nakon više [[Moždani udar|moždanih udara]].&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/ratko-mladic-mozdani-udar-haag-stanje-tesko-15698995|title=Jutarnji list - Ratni zločinac Ratko Mladić doživio moždani udar, u teškom je stanju|date=15. 4. 2026|website=www.jutarnji.hr|language=hr-hr|access-date=27. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

==Reference==
{{Refspisak|2}}

==Vanjski linkovi==
{{Commonscat}}
{{Wikicitat}}
{{wikivijesti|Ratko Mladić osuđen na doživotni zatvor}}
*[http://www.icty.org/x/cases/mladic/cis/en/cis_mladic_en.pdf Ratko Mladić], [[ICTY]].org
*[http://www.bbc.com/news/world-europe-13559597 Ratko Mladić] na [[BBC]]

{{Ratovi u bivšoj Jugoslaviji}}
{{DEFAULTSORT:Mladić, Ratko}}
[[Kategorija:Rođeni 1943.]]
[[Kategorija:Umrli 2026.]]
[[Kategorija:Biografije, Kalinovik]]
[[Kategorija:Generali Vojske Republike Srpske]]
[[Kategorija:Generali Jugoslavenske narodne armije]]
[[Kategorija:Osobe osuđene na doživotni zatvor]]
[[Kategorija:Osobe osuđene za genocid]]
[[Kategorija:Osuđeni pred Haškim tribunalom]]
[[Kategorija:Ratni zločinci u ratu u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Srpski nacionalisti]]
[[Kategorija:Dobitnici Ordena Republike Srpske]]
[[Kategorija:Srbi iz Bosne i Hercegovine osuđeni za ratne zločine]]
[[Kategorija:Srbi iz Bosne i Hercegovine osuđeni za zločine protiv čovječnosti]]
[[Kategorija:Srbi iz Bosne i Hercegovine osuđeni za genocid]]</text>
      <sha1>dcanfr55ncozbwo3g4bjpb12f0we0uc</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3922389</id>
      <parentid>3922384</parentid>
      <timestamp>2026-08-28T00:15:02Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>+ 4 kategorija (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3922389</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="18095" sha1="py2bgo6ih4zsvpscdrfxs7jdx48xv2c" xml:space="preserve">{{Infokutija zločinac
| počasni_prefiks        = 
| ime                    = Ratko Mladić
| počasni_sufiks         = 
| slika                  = Evstafiev-ratko-mladic-1993-w.jpg
| veličina_slike         = 
| alt_slike              = Mladić 1993.
| opis_slike             = Mladić 1993.
| izvorno_ime            = Ратко Младић
| izvorni_jezik          = sr-Cyrl
| ime_pri_rođenju        = 
| datum_rođenja          = {{Datum rođenja|1942|03|12}}
| mjesto_rođenja         = [[Božanovići]], [[Nezavisna Država Hrvatska]]
| datum_nestanka         = 
| mjesto_nestanka        = 
| status_nestanka        = 
| datum_smrti            = {{Datum smrti i godine|2026|08|27|1942|03|12}}
| mjesto_smrti           = [[Den Haag]], [[Nizozemska]]
| uzrok_smrti            = [[Moždani udar]]
| tijelo_pronađeno       = 
| mjesto_počivanja       = 
| koordinate_mjesta_počivanja = 
| spomenici              = 
| druga_imena            = 
| nacionalnost           = [[Srbi]]n
| etnicitet              = 
| državljanstvo          = {{ZID|Bosna i Hercegovina}}
| politička_stranka      = [[Srpska demokratska stranka]] {{Malo|(od 1990)}}&lt;br&gt;[[Savez komunista Jugoslavije]]
| obrazovanje            = '''Srednje: '''Vojnoindustrijska škola Beograd&lt;br&gt;'''Visoko: '''[[Vojna akademija Univerziteta odbrane u Beogradu|Vojna akademija Beograd]]&lt;br&gt;[[Komandno-štabna akademija Kopnene vojske Jugoslavenske narodne armije|Komando-štabna akademija KV JNA]]
| zanimanje              = [[General-pukovnik]]
| vjera                  = [[Srpska pravoslavna crkva]]
| pripadnost             = 
| godine_službe          = 
| poslodavac             = 
| agent                  = 
| poznat_po              = 
| značajan_rad           = 
| stil                   = 
| televizija             = 
| visina                 = 
| prethodnik             = 
| nasljednik             = 
| pokret                 = 
| član                   = 
| kriminalni_status      = 
| supružnik              = Biljana Mladić
| djeca                  = 2
| roditelji              = Neđo Mladić (otac)&lt;br&gt;Stana (rođ. Lalović) Mladić (majka)
| rodbina                = 
| pozivni_znak           = 
| nagrade                = 
| tražen                 = [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]]
| potjernica_raspisana   = {{Početni datum|1995|07|24}}
| status_hapšenja        = Uhapšen
| iznos_nagrade          = 10 miliona [[Euro|eura]] (nagrada [[Vlada Republike Srbije|Vlade Srbije]] od oktobra 2010)
| u_bjekstvu             = 
| vrijeme_u_bjekstvu     = {{ayd|1995|07|24|2011|05|26}}
| kraj_bjekstva          = {{Završni datum|2011|05|26}}
| saučesnici             = 
| komentari              = 
| optužnica              = {{ubli|[[Genocid]] (2 tačke)|[[Ratni zločin]]i (4 tačke)|[[Zločini protiv čovječnosti]] (5 tačaka)}}
| suđenje                = [[Suđenje Ratku Mladiću|IT-09-92]]
| početak_suđenja        = {{Početni datum|2012|05|12}}
| kraj_suđenja           = {{Završni datum|2016|12|15}}
| presuda                = 
| osuđujuća_presuda      = {{ubli|[[Genocid]] (1 tačka)|[[Ratni zločin]]i (4 tačke)|[[Zločini protiv čovječnosti]] (5 tačaka)}}
| osuđen                 = Prvostepeno: {{Završni datum|2017|11|24}}&lt;br&gt;Pravosnažno: {{Završni datum|2021|06|08}}
| kazna                  = 
| krivična_kazna         = [[Doživotni zatvor]]
| motiv                  = [[Velika Srbija]]
| žrtve                  = 
| datum                  = 
| vrijeme                = 
| početna_godina         = {{Početni datum|1992}}
| završna_godina         = {{Završni datum|1995}}
| država                 = {{ZID|Republika Bosna i Hercegovina}}
| savezna_država         = 
| lokacija               = 
| mete                   = Nesrpsko stanovništvo
| ubijeni                = 
| ranjeni                = 
| oružje                 = 
| uhapšen                = {{Završni datum|2011|05|26}} ([[Srbija]])
| zatvoren               = {{Završni datum|2011|05|31}} ([[Pritvorska jedinica Ujedinjenih nacija]] u [[Den Haag]]u)
| modul                  = {{Infokutija vojno lice
 | embed                   = yes
 | pripadnost              = {{ZID|Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija}}&lt;br&gt;{{ZID|Republika Srpska Krajina}}&lt;br&gt;{{ZID|Republika Srpska (1992–1995)|ime=Republika Srpska}}
 | služba                  = 1965 – 2002.
 | čin                     = [[Datoteka:16 General-pukovnik VRS 92-97.png|15px]] [[General-pukovnik]]
 | ratovi                  = {{unbulleted list
| {{Tree list}}
* [[Ratovi u bivšoj Jugoslaviji]]
** [[Rat u Hrvatskoj]]
** [[Rat u Bosni i Hercegovini]]
{{Tree list/end}}
}}
 | vojska                  = [[Datoteka:Logo of the JNA.svg|20px]] [[Jugoslavenska narodna armija]] (1965-1992)&lt;br&gt;[[Datoteka:Patch of the Army of Republika Srpska.svg|20px]] [[Vojska Republike Srpske]] (1992-2002)
 | rod                     = 
 | jedinice                = Oklopne divizije, artiljerija, specijalne jedinice
 | komandovao              = 9. korpus [[Jugoslavenska narodna armija|JNA]]&lt;br&gt;Načelnik štaba 2. vojnog okruga [[Jugoslavenska narodna armija|JNA]]&lt;br&gt; [[Generalštab Vojske Republike Srpske|Generalštab]] [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]] (1992-1996)
 | odlikovanja             = {{unbulleted list
| {{Tree list}}
* [[Ordeni, odlikovanja i medalje Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije|Odlikovanja SFRJ]]
** [[Datoteka:Order of the brotherhood and unity with silver wreath RIB.gif|40px]] [[Orden bratstva i jedinstva]] sa srebrnim vijencem
** [[Datoteka:Order of the People's Army with golden star RIB.gif|40px]] [[Orden narodne armije]] sa zlatnom zvijezdom
** [[Datoteka:Order of the People's Army with silver star RIB.gif|40px]] [[Orden narodne armije]] sa srebrnom zvijezdom
** [[Datoteka:Order of military merits FRY 2.gif|40px]] [[Orden za vojne zasluge]] sa zlatnim mačevima
** [[Datoteka:Order of military merits FRY 3.gif|40px]] [[Orden za vojne zasluge]] sa srebrnim mačevima
* [[Ordeni, odlikovanja i medalje Republike Srpske|Odlikovanja RS]]
** [[Datoteka:BIH Order of the Republic of Srpska sash ribbon.svg|40px]] [[Orden Republike Srpske]] na lenti
** [[Datoteka:BIH Order of the Star of Karadjordje 3 - ribbon.svg|40px]] [[Orden Karađorđeve zvijezde (Republika Srpska)|Orden Karađorđeve zvijezde]] trećeg reda
{{Tree list/end}}
}}
 }}
| veb-sajt               = 
| potpis                 = 
| potpis_veličina        = 
| fusnote                = 
}}
'''Ratko Mladić''' (12. mart 1943 – 27. august 2026) bio je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] i [[Srbi|srpski]] zapovjednik i [[general]] [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]] za vrijeme [[Ratovi u bivšoj Jugoslaviji|ratova u bivšoj Jugoslaviji]].&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.dw.com/en/ratko-mladic-dead-at-84-reports/a-78531323|title=Ratko Mladic dead at 84 — reports|website=dw.com|language=en|access-date=27. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news|title=Ratko Mladic, Murderous ‘Butcher of Bosnia,’ Dies at 83|url=https://www.nytimes.com/2026/08/27/world/europe/ratko-mladic-dead.html|newspaper=The New York Times|date=27. 8. 2026|access-date=27. 8. 2026|issn=0362-4331|language=en-US|first=Dan|last=Bilefsky}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.theguardian.com/world/2017/nov/21/ratko-mladic-bosnian-serb-genocide-war-crimes|title=Bosnian Serb warlord Ratko Mladić disrupts genocide verdict hearing|author=Julian Borger|date=22. 11. 2017|publisher=|via=www.theguardian.com|location=UK}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|location=UK|url=https://www.theguardian.com/world/ratko-mladic|title=Ratko Mladić|work=World news|publisher=The Guardian}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.irishtimes.com/news/world/europe/mladic-convicted-of-genocide-and-war-crimes-by-un-tribunal-1.3300887|title=Mladic convicted of genocide and war crimes by UN tribunal|author=Peter Cluskey|website=The Irish Times}}&lt;/ref&gt; [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] (MKSJ) prvostepenom presudom 24. novembra 2017, a kasnije 8. juna 2021. i pravosnažnom, osudio ga je na [[Doživotni zatvor|doživotnu kaznu zatvora]] za [[Genocid u Srebrenici|genocid]] [[Genocid u Srebrenici|u Srebrenici]], [[Zločini protiv čovječnosti|zločine protiv čovječnosti]] (progon, ubistva, istrebljenje, deportacija i prisilno premještanje nesrpskog stanovništva), terorisanje i progon civilnog stanovništva, kršenje zakona i običaja ratovanja i uzimanje pripadnika [[UNPROFOR]]-a za taoce.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.icty.org/bcs/press/me%C4%91unarodni-sud-osudio-ratka-mladi%C4%87a-za-genocid-ratne-zlo%C4%8Dine-i-zlo%C4%8Dine-protiv-%C4%8Dovje%C4%8Dnosti |title=Međunarodni sud osudio Ratka Mladića za genocid, ratne zločine i zločine protiv čovječnosti |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.dw.com/sr/ratko-mladi%C4%87-pravosna%C5%BEno-osu%C4%91en-na-do%C5%BEivotnu-kaznu-zatvora/a-57817597|title=Ratko Mladić pravosnažno osuđen na doživotnu kaznu zatvora {{!}} DW {{!}} 08.06.2021|last=Welle (www.dw.com)|first=Deutsche|website=DW.COM|language=sr-RS|access-date=10. 6. 2021}}&lt;/ref&gt;

==Ratna karijera==
U junu 1991. godine je poslan u [[Knin]], kao komandant 9. korpusa [[JNA]], tokom borbi između JNA i [[Hrvatska|hrvatskih snaga]]. Dana 4. oktobra 1991. godine unaprijeđen je u general-majora. 9. maja 1992. godine preuzeo je mjesto glavnog komandanta štaba Druge vojne oblasti JNA u [[Sarajevo|Sarajevu]].

12. maja 1992. godine je Skupština bosanskih Srba izglasala stvaranje [[VRS|Vojske RS]]. U isto vrijeme, Mladić je postavljen na dužnost Komandanta Vrhovnog štaba VRS-a, mjesto na kojem je bio do decembra 1996. godine. (U maju 1992, nakon povlačenja JNA iz [[Bosna|Bosne]], Druga vojna oblast JNA je postala jezgrom Glavnog štaba VRS-a.) 24. juna 1994. godine, unaprijeđen je u general-pukovnika.

24. jula 1995. godine Mladić je optužen od strane [[Haški tribunal|Međunarodnog suda za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije]] (ICTY) za [[genocid]], [[zločin protiv čovječnosti|zločine protiv čovječnosti]] i brojne [[ratni zločin|ratne zločine]], uključujući i zločine vezane za blokadu Sarajeva.
16. novembra 1995. godine, optužnica je proširena i na genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine tokom napada na [[UN]]-ovu zaštićenu zonu u [[Srebrenica|Srebrenici]] u julu 1995. godine. Mladić je također odgovoran za uzimanje UN-ovog osoblja kao taoce.

Kao bjegunac ICTY-a, pretpostavljalo se da se skriva u [[Srbija|Srbiji]]. U novembru 2004. godine, [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanska]] vojna služba je priznala da vojna akcija privođenja Mladića i drugih optuženika nema mnogo šansi da uspije.

U martu 1994. Mladićeva kćerka Ana je izvršila samoubistvo tokom studija medicine u Beogradu. Sahranjena je na Topčideru, i vjeruje se da je Mladić neko vrijeme redovno dolazio na njen grob.

26. maja 2011. uhapšen je u selu Lazarovu pokraj Zrenjanina gdje se skrivao u kući svojih rođaka te je priveden na Sud u Beogradu gdje je odlučeno o njegovom izručenju ICTY-u.

==Optužnica==
[[Datoteka:Mladić Start of Trial.jpg|mini|Mladić na suđenju u [[Den Haag]]u 2012.]]

Optužnica protiv Mladića podignuta je 25. jula 1995. godine.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.icty.org/bcs/case/mladic/4#pressrel |title=Mladić (IT-09-92) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/950724.pdf |title=OPTUŽNICA PROTIV RADOVANA KARADžIĆA I RATKA MLADIĆA (24. 7. 1995) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017}}&lt;/ref&gt; Druga optužnica, 14. novembra 1995,&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/951114.pdf |title=OPTUŽNICA PROTIV RADOVANA KARADžIĆA I RATKA MLADIĆA (14. 11. 1995) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017}}&lt;/ref&gt; a izmijenjena optužnica donesena je 10. oktobra 2002. godine pod nazivom ''Predmet Ratko Mladić (IT-95-5/18-I) - &quot;Bosna i Hercegovina&quot; i &quot;Srebrenica&quot;''.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/mladic_021010_indictment.pdf |title=IZMIJENJENA OPTUŽNICA PROTIV RATKA MLADIĆA (10. 10. 2002) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017}}&lt;/ref&gt; Druga izmijenjena optužnica donesena je 1. juna 2011.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/110601.pdf |title=DRUGA IZMIJENJENA OPTUŽNICA PROTIV RATKA MLADIĆA (1. 6. 2011) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017}}&lt;/ref&gt; da bi nakon nje uslijedile još dvije izmijenjene optužnice: prvo 20. oktobra te i 16. decembra 2011. godine.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/111020.pdf |title=TREĆA IZMIJENJENA OPTUŽNICA PROTIV RATKA MLADIĆA (20. 10. 2011) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/111020.pdf |title=ČETVRTA IZMIJENJENA OPTUŽNICA PROTIV RATKA MLADIĆA (16. 12. 2011) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017}}&lt;/ref&gt;

Konačna optužnica za Ratka Mladića glasila je:

a) Dvije tačke za genocid (tačke 1 i 2):
# Ratko Mladić je počinio, planirao, podsticao, naredio i/ili pomagao i podržavao genocid nad dijelom nacionalnih, etničkih i/ili vjerskih grupa bosanskih Muslimana i/ili bosanskih Hrvata. Namjera da se te grupe djelimično unište manifestirana je na najekstremniji način u [[Foča (Republika Srpska)|Foči]], [[Ključ (općina)|Ključu]], [[Kotor-Varoš]]i, [[Prijedor]]u, [[Sanski Most|Sanskom Mostu]] i [[Vlasenica|Vlasenici]]
# Genocid
b) Pet tačaka za zločine protiv čovječnosti (tačke 3, 4, 5, 7 i 8)
# Progoni
# Istrebljenja
# Ubistva
# Deportacija
# Nehumana djela (prisilna premještanja)
c) Četiri tačke za kršenja zakona ili običaja ratovanja (tačke 6, 9, 10 i 11):
# Ubistva
# Terorisanje
# Protivpravni napadi na civile
# Uzimanje talaca.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.icty.org/x/cases/mladic/cis/bcs/cis_mladic_bcs.pdf |title=RATKO MLADIĆ (IT-09-92) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017}}&lt;/ref&gt;

==Presuda==
Ratko Mladić pred [[Međunarodni sud pravde|Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju]] u [[Den Haag|Haagu]] 22. novembra 2017. po prvostepenoj presudi je proglašen krivim za [[genocid u Srebrenici]] i druge ratne zločine u Bosni i Hercegovini i osuđen na kaznu doživotnog zatvora.&lt;ref name=&quot;REUTERS - 22. 11. 2017&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.reuters.com/article/us-warcrimes-mladic-newsmaker/once-triumphant-bosnian-serb-commander-mladic-reduced-to-frail-genocide-defendant-idUSKBN1DL2WS |title=Once triumphant Bosnian Serb commander Mladic reduced to frail genocide defendant |work=REUTERS |language=engleski |access-date= 22. 11. 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;AVAZ.ba - 22. 11. 2017&quot;&gt;{{cite web |url=http://avaz.ba/vijesti/bih/324181/haski-tribunal-ratko-mladic-osuden-na-dozivotni-zatvor |title=Haški tribunal: Ratko Mladić osuđen na doživotni zatvor |work=AVAZ.ba |access-date= 22. 11. 2017}}&lt;/ref&gt; Proglašen je krivim po 10 tačaka optužnice, a oslobođen po jednoj tački, koja se odnosila na genocid u šest općina u Bosni i Hercegovini. Konačna presuda po tačkama optužnice bila je sljedeća:&lt;ref name=&quot;BBC - 22. 11. 2017&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.bbc.com/news/world-europe-42080090 |title=Ratko Mladic jailed for life over Bosnia war genocide |work=[[BBC]] |language=engleski |access-date= 22. 11. 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Anadolu Agency - 22. 11. 2017&quot;&gt;{{cite web |url=http://aa.com.tr/en/europe/world-welcomes-un-courts-mladic-genocide-conviction/974604 |title=World welcomes UN court's Mladic genocide conviction |work=Anadolu Agency |language=engleski |access-date= 22. 11. 2017}}&lt;/ref&gt;
# Po tački 1 Vijeće nije utvrdilo da je Ratko Mladić kriv za genocid u šest općina,
# u drugoj tački i svim ostalim tačkama optužnice proglašen je krivim za genocid,
# progon i zločin protiv čovječnosti,
# istrebljenje i zločin protiv čovječnosti,
# ubistvo i zločin protiv čovječnosti,
# ubistvo, kršenje zakona i običaja ratovanja,
# deportacija i zločin protiv čovječnosti,
# nehumano i prisilno premještanje,
# terorisanje i kršenje zakona i običaja ratovanja,
# protupravni napadi na civile,
# uzimanje talaca, kršenje zakona i običaja ratovanja.&lt;ref name=&quot;REUTERS - 22. 11. 2017&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;AVAZ.ba - 22. 11. 2017&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;BBC - 22. 11. 2017&quot; /&gt;

==Smrt==
Mladić je umro 27. augusta 2026. u [[Ujedinjene nacije|UN]]-ovom pritvoru u [[Den Haag]]u, ([[Nizozemska]]) nakon više [[Moždani udar|moždanih udara]].&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/ratko-mladic-mozdani-udar-haag-stanje-tesko-15698995|title=Jutarnji list - Ratni zločinac Ratko Mladić doživio moždani udar, u teškom je stanju|date=15. 4. 2026|website=www.jutarnji.hr|language=hr-hr|access-date=27. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

==Reference==
{{Refspisak|2}}

==Vanjski linkovi==
{{Commonscat}}
{{Wikicitat}}
{{wikivijesti|Ratko Mladić osuđen na doživotni zatvor}}
*[http://www.icty.org/x/cases/mladic/cis/en/cis_mladic_en.pdf Ratko Mladić], [[ICTY]].org
*[http://www.bbc.com/news/world-europe-13559597 Ratko Mladić] na [[BBC]]

{{Ratovi u bivšoj Jugoslaviji}}
{{DEFAULTSORT:Mladić, Ratko}}
[[Kategorija:Rođeni 1943.]]
[[Kategorija:Umrli 2026.]]
[[Kategorija:Biografije, Kalinovik]]
[[Kategorija:Generali Vojske Republike Srpske]]
[[Kategorija:Generali Jugoslavenske narodne armije]]
[[Kategorija:Osobe osuđene na doživotni zatvor]]
[[Kategorija:Osobe osuđene za genocid]]
[[Kategorija:Osuđeni pred Haškim tribunalom]]
[[Kategorija:Ratni zločinci u ratu u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Srpski nacionalisti]]
[[Kategorija:Srbi iz Bosne i Hercegovine osuđeni za ratne zločine]]
[[Kategorija:Srbi iz Bosne i Hercegovine osuđeni za zločine protiv čovječnosti]]
[[Kategorija:Srbi iz Bosne i Hercegovine osuđeni za genocid]]
[[Kategorija:Dobitnici Ordena bratstva i jedinstva]]
[[Kategorija:Dobitnici Ordena narodne armije]]
[[Kategorija:Dobitnici Ordena za vojne zasluge]]
[[Kategorija:Dobitnici Ordena Republike Srpske]]
[[Kategorija:Dobitnici Ordena Karađorđeve zvijezde (Republika Srpska)]]</text>
      <sha1>py2bgo6ih4zsvpscdrfxs7jdx48xv2c</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3922390</id>
      <parentid>3922389</parentid>
      <timestamp>2026-08-28T00:23:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3922390</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="18287" sha1="bmdeaj785nupkw55fks7sug6i91334x" xml:space="preserve">{{Infokutija zločinac
| počasni_prefiks        = 
| ime                    = Ratko Mladić
| počasni_sufiks         = 
| slika                  = Evstafiev-ratko-mladic-1993-w.jpg
| veličina_slike         = 
| alt_slike              = Mladić 1993.
| opis_slike             = Mladić 1993.
| izvorno_ime            = Ратко Младић
| izvorni_jezik          = sr-Cyrl
| ime_pri_rođenju        = 
| datum_rođenja          = {{Datum rođenja|1942|03|12}}
| mjesto_rođenja         = [[Božanovići]], [[Nezavisna Država Hrvatska]]
| datum_nestanka         = 
| mjesto_nestanka        = 
| status_nestanka        = 
| datum_smrti            = {{Datum smrti i godine|2026|08|27|1942|03|12}}
| mjesto_smrti           = [[Den Haag]], [[Nizozemska]]
| uzrok_smrti            = [[Moždani udar]]
| tijelo_pronađeno       = 
| mjesto_počivanja       = 
| koordinate_mjesta_počivanja = 
| spomenici              = 
| druga_imena            = 
| nacionalnost           = [[Srbi]]n
| etnicitet              = 
| državljanstvo          = {{ZID|Bosna i Hercegovina}}
| politička_stranka      = [[Srpska demokratska stranka]] {{Malo|(od 1990)}}&lt;br&gt;[[Savez komunista Jugoslavije]]
| obrazovanje            = '''Srednje: '''Vojnoindustrijska škola Beograd&lt;br&gt;'''Visoko: '''[[Vojna akademija Univerziteta odbrane u Beogradu|Vojna akademija Beograd]]&lt;br&gt;[[Komandno-štabna akademija Kopnene vojske Jugoslavenske narodne armije|Komando-štabna akademija KV JNA]]
| zanimanje              = [[General-pukovnik]]
| vjera                  = [[Srpska pravoslavna crkva]]
| pripadnost             = 
| godine_službe          = 
| poslodavac             = 
| agent                  = 
| poznat_po              = 
| značajan_rad           = 
| stil                   = 
| televizija             = 
| visina                 = 
| prethodnik             = 
| nasljednik             = 
| pokret                 = 
| član                   = 
| kriminalni_status      = 
| supružnik              = Biljana Mladić
| djeca                  = 2
| roditelji              = Neđo Mladić (otac)&lt;br&gt;Stana (rođ. Lalović) Mladić (majka)
| rodbina                = 
| pozivni_znak           = 
| nagrade                = 
| tražen                 = [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]]
| potjernica_raspisana   = {{Početni datum|1995|07|24}}
| status_hapšenja        = Uhapšen
| iznos_nagrade          = 10 miliona [[Euro|eura]] (nagrada [[Vlada Republike Srbije|Vlade Srbije]] od oktobra 2010)
| u_bjekstvu             = 
| vrijeme_u_bjekstvu     = {{ayd|1995|07|24|2011|05|26}}
| kraj_bjekstva          = {{Završni datum|2011|05|26}}
| saučesnici             = 
| komentari              = 
| optužnica              = {{ubli|[[Genocid]] (2 tačke)|[[Ratni zločin]]i (4 tačke)|[[Zločini protiv čovječnosti]] (5 tačaka)}}
| suđenje                = [[Suđenje Ratku Mladiću|IT-09-92]]
| početak_suđenja        = {{Početni datum|2012|05|12}}
| kraj_suđenja           = {{Završni datum|2016|12|15}}
| presuda                = 
| osuđujuća_presuda      = {{ubli|[[Genocid]] (1 tačka)|[[Ratni zločin]]i (4 tačke)|[[Zločini protiv čovječnosti]] (5 tačaka)}}
| osuđen                 = Prvostepeno: {{Završni datum|2017|11|24}}&lt;br&gt;Pravosnažno: {{Završni datum|2021|06|08}}
| kazna                  = 
| krivična_kazna         = [[Doživotni zatvor]]
| motiv                  = [[Velika Srbija]]
| žrtve                  = 
| datum                  = 
| vrijeme                = 
| početna_godina         = {{Početni datum|1992}}
| završna_godina         = {{Završni datum|1995}}
| država                 = {{ZID|Republika Bosna i Hercegovina}}
| savezna_država         = 
| lokacija               = 
| mete                   = Nesrpsko stanovništvo
| ubijeni                = 
| ranjeni                = 
| oružje                 = 
| uhapšen                = {{Završni datum|2011|05|26}} ([[Srbija]])
| zatvoren               = {{Završni datum|2011|05|31}} ([[Pritvorska jedinica Ujedinjenih nacija]] u [[Den Haag]]u)
| modul                  = {{Infokutija vojno lice
 | embed                   = yes
 | pripadnost              = {{ZID|Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija}}&lt;br&gt;{{ZID|Republika Srpska Krajina}}&lt;br&gt;{{ZID|Republika Srpska (1992–1995)|ime=Republika Srpska}}
 | služba                  = 1965 – 2002.
 | čin                     = [[Datoteka:16 General-pukovnik VRS 92-97.png|15px]] [[General-pukovnik]]
 | ratovi                  = {{unbulleted list
| {{Tree list}}
* [[Ratovi u bivšoj Jugoslaviji]]
** [[Rat u Hrvatskoj]]
** [[Rat u Bosni i Hercegovini]]
{{Tree list/end}}
}}
 | vojska                  = [[Datoteka:Logo of the JNA.svg|20px]] [[Jugoslavenska narodna armija]] (1965-1992)&lt;br&gt;[[Datoteka:Patch of the Army of Republika Srpska.svg|20px]] [[Vojska Republike Srpske]] (1992-2002)
 | rod                     = 
 | jedinice                = Oklopne divizije, artiljerija, specijalne jedinice
 | komandovao              = 9. korpus [[Jugoslavenska narodna armija|JNA]]&lt;br&gt;Načelnik štaba 2. vojnog okruga [[Jugoslavenska narodna armija|JNA]]&lt;br&gt; [[Generalštab Vojske Republike Srpske|Generalštab]] [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]] (1992-1996)
 | odlikovanja             = {{unbulleted list
| {{Tree list}}
* [[Ordeni, odlikovanja i medalje Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije|Odlikovanja SFRJ]]
** [[Datoteka:Order of the brotherhood and unity with silver wreath RIB.gif|40px]] [[Orden bratstva i jedinstva]] sa srebrnim vijencem
** [[Datoteka:Order of the People's Army with golden star RIB.gif|40px]] [[Orden narodne armije]] sa zlatnom zvijezdom
** [[Datoteka:Order of the People's Army with silver star RIB.gif|40px]] [[Orden narodne armije]] sa srebrnom zvijezdom
** [[Datoteka:Order of military merits FRY 2.gif|40px]] [[Orden za vojne zasluge]] sa zlatnim mačevima
** [[Datoteka:Order of military merits FRY 3.gif|40px]] [[Orden za vojne zasluge]] sa srebrnim mačevima
* [[Ordeni, odlikovanja i medalje Republike Srpske|Odlikovanja RS]]
** [[Datoteka:BIH Order of the Republic of Srpska sash ribbon.svg|40px]] [[Orden Republike Srpske]] na lenti
** [[Datoteka:BIH Order of the Star of Karadjordje 3 - ribbon.svg|40px]] [[Orden Karađorđeve zvijezde (Republika Srpska)|Orden Karađorđeve zvijezde]] trećeg reda
{{Tree list/end}}
}}
 }}
| veb-sajt               = 
| potpis                 = 
| potpis_veličina        = 
| fusnote                = 
}}
'''Ratko Mladić''' (12. mart 1943 – 27. august 2026) bio je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] i [[Srbi|srpski]] zapovjednik i [[general]] [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]] za vrijeme [[Ratovi u bivšoj Jugoslaviji|ratova u bivšoj Jugoslaviji]].&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.dw.com/en/ratko-mladic-dead-at-84-reports/a-78531323|title=Ratko Mladic dead at 84 — reports|website=dw.com|language=en|access-date=27. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news|title=Ratko Mladic, Murderous ‘Butcher of Bosnia,’ Dies at 83|url=https://www.nytimes.com/2026/08/27/world/europe/ratko-mladic-dead.html|newspaper=The New York Times|date=27. 8. 2026|access-date=27. 8. 2026|issn=0362-4331|language=en-US|first=Dan|last=Bilefsky}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.theguardian.com/world/2017/nov/21/ratko-mladic-bosnian-serb-genocide-war-crimes|title=Bosnian Serb warlord Ratko Mladić disrupts genocide verdict hearing|author=Julian Borger|date=22. 11. 2017|publisher=|via=www.theguardian.com|location=UK}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|location=UK|url=https://www.theguardian.com/world/ratko-mladic|title=Ratko Mladić|work=World news|publisher=The Guardian}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.irishtimes.com/news/world/europe/mladic-convicted-of-genocide-and-war-crimes-by-un-tribunal-1.3300887|title=Mladic convicted of genocide and war crimes by UN tribunal|author=Peter Cluskey|website=The Irish Times}}&lt;/ref&gt; [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] (MKSJ) prvostepenom presudom 24. novembra 2017, a kasnije 8. juna 2021. i pravosnažnom, osudio ga je na [[Doživotni zatvor|doživotnu kaznu zatvora]] za [[Genocid u Srebrenici|genocid]] [[Genocid u Srebrenici|u Srebrenici]], [[Zločini protiv čovječnosti|zločine protiv čovječnosti]] (progon, ubistva, istrebljenje, deportacija i prisilno premještanje nesrpskog stanovništva), terorisanje i progon civilnog stanovništva, kršenje zakona i običaja ratovanja i uzimanje pripadnika [[UNPROFOR]]-a za taoce.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.icty.org/bcs/press/me%C4%91unarodni-sud-osudio-ratka-mladi%C4%87a-za-genocid-ratne-zlo%C4%8Dine-i-zlo%C4%8Dine-protiv-%C4%8Dovje%C4%8Dnosti |title=Međunarodni sud osudio Ratka Mladića za genocid, ratne zločine i zločine protiv čovječnosti |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.dw.com/sr/ratko-mladi%C4%87-pravosna%C5%BEno-osu%C4%91en-na-do%C5%BEivotnu-kaznu-zatvora/a-57817597|title=Ratko Mladić pravosnažno osuđen na doživotnu kaznu zatvora {{!}} DW {{!}} 08.06.2021|last=Welle (www.dw.com)|first=Deutsche|website=DW.COM|language=sr-RS|access-date=10. 6. 2021}}&lt;/ref&gt;

==Ratna karijera==
U junu 1991. godine je poslan u [[Knin]], kao komandant 9. korpusa [[JNA]], tokom borbi između JNA i [[Hrvatska|hrvatskih snaga]]. Dana 4. oktobra 1991. godine unaprijeđen je u general-majora. 9. maja 1992. godine preuzeo je mjesto glavnog komandanta štaba Druge vojne oblasti JNA u [[Sarajevo|Sarajevu]].

12. maja 1992. godine je Skupština bosanskih Srba izglasala stvaranje [[VRS|Vojske RS]]. U isto vrijeme, Mladić je postavljen na dužnost Komandanta Vrhovnog štaba VRS-a, mjesto na kojem je bio do decembra 1996. godine. (U maju 1992, nakon povlačenja JNA iz [[Bosna|Bosne]], Druga vojna oblast JNA je postala jezgrom Glavnog štaba VRS-a.) 24. juna 1994. godine, unaprijeđen je u general-pukovnika.

24. jula 1995. godine Mladić je optužen od strane [[Haški tribunal|Međunarodnog suda za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije]] (ICTY) za [[genocid]], [[zločin protiv čovječnosti|zločine protiv čovječnosti]] i brojne [[ratni zločin|ratne zločine]], uključujući i zločine vezane za blokadu Sarajeva.
16. novembra 1995. godine, optužnica je proširena i na genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine tokom napada na [[UN]]-ovu zaštićenu zonu u [[Srebrenica|Srebrenici]] u julu 1995. godine. Mladić je također odgovoran za uzimanje UN-ovog osoblja kao taoce.

Kao bjegunac ICTY-a, pretpostavljalo se da se skriva u [[Srbija|Srbiji]]. U novembru 2004. godine, [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanska]] vojna služba je priznala da vojna akcija privođenja Mladića i drugih optuženika nema mnogo šansi da uspije.

U martu 1994. Mladićeva kćerka Ana je izvršila samoubistvo tokom studija medicine u Beogradu. Sahranjena je na Topčideru, i vjeruje se da je Mladić neko vrijeme redovno dolazio na njen grob.

26. maja 2011. uhapšen je u selu Lazarovu pokraj Zrenjanina gdje se skrivao u kući svojih rođaka te je priveden na Sud u Beogradu gdje je odlučeno o njegovom izručenju ICTY-u.

==Optužnica==
[[Datoteka:Mladić Start of Trial.jpg|mini|Mladić na suđenju u [[Den Haag]]u 2012.]]

Optužnica protiv Mladića podignuta je 25. jula 1995. godine.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.icty.org/bcs/case/mladic/4#pressrel |title=Mladić (IT-09-92) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/950724.pdf |title=OPTUŽNICA PROTIV RADOVANA KARADžIĆA I RATKA MLADIĆA (24. 7. 1995) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017}}&lt;/ref&gt; Druga optužnica, 14. novembra 1995,&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/951114.pdf |title=OPTUŽNICA PROTIV RADOVANA KARADžIĆA I RATKA MLADIĆA (14. 11. 1995) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017}}&lt;/ref&gt; a izmijenjena optužnica donesena je 10. oktobra 2002. godine pod nazivom ''Predmet Ratko Mladić (IT-95-5/18-I) - &quot;Bosna i Hercegovina&quot; i &quot;Srebrenica&quot;''.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/mladic_021010_indictment.pdf |title=IZMIJENJENA OPTUŽNICA PROTIV RATKA MLADIĆA (10. 10. 2002) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017}}&lt;/ref&gt; Druga izmijenjena optužnica donesena je 1. juna 2011.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/110601.pdf |title=DRUGA IZMIJENJENA OPTUŽNICA PROTIV RATKA MLADIĆA (1. 6. 2011) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017}}&lt;/ref&gt; da bi nakon nje uslijedile još dvije izmijenjene optužnice: prvo 20. oktobra te i 16. decembra 2011. godine.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/111020.pdf |title=TREĆA IZMIJENJENA OPTUŽNICA PROTIV RATKA MLADIĆA (20. 10. 2011) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/111020.pdf |title=ČETVRTA IZMIJENJENA OPTUŽNICA PROTIV RATKA MLADIĆA (16. 12. 2011) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017}}&lt;/ref&gt;

Konačna optužnica za Ratka Mladića glasila je:

a) Dvije tačke za genocid (tačke 1 i 2):
# Ratko Mladić je počinio, planirao, podsticao, naredio i/ili pomagao i podržavao genocid nad dijelom nacionalnih, etničkih i/ili vjerskih grupa bosanskih Muslimana i/ili bosanskih Hrvata. Namjera da se te grupe djelimično unište manifestirana je na najekstremniji način u [[Foča (Republika Srpska)|Foči]], [[Ključ (općina)|Ključu]], [[Kotor-Varoš]]i, [[Prijedor]]u, [[Sanski Most|Sanskom Mostu]] i [[Vlasenica|Vlasenici]]
# Genocid
b) Pet tačaka za zločine protiv čovječnosti (tačke 3, 4, 5, 7 i 8)
# Progoni
# Istrebljenja
# Ubistva
# Deportacija
# Nehumana djela (prisilna premještanja)
c) Četiri tačke za kršenja zakona ili običaja ratovanja (tačke 6, 9, 10 i 11):
# Ubistva
# Terorisanje
# Protivpravni napadi na civile
# Uzimanje talaca.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.icty.org/x/cases/mladic/cis/bcs/cis_mladic_bcs.pdf |title=RATKO MLADIĆ (IT-09-92) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017}}&lt;/ref&gt;

==Presuda==
Ratko Mladić pred [[Međunarodni sud pravde|Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju]] u [[Den Haag|Haagu]] 22. novembra 2017. po prvostepenoj presudi je proglašen krivim za [[genocid u Srebrenici]] i druge ratne zločine u Bosni i Hercegovini i osuđen na kaznu doživotnog zatvora.&lt;ref name=&quot;REUTERS - 22. 11. 2017&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.reuters.com/article/us-warcrimes-mladic-newsmaker/once-triumphant-bosnian-serb-commander-mladic-reduced-to-frail-genocide-defendant-idUSKBN1DL2WS |title=Once triumphant Bosnian Serb commander Mladic reduced to frail genocide defendant |work=REUTERS |language=engleski |access-date= 22. 11. 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;AVAZ.ba - 22. 11. 2017&quot;&gt;{{cite web |url=http://avaz.ba/vijesti/bih/324181/haski-tribunal-ratko-mladic-osuden-na-dozivotni-zatvor |title=Haški tribunal: Ratko Mladić osuđen na doživotni zatvor |work=AVAZ.ba |access-date= 22. 11. 2017}}&lt;/ref&gt; Proglašen je krivim po 10 tačaka optužnice, a oslobođen po jednoj tački, koja se odnosila na genocid u šest općina u Bosni i Hercegovini. Konačna presuda po tačkama optužnice bila je sljedeća:&lt;ref name=&quot;BBC - 22. 11. 2017&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.bbc.com/news/world-europe-42080090 |title=Ratko Mladic jailed for life over Bosnia war genocide |work=[[BBC]] |language=engleski |access-date= 22. 11. 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Anadolu Agency - 22. 11. 2017&quot;&gt;{{cite web |url=http://aa.com.tr/en/europe/world-welcomes-un-courts-mladic-genocide-conviction/974604 |title=World welcomes UN court's Mladic genocide conviction |work=Anadolu Agency |language=engleski |access-date= 22. 11. 2017}}&lt;/ref&gt;
# Po tački 1 Vijeće nije utvrdilo da je Ratko Mladić kriv za genocid u šest općina,
# u drugoj tački i svim ostalim tačkama optužnice proglašen je krivim za genocid,
# progon i zločin protiv čovječnosti,
# istrebljenje i zločin protiv čovječnosti,
# ubistvo i zločin protiv čovječnosti,
# ubistvo, kršenje zakona i običaja ratovanja,
# deportacija i zločin protiv čovječnosti,
# nehumano i prisilno premještanje,
# terorisanje i kršenje zakona i običaja ratovanja,
# protupravni napadi na civile,
# uzimanje talaca, kršenje zakona i običaja ratovanja.&lt;ref name=&quot;REUTERS - 22. 11. 2017&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;AVAZ.ba - 22. 11. 2017&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;BBC - 22. 11. 2017&quot; /&gt;

==Smrt==
Mladić je umro 27. augusta 2026. u [[Ujedinjene nacije|UN]]-ovom pritvoru u [[Den Haag]]u, ([[Nizozemska]]) nakon više [[Moždani udar|moždanih udara]].&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/ratko-mladic-mozdani-udar-haag-stanje-tesko-15698995|title=Jutarnji list - Ratni zločinac Ratko Mladić doživio moždani udar, u teškom je stanju|date=15. 4. 2026|website=www.jutarnji.hr|language=hr-hr|access-date=27. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

==Reference==
{{Refspisak|2}}

==Vanjski linkovi==
{{Commonscat}}
{{Wikicitat}}
{{wikivijesti|Ratko Mladić osuđen na doživotni zatvor}}
*[http://www.icty.org/x/cases/mladic/cis/en/cis_mladic_en.pdf Ratko Mladić], [[ICTY]].org
*[http://www.bbc.com/news/world-europe-13559597 Ratko Mladić] na [[BBC]]

{{Ratovi u bivšoj Jugoslaviji}}
{{DEFAULTSORT:Mladić, Ratko}}
[[Kategorija:Rođeni 1943.]]
[[Kategorija:Umrli 2026.]]
[[Kategorija:Biografije, Kalinovik]]
[[Kategorija:Srpski nacionalisti]]
[[Kategorija:Generali Vojske Republike Srpske]]
[[Kategorija:Generali Jugoslavenske narodne armije]]
[[Kategorija:Vojnici Vojske Republike Srpske]]
[[Kategorija:Vojne osobe u ratu u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Vojne osobe u ratu u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Osobe izručene iz Srbije]]
[[Kategorija:Osobe osuđene na doživotni zatvor od strane međunarodnih sudova i tribunala]]
[[Kategorija:Osuđeni pred Haškim tribunalom]]
[[Kategorija:Ratni zločinci u ratu u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Srbi iz Bosne i Hercegovine osuđeni za ratne zločine]]
[[Kategorija:Srbi iz Bosne i Hercegovine osuđeni za zločine protiv čovječnosti]]
[[Kategorija:Srbi iz Bosne i Hercegovine osuđeni za genocid]]
[[Kategorija:Dobitnici Ordena bratstva i jedinstva]]
[[Kategorija:Dobitnici Ordena narodne armije]]
[[Kategorija:Dobitnici Ordena za vojne zasluge]]
[[Kategorija:Dobitnici Ordena Republike Srpske]]
[[Kategorija:Dobitnici Ordena Karađorđeve zvijezde (Republika Srpska)]]</text>
      <sha1>bmdeaj785nupkw55fks7sug6i91334x</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3922434</id>
      <parentid>3922390</parentid>
      <timestamp>2026-08-28T00:57:27Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3922434</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="18294" sha1="izfffv1qf6igpdh1cgqyi9tf4arj0le" xml:space="preserve">{{Infokutija zločinac
| počasni_prefiks        = 
| ime                    = Ratko Mladić
| počasni_sufiks         = 
| slika                  = Evstafiev-ratko-mladic-1993-w.jpg
| veličina_slike         = 
| alt_slike              = Mladić 1993.
| opis_slike             = Mladić 1993.
| izvorno_ime            = Ратко Младић
| izvorni_jezik          = sr-Cyrl
| ime_pri_rođenju        = 
| datum_rođenja          = {{Datum rođenja|1942|03|12}}
| mjesto_rođenja         = [[Božanovići]], [[Nezavisna Država Hrvatska]]
| datum_nestanka         = 
| mjesto_nestanka        = 
| status_nestanka        = 
| datum_smrti            = {{Datum smrti i godine|2026|08|27|1942|03|12}}
| mjesto_smrti           = [[Den Haag]], [[Nizozemska]]
| uzrok_smrti            = [[Moždani udar]]
| tijelo_pronađeno       = 
| mjesto_počivanja       = 
| koordinate_mjesta_počivanja = 
| spomenici              = 
| druga_imena            = 
| nacionalnost           = [[Srbi]]n
| etnicitet              = 
| državljanstvo          = {{ZID|Bosna i Hercegovina}}
| politička_stranka      = [[Srpska demokratska stranka]] {{Malo|(od 1990)}}&lt;br&gt;[[Savez komunista Jugoslavije]]
| obrazovanje            = '''Srednje: '''Vojnoindustrijska škola Beograd&lt;br&gt;'''Visoko: '''[[Vojna akademija Univerziteta odbrane u Beogradu|Vojna akademija Beograd]]&lt;br&gt;[[Komandno-štabna akademija Kopnene vojske Jugoslavenske narodne armije|Komando-štabna akademija KV JNA]]
| zanimanje              = Profesionalni vojnik/oficir
| vjera                  = [[Srpska pravoslavna crkva]]
| pripadnost             = 
| godine_službe          = 
| poslodavac             = 
| agent                  = 
| poznat_po              = 
| značajan_rad           = 
| stil                   = 
| televizija             = 
| visina                 = 
| prethodnik             = 
| nasljednik             = 
| pokret                 = 
| član                   = 
| kriminalni_status      = 
| supružnik              = Biljana Mladić
| djeca                  = 2
| roditelji              = Neđo Mladić (otac)&lt;br&gt;Stana (rođ. Lalović) Mladić (majka)
| rodbina                = 
| pozivni_znak           = 
| nagrade                = 
| tražen                 = [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]]
| potjernica_raspisana   = {{Početni datum|1995|07|24}}
| status_hapšenja        = Uhapšen
| iznos_nagrade          = 10 miliona [[Euro|eura]] (nagrada [[Vlada Republike Srbije|Vlade Srbije]] od oktobra 2010)
| u_bjekstvu             = 
| vrijeme_u_bjekstvu     = {{ayd|1995|07|24|2011|05|26}}
| kraj_bjekstva          = {{Završni datum|2011|05|26}}
| saučesnici             = 
| komentari              = 
| optužnica              = {{ubli|[[Genocid]] (2 tačke)|[[Ratni zločin]]i (4 tačke)|[[Zločini protiv čovječnosti]] (5 tačaka)}}
| suđenje                = [[Suđenje Ratku Mladiću|IT-09-92]]
| početak_suđenja        = {{Početni datum|2012|05|12}}
| kraj_suđenja           = {{Završni datum|2016|12|15}}
| presuda                = 
| osuđujuća_presuda      = {{ubli|[[Genocid]] (1 tačka)|[[Ratni zločin]]i (4 tačke)|[[Zločini protiv čovječnosti]] (5 tačaka)}}
| osuđen                 = Prvostepeno: {{Završni datum|2017|11|24}}&lt;br&gt;Pravosnažno: {{Završni datum|2021|06|08}}
| kazna                  = 
| krivična_kazna         = [[Doživotni zatvor]]
| motiv                  = [[Velika Srbija]]
| žrtve                  = 
| datum                  = 
| vrijeme                = 
| početna_godina         = {{Početni datum|1992}}
| završna_godina         = {{Završni datum|1995}}
| država                 = {{ZID|Republika Bosna i Hercegovina}}
| savezna_država         = 
| lokacija               = 
| mete                   = Nesrpsko stanovništvo
| ubijeni                = 
| ranjeni                = 
| oružje                 = 
| uhapšen                = {{Završni datum|2011|05|26}} ([[Srbija]])
| zatvoren               = {{Završni datum|2011|05|31}} ([[Pritvorska jedinica Ujedinjenih nacija]] u [[Den Haag]]u)
| modul                  = {{Infokutija vojno lice
 | embed                   = yes
 | pripadnost              = {{ZID|Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija}}&lt;br&gt;{{ZID|Republika Srpska Krajina}}&lt;br&gt;{{ZID|Republika Srpska (1992–1995)|ime=Republika Srpska}}
 | služba                  = 1965 – 2002.
 | čin                     = [[Datoteka:16 General-pukovnik VRS 92-97.png|15px]] [[General-pukovnik]]
 | ratovi                  = {{unbulleted list
| {{Tree list}}
* [[Ratovi u bivšoj Jugoslaviji]]
** [[Rat u Hrvatskoj]]
** [[Rat u Bosni i Hercegovini]]
{{Tree list/end}}
}}
 | vojska                  = [[Datoteka:Logo of the JNA.svg|20px]] [[Jugoslavenska narodna armija]] (1965-1992)&lt;br&gt;[[Datoteka:Patch of the Army of Republika Srpska.svg|20px]] [[Vojska Republike Srpske]] (1992-2002)
 | rod                     = 
 | jedinice                = Oklopne divizije, artiljerija, specijalne jedinice
 | komandovao              = 9. korpus [[Jugoslavenska narodna armija|JNA]]&lt;br&gt;Načelnik štaba 2. vojnog okruga [[Jugoslavenska narodna armija|JNA]]&lt;br&gt; [[Generalštab Vojske Republike Srpske|Generalštab]] [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]] (1992-1996)
 | odlikovanja             = {{unbulleted list
| {{Tree list}}
* [[Ordeni, odlikovanja i medalje Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije|Odlikovanja SFRJ]]
** [[Datoteka:Order of the brotherhood and unity with silver wreath RIB.gif|40px]] [[Orden bratstva i jedinstva]] sa srebrnim vijencem
** [[Datoteka:Order of the People's Army with golden star RIB.gif|40px]] [[Orden narodne armije]] sa zlatnom zvijezdom
** [[Datoteka:Order of the People's Army with silver star RIB.gif|40px]] [[Orden narodne armije]] sa srebrnom zvijezdom
** [[Datoteka:Order of military merits FRY 2.gif|40px]] [[Orden za vojne zasluge]] sa zlatnim mačevima
** [[Datoteka:Order of military merits FRY 3.gif|40px]] [[Orden za vojne zasluge]] sa srebrnim mačevima
* [[Ordeni, odlikovanja i medalje Republike Srpske|Odlikovanja RS]]
** [[Datoteka:BIH Order of the Republic of Srpska sash ribbon.svg|40px]] [[Orden Republike Srpske]] na lenti
** [[Datoteka:BIH Order of the Star of Karadjordje 3 - ribbon.svg|40px]] [[Orden Karađorđeve zvijezde (Republika Srpska)|Orden Karađorđeve zvijezde]] trećeg reda
{{Tree list/end}}
}}
 }}
| veb-sajt               = 
| potpis                 = 
| potpis_veličina        = 
| fusnote                = 
}}
'''Ratko Mladić''' (12. mart 1943 – 27. august 2026) bio je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] i [[Srbi|srpski]] zapovjednik i [[general]] [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]] za vrijeme [[Ratovi u bivšoj Jugoslaviji|ratova u bivšoj Jugoslaviji]].&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.dw.com/en/ratko-mladic-dead-at-84-reports/a-78531323|title=Ratko Mladic dead at 84 — reports|website=dw.com|language=en|access-date=27. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news|title=Ratko Mladic, Murderous ‘Butcher of Bosnia,’ Dies at 83|url=https://www.nytimes.com/2026/08/27/world/europe/ratko-mladic-dead.html|newspaper=The New York Times|date=27. 8. 2026|access-date=27. 8. 2026|issn=0362-4331|language=en-US|first=Dan|last=Bilefsky}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.theguardian.com/world/2017/nov/21/ratko-mladic-bosnian-serb-genocide-war-crimes|title=Bosnian Serb warlord Ratko Mladić disrupts genocide verdict hearing|author=Julian Borger|date=22. 11. 2017|publisher=|via=www.theguardian.com|location=UK}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|location=UK|url=https://www.theguardian.com/world/ratko-mladic|title=Ratko Mladić|work=World news|publisher=The Guardian}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.irishtimes.com/news/world/europe/mladic-convicted-of-genocide-and-war-crimes-by-un-tribunal-1.3300887|title=Mladic convicted of genocide and war crimes by UN tribunal|author=Peter Cluskey|website=The Irish Times}}&lt;/ref&gt; [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] (MKSJ) prvostepenom presudom 24. novembra 2017, a kasnije 8. juna 2021. i pravosnažnom, osudio ga je na [[Doživotni zatvor|doživotnu kaznu zatvora]] za [[Genocid u Srebrenici|genocid]] [[Genocid u Srebrenici|u Srebrenici]], [[Zločini protiv čovječnosti|zločine protiv čovječnosti]] (progon, ubistva, istrebljenje, deportacija i prisilno premještanje nesrpskog stanovništva), terorisanje i progon civilnog stanovništva, kršenje zakona i običaja ratovanja i uzimanje pripadnika [[UNPROFOR]]-a za taoce.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.icty.org/bcs/press/me%C4%91unarodni-sud-osudio-ratka-mladi%C4%87a-za-genocid-ratne-zlo%C4%8Dine-i-zlo%C4%8Dine-protiv-%C4%8Dovje%C4%8Dnosti |title=Međunarodni sud osudio Ratka Mladića za genocid, ratne zločine i zločine protiv čovječnosti |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.dw.com/sr/ratko-mladi%C4%87-pravosna%C5%BEno-osu%C4%91en-na-do%C5%BEivotnu-kaznu-zatvora/a-57817597|title=Ratko Mladić pravosnažno osuđen na doživotnu kaznu zatvora {{!}} DW {{!}} 08.06.2021|last=Welle (www.dw.com)|first=Deutsche|website=DW.COM|language=sr-RS|access-date=10. 6. 2021}}&lt;/ref&gt;

==Ratna karijera==
U junu 1991. godine je poslan u [[Knin]], kao komandant 9. korpusa [[JNA]], tokom borbi između JNA i [[Hrvatska|hrvatskih snaga]]. Dana 4. oktobra 1991. godine unaprijeđen je u general-majora. 9. maja 1992. godine preuzeo je mjesto glavnog komandanta štaba Druge vojne oblasti JNA u [[Sarajevo|Sarajevu]].

12. maja 1992. godine je Skupština bosanskih Srba izglasala stvaranje [[VRS|Vojske RS]]. U isto vrijeme, Mladić je postavljen na dužnost Komandanta Vrhovnog štaba VRS-a, mjesto na kojem je bio do decembra 1996. godine. (U maju 1992, nakon povlačenja JNA iz [[Bosna|Bosne]], Druga vojna oblast JNA je postala jezgrom Glavnog štaba VRS-a.) 24. juna 1994. godine, unaprijeđen je u general-pukovnika.

24. jula 1995. godine Mladić je optužen od strane [[Haški tribunal|Međunarodnog suda za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije]] (ICTY) za [[genocid]], [[zločin protiv čovječnosti|zločine protiv čovječnosti]] i brojne [[ratni zločin|ratne zločine]], uključujući i zločine vezane za blokadu Sarajeva.
16. novembra 1995. godine, optužnica je proširena i na genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine tokom napada na [[UN]]-ovu zaštićenu zonu u [[Srebrenica|Srebrenici]] u julu 1995. godine. Mladić je također odgovoran za uzimanje UN-ovog osoblja kao taoce.

Kao bjegunac ICTY-a, pretpostavljalo se da se skriva u [[Srbija|Srbiji]]. U novembru 2004. godine, [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanska]] vojna služba je priznala da vojna akcija privođenja Mladića i drugih optuženika nema mnogo šansi da uspije.

U martu 1994. Mladićeva kćerka Ana je izvršila samoubistvo tokom studija medicine u Beogradu. Sahranjena je na Topčideru, i vjeruje se da je Mladić neko vrijeme redovno dolazio na njen grob.

26. maja 2011. uhapšen je u selu Lazarovu pokraj Zrenjanina gdje se skrivao u kući svojih rođaka te je priveden na Sud u Beogradu gdje je odlučeno o njegovom izručenju ICTY-u.

==Optužnica==
[[Datoteka:Mladić Start of Trial.jpg|mini|Mladić na suđenju u [[Den Haag]]u 2012.]]

Optužnica protiv Mladića podignuta je 25. jula 1995. godine.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.icty.org/bcs/case/mladic/4#pressrel |title=Mladić (IT-09-92) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/950724.pdf |title=OPTUŽNICA PROTIV RADOVANA KARADžIĆA I RATKA MLADIĆA (24. 7. 1995) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017}}&lt;/ref&gt; Druga optužnica, 14. novembra 1995,&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/951114.pdf |title=OPTUŽNICA PROTIV RADOVANA KARADžIĆA I RATKA MLADIĆA (14. 11. 1995) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017}}&lt;/ref&gt; a izmijenjena optužnica donesena je 10. oktobra 2002. godine pod nazivom ''Predmet Ratko Mladić (IT-95-5/18-I) - &quot;Bosna i Hercegovina&quot; i &quot;Srebrenica&quot;''.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/mladic_021010_indictment.pdf |title=IZMIJENJENA OPTUŽNICA PROTIV RATKA MLADIĆA (10. 10. 2002) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017}}&lt;/ref&gt; Druga izmijenjena optužnica donesena je 1. juna 2011.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/110601.pdf |title=DRUGA IZMIJENJENA OPTUŽNICA PROTIV RATKA MLADIĆA (1. 6. 2011) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017}}&lt;/ref&gt; da bi nakon nje uslijedile još dvije izmijenjene optužnice: prvo 20. oktobra te i 16. decembra 2011. godine.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/111020.pdf |title=TREĆA IZMIJENJENA OPTUŽNICA PROTIV RATKA MLADIĆA (20. 10. 2011) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/111020.pdf |title=ČETVRTA IZMIJENJENA OPTUŽNICA PROTIV RATKA MLADIĆA (16. 12. 2011) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017}}&lt;/ref&gt;

Konačna optužnica za Ratka Mladića glasila je:

a) Dvije tačke za genocid (tačke 1 i 2):
# Ratko Mladić je počinio, planirao, podsticao, naredio i/ili pomagao i podržavao genocid nad dijelom nacionalnih, etničkih i/ili vjerskih grupa bosanskih Muslimana i/ili bosanskih Hrvata. Namjera da se te grupe djelimično unište manifestirana je na najekstremniji način u [[Foča (Republika Srpska)|Foči]], [[Ključ (općina)|Ključu]], [[Kotor-Varoš]]i, [[Prijedor]]u, [[Sanski Most|Sanskom Mostu]] i [[Vlasenica|Vlasenici]]
# Genocid
b) Pet tačaka za zločine protiv čovječnosti (tačke 3, 4, 5, 7 i 8)
# Progoni
# Istrebljenja
# Ubistva
# Deportacija
# Nehumana djela (prisilna premještanja)
c) Četiri tačke za kršenja zakona ili običaja ratovanja (tačke 6, 9, 10 i 11):
# Ubistva
# Terorisanje
# Protivpravni napadi na civile
# Uzimanje talaca.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.icty.org/x/cases/mladic/cis/bcs/cis_mladic_bcs.pdf |title=RATKO MLADIĆ (IT-09-92) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017}}&lt;/ref&gt;

==Presuda==
Ratko Mladić pred [[Međunarodni sud pravde|Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju]] u [[Den Haag|Haagu]] 22. novembra 2017. po prvostepenoj presudi je proglašen krivim za [[genocid u Srebrenici]] i druge ratne zločine u Bosni i Hercegovini i osuđen na kaznu doživotnog zatvora.&lt;ref name=&quot;REUTERS - 22. 11. 2017&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.reuters.com/article/us-warcrimes-mladic-newsmaker/once-triumphant-bosnian-serb-commander-mladic-reduced-to-frail-genocide-defendant-idUSKBN1DL2WS |title=Once triumphant Bosnian Serb commander Mladic reduced to frail genocide defendant |work=REUTERS |language=engleski |access-date= 22. 11. 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;AVAZ.ba - 22. 11. 2017&quot;&gt;{{cite web |url=http://avaz.ba/vijesti/bih/324181/haski-tribunal-ratko-mladic-osuden-na-dozivotni-zatvor |title=Haški tribunal: Ratko Mladić osuđen na doživotni zatvor |work=AVAZ.ba |access-date= 22. 11. 2017}}&lt;/ref&gt; Proglašen je krivim po 10 tačaka optužnice, a oslobođen po jednoj tački, koja se odnosila na genocid u šest općina u Bosni i Hercegovini. Konačna presuda po tačkama optužnice bila je sljedeća:&lt;ref name=&quot;BBC - 22. 11. 2017&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.bbc.com/news/world-europe-42080090 |title=Ratko Mladic jailed for life over Bosnia war genocide |work=[[BBC]] |language=engleski |access-date= 22. 11. 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Anadolu Agency - 22. 11. 2017&quot;&gt;{{cite web |url=http://aa.com.tr/en/europe/world-welcomes-un-courts-mladic-genocide-conviction/974604 |title=World welcomes UN court's Mladic genocide conviction |work=Anadolu Agency |language=engleski |access-date= 22. 11. 2017}}&lt;/ref&gt;
# Po tački 1 Vijeće nije utvrdilo da je Ratko Mladić kriv za genocid u šest općina,
# u drugoj tački i svim ostalim tačkama optužnice proglašen je krivim za genocid,
# progon i zločin protiv čovječnosti,
# istrebljenje i zločin protiv čovječnosti,
# ubistvo i zločin protiv čovječnosti,
# ubistvo, kršenje zakona i običaja ratovanja,
# deportacija i zločin protiv čovječnosti,
# nehumano i prisilno premještanje,
# terorisanje i kršenje zakona i običaja ratovanja,
# protupravni napadi na civile,
# uzimanje talaca, kršenje zakona i običaja ratovanja.&lt;ref name=&quot;REUTERS - 22. 11. 2017&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;AVAZ.ba - 22. 11. 2017&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;BBC - 22. 11. 2017&quot; /&gt;

==Smrt==
Mladić je umro 27. augusta 2026. u [[Ujedinjene nacije|UN]]-ovom pritvoru u [[Den Haag]]u, ([[Nizozemska]]) nakon više [[Moždani udar|moždanih udara]].&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/ratko-mladic-mozdani-udar-haag-stanje-tesko-15698995|title=Jutarnji list - Ratni zločinac Ratko Mladić doživio moždani udar, u teškom je stanju|date=15. 4. 2026|website=www.jutarnji.hr|language=hr-hr|access-date=27. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

==Reference==
{{Refspisak|2}}

==Vanjski linkovi==
{{Commonscat}}
{{Wikicitat}}
{{wikivijesti|Ratko Mladić osuđen na doživotni zatvor}}
*[http://www.icty.org/x/cases/mladic/cis/en/cis_mladic_en.pdf Ratko Mladić], [[ICTY]].org
*[http://www.bbc.com/news/world-europe-13559597 Ratko Mladić] na [[BBC]]

{{Ratovi u bivšoj Jugoslaviji}}
{{DEFAULTSORT:Mladić, Ratko}}
[[Kategorija:Rođeni 1943.]]
[[Kategorija:Umrli 2026.]]
[[Kategorija:Biografije, Kalinovik]]
[[Kategorija:Srpski nacionalisti]]
[[Kategorija:Generali Vojske Republike Srpske]]
[[Kategorija:Generali Jugoslavenske narodne armije]]
[[Kategorija:Vojnici Vojske Republike Srpske]]
[[Kategorija:Vojne osobe u ratu u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Vojne osobe u ratu u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Osobe izručene iz Srbije]]
[[Kategorija:Osobe osuđene na doživotni zatvor od strane međunarodnih sudova i tribunala]]
[[Kategorija:Osuđeni pred Haškim tribunalom]]
[[Kategorija:Ratni zločinci u ratu u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Srbi iz Bosne i Hercegovine osuđeni za ratne zločine]]
[[Kategorija:Srbi iz Bosne i Hercegovine osuđeni za zločine protiv čovječnosti]]
[[Kategorija:Srbi iz Bosne i Hercegovine osuđeni za genocid]]
[[Kategorija:Dobitnici Ordena bratstva i jedinstva]]
[[Kategorija:Dobitnici Ordena narodne armije]]
[[Kategorija:Dobitnici Ordena za vojne zasluge]]
[[Kategorija:Dobitnici Ordena Republike Srpske]]
[[Kategorija:Dobitnici Ordena Karađorđeve zvijezde (Republika Srpska)]]</text>
      <sha1>izfffv1qf6igpdh1cgqyi9tf4arj0le</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3922438</id>
      <parentid>3922434</parentid>
      <timestamp>2026-08-28T01:15:10Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Ђидо</username>
        <id>80442</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>([[c:GR|GR]]) [[c:COM:FR|File renamed]]: [[File:BIH Order of the Star of Karadjordje 3 - ribbon.svg]] → [[File:BIH Order of the Star of Karadjordje III - ribbon.svg]] Harmonization</comment>
      <origin>3922438</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="18296" sha1="7278srjjb2llj1bfs9nwavdzgkqtg39" xml:space="preserve">{{Infokutija zločinac
| počasni_prefiks        = 
| ime                    = Ratko Mladić
| počasni_sufiks         = 
| slika                  = Evstafiev-ratko-mladic-1993-w.jpg
| veličina_slike         = 
| alt_slike              = Mladić 1993.
| opis_slike             = Mladić 1993.
| izvorno_ime            = Ратко Младић
| izvorni_jezik          = sr-Cyrl
| ime_pri_rođenju        = 
| datum_rođenja          = {{Datum rođenja|1942|03|12}}
| mjesto_rođenja         = [[Božanovići]], [[Nezavisna Država Hrvatska]]
| datum_nestanka         = 
| mjesto_nestanka        = 
| status_nestanka        = 
| datum_smrti            = {{Datum smrti i godine|2026|08|27|1942|03|12}}
| mjesto_smrti           = [[Den Haag]], [[Nizozemska]]
| uzrok_smrti            = [[Moždani udar]]
| tijelo_pronađeno       = 
| mjesto_počivanja       = 
| koordinate_mjesta_počivanja = 
| spomenici              = 
| druga_imena            = 
| nacionalnost           = [[Srbi]]n
| etnicitet              = 
| državljanstvo          = {{ZID|Bosna i Hercegovina}}
| politička_stranka      = [[Srpska demokratska stranka]] {{Malo|(od 1990)}}&lt;br&gt;[[Savez komunista Jugoslavije]]
| obrazovanje            = '''Srednje: '''Vojnoindustrijska škola Beograd&lt;br&gt;'''Visoko: '''[[Vojna akademija Univerziteta odbrane u Beogradu|Vojna akademija Beograd]]&lt;br&gt;[[Komandno-štabna akademija Kopnene vojske Jugoslavenske narodne armije|Komando-štabna akademija KV JNA]]
| zanimanje              = Profesionalni vojnik/oficir
| vjera                  = [[Srpska pravoslavna crkva]]
| pripadnost             = 
| godine_službe          = 
| poslodavac             = 
| agent                  = 
| poznat_po              = 
| značajan_rad           = 
| stil                   = 
| televizija             = 
| visina                 = 
| prethodnik             = 
| nasljednik             = 
| pokret                 = 
| član                   = 
| kriminalni_status      = 
| supružnik              = Biljana Mladić
| djeca                  = 2
| roditelji              = Neđo Mladić (otac)&lt;br&gt;Stana (rođ. Lalović) Mladić (majka)
| rodbina                = 
| pozivni_znak           = 
| nagrade                = 
| tražen                 = [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]]
| potjernica_raspisana   = {{Početni datum|1995|07|24}}
| status_hapšenja        = Uhapšen
| iznos_nagrade          = 10 miliona [[Euro|eura]] (nagrada [[Vlada Republike Srbije|Vlade Srbije]] od oktobra 2010)
| u_bjekstvu             = 
| vrijeme_u_bjekstvu     = {{ayd|1995|07|24|2011|05|26}}
| kraj_bjekstva          = {{Završni datum|2011|05|26}}
| saučesnici             = 
| komentari              = 
| optužnica              = {{ubli|[[Genocid]] (2 tačke)|[[Ratni zločin]]i (4 tačke)|[[Zločini protiv čovječnosti]] (5 tačaka)}}
| suđenje                = [[Suđenje Ratku Mladiću|IT-09-92]]
| početak_suđenja        = {{Početni datum|2012|05|12}}
| kraj_suđenja           = {{Završni datum|2016|12|15}}
| presuda                = 
| osuđujuća_presuda      = {{ubli|[[Genocid]] (1 tačka)|[[Ratni zločin]]i (4 tačke)|[[Zločini protiv čovječnosti]] (5 tačaka)}}
| osuđen                 = Prvostepeno: {{Završni datum|2017|11|24}}&lt;br&gt;Pravosnažno: {{Završni datum|2021|06|08}}
| kazna                  = 
| krivična_kazna         = [[Doživotni zatvor]]
| motiv                  = [[Velika Srbija]]
| žrtve                  = 
| datum                  = 
| vrijeme                = 
| početna_godina         = {{Početni datum|1992}}
| završna_godina         = {{Završni datum|1995}}
| država                 = {{ZID|Republika Bosna i Hercegovina}}
| savezna_država         = 
| lokacija               = 
| mete                   = Nesrpsko stanovništvo
| ubijeni                = 
| ranjeni                = 
| oružje                 = 
| uhapšen                = {{Završni datum|2011|05|26}} ([[Srbija]])
| zatvoren               = {{Završni datum|2011|05|31}} ([[Pritvorska jedinica Ujedinjenih nacija]] u [[Den Haag]]u)
| modul                  = {{Infokutija vojno lice
 | embed                   = yes
 | pripadnost              = {{ZID|Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija}}&lt;br&gt;{{ZID|Republika Srpska Krajina}}&lt;br&gt;{{ZID|Republika Srpska (1992–1995)|ime=Republika Srpska}}
 | služba                  = 1965 – 2002.
 | čin                     = [[Datoteka:16 General-pukovnik VRS 92-97.png|15px]] [[General-pukovnik]]
 | ratovi                  = {{unbulleted list
| {{Tree list}}
* [[Ratovi u bivšoj Jugoslaviji]]
** [[Rat u Hrvatskoj]]
** [[Rat u Bosni i Hercegovini]]
{{Tree list/end}}
}}
 | vojska                  = [[Datoteka:Logo of the JNA.svg|20px]] [[Jugoslavenska narodna armija]] (1965-1992)&lt;br&gt;[[Datoteka:Patch of the Army of Republika Srpska.svg|20px]] [[Vojska Republike Srpske]] (1992-2002)
 | rod                     = 
 | jedinice                = Oklopne divizije, artiljerija, specijalne jedinice
 | komandovao              = 9. korpus [[Jugoslavenska narodna armija|JNA]]&lt;br&gt;Načelnik štaba 2. vojnog okruga [[Jugoslavenska narodna armija|JNA]]&lt;br&gt; [[Generalštab Vojske Republike Srpske|Generalštab]] [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]] (1992-1996)
 | odlikovanja             = {{unbulleted list
| {{Tree list}}
* [[Ordeni, odlikovanja i medalje Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije|Odlikovanja SFRJ]]
** [[Datoteka:Order of the brotherhood and unity with silver wreath RIB.gif|40px]] [[Orden bratstva i jedinstva]] sa srebrnim vijencem
** [[Datoteka:Order of the People's Army with golden star RIB.gif|40px]] [[Orden narodne armije]] sa zlatnom zvijezdom
** [[Datoteka:Order of the People's Army with silver star RIB.gif|40px]] [[Orden narodne armije]] sa srebrnom zvijezdom
** [[Datoteka:Order of military merits FRY 2.gif|40px]] [[Orden za vojne zasluge]] sa zlatnim mačevima
** [[Datoteka:Order of military merits FRY 3.gif|40px]] [[Orden za vojne zasluge]] sa srebrnim mačevima
* [[Ordeni, odlikovanja i medalje Republike Srpske|Odlikovanja RS]]
** [[Datoteka:BIH Order of the Republic of Srpska sash ribbon.svg|40px]] [[Orden Republike Srpske]] na lenti
** [[Datoteka:BIH Order of the Star of Karadjordje III - ribbon.svg|40px]] [[Orden Karađorđeve zvijezde (Republika Srpska)|Orden Karađorđeve zvijezde]] trećeg reda
{{Tree list/end}}
}}
 }}
| veb-sajt               = 
| potpis                 = 
| potpis_veličina        = 
| fusnote                = 
}}
'''Ratko Mladić''' (12. mart 1943 – 27. august 2026) bio je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] i [[Srbi|srpski]] zapovjednik i [[general]] [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]] za vrijeme [[Ratovi u bivšoj Jugoslaviji|ratova u bivšoj Jugoslaviji]].&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.dw.com/en/ratko-mladic-dead-at-84-reports/a-78531323|title=Ratko Mladic dead at 84 — reports|website=dw.com|language=en|access-date=27. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news|title=Ratko Mladic, Murderous ‘Butcher of Bosnia,’ Dies at 83|url=https://www.nytimes.com/2026/08/27/world/europe/ratko-mladic-dead.html|newspaper=The New York Times|date=27. 8. 2026|access-date=27. 8. 2026|issn=0362-4331|language=en-US|first=Dan|last=Bilefsky}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.theguardian.com/world/2017/nov/21/ratko-mladic-bosnian-serb-genocide-war-crimes|title=Bosnian Serb warlord Ratko Mladić disrupts genocide verdict hearing|author=Julian Borger|date=22. 11. 2017|publisher=|via=www.theguardian.com|location=UK}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|location=UK|url=https://www.theguardian.com/world/ratko-mladic|title=Ratko Mladić|work=World news|publisher=The Guardian}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.irishtimes.com/news/world/europe/mladic-convicted-of-genocide-and-war-crimes-by-un-tribunal-1.3300887|title=Mladic convicted of genocide and war crimes by UN tribunal|author=Peter Cluskey|website=The Irish Times}}&lt;/ref&gt; [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] (MKSJ) prvostepenom presudom 24. novembra 2017, a kasnije 8. juna 2021. i pravosnažnom, osudio ga je na [[Doživotni zatvor|doživotnu kaznu zatvora]] za [[Genocid u Srebrenici|genocid]] [[Genocid u Srebrenici|u Srebrenici]], [[Zločini protiv čovječnosti|zločine protiv čovječnosti]] (progon, ubistva, istrebljenje, deportacija i prisilno premještanje nesrpskog stanovništva), terorisanje i progon civilnog stanovništva, kršenje zakona i običaja ratovanja i uzimanje pripadnika [[UNPROFOR]]-a za taoce.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.icty.org/bcs/press/me%C4%91unarodni-sud-osudio-ratka-mladi%C4%87a-za-genocid-ratne-zlo%C4%8Dine-i-zlo%C4%8Dine-protiv-%C4%8Dovje%C4%8Dnosti |title=Međunarodni sud osudio Ratka Mladića za genocid, ratne zločine i zločine protiv čovječnosti |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.dw.com/sr/ratko-mladi%C4%87-pravosna%C5%BEno-osu%C4%91en-na-do%C5%BEivotnu-kaznu-zatvora/a-57817597|title=Ratko Mladić pravosnažno osuđen na doživotnu kaznu zatvora {{!}} DW {{!}} 08.06.2021|last=Welle (www.dw.com)|first=Deutsche|website=DW.COM|language=sr-RS|access-date=10. 6. 2021}}&lt;/ref&gt;

==Ratna karijera==
U junu 1991. godine je poslan u [[Knin]], kao komandant 9. korpusa [[JNA]], tokom borbi između JNA i [[Hrvatska|hrvatskih snaga]]. Dana 4. oktobra 1991. godine unaprijeđen je u general-majora. 9. maja 1992. godine preuzeo je mjesto glavnog komandanta štaba Druge vojne oblasti JNA u [[Sarajevo|Sarajevu]].

12. maja 1992. godine je Skupština bosanskih Srba izglasala stvaranje [[VRS|Vojske RS]]. U isto vrijeme, Mladić je postavljen na dužnost Komandanta Vrhovnog štaba VRS-a, mjesto na kojem je bio do decembra 1996. godine. (U maju 1992, nakon povlačenja JNA iz [[Bosna|Bosne]], Druga vojna oblast JNA je postala jezgrom Glavnog štaba VRS-a.) 24. juna 1994. godine, unaprijeđen je u general-pukovnika.

24. jula 1995. godine Mladić je optužen od strane [[Haški tribunal|Međunarodnog suda za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije]] (ICTY) za [[genocid]], [[zločin protiv čovječnosti|zločine protiv čovječnosti]] i brojne [[ratni zločin|ratne zločine]], uključujući i zločine vezane za blokadu Sarajeva.
16. novembra 1995. godine, optužnica je proširena i na genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine tokom napada na [[UN]]-ovu zaštićenu zonu u [[Srebrenica|Srebrenici]] u julu 1995. godine. Mladić je također odgovoran za uzimanje UN-ovog osoblja kao taoce.

Kao bjegunac ICTY-a, pretpostavljalo se da se skriva u [[Srbija|Srbiji]]. U novembru 2004. godine, [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanska]] vojna služba je priznala da vojna akcija privođenja Mladića i drugih optuženika nema mnogo šansi da uspije.

U martu 1994. Mladićeva kćerka Ana je izvršila samoubistvo tokom studija medicine u Beogradu. Sahranjena je na Topčideru, i vjeruje se da je Mladić neko vrijeme redovno dolazio na njen grob.

26. maja 2011. uhapšen je u selu Lazarovu pokraj Zrenjanina gdje se skrivao u kući svojih rođaka te je priveden na Sud u Beogradu gdje je odlučeno o njegovom izručenju ICTY-u.

==Optužnica==
[[Datoteka:Mladić Start of Trial.jpg|mini|Mladić na suđenju u [[Den Haag]]u 2012.]]

Optužnica protiv Mladića podignuta je 25. jula 1995. godine.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.icty.org/bcs/case/mladic/4#pressrel |title=Mladić (IT-09-92) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/950724.pdf |title=OPTUŽNICA PROTIV RADOVANA KARADžIĆA I RATKA MLADIĆA (24. 7. 1995) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017}}&lt;/ref&gt; Druga optužnica, 14. novembra 1995,&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/951114.pdf |title=OPTUŽNICA PROTIV RADOVANA KARADžIĆA I RATKA MLADIĆA (14. 11. 1995) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017}}&lt;/ref&gt; a izmijenjena optužnica donesena je 10. oktobra 2002. godine pod nazivom ''Predmet Ratko Mladić (IT-95-5/18-I) - &quot;Bosna i Hercegovina&quot; i &quot;Srebrenica&quot;''.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/mladic_021010_indictment.pdf |title=IZMIJENJENA OPTUŽNICA PROTIV RATKA MLADIĆA (10. 10. 2002) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017}}&lt;/ref&gt; Druga izmijenjena optužnica donesena je 1. juna 2011.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/110601.pdf |title=DRUGA IZMIJENJENA OPTUŽNICA PROTIV RATKA MLADIĆA (1. 6. 2011) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017}}&lt;/ref&gt; da bi nakon nje uslijedile još dvije izmijenjene optužnice: prvo 20. oktobra te i 16. decembra 2011. godine.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/111020.pdf |title=TREĆA IZMIJENJENA OPTUŽNICA PROTIV RATKA MLADIĆA (20. 10. 2011) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/111020.pdf |title=ČETVRTA IZMIJENJENA OPTUŽNICA PROTIV RATKA MLADIĆA (16. 12. 2011) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017}}&lt;/ref&gt;

Konačna optužnica za Ratka Mladića glasila je:

a) Dvije tačke za genocid (tačke 1 i 2):
# Ratko Mladić je počinio, planirao, podsticao, naredio i/ili pomagao i podržavao genocid nad dijelom nacionalnih, etničkih i/ili vjerskih grupa bosanskih Muslimana i/ili bosanskih Hrvata. Namjera da se te grupe djelimično unište manifestirana je na najekstremniji način u [[Foča (Republika Srpska)|Foči]], [[Ključ (općina)|Ključu]], [[Kotor-Varoš]]i, [[Prijedor]]u, [[Sanski Most|Sanskom Mostu]] i [[Vlasenica|Vlasenici]]
# Genocid
b) Pet tačaka za zločine protiv čovječnosti (tačke 3, 4, 5, 7 i 8)
# Progoni
# Istrebljenja
# Ubistva
# Deportacija
# Nehumana djela (prisilna premještanja)
c) Četiri tačke za kršenja zakona ili običaja ratovanja (tačke 6, 9, 10 i 11):
# Ubistva
# Terorisanje
# Protivpravni napadi na civile
# Uzimanje talaca.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.icty.org/x/cases/mladic/cis/bcs/cis_mladic_bcs.pdf |title=RATKO MLADIĆ (IT-09-92) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017}}&lt;/ref&gt;

==Presuda==
Ratko Mladić pred [[Međunarodni sud pravde|Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju]] u [[Den Haag|Haagu]] 22. novembra 2017. po prvostepenoj presudi je proglašen krivim za [[genocid u Srebrenici]] i druge ratne zločine u Bosni i Hercegovini i osuđen na kaznu doživotnog zatvora.&lt;ref name=&quot;REUTERS - 22. 11. 2017&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.reuters.com/article/us-warcrimes-mladic-newsmaker/once-triumphant-bosnian-serb-commander-mladic-reduced-to-frail-genocide-defendant-idUSKBN1DL2WS |title=Once triumphant Bosnian Serb commander Mladic reduced to frail genocide defendant |work=REUTERS |language=engleski |access-date= 22. 11. 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;AVAZ.ba - 22. 11. 2017&quot;&gt;{{cite web |url=http://avaz.ba/vijesti/bih/324181/haski-tribunal-ratko-mladic-osuden-na-dozivotni-zatvor |title=Haški tribunal: Ratko Mladić osuđen na doživotni zatvor |work=AVAZ.ba |access-date= 22. 11. 2017}}&lt;/ref&gt; Proglašen je krivim po 10 tačaka optužnice, a oslobođen po jednoj tački, koja se odnosila na genocid u šest općina u Bosni i Hercegovini. Konačna presuda po tačkama optužnice bila je sljedeća:&lt;ref name=&quot;BBC - 22. 11. 2017&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.bbc.com/news/world-europe-42080090 |title=Ratko Mladic jailed for life over Bosnia war genocide |work=[[BBC]] |language=engleski |access-date= 22. 11. 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Anadolu Agency - 22. 11. 2017&quot;&gt;{{cite web |url=http://aa.com.tr/en/europe/world-welcomes-un-courts-mladic-genocide-conviction/974604 |title=World welcomes UN court's Mladic genocide conviction |work=Anadolu Agency |language=engleski |access-date= 22. 11. 2017}}&lt;/ref&gt;
# Po tački 1 Vijeće nije utvrdilo da je Ratko Mladić kriv za genocid u šest općina,
# u drugoj tački i svim ostalim tačkama optužnice proglašen je krivim za genocid,
# progon i zločin protiv čovječnosti,
# istrebljenje i zločin protiv čovječnosti,
# ubistvo i zločin protiv čovječnosti,
# ubistvo, kršenje zakona i običaja ratovanja,
# deportacija i zločin protiv čovječnosti,
# nehumano i prisilno premještanje,
# terorisanje i kršenje zakona i običaja ratovanja,
# protupravni napadi na civile,
# uzimanje talaca, kršenje zakona i običaja ratovanja.&lt;ref name=&quot;REUTERS - 22. 11. 2017&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;AVAZ.ba - 22. 11. 2017&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;BBC - 22. 11. 2017&quot; /&gt;

==Smrt==
Mladić je umro 27. augusta 2026. u [[Ujedinjene nacije|UN]]-ovom pritvoru u [[Den Haag]]u, ([[Nizozemska]]) nakon više [[Moždani udar|moždanih udara]].&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/ratko-mladic-mozdani-udar-haag-stanje-tesko-15698995|title=Jutarnji list - Ratni zločinac Ratko Mladić doživio moždani udar, u teškom je stanju|date=15. 4. 2026|website=www.jutarnji.hr|language=hr-hr|access-date=27. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

==Reference==
{{Refspisak|2}}

==Vanjski linkovi==
{{Commonscat}}
{{Wikicitat}}
{{wikivijesti|Ratko Mladić osuđen na doživotni zatvor}}
*[http://www.icty.org/x/cases/mladic/cis/en/cis_mladic_en.pdf Ratko Mladić], [[ICTY]].org
*[http://www.bbc.com/news/world-europe-13559597 Ratko Mladić] na [[BBC]]

{{Ratovi u bivšoj Jugoslaviji}}
{{DEFAULTSORT:Mladić, Ratko}}
[[Kategorija:Rođeni 1943.]]
[[Kategorija:Umrli 2026.]]
[[Kategorija:Biografije, Kalinovik]]
[[Kategorija:Srpski nacionalisti]]
[[Kategorija:Generali Vojske Republike Srpske]]
[[Kategorija:Generali Jugoslavenske narodne armije]]
[[Kategorija:Vojnici Vojske Republike Srpske]]
[[Kategorija:Vojne osobe u ratu u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Vojne osobe u ratu u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Osobe izručene iz Srbije]]
[[Kategorija:Osobe osuđene na doživotni zatvor od strane međunarodnih sudova i tribunala]]
[[Kategorija:Osuđeni pred Haškim tribunalom]]
[[Kategorija:Ratni zločinci u ratu u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Srbi iz Bosne i Hercegovine osuđeni za ratne zločine]]
[[Kategorija:Srbi iz Bosne i Hercegovine osuđeni za zločine protiv čovječnosti]]
[[Kategorija:Srbi iz Bosne i Hercegovine osuđeni za genocid]]
[[Kategorija:Dobitnici Ordena bratstva i jedinstva]]
[[Kategorija:Dobitnici Ordena narodne armije]]
[[Kategorija:Dobitnici Ordena za vojne zasluge]]
[[Kategorija:Dobitnici Ordena Republike Srpske]]
[[Kategorija:Dobitnici Ordena Karađorđeve zvijezde (Republika Srpska)]]</text>
      <sha1>7278srjjb2llj1bfs9nwavdzgkqtg39</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3922443</id>
      <parentid>3922438</parentid>
      <timestamp>2026-08-28T02:34:18Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>نوفاك اتشمان</username>
        <id>16322</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>dopuna</comment>
      <origin>3922443</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="18514" sha1="a6bh5snkbb84zmh6uyh954lld9ntzns" xml:space="preserve">{{Infokutija zločinac
| počasni_prefiks        = 
| ime                    = Ratko Mladić
| počasni_sufiks         = 
| slika                  = Evstafiev-ratko-mladic-1993-w.jpg
| veličina_slike         = 
| alt_slike              = Mladić 1993.
| opis_slike             = Mladić 1993.
| izvorno_ime            = Ратко Младић
| izvorni_jezik          = sr-Cyrl
| ime_pri_rođenju        = 
| datum_rođenja          = {{Datum rođenja|1942|03|12}}
| mjesto_rođenja         = [[Božanovići]], [[Nezavisna Država Hrvatska]]
| datum_nestanka         = 
| mjesto_nestanka        = 
| status_nestanka        = 
| datum_smrti            = {{Datum smrti i godine|2026|08|27|1942|03|12}}
| mjesto_smrti           = [[Den Haag]], [[Nizozemska]]
| uzrok_smrti            = [[Moždani udar]]
| tijelo_pronađeno       = 
| mjesto_počivanja       = 
| koordinate_mjesta_počivanja = 
| spomenici              = 
| druga_imena            = 
| nacionalnost           = [[Srbi]]n
| etnicitet              = 
| državljanstvo          = {{ZID|Bosna i Hercegovina}}
| politička_stranka      = [[Srpska demokratska stranka]] {{Malo|(od 1990)}}&lt;br&gt;[[Savez komunista Jugoslavije]]
| obrazovanje            = '''Srednje: '''Vojnoindustrijska škola Beograd&lt;br&gt;'''Visoko: '''[[Vojna akademija Univerziteta odbrane u Beogradu|Vojna akademija Beograd]]&lt;br&gt;[[Komandno-štabna akademija Kopnene vojske Jugoslavenske narodne armije|Komando-štabna akademija KV JNA]]
| zanimanje              = Profesionalni vojnik/oficir
| vjera                  = [[Srpska pravoslavna crkva]]
| pripadnost             = 
| godine_službe          = 
| poslodavac             = 
| agent                  = 
| poznat_po              = 
| značajan_rad           = 
| stil                   = 
| televizija             = 
| visina                 = 
| prethodnik             = 
| nasljednik             = 
| pokret                 = 
| član                   = 
| kriminalni_status      = 
| supružnik              = Biljana Mladić
| djeca                  = 2
| roditelji              = Neđo Mladić (otac)&lt;br&gt;Stana (rođ. Lalović) Mladić (majka)
| rodbina                = 
| pozivni_znak           = 
| nagrade                = 
| tražen                 = [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]]
| potjernica_raspisana   = {{Početni datum|1995|07|24}}
| status_hapšenja        = Uhapšen
| iznos_nagrade          = 10 miliona [[Euro|eura]] (nagrada [[Vlada Republike Srbije|Vlade Srbije]] od oktobra 2010)
| u_bjekstvu             = 
| vrijeme_u_bjekstvu     = {{ayd|1995|07|24|2011|05|26}}
| kraj_bjekstva          = {{Završni datum|2011|05|26}}
| saučesnici             = 
| komentari              = 
| optužnica              = {{ubli|[[Genocid]] (2 tačke)|[[Ratni zločin]]i (4 tačke)|[[Zločini protiv čovječnosti]] (5 tačaka)}}
| suđenje                = [[Suđenje Ratku Mladiću|IT-09-92]]
| početak_suđenja        = {{Početni datum|2012|05|12}}
| kraj_suđenja           = {{Završni datum|2016|12|15}}
| presuda                = 
| osuđujuća_presuda      = {{ubli|[[Genocid]] (1 tačka)|[[Ratni zločin]]i (4 tačke)|[[Zločini protiv čovječnosti]] (5 tačaka)}}
| osuđen                 = Prvostepeno: {{Završni datum|2017|11|24}}&lt;br&gt;Pravosnažno: {{Završni datum|2021|06|08}}
| kazna                  = 
| krivična_kazna         = [[Doživotni zatvor]]
| motiv                  = [[Velika Srbija]]
| žrtve                  = 
| datum                  = 
| vrijeme                = 
| početna_godina         = {{Početni datum|1992}}
| završna_godina         = {{Završni datum|1995}}
| država                 = {{ZID|Republika Bosna i Hercegovina}}
| savezna_država         = 
| lokacija               = 
| mete                   = Nesrpsko stanovništvo
| ubijeni                = 
| ranjeni                = 
| oružje                 = 
| uhapšen                = {{Završni datum|2011|05|26}} ([[Srbija]])
| zatvoren               = {{Završni datum|2011|05|31}} ([[Pritvorska jedinica Ujedinjenih nacija]] u [[Den Haag]]u)
| modul                  = {{Infokutija vojno lice
 | embed                   = yes
 | pripadnost              = {{ZID|Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija}}&lt;br&gt;{{ZID|Republika Srpska Krajina}}&lt;br&gt;{{ZID|Republika Srpska (1992–1995)|ime=Republika Srpska}}
 | služba                  = 1965 – 2002.
 | čin                     = [[Datoteka:16 General-pukovnik VRS 92-97.png|15px]] [[general-pukovnik]] [[Vojska Republike Srpske|VRS]]&lt;br&gt;[[general-potpukovnik]] [[Jugoslavenska narodna armija|JNA]]
 | ratovi                  = {{unbulleted list
| {{Tree list}}
* [[Ratovi u bivšoj Jugoslaviji]]
** [[Rat u Hrvatskoj]]
** [[Rat u Bosni i Hercegovini]]
{{Tree list/end}}
}}
 | vojska                  = [[Datoteka:Logo of the JNA.svg|20px]] [[Jugoslavenska narodna armija]] (1965-1992)&lt;br&gt;[[Datoteka:Patch of the Army of Republika Srpska.svg|20px]] [[Vojska Republike Srpske]] (1992-2002)
 | rod                     = 
 | jedinice                = Oklopne divizije, artiljerija, specijalne jedinice
 | komandovao              = 9. korpus [[Jugoslavenska narodna armija|JNA]]&lt;br&gt;Načelnik štaba 2. vojnog okruga [[Jugoslavenska narodna armija|JNA]]&lt;br&gt; [[Generalštab Vojske Republike Srpske|Generalštab]] [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]] (1992-1996)
 | odlikovanja             = {{unbulleted list
| {{Tree list}}
* [[Ordeni, odlikovanja i medalje Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije|Odlikovanja SFRJ]]
** [[Datoteka:Order of the brotherhood and unity with silver wreath RIB.gif|40px]] [[Orden bratstva i jedinstva]] sa srebrnim vijencem
** [[Datoteka:Order of the People's Army with golden star RIB.gif|40px]] [[Orden narodne armije]] sa zlatnom zvijezdom
** [[Datoteka:Order of the People's Army with silver star RIB.gif|40px]] [[Orden narodne armije]] sa srebrnom zvijezdom
** [[Datoteka:Order of military merits FRY 2.gif|40px]] [[Orden za vojne zasluge]] sa zlatnim mačevima
** [[Datoteka:Order of military merits FRY 3.gif|40px]] [[Orden za vojne zasluge]] sa srebrnim mačevima
* [[Ordeni, odlikovanja i medalje Republike Srpske|Odlikovanja RS]]
** [[Datoteka:BIH Order of the Republic of Srpska sash ribbon.svg|40px]] [[Orden Republike Srpske]] na lenti
** [[Datoteka:BIH Order of the Star of Karadjordje III - ribbon.svg|40px]] [[Orden Karađorđeve zvijezde (Republika Srpska)|Orden Karađorđeve zvijezde]] trećeg reda
{{Tree list/end}}
}}
 }}
| veb-sajt               = 
| potpis                 = 
| potpis_veličina        = 
| fusnote                = 
}}
'''Ratko Mladić''' (12. mart 1943 – 27. august 2026) bio je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] i [[Srbi|srpski]] zapovjednik, te [[general]] [[Jugoslavenska narodna armija|Jugoslavenske narodne armije]] i general [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]] za vrijeme [[Rat u Hrvatskoj|rata u Hrvatskoj]] i [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]].&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.dw.com/en/ratko-mladic-dead-at-84-reports/a-78531323|title=Ratko Mladic dead at 84 — reports|website=dw.com|language=en|access-date=27. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news|title=Ratko Mladic, Murderous ‘Butcher of Bosnia,’ Dies at 83|url=https://www.nytimes.com/2026/08/27/world/europe/ratko-mladic-dead.html|newspaper=The New York Times|date=27. 8. 2026|access-date=27. 8. 2026|issn=0362-4331|language=en-US|first=Dan|last=Bilefsky}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.theguardian.com/world/2017/nov/21/ratko-mladic-bosnian-serb-genocide-war-crimes|title=Bosnian Serb warlord Ratko Mladić disrupts genocide verdict hearing|author=Julian Borger|date=22. 11. 2017|publisher=|via=www.theguardian.com|location=UK}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|location=UK|url=https://www.theguardian.com/world/ratko-mladic|title=Ratko Mladić|work=World news|publisher=The Guardian}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.irishtimes.com/news/world/europe/mladic-convicted-of-genocide-and-war-crimes-by-un-tribunal-1.3300887|title=Mladic convicted of genocide and war crimes by UN tribunal|author=Peter Cluskey|website=The Irish Times}}&lt;/ref&gt; [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] (MKSJ) prvostepenom presudom 24. novembra 2017, a kasnije 8. juna 2021. i pravosnažnom, osudio ga je na [[Doživotni zatvor|doživotnu kaznu zatvora]] za [[Genocid u Srebrenici|genocid]] [[Genocid u Srebrenici|u Srebrenici]], [[Zločini protiv čovječnosti|zločine protiv čovječnosti]] (progon, ubistva, istrebljenje, deportacija i prisilno premještanje nesrpskog stanovništva), terorisanje i progon civilnog stanovništva, kršenje zakona i običaja ratovanja i uzimanje pripadnika [[UNPROFOR]]-a za taoce.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.icty.org/bcs/press/me%C4%91unarodni-sud-osudio-ratka-mladi%C4%87a-za-genocid-ratne-zlo%C4%8Dine-i-zlo%C4%8Dine-protiv-%C4%8Dovje%C4%8Dnosti |title=Međunarodni sud osudio Ratka Mladića za genocid, ratne zločine i zločine protiv čovječnosti |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.dw.com/sr/ratko-mladi%C4%87-pravosna%C5%BEno-osu%C4%91en-na-do%C5%BEivotnu-kaznu-zatvora/a-57817597|title=Ratko Mladić pravosnažno osuđen na doživotnu kaznu zatvora {{!}} DW {{!}} 08.06.2021|last=Welle (www.dw.com)|first=Deutsche|website=DW.COM|language=sr-RS|access-date=10. 6. 2021}}&lt;/ref&gt;

== Ratna karijera ==
U junu 1991. godine je poslan u [[Knin]], kao komandant 9. korpusa [[JNA]], tokom borbi između JNA i [[Hrvatska|hrvatskih snaga]]. Dana 4. oktobra 1991. godine unaprijeđen je u general-majora. 9. maja 1992. godine preuzeo je mjesto glavnog komandanta štaba Druge vojne oblasti JNA u [[Sarajevo|Sarajevu]].

12. maja 1992. godine je Skupština bosanskih Srba izglasala stvaranje [[VRS|Vojske RS]]. U isto vrijeme, Mladić je postavljen na dužnost Komandanta Vrhovnog štaba VRS-a, mjesto na kojem je bio do decembra 1996. godine. (U maju 1992, nakon povlačenja JNA iz [[Bosna|Bosne]], Druga vojna oblast JNA je postala jezgrom Glavnog štaba VRS-a.) 24. juna 1994. godine, unaprijeđen je u general-pukovnika.

24. jula 1995. godine Mladić je optužen od strane [[Haški tribunal|Međunarodnog suda za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije]] (ICTY) za [[genocid]], [[zločin protiv čovječnosti|zločine protiv čovječnosti]] i brojne [[ratni zločin|ratne zločine]], uključujući i zločine vezane za blokadu Sarajeva.
16. novembra 1995. godine, optužnica je proširena i na genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine tokom napada na [[UN]]-ovu zaštićenu zonu u [[Srebrenica|Srebrenici]] u julu 1995. godine. Mladić je također odgovoran za uzimanje UN-ovog osoblja kao taoce.

Kao bjegunac ICTY-a, pretpostavljalo se da se skriva u [[Srbija|Srbiji]]. U novembru 2004. godine, [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanska]] vojna služba je priznala da vojna akcija privođenja Mladića i drugih optuženika nema mnogo šansi da uspije.

U martu 1994. Mladićeva kćerka Ana je izvršila samoubistvo tokom studija medicine u Beogradu. Sahranjena je na Topčideru, i vjeruje se da je Mladić neko vrijeme redovno dolazio na njen grob.

26. maja 2011. uhapšen je u selu Lazarovu pokraj Zrenjanina gdje se skrivao u kući svojih rođaka te je priveden na Sud u Beogradu gdje je odlučeno o njegovom izručenju ICTY-u.

== Optužnica ==
[[Datoteka:Mladić Start of Trial.jpg|mini|Mladić na suđenju u [[Den Haag]]u 2012.]]
Optužnica protiv Mladića podignuta je 25. jula 1995. godine.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.icty.org/bcs/case/mladic/4#pressrel |title=Mladić (IT-09-92) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/950724.pdf |title=OPTUŽNICA PROTIV RADOVANA KARADžIĆA I RATKA MLADIĆA (24. 7. 1995) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017}}&lt;/ref&gt; Druga optužnica, 14. novembra 1995,&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/951114.pdf |title=OPTUŽNICA PROTIV RADOVANA KARADžIĆA I RATKA MLADIĆA (14. 11. 1995) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017}}&lt;/ref&gt; a izmijenjena optužnica donesena je 10. oktobra 2002. godine pod nazivom ''Predmet Ratko Mladić (IT-95-5/18-I) - &quot;Bosna i Hercegovina&quot; i &quot;Srebrenica&quot;''.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/mladic_021010_indictment.pdf |title=IZMIJENJENA OPTUŽNICA PROTIV RATKA MLADIĆA (10. 10. 2002) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017}}&lt;/ref&gt; Druga izmijenjena optužnica donesena je 1. juna 2011.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/110601.pdf |title=DRUGA IZMIJENJENA OPTUŽNICA PROTIV RATKA MLADIĆA (1. 6. 2011) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017}}&lt;/ref&gt; da bi nakon nje uslijedile još dvije izmijenjene optužnice: prvo 20. oktobra te i 16. decembra 2011. godine.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/111020.pdf |title=TREĆA IZMIJENJENA OPTUŽNICA PROTIV RATKA MLADIĆA (20. 10. 2011) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/111020.pdf |title=ČETVRTA IZMIJENJENA OPTUŽNICA PROTIV RATKA MLADIĆA (16. 12. 2011) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017}}&lt;/ref&gt;

Konačna optužnica za Ratka Mladića glasila je:

a) Dvije tačke za genocid (tačke 1 i 2):
# Ratko Mladić je počinio, planirao, podsticao, naredio i/ili pomagao i podržavao genocid nad dijelom nacionalnih, etničkih i/ili vjerskih grupa bosanskih Muslimana i/ili bosanskih Hrvata. Namjera da se te grupe djelimično unište manifestirana je na najekstremniji način u [[Foča (Republika Srpska)|Foči]], [[Ključ (općina)|Ključu]], [[Kotor-Varoš]]i, [[Prijedor]]u, [[Sanski Most|Sanskom Mostu]] i [[Vlasenica|Vlasenici]]
# Genocid
b) Pet tačaka za zločine protiv čovječnosti (tačke 3, 4, 5, 7 i 8)
# Progoni
# Istrebljenja
# Ubistva
# Deportacija
# Nehumana djela (prisilna premještanja)
c) Četiri tačke za kršenja zakona ili običaja ratovanja (tačke 6, 9, 10 i 11):
# Ubistva
# Terorisanje
# Protivpravni napadi na civile
# Uzimanje talaca.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.icty.org/x/cases/mladic/cis/bcs/cis_mladic_bcs.pdf |title=RATKO MLADIĆ (IT-09-92) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017}}&lt;/ref&gt;

== Presuda ==
Ratko Mladić pred [[Međunarodni sud pravde|Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju]] u [[Den Haag|Haagu]] 22. novembra 2017. po prvostepenoj presudi je proglašen krivim za [[genocid u Srebrenici]] i druge ratne zločine u Bosni i Hercegovini i osuđen na kaznu doživotnog zatvora.&lt;ref name=&quot;REUTERS - 22. 11. 2017&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.reuters.com/article/us-warcrimes-mladic-newsmaker/once-triumphant-bosnian-serb-commander-mladic-reduced-to-frail-genocide-defendant-idUSKBN1DL2WS |title=Once triumphant Bosnian Serb commander Mladic reduced to frail genocide defendant |work=REUTERS |language=engleski |access-date= 22. 11. 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;AVAZ.ba - 22. 11. 2017&quot;&gt;{{cite web |url=http://avaz.ba/vijesti/bih/324181/haski-tribunal-ratko-mladic-osuden-na-dozivotni-zatvor |title=Haški tribunal: Ratko Mladić osuđen na doživotni zatvor |work=AVAZ.ba |access-date= 22. 11. 2017}}&lt;/ref&gt; Proglašen je krivim po 10 tačaka optužnice, a oslobođen po jednoj tački, koja se odnosila na genocid u šest općina u Bosni i Hercegovini. Konačna presuda po tačkama optužnice bila je sljedeća:&lt;ref name=&quot;BBC - 22. 11. 2017&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.bbc.com/news/world-europe-42080090 |title=Ratko Mladic jailed for life over Bosnia war genocide |work=[[BBC]] |language=engleski |access-date= 22. 11. 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Anadolu Agency - 22. 11. 2017&quot;&gt;{{cite web |url=http://aa.com.tr/en/europe/world-welcomes-un-courts-mladic-genocide-conviction/974604 |title=World welcomes UN court's Mladic genocide conviction |work=Anadolu Agency |language=engleski |access-date= 22. 11. 2017}}&lt;/ref&gt;
# Po tački 1 Vijeće nije utvrdilo da je Ratko Mladić kriv za genocid u šest općina,
# u drugoj tački i svim ostalim tačkama optužnice proglašen je krivim za genocid,
# progon i zločin protiv čovječnosti,
# istrebljenje i zločin protiv čovječnosti,
# ubistvo i zločin protiv čovječnosti,
# ubistvo, kršenje zakona i običaja ratovanja,
# deportacija i zločin protiv čovječnosti,
# nehumano i prisilno premještanje,
# terorisanje i kršenje zakona i običaja ratovanja,
# protupravni napadi na civile,
# uzimanje talaca, kršenje zakona i običaja ratovanja.&lt;ref name=&quot;REUTERS - 22. 11. 2017&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;AVAZ.ba - 22. 11. 2017&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;BBC - 22. 11. 2017&quot; /&gt;

== Smrt ==
Mladić je umro 27. augusta 2026. u [[Ujedinjene nacije|UN]]-ovom pritvoru u [[Den Haag]]u, ([[Nizozemska]]) nakon više [[Moždani udar|moždanih udara]].&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/ratko-mladic-mozdani-udar-haag-stanje-tesko-15698995|title=Jutarnji list - Ratni zločinac Ratko Mladić doživio moždani udar, u teškom je stanju|date=15. 4. 2026|website=www.jutarnji.hr|language=hr-hr|access-date=27. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Refspisak|2}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat}}
{{Wikicitat}}
{{wikivijesti|Ratko Mladić osuđen na doživotni zatvor}}
* [http://www.icty.org/x/cases/mladic/cis/en/cis_mladic_en.pdf Ratko Mladić], [[ICTY]].org
* [http://www.bbc.com/news/world-europe-13559597 Ratko Mladić] na [[BBC]]

{{Ratovi u bivšoj Jugoslaviji}}

{{DEFAULTSORT:Mladić, Ratko}}
[[Kategorija:Rođeni 1943.]]
[[Kategorija:Umrli 2026.]]
[[Kategorija:Biografije, Kalinovik]]
[[Kategorija:Srpski nacionalisti]]
[[Kategorija:Generali Vojske Republike Srpske]]
[[Kategorija:Generali Jugoslavenske narodne armije]]
[[Kategorija:Vojnici Vojske Republike Srpske]]
[[Kategorija:Vojne osobe u ratu u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Vojne osobe u ratu u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Osobe izručene iz Srbije]]
[[Kategorija:Osobe osuđene na doživotni zatvor od strane međunarodnih sudova i tribunala]]
[[Kategorija:Osuđeni pred Haškim tribunalom]]
[[Kategorija:Ratni zločinci u ratu u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Srbi iz Bosne i Hercegovine osuđeni za ratne zločine]]
[[Kategorija:Srbi iz Bosne i Hercegovine osuđeni za zločine protiv čovječnosti]]
[[Kategorija:Srbi iz Bosne i Hercegovine osuđeni za genocid]]
[[Kategorija:Dobitnici Ordena bratstva i jedinstva]]
[[Kategorija:Dobitnici Ordena narodne armije]]
[[Kategorija:Dobitnici Ordena za vojne zasluge]]
[[Kategorija:Dobitnici Ordena Republike Srpske]]
[[Kategorija:Dobitnici Ordena Karađorđeve zvijezde (Republika Srpska)]]</text>
      <sha1>a6bh5snkbb84zmh6uyh954lld9ntzns</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3922453</id>
      <parentid>3922443</parentid>
      <timestamp>2026-08-28T04:42:53Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>نوفاك اتشمان</username>
        <id>16322</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>+</comment>
      <origin>3922453</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="18571" sha1="a8teqlsndukbuhiou9m2nae41yikheo" xml:space="preserve">{{Infokutija zločinac
| počasni_prefiks        = 
| ime                    = Ratko Mladić
| počasni_sufiks         = 
| slika                  = Evstafiev-ratko-mladic-1993-w.jpg
| veličina_slike         = 
| alt_slike              = Mladić 1993.
| opis_slike             = Mladić 1993.
| izvorno_ime            = Ратко Младић
| izvorni_jezik          = sr-Cyrl
| ime_pri_rođenju        = 
| datum_rođenja          = {{Datum rođenja|1942|03|12}}
| mjesto_rođenja         = [[Božanovići]], [[Nezavisna Država Hrvatska]]
| datum_nestanka         = 
| mjesto_nestanka        = 
| status_nestanka        = 
| datum_smrti            = {{Datum smrti i godine|2026|08|27|1942|03|12}}
| mjesto_smrti           = [[Den Haag]], [[Nizozemska]]
| uzrok_smrti            = [[Moždani udar]]
| tijelo_pronađeno       = 
| mjesto_počivanja       = 
| koordinate_mjesta_počivanja = 
| spomenici              = 
| druga_imena            = 
| nacionalnost           = [[Srbi]]n
| etnicitet              = 
| državljanstvo          = {{ZID|Bosna i Hercegovina}}
| politička_stranka      = [[Srpska demokratska stranka]] {{Malo|(od 1990)}}&lt;br&gt;[[Savez komunista Jugoslavije]]
| obrazovanje            = '''Srednje: '''Vojnoindustrijska škola Beograd&lt;br&gt;'''Visoko: '''[[Vojna akademija Univerziteta odbrane u Beogradu|Vojna akademija Beograd]]&lt;br&gt;[[Komandno-štabna akademija Kopnene vojske Jugoslavenske narodne armije|Komando-štabna akademija KV JNA]]
| zanimanje              = Profesionalni vojnik/oficir
| vjera                  = [[Srpska pravoslavna crkva]]
| pripadnost             = 
| godine_službe          = 
| poslodavac             = 
| agent                  = 
| poznat_po              = 
| značajan_rad           = 
| stil                   = 
| televizija             = 
| visina                 = 
| prethodnik             = 
| nasljednik             = 
| pokret                 = 
| član                   = 
| kriminalni_status      = 
| supružnik              = Biljana Mladić
| djeca                  = 2
| roditelji              = Neđo Mladić (otac)&lt;br&gt;Stana (rođ. Lalović) Mladić (majka)
| rodbina                = 
| pozivni_znak           = 
| nagrade                = 
| tražen                 = [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]]
| potjernica_raspisana   = {{Početni datum|1995|07|24}}
| status_hapšenja        = Uhapšen
| iznos_nagrade          = 10 miliona [[Euro|eura]] (nagrada [[Vlada Republike Srbije|Vlade Srbije]] od oktobra 2010)
| u_bjekstvu             = 
| vrijeme_u_bjekstvu     = {{ayd|1995|07|24|2011|05|26}}
| kraj_bjekstva          = {{Završni datum|2011|05|26}}
| saučesnici             = 
| komentari              = 
| optužnica              = {{ubli|[[Genocid]] (2 tačke)|[[Ratni zločin]]i (4 tačke)|[[Zločini protiv čovječnosti]] (5 tačaka)}}
| suđenje                = [[Suđenje Ratku Mladiću|IT-09-92]]
| početak_suđenja        = {{Početni datum|2012|05|12}}
| kraj_suđenja           = {{Završni datum|2016|12|15}}
| presuda                = 
| osuđujuća_presuda      = {{ubli|[[Genocid]] (1 tačka)|[[Ratni zločin]]i (4 tačke)|[[Zločini protiv čovječnosti]] (5 tačaka)}}
| osuđen                 = Prvostepeno: {{Završni datum|2017|11|24}}&lt;br&gt;Pravosnažno: {{Završni datum|2021|06|08}}
| kazna                  = 
| krivična_kazna         = [[Doživotni zatvor]]
| motiv                  = [[Velika Srbija]]
| žrtve                  = 
| datum                  = 
| vrijeme                = 
| početna_godina         = {{Početni datum|1992}}
| završna_godina         = {{Završni datum|1995}}
| država                 = {{ZID|Republika Bosna i Hercegovina}}
| savezna_država         = 
| lokacija               = 
| mete                   = Nesrpsko stanovništvo
| ubijeni                = 
| ranjeni                = 
| oružje                 = 
| uhapšen                = {{Završni datum|2011|05|26}} ([[Srbija]])
| zatvoren               = {{Završni datum|2011|05|31}} ([[Pritvorska jedinica Ujedinjenih nacija]] u [[Den Haag]]u)
| modul                  = {{Infokutija vojno lice
 | embed                   = yes
 | pripadnost              = {{ZID|Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija}}&lt;br&gt;{{ZID|Republika Srpska Krajina}}&lt;br&gt;{{ZID|Republika Srpska (1992–1995)|ime=Republika Srpska}}
 | služba                  = 1965 – 2002.
 | čin                     = [[Datoteka:16 General-pukovnik VRS 92-97.png|15px]] [[general-pukovnik]] [[Vojska Republike Srpske|VRS]]&lt;br&gt;[[Datoteka:Yugoslavia-Army-OF-7 (1951–2006).svg|15px]] [[general-potpukovnik]] [[Jugoslavenska narodna armija|JNA]]
 | ratovi                  = {{unbulleted list
| {{Tree list}}
* [[Ratovi u bivšoj Jugoslaviji]]
** [[Rat u Hrvatskoj]]
** [[Rat u Bosni i Hercegovini]]
{{Tree list/end}}
}}
 | vojska                  = [[Datoteka:Logo of the JNA.svg|20px]] [[Jugoslavenska narodna armija]] (1965-1992)&lt;br&gt;[[Datoteka:Patch of the Army of Republika Srpska.svg|20px]] [[Vojska Republike Srpske]] (1992-2002)
 | rod                     = 
 | jedinice                = Oklopne divizije, artiljerija, specijalne jedinice
 | komandovao              = 9. korpus [[Jugoslavenska narodna armija|JNA]]&lt;br&gt;Načelnik štaba 2. vojnog okruga [[Jugoslavenska narodna armija|JNA]]&lt;br&gt; [[Generalštab Vojske Republike Srpske|Generalštab]] [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]] (1992-1996)
 | odlikovanja             = {{unbulleted list
| {{Tree list}}
* [[Ordeni, odlikovanja i medalje Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije|Odlikovanja SFRJ]]
** [[Datoteka:Order of the brotherhood and unity with silver wreath RIB.gif|40px]] [[Orden bratstva i jedinstva]] sa srebrnim vijencem
** [[Datoteka:Order of the People's Army with golden star RIB.gif|40px]] [[Orden narodne armije]] sa zlatnom zvijezdom
** [[Datoteka:Order of the People's Army with silver star RIB.gif|40px]] [[Orden narodne armije]] sa srebrnom zvijezdom
** [[Datoteka:Order of military merits FRY 2.gif|40px]] [[Orden za vojne zasluge]] sa zlatnim mačevima
** [[Datoteka:Order of military merits FRY 3.gif|40px]] [[Orden za vojne zasluge]] sa srebrnim mačevima
* [[Ordeni, odlikovanja i medalje Republike Srpske|Odlikovanja RS]]
** [[Datoteka:BIH Order of the Republic of Srpska sash ribbon.svg|40px]] [[Orden Republike Srpske]] na lenti
** [[Datoteka:BIH Order of the Star of Karadjordje III - ribbon.svg|40px]] [[Orden Karađorđeve zvijezde (Republika Srpska)|Orden Karađorđeve zvijezde]] trećeg reda
{{Tree list/end}}
}}
 }}
| veb-sajt               = 
| potpis                 = 
| potpis_veličina        = 
| fusnote                = 
}}
'''Ratko Mladić''' (12. mart 1943 – 27. august 2026) bio je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] i [[Srbi|srpski]] zapovjednik, te [[general]] [[Jugoslavenska narodna armija|Jugoslavenske narodne armije]] i general [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]] za vrijeme [[Rat u Hrvatskoj|rata u Hrvatskoj]] i [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]].&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.dw.com/en/ratko-mladic-dead-at-84-reports/a-78531323|title=Ratko Mladic dead at 84 — reports|website=dw.com|language=en|access-date=27. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news|title=Ratko Mladic, Murderous ‘Butcher of Bosnia,’ Dies at 83|url=https://www.nytimes.com/2026/08/27/world/europe/ratko-mladic-dead.html|newspaper=The New York Times|date=27. 8. 2026|access-date=27. 8. 2026|issn=0362-4331|language=en-US|first=Dan|last=Bilefsky}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.theguardian.com/world/2017/nov/21/ratko-mladic-bosnian-serb-genocide-war-crimes|title=Bosnian Serb warlord Ratko Mladić disrupts genocide verdict hearing|author=Julian Borger|date=22. 11. 2017|publisher=|via=www.theguardian.com|location=UK}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|location=UK|url=https://www.theguardian.com/world/ratko-mladic|title=Ratko Mladić|work=World news|publisher=The Guardian}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.irishtimes.com/news/world/europe/mladic-convicted-of-genocide-and-war-crimes-by-un-tribunal-1.3300887|title=Mladic convicted of genocide and war crimes by UN tribunal|author=Peter Cluskey|website=The Irish Times}}&lt;/ref&gt; [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] (MKSJ) prvostepenom presudom 24. novembra 2017, a kasnije 8. juna 2021. i pravosnažnom, osudio ga je na [[Doživotni zatvor|doživotnu kaznu zatvora]] za [[Genocid u Srebrenici|genocid]] [[Genocid u Srebrenici|u Srebrenici]], [[Zločini protiv čovječnosti|zločine protiv čovječnosti]] (progon, ubistva, istrebljenje, deportacija i prisilno premještanje nesrpskog stanovništva), terorisanje i progon civilnog stanovništva, kršenje zakona i običaja ratovanja i uzimanje pripadnika [[UNPROFOR]]-a za taoce.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.icty.org/bcs/press/me%C4%91unarodni-sud-osudio-ratka-mladi%C4%87a-za-genocid-ratne-zlo%C4%8Dine-i-zlo%C4%8Dine-protiv-%C4%8Dovje%C4%8Dnosti |title=Međunarodni sud osudio Ratka Mladića za genocid, ratne zločine i zločine protiv čovječnosti |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.dw.com/sr/ratko-mladi%C4%87-pravosna%C5%BEno-osu%C4%91en-na-do%C5%BEivotnu-kaznu-zatvora/a-57817597|title=Ratko Mladić pravosnažno osuđen na doživotnu kaznu zatvora {{!}} DW {{!}} 08.06.2021|last=Welle (www.dw.com)|first=Deutsche|website=DW.COM|language=sr-RS|access-date=10. 6. 2021}}&lt;/ref&gt;

== Ratna karijera ==
U junu 1991. godine je poslan u [[Knin]], kao komandant 9. korpusa [[JNA]], tokom borbi između JNA i [[Hrvatska|hrvatskih snaga]]. Dana 4. oktobra 1991. godine unaprijeđen je u general-majora. 9. maja 1992. godine preuzeo je mjesto glavnog komandanta štaba Druge vojne oblasti JNA u [[Sarajevo|Sarajevu]].

12. maja 1992. godine je Skupština bosanskih Srba izglasala stvaranje [[VRS|Vojske RS]]. U isto vrijeme, Mladić je postavljen na dužnost Komandanta Vrhovnog štaba VRS-a, mjesto na kojem je bio do decembra 1996. godine. (U maju 1992, nakon povlačenja JNA iz [[Bosna|Bosne]], Druga vojna oblast JNA je postala jezgrom Glavnog štaba VRS-a.) 24. juna 1994. godine, unaprijeđen je u general-pukovnika.

24. jula 1995. godine Mladić je optužen od strane [[Haški tribunal|Međunarodnog suda za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije]] (ICTY) za [[genocid]], [[zločin protiv čovječnosti|zločine protiv čovječnosti]] i brojne [[ratni zločin|ratne zločine]], uključujući i zločine vezane za blokadu Sarajeva.
16. novembra 1995. godine, optužnica je proširena i na genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine tokom napada na [[UN]]-ovu zaštićenu zonu u [[Srebrenica|Srebrenici]] u julu 1995. godine. Mladić je također odgovoran za uzimanje UN-ovog osoblja kao taoce.

Kao bjegunac ICTY-a, pretpostavljalo se da se skriva u [[Srbija|Srbiji]]. U novembru 2004. godine, [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanska]] vojna služba je priznala da vojna akcija privođenja Mladića i drugih optuženika nema mnogo šansi da uspije.

U martu 1994. Mladićeva kćerka Ana je izvršila samoubistvo tokom studija medicine u Beogradu. Sahranjena je na Topčideru, i vjeruje se da je Mladić neko vrijeme redovno dolazio na njen grob.

26. maja 2011. uhapšen je u selu Lazarovu pokraj Zrenjanina gdje se skrivao u kući svojih rođaka te je priveden na Sud u Beogradu gdje je odlučeno o njegovom izručenju ICTY-u.

== Optužnica ==
[[Datoteka:Mladić Start of Trial.jpg|mini|Mladić na suđenju u [[Den Haag]]u 2012.]]
Optužnica protiv Mladića podignuta je 25. jula 1995. godine.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.icty.org/bcs/case/mladic/4#pressrel |title=Mladić (IT-09-92) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/950724.pdf |title=OPTUŽNICA PROTIV RADOVANA KARADžIĆA I RATKA MLADIĆA (24. 7. 1995) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017}}&lt;/ref&gt; Druga optužnica, 14. novembra 1995,&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/951114.pdf |title=OPTUŽNICA PROTIV RADOVANA KARADžIĆA I RATKA MLADIĆA (14. 11. 1995) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017}}&lt;/ref&gt; a izmijenjena optužnica donesena je 10. oktobra 2002. godine pod nazivom ''Predmet Ratko Mladić (IT-95-5/18-I) - &quot;Bosna i Hercegovina&quot; i &quot;Srebrenica&quot;''.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/mladic_021010_indictment.pdf |title=IZMIJENJENA OPTUŽNICA PROTIV RATKA MLADIĆA (10. 10. 2002) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017}}&lt;/ref&gt; Druga izmijenjena optužnica donesena je 1. juna 2011.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/110601.pdf |title=DRUGA IZMIJENJENA OPTUŽNICA PROTIV RATKA MLADIĆA (1. 6. 2011) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017}}&lt;/ref&gt; da bi nakon nje uslijedile još dvije izmijenjene optužnice: prvo 20. oktobra te i 16. decembra 2011. godine.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/111020.pdf |title=TREĆA IZMIJENJENA OPTUŽNICA PROTIV RATKA MLADIĆA (20. 10. 2011) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/111020.pdf |title=ČETVRTA IZMIJENJENA OPTUŽNICA PROTIV RATKA MLADIĆA (16. 12. 2011) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017}}&lt;/ref&gt;

Konačna optužnica za Ratka Mladića glasila je:

a) Dvije tačke za genocid (tačke 1 i 2):
# Ratko Mladić je počinio, planirao, podsticao, naredio i/ili pomagao i podržavao genocid nad dijelom nacionalnih, etničkih i/ili vjerskih grupa bosanskih Muslimana i/ili bosanskih Hrvata. Namjera da se te grupe djelimično unište manifestirana je na najekstremniji način u [[Foča (Republika Srpska)|Foči]], [[Ključ (općina)|Ključu]], [[Kotor-Varoš]]i, [[Prijedor]]u, [[Sanski Most|Sanskom Mostu]] i [[Vlasenica|Vlasenici]]
# Genocid
b) Pet tačaka za zločine protiv čovječnosti (tačke 3, 4, 5, 7 i 8)
# Progoni
# Istrebljenja
# Ubistva
# Deportacija
# Nehumana djela (prisilna premještanja)
c) Četiri tačke za kršenja zakona ili običaja ratovanja (tačke 6, 9, 10 i 11):
# Ubistva
# Terorisanje
# Protivpravni napadi na civile
# Uzimanje talaca.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.icty.org/x/cases/mladic/cis/bcs/cis_mladic_bcs.pdf |title=RATKO MLADIĆ (IT-09-92) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017}}&lt;/ref&gt;

== Presuda ==
Ratko Mladić pred [[Međunarodni sud pravde|Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju]] u [[Den Haag|Haagu]] 22. novembra 2017. po prvostepenoj presudi je proglašen krivim za [[genocid u Srebrenici]] i druge ratne zločine u Bosni i Hercegovini i osuđen na kaznu doživotnog zatvora.&lt;ref name=&quot;REUTERS - 22. 11. 2017&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.reuters.com/article/us-warcrimes-mladic-newsmaker/once-triumphant-bosnian-serb-commander-mladic-reduced-to-frail-genocide-defendant-idUSKBN1DL2WS |title=Once triumphant Bosnian Serb commander Mladic reduced to frail genocide defendant |work=REUTERS |language=engleski |access-date= 22. 11. 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;AVAZ.ba - 22. 11. 2017&quot;&gt;{{cite web |url=http://avaz.ba/vijesti/bih/324181/haski-tribunal-ratko-mladic-osuden-na-dozivotni-zatvor |title=Haški tribunal: Ratko Mladić osuđen na doživotni zatvor |work=AVAZ.ba |access-date= 22. 11. 2017}}&lt;/ref&gt; Proglašen je krivim po 10 tačaka optužnice, a oslobođen po jednoj tački, koja se odnosila na genocid u šest općina u Bosni i Hercegovini. Konačna presuda po tačkama optužnice bila je sljedeća:&lt;ref name=&quot;BBC - 22. 11. 2017&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.bbc.com/news/world-europe-42080090 |title=Ratko Mladic jailed for life over Bosnia war genocide |work=[[BBC]] |language=engleski |access-date= 22. 11. 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Anadolu Agency - 22. 11. 2017&quot;&gt;{{cite web |url=http://aa.com.tr/en/europe/world-welcomes-un-courts-mladic-genocide-conviction/974604 |title=World welcomes UN court's Mladic genocide conviction |work=Anadolu Agency |language=engleski |access-date= 22. 11. 2017}}&lt;/ref&gt;
# Po tački 1 Vijeće nije utvrdilo da je Ratko Mladić kriv za genocid u šest općina,
# u drugoj tački i svim ostalim tačkama optužnice proglašen je krivim za genocid,
# progon i zločin protiv čovječnosti,
# istrebljenje i zločin protiv čovječnosti,
# ubistvo i zločin protiv čovječnosti,
# ubistvo, kršenje zakona i običaja ratovanja,
# deportacija i zločin protiv čovječnosti,
# nehumano i prisilno premještanje,
# terorisanje i kršenje zakona i običaja ratovanja,
# protupravni napadi na civile,
# uzimanje talaca, kršenje zakona i običaja ratovanja.&lt;ref name=&quot;REUTERS - 22. 11. 2017&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;AVAZ.ba - 22. 11. 2017&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;BBC - 22. 11. 2017&quot; /&gt;

== Smrt ==
Mladić je umro 27. augusta 2026. u [[Ujedinjene nacije|UN]]-ovom pritvoru u [[Den Haag]]u, ([[Nizozemska]]) nakon više [[Moždani udar|moždanih udara]].&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/ratko-mladic-mozdani-udar-haag-stanje-tesko-15698995|title=Jutarnji list - Ratni zločinac Ratko Mladić doživio moždani udar, u teškom je stanju|date=15. 4. 2026|website=www.jutarnji.hr|language=hr-hr|access-date=27. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Refspisak|2}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat}}
{{Wikicitat}}
{{wikivijesti|Ratko Mladić osuđen na doživotni zatvor}}
* [http://www.icty.org/x/cases/mladic/cis/en/cis_mladic_en.pdf Ratko Mladić], [[ICTY]].org
* [http://www.bbc.com/news/world-europe-13559597 Ratko Mladić] na [[BBC]]

{{Ratovi u bivšoj Jugoslaviji}}

{{DEFAULTSORT:Mladić, Ratko}}
[[Kategorija:Rođeni 1943.]]
[[Kategorija:Umrli 2026.]]
[[Kategorija:Biografije, Kalinovik]]
[[Kategorija:Srpski nacionalisti]]
[[Kategorija:Generali Vojske Republike Srpske]]
[[Kategorija:Generali Jugoslavenske narodne armije]]
[[Kategorija:Vojnici Vojske Republike Srpske]]
[[Kategorija:Vojne osobe u ratu u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Vojne osobe u ratu u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Osobe izručene iz Srbije]]
[[Kategorija:Osobe osuđene na doživotni zatvor od strane međunarodnih sudova i tribunala]]
[[Kategorija:Osuđeni pred Haškim tribunalom]]
[[Kategorija:Ratni zločinci u ratu u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Srbi iz Bosne i Hercegovine osuđeni za ratne zločine]]
[[Kategorija:Srbi iz Bosne i Hercegovine osuđeni za zločine protiv čovječnosti]]
[[Kategorija:Srbi iz Bosne i Hercegovine osuđeni za genocid]]
[[Kategorija:Dobitnici Ordena bratstva i jedinstva]]
[[Kategorija:Dobitnici Ordena narodne armije]]
[[Kategorija:Dobitnici Ordena za vojne zasluge]]
[[Kategorija:Dobitnici Ordena Republike Srpske]]
[[Kategorija:Dobitnici Ordena Karađorđeve zvijezde (Republika Srpska)]]</text>
      <sha1>a8teqlsndukbuhiou9m2nae41yikheo</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3922458</id>
      <parentid>3922453</parentid>
      <timestamp>2026-08-28T07:09:55Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>نوفاك اتشمان</username>
        <id>16322</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>{{nedostaju izvori}}</comment>
      <origin>3922458</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="18592" sha1="d3wq7wfwy5y6yjay2croc1evhv9e140" xml:space="preserve">{{Infokutija zločinac
| počasni_prefiks        = 
| ime                    = Ratko Mladić
| počasni_sufiks         = 
| slika                  = Evstafiev-ratko-mladic-1993-w.jpg
| veličina_slike         = 
| alt_slike              = Mladić 1993.
| opis_slike             = Mladić 1993.
| izvorno_ime            = Ратко Младић
| izvorni_jezik          = sr-Cyrl
| ime_pri_rođenju        = 
| datum_rođenja          = {{Datum rođenja|1942|03|12}}
| mjesto_rođenja         = [[Božanovići]], [[Nezavisna Država Hrvatska]]
| datum_nestanka         = 
| mjesto_nestanka        = 
| status_nestanka        = 
| datum_smrti            = {{Datum smrti i godine|2026|08|27|1942|03|12}}
| mjesto_smrti           = [[Den Haag]], [[Nizozemska]]
| uzrok_smrti            = [[Moždani udar]]
| tijelo_pronađeno       = 
| mjesto_počivanja       = 
| koordinate_mjesta_počivanja = 
| spomenici              = 
| druga_imena            = 
| nacionalnost           = [[Srbi]]n
| etnicitet              = 
| državljanstvo          = {{ZID|Bosna i Hercegovina}}
| politička_stranka      = [[Srpska demokratska stranka]] {{Malo|(od 1990)}}&lt;br&gt;[[Savez komunista Jugoslavije]]
| obrazovanje            = '''Srednje: '''Vojnoindustrijska škola Beograd&lt;br&gt;'''Visoko: '''[[Vojna akademija Univerziteta odbrane u Beogradu|Vojna akademija Beograd]]&lt;br&gt;[[Komandno-štabna akademija Kopnene vojske Jugoslavenske narodne armije|Komando-štabna akademija KV JNA]]
| zanimanje              = Profesionalni vojnik/oficir
| vjera                  = [[Srpska pravoslavna crkva]]
| pripadnost             = 
| godine_službe          = 
| poslodavac             = 
| agent                  = 
| poznat_po              = 
| značajan_rad           = 
| stil                   = 
| televizija             = 
| visina                 = 
| prethodnik             = 
| nasljednik             = 
| pokret                 = 
| član                   = 
| kriminalni_status      = 
| supružnik              = Biljana Mladić
| djeca                  = 2
| roditelji              = Neđo Mladić (otac)&lt;br&gt;Stana (rođ. Lalović) Mladić (majka)
| rodbina                = 
| pozivni_znak           = 
| nagrade                = 
| tražen                 = [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]]
| potjernica_raspisana   = {{Početni datum|1995|07|24}}
| status_hapšenja        = Uhapšen
| iznos_nagrade          = 10 miliona [[Euro|eura]] (nagrada [[Vlada Republike Srbije|Vlade Srbije]] od oktobra 2010)
| u_bjekstvu             = 
| vrijeme_u_bjekstvu     = {{ayd|1995|07|24|2011|05|26}}
| kraj_bjekstva          = {{Završni datum|2011|05|26}}
| saučesnici             = 
| komentari              = 
| optužnica              = {{ubli|[[Genocid]] (2 tačke)|[[Ratni zločin]]i (4 tačke)|[[Zločini protiv čovječnosti]] (5 tačaka)}}
| suđenje                = [[Suđenje Ratku Mladiću|IT-09-92]]
| početak_suđenja        = {{Početni datum|2012|05|12}}
| kraj_suđenja           = {{Završni datum|2016|12|15}}
| presuda                = 
| osuđujuća_presuda      = {{ubli|[[Genocid]] (1 tačka)|[[Ratni zločin]]i (4 tačke)|[[Zločini protiv čovječnosti]] (5 tačaka)}}
| osuđen                 = Prvostepeno: {{Završni datum|2017|11|24}}&lt;br&gt;Pravosnažno: {{Završni datum|2021|06|08}}
| kazna                  = 
| krivična_kazna         = [[Doživotni zatvor]]
| motiv                  = [[Velika Srbija]]
| žrtve                  = 
| datum                  = 
| vrijeme                = 
| početna_godina         = {{Početni datum|1992}}
| završna_godina         = {{Završni datum|1995}}
| država                 = {{ZID|Republika Bosna i Hercegovina}}
| savezna_država         = 
| lokacija               = 
| mete                   = Nesrpsko stanovništvo
| ubijeni                = 
| ranjeni                = 
| oružje                 = 
| uhapšen                = {{Završni datum|2011|05|26}} ([[Srbija]])
| zatvoren               = {{Završni datum|2011|05|31}} ([[Pritvorska jedinica Ujedinjenih nacija]] u [[Den Haag]]u)
| modul                  = {{Infokutija vojno lice
 | embed                   = yes
 | pripadnost              = {{ZID|Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija}}&lt;br&gt;{{ZID|Republika Srpska Krajina}}&lt;br&gt;{{ZID|Republika Srpska (1992–1995)|ime=Republika Srpska}}
 | služba                  = 1965 – 2002.
 | čin                     = [[Datoteka:16 General-pukovnik VRS 92-97.png|15px]] [[general-pukovnik]] [[Vojska Republike Srpske|VRS]]&lt;br&gt;[[Datoteka:Yugoslavia-Army-OF-7 (1951–2006).svg|15px]] [[general-potpukovnik]] [[Jugoslavenska narodna armija|JNA]]
 | ratovi                  = {{unbulleted list
| {{Tree list}}
* [[Ratovi u bivšoj Jugoslaviji]]
** [[Rat u Hrvatskoj]]
** [[Rat u Bosni i Hercegovini]]
{{Tree list/end}}
}}
 | vojska                  = [[Datoteka:Logo of the JNA.svg|20px]] [[Jugoslavenska narodna armija]] (1965-1992)&lt;br&gt;[[Datoteka:Patch of the Army of Republika Srpska.svg|20px]] [[Vojska Republike Srpske]] (1992-2002)
 | rod                     = 
 | jedinice                = Oklopne divizije, artiljerija, specijalne jedinice
 | komandovao              = 9. korpus [[Jugoslavenska narodna armija|JNA]]&lt;br&gt;Načelnik štaba 2. vojnog okruga [[Jugoslavenska narodna armija|JNA]]&lt;br&gt; [[Generalštab Vojske Republike Srpske|Generalštab]] [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]] (1992-1996)
 | odlikovanja             = {{unbulleted list
| {{Tree list}}
* [[Ordeni, odlikovanja i medalje Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije|Odlikovanja SFRJ]]
** [[Datoteka:Order of the brotherhood and unity with silver wreath RIB.gif|40px]] [[Orden bratstva i jedinstva]] sa srebrnim vijencem
** [[Datoteka:Order of the People's Army with golden star RIB.gif|40px]] [[Orden narodne armije]] sa zlatnom zvijezdom
** [[Datoteka:Order of the People's Army with silver star RIB.gif|40px]] [[Orden narodne armije]] sa srebrnom zvijezdom
** [[Datoteka:Order of military merits FRY 2.gif|40px]] [[Orden za vojne zasluge]] sa zlatnim mačevima
** [[Datoteka:Order of military merits FRY 3.gif|40px]] [[Orden za vojne zasluge]] sa srebrnim mačevima
* [[Ordeni, odlikovanja i medalje Republike Srpske|Odlikovanja RS]]
** [[Datoteka:BIH Order of the Republic of Srpska sash ribbon.svg|40px]] [[Orden Republike Srpske]] na lenti
** [[Datoteka:BIH Order of the Star of Karadjordje III - ribbon.svg|40px]] [[Orden Karađorđeve zvijezde (Republika Srpska)|Orden Karađorđeve zvijezde]] trećeg reda
{{Tree list/end}}
}}
 }}
| veb-sajt               = 
| potpis                 = 
| potpis_veličina        = 
| fusnote                = 
}}
'''Ratko Mladić''' (12. mart 1943 – 27. august 2026) bio je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] i [[Srbi|srpski]] zapovjednik, te [[general]] [[Jugoslavenska narodna armija|Jugoslavenske narodne armije]] i general [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]] za vrijeme [[Rat u Hrvatskoj|rata u Hrvatskoj]] i [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]].&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.dw.com/en/ratko-mladic-dead-at-84-reports/a-78531323|title=Ratko Mladic dead at 84 — reports|website=dw.com|language=en|access-date=27. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news|title=Ratko Mladic, Murderous ‘Butcher of Bosnia,’ Dies at 83|url=https://www.nytimes.com/2026/08/27/world/europe/ratko-mladic-dead.html|newspaper=The New York Times|date=27. 8. 2026|access-date=27. 8. 2026|issn=0362-4331|language=en-US|first=Dan|last=Bilefsky}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.theguardian.com/world/2017/nov/21/ratko-mladic-bosnian-serb-genocide-war-crimes|title=Bosnian Serb warlord Ratko Mladić disrupts genocide verdict hearing|author=Julian Borger|date=22. 11. 2017|publisher=|via=www.theguardian.com|location=UK}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|location=UK|url=https://www.theguardian.com/world/ratko-mladic|title=Ratko Mladić|work=World news|publisher=The Guardian}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.irishtimes.com/news/world/europe/mladic-convicted-of-genocide-and-war-crimes-by-un-tribunal-1.3300887|title=Mladic convicted of genocide and war crimes by UN tribunal|author=Peter Cluskey|website=The Irish Times}}&lt;/ref&gt; [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] (MKSJ) prvostepenom presudom 24. novembra 2017, a kasnije 8. juna 2021. i pravosnažnom, osudio ga je na [[Doživotni zatvor|doživotnu kaznu zatvora]] za [[Genocid u Srebrenici|genocid]] [[Genocid u Srebrenici|u Srebrenici]], [[Zločini protiv čovječnosti|zločine protiv čovječnosti]] (progon, ubistva, istrebljenje, deportacija i prisilno premještanje nesrpskog stanovništva), terorisanje i progon civilnog stanovništva, kršenje zakona i običaja ratovanja i uzimanje pripadnika [[UNPROFOR]]-a za taoce.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.icty.org/bcs/press/me%C4%91unarodni-sud-osudio-ratka-mladi%C4%87a-za-genocid-ratne-zlo%C4%8Dine-i-zlo%C4%8Dine-protiv-%C4%8Dovje%C4%8Dnosti |title=Međunarodni sud osudio Ratka Mladića za genocid, ratne zločine i zločine protiv čovječnosti |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.dw.com/sr/ratko-mladi%C4%87-pravosna%C5%BEno-osu%C4%91en-na-do%C5%BEivotnu-kaznu-zatvora/a-57817597|title=Ratko Mladić pravosnažno osuđen na doživotnu kaznu zatvora {{!}} DW {{!}} 08.06.2021|last=Welle (www.dw.com)|first=Deutsche|website=DW.COM|language=sr-RS|access-date=10. 6. 2021}}&lt;/ref&gt;

== Ratna karijera ==
{{nedostaju izvori}}
U junu 1991. godine je poslan u [[Knin]], kao komandant 9. korpusa [[JNA]], tokom borbi između JNA i [[Hrvatska|hrvatskih snaga]]. Dana 4. oktobra 1991. godine unaprijeđen je u general-majora. 9. maja 1992. godine preuzeo je mjesto glavnog komandanta štaba Druge vojne oblasti JNA u [[Sarajevo|Sarajevu]].

12. maja 1992. godine je Skupština bosanskih Srba izglasala stvaranje [[VRS|Vojske RS]]. U isto vrijeme, Mladić je postavljen na dužnost Komandanta Vrhovnog štaba VRS-a, mjesto na kojem je bio do decembra 1996. godine. (U maju 1992, nakon povlačenja JNA iz [[Bosna|Bosne]], Druga vojna oblast JNA je postala jezgrom Glavnog štaba VRS-a.) 24. juna 1994. godine, unaprijeđen je u general-pukovnika.

24. jula 1995. godine Mladić je optužen od strane [[Haški tribunal|Međunarodnog suda za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije]] (ICTY) za [[genocid]], [[zločin protiv čovječnosti|zločine protiv čovječnosti]] i brojne [[ratni zločin|ratne zločine]], uključujući i zločine vezane za blokadu Sarajeva.
16. novembra 1995. godine, optužnica je proširena i na genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine tokom napada na [[UN]]-ovu zaštićenu zonu u [[Srebrenica|Srebrenici]] u julu 1995. godine. Mladić je također odgovoran za uzimanje UN-ovog osoblja kao taoce.

Kao bjegunac ICTY-a, pretpostavljalo se da se skriva u [[Srbija|Srbiji]]. U novembru 2004. godine, [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanska]] vojna služba je priznala da vojna akcija privođenja Mladića i drugih optuženika nema mnogo šansi da uspije.

U martu 1994. Mladićeva kćerka Ana je izvršila samoubistvo tokom studija medicine u Beogradu. Sahranjena je na Topčideru, i vjeruje se da je Mladić neko vrijeme redovno dolazio na njen grob.

26. maja 2011. uhapšen je u selu Lazarovu pokraj Zrenjanina gdje se skrivao u kući svojih rođaka te je priveden na Sud u Beogradu gdje je odlučeno o njegovom izručenju ICTY-u.

== Optužnica ==
[[Datoteka:Mladić Start of Trial.jpg|mini|Mladić na suđenju u [[Den Haag]]u 2012.]]
Optužnica protiv Mladića podignuta je 25. jula 1995. godine.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.icty.org/bcs/case/mladic/4#pressrel |title=Mladić (IT-09-92) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/950724.pdf |title=OPTUŽNICA PROTIV RADOVANA KARADžIĆA I RATKA MLADIĆA (24. 7. 1995) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017}}&lt;/ref&gt; Druga optužnica, 14. novembra 1995,&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/951114.pdf |title=OPTUŽNICA PROTIV RADOVANA KARADžIĆA I RATKA MLADIĆA (14. 11. 1995) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017}}&lt;/ref&gt; a izmijenjena optužnica donesena je 10. oktobra 2002. godine pod nazivom ''Predmet Ratko Mladić (IT-95-5/18-I) - &quot;Bosna i Hercegovina&quot; i &quot;Srebrenica&quot;''.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/mladic_021010_indictment.pdf |title=IZMIJENJENA OPTUŽNICA PROTIV RATKA MLADIĆA (10. 10. 2002) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017}}&lt;/ref&gt; Druga izmijenjena optužnica donesena je 1. juna 2011.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/110601.pdf |title=DRUGA IZMIJENJENA OPTUŽNICA PROTIV RATKA MLADIĆA (1. 6. 2011) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017}}&lt;/ref&gt; da bi nakon nje uslijedile još dvije izmijenjene optužnice: prvo 20. oktobra te i 16. decembra 2011. godine.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/111020.pdf |title=TREĆA IZMIJENJENA OPTUŽNICA PROTIV RATKA MLADIĆA (20. 10. 2011) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/111020.pdf |title=ČETVRTA IZMIJENJENA OPTUŽNICA PROTIV RATKA MLADIĆA (16. 12. 2011) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017}}&lt;/ref&gt;

Konačna optužnica za Ratka Mladića glasila je:

a) Dvije tačke za genocid (tačke 1 i 2):
# Ratko Mladić je počinio, planirao, podsticao, naredio i/ili pomagao i podržavao genocid nad dijelom nacionalnih, etničkih i/ili vjerskih grupa bosanskih Muslimana i/ili bosanskih Hrvata. Namjera da se te grupe djelimično unište manifestirana je na najekstremniji način u [[Foča (Republika Srpska)|Foči]], [[Ključ (općina)|Ključu]], [[Kotor-Varoš]]i, [[Prijedor]]u, [[Sanski Most|Sanskom Mostu]] i [[Vlasenica|Vlasenici]]
# Genocid
b) Pet tačaka za zločine protiv čovječnosti (tačke 3, 4, 5, 7 i 8)
# Progoni
# Istrebljenja
# Ubistva
# Deportacija
# Nehumana djela (prisilna premještanja)
c) Četiri tačke za kršenja zakona ili običaja ratovanja (tačke 6, 9, 10 i 11):
# Ubistva
# Terorisanje
# Protivpravni napadi na civile
# Uzimanje talaca.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.icty.org/x/cases/mladic/cis/bcs/cis_mladic_bcs.pdf |title=RATKO MLADIĆ (IT-09-92) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017}}&lt;/ref&gt;

== Presuda ==
Ratko Mladić pred [[Međunarodni sud pravde|Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju]] u [[Den Haag|Haagu]] 22. novembra 2017. po prvostepenoj presudi je proglašen krivim za [[genocid u Srebrenici]] i druge ratne zločine u Bosni i Hercegovini i osuđen na kaznu doživotnog zatvora.&lt;ref name=&quot;REUTERS - 22. 11. 2017&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.reuters.com/article/us-warcrimes-mladic-newsmaker/once-triumphant-bosnian-serb-commander-mladic-reduced-to-frail-genocide-defendant-idUSKBN1DL2WS |title=Once triumphant Bosnian Serb commander Mladic reduced to frail genocide defendant |work=REUTERS |language=engleski |access-date= 22. 11. 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;AVAZ.ba - 22. 11. 2017&quot;&gt;{{cite web |url=http://avaz.ba/vijesti/bih/324181/haski-tribunal-ratko-mladic-osuden-na-dozivotni-zatvor |title=Haški tribunal: Ratko Mladić osuđen na doživotni zatvor |work=AVAZ.ba |access-date= 22. 11. 2017}}&lt;/ref&gt; Proglašen je krivim po 10 tačaka optužnice, a oslobođen po jednoj tački, koja se odnosila na genocid u šest općina u Bosni i Hercegovini. Konačna presuda po tačkama optužnice bila je sljedeća:&lt;ref name=&quot;BBC - 22. 11. 2017&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.bbc.com/news/world-europe-42080090 |title=Ratko Mladic jailed for life over Bosnia war genocide |work=[[BBC]] |language=engleski |access-date= 22. 11. 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Anadolu Agency - 22. 11. 2017&quot;&gt;{{cite web |url=http://aa.com.tr/en/europe/world-welcomes-un-courts-mladic-genocide-conviction/974604 |title=World welcomes UN court's Mladic genocide conviction |work=Anadolu Agency |language=engleski |access-date= 22. 11. 2017}}&lt;/ref&gt;
# Po tački 1 Vijeće nije utvrdilo da je Ratko Mladić kriv za genocid u šest općina,
# u drugoj tački i svim ostalim tačkama optužnice proglašen je krivim za genocid,
# progon i zločin protiv čovječnosti,
# istrebljenje i zločin protiv čovječnosti,
# ubistvo i zločin protiv čovječnosti,
# ubistvo, kršenje zakona i običaja ratovanja,
# deportacija i zločin protiv čovječnosti,
# nehumano i prisilno premještanje,
# terorisanje i kršenje zakona i običaja ratovanja,
# protupravni napadi na civile,
# uzimanje talaca, kršenje zakona i običaja ratovanja.&lt;ref name=&quot;REUTERS - 22. 11. 2017&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;AVAZ.ba - 22. 11. 2017&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;BBC - 22. 11. 2017&quot; /&gt;

== Smrt ==
Mladić je umro 27. augusta 2026. u [[Ujedinjene nacije|UN]]-ovom pritvoru u [[Den Haag]]u, ([[Nizozemska]]) nakon više [[Moždani udar|moždanih udara]].&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/ratko-mladic-mozdani-udar-haag-stanje-tesko-15698995|title=Jutarnji list - Ratni zločinac Ratko Mladić doživio moždani udar, u teškom je stanju|date=15. 4. 2026|website=www.jutarnji.hr|language=hr-hr|access-date=27. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Refspisak|2}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat}}
{{Wikicitat}}
{{wikivijesti|Ratko Mladić osuđen na doživotni zatvor}}
* [http://www.icty.org/x/cases/mladic/cis/en/cis_mladic_en.pdf Ratko Mladić], [[ICTY]].org
* [http://www.bbc.com/news/world-europe-13559597 Ratko Mladić] na [[BBC]]

{{Ratovi u bivšoj Jugoslaviji}}

{{DEFAULTSORT:Mladić, Ratko}}
[[Kategorija:Rođeni 1943.]]
[[Kategorija:Umrli 2026.]]
[[Kategorija:Biografije, Kalinovik]]
[[Kategorija:Srpski nacionalisti]]
[[Kategorija:Generali Vojske Republike Srpske]]
[[Kategorija:Generali Jugoslavenske narodne armije]]
[[Kategorija:Vojnici Vojske Republike Srpske]]
[[Kategorija:Vojne osobe u ratu u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Vojne osobe u ratu u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Osobe izručene iz Srbije]]
[[Kategorija:Osobe osuđene na doživotni zatvor od strane međunarodnih sudova i tribunala]]
[[Kategorija:Osuđeni pred Haškim tribunalom]]
[[Kategorija:Ratni zločinci u ratu u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Srbi iz Bosne i Hercegovine osuđeni za ratne zločine]]
[[Kategorija:Srbi iz Bosne i Hercegovine osuđeni za zločine protiv čovječnosti]]
[[Kategorija:Srbi iz Bosne i Hercegovine osuđeni za genocid]]
[[Kategorija:Dobitnici Ordena bratstva i jedinstva]]
[[Kategorija:Dobitnici Ordena narodne armije]]
[[Kategorija:Dobitnici Ordena za vojne zasluge]]
[[Kategorija:Dobitnici Ordena Republike Srpske]]
[[Kategorija:Dobitnici Ordena Karađorđeve zvijezde (Republika Srpska)]]</text>
      <sha1>d3wq7wfwy5y6yjay2croc1evhv9e140</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3922459</id>
      <parentid>3922458</parentid>
      <timestamp>2026-08-28T07:18:34Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>نوفاك اتشمان</username>
        <id>16322</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>{{ko kaže}}</comment>
      <origin>3922459</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="18604" sha1="lx7vmgnss3k6fsepf0zonltrsjls4ax" xml:space="preserve">{{Infokutija zločinac
| počasni_prefiks        = 
| ime                    = Ratko Mladić
| počasni_sufiks         = 
| slika                  = Evstafiev-ratko-mladic-1993-w.jpg
| veličina_slike         = 
| alt_slike              = Mladić 1993.
| opis_slike             = Mladić 1993.
| izvorno_ime            = Ратко Младић
| izvorni_jezik          = sr-Cyrl
| ime_pri_rođenju        = 
| datum_rođenja          = {{Datum rođenja|1942|03|12}}
| mjesto_rođenja         = [[Božanovići]], [[Nezavisna Država Hrvatska]]
| datum_nestanka         = 
| mjesto_nestanka        = 
| status_nestanka        = 
| datum_smrti            = {{Datum smrti i godine|2026|08|27|1942|03|12}}
| mjesto_smrti           = [[Den Haag]], [[Nizozemska]]
| uzrok_smrti            = [[Moždani udar]]
| tijelo_pronađeno       = 
| mjesto_počivanja       = 
| koordinate_mjesta_počivanja = 
| spomenici              = 
| druga_imena            = 
| nacionalnost           = [[Srbi]]n
| etnicitet              = 
| državljanstvo          = {{ZID|Bosna i Hercegovina}}
| politička_stranka      = [[Srpska demokratska stranka]] {{Malo|(od 1990)}}&lt;br&gt;[[Savez komunista Jugoslavije]]
| obrazovanje            = '''Srednje: '''Vojnoindustrijska škola Beograd&lt;br&gt;'''Visoko: '''[[Vojna akademija Univerziteta odbrane u Beogradu|Vojna akademija Beograd]]&lt;br&gt;[[Komandno-štabna akademija Kopnene vojske Jugoslavenske narodne armije|Komando-štabna akademija KV JNA]]
| zanimanje              = Profesionalni vojnik/oficir
| vjera                  = [[Srpska pravoslavna crkva]]
| pripadnost             = 
| godine_službe          = 
| poslodavac             = 
| agent                  = 
| poznat_po              = 
| značajan_rad           = 
| stil                   = 
| televizija             = 
| visina                 = 
| prethodnik             = 
| nasljednik             = 
| pokret                 = 
| član                   = 
| kriminalni_status      = 
| supružnik              = Biljana Mladić
| djeca                  = 2
| roditelji              = Neđo Mladić (otac)&lt;br&gt;Stana (rođ. Lalović) Mladić (majka)
| rodbina                = 
| pozivni_znak           = 
| nagrade                = 
| tražen                 = [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]]
| potjernica_raspisana   = {{Početni datum|1995|07|24}}
| status_hapšenja        = Uhapšen
| iznos_nagrade          = 10 miliona [[Euro|eura]] (nagrada [[Vlada Republike Srbije|Vlade Srbije]] od oktobra 2010)
| u_bjekstvu             = 
| vrijeme_u_bjekstvu     = {{ayd|1995|07|24|2011|05|26}}
| kraj_bjekstva          = {{Završni datum|2011|05|26}}
| saučesnici             = 
| komentari              = 
| optužnica              = {{ubli|[[Genocid]] (2 tačke)|[[Ratni zločin]]i (4 tačke)|[[Zločini protiv čovječnosti]] (5 tačaka)}}
| suđenje                = [[Suđenje Ratku Mladiću|IT-09-92]]
| početak_suđenja        = {{Početni datum|2012|05|12}}
| kraj_suđenja           = {{Završni datum|2016|12|15}}
| presuda                = 
| osuđujuća_presuda      = {{ubli|[[Genocid]] (1 tačka)|[[Ratni zločin]]i (4 tačke)|[[Zločini protiv čovječnosti]] (5 tačaka)}}
| osuđen                 = Prvostepeno: {{Završni datum|2017|11|24}}&lt;br&gt;Pravosnažno: {{Završni datum|2021|06|08}}
| kazna                  = 
| krivična_kazna         = [[Doživotni zatvor]]
| motiv                  = [[Velika Srbija]]
| žrtve                  = 
| datum                  = 
| vrijeme                = 
| početna_godina         = {{Početni datum|1992}}
| završna_godina         = {{Završni datum|1995}}
| država                 = {{ZID|Republika Bosna i Hercegovina}}
| savezna_država         = 
| lokacija               = 
| mete                   = Nesrpsko stanovništvo
| ubijeni                = 
| ranjeni                = 
| oružje                 = 
| uhapšen                = {{Završni datum|2011|05|26}} ([[Srbija]])
| zatvoren               = {{Završni datum|2011|05|31}} ([[Pritvorska jedinica Ujedinjenih nacija]] u [[Den Haag]]u)
| modul                  = {{Infokutija vojno lice
 | embed                   = yes
 | pripadnost              = {{ZID|Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija}}&lt;br&gt;{{ZID|Republika Srpska Krajina}}&lt;br&gt;{{ZID|Republika Srpska (1992–1995)|ime=Republika Srpska}}
 | služba                  = 1965 – 2002.
 | čin                     = [[Datoteka:16 General-pukovnik VRS 92-97.png|15px]] [[general-pukovnik]] [[Vojska Republike Srpske|VRS]]&lt;br&gt;[[Datoteka:Yugoslavia-Army-OF-7 (1951–2006).svg|15px]] [[general-potpukovnik]] [[Jugoslavenska narodna armija|JNA]]
 | ratovi                  = {{unbulleted list
| {{Tree list}}
* [[Ratovi u bivšoj Jugoslaviji]]
** [[Rat u Hrvatskoj]]
** [[Rat u Bosni i Hercegovini]]
{{Tree list/end}}
}}
 | vojska                  = [[Datoteka:Logo of the JNA.svg|20px]] [[Jugoslavenska narodna armija]] (1965-1992)&lt;br&gt;[[Datoteka:Patch of the Army of Republika Srpska.svg|20px]] [[Vojska Republike Srpske]] (1992-2002)
 | rod                     = 
 | jedinice                = Oklopne divizije, artiljerija, specijalne jedinice
 | komandovao              = 9. korpus [[Jugoslavenska narodna armija|JNA]]&lt;br&gt;Načelnik štaba 2. vojnog okruga [[Jugoslavenska narodna armija|JNA]]&lt;br&gt; [[Generalštab Vojske Republike Srpske|Generalštab]] [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]] (1992-1996)
 | odlikovanja             = {{unbulleted list
| {{Tree list}}
* [[Ordeni, odlikovanja i medalje Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije|Odlikovanja SFRJ]]
** [[Datoteka:Order of the brotherhood and unity with silver wreath RIB.gif|40px]] [[Orden bratstva i jedinstva]] sa srebrnim vijencem
** [[Datoteka:Order of the People's Army with golden star RIB.gif|40px]] [[Orden narodne armije]] sa zlatnom zvijezdom
** [[Datoteka:Order of the People's Army with silver star RIB.gif|40px]] [[Orden narodne armije]] sa srebrnom zvijezdom
** [[Datoteka:Order of military merits FRY 2.gif|40px]] [[Orden za vojne zasluge]] sa zlatnim mačevima
** [[Datoteka:Order of military merits FRY 3.gif|40px]] [[Orden za vojne zasluge]] sa srebrnim mačevima
* [[Ordeni, odlikovanja i medalje Republike Srpske|Odlikovanja RS]]
** [[Datoteka:BIH Order of the Republic of Srpska sash ribbon.svg|40px]] [[Orden Republike Srpske]] na lenti
** [[Datoteka:BIH Order of the Star of Karadjordje III - ribbon.svg|40px]] [[Orden Karađorđeve zvijezde (Republika Srpska)|Orden Karađorđeve zvijezde]] trećeg reda
{{Tree list/end}}
}}
 }}
| veb-sajt               = 
| potpis                 = 
| potpis_veličina        = 
| fusnote                = 
}}
'''Ratko Mladić''' (12. mart 1943 – 27. august 2026) bio je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] i [[Srbi|srpski]] zapovjednik, te [[general]] [[Jugoslavenska narodna armija|Jugoslavenske narodne armije]] i general [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]] za vrijeme [[Rat u Hrvatskoj|rata u Hrvatskoj]] i [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]].&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.dw.com/en/ratko-mladic-dead-at-84-reports/a-78531323|title=Ratko Mladic dead at 84 — reports|website=dw.com|language=en|access-date=27. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news|title=Ratko Mladic, Murderous ‘Butcher of Bosnia,’ Dies at 83|url=https://www.nytimes.com/2026/08/27/world/europe/ratko-mladic-dead.html|newspaper=The New York Times|date=27. 8. 2026|access-date=27. 8. 2026|issn=0362-4331|language=en-US|first=Dan|last=Bilefsky}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.theguardian.com/world/2017/nov/21/ratko-mladic-bosnian-serb-genocide-war-crimes|title=Bosnian Serb warlord Ratko Mladić disrupts genocide verdict hearing|author=Julian Borger|date=22. 11. 2017|publisher=|via=www.theguardian.com|location=UK}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|location=UK|url=https://www.theguardian.com/world/ratko-mladic|title=Ratko Mladić|work=World news|publisher=The Guardian}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.irishtimes.com/news/world/europe/mladic-convicted-of-genocide-and-war-crimes-by-un-tribunal-1.3300887|title=Mladic convicted of genocide and war crimes by UN tribunal|author=Peter Cluskey|website=The Irish Times}}&lt;/ref&gt; [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] (MKSJ) prvostepenom presudom 24. novembra 2017, a kasnije 8. juna 2021. i pravosnažnom, osudio ga je na [[Doživotni zatvor|doživotnu kaznu zatvora]] za [[Genocid u Srebrenici|genocid]] [[Genocid u Srebrenici|u Srebrenici]], [[Zločini protiv čovječnosti|zločine protiv čovječnosti]] (progon, ubistva, istrebljenje, deportacija i prisilno premještanje nesrpskog stanovništva), terorisanje i progon civilnog stanovništva, kršenje zakona i običaja ratovanja i uzimanje pripadnika [[UNPROFOR]]-a za taoce.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.icty.org/bcs/press/me%C4%91unarodni-sud-osudio-ratka-mladi%C4%87a-za-genocid-ratne-zlo%C4%8Dine-i-zlo%C4%8Dine-protiv-%C4%8Dovje%C4%8Dnosti |title=Međunarodni sud osudio Ratka Mladića za genocid, ratne zločine i zločine protiv čovječnosti |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.dw.com/sr/ratko-mladi%C4%87-pravosna%C5%BEno-osu%C4%91en-na-do%C5%BEivotnu-kaznu-zatvora/a-57817597|title=Ratko Mladić pravosnažno osuđen na doživotnu kaznu zatvora {{!}} DW {{!}} 08.06.2021|last=Welle (www.dw.com)|first=Deutsche|website=DW.COM|language=sr-RS|access-date=10. 6. 2021}}&lt;/ref&gt;

== Ratna karijera ==
{{nedostaju izvori}}
U junu 1991. godine je poslan u [[Knin]], kao komandant 9. korpusa [[JNA]], tokom borbi između JNA i [[Hrvatska|hrvatskih snaga]]. Dana 4. oktobra 1991. godine unaprijeđen je u general-majora. 9. maja 1992. godine preuzeo je mjesto glavnog komandanta štaba Druge vojne oblasti JNA u [[Sarajevo|Sarajevu]].

12. maja 1992. godine je Skupština bosanskih Srba izglasala stvaranje [[VRS|Vojske RS]]. U isto vrijeme, Mladić je postavljen na dužnost Komandanta Vrhovnog štaba VRS-a, mjesto na kojem je bio do decembra 1996. godine. (U maju 1992, nakon povlačenja JNA iz [[Bosna|Bosne]], Druga vojna oblast JNA je postala jezgrom Glavnog štaba VRS-a.) 24. juna 1994. godine, unaprijeđen je u general-pukovnika.

24. jula 1995. godine Mladić je optužen od strane [[Haški tribunal|Međunarodnog suda za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije]] (ICTY) za [[genocid]], [[zločin protiv čovječnosti|zločine protiv čovječnosti]] i brojne [[ratni zločin|ratne zločine]], uključujući i zločine vezane za blokadu Sarajeva.
16. novembra 1995. godine, optužnica je proširena i na genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine tokom napada na [[UN]]-ovu zaštićenu zonu u [[Srebrenica|Srebrenici]] u julu 1995. godine. Mladić je također odgovoran za uzimanje UN-ovog osoblja kao taoce.

Kao bjegunac ICTY-a, pretpostavljalo se da se skriva u [[Srbija|Srbiji]]. U novembru 2004. godine, [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanska]] vojna služba je priznala da vojna akcija privođenja Mladića i drugih optuženika nema mnogo šansi da uspije.

U martu 1994. Mladićeva kćerka Ana je izvršila samoubistvo tokom studija medicine u Beogradu. Sahranjena je na Topčideru, i vjeruje se{{ko kaže}} da je Mladić neko vrijeme redovno dolazio na njen grob.

26. maja 2011. uhapšen je u selu Lazarovu pokraj Zrenjanina gdje se skrivao u kući svojih rođaka te je priveden na Sud u Beogradu gdje je odlučeno o njegovom izručenju ICTY-u.

== Optužnica ==
[[Datoteka:Mladić Start of Trial.jpg|mini|Mladić na suđenju u [[Den Haag]]u 2012.]]
Optužnica protiv Mladića podignuta je 25. jula 1995. godine.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.icty.org/bcs/case/mladic/4#pressrel |title=Mladić (IT-09-92) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/950724.pdf |title=OPTUŽNICA PROTIV RADOVANA KARADžIĆA I RATKA MLADIĆA (24. 7. 1995) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017}}&lt;/ref&gt; Druga optužnica, 14. novembra 1995,&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/951114.pdf |title=OPTUŽNICA PROTIV RADOVANA KARADžIĆA I RATKA MLADIĆA (14. 11. 1995) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017}}&lt;/ref&gt; a izmijenjena optužnica donesena je 10. oktobra 2002. godine pod nazivom ''Predmet Ratko Mladić (IT-95-5/18-I) - &quot;Bosna i Hercegovina&quot; i &quot;Srebrenica&quot;''.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/mladic_021010_indictment.pdf |title=IZMIJENJENA OPTUŽNICA PROTIV RATKA MLADIĆA (10. 10. 2002) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017}}&lt;/ref&gt; Druga izmijenjena optužnica donesena je 1. juna 2011.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/110601.pdf |title=DRUGA IZMIJENJENA OPTUŽNICA PROTIV RATKA MLADIĆA (1. 6. 2011) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017}}&lt;/ref&gt; da bi nakon nje uslijedile još dvije izmijenjene optužnice: prvo 20. oktobra te i 16. decembra 2011. godine.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/111020.pdf |title=TREĆA IZMIJENJENA OPTUŽNICA PROTIV RATKA MLADIĆA (20. 10. 2011) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/111020.pdf |title=ČETVRTA IZMIJENJENA OPTUŽNICA PROTIV RATKA MLADIĆA (16. 12. 2011) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017}}&lt;/ref&gt;

Konačna optužnica za Ratka Mladića glasila je:

a) Dvije tačke za genocid (tačke 1 i 2):
# Ratko Mladić je počinio, planirao, podsticao, naredio i/ili pomagao i podržavao genocid nad dijelom nacionalnih, etničkih i/ili vjerskih grupa bosanskih Muslimana i/ili bosanskih Hrvata. Namjera da se te grupe djelimično unište manifestirana je na najekstremniji način u [[Foča (Republika Srpska)|Foči]], [[Ključ (općina)|Ključu]], [[Kotor-Varoš]]i, [[Prijedor]]u, [[Sanski Most|Sanskom Mostu]] i [[Vlasenica|Vlasenici]]
# Genocid
b) Pet tačaka za zločine protiv čovječnosti (tačke 3, 4, 5, 7 i 8)
# Progoni
# Istrebljenja
# Ubistva
# Deportacija
# Nehumana djela (prisilna premještanja)
c) Četiri tačke za kršenja zakona ili običaja ratovanja (tačke 6, 9, 10 i 11):
# Ubistva
# Terorisanje
# Protivpravni napadi na civile
# Uzimanje talaca.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.icty.org/x/cases/mladic/cis/bcs/cis_mladic_bcs.pdf |title=RATKO MLADIĆ (IT-09-92) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017}}&lt;/ref&gt;

== Presuda ==
Ratko Mladić pred [[Međunarodni sud pravde|Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju]] u [[Den Haag|Haagu]] 22. novembra 2017. po prvostepenoj presudi je proglašen krivim za [[genocid u Srebrenici]] i druge ratne zločine u Bosni i Hercegovini i osuđen na kaznu doživotnog zatvora.&lt;ref name=&quot;REUTERS - 22. 11. 2017&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.reuters.com/article/us-warcrimes-mladic-newsmaker/once-triumphant-bosnian-serb-commander-mladic-reduced-to-frail-genocide-defendant-idUSKBN1DL2WS |title=Once triumphant Bosnian Serb commander Mladic reduced to frail genocide defendant |work=REUTERS |language=engleski |access-date= 22. 11. 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;AVAZ.ba - 22. 11. 2017&quot;&gt;{{cite web |url=http://avaz.ba/vijesti/bih/324181/haski-tribunal-ratko-mladic-osuden-na-dozivotni-zatvor |title=Haški tribunal: Ratko Mladić osuđen na doživotni zatvor |work=AVAZ.ba |access-date= 22. 11. 2017}}&lt;/ref&gt; Proglašen je krivim po 10 tačaka optužnice, a oslobođen po jednoj tački, koja se odnosila na genocid u šest općina u Bosni i Hercegovini. Konačna presuda po tačkama optužnice bila je sljedeća:&lt;ref name=&quot;BBC - 22. 11. 2017&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.bbc.com/news/world-europe-42080090 |title=Ratko Mladic jailed for life over Bosnia war genocide |work=[[BBC]] |language=engleski |access-date= 22. 11. 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Anadolu Agency - 22. 11. 2017&quot;&gt;{{cite web |url=http://aa.com.tr/en/europe/world-welcomes-un-courts-mladic-genocide-conviction/974604 |title=World welcomes UN court's Mladic genocide conviction |work=Anadolu Agency |language=engleski |access-date= 22. 11. 2017}}&lt;/ref&gt;
# Po tački 1 Vijeće nije utvrdilo da je Ratko Mladić kriv za genocid u šest općina,
# u drugoj tački i svim ostalim tačkama optužnice proglašen je krivim za genocid,
# progon i zločin protiv čovječnosti,
# istrebljenje i zločin protiv čovječnosti,
# ubistvo i zločin protiv čovječnosti,
# ubistvo, kršenje zakona i običaja ratovanja,
# deportacija i zločin protiv čovječnosti,
# nehumano i prisilno premještanje,
# terorisanje i kršenje zakona i običaja ratovanja,
# protupravni napadi na civile,
# uzimanje talaca, kršenje zakona i običaja ratovanja.&lt;ref name=&quot;REUTERS - 22. 11. 2017&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;AVAZ.ba - 22. 11. 2017&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;BBC - 22. 11. 2017&quot; /&gt;

== Smrt ==
Mladić je umro 27. augusta 2026. u [[Ujedinjene nacije|UN]]-ovom pritvoru u [[Den Haag]]u, ([[Nizozemska]]) nakon više [[Moždani udar|moždanih udara]].&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/ratko-mladic-mozdani-udar-haag-stanje-tesko-15698995|title=Jutarnji list - Ratni zločinac Ratko Mladić doživio moždani udar, u teškom je stanju|date=15. 4. 2026|website=www.jutarnji.hr|language=hr-hr|access-date=27. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Refspisak|2}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat}}
{{Wikicitat}}
{{wikivijesti|Ratko Mladić osuđen na doživotni zatvor}}
* [http://www.icty.org/x/cases/mladic/cis/en/cis_mladic_en.pdf Ratko Mladić], [[ICTY]].org
* [http://www.bbc.com/news/world-europe-13559597 Ratko Mladić] na [[BBC]]

{{Ratovi u bivšoj Jugoslaviji}}

{{DEFAULTSORT:Mladić, Ratko}}
[[Kategorija:Rođeni 1943.]]
[[Kategorija:Umrli 2026.]]
[[Kategorija:Biografije, Kalinovik]]
[[Kategorija:Srpski nacionalisti]]
[[Kategorija:Generali Vojske Republike Srpske]]
[[Kategorija:Generali Jugoslavenske narodne armije]]
[[Kategorija:Vojnici Vojske Republike Srpske]]
[[Kategorija:Vojne osobe u ratu u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Vojne osobe u ratu u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Osobe izručene iz Srbije]]
[[Kategorija:Osobe osuđene na doživotni zatvor od strane međunarodnih sudova i tribunala]]
[[Kategorija:Osuđeni pred Haškim tribunalom]]
[[Kategorija:Ratni zločinci u ratu u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Srbi iz Bosne i Hercegovine osuđeni za ratne zločine]]
[[Kategorija:Srbi iz Bosne i Hercegovine osuđeni za zločine protiv čovječnosti]]
[[Kategorija:Srbi iz Bosne i Hercegovine osuđeni za genocid]]
[[Kategorija:Dobitnici Ordena bratstva i jedinstva]]
[[Kategorija:Dobitnici Ordena narodne armije]]
[[Kategorija:Dobitnici Ordena za vojne zasluge]]
[[Kategorija:Dobitnici Ordena Republike Srpske]]
[[Kategorija:Dobitnici Ordena Karađorđeve zvijezde (Republika Srpska)]]</text>
      <sha1>lx7vmgnss3k6fsepf0zonltrsjls4ax</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3922460</id>
      <parentid>3922459</parentid>
      <timestamp>2026-08-28T07:24:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>نوفاك اتشمان</username>
        <id>16322</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>{{nedostaje referenca}}</comment>
      <origin>3922460</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="18627" sha1="ocy8fy4mdi6fla5imhtokjkk7xb6uxy" xml:space="preserve">{{Infokutija zločinac
| počasni_prefiks        = 
| ime                    = Ratko Mladić
| počasni_sufiks         = 
| slika                  = Evstafiev-ratko-mladic-1993-w.jpg
| veličina_slike         = 
| alt_slike              = Mladić 1993.
| opis_slike             = Mladić 1993.
| izvorno_ime            = Ратко Младић
| izvorni_jezik          = sr-Cyrl
| ime_pri_rođenju        = 
| datum_rođenja          = {{Datum rođenja|1942|03|12}}
| mjesto_rođenja         = [[Božanovići]], [[Nezavisna Država Hrvatska]]
| datum_nestanka         = 
| mjesto_nestanka        = 
| status_nestanka        = 
| datum_smrti            = {{Datum smrti i godine|2026|08|27|1942|03|12}}
| mjesto_smrti           = [[Den Haag]], [[Nizozemska]]
| uzrok_smrti            = [[Moždani udar]]
| tijelo_pronađeno       = 
| mjesto_počivanja       = 
| koordinate_mjesta_počivanja = 
| spomenici              = 
| druga_imena            = 
| nacionalnost           = [[Srbi]]n
| etnicitet              = 
| državljanstvo          = {{ZID|Bosna i Hercegovina}}
| politička_stranka      = [[Srpska demokratska stranka]] {{Malo|(od 1990)}}&lt;br&gt;[[Savez komunista Jugoslavije]]
| obrazovanje            = '''Srednje: '''Vojnoindustrijska škola Beograd&lt;br&gt;'''Visoko: '''[[Vojna akademija Univerziteta odbrane u Beogradu|Vojna akademija Beograd]]&lt;br&gt;[[Komandno-štabna akademija Kopnene vojske Jugoslavenske narodne armije|Komando-štabna akademija KV JNA]]
| zanimanje              = Profesionalni vojnik/oficir
| vjera                  = [[Srpska pravoslavna crkva]]
| pripadnost             = 
| godine_službe          = 
| poslodavac             = 
| agent                  = 
| poznat_po              = 
| značajan_rad           = 
| stil                   = 
| televizija             = 
| visina                 = 
| prethodnik             = 
| nasljednik             = 
| pokret                 = 
| član                   = 
| kriminalni_status      = 
| supružnik              = Biljana Mladić
| djeca                  = 2
| roditelji              = Neđo Mladić (otac)&lt;br&gt;Stana (rođ. Lalović) Mladić (majka)
| rodbina                = 
| pozivni_znak           = 
| nagrade                = 
| tražen                 = [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]]
| potjernica_raspisana   = {{Početni datum|1995|07|24}}
| status_hapšenja        = Uhapšen
| iznos_nagrade          = 10 miliona [[Euro|eura]] (nagrada [[Vlada Republike Srbije|Vlade Srbije]] od oktobra 2010)
| u_bjekstvu             = 
| vrijeme_u_bjekstvu     = {{ayd|1995|07|24|2011|05|26}}
| kraj_bjekstva          = {{Završni datum|2011|05|26}}
| saučesnici             = 
| komentari              = 
| optužnica              = {{ubli|[[Genocid]] (2 tačke)|[[Ratni zločin]]i (4 tačke)|[[Zločini protiv čovječnosti]] (5 tačaka)}}
| suđenje                = [[Suđenje Ratku Mladiću|IT-09-92]]
| početak_suđenja        = {{Početni datum|2012|05|12}}
| kraj_suđenja           = {{Završni datum|2016|12|15}}
| presuda                = 
| osuđujuća_presuda      = {{ubli|[[Genocid]] (1 tačka)|[[Ratni zločin]]i (4 tačke)|[[Zločini protiv čovječnosti]] (5 tačaka)}}
| osuđen                 = Prvostepeno: {{Završni datum|2017|11|24}}&lt;br&gt;Pravosnažno: {{Završni datum|2021|06|08}}
| kazna                  = 
| krivična_kazna         = [[Doživotni zatvor]]
| motiv                  = [[Velika Srbija]]
| žrtve                  = 
| datum                  = 
| vrijeme                = 
| početna_godina         = {{Početni datum|1992}}
| završna_godina         = {{Završni datum|1995}}
| država                 = {{ZID|Republika Bosna i Hercegovina}}
| savezna_država         = 
| lokacija               = 
| mete                   = Nesrpsko stanovništvo
| ubijeni                = 
| ranjeni                = 
| oružje                 = 
| uhapšen                = {{Završni datum|2011|05|26}} ([[Srbija]])
| zatvoren               = {{Završni datum|2011|05|31}} ([[Pritvorska jedinica Ujedinjenih nacija]] u [[Den Haag]]u)
| modul                  = {{Infokutija vojno lice
 | embed                   = yes
 | pripadnost              = {{ZID|Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija}}&lt;br&gt;{{ZID|Republika Srpska Krajina}}&lt;br&gt;{{ZID|Republika Srpska (1992–1995)|ime=Republika Srpska}}
 | služba                  = 1965 – 2002.
 | čin                     = [[Datoteka:16 General-pukovnik VRS 92-97.png|15px]] [[general-pukovnik]] [[Vojska Republike Srpske|VRS]]&lt;br&gt;[[Datoteka:Yugoslavia-Army-OF-7 (1951–2006).svg|15px]] [[general-potpukovnik]] [[Jugoslavenska narodna armija|JNA]]
 | ratovi                  = {{unbulleted list
| {{Tree list}}
* [[Ratovi u bivšoj Jugoslaviji]]
** [[Rat u Hrvatskoj]]
** [[Rat u Bosni i Hercegovini]]
{{Tree list/end}}
}}
 | vojska                  = [[Datoteka:Logo of the JNA.svg|20px]] [[Jugoslavenska narodna armija]] (1965-1992)&lt;br&gt;[[Datoteka:Patch of the Army of Republika Srpska.svg|20px]] [[Vojska Republike Srpske]] (1992-2002)
 | rod                     = 
 | jedinice                = Oklopne divizije, artiljerija, specijalne jedinice
 | komandovao              = 9. korpus [[Jugoslavenska narodna armija|JNA]]&lt;br&gt;Načelnik štaba 2. vojnog okruga [[Jugoslavenska narodna armija|JNA]]&lt;br&gt; [[Generalštab Vojske Republike Srpske|Generalštab]] [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]] (1992-1996)
 | odlikovanja             = {{unbulleted list
| {{Tree list}}
* [[Ordeni, odlikovanja i medalje Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije|Odlikovanja SFRJ]]
** [[Datoteka:Order of the brotherhood and unity with silver wreath RIB.gif|40px]] [[Orden bratstva i jedinstva]] sa srebrnim vijencem
** [[Datoteka:Order of the People's Army with golden star RIB.gif|40px]] [[Orden narodne armije]] sa zlatnom zvijezdom
** [[Datoteka:Order of the People's Army with silver star RIB.gif|40px]] [[Orden narodne armije]] sa srebrnom zvijezdom
** [[Datoteka:Order of military merits FRY 2.gif|40px]] [[Orden za vojne zasluge]] sa zlatnim mačevima
** [[Datoteka:Order of military merits FRY 3.gif|40px]] [[Orden za vojne zasluge]] sa srebrnim mačevima
* [[Ordeni, odlikovanja i medalje Republike Srpske|Odlikovanja RS]]
** [[Datoteka:BIH Order of the Republic of Srpska sash ribbon.svg|40px]] [[Orden Republike Srpske]] na lenti
** [[Datoteka:BIH Order of the Star of Karadjordje III - ribbon.svg|40px]] [[Orden Karađorđeve zvijezde (Republika Srpska)|Orden Karađorđeve zvijezde]] trećeg reda
{{Tree list/end}}
}}
 }}
| veb-sajt               = 
| potpis                 = 
| potpis_veličina        = 
| fusnote                = 
}}
'''Ratko Mladić''' (12. mart 1943 – 27. august 2026) bio je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] i [[Srbi|srpski]] zapovjednik, te [[general]] [[Jugoslavenska narodna armija|Jugoslavenske narodne armije]] i general [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]] za vrijeme [[Rat u Hrvatskoj|rata u Hrvatskoj]] i [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]].&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.dw.com/en/ratko-mladic-dead-at-84-reports/a-78531323|title=Ratko Mladic dead at 84 — reports|website=dw.com|language=en|access-date=27. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news|title=Ratko Mladic, Murderous ‘Butcher of Bosnia,’ Dies at 83|url=https://www.nytimes.com/2026/08/27/world/europe/ratko-mladic-dead.html|newspaper=The New York Times|date=27. 8. 2026|access-date=27. 8. 2026|issn=0362-4331|language=en-US|first=Dan|last=Bilefsky}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.theguardian.com/world/2017/nov/21/ratko-mladic-bosnian-serb-genocide-war-crimes|title=Bosnian Serb warlord Ratko Mladić disrupts genocide verdict hearing|author=Julian Borger|date=22. 11. 2017|publisher=|via=www.theguardian.com|location=UK}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|location=UK|url=https://www.theguardian.com/world/ratko-mladic|title=Ratko Mladić|work=World news|publisher=The Guardian}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.irishtimes.com/news/world/europe/mladic-convicted-of-genocide-and-war-crimes-by-un-tribunal-1.3300887|title=Mladic convicted of genocide and war crimes by UN tribunal|author=Peter Cluskey|website=The Irish Times}}&lt;/ref&gt; [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] (MKSJ) prvostepenom presudom 24. novembra 2017, a kasnije 8. juna 2021. i pravosnažnom, osudio ga je na [[Doživotni zatvor|doživotnu kaznu zatvora]] za [[Genocid u Srebrenici|genocid]] [[Genocid u Srebrenici|u Srebrenici]], [[Zločini protiv čovječnosti|zločine protiv čovječnosti]] (progon, ubistva, istrebljenje, deportacija i prisilno premještanje nesrpskog stanovništva), terorisanje i progon civilnog stanovništva, kršenje zakona i običaja ratovanja i uzimanje pripadnika [[UNPROFOR]]-a za taoce.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.icty.org/bcs/press/me%C4%91unarodni-sud-osudio-ratka-mladi%C4%87a-za-genocid-ratne-zlo%C4%8Dine-i-zlo%C4%8Dine-protiv-%C4%8Dovje%C4%8Dnosti |title=Međunarodni sud osudio Ratka Mladića za genocid, ratne zločine i zločine protiv čovječnosti |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.dw.com/sr/ratko-mladi%C4%87-pravosna%C5%BEno-osu%C4%91en-na-do%C5%BEivotnu-kaznu-zatvora/a-57817597|title=Ratko Mladić pravosnažno osuđen na doživotnu kaznu zatvora {{!}} DW {{!}} 08.06.2021|last=Welle (www.dw.com)|first=Deutsche|website=DW.COM|language=sr-RS|access-date=10. 6. 2021}}&lt;/ref&gt;

== Ratna karijera ==
{{nedostaju izvori}}
U junu 1991. godine je poslan u [[Knin]], kao komandant 9. korpusa [[JNA]], tokom borbi između JNA i [[Hrvatska|hrvatskih snaga]]. Dana 4. oktobra 1991. godine unaprijeđen je u general-majora. 9. maja 1992. godine preuzeo je mjesto glavnog komandanta štaba Druge vojne oblasti JNA u [[Sarajevo|Sarajevu]].

12. maja 1992. godine je Skupština bosanskih Srba izglasala stvaranje [[VRS|Vojske RS]]. U isto vrijeme, Mladić je postavljen na dužnost Komandanta Vrhovnog štaba VRS-a, mjesto na kojem je bio do decembra 1996. godine. (U maju 1992, nakon povlačenja JNA iz [[Bosna|Bosne]], Druga vojna oblast JNA je postala jezgrom Glavnog štaba VRS-a.) 24. juna 1994. godine, unaprijeđen je u general-pukovnika.

24. jula 1995. godine Mladić je optužen od strane [[Haški tribunal|Međunarodnog suda za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije]] (ICTY) za [[genocid]], [[zločin protiv čovječnosti|zločine protiv čovječnosti]] i brojne [[ratni zločin|ratne zločine]], uključujući i zločine vezane za blokadu Sarajeva.
16. novembra 1995. godine, optužnica je proširena i na genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine tokom napada na [[UN]]-ovu zaštićenu zonu u [[Srebrenica|Srebrenici]] u julu 1995. godine. Mladić je također odgovoran za uzimanje UN-ovog osoblja kao taoce.

Kao bjegunac ICTY-a, pretpostavljalo se da se skriva u [[Srbija|Srbiji]]. U novembru 2004. godine, [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanska]] vojna služba je priznala da vojna akcija privođenja Mladića i drugih optuženika nema mnogo šansi da uspije.

U martu 1994. Mladićeva kćerka Ana je izvršila samoubistvo tokom studija medicine u Beogradu. Sahranjena je na Topčideru, i vjeruje se{{ko kaže}} da je Mladić neko vrijeme redovno dolazio na njen grob.{{nedostaje referenca}}

26. maja 2011. uhapšen je u selu Lazarovu pokraj Zrenjanina gdje se skrivao u kući svojih rođaka te je priveden na Sud u Beogradu gdje je odlučeno o njegovom izručenju ICTY-u.

== Optužnica ==
[[Datoteka:Mladić Start of Trial.jpg|mini|Mladić na suđenju u [[Den Haag]]u 2012.]]
Optužnica protiv Mladića podignuta je 25. jula 1995. godine.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.icty.org/bcs/case/mladic/4#pressrel |title=Mladić (IT-09-92) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/950724.pdf |title=OPTUŽNICA PROTIV RADOVANA KARADžIĆA I RATKA MLADIĆA (24. 7. 1995) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017}}&lt;/ref&gt; Druga optužnica, 14. novembra 1995,&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/951114.pdf |title=OPTUŽNICA PROTIV RADOVANA KARADžIĆA I RATKA MLADIĆA (14. 11. 1995) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017}}&lt;/ref&gt; a izmijenjena optužnica donesena je 10. oktobra 2002. godine pod nazivom ''Predmet Ratko Mladić (IT-95-5/18-I) - &quot;Bosna i Hercegovina&quot; i &quot;Srebrenica&quot;''.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/mladic_021010_indictment.pdf |title=IZMIJENJENA OPTUŽNICA PROTIV RATKA MLADIĆA (10. 10. 2002) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017}}&lt;/ref&gt; Druga izmijenjena optužnica donesena je 1. juna 2011.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/110601.pdf |title=DRUGA IZMIJENJENA OPTUŽNICA PROTIV RATKA MLADIĆA (1. 6. 2011) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017}}&lt;/ref&gt; da bi nakon nje uslijedile još dvije izmijenjene optužnice: prvo 20. oktobra te i 16. decembra 2011. godine.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/111020.pdf |title=TREĆA IZMIJENJENA OPTUŽNICA PROTIV RATKA MLADIĆA (20. 10. 2011) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/111020.pdf |title=ČETVRTA IZMIJENJENA OPTUŽNICA PROTIV RATKA MLADIĆA (16. 12. 2011) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017}}&lt;/ref&gt;

Konačna optužnica za Ratka Mladića glasila je:

a) Dvije tačke za genocid (tačke 1 i 2):
# Ratko Mladić je počinio, planirao, podsticao, naredio i/ili pomagao i podržavao genocid nad dijelom nacionalnih, etničkih i/ili vjerskih grupa bosanskih Muslimana i/ili bosanskih Hrvata. Namjera da se te grupe djelimično unište manifestirana je na najekstremniji način u [[Foča (Republika Srpska)|Foči]], [[Ključ (općina)|Ključu]], [[Kotor-Varoš]]i, [[Prijedor]]u, [[Sanski Most|Sanskom Mostu]] i [[Vlasenica|Vlasenici]]
# Genocid
b) Pet tačaka za zločine protiv čovječnosti (tačke 3, 4, 5, 7 i 8)
# Progoni
# Istrebljenja
# Ubistva
# Deportacija
# Nehumana djela (prisilna premještanja)
c) Četiri tačke za kršenja zakona ili običaja ratovanja (tačke 6, 9, 10 i 11):
# Ubistva
# Terorisanje
# Protivpravni napadi na civile
# Uzimanje talaca.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.icty.org/x/cases/mladic/cis/bcs/cis_mladic_bcs.pdf |title=RATKO MLADIĆ (IT-09-92) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017}}&lt;/ref&gt;

== Presuda ==
Ratko Mladić pred [[Međunarodni sud pravde|Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju]] u [[Den Haag|Haagu]] 22. novembra 2017. po prvostepenoj presudi je proglašen krivim za [[genocid u Srebrenici]] i druge ratne zločine u Bosni i Hercegovini i osuđen na kaznu doživotnog zatvora.&lt;ref name=&quot;REUTERS - 22. 11. 2017&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.reuters.com/article/us-warcrimes-mladic-newsmaker/once-triumphant-bosnian-serb-commander-mladic-reduced-to-frail-genocide-defendant-idUSKBN1DL2WS |title=Once triumphant Bosnian Serb commander Mladic reduced to frail genocide defendant |work=REUTERS |language=engleski |access-date= 22. 11. 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;AVAZ.ba - 22. 11. 2017&quot;&gt;{{cite web |url=http://avaz.ba/vijesti/bih/324181/haski-tribunal-ratko-mladic-osuden-na-dozivotni-zatvor |title=Haški tribunal: Ratko Mladić osuđen na doživotni zatvor |work=AVAZ.ba |access-date= 22. 11. 2017}}&lt;/ref&gt; Proglašen je krivim po 10 tačaka optužnice, a oslobođen po jednoj tački, koja se odnosila na genocid u šest općina u Bosni i Hercegovini. Konačna presuda po tačkama optužnice bila je sljedeća:&lt;ref name=&quot;BBC - 22. 11. 2017&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.bbc.com/news/world-europe-42080090 |title=Ratko Mladic jailed for life over Bosnia war genocide |work=[[BBC]] |language=engleski |access-date= 22. 11. 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Anadolu Agency - 22. 11. 2017&quot;&gt;{{cite web |url=http://aa.com.tr/en/europe/world-welcomes-un-courts-mladic-genocide-conviction/974604 |title=World welcomes UN court's Mladic genocide conviction |work=Anadolu Agency |language=engleski |access-date= 22. 11. 2017}}&lt;/ref&gt;
# Po tački 1 Vijeće nije utvrdilo da je Ratko Mladić kriv za genocid u šest općina,
# u drugoj tački i svim ostalim tačkama optužnice proglašen je krivim za genocid,
# progon i zločin protiv čovječnosti,
# istrebljenje i zločin protiv čovječnosti,
# ubistvo i zločin protiv čovječnosti,
# ubistvo, kršenje zakona i običaja ratovanja,
# deportacija i zločin protiv čovječnosti,
# nehumano i prisilno premještanje,
# terorisanje i kršenje zakona i običaja ratovanja,
# protupravni napadi na civile,
# uzimanje talaca, kršenje zakona i običaja ratovanja.&lt;ref name=&quot;REUTERS - 22. 11. 2017&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;AVAZ.ba - 22. 11. 2017&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;BBC - 22. 11. 2017&quot; /&gt;

== Smrt ==
Mladić je umro 27. augusta 2026. u [[Ujedinjene nacije|UN]]-ovom pritvoru u [[Den Haag]]u, ([[Nizozemska]]) nakon više [[Moždani udar|moždanih udara]].&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/ratko-mladic-mozdani-udar-haag-stanje-tesko-15698995|title=Jutarnji list - Ratni zločinac Ratko Mladić doživio moždani udar, u teškom je stanju|date=15. 4. 2026|website=www.jutarnji.hr|language=hr-hr|access-date=27. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Refspisak|2}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat}}
{{Wikicitat}}
{{wikivijesti|Ratko Mladić osuđen na doživotni zatvor}}
* [http://www.icty.org/x/cases/mladic/cis/en/cis_mladic_en.pdf Ratko Mladić], [[ICTY]].org
* [http://www.bbc.com/news/world-europe-13559597 Ratko Mladić] na [[BBC]]

{{Ratovi u bivšoj Jugoslaviji}}

{{DEFAULTSORT:Mladić, Ratko}}
[[Kategorija:Rođeni 1943.]]
[[Kategorija:Umrli 2026.]]
[[Kategorija:Biografije, Kalinovik]]
[[Kategorija:Srpski nacionalisti]]
[[Kategorija:Generali Vojske Republike Srpske]]
[[Kategorija:Generali Jugoslavenske narodne armije]]
[[Kategorija:Vojnici Vojske Republike Srpske]]
[[Kategorija:Vojne osobe u ratu u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Vojne osobe u ratu u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Osobe izručene iz Srbije]]
[[Kategorija:Osobe osuđene na doživotni zatvor od strane međunarodnih sudova i tribunala]]
[[Kategorija:Osuđeni pred Haškim tribunalom]]
[[Kategorija:Ratni zločinci u ratu u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Srbi iz Bosne i Hercegovine osuđeni za ratne zločine]]
[[Kategorija:Srbi iz Bosne i Hercegovine osuđeni za zločine protiv čovječnosti]]
[[Kategorija:Srbi iz Bosne i Hercegovine osuđeni za genocid]]
[[Kategorija:Dobitnici Ordena bratstva i jedinstva]]
[[Kategorija:Dobitnici Ordena narodne armije]]
[[Kategorija:Dobitnici Ordena za vojne zasluge]]
[[Kategorija:Dobitnici Ordena Republike Srpske]]
[[Kategorija:Dobitnici Ordena Karađorđeve zvijezde (Republika Srpska)]]</text>
      <sha1>ocy8fy4mdi6fla5imhtokjkk7xb6uxy</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3922473</id>
      <parentid>3922460</parentid>
      <timestamp>2026-08-28T10:02:27Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>± 5 kategorija (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) Nepriznate države, kao i teritorije nastale u ratu, nisu osnova za referenciranje</comment>
      <origin>3922473</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="18613" sha1="4fv4nhnhhf7hpc1sawoxaceg299o99y" xml:space="preserve">{{Infokutija zločinac
| počasni_prefiks        = 
| ime                    = Ratko Mladić
| počasni_sufiks         = 
| slika                  = Evstafiev-ratko-mladic-1993-w.jpg
| veličina_slike         = 
| alt_slike              = Mladić 1993.
| opis_slike             = Mladić 1993.
| izvorno_ime            = Ратко Младић
| izvorni_jezik          = sr-Cyrl
| ime_pri_rođenju        = 
| datum_rođenja          = {{Datum rođenja|1942|03|12}}
| mjesto_rođenja         = [[Božanovići]], [[Kraljevina Jugoslavija]]
| datum_nestanka         = 
| mjesto_nestanka        = 
| status_nestanka        = 
| datum_smrti            = {{Datum smrti i godine|2026|08|27|1942|03|12}}
| mjesto_smrti           = [[Den Haag]], [[Nizozemska]]
| uzrok_smrti            = [[Moždani udar]]
| tijelo_pronađeno       = 
| mjesto_počivanja       = 
| koordinate_mjesta_počivanja = 
| spomenici              = 
| druga_imena            = 
| nacionalnost           = [[Srbi]]n
| etnicitet              = 
| državljanstvo          = {{ZID|Bosna i Hercegovina}}
| politička_stranka      = [[Srpska demokratska stranka]] {{Malo|(od 1990)}}&lt;br&gt;[[Savez komunista Jugoslavije]]
| obrazovanje            = '''Srednje: '''Vojnoindustrijska škola Beograd&lt;br&gt;'''Visoko: '''[[Vojna akademija Univerziteta odbrane u Beogradu|Vojna akademija Beograd]]&lt;br&gt;[[Komandno-štabna akademija Kopnene vojske Jugoslavenske narodne armije|Komando-štabna akademija KV JNA]]
| zanimanje              = Profesionalni vojnik/oficir
| vjera                  = [[Srpska pravoslavna crkva]]
| pripadnost             = 
| godine_službe          = 
| poslodavac             = 
| agent                  = 
| poznat_po              = 
| značajan_rad           = 
| stil                   = 
| televizija             = 
| visina                 = 
| prethodnik             = 
| nasljednik             = 
| pokret                 = 
| član                   = 
| kriminalni_status      = 
| supružnik              = Biljana Mladić
| djeca                  = 2
| roditelji              = Neđo Mladić (otac)&lt;br&gt;Stana (rođ. Lalović) Mladić (majka)
| rodbina                = 
| pozivni_znak           = 
| nagrade                = 
| tražen                 = [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]]
| potjernica_raspisana   = {{Početni datum|1995|07|24}}
| status_hapšenja        = Uhapšen
| iznos_nagrade          = 10 miliona [[Euro|eura]] (nagrada [[Vlada Republike Srbije|Vlade Srbije]] od oktobra 2010)
| u_bjekstvu             = 
| vrijeme_u_bjekstvu     = {{ayd|1995|07|24|2011|05|26}}
| kraj_bjekstva          = {{Završni datum|2011|05|26}}
| saučesnici             = 
| komentari              = 
| optužnica              = {{ubli|[[Genocid]] (2 tačke)|[[Ratni zločin]]i (4 tačke)|[[Zločini protiv čovječnosti]] (5 tačaka)}}
| suđenje                = [[Suđenje Ratku Mladiću|IT-09-92]]
| početak_suđenja        = {{Početni datum|2012|05|12}}
| kraj_suđenja           = {{Završni datum|2016|12|15}}
| presuda                = 
| osuđujuća_presuda      = {{ubli|[[Genocid]] (1 tačka)|[[Ratni zločin]]i (4 tačke)|[[Zločini protiv čovječnosti]] (5 tačaka)}}
| osuđen                 = Prvostepeno: {{Završni datum|2017|11|24}}&lt;br&gt;Pravosnažno: {{Završni datum|2021|06|08}}
| kazna                  = 
| krivična_kazna         = [[Doživotni zatvor]]
| motiv                  = [[Velika Srbija]]
| žrtve                  = 
| datum                  = 
| vrijeme                = 
| početna_godina         = {{Početni datum|1992}}
| završna_godina         = {{Završni datum|1995}}
| država                 = {{ZID|Republika Bosna i Hercegovina}}
| savezna_država         = 
| lokacija               = 
| mete                   = Nesrpsko stanovništvo
| ubijeni                = 
| ranjeni                = 
| oružje                 = 
| uhapšen                = {{Završni datum|2011|05|26}} ([[Srbija]])
| zatvoren               = {{Završni datum|2011|05|31}} ([[Pritvorska jedinica Ujedinjenih nacija]] u [[Den Haag]]u)
| modul                  = {{Infokutija vojno lice
 | embed                   = yes
 | pripadnost              = {{ZID|Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija}}&lt;br&gt;{{ZID|Republika Srpska Krajina}}&lt;br&gt;{{ZID|Republika Srpska (1992–1995)|ime=Republika Srpska}}
 | služba                  = 1965 – 2002.
 | čin                     = [[Datoteka:16 General-pukovnik VRS 92-97.png|15px]] [[general-pukovnik]] [[Vojska Republike Srpske|VRS]]&lt;br&gt;[[Datoteka:Yugoslavia-Army-OF-7 (1951–2006).svg|15px]] [[general-potpukovnik]] [[Jugoslavenska narodna armija|JNA]]
 | ratovi                  = {{unbulleted list
| {{Tree list}}
* [[Ratovi u bivšoj Jugoslaviji]]
** [[Rat u Hrvatskoj]]
** [[Rat u Bosni i Hercegovini]]
{{Tree list/end}}
}}
 | vojska                  = [[Datoteka:Logo of the JNA.svg|20px]] [[Jugoslavenska narodna armija]] (1965-1992)&lt;br&gt;[[Datoteka:Patch of the Army of Republika Srpska.svg|20px]] [[Vojska Republike Srpske]] (1992-2002)
 | rod                     = 
 | jedinice                = Oklopne divizije, artiljerija, specijalne jedinice
 | komandovao              = 9. korpus [[Jugoslavenska narodna armija|JNA]]&lt;br&gt;Načelnik štaba 2. vojnog okruga [[Jugoslavenska narodna armija|JNA]]&lt;br&gt; [[Generalštab Vojske Republike Srpske|Generalštab]] [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]] (1992-1996)
 | odlikovanja             = {{unbulleted list
| {{Tree list}}
* [[Ordeni, odlikovanja i medalje Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije|Odlikovanja SFRJ]]
** [[Datoteka:Order of the brotherhood and unity with silver wreath RIB.gif|40px]] [[Orden bratstva i jedinstva]] sa srebrnim vijencem
** [[Datoteka:Order of the People's Army with golden star RIB.gif|40px]] [[Orden narodne armije]] sa zlatnom zvijezdom
** [[Datoteka:Order of the People's Army with silver star RIB.gif|40px]] [[Orden narodne armije]] sa srebrnom zvijezdom
** [[Datoteka:Order of military merits FRY 2.gif|40px]] [[Orden za vojne zasluge]] sa zlatnim mačevima
** [[Datoteka:Order of military merits FRY 3.gif|40px]] [[Orden za vojne zasluge]] sa srebrnim mačevima
* [[Ordeni, odlikovanja i medalje Republike Srpske|Odlikovanja RS]]
** [[Datoteka:BIH Order of the Republic of Srpska sash ribbon.svg|40px]] [[Orden Republike Srpske]] na lenti
** [[Datoteka:BIH Order of the Star of Karadjordje III - ribbon.svg|40px]] [[Orden Karađorđeve zvijezde (Republika Srpska)|Orden Karađorđeve zvijezde]] trećeg reda
{{Tree list/end}}
}}
 }}
| veb-sajt               = 
| potpis                 = 
| potpis_veličina        = 
| fusnote                = 
}}
'''Ratko Mladić''' (12. mart 1943 – 27. august 2026) bio je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] i [[Srbi|srpski]] zapovjednik, te [[general]] [[Jugoslavenska narodna armija|Jugoslavenske narodne armije]] i general [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]] za vrijeme [[Rat u Hrvatskoj|rata u Hrvatskoj]] i [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]].&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.dw.com/en/ratko-mladic-dead-at-84-reports/a-78531323|title=Ratko Mladic dead at 84 — reports|website=dw.com|language=en|access-date=27. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news|title=Ratko Mladic, Murderous ‘Butcher of Bosnia,’ Dies at 83|url=https://www.nytimes.com/2026/08/27/world/europe/ratko-mladic-dead.html|newspaper=The New York Times|date=27. 8. 2026|access-date=27. 8. 2026|issn=0362-4331|language=en-US|first=Dan|last=Bilefsky}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.theguardian.com/world/2017/nov/21/ratko-mladic-bosnian-serb-genocide-war-crimes|title=Bosnian Serb warlord Ratko Mladić disrupts genocide verdict hearing|author=Julian Borger|date=22. 11. 2017|publisher=|via=www.theguardian.com|location=UK}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|location=UK|url=https://www.theguardian.com/world/ratko-mladic|title=Ratko Mladić|work=World news|publisher=The Guardian}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.irishtimes.com/news/world/europe/mladic-convicted-of-genocide-and-war-crimes-by-un-tribunal-1.3300887|title=Mladic convicted of genocide and war crimes by UN tribunal|author=Peter Cluskey|website=The Irish Times}}&lt;/ref&gt; [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] (MKSJ) prvostepenom presudom 24. novembra 2017, a kasnije 8. juna 2021. i pravosnažnom, osudio ga je na [[Doživotni zatvor|doživotnu kaznu zatvora]] za [[Genocid u Srebrenici|genocid]] [[Genocid u Srebrenici|u Srebrenici]], [[Zločini protiv čovječnosti|zločine protiv čovječnosti]] (progon, ubistva, istrebljenje, deportacija i prisilno premještanje nesrpskog stanovništva), terorisanje i progon civilnog stanovništva, kršenje zakona i običaja ratovanja i uzimanje pripadnika [[UNPROFOR]]-a za taoce.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.icty.org/bcs/press/me%C4%91unarodni-sud-osudio-ratka-mladi%C4%87a-za-genocid-ratne-zlo%C4%8Dine-i-zlo%C4%8Dine-protiv-%C4%8Dovje%C4%8Dnosti |title=Međunarodni sud osudio Ratka Mladića za genocid, ratne zločine i zločine protiv čovječnosti |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.dw.com/sr/ratko-mladi%C4%87-pravosna%C5%BEno-osu%C4%91en-na-do%C5%BEivotnu-kaznu-zatvora/a-57817597|title=Ratko Mladić pravosnažno osuđen na doživotnu kaznu zatvora {{!}} DW {{!}} 08.06.2021|last=Welle (www.dw.com)|first=Deutsche|website=DW.COM|language=sr-RS|access-date=10. 6. 2021}}&lt;/ref&gt;

== Ratna karijera ==
{{nedostaju izvori}}
U junu 1991. godine je poslan u [[Knin]], kao komandant 9. korpusa [[JNA]], tokom borbi između JNA i [[Hrvatska|hrvatskih snaga]]. Dana 4. oktobra 1991. godine unaprijeđen je u general-majora. 9. maja 1992. godine preuzeo je mjesto glavnog komandanta štaba Druge vojne oblasti JNA u [[Sarajevo|Sarajevu]].

12. maja 1992. godine je Skupština bosanskih Srba izglasala stvaranje [[VRS|Vojske RS]]. U isto vrijeme, Mladić je postavljen na dužnost Komandanta Vrhovnog štaba VRS-a, mjesto na kojem je bio do decembra 1996. godine. (U maju 1992, nakon povlačenja JNA iz [[Bosna|Bosne]], Druga vojna oblast JNA je postala jezgrom Glavnog štaba VRS-a.) 24. juna 1994. godine, unaprijeđen je u general-pukovnika.

24. jula 1995. godine Mladić je optužen od strane [[Haški tribunal|Međunarodnog suda za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije]] (ICTY) za [[genocid]], [[zločin protiv čovječnosti|zločine protiv čovječnosti]] i brojne [[ratni zločin|ratne zločine]], uključujući i zločine vezane za blokadu Sarajeva.
16. novembra 1995. godine, optužnica je proširena i na genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine tokom napada na [[UN]]-ovu zaštićenu zonu u [[Srebrenica|Srebrenici]] u julu 1995. godine. Mladić je također odgovoran za uzimanje UN-ovog osoblja kao taoce.

Kao bjegunac ICTY-a, pretpostavljalo se da se skriva u [[Srbija|Srbiji]]. U novembru 2004. godine, [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanska]] vojna služba je priznala da vojna akcija privođenja Mladića i drugih optuženika nema mnogo šansi da uspije.

U martu 1994. Mladićeva kćerka Ana je izvršila samoubistvo tokom studija medicine u Beogradu. Sahranjena je na Topčideru, i vjeruje se{{ko kaže}} da je Mladić neko vrijeme redovno dolazio na njen grob.{{nedostaje referenca}}

26. maja 2011. uhapšen je u selu Lazarovu pokraj Zrenjanina gdje se skrivao u kući svojih rođaka te je priveden na Sud u Beogradu gdje je odlučeno o njegovom izručenju ICTY-u.

== Optužnica ==
[[Datoteka:Mladić Start of Trial.jpg|mini|Mladić na suđenju u [[Den Haag]]u 2012.]]
Optužnica protiv Mladića podignuta je 25. jula 1995. godine.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.icty.org/bcs/case/mladic/4#pressrel |title=Mladić (IT-09-92) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/950724.pdf |title=OPTUŽNICA PROTIV RADOVANA KARADžIĆA I RATKA MLADIĆA (24. 7. 1995) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017}}&lt;/ref&gt; Druga optužnica, 14. novembra 1995,&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/951114.pdf |title=OPTUŽNICA PROTIV RADOVANA KARADžIĆA I RATKA MLADIĆA (14. 11. 1995) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017}}&lt;/ref&gt; a izmijenjena optužnica donesena je 10. oktobra 2002. godine pod nazivom ''Predmet Ratko Mladić (IT-95-5/18-I) - &quot;Bosna i Hercegovina&quot; i &quot;Srebrenica&quot;''.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/mladic_021010_indictment.pdf |title=IZMIJENJENA OPTUŽNICA PROTIV RATKA MLADIĆA (10. 10. 2002) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017}}&lt;/ref&gt; Druga izmijenjena optužnica donesena je 1. juna 2011.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/110601.pdf |title=DRUGA IZMIJENJENA OPTUŽNICA PROTIV RATKA MLADIĆA (1. 6. 2011) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017}}&lt;/ref&gt; da bi nakon nje uslijedile još dvije izmijenjene optužnice: prvo 20. oktobra te i 16. decembra 2011. godine.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/111020.pdf |title=TREĆA IZMIJENJENA OPTUŽNICA PROTIV RATKA MLADIĆA (20. 10. 2011) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/111020.pdf |title=ČETVRTA IZMIJENJENA OPTUŽNICA PROTIV RATKA MLADIĆA (16. 12. 2011) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017}}&lt;/ref&gt;

Konačna optužnica za Ratka Mladića glasila je:

a) Dvije tačke za genocid (tačke 1 i 2):
# Ratko Mladić je počinio, planirao, podsticao, naredio i/ili pomagao i podržavao genocid nad dijelom nacionalnih, etničkih i/ili vjerskih grupa bosanskih Muslimana i/ili bosanskih Hrvata. Namjera da se te grupe djelimično unište manifestirana je na najekstremniji način u [[Foča (Republika Srpska)|Foči]], [[Ključ (općina)|Ključu]], [[Kotor-Varoš]]i, [[Prijedor]]u, [[Sanski Most|Sanskom Mostu]] i [[Vlasenica|Vlasenici]]
# Genocid
b) Pet tačaka za zločine protiv čovječnosti (tačke 3, 4, 5, 7 i 8)
# Progoni
# Istrebljenja
# Ubistva
# Deportacija
# Nehumana djela (prisilna premještanja)
c) Četiri tačke za kršenja zakona ili običaja ratovanja (tačke 6, 9, 10 i 11):
# Ubistva
# Terorisanje
# Protivpravni napadi na civile
# Uzimanje talaca.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.icty.org/x/cases/mladic/cis/bcs/cis_mladic_bcs.pdf |title=RATKO MLADIĆ (IT-09-92) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017}}&lt;/ref&gt;

== Presuda ==
Ratko Mladić pred [[Međunarodni sud pravde|Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju]] u [[Den Haag|Haagu]] 22. novembra 2017. po prvostepenoj presudi je proglašen krivim za [[genocid u Srebrenici]] i druge ratne zločine u Bosni i Hercegovini i osuđen na kaznu doživotnog zatvora.&lt;ref name=&quot;REUTERS - 22. 11. 2017&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.reuters.com/article/us-warcrimes-mladic-newsmaker/once-triumphant-bosnian-serb-commander-mladic-reduced-to-frail-genocide-defendant-idUSKBN1DL2WS |title=Once triumphant Bosnian Serb commander Mladic reduced to frail genocide defendant |work=REUTERS |language=engleski |access-date= 22. 11. 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;AVAZ.ba - 22. 11. 2017&quot;&gt;{{cite web |url=http://avaz.ba/vijesti/bih/324181/haski-tribunal-ratko-mladic-osuden-na-dozivotni-zatvor |title=Haški tribunal: Ratko Mladić osuđen na doživotni zatvor |work=AVAZ.ba |access-date= 22. 11. 2017}}&lt;/ref&gt; Proglašen je krivim po 10 tačaka optužnice, a oslobođen po jednoj tački, koja se odnosila na genocid u šest općina u Bosni i Hercegovini. Konačna presuda po tačkama optužnice bila je sljedeća:&lt;ref name=&quot;BBC - 22. 11. 2017&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.bbc.com/news/world-europe-42080090 |title=Ratko Mladic jailed for life over Bosnia war genocide |work=[[BBC]] |language=engleski |access-date= 22. 11. 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Anadolu Agency - 22. 11. 2017&quot;&gt;{{cite web |url=http://aa.com.tr/en/europe/world-welcomes-un-courts-mladic-genocide-conviction/974604 |title=World welcomes UN court's Mladic genocide conviction |work=Anadolu Agency |language=engleski |access-date= 22. 11. 2017}}&lt;/ref&gt;
# Po tački 1 Vijeće nije utvrdilo da je Ratko Mladić kriv za genocid u šest općina,
# u drugoj tački i svim ostalim tačkama optužnice proglašen je krivim za genocid,
# progon i zločin protiv čovječnosti,
# istrebljenje i zločin protiv čovječnosti,
# ubistvo i zločin protiv čovječnosti,
# ubistvo, kršenje zakona i običaja ratovanja,
# deportacija i zločin protiv čovječnosti,
# nehumano i prisilno premještanje,
# terorisanje i kršenje zakona i običaja ratovanja,
# protupravni napadi na civile,
# uzimanje talaca, kršenje zakona i običaja ratovanja.&lt;ref name=&quot;REUTERS - 22. 11. 2017&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;AVAZ.ba - 22. 11. 2017&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;BBC - 22. 11. 2017&quot; /&gt;

== Smrt ==
Mladić je umro 27. augusta 2026. u [[Ujedinjene nacije|UN]]-ovom pritvoru u [[Den Haag]]u, ([[Nizozemska]]) nakon više [[Moždani udar|moždanih udara]].&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/ratko-mladic-mozdani-udar-haag-stanje-tesko-15698995|title=Jutarnji list - Ratni zločinac Ratko Mladić doživio moždani udar, u teškom je stanju|date=15. 4. 2026|website=www.jutarnji.hr|language=hr-hr|access-date=27. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Refspisak|2}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat}}
{{Wikicitat}}
{{wikivijesti|Ratko Mladić osuđen na doživotni zatvor}}
* [http://www.icty.org/x/cases/mladic/cis/en/cis_mladic_en.pdf Ratko Mladić], [[ICTY]].org
* [http://www.bbc.com/news/world-europe-13559597 Ratko Mladić] na [[BBC]]

{{Ratovi u bivšoj Jugoslaviji}}

{{DEFAULTSORT:Mladić, Ratko}}
[[Kategorija:Rođeni 1943.]]
[[Kategorija:Umrli 2026.]]
[[Kategorija:Biografije, Kalinovik]]
[[Kategorija:Srpski nacionalisti]]
[[Kategorija:Generali Vojske Republike Srpske]]
[[Kategorija:Generali Jugoslavenske narodne armije]]
[[Kategorija:Vojnici Vojske Republike Srpske]]
[[Kategorija:Vojne osobe u ratu u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Vojne osobe u ratu u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Osobe izručene iz Srbije]]
[[Kategorija:Osobe osuđene na doživotni zatvor od strane međunarodnih sudova i tribunala]]
[[Kategorija:Osuđeni pred Haškim tribunalom]]
[[Kategorija:Ratni zločinci u ratu u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Srbi iz Bosne i Hercegovine osuđeni za ratne zločine]]
[[Kategorija:Srbi iz Bosne i Hercegovine osuđeni za zločine protiv čovječnosti]]
[[Kategorija:Srbi iz Bosne i Hercegovine osuđeni za genocid]]
[[Kategorija:Nosioci Ordena bratstva i jedinstva]]
[[Kategorija:Nosioci Ordena narodne armije]]
[[Kategorija:Nosioci Ordena za vojne zasluge]]
[[Kategorija:Nosioci Ordena Republike Srpske]]
[[Kategorija:Nosioci Ordena Karađorđeve zvijezde (Republika Srpska)]]</text>
      <sha1>4fv4nhnhhf7hpc1sawoxaceg299o99y</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3922480</id>
      <parentid>3922473</parentid>
      <timestamp>2026-08-28T10:12:12Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>uobicajeni naziv u literaturi</comment>
      <origin>3922480</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="18616" sha1="tvgixemtmrar7kmtdfnv8j95lvh8kvv" xml:space="preserve">{{Infokutija zločinac
| počasni_prefiks        = 
| ime                    = Ratko Mladić
| počasni_sufiks         = 
| slika                  = Evstafiev-ratko-mladic-1993-w.jpg
| veličina_slike         = 
| alt_slike              = Mladić 1993.
| opis_slike             = Mladić 1993.
| izvorno_ime            = Ратко Младић
| izvorni_jezik          = sr-Cyrl
| ime_pri_rođenju        = 
| datum_rođenja          = {{Datum rođenja|1942|03|12}}
| mjesto_rođenja         = [[Božanovići]], [[Kraljevina Jugoslavija]]
| datum_nestanka         = 
| mjesto_nestanka        = 
| status_nestanka        = 
| datum_smrti            = {{Datum smrti i godine|2026|08|27|1942|03|12}}
| mjesto_smrti           = [[Den Haag]], [[Nizozemska]]
| uzrok_smrti            = [[Moždani udar]]
| tijelo_pronađeno       = 
| mjesto_počivanja       = 
| koordinate_mjesta_počivanja = 
| spomenici              = 
| druga_imena            = 
| nacionalnost           = [[Srbi]]n
| etnicitet              = 
| državljanstvo          = {{ZID|Bosna i Hercegovina}}
| politička_stranka      = [[Srpska demokratska stranka]] {{Malo|(od 1990)}}&lt;br&gt;[[Savez komunista Jugoslavije]]
| obrazovanje            = '''Srednje: '''Vojnoindustrijska škola Beograd&lt;br&gt;'''Visoko: '''[[Vojna akademija Univerziteta odbrane u Beogradu|Vojna akademija Beograd]]&lt;br&gt;[[Komandno-štabna akademija Kopnene vojske Jugoslavenske narodne armije|Komando-štabna akademija KV JNA]]
| zanimanje              = Profesionalni vojnik/oficir
| vjera                  = [[Srpska pravoslavna crkva]]
| pripadnost             = 
| godine_službe          = 
| poslodavac             = 
| agent                  = 
| poznat_po              = 
| značajan_rad           = 
| stil                   = 
| televizija             = 
| visina                 = 
| prethodnik             = 
| nasljednik             = 
| pokret                 = 
| član                   = 
| kriminalni_status      = 
| supružnik              = Biljana Mladić
| djeca                  = 2
| roditelji              = Neđo Mladić (otac)&lt;br&gt;Stana (rođ. Lalović) Mladić (majka)
| rodbina                = 
| pozivni_znak           = 
| nagrade                = 
| tražen                 = [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]]
| potjernica_raspisana   = {{Početni datum|1995|07|24}}
| status_hapšenja        = Uhapšen
| iznos_nagrade          = 10 miliona [[Euro|eura]] (nagrada [[Vlada Republike Srbije|Vlade Srbije]] od oktobra 2010)
| u_bjekstvu             = 
| vrijeme_u_bjekstvu     = {{ayd|1995|07|24|2011|05|26}}
| kraj_bjekstva          = {{Završni datum|2011|05|26}}
| saučesnici             = 
| komentari              = 
| optužnica              = {{ubli|[[Genocid]] (2 tačke)|[[Ratni zločin]]i (4 tačke)|[[Zločini protiv čovječnosti]] (5 tačaka)}}
| suđenje                = [[Suđenje Ratku Mladiću|IT-09-92]]
| početak_suđenja        = {{Početni datum|2012|05|12}}
| kraj_suđenja           = {{Završni datum|2016|12|15}}
| presuda                = 
| osuđujuća_presuda      = {{ubli|[[Genocid]] (1 tačka)|[[Ratni zločin]]i (4 tačke)|[[Zločini protiv čovječnosti]] (5 tačaka)}}
| osuđen                 = Prvostepeno: {{Završni datum|2017|11|24}}&lt;br&gt;Pravosnažno: {{Završni datum|2021|06|08}}
| kazna                  = 
| krivična_kazna         = [[Doživotni zatvor]]
| motiv                  = [[Velika Srbija]]
| žrtve                  = 
| datum                  = 
| vrijeme                = 
| početna_godina         = {{Početni datum|1992}}
| završna_godina         = {{Završni datum|1995}}
| država                 = {{ZID|Republika Bosna i Hercegovina}}
| savezna_država         = 
| lokacija               = 
| mete                   = Nesrpsko stanovništvo
| ubijeni                = 
| ranjeni                = 
| oružje                 = 
| uhapšen                = {{Završni datum|2011|05|26}} ([[Srbija]])
| zatvoren               = {{Završni datum|2011|05|31}} ([[Pritvorska jedinica Ujedinjenih nacija]] u [[Den Haag]]u)
| modul                  = {{Infokutija vojno lice
 | embed                   = yes
 | pripadnost              = {{ZID|Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija}}&lt;br&gt;{{ZID|Republika Srpska Krajina}}&lt;br&gt;{{ZID|Republika Srpska (1992–1995)|ime=Republika Srpska}}
 | služba                  = 1965 – 2002.
 | čin                     = [[Datoteka:16 General-pukovnik VRS 92-97.png|15px]] [[general-pukovnik]] [[Vojska Republike Srpske|VRS]]&lt;br&gt;[[Datoteka:Yugoslavia-Army-OF-7 (1951–2006).svg|15px]] [[general-potpukovnik]] [[Jugoslavenska narodna armija|JNA]]
 | ratovi                  = {{unbulleted list
| {{Tree list}}
* [[Ratovi u bivšoj Jugoslaviji]]
** [[Rat u Hrvatskoj]]
** [[Rat u Bosni i Hercegovini]]
{{Tree list/end}}
}}
 | vojska                  = [[Datoteka:Logo of the JNA.svg|20px]] [[Jugoslavenska narodna armija]] (1965-1992)&lt;br&gt;[[Datoteka:Patch of the Army of Republika Srpska.svg|20px]] [[Vojska Republike Srpske]] (1992-2002)
 | rod                     = 
 | jedinice                = Oklopne divizije, artiljerija, specijalne jedinice
 | komandovao              = 9. korpus [[Jugoslavenska narodna armija|JNA]]&lt;br&gt;Načelnik štaba 2. armijske oblasti [[Jugoslavenska narodna armija|JNA]]&lt;br&gt; [[Generalštab Vojske Republike Srpske|Generalštab]] [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]] (1992-1996)
 | odlikovanja             = {{unbulleted list
| {{Tree list}}
* [[Ordeni, odlikovanja i medalje Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije|Odlikovanja SFRJ]]
** [[Datoteka:Order of the brotherhood and unity with silver wreath RIB.gif|40px]] [[Orden bratstva i jedinstva]] sa srebrnim vijencem
** [[Datoteka:Order of the People's Army with golden star RIB.gif|40px]] [[Orden narodne armije]] sa zlatnom zvijezdom
** [[Datoteka:Order of the People's Army with silver star RIB.gif|40px]] [[Orden narodne armije]] sa srebrnom zvijezdom
** [[Datoteka:Order of military merits FRY 2.gif|40px]] [[Orden za vojne zasluge]] sa zlatnim mačevima
** [[Datoteka:Order of military merits FRY 3.gif|40px]] [[Orden za vojne zasluge]] sa srebrnim mačevima
* [[Ordeni, odlikovanja i medalje Republike Srpske|Odlikovanja RS]]
** [[Datoteka:BIH Order of the Republic of Srpska sash ribbon.svg|40px]] [[Orden Republike Srpske]] na lenti
** [[Datoteka:BIH Order of the Star of Karadjordje III - ribbon.svg|40px]] [[Orden Karađorđeve zvijezde (Republika Srpska)|Orden Karađorđeve zvijezde]] trećeg reda
{{Tree list/end}}
}}
 }}
| veb-sajt               = 
| potpis                 = 
| potpis_veličina        = 
| fusnote                = 
}}
'''Ratko Mladić''' (12. mart 1943 – 27. august 2026) bio je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] i [[Srbi|srpski]] zapovjednik, te [[general]] [[Jugoslavenska narodna armija|Jugoslavenske narodne armije]] i general [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]] za vrijeme [[Rat u Hrvatskoj|rata u Hrvatskoj]] i [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]].&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.dw.com/en/ratko-mladic-dead-at-84-reports/a-78531323|title=Ratko Mladic dead at 84 — reports|website=dw.com|language=en|access-date=27. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news|title=Ratko Mladic, Murderous ‘Butcher of Bosnia,’ Dies at 83|url=https://www.nytimes.com/2026/08/27/world/europe/ratko-mladic-dead.html|newspaper=The New York Times|date=27. 8. 2026|access-date=27. 8. 2026|issn=0362-4331|language=en-US|first=Dan|last=Bilefsky}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.theguardian.com/world/2017/nov/21/ratko-mladic-bosnian-serb-genocide-war-crimes|title=Bosnian Serb warlord Ratko Mladić disrupts genocide verdict hearing|author=Julian Borger|date=22. 11. 2017|publisher=|via=www.theguardian.com|location=UK}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|location=UK|url=https://www.theguardian.com/world/ratko-mladic|title=Ratko Mladić|work=World news|publisher=The Guardian}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.irishtimes.com/news/world/europe/mladic-convicted-of-genocide-and-war-crimes-by-un-tribunal-1.3300887|title=Mladic convicted of genocide and war crimes by UN tribunal|author=Peter Cluskey|website=The Irish Times}}&lt;/ref&gt; [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] (MKSJ) prvostepenom presudom 24. novembra 2017, a kasnije 8. juna 2021. i pravosnažnom, osudio ga je na [[Doživotni zatvor|doživotnu kaznu zatvora]] za [[Genocid u Srebrenici|genocid]] [[Genocid u Srebrenici|u Srebrenici]], [[Zločini protiv čovječnosti|zločine protiv čovječnosti]] (progon, ubistva, istrebljenje, deportacija i prisilno premještanje nesrpskog stanovništva), terorisanje i progon civilnog stanovništva, kršenje zakona i običaja ratovanja i uzimanje pripadnika [[UNPROFOR]]-a za taoce.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.icty.org/bcs/press/me%C4%91unarodni-sud-osudio-ratka-mladi%C4%87a-za-genocid-ratne-zlo%C4%8Dine-i-zlo%C4%8Dine-protiv-%C4%8Dovje%C4%8Dnosti |title=Međunarodni sud osudio Ratka Mladića za genocid, ratne zločine i zločine protiv čovječnosti |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.dw.com/sr/ratko-mladi%C4%87-pravosna%C5%BEno-osu%C4%91en-na-do%C5%BEivotnu-kaznu-zatvora/a-57817597|title=Ratko Mladić pravosnažno osuđen na doživotnu kaznu zatvora {{!}} DW {{!}} 08.06.2021|last=Welle (www.dw.com)|first=Deutsche|website=DW.COM|language=sr-RS|access-date=10. 6. 2021}}&lt;/ref&gt;

== Ratna karijera ==
{{nedostaju izvori}}
U junu 1991. godine je poslan u [[Knin]], kao komandant 9. korpusa [[JNA]], tokom borbi između JNA i [[Hrvatska|hrvatskih snaga]]. Dana 4. oktobra 1991. godine unaprijeđen je u general-majora. 9. maja 1992. godine preuzeo je mjesto glavnog komandanta štaba Druge vojne oblasti JNA u [[Sarajevo|Sarajevu]].

12. maja 1992. godine je Skupština bosanskih Srba izglasala stvaranje [[VRS|Vojske RS]]. U isto vrijeme, Mladić je postavljen na dužnost Komandanta Vrhovnog štaba VRS-a, mjesto na kojem je bio do decembra 1996. godine. (U maju 1992, nakon povlačenja JNA iz [[Bosna|Bosne]], Druga vojna oblast JNA je postala jezgrom Glavnog štaba VRS-a.) 24. juna 1994. godine, unaprijeđen je u general-pukovnika.

24. jula 1995. godine Mladić je optužen od strane [[Haški tribunal|Međunarodnog suda za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije]] (ICTY) za [[genocid]], [[zločin protiv čovječnosti|zločine protiv čovječnosti]] i brojne [[ratni zločin|ratne zločine]], uključujući i zločine vezane za blokadu Sarajeva.
16. novembra 1995. godine, optužnica je proširena i na genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine tokom napada na [[UN]]-ovu zaštićenu zonu u [[Srebrenica|Srebrenici]] u julu 1995. godine. Mladić je također odgovoran za uzimanje UN-ovog osoblja kao taoce.

Kao bjegunac ICTY-a, pretpostavljalo se da se skriva u [[Srbija|Srbiji]]. U novembru 2004. godine, [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanska]] vojna služba je priznala da vojna akcija privođenja Mladića i drugih optuženika nema mnogo šansi da uspije.

U martu 1994. Mladićeva kćerka Ana je izvršila samoubistvo tokom studija medicine u Beogradu. Sahranjena je na Topčideru, i vjeruje se{{ko kaže}} da je Mladić neko vrijeme redovno dolazio na njen grob.{{nedostaje referenca}}

26. maja 2011. uhapšen je u selu Lazarovu pokraj Zrenjanina gdje se skrivao u kući svojih rođaka te je priveden na Sud u Beogradu gdje je odlučeno o njegovom izručenju ICTY-u.

== Optužnica ==
[[Datoteka:Mladić Start of Trial.jpg|mini|Mladić na suđenju u [[Den Haag]]u 2012.]]
Optužnica protiv Mladića podignuta je 25. jula 1995. godine.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.icty.org/bcs/case/mladic/4#pressrel |title=Mladić (IT-09-92) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/950724.pdf |title=OPTUŽNICA PROTIV RADOVANA KARADžIĆA I RATKA MLADIĆA (24. 7. 1995) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017}}&lt;/ref&gt; Druga optužnica, 14. novembra 1995,&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/951114.pdf |title=OPTUŽNICA PROTIV RADOVANA KARADžIĆA I RATKA MLADIĆA (14. 11. 1995) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017}}&lt;/ref&gt; a izmijenjena optužnica donesena je 10. oktobra 2002. godine pod nazivom ''Predmet Ratko Mladić (IT-95-5/18-I) - &quot;Bosna i Hercegovina&quot; i &quot;Srebrenica&quot;''.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/mladic_021010_indictment.pdf |title=IZMIJENJENA OPTUŽNICA PROTIV RATKA MLADIĆA (10. 10. 2002) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017}}&lt;/ref&gt; Druga izmijenjena optužnica donesena je 1. juna 2011.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/110601.pdf |title=DRUGA IZMIJENJENA OPTUŽNICA PROTIV RATKA MLADIĆA (1. 6. 2011) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017}}&lt;/ref&gt; da bi nakon nje uslijedile još dvije izmijenjene optužnice: prvo 20. oktobra te i 16. decembra 2011. godine.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/111020.pdf |title=TREĆA IZMIJENJENA OPTUŽNICA PROTIV RATKA MLADIĆA (20. 10. 2011) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/111020.pdf |title=ČETVRTA IZMIJENJENA OPTUŽNICA PROTIV RATKA MLADIĆA (16. 12. 2011) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017}}&lt;/ref&gt;

Konačna optužnica za Ratka Mladića glasila je:

a) Dvije tačke za genocid (tačke 1 i 2):
# Ratko Mladić je počinio, planirao, podsticao, naredio i/ili pomagao i podržavao genocid nad dijelom nacionalnih, etničkih i/ili vjerskih grupa bosanskih Muslimana i/ili bosanskih Hrvata. Namjera da se te grupe djelimično unište manifestirana je na najekstremniji način u [[Foča (Republika Srpska)|Foči]], [[Ključ (općina)|Ključu]], [[Kotor-Varoš]]i, [[Prijedor]]u, [[Sanski Most|Sanskom Mostu]] i [[Vlasenica|Vlasenici]]
# Genocid
b) Pet tačaka za zločine protiv čovječnosti (tačke 3, 4, 5, 7 i 8)
# Progoni
# Istrebljenja
# Ubistva
# Deportacija
# Nehumana djela (prisilna premještanja)
c) Četiri tačke za kršenja zakona ili običaja ratovanja (tačke 6, 9, 10 i 11):
# Ubistva
# Terorisanje
# Protivpravni napadi na civile
# Uzimanje talaca.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.icty.org/x/cases/mladic/cis/bcs/cis_mladic_bcs.pdf |title=RATKO MLADIĆ (IT-09-92) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017}}&lt;/ref&gt;

== Presuda ==
Ratko Mladić pred [[Međunarodni sud pravde|Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju]] u [[Den Haag|Haagu]] 22. novembra 2017. po prvostepenoj presudi je proglašen krivim za [[genocid u Srebrenici]] i druge ratne zločine u Bosni i Hercegovini i osuđen na kaznu doživotnog zatvora.&lt;ref name=&quot;REUTERS - 22. 11. 2017&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.reuters.com/article/us-warcrimes-mladic-newsmaker/once-triumphant-bosnian-serb-commander-mladic-reduced-to-frail-genocide-defendant-idUSKBN1DL2WS |title=Once triumphant Bosnian Serb commander Mladic reduced to frail genocide defendant |work=REUTERS |language=engleski |access-date= 22. 11. 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;AVAZ.ba - 22. 11. 2017&quot;&gt;{{cite web |url=http://avaz.ba/vijesti/bih/324181/haski-tribunal-ratko-mladic-osuden-na-dozivotni-zatvor |title=Haški tribunal: Ratko Mladić osuđen na doživotni zatvor |work=AVAZ.ba |access-date= 22. 11. 2017}}&lt;/ref&gt; Proglašen je krivim po 10 tačaka optužnice, a oslobođen po jednoj tački, koja se odnosila na genocid u šest općina u Bosni i Hercegovini. Konačna presuda po tačkama optužnice bila je sljedeća:&lt;ref name=&quot;BBC - 22. 11. 2017&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.bbc.com/news/world-europe-42080090 |title=Ratko Mladic jailed for life over Bosnia war genocide |work=[[BBC]] |language=engleski |access-date= 22. 11. 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Anadolu Agency - 22. 11. 2017&quot;&gt;{{cite web |url=http://aa.com.tr/en/europe/world-welcomes-un-courts-mladic-genocide-conviction/974604 |title=World welcomes UN court's Mladic genocide conviction |work=Anadolu Agency |language=engleski |access-date= 22. 11. 2017}}&lt;/ref&gt;
# Po tački 1 Vijeće nije utvrdilo da je Ratko Mladić kriv za genocid u šest općina,
# u drugoj tački i svim ostalim tačkama optužnice proglašen je krivim za genocid,
# progon i zločin protiv čovječnosti,
# istrebljenje i zločin protiv čovječnosti,
# ubistvo i zločin protiv čovječnosti,
# ubistvo, kršenje zakona i običaja ratovanja,
# deportacija i zločin protiv čovječnosti,
# nehumano i prisilno premještanje,
# terorisanje i kršenje zakona i običaja ratovanja,
# protupravni napadi na civile,
# uzimanje talaca, kršenje zakona i običaja ratovanja.&lt;ref name=&quot;REUTERS - 22. 11. 2017&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;AVAZ.ba - 22. 11. 2017&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;BBC - 22. 11. 2017&quot; /&gt;

== Smrt ==
Mladić je umro 27. augusta 2026. u [[Ujedinjene nacije|UN]]-ovom pritvoru u [[Den Haag]]u, ([[Nizozemska]]) nakon više [[Moždani udar|moždanih udara]].&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/ratko-mladic-mozdani-udar-haag-stanje-tesko-15698995|title=Jutarnji list - Ratni zločinac Ratko Mladić doživio moždani udar, u teškom je stanju|date=15. 4. 2026|website=www.jutarnji.hr|language=hr-hr|access-date=27. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Refspisak|2}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat}}
{{Wikicitat}}
{{wikivijesti|Ratko Mladić osuđen na doživotni zatvor}}
* [http://www.icty.org/x/cases/mladic/cis/en/cis_mladic_en.pdf Ratko Mladić], [[ICTY]].org
* [http://www.bbc.com/news/world-europe-13559597 Ratko Mladić] na [[BBC]]

{{Ratovi u bivšoj Jugoslaviji}}

{{DEFAULTSORT:Mladić, Ratko}}
[[Kategorija:Rođeni 1943.]]
[[Kategorija:Umrli 2026.]]
[[Kategorija:Biografije, Kalinovik]]
[[Kategorija:Srpski nacionalisti]]
[[Kategorija:Generali Vojske Republike Srpske]]
[[Kategorija:Generali Jugoslavenske narodne armije]]
[[Kategorija:Vojnici Vojske Republike Srpske]]
[[Kategorija:Vojne osobe u ratu u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Vojne osobe u ratu u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Osobe izručene iz Srbije]]
[[Kategorija:Osobe osuđene na doživotni zatvor od strane međunarodnih sudova i tribunala]]
[[Kategorija:Osuđeni pred Haškim tribunalom]]
[[Kategorija:Ratni zločinci u ratu u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Srbi iz Bosne i Hercegovine osuđeni za ratne zločine]]
[[Kategorija:Srbi iz Bosne i Hercegovine osuđeni za zločine protiv čovječnosti]]
[[Kategorija:Srbi iz Bosne i Hercegovine osuđeni za genocid]]
[[Kategorija:Nosioci Ordena bratstva i jedinstva]]
[[Kategorija:Nosioci Ordena narodne armije]]
[[Kategorija:Nosioci Ordena za vojne zasluge]]
[[Kategorija:Nosioci Ordena Republike Srpske]]
[[Kategorija:Nosioci Ordena Karađorđeve zvijezde (Republika Srpska)]]</text>
      <sha1>tvgixemtmrar7kmtdfnv8j95lvh8kvv</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3922489</id>
      <parentid>3922480</parentid>
      <timestamp>2026-08-28T11:38:00Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>نوفاك اتشمان</username>
        <id>16322</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>sitna dopuna</comment>
      <origin>3922489</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="18640" sha1="sfrytgw6fjnyv1aujdypshg694par8j" xml:space="preserve">{{Infokutija zločinac
| počasni_prefiks        = 
| ime                    = Ratko Mladić
| počasni_sufiks         = 
| slika                  = Evstafiev-ratko-mladic-1993-w.jpg
| veličina_slike         = 
| alt_slike              = Mladić 1993.
| opis_slike             = Mladić 1993.
| izvorno_ime            = Ратко Младић
| izvorni_jezik          = sr-Cyrl
| ime_pri_rođenju        = 
| datum_rođenja          = {{Datum rođenja|1942|03|12}}
| mjesto_rođenja         = [[Božanovići]], [[Kraljevina Jugoslavija]]
| datum_nestanka         = 
| mjesto_nestanka        = 
| status_nestanka        = 
| datum_smrti            = {{Datum smrti i godine|2026|08|27|1942|03|12}}
| mjesto_smrti           = [[Den Haag]], [[Nizozemska]]
| uzrok_smrti            = [[Moždani udar]]
| tijelo_pronađeno       = 
| mjesto_počivanja       = 
| koordinate_mjesta_počivanja = 
| spomenici              = 
| druga_imena            = 
| nacionalnost           = [[Srbi]]n
| etnicitet              = 
| državljanstvo          = {{ZID|Bosna i Hercegovina}}
| politička_stranka      = [[Srpska demokratska stranka]] {{Malo|(od 1990)}}&lt;br&gt;[[Savez komunista Jugoslavije]]
| obrazovanje            = '''Srednje: '''Vojnoindustrijska škola Beograd&lt;br&gt;'''Visoko: '''[[Vojna akademija Univerziteta odbrane u Beogradu|Vojna akademija Beograd]]&lt;br&gt;[[Komandno-štabna akademija Kopnene vojske Jugoslavenske narodne armije|Komando-štabna akademija KV JNA]]
| zanimanje              = Profesionalni vojnik/oficir
| vjera                  = [[Srpska pravoslavna crkva]]
| pripadnost             = 
| godine_službe          = 
| poslodavac             = 
| agent                  = 
| poznat_po              = 
| značajan_rad           = 
| stil                   = 
| televizija             = 
| visina                 = 
| prethodnik             = 
| nasljednik             = 
| pokret                 = 
| član                   = 
| kriminalni_status      = 
| supružnik              = Biljana Mladić
| djeca                  = 2
| roditelji              = Neđo Mladić (otac)&lt;br&gt;Stana (rođ. Lalović) Mladić (majka)
| rodbina                = 
| pozivni_znak           = 
| nagrade                = 
| tražen                 = [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]]
| potjernica_raspisana   = {{Početni datum|1995|07|24}}
| status_hapšenja        = Uhapšen
| iznos_nagrade          = 10 miliona [[Euro|eura]] (nagrada [[Vlada Republike Srbije|Vlade Srbije]] od oktobra 2010)
| u_bjekstvu             = 
| vrijeme_u_bjekstvu     = {{ayd|1995|07|24|2011|05|26}}
| kraj_bjekstva          = {{Završni datum|2011|05|26}}
| saučesnici             = 
| komentari              = 
| optužnica              = {{ubli|[[Genocid]] (2 tačke)|[[Ratni zločin]]i (4 tačke)|[[Zločini protiv čovječnosti]] (5 tačaka)}}
| suđenje                = [[Suđenje Ratku Mladiću|IT-09-92]]
| početak_suđenja        = {{Početni datum|2012|05|12}}
| kraj_suđenja           = {{Završni datum|2016|12|15}}
| presuda                = 
| osuđujuća_presuda      = {{ubli|[[Genocid]] (1 tačka)|[[Ratni zločin]]i (4 tačke)|[[Zločini protiv čovječnosti]] (5 tačaka)}}
| osuđen                 = Prvostepeno: {{Završni datum|2017|11|24}}&lt;br&gt;Pravosnažno: {{Završni datum|2021|06|08}}
| kazna                  = 
| krivična_kazna         = [[Doživotni zatvor]]
| motiv                  = [[Velika Srbija]]
| žrtve                  = 
| datum                  = 
| vrijeme                = 
| početna_godina         = {{Početni datum|1992}}
| završna_godina         = {{Završni datum|1995}}
| država                 = {{ZID|Republika Bosna i Hercegovina}}
| savezna_država         = 
| lokacija               = 
| mete                   = Nesrpsko stanovništvo
| ubijeni                = 
| ranjeni                = 
| oružje                 = 
| uhapšen                = {{Završni datum|2011|05|26}} ([[Srbija]])
| zatvoren               = {{Završni datum|2011|05|31}} ([[Pritvorska jedinica Ujedinjenih nacija]] u [[Den Haag]]u)
| modul                  = {{Infokutija vojno lice
 | embed                   = yes
 | pripadnost              = {{ZID|Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija}} (1965-1992)&lt;br&gt;{{ZID|Republika Srpska Krajina}}&lt;br&gt;{{ZID|Republika Srpska (1992–1995)|ime=Republika Srpska}} (1992-2002)
 | služba                  = 1965 – 2002.
 | čin                     = [[Datoteka:16 General-pukovnik VRS 92-97.png|15px]] [[general-pukovnik]] [[Vojska Republike Srpske|VRS]]&lt;br&gt;[[Datoteka:Yugoslavia-Army-OF-7 (1951–2006).svg|15px]] [[general-potpukovnik]] [[Jugoslavenska narodna armija|JNA]]
 | ratovi                  = {{unbulleted list
| {{Tree list}}
* [[Ratovi u bivšoj Jugoslaviji]]
** [[Rat u Hrvatskoj]]
** [[Rat u Bosni i Hercegovini]]
{{Tree list/end}}
}}
 | vojska                  = [[Datoteka:Logo of the JNA.svg|20px]] [[Jugoslavenska narodna armija]] (1965-1992)&lt;br&gt;[[Datoteka:Patch of the Army of Republika Srpska.svg|20px]] [[Vojska Republike Srpske]] (1992-2002)
 | rod                     = 
 | jedinice                = Oklopne divizije, artiljerija, specijalne jedinice
 | komandovao              = 9. korpus [[Jugoslavenska narodna armija|JNA]]&lt;br&gt;Načelnik štaba 2. armijske oblasti [[Jugoslavenska narodna armija|JNA]]&lt;br&gt; [[Generalštab Vojske Republike Srpske|Generalštab]] [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]] (1992-1996)
 | odlikovanja             = {{unbulleted list
| {{Tree list}}
* [[Ordeni, odlikovanja i medalje Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije|Odlikovanja SFRJ]]
** [[Datoteka:Order of the brotherhood and unity with silver wreath RIB.gif|40px]] [[Orden bratstva i jedinstva]] sa srebrnim vijencem
** [[Datoteka:Order of the People's Army with golden star RIB.gif|40px]] [[Orden narodne armije]] sa zlatnom zvijezdom
** [[Datoteka:Order of the People's Army with silver star RIB.gif|40px]] [[Orden narodne armije]] sa srebrnom zvijezdom
** [[Datoteka:Order of military merits FRY 2.gif|40px]] [[Orden za vojne zasluge]] sa zlatnim mačevima
** [[Datoteka:Order of military merits FRY 3.gif|40px]] [[Orden za vojne zasluge]] sa srebrnim mačevima
* [[Ordeni, odlikovanja i medalje Republike Srpske|Odlikovanja RS]]
** [[Datoteka:BIH Order of the Republic of Srpska sash ribbon.svg|40px]] [[Orden Republike Srpske]] na lenti
** [[Datoteka:BIH Order of the Star of Karadjordje III - ribbon.svg|40px]] [[Orden Karađorđeve zvijezde (Republika Srpska)|Orden Karađorđeve zvijezde]] trećeg reda
{{Tree list/end}}
}}
 }}
| veb-sajt               = 
| potpis                 = 
| potpis_veličina        = 
| fusnote                = 
}}
'''Ratko Mladić''' (12. mart 1943 – 27. august 2026) bio je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] i [[Srbi|srpski]] zapovjednik, te [[general]] [[Jugoslavenska narodna armija|Jugoslavenske narodne armije]] i general [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]] za vrijeme [[Rat u Hrvatskoj|rata u Hrvatskoj]] i [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]].&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.dw.com/en/ratko-mladic-dead-at-84-reports/a-78531323|title=Ratko Mladic dead at 84 — reports|website=dw.com|language=en|access-date=27. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news|title=Ratko Mladic, Murderous ‘Butcher of Bosnia,’ Dies at 83|url=https://www.nytimes.com/2026/08/27/world/europe/ratko-mladic-dead.html|newspaper=The New York Times|date=27. 8. 2026|access-date=27. 8. 2026|issn=0362-4331|language=en-US|first=Dan|last=Bilefsky}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.theguardian.com/world/2017/nov/21/ratko-mladic-bosnian-serb-genocide-war-crimes|title=Bosnian Serb warlord Ratko Mladić disrupts genocide verdict hearing|author=Julian Borger|date=22. 11. 2017|publisher=|via=www.theguardian.com|location=UK}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|location=UK|url=https://www.theguardian.com/world/ratko-mladic|title=Ratko Mladić|work=World news|publisher=The Guardian}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.irishtimes.com/news/world/europe/mladic-convicted-of-genocide-and-war-crimes-by-un-tribunal-1.3300887|title=Mladic convicted of genocide and war crimes by UN tribunal|author=Peter Cluskey|website=The Irish Times}}&lt;/ref&gt; [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] (MKSJ) prvostepenom presudom 24. novembra 2017, a kasnije 8. juna 2021. i pravosnažnom, osudio ga je na [[Doživotni zatvor|doživotnu kaznu zatvora]] za [[Genocid u Srebrenici|genocid]] [[Genocid u Srebrenici|u Srebrenici]], [[Zločini protiv čovječnosti|zločine protiv čovječnosti]] (progon, ubistva, istrebljenje, deportacija i prisilno premještanje nesrpskog stanovništva), terorisanje i progon civilnog stanovništva, kršenje zakona i običaja ratovanja i uzimanje pripadnika [[UNPROFOR]]-a za taoce.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.icty.org/bcs/press/me%C4%91unarodni-sud-osudio-ratka-mladi%C4%87a-za-genocid-ratne-zlo%C4%8Dine-i-zlo%C4%8Dine-protiv-%C4%8Dovje%C4%8Dnosti |title=Međunarodni sud osudio Ratka Mladića za genocid, ratne zločine i zločine protiv čovječnosti |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.dw.com/sr/ratko-mladi%C4%87-pravosna%C5%BEno-osu%C4%91en-na-do%C5%BEivotnu-kaznu-zatvora/a-57817597|title=Ratko Mladić pravosnažno osuđen na doživotnu kaznu zatvora {{!}} DW {{!}} 08.06.2021|last=Welle (www.dw.com)|first=Deutsche|website=DW.COM|language=sr-RS|access-date=10. 6. 2021}}&lt;/ref&gt;

== Ratna karijera ==
{{nedostaju izvori}}
U junu 1991. godine je poslan u [[Knin]], kao komandant 9. korpusa [[JNA]], tokom borbi između JNA i [[Hrvatska|hrvatskih snaga]]. Dana 4. oktobra 1991. godine unaprijeđen je u general-majora. 9. maja 1992. godine preuzeo je mjesto glavnog komandanta štaba Druge vojne oblasti JNA u [[Sarajevo|Sarajevu]].

12. maja 1992. godine je Skupština bosanskih Srba izglasala stvaranje [[VRS|Vojske RS]]. U isto vrijeme, Mladić je postavljen na dužnost Komandanta Vrhovnog štaba VRS-a, mjesto na kojem je bio do decembra 1996. godine. (U maju 1992, nakon povlačenja JNA iz [[Bosna|Bosne]], Druga vojna oblast JNA je postala jezgrom Glavnog štaba VRS-a.) 24. juna 1994. godine, unaprijeđen je u general-pukovnika.

24. jula 1995. godine Mladić je optužen od strane [[Haški tribunal|Međunarodnog suda za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije]] (ICTY) za [[genocid]], [[zločin protiv čovječnosti|zločine protiv čovječnosti]] i brojne [[ratni zločin|ratne zločine]], uključujući i zločine vezane za blokadu Sarajeva.
16. novembra 1995. godine, optužnica je proširena i na genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine tokom napada na [[UN]]-ovu zaštićenu zonu u [[Srebrenica|Srebrenici]] u julu 1995. godine. Mladić je također odgovoran za uzimanje UN-ovog osoblja kao taoce.

Kao bjegunac ICTY-a, pretpostavljalo se da se skriva u [[Srbija|Srbiji]]. U novembru 2004. godine, [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanska]] vojna služba je priznala da vojna akcija privođenja Mladića i drugih optuženika nema mnogo šansi da uspije.

U martu 1994. Mladićeva kćerka Ana je izvršila samoubistvo tokom studija medicine u Beogradu. Sahranjena je na Topčideru, i vjeruje se{{ko kaže}} da je Mladić neko vrijeme redovno dolazio na njen grob.{{nedostaje referenca}}

26. maja 2011. uhapšen je u selu Lazarovu pokraj Zrenjanina gdje se skrivao u kući svojih rođaka te je priveden na Sud u Beogradu gdje je odlučeno o njegovom izručenju ICTY-u.

== Optužnica ==
[[Datoteka:Mladić Start of Trial.jpg|mini|Mladić na suđenju u [[Den Haag]]u 2012.]]
Optužnica protiv Mladića podignuta je 25. jula 1995. godine.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.icty.org/bcs/case/mladic/4#pressrel |title=Mladić (IT-09-92) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/950724.pdf |title=OPTUŽNICA PROTIV RADOVANA KARADžIĆA I RATKA MLADIĆA (24. 7. 1995) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017}}&lt;/ref&gt; Druga optužnica, 14. novembra 1995,&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/951114.pdf |title=OPTUŽNICA PROTIV RADOVANA KARADžIĆA I RATKA MLADIĆA (14. 11. 1995) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017}}&lt;/ref&gt; a izmijenjena optužnica donesena je 10. oktobra 2002. godine pod nazivom ''Predmet Ratko Mladić (IT-95-5/18-I) - &quot;Bosna i Hercegovina&quot; i &quot;Srebrenica&quot;''.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/mladic_021010_indictment.pdf |title=IZMIJENJENA OPTUŽNICA PROTIV RATKA MLADIĆA (10. 10. 2002) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017}}&lt;/ref&gt; Druga izmijenjena optužnica donesena je 1. juna 2011.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/110601.pdf |title=DRUGA IZMIJENJENA OPTUŽNICA PROTIV RATKA MLADIĆA (1. 6. 2011) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017}}&lt;/ref&gt; da bi nakon nje uslijedile još dvije izmijenjene optužnice: prvo 20. oktobra te i 16. decembra 2011. godine.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/111020.pdf |title=TREĆA IZMIJENJENA OPTUŽNICA PROTIV RATKA MLADIĆA (20. 10. 2011) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/111020.pdf |title=ČETVRTA IZMIJENJENA OPTUŽNICA PROTIV RATKA MLADIĆA (16. 12. 2011) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017}}&lt;/ref&gt;

Konačna optužnica za Ratka Mladića glasila je:

a) Dvije tačke za genocid (tačke 1 i 2):
# Ratko Mladić je počinio, planirao, podsticao, naredio i/ili pomagao i podržavao genocid nad dijelom nacionalnih, etničkih i/ili vjerskih grupa bosanskih Muslimana i/ili bosanskih Hrvata. Namjera da se te grupe djelimično unište manifestirana je na najekstremniji način u [[Foča (Republika Srpska)|Foči]], [[Ključ (općina)|Ključu]], [[Kotor-Varoš]]i, [[Prijedor]]u, [[Sanski Most|Sanskom Mostu]] i [[Vlasenica|Vlasenici]]
# Genocid
b) Pet tačaka za zločine protiv čovječnosti (tačke 3, 4, 5, 7 i 8)
# Progoni
# Istrebljenja
# Ubistva
# Deportacija
# Nehumana djela (prisilna premještanja)
c) Četiri tačke za kršenja zakona ili običaja ratovanja (tačke 6, 9, 10 i 11):
# Ubistva
# Terorisanje
# Protivpravni napadi na civile
# Uzimanje talaca.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.icty.org/x/cases/mladic/cis/bcs/cis_mladic_bcs.pdf |title=RATKO MLADIĆ (IT-09-92) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017}}&lt;/ref&gt;

== Presuda ==
Ratko Mladić pred [[Međunarodni sud pravde|Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju]] u [[Den Haag|Haagu]] 22. novembra 2017. po prvostepenoj presudi je proglašen krivim za [[genocid u Srebrenici]] i druge ratne zločine u Bosni i Hercegovini i osuđen na kaznu doživotnog zatvora.&lt;ref name=&quot;REUTERS - 22. 11. 2017&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.reuters.com/article/us-warcrimes-mladic-newsmaker/once-triumphant-bosnian-serb-commander-mladic-reduced-to-frail-genocide-defendant-idUSKBN1DL2WS |title=Once triumphant Bosnian Serb commander Mladic reduced to frail genocide defendant |work=REUTERS |language=engleski |access-date= 22. 11. 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;AVAZ.ba - 22. 11. 2017&quot;&gt;{{cite web |url=http://avaz.ba/vijesti/bih/324181/haski-tribunal-ratko-mladic-osuden-na-dozivotni-zatvor |title=Haški tribunal: Ratko Mladić osuđen na doživotni zatvor |work=AVAZ.ba |access-date= 22. 11. 2017}}&lt;/ref&gt; Proglašen je krivim po 10 tačaka optužnice, a oslobođen po jednoj tački, koja se odnosila na genocid u šest općina u Bosni i Hercegovini. Konačna presuda po tačkama optužnice bila je sljedeća:&lt;ref name=&quot;BBC - 22. 11. 2017&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.bbc.com/news/world-europe-42080090 |title=Ratko Mladic jailed for life over Bosnia war genocide |work=[[BBC]] |language=engleski |access-date= 22. 11. 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Anadolu Agency - 22. 11. 2017&quot;&gt;{{cite web |url=http://aa.com.tr/en/europe/world-welcomes-un-courts-mladic-genocide-conviction/974604 |title=World welcomes UN court's Mladic genocide conviction |work=Anadolu Agency |language=engleski |access-date= 22. 11. 2017}}&lt;/ref&gt;
# Po tački 1 Vijeće nije utvrdilo da je Ratko Mladić kriv za genocid u šest općina,
# u drugoj tački i svim ostalim tačkama optužnice proglašen je krivim za genocid,
# progon i zločin protiv čovječnosti,
# istrebljenje i zločin protiv čovječnosti,
# ubistvo i zločin protiv čovječnosti,
# ubistvo, kršenje zakona i običaja ratovanja,
# deportacija i zločin protiv čovječnosti,
# nehumano i prisilno premještanje,
# terorisanje i kršenje zakona i običaja ratovanja,
# protupravni napadi na civile,
# uzimanje talaca, kršenje zakona i običaja ratovanja.&lt;ref name=&quot;REUTERS - 22. 11. 2017&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;AVAZ.ba - 22. 11. 2017&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;BBC - 22. 11. 2017&quot; /&gt;

== Smrt ==
Mladić je umro 27. augusta 2026. u [[Ujedinjene nacije|UN]]-ovom pritvoru u [[Den Haag]]u, ([[Nizozemska]]) nakon više [[Moždani udar|moždanih udara]].&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/ratko-mladic-mozdani-udar-haag-stanje-tesko-15698995|title=Jutarnji list - Ratni zločinac Ratko Mladić doživio moždani udar, u teškom je stanju|date=15. 4. 2026|website=www.jutarnji.hr|language=hr-hr|access-date=27. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Refspisak|2}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat}}
{{Wikicitat}}
{{wikivijesti|Ratko Mladić osuđen na doživotni zatvor}}
* [http://www.icty.org/x/cases/mladic/cis/en/cis_mladic_en.pdf Ratko Mladić], [[ICTY]].org
* [http://www.bbc.com/news/world-europe-13559597 Ratko Mladić] na [[BBC]]

{{Ratovi u bivšoj Jugoslaviji}}

{{DEFAULTSORT:Mladić, Ratko}}
[[Kategorija:Rođeni 1943.]]
[[Kategorija:Umrli 2026.]]
[[Kategorija:Biografije, Kalinovik]]
[[Kategorija:Srpski nacionalisti]]
[[Kategorija:Generali Vojske Republike Srpske]]
[[Kategorija:Generali Jugoslavenske narodne armije]]
[[Kategorija:Vojnici Vojske Republike Srpske]]
[[Kategorija:Vojne osobe u ratu u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Vojne osobe u ratu u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Osobe izručene iz Srbije]]
[[Kategorija:Osobe osuđene na doživotni zatvor od strane međunarodnih sudova i tribunala]]
[[Kategorija:Osuđeni pred Haškim tribunalom]]
[[Kategorija:Ratni zločinci u ratu u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Srbi iz Bosne i Hercegovine osuđeni za ratne zločine]]
[[Kategorija:Srbi iz Bosne i Hercegovine osuđeni za zločine protiv čovječnosti]]
[[Kategorija:Srbi iz Bosne i Hercegovine osuđeni za genocid]]
[[Kategorija:Nosioci Ordena bratstva i jedinstva]]
[[Kategorija:Nosioci Ordena narodne armije]]
[[Kategorija:Nosioci Ordena za vojne zasluge]]
[[Kategorija:Nosioci Ordena Republike Srpske]]
[[Kategorija:Nosioci Ordena Karađorđeve zvijezde (Republika Srpska)]]</text>
      <sha1>sfrytgw6fjnyv1aujdypshg694par8j</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3922493</id>
      <parentid>3922489</parentid>
      <timestamp>2026-08-28T11:57:04Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>نوفاك اتشمان</username>
        <id>16322</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 20 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3922493</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="22265" sha1="1b6tiqinw87u4rt855g85hm15unenxr" xml:space="preserve">{{Infokutija zločinac
| počasni_prefiks        = 
| ime                    = Ratko Mladić
| počasni_sufiks         = 
| slika                  = Evstafiev-ratko-mladic-1993-w.jpg
| veličina_slike         = 
| alt_slike              = Mladić 1993.
| opis_slike             = Mladić 1993.
| izvorno_ime            = Ратко Младић
| izvorni_jezik          = sr-Cyrl
| ime_pri_rođenju        = 
| datum_rođenja          = {{Datum rođenja|1942|03|12}}
| mjesto_rođenja         = [[Božanovići]], [[Kraljevina Jugoslavija]]
| datum_nestanka         = 
| mjesto_nestanka        = 
| status_nestanka        = 
| datum_smrti            = {{Datum smrti i godine|2026|08|27|1942|03|12}}
| mjesto_smrti           = [[Den Haag]], [[Nizozemska]]
| uzrok_smrti            = [[Moždani udar]]
| tijelo_pronađeno       = 
| mjesto_počivanja       = 
| koordinate_mjesta_počivanja = 
| spomenici              = 
| druga_imena            = 
| nacionalnost           = [[Srbi]]n
| etnicitet              = 
| državljanstvo          = {{ZID|Bosna i Hercegovina}}
| politička_stranka      = [[Srpska demokratska stranka]] {{Malo|(od 1990)}}&lt;br&gt;[[Savez komunista Jugoslavije]]
| obrazovanje            = '''Srednje: '''Vojnoindustrijska škola Beograd&lt;br&gt;'''Visoko: '''[[Vojna akademija Univerziteta odbrane u Beogradu|Vojna akademija Beograd]]&lt;br&gt;[[Komandno-štabna akademija Kopnene vojske Jugoslavenske narodne armije|Komando-štabna akademija KV JNA]]
| zanimanje              = Profesionalni vojnik/oficir
| vjera                  = [[Srpska pravoslavna crkva]]
| pripadnost             = 
| godine_službe          = 
| poslodavac             = 
| agent                  = 
| poznat_po              = 
| značajan_rad           = 
| stil                   = 
| televizija             = 
| visina                 = 
| prethodnik             = 
| nasljednik             = 
| pokret                 = 
| član                   = 
| kriminalni_status      = 
| supružnik              = Biljana Mladić
| djeca                  = 2
| roditelji              = Neđo Mladić (otac)&lt;br&gt;Stana (rođ. Lalović) Mladić (majka)
| rodbina                = 
| pozivni_znak           = 
| nagrade                = 
| tražen                 = [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]]
| potjernica_raspisana   = {{Početni datum|1995|07|24}}
| status_hapšenja        = Uhapšen
| iznos_nagrade          = 10 miliona [[Euro|eura]] (nagrada [[Vlada Republike Srbije|Vlade Srbije]] od oktobra 2010)
| u_bjekstvu             = 
| vrijeme_u_bjekstvu     = {{ayd|1995|07|24|2011|05|26}}
| kraj_bjekstva          = {{Završni datum|2011|05|26}}
| saučesnici             = 
| komentari              = 
| optužnica              = {{ubli|[[Genocid]] (2 tačke)|[[Ratni zločin]]i (4 tačke)|[[Zločini protiv čovječnosti]] (5 tačaka)}}
| suđenje                = [[Suđenje Ratku Mladiću|IT-09-92]]
| početak_suđenja        = {{Početni datum|2012|05|12}}
| kraj_suđenja           = {{Završni datum|2016|12|15}}
| presuda                = 
| osuđujuća_presuda      = {{ubli|[[Genocid]] (1 tačka)|[[Ratni zločin]]i (4 tačke)|[[Zločini protiv čovječnosti]] (5 tačaka)}}
| osuđen                 = Prvostepeno: {{Završni datum|2017|11|24}}&lt;br&gt;Pravosnažno: {{Završni datum|2021|06|08}}
| kazna                  = 
| krivična_kazna         = [[Doživotni zatvor]]
| motiv                  = [[Velika Srbija]]
| žrtve                  = 
| datum                  = 
| vrijeme                = 
| početna_godina         = {{Početni datum|1992}}
| završna_godina         = {{Završni datum|1995}}
| država                 = {{ZID|Republika Bosna i Hercegovina}}
| savezna_država         = 
| lokacija               = 
| mete                   = Nesrpsko stanovništvo
| ubijeni                = 
| ranjeni                = 
| oružje                 = 
| uhapšen                = {{Završni datum|2011|05|26}} ([[Srbija]])
| zatvoren               = {{Završni datum|2011|05|31}} ([[Pritvorska jedinica Ujedinjenih nacija]] u [[Den Haag]]u)
| modul                  = {{Infokutija vojno lice
 | embed                   = yes
 | pripadnost              = {{ZID|Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija}} (1965-1992)&lt;br&gt;{{ZID|Republika Srpska Krajina}}&lt;br&gt;{{ZID|Republika Srpska (1992–1995)|ime=Republika Srpska}} (1992-2002)
 | služba                  = 1965 – 2002.
 | čin                     = [[Datoteka:16 General-pukovnik VRS 92-97.png|15px]] [[general-pukovnik]] [[Vojska Republike Srpske|VRS]]&lt;br&gt;[[Datoteka:Yugoslavia-Army-OF-7 (1951–2006).svg|15px]] [[general-potpukovnik]] [[Jugoslavenska narodna armija|JNA]]
 | ratovi                  = {{unbulleted list
| {{Tree list}}
* [[Ratovi u bivšoj Jugoslaviji]]
** [[Rat u Hrvatskoj]]
** [[Rat u Bosni i Hercegovini]]
{{Tree list/end}}
}}
 | vojska                  = [[Datoteka:Logo of the JNA.svg|20px]] [[Jugoslavenska narodna armija]] (1965-1992)&lt;br&gt;[[Datoteka:Patch of the Army of Republika Srpska.svg|20px]] [[Vojska Republike Srpske]] (1992-2002)
 | rod                     = 
 | jedinice                = Oklopne divizije, artiljerija, specijalne jedinice
 | komandovao              = 9. korpus [[Jugoslavenska narodna armija|JNA]]&lt;br&gt;Načelnik štaba 2. armijske oblasti [[Jugoslavenska narodna armija|JNA]]&lt;br&gt; [[Generalštab Vojske Republike Srpske|Generalštab]] [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]] (1992-1996)
 | odlikovanja             = {{unbulleted list
| {{Tree list}}
* [[Ordeni, odlikovanja i medalje Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije|Odlikovanja SFRJ]]
** [[Datoteka:Order of the brotherhood and unity with silver wreath RIB.gif|40px]] [[Orden bratstva i jedinstva]] sa srebrnim vijencem
** [[Datoteka:Order of the People's Army with golden star RIB.gif|40px]] [[Orden narodne armije]] sa zlatnom zvijezdom
** [[Datoteka:Order of the People's Army with silver star RIB.gif|40px]] [[Orden narodne armije]] sa srebrnom zvijezdom
** [[Datoteka:Order of military merits FRY 2.gif|40px]] [[Orden za vojne zasluge]] sa zlatnim mačevima
** [[Datoteka:Order of military merits FRY 3.gif|40px]] [[Orden za vojne zasluge]] sa srebrnim mačevima
* [[Ordeni, odlikovanja i medalje Republike Srpske|Odlikovanja RS]]
** [[Datoteka:BIH Order of the Republic of Srpska sash ribbon.svg|40px]] [[Orden Republike Srpske]] na lenti
** [[Datoteka:BIH Order of the Star of Karadjordje III - ribbon.svg|40px]] [[Orden Karađorđeve zvijezde (Republika Srpska)|Orden Karađorđeve zvijezde]] trećeg reda
{{Tree list/end}}
}}
 }}
| veb-sajt               = 
| potpis                 = 
| potpis_veličina        = 
| fusnote                = 
}}
'''Ratko Mladić''' (12. mart 1943 – 27. august 2026) bio je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] i [[Srbi|srpski]] zapovjednik, te [[general]] [[Jugoslavenska narodna armija|Jugoslavenske narodne armije]] i general [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]] za vrijeme [[Rat u Hrvatskoj|rata u Hrvatskoj]] i [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]].&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.dw.com/en/ratko-mladic-dead-at-84-reports/a-78531323|title=Ratko Mladic dead at 84 — reports|website=dw.com|language=en|access-date=27. 8. 2026|archive-date=27. 8. 2026|archive-url=https://web.archive.org/web/20260827125624/https://www.dw.com/en/ratko-mladic-dead-at-84-reports/a-78531323|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news|title=Ratko Mladic, Murderous ‘Butcher of Bosnia,’ Dies at 83|url=https://www.nytimes.com/2026/08/27/world/europe/ratko-mladic-dead.html|newspaper=The New York Times|date=27. 8. 2026|access-date=27. 8. 2026|issn=0362-4331|language=en-US|first=Dan|last=Bilefsky|archive-date=27. 8. 2026|archive-url=https://web.archive.org/web/20260827132544/https://www.nytimes.com/2026/08/27/world/europe/ratko-mladic-dead.html|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.theguardian.com/world/2017/nov/21/ratko-mladic-bosnian-serb-genocide-war-crimes|title=Bosnian Serb warlord Ratko Mladić disrupts genocide verdict hearing|author=Julian Borger|date=22. 11. 2017|publisher=|via=www.theguardian.com|location=UK|access-date=28. 1. 2019|archive-date=27. 3. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220327091451/https://www.theguardian.com/world/2017/nov/21/ratko-mladic-bosnian-serb-genocide-war-crimes|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|location=UK|url=https://www.theguardian.com/world/ratko-mladic|title=Ratko Mladić|work=World news|publisher=The Guardian|access-date=28. 1. 2019|archive-date=24. 5. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220524043753/https://www.theguardian.com/world/ratko-mladic|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.irishtimes.com/news/world/europe/mladic-convicted-of-genocide-and-war-crimes-by-un-tribunal-1.3300887|title=Mladic convicted of genocide and war crimes by UN tribunal|author=Peter Cluskey|website=The Irish Times|access-date=28. 1. 2019|archive-date=17. 5. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210517005645/https://www.irishtimes.com/news/world/europe/mladic-convicted-of-genocide-and-war-crimes-by-un-tribunal-1.3300887|url-status=live}}&lt;/ref&gt; [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] (MKSJ) prvostepenom presudom 24. novembra 2017, a kasnije 8. juna 2021. i pravosnažnom, osudio ga je na [[Doživotni zatvor|doživotnu kaznu zatvora]] za [[Genocid u Srebrenici|genocid]] [[Genocid u Srebrenici|u Srebrenici]], [[Zločini protiv čovječnosti|zločine protiv čovječnosti]] (progon, ubistva, istrebljenje, deportacija i prisilno premještanje nesrpskog stanovništva), terorisanje i progon civilnog stanovništva, kršenje zakona i običaja ratovanja i uzimanje pripadnika [[UNPROFOR]]-a za taoce.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.icty.org/bcs/press/me%C4%91unarodni-sud-osudio-ratka-mladi%C4%87a-za-genocid-ratne-zlo%C4%8Dine-i-zlo%C4%8Dine-protiv-%C4%8Dovje%C4%8Dnosti |title=Međunarodni sud osudio Ratka Mladića za genocid, ratne zločine i zločine protiv čovječnosti |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017 |archive-date=27. 11. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20171127010306/http://www.icty.org/bcs/press/me%C4%91unarodni-sud-osudio-ratka-mladi%C4%87a-za-genocid-ratne-zlo%C4%8Dine-i-zlo%C4%8Dine-protiv-%C4%8Dovje%C4%8Dnosti |url-status=live }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.dw.com/sr/ratko-mladi%C4%87-pravosna%C5%BEno-osu%C4%91en-na-do%C5%BEivotnu-kaznu-zatvora/a-57817597|title=Ratko Mladić pravosnažno osuđen na doživotnu kaznu zatvora {{!}} DW {{!}} 08.06.2021|last=Welle (www.dw.com)|first=Deutsche|website=DW.COM|language=sr-RS|access-date=10. 6. 2021|archive-date=10. 6. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210610084036/https://www.dw.com/sr/ratko-mladi%C4%87-pravosna%C5%BEno-osu%C4%91en-na-do%C5%BEivotnu-kaznu-zatvora/a-57817597|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

== Ratna karijera ==
{{nedostaju izvori}}
U junu 1991. godine je poslan u [[Knin]], kao komandant 9. korpusa [[JNA]], tokom borbi između JNA i [[Hrvatska|hrvatskih snaga]]. Dana 4. oktobra 1991. godine unaprijeđen je u general-majora. 9. maja 1992. godine preuzeo je mjesto glavnog komandanta štaba Druge vojne oblasti JNA u [[Sarajevo|Sarajevu]].

12. maja 1992. godine je Skupština bosanskih Srba izglasala stvaranje [[VRS|Vojske RS]]. U isto vrijeme, Mladić je postavljen na dužnost Komandanta Vrhovnog štaba VRS-a, mjesto na kojem je bio do decembra 1996. godine. (U maju 1992, nakon povlačenja JNA iz [[Bosna|Bosne]], Druga vojna oblast JNA je postala jezgrom Glavnog štaba VRS-a.) 24. juna 1994. godine, unaprijeđen je u general-pukovnika.

24. jula 1995. godine Mladić je optužen od strane [[Haški tribunal|Međunarodnog suda za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije]] (ICTY) za [[genocid]], [[zločin protiv čovječnosti|zločine protiv čovječnosti]] i brojne [[ratni zločin|ratne zločine]], uključujući i zločine vezane za blokadu Sarajeva.
16. novembra 1995. godine, optužnica je proširena i na genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine tokom napada na [[UN]]-ovu zaštićenu zonu u [[Srebrenica|Srebrenici]] u julu 1995. godine. Mladić je također odgovoran za uzimanje UN-ovog osoblja kao taoce.

Kao bjegunac ICTY-a, pretpostavljalo se da se skriva u [[Srbija|Srbiji]]. U novembru 2004. godine, [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanska]] vojna služba je priznala da vojna akcija privođenja Mladića i drugih optuženika nema mnogo šansi da uspije.

U martu 1994. Mladićeva kćerka Ana je izvršila samoubistvo tokom studija medicine u Beogradu. Sahranjena je na Topčideru, i vjeruje se{{ko kaže}} da je Mladić neko vrijeme redovno dolazio na njen grob.{{nedostaje referenca}}

26. maja 2011. uhapšen je u selu Lazarovu pokraj Zrenjanina gdje se skrivao u kući svojih rođaka te je priveden na Sud u Beogradu gdje je odlučeno o njegovom izručenju ICTY-u.

== Optužnica ==
[[Datoteka:Mladić Start of Trial.jpg|mini|Mladić na suđenju u [[Den Haag]]u 2012.]]
Optužnica protiv Mladića podignuta je 25. jula 1995. godine.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.icty.org/bcs/case/mladic/4#pressrel |title=Mladić (IT-09-92) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017 |archive-date=29. 11. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20171129030250/http://www.icty.org/bcs/case/mladic/4#pressrel |url-status=live }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/950724.pdf |title=OPTUŽNICA PROTIV RADOVANA KARADžIĆA I RATKA MLADIĆA (24. 7. 1995) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017 |archive-date=9. 12. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211209074003/https://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/950724.pdf |url-status=live }}&lt;/ref&gt; Druga optužnica, 14. novembra 1995,&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/951114.pdf |title=OPTUŽNICA PROTIV RADOVANA KARADžIĆA I RATKA MLADIĆA (14. 11. 1995) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017 |archive-date=27. 5. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220527223515/https://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/951114.pdf |url-status=live }}&lt;/ref&gt; a izmijenjena optužnica donesena je 10. oktobra 2002. godine pod nazivom ''Predmet Ratko Mladić (IT-95-5/18-I) - &quot;Bosna i Hercegovina&quot; i &quot;Srebrenica&quot;''.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/mladic_021010_indictment.pdf |title=IZMIJENJENA OPTUŽNICA PROTIV RATKA MLADIĆA (10. 10. 2002) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017 |archive-date=4. 12. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20201204230157/https://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/mladic_021010_indictment.pdf |url-status=live }}&lt;/ref&gt; Druga izmijenjena optužnica donesena je 1. juna 2011.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/110601.pdf |title=DRUGA IZMIJENJENA OPTUŽNICA PROTIV RATKA MLADIĆA (1. 6. 2011) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017 |archive-date=4. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304195409/http://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/110601.pdf |url-status=live }}&lt;/ref&gt; da bi nakon nje uslijedile još dvije izmijenjene optužnice: prvo 20. oktobra te i 16. decembra 2011. godine.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/111020.pdf |title=TREĆA IZMIJENJENA OPTUŽNICA PROTIV RATKA MLADIĆA (20. 10. 2011) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017 |archive-date=17. 1. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210117124535/https://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/111020.pdf |url-status=live }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/111020.pdf |title=ČETVRTA IZMIJENJENA OPTUŽNICA PROTIV RATKA MLADIĆA (16. 12. 2011) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017 |archive-date=17. 1. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210117124535/https://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/bcs/111020.pdf |url-status=live }}&lt;/ref&gt;

Konačna optužnica za Ratka Mladića glasila je:

a) Dvije tačke za genocid (tačke 1 i 2):
# Ratko Mladić je počinio, planirao, podsticao, naredio i/ili pomagao i podržavao genocid nad dijelom nacionalnih, etničkih i/ili vjerskih grupa bosanskih Muslimana i/ili bosanskih Hrvata. Namjera da se te grupe djelimično unište manifestirana je na najekstremniji način u [[Foča (Republika Srpska)|Foči]], [[Ključ (općina)|Ključu]], [[Kotor-Varoš]]i, [[Prijedor]]u, [[Sanski Most|Sanskom Mostu]] i [[Vlasenica|Vlasenici]]
# Genocid
b) Pet tačaka za zločine protiv čovječnosti (tačke 3, 4, 5, 7 i 8)
# Progoni
# Istrebljenja
# Ubistva
# Deportacija
# Nehumana djela (prisilna premještanja)
c) Četiri tačke za kršenja zakona ili običaja ratovanja (tačke 6, 9, 10 i 11):
# Ubistva
# Terorisanje
# Protivpravni napadi na civile
# Uzimanje talaca.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.icty.org/x/cases/mladic/cis/bcs/cis_mladic_bcs.pdf |title=RATKO MLADIĆ (IT-09-92) |work=ICTY.org |access-date=24. 11. 2017 |archive-date=10. 11. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20171110063638/http://www.icty.org/x/cases/mladic/cis/bcs/cis_mladic_bcs.pdf |url-status=live }}&lt;/ref&gt;

== Presuda ==
Ratko Mladić pred [[Međunarodni sud pravde|Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju]] u [[Den Haag|Haagu]] 22. novembra 2017. po prvostepenoj presudi je proglašen krivim za [[genocid u Srebrenici]] i druge ratne zločine u Bosni i Hercegovini i osuđen na kaznu doživotnog zatvora.&lt;ref name=&quot;REUTERS - 22. 11. 2017&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.reuters.com/article/us-warcrimes-mladic-newsmaker/once-triumphant-bosnian-serb-commander-mladic-reduced-to-frail-genocide-defendant-idUSKBN1DL2WS |title=Once triumphant Bosnian Serb commander Mladic reduced to frail genocide defendant |work=REUTERS |language=engleski |access-date=22. 11. 2017 |archive-date=22. 11. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20171122004803/https://www.reuters.com/article/us-warcrimes-mladic-newsmaker/once-triumphant-bosnian-serb-commander-mladic-reduced-to-frail-genocide-defendant-idUSKBN1DL2WS |url-status=live }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;AVAZ.ba - 22. 11. 2017&quot;&gt;{{cite web |url=http://avaz.ba/vijesti/bih/324181/haski-tribunal-ratko-mladic-osuden-na-dozivotni-zatvor |title=Haški tribunal: Ratko Mladić osuđen na doživotni zatvor |work=AVAZ.ba |access-date=22. 11. 2017 |archive-date=22. 11. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20171122213322/http://avaz.ba/vijesti/bih/324181/haski-tribunal-ratko-mladic-osuden-na-dozivotni-zatvor |url-status=live }}&lt;/ref&gt; Proglašen je krivim po 10 tačaka optužnice, a oslobođen po jednoj tački, koja se odnosila na genocid u šest općina u Bosni i Hercegovini. Konačna presuda po tačkama optužnice bila je sljedeća:&lt;ref name=&quot;BBC - 22. 11. 2017&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.bbc.com/news/world-europe-42080090 |title=Ratko Mladic jailed for life over Bosnia war genocide |work=[[BBC]] |language=engleski |access-date=22. 11. 2017 |archive-date=22. 11. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20171122141841/http://www.bbc.com/news/world-europe-42080090 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Anadolu Agency - 22. 11. 2017&quot;&gt;{{cite web |url=http://aa.com.tr/en/europe/world-welcomes-un-courts-mladic-genocide-conviction/974604 |title=World welcomes UN court's Mladic genocide conviction |work=Anadolu Agency |language=engleski |access-date=22. 11. 2017 |archive-date=22. 11. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20171122153111/http://aa.com.tr/en/europe/world-welcomes-un-courts-mladic-genocide-conviction/974604 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
# Po tački 1 Vijeće nije utvrdilo da je Ratko Mladić kriv za genocid u šest općina,
# u drugoj tački i svim ostalim tačkama optužnice proglašen je krivim za genocid,
# progon i zločin protiv čovječnosti,
# istrebljenje i zločin protiv čovječnosti,
# ubistvo i zločin protiv čovječnosti,
# ubistvo, kršenje zakona i običaja ratovanja,
# deportacija i zločin protiv čovječnosti,
# nehumano i prisilno premještanje,
# terorisanje i kršenje zakona i običaja ratovanja,
# protupravni napadi na civile,
# uzimanje talaca, kršenje zakona i običaja ratovanja.&lt;ref name=&quot;REUTERS - 22. 11. 2017&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;AVAZ.ba - 22. 11. 2017&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;BBC - 22. 11. 2017&quot; /&gt;

== Smrt ==
Mladić je umro 27. augusta 2026. u [[Ujedinjene nacije|UN]]-ovom pritvoru u [[Den Haag]]u, ([[Nizozemska]]) nakon više [[Moždani udar|moždanih udara]].&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/ratko-mladic-mozdani-udar-haag-stanje-tesko-15698995|title=Jutarnji list - Ratni zločinac Ratko Mladić doživio moždani udar, u teškom je stanju|date=15. 4. 2026|website=www.jutarnji.hr|language=hr-hr|access-date=27. 8. 2026|archive-date=16. 4. 2026|archive-url=https://web.archive.org/web/20260416185229/https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/ratko-mladic-mozdani-udar-haag-stanje-tesko-15698995|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Refspisak|2}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat}}
{{Wikicitat}}
{{wikivijesti|Ratko Mladić osuđen na doživotni zatvor}}
* [http://www.icty.org/x/cases/mladic/cis/en/cis_mladic_en.pdf Ratko Mladić], [[ICTY]].org
* [http://www.bbc.com/news/world-europe-13559597 Ratko Mladić] na [[BBC]]

{{Ratovi u bivšoj Jugoslaviji}}

{{DEFAULTSORT:Mladić, Ratko}}
[[Kategorija:Rođeni 1943.]]
[[Kategorija:Umrli 2026.]]
[[Kategorija:Biografije, Kalinovik]]
[[Kategorija:Srpski nacionalisti]]
[[Kategorija:Generali Vojske Republike Srpske]]
[[Kategorija:Generali Jugoslavenske narodne armije]]
[[Kategorija:Vojnici Vojske Republike Srpske]]
[[Kategorija:Vojne osobe u ratu u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Vojne osobe u ratu u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Osobe izručene iz Srbije]]
[[Kategorija:Osobe osuđene na doživotni zatvor od strane međunarodnih sudova i tribunala]]
[[Kategorija:Osuđeni pred Haškim tribunalom]]
[[Kategorija:Ratni zločinci u ratu u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Srbi iz Bosne i Hercegovine osuđeni za ratne zločine]]
[[Kategorija:Srbi iz Bosne i Hercegovine osuđeni za zločine protiv čovječnosti]]
[[Kategorija:Srbi iz Bosne i Hercegovine osuđeni za genocid]]
[[Kategorija:Nosioci Ordena bratstva i jedinstva]]
[[Kategorija:Nosioci Ordena narodne armije]]
[[Kategorija:Nosioci Ordena za vojne zasluge]]
[[Kategorija:Nosioci Ordena Republike Srpske]]
[[Kategorija:Nosioci Ordena Karađorđeve zvijezde (Republika Srpska)]]</text>
      <sha1>1b6tiqinw87u4rt855g85hm15unenxr</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Mustafa Nadarević</title>
    <ns>0</ns>
    <id>7209</id>
    <revision>
      <id>3922346</id>
      <parentid>3920778</parentid>
      <timestamp>2026-08-27T21:07:42Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bakir123</username>
        <id>110053</id>
      </contributor>
      <comment>Kraljevina se raspala 1941.</comment>
      <origin>3922346</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="11910" sha1="gi96r8cjbfydte2fhmzf2z2j0yjmm5j" xml:space="preserve">{{Infokutija osoba
| ime              = Mustafa Nadarević
| slika            = Mustafa Nadarevic.jpg
| opis             = Nadarević 2008.
| datum_rođenja    = {{Datum rođenja|1943|05|02}}
| mjesto_rođenja   = [[Banja Luka]], [[Nezavisna Država Hrvatska]]
| datum_smrti      = {{Datum smrti i godine|2020|11|22|1943|05|02}}
| mjesto_smrti     = [[Zagreb]], [[Hrvatska]]
| alma_mater       = [[Akademija scenskih umjetnosti u Zagrebu]]
| zanimanje        = {{hlist|[[Glumac]]|[[režiser]]|[[komičar]]}}
| nacionalnost     =
| godine_aktivnosti = 1968–2020.
| supružnik        = {{brak|Slavica Radović|2012|2012|kraj=njena smrt}}
| djeca            = 3
| nagrade          =
| veb-sajt         =
}}
'''Mustafa Nadarević''' (2. maj 1943 – 22. novembar 2020) bio je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] i [[Hrvatska|hrvatski]] dramski i filmski [[glumac]] i [[režiser]].

==Biografija==
Poslije završene gimnazije u [[Rijeka (grad)|Rijeci]], diplomirao na Akademiji za kazališnu umjetnost u [[Zagreb]]u. Pozorišnu karijeru započeo u [[Zagrebačko pozotišze mladih|Zagrebačkom teatru mladih]]; od 1969. član Drame [[Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu|Hrvatskog narodnog pozorišta]] u Zagrebu; Gostuje u HK &quot;Ivan pl. Zajc&quot; u Rijeci, HNK u [[Split]]u i [[Dubrovačke ljetne igre|Dubrovačkim ljetnim igrama]]; ostvaruje značajne uloge u domaćem (Bodgan u ''[[Hvarkinja|Hvarkinji]]'', [[Pomet]] u ''[[Dundo Maroje|Dundu Maroju]]'', Miletić u ''Ostavci'', [[Leone]] u ''[[Gospoda Glembajevi|Gospodi Glembajevima]]'' i drugim) i stranom repertoaru (Lorenzacco u ''Lorenzaccio'', Cyrano u ''[[Cyranou de Bergerac]]u'', Platonov u drami bez naslova, [[Figaro]] u ''Figaro se ženi'' i ''Figaro se rastaje'', M.P. Murphy u ''[[Let iznad kukavičjeg gnijezda|Letu iznad kukavičjeg gnijezda]]'', što i režira); igrao u više TV-filmova i serija; na filmu se etablira ulogom ujaka u ''[[Otac na službenom putu|Ocu na službenom putu]]'' [[Emir Kusturica|Emira Kusturice]], te ulogama u filmovima ''[[Miris dunja]]'' [[Mirz Idrizović|Mirze Idrizovića]], ''[[Već viđeno]]'' [[Goran Marković|Gorana Markovića]], ''[[Glembajevi]]'' [[Antun Vrdoljak|Antuna Vrdoljaka]], ''[[Praznik u Sarajevu]]'' [[Benjamin Filipović|Benjamina Filipovića]], ''[[Gluvi barut]]'' [[Bato Čengić|Bate Čengića]], ''[[Savršeni krug|Savršenom krugu]]'' [[Ademir Kenović|Ademira Kenovića]], ''[[Transantlantik]]u'' i drugim.

Preminuo je 22. novembra 2020. godine nakon što mu je dijagnosticiran [[Rak pluća|karcinom pluća]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/bih/preminuo-mustafa-nadarevic-606905|title=Preminuo Mustafa Nadarević|last=|first=|date=22. 11. 2020|website=www.oslobodjenje.ba|publisher=|language=bs|access-date=22. 11. 2020}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://bhrt.ba/preminuo-mustafa-nadarevic/|title=Preminuo Mustafa Nadarević|last=|first=|date=22. 11. 2020|website=BHRT|publisher=|language=bs|access-date=22. 11. 2020}}&lt;/ref&gt;

==Uloge==
{{Filmografija-domaći}}
|- style=&quot;background:Lavender; text-align:center;&quot;
| colspan=&quot;4&quot; | 1960-e
|-
| 1968. || [[Kratak susret (film iz 1968)|Kratak susret]] (TV) ||
|-
| 1968. || [[Gravitacija ili fantastična mladost činovnika Borisa Horvata]] || Blaja
|-
| 1969. || [[Ratnici i bosonogi]] (TV) ||
|- style=&quot;background:Lavender; text-align:center;&quot;
| colspan=&quot;4&quot; | 1970-e
|-
| 1970. || [[Fiškal]] (serija) ||
|-
| 1971. || [[Balade Petrice Kerempuha]] (TV) ||
|-
| 1972. || [[Prosjaci i sinovi]] (serija) || Iviša
|-
| 1973. || [[Timon]] ||
|-
| 1975. || [[Tena (TV film)|Tena]] (TV) ||
|-
| 1975. || [[Muka svete Margarite]] (serija) || Olibri
|-
| 1976. || [[Samac (TV film)|Samac]] (TV) ||
|-
| 1976. || [[Tri jablana]] (TV) ||
|-
| 1977. || [[Nikola Tesla (TV serija)|Nikola Tesla]] (serija) || Fred
|-
| 1978, || [[Ispit zrelosti]] || Policijski isljednik
|-
| 1978, || [[Bombaški proces (film)|Bombaški proces]] || Vangard
|-
| 1978. || [[Punom parom]] (serija) || Ilija
|-
| 1978. || [[Mačak pod šljemom (serija)|Mačak pod šljemom]] TV serija || Komesar 1. bataljona
|-
| 1979. || [[Prizori iz obiteljskog života]] (serija) ||
|- style=&quot;background:Lavender; text-align:center;&quot;
| colspan=&quot;4&quot; | 1980-e
|-
| 1980. || [[Dva sanduka dinamita]] (TV) ||
|-
| 1980-1981. || [[Velo misto]] (serija) || Duje
|-
| 1982. || [[Nevolje jednog Branimira]] (serija) ||Berthold Barić
|-
| 1982. || [[Kiklop (film)|Kiklop]] || Don Fernando
|-
| 1982. || [[Vlastiti aranžman]] (TV) ||
|-
| 1980. || [[Nepokoreni grad]] (serija) || Brko Serdar
|-
| 1982. || [[Izjava]] ||
|-
| 1982. || [[Zločin u školi]] || Bartol
|-
| 1983. || [[Lažeš, Melita]] (mini-serija) || Profesor Vadovec
|-
| 1983. || [[Dundo Maroje (TV film iz 1983)|Dundo Maroje]] || Pomet
|-
| 1983. || [[Rade Končar (TV serija)|Rade Končar]] (TV serija)||
|-
| 1983. || [[Prestrojavanje]] (TV) ||
|-
| 1983. || [[Kiklop (TV serija)|Kiklop]] (TV serija)||Don Fernando
|-
| 1983. || [[Kvit posao]] (TV) || Fabijan
|-
| 1983. || [[Miris dunja]] || Mustafa
|-
| 1984. || [[Štefica Cvek u raljama života]] (mini-serija) ||
|-
| 1984. || [[U raljama života]] ||
|-
| 1984. || [[Zadarski memento]] || Bepo Marini
|-
| 1984. || [[Mala pljačka vlaka]] || Paragraf
|-
| 1985. || [[Lica i sudbine]] (TV) ||
|-
| 1985. || [[Ratni dečko]] || Mil menadžer
|-
| 1985. || [[Horvatov izbor]] || Vinko Bencina
|-
| 1984-1985. || [[Inspektor Vinko]] (serija) || Referent Petar
|-
| 1985. || [[Nitko se neće smijati]] (TV) || Milan
|-
| 1985. || [[Otac na službenom putu]] || Zijah „Zijo“ Zulfikarpašić
|-
| 1985. || [[LJubavna pisma s predumišljajem]] || Papageno
|-
| 1985. || [[Ukazanje Gospe u selu Grabovica]] (TV) ||
|-
| 1985. || [[Priče iz fabrike]] (serija) || Filip
|-
| 1986. || [[Dobrovoljci (film)|Dobrovoljci]] || Ginekolog
|-
| 1986. || [[Pat pozicija]] (TV) ||
|-
| 1986. || [[Večernja zvona]] || Matko
|-
| 1986. || [[Posljednji skretničar uzanog kolosijeka]] || Mungo
|-
| 1987. || [[Već viđeno (film)|Već viđeno]] || Mihailo
|-
| 1986-1987. || [[Putovanje u Vučjak]] (serija) || Vinko Bencina
|-
| 1987. || [[Ljubavi Blanke Kolak (film)|LJubavi Blanke Kolak]] || Pavel
|-
| 1987. || [[Kriminalci (film iz 1987)|Kriminalci]] || Zatvorenik Ljuba Kurtović
|-
| 1987. || [[Haustorče]] (TV) ||
|-
| 1988. || [[Večernja zvona (TV serija)|Večernja zvona]] (TV serija)|| Matko
|-
| 1988. || [[Klopka (film iz 1988)|Klopka]] || Saša
|-
| 1988. || [[Zaboravljeni (TV serija)|Zaboravljeni]] || Vaspitač Martin
|-
| 1988. || [[Zagrljaj (serija)|Zagrljaj]] (TV serija) ||
|-
| 1988. || [[Glembajevi]] || Doktor Leon Glembaj
|-
| 1989. || [[Kuduz]] || Milicioner Šemso
|-
| 1989. || [[Povratak Katarine Kožul]] ||
|- style=&quot;background:Lavender; text-align:center;&quot;
| colspan=&quot;4&quot; | 1990-e
|-
| 1990. || [[Kapetan Amerika]] || Tadžijev otac
|-
| 1990. || [[Doktorova noć]] (TV) || Doktor
|-
| 1990. || [[Zaboravljeni (TV serija)|Zaboravljeni]] (serija) || Vaspitač Martin
|-
| 1990. || [[Tuđinac]] (mini-serija) || Gospar Mato
|-
| 1990. || [[Adam ledolomak]] ||
|-
| 1990. || [[Gluvi barut (film)|Gluvi barut]] || Španac
|-
| 1991. || [[Praznik u Sarajevu]] || Avduka „Avdo“ Lipa
|-
| 1991. || [[Priča iz Hrvatske]] || Andrija
|-
| 1991. || [[Moj brat Aleksa]] ||
|-
| 1991. || [[Đuka Begović]] || Mata
|-
| 1991. || [[Srčna dama]] || Boris
|-
| 1992. || [[Aleksa Šantić (TV serija)|Aleksa Šantić]] (serija) || Komesar Pihl
|-
| 1993. || [[Kontesa Dora]] || Vozač Tuna
|-
| 1993. || [[Dok niko ne gleda]] (TV) ||
|-
| 1994. || [[Vukovar se vraća kući]] ||
|-
| 1995. || [[Isprani]] || Otac
|-
| 1995. || [[Gospa (film)|Gospa]] || Major Štović
|-
| 1996. || [[Prepoznavanje]] (TV) || Anin otac
|-
| 1996. || [[Nausikaja (film)|Nausikaja]] || Inspektor Stevović
|-
| 1997. || [[Savršeni krug]] || Hamza
|-
| 1997. || [[Puška za uspavljivanje]] || Karlo Štajner
|-
| 1999. || [[Transatlantik]] ||
|-
| 1999. || [[Četverored]] || Umiljati kapetan
|-
| 1999. || [[Život sa žoharima]] (TV) || Gazda
|- style=&quot;background:Lavender; text-align:center;&quot;
| colspan=&quot;4&quot; | 2000-e
|-
| 2000. || [[Život sa žoharima]] || Gazda
|-
| 2000. || [[Je li jasno, prijatelju?]] || Nikola
|-
| 2001. || [[Ničija zemlja (film)|Ničija zemlja]] || Stariji srpski vojnik
|-
| 2001. || [[Polagana predaja]] || Bankar Parač
|-
| 2001. || [[Kraljica noći]] || Tomin otac
|-
| 2002. || [[Novo doba (serija)|Novo doba]] (mini-serija) || Petar Strukan
|-
| 2002. || [[Prezimiti u Riu]] || Grga
|-
| 2004. || [[Tajni prolaz]] || Foskarijev informator
|-
| 2004. || [[Povratak]] || Vlado
|-
| 2004. || [[Duga mračna noć]] || Španac
|-
| 2004. || [[U planinama]] ||
|-
| 2004. || [[Kod amidže Idriza]] || Idriz
|-
| 2004. || [[Družba Isusova (film)|Družba Isusova]] || Kastelan
|-
| 2004. || [[Iluzija (film iz 2004)|Iluzija]] || Nastavnik
|-
| 2005. || [[Duga mračna noć (serija)|Duga mračna noć]] (serija) || Španac
|-
| 2006. || [[Balkan Inc.]] (serija) || Bero Filipović
|-
| 2006. || [[Nafaka]] || Marks
|-
| 2006-2007. || [[Kazalište u kući]] (serija) || Vili S. Tončić
|-
| 2008. || [[Ničiji sin]] || Izidor
|-
| 2009. || [[Neki čudni ljudi]] (TV serija) || Gospodin Dušan Jovanović
|-
| 2009. || [[Ta tvoja ruka mala]] (kratak film) ||
|- style=&quot;background:Lavender; text-align:center;&quot;
| colspan=&quot;4&quot; | 2010-e
|-
| 2010. || [[Piran-Pirano]] || Veljko
|-
| 2010. || [[Kao rani mraz]] || Verebes
|-
| 2010. || [[Ako zrno ne umre]] || Jorgovan
|-
| 2007-2020 || [[Lud, zbunjen, normalan]] (TV serija) || [[Izet Fazlinović]]
|-
| 2011 || [[Srećan rođendan Marija]] || Marko
|-
| 2011. || [[Tatort]] (serija) || Flamur Mitevski
|-
| 2012. || [[LJudožder vegetarijanac]] || patolog Marelja
|-
| 2012. || [[Kad svane dan]] || profesor Miša Brankov
|-
| 2013. || [[Šegrt Hlapić (serija)]] || Dobri košarač
|}

==Sinhronizacija==
*2013. - Šegrt Hlapić (crtani film) ... kao dobri košarač

==Nagrade i priznanja==
*Marul
*Orlando
*Zlatni lovor vijenac - tri puta
*Zlatni lovor vijenac za posebni doprinos teatarskoj umjenosti
*Nagrada Dubravko Dujšin
*Nagrada grada Zagreba
*Sterijina nagrada
*Zlatna klapa - tri puta
*Zlatna arena - tri puta
*Grand Prix na filmskom festivalu u Moskvi
*[[Nagrada &quot;Vladimir Nazor&quot;|Nagrada Vladimir Nazor]] 1981.
*Nagrada Zlatni smijeh za najbolju režiju na Danima satire za Predstavu ''Hamleta u selu Mrduša Donja'' Ive Brešana, 1995.
*Nagrada Mila Dimitrijević za ulogu ''Willyja Lomana'' u predstavi ''Smrt trgovačkog putnika'' Arthura Millera u izvedbi Drame HNK u Zagrebu, 1999.
*Nagrada hrvatskog glumišta za ulogu ''Willyja Lomana'' u predstavi ''Smrt trgovačkog putnika'' Arthura Millera, u režiji Stevena Kenta i izvedbi Drame HNK u Zagrebu, 1999.
* Nagrada Mila Dimitrijević za ulogu ''Nikolaja Petrovića Kirsanova'' u predstavi ''Očevi i sinovi Briana Friela'' prema istoimenom romanu I.S.Turgenjeva u izvedbi Drame HNK u Zagrebu, 2002.
*Nagrada Zlatni smijeh na Danima satire za adaptaciju ''Balkanskog špijuna'' Dušana Kovačevića u vlastitoj režiji i izvedbi Satiričkog kazališta Kerempuh, 2004.
*Nagrada Mila Dimitrijević za ulogu ''Don Zanea'' u drami ''Glorija'' Ranka Marinkovića u izvedbi Drame HNK u Zagrebu, 2005.
*Nagrada Tito Strozzi za ulogu ''Hasanage'', za režiju i za dramski tekst ''Hasanaginice'', 2006.
*Nagrada na Festivalu glumca u Vinkovcima za ulogu ''Hasanage'' u svojoj režiji ''Hasanaginice'' prema Milanu Ogrizoviću, 2007.

==Reference==
{{Refspisak}}

==Vanjski linkovi==
{{Commonscat|Mustafa Nadarević}}
*{{Imdb name|id=0618768}}

{{Zlatna arena - najbolji glumac}}
{{Zlatna arena - sporedni glumac}}

{{DEFAULTSORT:Nadarević, Mustafa}}
[[Kategorija:Rođeni 1943.]]
[[Kategorija:Umrli 2020.]]
[[Kategorija:Biografije, Banja Luka]]
[[Kategorija:Jugoslavenski glumci]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački glumci]]
[[Kategorija:Hrvatski glumci]]
[[Kategorija:Dobitnici Nagrade &quot;Vladimir Nazor&quot; za pozorište]]</text>
      <sha1>gi96r8cjbfydte2fhmzf2z2j0yjmm5j</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3922475</id>
      <parentid>3922346</parentid>
      <timestamp>2026-08-28T10:03:35Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Vraćene izmjene korisnika [[Special:Contributions/Bakir123|Bakir123]] ([[User talk:Bakir123|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:EdinBot|EdinBot]]</comment>
      <origin>3798689</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="11998" sha1="5b8y15eycivj7as6go35q1yyo1v2ido" xml:space="preserve">{{Infokutija osoba
| ime              = Mustafa Nadarević
| slika            = Mustafa Nadarevic.jpg
| opis             = Nadarević 2008.
| datum_rođenja    = {{Datum rođenja|1943|05|02}}
| mjesto_rođenja   = [[Banja Luka]], [[Kraljevina Jugoslavija]]
| datum_smrti      = {{Datum smrti i godine|2020|11|22|1943|05|02}}
| mjesto_smrti     = [[Zagreb]], [[Hrvatska]]
| alma_mater       = [[Akademija scenskih umjetnosti u Zagrebu]]
| zanimanje        = {{hlist|[[Glumac]]|[[režiser]]|[[komičar]]}}
| nacionalnost     =
| godine_aktivnosti = 1968–2020.
| supružnik        = {{brak|Slavica Radović|2012|2012|kraj=njena smrt}}
| djeca            = 3
| nagrade          =
| veb-sajt         =
}}
'''Mustafa Nadarević''' ([[Banja Luka]], 2. maj 1943 – [[Zagreb]], 22. novembar 2020) bio je [[Hrvatska|hrvatski]]&lt;ref&gt;https://www.enciklopedija.hr/clanak/nadarevic-mustafa&lt;/ref&gt; i [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] dramski i filmski [[glumac]] i [[režiser]].

==Biografija==
Poslije završene gimnazije u [[Rijeka (grad)|Rijeci]], diplomirao na Akademiji za kazališnu umjetnost u [[Zagreb]]u. Pozorišnu karijeru započeo u [[Zagrebačko pozotišze mladih|Zagrebačkom teatru mladih]]; od 1969. član Drame [[Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu|Hrvatskog narodnog pozorišta]] u Zagrebu; Gostuje u HK &quot;Ivan pl. Zajc&quot; u Rijeci, HNK u [[Split]]u i [[Dubrovačke ljetne igre|Dubrovačkim ljetnim igrama]]; ostvaruje značajne uloge u domaćem (Bodgan u ''[[Hvarkinja|Hvarkinji]]'', [[Pomet]] u ''[[Dundo Maroje|Dundu Maroju]]'', Miletić u ''Ostavci'', [[Leone]] u ''[[Gospoda Glembajevi|Gospodi Glembajevima]]'' i drugim) i stranom repertoaru (Lorenzacco u ''Lorenzaccio'', Cyrano u ''[[Cyranou de Bergerac]]u'', Platonov u drami bez naslova, [[Figaro]] u ''Figaro se ženi'' i ''Figaro se rastaje'', M.P. Murphy u ''[[Let iznad kukavičjeg gnijezda|Letu iznad kukavičjeg gnijezda]]'', što i režira); igrao u više TV-filmova i serija; na filmu se etablira ulogom ujaka u ''[[Otac na službenom putu|Ocu na službenom putu]]'' [[Emir Kusturica|Emira Kusturice]], te ulogama u filmovima ''[[Miris dunja]]'' [[Mirz Idrizović|Mirze Idrizovića]], ''[[Već viđeno]]'' [[Goran Marković|Gorana Markovića]], ''[[Glembajevi]]'' [[Antun Vrdoljak|Antuna Vrdoljaka]], ''[[Praznik u Sarajevu]]'' [[Benjamin Filipović|Benjamina Filipovića]], ''[[Gluvi barut]]'' [[Bato Čengić|Bate Čengića]], ''[[Savršeni krug|Savršenom krugu]]'' [[Ademir Kenović|Ademira Kenovića]], ''[[Transantlantik]]u'' i drugim.

Preminuo je 22. novembra 2020. godine nakon što mu je dijagnosticiran [[Rak pluća|karcinom pluća]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/bih/preminuo-mustafa-nadarevic-606905|title=Preminuo Mustafa Nadarević|last=|first=|date=22. 11. 2020|website=www.oslobodjenje.ba|publisher=|language=bs|access-date=22. 11. 2020}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://bhrt.ba/preminuo-mustafa-nadarevic/|title=Preminuo Mustafa Nadarević|last=|first=|date=22. 11. 2020|website=BHRT|publisher=|language=bs|access-date=22. 11. 2020}}&lt;/ref&gt;

==Uloge==
{{Filmografija-domaći}}
|- style=&quot;background:Lavender; text-align:center;&quot;
| colspan=&quot;4&quot; | 1960-e
|-
| 1968. || [[Kratak susret (film iz 1968)|Kratak susret]] (TV) ||
|-
| 1968. || [[Gravitacija ili fantastična mladost činovnika Borisa Horvata]] || Blaja
|-
| 1969. || [[Ratnici i bosonogi]] (TV) ||
|- style=&quot;background:Lavender; text-align:center;&quot;
| colspan=&quot;4&quot; | 1970-e
|-
| 1970. || [[Fiškal]] (serija) ||
|-
| 1971. || [[Balade Petrice Kerempuha]] (TV) ||
|-
| 1972. || [[Prosjaci i sinovi]] (serija) || Iviša
|-
| 1973. || [[Timon]] ||
|-
| 1975. || [[Tena (TV film)|Tena]] (TV) ||
|-
| 1975. || [[Muka svete Margarite]] (serija) || Olibri
|-
| 1976. || [[Samac (TV film)|Samac]] (TV) ||
|-
| 1976. || [[Tri jablana]] (TV) ||
|-
| 1977. || [[Nikola Tesla (TV serija)|Nikola Tesla]] (serija) || Fred
|-
| 1978, || [[Ispit zrelosti]] || Policijski isljednik
|-
| 1978, || [[Bombaški proces (film)|Bombaški proces]] || Vangard
|-
| 1978. || [[Punom parom]] (serija) || Ilija
|-
| 1978. || [[Mačak pod šljemom (serija)|Mačak pod šljemom]] TV serija || Komesar 1. bataljona
|-
| 1979. || [[Prizori iz obiteljskog života]] (serija) ||
|- style=&quot;background:Lavender; text-align:center;&quot;
| colspan=&quot;4&quot; | 1980-e
|-
| 1980. || [[Dva sanduka dinamita]] (TV) ||
|-
| 1980-1981. || [[Velo misto]] (serija) || Duje
|-
| 1982. || [[Nevolje jednog Branimira]] (serija) ||Berthold Barić
|-
| 1982. || [[Kiklop (film)|Kiklop]] || Don Fernando
|-
| 1982. || [[Vlastiti aranžman]] (TV) ||
|-
| 1980. || [[Nepokoreni grad]] (serija) || Brko Serdar
|-
| 1982. || [[Izjava]] ||
|-
| 1982. || [[Zločin u školi]] || Bartol
|-
| 1983. || [[Lažeš, Melita]] (mini-serija) || Profesor Vadovec
|-
| 1983. || [[Dundo Maroje (TV film iz 1983)|Dundo Maroje]] || Pomet
|-
| 1983. || [[Rade Končar (TV serija)|Rade Končar]] (TV serija)||
|-
| 1983. || [[Prestrojavanje]] (TV) ||
|-
| 1983. || [[Kiklop (TV serija)|Kiklop]] (TV serija)||Don Fernando
|-
| 1983. || [[Kvit posao]] (TV) || Fabijan
|-
| 1983. || [[Miris dunja]] || Mustafa
|-
| 1984. || [[Štefica Cvek u raljama života]] (mini-serija) ||
|-
| 1984. || [[U raljama života]] ||
|-
| 1984. || [[Zadarski memento]] || Bepo Marini
|-
| 1984. || [[Mala pljačka vlaka]] || Paragraf
|-
| 1985. || [[Lica i sudbine]] (TV) ||
|-
| 1985. || [[Ratni dečko]] || Mil menadžer
|-
| 1985. || [[Horvatov izbor]] || Vinko Bencina
|-
| 1984-1985. || [[Inspektor Vinko]] (serija) || Referent Petar
|-
| 1985. || [[Nitko se neće smijati]] (TV) || Milan
|-
| 1985. || [[Otac na službenom putu]] || Zijah „Zijo“ Zulfikarpašić
|-
| 1985. || [[LJubavna pisma s predumišljajem]] || Papageno
|-
| 1985. || [[Ukazanje Gospe u selu Grabovica]] (TV) ||
|-
| 1985. || [[Priče iz fabrike]] (serija) || Filip
|-
| 1986. || [[Dobrovoljci (film)|Dobrovoljci]] || Ginekolog
|-
| 1986. || [[Pat pozicija]] (TV) ||
|-
| 1986. || [[Večernja zvona]] || Matko
|-
| 1986. || [[Posljednji skretničar uzanog kolosijeka]] || Mungo
|-
| 1987. || [[Već viđeno (film)|Već viđeno]] || Mihailo
|-
| 1986-1987. || [[Putovanje u Vučjak]] (serija) || Vinko Bencina
|-
| 1987. || [[Ljubavi Blanke Kolak (film)|LJubavi Blanke Kolak]] || Pavel
|-
| 1987. || [[Kriminalci (film iz 1987)|Kriminalci]] || Zatvorenik Ljuba Kurtović
|-
| 1987. || [[Haustorče]] (TV) ||
|-
| 1988. || [[Večernja zvona (TV serija)|Večernja zvona]] (TV serija)|| Matko
|-
| 1988. || [[Klopka (film iz 1988)|Klopka]] || Saša
|-
| 1988. || [[Zaboravljeni (TV serija)|Zaboravljeni]] || Vaspitač Martin
|-
| 1988. || [[Zagrljaj (serija)|Zagrljaj]] (TV serija) ||
|-
| 1988. || [[Glembajevi]] || Doktor Leon Glembaj
|-
| 1989. || [[Kuduz]] || Milicioner Šemso
|-
| 1989. || [[Povratak Katarine Kožul]] ||
|- style=&quot;background:Lavender; text-align:center;&quot;
| colspan=&quot;4&quot; | 1990-e
|-
| 1990. || [[Kapetan Amerika]] || Tadžijev otac
|-
| 1990. || [[Doktorova noć]] (TV) || Doktor
|-
| 1990. || [[Zaboravljeni (TV serija)|Zaboravljeni]] (serija) || Vaspitač Martin
|-
| 1990. || [[Tuđinac]] (mini-serija) || Gospar Mato
|-
| 1990. || [[Adam ledolomak]] ||
|-
| 1990. || [[Gluvi barut (film)|Gluvi barut]] || Španac
|-
| 1991. || [[Praznik u Sarajevu]] || Avduka „Avdo“ Lipa
|-
| 1991. || [[Priča iz Hrvatske]] || Andrija
|-
| 1991. || [[Moj brat Aleksa]] ||
|-
| 1991. || [[Đuka Begović]] || Mata
|-
| 1991. || [[Srčna dama]] || Boris
|-
| 1992. || [[Aleksa Šantić (TV serija)|Aleksa Šantić]] (serija) || Komesar Pihl
|-
| 1993. || [[Kontesa Dora]] || Vozač Tuna
|-
| 1993. || [[Dok niko ne gleda]] (TV) ||
|-
| 1994. || [[Vukovar se vraća kući]] ||
|-
| 1995. || [[Isprani]] || Otac
|-
| 1995. || [[Gospa (film)|Gospa]] || Major Štović
|-
| 1996. || [[Prepoznavanje]] (TV) || Anin otac
|-
| 1996. || [[Nausikaja (film)|Nausikaja]] || Inspektor Stevović
|-
| 1997. || [[Savršeni krug]] || Hamza
|-
| 1997. || [[Puška za uspavljivanje]] || Karlo Štajner
|-
| 1999. || [[Transatlantik]] ||
|-
| 1999. || [[Četverored]] || Umiljati kapetan
|-
| 1999. || [[Život sa žoharima]] (TV) || Gazda
|- style=&quot;background:Lavender; text-align:center;&quot;
| colspan=&quot;4&quot; | 2000-e
|-
| 2000. || [[Život sa žoharima]] || Gazda
|-
| 2000. || [[Je li jasno, prijatelju?]] || Nikola
|-
| 2001. || [[Ničija zemlja (film)|Ničija zemlja]] || Stariji srpski vojnik
|-
| 2001. || [[Polagana predaja]] || Bankar Parač
|-
| 2001. || [[Kraljica noći]] || Tomin otac
|-
| 2002. || [[Novo doba (serija)|Novo doba]] (mini-serija) || Petar Strukan
|-
| 2002. || [[Prezimiti u Riu]] || Grga
|-
| 2004. || [[Tajni prolaz]] || Foskarijev informator
|-
| 2004. || [[Povratak]] || Vlado
|-
| 2004. || [[Duga mračna noć]] || Španac
|-
| 2004. || [[U planinama]] ||
|-
| 2004. || [[Kod amidže Idriza]] || Idriz
|-
| 2004. || [[Družba Isusova (film)|Družba Isusova]] || Kastelan
|-
| 2004. || [[Iluzija (film iz 2004)|Iluzija]] || Nastavnik
|-
| 2005. || [[Duga mračna noć (serija)|Duga mračna noć]] (serija) || Španac
|-
| 2006. || [[Balkan Inc.]] (serija) || Bero Filipović
|-
| 2006. || [[Nafaka]] || Marks
|-
| 2006-2007. || [[Kazalište u kući]] (serija) || Vili S. Tončić
|-
| 2008. || [[Ničiji sin]] || Izidor
|-
| 2009. || [[Neki čudni ljudi]] (TV serija) || Gospodin Dušan Jovanović
|-
| 2009. || [[Ta tvoja ruka mala]] (kratak film) ||
|- style=&quot;background:Lavender; text-align:center;&quot;
| colspan=&quot;4&quot; | 2010-e
|-
| 2010. || [[Piran-Pirano]] || Veljko
|-
| 2010. || [[Kao rani mraz]] || Verebes
|-
| 2010. || [[Ako zrno ne umre]] || Jorgovan
|-
| 2007-2020 || [[Lud, zbunjen, normalan]] (TV serija) || [[Izet Fazlinović]]
|-
| 2011 || [[Srećan rođendan Marija]] || Marko
|-
| 2011. || [[Tatort]] (serija) || Flamur Mitevski
|-
| 2012. || [[LJudožder vegetarijanac]] || patolog Marelja
|-
| 2012. || [[Kad svane dan]] || profesor Miša Brankov
|-
| 2013. || [[Šegrt Hlapić (serija)]] || Dobri košarač
|}

==Sinhronizacija==
*2013. - Šegrt Hlapić (crtani film) ... kao dobri košarač

==Nagrade i priznanja==
*Marul
*Orlando
*Zlatni lovor vijenac - tri puta
*Zlatni lovor vijenac za posebni doprinos teatarskoj umjenosti
*Nagrada Dubravko Dujšin
*Nagrada grada Zagreba
*Sterijina nagrada
*Zlatna klapa - tri puta
*Zlatna arena - tri puta
*Grand Prix na filmskom festivalu u Moskvi
*[[Nagrada &quot;Vladimir Nazor&quot;|Nagrada Vladimir Nazor]] 1981.
*Nagrada Zlatni smijeh za najbolju režiju na Danima satire za Predstavu ''Hamleta u selu Mrduša Donja'' Ive Brešana, 1995.
*Nagrada Mila Dimitrijević za ulogu ''Willyja Lomana'' u predstavi ''Smrt trgovačkog putnika'' Arthura Millera u izvedbi Drame HNK u Zagrebu, 1999.
*Nagrada hrvatskog glumišta za ulogu ''Willyja Lomana'' u predstavi ''Smrt trgovačkog putnika'' Arthura Millera, u režiji Stevena Kenta i izvedbi Drame HNK u Zagrebu, 1999.
* Nagrada Mila Dimitrijević za ulogu ''Nikolaja Petrovića Kirsanova'' u predstavi ''Očevi i sinovi Briana Friela'' prema istoimenom romanu I.S.Turgenjeva u izvedbi Drame HNK u Zagrebu, 2002.
*Nagrada Zlatni smijeh na Danima satire za adaptaciju ''Balkanskog špijuna'' Dušana Kovačevića u vlastitoj režiji i izvedbi Satiričkog kazališta Kerempuh, 2004.
*Nagrada Mila Dimitrijević za ulogu ''Don Zanea'' u drami ''Glorija'' Ranka Marinkovića u izvedbi Drame HNK u Zagrebu, 2005.
*Nagrada Tito Strozzi za ulogu ''Hasanage'', za režiju i za dramski tekst ''Hasanaginice'', 2006.
*Nagrada na Festivalu glumca u Vinkovcima za ulogu ''Hasanage'' u svojoj režiji ''Hasanaginice'' prema Milanu Ogrizoviću, 2007.

==Reference==
{{Refspisak}}

==Vanjski linkovi==
{{Commonscat|Mustafa Nadarević}}
*{{Imdb name|id=0618768}}

{{Zlatna arena - najbolji glumac}}
{{Zlatna arena - sporedni glumac}}

{{DEFAULTSORT:Nadarević, Mustafa}}
[[Kategorija:Rođeni 1943.]]
[[Kategorija:Umrli 2020.]]
[[Kategorija:Biografije, Banja Luka]]
[[Kategorija:Jugoslavenski glumci]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački glumci]]
[[Kategorija:Hrvatski glumci]]
[[Kategorija:Dobitnici Nagrade &quot;Vladimir Nazor&quot; za pozorište]]</text>
      <sha1>5b8y15eycivj7as6go35q1yyo1v2ido</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>1965.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>7617</id>
    <revision>
      <id>3922290</id>
      <parentid>3921727</parentid>
      <timestamp>2026-08-27T17:33:35Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Januar */</comment>
      <origin>3922290</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9163" sha1="d0c4txpojjqtfsdu5fx4jcwkfb37vct" xml:space="preserve">{{godina}}
{{Godina u drugim kalendarima}}
'''1965.''' (MCMLXV) bila je uobičajena godina koja je počela u petak po gregorijanskom kalendaru, 1965. godina nove ere i ''Anno Domini'' (AD), 965. godina 2. milenija, 65. godina 20. stoljeća i šesta godina 1960-ih.

== Događaji ==
* Nova djela jugoslavenske književnosti: ''Bašta, pepeo'' [[Danilo Kiš|Danila Kiša]], ''Vreme čuda'' [[Borislav Pekić|Borislava Pekića]] i ''[[Kiklop (roman)|Kiklop]]'' [[Ranko Marinković|Ranka Marinkovića]] te klasična knjiga poezije za djecu ''Plavi čuperak'' [[Miroslav Antić|Miroslava Antića]].
* U [[Los Angeles]]u ousnovana [[Psihodelična muzika|psihodelična]] rok-grupa [[The Doors]].
* [[20. februar]] – Održano Šesto [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1965.|svjetsko prvenstvo]] u [[biatlon]]u u muškoj konkurenciji u [[Norveška|norveškom]] gradu [[Elverum]]u.
* [[7. juni]] – u snažnoj eksploziji u jami &quot;Orasi&quot; u [[rudnik]]u [[ugalj|mrkog uglja]] u [[Kakanj|Kaknju]] poginulo je 128 rudara, a teže je ili lakše povrijeđeno njih 20.
* [[16. novembar]] – Sovjetski savez prema [[Veneri]] lansirao svemirsku sondu Venera 3, prvu letjelicu koja se spustila na površinu druge planete.
* [[26. novembar]] – [[Francuska]] iz [[Sahara|Sahare]] uspješno lansirala satelit &quot;Asterix-1&quot;, čime je postala treća kosmička sila nakon [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-a i [[Rusija|Rusije]].
* [[7. decembar]] – Vaseljenski patrijarh [[Atenagora I]] i [[Papa Pavao VI]] ukinuli međusobnu ekskomunikaciju dvije [[crkva|crkve]] kojom je [[1054.]] počeo raskol dviju [[kršćanstvo|kršćanskih]] crkava.

== Rođeni ==
=== Datum nepoznat ===
* [[Enes Begović]], bosanskohercegovački pjevač
* [[Muhamed Deif]], zapovjednik Brigade El-Kasam, militantnog krila islamističke organizacije [[Hamas]]

=== Januar===
* [[3. januar]] – [[Sverre Istad]], [[Norveška|norveški]] [[biatlon]]ac
* [[9. januar]] – [[Bisera Boškailo]], [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačka]] [[novinar]]ka, [[Književnost|književnica]] i [[Prevođenje|prevoditeljica]]
* [[15. januar]] – [[Athanassios Tsakiris]], [[Grčki|grčka]] [[biatlon]]ac i [[Skijaško trčanje|skijaši-trkač]]
* [[25. januar]] – [[Igor Hohrijakov]], [[Sovjetski Savez|sovjetski]] i [[Bjelorusija|bjeloruski]] [[biatlon]]ac
* [[27. januar]] – [[Hristo Markov]], bugarski [[atletičar]] ([[troskok]]aš)

=== Februar ===
* [[1. februar]] – [[Fuad Kovač]], bosanskohercegovački književnik i novinar
* [[5. februar]] – [[Wang Weiyi (biatlonac)|Wang Weiyi]], [[Kina|kineski]] olimpijski [[biatlon]]ac
* [[13. februar]] – [[Valerij Kirijenko]], [[Sovjetski Savez|sovjetski]] i [[Rusija|ruski]] [[biatlon]]ac
* [[15. februar]] – [[Sergej Tarasov (biatlonac)|Sergej Tarasov]], [[Sovjetski Savez|sovjetski]] i [[Rusija|ruski]] [[biatlon]]ac
* [[22. februar]] – [[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandar Popov]], [[Sovjetski Savez|sovjetski]] i [[Bjelorusija|bjeloruski]]  [[biatlon]]ac, četverostruki [[Spisak svjetskih prvaka u biatlonu|svjetski prvak]] i [[Spisak olimpijskih pobjednika u biatlonu|olimpijski prvak]] u biatlonu
* [[24. februar]] – [[Hansi Flick]], njemački nogometni trener i nogometaš.
* [[27. februar]] – [[Aivars Bogdanovs]], [[Latvija|latvijski]] [[biatlon]]ac

=== Mart ===
* [[7. mart]] – [[Anna-Lena Fritzon]], [[švedska]] [[biatlon]]ka i i [[Nordijsko skijanje|nordijska skijašica-trkačica]]
* [[8. mart]] – [[Geir Einang]], [[Norveška|norveški]] [[biatlon]]ac
* [[12. mart]]  – [[Irina Agolakova]], [[SSSR|sovjetska]] i [[Rusija|ruska]] [[biatlon]]ka.
* [[13. mart]] – [[Vesna Trivalić]], srbijanska glumica
* [[23. mart]] – [[Edo Mulahalilović]], sarajevski kompozitor, tekstopisac i producent
* [[25. mart]] – [[Sarah Jessica Parker]], američka glumica

=== April ===
* [[15. april]] – [[Svjetlana Paramigina]], sovjetska i bjeloruska biatlonka
* [[16. april]] – [[Manuel Enrique Mejuto González]], španski nogometni sudija

=== Maj ===

* [[8. maj]] – [[Tatjana Venčelovski]], srbijanska glumica

=== Juni ===
* [[2. juni]] – [[Zoran Sokolović]], [[SFRJ|jugoslavenski]] olimpijac i član [[bob]]-reprezentacije
* [[4. juni]] – [[Hervé Flandin]], [[Francuska|francuski]] [[biatlon]]ac
* [[10. juni]] – [[Jure Velepec]], jugoslavenski i slovenski biatlonac
* [[12. juni]] – [[Tibor Géczi]], mađarski biatlonac
* [[18. juni]] – [[Xavier Blond (biatlonac)|Xavier Blond]], [[Francuska|francuski]] [[biatlon]]ac
* [[19. juni]] – [[Mirsad Tuka]], bosanskohercegovački glumac
* [[20. juni]] – [[Jürgen Wirth]], [[Istočna Njemačka|istočnonjemački]] [[biatlon]]ac i [[Spisak svjetskih prvaka u biatlonu|svjetski prvak]] u biatlonu
* [[22. juni]] – [[Suzana Nikolić]], hrvatska glumica
* [[25. juni]] – [[Sašo Grajf]], [[SFRJ|jugoslavenski]] i slovenski [[biatlon]]ac i [[Nordijsko skijanje|nordijski skijaš-trkač]]
* [[27. juni]] – [[Irina Antanasijević]], ruska i srbijanska filologinja, književna kritičarka i prevoditeljica
* [[30. juni]] – [[Kecia Lewis]], američka pjevačica i glumica

=== Juli ===
* [[5. juli]] – [[Vitalij Mohilenko]], sovjetski i ukrajinski biatlonac
* [[9. juli]] – [[Yvonne Visser]], [[Kanada|kanadska]] [[biatlon]]ka.
* [[10. juli]] – [[Kada Delić]], [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačka]] atletičarka
* [[18. juli]] – [[Damir Ibrahimović]], bosanskohercegovački filmski producent i režiser
* [[25. juli]] – [[Jelena Bjelova (biatlonka)|Jelena Bjelova]], [[SSSR|sovjetska]] i [[Rusija|ruska]] [[biatlon]]ka.
* [[31. juli]] – [[Joanne Kathleen Rowling]], engleska književnica

=== August ===
* [[1. august]] – [[Aleksandar Tropnjikov]], sovjetski, ruski i [[Kirgistan|kirgiški]] [[biatlon]]ac
* [[20. august]]  – [[Erkki Latvala]], [[Finska|finski]] [[biatlon]]ac
* [[28. august]]
** [[Amanda Tapping]], kanadska glumica
** [[Shania Twain]], kanadska pjevačica

=== Septembar ===
* [[15. septembar]] – [[Egon Leitner]], [[Austrija|austrijski]] [[biatlon]]ac
* [[21. septembar]]
** [[Valentin Džima]], sovjetski i ukrajinski biatlonac
** [[Thierry Gerbier]], [[Francuska|francuski]] [[biatlon]]ac
* [[28. septembar]] – [[Alejandro Guerra (biatlonac)|Alejandro Guerra]], argentinski [[biatlon]]ac

=== Oktobar ===
* [[10. oktobar]] – [[Chris Penn]], američki filmski glumac
* [[15. oktobar]] – [[Jane Isakson]], [[Kanada|kanadska]] [[biatlon]]ka.
* [[17. oktobar]] – [[Amir Kazić Leo]], bosanskohercegovački pjevač zabavne muzike
* [[20. oktobar]] – [[Arijana Čulina]], hrvatska književnica i glumica
* [[21. oktobar]] – [[Tamara Šoletić]], hrvatska glumica
* [[31. oktobar]] 
** [[Anna Bozsik]], [[mađarska]] [[biatlon]]ka.
** [[Hubert Leitgeb (biatlonac)|Hubert Leitgeb]], [[italija]]nski [[biatlon]]ac i biatlonski trener

=== Novembar ===
* [[1. novembar]] – [[Jamie Kallio]], [[Kanada|kanadski]] [[biatlon]]ac
* [[22. novembar]] – [[Duncan Douglas (biatlonac)|Duncan Douglas]], [[SAD|američki]] [[biatlon]]ac i [[Skijaško trčanje|skijaš-trkač]]

=== Decembar ===
* [[12. decembar]]  – [[Laura Tavares]], [[SAD|američka]] [[biatlon]]ka
* [[17. decembar]] – [[Damir Uzunović]], bosanskohercegovački književnik

== Umrli ==
=== Januar===
* [[4. januar]] – [[Thomas Stearns Eliot]], engleski pisac američkog porijekla
* [[24. januar]] – [[Winston Churchill]], britanski političar i državnik

=== Februar ===
* [[21. februar]] – [[Malcolm X]], vođa [[amerika|američkih]] crnaca i američki borac za građanska prava, ubijen u [[New York]]u tokom govora na skupu Afroameričke organizacije jedinstva

=== Mart ===
* [[9. mart]] – [[Josip Majer]], [[Bosna i 
Hercegovina|bosanskohercegovački]] kompozitor [[Češka|češkog]] porijekla
* [[27. mart]] – [[Le Corbusier]], francusko-švicarski arhitekt

=== April ===
=== Maj ===
* [[30. maj]] – [[Louis Hjelmslev]], danski lingvist

=== Juni ===
* [[7. juni]] – [[Judy Holliday]], američka glumica, komičarka i pjevačica
* [[22. juni]] – [[Petar Šain]], bosanskohercegovački slikar

=== Juli ===
=== August ===
=== Septembar ===
* [[4. septembar]] – [[Albert Schweitzer]], alzaško-njemački ljekar, filozof i muzičar
* [[23. septembar]] – [[Anton Lavrin]], [[Slovenija|slovenački]] [[kompozitor]]
* [[27. septembar]] – [[Clara Bow]], američka glumica

=== Oktobar ===
* [[24. oktobar]] – [[Vadžija Samedova]], prva profesionalna slikarica u [[Azerbejdžan]]u

=== Novembar ===
=== Decembar ===
* [[16. decembar]] – [[William Somerset Maugham]], engleski pripovjedač i dramatičar

== [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]] ==
*[[Nobelova nagrada za fiziku|Fizika]]
**[[Sin-Itiro Tomonaga]], [[Japan]]
**[[Julian Schwinger]], [[SAD]]
**[[Richard Feynman]], [[SAD]]
*[[Nobelova nagrada za hemiju|Hemija]]
**[[Robert B. Woodward]], [[SAD]]
*[[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|Fiziologija ili medicina]]
**[[François Jacob]], [[Francuska]]
**[[André Lwoff]], [[Francuska]]
**[[Jacques Monod]], [[Francuska]]
*[[Nobelova nagrada za književnost|Književnost]]
**[[Mihail Šolohov]], [[SSSR]]
*[[Nobelova nagrada za mir|Mir]]
**[[UNICEF]]

{{Commonscat|1965}}
{{Normativna kontrola}}</text>
      <sha1>d0c4txpojjqtfsdu5fx4jcwkfb37vct</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>FK Budućnost Banovići</title>
    <ns>0</ns>
    <id>10099</id>
    <revision>
      <id>3922352</id>
      <parentid>3901654</parentid>
      <timestamp>2026-08-27T21:50:47Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bakir123</username>
        <id>110053</id>
      </contributor>
      <origin>3922352</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10914" sha1="2viquj57nhu6bcon75ktqnyhdjhm8p7" xml:space="preserve">{{Infokutija fudbalski klub
| Boja1             = #FFFFFF
| Boja2             = #004d1a
| Ime kluba         = '''Budućnost Banovići'''
| Puno ime          = Fudbalski klub&lt;br&gt;Budućnost Banovići
| Grb               = FK Budućnost Banovići.png
| veličina_grba     = 200px
| Nadimak           = 
| Osnovan           = [[1947.]]
| Raspušten         =
| Lokacija          = [[Banovići]]&lt;br&gt;[[Bosna i Hercegovina]]
| Boje              = {{colorbox|black}} {{colorbox|#004d1a}}
| Federacija        = 
| Konfederacija     =
| Liga              = [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine|Prva liga FBiH]]
| Stadion           = [[Gradski stadion u Banovićima|GS Banovići]]
| Kapacitet         = 6.000
| Vlasnik kluba     = 
| Predsjednik kluba = [[Davud Smajlović]]
| Trener            = [[Mensur Dedić]]
| Uspjesi           =
| Nacionalni kupovi =
| Evropski kupovi   =
| Adresa            = 
| Plasman u prethodnoj sezoni    = 11. mjesto&lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://www.transfermarkt.com/prva-liga-fbih/startseite/wettbewerb/BOS2/plus/?saison_id=2024 |title=TABLE PRVA LIGA FBIH 24/25 |work=transfermarkt.com|access-date= 8. 9. 2025}}&lt;/ref&gt;
| Prethodna sezona  = [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2025/2026.|2025/26.]]
| Webstranica = 
| Trenutna sezona =
| uzorak_lr1 =
| uzorak_t1 = _blackstripes
| uzorak_dr1 =
| lijeva ruka1 = 004d1a
| tijelo1 = 004d1a
| desna ruka1 = 004d1a
| šorc1 = 000000
| čarape1 = 000000
| uzorak_lr2 =
| uzorak_t2 =
| uzorak_dr2 =
| lijeva ruka2 = FFFFFF
| tijelo2 = FFFFFF
| desna ruka2 = FFFFFF
| šorc2 = 000000
| čarape2 = FFFFFF
}}
'''Fudbalski klub Budućnost Banovići''' je nogometni klub iz [[Banovići|Banovića]], [[Bosna i Hercegovina]]. Takmiči se u [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine|Prvoj nogometnoj ligi Federacije Bosne i Hercegovine]].

==Historija==
Klub je osnovan 1947. godine. Bio je član [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer lige]] u njenoj prvoj sezoni. U Premijer ligi je odigrao ukupno pet sezona. Najveći uspjeh ostvaruje u sezoni [[Prva nogometna liga Bosne i Hercegovine 1999/2000.|1999-00.]] kada je u okviru tadašnje Prve lige Bosne i Hercegovine igrao play-off za prvaka. Naredne sezone igra u prvoj kvalifikacionoj rundi protiv [[FK Drnovice|Drnovice]] u okviru [[UEFA Evropska liga|Kupa UEFA]]. Poražen je sa ukupnih 4-0.

Tradicionalne boje kluba su zelena i crna. Domaće utakmice igra na [[Gradski stadion Banovići|Gradskom stadionu]] u Banovićima.

==Uspjesi==
*'''[[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine|Prva liga FBiH]]'''
**'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (2)''': [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2003/2004.|2003/04]], [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2009/2010.|2009/10.]]
*'''[[Druga nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine - Sjever|Druga liga FBiH - Sjever]]'''
**'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (2)''': [[Druga nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2017/2018.|2017/18]], [[Druga nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2018/2019.|2018/19.]]

==Evropski nastupi==
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:left&quot;
|-
! Sezona
! Takmičenje
! Runda
! Protivnik
! Domaćin
! Gost
! Ukupno
! 
|-
| [[Kup UEFA 2000/2001.|2000–01]]
| [[UEFA Evropska liga|Kup UEFA]]
| Q
| {{flagicon|SLK}} [[FK Drnovice|Drnovice]]
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 0-1
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 0–3
| style=&quot;text-align:center;&quot;| '''0–4'''
| [[File:Symbol delete vote.svg|17px]]
|}

==Plasman po sezonama==
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;width: 50%;&quot;
|-
|-style=&quot;background-color:#CCF;&quot;
! style=&quot;width: 20%; text-align:left;&quot; |Sezona
! style=&quot;width: 50%; text-align:left;&quot; |Liga
! style=&quot;width: 15%; text-align:center;&quot; |Rang
! style=&quot;width: 15%; text-align:center;&quot; |Pozicija
! style=&quot;width: 15%; text-align:center;&quot; |Bodovi
|-
| [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2003/2004.|2003/04.]]
| [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine|Prva liga FBiH]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; | II
| style=&quot;text-align:center; background:#ccffcc;&quot; | 1/16.
| style=&quot;text-align:center; background:#ccffcc;&quot; | 59
|-
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2004/05.|2004/05.]]
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; | I
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 8/16.
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 42
|-
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2005/06.|2005/06.]]
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; | I
| style=&quot;text-align:center; background:#ffcccc;&quot; | 16/16.
| style=&quot;text-align:center; background:#ffcccc;&quot; | 33
|-
| [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2006/2007.|2006/07.]]
| [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine|Prva liga FBiH]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; | II
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 8/16.
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 43
|-
| [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2007/2008.|2007/08.]]
| [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine|Prva liga FBiH]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; | II
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 6/16.
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 44
|-
| [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2008/2009.|2008/09.]]
| [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine|Prva liga FBiH]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; | II
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 5/16.
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 49
|-
| [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2009/2010.|2009/10.]]
| [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine|Prva liga FBiH]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; | II
| style=&quot;text-align:center; background:#ccffcc;&quot; | 1/16.
| style=&quot;text-align:center; background:#ccffcc;&quot; | 62
|-
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2010/11.|2010/11.]]
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; | I
| style=&quot;text-align:center; background:#ffcccc;&quot; | 15/16.
| style=&quot;text-align:center; background:#ffcccc;&quot; | 25
|-
| [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2011/2012.|2011/12.]]
| [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine|Prva liga FBiH]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; | II
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 2/16.
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 54
|-
| [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2012/2013.|2012/13.]]
| [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine|Prva liga FBiH]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; | II
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 10/16.
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 36
|-
| [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2013/2014.|2013/14.]]
| [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine|Prva liga FBiH]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; | II
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 14/16.
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 39
|-
| [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2014/2015.|2014/15.]]
| [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine|Prva liga FBiH]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; | II
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 4/16.
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 53
|-
| [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2015/2016.|2015/16.]]
| [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine|Prva liga FBiH]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; | II
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 7/16.
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 46
|-
| [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2016/2017.|2016/17.]]
| [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine|Prva liga FBiH]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; | II
| style=&quot;text-align:center; background:#ffcccc;&quot; | 14/16.
| style=&quot;text-align:center; background:#ffcccc;&quot; | 35
|-
| [[Druga nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2017/2018.|2017/18.]]
| [[Druga nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine - Sjever|Druga liga FBiH - Sjever]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; | III
| style=&quot;text-align:center; background:#ccffcc;&quot; | 1/16.
| style=&quot;text-align:center; background:#ccffcc;&quot; | 61
|-
| [[Druga nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2018/2019.|2018/19.]]
| [[Druga nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine - Sjever|Druga liga FBiH - Sjever]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; | III
| style=&quot;text-align:center; background:#ccffcc;&quot; | 1/16.
| style=&quot;text-align:center; background:#ccffcc;&quot; | 62
|-
| [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2019/2020.|2019/20.]]
| [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine|Prva liga FBiH]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; | II
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 11/16.
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 20
|-
| [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2020/2021.|2020/21.]]
| [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine|Prva liga FBiH]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; | II
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 10/16.
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 40
|-
| [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2021/2022.|2021/22.]]
| [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine|Prva liga FBiH]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; | II
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 3/16.
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 52
|-
| [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2022/2023.|2022/23.]]
| [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine|Prva liga FBiH]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; | II
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 3/16.
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 50
|-
| [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2023/2024.|2023/24.]]
| [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine|Prva liga FBiH]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; | II
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 9/16.
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 39
|-
| [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2024/2025.|2024/25.]]
| [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine|Prva liga FBiH]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; | II
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 5/15.
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 43
|-
| [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2025/2026.|2025/26.]]
| [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine|Prva liga FBiH]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; | II
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 11/14.
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 31
|}

==Treneri==
*{{ZD|BIH}} [[Smajil Karić]]
*{{ZD|BIH}} [[Fuad Grbešić]] (2004–2005)
*{{ZD|BIH}} [[Munever Rizvić]] (2008–2011)
*{{ZD|BIH}} [[Munever Rizvić]] (2012–2020)
*{{ZD|BIH}} [[Igor Sliško]] (2020)
*{{ZD|BIH}} [[Smajil Karić]] (2021)
*{{ZD|BIH}} [[Milenko Bošnjaković]] (2021–2022)
*{{ZD|BIH}} [[Denis Mujkić]] (2022–2023)
*{{ZD|BIH}} [[Zehrudin Kavazović]] (2023–2024)
*{{ZD|BIH}} [[Emir Ikanović]] (2024)
*{{ZD|BIH}} [[Milenko Bošnjaković]] (2024–2025)
*{{ZD|BIH}} [[Elvis Čergić]] (2025–2026)
*{{ZD|BIH}} [[Aldin Đidić]] (2026)
*{{ZD|BIH}} [[Mensur Dedić]] (2026–danas)

==Reference==
{{Refspisak}}

==Vanjski linkovi==
*[http://int.soccerway.com/teams/bosnia-herzegovina/fk-buducnost-banovici/9313/ Budućnost Banovići] na soccerway.com

{{Prva liga FBiH}}

[[Kategorija:Nogometni klubovi u Bosni i Hercegovini|Budućnost]]
[[Kategorija:Sport u Banovićima|Budućnost]]
[[Kategorija:Nogometni klubovi osnovani 1947.]]</text>
      <sha1>2viquj57nhu6bcon75ktqnyhdjhm8p7</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ivica Rajić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>10560</id>
    <revision>
      <id>3922413</id>
      <parentid>3818963</parentid>
      <timestamp>2026-08-28T00:30:08Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <comment>Moving from [[Category:Oficiri Hrvatskog vijeća odbrane]] to [[Category:Vojnici Hrvatskog vijeća odbrane]] using [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]]</comment>
      <origin>3922413</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1429" sha1="0p7laixcyeo3uyn61iw2m0yjsiehvdd" xml:space="preserve">'''Ivica Rajić''' je bivši komandant Druge operativne grupe [[Hrvatsko vijeće odbrane|HVO]]-a iz [[Kiseljak]]a. Pred [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Haškim tribunalom]] optužen za ratne zločine 1995, nakon čega se uz pomoć pojedinih institucija [[Hrvatska|Republike Hrvatske]] skrivao od pravde sve do 6. aprila 2003. u [[Split]]u gdje je živio pod lažnim imenom. Hrvatske vlasti su ga prebacile u pritvor [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju u Hagu]] u utorak, 24. juna 2003. Optužen je za [[Masakr u Stupnom Dolu|masakr u selu Stupni Do]]. Ivica Rajić je priznao krivicu oktobra 2005.na .&lt;ref&gt;[http://www.icty.org/sid/222 ICTY: Ivica Rajić]&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte ==
* [[Spisak osuđenika Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Ratovi u bivšoj Jugoslaviji}}
{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Rajić, Ivica}}
[[Kategorija:Ratni zločinci u ratu u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Rođeni 1958.]]
[[Kategorija:Biografije, Kiseljak]]
[[Kategorija:Oficiri Jugoslavenske narodne armije]]
[[Kategorija:Vojnici Hrvatskog vijeća odbrane]]
[[Kategorija:Osuđeni pred Haškim tribunalom]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Hrvati iz Bosne i Hercegovine osuđeni za ratne zločine]]
[[Kategorija:Hrvati iz Bosne i Hercegovine osuđeni za zločine protiv čovječnosti]]</text>
      <sha1>0p7laixcyeo3uyn61iw2m0yjsiehvdd</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ante Gotovina</title>
    <ns>0</ns>
    <id>10590</id>
    <revision>
      <id>3922411</id>
      <parentid>3850063</parentid>
      <timestamp>2026-08-28T00:30:06Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <comment>Moving from [[Category:Oficiri Hrvatskog vijeća odbrane]] to [[Category:Vojnici Hrvatskog vijeća odbrane]] using [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]]</comment>
      <origin>3922411</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7730" sha1="prns0bao8w12otokpzqqtotlahvj0wk" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
{{Infokutija vojna osoba
|ime=Ante Gotovina
|slika=Ante-Gotovina-05082015-roberta-f.jpg
|opis=Ante Gotovina 2015. godine
|datum rođenja={{Datum rođenja i godine|1955|10|12}}
|mjesto rođenja=[[Tkon]], [[NR Hrvatska]], [[FNRJ]]
|datum smrti=
|mjesto smrti=
|nacionalnost=[[Hrvati|Hrvat]]
|puno ime=Ante Gotovina
|nadimak=
|supruga=Dunja Zloić Gotovina
|suprug=
|titule =
|knjige=
|služba=1973 - 1978. (Legija stranaca)&lt;br /&gt;1991 - 2000. (Hrvatska vojska)
|čin=[[Datoteka:Caporal-chef.png|30px]] caporal-chef&lt;br /&gt;[[Datoteka:General pukovnik.jpg|30px]] [[General pukovnik]]
|ratovi=[[Rat u Hrvatskoj]]&lt;br /&gt;[[Rat u Bosni i Hercegovini]]
|bitke=[[Operacija Maslenica]]&lt;br /&gt;[[Operacija Ljeto '95.]]&lt;br /&gt;[[Operacija Oluja]]&lt;br /&gt;[[Operacija Maestral]]
|vojska=[[Legija stranaca]]&lt;br /&gt;[[Hrvatska vojska]]
|rod=[[Pješadija]]
|jedinice=
|zapovijedao=HVO Livno&lt;br /&gt;Zborno područje Split
|nagrade=Red kneza Domagoja&lt;br /&gt;Red bana Jelačića&lt;br /&gt;Red hrvatskog trolista&lt;br /&gt;Red hrvatskog križa
}}
'''Ante Gotovina''' ([[Tkon]]&lt;ref name=&quot;Optuznica_ICTY_2001&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.icty.org/x/cases/gotovina_old/ind/en/got-ii010608e.htm |title=Indictment against Ante Gotovina, Case No: IT-01-45-I |publisher=International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia |date=21. 5. 2001 |access-date=14. 6. 2010 |language=engleski }}&lt;/ref&gt;, [[Pašman (ostrvo)|Pašman]], Hrvatska 1955) jest penzionisani general Vojske Republike Hrvatske.

== Biografija ==
Ante Gotovina jedan je od istaknutih učesnika rata u [[Rat u Hrvatskoj|Hrvatskoj]] i [[Rat u Bosni i Hercegovini|Bosni i Hercegovini]] od 1991. do 1995.

Njegov otac Milan je bio [[Dalmacija|dalmatinski]] ribar. Njegova majka Ana izgubila je život 4. marta 1959, štiteći djecu od eksplozije mine kojom se u blizini kuće lomio kamen. Porodica se sa Pašmana preselila u [[Pakoštane]], a brigu o djeci preuzela je teta Marija Miočev.&lt;ref name=vojska&gt;http://www.vojska.net/hrv/zivotopis/g/gotovina/ante/&lt;/ref&gt; Sa 17 godina postao je pripadnik [[Legija stranaca|Legije stranaca]]. Služio je u [[2e Régiment Étranger de Parachutistes|2. padobranskoj pukovniji]], a kasnije kao ronilac u istoj jedinici ([[Commandos de Recherche et d'Action en Profondeur|CRAP]]).&lt;ref name=vojska/&gt; Učestvovao je u vojnim operacijama u [[Čad]]u, a u [[Gvatemala|Gvatemali]] je obučavao pripadnike paravojnih jedinica koji su se borili u građanskom ratu. Djelovao je i u drugim državama Južne Amerike. Nakon petogodišnjeg staža u francuskoj vojsci stekao je francusko državljanstvo. U 1980-im godinama zbog pljačke zlatare u Francuskoj, kratko je bio u zatvoru.&lt;ref&gt;[http://www.faz.net/s/RubDDBDABB9457A437BAA85A49C26FB23A0/Doc~E4D04459C790D408293285E630AF3F6D6~ATpl~Ecommon~Scontent.html#top ''Als Kriegsheld gefeiert, als Kriegsverbrecher gesucht''], [[FAZ]], 9. decembar 2005.&lt;/ref&gt;

=== Rat u Hrvatskoj ===
Stupivši u kontakt sa hrvatskim iseljenicima u [[Argentina|Argentini]], Gotovina i nakon proglašenje samostalnosti [[Hrvatska|Hrvatske]], se vraća u Hrvatsku u junu 1991, odmah stupivši u [[Zbor Narodne Garde]]. Učestvuje u borbama u Zapadnoj Slavoniji i gradovima ([[Novska]], [[Nova Gradiška]]) u sastavu 1. gardijske brigade, prvo kao borac, a zatim kao komandant. Nakon ranjavanja i oporavka, od 1992. do 1996. vrši dužnost komandanta Zbornog područja [[Split]], a nakon toga je glavni inspektor odbrane. Brzo je vojno napredovao, te je u činu general-bojnika bio jedan (uz [[Janko Bobetko|Janka Bobetka]] i [[Ante Roso|Antu Rosu]]) od glavnih zapovjednika u [[Operacija Maslenica|Operaciji Maslenica]], a kao general-pukovnik organizira i vodi više ključnih vojnih operacija: odbranu [[Livno|Livna]] i [[Tomislavgrad]]a od jedinica [[Vojska Republike Srpske|Vojske RS]], dugotrajne vojne operacije u kojim su tokom desetak mjeseci slomljena srpska odbrana u [[Livanjsko polje|Livanjskom polju]], obroncima [[Dinara|Dinare]] i [[Šator]] planine, osvajanje [[Glamoč]]a i [[Bosansko Grahovo|Bosanskog Grahova]], te opkoljavanje [[Knin]]a što je stvorilo preduslove za izvršenje [[Operacija Oluja|Operacije Oluja]]{{Izvor}} Nakon toga, Gotovina je u drugoj polovini 1995. glavni zapovjednik združenih snaga [[HV]] i [[HVO]] u [[Operacija Maestral|Operaciji Maestral]], kada je potpuno razbijena VRS, a hrvatske snage su zajedno sa [[Armija RBiH|Armijom Republike Bosne i Hercegovine]] došle na udaljenost 23&amp;nbsp;km od [[Banja Luka|Banje Luke]].

=== Međunarodni sud za ratne zločine ===
Promjenom vlasti u januaru 2000, dolazi do antagoniziranja novouspostavljene šesteročlane koalicije i novog predsjednika [[Stjepan Mesić|Mesića]] sa jedne strane, te poražene stranke [[HDZ]]-a i većeg broja najviših hrvatskih oficira, odnosno onih koji nisu imali simpatija za vlast liberalno-anacionalne provenijencije. Zbog otvorenog pisma nekoliko hrvatskih najviših oficira, u kojem je oštro kritikovana politika nove vlasti, a koju je supotpisao, Gotovina je penzonisan 2000.

Međunarodni sud za ratne zločine na području bivše Jugoslavije u [[Den Haag|Haagu]] podigao je u junu 2001. optužnicu protiv Ante Gotovine, optužujući ga za planiranje etničkog čišćenja, ratne zločine, te učešće u zločinačkom poduhvatu. Gotovina je odbio primiti optužnicu, te se od podizanja optužnice do hapšenja 7. decembra 2005. na Kanarskim ostrvima nalazio u bijegu, sa nepoznatim prebivalištem. Obje hrvatske vlasti, i koalicijska (2000-2004), i HDZ-ova (2004- ) priznaju legitimitet Haaškog suda i pozivale su Gotovinu da se preda.{{Izvor}}

Ante Gotovina je uhapšen 7. decembra 2005. na [[Kanarska ostrva|Kanarskim ostrvima]] ([[Španija]]) u jednom turističkom hotelu zbog optužbe za ratne zločine počinjene protiv srpskih civila i njihove imovine tokom i nakon operacije &quot;Oluja&quot; od augusta do novembra 1995. U prvostepenoj presudi, 2011. general Gotovina osuđen je na 24 godine zatvora.

Dana 16. novembra 2012. u konačnoj, drugostepenoj presudi Gotovina je oslobođen svih optužbi, jer je utvrđeno da nije kriv. Istog dana Gotovina je, zajedno sa [[Mladen Markač|Mladenom Markačem]]  pušten iz zatvora, nakon čega su otputovali u Hrvatsku. Presuda se slavila u mnogim gradovima Hrvatske, a istu večer je u [[Zagreb]]u, na [[Trg bana Jelačića (Zagreb)|Trgu bana Jelačića]] održan doček generalima, na kojem se okupilo više hiljada ljudi.{{Izvor}}

== Činovi ==
* 1991 - [[pukovnik]] 
* 1992 - [[brigadir]] 
* 30. maja 1994 - [[general bojnik]]
* 4. augusta 1995 - [[general pukovnik]]
 
== Odličja, medalje i pohvale ==
* 26. maja 1995 - [[Red kneza Domagoja s ogrlicom]]''',&lt;ref&gt;[http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_930.html narodne-novine.nn.hr] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151028050050/http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_930.html |date=28. 10. 2015 }} pristupljeno 30. juni 2009.&lt;/ref&gt; 
* 26. maja 1995 - [[Red bana Jelačića]]''' 
* 20. maja 1996 - [[Red hrvatskog trolista]] 
* 20. maja 1996 - [[Red hrvatskog križa]]

== Vanjski linkovi ==
* [http://www.un.org/icty/bhs/cases/gotovina/indictment/got-ii010608b.htm Haaški sud: optužnica protiv Ante Gotovine] 
* [https://web.archive.org/web/20051210023821/http://www.antegotovina.com/ Web stranica generala Ante Gotovine]
{{commonscat|Ante Gotovina}}

== Reference ==
{{refspisak}}

{{Ratovi u bivšoj Jugoslaviji}}

{{DEFAULTSORT:Gotovina, Ante}}
[[Kategorija:Generali Hrvatske vojske]]
[[Kategorija:Biografije, Tkon]]
[[Kategorija:Vojnici Legije stranaca]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Optuženi pred Haškim tribunalom]]
[[Kategorija:Oslobođeni pred Haškim tribunalom]]
[[Kategorija:Hrvatski kriminalci]]
[[Kategorija:Vojnici Hrvatskog vijeća odbrane]]</text>
      <sha1>prns0bao8w12otokpzqqtotlahvj0wk</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>John Dewey</title>
    <ns>0</ns>
    <id>11604</id>
    <revision>
      <id>3922251</id>
      <parentid>3907820</parentid>
      <timestamp>2026-08-27T12:22:02Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Tulum387</username>
        <id>155909</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Stilske izmjene.</comment>
      <origin>3922251</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2542" sha1="0j2fv5873443vq8nz7yqzwvlppt2z3k" xml:space="preserve">[[Datoteka:John Dewey in 1902.jpg|mini|John Dewey]]
'''John Dewey''' ([[20. oktobar]] [[1859]] - [[1. juni]] [[1952]].), bio je američki [[Filozofija|filozof]], [[Psihologija|psiholog]], reformator [[Obrazovanje|obrazovanja]], čije je mišljenje bilo veoma uticajno u [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-u i ostatku svijeta. Također, smatra se i jednim od osnivača filozofske škole [[Pragmatizam|pragmatizma]] (zajedno sa [[Charles Peirce|Peirceom]] i [[William James|Jamesom]]), pionirem funkcionalne psihologije, i vodećim predstavnikom progresivnog pokreta u obrazovanju [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-a tokom prve polovine 20. st.

Godine 1870. zapisao je kako je želio pomiriti determinističke modele ponašanja s konceptima slobodne volje budući da možemo održati misao zato što smo je izabrali. Godine 1874. ponudio je svoj prvi predmet na Harvardu o vezi između fiziologije i psihologije. Godine 1890. objavljuje &quot;Načela psihologije&quot;. Devedesetih godina 19. vijeka počeo se sve više zanimati za odnos između psihičkog i tjelesnog i parapsihološke fenomene. Zanimao se za &quot;liječenje umom&quot;. Vjerovao je da cijelo područje psihičkog iskustva, uključujući i parapsihološke doživljaje, moraju proučavati psiholozi. Okreće se filozofiji i osigurava sebi reputaciju najpoznatijeg američkog filozofa nakon Emersona. U &quot;Pragmatizmu&quot; i &quot;Značenju istine&quot; izložio je praktičnu, realističnu pragmatičnu filozofiju.&lt;ref name=&quot;bio&quot;&gt;[http://www.biography.com/people/john-dewey-9273497#awesm=~oFV8ghshmVm3Kn Biografija na stranici] biography.com učitano 1.6.2014 {{Simboli jezika|en|Engleski}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;rg&quot;&gt;[http://rainergerke.net/john-dewey/biographie-lebenslauf Biografija na stranici] rainergerke.net učitano 1.6.2014 {{Simboli jezika|de|Njemački}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;unikoeln&quot;&gt;[http://www.uni-koeln.de/hf/konstrukt/neubert_works/buecher/kapitel2.pdf 2. ''John Dewey und der Amerikanische Pragmatismus''] uni-koeln.de učitano 1.6.2014 {{Simboli jezika|de|Njemački}}&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte ==
* [[Filozofija]]
* [[Savremena filozofija]]
* [[Pragmatizam]]

== Reference ==
{{refspisak}}

{{Commonscat|John Dewey}}
{{wikicitat|John Dewey}}
{{Predsjednici APA-e}}
{{Filozofija obrazovanja}}
{{Epistemologija}}
{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Dewey, John}}
[[Kategorija:Rođeni 1859.]]
[[Kategorija:Umrli 1952.]]
[[Kategorija:Biografije, Burlington (Vermont)]]
[[Kategorija:Američki filozofi]]
[[Kategorija:Američki psiholozi]]
[[Kategorija:Bivši studenti Univerziteta &quot;Johns Hopkins&quot;]]</text>
      <sha1>0j2fv5873443vq8nz7yqzwvlppt2z3k</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor:Ratko Mladić</title>
    <ns>1</ns>
    <id>11852</id>
    <revision>
      <id>3922327</id>
      <parentid>3922235</parentid>
      <timestamp>2026-08-27T19:58:38Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <comment>/* Bosanskohercegovački general? */ odgovor</comment>
      <origin>3922327</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="20041" sha1="lb0y7icgytqfyvuy3ave5shf0wa7rud" xml:space="preserve">{{Stranica_za_razgovor}}Od kada je General Mladic ratni zlocinac?
Kako mozete da proglasite nekog za zlocinca be sudjenja za ratne zlocine?
[[Korisnik:212.200.135.146|212.200.135.146]] 17:05, 29 januar 2006 (CET)

Видим да има много конфликта око овог чланка. Чињеница је да је Ратко Младић вероватно наредио убиство невиних људи у Сребреници и да је вероватно ратни злочинац. Но, док се не долаже та чињеница пред међународним судом у Хагу, не може се тврдити то као истина. Ја предлажем да неко са босанске Википедије, који жели да има тачне и прецизне чињенице, скине категорију &quot;Ратни злочинци&quot;, док се то не докаже, или да се створи нова категорија &quot;Осумњичени ратни злочинци&quot;. Хвала унапред! --[[Korisnik:Бормалагурски|Бормалагурски]] 02:49, 15 mart 2006 (CET)

:::Predlazem: [[Razgovor:Hazim Delić #O ratnim clancima|O strukturi]].--[[Korisnik:158.110.140.221|158.110.140.221]] 12:55, 15 novembar 2007 (CET)

Mozda bi ti vise odgovaralo da ga tretiramo kao heroja dok se skriva?--[[Korisnik:Xcameleonx|Xcameleonx]]

== Država u kojoj je rođen ==

Fali ovo u članku

== Lična karta ==

Nema potrebe za postavljanjem ličnih karata u kojima se vide nečiji podaci!--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-family:Bradley Hand ITC; font-size:small;&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|''&lt;span style=&quot;font-family:Bradley Hand ITC;&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;ra&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;zg&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;ov&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;or&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;'']])&lt;/sub&gt; 11:45, 31 maj 2015 (CEST)

== Zahtjev za izmjenu, 26. januar 2019 ==

Ovaj je presuđeni ratni zločinac, kako već stoji i u Haškim spisima, na engleskoj te drugim varijantama. Dakle nikakav optuženik nego presuđeni zločinac. {{Nepotpisan|92.36.212.124|23:58, 26 januar 2019‎}}
:Dobrodošli na bs. wikipediju. Registrujte se pa i sami možete doprinijeti poboljšanju kvaliteta wikipedije na bosanskom jeziku! --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|&lt;b&gt;&lt;span style=&quot;color: black;&quot;&gt;Golden&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color: green;&quot;&gt;Bosnian&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color: blue;&quot;&gt;Lily&lt;/span&gt;&lt;/b&gt;]] &lt;small&gt;([[Razgovor s korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])&lt;/small&gt; 09:31, 27 januar 2019 (CET)
Registrovao sam se, ali ovaj clanak je zakljucan i nemam mogucnost da isti uredjujem. [[Korisnik:Mpalos5|Mpalos5]] ([[Razgovor s korisnikom:Mpalos5|razgovor]]) 11:47, 27 januar 2019 (CET)

== Bosanskohercegovački general? ==

Navedite mi u kojem to izvoru stoji da je ovaj bosanskohercegovački general? [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 19:38, 26 august 2026 (CEST)

:GoodBosnian, slažem se s tvojom konstatacijom. S obzirom na to da je Ratko Mladić bio komadant Vojske Republike Srpske (VRS), vojske koja je vodila rat protiv međunarodno priznate Republike Bosne i Hercegovine i njenih institucija, nazivati ga &quot;bosanskohercegovačkim&quot; komadantom može biti zbunjujuće i dvosmisleno.
:Umjesto postojeće formulacije, uvodni dio bi mnogo preciznije odražavao historijske činjenice ukoliko bi glasio: &quot;bivši jugoslovenski oficir i general Vojske Republike Srpske rodom iz Bosne i Hercegovine&quot;. Time se jasno razgraničava njegovo geografsko porijeklo od vojne formacije kojom je komandovao. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 20:12, 26 august 2026 (CEST)
::Odrediti Ratka Mladića kao &quot;bosanskohercegovačkog zapovjednika&quot; može samo onaj ko zanemari jednu od osnovnih distinkcija potrebnih za razumijevanje rata u Bosni i Hercegovini: razliku između geografskog porijekla pojedinca i njegove političke, vojne i institucionalne pripadnosti. Dakako da je Mladić rođen na teritoriji Bosne i Hercegovine i da se u geografskom i etničkom smislu može opisati kao bosanskohercegovački Srbin. Međutim, znači li to da je bio ''bosanskohercegovački zapovjednik'' u smislu vojne pripadnosti [[Republika Bosna i Hercegovina|Republici Bosni i Hercegovini]]? Naravno da ne. To je toliko očigledna razlika da je gotovo apsurdno i dokazivati je. Nije on Jusuf Prazina pa da se borio malo za jedne, pa malo za druge snage.
::To uopšte nisu sinonimne kategorije (mislim na termine ''bosanskohercegovački Srbin'' i ''bosanskohercegovački zapovjednik''). Geografsko porijeklo govori o tome odakle je osoba, a vojna funkcija kome je pripadala, odgovarala i kojom je vojnom org. komandovala. Upravo zbog toga atribut ''bosanskohercegovački'' uz imenicu ''zapovjednik'' sve je, samo ne bezazlen; stvara sasvim drugačiju sliku od one koju potvrđuju historijski izvori i pravosnažne presude.
::Uostalom, ako se takva terminologija nastavi nekritički koristiti, ne bi me iznenadilo da za koju godinu imamo Jovana Divjaka i Ratka Mladića na istoj strani historije samo zato što im uvodni dijelovi biografskih članaka počinju istom geografskom odrednicom. Dakle, stvari su vrlo jasne: Mladić je pravosnažno osuđen za genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine, odnosno za konkretne zločine utvrđene pravosnažnim sudskim presudama. Neko, ipak, smatra da se to može napisati tek kasnije, to je pošteno, ali onda u prvoj rečenici mora se pažljivo ostaviti dovoljno prostora da čitalac sam sebi ne napravi pogrešan zaključak. Stoga upravo u terminologiji treba biti najprecizniji i očistiti je od dvosmislenosti prije nego što dvosmislenost počne izgledati kao činjenica.
::Krenimo redom zbog čega mislim da je termin &quot;zapovjednik bosanskih Srba&quot;, sa preciznijom dodatnom formulacijom &quot;komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske&quot;, bolje rješenje. &lt;small&gt;U sažetku izmjena sam bio slovima ograničen, ovdje ipak imam prostora za obrazloženje na pretek, samo treba iščitat'. ;)&lt;/small&gt;
:'''1. Zbog semantike'''
::Ako kažemo da je Mladić rođen u Bosni i Hercegovini, tu nema nikakvog spora. Ako ga opišemo kao bosanskohercegovačkog Srbina u smislu etničkog i geografskog određenja, i to je sasvim razumljivo. Ali kada kažemo &quot;bosanskohercegovački zapovjednik&quot;, imenica ''zapovjednik'' mijenja funkciju pridjeva koji joj prethodi. Onda se ne govori samo o tomr gdje je čovjek rođen; govori se o njegovoj vojnoj funkciji, odnosno kojom je vojnom organizacijom komandovao i kojoj je političko-vojnoj strukturi pripadao. A tu nema mnogo prostora za interpretaciju.
::Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju Mladića označava kao ''Commander of the Main Staff of the Bosnian Serb Army'', odnosno komandanta Glavnog štaba Vojske bosanskih Srba. Tribunal navodi da je tu funkciju preuzeo 12. maja 1992, plus da je na čelu Glavnog štaba VRS-a ostao tokom rata u Bosni i Hercegovini.
::I tu dolazi do ključnog problema s formulacijom &quot;bosanskohercegovački i srpski zapovjednik&quot;. Ako se ta sintagma rastavi gramatički, ona sugeriše dvije atribucije: bio je '''bosanskohercegovački zapovjednik''' i bio je '''srpski zapovjednik'''. Druga tvrdnja je, uz odgovarajuću kvalifikaciju, historijski razumljiva: bio je komandant Vojske Republike Srpske, odnosno vojske bosanskih Srba, a i Srbin je po pripadnosti. Al' šta onda znači prva?
::Ako '''bosanskohercegovački zapovjednik''' ne označava njegovu geografsku pripadnost, nego vojnu funkciju, onda se čitaocu nameće zaključak da je bio jedan od vojnih zapovjednika Bosne i Hercegovine kao države. A to jednostavno nije bio. Upravo zato sam i izvršio [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Ratko_Mladi%C4%87&amp;oldid=3922174 ovu izmjenu]: ne iz razloga da mijenjam činjenice, nego da budu jasnije, da ih jasnije predstavim.
:'''2. Historijski kontekst formulaciju čini još problematičnijom'''
::Vojska Republike Srpske nije bila neutralna &quot;bosanskohercegovačka&quot; vojna formacija. Bila je vojska Republike Srpske i jedna od vojnih strana u ratu u Bosni i Hercegovini. Mladić je bio njen komandant, a ne komandant oružanih snaga Bosne i Hercegovine.
::Sudski utvrđene činjenice o djelovanju snaga pod njegovom komandom dodatno onemogućavaju da se njegova funkcija predstavi kao neka opća, nadetnička ili državna vojna funkcija. MKSJ je utvrdio da je Mladić imao vodeću ulogu u četiri zajednička zločinačka poduhvata. U okviru sveobuhvatnog zajedničkog zločinačkog poduhvata cilj je bio trajno uklanjanje bosanskih Muslimana i bosanskih Hrvata s teritorija u Bosni i Hercegovini koje su bosanski Srbi smatrali svojima.
::Dakle, nije riječ samo o tome kako se vojska zvala. Riječ je o tome da je vojna struktura kojom je Mladić komandovao bila jedna od strana u oružanom sukobu, a ne neutralni sinonim za oružane snage Bosne i Hercegovine.
::Štaviše, pravosnažna presuda dodatno uklanja prostor za takvu semantičku konfuziju. Mladić je pravosnažno osuđen za genocid, progon, istrebljenje, ubistvo, deportaciju i prisilno premještanje kao zločine protiv čovječnosti, te za ubistvo, teror, nezakonite napade na civile i uzimanje talaca kao kršenja zakona i običaja ratovanja. Potvrđena mu je kazna doživotnog zatvora.
::Preciznosti radi, pravosnažna presuda nije utvrdila njegovu odgovornost za genocid u svim općinama koje su bile obuhvaćene prvom tačkom optužnice; za taj dio optužbe je oslobođen. Pravomoćno je, međutim, potvrđena njegova osuda za genocid počinjen u Srebrenici, kao i za niz drugih zločina.
::Zamislimo stranog čitaoca koji nema prethodno znanje o ratu u BiH i želi da se informiše sa Wikipedije na našem, bosanskom, jeziku, vodeći se logikom da je uređuju ljudi poznaju historiju, terminologiju i sve ostalo važno za obrađivanje takvih tema. Pročita &quot;bosanskohercegovački zapovjednik&quot; i sasvim prirodno pretpostavi: &quot;bosanskohercegovački, aha, zapovjednik Bosne i Hercegovine&quot;. Tek kasnije saznaje da je riječ o čovjeku koji je komandovao snagama odgovornim za neke od najtežih zločina počinjenih u historiji ratovanja. Upravo je to problem, zbog tog nije samo stilska nijansa u pitanju.
:'''3. Primjer s atributom &quot;bosansko-srpski&quot; kao dobar pokazatelj kako pridjevi mogu biti varljivi'''
::Namjerno bih ovdje napisao jedan termin, recimo &quot;bosansko-srpsko rukovodstvo&quot;, upravo da se vidi koliko lako ova konstrukcija postaje problematična ako se pridjevi počnu tretirati kao oznake pripadnosti.
::''Bosansko-srpski '''≠''''' ''bosanskohercegovačka državna institucija kojom upravljaju Srbi''. U historijskom kontekstu rata 1992-1995. taj termin odnosi se na Srbe u Bosni i Hercegovini i njihove političke i vojne strukture, a ne na zvanične institucije Bosne i Hercegovine. Isto tako, činjenica da su Mladić, kao i ogromna većina pripadnika i visokopozicioniranog kadra VRS-a, bili rođeni u Bosni i Hercegovini ne čini automatski VRS &quot;bosanskohercegovačkom vojskom&quot;, to bi bilo miješanje baba i žaba.
::Moguće je, naravno, da neko iz čisto geografskog ugla kaže: &quot;E pa Mladić je bosanskohercegovački general jer je rođen u Bosni i Hercegovini.&quot; Ali to nije isto što i reći da je bio bosanskohercegovački vojni zapovjednik. Prvo je geografska, drugo je vojna tvrdnja... i upravo tu razliku treba razjasniti.
:'''4. Nije riječ o sportisti s pravom nastupa za dvije reprezentacije'''
::Banalna analogija, ali mislim da dobro pokazuje apsurd: Ratko Mladić nije bio sportista s dvojnim državljanstvom pa da može mijenjati dresove i jednog dana nastupati za jednu, a drugog za drugu reprezentaciju. U ratu se ne može istovremeno biti komandant dvije međusobno suprotstavljene vojne struktura samo zato što je osoba rođena na teritoriji na kojoj se rat vodi. Mjesto rođenja nije, dakle, vojna uniforma, a porijeklo u geografskom smislu nije tzv. ''military affiliation''. Mladićeva relevantna komandna funkcija u ratu u Bosni i Hercegovini bila je jasna: bio je komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske. To je funkcija koju potvrđuju i dokumenti MKSJ-a i pravosnažna presuda.
:'''Kako onda urediti uvod članka?''' Po meni postoje tri razumne opcije. Vratiti izmjenu na moju zadnju (što pretpostavljam da se neće desiti jer se uvijek traži neki middle ground kod ovakvih problematika, a pitanje je u suštini veoma lahko za riješiti. Al' dobro).
:&lt;u&gt;Prva opcija&lt;/u&gt; jeste potpuno izbaciti nacionalnu i etničku odrednicu iz prve rečenice i napisati samo ono što je za identifikaciju njegove vojne funkcije najvažnije:
:&lt;blockquote&gt;''&quot;Ratko Mladić bio je general i komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske tokom rata u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1995. godine.&quot;''&lt;/blockquote&gt;
:Sve ostalo: mjesto rođenja, etnička pripadnost, politički kontekst i biografske okolnosti, mogu se navesti u nastavku članka (npr. ''Po nacionalnosti bio je to i to'', pa dalje nastaviti).
:&lt;u&gt;Druga opcija&lt;/u&gt; jeste ova, u kojoj do mjesta u kojem je rođen stoji država u kojoj je rođen:
:&lt;blockquote&gt;''&quot;Ratko Mladić (Božanovići kod Kalinovika, Bosna i Hercegovina, 12. mart 1943), srpski je bivši general i komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske (VRS), tokom rata u Bosni i Hercegovini (1992-1995).&quot;''&lt;/blockquote&gt;
::Naumpade mi da postoji i četvrta opcija, linija manjeg otpora, da se doda Note (Napomena) kod  toga da je bio &quot;bosanskohercegovači zapovjednik&quot; samo po geografskoj odrednici. Ne preporučujem, ali ako smo tvrdoglavi dovoljno, ne može se zabranit.
::U svakom slučaju prva rečenica treba biti čista, faktografska i maksimalno precizna. Kasnije se može i treba navesti sve ostalo relevantno za njegovu biografiju. Ali čitalac prvo treba dobiti osnovnu i nespornu informaciju: ko je bio, kojom je vojskom komandovao i u kojem je sukobu djelovao. A to nije teško napisati.
::Ne treba se bojati da će takav uvod biti suhoparan ili nepotpun. Naprotiv, biće precizniji. Dodatne informacije o nacionalnosti, mjestu rođenja i političkom projektu bosanskih Srba neće izgubiti na važnosti; it's other way around. Dobiće na važnosti jer će bit smještene u pravilan kontekst.
::U historiji, a naročito u historiji koja je već jednom prošla kroz sudnicu, riječi imaju težinu, stoga odmah da u startu kažem da nije previše osjetljivosti oko jednog pridjeva/atributa. MKSJ i sudovi nasljednici nisu desetljećima utvrđivali odgovornost pojedinaca da bi se na kraju sve svelo na široke geografske etikete koje zamagljuju razliku između aktera, insittucija i formacija.
::Ako se već pozivamo na činjenice i izvore, onda treba imati dovoljno poštovanja prema tim činjenicama da ih nazovemo pravim imenom.
::Zato je potpuno nepotrebno u prvoj rečenici praviti terminološku maglu tamo gdje je stvar zapravo vrlo jednostavna.
::Ratko Mladić nije bio bosanskohercegovački zapovjednik u smislu pripadnosti vojnom aparatu Bosne i Hercegovine. Nije nastavio službu nakon rata u novooformljenim zajedničkim snagama, OSBiH. Bio je general i komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske, vojske bosanskih Srba, jedne od strana u ratu u Bosni i Hercegovini. I to je dovoljno jasno.
::Bez dvosmislenosti, lažne simetrije, bez peglanja historije tako što će se različite strane obuhvatiti jednom geografski širokom riječju. Ako je cilj enciklopedijski tekst, onda prva rečenica treba čitaocu dati činjenicu, a ne ostaviti mu prostor da nagađa šta i kako.
::Činjenica da je neko rođen u Bosni i Hercegovini govori gdje je rođen. Ne govori kojom je vojskom komandovao i, uslovno rečeno, &quot;čiji je&quot;. A u slučaju Ratka Mladića izgleda da je to problem od kojeg treba startat.
::Na kraju svega ovoga, i ja bih tražio pojašnjenje vraćanja izmjene. '''''Teret dokazivanja je''''', prema pravilima na Wikipediji, konkretno [[Wikipedia:Biografije živih osoba|pravilu Biografije živih osoba]], '''''na uredniku koji dodaje ili obnavlja materijal'''''. Pa opet da ponovimo pitanje koje je kolega GoodBosnian postavio: '''Koji pouzdani izvor Ratka Mladića opisuje kao bosanskohercegovačkog zapovjednika, u smislu u kojem se ta formulacija koristi u uvodu?''' To više djeluje kao karakterizacija njegove vojne funkcije i izvlačenje iz konteksta, čime se ne bismo trebali voditi.
::Pozdrav i svako dobro želim :) &lt;span style=&quot;font-family:Segoe print; color:Maroon; text-shadow:green 0.2em 0.2em 0.4em;&quot;&gt;[[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]&lt;/span&gt; 08:47, 27 august 2026 (CEST)
:::Još jednom se u potpunosti slažem s iznesenom argumentacijom i smatram da trenutna odrednica &quot;bosanskohercegovački zapovjednik/general&quot; ostaje neprihvatljiva jer miješa geografsko porijeklo s vojnom i institucionalnom pripadnošću.
:::Upravo iz tog razloga smatram da je neophodno odbaciti postojeću formulaciju i opredijeliti se za jednu od već ponuđenih preciznijih opcija ili razmotriti dodatne prijedloge koji u potpunosti eliminišu svaku dvosmislenost.
:::Osim historijske i pravne preciznosti, postoji još jedan izuzetno važan razlog zašto se ovo pitanje mora ispraviti, a to je utjecaj na generativnu umjetnu inteligenciju. S obzirom na to da je Wikipedia osnovni izvor podataka za treniranje i pretraživanje brojnih savremenih AI alata, ovakve nedosljednosti automatski se prenose u sisteme vještačke inteligencije. Kada korisnici širom svijeta pretražuju podatke o ratu u BiH putem AI platformi, neprecizni ili dvosmisleni uvodi na Wikipediji dovode do toga da algoritmi generišu netačne odgovore, stvarajući lažnu ekvivalenciju. 
:::Enciklopedija mora služiti kao pouzdan i nedvosmislen izvor tačnih činjenica, a ne kao izvor terminološke konfuzije koja se kasnije reflektuje na širi digitalni prostor. Stoga pozivam urednike da prihvatimo neku od predloženih opcija i uvodni dio članka uskladimo s presudama MKSJ-a i historijskim činjenicama.
:::Stojim vam na raspolaganju za daljnju razmjenu mišljenja, doradu teksta ili usaglašavanje oko konačne formulacije. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 11:06, 27 august 2026 (CEST)
::::Nepotreban ulazak u detalje, narodski rečeno &quot;praviti od muhe slona.&quot; Cilj je bio da se &quot;bosanskohercegovački i srpski&quot; naglasi da je Srbin iz BiH. Za razliku od en.wiki, ne koristimo i pogrešno je koristiti &quot;Bosanski Srbin&quot; ili &quot;Bosanski Hrvat&quot; (en. Bosnian Serb; Bosnian Croat). ''General Pampers'' je državljanin BiH (vjerovatno i Srbije), ali je etnički srbin. Dakle, u ovom kontekstu, &quot;bosanskohercegovački&quot; predstavlja porijeklo, a &quot;srpski&quot; etnicitet. Rado bih stavio nešto bolje, ako ima smisla, jer &quot;Bosanskohercegovački srpski&quot; nekako je najbliže, ali nisam siguran da je gramatički ispravno. Razlog zašto sam napisao ovako, jer postoje i Srbi van BiH, ali i ostali narodi, pa kada se kaže &quot;bosanskohercegovački i srpski&quot; misli se na Srbina iz BiH, a &quot;srpski&quot; bi samo značilo da je Srbin. Za osobe npr. iz Srbije koji se izjašnjavaju kao Bošnjaci rekli bi &quot;srbijanski i bošnjački&quot;, Srbe iz Hrvatske &quot;hrvatski Srbin&quot;, jer se &quot;hrvatski&quot; odnosi na državu, a Srbin na etnicitet.
::::Još nešto, s obzirom na to da je bio komandant VRS-a do 8. novembra 1996, a da je Dejtonskim sporazumom 14. decembra 1995. Republika Srpska postala jedan od dva entiteta Bosne i Hercegovine, samim tim, u tom periodu bio je general vojske jednog entiteta Bosne i Hercegovine, odnosno bosanskohercegovački general u širem geografskom i političkom smislu. [[Korisnik:Z1KA|&lt;span style=&quot;border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;&quot;&gt;&amp;nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&amp;nbsp;&lt;/span&gt;]] 21:58, 27 august 2026 (CEST)</text>
      <sha1>lb0y7icgytqfyvuy3ave5shf0wa7rud</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3922331</id>
      <parentid>3922327</parentid>
      <timestamp>2026-08-27T20:10:17Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3922331</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="20084" sha1="10d077sc4pl880rwi8mykrnplqhs69n" xml:space="preserve">{{Stranica_za_razgovor}}Od kada je General Mladic ratni zlocinac?
Kako mozete da proglasite nekog za zlocinca be sudjenja za ratne zlocine?
[[Korisnik:212.200.135.146|212.200.135.146]] 17:05, 29 januar 2006 (CET)

Видим да има много конфликта око овог чланка. Чињеница је да је Ратко Младић вероватно наредио убиство невиних људи у Сребреници и да је вероватно ратни злочинац. Но, док се не долаже та чињеница пред међународним судом у Хагу, не може се тврдити то као истина. Ја предлажем да неко са босанске Википедије, који жели да има тачне и прецизне чињенице, скине категорију &quot;Ратни злочинци&quot;, док се то не докаже, или да се створи нова категорија &quot;Осумњичени ратни злочинци&quot;. Хвала унапред! --[[Korisnik:Бормалагурски|Бормалагурски]] 02:49, 15 mart 2006 (CET)

:::Predlazem: [[Razgovor:Hazim Delić #O ratnim clancima|O strukturi]].--[[Korisnik:158.110.140.221|158.110.140.221]] 12:55, 15 novembar 2007 (CET)

Mozda bi ti vise odgovaralo da ga tretiramo kao heroja dok se skriva?--[[Korisnik:Xcameleonx|Xcameleonx]]

== Država u kojoj je rođen ==

Fali ovo u članku

== Lična karta ==

Nema potrebe za postavljanjem ličnih karata u kojima se vide nečiji podaci!--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-family:Bradley Hand ITC; font-size:small;&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|''&lt;span style=&quot;font-family:Bradley Hand ITC;&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;ra&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;zg&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;ov&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;or&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;'']])&lt;/sub&gt; 11:45, 31 maj 2015 (CEST)

== Zahtjev za izmjenu, 26. januar 2019 ==

Ovaj je presuđeni ratni zločinac, kako već stoji i u Haškim spisima, na engleskoj te drugim varijantama. Dakle nikakav optuženik nego presuđeni zločinac. {{Nepotpisan|92.36.212.124|23:58, 26 januar 2019‎}}
:Dobrodošli na bs. wikipediju. Registrujte se pa i sami možete doprinijeti poboljšanju kvaliteta wikipedije na bosanskom jeziku! --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|&lt;b&gt;&lt;span style=&quot;color: black;&quot;&gt;Golden&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color: green;&quot;&gt;Bosnian&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color: blue;&quot;&gt;Lily&lt;/span&gt;&lt;/b&gt;]] &lt;small&gt;([[Razgovor s korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])&lt;/small&gt; 09:31, 27 januar 2019 (CET)
Registrovao sam se, ali ovaj clanak je zakljucan i nemam mogucnost da isti uredjujem. [[Korisnik:Mpalos5|Mpalos5]] ([[Razgovor s korisnikom:Mpalos5|razgovor]]) 11:47, 27 januar 2019 (CET)

== Bosanskohercegovački general? ==

Navedite mi u kojem to izvoru stoji da je ovaj bosanskohercegovački general? [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 19:38, 26 august 2026 (CEST)

:GoodBosnian, slažem se s tvojom konstatacijom. S obzirom na to da je Ratko Mladić bio komadant Vojske Republike Srpske (VRS), vojske koja je vodila rat protiv međunarodno priznate Republike Bosne i Hercegovine i njenih institucija, nazivati ga &quot;bosanskohercegovačkim&quot; komadantom može biti zbunjujuće i dvosmisleno.
:Umjesto postojeće formulacije, uvodni dio bi mnogo preciznije odražavao historijske činjenice ukoliko bi glasio: &quot;bivši jugoslovenski oficir i general Vojske Republike Srpske rodom iz Bosne i Hercegovine&quot;. Time se jasno razgraničava njegovo geografsko porijeklo od vojne formacije kojom je komandovao. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 20:12, 26 august 2026 (CEST)
::Odrediti Ratka Mladića kao &quot;bosanskohercegovačkog zapovjednika&quot; može samo onaj ko zanemari jednu od osnovnih distinkcija potrebnih za razumijevanje rata u Bosni i Hercegovini: razliku između geografskog porijekla pojedinca i njegove političke, vojne i institucionalne pripadnosti. Dakako da je Mladić rođen na teritoriji Bosne i Hercegovine i da se u geografskom i etničkom smislu može opisati kao bosanskohercegovački Srbin. Međutim, znači li to da je bio ''bosanskohercegovački zapovjednik'' u smislu vojne pripadnosti [[Republika Bosna i Hercegovina|Republici Bosni i Hercegovini]]? Naravno da ne. To je toliko očigledna razlika da je gotovo apsurdno i dokazivati je. Nije on Jusuf Prazina pa da se borio malo za jedne, pa malo za druge snage.
::To uopšte nisu sinonimne kategorije (mislim na termine ''bosanskohercegovački Srbin'' i ''bosanskohercegovački zapovjednik''). Geografsko porijeklo govori o tome odakle je osoba, a vojna funkcija kome je pripadala, odgovarala i kojom je vojnom org. komandovala. Upravo zbog toga atribut ''bosanskohercegovački'' uz imenicu ''zapovjednik'' sve je, samo ne bezazlen; stvara sasvim drugačiju sliku od one koju potvrđuju historijski izvori i pravosnažne presude.
::Uostalom, ako se takva terminologija nastavi nekritički koristiti, ne bi me iznenadilo da za koju godinu imamo Jovana Divjaka i Ratka Mladića na istoj strani historije samo zato što im uvodni dijelovi biografskih članaka počinju istom geografskom odrednicom. Dakle, stvari su vrlo jasne: Mladić je pravosnažno osuđen za genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine, odnosno za konkretne zločine utvrđene pravosnažnim sudskim presudama. Neko, ipak, smatra da se to može napisati tek kasnije, to je pošteno, ali onda u prvoj rečenici mora se pažljivo ostaviti dovoljno prostora da čitalac sam sebi ne napravi pogrešan zaključak. Stoga upravo u terminologiji treba biti najprecizniji i očistiti je od dvosmislenosti prije nego što dvosmislenost počne izgledati kao činjenica.
::Krenimo redom zbog čega mislim da je termin &quot;zapovjednik bosanskih Srba&quot;, sa preciznijom dodatnom formulacijom &quot;komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske&quot;, bolje rješenje. &lt;small&gt;U sažetku izmjena sam bio slovima ograničen, ovdje ipak imam prostora za obrazloženje na pretek, samo treba iščitat'. ;)&lt;/small&gt;
:'''1. Zbog semantike'''
::Ako kažemo da je Mladić rođen u Bosni i Hercegovini, tu nema nikakvog spora. Ako ga opišemo kao bosanskohercegovačkog Srbina u smislu etničkog i geografskog određenja, i to je sasvim razumljivo. Ali kada kažemo &quot;bosanskohercegovački zapovjednik&quot;, imenica ''zapovjednik'' mijenja funkciju pridjeva koji joj prethodi. Onda se ne govori samo o tomr gdje je čovjek rođen; govori se o njegovoj vojnoj funkciji, odnosno kojom je vojnom organizacijom komandovao i kojoj je političko-vojnoj strukturi pripadao. A tu nema mnogo prostora za interpretaciju.
::Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju Mladića označava kao ''Commander of the Main Staff of the Bosnian Serb Army'', odnosno komandanta Glavnog štaba Vojske bosanskih Srba. Tribunal navodi da je tu funkciju preuzeo 12. maja 1992, plus da je na čelu Glavnog štaba VRS-a ostao tokom rata u Bosni i Hercegovini.
::I tu dolazi do ključnog problema s formulacijom &quot;bosanskohercegovački i srpski zapovjednik&quot;. Ako se ta sintagma rastavi gramatički, ona sugeriše dvije atribucije: bio je '''bosanskohercegovački zapovjednik''' i bio je '''srpski zapovjednik'''. Druga tvrdnja je, uz odgovarajuću kvalifikaciju, historijski razumljiva: bio je komandant Vojske Republike Srpske, odnosno vojske bosanskih Srba, a i Srbin je po pripadnosti. Al' šta onda znači prva?
::Ako '''bosanskohercegovački zapovjednik''' ne označava njegovu geografsku pripadnost, nego vojnu funkciju, onda se čitaocu nameće zaključak da je bio jedan od vojnih zapovjednika Bosne i Hercegovine kao države. A to jednostavno nije bio. Upravo zato sam i izvršio [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Ratko_Mladi%C4%87&amp;oldid=3922174 ovu izmjenu]: ne iz razloga da mijenjam činjenice, nego da budu jasnije, da ih jasnije predstavim.
:'''2. Historijski kontekst formulaciju čini još problematičnijom'''
::Vojska Republike Srpske nije bila neutralna &quot;bosanskohercegovačka&quot; vojna formacija. Bila je vojska Republike Srpske i jedna od vojnih strana u ratu u Bosni i Hercegovini. Mladić je bio njen komandant, a ne komandant oružanih snaga Bosne i Hercegovine.
::Sudski utvrđene činjenice o djelovanju snaga pod njegovom komandom dodatno onemogućavaju da se njegova funkcija predstavi kao neka opća, nadetnička ili državna vojna funkcija. MKSJ je utvrdio da je Mladić imao vodeću ulogu u četiri zajednička zločinačka poduhvata. U okviru sveobuhvatnog zajedničkog zločinačkog poduhvata cilj je bio trajno uklanjanje bosanskih Muslimana i bosanskih Hrvata s teritorija u Bosni i Hercegovini koje su bosanski Srbi smatrali svojima.
::Dakle, nije riječ samo o tome kako se vojska zvala. Riječ je o tome da je vojna struktura kojom je Mladić komandovao bila jedna od strana u oružanom sukobu, a ne neutralni sinonim za oružane snage Bosne i Hercegovine.
::Štaviše, pravosnažna presuda dodatno uklanja prostor za takvu semantičku konfuziju. Mladić je pravosnažno osuđen za genocid, progon, istrebljenje, ubistvo, deportaciju i prisilno premještanje kao zločine protiv čovječnosti, te za ubistvo, teror, nezakonite napade na civile i uzimanje talaca kao kršenja zakona i običaja ratovanja. Potvrđena mu je kazna doživotnog zatvora.
::Preciznosti radi, pravosnažna presuda nije utvrdila njegovu odgovornost za genocid u svim općinama koje su bile obuhvaćene prvom tačkom optužnice; za taj dio optužbe je oslobođen. Pravomoćno je, međutim, potvrđena njegova osuda za genocid počinjen u Srebrenici, kao i za niz drugih zločina.
::Zamislimo stranog čitaoca koji nema prethodno znanje o ratu u BiH i želi da se informiše sa Wikipedije na našem, bosanskom, jeziku, vodeći se logikom da je uređuju ljudi poznaju historiju, terminologiju i sve ostalo važno za obrađivanje takvih tema. Pročita &quot;bosanskohercegovački zapovjednik&quot; i sasvim prirodno pretpostavi: &quot;bosanskohercegovački, aha, zapovjednik Bosne i Hercegovine&quot;. Tek kasnije saznaje da je riječ o čovjeku koji je komandovao snagama odgovornim za neke od najtežih zločina počinjenih u historiji ratovanja. Upravo je to problem, zbog tog nije samo stilska nijansa u pitanju.
:'''3. Primjer s atributom &quot;bosansko-srpski&quot; kao dobar pokazatelj kako pridjevi mogu biti varljivi'''
::Namjerno bih ovdje napisao jedan termin, recimo &quot;bosansko-srpsko rukovodstvo&quot;, upravo da se vidi koliko lako ova konstrukcija postaje problematična ako se pridjevi počnu tretirati kao oznake pripadnosti.
::''Bosansko-srpski '''≠''''' ''bosanskohercegovačka državna institucija kojom upravljaju Srbi''. U historijskom kontekstu rata 1992-1995. taj termin odnosi se na Srbe u Bosni i Hercegovini i njihove političke i vojne strukture, a ne na zvanične institucije Bosne i Hercegovine. Isto tako, činjenica da su Mladić, kao i ogromna većina pripadnika i visokopozicioniranog kadra VRS-a, bili rođeni u Bosni i Hercegovini ne čini automatski VRS &quot;bosanskohercegovačkom vojskom&quot;, to bi bilo miješanje baba i žaba.
::Moguće je, naravno, da neko iz čisto geografskog ugla kaže: &quot;E pa Mladić je bosanskohercegovački general jer je rođen u Bosni i Hercegovini.&quot; Ali to nije isto što i reći da je bio bosanskohercegovački vojni zapovjednik. Prvo je geografska, drugo je vojna tvrdnja... i upravo tu razliku treba razjasniti.
:'''4. Nije riječ o sportisti s pravom nastupa za dvije reprezentacije'''
::Banalna analogija, ali mislim da dobro pokazuje apsurd: Ratko Mladić nije bio sportista s dvojnim državljanstvom pa da može mijenjati dresove i jednog dana nastupati za jednu, a drugog za drugu reprezentaciju. U ratu se ne može istovremeno biti komandant dvije međusobno suprotstavljene vojne struktura samo zato što je osoba rođena na teritoriji na kojoj se rat vodi. Mjesto rođenja nije, dakle, vojna uniforma, a porijeklo u geografskom smislu nije tzv. ''military affiliation''. Mladićeva relevantna komandna funkcija u ratu u Bosni i Hercegovini bila je jasna: bio je komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske. To je funkcija koju potvrđuju i dokumenti MKSJ-a i pravosnažna presuda.
:'''Kako onda urediti uvod članka?''' Po meni postoje tri razumne opcije. Vratiti izmjenu na moju zadnju (što pretpostavljam da se neće desiti jer se uvijek traži neki middle ground kod ovakvih problematika, a pitanje je u suštini veoma lahko za riješiti. Al' dobro).
:&lt;u&gt;Prva opcija&lt;/u&gt; jeste potpuno izbaciti nacionalnu i etničku odrednicu iz prve rečenice i napisati samo ono što je za identifikaciju njegove vojne funkcije najvažnije:
:&lt;blockquote&gt;''&quot;Ratko Mladić bio je general i komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske tokom rata u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1995. godine.&quot;''&lt;/blockquote&gt;
:Sve ostalo: mjesto rođenja, etnička pripadnost, politički kontekst i biografske okolnosti, mogu se navesti u nastavku članka (npr. ''Po nacionalnosti bio je to i to'', pa dalje nastaviti).
:&lt;u&gt;Druga opcija&lt;/u&gt; jeste ova, u kojoj do mjesta u kojem je rođen stoji država u kojoj je rođen:
:&lt;blockquote&gt;''&quot;Ratko Mladić (Božanovići kod Kalinovika, Bosna i Hercegovina, 12. mart 1943), srpski je bivši general i komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske (VRS), tokom rata u Bosni i Hercegovini (1992-1995).&quot;''&lt;/blockquote&gt;
::Naumpade mi da postoji i četvrta opcija, linija manjeg otpora, da se doda Note (Napomena) kod  toga da je bio &quot;bosanskohercegovači zapovjednik&quot; samo po geografskoj odrednici. Ne preporučujem, ali ako smo tvrdoglavi dovoljno, ne može se zabranit.
::U svakom slučaju prva rečenica treba biti čista, faktografska i maksimalno precizna. Kasnije se može i treba navesti sve ostalo relevantno za njegovu biografiju. Ali čitalac prvo treba dobiti osnovnu i nespornu informaciju: ko je bio, kojom je vojskom komandovao i u kojem je sukobu djelovao. A to nije teško napisati.
::Ne treba se bojati da će takav uvod biti suhoparan ili nepotpun. Naprotiv, biće precizniji. Dodatne informacije o nacionalnosti, mjestu rođenja i političkom projektu bosanskih Srba neće izgubiti na važnosti; it's other way around. Dobiće na važnosti jer će bit smještene u pravilan kontekst.
::U historiji, a naročito u historiji koja je već jednom prošla kroz sudnicu, riječi imaju težinu, stoga odmah da u startu kažem da nije previše osjetljivosti oko jednog pridjeva/atributa. MKSJ i sudovi nasljednici nisu desetljećima utvrđivali odgovornost pojedinaca da bi se na kraju sve svelo na široke geografske etikete koje zamagljuju razliku između aktera, insittucija i formacija.
::Ako se već pozivamo na činjenice i izvore, onda treba imati dovoljno poštovanja prema tim činjenicama da ih nazovemo pravim imenom.
::Zato je potpuno nepotrebno u prvoj rečenici praviti terminološku maglu tamo gdje je stvar zapravo vrlo jednostavna.
::Ratko Mladić nije bio bosanskohercegovački zapovjednik u smislu pripadnosti vojnom aparatu Bosne i Hercegovine. Nije nastavio službu nakon rata u novooformljenim zajedničkim snagama, OSBiH. Bio je general i komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske, vojske bosanskih Srba, jedne od strana u ratu u Bosni i Hercegovini. I to je dovoljno jasno.
::Bez dvosmislenosti, lažne simetrije, bez peglanja historije tako što će se različite strane obuhvatiti jednom geografski širokom riječju. Ako je cilj enciklopedijski tekst, onda prva rečenica treba čitaocu dati činjenicu, a ne ostaviti mu prostor da nagađa šta i kako.
::Činjenica da je neko rođen u Bosni i Hercegovini govori gdje je rođen. Ne govori kojom je vojskom komandovao i, uslovno rečeno, &quot;čiji je&quot;. A u slučaju Ratka Mladića izgleda da je to problem od kojeg treba startat.
::Na kraju svega ovoga, i ja bih tražio pojašnjenje vraćanja izmjene. '''''Teret dokazivanja je''''', prema pravilima na Wikipediji, konkretno [[Wikipedia:Biografije živih osoba|pravilu Biografije živih osoba]], '''''na uredniku koji dodaje ili obnavlja materijal'''''. Pa opet da ponovimo pitanje koje je kolega GoodBosnian postavio: '''Koji pouzdani izvor Ratka Mladića opisuje kao bosanskohercegovačkog zapovjednika, u smislu u kojem se ta formulacija koristi u uvodu?''' To više djeluje kao karakterizacija njegove vojne funkcije i izvlačenje iz konteksta, čime se ne bismo trebali voditi.
::Pozdrav i svako dobro želim :) &lt;span style=&quot;font-family:Segoe print; color:Maroon; text-shadow:green 0.2em 0.2em 0.4em;&quot;&gt;[[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]&lt;/span&gt; 08:47, 27 august 2026 (CEST)
:::Još jednom se u potpunosti slažem s iznesenom argumentacijom i smatram da trenutna odrednica &quot;bosanskohercegovački zapovjednik/general&quot; ostaje neprihvatljiva jer miješa geografsko porijeklo s vojnom i institucionalnom pripadnošću.
:::Upravo iz tog razloga smatram da je neophodno odbaciti postojeću formulaciju i opredijeliti se za jednu od već ponuđenih preciznijih opcija ili razmotriti dodatne prijedloge koji u potpunosti eliminišu svaku dvosmislenost.
:::Osim historijske i pravne preciznosti, postoji još jedan izuzetno važan razlog zašto se ovo pitanje mora ispraviti, a to je utjecaj na generativnu umjetnu inteligenciju. S obzirom na to da je Wikipedia osnovni izvor podataka za treniranje i pretraživanje brojnih savremenih AI alata, ovakve nedosljednosti automatski se prenose u sisteme vještačke inteligencije. Kada korisnici širom svijeta pretražuju podatke o ratu u BiH putem AI platformi, neprecizni ili dvosmisleni uvodi na Wikipediji dovode do toga da algoritmi generišu netačne odgovore, stvarajući lažnu ekvivalenciju. 
:::Enciklopedija mora služiti kao pouzdan i nedvosmislen izvor tačnih činjenica, a ne kao izvor terminološke konfuzije koja se kasnije reflektuje na širi digitalni prostor. Stoga pozivam urednike da prihvatimo neku od predloženih opcija i uvodni dio članka uskladimo s presudama MKSJ-a i historijskim činjenicama.
:::Stojim vam na raspolaganju za daljnju razmjenu mišljenja, doradu teksta ili usaglašavanje oko konačne formulacije. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 11:06, 27 august 2026 (CEST)
::::Nepotreban ulazak u detalje, narodski rečeno &quot;praviti od muhe slona.&quot; Cilj je bio da se &quot;bosanskohercegovački i srpski&quot; naglasi da je Srbin iz BiH. Za razliku od en.wiki, ne koristimo i pogrešno je koristiti &quot;Bosanski Srbin&quot; ili &quot;Bosanski Hrvat&quot; (en. Bosnian Serb; Bosnian Croat). ''General Pampers'' je državljanin BiH (vjerovatno i Srbije), ali je etnički srbin. Dakle, u ovom kontekstu, &quot;bosanskohercegovački&quot; predstavlja porijeklo, a &quot;srpski&quot; etnicitet. Rado bih stavio nešto bolje, ako ima smisla, jer &quot;Bosanskohercegovački srpski&quot; nekako je najbliže, ali nisam siguran da je gramatički ispravno. Razlog zašto sam napisao ovako, jer postoje i Srbi van BiH, ali i ostali narodi, pa kada se kaže &quot;bosanskohercegovački i srpski&quot; misli se na Srbina iz BiH, a &quot;srpski&quot; bi samo značilo da je Srbin. Za osobe npr. iz Srbije koji se izjašnjavaju kao Bošnjaci rekli bi &quot;srbijanski i bošnjački&quot;, Srbe iz Hrvatske &quot;hrvatski Srbin&quot;, jer se &quot;hrvatski&quot; odnosi na državu, a Srbin na etnicitet.
::::Još nešto, s obzirom na to da je bio komandant VRS-a do 8. novembra 1996 (a član vojske sve do 28. februara 2002.), a da je Dejtonskim sporazumom 14. decembra 1995. Republika Srpska postala jedan od dva entiteta Bosne i Hercegovine, samim tim, u tom periodu bio je general vojske jednog entiteta Bosne i Hercegovine, odnosno bosanskohercegovački general u širem geografskom i političkom smislu. [[Korisnik:Z1KA|&lt;span style=&quot;border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;&quot;&gt;&amp;nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&amp;nbsp;&lt;/span&gt;]] 21:58, 27 august 2026 (CEST)</text>
      <sha1>10d077sc4pl880rwi8mykrnplqhs69n</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3922349</id>
      <parentid>3922331</parentid>
      <timestamp>2026-08-27T21:24:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>GoodBosnian</username>
        <id>170315</id>
      </contributor>
      <comment>/* Bosanskohercegovački general? */ odgovor</comment>
      <origin>3922349</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="21128" sha1="o1yos7gzfoiaeldldntlf2g2j8aqkht" xml:space="preserve">{{Stranica_za_razgovor}}Od kada je General Mladic ratni zlocinac?
Kako mozete da proglasite nekog za zlocinca be sudjenja za ratne zlocine?
[[Korisnik:212.200.135.146|212.200.135.146]] 17:05, 29 januar 2006 (CET)

Видим да има много конфликта око овог чланка. Чињеница је да је Ратко Младић вероватно наредио убиство невиних људи у Сребреници и да је вероватно ратни злочинац. Но, док се не долаже та чињеница пред међународним судом у Хагу, не може се тврдити то као истина. Ја предлажем да неко са босанске Википедије, који жели да има тачне и прецизне чињенице, скине категорију &quot;Ратни злочинци&quot;, док се то не докаже, или да се створи нова категорија &quot;Осумњичени ратни злочинци&quot;. Хвала унапред! --[[Korisnik:Бормалагурски|Бормалагурски]] 02:49, 15 mart 2006 (CET)

:::Predlazem: [[Razgovor:Hazim Delić #O ratnim clancima|O strukturi]].--[[Korisnik:158.110.140.221|158.110.140.221]] 12:55, 15 novembar 2007 (CET)

Mozda bi ti vise odgovaralo da ga tretiramo kao heroja dok se skriva?--[[Korisnik:Xcameleonx|Xcameleonx]]

== Država u kojoj je rođen ==

Fali ovo u članku

== Lična karta ==

Nema potrebe za postavljanjem ličnih karata u kojima se vide nečiji podaci!--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-family:Bradley Hand ITC; font-size:small;&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|''&lt;span style=&quot;font-family:Bradley Hand ITC;&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;ra&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;zg&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;ov&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;or&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;'']])&lt;/sub&gt; 11:45, 31 maj 2015 (CEST)

== Zahtjev za izmjenu, 26. januar 2019 ==

Ovaj je presuđeni ratni zločinac, kako već stoji i u Haškim spisima, na engleskoj te drugim varijantama. Dakle nikakav optuženik nego presuđeni zločinac. {{Nepotpisan|92.36.212.124|23:58, 26 januar 2019‎}}
:Dobrodošli na bs. wikipediju. Registrujte se pa i sami možete doprinijeti poboljšanju kvaliteta wikipedije na bosanskom jeziku! --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|&lt;b&gt;&lt;span style=&quot;color: black;&quot;&gt;Golden&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color: green;&quot;&gt;Bosnian&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color: blue;&quot;&gt;Lily&lt;/span&gt;&lt;/b&gt;]] &lt;small&gt;([[Razgovor s korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])&lt;/small&gt; 09:31, 27 januar 2019 (CET)
Registrovao sam se, ali ovaj clanak je zakljucan i nemam mogucnost da isti uredjujem. [[Korisnik:Mpalos5|Mpalos5]] ([[Razgovor s korisnikom:Mpalos5|razgovor]]) 11:47, 27 januar 2019 (CET)

== Bosanskohercegovački general? ==

Navedite mi u kojem to izvoru stoji da je ovaj bosanskohercegovački general? [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 19:38, 26 august 2026 (CEST)

:GoodBosnian, slažem se s tvojom konstatacijom. S obzirom na to da je Ratko Mladić bio komadant Vojske Republike Srpske (VRS), vojske koja je vodila rat protiv međunarodno priznate Republike Bosne i Hercegovine i njenih institucija, nazivati ga &quot;bosanskohercegovačkim&quot; komadantom može biti zbunjujuće i dvosmisleno.
:Umjesto postojeće formulacije, uvodni dio bi mnogo preciznije odražavao historijske činjenice ukoliko bi glasio: &quot;bivši jugoslovenski oficir i general Vojske Republike Srpske rodom iz Bosne i Hercegovine&quot;. Time se jasno razgraničava njegovo geografsko porijeklo od vojne formacije kojom je komandovao. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 20:12, 26 august 2026 (CEST)
::Odrediti Ratka Mladića kao &quot;bosanskohercegovačkog zapovjednika&quot; može samo onaj ko zanemari jednu od osnovnih distinkcija potrebnih za razumijevanje rata u Bosni i Hercegovini: razliku između geografskog porijekla pojedinca i njegove političke, vojne i institucionalne pripadnosti. Dakako da je Mladić rođen na teritoriji Bosne i Hercegovine i da se u geografskom i etničkom smislu može opisati kao bosanskohercegovački Srbin. Međutim, znači li to da je bio ''bosanskohercegovački zapovjednik'' u smislu vojne pripadnosti [[Republika Bosna i Hercegovina|Republici Bosni i Hercegovini]]? Naravno da ne. To je toliko očigledna razlika da je gotovo apsurdno i dokazivati je. Nije on Jusuf Prazina pa da se borio malo za jedne, pa malo za druge snage.
::To uopšte nisu sinonimne kategorije (mislim na termine ''bosanskohercegovački Srbin'' i ''bosanskohercegovački zapovjednik''). Geografsko porijeklo govori o tome odakle je osoba, a vojna funkcija kome je pripadala, odgovarala i kojom je vojnom org. komandovala. Upravo zbog toga atribut ''bosanskohercegovački'' uz imenicu ''zapovjednik'' sve je, samo ne bezazlen; stvara sasvim drugačiju sliku od one koju potvrđuju historijski izvori i pravosnažne presude.
::Uostalom, ako se takva terminologija nastavi nekritički koristiti, ne bi me iznenadilo da za koju godinu imamo Jovana Divjaka i Ratka Mladića na istoj strani historije samo zato što im uvodni dijelovi biografskih članaka počinju istom geografskom odrednicom. Dakle, stvari su vrlo jasne: Mladić je pravosnažno osuđen za genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine, odnosno za konkretne zločine utvrđene pravosnažnim sudskim presudama. Neko, ipak, smatra da se to može napisati tek kasnije, to je pošteno, ali onda u prvoj rečenici mora se pažljivo ostaviti dovoljno prostora da čitalac sam sebi ne napravi pogrešan zaključak. Stoga upravo u terminologiji treba biti najprecizniji i očistiti je od dvosmislenosti prije nego što dvosmislenost počne izgledati kao činjenica.
::Krenimo redom zbog čega mislim da je termin &quot;zapovjednik bosanskih Srba&quot;, sa preciznijom dodatnom formulacijom &quot;komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske&quot;, bolje rješenje. &lt;small&gt;U sažetku izmjena sam bio slovima ograničen, ovdje ipak imam prostora za obrazloženje na pretek, samo treba iščitat'. ;)&lt;/small&gt;
:'''1. Zbog semantike'''
::Ako kažemo da je Mladić rođen u Bosni i Hercegovini, tu nema nikakvog spora. Ako ga opišemo kao bosanskohercegovačkog Srbina u smislu etničkog i geografskog određenja, i to je sasvim razumljivo. Ali kada kažemo &quot;bosanskohercegovački zapovjednik&quot;, imenica ''zapovjednik'' mijenja funkciju pridjeva koji joj prethodi. Onda se ne govori samo o tomr gdje je čovjek rođen; govori se o njegovoj vojnoj funkciji, odnosno kojom je vojnom organizacijom komandovao i kojoj je političko-vojnoj strukturi pripadao. A tu nema mnogo prostora za interpretaciju.
::Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju Mladića označava kao ''Commander of the Main Staff of the Bosnian Serb Army'', odnosno komandanta Glavnog štaba Vojske bosanskih Srba. Tribunal navodi da je tu funkciju preuzeo 12. maja 1992, plus da je na čelu Glavnog štaba VRS-a ostao tokom rata u Bosni i Hercegovini.
::I tu dolazi do ključnog problema s formulacijom &quot;bosanskohercegovački i srpski zapovjednik&quot;. Ako se ta sintagma rastavi gramatički, ona sugeriše dvije atribucije: bio je '''bosanskohercegovački zapovjednik''' i bio je '''srpski zapovjednik'''. Druga tvrdnja je, uz odgovarajuću kvalifikaciju, historijski razumljiva: bio je komandant Vojske Republike Srpske, odnosno vojske bosanskih Srba, a i Srbin je po pripadnosti. Al' šta onda znači prva?
::Ako '''bosanskohercegovački zapovjednik''' ne označava njegovu geografsku pripadnost, nego vojnu funkciju, onda se čitaocu nameće zaključak da je bio jedan od vojnih zapovjednika Bosne i Hercegovine kao države. A to jednostavno nije bio. Upravo zato sam i izvršio [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Ratko_Mladi%C4%87&amp;oldid=3922174 ovu izmjenu]: ne iz razloga da mijenjam činjenice, nego da budu jasnije, da ih jasnije predstavim.
:'''2. Historijski kontekst formulaciju čini još problematičnijom'''
::Vojska Republike Srpske nije bila neutralna &quot;bosanskohercegovačka&quot; vojna formacija. Bila je vojska Republike Srpske i jedna od vojnih strana u ratu u Bosni i Hercegovini. Mladić je bio njen komandant, a ne komandant oružanih snaga Bosne i Hercegovine.
::Sudski utvrđene činjenice o djelovanju snaga pod njegovom komandom dodatno onemogućavaju da se njegova funkcija predstavi kao neka opća, nadetnička ili državna vojna funkcija. MKSJ je utvrdio da je Mladić imao vodeću ulogu u četiri zajednička zločinačka poduhvata. U okviru sveobuhvatnog zajedničkog zločinačkog poduhvata cilj je bio trajno uklanjanje bosanskih Muslimana i bosanskih Hrvata s teritorija u Bosni i Hercegovini koje su bosanski Srbi smatrali svojima.
::Dakle, nije riječ samo o tome kako se vojska zvala. Riječ je o tome da je vojna struktura kojom je Mladić komandovao bila jedna od strana u oružanom sukobu, a ne neutralni sinonim za oružane snage Bosne i Hercegovine.
::Štaviše, pravosnažna presuda dodatno uklanja prostor za takvu semantičku konfuziju. Mladić je pravosnažno osuđen za genocid, progon, istrebljenje, ubistvo, deportaciju i prisilno premještanje kao zločine protiv čovječnosti, te za ubistvo, teror, nezakonite napade na civile i uzimanje talaca kao kršenja zakona i običaja ratovanja. Potvrđena mu je kazna doživotnog zatvora.
::Preciznosti radi, pravosnažna presuda nije utvrdila njegovu odgovornost za genocid u svim općinama koje su bile obuhvaćene prvom tačkom optužnice; za taj dio optužbe je oslobođen. Pravomoćno je, međutim, potvrđena njegova osuda za genocid počinjen u Srebrenici, kao i za niz drugih zločina.
::Zamislimo stranog čitaoca koji nema prethodno znanje o ratu u BiH i želi da se informiše sa Wikipedije na našem, bosanskom, jeziku, vodeći se logikom da je uređuju ljudi poznaju historiju, terminologiju i sve ostalo važno za obrađivanje takvih tema. Pročita &quot;bosanskohercegovački zapovjednik&quot; i sasvim prirodno pretpostavi: &quot;bosanskohercegovački, aha, zapovjednik Bosne i Hercegovine&quot;. Tek kasnije saznaje da je riječ o čovjeku koji je komandovao snagama odgovornim za neke od najtežih zločina počinjenih u historiji ratovanja. Upravo je to problem, zbog tog nije samo stilska nijansa u pitanju.
:'''3. Primjer s atributom &quot;bosansko-srpski&quot; kao dobar pokazatelj kako pridjevi mogu biti varljivi'''
::Namjerno bih ovdje napisao jedan termin, recimo &quot;bosansko-srpsko rukovodstvo&quot;, upravo da se vidi koliko lako ova konstrukcija postaje problematična ako se pridjevi počnu tretirati kao oznake pripadnosti.
::''Bosansko-srpski '''≠''''' ''bosanskohercegovačka državna institucija kojom upravljaju Srbi''. U historijskom kontekstu rata 1992-1995. taj termin odnosi se na Srbe u Bosni i Hercegovini i njihove političke i vojne strukture, a ne na zvanične institucije Bosne i Hercegovine. Isto tako, činjenica da su Mladić, kao i ogromna većina pripadnika i visokopozicioniranog kadra VRS-a, bili rođeni u Bosni i Hercegovini ne čini automatski VRS &quot;bosanskohercegovačkom vojskom&quot;, to bi bilo miješanje baba i žaba.
::Moguće je, naravno, da neko iz čisto geografskog ugla kaže: &quot;E pa Mladić je bosanskohercegovački general jer je rođen u Bosni i Hercegovini.&quot; Ali to nije isto što i reći da je bio bosanskohercegovački vojni zapovjednik. Prvo je geografska, drugo je vojna tvrdnja... i upravo tu razliku treba razjasniti.
:'''4. Nije riječ o sportisti s pravom nastupa za dvije reprezentacije'''
::Banalna analogija, ali mislim da dobro pokazuje apsurd: Ratko Mladić nije bio sportista s dvojnim državljanstvom pa da može mijenjati dresove i jednog dana nastupati za jednu, a drugog za drugu reprezentaciju. U ratu se ne može istovremeno biti komandant dvije međusobno suprotstavljene vojne struktura samo zato što je osoba rođena na teritoriji na kojoj se rat vodi. Mjesto rođenja nije, dakle, vojna uniforma, a porijeklo u geografskom smislu nije tzv. ''military affiliation''. Mladićeva relevantna komandna funkcija u ratu u Bosni i Hercegovini bila je jasna: bio je komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske. To je funkcija koju potvrđuju i dokumenti MKSJ-a i pravosnažna presuda.
:'''Kako onda urediti uvod članka?''' Po meni postoje tri razumne opcije. Vratiti izmjenu na moju zadnju (što pretpostavljam da se neće desiti jer se uvijek traži neki middle ground kod ovakvih problematika, a pitanje je u suštini veoma lahko za riješiti. Al' dobro).
:&lt;u&gt;Prva opcija&lt;/u&gt; jeste potpuno izbaciti nacionalnu i etničku odrednicu iz prve rečenice i napisati samo ono što je za identifikaciju njegove vojne funkcije najvažnije:
:&lt;blockquote&gt;''&quot;Ratko Mladić bio je general i komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske tokom rata u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1995. godine.&quot;''&lt;/blockquote&gt;
:Sve ostalo: mjesto rođenja, etnička pripadnost, politički kontekst i biografske okolnosti, mogu se navesti u nastavku članka (npr. ''Po nacionalnosti bio je to i to'', pa dalje nastaviti).
:&lt;u&gt;Druga opcija&lt;/u&gt; jeste ova, u kojoj do mjesta u kojem je rođen stoji država u kojoj je rođen:
:&lt;blockquote&gt;''&quot;Ratko Mladić (Božanovići kod Kalinovika, Bosna i Hercegovina, 12. mart 1943), srpski je bivši general i komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske (VRS), tokom rata u Bosni i Hercegovini (1992-1995).&quot;''&lt;/blockquote&gt;
::Naumpade mi da postoji i četvrta opcija, linija manjeg otpora, da se doda Note (Napomena) kod  toga da je bio &quot;bosanskohercegovači zapovjednik&quot; samo po geografskoj odrednici. Ne preporučujem, ali ako smo tvrdoglavi dovoljno, ne može se zabranit.
::U svakom slučaju prva rečenica treba biti čista, faktografska i maksimalno precizna. Kasnije se može i treba navesti sve ostalo relevantno za njegovu biografiju. Ali čitalac prvo treba dobiti osnovnu i nespornu informaciju: ko je bio, kojom je vojskom komandovao i u kojem je sukobu djelovao. A to nije teško napisati.
::Ne treba se bojati da će takav uvod biti suhoparan ili nepotpun. Naprotiv, biće precizniji. Dodatne informacije o nacionalnosti, mjestu rođenja i političkom projektu bosanskih Srba neće izgubiti na važnosti; it's other way around. Dobiće na važnosti jer će bit smještene u pravilan kontekst.
::U historiji, a naročito u historiji koja je već jednom prošla kroz sudnicu, riječi imaju težinu, stoga odmah da u startu kažem da nije previše osjetljivosti oko jednog pridjeva/atributa. MKSJ i sudovi nasljednici nisu desetljećima utvrđivali odgovornost pojedinaca da bi se na kraju sve svelo na široke geografske etikete koje zamagljuju razliku između aktera, insittucija i formacija.
::Ako se već pozivamo na činjenice i izvore, onda treba imati dovoljno poštovanja prema tim činjenicama da ih nazovemo pravim imenom.
::Zato je potpuno nepotrebno u prvoj rečenici praviti terminološku maglu tamo gdje je stvar zapravo vrlo jednostavna.
::Ratko Mladić nije bio bosanskohercegovački zapovjednik u smislu pripadnosti vojnom aparatu Bosne i Hercegovine. Nije nastavio službu nakon rata u novooformljenim zajedničkim snagama, OSBiH. Bio je general i komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske, vojske bosanskih Srba, jedne od strana u ratu u Bosni i Hercegovini. I to je dovoljno jasno.
::Bez dvosmislenosti, lažne simetrije, bez peglanja historije tako što će se različite strane obuhvatiti jednom geografski širokom riječju. Ako je cilj enciklopedijski tekst, onda prva rečenica treba čitaocu dati činjenicu, a ne ostaviti mu prostor da nagađa šta i kako.
::Činjenica da je neko rođen u Bosni i Hercegovini govori gdje je rođen. Ne govori kojom je vojskom komandovao i, uslovno rečeno, &quot;čiji je&quot;. A u slučaju Ratka Mladića izgleda da je to problem od kojeg treba startat.
::Na kraju svega ovoga, i ja bih tražio pojašnjenje vraćanja izmjene. '''''Teret dokazivanja je''''', prema pravilima na Wikipediji, konkretno [[Wikipedia:Biografije živih osoba|pravilu Biografije živih osoba]], '''''na uredniku koji dodaje ili obnavlja materijal'''''. Pa opet da ponovimo pitanje koje je kolega GoodBosnian postavio: '''Koji pouzdani izvor Ratka Mladića opisuje kao bosanskohercegovačkog zapovjednika, u smislu u kojem se ta formulacija koristi u uvodu?''' To više djeluje kao karakterizacija njegove vojne funkcije i izvlačenje iz konteksta, čime se ne bismo trebali voditi.
::Pozdrav i svako dobro želim :) &lt;span style=&quot;font-family:Segoe print; color:Maroon; text-shadow:green 0.2em 0.2em 0.4em;&quot;&gt;[[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]&lt;/span&gt; 08:47, 27 august 2026 (CEST)
:::Još jednom se u potpunosti slažem s iznesenom argumentacijom i smatram da trenutna odrednica &quot;bosanskohercegovački zapovjednik/general&quot; ostaje neprihvatljiva jer miješa geografsko porijeklo s vojnom i institucionalnom pripadnošću.
:::Upravo iz tog razloga smatram da je neophodno odbaciti postojeću formulaciju i opredijeliti se za jednu od već ponuđenih preciznijih opcija ili razmotriti dodatne prijedloge koji u potpunosti eliminišu svaku dvosmislenost.
:::Osim historijske i pravne preciznosti, postoji još jedan izuzetno važan razlog zašto se ovo pitanje mora ispraviti, a to je utjecaj na generativnu umjetnu inteligenciju. S obzirom na to da je Wikipedia osnovni izvor podataka za treniranje i pretraživanje brojnih savremenih AI alata, ovakve nedosljednosti automatski se prenose u sisteme vještačke inteligencije. Kada korisnici širom svijeta pretražuju podatke o ratu u BiH putem AI platformi, neprecizni ili dvosmisleni uvodi na Wikipediji dovode do toga da algoritmi generišu netačne odgovore, stvarajući lažnu ekvivalenciju. 
:::Enciklopedija mora služiti kao pouzdan i nedvosmislen izvor tačnih činjenica, a ne kao izvor terminološke konfuzije koja se kasnije reflektuje na širi digitalni prostor. Stoga pozivam urednike da prihvatimo neku od predloženih opcija i uvodni dio članka uskladimo s presudama MKSJ-a i historijskim činjenicama.
:::Stojim vam na raspolaganju za daljnju razmjenu mišljenja, doradu teksta ili usaglašavanje oko konačne formulacije. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 11:06, 27 august 2026 (CEST)
::::Nepotreban ulazak u detalje, narodski rečeno &quot;praviti od muhe slona.&quot; Cilj je bio da se &quot;bosanskohercegovački i srpski&quot; naglasi da je Srbin iz BiH. Za razliku od en.wiki, ne koristimo i pogrešno je koristiti &quot;Bosanski Srbin&quot; ili &quot;Bosanski Hrvat&quot; (en. Bosnian Serb; Bosnian Croat). ''General Pampers'' je državljanin BiH (vjerovatno i Srbije), ali je etnički srbin. Dakle, u ovom kontekstu, &quot;bosanskohercegovački&quot; predstavlja porijeklo, a &quot;srpski&quot; etnicitet. Rado bih stavio nešto bolje, ako ima smisla, jer &quot;Bosanskohercegovački srpski&quot; nekako je najbliže, ali nisam siguran da je gramatički ispravno. Razlog zašto sam napisao ovako, jer postoje i Srbi van BiH, ali i ostali narodi, pa kada se kaže &quot;bosanskohercegovački i srpski&quot; misli se na Srbina iz BiH, a &quot;srpski&quot; bi samo značilo da je Srbin. Za osobe npr. iz Srbije koji se izjašnjavaju kao Bošnjaci rekli bi &quot;srbijanski i bošnjački&quot;, Srbe iz Hrvatske &quot;hrvatski Srbin&quot;, jer se &quot;hrvatski&quot; odnosi na državu, a Srbin na etnicitet.
::::Još nešto, s obzirom na to da je bio komandant VRS-a do 8. novembra 1996 (a član vojske sve do 28. februara 2002.), a da je Dejtonskim sporazumom 14. decembra 1995. Republika Srpska postala jedan od dva entiteta Bosne i Hercegovine, samim tim, u tom periodu bio je general vojske jednog entiteta Bosne i Hercegovine, odnosno bosanskohercegovački general u širem geografskom i političkom smislu. [[Korisnik:Z1KA|&lt;span style=&quot;border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;&quot;&gt;&amp;nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&amp;nbsp;&lt;/span&gt;]] 21:58, 27 august 2026 (CEST)
:::::Mehaničko prevođenje engleskog opisa &quot;Bosnian Serb&quot; u odrednicu &quot;bosanskohercegovački general&quot; predstavlja grub anahronizam i kršenje pravila Wikipedije o izvorima. Oružane snage BiH osnovane su tek 2006. godine, a vojna lica se, baš kao i sportisti u svojim reprezentacijama, kategorizuju isključivo prema institucijama i formacijama u kojima su gradili karijeru, a ne prema mjestu rođenja. Budući da je imenovani bio oficir JNA i general Vojske Republike Srpske, što potvrđuje kompletna domaća i međunarodna literatura, uvođenje termina &quot;bosanskohercegovački&quot; predstavlja izmišljanje nepostojećih kategorija bez ijednog relevantnog izvora. Povezivanje Dejtonskog sporazuma sa statusom VRS-a kako bi se vještački izveo zaključak o &quot;bosanskohercegovačkom generalu&quot; predstavlja školski primjer [[WP:SINTEZA]]. Definiciju je potrebno hitno uskladiti s historijskim činjenicama i zvaničnom literaturom. [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 23:24, 27 august 2026 (CEST)</text>
      <sha1>o1yos7gzfoiaeldldntlf2g2j8aqkht</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3922359</id>
      <parentid>3922349</parentid>
      <timestamp>2026-08-27T22:24:26Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <comment>/* Bosanskohercegovački general? */ odgovor</comment>
      <origin>3922359</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="22699" sha1="mpnftfn7hinobl0xwmral8jq6zh2c97" xml:space="preserve">{{Stranica_za_razgovor}}Od kada je General Mladic ratni zlocinac?
Kako mozete da proglasite nekog za zlocinca be sudjenja za ratne zlocine?
[[Korisnik:212.200.135.146|212.200.135.146]] 17:05, 29 januar 2006 (CET)

Видим да има много конфликта око овог чланка. Чињеница је да је Ратко Младић вероватно наредио убиство невиних људи у Сребреници и да је вероватно ратни злочинац. Но, док се не долаже та чињеница пред међународним судом у Хагу, не може се тврдити то као истина. Ја предлажем да неко са босанске Википедије, који жели да има тачне и прецизне чињенице, скине категорију &quot;Ратни злочинци&quot;, док се то не докаже, или да се створи нова категорија &quot;Осумњичени ратни злочинци&quot;. Хвала унапред! --[[Korisnik:Бормалагурски|Бормалагурски]] 02:49, 15 mart 2006 (CET)

:::Predlazem: [[Razgovor:Hazim Delić #O ratnim clancima|O strukturi]].--[[Korisnik:158.110.140.221|158.110.140.221]] 12:55, 15 novembar 2007 (CET)

Mozda bi ti vise odgovaralo da ga tretiramo kao heroja dok se skriva?--[[Korisnik:Xcameleonx|Xcameleonx]]

== Država u kojoj je rođen ==

Fali ovo u članku

== Lična karta ==

Nema potrebe za postavljanjem ličnih karata u kojima se vide nečiji podaci!--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-family:Bradley Hand ITC; font-size:small;&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|''&lt;span style=&quot;font-family:Bradley Hand ITC;&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;ra&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;zg&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;ov&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;or&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;'']])&lt;/sub&gt; 11:45, 31 maj 2015 (CEST)

== Zahtjev za izmjenu, 26. januar 2019 ==

Ovaj je presuđeni ratni zločinac, kako već stoji i u Haškim spisima, na engleskoj te drugim varijantama. Dakle nikakav optuženik nego presuđeni zločinac. {{Nepotpisan|92.36.212.124|23:58, 26 januar 2019‎}}
:Dobrodošli na bs. wikipediju. Registrujte se pa i sami možete doprinijeti poboljšanju kvaliteta wikipedije na bosanskom jeziku! --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|&lt;b&gt;&lt;span style=&quot;color: black;&quot;&gt;Golden&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color: green;&quot;&gt;Bosnian&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color: blue;&quot;&gt;Lily&lt;/span&gt;&lt;/b&gt;]] &lt;small&gt;([[Razgovor s korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])&lt;/small&gt; 09:31, 27 januar 2019 (CET)
Registrovao sam se, ali ovaj clanak je zakljucan i nemam mogucnost da isti uredjujem. [[Korisnik:Mpalos5|Mpalos5]] ([[Razgovor s korisnikom:Mpalos5|razgovor]]) 11:47, 27 januar 2019 (CET)

== Bosanskohercegovački general? ==

Navedite mi u kojem to izvoru stoji da je ovaj bosanskohercegovački general? [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 19:38, 26 august 2026 (CEST)

:GoodBosnian, slažem se s tvojom konstatacijom. S obzirom na to da je Ratko Mladić bio komadant Vojske Republike Srpske (VRS), vojske koja je vodila rat protiv međunarodno priznate Republike Bosne i Hercegovine i njenih institucija, nazivati ga &quot;bosanskohercegovačkim&quot; komadantom može biti zbunjujuće i dvosmisleno.
:Umjesto postojeće formulacije, uvodni dio bi mnogo preciznije odražavao historijske činjenice ukoliko bi glasio: &quot;bivši jugoslovenski oficir i general Vojske Republike Srpske rodom iz Bosne i Hercegovine&quot;. Time se jasno razgraničava njegovo geografsko porijeklo od vojne formacije kojom je komandovao. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 20:12, 26 august 2026 (CEST)
::Odrediti Ratka Mladića kao &quot;bosanskohercegovačkog zapovjednika&quot; može samo onaj ko zanemari jednu od osnovnih distinkcija potrebnih za razumijevanje rata u Bosni i Hercegovini: razliku između geografskog porijekla pojedinca i njegove političke, vojne i institucionalne pripadnosti. Dakako da je Mladić rođen na teritoriji Bosne i Hercegovine i da se u geografskom i etničkom smislu može opisati kao bosanskohercegovački Srbin. Međutim, znači li to da je bio ''bosanskohercegovački zapovjednik'' u smislu vojne pripadnosti [[Republika Bosna i Hercegovina|Republici Bosni i Hercegovini]]? Naravno da ne. To je toliko očigledna razlika da je gotovo apsurdno i dokazivati je. Nije on Jusuf Prazina pa da se borio malo za jedne, pa malo za druge snage.
::To uopšte nisu sinonimne kategorije (mislim na termine ''bosanskohercegovački Srbin'' i ''bosanskohercegovački zapovjednik''). Geografsko porijeklo govori o tome odakle je osoba, a vojna funkcija kome je pripadala, odgovarala i kojom je vojnom org. komandovala. Upravo zbog toga atribut ''bosanskohercegovački'' uz imenicu ''zapovjednik'' sve je, samo ne bezazlen; stvara sasvim drugačiju sliku od one koju potvrđuju historijski izvori i pravosnažne presude.
::Uostalom, ako se takva terminologija nastavi nekritički koristiti, ne bi me iznenadilo da za koju godinu imamo Jovana Divjaka i Ratka Mladića na istoj strani historije samo zato što im uvodni dijelovi biografskih članaka počinju istom geografskom odrednicom. Dakle, stvari su vrlo jasne: Mladić je pravosnažno osuđen za genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine, odnosno za konkretne zločine utvrđene pravosnažnim sudskim presudama. Neko, ipak, smatra da se to može napisati tek kasnije, to je pošteno, ali onda u prvoj rečenici mora se pažljivo ostaviti dovoljno prostora da čitalac sam sebi ne napravi pogrešan zaključak. Stoga upravo u terminologiji treba biti najprecizniji i očistiti je od dvosmislenosti prije nego što dvosmislenost počne izgledati kao činjenica.
::Krenimo redom zbog čega mislim da je termin &quot;zapovjednik bosanskih Srba&quot;, sa preciznijom dodatnom formulacijom &quot;komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske&quot;, bolje rješenje. &lt;small&gt;U sažetku izmjena sam bio slovima ograničen, ovdje ipak imam prostora za obrazloženje na pretek, samo treba iščitat'. ;)&lt;/small&gt;
:'''1. Zbog semantike'''
::Ako kažemo da je Mladić rođen u Bosni i Hercegovini, tu nema nikakvog spora. Ako ga opišemo kao bosanskohercegovačkog Srbina u smislu etničkog i geografskog određenja, i to je sasvim razumljivo. Ali kada kažemo &quot;bosanskohercegovački zapovjednik&quot;, imenica ''zapovjednik'' mijenja funkciju pridjeva koji joj prethodi. Onda se ne govori samo o tomr gdje je čovjek rođen; govori se o njegovoj vojnoj funkciji, odnosno kojom je vojnom organizacijom komandovao i kojoj je političko-vojnoj strukturi pripadao. A tu nema mnogo prostora za interpretaciju.
::Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju Mladića označava kao ''Commander of the Main Staff of the Bosnian Serb Army'', odnosno komandanta Glavnog štaba Vojske bosanskih Srba. Tribunal navodi da je tu funkciju preuzeo 12. maja 1992, plus da je na čelu Glavnog štaba VRS-a ostao tokom rata u Bosni i Hercegovini.
::I tu dolazi do ključnog problema s formulacijom &quot;bosanskohercegovački i srpski zapovjednik&quot;. Ako se ta sintagma rastavi gramatički, ona sugeriše dvije atribucije: bio je '''bosanskohercegovački zapovjednik''' i bio je '''srpski zapovjednik'''. Druga tvrdnja je, uz odgovarajuću kvalifikaciju, historijski razumljiva: bio je komandant Vojske Republike Srpske, odnosno vojske bosanskih Srba, a i Srbin je po pripadnosti. Al' šta onda znači prva?
::Ako '''bosanskohercegovački zapovjednik''' ne označava njegovu geografsku pripadnost, nego vojnu funkciju, onda se čitaocu nameće zaključak da je bio jedan od vojnih zapovjednika Bosne i Hercegovine kao države. A to jednostavno nije bio. Upravo zato sam i izvršio [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Ratko_Mladi%C4%87&amp;oldid=3922174 ovu izmjenu]: ne iz razloga da mijenjam činjenice, nego da budu jasnije, da ih jasnije predstavim.
:'''2. Historijski kontekst formulaciju čini još problematičnijom'''
::Vojska Republike Srpske nije bila neutralna &quot;bosanskohercegovačka&quot; vojna formacija. Bila je vojska Republike Srpske i jedna od vojnih strana u ratu u Bosni i Hercegovini. Mladić je bio njen komandant, a ne komandant oružanih snaga Bosne i Hercegovine.
::Sudski utvrđene činjenice o djelovanju snaga pod njegovom komandom dodatno onemogućavaju da se njegova funkcija predstavi kao neka opća, nadetnička ili državna vojna funkcija. MKSJ je utvrdio da je Mladić imao vodeću ulogu u četiri zajednička zločinačka poduhvata. U okviru sveobuhvatnog zajedničkog zločinačkog poduhvata cilj je bio trajno uklanjanje bosanskih Muslimana i bosanskih Hrvata s teritorija u Bosni i Hercegovini koje su bosanski Srbi smatrali svojima.
::Dakle, nije riječ samo o tome kako se vojska zvala. Riječ je o tome da je vojna struktura kojom je Mladić komandovao bila jedna od strana u oružanom sukobu, a ne neutralni sinonim za oružane snage Bosne i Hercegovine.
::Štaviše, pravosnažna presuda dodatno uklanja prostor za takvu semantičku konfuziju. Mladić je pravosnažno osuđen za genocid, progon, istrebljenje, ubistvo, deportaciju i prisilno premještanje kao zločine protiv čovječnosti, te za ubistvo, teror, nezakonite napade na civile i uzimanje talaca kao kršenja zakona i običaja ratovanja. Potvrđena mu je kazna doživotnog zatvora.
::Preciznosti radi, pravosnažna presuda nije utvrdila njegovu odgovornost za genocid u svim općinama koje su bile obuhvaćene prvom tačkom optužnice; za taj dio optužbe je oslobođen. Pravomoćno je, međutim, potvrđena njegova osuda za genocid počinjen u Srebrenici, kao i za niz drugih zločina.
::Zamislimo stranog čitaoca koji nema prethodno znanje o ratu u BiH i želi da se informiše sa Wikipedije na našem, bosanskom, jeziku, vodeći se logikom da je uređuju ljudi poznaju historiju, terminologiju i sve ostalo važno za obrađivanje takvih tema. Pročita &quot;bosanskohercegovački zapovjednik&quot; i sasvim prirodno pretpostavi: &quot;bosanskohercegovački, aha, zapovjednik Bosne i Hercegovine&quot;. Tek kasnije saznaje da je riječ o čovjeku koji je komandovao snagama odgovornim za neke od najtežih zločina počinjenih u historiji ratovanja. Upravo je to problem, zbog tog nije samo stilska nijansa u pitanju.
:'''3. Primjer s atributom &quot;bosansko-srpski&quot; kao dobar pokazatelj kako pridjevi mogu biti varljivi'''
::Namjerno bih ovdje napisao jedan termin, recimo &quot;bosansko-srpsko rukovodstvo&quot;, upravo da se vidi koliko lako ova konstrukcija postaje problematična ako se pridjevi počnu tretirati kao oznake pripadnosti.
::''Bosansko-srpski '''≠''''' ''bosanskohercegovačka državna institucija kojom upravljaju Srbi''. U historijskom kontekstu rata 1992-1995. taj termin odnosi se na Srbe u Bosni i Hercegovini i njihove političke i vojne strukture, a ne na zvanične institucije Bosne i Hercegovine. Isto tako, činjenica da su Mladić, kao i ogromna većina pripadnika i visokopozicioniranog kadra VRS-a, bili rođeni u Bosni i Hercegovini ne čini automatski VRS &quot;bosanskohercegovačkom vojskom&quot;, to bi bilo miješanje baba i žaba.
::Moguće je, naravno, da neko iz čisto geografskog ugla kaže: &quot;E pa Mladić je bosanskohercegovački general jer je rođen u Bosni i Hercegovini.&quot; Ali to nije isto što i reći da je bio bosanskohercegovački vojni zapovjednik. Prvo je geografska, drugo je vojna tvrdnja... i upravo tu razliku treba razjasniti.
:'''4. Nije riječ o sportisti s pravom nastupa za dvije reprezentacije'''
::Banalna analogija, ali mislim da dobro pokazuje apsurd: Ratko Mladić nije bio sportista s dvojnim državljanstvom pa da može mijenjati dresove i jednog dana nastupati za jednu, a drugog za drugu reprezentaciju. U ratu se ne može istovremeno biti komandant dvije međusobno suprotstavljene vojne struktura samo zato što je osoba rođena na teritoriji na kojoj se rat vodi. Mjesto rođenja nije, dakle, vojna uniforma, a porijeklo u geografskom smislu nije tzv. ''military affiliation''. Mladićeva relevantna komandna funkcija u ratu u Bosni i Hercegovini bila je jasna: bio je komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske. To je funkcija koju potvrđuju i dokumenti MKSJ-a i pravosnažna presuda.
:'''Kako onda urediti uvod članka?''' Po meni postoje tri razumne opcije. Vratiti izmjenu na moju zadnju (što pretpostavljam da se neće desiti jer se uvijek traži neki middle ground kod ovakvih problematika, a pitanje je u suštini veoma lahko za riješiti. Al' dobro).
:&lt;u&gt;Prva opcija&lt;/u&gt; jeste potpuno izbaciti nacionalnu i etničku odrednicu iz prve rečenice i napisati samo ono što je za identifikaciju njegove vojne funkcije najvažnije:
:&lt;blockquote&gt;''&quot;Ratko Mladić bio je general i komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske tokom rata u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1995. godine.&quot;''&lt;/blockquote&gt;
:Sve ostalo: mjesto rođenja, etnička pripadnost, politički kontekst i biografske okolnosti, mogu se navesti u nastavku članka (npr. ''Po nacionalnosti bio je to i to'', pa dalje nastaviti).
:&lt;u&gt;Druga opcija&lt;/u&gt; jeste ova, u kojoj do mjesta u kojem je rođen stoji država u kojoj je rođen:
:&lt;blockquote&gt;''&quot;Ratko Mladić (Božanovići kod Kalinovika, Bosna i Hercegovina, 12. mart 1943), srpski je bivši general i komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske (VRS), tokom rata u Bosni i Hercegovini (1992-1995).&quot;''&lt;/blockquote&gt;
::Naumpade mi da postoji i četvrta opcija, linija manjeg otpora, da se doda Note (Napomena) kod  toga da je bio &quot;bosanskohercegovači zapovjednik&quot; samo po geografskoj odrednici. Ne preporučujem, ali ako smo tvrdoglavi dovoljno, ne može se zabranit.
::U svakom slučaju prva rečenica treba biti čista, faktografska i maksimalno precizna. Kasnije se može i treba navesti sve ostalo relevantno za njegovu biografiju. Ali čitalac prvo treba dobiti osnovnu i nespornu informaciju: ko je bio, kojom je vojskom komandovao i u kojem je sukobu djelovao. A to nije teško napisati.
::Ne treba se bojati da će takav uvod biti suhoparan ili nepotpun. Naprotiv, biće precizniji. Dodatne informacije o nacionalnosti, mjestu rođenja i političkom projektu bosanskih Srba neće izgubiti na važnosti; it's other way around. Dobiće na važnosti jer će bit smještene u pravilan kontekst.
::U historiji, a naročito u historiji koja je već jednom prošla kroz sudnicu, riječi imaju težinu, stoga odmah da u startu kažem da nije previše osjetljivosti oko jednog pridjeva/atributa. MKSJ i sudovi nasljednici nisu desetljećima utvrđivali odgovornost pojedinaca da bi se na kraju sve svelo na široke geografske etikete koje zamagljuju razliku između aktera, insittucija i formacija.
::Ako se već pozivamo na činjenice i izvore, onda treba imati dovoljno poštovanja prema tim činjenicama da ih nazovemo pravim imenom.
::Zato je potpuno nepotrebno u prvoj rečenici praviti terminološku maglu tamo gdje je stvar zapravo vrlo jednostavna.
::Ratko Mladić nije bio bosanskohercegovački zapovjednik u smislu pripadnosti vojnom aparatu Bosne i Hercegovine. Nije nastavio službu nakon rata u novooformljenim zajedničkim snagama, OSBiH. Bio je general i komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske, vojske bosanskih Srba, jedne od strana u ratu u Bosni i Hercegovini. I to je dovoljno jasno.
::Bez dvosmislenosti, lažne simetrije, bez peglanja historije tako što će se različite strane obuhvatiti jednom geografski širokom riječju. Ako je cilj enciklopedijski tekst, onda prva rečenica treba čitaocu dati činjenicu, a ne ostaviti mu prostor da nagađa šta i kako.
::Činjenica da je neko rođen u Bosni i Hercegovini govori gdje je rođen. Ne govori kojom je vojskom komandovao i, uslovno rečeno, &quot;čiji je&quot;. A u slučaju Ratka Mladića izgleda da je to problem od kojeg treba startat.
::Na kraju svega ovoga, i ja bih tražio pojašnjenje vraćanja izmjene. '''''Teret dokazivanja je''''', prema pravilima na Wikipediji, konkretno [[Wikipedia:Biografije živih osoba|pravilu Biografije živih osoba]], '''''na uredniku koji dodaje ili obnavlja materijal'''''. Pa opet da ponovimo pitanje koje je kolega GoodBosnian postavio: '''Koji pouzdani izvor Ratka Mladića opisuje kao bosanskohercegovačkog zapovjednika, u smislu u kojem se ta formulacija koristi u uvodu?''' To više djeluje kao karakterizacija njegove vojne funkcije i izvlačenje iz konteksta, čime se ne bismo trebali voditi.
::Pozdrav i svako dobro želim :) &lt;span style=&quot;font-family:Segoe print; color:Maroon; text-shadow:green 0.2em 0.2em 0.4em;&quot;&gt;[[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]&lt;/span&gt; 08:47, 27 august 2026 (CEST)
:::Još jednom se u potpunosti slažem s iznesenom argumentacijom i smatram da trenutna odrednica &quot;bosanskohercegovački zapovjednik/general&quot; ostaje neprihvatljiva jer miješa geografsko porijeklo s vojnom i institucionalnom pripadnošću.
:::Upravo iz tog razloga smatram da je neophodno odbaciti postojeću formulaciju i opredijeliti se za jednu od već ponuđenih preciznijih opcija ili razmotriti dodatne prijedloge koji u potpunosti eliminišu svaku dvosmislenost.
:::Osim historijske i pravne preciznosti, postoji još jedan izuzetno važan razlog zašto se ovo pitanje mora ispraviti, a to je utjecaj na generativnu umjetnu inteligenciju. S obzirom na to da je Wikipedia osnovni izvor podataka za treniranje i pretraživanje brojnih savremenih AI alata, ovakve nedosljednosti automatski se prenose u sisteme vještačke inteligencije. Kada korisnici širom svijeta pretražuju podatke o ratu u BiH putem AI platformi, neprecizni ili dvosmisleni uvodi na Wikipediji dovode do toga da algoritmi generišu netačne odgovore, stvarajući lažnu ekvivalenciju. 
:::Enciklopedija mora služiti kao pouzdan i nedvosmislen izvor tačnih činjenica, a ne kao izvor terminološke konfuzije koja se kasnije reflektuje na širi digitalni prostor. Stoga pozivam urednike da prihvatimo neku od predloženih opcija i uvodni dio članka uskladimo s presudama MKSJ-a i historijskim činjenicama.
:::Stojim vam na raspolaganju za daljnju razmjenu mišljenja, doradu teksta ili usaglašavanje oko konačne formulacije. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 11:06, 27 august 2026 (CEST)
::::Nepotreban ulazak u detalje, narodski rečeno &quot;praviti od muhe slona.&quot; Cilj je bio da se &quot;bosanskohercegovački i srpski&quot; naglasi da je Srbin iz BiH. Za razliku od en.wiki, ne koristimo i pogrešno je koristiti &quot;Bosanski Srbin&quot; ili &quot;Bosanski Hrvat&quot; (en. Bosnian Serb; Bosnian Croat). ''General Pampers'' je državljanin BiH (vjerovatno i Srbije), ali je etnički srbin. Dakle, u ovom kontekstu, &quot;bosanskohercegovački&quot; predstavlja porijeklo, a &quot;srpski&quot; etnicitet. Rado bih stavio nešto bolje, ako ima smisla, jer &quot;Bosanskohercegovački srpski&quot; nekako je najbliže, ali nisam siguran da je gramatički ispravno. Razlog zašto sam napisao ovako, jer postoje i Srbi van BiH, ali i ostali narodi, pa kada se kaže &quot;bosanskohercegovački i srpski&quot; misli se na Srbina iz BiH, a &quot;srpski&quot; bi samo značilo da je Srbin. Za osobe npr. iz Srbije koji se izjašnjavaju kao Bošnjaci rekli bi &quot;srbijanski i bošnjački&quot;, Srbe iz Hrvatske &quot;hrvatski Srbin&quot;, jer se &quot;hrvatski&quot; odnosi na državu, a Srbin na etnicitet.
::::Još nešto, s obzirom na to da je bio komandant VRS-a do 8. novembra 1996 (a član vojske sve do 28. februara 2002.), a da je Dejtonskim sporazumom 14. decembra 1995. Republika Srpska postala jedan od dva entiteta Bosne i Hercegovine, samim tim, u tom periodu bio je general vojske jednog entiteta Bosne i Hercegovine, odnosno bosanskohercegovački general u širem geografskom i političkom smislu. [[Korisnik:Z1KA|&lt;span style=&quot;border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;&quot;&gt;&amp;nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&amp;nbsp;&lt;/span&gt;]] 21:58, 27 august 2026 (CEST)
:::::Mehaničko prevođenje engleskog opisa &quot;Bosnian Serb&quot; u odrednicu &quot;bosanskohercegovački general&quot; predstavlja grub anahronizam i kršenje pravila Wikipedije o izvorima. Oružane snage BiH osnovane su tek 2006. godine, a vojna lica se, baš kao i sportisti u svojim reprezentacijama, kategorizuju isključivo prema institucijama i formacijama u kojima su gradili karijeru, a ne prema mjestu rođenja. Budući da je imenovani bio oficir JNA i general Vojske Republike Srpske, što potvrđuje kompletna domaća i međunarodna literatura, uvođenje termina &quot;bosanskohercegovački&quot; predstavlja izmišljanje nepostojećih kategorija bez ijednog relevantnog izvora. Povezivanje Dejtonskog sporazuma sa statusom VRS-a kako bi se vještački izveo zaključak o &quot;bosanskohercegovačkom generalu&quot; predstavlja školski primjer [[WP:SINTEZA]]. Definiciju je potrebno hitno uskladiti s historijskim činjenicama i zvaničnom literaturom. [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 23:24, 27 august 2026 (CEST)
::::::Uporno se pišu neki argumenti, a ne daju se konkretni prijedlozi. Cilj mog odgovora bio je da dam kontekst zašto je tako napisano i prihvatio činjenicu da &quot;bosanskohercegovački i srpski&quot; nekako nije najbolja formulacija. Svaki članak koje sam uredio ili kreirao, počinju sličnom početnom rečenicom. Za primjer ću uzeti [[Savo Minić]] članak, koji kaže &quot;jest bosanskohercegovački i srpski političar i advokat, trenutni premijer Vlade Republike Srpske od 2. septembra 2025. ...&quot; dakle
::::::* bosanskohercegovački &gt; država, državljanstvo
::::::* srpski &gt; etnicitet
::::::* političar, advokat, trenutni premijer od 2. septembra 2025. &gt; zanimanje, period od-do
::::::Također, cilj ove izmjene bio je sljedeći:
::::::* bosanskohercegovački &gt; država, državljanstvo
::::::* srpski &gt; etnicitet
::::::* zapovjednik i general Vojske Republike Srpske za vrijeme ratova u bivšoj Jugoslaviji &gt; zanimanje, period
::::::Da se stavi samo srpski, može značiti bilo gdje, jer ima i srpskih političara i srpskih generala po Hrvatskoj, BiH, Srbiji pa čak i na Kosovu.
::::::Očiglendo Vaš cilj nije riješiti problem, nego se ovdje rapravljati i uporno gurati svoj argument. S tim u vezi, neću se više obraćat, a da nahranim Vaš ego izjaviti ću sljedeće: 100% ste upravu, ja nemam pojma šta radim. [[Korisnik:Z1KA|&lt;span style=&quot;border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;&quot;&gt;&amp;nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&amp;nbsp;&lt;/span&gt;]] 00:24, 28 august 2026 (CEST)</text>
      <sha1>mpnftfn7hinobl0xwmral8jq6zh2c97</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3922367</id>
      <parentid>3922359</parentid>
      <timestamp>2026-08-27T22:54:47Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <comment>/* Bosanskohercegovački general? */ odgovor</comment>
      <origin>3922367</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="23168" sha1="5egx2ixoootambr37881nj19maou7eg" xml:space="preserve">{{Stranica_za_razgovor}}Od kada je General Mladic ratni zlocinac?
Kako mozete da proglasite nekog za zlocinca be sudjenja za ratne zlocine?
[[Korisnik:212.200.135.146|212.200.135.146]] 17:05, 29 januar 2006 (CET)

Видим да има много конфликта око овог чланка. Чињеница је да је Ратко Младић вероватно наредио убиство невиних људи у Сребреници и да је вероватно ратни злочинац. Но, док се не долаже та чињеница пред међународним судом у Хагу, не може се тврдити то као истина. Ја предлажем да неко са босанске Википедије, који жели да има тачне и прецизне чињенице, скине категорију &quot;Ратни злочинци&quot;, док се то не докаже, или да се створи нова категорија &quot;Осумњичени ратни злочинци&quot;. Хвала унапред! --[[Korisnik:Бормалагурски|Бормалагурски]] 02:49, 15 mart 2006 (CET)

:::Predlazem: [[Razgovor:Hazim Delić #O ratnim clancima|O strukturi]].--[[Korisnik:158.110.140.221|158.110.140.221]] 12:55, 15 novembar 2007 (CET)

Mozda bi ti vise odgovaralo da ga tretiramo kao heroja dok se skriva?--[[Korisnik:Xcameleonx|Xcameleonx]]

== Država u kojoj je rođen ==

Fali ovo u članku

== Lična karta ==

Nema potrebe za postavljanjem ličnih karata u kojima se vide nečiji podaci!--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-family:Bradley Hand ITC; font-size:small;&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|''&lt;span style=&quot;font-family:Bradley Hand ITC;&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;ra&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;zg&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;ov&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;or&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;'']])&lt;/sub&gt; 11:45, 31 maj 2015 (CEST)

== Zahtjev za izmjenu, 26. januar 2019 ==

Ovaj je presuđeni ratni zločinac, kako već stoji i u Haškim spisima, na engleskoj te drugim varijantama. Dakle nikakav optuženik nego presuđeni zločinac. {{Nepotpisan|92.36.212.124|23:58, 26 januar 2019‎}}
:Dobrodošli na bs. wikipediju. Registrujte se pa i sami možete doprinijeti poboljšanju kvaliteta wikipedije na bosanskom jeziku! --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|&lt;b&gt;&lt;span style=&quot;color: black;&quot;&gt;Golden&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color: green;&quot;&gt;Bosnian&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color: blue;&quot;&gt;Lily&lt;/span&gt;&lt;/b&gt;]] &lt;small&gt;([[Razgovor s korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])&lt;/small&gt; 09:31, 27 januar 2019 (CET)
Registrovao sam se, ali ovaj clanak je zakljucan i nemam mogucnost da isti uredjujem. [[Korisnik:Mpalos5|Mpalos5]] ([[Razgovor s korisnikom:Mpalos5|razgovor]]) 11:47, 27 januar 2019 (CET)

== Bosanskohercegovački general? ==

Navedite mi u kojem to izvoru stoji da je ovaj bosanskohercegovački general? [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 19:38, 26 august 2026 (CEST)

:GoodBosnian, slažem se s tvojom konstatacijom. S obzirom na to da je Ratko Mladić bio komadant Vojske Republike Srpske (VRS), vojske koja je vodila rat protiv međunarodno priznate Republike Bosne i Hercegovine i njenih institucija, nazivati ga &quot;bosanskohercegovačkim&quot; komadantom može biti zbunjujuće i dvosmisleno.
:Umjesto postojeće formulacije, uvodni dio bi mnogo preciznije odražavao historijske činjenice ukoliko bi glasio: &quot;bivši jugoslovenski oficir i general Vojske Republike Srpske rodom iz Bosne i Hercegovine&quot;. Time se jasno razgraničava njegovo geografsko porijeklo od vojne formacije kojom je komandovao. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 20:12, 26 august 2026 (CEST)
::Odrediti Ratka Mladića kao &quot;bosanskohercegovačkog zapovjednika&quot; može samo onaj ko zanemari jednu od osnovnih distinkcija potrebnih za razumijevanje rata u Bosni i Hercegovini: razliku između geografskog porijekla pojedinca i njegove političke, vojne i institucionalne pripadnosti. Dakako da je Mladić rođen na teritoriji Bosne i Hercegovine i da se u geografskom i etničkom smislu može opisati kao bosanskohercegovački Srbin. Međutim, znači li to da je bio ''bosanskohercegovački zapovjednik'' u smislu vojne pripadnosti [[Republika Bosna i Hercegovina|Republici Bosni i Hercegovini]]? Naravno da ne. To je toliko očigledna razlika da je gotovo apsurdno i dokazivati je. Nije on Jusuf Prazina pa da se borio malo za jedne, pa malo za druge snage.
::To uopšte nisu sinonimne kategorije (mislim na termine ''bosanskohercegovački Srbin'' i ''bosanskohercegovački zapovjednik''). Geografsko porijeklo govori o tome odakle je osoba, a vojna funkcija kome je pripadala, odgovarala i kojom je vojnom org. komandovala. Upravo zbog toga atribut ''bosanskohercegovački'' uz imenicu ''zapovjednik'' sve je, samo ne bezazlen; stvara sasvim drugačiju sliku od one koju potvrđuju historijski izvori i pravosnažne presude.
::Uostalom, ako se takva terminologija nastavi nekritički koristiti, ne bi me iznenadilo da za koju godinu imamo Jovana Divjaka i Ratka Mladića na istoj strani historije samo zato što im uvodni dijelovi biografskih članaka počinju istom geografskom odrednicom. Dakle, stvari su vrlo jasne: Mladić je pravosnažno osuđen za genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine, odnosno za konkretne zločine utvrđene pravosnažnim sudskim presudama. Neko, ipak, smatra da se to može napisati tek kasnije, to je pošteno, ali onda u prvoj rečenici mora se pažljivo ostaviti dovoljno prostora da čitalac sam sebi ne napravi pogrešan zaključak. Stoga upravo u terminologiji treba biti najprecizniji i očistiti je od dvosmislenosti prije nego što dvosmislenost počne izgledati kao činjenica.
::Krenimo redom zbog čega mislim da je termin &quot;zapovjednik bosanskih Srba&quot;, sa preciznijom dodatnom formulacijom &quot;komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske&quot;, bolje rješenje. &lt;small&gt;U sažetku izmjena sam bio slovima ograničen, ovdje ipak imam prostora za obrazloženje na pretek, samo treba iščitat'. ;)&lt;/small&gt;
:'''1. Zbog semantike'''
::Ako kažemo da je Mladić rođen u Bosni i Hercegovini, tu nema nikakvog spora. Ako ga opišemo kao bosanskohercegovačkog Srbina u smislu etničkog i geografskog određenja, i to je sasvim razumljivo. Ali kada kažemo &quot;bosanskohercegovački zapovjednik&quot;, imenica ''zapovjednik'' mijenja funkciju pridjeva koji joj prethodi. Onda se ne govori samo o tomr gdje je čovjek rođen; govori se o njegovoj vojnoj funkciji, odnosno kojom je vojnom organizacijom komandovao i kojoj je političko-vojnoj strukturi pripadao. A tu nema mnogo prostora za interpretaciju.
::Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju Mladića označava kao ''Commander of the Main Staff of the Bosnian Serb Army'', odnosno komandanta Glavnog štaba Vojske bosanskih Srba. Tribunal navodi da je tu funkciju preuzeo 12. maja 1992, plus da je na čelu Glavnog štaba VRS-a ostao tokom rata u Bosni i Hercegovini.
::I tu dolazi do ključnog problema s formulacijom &quot;bosanskohercegovački i srpski zapovjednik&quot;. Ako se ta sintagma rastavi gramatički, ona sugeriše dvije atribucije: bio je '''bosanskohercegovački zapovjednik''' i bio je '''srpski zapovjednik'''. Druga tvrdnja je, uz odgovarajuću kvalifikaciju, historijski razumljiva: bio je komandant Vojske Republike Srpske, odnosno vojske bosanskih Srba, a i Srbin je po pripadnosti. Al' šta onda znači prva?
::Ako '''bosanskohercegovački zapovjednik''' ne označava njegovu geografsku pripadnost, nego vojnu funkciju, onda se čitaocu nameće zaključak da je bio jedan od vojnih zapovjednika Bosne i Hercegovine kao države. A to jednostavno nije bio. Upravo zato sam i izvršio [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Ratko_Mladi%C4%87&amp;oldid=3922174 ovu izmjenu]: ne iz razloga da mijenjam činjenice, nego da budu jasnije, da ih jasnije predstavim.
:'''2. Historijski kontekst formulaciju čini još problematičnijom'''
::Vojska Republike Srpske nije bila neutralna &quot;bosanskohercegovačka&quot; vojna formacija. Bila je vojska Republike Srpske i jedna od vojnih strana u ratu u Bosni i Hercegovini. Mladić je bio njen komandant, a ne komandant oružanih snaga Bosne i Hercegovine.
::Sudski utvrđene činjenice o djelovanju snaga pod njegovom komandom dodatno onemogućavaju da se njegova funkcija predstavi kao neka opća, nadetnička ili državna vojna funkcija. MKSJ je utvrdio da je Mladić imao vodeću ulogu u četiri zajednička zločinačka poduhvata. U okviru sveobuhvatnog zajedničkog zločinačkog poduhvata cilj je bio trajno uklanjanje bosanskih Muslimana i bosanskih Hrvata s teritorija u Bosni i Hercegovini koje su bosanski Srbi smatrali svojima.
::Dakle, nije riječ samo o tome kako se vojska zvala. Riječ je o tome da je vojna struktura kojom je Mladić komandovao bila jedna od strana u oružanom sukobu, a ne neutralni sinonim za oružane snage Bosne i Hercegovine.
::Štaviše, pravosnažna presuda dodatno uklanja prostor za takvu semantičku konfuziju. Mladić je pravosnažno osuđen za genocid, progon, istrebljenje, ubistvo, deportaciju i prisilno premještanje kao zločine protiv čovječnosti, te za ubistvo, teror, nezakonite napade na civile i uzimanje talaca kao kršenja zakona i običaja ratovanja. Potvrđena mu je kazna doživotnog zatvora.
::Preciznosti radi, pravosnažna presuda nije utvrdila njegovu odgovornost za genocid u svim općinama koje su bile obuhvaćene prvom tačkom optužnice; za taj dio optužbe je oslobođen. Pravomoćno je, međutim, potvrđena njegova osuda za genocid počinjen u Srebrenici, kao i za niz drugih zločina.
::Zamislimo stranog čitaoca koji nema prethodno znanje o ratu u BiH i želi da se informiše sa Wikipedije na našem, bosanskom, jeziku, vodeći se logikom da je uređuju ljudi poznaju historiju, terminologiju i sve ostalo važno za obrađivanje takvih tema. Pročita &quot;bosanskohercegovački zapovjednik&quot; i sasvim prirodno pretpostavi: &quot;bosanskohercegovački, aha, zapovjednik Bosne i Hercegovine&quot;. Tek kasnije saznaje da je riječ o čovjeku koji je komandovao snagama odgovornim za neke od najtežih zločina počinjenih u historiji ratovanja. Upravo je to problem, zbog tog nije samo stilska nijansa u pitanju.
:'''3. Primjer s atributom &quot;bosansko-srpski&quot; kao dobar pokazatelj kako pridjevi mogu biti varljivi'''
::Namjerno bih ovdje napisao jedan termin, recimo &quot;bosansko-srpsko rukovodstvo&quot;, upravo da se vidi koliko lako ova konstrukcija postaje problematična ako se pridjevi počnu tretirati kao oznake pripadnosti.
::''Bosansko-srpski '''≠''''' ''bosanskohercegovačka državna institucija kojom upravljaju Srbi''. U historijskom kontekstu rata 1992-1995. taj termin odnosi se na Srbe u Bosni i Hercegovini i njihove političke i vojne strukture, a ne na zvanične institucije Bosne i Hercegovine. Isto tako, činjenica da su Mladić, kao i ogromna većina pripadnika i visokopozicioniranog kadra VRS-a, bili rođeni u Bosni i Hercegovini ne čini automatski VRS &quot;bosanskohercegovačkom vojskom&quot;, to bi bilo miješanje baba i žaba.
::Moguće je, naravno, da neko iz čisto geografskog ugla kaže: &quot;E pa Mladić je bosanskohercegovački general jer je rođen u Bosni i Hercegovini.&quot; Ali to nije isto što i reći da je bio bosanskohercegovački vojni zapovjednik. Prvo je geografska, drugo je vojna tvrdnja... i upravo tu razliku treba razjasniti.
:'''4. Nije riječ o sportisti s pravom nastupa za dvije reprezentacije'''
::Banalna analogija, ali mislim da dobro pokazuje apsurd: Ratko Mladić nije bio sportista s dvojnim državljanstvom pa da može mijenjati dresove i jednog dana nastupati za jednu, a drugog za drugu reprezentaciju. U ratu se ne može istovremeno biti komandant dvije međusobno suprotstavljene vojne struktura samo zato što je osoba rođena na teritoriji na kojoj se rat vodi. Mjesto rođenja nije, dakle, vojna uniforma, a porijeklo u geografskom smislu nije tzv. ''military affiliation''. Mladićeva relevantna komandna funkcija u ratu u Bosni i Hercegovini bila je jasna: bio je komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske. To je funkcija koju potvrđuju i dokumenti MKSJ-a i pravosnažna presuda.
:'''Kako onda urediti uvod članka?''' Po meni postoje tri razumne opcije. Vratiti izmjenu na moju zadnju (što pretpostavljam da se neće desiti jer se uvijek traži neki middle ground kod ovakvih problematika, a pitanje je u suštini veoma lahko za riješiti. Al' dobro).
:&lt;u&gt;Prva opcija&lt;/u&gt; jeste potpuno izbaciti nacionalnu i etničku odrednicu iz prve rečenice i napisati samo ono što je za identifikaciju njegove vojne funkcije najvažnije:
:&lt;blockquote&gt;''&quot;Ratko Mladić bio je general i komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske tokom rata u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1995. godine.&quot;''&lt;/blockquote&gt;
:Sve ostalo: mjesto rođenja, etnička pripadnost, politički kontekst i biografske okolnosti, mogu se navesti u nastavku članka (npr. ''Po nacionalnosti bio je to i to'', pa dalje nastaviti).
:&lt;u&gt;Druga opcija&lt;/u&gt; jeste ova, u kojoj do mjesta u kojem je rođen stoji država u kojoj je rođen:
:&lt;blockquote&gt;''&quot;Ratko Mladić (Božanovići kod Kalinovika, Bosna i Hercegovina, 12. mart 1943), srpski je bivši general i komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske (VRS), tokom rata u Bosni i Hercegovini (1992-1995).&quot;''&lt;/blockquote&gt;
::Naumpade mi da postoji i četvrta opcija, linija manjeg otpora, da se doda Note (Napomena) kod  toga da je bio &quot;bosanskohercegovači zapovjednik&quot; samo po geografskoj odrednici. Ne preporučujem, ali ako smo tvrdoglavi dovoljno, ne može se zabranit.
::U svakom slučaju prva rečenica treba biti čista, faktografska i maksimalno precizna. Kasnije se može i treba navesti sve ostalo relevantno za njegovu biografiju. Ali čitalac prvo treba dobiti osnovnu i nespornu informaciju: ko je bio, kojom je vojskom komandovao i u kojem je sukobu djelovao. A to nije teško napisati.
::Ne treba se bojati da će takav uvod biti suhoparan ili nepotpun. Naprotiv, biće precizniji. Dodatne informacije o nacionalnosti, mjestu rođenja i političkom projektu bosanskih Srba neće izgubiti na važnosti; it's other way around. Dobiće na važnosti jer će bit smještene u pravilan kontekst.
::U historiji, a naročito u historiji koja je već jednom prošla kroz sudnicu, riječi imaju težinu, stoga odmah da u startu kažem da nije previše osjetljivosti oko jednog pridjeva/atributa. MKSJ i sudovi nasljednici nisu desetljećima utvrđivali odgovornost pojedinaca da bi se na kraju sve svelo na široke geografske etikete koje zamagljuju razliku između aktera, insittucija i formacija.
::Ako se već pozivamo na činjenice i izvore, onda treba imati dovoljno poštovanja prema tim činjenicama da ih nazovemo pravim imenom.
::Zato je potpuno nepotrebno u prvoj rečenici praviti terminološku maglu tamo gdje je stvar zapravo vrlo jednostavna.
::Ratko Mladić nije bio bosanskohercegovački zapovjednik u smislu pripadnosti vojnom aparatu Bosne i Hercegovine. Nije nastavio službu nakon rata u novooformljenim zajedničkim snagama, OSBiH. Bio je general i komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske, vojske bosanskih Srba, jedne od strana u ratu u Bosni i Hercegovini. I to je dovoljno jasno.
::Bez dvosmislenosti, lažne simetrije, bez peglanja historije tako što će se različite strane obuhvatiti jednom geografski širokom riječju. Ako je cilj enciklopedijski tekst, onda prva rečenica treba čitaocu dati činjenicu, a ne ostaviti mu prostor da nagađa šta i kako.
::Činjenica da je neko rođen u Bosni i Hercegovini govori gdje je rođen. Ne govori kojom je vojskom komandovao i, uslovno rečeno, &quot;čiji je&quot;. A u slučaju Ratka Mladića izgleda da je to problem od kojeg treba startat.
::Na kraju svega ovoga, i ja bih tražio pojašnjenje vraćanja izmjene. '''''Teret dokazivanja je''''', prema pravilima na Wikipediji, konkretno [[Wikipedia:Biografije živih osoba|pravilu Biografije živih osoba]], '''''na uredniku koji dodaje ili obnavlja materijal'''''. Pa opet da ponovimo pitanje koje je kolega GoodBosnian postavio: '''Koji pouzdani izvor Ratka Mladića opisuje kao bosanskohercegovačkog zapovjednika, u smislu u kojem se ta formulacija koristi u uvodu?''' To više djeluje kao karakterizacija njegove vojne funkcije i izvlačenje iz konteksta, čime se ne bismo trebali voditi.
::Pozdrav i svako dobro želim :) &lt;span style=&quot;font-family:Segoe print; color:Maroon; text-shadow:green 0.2em 0.2em 0.4em;&quot;&gt;[[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]&lt;/span&gt; 08:47, 27 august 2026 (CEST)
:::Još jednom se u potpunosti slažem s iznesenom argumentacijom i smatram da trenutna odrednica &quot;bosanskohercegovački zapovjednik/general&quot; ostaje neprihvatljiva jer miješa geografsko porijeklo s vojnom i institucionalnom pripadnošću.
:::Upravo iz tog razloga smatram da je neophodno odbaciti postojeću formulaciju i opredijeliti se za jednu od već ponuđenih preciznijih opcija ili razmotriti dodatne prijedloge koji u potpunosti eliminišu svaku dvosmislenost.
:::Osim historijske i pravne preciznosti, postoji još jedan izuzetno važan razlog zašto se ovo pitanje mora ispraviti, a to je utjecaj na generativnu umjetnu inteligenciju. S obzirom na to da je Wikipedia osnovni izvor podataka za treniranje i pretraživanje brojnih savremenih AI alata, ovakve nedosljednosti automatski se prenose u sisteme vještačke inteligencije. Kada korisnici širom svijeta pretražuju podatke o ratu u BiH putem AI platformi, neprecizni ili dvosmisleni uvodi na Wikipediji dovode do toga da algoritmi generišu netačne odgovore, stvarajući lažnu ekvivalenciju. 
:::Enciklopedija mora služiti kao pouzdan i nedvosmislen izvor tačnih činjenica, a ne kao izvor terminološke konfuzije koja se kasnije reflektuje na širi digitalni prostor. Stoga pozivam urednike da prihvatimo neku od predloženih opcija i uvodni dio članka uskladimo s presudama MKSJ-a i historijskim činjenicama.
:::Stojim vam na raspolaganju za daljnju razmjenu mišljenja, doradu teksta ili usaglašavanje oko konačne formulacije. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 11:06, 27 august 2026 (CEST)
::::Nepotreban ulazak u detalje, narodski rečeno &quot;praviti od muhe slona.&quot; Cilj je bio da se &quot;bosanskohercegovački i srpski&quot; naglasi da je Srbin iz BiH. Za razliku od en.wiki, ne koristimo i pogrešno je koristiti &quot;Bosanski Srbin&quot; ili &quot;Bosanski Hrvat&quot; (en. Bosnian Serb; Bosnian Croat). ''General Pampers'' je državljanin BiH (vjerovatno i Srbije), ali je etnički srbin. Dakle, u ovom kontekstu, &quot;bosanskohercegovački&quot; predstavlja porijeklo, a &quot;srpski&quot; etnicitet. Rado bih stavio nešto bolje, ako ima smisla, jer &quot;Bosanskohercegovački srpski&quot; nekako je najbliže, ali nisam siguran da je gramatički ispravno. Razlog zašto sam napisao ovako, jer postoje i Srbi van BiH, ali i ostali narodi, pa kada se kaže &quot;bosanskohercegovački i srpski&quot; misli se na Srbina iz BiH, a &quot;srpski&quot; bi samo značilo da je Srbin. Za osobe npr. iz Srbije koji se izjašnjavaju kao Bošnjaci rekli bi &quot;srbijanski i bošnjački&quot;, Srbe iz Hrvatske &quot;hrvatski Srbin&quot;, jer se &quot;hrvatski&quot; odnosi na državu, a Srbin na etnicitet.
::::Još nešto, s obzirom na to da je bio komandant VRS-a do 8. novembra 1996 (a član vojske sve do 28. februara 2002.), a da je Dejtonskim sporazumom 14. decembra 1995. Republika Srpska postala jedan od dva entiteta Bosne i Hercegovine, samim tim, u tom periodu bio je general vojske jednog entiteta Bosne i Hercegovine, odnosno bosanskohercegovački general u širem geografskom i političkom smislu. [[Korisnik:Z1KA|&lt;span style=&quot;border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;&quot;&gt;&amp;nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&amp;nbsp;&lt;/span&gt;]] 21:58, 27 august 2026 (CEST)
:::::Mehaničko prevođenje engleskog opisa &quot;Bosnian Serb&quot; u odrednicu &quot;bosanskohercegovački general&quot; predstavlja grub anahronizam i kršenje pravila Wikipedije o izvorima. Oružane snage BiH osnovane su tek 2006. godine, a vojna lica se, baš kao i sportisti u svojim reprezentacijama, kategorizuju isključivo prema institucijama i formacijama u kojima su gradili karijeru, a ne prema mjestu rođenja. Budući da je imenovani bio oficir JNA i general Vojske Republike Srpske, što potvrđuje kompletna domaća i međunarodna literatura, uvođenje termina &quot;bosanskohercegovački&quot; predstavlja izmišljanje nepostojećih kategorija bez ijednog relevantnog izvora. Povezivanje Dejtonskog sporazuma sa statusom VRS-a kako bi se vještački izveo zaključak o &quot;bosanskohercegovačkom generalu&quot; predstavlja školski primjer [[WP:SINTEZA]]. Definiciju je potrebno hitno uskladiti s historijskim činjenicama i zvaničnom literaturom. [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 23:24, 27 august 2026 (CEST)
::::::Uporno se pišu neki argumenti, a ne daju se konkretni prijedlozi. Cilj mog odgovora bio je da dam kontekst zašto je tako napisano i prihvatio činjenicu da &quot;bosanskohercegovački i srpski&quot; nekako nije najbolja formulacija. Svaki članak koje sam uredio ili kreirao, počinju sličnom početnom rečenicom. Za primjer ću uzeti [[Savo Minić]] članak, koji kaže &quot;jest bosanskohercegovački i srpski političar i advokat, trenutni premijer Vlade Republike Srpske od 2. septembra 2025. ...&quot; dakle
::::::* bosanskohercegovački &gt; država, državljanstvo
::::::* srpski &gt; etnicitet
::::::* političar, advokat, trenutni premijer od 2. septembra 2025. &gt; zanimanje, period od-do
::::::Također, cilj ove izmjene bio je sljedeći:
::::::* bosanskohercegovački &gt; država, državljanstvo
::::::* srpski &gt; etnicitet
::::::* zapovjednik i general Vojske Republike Srpske za vrijeme ratova u bivšoj Jugoslaviji &gt; zanimanje, period
::::::Da se stavi samo srpski, može značiti bilo gdje, jer ima i srpskih političara i srpskih generala po Hrvatskoj, BiH, Srbiji pa čak i na Kosovu.
::::::Očiglendo Vaš cilj nije riješiti problem, nego se ovdje rapravljati i uporno gurati svoj argument. S tim u vezi, neću se više obraćat, a da nahranim Vaš ego izjaviti ću sljedeće: 100% ste upravu, ja nemam pojma šta radim. [[Korisnik:Z1KA|&lt;span style=&quot;border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;&quot;&gt;&amp;nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&amp;nbsp;&lt;/span&gt;]] 00:24, 28 august 2026 (CEST)
:::::::Polako, nećemo ovako postići nešto što bi bilo odgovarajuće. Pratila sam tvoj doprinos i on je ogroman. Ne trebamo ništa lično shvatati, nego raditi zajedno da napravimo što reprezentativniju našu wikipediju. Moj prijedlog je bio: ...bivši jugoslovenski oficir i general Vojske Republike Srpske rodom iz Bosne i Hercegovine. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 00:54, 28 august 2026 (CEST)</text>
      <sha1>5egx2ixoootambr37881nj19maou7eg</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3922370</id>
      <parentid>3922367</parentid>
      <timestamp>2026-08-27T23:00:04Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>GoodBosnian</username>
        <id>170315</id>
      </contributor>
      <comment>/* Bosanskohercegovački general? */ odgovor</comment>
      <origin>3922370</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="23960" sha1="83ktw6qwb9dvsawnz90suzwd8sw63hi" xml:space="preserve">{{Stranica_za_razgovor}}Od kada je General Mladic ratni zlocinac?
Kako mozete da proglasite nekog za zlocinca be sudjenja za ratne zlocine?
[[Korisnik:212.200.135.146|212.200.135.146]] 17:05, 29 januar 2006 (CET)

Видим да има много конфликта око овог чланка. Чињеница је да је Ратко Младић вероватно наредио убиство невиних људи у Сребреници и да је вероватно ратни злочинац. Но, док се не долаже та чињеница пред међународним судом у Хагу, не може се тврдити то као истина. Ја предлажем да неко са босанске Википедије, који жели да има тачне и прецизне чињенице, скине категорију &quot;Ратни злочинци&quot;, док се то не докаже, или да се створи нова категорија &quot;Осумњичени ратни злочинци&quot;. Хвала унапред! --[[Korisnik:Бормалагурски|Бормалагурски]] 02:49, 15 mart 2006 (CET)

:::Predlazem: [[Razgovor:Hazim Delić #O ratnim clancima|O strukturi]].--[[Korisnik:158.110.140.221|158.110.140.221]] 12:55, 15 novembar 2007 (CET)

Mozda bi ti vise odgovaralo da ga tretiramo kao heroja dok se skriva?--[[Korisnik:Xcameleonx|Xcameleonx]]

== Država u kojoj je rođen ==

Fali ovo u članku

== Lična karta ==

Nema potrebe za postavljanjem ličnih karata u kojima se vide nečiji podaci!--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-family:Bradley Hand ITC; font-size:small;&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|''&lt;span style=&quot;font-family:Bradley Hand ITC;&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;ra&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;zg&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;ov&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;or&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;'']])&lt;/sub&gt; 11:45, 31 maj 2015 (CEST)

== Zahtjev za izmjenu, 26. januar 2019 ==

Ovaj je presuđeni ratni zločinac, kako već stoji i u Haškim spisima, na engleskoj te drugim varijantama. Dakle nikakav optuženik nego presuđeni zločinac. {{Nepotpisan|92.36.212.124|23:58, 26 januar 2019‎}}
:Dobrodošli na bs. wikipediju. Registrujte se pa i sami možete doprinijeti poboljšanju kvaliteta wikipedije na bosanskom jeziku! --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|&lt;b&gt;&lt;span style=&quot;color: black;&quot;&gt;Golden&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color: green;&quot;&gt;Bosnian&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color: blue;&quot;&gt;Lily&lt;/span&gt;&lt;/b&gt;]] &lt;small&gt;([[Razgovor s korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])&lt;/small&gt; 09:31, 27 januar 2019 (CET)
Registrovao sam se, ali ovaj clanak je zakljucan i nemam mogucnost da isti uredjujem. [[Korisnik:Mpalos5|Mpalos5]] ([[Razgovor s korisnikom:Mpalos5|razgovor]]) 11:47, 27 januar 2019 (CET)

== Bosanskohercegovački general? ==

Navedite mi u kojem to izvoru stoji da je ovaj bosanskohercegovački general? [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 19:38, 26 august 2026 (CEST)

:GoodBosnian, slažem se s tvojom konstatacijom. S obzirom na to da je Ratko Mladić bio komadant Vojske Republike Srpske (VRS), vojske koja je vodila rat protiv međunarodno priznate Republike Bosne i Hercegovine i njenih institucija, nazivati ga &quot;bosanskohercegovačkim&quot; komadantom može biti zbunjujuće i dvosmisleno.
:Umjesto postojeće formulacije, uvodni dio bi mnogo preciznije odražavao historijske činjenice ukoliko bi glasio: &quot;bivši jugoslovenski oficir i general Vojske Republike Srpske rodom iz Bosne i Hercegovine&quot;. Time se jasno razgraničava njegovo geografsko porijeklo od vojne formacije kojom je komandovao. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 20:12, 26 august 2026 (CEST)
::Odrediti Ratka Mladića kao &quot;bosanskohercegovačkog zapovjednika&quot; može samo onaj ko zanemari jednu od osnovnih distinkcija potrebnih za razumijevanje rata u Bosni i Hercegovini: razliku između geografskog porijekla pojedinca i njegove političke, vojne i institucionalne pripadnosti. Dakako da je Mladić rođen na teritoriji Bosne i Hercegovine i da se u geografskom i etničkom smislu može opisati kao bosanskohercegovački Srbin. Međutim, znači li to da je bio ''bosanskohercegovački zapovjednik'' u smislu vojne pripadnosti [[Republika Bosna i Hercegovina|Republici Bosni i Hercegovini]]? Naravno da ne. To je toliko očigledna razlika da je gotovo apsurdno i dokazivati je. Nije on Jusuf Prazina pa da se borio malo za jedne, pa malo za druge snage.
::To uopšte nisu sinonimne kategorije (mislim na termine ''bosanskohercegovački Srbin'' i ''bosanskohercegovački zapovjednik''). Geografsko porijeklo govori o tome odakle je osoba, a vojna funkcija kome je pripadala, odgovarala i kojom je vojnom org. komandovala. Upravo zbog toga atribut ''bosanskohercegovački'' uz imenicu ''zapovjednik'' sve je, samo ne bezazlen; stvara sasvim drugačiju sliku od one koju potvrđuju historijski izvori i pravosnažne presude.
::Uostalom, ako se takva terminologija nastavi nekritički koristiti, ne bi me iznenadilo da za koju godinu imamo Jovana Divjaka i Ratka Mladića na istoj strani historije samo zato što im uvodni dijelovi biografskih članaka počinju istom geografskom odrednicom. Dakle, stvari su vrlo jasne: Mladić je pravosnažno osuđen za genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine, odnosno za konkretne zločine utvrđene pravosnažnim sudskim presudama. Neko, ipak, smatra da se to može napisati tek kasnije, to je pošteno, ali onda u prvoj rečenici mora se pažljivo ostaviti dovoljno prostora da čitalac sam sebi ne napravi pogrešan zaključak. Stoga upravo u terminologiji treba biti najprecizniji i očistiti je od dvosmislenosti prije nego što dvosmislenost počne izgledati kao činjenica.
::Krenimo redom zbog čega mislim da je termin &quot;zapovjednik bosanskih Srba&quot;, sa preciznijom dodatnom formulacijom &quot;komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske&quot;, bolje rješenje. &lt;small&gt;U sažetku izmjena sam bio slovima ograničen, ovdje ipak imam prostora za obrazloženje na pretek, samo treba iščitat'. ;)&lt;/small&gt;
:'''1. Zbog semantike'''
::Ako kažemo da je Mladić rođen u Bosni i Hercegovini, tu nema nikakvog spora. Ako ga opišemo kao bosanskohercegovačkog Srbina u smislu etničkog i geografskog određenja, i to je sasvim razumljivo. Ali kada kažemo &quot;bosanskohercegovački zapovjednik&quot;, imenica ''zapovjednik'' mijenja funkciju pridjeva koji joj prethodi. Onda se ne govori samo o tomr gdje je čovjek rođen; govori se o njegovoj vojnoj funkciji, odnosno kojom je vojnom organizacijom komandovao i kojoj je političko-vojnoj strukturi pripadao. A tu nema mnogo prostora za interpretaciju.
::Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju Mladića označava kao ''Commander of the Main Staff of the Bosnian Serb Army'', odnosno komandanta Glavnog štaba Vojske bosanskih Srba. Tribunal navodi da je tu funkciju preuzeo 12. maja 1992, plus da je na čelu Glavnog štaba VRS-a ostao tokom rata u Bosni i Hercegovini.
::I tu dolazi do ključnog problema s formulacijom &quot;bosanskohercegovački i srpski zapovjednik&quot;. Ako se ta sintagma rastavi gramatički, ona sugeriše dvije atribucije: bio je '''bosanskohercegovački zapovjednik''' i bio je '''srpski zapovjednik'''. Druga tvrdnja je, uz odgovarajuću kvalifikaciju, historijski razumljiva: bio je komandant Vojske Republike Srpske, odnosno vojske bosanskih Srba, a i Srbin je po pripadnosti. Al' šta onda znači prva?
::Ako '''bosanskohercegovački zapovjednik''' ne označava njegovu geografsku pripadnost, nego vojnu funkciju, onda se čitaocu nameće zaključak da je bio jedan od vojnih zapovjednika Bosne i Hercegovine kao države. A to jednostavno nije bio. Upravo zato sam i izvršio [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Ratko_Mladi%C4%87&amp;oldid=3922174 ovu izmjenu]: ne iz razloga da mijenjam činjenice, nego da budu jasnije, da ih jasnije predstavim.
:'''2. Historijski kontekst formulaciju čini još problematičnijom'''
::Vojska Republike Srpske nije bila neutralna &quot;bosanskohercegovačka&quot; vojna formacija. Bila je vojska Republike Srpske i jedna od vojnih strana u ratu u Bosni i Hercegovini. Mladić je bio njen komandant, a ne komandant oružanih snaga Bosne i Hercegovine.
::Sudski utvrđene činjenice o djelovanju snaga pod njegovom komandom dodatno onemogućavaju da se njegova funkcija predstavi kao neka opća, nadetnička ili državna vojna funkcija. MKSJ je utvrdio da je Mladić imao vodeću ulogu u četiri zajednička zločinačka poduhvata. U okviru sveobuhvatnog zajedničkog zločinačkog poduhvata cilj je bio trajno uklanjanje bosanskih Muslimana i bosanskih Hrvata s teritorija u Bosni i Hercegovini koje su bosanski Srbi smatrali svojima.
::Dakle, nije riječ samo o tome kako se vojska zvala. Riječ je o tome da je vojna struktura kojom je Mladić komandovao bila jedna od strana u oružanom sukobu, a ne neutralni sinonim za oružane snage Bosne i Hercegovine.
::Štaviše, pravosnažna presuda dodatno uklanja prostor za takvu semantičku konfuziju. Mladić je pravosnažno osuđen za genocid, progon, istrebljenje, ubistvo, deportaciju i prisilno premještanje kao zločine protiv čovječnosti, te za ubistvo, teror, nezakonite napade na civile i uzimanje talaca kao kršenja zakona i običaja ratovanja. Potvrđena mu je kazna doživotnog zatvora.
::Preciznosti radi, pravosnažna presuda nije utvrdila njegovu odgovornost za genocid u svim općinama koje su bile obuhvaćene prvom tačkom optužnice; za taj dio optužbe je oslobođen. Pravomoćno je, međutim, potvrđena njegova osuda za genocid počinjen u Srebrenici, kao i za niz drugih zločina.
::Zamislimo stranog čitaoca koji nema prethodno znanje o ratu u BiH i želi da se informiše sa Wikipedije na našem, bosanskom, jeziku, vodeći se logikom da je uređuju ljudi poznaju historiju, terminologiju i sve ostalo važno za obrađivanje takvih tema. Pročita &quot;bosanskohercegovački zapovjednik&quot; i sasvim prirodno pretpostavi: &quot;bosanskohercegovački, aha, zapovjednik Bosne i Hercegovine&quot;. Tek kasnije saznaje da je riječ o čovjeku koji je komandovao snagama odgovornim za neke od najtežih zločina počinjenih u historiji ratovanja. Upravo je to problem, zbog tog nije samo stilska nijansa u pitanju.
:'''3. Primjer s atributom &quot;bosansko-srpski&quot; kao dobar pokazatelj kako pridjevi mogu biti varljivi'''
::Namjerno bih ovdje napisao jedan termin, recimo &quot;bosansko-srpsko rukovodstvo&quot;, upravo da se vidi koliko lako ova konstrukcija postaje problematična ako se pridjevi počnu tretirati kao oznake pripadnosti.
::''Bosansko-srpski '''≠''''' ''bosanskohercegovačka državna institucija kojom upravljaju Srbi''. U historijskom kontekstu rata 1992-1995. taj termin odnosi se na Srbe u Bosni i Hercegovini i njihove političke i vojne strukture, a ne na zvanične institucije Bosne i Hercegovine. Isto tako, činjenica da su Mladić, kao i ogromna većina pripadnika i visokopozicioniranog kadra VRS-a, bili rođeni u Bosni i Hercegovini ne čini automatski VRS &quot;bosanskohercegovačkom vojskom&quot;, to bi bilo miješanje baba i žaba.
::Moguće je, naravno, da neko iz čisto geografskog ugla kaže: &quot;E pa Mladić je bosanskohercegovački general jer je rođen u Bosni i Hercegovini.&quot; Ali to nije isto što i reći da je bio bosanskohercegovački vojni zapovjednik. Prvo je geografska, drugo je vojna tvrdnja... i upravo tu razliku treba razjasniti.
:'''4. Nije riječ o sportisti s pravom nastupa za dvije reprezentacije'''
::Banalna analogija, ali mislim da dobro pokazuje apsurd: Ratko Mladić nije bio sportista s dvojnim državljanstvom pa da može mijenjati dresove i jednog dana nastupati za jednu, a drugog za drugu reprezentaciju. U ratu se ne može istovremeno biti komandant dvije međusobno suprotstavljene vojne struktura samo zato što je osoba rođena na teritoriji na kojoj se rat vodi. Mjesto rođenja nije, dakle, vojna uniforma, a porijeklo u geografskom smislu nije tzv. ''military affiliation''. Mladićeva relevantna komandna funkcija u ratu u Bosni i Hercegovini bila je jasna: bio je komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske. To je funkcija koju potvrđuju i dokumenti MKSJ-a i pravosnažna presuda.
:'''Kako onda urediti uvod članka?''' Po meni postoje tri razumne opcije. Vratiti izmjenu na moju zadnju (što pretpostavljam da se neće desiti jer se uvijek traži neki middle ground kod ovakvih problematika, a pitanje je u suštini veoma lahko za riješiti. Al' dobro).
:&lt;u&gt;Prva opcija&lt;/u&gt; jeste potpuno izbaciti nacionalnu i etničku odrednicu iz prve rečenice i napisati samo ono što je za identifikaciju njegove vojne funkcije najvažnije:
:&lt;blockquote&gt;''&quot;Ratko Mladić bio je general i komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske tokom rata u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1995. godine.&quot;''&lt;/blockquote&gt;
:Sve ostalo: mjesto rođenja, etnička pripadnost, politički kontekst i biografske okolnosti, mogu se navesti u nastavku članka (npr. ''Po nacionalnosti bio je to i to'', pa dalje nastaviti).
:&lt;u&gt;Druga opcija&lt;/u&gt; jeste ova, u kojoj do mjesta u kojem je rođen stoji država u kojoj je rođen:
:&lt;blockquote&gt;''&quot;Ratko Mladić (Božanovići kod Kalinovika, Bosna i Hercegovina, 12. mart 1943), srpski je bivši general i komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske (VRS), tokom rata u Bosni i Hercegovini (1992-1995).&quot;''&lt;/blockquote&gt;
::Naumpade mi da postoji i četvrta opcija, linija manjeg otpora, da se doda Note (Napomena) kod  toga da je bio &quot;bosanskohercegovači zapovjednik&quot; samo po geografskoj odrednici. Ne preporučujem, ali ako smo tvrdoglavi dovoljno, ne može se zabranit.
::U svakom slučaju prva rečenica treba biti čista, faktografska i maksimalno precizna. Kasnije se može i treba navesti sve ostalo relevantno za njegovu biografiju. Ali čitalac prvo treba dobiti osnovnu i nespornu informaciju: ko je bio, kojom je vojskom komandovao i u kojem je sukobu djelovao. A to nije teško napisati.
::Ne treba se bojati da će takav uvod biti suhoparan ili nepotpun. Naprotiv, biće precizniji. Dodatne informacije o nacionalnosti, mjestu rođenja i političkom projektu bosanskih Srba neće izgubiti na važnosti; it's other way around. Dobiće na važnosti jer će bit smještene u pravilan kontekst.
::U historiji, a naročito u historiji koja je već jednom prošla kroz sudnicu, riječi imaju težinu, stoga odmah da u startu kažem da nije previše osjetljivosti oko jednog pridjeva/atributa. MKSJ i sudovi nasljednici nisu desetljećima utvrđivali odgovornost pojedinaca da bi se na kraju sve svelo na široke geografske etikete koje zamagljuju razliku između aktera, insittucija i formacija.
::Ako se već pozivamo na činjenice i izvore, onda treba imati dovoljno poštovanja prema tim činjenicama da ih nazovemo pravim imenom.
::Zato je potpuno nepotrebno u prvoj rečenici praviti terminološku maglu tamo gdje je stvar zapravo vrlo jednostavna.
::Ratko Mladić nije bio bosanskohercegovački zapovjednik u smislu pripadnosti vojnom aparatu Bosne i Hercegovine. Nije nastavio službu nakon rata u novooformljenim zajedničkim snagama, OSBiH. Bio je general i komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske, vojske bosanskih Srba, jedne od strana u ratu u Bosni i Hercegovini. I to je dovoljno jasno.
::Bez dvosmislenosti, lažne simetrije, bez peglanja historije tako što će se različite strane obuhvatiti jednom geografski širokom riječju. Ako je cilj enciklopedijski tekst, onda prva rečenica treba čitaocu dati činjenicu, a ne ostaviti mu prostor da nagađa šta i kako.
::Činjenica da je neko rođen u Bosni i Hercegovini govori gdje je rođen. Ne govori kojom je vojskom komandovao i, uslovno rečeno, &quot;čiji je&quot;. A u slučaju Ratka Mladića izgleda da je to problem od kojeg treba startat.
::Na kraju svega ovoga, i ja bih tražio pojašnjenje vraćanja izmjene. '''''Teret dokazivanja je''''', prema pravilima na Wikipediji, konkretno [[Wikipedia:Biografije živih osoba|pravilu Biografije živih osoba]], '''''na uredniku koji dodaje ili obnavlja materijal'''''. Pa opet da ponovimo pitanje koje je kolega GoodBosnian postavio: '''Koji pouzdani izvor Ratka Mladića opisuje kao bosanskohercegovačkog zapovjednika, u smislu u kojem se ta formulacija koristi u uvodu?''' To više djeluje kao karakterizacija njegove vojne funkcije i izvlačenje iz konteksta, čime se ne bismo trebali voditi.
::Pozdrav i svako dobro želim :) &lt;span style=&quot;font-family:Segoe print; color:Maroon; text-shadow:green 0.2em 0.2em 0.4em;&quot;&gt;[[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]&lt;/span&gt; 08:47, 27 august 2026 (CEST)
:::Još jednom se u potpunosti slažem s iznesenom argumentacijom i smatram da trenutna odrednica &quot;bosanskohercegovački zapovjednik/general&quot; ostaje neprihvatljiva jer miješa geografsko porijeklo s vojnom i institucionalnom pripadnošću.
:::Upravo iz tog razloga smatram da je neophodno odbaciti postojeću formulaciju i opredijeliti se za jednu od već ponuđenih preciznijih opcija ili razmotriti dodatne prijedloge koji u potpunosti eliminišu svaku dvosmislenost.
:::Osim historijske i pravne preciznosti, postoji još jedan izuzetno važan razlog zašto se ovo pitanje mora ispraviti, a to je utjecaj na generativnu umjetnu inteligenciju. S obzirom na to da je Wikipedia osnovni izvor podataka za treniranje i pretraživanje brojnih savremenih AI alata, ovakve nedosljednosti automatski se prenose u sisteme vještačke inteligencije. Kada korisnici širom svijeta pretražuju podatke o ratu u BiH putem AI platformi, neprecizni ili dvosmisleni uvodi na Wikipediji dovode do toga da algoritmi generišu netačne odgovore, stvarajući lažnu ekvivalenciju. 
:::Enciklopedija mora služiti kao pouzdan i nedvosmislen izvor tačnih činjenica, a ne kao izvor terminološke konfuzije koja se kasnije reflektuje na širi digitalni prostor. Stoga pozivam urednike da prihvatimo neku od predloženih opcija i uvodni dio članka uskladimo s presudama MKSJ-a i historijskim činjenicama.
:::Stojim vam na raspolaganju za daljnju razmjenu mišljenja, doradu teksta ili usaglašavanje oko konačne formulacije. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 11:06, 27 august 2026 (CEST)
::::Nepotreban ulazak u detalje, narodski rečeno &quot;praviti od muhe slona.&quot; Cilj je bio da se &quot;bosanskohercegovački i srpski&quot; naglasi da je Srbin iz BiH. Za razliku od en.wiki, ne koristimo i pogrešno je koristiti &quot;Bosanski Srbin&quot; ili &quot;Bosanski Hrvat&quot; (en. Bosnian Serb; Bosnian Croat). ''General Pampers'' je državljanin BiH (vjerovatno i Srbije), ali je etnički srbin. Dakle, u ovom kontekstu, &quot;bosanskohercegovački&quot; predstavlja porijeklo, a &quot;srpski&quot; etnicitet. Rado bih stavio nešto bolje, ako ima smisla, jer &quot;Bosanskohercegovački srpski&quot; nekako je najbliže, ali nisam siguran da je gramatički ispravno. Razlog zašto sam napisao ovako, jer postoje i Srbi van BiH, ali i ostali narodi, pa kada se kaže &quot;bosanskohercegovački i srpski&quot; misli se na Srbina iz BiH, a &quot;srpski&quot; bi samo značilo da je Srbin. Za osobe npr. iz Srbije koji se izjašnjavaju kao Bošnjaci rekli bi &quot;srbijanski i bošnjački&quot;, Srbe iz Hrvatske &quot;hrvatski Srbin&quot;, jer se &quot;hrvatski&quot; odnosi na državu, a Srbin na etnicitet.
::::Još nešto, s obzirom na to da je bio komandant VRS-a do 8. novembra 1996 (a član vojske sve do 28. februara 2002.), a da je Dejtonskim sporazumom 14. decembra 1995. Republika Srpska postala jedan od dva entiteta Bosne i Hercegovine, samim tim, u tom periodu bio je general vojske jednog entiteta Bosne i Hercegovine, odnosno bosanskohercegovački general u širem geografskom i političkom smislu. [[Korisnik:Z1KA|&lt;span style=&quot;border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;&quot;&gt;&amp;nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&amp;nbsp;&lt;/span&gt;]] 21:58, 27 august 2026 (CEST)
:::::Mehaničko prevođenje engleskog opisa &quot;Bosnian Serb&quot; u odrednicu &quot;bosanskohercegovački general&quot; predstavlja grub anahronizam i kršenje pravila Wikipedije o izvorima. Oružane snage BiH osnovane su tek 2006. godine, a vojna lica se, baš kao i sportisti u svojim reprezentacijama, kategorizuju isključivo prema institucijama i formacijama u kojima su gradili karijeru, a ne prema mjestu rođenja. Budući da je imenovani bio oficir JNA i general Vojske Republike Srpske, što potvrđuje kompletna domaća i međunarodna literatura, uvođenje termina &quot;bosanskohercegovački&quot; predstavlja izmišljanje nepostojećih kategorija bez ijednog relevantnog izvora. Povezivanje Dejtonskog sporazuma sa statusom VRS-a kako bi se vještački izveo zaključak o &quot;bosanskohercegovačkom generalu&quot; predstavlja školski primjer [[WP:SINTEZA]]. Definiciju je potrebno hitno uskladiti s historijskim činjenicama i zvaničnom literaturom. [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 23:24, 27 august 2026 (CEST)
::::::Uporno se pišu neki argumenti, a ne daju se konkretni prijedlozi. Cilj mog odgovora bio je da dam kontekst zašto je tako napisano i prihvatio činjenicu da &quot;bosanskohercegovački i srpski&quot; nekako nije najbolja formulacija. Svaki članak koje sam uredio ili kreirao, počinju sličnom početnom rečenicom. Za primjer ću uzeti [[Savo Minić]] članak, koji kaže &quot;jest bosanskohercegovački i srpski političar i advokat, trenutni premijer Vlade Republike Srpske od 2. septembra 2025. ...&quot; dakle
::::::* bosanskohercegovački &gt; država, državljanstvo
::::::* srpski &gt; etnicitet
::::::* političar, advokat, trenutni premijer od 2. septembra 2025. &gt; zanimanje, period od-do
::::::Također, cilj ove izmjene bio je sljedeći:
::::::* bosanskohercegovački &gt; država, državljanstvo
::::::* srpski &gt; etnicitet
::::::* zapovjednik i general Vojske Republike Srpske za vrijeme ratova u bivšoj Jugoslaviji &gt; zanimanje, period
::::::Da se stavi samo srpski, može značiti bilo gdje, jer ima i srpskih političara i srpskih generala po Hrvatskoj, BiH, Srbiji pa čak i na Kosovu.
::::::Očiglendo Vaš cilj nije riješiti problem, nego se ovdje rapravljati i uporno gurati svoj argument. S tim u vezi, neću se više obraćat, a da nahranim Vaš ego izjaviti ću sljedeće: 100% ste upravu, ja nemam pojma šta radim. [[Korisnik:Z1KA|&lt;span style=&quot;border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;&quot;&gt;&amp;nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&amp;nbsp;&lt;/span&gt;]] 00:24, 28 august 2026 (CEST)
:::::::Polako, nećemo ovako postići nešto što bi bilo odgovarajuće. Pratila sam tvoj doprinos i on je ogroman. Ne trebamo ništa lično shvatati, nego raditi zajedno da napravimo što reprezentativniju našu wikipediju. Moj prijedlog je bio: ...bivši jugoslovenski oficir i general Vojske Republike Srpske rodom iz Bosne i Hercegovine. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 00:54, 28 august 2026 (CEST)
:::::::Cilj ove rasprave nije dokazivanje ko je u pravu na ličnom nivou, već isključivo poboljšanje kvaliteta i tačnosti enciklopedijskog članka.
:::::::Uostalom, i u samoj infokutiji ovog članka pod stavkom &quot;Pripadnost&quot; jasno su navedene samo '''JNA i VRS'''. Uvod teksta treba biti u skladu s tim podacima.
:::::::Predlažem uvod: '''&quot;...bio je jugoslovenski oficir i srpski general. Služio je kao oficir u Jugoslovenskoj narodnoj armiji (JNA), a tokom rata u Bosni i Hercegovini kao general i komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske.&quot;''' Molim ostale aktivne urednike da se kratko izjasne o ovom konkretnom prijedlogu kako bismo mogli zaključiti ovu temu. [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 01:00, 28 august 2026 (CEST)</text>
      <sha1>83ktw6qwb9dvsawnz90suzwd8sw63hi</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3922371</id>
      <parentid>3922370</parentid>
      <timestamp>2026-08-27T23:02:18Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <comment>/* Bosanskohercegovački general? */ odgovor</comment>
      <origin>3922371</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="24113" sha1="d615gwxlufswt3ymtyf2woxlqzu31p4" xml:space="preserve">{{Stranica_za_razgovor}}Od kada je General Mladic ratni zlocinac?
Kako mozete da proglasite nekog za zlocinca be sudjenja za ratne zlocine?
[[Korisnik:212.200.135.146|212.200.135.146]] 17:05, 29 januar 2006 (CET)

Видим да има много конфликта око овог чланка. Чињеница је да је Ратко Младић вероватно наредио убиство невиних људи у Сребреници и да је вероватно ратни злочинац. Но, док се не долаже та чињеница пред међународним судом у Хагу, не може се тврдити то као истина. Ја предлажем да неко са босанске Википедије, који жели да има тачне и прецизне чињенице, скине категорију &quot;Ратни злочинци&quot;, док се то не докаже, или да се створи нова категорија &quot;Осумњичени ратни злочинци&quot;. Хвала унапред! --[[Korisnik:Бормалагурски|Бормалагурски]] 02:49, 15 mart 2006 (CET)

:::Predlazem: [[Razgovor:Hazim Delić #O ratnim clancima|O strukturi]].--[[Korisnik:158.110.140.221|158.110.140.221]] 12:55, 15 novembar 2007 (CET)

Mozda bi ti vise odgovaralo da ga tretiramo kao heroja dok se skriva?--[[Korisnik:Xcameleonx|Xcameleonx]]

== Država u kojoj je rođen ==

Fali ovo u članku

== Lična karta ==

Nema potrebe za postavljanjem ličnih karata u kojima se vide nečiji podaci!--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-family:Bradley Hand ITC; font-size:small;&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|''&lt;span style=&quot;font-family:Bradley Hand ITC;&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;ra&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;zg&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;ov&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;or&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;'']])&lt;/sub&gt; 11:45, 31 maj 2015 (CEST)

== Zahtjev za izmjenu, 26. januar 2019 ==

Ovaj je presuđeni ratni zločinac, kako već stoji i u Haškim spisima, na engleskoj te drugim varijantama. Dakle nikakav optuženik nego presuđeni zločinac. {{Nepotpisan|92.36.212.124|23:58, 26 januar 2019‎}}
:Dobrodošli na bs. wikipediju. Registrujte se pa i sami možete doprinijeti poboljšanju kvaliteta wikipedije na bosanskom jeziku! --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|&lt;b&gt;&lt;span style=&quot;color: black;&quot;&gt;Golden&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color: green;&quot;&gt;Bosnian&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color: blue;&quot;&gt;Lily&lt;/span&gt;&lt;/b&gt;]] &lt;small&gt;([[Razgovor s korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])&lt;/small&gt; 09:31, 27 januar 2019 (CET)
Registrovao sam se, ali ovaj clanak je zakljucan i nemam mogucnost da isti uredjujem. [[Korisnik:Mpalos5|Mpalos5]] ([[Razgovor s korisnikom:Mpalos5|razgovor]]) 11:47, 27 januar 2019 (CET)

== Bosanskohercegovački general? ==

Navedite mi u kojem to izvoru stoji da je ovaj bosanskohercegovački general? [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 19:38, 26 august 2026 (CEST)

:GoodBosnian, slažem se s tvojom konstatacijom. S obzirom na to da je Ratko Mladić bio komadant Vojske Republike Srpske (VRS), vojske koja je vodila rat protiv međunarodno priznate Republike Bosne i Hercegovine i njenih institucija, nazivati ga &quot;bosanskohercegovačkim&quot; komadantom može biti zbunjujuće i dvosmisleno.
:Umjesto postojeće formulacije, uvodni dio bi mnogo preciznije odražavao historijske činjenice ukoliko bi glasio: &quot;bivši jugoslovenski oficir i general Vojske Republike Srpske rodom iz Bosne i Hercegovine&quot;. Time se jasno razgraničava njegovo geografsko porijeklo od vojne formacije kojom je komandovao. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 20:12, 26 august 2026 (CEST)
::Odrediti Ratka Mladića kao &quot;bosanskohercegovačkog zapovjednika&quot; može samo onaj ko zanemari jednu od osnovnih distinkcija potrebnih za razumijevanje rata u Bosni i Hercegovini: razliku između geografskog porijekla pojedinca i njegove političke, vojne i institucionalne pripadnosti. Dakako da je Mladić rođen na teritoriji Bosne i Hercegovine i da se u geografskom i etničkom smislu može opisati kao bosanskohercegovački Srbin. Međutim, znači li to da je bio ''bosanskohercegovački zapovjednik'' u smislu vojne pripadnosti [[Republika Bosna i Hercegovina|Republici Bosni i Hercegovini]]? Naravno da ne. To je toliko očigledna razlika da je gotovo apsurdno i dokazivati je. Nije on Jusuf Prazina pa da se borio malo za jedne, pa malo za druge snage.
::To uopšte nisu sinonimne kategorije (mislim na termine ''bosanskohercegovački Srbin'' i ''bosanskohercegovački zapovjednik''). Geografsko porijeklo govori o tome odakle je osoba, a vojna funkcija kome je pripadala, odgovarala i kojom je vojnom org. komandovala. Upravo zbog toga atribut ''bosanskohercegovački'' uz imenicu ''zapovjednik'' sve je, samo ne bezazlen; stvara sasvim drugačiju sliku od one koju potvrđuju historijski izvori i pravosnažne presude.
::Uostalom, ako se takva terminologija nastavi nekritički koristiti, ne bi me iznenadilo da za koju godinu imamo Jovana Divjaka i Ratka Mladića na istoj strani historije samo zato što im uvodni dijelovi biografskih članaka počinju istom geografskom odrednicom. Dakle, stvari su vrlo jasne: Mladić je pravosnažno osuđen za genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine, odnosno za konkretne zločine utvrđene pravosnažnim sudskim presudama. Neko, ipak, smatra da se to može napisati tek kasnije, to je pošteno, ali onda u prvoj rečenici mora se pažljivo ostaviti dovoljno prostora da čitalac sam sebi ne napravi pogrešan zaključak. Stoga upravo u terminologiji treba biti najprecizniji i očistiti je od dvosmislenosti prije nego što dvosmislenost počne izgledati kao činjenica.
::Krenimo redom zbog čega mislim da je termin &quot;zapovjednik bosanskih Srba&quot;, sa preciznijom dodatnom formulacijom &quot;komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske&quot;, bolje rješenje. &lt;small&gt;U sažetku izmjena sam bio slovima ograničen, ovdje ipak imam prostora za obrazloženje na pretek, samo treba iščitat'. ;)&lt;/small&gt;
:'''1. Zbog semantike'''
::Ako kažemo da je Mladić rođen u Bosni i Hercegovini, tu nema nikakvog spora. Ako ga opišemo kao bosanskohercegovačkog Srbina u smislu etničkog i geografskog određenja, i to je sasvim razumljivo. Ali kada kažemo &quot;bosanskohercegovački zapovjednik&quot;, imenica ''zapovjednik'' mijenja funkciju pridjeva koji joj prethodi. Onda se ne govori samo o tomr gdje je čovjek rođen; govori se o njegovoj vojnoj funkciji, odnosno kojom je vojnom organizacijom komandovao i kojoj je političko-vojnoj strukturi pripadao. A tu nema mnogo prostora za interpretaciju.
::Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju Mladića označava kao ''Commander of the Main Staff of the Bosnian Serb Army'', odnosno komandanta Glavnog štaba Vojske bosanskih Srba. Tribunal navodi da je tu funkciju preuzeo 12. maja 1992, plus da je na čelu Glavnog štaba VRS-a ostao tokom rata u Bosni i Hercegovini.
::I tu dolazi do ključnog problema s formulacijom &quot;bosanskohercegovački i srpski zapovjednik&quot;. Ako se ta sintagma rastavi gramatički, ona sugeriše dvije atribucije: bio je '''bosanskohercegovački zapovjednik''' i bio je '''srpski zapovjednik'''. Druga tvrdnja je, uz odgovarajuću kvalifikaciju, historijski razumljiva: bio je komandant Vojske Republike Srpske, odnosno vojske bosanskih Srba, a i Srbin je po pripadnosti. Al' šta onda znači prva?
::Ako '''bosanskohercegovački zapovjednik''' ne označava njegovu geografsku pripadnost, nego vojnu funkciju, onda se čitaocu nameće zaključak da je bio jedan od vojnih zapovjednika Bosne i Hercegovine kao države. A to jednostavno nije bio. Upravo zato sam i izvršio [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Ratko_Mladi%C4%87&amp;oldid=3922174 ovu izmjenu]: ne iz razloga da mijenjam činjenice, nego da budu jasnije, da ih jasnije predstavim.
:'''2. Historijski kontekst formulaciju čini još problematičnijom'''
::Vojska Republike Srpske nije bila neutralna &quot;bosanskohercegovačka&quot; vojna formacija. Bila je vojska Republike Srpske i jedna od vojnih strana u ratu u Bosni i Hercegovini. Mladić je bio njen komandant, a ne komandant oružanih snaga Bosne i Hercegovine.
::Sudski utvrđene činjenice o djelovanju snaga pod njegovom komandom dodatno onemogućavaju da se njegova funkcija predstavi kao neka opća, nadetnička ili državna vojna funkcija. MKSJ je utvrdio da je Mladić imao vodeću ulogu u četiri zajednička zločinačka poduhvata. U okviru sveobuhvatnog zajedničkog zločinačkog poduhvata cilj je bio trajno uklanjanje bosanskih Muslimana i bosanskih Hrvata s teritorija u Bosni i Hercegovini koje su bosanski Srbi smatrali svojima.
::Dakle, nije riječ samo o tome kako se vojska zvala. Riječ je o tome da je vojna struktura kojom je Mladić komandovao bila jedna od strana u oružanom sukobu, a ne neutralni sinonim za oružane snage Bosne i Hercegovine.
::Štaviše, pravosnažna presuda dodatno uklanja prostor za takvu semantičku konfuziju. Mladić je pravosnažno osuđen za genocid, progon, istrebljenje, ubistvo, deportaciju i prisilno premještanje kao zločine protiv čovječnosti, te za ubistvo, teror, nezakonite napade na civile i uzimanje talaca kao kršenja zakona i običaja ratovanja. Potvrđena mu je kazna doživotnog zatvora.
::Preciznosti radi, pravosnažna presuda nije utvrdila njegovu odgovornost za genocid u svim općinama koje su bile obuhvaćene prvom tačkom optužnice; za taj dio optužbe je oslobođen. Pravomoćno je, međutim, potvrđena njegova osuda za genocid počinjen u Srebrenici, kao i za niz drugih zločina.
::Zamislimo stranog čitaoca koji nema prethodno znanje o ratu u BiH i želi da se informiše sa Wikipedije na našem, bosanskom, jeziku, vodeći se logikom da je uređuju ljudi poznaju historiju, terminologiju i sve ostalo važno za obrađivanje takvih tema. Pročita &quot;bosanskohercegovački zapovjednik&quot; i sasvim prirodno pretpostavi: &quot;bosanskohercegovački, aha, zapovjednik Bosne i Hercegovine&quot;. Tek kasnije saznaje da je riječ o čovjeku koji je komandovao snagama odgovornim za neke od najtežih zločina počinjenih u historiji ratovanja. Upravo je to problem, zbog tog nije samo stilska nijansa u pitanju.
:'''3. Primjer s atributom &quot;bosansko-srpski&quot; kao dobar pokazatelj kako pridjevi mogu biti varljivi'''
::Namjerno bih ovdje napisao jedan termin, recimo &quot;bosansko-srpsko rukovodstvo&quot;, upravo da se vidi koliko lako ova konstrukcija postaje problematična ako se pridjevi počnu tretirati kao oznake pripadnosti.
::''Bosansko-srpski '''≠''''' ''bosanskohercegovačka državna institucija kojom upravljaju Srbi''. U historijskom kontekstu rata 1992-1995. taj termin odnosi se na Srbe u Bosni i Hercegovini i njihove političke i vojne strukture, a ne na zvanične institucije Bosne i Hercegovine. Isto tako, činjenica da su Mladić, kao i ogromna većina pripadnika i visokopozicioniranog kadra VRS-a, bili rođeni u Bosni i Hercegovini ne čini automatski VRS &quot;bosanskohercegovačkom vojskom&quot;, to bi bilo miješanje baba i žaba.
::Moguće je, naravno, da neko iz čisto geografskog ugla kaže: &quot;E pa Mladić je bosanskohercegovački general jer je rođen u Bosni i Hercegovini.&quot; Ali to nije isto što i reći da je bio bosanskohercegovački vojni zapovjednik. Prvo je geografska, drugo je vojna tvrdnja... i upravo tu razliku treba razjasniti.
:'''4. Nije riječ o sportisti s pravom nastupa za dvije reprezentacije'''
::Banalna analogija, ali mislim da dobro pokazuje apsurd: Ratko Mladić nije bio sportista s dvojnim državljanstvom pa da može mijenjati dresove i jednog dana nastupati za jednu, a drugog za drugu reprezentaciju. U ratu se ne može istovremeno biti komandant dvije međusobno suprotstavljene vojne struktura samo zato što je osoba rođena na teritoriji na kojoj se rat vodi. Mjesto rođenja nije, dakle, vojna uniforma, a porijeklo u geografskom smislu nije tzv. ''military affiliation''. Mladićeva relevantna komandna funkcija u ratu u Bosni i Hercegovini bila je jasna: bio je komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske. To je funkcija koju potvrđuju i dokumenti MKSJ-a i pravosnažna presuda.
:'''Kako onda urediti uvod članka?''' Po meni postoje tri razumne opcije. Vratiti izmjenu na moju zadnju (što pretpostavljam da se neće desiti jer se uvijek traži neki middle ground kod ovakvih problematika, a pitanje je u suštini veoma lahko za riješiti. Al' dobro).
:&lt;u&gt;Prva opcija&lt;/u&gt; jeste potpuno izbaciti nacionalnu i etničku odrednicu iz prve rečenice i napisati samo ono što je za identifikaciju njegove vojne funkcije najvažnije:
:&lt;blockquote&gt;''&quot;Ratko Mladić bio je general i komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske tokom rata u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1995. godine.&quot;''&lt;/blockquote&gt;
:Sve ostalo: mjesto rođenja, etnička pripadnost, politički kontekst i biografske okolnosti, mogu se navesti u nastavku članka (npr. ''Po nacionalnosti bio je to i to'', pa dalje nastaviti).
:&lt;u&gt;Druga opcija&lt;/u&gt; jeste ova, u kojoj do mjesta u kojem je rođen stoji država u kojoj je rođen:
:&lt;blockquote&gt;''&quot;Ratko Mladić (Božanovići kod Kalinovika, Bosna i Hercegovina, 12. mart 1943), srpski je bivši general i komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske (VRS), tokom rata u Bosni i Hercegovini (1992-1995).&quot;''&lt;/blockquote&gt;
::Naumpade mi da postoji i četvrta opcija, linija manjeg otpora, da se doda Note (Napomena) kod  toga da je bio &quot;bosanskohercegovači zapovjednik&quot; samo po geografskoj odrednici. Ne preporučujem, ali ako smo tvrdoglavi dovoljno, ne može se zabranit.
::U svakom slučaju prva rečenica treba biti čista, faktografska i maksimalno precizna. Kasnije se može i treba navesti sve ostalo relevantno za njegovu biografiju. Ali čitalac prvo treba dobiti osnovnu i nespornu informaciju: ko je bio, kojom je vojskom komandovao i u kojem je sukobu djelovao. A to nije teško napisati.
::Ne treba se bojati da će takav uvod biti suhoparan ili nepotpun. Naprotiv, biće precizniji. Dodatne informacije o nacionalnosti, mjestu rođenja i političkom projektu bosanskih Srba neće izgubiti na važnosti; it's other way around. Dobiće na važnosti jer će bit smještene u pravilan kontekst.
::U historiji, a naročito u historiji koja je već jednom prošla kroz sudnicu, riječi imaju težinu, stoga odmah da u startu kažem da nije previše osjetljivosti oko jednog pridjeva/atributa. MKSJ i sudovi nasljednici nisu desetljećima utvrđivali odgovornost pojedinaca da bi se na kraju sve svelo na široke geografske etikete koje zamagljuju razliku između aktera, insittucija i formacija.
::Ako se već pozivamo na činjenice i izvore, onda treba imati dovoljno poštovanja prema tim činjenicama da ih nazovemo pravim imenom.
::Zato je potpuno nepotrebno u prvoj rečenici praviti terminološku maglu tamo gdje je stvar zapravo vrlo jednostavna.
::Ratko Mladić nije bio bosanskohercegovački zapovjednik u smislu pripadnosti vojnom aparatu Bosne i Hercegovine. Nije nastavio službu nakon rata u novooformljenim zajedničkim snagama, OSBiH. Bio je general i komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske, vojske bosanskih Srba, jedne od strana u ratu u Bosni i Hercegovini. I to je dovoljno jasno.
::Bez dvosmislenosti, lažne simetrije, bez peglanja historije tako što će se različite strane obuhvatiti jednom geografski širokom riječju. Ako je cilj enciklopedijski tekst, onda prva rečenica treba čitaocu dati činjenicu, a ne ostaviti mu prostor da nagađa šta i kako.
::Činjenica da je neko rođen u Bosni i Hercegovini govori gdje je rođen. Ne govori kojom je vojskom komandovao i, uslovno rečeno, &quot;čiji je&quot;. A u slučaju Ratka Mladića izgleda da je to problem od kojeg treba startat.
::Na kraju svega ovoga, i ja bih tražio pojašnjenje vraćanja izmjene. '''''Teret dokazivanja je''''', prema pravilima na Wikipediji, konkretno [[Wikipedia:Biografije živih osoba|pravilu Biografije živih osoba]], '''''na uredniku koji dodaje ili obnavlja materijal'''''. Pa opet da ponovimo pitanje koje je kolega GoodBosnian postavio: '''Koji pouzdani izvor Ratka Mladića opisuje kao bosanskohercegovačkog zapovjednika, u smislu u kojem se ta formulacija koristi u uvodu?''' To više djeluje kao karakterizacija njegove vojne funkcije i izvlačenje iz konteksta, čime se ne bismo trebali voditi.
::Pozdrav i svako dobro želim :) &lt;span style=&quot;font-family:Segoe print; color:Maroon; text-shadow:green 0.2em 0.2em 0.4em;&quot;&gt;[[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]&lt;/span&gt; 08:47, 27 august 2026 (CEST)
:::Još jednom se u potpunosti slažem s iznesenom argumentacijom i smatram da trenutna odrednica &quot;bosanskohercegovački zapovjednik/general&quot; ostaje neprihvatljiva jer miješa geografsko porijeklo s vojnom i institucionalnom pripadnošću.
:::Upravo iz tog razloga smatram da je neophodno odbaciti postojeću formulaciju i opredijeliti se za jednu od već ponuđenih preciznijih opcija ili razmotriti dodatne prijedloge koji u potpunosti eliminišu svaku dvosmislenost.
:::Osim historijske i pravne preciznosti, postoji još jedan izuzetno važan razlog zašto se ovo pitanje mora ispraviti, a to je utjecaj na generativnu umjetnu inteligenciju. S obzirom na to da je Wikipedia osnovni izvor podataka za treniranje i pretraživanje brojnih savremenih AI alata, ovakve nedosljednosti automatski se prenose u sisteme vještačke inteligencije. Kada korisnici širom svijeta pretražuju podatke o ratu u BiH putem AI platformi, neprecizni ili dvosmisleni uvodi na Wikipediji dovode do toga da algoritmi generišu netačne odgovore, stvarajući lažnu ekvivalenciju. 
:::Enciklopedija mora služiti kao pouzdan i nedvosmislen izvor tačnih činjenica, a ne kao izvor terminološke konfuzije koja se kasnije reflektuje na širi digitalni prostor. Stoga pozivam urednike da prihvatimo neku od predloženih opcija i uvodni dio članka uskladimo s presudama MKSJ-a i historijskim činjenicama.
:::Stojim vam na raspolaganju za daljnju razmjenu mišljenja, doradu teksta ili usaglašavanje oko konačne formulacije. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 11:06, 27 august 2026 (CEST)
::::Nepotreban ulazak u detalje, narodski rečeno &quot;praviti od muhe slona.&quot; Cilj je bio da se &quot;bosanskohercegovački i srpski&quot; naglasi da je Srbin iz BiH. Za razliku od en.wiki, ne koristimo i pogrešno je koristiti &quot;Bosanski Srbin&quot; ili &quot;Bosanski Hrvat&quot; (en. Bosnian Serb; Bosnian Croat). ''General Pampers'' je državljanin BiH (vjerovatno i Srbije), ali je etnički srbin. Dakle, u ovom kontekstu, &quot;bosanskohercegovački&quot; predstavlja porijeklo, a &quot;srpski&quot; etnicitet. Rado bih stavio nešto bolje, ako ima smisla, jer &quot;Bosanskohercegovački srpski&quot; nekako je najbliže, ali nisam siguran da je gramatički ispravno. Razlog zašto sam napisao ovako, jer postoje i Srbi van BiH, ali i ostali narodi, pa kada se kaže &quot;bosanskohercegovački i srpski&quot; misli se na Srbina iz BiH, a &quot;srpski&quot; bi samo značilo da je Srbin. Za osobe npr. iz Srbije koji se izjašnjavaju kao Bošnjaci rekli bi &quot;srbijanski i bošnjački&quot;, Srbe iz Hrvatske &quot;hrvatski Srbin&quot;, jer se &quot;hrvatski&quot; odnosi na državu, a Srbin na etnicitet.
::::Još nešto, s obzirom na to da je bio komandant VRS-a do 8. novembra 1996 (a član vojske sve do 28. februara 2002.), a da je Dejtonskim sporazumom 14. decembra 1995. Republika Srpska postala jedan od dva entiteta Bosne i Hercegovine, samim tim, u tom periodu bio je general vojske jednog entiteta Bosne i Hercegovine, odnosno bosanskohercegovački general u širem geografskom i političkom smislu. [[Korisnik:Z1KA|&lt;span style=&quot;border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;&quot;&gt;&amp;nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&amp;nbsp;&lt;/span&gt;]] 21:58, 27 august 2026 (CEST)
:::::Mehaničko prevođenje engleskog opisa &quot;Bosnian Serb&quot; u odrednicu &quot;bosanskohercegovački general&quot; predstavlja grub anahronizam i kršenje pravila Wikipedije o izvorima. Oružane snage BiH osnovane su tek 2006. godine, a vojna lica se, baš kao i sportisti u svojim reprezentacijama, kategorizuju isključivo prema institucijama i formacijama u kojima su gradili karijeru, a ne prema mjestu rođenja. Budući da je imenovani bio oficir JNA i general Vojske Republike Srpske, što potvrđuje kompletna domaća i međunarodna literatura, uvođenje termina &quot;bosanskohercegovački&quot; predstavlja izmišljanje nepostojećih kategorija bez ijednog relevantnog izvora. Povezivanje Dejtonskog sporazuma sa statusom VRS-a kako bi se vještački izveo zaključak o &quot;bosanskohercegovačkom generalu&quot; predstavlja školski primjer [[WP:SINTEZA]]. Definiciju je potrebno hitno uskladiti s historijskim činjenicama i zvaničnom literaturom. [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 23:24, 27 august 2026 (CEST)
::::::Uporno se pišu neki argumenti, a ne daju se konkretni prijedlozi. Cilj mog odgovora bio je da dam kontekst zašto je tako napisano i prihvatio činjenicu da &quot;bosanskohercegovački i srpski&quot; nekako nije najbolja formulacija. Svaki članak koje sam uredio ili kreirao, počinju sličnom početnom rečenicom. Za primjer ću uzeti [[Savo Minić]] članak, koji kaže &quot;jest bosanskohercegovački i srpski političar i advokat, trenutni premijer Vlade Republike Srpske od 2. septembra 2025. ...&quot; dakle
::::::* bosanskohercegovački &gt; država, državljanstvo
::::::* srpski &gt; etnicitet
::::::* političar, advokat, trenutni premijer od 2. septembra 2025. &gt; zanimanje, period od-do
::::::Također, cilj ove izmjene bio je sljedeći:
::::::* bosanskohercegovački &gt; država, državljanstvo
::::::* srpski &gt; etnicitet
::::::* zapovjednik i general Vojske Republike Srpske za vrijeme ratova u bivšoj Jugoslaviji &gt; zanimanje, period
::::::Da se stavi samo srpski, može značiti bilo gdje, jer ima i srpskih političara i srpskih generala po Hrvatskoj, BiH, Srbiji pa čak i na Kosovu.
::::::Očiglendo Vaš cilj nije riješiti problem, nego se ovdje rapravljati i uporno gurati svoj argument. S tim u vezi, neću se više obraćat, a da nahranim Vaš ego izjaviti ću sljedeće: 100% ste upravu, ja nemam pojma šta radim. [[Korisnik:Z1KA|&lt;span style=&quot;border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;&quot;&gt;&amp;nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&amp;nbsp;&lt;/span&gt;]] 00:24, 28 august 2026 (CEST)
:::::::Polako, nećemo ovako postići nešto što bi bilo odgovarajuće. Pratila sam tvoj doprinos i on je ogroman. Ne trebamo ništa lično shvatati, nego raditi zajedno da napravimo što reprezentativniju našu wikipediju. Moj prijedlog je bio: ...bivši jugoslovenski oficir i general Vojske Republike Srpske rodom iz Bosne i Hercegovine. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 00:54, 28 august 2026 (CEST)
:::::::Cilj ove rasprave nije dokazivanje ko je u pravu na ličnom nivou, već isključivo poboljšanje kvaliteta i tačnosti enciklopedijskog članka.
:::::::Uostalom, i u samoj infokutiji ovog članka pod stavkom &quot;Pripadnost&quot; jasno su navedene samo '''JNA i VRS'''. Uvod teksta treba biti u skladu s tim podacima.
:::::::Predlažem uvod: '''&quot;...bio je jugoslovenski oficir i srpski general. Služio je kao oficir u Jugoslovenskoj narodnoj armiji (JNA), a tokom rata u Bosni i Hercegovini kao general i komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske.&quot;''' Molim ostale aktivne urednike da se kratko izjasne o ovom konkretnom prijedlogu kako bismo mogli zaključiti ovu temu. [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 01:00, 28 august 2026 (CEST)
::::::::Meni se čini OK. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 01:02, 28 august 2026 (CEST)</text>
      <sha1>d615gwxlufswt3ymtyf2woxlqzu31p4</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3922426</id>
      <parentid>3922371</parentid>
      <timestamp>2026-08-28T00:40:12Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>نوفاك اتشمان</username>
        <id>16322</id>
      </contributor>
      <comment>/* Bosanskohercegovački general? */ odgovor</comment>
      <origin>3922426</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="24328" sha1="tgrefqy0f4jgu17iawwy9fuarq35vs5" xml:space="preserve">{{Stranica_za_razgovor}}Od kada je General Mladic ratni zlocinac?
Kako mozete da proglasite nekog za zlocinca be sudjenja za ratne zlocine?
[[Korisnik:212.200.135.146|212.200.135.146]] 17:05, 29 januar 2006 (CET)

Видим да има много конфликта око овог чланка. Чињеница је да је Ратко Младић вероватно наредио убиство невиних људи у Сребреници и да је вероватно ратни злочинац. Но, док се не долаже та чињеница пред међународним судом у Хагу, не може се тврдити то као истина. Ја предлажем да неко са босанске Википедије, који жели да има тачне и прецизне чињенице, скине категорију &quot;Ратни злочинци&quot;, док се то не докаже, или да се створи нова категорија &quot;Осумњичени ратни злочинци&quot;. Хвала унапред! --[[Korisnik:Бормалагурски|Бормалагурски]] 02:49, 15 mart 2006 (CET)

:::Predlazem: [[Razgovor:Hazim Delić #O ratnim clancima|O strukturi]].--[[Korisnik:158.110.140.221|158.110.140.221]] 12:55, 15 novembar 2007 (CET)

Mozda bi ti vise odgovaralo da ga tretiramo kao heroja dok se skriva?--[[Korisnik:Xcameleonx|Xcameleonx]]

== Država u kojoj je rođen ==

Fali ovo u članku

== Lična karta ==

Nema potrebe za postavljanjem ličnih karata u kojima se vide nečiji podaci!--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-family:Bradley Hand ITC; font-size:small;&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|''&lt;span style=&quot;font-family:Bradley Hand ITC;&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;ra&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;zg&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;ov&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;or&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;'']])&lt;/sub&gt; 11:45, 31 maj 2015 (CEST)

== Zahtjev za izmjenu, 26. januar 2019 ==

Ovaj je presuđeni ratni zločinac, kako već stoji i u Haškim spisima, na engleskoj te drugim varijantama. Dakle nikakav optuženik nego presuđeni zločinac. {{Nepotpisan|92.36.212.124|23:58, 26 januar 2019‎}}
:Dobrodošli na bs. wikipediju. Registrujte se pa i sami možete doprinijeti poboljšanju kvaliteta wikipedije na bosanskom jeziku! --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|&lt;b&gt;&lt;span style=&quot;color: black;&quot;&gt;Golden&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color: green;&quot;&gt;Bosnian&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color: blue;&quot;&gt;Lily&lt;/span&gt;&lt;/b&gt;]] &lt;small&gt;([[Razgovor s korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])&lt;/small&gt; 09:31, 27 januar 2019 (CET)
Registrovao sam se, ali ovaj clanak je zakljucan i nemam mogucnost da isti uredjujem. [[Korisnik:Mpalos5|Mpalos5]] ([[Razgovor s korisnikom:Mpalos5|razgovor]]) 11:47, 27 januar 2019 (CET)

== Bosanskohercegovački general? ==

Navedite mi u kojem to izvoru stoji da je ovaj bosanskohercegovački general? [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 19:38, 26 august 2026 (CEST)

:GoodBosnian, slažem se s tvojom konstatacijom. S obzirom na to da je Ratko Mladić bio komadant Vojske Republike Srpske (VRS), vojske koja je vodila rat protiv međunarodno priznate Republike Bosne i Hercegovine i njenih institucija, nazivati ga &quot;bosanskohercegovačkim&quot; komadantom može biti zbunjujuće i dvosmisleno.
:Umjesto postojeće formulacije, uvodni dio bi mnogo preciznije odražavao historijske činjenice ukoliko bi glasio: &quot;bivši jugoslovenski oficir i general Vojske Republike Srpske rodom iz Bosne i Hercegovine&quot;. Time se jasno razgraničava njegovo geografsko porijeklo od vojne formacije kojom je komandovao. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 20:12, 26 august 2026 (CEST)
::Odrediti Ratka Mladića kao &quot;bosanskohercegovačkog zapovjednika&quot; može samo onaj ko zanemari jednu od osnovnih distinkcija potrebnih za razumijevanje rata u Bosni i Hercegovini: razliku između geografskog porijekla pojedinca i njegove političke, vojne i institucionalne pripadnosti. Dakako da je Mladić rođen na teritoriji Bosne i Hercegovine i da se u geografskom i etničkom smislu može opisati kao bosanskohercegovački Srbin. Međutim, znači li to da je bio ''bosanskohercegovački zapovjednik'' u smislu vojne pripadnosti [[Republika Bosna i Hercegovina|Republici Bosni i Hercegovini]]? Naravno da ne. To je toliko očigledna razlika da je gotovo apsurdno i dokazivati je. Nije on Jusuf Prazina pa da se borio malo za jedne, pa malo za druge snage.
::To uopšte nisu sinonimne kategorije (mislim na termine ''bosanskohercegovački Srbin'' i ''bosanskohercegovački zapovjednik''). Geografsko porijeklo govori o tome odakle je osoba, a vojna funkcija kome je pripadala, odgovarala i kojom je vojnom org. komandovala. Upravo zbog toga atribut ''bosanskohercegovački'' uz imenicu ''zapovjednik'' sve je, samo ne bezazlen; stvara sasvim drugačiju sliku od one koju potvrđuju historijski izvori i pravosnažne presude.
::Uostalom, ako se takva terminologija nastavi nekritički koristiti, ne bi me iznenadilo da za koju godinu imamo Jovana Divjaka i Ratka Mladića na istoj strani historije samo zato što im uvodni dijelovi biografskih članaka počinju istom geografskom odrednicom. Dakle, stvari su vrlo jasne: Mladić je pravosnažno osuđen za genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine, odnosno za konkretne zločine utvrđene pravosnažnim sudskim presudama. Neko, ipak, smatra da se to može napisati tek kasnije, to je pošteno, ali onda u prvoj rečenici mora se pažljivo ostaviti dovoljno prostora da čitalac sam sebi ne napravi pogrešan zaključak. Stoga upravo u terminologiji treba biti najprecizniji i očistiti je od dvosmislenosti prije nego što dvosmislenost počne izgledati kao činjenica.
::Krenimo redom zbog čega mislim da je termin &quot;zapovjednik bosanskih Srba&quot;, sa preciznijom dodatnom formulacijom &quot;komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske&quot;, bolje rješenje. &lt;small&gt;U sažetku izmjena sam bio slovima ograničen, ovdje ipak imam prostora za obrazloženje na pretek, samo treba iščitat'. ;)&lt;/small&gt;
:'''1. Zbog semantike'''
::Ako kažemo da je Mladić rođen u Bosni i Hercegovini, tu nema nikakvog spora. Ako ga opišemo kao bosanskohercegovačkog Srbina u smislu etničkog i geografskog određenja, i to je sasvim razumljivo. Ali kada kažemo &quot;bosanskohercegovački zapovjednik&quot;, imenica ''zapovjednik'' mijenja funkciju pridjeva koji joj prethodi. Onda se ne govori samo o tomr gdje je čovjek rođen; govori se o njegovoj vojnoj funkciji, odnosno kojom je vojnom organizacijom komandovao i kojoj je političko-vojnoj strukturi pripadao. A tu nema mnogo prostora za interpretaciju.
::Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju Mladića označava kao ''Commander of the Main Staff of the Bosnian Serb Army'', odnosno komandanta Glavnog štaba Vojske bosanskih Srba. Tribunal navodi da je tu funkciju preuzeo 12. maja 1992, plus da je na čelu Glavnog štaba VRS-a ostao tokom rata u Bosni i Hercegovini.
::I tu dolazi do ključnog problema s formulacijom &quot;bosanskohercegovački i srpski zapovjednik&quot;. Ako se ta sintagma rastavi gramatički, ona sugeriše dvije atribucije: bio je '''bosanskohercegovački zapovjednik''' i bio je '''srpski zapovjednik'''. Druga tvrdnja je, uz odgovarajuću kvalifikaciju, historijski razumljiva: bio je komandant Vojske Republike Srpske, odnosno vojske bosanskih Srba, a i Srbin je po pripadnosti. Al' šta onda znači prva?
::Ako '''bosanskohercegovački zapovjednik''' ne označava njegovu geografsku pripadnost, nego vojnu funkciju, onda se čitaocu nameće zaključak da je bio jedan od vojnih zapovjednika Bosne i Hercegovine kao države. A to jednostavno nije bio. Upravo zato sam i izvršio [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Ratko_Mladi%C4%87&amp;oldid=3922174 ovu izmjenu]: ne iz razloga da mijenjam činjenice, nego da budu jasnije, da ih jasnije predstavim.
:'''2. Historijski kontekst formulaciju čini još problematičnijom'''
::Vojska Republike Srpske nije bila neutralna &quot;bosanskohercegovačka&quot; vojna formacija. Bila je vojska Republike Srpske i jedna od vojnih strana u ratu u Bosni i Hercegovini. Mladić je bio njen komandant, a ne komandant oružanih snaga Bosne i Hercegovine.
::Sudski utvrđene činjenice o djelovanju snaga pod njegovom komandom dodatno onemogućavaju da se njegova funkcija predstavi kao neka opća, nadetnička ili državna vojna funkcija. MKSJ je utvrdio da je Mladić imao vodeću ulogu u četiri zajednička zločinačka poduhvata. U okviru sveobuhvatnog zajedničkog zločinačkog poduhvata cilj je bio trajno uklanjanje bosanskih Muslimana i bosanskih Hrvata s teritorija u Bosni i Hercegovini koje su bosanski Srbi smatrali svojima.
::Dakle, nije riječ samo o tome kako se vojska zvala. Riječ je o tome da je vojna struktura kojom je Mladić komandovao bila jedna od strana u oružanom sukobu, a ne neutralni sinonim za oružane snage Bosne i Hercegovine.
::Štaviše, pravosnažna presuda dodatno uklanja prostor za takvu semantičku konfuziju. Mladić je pravosnažno osuđen za genocid, progon, istrebljenje, ubistvo, deportaciju i prisilno premještanje kao zločine protiv čovječnosti, te za ubistvo, teror, nezakonite napade na civile i uzimanje talaca kao kršenja zakona i običaja ratovanja. Potvrđena mu je kazna doživotnog zatvora.
::Preciznosti radi, pravosnažna presuda nije utvrdila njegovu odgovornost za genocid u svim općinama koje su bile obuhvaćene prvom tačkom optužnice; za taj dio optužbe je oslobođen. Pravomoćno je, međutim, potvrđena njegova osuda za genocid počinjen u Srebrenici, kao i za niz drugih zločina.
::Zamislimo stranog čitaoca koji nema prethodno znanje o ratu u BiH i želi da se informiše sa Wikipedije na našem, bosanskom, jeziku, vodeći se logikom da je uređuju ljudi poznaju historiju, terminologiju i sve ostalo važno za obrađivanje takvih tema. Pročita &quot;bosanskohercegovački zapovjednik&quot; i sasvim prirodno pretpostavi: &quot;bosanskohercegovački, aha, zapovjednik Bosne i Hercegovine&quot;. Tek kasnije saznaje da je riječ o čovjeku koji je komandovao snagama odgovornim za neke od najtežih zločina počinjenih u historiji ratovanja. Upravo je to problem, zbog tog nije samo stilska nijansa u pitanju.
:'''3. Primjer s atributom &quot;bosansko-srpski&quot; kao dobar pokazatelj kako pridjevi mogu biti varljivi'''
::Namjerno bih ovdje napisao jedan termin, recimo &quot;bosansko-srpsko rukovodstvo&quot;, upravo da se vidi koliko lako ova konstrukcija postaje problematična ako se pridjevi počnu tretirati kao oznake pripadnosti.
::''Bosansko-srpski '''≠''''' ''bosanskohercegovačka državna institucija kojom upravljaju Srbi''. U historijskom kontekstu rata 1992-1995. taj termin odnosi se na Srbe u Bosni i Hercegovini i njihove političke i vojne strukture, a ne na zvanične institucije Bosne i Hercegovine. Isto tako, činjenica da su Mladić, kao i ogromna većina pripadnika i visokopozicioniranog kadra VRS-a, bili rođeni u Bosni i Hercegovini ne čini automatski VRS &quot;bosanskohercegovačkom vojskom&quot;, to bi bilo miješanje baba i žaba.
::Moguće je, naravno, da neko iz čisto geografskog ugla kaže: &quot;E pa Mladić je bosanskohercegovački general jer je rođen u Bosni i Hercegovini.&quot; Ali to nije isto što i reći da je bio bosanskohercegovački vojni zapovjednik. Prvo je geografska, drugo je vojna tvrdnja... i upravo tu razliku treba razjasniti.
:'''4. Nije riječ o sportisti s pravom nastupa za dvije reprezentacije'''
::Banalna analogija, ali mislim da dobro pokazuje apsurd: Ratko Mladić nije bio sportista s dvojnim državljanstvom pa da može mijenjati dresove i jednog dana nastupati za jednu, a drugog za drugu reprezentaciju. U ratu se ne može istovremeno biti komandant dvije međusobno suprotstavljene vojne struktura samo zato što je osoba rođena na teritoriji na kojoj se rat vodi. Mjesto rođenja nije, dakle, vojna uniforma, a porijeklo u geografskom smislu nije tzv. ''military affiliation''. Mladićeva relevantna komandna funkcija u ratu u Bosni i Hercegovini bila je jasna: bio je komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske. To je funkcija koju potvrđuju i dokumenti MKSJ-a i pravosnažna presuda.
:'''Kako onda urediti uvod članka?''' Po meni postoje tri razumne opcije. Vratiti izmjenu na moju zadnju (što pretpostavljam da se neće desiti jer se uvijek traži neki middle ground kod ovakvih problematika, a pitanje je u suštini veoma lahko za riješiti. Al' dobro).
:&lt;u&gt;Prva opcija&lt;/u&gt; jeste potpuno izbaciti nacionalnu i etničku odrednicu iz prve rečenice i napisati samo ono što je za identifikaciju njegove vojne funkcije najvažnije:
:&lt;blockquote&gt;''&quot;Ratko Mladić bio je general i komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske tokom rata u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1995. godine.&quot;''&lt;/blockquote&gt;
:Sve ostalo: mjesto rođenja, etnička pripadnost, politički kontekst i biografske okolnosti, mogu se navesti u nastavku članka (npr. ''Po nacionalnosti bio je to i to'', pa dalje nastaviti).
:&lt;u&gt;Druga opcija&lt;/u&gt; jeste ova, u kojoj do mjesta u kojem je rođen stoji država u kojoj je rođen:
:&lt;blockquote&gt;''&quot;Ratko Mladić (Božanovići kod Kalinovika, Bosna i Hercegovina, 12. mart 1943), srpski je bivši general i komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske (VRS), tokom rata u Bosni i Hercegovini (1992-1995).&quot;''&lt;/blockquote&gt;
::Naumpade mi da postoji i četvrta opcija, linija manjeg otpora, da se doda Note (Napomena) kod  toga da je bio &quot;bosanskohercegovači zapovjednik&quot; samo po geografskoj odrednici. Ne preporučujem, ali ako smo tvrdoglavi dovoljno, ne može se zabranit.
::U svakom slučaju prva rečenica treba biti čista, faktografska i maksimalno precizna. Kasnije se može i treba navesti sve ostalo relevantno za njegovu biografiju. Ali čitalac prvo treba dobiti osnovnu i nespornu informaciju: ko je bio, kojom je vojskom komandovao i u kojem je sukobu djelovao. A to nije teško napisati.
::Ne treba se bojati da će takav uvod biti suhoparan ili nepotpun. Naprotiv, biće precizniji. Dodatne informacije o nacionalnosti, mjestu rođenja i političkom projektu bosanskih Srba neće izgubiti na važnosti; it's other way around. Dobiće na važnosti jer će bit smještene u pravilan kontekst.
::U historiji, a naročito u historiji koja je već jednom prošla kroz sudnicu, riječi imaju težinu, stoga odmah da u startu kažem da nije previše osjetljivosti oko jednog pridjeva/atributa. MKSJ i sudovi nasljednici nisu desetljećima utvrđivali odgovornost pojedinaca da bi se na kraju sve svelo na široke geografske etikete koje zamagljuju razliku između aktera, insittucija i formacija.
::Ako se već pozivamo na činjenice i izvore, onda treba imati dovoljno poštovanja prema tim činjenicama da ih nazovemo pravim imenom.
::Zato je potpuno nepotrebno u prvoj rečenici praviti terminološku maglu tamo gdje je stvar zapravo vrlo jednostavna.
::Ratko Mladić nije bio bosanskohercegovački zapovjednik u smislu pripadnosti vojnom aparatu Bosne i Hercegovine. Nije nastavio službu nakon rata u novooformljenim zajedničkim snagama, OSBiH. Bio je general i komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske, vojske bosanskih Srba, jedne od strana u ratu u Bosni i Hercegovini. I to je dovoljno jasno.
::Bez dvosmislenosti, lažne simetrije, bez peglanja historije tako što će se različite strane obuhvatiti jednom geografski širokom riječju. Ako je cilj enciklopedijski tekst, onda prva rečenica treba čitaocu dati činjenicu, a ne ostaviti mu prostor da nagađa šta i kako.
::Činjenica da je neko rođen u Bosni i Hercegovini govori gdje je rođen. Ne govori kojom je vojskom komandovao i, uslovno rečeno, &quot;čiji je&quot;. A u slučaju Ratka Mladića izgleda da je to problem od kojeg treba startat.
::Na kraju svega ovoga, i ja bih tražio pojašnjenje vraćanja izmjene. '''''Teret dokazivanja je''''', prema pravilima na Wikipediji, konkretno [[Wikipedia:Biografije živih osoba|pravilu Biografije živih osoba]], '''''na uredniku koji dodaje ili obnavlja materijal'''''. Pa opet da ponovimo pitanje koje je kolega GoodBosnian postavio: '''Koji pouzdani izvor Ratka Mladića opisuje kao bosanskohercegovačkog zapovjednika, u smislu u kojem se ta formulacija koristi u uvodu?''' To više djeluje kao karakterizacija njegove vojne funkcije i izvlačenje iz konteksta, čime se ne bismo trebali voditi.
::Pozdrav i svako dobro želim :) &lt;span style=&quot;font-family:Segoe print; color:Maroon; text-shadow:green 0.2em 0.2em 0.4em;&quot;&gt;[[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]&lt;/span&gt; 08:47, 27 august 2026 (CEST)
:::Još jednom se u potpunosti slažem s iznesenom argumentacijom i smatram da trenutna odrednica &quot;bosanskohercegovački zapovjednik/general&quot; ostaje neprihvatljiva jer miješa geografsko porijeklo s vojnom i institucionalnom pripadnošću.
:::Upravo iz tog razloga smatram da je neophodno odbaciti postojeću formulaciju i opredijeliti se za jednu od već ponuđenih preciznijih opcija ili razmotriti dodatne prijedloge koji u potpunosti eliminišu svaku dvosmislenost.
:::Osim historijske i pravne preciznosti, postoji još jedan izuzetno važan razlog zašto se ovo pitanje mora ispraviti, a to je utjecaj na generativnu umjetnu inteligenciju. S obzirom na to da je Wikipedia osnovni izvor podataka za treniranje i pretraživanje brojnih savremenih AI alata, ovakve nedosljednosti automatski se prenose u sisteme vještačke inteligencije. Kada korisnici širom svijeta pretražuju podatke o ratu u BiH putem AI platformi, neprecizni ili dvosmisleni uvodi na Wikipediji dovode do toga da algoritmi generišu netačne odgovore, stvarajući lažnu ekvivalenciju. 
:::Enciklopedija mora služiti kao pouzdan i nedvosmislen izvor tačnih činjenica, a ne kao izvor terminološke konfuzije koja se kasnije reflektuje na širi digitalni prostor. Stoga pozivam urednike da prihvatimo neku od predloženih opcija i uvodni dio članka uskladimo s presudama MKSJ-a i historijskim činjenicama.
:::Stojim vam na raspolaganju za daljnju razmjenu mišljenja, doradu teksta ili usaglašavanje oko konačne formulacije. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 11:06, 27 august 2026 (CEST)
::::Nepotreban ulazak u detalje, narodski rečeno &quot;praviti od muhe slona.&quot; Cilj je bio da se &quot;bosanskohercegovački i srpski&quot; naglasi da je Srbin iz BiH. Za razliku od en.wiki, ne koristimo i pogrešno je koristiti &quot;Bosanski Srbin&quot; ili &quot;Bosanski Hrvat&quot; (en. Bosnian Serb; Bosnian Croat). ''General Pampers'' je državljanin BiH (vjerovatno i Srbije), ali je etnički srbin. Dakle, u ovom kontekstu, &quot;bosanskohercegovački&quot; predstavlja porijeklo, a &quot;srpski&quot; etnicitet. Rado bih stavio nešto bolje, ako ima smisla, jer &quot;Bosanskohercegovački srpski&quot; nekako je najbliže, ali nisam siguran da je gramatički ispravno. Razlog zašto sam napisao ovako, jer postoje i Srbi van BiH, ali i ostali narodi, pa kada se kaže &quot;bosanskohercegovački i srpski&quot; misli se na Srbina iz BiH, a &quot;srpski&quot; bi samo značilo da je Srbin. Za osobe npr. iz Srbije koji se izjašnjavaju kao Bošnjaci rekli bi &quot;srbijanski i bošnjački&quot;, Srbe iz Hrvatske &quot;hrvatski Srbin&quot;, jer se &quot;hrvatski&quot; odnosi na državu, a Srbin na etnicitet.
::::Još nešto, s obzirom na to da je bio komandant VRS-a do 8. novembra 1996 (a član vojske sve do 28. februara 2002.), a da je Dejtonskim sporazumom 14. decembra 1995. Republika Srpska postala jedan od dva entiteta Bosne i Hercegovine, samim tim, u tom periodu bio je general vojske jednog entiteta Bosne i Hercegovine, odnosno bosanskohercegovački general u širem geografskom i političkom smislu. [[Korisnik:Z1KA|&lt;span style=&quot;border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;&quot;&gt;&amp;nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&amp;nbsp;&lt;/span&gt;]] 21:58, 27 august 2026 (CEST)
:::::Mehaničko prevođenje engleskog opisa &quot;Bosnian Serb&quot; u odrednicu &quot;bosanskohercegovački general&quot; predstavlja grub anahronizam i kršenje pravila Wikipedije o izvorima. Oružane snage BiH osnovane su tek 2006. godine, a vojna lica se, baš kao i sportisti u svojim reprezentacijama, kategorizuju isključivo prema institucijama i formacijama u kojima su gradili karijeru, a ne prema mjestu rođenja. Budući da je imenovani bio oficir JNA i general Vojske Republike Srpske, što potvrđuje kompletna domaća i međunarodna literatura, uvođenje termina &quot;bosanskohercegovački&quot; predstavlja izmišljanje nepostojećih kategorija bez ijednog relevantnog izvora. Povezivanje Dejtonskog sporazuma sa statusom VRS-a kako bi se vještački izveo zaključak o &quot;bosanskohercegovačkom generalu&quot; predstavlja školski primjer [[WP:SINTEZA]]. Definiciju je potrebno hitno uskladiti s historijskim činjenicama i zvaničnom literaturom. [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 23:24, 27 august 2026 (CEST)
::::::Uporno se pišu neki argumenti, a ne daju se konkretni prijedlozi. Cilj mog odgovora bio je da dam kontekst zašto je tako napisano i prihvatio činjenicu da &quot;bosanskohercegovački i srpski&quot; nekako nije najbolja formulacija. Svaki članak koje sam uredio ili kreirao, počinju sličnom početnom rečenicom. Za primjer ću uzeti [[Savo Minić]] članak, koji kaže &quot;jest bosanskohercegovački i srpski političar i advokat, trenutni premijer Vlade Republike Srpske od 2. septembra 2025. ...&quot; dakle
::::::* bosanskohercegovački &gt; država, državljanstvo
::::::* srpski &gt; etnicitet
::::::* političar, advokat, trenutni premijer od 2. septembra 2025. &gt; zanimanje, period od-do
::::::Također, cilj ove izmjene bio je sljedeći:
::::::* bosanskohercegovački &gt; država, državljanstvo
::::::* srpski &gt; etnicitet
::::::* zapovjednik i general Vojske Republike Srpske za vrijeme ratova u bivšoj Jugoslaviji &gt; zanimanje, period
::::::Da se stavi samo srpski, može značiti bilo gdje, jer ima i srpskih političara i srpskih generala po Hrvatskoj, BiH, Srbiji pa čak i na Kosovu.
::::::Očiglendo Vaš cilj nije riješiti problem, nego se ovdje rapravljati i uporno gurati svoj argument. S tim u vezi, neću se više obraćat, a da nahranim Vaš ego izjaviti ću sljedeće: 100% ste upravu, ja nemam pojma šta radim. [[Korisnik:Z1KA|&lt;span style=&quot;border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;&quot;&gt;&amp;nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&amp;nbsp;&lt;/span&gt;]] 00:24, 28 august 2026 (CEST)
:::::::Polako, nećemo ovako postići nešto što bi bilo odgovarajuće. Pratila sam tvoj doprinos i on je ogroman. Ne trebamo ništa lično shvatati, nego raditi zajedno da napravimo što reprezentativniju našu wikipediju. Moj prijedlog je bio: ...bivši jugoslovenski oficir i general Vojske Republike Srpske rodom iz Bosne i Hercegovine. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 00:54, 28 august 2026 (CEST)
:::::::Cilj ove rasprave nije dokazivanje ko je u pravu na ličnom nivou, već isključivo poboljšanje kvaliteta i tačnosti enciklopedijskog članka.
:::::::Uostalom, i u samoj infokutiji ovog članka pod stavkom &quot;Pripadnost&quot; jasno su navedene samo '''JNA i VRS'''. Uvod teksta treba biti u skladu s tim podacima.
:::::::Predlažem uvod: '''&quot;...bio je jugoslovenski oficir i srpski general. Služio je kao oficir u Jugoslovenskoj narodnoj armiji (JNA), a tokom rata u Bosni i Hercegovini kao general i komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske.&quot;''' Molim ostale aktivne urednike da se kratko izjasne o ovom konkretnom prijedlogu kako bismo mogli zaključiti ovu temu. [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 01:00, 28 august 2026 (CEST)
::::::::Meni se čini OK. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 01:02, 28 august 2026 (CEST)
::::::::{{komentar}} Bio je general JNA, a ne samo oficir iste. [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 02:40, 28 august 2026 (CEST)</text>
      <sha1>tgrefqy0f4jgu17iawwy9fuarq35vs5</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3922430</id>
      <parentid>3922426</parentid>
      <timestamp>2026-08-28T00:50:12Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>نوفاك اتشمان</username>
        <id>16322</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>dopuna</comment>
      <origin>3922430</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="24356" sha1="3hvzmnchy1u4w6n3jiln18wo3i6y532" xml:space="preserve">{{Stranica_za_razgovor}}Od kada je General Mladic ratni zlocinac?
Kako mozete da proglasite nekog za zlocinca be sudjenja za ratne zlocine?
[[Korisnik:212.200.135.146|212.200.135.146]] 17:05, 29 januar 2006 (CET)

Видим да има много конфликта око овог чланка. Чињеница је да је Ратко Младић вероватно наредио убиство невиних људи у Сребреници и да је вероватно ратни злочинац. Но, док се не долаже та чињеница пред међународним судом у Хагу, не може се тврдити то као истина. Ја предлажем да неко са босанске Википедије, који жели да има тачне и прецизне чињенице, скине категорију &quot;Ратни злочинци&quot;, док се то не докаже, или да се створи нова категорија &quot;Осумњичени ратни злочинци&quot;. Хвала унапред! --[[Korisnik:Бормалагурски|Бормалагурски]] 02:49, 15 mart 2006 (CET)

:::Predlazem: [[Razgovor:Hazim Delić #O ratnim clancima|O strukturi]].--[[Korisnik:158.110.140.221|158.110.140.221]] 12:55, 15 novembar 2007 (CET)

Mozda bi ti vise odgovaralo da ga tretiramo kao heroja dok se skriva?--[[Korisnik:Xcameleonx|Xcameleonx]]

== Država u kojoj je rođen ==

Fali ovo u članku

== Lična karta ==

Nema potrebe za postavljanjem ličnih karata u kojima se vide nečiji podaci!--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-family:Bradley Hand ITC; font-size:small;&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|''&lt;span style=&quot;font-family:Bradley Hand ITC;&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;ra&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;zg&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;ov&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;or&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;'']])&lt;/sub&gt; 11:45, 31 maj 2015 (CEST)

== Zahtjev za izmjenu, 26. januar 2019 ==

Ovaj je presuđeni ratni zločinac, kako već stoji i u Haškim spisima, na engleskoj te drugim varijantama. Dakle nikakav optuženik nego presuđeni zločinac. {{Nepotpisan|92.36.212.124|23:58, 26 januar 2019‎}}
:Dobrodošli na bs. wikipediju. Registrujte se pa i sami možete doprinijeti poboljšanju kvaliteta wikipedije na bosanskom jeziku! --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|&lt;b&gt;&lt;span style=&quot;color: black;&quot;&gt;Golden&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color: green;&quot;&gt;Bosnian&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color: blue;&quot;&gt;Lily&lt;/span&gt;&lt;/b&gt;]] &lt;small&gt;([[Razgovor s korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])&lt;/small&gt; 09:31, 27 januar 2019 (CET)
Registrovao sam se, ali ovaj clanak je zakljucan i nemam mogucnost da isti uredjujem. [[Korisnik:Mpalos5|Mpalos5]] ([[Razgovor s korisnikom:Mpalos5|razgovor]]) 11:47, 27 januar 2019 (CET)

== Bosanskohercegovački general? ==

Navedite mi u kojem to izvoru stoji da je ovaj bosanskohercegovački general? [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 19:38, 26 august 2026 (CEST)

:GoodBosnian, slažem se s tvojom konstatacijom. S obzirom na to da je Ratko Mladić bio komadant Vojske Republike Srpske (VRS), vojske koja je vodila rat protiv međunarodno priznate Republike Bosne i Hercegovine i njenih institucija, nazivati ga &quot;bosanskohercegovačkim&quot; komadantom može biti zbunjujuće i dvosmisleno.
:Umjesto postojeće formulacije, uvodni dio bi mnogo preciznije odražavao historijske činjenice ukoliko bi glasio: &quot;bivši jugoslovenski oficir i general Vojske Republike Srpske rodom iz Bosne i Hercegovine&quot;. Time se jasno razgraničava njegovo geografsko porijeklo od vojne formacije kojom je komandovao. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 20:12, 26 august 2026 (CEST)
::Odrediti Ratka Mladića kao &quot;bosanskohercegovačkog zapovjednika&quot; može samo onaj ko zanemari jednu od osnovnih distinkcija potrebnih za razumijevanje rata u Bosni i Hercegovini: razliku između geografskog porijekla pojedinca i njegove političke, vojne i institucionalne pripadnosti. Dakako da je Mladić rođen na teritoriji Bosne i Hercegovine i da se u geografskom i etničkom smislu može opisati kao bosanskohercegovački Srbin. Međutim, znači li to da je bio ''bosanskohercegovački zapovjednik'' u smislu vojne pripadnosti [[Republika Bosna i Hercegovina|Republici Bosni i Hercegovini]]? Naravno da ne. To je toliko očigledna razlika da je gotovo apsurdno i dokazivati je. Nije on Jusuf Prazina pa da se borio malo za jedne, pa malo za druge snage.
::To uopšte nisu sinonimne kategorije (mislim na termine ''bosanskohercegovački Srbin'' i ''bosanskohercegovački zapovjednik''). Geografsko porijeklo govori o tome odakle je osoba, a vojna funkcija kome je pripadala, odgovarala i kojom je vojnom org. komandovala. Upravo zbog toga atribut ''bosanskohercegovački'' uz imenicu ''zapovjednik'' sve je, samo ne bezazlen; stvara sasvim drugačiju sliku od one koju potvrđuju historijski izvori i pravosnažne presude.
::Uostalom, ako se takva terminologija nastavi nekritički koristiti, ne bi me iznenadilo da za koju godinu imamo Jovana Divjaka i Ratka Mladića na istoj strani historije samo zato što im uvodni dijelovi biografskih članaka počinju istom geografskom odrednicom. Dakle, stvari su vrlo jasne: Mladić je pravosnažno osuđen za genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine, odnosno za konkretne zločine utvrđene pravosnažnim sudskim presudama. Neko, ipak, smatra da se to može napisati tek kasnije, to je pošteno, ali onda u prvoj rečenici mora se pažljivo ostaviti dovoljno prostora da čitalac sam sebi ne napravi pogrešan zaključak. Stoga upravo u terminologiji treba biti najprecizniji i očistiti je od dvosmislenosti prije nego što dvosmislenost počne izgledati kao činjenica.
::Krenimo redom zbog čega mislim da je termin &quot;zapovjednik bosanskih Srba&quot;, sa preciznijom dodatnom formulacijom &quot;komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske&quot;, bolje rješenje. &lt;small&gt;U sažetku izmjena sam bio slovima ograničen, ovdje ipak imam prostora za obrazloženje na pretek, samo treba iščitat'. ;)&lt;/small&gt;
:'''1. Zbog semantike'''
::Ako kažemo da je Mladić rođen u Bosni i Hercegovini, tu nema nikakvog spora. Ako ga opišemo kao bosanskohercegovačkog Srbina u smislu etničkog i geografskog određenja, i to je sasvim razumljivo. Ali kada kažemo &quot;bosanskohercegovački zapovjednik&quot;, imenica ''zapovjednik'' mijenja funkciju pridjeva koji joj prethodi. Onda se ne govori samo o tomr gdje je čovjek rođen; govori se o njegovoj vojnoj funkciji, odnosno kojom je vojnom organizacijom komandovao i kojoj je političko-vojnoj strukturi pripadao. A tu nema mnogo prostora za interpretaciju.
::Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju Mladića označava kao ''Commander of the Main Staff of the Bosnian Serb Army'', odnosno komandanta Glavnog štaba Vojske bosanskih Srba. Tribunal navodi da je tu funkciju preuzeo 12. maja 1992, plus da je na čelu Glavnog štaba VRS-a ostao tokom rata u Bosni i Hercegovini.
::I tu dolazi do ključnog problema s formulacijom &quot;bosanskohercegovački i srpski zapovjednik&quot;. Ako se ta sintagma rastavi gramatički, ona sugeriše dvije atribucije: bio je '''bosanskohercegovački zapovjednik''' i bio je '''srpski zapovjednik'''. Druga tvrdnja je, uz odgovarajuću kvalifikaciju, historijski razumljiva: bio je komandant Vojske Republike Srpske, odnosno vojske bosanskih Srba, a i Srbin je po pripadnosti. Al' šta onda znači prva?
::Ako '''bosanskohercegovački zapovjednik''' ne označava njegovu geografsku pripadnost, nego vojnu funkciju, onda se čitaocu nameće zaključak da je bio jedan od vojnih zapovjednika Bosne i Hercegovine kao države. A to jednostavno nije bio. Upravo zato sam i izvršio [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Ratko_Mladi%C4%87&amp;oldid=3922174 ovu izmjenu]: ne iz razloga da mijenjam činjenice, nego da budu jasnije, da ih jasnije predstavim.
:'''2. Historijski kontekst formulaciju čini još problematičnijom'''
::Vojska Republike Srpske nije bila neutralna &quot;bosanskohercegovačka&quot; vojna formacija. Bila je vojska Republike Srpske i jedna od vojnih strana u ratu u Bosni i Hercegovini. Mladić je bio njen komandant, a ne komandant oružanih snaga Bosne i Hercegovine.
::Sudski utvrđene činjenice o djelovanju snaga pod njegovom komandom dodatno onemogućavaju da se njegova funkcija predstavi kao neka opća, nadetnička ili državna vojna funkcija. MKSJ je utvrdio da je Mladić imao vodeću ulogu u četiri zajednička zločinačka poduhvata. U okviru sveobuhvatnog zajedničkog zločinačkog poduhvata cilj je bio trajno uklanjanje bosanskih Muslimana i bosanskih Hrvata s teritorija u Bosni i Hercegovini koje su bosanski Srbi smatrali svojima.
::Dakle, nije riječ samo o tome kako se vojska zvala. Riječ je o tome da je vojna struktura kojom je Mladić komandovao bila jedna od strana u oružanom sukobu, a ne neutralni sinonim za oružane snage Bosne i Hercegovine.
::Štaviše, pravosnažna presuda dodatno uklanja prostor za takvu semantičku konfuziju. Mladić je pravosnažno osuđen za genocid, progon, istrebljenje, ubistvo, deportaciju i prisilno premještanje kao zločine protiv čovječnosti, te za ubistvo, teror, nezakonite napade na civile i uzimanje talaca kao kršenja zakona i običaja ratovanja. Potvrđena mu je kazna doživotnog zatvora.
::Preciznosti radi, pravosnažna presuda nije utvrdila njegovu odgovornost za genocid u svim općinama koje su bile obuhvaćene prvom tačkom optužnice; za taj dio optužbe je oslobođen. Pravomoćno je, međutim, potvrđena njegova osuda za genocid počinjen u Srebrenici, kao i za niz drugih zločina.
::Zamislimo stranog čitaoca koji nema prethodno znanje o ratu u BiH i želi da se informiše sa Wikipedije na našem, bosanskom, jeziku, vodeći se logikom da je uređuju ljudi poznaju historiju, terminologiju i sve ostalo važno za obrađivanje takvih tema. Pročita &quot;bosanskohercegovački zapovjednik&quot; i sasvim prirodno pretpostavi: &quot;bosanskohercegovački, aha, zapovjednik Bosne i Hercegovine&quot;. Tek kasnije saznaje da je riječ o čovjeku koji je komandovao snagama odgovornim za neke od najtežih zločina počinjenih u historiji ratovanja. Upravo je to problem, zbog tog nije samo stilska nijansa u pitanju.
:'''3. Primjer s atributom &quot;bosansko-srpski&quot; kao dobar pokazatelj kako pridjevi mogu biti varljivi'''
::Namjerno bih ovdje napisao jedan termin, recimo &quot;bosansko-srpsko rukovodstvo&quot;, upravo da se vidi koliko lako ova konstrukcija postaje problematična ako se pridjevi počnu tretirati kao oznake pripadnosti.
::''Bosansko-srpski '''≠''''' ''bosanskohercegovačka državna institucija kojom upravljaju Srbi''. U historijskom kontekstu rata 1992-1995. taj termin odnosi se na Srbe u Bosni i Hercegovini i njihove političke i vojne strukture, a ne na zvanične institucije Bosne i Hercegovine. Isto tako, činjenica da su Mladić, kao i ogromna većina pripadnika i visokopozicioniranog kadra VRS-a, bili rođeni u Bosni i Hercegovini ne čini automatski VRS &quot;bosanskohercegovačkom vojskom&quot;, to bi bilo miješanje baba i žaba.
::Moguće je, naravno, da neko iz čisto geografskog ugla kaže: &quot;E pa Mladić je bosanskohercegovački general jer je rođen u Bosni i Hercegovini.&quot; Ali to nije isto što i reći da je bio bosanskohercegovački vojni zapovjednik. Prvo je geografska, drugo je vojna tvrdnja... i upravo tu razliku treba razjasniti.
:'''4. Nije riječ o sportisti s pravom nastupa za dvije reprezentacije'''
::Banalna analogija, ali mislim da dobro pokazuje apsurd: Ratko Mladić nije bio sportista s dvojnim državljanstvom pa da može mijenjati dresove i jednog dana nastupati za jednu, a drugog za drugu reprezentaciju. U ratu se ne može istovremeno biti komandant dvije međusobno suprotstavljene vojne struktura samo zato što je osoba rođena na teritoriji na kojoj se rat vodi. Mjesto rođenja nije, dakle, vojna uniforma, a porijeklo u geografskom smislu nije tzv. ''military affiliation''. Mladićeva relevantna komandna funkcija u ratu u Bosni i Hercegovini bila je jasna: bio je komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske. To je funkcija koju potvrđuju i dokumenti MKSJ-a i pravosnažna presuda.
:'''Kako onda urediti uvod članka?''' Po meni postoje tri razumne opcije. Vratiti izmjenu na moju zadnju (što pretpostavljam da se neće desiti jer se uvijek traži neki middle ground kod ovakvih problematika, a pitanje je u suštini veoma lahko za riješiti. Al' dobro).
:&lt;u&gt;Prva opcija&lt;/u&gt; jeste potpuno izbaciti nacionalnu i etničku odrednicu iz prve rečenice i napisati samo ono što je za identifikaciju njegove vojne funkcije najvažnije:
:&lt;blockquote&gt;''&quot;Ratko Mladić bio je general i komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske tokom rata u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1995. godine.&quot;''&lt;/blockquote&gt;
:Sve ostalo: mjesto rođenja, etnička pripadnost, politički kontekst i biografske okolnosti, mogu se navesti u nastavku članka (npr. ''Po nacionalnosti bio je to i to'', pa dalje nastaviti).
:&lt;u&gt;Druga opcija&lt;/u&gt; jeste ova, u kojoj do mjesta u kojem je rođen stoji država u kojoj je rođen:
:&lt;blockquote&gt;''&quot;Ratko Mladić (Božanovići kod Kalinovika, Bosna i Hercegovina, 12. mart 1943), srpski je bivši general i komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske (VRS), tokom rata u Bosni i Hercegovini (1992-1995).&quot;''&lt;/blockquote&gt;
::Naumpade mi da postoji i četvrta opcija, linija manjeg otpora, da se doda Note (Napomena) kod  toga da je bio &quot;bosanskohercegovači zapovjednik&quot; samo po geografskoj odrednici. Ne preporučujem, ali ako smo tvrdoglavi dovoljno, ne može se zabranit.
::U svakom slučaju prva rečenica treba biti čista, faktografska i maksimalno precizna. Kasnije se može i treba navesti sve ostalo relevantno za njegovu biografiju. Ali čitalac prvo treba dobiti osnovnu i nespornu informaciju: ko je bio, kojom je vojskom komandovao i u kojem je sukobu djelovao. A to nije teško napisati.
::Ne treba se bojati da će takav uvod biti suhoparan ili nepotpun. Naprotiv, biće precizniji. Dodatne informacije o nacionalnosti, mjestu rođenja i političkom projektu bosanskih Srba neće izgubiti na važnosti; it's other way around. Dobiće na važnosti jer će bit smještene u pravilan kontekst.
::U historiji, a naročito u historiji koja je već jednom prošla kroz sudnicu, riječi imaju težinu, stoga odmah da u startu kažem da nije previše osjetljivosti oko jednog pridjeva/atributa. MKSJ i sudovi nasljednici nisu desetljećima utvrđivali odgovornost pojedinaca da bi se na kraju sve svelo na široke geografske etikete koje zamagljuju razliku između aktera, insittucija i formacija.
::Ako se već pozivamo na činjenice i izvore, onda treba imati dovoljno poštovanja prema tim činjenicama da ih nazovemo pravim imenom.
::Zato je potpuno nepotrebno u prvoj rečenici praviti terminološku maglu tamo gdje je stvar zapravo vrlo jednostavna.
::Ratko Mladić nije bio bosanskohercegovački zapovjednik u smislu pripadnosti vojnom aparatu Bosne i Hercegovine. Nije nastavio službu nakon rata u novooformljenim zajedničkim snagama, OSBiH. Bio je general i komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske, vojske bosanskih Srba, jedne od strana u ratu u Bosni i Hercegovini. I to je dovoljno jasno.
::Bez dvosmislenosti, lažne simetrije, bez peglanja historije tako što će se različite strane obuhvatiti jednom geografski širokom riječju. Ako je cilj enciklopedijski tekst, onda prva rečenica treba čitaocu dati činjenicu, a ne ostaviti mu prostor da nagađa šta i kako.
::Činjenica da je neko rođen u Bosni i Hercegovini govori gdje je rođen. Ne govori kojom je vojskom komandovao i, uslovno rečeno, &quot;čiji je&quot;. A u slučaju Ratka Mladića izgleda da je to problem od kojeg treba startat.
::Na kraju svega ovoga, i ja bih tražio pojašnjenje vraćanja izmjene. '''''Teret dokazivanja je''''', prema pravilima na Wikipediji, konkretno [[Wikipedia:Biografije živih osoba|pravilu Biografije živih osoba]], '''''na uredniku koji dodaje ili obnavlja materijal'''''. Pa opet da ponovimo pitanje koje je kolega GoodBosnian postavio: '''Koji pouzdani izvor Ratka Mladića opisuje kao bosanskohercegovačkog zapovjednika, u smislu u kojem se ta formulacija koristi u uvodu?''' To više djeluje kao karakterizacija njegove vojne funkcije i izvlačenje iz konteksta, čime se ne bismo trebali voditi.
::Pozdrav i svako dobro želim :) &lt;span style=&quot;font-family:Segoe print; color:Maroon; text-shadow:green 0.2em 0.2em 0.4em;&quot;&gt;[[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]&lt;/span&gt; 08:47, 27 august 2026 (CEST)
:::Još jednom se u potpunosti slažem s iznesenom argumentacijom i smatram da trenutna odrednica &quot;bosanskohercegovački zapovjednik/general&quot; ostaje neprihvatljiva jer miješa geografsko porijeklo s vojnom i institucionalnom pripadnošću.
:::Upravo iz tog razloga smatram da je neophodno odbaciti postojeću formulaciju i opredijeliti se za jednu od već ponuđenih preciznijih opcija ili razmotriti dodatne prijedloge koji u potpunosti eliminišu svaku dvosmislenost.
:::Osim historijske i pravne preciznosti, postoji još jedan izuzetno važan razlog zašto se ovo pitanje mora ispraviti, a to je utjecaj na generativnu umjetnu inteligenciju. S obzirom na to da je Wikipedia osnovni izvor podataka za treniranje i pretraživanje brojnih savremenih AI alata, ovakve nedosljednosti automatski se prenose u sisteme vještačke inteligencije. Kada korisnici širom svijeta pretražuju podatke o ratu u BiH putem AI platformi, neprecizni ili dvosmisleni uvodi na Wikipediji dovode do toga da algoritmi generišu netačne odgovore, stvarajući lažnu ekvivalenciju. 
:::Enciklopedija mora služiti kao pouzdan i nedvosmislen izvor tačnih činjenica, a ne kao izvor terminološke konfuzije koja se kasnije reflektuje na širi digitalni prostor. Stoga pozivam urednike da prihvatimo neku od predloženih opcija i uvodni dio članka uskladimo s presudama MKSJ-a i historijskim činjenicama.
:::Stojim vam na raspolaganju za daljnju razmjenu mišljenja, doradu teksta ili usaglašavanje oko konačne formulacije. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 11:06, 27 august 2026 (CEST)
::::Nepotreban ulazak u detalje, narodski rečeno &quot;praviti od muhe slona.&quot; Cilj je bio da se &quot;bosanskohercegovački i srpski&quot; naglasi da je Srbin iz BiH. Za razliku od en.wiki, ne koristimo i pogrešno je koristiti &quot;Bosanski Srbin&quot; ili &quot;Bosanski Hrvat&quot; (en. Bosnian Serb; Bosnian Croat). ''General Pampers'' je državljanin BiH (vjerovatno i Srbije), ali je etnički srbin. Dakle, u ovom kontekstu, &quot;bosanskohercegovački&quot; predstavlja porijeklo, a &quot;srpski&quot; etnicitet. Rado bih stavio nešto bolje, ako ima smisla, jer &quot;Bosanskohercegovački srpski&quot; nekako je najbliže, ali nisam siguran da je gramatički ispravno. Razlog zašto sam napisao ovako, jer postoje i Srbi van BiH, ali i ostali narodi, pa kada se kaže &quot;bosanskohercegovački i srpski&quot; misli se na Srbina iz BiH, a &quot;srpski&quot; bi samo značilo da je Srbin. Za osobe npr. iz Srbije koji se izjašnjavaju kao Bošnjaci rekli bi &quot;srbijanski i bošnjački&quot;, Srbe iz Hrvatske &quot;hrvatski Srbin&quot;, jer se &quot;hrvatski&quot; odnosi na državu, a Srbin na etnicitet.
::::Još nešto, s obzirom na to da je bio komandant VRS-a do 8. novembra 1996 (a član vojske sve do 28. februara 2002.), a da je Dejtonskim sporazumom 14. decembra 1995. Republika Srpska postala jedan od dva entiteta Bosne i Hercegovine, samim tim, u tom periodu bio je general vojske jednog entiteta Bosne i Hercegovine, odnosno bosanskohercegovački general u širem geografskom i političkom smislu. [[Korisnik:Z1KA|&lt;span style=&quot;border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;&quot;&gt;&amp;nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&amp;nbsp;&lt;/span&gt;]] 21:58, 27 august 2026 (CEST)
:::::Mehaničko prevođenje engleskog opisa &quot;Bosnian Serb&quot; u odrednicu &quot;bosanskohercegovački general&quot; predstavlja grub anahronizam i kršenje pravila Wikipedije o izvorima. Oružane snage BiH osnovane su tek 2006. godine, a vojna lica se, baš kao i sportisti u svojim reprezentacijama, kategorizuju isključivo prema institucijama i formacijama u kojima su gradili karijeru, a ne prema mjestu rođenja. Budući da je imenovani bio oficir JNA i general Vojske Republike Srpske, što potvrđuje kompletna domaća i međunarodna literatura, uvođenje termina &quot;bosanskohercegovački&quot; predstavlja izmišljanje nepostojećih kategorija bez ijednog relevantnog izvora. Povezivanje Dejtonskog sporazuma sa statusom VRS-a kako bi se vještački izveo zaključak o &quot;bosanskohercegovačkom generalu&quot; predstavlja školski primjer [[WP:SINTEZA]]. Definiciju je potrebno hitno uskladiti s historijskim činjenicama i zvaničnom literaturom. [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 23:24, 27 august 2026 (CEST)
::::::Uporno se pišu neki argumenti, a ne daju se konkretni prijedlozi. Cilj mog odgovora bio je da dam kontekst zašto je tako napisano i prihvatio činjenicu da &quot;bosanskohercegovački i srpski&quot; nekako nije najbolja formulacija. Svaki članak koje sam uredio ili kreirao, počinju sličnom početnom rečenicom. Za primjer ću uzeti [[Savo Minić]] članak, koji kaže &quot;jest bosanskohercegovački i srpski političar i advokat, trenutni premijer Vlade Republike Srpske od 2. septembra 2025. ...&quot; dakle
::::::* bosanskohercegovački &gt; država, državljanstvo
::::::* srpski &gt; etnicitet
::::::* političar, advokat, trenutni premijer od 2. septembra 2025. &gt; zanimanje, period od-do
::::::Također, cilj ove izmjene bio je sljedeći:
::::::* bosanskohercegovački &gt; država, državljanstvo
::::::* srpski &gt; etnicitet
::::::* zapovjednik i general Vojske Republike Srpske za vrijeme ratova u bivšoj Jugoslaviji &gt; zanimanje, period
::::::Da se stavi samo srpski, može značiti bilo gdje, jer ima i srpskih političara i srpskih generala po Hrvatskoj, BiH, Srbiji pa čak i na Kosovu.
::::::Očiglendo Vaš cilj nije riješiti problem, nego se ovdje rapravljati i uporno gurati svoj argument. S tim u vezi, neću se više obraćat, a da nahranim Vaš ego izjaviti ću sljedeće: 100% ste upravu, ja nemam pojma šta radim. [[Korisnik:Z1KA|&lt;span style=&quot;border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;&quot;&gt;&amp;nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&amp;nbsp;&lt;/span&gt;]] 00:24, 28 august 2026 (CEST)
:::::::Polako, nećemo ovako postići nešto što bi bilo odgovarajuće. Pratila sam tvoj doprinos i on je ogroman. Ne trebamo ništa lično shvatati, nego raditi zajedno da napravimo što reprezentativniju našu wikipediju. Moj prijedlog je bio: ...bivši jugoslovenski oficir i general Vojske Republike Srpske rodom iz Bosne i Hercegovine. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 00:54, 28 august 2026 (CEST)
:::::::Cilj ove rasprave nije dokazivanje ko je u pravu na ličnom nivou, već isključivo poboljšanje kvaliteta i tačnosti enciklopedijskog članka.
:::::::Uostalom, i u samoj infokutiji ovog članka pod stavkom &quot;Pripadnost&quot; jasno su navedene samo '''JNA i VRS'''. Uvod teksta treba biti u skladu s tim podacima.
:::::::Predlažem uvod: '''&quot;...bio je jugoslovenski oficir i srpski general. Služio je kao oficir u Jugoslovenskoj narodnoj armiji (JNA), a tokom rata u Bosni i Hercegovini kao general i komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske.&quot;''' Molim ostale aktivne urednike da se kratko izjasne o ovom konkretnom prijedlogu kako bismo mogli zaključiti ovu temu. [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 01:00, 28 august 2026 (CEST)
::::::::Meni se čini OK. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 01:02, 28 august 2026 (CEST)
::::::::{{komentar}} Bio je general (tj. general-potpukovnik) JNA, a ne samo oficir iste. --[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 02:40, 28 august 2026 (CEST)</text>
      <sha1>3hvzmnchy1u4w6n3jiln18wo3i6y532</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3922432</id>
      <parentid>3922430</parentid>
      <timestamp>2026-08-28T00:52:19Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>نوفاك اتشمان</username>
        <id>16322</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>sitno</comment>
      <origin>3922432</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="24365" sha1="0qo2ljirenrmcsq3arhnd1x0nypluok" xml:space="preserve">{{Stranica_za_razgovor}}Od kada je General Mladic ratni zlocinac?
Kako mozete da proglasite nekog za zlocinca be sudjenja za ratne zlocine?
[[Korisnik:212.200.135.146|212.200.135.146]] 17:05, 29 januar 2006 (CET)

Видим да има много конфликта око овог чланка. Чињеница је да је Ратко Младић вероватно наредио убиство невиних људи у Сребреници и да је вероватно ратни злочинац. Но, док се не долаже та чињеница пред међународним судом у Хагу, не може се тврдити то као истина. Ја предлажем да неко са босанске Википедије, који жели да има тачне и прецизне чињенице, скине категорију &quot;Ратни злочинци&quot;, док се то не докаже, или да се створи нова категорија &quot;Осумњичени ратни злочинци&quot;. Хвала унапред! --[[Korisnik:Бормалагурски|Бормалагурски]] 02:49, 15 mart 2006 (CET)

:::Predlazem: [[Razgovor:Hazim Delić #O ratnim clancima|O strukturi]].--[[Korisnik:158.110.140.221|158.110.140.221]] 12:55, 15 novembar 2007 (CET)

Mozda bi ti vise odgovaralo da ga tretiramo kao heroja dok se skriva?--[[Korisnik:Xcameleonx|Xcameleonx]]

== Država u kojoj je rođen ==

Fali ovo u članku

== Lična karta ==

Nema potrebe za postavljanjem ličnih karata u kojima se vide nečiji podaci!--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-family:Bradley Hand ITC; font-size:small;&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|''&lt;span style=&quot;font-family:Bradley Hand ITC;&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;ra&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;zg&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;ov&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;or&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;'']])&lt;/sub&gt; 11:45, 31 maj 2015 (CEST)

== Zahtjev za izmjenu, 26. januar 2019 ==

Ovaj je presuđeni ratni zločinac, kako već stoji i u Haškim spisima, na engleskoj te drugim varijantama. Dakle nikakav optuženik nego presuđeni zločinac. {{Nepotpisan|92.36.212.124|23:58, 26 januar 2019‎}}
:Dobrodošli na bs. wikipediju. Registrujte se pa i sami možete doprinijeti poboljšanju kvaliteta wikipedije na bosanskom jeziku! --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|&lt;b&gt;&lt;span style=&quot;color: black;&quot;&gt;Golden&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color: green;&quot;&gt;Bosnian&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color: blue;&quot;&gt;Lily&lt;/span&gt;&lt;/b&gt;]] &lt;small&gt;([[Razgovor s korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])&lt;/small&gt; 09:31, 27 januar 2019 (CET)
Registrovao sam se, ali ovaj clanak je zakljucan i nemam mogucnost da isti uredjujem. [[Korisnik:Mpalos5|Mpalos5]] ([[Razgovor s korisnikom:Mpalos5|razgovor]]) 11:47, 27 januar 2019 (CET)

== Bosanskohercegovački general? ==

Navedite mi u kojem to izvoru stoji da je ovaj bosanskohercegovački general? [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 19:38, 26 august 2026 (CEST)

:GoodBosnian, slažem se s tvojom konstatacijom. S obzirom na to da je Ratko Mladić bio komadant Vojske Republike Srpske (VRS), vojske koja je vodila rat protiv međunarodno priznate Republike Bosne i Hercegovine i njenih institucija, nazivati ga &quot;bosanskohercegovačkim&quot; komadantom može biti zbunjujuće i dvosmisleno.
:Umjesto postojeće formulacije, uvodni dio bi mnogo preciznije odražavao historijske činjenice ukoliko bi glasio: &quot;bivši jugoslovenski oficir i general Vojske Republike Srpske rodom iz Bosne i Hercegovine&quot;. Time se jasno razgraničava njegovo geografsko porijeklo od vojne formacije kojom je komandovao. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 20:12, 26 august 2026 (CEST)
::Odrediti Ratka Mladića kao &quot;bosanskohercegovačkog zapovjednika&quot; može samo onaj ko zanemari jednu od osnovnih distinkcija potrebnih za razumijevanje rata u Bosni i Hercegovini: razliku između geografskog porijekla pojedinca i njegove političke, vojne i institucionalne pripadnosti. Dakako da je Mladić rođen na teritoriji Bosne i Hercegovine i da se u geografskom i etničkom smislu može opisati kao bosanskohercegovački Srbin. Međutim, znači li to da je bio ''bosanskohercegovački zapovjednik'' u smislu vojne pripadnosti [[Republika Bosna i Hercegovina|Republici Bosni i Hercegovini]]? Naravno da ne. To je toliko očigledna razlika da je gotovo apsurdno i dokazivati je. Nije on Jusuf Prazina pa da se borio malo za jedne, pa malo za druge snage.
::To uopšte nisu sinonimne kategorije (mislim na termine ''bosanskohercegovački Srbin'' i ''bosanskohercegovački zapovjednik''). Geografsko porijeklo govori o tome odakle je osoba, a vojna funkcija kome je pripadala, odgovarala i kojom je vojnom org. komandovala. Upravo zbog toga atribut ''bosanskohercegovački'' uz imenicu ''zapovjednik'' sve je, samo ne bezazlen; stvara sasvim drugačiju sliku od one koju potvrđuju historijski izvori i pravosnažne presude.
::Uostalom, ako se takva terminologija nastavi nekritički koristiti, ne bi me iznenadilo da za koju godinu imamo Jovana Divjaka i Ratka Mladića na istoj strani historije samo zato što im uvodni dijelovi biografskih članaka počinju istom geografskom odrednicom. Dakle, stvari su vrlo jasne: Mladić je pravosnažno osuđen za genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine, odnosno za konkretne zločine utvrđene pravosnažnim sudskim presudama. Neko, ipak, smatra da se to može napisati tek kasnije, to je pošteno, ali onda u prvoj rečenici mora se pažljivo ostaviti dovoljno prostora da čitalac sam sebi ne napravi pogrešan zaključak. Stoga upravo u terminologiji treba biti najprecizniji i očistiti je od dvosmislenosti prije nego što dvosmislenost počne izgledati kao činjenica.
::Krenimo redom zbog čega mislim da je termin &quot;zapovjednik bosanskih Srba&quot;, sa preciznijom dodatnom formulacijom &quot;komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske&quot;, bolje rješenje. &lt;small&gt;U sažetku izmjena sam bio slovima ograničen, ovdje ipak imam prostora za obrazloženje na pretek, samo treba iščitat'. ;)&lt;/small&gt;
:'''1. Zbog semantike'''
::Ako kažemo da je Mladić rođen u Bosni i Hercegovini, tu nema nikakvog spora. Ako ga opišemo kao bosanskohercegovačkog Srbina u smislu etničkog i geografskog određenja, i to je sasvim razumljivo. Ali kada kažemo &quot;bosanskohercegovački zapovjednik&quot;, imenica ''zapovjednik'' mijenja funkciju pridjeva koji joj prethodi. Onda se ne govori samo o tomr gdje je čovjek rođen; govori se o njegovoj vojnoj funkciji, odnosno kojom je vojnom organizacijom komandovao i kojoj je političko-vojnoj strukturi pripadao. A tu nema mnogo prostora za interpretaciju.
::Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju Mladića označava kao ''Commander of the Main Staff of the Bosnian Serb Army'', odnosno komandanta Glavnog štaba Vojske bosanskih Srba. Tribunal navodi da je tu funkciju preuzeo 12. maja 1992, plus da je na čelu Glavnog štaba VRS-a ostao tokom rata u Bosni i Hercegovini.
::I tu dolazi do ključnog problema s formulacijom &quot;bosanskohercegovački i srpski zapovjednik&quot;. Ako se ta sintagma rastavi gramatički, ona sugeriše dvije atribucije: bio je '''bosanskohercegovački zapovjednik''' i bio je '''srpski zapovjednik'''. Druga tvrdnja je, uz odgovarajuću kvalifikaciju, historijski razumljiva: bio je komandant Vojske Republike Srpske, odnosno vojske bosanskih Srba, a i Srbin je po pripadnosti. Al' šta onda znači prva?
::Ako '''bosanskohercegovački zapovjednik''' ne označava njegovu geografsku pripadnost, nego vojnu funkciju, onda se čitaocu nameće zaključak da je bio jedan od vojnih zapovjednika Bosne i Hercegovine kao države. A to jednostavno nije bio. Upravo zato sam i izvršio [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Ratko_Mladi%C4%87&amp;oldid=3922174 ovu izmjenu]: ne iz razloga da mijenjam činjenice, nego da budu jasnije, da ih jasnije predstavim.
:'''2. Historijski kontekst formulaciju čini još problematičnijom'''
::Vojska Republike Srpske nije bila neutralna &quot;bosanskohercegovačka&quot; vojna formacija. Bila je vojska Republike Srpske i jedna od vojnih strana u ratu u Bosni i Hercegovini. Mladić je bio njen komandant, a ne komandant oružanih snaga Bosne i Hercegovine.
::Sudski utvrđene činjenice o djelovanju snaga pod njegovom komandom dodatno onemogućavaju da se njegova funkcija predstavi kao neka opća, nadetnička ili državna vojna funkcija. MKSJ je utvrdio da je Mladić imao vodeću ulogu u četiri zajednička zločinačka poduhvata. U okviru sveobuhvatnog zajedničkog zločinačkog poduhvata cilj je bio trajno uklanjanje bosanskih Muslimana i bosanskih Hrvata s teritorija u Bosni i Hercegovini koje su bosanski Srbi smatrali svojima.
::Dakle, nije riječ samo o tome kako se vojska zvala. Riječ je o tome da je vojna struktura kojom je Mladić komandovao bila jedna od strana u oružanom sukobu, a ne neutralni sinonim za oružane snage Bosne i Hercegovine.
::Štaviše, pravosnažna presuda dodatno uklanja prostor za takvu semantičku konfuziju. Mladić je pravosnažno osuđen za genocid, progon, istrebljenje, ubistvo, deportaciju i prisilno premještanje kao zločine protiv čovječnosti, te za ubistvo, teror, nezakonite napade na civile i uzimanje talaca kao kršenja zakona i običaja ratovanja. Potvrđena mu je kazna doživotnog zatvora.
::Preciznosti radi, pravosnažna presuda nije utvrdila njegovu odgovornost za genocid u svim općinama koje su bile obuhvaćene prvom tačkom optužnice; za taj dio optužbe je oslobođen. Pravomoćno je, međutim, potvrđena njegova osuda za genocid počinjen u Srebrenici, kao i za niz drugih zločina.
::Zamislimo stranog čitaoca koji nema prethodno znanje o ratu u BiH i želi da se informiše sa Wikipedije na našem, bosanskom, jeziku, vodeći se logikom da je uređuju ljudi poznaju historiju, terminologiju i sve ostalo važno za obrađivanje takvih tema. Pročita &quot;bosanskohercegovački zapovjednik&quot; i sasvim prirodno pretpostavi: &quot;bosanskohercegovački, aha, zapovjednik Bosne i Hercegovine&quot;. Tek kasnije saznaje da je riječ o čovjeku koji je komandovao snagama odgovornim za neke od najtežih zločina počinjenih u historiji ratovanja. Upravo je to problem, zbog tog nije samo stilska nijansa u pitanju.
:'''3. Primjer s atributom &quot;bosansko-srpski&quot; kao dobar pokazatelj kako pridjevi mogu biti varljivi'''
::Namjerno bih ovdje napisao jedan termin, recimo &quot;bosansko-srpsko rukovodstvo&quot;, upravo da se vidi koliko lako ova konstrukcija postaje problematična ako se pridjevi počnu tretirati kao oznake pripadnosti.
::''Bosansko-srpski '''≠''''' ''bosanskohercegovačka državna institucija kojom upravljaju Srbi''. U historijskom kontekstu rata 1992-1995. taj termin odnosi se na Srbe u Bosni i Hercegovini i njihove političke i vojne strukture, a ne na zvanične institucije Bosne i Hercegovine. Isto tako, činjenica da su Mladić, kao i ogromna većina pripadnika i visokopozicioniranog kadra VRS-a, bili rođeni u Bosni i Hercegovini ne čini automatski VRS &quot;bosanskohercegovačkom vojskom&quot;, to bi bilo miješanje baba i žaba.
::Moguće je, naravno, da neko iz čisto geografskog ugla kaže: &quot;E pa Mladić je bosanskohercegovački general jer je rođen u Bosni i Hercegovini.&quot; Ali to nije isto što i reći da je bio bosanskohercegovački vojni zapovjednik. Prvo je geografska, drugo je vojna tvrdnja... i upravo tu razliku treba razjasniti.
:'''4. Nije riječ o sportisti s pravom nastupa za dvije reprezentacije'''
::Banalna analogija, ali mislim da dobro pokazuje apsurd: Ratko Mladić nije bio sportista s dvojnim državljanstvom pa da može mijenjati dresove i jednog dana nastupati za jednu, a drugog za drugu reprezentaciju. U ratu se ne može istovremeno biti komandant dvije međusobno suprotstavljene vojne struktura samo zato što je osoba rođena na teritoriji na kojoj se rat vodi. Mjesto rođenja nije, dakle, vojna uniforma, a porijeklo u geografskom smislu nije tzv. ''military affiliation''. Mladićeva relevantna komandna funkcija u ratu u Bosni i Hercegovini bila je jasna: bio je komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske. To je funkcija koju potvrđuju i dokumenti MKSJ-a i pravosnažna presuda.
:'''Kako onda urediti uvod članka?''' Po meni postoje tri razumne opcije. Vratiti izmjenu na moju zadnju (što pretpostavljam da se neće desiti jer se uvijek traži neki middle ground kod ovakvih problematika, a pitanje je u suštini veoma lahko za riješiti. Al' dobro).
:&lt;u&gt;Prva opcija&lt;/u&gt; jeste potpuno izbaciti nacionalnu i etničku odrednicu iz prve rečenice i napisati samo ono što je za identifikaciju njegove vojne funkcije najvažnije:
:&lt;blockquote&gt;''&quot;Ratko Mladić bio je general i komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske tokom rata u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1995. godine.&quot;''&lt;/blockquote&gt;
:Sve ostalo: mjesto rođenja, etnička pripadnost, politički kontekst i biografske okolnosti, mogu se navesti u nastavku članka (npr. ''Po nacionalnosti bio je to i to'', pa dalje nastaviti).
:&lt;u&gt;Druga opcija&lt;/u&gt; jeste ova, u kojoj do mjesta u kojem je rođen stoji država u kojoj je rođen:
:&lt;blockquote&gt;''&quot;Ratko Mladić (Božanovići kod Kalinovika, Bosna i Hercegovina, 12. mart 1943), srpski je bivši general i komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske (VRS), tokom rata u Bosni i Hercegovini (1992-1995).&quot;''&lt;/blockquote&gt;
::Naumpade mi da postoji i četvrta opcija, linija manjeg otpora, da se doda Note (Napomena) kod  toga da je bio &quot;bosanskohercegovači zapovjednik&quot; samo po geografskoj odrednici. Ne preporučujem, ali ako smo tvrdoglavi dovoljno, ne može se zabranit.
::U svakom slučaju prva rečenica treba biti čista, faktografska i maksimalno precizna. Kasnije se može i treba navesti sve ostalo relevantno za njegovu biografiju. Ali čitalac prvo treba dobiti osnovnu i nespornu informaciju: ko je bio, kojom je vojskom komandovao i u kojem je sukobu djelovao. A to nije teško napisati.
::Ne treba se bojati da će takav uvod biti suhoparan ili nepotpun. Naprotiv, biće precizniji. Dodatne informacije o nacionalnosti, mjestu rođenja i političkom projektu bosanskih Srba neće izgubiti na važnosti; it's other way around. Dobiće na važnosti jer će bit smještene u pravilan kontekst.
::U historiji, a naročito u historiji koja je već jednom prošla kroz sudnicu, riječi imaju težinu, stoga odmah da u startu kažem da nije previše osjetljivosti oko jednog pridjeva/atributa. MKSJ i sudovi nasljednici nisu desetljećima utvrđivali odgovornost pojedinaca da bi se na kraju sve svelo na široke geografske etikete koje zamagljuju razliku između aktera, insittucija i formacija.
::Ako se već pozivamo na činjenice i izvore, onda treba imati dovoljno poštovanja prema tim činjenicama da ih nazovemo pravim imenom.
::Zato je potpuno nepotrebno u prvoj rečenici praviti terminološku maglu tamo gdje je stvar zapravo vrlo jednostavna.
::Ratko Mladić nije bio bosanskohercegovački zapovjednik u smislu pripadnosti vojnom aparatu Bosne i Hercegovine. Nije nastavio službu nakon rata u novooformljenim zajedničkim snagama, OSBiH. Bio je general i komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske, vojske bosanskih Srba, jedne od strana u ratu u Bosni i Hercegovini. I to je dovoljno jasno.
::Bez dvosmislenosti, lažne simetrije, bez peglanja historije tako što će se različite strane obuhvatiti jednom geografski širokom riječju. Ako je cilj enciklopedijski tekst, onda prva rečenica treba čitaocu dati činjenicu, a ne ostaviti mu prostor da nagađa šta i kako.
::Činjenica da je neko rođen u Bosni i Hercegovini govori gdje je rođen. Ne govori kojom je vojskom komandovao i, uslovno rečeno, &quot;čiji je&quot;. A u slučaju Ratka Mladića izgleda da je to problem od kojeg treba startat.
::Na kraju svega ovoga, i ja bih tražio pojašnjenje vraćanja izmjene. '''''Teret dokazivanja je''''', prema pravilima na Wikipediji, konkretno [[Wikipedia:Biografije živih osoba|pravilu Biografije živih osoba]], '''''na uredniku koji dodaje ili obnavlja materijal'''''. Pa opet da ponovimo pitanje koje je kolega GoodBosnian postavio: '''Koji pouzdani izvor Ratka Mladića opisuje kao bosanskohercegovačkog zapovjednika, u smislu u kojem se ta formulacija koristi u uvodu?''' To više djeluje kao karakterizacija njegove vojne funkcije i izvlačenje iz konteksta, čime se ne bismo trebali voditi.
::Pozdrav i svako dobro želim :) &lt;span style=&quot;font-family:Segoe print; color:Maroon; text-shadow:green 0.2em 0.2em 0.4em;&quot;&gt;[[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]&lt;/span&gt; 08:47, 27 august 2026 (CEST)
:::Još jednom se u potpunosti slažem s iznesenom argumentacijom i smatram da trenutna odrednica &quot;bosanskohercegovački zapovjednik/general&quot; ostaje neprihvatljiva jer miješa geografsko porijeklo s vojnom i institucionalnom pripadnošću.
:::Upravo iz tog razloga smatram da je neophodno odbaciti postojeću formulaciju i opredijeliti se za jednu od već ponuđenih preciznijih opcija ili razmotriti dodatne prijedloge koji u potpunosti eliminišu svaku dvosmislenost.
:::Osim historijske i pravne preciznosti, postoji još jedan izuzetno važan razlog zašto se ovo pitanje mora ispraviti, a to je utjecaj na generativnu umjetnu inteligenciju. S obzirom na to da je Wikipedia osnovni izvor podataka za treniranje i pretraživanje brojnih savremenih AI alata, ovakve nedosljednosti automatski se prenose u sisteme vještačke inteligencije. Kada korisnici širom svijeta pretražuju podatke o ratu u BiH putem AI platformi, neprecizni ili dvosmisleni uvodi na Wikipediji dovode do toga da algoritmi generišu netačne odgovore, stvarajući lažnu ekvivalenciju. 
:::Enciklopedija mora služiti kao pouzdan i nedvosmislen izvor tačnih činjenica, a ne kao izvor terminološke konfuzije koja se kasnije reflektuje na širi digitalni prostor. Stoga pozivam urednike da prihvatimo neku od predloženih opcija i uvodni dio članka uskladimo s presudama MKSJ-a i historijskim činjenicama.
:::Stojim vam na raspolaganju za daljnju razmjenu mišljenja, doradu teksta ili usaglašavanje oko konačne formulacije. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 11:06, 27 august 2026 (CEST)
::::Nepotreban ulazak u detalje, narodski rečeno &quot;praviti od muhe slona.&quot; Cilj je bio da se &quot;bosanskohercegovački i srpski&quot; naglasi da je Srbin iz BiH. Za razliku od en.wiki, ne koristimo i pogrešno je koristiti &quot;Bosanski Srbin&quot; ili &quot;Bosanski Hrvat&quot; (en. Bosnian Serb; Bosnian Croat). ''General Pampers'' je državljanin BiH (vjerovatno i Srbije), ali je etnički srbin. Dakle, u ovom kontekstu, &quot;bosanskohercegovački&quot; predstavlja porijeklo, a &quot;srpski&quot; etnicitet. Rado bih stavio nešto bolje, ako ima smisla, jer &quot;Bosanskohercegovački srpski&quot; nekako je najbliže, ali nisam siguran da je gramatički ispravno. Razlog zašto sam napisao ovako, jer postoje i Srbi van BiH, ali i ostali narodi, pa kada se kaže &quot;bosanskohercegovački i srpski&quot; misli se na Srbina iz BiH, a &quot;srpski&quot; bi samo značilo da je Srbin. Za osobe npr. iz Srbije koji se izjašnjavaju kao Bošnjaci rekli bi &quot;srbijanski i bošnjački&quot;, Srbe iz Hrvatske &quot;hrvatski Srbin&quot;, jer se &quot;hrvatski&quot; odnosi na državu, a Srbin na etnicitet.
::::Još nešto, s obzirom na to da je bio komandant VRS-a do 8. novembra 1996 (a član vojske sve do 28. februara 2002.), a da je Dejtonskim sporazumom 14. decembra 1995. Republika Srpska postala jedan od dva entiteta Bosne i Hercegovine, samim tim, u tom periodu bio je general vojske jednog entiteta Bosne i Hercegovine, odnosno bosanskohercegovački general u širem geografskom i političkom smislu. [[Korisnik:Z1KA|&lt;span style=&quot;border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;&quot;&gt;&amp;nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&amp;nbsp;&lt;/span&gt;]] 21:58, 27 august 2026 (CEST)
:::::Mehaničko prevođenje engleskog opisa &quot;Bosnian Serb&quot; u odrednicu &quot;bosanskohercegovački general&quot; predstavlja grub anahronizam i kršenje pravila Wikipedije o izvorima. Oružane snage BiH osnovane su tek 2006. godine, a vojna lica se, baš kao i sportisti u svojim reprezentacijama, kategorizuju isključivo prema institucijama i formacijama u kojima su gradili karijeru, a ne prema mjestu rođenja. Budući da je imenovani bio oficir JNA i general Vojske Republike Srpske, što potvrđuje kompletna domaća i međunarodna literatura, uvođenje termina &quot;bosanskohercegovački&quot; predstavlja izmišljanje nepostojećih kategorija bez ijednog relevantnog izvora. Povezivanje Dejtonskog sporazuma sa statusom VRS-a kako bi se vještački izveo zaključak o &quot;bosanskohercegovačkom generalu&quot; predstavlja školski primjer [[WP:SINTEZA]]. Definiciju je potrebno hitno uskladiti s historijskim činjenicama i zvaničnom literaturom. [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 23:24, 27 august 2026 (CEST)
::::::Uporno se pišu neki argumenti, a ne daju se konkretni prijedlozi. Cilj mog odgovora bio je da dam kontekst zašto je tako napisano i prihvatio činjenicu da &quot;bosanskohercegovački i srpski&quot; nekako nije najbolja formulacija. Svaki članak koje sam uredio ili kreirao, počinju sličnom početnom rečenicom. Za primjer ću uzeti [[Savo Minić]] članak, koji kaže &quot;jest bosanskohercegovački i srpski političar i advokat, trenutni premijer Vlade Republike Srpske od 2. septembra 2025. ...&quot; dakle
::::::* bosanskohercegovački &gt; država, državljanstvo
::::::* srpski &gt; etnicitet
::::::* političar, advokat, trenutni premijer od 2. septembra 2025. &gt; zanimanje, period od-do
::::::Također, cilj ove izmjene bio je sljedeći:
::::::* bosanskohercegovački &gt; država, državljanstvo
::::::* srpski &gt; etnicitet
::::::* zapovjednik i general Vojske Republike Srpske za vrijeme ratova u bivšoj Jugoslaviji &gt; zanimanje, period
::::::Da se stavi samo srpski, može značiti bilo gdje, jer ima i srpskih političara i srpskih generala po Hrvatskoj, BiH, Srbiji pa čak i na Kosovu.
::::::Očiglendo Vaš cilj nije riješiti problem, nego se ovdje rapravljati i uporno gurati svoj argument. S tim u vezi, neću se više obraćat, a da nahranim Vaš ego izjaviti ću sljedeće: 100% ste upravu, ja nemam pojma šta radim. [[Korisnik:Z1KA|&lt;span style=&quot;border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;&quot;&gt;&amp;nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&amp;nbsp;&lt;/span&gt;]] 00:24, 28 august 2026 (CEST)
:::::::Polako, nećemo ovako postići nešto što bi bilo odgovarajuće. Pratila sam tvoj doprinos i on je ogroman. Ne trebamo ništa lično shvatati, nego raditi zajedno da napravimo što reprezentativniju našu wikipediju. Moj prijedlog je bio: ...bivši jugoslovenski oficir i general Vojske Republike Srpske rodom iz Bosne i Hercegovine. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 00:54, 28 august 2026 (CEST)
:::::::Cilj ove rasprave nije dokazivanje ko je u pravu na ličnom nivou, već isključivo poboljšanje kvaliteta i tačnosti enciklopedijskog članka.
:::::::Uostalom, i u samoj infokutiji ovog članka pod stavkom &quot;Pripadnost&quot; jasno su navedene samo '''JNA i VRS'''. Uvod teksta treba biti u skladu s tim podacima.
:::::::Predlažem uvod: '''&quot;...bio je jugoslovenski oficir i srpski general. Služio je kao oficir u Jugoslovenskoj narodnoj armiji (JNA), a tokom rata u Bosni i Hercegovini kao general i komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske.&quot;''' Molim ostale aktivne urednike da se kratko izjasne o ovom konkretnom prijedlogu kako bismo mogli zaključiti ovu temu. [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 01:00, 28 august 2026 (CEST)
::::::::Meni se čini OK. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 01:02, 28 august 2026 (CEST)
::::::::{{komentar}} Pozdrav, bio je general (tj. general-potpukovnik) JNA, a ne samo oficir iste. --[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 02:40, 28 august 2026 (CEST)</text>
      <sha1>0qo2ljirenrmcsq3arhnd1x0nypluok</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3922446</id>
      <parentid>3922432</parentid>
      <timestamp>2026-08-28T03:07:18Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Tulum387</username>
        <id>155909</id>
      </contributor>
      <comment>/* Bosanskohercegovački general? */ odgovor</comment>
      <origin>3922446</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="27165" sha1="ik2r1sfcybya6fqqge8czlwd7wxo60k" xml:space="preserve">{{Stranica_za_razgovor}}Od kada je General Mladic ratni zlocinac?
Kako mozete da proglasite nekog za zlocinca be sudjenja za ratne zlocine?
[[Korisnik:212.200.135.146|212.200.135.146]] 17:05, 29 januar 2006 (CET)

Видим да има много конфликта око овог чланка. Чињеница је да је Ратко Младић вероватно наредио убиство невиних људи у Сребреници и да је вероватно ратни злочинац. Но, док се не долаже та чињеница пред међународним судом у Хагу, не може се тврдити то као истина. Ја предлажем да неко са босанске Википедије, који жели да има тачне и прецизне чињенице, скине категорију &quot;Ратни злочинци&quot;, док се то не докаже, или да се створи нова категорија &quot;Осумњичени ратни злочинци&quot;. Хвала унапред! --[[Korisnik:Бормалагурски|Бормалагурски]] 02:49, 15 mart 2006 (CET)

:::Predlazem: [[Razgovor:Hazim Delić #O ratnim clancima|O strukturi]].--[[Korisnik:158.110.140.221|158.110.140.221]] 12:55, 15 novembar 2007 (CET)

Mozda bi ti vise odgovaralo da ga tretiramo kao heroja dok se skriva?--[[Korisnik:Xcameleonx|Xcameleonx]]

== Država u kojoj je rođen ==

Fali ovo u članku

== Lična karta ==

Nema potrebe za postavljanjem ličnih karata u kojima se vide nečiji podaci!--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-family:Bradley Hand ITC; font-size:small;&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|''&lt;span style=&quot;font-family:Bradley Hand ITC;&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;ra&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;zg&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;ov&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;or&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;'']])&lt;/sub&gt; 11:45, 31 maj 2015 (CEST)

== Zahtjev za izmjenu, 26. januar 2019 ==

Ovaj je presuđeni ratni zločinac, kako već stoji i u Haškim spisima, na engleskoj te drugim varijantama. Dakle nikakav optuženik nego presuđeni zločinac. {{Nepotpisan|92.36.212.124|23:58, 26 januar 2019‎}}
:Dobrodošli na bs. wikipediju. Registrujte se pa i sami možete doprinijeti poboljšanju kvaliteta wikipedije na bosanskom jeziku! --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|&lt;b&gt;&lt;span style=&quot;color: black;&quot;&gt;Golden&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color: green;&quot;&gt;Bosnian&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color: blue;&quot;&gt;Lily&lt;/span&gt;&lt;/b&gt;]] &lt;small&gt;([[Razgovor s korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])&lt;/small&gt; 09:31, 27 januar 2019 (CET)
Registrovao sam se, ali ovaj clanak je zakljucan i nemam mogucnost da isti uredjujem. [[Korisnik:Mpalos5|Mpalos5]] ([[Razgovor s korisnikom:Mpalos5|razgovor]]) 11:47, 27 januar 2019 (CET)

== Bosanskohercegovački general? ==

Navedite mi u kojem to izvoru stoji da je ovaj bosanskohercegovački general? [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 19:38, 26 august 2026 (CEST)

:GoodBosnian, slažem se s tvojom konstatacijom. S obzirom na to da je Ratko Mladić bio komadant Vojske Republike Srpske (VRS), vojske koja je vodila rat protiv međunarodno priznate Republike Bosne i Hercegovine i njenih institucija, nazivati ga &quot;bosanskohercegovačkim&quot; komadantom može biti zbunjujuće i dvosmisleno.
:Umjesto postojeće formulacije, uvodni dio bi mnogo preciznije odražavao historijske činjenice ukoliko bi glasio: &quot;bivši jugoslovenski oficir i general Vojske Republike Srpske rodom iz Bosne i Hercegovine&quot;. Time se jasno razgraničava njegovo geografsko porijeklo od vojne formacije kojom je komandovao. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 20:12, 26 august 2026 (CEST)
::Odrediti Ratka Mladića kao &quot;bosanskohercegovačkog zapovjednika&quot; može samo onaj ko zanemari jednu od osnovnih distinkcija potrebnih za razumijevanje rata u Bosni i Hercegovini: razliku između geografskog porijekla pojedinca i njegove političke, vojne i institucionalne pripadnosti. Dakako da je Mladić rođen na teritoriji Bosne i Hercegovine i da se u geografskom i etničkom smislu može opisati kao bosanskohercegovački Srbin. Međutim, znači li to da je bio ''bosanskohercegovački zapovjednik'' u smislu vojne pripadnosti [[Republika Bosna i Hercegovina|Republici Bosni i Hercegovini]]? Naravno da ne. To je toliko očigledna razlika da je gotovo apsurdno i dokazivati je. Nije on Jusuf Prazina pa da se borio malo za jedne, pa malo za druge snage.
::To uopšte nisu sinonimne kategorije (mislim na termine ''bosanskohercegovački Srbin'' i ''bosanskohercegovački zapovjednik''). Geografsko porijeklo govori o tome odakle je osoba, a vojna funkcija kome je pripadala, odgovarala i kojom je vojnom org. komandovala. Upravo zbog toga atribut ''bosanskohercegovački'' uz imenicu ''zapovjednik'' sve je, samo ne bezazlen; stvara sasvim drugačiju sliku od one koju potvrđuju historijski izvori i pravosnažne presude.
::Uostalom, ako se takva terminologija nastavi nekritički koristiti, ne bi me iznenadilo da za koju godinu imamo Jovana Divjaka i Ratka Mladića na istoj strani historije samo zato što im uvodni dijelovi biografskih članaka počinju istom geografskom odrednicom. Dakle, stvari su vrlo jasne: Mladić je pravosnažno osuđen za genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine, odnosno za konkretne zločine utvrđene pravosnažnim sudskim presudama. Neko, ipak, smatra da se to može napisati tek kasnije, to je pošteno, ali onda u prvoj rečenici mora se pažljivo ostaviti dovoljno prostora da čitalac sam sebi ne napravi pogrešan zaključak. Stoga upravo u terminologiji treba biti najprecizniji i očistiti je od dvosmislenosti prije nego što dvosmislenost počne izgledati kao činjenica.
::Krenimo redom zbog čega mislim da je termin &quot;zapovjednik bosanskih Srba&quot;, sa preciznijom dodatnom formulacijom &quot;komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske&quot;, bolje rješenje. &lt;small&gt;U sažetku izmjena sam bio slovima ograničen, ovdje ipak imam prostora za obrazloženje na pretek, samo treba iščitat'. ;)&lt;/small&gt;
:'''1. Zbog semantike'''
::Ako kažemo da je Mladić rođen u Bosni i Hercegovini, tu nema nikakvog spora. Ako ga opišemo kao bosanskohercegovačkog Srbina u smislu etničkog i geografskog određenja, i to je sasvim razumljivo. Ali kada kažemo &quot;bosanskohercegovački zapovjednik&quot;, imenica ''zapovjednik'' mijenja funkciju pridjeva koji joj prethodi. Onda se ne govori samo o tomr gdje je čovjek rođen; govori se o njegovoj vojnoj funkciji, odnosno kojom je vojnom organizacijom komandovao i kojoj je političko-vojnoj strukturi pripadao. A tu nema mnogo prostora za interpretaciju.
::Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju Mladića označava kao ''Commander of the Main Staff of the Bosnian Serb Army'', odnosno komandanta Glavnog štaba Vojske bosanskih Srba. Tribunal navodi da je tu funkciju preuzeo 12. maja 1992, plus da je na čelu Glavnog štaba VRS-a ostao tokom rata u Bosni i Hercegovini.
::I tu dolazi do ključnog problema s formulacijom &quot;bosanskohercegovački i srpski zapovjednik&quot;. Ako se ta sintagma rastavi gramatički, ona sugeriše dvije atribucije: bio je '''bosanskohercegovački zapovjednik''' i bio je '''srpski zapovjednik'''. Druga tvrdnja je, uz odgovarajuću kvalifikaciju, historijski razumljiva: bio je komandant Vojske Republike Srpske, odnosno vojske bosanskih Srba, a i Srbin je po pripadnosti. Al' šta onda znači prva?
::Ako '''bosanskohercegovački zapovjednik''' ne označava njegovu geografsku pripadnost, nego vojnu funkciju, onda se čitaocu nameće zaključak da je bio jedan od vojnih zapovjednika Bosne i Hercegovine kao države. A to jednostavno nije bio. Upravo zato sam i izvršio [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Ratko_Mladi%C4%87&amp;oldid=3922174 ovu izmjenu]: ne iz razloga da mijenjam činjenice, nego da budu jasnije, da ih jasnije predstavim.
:'''2. Historijski kontekst formulaciju čini još problematičnijom'''
::Vojska Republike Srpske nije bila neutralna &quot;bosanskohercegovačka&quot; vojna formacija. Bila je vojska Republike Srpske i jedna od vojnih strana u ratu u Bosni i Hercegovini. Mladić je bio njen komandant, a ne komandant oružanih snaga Bosne i Hercegovine.
::Sudski utvrđene činjenice o djelovanju snaga pod njegovom komandom dodatno onemogućavaju da se njegova funkcija predstavi kao neka opća, nadetnička ili državna vojna funkcija. MKSJ je utvrdio da je Mladić imao vodeću ulogu u četiri zajednička zločinačka poduhvata. U okviru sveobuhvatnog zajedničkog zločinačkog poduhvata cilj je bio trajno uklanjanje bosanskih Muslimana i bosanskih Hrvata s teritorija u Bosni i Hercegovini koje su bosanski Srbi smatrali svojima.
::Dakle, nije riječ samo o tome kako se vojska zvala. Riječ je o tome da je vojna struktura kojom je Mladić komandovao bila jedna od strana u oružanom sukobu, a ne neutralni sinonim za oružane snage Bosne i Hercegovine.
::Štaviše, pravosnažna presuda dodatno uklanja prostor za takvu semantičku konfuziju. Mladić je pravosnažno osuđen za genocid, progon, istrebljenje, ubistvo, deportaciju i prisilno premještanje kao zločine protiv čovječnosti, te za ubistvo, teror, nezakonite napade na civile i uzimanje talaca kao kršenja zakona i običaja ratovanja. Potvrđena mu je kazna doživotnog zatvora.
::Preciznosti radi, pravosnažna presuda nije utvrdila njegovu odgovornost za genocid u svim općinama koje su bile obuhvaćene prvom tačkom optužnice; za taj dio optužbe je oslobođen. Pravomoćno je, međutim, potvrđena njegova osuda za genocid počinjen u Srebrenici, kao i za niz drugih zločina.
::Zamislimo stranog čitaoca koji nema prethodno znanje o ratu u BiH i želi da se informiše sa Wikipedije na našem, bosanskom, jeziku, vodeći se logikom da je uređuju ljudi poznaju historiju, terminologiju i sve ostalo važno za obrađivanje takvih tema. Pročita &quot;bosanskohercegovački zapovjednik&quot; i sasvim prirodno pretpostavi: &quot;bosanskohercegovački, aha, zapovjednik Bosne i Hercegovine&quot;. Tek kasnije saznaje da je riječ o čovjeku koji je komandovao snagama odgovornim za neke od najtežih zločina počinjenih u historiji ratovanja. Upravo je to problem, zbog tog nije samo stilska nijansa u pitanju.
:'''3. Primjer s atributom &quot;bosansko-srpski&quot; kao dobar pokazatelj kako pridjevi mogu biti varljivi'''
::Namjerno bih ovdje napisao jedan termin, recimo &quot;bosansko-srpsko rukovodstvo&quot;, upravo da se vidi koliko lako ova konstrukcija postaje problematična ako se pridjevi počnu tretirati kao oznake pripadnosti.
::''Bosansko-srpski '''≠''''' ''bosanskohercegovačka državna institucija kojom upravljaju Srbi''. U historijskom kontekstu rata 1992-1995. taj termin odnosi se na Srbe u Bosni i Hercegovini i njihove političke i vojne strukture, a ne na zvanične institucije Bosne i Hercegovine. Isto tako, činjenica da su Mladić, kao i ogromna većina pripadnika i visokopozicioniranog kadra VRS-a, bili rođeni u Bosni i Hercegovini ne čini automatski VRS &quot;bosanskohercegovačkom vojskom&quot;, to bi bilo miješanje baba i žaba.
::Moguće je, naravno, da neko iz čisto geografskog ugla kaže: &quot;E pa Mladić je bosanskohercegovački general jer je rođen u Bosni i Hercegovini.&quot; Ali to nije isto što i reći da je bio bosanskohercegovački vojni zapovjednik. Prvo je geografska, drugo je vojna tvrdnja... i upravo tu razliku treba razjasniti.
:'''4. Nije riječ o sportisti s pravom nastupa za dvije reprezentacije'''
::Banalna analogija, ali mislim da dobro pokazuje apsurd: Ratko Mladić nije bio sportista s dvojnim državljanstvom pa da može mijenjati dresove i jednog dana nastupati za jednu, a drugog za drugu reprezentaciju. U ratu se ne može istovremeno biti komandant dvije međusobno suprotstavljene vojne struktura samo zato što je osoba rođena na teritoriji na kojoj se rat vodi. Mjesto rođenja nije, dakle, vojna uniforma, a porijeklo u geografskom smislu nije tzv. ''military affiliation''. Mladićeva relevantna komandna funkcija u ratu u Bosni i Hercegovini bila je jasna: bio je komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske. To je funkcija koju potvrđuju i dokumenti MKSJ-a i pravosnažna presuda.
:'''Kako onda urediti uvod članka?''' Po meni postoje tri razumne opcije. Vratiti izmjenu na moju zadnju (što pretpostavljam da se neće desiti jer se uvijek traži neki middle ground kod ovakvih problematika, a pitanje je u suštini veoma lahko za riješiti. Al' dobro).
:&lt;u&gt;Prva opcija&lt;/u&gt; jeste potpuno izbaciti nacionalnu i etničku odrednicu iz prve rečenice i napisati samo ono što je za identifikaciju njegove vojne funkcije najvažnije:
:&lt;blockquote&gt;''&quot;Ratko Mladić bio je general i komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske tokom rata u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1995. godine.&quot;''&lt;/blockquote&gt;
:Sve ostalo: mjesto rođenja, etnička pripadnost, politički kontekst i biografske okolnosti, mogu se navesti u nastavku članka (npr. ''Po nacionalnosti bio je to i to'', pa dalje nastaviti).
:&lt;u&gt;Druga opcija&lt;/u&gt; jeste ova, u kojoj do mjesta u kojem je rođen stoji država u kojoj je rođen:
:&lt;blockquote&gt;''&quot;Ratko Mladić (Božanovići kod Kalinovika, Bosna i Hercegovina, 12. mart 1943), srpski je bivši general i komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske (VRS), tokom rata u Bosni i Hercegovini (1992-1995).&quot;''&lt;/blockquote&gt;
::Naumpade mi da postoji i četvrta opcija, linija manjeg otpora, da se doda Note (Napomena) kod  toga da je bio &quot;bosanskohercegovači zapovjednik&quot; samo po geografskoj odrednici. Ne preporučujem, ali ako smo tvrdoglavi dovoljno, ne može se zabranit.
::U svakom slučaju prva rečenica treba biti čista, faktografska i maksimalno precizna. Kasnije se može i treba navesti sve ostalo relevantno za njegovu biografiju. Ali čitalac prvo treba dobiti osnovnu i nespornu informaciju: ko je bio, kojom je vojskom komandovao i u kojem je sukobu djelovao. A to nije teško napisati.
::Ne treba se bojati da će takav uvod biti suhoparan ili nepotpun. Naprotiv, biće precizniji. Dodatne informacije o nacionalnosti, mjestu rođenja i političkom projektu bosanskih Srba neće izgubiti na važnosti; it's other way around. Dobiće na važnosti jer će bit smještene u pravilan kontekst.
::U historiji, a naročito u historiji koja je već jednom prošla kroz sudnicu, riječi imaju težinu, stoga odmah da u startu kažem da nije previše osjetljivosti oko jednog pridjeva/atributa. MKSJ i sudovi nasljednici nisu desetljećima utvrđivali odgovornost pojedinaca da bi se na kraju sve svelo na široke geografske etikete koje zamagljuju razliku između aktera, insittucija i formacija.
::Ako se već pozivamo na činjenice i izvore, onda treba imati dovoljno poštovanja prema tim činjenicama da ih nazovemo pravim imenom.
::Zato je potpuno nepotrebno u prvoj rečenici praviti terminološku maglu tamo gdje je stvar zapravo vrlo jednostavna.
::Ratko Mladić nije bio bosanskohercegovački zapovjednik u smislu pripadnosti vojnom aparatu Bosne i Hercegovine. Nije nastavio službu nakon rata u novooformljenim zajedničkim snagama, OSBiH. Bio je general i komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske, vojske bosanskih Srba, jedne od strana u ratu u Bosni i Hercegovini. I to je dovoljno jasno.
::Bez dvosmislenosti, lažne simetrije, bez peglanja historije tako što će se različite strane obuhvatiti jednom geografski širokom riječju. Ako je cilj enciklopedijski tekst, onda prva rečenica treba čitaocu dati činjenicu, a ne ostaviti mu prostor da nagađa šta i kako.
::Činjenica da je neko rođen u Bosni i Hercegovini govori gdje je rođen. Ne govori kojom je vojskom komandovao i, uslovno rečeno, &quot;čiji je&quot;. A u slučaju Ratka Mladića izgleda da je to problem od kojeg treba startat.
::Na kraju svega ovoga, i ja bih tražio pojašnjenje vraćanja izmjene. '''''Teret dokazivanja je''''', prema pravilima na Wikipediji, konkretno [[Wikipedia:Biografije živih osoba|pravilu Biografije živih osoba]], '''''na uredniku koji dodaje ili obnavlja materijal'''''. Pa opet da ponovimo pitanje koje je kolega GoodBosnian postavio: '''Koji pouzdani izvor Ratka Mladića opisuje kao bosanskohercegovačkog zapovjednika, u smislu u kojem se ta formulacija koristi u uvodu?''' To više djeluje kao karakterizacija njegove vojne funkcije i izvlačenje iz konteksta, čime se ne bismo trebali voditi.
::Pozdrav i svako dobro želim :) &lt;span style=&quot;font-family:Segoe print; color:Maroon; text-shadow:green 0.2em 0.2em 0.4em;&quot;&gt;[[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]&lt;/span&gt; 08:47, 27 august 2026 (CEST)
:::Još jednom se u potpunosti slažem s iznesenom argumentacijom i smatram da trenutna odrednica &quot;bosanskohercegovački zapovjednik/general&quot; ostaje neprihvatljiva jer miješa geografsko porijeklo s vojnom i institucionalnom pripadnošću.
:::Upravo iz tog razloga smatram da je neophodno odbaciti postojeću formulaciju i opredijeliti se za jednu od već ponuđenih preciznijih opcija ili razmotriti dodatne prijedloge koji u potpunosti eliminišu svaku dvosmislenost.
:::Osim historijske i pravne preciznosti, postoji još jedan izuzetno važan razlog zašto se ovo pitanje mora ispraviti, a to je utjecaj na generativnu umjetnu inteligenciju. S obzirom na to da je Wikipedia osnovni izvor podataka za treniranje i pretraživanje brojnih savremenih AI alata, ovakve nedosljednosti automatski se prenose u sisteme vještačke inteligencije. Kada korisnici širom svijeta pretražuju podatke o ratu u BiH putem AI platformi, neprecizni ili dvosmisleni uvodi na Wikipediji dovode do toga da algoritmi generišu netačne odgovore, stvarajući lažnu ekvivalenciju. 
:::Enciklopedija mora služiti kao pouzdan i nedvosmislen izvor tačnih činjenica, a ne kao izvor terminološke konfuzije koja se kasnije reflektuje na širi digitalni prostor. Stoga pozivam urednike da prihvatimo neku od predloženih opcija i uvodni dio članka uskladimo s presudama MKSJ-a i historijskim činjenicama.
:::Stojim vam na raspolaganju za daljnju razmjenu mišljenja, doradu teksta ili usaglašavanje oko konačne formulacije. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 11:06, 27 august 2026 (CEST)
::::Nepotreban ulazak u detalje, narodski rečeno &quot;praviti od muhe slona.&quot; Cilj je bio da se &quot;bosanskohercegovački i srpski&quot; naglasi da je Srbin iz BiH. Za razliku od en.wiki, ne koristimo i pogrešno je koristiti &quot;Bosanski Srbin&quot; ili &quot;Bosanski Hrvat&quot; (en. Bosnian Serb; Bosnian Croat). ''General Pampers'' je državljanin BiH (vjerovatno i Srbije), ali je etnički srbin. Dakle, u ovom kontekstu, &quot;bosanskohercegovački&quot; predstavlja porijeklo, a &quot;srpski&quot; etnicitet. Rado bih stavio nešto bolje, ako ima smisla, jer &quot;Bosanskohercegovački srpski&quot; nekako je najbliže, ali nisam siguran da je gramatički ispravno. Razlog zašto sam napisao ovako, jer postoje i Srbi van BiH, ali i ostali narodi, pa kada se kaže &quot;bosanskohercegovački i srpski&quot; misli se na Srbina iz BiH, a &quot;srpski&quot; bi samo značilo da je Srbin. Za osobe npr. iz Srbije koji se izjašnjavaju kao Bošnjaci rekli bi &quot;srbijanski i bošnjački&quot;, Srbe iz Hrvatske &quot;hrvatski Srbin&quot;, jer se &quot;hrvatski&quot; odnosi na državu, a Srbin na etnicitet.
::::Još nešto, s obzirom na to da je bio komandant VRS-a do 8. novembra 1996 (a član vojske sve do 28. februara 2002.), a da je Dejtonskim sporazumom 14. decembra 1995. Republika Srpska postala jedan od dva entiteta Bosne i Hercegovine, samim tim, u tom periodu bio je general vojske jednog entiteta Bosne i Hercegovine, odnosno bosanskohercegovački general u širem geografskom i političkom smislu. [[Korisnik:Z1KA|&lt;span style=&quot;border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;&quot;&gt;&amp;nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&amp;nbsp;&lt;/span&gt;]] 21:58, 27 august 2026 (CEST)
:::::Mehaničko prevođenje engleskog opisa &quot;Bosnian Serb&quot; u odrednicu &quot;bosanskohercegovački general&quot; predstavlja grub anahronizam i kršenje pravila Wikipedije o izvorima. Oružane snage BiH osnovane su tek 2006. godine, a vojna lica se, baš kao i sportisti u svojim reprezentacijama, kategorizuju isključivo prema institucijama i formacijama u kojima su gradili karijeru, a ne prema mjestu rođenja. Budući da je imenovani bio oficir JNA i general Vojske Republike Srpske, što potvrđuje kompletna domaća i međunarodna literatura, uvođenje termina &quot;bosanskohercegovački&quot; predstavlja izmišljanje nepostojećih kategorija bez ijednog relevantnog izvora. Povezivanje Dejtonskog sporazuma sa statusom VRS-a kako bi se vještački izveo zaključak o &quot;bosanskohercegovačkom generalu&quot; predstavlja školski primjer [[WP:SINTEZA]]. Definiciju je potrebno hitno uskladiti s historijskim činjenicama i zvaničnom literaturom. [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 23:24, 27 august 2026 (CEST)
::::::Uporno se pišu neki argumenti, a ne daju se konkretni prijedlozi. Cilj mog odgovora bio je da dam kontekst zašto je tako napisano i prihvatio činjenicu da &quot;bosanskohercegovački i srpski&quot; nekako nije najbolja formulacija. Svaki članak koje sam uredio ili kreirao, počinju sličnom početnom rečenicom. Za primjer ću uzeti [[Savo Minić]] članak, koji kaže &quot;jest bosanskohercegovački i srpski političar i advokat, trenutni premijer Vlade Republike Srpske od 2. septembra 2025. ...&quot; dakle
::::::* bosanskohercegovački &gt; država, državljanstvo
::::::* srpski &gt; etnicitet
::::::* političar, advokat, trenutni premijer od 2. septembra 2025. &gt; zanimanje, period od-do
::::::Također, cilj ove izmjene bio je sljedeći:
::::::* bosanskohercegovački &gt; država, državljanstvo
::::::* srpski &gt; etnicitet
::::::* zapovjednik i general Vojske Republike Srpske za vrijeme ratova u bivšoj Jugoslaviji &gt; zanimanje, period
::::::Da se stavi samo srpski, može značiti bilo gdje, jer ima i srpskih političara i srpskih generala po Hrvatskoj, BiH, Srbiji pa čak i na Kosovu.
::::::Očiglendo Vaš cilj nije riješiti problem, nego se ovdje rapravljati i uporno gurati svoj argument. S tim u vezi, neću se više obraćat, a da nahranim Vaš ego izjaviti ću sljedeće: 100% ste upravu, ja nemam pojma šta radim. [[Korisnik:Z1KA|&lt;span style=&quot;border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;&quot;&gt;&amp;nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&amp;nbsp;&lt;/span&gt;]] 00:24, 28 august 2026 (CEST)
:::::::Polako, nećemo ovako postići nešto što bi bilo odgovarajuće. Pratila sam tvoj doprinos i on je ogroman. Ne trebamo ništa lično shvatati, nego raditi zajedno da napravimo što reprezentativniju našu wikipediju. Moj prijedlog je bio: ...bivši jugoslovenski oficir i general Vojske Republike Srpske rodom iz Bosne i Hercegovine. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 00:54, 28 august 2026 (CEST)
:::::::Cilj ove rasprave nije dokazivanje ko je u pravu na ličnom nivou, već isključivo poboljšanje kvaliteta i tačnosti enciklopedijskog članka.
:::::::Uostalom, i u samoj infokutiji ovog članka pod stavkom &quot;Pripadnost&quot; jasno su navedene samo '''JNA i VRS'''. Uvod teksta treba biti u skladu s tim podacima.
:::::::Predlažem uvod: '''&quot;...bio je jugoslovenski oficir i srpski general. Služio je kao oficir u Jugoslovenskoj narodnoj armiji (JNA), a tokom rata u Bosni i Hercegovini kao general i komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske.&quot;''' Molim ostale aktivne urednike da se kratko izjasne o ovom konkretnom prijedlogu kako bismo mogli zaključiti ovu temu. [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 01:00, 28 august 2026 (CEST)
::::::::Meni se čini OK. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 01:02, 28 august 2026 (CEST)
::::::::{{komentar}} Pozdrav, bio je general (tj. general-potpukovnik) JNA, a ne samo oficir iste. --[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 02:40, 28 august 2026 (CEST)
:::::::Mislim da rasprava vodi u potpuno drugačijem pravcu nego što sam očekivao i da smo se poprilično udaljili od osnovnog pitanja. Kroz ''elaborat'' sam problem iznio, kao i potencijalna rješenja, pa ću se potrudit da budem kratak i probat složiti sve koncizno. Nisi ti u pitanju, Z1KA, AnToni je revertovao moju izmjenu, nema ni sažetka kod vraćanja, pa da probam skontati kako, šta. Pronašao si se gdje nisi trebao. Al' evo, ako idemo već u tom pravcu, zbog čega je u redu reći hrvatski Srbin, ali ne i bosanski Srbin, ili zašto ne proširiti na bosanskohercegovački Srbin kad već pričamo o geografskim odrednicama/odrednicama državljanstva? Analogija je potpuno ista. Savo Minić koliko toliko pokušava djelovati unutar ustavnog poretka, njegova funkcija postoji unutar države Bosne i Hercegovine i relevantna kategorija mu je državljanstvo, a kod Ratka Mladića je slučaj da je on vojni komandant, koji je djelovao protiv države, te mu je institucionalna pripadnost relevantnija negoli državljanstvo. Gore sam napisao jasno da &lt;u&gt;historijski kontekst formulaciju čini još problematičnijom. VRS nije bila neutralna &quot;bosanskohercegovačka&quot; vojna formacija. Bila je vojska RS i jedna od vojnih strana u ratu u Bosni i Hercegovini&lt;/u&gt;. Mladić je, ponavljam, bio njen komandant, a ne komandant oružanih snaga Bosne i Hercegovine.
:::::::Ako bismo sugerisali da je Mladić bosanskohercegovački general jer je nakon Dejtona RS postala entitet BiH upali bismo u zamku logičke greške, jer uzimali bismo nešto iz retroaktivnosti gdje se to ne može na taj način uzeti; primijeniti pravni okvir koji je nastao nakon rata na vojnu funkciju koja je postojala tokom rata. To je kao kad bismo rekli da je Adolf Hitler bio evropski kancelar, zato što je Njemačka danas članica Evropske unije. Ne ide. Dejtonski sporazum okončava rat i definiše novi ustavni poredak, ali ne mijenja prirodu oružanih formacija tokom rata, niti institucionalnu pripadnost komandanata. Njegova vojna funkcija se definiše u kontekstu rata, ne u kontekstu Dejtona koji je uslijedio nakon njegovih zločina.
:::::::Moram se prikloniti mišljenju GoodBosniana jer ima više smisla, a ovo da doživiš nekim ličnim napadom nije u redu, jer, barem za sebe garantujem, nemam ništa ni protiv tebe ni bilo koga drugog, a sve i da si pogriješio ne trebaš se pravdat' (''[[:en:Errare_humanum_est|Errare humanum est]]''), jedan si od najaktivnih urednika. Samo dajemo argumente zbog čega formulacija ne odgovara. Niko ti ne govori da ne znaš šta radiš,  ali evo, ako nas je troje na istom tragu, znači da očigledno nešto ne štima. &lt;span style=&quot;font-family:Segoe print; color:Maroon; text-shadow:green 0.2em 0.2em 0.4em;&quot;&gt;[[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]&lt;/span&gt; 05:07, 28 august 2026 (CEST)</text>
      <sha1>ik2r1sfcybya6fqqge8czlwd7wxo60k</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3922447</id>
      <parentid>3922446</parentid>
      <timestamp>2026-08-28T03:34:49Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>نوفاك اتشمان</username>
        <id>16322</id>
      </contributor>
      <comment>/* Bosanskohercegovački general? */ odgovor</comment>
      <origin>3922447</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="27434" sha1="au78mpu5jveeqcuuoil22wj5y7a7c8r" xml:space="preserve">{{Stranica_za_razgovor}}Od kada je General Mladic ratni zlocinac?
Kako mozete da proglasite nekog za zlocinca be sudjenja za ratne zlocine?
[[Korisnik:212.200.135.146|212.200.135.146]] 17:05, 29 januar 2006 (CET)

Видим да има много конфликта око овог чланка. Чињеница је да је Ратко Младић вероватно наредио убиство невиних људи у Сребреници и да је вероватно ратни злочинац. Но, док се не долаже та чињеница пред међународним судом у Хагу, не може се тврдити то као истина. Ја предлажем да неко са босанске Википедије, који жели да има тачне и прецизне чињенице, скине категорију &quot;Ратни злочинци&quot;, док се то не докаже, или да се створи нова категорија &quot;Осумњичени ратни злочинци&quot;. Хвала унапред! --[[Korisnik:Бормалагурски|Бормалагурски]] 02:49, 15 mart 2006 (CET)

:::Predlazem: [[Razgovor:Hazim Delić #O ratnim clancima|O strukturi]].--[[Korisnik:158.110.140.221|158.110.140.221]] 12:55, 15 novembar 2007 (CET)

Mozda bi ti vise odgovaralo da ga tretiramo kao heroja dok se skriva?--[[Korisnik:Xcameleonx|Xcameleonx]]

== Država u kojoj je rođen ==

Fali ovo u članku

== Lična karta ==

Nema potrebe za postavljanjem ličnih karata u kojima se vide nečiji podaci!--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-family:Bradley Hand ITC; font-size:small;&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|''&lt;span style=&quot;font-family:Bradley Hand ITC;&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;ra&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;zg&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;ov&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;or&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;'']])&lt;/sub&gt; 11:45, 31 maj 2015 (CEST)

== Zahtjev za izmjenu, 26. januar 2019 ==

Ovaj je presuđeni ratni zločinac, kako već stoji i u Haškim spisima, na engleskoj te drugim varijantama. Dakle nikakav optuženik nego presuđeni zločinac. {{Nepotpisan|92.36.212.124|23:58, 26 januar 2019‎}}
:Dobrodošli na bs. wikipediju. Registrujte se pa i sami možete doprinijeti poboljšanju kvaliteta wikipedije na bosanskom jeziku! --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|&lt;b&gt;&lt;span style=&quot;color: black;&quot;&gt;Golden&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color: green;&quot;&gt;Bosnian&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color: blue;&quot;&gt;Lily&lt;/span&gt;&lt;/b&gt;]] &lt;small&gt;([[Razgovor s korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])&lt;/small&gt; 09:31, 27 januar 2019 (CET)
Registrovao sam se, ali ovaj clanak je zakljucan i nemam mogucnost da isti uredjujem. [[Korisnik:Mpalos5|Mpalos5]] ([[Razgovor s korisnikom:Mpalos5|razgovor]]) 11:47, 27 januar 2019 (CET)

== Bosanskohercegovački general? ==

Navedite mi u kojem to izvoru stoji da je ovaj bosanskohercegovački general? [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 19:38, 26 august 2026 (CEST)

:GoodBosnian, slažem se s tvojom konstatacijom. S obzirom na to da je Ratko Mladić bio komadant Vojske Republike Srpske (VRS), vojske koja je vodila rat protiv međunarodno priznate Republike Bosne i Hercegovine i njenih institucija, nazivati ga &quot;bosanskohercegovačkim&quot; komadantom može biti zbunjujuće i dvosmisleno.
:Umjesto postojeće formulacije, uvodni dio bi mnogo preciznije odražavao historijske činjenice ukoliko bi glasio: &quot;bivši jugoslovenski oficir i general Vojske Republike Srpske rodom iz Bosne i Hercegovine&quot;. Time se jasno razgraničava njegovo geografsko porijeklo od vojne formacije kojom je komandovao. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 20:12, 26 august 2026 (CEST)
::Odrediti Ratka Mladića kao &quot;bosanskohercegovačkog zapovjednika&quot; može samo onaj ko zanemari jednu od osnovnih distinkcija potrebnih za razumijevanje rata u Bosni i Hercegovini: razliku između geografskog porijekla pojedinca i njegove političke, vojne i institucionalne pripadnosti. Dakako da je Mladić rođen na teritoriji Bosne i Hercegovine i da se u geografskom i etničkom smislu može opisati kao bosanskohercegovački Srbin. Međutim, znači li to da je bio ''bosanskohercegovački zapovjednik'' u smislu vojne pripadnosti [[Republika Bosna i Hercegovina|Republici Bosni i Hercegovini]]? Naravno da ne. To je toliko očigledna razlika da je gotovo apsurdno i dokazivati je. Nije on Jusuf Prazina pa da se borio malo za jedne, pa malo za druge snage.
::To uopšte nisu sinonimne kategorije (mislim na termine ''bosanskohercegovački Srbin'' i ''bosanskohercegovački zapovjednik''). Geografsko porijeklo govori o tome odakle je osoba, a vojna funkcija kome je pripadala, odgovarala i kojom je vojnom org. komandovala. Upravo zbog toga atribut ''bosanskohercegovački'' uz imenicu ''zapovjednik'' sve je, samo ne bezazlen; stvara sasvim drugačiju sliku od one koju potvrđuju historijski izvori i pravosnažne presude.
::Uostalom, ako se takva terminologija nastavi nekritički koristiti, ne bi me iznenadilo da za koju godinu imamo Jovana Divjaka i Ratka Mladića na istoj strani historije samo zato što im uvodni dijelovi biografskih članaka počinju istom geografskom odrednicom. Dakle, stvari su vrlo jasne: Mladić je pravosnažno osuđen za genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine, odnosno za konkretne zločine utvrđene pravosnažnim sudskim presudama. Neko, ipak, smatra da se to može napisati tek kasnije, to je pošteno, ali onda u prvoj rečenici mora se pažljivo ostaviti dovoljno prostora da čitalac sam sebi ne napravi pogrešan zaključak. Stoga upravo u terminologiji treba biti najprecizniji i očistiti je od dvosmislenosti prije nego što dvosmislenost počne izgledati kao činjenica.
::Krenimo redom zbog čega mislim da je termin &quot;zapovjednik bosanskih Srba&quot;, sa preciznijom dodatnom formulacijom &quot;komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske&quot;, bolje rješenje. &lt;small&gt;U sažetku izmjena sam bio slovima ograničen, ovdje ipak imam prostora za obrazloženje na pretek, samo treba iščitat'. ;)&lt;/small&gt;
:'''1. Zbog semantike'''
::Ako kažemo da je Mladić rođen u Bosni i Hercegovini, tu nema nikakvog spora. Ako ga opišemo kao bosanskohercegovačkog Srbina u smislu etničkog i geografskog određenja, i to je sasvim razumljivo. Ali kada kažemo &quot;bosanskohercegovački zapovjednik&quot;, imenica ''zapovjednik'' mijenja funkciju pridjeva koji joj prethodi. Onda se ne govori samo o tomr gdje je čovjek rođen; govori se o njegovoj vojnoj funkciji, odnosno kojom je vojnom organizacijom komandovao i kojoj je političko-vojnoj strukturi pripadao. A tu nema mnogo prostora za interpretaciju.
::Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju Mladića označava kao ''Commander of the Main Staff of the Bosnian Serb Army'', odnosno komandanta Glavnog štaba Vojske bosanskih Srba. Tribunal navodi da je tu funkciju preuzeo 12. maja 1992, plus da je na čelu Glavnog štaba VRS-a ostao tokom rata u Bosni i Hercegovini.
::I tu dolazi do ključnog problema s formulacijom &quot;bosanskohercegovački i srpski zapovjednik&quot;. Ako se ta sintagma rastavi gramatički, ona sugeriše dvije atribucije: bio je '''bosanskohercegovački zapovjednik''' i bio je '''srpski zapovjednik'''. Druga tvrdnja je, uz odgovarajuću kvalifikaciju, historijski razumljiva: bio je komandant Vojske Republike Srpske, odnosno vojske bosanskih Srba, a i Srbin je po pripadnosti. Al' šta onda znači prva?
::Ako '''bosanskohercegovački zapovjednik''' ne označava njegovu geografsku pripadnost, nego vojnu funkciju, onda se čitaocu nameće zaključak da je bio jedan od vojnih zapovjednika Bosne i Hercegovine kao države. A to jednostavno nije bio. Upravo zato sam i izvršio [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Ratko_Mladi%C4%87&amp;oldid=3922174 ovu izmjenu]: ne iz razloga da mijenjam činjenice, nego da budu jasnije, da ih jasnije predstavim.
:'''2. Historijski kontekst formulaciju čini još problematičnijom'''
::Vojska Republike Srpske nije bila neutralna &quot;bosanskohercegovačka&quot; vojna formacija. Bila je vojska Republike Srpske i jedna od vojnih strana u ratu u Bosni i Hercegovini. Mladić je bio njen komandant, a ne komandant oružanih snaga Bosne i Hercegovine.
::Sudski utvrđene činjenice o djelovanju snaga pod njegovom komandom dodatno onemogućavaju da se njegova funkcija predstavi kao neka opća, nadetnička ili državna vojna funkcija. MKSJ je utvrdio da je Mladić imao vodeću ulogu u četiri zajednička zločinačka poduhvata. U okviru sveobuhvatnog zajedničkog zločinačkog poduhvata cilj je bio trajno uklanjanje bosanskih Muslimana i bosanskih Hrvata s teritorija u Bosni i Hercegovini koje su bosanski Srbi smatrali svojima.
::Dakle, nije riječ samo o tome kako se vojska zvala. Riječ je o tome da je vojna struktura kojom je Mladić komandovao bila jedna od strana u oružanom sukobu, a ne neutralni sinonim za oružane snage Bosne i Hercegovine.
::Štaviše, pravosnažna presuda dodatno uklanja prostor za takvu semantičku konfuziju. Mladić je pravosnažno osuđen za genocid, progon, istrebljenje, ubistvo, deportaciju i prisilno premještanje kao zločine protiv čovječnosti, te za ubistvo, teror, nezakonite napade na civile i uzimanje talaca kao kršenja zakona i običaja ratovanja. Potvrđena mu je kazna doživotnog zatvora.
::Preciznosti radi, pravosnažna presuda nije utvrdila njegovu odgovornost za genocid u svim općinama koje su bile obuhvaćene prvom tačkom optužnice; za taj dio optužbe je oslobođen. Pravomoćno je, međutim, potvrđena njegova osuda za genocid počinjen u Srebrenici, kao i za niz drugih zločina.
::Zamislimo stranog čitaoca koji nema prethodno znanje o ratu u BiH i želi da se informiše sa Wikipedije na našem, bosanskom, jeziku, vodeći se logikom da je uređuju ljudi poznaju historiju, terminologiju i sve ostalo važno za obrađivanje takvih tema. Pročita &quot;bosanskohercegovački zapovjednik&quot; i sasvim prirodno pretpostavi: &quot;bosanskohercegovački, aha, zapovjednik Bosne i Hercegovine&quot;. Tek kasnije saznaje da je riječ o čovjeku koji je komandovao snagama odgovornim za neke od najtežih zločina počinjenih u historiji ratovanja. Upravo je to problem, zbog tog nije samo stilska nijansa u pitanju.
:'''3. Primjer s atributom &quot;bosansko-srpski&quot; kao dobar pokazatelj kako pridjevi mogu biti varljivi'''
::Namjerno bih ovdje napisao jedan termin, recimo &quot;bosansko-srpsko rukovodstvo&quot;, upravo da se vidi koliko lako ova konstrukcija postaje problematična ako se pridjevi počnu tretirati kao oznake pripadnosti.
::''Bosansko-srpski '''≠''''' ''bosanskohercegovačka državna institucija kojom upravljaju Srbi''. U historijskom kontekstu rata 1992-1995. taj termin odnosi se na Srbe u Bosni i Hercegovini i njihove političke i vojne strukture, a ne na zvanične institucije Bosne i Hercegovine. Isto tako, činjenica da su Mladić, kao i ogromna većina pripadnika i visokopozicioniranog kadra VRS-a, bili rođeni u Bosni i Hercegovini ne čini automatski VRS &quot;bosanskohercegovačkom vojskom&quot;, to bi bilo miješanje baba i žaba.
::Moguće je, naravno, da neko iz čisto geografskog ugla kaže: &quot;E pa Mladić je bosanskohercegovački general jer je rođen u Bosni i Hercegovini.&quot; Ali to nije isto što i reći da je bio bosanskohercegovački vojni zapovjednik. Prvo je geografska, drugo je vojna tvrdnja... i upravo tu razliku treba razjasniti.
:'''4. Nije riječ o sportisti s pravom nastupa za dvije reprezentacije'''
::Banalna analogija, ali mislim da dobro pokazuje apsurd: Ratko Mladić nije bio sportista s dvojnim državljanstvom pa da može mijenjati dresove i jednog dana nastupati za jednu, a drugog za drugu reprezentaciju. U ratu se ne može istovremeno biti komandant dvije međusobno suprotstavljene vojne struktura samo zato što je osoba rođena na teritoriji na kojoj se rat vodi. Mjesto rođenja nije, dakle, vojna uniforma, a porijeklo u geografskom smislu nije tzv. ''military affiliation''. Mladićeva relevantna komandna funkcija u ratu u Bosni i Hercegovini bila je jasna: bio je komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske. To je funkcija koju potvrđuju i dokumenti MKSJ-a i pravosnažna presuda.
:'''Kako onda urediti uvod članka?''' Po meni postoje tri razumne opcije. Vratiti izmjenu na moju zadnju (što pretpostavljam da se neće desiti jer se uvijek traži neki middle ground kod ovakvih problematika, a pitanje je u suštini veoma lahko za riješiti. Al' dobro).
:&lt;u&gt;Prva opcija&lt;/u&gt; jeste potpuno izbaciti nacionalnu i etničku odrednicu iz prve rečenice i napisati samo ono što je za identifikaciju njegove vojne funkcije najvažnije:
:&lt;blockquote&gt;''&quot;Ratko Mladić bio je general i komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske tokom rata u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1995. godine.&quot;''&lt;/blockquote&gt;
:Sve ostalo: mjesto rođenja, etnička pripadnost, politički kontekst i biografske okolnosti, mogu se navesti u nastavku članka (npr. ''Po nacionalnosti bio je to i to'', pa dalje nastaviti).
:&lt;u&gt;Druga opcija&lt;/u&gt; jeste ova, u kojoj do mjesta u kojem je rođen stoji država u kojoj je rođen:
:&lt;blockquote&gt;''&quot;Ratko Mladić (Božanovići kod Kalinovika, Bosna i Hercegovina, 12. mart 1943), srpski je bivši general i komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske (VRS), tokom rata u Bosni i Hercegovini (1992-1995).&quot;''&lt;/blockquote&gt;
::Naumpade mi da postoji i četvrta opcija, linija manjeg otpora, da se doda Note (Napomena) kod  toga da je bio &quot;bosanskohercegovači zapovjednik&quot; samo po geografskoj odrednici. Ne preporučujem, ali ako smo tvrdoglavi dovoljno, ne može se zabranit.
::U svakom slučaju prva rečenica treba biti čista, faktografska i maksimalno precizna. Kasnije se može i treba navesti sve ostalo relevantno za njegovu biografiju. Ali čitalac prvo treba dobiti osnovnu i nespornu informaciju: ko je bio, kojom je vojskom komandovao i u kojem je sukobu djelovao. A to nije teško napisati.
::Ne treba se bojati da će takav uvod biti suhoparan ili nepotpun. Naprotiv, biće precizniji. Dodatne informacije o nacionalnosti, mjestu rođenja i političkom projektu bosanskih Srba neće izgubiti na važnosti; it's other way around. Dobiće na važnosti jer će bit smještene u pravilan kontekst.
::U historiji, a naročito u historiji koja je već jednom prošla kroz sudnicu, riječi imaju težinu, stoga odmah da u startu kažem da nije previše osjetljivosti oko jednog pridjeva/atributa. MKSJ i sudovi nasljednici nisu desetljećima utvrđivali odgovornost pojedinaca da bi se na kraju sve svelo na široke geografske etikete koje zamagljuju razliku između aktera, insittucija i formacija.
::Ako se već pozivamo na činjenice i izvore, onda treba imati dovoljno poštovanja prema tim činjenicama da ih nazovemo pravim imenom.
::Zato je potpuno nepotrebno u prvoj rečenici praviti terminološku maglu tamo gdje je stvar zapravo vrlo jednostavna.
::Ratko Mladić nije bio bosanskohercegovački zapovjednik u smislu pripadnosti vojnom aparatu Bosne i Hercegovine. Nije nastavio službu nakon rata u novooformljenim zajedničkim snagama, OSBiH. Bio je general i komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske, vojske bosanskih Srba, jedne od strana u ratu u Bosni i Hercegovini. I to je dovoljno jasno.
::Bez dvosmislenosti, lažne simetrije, bez peglanja historije tako što će se različite strane obuhvatiti jednom geografski širokom riječju. Ako je cilj enciklopedijski tekst, onda prva rečenica treba čitaocu dati činjenicu, a ne ostaviti mu prostor da nagađa šta i kako.
::Činjenica da je neko rođen u Bosni i Hercegovini govori gdje je rođen. Ne govori kojom je vojskom komandovao i, uslovno rečeno, &quot;čiji je&quot;. A u slučaju Ratka Mladića izgleda da je to problem od kojeg treba startat.
::Na kraju svega ovoga, i ja bih tražio pojašnjenje vraćanja izmjene. '''''Teret dokazivanja je''''', prema pravilima na Wikipediji, konkretno [[Wikipedia:Biografije živih osoba|pravilu Biografije živih osoba]], '''''na uredniku koji dodaje ili obnavlja materijal'''''. Pa opet da ponovimo pitanje koje je kolega GoodBosnian postavio: '''Koji pouzdani izvor Ratka Mladića opisuje kao bosanskohercegovačkog zapovjednika, u smislu u kojem se ta formulacija koristi u uvodu?''' To više djeluje kao karakterizacija njegove vojne funkcije i izvlačenje iz konteksta, čime se ne bismo trebali voditi.
::Pozdrav i svako dobro želim :) &lt;span style=&quot;font-family:Segoe print; color:Maroon; text-shadow:green 0.2em 0.2em 0.4em;&quot;&gt;[[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]&lt;/span&gt; 08:47, 27 august 2026 (CEST)
:::Još jednom se u potpunosti slažem s iznesenom argumentacijom i smatram da trenutna odrednica &quot;bosanskohercegovački zapovjednik/general&quot; ostaje neprihvatljiva jer miješa geografsko porijeklo s vojnom i institucionalnom pripadnošću.
:::Upravo iz tog razloga smatram da je neophodno odbaciti postojeću formulaciju i opredijeliti se za jednu od već ponuđenih preciznijih opcija ili razmotriti dodatne prijedloge koji u potpunosti eliminišu svaku dvosmislenost.
:::Osim historijske i pravne preciznosti, postoji još jedan izuzetno važan razlog zašto se ovo pitanje mora ispraviti, a to je utjecaj na generativnu umjetnu inteligenciju. S obzirom na to da je Wikipedia osnovni izvor podataka za treniranje i pretraživanje brojnih savremenih AI alata, ovakve nedosljednosti automatski se prenose u sisteme vještačke inteligencije. Kada korisnici širom svijeta pretražuju podatke o ratu u BiH putem AI platformi, neprecizni ili dvosmisleni uvodi na Wikipediji dovode do toga da algoritmi generišu netačne odgovore, stvarajući lažnu ekvivalenciju. 
:::Enciklopedija mora služiti kao pouzdan i nedvosmislen izvor tačnih činjenica, a ne kao izvor terminološke konfuzije koja se kasnije reflektuje na širi digitalni prostor. Stoga pozivam urednike da prihvatimo neku od predloženih opcija i uvodni dio članka uskladimo s presudama MKSJ-a i historijskim činjenicama.
:::Stojim vam na raspolaganju za daljnju razmjenu mišljenja, doradu teksta ili usaglašavanje oko konačne formulacije. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 11:06, 27 august 2026 (CEST)
::::Nepotreban ulazak u detalje, narodski rečeno &quot;praviti od muhe slona.&quot; Cilj je bio da se &quot;bosanskohercegovački i srpski&quot; naglasi da je Srbin iz BiH. Za razliku od en.wiki, ne koristimo i pogrešno je koristiti &quot;Bosanski Srbin&quot; ili &quot;Bosanski Hrvat&quot; (en. Bosnian Serb; Bosnian Croat). ''General Pampers'' je državljanin BiH (vjerovatno i Srbije), ali je etnički srbin. Dakle, u ovom kontekstu, &quot;bosanskohercegovački&quot; predstavlja porijeklo, a &quot;srpski&quot; etnicitet. Rado bih stavio nešto bolje, ako ima smisla, jer &quot;Bosanskohercegovački srpski&quot; nekako je najbliže, ali nisam siguran da je gramatički ispravno. Razlog zašto sam napisao ovako, jer postoje i Srbi van BiH, ali i ostali narodi, pa kada se kaže &quot;bosanskohercegovački i srpski&quot; misli se na Srbina iz BiH, a &quot;srpski&quot; bi samo značilo da je Srbin. Za osobe npr. iz Srbije koji se izjašnjavaju kao Bošnjaci rekli bi &quot;srbijanski i bošnjački&quot;, Srbe iz Hrvatske &quot;hrvatski Srbin&quot;, jer se &quot;hrvatski&quot; odnosi na državu, a Srbin na etnicitet.
::::Još nešto, s obzirom na to da je bio komandant VRS-a do 8. novembra 1996 (a član vojske sve do 28. februara 2002.), a da je Dejtonskim sporazumom 14. decembra 1995. Republika Srpska postala jedan od dva entiteta Bosne i Hercegovine, samim tim, u tom periodu bio je general vojske jednog entiteta Bosne i Hercegovine, odnosno bosanskohercegovački general u širem geografskom i političkom smislu. [[Korisnik:Z1KA|&lt;span style=&quot;border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;&quot;&gt;&amp;nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&amp;nbsp;&lt;/span&gt;]] 21:58, 27 august 2026 (CEST)
:::::Mehaničko prevođenje engleskog opisa &quot;Bosnian Serb&quot; u odrednicu &quot;bosanskohercegovački general&quot; predstavlja grub anahronizam i kršenje pravila Wikipedije o izvorima. Oružane snage BiH osnovane su tek 2006. godine, a vojna lica se, baš kao i sportisti u svojim reprezentacijama, kategorizuju isključivo prema institucijama i formacijama u kojima su gradili karijeru, a ne prema mjestu rođenja. Budući da je imenovani bio oficir JNA i general Vojske Republike Srpske, što potvrđuje kompletna domaća i međunarodna literatura, uvođenje termina &quot;bosanskohercegovački&quot; predstavlja izmišljanje nepostojećih kategorija bez ijednog relevantnog izvora. Povezivanje Dejtonskog sporazuma sa statusom VRS-a kako bi se vještački izveo zaključak o &quot;bosanskohercegovačkom generalu&quot; predstavlja školski primjer [[WP:SINTEZA]]. Definiciju je potrebno hitno uskladiti s historijskim činjenicama i zvaničnom literaturom. [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 23:24, 27 august 2026 (CEST)
::::::Uporno se pišu neki argumenti, a ne daju se konkretni prijedlozi. Cilj mog odgovora bio je da dam kontekst zašto je tako napisano i prihvatio činjenicu da &quot;bosanskohercegovački i srpski&quot; nekako nije najbolja formulacija. Svaki članak koje sam uredio ili kreirao, počinju sličnom početnom rečenicom. Za primjer ću uzeti [[Savo Minić]] članak, koji kaže &quot;jest bosanskohercegovački i srpski političar i advokat, trenutni premijer Vlade Republike Srpske od 2. septembra 2025. ...&quot; dakle
::::::* bosanskohercegovački &gt; država, državljanstvo
::::::* srpski &gt; etnicitet
::::::* političar, advokat, trenutni premijer od 2. septembra 2025. &gt; zanimanje, period od-do
::::::Također, cilj ove izmjene bio je sljedeći:
::::::* bosanskohercegovački &gt; država, državljanstvo
::::::* srpski &gt; etnicitet
::::::* zapovjednik i general Vojske Republike Srpske za vrijeme ratova u bivšoj Jugoslaviji &gt; zanimanje, period
::::::Da se stavi samo srpski, može značiti bilo gdje, jer ima i srpskih političara i srpskih generala po Hrvatskoj, BiH, Srbiji pa čak i na Kosovu.
::::::Očiglendo Vaš cilj nije riješiti problem, nego se ovdje rapravljati i uporno gurati svoj argument. S tim u vezi, neću se više obraćat, a da nahranim Vaš ego izjaviti ću sljedeće: 100% ste upravu, ja nemam pojma šta radim. [[Korisnik:Z1KA|&lt;span style=&quot;border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;&quot;&gt;&amp;nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&amp;nbsp;&lt;/span&gt;]] 00:24, 28 august 2026 (CEST)
:::::::Polako, nećemo ovako postići nešto što bi bilo odgovarajuće. Pratila sam tvoj doprinos i on je ogroman. Ne trebamo ništa lično shvatati, nego raditi zajedno da napravimo što reprezentativniju našu wikipediju. Moj prijedlog je bio: ...bivši jugoslovenski oficir i general Vojske Republike Srpske rodom iz Bosne i Hercegovine. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 00:54, 28 august 2026 (CEST)
:::::::Cilj ove rasprave nije dokazivanje ko je u pravu na ličnom nivou, već isključivo poboljšanje kvaliteta i tačnosti enciklopedijskog članka.
:::::::Uostalom, i u samoj infokutiji ovog članka pod stavkom &quot;Pripadnost&quot; jasno su navedene samo '''JNA i VRS'''. Uvod teksta treba biti u skladu s tim podacima.
:::::::Predlažem uvod: '''&quot;...bio je jugoslovenski oficir i srpski general. Služio je kao oficir u Jugoslovenskoj narodnoj armiji (JNA), a tokom rata u Bosni i Hercegovini kao general i komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske.&quot;''' Molim ostale aktivne urednike da se kratko izjasne o ovom konkretnom prijedlogu kako bismo mogli zaključiti ovu temu. [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 01:00, 28 august 2026 (CEST)
::::::::Meni se čini OK. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 01:02, 28 august 2026 (CEST)
::::::::{{komentar}} Pozdrav, bio je general (tj. general-potpukovnik) JNA, a ne samo oficir iste. --[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 02:40, 28 august 2026 (CEST)
:::::::::{{komentar}} Dopuna: Također, bio je jedan od generala (tj. general-major) JNA za vrijeme rata u Hrvatskoj. [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 05:34, 28 august 2026 (CEST)
:::::::Mislim da rasprava vodi u potpuno drugačijem pravcu nego što sam očekivao i da smo se poprilično udaljili od osnovnog pitanja. Kroz ''elaborat'' sam problem iznio, kao i potencijalna rješenja, pa ću se potrudit da budem kratak i probat složiti sve koncizno. Nisi ti u pitanju, Z1KA, AnToni je revertovao moju izmjenu, nema ni sažetka kod vraćanja, pa da probam skontati kako, šta. Pronašao si se gdje nisi trebao. Al' evo, ako idemo već u tom pravcu, zbog čega je u redu reći hrvatski Srbin, ali ne i bosanski Srbin, ili zašto ne proširiti na bosanskohercegovački Srbin kad već pričamo o geografskim odrednicama/odrednicama državljanstva? Analogija je potpuno ista. Savo Minić koliko toliko pokušava djelovati unutar ustavnog poretka, njegova funkcija postoji unutar države Bosne i Hercegovine i relevantna kategorija mu je državljanstvo, a kod Ratka Mladića je slučaj da je on vojni komandant, koji je djelovao protiv države, te mu je institucionalna pripadnost relevantnija negoli državljanstvo. Gore sam napisao jasno da &lt;u&gt;historijski kontekst formulaciju čini još problematičnijom. VRS nije bila neutralna &quot;bosanskohercegovačka&quot; vojna formacija. Bila je vojska RS i jedna od vojnih strana u ratu u Bosni i Hercegovini&lt;/u&gt;. Mladić je, ponavljam, bio njen komandant, a ne komandant oružanih snaga Bosne i Hercegovine.
:::::::Ako bismo sugerisali da je Mladić bosanskohercegovački general jer je nakon Dejtona RS postala entitet BiH upali bismo u zamku logičke greške, jer uzimali bismo nešto iz retroaktivnosti gdje se to ne može na taj način uzeti; primijeniti pravni okvir koji je nastao nakon rata na vojnu funkciju koja je postojala tokom rata. To je kao kad bismo rekli da je Adolf Hitler bio evropski kancelar, zato što je Njemačka danas članica Evropske unije. Ne ide. Dejtonski sporazum okončava rat i definiše novi ustavni poredak, ali ne mijenja prirodu oružanih formacija tokom rata, niti institucionalnu pripadnost komandanata. Njegova vojna funkcija se definiše u kontekstu rata, ne u kontekstu Dejtona koji je uslijedio nakon njegovih zločina.
:::::::Moram se prikloniti mišljenju GoodBosniana jer ima više smisla, a ovo da doživiš nekim ličnim napadom nije u redu, jer, barem za sebe garantujem, nemam ništa ni protiv tebe ni bilo koga drugog, a sve i da si pogriješio ne trebaš se pravdat' (''[[:en:Errare_humanum_est|Errare humanum est]]''), jedan si od najaktivnih urednika. Samo dajemo argumente zbog čega formulacija ne odgovara. Niko ti ne govori da ne znaš šta radiš,  ali evo, ako nas je troje na istom tragu, znači da očigledno nešto ne štima. &lt;span style=&quot;font-family:Segoe print; color:Maroon; text-shadow:green 0.2em 0.2em 0.4em;&quot;&gt;[[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]&lt;/span&gt; 05:07, 28 august 2026 (CEST)</text>
      <sha1>au78mpu5jveeqcuuoil22wj5y7a7c8r</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3922448</id>
      <parentid>3922447</parentid>
      <timestamp>2026-08-28T03:41:22Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>نوفاك اتشمان</username>
        <id>16322</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>dopuna</comment>
      <origin>3922448</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="27494" sha1="jbzxcbg2f16uk47jxwuj3xpp3twze1t" xml:space="preserve">{{Stranica_za_razgovor}}Od kada je General Mladic ratni zlocinac?
Kako mozete da proglasite nekog za zlocinca be sudjenja za ratne zlocine?
[[Korisnik:212.200.135.146|212.200.135.146]] 17:05, 29 januar 2006 (CET)

Видим да има много конфликта око овог чланка. Чињеница је да је Ратко Младић вероватно наредио убиство невиних људи у Сребреници и да је вероватно ратни злочинац. Но, док се не долаже та чињеница пред међународним судом у Хагу, не може се тврдити то као истина. Ја предлажем да неко са босанске Википедије, који жели да има тачне и прецизне чињенице, скине категорију &quot;Ратни злочинци&quot;, док се то не докаже, или да се створи нова категорија &quot;Осумњичени ратни злочинци&quot;. Хвала унапред! --[[Korisnik:Бормалагурски|Бормалагурски]] 02:49, 15 mart 2006 (CET)

:::Predlazem: [[Razgovor:Hazim Delić #O ratnim clancima|O strukturi]].--[[Korisnik:158.110.140.221|158.110.140.221]] 12:55, 15 novembar 2007 (CET)

Mozda bi ti vise odgovaralo da ga tretiramo kao heroja dok se skriva?--[[Korisnik:Xcameleonx|Xcameleonx]]

== Država u kojoj je rođen ==

Fali ovo u članku

== Lična karta ==

Nema potrebe za postavljanjem ličnih karata u kojima se vide nečiji podaci!--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-family:Bradley Hand ITC; font-size:small;&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|''&lt;span style=&quot;font-family:Bradley Hand ITC;&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;ra&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;zg&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;ov&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;or&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;'']])&lt;/sub&gt; 11:45, 31 maj 2015 (CEST)

== Zahtjev za izmjenu, 26. januar 2019 ==

Ovaj je presuđeni ratni zločinac, kako već stoji i u Haškim spisima, na engleskoj te drugim varijantama. Dakle nikakav optuženik nego presuđeni zločinac. {{Nepotpisan|92.36.212.124|23:58, 26 januar 2019‎}}
:Dobrodošli na bs. wikipediju. Registrujte se pa i sami možete doprinijeti poboljšanju kvaliteta wikipedije na bosanskom jeziku! --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|&lt;b&gt;&lt;span style=&quot;color: black;&quot;&gt;Golden&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color: green;&quot;&gt;Bosnian&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color: blue;&quot;&gt;Lily&lt;/span&gt;&lt;/b&gt;]] &lt;small&gt;([[Razgovor s korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])&lt;/small&gt; 09:31, 27 januar 2019 (CET)
Registrovao sam se, ali ovaj clanak je zakljucan i nemam mogucnost da isti uredjujem. [[Korisnik:Mpalos5|Mpalos5]] ([[Razgovor s korisnikom:Mpalos5|razgovor]]) 11:47, 27 januar 2019 (CET)

== Bosanskohercegovački general? ==

Navedite mi u kojem to izvoru stoji da je ovaj bosanskohercegovački general? [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 19:38, 26 august 2026 (CEST)

:GoodBosnian, slažem se s tvojom konstatacijom. S obzirom na to da je Ratko Mladić bio komadant Vojske Republike Srpske (VRS), vojske koja je vodila rat protiv međunarodno priznate Republike Bosne i Hercegovine i njenih institucija, nazivati ga &quot;bosanskohercegovačkim&quot; komadantom može biti zbunjujuće i dvosmisleno.
:Umjesto postojeće formulacije, uvodni dio bi mnogo preciznije odražavao historijske činjenice ukoliko bi glasio: &quot;bivši jugoslovenski oficir i general Vojske Republike Srpske rodom iz Bosne i Hercegovine&quot;. Time se jasno razgraničava njegovo geografsko porijeklo od vojne formacije kojom je komandovao. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 20:12, 26 august 2026 (CEST)
::Odrediti Ratka Mladića kao &quot;bosanskohercegovačkog zapovjednika&quot; može samo onaj ko zanemari jednu od osnovnih distinkcija potrebnih za razumijevanje rata u Bosni i Hercegovini: razliku između geografskog porijekla pojedinca i njegove političke, vojne i institucionalne pripadnosti. Dakako da je Mladić rođen na teritoriji Bosne i Hercegovine i da se u geografskom i etničkom smislu može opisati kao bosanskohercegovački Srbin. Međutim, znači li to da je bio ''bosanskohercegovački zapovjednik'' u smislu vojne pripadnosti [[Republika Bosna i Hercegovina|Republici Bosni i Hercegovini]]? Naravno da ne. To je toliko očigledna razlika da je gotovo apsurdno i dokazivati je. Nije on Jusuf Prazina pa da se borio malo za jedne, pa malo za druge snage.
::To uopšte nisu sinonimne kategorije (mislim na termine ''bosanskohercegovački Srbin'' i ''bosanskohercegovački zapovjednik''). Geografsko porijeklo govori o tome odakle je osoba, a vojna funkcija kome je pripadala, odgovarala i kojom je vojnom org. komandovala. Upravo zbog toga atribut ''bosanskohercegovački'' uz imenicu ''zapovjednik'' sve je, samo ne bezazlen; stvara sasvim drugačiju sliku od one koju potvrđuju historijski izvori i pravosnažne presude.
::Uostalom, ako se takva terminologija nastavi nekritički koristiti, ne bi me iznenadilo da za koju godinu imamo Jovana Divjaka i Ratka Mladića na istoj strani historije samo zato što im uvodni dijelovi biografskih članaka počinju istom geografskom odrednicom. Dakle, stvari su vrlo jasne: Mladić je pravosnažno osuđen za genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine, odnosno za konkretne zločine utvrđene pravosnažnim sudskim presudama. Neko, ipak, smatra da se to može napisati tek kasnije, to je pošteno, ali onda u prvoj rečenici mora se pažljivo ostaviti dovoljno prostora da čitalac sam sebi ne napravi pogrešan zaključak. Stoga upravo u terminologiji treba biti najprecizniji i očistiti je od dvosmislenosti prije nego što dvosmislenost počne izgledati kao činjenica.
::Krenimo redom zbog čega mislim da je termin &quot;zapovjednik bosanskih Srba&quot;, sa preciznijom dodatnom formulacijom &quot;komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske&quot;, bolje rješenje. &lt;small&gt;U sažetku izmjena sam bio slovima ograničen, ovdje ipak imam prostora za obrazloženje na pretek, samo treba iščitat'. ;)&lt;/small&gt;
:'''1. Zbog semantike'''
::Ako kažemo da je Mladić rođen u Bosni i Hercegovini, tu nema nikakvog spora. Ako ga opišemo kao bosanskohercegovačkog Srbina u smislu etničkog i geografskog određenja, i to je sasvim razumljivo. Ali kada kažemo &quot;bosanskohercegovački zapovjednik&quot;, imenica ''zapovjednik'' mijenja funkciju pridjeva koji joj prethodi. Onda se ne govori samo o tomr gdje je čovjek rođen; govori se o njegovoj vojnoj funkciji, odnosno kojom je vojnom organizacijom komandovao i kojoj je političko-vojnoj strukturi pripadao. A tu nema mnogo prostora za interpretaciju.
::Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju Mladića označava kao ''Commander of the Main Staff of the Bosnian Serb Army'', odnosno komandanta Glavnog štaba Vojske bosanskih Srba. Tribunal navodi da je tu funkciju preuzeo 12. maja 1992, plus da je na čelu Glavnog štaba VRS-a ostao tokom rata u Bosni i Hercegovini.
::I tu dolazi do ključnog problema s formulacijom &quot;bosanskohercegovački i srpski zapovjednik&quot;. Ako se ta sintagma rastavi gramatički, ona sugeriše dvije atribucije: bio je '''bosanskohercegovački zapovjednik''' i bio je '''srpski zapovjednik'''. Druga tvrdnja je, uz odgovarajuću kvalifikaciju, historijski razumljiva: bio je komandant Vojske Republike Srpske, odnosno vojske bosanskih Srba, a i Srbin je po pripadnosti. Al' šta onda znači prva?
::Ako '''bosanskohercegovački zapovjednik''' ne označava njegovu geografsku pripadnost, nego vojnu funkciju, onda se čitaocu nameće zaključak da je bio jedan od vojnih zapovjednika Bosne i Hercegovine kao države. A to jednostavno nije bio. Upravo zato sam i izvršio [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Ratko_Mladi%C4%87&amp;oldid=3922174 ovu izmjenu]: ne iz razloga da mijenjam činjenice, nego da budu jasnije, da ih jasnije predstavim.
:'''2. Historijski kontekst formulaciju čini još problematičnijom'''
::Vojska Republike Srpske nije bila neutralna &quot;bosanskohercegovačka&quot; vojna formacija. Bila je vojska Republike Srpske i jedna od vojnih strana u ratu u Bosni i Hercegovini. Mladić je bio njen komandant, a ne komandant oružanih snaga Bosne i Hercegovine.
::Sudski utvrđene činjenice o djelovanju snaga pod njegovom komandom dodatno onemogućavaju da se njegova funkcija predstavi kao neka opća, nadetnička ili državna vojna funkcija. MKSJ je utvrdio da je Mladić imao vodeću ulogu u četiri zajednička zločinačka poduhvata. U okviru sveobuhvatnog zajedničkog zločinačkog poduhvata cilj je bio trajno uklanjanje bosanskih Muslimana i bosanskih Hrvata s teritorija u Bosni i Hercegovini koje su bosanski Srbi smatrali svojima.
::Dakle, nije riječ samo o tome kako se vojska zvala. Riječ je o tome da je vojna struktura kojom je Mladić komandovao bila jedna od strana u oružanom sukobu, a ne neutralni sinonim za oružane snage Bosne i Hercegovine.
::Štaviše, pravosnažna presuda dodatno uklanja prostor za takvu semantičku konfuziju. Mladić je pravosnažno osuđen za genocid, progon, istrebljenje, ubistvo, deportaciju i prisilno premještanje kao zločine protiv čovječnosti, te za ubistvo, teror, nezakonite napade na civile i uzimanje talaca kao kršenja zakona i običaja ratovanja. Potvrđena mu je kazna doživotnog zatvora.
::Preciznosti radi, pravosnažna presuda nije utvrdila njegovu odgovornost za genocid u svim općinama koje su bile obuhvaćene prvom tačkom optužnice; za taj dio optužbe je oslobođen. Pravomoćno je, međutim, potvrđena njegova osuda za genocid počinjen u Srebrenici, kao i za niz drugih zločina.
::Zamislimo stranog čitaoca koji nema prethodno znanje o ratu u BiH i želi da se informiše sa Wikipedije na našem, bosanskom, jeziku, vodeći se logikom da je uređuju ljudi poznaju historiju, terminologiju i sve ostalo važno za obrađivanje takvih tema. Pročita &quot;bosanskohercegovački zapovjednik&quot; i sasvim prirodno pretpostavi: &quot;bosanskohercegovački, aha, zapovjednik Bosne i Hercegovine&quot;. Tek kasnije saznaje da je riječ o čovjeku koji je komandovao snagama odgovornim za neke od najtežih zločina počinjenih u historiji ratovanja. Upravo je to problem, zbog tog nije samo stilska nijansa u pitanju.
:'''3. Primjer s atributom &quot;bosansko-srpski&quot; kao dobar pokazatelj kako pridjevi mogu biti varljivi'''
::Namjerno bih ovdje napisao jedan termin, recimo &quot;bosansko-srpsko rukovodstvo&quot;, upravo da se vidi koliko lako ova konstrukcija postaje problematična ako se pridjevi počnu tretirati kao oznake pripadnosti.
::''Bosansko-srpski '''≠''''' ''bosanskohercegovačka državna institucija kojom upravljaju Srbi''. U historijskom kontekstu rata 1992-1995. taj termin odnosi se na Srbe u Bosni i Hercegovini i njihove političke i vojne strukture, a ne na zvanične institucije Bosne i Hercegovine. Isto tako, činjenica da su Mladić, kao i ogromna većina pripadnika i visokopozicioniranog kadra VRS-a, bili rođeni u Bosni i Hercegovini ne čini automatski VRS &quot;bosanskohercegovačkom vojskom&quot;, to bi bilo miješanje baba i žaba.
::Moguće je, naravno, da neko iz čisto geografskog ugla kaže: &quot;E pa Mladić je bosanskohercegovački general jer je rođen u Bosni i Hercegovini.&quot; Ali to nije isto što i reći da je bio bosanskohercegovački vojni zapovjednik. Prvo je geografska, drugo je vojna tvrdnja... i upravo tu razliku treba razjasniti.
:'''4. Nije riječ o sportisti s pravom nastupa za dvije reprezentacije'''
::Banalna analogija, ali mislim da dobro pokazuje apsurd: Ratko Mladić nije bio sportista s dvojnim državljanstvom pa da može mijenjati dresove i jednog dana nastupati za jednu, a drugog za drugu reprezentaciju. U ratu se ne može istovremeno biti komandant dvije međusobno suprotstavljene vojne struktura samo zato što je osoba rođena na teritoriji na kojoj se rat vodi. Mjesto rođenja nije, dakle, vojna uniforma, a porijeklo u geografskom smislu nije tzv. ''military affiliation''. Mladićeva relevantna komandna funkcija u ratu u Bosni i Hercegovini bila je jasna: bio je komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske. To je funkcija koju potvrđuju i dokumenti MKSJ-a i pravosnažna presuda.
:'''Kako onda urediti uvod članka?''' Po meni postoje tri razumne opcije. Vratiti izmjenu na moju zadnju (što pretpostavljam da se neće desiti jer se uvijek traži neki middle ground kod ovakvih problematika, a pitanje je u suštini veoma lahko za riješiti. Al' dobro).
:&lt;u&gt;Prva opcija&lt;/u&gt; jeste potpuno izbaciti nacionalnu i etničku odrednicu iz prve rečenice i napisati samo ono što je za identifikaciju njegove vojne funkcije najvažnije:
:&lt;blockquote&gt;''&quot;Ratko Mladić bio je general i komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske tokom rata u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1995. godine.&quot;''&lt;/blockquote&gt;
:Sve ostalo: mjesto rođenja, etnička pripadnost, politički kontekst i biografske okolnosti, mogu se navesti u nastavku članka (npr. ''Po nacionalnosti bio je to i to'', pa dalje nastaviti).
:&lt;u&gt;Druga opcija&lt;/u&gt; jeste ova, u kojoj do mjesta u kojem je rođen stoji država u kojoj je rođen:
:&lt;blockquote&gt;''&quot;Ratko Mladić (Božanovići kod Kalinovika, Bosna i Hercegovina, 12. mart 1943), srpski je bivši general i komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske (VRS), tokom rata u Bosni i Hercegovini (1992-1995).&quot;''&lt;/blockquote&gt;
::Naumpade mi da postoji i četvrta opcija, linija manjeg otpora, da se doda Note (Napomena) kod  toga da je bio &quot;bosanskohercegovači zapovjednik&quot; samo po geografskoj odrednici. Ne preporučujem, ali ako smo tvrdoglavi dovoljno, ne može se zabranit.
::U svakom slučaju prva rečenica treba biti čista, faktografska i maksimalno precizna. Kasnije se može i treba navesti sve ostalo relevantno za njegovu biografiju. Ali čitalac prvo treba dobiti osnovnu i nespornu informaciju: ko je bio, kojom je vojskom komandovao i u kojem je sukobu djelovao. A to nije teško napisati.
::Ne treba se bojati da će takav uvod biti suhoparan ili nepotpun. Naprotiv, biće precizniji. Dodatne informacije o nacionalnosti, mjestu rođenja i političkom projektu bosanskih Srba neće izgubiti na važnosti; it's other way around. Dobiće na važnosti jer će bit smještene u pravilan kontekst.
::U historiji, a naročito u historiji koja je već jednom prošla kroz sudnicu, riječi imaju težinu, stoga odmah da u startu kažem da nije previše osjetljivosti oko jednog pridjeva/atributa. MKSJ i sudovi nasljednici nisu desetljećima utvrđivali odgovornost pojedinaca da bi se na kraju sve svelo na široke geografske etikete koje zamagljuju razliku između aktera, insittucija i formacija.
::Ako se već pozivamo na činjenice i izvore, onda treba imati dovoljno poštovanja prema tim činjenicama da ih nazovemo pravim imenom.
::Zato je potpuno nepotrebno u prvoj rečenici praviti terminološku maglu tamo gdje je stvar zapravo vrlo jednostavna.
::Ratko Mladić nije bio bosanskohercegovački zapovjednik u smislu pripadnosti vojnom aparatu Bosne i Hercegovine. Nije nastavio službu nakon rata u novooformljenim zajedničkim snagama, OSBiH. Bio je general i komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske, vojske bosanskih Srba, jedne od strana u ratu u Bosni i Hercegovini. I to je dovoljno jasno.
::Bez dvosmislenosti, lažne simetrije, bez peglanja historije tako što će se različite strane obuhvatiti jednom geografski širokom riječju. Ako je cilj enciklopedijski tekst, onda prva rečenica treba čitaocu dati činjenicu, a ne ostaviti mu prostor da nagađa šta i kako.
::Činjenica da je neko rođen u Bosni i Hercegovini govori gdje je rođen. Ne govori kojom je vojskom komandovao i, uslovno rečeno, &quot;čiji je&quot;. A u slučaju Ratka Mladića izgleda da je to problem od kojeg treba startat.
::Na kraju svega ovoga, i ja bih tražio pojašnjenje vraćanja izmjene. '''''Teret dokazivanja je''''', prema pravilima na Wikipediji, konkretno [[Wikipedia:Biografije živih osoba|pravilu Biografije živih osoba]], '''''na uredniku koji dodaje ili obnavlja materijal'''''. Pa opet da ponovimo pitanje koje je kolega GoodBosnian postavio: '''Koji pouzdani izvor Ratka Mladića opisuje kao bosanskohercegovačkog zapovjednika, u smislu u kojem se ta formulacija koristi u uvodu?''' To više djeluje kao karakterizacija njegove vojne funkcije i izvlačenje iz konteksta, čime se ne bismo trebali voditi.
::Pozdrav i svako dobro želim :) &lt;span style=&quot;font-family:Segoe print; color:Maroon; text-shadow:green 0.2em 0.2em 0.4em;&quot;&gt;[[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]&lt;/span&gt; 08:47, 27 august 2026 (CEST)
:::Još jednom se u potpunosti slažem s iznesenom argumentacijom i smatram da trenutna odrednica &quot;bosanskohercegovački zapovjednik/general&quot; ostaje neprihvatljiva jer miješa geografsko porijeklo s vojnom i institucionalnom pripadnošću.
:::Upravo iz tog razloga smatram da je neophodno odbaciti postojeću formulaciju i opredijeliti se za jednu od već ponuđenih preciznijih opcija ili razmotriti dodatne prijedloge koji u potpunosti eliminišu svaku dvosmislenost.
:::Osim historijske i pravne preciznosti, postoji još jedan izuzetno važan razlog zašto se ovo pitanje mora ispraviti, a to je utjecaj na generativnu umjetnu inteligenciju. S obzirom na to da je Wikipedia osnovni izvor podataka za treniranje i pretraživanje brojnih savremenih AI alata, ovakve nedosljednosti automatski se prenose u sisteme vještačke inteligencije. Kada korisnici širom svijeta pretražuju podatke o ratu u BiH putem AI platformi, neprecizni ili dvosmisleni uvodi na Wikipediji dovode do toga da algoritmi generišu netačne odgovore, stvarajući lažnu ekvivalenciju. 
:::Enciklopedija mora služiti kao pouzdan i nedvosmislen izvor tačnih činjenica, a ne kao izvor terminološke konfuzije koja se kasnije reflektuje na širi digitalni prostor. Stoga pozivam urednike da prihvatimo neku od predloženih opcija i uvodni dio članka uskladimo s presudama MKSJ-a i historijskim činjenicama.
:::Stojim vam na raspolaganju za daljnju razmjenu mišljenja, doradu teksta ili usaglašavanje oko konačne formulacije. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 11:06, 27 august 2026 (CEST)
::::Nepotreban ulazak u detalje, narodski rečeno &quot;praviti od muhe slona.&quot; Cilj je bio da se &quot;bosanskohercegovački i srpski&quot; naglasi da je Srbin iz BiH. Za razliku od en.wiki, ne koristimo i pogrešno je koristiti &quot;Bosanski Srbin&quot; ili &quot;Bosanski Hrvat&quot; (en. Bosnian Serb; Bosnian Croat). ''General Pampers'' je državljanin BiH (vjerovatno i Srbije), ali je etnički srbin. Dakle, u ovom kontekstu, &quot;bosanskohercegovački&quot; predstavlja porijeklo, a &quot;srpski&quot; etnicitet. Rado bih stavio nešto bolje, ako ima smisla, jer &quot;Bosanskohercegovački srpski&quot; nekako je najbliže, ali nisam siguran da je gramatički ispravno. Razlog zašto sam napisao ovako, jer postoje i Srbi van BiH, ali i ostali narodi, pa kada se kaže &quot;bosanskohercegovački i srpski&quot; misli se na Srbina iz BiH, a &quot;srpski&quot; bi samo značilo da je Srbin. Za osobe npr. iz Srbije koji se izjašnjavaju kao Bošnjaci rekli bi &quot;srbijanski i bošnjački&quot;, Srbe iz Hrvatske &quot;hrvatski Srbin&quot;, jer se &quot;hrvatski&quot; odnosi na državu, a Srbin na etnicitet.
::::Još nešto, s obzirom na to da je bio komandant VRS-a do 8. novembra 1996 (a član vojske sve do 28. februara 2002.), a da je Dejtonskim sporazumom 14. decembra 1995. Republika Srpska postala jedan od dva entiteta Bosne i Hercegovine, samim tim, u tom periodu bio je general vojske jednog entiteta Bosne i Hercegovine, odnosno bosanskohercegovački general u širem geografskom i političkom smislu. [[Korisnik:Z1KA|&lt;span style=&quot;border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;&quot;&gt;&amp;nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&amp;nbsp;&lt;/span&gt;]] 21:58, 27 august 2026 (CEST)
:::::Mehaničko prevođenje engleskog opisa &quot;Bosnian Serb&quot; u odrednicu &quot;bosanskohercegovački general&quot; predstavlja grub anahronizam i kršenje pravila Wikipedije o izvorima. Oružane snage BiH osnovane su tek 2006. godine, a vojna lica se, baš kao i sportisti u svojim reprezentacijama, kategorizuju isključivo prema institucijama i formacijama u kojima su gradili karijeru, a ne prema mjestu rođenja. Budući da je imenovani bio oficir JNA i general Vojske Republike Srpske, što potvrđuje kompletna domaća i međunarodna literatura, uvođenje termina &quot;bosanskohercegovački&quot; predstavlja izmišljanje nepostojećih kategorija bez ijednog relevantnog izvora. Povezivanje Dejtonskog sporazuma sa statusom VRS-a kako bi se vještački izveo zaključak o &quot;bosanskohercegovačkom generalu&quot; predstavlja školski primjer [[WP:SINTEZA]]. Definiciju je potrebno hitno uskladiti s historijskim činjenicama i zvaničnom literaturom. [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 23:24, 27 august 2026 (CEST)
::::::Uporno se pišu neki argumenti, a ne daju se konkretni prijedlozi. Cilj mog odgovora bio je da dam kontekst zašto je tako napisano i prihvatio činjenicu da &quot;bosanskohercegovački i srpski&quot; nekako nije najbolja formulacija. Svaki članak koje sam uredio ili kreirao, počinju sličnom početnom rečenicom. Za primjer ću uzeti [[Savo Minić]] članak, koji kaže &quot;jest bosanskohercegovački i srpski političar i advokat, trenutni premijer Vlade Republike Srpske od 2. septembra 2025. ...&quot; dakle
::::::* bosanskohercegovački &gt; država, državljanstvo
::::::* srpski &gt; etnicitet
::::::* političar, advokat, trenutni premijer od 2. septembra 2025. &gt; zanimanje, period od-do
::::::Također, cilj ove izmjene bio je sljedeći:
::::::* bosanskohercegovački &gt; država, državljanstvo
::::::* srpski &gt; etnicitet
::::::* zapovjednik i general Vojske Republike Srpske za vrijeme ratova u bivšoj Jugoslaviji &gt; zanimanje, period
::::::Da se stavi samo srpski, može značiti bilo gdje, jer ima i srpskih političara i srpskih generala po Hrvatskoj, BiH, Srbiji pa čak i na Kosovu.
::::::Očiglendo Vaš cilj nije riješiti problem, nego se ovdje rapravljati i uporno gurati svoj argument. S tim u vezi, neću se više obraćat, a da nahranim Vaš ego izjaviti ću sljedeće: 100% ste upravu, ja nemam pojma šta radim. [[Korisnik:Z1KA|&lt;span style=&quot;border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;&quot;&gt;&amp;nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&amp;nbsp;&lt;/span&gt;]] 00:24, 28 august 2026 (CEST)
:::::::Polako, nećemo ovako postići nešto što bi bilo odgovarajuće. Pratila sam tvoj doprinos i on je ogroman. Ne trebamo ništa lično shvatati, nego raditi zajedno da napravimo što reprezentativniju našu wikipediju. Moj prijedlog je bio: ...bivši jugoslovenski oficir i general Vojske Republike Srpske rodom iz Bosne i Hercegovine. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 00:54, 28 august 2026 (CEST)
:::::::Cilj ove rasprave nije dokazivanje ko je u pravu na ličnom nivou, već isključivo poboljšanje kvaliteta i tačnosti enciklopedijskog članka.
:::::::Uostalom, i u samoj infokutiji ovog članka pod stavkom &quot;Pripadnost&quot; jasno su navedene samo '''JNA i VRS'''. Uvod teksta treba biti u skladu s tim podacima.
:::::::Predlažem uvod: '''&quot;...bio je jugoslovenski oficir i srpski general. Služio je kao oficir u Jugoslovenskoj narodnoj armiji (JNA), a tokom rata u Bosni i Hercegovini kao general i komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske.&quot;''' Molim ostale aktivne urednike da se kratko izjasne o ovom konkretnom prijedlogu kako bismo mogli zaključiti ovu temu. [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 01:00, 28 august 2026 (CEST)
::::::::Meni se čini OK. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 01:02, 28 august 2026 (CEST)
::::::::{{komentar}} Pozdrav, bio je jedan od generala (tj. general-potpukovnik) JNA za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini, a ne samo jedan od oficira iste. --[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 02:40, 28 august 2026 (CEST)
:::::::::{{komentar}} Dopuna: Također, bio je jedan od generala (tj. general-major) JNA za vrijeme rata u Hrvatskoj. --[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 05:34, 28 august 2026 (CEST)
:::::::Mislim da rasprava vodi u potpuno drugačijem pravcu nego što sam očekivao i da smo se poprilično udaljili od osnovnog pitanja. Kroz ''elaborat'' sam problem iznio, kao i potencijalna rješenja, pa ću se potrudit da budem kratak i probat složiti sve koncizno. Nisi ti u pitanju, Z1KA, AnToni je revertovao moju izmjenu, nema ni sažetka kod vraćanja, pa da probam skontati kako, šta. Pronašao si se gdje nisi trebao. Al' evo, ako idemo već u tom pravcu, zbog čega je u redu reći hrvatski Srbin, ali ne i bosanski Srbin, ili zašto ne proširiti na bosanskohercegovački Srbin kad već pričamo o geografskim odrednicama/odrednicama državljanstva? Analogija je potpuno ista. Savo Minić koliko toliko pokušava djelovati unutar ustavnog poretka, njegova funkcija postoji unutar države Bosne i Hercegovine i relevantna kategorija mu je državljanstvo, a kod Ratka Mladića je slučaj da je on vojni komandant, koji je djelovao protiv države, te mu je institucionalna pripadnost relevantnija negoli državljanstvo. Gore sam napisao jasno da &lt;u&gt;historijski kontekst formulaciju čini još problematičnijom. VRS nije bila neutralna &quot;bosanskohercegovačka&quot; vojna formacija. Bila je vojska RS i jedna od vojnih strana u ratu u Bosni i Hercegovini&lt;/u&gt;. Mladić je, ponavljam, bio njen komandant, a ne komandant oružanih snaga Bosne i Hercegovine.
:::::::Ako bismo sugerisali da je Mladić bosanskohercegovački general jer je nakon Dejtona RS postala entitet BiH upali bismo u zamku logičke greške, jer uzimali bismo nešto iz retroaktivnosti gdje se to ne može na taj način uzeti; primijeniti pravni okvir koji je nastao nakon rata na vojnu funkciju koja je postojala tokom rata. To je kao kad bismo rekli da je Adolf Hitler bio evropski kancelar, zato što je Njemačka danas članica Evropske unije. Ne ide. Dejtonski sporazum okončava rat i definiše novi ustavni poredak, ali ne mijenja prirodu oružanih formacija tokom rata, niti institucionalnu pripadnost komandanata. Njegova vojna funkcija se definiše u kontekstu rata, ne u kontekstu Dejtona koji je uslijedio nakon njegovih zločina.
:::::::Moram se prikloniti mišljenju GoodBosniana jer ima više smisla, a ovo da doživiš nekim ličnim napadom nije u redu, jer, barem za sebe garantujem, nemam ništa ni protiv tebe ni bilo koga drugog, a sve i da si pogriješio ne trebaš se pravdat' (''[[:en:Errare_humanum_est|Errare humanum est]]''), jedan si od najaktivnih urednika. Samo dajemo argumente zbog čega formulacija ne odgovara. Niko ti ne govori da ne znaš šta radiš,  ali evo, ako nas je troje na istom tragu, znači da očigledno nešto ne štima. &lt;span style=&quot;font-family:Segoe print; color:Maroon; text-shadow:green 0.2em 0.2em 0.4em;&quot;&gt;[[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]&lt;/span&gt; 05:07, 28 august 2026 (CEST)</text>
      <sha1>jbzxcbg2f16uk47jxwuj3xpp3twze1t</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3922449</id>
      <parentid>3922448</parentid>
      <timestamp>2026-08-28T03:43:09Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>نوفاك اتشمان</username>
        <id>16322</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>dopuna</comment>
      <origin>3922449</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="27543" sha1="tugqg66vvj2fpey35aq13ioyxt9euvc" xml:space="preserve">{{Stranica_za_razgovor}}Od kada je General Mladic ratni zlocinac?
Kako mozete da proglasite nekog za zlocinca be sudjenja za ratne zlocine?
[[Korisnik:212.200.135.146|212.200.135.146]] 17:05, 29 januar 2006 (CET)

Видим да има много конфликта око овог чланка. Чињеница је да је Ратко Младић вероватно наредио убиство невиних људи у Сребреници и да је вероватно ратни злочинац. Но, док се не долаже та чињеница пред међународним судом у Хагу, не може се тврдити то као истина. Ја предлажем да неко са босанске Википедије, који жели да има тачне и прецизне чињенице, скине категорију &quot;Ратни злочинци&quot;, док се то не докаже, или да се створи нова категорија &quot;Осумњичени ратни злочинци&quot;. Хвала унапред! --[[Korisnik:Бормалагурски|Бормалагурски]] 02:49, 15 mart 2006 (CET)

:::Predlazem: [[Razgovor:Hazim Delić #O ratnim clancima|O strukturi]].--[[Korisnik:158.110.140.221|158.110.140.221]] 12:55, 15 novembar 2007 (CET)

Mozda bi ti vise odgovaralo da ga tretiramo kao heroja dok se skriva?--[[Korisnik:Xcameleonx|Xcameleonx]]

== Država u kojoj je rođen ==

Fali ovo u članku

== Lična karta ==

Nema potrebe za postavljanjem ličnih karata u kojima se vide nečiji podaci!--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-family:Bradley Hand ITC; font-size:small;&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|''&lt;span style=&quot;font-family:Bradley Hand ITC;&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;ra&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;zg&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;ov&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;or&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;'']])&lt;/sub&gt; 11:45, 31 maj 2015 (CEST)

== Zahtjev za izmjenu, 26. januar 2019 ==

Ovaj je presuđeni ratni zločinac, kako već stoji i u Haškim spisima, na engleskoj te drugim varijantama. Dakle nikakav optuženik nego presuđeni zločinac. {{Nepotpisan|92.36.212.124|23:58, 26 januar 2019‎}}
:Dobrodošli na bs. wikipediju. Registrujte se pa i sami možete doprinijeti poboljšanju kvaliteta wikipedije na bosanskom jeziku! --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|&lt;b&gt;&lt;span style=&quot;color: black;&quot;&gt;Golden&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color: green;&quot;&gt;Bosnian&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color: blue;&quot;&gt;Lily&lt;/span&gt;&lt;/b&gt;]] &lt;small&gt;([[Razgovor s korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])&lt;/small&gt; 09:31, 27 januar 2019 (CET)
Registrovao sam se, ali ovaj clanak je zakljucan i nemam mogucnost da isti uredjujem. [[Korisnik:Mpalos5|Mpalos5]] ([[Razgovor s korisnikom:Mpalos5|razgovor]]) 11:47, 27 januar 2019 (CET)

== Bosanskohercegovački general? ==

Navedite mi u kojem to izvoru stoji da je ovaj bosanskohercegovački general? [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 19:38, 26 august 2026 (CEST)

:GoodBosnian, slažem se s tvojom konstatacijom. S obzirom na to da je Ratko Mladić bio komadant Vojske Republike Srpske (VRS), vojske koja je vodila rat protiv međunarodno priznate Republike Bosne i Hercegovine i njenih institucija, nazivati ga &quot;bosanskohercegovačkim&quot; komadantom može biti zbunjujuće i dvosmisleno.
:Umjesto postojeće formulacije, uvodni dio bi mnogo preciznije odražavao historijske činjenice ukoliko bi glasio: &quot;bivši jugoslovenski oficir i general Vojske Republike Srpske rodom iz Bosne i Hercegovine&quot;. Time se jasno razgraničava njegovo geografsko porijeklo od vojne formacije kojom je komandovao. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 20:12, 26 august 2026 (CEST)
::Odrediti Ratka Mladića kao &quot;bosanskohercegovačkog zapovjednika&quot; može samo onaj ko zanemari jednu od osnovnih distinkcija potrebnih za razumijevanje rata u Bosni i Hercegovini: razliku između geografskog porijekla pojedinca i njegove političke, vojne i institucionalne pripadnosti. Dakako da je Mladić rođen na teritoriji Bosne i Hercegovine i da se u geografskom i etničkom smislu može opisati kao bosanskohercegovački Srbin. Međutim, znači li to da je bio ''bosanskohercegovački zapovjednik'' u smislu vojne pripadnosti [[Republika Bosna i Hercegovina|Republici Bosni i Hercegovini]]? Naravno da ne. To je toliko očigledna razlika da je gotovo apsurdno i dokazivati je. Nije on Jusuf Prazina pa da se borio malo za jedne, pa malo za druge snage.
::To uopšte nisu sinonimne kategorije (mislim na termine ''bosanskohercegovački Srbin'' i ''bosanskohercegovački zapovjednik''). Geografsko porijeklo govori o tome odakle je osoba, a vojna funkcija kome je pripadala, odgovarala i kojom je vojnom org. komandovala. Upravo zbog toga atribut ''bosanskohercegovački'' uz imenicu ''zapovjednik'' sve je, samo ne bezazlen; stvara sasvim drugačiju sliku od one koju potvrđuju historijski izvori i pravosnažne presude.
::Uostalom, ako se takva terminologija nastavi nekritički koristiti, ne bi me iznenadilo da za koju godinu imamo Jovana Divjaka i Ratka Mladića na istoj strani historije samo zato što im uvodni dijelovi biografskih članaka počinju istom geografskom odrednicom. Dakle, stvari su vrlo jasne: Mladić je pravosnažno osuđen za genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine, odnosno za konkretne zločine utvrđene pravosnažnim sudskim presudama. Neko, ipak, smatra da se to može napisati tek kasnije, to je pošteno, ali onda u prvoj rečenici mora se pažljivo ostaviti dovoljno prostora da čitalac sam sebi ne napravi pogrešan zaključak. Stoga upravo u terminologiji treba biti najprecizniji i očistiti je od dvosmislenosti prije nego što dvosmislenost počne izgledati kao činjenica.
::Krenimo redom zbog čega mislim da je termin &quot;zapovjednik bosanskih Srba&quot;, sa preciznijom dodatnom formulacijom &quot;komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske&quot;, bolje rješenje. &lt;small&gt;U sažetku izmjena sam bio slovima ograničen, ovdje ipak imam prostora za obrazloženje na pretek, samo treba iščitat'. ;)&lt;/small&gt;
:'''1. Zbog semantike'''
::Ako kažemo da je Mladić rođen u Bosni i Hercegovini, tu nema nikakvog spora. Ako ga opišemo kao bosanskohercegovačkog Srbina u smislu etničkog i geografskog određenja, i to je sasvim razumljivo. Ali kada kažemo &quot;bosanskohercegovački zapovjednik&quot;, imenica ''zapovjednik'' mijenja funkciju pridjeva koji joj prethodi. Onda se ne govori samo o tomr gdje je čovjek rođen; govori se o njegovoj vojnoj funkciji, odnosno kojom je vojnom organizacijom komandovao i kojoj je političko-vojnoj strukturi pripadao. A tu nema mnogo prostora za interpretaciju.
::Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju Mladića označava kao ''Commander of the Main Staff of the Bosnian Serb Army'', odnosno komandanta Glavnog štaba Vojske bosanskih Srba. Tribunal navodi da je tu funkciju preuzeo 12. maja 1992, plus da je na čelu Glavnog štaba VRS-a ostao tokom rata u Bosni i Hercegovini.
::I tu dolazi do ključnog problema s formulacijom &quot;bosanskohercegovački i srpski zapovjednik&quot;. Ako se ta sintagma rastavi gramatički, ona sugeriše dvije atribucije: bio je '''bosanskohercegovački zapovjednik''' i bio je '''srpski zapovjednik'''. Druga tvrdnja je, uz odgovarajuću kvalifikaciju, historijski razumljiva: bio je komandant Vojske Republike Srpske, odnosno vojske bosanskih Srba, a i Srbin je po pripadnosti. Al' šta onda znači prva?
::Ako '''bosanskohercegovački zapovjednik''' ne označava njegovu geografsku pripadnost, nego vojnu funkciju, onda se čitaocu nameće zaključak da je bio jedan od vojnih zapovjednika Bosne i Hercegovine kao države. A to jednostavno nije bio. Upravo zato sam i izvršio [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Ratko_Mladi%C4%87&amp;oldid=3922174 ovu izmjenu]: ne iz razloga da mijenjam činjenice, nego da budu jasnije, da ih jasnije predstavim.
:'''2. Historijski kontekst formulaciju čini još problematičnijom'''
::Vojska Republike Srpske nije bila neutralna &quot;bosanskohercegovačka&quot; vojna formacija. Bila je vojska Republike Srpske i jedna od vojnih strana u ratu u Bosni i Hercegovini. Mladić je bio njen komandant, a ne komandant oružanih snaga Bosne i Hercegovine.
::Sudski utvrđene činjenice o djelovanju snaga pod njegovom komandom dodatno onemogućavaju da se njegova funkcija predstavi kao neka opća, nadetnička ili državna vojna funkcija. MKSJ je utvrdio da je Mladić imao vodeću ulogu u četiri zajednička zločinačka poduhvata. U okviru sveobuhvatnog zajedničkog zločinačkog poduhvata cilj je bio trajno uklanjanje bosanskih Muslimana i bosanskih Hrvata s teritorija u Bosni i Hercegovini koje su bosanski Srbi smatrali svojima.
::Dakle, nije riječ samo o tome kako se vojska zvala. Riječ je o tome da je vojna struktura kojom je Mladić komandovao bila jedna od strana u oružanom sukobu, a ne neutralni sinonim za oružane snage Bosne i Hercegovine.
::Štaviše, pravosnažna presuda dodatno uklanja prostor za takvu semantičku konfuziju. Mladić je pravosnažno osuđen za genocid, progon, istrebljenje, ubistvo, deportaciju i prisilno premještanje kao zločine protiv čovječnosti, te za ubistvo, teror, nezakonite napade na civile i uzimanje talaca kao kršenja zakona i običaja ratovanja. Potvrđena mu je kazna doživotnog zatvora.
::Preciznosti radi, pravosnažna presuda nije utvrdila njegovu odgovornost za genocid u svim općinama koje su bile obuhvaćene prvom tačkom optužnice; za taj dio optužbe je oslobođen. Pravomoćno je, međutim, potvrđena njegova osuda za genocid počinjen u Srebrenici, kao i za niz drugih zločina.
::Zamislimo stranog čitaoca koji nema prethodno znanje o ratu u BiH i želi da se informiše sa Wikipedije na našem, bosanskom, jeziku, vodeći se logikom da je uređuju ljudi poznaju historiju, terminologiju i sve ostalo važno za obrađivanje takvih tema. Pročita &quot;bosanskohercegovački zapovjednik&quot; i sasvim prirodno pretpostavi: &quot;bosanskohercegovački, aha, zapovjednik Bosne i Hercegovine&quot;. Tek kasnije saznaje da je riječ o čovjeku koji je komandovao snagama odgovornim za neke od najtežih zločina počinjenih u historiji ratovanja. Upravo je to problem, zbog tog nije samo stilska nijansa u pitanju.
:'''3. Primjer s atributom &quot;bosansko-srpski&quot; kao dobar pokazatelj kako pridjevi mogu biti varljivi'''
::Namjerno bih ovdje napisao jedan termin, recimo &quot;bosansko-srpsko rukovodstvo&quot;, upravo da se vidi koliko lako ova konstrukcija postaje problematična ako se pridjevi počnu tretirati kao oznake pripadnosti.
::''Bosansko-srpski '''≠''''' ''bosanskohercegovačka državna institucija kojom upravljaju Srbi''. U historijskom kontekstu rata 1992-1995. taj termin odnosi se na Srbe u Bosni i Hercegovini i njihove političke i vojne strukture, a ne na zvanične institucije Bosne i Hercegovine. Isto tako, činjenica da su Mladić, kao i ogromna većina pripadnika i visokopozicioniranog kadra VRS-a, bili rođeni u Bosni i Hercegovini ne čini automatski VRS &quot;bosanskohercegovačkom vojskom&quot;, to bi bilo miješanje baba i žaba.
::Moguće je, naravno, da neko iz čisto geografskog ugla kaže: &quot;E pa Mladić je bosanskohercegovački general jer je rođen u Bosni i Hercegovini.&quot; Ali to nije isto što i reći da je bio bosanskohercegovački vojni zapovjednik. Prvo je geografska, drugo je vojna tvrdnja... i upravo tu razliku treba razjasniti.
:'''4. Nije riječ o sportisti s pravom nastupa za dvije reprezentacije'''
::Banalna analogija, ali mislim da dobro pokazuje apsurd: Ratko Mladić nije bio sportista s dvojnim državljanstvom pa da može mijenjati dresove i jednog dana nastupati za jednu, a drugog za drugu reprezentaciju. U ratu se ne može istovremeno biti komandant dvije međusobno suprotstavljene vojne struktura samo zato što je osoba rođena na teritoriji na kojoj se rat vodi. Mjesto rođenja nije, dakle, vojna uniforma, a porijeklo u geografskom smislu nije tzv. ''military affiliation''. Mladićeva relevantna komandna funkcija u ratu u Bosni i Hercegovini bila je jasna: bio je komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske. To je funkcija koju potvrđuju i dokumenti MKSJ-a i pravosnažna presuda.
:'''Kako onda urediti uvod članka?''' Po meni postoje tri razumne opcije. Vratiti izmjenu na moju zadnju (što pretpostavljam da se neće desiti jer se uvijek traži neki middle ground kod ovakvih problematika, a pitanje je u suštini veoma lahko za riješiti. Al' dobro).
:&lt;u&gt;Prva opcija&lt;/u&gt; jeste potpuno izbaciti nacionalnu i etničku odrednicu iz prve rečenice i napisati samo ono što je za identifikaciju njegove vojne funkcije najvažnije:
:&lt;blockquote&gt;''&quot;Ratko Mladić bio je general i komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske tokom rata u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1995. godine.&quot;''&lt;/blockquote&gt;
:Sve ostalo: mjesto rođenja, etnička pripadnost, politički kontekst i biografske okolnosti, mogu se navesti u nastavku članka (npr. ''Po nacionalnosti bio je to i to'', pa dalje nastaviti).
:&lt;u&gt;Druga opcija&lt;/u&gt; jeste ova, u kojoj do mjesta u kojem je rođen stoji država u kojoj je rođen:
:&lt;blockquote&gt;''&quot;Ratko Mladić (Božanovići kod Kalinovika, Bosna i Hercegovina, 12. mart 1943), srpski je bivši general i komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske (VRS), tokom rata u Bosni i Hercegovini (1992-1995).&quot;''&lt;/blockquote&gt;
::Naumpade mi da postoji i četvrta opcija, linija manjeg otpora, da se doda Note (Napomena) kod  toga da je bio &quot;bosanskohercegovači zapovjednik&quot; samo po geografskoj odrednici. Ne preporučujem, ali ako smo tvrdoglavi dovoljno, ne može se zabranit.
::U svakom slučaju prva rečenica treba biti čista, faktografska i maksimalno precizna. Kasnije se može i treba navesti sve ostalo relevantno za njegovu biografiju. Ali čitalac prvo treba dobiti osnovnu i nespornu informaciju: ko je bio, kojom je vojskom komandovao i u kojem je sukobu djelovao. A to nije teško napisati.
::Ne treba se bojati da će takav uvod biti suhoparan ili nepotpun. Naprotiv, biće precizniji. Dodatne informacije o nacionalnosti, mjestu rođenja i političkom projektu bosanskih Srba neće izgubiti na važnosti; it's other way around. Dobiće na važnosti jer će bit smještene u pravilan kontekst.
::U historiji, a naročito u historiji koja je već jednom prošla kroz sudnicu, riječi imaju težinu, stoga odmah da u startu kažem da nije previše osjetljivosti oko jednog pridjeva/atributa. MKSJ i sudovi nasljednici nisu desetljećima utvrđivali odgovornost pojedinaca da bi se na kraju sve svelo na široke geografske etikete koje zamagljuju razliku između aktera, insittucija i formacija.
::Ako se već pozivamo na činjenice i izvore, onda treba imati dovoljno poštovanja prema tim činjenicama da ih nazovemo pravim imenom.
::Zato je potpuno nepotrebno u prvoj rečenici praviti terminološku maglu tamo gdje je stvar zapravo vrlo jednostavna.
::Ratko Mladić nije bio bosanskohercegovački zapovjednik u smislu pripadnosti vojnom aparatu Bosne i Hercegovine. Nije nastavio službu nakon rata u novooformljenim zajedničkim snagama, OSBiH. Bio je general i komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske, vojske bosanskih Srba, jedne od strana u ratu u Bosni i Hercegovini. I to je dovoljno jasno.
::Bez dvosmislenosti, lažne simetrije, bez peglanja historije tako što će se različite strane obuhvatiti jednom geografski širokom riječju. Ako je cilj enciklopedijski tekst, onda prva rečenica treba čitaocu dati činjenicu, a ne ostaviti mu prostor da nagađa šta i kako.
::Činjenica da je neko rođen u Bosni i Hercegovini govori gdje je rođen. Ne govori kojom je vojskom komandovao i, uslovno rečeno, &quot;čiji je&quot;. A u slučaju Ratka Mladića izgleda da je to problem od kojeg treba startat.
::Na kraju svega ovoga, i ja bih tražio pojašnjenje vraćanja izmjene. '''''Teret dokazivanja je''''', prema pravilima na Wikipediji, konkretno [[Wikipedia:Biografije živih osoba|pravilu Biografije živih osoba]], '''''na uredniku koji dodaje ili obnavlja materijal'''''. Pa opet da ponovimo pitanje koje je kolega GoodBosnian postavio: '''Koji pouzdani izvor Ratka Mladića opisuje kao bosanskohercegovačkog zapovjednika, u smislu u kojem se ta formulacija koristi u uvodu?''' To više djeluje kao karakterizacija njegove vojne funkcije i izvlačenje iz konteksta, čime se ne bismo trebali voditi.
::Pozdrav i svako dobro želim :) &lt;span style=&quot;font-family:Segoe print; color:Maroon; text-shadow:green 0.2em 0.2em 0.4em;&quot;&gt;[[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]&lt;/span&gt; 08:47, 27 august 2026 (CEST)
:::Još jednom se u potpunosti slažem s iznesenom argumentacijom i smatram da trenutna odrednica &quot;bosanskohercegovački zapovjednik/general&quot; ostaje neprihvatljiva jer miješa geografsko porijeklo s vojnom i institucionalnom pripadnošću.
:::Upravo iz tog razloga smatram da je neophodno odbaciti postojeću formulaciju i opredijeliti se za jednu od već ponuđenih preciznijih opcija ili razmotriti dodatne prijedloge koji u potpunosti eliminišu svaku dvosmislenost.
:::Osim historijske i pravne preciznosti, postoji još jedan izuzetno važan razlog zašto se ovo pitanje mora ispraviti, a to je utjecaj na generativnu umjetnu inteligenciju. S obzirom na to da je Wikipedia osnovni izvor podataka za treniranje i pretraživanje brojnih savremenih AI alata, ovakve nedosljednosti automatski se prenose u sisteme vještačke inteligencije. Kada korisnici širom svijeta pretražuju podatke o ratu u BiH putem AI platformi, neprecizni ili dvosmisleni uvodi na Wikipediji dovode do toga da algoritmi generišu netačne odgovore, stvarajući lažnu ekvivalenciju. 
:::Enciklopedija mora služiti kao pouzdan i nedvosmislen izvor tačnih činjenica, a ne kao izvor terminološke konfuzije koja se kasnije reflektuje na širi digitalni prostor. Stoga pozivam urednike da prihvatimo neku od predloženih opcija i uvodni dio članka uskladimo s presudama MKSJ-a i historijskim činjenicama.
:::Stojim vam na raspolaganju za daljnju razmjenu mišljenja, doradu teksta ili usaglašavanje oko konačne formulacije. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 11:06, 27 august 2026 (CEST)
::::Nepotreban ulazak u detalje, narodski rečeno &quot;praviti od muhe slona.&quot; Cilj je bio da se &quot;bosanskohercegovački i srpski&quot; naglasi da je Srbin iz BiH. Za razliku od en.wiki, ne koristimo i pogrešno je koristiti &quot;Bosanski Srbin&quot; ili &quot;Bosanski Hrvat&quot; (en. Bosnian Serb; Bosnian Croat). ''General Pampers'' je državljanin BiH (vjerovatno i Srbije), ali je etnički srbin. Dakle, u ovom kontekstu, &quot;bosanskohercegovački&quot; predstavlja porijeklo, a &quot;srpski&quot; etnicitet. Rado bih stavio nešto bolje, ako ima smisla, jer &quot;Bosanskohercegovački srpski&quot; nekako je najbliže, ali nisam siguran da je gramatički ispravno. Razlog zašto sam napisao ovako, jer postoje i Srbi van BiH, ali i ostali narodi, pa kada se kaže &quot;bosanskohercegovački i srpski&quot; misli se na Srbina iz BiH, a &quot;srpski&quot; bi samo značilo da je Srbin. Za osobe npr. iz Srbije koji se izjašnjavaju kao Bošnjaci rekli bi &quot;srbijanski i bošnjački&quot;, Srbe iz Hrvatske &quot;hrvatski Srbin&quot;, jer se &quot;hrvatski&quot; odnosi na državu, a Srbin na etnicitet.
::::Još nešto, s obzirom na to da je bio komandant VRS-a do 8. novembra 1996 (a član vojske sve do 28. februara 2002.), a da je Dejtonskim sporazumom 14. decembra 1995. Republika Srpska postala jedan od dva entiteta Bosne i Hercegovine, samim tim, u tom periodu bio je general vojske jednog entiteta Bosne i Hercegovine, odnosno bosanskohercegovački general u širem geografskom i političkom smislu. [[Korisnik:Z1KA|&lt;span style=&quot;border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;&quot;&gt;&amp;nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&amp;nbsp;&lt;/span&gt;]] 21:58, 27 august 2026 (CEST)
:::::Mehaničko prevođenje engleskog opisa &quot;Bosnian Serb&quot; u odrednicu &quot;bosanskohercegovački general&quot; predstavlja grub anahronizam i kršenje pravila Wikipedije o izvorima. Oružane snage BiH osnovane su tek 2006. godine, a vojna lica se, baš kao i sportisti u svojim reprezentacijama, kategorizuju isključivo prema institucijama i formacijama u kojima su gradili karijeru, a ne prema mjestu rođenja. Budući da je imenovani bio oficir JNA i general Vojske Republike Srpske, što potvrđuje kompletna domaća i međunarodna literatura, uvođenje termina &quot;bosanskohercegovački&quot; predstavlja izmišljanje nepostojećih kategorija bez ijednog relevantnog izvora. Povezivanje Dejtonskog sporazuma sa statusom VRS-a kako bi se vještački izveo zaključak o &quot;bosanskohercegovačkom generalu&quot; predstavlja školski primjer [[WP:SINTEZA]]. Definiciju je potrebno hitno uskladiti s historijskim činjenicama i zvaničnom literaturom. [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 23:24, 27 august 2026 (CEST)
::::::Uporno se pišu neki argumenti, a ne daju se konkretni prijedlozi. Cilj mog odgovora bio je da dam kontekst zašto je tako napisano i prihvatio činjenicu da &quot;bosanskohercegovački i srpski&quot; nekako nije najbolja formulacija. Svaki članak koje sam uredio ili kreirao, počinju sličnom početnom rečenicom. Za primjer ću uzeti [[Savo Minić]] članak, koji kaže &quot;jest bosanskohercegovački i srpski političar i advokat, trenutni premijer Vlade Republike Srpske od 2. septembra 2025. ...&quot; dakle
::::::* bosanskohercegovački &gt; država, državljanstvo
::::::* srpski &gt; etnicitet
::::::* političar, advokat, trenutni premijer od 2. septembra 2025. &gt; zanimanje, period od-do
::::::Također, cilj ove izmjene bio je sljedeći:
::::::* bosanskohercegovački &gt; država, državljanstvo
::::::* srpski &gt; etnicitet
::::::* zapovjednik i general Vojske Republike Srpske za vrijeme ratova u bivšoj Jugoslaviji &gt; zanimanje, period
::::::Da se stavi samo srpski, može značiti bilo gdje, jer ima i srpskih političara i srpskih generala po Hrvatskoj, BiH, Srbiji pa čak i na Kosovu.
::::::Očiglendo Vaš cilj nije riješiti problem, nego se ovdje rapravljati i uporno gurati svoj argument. S tim u vezi, neću se više obraćat, a da nahranim Vaš ego izjaviti ću sljedeće: 100% ste upravu, ja nemam pojma šta radim. [[Korisnik:Z1KA|&lt;span style=&quot;border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;&quot;&gt;&amp;nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&amp;nbsp;&lt;/span&gt;]] 00:24, 28 august 2026 (CEST)
:::::::Polako, nećemo ovako postići nešto što bi bilo odgovarajuće. Pratila sam tvoj doprinos i on je ogroman. Ne trebamo ništa lično shvatati, nego raditi zajedno da napravimo što reprezentativniju našu wikipediju. Moj prijedlog je bio: ...bivši jugoslovenski oficir i general Vojske Republike Srpske rodom iz Bosne i Hercegovine. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 00:54, 28 august 2026 (CEST)
:::::::Cilj ove rasprave nije dokazivanje ko je u pravu na ličnom nivou, već isključivo poboljšanje kvaliteta i tačnosti enciklopedijskog članka.
:::::::Uostalom, i u samoj infokutiji ovog članka pod stavkom &quot;Pripadnost&quot; jasno su navedene samo '''JNA i VRS'''. Uvod teksta treba biti u skladu s tim podacima.
:::::::Predlažem uvod: '''&quot;...bio je jugoslovenski oficir i srpski general. Služio je kao oficir u Jugoslovenskoj narodnoj armiji (JNA), a tokom rata u Bosni i Hercegovini kao general i komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske.&quot;''' Molim ostale aktivne urednike da se kratko izjasne o ovom konkretnom prijedlogu kako bismo mogli zaključiti ovu temu. [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 01:00, 28 august 2026 (CEST)
::::::::Meni se čini OK. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 01:02, 28 august 2026 (CEST)
::::::::{{komentar}} Pozdrav, bio je jedan od generala (tj. general-potpukovnik) JNA za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini, a ne samo jedan od oficira iste. --[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 02:40, 28 august 2026 (CEST)
:::::::::{{komentar}} Dopuna: Također, bio je jedan od generala (tj. general-major) JNA za vrijeme rata u Hrvatskoj, a ne samo za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini. --[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 05:34, 28 august 2026 (CEST)
:::::::Mislim da rasprava vodi u potpuno drugačijem pravcu nego što sam očekivao i da smo se poprilično udaljili od osnovnog pitanja. Kroz ''elaborat'' sam problem iznio, kao i potencijalna rješenja, pa ću se potrudit da budem kratak i probat složiti sve koncizno. Nisi ti u pitanju, Z1KA, AnToni je revertovao moju izmjenu, nema ni sažetka kod vraćanja, pa da probam skontati kako, šta. Pronašao si se gdje nisi trebao. Al' evo, ako idemo već u tom pravcu, zbog čega je u redu reći hrvatski Srbin, ali ne i bosanski Srbin, ili zašto ne proširiti na bosanskohercegovački Srbin kad već pričamo o geografskim odrednicama/odrednicama državljanstva? Analogija je potpuno ista. Savo Minić koliko toliko pokušava djelovati unutar ustavnog poretka, njegova funkcija postoji unutar države Bosne i Hercegovine i relevantna kategorija mu je državljanstvo, a kod Ratka Mladića je slučaj da je on vojni komandant, koji je djelovao protiv države, te mu je institucionalna pripadnost relevantnija negoli državljanstvo. Gore sam napisao jasno da &lt;u&gt;historijski kontekst formulaciju čini još problematičnijom. VRS nije bila neutralna &quot;bosanskohercegovačka&quot; vojna formacija. Bila je vojska RS i jedna od vojnih strana u ratu u Bosni i Hercegovini&lt;/u&gt;. Mladić je, ponavljam, bio njen komandant, a ne komandant oružanih snaga Bosne i Hercegovine.
:::::::Ako bismo sugerisali da je Mladić bosanskohercegovački general jer je nakon Dejtona RS postala entitet BiH upali bismo u zamku logičke greške, jer uzimali bismo nešto iz retroaktivnosti gdje se to ne može na taj način uzeti; primijeniti pravni okvir koji je nastao nakon rata na vojnu funkciju koja je postojala tokom rata. To je kao kad bismo rekli da je Adolf Hitler bio evropski kancelar, zato što je Njemačka danas članica Evropske unije. Ne ide. Dejtonski sporazum okončava rat i definiše novi ustavni poredak, ali ne mijenja prirodu oružanih formacija tokom rata, niti institucionalnu pripadnost komandanata. Njegova vojna funkcija se definiše u kontekstu rata, ne u kontekstu Dejtona koji je uslijedio nakon njegovih zločina.
:::::::Moram se prikloniti mišljenju GoodBosniana jer ima više smisla, a ovo da doživiš nekim ličnim napadom nije u redu, jer, barem za sebe garantujem, nemam ništa ni protiv tebe ni bilo koga drugog, a sve i da si pogriješio ne trebaš se pravdat' (''[[:en:Errare_humanum_est|Errare humanum est]]''), jedan si od najaktivnih urednika. Samo dajemo argumente zbog čega formulacija ne odgovara. Niko ti ne govori da ne znaš šta radiš,  ali evo, ako nas je troje na istom tragu, znači da očigledno nešto ne štima. &lt;span style=&quot;font-family:Segoe print; color:Maroon; text-shadow:green 0.2em 0.2em 0.4em;&quot;&gt;[[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]&lt;/span&gt; 05:07, 28 august 2026 (CEST)</text>
      <sha1>tugqg66vvj2fpey35aq13ioyxt9euvc</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3922461</id>
      <parentid>3922449</parentid>
      <timestamp>2026-08-28T07:25:30Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <comment>/* Bosanskohercegovački general? */ odgovor</comment>
      <origin>3922461</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="28061" sha1="a3aerayiuu1lljdj2ik6tv52lobzm6i" xml:space="preserve">{{Stranica_za_razgovor}}Od kada je General Mladic ratni zlocinac?
Kako mozete da proglasite nekog za zlocinca be sudjenja za ratne zlocine?
[[Korisnik:212.200.135.146|212.200.135.146]] 17:05, 29 januar 2006 (CET)

Видим да има много конфликта око овог чланка. Чињеница је да је Ратко Младић вероватно наредио убиство невиних људи у Сребреници и да је вероватно ратни злочинац. Но, док се не долаже та чињеница пред међународним судом у Хагу, не може се тврдити то као истина. Ја предлажем да неко са босанске Википедије, који жели да има тачне и прецизне чињенице, скине категорију &quot;Ратни злочинци&quot;, док се то не докаже, или да се створи нова категорија &quot;Осумњичени ратни злочинци&quot;. Хвала унапред! --[[Korisnik:Бормалагурски|Бормалагурски]] 02:49, 15 mart 2006 (CET)

:::Predlazem: [[Razgovor:Hazim Delić #O ratnim clancima|O strukturi]].--[[Korisnik:158.110.140.221|158.110.140.221]] 12:55, 15 novembar 2007 (CET)

Mozda bi ti vise odgovaralo da ga tretiramo kao heroja dok se skriva?--[[Korisnik:Xcameleonx|Xcameleonx]]

== Država u kojoj je rođen ==

Fali ovo u članku

== Lična karta ==

Nema potrebe za postavljanjem ličnih karata u kojima se vide nečiji podaci!--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-family:Bradley Hand ITC; font-size:small;&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|''&lt;span style=&quot;font-family:Bradley Hand ITC;&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;ra&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;zg&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;ov&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;or&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;'']])&lt;/sub&gt; 11:45, 31 maj 2015 (CEST)

== Zahtjev za izmjenu, 26. januar 2019 ==

Ovaj je presuđeni ratni zločinac, kako već stoji i u Haškim spisima, na engleskoj te drugim varijantama. Dakle nikakav optuženik nego presuđeni zločinac. {{Nepotpisan|92.36.212.124|23:58, 26 januar 2019‎}}
:Dobrodošli na bs. wikipediju. Registrujte se pa i sami možete doprinijeti poboljšanju kvaliteta wikipedije na bosanskom jeziku! --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|&lt;b&gt;&lt;span style=&quot;color: black;&quot;&gt;Golden&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color: green;&quot;&gt;Bosnian&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color: blue;&quot;&gt;Lily&lt;/span&gt;&lt;/b&gt;]] &lt;small&gt;([[Razgovor s korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])&lt;/small&gt; 09:31, 27 januar 2019 (CET)
Registrovao sam se, ali ovaj clanak je zakljucan i nemam mogucnost da isti uredjujem. [[Korisnik:Mpalos5|Mpalos5]] ([[Razgovor s korisnikom:Mpalos5|razgovor]]) 11:47, 27 januar 2019 (CET)

== Bosanskohercegovački general? ==

Navedite mi u kojem to izvoru stoji da je ovaj bosanskohercegovački general? [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 19:38, 26 august 2026 (CEST)

:GoodBosnian, slažem se s tvojom konstatacijom. S obzirom na to da je Ratko Mladić bio komadant Vojske Republike Srpske (VRS), vojske koja je vodila rat protiv međunarodno priznate Republike Bosne i Hercegovine i njenih institucija, nazivati ga &quot;bosanskohercegovačkim&quot; komadantom može biti zbunjujuće i dvosmisleno.
:Umjesto postojeće formulacije, uvodni dio bi mnogo preciznije odražavao historijske činjenice ukoliko bi glasio: &quot;bivši jugoslovenski oficir i general Vojske Republike Srpske rodom iz Bosne i Hercegovine&quot;. Time se jasno razgraničava njegovo geografsko porijeklo od vojne formacije kojom je komandovao. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 20:12, 26 august 2026 (CEST)
::Odrediti Ratka Mladića kao &quot;bosanskohercegovačkog zapovjednika&quot; može samo onaj ko zanemari jednu od osnovnih distinkcija potrebnih za razumijevanje rata u Bosni i Hercegovini: razliku između geografskog porijekla pojedinca i njegove političke, vojne i institucionalne pripadnosti. Dakako da je Mladić rođen na teritoriji Bosne i Hercegovine i da se u geografskom i etničkom smislu može opisati kao bosanskohercegovački Srbin. Međutim, znači li to da je bio ''bosanskohercegovački zapovjednik'' u smislu vojne pripadnosti [[Republika Bosna i Hercegovina|Republici Bosni i Hercegovini]]? Naravno da ne. To je toliko očigledna razlika da je gotovo apsurdno i dokazivati je. Nije on Jusuf Prazina pa da se borio malo za jedne, pa malo za druge snage.
::To uopšte nisu sinonimne kategorije (mislim na termine ''bosanskohercegovački Srbin'' i ''bosanskohercegovački zapovjednik''). Geografsko porijeklo govori o tome odakle je osoba, a vojna funkcija kome je pripadala, odgovarala i kojom je vojnom org. komandovala. Upravo zbog toga atribut ''bosanskohercegovački'' uz imenicu ''zapovjednik'' sve je, samo ne bezazlen; stvara sasvim drugačiju sliku od one koju potvrđuju historijski izvori i pravosnažne presude.
::Uostalom, ako se takva terminologija nastavi nekritički koristiti, ne bi me iznenadilo da za koju godinu imamo Jovana Divjaka i Ratka Mladića na istoj strani historije samo zato što im uvodni dijelovi biografskih članaka počinju istom geografskom odrednicom. Dakle, stvari su vrlo jasne: Mladić je pravosnažno osuđen za genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine, odnosno za konkretne zločine utvrđene pravosnažnim sudskim presudama. Neko, ipak, smatra da se to može napisati tek kasnije, to je pošteno, ali onda u prvoj rečenici mora se pažljivo ostaviti dovoljno prostora da čitalac sam sebi ne napravi pogrešan zaključak. Stoga upravo u terminologiji treba biti najprecizniji i očistiti je od dvosmislenosti prije nego što dvosmislenost počne izgledati kao činjenica.
::Krenimo redom zbog čega mislim da je termin &quot;zapovjednik bosanskih Srba&quot;, sa preciznijom dodatnom formulacijom &quot;komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske&quot;, bolje rješenje. &lt;small&gt;U sažetku izmjena sam bio slovima ograničen, ovdje ipak imam prostora za obrazloženje na pretek, samo treba iščitat'. ;)&lt;/small&gt;
:'''1. Zbog semantike'''
::Ako kažemo da je Mladić rođen u Bosni i Hercegovini, tu nema nikakvog spora. Ako ga opišemo kao bosanskohercegovačkog Srbina u smislu etničkog i geografskog određenja, i to je sasvim razumljivo. Ali kada kažemo &quot;bosanskohercegovački zapovjednik&quot;, imenica ''zapovjednik'' mijenja funkciju pridjeva koji joj prethodi. Onda se ne govori samo o tomr gdje je čovjek rođen; govori se o njegovoj vojnoj funkciji, odnosno kojom je vojnom organizacijom komandovao i kojoj je političko-vojnoj strukturi pripadao. A tu nema mnogo prostora za interpretaciju.
::Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju Mladića označava kao ''Commander of the Main Staff of the Bosnian Serb Army'', odnosno komandanta Glavnog štaba Vojske bosanskih Srba. Tribunal navodi da je tu funkciju preuzeo 12. maja 1992, plus da je na čelu Glavnog štaba VRS-a ostao tokom rata u Bosni i Hercegovini.
::I tu dolazi do ključnog problema s formulacijom &quot;bosanskohercegovački i srpski zapovjednik&quot;. Ako se ta sintagma rastavi gramatički, ona sugeriše dvije atribucije: bio je '''bosanskohercegovački zapovjednik''' i bio je '''srpski zapovjednik'''. Druga tvrdnja je, uz odgovarajuću kvalifikaciju, historijski razumljiva: bio je komandant Vojske Republike Srpske, odnosno vojske bosanskih Srba, a i Srbin je po pripadnosti. Al' šta onda znači prva?
::Ako '''bosanskohercegovački zapovjednik''' ne označava njegovu geografsku pripadnost, nego vojnu funkciju, onda se čitaocu nameće zaključak da je bio jedan od vojnih zapovjednika Bosne i Hercegovine kao države. A to jednostavno nije bio. Upravo zato sam i izvršio [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Ratko_Mladi%C4%87&amp;oldid=3922174 ovu izmjenu]: ne iz razloga da mijenjam činjenice, nego da budu jasnije, da ih jasnije predstavim.
:'''2. Historijski kontekst formulaciju čini još problematičnijom'''
::Vojska Republike Srpske nije bila neutralna &quot;bosanskohercegovačka&quot; vojna formacija. Bila je vojska Republike Srpske i jedna od vojnih strana u ratu u Bosni i Hercegovini. Mladić je bio njen komandant, a ne komandant oružanih snaga Bosne i Hercegovine.
::Sudski utvrđene činjenice o djelovanju snaga pod njegovom komandom dodatno onemogućavaju da se njegova funkcija predstavi kao neka opća, nadetnička ili državna vojna funkcija. MKSJ je utvrdio da je Mladić imao vodeću ulogu u četiri zajednička zločinačka poduhvata. U okviru sveobuhvatnog zajedničkog zločinačkog poduhvata cilj je bio trajno uklanjanje bosanskih Muslimana i bosanskih Hrvata s teritorija u Bosni i Hercegovini koje su bosanski Srbi smatrali svojima.
::Dakle, nije riječ samo o tome kako se vojska zvala. Riječ je o tome da je vojna struktura kojom je Mladić komandovao bila jedna od strana u oružanom sukobu, a ne neutralni sinonim za oružane snage Bosne i Hercegovine.
::Štaviše, pravosnažna presuda dodatno uklanja prostor za takvu semantičku konfuziju. Mladić je pravosnažno osuđen za genocid, progon, istrebljenje, ubistvo, deportaciju i prisilno premještanje kao zločine protiv čovječnosti, te za ubistvo, teror, nezakonite napade na civile i uzimanje talaca kao kršenja zakona i običaja ratovanja. Potvrđena mu je kazna doživotnog zatvora.
::Preciznosti radi, pravosnažna presuda nije utvrdila njegovu odgovornost za genocid u svim općinama koje su bile obuhvaćene prvom tačkom optužnice; za taj dio optužbe je oslobođen. Pravomoćno je, međutim, potvrđena njegova osuda za genocid počinjen u Srebrenici, kao i za niz drugih zločina.
::Zamislimo stranog čitaoca koji nema prethodno znanje o ratu u BiH i želi da se informiše sa Wikipedije na našem, bosanskom, jeziku, vodeći se logikom da je uređuju ljudi poznaju historiju, terminologiju i sve ostalo važno za obrađivanje takvih tema. Pročita &quot;bosanskohercegovački zapovjednik&quot; i sasvim prirodno pretpostavi: &quot;bosanskohercegovački, aha, zapovjednik Bosne i Hercegovine&quot;. Tek kasnije saznaje da je riječ o čovjeku koji je komandovao snagama odgovornim za neke od najtežih zločina počinjenih u historiji ratovanja. Upravo je to problem, zbog tog nije samo stilska nijansa u pitanju.
:'''3. Primjer s atributom &quot;bosansko-srpski&quot; kao dobar pokazatelj kako pridjevi mogu biti varljivi'''
::Namjerno bih ovdje napisao jedan termin, recimo &quot;bosansko-srpsko rukovodstvo&quot;, upravo da se vidi koliko lako ova konstrukcija postaje problematična ako se pridjevi počnu tretirati kao oznake pripadnosti.
::''Bosansko-srpski '''≠''''' ''bosanskohercegovačka državna institucija kojom upravljaju Srbi''. U historijskom kontekstu rata 1992-1995. taj termin odnosi se na Srbe u Bosni i Hercegovini i njihove političke i vojne strukture, a ne na zvanične institucije Bosne i Hercegovine. Isto tako, činjenica da su Mladić, kao i ogromna većina pripadnika i visokopozicioniranog kadra VRS-a, bili rođeni u Bosni i Hercegovini ne čini automatski VRS &quot;bosanskohercegovačkom vojskom&quot;, to bi bilo miješanje baba i žaba.
::Moguće je, naravno, da neko iz čisto geografskog ugla kaže: &quot;E pa Mladić je bosanskohercegovački general jer je rođen u Bosni i Hercegovini.&quot; Ali to nije isto što i reći da je bio bosanskohercegovački vojni zapovjednik. Prvo je geografska, drugo je vojna tvrdnja... i upravo tu razliku treba razjasniti.
:'''4. Nije riječ o sportisti s pravom nastupa za dvije reprezentacije'''
::Banalna analogija, ali mislim da dobro pokazuje apsurd: Ratko Mladić nije bio sportista s dvojnim državljanstvom pa da može mijenjati dresove i jednog dana nastupati za jednu, a drugog za drugu reprezentaciju. U ratu se ne može istovremeno biti komandant dvije međusobno suprotstavljene vojne struktura samo zato što je osoba rođena na teritoriji na kojoj se rat vodi. Mjesto rođenja nije, dakle, vojna uniforma, a porijeklo u geografskom smislu nije tzv. ''military affiliation''. Mladićeva relevantna komandna funkcija u ratu u Bosni i Hercegovini bila je jasna: bio je komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske. To je funkcija koju potvrđuju i dokumenti MKSJ-a i pravosnažna presuda.
:'''Kako onda urediti uvod članka?''' Po meni postoje tri razumne opcije. Vratiti izmjenu na moju zadnju (što pretpostavljam da se neće desiti jer se uvijek traži neki middle ground kod ovakvih problematika, a pitanje je u suštini veoma lahko za riješiti. Al' dobro).
:&lt;u&gt;Prva opcija&lt;/u&gt; jeste potpuno izbaciti nacionalnu i etničku odrednicu iz prve rečenice i napisati samo ono što je za identifikaciju njegove vojne funkcije najvažnije:
:&lt;blockquote&gt;''&quot;Ratko Mladić bio je general i komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske tokom rata u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1995. godine.&quot;''&lt;/blockquote&gt;
:Sve ostalo: mjesto rođenja, etnička pripadnost, politički kontekst i biografske okolnosti, mogu se navesti u nastavku članka (npr. ''Po nacionalnosti bio je to i to'', pa dalje nastaviti).
:&lt;u&gt;Druga opcija&lt;/u&gt; jeste ova, u kojoj do mjesta u kojem je rođen stoji država u kojoj je rođen:
:&lt;blockquote&gt;''&quot;Ratko Mladić (Božanovići kod Kalinovika, Bosna i Hercegovina, 12. mart 1943), srpski je bivši general i komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske (VRS), tokom rata u Bosni i Hercegovini (1992-1995).&quot;''&lt;/blockquote&gt;
::Naumpade mi da postoji i četvrta opcija, linija manjeg otpora, da se doda Note (Napomena) kod  toga da je bio &quot;bosanskohercegovači zapovjednik&quot; samo po geografskoj odrednici. Ne preporučujem, ali ako smo tvrdoglavi dovoljno, ne može se zabranit.
::U svakom slučaju prva rečenica treba biti čista, faktografska i maksimalno precizna. Kasnije se može i treba navesti sve ostalo relevantno za njegovu biografiju. Ali čitalac prvo treba dobiti osnovnu i nespornu informaciju: ko je bio, kojom je vojskom komandovao i u kojem je sukobu djelovao. A to nije teško napisati.
::Ne treba se bojati da će takav uvod biti suhoparan ili nepotpun. Naprotiv, biće precizniji. Dodatne informacije o nacionalnosti, mjestu rođenja i političkom projektu bosanskih Srba neće izgubiti na važnosti; it's other way around. Dobiće na važnosti jer će bit smještene u pravilan kontekst.
::U historiji, a naročito u historiji koja je već jednom prošla kroz sudnicu, riječi imaju težinu, stoga odmah da u startu kažem da nije previše osjetljivosti oko jednog pridjeva/atributa. MKSJ i sudovi nasljednici nisu desetljećima utvrđivali odgovornost pojedinaca da bi se na kraju sve svelo na široke geografske etikete koje zamagljuju razliku između aktera, insittucija i formacija.
::Ako se već pozivamo na činjenice i izvore, onda treba imati dovoljno poštovanja prema tim činjenicama da ih nazovemo pravim imenom.
::Zato je potpuno nepotrebno u prvoj rečenici praviti terminološku maglu tamo gdje je stvar zapravo vrlo jednostavna.
::Ratko Mladić nije bio bosanskohercegovački zapovjednik u smislu pripadnosti vojnom aparatu Bosne i Hercegovine. Nije nastavio službu nakon rata u novooformljenim zajedničkim snagama, OSBiH. Bio je general i komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske, vojske bosanskih Srba, jedne od strana u ratu u Bosni i Hercegovini. I to je dovoljno jasno.
::Bez dvosmislenosti, lažne simetrije, bez peglanja historije tako što će se različite strane obuhvatiti jednom geografski širokom riječju. Ako je cilj enciklopedijski tekst, onda prva rečenica treba čitaocu dati činjenicu, a ne ostaviti mu prostor da nagađa šta i kako.
::Činjenica da je neko rođen u Bosni i Hercegovini govori gdje je rođen. Ne govori kojom je vojskom komandovao i, uslovno rečeno, &quot;čiji je&quot;. A u slučaju Ratka Mladića izgleda da je to problem od kojeg treba startat.
::Na kraju svega ovoga, i ja bih tražio pojašnjenje vraćanja izmjene. '''''Teret dokazivanja je''''', prema pravilima na Wikipediji, konkretno [[Wikipedia:Biografije živih osoba|pravilu Biografije živih osoba]], '''''na uredniku koji dodaje ili obnavlja materijal'''''. Pa opet da ponovimo pitanje koje je kolega GoodBosnian postavio: '''Koji pouzdani izvor Ratka Mladića opisuje kao bosanskohercegovačkog zapovjednika, u smislu u kojem se ta formulacija koristi u uvodu?''' To više djeluje kao karakterizacija njegove vojne funkcije i izvlačenje iz konteksta, čime se ne bismo trebali voditi.
::Pozdrav i svako dobro želim :) &lt;span style=&quot;font-family:Segoe print; color:Maroon; text-shadow:green 0.2em 0.2em 0.4em;&quot;&gt;[[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]&lt;/span&gt; 08:47, 27 august 2026 (CEST)
:::Još jednom se u potpunosti slažem s iznesenom argumentacijom i smatram da trenutna odrednica &quot;bosanskohercegovački zapovjednik/general&quot; ostaje neprihvatljiva jer miješa geografsko porijeklo s vojnom i institucionalnom pripadnošću.
:::Upravo iz tog razloga smatram da je neophodno odbaciti postojeću formulaciju i opredijeliti se za jednu od već ponuđenih preciznijih opcija ili razmotriti dodatne prijedloge koji u potpunosti eliminišu svaku dvosmislenost.
:::Osim historijske i pravne preciznosti, postoji još jedan izuzetno važan razlog zašto se ovo pitanje mora ispraviti, a to je utjecaj na generativnu umjetnu inteligenciju. S obzirom na to da je Wikipedia osnovni izvor podataka za treniranje i pretraživanje brojnih savremenih AI alata, ovakve nedosljednosti automatski se prenose u sisteme vještačke inteligencije. Kada korisnici širom svijeta pretražuju podatke o ratu u BiH putem AI platformi, neprecizni ili dvosmisleni uvodi na Wikipediji dovode do toga da algoritmi generišu netačne odgovore, stvarajući lažnu ekvivalenciju. 
:::Enciklopedija mora služiti kao pouzdan i nedvosmislen izvor tačnih činjenica, a ne kao izvor terminološke konfuzije koja se kasnije reflektuje na širi digitalni prostor. Stoga pozivam urednike da prihvatimo neku od predloženih opcija i uvodni dio članka uskladimo s presudama MKSJ-a i historijskim činjenicama.
:::Stojim vam na raspolaganju za daljnju razmjenu mišljenja, doradu teksta ili usaglašavanje oko konačne formulacije. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 11:06, 27 august 2026 (CEST)
::::Nepotreban ulazak u detalje, narodski rečeno &quot;praviti od muhe slona.&quot; Cilj je bio da se &quot;bosanskohercegovački i srpski&quot; naglasi da je Srbin iz BiH. Za razliku od en.wiki, ne koristimo i pogrešno je koristiti &quot;Bosanski Srbin&quot; ili &quot;Bosanski Hrvat&quot; (en. Bosnian Serb; Bosnian Croat). ''General Pampers'' je državljanin BiH (vjerovatno i Srbije), ali je etnički srbin. Dakle, u ovom kontekstu, &quot;bosanskohercegovački&quot; predstavlja porijeklo, a &quot;srpski&quot; etnicitet. Rado bih stavio nešto bolje, ako ima smisla, jer &quot;Bosanskohercegovački srpski&quot; nekako je najbliže, ali nisam siguran da je gramatički ispravno. Razlog zašto sam napisao ovako, jer postoje i Srbi van BiH, ali i ostali narodi, pa kada se kaže &quot;bosanskohercegovački i srpski&quot; misli se na Srbina iz BiH, a &quot;srpski&quot; bi samo značilo da je Srbin. Za osobe npr. iz Srbije koji se izjašnjavaju kao Bošnjaci rekli bi &quot;srbijanski i bošnjački&quot;, Srbe iz Hrvatske &quot;hrvatski Srbin&quot;, jer se &quot;hrvatski&quot; odnosi na državu, a Srbin na etnicitet.
::::Još nešto, s obzirom na to da je bio komandant VRS-a do 8. novembra 1996 (a član vojske sve do 28. februara 2002.), a da je Dejtonskim sporazumom 14. decembra 1995. Republika Srpska postala jedan od dva entiteta Bosne i Hercegovine, samim tim, u tom periodu bio je general vojske jednog entiteta Bosne i Hercegovine, odnosno bosanskohercegovački general u širem geografskom i političkom smislu. [[Korisnik:Z1KA|&lt;span style=&quot;border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;&quot;&gt;&amp;nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&amp;nbsp;&lt;/span&gt;]] 21:58, 27 august 2026 (CEST)
:::::Mehaničko prevođenje engleskog opisa &quot;Bosnian Serb&quot; u odrednicu &quot;bosanskohercegovački general&quot; predstavlja grub anahronizam i kršenje pravila Wikipedije o izvorima. Oružane snage BiH osnovane su tek 2006. godine, a vojna lica se, baš kao i sportisti u svojim reprezentacijama, kategorizuju isključivo prema institucijama i formacijama u kojima su gradili karijeru, a ne prema mjestu rođenja. Budući da je imenovani bio oficir JNA i general Vojske Republike Srpske, što potvrđuje kompletna domaća i međunarodna literatura, uvođenje termina &quot;bosanskohercegovački&quot; predstavlja izmišljanje nepostojećih kategorija bez ijednog relevantnog izvora. Povezivanje Dejtonskog sporazuma sa statusom VRS-a kako bi se vještački izveo zaključak o &quot;bosanskohercegovačkom generalu&quot; predstavlja školski primjer [[WP:SINTEZA]]. Definiciju je potrebno hitno uskladiti s historijskim činjenicama i zvaničnom literaturom. [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 23:24, 27 august 2026 (CEST)
::::::Uporno se pišu neki argumenti, a ne daju se konkretni prijedlozi. Cilj mog odgovora bio je da dam kontekst zašto je tako napisano i prihvatio činjenicu da &quot;bosanskohercegovački i srpski&quot; nekako nije najbolja formulacija. Svaki članak koje sam uredio ili kreirao, počinju sličnom početnom rečenicom. Za primjer ću uzeti [[Savo Minić]] članak, koji kaže &quot;jest bosanskohercegovački i srpski političar i advokat, trenutni premijer Vlade Republike Srpske od 2. septembra 2025. ...&quot; dakle
::::::* bosanskohercegovački &gt; država, državljanstvo
::::::* srpski &gt; etnicitet
::::::* političar, advokat, trenutni premijer od 2. septembra 2025. &gt; zanimanje, period od-do
::::::Također, cilj ove izmjene bio je sljedeći:
::::::* bosanskohercegovački &gt; država, državljanstvo
::::::* srpski &gt; etnicitet
::::::* zapovjednik i general Vojske Republike Srpske za vrijeme ratova u bivšoj Jugoslaviji &gt; zanimanje, period
::::::Da se stavi samo srpski, može značiti bilo gdje, jer ima i srpskih političara i srpskih generala po Hrvatskoj, BiH, Srbiji pa čak i na Kosovu.
::::::Očiglendo Vaš cilj nije riješiti problem, nego se ovdje rapravljati i uporno gurati svoj argument. S tim u vezi, neću se više obraćat, a da nahranim Vaš ego izjaviti ću sljedeće: 100% ste upravu, ja nemam pojma šta radim. [[Korisnik:Z1KA|&lt;span style=&quot;border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;&quot;&gt;&amp;nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&amp;nbsp;&lt;/span&gt;]] 00:24, 28 august 2026 (CEST)
:::::::Polako, nećemo ovako postići nešto što bi bilo odgovarajuće. Pratila sam tvoj doprinos i on je ogroman. Ne trebamo ništa lično shvatati, nego raditi zajedno da napravimo što reprezentativniju našu wikipediju. Moj prijedlog je bio: ...bivši jugoslovenski oficir i general Vojske Republike Srpske rodom iz Bosne i Hercegovine. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 00:54, 28 august 2026 (CEST)
:::::::Cilj ove rasprave nije dokazivanje ko je u pravu na ličnom nivou, već isključivo poboljšanje kvaliteta i tačnosti enciklopedijskog članka.
:::::::Uostalom, i u samoj infokutiji ovog članka pod stavkom &quot;Pripadnost&quot; jasno su navedene samo '''JNA i VRS'''. Uvod teksta treba biti u skladu s tim podacima.
:::::::Predlažem uvod: '''&quot;...bio je jugoslovenski oficir i srpski general. Služio je kao oficir u Jugoslovenskoj narodnoj armiji (JNA), a tokom rata u Bosni i Hercegovini kao general i komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske.&quot;''' Molim ostale aktivne urednike da se kratko izjasne o ovom konkretnom prijedlogu kako bismo mogli zaključiti ovu temu. [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 01:00, 28 august 2026 (CEST)
::::::::Meni se čini OK. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 01:02, 28 august 2026 (CEST)
::::::::{{komentar}} Pozdrav, bio je jedan od generala (tj. general-potpukovnik) JNA za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini, a ne samo jedan od oficira iste. --[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 02:40, 28 august 2026 (CEST)
:::::::::{{komentar}} Dopuna: Također, bio je jedan od generala (tj. general-major) JNA za vrijeme rata u Hrvatskoj, a ne samo za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini. --[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 05:34, 28 august 2026 (CEST)
:::::::Mislim da rasprava vodi u potpuno drugačijem pravcu nego što sam očekivao i da smo se poprilično udaljili od osnovnog pitanja. Kroz ''elaborat'' sam problem iznio, kao i potencijalna rješenja, pa ću se potrudit da budem kratak i probat složiti sve koncizno. Nisi ti u pitanju, Z1KA, AnToni je revertovao moju izmjenu, nema ni sažetka kod vraćanja, pa da probam skontati kako, šta. Pronašao si se gdje nisi trebao. Al' evo, ako idemo već u tom pravcu, zbog čega je u redu reći hrvatski Srbin, ali ne i bosanski Srbin, ili zašto ne proširiti na bosanskohercegovački Srbin kad već pričamo o geografskim odrednicama/odrednicama državljanstva? Analogija je potpuno ista. Savo Minić koliko toliko pokušava djelovati unutar ustavnog poretka, njegova funkcija postoji unutar države Bosne i Hercegovine i relevantna kategorija mu je državljanstvo, a kod Ratka Mladića je slučaj da je on vojni komandant, koji je djelovao protiv države, te mu je institucionalna pripadnost relevantnija negoli državljanstvo. Gore sam napisao jasno da &lt;u&gt;historijski kontekst formulaciju čini još problematičnijom. VRS nije bila neutralna &quot;bosanskohercegovačka&quot; vojna formacija. Bila je vojska RS i jedna od vojnih strana u ratu u Bosni i Hercegovini&lt;/u&gt;. Mladić je, ponavljam, bio njen komandant, a ne komandant oružanih snaga Bosne i Hercegovine.
:::::::Ako bismo sugerisali da je Mladić bosanskohercegovački general jer je nakon Dejtona RS postala entitet BiH upali bismo u zamku logičke greške, jer uzimali bismo nešto iz retroaktivnosti gdje se to ne može na taj način uzeti; primijeniti pravni okvir koji je nastao nakon rata na vojnu funkciju koja je postojala tokom rata. To je kao kad bismo rekli da je Adolf Hitler bio evropski kancelar, zato što je Njemačka danas članica Evropske unije. Ne ide. Dejtonski sporazum okončava rat i definiše novi ustavni poredak, ali ne mijenja prirodu oružanih formacija tokom rata, niti institucionalnu pripadnost komandanata. Njegova vojna funkcija se definiše u kontekstu rata, ne u kontekstu Dejtona koji je uslijedio nakon njegovih zločina.
:::::::Moram se prikloniti mišljenju GoodBosniana jer ima više smisla, a ovo da doživiš nekim ličnim napadom nije u redu, jer, barem za sebe garantujem, nemam ništa ni protiv tebe ni bilo koga drugog, a sve i da si pogriješio ne trebaš se pravdat' (''[[:en:Errare_humanum_est|Errare humanum est]]''), jedan si od najaktivnih urednika. Samo dajemo argumente zbog čega formulacija ne odgovara. Niko ti ne govori da ne znaš šta radiš,  ali evo, ako nas je troje na istom tragu, znači da očigledno nešto ne štima. &lt;span style=&quot;font-family:Segoe print; color:Maroon; text-shadow:green 0.2em 0.2em 0.4em;&quot;&gt;[[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]&lt;/span&gt; 05:07, 28 august 2026 (CEST)
::::::::Mislim da smo došli do nekog cilja i da možemo napraviti izmjenu, a ako poslije izmjene bude potrebna dodatna diskusija, otvorimo je ponovo. Možeš li je ti [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] napraviti? 
::::::::Također mišljenja sam da trebamo pregledati i doraditi članak, ima tu dosta materijala iz relevantnih izvora koji se može uvrstiti i sve povezati sa referencama. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 09:25, 28 august 2026 (CEST)</text>
      <sha1>a3aerayiuu1lljdj2ik6tv52lobzm6i</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3922464</id>
      <parentid>3922461</parentid>
      <timestamp>2026-08-28T08:13:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <comment>/* Bosanskohercegovački general? */ odgovor</comment>
      <origin>3922464</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="28998" sha1="jylckkcc5oswljqlmbhb2fgg9d3vsw9" xml:space="preserve">{{Stranica_za_razgovor}}Od kada je General Mladic ratni zlocinac?
Kako mozete da proglasite nekog za zlocinca be sudjenja za ratne zlocine?
[[Korisnik:212.200.135.146|212.200.135.146]] 17:05, 29 januar 2006 (CET)

Видим да има много конфликта око овог чланка. Чињеница је да је Ратко Младић вероватно наредио убиство невиних људи у Сребреници и да је вероватно ратни злочинац. Но, док се не долаже та чињеница пред међународним судом у Хагу, не може се тврдити то као истина. Ја предлажем да неко са босанске Википедије, који жели да има тачне и прецизне чињенице, скине категорију &quot;Ратни злочинци&quot;, док се то не докаже, или да се створи нова категорија &quot;Осумњичени ратни злочинци&quot;. Хвала унапред! --[[Korisnik:Бормалагурски|Бормалагурски]] 02:49, 15 mart 2006 (CET)

:::Predlazem: [[Razgovor:Hazim Delić #O ratnim clancima|O strukturi]].--[[Korisnik:158.110.140.221|158.110.140.221]] 12:55, 15 novembar 2007 (CET)

Mozda bi ti vise odgovaralo da ga tretiramo kao heroja dok se skriva?--[[Korisnik:Xcameleonx|Xcameleonx]]

== Država u kojoj je rođen ==

Fali ovo u članku

== Lična karta ==

Nema potrebe za postavljanjem ličnih karata u kojima se vide nečiji podaci!--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-family:Bradley Hand ITC; font-size:small;&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|''&lt;span style=&quot;font-family:Bradley Hand ITC;&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;ra&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;zg&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;ov&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;or&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;'']])&lt;/sub&gt; 11:45, 31 maj 2015 (CEST)

== Zahtjev za izmjenu, 26. januar 2019 ==

Ovaj je presuđeni ratni zločinac, kako već stoji i u Haškim spisima, na engleskoj te drugim varijantama. Dakle nikakav optuženik nego presuđeni zločinac. {{Nepotpisan|92.36.212.124|23:58, 26 januar 2019‎}}
:Dobrodošli na bs. wikipediju. Registrujte se pa i sami možete doprinijeti poboljšanju kvaliteta wikipedije na bosanskom jeziku! --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|&lt;b&gt;&lt;span style=&quot;color: black;&quot;&gt;Golden&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color: green;&quot;&gt;Bosnian&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color: blue;&quot;&gt;Lily&lt;/span&gt;&lt;/b&gt;]] &lt;small&gt;([[Razgovor s korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])&lt;/small&gt; 09:31, 27 januar 2019 (CET)
Registrovao sam se, ali ovaj clanak je zakljucan i nemam mogucnost da isti uredjujem. [[Korisnik:Mpalos5|Mpalos5]] ([[Razgovor s korisnikom:Mpalos5|razgovor]]) 11:47, 27 januar 2019 (CET)

== Bosanskohercegovački general? ==

Navedite mi u kojem to izvoru stoji da je ovaj bosanskohercegovački general? [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 19:38, 26 august 2026 (CEST)

:GoodBosnian, slažem se s tvojom konstatacijom. S obzirom na to da je Ratko Mladić bio komadant Vojske Republike Srpske (VRS), vojske koja je vodila rat protiv međunarodno priznate Republike Bosne i Hercegovine i njenih institucija, nazivati ga &quot;bosanskohercegovačkim&quot; komadantom može biti zbunjujuće i dvosmisleno.
:Umjesto postojeće formulacije, uvodni dio bi mnogo preciznije odražavao historijske činjenice ukoliko bi glasio: &quot;bivši jugoslovenski oficir i general Vojske Republike Srpske rodom iz Bosne i Hercegovine&quot;. Time se jasno razgraničava njegovo geografsko porijeklo od vojne formacije kojom je komandovao. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 20:12, 26 august 2026 (CEST)
::Odrediti Ratka Mladića kao &quot;bosanskohercegovačkog zapovjednika&quot; može samo onaj ko zanemari jednu od osnovnih distinkcija potrebnih za razumijevanje rata u Bosni i Hercegovini: razliku između geografskog porijekla pojedinca i njegove političke, vojne i institucionalne pripadnosti. Dakako da je Mladić rođen na teritoriji Bosne i Hercegovine i da se u geografskom i etničkom smislu može opisati kao bosanskohercegovački Srbin. Međutim, znači li to da je bio ''bosanskohercegovački zapovjednik'' u smislu vojne pripadnosti [[Republika Bosna i Hercegovina|Republici Bosni i Hercegovini]]? Naravno da ne. To je toliko očigledna razlika da je gotovo apsurdno i dokazivati je. Nije on Jusuf Prazina pa da se borio malo za jedne, pa malo za druge snage.
::To uopšte nisu sinonimne kategorije (mislim na termine ''bosanskohercegovački Srbin'' i ''bosanskohercegovački zapovjednik''). Geografsko porijeklo govori o tome odakle je osoba, a vojna funkcija kome je pripadala, odgovarala i kojom je vojnom org. komandovala. Upravo zbog toga atribut ''bosanskohercegovački'' uz imenicu ''zapovjednik'' sve je, samo ne bezazlen; stvara sasvim drugačiju sliku od one koju potvrđuju historijski izvori i pravosnažne presude.
::Uostalom, ako se takva terminologija nastavi nekritički koristiti, ne bi me iznenadilo da za koju godinu imamo Jovana Divjaka i Ratka Mladića na istoj strani historije samo zato što im uvodni dijelovi biografskih članaka počinju istom geografskom odrednicom. Dakle, stvari su vrlo jasne: Mladić je pravosnažno osuđen za genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine, odnosno za konkretne zločine utvrđene pravosnažnim sudskim presudama. Neko, ipak, smatra da se to može napisati tek kasnije, to je pošteno, ali onda u prvoj rečenici mora se pažljivo ostaviti dovoljno prostora da čitalac sam sebi ne napravi pogrešan zaključak. Stoga upravo u terminologiji treba biti najprecizniji i očistiti je od dvosmislenosti prije nego što dvosmislenost počne izgledati kao činjenica.
::Krenimo redom zbog čega mislim da je termin &quot;zapovjednik bosanskih Srba&quot;, sa preciznijom dodatnom formulacijom &quot;komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske&quot;, bolje rješenje. &lt;small&gt;U sažetku izmjena sam bio slovima ograničen, ovdje ipak imam prostora za obrazloženje na pretek, samo treba iščitat'. ;)&lt;/small&gt;
:'''1. Zbog semantike'''
::Ako kažemo da je Mladić rođen u Bosni i Hercegovini, tu nema nikakvog spora. Ako ga opišemo kao bosanskohercegovačkog Srbina u smislu etničkog i geografskog određenja, i to je sasvim razumljivo. Ali kada kažemo &quot;bosanskohercegovački zapovjednik&quot;, imenica ''zapovjednik'' mijenja funkciju pridjeva koji joj prethodi. Onda se ne govori samo o tomr gdje je čovjek rođen; govori se o njegovoj vojnoj funkciji, odnosno kojom je vojnom organizacijom komandovao i kojoj je političko-vojnoj strukturi pripadao. A tu nema mnogo prostora za interpretaciju.
::Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju Mladića označava kao ''Commander of the Main Staff of the Bosnian Serb Army'', odnosno komandanta Glavnog štaba Vojske bosanskih Srba. Tribunal navodi da je tu funkciju preuzeo 12. maja 1992, plus da je na čelu Glavnog štaba VRS-a ostao tokom rata u Bosni i Hercegovini.
::I tu dolazi do ključnog problema s formulacijom &quot;bosanskohercegovački i srpski zapovjednik&quot;. Ako se ta sintagma rastavi gramatički, ona sugeriše dvije atribucije: bio je '''bosanskohercegovački zapovjednik''' i bio je '''srpski zapovjednik'''. Druga tvrdnja je, uz odgovarajuću kvalifikaciju, historijski razumljiva: bio je komandant Vojske Republike Srpske, odnosno vojske bosanskih Srba, a i Srbin je po pripadnosti. Al' šta onda znači prva?
::Ako '''bosanskohercegovački zapovjednik''' ne označava njegovu geografsku pripadnost, nego vojnu funkciju, onda se čitaocu nameće zaključak da je bio jedan od vojnih zapovjednika Bosne i Hercegovine kao države. A to jednostavno nije bio. Upravo zato sam i izvršio [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Ratko_Mladi%C4%87&amp;oldid=3922174 ovu izmjenu]: ne iz razloga da mijenjam činjenice, nego da budu jasnije, da ih jasnije predstavim.
:'''2. Historijski kontekst formulaciju čini još problematičnijom'''
::Vojska Republike Srpske nije bila neutralna &quot;bosanskohercegovačka&quot; vojna formacija. Bila je vojska Republike Srpske i jedna od vojnih strana u ratu u Bosni i Hercegovini. Mladić je bio njen komandant, a ne komandant oružanih snaga Bosne i Hercegovine.
::Sudski utvrđene činjenice o djelovanju snaga pod njegovom komandom dodatno onemogućavaju da se njegova funkcija predstavi kao neka opća, nadetnička ili državna vojna funkcija. MKSJ je utvrdio da je Mladić imao vodeću ulogu u četiri zajednička zločinačka poduhvata. U okviru sveobuhvatnog zajedničkog zločinačkog poduhvata cilj je bio trajno uklanjanje bosanskih Muslimana i bosanskih Hrvata s teritorija u Bosni i Hercegovini koje su bosanski Srbi smatrali svojima.
::Dakle, nije riječ samo o tome kako se vojska zvala. Riječ je o tome da je vojna struktura kojom je Mladić komandovao bila jedna od strana u oružanom sukobu, a ne neutralni sinonim za oružane snage Bosne i Hercegovine.
::Štaviše, pravosnažna presuda dodatno uklanja prostor za takvu semantičku konfuziju. Mladić je pravosnažno osuđen za genocid, progon, istrebljenje, ubistvo, deportaciju i prisilno premještanje kao zločine protiv čovječnosti, te za ubistvo, teror, nezakonite napade na civile i uzimanje talaca kao kršenja zakona i običaja ratovanja. Potvrđena mu je kazna doživotnog zatvora.
::Preciznosti radi, pravosnažna presuda nije utvrdila njegovu odgovornost za genocid u svim općinama koje su bile obuhvaćene prvom tačkom optužnice; za taj dio optužbe je oslobođen. Pravomoćno je, međutim, potvrđena njegova osuda za genocid počinjen u Srebrenici, kao i za niz drugih zločina.
::Zamislimo stranog čitaoca koji nema prethodno znanje o ratu u BiH i želi da se informiše sa Wikipedije na našem, bosanskom, jeziku, vodeći se logikom da je uređuju ljudi poznaju historiju, terminologiju i sve ostalo važno za obrađivanje takvih tema. Pročita &quot;bosanskohercegovački zapovjednik&quot; i sasvim prirodno pretpostavi: &quot;bosanskohercegovački, aha, zapovjednik Bosne i Hercegovine&quot;. Tek kasnije saznaje da je riječ o čovjeku koji je komandovao snagama odgovornim za neke od najtežih zločina počinjenih u historiji ratovanja. Upravo je to problem, zbog tog nije samo stilska nijansa u pitanju.
:'''3. Primjer s atributom &quot;bosansko-srpski&quot; kao dobar pokazatelj kako pridjevi mogu biti varljivi'''
::Namjerno bih ovdje napisao jedan termin, recimo &quot;bosansko-srpsko rukovodstvo&quot;, upravo da se vidi koliko lako ova konstrukcija postaje problematična ako se pridjevi počnu tretirati kao oznake pripadnosti.
::''Bosansko-srpski '''≠''''' ''bosanskohercegovačka državna institucija kojom upravljaju Srbi''. U historijskom kontekstu rata 1992-1995. taj termin odnosi se na Srbe u Bosni i Hercegovini i njihove političke i vojne strukture, a ne na zvanične institucije Bosne i Hercegovine. Isto tako, činjenica da su Mladić, kao i ogromna većina pripadnika i visokopozicioniranog kadra VRS-a, bili rođeni u Bosni i Hercegovini ne čini automatski VRS &quot;bosanskohercegovačkom vojskom&quot;, to bi bilo miješanje baba i žaba.
::Moguće je, naravno, da neko iz čisto geografskog ugla kaže: &quot;E pa Mladić je bosanskohercegovački general jer je rođen u Bosni i Hercegovini.&quot; Ali to nije isto što i reći da je bio bosanskohercegovački vojni zapovjednik. Prvo je geografska, drugo je vojna tvrdnja... i upravo tu razliku treba razjasniti.
:'''4. Nije riječ o sportisti s pravom nastupa za dvije reprezentacije'''
::Banalna analogija, ali mislim da dobro pokazuje apsurd: Ratko Mladić nije bio sportista s dvojnim državljanstvom pa da može mijenjati dresove i jednog dana nastupati za jednu, a drugog za drugu reprezentaciju. U ratu se ne može istovremeno biti komandant dvije međusobno suprotstavljene vojne struktura samo zato što je osoba rođena na teritoriji na kojoj se rat vodi. Mjesto rođenja nije, dakle, vojna uniforma, a porijeklo u geografskom smislu nije tzv. ''military affiliation''. Mladićeva relevantna komandna funkcija u ratu u Bosni i Hercegovini bila je jasna: bio je komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske. To je funkcija koju potvrđuju i dokumenti MKSJ-a i pravosnažna presuda.
:'''Kako onda urediti uvod članka?''' Po meni postoje tri razumne opcije. Vratiti izmjenu na moju zadnju (što pretpostavljam da se neće desiti jer se uvijek traži neki middle ground kod ovakvih problematika, a pitanje je u suštini veoma lahko za riješiti. Al' dobro).
:&lt;u&gt;Prva opcija&lt;/u&gt; jeste potpuno izbaciti nacionalnu i etničku odrednicu iz prve rečenice i napisati samo ono što je za identifikaciju njegove vojne funkcije najvažnije:
:&lt;blockquote&gt;''&quot;Ratko Mladić bio je general i komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske tokom rata u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1995. godine.&quot;''&lt;/blockquote&gt;
:Sve ostalo: mjesto rođenja, etnička pripadnost, politički kontekst i biografske okolnosti, mogu se navesti u nastavku članka (npr. ''Po nacionalnosti bio je to i to'', pa dalje nastaviti).
:&lt;u&gt;Druga opcija&lt;/u&gt; jeste ova, u kojoj do mjesta u kojem je rođen stoji država u kojoj je rođen:
:&lt;blockquote&gt;''&quot;Ratko Mladić (Božanovići kod Kalinovika, Bosna i Hercegovina, 12. mart 1943), srpski je bivši general i komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske (VRS), tokom rata u Bosni i Hercegovini (1992-1995).&quot;''&lt;/blockquote&gt;
::Naumpade mi da postoji i četvrta opcija, linija manjeg otpora, da se doda Note (Napomena) kod  toga da je bio &quot;bosanskohercegovači zapovjednik&quot; samo po geografskoj odrednici. Ne preporučujem, ali ako smo tvrdoglavi dovoljno, ne može se zabranit.
::U svakom slučaju prva rečenica treba biti čista, faktografska i maksimalno precizna. Kasnije se može i treba navesti sve ostalo relevantno za njegovu biografiju. Ali čitalac prvo treba dobiti osnovnu i nespornu informaciju: ko je bio, kojom je vojskom komandovao i u kojem je sukobu djelovao. A to nije teško napisati.
::Ne treba se bojati da će takav uvod biti suhoparan ili nepotpun. Naprotiv, biće precizniji. Dodatne informacije o nacionalnosti, mjestu rođenja i političkom projektu bosanskih Srba neće izgubiti na važnosti; it's other way around. Dobiće na važnosti jer će bit smještene u pravilan kontekst.
::U historiji, a naročito u historiji koja je već jednom prošla kroz sudnicu, riječi imaju težinu, stoga odmah da u startu kažem da nije previše osjetljivosti oko jednog pridjeva/atributa. MKSJ i sudovi nasljednici nisu desetljećima utvrđivali odgovornost pojedinaca da bi se na kraju sve svelo na široke geografske etikete koje zamagljuju razliku između aktera, insittucija i formacija.
::Ako se već pozivamo na činjenice i izvore, onda treba imati dovoljno poštovanja prema tim činjenicama da ih nazovemo pravim imenom.
::Zato je potpuno nepotrebno u prvoj rečenici praviti terminološku maglu tamo gdje je stvar zapravo vrlo jednostavna.
::Ratko Mladić nije bio bosanskohercegovački zapovjednik u smislu pripadnosti vojnom aparatu Bosne i Hercegovine. Nije nastavio službu nakon rata u novooformljenim zajedničkim snagama, OSBiH. Bio je general i komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske, vojske bosanskih Srba, jedne od strana u ratu u Bosni i Hercegovini. I to je dovoljno jasno.
::Bez dvosmislenosti, lažne simetrije, bez peglanja historije tako što će se različite strane obuhvatiti jednom geografski širokom riječju. Ako je cilj enciklopedijski tekst, onda prva rečenica treba čitaocu dati činjenicu, a ne ostaviti mu prostor da nagađa šta i kako.
::Činjenica da je neko rođen u Bosni i Hercegovini govori gdje je rođen. Ne govori kojom je vojskom komandovao i, uslovno rečeno, &quot;čiji je&quot;. A u slučaju Ratka Mladića izgleda da je to problem od kojeg treba startat.
::Na kraju svega ovoga, i ja bih tražio pojašnjenje vraćanja izmjene. '''''Teret dokazivanja je''''', prema pravilima na Wikipediji, konkretno [[Wikipedia:Biografije živih osoba|pravilu Biografije živih osoba]], '''''na uredniku koji dodaje ili obnavlja materijal'''''. Pa opet da ponovimo pitanje koje je kolega GoodBosnian postavio: '''Koji pouzdani izvor Ratka Mladića opisuje kao bosanskohercegovačkog zapovjednika, u smislu u kojem se ta formulacija koristi u uvodu?''' To više djeluje kao karakterizacija njegove vojne funkcije i izvlačenje iz konteksta, čime se ne bismo trebali voditi.
::Pozdrav i svako dobro želim :) &lt;span style=&quot;font-family:Segoe print; color:Maroon; text-shadow:green 0.2em 0.2em 0.4em;&quot;&gt;[[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]&lt;/span&gt; 08:47, 27 august 2026 (CEST)
:::Još jednom se u potpunosti slažem s iznesenom argumentacijom i smatram da trenutna odrednica &quot;bosanskohercegovački zapovjednik/general&quot; ostaje neprihvatljiva jer miješa geografsko porijeklo s vojnom i institucionalnom pripadnošću.
:::Upravo iz tog razloga smatram da je neophodno odbaciti postojeću formulaciju i opredijeliti se za jednu od već ponuđenih preciznijih opcija ili razmotriti dodatne prijedloge koji u potpunosti eliminišu svaku dvosmislenost.
:::Osim historijske i pravne preciznosti, postoji još jedan izuzetno važan razlog zašto se ovo pitanje mora ispraviti, a to je utjecaj na generativnu umjetnu inteligenciju. S obzirom na to da je Wikipedia osnovni izvor podataka za treniranje i pretraživanje brojnih savremenih AI alata, ovakve nedosljednosti automatski se prenose u sisteme vještačke inteligencije. Kada korisnici širom svijeta pretražuju podatke o ratu u BiH putem AI platformi, neprecizni ili dvosmisleni uvodi na Wikipediji dovode do toga da algoritmi generišu netačne odgovore, stvarajući lažnu ekvivalenciju. 
:::Enciklopedija mora služiti kao pouzdan i nedvosmislen izvor tačnih činjenica, a ne kao izvor terminološke konfuzije koja se kasnije reflektuje na širi digitalni prostor. Stoga pozivam urednike da prihvatimo neku od predloženih opcija i uvodni dio članka uskladimo s presudama MKSJ-a i historijskim činjenicama.
:::Stojim vam na raspolaganju za daljnju razmjenu mišljenja, doradu teksta ili usaglašavanje oko konačne formulacije. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 11:06, 27 august 2026 (CEST)
::::Nepotreban ulazak u detalje, narodski rečeno &quot;praviti od muhe slona.&quot; Cilj je bio da se &quot;bosanskohercegovački i srpski&quot; naglasi da je Srbin iz BiH. Za razliku od en.wiki, ne koristimo i pogrešno je koristiti &quot;Bosanski Srbin&quot; ili &quot;Bosanski Hrvat&quot; (en. Bosnian Serb; Bosnian Croat). ''General Pampers'' je državljanin BiH (vjerovatno i Srbije), ali je etnički srbin. Dakle, u ovom kontekstu, &quot;bosanskohercegovački&quot; predstavlja porijeklo, a &quot;srpski&quot; etnicitet. Rado bih stavio nešto bolje, ako ima smisla, jer &quot;Bosanskohercegovački srpski&quot; nekako je najbliže, ali nisam siguran da je gramatički ispravno. Razlog zašto sam napisao ovako, jer postoje i Srbi van BiH, ali i ostali narodi, pa kada se kaže &quot;bosanskohercegovački i srpski&quot; misli se na Srbina iz BiH, a &quot;srpski&quot; bi samo značilo da je Srbin. Za osobe npr. iz Srbije koji se izjašnjavaju kao Bošnjaci rekli bi &quot;srbijanski i bošnjački&quot;, Srbe iz Hrvatske &quot;hrvatski Srbin&quot;, jer se &quot;hrvatski&quot; odnosi na državu, a Srbin na etnicitet.
::::Još nešto, s obzirom na to da je bio komandant VRS-a do 8. novembra 1996 (a član vojske sve do 28. februara 2002.), a da je Dejtonskim sporazumom 14. decembra 1995. Republika Srpska postala jedan od dva entiteta Bosne i Hercegovine, samim tim, u tom periodu bio je general vojske jednog entiteta Bosne i Hercegovine, odnosno bosanskohercegovački general u širem geografskom i političkom smislu. [[Korisnik:Z1KA|&lt;span style=&quot;border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;&quot;&gt;&amp;nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&amp;nbsp;&lt;/span&gt;]] 21:58, 27 august 2026 (CEST)
:::::Mehaničko prevođenje engleskog opisa &quot;Bosnian Serb&quot; u odrednicu &quot;bosanskohercegovački general&quot; predstavlja grub anahronizam i kršenje pravila Wikipedije o izvorima. Oružane snage BiH osnovane su tek 2006. godine, a vojna lica se, baš kao i sportisti u svojim reprezentacijama, kategorizuju isključivo prema institucijama i formacijama u kojima su gradili karijeru, a ne prema mjestu rođenja. Budući da je imenovani bio oficir JNA i general Vojske Republike Srpske, što potvrđuje kompletna domaća i međunarodna literatura, uvođenje termina &quot;bosanskohercegovački&quot; predstavlja izmišljanje nepostojećih kategorija bez ijednog relevantnog izvora. Povezivanje Dejtonskog sporazuma sa statusom VRS-a kako bi se vještački izveo zaključak o &quot;bosanskohercegovačkom generalu&quot; predstavlja školski primjer [[WP:SINTEZA]]. Definiciju je potrebno hitno uskladiti s historijskim činjenicama i zvaničnom literaturom. [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 23:24, 27 august 2026 (CEST)
::::::Uporno se pišu neki argumenti, a ne daju se konkretni prijedlozi. Cilj mog odgovora bio je da dam kontekst zašto je tako napisano i prihvatio činjenicu da &quot;bosanskohercegovački i srpski&quot; nekako nije najbolja formulacija. Svaki članak koje sam uredio ili kreirao, počinju sličnom početnom rečenicom. Za primjer ću uzeti [[Savo Minić]] članak, koji kaže &quot;jest bosanskohercegovački i srpski političar i advokat, trenutni premijer Vlade Republike Srpske od 2. septembra 2025. ...&quot; dakle
::::::* bosanskohercegovački &gt; država, državljanstvo
::::::* srpski &gt; etnicitet
::::::* političar, advokat, trenutni premijer od 2. septembra 2025. &gt; zanimanje, period od-do
::::::Također, cilj ove izmjene bio je sljedeći:
::::::* bosanskohercegovački &gt; država, državljanstvo
::::::* srpski &gt; etnicitet
::::::* zapovjednik i general Vojske Republike Srpske za vrijeme ratova u bivšoj Jugoslaviji &gt; zanimanje, period
::::::Da se stavi samo srpski, može značiti bilo gdje, jer ima i srpskih političara i srpskih generala po Hrvatskoj, BiH, Srbiji pa čak i na Kosovu.
::::::Očiglendo Vaš cilj nije riješiti problem, nego se ovdje rapravljati i uporno gurati svoj argument. S tim u vezi, neću se više obraćat, a da nahranim Vaš ego izjaviti ću sljedeće: 100% ste upravu, ja nemam pojma šta radim. [[Korisnik:Z1KA|&lt;span style=&quot;border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;&quot;&gt;&amp;nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&amp;nbsp;&lt;/span&gt;]] 00:24, 28 august 2026 (CEST)
:::::::Polako, nećemo ovako postići nešto što bi bilo odgovarajuće. Pratila sam tvoj doprinos i on je ogroman. Ne trebamo ništa lično shvatati, nego raditi zajedno da napravimo što reprezentativniju našu wikipediju. Moj prijedlog je bio: ...bivši jugoslovenski oficir i general Vojske Republike Srpske rodom iz Bosne i Hercegovine. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 00:54, 28 august 2026 (CEST)
:::::::Cilj ove rasprave nije dokazivanje ko je u pravu na ličnom nivou, već isključivo poboljšanje kvaliteta i tačnosti enciklopedijskog članka.
:::::::Uostalom, i u samoj infokutiji ovog članka pod stavkom &quot;Pripadnost&quot; jasno su navedene samo '''JNA i VRS'''. Uvod teksta treba biti u skladu s tim podacima.
:::::::Predlažem uvod: '''&quot;...bio je jugoslovenski oficir i srpski general. Služio je kao oficir u Jugoslovenskoj narodnoj armiji (JNA), a tokom rata u Bosni i Hercegovini kao general i komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske.&quot;''' Molim ostale aktivne urednike da se kratko izjasne o ovom konkretnom prijedlogu kako bismo mogli zaključiti ovu temu. [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 01:00, 28 august 2026 (CEST)
::::::::Meni se čini OK. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 01:02, 28 august 2026 (CEST)
::::::::{{komentar}} Pozdrav, bio je jedan od generala (tj. general-potpukovnik) JNA za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini, a ne samo jedan od oficira iste. --[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 02:40, 28 august 2026 (CEST)
:::::::::{{komentar}} Dopuna: Također, bio je jedan od generala (tj. general-major) JNA za vrijeme rata u Hrvatskoj, a ne samo za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini. --[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 05:34, 28 august 2026 (CEST)
:::::::Mislim da rasprava vodi u potpuno drugačijem pravcu nego što sam očekivao i da smo se poprilično udaljili od osnovnog pitanja. Kroz ''elaborat'' sam problem iznio, kao i potencijalna rješenja, pa ću se potrudit da budem kratak i probat složiti sve koncizno. Nisi ti u pitanju, Z1KA, AnToni je revertovao moju izmjenu, nema ni sažetka kod vraćanja, pa da probam skontati kako, šta. Pronašao si se gdje nisi trebao. Al' evo, ako idemo već u tom pravcu, zbog čega je u redu reći hrvatski Srbin, ali ne i bosanski Srbin, ili zašto ne proširiti na bosanskohercegovački Srbin kad već pričamo o geografskim odrednicama/odrednicama državljanstva? Analogija je potpuno ista. Savo Minić koliko toliko pokušava djelovati unutar ustavnog poretka, njegova funkcija postoji unutar države Bosne i Hercegovine i relevantna kategorija mu je državljanstvo, a kod Ratka Mladića je slučaj da je on vojni komandant, koji je djelovao protiv države, te mu je institucionalna pripadnost relevantnija negoli državljanstvo. Gore sam napisao jasno da &lt;u&gt;historijski kontekst formulaciju čini još problematičnijom. VRS nije bila neutralna &quot;bosanskohercegovačka&quot; vojna formacija. Bila je vojska RS i jedna od vojnih strana u ratu u Bosni i Hercegovini&lt;/u&gt;. Mladić je, ponavljam, bio njen komandant, a ne komandant oružanih snaga Bosne i Hercegovine.
:::::::Ako bismo sugerisali da je Mladić bosanskohercegovački general jer je nakon Dejtona RS postala entitet BiH upali bismo u zamku logičke greške, jer uzimali bismo nešto iz retroaktivnosti gdje se to ne može na taj način uzeti; primijeniti pravni okvir koji je nastao nakon rata na vojnu funkciju koja je postojala tokom rata. To je kao kad bismo rekli da je Adolf Hitler bio evropski kancelar, zato što je Njemačka danas članica Evropske unije. Ne ide. Dejtonski sporazum okončava rat i definiše novi ustavni poredak, ali ne mijenja prirodu oružanih formacija tokom rata, niti institucionalnu pripadnost komandanata. Njegova vojna funkcija se definiše u kontekstu rata, ne u kontekstu Dejtona koji je uslijedio nakon njegovih zločina.
:::::::Moram se prikloniti mišljenju GoodBosniana jer ima više smisla, a ovo da doživiš nekim ličnim napadom nije u redu, jer, barem za sebe garantujem, nemam ništa ni protiv tebe ni bilo koga drugog, a sve i da si pogriješio ne trebaš se pravdat' (''[[:en:Errare_humanum_est|Errare humanum est]]''), jedan si od najaktivnih urednika. Samo dajemo argumente zbog čega formulacija ne odgovara. Niko ti ne govori da ne znaš šta radiš,  ali evo, ako nas je troje na istom tragu, znači da očigledno nešto ne štima. &lt;span style=&quot;font-family:Segoe print; color:Maroon; text-shadow:green 0.2em 0.2em 0.4em;&quot;&gt;[[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]&lt;/span&gt; 05:07, 28 august 2026 (CEST)
::::::::Mislim da smo došli do nekog cilja i da možemo napraviti izmjenu, a ako poslije izmjene bude potrebna dodatna diskusija, otvorimo je ponovo. Možeš li je ti [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] napraviti? 
::::::::Također mišljenja sam da trebamo pregledati i doraditi članak, ima tu dosta materijala iz relevantnih izvora koji se može uvrstiti i sve povezati sa referencama. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 09:25, 28 august 2026 (CEST)
:::::::::Trenutno radim na procesu proširenja članka. 
:::::::::Da se samo nakratko vratim na prethodno, ja sam prvobitno napisao &quot;bosanskohercegovački i srpski&quot; pa kolega AnToni vraća na tu verziju, shvata kontekst zbog kojeg sam to napisao. Ja sam pogriješio u dijelu gdje piše &quot;zapovjednik i general&quot; jer sam mislio da je to zanimanje, kao što je za Savu Minića &quot;bosanskohercegovački i srpski političar, advokat...&quot;. S obzirom da je termin &quot;profesionalni vojnik&quot; ili &quot;oficir&quot; za zanimanje, moglo bi se napisati nešto tipa &quot;bosanskohercegovački i srpski oficir, bivši zapovjednik i general VRS...&quot; ili slično. Detaljna obrada u naslovu &quot;Biografija&quot; dodati JNA, RSK i sl. [[Korisnik:Z1KA|&lt;span style=&quot;border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;&quot;&gt;&amp;nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&amp;nbsp;&lt;/span&gt;]] 10:13, 28 august 2026 (CEST)</text>
      <sha1>jylckkcc5oswljqlmbhb2fgg9d3vsw9</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3922467</id>
      <parentid>3922464</parentid>
      <timestamp>2026-08-28T09:14:40Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <comment>/* Bosanskohercegovački general? */ odgovor</comment>
      <origin>3922467</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="30747" sha1="nj4naikrefuhssyreoffycrmtvzxnll" xml:space="preserve">{{Stranica_za_razgovor}}Od kada je General Mladic ratni zlocinac?
Kako mozete da proglasite nekog za zlocinca be sudjenja za ratne zlocine?
[[Korisnik:212.200.135.146|212.200.135.146]] 17:05, 29 januar 2006 (CET)

Видим да има много конфликта око овог чланка. Чињеница је да је Ратко Младић вероватно наредио убиство невиних људи у Сребреници и да је вероватно ратни злочинац. Но, док се не долаже та чињеница пред међународним судом у Хагу, не може се тврдити то као истина. Ја предлажем да неко са босанске Википедије, који жели да има тачне и прецизне чињенице, скине категорију &quot;Ратни злочинци&quot;, док се то не докаже, или да се створи нова категорија &quot;Осумњичени ратни злочинци&quot;. Хвала унапред! --[[Korisnik:Бормалагурски|Бормалагурски]] 02:49, 15 mart 2006 (CET)

:::Predlazem: [[Razgovor:Hazim Delić #O ratnim clancima|O strukturi]].--[[Korisnik:158.110.140.221|158.110.140.221]] 12:55, 15 novembar 2007 (CET)

Mozda bi ti vise odgovaralo da ga tretiramo kao heroja dok se skriva?--[[Korisnik:Xcameleonx|Xcameleonx]]

== Država u kojoj je rođen ==

Fali ovo u članku

== Lična karta ==

Nema potrebe za postavljanjem ličnih karata u kojima se vide nečiji podaci!--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-family:Bradley Hand ITC; font-size:small;&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|''&lt;span style=&quot;font-family:Bradley Hand ITC;&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;ra&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;zg&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;ov&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;or&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;'']])&lt;/sub&gt; 11:45, 31 maj 2015 (CEST)

== Zahtjev za izmjenu, 26. januar 2019 ==

Ovaj je presuđeni ratni zločinac, kako već stoji i u Haškim spisima, na engleskoj te drugim varijantama. Dakle nikakav optuženik nego presuđeni zločinac. {{Nepotpisan|92.36.212.124|23:58, 26 januar 2019‎}}
:Dobrodošli na bs. wikipediju. Registrujte se pa i sami možete doprinijeti poboljšanju kvaliteta wikipedije na bosanskom jeziku! --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|&lt;b&gt;&lt;span style=&quot;color: black;&quot;&gt;Golden&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color: green;&quot;&gt;Bosnian&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color: blue;&quot;&gt;Lily&lt;/span&gt;&lt;/b&gt;]] &lt;small&gt;([[Razgovor s korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])&lt;/small&gt; 09:31, 27 januar 2019 (CET)
Registrovao sam se, ali ovaj clanak je zakljucan i nemam mogucnost da isti uredjujem. [[Korisnik:Mpalos5|Mpalos5]] ([[Razgovor s korisnikom:Mpalos5|razgovor]]) 11:47, 27 januar 2019 (CET)

== Bosanskohercegovački general? ==

Navedite mi u kojem to izvoru stoji da je ovaj bosanskohercegovački general? [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 19:38, 26 august 2026 (CEST)

:GoodBosnian, slažem se s tvojom konstatacijom. S obzirom na to da je Ratko Mladić bio komadant Vojske Republike Srpske (VRS), vojske koja je vodila rat protiv međunarodno priznate Republike Bosne i Hercegovine i njenih institucija, nazivati ga &quot;bosanskohercegovačkim&quot; komadantom može biti zbunjujuće i dvosmisleno.
:Umjesto postojeće formulacije, uvodni dio bi mnogo preciznije odražavao historijske činjenice ukoliko bi glasio: &quot;bivši jugoslovenski oficir i general Vojske Republike Srpske rodom iz Bosne i Hercegovine&quot;. Time se jasno razgraničava njegovo geografsko porijeklo od vojne formacije kojom je komandovao. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 20:12, 26 august 2026 (CEST)
::Odrediti Ratka Mladića kao &quot;bosanskohercegovačkog zapovjednika&quot; može samo onaj ko zanemari jednu od osnovnih distinkcija potrebnih za razumijevanje rata u Bosni i Hercegovini: razliku između geografskog porijekla pojedinca i njegove političke, vojne i institucionalne pripadnosti. Dakako da je Mladić rođen na teritoriji Bosne i Hercegovine i da se u geografskom i etničkom smislu može opisati kao bosanskohercegovački Srbin. Međutim, znači li to da je bio ''bosanskohercegovački zapovjednik'' u smislu vojne pripadnosti [[Republika Bosna i Hercegovina|Republici Bosni i Hercegovini]]? Naravno da ne. To je toliko očigledna razlika da je gotovo apsurdno i dokazivati je. Nije on Jusuf Prazina pa da se borio malo za jedne, pa malo za druge snage.
::To uopšte nisu sinonimne kategorije (mislim na termine ''bosanskohercegovački Srbin'' i ''bosanskohercegovački zapovjednik''). Geografsko porijeklo govori o tome odakle je osoba, a vojna funkcija kome je pripadala, odgovarala i kojom je vojnom org. komandovala. Upravo zbog toga atribut ''bosanskohercegovački'' uz imenicu ''zapovjednik'' sve je, samo ne bezazlen; stvara sasvim drugačiju sliku od one koju potvrđuju historijski izvori i pravosnažne presude.
::Uostalom, ako se takva terminologija nastavi nekritički koristiti, ne bi me iznenadilo da za koju godinu imamo Jovana Divjaka i Ratka Mladića na istoj strani historije samo zato što im uvodni dijelovi biografskih članaka počinju istom geografskom odrednicom. Dakle, stvari su vrlo jasne: Mladić je pravosnažno osuđen za genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine, odnosno za konkretne zločine utvrđene pravosnažnim sudskim presudama. Neko, ipak, smatra da se to može napisati tek kasnije, to je pošteno, ali onda u prvoj rečenici mora se pažljivo ostaviti dovoljno prostora da čitalac sam sebi ne napravi pogrešan zaključak. Stoga upravo u terminologiji treba biti najprecizniji i očistiti je od dvosmislenosti prije nego što dvosmislenost počne izgledati kao činjenica.
::Krenimo redom zbog čega mislim da je termin &quot;zapovjednik bosanskih Srba&quot;, sa preciznijom dodatnom formulacijom &quot;komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske&quot;, bolje rješenje. &lt;small&gt;U sažetku izmjena sam bio slovima ograničen, ovdje ipak imam prostora za obrazloženje na pretek, samo treba iščitat'. ;)&lt;/small&gt;
:'''1. Zbog semantike'''
::Ako kažemo da je Mladić rođen u Bosni i Hercegovini, tu nema nikakvog spora. Ako ga opišemo kao bosanskohercegovačkog Srbina u smislu etničkog i geografskog određenja, i to je sasvim razumljivo. Ali kada kažemo &quot;bosanskohercegovački zapovjednik&quot;, imenica ''zapovjednik'' mijenja funkciju pridjeva koji joj prethodi. Onda se ne govori samo o tomr gdje je čovjek rođen; govori se o njegovoj vojnoj funkciji, odnosno kojom je vojnom organizacijom komandovao i kojoj je političko-vojnoj strukturi pripadao. A tu nema mnogo prostora za interpretaciju.
::Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju Mladića označava kao ''Commander of the Main Staff of the Bosnian Serb Army'', odnosno komandanta Glavnog štaba Vojske bosanskih Srba. Tribunal navodi da je tu funkciju preuzeo 12. maja 1992, plus da je na čelu Glavnog štaba VRS-a ostao tokom rata u Bosni i Hercegovini.
::I tu dolazi do ključnog problema s formulacijom &quot;bosanskohercegovački i srpski zapovjednik&quot;. Ako se ta sintagma rastavi gramatički, ona sugeriše dvije atribucije: bio je '''bosanskohercegovački zapovjednik''' i bio je '''srpski zapovjednik'''. Druga tvrdnja je, uz odgovarajuću kvalifikaciju, historijski razumljiva: bio je komandant Vojske Republike Srpske, odnosno vojske bosanskih Srba, a i Srbin je po pripadnosti. Al' šta onda znači prva?
::Ako '''bosanskohercegovački zapovjednik''' ne označava njegovu geografsku pripadnost, nego vojnu funkciju, onda se čitaocu nameće zaključak da je bio jedan od vojnih zapovjednika Bosne i Hercegovine kao države. A to jednostavno nije bio. Upravo zato sam i izvršio [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Ratko_Mladi%C4%87&amp;oldid=3922174 ovu izmjenu]: ne iz razloga da mijenjam činjenice, nego da budu jasnije, da ih jasnije predstavim.
:'''2. Historijski kontekst formulaciju čini još problematičnijom'''
::Vojska Republike Srpske nije bila neutralna &quot;bosanskohercegovačka&quot; vojna formacija. Bila je vojska Republike Srpske i jedna od vojnih strana u ratu u Bosni i Hercegovini. Mladić je bio njen komandant, a ne komandant oružanih snaga Bosne i Hercegovine.
::Sudski utvrđene činjenice o djelovanju snaga pod njegovom komandom dodatno onemogućavaju da se njegova funkcija predstavi kao neka opća, nadetnička ili državna vojna funkcija. MKSJ je utvrdio da je Mladić imao vodeću ulogu u četiri zajednička zločinačka poduhvata. U okviru sveobuhvatnog zajedničkog zločinačkog poduhvata cilj je bio trajno uklanjanje bosanskih Muslimana i bosanskih Hrvata s teritorija u Bosni i Hercegovini koje su bosanski Srbi smatrali svojima.
::Dakle, nije riječ samo o tome kako se vojska zvala. Riječ je o tome da je vojna struktura kojom je Mladić komandovao bila jedna od strana u oružanom sukobu, a ne neutralni sinonim za oružane snage Bosne i Hercegovine.
::Štaviše, pravosnažna presuda dodatno uklanja prostor za takvu semantičku konfuziju. Mladić je pravosnažno osuđen za genocid, progon, istrebljenje, ubistvo, deportaciju i prisilno premještanje kao zločine protiv čovječnosti, te za ubistvo, teror, nezakonite napade na civile i uzimanje talaca kao kršenja zakona i običaja ratovanja. Potvrđena mu je kazna doživotnog zatvora.
::Preciznosti radi, pravosnažna presuda nije utvrdila njegovu odgovornost za genocid u svim općinama koje su bile obuhvaćene prvom tačkom optužnice; za taj dio optužbe je oslobođen. Pravomoćno je, međutim, potvrđena njegova osuda za genocid počinjen u Srebrenici, kao i za niz drugih zločina.
::Zamislimo stranog čitaoca koji nema prethodno znanje o ratu u BiH i želi da se informiše sa Wikipedije na našem, bosanskom, jeziku, vodeći se logikom da je uređuju ljudi poznaju historiju, terminologiju i sve ostalo važno za obrađivanje takvih tema. Pročita &quot;bosanskohercegovački zapovjednik&quot; i sasvim prirodno pretpostavi: &quot;bosanskohercegovački, aha, zapovjednik Bosne i Hercegovine&quot;. Tek kasnije saznaje da je riječ o čovjeku koji je komandovao snagama odgovornim za neke od najtežih zločina počinjenih u historiji ratovanja. Upravo je to problem, zbog tog nije samo stilska nijansa u pitanju.
:'''3. Primjer s atributom &quot;bosansko-srpski&quot; kao dobar pokazatelj kako pridjevi mogu biti varljivi'''
::Namjerno bih ovdje napisao jedan termin, recimo &quot;bosansko-srpsko rukovodstvo&quot;, upravo da se vidi koliko lako ova konstrukcija postaje problematična ako se pridjevi počnu tretirati kao oznake pripadnosti.
::''Bosansko-srpski '''≠''''' ''bosanskohercegovačka državna institucija kojom upravljaju Srbi''. U historijskom kontekstu rata 1992-1995. taj termin odnosi se na Srbe u Bosni i Hercegovini i njihove političke i vojne strukture, a ne na zvanične institucije Bosne i Hercegovine. Isto tako, činjenica da su Mladić, kao i ogromna većina pripadnika i visokopozicioniranog kadra VRS-a, bili rođeni u Bosni i Hercegovini ne čini automatski VRS &quot;bosanskohercegovačkom vojskom&quot;, to bi bilo miješanje baba i žaba.
::Moguće je, naravno, da neko iz čisto geografskog ugla kaže: &quot;E pa Mladić je bosanskohercegovački general jer je rođen u Bosni i Hercegovini.&quot; Ali to nije isto što i reći da je bio bosanskohercegovački vojni zapovjednik. Prvo je geografska, drugo je vojna tvrdnja... i upravo tu razliku treba razjasniti.
:'''4. Nije riječ o sportisti s pravom nastupa za dvije reprezentacije'''
::Banalna analogija, ali mislim da dobro pokazuje apsurd: Ratko Mladić nije bio sportista s dvojnim državljanstvom pa da može mijenjati dresove i jednog dana nastupati za jednu, a drugog za drugu reprezentaciju. U ratu se ne može istovremeno biti komandant dvije međusobno suprotstavljene vojne struktura samo zato što je osoba rođena na teritoriji na kojoj se rat vodi. Mjesto rođenja nije, dakle, vojna uniforma, a porijeklo u geografskom smislu nije tzv. ''military affiliation''. Mladićeva relevantna komandna funkcija u ratu u Bosni i Hercegovini bila je jasna: bio je komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske. To je funkcija koju potvrđuju i dokumenti MKSJ-a i pravosnažna presuda.
:'''Kako onda urediti uvod članka?''' Po meni postoje tri razumne opcije. Vratiti izmjenu na moju zadnju (što pretpostavljam da se neće desiti jer se uvijek traži neki middle ground kod ovakvih problematika, a pitanje je u suštini veoma lahko za riješiti. Al' dobro).
:&lt;u&gt;Prva opcija&lt;/u&gt; jeste potpuno izbaciti nacionalnu i etničku odrednicu iz prve rečenice i napisati samo ono što je za identifikaciju njegove vojne funkcije najvažnije:
:&lt;blockquote&gt;''&quot;Ratko Mladić bio je general i komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske tokom rata u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1995. godine.&quot;''&lt;/blockquote&gt;
:Sve ostalo: mjesto rođenja, etnička pripadnost, politički kontekst i biografske okolnosti, mogu se navesti u nastavku članka (npr. ''Po nacionalnosti bio je to i to'', pa dalje nastaviti).
:&lt;u&gt;Druga opcija&lt;/u&gt; jeste ova, u kojoj do mjesta u kojem je rođen stoji država u kojoj je rođen:
:&lt;blockquote&gt;''&quot;Ratko Mladić (Božanovići kod Kalinovika, Bosna i Hercegovina, 12. mart 1943), srpski je bivši general i komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske (VRS), tokom rata u Bosni i Hercegovini (1992-1995).&quot;''&lt;/blockquote&gt;
::Naumpade mi da postoji i četvrta opcija, linija manjeg otpora, da se doda Note (Napomena) kod  toga da je bio &quot;bosanskohercegovači zapovjednik&quot; samo po geografskoj odrednici. Ne preporučujem, ali ako smo tvrdoglavi dovoljno, ne može se zabranit.
::U svakom slučaju prva rečenica treba biti čista, faktografska i maksimalno precizna. Kasnije se može i treba navesti sve ostalo relevantno za njegovu biografiju. Ali čitalac prvo treba dobiti osnovnu i nespornu informaciju: ko je bio, kojom je vojskom komandovao i u kojem je sukobu djelovao. A to nije teško napisati.
::Ne treba se bojati da će takav uvod biti suhoparan ili nepotpun. Naprotiv, biće precizniji. Dodatne informacije o nacionalnosti, mjestu rođenja i političkom projektu bosanskih Srba neće izgubiti na važnosti; it's other way around. Dobiće na važnosti jer će bit smještene u pravilan kontekst.
::U historiji, a naročito u historiji koja je već jednom prošla kroz sudnicu, riječi imaju težinu, stoga odmah da u startu kažem da nije previše osjetljivosti oko jednog pridjeva/atributa. MKSJ i sudovi nasljednici nisu desetljećima utvrđivali odgovornost pojedinaca da bi se na kraju sve svelo na široke geografske etikete koje zamagljuju razliku između aktera, insittucija i formacija.
::Ako se već pozivamo na činjenice i izvore, onda treba imati dovoljno poštovanja prema tim činjenicama da ih nazovemo pravim imenom.
::Zato je potpuno nepotrebno u prvoj rečenici praviti terminološku maglu tamo gdje je stvar zapravo vrlo jednostavna.
::Ratko Mladić nije bio bosanskohercegovački zapovjednik u smislu pripadnosti vojnom aparatu Bosne i Hercegovine. Nije nastavio službu nakon rata u novooformljenim zajedničkim snagama, OSBiH. Bio je general i komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske, vojske bosanskih Srba, jedne od strana u ratu u Bosni i Hercegovini. I to je dovoljno jasno.
::Bez dvosmislenosti, lažne simetrije, bez peglanja historije tako što će se različite strane obuhvatiti jednom geografski širokom riječju. Ako je cilj enciklopedijski tekst, onda prva rečenica treba čitaocu dati činjenicu, a ne ostaviti mu prostor da nagađa šta i kako.
::Činjenica da je neko rođen u Bosni i Hercegovini govori gdje je rođen. Ne govori kojom je vojskom komandovao i, uslovno rečeno, &quot;čiji je&quot;. A u slučaju Ratka Mladića izgleda da je to problem od kojeg treba startat.
::Na kraju svega ovoga, i ja bih tražio pojašnjenje vraćanja izmjene. '''''Teret dokazivanja je''''', prema pravilima na Wikipediji, konkretno [[Wikipedia:Biografije živih osoba|pravilu Biografije živih osoba]], '''''na uredniku koji dodaje ili obnavlja materijal'''''. Pa opet da ponovimo pitanje koje je kolega GoodBosnian postavio: '''Koji pouzdani izvor Ratka Mladića opisuje kao bosanskohercegovačkog zapovjednika, u smislu u kojem se ta formulacija koristi u uvodu?''' To više djeluje kao karakterizacija njegove vojne funkcije i izvlačenje iz konteksta, čime se ne bismo trebali voditi.
::Pozdrav i svako dobro želim :) &lt;span style=&quot;font-family:Segoe print; color:Maroon; text-shadow:green 0.2em 0.2em 0.4em;&quot;&gt;[[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]&lt;/span&gt; 08:47, 27 august 2026 (CEST)
:::Još jednom se u potpunosti slažem s iznesenom argumentacijom i smatram da trenutna odrednica &quot;bosanskohercegovački zapovjednik/general&quot; ostaje neprihvatljiva jer miješa geografsko porijeklo s vojnom i institucionalnom pripadnošću.
:::Upravo iz tog razloga smatram da je neophodno odbaciti postojeću formulaciju i opredijeliti se za jednu od već ponuđenih preciznijih opcija ili razmotriti dodatne prijedloge koji u potpunosti eliminišu svaku dvosmislenost.
:::Osim historijske i pravne preciznosti, postoji još jedan izuzetno važan razlog zašto se ovo pitanje mora ispraviti, a to je utjecaj na generativnu umjetnu inteligenciju. S obzirom na to da je Wikipedia osnovni izvor podataka za treniranje i pretraživanje brojnih savremenih AI alata, ovakve nedosljednosti automatski se prenose u sisteme vještačke inteligencije. Kada korisnici širom svijeta pretražuju podatke o ratu u BiH putem AI platformi, neprecizni ili dvosmisleni uvodi na Wikipediji dovode do toga da algoritmi generišu netačne odgovore, stvarajući lažnu ekvivalenciju. 
:::Enciklopedija mora služiti kao pouzdan i nedvosmislen izvor tačnih činjenica, a ne kao izvor terminološke konfuzije koja se kasnije reflektuje na širi digitalni prostor. Stoga pozivam urednike da prihvatimo neku od predloženih opcija i uvodni dio članka uskladimo s presudama MKSJ-a i historijskim činjenicama.
:::Stojim vam na raspolaganju za daljnju razmjenu mišljenja, doradu teksta ili usaglašavanje oko konačne formulacije. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 11:06, 27 august 2026 (CEST)
::::Nepotreban ulazak u detalje, narodski rečeno &quot;praviti od muhe slona.&quot; Cilj je bio da se &quot;bosanskohercegovački i srpski&quot; naglasi da je Srbin iz BiH. Za razliku od en.wiki, ne koristimo i pogrešno je koristiti &quot;Bosanski Srbin&quot; ili &quot;Bosanski Hrvat&quot; (en. Bosnian Serb; Bosnian Croat). ''General Pampers'' je državljanin BiH (vjerovatno i Srbije), ali je etnički srbin. Dakle, u ovom kontekstu, &quot;bosanskohercegovački&quot; predstavlja porijeklo, a &quot;srpski&quot; etnicitet. Rado bih stavio nešto bolje, ako ima smisla, jer &quot;Bosanskohercegovački srpski&quot; nekako je najbliže, ali nisam siguran da je gramatički ispravno. Razlog zašto sam napisao ovako, jer postoje i Srbi van BiH, ali i ostali narodi, pa kada se kaže &quot;bosanskohercegovački i srpski&quot; misli se na Srbina iz BiH, a &quot;srpski&quot; bi samo značilo da je Srbin. Za osobe npr. iz Srbije koji se izjašnjavaju kao Bošnjaci rekli bi &quot;srbijanski i bošnjački&quot;, Srbe iz Hrvatske &quot;hrvatski Srbin&quot;, jer se &quot;hrvatski&quot; odnosi na državu, a Srbin na etnicitet.
::::Još nešto, s obzirom na to da je bio komandant VRS-a do 8. novembra 1996 (a član vojske sve do 28. februara 2002.), a da je Dejtonskim sporazumom 14. decembra 1995. Republika Srpska postala jedan od dva entiteta Bosne i Hercegovine, samim tim, u tom periodu bio je general vojske jednog entiteta Bosne i Hercegovine, odnosno bosanskohercegovački general u širem geografskom i političkom smislu. [[Korisnik:Z1KA|&lt;span style=&quot;border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;&quot;&gt;&amp;nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&amp;nbsp;&lt;/span&gt;]] 21:58, 27 august 2026 (CEST)
:::::Mehaničko prevođenje engleskog opisa &quot;Bosnian Serb&quot; u odrednicu &quot;bosanskohercegovački general&quot; predstavlja grub anahronizam i kršenje pravila Wikipedije o izvorima. Oružane snage BiH osnovane su tek 2006. godine, a vojna lica se, baš kao i sportisti u svojim reprezentacijama, kategorizuju isključivo prema institucijama i formacijama u kojima su gradili karijeru, a ne prema mjestu rođenja. Budući da je imenovani bio oficir JNA i general Vojske Republike Srpske, što potvrđuje kompletna domaća i međunarodna literatura, uvođenje termina &quot;bosanskohercegovački&quot; predstavlja izmišljanje nepostojećih kategorija bez ijednog relevantnog izvora. Povezivanje Dejtonskog sporazuma sa statusom VRS-a kako bi se vještački izveo zaključak o &quot;bosanskohercegovačkom generalu&quot; predstavlja školski primjer [[WP:SINTEZA]]. Definiciju je potrebno hitno uskladiti s historijskim činjenicama i zvaničnom literaturom. [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 23:24, 27 august 2026 (CEST)
::::::Uporno se pišu neki argumenti, a ne daju se konkretni prijedlozi. Cilj mog odgovora bio je da dam kontekst zašto je tako napisano i prihvatio činjenicu da &quot;bosanskohercegovački i srpski&quot; nekako nije najbolja formulacija. Svaki članak koje sam uredio ili kreirao, počinju sličnom početnom rečenicom. Za primjer ću uzeti [[Savo Minić]] članak, koji kaže &quot;jest bosanskohercegovački i srpski političar i advokat, trenutni premijer Vlade Republike Srpske od 2. septembra 2025. ...&quot; dakle
::::::* bosanskohercegovački &gt; država, državljanstvo
::::::* srpski &gt; etnicitet
::::::* političar, advokat, trenutni premijer od 2. septembra 2025. &gt; zanimanje, period od-do
::::::Također, cilj ove izmjene bio je sljedeći:
::::::* bosanskohercegovački &gt; država, državljanstvo
::::::* srpski &gt; etnicitet
::::::* zapovjednik i general Vojske Republike Srpske za vrijeme ratova u bivšoj Jugoslaviji &gt; zanimanje, period
::::::Da se stavi samo srpski, može značiti bilo gdje, jer ima i srpskih političara i srpskih generala po Hrvatskoj, BiH, Srbiji pa čak i na Kosovu.
::::::Očiglendo Vaš cilj nije riješiti problem, nego se ovdje rapravljati i uporno gurati svoj argument. S tim u vezi, neću se više obraćat, a da nahranim Vaš ego izjaviti ću sljedeće: 100% ste upravu, ja nemam pojma šta radim. [[Korisnik:Z1KA|&lt;span style=&quot;border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;&quot;&gt;&amp;nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&amp;nbsp;&lt;/span&gt;]] 00:24, 28 august 2026 (CEST)
:::::::Polako, nećemo ovako postići nešto što bi bilo odgovarajuće. Pratila sam tvoj doprinos i on je ogroman. Ne trebamo ništa lično shvatati, nego raditi zajedno da napravimo što reprezentativniju našu wikipediju. Moj prijedlog je bio: ...bivši jugoslovenski oficir i general Vojske Republike Srpske rodom iz Bosne i Hercegovine. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 00:54, 28 august 2026 (CEST)
:::::::Cilj ove rasprave nije dokazivanje ko je u pravu na ličnom nivou, već isključivo poboljšanje kvaliteta i tačnosti enciklopedijskog članka.
:::::::Uostalom, i u samoj infokutiji ovog članka pod stavkom &quot;Pripadnost&quot; jasno su navedene samo '''JNA i VRS'''. Uvod teksta treba biti u skladu s tim podacima.
:::::::Predlažem uvod: '''&quot;...bio je jugoslovenski oficir i srpski general. Služio je kao oficir u Jugoslovenskoj narodnoj armiji (JNA), a tokom rata u Bosni i Hercegovini kao general i komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske.&quot;''' Molim ostale aktivne urednike da se kratko izjasne o ovom konkretnom prijedlogu kako bismo mogli zaključiti ovu temu. [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 01:00, 28 august 2026 (CEST)
::::::::Meni se čini OK. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 01:02, 28 august 2026 (CEST)
::::::::{{komentar}} Pozdrav, bio je jedan od generala (tj. general-potpukovnik) JNA za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini, a ne samo jedan od oficira iste. --[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 02:40, 28 august 2026 (CEST)
:::::::::{{komentar}} Dopuna: Također, bio je jedan od generala (tj. general-major) JNA za vrijeme rata u Hrvatskoj, a ne samo za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini. --[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 05:34, 28 august 2026 (CEST)
:::::::Mislim da rasprava vodi u potpuno drugačijem pravcu nego što sam očekivao i da smo se poprilično udaljili od osnovnog pitanja. Kroz ''elaborat'' sam problem iznio, kao i potencijalna rješenja, pa ću se potrudit da budem kratak i probat složiti sve koncizno. Nisi ti u pitanju, Z1KA, AnToni je revertovao moju izmjenu, nema ni sažetka kod vraćanja, pa da probam skontati kako, šta. Pronašao si se gdje nisi trebao. Al' evo, ako idemo već u tom pravcu, zbog čega je u redu reći hrvatski Srbin, ali ne i bosanski Srbin, ili zašto ne proširiti na bosanskohercegovački Srbin kad već pričamo o geografskim odrednicama/odrednicama državljanstva? Analogija je potpuno ista. Savo Minić koliko toliko pokušava djelovati unutar ustavnog poretka, njegova funkcija postoji unutar države Bosne i Hercegovine i relevantna kategorija mu je državljanstvo, a kod Ratka Mladića je slučaj da je on vojni komandant, koji je djelovao protiv države, te mu je institucionalna pripadnost relevantnija negoli državljanstvo. Gore sam napisao jasno da &lt;u&gt;historijski kontekst formulaciju čini još problematičnijom. VRS nije bila neutralna &quot;bosanskohercegovačka&quot; vojna formacija. Bila je vojska RS i jedna od vojnih strana u ratu u Bosni i Hercegovini&lt;/u&gt;. Mladić je, ponavljam, bio njen komandant, a ne komandant oružanih snaga Bosne i Hercegovine.
:::::::Ako bismo sugerisali da je Mladić bosanskohercegovački general jer je nakon Dejtona RS postala entitet BiH upali bismo u zamku logičke greške, jer uzimali bismo nešto iz retroaktivnosti gdje se to ne može na taj način uzeti; primijeniti pravni okvir koji je nastao nakon rata na vojnu funkciju koja je postojala tokom rata. To je kao kad bismo rekli da je Adolf Hitler bio evropski kancelar, zato što je Njemačka danas članica Evropske unije. Ne ide. Dejtonski sporazum okončava rat i definiše novi ustavni poredak, ali ne mijenja prirodu oružanih formacija tokom rata, niti institucionalnu pripadnost komandanata. Njegova vojna funkcija se definiše u kontekstu rata, ne u kontekstu Dejtona koji je uslijedio nakon njegovih zločina.
:::::::Moram se prikloniti mišljenju GoodBosniana jer ima više smisla, a ovo da doživiš nekim ličnim napadom nije u redu, jer, barem za sebe garantujem, nemam ništa ni protiv tebe ni bilo koga drugog, a sve i da si pogriješio ne trebaš se pravdat' (''[[:en:Errare_humanum_est|Errare humanum est]]''), jedan si od najaktivnih urednika. Samo dajemo argumente zbog čega formulacija ne odgovara. Niko ti ne govori da ne znaš šta radiš,  ali evo, ako nas je troje na istom tragu, znači da očigledno nešto ne štima. &lt;span style=&quot;font-family:Segoe print; color:Maroon; text-shadow:green 0.2em 0.2em 0.4em;&quot;&gt;[[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]&lt;/span&gt; 05:07, 28 august 2026 (CEST)
::::::::Mislim da smo došli do nekog cilja i da možemo napraviti izmjenu, a ako poslije izmjene bude potrebna dodatna diskusija, otvorimo je ponovo. Možeš li je ti [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] napraviti? 
::::::::Također mišljenja sam da trebamo pregledati i doraditi članak, ima tu dosta materijala iz relevantnih izvora koji se može uvrstiti i sve povezati sa referencama. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 09:25, 28 august 2026 (CEST)
:::::::::Trenutno radim na procesu proširenja članka. 
:::::::::Da se samo nakratko vratim na prethodno, ja sam prvobitno napisao &quot;bosanskohercegovački i srpski&quot; pa kolega AnToni vraća na tu verziju, shvata kontekst zbog kojeg sam to napisao. Ja sam pogriješio u dijelu gdje piše &quot;zapovjednik i general&quot; jer sam mislio da je to zanimanje, kao što je za Savu Minića &quot;bosanskohercegovački i srpski političar, advokat...&quot;. S obzirom da je termin &quot;profesionalni vojnik&quot; ili &quot;oficir&quot; za zanimanje, moglo bi se napisati nešto tipa &quot;bosanskohercegovački i srpski oficir, bivši zapovjednik i general VRS...&quot; ili slično. Detaljna obrada u naslovu &quot;Biografija&quot; dodati JNA, RSK i sl. [[Korisnik:Z1KA|&lt;span style=&quot;border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;&quot;&gt;&amp;nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&amp;nbsp;&lt;/span&gt;]] 10:13, 28 august 2026 (CEST)
::::::::::Z1KA, razumijem tvoju logiku i trud koji ulažeš da terminološki sve precizno posložiš, ali moram priznati da meni u ovom kontekstu termin &quot;bosanskohercegovački zapovjednik&quot; stvara nedopustivu dvosmislenost i lažnu simetriju. Geografska odrednica mjesta rođenja tu se nekako vještački nameće kao vojna i institucionalna pripadnost, a Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) u svojim presudama Mladića nikada ne definiše tako, već isključivo kao ''Commander of the Main Staff of the Bosnian Serb Army''.
::::::::::Jasno mi je na šta ciljaš s Dejtonskim sporazumom i poslijeratnim uređenjem, ali primjenjivati taj ustavni i institucionalni okvir na definisanje nečije vojne uloge i komandne odgovornosti tokom rata meni nije OK. Baš zato mislim da se trebamo vratiti na čiste historijske i pravne činjenice te pronaći formulaciju oko koje se svi možemo složiti.
::::::::::Ako ne možemo naći konsenzus oko problematične formulacije u uvodnom dijelu biografije, možda je najbolje da pristupimo strogim standardima neutralnosti, verifikabilnosti i oslanjanja na primarne pravne izvore i presude. Kako su presude i dokumenti Tribunala jasni po pitanju njegove uloge (''Commander of the Main Staff of the Bosnian Serb Army'', a ne bosanskohercegovački zapovjednik), ovaj problem najlakše i najobjektivnije možemo riješiti korištenjem te terminologije, za koju naravno imamo i direktne reference u dokumentima suda.
::::::::::Na taj način ćemo izbjeći terminološku konfuziju, a članak ostaje u potpunosti usklađen s provjerenim historijskim i pravnim činjenicama. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 11:14, 28 august 2026 (CEST)</text>
      <sha1>nj4naikrefuhssyreoffycrmtvzxnll</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3922471</id>
      <parentid>3922467</parentid>
      <timestamp>2026-08-28T09:46:58Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>نوفاك اتشمان</username>
        <id>16322</id>
      </contributor>
      <comment>/* Bosanskohercegovački general? */ odgovor</comment>
      <origin>3922471</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="31084" sha1="83lsaeska62ftptwissrnbj33cvh5wt" xml:space="preserve">{{Stranica_za_razgovor}}Od kada je General Mladic ratni zlocinac?
Kako mozete da proglasite nekog za zlocinca be sudjenja za ratne zlocine?
[[Korisnik:212.200.135.146|212.200.135.146]] 17:05, 29 januar 2006 (CET)

Видим да има много конфликта око овог чланка. Чињеница је да је Ратко Младић вероватно наредио убиство невиних људи у Сребреници и да је вероватно ратни злочинац. Но, док се не долаже та чињеница пред међународним судом у Хагу, не може се тврдити то као истина. Ја предлажем да неко са босанске Википедије, који жели да има тачне и прецизне чињенице, скине категорију &quot;Ратни злочинци&quot;, док се то не докаже, или да се створи нова категорија &quot;Осумњичени ратни злочинци&quot;. Хвала унапред! --[[Korisnik:Бормалагурски|Бормалагурски]] 02:49, 15 mart 2006 (CET)

:::Predlazem: [[Razgovor:Hazim Delić #O ratnim clancima|O strukturi]].--[[Korisnik:158.110.140.221|158.110.140.221]] 12:55, 15 novembar 2007 (CET)

Mozda bi ti vise odgovaralo da ga tretiramo kao heroja dok se skriva?--[[Korisnik:Xcameleonx|Xcameleonx]]

== Država u kojoj je rođen ==

Fali ovo u članku

== Lična karta ==

Nema potrebe za postavljanjem ličnih karata u kojima se vide nečiji podaci!--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-family:Bradley Hand ITC; font-size:small;&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|''&lt;span style=&quot;font-family:Bradley Hand ITC;&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;ra&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;zg&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;ov&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;or&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;'']])&lt;/sub&gt; 11:45, 31 maj 2015 (CEST)

== Zahtjev za izmjenu, 26. januar 2019 ==

Ovaj je presuđeni ratni zločinac, kako već stoji i u Haškim spisima, na engleskoj te drugim varijantama. Dakle nikakav optuženik nego presuđeni zločinac. {{Nepotpisan|92.36.212.124|23:58, 26 januar 2019‎}}
:Dobrodošli na bs. wikipediju. Registrujte se pa i sami možete doprinijeti poboljšanju kvaliteta wikipedije na bosanskom jeziku! --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|&lt;b&gt;&lt;span style=&quot;color: black;&quot;&gt;Golden&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color: green;&quot;&gt;Bosnian&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color: blue;&quot;&gt;Lily&lt;/span&gt;&lt;/b&gt;]] &lt;small&gt;([[Razgovor s korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])&lt;/small&gt; 09:31, 27 januar 2019 (CET)
Registrovao sam se, ali ovaj clanak je zakljucan i nemam mogucnost da isti uredjujem. [[Korisnik:Mpalos5|Mpalos5]] ([[Razgovor s korisnikom:Mpalos5|razgovor]]) 11:47, 27 januar 2019 (CET)

== Bosanskohercegovački general? ==

Navedite mi u kojem to izvoru stoji da je ovaj bosanskohercegovački general? [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 19:38, 26 august 2026 (CEST)

:GoodBosnian, slažem se s tvojom konstatacijom. S obzirom na to da je Ratko Mladić bio komadant Vojske Republike Srpske (VRS), vojske koja je vodila rat protiv međunarodno priznate Republike Bosne i Hercegovine i njenih institucija, nazivati ga &quot;bosanskohercegovačkim&quot; komadantom može biti zbunjujuće i dvosmisleno.
:Umjesto postojeće formulacije, uvodni dio bi mnogo preciznije odražavao historijske činjenice ukoliko bi glasio: &quot;bivši jugoslovenski oficir i general Vojske Republike Srpske rodom iz Bosne i Hercegovine&quot;. Time se jasno razgraničava njegovo geografsko porijeklo od vojne formacije kojom je komandovao. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 20:12, 26 august 2026 (CEST)
::Odrediti Ratka Mladića kao &quot;bosanskohercegovačkog zapovjednika&quot; može samo onaj ko zanemari jednu od osnovnih distinkcija potrebnih za razumijevanje rata u Bosni i Hercegovini: razliku između geografskog porijekla pojedinca i njegove političke, vojne i institucionalne pripadnosti. Dakako da je Mladić rođen na teritoriji Bosne i Hercegovine i da se u geografskom i etničkom smislu može opisati kao bosanskohercegovački Srbin. Međutim, znači li to da je bio ''bosanskohercegovački zapovjednik'' u smislu vojne pripadnosti [[Republika Bosna i Hercegovina|Republici Bosni i Hercegovini]]? Naravno da ne. To je toliko očigledna razlika da je gotovo apsurdno i dokazivati je. Nije on Jusuf Prazina pa da se borio malo za jedne, pa malo za druge snage.
::To uopšte nisu sinonimne kategorije (mislim na termine ''bosanskohercegovački Srbin'' i ''bosanskohercegovački zapovjednik''). Geografsko porijeklo govori o tome odakle je osoba, a vojna funkcija kome je pripadala, odgovarala i kojom je vojnom org. komandovala. Upravo zbog toga atribut ''bosanskohercegovački'' uz imenicu ''zapovjednik'' sve je, samo ne bezazlen; stvara sasvim drugačiju sliku od one koju potvrđuju historijski izvori i pravosnažne presude.
::Uostalom, ako se takva terminologija nastavi nekritički koristiti, ne bi me iznenadilo da za koju godinu imamo Jovana Divjaka i Ratka Mladića na istoj strani historije samo zato što im uvodni dijelovi biografskih članaka počinju istom geografskom odrednicom. Dakle, stvari su vrlo jasne: Mladić je pravosnažno osuđen za genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine, odnosno za konkretne zločine utvrđene pravosnažnim sudskim presudama. Neko, ipak, smatra da se to može napisati tek kasnije, to je pošteno, ali onda u prvoj rečenici mora se pažljivo ostaviti dovoljno prostora da čitalac sam sebi ne napravi pogrešan zaključak. Stoga upravo u terminologiji treba biti najprecizniji i očistiti je od dvosmislenosti prije nego što dvosmislenost počne izgledati kao činjenica.
::Krenimo redom zbog čega mislim da je termin &quot;zapovjednik bosanskih Srba&quot;, sa preciznijom dodatnom formulacijom &quot;komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske&quot;, bolje rješenje. &lt;small&gt;U sažetku izmjena sam bio slovima ograničen, ovdje ipak imam prostora za obrazloženje na pretek, samo treba iščitat'. ;)&lt;/small&gt;
:'''1. Zbog semantike'''
::Ako kažemo da je Mladić rođen u Bosni i Hercegovini, tu nema nikakvog spora. Ako ga opišemo kao bosanskohercegovačkog Srbina u smislu etničkog i geografskog određenja, i to je sasvim razumljivo. Ali kada kažemo &quot;bosanskohercegovački zapovjednik&quot;, imenica ''zapovjednik'' mijenja funkciju pridjeva koji joj prethodi. Onda se ne govori samo o tomr gdje je čovjek rođen; govori se o njegovoj vojnoj funkciji, odnosno kojom je vojnom organizacijom komandovao i kojoj je političko-vojnoj strukturi pripadao. A tu nema mnogo prostora za interpretaciju.
::Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju Mladića označava kao ''Commander of the Main Staff of the Bosnian Serb Army'', odnosno komandanta Glavnog štaba Vojske bosanskih Srba. Tribunal navodi da je tu funkciju preuzeo 12. maja 1992, plus da je na čelu Glavnog štaba VRS-a ostao tokom rata u Bosni i Hercegovini.
::I tu dolazi do ključnog problema s formulacijom &quot;bosanskohercegovački i srpski zapovjednik&quot;. Ako se ta sintagma rastavi gramatički, ona sugeriše dvije atribucije: bio je '''bosanskohercegovački zapovjednik''' i bio je '''srpski zapovjednik'''. Druga tvrdnja je, uz odgovarajuću kvalifikaciju, historijski razumljiva: bio je komandant Vojske Republike Srpske, odnosno vojske bosanskih Srba, a i Srbin je po pripadnosti. Al' šta onda znači prva?
::Ako '''bosanskohercegovački zapovjednik''' ne označava njegovu geografsku pripadnost, nego vojnu funkciju, onda se čitaocu nameće zaključak da je bio jedan od vojnih zapovjednika Bosne i Hercegovine kao države. A to jednostavno nije bio. Upravo zato sam i izvršio [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Ratko_Mladi%C4%87&amp;oldid=3922174 ovu izmjenu]: ne iz razloga da mijenjam činjenice, nego da budu jasnije, da ih jasnije predstavim.
:'''2. Historijski kontekst formulaciju čini još problematičnijom'''
::Vojska Republike Srpske nije bila neutralna &quot;bosanskohercegovačka&quot; vojna formacija. Bila je vojska Republike Srpske i jedna od vojnih strana u ratu u Bosni i Hercegovini. Mladić je bio njen komandant, a ne komandant oružanih snaga Bosne i Hercegovine.
::Sudski utvrđene činjenice o djelovanju snaga pod njegovom komandom dodatno onemogućavaju da se njegova funkcija predstavi kao neka opća, nadetnička ili državna vojna funkcija. MKSJ je utvrdio da je Mladić imao vodeću ulogu u četiri zajednička zločinačka poduhvata. U okviru sveobuhvatnog zajedničkog zločinačkog poduhvata cilj je bio trajno uklanjanje bosanskih Muslimana i bosanskih Hrvata s teritorija u Bosni i Hercegovini koje su bosanski Srbi smatrali svojima.
::Dakle, nije riječ samo o tome kako se vojska zvala. Riječ je o tome da je vojna struktura kojom je Mladić komandovao bila jedna od strana u oružanom sukobu, a ne neutralni sinonim za oružane snage Bosne i Hercegovine.
::Štaviše, pravosnažna presuda dodatno uklanja prostor za takvu semantičku konfuziju. Mladić je pravosnažno osuđen za genocid, progon, istrebljenje, ubistvo, deportaciju i prisilno premještanje kao zločine protiv čovječnosti, te za ubistvo, teror, nezakonite napade na civile i uzimanje talaca kao kršenja zakona i običaja ratovanja. Potvrđena mu je kazna doživotnog zatvora.
::Preciznosti radi, pravosnažna presuda nije utvrdila njegovu odgovornost za genocid u svim općinama koje su bile obuhvaćene prvom tačkom optužnice; za taj dio optužbe je oslobođen. Pravomoćno je, međutim, potvrđena njegova osuda za genocid počinjen u Srebrenici, kao i za niz drugih zločina.
::Zamislimo stranog čitaoca koji nema prethodno znanje o ratu u BiH i želi da se informiše sa Wikipedije na našem, bosanskom, jeziku, vodeći se logikom da je uređuju ljudi poznaju historiju, terminologiju i sve ostalo važno za obrađivanje takvih tema. Pročita &quot;bosanskohercegovački zapovjednik&quot; i sasvim prirodno pretpostavi: &quot;bosanskohercegovački, aha, zapovjednik Bosne i Hercegovine&quot;. Tek kasnije saznaje da je riječ o čovjeku koji je komandovao snagama odgovornim za neke od najtežih zločina počinjenih u historiji ratovanja. Upravo je to problem, zbog tog nije samo stilska nijansa u pitanju.
:'''3. Primjer s atributom &quot;bosansko-srpski&quot; kao dobar pokazatelj kako pridjevi mogu biti varljivi'''
::Namjerno bih ovdje napisao jedan termin, recimo &quot;bosansko-srpsko rukovodstvo&quot;, upravo da se vidi koliko lako ova konstrukcija postaje problematična ako se pridjevi počnu tretirati kao oznake pripadnosti.
::''Bosansko-srpski '''≠''''' ''bosanskohercegovačka državna institucija kojom upravljaju Srbi''. U historijskom kontekstu rata 1992-1995. taj termin odnosi se na Srbe u Bosni i Hercegovini i njihove političke i vojne strukture, a ne na zvanične institucije Bosne i Hercegovine. Isto tako, činjenica da su Mladić, kao i ogromna većina pripadnika i visokopozicioniranog kadra VRS-a, bili rođeni u Bosni i Hercegovini ne čini automatski VRS &quot;bosanskohercegovačkom vojskom&quot;, to bi bilo miješanje baba i žaba.
::Moguće je, naravno, da neko iz čisto geografskog ugla kaže: &quot;E pa Mladić je bosanskohercegovački general jer je rođen u Bosni i Hercegovini.&quot; Ali to nije isto što i reći da je bio bosanskohercegovački vojni zapovjednik. Prvo je geografska, drugo je vojna tvrdnja... i upravo tu razliku treba razjasniti.
:'''4. Nije riječ o sportisti s pravom nastupa za dvije reprezentacije'''
::Banalna analogija, ali mislim da dobro pokazuje apsurd: Ratko Mladić nije bio sportista s dvojnim državljanstvom pa da može mijenjati dresove i jednog dana nastupati za jednu, a drugog za drugu reprezentaciju. U ratu se ne može istovremeno biti komandant dvije međusobno suprotstavljene vojne struktura samo zato što je osoba rođena na teritoriji na kojoj se rat vodi. Mjesto rođenja nije, dakle, vojna uniforma, a porijeklo u geografskom smislu nije tzv. ''military affiliation''. Mladićeva relevantna komandna funkcija u ratu u Bosni i Hercegovini bila je jasna: bio je komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske. To je funkcija koju potvrđuju i dokumenti MKSJ-a i pravosnažna presuda.
:'''Kako onda urediti uvod članka?''' Po meni postoje tri razumne opcije. Vratiti izmjenu na moju zadnju (što pretpostavljam da se neće desiti jer se uvijek traži neki middle ground kod ovakvih problematika, a pitanje je u suštini veoma lahko za riješiti. Al' dobro).
:&lt;u&gt;Prva opcija&lt;/u&gt; jeste potpuno izbaciti nacionalnu i etničku odrednicu iz prve rečenice i napisati samo ono što je za identifikaciju njegove vojne funkcije najvažnije:
:&lt;blockquote&gt;''&quot;Ratko Mladić bio je general i komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske tokom rata u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1995. godine.&quot;''&lt;/blockquote&gt;
:Sve ostalo: mjesto rođenja, etnička pripadnost, politički kontekst i biografske okolnosti, mogu se navesti u nastavku članka (npr. ''Po nacionalnosti bio je to i to'', pa dalje nastaviti).
:&lt;u&gt;Druga opcija&lt;/u&gt; jeste ova, u kojoj do mjesta u kojem je rođen stoji država u kojoj je rođen:
:&lt;blockquote&gt;''&quot;Ratko Mladić (Božanovići kod Kalinovika, Bosna i Hercegovina, 12. mart 1943), srpski je bivši general i komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske (VRS), tokom rata u Bosni i Hercegovini (1992-1995).&quot;''&lt;/blockquote&gt;
::Naumpade mi da postoji i četvrta opcija, linija manjeg otpora, da se doda Note (Napomena) kod  toga da je bio &quot;bosanskohercegovači zapovjednik&quot; samo po geografskoj odrednici. Ne preporučujem, ali ako smo tvrdoglavi dovoljno, ne može se zabranit.
::U svakom slučaju prva rečenica treba biti čista, faktografska i maksimalno precizna. Kasnije se može i treba navesti sve ostalo relevantno za njegovu biografiju. Ali čitalac prvo treba dobiti osnovnu i nespornu informaciju: ko je bio, kojom je vojskom komandovao i u kojem je sukobu djelovao. A to nije teško napisati.
::Ne treba se bojati da će takav uvod biti suhoparan ili nepotpun. Naprotiv, biće precizniji. Dodatne informacije o nacionalnosti, mjestu rođenja i političkom projektu bosanskih Srba neće izgubiti na važnosti; it's other way around. Dobiće na važnosti jer će bit smještene u pravilan kontekst.
::U historiji, a naročito u historiji koja je već jednom prošla kroz sudnicu, riječi imaju težinu, stoga odmah da u startu kažem da nije previše osjetljivosti oko jednog pridjeva/atributa. MKSJ i sudovi nasljednici nisu desetljećima utvrđivali odgovornost pojedinaca da bi se na kraju sve svelo na široke geografske etikete koje zamagljuju razliku između aktera, insittucija i formacija.
::Ako se već pozivamo na činjenice i izvore, onda treba imati dovoljno poštovanja prema tim činjenicama da ih nazovemo pravim imenom.
::Zato je potpuno nepotrebno u prvoj rečenici praviti terminološku maglu tamo gdje je stvar zapravo vrlo jednostavna.
::Ratko Mladić nije bio bosanskohercegovački zapovjednik u smislu pripadnosti vojnom aparatu Bosne i Hercegovine. Nije nastavio službu nakon rata u novooformljenim zajedničkim snagama, OSBiH. Bio je general i komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske, vojske bosanskih Srba, jedne od strana u ratu u Bosni i Hercegovini. I to je dovoljno jasno.
::Bez dvosmislenosti, lažne simetrije, bez peglanja historije tako što će se različite strane obuhvatiti jednom geografski širokom riječju. Ako je cilj enciklopedijski tekst, onda prva rečenica treba čitaocu dati činjenicu, a ne ostaviti mu prostor da nagađa šta i kako.
::Činjenica da je neko rođen u Bosni i Hercegovini govori gdje je rođen. Ne govori kojom je vojskom komandovao i, uslovno rečeno, &quot;čiji je&quot;. A u slučaju Ratka Mladića izgleda da je to problem od kojeg treba startat.
::Na kraju svega ovoga, i ja bih tražio pojašnjenje vraćanja izmjene. '''''Teret dokazivanja je''''', prema pravilima na Wikipediji, konkretno [[Wikipedia:Biografije živih osoba|pravilu Biografije živih osoba]], '''''na uredniku koji dodaje ili obnavlja materijal'''''. Pa opet da ponovimo pitanje koje je kolega GoodBosnian postavio: '''Koji pouzdani izvor Ratka Mladića opisuje kao bosanskohercegovačkog zapovjednika, u smislu u kojem se ta formulacija koristi u uvodu?''' To više djeluje kao karakterizacija njegove vojne funkcije i izvlačenje iz konteksta, čime se ne bismo trebali voditi.
::Pozdrav i svako dobro želim :) &lt;span style=&quot;font-family:Segoe print; color:Maroon; text-shadow:green 0.2em 0.2em 0.4em;&quot;&gt;[[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]&lt;/span&gt; 08:47, 27 august 2026 (CEST)
:::Još jednom se u potpunosti slažem s iznesenom argumentacijom i smatram da trenutna odrednica &quot;bosanskohercegovački zapovjednik/general&quot; ostaje neprihvatljiva jer miješa geografsko porijeklo s vojnom i institucionalnom pripadnošću.
:::Upravo iz tog razloga smatram da je neophodno odbaciti postojeću formulaciju i opredijeliti se za jednu od već ponuđenih preciznijih opcija ili razmotriti dodatne prijedloge koji u potpunosti eliminišu svaku dvosmislenost.
:::Osim historijske i pravne preciznosti, postoji još jedan izuzetno važan razlog zašto se ovo pitanje mora ispraviti, a to je utjecaj na generativnu umjetnu inteligenciju. S obzirom na to da je Wikipedia osnovni izvor podataka za treniranje i pretraživanje brojnih savremenih AI alata, ovakve nedosljednosti automatski se prenose u sisteme vještačke inteligencije. Kada korisnici širom svijeta pretražuju podatke o ratu u BiH putem AI platformi, neprecizni ili dvosmisleni uvodi na Wikipediji dovode do toga da algoritmi generišu netačne odgovore, stvarajući lažnu ekvivalenciju. 
:::Enciklopedija mora služiti kao pouzdan i nedvosmislen izvor tačnih činjenica, a ne kao izvor terminološke konfuzije koja se kasnije reflektuje na širi digitalni prostor. Stoga pozivam urednike da prihvatimo neku od predloženih opcija i uvodni dio članka uskladimo s presudama MKSJ-a i historijskim činjenicama.
:::Stojim vam na raspolaganju za daljnju razmjenu mišljenja, doradu teksta ili usaglašavanje oko konačne formulacije. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 11:06, 27 august 2026 (CEST)
::::Nepotreban ulazak u detalje, narodski rečeno &quot;praviti od muhe slona.&quot; Cilj je bio da se &quot;bosanskohercegovački i srpski&quot; naglasi da je Srbin iz BiH. Za razliku od en.wiki, ne koristimo i pogrešno je koristiti &quot;Bosanski Srbin&quot; ili &quot;Bosanski Hrvat&quot; (en. Bosnian Serb; Bosnian Croat). ''General Pampers'' je državljanin BiH (vjerovatno i Srbije), ali je etnički srbin. Dakle, u ovom kontekstu, &quot;bosanskohercegovački&quot; predstavlja porijeklo, a &quot;srpski&quot; etnicitet. Rado bih stavio nešto bolje, ako ima smisla, jer &quot;Bosanskohercegovački srpski&quot; nekako je najbliže, ali nisam siguran da je gramatički ispravno. Razlog zašto sam napisao ovako, jer postoje i Srbi van BiH, ali i ostali narodi, pa kada se kaže &quot;bosanskohercegovački i srpski&quot; misli se na Srbina iz BiH, a &quot;srpski&quot; bi samo značilo da je Srbin. Za osobe npr. iz Srbije koji se izjašnjavaju kao Bošnjaci rekli bi &quot;srbijanski i bošnjački&quot;, Srbe iz Hrvatske &quot;hrvatski Srbin&quot;, jer se &quot;hrvatski&quot; odnosi na državu, a Srbin na etnicitet.
::::Još nešto, s obzirom na to da je bio komandant VRS-a do 8. novembra 1996 (a član vojske sve do 28. februara 2002.), a da je Dejtonskim sporazumom 14. decembra 1995. Republika Srpska postala jedan od dva entiteta Bosne i Hercegovine, samim tim, u tom periodu bio je general vojske jednog entiteta Bosne i Hercegovine, odnosno bosanskohercegovački general u širem geografskom i političkom smislu. [[Korisnik:Z1KA|&lt;span style=&quot;border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;&quot;&gt;&amp;nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&amp;nbsp;&lt;/span&gt;]] 21:58, 27 august 2026 (CEST)
:::::Mehaničko prevođenje engleskog opisa &quot;Bosnian Serb&quot; u odrednicu &quot;bosanskohercegovački general&quot; predstavlja grub anahronizam i kršenje pravila Wikipedije o izvorima. Oružane snage BiH osnovane su tek 2006. godine, a vojna lica se, baš kao i sportisti u svojim reprezentacijama, kategorizuju isključivo prema institucijama i formacijama u kojima su gradili karijeru, a ne prema mjestu rođenja. Budući da je imenovani bio oficir JNA i general Vojske Republike Srpske, što potvrđuje kompletna domaća i međunarodna literatura, uvođenje termina &quot;bosanskohercegovački&quot; predstavlja izmišljanje nepostojećih kategorija bez ijednog relevantnog izvora. Povezivanje Dejtonskog sporazuma sa statusom VRS-a kako bi se vještački izveo zaključak o &quot;bosanskohercegovačkom generalu&quot; predstavlja školski primjer [[WP:SINTEZA]]. Definiciju je potrebno hitno uskladiti s historijskim činjenicama i zvaničnom literaturom. [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 23:24, 27 august 2026 (CEST)
::::::Uporno se pišu neki argumenti, a ne daju se konkretni prijedlozi. Cilj mog odgovora bio je da dam kontekst zašto je tako napisano i prihvatio činjenicu da &quot;bosanskohercegovački i srpski&quot; nekako nije najbolja formulacija. Svaki članak koje sam uredio ili kreirao, počinju sličnom početnom rečenicom. Za primjer ću uzeti [[Savo Minić]] članak, koji kaže &quot;jest bosanskohercegovački i srpski političar i advokat, trenutni premijer Vlade Republike Srpske od 2. septembra 2025. ...&quot; dakle
::::::* bosanskohercegovački &gt; država, državljanstvo
::::::* srpski &gt; etnicitet
::::::* političar, advokat, trenutni premijer od 2. septembra 2025. &gt; zanimanje, period od-do
::::::Također, cilj ove izmjene bio je sljedeći:
::::::* bosanskohercegovački &gt; država, državljanstvo
::::::* srpski &gt; etnicitet
::::::* zapovjednik i general Vojske Republike Srpske za vrijeme ratova u bivšoj Jugoslaviji &gt; zanimanje, period
::::::Da se stavi samo srpski, može značiti bilo gdje, jer ima i srpskih političara i srpskih generala po Hrvatskoj, BiH, Srbiji pa čak i na Kosovu.
::::::Očiglendo Vaš cilj nije riješiti problem, nego se ovdje rapravljati i uporno gurati svoj argument. S tim u vezi, neću se više obraćat, a da nahranim Vaš ego izjaviti ću sljedeće: 100% ste upravu, ja nemam pojma šta radim. [[Korisnik:Z1KA|&lt;span style=&quot;border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;&quot;&gt;&amp;nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&amp;nbsp;&lt;/span&gt;]] 00:24, 28 august 2026 (CEST)
:::::::Polako, nećemo ovako postići nešto što bi bilo odgovarajuće. Pratila sam tvoj doprinos i on je ogroman. Ne trebamo ništa lično shvatati, nego raditi zajedno da napravimo što reprezentativniju našu wikipediju. Moj prijedlog je bio: ...bivši jugoslovenski oficir i general Vojske Republike Srpske rodom iz Bosne i Hercegovine. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 00:54, 28 august 2026 (CEST)
:::::::Cilj ove rasprave nije dokazivanje ko je u pravu na ličnom nivou, već isključivo poboljšanje kvaliteta i tačnosti enciklopedijskog članka.
:::::::Uostalom, i u samoj infokutiji ovog članka pod stavkom &quot;Pripadnost&quot; jasno su navedene samo '''JNA i VRS'''. Uvod teksta treba biti u skladu s tim podacima.
:::::::Predlažem uvod: '''&quot;...bio je jugoslovenski oficir i srpski general. Služio je kao oficir u Jugoslovenskoj narodnoj armiji (JNA), a tokom rata u Bosni i Hercegovini kao general i komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske.&quot;''' Molim ostale aktivne urednike da se kratko izjasne o ovom konkretnom prijedlogu kako bismo mogli zaključiti ovu temu. [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 01:00, 28 august 2026 (CEST)
::::::::Meni se čini OK. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 01:02, 28 august 2026 (CEST)
::::::::{{komentar}} Pozdrav, bio je jedan od generala (tj. general-potpukovnik) JNA za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini, a ne samo jedan od oficira iste. --[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 02:40, 28 august 2026 (CEST)
:::::::::{{komentar}} Dopuna: Također, bio je jedan od generala (tj. general-major) JNA za vrijeme rata u Hrvatskoj, a ne samo za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini. --[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 05:34, 28 august 2026 (CEST)
:::::::Mislim da rasprava vodi u potpuno drugačijem pravcu nego što sam očekivao i da smo se poprilično udaljili od osnovnog pitanja. Kroz ''elaborat'' sam problem iznio, kao i potencijalna rješenja, pa ću se potrudit da budem kratak i probat složiti sve koncizno. Nisi ti u pitanju, Z1KA, AnToni je revertovao moju izmjenu, nema ni sažetka kod vraćanja, pa da probam skontati kako, šta. Pronašao si se gdje nisi trebao. Al' evo, ako idemo već u tom pravcu, zbog čega je u redu reći hrvatski Srbin, ali ne i bosanski Srbin, ili zašto ne proširiti na bosanskohercegovački Srbin kad već pričamo o geografskim odrednicama/odrednicama državljanstva? Analogija je potpuno ista. Savo Minić koliko toliko pokušava djelovati unutar ustavnog poretka, njegova funkcija postoji unutar države Bosne i Hercegovine i relevantna kategorija mu je državljanstvo, a kod Ratka Mladića je slučaj da je on vojni komandant, koji je djelovao protiv države, te mu je institucionalna pripadnost relevantnija negoli državljanstvo. Gore sam napisao jasno da &lt;u&gt;historijski kontekst formulaciju čini još problematičnijom. VRS nije bila neutralna &quot;bosanskohercegovačka&quot; vojna formacija. Bila je vojska RS i jedna od vojnih strana u ratu u Bosni i Hercegovini&lt;/u&gt;. Mladić je, ponavljam, bio njen komandant, a ne komandant oružanih snaga Bosne i Hercegovine.
:::::::Ako bismo sugerisali da je Mladić bosanskohercegovački general jer je nakon Dejtona RS postala entitet BiH upali bismo u zamku logičke greške, jer uzimali bismo nešto iz retroaktivnosti gdje se to ne može na taj način uzeti; primijeniti pravni okvir koji je nastao nakon rata na vojnu funkciju koja je postojala tokom rata. To je kao kad bismo rekli da je Adolf Hitler bio evropski kancelar, zato što je Njemačka danas članica Evropske unije. Ne ide. Dejtonski sporazum okončava rat i definiše novi ustavni poredak, ali ne mijenja prirodu oružanih formacija tokom rata, niti institucionalnu pripadnost komandanata. Njegova vojna funkcija se definiše u kontekstu rata, ne u kontekstu Dejtona koji je uslijedio nakon njegovih zločina.
:::::::Moram se prikloniti mišljenju GoodBosniana jer ima više smisla, a ovo da doživiš nekim ličnim napadom nije u redu, jer, barem za sebe garantujem, nemam ništa ni protiv tebe ni bilo koga drugog, a sve i da si pogriješio ne trebaš se pravdat' (''[[:en:Errare_humanum_est|Errare humanum est]]''), jedan si od najaktivnih urednika. Samo dajemo argumente zbog čega formulacija ne odgovara. Niko ti ne govori da ne znaš šta radiš,  ali evo, ako nas je troje na istom tragu, znači da očigledno nešto ne štima. &lt;span style=&quot;font-family:Segoe print; color:Maroon; text-shadow:green 0.2em 0.2em 0.4em;&quot;&gt;[[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]&lt;/span&gt; 05:07, 28 august 2026 (CEST)
::::::::Mislim da smo došli do nekog cilja i da možemo napraviti izmjenu, a ako poslije izmjene bude potrebna dodatna diskusija, otvorimo je ponovo. Možeš li je ti [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] napraviti? 
::::::::Također mišljenja sam da trebamo pregledati i doraditi članak, ima tu dosta materijala iz relevantnih izvora koji se može uvrstiti i sve povezati sa referencama. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 09:25, 28 august 2026 (CEST)
:::::::::Trenutno radim na procesu proširenja članka. 
:::::::::Da se samo nakratko vratim na prethodno, ja sam prvobitno napisao &quot;bosanskohercegovački i srpski&quot; pa kolega AnToni vraća na tu verziju, shvata kontekst zbog kojeg sam to napisao. Ja sam pogriješio u dijelu gdje piše &quot;zapovjednik i general&quot; jer sam mislio da je to zanimanje, kao što je za Savu Minića &quot;bosanskohercegovački i srpski političar, advokat...&quot;. S obzirom da je termin &quot;profesionalni vojnik&quot; ili &quot;oficir&quot; za zanimanje, moglo bi se napisati nešto tipa &quot;bosanskohercegovački i srpski oficir, bivši zapovjednik i general VRS...&quot; ili slično. Detaljna obrada u naslovu &quot;Biografija&quot; dodati JNA, RSK i sl. [[Korisnik:Z1KA|&lt;span style=&quot;border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;&quot;&gt;&amp;nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&amp;nbsp;&lt;/span&gt;]] 10:13, 28 august 2026 (CEST)
::::::::::Z1KA, razumijem tvoju logiku i trud koji ulažeš da terminološki sve precizno posložiš, ali moram priznati da meni u ovom kontekstu termin &quot;bosanskohercegovački zapovjednik&quot; stvara nedopustivu dvosmislenost i lažnu simetriju. Geografska odrednica mjesta rođenja tu se nekako vještački nameće kao vojna i institucionalna pripadnost, a Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) u svojim presudama Mladića nikada ne definiše tako, već isključivo kao ''Commander of the Main Staff of the Bosnian Serb Army''.
::::::::::Jasno mi je na šta ciljaš s Dejtonskim sporazumom i poslijeratnim uređenjem, ali primjenjivati taj ustavni i institucionalni okvir na definisanje nečije vojne uloge i komandne odgovornosti tokom rata meni nije OK. Baš zato mislim da se trebamo vratiti na čiste historijske i pravne činjenice te pronaći formulaciju oko koje se svi možemo složiti.
::::::::::Ako ne možemo naći konsenzus oko problematične formulacije u uvodnom dijelu biografije, možda je najbolje da pristupimo strogim standardima neutralnosti, verifikabilnosti i oslanjanja na primarne pravne izvore i presude. Kako su presude i dokumenti Tribunala jasni po pitanju njegove uloge (''Commander of the Main Staff of the Bosnian Serb Army'', a ne bosanskohercegovački zapovjednik), ovaj problem najlakše i najobjektivnije možemo riješiti korištenjem te terminologije, za koju naravno imamo i direktne reference u dokumentima suda.
::::::::::Na taj način ćemo izbjeći terminološku konfuziju, a članak ostaje u potpunosti usklađen s provjerenim historijskim i pravnim činjenicama. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 11:14, 28 august 2026 (CEST)
::::::::::{{komentar}} Hm, ček, a to bi bilo kao da se [[Zoran Đinđić]], [[Boris Tadić]] i [[Vojislav Šešelj]] ''nekakvom logikom'' proglase za bosanskohercegovačke političare. [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 11:46, 28 august 2026 (CEST)</text>
      <sha1>83lsaeska62ftptwissrnbj33cvh5wt</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3922472</id>
      <parentid>3922471</parentid>
      <timestamp>2026-08-28T09:49:47Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>نوفاك اتشمان</username>
        <id>16322</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>sitno</comment>
      <origin>3922472</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="31086" sha1="jb7mashzg447xn1z5j4omasibzxtt22" xml:space="preserve">{{Stranica_za_razgovor}}Od kada je General Mladic ratni zlocinac?
Kako mozete da proglasite nekog za zlocinca be sudjenja za ratne zlocine?
[[Korisnik:212.200.135.146|212.200.135.146]] 17:05, 29 januar 2006 (CET)

Видим да има много конфликта око овог чланка. Чињеница је да је Ратко Младић вероватно наредио убиство невиних људи у Сребреници и да је вероватно ратни злочинац. Но, док се не долаже та чињеница пред међународним судом у Хагу, не може се тврдити то као истина. Ја предлажем да неко са босанске Википедије, који жели да има тачне и прецизне чињенице, скине категорију &quot;Ратни злочинци&quot;, док се то не докаже, или да се створи нова категорија &quot;Осумњичени ратни злочинци&quot;. Хвала унапред! --[[Korisnik:Бормалагурски|Бормалагурски]] 02:49, 15 mart 2006 (CET)

:::Predlazem: [[Razgovor:Hazim Delić #O ratnim clancima|O strukturi]].--[[Korisnik:158.110.140.221|158.110.140.221]] 12:55, 15 novembar 2007 (CET)

Mozda bi ti vise odgovaralo da ga tretiramo kao heroja dok se skriva?--[[Korisnik:Xcameleonx|Xcameleonx]]

== Država u kojoj je rođen ==

Fali ovo u članku

== Lična karta ==

Nema potrebe za postavljanjem ličnih karata u kojima se vide nečiji podaci!--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-family:Bradley Hand ITC; font-size:small;&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|''&lt;span style=&quot;font-family:Bradley Hand ITC;&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;ra&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;zg&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;ov&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;or&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;'']])&lt;/sub&gt; 11:45, 31 maj 2015 (CEST)

== Zahtjev za izmjenu, 26. januar 2019 ==

Ovaj je presuđeni ratni zločinac, kako već stoji i u Haškim spisima, na engleskoj te drugim varijantama. Dakle nikakav optuženik nego presuđeni zločinac. {{Nepotpisan|92.36.212.124|23:58, 26 januar 2019‎}}
:Dobrodošli na bs. wikipediju. Registrujte se pa i sami možete doprinijeti poboljšanju kvaliteta wikipedije na bosanskom jeziku! --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|&lt;b&gt;&lt;span style=&quot;color: black;&quot;&gt;Golden&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color: green;&quot;&gt;Bosnian&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color: blue;&quot;&gt;Lily&lt;/span&gt;&lt;/b&gt;]] &lt;small&gt;([[Razgovor s korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])&lt;/small&gt; 09:31, 27 januar 2019 (CET)
Registrovao sam se, ali ovaj clanak je zakljucan i nemam mogucnost da isti uredjujem. [[Korisnik:Mpalos5|Mpalos5]] ([[Razgovor s korisnikom:Mpalos5|razgovor]]) 11:47, 27 januar 2019 (CET)

== Bosanskohercegovački general? ==

Navedite mi u kojem to izvoru stoji da je ovaj bosanskohercegovački general? [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 19:38, 26 august 2026 (CEST)

:GoodBosnian, slažem se s tvojom konstatacijom. S obzirom na to da je Ratko Mladić bio komadant Vojske Republike Srpske (VRS), vojske koja je vodila rat protiv međunarodno priznate Republike Bosne i Hercegovine i njenih institucija, nazivati ga &quot;bosanskohercegovačkim&quot; komadantom može biti zbunjujuće i dvosmisleno.
:Umjesto postojeće formulacije, uvodni dio bi mnogo preciznije odražavao historijske činjenice ukoliko bi glasio: &quot;bivši jugoslovenski oficir i general Vojske Republike Srpske rodom iz Bosne i Hercegovine&quot;. Time se jasno razgraničava njegovo geografsko porijeklo od vojne formacije kojom je komandovao. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 20:12, 26 august 2026 (CEST)
::Odrediti Ratka Mladića kao &quot;bosanskohercegovačkog zapovjednika&quot; može samo onaj ko zanemari jednu od osnovnih distinkcija potrebnih za razumijevanje rata u Bosni i Hercegovini: razliku između geografskog porijekla pojedinca i njegove političke, vojne i institucionalne pripadnosti. Dakako da je Mladić rođen na teritoriji Bosne i Hercegovine i da se u geografskom i etničkom smislu može opisati kao bosanskohercegovački Srbin. Međutim, znači li to da je bio ''bosanskohercegovački zapovjednik'' u smislu vojne pripadnosti [[Republika Bosna i Hercegovina|Republici Bosni i Hercegovini]]? Naravno da ne. To je toliko očigledna razlika da je gotovo apsurdno i dokazivati je. Nije on Jusuf Prazina pa da se borio malo za jedne, pa malo za druge snage.
::To uopšte nisu sinonimne kategorije (mislim na termine ''bosanskohercegovački Srbin'' i ''bosanskohercegovački zapovjednik''). Geografsko porijeklo govori o tome odakle je osoba, a vojna funkcija kome je pripadala, odgovarala i kojom je vojnom org. komandovala. Upravo zbog toga atribut ''bosanskohercegovački'' uz imenicu ''zapovjednik'' sve je, samo ne bezazlen; stvara sasvim drugačiju sliku od one koju potvrđuju historijski izvori i pravosnažne presude.
::Uostalom, ako se takva terminologija nastavi nekritički koristiti, ne bi me iznenadilo da za koju godinu imamo Jovana Divjaka i Ratka Mladića na istoj strani historije samo zato što im uvodni dijelovi biografskih članaka počinju istom geografskom odrednicom. Dakle, stvari su vrlo jasne: Mladić je pravosnažno osuđen za genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine, odnosno za konkretne zločine utvrđene pravosnažnim sudskim presudama. Neko, ipak, smatra da se to može napisati tek kasnije, to je pošteno, ali onda u prvoj rečenici mora se pažljivo ostaviti dovoljno prostora da čitalac sam sebi ne napravi pogrešan zaključak. Stoga upravo u terminologiji treba biti najprecizniji i očistiti je od dvosmislenosti prije nego što dvosmislenost počne izgledati kao činjenica.
::Krenimo redom zbog čega mislim da je termin &quot;zapovjednik bosanskih Srba&quot;, sa preciznijom dodatnom formulacijom &quot;komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske&quot;, bolje rješenje. &lt;small&gt;U sažetku izmjena sam bio slovima ograničen, ovdje ipak imam prostora za obrazloženje na pretek, samo treba iščitat'. ;)&lt;/small&gt;
:'''1. Zbog semantike'''
::Ako kažemo da je Mladić rođen u Bosni i Hercegovini, tu nema nikakvog spora. Ako ga opišemo kao bosanskohercegovačkog Srbina u smislu etničkog i geografskog određenja, i to je sasvim razumljivo. Ali kada kažemo &quot;bosanskohercegovački zapovjednik&quot;, imenica ''zapovjednik'' mijenja funkciju pridjeva koji joj prethodi. Onda se ne govori samo o tomr gdje je čovjek rođen; govori se o njegovoj vojnoj funkciji, odnosno kojom je vojnom organizacijom komandovao i kojoj je političko-vojnoj strukturi pripadao. A tu nema mnogo prostora za interpretaciju.
::Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju Mladića označava kao ''Commander of the Main Staff of the Bosnian Serb Army'', odnosno komandanta Glavnog štaba Vojske bosanskih Srba. Tribunal navodi da je tu funkciju preuzeo 12. maja 1992, plus da je na čelu Glavnog štaba VRS-a ostao tokom rata u Bosni i Hercegovini.
::I tu dolazi do ključnog problema s formulacijom &quot;bosanskohercegovački i srpski zapovjednik&quot;. Ako se ta sintagma rastavi gramatički, ona sugeriše dvije atribucije: bio je '''bosanskohercegovački zapovjednik''' i bio je '''srpski zapovjednik'''. Druga tvrdnja je, uz odgovarajuću kvalifikaciju, historijski razumljiva: bio je komandant Vojske Republike Srpske, odnosno vojske bosanskih Srba, a i Srbin je po pripadnosti. Al' šta onda znači prva?
::Ako '''bosanskohercegovački zapovjednik''' ne označava njegovu geografsku pripadnost, nego vojnu funkciju, onda se čitaocu nameće zaključak da je bio jedan od vojnih zapovjednika Bosne i Hercegovine kao države. A to jednostavno nije bio. Upravo zato sam i izvršio [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Ratko_Mladi%C4%87&amp;oldid=3922174 ovu izmjenu]: ne iz razloga da mijenjam činjenice, nego da budu jasnije, da ih jasnije predstavim.
:'''2. Historijski kontekst formulaciju čini još problematičnijom'''
::Vojska Republike Srpske nije bila neutralna &quot;bosanskohercegovačka&quot; vojna formacija. Bila je vojska Republike Srpske i jedna od vojnih strana u ratu u Bosni i Hercegovini. Mladić je bio njen komandant, a ne komandant oružanih snaga Bosne i Hercegovine.
::Sudski utvrđene činjenice o djelovanju snaga pod njegovom komandom dodatno onemogućavaju da se njegova funkcija predstavi kao neka opća, nadetnička ili državna vojna funkcija. MKSJ je utvrdio da je Mladić imao vodeću ulogu u četiri zajednička zločinačka poduhvata. U okviru sveobuhvatnog zajedničkog zločinačkog poduhvata cilj je bio trajno uklanjanje bosanskih Muslimana i bosanskih Hrvata s teritorija u Bosni i Hercegovini koje su bosanski Srbi smatrali svojima.
::Dakle, nije riječ samo o tome kako se vojska zvala. Riječ je o tome da je vojna struktura kojom je Mladić komandovao bila jedna od strana u oružanom sukobu, a ne neutralni sinonim za oružane snage Bosne i Hercegovine.
::Štaviše, pravosnažna presuda dodatno uklanja prostor za takvu semantičku konfuziju. Mladić je pravosnažno osuđen za genocid, progon, istrebljenje, ubistvo, deportaciju i prisilno premještanje kao zločine protiv čovječnosti, te za ubistvo, teror, nezakonite napade na civile i uzimanje talaca kao kršenja zakona i običaja ratovanja. Potvrđena mu je kazna doživotnog zatvora.
::Preciznosti radi, pravosnažna presuda nije utvrdila njegovu odgovornost za genocid u svim općinama koje su bile obuhvaćene prvom tačkom optužnice; za taj dio optužbe je oslobođen. Pravomoćno je, međutim, potvrđena njegova osuda za genocid počinjen u Srebrenici, kao i za niz drugih zločina.
::Zamislimo stranog čitaoca koji nema prethodno znanje o ratu u BiH i želi da se informiše sa Wikipedije na našem, bosanskom, jeziku, vodeći se logikom da je uređuju ljudi poznaju historiju, terminologiju i sve ostalo važno za obrađivanje takvih tema. Pročita &quot;bosanskohercegovački zapovjednik&quot; i sasvim prirodno pretpostavi: &quot;bosanskohercegovački, aha, zapovjednik Bosne i Hercegovine&quot;. Tek kasnije saznaje da je riječ o čovjeku koji je komandovao snagama odgovornim za neke od najtežih zločina počinjenih u historiji ratovanja. Upravo je to problem, zbog tog nije samo stilska nijansa u pitanju.
:'''3. Primjer s atributom &quot;bosansko-srpski&quot; kao dobar pokazatelj kako pridjevi mogu biti varljivi'''
::Namjerno bih ovdje napisao jedan termin, recimo &quot;bosansko-srpsko rukovodstvo&quot;, upravo da se vidi koliko lako ova konstrukcija postaje problematična ako se pridjevi počnu tretirati kao oznake pripadnosti.
::''Bosansko-srpski '''≠''''' ''bosanskohercegovačka državna institucija kojom upravljaju Srbi''. U historijskom kontekstu rata 1992-1995. taj termin odnosi se na Srbe u Bosni i Hercegovini i njihove političke i vojne strukture, a ne na zvanične institucije Bosne i Hercegovine. Isto tako, činjenica da su Mladić, kao i ogromna većina pripadnika i visokopozicioniranog kadra VRS-a, bili rođeni u Bosni i Hercegovini ne čini automatski VRS &quot;bosanskohercegovačkom vojskom&quot;, to bi bilo miješanje baba i žaba.
::Moguće je, naravno, da neko iz čisto geografskog ugla kaže: &quot;E pa Mladić je bosanskohercegovački general jer je rođen u Bosni i Hercegovini.&quot; Ali to nije isto što i reći da je bio bosanskohercegovački vojni zapovjednik. Prvo je geografska, drugo je vojna tvrdnja... i upravo tu razliku treba razjasniti.
:'''4. Nije riječ o sportisti s pravom nastupa za dvije reprezentacije'''
::Banalna analogija, ali mislim da dobro pokazuje apsurd: Ratko Mladić nije bio sportista s dvojnim državljanstvom pa da može mijenjati dresove i jednog dana nastupati za jednu, a drugog za drugu reprezentaciju. U ratu se ne može istovremeno biti komandant dvije međusobno suprotstavljene vojne struktura samo zato što je osoba rođena na teritoriji na kojoj se rat vodi. Mjesto rođenja nije, dakle, vojna uniforma, a porijeklo u geografskom smislu nije tzv. ''military affiliation''. Mladićeva relevantna komandna funkcija u ratu u Bosni i Hercegovini bila je jasna: bio je komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske. To je funkcija koju potvrđuju i dokumenti MKSJ-a i pravosnažna presuda.
:'''Kako onda urediti uvod članka?''' Po meni postoje tri razumne opcije. Vratiti izmjenu na moju zadnju (što pretpostavljam da se neće desiti jer se uvijek traži neki middle ground kod ovakvih problematika, a pitanje je u suštini veoma lahko za riješiti. Al' dobro).
:&lt;u&gt;Prva opcija&lt;/u&gt; jeste potpuno izbaciti nacionalnu i etničku odrednicu iz prve rečenice i napisati samo ono što je za identifikaciju njegove vojne funkcije najvažnije:
:&lt;blockquote&gt;''&quot;Ratko Mladić bio je general i komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske tokom rata u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1995. godine.&quot;''&lt;/blockquote&gt;
:Sve ostalo: mjesto rođenja, etnička pripadnost, politički kontekst i biografske okolnosti, mogu se navesti u nastavku članka (npr. ''Po nacionalnosti bio je to i to'', pa dalje nastaviti).
:&lt;u&gt;Druga opcija&lt;/u&gt; jeste ova, u kojoj do mjesta u kojem je rođen stoji država u kojoj je rođen:
:&lt;blockquote&gt;''&quot;Ratko Mladić (Božanovići kod Kalinovika, Bosna i Hercegovina, 12. mart 1943), srpski je bivši general i komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske (VRS), tokom rata u Bosni i Hercegovini (1992-1995).&quot;''&lt;/blockquote&gt;
::Naumpade mi da postoji i četvrta opcija, linija manjeg otpora, da se doda Note (Napomena) kod  toga da je bio &quot;bosanskohercegovači zapovjednik&quot; samo po geografskoj odrednici. Ne preporučujem, ali ako smo tvrdoglavi dovoljno, ne može se zabranit.
::U svakom slučaju prva rečenica treba biti čista, faktografska i maksimalno precizna. Kasnije se može i treba navesti sve ostalo relevantno za njegovu biografiju. Ali čitalac prvo treba dobiti osnovnu i nespornu informaciju: ko je bio, kojom je vojskom komandovao i u kojem je sukobu djelovao. A to nije teško napisati.
::Ne treba se bojati da će takav uvod biti suhoparan ili nepotpun. Naprotiv, biće precizniji. Dodatne informacije o nacionalnosti, mjestu rođenja i političkom projektu bosanskih Srba neće izgubiti na važnosti; it's other way around. Dobiće na važnosti jer će bit smještene u pravilan kontekst.
::U historiji, a naročito u historiji koja je već jednom prošla kroz sudnicu, riječi imaju težinu, stoga odmah da u startu kažem da nije previše osjetljivosti oko jednog pridjeva/atributa. MKSJ i sudovi nasljednici nisu desetljećima utvrđivali odgovornost pojedinaca da bi se na kraju sve svelo na široke geografske etikete koje zamagljuju razliku između aktera, insittucija i formacija.
::Ako se već pozivamo na činjenice i izvore, onda treba imati dovoljno poštovanja prema tim činjenicama da ih nazovemo pravim imenom.
::Zato je potpuno nepotrebno u prvoj rečenici praviti terminološku maglu tamo gdje je stvar zapravo vrlo jednostavna.
::Ratko Mladić nije bio bosanskohercegovački zapovjednik u smislu pripadnosti vojnom aparatu Bosne i Hercegovine. Nije nastavio službu nakon rata u novooformljenim zajedničkim snagama, OSBiH. Bio je general i komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske, vojske bosanskih Srba, jedne od strana u ratu u Bosni i Hercegovini. I to je dovoljno jasno.
::Bez dvosmislenosti, lažne simetrije, bez peglanja historije tako što će se različite strane obuhvatiti jednom geografski širokom riječju. Ako je cilj enciklopedijski tekst, onda prva rečenica treba čitaocu dati činjenicu, a ne ostaviti mu prostor da nagađa šta i kako.
::Činjenica da je neko rođen u Bosni i Hercegovini govori gdje je rođen. Ne govori kojom je vojskom komandovao i, uslovno rečeno, &quot;čiji je&quot;. A u slučaju Ratka Mladića izgleda da je to problem od kojeg treba startat.
::Na kraju svega ovoga, i ja bih tražio pojašnjenje vraćanja izmjene. '''''Teret dokazivanja je''''', prema pravilima na Wikipediji, konkretno [[Wikipedia:Biografije živih osoba|pravilu Biografije živih osoba]], '''''na uredniku koji dodaje ili obnavlja materijal'''''. Pa opet da ponovimo pitanje koje je kolega GoodBosnian postavio: '''Koji pouzdani izvor Ratka Mladića opisuje kao bosanskohercegovačkog zapovjednika, u smislu u kojem se ta formulacija koristi u uvodu?''' To više djeluje kao karakterizacija njegove vojne funkcije i izvlačenje iz konteksta, čime se ne bismo trebali voditi.
::Pozdrav i svako dobro želim :) &lt;span style=&quot;font-family:Segoe print; color:Maroon; text-shadow:green 0.2em 0.2em 0.4em;&quot;&gt;[[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]&lt;/span&gt; 08:47, 27 august 2026 (CEST)
:::Još jednom se u potpunosti slažem s iznesenom argumentacijom i smatram da trenutna odrednica &quot;bosanskohercegovački zapovjednik/general&quot; ostaje neprihvatljiva jer miješa geografsko porijeklo s vojnom i institucionalnom pripadnošću.
:::Upravo iz tog razloga smatram da je neophodno odbaciti postojeću formulaciju i opredijeliti se za jednu od već ponuđenih preciznijih opcija ili razmotriti dodatne prijedloge koji u potpunosti eliminišu svaku dvosmislenost.
:::Osim historijske i pravne preciznosti, postoji još jedan izuzetno važan razlog zašto se ovo pitanje mora ispraviti, a to je utjecaj na generativnu umjetnu inteligenciju. S obzirom na to da je Wikipedia osnovni izvor podataka za treniranje i pretraživanje brojnih savremenih AI alata, ovakve nedosljednosti automatski se prenose u sisteme vještačke inteligencije. Kada korisnici širom svijeta pretražuju podatke o ratu u BiH putem AI platformi, neprecizni ili dvosmisleni uvodi na Wikipediji dovode do toga da algoritmi generišu netačne odgovore, stvarajući lažnu ekvivalenciju. 
:::Enciklopedija mora služiti kao pouzdan i nedvosmislen izvor tačnih činjenica, a ne kao izvor terminološke konfuzije koja se kasnije reflektuje na širi digitalni prostor. Stoga pozivam urednike da prihvatimo neku od predloženih opcija i uvodni dio članka uskladimo s presudama MKSJ-a i historijskim činjenicama.
:::Stojim vam na raspolaganju za daljnju razmjenu mišljenja, doradu teksta ili usaglašavanje oko konačne formulacije. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 11:06, 27 august 2026 (CEST)
::::Nepotreban ulazak u detalje, narodski rečeno &quot;praviti od muhe slona.&quot; Cilj je bio da se &quot;bosanskohercegovački i srpski&quot; naglasi da je Srbin iz BiH. Za razliku od en.wiki, ne koristimo i pogrešno je koristiti &quot;Bosanski Srbin&quot; ili &quot;Bosanski Hrvat&quot; (en. Bosnian Serb; Bosnian Croat). ''General Pampers'' je državljanin BiH (vjerovatno i Srbije), ali je etnički srbin. Dakle, u ovom kontekstu, &quot;bosanskohercegovački&quot; predstavlja porijeklo, a &quot;srpski&quot; etnicitet. Rado bih stavio nešto bolje, ako ima smisla, jer &quot;Bosanskohercegovački srpski&quot; nekako je najbliže, ali nisam siguran da je gramatički ispravno. Razlog zašto sam napisao ovako, jer postoje i Srbi van BiH, ali i ostali narodi, pa kada se kaže &quot;bosanskohercegovački i srpski&quot; misli se na Srbina iz BiH, a &quot;srpski&quot; bi samo značilo da je Srbin. Za osobe npr. iz Srbije koji se izjašnjavaju kao Bošnjaci rekli bi &quot;srbijanski i bošnjački&quot;, Srbe iz Hrvatske &quot;hrvatski Srbin&quot;, jer se &quot;hrvatski&quot; odnosi na državu, a Srbin na etnicitet.
::::Još nešto, s obzirom na to da je bio komandant VRS-a do 8. novembra 1996 (a član vojske sve do 28. februara 2002.), a da je Dejtonskim sporazumom 14. decembra 1995. Republika Srpska postala jedan od dva entiteta Bosne i Hercegovine, samim tim, u tom periodu bio je general vojske jednog entiteta Bosne i Hercegovine, odnosno bosanskohercegovački general u širem geografskom i političkom smislu. [[Korisnik:Z1KA|&lt;span style=&quot;border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;&quot;&gt;&amp;nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&amp;nbsp;&lt;/span&gt;]] 21:58, 27 august 2026 (CEST)
:::::Mehaničko prevođenje engleskog opisa &quot;Bosnian Serb&quot; u odrednicu &quot;bosanskohercegovački general&quot; predstavlja grub anahronizam i kršenje pravila Wikipedije o izvorima. Oružane snage BiH osnovane su tek 2006. godine, a vojna lica se, baš kao i sportisti u svojim reprezentacijama, kategorizuju isključivo prema institucijama i formacijama u kojima su gradili karijeru, a ne prema mjestu rođenja. Budući da je imenovani bio oficir JNA i general Vojske Republike Srpske, što potvrđuje kompletna domaća i međunarodna literatura, uvođenje termina &quot;bosanskohercegovački&quot; predstavlja izmišljanje nepostojećih kategorija bez ijednog relevantnog izvora. Povezivanje Dejtonskog sporazuma sa statusom VRS-a kako bi se vještački izveo zaključak o &quot;bosanskohercegovačkom generalu&quot; predstavlja školski primjer [[WP:SINTEZA]]. Definiciju je potrebno hitno uskladiti s historijskim činjenicama i zvaničnom literaturom. [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 23:24, 27 august 2026 (CEST)
::::::Uporno se pišu neki argumenti, a ne daju se konkretni prijedlozi. Cilj mog odgovora bio je da dam kontekst zašto je tako napisano i prihvatio činjenicu da &quot;bosanskohercegovački i srpski&quot; nekako nije najbolja formulacija. Svaki članak koje sam uredio ili kreirao, počinju sličnom početnom rečenicom. Za primjer ću uzeti [[Savo Minić]] članak, koji kaže &quot;jest bosanskohercegovački i srpski političar i advokat, trenutni premijer Vlade Republike Srpske od 2. septembra 2025. ...&quot; dakle
::::::* bosanskohercegovački &gt; država, državljanstvo
::::::* srpski &gt; etnicitet
::::::* političar, advokat, trenutni premijer od 2. septembra 2025. &gt; zanimanje, period od-do
::::::Također, cilj ove izmjene bio je sljedeći:
::::::* bosanskohercegovački &gt; država, državljanstvo
::::::* srpski &gt; etnicitet
::::::* zapovjednik i general Vojske Republike Srpske za vrijeme ratova u bivšoj Jugoslaviji &gt; zanimanje, period
::::::Da se stavi samo srpski, može značiti bilo gdje, jer ima i srpskih političara i srpskih generala po Hrvatskoj, BiH, Srbiji pa čak i na Kosovu.
::::::Očiglendo Vaš cilj nije riješiti problem, nego se ovdje rapravljati i uporno gurati svoj argument. S tim u vezi, neću se više obraćat, a da nahranim Vaš ego izjaviti ću sljedeće: 100% ste upravu, ja nemam pojma šta radim. [[Korisnik:Z1KA|&lt;span style=&quot;border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;&quot;&gt;&amp;nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&amp;nbsp;&lt;/span&gt;]] 00:24, 28 august 2026 (CEST)
:::::::Polako, nećemo ovako postići nešto što bi bilo odgovarajuće. Pratila sam tvoj doprinos i on je ogroman. Ne trebamo ništa lično shvatati, nego raditi zajedno da napravimo što reprezentativniju našu wikipediju. Moj prijedlog je bio: ...bivši jugoslovenski oficir i general Vojske Republike Srpske rodom iz Bosne i Hercegovine. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 00:54, 28 august 2026 (CEST)
:::::::Cilj ove rasprave nije dokazivanje ko je u pravu na ličnom nivou, već isključivo poboljšanje kvaliteta i tačnosti enciklopedijskog članka.
:::::::Uostalom, i u samoj infokutiji ovog članka pod stavkom &quot;Pripadnost&quot; jasno su navedene samo '''JNA i VRS'''. Uvod teksta treba biti u skladu s tim podacima.
:::::::Predlažem uvod: '''&quot;...bio je jugoslovenski oficir i srpski general. Služio je kao oficir u Jugoslovenskoj narodnoj armiji (JNA), a tokom rata u Bosni i Hercegovini kao general i komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske.&quot;''' Molim ostale aktivne urednike da se kratko izjasne o ovom konkretnom prijedlogu kako bismo mogli zaključiti ovu temu. [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 01:00, 28 august 2026 (CEST)
::::::::Meni se čini OK. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 01:02, 28 august 2026 (CEST)
::::::::{{komentar}} Pozdrav, bio je jedan od generala (tj. general-potpukovnik) JNA za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini, a ne samo jedan od oficira iste. --[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 02:40, 28 august 2026 (CEST)
:::::::::{{komentar}} Dopuna: Također, bio je jedan od generala (tj. general-major) JNA za vrijeme rata u Hrvatskoj, a ne samo za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini. --[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 05:34, 28 august 2026 (CEST)
:::::::Mislim da rasprava vodi u potpuno drugačijem pravcu nego što sam očekivao i da smo se poprilično udaljili od osnovnog pitanja. Kroz ''elaborat'' sam problem iznio, kao i potencijalna rješenja, pa ću se potrudit da budem kratak i probat složiti sve koncizno. Nisi ti u pitanju, Z1KA, AnToni je revertovao moju izmjenu, nema ni sažetka kod vraćanja, pa da probam skontati kako, šta. Pronašao si se gdje nisi trebao. Al' evo, ako idemo već u tom pravcu, zbog čega je u redu reći hrvatski Srbin, ali ne i bosanski Srbin, ili zašto ne proširiti na bosanskohercegovački Srbin kad već pričamo o geografskim odrednicama/odrednicama državljanstva? Analogija je potpuno ista. Savo Minić koliko toliko pokušava djelovati unutar ustavnog poretka, njegova funkcija postoji unutar države Bosne i Hercegovine i relevantna kategorija mu je državljanstvo, a kod Ratka Mladića je slučaj da je on vojni komandant, koji je djelovao protiv države, te mu je institucionalna pripadnost relevantnija negoli državljanstvo. Gore sam napisao jasno da &lt;u&gt;historijski kontekst formulaciju čini još problematičnijom. VRS nije bila neutralna &quot;bosanskohercegovačka&quot; vojna formacija. Bila je vojska RS i jedna od vojnih strana u ratu u Bosni i Hercegovini&lt;/u&gt;. Mladić je, ponavljam, bio njen komandant, a ne komandant oružanih snaga Bosne i Hercegovine.
:::::::Ako bismo sugerisali da je Mladić bosanskohercegovački general jer je nakon Dejtona RS postala entitet BiH upali bismo u zamku logičke greške, jer uzimali bismo nešto iz retroaktivnosti gdje se to ne može na taj način uzeti; primijeniti pravni okvir koji je nastao nakon rata na vojnu funkciju koja je postojala tokom rata. To je kao kad bismo rekli da je Adolf Hitler bio evropski kancelar, zato što je Njemačka danas članica Evropske unije. Ne ide. Dejtonski sporazum okončava rat i definiše novi ustavni poredak, ali ne mijenja prirodu oružanih formacija tokom rata, niti institucionalnu pripadnost komandanata. Njegova vojna funkcija se definiše u kontekstu rata, ne u kontekstu Dejtona koji je uslijedio nakon njegovih zločina.
:::::::Moram se prikloniti mišljenju GoodBosniana jer ima više smisla, a ovo da doživiš nekim ličnim napadom nije u redu, jer, barem za sebe garantujem, nemam ništa ni protiv tebe ni bilo koga drugog, a sve i da si pogriješio ne trebaš se pravdat' (''[[:en:Errare_humanum_est|Errare humanum est]]''), jedan si od najaktivnih urednika. Samo dajemo argumente zbog čega formulacija ne odgovara. Niko ti ne govori da ne znaš šta radiš,  ali evo, ako nas je troje na istom tragu, znači da očigledno nešto ne štima. &lt;span style=&quot;font-family:Segoe print; color:Maroon; text-shadow:green 0.2em 0.2em 0.4em;&quot;&gt;[[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]&lt;/span&gt; 05:07, 28 august 2026 (CEST)
::::::::Mislim da smo došli do nekog cilja i da možemo napraviti izmjenu, a ako poslije izmjene bude potrebna dodatna diskusija, otvorimo je ponovo. Možeš li je ti [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] napraviti? 
::::::::Također mišljenja sam da trebamo pregledati i doraditi članak, ima tu dosta materijala iz relevantnih izvora koji se može uvrstiti i sve povezati sa referencama. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 09:25, 28 august 2026 (CEST)
:::::::::Trenutno radim na procesu proširenja članka. 
:::::::::Da se samo nakratko vratim na prethodno, ja sam prvobitno napisao &quot;bosanskohercegovački i srpski&quot; pa kolega AnToni vraća na tu verziju, shvata kontekst zbog kojeg sam to napisao. Ja sam pogriješio u dijelu gdje piše &quot;zapovjednik i general&quot; jer sam mislio da je to zanimanje, kao što je za Savu Minića &quot;bosanskohercegovački i srpski političar, advokat...&quot;. S obzirom da je termin &quot;profesionalni vojnik&quot; ili &quot;oficir&quot; za zanimanje, moglo bi se napisati nešto tipa &quot;bosanskohercegovački i srpski oficir, bivši zapovjednik i general VRS...&quot; ili slično. Detaljna obrada u naslovu &quot;Biografija&quot; dodati JNA, RSK i sl. [[Korisnik:Z1KA|&lt;span style=&quot;border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;&quot;&gt;&amp;nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&amp;nbsp;&lt;/span&gt;]] 10:13, 28 august 2026 (CEST)
::::::::::Z1KA, razumijem tvoju logiku i trud koji ulažeš da terminološki sve precizno posložiš, ali moram priznati da meni u ovom kontekstu termin &quot;bosanskohercegovački zapovjednik&quot; stvara nedopustivu dvosmislenost i lažnu simetriju. Geografska odrednica mjesta rođenja tu se nekako vještački nameće kao vojna i institucionalna pripadnost, a Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) u svojim presudama Mladića nikada ne definiše tako, već isključivo kao ''Commander of the Main Staff of the Bosnian Serb Army''.
::::::::::Jasno mi je na šta ciljaš s Dejtonskim sporazumom i poslijeratnim uređenjem, ali primjenjivati taj ustavni i institucionalni okvir na definisanje nečije vojne uloge i komandne odgovornosti tokom rata meni nije OK. Baš zato mislim da se trebamo vratiti na čiste historijske i pravne činjenice te pronaći formulaciju oko koje se svi možemo složiti.
::::::::::Ako ne možemo naći konsenzus oko problematične formulacije u uvodnom dijelu biografije, možda je najbolje da pristupimo strogim standardima neutralnosti, verifikabilnosti i oslanjanja na primarne pravne izvore i presude. Kako su presude i dokumenti Tribunala jasni po pitanju njegove uloge (''Commander of the Main Staff of the Bosnian Serb Army'', a ne bosanskohercegovački zapovjednik), ovaj problem najlakše i najobjektivnije možemo riješiti korištenjem te terminologije, za koju naravno imamo i direktne reference u dokumentima suda.
::::::::::Na taj način ćemo izbjeći terminološku konfuziju, a članak ostaje u potpunosti usklađen s provjerenim historijskim i pravnim činjenicama. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 11:14, 28 august 2026 (CEST)
::::::::::{{komentar}} Hm, ček, a to bi bilo kao da se [[Zoran Đinđić]], [[Boris Tadić]] i [[Vojislav Šešelj]] ''nekakvom logikom'' proglase za bosanskohercegovačke političare. --[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 11:46, 28 august 2026 (CEST)</text>
      <sha1>jb7mashzg447xn1z5j4omasibzxtt22</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3922486</id>
      <parentid>3922472</parentid>
      <timestamp>2026-08-28T11:27:37Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>نوفاك اتشمان</username>
        <id>16322</id>
      </contributor>
      <comment>/* Bosanskohercegovački general? */ odgovor</comment>
      <origin>3922486</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="31372" sha1="44nrqg4vilfd5q56u3f2hznew7imqj6" xml:space="preserve">{{Stranica_za_razgovor}}Od kada je General Mladic ratni zlocinac?
Kako mozete da proglasite nekog za zlocinca be sudjenja za ratne zlocine?
[[Korisnik:212.200.135.146|212.200.135.146]] 17:05, 29 januar 2006 (CET)

Видим да има много конфликта око овог чланка. Чињеница је да је Ратко Младић вероватно наредио убиство невиних људи у Сребреници и да је вероватно ратни злочинац. Но, док се не долаже та чињеница пред међународним судом у Хагу, не може се тврдити то као истина. Ја предлажем да неко са босанске Википедије, који жели да има тачне и прецизне чињенице, скине категорију &quot;Ратни злочинци&quot;, док се то не докаже, или да се створи нова категорија &quot;Осумњичени ратни злочинци&quot;. Хвала унапред! --[[Korisnik:Бормалагурски|Бормалагурски]] 02:49, 15 mart 2006 (CET)

:::Predlazem: [[Razgovor:Hazim Delić #O ratnim clancima|O strukturi]].--[[Korisnik:158.110.140.221|158.110.140.221]] 12:55, 15 novembar 2007 (CET)

Mozda bi ti vise odgovaralo da ga tretiramo kao heroja dok se skriva?--[[Korisnik:Xcameleonx|Xcameleonx]]

== Država u kojoj je rođen ==

Fali ovo u članku

== Lična karta ==

Nema potrebe za postavljanjem ličnih karata u kojima se vide nečiji podaci!--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-family:Bradley Hand ITC; font-size:small;&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|''&lt;span style=&quot;font-family:Bradley Hand ITC;&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;ra&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;zg&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;ov&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;or&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;'']])&lt;/sub&gt; 11:45, 31 maj 2015 (CEST)

== Zahtjev za izmjenu, 26. januar 2019 ==

Ovaj je presuđeni ratni zločinac, kako već stoji i u Haškim spisima, na engleskoj te drugim varijantama. Dakle nikakav optuženik nego presuđeni zločinac. {{Nepotpisan|92.36.212.124|23:58, 26 januar 2019‎}}
:Dobrodošli na bs. wikipediju. Registrujte se pa i sami možete doprinijeti poboljšanju kvaliteta wikipedije na bosanskom jeziku! --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|&lt;b&gt;&lt;span style=&quot;color: black;&quot;&gt;Golden&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color: green;&quot;&gt;Bosnian&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color: blue;&quot;&gt;Lily&lt;/span&gt;&lt;/b&gt;]] &lt;small&gt;([[Razgovor s korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])&lt;/small&gt; 09:31, 27 januar 2019 (CET)
Registrovao sam se, ali ovaj clanak je zakljucan i nemam mogucnost da isti uredjujem. [[Korisnik:Mpalos5|Mpalos5]] ([[Razgovor s korisnikom:Mpalos5|razgovor]]) 11:47, 27 januar 2019 (CET)

== Bosanskohercegovački general? ==

Navedite mi u kojem to izvoru stoji da je ovaj bosanskohercegovački general? [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 19:38, 26 august 2026 (CEST)

:GoodBosnian, slažem se s tvojom konstatacijom. S obzirom na to da je Ratko Mladić bio komadant Vojske Republike Srpske (VRS), vojske koja je vodila rat protiv međunarodno priznate Republike Bosne i Hercegovine i njenih institucija, nazivati ga &quot;bosanskohercegovačkim&quot; komadantom može biti zbunjujuće i dvosmisleno.
:Umjesto postojeće formulacije, uvodni dio bi mnogo preciznije odražavao historijske činjenice ukoliko bi glasio: &quot;bivši jugoslovenski oficir i general Vojske Republike Srpske rodom iz Bosne i Hercegovine&quot;. Time se jasno razgraničava njegovo geografsko porijeklo od vojne formacije kojom je komandovao. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 20:12, 26 august 2026 (CEST)
::Odrediti Ratka Mladića kao &quot;bosanskohercegovačkog zapovjednika&quot; može samo onaj ko zanemari jednu od osnovnih distinkcija potrebnih za razumijevanje rata u Bosni i Hercegovini: razliku između geografskog porijekla pojedinca i njegove političke, vojne i institucionalne pripadnosti. Dakako da je Mladić rođen na teritoriji Bosne i Hercegovine i da se u geografskom i etničkom smislu može opisati kao bosanskohercegovački Srbin. Međutim, znači li to da je bio ''bosanskohercegovački zapovjednik'' u smislu vojne pripadnosti [[Republika Bosna i Hercegovina|Republici Bosni i Hercegovini]]? Naravno da ne. To je toliko očigledna razlika da je gotovo apsurdno i dokazivati je. Nije on Jusuf Prazina pa da se borio malo za jedne, pa malo za druge snage.
::To uopšte nisu sinonimne kategorije (mislim na termine ''bosanskohercegovački Srbin'' i ''bosanskohercegovački zapovjednik''). Geografsko porijeklo govori o tome odakle je osoba, a vojna funkcija kome je pripadala, odgovarala i kojom je vojnom org. komandovala. Upravo zbog toga atribut ''bosanskohercegovački'' uz imenicu ''zapovjednik'' sve je, samo ne bezazlen; stvara sasvim drugačiju sliku od one koju potvrđuju historijski izvori i pravosnažne presude.
::Uostalom, ako se takva terminologija nastavi nekritički koristiti, ne bi me iznenadilo da za koju godinu imamo Jovana Divjaka i Ratka Mladića na istoj strani historije samo zato što im uvodni dijelovi biografskih članaka počinju istom geografskom odrednicom. Dakle, stvari su vrlo jasne: Mladić je pravosnažno osuđen za genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine, odnosno za konkretne zločine utvrđene pravosnažnim sudskim presudama. Neko, ipak, smatra da se to može napisati tek kasnije, to je pošteno, ali onda u prvoj rečenici mora se pažljivo ostaviti dovoljno prostora da čitalac sam sebi ne napravi pogrešan zaključak. Stoga upravo u terminologiji treba biti najprecizniji i očistiti je od dvosmislenosti prije nego što dvosmislenost počne izgledati kao činjenica.
::Krenimo redom zbog čega mislim da je termin &quot;zapovjednik bosanskih Srba&quot;, sa preciznijom dodatnom formulacijom &quot;komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske&quot;, bolje rješenje. &lt;small&gt;U sažetku izmjena sam bio slovima ograničen, ovdje ipak imam prostora za obrazloženje na pretek, samo treba iščitat'. ;)&lt;/small&gt;
:'''1. Zbog semantike'''
::Ako kažemo da je Mladić rođen u Bosni i Hercegovini, tu nema nikakvog spora. Ako ga opišemo kao bosanskohercegovačkog Srbina u smislu etničkog i geografskog određenja, i to je sasvim razumljivo. Ali kada kažemo &quot;bosanskohercegovački zapovjednik&quot;, imenica ''zapovjednik'' mijenja funkciju pridjeva koji joj prethodi. Onda se ne govori samo o tomr gdje je čovjek rođen; govori se o njegovoj vojnoj funkciji, odnosno kojom je vojnom organizacijom komandovao i kojoj je političko-vojnoj strukturi pripadao. A tu nema mnogo prostora za interpretaciju.
::Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju Mladića označava kao ''Commander of the Main Staff of the Bosnian Serb Army'', odnosno komandanta Glavnog štaba Vojske bosanskih Srba. Tribunal navodi da je tu funkciju preuzeo 12. maja 1992, plus da je na čelu Glavnog štaba VRS-a ostao tokom rata u Bosni i Hercegovini.
::I tu dolazi do ključnog problema s formulacijom &quot;bosanskohercegovački i srpski zapovjednik&quot;. Ako se ta sintagma rastavi gramatički, ona sugeriše dvije atribucije: bio je '''bosanskohercegovački zapovjednik''' i bio je '''srpski zapovjednik'''. Druga tvrdnja je, uz odgovarajuću kvalifikaciju, historijski razumljiva: bio je komandant Vojske Republike Srpske, odnosno vojske bosanskih Srba, a i Srbin je po pripadnosti. Al' šta onda znači prva?
::Ako '''bosanskohercegovački zapovjednik''' ne označava njegovu geografsku pripadnost, nego vojnu funkciju, onda se čitaocu nameće zaključak da je bio jedan od vojnih zapovjednika Bosne i Hercegovine kao države. A to jednostavno nije bio. Upravo zato sam i izvršio [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Ratko_Mladi%C4%87&amp;oldid=3922174 ovu izmjenu]: ne iz razloga da mijenjam činjenice, nego da budu jasnije, da ih jasnije predstavim.
:'''2. Historijski kontekst formulaciju čini još problematičnijom'''
::Vojska Republike Srpske nije bila neutralna &quot;bosanskohercegovačka&quot; vojna formacija. Bila je vojska Republike Srpske i jedna od vojnih strana u ratu u Bosni i Hercegovini. Mladić je bio njen komandant, a ne komandant oružanih snaga Bosne i Hercegovine.
::Sudski utvrđene činjenice o djelovanju snaga pod njegovom komandom dodatno onemogućavaju da se njegova funkcija predstavi kao neka opća, nadetnička ili državna vojna funkcija. MKSJ je utvrdio da je Mladić imao vodeću ulogu u četiri zajednička zločinačka poduhvata. U okviru sveobuhvatnog zajedničkog zločinačkog poduhvata cilj je bio trajno uklanjanje bosanskih Muslimana i bosanskih Hrvata s teritorija u Bosni i Hercegovini koje su bosanski Srbi smatrali svojima.
::Dakle, nije riječ samo o tome kako se vojska zvala. Riječ je o tome da je vojna struktura kojom je Mladić komandovao bila jedna od strana u oružanom sukobu, a ne neutralni sinonim za oružane snage Bosne i Hercegovine.
::Štaviše, pravosnažna presuda dodatno uklanja prostor za takvu semantičku konfuziju. Mladić je pravosnažno osuđen za genocid, progon, istrebljenje, ubistvo, deportaciju i prisilno premještanje kao zločine protiv čovječnosti, te za ubistvo, teror, nezakonite napade na civile i uzimanje talaca kao kršenja zakona i običaja ratovanja. Potvrđena mu je kazna doživotnog zatvora.
::Preciznosti radi, pravosnažna presuda nije utvrdila njegovu odgovornost za genocid u svim općinama koje su bile obuhvaćene prvom tačkom optužnice; za taj dio optužbe je oslobođen. Pravomoćno je, međutim, potvrđena njegova osuda za genocid počinjen u Srebrenici, kao i za niz drugih zločina.
::Zamislimo stranog čitaoca koji nema prethodno znanje o ratu u BiH i želi da se informiše sa Wikipedije na našem, bosanskom, jeziku, vodeći se logikom da je uređuju ljudi poznaju historiju, terminologiju i sve ostalo važno za obrađivanje takvih tema. Pročita &quot;bosanskohercegovački zapovjednik&quot; i sasvim prirodno pretpostavi: &quot;bosanskohercegovački, aha, zapovjednik Bosne i Hercegovine&quot;. Tek kasnije saznaje da je riječ o čovjeku koji je komandovao snagama odgovornim za neke od najtežih zločina počinjenih u historiji ratovanja. Upravo je to problem, zbog tog nije samo stilska nijansa u pitanju.
:'''3. Primjer s atributom &quot;bosansko-srpski&quot; kao dobar pokazatelj kako pridjevi mogu biti varljivi'''
::Namjerno bih ovdje napisao jedan termin, recimo &quot;bosansko-srpsko rukovodstvo&quot;, upravo da se vidi koliko lako ova konstrukcija postaje problematična ako se pridjevi počnu tretirati kao oznake pripadnosti.
::''Bosansko-srpski '''≠''''' ''bosanskohercegovačka državna institucija kojom upravljaju Srbi''. U historijskom kontekstu rata 1992-1995. taj termin odnosi se na Srbe u Bosni i Hercegovini i njihove političke i vojne strukture, a ne na zvanične institucije Bosne i Hercegovine. Isto tako, činjenica da su Mladić, kao i ogromna većina pripadnika i visokopozicioniranog kadra VRS-a, bili rođeni u Bosni i Hercegovini ne čini automatski VRS &quot;bosanskohercegovačkom vojskom&quot;, to bi bilo miješanje baba i žaba.
::Moguće je, naravno, da neko iz čisto geografskog ugla kaže: &quot;E pa Mladić je bosanskohercegovački general jer je rođen u Bosni i Hercegovini.&quot; Ali to nije isto što i reći da je bio bosanskohercegovački vojni zapovjednik. Prvo je geografska, drugo je vojna tvrdnja... i upravo tu razliku treba razjasniti.
:'''4. Nije riječ o sportisti s pravom nastupa za dvije reprezentacije'''
::Banalna analogija, ali mislim da dobro pokazuje apsurd: Ratko Mladić nije bio sportista s dvojnim državljanstvom pa da može mijenjati dresove i jednog dana nastupati za jednu, a drugog za drugu reprezentaciju. U ratu se ne može istovremeno biti komandant dvije međusobno suprotstavljene vojne struktura samo zato što je osoba rođena na teritoriji na kojoj se rat vodi. Mjesto rođenja nije, dakle, vojna uniforma, a porijeklo u geografskom smislu nije tzv. ''military affiliation''. Mladićeva relevantna komandna funkcija u ratu u Bosni i Hercegovini bila je jasna: bio je komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske. To je funkcija koju potvrđuju i dokumenti MKSJ-a i pravosnažna presuda.
:'''Kako onda urediti uvod članka?''' Po meni postoje tri razumne opcije. Vratiti izmjenu na moju zadnju (što pretpostavljam da se neće desiti jer se uvijek traži neki middle ground kod ovakvih problematika, a pitanje je u suštini veoma lahko za riješiti. Al' dobro).
:&lt;u&gt;Prva opcija&lt;/u&gt; jeste potpuno izbaciti nacionalnu i etničku odrednicu iz prve rečenice i napisati samo ono što je za identifikaciju njegove vojne funkcije najvažnije:
:&lt;blockquote&gt;''&quot;Ratko Mladić bio je general i komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske tokom rata u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1995. godine.&quot;''&lt;/blockquote&gt;
:Sve ostalo: mjesto rođenja, etnička pripadnost, politički kontekst i biografske okolnosti, mogu se navesti u nastavku članka (npr. ''Po nacionalnosti bio je to i to'', pa dalje nastaviti).
:&lt;u&gt;Druga opcija&lt;/u&gt; jeste ova, u kojoj do mjesta u kojem je rođen stoji država u kojoj je rođen:
:&lt;blockquote&gt;''&quot;Ratko Mladić (Božanovići kod Kalinovika, Bosna i Hercegovina, 12. mart 1943), srpski je bivši general i komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske (VRS), tokom rata u Bosni i Hercegovini (1992-1995).&quot;''&lt;/blockquote&gt;
::Naumpade mi da postoji i četvrta opcija, linija manjeg otpora, da se doda Note (Napomena) kod  toga da je bio &quot;bosanskohercegovači zapovjednik&quot; samo po geografskoj odrednici. Ne preporučujem, ali ako smo tvrdoglavi dovoljno, ne može se zabranit.
::U svakom slučaju prva rečenica treba biti čista, faktografska i maksimalno precizna. Kasnije se može i treba navesti sve ostalo relevantno za njegovu biografiju. Ali čitalac prvo treba dobiti osnovnu i nespornu informaciju: ko je bio, kojom je vojskom komandovao i u kojem je sukobu djelovao. A to nije teško napisati.
::Ne treba se bojati da će takav uvod biti suhoparan ili nepotpun. Naprotiv, biće precizniji. Dodatne informacije o nacionalnosti, mjestu rođenja i političkom projektu bosanskih Srba neće izgubiti na važnosti; it's other way around. Dobiće na važnosti jer će bit smještene u pravilan kontekst.
::U historiji, a naročito u historiji koja je već jednom prošla kroz sudnicu, riječi imaju težinu, stoga odmah da u startu kažem da nije previše osjetljivosti oko jednog pridjeva/atributa. MKSJ i sudovi nasljednici nisu desetljećima utvrđivali odgovornost pojedinaca da bi se na kraju sve svelo na široke geografske etikete koje zamagljuju razliku između aktera, insittucija i formacija.
::Ako se već pozivamo na činjenice i izvore, onda treba imati dovoljno poštovanja prema tim činjenicama da ih nazovemo pravim imenom.
::Zato je potpuno nepotrebno u prvoj rečenici praviti terminološku maglu tamo gdje je stvar zapravo vrlo jednostavna.
::Ratko Mladić nije bio bosanskohercegovački zapovjednik u smislu pripadnosti vojnom aparatu Bosne i Hercegovine. Nije nastavio službu nakon rata u novooformljenim zajedničkim snagama, OSBiH. Bio je general i komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske, vojske bosanskih Srba, jedne od strana u ratu u Bosni i Hercegovini. I to je dovoljno jasno.
::Bez dvosmislenosti, lažne simetrije, bez peglanja historije tako što će se različite strane obuhvatiti jednom geografski širokom riječju. Ako je cilj enciklopedijski tekst, onda prva rečenica treba čitaocu dati činjenicu, a ne ostaviti mu prostor da nagađa šta i kako.
::Činjenica da je neko rođen u Bosni i Hercegovini govori gdje je rođen. Ne govori kojom je vojskom komandovao i, uslovno rečeno, &quot;čiji je&quot;. A u slučaju Ratka Mladića izgleda da je to problem od kojeg treba startat.
::Na kraju svega ovoga, i ja bih tražio pojašnjenje vraćanja izmjene. '''''Teret dokazivanja je''''', prema pravilima na Wikipediji, konkretno [[Wikipedia:Biografije živih osoba|pravilu Biografije živih osoba]], '''''na uredniku koji dodaje ili obnavlja materijal'''''. Pa opet da ponovimo pitanje koje je kolega GoodBosnian postavio: '''Koji pouzdani izvor Ratka Mladića opisuje kao bosanskohercegovačkog zapovjednika, u smislu u kojem se ta formulacija koristi u uvodu?''' To više djeluje kao karakterizacija njegove vojne funkcije i izvlačenje iz konteksta, čime se ne bismo trebali voditi.
::Pozdrav i svako dobro želim :) &lt;span style=&quot;font-family:Segoe print; color:Maroon; text-shadow:green 0.2em 0.2em 0.4em;&quot;&gt;[[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]&lt;/span&gt; 08:47, 27 august 2026 (CEST)
:::Još jednom se u potpunosti slažem s iznesenom argumentacijom i smatram da trenutna odrednica &quot;bosanskohercegovački zapovjednik/general&quot; ostaje neprihvatljiva jer miješa geografsko porijeklo s vojnom i institucionalnom pripadnošću.
:::Upravo iz tog razloga smatram da je neophodno odbaciti postojeću formulaciju i opredijeliti se za jednu od već ponuđenih preciznijih opcija ili razmotriti dodatne prijedloge koji u potpunosti eliminišu svaku dvosmislenost.
:::Osim historijske i pravne preciznosti, postoji još jedan izuzetno važan razlog zašto se ovo pitanje mora ispraviti, a to je utjecaj na generativnu umjetnu inteligenciju. S obzirom na to da je Wikipedia osnovni izvor podataka za treniranje i pretraživanje brojnih savremenih AI alata, ovakve nedosljednosti automatski se prenose u sisteme vještačke inteligencije. Kada korisnici širom svijeta pretražuju podatke o ratu u BiH putem AI platformi, neprecizni ili dvosmisleni uvodi na Wikipediji dovode do toga da algoritmi generišu netačne odgovore, stvarajući lažnu ekvivalenciju. 
:::Enciklopedija mora služiti kao pouzdan i nedvosmislen izvor tačnih činjenica, a ne kao izvor terminološke konfuzije koja se kasnije reflektuje na širi digitalni prostor. Stoga pozivam urednike da prihvatimo neku od predloženih opcija i uvodni dio članka uskladimo s presudama MKSJ-a i historijskim činjenicama.
:::Stojim vam na raspolaganju za daljnju razmjenu mišljenja, doradu teksta ili usaglašavanje oko konačne formulacije. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 11:06, 27 august 2026 (CEST)
::::Nepotreban ulazak u detalje, narodski rečeno &quot;praviti od muhe slona.&quot; Cilj je bio da se &quot;bosanskohercegovački i srpski&quot; naglasi da je Srbin iz BiH. Za razliku od en.wiki, ne koristimo i pogrešno je koristiti &quot;Bosanski Srbin&quot; ili &quot;Bosanski Hrvat&quot; (en. Bosnian Serb; Bosnian Croat). ''General Pampers'' je državljanin BiH (vjerovatno i Srbije), ali je etnički srbin. Dakle, u ovom kontekstu, &quot;bosanskohercegovački&quot; predstavlja porijeklo, a &quot;srpski&quot; etnicitet. Rado bih stavio nešto bolje, ako ima smisla, jer &quot;Bosanskohercegovački srpski&quot; nekako je najbliže, ali nisam siguran da je gramatički ispravno. Razlog zašto sam napisao ovako, jer postoje i Srbi van BiH, ali i ostali narodi, pa kada se kaže &quot;bosanskohercegovački i srpski&quot; misli se na Srbina iz BiH, a &quot;srpski&quot; bi samo značilo da je Srbin. Za osobe npr. iz Srbije koji se izjašnjavaju kao Bošnjaci rekli bi &quot;srbijanski i bošnjački&quot;, Srbe iz Hrvatske &quot;hrvatski Srbin&quot;, jer se &quot;hrvatski&quot; odnosi na državu, a Srbin na etnicitet.
::::Još nešto, s obzirom na to da je bio komandant VRS-a do 8. novembra 1996 (a član vojske sve do 28. februara 2002.), a da je Dejtonskim sporazumom 14. decembra 1995. Republika Srpska postala jedan od dva entiteta Bosne i Hercegovine, samim tim, u tom periodu bio je general vojske jednog entiteta Bosne i Hercegovine, odnosno bosanskohercegovački general u širem geografskom i političkom smislu. [[Korisnik:Z1KA|&lt;span style=&quot;border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;&quot;&gt;&amp;nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&amp;nbsp;&lt;/span&gt;]] 21:58, 27 august 2026 (CEST)
:::::Mehaničko prevođenje engleskog opisa &quot;Bosnian Serb&quot; u odrednicu &quot;bosanskohercegovački general&quot; predstavlja grub anahronizam i kršenje pravila Wikipedije o izvorima. Oružane snage BiH osnovane su tek 2006. godine, a vojna lica se, baš kao i sportisti u svojim reprezentacijama, kategorizuju isključivo prema institucijama i formacijama u kojima su gradili karijeru, a ne prema mjestu rođenja. Budući da je imenovani bio oficir JNA i general Vojske Republike Srpske, što potvrđuje kompletna domaća i međunarodna literatura, uvođenje termina &quot;bosanskohercegovački&quot; predstavlja izmišljanje nepostojećih kategorija bez ijednog relevantnog izvora. Povezivanje Dejtonskog sporazuma sa statusom VRS-a kako bi se vještački izveo zaključak o &quot;bosanskohercegovačkom generalu&quot; predstavlja školski primjer [[WP:SINTEZA]]. Definiciju je potrebno hitno uskladiti s historijskim činjenicama i zvaničnom literaturom. [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 23:24, 27 august 2026 (CEST)
::::::Uporno se pišu neki argumenti, a ne daju se konkretni prijedlozi. Cilj mog odgovora bio je da dam kontekst zašto je tako napisano i prihvatio činjenicu da &quot;bosanskohercegovački i srpski&quot; nekako nije najbolja formulacija. Svaki članak koje sam uredio ili kreirao, počinju sličnom početnom rečenicom. Za primjer ću uzeti [[Savo Minić]] članak, koji kaže &quot;jest bosanskohercegovački i srpski političar i advokat, trenutni premijer Vlade Republike Srpske od 2. septembra 2025. ...&quot; dakle
::::::* bosanskohercegovački &gt; država, državljanstvo
::::::* srpski &gt; etnicitet
::::::* političar, advokat, trenutni premijer od 2. septembra 2025. &gt; zanimanje, period od-do
::::::Također, cilj ove izmjene bio je sljedeći:
::::::* bosanskohercegovački &gt; država, državljanstvo
::::::* srpski &gt; etnicitet
::::::* zapovjednik i general Vojske Republike Srpske za vrijeme ratova u bivšoj Jugoslaviji &gt; zanimanje, period
::::::Da se stavi samo srpski, može značiti bilo gdje, jer ima i srpskih političara i srpskih generala po Hrvatskoj, BiH, Srbiji pa čak i na Kosovu.
::::::Očiglendo Vaš cilj nije riješiti problem, nego se ovdje rapravljati i uporno gurati svoj argument. S tim u vezi, neću se više obraćat, a da nahranim Vaš ego izjaviti ću sljedeće: 100% ste upravu, ja nemam pojma šta radim. [[Korisnik:Z1KA|&lt;span style=&quot;border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;&quot;&gt;&amp;nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&amp;nbsp;&lt;/span&gt;]] 00:24, 28 august 2026 (CEST)
:::::::Polako, nećemo ovako postići nešto što bi bilo odgovarajuće. Pratila sam tvoj doprinos i on je ogroman. Ne trebamo ništa lično shvatati, nego raditi zajedno da napravimo što reprezentativniju našu wikipediju. Moj prijedlog je bio: ...bivši jugoslovenski oficir i general Vojske Republike Srpske rodom iz Bosne i Hercegovine. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 00:54, 28 august 2026 (CEST)
:::::::Cilj ove rasprave nije dokazivanje ko je u pravu na ličnom nivou, već isključivo poboljšanje kvaliteta i tačnosti enciklopedijskog članka.
:::::::Uostalom, i u samoj infokutiji ovog članka pod stavkom &quot;Pripadnost&quot; jasno su navedene samo '''JNA i VRS'''. Uvod teksta treba biti u skladu s tim podacima.
:::::::Predlažem uvod: '''&quot;...bio je jugoslovenski oficir i srpski general. Služio je kao oficir u Jugoslovenskoj narodnoj armiji (JNA), a tokom rata u Bosni i Hercegovini kao general i komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske.&quot;''' Molim ostale aktivne urednike da se kratko izjasne o ovom konkretnom prijedlogu kako bismo mogli zaključiti ovu temu. [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 01:00, 28 august 2026 (CEST)
::::::::Meni se čini OK. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 01:02, 28 august 2026 (CEST)
::::::::{{komentar}} Pozdrav, bio je jedan od generala (tj. general-potpukovnik) JNA za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini, a ne samo jedan od oficira iste. --[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 02:40, 28 august 2026 (CEST)
:::::::::{{komentar}} Dopuna: Također, bio je jedan od generala (tj. general-major) JNA za vrijeme rata u Hrvatskoj, a ne samo za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini. --[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 05:34, 28 august 2026 (CEST)
:::::::Mislim da rasprava vodi u potpuno drugačijem pravcu nego što sam očekivao i da smo se poprilično udaljili od osnovnog pitanja. Kroz ''elaborat'' sam problem iznio, kao i potencijalna rješenja, pa ću se potrudit da budem kratak i probat složiti sve koncizno. Nisi ti u pitanju, Z1KA, AnToni je revertovao moju izmjenu, nema ni sažetka kod vraćanja, pa da probam skontati kako, šta. Pronašao si se gdje nisi trebao. Al' evo, ako idemo već u tom pravcu, zbog čega je u redu reći hrvatski Srbin, ali ne i bosanski Srbin, ili zašto ne proširiti na bosanskohercegovački Srbin kad već pričamo o geografskim odrednicama/odrednicama državljanstva? Analogija je potpuno ista. Savo Minić koliko toliko pokušava djelovati unutar ustavnog poretka, njegova funkcija postoji unutar države Bosne i Hercegovine i relevantna kategorija mu je državljanstvo, a kod Ratka Mladića je slučaj da je on vojni komandant, koji je djelovao protiv države, te mu je institucionalna pripadnost relevantnija negoli državljanstvo. Gore sam napisao jasno da &lt;u&gt;historijski kontekst formulaciju čini još problematičnijom. VRS nije bila neutralna &quot;bosanskohercegovačka&quot; vojna formacija. Bila je vojska RS i jedna od vojnih strana u ratu u Bosni i Hercegovini&lt;/u&gt;. Mladić je, ponavljam, bio njen komandant, a ne komandant oružanih snaga Bosne i Hercegovine.
:::::::Ako bismo sugerisali da je Mladić bosanskohercegovački general jer je nakon Dejtona RS postala entitet BiH upali bismo u zamku logičke greške, jer uzimali bismo nešto iz retroaktivnosti gdje se to ne može na taj način uzeti; primijeniti pravni okvir koji je nastao nakon rata na vojnu funkciju koja je postojala tokom rata. To je kao kad bismo rekli da je Adolf Hitler bio evropski kancelar, zato što je Njemačka danas članica Evropske unije. Ne ide. Dejtonski sporazum okončava rat i definiše novi ustavni poredak, ali ne mijenja prirodu oružanih formacija tokom rata, niti institucionalnu pripadnost komandanata. Njegova vojna funkcija se definiše u kontekstu rata, ne u kontekstu Dejtona koji je uslijedio nakon njegovih zločina.
:::::::Moram se prikloniti mišljenju GoodBosniana jer ima više smisla, a ovo da doživiš nekim ličnim napadom nije u redu, jer, barem za sebe garantujem, nemam ništa ni protiv tebe ni bilo koga drugog, a sve i da si pogriješio ne trebaš se pravdat' (''[[:en:Errare_humanum_est|Errare humanum est]]''), jedan si od najaktivnih urednika. Samo dajemo argumente zbog čega formulacija ne odgovara. Niko ti ne govori da ne znaš šta radiš,  ali evo, ako nas je troje na istom tragu, znači da očigledno nešto ne štima. &lt;span style=&quot;font-family:Segoe print; color:Maroon; text-shadow:green 0.2em 0.2em 0.4em;&quot;&gt;[[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]&lt;/span&gt; 05:07, 28 august 2026 (CEST)
::::::::Mislim da smo došli do nekog cilja i da možemo napraviti izmjenu, a ako poslije izmjene bude potrebna dodatna diskusija, otvorimo je ponovo. Možeš li je ti [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] napraviti? 
::::::::Također mišljenja sam da trebamo pregledati i doraditi članak, ima tu dosta materijala iz relevantnih izvora koji se može uvrstiti i sve povezati sa referencama. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 09:25, 28 august 2026 (CEST)
:::::::::Trenutno radim na procesu proširenja članka. 
:::::::::Da se samo nakratko vratim na prethodno, ja sam prvobitno napisao &quot;bosanskohercegovački i srpski&quot; pa kolega AnToni vraća na tu verziju, shvata kontekst zbog kojeg sam to napisao. Ja sam pogriješio u dijelu gdje piše &quot;zapovjednik i general&quot; jer sam mislio da je to zanimanje, kao što je za Savu Minića &quot;bosanskohercegovački i srpski političar, advokat...&quot;. S obzirom da je termin &quot;profesionalni vojnik&quot; ili &quot;oficir&quot; za zanimanje, moglo bi se napisati nešto tipa &quot;bosanskohercegovački i srpski oficir, bivši zapovjednik i general VRS...&quot; ili slično. Detaljna obrada u naslovu &quot;Biografija&quot; dodati JNA, RSK i sl. [[Korisnik:Z1KA|&lt;span style=&quot;border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;&quot;&gt;&amp;nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&amp;nbsp;&lt;/span&gt;]] 10:13, 28 august 2026 (CEST)
::::::::::Z1KA, razumijem tvoju logiku i trud koji ulažeš da terminološki sve precizno posložiš, ali moram priznati da meni u ovom kontekstu termin &quot;bosanskohercegovački zapovjednik&quot; stvara nedopustivu dvosmislenost i lažnu simetriju. Geografska odrednica mjesta rođenja tu se nekako vještački nameće kao vojna i institucionalna pripadnost, a Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) u svojim presudama Mladića nikada ne definiše tako, već isključivo kao ''Commander of the Main Staff of the Bosnian Serb Army''.
::::::::::Jasno mi je na šta ciljaš s Dejtonskim sporazumom i poslijeratnim uređenjem, ali primjenjivati taj ustavni i institucionalni okvir na definisanje nečije vojne uloge i komandne odgovornosti tokom rata meni nije OK. Baš zato mislim da se trebamo vratiti na čiste historijske i pravne činjenice te pronaći formulaciju oko koje se svi možemo složiti.
::::::::::Ako ne možemo naći konsenzus oko problematične formulacije u uvodnom dijelu biografije, možda je najbolje da pristupimo strogim standardima neutralnosti, verifikabilnosti i oslanjanja na primarne pravne izvore i presude. Kako su presude i dokumenti Tribunala jasni po pitanju njegove uloge (''Commander of the Main Staff of the Bosnian Serb Army'', a ne bosanskohercegovački zapovjednik), ovaj problem najlakše i najobjektivnije možemo riješiti korištenjem te terminologije, za koju naravno imamo i direktne reference u dokumentima suda.
::::::::::Na taj način ćemo izbjeći terminološku konfuziju, a članak ostaje u potpunosti usklađen s provjerenim historijskim i pravnim činjenicama. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 11:14, 28 august 2026 (CEST)
::::::::::{{komentar}} Hm, ček, a to bi bilo kao da se [[Zoran Đinđić]], [[Boris Tadić]] i [[Vojislav Šešelj]] ''nekakvom logikom'' proglase za bosanskohercegovačke političare. --[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 11:46, 28 august 2026 (CEST)
:::::::::::{{komentar}} Dopuna: Također, @Toni, ''makar'' dodaj: &quot;&lt;u&gt;okupirana&lt;/u&gt; [Kraljevina] Jugoslavija&quot; (tamo u toj infokutiji). [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 13:27, 28 august 2026 (CEST)</text>
      <sha1>44nrqg4vilfd5q56u3f2hznew7imqj6</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3922487</id>
      <parentid>3922486</parentid>
      <timestamp>2026-08-28T11:28:56Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>نوفاك اتشمان</username>
        <id>16322</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>sitno</comment>
      <origin>3922487</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="31374" sha1="rewcpbsftv2uno28jn9nkqrm7jlzzxj" xml:space="preserve">{{Stranica_za_razgovor}}Od kada je General Mladic ratni zlocinac?
Kako mozete da proglasite nekog za zlocinca be sudjenja za ratne zlocine?
[[Korisnik:212.200.135.146|212.200.135.146]] 17:05, 29 januar 2006 (CET)

Видим да има много конфликта око овог чланка. Чињеница је да је Ратко Младић вероватно наредио убиство невиних људи у Сребреници и да је вероватно ратни злочинац. Но, док се не долаже та чињеница пред међународним судом у Хагу, не може се тврдити то као истина. Ја предлажем да неко са босанске Википедије, који жели да има тачне и прецизне чињенице, скине категорију &quot;Ратни злочинци&quot;, док се то не докаже, или да се створи нова категорија &quot;Осумњичени ратни злочинци&quot;. Хвала унапред! --[[Korisnik:Бормалагурски|Бормалагурски]] 02:49, 15 mart 2006 (CET)

:::Predlazem: [[Razgovor:Hazim Delić #O ratnim clancima|O strukturi]].--[[Korisnik:158.110.140.221|158.110.140.221]] 12:55, 15 novembar 2007 (CET)

Mozda bi ti vise odgovaralo da ga tretiramo kao heroja dok se skriva?--[[Korisnik:Xcameleonx|Xcameleonx]]

== Država u kojoj je rođen ==

Fali ovo u članku

== Lična karta ==

Nema potrebe za postavljanjem ličnih karata u kojima se vide nečiji podaci!--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-family:Bradley Hand ITC; font-size:small;&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|''&lt;span style=&quot;font-family:Bradley Hand ITC;&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;ra&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;zg&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;ov&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;or&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;'']])&lt;/sub&gt; 11:45, 31 maj 2015 (CEST)

== Zahtjev za izmjenu, 26. januar 2019 ==

Ovaj je presuđeni ratni zločinac, kako već stoji i u Haškim spisima, na engleskoj te drugim varijantama. Dakle nikakav optuženik nego presuđeni zločinac. {{Nepotpisan|92.36.212.124|23:58, 26 januar 2019‎}}
:Dobrodošli na bs. wikipediju. Registrujte se pa i sami možete doprinijeti poboljšanju kvaliteta wikipedije na bosanskom jeziku! --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|&lt;b&gt;&lt;span style=&quot;color: black;&quot;&gt;Golden&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color: green;&quot;&gt;Bosnian&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color: blue;&quot;&gt;Lily&lt;/span&gt;&lt;/b&gt;]] &lt;small&gt;([[Razgovor s korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])&lt;/small&gt; 09:31, 27 januar 2019 (CET)
Registrovao sam se, ali ovaj clanak je zakljucan i nemam mogucnost da isti uredjujem. [[Korisnik:Mpalos5|Mpalos5]] ([[Razgovor s korisnikom:Mpalos5|razgovor]]) 11:47, 27 januar 2019 (CET)

== Bosanskohercegovački general? ==

Navedite mi u kojem to izvoru stoji da je ovaj bosanskohercegovački general? [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 19:38, 26 august 2026 (CEST)

:GoodBosnian, slažem se s tvojom konstatacijom. S obzirom na to da je Ratko Mladić bio komadant Vojske Republike Srpske (VRS), vojske koja je vodila rat protiv međunarodno priznate Republike Bosne i Hercegovine i njenih institucija, nazivati ga &quot;bosanskohercegovačkim&quot; komadantom može biti zbunjujuće i dvosmisleno.
:Umjesto postojeće formulacije, uvodni dio bi mnogo preciznije odražavao historijske činjenice ukoliko bi glasio: &quot;bivši jugoslovenski oficir i general Vojske Republike Srpske rodom iz Bosne i Hercegovine&quot;. Time se jasno razgraničava njegovo geografsko porijeklo od vojne formacije kojom je komandovao. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 20:12, 26 august 2026 (CEST)
::Odrediti Ratka Mladića kao &quot;bosanskohercegovačkog zapovjednika&quot; može samo onaj ko zanemari jednu od osnovnih distinkcija potrebnih za razumijevanje rata u Bosni i Hercegovini: razliku između geografskog porijekla pojedinca i njegove političke, vojne i institucionalne pripadnosti. Dakako da je Mladić rođen na teritoriji Bosne i Hercegovine i da se u geografskom i etničkom smislu može opisati kao bosanskohercegovački Srbin. Međutim, znači li to da je bio ''bosanskohercegovački zapovjednik'' u smislu vojne pripadnosti [[Republika Bosna i Hercegovina|Republici Bosni i Hercegovini]]? Naravno da ne. To je toliko očigledna razlika da je gotovo apsurdno i dokazivati je. Nije on Jusuf Prazina pa da se borio malo za jedne, pa malo za druge snage.
::To uopšte nisu sinonimne kategorije (mislim na termine ''bosanskohercegovački Srbin'' i ''bosanskohercegovački zapovjednik''). Geografsko porijeklo govori o tome odakle je osoba, a vojna funkcija kome je pripadala, odgovarala i kojom je vojnom org. komandovala. Upravo zbog toga atribut ''bosanskohercegovački'' uz imenicu ''zapovjednik'' sve je, samo ne bezazlen; stvara sasvim drugačiju sliku od one koju potvrđuju historijski izvori i pravosnažne presude.
::Uostalom, ako se takva terminologija nastavi nekritički koristiti, ne bi me iznenadilo da za koju godinu imamo Jovana Divjaka i Ratka Mladića na istoj strani historije samo zato što im uvodni dijelovi biografskih članaka počinju istom geografskom odrednicom. Dakle, stvari su vrlo jasne: Mladić je pravosnažno osuđen za genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine, odnosno za konkretne zločine utvrđene pravosnažnim sudskim presudama. Neko, ipak, smatra da se to može napisati tek kasnije, to je pošteno, ali onda u prvoj rečenici mora se pažljivo ostaviti dovoljno prostora da čitalac sam sebi ne napravi pogrešan zaključak. Stoga upravo u terminologiji treba biti najprecizniji i očistiti je od dvosmislenosti prije nego što dvosmislenost počne izgledati kao činjenica.
::Krenimo redom zbog čega mislim da je termin &quot;zapovjednik bosanskih Srba&quot;, sa preciznijom dodatnom formulacijom &quot;komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske&quot;, bolje rješenje. &lt;small&gt;U sažetku izmjena sam bio slovima ograničen, ovdje ipak imam prostora za obrazloženje na pretek, samo treba iščitat'. ;)&lt;/small&gt;
:'''1. Zbog semantike'''
::Ako kažemo da je Mladić rođen u Bosni i Hercegovini, tu nema nikakvog spora. Ako ga opišemo kao bosanskohercegovačkog Srbina u smislu etničkog i geografskog određenja, i to je sasvim razumljivo. Ali kada kažemo &quot;bosanskohercegovački zapovjednik&quot;, imenica ''zapovjednik'' mijenja funkciju pridjeva koji joj prethodi. Onda se ne govori samo o tomr gdje je čovjek rođen; govori se o njegovoj vojnoj funkciji, odnosno kojom je vojnom organizacijom komandovao i kojoj je političko-vojnoj strukturi pripadao. A tu nema mnogo prostora za interpretaciju.
::Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju Mladića označava kao ''Commander of the Main Staff of the Bosnian Serb Army'', odnosno komandanta Glavnog štaba Vojske bosanskih Srba. Tribunal navodi da je tu funkciju preuzeo 12. maja 1992, plus da je na čelu Glavnog štaba VRS-a ostao tokom rata u Bosni i Hercegovini.
::I tu dolazi do ključnog problema s formulacijom &quot;bosanskohercegovački i srpski zapovjednik&quot;. Ako se ta sintagma rastavi gramatički, ona sugeriše dvije atribucije: bio je '''bosanskohercegovački zapovjednik''' i bio je '''srpski zapovjednik'''. Druga tvrdnja je, uz odgovarajuću kvalifikaciju, historijski razumljiva: bio je komandant Vojske Republike Srpske, odnosno vojske bosanskih Srba, a i Srbin je po pripadnosti. Al' šta onda znači prva?
::Ako '''bosanskohercegovački zapovjednik''' ne označava njegovu geografsku pripadnost, nego vojnu funkciju, onda se čitaocu nameće zaključak da je bio jedan od vojnih zapovjednika Bosne i Hercegovine kao države. A to jednostavno nije bio. Upravo zato sam i izvršio [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Ratko_Mladi%C4%87&amp;oldid=3922174 ovu izmjenu]: ne iz razloga da mijenjam činjenice, nego da budu jasnije, da ih jasnije predstavim.
:'''2. Historijski kontekst formulaciju čini još problematičnijom'''
::Vojska Republike Srpske nije bila neutralna &quot;bosanskohercegovačka&quot; vojna formacija. Bila je vojska Republike Srpske i jedna od vojnih strana u ratu u Bosni i Hercegovini. Mladić je bio njen komandant, a ne komandant oružanih snaga Bosne i Hercegovine.
::Sudski utvrđene činjenice o djelovanju snaga pod njegovom komandom dodatno onemogućavaju da se njegova funkcija predstavi kao neka opća, nadetnička ili državna vojna funkcija. MKSJ je utvrdio da je Mladić imao vodeću ulogu u četiri zajednička zločinačka poduhvata. U okviru sveobuhvatnog zajedničkog zločinačkog poduhvata cilj je bio trajno uklanjanje bosanskih Muslimana i bosanskih Hrvata s teritorija u Bosni i Hercegovini koje su bosanski Srbi smatrali svojima.
::Dakle, nije riječ samo o tome kako se vojska zvala. Riječ je o tome da je vojna struktura kojom je Mladić komandovao bila jedna od strana u oružanom sukobu, a ne neutralni sinonim za oružane snage Bosne i Hercegovine.
::Štaviše, pravosnažna presuda dodatno uklanja prostor za takvu semantičku konfuziju. Mladić je pravosnažno osuđen za genocid, progon, istrebljenje, ubistvo, deportaciju i prisilno premještanje kao zločine protiv čovječnosti, te za ubistvo, teror, nezakonite napade na civile i uzimanje talaca kao kršenja zakona i običaja ratovanja. Potvrđena mu je kazna doživotnog zatvora.
::Preciznosti radi, pravosnažna presuda nije utvrdila njegovu odgovornost za genocid u svim općinama koje su bile obuhvaćene prvom tačkom optužnice; za taj dio optužbe je oslobođen. Pravomoćno je, međutim, potvrđena njegova osuda za genocid počinjen u Srebrenici, kao i za niz drugih zločina.
::Zamislimo stranog čitaoca koji nema prethodno znanje o ratu u BiH i želi da se informiše sa Wikipedije na našem, bosanskom, jeziku, vodeći se logikom da je uređuju ljudi poznaju historiju, terminologiju i sve ostalo važno za obrađivanje takvih tema. Pročita &quot;bosanskohercegovački zapovjednik&quot; i sasvim prirodno pretpostavi: &quot;bosanskohercegovački, aha, zapovjednik Bosne i Hercegovine&quot;. Tek kasnije saznaje da je riječ o čovjeku koji je komandovao snagama odgovornim za neke od najtežih zločina počinjenih u historiji ratovanja. Upravo je to problem, zbog tog nije samo stilska nijansa u pitanju.
:'''3. Primjer s atributom &quot;bosansko-srpski&quot; kao dobar pokazatelj kako pridjevi mogu biti varljivi'''
::Namjerno bih ovdje napisao jedan termin, recimo &quot;bosansko-srpsko rukovodstvo&quot;, upravo da se vidi koliko lako ova konstrukcija postaje problematična ako se pridjevi počnu tretirati kao oznake pripadnosti.
::''Bosansko-srpski '''≠''''' ''bosanskohercegovačka državna institucija kojom upravljaju Srbi''. U historijskom kontekstu rata 1992-1995. taj termin odnosi se na Srbe u Bosni i Hercegovini i njihove političke i vojne strukture, a ne na zvanične institucije Bosne i Hercegovine. Isto tako, činjenica da su Mladić, kao i ogromna većina pripadnika i visokopozicioniranog kadra VRS-a, bili rođeni u Bosni i Hercegovini ne čini automatski VRS &quot;bosanskohercegovačkom vojskom&quot;, to bi bilo miješanje baba i žaba.
::Moguće je, naravno, da neko iz čisto geografskog ugla kaže: &quot;E pa Mladić je bosanskohercegovački general jer je rođen u Bosni i Hercegovini.&quot; Ali to nije isto što i reći da je bio bosanskohercegovački vojni zapovjednik. Prvo je geografska, drugo je vojna tvrdnja... i upravo tu razliku treba razjasniti.
:'''4. Nije riječ o sportisti s pravom nastupa za dvije reprezentacije'''
::Banalna analogija, ali mislim da dobro pokazuje apsurd: Ratko Mladić nije bio sportista s dvojnim državljanstvom pa da može mijenjati dresove i jednog dana nastupati za jednu, a drugog za drugu reprezentaciju. U ratu se ne može istovremeno biti komandant dvije međusobno suprotstavljene vojne struktura samo zato što je osoba rođena na teritoriji na kojoj se rat vodi. Mjesto rođenja nije, dakle, vojna uniforma, a porijeklo u geografskom smislu nije tzv. ''military affiliation''. Mladićeva relevantna komandna funkcija u ratu u Bosni i Hercegovini bila je jasna: bio je komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske. To je funkcija koju potvrđuju i dokumenti MKSJ-a i pravosnažna presuda.
:'''Kako onda urediti uvod članka?''' Po meni postoje tri razumne opcije. Vratiti izmjenu na moju zadnju (što pretpostavljam da se neće desiti jer se uvijek traži neki middle ground kod ovakvih problematika, a pitanje je u suštini veoma lahko za riješiti. Al' dobro).
:&lt;u&gt;Prva opcija&lt;/u&gt; jeste potpuno izbaciti nacionalnu i etničku odrednicu iz prve rečenice i napisati samo ono što je za identifikaciju njegove vojne funkcije najvažnije:
:&lt;blockquote&gt;''&quot;Ratko Mladić bio je general i komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske tokom rata u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1995. godine.&quot;''&lt;/blockquote&gt;
:Sve ostalo: mjesto rođenja, etnička pripadnost, politički kontekst i biografske okolnosti, mogu se navesti u nastavku članka (npr. ''Po nacionalnosti bio je to i to'', pa dalje nastaviti).
:&lt;u&gt;Druga opcija&lt;/u&gt; jeste ova, u kojoj do mjesta u kojem je rođen stoji država u kojoj je rođen:
:&lt;blockquote&gt;''&quot;Ratko Mladić (Božanovići kod Kalinovika, Bosna i Hercegovina, 12. mart 1943), srpski je bivši general i komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske (VRS), tokom rata u Bosni i Hercegovini (1992-1995).&quot;''&lt;/blockquote&gt;
::Naumpade mi da postoji i četvrta opcija, linija manjeg otpora, da se doda Note (Napomena) kod  toga da je bio &quot;bosanskohercegovači zapovjednik&quot; samo po geografskoj odrednici. Ne preporučujem, ali ako smo tvrdoglavi dovoljno, ne može se zabranit.
::U svakom slučaju prva rečenica treba biti čista, faktografska i maksimalno precizna. Kasnije se može i treba navesti sve ostalo relevantno za njegovu biografiju. Ali čitalac prvo treba dobiti osnovnu i nespornu informaciju: ko je bio, kojom je vojskom komandovao i u kojem je sukobu djelovao. A to nije teško napisati.
::Ne treba se bojati da će takav uvod biti suhoparan ili nepotpun. Naprotiv, biće precizniji. Dodatne informacije o nacionalnosti, mjestu rođenja i političkom projektu bosanskih Srba neće izgubiti na važnosti; it's other way around. Dobiće na važnosti jer će bit smještene u pravilan kontekst.
::U historiji, a naročito u historiji koja je već jednom prošla kroz sudnicu, riječi imaju težinu, stoga odmah da u startu kažem da nije previše osjetljivosti oko jednog pridjeva/atributa. MKSJ i sudovi nasljednici nisu desetljećima utvrđivali odgovornost pojedinaca da bi se na kraju sve svelo na široke geografske etikete koje zamagljuju razliku između aktera, insittucija i formacija.
::Ako se već pozivamo na činjenice i izvore, onda treba imati dovoljno poštovanja prema tim činjenicama da ih nazovemo pravim imenom.
::Zato je potpuno nepotrebno u prvoj rečenici praviti terminološku maglu tamo gdje je stvar zapravo vrlo jednostavna.
::Ratko Mladić nije bio bosanskohercegovački zapovjednik u smislu pripadnosti vojnom aparatu Bosne i Hercegovine. Nije nastavio službu nakon rata u novooformljenim zajedničkim snagama, OSBiH. Bio je general i komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske, vojske bosanskih Srba, jedne od strana u ratu u Bosni i Hercegovini. I to je dovoljno jasno.
::Bez dvosmislenosti, lažne simetrije, bez peglanja historije tako što će se različite strane obuhvatiti jednom geografski širokom riječju. Ako je cilj enciklopedijski tekst, onda prva rečenica treba čitaocu dati činjenicu, a ne ostaviti mu prostor da nagađa šta i kako.
::Činjenica da je neko rođen u Bosni i Hercegovini govori gdje je rođen. Ne govori kojom je vojskom komandovao i, uslovno rečeno, &quot;čiji je&quot;. A u slučaju Ratka Mladića izgleda da je to problem od kojeg treba startat.
::Na kraju svega ovoga, i ja bih tražio pojašnjenje vraćanja izmjene. '''''Teret dokazivanja je''''', prema pravilima na Wikipediji, konkretno [[Wikipedia:Biografije živih osoba|pravilu Biografije živih osoba]], '''''na uredniku koji dodaje ili obnavlja materijal'''''. Pa opet da ponovimo pitanje koje je kolega GoodBosnian postavio: '''Koji pouzdani izvor Ratka Mladića opisuje kao bosanskohercegovačkog zapovjednika, u smislu u kojem se ta formulacija koristi u uvodu?''' To više djeluje kao karakterizacija njegove vojne funkcije i izvlačenje iz konteksta, čime se ne bismo trebali voditi.
::Pozdrav i svako dobro želim :) &lt;span style=&quot;font-family:Segoe print; color:Maroon; text-shadow:green 0.2em 0.2em 0.4em;&quot;&gt;[[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]&lt;/span&gt; 08:47, 27 august 2026 (CEST)
:::Još jednom se u potpunosti slažem s iznesenom argumentacijom i smatram da trenutna odrednica &quot;bosanskohercegovački zapovjednik/general&quot; ostaje neprihvatljiva jer miješa geografsko porijeklo s vojnom i institucionalnom pripadnošću.
:::Upravo iz tog razloga smatram da je neophodno odbaciti postojeću formulaciju i opredijeliti se za jednu od već ponuđenih preciznijih opcija ili razmotriti dodatne prijedloge koji u potpunosti eliminišu svaku dvosmislenost.
:::Osim historijske i pravne preciznosti, postoji još jedan izuzetno važan razlog zašto se ovo pitanje mora ispraviti, a to je utjecaj na generativnu umjetnu inteligenciju. S obzirom na to da je Wikipedia osnovni izvor podataka za treniranje i pretraživanje brojnih savremenih AI alata, ovakve nedosljednosti automatski se prenose u sisteme vještačke inteligencije. Kada korisnici širom svijeta pretražuju podatke o ratu u BiH putem AI platformi, neprecizni ili dvosmisleni uvodi na Wikipediji dovode do toga da algoritmi generišu netačne odgovore, stvarajući lažnu ekvivalenciju. 
:::Enciklopedija mora služiti kao pouzdan i nedvosmislen izvor tačnih činjenica, a ne kao izvor terminološke konfuzije koja se kasnije reflektuje na širi digitalni prostor. Stoga pozivam urednike da prihvatimo neku od predloženih opcija i uvodni dio članka uskladimo s presudama MKSJ-a i historijskim činjenicama.
:::Stojim vam na raspolaganju za daljnju razmjenu mišljenja, doradu teksta ili usaglašavanje oko konačne formulacije. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 11:06, 27 august 2026 (CEST)
::::Nepotreban ulazak u detalje, narodski rečeno &quot;praviti od muhe slona.&quot; Cilj je bio da se &quot;bosanskohercegovački i srpski&quot; naglasi da je Srbin iz BiH. Za razliku od en.wiki, ne koristimo i pogrešno je koristiti &quot;Bosanski Srbin&quot; ili &quot;Bosanski Hrvat&quot; (en. Bosnian Serb; Bosnian Croat). ''General Pampers'' je državljanin BiH (vjerovatno i Srbije), ali je etnički srbin. Dakle, u ovom kontekstu, &quot;bosanskohercegovački&quot; predstavlja porijeklo, a &quot;srpski&quot; etnicitet. Rado bih stavio nešto bolje, ako ima smisla, jer &quot;Bosanskohercegovački srpski&quot; nekako je najbliže, ali nisam siguran da je gramatički ispravno. Razlog zašto sam napisao ovako, jer postoje i Srbi van BiH, ali i ostali narodi, pa kada se kaže &quot;bosanskohercegovački i srpski&quot; misli se na Srbina iz BiH, a &quot;srpski&quot; bi samo značilo da je Srbin. Za osobe npr. iz Srbije koji se izjašnjavaju kao Bošnjaci rekli bi &quot;srbijanski i bošnjački&quot;, Srbe iz Hrvatske &quot;hrvatski Srbin&quot;, jer se &quot;hrvatski&quot; odnosi na državu, a Srbin na etnicitet.
::::Još nešto, s obzirom na to da je bio komandant VRS-a do 8. novembra 1996 (a član vojske sve do 28. februara 2002.), a da je Dejtonskim sporazumom 14. decembra 1995. Republika Srpska postala jedan od dva entiteta Bosne i Hercegovine, samim tim, u tom periodu bio je general vojske jednog entiteta Bosne i Hercegovine, odnosno bosanskohercegovački general u širem geografskom i političkom smislu. [[Korisnik:Z1KA|&lt;span style=&quot;border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;&quot;&gt;&amp;nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&amp;nbsp;&lt;/span&gt;]] 21:58, 27 august 2026 (CEST)
:::::Mehaničko prevođenje engleskog opisa &quot;Bosnian Serb&quot; u odrednicu &quot;bosanskohercegovački general&quot; predstavlja grub anahronizam i kršenje pravila Wikipedije o izvorima. Oružane snage BiH osnovane su tek 2006. godine, a vojna lica se, baš kao i sportisti u svojim reprezentacijama, kategorizuju isključivo prema institucijama i formacijama u kojima su gradili karijeru, a ne prema mjestu rođenja. Budući da je imenovani bio oficir JNA i general Vojske Republike Srpske, što potvrđuje kompletna domaća i međunarodna literatura, uvođenje termina &quot;bosanskohercegovački&quot; predstavlja izmišljanje nepostojećih kategorija bez ijednog relevantnog izvora. Povezivanje Dejtonskog sporazuma sa statusom VRS-a kako bi se vještački izveo zaključak o &quot;bosanskohercegovačkom generalu&quot; predstavlja školski primjer [[WP:SINTEZA]]. Definiciju je potrebno hitno uskladiti s historijskim činjenicama i zvaničnom literaturom. [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 23:24, 27 august 2026 (CEST)
::::::Uporno se pišu neki argumenti, a ne daju se konkretni prijedlozi. Cilj mog odgovora bio je da dam kontekst zašto je tako napisano i prihvatio činjenicu da &quot;bosanskohercegovački i srpski&quot; nekako nije najbolja formulacija. Svaki članak koje sam uredio ili kreirao, počinju sličnom početnom rečenicom. Za primjer ću uzeti [[Savo Minić]] članak, koji kaže &quot;jest bosanskohercegovački i srpski političar i advokat, trenutni premijer Vlade Republike Srpske od 2. septembra 2025. ...&quot; dakle
::::::* bosanskohercegovački &gt; država, državljanstvo
::::::* srpski &gt; etnicitet
::::::* političar, advokat, trenutni premijer od 2. septembra 2025. &gt; zanimanje, period od-do
::::::Također, cilj ove izmjene bio je sljedeći:
::::::* bosanskohercegovački &gt; država, državljanstvo
::::::* srpski &gt; etnicitet
::::::* zapovjednik i general Vojske Republike Srpske za vrijeme ratova u bivšoj Jugoslaviji &gt; zanimanje, period
::::::Da se stavi samo srpski, može značiti bilo gdje, jer ima i srpskih političara i srpskih generala po Hrvatskoj, BiH, Srbiji pa čak i na Kosovu.
::::::Očiglendo Vaš cilj nije riješiti problem, nego se ovdje rapravljati i uporno gurati svoj argument. S tim u vezi, neću se više obraćat, a da nahranim Vaš ego izjaviti ću sljedeće: 100% ste upravu, ja nemam pojma šta radim. [[Korisnik:Z1KA|&lt;span style=&quot;border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;&quot;&gt;&amp;nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&amp;nbsp;&lt;/span&gt;]] 00:24, 28 august 2026 (CEST)
:::::::Polako, nećemo ovako postići nešto što bi bilo odgovarajuće. Pratila sam tvoj doprinos i on je ogroman. Ne trebamo ništa lično shvatati, nego raditi zajedno da napravimo što reprezentativniju našu wikipediju. Moj prijedlog je bio: ...bivši jugoslovenski oficir i general Vojske Republike Srpske rodom iz Bosne i Hercegovine. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 00:54, 28 august 2026 (CEST)
:::::::Cilj ove rasprave nije dokazivanje ko je u pravu na ličnom nivou, već isključivo poboljšanje kvaliteta i tačnosti enciklopedijskog članka.
:::::::Uostalom, i u samoj infokutiji ovog članka pod stavkom &quot;Pripadnost&quot; jasno su navedene samo '''JNA i VRS'''. Uvod teksta treba biti u skladu s tim podacima.
:::::::Predlažem uvod: '''&quot;...bio je jugoslovenski oficir i srpski general. Služio je kao oficir u Jugoslovenskoj narodnoj armiji (JNA), a tokom rata u Bosni i Hercegovini kao general i komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske.&quot;''' Molim ostale aktivne urednike da se kratko izjasne o ovom konkretnom prijedlogu kako bismo mogli zaključiti ovu temu. [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 01:00, 28 august 2026 (CEST)
::::::::Meni se čini OK. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 01:02, 28 august 2026 (CEST)
::::::::{{komentar}} Pozdrav, bio je jedan od generala (tj. general-potpukovnik) JNA za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini, a ne samo jedan od oficira iste. --[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 02:40, 28 august 2026 (CEST)
:::::::::{{komentar}} Dopuna: Također, bio je jedan od generala (tj. general-major) JNA za vrijeme rata u Hrvatskoj, a ne samo za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini. --[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 05:34, 28 august 2026 (CEST)
:::::::Mislim da rasprava vodi u potpuno drugačijem pravcu nego što sam očekivao i da smo se poprilično udaljili od osnovnog pitanja. Kroz ''elaborat'' sam problem iznio, kao i potencijalna rješenja, pa ću se potrudit da budem kratak i probat složiti sve koncizno. Nisi ti u pitanju, Z1KA, AnToni je revertovao moju izmjenu, nema ni sažetka kod vraćanja, pa da probam skontati kako, šta. Pronašao si se gdje nisi trebao. Al' evo, ako idemo već u tom pravcu, zbog čega je u redu reći hrvatski Srbin, ali ne i bosanski Srbin, ili zašto ne proširiti na bosanskohercegovački Srbin kad već pričamo o geografskim odrednicama/odrednicama državljanstva? Analogija je potpuno ista. Savo Minić koliko toliko pokušava djelovati unutar ustavnog poretka, njegova funkcija postoji unutar države Bosne i Hercegovine i relevantna kategorija mu je državljanstvo, a kod Ratka Mladića je slučaj da je on vojni komandant, koji je djelovao protiv države, te mu je institucionalna pripadnost relevantnija negoli državljanstvo. Gore sam napisao jasno da &lt;u&gt;historijski kontekst formulaciju čini još problematičnijom. VRS nije bila neutralna &quot;bosanskohercegovačka&quot; vojna formacija. Bila je vojska RS i jedna od vojnih strana u ratu u Bosni i Hercegovini&lt;/u&gt;. Mladić je, ponavljam, bio njen komandant, a ne komandant oružanih snaga Bosne i Hercegovine.
:::::::Ako bismo sugerisali da je Mladić bosanskohercegovački general jer je nakon Dejtona RS postala entitet BiH upali bismo u zamku logičke greške, jer uzimali bismo nešto iz retroaktivnosti gdje se to ne može na taj način uzeti; primijeniti pravni okvir koji je nastao nakon rata na vojnu funkciju koja je postojala tokom rata. To je kao kad bismo rekli da je Adolf Hitler bio evropski kancelar, zato što je Njemačka danas članica Evropske unije. Ne ide. Dejtonski sporazum okončava rat i definiše novi ustavni poredak, ali ne mijenja prirodu oružanih formacija tokom rata, niti institucionalnu pripadnost komandanata. Njegova vojna funkcija se definiše u kontekstu rata, ne u kontekstu Dejtona koji je uslijedio nakon njegovih zločina.
:::::::Moram se prikloniti mišljenju GoodBosniana jer ima više smisla, a ovo da doživiš nekim ličnim napadom nije u redu, jer, barem za sebe garantujem, nemam ništa ni protiv tebe ni bilo koga drugog, a sve i da si pogriješio ne trebaš se pravdat' (''[[:en:Errare_humanum_est|Errare humanum est]]''), jedan si od najaktivnih urednika. Samo dajemo argumente zbog čega formulacija ne odgovara. Niko ti ne govori da ne znaš šta radiš,  ali evo, ako nas je troje na istom tragu, znači da očigledno nešto ne štima. &lt;span style=&quot;font-family:Segoe print; color:Maroon; text-shadow:green 0.2em 0.2em 0.4em;&quot;&gt;[[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]&lt;/span&gt; 05:07, 28 august 2026 (CEST)
::::::::Mislim da smo došli do nekog cilja i da možemo napraviti izmjenu, a ako poslije izmjene bude potrebna dodatna diskusija, otvorimo je ponovo. Možeš li je ti [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] napraviti? 
::::::::Također mišljenja sam da trebamo pregledati i doraditi članak, ima tu dosta materijala iz relevantnih izvora koji se može uvrstiti i sve povezati sa referencama. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 09:25, 28 august 2026 (CEST)
:::::::::Trenutno radim na procesu proširenja članka. 
:::::::::Da se samo nakratko vratim na prethodno, ja sam prvobitno napisao &quot;bosanskohercegovački i srpski&quot; pa kolega AnToni vraća na tu verziju, shvata kontekst zbog kojeg sam to napisao. Ja sam pogriješio u dijelu gdje piše &quot;zapovjednik i general&quot; jer sam mislio da je to zanimanje, kao što je za Savu Minića &quot;bosanskohercegovački i srpski političar, advokat...&quot;. S obzirom da je termin &quot;profesionalni vojnik&quot; ili &quot;oficir&quot; za zanimanje, moglo bi se napisati nešto tipa &quot;bosanskohercegovački i srpski oficir, bivši zapovjednik i general VRS...&quot; ili slično. Detaljna obrada u naslovu &quot;Biografija&quot; dodati JNA, RSK i sl. [[Korisnik:Z1KA|&lt;span style=&quot;border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;&quot;&gt;&amp;nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&amp;nbsp;&lt;/span&gt;]] 10:13, 28 august 2026 (CEST)
::::::::::Z1KA, razumijem tvoju logiku i trud koji ulažeš da terminološki sve precizno posložiš, ali moram priznati da meni u ovom kontekstu termin &quot;bosanskohercegovački zapovjednik&quot; stvara nedopustivu dvosmislenost i lažnu simetriju. Geografska odrednica mjesta rođenja tu se nekako vještački nameće kao vojna i institucionalna pripadnost, a Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) u svojim presudama Mladića nikada ne definiše tako, već isključivo kao ''Commander of the Main Staff of the Bosnian Serb Army''.
::::::::::Jasno mi je na šta ciljaš s Dejtonskim sporazumom i poslijeratnim uređenjem, ali primjenjivati taj ustavni i institucionalni okvir na definisanje nečije vojne uloge i komandne odgovornosti tokom rata meni nije OK. Baš zato mislim da se trebamo vratiti na čiste historijske i pravne činjenice te pronaći formulaciju oko koje se svi možemo složiti.
::::::::::Ako ne možemo naći konsenzus oko problematične formulacije u uvodnom dijelu biografije, možda je najbolje da pristupimo strogim standardima neutralnosti, verifikabilnosti i oslanjanja na primarne pravne izvore i presude. Kako su presude i dokumenti Tribunala jasni po pitanju njegove uloge (''Commander of the Main Staff of the Bosnian Serb Army'', a ne bosanskohercegovački zapovjednik), ovaj problem najlakše i najobjektivnije možemo riješiti korištenjem te terminologije, za koju naravno imamo i direktne reference u dokumentima suda.
::::::::::Na taj način ćemo izbjeći terminološku konfuziju, a članak ostaje u potpunosti usklađen s provjerenim historijskim i pravnim činjenicama. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 11:14, 28 august 2026 (CEST)
::::::::::{{komentar}} Hm, ček, a to bi bilo kao da se [[Zoran Đinđić]], [[Boris Tadić]] i [[Vojislav Šešelj]] ''nekakvom logikom'' proglase za bosanskohercegovačke političare. --[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 11:46, 28 august 2026 (CEST)
:::::::::::{{komentar}} Dopuna: Također, @Toni, ''makar'' dodaj: &quot;&lt;u&gt;okupirana&lt;/u&gt; [Kraljevina] Jugoslavija&quot; (tamo u toj infokutiji). --[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 13:27, 28 august 2026 (CEST)</text>
      <sha1>rewcpbsftv2uno28jn9nkqrm7jlzzxj</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Jevreji u Bosni i Hercegovini</title>
    <ns>0</ns>
    <id>12796</id>
    <revision>
      <id>3922252</id>
      <parentid>3921914</parentid>
      <timestamp>2026-08-27T12:29:59Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3922252</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="75100" sha1="khfrjydq08r3gzk6x97vyh3u63zhee6" xml:space="preserve">{{Infokutija etnička grupa
| grupa           = Jevreji u Bosni i Hercegovini
| izvorno_ime     = יהודים בוסניים
| zastava         =
| opis_zastave    =
| slika           = Sephardi Jewish family in Sarajevo late 19th century.jpg
| opis_slike      = Sefardska jevrejska porodica u [[Sarajevo|Sarajevu]] krajem 19. vijeka

| ukupno          = 262
| ukupno_godina   = 2013.
| ukupno_ref      = &lt;ref name=&quot;Popis2013Etno&quot;&gt;{{Cite web
 |url=https://popis.gov.ba/popis2013/knjige.php
 |title=Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik
 |website=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013.
 |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine
 |access-date=17. 8. 2026
}}&lt;/ref&gt;

| jezici          = {{Br separated entries
 |[[Bosanski jezik|bosanski]]
 |historijski: [[ladino|judeo-španski (ladino)]], [[jidiš]] i [[njemački jezik|njemački]]
 |liturgijski: [[hebrejski jezik|hebrejski]]
 }}

| vjera           = [[Judaizam|judaizam]]

| vezane_grupe    = {{Br separated entries
 |[[Sefardi]]
 |[[Aškenazi]]
 }}

| bilješke        = Broj stanovnika odnosi se na osobe koje su se na [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|Popisu 2013.]] etnički odnosno nacionalno izjasnile kao '''Jevrej/Jevrejka'''. Ne predstavlja broj članova Jevrejske zajednice Bosne i Hercegovine niti ukupan broj osoba jevrejskog porijekla.
}}

'''Jevreji u Bosni i Hercegovini''' čine historijsku etničku, vjersku i kulturnu zajednicu čije je dokumentirano prisustvo u zemlji utvrđeno najmanje od sredine 16. vijeka. Trajnije oblikovanje zajednice prvenstveno je povezano s doseljavanjem [[Sefardi|Sefarda]] nakon izgona Jevreja s [[Pirenejski poluotok|Pirenejskog poluotoka]] krajem 15. vijeka. Najraniji poznati sarajevski sudski zapisi bilježe jevrejsko prisustvo i poslovne aktivnosti 1557. i 1565-1566. godine, dok su se [[Aškenazi]] u većem broju počeli doseljavati nakon [[Austrougarska okupacija Bosne i Hercegovine|austrougarske okupacije Bosne i Hercegovine]] 1878. godine.&lt;ref name=&quot;Lupert2022&quot;&gt;{{Cite journal
 |last=Lupert
 |first=Katarina
 |title=Pathfinders: Recovering the Legacy of Sephardic Merchants in Ottoman-Ruled Bosnia and Herzegovina
 |journal=Balkanologie
 |year=2022
 |volume=17
 |issue=2
 |doi=10.4000/balkanologie.4450
 |url=https://journals.openedition.org/balkanologie/4450
 |language=en
 |access-date=17. 8. 2026
}}&lt;/ref&gt;

[[Sarajevo]] je kroz najveći dio historije bilo glavno središte jevrejskog života u Bosni i Hercegovini, ali su organizirane zajednice postojale i u Banjoj Luci, Mostaru, Tuzli, Travniku, Bijeljini, Brčkom, Doboju, Zenici i brojnim drugim gradovima. Tokom austrougarskog i međuratnog perioda razvijena je mreža vjerskih, obrazovnih, kulturnih i dobrotvornih ustanova, među kojima su bili [[La Benevolencija]], pjevačko društvo [[La Lira]], jevrejske škole i štampa. Sefardsko naslijeđe, posebno [[ladino|judeo-španski jezik]], književnost i usmena tradicija, ostalo je jedno od glavnih obilježja historijskog identiteta zajednice.

Tokom [[Holokaust|Holokausta]] najveći dio predratne jevrejske zajednice bio je ubijen, deportiran ili raseljen nakon što je teritorija Bosne i Hercegovine 1941. uključena u [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisnu Državu Hrvatsku]].&lt;ref name=&quot;Zuckerman2010-85&quot;&gt;{{Cite journal
 |last=Zuckerman
 |first=Boško
 |title=Političke prilike tijekom ustrojstva NDH i psihologija holokausta Židova u Bosni i Hercegovini 1941. godine
 |journal=Prilozi
 |year=2010
 |issue=39
 |page=85
 |publisher=Institut za istoriju
}}&lt;/ref&gt; Zajednica je obnovljena nakon Drugog svjetskog rata, ali u znatno manjem obimu, a njena brojnost dodatno je smanjena poslijeratnim iseljavanjem. Tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata 1992–1995.]] Jevrejska zajednica i obnovljena La Benevolencija razvile su široku humanitarnu djelatnost u opkoljenom Sarajevu i učestvovale u evakuaciji građana različitih nacionalnih i vjerskih pripadnosti.&lt;ref name=&quot;JDCRescue&quot;&gt;{{Cite web
 |url=https://archives.jdc.org/backdrop-to-rescue/
 |title=Backdrop to Rescue
 |website=JDC Archives
 |publisher=American Jewish Joint Distribution Committee
 |access-date=17. 8. 2026
}}&lt;/ref&gt;

Jevreji su danas jedna od zakonom priznatih [[Nacionalne manjine u Bosni i Hercegovini|nacionalnih manjina u Bosni i Hercegovini]].&lt;ref name=&quot;MHRRMinorities&quot;&gt;{{Cite web
 |url=https://mhrr.gov.ba/hr/prava-manjina
 |title=Prava manjina
 |website=Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine
 |publisher=Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine
 |access-date=17. 8. 2026
}}&lt;/ref&gt; Prema Popisu 2013. godine 262 osobe izjasnile su se kao Jevreji u okviru etničke odnosno nacionalne pripadnosti, dok Jevrejska zajednica Bosne i Hercegovine navodi približno 1.000 članova.&lt;ref name=&quot;Popis2013Etno&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;JZBiHBroj&quot;&gt;{{Cite web
 |url=https://jzbih.ba/
 |title=Jevrejska zajednica Bosne i Hercegovine
 |website=Jevrejska zajednica Bosne i Hercegovine
 |publisher=Jevrejska zajednica Bosne i Hercegovine
 |access-date=17. 8. 2026
}}&lt;/ref&gt; Ustavna pravila koja pojedine državne funkcije vežu za pripadnost jednom od tri konstitutivna naroda ograničavaju političku podobnost osoba koje se izjašnjavaju kao Jevreji i drugih građana izvan tih kategorija. Evropski sud za ljudska prava utvrdio je diskriminaciju 2009. godine u predmetu ''[[Sejdić i Finci protiv Bosne i Hercegovine]]''.&lt;ref name=&quot;SejdicFinci&quot;&gt;{{Cite web
 |url=https://hudoc.echr.coe.int/eng?i=001-96491
 |title=Case of Sejdić and Finci v. Bosnia and Herzegovina
 |website=HUDOC
 |publisher=European Court of Human Rights
 |date=22. 12. 2009
 |language=en
 |access-date=17. 8. 2026
}}&lt;/ref&gt;

== Historija ==

=== Prvi tragovi i doseljavanje Sefarda ===

Historiju jevrejskog prisustva na prostoru današnje Bosne i Hercegovine nije moguće u svim pojedinostima precizno rekonstruirati. Starija historiografija početak trajnijeg naseljavanja uglavnom je povezivala s dolaskom Sefarda nakon izgona Jevreja iz Španije i Portugala krajem 15. vijeka, dok novija istraživanja upozoravaju na fragmentarnost ranih izvora i mogućnost ranijih trgovačkih kontakata.&lt;ref name=&quot;Lupert2022&quot;/&gt;

Trajnije formiranje sefardskih zajednica povezano je s njihovim širenjem kroz gradove [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]] tokom 16. vijeka. Nakon izgona s Pirenejskog poluotoka sefardske porodice naseljavale su Istanbul, Solun, Skoplje, Beograd i druge osmanske centre, a migracijske i trgovačke mreže postepeno su obuhvatile i Bosnu.&lt;ref name=&quot;Lupert2022&quot;/&gt;

Najraniji poznati sarajevski sudski izvori bilježe jevrejskog trgovca 1557, a dokumenti iz 1565. i 1566. spominju Isaaka, sina Abrahamova, Rafaela Solomona i druge Jevreje u poslovnim i dužničkim odnosima. Zbog oskudnosti izvora nijednu pojedinačnu godinu nije opravdano predstavljati kao nesporno utvrđeni datum „dolaska Jevreja u Bosnu“.&lt;ref name=&quot;Lupert2022&quot;/&gt;

=== Osmanski period ===

Tokom druge polovine 16. vijeka u Sarajevu se oblikovala trajna sefardska zajednica. Grad se razvijao kao značajno trgovačko i zanatsko središte između jadranskih luka, unutrašnjosti Balkana i istočnih dijelova Osmanskog Carstva, što je sefardskim trgovcima omogućilo uključivanje u postojeće regionalne mreže.&lt;ref name=&quot;Lupert2022&quot;/&gt;

Važno mjesto u razvoju sarajevske zajednice imao je kompleks poznat kao '''Sijavuš-pašina daira''', odnosno u sefardskoj tradiciji ''El Kortijo''. Kompleks je bio povezan sa stanovanjem dijela jevrejskog stanovništva i razvojem organiziranog života zajednice.&lt;ref name=&quot;Bejtic1966-67&quot;&gt;{{Cite journal
 |last=Bejtić
 |first=Alija
 |title=Sijavuš-pašina daira – prilog istoriji sarajevskih Jevreja
 |journal=Prilozi za proučavanje historije Sarajeva
 |year=1966
 |issue=2
 |page=67
 |publisher=Muzej grada Sarajeva
}}&lt;/ref&gt;

Sarajevski sefardski trgovci održavali su veze s [[Dubrovnik]]om i drugim jadranskim centrima, kao i s gradovima u unutrašnjosti Osmanskog Carstva. Iz Bosne su se preko tih mreža izvozile sirovine i stočarski proizvodi, dok su se uvozili tekstil, so, ulje, svila, keramika i druga roba.&lt;ref name=&quot;Lupert2022&quot;/&gt;

Sačuvani sidžili, poreski registri, dubrovačka arhivska građa i drugi izvori pokazuju da su Jevreji koristili osmanske sudove i administrativne institucije u poslovnim, imovinskim i drugim pravnim pitanjima. Njihov položaj bio je određen širim pravnim statusom nemuslimanskih podanika Osmanskog Carstva, ali se kroz više stoljeća mijenjao i ne može se svesti na jedinstven i nepromjenjiv model.&lt;ref name=&quot;Lupert2022&quot;/&gt;

Paralelno s razvojem zajednice nastajale su vjerske i obrazovne ustanove. Tokom 17. vijeka razvila se Talmud-Tora, a 1768. rabin [[David Pardo]] osnovao je sarajevsku ješivu.&lt;ref name=&quot;Milovanovic2022-188&quot;&gt;{{Cite journal
 |last=Milovanović
 |first=Stevan
 |title=Jevrejske vjerske škole u Sarajevu do 1941. godine: Sarajevska sefardska ješiva (La Yeshiva de Saray) i Jevrejski srednji teološki seminar u Sarajevu (El Seminario rabiniko saraylisko)
 |journal=Društvene i humanističke studije
 |year=2022
 |volume=7
 |issue=4 (21)
 |page=188
 |doi=10.51558/2490-3647.2022.7.4.187
}}&lt;/ref&gt;

Tokom vremena jevrejsko stanovništvo pojavljuje se i u drugim bosanskohercegovačkim gradovima, a do 19. vijeka organizirani jevrejski život više nije bio ograničen samo na Sarajevo.

U drugoj polovini 19. vijeka pitanja položaja, školstva i integracije Jevreja pojavljuju se i u službenoj štampi [[Bosanski vilajet|Bosanskog vilajeta]].&lt;ref name=&quot;Karic2015&quot;&gt;{{Cite journal
 |last=Karić
 |first=Dženita
 |title=A Sultan's Children: Bosnian Jews in Two Major Newspapers of the Bosnian Vilayet: Bosna and Sarajevski Cvjetnik
 |journal=British Journal of Middle Eastern Studies
 |year=2015
 |volume=42
 |issue=2
 |pages=147–162
 |doi=10.1080/13530194.2014.993849
 |language=en
}}&lt;/ref&gt;

=== Austrougarski period ===

Austrougarskom okupacijom 1878. jevrejski život u Bosni i Hercegovini ušao je u razdoblje snažnih demografskih, društvenih i institucionalnih promjena. Uz stariju sefardsku zajednicu počeli su se doseljavati Aškenazi iz drugih dijelova Monarhije, među njima državni službenici, trgovci, ljekari, nastavnici i drugi stručnjaci.

Sefardi i Aškenazi zadržali su različite liturgijske tradicije, jezike i zasebne vjerske organizacije. U Sarajevu se ubrzo nakon okupacije organizirala aškenaska zajednica, dok je starija sefardska općina nastavila djelovati kroz vlastite ustanove.

Period je obilježio snažan demografski rast. Prema službenim austrougarskim popisima broj stanovnika jevrejske vjeroispovijesti porastao je s 3.426 1879. na 11.868 1910. godine.&lt;ref name=&quot;Popis1910-XXXVIII&quot;&gt;{{Cite book
 |author=Statistisches Departement der Landesregierung für Bosnien und die Hercegovina
 |title=Die Ergebnisse der Volkszählung in Bosnien und der Hercegovina vom 10. Oktober 1910
 |location=Sarajevo
 |publisher=Landesdruckerei
 |year=1912
 |page=XXXVIII
 |language=de
}}&lt;/ref&gt;

Promjene u školstvu i privredi omogućile su širu profesionalizaciju. Uz trgovinu i zanatstvo, Jevreji su bili sve prisutniji među ljekarima, farmaceutima, pravnicima, nastavnicima, državnim službenicima i drugim stručnim zanimanjima.

Godine 1892. u Sarajevu je osnovana [[La Benevolencija]], prvobitno kao društvo usmjereno na stipendiranje i školovanje siromašnijih sefardskih učenika i studenata. Društvo je kasnije proširilo djelovanje na kulturne, obrazovne i dobrotvorne aktivnosti.&lt;ref name=&quot;Benevolencija&quot;&gt;{{Cite web
 |url=https://jzbih.ba/o-la-benevolenciji/
 |title=O La Benevolenciji
 |website=Jevrejska zajednica Bosne i Hercegovine
 |publisher=Jevrejska zajednica Bosne i Hercegovine
 |access-date=17. 8. 2026
}}&lt;/ref&gt;

=== Kraljevina SHS i Kraljevina Jugoslavija ===

Nakon stvaranja [[Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca|Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca]] 1918. jevrejske zajednice Bosne i Hercegovine nastavile su djelovati unutar novog državnog i pravnog sistema. Sarajevo je ostalo glavno središte vjerskog, kulturnog i političkog života.

Jevrejske općine zadržale su vlastite vjerske i društvene institucije, ali su bile uključene i u zajedničke organizacije na nivou države. Odnos sarajevske zajednice prema državnim i gradskim vlastima tokom velikog dijela međuratnog perioda obilježavali su saradnja i različiti oblici javnog političkog i društvenog djelovanja.&lt;ref name=&quot;Dujmovic2019&quot;&gt;{{Cite journal
 |last=Dujmović
 |first=Sonja M.
 |title=Uzajamna lojalnost – državna politika i jevrejstvo Sarajeva u međuratnom periodu
 |journal=Prilozi
 |year=2019
 |issue=48
 |pages=129–176
 |publisher=Institut za historiju
 |url=https://prilozi.iis.unsa.ba/wp-content/uploads/2023/05/Prilozi_48-ClanakSonjaDujmovic.pdf
}}&lt;/ref&gt;

Međuratni period bio je vrijeme intenzivnog društvenog i kulturnog života. Pored La Benevolencije djelovala su društva poput [[La Lira|La Lire]] i Matatje, cionističke i omladinske organizacije te razvijena lokalna jevrejska štampa. U Sarajevu su izlazili ''Jevrejski život'', ''Narodna židovska svijest'' i od 1928. ''Jevrejski glas''.

Unutar zajednice postojale su različite socijalne, političke i identitetske orijentacije. Dio članstva bio je povezan s cionističkim pokretom, drugi s građanskim ili socijalističkim političkim krugovima, dok su rasprave o sefardskoj posebnosti, jeziku i odnosu prema jugoslavenskoj državi imale važnu ulogu u javnom životu.&lt;ref name=&quot;Finci1981&quot;&gt;{{Cite journal
 |last=Finci
 |first=Moni
 |title=O socijalnoj i političkoj diferencijaciji među sarajevskim Jevrejima u razdoblju 1918–1941.
 |journal=Prilozi
 |year=1981
 |issue=18
 |pages=285–296
 |publisher=Institut za istoriju
}}&lt;/ref&gt;

Važan obrazovni događaj bilo je osnivanje Jevrejskog srednjeg teološkog seminara u Sarajevu. Ustanova je otvorena 13. juna 1928, a nastava je počela 25. novembra iste godine. Seminar je obrazovao rabine, hazane, vjeroučitelje i druge vjerske službenike i djelovao do aprila 1941.&lt;ref name=&quot;Milovanovic2022-193-194&quot;&gt;{{Cite journal
 |last=Milovanović
 |first=Stevan
 |title=Jevrejske vjerske škole u Sarajevu do 1941. godine: Sarajevska sefardska ješiva (La Yeshiva de Saray) i Jevrejski srednji teološki seminar u Sarajevu (El Seminario rabiniko saraylisko)
 |journal=Društvene i humanističke studije
 |year=2022
 |volume=7
 |issue=4 (21)
 |pages=193–194
 |doi=10.51558/2490-3647.2022.7.4.187
}}&lt;/ref&gt;

Tokom 1930-ih antisemitizam je postajao sve vidljiviji i u Bosni i Hercegovini, pod utjecajem domaćih političkih prilika i širenja antisemitskih ideologija u Evropi.&lt;ref name=&quot;Dujmovic2019&quot;/&gt; U oktobru 1940. jugoslavenska vlada donijela je antijevrejske uredbe kojima su uvedena ograničenja u pojedinim privrednim djelatnostima i obrazovanju.&lt;ref name=&quot;Koljanin2020-147&quot;&gt;{{Cite journal
 |last=Koljanin
 |first=Milan
 |title=The Jewish Community and Antisemitism in the Kingdom of Serbs, Croats and Slovenes/Yugoslavia 1918–1941
 |url=https://archive.org/details/ch.2020.010
 |journal=Colloquia Humanistica
 |year=2020
 |issue=9
 |page=[https://archive.org/details/ch.2020.010/page/147 147]
 |doi=10.11649/ch.2020.010
 |language=en
}}&lt;/ref&gt;

=== Drugi svjetski rat i Holokaust ===
{{Glavni|Holokaust u Bosni i Hercegovini}}

Nakon napada sila Osovine na Jugoslaviju u aprilu 1941. teritorija Bosne i Hercegovine uključena je u Nezavisnu Državu Hrvatsku. Ustaške vlasti ubrzo su počele primjenjivati antijevrejsko zakonodavstvo, a lokalne vlasti u pojedinim bosanskohercegovačkim gradovima uvodile su diskriminacijske mjere, oduzimale imovinu i ograničavale kretanje Jevreja.&lt;ref name=&quot;Zuckerman2010-60-70&quot;&gt;{{Cite journal
 |last=Zuckerman
 |first=Boško
 |title=Političke prilike tijekom ustrojstva NDH i psihologija holokausta Židova u Bosni i Hercegovini 1941. godine
 |journal=Prilozi
 |year=2010
 |issue=39
 |pages=60–70
 |publisher=Institut za istoriju
}}&lt;/ref&gt;

Tokom 1941. progon je prerastao u masovna hapšenja i deportacije u ustaške logore i druga mjesta zatočenja. U Sarajevu je prvo masovno odvođenje nekoliko stotina Jevreja zabilježeno u noći s 3. na 4. septembar 1941, nakon čega su hapšenja i deportacije nastavljeni.&lt;ref name=&quot;Zuckerman2010-62-63&quot;&gt;{{Cite journal
 |last=Zuckerman
 |first=Boško
 |title=Političke prilike tijekom ustrojstva NDH i psihologija holokausta Židova u Bosni i Hercegovini 1941. godine
 |journal=Prilozi
 |year=2010
 |issue=39
 |pages=62–63
 |publisher=Institut za istoriju
}}&lt;/ref&gt;

Progon je zahvatio i jevrejske zajednice u Banjoj Luci, Tuzli, Mostaru, Travniku i drugim gradovima. Dio Jevreja pokušao je izbjeći progon bijegom prema područjima pod drugačijim okupacijskim režimom, skrivanjem ili priključivanjem [[Narodnooslobodilački pokret Jugoslavije|Narodnooslobodilačkom pokretu]]. Bosanskohercegovački Jevreji učestvovali su u partizanskim jedinicama, sanitetskim službama i političkom radu.

Pojedinci iz drugih zajednica pomagali su progonjenim Jevrejima. Među dokumentiranim primjerima bili su [[Derviš Korkut]] i njegova supruga Servet, koji su spasili Miru Donkicu Papo, te Ahmed Sadik-Šaralop, koji je pomagao Jevrejima i kasnije bio ubijen u Jasenovcu.&lt;ref name=&quot;YVMiraPapo&quot;&gt;{{Cite web
 |url=https://collections.yadvashem.org/en/names/10085207
 |title=Míra Donkica Papo Bakovic
 |website=The Central Database of Shoah Victims' Names
 |publisher=Yad Vashem
 |access-date=17. 8. 2026
}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;YVSadik&quot;&gt;{{Cite web
 |url=https://collections.yadvashem.org/en/righteous/4017307
 |title=Sadik Ahmed
 |website=The Righteous Among the Nations Database
 |publisher=Yad Vashem
 |access-date=17. 8. 2026
}}&lt;/ref&gt;

Holokaust je uništio najveći dio predratne jevrejske populacije i prekinuo kontinuitet brojnih lokalnih zajednica.&lt;ref name=&quot;Zuckerman2010-85&quot;/&gt;

=== Socijalistički period ===

Nakon završetka Drugog svjetskog rata preživjeli Jevreji počeli su se vraćati u Sarajevo i druge bosanskohercegovačke gradove. Obnovljene su jevrejske općine i osnovne vjerske, socijalne i kulturne aktivnosti, ali je zajednica bila višestruko manja nego prije rata.

La Benevolencija je neposredno nakon rata kratko obnovila djelovanje pod nazivom ''Sloboda'', ali je njen samostalni rad prestao 1948. godine. Dio kulturnih i socijalnih poslova zatim su preuzele jevrejske institucije.&lt;ref name=&quot;Benevolencija&quot;/&gt;

Nakon osnivanja [[Izrael]]a 1948. Savez jevrejskih vjeroispovjednih općina Jugoslavije organizirao je više talasa iseljavanja. U sistemu emigracijskih komisija Sarajevo je bilo regionalno središte nadležno za Bosnu i Hercegovinu, pa je organizirano iseljavanje 1948-1952. neposredno zahvatilo i bosanskohercegovačku zajednicu.&lt;ref name=&quot;Radovanovic2019-125&quot;&gt;{{Cite journal
 |last=Radovanović
 |first=Milan
 |title=The Internal Framework of Organized Jewish Migration from Yugoslavia to Israel (1948–1952)
 |journal=Istorija 20. veka
 |year=2019
 |volume=37
 |issue=1
 |page=125
 |doi=10.29362/ist20veka.2019.1.rad.121-138
 |language=en
}}&lt;/ref&gt;

Tokom narednih decenija organizirani jevrejski život bio je koncentriran prije svega u Sarajevu. Poslijeratni period obilježilo je i postepeno slabljenje svakodnevne upotrebe judeo-španskog jezika.

Nakon višestranačkih izbora 1990. pristupilo se obnovi La Benevolencije, koja je početkom 1991. ponovo registrirana kao Jevrejsko kulturno-prosvjetno i humanitarno društvo.&lt;ref name=&quot;Benevolencija&quot;/&gt;

=== Rat u Bosni i Hercegovini ===

Početkom rata 1992. najveći dio organiziranog jevrejskog života i dalje je bio koncentriran u Sarajevu. Jevrejska zajednica i La Benevolencija ubrzo su razvile široku humanitarnu djelatnost u opkoljenom gradu.

Tokom opsade organizirane su zalihe hrane i lijekova, apoteke, ambulanta, kuhinja, pomoć starijim i bolesnim osobama te komunikacijske službe. Humanitarna pomoć nije bila ograničena na članove jevrejske zajednice.&lt;ref name=&quot;Benevolencija&quot;/&gt;

Jedna od najznačajnijih aktivnosti bile su evakuacije civila. Jevrejska zajednica, La Benevolencija i [[American Jewish Joint Distribution Committee]] organizirali su jedanaest evakuacijskih konvoja kojima je iz Sarajeva izvedeno približno 2.300 Jevreja, Bošnjaka, Srba i Hrvata.&lt;ref name=&quot;JDCRescue&quot;/&gt;

Dio evakuiranih kasnije se vratio u Sarajevo, dok je dio ostao u Izraelu i drugim zemljama. Članovi zajednice koji su ostali u gradu nastavili su tokom opsade održavati institucionalni, humanitarni i dio kulturnog života.

=== Poslijeratni period ===

Nakon završetka rata i stupanja na snagu [[Dejtonski sporazum|Dejtonskog mirovnog sporazuma]] 1995. Jevrejska zajednica nastavila je obnovu institucionalnog, kulturnog, socijalnog i vjerskog života. Sarajevo je ostalo njeno najveće središte.

La Benevolencija je nakon rata nastavila humanitarne i socijalne programe, ali je ponovo razvila kulturne, obrazovne i izdavačke aktivnosti, uključujući izdavanje ''Jevrejskog glasa'' i rad galerije Novi Hram.&lt;ref name=&quot;Benevolencija&quot;/&gt;

U postdejtonskom pravnom sistemu Jevreji su priznati kao nacionalna manjina, dok je ustavni položaj građana koji se ne izjašnjavaju kao pripadnici jednog od tri konstitutivna naroda postao jedno od važnih pitanja savremenog političkog položaja zajednice.

== Demografija ==

Demografske podatke o Jevrejima u Bosni i Hercegovini potrebno je tumačiti u skladu s metodologijom pojedinih popisa. Austrougarski i međuratni podaci koji se ovdje koriste odnose se prvenstveno na vjeroispovijest, dok su kasniji popisi koristili drugačije kategorije nacionalnog i etničkog izjašnjavanja. Popis 2013. zasebno je evidentirao etničku odnosno nacionalnu pripadnost i vjeroispovijest.&lt;ref name=&quot;Popis2013Etno&quot;/&gt;

Zbog toga historijske popisne brojke nisu potpuno usporedive sa savremenim podacima niti se mogu automatski izjednačiti s brojem članova jevrejskih općina ili ukupnim brojem osoba jevrejskog porijekla.

=== Historijski razvoj ===

Tokom austrougarskog perioda broj stanovnika jevrejske vjeroispovijesti snažno je porastao. Godine 1879. evidentirano je 3.426 Jevreja, 1885. godine 5.805, 1895. godine 8.213, a 1910. godine 11.868.&lt;ref name=&quot;Popis1910-XXXVIII&quot;/&gt;

Popis iz 1921. evidentirao je 12.031 stanovnika jevrejske vjeroispovijesti u Bosni i Hercegovini.&lt;ref name=&quot;Popis1921-130&quot;&gt;{{Cite book
 |author=Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca. Opšta državna statistika
 |title=Definitivni rezultati popisa stanovništva od 31 januara 1921 god
 |location=Sarajevo
 |publisher=Državna štamparija
 |year=1932
 |page=130
 |url=https://archive.org/details/definitivnirezul00yugo
}}&lt;/ref&gt;

Za 1931. godinu, čiji su službeni rezultati objavljivani prema tadašnjoj administrativnoj podjeli države, rekonstrukcija podataka za teritoriju Bosne i Hercegovine daje 11.267 stanovnika jevrejske vjeroispovijesti.&lt;ref name=&quot;Preradovic2017-196&quot;&gt;{{Cite book
 |last1=Preradović
 |first1=Ljubiša
 |last2=Malinović
 |first2=Miroslav
 |last3=Okilj
 |first3=Milijana
 |last4=Preradović
 |first4=Gordana
 |chapter=Struktura stanovništva u Bosni i Hercegovini
 |title=Zbornik radova povodom obilježavanja 20 godina rada Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta u Banjoj Luci
 |editor-last=Jojić
 |editor-first=Duško
 |location=Banja Luka
 |publisher=Univerzitet u Banjoj Luci, Prirodno-matematički fakultet
 |year=2017
 |page=196
 |isbn=978-99955-21-53-0
 |language=sr
}}&lt;/ref&gt;

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|+ Jevrejsko stanovništvo Bosne i Hercegovine prema historijskim popisnim podacima
! Godina
! Broj
! Osnova podatka
|-
| 1879.
| 3.426
| vjeroispovijest
|-
| 1885.
| 5.805
| vjeroispovijest
|-
| 1895.
| 8.213
| vjeroispovijest
|-
| 1910.
| 11.868
| vjeroispovijest
|-
| 1921.
| 12.031
| vjeroispovijest
|-
| 1931.
| 11.267
| vjeroispovijest; rekonstrukcija za teritoriju BiH
|}
&lt;ref name=&quot;Popis1910-XXXVIII&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Popis1921-130&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Preradovic2017-196&quot;/&gt;

Neposredno pred Drugi svjetski rat u Bosni i Hercegovini živjelo je oko 14.000 Jevreja, od kojih je najveća pojedinačna zajednica bila u Sarajevu.&lt;ref name=&quot;Zuckerman2010-85&quot;/&gt;

Holokaust je prekinuo dotadašnji demografski razvoj, a poslijeratno iseljavanje u Izrael dodatno je smanjilo brojnost zajednice.

=== Geografska rasprostranjenost ===

Jevrejsko stanovništvo Bosne i Hercegovine historijski je bilo izrazito urbano. Sarajevo je sadržavalo najveću pojedinačnu zajednicu, ali su Jevreji živjeli u velikom broju drugih gradova.

Tokom austrougarskog perioda geografska rasprostranjenost znatno se proširila. Do početka 20. vijeka jevrejsko stanovništvo bilo je prisutno u većini većih bosanskohercegovačkih urbanih sredina.

Pred Drugi svjetski rat organizirane jevrejske zajednice postojale su, između ostalog, u Banjoj Luci, Bihaću, Bijeljini, Brčkom, Derventi, Doboju, Tuzli, Mostaru, Sanskom Mostu, Rogatici, Sarajevu, Travniku, Visokom, Vlasenici, Zavidovićima, Zenici, Zvorniku i Žepču.&lt;ref name=&quot;SaricOpcine&quot;&gt;{{Cite web
 |url=https://jzbih.ba/zivot-jevreja-bugojna-i-vlasenice/
 |title=Život Jevreja Bugojna i Vlasenice
 |last=Sarić
 |first=Samija
 |website=Jevrejska zajednica Bosne i Hercegovine
 |publisher=Jevrejska zajednica Bosne i Hercegovine
 |access-date=17. 8. 2026
}}&lt;/ref&gt;

U manjim mjestima porodice koje nisu imale dovoljno članova za zasebnu općinu pripadale su najbližoj većoj zajednici.&lt;ref name=&quot;SaricOpcine&quot;/&gt;

=== Popis 2013. i savremene procjene ===

Prema detaljnoj klasifikaciji etničkog odnosno nacionalnog izjašnjavanja iz Popisa 2013, 262 osobe izjasnile su se kao Jevreji odnosno Jevrejke.&lt;ref name=&quot;Popis2013Etno&quot;/&gt;

Taj broj ne predstavlja ukupno članstvo jevrejskih općina. Jevrejska zajednica Bosne i Hercegovine navodi približno 1.000 članova, pri čemu se institucionalno članstvo ne može izjednačiti s individualnim etničkim ili vjerskim izjašnjavanjem na popisu.&lt;ref name=&quot;JZBiHBroj&quot;/&gt;

== Jevrejske općine i organizacije ==

Organizirani jevrejski život u Bosni i Hercegovini odvija se kroz Jevrejsku zajednicu Bosne i Hercegovine, lokalne jevrejske općine i povezane kulturne i humanitarne organizacije. Današnja institucionalna mreža znatno je manja od one koja je postojala prije Drugog svjetskog rata.

=== Historijska mreža općina ===

Jevrejske vjerske općine historijski su predstavljale osnovni oblik lokalne organizacije zajednice. Osim bogoslužja, brinule su o vjerskom obrazovanju, grobljima, dobrotvornom radu i drugim potrebama članstva.

Pred Drugi svjetski rat organizirane jevrejske općine djelovale su u nizu bosanskohercegovačkih gradova, dok su porodice u manjim mjestima često bile povezane s najbližom većom općinom.&lt;ref name=&quot;SaricOpcine&quot;/&gt;

Holokaust je uništio ili teško pogodio većinu nekadašnjih lokalnih zajednica, dok su poslijeratno iseljavanje i demografske promjene dodatno smanjili broj aktivnih općina.

=== Savremena organizacija ===

'''Jevrejska zajednica Bosne i Hercegovine''' krovna je organizacija jevrejskih općina u zemlji. Njene članice imaju vlastitu pravnu i organizacijsku strukturu, ali djeluju unutar zajedničke krovne organizacije.&lt;ref name=&quot;JZBiHStruktura&quot;&gt;{{Cite web
 |url=https://jzbih.ba/jevrejska-zajednica/
 |title=Jevrejska zajednica
 |website=Jevrejska zajednica Bosne i Hercegovine
 |publisher=Jevrejska zajednica Bosne i Hercegovine
 |access-date=17. 8. 2026
}}&lt;/ref&gt;

Današnju institucionalnu mrežu čine '''šest jevrejskih općina''' i La Benevolencija. Jevrejske općine djeluju u Sarajevu, Banjoj Luci, Tuzli, Zenici, Mostaru i Doboju.&lt;ref name=&quot;JZBiHStruktura&quot;/&gt;

{| class=&quot;wikitable&quot;
! Jevrejska općina
! Napomena
|-
| [[Jevrejska općina Sarajevo|Sarajevo]]
| Najveće historijsko i savremeno središte zajednice.
|-
| [[Jevrejska općina Banja Luka|Banja Luka]]
| Nastavlja tradiciju jedne od najvećih jevrejskih zajednica izvan Sarajeva.
|-
| [[Jevrejska općina Tuzla|Tuzla]]
| Historijska zajednica u kojoj su djelovali i Sefardi i Aškenazi.
|-
| [[Jevrejska općina Zenica|Zenica]]
| Nastavlja institucionalnu tradiciju lokalne zajednice koja je postojala prije Drugog svjetskog rata.
|-
| [[Jevrejska općina Mostar|Mostar]]
| Središte organiziranog jevrejskog života u Hercegovini.
|-
| [[Jevrejska općina Doboj|Doboj]]
| Jedna od šest savremenih članica Jevrejske zajednice Bosne i Hercegovine.
|}

Broj članova i obim aktivnosti pojedinih općina razlikuju se. Sarajevo zbog koncentracije centralnih institucija ima posebno mjesto u organizaciji Zajednice, dok manje općine imaju važnu ulogu u očuvanju lokalnog vjerskog života, grobalja, spomenika i historijskog pamćenja nekadašnjih zajednica.

=== La Benevolencija ===
{{Glavni|La Benevolencija}}

'''Jevrejsko kulturno-prosvjetno i humanitarno društvo „La Benevolencija“''' osnovano je u Sarajevu 1892. godine. Prvobitno je bilo usmjereno na stipendiranje i obrazovanje jevrejskih učenika i studenata, a kasnije je proširilo djelovanje na kulturne, socijalne i humanitarne aktivnosti.&lt;ref name=&quot;Benevolencija&quot;/&gt;

Rad društva prekinut je 1941. godine. Nakon kratke poslijeratne obnove samostalno djelovanje prestalo je 1948, a obnovljeno je početkom 1991. godine.&lt;ref name=&quot;Benevolencija&quot;/&gt;

Tokom rata 1992–1995. La Benevolencija razvila je široku humanitarnu djelatnost dostupnu stanovnicima različitih nacionalnih i vjerskih pripadnosti. Danas je dio organizacijske strukture Jevrejske zajednice Bosne i Hercegovine.&lt;ref name=&quot;JZBiHStruktura&quot;/&gt;

== Pravni i politički položaj ==

Položaj Jevreja u savremenoj Bosni i Hercegovini određen je zakonodavstvom o zaštiti nacionalnih manjina i ustavnim sistemom zasnovanim na posebnom položaju tri konstitutivna naroda.

=== Status nacionalne manjine ===

Zakon o zaštiti prava pripadnika nacionalnih manjina Bosne i Hercegovine izričito navodi Jevreje među priznatim nacionalnim manjinama.&lt;ref name=&quot;MHRRMinorities&quot;/&gt;

Zakonski okvir obavezuje organe vlasti na zaštitu etničkog, kulturnog, jezičkog i vjerskog identiteta nacionalnih manjina i njihovo ravnopravno uključivanje u društveni život.&lt;ref name=&quot;MHRRMinorities&quot;/&gt;

=== Ustavni položaj ===

[[Ustav Bosne i Hercegovine]] u preambuli navodi Bošnjake, Hrvate i Srbe kao konstitutivne narode, zajedno s „ostalima“ i građanima Bosne i Hercegovine.&lt;ref name=&quot;UstavBiH&quot;&gt;{{Cite web
 |url=https://www.ustavnisud.ba/bs/ustav-bosne-i-hercegovine
 |title=Ustav Bosne i Hercegovine
 |website=Ustavni sud Bosne i Hercegovine
 |publisher=Ustavni sud Bosne i Hercegovine
 |access-date=17. 8. 2026
}}&lt;/ref&gt;

Odredbe o sastavu [[Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Doma naroda]] i [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva Bosne i Hercegovine]] vezuju članstvo odnosno kandidaturu za pripadnost jednom od tri konstitutivna naroda. Osobe koje se izjašnjavaju kao Jevreji, a ne kao pripadnici jednog od konstitutivnih naroda, prema postojećim ustavnim pravilima ne mogu biti izabrane odnosno delegirane kao članovi Doma naroda niti se kandidirati za Predsjedništvo.&lt;ref name=&quot;UstavBiH&quot;/&gt;

=== ''Sejdić i Finci protiv Bosne i Hercegovine'' ===
{{Glavni|Sejdić i Finci protiv Bosne i Hercegovine}}

Predmet su pokrenuli [[Dervo Sejdić]], pripadnik romske zajednice, i [[Jakob Finci]], pripadnik jevrejske zajednice. Obojica su se žalila da zbog svog etničkog porijekla nisu mogli biti kandidati odnosno članovi institucija čiji je sastav ustavno vezan za pripadnost konstitutivnim narodima.

Veliko vijeće Evropskog suda za ljudska prava donijelo je 22. decembra 2009. presudu kojom je utvrdilo da je njihova isključenost diskriminatorna.&lt;ref name=&quot;SejdicFinci&quot;/&gt;

U pogledu Doma naroda Sud je utvrdio povredu člana 14 Evropske konvencije u vezi s članom 3 Protokola br. 1, dok je u pogledu Predsjedništva utvrdio povredu člana 1 Protokola br. 12.&lt;ref name=&quot;SejdicFinci&quot;/&gt;

Izvršenje presude zahtijeva izmjene ustavnog i izbornog okvira, a grupa predmeta ostala je pod nadzorom Komiteta ministara Vijeća Evrope.&lt;ref name=&quot;CoEExecution&quot;&gt;{{Cite web
 |url=https://www.coe.int/en/web/execution/-/bosnia-and-herzegovina-execution-of-the-european-court-s-judgments-on-electoral-discrimination
 |title=Bosnia and Herzegovina: Execution of the European Court's judgments on electoral discrimination
 |website=Department for the Execution of Judgments of the European Court of Human Rights
 |publisher=Council of Europe
 |date=25. 9. 2025
 |language=en
 |access-date=17. 8. 2026
}}&lt;/ref&gt;

== Religija i vjerski život ==

Jevrejski vjerski život historijski je oblikovan prvenstveno kroz sefardsku i aškenasku tradiciju. Sefardska zajednica razvila se tokom osmanskog perioda i predstavljala brojčano dominantnu tradiciju, dok se organizirani aškenaski život snažnije razvio nakon 1878.

=== Sefardska i aškenaska tradicija ===

Sefardska vjerska tradicija historijski je bila dominantna među Jevrejima Bosne i Hercegovine. Sarajevska zajednica razvila je vlastite sinagoge, vjerske škole, rabinat i običaje povezane s naslijeđem sefardskih zajednica Osmanskog Carstva.

Tokom 17. vijeka djelovala je Talmud-Tora, a David Pardo je 1768. osnovao sarajevsku ješivu.&lt;ref name=&quot;Milovanovic2022-188&quot;/&gt;

Aškenazi koji su se doseljavali nakon 1878. organizirali su vlastite vjerske ustanove i bogoslužje prema aškenaskom obredu.

=== Rabinat i bogoslužje ===

Sarajevo je kroz historiju imalo razvijenu rabinsku tradiciju. Jevrejski srednji teološki seminar obrazovao je rabine, hazane, vjeroučitelje i druge službenike između 1928. i 1941. godine.&lt;ref name=&quot;Milovanovic2022-193-194&quot;/&gt;

Holokaust i poslijeratne migracije doveli su do znatnog smanjenja broja rabina, sinagoga i drugih vjerskih ustanova. Organizirani vjerski život danas je koncentriran prvenstveno u Sarajevu.

Redovno bogosluženje održava se u [[Aškenaška sinagoga u Sarajevu|Aškenaškoj sinagogi]], pri čemu savremena zajednica u njoj uglavnom slijedi sefardski obred.&lt;ref name=&quot;WJCBiH&quot;&gt;{{Cite web
 |url=https://www.worldjewishcongress.org/en/about/communities/BA
 |title=Community in Bosnia and Herzegovina
 |website=World Jewish Congress
 |publisher=World Jewish Congress
 |language=en
 |access-date=17. 8. 2026
}}&lt;/ref&gt;

=== Praznici i lokalni običaji ===

Jevrejske općine obilježavaju najvažnije praznike jevrejskog kalendara, među njima [[Roš Hašana|Roš Hašanu]], [[Jom Kipur]], [[Pesah]], [[Sukot]], [[Hanuka|Hanuku]] i [[Purim]].&lt;ref name=&quot;JZPraznici&quot;&gt;{{Cite web
 |url=https://jzbih.ba/praznici/
 |title=Praznici
 |website=Jevrejska zajednica Bosne i Hercegovine
 |publisher=Jevrejska zajednica Bosne i Hercegovine
 |access-date=17. 8. 2026
}}&lt;/ref&gt;

Posebnost sarajevske sefardske tradicije predstavlja '''Sarajevski Purim''' (''Purim de Sarajevo''), lokalni dan sjećanja povezan s oslobađanjem sarajevskog haham-baše [[Moše Danon]]a i drugih zatočenih Jevreja početkom 19. vijeka.&lt;ref name=&quot;DanonJZ&quot;&gt;{{Cite web
 |url=https://jzbih.ba/hodocasce-na-grob-rav-mose-danona/
 |title=Hodočašće na grob rav Moše Danona
 |website=Jevrejska zajednica Bosne i Hercegovine
 |publisher=Jevrejska zajednica Bosne i Hercegovine
 |access-date=17. 8. 2026
}}&lt;/ref&gt;

Sjećanje na Danona povezano je i s hodočašćem njegovom grobu kod [[Stolac|Stoca]].&lt;ref name=&quot;DanonJZ&quot;/&gt;

=== Savremena vjerska praksa ===

Zbog male brojnosti zajednice te posljedica Holokausta i poslijeratnog iseljavanja, organizirana vjerska praksa ima znatno manji institucionalni obim nego prije Drugog svjetskog rata. Redovne aktivnosti najviše su koncentrirane u Sarajevu, dok lokalne jevrejske općine u drugim gradovima vjerske aktivnosti povezuju s očuvanjem tradicije, grobalja i lokalnog kulturnog naslijeđa.

Jevrejska zajednica Bosne i Hercegovine među svojim osnovnim ciljevima navodi očuvanje jevrejske religije, tradicije i identiteta.&lt;ref name=&quot;JZBiHStruktura&quot;/&gt;

Institucionalno članstvo pritom nije nužno isto što i redovno religijsko prakticiranje. Vjerski, kulturni, porodični i historijski elementi identiteta međusobno se prepliću, dok zajedničko obilježavanje praznika i bogoslužje ostaju važni oblici života zajednice.

== Jezik ==

Jezici koje su Jevreji u Bosni i Hercegovini koristili mijenjali su se u skladu s porijeklom zajednice, historijskim periodom i društvenim okruženjem. Najvažniji historijski jezik bosanskohercegovačkih Sefarda bio je judeo-španski, dok su među Aškenazima bili prisutni njemački, jidiš i drugi srednjoevropski jezici. Hebrejski je prvenstveno imao liturgijsku i obrazovnu funkciju.&lt;ref name=&quot;VucinaSimovic2022&quot;&gt;{{Cite journal
 |last=Vučina Simović
 |first=Ivana
 |title=Multilingualism in Sarajevo through the Lens of the Sephardim
 |journal=Zeitschrift für Slawistik
 |year=2022
 |volume=67
 |issue=4
 |pages=564–584
 |doi=10.1515/slaw-2022-0028
 |language=en
}}&lt;/ref&gt;

=== Judeo-španski (ladino) ===

[[Ladino|Judeo-španski]], poznat i kao ladino, bio je historijski glavni jezik porodičnog i kulturnog života bosanskih Sefarda. U Sarajevu je imao važnu ulogu u svakodnevnoj komunikaciji, usmenoj književnosti, pjesmama, porodičnim pričama i dijelu pisanog stvaralaštva.

Posebno mjesto u usmenom naslijeđu imale su sefardske romanse, koje su u Bosni i Hercegovini prenošene usmenim putem kroz više generacija.&lt;ref name=&quot;Efendic2010&quot;&gt;{{Cite journal
 |last=Efendić
 |first=Nirha
 |title=Pogled na sefardsku romansu u Bosni i Hercegovini
 |journal=Narodna umjetnost
 |year=2010
 |volume=47
 |issue=2
 |pages=163–174
 |url=https://hrcak.srce.hr/61989
 |access-date=17. 8. 2026
}}&lt;/ref&gt;

=== Višejezičnost i jezički pomak ===

Tokom osmanskog perioda sarajevski Sefardi razvili su stabilnu funkcionalnu višejezičnost. Nakon promjene političkog poretka 1878. sve veći značaj dobivali su srpskohrvatski i njemački, dok je u međuratnom periodu srpskohrvatski prevladao u javnom životu.&lt;ref name=&quot;VucinaSimovic2022&quot;/&gt;

Izbor srpskohrvatskog kao književnog jezika kod autora poput [[Isak Samokovlija|Isaka Samokovlije]] bio je dio širih kulturnih i političkih promjena sefardske zajednice, a ne samo jednostavan proces jezičke asimilacije.&lt;ref name=&quot;Oparnica2023&quot;&gt;{{Cite journal
 |last=Oparnica
 |first=Željka
 |title=Serbo-Croatian as a Language of Sephardic Literature: The Cases of Isak Samokovlija and Jacques Confino
 |journal=European Journal of Jewish Studies
 |year=2023
 |volume=17
 |issue=1
 |pages=38–60
 |doi=10.1163/1872471X-bja10050
 |language=en
}}&lt;/ref&gt;

=== Očuvanje ladina ===

Jezički pomak bio je vidljiv već u međuratnom periodu, zbog čega su dio jevrejske štampe i sefardskih intelektualaca nastojali očuvati judeo-španski.

Jedan od takvih pokušaja bila je rubrika ''Para noče de šabat'' u ''Jevrejskom glasu''. List, inače pretežno štampan na srpskohrvatskom, pokrenuo je 1931. rubriku radi očuvanja sefardske tradicije i judeo-španskog jezika.&lt;ref name=&quot;ParaNoce2018-177-178&quot;&gt;{{Cite journal
 |last1=Twardowska
 |first1=Aleksandra
 |last2=August-Zarębska
 |first2=Agnieszka
 |title=The Column Para noče de šabat as a Local Strategy of Memory of the Judeo-Spanish Tradition
 |journal=Studia Judaica
 |year=2018
 |volume=21
 |issue=1 (41)
 |pages=177–178
 |doi=10.4467/24500100STJ.18.010.9180
 |language=en
}}&lt;/ref&gt;

Važan istraživač jezika bosanskih Sefarda bio je [[Kalmi Baruh]], koji je judeo-španski proučavao u okviru šireg interesa za sefardsku historiju i kulturu.&lt;ref name=&quot;Kamhi2018&quot;&gt;{{Cite journal
 |last=Kamhi
 |first=David
 |title=Neki aspekti iz života i rada dr. Kalmija Baruha, jednog od najistaknutijih svjetskih hispanista i poznavalaca sefardike
 |journal=Dijalog
 |year=2018
 |issue=3–4
 |pages=100–110
}}&lt;/ref&gt;

Holokaust, poslijeratno iseljavanje i jezički pomak doveli su do gotovo potpunog nestanka ladina iz svakodnevne govorne prakse bosanskohercegovačkih Sefarda. Jezik se posebno očuvao u pjesmama, romansama, rukopisima i drugim oblicima kulturnog naslijeđa.&lt;ref name=&quot;Efendic2010&quot;/&gt;

=== Hebrejski i jidiš ===

Hebrejski je imao prvenstveno vjersku i obrazovnu funkciju i proučavao se u tradicionalnim vjerskim školama i kasnije Teološkom seminaru.&lt;ref name=&quot;Milovanovic2022-188&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Milovanovic2022-193-194&quot;/&gt;

Jidiš je u Bosnu i Hercegovinu stigao prvenstveno s aškenaskim doseljenicima nakon 1878, ali nije imao položaj usporediv s judeo-španskim među ukupnim jevrejskim stanovništvom.

== Kultura ==

Kulturno stvaralaštvo bosanskohercegovačkih Jevreja razvijalo se u okviru sefardske i aškenaske tradicije, ali i kroz stalnu razmjenu sa širim bosanskohercegovačkim kulturnim prostorom.

=== Književnost i pozorište ===

Jedna od najznačajnijih predstavnica sefardske književnosti bila je [[Laura Papo Bohoreta]]. Njeno stvaralaštvo obuhvatalo je drame, pripovijetke, eseje, poeme i druge zapise na judeo-španskom jeziku, pri čemu su među važnim temama bili svakodnevni život bosanskih Sefarda, porodični odnosi, društvene promjene i položaj žena.&lt;ref name=&quot;Papo2022-103-107&quot;&gt;{{Cite journal
 |last1=Prenz Kopušar
 |first1=Ana Cecilia
 |last2=Spahić
 |first2=Edina
 |title=Bosanski Sefardi u djelima Laure Papo Bohorete
 |journal=Društvene i humanističke studije
 |year=2022
 |volume=7
 |issue=4 (21)
 |pages=103–107
 |doi=10.51558/2490-3647.2022.7.4.103
}}&lt;/ref&gt;

Historijski arhiv Sarajevo čuva fond Laure Papo s originalnim rukopisima na judeo-španskom jeziku.&lt;ref name=&quot;HASBohoreta&quot;&gt;{{Cite web
 |url=https://www.arhivsa.ba/wordpress/?page_id=1059
 |title=Porodični i lični fondovi – Papo Laura Bohoreta
 |website=Historijski arhiv Sarajevo
 |publisher=Historijski arhiv Sarajevo
 |access-date=17. 8. 2026
}}&lt;/ref&gt;

Druga centralna književna ličnost bio je [[Isak Samokovlija]]. Njegova proza često je tematizirala život sefardskih porodica i društvene odnose u bosanskohercegovačkim gradovima.&lt;ref name=&quot;Oparnica2023&quot;/&gt;

Važnu ulogu u proučavanju sefardske kulture imao je i Kalmi Baruh, romanista, hispanista i esejista koji je istraživao jezik, književnost i folklor bosanskih Sefarda.&lt;ref name=&quot;Kamhi2018&quot;/&gt;

=== Muzika i usmena tradicija ===

Sefardska usmena tradicija posebno se očuvala kroz pjesme i romanse na judeo-španskom jeziku.&lt;ref name=&quot;Efendic2010&quot;/&gt;

[[La Lira|Sarajevsko jevrejsko pjevačko društvo „Lira“]] osnovano je 1901. godine i bilo je jedino jevrejsko pjevačko društvo takve vrste u Bosni i Hercegovini. Od 1920. okupljalo je i Sefarde i Aškenaze.&lt;ref name=&quot;Lira2008&quot;&gt;{{Cite journal
 |last=Besarović-Džinić
 |first=Vojka
 |title=Sarajevsko jevrejsko pjevačko društvo Lira
 |journal=Historijska traganja
 |year=2008
 |issue=2
 |pages=93–116
 |publisher=Institut za istoriju
}}&lt;/ref&gt;

Društvo je nastupalo u Sarajevu, Travniku, Banjoj Luci i drugim gradovima i djelovalo do 1941. godine.&lt;ref name=&quot;Lira2008&quot;/&gt;

Tradicija sefardske pjesme nastavila se i u dijaspori. [[Flory Jagoda]], rođena u Sarajevu, postala je jedna od međunarodno najpoznatijih čuvarica ladino pjesama bosanskih Sefarda.&lt;ref name=&quot;JagodaNEA&quot;&gt;{{Cite web
 |url=https://www.arts.gov/honors/heritage/flory-jagoda
 |title=Flory Jagoda
 |website=National Heritage Fellowships
 |publisher=National Endowment for the Arts
 |language=en
 |access-date=17. 8. 2026
}}&lt;/ref&gt;

=== Likovna umjetnost ===

Jevrejski umjetnici snažnije se uključuju u modernu bosanskohercegovačku likovnu umjetnost tokom prve polovine 20. vijeka. Njihovo stvaralaštvo nije činilo zasebnu zatvorenu „jevrejsku školu“, nego je bilo uključeno u šire umjetničke tokove Bosne i Hercegovine.&lt;ref name=&quot;BegicArtists&quot;&gt;{{Cite web
 |url=https://jzbih.ba/jevrejski-umjetnici-xx-stoljeca-u-bih/
 |title=Jevrejski umjetnici XX stoljeća u BiH
 |last=Begić
 |first=Azra
 |website=Jevrejska zajednica Bosne i Hercegovine
 |publisher=Jevrejska zajednica Bosne i Hercegovine
 |access-date=17. 8. 2026
}}&lt;/ref&gt;

Među istaknutim međuratnim umjetnicima bili su [[Daniel Kabiljo]], [[Danijel Ozmo]] i Josip Monsino Levi. Nakon Drugog svjetskog rata djelovali su, između ostalih, Berta Baruh, Jakov Bararon, Zoja Finci i Marina Finci.&lt;ref name=&quot;BegicArtists&quot;/&gt;

=== Štampa i izdavaštvo ===

Tokom međuratnog perioda u Sarajevu su izlazili ''Jevrejski život'', ''Narodna židovska svijest'' i ''Jevrejski glas''. Objavljivali su političke, historijske i kulturne tekstove, književna djela, vijesti iz jevrejskih općina i rasprave o cionizmu, jeziku i sefardskom identitetu.

''Jevrejski glas'' je uz dominantni srpskohrvatski sadržaj objavljivao i tekstove usmjerene na očuvanje judeo-španskog jezika i sefardskog kulturnog pamćenja.&lt;ref name=&quot;ParaNoce2018-177-178&quot;/&gt;

Izdavačka djelatnost obnovljena je u savremenom periodu, a ''Jevrejski glas'' danas je glasilo Jevrejske zajednice Bosne i Hercegovine.&lt;ref name=&quot;JevrejskiGlas&quot;&gt;{{Cite web
 |url=https://jzbih.ba/jevrejski-glas/
 |title=Jevrejski glas
 |website=Jevrejska zajednica Bosne i Hercegovine
 |publisher=Jevrejska zajednica Bosne i Hercegovine
 |access-date=17. 8. 2026
}}&lt;/ref&gt;

== Društveni i privredni život ==

Društveni i privredni položaj Jevreja mijenjao se u skladu s političkim, ekonomskim i demografskim promjenama. Iako je trgovina imala važnu ulogu u historiji sefardske zajednice, Jevreji nisu činili društveno ni profesionalno homogenu skupinu.

=== Trgovina i zanatstvo ===

Trgovina je imala posebno mjesto u ranom ekonomskom životu bosanskih Sefarda. Sarajevski trgovci bili su povezani s Dubrovnikom, drugim jadranskim lukama i osmanskim centrima.&lt;ref name=&quot;Lupert2022&quot;/&gt;

Iz Bosne su se preko tih mreža izvozili stočarski proizvodi, koža, vuna, rude i druge sirovine, dok su se uvozili tekstil, so, ulje, svila, keramika i druga proizvedena roba.&lt;ref name=&quot;Lupert2022&quot;/&gt;

Poslovne mreže često su se oslanjale na porodične i zajedničke veze između sefardskih trgovaca u različitim gradovima. Sefardski trgovci djelovali su unutar šire bosanskohercegovačke, osmanske i mediteranske privrede zajedno s pripadnicima drugih zajednica.&lt;ref name=&quot;Lupert2022&quot;/&gt;

Pored trgovine, Jevreji su se bavili zanatima, proizvodnjom, posredništvom i drugim gradskim zanimanjima.

=== Obrazovanje i profesionalizacija ===

Tokom austrougarskog perioda širenje školstva, državne administracije i modernih stručnih službi otvorilo je nove mogućnosti za profesionalnu mobilnost. Uz trgovce i zanatlije sve su brojniji bili ljekari, farmaceuti, pravnici, nastavnici i službenici.

Jedan pregled austrougarskog zdravstvenog kadra navodi da je među 147 ljekara u zemaljskoj službi bilo 59 Jevreja, uz jevrejske ljekare zaposlene i u drugim javnim i privrednim službama.&lt;ref name=&quot;Masic2018-377&quot;&gt;{{Cite journal
 |last=Masic
 |first=Izet
 |title=One Hundred Fifty Years of Organized Health Care Services in Bosnia and Herzegovina
 |journal=Medical Archives
 |year=2018
 |volume=72
 |issue=5
 |page=377
 |doi=10.5455/medarh.2018.72.374-388
 |pmid=30524173
 |pmc=6282915
 |language=en
}}&lt;/ref&gt;

Važan instrument društvene mobilnosti bilo je obrazovanje, uključujući stipendije i stručno osposobljavanje koje je pružala La Benevolencija.&lt;ref name=&quot;Benevolencija&quot;/&gt;

=== Društvena struktura i mobilnost ===

Jevrejska zajednica nije bila socijalno homogena. U međuratnom Sarajevu postojali su imućni trgovci i poduzetnici, pripadnici srednjeg građanskog sloja, slobodni profesionalci, službenici, zanatlije, radnici i siromašnije porodice.&lt;ref name=&quot;Finci1981&quot;/&gt;

Razlike u društvenom položaju odražavale su se i na političke i kulturne orijentacije. Socijalna diferencijacija i politička polarizacija predstavljale su izrazita obilježja međuratnog života sarajevske zajednice.&lt;ref name=&quot;Finci1981&quot;/&gt;

U poređenju s ukupnim bosanskohercegovačkim stanovništvom, Jevreji su historijski bili izrazito urbana zajednica i profesionalno snažnije vezani za trgovinu, zanatstvo, administraciju, uslužne djelatnosti i slobodne profesije.

== Kulturno naslijeđe ==

Jevrejsko kulturno naslijeđe Bosne i Hercegovine obuhvata sinagoge, groblja, stambene i javne građevine, obredne predmete, rukopise, muzejske i arhivske zbirke te druge materijalne tragove višestoljetnog prisustva jevrejskih zajednica.

Više dobara povezanih s jevrejskom historijom proglašeno je [[Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine|nacionalnim spomenicima Bosne i Hercegovine]].&lt;ref name=&quot;KONSLista&quot;&gt;{{Cite web
 |url=https://kons.gov.ba/publication/read/nacionalni-spomenici-lista
 |title=Nacionalni spomenici Bosne i Hercegovine
 |website=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika
 |publisher=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine
 |access-date=17. 8. 2026
}}&lt;/ref&gt;

=== Sinagoge ===

Sarajevo sadrži najveću koncentraciju sačuvanih jevrejskih vjerskih objekata u Bosni i Hercegovini.

[[Stari hram u Sarajevu|Stari jevrejski hram]], poznat kao ''Il Kal Grandi'' ili ''Il Kal Vježu'', jedan je od najvažnijih sačuvanih spomenika sefardske historije u zemlji i ima status nacionalnog spomenika Bosne i Hercegovine.&lt;ref name=&quot;KONSLista&quot;/&gt;

U njegovoj neposrednoj blizini nalazi se nekadašnja sefardska sinagoga ''Il Kal Nuevu'', danas [[Galerija Novi Hram]], dok Aškenaška sinagoga ostaje glavno aktivno mjesto organiziranog jevrejskog bogoslužja u Sarajevu.

Historijske sinagoge postojale su i u drugim bosanskohercegovačkim gradovima. Dio je uništen tokom Drugog svjetskog rata, a dio je kasnije promijenio namjenu.

=== Jevrejska groblja ===

Jevrejska groblja predstavljaju jedan od najrasprostranjenijih materijalnih tragova nekadašnjih lokalnih zajednica.

[[Jevrejsko groblje u Sarajevu]] proglašeno je nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine, a od 2018. nalazi se na Tentativnoj listi Bosne i Hercegovine za moguću nominaciju na Listu svjetske baštine UNESCO-a.&lt;ref name=&quot;KONSUNESCO&quot;&gt;{{Cite web
 |url=https://kons.gov.ba/Content/Read/nacionalni-spomenici
 |title=Nacionalni spomenici – svjetsko naslijeđe u BiH
 |website=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika
 |publisher=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine
 |access-date=17. 8. 2026
}}&lt;/ref&gt;

Nacionalnim spomenicima proglašena su i jevrejska groblja u [[Mostar]]u, [[Bihać]]u, [[Jajce|Jajcu]] i [[Tuzla|Tuzli]].&lt;ref name=&quot;KONSLista&quot;/&gt;

=== Sarajevska hagada ===
{{Glavni|Sarajevska hagada}}

[[Sarajevska hagada]] najpoznatiji je pojedinačni predmet jevrejskog kulturnog naslijeđa Bosne i Hercegovine. Riječ je o iluminiranom rukopisu nastalom u srednjovjekovnoj Španiji, danas pohranjenom u [[Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine|Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine]].&lt;ref name=&quot;ZMBiHHagada&quot;&gt;{{Cite web
 |url=https://zemaljskimuzej.ba/predmet/sarajevska-hagada/
 |title=Sarajevska hagada
 |website=Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine
 |publisher=Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine
 |access-date=17. 8. 2026
}}&lt;/ref&gt;

Rukopis se sastoji od 142 lista pergamene. Iluminirani dio sadrži 69 minijatura na 34 lista, dok je tekst pisan hebrejskim pismom.&lt;ref name=&quot;ZMBiHHagada&quot;/&gt;

Hagada je dospjela u Zemaljski muzej 1894. godine i postala jedan od najprepoznatljivijih predmeta kulturne baštine Bosne i Hercegovine.&lt;ref name=&quot;ZMBiHHagada&quot;/&gt;

Zbog historijske, umjetničke i dokumentarne vrijednosti Sarajevska hagada upisana je 2017. godine u UNESCO-ov međunarodni registar ''Memory of the World''.&lt;ref name=&quot;UNESCOHagada&quot;&gt;{{Cite web
 |url=https://www.unesco.org/en/memory-world/sarajevo-haggadah-manuscript
 |title=The Sarajevo Haggadah manuscript
 |website=Memory of the World
 |publisher=UNESCO
 |language=en
 |access-date=17. 8. 2026
}}&lt;/ref&gt;

=== Muzejske i arhivske zbirke ===

[[Muzej Jevreja Bosne i Hercegovine]] smješten je u nekadašnjem Starom hramu u Sarajevu i predstavlja centralnu muzejsku zbirku posvećenu historiji jevrejskih zajednica u zemlji.

Značajna jevrejska građa čuva se i u Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine, Historijskom arhivu Sarajevo, drugim arhivskim ustanovama te u arhivima jevrejskih općina.

Historijski arhiv Sarajevo, između ostalog, čuva fond Laure Papo Bohorete s originalnim rukopisima na judeo-španskom jeziku.&lt;ref name=&quot;HASBohoreta&quot;/&gt;

=== Arhitektonsko i pokretno naslijeđe ===

Jevrejsko materijalno naslijeđe nije ograničeno na sinagoge i groblja. Sačuvani su stambeni, poslovni i drugi objekti povezani s jevrejskim porodicama, kao i obredni predmeti, knjige i drugi tragovi nekadašnjih zajednica.

Među nacionalnim spomenicima nalazi se '''Palata Ješue D. Saloma''' na Obali Kulina bana u Sarajevu, primjer reprezentativne gradske arhitekture povezane s jevrejskim građanskim slojem.&lt;ref name=&quot;KONSLista&quot;/&gt;

Status nacionalnog spomenika ima i zgrada Jozefa Zadika Danona u Sarajevu, pa zaštićeno jevrejsko naslijeđe obuhvata i primjere građanske i stambene arhitekture, a ne samo vjerske objekte.&lt;ref name=&quot;KONSLista&quot;/&gt;

Poseban primjer pokretnog naslijeđa predstavlja '''Tora koja se čuva u Gradskoj biblioteci u Olovu'''. Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika proglasila ju je nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine 2018. godine.&lt;ref name=&quot;KONSLista&quot;/&gt;

=== Zaštita kulturnog naslijeđa ===

Zaštita jevrejskog kulturnog naslijeđa odvija se kroz rad Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, muzeja, arhiva, nadležnih organa vlasti, lokalnih zajednica i Jevrejske zajednice Bosne i Hercegovine.

Jevrejska zajednica među svojim ciljevima navodi brigu o jevrejskim grobljima, spomenicima, spomen-obilježjima, sinagogama i drugoj nepokretnoj jevrejskoj imovini u Bosni i Hercegovini.&lt;ref name=&quot;JZBiHStruktura&quot;/&gt;

Poseban izazov predstavlja očuvanje objekata i grobalja u mjestima u kojima više nema brojnih lokalnih jevrejskih zajednica. Zbog toga dokumentiranje, pravna zaštita, konzervacija i održavanje tih lokaliteta imaju važnu ulogu u očuvanju historijskog prisustva Jevreja u različitim dijelovima Bosne i Hercegovine.

==Značajne ličnosti==

Pregled nije iscrpan. Obuhvata ličnosti rođene u Bosni i Hercegovini ili osobe čiji je značajan dio djelovanja bio povezan s bosanskohercegovačkom jevrejskom zajednicom i širim vjerskim, kulturnim, naučnim, privrednim, političkim ili javnim životom Bosne i Hercegovine.

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
! class=&quot;unsortable&quot; style=&quot;width:90px;&quot; | Slika
! Ličnost
! Oblast
! Značaj
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot; | &lt;!-- Dodati odgovarajuću Commons sliku --&gt;
| [[Nehemija Hija Hajon]]
| vjerska misao, kabala
| Bosanski sefardski kabalist iz 17. i početka 18. vijeka, vjerovatno rođen u Sarajevu. Bio je jedna od zapaženijih i kontroverznijih ličnosti kasnog sabatijanskog pokreta.&lt;ref name=&quot;HajonNLI&quot;/&gt;
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot; | &lt;!-- Dodati odgovarajuću Commons sliku --&gt;
| [[Eliša Habillo]]
| rabinat, književnost
| Sarajevski rabin (1719–1792), učenik [[David Pardo|Davida Parda]] i autor djela ''Avodat ha-Tamid'', komentara sefardske liturgije; pisao je i komentar Pesah-hagade i vjersku poeziju.&lt;ref name=&quot;HabilloEJ&quot;/&gt;
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot; | &lt;!-- Dodati fotografiju/portret ako postoji na Commonsu --&gt;
| [[Moše Danon]]
| vjerski život
| Sarajevski haham-baša početkom 19. vijeka; s njegovim naslijeđem povezani su ''Purim de Sarajevo'' i tradicija hodočašća njegovom grobu kod Stoca.&lt;ref name=&quot;DanonJZ&quot;/&gt;
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot; | [[File:Judah Alkalai.jpg|80px|alt=Juda Alkalaj|Juda Alkalaj]]
| [[Juda Alkalaj]]
| rabinat, politička misao
| Sefardski rabin rođen u Sarajevu 1798. godine. Kao rabin u Zemunu zagovarao je organizirani povratak Jevreja u Zemlju Izrael i ubraja se među najvažnije vjerske preteče modernog cionizma.&lt;ref name=&quot;AlkalajEJ&quot;/&gt;
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot; | &lt;!-- Dodati portret Moše Rafaela Atijasa --&gt;
| [[Moše Rafael Atijas]]
| historiografija, književnost
| Sarajevski sefardski intelektualac poznat kao Zeki-efendija (1845–1916). Autor je ''Historije bosanskih Jevreja'', objavljivane 1901. na judeo-španskom, te jedan od ranih hroničara historije bosanskih Sefarda.&lt;ref name=&quot;NezirovicAtijas&quot;/&gt;
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot; | &lt;!-- Dodati portret Moritza Levyja --&gt;
| [[Moritz Levy]]
| rabinat, historiografija
| Sarajevski rabin i jedan od prvih sistematskih historičara bosanskih Sefarda; autor monografije ''Die Sephardim in Bosnien'' iz 1911. godine.&lt;ref name=&quot;Levy1911&quot;/&gt;
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot; | [[File:Moshe David Gaon V01 500.jpg|80px|alt=Moše David Gaon|Moše David Gaon]]
| [[Moše David Gaon]]
| historiografija, bibliografija
| Historičar, bibliograf, pedagog, novinar i pjesnik porijeklom iz Bosne. Posebno je istraživao sefardsko i istočno jevrejstvo te sastavio opsežnu bibliografiju ladino štampe i biografski leksikon sefardskih rabina i učenjaka.&lt;ref name=&quot;MDGaonNLI&quot;/&gt;
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot; | &lt;!-- Dodati fotografiju Solomona Gaona --&gt;
| [[Solomon Gaon]]
| rabinat, sefardske studije
| Rabin rođen u Travniku 1912, školovan u sarajevskoj ješivi. Od 1949. bio je haham sefardskih zajednica Britanskog Commonwealtha, a kasnije profesor sefardskih studija na Yeshiva Universityju.&lt;ref name=&quot;SolomonGaonJTA&quot;/&gt;
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot; | [[File:Laura Papo Bohoreta 2.jpg|80px|alt=Laura Papo Bohoreta|Laura Papo Bohoreta]]
| [[Laura Papo Bohoreta]]
| književnost, pozorište
| Sefardska književnica, dramaturginja i hroničarka života bosanskih Sefarda koja je stvarala prvenstveno na judeo-španskom jeziku.&lt;ref name=&quot;Papo2022-103-107&quot;/&gt;
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot; | &lt;!-- Dodati fotografiju Kalmija Baruha --&gt;
| [[Kalmi Baruh]]
| filologija, hispanistika
| Romanista, hispanista i jedan od najvažnijih istraživača judeo-španskog jezika, književnosti i folklora bosanskih Sefarda.&lt;ref name=&quot;Kamhi2018&quot;/&gt;
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot; | &lt;!-- Dodati fotografiju Isaka Samokovlije --&gt;
| [[Isak Samokovlija]]
| književnost, medicina
| Ljekar i književnik rođen u Goraždu čija je proza često tematizirala svakodnevni život bosanskohercegovačkih Sefarda.&lt;ref name=&quot;SamokovlijaBio&quot;/&gt;
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot; | &lt;!-- Dodati fotografiju Samuela Elazara --&gt;
| [[Samuel Elazar]]
| farmacija, kulturno naslijeđe
| Farmaceut i predsjednik Jevrejske općine Sarajevo. Bio je inicijator osnivanja Muzeja Jevreja Bosne i Hercegovine i njegove Jevrejske zbirke, otvorenih 1966. godine.&lt;ref name=&quot;SamuelElazarMuzej&quot;/&gt;
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot; | &lt;!-- Dodati fotografiju Hilde Zaloscer --&gt;
| [[Hilde Zaloscer]]
| historija umjetnosti
| Historičarka umjetnosti, egiptologinja i koptologinja rođena u Tuzli 1903. godine u jevrejskoj porodici; veći dio akademske karijere provela je u Egiptu i Austriji.&lt;ref name=&quot;ZaloscerUniWien&quot;/&gt;
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot; | &lt;!-- Dodati fotografiju Ernesta Grina --&gt;
| [[Ernest Grin]]
| medicina, javno zdravstvo
| Dermatovenerolog i profesor Medicinskog fakulteta u Sarajevu, jedan od prvih članova Naučnog društva BiH i kasnije ANUBiH-a. Njegov rad na suzbijanju endemskog sifilisa u Bosni i Hercegovini imao je međunarodni značaj.&lt;ref name=&quot;ErnestGrinZBL&quot;/&gt;
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot; | &lt;!-- Dodati reprodukciju/portret Daniela Kabilja --&gt;
| [[Daniel Kabiljo]]
| likovna umjetnost
| Slikar i grafičar u čijem se opusu pojavljuju sarajevski i jevrejski motivi; pripadao je generaciji međuratnih bosanskohercegovačkih modernih umjetnika.&lt;ref name=&quot;BegicArtists&quot;/&gt;
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot; | &lt;!-- Dodati fotografiju Danijela Ozme --&gt;
| [[Danijel Ozmo]]
| likovna umjetnost
| Slikar i grafičar povezan sa socijalno angažiranom umjetnošću 1930-ih i sarajevskim [[Collegium Artisticum]]om; ubijen je tokom Holokausta.&lt;ref name=&quot;BegicArtists&quot;/&gt;
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot; | &lt;!-- Dodati fotografiju Oskara Danona --&gt;
| [[Oskar Danon]]
| muzika
| Dirigent, kompozitor i muzikolog rođen u Sarajevu, jedan od osnivača predratnog Collegium Artisticuma i kasnije istaknuti jugoslavenski dirigent.&lt;ref name=&quot;DanonGrad&quot;/&gt;
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot; | [[File:Roza Papo (crop).jpg|80px|alt=Roza Papo|Roza Papo]]
| [[Roza Papo]]
| medicina, vojska
| Sarajevska ljekarka koja se tokom Drugog svjetskog rata priključila partizanima i rukovodila terenskim bolnicama; nakon rata postala je general-major sanitetske službe JNA.&lt;ref name=&quot;RozaPapoCentropa&quot;/&gt;
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot; | &lt;!-- Dodati fotografiju Jakoba Gaona --&gt;
| [[Jakob Gaon]]
| medicina, epidemiologija
| Epidemiolog rođen u Travniku, profesor Medicinskog fakulteta u Sarajevu i redovni član ANUBiH-a. Posebno se bavio epidemiologijom pjegavog tifusa i drugih zaraznih bolesti.&lt;ref name=&quot;JakobGaon&quot;/&gt;
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot; | &lt;!-- Dodati fotografiju Nisima Albaharija --&gt;
| [[Nisim Albahari]]
| NOB, politika
| Komunistički aktivist i partizan porijeklom iz Tešnja, proglašen [[Narodni heroj Jugoslavije|narodnim herojem Jugoslavije]]. Nakon rata obavljao je političke funkcije u Bosni i Hercegovini.&lt;ref name=&quot;NisimAlbahari&quot;/&gt;
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot; | [[File:Emerik Blum.jpg|80px|alt=Emerik Blum|Emerik Blum]]
| [[Emerik Blum]]
| inženjerstvo, privreda
| Inženjer, osnivač i dugogodišnji direktor [[Energoinvest]]a te gradonačelnik Sarajeva početkom 1980-ih; jedna od važnih ličnosti industrijskog razvoja socijalističke Bosne i Hercegovine.&lt;ref name=&quot;BlumEnergoinvest&quot;/&gt;
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot; | [[File:Flory Jagoda 2002.jpg|80px|alt=Flory Jagoda|Flory Jagoda]]
| [[Flory Jagoda]]
| muzika
| Pjevačica i kompozitorica rođena u Sarajevu koja je u Sjedinjenim Američkim Državama postala jedna od najpoznatijih čuvarica ladino pjesama i bosansko-sefardske muzičke tradicije.&lt;ref name=&quot;JagodaNEA&quot;/&gt;
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot; | [[File:David Elazar - 1964.jpg|80px|alt=David Elazar|David Elazar]]
| [[David Elazar]]
| vojska
| Rođen u Sarajevu 1925. godine; nakon iseljavanja u Palestinu izgradio je vojnu karijeru i od 1972. do 1974. bio načelnik Generalštaba Izraelskih odbrambenih snaga.&lt;ref name=&quot;DavidElazarEJ&quot;/&gt;
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot; | &lt;!-- Dodati fotografiju Davida Kamhija --&gt;
| [[David Kamhi]]
| muzika, judaistika
| Sarajevski violinista i profesor, istraživač kulture i jezika bosanskih Jevreja, hazan Aškenaške sinagoge od 1992. do 2016. i jedan od osnivača Međureligijskog vijeća Bosne i Hercegovine.&lt;ref name=&quot;DavidKamhiUNSA&quot;/&gt;
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot; | &lt;!-- Dodati fotografiju Morisa Albaharija --&gt;
| [[Moris Albahari]]
| jezik, kulturno pamćenje
| Preživjeli Holokausta i bivši partizan, dugogodišnji član sarajevske zajednice i jedan od posljednjih izvornih govornika sarajevskog ladina. Nakon rata radio je kao pilot i direktor sarajevskog aerodroma.&lt;ref name=&quot;MorisAlbahariJTA&quot;/&gt;
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot; | &lt;!-- Dodati fotografiju Ivana Čerešnješa --&gt;
| [[Ivan Čerešnješ]]
| arhitektura, humanitarni rad
| Arhitekt i predsjednik sarajevske jevrejske zajednice tokom rata 1992–1995, jedna od centralnih ličnosti u organiziranju humanitarne pomoći i evakuacija iz opkoljenog Sarajeva.&lt;ref name=&quot;CeresnjesJDC&quot;/&gt;
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot; | &lt;!-- Dodati fotografiju Zorana Mandlbauma --&gt;
| [[Zoran Mandlbaum]]
| humanitarni rad
| Predvodio je Jevrejsku općinu Mostar tokom i nakon rata. Istakao se nesektaškim humanitarnim radom tokom sukoba i u obnovi jevrejskog života u poslijeratnom Mostaru.&lt;ref name=&quot;MandlbaumJTA&quot;/&gt;
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot; | &lt;!-- Dodati fotografiju Eliezera Pape --&gt;
| [[Eliezer Papo]]
| sefardske studije, književnost
| Sarajevski rođen judaista i književni istraživač, profesor na Ben-Gurion Universityju i istraživač ladino književnosti, usmene tradicije i historije sefardskih Jevreja.&lt;ref name=&quot;EliezerPapoBGU&quot;/&gt;
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot; | &lt;!-- Dodati fotografiju Jakoba Fincija --&gt;
| [[Jakob Finci]]
| pravo, diplomatija, javni život
| Pravni stručnjak, diplomata i dugogodišnji predstavnik Jevrejske zajednice Bosne i Hercegovine; jedan od aplikanata u predmetu ''[[Sejdić i Finci protiv Bosne i Hercegovine]]''.&lt;ref name=&quot;SejdicFinci&quot;/&gt;
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot; | [[File:Sven Alkalaj (cropped).jpg|80px|alt=Sven Alkalaj|Sven Alkalaj]]
| [[Sven Alkalaj]]
| diplomatija, politika
| Bosanskohercegovački diplomata, nekadašnji ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine i nosilac više diplomatskih i međunarodnih funkcija.&lt;ref name=&quot;AlkalajUN&quot;/&gt;
|}

== Reference ==
&lt;references&gt;
&lt;ref name=&quot;HajonNLI&quot;&gt;{{Cite web
 |url=https://www.nli.org.il/en/a-topic/987007283453105171
 |title=Nehemiah Hiyya ben Moses Hayon
 |website=The National Library of Israel
 |publisher=National Library of Israel
 |language=en
 |access-date=17. 8. 2026
}}&lt;/ref&gt;

&lt;ref name=&quot;HabilloEJ&quot;&gt;{{Cite web
 |url=https://www.encyclopedia.com/religion/encyclopedias-almanacs-transcripts-and-maps/habillo-elisha
 |title=Habillo, Elisha
 |website=Encyclopaedia Judaica
 |publisher=Encyclopedia.com
 |language=en
 |access-date=17. 8. 2026
}}&lt;/ref&gt;

&lt;ref name=&quot;AlkalajEJ&quot;&gt;{{Cite web
 |url=https://www.encyclopedia.com/religion/encyclopedias-almanacs-transcripts-and-maps/alkalai-judah-ben-solomon-hai
 |title=Alkalai, Judah ben Solomon Hai
 |website=Encyclopaedia Judaica
 |publisher=Encyclopedia.com
 |language=en
 |access-date=17. 8. 2026
}}&lt;/ref&gt;

&lt;ref name=&quot;NezirovicAtijas&quot;&gt;{{Cite journal
 |last=Nezirović
 |first=Muhamed
 |title=„Historija bosanskih Jevreja“ Moše (Rafaela) Atijasa – Zeki efendije
 |journal=Prilozi
 |year=2000
 |issue=29
 |pages=245–260
 |publisher=Institut za istoriju
}}&lt;/ref&gt;

&lt;ref name=&quot;Levy1911&quot;&gt;{{Cite book
 |last=Levy
 |first=Moritz
 |title=Die Sephardim in Bosnien: Ein Beitrag zur Geschichte der Juden auf der Balkanhalbinsel
 |location=Sarajevo
 |publisher=D. A. Kajon
 |year=1911
 |url=https://sammlungen.ub.uni-frankfurt.de/freimann/content/structure/794630
 |language=de
}}&lt;/ref&gt;

&lt;ref name=&quot;MDGaonNLI&quot;&gt;{{Cite web
 |url=https://www.nli.org.il/en/archives/NNL_ARCHIVE_AL990028167510205171/NLI
 |title=Moshe David Gaon Archive
 |website=The National Library of Israel
 |publisher=National Library of Israel
 |language=en
 |access-date=17. 8. 2026
}}&lt;/ref&gt;

&lt;ref name=&quot;SolomonGaonJTA&quot;&gt;{{Cite web
 |url=https://www.jta.org/archive/solomon-gaon-sephardic-jewrys-chief-rabbi-and-spokesman-dies-at-82
 |title=Solomon Gaon, Sephardic Jewry's Chief Rabbi and Spokesman, Dies at 82
 |website=Jewish Telegraphic Agency
 |date=28. 12. 1994
 |language=en
 |access-date=17. 8. 2026
}}&lt;/ref&gt;

&lt;ref name=&quot;SamokovlijaBio&quot;&gt;{{Cite journal
 |last=Tahirović
 |first=Husref
 |title=Medical Biography of Isak Samokovlija: The Famous Bosnian-Herzegovinian Writer
 |journal=Acta Medica Academica
 |year=2022
 |volume=51
 |issue=2
 |pages=147–162
 |doi=10.5644/ama2006-124.384
 |language=en
}}&lt;/ref&gt;

&lt;ref name=&quot;SamuelElazarMuzej&quot;&gt;{{Cite web
 |url=https://www.muzejsarajeva.ba/jevrejska-zbirka/
 |title=Jevrejska zbirka
 |website=Muzej Sarajeva
 |publisher=JU Muzej Sarajeva
 |access-date=17. 8. 2026
}}&lt;/ref&gt;

&lt;ref name=&quot;ZaloscerUniWien&quot;&gt;{{Cite web
 |url=https://geschichtegesichtet.univie.ac.at/h_zaloscer.html
 |title=Hilde Zaloscer
 |website=Universität Wien
 |publisher=Universität Wien
 |language=de
 |access-date=17. 8. 2026
}}&lt;/ref&gt;

&lt;ref name=&quot;ErnestGrinZBL&quot;&gt;{{Cite web
 |url=https://zbl.lzmk.hr/?p=105
 |title=GRIN, Ernest (Grün)
 |website=Židovski biografski leksikon
 |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža
 |access-date=17. 8. 2026
 |archive-date=1. 8. 2024
 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240801204316/https://zbl.lzmk.hr/?p=105
 |url-status=dead
 }}&lt;/ref&gt;

&lt;ref name=&quot;DanonGrad&quot;&gt;{{Cite web
 |url=https://www.sarajevo.ba/hr/article/2573/kljuc-grada-sarajeva-slavnom-dirigentu-i-kompozitoru-oskaru-danonu
 |title=„Ključ Grada Sarajeva“ slavnom dirigentu i kompozitoru Oskaru Danonu
 |website=Grad Sarajevo
 |publisher=Grad Sarajevo
 |date=16. 10. 2009
 |access-date=17. 8. 2026
}}&lt;/ref&gt;

&lt;ref name=&quot;RozaPapoCentropa&quot;&gt;{{Cite web
 |url=https://lostsephardicworld.org/exhibition/resistance-and-rescue/
 |title=Resistance and Rescue
 |website=The Lost Sephardic World of the Western Balkans
 |publisher=Centropa and Holocaust Memorial Center for the Jews of Macedonia
 |language=en
 |access-date=17. 8. 2026
}}&lt;/ref&gt;

&lt;ref name=&quot;JakobGaon&quot;&gt;{{Cite web
 |url=https://zbl.lzmk.hr/?p=3553
 |title=GAON, Jakob (Jaša)
 |website=Židovski biografski leksikon
 |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža
 |access-date=17. 8. 2026
}}&lt;/ref&gt;

&lt;ref name=&quot;NisimAlbahari&quot;&gt;{{Cite web
 |url=https://www.znaci.org/00001/10.htm
 |title=Narodni heroji Jugoslavije – Albahari Abrahama Nisim
 |website=Biblioteka Znaci
 |access-date=17. 8. 2026
}}&lt;/ref&gt;

&lt;ref name=&quot;BlumEnergoinvest&quot;&gt;{{Cite web
 |url=https://energoinvest.ba/70-godina-energoinvesta/
 |title=70 godina Energoinvesta
 |website=Energoinvest
 |publisher=Energoinvest
 |access-date=17. 8. 2026
}}&lt;/ref&gt;

&lt;ref name=&quot;DavidElazarEJ&quot;&gt;{{Cite web
 |url=https://www.encyclopedia.com/religion/encyclopedias-almanacs-transcripts-and-maps/elazar-david
 |title=Elazar, David
 |website=Encyclopaedia Judaica
 |publisher=Encyclopedia.com
 |language=en
 |access-date=17. 8. 2026
}}&lt;/ref&gt;

&lt;ref name=&quot;DavidKamhiUNSA&quot;&gt;{{Cite web
 |url=https://www.unsa.ba/novosti/memoriam-david-kamhi-autor-dr-ivan-cavlovic-prof-emeritus-unsa
 |title=In memoriam David Kamhi
 |website=Univerzitet u Sarajevu
 |publisher=Univerzitet u Sarajevu
 |date=16. 3. 2021
 |access-date=17. 8. 2026
}}&lt;/ref&gt;

&lt;ref name=&quot;MorisAlbahariJTA&quot;&gt;{{Cite web
 |url=https://www.jta.org/2022/11/21/global/bosnian-jews-mourn-moris-albahari-one-of-sarajevos-last-ladino-speakers
 |title=Bosnian Jews mourn Moris Albahari, one of Sarajevo's last Ladino speakers
 |website=Jewish Telegraphic Agency
 |date=21. 11. 2022
 |language=en
 |access-date=17. 8. 2026
}}&lt;/ref&gt;

&lt;ref name=&quot;CeresnjesJDC&quot;&gt;{{Cite web
 |url=https://archives.jdc.org/yechiel-bar-chaim-and-ivan-ceresnjes-bosnia-herzegovina/
 |title=Yechiel Bar-Chaim and Ivan Čerešnješ Lecture on Jewish Resilience and Resourcefulness During the War in Bosnia-Herzegovina, 1992–1995
 |website=JDC Archives
 |publisher=American Jewish Joint Distribution Committee
 |language=en
 |access-date=17. 8. 2026
}}&lt;/ref&gt;

&lt;ref name=&quot;MandlbaumJTA&quot;&gt;{{Cite web
 |url=https://www.jta.org/2001/04/25/lifestyle/around-the-jewish-world
 |title=Around the Jewish World
 |website=Jewish Telegraphic Agency
 |date=25. 4. 2001
 |language=en
 |access-date=17. 8. 2026
 }}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;

&lt;ref name=&quot;EliezerPapoBGU&quot;&gt;{{Cite web
 |url=https://cris.bgu.ac.il/en/persons/eliezer-papo/
 |title=Eliezer Papo
 |website=Ben-Gurion University Research Portal
 |publisher=Ben-Gurion University of the Negev
 |language=en
 |access-date=17. 8. 2026
}}&lt;/ref&gt;

&lt;ref name=&quot;AlkalajUN&quot;&gt;{{Cite web
 |url=https://www.un.org/sg/en/content/highlight/2012-03-08.html
 |title=Secretary-General announces new senior appointments
 |website=United Nations
 |publisher=United Nations
 |date=8. 3. 2012
 |language=en
 |access-date=17. 8. 2026
}}&lt;/ref&gt;
&lt;/references&gt;

== Literatura ==

* {{Cite book
 |last=Friedman
 |first=Francine
 |title=Like Salt for Bread: The Jews of Bosnia and Herzegovina
 |series=Studia Judaeoslavica
 |volume=13
 |location=Leiden
 |publisher=Brill
 |year=2021
 |doi=10.1163/9789004471054
 |isbn=9789004471047
 |language=en
}}

* {{Cite book
 |last=Freidenreich
 |first=Harriet Pass
 |title=The Jews of Yugoslavia: A Quest for Community
 |url=https://archive.org/details/jewsofyugoslavia00frei
 |location=Philadelphia
 |publisher=Jewish Publication Society of America
 |year=1979
 |isbn=9780827601222
 |language=en
}}

* {{Cite book
 |last=Greble
 |first=Emily
 |title=Sarajevo, 1941–1945: Muslims, Christians, and Jews in Hitler's Europe
 |url=https://archive.org/details/sarajevo1941194500greb
 |location=Ithaca
 |publisher=Cornell University Press
 |year=2011
 |isbn=9780801449215
 |language=en
}}

* {{Cite book
 |last=Levy
 |first=Moritz
 |title=Die Sephardim in Bosnien: Ein Beitrag zur Geschichte der Juden auf der Balkanhalbinsel
 |location=Sarajevo
 |publisher=D. A. Kajon
 |year=1911
 |url=https://sammlungen.ub.uni-frankfurt.de/freimann/content/structure/794630
 |language=de
}}

* {{Cite journal
 |last=Lupert
 |first=Katarina
 |title=Pathfinders: Recovering the Legacy of Sephardic Merchants in Ottoman-Ruled Bosnia and Herzegovina
 |journal=Balkanologie
 |year=2022
 |volume=17
 |issue=2
 |doi=10.4000/balkanologie.4450
 |url=https://journals.openedition.org/balkanologie/4450
 |language=en
}}

* {{Cite journal
 |last=Dujmović
 |first=Sonja M.
 |title=Uzajamna lojalnost – državna politika i jevrejstvo Sarajeva u međuratnom periodu
 |journal=Prilozi
 |year=2019
 |issue=48
 |pages=129–176
 |publisher=Institut za historiju
 |url=https://prilozi.iis.unsa.ba/wp-content/uploads/2023/05/Prilozi_48-ClanakSonjaDujmovic.pdf
}}

* {{Cite journal
 |last=Milovanović
 |first=Stevan
 |title=Jevrejske vjerske škole u Sarajevu do 1941. godine: Sarajevska sefardska ješiva (La Yeshiva de Saray) i Jevrejski srednji teološki seminar u Sarajevu (El Seminario rabiniko saraylisko)
 |journal=Društvene i humanističke studije
 |year=2022
 |volume=7
 |issue=4 (21)
 |pages=187–196
 |doi=10.51558/2490-3647.2022.7.4.187
}}

* {{Cite journal
 |last=Vučina Simović
 |first=Ivana
 |title=Multilingualism in Sarajevo through the Lens of the Sephardim
 |journal=Zeitschrift für Slawistik
 |year=2022
 |volume=67
 |issue=4
 |pages=564–584
 |doi=10.1515/slaw-2022-0028
 |language=en
}}

* {{Cite journal
 |last=Zuckerman
 |first=Boško
 |title=Političke prilike tijekom ustrojstva NDH i psihologija holokausta Židova u Bosni i Hercegovini 1941. godine
 |journal=Prilozi
 |year=2010
 |issue=39
 |pages=51–86
 |publisher=Institut za istoriju
}}

* {{Cite journal
 |last=Besarović-Džinić
 |first=Vojka
 |title=Sarajevsko jevrejsko pjevačko društvo Lira
 |journal=Historijska traganja
 |year=2008
 |issue=2
 |pages=93–116
 |publisher=Institut za istoriju
}}

* {{Cite journal
 |last=Efendić
 |first=Nirha
 |title=Pogled na sefardsku romansu u Bosni i Hercegovini
 |journal=Narodna umjetnost
 |year=2010
 |volume=47
 |issue=2
 |pages=163–174
 |url=https://hrcak.srce.hr/61989
}}

* {{Cite journal
 |last=Koljanin
 |first=Milan
 |title=The Jewish Community and Antisemitism in the Kingdom of Serbs, Croats and Slovenes/Yugoslavia 1918–1941
 |url=https://archive.org/details/ch.2020.010
 |journal=Colloquia Humanistica
 |year=2020
 |issue=9
 |pages=139–152
 |doi=10.11649/ch.2020.010
 |language=en
}}

* {{Cite journal
 |last=Radovanović
 |first=Milan
 |title=The Internal Framework of Organized Jewish Migration from Yugoslavia to Israel (1948–1952)
 |journal=Istorija 20. veka
 |year=2019
 |volume=37
 |issue=1
 |pages=121–138
 |doi=10.29362/ist20veka.2019.1.rad.121-138
 |language=en
}}

== Vanjski linkovi ==

* [https://jzbih.ba/ Jevrejska zajednica Bosne i Hercegovine]
* [https://www.muzejsarajeva.ba/ Muzej Sarajeva – Muzej Jevreja Bosne i Hercegovine]
* [https://zemaljskimuzej.ba/predmet/sarajevska-hagada/ Sarajevska hagada – Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine]
* [https://www.unesco.org/en/memory-world/sarajevo-haggadah-manuscript Sarajevska hagada – UNESCO Memory of the World]
* [https://archives.jdc.org/backdrop-to-rescue/ JDC Archives – Backdrop to Rescue]

{{BiH po temama}}
{{Etničke grupe u Bosni i Hercegovini}}

[[Kategorija:Etničke grupe u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Jevreji u Bosni i Hercegovini|*]]
[[Kategorija:&quot;Ostali&quot; u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Jevreji|Bosna i Hercegovina]]</text>
      <sha1>khfrjydq08r3gzk6x97vyh3u63zhee6</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Infokutija politički vođa</title>
    <ns>10</ns>
    <id>13579</id>
    <revision>
      <id>3922387</id>
      <parentid>3847277</parentid>
      <timestamp>2026-08-28T00:11:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3922387</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10113" sha1="tc4in2ku0rugg3vye71yntfja08myn9" xml:space="preserve">&lt;includeonly&gt;{{Infokutija
|child          = {{lc:{{{ugradi}}}}}
|naslov         = 
|tijelostil     = 
|iznad          = {{#if:{{{ime|}}}|{{{ime}}}|{{PAGENAMEBASE}}}}
|iznadstil      = 
|iznadklasa     = fn

|slika          = {{#invoke:InfoboxImage|InfoboxImage|image={{#invoke:WikidataIB|getValue|rank=best|P18|name=slika|qid={{{qid|}}}|suppressfields={{{suppressfields|}}}|fetchwikidata={{if empty|{{{fetchwikidata|}}}|ALL}}|onlysourced=no|noicon=yes|maxvals=1|{{{slika|}}}}}||size={{{veličina|{{{slika_veličina|{{{veličina_slike|250px}}}}}}}}}|sizedefault=frameless|upright={{{slika_uspravno|1}}}|alt={{{alt|}}}|suppressplaceholder=yes}}
|imagestyle     = 
|tekst          = {{{tekst|{{{opis|{{{opis_slike|{{{slika_opis|}}}}}}}}}}}}
|captionstyle   = 
|zaglavljestil  = background:#E6E6FA
|oznakastil     = 
|podacistil     = 

|zaglavlje1     = {{{redoslijed|}}}
|oznaka1        = 
|podaci1        = 
|zaglavlje2     = 
|oznaka2        = 
|podaci2        = {{#if: {{{vrijeme_na_vlasti|}}}|'''Vrijeme na dužnosti'''&lt;br/&gt;{{{vrijeme_na_vlasti}}} }}
|zaglavlje3     =
|oznaka3        = Prethodnik
|podaci3        = {{{prethodnik|}}}
|zaglavlje4     = 
|oznaka4        = Nasljednik
|podaci4        = {{{nasljednik|}}}
|zaglavlje5     = {{{redoslijed2|}}}
|oznaka5        = 
|podaci5        = 
|zaglavlje6     = 
|oznaka6        = 
|podaci6        = {{#if: {{{vrijeme_na_vlasti2|}}}|'''Vrijeme na dužnosti'''&lt;br/&gt;{{{vrijeme_na_vlasti2}}} }}
|zaglavlje7     =
|oznaka7        = Prethodnik
|podaci7        = {{{prethodnik2|}}}
|zaglavlje8     = 
|oznaka8        = Nasljednik
|podaci8        = {{{nasljednik2|}}}
|zaglavlje9     = {{{redoslijed3|}}}
|oznaka9        = 
|podaci9        = 
|zaglavlje10     = 
|oznaka10        = 
|podaci10        = {{#if: {{{vrijeme_na_vlasti3|}}}|'''Vrijeme na dužnosti'''&lt;br/&gt;{{{vrijeme_na_vlasti3}}} }}
|zaglavlje11     =
|oznaka11        = Prethodnik
|podaci11        = {{{prethodnik3|}}}
|zaglavlje12     = 
|oznaka12        = Nasljednik
|podaci12        = {{{nasljednik3|}}}
|zaglavlje14     = {{{redoslijed4|}}}
|oznaka14        = 
|podaci14        = 
|zaglavlje15     = 
|oznaka15        = 
|podaci15        = {{#if: {{{vrijeme_na_vlasti4|}}}|'''Vrijeme na dužnosti'''&lt;br/&gt;{{{vrijeme_na_vlasti4}}} }}
|zaglavlje16     =
|oznaka16        = Prethodnik
|podaci16        = {{{prethodnik4|}}}
|zaglavlje17     = 
|oznaka17        = Nasljednik
|podaci17        = {{{nasljednik4|}}}
|zaglavlje18     = {{{redoslijed5|}}}
|oznaka18        = 
|podaci18        = 
|zaglavlje19     = 
|oznaka19        = 
|podaci19        = {{#if: {{{vrijeme_na_vlasti5|}}}|'''Vrijeme na dužnosti'''&lt;br/&gt;{{{vrijeme_na_vlasti5}}} }}
|zaglavlje20     =
|oznaka20        = Prethodnik
|podaci20        = {{{prethodnik5|}}}
|zaglavlje21     = 
|oznaka21        = Nasljednik
|podaci21        = {{{nasljednik5|}}}
|zaglavlje22     = {{{redoslijed6|}}}
|oznaka22        = 
|podaci22        = 
|zaglavlje23     = 
|oznaka23        = 
|podaci23        = {{#if: {{{vrijeme_na_vlasti6|}}}|'''Vrijeme na dužnosti'''&lt;br/&gt;{{{vrijeme_na_vlasti6}}} }}
|zaglavlje24     =
|oznaka24        = Prethodnik
|podaci24        = {{{prethodnik6|}}}
|zaglavlje25     = 
|oznaka25        = Nasljednik
|podaci25        = {{{nasljednik6|}}}
|zaglavlje26     = {{{redoslijed7|}}}
|oznaka26        = 
|podaci26        = 
|zaglavlje27     = 
|oznaka27        = 
|podaci27        = {{#if: {{{vrijeme_na_vlasti7|}}}|'''Vrijeme na dužnosti'''&lt;br/&gt;{{{vrijeme_na_vlasti7}}} }}
|zaglavlje28     =
|oznaka28        = Prethodnik
|podaci28        = {{{prethodnik7|}}}
|zaglavlje29     = 
|oznaka29        = Nasljednik
|podaci29        = {{{nasljednik7|}}}
|zaglavlje30     = {{{redoslijed8|}}}
|oznaka30        = 
|podaci30        = 
|zaglavlje31     = 
|oznaka31        = 
|podaci31        = {{#if: {{{vrijeme_na_vlasti8|}}}|'''Vrijeme na dužnosti'''&lt;br/&gt;{{{vrijeme_na_vlasti8}}} }}
|zaglavlje32     =
|oznaka32        = Prethodnik
|podaci32        = {{{prethodnik8|}}}
|zaglavlje33     = 
|oznaka33        = Nasljednik
|podaci33        = {{{nasljednik8|}}}
|zaglavlje34     = {{{redoslijed9|}}}
|oznaka34        = 
|podaci34        = 
|zaglavlje35     = 
|oznaka35        = 
|podaci35        = {{#if: {{{vrijeme_na_vlasti9|}}}|'''Vrijeme na dužnosti'''&lt;br/&gt;{{{vrijeme_na_vlasti9}}} }}
|zaglavlje36     =
|oznaka36        = Prethodnik
|podaci36        = {{{prethodnik9|}}}
|zaglavlje37     = 
|oznaka37        = Nasljednik
|podaci37        = {{{nasljednik9|}}}
|zaglavlje38     = {{{redoslijed10|}}}
|oznaka38        = 
|podaci38        = 
|zaglavlje39     = 
|oznaka39        = 
|podaci39        = {{#if: {{{vrijeme_na_vlasti10|}}}|'''Vrijeme na dužnosti'''&lt;br/&gt;{{{vrijeme_na_vlasti10}}} }}
|zaglavlje40     =
|oznaka40        = Prethodnik
|podaci40        = {{{prethodnik10|}}}
|zaglavlje41     = 
|oznaka41        = Nasljednik
|podaci41        = {{{nasljednik10|}}}
|zaglavlje42     = {{{redoslijed11|}}}
|oznaka42        = 
|podaci42        = 
|zaglavlje43     = 
|oznaka43        = 
|podaci43        = {{#if: {{{vrijeme_na_vlasti11|}}}|'''Vrijeme na dužnosti'''&lt;br/&gt;{{{vrijeme_na_vlasti11}}} }}
|zaglavlje44     =
|oznaka44        = Prethodnik
|podaci44        = {{{prethodnik11|}}}
|zaglavlje45     = 
|oznaka45        = Nasljednik
|podaci45        = {{{nasljednik11|}}}
|zaglavlje46     = {{{redoslijed12|}}}
|oznaka46        = 
|podaci46        = 
|zaglavlje47     = 
|oznaka47        = 
|podaci47        = {{#if: {{{vrijeme_na_vlasti12|}}}|'''Vrijeme na dužnosti'''&lt;br/&gt;{{{vrijeme_na_vlasti12}}} }}
|zaglavlje48     =
|oznaka48        = Prethodnik
|podaci48        = {{{prethodnik12|}}}
|zaglavlje49     = 
|oznaka49        = Nasljednik
|podaci49        = {{{nasljednik12|}}}
|zaglavlje50     = {{{redoslijed13|}}}
|oznaka50        = 
|podaci50        = 
|zaglavlje51     = 
|oznaka51        = 
|podaci51        = {{#if: {{{vrijeme_na_vlasti13|}}}|'''Vrijeme na dužnosti'''&lt;br/&gt;{{{vrijeme_na_vlasti13}}} }}
|zaglavlje52     =
|oznaka52        = Prethodnik
|podaci52        = {{{prethodnik13|}}}
|zaglavlje53     = 
|oznaka53        = Nasljednik
|podaci53        = {{{nasljednik13|}}}
|zaglavlje54     = {{{redoslijed14|}}}
|oznaka54        = 
|podaci54        = 
|zaglavlje55     = 
|oznaka55        = 
|podaci55        = {{#if: {{{vrijeme_na_vlasti14|}}}|'''Vrijeme na dužnosti'''&lt;br/&gt;{{{vrijeme_na_vlasti14}}} }}
|zaglavlje56     =
|oznaka56        = Prethodnik
|podaci56        = {{{prethodnik14|}}}
|zaglavlje57     = 
|oznaka57        = Nasljednik
|podaci57        = {{{nasljednik14|}}}
|zaglavlje58     = {{{redoslijed15|}}}
|oznaka58        = 
|podaci58        = 
|zaglavlje59     = 
|oznaka59        = 
|podaci59        = {{#if: {{{vrijeme_na_vlasti15|}}}|'''Vrijeme na dužnosti'''&lt;br/&gt;{{{vrijeme_na_vlasti15}}} }}
|zaglavlje60     =
|oznaka60        = Prethodnik
|podaci60        = {{{prethodnik15|}}}
|zaglavlje61     = 
|oznaka61        = Nasljednik
|podaci61        = {{{nasljednik15|}}}
|zaglavlje62     = {{#if:{{{puno_ime|}}}{{{datum_rođenja|}}}{{{mjesto_rođenja|}}}{{{datum_smrti|}}}{{{mjesto_smrti|}}}{{{nacionalnost|}}}{{{etnicitet|{{{etnička_grupa|}}}}}}{{{supružnik|}}}{{{djeca|}}}|Lični podaci}}
|oznaka63        = Rođenje
|podaci63        = {{br separated entries
 |1 = {{#if:{{{puno_ime|}}}|&lt;div style=&quot;display:inline&quot; class=&quot;nickname&quot;&gt;{{{puno_ime|}}}&lt;/div&gt;}}
 |2 = {{{datum_rođenja|}}}
 |3 = {{{mjesto_rođenja|}}}
 }}
|zaglavlje64     = 
|oznaka64        = Smrt
|podaci64        = {{#if: {{{datum_smrti|}}}|{{{datum_smrti}}} }}{{#if: {{{mjesto_smrti|}}}|&lt;br/&gt;{{{mjesto_smrti}}} }}
|zaglavlje65     = 
|oznaka65        = Nacionalnost
|podaci65        = {{{nacionalnost|}}}
|zaglavlje66     = 
|oznaka66        = Etnicitet
|podaci66        = {{{etnicitet|{{{etnička_grupa|}}}}}}
|zaglavlje67     = 
|oznaka67        = Politička stranka
|podaci67        = {{{politička_stranka|}}}
|zaglavlje68     = 
|oznaka68        = Supružnik
|podaci68        = {{{supružnik|{{{supruga|{{{suprug|}}}}}}}}}
|zaglavlje69     = 
|oznaka69        = Djeca
|podaci69        = {{{djeca|}}}
|zaglavlje70     = 
|oznaka70        = Obrazovanje
|podaci70        = {{{obrazovanje|}}}
|zaglavlje71     = 
|oznaka71        = Zanimanje
|podaci71        = {{{zanimanje|}}}
|zaglavlje72     = 
|oznaka72        = Vjera
|podaci72        = {{{vjera|}}}
|zaglavlje73     = 
|oznaka73        = Potpis
|podaci73        = {{#if:{{{potpis|}}}|[[Datoteka:{{{potpis}}}|{{#if:{{{potpis_veličina|}}}|{{{potpis_veličina}}}|128x80px}}|class=skin-invert notpageimage|alt={{{potpis_alt|}}}|Potpis osobe {{PAGENAME}}]]}}
|zaglavlje74     = 
|oznaka74        = Veb-sajt
|podaci74        = {{{web_stranica|{{{veb-sajt|}}}}}}
|zaglavlje75     = 
|oznaka75        = {{{prazna_oznaka1|}}}
|podaci75        = {{#if:{{{prazna_oznaka1|}}}|{{{prazni_podaci1|}}}}}
|zaglavlje76     = 
|oznaka76        = Nagrade
|podaci76        = {{{nagrade|}}}
|zaglavlje77     =  {{#if: {{{pripadnost|}}} {{{vojska|}}} {{{godine_službe|}}} {{{čin|}}} {{{komandovao|}}} {{{ratovi|}}} |Vojna služba}}
|oznaka77        = 
|podaci77        = 
|zaglavlje78     =  
|oznaka78        = Pripadnost
|podaci78        = {{{pripadnost|}}}
|zaglavlje79     =  
|oznaka79        = Vojska
|podaci79        = {{{vojska|}}}
|zaglavlje80     =  
|oznaka80        = Godine službe
|podaci80        = {{{godine_službe|}}}
|zaglavlje81     =  
|oznaka81        = Čin
|podaci81        = {{{čin|}}}
|zaglavlje82     =  
|oznaka82        = Komandovao
|podaci82        = {{{komandovao|}}}
|zaglavlje83     =  
|oznaka83        = Ratovi/bitke
|podaci83        = {{{ratovi|}}}
|zaglavlje84     =  {{#if: {{{ordeni|}}} {{{odlikovanja|}}} {{{medalje|}}} {{{nagrade|}}} |Nagrade i odlikovanja}}
|oznaka85        = Ordeni
|podaci85        = {{{ordeni|}}}
|zaglavlje86     =  
|oznaka86        = Odlikovanja
|podaci86        = {{{odlikovanja|}}}
|zaglavlje87     =  
|oznaka87        = Medalje
|podaci87        = {{{medalje|}}}
|zaglavlje88     =  
|oznaka88        = Nagrade
|podaci88        = {{{Nagrade|}}}
|zaglavlje89     =  
|oznaka89        = 
|podaci89        = {{{modul|}}}
|ispodstil       = 
|ispod           = 
}}
&lt;/includeonly&gt;&lt;noinclude&gt;
{{dokumentacija}}
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>tc4in2ku0rugg3vye71yntfja08myn9</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Rudolf Hess</title>
    <ns>0</ns>
    <id>13905</id>
    <revision>
      <id>3922428</id>
      <parentid>3844989</parentid>
      <timestamp>2026-08-28T00:40:43Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Osobe osuđene na doživotni zatvor od strane međunarodnih sudova i tribunala]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3922428</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4098" sha1="ron8qyl15akwx9vsce8x1pa4qife75q" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
{{Infokutija osoba 
| ime             = Rudolf Hess
| slika           = Bundesarchiv Bild 183-1987-0313-507, Rudolf Hess (cropped)(b).jpg
| opis            = Hess 1935.
| datum_rođenja   = {{Datum rođenja|1894|04|26}}
| mjesto_rođenja  = [[Aleksandrija]], [[Egipat]]
| ime_pri_rođenju = Rudolf Walter Richard Hess
| datum_smrti     = {{Datum smrti i godine|1987|08|17|1894|04|26}}
| mjesto_smrti    = Spandau, [[Zapadni Berlin]]
| nacionalnost    = 
| druga_imena     = 
| zanimanje       = 
| poznat_po       = 
}}
'''Rudolf Walter Richard Hess''' ([[26. april]] [[1894]]. - [[17. august]] [[1987]].) bio je jedna od najvažnijih osoba u nacističkoj Njemačkoj kao zamjenik [[Adolf Hitler|Adolfa Hitlera]] u [[Nacistička partija|Nacističkoj partiji]]. Dok je trajao rat sa [[SSSR|Sovjetskim savezom]], odletio je u [[Škotska|Škotsku]] da pokuša dogovoriti mir s Britancima. Na [[Nürnberški proces|Nürnberškom procesu]] je osuđen na doživotnu robiju. Postao je figura obožavanja kod [[neonacizam|neonacista]].

==Djetinjstvo==
Rođen je u Aleksandriji,u [[Egipat|Egiptu]],u [[Protestantizam|protestantskoj]] porodici (Luterani). Porodica mu je preselila u Egipat jer je njegov otac stavljao školu na prvo mjesto, a smatrao je da škola u Njemačkoj nije dovoljno stroga za Rudolfa. Učio je kod privatnih učitelja. Njegova porodica se vratila u domovinu Njemačku [[1908]]. godine. Iako je htio postat [[astronom]], njegov ga je otac uvjerio da studira na poslovnoj školi u [[Švicarska|Švicarskoj]]. Za vrijeme [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] pridružio se Prvom bavarskom artiljerijskom odredu, gdje mu je bio dodijeljen ''Željezni križ'' za zasluge. Poslije toga je prišao zračnim snagama Njemačke - Luftwaffe, nakon što je bio jednom odbijen.

==Hitlerov zamjenik==
Nakon rata je otišao u [[München]], gdje je prišao radikalnim krugovima u borbi protiv [[komunizam|komunizma]]. Upisao se na univerzitet u Münchenu, gdje je završio 4 fakulteta: političke nauke, geopolitiku, [[ekonomija|ekonomiju]] i [[historija|historiju]].

Nakon što je jednom čuo [[Hitler]]ov govor u [[maj]]u [[1920]]. godine, postao mu je potpuno odan i vjeran. Proveo je sedam mjeseci u zatvoru zajedno sa Hitlerom u zatvoru u [[Landsberg]]u. Tu je Hitleru pomogao da napiše svoju knjigu [[Mein Kampf]]. Kasnije je unaprijeđen, i postao je Hitlerov lični pomoćnik, njegov zamjenik u partiji. Bio je treći čovjek u Reichu, nakon Hitlera i [[Hermann Göring|Hermanna Göringa]]. Imao je nekoliko uspona u padova u samoj partiji, ali je uvijek bio Hitlerov lični prijatelj i saradnik. Ljudi s kojima je boravio su ponekad predlagali Hitleru da ga zatvori u psihijatrijsku bolnicu. Hitler je to odbijao, jer ga je uvijek smatrao svojim prijateljem. On nikada nije smatrao Hessa psihički nestabilnim kao većina drugih u partiji. U [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]] se istakao kao savjetnik Hitlera, i uvijek je stajao u prvim redovima sa Göringom, [[Heinrich Himmler|Himmlerom]] i Hitlerom na nacističkim paradama, na kojima su pokazivali svoju ogromnu vojnu i ekonomsku moć kojom je Njemačka raspolagala. Nakon rata je uhapšen i osuđen na doživotnu robiju na poznatom Nürnberškom procesu. Nakon puštanja [[Baldur von Schirach|Sciracha]] i [[Albert Speer|Speera]] 1966. godine Hess je jedini ostao u Spandauu. Unatoč brojnim prosvjedima nije pušten. Navodno je počinio [[samoubistvo]] 1987. godine objesivši se na stablo u 93. godini života u dvorištu zatvora Spandau, Mada se sumnja u istinitost te priče zbog njegove starosti u to vrijeme.

==Vanjski linkovi==
*{{Commonscat-inline|Rudolf Hess}}

{{Hitlerov kabinet}}
{{Osuđenici u Nirnberškom procesu}}
{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Hess, Rudolf}}
[[Kategorija:Rođeni 1894.]]
[[Kategorija:Umrli 1987.]]
[[Kategorija:Biografije, Aleksandrija]]
[[Kategorija:Članovi NSDAP-a]]
[[Kategorija:Drugi svjetski rat]]
[[Kategorija:Ratni zločinci u Drugom svjetskom ratu]]
[[Kategorija:Osobe osuđene na doživotni zatvor od strane međunarodnih sudova i tribunala]]</text>
      <sha1>ron8qyl15akwx9vsce8x1pa4qife75q</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ozrakovići</title>
    <ns>0</ns>
    <id>14465</id>
    <revision>
      <id>3922452</id>
      <parentid>3850192</parentid>
      <timestamp>2026-08-28T04:41:09Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-47005-42</username>
        <id>185163</id>
      </contributor>
      <comment>/* */ Nakon promjene statusa Visokog opštine u grad Visoko, Ozrakovići su bili od ključne važnosti. Tada Ozrakovići dobijaju naziv Ulica Ozrakovići, priložio sam i direktan link sa stranice grada Visokog gdje se jasno vidi da su Ozrakovići dio uže urbane zone.</comment>
      <origin>3922452</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5868" sha1="c75w83rrjrg6u2in6uyewnt40td13lk" xml:space="preserve">{{Infokutija naselje u BiH
| ime                        = Ozrakovići
| vrsta                      = Grad
| službeni_naziv             = Ulica Ozrakovići
| slogan                     = 
| nadimak                    = 
| slika                      = 
| opis_slike                 = 
| veličina_slike             = 
| zastava                    = 
| grb                        = 
| entitet                    = [[Federacija Bosne i Hercegovine]]
| kanton                     = [[Zeničko-dobojski kanton|Zeničko-dobojski]]
| grad                       = [[Visoko]]
| nadmorska_visina           = 
| širina_stepeni             = 43.9989
| dužina_stepeni             = 18.1791
| najveća tačka              = 
| najveća tačka metara       = 
| površina_grada             = 
| površina_općine            = 
| stanovništvo grad          = 301
| stanovništvo procjena      = 
| stanovništvo godina        = 2013
| stanovništvo procjena godina = 
| gustoća                    = 
| poštanski broj             = 
| pozivni broj               = (+387) 32
| matični broj               = 157970&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=21. 12. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| matični_broj_grada         = 11126
| karta_lokacija             = Bosna i Hercegovina
| opis_karte                 = Ozrakovići u Bosni i Hercegovini
| web stranice               = 
| bilješka                   = 
}}'''Ozrakovići''' su gradsko naselje u [[Visoko|grada Visoko]] u [[Bosna i Hercegovina|Bosni Hercegovini]].&lt;ref name=&quot;Preduzetničke industrijske zone&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.visoko.gov.ba/investirajte-u-visoko/preduzetnicke-industrijske-zone/|title=Preduzetničke industrijske zone|website=Grad Visoko|access-date=17. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.statistika.ba/?id=49800&amp;show=12|title=Popis 2013 u BiH|website=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine|access-date=17. 3. 2026|archive-date=6. 2. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250206162845/http://www.statistika.ba/?id=49800&amp;show=12|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Ulica Ozrakovići se nalazi odmah uz Industrijsku zonu Ozrakovići.

== Savremeni razvoj ==
U savremenom periodu Ozrakovići su prepoznatljivi i po poslovno-industrijskom razvoju. Grad Visoko među svojim privrednim zonama posebno izdvaja poslovnu zonu Ozrakovići, koja je važna za lokalnu ekonomiju i razvoj privrede grada.&lt;ref name=&quot;Preduzetničke industrijske zone&quot;/&gt;

== Stanovništvo ==
Prema rezultatima [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|popisa stanovništva iz 2013. godine]], Ozrakovići su imali 301 stanovnika.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.statistika.ba/?id=49800&amp;show=12|title=Popis 2013 u BiH|website=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine|access-date=17. 3. 2026|archive-date=6. 2. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250206162845/http://www.statistika.ba/?id=49800&amp;show=12|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

== Stanovništvo ==
{{Stanovništvo BiH
| naslov_tabele            = Sastav stanovništva
| ime_naseljenog_mjesta    = Ozrakovići
| vrsta_naseljenog_mjesta  = naselje
| maticni_broj             = 157970
| admin_godina             = 2013
| g2013_izvor              = &lt;ref name=&quot;popis2013&quot;&gt;{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
| g1991_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 116/7/8) |work=fzs.ba |access-date= 21. 12. 2015}}&lt;/ref&gt;
| g1981_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 21. 12. 2015}}&lt;/ref&gt;
| g1971_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 21. 12. 2015}}&lt;/ref&gt;
| g2013_ukupno             = 301
| g2013_bosnjaci           = 274
| g2013_srbi               = 5
| g2013_hrvati             = 5
| g2013_bosanci            = 12
| g2013_muslimani          = 1
| g2013_bosanciihercegovci = 2
| g2013_nisu_izjasnili     = 2
| g1991_ukupno             = 366
| g1991_muslimani          = 278
| g1991_srbi               = 54
| g1991_hrvati             = 13
| g1991_jugosloveni        = 19
| g1981_ukupno             = 315
| g1981_muslimani          = 226
| g1981_srbi               = 58
| g1981_hrvati             = 19
| g1981_jugosloveni        = 10
| g1981_crnogorci          = 1
| g1981_albanci            = 1
| g1971_ukupno             = 393
| g1971_muslimani          = 237
| g1971_srbi               = 129
| g1971_hrvati             = 22
| g1971_jugosloveni        = 2
| g1971_crnogorci          = 1
}}

== Reference ==
{{refspisak}}&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.visoko.gov.ba/investirajte-u-visoko/prostorni-plan-grada-visoko/|title=Prostorni plan Grada Visoko|website=Grad Visoko|language=bs-BA|access-date=2026-08-28}}&lt;/ref&gt;

== Vanjski linkovi ==
{{Portal Bosna i Hercegovina}}
* [http://www.visoko.gov.ba/ Zvanični sajt grada Visokog]

{{Grad Visoko}}</text>
      <sha1>c75w83rrjrg6u2in6uyewnt40td13lk</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3922454</id>
      <parentid>3922452</parentid>
      <timestamp>2026-08-28T04:52:00Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Eminsecer02</username>
        <id>185164</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* */ Zvanični naziv gradskog naselja.</comment>
      <origin>3922454</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6940" sha1="sdmri1ousy2ozg2663ub8sm9dx70ln3" xml:space="preserve">{{Infokutija naselje u BiH
| ime                        = Ozrakovići
| vrsta                      = Gradsko naselje
| službeni_naziv             = Ulica Ozrakovići
| slogan                     = 
| nadimak                    = 
| slika                      = 
| opis_slike                 = 
| veličina_slike             = 
| zastava                    = 
| grb                        = 
| entitet                    = [[Federacija Bosne i Hercegovine]]
| kanton                     = [[Zeničko-dobojski kanton|Zeničko-dobojski]]
| grad                       = [[Visoko]]
| nadmorska_visina           = 
| širina_stepeni             = 43.9989
| dužina_stepeni             = 18.1791
| najveća tačka              = 
| najveća tačka metara       = 
| površina_grada             = 
| površina_općine            = 
| stanovništvo grad          = 301
| stanovništvo procjena      = 
| stanovništvo godina        = 2013
| stanovništvo procjena godina = 
| gustoća                    = 
| poštanski broj             = 
| pozivni broj               = (+387) 32
| matični broj               = 157970&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=21. 12. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| matični_broj_grada         = 11126
| karta_lokacija             = Bosna i Hercegovina
| opis_karte                 = Ozrakovići u Bosni i Hercegovini
| web stranice               = 
| bilješka                   = 
}}'''Ozrakovići''' su [[naseljeno mjesto]] u sastavu [[Visoko|grada Visoko]] u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]].&lt;ref name=&quot;Preduzetničke industrijske zone&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.visoko.gov.ba/investirajte-u-visoko/preduzetnicke-industrijske-zone/|title=Preduzetničke industrijske zone|website=Grad Visoko|access-date=17. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.statistika.ba/?id=49800&amp;show=12|title=Popis 2013 u BiH|website=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine|access-date=17. 3. 2026|archive-date=6. 2. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250206162845/http://www.statistika.ba/?id=49800&amp;show=12|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

== Historija ==
U etnografskim i historijskim prikazima visočke okoline zabilježeno je da su u Ozrakovićima bili prisutni '''tabaci''', odnosno stanovništvo povezano s obradom kože, što upućuje na vezu naselja s jednim od prepoznatljivih zanata visočkog kraja.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://zavicajnimuzej.com/izdavackadjelatnost/Visoko-i-okolina-2.pdf|title=001 visoko i okolina kroz historiju 2|website=Zavičajni muzej Visoko|access-date=17. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Zaštita nacionalnog blaga&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.visoko.gov.ba/zastita-nacionalnog-blaga/|title=Zaštita nacionalnog blaga|website=Grad Visoko|access-date=17. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;

U periodu [[Kraljevina SHS|Kraljevine SHS]] i kasnije [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]], Ozrakovići su administrativno pripadali seoskoj općini [[Arnautovići]], zajedno s naseljima Arnautovići, Mulići i Taukčići.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.academia.edu/126846561/Enes_S_Omerovi%C4%87_Visoko_u_KHS_Jugoslaviji|title=Enes S. Omerović, ''Visoko u KHS-Jugoslaviji''|website=Academia.edu|access-date=17. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;

U Ozrakovićima se nalazi lokalitet proglašen nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine — kompleks samostana sa gimnazijom i sjemeništem u Visokom.&lt;ref name=&quot;Zaštita nacionalnog blaga&quot;/&gt;

== Savremeni razvoj ==
U savremenom periodu Ozrakovići su prepoznatljivi i po poslovno-industrijskom razvoju. Grad Visoko među svojim privrednim zonama posebno izdvaja poslovnu zonu Arnautovići–Ozrakovići, koja je važna za lokalnu ekonomiju i razvoj privrede grada.&lt;ref name=&quot;Preduzetničke industrijske zone&quot;/&gt;

== Stanovništvo ==
Prema rezultatima [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|popisa stanovništva iz 2013. godine]], Ozrakovići su imali 301 stanovnika.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.statistika.ba/?id=49800&amp;show=12|title=Popis 2013 u BiH|website=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine|access-date=17. 3. 2026|archive-date=6. 2. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250206162845/http://www.statistika.ba/?id=49800&amp;show=12|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

== Stanovništvo ==
{{Stanovništvo BiH
| naslov_tabele            = Sastav stanovništva
| ime_naseljenog_mjesta    = Ozrakovići
| vrsta_naseljenog_mjesta  = naselje
| maticni_broj             = 157970
| admin_godina             = 2013
| g2013_izvor              = &lt;ref name=&quot;popis2013&quot;&gt;{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
| g1991_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 116/7/8) |work=fzs.ba |access-date= 21. 12. 2015}}&lt;/ref&gt;
| g1981_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 21. 12. 2015}}&lt;/ref&gt;
| g1971_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 21. 12. 2015}}&lt;/ref&gt;
| g2013_ukupno             = 301
| g2013_bosnjaci           = 274
| g2013_srbi               = 5
| g2013_hrvati             = 5
| g2013_bosanci            = 12
| g2013_muslimani          = 1
| g2013_bosanciihercegovci = 2
| g2013_nisu_izjasnili     = 2
| g1991_ukupno             = 366
| g1991_muslimani          = 278
| g1991_srbi               = 54
| g1991_hrvati             = 13
| g1991_jugosloveni        = 19
| g1981_ukupno             = 315
| g1981_muslimani          = 226
| g1981_srbi               = 58
| g1981_hrvati             = 19
| g1981_jugosloveni        = 10
| g1981_crnogorci          = 1
| g1981_albanci            = 1
| g1971_ukupno             = 393
| g1971_muslimani          = 237
| g1971_srbi               = 129
| g1971_hrvati             = 22
| g1971_jugosloveni        = 2
| g1971_crnogorci          = 1
}}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Portal Bosna i Hercegovina}}
* [http://www.visoko.gov.ba/ Zvanični sajt grada Visokog]

{{Grad Visoko}}</text>
      <sha1>sdmri1ousy2ozg2663ub8sm9dx70ln3</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Vojska Republike Srpske</title>
    <ns>0</ns>
    <id>14866</id>
    <revision>
      <id>3922326</id>
      <parentid>3854430</parentid>
      <timestamp>2026-08-27T19:35:58Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <origin>3922326</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="13176" sha1="aoyzhf8aui9zbwmxj7sjpp748no8qqu" xml:space="preserve">{{Infokutija nacionalna vojska
| naziv                                   = Vojska Republike Srpske
| slika                                   = Emblem of the Army of Republika Srpska.svg
| veličina_slike                          = 250 px
| opis_slike                              = 
| država                                  = {{ZD|Republika Srpska}} [[Republika Srpska (1992–1995)|Republika Srpska]]
| utemeljena                              = 12. maj 1992.
| grane                                   = Kopnena vojska&lt;br&gt;[[Ratno zrakoplovstvo i protivzračna odbrana Republike Srpske]]
| štab                                    = 
| vrhovni komadant                        = [[Radovan Karadžić]] (1992–1996)
| načelnik štaba                          = [[Ratko Mladić]] (1992–1996)
| ministar odbrane                        = 
| vojno sposobni                          = od 18 god.
| broj raspoloživih za vojnu službu       = 
| broj sposobnih za vojnu službu          = 
| broj godišnje stasalih za vojnu službu  = 
| aktivan sastav                          = 
| rezervni sastav                         = 
| vojni budžet                            = 
| procent BDP-a                           = 
| domaći proizvođači                      = 
| strani dobavljači                       = 
| ukinuta                                 = 1. decembar 2005. ([[Oružane snage Bosne i Hercegovine|OSBiH]])
| podrucje_djelovanja                     = [[Republika Bosna i Hercegovina]]
}}
'''Vojska Republike Srpske''' ('''VRS''') bila je oružana snaga [[Republika Srpska|Republike Srpske]] od 12. maja 1992. do 1. decembra 2005. Za vrijeme [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] djelovala je kao [[Paravojska|paravojna organizacija]] samoproglašene međunarodno nepriznate paradržave [[Republika Srpska (1992–1995)|Republike Srpske]]. Nakon potpisivanja [[Dejtonski sporazum|Dejtonskog sporazuma]] 14. decembra 1995. Republika Srpska postala je [[Administrativna jedinica|entitet]] [[Administrativna podjela Bosne i Hercegovine|unutar Bosne i Hercegovine]], a VRS samim tim i službena vojska tog entiteta. Naslijedila je tadašnju [[Jugoslavenska narodna armija|Jugoslavensku narodnu armiju]] (JNA), raspoređenu na teritoriji BiH, u vojnom kadru, infrastrukturi i naoružanju.

Aktivna tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|ratu u Bosni i Hercegovini]] od 1992. do 1995, Vojska RS-a pod komandom generala [[Ratko Mladić|Ratka Mladića]] postala je najsposobnija vojna sila na prostoru [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|bivše Jugoslavije]], kao i jedna od najomraženijih vojski na svijetu.&lt;ref name=&quot;autogenerated1&quot;&gt;Balkan Battlegrounds Vol.1, str. 141.&lt;/ref&gt; Nakon rata nastavila je postojati kao oružana snaga Republike Srpske, sve do decembra 2005. kada je integrirana u [[Oružane snage Bosne i Hercegovine]]. Tokom rata, VRS izvela je nekoliko velikih operacija, uključujući [[Operacija &quot;Koridor&quot;|Operaciju Koridor 92]], [[Operacija &quot;Vrbas '92&quot;|Vrbas '92]], [[Operacija &quot;Lukavac '93&quot;|Lukavac]] [[Operacija &quot;Lukavac '93&quot;|'93]], [[Operacija Štit '94|Štit '94]] i [[Operacija &quot;Pauk&quot;|Pauk]]; Vojska je također učestvovala u [[Opsada Sarajeva|opsadi Sarajeva]], najdužoj opsadi glavnog grada u modernoj historiji, kao i u [[Genocid u Srebrenici|genocidu u Srebrenici]].&lt;ref name=&quot;Building Desctruction/Damage&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.sah.org/publications/sah-blog/blog-detail/sah-blog/2022/07/08/a-city-that-doesn-t-forget-sarajevo-thirty-years-after-the-war|title=A City that Doesn't Forget: Sarajevo Thirty Years after the War|last1=Al-Bayati|first1=Sundus|website=Society of Architectural Historians|access-date=16 September 2024}}&lt;/ref&gt; Veći dio ratnog rukovodstva VRS-a bio je optužen ili osuđen pred [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju]] (MKSJ) za [[genocid]], [[Zločini protiv čovječnosti|zločine protiv čovječnosti]] i [[Ratni zločin|ratne zločine]], uključujući etnički progon, ubistva, istrebljenje, deportacije i prisilno premještanje nesrpskog stanovništva, terorisanje i protivpravne napade na civile i uzimanje talaca.

Od 1. decembra 2005. nakon reforme [[Ministarstvo odbrane Bosne i Hercegovine|odbrane u BiH]], VRS je integrisana u sastav [[Oružane snage Bosne i Hercegovine|Oružanih snaga Bosne i Hercegovine]] i nastavlja tradiciju kroz Srpski puk unutar OSBiH.

== Historija ==

[[Datoteka:960228-A-5792S-005 - Serbian officer shows U.S. soldiers a towed ZiS-3 anti-tank gun.jpg|thumb|Protiv-oklopni top [[ZiS-3]].]]
===Osnivanje===
Krajem 1991. godine bilo je sasvim izgledno da će se [[Bosna i Hercegovina]] ocijepiti od tadašnje [[SFRJ]]. Ovakva ideja nije bila prihvaćena od strane srpskih političara u [[BIH]], kao i od većine bosanskih Srba. Vojni vrh [[JNA]] na čelu s [[Veljko Kadijević|Veljkom Kadijevićem]] i [[Blagoje Adžić|Blagojem Adžićem]] je postepeno naoružavao vojna krila srpskih stranaka u BiH. Kako bi odvajanjem BiH od ostatka tadašnje Jugoslavije JNA postala suvišna i strana vojna sila, ona bi se morala povući s teritorije novopriznate i nezavisne države [[RBiH|Republike Bosne i Hercegovine]]. Kako su bosanski Srbi zapravo još vjerovali u ideju [[SFRJ]] i [[JNA]] kao njene vojne sile, nisu vjerovali u novu državu Bosnu i Hercegovinu na osnovu čega je iz dijelova JNA na području Bosne i Hercegovine 12. maja 1992. formirana nova vojska pod nazivom '''Vojska Republike Srpske''' odlukom Narodne skupštine Srpske Republike Bosne i Hercegovine. Štab bivšeg banjalučkog korpusa JNA je preimenovan u štab VRS-a. Sjedište štaba je bilo na [[Pale (Republika Srpska)|Palama]].

===1992.===
Prve vojne operacija VRS je vršila u području Bosanske Posavine s ciljem zaposjedanja koridora i spajanje fizički odvojenih teritorija Republike Srpske. Ova operacija poznata je pod nazivom [[Operacija Koridor]] i trajala je od 7. juna do 26. juna 1992. kada su srpske snage zauzele gradove [[Bosanski Brod]], [[Bosanski Šamac|Šamac]], [[Derventa|Derventu]], [[Brčko]], [[Odžak]] i [[Modriča|Modriču]]. Daljnje operacije VRS je vršila s ciljem zauzimanja glavnog grada RBIH [[Sarajevo|Sarajeva]], što je bilo bezuspješno, ali su grad okružili i vršili iscrpljujuće artiljerijske napade po gradu. Zauzimanjem teritorija i gradova po istočnoj Bosni, srpske snage vrše etnička čišćenja i masovna protjerivanja nesrpskog stanovništva s toga područja.&lt;ref name=&quot;Arhivirana kopija&quot;&gt;{{Cite web |url=http://www.camo.ch/teme/odbrana-rbih/ratna-hronika-92-95/ |title=Arhivirana kopija |access-date=28. 3. 2015 |archive-date=30. 3. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150330031216/http://www.camo.ch/teme/odbrana-rbih/ratna-hronika-92-95/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Tokom [[1992.]] godine snage VRS zaposjedaju veliku teritoriju na području istočne Bosne, istočne Hercegovine, banjalučke regije, Bosanske Posavine i zapadne Bosne, a gradove [[Sarajevo]], [[Goražde]], [[Srebrenica]], [[Žepa (Rogatica)|Žepa]], [[Bihać]] stavljaju pod opsadu.

===1993.===
Početkom 1993. godine VRS vrši intenzivirane napade na području istočne Bosne i Posavine. U martu 1993. VRS pokreće ofenzivu s oklopnim snagama kod mjesta Karuše, s ciljem ovladavanja komunikacije Teslić-Doboj. Ova operacija nosila je kodni naziv &quot;Posljednja šansa&quot;, te je urodila velikim porazom. Tokom 1993. dolazi do sukoba između Hrvata i Bošnjaka u Hercegovini, u vrijeme čega srpske snage zauzimaju općinu [[Trnovo (Republika Srpska)|Trnovo]] i probijaju linije Armije RBIH na području [[Igman]]a tokom operacije Lukavac 93. 15. novembra VRS pokreće ofanzivu prema Olovu što je završilo bezuspješno.&lt;ref name=&quot;Arhivirana kopija&quot;/&gt;

===1994.===
1994. VRS je vršile velike i intenzivne napade na enklave Bihać i Goražde. Bihać je VRS napadala tokom februarske ofanzive s brda Grabež, kasnije zajedno sa snagama AP ZB iz pravca Velike Kladuše. Goražde su srpske snage napadale tokom aprila, te su gotovo napredovale do centra grada, ali je njihov proboj kasnije zaustavljen. Prilikom kršenja zone zabrane leta, srpskim snagama su oborena 4 borbena aviona od strane [[NATO]]-a.

===1995.===
Početak 1995. godine je bio obilježen velikim vojnim operacijama usmjerenim protiv VRS-a. 23. marta [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armija RBIH]] u [[Operacija &quot;Vlašić&quot;|Operaciji ''Vlašić'']] zauzima planinu [[Vlašić]]. Uslijed vojnih gubitaka VRS vrši artiljerijske napade na zaštićene zone čime strada veliki broj civila, što je izazvalo zračne udare [[NATO]]-a. Dana 2. juna 1995. srpska PVO je oborila jedan američki lovac [[F-16]]. VRS zajedno sa snagama [[Srpska vojska Krajine|SVK]] i [[Fikret Abdić|Abdićevih]] pobunjenika 15. juna pokreće [[Operacija &quot;Pauk&quot;|operaciju &quot;Pauk&quot;]] na Bihaćki okrug.&lt;ref&gt;http://www.hkv.hr/hrvatski-tjednik/15662-hrvatski-tjednik-oluja-nakon-18-godina-prvi-put-cijela-istina.html&lt;/ref&gt; Nakon zauzimanja [[Srebrenica|Srebrenice]] 11. jula pripadnici VRS i drugih paravojnih formacija počinile su [[Genocid u Srebrenici|genocid nad stanovništvom]] i ratnim zarobljenicima ubivši oko 8372 osoba.&lt;ref&gt;http://www.historija.ba/d/11-godisnjica-genocida-u-srebrenici/&lt;/ref&gt; Dana 25. jula snage VRS zauzimaju [[Žepa (Rogatica)|Žepu]]. Napredovanjem snaga Armije RBIH, HVO i HV, srpske snage gube teritoriju u [[Bosanska krajina|Bosanskoj krajini]] i sjeverozapadnoj [[Hercegovina|Hercegovini]] uključujući gradove [[Bosanska Krupa|Bosansku Krupu]], [[Bosanski Petrovac]], [[Drvar]], [[Bosansko Grahovo]], [[Glamoč]], [[Donji Vakuf]], [[Ključ (općina)|Ključ]], [[Sanski Most]], [[Mrkonjić Grad]].

== Ratna organizacija ==
[[Predsjednik Republike Srpske]] bio je vrhovni komandant Vojske Republike Srpske

*[[Generalštab Vojske Republike Srpske]]
** [[Prvi krajiški korpus Vojske Republike Srpske|1. Krajiški korpus]], [[Banja Luka]] 
** [[Drugi krajiški korpus Vojske Republike Srpske|2. Krajiški korpus]], [[Drvar]] 
** [[Istočno-bosanski korpus Vojske Republike Srpske|Istočno-bosanski korpus]], [[Bijeljina]]
** [[Sarajevsko- romanijski korpus Vojske Republike Srpske|Sarajevsko- romanijski korpus]], [[Sarajevo]] 
** [[Hercegovački korpus Vojske Republike Srpske|Hercegovački korpus]], [[Bileća]] 
** [[Drinski korpus Vojske Republike Srpske|Drinski korpus]], [[Zvornik]]

== Generali i komandanti ==
[[Datoteka:Evstafiev-ratko-mladic-1993-w.jpg|thumb|General i zapovjednik Vojske RS-a i ratni zločinac [[Ratko Mladić]]]]

* [[Radovan Karadžić]] vrhovni komandant i prvi [[predsjednik Republike Srpske]]
* [[Ratko Mladić]] komandant [[Generalštab Vojske Republike Srpske|Glavnog štaba]] [[VRS]]
* [[Manojlo Milovanović]] Načelnik [[Generalštab Vojske Republike Srpske|Glavnog štaba]] [[VRS]]
* [[Zdravko Tolimir]] Načelnik za sigurnost [[Generalštab Vojske Republike Srpske|Glavnog štaba]] [[VRS]]
* [[Milan Gvero]] načelnik za moral i informisanje [[Generalštab Vojske Republike Srpske|Glavnog štaba]] [[VRS]]
* [[Momir Talić]] komandant [[1. krajiški korpus Vojske Republike Srpske|1.krajiškog korpusa]]
* [[Grujo Borić]] komandant [[2. krajiški korpus Vojske Republike Srpske|2.krajiškog korpusa]]
* [[Novica Simić]], komandant Istočno-bosanskog korpusa
* [[Radovan Grubač]], komandant Hercegovačkog korpusa
* [[Slavko Lisica]], komandant 3. operativne grupe 1.krajiškog korpusa
* [[Stanislav Galić]], komandant Sarajevsko-romanijskog korpusa

Prištabske jedinice:
* [[65. zaštitni motorizovani puk]]
* [[1. gardijska motorizovana brigada]]
* [[Srpska garda Ilidža]]
* [[Garda Panteri]]

== Ratno zrakoplovstvo i protuzračna odbrana ==
Osnivanjem 19. maja [[1992.]] RZ I PZO VRS je od [[JNA]] naslijedilo 22 aviona [[SOKO J-21 Jastreb]], 12 aviona [[SOKO J-22|SOKO J-22 Orao]], 22 helikoptera [[Aerospatiale SA 341 Gazela|Gazela]], 14 helikoptera [[Mi-8]]. Prve letove je zrakoplovstvo izvodilo s ciljem bombardovanja hrvatskih položaja u Bosanskoj Posavini.

==Poslijeratni period==
Nakon potpisivanja [[Dejtonski sporazum|Dejtonskog sporazuma]] Vojska Republike Srpske je priznata kao jedna od dviju zvaničnih vojnih sila [[BIH|Bosne i Hercegovine]] i kao zvanična vojna sila entiteta [[Republika Srpska]]. U Vojsci Republike Srpske počela postepena reforma. Sa oko 180.000 vojnika i oficira u nekoliko godina, broj osoblja je smanjen na 20.000 ljudi. Paralelno, došlo je do promjene u broju korpusa, sa ratnih šest, smanjeno je na četiri i na kraju na tri. Od 1. decembra 2005. godine, Vojska Republike Srpske je ušla u sastav [[Oružane snage Bosne i Hercegovine|Oružanih snaga BiH]] kao Treći pješadijski puk „Republika Srpska“.

== Također pogledajte ==
* [[Rat u Bosni i Hercegovini]]

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Military of Republika Srpska}}
{{Ratovi u bivšoj Jugoslaviji}}

[[Kategorija:Republika Srpska]]
[[Kategorija:Rat u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Vojska Republike Srpske|*]]
[[Kategorija:Vojska]]
[[Kategorija:Vojska Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Srpske paravojne formacije]]
[[Kategorija:Srpski nacionalizam u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Osnivanja u 1992.]]</text>
      <sha1>aoyzhf8aui9zbwmxj7sjpp748no8qqu</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Maryland</title>
    <ns>0</ns>
    <id>22077</id>
    <revision>
      <id>3922377</id>
      <parentid>3914792</parentid>
      <timestamp>2026-08-27T23:16:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3922377</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="71211" sha1="23t88ddiua6qkrsutjkw6c83k1dyuxy" xml:space="preserve">{{Geokutija|Savezna država
| ime = Maryland
| izvorno_ime =
| drugo_ime = ''State of Maryland'' {{Simboli jezika|en|engleski}}
| kategorija = [[Savezne države Sjedinjenih Američkih Država|Savezna država]]
| etimologija =
| graniči_sa = 
{{plainlist|
* [[Delaware]]
* [[Washington, D.C.]]
* [[Virginia]]
* [[Zapadna Virginia]]
* [[Pennsylvania]]
}}
| moto = Fatti maschii, parole femine&lt;br&gt;&lt;small&gt;''Postupci muškarca, riječi žene''&lt;/small&gt;
| nadimak = Old Line State
| zastava = Flag of Maryland.svg
| simbol = Maryland-StateSeal.svg  | simbol_vrsta = Grb
| država = Sjedinjene Američke Države
| zastava_države = da
| glavni_grad = [[Annapolis (Maryland)|Annapolis]]
| širina_stepeni_glavnog_grada = 38| širina_minuta_glavnog_grada = 58| širina_sekundi_glavnog_grada = 0| širina_SJ_glavnog_grada =N
| dužina_stepeni_glavnog_grada = 76| dužina_minuta_glavnog_grada = 30| dužina_sekundi_glavnog_grada = 0| dužina_IZ_glavnog_grada =W
| najviši =
| najviše_mjesto = Hoye-Crest
| najviša_visina  = 1024
| najniža =
| najniža_lokacija = [[Atlantski okean]]
| najniža_visina =  0
| dužina = 163
| širina = 400
| površina = 32133
| površina_zemlje = 
| površina_vode = 21%
| stanovništvo = 6016447 | stanovništvo_datum = procjena 2016
| stanovništvo_gustoća = 230
| osnovan = 7. savezna država
| datum = 28. april 1788.
| vlada = 
| lider = [[Larry Hogan]] | lider_vrsta = Guverner
| lider_partija = [[Republikanska stranka (SAD)|R]]
| vremenska_zona = UTC-5/DST-4
| vremenska_zona_DST = 
| poštanski_broj = MD
| pozivni broj =
| kod = US-MD | kod_vrsta = [[ISO 3166-2]]
| karta = Maryland in United States.svg
| opis_karte =
| web_stranica = [http://www.maryland.gov/ www.maryland.gov]
| bilješka =
}}

'''Maryland''' ('''MD''', {{Audio|pomoć=ne|En-us-Maryland.ogg|izgovor}}; fonol. ''Merilend'') jedna je od pedeset [[Savezne države Sjedinjenih Američkih Država|američkih saveznih država]] koja se nalazi u srednjeatlantskoj regiji SAD-a. Na jugu i istoku graniči sa saveznim državama [[Virginia]], [[Zapadna Virginia]] i saveznim distriktom [[Washington, D.C.]], na sjeveru je [[Pennsylvania]] a na istoku [[Delaware]]. Najveći grad Marylanda je [[Baltimore]], a glavni grad je [[Annapolis (Maryland)|Annapolis]]. Neki od nadimaka ove države su ''Old Line State'' (država &quot;stare linije&quot;), ''Free State'' (slobodna država) i ''Chesapeake Bay State'' (država [[Zaliv Chesapeake|zaliva Chesapeake]]). Država je dobila ime po kraljici Velike Britanije i Irske [[Henrika Marija od Francuske|Henriki Mariji]], ženi [[Karlo I, kralj Engleske|Karla I]].&lt;ref name=&quot;glance01html&quot;/&gt;

Kao jedna od prvobitnih [[Trinaest kolonija]], Maryland se smatra &quot;kolijevkom&quot; vjerskih sloboda u Americi,&lt;ref name=&quot;Cecilius Calvert 2010&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;stmaryscity.org&quot;/&gt; kada ga je osnovao [[George Calvert]] početkom 17. vijeka kao područje gdje su se katolici iz Engleske sklanjali od progona.&lt;ref name=&quot;Cecilius Calvert 2010&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;stmaryscity.org&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;calvert1633&quot;/&gt; Calvert je bio prvi lord Baltimora i prvi engleski vlasnik tadašnje kolonije Maryland.&lt;ref name=&quot;Cecilius Calvert 2010&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;stmaryscity.org&quot;/&gt; Maryland je sedma po redu država koja je ratificirala [[Ustav Sjedinjenih Američkih Država|Ustav SAD-a]], a također je igrala i vodeću ulogu pri osnivanju distrikta Washingtona D.C, koji je osnovan na području koje je ustupio Maryland.

Maryland je jedna od najmanjih američkih saveznih država u pogledu površine, kao i jedna od najgušće naseljenih saveznih država sa oko šest miliona stanovnika. Prema podacima iz 2009. Maryland je imao najviši prosječni dohodak po domaćinstvu od svih saveznih država, što je najvećim dijelom posljedica blizine prijestolnici države i dosta raznovrsnoj privredi, počev od proizvodnje, usluga do [[biotehnologija|biotehnologije]].&lt;ref name=&quot;proximityone&quot;/&gt;

== Geografija ==
Maryland ima površinu od 32.133,2&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; i približne je površine kao [[Belgija]] odnosno nešto veći od polovine Bosne i Hercegovine. On je 42. savezna država po površini, odnosno deveta najmanja. Zapadna Virginia je prva veća (41. po površini) država od Marylanda sa 62.754,8&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; odnosno gotovo dvostruko je veća od njega.

[[Datoteka:Deep Creek Lake Maryland Panoramic View.jpg|180px|thumb|lijevo|Zapadni Maryland je poznat po šumovitim planinama. Panorama jezera Deep Creek i okolnih Apalačkih planina u okrugu [[Okrug Garrett (Maryland)|Garrett]].]]
[[Topografija]] Marylanda je veoma raznolika, što mu je priskrbilo nadimak ''minijaturna Amerika''. Reljef se kreće od [[Pješčana dina|pješčanih dina]] prošaranih morskom travom na istoku, do niskih močvara po kojima živi divljač, obraslih visokim močvarnim čempresima (''Taxodium distichum'') u blizini zaliva Chesapeake, te blago zatalasanih brda obraslih šumama [[hrast]]a u području Piedmonta, kao i borovih šuma u zapadnim planinama Marylanda.

Maryland je sa sjevera okružen teritorijom savezne države [[Pennsylvania]], na zapadu je [[Zapadna Virginia]], na istoku je [[Delaware]] i obala [[Atlantski okean|Atlantskog okeana]], dok je na jugu, s druge stane rijeke [[Potomac (rijeka)|Potomac]], dio teritorije Zapadne Virginije i [[Virginia]]. Centralni dio ove granice prekida teritorija okruga [[Washington, D.C.|Washington]], koji je osnovan na području koje je prvobitno bilo dio okruga [[Okrug Montgomery (Maryland)|Montgomery]] i [[Okrug Prince George's (Maryland)|Prince George's]], uključujući i grad Georgetown (danas dio grada Washingtona). Ovo područje je predato na upravu saveznoj vladi SAD-a 1790. godine kako bi se na njemu osnovao distrikt Columbia. ([[Virginia|Commonwealth Virginije]] je za potrebe distrikta Columbia dao zemlju južnu od rijeke Potomac, uključujući i grad [[Alexandria (Virginia)|Alexandriju]], međutim Virginia je dio ovog područja vratila u svoj posjed 1846. godine) [[Zaliv Chesapeake]] dijeli Maryland gotovo na dvije polovine, a okruzi na istočnoj strani zaliva općenito se nazivaju &quot;istočna obala&quot; (''Eastern Shore'').

=== Klima ===
Ova savezna država ima vrlo raznoliku klimu zbog različitih lokalnih uslova u nadmorskoj visini, blizini obale i zaštiti od prodora hladnog zraka zbog vjetrova koji pušu niz planinske padine (katabatski vjetar). Istočna polovina Marylanda, a što uključuje gradove [[Ocean City (Maryland)|Ocean City]], [[Salisbury (Maryland)|Salisbury]], [[Annapolis]], te južna i istočna predgrađa [[Washington, D.C.|Washingtona, D.C.]] i [[Baltimore]]a, leži na atlantskoj obalskoj niziji, gdje je reljef dosta ravan a zemljište pretežno pjeskovito ili muljevito. Ova regija ima suhu suptropsku klimu (po [[Köppenova klasifikacija klime|Köppenu]] ''Cfa''), sa toplim, vlažnim ljetima i kratkim, relativno toplim ili manje hladnim zimama. Ovo područje, prema USDA podjeli zona otpornosti biljaka, pripada zoni 8a.&lt;ref name=&quot;Arbor Day Foundation&quot; /&gt;

Regija [[Piedmont (Sjedinjene Američke Države)|Piedmont]], koja uključuje dijelove sjeverno i zapadno od metropolskog područja Baltimorea, gradove [[Westminster (Maryland)|Westminster]], [[Gaithersburg (Maryland)|Gaithersburg]], [[Frederick (Maryland)|Frederick]] i [[Hagerstown (Maryland)|Hagerstown]], prosječno godišnje primaju približno 50&amp;nbsp;cm snježnih padavina, a kao dio USDA zone otpornosti biljaka pripadaju zonama 7b i 7a,&lt;ref name=&quot;Arbor Day Foundation&quot; /&gt; gdje su temperature ispod –12&amp;nbsp;°C ili niže. Od doline Cumberland prema zapadu, klima postepeno prelazi u umjereno kontinentalnu klimu (po Köppenu ''Dfa'').

U zapadnom Marylandu, u dijelovima okruga [[Okrug Allegany (Maryland)|Allegany]] i [[Okrug Garrett (Maryland)|Garrett]] sa višom nadmorskom visinom, uključujući gradove [[Cumberland (Maryland)|Cumberland]], [[Frostburg (Maryland)|Frostburg]] i [[Oakland (Maryland)|Oakland]], više su izražene karakteristike umjereno kontinentalne klime, djelimično i zbog nadmorske visine. Ta područja spadaju u USDA zone otpornosti 6b i niže.&lt;ref name = &quot;Arbor Day Foundation&quot;/&gt;

Zbog svog položaja u blizini istočne obale SAD-a, Maryland je djelimično ugrožen od povremenih [[tropski ciklon|tropskih ciklona]], mada poluostrvo Delmarva i istureni rtovi i ostrva [[Sjeverna Karolina|Sjeverne Karoline]] donekle pružaju znatnu zaštitu i ublažavaju posljedice ciklona, tako da se ne javljaju često udari snažnih uragana (kategorije 3 i više). Mnogo češće, do Marylanda stižu &quot;ostaci&quot; tropskih sistema koji ranije već izgube većinu svoje energije na kopnu i oslabe. Na teritoriji ove savezne države registruje se oko 30 do 40 olujnih dana tokom godine, a prosječni broj [[tornado|tornada]] kreće se oko šest na godišnjem nivou.&lt;ref name=&quot;Annual average number of tornadoes&quot;/&gt;

== Historija ==
[[Datoteka:Native Languages of Maryland.svg|thumb|180px|desno|Rasprostranjenost domorodačkih jezika na području današnjeg Marylanda]]
[[Datoteka:The Founding of Maryland.jpg|thumb|180px|desno|&quot;Osnivanje Marylanda 1634.&quot;, ulje na platnu, 132 x 185 cm, Emmanuel Leutze, 1860.]]
George Calvert, 1. lord Baltimorea prvi je zatražio povelju od engleskog kralja [[Karlo I, kralj Engleske|Karla I]] za teritoriju između kolonija [[Massachusetts]]a na sjeveru i [[Virginia|Virginije]] na jugu.&lt;ref name=&quot;Stewart 1967 42–43&quot;/&gt; Međutim, Calvert je umro u aprilu 1632, pa je kraljeva povelja 20. jula 1632. dodijeljena njegovom sinu Cecilu Calvertu, 2. baronu Baltimorea. Zvanično, nova kolonija &quot;Maryland&quot; dobila je ime u čast kraljeve supruge [[Henrika Marija od Francuske|Henrike Marije]].&lt;ref name=&quot;mdmanual01&quot;/&gt; Međutim, neki katolički istraživači i historičari vjeruju da je ova savezna država dobila ime po [[Djevica Marija|Mariji]] ([[Merjem bint Imran|Merjemi]]), [[Isus]]ovoj majci, jer je, navodno, tako tražio George Calvert prije nego što je umro 1632. godine. Ipak, nisu poznate njegove stvarne namjere. Pri traženju povelje, George je naveo određeno ime za koloniju, ''Terra Mariae'' (bos. ''Zemlja Marije'', ''Marijina zemlja''), odnosno anglicirano ''Maryland''. Englesko ime je preferirano zbog nepoželjne asocijacije imena ''Mariae'' sa španskim [[Isusovci|jezuitom]] Juanom de Marianom, čije ime se veže za [[inkvizicija|inkviziciju]]. Osim toga, Henriku nikad nisu zvali istovremeno s njenim imenom i srednjim imenom. Istraživači se također slažu da ni pod kojim uslovima neka teritorija ne bi dobila ime po nečijem srednjem imenu. Postoje i mišljenja, da je zemlja dobila ime po Isusovoj majci Mariji (Merjemi), jer je prvobitna prijestolnica Marylanda bio grad [[St. Mary's City (Maryland)|St. Mary's City]] na sjevernoj obali rijeke Potomac a okrug koji ga je okruživao bio je i prvi osnovani okrug u koloniji.&lt;ref name=&quot;lowespeccol&quot;/&gt; Riječi navedene na grbu Marylanda također podržavaju ovu teoriju. Na poleđini grba postoje riječi ''TERRÆ MARIÆ'',&lt;ref name=&quot;sealobverse&quot;/&gt; što na [[latinski jezik|latinskom]] znači &quot;Zemlja Marije&quot;, umjesto ''TERRÆ MARIA'', što bi zapravo označavalo Henrikino srednje ime.&lt;ref name=&quot;Stewart 1967 42–43&quot;/&gt;

Prvi naseljenici došli su u novu koloniju u martu 1634. predvođeni mlađim bratom lorda Baltimorea, Leonardom Calvertom, koji je postao prvi provincijski [[Spisak guvernera Marylanda|guvnerner Marylanda]]. Kolonisti su napravili prvo stalno naselje St. Mary's City u današnjem okrugu [[Okrug St. Mary's (Maryland)|St. Mary's]]. Zemljište su kupili od vrhovnog indijanskog poglavice iz te regije, a koji je želio uspostaviti trgovačke odnose s njima. St. Mary's je postao prvi glavni grad Marylanda te je tako ostao narednih 60 godina do 1695. Uskoro su došli novi kolonisti. Sijali su [[duhan (proizvod)|duhan]] što je donosilo dosta profita u novu koloniju. Ipak, zbog čestih [[epidemija]] malarije i žute groznice, očekivana starost naseljenika u Marylandu bila je deset godina kraća od onih u Novoj Engleskoj.&lt;ref name=iha/&gt;

=== Progoni ===
Jedan od razloga osnivanja Marylanda bio je i omogućavanje religijskih sloboda i tolerancije za [[Rimokatolička crkva|katoličku]] manjinu porijeklom iz Engleske.&lt;ref name=&quot;washingtonpost.com&quot;/&gt; Godine 1642. veći broj [[Puritanci|Puritanaca]] napustilo je Virginiju i došlo u Maryland, te osnovali grad Providence (danas [[Annapolis (Maryland)|Annapolis]]) na zapadnoj obali sjevernog dijela zaliva [[Zaliv Chesapeake|Chesapeake]].&lt;ref name=&quot;annapolis&quot;/&gt; Nesuglasice sa trgovcima iz Virginije oko ostrva [[Ostrvo Kent (Maryland)|Kent]] u zalivu Chesapeake dovele su do vojnog sukoba. Godine 1644. puritanac [[William Claiborne]], zauzeo je ostrvo Kent dok je njegov saradnik, također puritanac koji je podržavao Parlament, Richard Ingle, preuzeo St. Mary's.&lt;ref name=&quot;verso2003&quot;/&gt; Obojica su koristili religiju kao alat za dobijanje podrške među kolonistima. Period tokom dvije godine, 1644–1646, kada su Claiborne i njegovi puritanski sljedbenici imali snažaj uticaj, poznat je i kao &quot;doba pljačkanja&quot;. Oni su, između ostalog, zarobili jezuitske sveštenike, zatvorili ih u tamnicu te ih konačno protjerali nazad u Englesku.

Godine 1646. Leonard Calvert se vratio sa svojom vojskom, ponovno zauzeto grad St. Mary's i uspostavio red i zakon. Nakon toga je Dom zastupnika izglasao zakon &quot;u vezi religije&quot; 1649. godine, kojim su date religijske slobode svim kršćanima &quot;koji vjeruju u trojstvo&quot;.&lt;ref name=iha/&gt; Naredne godine 1650. Puritanci su se opet pobunili protiv vlasti. &quot;Protestanti su izbacili katolike iz zakonodavstva ...a vjerske borbe su ponovno izbile&quot;.&lt;ref name=iha/&gt;

Puritanci su osnovali novu vladu, zabranjujući i katoličanstvo i [[Crkva Engleske|anglikanizam]]. Puritanska revolucionarna vlada progonila je katolike Marylanda tokom svoje vlasti, poznate i kao  &quot;vrijeme pljačke&quot;. Građani su po južnom Marylandu palili, ranije izgrađene, katoličke crkve. Njihova vlast trajala je do 1658. kada su porodica family i lord Baltimore ponovno uspostavili stvarnu kontrolu nad kolonijom, čime je ponovno zaživio Zakon o toleranciji.

Nakon &quot;[[Slavna revolucija|Slavne revolucije]]&quot; u Engleskoj 1688. godine, Maryland je katoličanstvo stavio van zakona. Takvo stanje trajalo je sve do kraja [[Američki rat za nezavisnost|Američkog rata za nezavisnost]] (1775–1783). Bogatiji katolički zemljoradnici gradili su kapele na svojim posjedima, kako bi prakticirali svoju vjeru u relativnoj tajnosti.

=== Granice ===
Kraljevom poveljom, Marylandu su dodijeljena zemlja sjeverno od rijeke Potomac sve do [[40. paralela (sjever)|40. sjeverne paralele]]. Problem se javio kada je kralj [[Karlo II, kralj Engleske|Karlo II]] izdao povelju za [[Pennsylvania|Pennsylvaniju]]. Tom poveljom definirana je južna granica Pennsylvanije identično kao i sjeverna granica Marylanda, odnosno 40. paralela. Međutim prema povelji, kralj Karlo II i [[William Penn]] su smatrali da 40. paralela prolazi u blizini [[New Castle (Delaware)|New Castlea]] kada se kreće sjeverno od [[Philadelphia|Philadelphije]], koju je Penn već odabrao za prijestolnicu svoje kolonije. Nakon što je taj problem uočen 1681. godine, počeli su pregovori da se on riješi.

Kompromis je predložio kralj Karlo II 1682. ali je onemogućen nakon što je Penn dobio novu povelju za koloniju gdje je današnji [[Delaware]].&lt;ref name=hubbard/&gt; Ipak, Penn je uspješno dokazao da je povelja za Maryland dodijeljena lordu Baltimoreu samo za nenaseljeno zemljište, dok je holandsko naselje u Delawareu bilo starije od ove povelje. Neusaglašeno stanje je ostalo još gotovo cijeli vijek, a problem su &quot;naslijedili&quot; potomci Williama Penna i lorda Baltimorea: porodica Calvert koja vladala Marylandom te porodica Penn, koja je vladala Pennsylvanijom.&lt;ref name=hubbard/&gt; Nesuglasice oko granice sa Pennsylvanijom dovele su do Cresapovog rata tokom 1730ih. Sukobi su otpočeli 1730. godine te eskalirali tokom prve polovine decenije, kada su kulminirali nakon što je Maryland poslao svoje vojne snage 1736. a naredne godine i Pennsylvania. Vojna faza sukoba završila je u maju 1738. nakon intervencije kralja [[Đorđe II, kralj Velike Britanije|Đorđa II]], koji se zauzeo oko pregovora o primirju. Privremeni sporazum postignut je 1732. godine.&lt;ref name=hubbard/&gt; Pregovori su nastavljeni sve dok nije postignut trajni dogovor, koji je potpisan 1760. godine. Tim dogovorom definirana je granica između Marylanda i Pennsylvanije kao linija geografske širine, danas poznata kao [[Mason–Dixonova linija]]. Granica Marylanda prema Delawareu zasnovana je na &quot;krugu od dvanaest milja&quot; oko New Castlea i &quot;transpoluostrvskoj liniji&quot;.&lt;ref name=hubbard/&gt;

=== 18. i 19. vijek ===
[[Datoteka:Ft. Henry bombardement 1814.jpg|thumb|180px|desno|Bombardiranje utvrde McHenry u Baltimoreu inspiriralo je nastanak pjesme &quot;[[The Star-Spangled Banner]]&quot;.]]
Maryland je bio jedna od [[trinaest kolonija]] koje su se pobunile protiv britanske vlasti tokom [[Američki rat za nezavisnost|američke revolucije]]. Dana 2. februara 1781. on je postao trinaesta država koja je ratificirala [[sporazum o konfederaciji]] kojim su nastale današnje SAD kao ujedinjena, suverena i nacionalna država. Također, Maryland je postao sedma država koja je ratificirala [[Ustav Sjedinjenih Američkih Država|Ustav SAD]]. U decembru 1790. savezna država je donirala zemlje koju je odabrao predsjednik [[George Washington]] za federalnu vladu radi formiranja nove nacionalne prijestolnice, grada [[Washington, D.C.|Washingtona]]. Ta zemlja ranije je spadala u okruge [[Okrug Montgomery (Maryland)|Montgomery]] i [[Okrug Prince George's (Maryland)|Prince George's]], kao i okruge [[Okrug Fairfax (Virginia)|Fairfax]] i [[Alexandria (Virginia)|Alexandria]] u saveznoj državi [[Virginia]]. Međutim, zemlja koju je donirala Virginia je kasnije vraćena toj državi.

Nakon revolucije, zbog uticaja promjene u privredi, ideala nastalih tokom revolucije, kao i sugestija političara, brojni farmeri u Marylandu počeli su oslobađati svoje robove. Cijelim jugom Marylanda brojnost crnačke populacije povećana je sa manje od 1% prije rata na 14% u 1810. godini.&lt;ref name=&quot;Kolchin&quot;/&gt; Tokom rata 1812. Britanci su pokušali zauzeti Baltimore, kojeg je branila utvrda McHenry. Tokom bombardovanja grada, Francis Scott Key je napisao pjesmu &quot;[[The Star-Spangled Banner]]&quot; (bos. ''Bajrak iskićen zvjezdama''), koja je kasnije postala nacionalna himna SAD.

Prolazak autoputa (danas US highway 40) je odobren 1817. a pružao se od Baltimorea do St. Louisa, što je bio prvi federalni autoput u SAD. Željeznica ''Baltimore and Ohio'' (B&amp;O) je prva zacrtana željeznica u SAD. Svoju prvu dionicu pruge za svakodnevni saobraćaj otvorila je 1830. između Baltimorea i Ellicott Cityja,&lt;ref name=&quot;Dilts&quot;/&gt; a 1852. ta pruga je postala prva željeznička linija koja je dosegla [[Ohio (rijeka)|rijeku Ohio]] polazeći od istočne obale SAD.&lt;ref name=&quot;Stover&quot;/&gt; Tokom [[Američki građanski rat|građanskog rata]], država je ostala u Federaciji (&quot;Sjever&quot;)&lt;ref name=&quot;civil&quot;/&gt; pretežno zbog sastava stanovništva a djelimično iz zbog intervencije vojnih snaga Federacije. Oko 1860. udio slobodnih afroamerikanaca u stanovništvu Marylanda iznosio je 49%.&lt;ref name=&quot;Kolchin&quot;/&gt;

=== 20. vijek ===
Kraj 19. i početak 20. vijeka donio je političke reforme. Serijom zakona donesenih između 1892. i 1908. reformiran je način glasanja, prije svega u smislu raspodjele glasačkih listića i tajnosti glasanja. Uvedeni su predizbori (primarni izbori) na kojima su vođe stranaka birali kandidate, a birali su se i kandidati van stranačkih lista, što je obeshrabrivalo nepismene osobe da učestvuju u tome. Takve mjere bile su uperene pretežno na slabije obrazovane bijelce kao i crnce. Crnci su se bunili protiv toga, a pojavile su se i glasačke grupe koje su podučavale o načinu glasanja. U tom periodu također su donesene i reforme uslova rada za radnike u Marylandu. Godine 1902. država je regulirala uslove rada u rudnicima, zabranila rad djece ispod 12 godina, usvojila zakone o obaveznom školovanju kao i prvi zakon u SAD o osiguranju radnika. Međutim, taj zakon je kasnije oboren na sudovima, da kasnije konačno bio usvojen 1910. godine. Maryland je bio prva država koja je uvela [[porez na dohodak]] 1937. kako bi prikupljala javne prihode za škole i socijalnu pomoć.&lt;ref name=&quot;digitalcommons&quot;/&gt;

== Stanovništvo ==
[[Datoteka:Regions of Maryland USA.gif|thumb|200px|desno|Geografske regije Marylanda]]

{{USCensusPop|align=right|1790= 319728|1800= 341548|1810= 380546|1820= 407350|1830= 447040|1840= 470019|1850= 583034|1860= 687049|1870= 780894|1880= 934943|1890= 1042390|1900= 1188044|1910= 1295346|1920= 1449661|1930= 1631526|1940= 1821244|1950= 2343001|1960= 3100689|1970= 3922399|1980= 4216975|1990= 4781468|2000= 5296486|2010= 5773552|estimate= 6016447|estyear=2016|footnote=izvor: 1910–2010&lt;ref name=&quot;popis2010&quot;/&gt;}}

Američki popisni biro procijenio je da broj stanovnika Marylanda na dan 1. jula 2015. iznosi 6.006.401, što predstavlja povećanje od 4,03% u odnosu na broj stanovnika po popisu iz 2010. godine,&lt;ref name=&quot;PopEstUS&quot;/&gt; tj. apsolutno povećanje za 29.994 stanovnika u odnosu na prethodnu godinu, kao i povećanje od 232.849 stanovnika u odnosu na popis iz 2010. godine. Ovo povećanje uključuje i prirodni prirast od posljednjeg provedenog popisa za 189.158 osoba (tj. 464.251 novorođeni naspram 275.093 umrli) kao i povećanje od 116.713 osoba po osnovu neto migracija u državu. Useljavanje u Maryland iz država izvan SAD rezultiralo je neto povećanjem od 129.730 osoba, dok je emigracija iz Maryland u druge savezne države SAD dala neto smanjenje stanovništva od 13.017 osoba.

Centar populacije Marylanda nalazi se na pograničnoj liniji između okruga [[Okrug Anne Arundel (Maryland)|Anne Arundel]] i [[Okrug Howard (Maryland)|Howard]], unutar naseljenog mjesta [[Jessup (Maryland)|Jessup]].&lt;ref name=&quot;popcent&quot;/&gt;

Historija Marylanda kao pogranične države tokom građanskog rata uzrok je da ova savezna država ima određene osobine i sjevernih i južnih regija SAD. Općenito, seoska područja zapadnog Marylanda između zapadnovirdžinijske &quot;drške tave&quot; (''Panhandle'') i Pennsylvanije pripadaju kulturi Apalačkih planina, dok regije južne i istočne obale Marylanda pripadaju kulturi juga SAD.&lt;ref name=&quot;ligaso&quot;/&gt; S druge strane, gusto naseljena područja centralnog Marylanda, oko metropolskih područja Baltimorea i Washingtona D.C. imaju mnogo više zajedničkog sa kulturom Sjeveroistoka SAD.&lt;ref name=&quot;aaronrandall&quot;/&gt; [[Američki popisni biro]] ubraja Maryland među južnoatlantske savezne države, međutim druge federalne agencije,&lt;ref name=&quot;FBI&quot;/&gt; mediji i mnogi građani smatraju Maryland srednjoatlantskom ili sjeveroistočnom saveznom državom SAD.&lt;ref name=&quot;LOC&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;EPA&quot;/&gt;

Prema podacima iz 2011. oko 58% stanovništva Marylanda mlađih od jedne godine ne pripadaju bijeloj rasi.&lt;ref name=&quot;under1&quot;/&gt;

=== Rasni sastav ===
{| class=&quot;wikitable sortable mw-collapsible&quot; style=&quot;font-size: 90%;&quot;
|+ '''Rasni sastav stanovništva Marylanda'''
|-
! Rasni sastav !! 1970.&lt;ref name=&quot;census&quot;/&gt; !! 1990.&lt;ref name=&quot;census&quot;/&gt; !! 2000.!! 2010.&lt;ref name=&quot;gov24900&quot;/&gt;
|-
| Bijelci || 81,5% || 71,0% || 64,0% || 60,8%
|-
| Afroamerikanci || 17,8% || 24,9% || 27,9% || 29,8%
|-
| Azijati || 0,5% || 2,9% || 4,0% || 5,5%
|-
| Domorodačko&lt;br/&gt;stanovništvo || 0,1% || 0,3% || 0,3% || 0,3%
|-
| Druge rase || 0,1% || 0,9% || 1,8% || 3,6%
|-
| Mješanci&lt;br/&gt;dvije ili više rasa || – || – || 2,0% || 2,9%
|-
| Bijelci (bez Latinoamerikanaca) || 80,4% || 69,6% || 62,1% || 54,7%
|}
Prema podacima Američkog popisnog biroa iz 1970, udio afroamerikanaca u stanovništvu Marylanda iznosio je 17,8% dok je bijelaca koji nisu latinoameričkog porijekla bilo 80,4%.&lt;ref name=&quot;census&quot;/&gt; [[Afroamerikanci]] čine značajan dio stanovništva ove savezne države, prema podacima iz 2010. njihov udio iznosi gotovo 30%.&lt;ref name=&quot;gov24900&quot;/&gt; Većina njih su potomci robova koji su u Ameriku dovedeni iz područja zapadne Afrike, a mnogi od njih su mješanci koji među svojim precima imaju i evropske i domorodačke korijene. Novo stanovništvo afričkog porijekla koje je u Maryland došlo tokom 20. vijeka uključuje i brojne emigrante iz [[Nigerija|Nigerije]], naročito iz plemena Igbo i Yoruba.&lt;ref name=&quot;usefoundation&quot;/&gt; Veća koncentracija afričkih Amerikanaca živi u Baltimoreu, zatim okrubu Prince George's, predgrađima Washingtona D.C. gdje mnogi i rade, te u okrugu Charles, zapadnom dijelu okruga Baltimore i južnom dijelu istočne obale. Prema podacima Popisnog biroa, stanovništvo Marylanda prema porijeklu su: [[Nijemci]] (15%), Irci (11%), Englezi (8%), Amerikanci (7%), Italijani (6%) i [[Poljaci]] (3%).&lt;ref name=&quot;tableservices&quot;/&gt;

=== Jezik ===
[[Španski jezik]] (uključujući i kreolski španski) jest drugi jezik po broju govornika u Marylandu, poslije [[engleski jezik|engleskog]]. Na trećem i četvrtom mjestu su [[francuski jezik|francuski]] i [[kineski jezik]]. Od ostalih jezika, najviše su zastupljeni razni afrički jezici, [[korejski jezik|korejski]], [[njemački jezik|njemački]], ruski, [[vijetnamski jezik|vijetnamski]], [[italijanski jezik|italijanski]], razni azijski jezici, perzijski, [[Hindski jezik|hindi]] i drugi indoarijski jezici, te grčki i [[arapski jezik]].&lt;ref name=&quot;marylang&quot;/&gt;

=== Naselja ===
Većina stanovništva savezne države živi centralnom području Marylanda, u [[Metropolitansko područje|metropolskim područjima]] Baltimorea i Washingtona D.C, koja se često smatraju jednim metropolskim područjem Baltimore-Washington. Veći dio stanovništva Marylanda je koncentrirano u gradovima i predgrađima u okolini Washingtona D.C., kao i u i oko najvećeg grada savezne države, [[Baltimore]]a. Historijski gledano, ovi i drugi veći gradovi u Marylandu razvili su se duž linije obala rijeka i zaliva, prekidajući niz samo na mjestima gdje su riječni brzaci ili vodopadi. Glavni grad Marylanda, [[Annapolis (Maryland)|Annapolis]], jedini je izuzetak od ove šeme, jer se nalazi duž obala rijeke [[Rijeka Severn (Maryland)|Severn]], u blizini gdje se ona ulijeva u [[zaliv Chesapeake]]. Istočna obala je mnogo više ruralna i slabije naseljena, kao i okruzi u zapadnom Marylandu. Dva najzapadnija okruga u državi, [[Okrug Allegany (Maryland)|Allegany]] i [[Okrug Garrett (Maryland)|Garrett]], su slabo naseljeni i pretežno planinski, te dosta nalikuju reljefu Zapadne Virginije i Apalačkih planina nego ostatku Marylanda. I u istočnom i zapadnom dijelu Marylanda nalaze se gradovi od lokalnog značaja, kao što su [[Ocean City (Maryland)|Ocean City]], [[Princess Anne (Maryland)|Princess Anne]] i [[Salisbury (Maryland)|Salisbury]] na istočnoj obali te [[Cumberland (Maryland)|Cumberland]], [[Frostburg (Maryland)|Frostburg]] i [[Hancock (Maryland)|Hancock]] na zapadu savezne države. Južni Maryland je također donekle ruralan, ali se znatno urbanizirao od 1960ih zbog brzog razvoja Washingtona D.C. i njegovih predgrađa. Značajni centri tog područja su [[Lexington Park (Maryland)|Lexington Park]], [[Prince Frederick (Maryland)|Prince Frederick]] i [[Waldorf (Maryland)|Waldorf]].&lt;ref name=&quot;zynet&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;part1&quot;/&gt;

=== Najveći gradovi ===
{{Najveći gradovi
| ime = Najveći gradovi u Marylandu
| ime_države_u_lokativu = Marylandu
| drž_ref = &lt;small&gt;prema popisu stanovništva 2010.&lt;/small&gt;
| list_by_pop = Najveći gradovi u Marylandu
| class = nav
| int_ime = Okrug
| int_link = Okruzi u Marylandu
| grad_1 = Baltimore | int_1 =  Baltimore{{!}}nezavisni grad | stan_1 = 620.961 | img_1 = Baltimore, looking west along E Pratt St - panoramio.jpg
| grad_2 = Columbia (Maryland){{!}}Columbia | int_2 = Okrug Howard (Maryland){{!}}Howard | stan_2 = 99.615 | img_2 = 
| grad_3 = Germantown (Maryland){{!}}Germantown | int_3 = Okrug Montgomery (Maryland){{!}}Montgomery | stan_3 = 86.395 | img_3 = 2007 11 01 - 118@Wisteria - EB at Wisteria.JPG
| grad_4 = Silver Spring (Maryland){{!}}Silver Spring | int_4 = Okrug Montgomery (Maryland){{!}}Montgomery | stan_4 = 71.452 | img_4 = 2010 02 24 - 1915 - Silver Spring - MD 410 at Blair Mill Rd, Newell St (4392499005).jpg
| grad_5 = Waldorf (Maryland){{!}}Waldorf | int_5 = Okrug Charles (Maryland){{!}}Charles | stan_5 = 67.752
| grad_6 = Glen Burnie (Maryland){{!}}Glen Burnie | int_6 = Okrug Anne Arundel (Maryland){{!}}Anne Arundel | stan_6 = 67.639
| grad_7 = Ellicott City (Maryland){{!}}Ellicott City | int_7 = Okrug Howard (Maryland){{!}}Howard  | stan_7 = 65.834
| grad_8 = Frederick (Maryland){{!}}Frederick | int_8 = Okrug Frederick (Maryland){{!}}Frederick | stan_8 = 65.239
| grad_9 = Dundalk (Maryland){{!}}Dundalk | int_9 = Okrug Baltimore (Maryland){{!}}Baltimore | stan_9 = 63.597
| grad_10 = Rockville (Maryland){{!}}Rockville | int_10 = Okrug Montgomery (Maryland){{!}}Montgomery | stan_10 = 61.209
}}

== Privreda ==
[[Datoteka:CarrollCountyMD.jpg|thumb|desno|180px|Farma u okrugu Carroll]]
Američka agencija za ekonomske analize (BEA, pri Ministarstvu trgovine SAD) procjenjuje da je [[Bruto domaći proizvod|bruto nacionalni proizvod]] Marylanda u 2012. iznosio 317,7 milijardi US$.&lt;ref name=&quot;GrossStateProductMD&quot;/&gt; Međutim, u Marylandu se češće koristi pokazatelj stvarnog napretka (GPI), kojim se ekonomisti služe za usmjeravanje razvoja države, za razliku od praćenja isključivo rasta indikatora rasta poput BDP-a.&lt;ref name=&quot;karend&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;node010&quot;/&gt; Prema Popisnom birou SAD, prosječno domaćinstvo u Marylandu je trenutno najbogatije među svim saveznim državama, čiji je prosječni dohodak u domaćinstvu 2013. iznosio 72.483 US$&lt;ref name=&quot;resulta&quot;/&gt; što ga stavlja na prvo mjesto ispred New Jerseya na drugom i [[Connecticut]]a na trećem mjestu. Dva okruga Marylanda, Howard i Montgomery, su drugi i 11. najbogatiji okruzi u SAD, respektivno. Maryland se 2013. nalazio na prvom mjestu među svim saveznim državama po broju milionera po stanovniku, sa odnosom od 7,7%.&lt;ref name=&quot;miliona&quot;/&gt; Također i stopa siromaštva u državi je najniža u SAD i iznosi 7,8%.&lt;ref name=&quot;ar20002&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;sunbalt&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;wibw&quot;/&gt;

Lični dohodak po glavi stanovnika u Marylandu 2006. godine iznosio je 43.500 US$, po čemu je na petom mjestu na nivou SAD. Po podacima iz septembra 2017, stopa [[nezaposlenost]]i iznosila je 3,8%.&lt;ref name=&quot;blsgov&quot;/&gt;

Privreda Marylanda profitira zbog blizine države federalnim vladinim institucijama u Washingtonu D.C. sa naglaskom na tehničke i administrativne zadatke za vojnu industriju i aeronautiku, kao i bioistraživačke laboratorije te brojne manje vladine agencije sa sjedištima u širem području metropolskih područja Baltimorea i Washingtona. Ft Meade služi kao sjedište za Agenciju za odbranu informacionih sistema (DISA), Američke cyber-komande, [[Agencija za nacionalnu sigurnost|Agencije za nacionalnu sigurnost]] (NSA) i Centralnog sigurnosnog servisa (CSS). Osim toga, brojne obrazovne i medicinsko-istraživačke institucije također se nalaze u saveznoj državi. Veliki broj odjela Univerziteta &quot;Johns Hopkins&quot; i njegove medicinsko-istraživačke ustanove čine najvećeg pojedinačnog poslodavca u području Baltimorea. Sveukupno, tehnički i administrativni zaposlenici sačinjavaju 25% ukupne radne snage Marylanda, čime je jednim dijelom zaslužna blizina Marylanda metropolitanskom području Washingtona, gdje su najvećim dijelom zaposleni u vladinim institucijama.

Industrija, koja vrijednosno dosta doprinosi privredi, dosta je širokog spektra gdje niti jedan podsektor ne dominira sa udjelom višim od 20% ukupnog dohotka. Najbrojnije su firme čiju djelatnost čine proizvodi i usluge iz oblasti elektronike, računarskih dijelova i opreme te hemikalija. Nekada je podsektor obrade metala, u koji je spadala nekad najveća tvornica [[čelik]]a na svijetu u Sparrows Pointu, i danas postoji, mada je njegov obim proizvodnje znatno smanjen zbog snažne konkurencije izvan SAD, brojnim bankrotima i preuzimanjima vlasništva. Tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] tadašnja tvornica [[avion]]a ''Glenn Martin Company'' (danas dio [[Lockheed Martin]]a) zapošljavala je oko 40.000 radnika.

Rudarenje drugih materijala osim konstrukcijskih, ograničeno je gotovo isključivo na [[ugalj]], koji se iskopava u planinskim zapadnim područjima države. Na istoku su se ranije nalazili kamenolomi koji su bili jedan od osnovnih prirodnih resursa tog dijela Marylanda, a iz kojih su se dobijali kvalitetni građevinski materijali korišteni u izgradnji brojnih objekata širom Baltimorea i Washingtona tokom 19. vijeka.

=== Luka Baltimore ===
[[Datoteka:Baltoport.jpg|thumb|desno|180px|Luka u Baltimoreu]]
Jedna od najznačajnijih uslužnih djelatnosti je saobraćaj, čije središte predstavlja luka u Baltimoreu i s njom povezane željezničke i cestovne linije. Ova luka je 2008. godine svrstana na 17. mjesto u SAD po pretovarenoj robi u tonama.&lt;ref name=&quot;iwrg&quot;/&gt; Iako kroz baltimorsku luku prođu razne robe, najviše se transportuju sirovine i neki osnovni materijali poput rude [[željezo|željeza]], [[nafta|nafte]], šećera i đubriva, a obično se prevoze do prerađivačkih centara u neposrednoj blizini u unutrašnjosti putem vrlo dobrih cestovnih i željezničkih linija. Preko luke se također uvozi i veliki broj raznih inostranih automobila, pa je ova luka prva po broju uvezenih automobila u SAD.&lt;ref name=&quot;buyers&quot;/&gt; Baltimore City je osma najveća luka u SAD, a u februaru 2006. bila je centar kontroverze u vezi sporazuma sa [[DP World|Dubai Ports World]], jer se smatralo da je luka od strateškog značaja.

Savezna država općenito je dosta industrijalizirana, sa rastućom ekonomijom i uticajnim tehnološkim centrima. Njena informatička industrija je jedna od najsofisticiranijih u SAD, a pored toga u nju mnogu ulaže i federalna vlada. Maryland je sjedište i nekoliko velikih vojnih baza, gdje radi znatan broj radnog stanovništva.

=== Poljoprivreda i ribarstvo ===
Maryland ima vrlo snažan sektor proizvodnje hrane. Jedna od većih privrednih grana je komercijalno [[Ribolov|ribarstvo]], čiji centar se nalazi u zalivu Chesapeake, a također uključuje i ribolov duž kratke obale Atlantskog okeana. Najvažnije ribolovne vrste koje se love u ovom području su [[menhaden]] (''Brevoortia'' sp.), [[prugasti grgeč]] (''Morone saxatilis''), zatim razne školjki (ostriga, kamenica) i [[plavi rak|plavih rakova]] (''Callinectes sapidus'').

Maryland ima veliku površinu plodnog poljoprivrednog zemljišta u obalnom području te u području platoa Piedmont, mada se to područje znatno smanjuje zbog snažne urbanizacije. Poljoprivredna proizvodnja je pretežno koncentrisana na farme goveda odakle se snabdijevaju velike gradske mljekare, a na njivama se pretežno uzgajaju [[krastavac|krastavci]], [[lubenica|lubenice]], [[dinja|dinje]], [[kukuruz]], [[paradajz]], grašak i tikvice. Osim navedenog, u južnim okruzima na zapadnoj obali zaliva Chesapeake dovoljno je toplo za uzgoj [[duhan (proizvod)|duhana]], čije plantaže su postojale od kolonijalnih vremena mada su nakon državnog otkupa tih farmi tokom 1990ih znatno smanjen njihov broj. Također postoji i snažan sektor uzgoja pilića na jugoistoku države.

== Saobraćaj ==
=== Cestovni ===
[[Datoteka:Chesapeake Bay Bridge.jpg|thumb|desno|200px|Most ''Chesapeake Bay'' povezuje istočnu i zapadnu obalu zaliva Chesapeake.]]
[[Sistem međudržavnih autoputeva u Sjedinjenim Američkim Državama|Mreža međudržavnih autoputeva]] u Marylandu iznosi oko 180&amp;nbsp;km, uglavnom kao autoput I-95, koji u državu ulazi na sjeveroistoku, prolazi kroz [[Baltimore]] te postaje dio I-495, istočne dionice prstena autoputeva oko Washingtona D.C. sve do mosta &quot;Woodrow Wilson&quot;. Autoput I-68 prolazi oko 130&amp;nbsp;km kroz Maryland spajajući zapadne dijelove savezne države na I-70 u blizini malog grada Hancocka. Autoput I-70 ulazi iz Pennsylvanije sjeverno od Hancocka i nastavlja dalje na istok oko 150&amp;nbsp;km do Baltimorea, spajajući također i gradove [[Hagerstown (Maryland)|Hagerstown]] i [[Frederick (Maryland)|Frederick]].

Autoput I-83 se kroz Maryland pruža dužinom od 55&amp;nbsp;km, a spaja Baltimore sa južnim centralnim područjima Pennsylvanije ([[Harrisburg (Pennsylvania)|Harrisburgom]] i [[York (Pennsylvania)|Yorkom]]). Marylandu također pripada i dio od 18&amp;nbsp;km dionice autoputa I-81 koji prolazi kroz državu u blizini Hagerstowna. I-97 koji u cjelosti prolazi kroz okrug Anne Arundel je i jedan od najkraćih međudržavnih autoputeva u SAD sa dvocifrenom oznakom, a spaja područja Baltimorea i Annapolisa.

=== Aviosaobraćaj ===
Najveći [[aerodrom]] na području savezne države je [[Međunarodni aerodrom Baltimore-Washington Thurgood Marshall]], poznatiji pod skraćenicom BWI. Dobio je ime po [[Thurgood Marshall|Thurgoodu Marshallu]], prvom afroameričkom sucu Vrhovnog suda SAD, koji je rođen u Baltimoreu. Osim njega postoje još regionalni aerodromi u Hagerstownu i regionalni aerodrom Wicomico u Salisburyju. Predgrađa Washingtona D.C. unutar Marylanda koriste aerodrome u tom području: Nacionalni aerodrom Ronald Reagan u Washingtonu i [[Međunarodni aerodrom Dulles]], oba na teritoriji sjeverne Virginije.

Aerodrom College Park je jedan od najstariji u SAD, izgrađen 1909. i još uvijek je u upotrebi. Na njemu je [[Braća Wright|Wilbur Wright]] vježbao vojne pilote.&lt;ref name=&quot;collpark&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;dmnay&quot;/&gt;

=== Željeznički ===
[[Amtrak]] vozovi, uključujući i [[Voz velike brzine|vozove velike brzine]] [[Acela Express]], imaju stanice u Marylandu: stanica Penn u Baltimoreu, na aerodromu BWI, New Carrollton i Aberdeen duž sjeveroistočnog koridora od Washingtona D.C. do [[Boston]]a. Osim njih, Amtrak željeznička linija [[Capitol Limited (Amtrak)|Capitol Limited]] prolazi kroz [[Rockville (Maryland)|Rockville]] i [[Cumberland (Maryland)|Cumberland]], na liniji Washington D.C. prema [[Chicago|Chicagu]].

Teretni željeznički transport sveden je praktično na dvije osnovne željezničke linije klase I, kao i nekoliko manjih regionalnih i lokalnih davalaca usluga. Kompanija [[CSX Transportation]] upravlja sa oko 550&amp;nbsp;km teretnih željezničkih linija širom savezne države,&lt;ref name=&quot;CSXT&quot;/&gt; a druga po veličini je kompanija [[Norfolk Southern Railway]]. Najveći pogoni za popravku i održavanje željezničkih vozila nalaze se u Baltimoreu i Cumberlandu.&lt;ref name=&quot;CSXT&quot;/&gt;

== Politika ==
{| class=&quot;wikitable&quot; border=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;2&quot; cellspacing=&quot;2&quot; style=&quot;float:right; margin:2em; border:1px #aaa solid; border-collapse:collapse; font-size:95%;&quot;
|+  '''Rezultati Predsjedničkih izbora SAD u Marylandu&lt;ref name=&quot;Leip, David&quot;/&gt;
|- style=&quot;background:lightgrey;&quot;
!Godina
! [[Demokratska stranka (SAD)|Demokrate]]
! [[Republikanska stranka (SAD)|Republikanci]]
|-
|style=&quot;text-align:center; background:#fff3f3&quot;|[[Predsjednički izbori u SAD-u 1952.|1952.]]
|style=&quot;text-align:center; background:#f0f0ff;&quot;|43,8% ''395.337
|style=&quot;text-align:center; background:#fff3f3&quot;|'''55,4%''' ''499.424
|-
|style=&quot;text-align:center; background:#fff3f3&quot;|[[Predsjednički izbori u SAD-u 1956.|1956.]]
|style=&quot;text-align:center; background:#f0f0ff;&quot;|40,0% ''372.613
|style=&quot;text-align:center; background:#fff3f3&quot;|'''60,0%''' ''559.738
|-
|style=&quot;text-align:center; background:#f0f0ff;&quot;|[[Predsjednički izbori u SAD-u 1960.|1960.]]
|style=&quot;text-align:center; background:#f0f0ff;&quot;|'''53,6%''' ''565.808
|style=&quot;text-align:center; background:#fff3f3&quot;|46,4% ''489.538
|-
|style=&quot;text-align:center; background:#f0f0ff;&quot;|[[Predsjednički izbori u SAD-u 1964.|1964.]]
|style=&quot;text-align:center; background:#f0f0ff;&quot;|'''65,5%''' ''730.912
|style=&quot;text-align:center; background:#fff3f3&quot;|34,5% ''385.495
|-
|style=&quot;text-align:center; background:#f0f0ff;&quot;|[[Predsjednički izbori u SAD-u 1968.|1968.]]
|style=&quot;text-align:center; background:#f0f0ff;&quot;|'''43,6%''' ''538.310
|style=&quot;text-align:center; background:#fff3f3&quot;|41,9% ''517.995
|-
|style=&quot;text-align:center; background:#fff3f3&quot;|[[Predsjednički izbori u SAD-u 1972.|1972.]]
|style=&quot;text-align:center; background:#f0f0ff;&quot;|37,4% ''505.781
|style=&quot;text-align:center; background:#fff3f3&quot;|'''61,3%''' ''829.305
|-
|style=&quot;text-align:center; background:#f0f0ff;&quot;|[[Predsjednički izbori u SAD-u 1976.|1976.]]
|style=&quot;text-align:center; background:#f0f0ff;&quot;|'''53,0%''' ''759.612
|style=&quot;text-align:center; background:#fff3f3&quot;|47,0% ''672.661
|-
|style=&quot;text-align:center; background:#f0f0ff;&quot;|[[Predsjednički izbori u SAD-u 1980.|1980.]]
|style=&quot;text-align:center; background:#f0f0ff;&quot;| '''47,1%''' ''726.161
|style=&quot;text-align:center; background:#fff3f3&quot;| 44,2% ''680.606
|-
|style=&quot;text-align:center; background:#fff3f3&quot;|[[Predsjednički izbori u SAD-u 1984.|1984.]]
|style=&quot;text-align:center; background:#f0f0ff;&quot;|47,0% ''787.935
|style=&quot;text-align:center; background:#fff3f3&quot;|'''52,5%''' ''879.918
|-
|style=&quot;text-align:center; background:#fff3f3&quot;|[[Predsjednički izbori u SAD-u 1988.|1988.]]
|style=&quot;text-align:center; background:#f0f0ff;&quot;|48,2% ''826.304
|style=&quot;text-align:center; background:#fff3f3&quot;|'''51,1%''' ''876.167
|-
|style=&quot;text-align:center; background:#f0f0ff;&quot;|[[Predsjednički izbori u SAD-u 1992.|1992.]]
|style=&quot;text-align:center; background:#f0f0ff;&quot;|'''49,8%''' ''988.571
|style=&quot;text-align:center; background:#fff3f3&quot;|35,6% ''707.094
|-
|style=&quot;text-align:center; background:#f0f0ff;&quot;|[[Predsjednički izbori u SAD-u 1996.|1996.]]
|style=&quot;text-align:center; background:#f0f0ff;&quot;|'''54.3%''' ''966,207
|style=&quot;text-align:center; background:#fff3f3&quot;|38.3% ''681,530
|-
|style=&quot;text-align:center; background:#f0f0ff;&quot;|[[Predsjednički izbori u SAD-u 2000.|2000.]]
|style=&quot;text-align:center; background:#f0f0ff;&quot;|'''56,6%''' ''1.145.782
|style=&quot;text-align:center; background:#fff3f3&quot;|40,2% ''813.797
|-
|style=&quot;text-align:center; background:#f0f0ff;&quot;|[[Predsjednički izbori u SAD-u 2004.|2004.]]
|style=&quot;text-align:center; background:#f0f0ff;&quot;| '''55,9%''' ''1.334.493
|style=&quot;text-align:center; background:#fff3f3&quot;|42,9% ''1.024.703
|-
|style=&quot;text-align:center; background:#f0f0ff;&quot;|[[Predsjednički izbori u SAD-u 2008.|2008.]]
|style=&quot;text-align:center; background:#f0f0ff;&quot;|'''61,9%'''  ''1.629.467
|style=&quot;text-align:center; background:#fff3f3&quot;|36,5% ''959.862
|-
|style=&quot;text-align:center; background:#f0f0ff;&quot;|[[Predsjednički izbori u SAD-u 2012.|2012.]]
|style=&quot;text-align:center; background:#f0f0ff;&quot;|'''62,0%''' ''1.677.844
|style=&quot;text-align:center; background:#fff3f3&quot;|35,9% ''971.869
|-
|style=&quot;text-align:center; background:#f0f0ff;&quot;|[[Predsjednički izbori u SAD-u 2016.|2016.]]
|style=&quot;text-align:center; background:#f0f0ff;&quot;|'''60,3%''' ''1.677.928
|style=&quot;text-align:center; background:#fff3f3&quot;|33,9% ''943.169
|- 
|}
Vlada Marylanda upravlja saveznom državom u skladu sa [[Ustav Marylanda|Ustavom]]. Za razliku od drugih 49 saveznih država, vlada ove savezne države ima ekskluzivnu nadležnost nad svim stvarima koje se u potpuno nalaze unutar granica savezne države, osim onih koje su ograničene [[Ustav Sjedinjenih Američkih Država|Ustavom SAD]].

Vlast u saveznoj državi podijeljena je na tri grane: izvršnu, zakonodavnu i sudsku. Opća skupšina Marylanda sastavljena je iz Doma delegata i Senata Marylanda. [[Spisak guvernera Marylanda|Guverner Marylanda]] ima jedinstven status u SAD, jer ima značajne nadležnost u donošenju [[budžet]]a savezne države. Po zakonima Marylanda, zakonodavna vlast ne može povećati budžetske izdatke koje guverner predloži u budžetu. Za razliku od mnogih saveznih država, mnogi okruzi u Marylandu imaju znatnu autonomiju u svom djelovanju.

Većina organa vlasti savezne države nalazi se u [[Annapolis (Maryland)|Annapolisu]], glavnom gradu Marylanda. Izbori za guvernera i većinu državnih organa, kao i većina izbora po okruzima, održava se u godinama između predsjedničkih izbora u SAD (parne godine koje nisu djeljive sa četiri). Sudska vlast Marylanda sastoji se iz jednog ujedinjenog distriktnog suda Marylanda koji ima podružice u svim okruzima, kao i u gradu Baltimoreu. Postoje i 24 okružna suda, za svaki od okruga u Marylandu, te jedan u Baltimoreu, koji služi kao sud opće nadležnosti za sve građanske sporove vrijednosti iznad 30 hiljada dolara, sve sporove u vezi kapitala i većinu kriminalnih djela. Prvostepeni apelacioni sud je poznat kao &quot;Sud za posebne apelacije&quot;, a vrhovni sud savezne države je &quot;Merilendski žalbeni sud&quot;. Suci koji rade u Merilendskom žalbenom sudu su jedinstveni među svim sucima saveznih država, jer su jedini koji nose crvene ogrtače (ostali nose crne).&lt;ref name=&quot;lamy&quot;/&gt;

=== Porezi ===
U Marylandu postoji pet kategorija [[porez na dohodak|poreza na dohodak]], u kojima se stopa poreza na lične dohotke kreće od 2% do 6,25%.&lt;ref name=&quot;brmtx&quot;/&gt; U gradu Baltimoreu i 23 okruga u državi prelijeva poreze na teret lokalnih poreznih obveznika stopom koja se kreće od 1,25% do 3,2% od oporezivog dohotka u Marylandu. Lokalni zvaničnici određuju stope a prihod od poreza vraća se lokalnim vladama na tromjesečnom nivou. Stopa porezan u najvišoj kategoriji iznosi 9,45% i peta je najviša stopa poreza na dohodak među svim saveznim državama i okruzima na nivou SAD, odmah iza grada New Yorka (11,35%), Kalifornije (10,3%), Rhode Islanda (9,9%) i Vermonta (9,5%).&lt;ref name=&quot;mdtxes&quot;/&gt;

=== Izbori ===
{{Nedostaju izvori sekcija}}
Od završetka građanskog rata, izbori u Marylandu pretežno su u znaku nadmoći [[Demokratska stranka (SAD)|Demokratske stranke]]. Na rezultate izbora u saveznoj državi najviše utječe grad Baltimore i naseljena područja okruga koji graniče sa Washingtonom, D.C.: okruzi [[Okrug Montgomery (Maryland)|Montgomery]] i [[Okrug Prince George's (Maryland)|Prince George's]]. Oko 43% ukupnog stanovništva Marylanda sa pravom glasa živi u ova tri područja, a u svakom od tih područja dominiraju tradicionalni glasački blokovi Demokrata: Afroamerikanci u Baltimoreu i okrugu Prince George's, federalni zaposlenici u okruzima Montgomery i Prince George's i visokoobrazovani sloj stanovništva u okrugu Montgomery. Ostala područja države, naročito zapadni Marylanda i istočna obala zaliva u većoj mjeri podržavaju [[Republikanska stranka (SAD)|Republikansku stranku]]. Jedan od najpoznatijih političkih aktivista iz Marylanda je Republikanac, bivši guverner [[Spiro Agnew]], koji je bio potpredsjednik SAD od 1969. do 1973. za vrijeme mandata predsjednika [[Richard Nixon|Nixona]]. Nakon što je otkriveno da je Agnew za vrijeme svog mandata kao guverner Marylanda uzimao mito, morao je podnijeti ostavku. U oktobru 1973. godine, sud je proglasio Agnewa krivim za kršenje poreznih zakona.&lt;ref name=&quot;getleg&quot;/&gt;

Maryland je bio jedna od šest država (kao i Washington D.C.) koje su na predsjedničkim izborima 1980. glasale za [[Jimmy Carter|Cartera]]. U posljednjih dvadeset godina, Maryland je bio jedna od najsigurnijih država gdje su kandidati Demokratske stranke osvajali elektorske glasove. Na predsjedničkim izborima 1992. [[Bill Clinton]] je postigao bolji uspjeh nego u bilo kojoj drugoj saveznoj državi, izuzev [[Arkansas]]a. Četiri godine kasnije, Maryland je ponovno glasao za Clintona, a 2000. bio je četvrta država po postotku koja je dala glasove za Gorea. Godine 2004.  [[John Kerry]]  je bio bolji u Marylandu od republikanskog protivkandidata. [[Barack Obama]] je 2008. na izborima u Marylandu osvojio svih deset elektorskih glasova sa 61,9% ukupnih glasova, naspram 36,5% glasova koje je dobio  [[John McCain]]. Do 2017. Maryland je podržao kandidate Demokratske stranke na posljednjih sedam predsjedničkih izbora, sa prosječnom prednošću od 15,4% u odnosu na republikanskog protivkandidata.

== Obrazovanje ==
Časopis ''Education Week'' u svom izvještaju o kvalitetu obrazovanja u SAD, stavio je Maryland na prvo mjesto. Također je i ''The College Board'' u svom devetom godišnjem izvještaju o stanju u obrazovanju naveo Maryland na prvom mjestu. Osnovno i srednje obrazovanje u Marylandu nadgleda nadležno Ministarstvo obrazovanja ove savezne države sa sjedištem u [[Baltimore]]u.&lt;ref name=&quot;msdeb&quot;/&gt; Najviši rukovodilac u oblasti obrazovanja u saveznoj državi je &quot;direktor obrazovanja&quot; ({{jez-en|State Superintendent}}), kojeg imenuje državni odbor za obrazovanje na mandat od četiri godine. Opća skupština države daje državnom odboru i &quot;direktoru obrazovanja&quot; relativnu autonomiju u donošenju odluka iz svoje oblasti, ograničavajući svoj uticaj na svakodnevno funkcioniranje javnog obrazovanja. Svaki okrug u Marylandu ima svoje lokalne odbore za obrazovanje kojima je u nadležnosti vođenje javnih škola u svojoj jurisdikciji (okrugu).

Budžet Marylanda za oblast obrazovanja u 2009. iznosio je 5,5 milijardi US$, što predstavlja oko 40% ukupnih fondova savezne države.&lt;ref name=&quot;slicing&quot;/&gt; Maryland ima vrlo širok spektar privatnih osnovnih i srednjih škola. Mnoge od njih su u saradnji sa raznim vjerskim sektama, kao što su naprimjer parohijske škole katoličke crkve, [[Kvekeri|kvekerske]] škole, škole adventista sedmog dana, jevrejske škole i druge. Godine 2003. promijenjen je zakon u ovoj saveznoj državi kojim je omogućena organizacija &quot;javno finansiranih privatnih škola&quot;, mada njihovo formiranje mora odobriti odbor za obrazovanje ali nisu izuzete iz državnih zakona o obrazovanju, kao ni iz zakona o općem kolektivnom ugovoru.

U Marylandu se nalazi nekoliko historijskih i veoma poznatih privatnih i javnih koledža i univerziteta, među kojima se između ostalog ističe [[Univerzitet &quot;Johns Hopkins&quot;]] osnovan 1876. sredstvima koje je donirao poduzetnik iz Baltimorea Johns Hopkins. Prvi javni [[univerzitet]] u državi je [[Univerzitet Marylanda u Baltimoreu]], osnovan 1807. unutar kojeg djeluje jedini javni akademski zdravstveni servis i jedan od dva centra za pravo (drugi je na Pravnom fakultetu Univerziteta u Baltimoreu). U sedam usmjerenih i dodiplomskih škola studenti imaju priliku obrazovati se u mnogim naučnim oblastima poput fizike, medicine, stomatologije, prava, socijalnog rada i farmacije.&lt;ref name=&quot;fastusb&quot;/&gt; Najveća dodiplomska institucija u Marylandu je [[Univerzitet Maryland u College Parku]], osnovan 1856. pod nazivom ''Maryland Agricultural College'' a od 1864. postao je javni koledž. Univerzitet Towson, osnovan 1866. je drugi najveći univerzitet u državi. Baltimore je sjedište Univerziteta Marylanda u okrugu Baltimore te Merilendskog koledža umjetnosti. Većina javnih univerziteta u saveznoj državi su članice Sistema univerziteta Marylanda. Dvije institucije koje se finansiraju iz budžeta Marylanda, Državni univerzitet Morgan i St. Mary's koledž Marylanda, kao i dvije institucije koje se finansiraju iz federalnog budžeta nisu članice Sistema univerziteta Marylanda.

== Sport ==
U saveznoj državi djeluje veliki broj većih i manjih sportskih klubova i organizacija. Dvije ekipe koje se takmiče u [[NFL]]-u imaju sjedište u Marylandu: [[Baltimore Ravens]] u Baltimoreu i [[Washington Redskins]] u [[Landover (Maryland)|Landoveru]]. Baltimore Colts također su imali sjedište u Baltimoreu a učestvovali su u NFL-u od 1953. do 1983. kada su se preselili u [[Indianapolis]].

[[Baltimore Orioles]] su najveći [[bejzbol]] klub u Marylandu koji se takmiči u MLB. U hokeju, Maryland predstavlja ekipa [[Washington Capitals]]. U profesionalnoj košarkaškoj ligi [[NBA]], ekipa [[Washington Wizards]] je ranije bila na teritoriji Marylanda, sve dok 1997. godine nije sagrađena arena u centru Washingtona D.C. (prvobitno poznata kao ''MCI Center'', a 2006. dobila je naziv ''Verizon Center'').

Godine 2012. ''[[The Baltimore Sun]]'' objavio je spisak deset najpoznatijih sportista Marylanda u historiji ove savezne države. Spisak sačinjavaju: [[Babe Ruth]], [[Cal Ripken Jr.]], [[Johnny Unitas]], [[Brooks Robinson]], [[Frank Robinson]], [[Ray Lewis]], [[Michael Phelps]], [[Jimmie Foxx]], [[Jim Parker (američki fudbal)|Jim Parker]] i [[Wes Unseld]].&lt;ref name=&quot;sunbol&quot;/&gt;

== Reference ==
{{refspisak|3|refs=
&lt;ref name=&quot;glance01html&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.mdarchives.state.md.us/msa/mdmanual/01glance/html/name.html|title=Maryland's Name|access-date=1. 12. 2017|work=Catholic History of Maryland|publisher=Simon &amp; Schuster|archive-date=8. 3. 2006|archive-url=https://web.archive.org/web/20060308142854/http://www.mdarchives.state.md.us/msa/mdmanual/01glance/html/name.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Cecilius Calvert 2010&quot;&gt;{{Cite book|author=William Hand Browne|title=George Calvert and Cecilius Calvert, Barons Baltimore|publisher=Nabu Press|date=1. 8. 2010|isbn=978-1176625396}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;stmaryscity.org&quot;&gt;&quot;Reconstructing the Brick Chapel of 1667&quot; str. 1, sekcija &quot;The Birthplace of Religious Freedom&quot; {{cite web|url=http://stmaryscity.org/wp-content/uploads/2013/07/Chapel-Reconstruction.pdf |title=Archived copy |access-date=3. 5. 2014  |archive-url=https://web.archive.org/web/20140313133644/http://www.stmaryscity.org/wp-content/uploads/2013/07/Chapel-Reconstruction.pdf |archive-date=13. 3. 2014}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;calvert1633&quot;&gt;Cecilius Calvert, &quot;Instructions to the Colonists by Lord Baltimore, (1633)&quot; u: Clayton Coleman Hall, ur., ''Narratives of Early Maryland, 1633–1684'', (NY: Charles Scribner's Sons, 1910), 11–23.&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;proximityone&quot;&gt;{{cite web|url=http://proximityone.com/stmhi0910.htm|title=State Median Household Income Patterns: 1990–2010|publisher=U.S. Census Bureau|access-date=6. 8. 2012}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name = &quot;Arbor Day Foundation&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.arborday.org/media/zones.cfm |title=Hardiness Zones |publisher=Arbor Day Foundation |access-date=5. 3. 2013}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Annual average number of tornadoes&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.ncdc.noaa.gov/img/climate/research/tornado/small/avgt5304.gif|title=NOAA National Climatic Data Center|publisher=NOAA|access-date=23. 4. 2017|archive-date=16. 10. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20111016174155/http://www.ncdc.noaa.gov/img/climate/research/tornado/small/avgt5304.gif|url-status=bot: unknown}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Stewart 1967 42–43&quot;&gt;{{Cite book|author=Stewart George R.|title= Names on the Land: A Historical Account of Place-Naming in the United States|url=https://archive.org/details/namesonlandhisto00stew|edition= 3.|year=1967|publisher=Houghton Mifflin|pages= [https://archive.org/details/namesonlandhisto00stew/page/42 42]–43}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;mdmanual01&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.mdarchives.state.md.us/msa/mdmanual/01glance/html/name.html |title=Maryland's Name |access-date=21. 1. 2008 |work=Maryland at a Glance |publisher=Maryland State Archives |archive-date=8. 3. 2006 |archive-url=https://web.archive.org/web/20060308142854/http://www.mdarchives.state.md.us/msa/mdmanual/01glance/html/name.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;lowespeccol&quot;&gt;{{cite web|url=http://msa.maryland.gov/msa/speccol/photos/lowe/html/sm_2.html|title=Maryland In Focus -- St. Mary's County|author=Kristin P. Masser|website=msa.maryland.gov}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;sealobverse&quot;&gt;{{cite web|url=http://msa.maryland.gov/msa/mdmanual/01glance/html/symbols/obverse.html|title=Great Seal of Maryland (obverse)|website=msa.maryland.gov}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=iha&gt;{{Cite web|archive-url=https://web.archive.org/web/20160322155310/http://www.ushistory.org/us/5a.asp|url=http://www.ushistory.org/us/5a.asp|title=&quot;The Southern Colonies&quot;, U.S. History, The Independence Hall Association|date=22. 3. 2016|archive-date=22. 3. 2016}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;washingtonpost.com&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.washingtonpost.com/wp-dyn/content/article/2008/08/15/AR2008081504104.html|author=Greenwell, Megan|title=Religious Freedom Byway Would Recognize Maryland's Historic Role|publisher=Washington Post|date=21. 8. 2008|access-date=10. 12. 2017}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;annapolis&quot;&gt;{{Cite book|author=Taylor, Owen M.|title=History of Annapolis|year=2009|url=https://books.google.com/books?id=Vr9ib-I1WlIC&amp;pg=PA|page=5|publisher=Applewood Books|isbn=9781429020480}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;verso2003&quot;&gt;{{Cite book|author=Brenner, Robert|title=Merchants and Revolution|publisher=Verso|year=2003|isbn=9781859843338|location=London}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=hubbard&gt;{{Cite book|author= Hubbard Bill, Jr. |title= American Boundaries: the Nation, the States, the Rectangular Survey |url= https://archive.org/details/americanboundari0000hubb |year=2009 |publisher= University of Chicago Press |isbn= 978-0-226-35591-7|pages= [https://archive.org/details/americanboundari0000hubb/page/21 21]–23}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Kolchin&quot;&gt;{{Cite book|author=Peter Kolchin|title=American Slavery: 1619–1877|url=https://archive.org/details/americanslavery10000kolc|location=New York|publisher=Hill and Wang|year=1993|pages=[https://archive.org/details/americanslavery10000kolc/page/81 81]–82}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Dilts&quot;&gt;{{cite book |title=The Great Road: The Building of the Baltimore and Ohio, the Nation's First Railroad, 1828–1853 |url=https://archive.org/details/greatroadbuildin0000dilt |author=Dilts James D. |year=1993 |publisher=Stanford University Press |location=Palo Alto, CA |isbn=0-8047-2235-8 |page=[https://archive.org/details/greatroadbuildin0000dilt/page/80 80]}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Stover&quot;&gt;{{cite book |author=Stover John F.|title = History of the Baltimore and Ohio Railroad | publisher = Purdue University Press | year=1987 | location = West Lafayette, IN | isbn = 0-911198-81-4 |page=18}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;civil&quot;&gt;{{cite web |url=https://civilwarmonths.com/2016/04/29/maryland-remains-in-the-union/ |title=Maryland Remains in the Union |access-date=7. 7. 2016 |date=29. 4. 2016 |publisher=Walter Coffey |author=Walter Coffey |website=The Civil War Months |archive-date=17. 8. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160817135903/https://civilwarmonths.com/2016/04/29/maryland-remains-in-the-union/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;digitalcommons&quot;&gt;{{cite web| url = http://digitalcommons.law.umaryland.edu/cgi/viewcontent.cgi?article=1093&amp;context=mlr|title = History and Constitutionality of the Maryland Income Tax Law|author= Cairns Huntington|date=1. 12. 1937| website = Maryland Law Review|publisher= UM Carey Law|page = 1, 6|access-date=19. 8. 2015}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;popis2010&quot;&gt;{{cite web|author=Resident Population Data |url=http://2010.census.gov/2010census/data/apportionment-pop-text.php |title=Resident Population Data&amp;nbsp;– 2010 Census |publisher=2010.census.gov |access-date=24. 12. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20111118011236/http://2010.census.gov/2010census/data/apportionment-pop-text.php |archive-date=18. 11. 2011}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;PopEstUS&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.census.gov/popest/data/state/totals/2015/tables/NST-EST2015-01.csv |format=CSV |title=Table 1. Annual Estimates of the Resident Population for the United States, Regions, States, and Puerto Rico: April 1, 2010 to July 1, 2015 |date=24. 12. 2015|publisher=Američki popisni biro |access-date=24. 12. 2015  |archive-url=https://web.archive.org/web/20151223235718/http://www.census.gov/popest/data/state/totals/2015/tables/NST-EST2015-01.csv |archive-date=23. 12. 2015}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;popcent&quot;&gt;{{cite web|title=Population and Population Centers by State&amp;nbsp;– 2000 |publisher=United States Census Bureau |access-date=5. 12. 2008|url=http://www.census.gov/geo/www/cenpop/statecenters.txt |archive-url=https://web.archive.org/web/20011212170351/http://www.census.gov/geo/www/cenpop/statecenters.txt  |archive-date=12. 12. 2001}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;ligaso&quot;&gt;{{cite web|title=The South As It's Own Nation|publisher=League of the South|year=2004|url=http://dixienet.org/New%20Site/thesouthasitsownnation.shtml|access-date=23. 5. 2008|access-date=17. 12. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20080605104450/http://dixienet.org/New%20Site/thesouthasitsownnation.shtml|archive-date=5. 6. 2008|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;aaronrandall&quot;&gt;{{cite web|author=Beck, John; Randall, Aaron; Frandsen, Wendy|title = Southern Culture: An Introduction|date=27. 6. 2007| location = Durham, North Carolina| format = PDF| publisher = Carolina Academic Press| pages = 14–15| url = http://www.cap-press.com/pdf/1517.pdf|access-date=23. 5. 2008}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;FBI&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.fbi.gov/contact/fo/fo.htm |title=Your Local FBI Office |work=www.fbi.gov |publisher=Federal Bureau of Investigation |access-date=11. 8. 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090815093807/http://www.fbi.gov/contact/fo/fo.htm |archive-date=15. 8. 2009}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;LOC&quot;&gt;{{cite web|url=http://memory.loc.gov/ammem/gmdhtml/rrhtml/regdef.html|title=Regions of the United States|work=American Memory|publisher=The Library of Congress|access-date=11. 8. 2009}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;EPA&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.epa.gov/region03/index.htm|title=Region 3: The Mid-Atlantic States|work=www.epa.gov|publisher=U.S. Environmental Protection Agency|access-date=11. 8. 2009}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;under1&quot;&gt;{{Cite web|url=http://www.cleveland.com/datacentral/index.ssf/2012/06/americas_under_age_1_populatio.html|title=Americans under age 1 now mostly minorities, but not in Ohio: Statistical Snapshot|publisher=The Plain Dealer|date=3. 6. 2012}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;census&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.census.gov/population/www/documentation/twps0056/twps0056.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20080725044857/http://www.census.gov/population/www/documentation/twps0056/twps0056.html  |archive-date=25. 7. 2008 |title=Historical Census Statistics on Population Totals By Race, 1790 to 1990, and By Hispanic Origin, 1970 to 1990, For The United States, Regions, Divisions, and States |author=Population Division, Laura K. Yax}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;gov24900&quot;&gt;{{cite web|url=http://quickfacts.census.gov/qfd/states/24000.html |title=Maryland QuickFacts from the US Census Bureau |publisher= |access-date=14. 1. 2015  |archive-url=https://web.archive.org/web/20150207070852/http://quickfacts.census.gov/qfd/states/24000.html |archive-date=7. 2. 2015}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;usefoundation&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.usefoundation.org/userdata/file/Research/Regions/maryland.pdf |title=Languages in Maryland|format=PDF |publisher=U.S.ENGLISH Foundation, Inc |access-date=22. 5. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130117073348/http://www.usefoundation.org/userdata/file/Research/Regions/maryland.pdf |archive-date=17. 1. 2013}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;tableservices&quot;&gt;{{cite web|url=http://factfinder2.census.gov/faces/tableservices/jsf/pages/productview.xhtml?pid=ACS_12_5YR_DP02&amp;prodType=table|title=American FactFinder – Results|author=Data Access and Dissemination Systems (DADS)|access-date=14. 1. 2015}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;marylang&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.city-data.com/states/Maryland-Languages.html |title=Maryland Languages |publisher=City-Data |access-date=14. 9. 2016}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;zynet&quot;&gt;{{cite web | url=https://nepis.epa.gov/Exe/ZyNET.exe/P1000II5.TXT?ZyActionD=ZyDocument&amp;Client=EPA&amp;Index=2000+Thru+2005&amp;Docs=&amp;Query=&amp;Time=&amp;EndTime=&amp;SearchMethod=1&amp;TocRestrict=n&amp;Toc=&amp;TocEntry=&amp;QField=&amp;QFieldYear=&amp;QFieldMonth=&amp;QFieldDay=&amp;IntQFieldOp=0&amp;ExtQFieldOp=0&amp;XmlQuery=&amp;File=D%3A%5Czyfiles%5CIndex%20Data%5C00thru05%5CTxt%5C00000014%5CP1000II5.txt&amp;User=ANONYMOUS&amp;Password=anonymous&amp;SortMethod=h%7C-&amp;MaximumDocuments=1&amp;FuzzyDegree=0&amp;ImageQuality=r75g8/r75g8/x150y150g16/i425&amp;Display=hpfr&amp;DefSeekPage=x&amp;SearchBack=ZyActionL&amp;Back=ZyActionS&amp;BackDesc=Results%20page&amp;MaximumPages=1&amp;ZyEntry=1&amp;SeekPage=x&amp;ZyPURL | title=Calvert County, Maryland's Success in Controlling Sprawl | publisher=Environmental Protection Agency | access-date=18. 12. 2017}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;part1&quot;&gt;{{cite news | url=https://www.washingtonpost.com/wp-srv/local/longterm/library/growth/part1/southmd.htm | title=On Edge | work=The Washington Post | date=16. 2. 1997 |access-date=3. 9. 2016 | author=Shields, Todd}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;GrossStateProductMD&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.bea.gov/iTable/iTableHtml.cfm?reqid=70&amp;step=10&amp;isuri=1&amp;7007=2012,2011,2010,2009,2008,2007,2006,2005&amp;7093=levels&amp;7090=70&amp;7010=0&amp;7035=-1&amp;7036=-1&amp;7001=1200&amp;7002=1&amp;7003=200&amp;7004=naics&amp;7005=-1&amp;7006=24000|title=Bureau of Economic Analysis|date=6. 6. 2013}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;karend&quot;&gt;{{cite news|author=Dolan Karen|title=A better way of measuring progress in Maryland|url=http://www.baltimoresun.com/news/opinion/oped/bs-ed-measuring-progress-20120130,0,7700054.story|newspaper=Baltimore Sun|date=30. 1. 2012|access-date=20. 12. 2017|archive-date=20. 1. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130120112329/http://www.baltimoresun.com/news/opinion/oped/bs-ed-measuring-progress-20120130,0,7700054.story|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;node010&quot;&gt;{{Cite web|url=http://www.thesolutionsjournal.com/node/1070|title=Measuring Prosperity: Maryland's Genuine Progress Indicator, Solutions|publisher=Thesolutionsjournal.com|access-date=12. 7. 2013|archive-date=5. 10. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20121005165902/http://www.thesolutionsjournal.com/node/1070|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;resulta&quot;&gt;{{cite web|url=http://factfinder.census.gov/faces/tableservices/jsf/pages/productview.xhtml?pid=ACS_07_1YR_GCT1901.US13PR&amp;prodType=table|title=American FactFinder – Results|publisher=|access-date=20. 12. 2017|archive-date=12. 2. 2020|archive-url=https://archive.today/20200212212931/http://factfinder.census.gov/faces/tableservices/jsf/pages/productview.xhtml?pid=ACS_07_1YR_GCT1901.US13PR&amp;prodType=table|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;miliona&quot;&gt;{{cite web|author=Frank Robert|title=Top states for millionaires per capita|url=https://www.cnbc.com/id/101338309|publisher=CNBC|access-date=21. 1. 2014}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;ar20002&quot;&gt;[https://www.washingtonpost.com/wp-dyn/content/article/2007/08/28/AR2007082800779.html?nav%3Drss_nation&amp;sub=AR U.S. Poverty Rate Drops; Ranks of Uninsured Grow] washingtonpost.com.&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;sunbalt&quot;&gt;[http://www.baltimoresun.com/bal-richest0829-story.html#page=1 Maryland is ranked as richest state] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141215214938/http://www.baltimoresun.com/bal-richest0829-story.html#page=1 |date=15. 12. 2014 }} baltimoresun.com.&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;wibw&quot;&gt;[http://www.wibw.com/home/headlines/9425406.html US Poverty Rate Declines Significantly] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141215144744/http://www.wibw.com/home/headlines/9425406.html |date=15. 12. 2014 }} wibw.com.&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;blsgov&quot;&gt;[https://data.bls.gov/timeseries/LASST240000000000003 Local Area Unemployment Statistics]; na stranici bls.gov&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;iwrg&quot;&gt;{{Cite web|archive-url=https://web.archive.org/web/20100731081240/http://www.iwr.usace.army.mil/ndc/wcsc/portname08.htm|url=http://www.iwr.usace.army.mil/ndc/wcsc/portname08.htm|title=Tonnage for Selected U.S. Ports in 2008.|archive-date=31. 7. 2010|publisher=U.S. Army Corps of Engineers|date=17. 2. 2010}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;buyers&quot;&gt;{{cite web |url=http://automotivelogistics.media/buyers-guide/port-of-baltimore-5 |title=Port of Baltimore |work=Automotive Logistics Buyers' Guide |access-date=22. 5. 2017 |publisher=Ultima Media |access-date=21. 12. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170525202955/http://automotivelogistics.media/buyers-guide/port-of-baltimore-5 |archive-date=25. 5. 2017 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;collpark&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.collegeparkaviationmuseum.com/home.htm |title=College Park Aviation Museum Home |publisher=Collegeparkaviationmuseum.com |date=12. 9. 2013 |access-date=28. 9. 2013 |access-date=23. 12. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090727010523/http://www.collegeparkaviationmuseum.com/Home.htm |archive-date=27. 7. 2009 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;dmnay&quot;&gt;{{cite web|url=http://dmna.state.ny.us/historic/articles/humphrey.htm |title=Frederick E. Humphreys: First Military Pilot |publisher=New York State Division of Military and Naval Affairs: Military History |date=9. 9. 2008|access-date=23. 11. 2010}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;CSXT&quot;&gt;{{Cite web|title=CSX and Maryland|url=http://www.csx.com/index.cfm/about-csx/company-overview/state-fact-sheets/maryland/|archive-url=https://web.archive.org/web/20111021040014/http://www.csx.com/index.cfm/about-csx/company-overview/state-fact-sheets/maryland/ |archive-date=21. 10. 2011}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Leip, David&quot;&gt;{{cite web|url=http://uselectionatlas.org/RESULTS/|title=General Election Results – Maryland|publisher=United States Election Atlas|access-date=18. 11. 2016|author=Leip, David}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;lamy&quot;&gt;Lamy, Rudolf B. (2006). [http://www.lawlib.state.md.us/aboutus/history/judgesrobes.pdf &quot;A Study of Scarlet: Red Robes and the Maryland Court of Appeals.&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120425124651/http://www.lawlib.state.md.us/aboutus/history/judgesrobes.pdf |date=25. 4. 2012 }} monografija, (Annapolis, MD: Maryland State Law Library.)&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;brmtx&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.bankrate.com/brm/itax/edit/state/profiles/state_tax_Md.asp |title=Maryland State taxes |publisher=BankRate.com |access-date=9. 4. 2008 |archive-date=13. 8. 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090813191003/http://www.bankrate.com/brm/itax/edit/state/profiles/state_tax_Md.asp |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;mdtxes&quot;&gt;{{cite web |url=http://individuals.marylandtaxes.com/incometax/localtax.asp |title=Maryland Income Tax Information – Local Tax Rates |publisher=Individuals.marylandtaxes.com |access-date=22. 9. 2008 |access-date=23. 12. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080920134243/http://individuals.marylandtaxes.com/incometax/localtax.asp |archive-date=20. 9. 2008 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;getleg&quot;&gt;{{Cite web|url=https://public.getlegal.com/legal-info-center/oct-10-1973-vice-president-spiro-agnew-pleads-guilty-to-tax-evasion/|access-date=24. 12. 2017|title=Vice President Agnew resigns|date=10. 10. 1973}}{{Mrtav link|datum=oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;msdeb&quot;&gt;[https://web.archive.org/web/20090106053736/http://www.marylandpublicschools.org./MSDE/aboutmsde/department_info.htm About MSDE], 6. januar 2009. ''Ministarstvo obrazovanja Marylanda'', pristupljeno 22. marta 2009.&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;slicing&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.gazette.net/stories/10302009/poliedi181547_32521.shtml |title=Slicing education? |access-date=12. 11. 2009 |date=30. 10. 2009 |work=gazette.net |publisher=The Gazette |page=A-9 |access-date=26. 12. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150904001117/http://www.gazette.net/stories/10302009/poliedi181547_32521.shtml |archive-date=4. 9. 2015 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;fastusb&quot;&gt;[http://www.umaryland.edu/about-umb/umb-fast-facts/ UMB Fast Facts]. University of Maryland, Baltimore. Pristupljeno 21. maja 2017.&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;sunbol&quot;&gt;{{cite news|title=Top 10 Maryland athletes in The Sun's 175-year history|url=http://www.baltimoresun.com/sports/bal-top-175-top-10-story-gallery,0,2436595.storygallery|newspaper=Baltimore Sun|date=16. 5. 2012|access-date=16. 3. 2013|archive-date=20. 1. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130120112259/http://www.baltimoresun.com/sports/bal-top-175-top-10-story-gallery,0,2436595.storygallery|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
}}

{{Commonscat}}
{{Politička podjela Sjedinjenih Američkih Država}}
{{Trinaest kolonija}}

[[Kategorija:Savezne države Sjedinjenih Američkih Država]]
[[Kategorija:Maryland|*]]</text>
      <sha1>23t88ddiua6qkrsutjkw6c83k1dyuxy</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Željko Ražnatović</title>
    <ns>0</ns>
    <id>24018</id>
    <revision>
      <id>3922415</id>
      <parentid>3748001</parentid>
      <timestamp>2026-08-28T00:31:06Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>+[[Kategorija:Vojne osobe u ratu u Bosni i Hercegovini]]; +[[Kategorija:Vojne osobe u ratu u Hrvatskoj]] (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3922415</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1204" sha1="5b4sfvwn4l46wipk8xyr9e7qdm068w0" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
[[Datoteka:Arkanov grob.jpg|thumb|Nadgrobni spomenik]]
'''Željko Ražnatović''' (17. april 1952 – 15. januar 2000), također poznat i pod nadimkom '''Arkan''', bio je srpski kriminalac, optužen od [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Međunarodnog suda za za ratne zločine u Den Haagu]] u ratovima u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj. Također je bio komandant [[Srpska dobrovoljačka garda|Srpske dobrovoljačke garde]] (Arkanovih tigrova) i vođa Delija sever, koji su bili navijači [[FK Crvena zvezda|FK Crvene zvezde]].

== Djetinjstvo ==
Rođen kao sin oficira i pukovnika Veljka Ražnatovića i Slavke Ražnatović Josifović.{{izvor}}

== Vanjski linkovi ==
* {{commonscat-inline|Željko Ražnatović}}

{{Ratovi u bivšoj Jugoslaviji}}

{{DEFAULTSORT:Ražnatović, Željko}}
[[Kategorija:Biografije, Brežice]]
[[Kategorija:Optuženi za ratne zločine]]
[[Kategorija:Rođeni 1952.]]
[[Kategorija:Umrli 2000.]]
[[Kategorija:Ratni zločinci u ratu u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Ratni zločinci u ratu u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Srpski nacionalisti]]
[[Kategorija:Vojne osobe u ratu u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Vojne osobe u ratu u Hrvatskoj]]</text>
      <sha1>5b4sfvwn4l46wipk8xyr9e7qdm068w0</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>FK Rudar Kakanj</title>
    <ns>0</ns>
    <id>24509</id>
    <revision>
      <id>3922353</id>
      <parentid>3913350</parentid>
      <timestamp>2026-08-27T21:52:16Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bakir123</username>
        <id>110053</id>
      </contributor>
      <origin>3922353</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="13646" sha1="cug2w2vcex6cxpf55ir8b3emyp5kd0m" xml:space="preserve">{{Infokutija fudbalski klub
| Boja1                       = #FFFFFF
| Boja2                       = #30C81F
| Ime kluba                   = '''FK Rudar Kakanj'''
| Puno ime                    = Fudbalski klub Rudar Kakanj
| Grb                         = FK Rudar Kakanj logo.png
| Nadimak                     = ''Rudari''
| Osnovan                     = 3. maja 1920.
| Raspušten                   = 
| Lokacija                    = [[Kakanj]]&lt;br/&gt;[[Bosna i Hercegovina]]
| Boje                        = {{colorbox|#30C81F}} {{colorbox|white}}
| Federacija                  = [[Nogometni savez Federacije Bosne i Hercegovine|N/FS FBIH]]
| Konfederacija               = 
| Liga                        = [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine|Prva liga FBiH]]
| Stadion                     = [[Stadion Pod Vardom|Pod Vardom]]
| Kapacitet                   = 5.000
| Vlasnik kluba               = 
| Predsjednik kluba           = 
| Trener                      = [[Mirnes Buza]]
| Uspjesi                     = 
| Nacionalni kupovi           = 
| Evropski kupovi             = 
| Adresa                      = V divizije NOP-a 128&lt;br /&gt;72240 Kakanj
| Plasman u prethodnoj sezoni = 1. mjesto ([[Druga nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine Centar|Druga liga FBiH Centar]])
| Prethodna sezona            = [[Druga nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine Centar 2025/2026.|2025/26.]]
| Webstranica                 = [http://www.rudarkakanj.ba/ rudarkakanj.ba]
| Trenutna sezona             = 
| uzorak_lr1                  = _whiteshoulders
| uzorak_t1                   = _whiteshoulders
| uzorak_dr1                  = _whiteshoulders
| lijeva ruka1                = 33CC33
| tijelo1                     = 33CC33
| desna ruka1                 = 33CC33
| šorc1                       = 000000
| čarape1                     = FFFFFF
| uzorak_lr2                  = 
| uzorak_t2                   = _blackshoulders
| uzorak_dr2                  = 
| lijeva ruka2                = FFFFFF
| tijelo2                     = FFFFFF
| desna ruka2                 = FFFFFF
| šorc2                       = 000000
| čarape2                     = FFFFFF|
}}
'''Fudbalski klub Rudar''' je nogometni klub iz [[Kakanj|Kaknja]], [[Bosna i Hercegovina]]. Takmiči se u [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine|Prvoj ligi Federacije Bosne i Hercegovine]].

Klub je osnovan 1920. godine. Rekorder je po broju nastupa u [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine|Prvoj ligi FBiH]]. Tradicionalne boje kluba su zelena i bijela. Domaće utakmice igra na stadionu [[Stadion Pod Vardom|Pod Vardom]].

==Historija==
Skupština Fudbalskog Kluba Rudar Kakanj je na zasjedanju održanom 03.02.2009. godine donijela Odluku o promjeni godine osnivanja Kluba. Uvidom u dokumentaciju Arhiva Bosne i Hercegovine utvrđeno je da je Športski klub Rudar Kakanj formiran 1920 godine. Prva Pravila Športskog kluba Rudar Kakanj, napisana su 29.februara 1920. godine.Ista Pravila  predsjednik Športskog kluba Rudar Kakanj, Ivan Kljujić, sa Molbom za odobravanje Pravila uputio je 15. aprila 1920. godine Kotarskom uredu u Visoko.
Kotarski ured u Visokom, Pravila je primio 19.aprila 1920. godine pod brojem 5028. Sa napomenom „predlaže se na rješenje“  Kotarski je predstojnik Pravila  proslijedio  Zemaljskoj vladi za Bosnu i Hercegovinu u Sarajevo. Zemaljska vlada za Bosnu i Hercegovinu je 20.aprila 1920. pod rednim brojem 66696/20 sa četiri priloga Pravila primila molbu iz Kotarskog ureda Visoko.

Načelnik Odjeljnja za unutrašnje poslove Zemaljske vlade je 03. maja 1920. godine dokumentom Broj:  66696/20 I-2 i oznakom „Viđeno“ odobrio Pravila Športskog Kluba Rudar Kakanj i dva primjerka „vidiranih“ (odobrenih) Pravila vratio Kotarskom uredu Visoko sa pozivom da jedan primjerak Pravila bude uručen Osnivačkom odboru, a drugi da zadrži za zvaničnu upotrebu.
S obzirom da su 03. maja 1920. godine od strane Zemaljske vlade za Bosnu i Hercegovinu odobrena prva Pravila Športskog kluba Rudar Kakanj, nedvosmislen je zaključak da je  Športski Klub Rudar Kakanj od toga dana počeo sa  zvaničnim, pravno utemeljenim djelovanjem. Slijedom povijesenih događaja 1928. godine dolazi do ponovnog odobravanja, drugih po redu Pravila i obnavljanja rada Kluba, ali kao Radničkog Športskog Kluba Rudar Kakanj i to u Kraljevini SHS, a Pravila je odobrio Veliki Župan Sarajevske oblasti 23. augusta 1928. godine, oznakom „Viđeno“ u dokumentu broj:18.8 63/28., nakon što su Poglavaru Sreza Visočkog od strane predsjednika Rudolfa Potušeka upućena 17. juna 1928. godine.

===Put do druge lige===
Nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] Rudar se takmiči u kvalifikacijama za ulazak u republičku ligu u koju i ulaze 1948. godine. U republičkoj ligi igrali su sve do sezone 1954/55 kada klub ispada u ligu Sarajevskog podsaveza a zatim i u Zeničku drugu grupu. U nižim rangovima takmičenja Rudar je igrao sve do 1961. kada nakon odlične sezone kao prvi iz BiH igraju utakmicu baraža sa Hrvatskim predstavnikom Borovom, za ulazak u Drugu saveznu ligu. Na opšte iznenađenje Rudar gubi utakmicu sa 8-0, a za glavnog krivca imenovan je trener [[Đorđe Detlinger]] iz [[Beograd]]a kojeg klub otpušta uprkos jednoj od najboljih sezona u historiji.

===Druga savezna liga===
Slijedeće sezone sa novim trenerom Miroslavom Mehom Brozovićem, Rudar uspjeva ući u Drugu saveznu ligu u kojoj je igrao samo jednu sezonu - 1962/63. Nakon što su se u sezoni 1963/64. ekspresno vratili u Drugu ligu Rudar uspjeva očuvati svoj status nekoliko sezona. Jedna od glavnih karika je bio i golman [[Fahrija Dautbegović]] koji je poslije otišao u [[zagreb]]ački [[Dinamo Zagreb|Dinamo]]. U sezoni 1970/71. Rudar protiv Bora igra kvalifikacije za ulazak u Prvu saveznu ligu. Slijedeće sezone nakon reorganizacije takmičenja Rudar ispada u republičku ligu. U republičkoj ligi su uz nekoliko dobrih rezultata tavorili do još jedne reorganizacije takmičenja, 1988/89. kada su prebačeni u Međurepubličku ligu jug, a zatim nekoliko sezona poslije u Međurepubličku ligu zapad.

===Takmičenje u nezavisnoj BiH===
Nakon prekida takmičenja zbog ratnih dejstava i organiziranja [[NS BiH]] Rudar se takmiči u najvišem rangu - Prvoj ligi. U sezoni 1998/99. uspijevaju se plasirati na treće mjesto i tako osigurati plasman u play off koji se ipak na kraju nije odigrao. Slijedeće sezone je ostvaren isti uspjeh plasmanom na četvrto mjesto. U grupi B zajedno sa Brotnjom, Jedinstvom i Sarajevom osvajaju zadnje mjesto sa svih 6 poraza što je bila i svojevrsna najava sudbine kluba u slijedećoj sezoni. U maratonskoj, ujedinjenoj, ligi od 22 kluba Rudar na kraju osvaja 18. mjesto i ispada u Drugu ligu (danas [[Prva liga FBiH]]) u kojoj igra do danas.

==Uspjesi==
*'''[[Druga nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine Centar|Druga liga FBIH - Centar]]'''
**[[Datoteka:Cup Winner.png]] (2): [[Druga nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2024/2025.|2024/25]], [[Druga nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2025/2026.|2025/26.]]

==Plasman po sezonama==
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;width: 50%;&quot;
|-
|-style=&quot;background-color:#CCF;&quot;
! style=&quot;width: 20%; text-align:left;&quot; |Sezona
! style=&quot;width: 50%; text-align:left;&quot; |Liga
! style=&quot;width: 15%; text-align:center;&quot; |Rang
! style=&quot;width: 15%; text-align:center;&quot; |Pozicija
! style=&quot;width: 15%; text-align:center;&quot; |Bodovi
|-
| [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2004/2005.|2004/05.]]
| [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine|Prva liga FBiH]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; | II
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 3/16.
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 47
|-
| [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2005/2006.|2005/06.]]
| [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine|Prva liga FBiH]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; | II
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 2/16.
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 50
|-
| [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2006/2007.|2006/07.]]
| [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine|Prva liga FBiH]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; | II
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 2/16.
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 55
|-
| [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2007/2008.|2007/08.]]
| [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine|Prva liga FBiH]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; | II
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 3/16.
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 46
|-
| [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2008/2009.|2008/09.]]
| [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine|Prva liga FBiH]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; | II
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 2/16.
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 53
|-
| [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2009/2010.|2009/10.]]
| [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine|Prva liga FBiH]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; | II
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 8/16.
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 40
|-
| [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2010/2011.|2010/11.]]
| [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine|Prva liga FBiH]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; | II
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 10/16.
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 43
|-
| [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2011/2012.|2011/12.]]
| [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine|Prva liga FBiH]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; | II
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 4/16.
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 52
|-
| [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2012/2013.|2012/13.]]
| [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine|Prva liga FBiH]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; | II
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 4/16.
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 42
|-
|-
| [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2013/2014.|2013/14.]]
| [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine|Prva liga FBiH]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; | II
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 4/16.
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 50
|-
| [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2014/2015.|2014/15.]]
| [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine|Prva liga FBiH]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; | II
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 8/16.
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 43
|-
| [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2015/2016.|2015/16.]]
| [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine|Prva liga FBiH]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; | II
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 9/16.
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 44
|-
| [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2016/2017.|2016/17.]]
| [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine|Prva liga FBiH]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; | II
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 4/16.
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 46
|-
| [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2017/2018.|2017/18.]]
| [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine|Prva liga FBiH]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; | II
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 7/16.
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 42
|-
| [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2018/2019.|2018/19.]]
| [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine|Prva liga FBiH]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; | II
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 7/16.
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 43
|-
| [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2019/2020.|2019/20.]]
| [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine|Prva liga FBiH]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; | II
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 6/16.
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 23
|-
| [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2020/2021.|2020/21.]]
| [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine|Prva liga FBiH]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; | II
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 3/16.
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 50
|-
| [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2021/2022.|2021/22.]]
| [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine|Prva liga FBiH]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; | II
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 5/16.
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 52
|-
| [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2022/2023.|2022/23.]]
| [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine|Prva liga FBiH]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; | II
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 8/16.
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 43
|-
| [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2023/2024.|2023/24.]]
| [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine|Prva liga FBiH]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; | II
| style=&quot;text-align:center; background:#ffcccc;&quot; | 15/16.
| style=&quot;text-align:center; background:#ffcccc;&quot; | 30
|-
| [[Druga nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine Centar 2024/2025.|2024/25.]]
| [[Druga nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine Centar|Druga liga FBIH - Centar]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; | III
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 1/16.
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 76
|-
| [[Druga nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine Sjever 2025/2026.|2025/26.]]
| [[Druga nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine Sjever|Druga liga FBIH - Sjever]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; | III
| style=&quot;text-align:center; background:#ccffcc;&quot; | 1/16.
| style=&quot;text-align:center; background:#ccffcc;&quot; | 73
|}

==Reference==
{{Refspisak}}

==Vanjski linkovi==
*[https://web.archive.org/web/20081206004424/http://rudarkakanj.ba/ Službena stranica]

{{Prva liga FBiH}}
{{Premijer liga Bosne i Hercegovine}}

[[Kategorija:Nogometni klubovi u Bosni i Hercegovini|Rudar Kakanj]]
[[Kategorija:Sport u Kaknju|Rudar Kakanj]]
[[Kategorija:Nogometni klubovi osnovani 1920.|Rudar Kakanj]]
[[Kategorija:1920. u Bosni i Hercegovini]]</text>
      <sha1>cug2w2vcex6cxpf55ir8b3emyp5kd0m</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Modrac</title>
    <ns>0</ns>
    <id>29645</id>
    <revision>
      <id>3922444</id>
      <parentid>3849048</parentid>
      <timestamp>2026-08-28T02:36:52Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3922444</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9471" sha1="ftbd04qe2sjliq61ycaky25ym6chl6k" xml:space="preserve">{{Infokutija vodena površina
| ime                  = Jezero Modrac
| slika                = Jezero Modrac SSME 4x4.png
| opis                 = Jezero Modrac
| lokacija             = [[Lukavac]], [[Tuzla]], [[Živinice]], [[Bosna i Hercegovina]]
| koordinate           = {{coord|44.496111|18.521389|region:BA_type:waterbody|display=inline,title}}
| vrsta                = [[akumulacijsko jezero]]
| priliv               = [[Spreča]], [[Turija (rijeka)|Turija]]
| odliv                = [[Spreča]]
| države_sliva         = [[Bosna i Hercegovina]]
| dužina               = 12
| širina               = 0.7
| površina             = 17.10
| dubina               = 5.7
| maks_dubina          = 20
| zapremina            = 98000000
| obala                = 33.25
| nadmorska_visina     = 200
| gradovi              = [[Lukavac]], [[Tuzla]], [[Živinice]]
}}

'''Jezero Modrac''' jest [[akumulacijsko jezero]] u sjeveroistočnoj [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], u središnjem dijelu [[Tuzlanski kanton|Tuzlanskog kantona]]. Najvećim dijelom nalazi se na području [[Lukavac|Lukavca]], mada dodiruje i rubna područja gradova [[Tuzla|Tuzle]] i [[Živinice|Živinica]]. Nastalo je izgradnjom brane na rijeci [[Spreča|Spreči]] 1964, prvenstveno radi obezbjeđenja tehnološke vode za industrijske potrošače tuzlanskog područja i regulacije voda u slivu Spreče.&lt;ref name=&quot;SprecaVoda&quot;&gt;{{cite web |title=Prikupljanje, prečišćavanje i isporuka vode |url=https://spreca.com/services/agricultural-processing/ |website=JP &quot;Spreča&quot; d.d. Tuzla |access-date=24. 5. 2026 |archive-date=27. 9. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230927050909/https://spreca.com/services/agricultural-processing/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;SprecaTehnicki&quot;&gt;{{cite web |title=Sektor za tehničke poslove |url=https://spreca.com/sektor-za-tehnicke-poslove/ |website=JP &quot;Spreča&quot; d.d. Tuzla |access-date=24. 5. 2026}}&lt;/ref&gt;

Jezero Modrac dugo je 12 [[kilometar]]a, a široko u prosjeku 700 metara sa najvećom dubinom od 20 [[metar]]a. Jezero je nastalo vještačkim putem tako što je napravljena brana na rijeci [[Spreča|Spreči]].&lt;ref name=&quot;SprecaVoda&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;SodaBrana&quot;&gt;{{cite web |title=Brana Modrac |url=https://sodalive.ba/lukavac/brana-modrac/ |website=SodaLIVE.ba |access-date=24. 5. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Položaj ==
Akumulacija se prostire u dolini Spreče, na području Lukavca, Tuzle i Živinica, u podnožju [[Majevica|Majevice]].&lt;ref name=&quot;MyFishMaps&quot;&gt;{{cite web |title=Jezero Modrac |url=https://www.myfishmaps.com/intl-fishing-maps/Bosnia_and_Herzegovina/fishing-Water_Locations/Lake/Federation_Of_Bosnia_And_Herzegovina/Jezero_Modrac/ |website=MyFishMaps |access-date=24. 5. 2026}}&lt;/ref&gt; Uz obale se nalaze naselja [[Modrac (Lukavac)|Modrac]], [[Prokosovići]], [[Poljice (Lukavac)|Poljice]], [[Bikodže]], [[Kiseljak (Tuzla)|Kiseljak]] i druga naselja tuzlanskog basena.&lt;ref name=&quot;Modrac&quot;&gt;{{cite web |title=O Modracu |url=https://www.modrac.ba/bs/o-modracu/ |website=Modrac.ba |access-date=24. 5. 2026}}&lt;/ref&gt;

Sama akumulacija zauzima približno 1.670 ha, odnosno oko 17 km², dok šire slivno područje do profila brane iznosi 1.189 km². To predstavlja više od 60% cjelokupnog sliva Spreče.&lt;ref name=&quot;SprecaVoda&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;SprecaTehnicki&quot;/&gt; Hidrografski pripada sistemu Spreče, [[Bosna (rijeka)|Bosne]], [[Sava|Save]] i [[Dunav]]a, odnosno [[Crno more|crnomorskom slivu]].

== Nastanak i tehničke odlike ==
Brana &quot;Modrac&quot; izgrađena je 1964. u tjesnacu Modrac kod Lukavca. Višelučna je armirano-betonska brana, duga 205 m u kruni i visoka najviše 28 m. Sastoji se od deset svodova, devet kontrafora i dva obalna oporca, a ima tri slobodna preljevna polja.&lt;ref name=&quot;SprecaTehnicki&quot;/&gt;

Akumulaciju formiraju Spreča i Turija s pritokama. Za kotu normalnog uspora od 200 m nadmorske visine projektirana površina akumulacije iznosila je 17,10 km², ukupna zapremina 98 miliona m³, korisna zapremina 86 miliona m³, prosječna dubina 5,7 m, a dužina obale 33.250 m.&lt;ref name=&quot;SprecaVoda&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;SprecaTehnicki&quot;/&gt; Prvobitna namjena jezera bila je obezbjeđenje vode za industrijske kapacitete u Lukavcu i Tuzli, među njima Koksno-hemijski kombinat Lukavac, Fabriku sode Lukavac, Termoelektranu Tuzla i Rudnik soli Tuzla.&lt;ref name=&quot;SodaBrana&quot;/&gt;

== Korištenje ==
Modrac je jedna od najvažnijih vodnih akumulacija u Tuzlanskom kantonu. JP &quot;Spreča&quot; d.d. Tuzla upravlja akumulacijom i branom, a voda se koristi za industrijske potrošače, prije svega za potrebe [[Termoelektrana Tuzla|Termoelektrane Tuzla]] i drugih velikih korisnika u tuzlanskom industrijskom bazenu.&lt;ref name=&quot;SprecaVoda&quot;/&gt; Jezero ima i funkciju ublažavanja poplava u donjem dijelu sliva Spreče, jer akumulacija prihvata dio velikih voda iz gornjeg sliva.&lt;ref name=&quot;Modrac&quot;/&gt;

Jezero se koristi i za ribolov, rekreaciju i izletnički turizam. Zbog veličine i pristupačnosti dugo je bilo jedno od najpoznatijih jezera sjeveroistočne Bosne. U javnim opisima često se naziva &quot;morem sjeveroistočne Bosne&quot;, naročito zbog prostrane vodene površine i izletničkog značaja za stanovništvo Tuzle, Lukavca, Živinica i okolnih naselja.&lt;ref name=&quot;Modrac&quot;/&gt;

== Turizam i manifestacije ==
Ovo jezero je privlačilo veliki broj turista u postratnom periodu prije svega zbog lijepo urađene plaže u mjesnoj zajednici Prokosovići. Plaža je urađena na dužini od oko 1500 metara obale i uz prateće objekte bila je jedna od najuređenijih plaža [[Bosna i Hercegovina|BiH]]. Prateći objekti koji se nalaze na ovoj plaži su razni restorani, hoteli, moteli i kafići, kao i neki sportski objekti (tereni za [[rukomet]], [[košarka|košarku]] i [[Odbojka na pijesku|odbojku na pijesku]]). Na ovoj plaži se dugi niz godina održavao festival narodne muzike ''[[Bosna slobodi pjeva]]''. Pored ovog festivala, tokom ljeta se održava smotra [[folklor]]a, kao i razni koncerti, a već nekoliko godina tradicionalno se održava i lukavačka motorijada. Pored svih ovih dešavanja na jezeru se održavaju i takmičenja u [[ribolov]]u, kao i niz drugih kulturno-sportskih manifestacija. Pored ove vještačko uređene plaže duž cijele obale jezera Modrac nalaze se mjesta pogodna za odmor i rekreaciju.&lt;ref name=&quot;Modrac&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;KlixModrac&quot;&gt;{{cite web |title=Jezero Modrac: Turistički biser Tuzlanskog kantona |url=https://www.klix.ba/lifestyle/putovanja/jezero-modrac-turisticki-biser-tuzlanskog-kantona/ |website=Klix.ba |access-date=24. 5. 2026}}&lt;/ref&gt;

Jezero Modrac bilo je domaćin 71. svjetskog prvenstva u lovu ribe udicom na plovak, održanog od 1. do 7. septembra 2025, dok su takmičarski dani bili 6. i 7. septembra. Takmičenje je okupilo reprezentacije iz 30 zemalja, a ekipnu titulu osvojila je Italija, ispred Hrvatske i Francuske. Pojedinačni svjetski prvak bio je Andraš Nađ iz Mađarske, dok je najuspješniji predstavnik Bosne i Hercegovine bio Muris Đug, koji je zauzeo peto mjesto u konkurenciji više od 150 takmičara.&lt;ref name=&quot;SP2025&quot;&gt;{{cite web|url=https://rtvlukavac.ba/sjajno-sp-u-lovu-ribe-na-modrackom-jezeru-muris-djug-u-svjetskom-vrhu-italija-ekipni-prvak/|title=Sjajno SP u lovu ribe na Modračkom jezeru – Muris Đug u svjetskom vrhu, Italija ekipni prvak|date=9. 9. 2025|website=RTV Lukavac|access-date=24. 5. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;SRSFBiH2025&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.srsfbih.ba/2025/09/defile-i-ceremonija-zvanicno-otvoreno-71-svjetsko-prvenstvo-u-ribolovu-na-jezeru-modrac/|title=Defile i ceremonija: Zvanično otvoreno 71. Svjetsko prvenstvo u ribolovu na jezeru Modrac|date=3. 9. 2025|website=Sportsko-ribolovni savez Federacije BiH|access-date=24. 5. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Ekološko stanje i zaštita ==
Zbog industrijskog, komunalnog i poljoprivrednog opterećenja u slivu Spreče, Modrac je izložen zagađenju i nanosima. Akumulacija je predmet posebnog pravnog režima kroz Zakon o zaštiti akumulacije &quot;Modrac&quot; i njegove izmjene, kojim se uređuju mjere zaštite vode, obala i slivnog područja.&lt;ref name=&quot;Zakon2024&quot;&gt;{{cite web |title=Zakon o izmjenama i dopuni Zakona o zaštiti akumulacije &quot;Modrac&quot; |url=https://www.modrac.ba/bs/z-a-k-o-n-o-izmjenama-i-dopuni-zakona-o-zastiti-akumulacije-modrac/ |website=Modrac.ba |access-date=24. 5. 2026}}&lt;/ref&gt; Pitanja zagađenja, odlaganja otpada, smanjenja kvaliteta vode i pritiska na obalni prostor redovno se spominju u javnim raspravama o budućnosti jezera.

Zaštita Modraca važna je i zbog njegove uloge u vodosnabdijevanju industrije, lokalnom ribarstvu, rekreaciji i regulaciji vodnog režima Spreče. Jezero je stanište brojnih ribljih vrsta i ptica močvarica, a vlažni obalni pojasevi imaju značaj za lokalnu biološku raznolikost.&lt;ref name=&quot;Modrac&quot;/&gt;

== Galerija ==
&lt;gallery mode=&quot;packed&quot; heights=&quot;150&quot;&gt;
Datoteka:Modracko Jezero Morning.JPG|Istočni dio Jezera Modrac.
Datoteka:Modračko jezero Aerial 1.jpg|Jezero Modrac iz zraka.
Datoteka:Modračko jezero, panorama.jpg|Panoramski pogled na jezero.
Datoteka:Prokosovići, Modračko jezero.jpg|Obala jezera kod Prokosovića.
Datoteka:Modrac, hraz prehrady.jpg|Brana na Jezeru Modrac.
&lt;/gallery&gt;
== Također pogledajte ==
* [[Spisak jezera u Bosni i Hercegovini]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Commonscat|Lake Modrac}}
{{Normativna kontrola}}
{{Hidrografija Bosne i Hercegovine}}

{{DEFAULTSORT:Modrac, jezero}}
[[Kategorija:Jezera u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Jezera u Federaciji Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Vještačka jezera u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Sliv Bosne]]</text>
      <sha1>ftbd04qe2sjliq61ycaky25ym6chl6k</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Lav</title>
    <ns>0</ns>
    <id>35647</id>
    <revision>
      <id>3922320</id>
      <parentid>3922038</parentid>
      <timestamp>2026-08-27T18:21:28Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Vraćene izmjene korisnika [[Special:Contributions/~2026-45944-98|~2026-45944-98]] ([[User talk:~2026-45944-98|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:WumpusBot|WumpusBot]]</comment>
      <origin>3827390</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="18515" sha1="8z1jhyluf3miqz1pdwc31p0g20r2awg" xml:space="preserve">{{Drugo značenje|Lav (višeznačnica)}}
{{Nedostaju izvori}}
{{Taksokvir
| boja            = pink
| naziv           = Lav
| status
| raspon_fosila
| slika           = Lion waiting in Namibia.jpg
| slika_širina    = 250px
| slika_opis      = Mužjak
| slika2          = Okonjima Lioness.jpg
| slika2_širina   = 250px
| slika2_opis     = Ženka
| regnum                    = [[Animalia]]
| nesvrstani_phylum         = [[Chordata]]
| classis                  = [[Mammalia]]
| classis_autorstvo
| ordo                     = [[Carnivora]]
| ordo_autorstvo
| familia               = [[Felidae]]
| familia_autorstvo
| genus                 = '''[[Panthera]]'''
| genus_autorstvo
| species_skupina   = '''''P. leo'''''
| species_skupina_autorstvo
| tip_species
| tip_species_autorstvo
| karta_raspon           = Lion_distribution.png
| karta_raspon_širina    = 250px
| karta_raspon_opis
| dvoimeno2
| dvoimeno2_autorstvo
| karta_raspon2
| karta_raspon2_širina
| karta_raspon2_opis
| dvoimeno3
| dvoimeno3_autorstvo
| karta_raspon3
| karta_raspon3_širina
| karta_raspon3_opis
| dvoimeno4
| dvoimeno4_autorstvo
| karta_raspon4
| karta_raspon4_širina
| karta_raspon4_opis
| razdioba_stepen
| razdioba
| synonyms
}}
[[File:Lion Cubs Phinda 2011.ogv|thumb|right|Video lavice i njenih mladunaca u rezervatu Phinda]]
'''Lav''' (''Panthera leo'') je [[životinja|životinjska]] vrsta iz porodice [[mačke|mačaka]]. Za razliku od drugih mačaka, lavovi žive u [[čopor]]ima. Danas najviše naseljavaju [[Afrika|Afriku]] kao i u neka područja [[Azija|Azije]]. Lako ga je prepoznati po grivi koju imaju mužjaci.

== Obilježja ==

Nakon [[tigar|tigra]], lav je sljedeći na ljestvici veličine mačaka, pa to znači da je najveća kopnena  [[zvijer]] [[Afrika|Afrike]]. Lav je od njuške do početka repa dugačak oko 180 [[cm]], u ramenima doseže visinu od 120 [[cm]] a rep mu je dug 1 [[m]]. Odrasli mužjak teži prosječno oko 225 [[kg]]. Ženke su sa 160&amp;nbsp;cm dugim trupom (zajedno s glavom) visinom u ramenima od 100&amp;nbsp;cm i 85&amp;nbsp;cm dugačkim repom i težinom od 150&amp;nbsp;kg  značajno nježnije građe od mužjaka. Najkrupniji lavovi žive na jugu [[Afrika|Afrike]], a najmanji u [[Azija|Aziji]].

Lavovi imaju kratko, žuto-zlatno do tamno smeđe [[krzno]], a mužjaci osim toga i gustu i dugačku [[griva|grivu]] koja je najčešće tamnosmeđa, ali može biti svijetlo- ili crvenosmeđa. Griva počinje od sredine lica i širi se niz vrat do preko ramena, a rijetko i preko prsiju i trbuha. Njena svrha je vjerovatno da životinja djeluje veće i zastrašujuće u odnosu na konkurente u lancu ishrane. Praktična korist od grive bi mogla biti zaštita od udaraca pandži drugog lava u konkurentskoj borbi. Osim toga, istraživanja na terenu su dokazala, da mužjaci s vrlo tamnom i velikom grivom imaju veće izglede da osvoje ženku. Azijski lavovi imaju puno manje izraženu grivu nego afrički. Mladi lavovi ju uopće nemaju. Potrebno je čitavih pet godina da se griva kod lava razvije do pune mjere.

Osim toga, upadljiv je i crni čuperak na vrhu repa, u kojem se zapravo nalazi zakržljali kičmeni pršljen.

Mladi lavovi imaju po tijelu pjege koje do godine dana starosti izblijede. U rijetkim slučajeva se zna dogoditi da pjege ostanu vidljive i kod odraslih lavova, ali one su uvijek neupadljive, vidljive samo iz neposredne blizine.

Kao i kod [[tigar|tigrova]], i kod lavova se može povremeno dogoditi [[leucizam]]; to znači, da se može dogoditi da se pojavi neki lav s bijelim [[krzno]]m. To, međutim, nisu [[albino|albini]], jer nemaju za pojavu albinizma tipične crvene oči. Bijela boja krzna se nasljeđuje [[recesivni gen|recesivnim genom]]. Kako su bijeli lavovi upadljivi i potencijalna lovina ih lakše uočava, njima je preživljavanje puno teže. Osim toga, postoje i izviještaji o potpuno crnim lavovima što je rezultat [[melanizam|melanizma]], ali o njihovom stvarnom postojanju nema dokaza. Međutim, kod drugih [[velike mačke|velikih mačaka]], [[jaguar]]a, [[leopard]]a i [[puma|pume]] crni primjerci nisu rijetkost.

== Rasprostranjenost ==

Prvobitno je prostor na kojem su živjeli lavovi obuhvaćao, osim Afrike, južnu [[Evropa|Evropu]] kao i [[Prednja Azija|prednju Aziju]] i [[Indija|Indiju]]. U razdoblju [[ledeno doba|ledenog doba]] su u srednjoj Evropi kao i u [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj Americi]] živjele podvrste ''Panthera leo fossilis'' i ''Panthera leo spelaea'' ([[pećinski lav]]). Međutim, lavovi su sa tih područja nestali povlačenjem leda. Najstariji i najveći lavovi su lovili Evropom prije više od 500.000 godina u okolini [[Wiesbaden]]a u [[Hessen]]u i pored [[Heidelberg]]a u [[Baden-Württemberg]]u. Ti su primjerci bili gotovo jednako veliki poput najvećih lavova u [[historija|historiji]] [[Zemlja|Zemlje]] koji su živjeli u [[Kalifornija|Kaliforniji]] prije 12.000 godina s rekodrnom veličinom od maksimalnih 3,60 [[m]] (dužina tijela 2,40 m, dužina repa oko 1,20 m). U srednjoj Evropi izumrli su prije više od 12.000 godina.

Postoje brojni zapisi [[antika|antičkih]] savremenika (n.pr. [[Herodot]] i [[Aristotel]]), da su u njihovo vrijeme na [[Balkan]]u još živjeli lavovi. Pretpostavlja se, da su lavovi u Evropi izumrli negde u 1. stoljeću naše ere zbog posljedica ljudskih aktivnosti.

Danas, prostor na kojem žive lavovi je uglavnom ograničen na područje južno od [[Sahara|Sahare]]. Sjeverno od Sahare vrsta je izumrla negdje oko 1940-ih godina, a jednako tako je i azijska populacija lavova tokom [[20. vijek]]a gotovo potpuno iskorijenjena. Održao se jedan mali ostatak vrste u [[Nacionalni park Gir|Nacionalnom parku Gir]] u [[Gudžarat]]u u [[Indija|Indiji]].

Ranije su lavovi živjeli u svim sredinama osim u šumama. Područja na kojima danas žive lavovi su vrlo smanjena. Sredina koja lavovima najviše odgovara je [[savana]]. Međutim, oni žive i u sušnim šumama i u [[polupustinja]]ma, dok ih u [[pustinja]]ma i [[kišna šuma|kišnim šumama]] uopće nema.

== Način života ==

=== Socijalno ponašanje ===
[[Datoteka:Loewe_2.jpg|mini|200p|lijevo|Lavica u [[savana|savani]] ]]
Za razliku od drugih, uglavnom samotnjačkih, velikih mačaka, lavovi žive u čoporu. On se sastoji prije svega od ženki koje su međusobno sve u srodstvu. Veličina područja koje je &quot;njihovo&quot; kao i količina potencijalne lovine određuju veličinu čopora koji može imati od 3 do 30 pripadnika. U čoporu su, najčešće, od jednog do tri odrasla mužjaka koji su hijerarhijski nadređeni ženkama. Područje čopora može biti veliko od 20 do 400 [[Kvadratni kilometar|km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]. Njegove &quot;granice&quot; se obilježavaju izmetom i urinom, a i glasnom rikom, koja konkurentima daje do znanja da je područje zauzeto.

Mladi mužjaci ostaju u [[čopor]]u dvije, eventualno tri godine, dok ne dosegnu spolnu zrelost. Nakon toga, čopor ih otjera.

Nakon protjerivanja iz čopora u kojem je rođen, mladi mužjak najčešće godinama luta i obično se pridruži drugim mužjacima koji isto tako lutaju. Pri tome veza između mužjaka koji mogu ali i ne moraju biti u srodstvu postaje vrlo snažna. Ovakvi [[nomadi]] prelaze velike udaljenosti i pri tome ne poštuju granice područja drugih čopora, ali sami ne zasnivaju svoje područje. Kako lavovi kao pojedinci nemaju baš uspjeha u lovu, najčešće se hrane strvinom koju otmu drugim uspješnim lovcima.

Ako takav &quot;nomad&quot; u svojim lutanjima naiđe na čopor koji predvodi neki stari ili slab mužjak, dolazi do borbe između njih. Te su borbe u pravilu nemilosrdne, i u krajnjem slučaju mogu završiti i smrću jednog od rivala. Ako stari vođa čopora izgubi borbu, sad on dalje živi samotnjački, a često i ugine od posljedica borbe.

Ako iz borbe novi mužjak izađe kao pobjednik, u pravilu dolazi do [[infanticid kod životinja|infanticida]], što znači da ubije svu mladunčad svog prethodnika u čoporu. Time postiže, da se ženke vrlo brzo nakon gubitka mladunaca ponovo tjeraju. Suprotno mužjacima, ženke provode čitav svoj život u čoporu u kojem su se okotile, što znači da su ženke jednog čopora sve u međusobnom srodstvu.

=== Razmnožavanje ===

Lavovi dosežu socijalnu zrelost s dvije do tri godine, a fiziološku sa 18 mjeseci. Da bi utvrdio da li je ženka spremna za parenje, mužjak lava koristi [[Jakobsonov organ]]. Tokom tog procesa, mužjak zadigne gornju usnu, lagano otvori usta i intenzivno udiše zrak kako bi što bolje mogao odrediti osobine mirisa ženke.

[[Datoteka:Lion pair2.jpg|mini|200p|desno|Parenje]]
[[Datoteka:Loewe 3.JPG|mini|200p|desno|Lavlja mladunčad]]
I ako ima položaj na vrhu ljestvice [[čopor]]a, mužjak se može pariti sa ženkom samo uz njen pristanak. Ona svoju spremnost pokazuje na način, da legne trbuhom na zemlju i savije rep u stranu. Za vrijeme [[kopulacija|kopulacije]] mužjak zubima drži ženku za šiju. Zbog tog ugriza u šiju ženka je instinktivno potpuno mirna. Ako ženka pristaje na kopulaciju, oni se pare svakih oko 20 minuta, a kopulacija traje tridesetak sekundi. Nakon oko pet dana, prestaje spremnost ženke za parenje. Prema spremnosti ženke na parenje, posmatrač može procijeniti mužjakov položaj u čoporu i pretpostaviti vjerovatnoću da ga uskoro smijeni drugi mužjak na mjestu vođe.

Nakon razdoblja skotnosti od oko četiri mjeseca, lavica se sklanja iz čopora i na skrivenom mjestu koti do četiri slijepa mladunca, teške oko 1,5 [[kg]] i velike oko 50 [[cm]]. Mladunci ostaju u skrovištu  šest do osam sedmica i za to vrijeme samo majka brine o njima. Ako je skrovište postrani od lovišta čopora, ženka lovi sama. Pri tome se može dogoditi, da mladunci i do 48 sati ostanu sami u skrovištu. U tom su razdoblju mladunci vrlo ugroženi, posebno od [[hijena]], ali i drugih [[grabežljivac]]a. Po isteku najviše osam sedmica, majka odvodi mladunce do čopora, i vrlo rijetko pri tome može biti problema s prihvatanjem mladunaca od strane čopora.

Od trenutka dolaska u čopor, mladunci više ne sišu samo svoju majku, sve lavice koje trenutno [[dojenje|doje]] dozvoljavaju svim mladuncima u čoporu sisanje. S oko šest mjeseci mladunčad se odvikava od sisanja, ali ostaje uz majku još oko dvije godine.

Očekivani životni vijek lavova je od četrnaest do dvadeset godina. Ali u pravilu samo ženke doživljavaju tu starost. Mužjaci puno ranije bivaju protjerani sa svog položaja vođe čopora od mlađih mužjaka, ne nalaze novi čopor i često uginu od gladi. Vrlo često u prirodi ne žive duže od sedam godina. Međutim u [[zoološki vrt|zoološkim vrtovima]] su zabilježeni slučajevi da su  mužjaci doživjeli i 34 godine.

=== Prehrana ===
[[Datoteka:Bristol.zoo.lion.yawns.arp.jpg|mini|200p|desno|Azijski lav u Bristolskom zoološkom vrtu]]
Žrtve lavova su najčešće mlade ili bolesne životinje. Love najčešće u mraku ili u ranim jutarnjim satima dok je još svježe. Kako lavovi nisu baš ustrajni niti brzi trkači (najviše 60&amp;nbsp;km/h, a i to samo na kratke staze), jedina mogućnost za uspješan lov im je saradnja. Otprilike samo svaki peti pokušaj lova završava uspješno. Uobičajena lovina lavova su [[antilopa|antilope]], [[gazela|gazele]], [[gnu antilopa|gnu antilope]], [[bivol]]i i [[zebra|zebre]], ali ponekad i [[zec|zečevi]], [[ptice]] a prema prilici i [[ribe]]. U nekim područjima su lavovi razvili i lov na netipične životinje. Tako u [[NP Chobe]] ([[Bocvana]]) redovno love [[slon]]ove u [[Savuti]]ju, a u [[Linyanti]]ju [[nilski konj|nilske konje]].

Mladi lavovi kreću u lov s majkom već u starosti od tri mjeseca, ali tek u dobi od dvije godine se može reći da su naučili tehniku lova. To je prije svega prikradanje i saradnja. Lavice okruže lovinu i prikradaju joj se često i više stotina metara koristeći vrlo spretno sve prednosti terena na kojem se nalaze. Pri tome odlično međusobno učestvuju tjerajući lovinu prema zasjedi u kojoj su druge lavice. Što su bliže lovini, to više paze na zaklon u prikradanju. Kad stignu do razdaljine od oko 30 [[metar|m]], lavice kreću u napad s nekoliko skokova. Pri tome skokovi su dugi oko 6 m, a lovinu ubijaju ugrizom u grlo ili šiju. Međutim, vrlo često i guše žrtvu tako, da dok nekoliko lavica drži lovinu, jedna uhvati njušku žrtve u svoju gubicu i tako joj zatvori dovod zraka.

Mužjaci rijetko učestvuju u lovu, i to samo ako se radi o netipično velikoj lovini. Kad lov završi uspješno, do izražaja dolazi ljestvica važnosti u čoporu. Prvo jede mužjak, pa zatim najvažnije ženke, i na kraju mladunci. Uz lešinu, često dolazi do borbe oko utvrđivanja mjesta na ljestvici čopora, pri kojim se često dogodi da neki članovi čopora zadobiju i prave rane.

Lavovi često jedu i strvinu. Mužjaci koji su otjerani iz čopora se često, silom prilika, orjentišu na takvu prehranu. Pri tome, vrlo grubo otjeraju [[leopard]]e ili [[gepard]]e od njihove upravo ubijene lovine. Često i [[pjegava hijena|pjegavim hijenama]] otmu lovinu, a ne obrnuto, kao što se ranije pretpostavljalo.

== Lavovi i čovjek ==

Lavovi spadaju u najpoznatije životinje i ubraja ih se u &quot;[[Big Five]]&quot;, pet vrsta velikih životinja koje su posebno cijenjene kod lovaca.

=== Ugroženost ===

Kao i sve ostale velike životinje [[Afrika|Afrike]], lavove najviše ugrožavaju ljudi i lova. Međutim, zadnjih je godina smanjen lov na njih u gotovo svim područjima gdje žive.

Slijedeći problem su bolesti, posebno u [[JAR|južnoafričkom]] [[Krügerov nacionalni park|Krügerovom nacionalnom parku]]. Nakon što je u njemu [[1995]] utvrđeno prvo uginuće jednog lava izazvano  [[tuberkuloza|tuberkulozom]] u parku su poduzeli vrlo detaljna istraživanja. Utvrdili su da je u južnom dijelu parka više od 90% zivotinja inficirano tim smrtonosnim [[bakterija]]ma. [[Infekcija]] je potekla od [[kafarski bivol|kafarskih bivolaa]] koje love lavovi, a oni su se zarazili u kontaktu s domaćim govedima koja su bolest unijela u park. Oko 70 % bivola boluje od tuberkuloze pluća, a kod lavova se bolest manifestira prije svega u [[probavni trakt|probavnom traktu]]. Životinje slabe, ekstremno omršave i ugibaju u roku od nekoliko godina. Osim tuberkuloze, oko 60 do 70 posto lavova je inficirano jednim virusom koji jako podsjeća na ljudski [[HIV]] [[virus]], a ima jednako tako za posljedicu oštećenje [[imunološki sistem|imunološkog sistema]] životinje, što dodatno otvara put tuberkulozi. Protiv ni jedne od ovih bolesti ne postoji [[vakcina]].

=== Lavovi u religiji i mitologiji ===
[[Datoteka:Egypt.Giza.Sphinx.01.jpg|mini|250p|desno|[[Sfinga]] u [[Giza|Gizi]]]]
Još su ljudi u mlađem [[paleolitik|paleolitičkom]] dobu prije više od 30.000 godina. Među upečatljive primjerke umjetnosti iz tog doba spada jedna gotovo 30 [[cm]] visoka figurica žene s lavljom glavom izrađena od [[mamut]]ove [[bjelokost]]i koja je nađena u jednoj špilji u [[Baden-Würtemberg]]u. Možda je predstavljala određeno [[božanstvo]].

Lav je u mnogim kulturama zauzeo položaj &quot;kralja životinja&quot;. Smatra se, da je takav položaj dobio temeljem jedne ranokršćanske knjige o životinjskoj simbolici i odigrao veliku ulogu na [[zapad]]njačku [[kultura|kulturu]].Očita je fascinacija koju lav ima na ljude ako se pogledaju [[grb]]ovi na kojima se pojavljuje. Tako se lav nalazi, primjerice, na grbovima [[Hessen]]a, [[Zürich]]a, [[Akvitanija|Akvitanije]], [[Crna Gora|Crne Gore]], kao i mnogim drugim. Evropljani su ga poznavali jer je nekada živio uz obale [[Sredozemno more|Sredozemlja]]. U jednoj [[Ezop]]ovoj basni pobjegli rob sreće lava koji je imao trn u šapi. Rob se sažalio na lava, i izvadio mu trn. Kad su ga kasnije uhvatili i za kaznu odredili da ga bace lavovima za hranu. Lav ga je prepoznao i odbio ga je pojesti.

U nizu [[antika|antičkih]] kultura lav igra veliku ulogu. U [[Drevni Egipat|Egiptu]] su [[faraon]]e prikazivali kao [[Sfinga|sfinge]], kao lavove s ljudskom glavom. Najpoznatiji takav prikaz je [[Velika sfinga u Gizi]].

Na [[sjever]]nom nebu postoje čak dva zviježđa s nazivom: [[lav (zviježđe)|Lav]]  i [[Mali lav (žviježđe)|Mali lav]]. Dokaz da lav i danas uživa glas moćne i snažne životinje je da su [[afganistan]]skog ratnog vođu [[Ahmad Šah Masud]]a njegovi pristaše zvali &quot;Lav iz Pandžira&quot;.

=== Lavovi-ljudožderi ===

Bitno veći broj ljudi u [[Afrika|Africi]] strada od [[nilski konj|nilskih konja]] nego od lavova. I [[leopard]]i su na glasu da su ljudima opasniji od lavova. Međutim, postoje slučajevi da su lavovi ciljano lovili ljude. Najpoznatiji takav slučaj odigravao se [[1898]]. kod gradnje mosta preko rijeke [[Tsavo]] u današnjoj [[Kenija|Keniji]]. Tokom više mjeseci dva lava su ubila i djelomično i pojela 135 [[Indija|indijskih]] i afričkih radnika na mostu. Šefu gradilišta je trebalo 9 mjeseci da im uđe u trag i ubije ih. Bila su to dva vrlo krupna, zdrava mužjaka bez grive. Danas su izloženi u Field Museumu u Chicagu. Po ovom su događaju snimljena dva holivudska filma, prvi [[1952]]. i drugi [[1996]]. pod imenom ''The Ghost and the Darrkness'' (Duh i tama).

== Podvrste ==
=== Azijski lav ===
{{Glavni|Azijski lav}}

[[Azija|Azijski]] lav (''Panthera leo persica'') je jako sličan afričkom lavu. Novija molekularnobiološka istraživanja su pokazala, da su se od afričkih odvojili prije oko 50.000 do 100.000 godina.

Imaju manje izraženu grivu i uzdužni nabor kože na trbuhu. Osim toga, imaju dužu dlaku na &quot;laktovima&quot;, a općenito su nešto manji od afričkih rođaka. Mužjaci teže od 160 do 190 kila, a ženke 110 do 120 kila. Nekada su bili rasprostranjeni sve do jugoistočne Evrope, srednjeg i bliskog istoka. I čopori su prosječno manji nego afrički. Lovina su im uglavnom [[aksis jelen]], [[sambar jelen]], [[divlja svinja]] [[Indija|indijska]] [[gazela]] i [[četveroroga antilopa]]. Činilo se da je azijski lav osuđen na izumiranje, bilo je preostalo još samo 20 primjeraka, no zaštićeni od [[1975]]. u indijskom [[nacionalni park Gir|nacionalnom parku Gir]] je populacija ipak narasla na oko 300 životinja.

=== Druge podvrste ===

Od trinaest opisanih podvrsta, dvije su izumrle. To su '''berberski lav''' (''Panthera leo leo'') koji je živio u [[Sjeverna Afrika|sjevernoj Africi]] i do [[1922]]. se uspio održati u [[Atlas (gorje)|Atlasu]], i  '''kapski lav''' koji je živio u [[Južna Afrika|južnoj Africi]].
[[Datoteka:White_Lion.jpg|mini|desno|250p|[[Bijeli lav]]]]

== Vanjski linkovi ==

* {{Wikivrste|Panthera leo|Lav}}

{{Commonscat|Panthera leo}}

[[Kategorija:Zvijeri]]</text>
      <sha1>8z1jhyluf3miqz1pdwc31p0g20r2awg</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Walther Funk</title>
    <ns>0</ns>
    <id>37766</id>
    <revision>
      <id>3922427</id>
      <parentid>3544088</parentid>
      <timestamp>2026-08-28T00:40:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Osobe osuđene na doživotni zatvor od strane međunarodnih sudova i tribunala]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3922427</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4232" sha1="d0w2p9ymd535sk12crfji2fwuff2ge1" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
{{Infokutija politički vođa 
|ime= Walther Emanuel Funk
|slika= Walther Funk, portrait.jpg
|datum_rođenja= {{Datum rođenja|1890|08|19}}
|mjesto_rođenja=[[Danzkehmen]], [[Njemačka]]
|datum_smrti= {{Datum smrti i godine|1960|05|31|1890|08|19}}
|mjesto_smrti=[[Düsseldorf]], [[Njemačka]]
|politička_stranka= [[NSDAP]]
|supruga= Luise Schmidt-Sieben
|redoslijed            = [[Ministar financija|Ministar ekonomije]] [[Treći rajh|Reicha]]
|vrijeme_na_vlasti     = februar 1938 – 1945. 
|prethodnik            = [[Hjalmar Schacht]]
|nasljednik            = niko
}}
'''Walther Emanuel Funk''' (18. august 1890 – 31. maj 1960) bio je prominentni [[Nacizam|nacistički]] službenik. Walther Funk je od 1938. do 1945. obavljao dužnost [[Ministar financija|ministra ekonomije]] [[Treći Reich|Reicha]].

== Rani život ==
Walther Emanuel Funk je rođen 18. augusta 1890. godine u trgovačkoj porodici u mjestu [[Danzkehmen]]. Rođen je kao sin Walthera Funka starijeg, i njegove supruge Sophie (prije Urbschat). Studirao je pravo, ekonomiju i politiku na univerzitetima u [[Berlin]]u i [[Leipzig]]u. U [[Prvi svjetski rat|Prvom svjetskom ratu]] pridružio se pješadiji, ali je izbačen [[1916]]. Funk se 1919. oženio Luisom Schmidt-Sieben. Nakon rata radio je kao novinar, a 1922. radio je kao urednik u prestižnim novinama ''Berliner Börsenzeitung''.

== Politički život ==
Funk, nacionalist i anti-marksist, dao je otkaz u novinama na ljeto 1931. i pridružio se [[NSDAP|nacističkoj stranci]]. Tako je postao bliži sa [[Gregor Strasser|Gregorom Strasserom]] koji je dogovorio njegov prvi sastanak sa [[Adolf Hitler|Adolfom Hitlerom]]. Dijelom zbog svog interesa za ekonomiju, Funk je u julu 1932. izabran za izaslanika ''[[Reichstag]]a'', a unutar stranke je došao na poziciju predsjednika Komiteta za ekonomsku politiku u decembru 1932. Tu poziciju nije dugo zadržao. Nakon dolaska [[nacizam|nacizma]] na vlast, dao je otkaz na poziciji izaslanika i postao je izvršni štampar i izdavač u [[Treći Reich|Trećem Reichu]].

== Karijera u Trećem Reichu ==
* U martu 1933., Walther Funk je postavljen na poziciju Državnog sekretara u [[Ministarstvo propagande|Ministarstvu propagande]].
* Godine 1938. postaje Glavni opunomoćenik za ekonomiju (''Wirtschaftsbeauftragter'').
* Iste te godine, u februaru, postao je i ministar ekonomije zamijenivši [[Hjalmar Schacht|Hjalmara Schachta]] koji je dobio otkaz u novembru [[1937]].
* U januaru 1939. Funk je postao i predsjednik ''[[Reichsbank]]e'', opet zamijenivši Schachta.
* U septembru 1943. postao je član Središnjeg kolegija za planiranje.

== Nürnberg ==
Unatoč slabom zdravlju, Funku se sudilo zajedno sa ostalim nacističkim ratnim zločincima na [[Nürnberški proces|Nürnberškom procesu]]. Funk je optužen: za urotu za počinjenje zločina protiv mira, za planiranje i iniciranje agresivnih sukoba, za [[ratni zločin|ratne zločine]] i zločine protiv humanosti. On je izjavio da uprkos svojim titulama nije imao veliku moć u nacističkoj stranci. [[Hermann Göring|Göring]] ga je opisao kao &quot;nevažnog podređenika&quot;, međutim dokumentirani dokazi i njegova ratna biografija ''Walter Funk, život ekonomije'' korišteni su kao dokazi protiv njega. Funk je proglašen krivim po 2., 3. i 4. tački optužnice te je osuđen na doživotni zatvor.

Funk je držan u [[Zatvor Spandau|zatvoru Spandau]] zajedno sa ostalim doživotno zarobljenim nacistima, ali je 1957. pušten zbog lošeg zdravlja. Umro je tri godine poslije, 31. maja 1960.

== Vanjski linkovi ==
{{Commons}}

*[http://www.jewishvirtuallibrary.org/jsource/Holocaust/Funk.html Funk war crimes dossier]
*[https://web.archive.org/web/20071225225336/http://www.adolfhitler.ws/lib/nsdap/Funk.html Walther Funk - biografija]

{{Osuđenici u Nirnberškom procesu}}
{{Hitlerov kabinet}}

{{DEFAULTSORT:Funk, Walther}}
[[Kategorija:Rođeni 1890.]]
[[Kategorija:Umrli 1960.]]
[[Kategorija:Članovi NSDAP-a]]
[[Kategorija:Njemački političari]]
[[Kategorija:Njemački ministri finansija]]
[[Kategorija:Nürnberški proces]]
[[Kategorija:Ratni zločinci u Drugom svjetskom ratu]]
[[Kategorija:Osobe osuđene na doživotni zatvor od strane međunarodnih sudova i tribunala]]</text>
      <sha1>d0w2p9ymd535sk12crfji2fwuff2ge1</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Jezik (anatomija)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>41553</id>
    <revision>
      <id>3922254</id>
      <parentid>3787632</parentid>
      <timestamp>2026-08-27T12:40:14Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3922254</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2928" sha1="10ve1zzd72y79q346l48w15sh8yo03l" xml:space="preserve">[[Datoteka:Tongue.agr.jpg|mini|200px|Ljudski jezik]]

'''Jezik'''&lt;ref&gt;{{Cite web|title=The Tongue - Muscles - Innervation - Vasculature - TeachMeAnatomy|url=https://teachmeanatomy.info/head/muscles/tongue/|website=teachmeanatomy.info|access-date=30. 11. 2025}}&lt;/ref&gt; (kao dio [[Ljudska probava|probavnog sistema]]) je [[mišić]]&lt;ref&gt;{{Citation|title=In brief: How does the tongue work?|url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK279407/|publisher=Institute for Quality and Efficiency in Health Care (IQWiG)|date=24. 1. 2023|accessdate=30. 11. 2025|language=en}}&lt;/ref&gt; koji se nalazi na dnu [[usta|usne šupljine]] a služi za prevrtanje [[hrana|hrane]] (dok je [[zubi]] žvaču), i gutanje. Jezik je također glavni organ za okus, pa je velik dio površine jezika prekriven okusnim pupoljcima. Još jedna funkcija jezika jest da pomaže u formiranju govora.

Zubna pulpa (pulpa dentis)

Zubnu pulpu čini mekano vezivno tkivo slično embrionalnom tkivu (mezenhimu). U njoj se nalaze fibroblasti (ćelije koje stvaraju vlakna), kolagena i retikularna vlakna, kao i mnogo osnovne supstance. Pulpa je bogato prokrvljena i ima živce. Na njenoj površini nalaze se odontoblasti – ćelije koje stvaraju dentin.

S godinama se šupljina pulpe smanjuje jer se stvara novi, tzv. sekundarni dentin, koji je slabije organizovan.

Jezik je mišićni organ obložen sluznicom usne šupljine. Učestvuje u žvakanju, gutanju, govoru, osjećaju ukusa i obradi hrane. Građen je od mišića koji su raspoređeni u različitim pravcima, što mu omogućava veliku pokretljivost. Između mišića se nalaze krvni sudovi, masno tkivo i vezivno tkivo.

Površinu jezika prekriva sluznica (tunica mucosa) koja je čvrsto povezana s mišićima. Njen površinski sloj je višeslojni pločasti epitel – kod čovjeka nije rožnat, dok je kod životinja često orožao. Ispod epitela nalazi se sloj vezivnog tkiva koji sadrži krvne sudove i žlijezde.

Na jeziku postoje različite papile (izbočine) koje imaju različit oblik i funkciju:&lt;ref&gt;{{Cite web|title=Tongue: Definition, Location, Anatomy &amp; Function|url=https://my.clevelandclinic.org/health/body/22845-tongue|website=Cleveland Clinic|access-date=30. 11. 2025|language=en}}&lt;/ref&gt;

Nitaste papile (papillae filiformes) su najbrojnije i daju jeziku hrapav izgled, naročito izražene kod životinja poput pasa i mačaka.

Pečurkaste papile (papillae fungiformes) izgledaju kao male crvene tačkice i imaju različit raspored kod različitih vrsta.

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==

* https://www.science.org.au/curious/people-medicine/how-do-our-tastebuds-work {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250909062356/https://www.science.org.au/curious/people-medicine/how-do-our-tastebuds-work |date=9. 9. 2025 }}
{{Probava}}
{{Anatomija usta}}{{Normativna kontrola}}{{stub-anatom}}
{{Commonscat|Tongue}}

[[Kategorija:Čulni organi]]
[[Kategorija:Probavni sistem]]</text>
      <sha1>10ve1zzd72y79q346l48w15sh8yo03l</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Infokutija vojno lice</title>
    <ns>10</ns>
    <id>49312</id>
    <revision>
      <id>3922335</id>
      <parentid>3600495</parentid>
      <timestamp>2026-08-27T20:31:44Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3922335</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2037" sha1="jdgjd3qy9rx3fvkbtijb6erepsvulk9" xml:space="preserve">{{Infokutija
| dijete      = {{Yesno|{{{embed|{{{ugradi|no}}}}}}}}

| tijeloklasa = vcard
| iznadstil   = background-color: #B0C4DE;
| iznad       = {{{ime|&lt;includeonly&gt;{{PAGENAMEBASE}}&lt;/includeonly&gt;}}}

| slika       = {{#invoke:InfoboxImage|InfoboxImage|image={{{slika|}}}|size={{{veličina_slike|}}}|sizedefault=frameless|upright={{{upright|1}}}|alt={{{alt|}}}}}
| tekst       = {{{opis|}}}

| oznaka1     = Puno ime
| podaci1     = {{{puno ime|}}}

| oznaka2     = Nadimak
| podaci2     = {{#if: {{{nadimak|}}}|{{{nadimak}}} }}

| oznaka3     = Rođenje
| podaci3     = {{Br separated entries
| 1 = {{{datum rođenja|}}}
| 2 = {{#if:{{{mjesto rođenja|}}}|&lt;span class=&quot;birthplace&quot;&gt;{{{mjesto rođenja|}}}&lt;/span&gt;}}
}}

| oznaka4     = Smrt
| podaci4     = {{Br separated entries
| 1 = {{{datum smrti|}}}
| 2 = {{#if:{{{mjesto smrti|}}}|&lt;span class=&quot;deathplace&quot;&gt;{{{mjesto smrti|}}}&lt;/span&gt;}}
}}

| oznaka5     = Nacionalnost
| podaci5     = {{{nacionalnost|}}}

| oznaka6     = Supružnik
| podaci6     = {{{suprug|{{{supruga|}}}}}}

| oznaka7     = Djeca
| podaci7     = {{{djeca|{{{djeca|}}}}}}

| oznaka8     = Roditelji
| podaci8     = {{{roditelji|{{{roditelji|}}}}}}

| oznaka9     = Titule
| podaci9     = {{{titule|}}}

| oznaka10    = Knjige
| podaci10    = {{{knjige|}}}

| oznaka11    = Pripadnost
| podaci11    = {{{pripadnost|}}}

| oznaka12    = Služba
| podaci12    = {{{služba|}}}

| oznaka13    = Čin
| podaci13    = {{{čin|}}}

| oznaka14    = Ratovi
| podaci14    = {{{ratovi|}}}

| oznaka15    = Važnije bitke
| podaci15    = {{{bitke|}}}

| oznaka16    = Vojska
| podaci16    = {{{vojska|}}}

| oznaka17    = Rod vojske
| podaci17    = {{{rod|}}}

| oznaka18    = Jedinice
| podaci18    = {{{jedinice|}}}

| oznaka19    = Komandovao
| podaci19    = {{{komandovao|{{{zapovijedao|}}}}}}

| oznaka20    = Odlikovanja
| podaci20    = {{{odlikovanja|{{{nagrade|}}}}}}
}}{{#if:{{{nacionalnost|}}}{{{etnicitet|}}}|[[Kategorija:Infokutija vojno lice s parametrima o porijeklu]]}}&lt;noinclude&gt;{{dokumentacija}}&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>jdgjd3qy9rx3fvkbtijb6erepsvulk9</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3922431</id>
      <parentid>3922335</parentid>
      <timestamp>2026-08-28T00:51:09Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3922431</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3002" sha1="ezqpxil8ktekdlfn46yzvm128bf5ckg" xml:space="preserve">{{Infokutija
| dijete      = {{Yesno|{{{embed|{{{ugradi|no}}}}}}}}

| tijeloklasa = vcard
| tijelostil  = {{WPMILHIST Infobox style|{{#switch:{{{width_style|}}}|narrow|person|auto=main_box_raw_auto_width|wide|military|#default=main_box_raw}}}}

| podzaglavljestil = font-weight:bold;
| podzaglavlje = {{#ifeq:{{lc:{{{embed}}}}}|yes|{{if empty|{{{embed_title|}}}|{{#ifeq:{{{embed_title_large|}}}|yes|&lt;div style=&quot;text-align: center; font-size: 125%; line-height: 1.2em; font-weight: bold;&quot;&gt;Vojna karijera&lt;/div&gt;|Vojna karijera}}}}}}
| dekat        = yes &lt;!-- remove from template:infobox tracking categories --&gt;

| iznad        = {{br separated entries
 |1={{#if:{{{počasni_prefiks|}}}|&lt;div class=&quot;honorific-prefix&quot; style=&quot;font-size: 77%; font-weight: normal;display:inline-block;&quot;&gt;{{{počasni_prefiks|}}}&lt;/div&gt;}}
 |2={{#if:{{{embed|}}}||&lt;div style=&quot;display:inline-block&quot; class=&quot;fn&quot;&gt;{{if empty|{{{ime|}}}|{{PAGENAMEBASE}}}}&lt;/div&gt;}}
 |3={{#if:{{{počasni_sufiks|}}}|&lt;div class=&quot;honorific-suffix&quot; style=&quot;font-size: 77%; font-weight: normal;display:inline-block;&quot;&gt;{{{počasni_sufiks|}}}&lt;/div&gt;}}
 }}
| iznadstil   = font-size:125%; {{WPMILHIST Infobox style|header_color}} 

| slika       = {{#invoke:InfoboxImage|InfoboxImage|image={{{slika|}}}|size={{{veličina_slike|}}}|sizedefault=frameless|upright={{{upright|1}}}|alt={{{alt|}}}}}
| tekst       = {{{opis|}}}

| oznaka1     = Puno ime
| podaci1     = {{{puno ime|}}}

| oznaka2     = Nadimak
| podaci2     = {{#if: {{{nadimak|}}}|{{{nadimak}}} }}

| oznaka3     = Rođenje
| podaci3     = {{Br separated entries
| 1 = {{{datum rođenja|}}}
| 2 = {{#if:{{{mjesto rođenja|}}}|&lt;span class=&quot;birthplace&quot;&gt;{{{mjesto rođenja|}}}&lt;/span&gt;}}
}}

| oznaka4     = Smrt
| podaci4     = {{Br separated entries
| 1 = {{{datum smrti|}}}
| 2 = {{#if:{{{mjesto smrti|}}}|&lt;span class=&quot;deathplace&quot;&gt;{{{mjesto smrti|}}}&lt;/span&gt;}}
}}

| oznaka5     = Nacionalnost
| podaci5     = {{{nacionalnost|}}}

| oznaka6     = Supružnik
| podaci6     = {{{suprug|{{{supruga|}}}}}}

| oznaka7     = Djeca
| podaci7     = {{{djeca|{{{djeca|}}}}}}

| oznaka8     = Roditelji
| podaci8     = {{{roditelji|{{{roditelji|}}}}}}

| oznaka9     = Titule
| podaci9     = {{{titule|}}}

| oznaka10    = Knjige
| podaci10    = {{{knjige|}}}

| oznaka11    = Pripadnost
| podaci11    = {{{pripadnost|}}}

| oznaka12    = Služba
| podaci12    = {{{služba|}}}

| oznaka13    = Čin
| podaci13    = {{{čin|}}}

| oznaka14    = Ratovi
| podaci14    = {{{ratovi|}}}

| oznaka15    = Važnije bitke
| podaci15    = {{{bitke|}}}

| oznaka16    = Vojska
| podaci16    = {{{vojska|}}}

| oznaka17    = Rod vojske
| podaci17    = {{{rod|}}}

| oznaka18    = Jedinice
| podaci18    = {{{jedinice|}}}

| oznaka19    = Komandovao
| podaci19    = {{{komandovao|{{{zapovijedao|}}}}}}

| oznaka20    = Odlikovanja
| podaci20    = {{{odlikovanja|{{{nagrade|}}}}}}
}}{{#if:{{{nacionalnost|}}}{{{etnicitet|}}}|[[Kategorija:Infokutija vojno lice s parametrima o porijeklu]]}}&lt;noinclude&gt;{{dokumentacija}}&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>ezqpxil8ktekdlfn46yzvm128bf5ckg</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Čedomir Jovanović</title>
    <ns>0</ns>
    <id>61660</id>
    <revision>
      <id>3922416</id>
      <parentid>3895540</parentid>
      <timestamp>2026-08-28T00:31:47Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Vojne osobe u ratu u Bosni i Hercegovini]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3922416</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2278" sha1="aum6lt3i9igcjwx2xoxjqf1v5i4iyyl" xml:space="preserve">[[Datoteka:Ceda Jovanovic Crop.jpg|mini|200px|Čedomir Jovanović]]
'''Čedomir Jovanović'''&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.parlament.rs/CEDOMIR_JOVANOVIC.242.488.html|title=National Assembly of the Republic of Serbia {{!}} MP|website=www.parlament.rs|access-date=6. 9. 2025}}&lt;/ref&gt; je srbijanski političar, predsjednik [[Liberalno-demokratska partija (Srbija)|Liberalno-demokratske partije]] koja je imala  13 zastupničkih mjesta u Skupštini Srbije.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://data.stat.gov.rs/Home/Result/07020502?languageCode=sr-Latn|title=Pretraga diseminacione baze|website=data.stat.gov.rs|access-date=6. 9. 2025}}&lt;/ref&gt;

Rođen je [[13. april]]a [[1971]].godine u [[Beograd]]u. Po zanimanju je dramaturg. Jedan je od organizatora studentskih protesta po Srbiji [[1996]]. i [[1997]]. godine. Postao je član [[Demokratska stranka (Srbija)|Demokratske stranke]] [[1998]]. godine.

Nakon smjene [[Slobodan Milošević|Miloševićeve]] vlasti, oktobra [[2000]], obavljao je sljedeće funkcije:

* šef zastupnika vladajuće koalicije [[Demokratska opozicija Srbije|DOS]] - Demokratske opozicije Srbije u srbijanskom parlamentu
* potpredsjednik Vlade Srbije [[2003]] - [[2004]]

Pregovarao je sa Miloševićem marta [[2001]], u trenutku njegova hapšenja. Poslije pregovora, Milošević se predao i odveden je u beogradski Centralni zatvor.

Bio je jedan od najbližih saradnika premijera Srbije, [[Zoran Đinđić|Zorana Đinđića]], koji je ubijen [[12. mart]]a [[2003]]. godine.

[[2005]]. napustio je Demokratsku stranku (čiji je lider [[Boris Tadić]]) i osnovao Liberalno-demokratsku partiju.

== Također pogledati ==

* [[Latinka Perović]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{commonscat|Čedomir Jovanović}}
* [https://web.archive.org/web/20081224042440/http://www.ldp.rs/ Oficijelna stranica]
* Čedomir Jovanović. [https://web.archive.org/web/20120228082104/http://www.federalna.ba/bhs/vijest/10948/arhiv-60-minuta federalnaTV.ba] arhiv 28. 2. 2005., publikovano 3. 2. 2012., trajanje 15 min.{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Jovanović, Čedomir}}
[[Kategorija:Rođeni 1971.]]
[[Kategorija:Srbijanski političari]]
[[Kategorija:Biografije, Beograd]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Vojne osobe u ratu u Bosni i Hercegovini]]</text>
      <sha1>aum6lt3i9igcjwx2xoxjqf1v5i4iyyl</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Tihomir Blaškić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>61794</id>
    <revision>
      <id>3922403</id>
      <parentid>3818956</parentid>
      <timestamp>2026-08-28T00:30:03Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <comment>Moving from [[Category:Oficiri Hrvatskog vijeća odbrane]] to [[Category:Vojnici Hrvatskog vijeća odbrane]] using [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]]</comment>
      <origin>3922403</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4105" sha1="hp6kia8d6x2egz6j71n1zkd5u4k1cc1" xml:space="preserve">{{Preuređivanje}}{{Nedostaju_izvori}}
{{Infokutija vojna osoba
| ime               = Tihomir Blaškić
| slika             = Tihomir_Blaškić.jpg
| opis              = 
| datum rođenja     = {{Datum rođenja i godine|1960|11|02}}
| mjesto rođenja    = [[Kiseljak]], [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR Bosna i Hercegovina]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavija]]
| datum smrti       = 
| mjesto smrti      = 
| puno ime          = 
| nadimak           = Tihofil
| supruga           = Ratka Blaškić
| suprug            = 
| titule            = 
| knjige            = 
| služba            = {{plainlist |
* {{ZID|Jugoslavija}} &lt;small&gt;(1983–1991)&lt;/small&gt;
* {{ZID|Herceg-Bosna}} &lt;small&gt;(1992–1996)&lt;/small&gt;
  }}
| čin               = [[Kapetan]]&lt;br&gt;[[General]]
| ratovi            = [[Rat u Bosni i Hercegovini]]
| bitke             = [[Bošnjačko-hrvatski sukob]]&lt;br&gt;[[Operacija Cincar]]
| vojska            = [[Jugoslavenska narodna armija]]&lt;br&gt;[[Hrvatsko vijeće odbrane]]
| rod               = [[Pješadija]]
| jedinice          = 
| komandovao        = Operativna zona Srednja Bosna
| nagrade           = 
}}
'''Tihomir Blaškić''' ([[Kiseljak]], 2. novembar 1960), poznat i kao Tihofil, penzionisani je general [[Hrvatsko vijeće odbrane|Hrvatskog vijeća odbrane]] (HVO) koji je služio tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] i [[Bošnjačko-hrvatski sukob|bošnjačko-hrvatskog sukoba]]. [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] (MKSJ) osudio ga je za ratne zločine, te je 2000. godine osuđen na 45 godina zatvora. U julu 2004. godine Haški tribunal je u žalbenom postupku utvrdio da njegova [[komandna odgovornost]] za većinu optužbi nije postojala, te mu je kazna smanjena na devet godina zatvora.&lt;ref name=&quot;ICTY: Blaškić verdict&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.icty.org/x/cases/blaskic/acjug/en/bla-aj040729e.pdf|title=ICTY: Blaškić verdict}}&lt;/ref&gt; Sljedeći mjesec je pušten iz zatvora.

==Ratni zločini==
Tihomir Blaškić je optužen na osnovu individualne krivične odgovornosti i po komandnoj odgovornosti za zločine koje su hrvatske snage počinile od maja 1992. do januara 1994. nad [[Bošnjaci]]ma tokom [[etničko čišćenje|etničkog čišćenja]] Lašvanske doline, što uključuje [[zločini protiv čovječnosti|zločine protiv čovječnosti]] (članak 5 – progoni na političkoj, rasnoj ili vjerskoj osnovi), [[teške povrede Ženevskih konvencija iz 1949.]] (članak 2 – namjerno ubijanje, masovno razaranje imovine, nečovječno postupanje, uzimanje civila za taoce, nanošenje teških patnji), te [[kršenja ratnih zakona i običaja]] (članak 3 – protuzakoniti napadi na civile i civilne objekte, razaranje vjerskih objekata, ubistva). U inicijalnoj optužnici &quot;Lašvanska dolina&quot; od [[10. novembar|10. novembra]] 1995. je optužen zajedno sa još pet optuženika [[Dario Kordić|Darijem Kordićem]], [[Mario Čerkez|Marijem Čerkezom]], [[Zlatko Aleksovski|Zlatkom Aleksovskim]], [[Ivan Šantić|Ivanom Šantićem]] i [[Pero Skopljak|Perom Skopljakom]], da bi se nakon presuda Dariju Kordiću i Mariju Čerkezu optužnica razdvojila.

Blaškić se dobrovoljno predao 1996. godine, 2000. godine je osuđen na 45 godina po svim tačkama optužnice, da bi nakon žalbenog postupka bila izrečena konačna kazna od devet godina zatvora.

== Također pogledajte ==
* [[Dario Kordić]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

==Vanjski linkovi==
* [http://www.icty.org/x/cases/blaskic/acjug/en/bla-aj040729e.pdf Presuda Haškog tribunala]

{{Ratovi u bivšoj Jugoslaviji}}
{{Kontrola autoriteta}}

{{DEFAULTSORT:Blaškić, Tihomir}}
[[Kategorija:Rođeni 1960.]]
[[Kategorija:Biografije, Kiseljak]]
[[Kategorija:Vojnici Hrvatskog vijeća odbrane]]
[[Kategorija:Osuđeni pred Haškim tribunalom]]
[[Kategorija:Generali Hrvatskog vijeća odbrane]]
[[Kategorija:Oficiri Jugoslavenske narodne armije]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Hrvati iz Bosne i Hercegovine osuđeni za ratne zločine]]
[[Kategorija:Hrvati iz Bosne i Hercegovine osuđeni za zločine protiv čovječnosti]]</text>
      <sha1>hp6kia8d6x2egz6j71n1zkd5u4k1cc1</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Vojnici Hrvatskog vijeća odbrane</title>
    <ns>14</ns>
    <id>61795</id>
    <revision>
      <id>3922398</id>
      <parentid>3557740</parentid>
      <timestamp>2026-08-28T00:29:10Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>novi ključ za [[Kategorija:Hrvatsko vijeće odbrane]]: &quot;*&quot; (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3922398</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="117" sha1="4mgxb7i8v3jexq69ckg9jkd18qve2lg" xml:space="preserve">Ova kategorija sadrži članke o oficirima Hrvatskog vijeća obrane (HVO).

[[Kategorija:Hrvatsko vijeće odbrane|*]]</text>
      <sha1>4mgxb7i8v3jexq69ckg9jkd18qve2lg</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3922399</id>
      <parentid>3922398</parentid>
      <timestamp>2026-08-28T00:29:14Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Vojne osobe u ratu u Bosni i Hercegovini]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3922399</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="173" sha1="itrvjp51bm0o3942osszt5hg854173c" xml:space="preserve">Ova kategorija sadrži članke o oficirima Hrvatskog vijeća obrane (HVO).

[[Kategorija:Hrvatsko vijeće odbrane|*]]
[[Kategorija:Vojne osobe u ratu u Bosni i Hercegovini]]</text>
      <sha1>itrvjp51bm0o3942osszt5hg854173c</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3922400</id>
      <parentid>3922399</parentid>
      <timestamp>2026-08-28T00:29:24Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Bosanskohercegovački vojnici]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3922400</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="244" sha1="lohcwziporfm42jgnl4jzn6pcg9qo41" xml:space="preserve">Ova kategorija sadrži članke o oficirima Hrvatskog vijeća obrane (HVO).

[[Kategorija:Hrvatsko vijeće odbrane|*]]
[[Kategorija:Vojne osobe u ratu u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački vojnici|Hrvatskog vijeća odbrane]]</text>
      <sha1>lohcwziporfm42jgnl4jzn6pcg9qo41</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3922401</id>
      <parentid>3922400</parentid>
      <timestamp>2026-08-28T00:29:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Z1KA premjestio je stranicu [[Kategorija:Oficiri Hrvatskog vijeća odbrane]] na [[Kategorija:Vojnici Hrvatskog vijeća odbrane]]: Uobičajen naziv</comment>
      <origin>3922400</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="244" sha1="lohcwziporfm42jgnl4jzn6pcg9qo41" xml:space="preserve">Ova kategorija sadrži članke o oficirima Hrvatskog vijeća obrane (HVO).

[[Kategorija:Hrvatsko vijeće odbrane|*]]
[[Kategorija:Vojne osobe u ratu u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački vojnici|Hrvatskog vijeća odbrane]]</text>
      <sha1>lohcwziporfm42jgnl4jzn6pcg9qo41</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Anto Valenta</title>
    <ns>0</ns>
    <id>61798</id>
    <revision>
      <id>3922414</id>
      <parentid>3851554</parentid>
      <timestamp>2026-08-28T00:30:08Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <comment>Moving from [[Category:Oficiri Hrvatskog vijeća odbrane]] to [[Category:Vojnici Hrvatskog vijeća odbrane]] using [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]]</comment>
      <origin>3922414</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2374" sha1="7hwiygbxn1eyz6z4kcovlxj3ht7dhch" xml:space="preserve">'''Anto Valenta''', rođen 1937. godine u [[Dolac na Lašvi|Docu]] kod [[Travnik]]a. Diplomirani inžinjer hemije. Radio u hemijskoj industriji u Vitezu, a kasnije kao nastavnik hemije u srednjoj školi &quot;Boris Kidrič&quot; u Vitezu, sve do početka rata u [[Srednja Bosna|Srednjoj Bosni]]. Jedan od ideoloških osnivača [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ-a]] u Srednjoj Bosni.  Političkim brošurama i pamfletima pokušava da opravda tzv. humano preseljenje naroda i time [[etničko čišćenje u Lašvanskoj dolini]], kao i [[Bošnjačko-hrvatski sukob|sukobe između Hrvata i Bošnjaka]] u to vrijeme. Po njegovoj tvrdnji:

{{Citat|... preseljenja bi trebala biti organizirana tek nakon civiliziranog dogovora na osnovu argumenata da su opravdana, a u cilju bolje budućnosti svih naroda...''&lt;ref&gt;'''Anto Valenta''', ''Podjela Bosne i borba za cjelovitost'', HKD Napredak Vitez, 1991. godine&lt;/ref&gt;.}}

U daljem slijedu u knjizi ''Podjela Bosne i borba za cjelovitost'', navedene su tabele u kojima su predstavljene tri faze preseljenja uz karte pravaca preseljenja te postavlja pitanja šta dobijaju tri naroda podjelom Bosne i Hercegovine.

Zbog svojih nacionalističkih opredjeljenja, može se smatrati jednim od ideoloških pokretača sukoba u [[Vitez]]u sa hrvatske strane [[1993]]. godine. 15. septembra 1992. godine izabran je za potpredsjednika [[HVO]], kao prvi zamjenik [[Mate Boban]]a. Pukovnik je [[HVO]]-a i nosilac ordena Reda Ante Starčevića. Učesnik je i u pregovorima na kojima će se donijeti [[Vance–Owenov plan]].&lt;ref&gt;'''Anto Valenta''', ''Srcem i razumom'', Hrvatska kulturna zajednica u FBiH 1998. godine {{ISBN|9958-835-00-2}}&lt;/ref&gt; Umro je 29. juna 2013. godine.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.hdzvitez.org/organizacija/vijesti/162-preminuo-anto-valenta.html|title=Preminuo Anto Valenta|author=Administrator|work=HDZ Vitez|access-date=2. 7. 2015|archive-date=18. 10. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20161018224504/http://www.hdzvitez.org/organizacija/vijesti/162-preminuo-anto-valenta.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

==Reference==
{{refspisak}}

{{DEFAULTSORT:Valenta, Anto}}
[[Kategorija:Rođeni 1937.]]
[[Kategorija:Biografije, Travnik]]
[[Kategorija:Vitez]]
[[Kategorija:Vojnici Hrvatskog vijeća odbrane]]
[[Kategorija:Političari Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Umrli 2013.]]</text>
      <sha1>7hwiygbxn1eyz6z4kcovlxj3ht7dhch</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Darko Kraljević</title>
    <ns>0</ns>
    <id>61900</id>
    <revision>
      <id>3922409</id>
      <parentid>3851558</parentid>
      <timestamp>2026-08-28T00:30:06Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <comment>Moving from [[Category:Oficiri Hrvatskog vijeća odbrane]] to [[Category:Vojnici Hrvatskog vijeća odbrane]] using [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]]</comment>
      <origin>3922409</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3549" sha1="ivzpo9tzqni6jcliwcuvt8af0amx9wp" xml:space="preserve">{{Infokutija osoba 
| ime                = Darko Kraljević
| slika              = 
| veličina_slike     = 
| opis               =  
| datum_rođenja      = {{Datum rođenja|1966|5|18}}
| mjesto_rođenja     = Vitez, Jugoslavija
| datum_smrti        = {{Datum smrti i godine|1995|7|2|1966|5|18}} 
| mjesto_smrti       = Vitez, Bosna i Hercegovina
| nacionalnost       = Hrvat
| druga_imena        = 
| zanimanje          = 
| godine_aktivnosti  = 
| poznat_po          = 
| značajna_djela     = 
| obrazovanje        = ekonomist
}}
[[Datoteka:Bista Darko Kraljevic.jpg|mini|desno|150px|Bista u Vitezu s poprsjem Kraljevića]]
'''Darko Kraljević''', rođen je 1966.&lt;ref name=&quot;HB&quot;&gt;[http://hercegbosna.org/forum/topic1885.html Podaci sa spomenika Kraljeviću na portalu HercegBosna.org]&lt;/ref&gt; u [[Vitez (općina)|Vitez]]u, u Bosni i Hercegovini.

==Biografija==

Darko Kraljević, osim služenja u [[JNA]], 1985-86. godine u rodu vojne policije u [[99. četa Vojne policije JNA|99. četi Vojne policije]] u [[Zemun]]u u [[Komanda stana RV PVO|Komandi stana RV PVO]], nema druge vojne izobrazbe. Iz [[JNA]] je izašao kao [[vodnik]] [[Vojna policija|vojne policije]]. Za majora [[Hrvatsko vijeće odbrane|Hrvatskog vijeća odbrane]] proglašen je 1994. godine. Zapovjednik specijalne jedinice [[Vitezovi]] koja je bila sastavljena od bivših pripadnika [[HOS]]-a. Kraljević je poginuo 2. jula 1995. godine u prometnoj nesreći. Posmrtno je promaknut u čin [[brigadir]]a.

==Kontroverze==
Smatra se odgovornim za napade na bošnjačke civile, kao i za teroristički napad sa kamionom cisternom u [[Vitez]]u 18. aprila 1993. u kom je najmanje šest osoba poginulo, a ranjeno 50.&lt;ref name=&quot;ICTY&quot;&gt;[http://www.icty.org/x/cases/kordic_cerkez/tjug/bcs/010226.pdf Presuda ICTY Dariju Kordiću i Mariju Čerkezu 26. februar 2001. godine]&lt;/ref&gt; Kamion bombu je prema izjavi britanskog  majora Friisa Pedersena, inicirao zapovjednik HOS-a Darko Kraljević.&lt;ref name=&quot;ICTY&quot;/&gt; Po izjavi svjedoka [[Anto Breljas|Ante Breljasa]], pripadnika ''Vitezova'' na suđenju Kordiću i Čerkezu, Vitezovi su bila jurišna jedinica, a Viteška brigada HVO-a defanzivna snaga. Zbog samovolje Kraljevića, Vitezovima nije zapovjedao niko osim njega samoga, te bi u borbenim dejstvima ''Vitezovi'' izveli prvi napad i započeli ulične borbe, te oduzimali satove, zlato i novac. Kad bi to završilo, Viteška brigada bi uspostavila red, pokupila svešto im je došlo pod ruku i odvezla to u kamionima. A onda bi došli izbjeglice da odaberu kuće za sebe.&lt;ref name=&quot;ICTY&quot; /&gt; Po izjavi svjedoka [[Lee Whitworth]], pripadnika britanske vojske, na suđenju [[Paško Ljubičić|Pašku Ljubičiću]], ''Vitezovi'' nisu učestvovali u [[Masakr u Ahmićima|napadu na Ahmiće]], ali on smatra da je zapovjednik Darko Kraljević još sa dva do tri pripadnika jedinice, učestvovao u napadu.&lt;ref name=&quot;Pasko&quot;&gt;{{Cite web |url=http://www.centar-za-mir.hr/uploads/Sudjenja/Ahmici/Ahmici_Izvjestaj_sa_sudjenja.doc |title=Izvještaj sa suđenja Pašku Ljubičiću X-KRO/06/241 Sud Bosne i Hercegovine |access-date=20. 12. 2012 |archive-date=4. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304100441/http://www.centar-za-mir.hr/uploads/Sudjenja/Ahmici/Ahmici_Izvjestaj_sa_sudjenja.doc |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{refspisak}}

{{stub-bh-biog}}

{{DEFAULTSORT:Kraljević, Darko}}
[[Kategorija:Vojnici Hrvatskog vijeća odbrane]]
[[Kategorija:Oficiri Hrvatskih odbrambenih snaga]]
[[Kategorija:Biografije, Vitez]]
[[Kategorija:Rođeni 1966.]]
[[Kategorija:Umrli 1995.]]</text>
      <sha1>ivzpo9tzqni6jcliwcuvt8af0amx9wp</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Nizozemski Antili</title>
    <ns>0</ns>
    <id>65363</id>
    <revision>
      <id>3922490</id>
      <parentid>3831904</parentid>
      <timestamp>2026-08-28T11:44:37Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3922490</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5347" sha1="tv1e84z4m395m0uth9mim6y7wgw616a" xml:space="preserve">{{Preuređivanje}}
{{Infokutija država|
izvorno_ime                    =Antias Hulandes ([[Holandski jezik|holandski]])|
zvanično_ime                   =Nizozemski Antili|
ime_genitiv                    =Nizozemskih Antila|
zastava                        =Flag of the Netherlands Antilles.svg|
grb                            =Coat of arms of the Netherlands Antilles (1986-2010).svg|
mapa                           =LocationNetherlandsAntilles.png|
službeni_jezik                 =[[Holandski jezik|holandski]], [[engleski jezik|engleski]], [[Papiamento]]|
glavni_grad                    =[[Willemstad]]|
vrsta_prve_vlasti              =Nizozemska prekomorska teritorija|
vladar_prva_vlast              =|
vrsta_druge_vlasti             =|      
vladar_druga_vlast             =|
po_površini_na_svijetu         =184.|
površina                       =800|
procenat_vode                  =zanemarivo|
po_broju_stanovnika_na_svijetu =185.|
stanovnika                     =183,000|
gustoća                        =229|
nezavisnost                    =|
valuta                         =[[Gulden holanskih antila]]|
vremenska_zona                 =[[UTC]] -4|
himna                          =|
internetski_nastavak           =[[.an]]|
pozivni_broj                   =+599|
|}}
'''Nizozemski Antili'''&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/nt.html|title=CIA - The World Factbook|website=www.cia.gov|language=en|access-date=18. 1. 2026|archive-date=5. 12. 2010|archive-url=https://web.archive.org/web/20101205173858/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/nt.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; bili su [[Nizozemska|nizozemski]] prekomorski posjed u [[Karipsko more|Karipskom moru]]. Obuhvataju pet naseljenih  ostrva u dvije grupe s ukupno oko 960&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; i oko 200.000 stanovnika od kojih su 85 posto [[Afrika|afričkog]] porijekla.

Pored [[turizam|turizma]], glavni prihod ostrva potiče od niza [[banka|banaka]] koje ovdje imaju svoje sjedište. Rasformirani su 10. oktobra 2010. godine. Po novom političkom poretku, Curaçao i Sveti Martin su autonomne zemlje unutar Kraljevine Nizozemske, zajedno s Arubom. Ostrva Bonaire, Saba i St. Eustahije su &quot;posebne općine&quot; Nizozemske koje ne pripadaju niti jednoj provinciji.

Nizozemskim Antilima pripadaju sljedeća ostrva:

* [[Ostrva privjetrine]] :
:* [[Curaçao]]
:* [[Bonaire]]
* [[Ostrva zavjetrine]] :
:* [[Saba]]
:* [[Sveti Eustahije (ostrvo)|Sveti Eustahije]] (ili, kako ga zove domaće stanovništvo, Statia)
:* [[Sveti Martin (ostrvo)|Sveti Martin]] (Samo južni dio. Sjeverni dio pripada [[Francuska|francuskom]] prekomorskom teritoriju [[Gvadalupe]]

Nizozemski antili su [[1954]]. dobili punu samostalnost u unutrašnjim pitanjima. Za pitanja vanjske politike kao i za odbranu, i dalje je nadležna Nizozemska.

Do [[1986]]. je i ostrvo [[Aruba]] bilo dio područja nizozemskih antila, kada je postao treći ravnopravno sastavni dio [[Nizozemska|Nizozemske]] uz Nizozemsku i nizozemske antile. Zbog toga se još i danas ponekad koristi pojam [[ABC-ostrva]].

Na ostrvima je [[1993]]. godine bio održan referendum na kojem se značajna većina stanovništva s pravom glasa izjasnila za ostanak u Kraljevini Nizozemskoj. Na Curaçau je 74% glasalo za ostanak, a i na drugim ostrvima rezultati su bili slični.

Naročito je vrijedan spomena međunarodni aerodrom princeze Julijane na Svetom Martinu. Njegov neobičan položaj privlači i oduševljava niz gledalaca; prilaz [[avion]]a, do pred samo slijetanje, odvija se iznad vode. Neposredno prije same sletne staze nalazi se plaža na koju rado dolaze znatiželjnici i promatraju slijetanje usprkos strašnoj buci i jakim zračnim strujanjima koje uzrokuju avioni. 
==Reference==
{{Refspisak}}

==Vanjski linkovi==
; Uprava
* {{službeni website|http://www.gov.an}} Vlade Nizozemskim Antila
* [http://www.antillenhuis.nl Antillenhuis] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100616191350/http://www.antillenhuis.nl/ |date=16. 6. 2010 }}&amp;nbsp;– Kabinet Nizozemskim Antila, Opunomoćeni Ministar U Nizozemskoj
* [https://web.archive.org/web/20161006035329/http://centralbank.cw/ Centralna Banka] Nizozemskih Antila
; Opće informacije
* [https://web.archive.org/web/20081025074859/http://ucblibraries.colorado.edu/govpubs/for/netherlandsantilles.htm Netherlands Antilles] iz ''UCB Libraries GovPubs''
; Historija
* (en)} (šp) [http://www.wdl.org/en/item/4393/ Method of Securing the Ports and Populations of All the Coasts of the Indies] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160527055959/https://www.wdl.org/en/item/4393/ |date=27. 5. 2016 }}{{Normativna kontrola}}{{Commons|Netherlands Antilles}}
{{Commonscat|Netherlands Antilles}}
{{wikiatlas|the Netherlands Antilles}}

[[Kategorija:Nizozemski Antili|*]]
[[Kategorija:Bivše države na Karibima]]
[[Kategorija:Bivše nizozemske kolonije]]
[[Kategorija:Zavjetrinski Antili]]
[[Kategorija:20. vijek na Arubi]]
[[Kategorija:20. vijek na Bonaireu]]
[[Kategorija:20. vijek na Curaçau]]
[[Kategorija:20. vijek na Sint Maartenu]]
[[Kategorija:Države nizozemskog govornog područja]]
[[Kategorija:Države engleskog govornog područja]]
[[Kategorija:Države i teritorije osnovane 1954.]]
[[Kategorija:Države i teritorije ukinute 2010.]]
[[Kategorija:Specijalne teritorije Evropske unije]]</text>
      <sha1>tv1e84z4m395m0uth9mim6y7wgw616a</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Harald V, kralj Norveške</title>
    <ns>0</ns>
    <id>66973</id>
    <revision>
      <id>3922476</id>
      <parentid>3896913</parentid>
      <timestamp>2026-08-28T10:05:54Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>SimplyFreddie</username>
        <id>109846</id>
      </contributor>
      <comment>smrt</comment>
      <origin>3922476</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5990" sha1="mqer4mu3m62xrirqvfjhdilp9ezdbka" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
{{Infokutija Vladar
| Ime = Harald V
| Nasljeđivanje= [[Spisak norveških kraljeva|Kralj Norveške]]
| Slika = REUNIÓN CON EL REY DE NORUEGA HARALD V Y HAAKON MAGNUS, PRÍNCIPE HEREDERO DE NORUEGA. OSLO, 10 DE DICIEMBRE DE 2025. (54975098432) (cropped).jpg
| Opis slike =
| Vladavina = 17. januar 1991 – 28. august 2026.
| Prethodnik = [[Olaf V, kralj Norveške|Olaf V]]
| Prestolonasljednik = [[Haakon, krunski princ od Norveške|Haakon]]
| Supružnik = [[Sonja Haraldsen]]
| Djeca = [[Märtha Louise od Norveške]]&lt;br&gt;[[Haakon, krunski princ od Norveške]]
| Dinastija = [[Schleswig-Holstein-Sonderburg-Glücksburg]]
| Otac = [[Olaf V, kralj Norveške]]
| Majka = [[Marta od Švedske]]
| Datum rođenja = {{Datum rođenja|1937|2|21}}
| Datum smrti = {{Datum smrti i godine|2026|8|28|1937|2|21}}
|}}
'''Harald V''' (21. februar 1937 – 28. august 2026.) bio je [[Spisak norveških kraljeva|kralj]] [[Norveška|Norveške]].

== Djetinjstvo ==
Rođen je kao sin norveškog [[prestolonasljednik|krunskog princa]] [[Olaf V, kralj Norveške|Olafa]] i [[Švedska|švedske]] [[Marta od Švedske|princeze Marte]] u gradu Askeru, što ga nakon čini prvim norveškim kraljem nakon nekoliko stoljeća rođenim na norveškom tlu.

Norveška kraljevska porodica je bila prisiljena napustiti palaču usljed [[Njemačka|njemačke]] invazije i skloniti se u Švedsku, koju napuštaju osjećajući se ugroženima od strane ondašnjih nacista i odlaze u [[Sjedinjene Američke Države]]. Princ Harald je s majkom i dvije sestre živio u [[Washington]]u, dok su njegov djed i otac [[Drugi svjetski rat]] proveli u [[London]]u. Sa završetkom rata 1945. princ Harald s ostatkom kraljevske porodice vraća se u Norvešku.

== Prestolonasljednik ==
Godine 1957. umire Haraldov djed, ostavljajući prijestolje svom sinu Olafu. Od toga trenutka Harald postaje princ [[prestolonasljednik]] i preuzima dužnosti [[regent]]a u ime svoga oca kada je on u inostranstvu. Kada je Haraldu [[parlament]] zabranio da oženi običnu građanku, [[Sonja Haraldsen|Sonju Haraldsen]], on je zaprijetio odricanjem od trona. Njegove starije setre su se već udale za građane, te tako obje izgubile prava na tron. Budući da bi Haraldovo odricanje od trona značilo kolaps monarhije, kralj Olaf V je popustio i dopustio Haraldu da oženi Sonju.

Budući kralj je sa suprugom dobio dvoje djece, [[Märtha Louise od Norveške|princezu Märthu Louise]] i princa prestolonasljednika [[Haakon, krunski princ od Norveške|Haakona]]. Princ prestolonasljednik je također oženio građanku, [[Mette-Marit Tjessem Høiby]].

== Vladavina ==
Smrt njegovog oca 17. januara 1991. učinila je Haralda kraljem Norveške i poglavarom Norveške crkve. Nakon ustoličenja dobio je niz stranih odlikovanja i doktorata.

Godine 2003. objavljeno je da kralj boluje od [[Rak (medicina)|raka mjehura]], koji je uspješno odstranjen operacijom u [[Oslo|Oslu]]. Nakon kraljeve operacije državne poslove vodio je princ prestolonasljednik, a kralj je opet preuzeo vlast u aprili. Sve do pojave raka kralj je bio strastven pušač, ali tu je naviku odbacio tokom liječenja. Kralj je zatim prošao kroz operaciju srca, prilikom čega je princ prestolonasljednik opet preuezo očeve dužnosti. Vratio se svojim poslovima 7. juna, na dan kada su Norvežani slavili stotu godišnjicu izdvajanja iz unije sa Švedskom.

== Porijeklo ==
{{Porodično stablo 5
|style=font-size: 90%; line-height: 110%;
|border=1
|boxstyle=padding-top: 0; padding-bottom: 0;
|boxstyle_1=background-color: #fcc;
|boxstyle_2=background-color: #fb9;
|boxstyle_3=background-color: #ffc;
|boxstyle_4=background-color: #bfc;
|boxstyle_5=background-color: #fcb;
|1= 1. '''Harald V, kralj Norveške'''
|2= 2. [[Olaf V, kralj Norveške]]
|3= 3. Princeza [[Marta od Švedske]]
|4= 4. [[Haakon VII, kralj Norveške]]
|5= 5. Princeza [[Matilda Velška|Matilda od Velsa]]
|6= 6. Princ [[Karlo, vojvoda od Västergötlanda]]
|7= 7. Princeza [[Ingeborg od Danske]]
|8= 8. [[Fridrik VIII, kralj Danske]]
|9= 9. Princeza [[Ludovika od Švedske|Ludovika od Švedske i Norveške]]
|10= 10. [[Eduard VII, kralj Ujedinjenog Kraljevstva]]
|11= 11. Princeza [[Aleksandra od Danske]]
|12= 12. [[Oskar II, kralj Švedske|Oskar II, kralj Švedske i Norveške]]
|13= 13. Princeza [[Sofija od Nassaua]]
|14= 14. [[Fridrik VIII, kralj Danske]] ( = 8)
|15= 15. Princeza [[Ludovika od Švedske|Ludovika od Švedske i Norveške]] ( = 9 )
|16= 16. [[Kristijan IX, kralj Danske]]
|17= 17. Landgrofica [[Ludovika od Hessen-Kassela]]
|18= 18. [[Karlo XV, kralj Švedske|Karlo XV i IV, kralj Švedske i Norveške]]
|19= 19. Princeza [[Ludovika Holandska|Ludovika od Holandije]]
|20= 20. Princ [[Albert od Saskokoburga i Gote]]
|21= 21. [[Viktorija, kraljica Ujedinjenog Kraljevstva]]
|22= 22. [[Kristijan IX, kralj Danske]] (= 16)
|23= 23. Landgrofica [[Ludovika od Hessen-Kassela]] (= 17)
|24= 24. [[Oskar I, kralj Švedske|Oskar I, kralj Švedske i Norveške]]
|25= 25. [[Jozefina od Leuchtenberga]]
|26= 26. [[Vilim, vojvoda Nassaua]]
|27= 27. Princeza [[Paulina Virtemberška|Paulina od Württemberga]]
|28= 28. [[Kristijan IX, kralj Danske]] (= 16)
|29= 29. Landgrofica [[Ludovika od Hessen-Kassela]] (= 17)
|30= 30. [[Karlo XV, kralj Švedske]] (= 18)
|31= 31. Princeza [[Ludovika Holandska|Ludovika od Holandije]] (= 19)
}}

== Vanjski linkovi==
* {{Commonscat-inline|Harald V of Norway}}

{{Početak redoslijedne kutije}}
{{Vladarske titule}}
{{Redoslijedna kutija 1 na 1
|titula= [[Spisak norveških kraljeva|Kralj Norveške]]
|godine= 1991–2026
|prethodnik= [[Olaf V, kralj Norveške|Olaf V]]
|nasljednik=/
}}
{{Kraj redoslijedne kutije}}

{{Dobitnici Medalje Holmenkollen}}
{{Norveški vladari}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Rođeni 1937.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Kraljevi Norveške]]
[[Kategorija:Trenutni vladari]]
[[Kategorija:Gliksburgovci]]
[[Kategorija:Nosioci Ordena jugoslavenske zvijezde]]
[[Kategorija:Nosioci Zvijezde Republike Indonezije]]</text>
      <sha1>mqer4mu3m62xrirqvfjhdilp9ezdbka</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3922477</id>
      <parentid>3922476</parentid>
      <timestamp>2026-08-28T10:06:23Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>SimplyFreddie</username>
        <id>109846</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3922477</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5958" sha1="3ar6sfj3i4ov3ihs8zp47m7frauow69" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
{{Infokutija Vladar
| Ime = Harald V
| Nasljeđivanje= [[Spisak norveških kraljeva|Kralj Norveške]]
| Slika = REUNIÓN CON EL REY DE NORUEGA HARALD V Y HAAKON MAGNUS, PRÍNCIPE HEREDERO DE NORUEGA. OSLO, 10 DE DICIEMBRE DE 2025. (54975098432) (cropped).jpg
| Opis slike =
| Vladavina = 17. januar 1991 – 28. august 2026.
| Prethodnik = [[Olaf V, kralj Norveške|Olaf V]]
| Prestolonasljednik = [[Haakon, krunski princ od Norveške|Haakon]]
| Supružnik = [[Sonja Haraldsen]]
| Djeca = [[Märtha Louise od Norveške]]&lt;br&gt;[[Haakon, krunski princ od Norveške]]
| Dinastija = [[Schleswig-Holstein-Sonderburg-Glücksburg]]
| Otac = [[Olaf V, kralj Norveške]]
| Majka = [[Marta od Švedske]]
| Datum rođenja = {{Datum rođenja|1937|2|21}}
| Datum smrti = {{Datum smrti i godine|2026|8|28|1937|2|21}}
|}}
'''Harald V''' (21. februar 1937 – 28. august 2026.) bio je [[Spisak norveških kraljeva|kralj]] [[Norveška|Norveške]].

== Djetinjstvo ==
Rođen je kao sin norveškog [[prestolonasljednik|krunskog princa]] [[Olaf V, kralj Norveške|Olafa]] i [[Švedska|švedske]] [[Marta od Švedske|princeze Marte]] u gradu Askeru, što ga nakon čini prvim norveškim kraljem nakon nekoliko stoljeća rođenim na norveškom tlu.

Norveška kraljevska porodica je bila prisiljena napustiti palaču usljed [[Njemačka|njemačke]] invazije i skloniti se u Švedsku, koju napuštaju osjećajući se ugroženima od strane ondašnjih nacista i odlaze u [[Sjedinjene Američke Države]]. Princ Harald je s majkom i dvije sestre živio u [[Washington]]u, dok su njegov djed i otac [[Drugi svjetski rat]] proveli u [[London]]u. Sa završetkom rata 1945. princ Harald s ostatkom kraljevske porodice vraća se u Norvešku.

== Prestolonasljednik ==
Godine 1957. umire Haraldov djed, ostavljajući prijestolje svom sinu Olafu. Od toga trenutka Harald postaje princ [[prestolonasljednik]] i preuzima dužnosti [[regent]]a u ime svoga oca kada je on u inostranstvu. Kada je Haraldu [[parlament]] zabranio da oženi običnu građanku, [[Sonja Haraldsen|Sonju Haraldsen]], on je zaprijetio odricanjem od trona. Njegove starije setre su se već udale za građane, te tako obje izgubile prava na tron. Budući da bi Haraldovo odricanje od trona značilo kolaps monarhije, kralj Olaf V je popustio i dopustio Haraldu da oženi Sonju.

Budući kralj je sa suprugom dobio dvoje djece, [[Märtha Louise od Norveške|princezu Märthu Louise]] i princa prestolonasljednika [[Haakon, krunski princ od Norveške|Haakona]]. Princ prestolonasljednik je također oženio građanku, [[Mette-Marit Tjessem Høiby]].

== Vladavina ==
Smrt njegovog oca 17. januara 1991. učinila je Haralda kraljem Norveške i poglavarom Norveške crkve. Nakon ustoličenja dobio je niz stranih odlikovanja i doktorata.

Godine 2003. objavljeno je da kralj boluje od [[Rak (medicina)|raka mjehura]], koji je uspješno odstranjen operacijom u [[Oslo|Oslu]]. Nakon kraljeve operacije državne poslove vodio je princ prestolonasljednik, a kralj je opet preuzeo vlast u aprili. Sve do pojave raka kralj je bio strastven pušač, ali tu je naviku odbacio tokom liječenja. Kralj je zatim prošao kroz operaciju srca, prilikom čega je princ prestolonasljednik opet preuezo očeve dužnosti. Vratio se svojim poslovima 7. juna, na dan kada su Norvežani slavili stotu godišnjicu izdvajanja iz unije sa Švedskom.

== Porijeklo ==
{{Porodično stablo 5
|style=font-size: 90%; line-height: 110%;
|border=1
|boxstyle=padding-top: 0; padding-bottom: 0;
|boxstyle_1=background-color: #fcc;
|boxstyle_2=background-color: #fb9;
|boxstyle_3=background-color: #ffc;
|boxstyle_4=background-color: #bfc;
|boxstyle_5=background-color: #fcb;
|1= 1. '''Harald V, kralj Norveške'''
|2= 2. [[Olaf V, kralj Norveške]]
|3= 3. Princeza [[Marta od Švedske]]
|4= 4. [[Haakon VII, kralj Norveške]]
|5= 5. Princeza [[Matilda Velška|Matilda od Velsa]]
|6= 6. Princ [[Karlo, vojvoda od Västergötlanda]]
|7= 7. Princeza [[Ingeborg od Danske]]
|8= 8. [[Fridrik VIII, kralj Danske]]
|9= 9. Princeza [[Ludovika od Švedske|Ludovika od Švedske i Norveške]]
|10= 10. [[Eduard VII, kralj Ujedinjenog Kraljevstva]]
|11= 11. Princeza [[Aleksandra od Danske]]
|12= 12. [[Oskar II, kralj Švedske|Oskar II, kralj Švedske i Norveške]]
|13= 13. Princeza [[Sofija od Nassaua]]
|14= 14. [[Fridrik VIII, kralj Danske]] ( = 8)
|15= 15. Princeza [[Ludovika od Švedske|Ludovika od Švedske i Norveške]] ( = 9 )
|16= 16. [[Kristijan IX, kralj Danske]]
|17= 17. Landgrofica [[Ludovika od Hessen-Kassela]]
|18= 18. [[Karlo XV, kralj Švedske|Karlo XV i IV, kralj Švedske i Norveške]]
|19= 19. Princeza [[Ludovika Holandska|Ludovika od Holandije]]
|20= 20. Princ [[Albert od Saskokoburga i Gote]]
|21= 21. [[Viktorija, kraljica Ujedinjenog Kraljevstva]]
|22= 22. [[Kristijan IX, kralj Danske]] (= 16)
|23= 23. Landgrofica [[Ludovika od Hessen-Kassela]] (= 17)
|24= 24. [[Oskar I, kralj Švedske|Oskar I, kralj Švedske i Norveške]]
|25= 25. [[Jozefina od Leuchtenberga]]
|26= 26. [[Vilim, vojvoda Nassaua]]
|27= 27. Princeza [[Paulina Virtemberška|Paulina od Württemberga]]
|28= 28. [[Kristijan IX, kralj Danske]] (= 16)
|29= 29. Landgrofica [[Ludovika od Hessen-Kassela]] (= 17)
|30= 30. [[Karlo XV, kralj Švedske]] (= 18)
|31= 31. Princeza [[Ludovika Holandska|Ludovika od Holandije]] (= 19)
}}

== Vanjski linkovi==
* {{Commonscat-inline|Harald V of Norway}}

{{Početak redoslijedne kutije}}
{{Vladarske titule}}
{{Redoslijedna kutija 1 na 1
|titula= [[Spisak norveških kraljeva|Kralj Norveške]]
|godine= 1991–2026
|prethodnik= [[Olaf V, kralj Norveške|Olaf V]]
|nasljednik=/
}}
{{Kraj redoslijedne kutije}}

{{Dobitnici Medalje Holmenkollen}}
{{Norveški vladari}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Rođeni 1937.]]
[[Kategorija:Umrli 2026.]]
[[Kategorija:Kraljevi Norveške]]
[[Kategorija:Gliksburgovci]]
[[Kategorija:Nosioci Ordena jugoslavenske zvijezde]]
[[Kategorija:Nosioci Zvijezde Republike Indonezije]]</text>
      <sha1>3ar6sfj3i4ov3ihs8zp47m7frauow69</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3922479</id>
      <parentid>3922477</parentid>
      <timestamp>2026-08-28T10:07:03Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>SimplyFreddie</username>
        <id>109846</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3922479</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5950" sha1="8wgwlt75d77vf8hudyg146as8nnz7m2" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
{{Infokutija Vladar
| Ime = Harald V
| Nasljeđivanje= [[Spisak norveških kraljeva|Kralj Norveške]]
| Slika = REUNIÓN CON EL REY DE NORUEGA HARALD V Y HAAKON MAGNUS, PRÍNCIPE HEREDERO DE NORUEGA. OSLO, 10 DE DICIEMBRE DE 2025. (54975098432) (cropped).jpg
| Opis slike =
| Vladavina = 17. januar 1991 – 28. august 2026.
| Prethodnik = [[Olaf V, kralj Norveške|Olaf V]]
| Nasljednik = [[Haakon, krunski princ od Norveške|Haakon]]
| Supružnik = [[Sonja Haraldsen]]
| Djeca = [[Märtha Louise od Norveške]]&lt;br&gt;[[Haakon, krunski princ od Norveške]]
| Dinastija = [[Schleswig-Holstein-Sonderburg-Glücksburg]]
| Otac = [[Olaf V, kralj Norveške]]
| Majka = [[Marta od Švedske]]
| Datum rođenja = {{Datum rođenja|1937|2|21}}
| Datum smrti = {{Datum smrti i godine|2026|8|28|1937|2|21}}
|}}
'''Harald V''' (21. februar 1937 – 28. august 2026.) bio je [[Spisak norveških kraljeva|kralj]] [[Norveška|Norveške]].

== Djetinjstvo ==
Rođen je kao sin norveškog [[prestolonasljednik|krunskog princa]] [[Olaf V, kralj Norveške|Olafa]] i [[Švedska|švedske]] [[Marta od Švedske|princeze Marte]] u gradu Askeru, što ga nakon čini prvim norveškim kraljem nakon nekoliko stoljeća rođenim na norveškom tlu.

Norveška kraljevska porodica je bila prisiljena napustiti palaču usljed [[Njemačka|njemačke]] invazije i skloniti se u Švedsku, koju napuštaju osjećajući se ugroženima od strane ondašnjih nacista i odlaze u [[Sjedinjene Američke Države]]. Princ Harald je s majkom i dvije sestre živio u [[Washington]]u, dok su njegov djed i otac [[Drugi svjetski rat]] proveli u [[London]]u. Sa završetkom rata 1945. princ Harald s ostatkom kraljevske porodice vraća se u Norvešku.

== Prestolonasljednik ==
Godine 1957. umire Haraldov djed, ostavljajući prijestolje svom sinu Olafu. Od toga trenutka Harald postaje princ [[prestolonasljednik]] i preuzima dužnosti [[regent]]a u ime svoga oca kada je on u inostranstvu. Kada je Haraldu [[parlament]] zabranio da oženi običnu građanku, [[Sonja Haraldsen|Sonju Haraldsen]], on je zaprijetio odricanjem od trona. Njegove starije setre su se već udale za građane, te tako obje izgubile prava na tron. Budući da bi Haraldovo odricanje od trona značilo kolaps monarhije, kralj Olaf V je popustio i dopustio Haraldu da oženi Sonju.

Budući kralj je sa suprugom dobio dvoje djece, [[Märtha Louise od Norveške|princezu Märthu Louise]] i princa prestolonasljednika [[Haakon, krunski princ od Norveške|Haakona]]. Princ prestolonasljednik je također oženio građanku, [[Mette-Marit Tjessem Høiby]].

== Vladavina ==
Smrt njegovog oca 17. januara 1991. učinila je Haralda kraljem Norveške i poglavarom Norveške crkve. Nakon ustoličenja dobio je niz stranih odlikovanja i doktorata.

Godine 2003. objavljeno je da kralj boluje od [[Rak (medicina)|raka mjehura]], koji je uspješno odstranjen operacijom u [[Oslo|Oslu]]. Nakon kraljeve operacije državne poslove vodio je princ prestolonasljednik, a kralj je opet preuzeo vlast u aprili. Sve do pojave raka kralj je bio strastven pušač, ali tu je naviku odbacio tokom liječenja. Kralj je zatim prošao kroz operaciju srca, prilikom čega je princ prestolonasljednik opet preuezo očeve dužnosti. Vratio se svojim poslovima 7. juna, na dan kada su Norvežani slavili stotu godišnjicu izdvajanja iz unije sa Švedskom.

== Porijeklo ==
{{Porodično stablo 5
|style=font-size: 90%; line-height: 110%;
|border=1
|boxstyle=padding-top: 0; padding-bottom: 0;
|boxstyle_1=background-color: #fcc;
|boxstyle_2=background-color: #fb9;
|boxstyle_3=background-color: #ffc;
|boxstyle_4=background-color: #bfc;
|boxstyle_5=background-color: #fcb;
|1= 1. '''Harald V, kralj Norveške'''
|2= 2. [[Olaf V, kralj Norveške]]
|3= 3. Princeza [[Marta od Švedske]]
|4= 4. [[Haakon VII, kralj Norveške]]
|5= 5. Princeza [[Matilda Velška|Matilda od Velsa]]
|6= 6. Princ [[Karlo, vojvoda od Västergötlanda]]
|7= 7. Princeza [[Ingeborg od Danske]]
|8= 8. [[Fridrik VIII, kralj Danske]]
|9= 9. Princeza [[Ludovika od Švedske|Ludovika od Švedske i Norveške]]
|10= 10. [[Eduard VII, kralj Ujedinjenog Kraljevstva]]
|11= 11. Princeza [[Aleksandra od Danske]]
|12= 12. [[Oskar II, kralj Švedske|Oskar II, kralj Švedske i Norveške]]
|13= 13. Princeza [[Sofija od Nassaua]]
|14= 14. [[Fridrik VIII, kralj Danske]] ( = 8)
|15= 15. Princeza [[Ludovika od Švedske|Ludovika od Švedske i Norveške]] ( = 9 )
|16= 16. [[Kristijan IX, kralj Danske]]
|17= 17. Landgrofica [[Ludovika od Hessen-Kassela]]
|18= 18. [[Karlo XV, kralj Švedske|Karlo XV i IV, kralj Švedske i Norveške]]
|19= 19. Princeza [[Ludovika Holandska|Ludovika od Holandije]]
|20= 20. Princ [[Albert od Saskokoburga i Gote]]
|21= 21. [[Viktorija, kraljica Ujedinjenog Kraljevstva]]
|22= 22. [[Kristijan IX, kralj Danske]] (= 16)
|23= 23. Landgrofica [[Ludovika od Hessen-Kassela]] (= 17)
|24= 24. [[Oskar I, kralj Švedske|Oskar I, kralj Švedske i Norveške]]
|25= 25. [[Jozefina od Leuchtenberga]]
|26= 26. [[Vilim, vojvoda Nassaua]]
|27= 27. Princeza [[Paulina Virtemberška|Paulina od Württemberga]]
|28= 28. [[Kristijan IX, kralj Danske]] (= 16)
|29= 29. Landgrofica [[Ludovika od Hessen-Kassela]] (= 17)
|30= 30. [[Karlo XV, kralj Švedske]] (= 18)
|31= 31. Princeza [[Ludovika Holandska|Ludovika od Holandije]] (= 19)
}}

== Vanjski linkovi==
* {{Commonscat-inline|Harald V of Norway}}

{{Početak redoslijedne kutije}}
{{Vladarske titule}}
{{Redoslijedna kutija 1 na 1
|titula= [[Spisak norveških kraljeva|Kralj Norveške]]
|godine= 1991–2026
|prethodnik= [[Olaf V, kralj Norveške|Olaf V]]
|nasljednik=/
}}
{{Kraj redoslijedne kutije}}

{{Dobitnici Medalje Holmenkollen}}
{{Norveški vladari}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Rođeni 1937.]]
[[Kategorija:Umrli 2026.]]
[[Kategorija:Kraljevi Norveške]]
[[Kategorija:Gliksburgovci]]
[[Kategorija:Nosioci Ordena jugoslavenske zvijezde]]
[[Kategorija:Nosioci Zvijezde Republike Indonezije]]</text>
      <sha1>8wgwlt75d77vf8hudyg146as8nnz7m2</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Malahit</title>
    <ns>0</ns>
    <id>68591</id>
    <revision>
      <id>3922357</id>
      <parentid>3838532</parentid>
      <timestamp>2026-08-27T22:09:45Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3922357</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8970" sha1="flpozagcqou0q8vyoprbm1nh5kk5r2y" xml:space="preserve">{{Infokutija mineral
| naziv         = Malahit
| kategorija    = karbonati
| širina_kutije = 
| boja_kutije   = green
| slika         = Malachite Macro 43.jpg
| veličina_slike= 
| tekst         = Malahit
| formula       = {{Chem|Cu|2|C|O|3|(OH)|2}}
| mol_težina    = 221,1 g/mol
| boja          = zelen
| habitus       = masivan, stalaktitan
| sistem        = monoklinski
| srastanje     = Obično na {{mset|100}} i {{mset|201}}
| kalavost      = savršena
| lomljivost    = neujednačena, krhka
| čvrstoća      =
| tvrdoća       = 3,5 – 4
| sjaj          = 
| poliranje     = 
| prelamanje    = 
| optičkeosob    = biaksialne (–)
| birefringence = δ = 0,254
| disperzija    = 
| pleohroizam   = da
| fluorescencija= 
| apsorpcija    =
| ogreb         = zelen
| gravity       = 3,6 – 4,05
| gustoća       = 
| topljenje     = 
| zapaljivost   = 
| dijagnostika  = 
| rastvorljivost = 
| transparencija = providan do neproziran
| ostalo         = 
| reference     =
}}
'''Malahit''' je relativno česti [[Karbonatni minerali|karbonatni mineral]] poznat kao bazični ''[[bakar-karbonat]]'' hemijskog sastava: Cu&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;CO&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;(OH)&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;. Po Strunzovoj sistematici minerala spada u klasu &quot;karbonata i nitrata&quot;.&lt;ref name=&quot;StrunzNickel&quot; /&gt; Zelene je boje i [[kristalizacija|kristalizira]] u [[monoklinski kristalni sistem|monoklinskom]] [[kristalni sistem|kristalnom sistemu]]. Individualni [[kristal]]i malahita su dosta rijetki, a oni mogu imati igličast ili prizmatični habitus. Malahit nastaje iz [[bakar]]nih [[ruda]] i često dolazi zajedno sa [[azurit]]om ({{Chem|Cu|3|(CO&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;)|2|(OH)|2}}). Uglavnom se nalazi u obliku masivnih ili grozdastih agregata u svim nijansama zelene.

== Historija i etimologija ==
Ljudima je malahit poznat još iz [[prahistorija|prahistorije]]. Pripadnici drevnih civilizacija nosili su hamajlije i nakit od malahita u svrhu zaštite od bolesti i loše sreće.&lt;ref name=&quot;zemljaski&quot;/&gt; [[Plinije Stariji]] (23–79) opisivao je malahit u svom djelu ''[[Naturalis historia]]''. Ime minerala potiče od latinske riječi ''molochitis'', a izvedeno iz grčkog μαλάχη, odnosno po starogrčkom izgovoru ''maláchē'' što znači [[sljez]]. Pretpostavlja se da boja kamena podsjeća na snažnu zelenu boju listova sljeza.

Već u [[Antička Grčka|Antičkoj Grčkoj]], [[Stari Egipat|Starom Egiptu]] i [[Antički Rim|Rimu]], ovaj mineral je bio naročito cijenjen. Egipćani su iz malahita isijecali razne umjetničke predmete kao što su hamajlije i [[skarabej]]e ili su fino isitnjeni mineral u obliku praha koristili kao sjenilo za oči. Suprotno ranijim pretpostavkama, malahit nije korišten kao osnova za dobijanje zelenih pigmenata korištenih u zidnim crtežima u staroegipatskim grobnicama, što se u aspektu modernih istraživanja pokazalo za vrlo vjerovatno. I u starokineskoj civilizaciji malahit je bio dosta cijenjen materijal. Tako naprimjer pigment načinjen od malahita otkriven je u ostacima sloja boje na kipovima ''vojske terakote'', u mauzoleju prvog kineskog cara [[Qin Shi Huang]]a.&lt;ref name=&quot;kinsung&quot;/&gt;

Sve do Srednjeg vijeka, malahit se koristio za [[lemljenje]] predmeta koje su izrađivali zlatari. U tu svrhu, on se najprije mrvio u prah i pomoću ribljeg ljepila i vode pretvarao u emulziju zvanu &quot;zlatno ljepilo&quot; (grč. ''chrysokolla'', chrysos - zlato; kolla - ljepilo). U vatri zapaljenoj na drvenom uglju, &quot;zlatno ljepilo&quot; se reducira zbog prisustva [[ugljik-monoksid]]a do [[bakar|bakra]], pri čemu nastaje legura bakra kojom se može lemiti. Na taj način bilo je moguće lemljenje finih zlatnih žica i zlatih perli i kuglica na površinu nekog predmeta. Etruščani su bili vrsni znalci ovog postupka a i stari Egipćani su također poznavali ovu metodu. Primjer upotrebe ove metode u starom Egiptu bile su mrtvačke maske i drugi predmeti pronađeni u grobnici [[faraon]]a [[Tutankhamon]]a.

== Rasprostranjenost ==
Malahit je mineral koji se može pronaći na brojnim nalazištima širom svijeta, uglavnom u gornjim oksidnim zonama depozita rude bakra. U prirodi je najčešće povezan sa [[azurit]]om, bazičnim plavim [[karbonat]]om bakra ({{Chem|Cu|3|(CO&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;)|2|(OH)|2}}), koji sadrži manje hemijski vezane vode u svojim kristalima, a također i sa [[hrizokola|hrizokolom]] ([[bakar-silikat]]om). Malahit je mnogo više rasprostranjen u prirodi od azurita. Velika nalazišta malahita pronađena su na [[Ural (planina)|Uralskom gorju]] u Rusiji, okrugu Katanga u [[Demokratska Republika Kongo|DR Kongu]], u [[Zimbabve]]u i [[Čile]]u. Ova nalazišta bila su važni izvori malahita u lapidarne svrhe (za obradu poludragog kamenja i slično).&lt;ref name=&quot;Gettens&quot;/&gt;

Izvori malahita, koji se koristio u srednjevjekovnom evropskom slikarstvu, nisu poznati,  mada postoje rijetka spominjanja rudnika bakra u Mađarskoj kao jednog od mogućih izvora azurita i malahita, a dobro su poznati antički rudnici bakra širom istočnog dijela [[Srednja Evropa|Centralne Evrope]]. Chessy-les-Mines u blizini Lyona mogao bi biti drugi izvor malahita. Vanoccio Biringuccio, italijanski [[metalurgija|metalurg]] iz 15. vijeka, pisao je o ''zelenom azuru'', za šta današnji naučnici smatraju da se radi o malahitu. U istim izvorima također se spominje ''njemački azur'' što bi moglo odgovarati azuritu.&lt;ref name=&quot;Gettens&quot;/&gt; Postoji veći broj manjih nalazišta rude bakra u Kini i [[Japan]]u, a koji su mogli služiti kao izvori malahita. Međutim, mnogi današnji trgovci bojama u Japanu uvoze malahit iz afričkih država i Čilea.&lt;ref name=&quot;Gettens&quot;/&gt;

== Osobine ==
Za malahit je karaktristična njegova izrazita zelena boja, a koja u pojedinim nalazištima može varirati od svijetlozelene do gotovo crno-zelene.&lt;ref name=&quot;Bruder&quot; /&gt; Malahit iskazuje općenito izuzetno snažan [[pleohroizam]] (višebojnost), koja se manifestira tako što se njegova boja mijenja u zavisnosti od smjera i pravca svjetlosti koja na njega pada, počev od gotovo potpune prozirnosti, preko žutozelene do tamne zelene.&lt;ref name=&quot;Schumann-192&quot; /&gt;

Tvrdoća po Mohsu malahita iznosi od 3,5 do 4, dok je njegova gustoća od 3,6 do 4,05&amp;nbsp;g/cm³, u zavisnosti od stepena čistoće njegovih spojeva. Udio [[bakar|bakra]] u njemu iznosi oko 57,3 %.&lt;ref name=&quot;indija&quot;/&gt;

Zbog svoje relativno male tvrdoće i ne toliko velike gustoće, malahit je podložan lahkom lomljenju. Sunčeva svjetlost čini ga dosta bljeđim, a voda mu može &quot;oduzeti&quot; dio sjaja, a u nekim slučajevima može doći i do promjene boje.

&lt;gallery&gt;
Datoteka:Malachite-unit-cell-3D-balls.png|Jedinična ćelija malahita
Datoteka:Azurite with malachite and others.jpg|Malahit sa [[azurit]]om
Datoteka:Malachite Kolwezi Katanga Congo.jpg|Polirani malahit
&lt;/gallery&gt;
{{Commonscat|Malachite}}

== Reference ==
{{refspisak|1|refs=
&lt;ref name=&quot;StrunzNickel&quot;&gt;{{Cite book|author= Karl Hugo Strunz; Ernest Henry Nickel|title= Strunz Mineralogical Tables. Chemical-structural Mineral Classification System | edition= 9 | publisher= E. Schweizerbart’sche Verlagsbuchhandlung (Nägele u. Obermiller) | location= Stuttgart | year= 2001 | pages= 294 | isbn= 3-510-65188-X}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;zemljaski&quot;&gt;[https://www.zemaljskimuzej.ba/bs/prirodne-nauke/geologija/malahit Malahit] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200812043605/https://zemaljskimuzej.ba/bs/prirodne-nauke/geologija/malahit |date=12. 8. 2020 }} na stranici Zemaljskog muzeja BiH, pristupljeno 5. marta 2019.&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;kinsung&quot;&gt;[http://www.china-intern.de/page/kultur-antike/1110960420.html Das achte Weltwunder] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170428061636/http://www.china-intern.de/page/kultur-antike/1110960420.html |date=28. 4. 2017 }}, na stranici china-intern.de, pristupljeno 8. marta 2019.&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Gettens&quot;&gt;Rutherford J. Gettens; Elisabeth West Fitzhugh (1974): ''Malachite and Green Verditer'', Studies in Conservation, volume 19, issue 1; {{doi|10.2307/1505631}}, str. 2.&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Bruder&quot;&gt;{{cite book| author= Bernhard Bruder | title= Geschönte Steine. Das Erkennen von Imitationen und Manipulationen bei Edelsteinen und Mineralien | publisher= Neue Erde Verlag | location= Saarbrücken | year= 2005 | pages= 79–80 | isbn= 3-89060-079-4}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Schumann-192&quot;&gt;{{cite book|author= Walter Schumann|title= Edelsteine und Schmucksteine. Alle Arten und Varietäten. 1900 Einzelstücke| edition= 16. prerađ. | publisher= BLV Verlag | location= München | year= 2014 | page= 192 | isbn= 978-3-8354-1171-5}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;indija&quot;&gt;D.P. Agrawal:[http://eprints.nmlindia.org/5808/1/143-162.PDF Prehistoric Copper Technology in India : A Review] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210925181306/http://eprints.nmlindia.org/5808/1/143-162.PDF |date=25. 9. 2021 }}, u: Metallurgy in India: A Retrospective; {{OCLC|676241272}}; ur: P. Ramachandra Rao i N.G. Goswami; str. 143-162.&lt;/ref&gt;
}}

[[Kategorija:Minerali bakra]]
[[Kategorija:Karbonatni minerali]]
[[Kategorija:Drago kamenje]]</text>
      <sha1>flpozagcqou0q8vyoprbm1nh5kk5r2y</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Stojan Župljanin</title>
    <ns>0</ns>
    <id>75569</id>
    <revision>
      <id>3922421</id>
      <parentid>3818981</parentid>
      <timestamp>2026-08-28T00:35:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Osobe izručene iz Srbije]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3922421</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3149" sha1="7zu98b7e3j0frprkimnojqcglvep566" xml:space="preserve">{{Siroče|23|02|2012}}
{{Infokutija osoba 
| ime                = Stojan  Župljanin
| slika              = StojanZ.jpg‎  
| veličina_slike     =
| opis               = Stojan Župljanin
| datum_rođenja      = {{Datum rođenja i godine|1951|9|28}}
| mjesto_rođenja     = Kotor-Varoš, FNRJ
| datum_smrti        = &lt;!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}}--&gt;
| mjesto_smrti       = &lt;!-- [[Grad]], [[Država]] --&gt;
| nacionalnost       = 
| druga_imena        = 
| zanimanje          = 
| godine_aktivnosti  = 
| poznat_po          = 
| značajna_djela     = 
}}
'''Stojan Župljanin''' (ćirilica: Стојан Жупљанин) je rođen [[28. septembar|28. septembra]], [[1951]]. godine u Kotor Varošu. Zavšio je Pravni fakulet u Sarajevu, položio pravosudni ispit. Na Pravnom fakultetu Univerziteta u Banjoj Luci, ostala mu je odbrana magistarskog rada.

Od [[1991]]. godine je bio načelnik regionalnog Centra službi bezbjednosti u [[Banja Luka|Banjoj Luci]]. Od maja do jula [[1992]]. godine bio je član Kriznog štaba Autonomne regije Krajina (ARK), a [[1994]]. postao je savjetnik predsjednika RS za unutrašnje poslove.

Stojana Župljanina Haški tribunal tereti za [[genocid]], zločin protiv čovječnosti i ratne zločine 1992. godine nad [[Bošnjaci]]ma i [[Hrvati]]ma Bosanske krajine, odnosno tzv. Autonomne regije Krajina koja je stvorena septembra 1991. godine i koja je obuhvatala 16 općina BiH.

Prema optužnici, Župljanin je imao operativnu kontrolu nad općinskim i regionalnim policijskim snagama, uključujući i one koje su bile zadužene za logore.

Kao član Regionalnog kriznog štaba Župljanin je, prema optužnici, lično i sa drugima, učestvovao u ostvarenju plana etničkog čišćenja ARK, te je 10.000 Bošnjaka i Hrvata deportovao iz Bosanske krajine, a hiljade su ubijene u napadima na mjesta u kojima su živjeli i u logorima na tim prostorima.

Optužnica protiv njega podignuta je [[17. decembar|17. decembra]] [[1999]]. godine, a otpečaćena 13. jula [[2001]]. godine [http://www.un.org/icty/indictment/english/zup-2ai041006.htm].Od objavljivanja optužnice Župljanin je bio u bjekstvu.

Uhapšen je 11. juna [[2008]]. godine u okolini [[Beograd]]a, [[Srbija]]&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://tvnz.co.nz/view/page/536641/1842526 |title=Arhivirana kopija |access-date=15. 6. 2008 |archive-date=14. 6. 2008 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080614032250/http://tvnz.co.nz/view/page/536641/1842526 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; i izručen Haškom tribunalu gdje se na navode iz optužnice izjasnio da nije kriv.

Nakon suđenja, 27. marta 2013. godine Župljanin je pravosnažno osuđen na 22 godine zatvora za počinjene ratne zločine i zločine protiv čovječnosti.

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{DEFAULTSORT:Župljanin, Stojan}}
[[Kategorija:Ratni zločinci u ratu u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Biografije, Kotor-Varoš]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Rođeni 1951.]]
[[Kategorija:Srbi iz Bosne i Hercegovine osuđeni za ratne zločine]]
[[Kategorija:Srbi iz Bosne i Hercegovine osuđeni za zločine protiv čovječnosti]]
[[Kategorija:Osobe izručene iz Srbije]]</text>
      <sha1>7zu98b7e3j0frprkimnojqcglvep566</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Lech Wałęsa</title>
    <ns>0</ns>
    <id>95699</id>
    <revision>
      <id>3922325</id>
      <parentid>3852717</parentid>
      <timestamp>2026-08-27T19:25:14Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3922325</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8948" sha1="q6n58oji7720ap9xffs1yfv1tgxgr1l" xml:space="preserve">{{Infokutija predsjednik
| ime                = Lech Wałęsa
| datum_rođenja      = {{Datum rođenja i godine|1943|09|29}}
| mjesto_rođenja     = [[Popowo]], [[Poljska]]
| datum smrti        = 
| mjesto smrti       = 
| malaslika          = 
| opis male slike    = 
| slika              = Lech Wałęsa (2019), FORUM 2000, Prague (2).jpg
| veličina           = 120px
| opis slike         = 
| redoslijed         = 2. predsjednik [[Poljska|Poljske]]
| potpredsjednik     = 
| podpremijer        = 
| zamjenik           = 
| politička_stranka  = ''nijedna (za više vidi [[Solidarnost (sindikat)|Solidarnost]])''
| potpis             = 
| supruga            = [[Danuta Wałęsa]]
| položaj            = [[Predsjednik Poljske]]
| čin2               = 
| zanimanje          = [[električar]]
| fusnote            = 
| nasljednik         = [[Aleksander Kwaśniewski]]
| prethodnik         = [[Wojciech Jaruzelski]]
| nasljednik2        = 
| prethodnik2        = 
| predsjednik        = 
| vrijeme_na_vlasti  = [[22. decembar]] [[1990]] - [[22. decembar]] [[1995.]]
| vjera              = 
}}
[[Datoteka:Strajk sierpniowy w Stoczni Gdańskiej im. Lenina 22.jpg|mini|Lech Wałęsa (1980.)]]
[[Datoteka:Lech Walesa George H Bush.PNG|mini|Lech Wałęsa, [[George H. W. Bush]] (1989.)]]

'''Lech Wałęsa''' (fonetski: Leh Valensa, [[Popowo]], [[29. septembar]] [[1943.]] godine) je [[Poljska|poljski]] je političar i državnik. [[1983.]] godine dobio je [[Nobelova nagrada za mir|Nobelovu nagradu za mir]]. Bio je prvi [[predsjednik]] demokratske [[Poljska|Poljske]] od [[1990.]] do [[1995.]] godine.

== Biografija ==
Nakon što se 1967. zaposlio kao električar u brodogradilištu u [[Gdańsk]]u, postao je sindikalni aktivista. Tokom decembarskih događaja 1970. godine bio je član Štrajkačkog odbora brodogradilišta. Više puta je bio suzbijan zbog sindikalnih aktivnosti od strane vlasti [[Narodna Republika Poljska|Narodne Republike Poljske]] – bio je pod nadzorom, hapšen, a 1976. je otpušten s posla.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite book|last=Wałęsa|first=Lech|title=Droga do prawdy. Autobiografia|url=https://archive.org/details/drogadoprawdyaut0000lech|publisher=Świat Książki|year=2008|isbn=978-83-247-1165-9|location=Warszawa|language=pl}}&lt;/ref&gt;

U avgustu 1980. godine odigrao je ključnu ulogu u pregovorima koji su doveli do avgustnog sporazuma – značajnog sporazuma između radnika u štrajku i vlade. Bio je suosnivač [[Solidarnost (sindikat)|Sindikalnog pokreta Solidarnost]], a 17. septembra 1980. godine izabran je za njegovog predsjednika. Nakon uvođenja [[Vanredno stanje u Poljskoj|vanrednog stanja u Poljskoj]] 13. decembra 1981. i zabrane &quot;Solidarnosti&quot;, ponovo je uhapšen i potom interniran. Vlasti Narodne Republike Poljske htjele su ga uvjeriti da sarađuje i iskoriste ga za propagandu kao predsjednika nove &quot;Solidarnosti&quot; koju je kontrolirao, ali je on odbio pregovor. Pušten iz pritvora u novembru 1982. godine, nastavio je sa radom kao vođa podzemne &quot;Solidarnosti&quot; do kraja 1980-ih.&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.britannica.com/biography/Lech-Walesa|title=Lech Walesa {{!}} Biography, Solidarity, Nobel Prize, &amp; Facts|website=Britannica|language=en|access-date=30. 5. 2022}}&lt;/ref&gt;

Godine 1989. bio je jedan od ključnih učesnika razgovora za Okruglim stolom koji su doveli do djelimično slobodnih parlamentarnih izbora 1989. i formiranja vlade na čelu sa Solidarnošću. Odigrao je važnu ulogu u sistemskoj transformaciji Poljske i njenom prelasku sa tzv modela Istočnog bloka u liberalnu i slobodno tržišnu državu pred krajem [[Hladni rat|Hladnog rata]].

Na izborima 1990. godine postao je prvi predsjednik Republike Poljske koji je izabran na općim izborima. Njegova popularnost je oslabila, a njegova uloga u poljskoj politici značajno je opala nakon što je izgubio na predsjedničkim izborima 1995. uz blagi poraz. Ostao je aktivan u javnoj sferi.&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.worldbank.org/en/news/opinion/2015/02/12/how-poland-became-europes-growth-champion-insights-from-the-successful-post-socialist-transition|title=How Poland Became Europe’s Growth Champion: Insights from the Successful Post-Socialist Transition|website=World Bank|language=en|access-date=30. 5. 2022|archive-date=30. 5. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220530112536/https://www.worldbank.org/en/news/opinion/2015/02/12/how-poland-became-europes-growth-champion-insights-from-the-successful-post-socialist-transition|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Poznat po svojoj spontanosti govora, godinama je razvio svoj karakterističan imidž, uključujući nošenje lika Gospe od [[Częstochowa]] u reveru sakoa,&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; kao i upotrebom specifičnih jezičkih fraza koje su trajno ušle u poljski jezik kao tzv. [[valensizam|valensizmi]].&lt;ref&gt;{{Cite web |url= https://facet.wp.pl/jestem-za-a-nawet-przeciw-najpopularniejsze-walesizmy-6071962410841217a|title=„Jestem za, a nawet przeciw” – najpopularniejsze „wałęsizmy”|last=|first=|date=22. 12. 2016|website=facet.wp.pl|language=pl|archive-url=https://web.archive.org/web/20210419123326/https://facet.wp.pl/jestem-za-a-nawet-przeciw-najpopularniejsze-walesizmy-6071962410841217a|archive-date=19. 4. 2021|access-date=30. 5. 2022}}&lt;/ref&gt;

Izabran za Osobu godine 1981. i za jednog od 100 najvažnijih ljudi veka (1999) od strane nedeljnika &quot;[[Time (časopis)|Time]]&quot;.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://content.time.com/time/covers/0,16641,19820104,00.html|title=TIME Magazine Cover: Lech Walesa, Man of the Year - Jan. 4, 1982|website=TIME.com|language=en-us|access-date=30. 5. 2022}}&lt;/ref&gt; Za svoje aktivnosti dobio je niz državnih odlikovanja, uklj. Predsedničku medalju slobode, Veliki krst Ordena Łaźna i Veliki krst Ordena Legije časti.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://ilw.org.pl/pl|title=Fundacja Instytut Lecha Wałęsy|website=ilw.org.pl|language=en|archive-url=https://web.archive.org/web/20080203202403/http://www.ilw.|archive-date=3. 2. 2008|access-date=30. 5. 2022}}&lt;/ref&gt; Odlikovan je zvanjem doktora honoris causa na više univerziteta. Ulice i trgovi širom svijeta i aerodrom u Gdańsku nazvani su po njemu.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.airport.gdansk.pl/lotnisko/historia-lotniska-p27.html|title=Historia lotniska|website=www.airport.gdansk.pl|language=pl|archive-url=https://web.archive.org/web/20200831150010/https://www.airport.gdansk.pl/lotnisko/historia-lotniska-p27.html|archive-date=31. 8. 2020|access-date=30. 5. 2022}}&lt;/ref&gt;

Od političke transformacije pojavile su se optužbe da je Lech Wałęsa sarađivao sa Službom bezbjednosti, organom političke policije u Narodnoj Republici Poljskoj. Sam Lech Wałęsa je u nizu izjava dosledno negirao saradnju sa Službom bezbjednosti. Pitanje njegove saradnje sa službama postalo je predmet spora među istoričarima.&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news|title=Institute says Poland's Walesa collaborated with communist secret police|url=https://www.reuters.com/article/us-poland-politics-walesa-idUSKBN15F16L|newspaper=Reuters|date=31. 1. 2017|access-date=30. 5. 2022|language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news|title=Poland: Former Leader Sues President|url=https://www.nytimes.com/2009/11/25/world/europe/25briefs-Poland.html|newspaper=The New York Times|date=25. 11. 2009|access-date=30. 5. 2022|issn=0362-4331|language=en-US|first=Nicholas|last=Kulish}}&lt;/ref&gt;

== Masovna kultura ==

* Lik Wałęse bio je inspiracija za pjesmu &quot;New Year's Day&quot; irske grupe [[U2 (grupa)|U2]], koja se odnosi na rastanak interniranog ranih 1980-ih Wałęse od njegove porodice.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://muzyka.wp.pl/gid,666454,page,4,title,Piosenki-ktore-symbolizowaly-wielkie-wydarzenia-polityczne,galeria.html|title=Piosenki, które symbolizowały wielkie wydarzenia polityczne|last=|first=|date=29. 10. 2012|website=open.fm|language=pl|archive-url=https://web.archive.org/web/20160102180631/http://muzyka.wp.pl/gid,666454,page,4,title,Piosenki-ktore-symbolizowaly-wielkie-wydarzenia-polityczne,galeria.html|archive-date=2. 1. 2016|access-date=30. 5. 2022}}&lt;/ref&gt;
* Wałęsin profil je uključen u nekoliko svjetski poznatih muzičkih spotova, uklj. [[Michael Jackson]] (&quot;Man in the Mirror&quot;) ili [[The Scorpions]] (&quot;Wind of Change&quot;). Oba prikazuju Wałęsu iz kasnih 1980-ih.
* [[Andrzej Wajda]] je 2013. režirao biografski film o njemu, „Wałęsa. Čovjek iz nade.”

==Također pogledajte==
*[[Hladni rat]]
*[[Valensizam]]

== Reference ==
{{refspisak}}

==Vanjski linkovi==
*{{Commonscat-inline|Lech Wałęsa}}
* [https://ilw.org.pl/pl Fundacja Instytut Lecha Wałęsy]

{{Predsjednici Poljske}}
{{Hladni rat}}
{{Osobe Hladnog rata}}
{{Nobelova nagrada za mir}}
{{Osoba godine magazina &quot;Time&quot;}}
{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Wałęsa, Lech}}
[[Kategorija:Rođeni 1943.]]
[[Kategorija:Biografije, Tłuhovo]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Poljski političari]]
[[Kategorija:Poljski predsjednici]]
[[Kategorija:Dobitnici Nobelove nagrade za mir]]</text>
      <sha1>q6n58oji7720ap9xffs1yfv1tgxgr1l</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Linearna nezavisnost</title>
    <ns>0</ns>
    <id>101616</id>
    <revision>
      <id>3922328</id>
      <parentid>3436824</parentid>
      <timestamp>2026-08-27T19:59:58Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3922328</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="11240" sha1="cdb0k2herbtzvhubo4qxz1qc9m00lmy" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
U [[linearna algebra|linearnoj algebri]], [[porodica (matematika)|porodica]] [[vektorski prostor|vektora]] je '''linearno nezavisna''' ako se ni jedan od njih ne može napisati kao [[linearna kombinacija]] konačno mnogo drugih vektora u skupu. Familija vektora, koji nisu linearno nezavisni, nazivaju se '''linearno zavisnim'''. Naprimjer, u trodimenzionalnom [[realno vektorsko polje|realnom vektorskom polju]] &lt;math&gt;\mathbb{R}^3&lt;/math&gt;, imamo sljedeći primjer:

:&lt;math&gt;
\begin{matrix}
\mbox{nezavisni}\qquad\\
\underbrace{
  \overbrace{
    \begin{bmatrix}0\\0\\1\end{bmatrix},
    \begin{bmatrix}0\\2\\-2\end{bmatrix},
    \begin{bmatrix}1\\-2\\1\end{bmatrix}
  },
  \begin{bmatrix}4\\2\\3\end{bmatrix}
}\\
\mbox{zavisni}\\
\end{matrix}
&lt;/math&gt;

Ovdje su prva tri vektora linerano nezavisna; ali četvrti vektor jednak je 9 puta prvi plus 5 puta drugi plus 4 puta treći, tako da su ova četiri vektora zajedno lnearno zavisna. Linearna zavisnost je osobina prodice vektora, a ne nekog pojedinačnog vektora; ovdje bi, također, mogli napisati prvi vektor kao linearnu kombinaciju posljednja tri.

:&lt;math&gt;\mathbf{v}_1 = \left(-\frac{5}{9}\right) \mathbf{v}_2 + \left(-\frac{4}{9}\right) \mathbf{v}_3 + \frac{1}{9} \mathbf{v}_4 . &lt;/math&gt;

U [[Vjerovatnoća|teoriji vjerovatnoće]] i [[statistika|statistici]] postoji nevezana mjera linearne zavisnosti između [[slučajna promjenljiva|slučajnih promjenljivih]].

== Formalna definicija ==

Podskup ''S'' vektorskog prostora ''V'' naziva se ''linearno zavisnim'' ako postoji konačan broj različitih vektora '''v'''&lt;sub&gt;1&lt;/sub&gt;, '''v'''&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;, ..., '''v'''&lt;sub&gt;''n''&lt;/sub&gt; u ''S'' i skalara ''a''&lt;sub&gt;1&lt;/sub&gt;, ''a''&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;, ..., ''a''&lt;sub&gt;''n''&lt;/sub&gt;,  ne svi jednaki nuli, tako da je

:&lt;math&gt; a_1 \mathbf{v}_1 + a_2 \mathbf{v}_2 + \cdots + a_n \mathbf{v}_n = \mathbf{0}. &lt;/math&gt;

Uočite da nula na desnoj strani [[nulti vektor (vektorski prostor)|nulti vektor]], a ne broj nula.

Ako takvi skalari ne postoje, tada se za vektore kaže da su ''linearno nezavisni''. Ovaj uslov može se reformulisati kao: Kad god su ''a''&lt;sub&gt;1&lt;/sub&gt;, ''a''&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;, ..., ''a''&lt;sub&gt;''n''&lt;/sub&gt; skalari takvi da vrijedi
:&lt;math&gt; a_1 \mathbf{v}_1 + a_2 \mathbf{v}_2 + \cdots + a_n \mathbf{v}_n = \mathbf{0}, &lt;/math&gt;
imamo da je ''a''&lt;sub&gt;''i''&lt;/sub&gt; = 0 za ''i'' = 1, 2, ..., ''n'', tj. postoji ''samo'' [[trivijalno (matematika)|trivijalno rješenje]].

Skup je linearno nezavisan ako i samo ako su predstavljanja nultog vektora kao linearne kombinacije njegovih elemenata trivijalna rješenja.

Općenitije, neka ''V'' bude vektorski prostor nad [[polje (matematika)|poljem]] ''K'', i neka {'''v'''&lt;sub&gt;''i''&lt;/sub&gt; | ''i''∈''I''} bude [[porodica (matematika)|porodica]] elemenata od ''V''. Porodica je ''linearno zavisna'' nad ''K'' ako postoji porodica {''a''&lt;sub&gt;''j''&lt;/sub&gt; | ''j''∈''J''} elemenata id ''K'', koji nisu svi nule, tako da je

:&lt;math&gt; \sum_{j \in J} a_j \mathbf{v}_j = \mathbf{0} \,&lt;/math&gt;

gdje je indeksni skup ''J'' neprazan, konačan podskup od ''I''.

Skup ''X'' elemenata od ''V'' je ''linearno nezavisan'' ako je odgovarajuća porodica {'''x'''}&lt;sub&gt;'''x'''∈''X''&lt;/sub&gt; linearno nezavisna.

Ekvivalentno, porodica je zavisna ako je jedan član u [[linearni raspon|linearnom rasponu]] od ostatka porodice, tj. , član je [[linearna kombinacija]] ostatka porodice.

Skup vektora koji je linearno nezavisan i  koji [[linearni raspon|raspinje]] neki vektorski prostor, formira [[baza (linearna algebra)|bazu]] za vektorski prostor. Naprimjer, vektorski prostor svih polinoma u ''x'' nad realnim brojevima ima (beskonačnu) bazu {1, ''x'', ''x''&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;, ...}.

== Geometrijsko značenje ==

Geografski primjer može biti od pomoći pri shvatanju koncepta linearne nezavisnosti. Osoba, koja opisuje lokaciju određenog mjesta, može reći: &quot;Mjesto se nalazi 5 kilometara sjeverno i 6 kilometara istočno odavde.&quot;  Ova informacija je dovoljna kako bi se opisala ta lokacija, zato što se geografski koordinatni sistem može smatrati kao dvodimenzionalni vektorski prostor (zanemarujući nadmorsku visinu). Osoba bi mogla dodati: &quot;Mjesto se nalazi 7,81 kilometara sjeveroistočno odavde.&quot; Ako je posljednji iskaz ''tačan'', nije neophodan.

U ovom primjeru, vektor &quot;5 kilometara sjeverno&quot; i vektor &quot;6 kilometara istočno&quot; su linearno nezavisni. Drugačije rečeno, vektor &quot;sjever&quot; ne može se opisati preko vektora &quot;istok&quot;, i obrnuto. Treći, vektor &quot;7,81 kilometara sjeveroistočno&quot; je [[linearna kombinacija]] druga dva vektora, te on čini skup vektora ''linearno zavisnim'', to jest, jedan od tri vektora je nepotreban.

Također, uočite da ako se nadmorska visina ne zanemari, neophodno je dodati treći vektor u linearno nezavisan skup. Općenito, ''n'' linearno nezavisnih vektora potrebno je da se opiše neka lokacija u ''n''-dimenzionalnom prostoru.

== Primjer I ==

Vektori (1, 1) i (&amp;minus;3, 2) u '''R'''&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; su linearno nezavisni.

=== Dokaz ===

Neka λ&lt;sub&gt;1&lt;/sub&gt; i λ&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; budu dva [[realan broj|realna broja]], takva da je

:&lt;math&gt; (1, 1) \lambda_1 + (-3, 2) \lambda_2 = (0, 0) . \,\! &lt;/math&gt;

Uzimajući svaku koordinatu samostalno, dobijamo

:&lt;math&gt; \begin{align}
 \lambda_1 - 3 \lambda_2 &amp;{}= 0 , \\
 \lambda_1 + 2 \lambda_2 &amp;{}= 0 .
\end{align} &lt;/math&gt;

Rješavanjem po λ&lt;sub&gt;1&lt;/sub&gt; i λ&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;, dobijamo da je λ&lt;sub&gt;1&lt;/sub&gt;&amp;nbsp;= 0 i λ&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;&amp;nbsp;= 0.

=== Alternativni metod korištenjem determinanti ===

Alternativni metod koristi činjenicu da su ''n'' vektora u &lt;math&gt;\mathbb{R}^n&lt;/math&gt; linearno zavisni [[ako i samo ako]] je [[determinanta]] [[matrica (matematika)|matrice]], formirane od vektora kao kolone te marice, jednaka nuli.

U ovom slučaju, matica formirana od vektora glasi
:&lt;math&gt;A = \begin{bmatrix}1&amp;-3\\1&amp;2\end{bmatrix} . \,\!&lt;/math&gt;
Možemo napisati linearnu kombinaciju kolona kao
:&lt;math&gt; A \Lambda = \begin{bmatrix}1&amp;-3\\1&amp;2\end{bmatrix} \begin{bmatrix}\lambda_1 \\ \lambda_2 \end{bmatrix} . \,\!&lt;/math&gt;
Nas interesuje da li je ''A''Λ&amp;nbsp;= '''0''' za neki vektor Λ, različit od nule. Ovo zavisi od determinante od ''A'', koja glasi
:&lt;math&gt; \det A = 1\cdot2 - 1\cdot(-3) = 5 \ne 0 . \,\!&lt;/math&gt;
Pošto je [[determinanta]] različita od nule, vektori (1, 1) i (&amp;minus;3, 2) su linearno nezavisni.

Kada je broj vektora jednak dimenziji vektora, matrica je kvadratna, te je, zbog toga, determinanta definisana.

U suprotnom, pretpostavimo da imamo ''m'' vektora sa ''n'' koordinata, gdje je ''m''&amp;nbsp;&amp;lt;&amp;nbsp;''n''. Tada je ''A'' matrica dimenzije ''n''×''m'', a Λ je kolona vektor sa ''m'' vrijednosti, gdje nas ponovo zanima slučaj ''A''Λ&amp;nbsp;= '''0'''. Kao što smo prethodno vidjeli, ovo je jednako sistemu od ''n'' jednačina. Razmotrimo prvih ''m'' redova u ''A'', prvih ''m'' jednačina; svako rješenje za puni sistem mora, također, biti tačno i za redukovani sistem. U stvari, ako je 〈''i''&lt;sub&gt;1&lt;/sub&gt;,...,''i''&lt;sub&gt;''m''&lt;/sub&gt;〉 bilo koji sistem od ''m'' redova, tada jednačina mora biti tačna za te redove.
:&lt;math&gt; A_{{\lang i_1,\dots,i_m} \rang} \Lambda = \mathbf{0} . \,\!&lt;/math&gt;
Dalje, i obrnuto je tačno. To jest, možemo provjeriti da li je ''m'' vektora linearno zavisno testirajući da li je
:&lt;math&gt; \det A_{{\lang i_1,\dots,i_m} \rang} = 0 \,\!&lt;/math&gt;
za sve moguće sisteme od ''m'' redova. (U slučaju da je ''m''&amp;nbsp;= ''n'', zahtijeva se samo jedna determinanta, kao i u prethodnom primjeru. Ako je ''m''&amp;nbsp;&amp;gt;&amp;nbsp;''n'', tada dobijamo teorem koji kaže da ti vektori moraju biti linearno zavisni.) Ova činjenica bitna je za teoriju; u praktičnim proračunima, dostupni su efikasniji metodi.

== Primjer II ==

Neka je ''V''&amp;nbsp;=&amp;nbsp;'''R'''&lt;sup&gt;''n''&lt;/sup&gt;, te razmotrimo sljedeće elemente u ''V'':

:&lt;math&gt;\begin{matrix}
\mathbf{e}_1 &amp; = &amp; (1,0,0,\ldots,0) \\
\mathbf{e}_2 &amp; = &amp; (0,1,0,\ldots,0) \\
&amp; \vdots \\
\mathbf{e}_n &amp; = &amp; (0,0,0,\ldots,1).\end{matrix}&lt;/math&gt;

Tada su '''e'''&lt;sub&gt;1&lt;/sub&gt;, '''e'''&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;, ..., '''e&lt;sub&gt;n&lt;/sub&gt;''' linearno nezavisni.

=== Dokaz ===

Pretpostavimo da su ''a''&lt;sub&gt;1&lt;/sub&gt;, ''a''&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;, ..., ''a&lt;sub&gt;n&lt;/sub&gt;'' elementi iz '''R''', takvi da je

:&lt;math&gt; a_1 \mathbf{e}_1 + a_2 \mathbf{e}_2 + \cdots + a_n \mathbf{e}_n = 0 . \,\!&lt;/math&gt;

Pošto je
:&lt;math&gt; a_1 \mathbf{e}_1 + a_2 \mathbf{e}_2 + \cdots + a_n \mathbf{e}_n = (a_1 ,a_2 ,\ldots, a_n) , \,\!&lt;/math&gt;

tada je ''a&lt;sub&gt;i&lt;/sub&gt;'' = 0 za sve ''i'' u intervalu {1, ..., ''n''}.

== Primjer III ==

Neka ''V'' bude [[vektorski prostor]] svih [[funkcija (matematika)|funkcija]] realne varijable ''t''. Tada su funkcije ''e&lt;sup&gt;t&lt;/sup&gt;'' i ''e''&lt;sup&gt;2''t''&lt;/sup&gt; u ''V'' linearno nezavisne.

=== Dokaz ===

Pretpostavimo da su ''a'' i ''b'' dva realna broja, takva da je

:''ae&lt;sup&gt;t&lt;/sup&gt;'' + ''be''&lt;sup&gt;2''t''&lt;/sup&gt; = 0

za ''sve'' vrijednosti od ''t''. Mi trebamo pokazati da je ''a'' = 0 i ''b'' = 0. Kako bi to učinili, sve podijelimo s ''e''&lt;sup&gt;''t''&lt;/sup&gt; (što nikada nije jednako nuli), te oduzmemo, pri čemu dobijamo
:''be&lt;sup&gt;t&lt;/sup&gt;'' = &amp;minus;''a''.
Drugim riječima, funkcija ''be''&lt;sup&gt;''t''&lt;/sup&gt; mora biti zavisna od ''t'', što se dešava samo kada je ''b''&amp;nbsp;=&amp;nbsp;0. Slijedi da je ''a'', također, jednako nuli.

== Primjer IV ==

Sljedeći vektori u '''R'''&lt;sup&gt;4&lt;/sup&gt; su linearno zavisni.
:&lt;math&gt;
\begin{matrix}
\\
    \begin{bmatrix}1\\4\\2\\-3\end{bmatrix},
    \begin{bmatrix}7\\10\\-4\\-1\end{bmatrix} \mathrm{i}
    \begin{bmatrix}-2\\1\\5\\-4\end{bmatrix}
\\
\\
\end{matrix}
&lt;/math&gt;

=== Dokaz ===

Moramo pronaći skalare &lt;math&gt;\lambda_1&lt;/math&gt;, &lt;math&gt;\lambda_2&lt;/math&gt; i &lt;math&gt;\lambda_3&lt;/math&gt;, takve da je

:&lt;math&gt;
\begin{matrix}
\\
\lambda_1  \begin{bmatrix}1\\4\\2\\-3\end{bmatrix}+
\lambda_2  \begin{bmatrix}7\\10\\-4\\-1\end{bmatrix}+
\lambda_3  \begin{bmatrix}-2\\1\\5\\-4\end{bmatrix}=
           \begin{bmatrix}0\\0\\0\\0\end{bmatrix}.
\end{matrix}
&lt;/math&gt;

Formiramo [[simultane jednačine]]:

:&lt;math&gt;
\begin{align}
  \lambda_1&amp; \;+  7\lambda_2&amp; &amp;- 2\lambda_3&amp; = 0\\
 4\lambda_1&amp; \;+ 10\lambda_2&amp; &amp;+  \lambda_3&amp; = 0\\
 2\lambda_1&amp; \;-  4\lambda_2&amp; &amp;+ 5\lambda_3&amp; = 0\\
-3\lambda_1&amp; \;-   \lambda_2&amp; &amp;- 4\lambda_3&amp; = 0\\
\end{align}
&lt;/math&gt;

koje možemo riješiti (koristeći, naprimjer, [[Gaussova eliminacija|Gaussovu eliminaciju]]), pri čemu dobijamo:
:&lt;math&gt;
\begin{align}
  \lambda_1 &amp;= -3 \lambda_3 /2  \\
  \lambda_2 &amp;= \lambda_3/2  \\
\end{align}
&lt;/math&gt;
gdje se &lt;math&gt;\lambda_3&lt;/math&gt; može izabrati proizvoljno.

Pošto su ovo netrivijalna rješenja, vektori su linearno zavisni.

== Također pogledajte ==

* [[Ortogonalnost]]
* [[Matroid]] – generalizacija koncepta
* [[Wronskijan#Wronskijan i linerana nezavisnost|Wronskijan]]
* [[Gramova matrica|Gramova determinanta]]

== Vanjski linkovi ==
* [http://tutorial.math.lamar.edu/Classes/LinAlg/LinearIndependence.aspx Online Zabilješke] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100127061824/http://tutorial.math.lamar.edu/Classes/LinAlg/LinearIndependence.aspx |date=27. 1. 2010 }} o linearnoj nezavisnosti
* [http://mathworld.wolfram.com/LinearlyDependentFunctions.html Linearly Zavisne funkcije] na WolframMathWorld

{{Linearna algebra}}

{{DEFAULTSORT:Linearna nezavisnost}}
[[Kategorija:Apstraktna algebra]]
[[Kategorija:Linearna algebra]]
[[Kategorija:Članci koji sadrže dokaz]]</text>
      <sha1>cdb0k2herbtzvhubo4qxz1qc9m00lmy</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Spisak norveških kraljeva</title>
    <ns>0</ns>
    <id>133290</id>
    <revision>
      <id>3922484</id>
      <parentid>3638508</parentid>
      <timestamp>2026-08-28T11:24:09Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Demonax</username>
        <id>87059</id>
      </contributor>
      <comment>/* Kraljevi */</comment>
      <origin>3922484</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="20002" sha1="j9637g9h80vepo177ui0as0wxtaml5x" xml:space="preserve">Oko [[860]]. godine oformljena je [[Norveška|Kraljevina Norveška]]. U više navrata je bila u [[personalna unija|personalnoj uniji]] s Danskom ili Švedskom.

==Kraljevi==
{| class=&quot;prettytable&quot; style=&quot; width:100%;&quot; 
! bgcolor=&quot;#FFDEAD&quot; style=&quot;width:10%;&quot; | Portret
! bgcolor=&quot;#FFDEAD&quot; style=&quot;width:15%;&quot; | Ime&lt;br /&gt;&lt;small&gt;(živio)&lt;/small&gt;
! bgcolor=&quot;#FFDEAD&quot; style=&quot;width:25%;&quot; | Vladavina
! bgcolor=&quot;#FFDEAD&quot; style=&quot;width:25%;&quot; | Bilješke
! bgcolor=&quot;#FFDEAD&quot; style=&quot;width:10%;&quot; | Dinastija
|-
|align=&quot;center&quot;|[[Datoteka:Flateyjarbok Haraldr Halfdan.jpg|80px]]
|align=&quot;center&quot;|[[Harald I, kralj Norveške|Harald I]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;(852-933)&lt;/small&gt;
|align=&quot;center&quot;|c. 870–933
|align=&quot;center&quot;|Ujedinio nekoliko sitnih kraljevina u Kraljevinu Norvešku.
|align=&quot;center&quot; rowspan=&quot;4&quot;|[[Plavokosi (dinastija)|Plavokosi]]
|-
|align=&quot;center&quot;|&lt;!--[[Datoteka:|80px]]--&gt; 
|align=&quot;center&quot;|[[Erik I, kralj Norveške|Erik I]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;(885-954)&lt;/small&gt;
|align=&quot;center&quot;|933–935
|align=&quot;center&quot;|Sin Haralda I.
|-
|align=&quot;center&quot;|&lt;!--[[Datoteka:|80px]]--&gt; 
|align=&quot;center&quot;|[[Haakon I, kralj Norveške|Haakon I]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;(920-961)&lt;/small&gt;
|align=&quot;center&quot;|935–961
|align=&quot;center&quot;|Sin Erika I.
|-
|align=&quot;center&quot;|&lt;!--[[Datoteka:|80px]]--&gt; 
|align=&quot;center&quot;|[[Harald II, kralj Norveške|Harald II]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;(umro 970)&lt;/small&gt;
|align=&quot;center&quot;|961–970
|align=&quot;center&quot;|Sin Erika I.
|-
|align=&quot;center&quot;|&lt;!--[[Datoteka:|80px]]--&gt; 
|align=&quot;center&quot;|[[Harald I, kralj Danske|Harald III]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;(935-985)&lt;/small&gt;
|align=&quot;center&quot;|970–985
|align=&quot;center&quot;|Osvojio krunu. Također kralj Danske i Engleske.
|align=&quot;center&quot;|[[Danska dinastija|Danac]]
|-
|align=&quot;center&quot;|&lt;!--[[Datoteka:|80px]]--&gt; 
|align=&quot;center&quot;|[[Sven I, kralj Danske|Sven I]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;(965-1014)&lt;/small&gt;
|align=&quot;center&quot;|985–995
|align=&quot;center&quot;|Osvojio krunu. Također kralj Danske i Engleske.
|align=&quot;center&quot;|[[Danska dinastija|Danac]]
|-
|align=&quot;center&quot;|&lt;!--[[Datoteka:|80px]]--&gt; 
|align=&quot;center&quot;|[[Olaf I, kralj Norveške|Olaf I]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;(963-1000)&lt;/small&gt;
|align=&quot;center&quot;|995–9. septembar 1000
|align=&quot;center&quot;|Patrilinearni praunuk Haralda I. Izgradio prvu crkvu u Norveškoj. Odgovoran za pokrštavanje Norveške i štovan kao svetac.
|-
|align=&quot;center&quot;|&lt;!--[[Datoteka:|80px]]--&gt; 
|align=&quot;center&quot;|[[Sven I, kralj Danske|Sven I]]
|align=&quot;center&quot;|1000–1014
|align=&quot;center&quot;|Osvojio krunu. Također kralj Danske i Engleske.
|align=&quot;center&quot;|[[Danska dinastija|Danac]]
|-
|align=&quot;center&quot;|[[Datoteka:Olof Overselo.jpg|80px]]
|align=&quot;center&quot;|[[Olaf II, kralj Norveške|Olaf II]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;(995-1030)&lt;/small&gt;
|align=&quot;center&quot;|1015–1028
|align=&quot;center&quot;|Patrilinearni prapraunuk Haralda I.
|-
|align=&quot;center&quot;|[[Datoteka:Cnut.jpg|80px]]
|align=&quot;center&quot;|[[Knut Veliki|Knut]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;(995-1035)&lt;/small&gt;
|align=&quot;center&quot;|1028–12. novembar 1035
|align=&quot;center&quot;|Sin Svena I. Također kralj Danske i Engleske.
|align=&quot;center&quot; rowspan=&quot;2&quot;|[[Danska dinastija|Danci]]
|-
|align=&quot;center&quot;|&lt;!--[[Datoteka:|80px]]--&gt; 
|align=&quot;center&quot;|[[Sven II, kralj Norveške|Sven II]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;(1016–1035)&lt;/small&gt;
|align=&quot;center&quot;|1030–1035
|align=&quot;center&quot;|Sin Knuta II.
|-
|align=&quot;center&quot;|&lt;!--[[Datoteka:|80px]]--&gt; 
|align=&quot;center&quot;|[[Magnus I, kralj Norveške|Magnus I]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;(1024-1047)&lt;/small&gt;
|align=&quot;center&quot;|12. novembar 1035–25. oktobar 1047
|align=&quot;center&quot;|Sin Olafa II. Također kralj Danske.
|align=&quot;center&quot;|[[Plavokosi (dinastija)|Plavokosi]]
|-
|align=&quot;center&quot;|&lt;!--[[Datoteka:|80px]]--&gt; 
|align=&quot;center&quot;|[[Harald III, kralj Norveške|Harald III]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;(1015-1066)&lt;/small&gt;
|align=&quot;center&quot;|25. oktobar 1047–25. septembar 1066
|align=&quot;center&quot;|Polubrat Olafa II po majci. Tradicionalno smatran prapraunukom Haralda I po ocu.
|align=&quot;center&quot; rowspan=&quot;13&quot;|[[Hardrada]]
|-
|align=&quot;center&quot;|&lt;!--[[Datoteka:|80px]]--&gt; 
|align=&quot;center&quot;|[[Magnus II, kralj Norveške|Magnus II]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;(1048-1069)&lt;/small&gt;
|align=&quot;center&quot;|25. septembar 1066–1069
|align=&quot;center&quot;|Sin Haralda III.
|-
|align=&quot;center&quot;|&lt;!--[[Datoteka:|80px]]--&gt; 
|align=&quot;center&quot;|[[Olav III, kralj Norveške)|Olav III]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;(umro 1093)&lt;/small&gt;
|align=&quot;center&quot;|25. septembar 1066–1093
|align=&quot;center&quot;|Sin Haralda III.
|-
|align=&quot;center&quot;|
|align=&quot;center&quot;|[[Magnus III, kralj Norveške|Magnus III]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;(1073-1103)&lt;/small&gt;
|align=&quot;center&quot;|1093–13. august 1103
|align=&quot;center&quot;|Sin Olafa III. Također kralj Dublina, te Mana i Ostrva.
|-
|align=&quot;center&quot;|&lt;!--[[Datoteka:|80px]]--&gt; 
|align=&quot;center&quot;|[[Olaf Magnusson]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;(1099-1115)&lt;/small&gt;
|align=&quot;center&quot;|13. august 1103–1115
|align=&quot;center&quot;|Sin Magnusa III.
|-
|align=&quot;center&quot;|[[Datoteka:Oeystein.jpg|80px]]
|align=&quot;center&quot;|[[Øystein I, kralj Norveške|Øystein I]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;(1088-1123)&lt;/small&gt;
|align=&quot;center&quot;|13. august 1103–1123
|align=&quot;center&quot;|Sin Magnusa III.
|-
|align=&quot;center&quot;|&lt;!--[[Datoteka:|80px]]--&gt; 
|align=&quot;center&quot;|[[Sigurd I, kralj Norveške|Sigurd I]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;(1090-1130)&lt;/small&gt;
|align=&quot;center&quot;|13. august 1103–26. mart 1130
|align=&quot;center&quot;|Sin Magnusa III.
|-
|align=&quot;center&quot;|&lt;!--[[Datoteka:|80px]]--&gt; 
|align=&quot;center&quot;|[[Magnus IV, kralj Norveške|Magnus IV]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;(1115-1139)&lt;/small&gt;
|align=&quot;center&quot;|1130–1135
|align=&quot;center&quot;|Sin Sigurda I. Zbačen, pa oslijepljen, kastriran i ostavljen bez noge po naredbi Haralda IV.
|-
|align=&quot;center&quot;|&lt;!--[[Datoteka:|80px]]--&gt; 
|align=&quot;center&quot;|[[Harald IV, kralj Norveške|Harald IV]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;(1103-1136)&lt;/small&gt;
|align=&quot;center&quot;|1130–14. decembar 1136
|align=&quot;center&quot;|Navodno sin Magnusa III.
|-
|align=&quot;center&quot;|&lt;!--[[Datoteka:|80px]]--&gt; 
|align=&quot;center&quot;|[[Sigurd II, kralj Norveške|Sigurd II]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;(1132-1155)&lt;/small&gt;
|align=&quot;center&quot;|14. decembar 1136–11. juni 1155
|align=&quot;center&quot;|Sin Haralda IV.
|-
|align=&quot;center&quot;|&lt;!--[[Datoteka:|80px]]--&gt; 
|align=&quot;center&quot;|[[Inge I, kralj Norveške|Inge I]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;(1135-1161)&lt;/small&gt;
|align=&quot;center&quot;|1136–1161
|align=&quot;center&quot;|Zakoniti sin Haralda IV.
|-
|align=&quot;center&quot;|&lt;!--[[Datoteka:|80px]]--&gt; 
|align=&quot;center&quot;|[[Øystein II, kralj Norveške|Øystein II]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;(1125-1157)&lt;/small&gt;
|align=&quot;center&quot;|1142–1157
|align=&quot;center&quot;|Vanbračni sin Haralda IV.
|-
|align=&quot;center&quot;|&lt;!--[[Datoteka:|80px]]--&gt; 
|align=&quot;center&quot;|[[Haakon II, kralj Norveške|Haakon II]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;(1147-1162)&lt;/small&gt;
|align=&quot;center&quot;|1159–7. juli 1162
|align=&quot;center&quot;|Vanbračni sin Sigurda II.
|-
|align=&quot;center&quot;|&lt;!--[[Datoteka:|80px]]--&gt; 
|align=&quot;center&quot;|[[Magnus V, kralj Norveške|Magnus V]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;(1156-1184)&lt;/small&gt;
|align=&quot;center&quot;|1161–15. juni 1184
|align=&quot;center&quot;|Sin kćerke Sigurda I.
|align=&quot;center&quot;|/
|-
|align=&quot;center&quot;|&lt;!--[[Datoteka:|80px]]--&gt; 
|align=&quot;center&quot;|[[Sverre, kralj Norveške|Sverre]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;(1151-1202)&lt;/small&gt;
|align=&quot;center&quot;|1177/1184–8. mart 1202
|align=&quot;center&quot;|Osvojio krunu. Ekskomuniciran zbog loših odnosa s Crkvom.
|align=&quot;center&quot; rowspan=&quot;3&quot;|[[Sverrovi (dinastija)|Sverrovi]]
|-
|align=&quot;center&quot;|&lt;!--[[Datoteka:|80px]]--&gt; 
|align=&quot;center&quot;|[[Haakon III, kralj Norveške|Haakon III]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;(1170-1204)&lt;/small&gt;
|align=&quot;center&quot;|1202–1. januar 1204
|align=&quot;center&quot;|Sin Sverra.
|-
|align=&quot;center&quot;|&lt;!--[[Datoteka:|80px]]--&gt; 
|align=&quot;center&quot;|[[Guttorm, kralj Norveške|Guttorm]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;(1199-1204)&lt;/small&gt;
|align=&quot;center&quot;|1. januar 1204-11. august 1204
|align=&quot;center&quot;|Sin sina Sverra.
|-
|align=&quot;center&quot;|&lt;!--[[Datoteka:|80px]]--&gt; 
|align=&quot;center&quot;|[[Inge II, kralj Norveške|Inge II]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;(1185-1217)&lt;/small&gt;
|align=&quot;center&quot;|1205–23. april 1217
|align=&quot;center&quot;|Sin kćerke Sigurda II. Vladao tokom građanskih ratova.
|align=&quot;center&quot;|/
|-
|align=&quot;center&quot;|[[Datoteka:Kong Haakon den Unge PI IV 1.jpg|80px]]
|align=&quot;center&quot;|[[Haakon IV, kralj Norveške|Haakon IV]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;(1204-1263)&lt;/small&gt;
|align=&quot;center&quot;|1217–15. decembar 1263
|align=&quot;center&quot;|Sin Haakona III. Vladao u miru, a Norveška je cvjetala.
|align=&quot;center&quot; rowspan=&quot;4&quot;|[[Sverrova dinastija|Sverrovi]]
|-
|align=&quot;center&quot;|[[Datoteka:Magnus Haakonsson (Stavanger cathedral).jpg|80px]]
|align=&quot;center&quot;|[[Magnus VI, kralj Norveške|Magnus VI]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;(1238-1280)&lt;/small&gt;
|align=&quot;center&quot;|15. decembar 1263–9. maj 1280
|align=&quot;center&quot;|Sin Haakona IV. Poznat po modernizaciji zakona.
|-
|align=&quot;center&quot;|[[Datoteka:Eirik Magnusson (Stavanger cathedral).jpg|80px]]
|align=&quot;center&quot;|[[Erik II, kralj Norveške|Erik II]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;(1268-1299)&lt;/small&gt;
|align=&quot;center&quot;|9. maj 1280–13. juli 1299
|align=&quot;center&quot;|Sin Magnusa VI. Poznat po lošim odnosima s Crkvom.
|-
|align=&quot;center&quot;|[[Datoteka:Haakon Magnusson (Stavanger cathedral).jpg|80px]]
|align=&quot;center&quot;|[[Haakon V, kralj Norveške|Haakon V]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;(1270-1319)&lt;/small&gt;
|align=&quot;center&quot;|13. juli 1299–8. maj 1319
|align=&quot;center&quot;|Sin Magnusa VI. Učinio Oslo glavnim gradom Norveške.
|-
|align=&quot;center&quot;|[[Datoteka:Magnus Eriksson (cropped).jpg|80px]]
|align=&quot;center&quot;|[[Magnus IV, kralj Švedske|Magnus VII]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;(1316-1374)&lt;/small&gt;
|align=&quot;center&quot;|8. maj 1319–1355
|align=&quot;center&quot;|Sin kćerke Haakona V, također kralj Švedske.
|align=&quot;center&quot; rowspan=&quot;3&quot;|[[Folkung (dinastija)|Folkungovci]]
|-
|align=&quot;center&quot;|[[Datoteka:Kong Haakon VI Magnusson PI XVII 1.jpg|80px]]
|align=&quot;center&quot;|[[Haakon VI, kralj Norveške|Haakon VI]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;(1341-1380)&lt;/small&gt;
|align=&quot;center&quot;|1355–1380
|align=&quot;center&quot;|Sin Magnusa VII.
|-
|align=&quot;center&quot;|[[Datoteka:Oluf 2 of Denmark (Kronborg tapestries) cropped.jpg|80px]]
|align=&quot;center&quot;|[[Olaf IV, kralj Norveške|Olaf IV]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;(1370-1387)&lt;/small&gt;
|align=&quot;center&quot;|1380–23. august 1387
|align=&quot;center&quot;|Sin Haakona VI, također kralj Danske.
|-
|align=&quot;center&quot;|[[Datoteka:Margaret of Denmark, Norway &amp; Sweden (1389) effigy 2010 (2).jpg|80px]]
|align=&quot;center&quot;|[[Margareta I, kraljica Danske|Margareta]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;(1353-1412)&lt;/small&gt;
|align=&quot;center&quot;|1388–28. oktobar 1412
|align=&quot;center&quot;|Udovica Haakona VI i majka Olafa IV, izabrana za kraljicu. Također kraljica Danske i Švedske.
|align=&quot;center&quot;|[[Estridsen (dinastija)|Estridsen]]
|-
|align=&quot;center&quot;|[[Datoteka:Erik-af-Pommern 1424 (cropped).jpg|80px]]
|align=&quot;center&quot;|[[Erik VII, kralj Danske|Erik III]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;(1382-1459)&lt;/small&gt;
|align=&quot;center&quot;|1389/1397/&lt;br /&gt;1412–1439/1442
|align=&quot;center&quot;|Praprapraunuk Haakona V, izabran za kralja. Također kralj Danske i Švedske.
|align=&quot;center&quot;|[[Pomeranska dinastija|Pomeranac]]
|-
|align=&quot;center&quot;|[[Datoteka:Christopher of Bavaria crop.jpg|80px]]
|align=&quot;center&quot;|[[Kristofer III, kralj Danske|Kristofer]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;(1416-1448)&lt;/small&gt;
|align=&quot;center&quot;|1439/1442–6. januar 1448
|align=&quot;center&quot;|Sestrić Erika III, izabran za kralja. Također kralj Danske i Švedske.
|align=&quot;center&quot;|[[Wittelsbach (dinastija)|Wittelsbach]]
|-
|align=&quot;center&quot;|[[Datoteka:Carl II of Sweden 15th century by Bernt Notke 1982.jpg|80px]]
|align=&quot;center&quot;|[[Karlo VIII, kralj Švedske|Karlo I]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;(1408-1470)&lt;/small&gt;
|align=&quot;center&quot;|1449–1450
|align=&quot;center&quot;|Izabrani kralj. Također kralj Švedske. Prisiljen predati Norvešku Kristijanu I.
|align=&quot;center&quot;|[[Bonde (dinastija)|Bonde]]
|-
|align=&quot;center&quot;|[[Datoteka:Christian I of Denmark, Norway &amp; Sweden 1440s.jpg|80px]]
|align=&quot;center&quot;|[[Kristijan I, kralj Danske|Kristijan I]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;(1426-1481)&lt;/small&gt;
|align=&quot;center&quot;|1450–21. maj 1481
|align=&quot;center&quot;|Sporazumom postao kralj Norveške, koja je istim postala izborna monarhija u personalnoj uniji s Danskom. Također kralj Danske i Norveške.
|align=&quot;center&quot; rowspan=&quot;15&quot;|[[Oldenburška dinastija|Oldenburgovci]]
|-
|align=&quot;center&quot;|[[Datoteka:1455 Johann.JPG|80px]]
|align=&quot;center&quot;|[[Ivan, kralj Danske|Ivan]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;(1455-1513)&lt;/small&gt;
|align=&quot;center&quot;|13. januar 1483–20. februar 1513
|align=&quot;center&quot;|Sin Kristijana I, također kralj Danske i Švedske.
|-
|align=&quot;center&quot;|[[Datoteka:ChristianII of denmark.jpg|80px]]
|align=&quot;center&quot;|[[Kristijan II, kralj Danske|Kristijan II]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;(1481-1559)&lt;/small&gt;
|align=&quot;center&quot;|22. juli 1513–25. januar 1523
|align=&quot;center&quot;|Sin Ivana, također kralj Danske i Švedske. Uprkos brojnim reformama, prisiljen na abdikaciju zbog svoje despotske vladavine.
|-
|align=&quot;center&quot;|[[Datoteka:Frederik1dk.jpg|80px]]
|align=&quot;center&quot;|[[Fridrik I, kralj Danske|Fridrik I]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;(1471-1533)&lt;/small&gt;
|align=&quot;center&quot;|1523–10. april 1533
|align=&quot;center&quot;|Sin Kristijana I, također Danske. Nikada nije okrunjen kao kralj Norveške, niti je ikada kročio u Norvešku. Tolerisao protestantizam.
|-
|align=&quot;center&quot;|[[Datoteka:Christian III of Denmark.jpg|80px]]
|align=&quot;center&quot;|[[Kristijan III, kralj Danske|Kristijan III]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;(1503-1559)&lt;/small&gt;
|align=&quot;center&quot;|1534–1. januar 1559
|align=&quot;center&quot;|Sin Fridrika I, također kralj Danske. Upotrebom sile uveo protestantizam kao zvaničnu vjeru.
|-
|align=&quot;center&quot;|[[Datoteka:1581 Lorck Frederik 2.(crop).jpg|80px]]
|align=&quot;center&quot;|[[Fridrik II, kralj Danske|Fridrik II]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;( 1534-1588)&lt;/small&gt;
|align=&quot;center&quot;|1559–4. april 1588
|align=&quot;center&quot;|Sin Kristijana III, također kralj Danske.
|-
|align=&quot;center&quot;|[[Datoteka:Kristian IV av Danmark, malning av Pieter Isaacsz 1611-1616.jpg|80px]]
|align=&quot;center&quot;|[[Kristijan IV, kralj Danske|Kristijan IV]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;(1577-1648)&lt;/small&gt;
|align=&quot;center&quot;|1588–28. februar 1648
|align=&quot;center&quot;|Sin Fridrika II, također kralj Danske.
|-
|align=&quot;center&quot;|[[Datoteka:Frederik 3 by window.jpg|80px]]
|align=&quot;center&quot;|[[Fridrik III, kralj Danske|Fridrik III]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;(1609-1670)&lt;/small&gt;
|align=&quot;center&quot;|1648–9. februar 1670
|align=&quot;center&quot;|Sin Kristijana IV, također kralj Danske. Norvešku proglasio apsolutnom i nasljednom monarhijom.
|-
|align=&quot;center&quot;|[[Datoteka:Christian V of Denmark.jpg|80px]]
|align=&quot;center&quot;|[[Kristijan V, kralj Danske|Kristijan V]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;(1646-1699)&lt;/small&gt;
|align=&quot;center&quot;|9. februar 1670–25. august 1699
|align=&quot;center&quot;|Sin Fridrika III, također kralj Danske.
|-
|align=&quot;center&quot;|[[Datoteka:Frederik den 4.jpg|80px]]
|align=&quot;center&quot;|[[Fridrik IV, kralj Danske|Fridrik IV]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;(1671-1730)&lt;/small&gt;
|align=&quot;center&quot;|25. august 1699–12. oktobar 1730
|align=&quot;center&quot;|Sin Kristijana V, također kralj Danske. Poznat po svojoj bigamiji. Smatran jednim od najsposobnijih apsolutista na norveškom prijestolju.
|-
|align=&quot;center&quot;|[[Datoteka:Christian 6.jpg|80px]]
|align=&quot;center&quot;|[[Kristijan VI, kralj Danske|Kristijan VI]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;(1699-1746)&lt;/small&gt;
|align=&quot;center&quot;|12. oktobar 1730–6. august 1746
|align=&quot;center&quot;|Sin Fridrika IV, također kralj Danske. Jedan od najnepopularnijih apsolutista. 
|-
|align=&quot;center&quot;|[[Datoteka:Pilo - Frederik V of Denmark.jpg|80px]]
|align=&quot;center&quot;|[[Fridrik V, kralj Danske|Fridrik V]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;(1723-1766)&lt;/small&gt;
|align=&quot;center&quot;|6. august 1746–14. januar 1766
|align=&quot;center&quot;|Sin Kristijana VI, također kralj Danske. Alkoholičar koji je imao vrlo malo utjecaja na politiku.
|-
|align=&quot;center&quot;|[[Datoteka:Christian VII 1772 by Roslin.jpg|80px]]
|align=&quot;center&quot;|[[Kristijan VII, kralj Danske|Kristijan VII]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;(1749-1808)&lt;/small&gt;
|align=&quot;center&quot;|14. januar 1766–13. mart 1808
|align=&quot;center&quot;|Sin Fridrika V, također kralj Danske.
|-
|align=&quot;center&quot;|[[Datoteka:Fiedrichvidenmark.jpg|80px]]
|align=&quot;center&quot;|[[Fridrik VI, kralj Danske|Fridrik VI]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;(1768-1839)&lt;/small&gt;
|align=&quot;center&quot;|13. mart 1808–14. januar 1814
|align=&quot;center&quot;|Sin Kristijana VII, također kralj Danske.
|-
|align=&quot;center&quot;|[[Datoteka:Christian Frederik J. L. Lund.jpg|80px]]
|align=&quot;center&quot;|[[Kristijan VIII, kralj Danske|Kristijan Fridrik]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;(1786-1848)&lt;/small&gt;
|align=&quot;center&quot;|17. maj 1814 – 10. oktobar 1814
|align=&quot;center&quot;|Unuk Fridrika V, izabran za kralja samostalne Norveške. Godine 1839. postao danski kralj.
|-
|align=&quot;center&quot;|[[Datoteka:Charles XIII of Sweden.jpg|80px]]
|align=&quot;center&quot;|[[Karlo XIII, kralj Švedske|Karlo II]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;(1748-1818)&lt;/small&gt;
|align=&quot;center&quot;|4. novembar 1814–5. februar 1818
|align=&quot;center&quot;|Kralj Švedske, proglašen kraljem Norveške nakon što je samostalna Norveška bila prisiljena pristati na personalnu uniju sa Švedskom.
|align=&quot;center&quot;|[[Oldenburška dinastija|Oldenburgovac]]&lt;br /&gt;(Holstein-Gottorp)
|-
|align=&quot;center&quot;|[[Datoteka:Marechal-Bernadotte.jpg|80px]]
|align=&quot;center&quot;|[[Karlo XIV Ivan, kralj Švedske|Karlo III Ivan]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;(1763-1844)&lt;/small&gt;
|align=&quot;center&quot;|5. februar 1818–8. mart 1844
|align=&quot;center&quot;|Francuski general izabran za nasljednika švedske krune. Prisilio Norvešku da pristupi uniji sa Švedskom. Također kralj Švedske.
|align=&quot;center&quot; rowspan=&quot;4&quot;|[[Bernadotte|Bernadotti]]
|-
|align=&quot;center&quot;|[[Datoteka:Oscar I of Sweden &amp; Norway c 1855 by Augusta Åkerlöf.jpg|80px]]
|align=&quot;center&quot;|[[Oskar I, kralj Švedske|Oskar I]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;(1799-1859)&lt;/small&gt;
|align=&quot;center&quot;|8. mart 1844–8. juli 1859
|align=&quot;center&quot;|Sin Karla III Ivana, također kralj Švedske. Mnogo liberalniji od oca.
|-
|align=&quot;center&quot;|[[Datoteka:Carl XV of Sweden c 1870 (2).jpg|80px]]
|align=&quot;center&quot;|[[Karlo XV, kralj Švedske|Karlo IV]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;(1826-1872)&lt;/small&gt;
|align=&quot;center&quot;|8. juli 1859–18. septembar 1872
|align=&quot;center&quot;|Sin Oskara I, također kralj Švedske. Zagovarao je savezništvo skandinavskih kraljevina.
|-
|align=&quot;center&quot;|[[Datoteka:Oscar II of Sweden painted by Oscar Björck in 1893.jpg|80px]]
|align=&quot;center&quot;|[[Oskar II, kralj Švedske|Oskar II]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;(1829-1907)&lt;/small&gt;
|align=&quot;center&quot;|18. septembar 1872–7. juni 1905
|align=&quot;center&quot;|Sin Oskara I, također kralj Švedske. Želeći prekinuti personalnu uniju sa Švedskom, norveški parlament ga je zbacio 7. juna 1905. Oskar II se norveške krune odrekao 26. oktobra.
|-
|align=&quot;center&quot;|[[Datoteka:Haakon VII av Asta Nørregaard OB.00024.jpg|80px]]
|align=&quot;center&quot;|[[Haakon VII, kralj Norveške|Haakon VII]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;(1872-1957)&lt;/small&gt;
|align=&quot;center&quot;|1. novembar 1905–21. septembar 1957
|align=&quot;center&quot;|Sin kćerke Karla IV, rođen je kao danski princ ''Carl'', a izabran za kralja nakon prekida personalne unije Norveške i Švedske. Tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] s vladom boravio u Londonu.
|align=&quot;center&quot; rowspan=&quot;3&quot;|[[Oldenburška dinastija|Oldenburgovci]]&lt;br /&gt;(Schleswig-Holstein-Sonderburg-Glücksburg)
|-
|align=&quot;center&quot;|[[Datoteka:Olav V of Norway.jpg|80px]]
|align=&quot;center&quot;|[[Olaf V, kralj Norveške|Olaf V]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;(1903-1991)&lt;/small&gt;
|align=&quot;center&quot;|21. septembar 1957– 17. januar 1991
|align=&quot;center&quot;|Sin Haakona VII, rođen kao danski princ ''Alexander''.
|-
|align=&quot;center&quot;|[[Datoteka:H.M. Kong Harald taler (10308347696)- edit.jpg|80px]]
|align=&quot;center&quot;|[[Harald V, kralj Norveške|Harald V]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;(1937-2026)&lt;/small&gt;
|align=&quot;center&quot;|17. januar 1991-
|align=&quot;center&quot;|Sin Olafa V, prvi je norveški kralj rođen u Norveškoj još od Olafa IV.
|-
|}

==Niz nasljednika norveške krune==
[[Datoteka:Crown Prince Haakon of Norway 2012-03-26 001.jpg|mini|Prestolonasljednik [[Haakon, krunski princ od Norveške|Haakon]] će, ukoliko naslijedi krunu, vladati kao '''Haakon VIII'''.]]
Norveška od [[1990]]. godine koristi apsolutnu [[primogenitura|primogenituru]]. Monarha nasljeđuje najstarije zakonito dijete bez obzira na spol, s tim da će trenutnog kralja naslijedi mlađe dijete jer promjena zakona o nasljeđivanju nije bila retroaktivna. Trenutni niz nasljednika je:

#[[Haakon, krunski princ od Norveške]] - mlađe dijete kralja Haralda V
#Princeza [[Ingrid Alexandra od Norveške]] - starije dijete prijestolonasljednika
#Princ Sverre Magnus od Norveške - mlađe dijete prijestolonasljednika
#Princeza [[Märtha Louise od Norveške]] - starije dijete kralja Haralda V
#Maud Behn - najstarija kćerka princeze Märthe Louise 
#Leah Behn - druga kćerka princeze Märthe Louise 
#Emma Behn - najmlađa kćerka princeze Märthe Louise

==Također pogledajte==
*[[Spisak danskih kraljeva]]
*[[Spisak švedskih kraljeva]]

==Reference==
{{Refspisak}}
*[http://www.kongehuset.no/c26982/artikkel/vis.html?tid=27626 Spisak norveških monarha]

==Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Heimskringla}}
*[http://www.kongehuset.no/?lang=eng Zvanična stranica norveške monarhije]

{{Vođe evropskih država}}

[[Kategorija:Vladari]]
[[Kategorija:Norveška]]</text>
      <sha1>j9637g9h80vepo177ui0as0wxtaml5x</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Mario Čerkez</title>
    <ns>0</ns>
    <id>139207</id>
    <revision>
      <id>3922406</id>
      <parentid>3886811</parentid>
      <timestamp>2026-08-28T00:30:04Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <comment>Moving from [[Category:Oficiri Hrvatskog vijeća odbrane]] to [[Category:Vojnici Hrvatskog vijeća odbrane]] using [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]]</comment>
      <origin>3922406</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6076" sha1="c51p85kry0w987v916eexfmlobq75c2" xml:space="preserve">{{Infokutija osoba 
| ime                = Mario Čerkez
| slika            = Mario_Čerkez.jpg
| veličina_slike   =
| opis             = 
| datum_rođenja      = {{Datum rođenja i godine|1959|3|27}}
| mjesto_rođenja     = [[Vitez]], [[Bosna i Hercegovina]]
| datum_smrti        = &lt;!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}}--&gt;
| mjesto_smrti       = &lt;!-- [[Grad]], [[Država]] --&gt;
| nacionalnost       = 
| druga_imena        = 
| zanimanje          = 
| godine_aktivnosti  = 
| poznat_po          = 
| značajna_djela     = 
}}
'''Mario Čerkez''' ([[Rijeka (Vitez)|Rijeka]], [[Vitez (općina)|Vitez]], 27. marta 1959), [[Hrvati|bosanskohercegovački Hrvat]], [[zapovjednik]] [[Viteška brigada HVO|Viteške brigade]] [[Hrvatsko vijeće odbrane|Hrvatskog vijeća odbrane (HVO)]] od njenog osnivanja 1992. do kraja maja 1993., te u vrijeme kad je [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]/[[Hrvatsko vijeće odbrane|HVO]] preuzeo općinske funkcije u općini Vitez. Zbog [[ratni zločin|ratnih zločina]] u [[Bošnjačko-hrvatski sukob|Hrvatsko-bošnjačkom sukobu]], [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] (ICTY) osudio ga je na 6 godina zatvora.&lt;ref name=&quot;icty&quot;&gt;{{cite web|title=“LAŠVANSKA DOLINA” (IT-95-14/2) KORDIĆ i  ČERKEZ|url=http://www.icty.org/x/cases/kordic_cerkez/cis/bcs/cis_kordic_and_cerkez_bcs_1.pdf|publisher=[[ICTY]]|date=2006.|access-date=8. 11. 2010}}&lt;/ref&gt; 
== Suđenje u Haagu ==
Godine 1995. ICTY je podignuo optužnicu protiv Čerkeza koji se predao 1997. Pred sudskim vijećem se očitovao da nije kriv ni po jednoj tački optužbe.&lt;ref name=&quot;icty&quot;/&gt; Suđenje je započelo 12. aprila 1999, a izvođenje dokaza i izlaganje strana završeno je 15. decembra 2000: zasjedalo se 240 dana. Svjedočio je ukupno 241 svjedok, od kojih 122 za tužilaštvo, 117 za odbranu, a dva su svjedočila kao svjedoci suda. Tužilaštvo je podnijelo 30 transkripata iskaza svjedoka iz drugih predmeta pred Međunarodnim sudom. Odbrana je podnijela 53 [[afidavit]]a i 10 transkripata. Predano je 4665 dokaznih predmeta, od kojih je 2721 predala optužba, a 1643 odbrana.&lt;ref name=&quot;icty2&quot;&gt;{{cite web|title=Tužitelj protiv Darija Kordića i Marija Čerkeza - Presuda|url=http://www.icty.org/x/cases/kordic_cerkez/tjug/bcs/010226.pdf|publisher=[[ICTY]]|date=februar 2001.|access-date=8. 11. 2010}}&lt;/ref&gt;

Proglašen je krivim zbog progona na političkoj, rasnoj ili vjerskoj osnovi; zatvaranje; protivpravno zatvaranje civila ([[Zločini protiv čovječnosti|zločin protiv čovječnosti]])&lt;ref name=&quot;icty&quot;/&gt; Sudsko vijeće je zaključilo da Mario Čerkez snosi individualnu kaznenu odgovornost za zatvaranje i protivpravno zatvaranje [[bošnjaci|bošnjačkih]] civila u kino-dvorani u Vitezu i zgradi SDK u Vitezu do kraja aprila 1993. U kino-dvorani je bilo zatočeno oko 200-300 muškaraca svih dobi, koji su bili uhapšeni.
Mnogi su bili podvrgnuti okrutnim postupcima, prisiljeni da kopaju rovove, te korišteni kao taoci i/ili [[ljudski štit]].&lt;ref name=&quot;icty&quot;/&gt; Neki od onih koji su bili prisiljeni kopati rovove nisu se vratili.  Zatočenici iz zgrade SDK odvođeni su na kopanje rovova. Neki su morali kopati rovove po pet dana blizu bojišnice, gdje je bilo vrlo opasno. Kao zapovjednik brigade, Čerkez je bio dogovoran za postupanje sa zatvorenicima.&lt;ref name=&quot;icty&quot;/&gt;

ICTY navodi da dokazi jasno pokazuju da su na početku Hrvati i [[Bošnjaci]] bili ujedinjeni u borbi protiv njihovog zajedničkog neprijatelja, [[Srbi|Srba]]. Međutim, kad su se njihovi odnosi pogoršali krajem 1992. i početkom 1993, izbile su borbe između Bošnjaka i Hrvata. Sukob između [[Hrvatsko vijeće odbrane|HVO]]-a i [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|ABiH]] koji je uslijedio, preklopio se sa sukobom između Hrvata i Bošnjaka s jedne strane, i Srba s druge.&lt;ref name=&quot;icty2&quot;/&gt;

{{citat|&quot;Iako se prisustvo dijela trupa Hrvatske vojske koje su vidjeli promatrači i druga tijela može objasniti dobrovoljnim braniocima, to ne objašnjava ogromnu većinu trupa [[Hrvatska vojska|Hrvatske vojske]] viđenih u susjednim područjima od strateškog značaja za sukob. Vijeće primjećuje da, čak i ako te osobe nisu formalno bile u sastavu Hrvatske vojske, one su hrvatski državljani vojno uključeni u borbu između bosanskih Hrvata i bosanskih Muslimana u koju je bila uključena i Hrvatska.&quot;&lt;ref name=&quot;icty2&quot;/&gt;}}

Nadalje, ICTY je donio sljedeću presudu o sukobu Hrvata i Bošnjaka:
{{citat|&quot;Sudsko vijeće zaključuje da je predsjednik [[Franjo Tuđman|Tuđman]] gajio teritorijalne pretenzije prema [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], koje su bile dio njegovog sna o [[Velika Hrvatska|Velikoj Hrvatskoj]] koja bi uključivala zapadnu Hercegovinu i Srednju Bosnu&quot;.&lt;ref name=&quot;icty2&quot;/&gt;}}

Kao zapovjednik, učestvovao je u napadima na Vitez, [[Stari Vitez]] i  [[Večeriska|Večerisku]], ali je oslobođen krivnje za [[pokolj u Ahmićima]]. Isprva je osuđen na 15 godina,&lt;ref&gt;{{cite web|title=Hague Tribunal Convicts Bosnian Croat for War on Muslims|url=http://query.nytimes.com/gst/fullpage.html?res=9C05E2D81F39F934A15751C0A9679C8B63&amp;scp=2&amp;sq=dario%20kordic&amp;st=cse|publisher=[[New York Times]]|author=Marlise Simons|date=27. 2. 2001|access-date=8. 11. 2010}}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt; ali mu je pravomoćnom presudom smanjena kazna te je osuđen na 6 godina zatvora. 2004. je pušten na slobodu. U Splitu su ga dočekali supruga Slavica s kćerima koje žive u Splitu, majka, brat, članovi uže porodice te drugi prijatelji.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.index.hr/vijesti/clanak/mario-cerkez-docekan-u-splitu/237514.aspx|title=Mario Čerkez dočekan u Splitu|publisher=Index.hr|date=3. 12. 2004|access-date=7. 12. 2010}}&lt;/ref&gt;

==Također pogledajte==
*[[Dario Kordić]]
*[[Vladimir Šantić]]
*[[Slobodan Praljak]]
*[[Jadranko Prlić]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Čerkez, Mario}}
[[Kategorija:Osuđeni pred Haškim tribunalom]]
[[Kategorija:Biografije, Vitez]]
[[Kategorija:Vojnici Hrvatskog vijeća odbrane]]
[[Kategorija:Rođeni 1959.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]</text>
      <sha1>c51p85kry0w987v916eexfmlobq75c2</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>KK Cedevita</title>
    <ns>0</ns>
    <id>140473</id>
    <revision>
      <id>3922271</id>
      <parentid>3416696</parentid>
      <timestamp>2026-08-27T15:11:12Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-46707-21</username>
        <id>185151</id>
      </contributor>
      <comment>/* */ Cedevita Olimpija 2019.</comment>
      <origin>3922271</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3405" sha1="n8athbnrd33jdlg8zxmec0ibxtic8j3" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
{{Infokutija košarkaški klub
|boja1            = white
|boja2            = red
|ime_kluba        = KK Cedevita Zagreb
|Nadimak          =
|logo             = KK Cedevita.PNG
|lige             = [[Euroleague|Euroliga]]&lt;br /&gt;[[Jadranska liga|ABA liga]]&lt;br /&gt;[[Prva hrvatska košarkaška liga|1. HKL]]
|osnovan          = [[1991]]
|dvorana          = [[Sportska dvorana Dom sportova Zagreb|Dom sportova]], [[KC Dražen Petrović Zagreb|KC Dražen Petrović]]
|kapacitet        = 3.500, 5.500 
|lokacija         = [[Zagreb]], [[Hrvatska]]
|boje             = [[Crvena]], [[bijela]]
|predsjednik      = {{ZD|HRV}} [[Mladen Veber]]
|trener           = {{ZD|SLO}} [[Jurij Zdovc]]
|prvaci          =
|veb-sajt         = [http://www.kkcedevita.hr kkcedevita.hr]
| dom_tijelo             =FFFFFF
| dom_uzorak_t           =_basketball
| dom_šorc               =FFFFFF
| dom_uzorak_š           =_basketball
| gost_tijelo            =ff0000
| gost_uzorak_t          =_basketball
| gost_šorc              =ff0000
| gost_uzorak_š          =
}}

'''KK Cedevita''' je bio [[Hrvatska|hrvatski]] [[košarka]]ški klub iz [[Zagreb]]a.

== Historija ==

Klub je osnovan [[14. august]]a [[1991]] u zagrebačkom naselju [[Botinec]]. Osnovala ga je grupa mladih entuzijasta pod nazivom ''KK Botinec''.

[[1992]] klub se kratko nazivao ''KK Stribor'', no ubrzo je vraćen stari naziv.

[[1993]] iz dvorane škole u Botinecu klub prelazi u [[Sportska dvorana Trnsko|dvoranu Trnsko]]. Ondje je igrao kvalifikacije za 2. hrvatsku ligu, no nije ju izborio.

[[1994]] uz promjenu takmičarskog sistema klub igra B-1 hrvatsku ligu.

[[1995]] klub dobiva prvog velikog sponzora, firmu Hiron, te klub mijenja naziv u ''KK Hiron Botinec''.

[[1998]] klub je u B-1 ligi prvoplasiran te prelazi u 2. hrvatsku košarkašku ligu ili A-2 ligu.

[[2000]] klub se iz dvorane Trnsko seli u [[Sportska dvorana Sutinska vrela|dvoranu Sutinska vrela]], gdje i danas igra. Godinu dana kasnije klub ulazi u 1. hrvatsku košarkašku ligu ili A-1 ligu.

Prvu sezonu u 1. ligi klub je završio na 5. poziciji. Ubrzo je počeo da se natječe i u nekim evropskim takmičenjima. U evropskom FIBA kupu klub u četvrtfinalu gubi od Mitteldeutchera iz [[Leipzig]]a.

U sezoni 2005/06. Atlantic Grupa postaje klupski generalni sponzor, a klub mijenja naziv u ''KK Cedevita'', koji i danas nosi.

[[25. juni|25. juna]] [[2009]] iz vodstva [[Jadranska liga|Jadranske košarkaške lige]] stiže pozivnica klubu za natjecanje u ligi u sezoni 2009/10. Cedevita se i danas natječe u Jadranskoj ligi.

Cedevita do sezone 2016/17. osvaja 3 naslova prvaka Hrvatske, 4 naslova pobjednika Kupa Krešimira Ćosića, 2 naslova pobjednika Kupa Dražena Petrovića, igra 3 finala [[ABA liga|ABA lige]], uz 3 nastupa u Eurokupu (3. mjesto 2010.) i 4 nastupa u Euroligi.

== Vanjski linkovi ==
* [https://web.archive.org/web/20110721101132/http://www.kkcedevita.hr/start.asp?dir=igraci Stranice kluba]
* [http://www.hrsport.net/analize/396132/kosarka-nlb-liga/kk-cedevita-debitant-sa-zapada Prva sezona u NLB ligi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110414041342/http://www.hrsport.net/analize/396132/kosarka-nlb-liga/kk-cedevita-debitant-sa-zapada |date=14. 4. 2011 }}

[[Kategorija:Hrvatski košarkaški klubovi|C]]
[[Kategorija:Košarkaški klubovi osnovani 1991.|C]]
[[Kategorija:Sport u Zagrebu|Cedevita]]
[[Kategorija:KK Cedevita|*]]</text>
      <sha1>n8athbnrd33jdlg8zxmec0ibxtic8j3</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Nanotehnološke organizacije</title>
    <ns>0</ns>
    <id>144865</id>
    <revision>
      <id>3922466</id>
      <parentid>3899306</parentid>
      <timestamp>2026-08-28T08:32:18Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3922466</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="15451" sha1="608wka6or8de4htsb8rgio9af7pivu4" xml:space="preserve">Ovo je spisak organizacija uključenih u [[Nanotehnologija|nanotehnologiju]].

==Vladine organizacije==
*[http://english.nanoctr.cas.cn/ Državni Centar za Nanonanuku i tehnologiju] (Kina): Nacionalni centar za nanonauku i tehnologiju, Kina (NCNST), osnovan je u decembru 2003., suosnivači su mu Kineska akademija nauka (CAS) i Ministarstvo obrazovanja, i kao institucija je posvećen fundamentalnim i primijenjenim istraživanjima u oblasti nanonauke i tehnologije, posebno one sa važnim potencijalnim primjenama.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://english.nanoctr.cas.cn/aboutus/introduction/|title=National Center for Nanoscience and Technology, China|website=english.nanoctr.cas.cn|access-date=26. 6. 2023}}&lt;/ref&gt;
*[[Državni institut za Nanotehnologiju]] (Kanada): Nacionalni istraživački savjet Kanade Centar za istraživanje nanotehnologije (bivši Nacionalni institut za nanotehnologiju) je istraživačka institucija smještena u glavnom kampusu Univerziteta Alberta, u Edmontonu, Alberta, Kanada. Njegova primarna svrha je istraživanje nanonauke.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://nrc.canada.ca/en/research-development/research-collaboration/research-centres/nanotechnology-research-centre|title=Nanotechnology Research Centre|last=Canada|first=National Research Council|date=7. 3. 2019|website=nrc.canada.ca|access-date=26. 6. 2023}}&lt;/ref&gt;
*[https://web.archive.org/web/20110623135616/http://www.nano.ir/en/ Iranska nanotehnološka mreža laboratorija]: Iran je prepoznao značaj nanotehnologije kao i druge pionirske zemlje i započeo svoje aktivnosti u skladu s razvojem tehnologije. U tom smislu i kao prvi korak, Studijski odbor za nanotehnologiju u Iranu započeo je svoje aktivnosti 2001. godine i konačno  Iransko vijeće za inovacije nanotehnologije (INIC) osnovano je u zemlji 2003. godine.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://en.nano.ir/static-page/History/OFJtK1FGa1p5eW5ySVF1NFZwK2swdz09/|title=History|website=IRAN Nanotechnology Innovation Council|language=en|access-date=26. 6. 2023}}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;
*[[Evropska Unija|EU]] [[Sedmi okvirni Program]] i [http://cordis.europa.eu/nanotechnology/actionplan.htm Akcioni Plan za Nanonauke nanotehnologije 2005-2009]
*[[Ruska Nanotehnološka korporacija]]
*[http://www.nanotec.or.th/nanoEng/ Državni Nanotehnološki Centar (NANOTEC), Tajland] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150519070304/http://www.nanotec.or.th/nanoEng/ |date=19. 5. 2015 }}
*[[Državna Nanotehnološka inicijativa]] (Sjedinjene Američke Države)
**[[Državni Institut za rak]] [http://nano.cancer.gov Alijansa za nanotehnologiju u istraživanju [[tumor|rak]]a]
**[[Državni Instituti zdravlja]] [https://web.archive.org/web/20101220190321/http://www.nihroadmap.nih.gov/nanomedicine/ Nanomedicinska mapa puta - Inicijativa]
* [[Američki državni institut za standarde - Nanotehnološki Panel]] (ANSI-NSP)
* [https://web.archive.org/web/20110612172119/http://www.nanoned.nl/ NanoNed Holandija]

==Grupe za zagovor i informisanje==
* [http://nanosociety.us Američko nano Društvo]
* [http://www.ianano.org Međunarodno udruženje za Nanotehnologiju] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110717185916/http://www.ianano.org/ |date=17. 7. 2011 }}
* [http://www.nanotech-now.com Nanotehnologija odmah (Nanotechnology Now), dnevne vijesti i informacije iz polja nanotehnologije]
* [http://www.nanodaddy.com istraživačke vijesti iz nanotehnologije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240420174046/https://www.nanodaddy.com/ |date=20. 4. 2024 }}
* [https://web.archive.org/web/20100123080414/http://cben.rice.edu/ Centar za biološku i okolinsku Nanotehnologiju (CBEN), Univerzitet Rice]
* [[Foresight Nanotehnološki Institut]]
* [http://www.nsti.org/ Institut za Nano nauku i Tehnologiju (NSTI)]
* [[Centar za odgovornu Nanotehnologiju]]
* [http://www.nanoindustries.com Nanotehnološka industrija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110609195636/http://www.nanoindustries.com/ |date=9. 6. 2011 }}
* [[Projekat nadolazećih nanotehnologija]]
* [http://www.nanoethics.org/ Nanoetička Grupa]
* [http://www.nanowerk.com Nanowerk, iscrpan nanotehnološki portal]
* [[American Chemistry Council]] [http://www.americanchemistry.com/nanotechnology Nanotehnološki Panel] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110629072329/http://www.americanchemistry.com/nanotechnology |date=29. 6. 2011 }}
* [http://www.mrs.org Udruženje za istraživanje materijala]
* [http://www.aspbs.com Američki naučni izdavači]
* [https://web.archive.org/web/20070314002422/http://icon.rice.edu/ Međunarodni savjet za Nanotehnologiju (ICON)] na Univerzitetu [[Univerzitet Rice|Rice]]
* [http://www.americanelements.com/nanotech.htm Nanotechnološki istraživački i tehnički podaci] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141006090949/http://www.americanelements.com/nanotech.htm |date=6. 10. 2014 }}
* [http://www.schau-platz.de Schau-Platz NANO, Munich, Njemačka] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190120074024/https://schau-platz.de/ |date=20. 1. 2019 }}
* [https://web.archive.org/web/20141222203412/http://www.nationalnano.org/ Državni Nanotehnološki proizvodni centar(NNMC)]
* [http://nano.foe.org.au Prijatelji Zemlje, [[Australija|Australijski]] Nanotehnološki Projekat]
* [http://www.nano.org.uk Institut za Nanotehnologiju, Stirling, Škotska, UK]
* [http://www.nanoworld.org/ &quot;Nanoworld&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110727111258/http://www.nanoworld.org/ |date=27. 7. 2011 }} Rusko društvo za skenirajuću mikroskopiju i nanotehnologiju
* [http://www.understandingnano.com Web sajt za razumijevanje Nanotehnologije]
* [[International Council on Nanotechnology]] (ICON) Međunarodni savjet za Nanotehnologiju
* Nano naučni i tehnološki Konzorcijum (NSTC)
* [https://web.archive.org/web/20101207165214/http://www.phys.uidaho.edu/bantech/ Biološke primjene Nanotehnologije (BANTech), Univerzitet Idaho]
* [[IEST|Institut za okolinske nauke i tehnologiju (IEST)]]
* [https://web.archive.org/web/20190124211014/http://www.nanotechtraining.com/ Nano Tehnički trening i konsultacije [NTTC&amp;#93;]
* [http://www.am-fe.ift.org/cms/?pid=1000492 „IFT International Food Nanoscience Conference“ međunarodna konferencija o nanonauci o hrani, Juli 17, 2010, Chicago] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130813044218/http://www.am-fe.ift.org/cms/?pid=1000492 |date=13. 8. 2013 }}
* [https://sites.google.com/site/bdnano/home Nanotehnološko društvo [[Bangladeš]]a, Dhaka, Bangladeš]

==Izdavači==
* [[Američko hemijsko Društvo]] -- [http://pubs.acs.org/journals/nalefd/ Nano pisma]
* [[Američki naučni izdavači]] -- [http://www.aspbs.com/journals/ Žurnal za Nanonauku i Nanotehnologiju]
* [[Institut za fiziku]] -- [http://www.iop.org/EJ/journal/0957-4484 Nanotechnology] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100222021522/http://www.iop.org/EJ/journal/0957-4484 |date=22. 2. 2010 }}
* [http://www.aspbs.com/enn15 Enciklopedija Nanonauke i nanotehnologije]
* [https://web.archive.org/web/20110703040947/http://nstc.in/Journal/ NanoTrends] - Žurnal za nanotehnologiju i njegove primjene
* [[BCC Research]]—Nanotehnološki izvještaji
* [[SPIE]]—Međunarodno udruženje optike i fotonike -- [http://spie.org/x3650.xml Žurnal za nanofotoniku]

==Nanotehnološke web stranice==
* [http://www.nanodic.com/ Nanodictionary] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110611001616/http://www.nanodic.com/ |date=11. 6. 2011 }} - rječnik nanotehnologije
* [http://www.nanowerk.com/ Nanowerk] - Nanowerk
* [http://www.nanotech-now.com/ Nanotechnology Now] - Nanotehnologija odmah
* [http://www.nanomagazine.co.uk/ Nano Magazine] - Nano Magazin
* [http://www.nanowiki.info/ NanoWiki] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110721225254/http://www.nanowiki.info/ |date=21. 7. 2011 }} - praćenje nanotehnologije
* [http://nanoulagam.blogspot.com]- '''Nanoulagam''' slobodni nanonaučni magazin za školsku djecu na indijskim regionalnim jezicima

==Visoko obrazovanje==
:''Članak [[Nanotehnološko obrazovanje]] donosi spisak univerziteta na kojima se diplomira nanotehnologija.''
* [http://nano.rice.edu/ Richard E Smalley Institut za nauku i tehnologiju na Nanoskali (Smalley Institute), Rice University]
* [https://web.archive.org/web/20101207165214/http://www.phys.uidaho.edu/bantech/ Biološke primjene Nanotehnologije (BANTech), Univerzitet Idaho]
* [[Univerzitet Panjab, Chandigarh]] -- [http://rsic.puchd.ac.in Univerzitetski centar za Instrumentaciju i mikroelektroniku, Univerzitet Panjab, Chandigarh]
* [http://research.ncl.ac.uk/nanoscale Nauka na nanoskali &amp; Nanotehnološka Grupa] na [[Univerzitet Newcastle|Univerzitetu Newcastle]]
* [https://web.archive.org/web/20100324050550/http://www.ua.es/grupo/nanolab/ Molekularna nanotehnološka Laboratorija], [[Univerzitet Alicante]], Španija
* [https://web.archive.org/web/20130613190417/http://www.nanotech.dtu.dk/english DTU Nanotech] - Odjeljenje za mikro i nanotehnologiju na [[Tehnički Univerzitet Danske|Tehničkom Univerzitetu Danske]]
* [http://nano.berkeley.edu/coins/ Centar za Integrisane nanomehaničke sisteme (COINS)] i  [http://nano.berkeley.edu nanonaučni i nanoinžinjerski Institut Berkeley] na [[Univerzitet California, Berkeley]]
* [http://www.cinano.com Kalifornijski Institut za nanotehnologiju]
* [http://www.latech.edu/ifm/ Institut za mikro proizvodnju] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110526233844/http://www.latech.edu/ifm/ |date=26. 5. 2011 }} na [[Louisiana Tech University]]
* [http://inbt.jhu.edu Institut za Nano Biotehnologiju] na [[Johns Hopkins University]]
* [https://web.archive.org/web/20081007015247/http://albanynanotech.org/ Koledž za nauku i inžinjerstvo na nanoskali] na [[SUNY Albany]]
* [https://web.archive.org/web/20080517075942/http://discoverypark.purdue.edu/wps/portal/Nanotechnology Birck Nanotehnološki Centar] na [[Univerzitet Purdue]]
* [https://web.archive.org/web/20110427234351/http://www.ncn.purdue.edu/ Mreža za računarsku nanotehnologiju] na [[Univerzitet Purdue]], koji je domaćin [https://web.archive.org/web/20191215174504/https://nanohub.org/ nanoHUB.org]
* [http://www.cnsi.ucla.edu/ Kalifornijski institut za nanosisteme na] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110507110437/http://www.cnsi.ucla.edu/ |date=7. 5. 2011 }} [[UCLA]] i [[UCSB]]
* [[Carnegie Mellon]] [http://www.nanofab.ece.cmu.edu/ Nanofabrication Facility]
* [https://web.archive.org/web/20100123080414/http://cben.rice.edu/ Centar za biološku i okolinsku nanotehnologiju (CBEN), Univerzitetu Rice ]
* Centar za nanotehnologiju ([[CeNTech]]) u [[Münster]], Njemačka
* [http://cns.asu.edu Centar za nanotehnologiju u društvu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110719023751/http://cns.asu.edu/ |date=19. 7. 2011 }} na [[Arizona State University|ASU]]
* [http://www.cns.ucsb.edu Centar za nanotehnologiju u društvu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160113085719/http://www.cns.ucsb.edu/ |date=13. 1. 2016 }} na [[University of California, Santa Barbara|UCSB]]
* [[Centar za nanotehnologiju i društvo]] na [[Illinois Institut za tehnologiju]]
* [https://web.archive.org/web/20110519204101/http://www.just.edu.jo/Centers/nano/Pages/default.aspx Centar za nanotehnološka istraživanja i razvoj] na [[Jordan University of Science and Technology]] (JUST)
*[http://nanotextiles.human.cornell.edu/ Tekstilna nanotehnološka laboratorija] na [[Cornell University]]
* [http://www.mec.cf.ac.uk/services/?view=nano_technology&amp;style=default Proizvođački inženjerijski centar (MEC)] na [[Cardiff University]]
* [http://www.mesaplus.utwente.nl/ MESA+ institut za nanotehnologiju] na [[University of Twente]]
* [http://www.nanovic.com.au Nanotehnologija u konzorcijumu Victoria] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200513025020/http://www.nanovic.com.au/ |date=13. 5. 2020 }}
* [http://kni.caltech.edu/ Kavli Nanonaučni Institut] na [[Caltech]]
* [http://www.research.cornell.edu/KIC Kavli Institut na Cornell za nauku na nanoskali]
* [[Kavli Institut za nanonauku]] na [[Delft University of Technology]] u Holandiji
* [http://kavli.harvard.edu Kavli Institut za Bionano nauku i tehnologiju] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101228213717/http://www.kavli.harvard.edu/ |date=28. 12. 2010 }} na [[Harvard University]]
* [http://web.mit.edu/ISN/ Institut za vojničke nanotehnologije] na [[MIT]]
* [[Međunarodni centar za materijale u nanoarhitektonici]] (MANA) na [[National Institute for Materials Science]] (NIMS)
* [https://web.archive.org/web/20100123080414/http://cben.rice.edu/ Centar za Biološku i okolinsku Nanotehnologiju (CBEN)] na [[Rice University]]
* [http://chm.pse.umass.edu Centar za Hijerarhijsku proizvodnju (CHM)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110618012637/http://chm.pse.umass.edu/ |date=18. 6. 2011 }} na [[University of Massachusetts Amherst]]
* [http://www.mina.ubc.ca Mikrosistemska i nanotehnološka istraživačka grupa (MiNa)] na [[The University of British Columbia]]
* [http://www.jwnc.gla.ac.uk „The James Watt“ Nanofabrikacijski centar (JWNC)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110727021148/http://www.jwnc.gla.ac.uk/ |date=27. 7. 2011 }} na [[University of Glasgow]]
* [http://www.unl.edu/ncmn/ Nebraska Centar za materijale i nanonauku] [[Univerzitet Nebraska–Lincoln]]
* [http://www.lcn.ucl.ac.uk London Centar za nanotehnologiju] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070720033239/http://www.lcn.ucl.ac.uk/ |date=20. 7. 2007 }}
* [https://web.archive.org/web/20080726024201/http://web.mit.edu/mitpep/pi/courses/nanostructured_fluids.html Nanostruktuirani fluidi i djelići] na [[MIT]]
* [http://www.nanott.hacettepe.edu.tr/ Nanotehnološki i nanomedicinski Program] na Univerzitetu Hacettepe, Turska
* [http://msn.bilkent.edu.tr/ Program nauke o materijalima i nanotehnologiji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110726235835/http://msn.bilkent.edu.tr/ |date=26. 7. 2011 }} na Univerzitetu Bilkent, Turska
* [http://www.nano.org.tr/ Državni nanotehnološki istraživački centar, Turska] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081026101714/http://www.nano.org.tr/ |date=26. 10. 2008 }}
* [http://www.cise.columbia.edu/nsec/ Centar za nauku i inžinjering na nanoskali], Univerzitet Columbia
* [http://www.nanotech.upenn.edu/ centar za Nano/Bio sučelja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110720095811/http://www.nanotech.upenn.edu/ |date=20. 7. 2011 }}, Univerzitet Pennsylvania
* [http://www.nanopchem.com Pchem Associates] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161212125532/http://nanopchem.com/ |date=12. 12. 2016 }}, Bensalem Pennsylvania
* [https://web.archive.org/web/20130614215703/http://nanophotonics.eu/ „The ePIXnet Nanostructuring Platform for Photonic Integration“ nanostrukturna platforma za fotonsku integraciju]
* [[Centar za farmaceutsku nanotehnologiju, Indija]]
* [[Univerzitet Anna; „K B Chandrashekar“ istraživački centar]], [[Indija]]
* [[Waterloo Institut za nanotehnologiju]]
* [[Državni Institut za nauku o materijalima]] (NIMS)
* [https://web.archive.org/web/20100929065926/http://www.cjnu.ac.kr/English/Academics/Under_science.jsp Laboratorija za Nano-Biomedicinu &amp; prikaz slike] na [[Chungju državni Univerzitet]], [[Južna Koreja]].

== Također pogledajte ==
* [[Spisak tema u nanotehnologiji]]

== Reference ==
{{Refspisak}}{{Nanotehnologija}}

[[Kategorija:Nanotehnologija]]</text>
      <sha1>608wka6or8de4htsb8rgio9af7pivu4</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Živko Budimir</title>
    <ns>0</ns>
    <id>148408</id>
    <revision>
      <id>3922404</id>
      <parentid>3853575</parentid>
      <timestamp>2026-08-28T00:30:04Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <comment>Moving from [[Category:Oficiri Hrvatskog vijeća odbrane]] to [[Category:Vojnici Hrvatskog vijeća odbrane]] using [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]]</comment>
      <origin>3922404</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5198" sha1="pu6bchwoyxrh67oe75lep2splrzs3tg" xml:space="preserve">{{Infokutija politički vođa
| ime                   = Živko Budimir
| slika                 = General bojnik Živko Budimir.jpg
| redoslijed            = 11. predsjednik&lt;br&gt;[[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]]
| vrijeme_na_vlasti     = 17. mart 2011 – 9. feburar 2015.
| prethodnik            = [[Borjana Krišto]]
| nasljednik            = [[Marinko Čavara]]
| datum_rođenja         = 20. novembra 1962.
| mjesto_rođenja        = [[Vir (Posušje)|Vir]], [[Posušje]], [[Jugoslavija]]
| datum_smrti           =
| mjesto_smrti          =
| puno_ime              =
| nacionalnost          =
| etnicitet             = [[Hrvati|Hrvat]]
| politička_stranka     = Stranke pravde i povjerenja
| supruga               = Darija Budimir
| vjera                 =
| potpis                =
| web_stranica          = http://predsjednikfbih.org/
}}
'''Živko Budimir''' ([[Posušje]], 20. novembar 1962) [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] je političar i bivši predsjednik [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]].&lt;ref&gt;http://predsjednikfbih.gov.ba/&lt;/ref&gt;

== Biografija ==
Živko Budimir rođen je u [[Vir (Posušje)|Viru]] kod [[Posušje|Posušja]] 20. novembra 1962. Budimir je pohađao Vazduhoplovnu tehničku vojnu školu u [[Rajlovac|Rajlovcu]] kod [[Sarajevo|Sarajeva]], koju je završio 1981. Nakon toga pohađa Ratnu školu OS RH &quot;Ban Josip Jelačić&quot;, koju završava 2000. godine.
Postao je član [[Savez komunista Jugoslavije|Saveza komunista Jugoslavije]] 1979, a napušta je 1984, kao pripadnik [[Jugoslavenska narodna armija|Jugoslavenske narodne armije]].

Nakon izbijanja [[Rat u Hrvatskoj|rata u Hrvatskoj]] služi u [[Oružane snage Republike Hrvatske|Hrvatskoj vojsci]], a od 1993, pridružuje se [[Hrvatsko vijeće odbrane|HVO-u]]. Tokom rata vršio je razne dužnosti, bio je načelnik štaba i zapovjedništva štaba VF BiH od aprila 1994. do jula 1995, zatim načelnik glavnog stožera HVO-a od novembra 1995. do septembra 1997. Nakon toga postaje dozapovjednik i načelnik štaba zajedničkog zapovjedništva VF BiH od septembra 1997. do januara 1999. Godine 1997. preselio se u Mostar, a u penziju odlazi 2001. kao pukovnik HVO-a i general bojnik HV-a. Nakon penzionisanja postaje sportski djelatnik u Mostaru gdje je sudjelovao u obnovi Odbojkaškog kluba Mostar.

Njegova politička karijera počinje ponovno 2006, kada postaje član [[Hrvatska stranka prava Bosne i Hercegovine|Hrvatske stranke prava Bosne i Hercegovine]]. Godine 2008. izabran je za člana Gradskog vijeća Mostara. Izborom većine u oba doma Parlamenta Federacije BiH 17. marta 2011. postaje predsjednik Federacije BiH.

Budimir je donio zakon kojim se mijenja Pravilnik o poslovanju Vlade FBiH tako da ni jedna odluka ne može biti donesena bez suglasnosti jedne trećine hrvatskih ministara.

Dana 7. marta 2013. Budimir je na konferenciji za štampu objavio da je napustio stranku HSP, i da osniva novu, pod nazivom Stranka pravde i povjerenja.

Dana 26. aprila 2013, SIPA je uhapsila Budimira, sa većim brojem drugih osoba, uz optužbu za korupciju.&lt;ref&gt;http://www.dw.de/da-li-%C4%87e-i-%C5%BEivku-budimiru-biti-potrebno-pomilovanje/a-16775835&lt;/ref&gt; Budimir je pušten na slobodu, i dalje je na funkciji Predsjednika Federacije.

Na [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2014.|Općim izborima u Bosni i Hercegovini 2014.]] godine kandidat je [[Stranka pravde i povjerenja|Stranke pravde i povjerenja]] za člana [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva Bosne i Hercegovine]] iz reda [[Hrvati|hrvatskog naroda]].&lt;ref name=&quot;RS&quot;&gt;{{Cite web |url=http://radiosarajevo.ba/novost/158711/kandidati-za-predsjednistvo-bih-bosnjaci-ce-imati-najveci-izbor-na-glasackom-listicu |title=''Kandidati za Predsjedništvo BiH: Bošnjaci će imati najveći izbor na glasačkom listiću'' radiosarajevo.ba |access-date=14. 8. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140912032214/http://radiosarajevo.ba/novost/158711/kandidati-za-predsjednistvo-bih-bosnjaci-ce-imati-najveci-izbor-na-glasackom-listicu |archive-date=12. 9. 2014 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

=== Privatni život ===
Oženjen je Darijom Budimir, rođenom Kuna. Imaju troje djece: kćerku Luciju i sinove Luku i Bornu.

== Reference ==
{{refspisak}}

==Vanjski linkovi ==
*[https://web.archive.org/web/20110902012907/http://predsjednikfbih.org/index.php/predsjednik.html Životopis Živka Budimira]

{{Predsjednici Federacije BiH}}

{{DEFAULTSORT:Budimir, Živko}}
[[Kategorija:Rođeni 1962.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Biografije, Posušje]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački političari]]
[[Kategorija:Generali Oružanih snaga Republike Hrvatske]]
[[Kategorija:Oficiri Jugoslavenske narodne armije]]
[[Kategorija:Vojnici Hrvatskog vijeća odbrane]]
[[Kategorija:Političari Hrvatske narodne stranke - liberalni demokrati]]
[[Kategorija:Političari Hrvatske kršćanske demokratske unije]]
[[Kategorija:Političari Hrvatske kršćanske demokratske unije Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Političari Hrvatske stranke prava Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Političari Stranke pravde i povjerenja]]
[[Kategorija:Političari Federacije Bosne i Hercegovine]]</text>
      <sha1>pu6bchwoyxrh67oe75lep2splrzs3tg</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Nagrada &quot;Isidora Sekulić&quot;</title>
    <ns>0</ns>
    <id>172890</id>
    <revision>
      <id>3922462</id>
      <parentid>3921831</parentid>
      <timestamp>2026-08-28T07:59:50Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3922462</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="30708" sha1="ksdviiontzqu2um8fjx3hvxn8ep9oju" xml:space="preserve">{{Infokutija nagrada
| ime                = Nagrada &quot;Isidora Sekulić&quot;
| podnaslov          = 
| trenutne_nagrade   = 
| slika              = 
| veličina_slike     = 
| alt                = 
| opis               = 
| deskripcija        = za najbolju knjigu u protekloj godini
| sponzor            =
| datum              =
| lokacija           = 
| država             = [[Srbija]]
| organizator        = [[Savski venac (općina)|Općina Savski venac]]
| voditelj           = 
| preshow_voditelj   =
| nastupi            =
| nagrada            = Plaketa, povelja i novčani iznos
| godina             = {{Početni datum i godine|1967|1|1}}
| godina2            = 
| nosilac            = [[Aleksandar Jerkov]] (2023)
| veb-sajt           = 
| mreža              = 
| dužina_trajanja    =
| ocjene             =
| producent          =
| režiser            =
| najbolji_film      =
| najbolji_režiser   =
| najviše_nagrada    =
| najviše_nominacija =
| slika2             =
| slika2veličina     =
| alt2               =
| opis2              =
| prethodno          = 
| glavno             = 
| sljedeće           = 
}}
'''Nagrada &quot;Isidora Sekulić&quot;''' jugoslavenska je i srbijanska književna nagrada koju dodjeljuje [[beograd]]ska općina [[Savski venac]]. Nagrada se sastoji od plakete, povelje i novčanog iznosa.

== Historija ==
Dobila je ime po književnici [[Isidora Sekulić|Isidori Sekulić]], a dodjeljuje se svakog juna od 1968. za najbolju knjigu objavljenu prethodne godine i ima veliki značaj u srpskoj književnosti. Do sada su proglašena ukupno 72 pobjednika, uključujući 11 žena; Za dva dobitnika napravljen je izuzetak: knjiga [[Rajko Petrov Nogo|Rajka Petrova Noga]] objavljena 1967. dobila je nagradu za treće izdanje 1984, a pripovjetke [[Vidosav Stevanović|Vidosava Stevanovića]] prvi put su objavljene u studentskom časopisu 1967. i kao knjiga 1968.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.savskivenac.rs/o-savskom-vencu|title=О Савском венцу {{!}} Савски венац|website=www.savskivenac.rs|access-date=5. 8. 2024}}&lt;/ref&gt;

Predsjednici Skupštine &quot;Fonda Isidore Sekulić&quot; bili su [[Milan Orlić]] (2001–2005), [[Vida Ognjenović]] (2006–2008) i [[Ratko Adamović]] (2009–2016). Nakon toga, nijedan drugi predsjednik nije predložen za tu funkciju.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:666142-Ziri-nagrade-Isidora-Sekulic-Smenili-su-nas-sramno-i-tajno|title=Žiri nagrade &quot;Isidora Sekulić&quot;: Smenili su nas sramno i tajno|website=NOVOSTI|access-date=5. 8. 2024}}&lt;/ref&gt; Predsjednik žirija bio je [[Petar Arbutina]]&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://gradsubotica.co.rs/desavanje/knjizevne-veceri-sa-djordjem-kuburicem/|title=Književne večeri sa Đorđem Kuburićem|date=29. 9. 2018|website=GradSubotica|access-date=5. 8. 2024}}&lt;/ref&gt; od 2017. do 2018, a [[Aleksandar Jerkov]] 2019. i 2021.&lt;ref&gt;[https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ ALEKSANDRU GATALICI KNJIŽEVNA NAGRADA &quot;ISIDORA SEKULIĆ&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Wayback|url=https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} |date=20191012203154 Gradska opština Savski venac} ), Pristupljeno 12. oktobra 2019.&lt;/ref&gt;

Laureatu za 2004. pripala je i novčana nagrada od 90.000 [[Srpski dinar|dinara]],&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.beograd.rs/index.php?kat=beoinfo&amp;lang=cir&amp;sub=534553%3f|title=Награда „Исидора Секулић” Ивани Хаџи-Поповић|website=Град Београд - Званична интернет презентација {{!}} Награда „Исидора Секулић” Ивани Хаџи-Поповић|access-date=5. 8. 2024|archive-date=5. 8. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240805062248/https://www.beograd.rs/index.php?kat=beoinfo&amp;lang=cir&amp;sub=534553%3F|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; a laureatu za 2008. to je bio iznos 3.000 [[Euro|eura]] u dinarskoj protuvrijednosti.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.rtv.rs/sr_lat/kultura/bajcu-nagrada-isidora-sekulic-za-roman-hamam-balkanija_134019.html|title=Bajcu nagrada &quot;Isidora Sekulić&quot; za roman &quot;Hamam Balkanija&quot;|last=Vojvodine|first=Javna medijska ustanova JMU Radio-televizija|website=JMU Radio-televizija Vojvodine|access-date=5. 8. 2024}}&lt;/ref&gt; Nagradni fond je prvi put smanjen na dodjeli nagrade za 2017. na 120.000 dinara, prethodnih godina pobjednici su dobijali 300.000 dinara (od 2009).&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.politika.rs/scc/clanak/405090/Knjizevna-nagrada-Isidora-Sekulic-urucena-Ugljesi-Sajtincu|title=Књижевна награда „Исидора Секулић” уручена Угљеши Шајтинцу|website=Politika Online|access-date=5. 8. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.blic.rs/kultura/vesti/basari-urucena-nagrada-isidora-sekulic/k4dlmd7|title=Basari uručena nagrada &quot;Isidora Sekulić&quot;|last=Blic|date=16. 6. 2016|website=Blic.rs|access-date=5. 8. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.rtv.rs/sr_ci/zivot/kultura/bajcu-nagrada-isidora-sekulic-za-roman-hamam-balkanija_134020.html|title=Бајцу награда &quot;Исидора Секулић&quot; за роман &quot;Хамам Балканија&quot;|last=Војводине|first=Јавна медијска установа ЈМУ Радио-телевизија|website=ЈМУ Радио-телевизија Војводине|access-date=5. 8. 2024}}&lt;/ref&gt;

== Dobitnici ==
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Godina !! Pisac !! Djelo
!Reference
|-
|2024.
|[[Sanja Savić Milosavljević]]
|''Martin udio''
|&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.rts.rs/magazin/kultura/vesti/5733775/sanja-savic-milosavljevic-nagrada-knjizevna-isidora-sekulic.html|title=Sanja Savić Milosavljević dobitnica nagrade &quot;Isidora Sekulić&quot;|website=РТС|access-date=18. 7. 2025}}&lt;/ref&gt;
|-
|2023.
|[[Aleksandar Jerkov]]
|''Istina (srpske) književnosti''
|&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.rtv.rs/sr_ci/kultura/nagrada-isidora-sekulic-urucena-aleksandru-jerkovu_1549360.html|title=Награда &quot;Исидора Секулић&quot; уручена Александру Јеркову|last=Војводине|first=Јавна медијска установа ЈМУ Радио-телевизија|website=ЈМУ Радио-телевизија Војводине|access-date=6. 8. 2024}}&lt;/ref&gt;
|-
|2022.
|[[Dragan Stojanović]]
|''Tripl Dablin''
|&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://savskivenac.rs/vesti-i-saopstenja/nagrada-isidora-sekulic-svecano-urucena-u-kuci-kralja-petra-0|title=НАГРАДА „ИСИДОРА СЕКУЛИЋ“ СВЕЧАНО УРУЧЕНА У КУЋИ КРАЉА ПЕТРА {{!}} Савски венац|website=savskivenac.rs|access-date=6. 8. 2024}}&lt;/ref&gt;
|-
|2021.
|[[Jovica Aćin]]
|''Banja i druge poslednje priče''
|&lt;ref&gt;[https://beogradski.rs/nagrada-isidora-sekulic-svecano-urucena-u-kuci-kralja-petra-prvog/ Nagrada „Isidora Sekulić 2021.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220625222643/https://beogradski.rs/nagrada-isidora-sekulic-svecano-urucena-u-kuci-kralja-petra-prvog/ |date=25. 6. 2022 }}“, Beogradski Portal, 25. јун 2022)&lt;/ref&gt;
|-
|2020.
|[[Slobodan Mandić]]
|''Panonski palimpsesti'' i ''Duh priče i druga imena''
|&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://nova.rs/kultura/nagrade-isidora-sekulic-nini-savcic-i-slobodanu-mandicu/|title=Nagrade &quot;Isidora Sekulić&quot; Nini Savčić i Slobodanu Mandiću|last=Jovandić|first=Matija|date=27. 6. 2021|website=NOVA portal|access-date=6. 8. 2024}}&lt;/ref&gt;
|-
|2019.
|[[Nina Savić]]
|''Vlasnik svega našeg''
|&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.danas.rs/kultura/nini-savcic-nagrada-isidora-sekulic/|title=Nini Savčić nagrada “Isidora Sekulić” - Kultura - Dnevni list Danas|date=27. 6. 2021|access-date=6. 8. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.arhipelag.rs/knjige/vlasnik-svega-naseg/|title=Vlasnik svega našeg {{!}} Arhipelag|last=Vučković|first=Igor|date=18. 6. 2019|language=en-US|access-date=6. 8. 2024}}&lt;/ref&gt;
|-
| 2018. || [[Aleksandar Gatalica]] || ''Poslednji argonaut'' 
|&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:798854-SENOVITI-PROSTORI-PROSLOSTI-Gatalici-urucena-nagrada-Isidora-Sekulic|title=SENOVITI PROSTORI PROŠLOSTI: Gatalici uručena nagrada &quot;Isidora Sekulić&quot;|website=NOVOSTI|access-date=6. 8. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=perTOpt-H9M|title=- YouTube|website=www.youtube.com|access-date=6. 8. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Вести&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.rts.rs/vesti.html|title=Вести|website=РТС|access-date=6. 8. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://medjutim.dnk.org.rs/aleksandar-gatalica-poslednji-argonaut-osvajanje-nezaborava/|title=Александар Гаталица, „Последњи аргонаут“: Освајање незаборава|date=12. 7. 2019|website=Међутим, ДНK|access-date=6. 8. 2024}}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;
|-
| 2017. || [[Uglješa Šajtinac]] || ''Žena iz Huareza''
|&lt;ref name=&quot;Вести&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.politika.rs/scc/clanak/405090/Knjizevna-nagrada-Isidora-Sekulic-urucena-Ugljesi-Sajtincu|title=Књижевна награда „Исидора Секулић” уручена Угљеши Шајтинцу|website=Politika Online|access-date=6. 8. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.telegraf.rs/vesti/kultura/2964944-ugljesi-sajtincu-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic|title=Uglješi Šajtincu književna nagrada &quot;Isidora Sekulić&quot;|last=Pančić|first=Marijana|date=7. 6. 2018|website=Telegraf.rs|access-date=6. 8. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.pressreader.com/serbia/nin/20180503/281599536121226|title=PressReader.com - Digital Newspaper &amp; Magazine Subscriptions|website=www.pressreader.com|access-date=6. 8. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.skd.rs/ugljesa-sajtinac-zena-iz-haureza-2017/|title=Угљеша Шајтинац: Жена из Хуареза, 2017. – Српско Књижевно Друштво|date=8. 2. 2018|language=en-US|access-date=6. 8. 2024}}&lt;/ref&gt;
|-
| 2016. || [[Labud Dragić]] || ''Kukavičja pilad''   
|&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.politika.rs/scc/clanak/382748/Isidora-Sekulic-urucena-Labudu-Dragicu|title=„Исидора Секулић” уручена Лабуду Драгићу|last=Р|first=К.|website=Politika Online|access-date=6. 8. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.beograd.rs/index.php?lang=cir&amp;kat=beoinfo&amp;sub=1736404-nagrada-isidora-sekulic-urucena-labudu-dragicu|title=Награда „Исидора Секулић” уручена Лабуду Драгићу|website=Град Београд - Званична интернет презентација {{!}} Награда „Исидора Секулић” уручена Лабуду Драгићу|access-date=6. 8. 2024|archive-date=6. 8. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240806104727/https://www.beograd.rs/index.php?lang=cir&amp;kat=beoinfo&amp;sub=1736404-nagrada-isidora-sekulic-urucena-labudu-dragicu|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|-
| 2015. || [[Svetislav Basara]] || ''Anđeo atentata: tabloid''  
|&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.blic.rs/kultura/vesti/basari-nagrada-isidora-sekulic/fphwwx3|title=Basari nagrada &quot;Isidora Sekulić&quot;|last=Beta|date=2. 6. 2016|website=Blic.rs|access-date=6. 8. 2024}}&lt;/ref&gt;
|-
| 2014. || [[David Albahari]] || ''Životinjsko carstvo'' 
|&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.blic.rs/kultura/vesti/davidu-albahariju-nagrada-isidora-sekulic/kykvhvj|title=Davidu Albahariju nagrada &quot;Isidora Sekulić&quot;|last=Tanjug|date=25. 11. 2015|website=Blic.rs|access-date=6. 8. 2024}}&lt;/ref&gt;
|-
| 2013. || [[Sonja Veselinović]] || ''Krosfejd'' 
|&lt;ref name=&quot;Вести&quot;/&gt;
|-
| 2012. || [[Žaneta Đukić Perišić|Žaneta Đukić-Perišić]] || ''Pisac i priča – Stvaralačka biografija [[Ivo Andrić|Ive Andrića]] ''   
|
|-
| 2011. || [[Slobodan Vladušić]] || ''[[Miloš Crnjanski|Crnjanski]], megalopolis'' 
|&lt;ref name=&quot;„Исидора Секулић“ Слободану Владушићу&quot;&gt;{{cite web|url=http://rtrs.tv/vijesti/vijest.php?id=62971|title=„Исидора Секулић“ Слободану Владушићу|authorlink=|date=6. 6. 2012|work=|publisher=Радио-телевизија Републике Српске|pages=|format=|archive-url=|archive-date=|access-date=7. 6. 2012|quote=}}&lt;/ref&gt;
|-
| 2010. || [[Vladan Matijević]] || ''Vrlo malo svetlosti'' 
|&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.politika.rs/sr/clanak/178608/%D0%92%D0%BB%D0%B0%D0%B4%D0%B0%D0%BD%D1%83-%D0%9C%D0%B0%D1%82%D0%B8%D1%98%D0%B5%D0%B2%D0%B8%D1%9B%D1%83-%D0%98%D1%81%D0%B8%D0%B4%D0%BE%D1%80%D0%B0-%D0%A1%D0%B5%D0%BA%D1%83%D0%BB%D0%B8%D1%9B|title=Vladanu Matijeviću „Isidora Sekulić”|last=R|first=K.|website=Politika Online|access-date=6. 8. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.savskivenac.rs/lat/nagradaurucenavladanumatijevicu/ NAGRADA URUČENA VLADANU MATIJEVIĆU] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191014213330/https://www.savskivenac.rs/lat/nagradaurucenavladanumatijevicu/ |date=14. 10. 2019 }}, Градска општина Савски венац, Pristupljeno 14. 10. 2019.&lt;/ref&gt;
|-
| 2009. || [[Đorđe Milosavljević]] || ''Đavo i mala gospođa'' 
|
|-
| 2008. || [[Vladislav Bajac]] || ''Hamam Balkanija'' 
|
|-
| 2007. || [[Mirjana Bjelogrlić-Nikolov]] || ''Priče za dosadno popodne''   
|
|-
| 2006. || [[Zoran Živković (pisac)|Zoran Živković]] || ''Most''  
|
|-
| 2005. || [[Ratomir Damjanović]] || ''Džonijev solo''
|&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.beograd.rs/index.php?kat=beoinfo&amp;lang=cir&amp;sub=1237779%3f|title=У понедељак додела награде „Исидора Секулић”|website=Град Београд - Званична интернет презентација {{!}} У понедељак додела награде „Исидора Секулић”|access-date=6. 8. 2024|archive-date=6. 8. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240806104728/https://www.beograd.rs/index.php?kat=beoinfo&amp;lang=cir&amp;sub=1237779%3F|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|-
| 2004. || [[Ivana Hadži-Popović]] || ''Zamka'' 
|
|-
| 2003. || [[Vladeta Jerotić]] || ''Putovanja, zapisi, sećanja''  
|
|-
| 2002. || [[Boris Miljković]] ||  ''Čaj na Zameleku'' 
|
|-
| 2001. || [[Milovan Stanković]] ||  ''Sve o porodici Fuler'' 
|&lt;ref&gt;[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2001/06/29/srpski/K01062811.shtml Мирјани Новаковић уручена награда „Исидора Секулић“ http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2002/06/26/srpski/BG02062507.shtml] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220609054825/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2001/06/29/srpski/K01062811.shtml |date=9. 6. 2022 }} („Глас јавности“, 26. јун 2002).&lt;/ref&gt;
|-
| 2000. || [[Mirjana Novaković]] || ''Strah i njegov sluga''   
|&lt;ref&gt;[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2001/06/29/srpski/K01062811.shtml Мирјани Новаковић уручена награда „Исидора Секулић“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220609054825/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2001/06/29/srpski/K01062811.shtml |date=9. 6. 2022 }} („Глас јавности“, 28. јун 2001, Приступљено 13. 4. 2013).&lt;/ref&gt;
|-
| 1999. || [[Zoran Bognar]] || ''Novi čovek''    
|
|-
| 1998. || [[Marica Josimčević]] || ''Put kože''   
|
|-
| 1997. || [[Ratko Adamović]] || ''Besmrtni Kaleb'' 
|&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.laguna.rs/a667_autor_ratko_adamovic_laguna.html|title=Ratko Adamović {{!}} Laguna|website=www.laguna.rs|access-date=6. 8. 2024}}&lt;/ref&gt;
|-
| 1996. || [[Srba Mitrović]] || ''Snimci za panoramu''   
|
|-
| 1995. || [[Milan Orlić]] || ''Iz polarne noći''     
|
|-
| 1994. || [[Đorđe Trifunović]] || ''za celokupno delo o staroj srpskoj književnosti''
|
|-
| 1993. || [[Dobroslav Smiljanić]] || ''Vilin kamen''  
|
|-
| 1992. || [[Petar Pijanović]] || ''Proza [[Danilo Kiš|Danila Kiša]]''      
|&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.uf.bg.ac.rs/uf.bg.ac.rs/nastavnici/PetarPijanovic.htm|title=Učiteljski fakultet Beograd|website=www.uf.bg.ac.rs|access-date=6. 8. 2024}}&lt;/ref&gt;
|-
| 1991. || [[Miroslav Maksimović]] || ''55 soneta o životnim radostima i teškoćama''   
|
|-
| 1990. || [[Novica Petković]] || ''Ogledi iz srpske poetike''   
|
|-
| 1989. || [[Dušan Ivanić]] || ''Modeli književnoga govora : iz istorije i poetike srpske književnosti''    
|
|-
| 1988. || [[Jovan Radulović]] || ''Dalje od oltara''  
|
|-
| 1987. || [[Ljubiša Jeremić]] || ''Tragički vidovi starijeg srpskog romana : od [[Jakov Ignjatović|Jakova Ignjatovića]] do [[Svetolik Ranković|Svetolika Rankovića]]''  
|
|-
| 1986. || [[Hatidža Dizdarević-Krnjević]] ||  ''Lirski istočnici: iz istorije i poetike lirske narodne poezije''   
|
|-
| 1985. || [[Danko Popović]] || ''Knjiga o Milutinu''  
|
|-
| 1984. || [[Rajko Petrov Nogo]]|| ''Zimomora''   
|
|-
| 1983. || [[Slobodan Zubanović]] || ''Domaći duh'' 
|
|-
| 1982. || [[Lazar Trifunović]] || ''Od impresionizma do enformela''     
|
|-
| 1981. || [[Slobodan Rakitić]] || ''Žudnja za jugom''
|
|-
| 1981. || [[Nikola Milošević]] || &lt;small&gt; odbio da primi nagradu &lt;/small&gt;
|
|-
| 1980. || [[Radoslav Bratić]] ||  ''Sumnja u biografiju''   
|
|-
| 1979. || [[Milovan Danojlić]] || ''Zmijin svlak''    
|
|-
| 1978. || colspan=&quot;2&quot; {{n/a|nije dodijeljena}}
|
|-
| 1977. || colspan=&quot;2&quot; {{n/a|nije dodijeljena}}
|
|-
| 1976. || [[Tanja Kragujević]] || ''Mitsko u [[Momcilo Nastasijevic|Nastasijevićevom]] delu''   
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Награда &quot;Исидора Секулић&quot;|url=http://www.tanjakragujevic.com/|website=Званичан веб сајт Тање Крагујевић|access-date=4. 2. 2018}}&lt;/ref&gt;
|-
| 1976. || [[Dragomir Brajković]] ||  ''Krvava svadba u Brzavi''     
|
|-
| 1976. || [[Mirjana Pavlović]] ||  ''Zajednički imenitelj''   
|&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.skd.rs/?akcija=pisacPavlovicMirjana|title=Српско Књижевно Друштво - Сајт Српског Књижевног Друштва – репрезентативног удружења у култури|access-date=6. 8. 2024}}&lt;/ref&gt;
|-
| 1975. || [[Mirko Magarašević]] ||  ''Senke besmrtnosti''    
|
|-
| 1975. || [[Milenko Vučetić]] || ''Glasovi''    
|
|-
| 1975. || [[Milan Komnenić]] || ''Eros i znak''     
|
|-
| 1974. || [[Đuro Damjanović]] || ''Magla u rukama''     
|
|-
| 1974. || [[Ibrahim Hadžić]] || ''Oformiti jedinstvenu životinju'' 
|
|-
| 1974. || [[Čedomir Mirković]]|| ''Eseji i kritike''
|
|-
| 1973. || [[Milorad Blečić]] || ''Kako se rađala jugoslovenska revolucionarna poezia''   
|
|-
| 1973. || [[Miodrag Stanisavljević]]|| ''Knjiga senki''     
|
|-
| 1973. || [[Mitko Madžunkov]] ||  ''Ubij govorljivog psa''  
|
|-
| 1972. || [[Marko Nedić]]|| ''Magija poetske proze. Studija o [[Rastko Petrović|Rastku Petroviću]]''   
|
|-
| 1972. || [[Miladin Ćulafić]] || ''Nešto''   
|
|-
| 1971. || [[Svetozar Vlajković]] ||  ''Neko drugo leto''     
|&lt;ref&gt;[http://www.svetozar.vlajkovic.com/romani.htm Романи Светозара Влајковића] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080601000324/http://www.svetozar.vlajkovic.com/romani.htm |date=1. 6. 2008 }}, Pristupljeno 13. 4. 2013.&lt;/ref&gt;
|-
| 1971. || [[Radomir Andrić]] || ''Šumska crkva''     
|
|-
| 1971. || [[Aleksandar Petrov]] ||  ''Poezija [[Miloš Crnjanski|Crnjanskog]] i srpsko pesništvo''  
|
|-
| 1970. || [[Božidar Milidragović]] ||  ''Umetnik Zolt''   
|
|-
| 1970. || [[Branislav Petrović]]|| ''O prokleta da si ulico Rige od Fere'' 
|
|-
| 1970. || [[Srba Ignjatović]]|| ''Salomina činija''   
|
|-
| 1969. || [[Miroslav Josić Višnjić]] ||  ''Lepa Jelena''    
|&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.politika.rs/scc/clanak/5586/%D0%94%D0%BE%D0%B1%D1%80%D0%BE-%D1%81%D0%BA%D1%80%D0%BE%D1%98%D0%B5%D0%BD%D0%BE-%D0%BE%D0%B4%D0%B5%D0%BB%D0%BE-%D0%B7%D0%B0-%D1%98%D0%B5%D0%B4%D0%BD%D0%BE%D0%B3-%D1%98%D1%83%D0%BD%D0%B0%D0%BA%D0%B0|title=Добро скројено одело за једног јунака|last=Радисављевић|first=Зоран|website=Politika Online|access-date=6. 8. 2024}}&lt;/ref&gt;
|-
| 1969. || [[Vito Marković]]|| ''Pakao''    
|
|-
| 1969. || [[Bogdan A. Popović]] || ''Eseji i kritike''
|
|-
| 1968. || [[Jovan Hristić]] || ''Oblici moderne književnosti''  
|
|-
| 1968. || [[Vidosav Stevanović]] || ''Refuz mrtvak''    
|&lt;ref name=&quot;#1&quot;&gt;Југословенски савременици. Ко је ко у Југославији, Хронометар, Београд 1970.&lt;/ref&gt;
|-
| 1967. || [[Ljubomir Simović]]|| ''Šlemovi''   
|&lt;ref name=&quot;#1&quot;/&gt;
|-
| 1967. || [[Svetlana Velmar Janković]] || ''Savremenici''    
|&lt;ref&gt;Ко је ко u Srbiji: leksikon, Bibliofon,Beograd 1991.&lt;/ref&gt;
|-
| 1967. || [[Živojin Pavlović]] || ''Dve večeri u jesen''    
|&lt;ref name=&quot;#1&quot;/&gt;
|}

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Srpska književnost}}

[[Kategorija:Jugoslavenske literarne nagrade]]
[[Kategorija:Srbijanske literarne nagrade]]
[[Kategorija:Nagrada Isidora Sekulić|*]]</text>
      <sha1>ksdviiontzqu2um8fjx3hvxn8ep9oju</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Killer Queen</title>
    <ns>0</ns>
    <id>262914</id>
    <revision>
      <id>3922269</id>
      <parentid>3917672</parentid>
      <timestamp>2026-08-27T15:03:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3922269</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6895" sha1="7nt0lslk3m505tuvhd9himwzywgmwpo" xml:space="preserve">{{Infokutija singl
| ime              = Killer Queen
| omot             = Killer Queen Omot singla.JPG
| opis             = Omot singla
| ime_muzičara_genitiv = [[Queen]]a
| album            = [[Sheer Heart Attack]]
| A-strana         = 
| B-strana         = ''Flick of the Wrist''
| izdat            = {{ZD|UK}} [[11. oktobar]] [[1973]].
| format           = 7&quot; vinil
| snimljen         = [[1973]]., Trident Studios
| žanr             = Glam rock &lt;br /&gt; Art rock
| dužina           = 3:03
| izdavač          = {{ZD|UK}} ''[[EMI]]'' &lt;br /&gt; {{ZD|SAD}} ''Elektra Records''
| pisac            = [[Freddie Mercury]]
| producent        = Roy Thomas Baker, [[Queen]]
| certifikacija    = 
| zadnji_singl     = &quot;[[Seven Seas of Rhye]]&quot; &lt;br /&gt; ([[1973]])
| ovaj_singl       = &quot;'''Killer Queen'''&quot; &lt;br /&gt; ([[1973]])
| sljedeći_singl   = &quot;[[Now I'm Here]]&quot; &lt;br /&gt; ([[1975]])
}}
'''Killer Queen''' je [[singl]] britanske [[rock]] grupe [[Queen]]. Autor teksta pjesme i kompozitor je [[Freddie Mercury]]. Pjesma se našla na trećem i uspješnom albumu Queena [[Sheer Heart Attack]] objavljenog [[1974|iste godine]] kao i na kompilacijskom albumu [[Greatest Hits (Queen)|Greatest Hits]] iz [[1981]]. godine. Postala je prvi internacionalni hit grupe dosegnuvši broj 2 na [[UK|britanskoj]] i broj 12 na [[SAD|američkoj]] top-listi singlova, te jedan od najvećih hitova i najboljih kompozicija u [[1973.]] godini jer je kvalitetom u velikoj mjeri odudarala od tada dominantnih pop i rock materijala.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://digitaldreamdoor.nutsie.com/pages/bg_hits/bg_hits_74.html |title=DigitalDreamDoor.com: 100 najboljih rock pjesama 1974. godine |access-date=26. 7. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100527224003/http://digitaldreamdoor.nutsie.com/pages/bg_hits/bg_hits_74.html |archive-date=27. 5. 2010 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Na ''B'' strani singla objavljena je također Mercuryjeva pjesma &quot;Flick Of The Wrist&quot;.

== Pjesma ==
Sa muzičke tačke gledišta, pjesma je jedan od najsvjetlijih trenutaka grupe i njenog autora. Odlikuje se jednostavnom ''pulsirajućom'' melodijom, dominantnom dionicom klavira i vokalnim harmonijama, te poznatim gitarskim solom.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://digitaldreamdoor.nutsie.com/pages/best_guitarsolo.html |title=DigitalDreamDoor.com: 100 najboljih gitarskih sola |access-date=26. 7. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100609165403/http://digitaldreamdoor.nutsie.com/pages/best_guitarsolo.html |archive-date=9. 6. 2010 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Mercury je naknadno komentarisao da je tekst napisao prije dodavanja muzičkog aranžmana a snimljena je dok je [[Brian May|May]] bio u [[Bolnica|bolnici]] te je zbog toga svoje dionice snimio naknadno.
Pjesma govori o eskort dami za bogatu društvenu klasu. U drugom stihu pjesme spominje se izraz: ''Let them eat cake'', she says just like Marie Antoinette (prevedeno na [[Bosanski jezik|bos.]]:''Neka jedu kolače'', reče baš poput Marije Antoinette), izjava koja se pripisuje posljednjoj [[Francuska|francuskoj]] kraljici [[Marija Antoaneta|Mariji Antoinetti]], koja je za vrijeme [[Francuska revolucija|Francuske revolucije]] navodno izrekla tu izjavu ogorčena na protestante koji su protestovali na ulicama a koji su pored ostalog bili i gladni i nisu imali dovoljno ni hljeba.

== Top-lista ==
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
!Top-lista (1974/1975)
!Najbolji &lt;br /&gt;plasman
|-
|align=&quot;left&quot;|Austrija&lt;ref&gt;{{cite web|author=Steffen Hung |url=http://austriancharts.at/showitem.asp?interpret=Queen&amp;titel=Killer+Queen&amp;cat=s |title=Queen - Killer Queen |publisher=austriancharts.at |date= |access-date=23. 6. 2012}}&lt;/ref&gt;
| style=&quot;text-align:center;&quot;|10.
|-
|align=&quot;left&quot;|Kanada&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.collectionscanada.gc.ca/rpm/028020-119.01-e.php?&amp;file_num=nlc008388.3969a&amp;type=1&amp;interval=20&amp;PHPSESSID=11jq1uuicfbth860997u8p11q4 |title=Item Display - RPM - Library and Archives Canada |publisher=Collectionscanada.gc.ca |date= |access-date=23. 6. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130608071852/http://www.collectionscanada.gc.ca/rpm/028020-119.01-e.php?&amp;file_num=nlc008388.3969a&amp;type=1&amp;interval=20&amp;PHPSESSID=11jq1uuicfbth860997u8p11q4 |archive-date=8. 6. 2013 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| style=&quot;text-align:center;&quot;|15.
|-
|align=&quot;left&quot;|Holandija&lt;ref&gt;{{cite web|author=Steffen Hung |url=http://dutchcharts.nl/showitem.asp?interpret=Queen&amp;titel=Killer+Queen&amp;cat=s |title=Queen - Killer Queen |publisher=dutchcharts.nl |date= |access-date=23. 6. 2012}}&lt;/ref&gt;
| style=&quot;text-align:center;&quot;|3.
|-
|align=&quot;left&quot;|Njemačka&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://charts.de/song.asp?artist=Queen&amp;title=Killer+Queen&amp;cat=s&amp;country=de |title=charts.de |publisher=charts.de |date= |access-date=23. 6. 2012 }}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt;
| style=&quot;text-align:center;&quot;|12.
|-
|align=&quot;left&quot;|Irska&lt;ref&gt;{{cite web |author=Jaclyn Ward - Fireball Media Group - http://www.fireballmedia.ie |url=http://www.irishcharts.ie/search/placement |title=The Irish Charts - All there is to know |publisher=Irishcharts.ie |date= |access-date=23. 6. 2012 |archive-date=7. 11. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20151107043329/http://www.irishcharts.ie/search/placement |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| style=&quot;text-align:center;&quot;|2.
|-
|align=&quot;left&quot;|Norveška&lt;ref&gt;{{cite web|author=Steffen Hung |url=http://norwegiancharts.com/showitem.asp?interpret=Queen&amp;titel=Killer+Queen&amp;cat=s |title=Queen - Killer Queen |publisher=norwegiancharts.com |date= |access-date=23. 6. 2012}}&lt;/ref&gt;
| style=&quot;text-align:center;&quot;|4.
|-
|align=&quot;left&quot;|UK &lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.theofficialcharts.com/search-results-album/_/Killer+Queen#single|title=The Official Charts Company - Killer Queen by Queen Search|date=6. 5. 2013|publisher=The Official Charts Company|access-date=26. 7. 2013|archive-url=https://archive.today/20130630104255/http://www.theofficialcharts.com/search-results-album/_/Killer+Queen%23single#single|archive-date=30. 6. 2013|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
| style=&quot;text-align:center;&quot;|2.
|-
|align=&quot;left&quot;|SAD&lt;ref&gt;{{cite web|author=Queen |url=http://www.allmusic.com/artist/queen-p5205/charts-awards/billboard-singles |title=Queen - Awards |publisher=AllMusic |date= |access-date=23. 6. 2012}}&lt;/ref&gt;
| style=&quot;text-align:center;&quot;|12.
|}

== Reference ==
{{refspisak}}
== Vanjski linkovi ==
* [https://web.archive.org/web/20050330072529/http://www.queenwords.com/lyrics/songs/sng03_02.shtml Tekst pjesme ''Killer Queen''] 
* [http://www.genesis-publications.com/books/queen/index.html Killer Queen] – Službeno izdanje knjige
* [http://queenpedia.com/index.php?title=Killer_Queen_%28single%29 Queenpedia] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111123083657/http://queenpedia.com/index.php?title=Killer_Queen_%28single%29 |date=23. 11. 2011 }}

{{Singlovi Queena}}

[[Kategorija:Queen]]
[[Kategorija:Pjesme grupe &quot;Queen&quot;]]
[[Kategorija:Singlovi iz 1974.]]</text>
      <sha1>7nt0lslk3m505tuvhd9himwzywgmwpo</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Jelena Isinbajeva</title>
    <ns>0</ns>
    <id>263346</id>
    <revision>
      <id>3922249</id>
      <parentid>3902276</parentid>
      <timestamp>2026-08-27T12:15:17Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3922249</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="57578" sha1="t1ioowbkikhennfel2baohkt0mtjcfb" xml:space="preserve">{{Istaknuti članak}}
{{Infokutija atletičar
| ime               = Jelena Isinbajeva
| slika             = Yelena Isinbayeva Doha 2010.jpg
| veličina_slike    = 
| opis_slike        = 
| puno_ime          = Jelena Gadžijevna Isinbajeva
| nadimci           = 
| nacionalnost      = {{ZD|RUS}} [[Rusi|Ruskinja]]
| udaljenost(i)     =
| klub              =
| trener            = [[Jevgenij Trofimov]]
| datum_rođenja     = [[3. juni]] [[1982.]]
| mjesto_rođenja    = [[Volgograd]]
| prebivalište      =
| datum_smrti       =
| mjesto_smrti      =
| visina            = 174 cm
| masa              = 65 kg
| najbolji_rezultat_sport1   = 
| najbolji_rezultat1         = Na otvorenom: 5,06 [[metar|m]] [[Datoteka:World record icon.svg|20px]] ([http://www.youtube.com/watch?v=PwJsmDowiYU video]) &lt;br&gt; U dvorani: 5,01 m ([http://www.youtube.com/watch?v=KLy5TIzMgr4 video])
| najbolji_rezultat_sport2   = 
| najbolji_rezultat2         = 
| najbolji_rezultat_sport3   = 
| najbolji_rezultat3         = 
| najbolji_rezultat_sport4   = 
| najbolji_rezultat4         = 
| šabloni_medalja   = 
{{MedaljaDržava|{{ZID|Rusija}}}}
{{MedaljaSport|[[skok s motkom]]}}
{{MedaljaTakmičenje|[[Olimpijske igre]]}}
{{MedaljaZlato|[[OI 2004.|Atina 2004.]]|[[Atletika na Olimpijskim igrama 2004 - skok s motkom (žene)|skok s motkom]]}}
{{MedaljaZlato|[[OI 2008.|Peking 2008.]]|[[Atletika na Olimpijskim igrama 2008 - skok s motkom (žene)|skok s motkom]]}}
{{MedaljaBronza|[[OI 2012.|London 2012.]]|[[Atletika na Olimpijskim igrama 2012 - skok s motkom (žene)|skok s motkom]]}}
{{MedaljaTakmičenje|[[Svjetsko prvenstvo u atletici|Svjetska prvenstva]]}}
{{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u atletici 2005.|Helsinki 2005.]]|[[Svjetsko prvenstvo u atletici 2005 – skok s motkom (žene)|skok s motkom]]}}
{{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u atletici 2007.|Osaka 2007.]]|[[Svjetsko prvenstvo u atletici 2007 – skok s motkom (žene)|skok s motkom]]}}
{{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u atletici 2013.|Moskva 2013.]]|[[Svjetsko prvenstvo u atletici 2013 – skok s motkom (žene)|skok s motkom]]}}
{{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u atletici 2003.|Pariz 2003.]]|[[Svjetsko prvenstvo u atletici 2003 – skok s motkom (žene)|skok s motkom]]}}
{{MedaljaTakmičenje|[[Svjetsko dvoransko prvenstvo u atletici|Svjetska dvoranska prvenstva]]}}
{{MedaljaZlato|[[Svjetsko dvoransko prvenstvo u atletici 2004.|Budimpešta 2004.]]|[[Svjetsko dvoransko prvenstvo u atletici 2004 – skok s motkom (žene)|skok s motkom]]}}
{{MedaljaZlato|[[Svjetsko dvoransko prvenstvo u atletici 2006.|Moskva 2006.]]|[[Svjetsko dvoransko prvenstvo u atletici 2006 – skok s motkom (žene)|skok s motkom]]}}
{{MedaljaZlato|[[Svjetsko dvoransko prvenstvo u atletici 2008.|Valencia 2008.]]|[[Svjetsko dvoransko prvenstvo u atletici 2008 – skok s motkom (žene)|skok s motkom]]}}
{{MedaljaZlato|[[Svjetsko dvoransko prvenstvo u atletici 2012.|Istanbul 2012.]]|[[Svjetsko dvoransko prvenstvo u atletici 2012 – skok s motkom (žene)|skok s motkom]]}}
{{MedaljaSrebro|[[Svjetsko dvoransko prvenstvo u atletici 2003.|Birmingham 2003.]]|[[Svjetsko dvoransko prvenstvo u atletici 2003 – skok s motkom (žene)|skok s motkom]]}}
{{MedaljaTakmičenje|[[Kontinentalni kup u atletici|Svjetski kup]]}}
{{MedaljaZlato|[[Svjetski atletski kup 2006.|Atina 2006.]]|skok s motkom}}
{{MedaljaTakmičenje|[[Svjetsko atletsko finale|Svjetsko finale]]}}
{{MedaljaZlato|[[Svjetsko atletsko finale 2004.|Monaco 2004.]]|skok s motkom}}
{{MedaljaZlato|[[Svjetsko atletsko finale 2005.|Monaco 2005.]]|skok s motkom}}
{{MedaljaZlato|[[Svjetsko atletsko finale 2006.|Stuttgart 2006.]]|skok s motkom}}
{{MedaljaZlato|[[Svjetsko atletsko finale 2007.|Stuttgart 2007.]]|skok s motkom}}
{{MedaljaZlato|[[Svjetsko atletsko finale 2009.|Solun 2009.]]|skok s motkom}}
{{MedaljaTakmičenje|[[Evropsko prvenstvo u atletici|Evropska prvenstva]]}}
{{MedaljaZlato|[[Evropsko prvenstvo u atletici 2006.|Göteborg 2006.]]|[[Evropsko prvenstvo u atletici 2006 – skok s motkom (žene)|skok s motkom]]}}
{{MedaljaSrebro|[[Evropsko prvenstvo u atletici 2002.|München 2002.]]|[[Evropsko prvenstvo u atletici 2002 – skok s motkom (žene)|skok s motkom]]}}
{{MedaljaTakmičenje|[[Evropsko dvoransko prvenstvo u atletici|Evropska dvoranska prvenstva]]}}
{{MedaljaZlato|[[Evropsko dvoransko prvenstvo u atletici 2005.|Madrid 2005.]]|[[Evropsko dvoransko prvenstvo u atletici 2005 – skok s motkom (žene)|skok s motkom]]}}
{{MedaljaTakmičenje|[[Evropsko prvenstvo u atletici U-23|Evropska prvenstva U-23]]}}
{{MedaljaZlato|[[Evropsko prvenstvo u atletici U-23 2003.|Bydgoszcz 2003.]]|skok s motkom}}
{{MedaljaTakmičenje|[[Svjetsko juniorsko prvenstvo u atletici|Svjetska juniorska prvenstva]]}}
{{MedaljaZlato|[[Svjetsko juniorsko prvenstvo u atletici 2000.|Santiago 2000.]]|skok s motkom}}
{{MedaljaTakmičenje|[[Evropsko juniorsko prvenstvo u atletici|Evropska juniorska prvenstva]]}}
{{MedaljaZlato|[[Evropsko juniorsko prvenstvo u atletici 2000.|Grosseto 2000.]]|skok s motkom}}
{{MedaljaTakmičenje|[[Svjetsko kadetsko prvenstvo u atletici|Svjetska kadetska prvenstva]]}}
{{MedaljaZlato|[[Svjetsko kadetsko prvenstvo u atletici 1999.|Bydgoszcz 1999.]]|skok s motkom}}
| aktualizirano      = 1. 6. 2014.
}}
'''Jelena Gadžijevna Isinbajeva''' ([[ruski jezik|rus.]] Елена Гаджиевна Исинбаева; IPA: [jɪˈlʲenə gɐˈdʐɨjɪvnə ɪsʲɪnˈbajɪvə]) bivša je [[Rusija|ruska]] [[skok s motkom|skakačica s motkom]]. Dvostruka je [[Olimpijske igre|olimpijska prvakinja]] ([[OI 2004.|2004.]] i [[OI 2008.|2008]]), trostruka svjetska prvakinja na otvorenom, a četverostruka u dvorani i vlasnica [[Svjetski rekordi u atletici|svjetskog rekorda]] (na otvorenom), kao i [[Olimpijski rekordi u atletici|olimpijskog rekorda]]. Zbog svojih rezultata smatra se najvećom skakačicom s motkom svih vremena, iako je ženski skok s motkom mlada disciplina.&lt;ref&gt;{{cite news|title=Pole-Vaulter Keeps a Low Profile During Her Ambitious Ascent|url=http://www.nytimes.com/2007/02/02/sports/othersports/02millrose.html|access-date=19. 6. 2011|newspaper=[[The New York Times]]|date=2. 2. 2007}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|title=Athletics: Pole-vault diva toys with foes and fans|url=http://www.nytimes.com/2007/08/29/sports/29iht-TRACK.1.7302544.html|access-date=19. 6. 2011|newspaper=The New York Times|date=29. 8. 2007}}&lt;/ref&gt; Iako nikad nije pala na doping-testu, nije mogla nastupiti na [[Atletika na Olimpijskim igrama 2016.|Olimpijskim igrama 2016.]] u [[Rio de Janeiro|Rio de Janeiru]] jer je cijeli ruski atletski tim (s izuzetkom [[Darja Kljišina|Darje Kljišine]]) dobio zabranu takmičenja zbog doping-programa širokih razmjera potpomognutog od strane same države, čime je izgubila priliku da se od atletike oprosti u velikom stilu, osvajanjem olimpijske medalje. Povlačenje je objavila u augustu 2016&lt;ref name=BBC19Aug2016a&gt;{{cite web |url=http://www.bbc.com/sport/athletics/37136618 |title=Yelena Isinbayeva: Russia's former Olympic and World pole vault champion retires |publisher=BBC|author=| date=19. 8. 2016|access-date=22. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; nakon što je izabrana da služi osmogodišnji mandat u [[Međunarodni olimpijski komitet|MOK]]-ovoj [[Atletska komisija MOK-a|Atletskoj komisiji]].&lt;ref name=Guardian19Aug2016a&gt;{{cite news |url=https://www.theguardian.com/sport/2016/aug/18/yelena-isinbayeva-ioc-voted-athletes-commision-russia-pole-vault-ban |title=Yelena Isinbayeva voted on to IOC athletes’ commission despite ban |publisher=[[The Guardian]] |author=Reuters |authorlink= Reuters |date=19. 8. 2016 |access-date=22. 8. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=IOC-18Aug2016a&gt;{{cite web |url=https://www.olympic.org/news/rio-olympians-elect-four-new-members-to-ioc-athletes-commission |title=Rio Olympians elect four members to IOC Athletes' Commission |publisher=MOK |date=18. 8. 2016|access-date=22. 8. 2016}}&lt;/ref&gt;

Devet puta osvajala je zlatnu medalju na najvećim takmičenjima (OI te svjetska i evropska prvenstva na otvorenom i u dvorani), a dvaput je osvojila džekpot u [[IAAF Zlatna liga|Zlatnoj ligi]] (2007. i 2009). Nakon loših nastupa na SP-ima 2009. i 2010. povukla se iz takmičenja na godinu dana.

Godine 2005. postala je prva skakačica u historiji s preskočenih 5 [[metar]]a. Trenutni svjetski rekord (5,06 m) postavila je u [[Zürich]]u u augustu 2009. Njen dvoranski svjetski rekord (5,01 m) trajao je nešto više od 1 godine&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://uk.eurosport.yahoo.com/24022012/58/new-world-record-isinbayeva.html|title=New world record for Isinbayeva|publisher=Yahoo! Sports|work=Eurosport|date=23. 1. 2012|access-date=24. 1. 2012}}&lt;/ref&gt; i bio je njen [[Razvoj svjetskog rekorda u skoku s motkom - žene|28. svjetski rekord u karijeri]]. 2. marta 2013. [[Jennifer Suhr]] pridružila se Isinbajevoj kao druga žena s preskočenih 5 m, srušivši tom prilikom svjetski dvoranski rekord.

Isinbajeva je 3 puta proglašavana [[Svjetski atletičar godine|svjetskom atletičarkom godine]] (2004, 2005. i 2008), a još 2 puta [[Laureusov svjetski sportist godine|''Laureusovom'' sportisticom godine]] (2007. i 2009). Također je dobitnica i [[Nagrada princa Asturije|Nagrade princa Asturije za sport]] (2009). Jedna je od samo 8 atletičara koji su pobjeđivali na kadetskim, juniorskim i seniorskim svjetskim prvenstvima u jednoj disciplini (ostali su [[Valerie Adams]], [[Usain Bolt]], [[Veronica Campbell-Brown]], [[Jacques Freitag]], [[Jana Pittman]], [[Dani Samuels]] i [[David Storl]]). Četiri puta izabrana je i za [[Evropski atletičar mjeseca|evropsku atletičarku mjeseca]].

== Karijera ==
=== Rane godine ===
Rođena je od majke [[Rusi|Ruskinje]] i oca [[Tabasarani|Tabasarana]]. Od 5. do 15. godine trenirala je [[gimnastika|gimnastiku]], ali na kraju je napustila taj sport jer su je, kako je rasla, počeli smatrati previsokom da bi bila konkurentna.

Pola godine nakon što se prebacila na skok s motkom, u dobi od 16 godina, došla je do prve veće pobjede (rezultatom od tačno 4 m). Bilo je to 1998. na [[Svjetske igre mladih 1998.|Svjetskim igrama mladih]] u [[Moskva|Moskvi]]. To je za Isinbajevu bilo tek treće atletsko takmičenje uopće u karijeri.&lt;ref&gt;[http://en.rian.ru/sports/20071218/93395180.html Russia’s pole vault champ hails Moscow’s 2010 Youth Olympics bid | Sports | RIA Novosti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090826065526/http://en.rian.ru/sports/20071218/93395180.html |date=26. 8. 2009 }}, ''En.rian.ru'', 18. 12. 2007.&lt;/ref&gt; Istu visinu preskočila je i na [[Svjetsko juniorsko prvenstvo u atletici 1998.|Svjetskom juniorskom prvenstvu]] 1998. u [[Francuska|francuskom]] [[Annecy]]ju, ali joj je za medalju trebalo još 10&amp;nbsp;cm.

Popravila je ovu visinu 1999. na [[Svjetsko kadetsko prvenstvo u atletici 1999.|Svjetskom kadetskom prvenstvu]] u [[Poljska|poljskom]] [[Bydgoszcz]]u. Preskočila je 4,10 m i osvojila svoje drugo zlato.

Na [[Svjetsko juniorsko prvenstvo u atletici 2000.|SJP-u 2000.]] ponovo je bila prva ispred [[Nijemci|Njemice]] [[Annika Becker|Annike Becker]], savladavši visinu 4,20 m. Iste godine skok s motkom za žene debitirao je na [[OI 2000.|Olimpijskim igrama]] u [[Sydney]]u, gdje je [[Atletika na Olimpijskima igrama 2000 - skok s motkom (žene)|slavila]] [[SAD|Amerikanka]] [[Stacy Dragila]]. Isinbajeva tada nije uspjela proći kvalifikacije za finale. Ali 2001. osvojila je novo zlato, ovog puta na [[Evropsko juniorsko prvenstvo u atletici 2001.|Evropskom juniorskom prvenstvu]] s visinom 4,40 m.

Isinbajeva se nastavila poboljšavati i 2002. preskočila je 4,55 m na [[Evropsko prvenstvo u atletici 2002.|Evropskom prvenstvu]], što joj je donijelo prvu seniorsku medalju s prvenstava (srebrnu). Zlato je odnijela [[Svjetlana Feofanova]] za 5&amp;nbsp;cm.

=== Prvi svjetski rekordi i olimpijsko zlato ===
2003. bila je još jedna godina napretka za Isinbajevu. Pobijedila je na [[Evropsko prvenstvo u atletici U-23 2003.|Evropskom prvenstvu U-23]] u Bydgoszczu preskočivši 4,65 m. 13. jula iste godine, 40 dana nakon 21. rođendana, postavila je svoj prvi svjetski rekord u karijeri na mitingu u [[UK|britanskom]] [[Gateshead]]u – 4,82 m, što ju je učinilo favoritkinjom za osvajanje zlatne medalje na [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2003.|Svjetskom prvenstvu]] narednog mjeseca. Na kraju je završila s bronzom, iza Feofanove i Becker.

Na mitingu u [[Donjeck]]u u [[Ukrajina|Ukrajini]] u februaru 2004. postavila je novi svjetski rekord u dvorani savladavši visinu 4,83 m, ali Feofanova ga je već iduće sedmice popravila za 2&amp;nbsp;cm. Narednog mjeseca, na [[Svjetsko dvoransko prvenstvo u atletici 2004.|SP-u u dvorani]] u [[Budimpešta|Budimpešti]], Isinbajeva je osvojila zlato, popravivši usput svjetski rekord za 1&amp;nbsp;cm i ostavivši iza sebe [[Stacy Dragila|Stacy Dragilu]] (tada aktualnu olimpijsku prvakinju) i Feofanovu (tada aktualnu svjetsku prvakinju i na otvorenom i u dvorani). [[IAAF]] je sva 3 ova rekorda smatrao općevažećim (i na otvorenom i u dvorani), tako da je novi, zajednički rekord iznosio 4,86 m.

27. juna Isinbajeva je ponovo nastupila u Gatesheadu, gdje je još jednom popravila svjetski rekord za 1&amp;nbsp;cm. Feofanova je opet odgovorila naredne sedmice u [[Heraklion]]u, srušivši rekord također za 1&amp;nbsp;cm. Ali 25. jula Isinbajeva je vratila rekord preskočivši 4,89 m u [[Birmingham]]u, a 5 dana kasnije dodala je još 1&amp;nbsp;cm na rekord u [[London]]u.

Na [[OI 2004.]] u [[Atina|Atini]] došla je do [[Atletika na Olimpijskim igrama 2004 - skok s motkom (žene)|zlatne medalje]] s novim svjetskim rekordom - 4,91 m. Rekord je trajao do [[Memorijal Van Damme|mitinga]] u [[Bruxelles]]u, kad ga je opet popravila za 1&amp;nbsp;cm, što joj je bio 8. svjetski rekord te godine. Zbog svih ovih uspjeha u sezoni 2004. IAAF ju je proglasio atletičarkom godine.

=== Svjetska i evropska prvakinja ===
Na [[Evropsko dvoransko prvenstvo u atletici 2005.|Evropskom dvoranskom prvenstvu 2005.]] u [[Madrid]]u Isinbajeva je osvojila zlato uz novi dvoranski svjetski rekord (4,90 m). U julu 2005. srušila je svjetski rekord 4 puta na 3 mitinga. Prvo je u [[Athletissima|Lozani]] oborila svoj rekord za 1&amp;nbsp;cm (4,93 m), što joj je bio 14. svjetski rekord, a došao je samo 3 mjeseca nakon što je oborila dvoranski rekord (4,89 m) u [[Francuska|francuskom]] [[Liévin]]u. 11 dana kasnije u Madridu dodala je još 2&amp;nbsp;cm i podigla rekord na 4,95 m. 22. jula u Londonu, nakon što je popravila rekord za još 1&amp;nbsp;cm (na 4,96 m), zatražila je da se letvica podigne na 5,00 m. Uspjela je preskočiti i tako postala prva žena u historiji koja je prešla nekad mitsku granicu od 5 m, i to iz prvog pokušaja.
[[Datoteka:Osaka07 D4A Isinbayeva Interviewed.jpg|mini|desno|Isinbajeva daje intervju nakon pobjede na [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2007.|SP-u 2007.]] u Osaki]]

Nakon što je finale skoka s motkom na [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2005.|SP-u 2005.]] u [[Helsinki]]ju bilo pomjereno zbog izuzetno lošeg vremena, Isinbajeva je još jednom srušila svjetski rekord preskočivši 5,01 u drugom pokušaju i ostavivši drugoplasiranu 41&amp;nbsp;cm iza sebe, što je najveća razlika ikad na SP-u ili Olimpijskim igrama u ovoj disciplini.&lt;ref&gt;[http://www.iaaf.org/history/WAF/season=2005/eventCode=3367/news/kind=101/newsid=32077.html &quot;Bekele and Isinbayeva win Athletes of the Year titles for second year&quot;], ''IAAF.org'', 10. 9. 2005.&lt;/ref&gt; To je već bio 18. svjetski rekord u karijeri tada 23-godišnje Ruskinje i njena uspješna sezona okrunjena je drugom uzastopnom nagradom za svjetsku atletičarku godine.

Na dvoranskom mitingu 12. februara 2006. u Donjecku popravila je svjetski rekord na 4,91 m. U martu je odbranila titulu na [[Svjetsko dvoransko prvenstvo u atletici 2006.|SP-u]] pred domaćom publikom u [[Moskva|Moskvi]]. Na [[Evropsko prvenstvo u atletici 2006.|EP-u na otvorenom]] iste godine u [[Göteborg]]u također je osvojila zlato savladavši 4,80 m, čime je postavila rekord evropskih prvenstava. To je bila jedina zlatna medalja koja joj je dotad nedostajala u kolekciji. U septembru je pobijedila na [[Svjetski atletski kup 2006.|Svjetskom kupu]] u Atini, nastupajući za Rusiju.

Sezona 2006. okrunjena je ''Laureusovom'' nagradom za svjetsku sportisticu godine.

=== Drugo svjetsko i olimpijsko zlato ===
10. februara 2007. u Donjecku još je jednom popravila dvoranski rekord preskočivši 4,93 m, što joj je bio 20. svjetski rekord.

28. augusta iste godine odbranila je titulu svjetske prvakinje na otvorenom u Osaki savladavši visinu 4,80 m, nakon čega je pokušala popraviti rekord na 5,02 m, ali je sva 3 puta srušila letvicu. Njene protivnice nisu mogle više od 4,75 m.
[[Datoteka:Osaka07 D4A Isinbayeva 4m80 jump.jpg|mini|lijevo|Isinbajeva preskače letvicu u Osaki]]

Te godine osvojila je i džekpot u Zlatnoj ligi (koji je podijelila sa [[Sanya Richards|Sanyom Richards]]) nakon pobjeda na [[IAAF Zlatna liga 2007.|svim mitinzima]]. U ovoj sezoni ostala je neporažena, pobijedivši 18 puta u 18 nastupa.&lt;ref&gt;[http://www.iaaf.org/news/kind=2/newsid=42607.html &quot;Shaheen, Isinbayeva, Klüft... athletics' current best win streaks&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090825103946/http://www.iaaf.org/news/kind=2/newsid=42607.html |date=25. 8. 2009 }}, IAAF.org.&lt;/ref&gt;

Tokom dvoranske sezone 2008. postavila je svoj 21. svjetski rekord preskočivši 4,95 m u Donjecku 16. februara. Idućeg mjeseca treći put zaredom postala je svjetska dvoranska prvakinja na [[Svjetsko dvoransko prvenstvo u atletici 2008.|SP-u]] u [[Valencia (grad)|Valenciji]], ostavivši iza sebe [[Jennifer Suhr|Jennifer Stuczynski]].&lt;ref&gt;[http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/olympics/7532698.stm &quot;Ten to watch: Yelena Isinbayeva&quot;], ''[[BBC]] [[BBC Sport|Sport]]'', 5. 8. 2008.&lt;/ref&gt;

11. jula, na njenom prvom nastupu na otvorenom te sezone, na mitingu [[Golden Gala]] u [[Rim]]u popravila je svjetski rekord na 5,03 m. To je bio njen prvi svjetski rekord na otvorenom nakon SP-a 2005. Izjavila je da je toliko puta neuspješno pokušavala napasti 5,02 m da joj je trener rekao da nešto promijeni, pa je tako pokušala na 5,03 m.&lt;ref&gt;[http://www.iaaf.org/GLE08/news/newsid=46030.html &quot;I run faster, I long jump longer, but more important, inside I feel so happy&quot; – Isinbayeva – ÅF Golden League, Rome], IAAF.org, 12. 7. 2008.&lt;/ref&gt; Ovaj rekord došao je baš u trenutku kad se počelo špekulirati o njenom padu s vrha ove discipline, a nakon što je Stuczynski preskočila 4,92 m na američkim kvalifikacijama za Olimpijske igre. Isinbajeva je rekla da ju je ovo motiviralo da zadrži svoju reputaciju najveće svjetske skakačice s motkom.&lt;ref&gt;[https://web.archive.org/web/20091006051112/http://www.european-athletics.org/index.php?option=com_content&amp;task=view&amp;id=6732&amp;Itemid=2 &quot;Yelena Isinbayeva (RUS) is the female Waterford Crystal European Athlete of the Year 2008&quot;], European-athletics.org.&lt;/ref&gt; Nekoliko sedmica kasnije, na [[Londonski Grand Prix|Londonskom Grand Prixu]], Isinbajeva i Stuczynski prvi su put skakale jedna protiv druge na otvorenom u toj sezoni. Isinbajeva je pobijedila ispred Amerikanke. Obje su pokušale napasti 5,04 m. Isinbajeva je u svom posljednjem pokušaju bila nevjerovatno blizu uspjeha – letvica je pala tek kad je Isinbajeva pala na strunjaču.&lt;ref&gt;[http://www.iaaf.org/GP08/news/kind=100/newsid=46301.html &quot;Silnov scales 2.38 m world lead in London – IAAF World Athletics Tour&quot;], IAAF.org, 25. 7. 2008.&lt;/ref&gt;

Novi svjetski rekord, 23. u karijeri, ipak je uspjela postaviti 29. jula na [[Herculis|mitingu]] u [[Monte Carlo|Monte Carlu]].&lt;ref&gt;[http://www.iaaf.org/GP08/news/kind=100/newsid=46371.html &quot;Isinbayeva 5.04 m World record; another four season leads in Monaco – IAAF World Athletics Tour&quot;], IAAF.org, 29. 7. 2008.&lt;/ref&gt;

Na [[Atletika na OI 2008.|OI 2008.]] u [[Peking]]u, 18. augusta, za nastavak njene olimpijske vladavine bila su joj dovoljna samo 2 skoka. Na kraju je ponovo srušila svjetski rekord savladavši 5,05 m.&lt;ref&gt;[http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/olympics/7519896.stm &quot;BBC SPORT | Olympics | Results – Monday 18 August&quot;], ''BBC News'', 24. 8. 2008.&lt;/ref&gt;

23. novembra u Monaku izabrana je za svjetsku atletičarku godine treći put u karijeri, zajedno s [[Jamajka|jamajčanskim]] [[sprint (atletika)|sprinterom]] [[Usain Bolt|Usainom Boltom]].

=== Pauza i povratak ===
Sezonu 2009. počela je tako što je postala prva žena koja je preskočila 5,00 m u dvorani. Prvo je popravila tada važeći rekord za 1&amp;nbsp;cm (na 4,97 m), a zatim je podigla letvicu na 5,00 m i preskočila i to. Sve se to desilo 15. februara u Donjecku na mitingu [[Zvijezde skoka s motkom]]. To je bila šesta uzastopna godina u kojoj je Isinbajeva postavila svjetski rekord na ovom mitingu.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.iaaf.org/news/kind=100/newsid=49333.html |title=&quot;Isinbayeva debuts with 5.00m World Record in Donetsk!&quot; |access-date=18. 8. 2013 |archive-date=23. 6. 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090623045045/http://www.iaaf.org/news/kind=100/newsid=49333.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Na [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2009.|SP-u 2009.]] u [[Berlin]]u doživjela je drugi poraz te sezone nakon što je ostala bez ijedne preskočene visine (prvi pokušaj imala je na 4,75 m i rušila, zatim je preostala 2 pokušaja prenijela na 4,80 i također rušila). Zlato je osvojila [[Poljaci|Poljakinja]] [[Anna Rogowska]], koja je pobijedila Isinbajevu i na Londonskom Grand Prixu u maju.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.reuters.com/article/sportsNews/idUSTRE57G4NP20090817 |title=&quot;Poland's Rogowska ends Isinbayeva's streak&quot; |last=Cherry |first=Gene |date=17. 8. 2009 |access-date= |agency=Reuters}}&lt;/ref&gt; Ipak, Isinbajeva je na mitingu Zlatne lige ''[[Weltklasse Zürich|Weltklasse]]'' u [[Zürich]]u ponovo popravila svjetski rekord preskočivši 5,06 m. 2. septembra dobila je Nagradu princa Asturije za sport za 2009. godinu. Također je ponovo izabrana za ''Laureusovu'' sportisticu godine u svijetu - to joj je bila 5. nominacija za ovu nagradu u isto toliko godina.&lt;ref&gt;[http://www.iaaf.org/news/kind=100/newsid=50753.html &quot;Isinbayeva wins prestigious world sports award again&quot;], IAAF, 27. 5. 2009.&lt;/ref&gt;

Nadala se da će neuspjeh iz Berlina ostaviti iza sebe ciljajući na rušenje svjetskog rekorda na [[Svjetsko dvoransko prvenstvo u atletici 2010.|SP-u u dvorani 2010.]]&lt;ref&gt;[http://www.telegraph.co.uk/sport/othersports/athletics/7421589/World-Indoor-Athletics-2010-Yelena-Isinbayeva-aims-for-new-pole-vault-record.html &quot;World Indoor Athletics 2010: Yelena Isinbayeva aims for new pole vault record&quot;], ''[[The Daily Telegraph]]'', 11. 3. 2010.&lt;/ref&gt; Preskočila je početnu visinu (4,60 m), ali je zatim triput rušila na 4,75 m i završila takmičenje na 4. mjestu, ostavši bez medalje drugi put zaredom.&lt;ref&gt;Bob Ramsak, [http://www.iaaf.org/WIC10/news/kind=100/newsid=56169.html &quot;Doha 2010 – Murer upgrades to gold in women's Pole Vault&quot;], IAAF, 14. 3. 2010.&lt;/ref&gt; Nakon razočarenja na drugom uzastopnom većem prvenstvu odlučila je napraviti pauzu i privremeno se povući iz sporta kako bi se oporavila, rekavši: &quot;Pauza od takmičenja apsolutno mi je potrebna. Nakon više od 8 godina vrlo napornog treniranja i takmičenja na najvišem nivou i na otvorenom i u dvorani trebam zastati kako bi se moje tijelo adekvatno oporavilo.&quot;&lt;ref&gt;{{cite web |url= http://news.bbc.co.uk/sport1/hi/athletics/8613402.stm |title= Pole vaulter Yelena Isinbayeva takes indefinite break |publisher= BBC Sport |date= 10. 4. 2010}}&lt;/ref&gt;

Propustila je priliku da odbrani titulu na [[Evropsko prvenstvo u atletici 2010.|EP-u 2010]], pa je zlato otišlo Feofanovoj, dok je [[Brazil]]ka [[Fabiana Murer]] pobijedila u ukupnom poretku inauguralne sezone [[IAAF Dijamantna liga|Dijamantne lige]]. Tokom pauze Isinbajeva je nastavila trenirati s [[Vitalij Petrov (trener)|Vitalijem Petrovim]], ali se na takmičenjima nije pojavljivala sve do početka dvoranske sezone 2011.&lt;ref&gt;{{cite web |author= David Martin |url= http://www.reuters.com/article/2011/02/03/idINIndia-54636120110203 |title= INTERVIEW – Nerveless Isinbayeva back to reclaim throne |publisher= [[Reuters]] |date= 3. 2. 2011 |access-date= 19. 8. 2013 |archive-date= 13. 9. 2012 |archive-url= https://archive.today/20120913094105/http://www.reuters.com/article/2011/02/03/idINIndia-54636120110203 |url-status= dead }}&lt;/ref&gt; Vratila se na mitingu [[Ruska zima (miting)|&quot;Ruska zima&quot;]] u februaru i demonstrirala povratak u formu preskočivši 4,81 m iz prvog pokušaja, uvjerljivo pobijedivši Feofanovu.&lt;ref&gt;{{cite web |author= N. Dolgopolov i R. Orlov |url= http://www.iaaf.org/WIM11/news/newsid=59236.html |title= Isinbayeva makes 4.81m comeback in Moscow |publisher= IAAF |date= 6. 2. 2011}}&lt;/ref&gt;

U martu je prekinula saradnju s Petrovom i vratila se svom prijašnjem treneru, [[Jevgenij Trofimov|Jevgeniju Trofimovom]]&lt;ref&gt;{{cite web|agency=Reuters |url=http://www.supersport.com/athletics/international/news/110313/Isinbayeva_returns_to_former_mentor_Trofimov |title=&quot;Isinbayeva returns to former mentor Trofimov&quot; |publisher=SuperSport |date=13. 3. 2011 |access-date=17. 8. 2012}}&lt;/ref&gt;, koji ju je trenirao od njene 15. godine do 2005. Tokom ljetne sezone 2011. učestvovala je na tek nekoliko mitinga, pobijedivši na [[DN Galan|mitingu]] [[IAAF Dijamantna liga 2011.|Dijamantne lige]] u [[Stockholm]]u 29. jula i postavivši najbolji rezultat sezone: 4,76 m. Međutim, na [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2011.|SP-u 2011.]] u [[Daegu]]u opet je ostala bez medalje, završivši na 6. mjestu.

[[2012. u atletici|Sezonu 2012.]] počela je na ''Governor's Cupu'' u rodnom Volgogradu, gdje je preskočila 4,70 m.&lt;ref&gt;N. Dolgopolov i R. Orlov, [http://www.iaaf.org/Mini/WIC12/News/NewsDetail.aspx?id=63389 &quot;Isinbayeva clears 4.70m in Volgograd&quot;], IAAF, 21. 1. 2012.&lt;/ref&gt; Na [[OI 2012.]] s lahkoćom se plasirala u finale i na kraju [[Atletika na Olimpijskim igrama 2012 - skok s motkom (žene)|osvojila]] bronzanu medalju, također s visinom 4,70 m. Ovu bronzu smatrala je uspjehom iako je spomenula da bi se voljela povući kao aktualna olimpijska pobjednica.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.sports.ru/others/athletics/142512906.html|title=Елена Исинбаева: &quot;Вы хотите сказать, кто-то прыгает лучше меня? Абсурд!&quot;|last=Kalašnjikov|first=Ivan|publisher=Sports.ru|access-date=7. 8. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120809213854/http://www.sports.ru/others/athletics/142512906.html|archive-date=9. 8. 2012|url-status=dead}} {{ru simbol}}&lt;/ref&gt; Tokom Igara u Londonu izazvala je iznenađenje i zabavu u Britaniji kad je preneseno da je za rusku televiziju rekla kako ljudi u Britaniji nisu zainteresirani za Igre i da mnogi Londonci nisu čak bili ni svjesni da se one održavaju u njihovom gradu.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.bbc.co.uk/sport/0/olympics/19083623 |title=BBC Sport – London 2012 Olympics: Day 12 afternoon session |publisher=BBC |date=8. 8. 2012 |access-date=17. 8. 2012 |archive-date=11. 8. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120811061313/http://www.bbc.co.uk/sport/0/olympics/19083623 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:Isinbaeva.JPG|mini|Isinbajeva s pobjedničkim buketom]]
Kad je [[švedska]] [[skok u vis|skakačica u vis]] [[Emma Green Tregaro]], koja podržava prava [[LGBT]]-osoba, lakirala svoje [[nokti|nokte]] u [[duga|dugine]] [[boja|boje]] tokom [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2013.|SP-a 2013.]] u Moskvi u znak protesta protiv nedavne zabrane [[homoseksualizam|homoseksualne]] &quot;propagande&quot; u Rusiji&lt;ref&gt;{{cite web |author= Tamara Škelj |url= http://www.rg.ru/2013/06/13/chuvstva.html |title= Закон под браво! Депутаты защитили чувства верующих и запретили гей-пропаганду |publisher=rg.ru|date= 13. 6. 2013}} {{ru simbol}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url= http://www.channel4.com/news/swedish-athlete-russia-gay-propaganda-emma-green-tregaro |title= Rainbow nail varnish could get Swedish athlete imprisoned |publisher=Channel4|date= 15. 8. 2013}}&lt;/ref&gt;, Isinbajeva je na konferenciji za novinare osudila taj njen potez, što je izazvalo izraze zaprepaštenja (uključujući tu i njene kolege sportiste iz drugih zemalja) nakon što je to svjetska štampa prenijela, pa je Isinbajeva naknadno izdala objašnjenje svojih stavova.&lt;ref&gt;{{cite web |url= http://www.globalpost.com/dispatch/news/afp/130816/olympics-isinbayeva-says-misunderstood-over-anti-gay-remarks |title= Olympics: Isinbayeva says 'misunderstood' over anti-gay remarks |publisher= Global Post |date= 16. 8. 2013}}&lt;/ref&gt;

Godine 2016. na ruskom prvenstvu postavila je tada najbolji rezultat sezone u svijetu preskočivši 4,90 m, nakon što je objavljena zabrana nastupa ruskom atletskom timu na Olimpijskim igrama u Rio de Janeiru. Ova zabrana onemogućila joj je učešće na OI, ali su je kolege sportisti svejedno izabrali u MOK-ovu [[Atletska komisija MOK-a|Atletsku komisiju]], u kojoj će služiti osmogodišnji mandat.&lt;ref name=Guardian19Aug2016a/&gt;&lt;ref name=IOC-18Aug2016a/&gt; Isinbajeva je nakon ovoga objavila povlačenje iz atletike.&lt;ref name=BBC19Aug2016a/&gt; Nakon što je [[Sud za sportsku arbitražu]] (CAS) odbio žalbu ruskih atletičara, napisala je: &quot;Neka svi ti pseudočisti strani atletičari odahnu i osvoje njihove pseudozlatne medalje u našoj odsutnosti. Oni su se uvijek bojali snage.&quot;&lt;ref name=CNN160721&gt;{{cite news |url= http://edition.cnn.com/2016/07/21/sport/russia-doping-ban-rio-2016-olympic-games/index.html |title=Russia Olympic ban: Six questions answered |first= Tom |last= McGowan |first2= John |last2= Sinnott |work= [[CNN]] |date= 21. 7. 2016}}&lt;/ref&gt; Pozvala je na to da ''zviždačica'' [[Julija Stjepanova]] dobije &quot;doživotnu zabranu&quot;.&lt;ref name=AP160724&gt;{{cite news |url= http://sports.yahoo.com/news/latest-russia-awaits-ioc-verdict-total-olympics-ban-111655530--oly.html |title= The Latest: IOC VP: ruling was 'justice for clean athletes' |work= [[Associated Press]] |date= 24. 7. 2016 |access-date= 18. 12. 2016 |archive-date= 28. 8. 2017 |archive-url= https://web.archive.org/web/20170828193720/https://sports.yahoo.com/news/latest-russia-awaits-ioc-verdict-total-olympics-ban-111655530--oly.html |url-status= dead }}&lt;/ref&gt;

U decembru 2016. Isinbajeva je postala predsjednica Nadzornog odbora [[Ruska antidopinška agencija|Ruske antidopinške agencije]].&lt;ref name=AP161207&gt;{{cite news |url= http://www.ctvnews.ca/sports/isinbayeva-to-oversee-russian-anti-doping-agency-1.3193627 |title= Isinbayeva to oversee Russian anti-doping agency |work= Associated Press |publisher= [[CTV News]] |date= 7. 12. 2016}}&lt;/ref&gt;

== Razlozi uspjeha ==
Postavivši 28 svjetskih rekorda (15 na otvorenom i 13 u dvorani), ostavši praktično neporažena od 2004. do 2009 (osvojivši 9 uzastopnih zlatnih medalja na prvenstvima na otvorenom i u dvorani), te s nagradom za IAAF-ovu atletičarku godine 2004, 2005. i 2008, Isinbajeva se etablirala kao jedna od najuspješnijih atletičarki svoje generacije.

U augustu 2005. vodeći britanski motkaški trener Steve Rippon rekao je za BBC da je &quot;ona jedna od tek nekoliko skakačica s motkom za koju mislim da joj je tehnika jednako dobra kao kod muškaraca kad je gledam. Ustvari, drugi dio njenog skoka vjerovatno je bolji nego kod bilo kojeg skakača koji se trenutno takmiči. Ona ima fantastičnu tehniku, prilično je visoka i izuzetno dobro trči.&quot;&lt;ref&gt;Steve Rippon, [http://news.bbc.co.uk/sport1/hi/athletics/4137996.stm &quot;Yelena's in pole position&quot;], ''BBC News'', 12. 8. 2005.&lt;/ref&gt;

Ove izjave potvrđuju se pažljivim posmatranjem njenih skokova; detaljnije, njen visok nivo kontrole tijela (koji ima zahvaljujući gimnastičkoj pozadini) naročito se isplaćuje u tzv. &quot;L-fazi&quot;, kad je od ključne važnosti da se iskoristi trzaj motke kako bi se horizontalna [[brzina]] pretvorila u visinu. Česte greške jesu da vas motka svojim trzajem izbaci pod uglom (umjesto vertikalno nagore) ili nemogućnost držanja udova ukočenima, a oboje rezultira gubitkom vertikalne brzine, a time i manjom visinom. U slučaju Isinbajeve njena L-faza je egzemplarna.

== Zarada i sponzorstva ==
Isinbajeva je jedna od rijetkih osoba koje se bave atletikom (zajedno s Usainom Boltom) koja ima vrlo unosne sponzorske [[ugovor]]e. Pod ugovorom je s [[Toyota|Toyotom]], a potpisala je ugovor i s [[Kina|kineskim]] proizvođačem sportske opreme ''[[Li Ning (kompanija)|Li Ningom]]'' (prethodno je nosila ''[[Adidas]]ovu'' sportsku opremu), po kojem dobija 1,5 miliona [[američki dolar|dolara]] godišnje, odnosno 7,5 miliona za 5 godina.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.sport.fr/athletisme/ath/Isinbayeva-quitte-Adidas-pour-Li-Ning-149651.shtm |title=Isinbayeva quitte Adidas pour Li Ning |date= |access-date=2. 9. 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090609181523/http://www.sport.fr/athletisme/ath/Isinbayeva-quitte-Adidas-pour-Li-Ning-149651.shtm |archive-date=9. 6. 2009 |url-status=dead }} {{fr simbol}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.all-athletics.com/fr/2009-02-11/source-isinbayeva-quits-adidas-rich-chinese-deal |title=Source: Isinbayeva quits adidas for rich Chinese deal |date=12. 2. 2009 |access-date=2. 9. 2009 |archive-date=22. 4. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140422232414/http://www.all-athletics.com/fr/2009-02-11/source-isinbayeva-quits-adidas-rich-chinese-deal |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Pojavljuje se u reklamama za [[Toshiba|Toshibu]] promovirajući čitavu njenu proizvodnu liniju u Rusiji. Također se pojavljuje u reklami za dezodorans ''Lady Speed Stick''.

2007. podijelila je jednomilionski džekpot ''Zlatne lige'' sa Sanyom Richards. 2 godine kasnije desila se ista stvar, samo što im se tada pridružio i [[Kenenisa Bekele]]. Iste godine pobijedila je i na Svjetskom atletskom finalu, za što je dobila 30.000 dolara (oko 20.500 [[€]]).

Ona je i jedna od atletičarki za čiji su nastup organizatori mitinga trebali izdvojiti najviše: po mitingu je dobijala 50.000 €, uz još 11.000 € premije za pobjedu. U cilju ostvarivanja veće zarade svjetske rekorde rušila je centimetar po centimetar (kao što je svojevremeno radio i [[Sergej Bubka]]), prekršivši to &quot;pravilo&quot; samo 3 puta dosad.

== Privatni život ==
Njen otac, Gadži Gadžijevič Isinbajev, po struci je vodoinstalater i pripadnik manje etničke grupe Tabasarana (ima ih oko 200.000) koja živi uglavnom u [[Dagestan]]u. Majka joj je Ruskinja, a po zanimanju je prodavačica. Ima mlađu sestru Inu. Isinbajeva potječe iz skromne porodice i sjeća se kako su njeni roditelji morali podnijeti dosta finansijskih žrtava u počecima njene karijere.&lt;ref&gt;[http://www.guardian.co.uk/sport/2006/jan/03/athletics.comment &quot;Vaulting towards Bubka's benchmark&quot;], ''[[The Guardian]]'', 3. 1. 2006.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Guardian2005&quot;&gt;[http://sport.guardian.co.uk/athletics/story/0,10082,1530393,00.html?gusrc=rss &quot;Athletics: Isinbayeva raises the bar&quot;]{{Mrtav link|datum=Januar 2020 |bot=InternetArchiveBot }}, ''The Guardian''.&lt;/ref&gt;

Nakon što je diplomirala na [[Volgogradska državna akademija za tjelesni odgoj|Volgogradskoj državnoj akademiji za tjelesni odgoj]] završila je i bačelor i master studij. Trenutno je tu na postdiplomskom studiju, a studira i na [[Nacionalni tehnički univerzitet u Donjecku|Nacionalnom tehničkom univerzitetu]] u Donjecku.&lt;ref&gt;[http://www.donbass.ua/news/home-and-family/education-and-career/2009/03/09/uspet-vsjo-kak-sovmestit-uchebu-s-rabotoi.html &quot;Успеть всё! Как совместить учебу с работой&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130914135548/http://www.donbass.ua/news/home-and-family/education-and-career/2009/03/09/uspet-vsjo-kak-sovmestit-uchebu-s-rabotoi.html |date=14. 9. 2013 }}, ''donbass.ua'' {{simboli jezika|ukr|ukrajinski}}&lt;/ref&gt;

U ruskim klupskim takmičenjima predstavlja [[željeznica|željeznički]] [[vojska|vojni]] tim; formalno je [[oficir]] [[Ruska armija|Ruske armije]] i 4. augusta 2005. dodijeljen joj je čin starijeg poručnika&lt;ref&gt;[http://lenta.ru/news/2005/08/04/isinbayeva/ &quot;Елена Исинбаева стала старшим лейтенантом железнодорожных войск&quot;], ''Lenta.ru'' {{simboli jezika|rus|ruski}}&lt;/ref&gt;, a 3 godine kasnije promovirana je u [[kapetan]]a.&lt;ref&gt;[http://novopol.ru/text50186.html &quot;Прыгнув на 5,05 метров, старший лейтенант Исинбаева стала капитаном&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090820164851/http://novopol.ru/text50186.html |date=20. 8. 2009 }}, ''Novopol.ru'' {{simboli jezika|rus|ruski}}&lt;/ref&gt;

2. decembra 2010. održala je govor pred delegatima [[FIFA]]-e u Zürichu. Nešto kasnije tog dana objavljeno je da će Rusija biti domaćin [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018.|SP-a u nogometu 2018.]]&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://www.radionz.co.nz/news/sport/63232/russian-pole-vault-champion-impresses-fifa-with-girl-power-appeal|title=Russian pole vault champion impresses FIFA with girl power appeal|date=3. 12. 2010|publisher=Radio Novi Zeland|access-date=15. 2. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20150417041616/http://www.radionz.co.nz/news/sport/63232/russian-pole-vault-champion-impresses-fifa-with-girl-power-appeal|archive-date=17. 4. 2015|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Članica je kluba &quot;Šampioni za mir&quot;, grupe od 54 slavna sportista koji služe [[mir]]u u svijetu kroz [[sport]]. Grupu je formirala međunarodna organizacija &quot;Peace and Sport&quot; (''Mir i sport''), čije je sjedište u [[Monako|Monaku]].&lt;ref&gt;[http://www.peace-sport.org/ Accueil], ''Peace-sport.org''.&lt;/ref&gt;

15. augusta 2013. izazvala je kontroverze podržavši zakon koji zabranjuje &quot;homoseksualnu propagandu&quot; u Rusiji, koji je dobio oštre kritike međunarodne zajednice i podstakao aktiviste da traže bojkot [[ZOI 2014.]] u [[Soči]]ju.&lt;ref&gt;{{cite news|title=Russian pole vault champ Yelena Isinbayeva condemns homosexuality, supports new anti-gay law|url=http://www.nydailynews.com/sports/more-sports/russian-pole-vault-champ-condemns-homosexuality-article-1.1427596|access-date=15. 8. 2013|newspaper=[[Daily News (New York)|Daily News]]|date=15. 8. 2013|agency=[[Associated Press]]}}&lt;/ref&gt; Isinbajeva je ambasadorica ovih Igara i pozdravljat će sportiste kao &quot;gradonačelnica&quot; [[olimpijsko selo|olimpijskog sela]].&lt;ref&gt;{{cite news|last=Gold|first=Michael|title='Mayor' of Sochi Olympic Village criticizes athletes for supporting LGBT rights|url=http://www.baltimoresun.com/features/gay-in-maryland/gay-matters/bs-gm-sochi-athlete-greeter-criticizes-athletes-for-supporting-lgbt-rights-20130815,0,7975077.story|access-date=16. 8. 2013|newspaper=[[The Baltimore Sun]]|date=15. 8. 2013|archive-date=6. 3. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160306222929/http://www.baltimoresun.com/features/gay-in-maryland/gay-matters/bs-gm-sochi-athlete-greeter-criticizes-athletes-for-supporting-lgbt-rights-20130815-story.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Kasnije je izdala izjavu preko IAAF-a pojašnjavajući svoje stavove. Rekla je da je protiv diskriminacije homoseksualnih osoba na temelju njihove seksualnosti (što je protiv [[Olimpijska povelja|Olimpijske povelje]]).&lt;ref&gt;{{cite news|title=Yelena Isinbayeva claims 'I have been misunderstood' after backlash for backing Russia's anti-gay law|url=http://www.telegraph.co.uk/sport/othersports/athletics/10246950/Yelena-Isinbayeva-claims-I-have-been-misunderstood-after-backlash-for-backing-Russias-anti-gay-law.html|access-date=16. 8. 2013|newspaper=[[The Daily Telegraph]]|date=16. 8. 2013}}&lt;/ref&gt;

7. februara 2014. Isinbajeva je, sada već u [[trudnoća|drugom stanju]], bila jedan od posljednjih nosilaca olimpijske baklje na [[Ceremonija otvaranja ZOI 2014.|ceremoniji otvaranja]] ZOI 2014. 28. juna iste godine [[porođaj|rodila je]] kćer Evu&lt;ref&gt;{{cite web |publisher= [[The Times of India]] |url=http://timesofindia.indiatimes.com/sports/off-the-field/Yelena-Isinbayeva-gives-birth-to-daughter/articleshow/37457686.cms |title= Yelena Isinbayeva gives birth to daughter |date =29. 6. 2014}}&lt;/ref&gt;, a nedugo prije toga [[brak|udala se]] za Evinog oca, ruskog [[bacanje koplja|kopljaša]] Nikitu Pjetinova. Svadba je organizirana naknadno, 12. decembra 2014.&lt;ref&gt;{{cite web|publisher=[[Rusija danas]]|url=http://rsport.ru/around/20141213/794635294.html|title=Исинбаева призналась, что они с Петиновым расписались еще до рождения дочери|date=13. 12. 2014|access-date=4. 3. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150216201654/http://rsport.ru/around/20141213/794635294.html|archive-date=16. 2. 2015|url-status=dead}} {{ru simbol}}&lt;/ref&gt; Na konferenciji za novinare 12. februara 2015. objavila je povratak u atletiku.&lt;ref&gt;{{cite web|publisher=Sport Express|url=http://www.sport-express.ru/athletics/reviews/835838/|title=Елена Исинбаева: &quot;Будь я мужчиной, выступала бы до пятидесяти&quot; |date=12. 2. 2015 |access-date= 22. 8. 2015}} {{ru simbol}}&lt;/ref&gt;

== Postignuća ==
[[Datoteka:Osaka07 D4A Isinbayeva Celebrating.jpg|mini|desno|Isinbajeva slavi pobjedu na SP-u 2007.]]

{| class=&quot;wikitable&quot;
|- bgcolor=&quot;cccccc&quot;
!Godina
!Takmičenje
!Mjesto
!Plasman
!Napomena
|-
|1998.
|[[Svjetske igre mladih 1998.|Svjetske igre mladih]]
|[[Moskva]]
|bgcolor=&quot;gold&quot; align=&quot;center&quot; | 1.
|
|-
|1999.
|[[Svjetsko kadetsko prvenstvo u atletici 1999.|Svjetsko kadetsko prvenstvo]]
|[[Bydgoszcz]]
|bgcolor=&quot;gold&quot; align=&quot;center&quot; | 1.
|Novi SKR: 4,10 m
|-
|2000.
|[[Svjetsko juniorsko prvenstvo u atletici 2000.|Svjetsko juniorsko prvenstvo]]
|[[Santiago de Chile]]
|bgcolor=&quot;gold&quot; align=&quot;center&quot; | 1.
|Novi SJR: 4,20 m
|-
|2001.
|[[Evropsko juniorsko prvenstvo u atletici 2001.|Evropsko juniorsko prvenstvo]]
|[[Grosseto]]
|bgcolor=&quot;gold&quot; align=&quot;center&quot; | 1.
|Novi RP: 4,40 m
|-
|2002.
|[[Evropsko prvenstvo u atletici 2002.|Evropsko prvenstvo]]
|[[München]]
|bgcolor=&quot;silver&quot; align=&quot;center&quot; | 2.
|
|-
|rowspan=3 valign=top|2003.
|[[Svjetsko dvoransko prvenstvo u atletici 2003.|Svjetsko dvoransko prvenstvo]]
|[[Birmingham]]
|bgcolor=silver align=&quot;center&quot; | 2.
|
|-
|[[Svjetsko prvenstvo u atletici 2003.|Svjetsko prvenstvo]]
|[[Pariz]]
|bgcolor=CC9966 align=&quot;center&quot; | 3.
|
|-
|[[Evropsko prvenstvo u atletici U-23 2003.|Evropsko prvenstvo U-23]]
|[[Bydgoszcz]]
|bgcolor=&quot;gold&quot; align=&quot;center&quot; | 1.
|
|-
|rowspan=3 valign=top|2004.
|[[Svjetsko dvoransko prvenstvo u atletici 2004.|Svjetsko dvoransko prvenstvo]]
|[[Budimpešta]]
|bgcolor=&quot;gold&quot; align=&quot;center&quot; | 1.
|Novi SR: [[Svjetsko dvoransko prvenstvo u atletici 2004 - skok s motkom (žene)|4,86 m]]
|-
|[[Atletika na Olimpijskim igrama 2004.|Olimpijske igre]]
|[[Atina]]
|bgcolor=&quot;gold&quot; align=&quot;center&quot; | 1.
|Novi SR: [[Atletika na Olimpijskim igrama 2004 – skok s motkom (žene)|4,91 m]]
|-
|[[Svjetsko atletsko finale 2004.|Svjetsko atletsko finale]]
|[[Monte Carlo]]
|bgcolor=&quot;gold&quot; align=&quot;center&quot; | 1.
|
|-
|rowspan=3 valign=top|2005.
|[[Evropsko dvoransko prvenstvo u atletici 2005.|Evropsko dvoransko prvenstvo]]
|[[Madrid]]
|bgcolor=&quot;gold&quot; align=&quot;center&quot; | 1.
|Novi dvoranski SR: [[Evropsko dvoransko prvenstvo u atletici 2005 - skok s motkom (žene)|4,90 m]]
|-
|[[Svjetsko prvenstvo u atletici 2005.|Svjetsko prvenstvo]]
|[[Helsinki]]
|bgcolor=&quot;gold&quot; align=&quot;center&quot; | 1.
|Novi SR: [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2005 - skok s motkom (žene)|5,01 m]]
|-
|[[Svjetsko atletsko finale 2005.|Svjetsko atletsko finale]]
|[[Monte Carlo]]
|bgcolor=&quot;gold&quot; align=&quot;center&quot; | 1.
|
|-
|rowspan=4 valign=top|2006.
|[[Svjetsko dvoransko prvenstvo u atletici 2006.|Svjetsko dvoransko prvenstvo]]
|[[Moskva]]
|bgcolor=&quot;gold&quot; align=&quot;center&quot; | 1.
|[[Svjetsko dvoransko prvenstvo u atletici 2006 - skok s motkom (žene)|4,80 m]]
|-
|[[Evropsko prvenstvo u atletici 2006.|Evropsko prvenstvo]]
|[[Göteborg]]
|bgcolor=&quot;gold&quot; align=&quot;center&quot; | 1.
|Novi RP: [[Evropsko prvenstvo u atletici 2006 - skok s motkom (žene)|4,80 m]]
|-
|[[Svjetsko atletsko finale 2006.|Svjetsko atletsko finale]]
|[[Stuttgart]]
|bgcolor=&quot;gold&quot; align=&quot;center&quot; | 1.
|
|-
|[[Svjetski atletski kup 2006.|Svjetski kup]]
|[[Atina]]
|bgcolor=&quot;gold&quot; align=&quot;center&quot; | 1.
|Novi RP: 4,60 m
|-
|rowspan=3 valign=top|2007.
|[[Svjetsko prvenstvo u atletici 2007.|Svjetsko prvenstvo]]
|[[Osaka]]
|bgcolor=&quot;gold&quot; align=&quot;center&quot; | 1.
|[[Svjetsko prvenstvo u atletici 2007 - skok s motkom (žene)|4,80 m]]
|-
|[[IAAF Zlatna liga 2007.|Zlatna liga]]
|6/6 pobjeda
|bgcolor=&quot;gold&quot; align=&quot;center&quot; | 1.
|Osvajačica džekpota
|-
|[[Svjetsko atletsko finale 2007.|Svjetsko atletsko finale]]
|[[Stuttgart]]
|bgcolor=&quot;gold&quot; align=&quot;center&quot; | 1.
|Novi RP: 4,87 m
|-
|rowspan=4 valign=top|2008.
|[[Svjetsko dvoransko prvenstvo u atletici 2008.|Svjetsko dvoransko prvenstvo]]
|[[Valencia (grad)|Valencia]]
|bgcolor=&quot;gold&quot; align=&quot;center&quot; | 1.
|[[Svjetsko dvoransko prvenstvo u atletici 2008 - skok s motkom (žene)|4,75 m]]
|-
|[[Golden Gala]]
|[[Rim]]
|bgcolor=&quot;gold&quot; align=&quot;center&quot; | 1.
|Novi SR: 5,03 m
|-
|[[Herculis]]
|[[Monte Carlo]]
|bgcolor=&quot;gold&quot; align=&quot;center&quot; | 1.
|Novi SR: 5,04 m
|-
|[[Atletika na Olimpijskim igrama 2008.|Olimpijske igre]]
|[[Peking]]
|bgcolor=&quot;gold&quot; align=&quot;center&quot; | 1.
|Novi SR: [[Atletika na Olimpijskim igrama 2008 – skok s motkom (žene)|5,05 m]]
|-
|rowspan=3 valign=top|2009.
|[[Weltklasse Zürich|Weltklasse]]
|[[Zürich]]
|bgcolor=&quot;gold&quot; align=&quot;center&quot; | 1.
|Novi SR: 5,06 m
|-
|[[IAAF Zlatna liga 2009.|Zlatna liga]]
|6/6 pobjeda
|bgcolor=&quot;gold&quot; align=&quot;center&quot; | 1.
|osvajačica džekpota
|-
|[[Svjetsko atletsko finale 2009.|Svjetsko atletsko finale]]
|[[Solun]]
|bgcolor=&quot;gold&quot; align=&quot;center&quot; | 1.
|4,80 m
|-
|2010.
|[[Svjetsko dvoransko prvenstvo u atletici 2010.|Svjetsko dvoransko prvenstvo]]
|[[Doha]]
|align=&quot;center&quot; | 4.
|[[Svjetsko dvoransko prvenstvo u atletici 2010 - skok s motkom (žene)|4,60 m]]
|-
|2011.
|[[Svjetsko prvenstvo u atletici 2011.|Svjetsko prvenstvo]]
|[[Daegu]]
|align=&quot;center&quot; | 6.
|[[Svjetsko prvenstvo u atletici 2011 - skok s motkom (žene)|4,65 m]]
|-
|rowspan=2 valign=top|2012.
|[[Svjetsko dvoransko prvenstvo u atletici 2012.|Svjetsko dvoransko prvenstvo]]
|[[Istanbul]]
|bgcolor=&quot;gold&quot; align=&quot;center&quot; | 1.
|[[Svjetsko dvoransko prvenstvo u atletici 2012 - skok s motkom (žene)|4,80 m]]
|-
|[[Atletika na Olimpijskim igrama 2012.|Olimpijske igre]]
|[[London]]
|bgcolor=CC9966 align=&quot;center&quot; | 3.
|[[Atletika na Olimpijskim igrama 2012 – skok s motkom (žene)|4,70 m]]
|-
|2013.
|[[Svjetsko prvenstvo u atletici 2013.|Svjetsko prvenstvo]]
|[[Moskva]]
|bgcolor=&quot;gold&quot; align=&quot;center&quot; | 1.
|[[Svjetsko prvenstvo u atletici 2013 - skok s motkom (žene)|4,89 m]]
|}

== Rezultati ==
{{col-begin}}
{{col-break}}
;2004.
* Pobjeda - 4,83 m – &quot;[[Zvijezde skoka s motkom]]&quot;, Donjeck
* '''Pobjeda – 4,86 m – SP u dvorani, Budimpešta'''
* Pobjeda – 4,87 m – Gateshead
* Pobjeda – 4,89 m – Birmingham
* Pobjeda – 4,90 m – London
* '''Pobjeda – 4,91 m – Olimpijske igre, Atina'''
* Pobjeda – 4,92 m – ''Zlatna liga'' (Bruxelles)
* Pobjeda – 4,83 m – Svjetsko atletsko finale, Monte Carlo

;2005.
* Pobjeda – 4,87 m – &quot;Zvijezde skoka s motkom&quot;, Donjeck
* '''Pobjeda – 4,90 m – EP u dvorani, Madrid'''
* Pobjeda – 4,93 m – Lausanne
* Pobjeda – 4,95 m – Madrid
* Pobjeda – 5,00 m – London
* Pobjeda – 4,79 m – Stockholm
* '''Pobjeda – 5,01 m – SP, Helsinki'''
* Pobjeda – 4,93 m – ''Zlatna liga'' (Bruxelles)
* Pobjeda – 4,74 m – Svjetsko atletsko finale, Monte Carlo

;2006.
* Pobjeda – 4,91 m – &quot;Zvijezde skoka s motkom&quot;, Donjeck
* Pobjeda – 4,79 m – Birmingham
* Pobjeda – 4,72 m – Liévin
* '''Pobjeda – 4,80 m – SP u dvorani, Moskva'''
* Pobjeda – 4,76 m – [[Miting Areva|Pariz – Saint-Denis]]
* Pobjeda – 4,90 m – Lausanne
* Pobjeda – 4,91 m – London
* '''Pobjeda – 4,80 m – EP, Göteborg'''
* Pobjeda – 4,81 m – ''Zlatna liga'' (Bruxelles)
* Pobjeda – 4,75 m – Svjetsko atletsko finale, Stuttgart

;2007.
* Pobjeda – 4,93 m – &quot;Zvijezde skoka s motkom&quot;, Donjeck
* Pobjeda – 4,91 m – Pariz
* Pobjeda – 4,90 m – ''Golden Gala'' (Rim)
* Pobjeda – 4,82 m – London
* '''Pobjeda – 4,80 m – SP, Osaka'''
* Pobjeda – ''Memorijal Van Damme'' (Bruxelles)
* Pobjeda – 4,87 m – Svjetsko atletsko finale, Stuttgart
{{col-break}}
;2008.
* Pobjeda – 4,95 m – &quot;Zvijezde skoka s motkom&quot;, Donjeck
* '''Pobjeda – 4,75 m – SP u dvorani, Valencia'''
* Pobjeda – 5,03 m – ''Golden Gala'', Rim
* Pobjeda – 5,04 m – ''Super Grand Prix'', Monte Carlo
* '''Pobjeda – 5,05 m – Olimpijske igre, Peking'''
* Pobjeda – 4,88 m – ''Weltklasse'' (Zürich)

;2009.
* '''Pobjeda – 5,00 m – &quot;Zvijezde skoka s motkom&quot;, Donjeck'''
* Pobjeda – 4,82 m – Birmingham
* Pobjeda – 4,83 m – [[ISTAF]] (Berlin)
* Pobjeda – 4,65 m – Pariz
* 2. mjesto – 4,68 m – London
* Bez plasmana – SP, Berlin
* '''Pobjeda – 5,06 m – ''Weltklasse'' (Zürich)'''

;2010.
* Pobjeda – 4,85 m – &quot;Ruska zima&quot;, Moskva
* Pobjeda – 4,85 m – &quot;Zvijezde skoka s motkom&quot;, Donjeck
* 4. mjesto – 4,60 m – SP u dvorani, Doha

;2011.
* Pobjeda – 4,81 m – &quot;Ruska zima&quot;, Moskva
* Pobjeda – 4,85 m – &quot;Zvijezde skoka s motkom&quot;, Donjeck
* Pobjeda – 4,60 m – Heusden
* Pobjeda – 4,76 m – ''XL-Galan'' (Stockholm)
* 6. mjesto – 4,65 m – SP, Daegu

;2012.
* Pobjeda – 5,01 m – ''XL-Galan'', Stockholm
* '''Pobjeda – 4,80 m – SP u dvorani, Istanbul'''
* 3. mjesto – 4,70 m – Olimpijske igre, London

;2013.
* '''Pobjeda – 4,89 m – SP, Moskva'''
{{col-end}}

== Razvoj njenih svjetskih rekorda ==
Isinbajeva je postavila 17 svjetskih rekorda na otvorenom i 13 dvoranskih. Nekoliko njenih dvoranskih svjetskih rekorda također su bili ratificirani kao svjetski rekordi.&lt;ref name=iaaf&gt;&quot;Od 2000. [[IAAF]]-ovo Pravilo 260.18s (bivše 260.6.a) prepravljeno je i sada kaže da svjetski rekordi (u suprotnosti prema svjetskim dvoranskim rekordima) mogu biti postavljeni u objektu 's krovom ili bez njega'. Dosad je ova promjena utjecala na samo jednu disciplinu - ženski skok s motkom, ali ona nije primijenjena retrospektivno. Stoga se svjetski rekordi iz 2000. i 2001, koje su postavile Dragila i Feofanova, mogu smatrati 'apsolutnima' i pojaviti na ovom spisku.&quot; [http://www.iaaf.org/mm/document/competitions/competition/05/15/63/20090706014834_httppostedfile_p345-688_11303.pdf] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110629134819/http://www.iaaf.org/mm/document/competitions/competition/05/15/63/20090706014834_httppostedfile_p345-688_11303.pdf |date=29. 6. 2011 }} (str. 546) Ovo pravilo također važi i za visine Isinbajeve i Feofanove iz 2004.&lt;/ref&gt;

{{col-begin}}
{{col-break}}
{|class=&quot;wikitable&quot; 
|+ Svjetski rekordi
! Visina
! Mjesto
! Datum
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|4,82 m || [[Gateshead]]|| 14. 7. 2003.
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|4,83 m (d)|| [[Donjeck]]|| 15. 2. 2004.
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|4,86 m (d)|| [[Budimpešta]]|| 6. 3. 2004.
|-|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|4,87 m|| [[Gateshead]]|| 27. 6. 2004.
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|4,89 m|| [[Birmingham]]|| 25. 7. 2004.
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|4,90 m|| [[London]]|| 30. 7. 2004.
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|4,91 m|| [[Atina]] || 24. 8. 2004.
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|4,92 m|| [[Bruxelles]] || 3. 9. 2004.
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|4,93 m|| [[Lausanne]] || 5. 7. 2005.
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|4,95 m|| [[Madrid]] || 16. 7. 2005.
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|4,96 m|| [[London]]|| 22. 7. 2005.
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|5,00 m|| [[London]]|| 22. 7. 2005.
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|5,01 m|| [[Helsinki]] || 12. 8. 2005.
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|5,03 m|| [[Rim]] || 11. 7. 2008.
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|5,04 m|| [[Monako]] || 29. 7. 2008.
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|5,05 m|| [[Peking]] || 18. 8. 2008.
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|'''5,06 m || '''[[Zürich]] || '''28. 8. 2009.
|}
{{col-break}}
{|class=&quot;wikitable&quot;
|+ Dvoranski svjetski rekordi
!Visina
!Mjesto
!Datum
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|4,81 m || [[Donjeck]]|| 15. 2. 2004.
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|4,83 m || [[Donjeck]]|| 15. 2. 2004.
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|4,86 m || [[Budimpešta]]|| 6. 3. 2004.
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|4,87 m || [[Donjeck]]|| 12. 2. 2005.
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|4,88 m || [[Birmingham]]|| 15. 2. 2005.
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|4,89 m || [[Liévin]]|| 18. 2. 2005.
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|4,90 m || [[Donjeck]]|| 26. 2. 2005.
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|4,91 m || [[Madrid]]|| 6. 3. 2005.
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|4,93 m || [[Donjeck]]|| 12. 2. 2006.
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|4,95 m || [[Donjeck]]|| 10. 2. 2007.
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|4,97 m || [[Donjeck]]|| 16. 2. 2008.
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|5,00 m || [[Donjeck]]|| 15. 2. 2009.
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|5,01 m || [[Stockholm]]|| 23. 2. 2012.
|}
{{col-end}}
== Spisak rekorda ==
('''''Podebljani''' rekordi su trenutno važeći.'')

{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
!Kategorija rekorda
!Rezultat
!Lokacija
!Datum
|-
|Svjetski kadetski rekord
| style=&quot;text-align:center;&quot;|4,10 m
|{{ZD|POLJ}} [[Bydgoszcz]]
|18. 7. 1999.
|-
|Svjetsko juniorsko prvenstvo
| style=&quot;text-align:center;&quot;|4,20 m
|{{ZD|ČIL}} [[Santiago de Chile|Santiago]]
|8. 10. 2000.
|-
|Evropsko juniorsko prvenstvo
| style=&quot;text-align:center;&quot;|4,40 m
|{{ZD|ITA}} [[Grosseto]]
|21. 7. 2001.
|-
|Svjetski juniorski rekord
| style=&quot;text-align:center;&quot;|4,46 m
|{{ZD|NJE}} [[Berlin]]
|2. 8. 2001.
|-
|Svjetski juniorski rekord
| style=&quot;text-align:center;&quot;|4,47 m
|{{ZD|MAĐ}} [[Budimpešta]]
|10. 2. 2001.
|-
|''' Evropsko prvenstvo U-23 
| style=&quot;text-align:center;&quot;|'''4,65 m
|{{ZD|POLJ}} '''[[Bydgoszcz]]
|'''19. juli 2003.'''
|-
|Olimpijski rekord
| style=&quot;text-align:center;&quot;|4,91 m
|{{ZD|GRČ}} [[Atina]]
|24. 8. 2004.
|-
|'''Olimpijski rekord
| style=&quot;text-align:center;&quot;|'''5,05 m
|{{ZD|KIN}} '''[[Peking]]
|'''18. 8. 2008.
|-
|'''Svjetsko dvoransko prvenstvo'''
| style=&quot;text-align:center;&quot;|'''4,86 m'''
|{{ZD|MAĐ}} '''[[Budimpešta]]'''
|'''6. 3. 2004.
|-
|'''Svjetsko prvenstvo''' 
| style=&quot;text-align:center;&quot;|'''5,01 m'''
|{{ZD|FIN}} '''[[Helsinki]]'''
|'''12. 8. 2005.
|-
|'''Evropsko dvoransko prvenstvo'''
| style=&quot;text-align:center;&quot;|'''4,90 m'''
|{{ZD|ŠPA}} '''[[Madrid]]'''
|'''6. 3. 2005.
|-
|'''Evropsko prvenstvo'''
| style=&quot;text-align:center;&quot;|'''4,80 m'''
|{{ZD|ŠVE}} '''[[Göteborg]]'''
|'''12. 8. 2006.
|-
|Svjetski rekord (dvorana)
| style=&quot;text-align:center;&quot;|5,01 m
|{{ZD|ŠVE}} [[Stockholm]]
|23. 2. 2012.
|-
|'''Svjetski rekord (na otvorenom)
| style=&quot;text-align:center;&quot;|'''5,06 m'''
|{{ZD|ŠVI}} '''[[Zürich]]'''
|'''28. 8. 2009.'''
|-
|'''''Zlatna liga'''''
| style=&quot;text-align:center;&quot;|'''5,06 m'''
|{{ZD|ŠVI}} '''[[Zürich]]'''
|'''28. 8. 2009.
|}

== Reference ==
{{refspisak|3}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Yelena Isinbayeva}}
* [http://www.yelena-isinbaeva.com Službena stranica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200827190355/http://www.yelena-isinbaeva.com/ |date=27. 8. 2020 }}
* [http://www.iaaf.org/athletes/russia/elena-isinbaeva-134797 Profil] na IAAF-u

{{S-start}}
{{Redoslijed
|prije = {{ZD|SAD}} [[Stacy Dragila]] &lt;br&gt; {{ZD|RUS}} [[Svjetlana Feofanova]] &lt;br&gt; [[Svjetlana Feofanova]]
|naslov = [[Razvoj svjetskog rekorda u skoku s motkom - žene|Svjetska rekorderka u skoku s motkom]] &lt;br&gt; 13. juli 2003 – 20. februar 2004. &lt;br&gt; 6. mart 2004 – 4. juli 2004. &lt;br&gt; 25. juli 2004 –
|poslije = {{ZD|RUS}} [[Svjetlana Feofanova]] &lt;br&gt; {{ZD|RUS}} [[Svjetlana Feofanova]] &lt;br&gt; –
}}
{{Redoslijed
|prije = {{ZD|JAR}} [[Hestrie Cloete]]
|naslov = [[Atletičari godine &quot;Track &amp; Field Newsa&quot;|Atletičarka godine]] po izboru magazina ''[[Track &amp; Field News]]'' &lt;br&gt; 2004-2005.
|poslije = {{ZD|SAD}} [[Sanya Richards-Ross|Sanya Richards]]
}}
{{Redoslijed
|prije = {{ZD|UK}} [[Kelly Holmes]] &lt;br&gt; {{ZD|HRV}} [[Blanka Vlašić]]
|naslov = [[Evropski atletičar godine|Evropska atletičarka godine]] &lt;br&gt; 2005. &lt;br&gt; 2008.
|poslije = {{ZD|ŠVE}} [[Carolina Klüft]] &lt;br&gt; {{ZD|ŠPA}} [[Marta Domínguez]]
}}
{{Redoslijed
|prije = {{ZD|HRV}} [[Janica Kostelić]] &lt;br&gt; {{ZD|BEL}} [[Justine Henin]]
|naslov = [[Laureusova sportistica godine]] &lt;br&gt; 2007. &lt;br&gt; 2009.
|poslije = {{ZD|BEL}} [[Justine Henin]] &lt;br&gt; {{ZD|SAD}} [[Serena Williams]]
}}
{{Redoslijed
|prije = {{ZD|ŠPA}} [[Rafael Nadal]]
|naslov = [[Nagrada princa Asturije#Sport|Nagrada princa Asturije za sport]] &lt;br&gt; 2009.
|poslije = {{ZD|ŠPA}} [[Nogometna reprezentacija Španije]]
}}
{{S-end}}

{{Olimpijske pobjednice u skoku s motkom‎}}
{{Svjetske prvakinje u skoku s motkom‎}}
{{Svjetske dvoranske prvakinje u skoku s motkom‎}}
{{Evropske prvakinje u skoku s motkom‎}}
{{Evropske dvoranske prvakinje u skoku s motkom}}
{{Pobjednice IAAF Kontinentalnog kupa u skoku s motkom}}
{{Svjetska atletičarka godine}}
{{Evropska atletičarka godine}}
{{Svjetska sportistica}}
{{Najbolji rezultat sezone u skoku s motkom - žene}}

{{DEFAULTSORT:Isinbajeva, Jelena}}
[[Kategorija:Rođeni 1982.]]
[[Kategorija:Ruski skakači s motkom]]
[[Kategorija:Biografije, Volgograd]]
[[Kategorija:Ruski olimpijci u atletici]]
[[Kategorija:Članovi MOK-a]]
[[Kategorija:Atletičari na Ljetnim olimpijskim igrama 2000.]]
[[Kategorija:Atletičari na Ljetnim olimpijskim igrama 2004.]]
[[Kategorija:Atletičari na Ljetnim olimpijskim igrama 2008.]]
[[Kategorija:Atletičari na Ljetnim olimpijskim igrama 2012.]]
[[Kategorija:Osvajači zlatne medalje na Olimpijskim igrama (Rusija)]]
[[Kategorija:Osvajači bronzane medalje na Olimpijskim igrama (Rusija)]]
[[Kategorija:Svjetski atletičar godine]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]</text>
      <sha1>t1ioowbkikhennfel2baohkt0mtjcfb</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Veljko Kadijević</title>
    <ns>0</ns>
    <id>361444</id>
    <revision>
      <id>3922455</id>
      <parentid>3891415</parentid>
      <timestamp>2026-08-28T05:25:28Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>نوفاك اتشمان</username>
        <id>16322</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>država je (&quot;krnja&quot;) SFRJ, a ne SRJ</comment>
      <origin>3922455</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="16744" sha1="h7ytrz6eel1v2zyxwddfl57nsr5vgax" xml:space="preserve">{{Infokutija vojno lice
| ime               = Veljko Kadijević
| slika             = 
| opis              = 
| datum rođenja     = {{Datum rođenja|1925|11|21}}
| mjesto rođenja    = [[Glavina Donja]], [[Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca]]
| datum smrti       = {{Datum smrti i godine|2014|11|2|1925|11|21}}
| mjesto smrti      = [[Moskva]], [[Rusija]]
| nacionalnost      = Jugoslaven
| puno ime          =
| nadimak           =
| supruga           = Ozrenka Kadijević&lt;ref name=&quot;vecernji&quot;/&gt;
| suprug            =
| titule            =
| knjige            =
| služba            = 1943–1992.
| čin               = [[General]]
| ratovi            = [[Drugi svjetski rat]]&lt;br /&gt;[[Rat u Sloveniji]]&lt;br /&gt;[[Rat u Hrvatskoj]]
| bitke             =
| vojska            = [[JNA]]
| rod               = 
| jedinice          =
| zapovijedao       =
| nagrade           = 
}}
'''Veljko Kadijević''' (21. novembar 1925 – 2. novembar 2014) bio je [[general]] [[Jugoslavenska narodna armija|Jugoslavenske narodne armije]] i [[savezni ministar odbrane SFRJ]] od 1988. do 1992.&lt;ref name=&quot;vecernji&quot;&gt;[http://www.vecernji.hr/biografije/veljko-kadijevic-308 Veljko Kadijević general JNA] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150625152900/http://www.vecernji.hr/biografije/veljko-kadijevic-308 |date=25 Juni 2015 }}''vecernji.hr''. Pristupljeno 11. 7. 2014. (jezik: hrvatski)&lt;/ref&gt;

== Biografija ==
=== Porijeklo i Drugi svjetski rat ===
[[General-armije]] Veljko Kadijević je rođen 21. novembra 1925. u [[Glavina Donja|Glavini Donjoj]], kod [[Imotski|Imotskog]], od majke Janje rođene Patrlj,&lt;ref name=&quot;vecernji&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;munzinger&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Opt&quot;&gt;''Optužnica broj: DO-K-41/99.'', Županijsko državno odvjetništvo u Vukovaru, Vukovar, 24. decembar 2002., str. 1. URL: &lt;span class=&quot;plainlinks&quot;&gt;http://www.dorh.hr/fgs.axd?id=784 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130511233405/http://www.dorh.hr/fgs.axd?id=784 |date=11. 5. 2013 }}&lt;/span&gt;&lt;/ref&gt; hrvatskog porijekla i oca Dušana,&lt;ref name=&quot;Opt&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Sll&quot;&gt;»[[Službeni list Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije]]«, br. 6., petak, 22. januara 1988., str. 185.&lt;/ref&gt; srpskog porijekla. General Kadijević se izjašnjavao kao [[Jugoslaveni|Jugoslaven]].&lt;ref name=&quot;munzinger&quot;&gt;[https://www.munzinger.de/search/portrait/Veljko+Kadijevic/0/18657.html Biografija iz]''munzinger.de'' pristupljeno 11.7.2014 {{Simboli jezika|de|Njemački}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;danasrs&quot;/&gt; Njegov otac Dušan je bio sudionikom [[Španski građanski rat|Španskoga građanskog rata]], te je poginuo u [[Španija|Španiji]] 1936. General Kadijević je 1943, za vrijeme [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], pristupio [[partizani]]ma i postao članom [[Savez komunista Jugoslavije|Saveza komunista Jugoslavije]]. Tokom rata je prvo bio omladinski rukovodilac u Imotskom, a kasnije član Politodjela (političkog odjeljenja) [[Devetnaesta sjevernodalmatinska divizija NOVJ|Devetnaeste sjevernodalmatinske divizije]], a potom [[26. dalmatinska divizija NOVJ|26. dalmatinske divizije]].&lt;ref name=&quot;vecernji&quot;/&gt; Kasnije je bio pomoćnik političkog komesara [[Prva dalmatinska proleterska udarna brigada NOVJ|Prve dalmatinske udarne brigade]] i pomoćnik političkog komesara 26. dalmatinske divizije.

=== Jugoslavenska narodna armija ===
Poslije završetka rata general Kadijević je nastavio profesionalnu službu u Jugoslavenskoj narodnoj armiji, u kojoj je obavljao dužnost političkog komesara divizije, nastavnika u Višoj vojnoj akademiji JNA, komandanta divizije, načelnika štaba korpusa, pomoćnika komandanta armije i dr. Završio je Višu vojnu akademiju JNA i Ratnu školu JNA. Godine 1963. završio je ''Koledž za zapovjednike i generale [[Američka vojska|Američke vojske]]'' ([[engleski|en]]. ''US Army Command and General Staff College'').&lt;ref name=&quot;vecernji&quot;/&gt; Bio je savezni sekretar za narodnu odbranu od 15. maja 1988. do 8. januara 1992, i efektivno je zapovijedao i rukovodio, odnosno na drugi način vršio efektivnu kontrolu nad jedinicama JNA i [[Teritorijalna odbrana|TO-a]] i dobrovoljačkim jedinicama koje su djelovale u koordinaciji sa JNA i pod njenim nadzorom.&lt;ref name=&quot;vecernji&quot;/&gt;

==== Jugoslovenka kriza i raspad SPRJ ====
{{Glavni|Sjednica Vrhovne komande OS SFRJ mart 1991.}}

Nakon razbijanja demonstracija opozicije u Beogradu 9, mart 1991,&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite news|url=https://www.vreme.com/cms/view.php?id=1241939|title=Veljko Kadijević, 1925–2014|last=Grujić|first=Dragoslav|date=6. 11. 2014|publisher=[[Vreme (novine)|Vreme]]|language=sr|access-date=2. 8. 2019|via=|archive-date=15. 6. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200615214009/https://www.vreme.com/cms/view.php?id=1241939|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; organizovanih od [[Vuk Drašković|Draškovićevog]] [[Srpski pokret obnove|Srpskog pokreta obnove]] koji su tražili ostavke čelnika [[Radiotelevizija Srbije|Radiotelevizije Srbije]], saziva se Sjednica vrhovne komande. Dana 12. marta 1991, kao savezni ministar odbrane SFR Jugoslavije, general Kadijević je prisustvovao sjednici [[Predsjedništvo SFRJ|Predsjedništva SFRJ]] na kojoj su još bili: general [[Blagoje Adžić]], [[Bogić Bogićević]] (član predsjedništva iz [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR Bosne i Hercegovine]]), admiral [[Stane Brovet]], [[Nenad Bućin]] (član predsjedništva iz [[Socijalistička Republika Crna Gora|SR Crne Gore]]), [[Borisav Jović]] (član predsjedništva iz [[Socijalistička Republika Srbija|SR Srbije]]), [[Jugoslav Kostić]] (član predsjedništva iz [[Socijalistička Autonomna Pokrajina Vojvodina|AP Vojvodine]]), [[Stjepan Mesić]] (član predsjedništva iz [[Socijalistička Republika Hrvatska|SR Hrvatske]]), [[Riza Sapunxhiu]] (član predsjedništva iz [[Socijalistička Autonomna Pokrajina Kosovo|AP Kosova]]) i [[Vasil Tupurkovski]] (član predsjedništva iz [[Socijalistička Republika Makedonija|SR Makedonije]]). Na toj je sjednici general Kadijević izjavio da se izazivanjem [[građanski rat|građanskog rata]] stvaraju uslovi za vanjsku intervenciju i definitivnu uspostavu [[Marioneta|marionetskih]] režima na prostoru SFR Jugoslavije, te da surova realnost sučeljava [[Oružane snage SFRJ|Oružanih snaga SFRJ]] s istim protivnikom kao i 1941. Napomenuo je da je strani faktor već uveliko tu, najavljujući i svoje vojno prisustvo, te da su tu i domaće kvislinške snage, [[Fašizam|fašističke]], [[Ustaše|ustaške]], [[Četnici|četničke]], [[beloga]]rdijske, [[balisti]]čke i [[Bugarska|bugarofilske]].&lt;ref name=&quot;yt&quot;&gt;[http://www.hrvatski-vojnik.hr/hrvatski-vojnik/2342009/domovinskirat.asp HRVATSKI MEMORIJALNO-DOKUMENTACIJSKI CENTAR DOMOVINSKOG RATA U SURADNJI S HRVATSKIM VOJNIKOM OBJAVLJUJE AUTENTIČNE DOKUMENTE I MEMOARSKO GRADIVO VEZANO UZ DOMOVINSKI RAT ]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}''hrvatski-vojnik.hr'' pristupljeno 11.7.2014 {{Simboli jezika|hr|Hrvatski}}&lt;/ref&gt; Na toj sjednici je u ime Oružanih snaga SFRJ i [[Savezni ministar odbrane SFRJ|Štaba vrhovne komande]] iznio je sljedeće prijedloge za rješavanje krize u Jugoslaviji:&lt;ref name=&quot;yt&quot;/&gt;

1.) ''Odmah donijeti odluku o uvođenju vanrednog stanja na cijeloj teritoriji SFRJ i suspendirati sve normativne akte koji su u suprotnosti sa [[Ustav Jugoslavije iz 1974. godine|ustavom]] SFRJ i saveznim zakonima.''

2.) ''Donijeti odluku o podizanju borbene spremnosti oružanih snaga, uključujući i mobilizaciju dijela jedinica, do nivoa koji će prema procjeni Štaba vrhovne komande garantirati spriječavanje građanskog rata. Uspješno suprostavljanje svakom pokušaju strane vojne intervencije i osiguranje uslova za miran, demokratski, te na ustavu i zakonima SFRJ, zasnovan rasplet jugoslavenske krize.''

3. ''Hitno dovođenje narušenog sistema odbrane zemlje u ustavne okvire. Razoružanje i rasformiranje nelegalnih oružanih sastava u skladu sa naredbom Predsjedništva SFRJ od 9. januara 1991. Potpuno realiziranje stavova i odluka Predsjedništva SFRJ u rukovođenju Teritorijalnom odbranom, te stavljanje vojne obaveze u nadležnost oružanih snaga SFRJ.''

4. ''Hitno nastaviti političke razgovore o budućem uređenju SFRJ, a u republikama čija se rukovodstva opredjeljuju za otcjepljenje, organizirati referendum na kome će se svakom narodu pružiti mogućnost za neposredno i slobodno izjašnjavanje, bez ikakvog diktata i majorizacije.''

5. ''Slijedeći volju naroda iskazanu na referendumu, što prije, a najkasnije u roku od šest mjeseci, donijeti ustav jugoslavenske države, organizirati višestrančke izbore i konstituisati nove organe vlasti. Buduće jugoslavensko društvo izgrađivati kao parlamentarnu demokraciju višestranačkog tipa, bez nametanja bilo kakvih i bilo čijih ideoloških nazora i monopola.''

Prijedlozi Štaba vrhovne komande na kraju sjednice nisu bili prihvaćeni jednoglasno.

Prema Bogiću Bogićeviću, još prije glasanja trebao je biti &quot;slomljen Bosanac&quot;, odnosno uvjeriti ga da glasa za prijedlog armije. Isto tako navodi da je Kadijević tajno išao u [[London]] i [[Moskva|Moskvu]] gdje je bezuspješno tražio podršku u slučaju vojnog udara.&lt;ref name=&quot;danasrs&quot;&gt;[http://www.danas.rs/danasrs/dijalog/licnost_danasveljko_kadijevic.46.html?news_id=140940 Ličnost Danas:Veljko Kadijević] objavljeno u ''danas.rs'' pristupljeno 11.7.2014 {{Simboli jezika|sr|Srpski}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;vijestiba&quot;&gt;[http://www.vijesti.ba/vijesti/bih/180394-ZAVNOBiH-nas-rodni-list-nas-grunt.html ZAVNOBiH je naš rodni list i naš grunt] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220523053356/https://vijesti.ba/vijesti/bih/180394-ZAVNOBiH-nas-rodni-list-nas-grunt.html |date=23. 5. 2022 }} objavljeno 21.11.2013 u ''vijesti.ba'' pristupljeno 11.7.2014&lt;/ref&gt;

==== Slučaj Gardijske brigade ====
U jesen 28. septembra 1991. grupa armijskih oficira Gardijske brigade, pod vodstvom [[Veselin Šljivčanin|Veselina Šljivčanina]], upala je u prostorije Generalštaba. Gardijska brigada je imala zadatak da štiti Generalštab, no kada su saznali da idu za [[Vukovar]] odlučili su smjeniti Kadijevića. Otpor [[Blagoje Adžić|Blagoja Adžića]] je spriječio njegovo uklanjanje, jer je odbio preuzeti funkciju.&lt;ref name=&quot;gardijska&quot;&gt;[[Miroslav Lazanski]], [http://www.nin.co.rs/2000-01/27/11321.html Jutarnji patroldžija] iz [[Nedjeljne informativne novine|NIN]],Broj 2561 objavljeno 27. 1.2000, pristupljeno 13.12.2014&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;SUP&quot;&gt;Svetislav Spasojević, [http://web.arhiv.rs/Develop/Glasonose.nsf/7f8b99cf5c93c5b4c1257298004a125c/8aecd411f4b2f30bc125727200585421?OpenDocument Sve tajne KOS-a - SVEDOČENjE GENERAL-MAJORA ALEKSANDRA VASILjEVIĆA (2) - Da li je pripreman državni udar], objavljeno u [[Nedjeljne informativne novine|NIN]]-u 19.06.92, pohranjeno u ''web.arhiv.rs'', pristupljeno 12.12.2014 {{sr simbol}}&lt;/ref&gt; [[Slobodan Milošević|Miloševiću]] i Joviću je smetalo što Kadijević nije još uklonio (ranijim penzionisanjem) projugoslovenske oficire iz JNA, te su ovaj povod pokušali iskoristiti za njegovu smjenu.&lt;ref&gt;Filip Švarm, Tamara Skrozza, Biljana Vasić [http://www.vreme.com/cms/view.php?id=299960 Kratka istorija sloma - Vojska Jugoslavije 1992-2000 (4) &gt; Vukovarska apokalipsa] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150711011122/http://www.vreme.com/cms/view.php?id=299960 |date=11. 7. 2015 }}'vreme.com',objavljeno; 25. 8.2001;pristupljeno: 19.12.2014 {{sr simbol}}&lt;/ref&gt;

==== Rat u Hrvatskoj ====
U [[Hrvatska|Republici Hrvatskoj]] je za generalom Kadijevićem raspisana potjernica zbog sumnje da je počnio [[krivično djelo]] ratnog zločina protiv civilnog stanovništva.&lt;ref&gt;[http://www.mup.hr/3979.aspx Potjernica MUP-a Hrvatske] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071014010215/http://www.mup.hr/3979.aspx |date=14. 10. 2007 }}''mup.hr'' pristupljeno 11.7.2014{{Simboli jezika|hr|Hrvatski}}&lt;/ref&gt; Protiv njega su podignute tri optužbe: prva je podignuta pred Županijskim sudom u [[Bjelovar]]u u novembru 1992, druga pred Županijskim sudom u [[Vukovar]]u 2002, a treća pred Županijskim sudom u [[Osijek]]u u maju 2006.

==== Ostavka kao Savezni ministar odbrane ====
Kadijević podnosi ostavku 6. januara 1992, nakon što je rukovodstvo SFRJ odbilo prihvatiti njegove prijedloge.&lt;ref&gt;Veljko Kadijević, [http://www.novosti.rs/dodatni_sadrzaj/clanci.119.html:278689-Velika-cistka-generala  Velika čistka generala] ''novosti.rs'' objavljeno 16. 8.2007, pristupljeno 21.12.2014 {{sr simbol}}&lt;/ref&gt; Sam Kadijević će kao razlog navesti svoje pogoršano zdravstveno stanje,&lt;ref&gt;{{cite book |last1=Kadijević |first1=Veljko |title=Moje viđenje raspada |date=1993 |publisher=Politika |location=Beograd |isbn=86-7607-047-4 |pages=15, 33}}&lt;/ref&gt; dok je list [[Vreme (novine)|Vreme]] u sjećanju na Kadijevića navelo razlog obaranje helikoptera UN posmatrača kod [[Varaždin]]a.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

== Azil u Rusiji ==
General Kadijević je napustio [[Beograd]] svega nekoliko sati nakon što je dobio informaciju da će biti pozvan kao svjedok na ispitivanju pred istražiocima [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju u Haagu]].&lt;ref name=&quot;vecernji&quot;/&gt; Živio je u Moskvi, gdje je dobio [[azil]] od [[Rusija|ruskih]] vlasti. Prelaz u [[Rusija|Rusku Federaciju]] omogućio mu je Dmitrij Jazov.&lt;ref name=&quot;vecernji&quot;/&gt;&lt;ref&gt;Tatjana Tagirov, [http://www.vreme.com/cms/view.php?id=493038&amp;  &quot;Gde je general Veljko Kadijević&quot;]{{Mrtav link}}''vreme.com'' objavljeno 29. 3.2007, pristupljeno 12.12.2014 {{sr simbol}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;novostirs&quot;&gt;Veljko Kadijević, [http://www.novosti.rs/dodatni_sadrzaj/clanci.119.html:278687-Zavera-protiv-Juge  Zavera protiv Juge] objavljeno 14.10.2000 u ''novosti.rs'' pristupljeno 11.7.2014 {{Simboli jezika|sr|Srpski}}&lt;/ref&gt; U intervjuu za [[RTS]] 9. novembra 2007. izjavio je da je za [[Masakr u Vukovaru|zločin u Ovčari]] čuo tek kada je stigao u penziju.&lt;ref name=&quot;Ovcara&quot;&gt;[http://www.index.hr/vijesti/clanak/kadijevic-za-ovcaru-sam-prvi-put-cuo-nakon-umirovljenja/364876.aspx  &quot;Kadijević:Za Ovčaru sam čuo tek nakon umirovljenja&quot;]''index.hr'',objavljeno 13.11.2007;pristupljeno:13. 9.2014 {{hr simbol}}&lt;/ref&gt; Godine 2008. postao je ruski državljavljanin nakon što je više godina imao status izbjeglice.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; Umro je [[2. novembar|2. novembra]] 2014.&lt;ref&gt;[http://www.avaz.ba/clanak/144057/u-moskvi-umro-veljko-kadijevic-bivsi-general-jna U Moskvi umro Veljko Kadijević, bivši general JNA] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141104174109/http://www.avaz.ba/clanak/144057/u-moskvi-umro-veljko-kadijevic-bivsi-general-jna |date=4. 11. 2014 }}''[[Dnevni avaz]]'',objavljeno 2.11.2014;pristupljeno: 3.11.2014 {{bs simbol}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.klix.ba/vijesti/regija/umro-veljko-kadijevic-general-jna-koji-je/141102078 Umro Veljko Kadijević, general JNA koji je vodio napade na Vukovar i Dubrovnik]''klix.ba'',objavljeno 2.11.2014;pristupljeno: 3.11.2014 {{bs simbol}}&lt;/ref&gt;

=== Citati ===
{{citat|Spriječit ćemo ponavljanje genocida i odbraniti pravo naših naroda koji žele da nastave zajednički život u Jugoslaviji.|Veljko Kadijević, početkom rata u Hrvatskoj.}}

{{citat|Jugoslavija je zajednička domovina svih naših naroda, stvorena u ratu uz ogromne žrtve. Stoga niko od onih koji su danas na vlasti nemaju pravo da daju saglasnost za raspad Jugoslavije, niti da se mire sa rušilačkom stihijom kojom je zemlja zahvaćena.|Veljko Kadijević u martu 1991.}}

{{citat|Jugoslaviju su stvarali naši narodi i samo oni svojom slobodno izraženom voljom mogu da odlučuju o njenoj sudbini.|Veljko Kadijević u martu 1991.}}

{{citat|Oružane snage SFRJ ne prihvataju raspad Jugoslavije politikom svršenog čina i ugrožavanje njenog opstanka na bilo koji drugi protivustavni način. Svako njihovo drugačije ponašanje predstavljalo bi izdaju zemlje i najteži zločin prema narodu.|Veljko Kadijević u martu 1991.}}

== Djela ==
* ''Moje viđenje raspada'', Beograd (1993)
* ''Kontraudar'', Moskva (2007)

== Nagrade ==
* Orden jugoslovenske zvijezde sa lentom
* Orden ratne zastave
* Orden Republike sa lentom
* Orden za hrabrost

== Također pogledajte ==
* [[Savez komunista - Pokret za Jugoslaviju|SKPJ]]

== Reference ==
{{refspisak|2}}

== Vanjski linkovi ==
{{commonscat|Veljko Kadijević}}
* [http://www.yurope.com/zines/SAM/arhiva_1/0016.html SAM 16/12/1995 - Intervju: Junaci naseg doba - Veselin Sljivancanin]

{{Ratovi u bivšoj Jugoslaviji}}
{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Kadijević, Veljko}}
[[Kategorija:Rođeni 1925.]]
[[Kategorija:Umrli 2014.]]
[[Kategorija:Biografije, Imotski]]
[[Kategorija:Rat u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Jugoslavenski generali]]
[[Kategorija:Jugoslavenski partizani]]
[[Kategorija:Generali Jugoslavenske narodne armije]]</text>
      <sha1>h7ytrz6eel1v2zyxwddfl57nsr5vgax</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Malo Palančište</title>
    <ns>0</ns>
    <id>380267</id>
    <revision>
      <id>3922358</id>
      <parentid>3858432</parentid>
      <timestamp>2026-08-27T22:21:49Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3922358</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4129" sha1="nfvxve6nykmode8r05ewwfwgi9jma2w" xml:space="preserve">{{Infokutija naselje u BiH
| ime                          = Malo Palančište
| vrsta                        = naselje
| službeni_naziv               = 
| slogan                       = 
| nadimak                      = 
| slika                        = 
| opis_slike                   = 
| veličina_slike               = 
| zastava                      = 
| grb                          = 
| entitet                      = [[Republika Srpska]]
| kanton                       = 
| grad                         = [[Prijedor]]
| nadmorska_visina             = 
| širina_stepeni               = 45.025576
| dužina_stepeni               = 16.779947
| najveća tačka                = 
| najveća tačka metara         = 
| površina_naselja             = 8.82
| stanovništvo grad            = 103
| stanovništvo godina          = 2013
| gustoća                      = 11.68
| poštanski broj               = 
| pozivni broj                 = (+387) 52
| matični broj                 = 218251&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=23. 4. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| matični_broj_grada           = 20486
| karta_lokacija               = Bosna i Hercegovina
| opis_karte                   = Malo Palančište u Bosni i Hercegovini
| web stranice                 = 
| bilješka                     = 
}}
'''Malo Palančište''' je [[naseljeno mjesto]] u [[grad]]u [[Prijedor]]u, [[Bosna i Hercegovina]].

== Stanovništvo ==
{{Stanovništvo BiH
| naslov_tabele            = Sastav stanovništva
| ime_naseljenog_mjesta    = Malo Palančište
| vrsta_naseljenog_mjesta  = naselje
| maticni_broj             = 218251
| admin_godina             = 2013
| g2013_izvor              = &lt;ref name=&quot;popis2013&quot;&gt;{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
| g1991_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 83) |work=fzs.ba |access-date= 23. 4. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g1981_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 23. 4. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g1971_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 23. 4. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g1961_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1961/pdf/G19614001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961. |work=stat.gov.rs |access-date= 23. 4. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g2013_ukupno             = 103
| g2013_srbi               = 103
| g1991_ukupno             = 148
| g1991_srbi               = 144
| g1991_jugosloveni        = 4
| g1981_ukupno             = 199
| g1981_srbi               = 193
| g1981_hrvati             = 3
| g1981_jugosloveni        = 3
| g1971_ukupno             = 227
| g1971_srbi               = 227
| g1961_ukupno             = 289
| g1961_srbi               = 289
}}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Portal Bosna i Hercegovina}}
* [http://www.prijedorgrad.org/ Zvanični sajt grada Prijedora] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160422093202/http://www.prijedorgrad.org/ |date=22. 4. 2016 }}

{{Grad Prijedor}}</text>
      <sha1>nfvxve6nykmode8r05ewwfwgi9jma2w</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Marićka</title>
    <ns>0</ns>
    <id>380268</id>
    <revision>
      <id>3922369</id>
      <parentid>3353777</parentid>
      <timestamp>2026-08-27T22:57:44Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3922369</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4981" sha1="aph4hbs0mbm7r0wntbqv21mf6mrmi9q" xml:space="preserve">{{Infokutija naselje u BiH
| ime                        = Marićka
| vrsta                      = naselje
| službeni_naziv             = 
| slogan                     = 
| nadimak                    = 
| slika                      = File:Црква Светог пророка Илије у Марићкој 04.jpg
| opis_slike                 = [[Crkva svetog proroka Ilije u Marićkoj]]
| veličina_slike             = 
| zastava                    = 
| grb                        = 
| entitet                    = [[Republika Srpska]]
| kanton                     = 
| grad                       = [[Prijedor]]
| nadmorska_visina           = 
| širina_stepeni             = 44.871501
| dužina_stepeni             = 16.851801
| najveća tačka              = 
| najveća tačka metara       = 
| površina_naselja           = 24.73
| stanovništvo grad          = 1047
| stanovništvo godina        = 2013
| gustoća                    = 42.34
| poštanski broj             = 
| pozivni broj               = (+387) 52
| matični broj               = 218260&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=23. 4. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| matični_broj_grada         = 20486
| karta_lokacija             = Bosna i Hercegovina
| opis_karte                 = Marićka u Bosni i Hercegovini
| web stranice               = 
| bilješka                   = 
}}
'''Marićka''' je [[naseljeno mjesto]] u [[grad]]u [[Prijedor]]u, [[Bosna i Hercegovina]].

== Historija ==
Naselje Marićka se do 1963. nalazilo u sastavu općine [[Omarska]].&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.prijedorgrad.org/program.aspx?programCode=37&amp;Istorija |title=Prijedor kroz historiju |work=prijedorgrad.org |access-date=24. 4. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160418203054/http://www.prijedorgrad.org/program.aspx?programCode=37&amp;Istorija |archive-date=18. 4. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

== Stanovništvo ==
{{Stanovništvo BiH
| naslov_tabele            = Sastav stanovništva
| ime_naseljenog_mjesta    = Marićka
| vrsta_naseljenog_mjesta  = naselje
| maticni_broj             = 218260
| admin_godina             = 2013
| g2013_izvor              = &lt;ref name=&quot;popis2013&quot;&gt;{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
| g1991_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 83) |work=fzs.ba |access-date= 23. 4. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g1981_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 23. 4. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g1971_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 23. 4. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g1961_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1961/pdf/G19614001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961. |work=stat.gov.rs |access-date= 24. 4. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g2013_ukupno             = 1047
| g2013_srbi               = 1026
| g2013_hrvati             = 2
| g2013_ukrajinci          = 12
| g2013_pravoslavci        = 3
| g2013_nisu_izjasnili     = 2
| g2013_nepoznato          = 1
| g1991_ukupno             = 1632
| g1991_srbi               = 1598
| g1991_hrvati             = 5
| g1991_jugosloveni        = 1
| g1981_ukupno             = 1916
| g1981_srbi               = 1845
| g1981_hrvati             = 1
| g1981_jugosloveni        = 37
| g1971_ukupno             = 1929
| g1971_muslimani          = 2
| g1971_srbi               = 1868
| g1971_hrvati             = 4
| g1971_jugosloveni        = 3
| g1961_ukupno             = 1952
| g1961_muslimani          = 1
| g1961_srbi               = 1888
| g1961_hrvati             = 7
}}

== Poznate ličnosti ==
* [[Milomir Stakić]]

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Portal Bosna i Hercegovina}}
* [http://www.prijedorgrad.org/ Zvanični sajt grada Prijedora] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160422093202/http://www.prijedorgrad.org/ |date=22. 4. 2016 }}

{{Grad Prijedor}}</text>
      <sha1>aph4hbs0mbm7r0wntbqv21mf6mrmi9q</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Marini (Prijedor)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>380269</id>
    <revision>
      <id>3922368</id>
      <parentid>3858433</parentid>
      <timestamp>2026-08-27T22:55:29Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3922368</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4834" sha1="d4oxat20hoxqeqwzqa6xh94ck8xiqzf" xml:space="preserve">{{Infokutija naselje u BiH
| ime                          = Marini
| vrsta                        = naselje
| službeni_naziv               = 
| slogan                       = 
| nadimak                      = 
| slika                        = 
| opis_slike                   = 
| veličina_slike               = 
| zastava                      = 
| grb                          = 
| entitet                      = [[Republika Srpska]]
| kanton                       = 
| grad                         = [[Prijedor]]
| nadmorska_visina             = 
| širina_stepeni               = 45.064452
| dužina_stepeni               = 16.616493
| najveća tačka                = 
| najveća tačka metara         = 
| površina_naselja             = 7.48
| stanovništvo grad            = 133
| stanovništvo godina          = 2013
| gustoća                      = 17.78
| poštanski broj               = 
| pozivni broj                 = (+387) 52
| matični broj                 = 218278&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=23. 4. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| matični_broj_grada           = 20486
| karta_lokacija               = Bosna i Hercegovina
| opis_karte                   = Marini u Bosni i Hercegovini
| web stranice                 = 
| bilješka                     = 
}}
'''Marini''' su [[naseljeno mjesto]] u [[grad]]u [[Prijedor]]u, [[Bosna i Hercegovina]].

== Historija ==
Naselje Marini su do 1963. bili u sastavu općine [[Ljubija]].&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.promoturpd.org/ljubija/ |title=Historija Ljubije |work=promoturpd.org |access-date=23. 4. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160429050541/http://www.promoturpd.org/ljubija/ |archive-date=29. 4. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.prijedorgrad.org/program.aspx?programCode=37&amp;Istorija |title=Prijedor kroz historiju |work=prijedorgrad.org |access-date=23. 4. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160418203054/http://www.prijedorgrad.org/program.aspx?programCode=37&amp;Istorija |archive-date=18. 4. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

== Stanovništvo ==
{{Stanovništvo BiH
| naslov_tabele            = Sastav stanovništva
| ime_naseljenog_mjesta    = Marini
| vrsta_naseljenog_mjesta  = naselje
| maticni_broj             = 218278
| admin_godina             = 2013
| g2013_izvor              = &lt;ref name=&quot;popis2013&quot;&gt;{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
| g1991_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 83) |work=fzs.ba |access-date= 23. 4. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g1981_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 23. 4. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g1971_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 23. 4. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g1961_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1961/pdf/G19614001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961. |work=stat.gov.rs |access-date= 23. 4. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g2013_ukupno             = 133
| g2013_srbi               = 133
| g1991_ukupno             = 243
| g1991_srbi               = 241
| g1991_hrvati             = 1
| g1981_ukupno             = 316
| g1981_srbi               = 309
| g1981_hrvati             = 1
| g1981_jugosloveni        = 5
| g1971_ukupno             = 455
| g1971_srbi               = 450
| g1971_jugosloveni        = 3
| g1961_ukupno             = 316
| g1961_srbi               = 300
| g1961_hrvati             = 16
}}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Portal Bosna i Hercegovina}}
* [http://www.prijedorgrad.org/ Zvanični sajt grada Prijedora] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160422093202/http://www.prijedorgrad.org/ |date=22. 4. 2016 }}

{{Grad Prijedor}}</text>
      <sha1>d4oxat20hoxqeqwzqa6xh94ck8xiqzf</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Miljakovci</title>
    <ns>0</ns>
    <id>380270</id>
    <revision>
      <id>3922439</id>
      <parentid>3858434</parentid>
      <timestamp>2026-08-28T01:30:05Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3922439</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4596" sha1="nu7mcbuszultkyougajg7hmiqvbo7h3" xml:space="preserve">{{Infokutija naselje u BiH
| ime                          = Miljakovci
| vrsta                        = naselje
| službeni_naziv               = 
| slogan                       = 
| nadimak                      = 
| slika                        = 
| opis_slike                   = 
| veličina_slike               = 
| zastava                      = 
| grb                          = 
| entitet                      = [[Republika Srpska]]
| kanton                       = 
| grad                         = [[Prijedor]]
| nadmorska_visina             = 
| širina_stepeni               = 44.925857
| dužina_stepeni               = 16.714938
| najveća tačka                = 
| najveća tačka metara         = 
| površina_naselja             = 7.88
| stanovništvo grad            = 444
| stanovništvo godina          = 2013
| gustoća                      = 56.35
| poštanski broj               = 
| pozivni broj                 = (+387) 52
| matični broj                 = 218286&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=23. 4. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| matični_broj_grada           = 20486
| karta_lokacija               = Bosna i Hercegovina
| opis_karte                   = Miljakovci u Bosni i Hercegovini
| web stranice                 = 
| bilješka                     = 
}}
'''Miljakovci''' su [[naseljeno mjesto]] u [[grad]]u [[Prijedor]]u, [[Bosna i Hercegovina]].

== Stanovništvo ==
{{Stanovništvo BiH
| naslov_tabele            = Sastav stanovništva
| ime_naseljenog_mjesta    = Miljakovci
| vrsta_naseljenog_mjesta  = naselje
| maticni_broj             = 218286
| admin_godina             = 2013
| g2013_izvor              = &lt;ref name=&quot;popis2013&quot;&gt;{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
| g1991_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 83) |work=fzs.ba |access-date= 23. 4. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g1981_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 23. 4. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g1971_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 23. 4. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g1961_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1961/pdf/G19614001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961. |work=stat.gov.rs |access-date= 23. 4. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g2013_ukupno             = 444
| g2013_bosnjaci           = 11
| g2013_srbi               = 424
| g2013_hrvati             = 5
| g2013_romi
   = 2
| g2013_ukrajinci          = 1
| g2013_nepoznato          = 1
| g1991_ukupno             = 628
| g1991_muslimani          = 57
| g1991_srbi               = 534
| g1991_hrvati             = 13
| g1991_jugosloveni        = 5
| g1981_ukupno             = 670
| g1981_muslimani          = 75
| g1981_srbi               = 474
| g1981_hrvati             = 10
| g1981_jugosloveni        = 93
| g1981_makedonci          = 1
| g1971_ukupno             = 659
| g1971_muslimani          = 83
| g1971_srbi               = 558
| g1971_hrvati             = 7
| g1971_jugosloveni        = 1
| g1971_romi               = 2
| g1961_ukupno             = 734
| g1961_muslimani          = 115
| g1961_srbi               = 603
| g1961_hrvati             = 14
| g1961_madari             = 1
}}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Portal Bosna i Hercegovina}}
* [http://www.prijedorgrad.org/ Zvanični sajt grada Prijedora] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160422093202/http://www.prijedorgrad.org/ |date=22. 4. 2016 }}

{{Grad Prijedor}}</text>
      <sha1>nu7mcbuszultkyougajg7hmiqvbo7h3</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Miska Glava</title>
    <ns>0</ns>
    <id>380271</id>
    <revision>
      <id>3922441</id>
      <parentid>3858435</parentid>
      <timestamp>2026-08-28T02:18:36Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3922441</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5418" sha1="im8ffnm20b8r3v2qzg60nsgzr7h1mqg" xml:space="preserve">{{Infokutija naselje u BiH
| ime                          = Miska Glava
| vrsta                        = naselje
| službeni_naziv               = 
| slogan                       = 
| nadimak                      = 
| slika                        = 
| opis_slike                   = 
| veličina_slike               = 
| zastava                      = 
| grb                          = 
| entitet                      = [[Republika Srpska]]
| kanton                       = 
| grad                         = [[Prijedor]]
| nadmorska_visina             = 
| širina_stepeni               = 44.944594
| dužina_stepeni               = 16.542421
| najveća tačka                = 
| najveća tačka metara         = 
| površina_naselja             = 19.99
| stanovništvo grad            = 364
| stanovništvo godina          = 2013
| gustoća                      = 18.21
| poštanski broj               = 
| pozivni broj                 = (+387) 52
| matični broj                 = 218294&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=23. 4. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| matični_broj_grada           = 20486
| karta_lokacija               = Bosna i Hercegovina
| opis_karte                   = Miska Glava u Bosni i Hercegovini
| web stranice                 = 
| bilješka                     = 
}}
'''Miska Glava''' je [[naseljeno mjesto]] u [[grad]]u [[Prijedor]]u, [[Bosna i Hercegovina]].

== Historija ==
Naselje Miska Glava je do 1963. bila u sastavu općine [[Ljubija]].&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.promoturpd.org/ljubija/ |title=Historija Ljubije |work=promoturpd.org |access-date=23. 4. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160429050541/http://www.promoturpd.org/ljubija/ |archive-date=29. 4. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.prijedorgrad.org/program.aspx?programCode=37&amp;Istorija |title=Prijedor kroz historiju |work=prijedorgrad.org |access-date=23. 4. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160418203054/http://www.prijedorgrad.org/program.aspx?programCode=37&amp;Istorija |archive-date=18. 4. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Ime sela je prvobitno bilo „Mlinska“, kasnije vjerovatno „Mlinska Glava“, prvi put spomenuto oko 1790. godine.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://forum.poreklo.rs/index.php?topic=3037.20|title=Bosanci u austrijskoj vojsci tijekom Dubičkog rata}}&lt;/ref&gt;

Ime je dato zbog mnogih mlinova u tom kraju.

== Stanovništvo ==
{{Stanovništvo BiH
| naslov_tabele            = Sastav stanovništva
| ime_naseljenog_mjesta    = Miska Glava
| vrsta_naseljenog_mjesta  = naselje
| maticni_broj             = 218294
| admin_godina             = 2013
| g2013_izvor              = &lt;ref name=&quot;popis2013&quot;&gt;{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
| g1991_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 83) |work=fzs.ba |access-date= 23. 4. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g1981_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 23. 4. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g1971_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 23. 4. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g1961_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1961/pdf/G19614001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961. |work=stat.gov.rs |access-date= 23. 4. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g2013_ukupno             = 364
| g2013_srbi               = 342
| g2013_hrvati             = 20
| g2013_muslimani          = 1
| g2013_nisu_izjasnili     = 1
| g1991_ukupno             = 764
| g1991_muslimani          = 1
| g1991_srbi               = 636
| g1991_hrvati             = 87
| g1991_jugosloveni        = 36
| g1981_ukupno             = 997
| g1981_srbi               = 849
| g1981_hrvati             = 71
| g1981_jugosloveni        = 58
| g1971_ukupno             = 1170
| g1971_muslimani          = 3
| g1971_srbi               = 1079
| g1971_hrvati             = 77
| g1971_jugosloveni        = 9
| g1961_ukupno             = 1219
| g1961_muslimani          = 1
| g1961_srbi               = 1151
| g1961_hrvati             = 66
}}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Portal Bosna i Hercegovina}}
* [http://www.prijedorgrad.org/ Zvanični sajt grada Prijedora] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160422093202/http://www.prijedorgrad.org/ |date=22. 4. 2016 }}

{{Grad Prijedor}}</text>
      <sha1>im8ffnm20b8r3v2qzg60nsgzr7h1mqg</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Niševići</title>
    <ns>0</ns>
    <id>380272</id>
    <revision>
      <id>3922491</id>
      <parentid>3858436</parentid>
      <timestamp>2026-08-28T11:44:45Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3922491</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4750" sha1="mvdtnlkeo63fsx14ifku8eqj63qmrb1" xml:space="preserve">{{Infokutija naselje u BiH
| ime                          = Niševići
| vrsta                        = naselje
| službeni_naziv               = 
| slogan                       = 
| nadimak                      = 
| slika                        = 
| opis_slike                   = 
| veličina_slike               = 
| zastava                      = 
| grb                          = 
| entitet                      = [[Republika Srpska]]
| kanton                       = 
| grad                         = [[Prijedor]]
| nadmorska_visina             = 
| širina_stepeni               = 44.87545
| dužina_stepeni               = 16.935491
| najveća tačka                = 
| najveća tačka metara         = 
| površina_naselja             = 11.52
| stanovništvo grad            = 682
| stanovništvo godina          = 2013
| gustoća                      = 59.2
| poštanski broj               = 
| pozivni broj                 = (+387) 52
| matični broj                 = 218308&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=24. 4. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| matični_broj_grada           = 20486
| karta_lokacija               = Bosna i Hercegovina
| opis_karte                   = Niševići u Bosni i Hercegovini
| web stranice                 = 
| bilješka                     = 
}}
'''Niševići''' su [[naseljeno mjesto]] u [[grad]]u [[Prijedor]]u, [[Bosna i Hercegovina]].

== Historija ==
Naselje Niševići se do 1963. nalazilo u sastavu općine [[Omarska]].&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.prijedorgrad.org/program.aspx?programCode=37&amp;Istorija |title=Prijedor kroz historiju |work=prijedorgrad.org |access-date=24. 4. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160418203054/http://www.prijedorgrad.org/program.aspx?programCode=37&amp;Istorija |archive-date=18. 4. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

== Stanovništvo ==
{{Stanovništvo BiH
| naslov_tabele            = Sastav stanovništva
| ime_naseljenog_mjesta    = Niševići
| vrsta_naseljenog_mjesta  = naselje
| maticni_broj             = 218308
| admin_godina             = 2013
| g2013_izvor              = &lt;ref name=&quot;popis2013&quot;&gt;{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
| g1991_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 83) |work=fzs.ba |access-date= 24. 4. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g1981_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 24. 4. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g1971_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 24. 4. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g1961_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1961/pdf/G19614001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961. |work=stat.gov.rs |access-date= 24. 4. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g2013_ukupno             = 682
| g2013_srbi               = 673
| g2013_hrvati             = 5
| g2013_ukrajinci          = 2
| g2013_nepoznato          = 1
| g1991_ukupno             = 994
| g1991_srbi               = 977
| g1991_hrvati             = 3
| g1991_jugosloveni        = 10
| g1981_ukupno             = 1054
| g1981_srbi               = 1010
| g1981_hrvati             = 1
| g1981_jugosloveni        = 38
| g1981_crnogorci          = 4
| g1971_ukupno             = 1090
| g1971_muslimani          = 1
| g1971_srbi               = 1080
| g1961_ukupno             = 1132
| g1961_srbi               = 1130
| g1961_jugosloveni        = 1
}}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Portal Bosna i Hercegovina}}
* [http://www.prijedorgrad.org/ Zvanični sajt grada Prijedora] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160422093202/http://www.prijedorgrad.org/ |date=22. 4. 2016 }}

{{Grad Prijedor}}</text>
      <sha1>mvdtnlkeo63fsx14ifku8eqj63qmrb1</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ništavci</title>
    <ns>0</ns>
    <id>380273</id>
    <revision>
      <id>3922492</id>
      <parentid>3858437</parentid>
      <timestamp>2026-08-28T11:44:53Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3922492</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4414" sha1="8x4jpd87wjksjxruc5fzfrt49jh15lu" xml:space="preserve">{{Infokutija naselje u BiH
| ime                          = Ništavci
| vrsta                        = naselje
| službeni_naziv               = 
| slogan                       = 
| nadimak                      = 
| slika                        = 
| opis_slike                   = 
| veličina_slike               = 
| zastava                      = 
| grb                          = 
| entitet                      = [[Republika Srpska]]
| kanton                       = 
| grad                         = [[Prijedor]]
| nadmorska_visina             = 
| širina_stepeni               = 44.877162
| dužina_stepeni               = 16.716395
| najveća tačka                = 
| najveća tačka metara         = 
| površina_naselja             = 5.03
| stanovništvo grad            = 195
| stanovništvo godina          = 2013
| gustoća                      = 38.77
| poštanski broj               = 
| pozivni broj                 = (+387) 52
| matični broj                 = 218316&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=24. 4. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| matični_broj_grada           = 20486
| karta_lokacija               = Bosna i Hercegovina
| opis_karte                   = Ništavci u Bosni i Hercegovini
| web stranice                 = 
| bilješka                     = 
}}
'''Ništavci''' su [[naseljeno mjesto]] u [[grad]]u [[Prijedor]]u, [[Bosna i Hercegovina]].

== Stanovništvo ==
{{Stanovništvo BiH
| naslov_tabele            = Sastav stanovništva
| ime_naseljenog_mjesta    = Ništavci
| vrsta_naseljenog_mjesta  = naselje
| maticni_broj             = 218316
| admin_godina             = 2013
| g2013_izvor              = &lt;ref name=&quot;popis2013&quot;&gt;{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
| g1991_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 83) |work=fzs.ba |access-date= 24. 4. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g1981_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 24. 4. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g1971_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 24. 4. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g1961_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1961/pdf/G19614001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961. |work=stat.gov.rs |access-date= 24. 4. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g2013_ukupno             = 195
| g2013_bosnjaci           = 15
| g2013_srbi               = 173
| g2013_hrvati             = 1
| g2013_nisu_izjasnili     = 6
| g1991_ukupno             = 307
| g1991_muslimani          = 61
| g1991_srbi               = 241
| g1991_jugosloveni        = 4
| g1981_ukupno             = 293
| g1981_muslimani          = 60
| g1981_srbi               = 209
| g1981_jugosloveni        = 23
| g1981_slovenci           = 1
| g1971_ukupno             = 284
| g1971_muslimani          = 57
| g1971_srbi               = 224
| g1971_hrvati             = 1
| g1971_jugosloveni        = 1
| g1961_ukupno             = 332
| g1961_muslimani          = 64
| g1961_srbi               = 257
| g1961_jugosloveni        = 11
}}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Portal Bosna i Hercegovina}}
* [http://www.prijedorgrad.org/ Zvanični sajt grada Prijedora] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160422093202/http://www.prijedorgrad.org/ |date=22. 4. 2016 }}

{{Grad Prijedor}}</text>
      <sha1>8x4jpd87wjksjxruc5fzfrt49jh15lu</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Svjetski kup u biatlonu 1989/1990.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>386048</id>
    <revision>
      <id>3922279</id>
      <parentid>3887234</parentid>
      <timestamp>2026-08-27T17:02:07Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Rezultati */</comment>
      <origin>3922279</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="19540" sha1="p0z9ggioimlmbqg39ftprjlltns9zfz" xml:space="preserve">{{Infokutija Svjetski kup (zimski sportovi)
| takmičenje                   = Svjetski kup u biatlonu 1989/1990.
&lt;!-- ** Pobjednik ** --&gt;
| takmičenje1                  = Ukupno: 
| pobjednik1                   = {{m}}{{flagathlete|[[Sergej Čepikov]]|SSSR}} &lt;small&gt;(1)&lt;/small&gt;&lt;br/&gt; {{ž}}{{flagathlete|[[Jiřina Pelcová]]|ČEH}} &lt;small&gt;(1)&lt;/small&gt;
| takmičenje2                  = 
| pobjednik2                   = 
| takmičenje3                  = 
| pobjednik3                   = 
| takmičenje4                  = 
| pobjednik4                   = 
| takmičenje5                  = 
| pobjednik5                   = 
| takmičenje6                  = 
| pobjednik6                   = 
| takmičenje7                  = 
| pobjednik7                   = 
| takmičenje8                  =
| pobjednik8                   = 
&lt;!-- ** Takmičenje ** --&gt;
| mjesto                       = {{m}} 7 &lt;br/&gt; {{ž}} 7
| pojedinačna_takmičenja       = {{m}} 14 &lt;br/&gt; {{ž}} 14
| timska_takmičenja            = {{m}} ? &lt;br/&gt; {{ž}} ?
| otkazana_takmičenja          = 
| zaustavljena_takmičenja      = 
&lt;!-- ** Učesnici ** --&gt;
| države                       = 
| sportisti                    = 
&lt;!-- ** ** --&gt;
| posljednja                   = [[Svjetski kup u biatlonu 1988/1989.|1988/89.]]
| sljedeća                     = [[Svjetski kup u biatlonu 1990/1991.|1990/91.]]
}}
'''Svjetski kup u biatlonu 1989/90.''' je trinaesto po redu takmičenje [[biatlon]]aca za [[Svjetski kup u biatlonu]] u organizaciji tadašnje sportske organizacije [[Union Internationale de Pentathlon Moderne]] (UIPMB). Sezona je počela u  decembru [[1989.]] u [[Obertauern]]u u [[Austrija|Austriji]], a završena marta 1990. u [[Kontiolahti]]ju u [[Finska|Finskoj]]. U ovoj sezoni, takmičenja su održavana po osmi put u ženskoj konkurenciji. Takmičenja u muškoj konkurenciji održana su u disciplinama [[Biatlon#Discipline|pojedinačno na 20 km]], [[Biatlon#Discipline|sprint 10 km]], [[Biatlon#Discipline|štafeta 4 × 7,5 km]] i [[Biatlon#Discipline|tim 20 km]], a u ženskoj [[Biatlon#Discipline|pojedinačno na 15 km]], [[Biatlon#Discipline|sprint 7,5 km]] i [[Biatlon#Discipline|štafeta 3 × 7,5 km]]. Vrhunac takmičenja bilo je [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990.|Svjetsko prvenstvo u biatlonu]] u [[SSSR|sovjetskom]] [[Minsk]]u, na kojem su održana takmičenja u ženskoj  i muškoj konkurenciji. U Minsku su, zbog lošeg vremena održana samo dva pojedinačna takmičenja u obje konkurencije, a utrke u sprintu i štafetne utrke naknadno su održane u martu u Oslu. Rezultati sa Svjetskog prvenstva brojani su za ukupni plasman Svjetskog kupa. Ukupni pobjednik Svjetskog kupa u muškoj konkurenciji postao je po prvi put, biatlonac [[SSSR|Sovjetskog saveza]] [[Sergej Čepikov]], dok je u ženskoj konkurenciji po prvi put, pobijedila [[čehoslovačka]] biatlonka [[Jiřina Pelcová]].

== Kalendar takmičenja ==
Mjesta održavanja Svjetskog kupa u biatlonu 1989/1990.
{{Lokacijska karta+|float=right|Evropa |AlternativeMap=Europe blank laea location map before 1990.svg|width=450|caption=Mjesta održavanja Svjetskog kupa u biatlonu 1989/90.&lt;br /&gt;'''Legenda''':&lt;br/&gt;[[Datoteka:Green pog.svg|8px]] u obje konkurencije;&lt;br/&gt;[[Datoteka:Red pog.svg|8px]] Svjetsko prvenstvo;|places=
{{Lokacijska karta~|Evropa|lat=47.15|long=13.34|label=[[Obertauern]]|position=right|mark=Green pog.svg}}
{{Lokacijska karta~|Evropa|lat=59.57|long=10.45|label=[[Oslo]]|position=left|mark=Green pog.svg}}
{{Lokacijska karta~|Evropa|lat=47.39|long=12.19|label=[[Walchsee]]|position=left|mark=Green pog.svg}}
{{Lokacijska karta~|Evropa|lat=47.46|long=12.39|label=[[Ruhpolding]]|position=top|mark=Green pog.svg}}
{{Lokacijska karta~|Evropa|lat=46.51|long=12.6|label=[[Antholz]]|position=right|mark=Green pog.svg}}
{{Lokacijska karta~|Evropa|lat=62.46|long=29.51|label=[[Kontiolahti]]|position=right|mark=Green pog.svg}}
{{Lokacijska karta~|Evropa|lat=53.54|long=27.34|label=[[Minsk]]|position=left|mark=Red pog.svg}}
}}
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size: 90%;&quot;
|-
! colspan=&quot;2&quot; |
! colspan=&quot;4&quot; |Muškarci
! colspan=&quot;3&quot; |Žene
|-
! Grad
! Datum
! Pojedinačno
! Sprint
! Tim
! Štafeta
! Pojedinačno
! Sprint
! Štafeta{{Napomena|Rezultati štafeta su neslužbeni, te se ne broje za Svjetski kup}}
|- align=center
|align=left| {{ZD|AUT}} [[Obertauern]]
|align=left| 
| ●
| ●
| 
| 
| ●
| ●
|  
|- align=center
|align=left| {{ZD|ITA}} [[Antholz]]
|align=left| 
| ●
| ●
| 
| 
| ●
| ●
| 
|- align=center
|align=left| {{ZD|Z NJE}} [[Ruhpolding]]
|align=left| 
| ●
| ●
| 
| 
| ●
| ●
|  
|- align=center style=&quot;background:#FFEBAD&quot; 
|align=left| {{ZD|SSSR}} [[Minsk]]
|align=left| 
| ●
| ●
| 
| 
| ●
| ●
|  
|- align=center 
|align=left| {{ZD|AUT}} [[Walchsee]]
|align=left|
| ●
| ●
| 
| 
| ●
| ●
| 
|- align=center
|align=left| {{ZD|NOR}} [[Oslo]]
|align=left| 
| ●
| ●
| 
| 
| ●
| ●
| 
|- align=center
|align=left| {{ZD|FIN}} [[Kontiolahti]]
|align=left| 
| ●
| ●
| 
| 
| ●
| ●
| 
|- align=center
! colspan=&quot;2&quot; | Ukupno 
! 7
! 7
! ?
! ?
! 7
! 7
! 
|}
{{raščistiti}}

== Bodovanje ==
Od [[Svjetski kup u biatlonu 1984/1985.|sezone 1984/85.]], pa sve do [[Svjetski kup u biatlonu 1999/2000.|sezone Svjetskog kupa 1999/2000.]] koristi se novi sistem bodovanja u kome pobjednik dobija 30 bodova, drugi 26, treći 24 itd.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www3.biathlonworld.com/en/history_1979_1994.html |title=Historija Svjetskog kupa od 1979-94. |access-date=13. 5. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20141206122654/http://www3.biathlonworld.com/en/history_1979_1994.html |archive-date=6. 12. 2014 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Ovaj sistem je zamijenio stari sistem od [[Svjetski kup u biatlonu 1977/1978.|prve sezone 1978.]] po kojem je pobjednik dobijao 25 bodova, drugi 24, treći 23 i svaki sljedeći plasman bod manje.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www3.biathlonworld.com/en/history_1973_1978.html |title=Historija Svjetskog kupa od 1973-78. |access-date=13. 5. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20141206122658/http://www3.biathlonworld.com/en/history_1973_1978.html |archive-date=6. 12. 2014 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
{{Biatlon bodovi 2}}
== Muškarci ==
=== Rezultati ===
{| {{Rezultati takmičenja|Naslov=1. takmičenje Svjetskog kupa u [[Obertauern]]u {{ZID|Austrija}},14-17. decembra 1989.|Rastojanje=1em}}
|-
| 14. decembra 1989.
| Pojedinačno (20&amp;nbsp;km)
| {{flagathlete|[[André Sehmisch]]|DRNJ}} 
| {{flagathlete|[[Valerij Medvedcev]]|SSSR}}
| {{flagathlete|[[Sergej Buligin]]|SSSR}}
|-
| 16. decembra 1989.
| Sprint (10&amp;nbsp;km)
| {{flagathlete|[[Birk Anders]]|DRNJ}}
| {{flagathlete|[[Sergej Tarasov (biatlonac)|Sergej Tarasov]]|SSSR}}
| {{flagathlete|[[Eirik Kvalfoss]]|NOR}}
|-
| 17. decembra 1989.
| Štafeta (4 × 7,5&amp;nbsp;km)
| {{ZID|Istočna Njemačka}}
| {{ZID|SSSR}}
| {{ZID|Italija}}
|}
{| {{Rezultati takmičenja|Naslov=2. takmičenje Svjetskog kupa u [[Antholz-Anterselva|Antholz]]u {{ZID|Italija}}, 18-21. januara 1990.|Rastojanje=1em}}
|-
| 18. januara 1990.
| Sprint (10&amp;nbsp;km)
| {{flagathlete|[[Jurij Kaškarov]]|SSSR}}
| {{flagathlete|[[Sergej Čepikov]]|SSSR}}
| {{flagathlete|[[Eirik Kvalfoss]]|NOR}}
|-
| 20. januara 1990. 
| Pojedinačno (20&amp;nbsp;km)
| {{flagathlete|[[Anders Mannelqvist]]|ŠVE}}
| {{flagathlete|[[Andreas Zingerle]]|ITA}}
| {{flagathlete|[[Eirik Kvalfoss]]|NOR}}
|-
| 21. januara 1990. 
| Štafeta (4 × 7,5&amp;nbsp;km)
| {{Štafeta|{{ZID|Francuska}}|[[Gilles Marguet]]|[[Thierry Gerbier]]|[[Christian Dumont]]|[[Hervé Flandin]]}}
| {{Štafeta|{{ZID|Norveška}}|[[Geir Einang]]|[[Dag Bjørndalen]]|[[Gisle Fenne]]|[[Eirik Kvalfoss]]}}
| {{Štafeta|{{ZID|SSSR}}|[[Anatolij Ždanovič]]|[[Jurij Kaškarov]]|[[Valerij Medvedcev]]|[[Sergej Čepikov]]}}
|}
{| {{Rezultati takmičenja|Naslov=3. takmičenje Svjetskog kupa u [[Ruhpolding]]u {{ZID|Zapadna Njemačka}}, 25-28. januara 1990.|Rastojanje=1em}}
|-
| 25. januara 1990.
| Pojedinačno (20&amp;nbsp;km)
| {{flagathlete|[[Sergej Čepikov]]|SSSR}}
| {{flagathlete|[[Fank Luck]]|DRNJ}}
| {{flagathlete|[[Thierry Gerbier]]|FRA}}
|-
| 27. januara 1990. 
| Sprint (10&amp;nbsp;km)
| {{flagathlete|[[Jurij Kaškarov]]|SSSR}}
| {{flagathlete|[[Birk Anders]]|DRNJ}}
| {{flagathlete|[[Valerij Medvedcev]]|SSSR}}
|-
| 28. januara 1990.
| Štafeta (4 × 7,5&amp;nbsp;km)
| {{Štafeta|{{ZID|SSSR}}|[[Valerij Noskov]]|[[Jurij Kaškarov]]|[[Valerij Medvedcev]]|[[Sergej Čepikov]]}}
| {{Štafeta|{{ZID|Norveška}}|[[Geir Einang]]|[[Frode Løberg]]|[[Gisle Fenne]]|[[Eirik Kvalfoss]]}}
| {{Štafeta|{{ZID|Istočna Njemačka}}|[[Frank Luck]]|[[André Sehmisch]]|[[Raik Dittrich]]|[[Birk Anders]]}} 
|}
{| {{Rezultati takmičenja|Naslov=4. takmičenje Svjetskog kupa u [[Walchsee]]u {{ZID|Austrija}}, 1-4 februara 1990.|Rastojanje=1em}}
|-
| 1. februara 1990.
| Pojedinačno (20&amp;nbsp;km) 
| {{flagathlete|[[Birk Anders]]|DRNJ}}
| {{flagathlete|[[Frode Løberg]]|NOR}}
| {{flagathlete|[[Eirik Kvalfoss]]|NOR}} 
|-
| 3. februara 1990. 
| Sprint (10&amp;nbsp;km)
| {{flagathlete|[[Jurij Kaškarov]]|SSSR}}
| {{flagathlete|[[Frank Luck]]|GDR}}
| {{flagathlete|[[Mark Kirchner]]|DRNJ}} 
|-
| 4. februara 1990. 
| Štafeta (4 × 7,5&amp;nbsp;km)
| {{Štafeta|{{ZID|Istočna Njemačka}}|[[Frank Luck]]|[[André Sehmisch]]|[[Raik Dittrich]]|[[Birk Anders]]}}
| {{Štafeta|{{ZID|SSSR}}|[[Valerij Noskov]]|[[Sergej Loškin]]|[[Genadij Karpinkin]]|[[Sergej Buligin]]}}
| {{Štafeta|{{ZID|Čehoslovačka}}| [[Tomáš Kos]]|[[Jiří Holubec]]|[[Petr Garabík]]|[[Jan Matouš]]}}
|}
{| {{Rezultati takmičenja||Tip=Svjetsko prvenstvo|Naslov=[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990.|Svjetsko prvenstvo]] u [[Minsk]]u {{ZID|SSSR}}, 20-22. februara 1990.|Rastojanje=1em}}
|-
|
| Pojedinačno (20&amp;nbsp;km)
| {{flagathlete|[[Valerij Medvedcev]]|SSSR}}
| {{flagathlete|[[Sergej Čepikov]]|SSSR}}
| {{flagathlete|[[Anatolij Ždanovič]]|SSSR}}
|-
| . 
| Sprint (10&amp;nbsp;km)
| align=&quot;center&quot; colspan=&quot;3&quot; | ''Utrka odgođena zbog lošeg vremena''
|-
|
| Štafeta (4 × 7,5&amp;nbsp;km)
| align=&quot;center&quot; colspan=&quot;3&quot; | ''Utrka odgođena zbog lošeg vremena'' 
|}
{| {{Rezultati takmičenja||Tip=Svjetsko prvenstvo|Naslov=[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990.|Svjetsko prvenstvo]] u [[Oslo|Oslu]], {{ZID|Norveška}}, 8-10. marta 1990.|Rastojanje=1em}}
|-
| 10. marta 1990. 
| Sprint (10&amp;nbsp;km){{Napomena|Ova utrka se broji kao odgođena utrka u sprintu sa Svjetskog prvenstva u Minsku}}
| {{flagathlete|[[Mark Kirchner]]|DRNJ}}
| {{flagathlete|[[Eirik Kvalfoss]]|NOR}} 
| {{flagathlete|[[Sergej Čepikov]]|SSSR}}
|-
| 8. marta 1990.
| Ekipno (20&amp;nbsp;km)
| {{Štafeta|{{ZID|Istočna Njemačka}}|[[Frank Luck]]|[[Mark Kirchner]]|[[Raik Dittrich]]|[[Birk Anders]]}}
| {{Štafeta|{{ZID|Čehoslovačka}}|[[Tomáš Kos]]|[[Ivan Masařík]]|[[Jiří Holubec]]|[[Jan Matouš]] }}
| {{Štafeta|{{ZID|Francuska}}|[[Christian Dumont]]|[[Stéphane Bouthiaux]]|[[Hervé Flandin]]|[[Thierry Gerbier]]}}
|}
{| {{Rezultati takmičenja|Naslov=5. takmičenje Svjetskog kupa u [[Kontiolahti]]ju {{ZID|Finska}}, 15-18. marta 1990.|Rastojanje=1em}}
|-
| 15. marta 1990.
| Pojedinačno (20&amp;nbsp;km) 
| {{flagathlete|[[Eirik Kvalfoss]]|NOR}}
| {{flagathlete|[[Sergej Čepikov]]|SSSR}}
| {{flagathlete|[[André Sehmisch]]|DRNJ}}
|-
| 17. marta 1990.
| Sprint (10&amp;nbsp;km)
| {{flagathlete|[[Andreas Zingerle]]|ITA}}
| {{flagathlete|[[Franz Schuler (biatlonac)|Franz Schuler]]|AUT}}
| {{flagathlete|[[André Sehmisch]]|DRNJ}}
|-
| 18. marta 1990.
| Štafeta (4 × 7,5&amp;nbsp;km)
| {{Štafeta|{{ZID|Italija}}|[[Pieralberto Carrara]]|[[Wilfried Pallhuber]]|[[Johann Passler]]|[[Andreas Zingerle]]}}
| {{Štafeta|{{ZID|Francuska}}|[[Xavier Blond (biatlonac)|Xavier Blond]]|[[Thierry Gerbier]]|[[Christian Dumont]]|[[Hervé Flandin]]}}
| {{Štafeta|{{ZID|Istočna Njemačka}}|[[Frank Luck]]|[[André Sehmisch]]|[[Mark Kirchner]]|[[Birk Anders]]}}
|}

=== Tabele ===
U prvim godina Svjetskog kupa u biatlonu, takmičenja u pojedinačnim discipinama, nisu pojedinačno vrednovana, tako da ne postoje podaci o pobjednicima po disciplinama.
{{SKB 1989 ukupno muškarci}}

== Žene ==
Takmičenja u biatlonu od [[Svjetski kup u biatlonu 1982/1983.|sezone 1982/83.]], nazivala su se ''Evropski kup'', mada su u kupu mogle učestvovati takmičarke iz čitavog svijeta. Od sezone [[Svjetski kup u biatlonu 1988/1989.|sezone 1988/89.]] takmičenja u ženskoj konkurenciji nazivaju se Svjetski kup i održavaju se istovremeno sa takmičenjima u muškoj konkurenciji. Po nekim se statistikama ova sezona smatra drugom sezonom u ženskoj konkurenciji.

=== Rezultati ===
{| {{Rezultati takmičenja|Naslov=1. takmičenje Svjetskog kupa u [[Obertauern]]u {{ZID|Austrija}}, 14-17. decembra 1989.|Rastojanje=1em}}
|-
| 14. decembar 1989.
| Pojedinačno (15&amp;nbsp;km)
| {{flagathlete|[[Jelena Golovina]]|SSSR}}
| {{flagathlete|[[Jelena Bacevič]]|SSSR}}
| {{flagathlete|[[Luiza Čerepanova]]|SSSR}}
|-
| 16. decembar 1989.
| Sprint (7,5&amp;nbsp;km)
| {{flagathlete|[[Jiřina Adamičková]]|ČEH}}
| {{flagathlete|[[Svjetlana Pečorska]]|SSSR}}
| {{flagathlete|[[Svjetlana Panjutina]]|SSSR}}
|-
| 17. decembar 1989.
| Štafeta (3 × 7,5&amp;nbsp;km)
| {{Štafeta|{{ZID|SSSR}}|||}}
| {{Štafeta|{{ZID|Bugarska}}|||}}
| {{Štafeta|{{ZID|Njemačka}}|||}}
|}
{| {{Rezultati takmičenja|Naslov=2. takmičenje Svjetskog kupa u [[Antholz-Anterselva|Antholz]]u {{ZID|Italija}}, 19-21. januara 1990.|Rastojanje=1em}}
|-
| 19. januar 1990.
| Sprint (7,5&amp;nbsp;km)
| {{flagathlete|[[Jiřina Adamičková]]|ČEH}}
| {{flagathlete|[[Svjetlana Panjutina]]|SSSR}}
| {{flagathlete|[[Seija Hyytiäinen]]|FIN}}
|-
| 20. januar 1990.
| Pojedinačno (15&amp;nbsp;km)
| {{flagathlete|[[Cvetana Krasteva]]|BUG}}
| {{flagathlete|[[Anne Elvebakk]]|NOR}}
| {{flagathlete|[[Inger Björkbom]]|ŠVE}}
|-
| 21. januar 1990.
| Štafeta (3 × 7,5&amp;nbsp;km)
| {{Štafeta|{{ZID|Finska}}|[[Tuija Vuoksiala]]| [[Pirjo Aalto|Pirjo Mattila]]|[[Seija Hyytiäinen]]}}
| {{Štafeta|{{ZID|Bugarska}}|[[Cvetana Krasteva]]|[[Marija Manolova]]|[[Iva Karađozova]]}}&lt;br&gt;{{Štafeta|{{ZID|Norveška}}|[[Synnøve Thoresen Bolstad|Synnøve Thoresen]]|[[Åse Idland]]|[[Anne Elvebakk]]}}
| 
|}
{| {{Rezultati takmičenja|Naslov=3. takmičenje Svjetskog kupa u [[Ruhpolding]]u {{ZID|Zapadna Njemačka}}, 25-28. januara 1990.|Rastojanje=1em}}
|-
| 25. januar 1990.
| Pojedinačno (15&amp;nbsp;km)
| {{flagathlete|[[Jelena Golovina]]|SSSR}}
| {{flagathlete|[[Svjetlana Pečorska]]|SSSR}}
| {{flagathlete|[[Svjetlana Paramigina]]|SSSR}}
|-
| 27. januar 1990.
| Sprint (7,5&amp;nbsp;km)
| {{flagathlete|[[Jiřina Adamičková]]|ČEH}}
| {{flagathlete|[[Anne Elvebakk]]|NOR}}
| {{flagathlete|[[Marija Manolova]]|BUG}}
|-
| 28. januar 1990.
| Štafeta (3 × 7,5&amp;nbsp;km)
| {{Štafeta|{{ZID|SSSR}}|[[Svjetlana Panjutina]]|[[Jelena Golovina]]|[[Svjetlana Paramigina]]}}
| {{Štafeta|{{ZID|Bugarska}}|[[Cvetana Krasteva]]|[[Iva Karađozova]]|[[Marija Manolova]]}}
| {{Štafeta|{{ZID|Finska}}|[[Tuija Vuoksiala]]|[[Pirjo Aalto|Pirjo Mattila]]|[[Seija Hyytiäinen]]}}
|}
{| {{Rezultati takmičenja|Naslov=4. takmičenje Svjetskog kupa u [[Walchsee]]u {{ZID|Austrija}}, 1-4. februara 1990.|Rastojanje=1em}}
|-
| 1. februar 1990.
| Pojedinačno (15&amp;nbsp;km) 
| {{flagathlete|[[Iva Karađozova]]|BUG}}
| {{flagathlete|[[Myriam Bédard]]|KAN}}
| {{flagathlete|[[Inga Kesper]]|NJE}}
|-
| 3. februar 1990.
| Sprint (7,5&amp;nbsp;km)
| {{flagathlete|[[Jiřina Adamičková]]|ČEH}}
| {{flagathlete|[[Anna Sonnerup]]|SAD}}
| {{flagathlete|[[Dorina Pieper]]|NJE}}
|-
| 4. februar 1990.
| Štafeta (3 × 7,5&amp;nbsp;km)
| {{Štafeta|{{ZID|SSSR}}|[[Svjetlana Pečorska]]|[[Jelena Golovina]]|[[Svjetlana Paramigina]]}}
| {{Štafeta|{{ZID|Njemačka}}|[[Inga Schneider|Inga Kesper]]|[[Dorina Pieper]]|[[Petra Behle|Petra Schaaf]]}}
| {{Štafeta|{{ZID|Bugarska}}|[[Marija Manolova]]|[[Iva Karađozova]]|[[Nadežda Aleksijeva]]}}
|}
{| {{Rezultati takmičenja||Tip=Svjetsko prvenstvo|Naslov=[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990.|Svjetsko prvenstvo]] u [[Minsk]]u {{ZID|SSSR}}, 20-22. februara 1990.|Rastojanje=1em}}
|-
| 20. februara 1990.
| Pojedinačno (15&amp;nbsp;km)
| {{flagathlete|[[Svjetlana Pečorska]]|SSSR}}
| {{flagathlete|[[Jelena Golovina]]|SSSR}}
| {{flagathlete|[[Petra Behle]]|Z NJE}}
|-
| 22. februara 1990. 
| Sprint (7,5&amp;nbsp;km)
| align=&quot;center&quot; colspan=&quot;3&quot; | ''Utrka odgođena zbog lošeg vremena''
|-
| 23. februara 1990.
| Štafeta (3 × 7,5&amp;nbsp;km)
| align=&quot;center&quot; colspan=&quot;3&quot; | ''Utrka odgođena zbog lošeg vremena'' 
|-
| 25. februara 1990.
| Ekipno (15&amp;nbsp;km)
| align=&quot;center&quot; colspan=&quot;3&quot; | ''Utrka odgođena zbog lošeg vremena'' 
|}
{| {{Rezultati takmičenja|Naslov=5. takmičenje Svjetskog kupa u [[Oslo|Oslu]] {{ZID|Norveška}}, 6-11. marta 1990.|Rastojanje=1em}}
|-
| 6. marta 1990.
| Pojedinačno (15&amp;nbsp;km) 
| align=&quot;center&quot; colspan=&quot;3&quot; | ''Nedostaju podaci'' 
|-
| 8. marta 1990.
| Ekipno (15&amp;nbsp;km){{efn|ime=ekipno|Ova utrka se broji kao odgođena ekipna utrka sa Svjetskog prvenstva u Minsku}}
| {{Štafeta|{{ZID|SSSR}}|[[Jelena Bacevič]]|[[Jelena Golovina]]|[[Svjetlana Paramigina]]|[[Svjetlana Pečorska]]}}
| {{Štafeta|{{ZID|Njemačka}}|[[Irene Schroll]]|[[Daniela Hörburger]]|[[Inga Schneider|Inga Kesper]]|[[Petra Behle|Petra Schaaf]]}}
| {{Štafeta|{{ZID|Bugarska}}|[[Nadežda Aleksijeva]]|[[Iva Karađozova]]|[[Marija Manolova]]|[[Cvetana Krasteva]]}}
|-
| 10. marta 1990. 
| Sprint (7,5&amp;nbsp;km){{efn|ime=sprint|Ova utrka se broji kao odgođena utrka u sprintu sa Svjetskog prvenstva u Minsku}}
| {{flagathlete|[[Anne Elvebakk]]|NOR}}
| {{flagathlete|[[Svjetlana Pečorska]]|SSSR}}
| {{flagathlete|[[Elin Kristiansen]]|NOR}}
|-
| 11. marta 1990. 
| Štafeta (3 × 7,5&amp;nbsp;km){{efn|ime=štafeta|Ova utrka se broji kao odgođena utrka štafeta sa Svjetskog prvenstva u Minsku}}
| {{Štafeta|{{ZID|SSSR}}|[[Jelena Bacevič]]|[[Jelena Golovina]]|[[Svjetlana Pečorska]]}}
| {{Štafeta|{{ZID|Norveška}}|[[Grete Ingeborg Nykkelmo]]|[[Anne Elvebakk]]|[[Elin Kristiansen]]}}
| {{Štafeta|{{ZID|Finska}}|[[Tuija Vuoksiala]]|[[Seija Hyytiäinen]]|[[Pirjo Aalto|Pirjo Mattila]]}}
|}
{| {{Rezultati takmičenja|Naslov=6. takmičenje Svjetskog kupa u [[Kontiolahti]]ju {{ZID|Finska}}, 15-18. marta 1990.|Rastojanje=1em}}
|-
| 15. marta 1990. 
| Pojedinačno (15&amp;nbsp;km) 
| {{flagathlete|[[Jiřina Adamičková]]|ČEH}}
| {{flagathlete|[[Jelena Bjelova (biatlonka)|Jelena Bjelova]]|SSSR}}
| {{flagathlete|[[Dorina Pieper]]|NJE}}
|-
| 17. marta 1990.  
| Sprint (7,5&amp;nbsp;km)
| {{flagathlete|[[Anne Elvebakk]]|NOR}}
| {{flagathlete|[[Cvetana Krasteva]]|BUG}}
| {{flagathlete|[[Jelena Bjelova (biatlonka)|Jelena Bjelova]]|SSSR}}
|-
| 18. marta 1990. 
| Ekipno (15&amp;nbsp;km)
| {{Štafeta|{{ZID|Njemačka}}|[[Irene Schroll]]|[[Inga Schneider|Inga Kesper]]|[[Dorina Pieper]]|[[Petra Behle|Petra Schaaf]]}}
| {{Štafeta|{{ZID|Finska}}|[[Tuija Vuoksiala]]|[[Tuija Sikiö]]|[[Seija Hyytiäinen]]|[[Pirjo Aalto|Pirjo Mattila]]}}
| {{Štafeta|{{ZID|SSSR}}|[[Jelena Bjelova (biatlonka)|Jelena Bjelova]]|[[Jelena Golovina]]|[[Svjetlana Panjutina]]|[[Svjetlana Pečorska]]}}
|}

=== Pojedinačni rezultati ===
{{Rezultati SKB 1989/90. (žene)}}

=== Tabele ===
{{SKB 1989 ukupno žene}}

== Pobjede u Svjetskom kupu ==
&lt;center&gt;
{{col-begin|width=90%}}
{{col-break}}
; Muškarci
{{SKB 1989 pobjede muškarci}}
{{col-break}}
; Žene
{{SKB 1989 pobjede žene}}
{{col-end}}
&lt;/center&gt;

== Napomene ==
{{napspisak}}
== Reference ==
{{refspisak|2}}

== Vanjski linkovi ==
{{Biatlon portal}}
* [http://biathlonworld.com Službena stranica IBU-a]

{{Sezone Svjetskog kupa u biatlonu}}

[[Kategorija:1989. u biatlonu]]
[[Kategorija:1990. u biatlonu]]
[[Kategorija:Svjetski kup u biatlonu 1989/1990.]]</text>
      <sha1>p0z9ggioimlmbqg39ftprjlltns9zfz</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Svjetski kup u biatlonu 1992/1993.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>387002</id>
    <revision>
      <id>3922293</id>
      <parentid>3899159</parentid>
      <timestamp>2026-08-27T17:37:16Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Rezultati */</comment>
      <origin>3922293</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="22693" sha1="spcgtmu6r4o573jng9udsp41jaqpmdr" xml:space="preserve">{{Infokutija Svjetski kup (zimski sportovi)
| takmičenje                   = Svjetski kup u biatlonu 1992/1993.
&lt;!-- ** Pobjednik ** --&gt;
| takmičenje1                  = Ukupno: 
| pobjednik1                   = {{m}}{{flagathlete|[[Mikael Löfgren]]|ŠVE}} &lt;small&gt;(1)&lt;/small&gt;&lt;br/&gt; {{ž}}{{flagathlete|[[Anfisa Rezcova]]|RUS|1991}} &lt;small&gt;(2)&lt;/small&gt;
| takmičenje2                  = 
| pobjednik2                   = 
| takmičenje3                  = 
| pobjednik3                   = 
| takmičenje4                  = 
| pobjednik4                   = 
| takmičenje5                  = 
| pobjednik5                   = 
| takmičenje6                  = 
| pobjednik6                   = 
| takmičenje7                  = 
| pobjednik7                   = 
| takmičenje8                  =
| pobjednik8                   = 
&lt;!-- ** Takmičenje ** --&gt;
| mjesto                       = {{m}} 6 &lt;br/&gt; {{ž}} 6
| pojedinačna_takmičenja       = {{m}} 12 &lt;br/&gt; {{ž}} 12
| timska_takmičenja            = {{m}} 6 &lt;br/&gt; {{ž}} 6
| otkazana_takmičenja          = 
| zaustavljena_takmičenja      = 
&lt;!-- ** Učesnici ** --&gt;
| države                       = 
| sportisti                    = 
&lt;!-- ** ** --&gt;
| posljednja                   = [[Svjetski kup u biatlonu 1991/1992.|1991/92.]]
| sljedeća                     = [[Svjetski kup u biatlonu 1993/1994.|1993/94.]]
}}
'''Svjetski kup u biatlonu 1992/93.''' je šesnaesto po redu takmičenje [[biatlon]]aca za [[Svjetski kup u biatlonu]] u organizaciji tadašnje sportske organizacije [[Union Internationale de Pentathlon Moderne]] (UIPMB). Sezona je počela 17. decembra [[1992.]] u [[Pokljuka|Pokljuki]] u [[Slovenija|Sloveniji]], a završena krajem marta 1993. u [[Kontiolahti]]ju u [[Finska|Finskoj]]. U ovoj sezoni, takmičenja su održavana po jedanaesti put u ženskoj konkurenciji. Takmičenja u muškoj konkurenciji održana su u disciplinama [[Biatlon#Discipline|pojedinačno na 20 km]], [[Biatlon#Discipline|sprint 10 km]], [[Biatlon#Discipline|štafeta 4 × 7,5 km]] i [[Biatlon#Discipline|tim 20 km]], a u ženskoj [[Biatlon#Discipline|pojedinačno na 15 km]], [[Biatlon#Discipline|sprint 7,5 km]], [[Biatlon#Discipline|tim 15 km]] i [[Biatlon#Discipline|štafeta 4 × 7,5 km]]. Vrhunac takmičenja bilo je [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|Svjetsko prvenstvo u biatlonu]] u [[Bugarska|bugarskom]] [[Borovec]]u, na kojem su održana takmičenja u ženskoj i muškoj konkurenciji. Ovo je bilo zadnje svjetsko prvenstvo, koje se nije bodovalo za rezultate u Svjetskom kupu. Ukupni pobjednik Svjetskog kupa u muškoj konkurenciji postao je po prvi put,  biatlonac [[Švedska|švedski]] [[Mikael Löfgren]], dok je u ženskoj konkurenciji po drugi put nakon [[Svjetski kup u biatlonu 1991/1992.|sezone 1991/92.]], pobijedila [[Rusija|ruska]] biatlonka [[Anfisa Rezcova]].
 
== Kalendar takmičenja ==
{{Lokacijska karta+|float=right|Evropa|width=450|caption=Mjesta održavanja Svjetskog kupa u biatlonu 1992/93.&lt;br /&gt;'''Legenda''':&lt;br/&gt;[[Datoteka:Green pog.svg|8px]] u obje konkurencije;&lt;br/&gt;[[Datoteka:Blue pog.svg|8px]] muškarci;&lt;br/&gt;[[Datoteka:Yellow pog.svg|8px]] žene;&lt;br/&gt;[[Datoteka:Red pog.svg|8px]] Svjetsko prvenstvo;|places=
{{Lokacijska karta~|Evropa|lat=46.22|long=14.02|label=[[Pokljuka]]|position=top|mark=Green pog.svg}}
{{Lokacijska karta~|Evropa|lat=46.52|long=11.18|label=[[Ridnaun]]|position=left|mark=Blue pog.svg}}
{{Lokacijska karta~|Evropa|lat=46.51|long=12.6|label=[[Antholz]]|position=bottom|mark=Green pog.svg}}
{{Lokacijska karta~|Evropa|lat=61.08|long=10.21|label=[[Lillehammer]]|position=left|mark=Green pog.svg}}
{{Lokacijska karta~|Evropa|lat=63.11|long=14.38|label=[[Östersund]]|position=left|mark=Green pog.svg}}
{{Lokacijska karta~|Evropa|lat=62.46|long=29.51|label=[[Kontiolahti]]|position=right|mark=Green pog.svg}}
{{Lokacijska karta~|Evropa|lat=42.16|long=23.36|label=[[Borovec]]|position=right|mark=Red pog.svg}}
{{Lokacijska karta~|Evropa|lat=50.42|long=10.44|label=[[Oberhof]]|position=right|mark=Yellow pog.svg}}
}}

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size: 90%;&quot;
|-
! colspan=&quot;2&quot; |
! colspan=&quot;4&quot; |Muškarci
! colspan=&quot;4&quot; |Žene
|-
! Grad
! Datum
! Pojedinačno
! Sprint
! Tim
! Štafeta
! Pojedinačno
! Sprint
! Tim
! Štafeta{{Napomena|Rezultati štafeta su neslužbeni, te se ne broje za Svjetski kup}}
|- align=center
|align=left| {{ZD|SLO}} [[Pokljuka]]
|align=left| 17-20. decembra 1992.
| ●
| ●
|
|●
| ●
| ●
|
|●
|- align=center
|align=left| {{ZD|Z NJE}} [[Oberhof]]
|align=left| 15-17. januara 1993.
| colspan=&quot;4&quot; |
| ●
| ●
|
| ● 
|- align=center
|align=left| {{ZD|ITA}} [[Ridnaun]]
|align=left| 15-17. januara 1993.
| ●
| ●
|
| ●
| colspan=&quot;4&quot; |  
|- align=center
|align=left| {{ZD|ITA}} [[Antholz]]
|align=left| 21-24. januara 1993.
| ●
| ●
| 
| ●
| ●
| ●
|●
| ●
|- align=center style=&quot;background:#FFEBAD&quot; 
|align=left| {{ZD|BUG}} [[Borovec]]
|align=left| 12-20. februara 1993.{{Napomena|Takmičenja na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|Svjetskom prvenstvu u biatlonu]] se nisu brojala za Svjetski kup }}
| ●
| ●
| ●
| ●
| ●
| ●
|
| ●
|- align=center 
|align=left| {{ZD|NOR}} [[Lillehammer]]
|align=left| 4-7. marta 1993.
|●
| ●
| 
| ●
| ●
|●
| 
|●
|- align=center 
|align=left| {{ZD|ŠVE}} [[Östersund]]
|align=left| 11-14. marta 1993.
| ●
| ●
| 
| ●
| ●
| ●
|
| ●
|- align=center
|align=left| {{ZD|FIN}} [[Kontiolahti]]
|align=left| 18-21. marta 1993.
| ●
| ●
| 
| ●
| ●
| ●
|
| ● 
|- align=center
! colspan=&quot;2&quot; | Ukupno 
! 6
! 6
!
! 6
! 6
! 6
!  
! 6
|}
{{raščistiti}}

== Bodovanje ==
Od [[Svjetski kup u biatlonu 1984/1985.|sezone 1984/85.]], pa sve do [[Svjetski kup u biatlonu 1999/2000.|sezone Svjetskog kupa 1999/2000.]] koristi se novi sistem bodovanja u kome pobjednik dobija 30 bodova, drugi 26, treći 24 itd.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www3.biathlonworld.com/en/history_1979_1994.html |title=Historija Svjetskog kupa od 1979-94. |access-date=23. 5. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20141206122654/http://www3.biathlonworld.com/en/history_1979_1994.html |archive-date=6. 12. 2014 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Ovaj sistem je zamijenio stari sistem od [[Svjetski kup u biatlonu 1977/1978.|prve sezone 1978.]] po kojem je pobjednik dobijao 25 bodova, drugi 24, treći 23 i svaki sljedeći plasman bod manje.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www3.biathlonworld.com/en/history_1973_1978.html |title=Historija Svjetskog kupa od 1973-78. |access-date=23. 5. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20141206122658/http://www3.biathlonworld.com/en/history_1973_1978.html |archive-date=6. 12. 2014 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
{{Biatlon bodovi 2}}
== Muškarci ==
=== Rezultati ===
{| {{Rezultati takmičenja|Naslov=1. takmičenje Svjetskog kupa u [[Pokljuka|Pokljuki]], {{ZID|Slovenija}} 17-20. decembra 1992.|Rastojanje=1em}}
|-
| 17. decembra 1992.&lt;small&gt;(četvrtak)&lt;/small&gt;
| Pojedinačno (20&amp;nbsp;km)
| {{flagathlete|[[Patrice Bailly-Salins]]|FRA}}
| {{flagathlete|[[Mark Kirchner (biatlonac)|Mark Kirchner]]|NJE}}
| {{flagathlete|[[Jens Steinigen]]|NJE}}
|-
| 19. decembra 1992.&lt;small&gt;(subota)&lt;/small&gt;
| Sprint (10&amp;nbsp;km)
| {{flagathlete|[[Mark Kirchner (biatlonac)|Mark Kirchner]]|NJE}}
| {{flagathlete|[[Jon Åge Tyldum]]|NOR}}
| {{flagathlete|[[Oleg Rišenkov]]|BJE|1991}}
|-
| 20. decembra 1992.&lt;small&gt;(nedelja)&lt;/small&gt;
| Štafeta (4 x 7,5&amp;nbsp;km)
| {{Štafeta|{{ZID|Austrija}}|[[Bruno Hofstätter]]|[[Ludwig Gredler]]|[[Wolfgang Perner]]|[[Franz Schuler (biatlonac)|Franz Schuler]]}}
| {{Štafeta|{{ZD|RUS|1991}} [[Rusija]]|[[Valerij Medvedcev]]|[[Valerij Kirijenko]]|[[Aleksej Kobeljev]]|[[Sergej Čepikov]]}}
| {{Štafeta|{{ZID|Norveška}}|[[Eirik Kvalfoss]]|[[Jon Åge Tyldum]]|[[Jo Severin Matberg]]|[[Frode Løberg]]}}
|}
{| {{Rezultati takmičenja|Naslov=2. takmičenje Svjetskog kupa u [[Ridnaun]]u, {{ZID|Italija}} 15-17. januara 1993.|Rastojanje=1em}}
|-
| 15. januara 1993 &lt;small&gt;(petak)&lt;/small&gt;
| Pojedinačno (20&amp;nbsp;km)
| {{flagathlete|[[Andreas Zingerle]]|ITA}}
| {{flagathlete|[[Valerij Medvedcev]]|RUS|1991}}
| {{flagathlete|[[Alfred Eder]]|AUT}}
|-
| 16. januara 1993. &lt;small&gt;(subota)&lt;/small&gt;
| Sprint (10&amp;nbsp;km)
| {{flagathlete|[[Johann Passler]]|ITA}}
| {{flagathlete|[[Ulf Johansson (biatlonac)|Ulf Johansson]]|ŠVE}}
| {{flagathlete|[[Gilles Marguet]]|FRA}}
|-
| 17. januara 1993. &lt;small&gt;(nedelja)&lt;/small&gt;
| Štafeta (4 x 7,5&amp;nbsp;km)
| {{Štafeta|{{ZID|Italija}}|[[Andreas Zingerle]]|[[Johann Passler]]|[[Pieralberto Carrara]]|[[Wilfried Pallhuber]]}}
| {{Štafeta|{{ZD|RUS|1991}} [[Rusija]]|[[Sergej Čepikov]]|[[Sergej Tarasov (biatlonac)|Sergej Tarassov]]|[[Aleksej Kobeljev]]|[[Valerij Kirijenko]]}}
| {{Štafeta|{{ZID|Njemačka}}|[[Ricco Groß]]|[[Frank Luck]]|[[Mark Kirchner (biatlonac)|Mark Kirchner]]|[[Fritz Fischer (biatlonac)|Fitz Fischer]]}}
|}
{| {{Rezultati takmičenja|Naslov=3. takmičenje Svjetskog kupa u  [[Rasen-Antholz|Antholz]]u, {{ZID|Italija}}, 21-24. januara 1993.|Rastojanje=1em}}
|-
| 21. januara 1993. &lt;small&gt;(četvrtak)&lt;/small&gt;
| Pojedinačno (20&amp;nbsp;km)
| {{flagathlete|[[Ulf Johansson (biatlonac)|Ulf Johansson]]|ŠVE}}
| {{flagathlete|[[Fredrik Kuoppa]]|ŠVE}}
| {{flagathlete|[[Elmar Mutschlechner]]|ITA}}
|-
| 23. januara 1993. &lt;small&gt;(subota)&lt;/small&gt;
| Sprint (10&amp;nbsp;km)
| {{flagathlete|[[Pieralberto Carrara]]|ITA}}
| {{flagathlete|[[Mikael Löfgren]]|ŠVE}}
| {{flagathlete|[[Ricco Groß]]|NJE}}
|-
| 24. januara 1993. &lt;small&gt;(nedelja)&lt;/small&gt;
| Štafeta (4 x 7,5&amp;nbsp;km)
| {{Štafeta|{{ZID|Švedska}}|[[Ulf Johansson (biatlonac)|Ulf Johansson]]|[[Tord Wiksten]]|[[Leif Andersson (biatlonac)|Leif Andersson]]|[[Mikael Löfgren]]}}
| {{Štafeta|{{ZID|Norveška}}|[[Eirik Kvalfoss]]|[[Jon Åge Tyldum]]|[[Ivar Ulekleiv]]|[[Frode Løberg]]}}
| {{Štafeta|{{ZID|Njemačka}}|[[Ricco Groß]]|[[Frank Luck]]|[[Mark Kirchner (biatlonac)|Mark Kirchner]]|[[Jens Steinigen]]}}
|}
{| {{Rezultati takmičenja|Naslov=4. takmičenje Svjetskog kupa u [[Lillehammer]]u, {{ZID|Norveška}} 4-7. marta 1993.|Rastojanje=1em}}
|-
| 4. marta 1993. &lt;small&gt;(četvrtak)&lt;/small&gt;
| Pojedinačno (20&amp;nbsp;km)
| {{flagathlete|[[Wilfried Pallhuber]]|ITA}}
| {{flagathlete|[[Ricco Groß]]|NJE}}
| {{flagathlete|[[Andreas Zingerle]]|ITA}}
|-
| 6. marta 1993. &lt;small&gt;(subota)&lt;/small&gt;
| Sprint (10&amp;nbsp;km)
| {{flagathlete|[[Frank Luck]]|NJE}}
| {{flagathlete|[[Sven Fischer]]|NJE}} 
| {{flagathlete|[[Ludwig Gredler]]|AUT}}
|-
| 7. marta 1993. &lt;small&gt;(nedelja)&lt;/small&gt;
| Štafeta (4 × 7,5&amp;nbsp;km)
| {{Štafeta|{{ZID|Švedska}}|[[Mikael Löfgren]]|[[Anders Mannelqvist]]|[[Fredrik Kuoppa]]|[[Ulf Johansson (biatlonac)|Ulf Johansson]]}}
| {{Štafeta|{{ZID|Njemačka}}|[[Ricco Groß]]|[[Frank Luck]]|[[Mark Kirchner (biatlonac)|Mark Kirchner]]|[[Sven Fischer]]}}
| {{Štafeta|{{ZID|Francuska}}|[[Lionel Laurent]]|[[Patrice Bailly-Salins]]|[[Thierry Dusserre]]|[[Hervé Flandin]]}}
|}
{| {{Rezultati takmičenja|Naslov=5. takmičenje Svjetskog kupa u [[Östersund]]u, {{ZID|Švedska}}, 11-14. marta 1993.|Rastojanje=1em}}
|-
| 11. marta 1993. &lt;small&gt;(četvrtak)&lt;/small&gt;
| Pojedinačno (20&amp;nbsp;km)
| {{flagathlete|[[Mark Kirchner (biatlonac)|Mark Kirchner]]|NJE}}
| {{flagathlete|[[Mikael Löfgren]]|ŠVE}}
| {{flagathlete|[[Jaakko Niemi (biatlonac)|Jaakko Niemi]]|FIN}}
|-
| 13. marta 1993. &lt;small&gt;(subota)&lt;/small&gt;
| Sprint (10&amp;nbsp;km) 
| {{flagathlete|[[Jon Åge Tyldum]]|NOR}}
| {{flagathlete|[[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandar Popov]]|BJE|1991}}
| {{flagathlete|[[Sven Fischer]]|NJE}} 
|-
| 14. marta 1993. &lt;small&gt;(nedelja)&lt;/small&gt;
| Štafeta (4 × 7,5&amp;nbsp;km)
| {{Štafeta|{{ZID|Njemačka}}|[[Ricco Groß]]|[[Jens Steinigen]]|[[Mark Kirchner (biatlonac)|Mark Kirchner]]|[[Sven Fischer]]}}
| {{Štafeta|{{ZD|BJE|1991}} [[Bjelorusija]]|[[Viktor Majgurov]]|[[Igor Hohrijakov]]|[[Oleg Rišenkov]]|[[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandar Popov]]}}
| {{Štafeta|{{ZID|Italija}}|[[Hubert Leitgeb (biatlonac)|Hubert Leitgeb]]|[[Wilfried Pallhuber]]|[[Edmund Zitturi]]|[[Elmar Mutschlechner]]}}
|}
{| {{Rezultati takmičenja|Naslov=6. takmičenje Svjetskog kupa u [[Kontiolahti]]ju, {{ZID|Finska}}, 18-21. marta 1993.|Rastojanje=1em}}
|-
| 18. marta 1993. &lt;small&gt;(četvrtak)&lt;/small&gt;
| Pojedinačno (20&amp;nbsp;km)
| {{flagathlete|[[Ludwig Gredler]]|AUT}}
| {{flagathlete|[[Patrice Bailly-Salins]]|FRA}}
| {{flagathlete|[[Johann Passler]]|ITA}}
|-
| 20. marta 1993. &lt;small&gt;(subota)&lt;/small&gt;
| Sprint (10&amp;nbsp;km)
| {{flagathlete|[[Sven Fischer]]|NJE}} 
| {{flagathlete|[[Patrice Bailly-Salins]]|FRA}}
| {{flagathlete|[[Jens Steinigen]]|NJE}}
|-
| 21. marta 1993. &lt;small&gt;(nedelja)&lt;/small&gt;
| Štafeta (4 × 7,5&amp;nbsp;km)
| {{Štafeta|{{ZD|RUS|1991}} [[Rusija]]|[[Valerij Medvedcev]]|[[Valerij Kirijenko]]|[[Aleksej Kobeljev]]|[[Sergej Čepikov]]}}
| {{Štafeta|{{ZID|Njemačka}}|[[Jens Steinigen]]|[[Ricco Groß]]|[[Sven Fischer]]|[[Frank Luck]]}}
| {{Štafeta|{{ZID|Francuska}}|[[Gilles Marguet]]|[[Patrice Bailly-Salins]]|[[Christian Dumont]]|[[Hervé Flandin]]}}
|}

=== Tabele ===
U prvim godina Svjetskog kupa u biatlonu, takmičenja u pojedinačnim disciplinama, nisu pojedinačno vrednovana, tako da su podaci o pobjednicima po disciplinama nezvanični.
{{SKB 1992 ukupno muškarci}}
{{col-begin}}
{{col-break}}
{|{{SKB discipline/zaglavlje
|Disciplina      = Pojedinačno
|Broj takmičenja = 6
}}
{{SKB discipline/red|1|Mikael Löfgren|ŠVE|85|}}
{{SKB discipline/red|2|Andreas Zingerle|ITA|76|1}}
{{SKB discipline/red|3|Wilfried Pallhuber|ITA|75|1}}
{{SKB discipline/red|.|Patrice Bailly-Salins|FRA|.|1}}
{{SKB discipline/red|.|Ulf Johansson|ŠVE|.|1}}
{{SKB discipline/red|.|Mark Kirchner|NJE|.|1}}
{{SKB discipline/red|.|Ludwig Gredler|AUT|.|1}}
|}
{{col-break}}
{|{{SKB discipline/zaglavlje
|Disciplina      = Sprint
|Broj takmičenja = 6
}}
{{SKB discipline/red|1|Sven Fischer|NJE|101|1}}
{{SKB discipline/red|2|Mark Kirchner|NJE|88|1}}
{{SKB discipline/red|3|Ludwig Gredler|AUT|86|}}
{{SKB discipline/red|.|Patrice Bailly-Salins|FRA|.|}}
{{SKB discipline/red|.|Johann Passler|ITA|.|1}}
{{SKB discipline/red|.|Pieralberto Carrara|ITA|.|1}}
{{SKB discipline/red|.|Frank Luck|NJE|.|1}}
{{SKB discipline/red|.|Jon Åge Tyldum|NOR|.|1}}
|}
{{col-break}}
{|{{SKB discipline/zaglavlje
|Disciplina      = Kup nacija
|Broj takmičenja = 17
}}
|-
|-bgcolor=F7F6A8
| 1 || align=left| {{ZID|Njemačka}} || ||
|-bgcolor=DCE5E5
| 2 || align=left| {{ZID|Italija}} || ||
|-bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot;
| 3 || align=left| {{ZD|RUS|1991}} [[Rusija]] || ||
|}
{{col-end}}

== Žene ==
Takmičenja u biatlonu od [[Svjetski kup u biatlonu 1982/1983.|sezone 1982/83.]], nazivala su se ''Evropski kup'', mada su u kupu mogle učestvovati takmičarke iz čitavog svijeta.

=== Rezultati ===
{| {{Rezultati takmičenja|Naslov=1. takmičenje Svjetskog kupa u [[Pokljuka|Pokljuki]], {{ZID|Slovenija}} 17-20. decembra 1992.|Rastojanje=1em}}
|-
| 17. decembra 1992.&lt;small&gt;(četvrtak)&lt;/small&gt;
| Pojedinačno (15&amp;nbsp;km)
| {{flagathlete|[[Anne Briand]]|FRA}}
| {{flagathlete|[[Eva Háková]]|ČEŠ}}
| {{flagathlete|[[Corinne Niogret]]|FRA}} 
|-
| 19. decembra 1992.&lt;small&gt;(subota)&lt;/small&gt;
| Sprint (7,5&amp;nbsp;km)
| {{flagathlete|[[Petra Behle|Petra Schaaf]]|NJE}}
| {{flagathlete|[[Svjetlana Paramigina]]|BJE|1991}} 
| {{flagathlete|[[Anne Briand]]|FRA}}
|-
| 20. decembra 1992.&lt;small&gt;(nedelja)&lt;/small&gt;
| Štafeta (4 × 7,5&amp;nbsp;km)
| {{Štafeta|{{ZID|Njemačka}}|[[Uschi Disl]]|[[Antje Harvey|Antje Misersky]]|[[Inga Schneider]]|[[Petra Behle|Petra Schaaf]]}}
| {{Štafeta|{{ZID|Francuska}}|[[Corinne Niogret]]|[[Véronique Claudel]]|[[Delphyne Burlet]]|[[Anne Briand]]}}
| {{Štafeta|{{ZID|Češka}}|[[Gabriela Lehká|Gabriela Sůvová]]|[[Eva Háková]]|[[Jana Kulhavá]]|[[Jiřina Pelcová|Jiřina Adamičková]]}}
|}
{| {{Rezultati takmičenja|Naslov=2. takmičenje Svjetskog kupa u [[Oberhof]]u {{ZID|Njemačka}}, 15-17. januara 1993.|Rastojanje=1em}}
|-
| 15. januara 1993 &lt;small&gt;(petak)&lt;/small&gt;
| Pojedinačno (15&amp;nbsp;km)
| {{flagathlete|[[Anfisa Rezcova]]|RUS|1991}}
| {{flagathlete|[[Corinne Niogret]]|FRA}}
| {{flagathlete|[[Eva Háková]]|ČEŠ}}
|-
| 16. januara 1993. &lt;small&gt;(subota)&lt;/small&gt;
| Sprint (7,5&amp;nbsp;km)
| {{flagathlete|[[Anfisa Rezcova]]|RUS|1991}}
| {{flagathlete|[[Uschi Disl]]|NJE}}
| {{flagathlete|[[Anne Briand]]|FRA}}
|-
| 17. januara 1993. &lt;small&gt;(nedelja)&lt;/small&gt;
| Štafeta (4 x 7,5&amp;nbsp;km)
| {{Štafeta|{{ZD|RUS|1991}} [[Rusija]]|[[Olga Simušina]]|[[Svjetlana Panjutina]]|[[Jelena Bjelova (biatlonka)|Jelena Bjelova]]|[[Anfisa Rezcova]]}}
| {{Štafeta|{{ZID|Francuska}}|[[Corinne Niogret]]|[[Véronique Claudel]]|[[Delphyne Burlet]]|[[Anne Briand]]}}
| {{Štafeta|{{ZID|Češka}}|[[Jana Kulhavá]]|[[Petra Červenková|Petra Nosková]]|[[Iveta Knížková]]|[[Helena Garabíková|Helena Černohorská]]}}
|}
{| {{Rezultati takmičenja|Naslov=3. takmičenje Svjetskog kupa u  [[Rasen-Antholz|Antholz]]u, {{ZID|Italija}}, 21-24. januara 1993.|Rastojanje=1em}}
|-
| 21. januara 1993. &lt;small&gt;(četvrtak)&lt;/small&gt;
| Pojedinačno (15&amp;nbsp;km)
| {{flagathlete|[[Iva Karađozova]]|BUG}}
| {{flagathlete|[[Myriam Bédard]]|KAN}}
| {{flagathlete|[[Nathalie Santer]]|ITA}}
|-
| 23. januara 1993. &lt;small&gt;(subota)&lt;/small&gt;
| Sprint (7,5&amp;nbsp;km)
| {{flagathlete|[[Antje Harvey|Antje Misersky]]|NJE}}
| {{flagathlete|[[Nadija Bjelova]]|UKR}}
| {{flagathlete|[[Anfisa Rezcova]]|RUS|1991}}
|-
| 24. januara 1993. &lt;small&gt;(nedelja)&lt;/small&gt;
| Team (20&amp;nbsp;km)
| {{Štafeta|{{ZID|Njemačka}}|[[Uschi Disl]]|[[Antje Harvey|Antje Misersky]]|[[Sylke Hummanik]]|[[Petra Behle|Petra Schaaf]]}}
| {{Štafeta|{{ZD|RUS|1991}} [[Rusija]]|[[Olga Simušina]]|[[Svjetlana Panjutina]]|[[Jelena Bjelova (biatlonka)|Jelena Bjelova]]|[[Anfisa Rezcova]]}}
| {{Štafeta|{{ZID|Češka}}|[[Jana Kulhavá]]|[[Jiřina Pelcová|Jiřina Adamičková]]|[[Iveta Knížková]]|[[Eva Háková]]}}
|}
{| {{Rezultati takmičenja|Naslov=4. takmičenje Svjetskog kupa u [[Lillehammer]]u, {{ZID|Norveška}} 4-7. marta 1993.|Rastojanje=1em}}
|-
| 4. marta 1993. &lt;small&gt;(četvrtak)&lt;/small&gt;
| Pojedinačno (15&amp;nbsp;km)
| {{flagathlete|[[Anfisa Rezcova]]|RUS|1991}}
| {{flagathlete|[[Nathalie Santer]]|ITA}}
| {{flagathlete|[[Myriam Bédard]]|KAN}}
|-
| 6. marta 1993. &lt;small&gt;(subota)&lt;/small&gt;
| Sprint (7,5&amp;nbsp;km)
| {{flagathlete|[[Anfisa Rezcova]]|RUS|1991}}
| {{flagathlete|[[Svjetlana Paramigina]]|BJE|1991}}
| {{flagathlete|[[Antje Harvey|Antje Misersky]]|NJE}}
|-
| 7. marta 1993. &lt;small&gt;(nedelja)&lt;/small&gt;
| Štafeta (4 × 7,5&amp;nbsp;km)
| {{Štafeta|{{ZID|Francuska}}|[[Corinne Niogret]]|[[Véronique Claudel]]|[[Delphyne Burlet]]|[[Anne Briand]]}}
| {{Štafeta|{{ZD|RUS|1991}} [[Rusija]]|[[Olga Simušina]]|[[Jelena Bjelova (biatlonka)|Jelena Bjelova]]|[[Tamara Wolkowa]]||[[Anfisa Rezcova]]}}
| {{Štafeta|{{ZID|Norveška}}|[[Signe Trosten]]|[[Annette Sikveland]]|[[Gunn Margit Andreassen]]|[[Hildegunn Fossen-Mikkelsplass|Hildegunn Fossen]]}}
|}
{| {{Rezultati takmičenja|Naslov=5. takmičenje Svjetskog kupa u [[Östersund]]u, {{ZID|Švedska}}, 11-14. marta 1993.|Rastojanje=1em}}
|-
| 11. marta 1993. &lt;small&gt;(četvrtak)&lt;/small&gt;
| Pojedinačno (15&amp;nbsp;km)
| {{flagathlete|[[Martina Halinárová|Martina Jašicová]]|SLK}}
| {{flagathlete|[[Nathalie Santer]]|ITA}}
| {{flagathlete|[[Iva Karađozova]]|BUG}}
|-
| 13. marta 1993. &lt;small&gt;(subota)&lt;/small&gt;
| Sprint (7,5&amp;nbsp;km) 
| {{flagathlete|[[Anfisa Rezcova]]|RUS|1991}}
| {{flagathlete|[[Myriam Bédard]]|KAN}}
| {{flagathlete|[[Nathalie Santer]]|ITA}}
|-
| 14. marta 1993. &lt;small&gt;(nedelja)&lt;/small&gt;
| Štafeta (4 × 7,5&amp;nbsp;km)
| {{Štafeta|{{ZID|Norveška}}|[[Elin Kristiansen]]|[[Annette Sikveland]]|[[Signe Trosten]]|[[Hildegunn Fossen-Mikkelsplass|Hildegunn Fossen]]}}
| {{Štafeta|{{ZID|Francuska}}|[[Corinne Niogret]]|[[Véronique Claudel]]|[[Delphyne Burlet]]|[[Anne Briand]]}}
| {{Štafeta|{{ZID|Češka}}|[[Irena Česneková|Irena Novotná]]|[[Jiřina Pelcová|Jiřina Adamičková]]|[[Iveta Knížková]]|[[Eva Háková]]}}
|}
{| {{Rezultati takmičenja|Naslov=6. takmičenje Svjetskog kupa u [[Kontiolahti]]ju, {{ZID|Finska}}, 18-21. marta 1993.|Rastojanje=1em}}
|-
| 18. marta 1993. &lt;small&gt;(četvrtak)&lt;/small&gt;
| Pojedinačno (15&amp;nbsp;km)
| {{flagathlete|[[Antje Harvey|Antje Misersky]]|NJE}}
| {{flagathlete|[[Anfisa Rezcova]]|RUS|1991}}
| {{flagathlete|[[Véronique Claudel]]|FRA}}
|-
| 20. marta 1993. &lt;small&gt;(subota)&lt;/small&gt;
| Sprint (7,5&amp;nbsp;km)
| {{flagathlete|[[Anfisa Rezcova]]|RUS|1991}}
| {{flagathlete|[[Jelena Bjelova (biatlonka)|Jelena Bjelova]]|RUS|1991}}
| {{flagathlete|[[Delphyne Burlet]]|FRA}}
|-
| 21. marta 1993. &lt;small&gt;(nedelja)&lt;/small&gt;
| Štafeta (4 × 7,5&amp;nbsp;km)
| {{Štafeta|{{ZID|Norveška}}|[[Elin Kristiansen]]|[[Annette Sikveland]]|[[Signe Trosten]]|[[Hildegunn Fossen-Mikkelsplass|Hildegunn Fossen]]}}
| {{Štafeta|{{ZD|RUS|1991}} [[Rusija]]|[[Olga Simušina]]|[[Jelena Bjelova (biatlonka)|Jelena Bjelova]]|[[Nadežda Aleksandrovna Talanova|Nadežda Talanova]]||[[Anfisa Rezcova]]}}
| {{Štafeta|{{ZID|Češka}}|[[Jana Kulhavá]]|[[Jiřina Pelcová|Jiřina Adamičková]]|[[Irena Česneková|Irena Novotná]]|[[Eva Háková]]}}
|}

=== Pojedinačni rezultati ===
{{Rezultati SKB 1992/93. (žene)}}

=== Tabele ===
{{SKB 1992 ukupno žene}}
{{col-begin}}
{{col-break}}
{|{{SKB discipline/zaglavlje
|Disciplina      = Pojedinačno
|Broj takmičenja = 6
}}
{{SKB discipline/red|1|Anfisa Rezcova|RUS|105|2|1991}}
{{SKB discipline/red|2|Nathalie Santer|ITA|97|.}}
{{SKB discipline/red|3|Myriam Bédard|KAN|94|.}}
{{SKB discipline/red|.|Anne Briand|FRA|.|1}}
{{SKB discipline/red|.|Iva Škodreva|BUG|.|1}}
{{SKB discipline/red|.|Martina Jašicová|SLK|.|1}}
{{SKB discipline/red|.|Antje Misersky|NJE|.|1}}
|}
{{col-break}}
{|{{SKB discipline/zaglavlje
|Disciplina      = Sprint
|Broj takmičenja = 6
}}
{{SKB discipline/red|1|Anfisa Rezcova|RUS|120|4|1991}}
{{SKB discipline/red|2|Myriam Bédard|KAN|90|.}}
{{SKB discipline/red|3|Anne Briand|FRA|82|}}
{{SKB discipline/red|.|Petra Schaaf|Z NJE|.|1}}
{{SKB discipline/red|.|Antje Misersky|NJE|.|1}}
|}
{{col-break}}
{|{{SKB discipline/zaglavlje
|Disciplina      = Kup nacija
|Broj takmičenja = 18
}}
|-
|-bgcolor=F7F6A8
| 1 || align=left| {{ZID|Francuska}} || ||
|-bgcolor=DCE5E5
| 2 || align=left| {{ZD|RUS|1991}} [[Rusija]]|| ||
|-bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot;
| 3 || align=left| {{ZID|Češka}} || ||
|}
{{col-end}}

== Pobjede u Svjetskom kupu ==
&lt;center&gt;
{{col-begin|width=90%}}
{{col-break}}
; Muškarci
{{SKB 1992 pobjede muškarci}}
{{col-break}}
; Žene
{{SKB 1992 pobjede žene}}
{{col-end}}
&lt;/center&gt;

== Napomene ==
{{napspisak}}

== Reference ==
{{refspisak|2}}

== Vanjski linkovi ==
{{Biatlon portal}}
* [http://biathlonworld.com Službena stranica IBU-a]

{{Sezone Svjetskog kupa u biatlonu}}

[[Kategorija:1993. u biatlonu]]
[[Kategorija:1992. u biatlonu]]
[[Kategorija:Svjetski kup u biatlonu 1992/1993.]]</text>
      <sha1>spcgtmu6r4o573jng9udsp41jaqpmdr</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Svjetski kup u biatlonu 1993/1994.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>388091</id>
    <revision>
      <id>3922294</id>
      <parentid>3921774</parentid>
      <timestamp>2026-08-27T17:38:00Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Rezultati */</comment>
      <origin>3922294</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="23194" sha1="dsl6yhkc9xrae9e3njhf3ikc5rmmf9n" xml:space="preserve">{{Infokutija Svjetski kup (zimski sportovi)
| takmičenje                   = Svjetski kup u biatlonu 1993/1994.
&lt;!-- ** Pobjednik ** --&gt;
| takmičenje1                  = Ukupno: 
| pobjednik1                   = {{m}}{{flagathlete|[[Patrice Bailly-Salins]]|FRA}} &lt;small&gt;(1)&lt;/small&gt;&lt;br/&gt; {{ž}}{{flagathlete|[[Svjetlana Paramigina]]|BJE|1991}} &lt;small&gt;(1)&lt;/small&gt;
| takmičenje2                  = 
| pobjednik2                   = 
| takmičenje3                  = 
| pobjednik3                   = 
| takmičenje4                  = 
| pobjednik4                   = 
| takmičenje5                  = 
| pobjednik5                   = 
| takmičenje6                  = 
| pobjednik6                   = 
| takmičenje7                  = 
| pobjednik7                   = 
| takmičenje8                  =
| pobjednik8                   = 
&lt;!-- ** Takmičenje ** --&gt;
| mjesto                       = {{m}} 6 &lt;br/&gt; {{ž}} 6
| pojedinačna_takmičenja       = {{m}} 12 &lt;br/&gt; {{ž}} 12
| timska_takmičenja            = {{m}} 6 &lt;br/&gt; {{ž}} 6
| otkazana_takmičenja          = 
| zaustavljena_takmičenja      = 
&lt;!-- ** Učesnici ** --&gt;
| države                       = 
| sportisti                    = 
&lt;!-- ** ** --&gt;
| posljednja                   = [[Svjetski kup u biatlonu 1992/1993.|1992/93.]]
| sljedeća                     = [[Svjetski kup u biatlonu 1994/1995.|1994/95.]]
}}
'''Svjetski kup u biatlonu 1993/94.''' je sedamnaesto po redu takmičenje [[biatlon]]aca za [[Svjetski kup u biatlonu]] u organizaciji novosonovane [[Međunarodni biatlonski savez|Međunarodnog biatlonskog saveza]] (IBU). Sezona je počela 9. decembra [[1993.]] u [[Bad Gastein]]u  u [[Austrija|Austriji]], a završena 20. marta 1994. u [[Canmore]]u u [[Kanada|Kanadi]]. U ovoj sezoni, takmičenja su održavana po dvanaesti put u ženskoj konkurenciji. Takmičenja u muškoj konkurenciji održana su u disciplinama [[Biatlon#Discipline|pojedinačno na 20 km]], [[Biatlon#Discipline|sprint 10 km]], [[Biatlon#Discipline|štafeta 4 × 7,5 km]] i [[Biatlon#Discipline|tim 20 km]], a u ženskoj [[Biatlon#Discipline|pojedinačno na 15 km]], [[Biatlon#Discipline|sprint 7,5 km]], [[Biatlon#Discipline|tim 15 km]] i [[Biatlon#Discipline|štafeta 4 × 7,5 km]]. Vrhunac takmičenja bile su [[Biatlon na ZOI 1994.|Zimske olimpijske igre]] u [[Francuska|francuskom]] [[Lillehammer]]u, na kojem su održana takmičenja u ženskoj i muškoj konkurenciji. Ovo je bila zadnja olimpijada, na kojoj se rezultati takmičenja nisu bodovala za rezultate u Svjetskom kupu.

== Kalendar takmičenja ==
{{col-begin}}
{{col-break}}
{{Lokacijska karta+|float=right|Evropa|width=450|caption=Mjesta održavanja Svjetskog kupa u biatlonu 1993/94.&lt;br /&gt;'''Legenda''':&lt;br/&gt;[[Datoteka:Green pog.svg|8px]] u obje konkurencije;&lt;br/&gt;[[Datoteka:Red pog.svg|8px]] Olimpijske igre;|places=
{{Lokacijska karta~|Evropa|lat=46.22|long=14.02|label=[[Pokljuka]]|position=right|mark=Green pog.svg}}
{{Lokacijska karta~|Evropa|lat=47.07|long=13.08|label=[[Bad Gastein]]|position=left|mark=Green pog.svg}}
{{Lokacijska karta~|Evropa|lat=46.51|long=12.6|label=[[Antholz]]|position=bottom|mark=Green pog.svg}}
{{Lokacijska karta~|Evropa|lat=47.46|long=12.39|label=[[Ruhpolding]]|position=top|mark=Green pog.svg}}
{{Lokacijska karta~|Evropa|lat=61.08|long=10.2|label=[[Lillehammer]]|position=left|mark=Red pog.svg}}
}}
{{col-break}}
{{Lokacijska karta+|Sjeverna Amerika|width=450|float=right|caption=Mjesta održavanja Svjetskog kupa u biatlonu 1993/94. u Sjevernoj Americi&lt;br /&gt;'''Legenda''':&lt;br/&gt;[[Datoteka:Green pog.svg|8px]] u obje konkurencije;|places=
{{Lokacijska karta~|Sjeverna Amerika|lat=51.05|long=-115.22|label=[[Alberta, Canmore|Alberta]]|position=left|mark=Green pog.svg}}
{{Lokacijska karta~|Sjeverna Amerika|lat=53.24|long=-117.45|label=[[Hinton, Alberta|Hinton]]|position=right|mark=Green pog.svg}}
}}
{{col-end}}
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size: 90%;&quot;
|-
! colspan=&quot;2&quot; |
! colspan=&quot;4&quot; |Muškarci
! colspan=&quot;4&quot; |Žene
|-
! Grad
! Datum
! Pojedinačno
! Sprint
! Tim
! Štafeta
! Pojedinačno
! Sprint
! Tim
! Štafeta{{Napomena|Rezultati štafeta su neslužbeni, te se ne broje za Svjetski kup}}
|- align=center
|align=left| {{ZD|AUT}} [[Bad Gastein]]
|align=left| 9-12. decembra 1993.
| ●
| ●
|
| ●
| ●
| ●
|
| ●
|- align=center
|align=left| {{ZD|SLO}} [[Pokljuka]]
|align=left| 16-19. decembra 1993.
| ●
| ●
|
| ●
| ●
| ●
|
| ●
|- align=center
|align=left| {{ZD|Z NJE}} [[Ruhpolding]]
|align=left| 13-16. januara 1994.
| ●
| ●
|
| ●
| ●
| ●
|
| ● 
|- align=center
|align=left| {{ZD|ITA}} [[Antholz]]
|align=left| 20-23. januara 1994.
| ●
| ●
| 
| ●
| ●
| ●
| 
| ●
|- align=center style=&quot;background:#FFEBAD&quot; 
|align=left| {{ZD|NOR}} [[Lillehammer]]{{Napomena|Takmičenja na [[Biatlon na ZOI 1994.|Zimskim olimpijskim igrama]] se nisu brojala za Svjetski kup }}
|align=left| 18-26. februara 1994.
| ●
| ●
| 
| ●
| ●
| ●
|
| ●
|- align=center 
|align=left| {{ZD|KAN}} [[Hinton]]
|align=left| 10-13. marta 1994.
| ●
| ●
| 
| ●
| ●
| ●
|
| ●
|- align=center 
|align=left| {{ZD|KAN}} [[Canmore]]
|align=left| 17-0. marta 1994.
| ●
| ●
|●
| ●
| ●
| ●
|●
| ● 
|- align=center
! colspan=&quot;2&quot; | Ukupno 
! 7
! 7
! 1
! 7
! 7
! 7
! 1
! 7
|}
{{raščistiti}}

== Bodovanje ==
Od [[Svjetski kup u biatlonu 1984/1985.|sezone 1984/85.]], pa sve do [[Svjetski kup u biatlonu 1999/2000.|sezone Svjetskog kupa 1999/2000.]] koristi se novi sistem bodovanja u kome pobjednik dobija 30 bodova, drugi 26, treći 24 itd.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www3.biathlonworld.com/en/history_1979_1994.html |title=Historija Svjetskog kupa od 1979-94. |access-date=3. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20141206122654/http://www3.biathlonworld.com/en/history_1979_1994.html |archive-date=6. 12. 2014 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Ovaj sistem je zamijenio stari sistem od [[Svjetski kup u biatlonu 1977/1978.|prve sezone 1978.]] po kojem je pobjednik dobijao 25 bodova, drugi 24, treći 23 i svaki sljedeći plasman bod manje.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www3.biathlonworld.com/en/history_1973_1978.html |title=Historija Svjetskog kupa od 1973-78. |access-date=3. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20141206122658/http://www3.biathlonworld.com/en/history_1973_1978.html |archive-date=6. 12. 2014 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
{{Biatlon bodovi 2}}
== Muškarci ==
=== Rezultati ===
{| {{Rezultati takmičenja|Naslov=1. takmičenje Svjetskog kupa u [[Bad Gastein]]u, {{ZID|Austrija}} 9-12. decembra 1993.|Rastojanje=1em}}
|-
| 9. decembra 1993. &lt;small&gt;(četvrtak)&lt;/small&gt;
| Pojedinačno (20&amp;nbsp;km)
| {{flagathlete|[[Sergej Tarasov (biatlonac)|Sergej Tarasov]]|RUS}}
| {{flagathlete|[[Ricco Groß]]|NJE}}
| {{flagathlete|[[Tomasz Sikora]]|POL}}
|-
| 11. decembra 1993. &lt;small&gt;(subota)&lt;/small&gt;
| Sprint (10&amp;nbsp;km)
| {{flagathlete|[[Patrice Bailly-Salins]]|FRA}}
| {{flagathlete|[[Vesa Hietalahti]]|FIN}}
| {{flagathlete|[[Valerij Kirijenko]]|RUS}}
|-
| 12. decembra 1993. &lt;small&gt;(nedelja)&lt;/small&gt;
| Štafeta (4 × 7,5&amp;nbsp;km)
| {{Štafeta|{{ZID|Bjelorusija|1991}}|[[Igor Hohrijakov]]|[[Vadim Sašurin]]|[[Oleg Rišenkov]]|[[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandar Popov]]}}
| {{Štafeta|{{ZID|Francuska}}|[[Thierry Dusserre]]|[[Patrice Bailly-Salins]]|[[Christian Dumont]]||[[Hervé Flandin]]}}
| {{Štafeta|{{ZID|Njemačka}}|[[Ricco Groß]]|[[Frank Luck]]|[[Mark Kirchner (biatlonac)|Mark Kirchner]]||[[Jens Steinigen]]}}
|}
{| {{Rezultati takmičenja|Naslov=2. takmičenje Svjetskog kupa u [[Pokljuka|Pokljuki]], {{ZID|Slovenija}}, 16-19. decembra 1993.|Rastojanje=1em}}
|-
| 16. decembra 1993. &lt;small&gt;(četvrtak)&lt;/small&gt;
| Pojedinačno (20&amp;nbsp;km)
| {{flagathlete|[[Patrice Bailly-Salins]]|FRA}}
| {{flagathlete|[[Sergej Čepikov]]|RUS}}
| {{flagathlete|[[Valerij Kirijenko]]|RUS}}
|-
| 18. decembra 1993. &lt;small&gt;(subota)&lt;/small&gt;
| Sprint (10&amp;nbsp;km)
| {{flagathlete|[[Viktor Majgurov]]|BJE|1991}}
| {{flagathlete|[[Sven Fischer]]|NJE}}
| {{flagathlete|[[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandar Popov]]|BJE|1991}}
|-
| 19. decembra 1993. &lt;small&gt;(nedelja)&lt;/small&gt;
| Štafeta (4 × 7,5&amp;nbsp;km)
| {{Štafeta|{{ZID|Njemačka}}|[[Peter Sendel]]|[[Frank Luck]]|[[Mark Kirchner (biatlonac)|Mark Kirchner]]||[[Sven Fischer]]}}
| {{Štafeta|{{ZID|Francuska}}|[[Thierry Dusserre]]|[[Patrice Bailly-Salins]]|[[Gilles Marguet]]||[[Christian Dumont]]}}
| {{Štafeta|{{ZID|Italija}}|[[Patrick Favre]]|[[Johann Passler]]|[[Wilfried Pallhuber]]||[[Andreas Zingerle]]}}
|}
{| {{Rezultati takmičenja|Naslov=3. takmičenje Svjetskog kupa u  [[Ruhpolding]]u, 13-16. januara 1994.|Rastojanje=1em}}
|-
| 13. januara 1994. &lt;small&gt;(četvrtak)&lt;/small&gt;
| Pojedinačno (20&amp;nbsp;km)
| {{flagathlete|[[Patrice Bailly-Salins]]|FRA}}
| {{flagathlete|[[Viktor Majgurov]]|BJE|1991}}
| {{flagathlete|[[Andreas Zingerle]]|ITA}}
|-
| 15. januara 1994. &lt;small&gt;(subota)&lt;/small&gt;
| Sprint (10&amp;nbsp;km)
| {{flagathlete|[[Patrick Favre]]|ITA}}
| {{flagathlete|[[Petr Garabik]]|ČEŠ}}
| {{flagathlete|[[Oleg Rišenkov]]|BJE|1991}}
|-
| 16. januara 1994. &lt;small&gt;(nedelja)&lt;/small&gt;
| Štafeta (4 × 7,5&amp;nbsp;km)
| {{Štafeta|{{ZID|Francuska}}|[[Thierry Dusserre]]|[[Patrice Bailly-Salins]]|[[Lionel Laurent]]|[[Hervé Flandin]]}}
| {{Štafeta|{{ZID|Italija}}|[[Patrick Favre]]|[[Johann Passler]]|[[Pieralberto Carrara]]||[[Hubert Leitgeb (biatlonac)|Hubert Leitgeb]]}}
| {{Štafeta|{{ZID|Njemačka}}|[[Jens Steinigen]]|[[Frank Luck]]|[[Mark Kirchner (biatlonac)|Mark Kirchner]]||[[Sven Fischer]]}}
|}
{| {{Rezultati takmičenja|Naslov=4. takmičenje Svjetskog kupa u  [[Rasen-Antholz|Antholz]]u, 20- 23. januara 1994.|Rastojanje=1em}}
|-
| 20. januara 1994. &lt;small&gt;(četvrtak)&lt;/small&gt;
| Pojedinačno (20&amp;nbsp;km)
| {{flagathlete|[[Sven Fischer]]|NJE}}
| {{flagathlete|[[Patrick Favre]]|ITA}}
| {{flagathlete|[[Frank Luck]]|NJE}}
|-
| 22. januara 1994. &lt;small&gt;(subota)&lt;/small&gt;
| Sprint (10&amp;nbsp;km)
| {{flagathlete|[[Frank Luck]]|NJE}}
| {{flagathlete|[[Pieralberto Carrara]]|ITA}}
| {{flagathlete|[[Sergej Tarasov (biatlonac)|Sergej Tarasov]]|RUS}}
|-
| 23. januara 1994. &lt;small&gt;(nedelja)&lt;/small&gt;
| Štafeta (4 × 7,5&amp;nbsp;km)
| {{Štafeta|{{ZID|Rusija}}|[[Valerij Medvedcev]]|[[Valerij Kirijenko]]|[[Sergej Tarasov (biatlonac)|Sergej Tarasov]]|[[Sergej Čepikov]]}}
| {{Štafeta|{{ZID|Njemačka}}|[[Ricco Groß]]|[[Frank Luck]]|[[Mark Kirchner (biatlonac)|Mark Kirchner]]||[[Sven Fischer]]}}
| {{Štafeta|{{ZID|Švedska}}|[[Ulf Johansson (biatlonac)|Ulf Johansson]]|[[Per Brandt]]|[[Leif Andersson (biatlonac)|Leif Andersson]]||[[Fredrik Kuoppa]]}}
|}
{| {{Rezultati takmičenja|Naslov=5. takmičenje Svjetskog kupa u [[Hinton (Alberta)|Hinton]], {{ZID|Kanada}} 10-13. marta 1994.|Rastojanje=1em}}
|-
| 10. marta 1994. &lt;small&gt;(četvrtak)&lt;/small&gt;
| Pojedinačno (20&amp;nbsp;km)
| {{flagathlete|[[Wilfried Pallhuber]]|ITA}}
| {{flagathlete|[[Valerij Kirijenko]]|RUS}}
| {{flagathlete|[[Frank Luck]]|NJE}}
|-
| 12. marta 1994. &lt;small&gt;(subota)&lt;/small&gt;
| Sprint (10&amp;nbsp;km)
| {{flagathlete|[[Sven Fischer]]|NJE}}
| {{flagathlete|[[Vladimir Dračov]]|RUS}}
| {{flagathlete|[[Frank Luck]]|NJE}}
|-
| 13. marta 1994. &lt;small&gt;(nedelja)&lt;/small&gt;
| Štafeta (4 × 7,5&amp;nbsp;km)
| {{Štafeta|{{ZID|Italija}}|[[Patrick Favre]]|[[Hubert Leitgeb (biatlonac)|Hubert Leitgeb]]|[[Pieralberto Carrara]]||[[Andreas Zingerle]]}}
| {{Štafeta|{{ZID|Njemačka}}|[[Ricco Groß]]|[[Frank Luck]]|[[Mark Kirchner (biatlonac)|Mark Kirchner]]|[[Sven Fischer]]}}
| {{Štafeta|{{ZID|Francuska}}|[[Gilles Marguet]]|[[Patrice Bailly-Salins]]|[[Thierry Dusserre]]|[[Hervé Flandin]]}}
|}
{| {{Rezultati takmičenja|Naslov=6. takmičenje Svjetskog kupa u [[Canmore (Alberta)|Canmore]], 17-20. marta 1994.|Rastojanje=1em}}
|-
| 20. marta 1994 (nedelja)
| Štafeta (4 × 7,5&amp;nbsp;km)
| {{Štafeta|{{ZID|Rusija}}|[[Aleksej Kobeljev]]|
[[Vladimir Dračov]]|[[Sergej Tarasov (biatlonac)|Sergej Tarasov]]|[[Aleksandar Tropnjikov]]}}
| {{Štafeta|{{ZID|Bjelorusija|1991}}|[[Viktor Majgurov]]|[[Oleg Rižankov]]|[[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandar Popov]]|[[Vadim SašurIn]]}}
| {{Štafeta|{{ZID|Italija}}|[[Patrick Favre]]|[[Wilfried Pallhuber]]|[[Pieralberto Carrara]]||[[Andreas Zingerle]]}}
|-
| 17. marta 1994. &lt;small&gt;(četvrtak)&lt;/small&gt;
| Pojedinačno (20&amp;nbsp;km)
| {{flagathlete|[[Hubert Leitgeb (biatlonac)|Hubert Leitgeb]]|ITA}}
| {{flagathlete|[[Vadim Sašurin]]|BJE|1991}}
| {{flagathlete|[[Jon Åge Tyldum]]|NOR}}
|-
| 19. marta 1994. &lt;small&gt;(subota)&lt;/small&gt;
| Sprint (10&amp;nbsp;km)
| {{flagathlete|[[Sylfest Glimsdal]]|NOR}}
| {{flagathlete|[[Viktor Majgurov]]|BJE|1991}}
| {{flagathlete|[[Patrice Bailly-Salins]]|FRA}}
|-
| 20. marta 1994. &lt;small&gt;(nedelja)&lt;/small&gt;
| Team (20&amp;nbsp;km) (WM)
| {{Štafeta|{{ZID|Italija}}|[[Pieralberto Carrara]]|[[Hubert Leitgeb (biatlonac)|Hubert Leitgeb]]|[[Andreas Zingerle]]|[[Wilfried Pallhuber]]}}
| {{Štafeta|{{ZID|Rusija}}|[[Vladimir Dračov]]|[[Aleksej Kobeljev]]|[[Valerij Kirijenko]]||[[Sergej Tarasov (biatlonac)|Sergej Tarasov]]}}
| {{Štafeta|{{ZID|Njemačka}}|[[Jens Steinigen]]|[[Marco Morgenstern]]|[[Peter Sendel]]||[[Steffen Hoos]]}}
|}

=== Tabele ===
U prvim godina Svjetskog kupa u biatlonu, takmičenja u pojedinačnim discipinama, nisu pojedinačno vrednovana, tako da su podaci o pobjednicima po disciplinama nezvanični.
{{SKB 1993 ukupno muškarci}}
{{col-begin}}
{{col-break}}
{|{{SKB discipline/zaglavlje
|Disciplina      = Pojedinačno
|Broj takmičenja = 6
}}
{{SKB discipline/red|1|Patrice Bailly-Salins|FRA|96|2}}
{{SKB discipline/red|2|Sven Fischer|NJE|93|1}}
{{SKB discipline/red|3|Ricco Groß|NJE|88|}}
{{SKB discipline/red|4|Valerij Kirijenko|RUS|86|}}
{{SKB discipline/red|5|Frank Luck|NJE|85|}}
{{SKB discipline/red|6|Wilfried Pallhuber|ITA|73|1}}
{{SKB discipline/red|.|Sergej Tarasov|RUS|.|1}}
{{SKB discipline/red|.|Hubert Leitgeb|ITA|.|1}}
|}
{{col-break}}
{|{{SKB discipline/zaglavlje
|Disciplina      = Sprint
|Broj takmičenja = 6
}}
{{SKB discipline/red|1|Sven Fischer|NJE|98|2}}
{{SKB discipline/red|2|Patrice Bailly-Salins|FRA|97|}}
{{SKB discipline/red|3|Viktor Majgurov|BJE|87| |1991}}
{{SKB discipline/red|4|Vladimir Dračov|RUS|84|}}
{{SKB discipline/red|5|Frank Luck|NJE|78|1}}
{{SKB discipline/red|6|Sergej Tarasov|RUS|74|}}
{{SKB discipline/red|.|Viktor Majgurov|BJE|.|1|1991}}
{{SKB discipline/red|.|Patrick Favre|ITA|.|1}}
{{SKB discipline/red|.|Sylfest Glimsdal|NOR|.|1}}
|}
{{col-break}}
{|{{SKB discipline/zaglavlje
|Disciplina      = Kup nacija
|Broj takmičenja = 18
}}
|-
|-bgcolor=F7F6A8
| 1 || align=left| {{ZID|Njemačka}} || ||
|-bgcolor=DCE5E5
| 2 || align=left| {{ZID|Rusija}} || ||
|-bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot;
| 3 || align=left| {{ZID|Italija}} || ||
|}
{{col-end}}

== Žene ==
Takmičenja u biatlonu od [[Svjetski kup u biatlonu 1982/1983.|sezone 1982/83.]], nazivala su se ''Evropski kup'', mada su u kupu mogle učestvovati takmičarke iz čitavog svijeta.

=== Rezultati ===
{| {{Rezultati takmičenja|Naslov=1. takmičenje Svjetskog kupa u [[Bad Gastein]]u, {{ZID|Austrija}} 9-12. decembra 1993.|Rastojanje=1em}}
|-
| 9. decembra 1993. &lt;small&gt;(četvrtak)&lt;/small&gt;
| Pojedinačno (15&amp;nbsp;km)
| {{flagathlete|[[Nathalie Santer]]|ITA}}
| {{flagathlete|[[Nadija Bjelova]]|UKR}}
| {{flagathlete|[[Simone Greiner-Petter-Memm]]|NJE}}
|-
| 11. decembra 1993. &lt;small&gt;(subota)&lt;/small&gt;
| Sprint (7,5&amp;nbsp;km)
| {{flagathlete|[[Nathalie Santer]]|ITA}}
| {{flagathlete|[[Hildegunn Mikkelsplass|Hildegunn Fossen]]|NOR}}
| {{flagathlete|[[Gunn Margit Andreassen]]|NOR}}
|-
| 12. decembra 1993. &lt;small&gt;(nedelja)&lt;/small&gt;
| Štafeta (4 × 7,5&amp;nbsp;km)
| {{Štafeta|{{ZID|Norveška}}|[[Elin Kristiansen]]|[[Annette Sikveland]]|[[Gunn Margit Andreassen]]|[[Hildegunn Mikkelsplass|Hildegunn Fossen]]}}
| {{Štafeta|{{ZID|Češka}}|[[Jana Vápeníková]]|[[Jiřina Pelcová]]|[[Iveta Roubíčková|Iveta Knížková]]|[[Eva Háková]]}}
| {{Štafeta|{{ZID|Francuska}}|[[Delphyne Burlet|Delphyne Heymann]]|[[Emmanuelle Claret]]|[[Véronique Claudel]]|[[Anne Briand]]}}
|}
{| {{Rezultati takmičenja|Naslov=2. takmičenje Svjetskog kupa u [[Pokljuka|Pokljuki]], {{ZID|Slovenija}}, 16-19. decembra 1993.|Abstand=1em}}
|-
| 16. decembra 1993. &lt;small&gt;(četvrtak)&lt;/small&gt;
| Pojedinačno (15&amp;nbsp;km)
| {{flagathlete|[[Anne Briand]]|FRA}}
| {{flagathlete|[[Natalija Snjitina]]|RUS}}
| {{flagathlete|[[Nathalie Santer]]|ITA}}
|-
| 18. decembra 1993. &lt;small&gt;(subota)&lt;/small&gt;
| Sprint (7,5&amp;nbsp;km)
| {{flagathlete|[[Elin Kristiansen]]|NOR}}
| {{flagathlete|[[Anne Elvebakk]]|NOR}}
| {{flagathlete|[[Nathalie Santer]]|ITA}}
|-
| 19. decembra 1993. &lt;small&gt;(nedelja)&lt;/small&gt;
| Štafeta (4 × 7,5&amp;nbsp;km)
| {{Štafeta|{{ZID|Bjelorusija|1991}}|[[Irina Kakujeva]]|[[Natalija Permjakova‎]]|[[Natalija Rižankova]]|[[Svjetlana Paramigina]]}}
| {{Štafeta|{{ZID|Norveška}}|[[Elin Kristiansen]]|[[Annette Sikveland]]|[[Anne Elvebakk]]|[[Hildegunn Mikkelsplass|Hildegunn Fossen]]}}
| {{Štafeta|{{ZID|Francuska}}|[[Corinne Niogret]]|[[Véronique Claudel]]|[[Delphyne Burlet|Delphyne Heymann]]|[[Anne Briand]]}}
|}
{| {{Rezultati takmičenja|Naslov=3. takmičenje Svjetskog kupa u  [[Ruhpolding]]u, 13-16. januara 1994.|Rastojanje=1em}}
|-
| 13. januara 1994. &lt;small&gt;(četvrtak)&lt;/small&gt;
| Pojedinačno (15&amp;nbsp;km)
| {{flagathlete|[[Emmanuelle Claret]]|FRA}}
| {{flagathlete|[[Svjetlana Paramigina]]|BJE|1991}}
| {{flagathlete|[[Corinne Niogret]]|FRA}}
|-
| 15. januara 1994. &lt;small&gt;(subota)&lt;/small&gt;
| Sprint (7,5&amp;nbsp;km)
| {{flagathlete|[[Svjetlana Paramigina]]|BJE|1991}}
| {{flagathlete|[[Nathalie Santer]]|ITA}}
| {{flagathlete|[[Nadežda Talanova]]|RUS}}
|-
| 16. januara 1994. &lt;small&gt;(nedelja)&lt;/small&gt;
| Štafeta (4 × 7,5&amp;nbsp;km)
| {{Štafeta|{{ZID|Francuska}}|[[Corinne Niogret]]|[[Véronique Claudel]]|[[Delphyne Burlet|Delphyne Heymann]]|[[Anne Briand]]}}
| {{Štafeta|{{ZID|Njemačka}}|[[Uschi Disl]]|[[Simone Greiner-Petter-Memm]]|[[Antje Harvey]]||[[Petra Behle|Petra Schaaf]]}}
| {{Štafeta|{{ZID|Rusija}}|[[Olga Simušina]]|[[Anfisa Rezcova]]|[[Natalija Snjitina]]|[[Luiza Noskova]]}}
|}
{| {{Rezultati takmičenja|Naslov=4. takmičenje Svjetskog kupa u  [[Rasen-Antholz|Antholz]]u, 20- 23. januara 1994.|Rastojanje=1em}}
|-
| 20. januara 1994. &lt;small&gt;(četvrtak)&lt;/small&gt;
| Pojedinačno (15&amp;nbsp;km)
| {{flagathlete|[[Anne Briand]]|FRA}}
| {{flagathlete|[[Ljubov Bjeljakova]]|RUS}}
| {{flagathlete|[[Uschi Disl]]|NJE}}
|-
| 22. januara 1994. &lt;small&gt;(subota)&lt;/small&gt;
| Sprint (7,5&amp;nbsp;km)
| {{flagathlete|[[Svjetlana Paramigina]]|BJE|1991}}
| {{flagathlete|[[Antje Harvey]]|NJE}}
| {{flagathlete|[[Olga Simušina]]|RUS}}
|-
| 23. januara 1994. &lt;small&gt;(nedelja)&lt;/small&gt;
| Štafeta (4 × 7,5&amp;nbsp;km)
| {{Štafeta|{{ZID|Njemačka}}|[[Uschi Disl]]|[[Petra Behle|Petra Schaaf]]|[[Simone Greiner-Petter-Memm]]||[[Antje Harvey]]}}
| {{Štafeta|{{ZID|Norveška}}|[[Ann-Elen Skjelbreid]]|[[Annette Sikveland]]|[[Anne Elvebakk]]|[[Hildegunn Mikkelsplass|Hildegunn Fossen]]}}
| {{Štafeta|{{ZID|Francuska}}|[[Corinne Niogret]]|[[Véronique Claudel]]|[[Delphyne Burlet|Delphyne Heymann]]|[[Anne Briand]]}}
|}
{| {{Rezultati takmičenja|Naslov=5. takmičenje Svjetskog kupa u [[Hinton (Alberta)|Hinton]]u, {{ZID|Kanada}} 10-13. marta 1994.|Rastojanje=1em}}
|-
| 10. marta 1994. &lt;small&gt;(četvrtak)&lt;/small&gt;
| Pojedinačno (15&amp;nbsp;km)
| {{flagathlete|[[Svjetlana Paramigina]]|BJE|1991}}
| {{flagathlete|[[Véronique Claudel]]|FRA}}
| {{flagathlete|[[Anne Briand]]|FRA}}
|-
| 12. marta 1994. &lt;small&gt;(subota)&lt;/small&gt;
| Sprint (7,5&amp;nbsp;km)
| {{flagathlete|[[Svjetlana Paramigina]]|BJE|1991}}
| {{flagathlete|[[Véronique Claudel]]|FRA}}
| {{flagathlete|[[Uschi Disl]]|NJE}}
|-
| 13. marta 1994. &lt;small&gt;(nedelja)&lt;/small&gt;
| Štafeta (4 × 7,5&amp;nbsp;km)
| {{Štafeta|{{ZID|Njemačka}}|[[Uschi Disl]]|[[Petra Behle|Petra Schaaf]]|[[Simone Greiner-Petter-Memm]]||[[Antje Harvey]]}}
| {{Štafeta|{{ZID|Francuska}}|[[Corinne Niogret]]|[[Véronique Claudel]]|[[Anne Briand]]|Nathalie Beausire}}
| {{Štafeta|{{ZID|Norveška}}|[[Ann-Elen Skjelbreid]]|[[Åse Idland]]|[[Anne Elvebakk]]|[[Annette Sikveland]]}}
|}
{| {{Rezultati takmičenja|Naslov=6. takmičenje Svjetskog kupa u [[Canmore (Alberta)|Canmore]], 17-20. marta 1994.|Rastojanje=1em}}
|-
| 20. marta 1994 (nedelja)
| Štafeta (4 × 7,5&amp;nbsp;km)
| {{Štafeta|{{ZID|Njemačka}}|[[Uschi Disl]]|[[Petra Behle|Petra Schaaf]]|[[Simone Greiner-Petter-Memm]]|[[Antje Harvey]]}}
| {{Štafeta|{{ZID|SAD}}|[[Beth Coats]]|[[Joan Miller Smith]]|[[Laurie Tavares]]|[[Ntala Skinner]]}}
| {{Štafeta|{{ZID|Norveška}}|[[Ann-Elen Skjelbreid]]|[[Åse Idland]]|[[Hildegunn Fossen-Mikkelsplass]]|[[Annette Sikveland]]}}
|-
| 15. marta 1994  &lt;small&gt;(utorak)&lt;/small&gt;
| Tim (7,5&amp;nbsp;km) (WM)
| {{Štafeta|{{ZID|Bjelorusija|1991}}|[[Natalija Permjakova‎]]|[[Natalija Rižankova]]|[[Irina Kakujeva]]|[[Svjetlana Paramigina]]}}
| {{Štafeta|{{ZID|Norveška}}|[[Ann-Elen Skjelbreid]]|[[Åse Idland]]|[[Annette Sikveland]]|[[Hildegunn Mikkelsplass|Hildegunn Fossen]]}}
| {{Štafeta|{{ZID|Francuska}}|[[Emmanuelle Claret]]|[[Nathalie Beausire]]|[[Corinne Niogret]]|[[Véronique Claudel]]}}
|-
| 17. marta 1994. &lt;small&gt;(četvrtak)&lt;/small&gt;
| Pojedinačno (15&amp;nbsp;km)
| {{flagathlete|[[Uschi Disl]]|NJE}}
| {{flagathlete|[[Myriam Bédard]]|KAN}}
| {{flagathlete|[[Nathalie Santer]]|ITA}}
|-
| 19. marta 1994. &lt;small&gt;(subota)&lt;/small&gt;
| Sprint (7,5&amp;nbsp;km)
| {{flagathlete|[[Nadežda Talanova]]|RUS}}
| {{flagathlete|[[Svjetlana Paramigina]]|BJE|1991}}
| {{flagathlete|[[Nathalie Santer]]|ITA}}
|}

=== Pojedinačni rezultati ===
{{Rezultati SKB 1993/94. (žene)}}

=== Tabele ===
{{SKB 1993 ukupno žene}}
{{col-begin}}
{{col-break}}
{|{{SKB discipline/zaglavlje
|Disciplina      = Pojedinačno
|Broj takmičenja = 6
}}
{{SKB discipline/red|1|Nathalie Santer|ITA|100|1}}
{{SKB discipline/red|2|Svjetlana Paramigina|BJE|99|1|1991}}
{{SKB discipline/red|3|Anne Briand|FRA|97|2}}
{{SKB discipline/red|4|Uschi Disl|Z NJE|88|1}}
{{SKB discipline/red|5|Simone Greiner-Petter-Memm|Z NJE|80|}}
{{SKB discipline/red|6|Petra Schaaf|Z NJE|80|.}}
{{SKB discipline/red|.|Emmanuelle Claret|FRA|.|1}}
|}
{{col-break}}
{|{{SKB discipline/zaglavlje
|Disciplina      = Sprint
|Broj takmičenja = 6
}}
{{SKB discipline/red|1|Svjetlana Paramigina|BJE|116|3|1991}}
{{SKB discipline/red|2|Nathalie Santer|ITA|104|1}}
{{SKB discipline/red|3|Nadežda Talanova|RUS|82|1}}
{{SKB discipline/red|4|Uschi Disl|Z NJE|79|}}
{{SKB discipline/red|5|Anne Briand|FRA|76|}}
{{SKB discipline/red|6|Antje Harvey|NJE|73|}}
{{SKB discipline/red|.|Elin Kristiansen|NOR|.|1}}
|}
{{col-break}}
{|{{SKB discipline/zaglavlje
|Disciplina      = Kup nacija
|Broj takmičenja = 18
}}
|-
|-bgcolor=F7F6A8
| 1 || align=left| {{ZID|Njemačka}} || ||
|-bgcolor=DCE5E5
| 2 || align=left| {{ZID|Francuska}} || ||
|-bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot;
| 3 || align=left| {{ZID|Rusija}} || ||
|}
{{col-end}}

== Pobjede u Svjetskom kupu ==
&lt;center&gt;
{{col-begin|width=90%}}
{{col-break}}
; Muškarci
{{SKB 1993 pobjede muškarci}}
{{col-break}}
; Žene
{{SKB 1993 pobjede žene}}
{{col-end}}
&lt;/center&gt;

== Napomene ==
{{napspisak}}
== Reference ==
{{refspisak|2}}

== Vanjski linkovi ==
{{Biatlon portal}}
* [http://biathlonworld.com Službeni sajt IBU-a]

{{Sezone Svjetskog kupa u biatlonu}}

[[Kategorija:1993. u biatlonu]]
[[Kategorija:1994. u biatlonu]]
[[Kategorija:Svjetski kup u biatlonu 1993/1994.]]</text>
      <sha1>dsl6yhkc9xrae9e3njhf3ikc5rmmf9n</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Svjetski kup u biatlonu 1994/1995.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>388240</id>
    <revision>
      <id>3922295</id>
      <parentid>3899219</parentid>
      <timestamp>2026-08-27T17:39:15Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Rezultati */</comment>
      <origin>3922295</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="27012" sha1="thm0bnpumitc6au0q8mj0rdlc4xqbmj" xml:space="preserve">{{Infokutija Svjetski kup (zimski sportovi)
| takmičenje                   = Svjetski kup u biatlonu 1994/95.
&lt;!-- ** Pobjednik ** --&gt;
| takmičenje1                  = Ukupno: 
| pobjednik1                   = {{m}}{{flagathlete|[[Jon Åge Tyldum]]|NOR}} &lt;small&gt;(2)&lt;/small&gt;&lt;br/&gt; {{ž}}{{flagathlete|[[Anne Briand]]|FRA}} &lt;small&gt;(1)&lt;/small&gt;
| takmičenje2                  = 
| pobjednik2                   = 
| takmičenje3                  = 
| pobjednik3                   = 
| takmičenje4                  = 
| pobjednik4                   = 
| takmičenje5                  = 
| pobjednik5                   = 
| takmičenje6                  = 
| pobjednik6                   = 
| takmičenje7                  = 
| pobjednik7                   = 
| takmičenje8                  =
| pobjednik8                   = 
&lt;!-- ** Takmičenje ** --&gt;
| mjesto                       = {{m}} 7 &lt;br/&gt; {{ž}} 7
| pojedinačna_takmičenja       = {{m}} 14 &lt;br/&gt; {{ž}} 14
| timska_takmičenja            = {{m}} 8 &lt;br/&gt; {{ž}} 8
| otkazana_takmičenja          = 
| zaustavljena_takmičenja      = 
&lt;!-- ** Učesnici ** --&gt;
| države                       = 
| sportisti                    = 
&lt;!-- ** ** --&gt;
| posljednja                   = [[Svjetski kup u biatlonu 1993/1994.|1993/94.]]
| sljedeća                     = [[Svjetski kup u biatlonu 1995/1996.|1995/96.]]
}}
'''Svjetski kup u biatlonu 1994/95.''' je osamnaesto po redu takmičenje [[biatlon]]aca za [[Svjetski kup u biatlonu]] u organizaciji [[Međunarodni biatlonski savez|Međunarodnog biatlonskog saveza]] (IBU). Sezona je počela 8. decembra [[1993.]] u [[Bad Gastein]]u  u [[Austrija|Austriji]], a završena 16. marta 1994. u [[Lillehammer]]u u [[Norveška|Norveškoj]]. U ovoj sezoni, takmičenja su održavana po trinaesti put u ženskoj konkurenciji. Takmičenja u muškoj konkurenciji održana su u disciplinama [[Biatlon#Discipline|pojedinačno na 20 km]], [[Biatlon#Discipline|sprint 10 km]], [[Biatlon#Discipline|štafeta 4 × 7,5 km]] i [[Biatlon#Discipline|tim 20 km]], a u ženskoj [[Biatlon#Discipline|pojedinačno na 15 km]], [[Biatlon#Discipline|sprint 7,5 km]], [[Biatlon#Discipline|tim 15 km]] i [[Biatlon#Discipline|štafeta 4 × 7,5 km]]. Vrhunac takmičenja bilo je [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1994.|Svjetsko prvenstvo]] u [[italija]]nskom [[Antholz]]u, na kojem su održana takmičenja u ženskoj i muškoj konkurenciji. Ukupni pobjednik Svjetskog kupa u muškoj konkurenciji postao je biatlonac [[Norvežani]]n [[Jon Åge Tyldum]], dok je u ženskoj konkurenciji pobijedila [[Francuzi|Francuskinja]] [[Anne Briand]].

== Kalendar takmičenja ==

{{Lokacijska karta+|float=right|Evropa|width=450|caption=Mjesta održavanja Svjetskog kupa u biatlonu 1994/95.&lt;br /&gt;'''Legenda''':&lt;br/&gt;[[Datoteka:Green pog.svg|8px]] u obje konkurencije;&lt;br/&gt;[[Datoteka:Red pog.svg|8px]] Svjetsko prvenstvo;|places=
{{Lokacijska karta~|Evropa|lat=47.07|long=13.08|label=[[Bad Gastein]]|position=left|mark=Green pog.svg}}
{{Lokacijska karta~|Evropa|lat=50.42|long=10.44|label=[[Oberhof]]|position=top|mark=Green pog.svg}}
{{Lokacijska karta~|Evropa|lat=46.51|long=12.6|label=[[Antholz]]|position=bottom|mark=Red pog.svg}}
{{Lokacijska karta~|Evropa|lat=47.46|long=12.39|label=[[Ruhpolding]]|position=top|mark=Green pog.svg}}
{{Lokacijska karta~|Evropa|lat=60.58|long=25.40|label=[[Lahti]]|position=left|mark=Green pog.svg}}
{{Lokacijska karta~|Evropa|lat=61.08|long=10.2|label=[[Lillehammer]]|position=left|mark=Red pog.svg}}
}}

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size: 90%;&quot;
|-
! colspan=&quot;2&quot; |
! colspan=&quot;4&quot; |Muškarci
! colspan=&quot;4&quot; |Žene
|-
! Grad
! Datum
! Pojedinačno
! Sprint
! Tim
! Štafeta
! Pojedinačno
! Sprint
! Tim
! Štafeta{{Napomena|Rezultati štafeta su neslužbeni, te se ne broje za Svjetski kup}}
|- align=center
|align=left| {{ZD|AUT}} [[Bad Gastein]]
|align=left| 8-11. decembra 1994.
| ●
| ●
|
| ●
| ●
| ●
|
| ●
|- align=center
|align=left| {{ZD|AUT}} [[Bad Gastein]]{{Napomena|Druga utrka u Bad Gasteinu, je održana kao zamjenski termin za planiranu utrku na Pokljuki u Sloveniji}}
|align=left| 15-18. decembra 1994.
| ●
| ●
|
| ●
| ●
| ●
|
| ●
|- align=center
|align=left| {{ZD|NJE}} [[Oberhof]]  
|align=left| 19-22. januara 1995.
| ●
| ●
|●
| 
| ●
| ●
|●
|
|- align=center
|align=left| {{ZD|NJE}} [[Ruhpolding]]
|align=left| 26-29. januara 1995.
| ●
| ●
|
| ●
| ●
| ●
|●
| ● 
|- align=center style=&quot;background:#FFEBAD&quot; 
|align=left| {{ZD|ITA}} [[Antholz]]
|align=left| 14-19. februara 1995.
| ●
| ●
| ●
| ●
| ●
| ●
| 
| ●
|- align=center  
|align=left| {{ZD|NOR}} [[Lahti]]
|align=left| 9-12. marta 1995.
| ●
| ●
| 
| ●
| ●
| ●
|
| ●
|- align=center 
|align=left| {{ZD|NOR}} [[Lillehammer]]
|align=left| 16-19. marta 1995.
| ●
| ●
| 
| ●
| ●
| ●
|
| ●
|- align=center
! colspan=&quot;2&quot; | Ukupno 
! 7
! 7
! 2
! 6
! 7
! 7
! 2
! 6
|}
{{raščistiti}}

== Bodovanje ==
Od [[Svjetski kup u biatlonu 1984/1985.|sezone 1984/85.]], pa sve do [[Svjetski kup u biatlonu 1999/2000.|sezone Svjetskog kupa 1999/2000.]] koristi se novi sistem bodovanja u kome pobjednik dobija 30 bodova, drugi 26, treći 24 itd.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www3.biathlonworld.com/en/history_1979_1994.html |title=Historija Svjetskog kupa od 1979-94. |access-date=5. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20141206122654/http://www3.biathlonworld.com/en/history_1979_1994.html |archive-date=6. 12. 2014 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Ovaj sistem je zamijenio stari sistem od [[Svjetski kup u biatlonu 1977/1978.|prve sezone 1978.]] po kojem je pobjednik dobijao 25 bodova, drugi 24, treći 23 i svaki sljedeći plasman bod manje.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www3.biathlonworld.com/en/history_1973_1978.html |title=Historija Svjetskog kupa od 1973-78. |access-date=5. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20141206122658/http://www3.biathlonworld.com/en/history_1973_1978.html |archive-date=6. 12. 2014 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
{{Biatlon bodovi 2}}
== Muškarci ==
=== Rezultati ===

{| {{Rezultati takmičenja|Naslov=1. takmičenje Svjetskog kupa u [[Bad Gastein]]u, {{ZID|Austrija}}, 8-11. decembra 1994.|Rastojanje=1em}}
|-
| 8. decembra 1994. &lt;small&gt;(četvrtak)&lt;/small&gt;
| Pojedinačno (20&amp;nbsp;km)
| {{flagathlete|[[Vladimir Dračov]]|RUS}}
| {{flagathlete|[[Tomasz Sikora]]|POL}}
| {{flagathlete|[[Dmitrij Pantov]]|KAZ}}
|-
| 10. decembra 1994. &lt;small&gt;(subota)&lt;/small&gt;
| Sprint (10&amp;nbsp;km)
| {{flagathlete|[[Jon Åge Tyldum]]|NOR}}
| {{flagathlete|[[Ole Einar Bjørndalen]]|NOR}}
| {{flagathlete|[[Aleksej Kobeljev]]|RUS}}
|-
| 11. decembra 1994. &lt;small&gt;(nedelja)&lt;/small&gt;
| Štafeta (4 × 7,5&amp;nbsp;km)&lt;ref name=&quot;FA&quot;&gt;http://fazarchiv.faz.net/&lt;/ref&gt;
| {{Štafeta|{{ZID|Rusija}}|[[Viktor Majgurov]]|[[Vladimir Dračov]]|[[Eduard Rjabov]]|[[Aleksej Kobeljev]]}}
| {{Štafeta|{{ZID|Italija}}|[[Rene Cattarinussi]]|[[Andreas Zingerle]]|[[Pieralberto Carrara]]|[[Patrick Favre]]}}
| {{Štafeta|{{ZID|Norveška}}|[[Frode Andresen]]|[[Halvard Hanevold]]|[[Ivar Ulekleiv]]|[[Jon Åge Tyldum]]}}
|}
{| {{Rezultati takmičenja|Naslov=2. takmičenje Svjetskog kupa u [[Bad Gastein]]u, {{ZID|Austrija}}, 15-18. decembra 1994.|Rastojanje=1em}}
|-
| 15. decembra 1994. &lt;small&gt;(četvrtak)&lt;/small&gt;
| Pojedinačno (20&amp;nbsp;km)
| {{flagathlete|[[Patrick Favre]]|ITA}}
| {{flagathlete|[[Vadim Sašurin]]|BJE|1991}}
| {{flagathlete|[[Jaakko Niemi (biatlonac)|Jaakko Niemi]]|FIN}}
|-
| 16. decembra 1994. &lt;small&gt;(subota)&lt;/small&gt;
| Sprint (10&amp;nbsp;km)
| {{flagathlete|[[Sylfest Glimsdal]]|NOR}}
| {{flagathlete|[[Aleh Rišankau|Oleg Rišenkov]]|BJE|1991}}
| {{flagathlete|[[Frank Luck]]|NJE}}
|-
| 18. decembra 1994. &lt;small&gt;(nedelja)&lt;/small&gt;
| Štafeta (4 × 7,5&amp;nbsp;km)&lt;ref name=&quot;FA&quot;/&gt;
| {{Štafeta|{{ZID|Rusija}}|[[Pavel Muslimov]]|[[Vladimir Dračov]]|[[Valerij Kirijenko]]|[[Aleksej Kobeljev]]}}
| {{Štafeta|{{ZID|Norveška}}|[[Ole Einar Bjørndalen]]|[[Halvard Hanevold]]|[[Sylfest Glimsdal]]|[[Jon Åge Tyldum]]}}
| {{Štafeta|{{ZID|Njemačka}}|[[Ricco Gross]]|[[Peter Sendel]]|[[Frank Luck]]|[[Sven Fischer]]}}
|}
{| {{Rezultati takmičenja|Naslov=3. takmičenje Svjetskog kupa u [[Oberhof]]u, {{ZID|Njemačka}} 19-22. januara 1995.|Rastojanje=1em}}
|-
| 19. januara 1995. &lt;small&gt;(četvrtak)&lt;/small&gt;
| Pojedinačno (20&amp;nbsp;km)
| {{flagathlete|[[Wilfried Pallhuber]]|ITA}}
| {{flagathlete|[[Patrice Bailly-Salins]]|FRA}}
| {{flagathlete|[[Eduard Rjabov]]|RUS}}
|-
| 21. januara 1995. &lt;small&gt;(subota)&lt;/small&gt;
| Sprint (10&amp;nbsp;km)
| {{flagathlete|[[Aleksej Kobeljev]]|RUS}}
| {{flagathlete|[[Ricco Groß]]|NJE}}
| {{flagathlete|[[Ole Einar Bjørndalen]]|NOR}}
|-
| 22. januara 1995. &lt;small&gt;(nedelja)&lt;/small&gt;
| Team (20&amp;nbsp;km)&lt;ref name=&quot;FA&quot;/&gt;
| {{Štafeta|{{ZID|Njemačka}}|[[Ricco Groß]]|[[Carsten Heymann]]|[[Frank Luck]]|[[Sven Fischer]]}}
| {{Štafeta|{{ZID|Austrija}}|[[Wolfgang Perner]]|[[Anton Lengauer-Stockner]]|[[Ludwig Gredler]]|[[Hannes Obererlacher]]}}
| {{Štafeta|{{ZID|Švedska}}|[[Per Brandt]]|[[Anders Mannelqvist]]|[[Fredrik Kuoppa]]|[[Jonas Eriksson (biatlonac)|Jonas Eriksson]]}}
|}
{| {{Rezultati takmičenja|Naslov=4. takmičenje Svjetskog kupa u [[Ruhpolding]]u, {{ZID|Njemačka}} 26-29. januara 1995.|Rastojanje=1em}}
|-
| 26. januara 1995. &lt;small&gt;(četvrtak)&lt;/small&gt;
| Pojedinačno (20&amp;nbsp;km)
| {{flagathlete|[[Patrice Bailly-Salins]]|FRA}}
| {{flagathlete|[[Fredrik Kuoppa]]|ŠVE}}
| {{flagathlete|[[Ricco Groß]]|NJE}}
|-
| 28. januara 1995. &lt;small&gt;(subota)&lt;/small&gt;
| Sprint (10&amp;nbsp;km)
| {{flagathlete|[[Aleh Rišankau|Oleg Rišenkov]]|BJE|1991}}
| {{flagathlete|[[Ludwig Gredler]]|AUT}}
| {{flagathlete|[[Patrick Favre]]|ITA}}
|-
| 29. januara 1995. &lt;small&gt;(nedelja)&lt;/small&gt;
| Štafeta (4 × 7,5&amp;nbsp;km)&lt;ref name=&quot;FA&quot;/&gt;
| {{Štafeta|{{ZID|Njemačka}}|[[Ricco Groß]]|[[Peter Sendel]]|[[Frank Luck]]|[[Sven Fischer]]}}
| {{Štafeta|{{ZID|Italija}}|[[Rene Cattarinussi]]|[[Wilfried Pallhuber]]|[[Patrick Favre]]|[[Pieralberto Carrara]]}}
| {{Štafeta|{{ZID|Austrija}}|[[Hannes Obererlacher]]|[[Wolfgang Perner]]|[[Reinhard Neuner]]|[[Ludwig Gredler]]}}
|}
{| {{Rezultati takmičenja| Tip=Svjetsko prvenstvo|Naslov=[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|Svjetsko prvenstvo]] u [[Rasen-Antholz|Antholz]]u, {{ZID|Italija}} 14-19. februara 1995.|Rastojanje=1em}}
|-
| 14. februara 1995. &lt;small&gt;(utorak)&lt;/small&gt;
| Team (20&amp;nbsp;km)
| {{Štafeta|{{ZID|Norveška}}|[[Frode Andresen]]|[[Dag Bjørndalen]]|[[Halvard Hanevold]]|[[Jon Åge Tyldum]]}}
| {{Štafeta|{{ZID|Češka}}|[[Petr Garabík]]|[[Roman Dostál]]|[[Jiři Holubec]]|[[Ivan Masařík]]}}
| {{Štafeta|{{ZID|Francuska}}|[[Thierry Dusserre]]|[[Franck Perrot]]|[[Lionel Laurent]]|[[Stéphane Bouthiaux]]}}
|-
| 16. februara 1995. &lt;small&gt;(četvrtak)&lt;/small&gt;
| Pojedinačno (20&amp;nbsp;km)
| {{flagathlete|[[Tomasz Sikora]]|POL}}
| {{flagathlete|[[Jon Åge Tyldum]]|NOR}}
| {{flagathlete|[[Aleh Rišankau|Oleg Rišenkov]]|BJE|1991}}
|-
| 18. februara 1995. &lt;small&gt;(subota)&lt;/small&gt;
| Sprint (10&amp;nbsp;km)
| {{flagathlete|[[Patrice Bailly-Salins]]|FRA}}
| {{flagathlete|[[Pavel Muslimov]]|RUS}}
| {{flagathlete|[[Ricco Groß]]|NJE}}
|-
| 19. februara 1995. &lt;small&gt;(nedelja)&lt;/small&gt;
| Štafeta (4 × 7,5&amp;nbsp;km)
| {{Štafeta|{{ZID|Njemačka}}|[[Ricco Groß]]|[[Mark Kirchner (biatlonac)|Mark Kirchner]]|[[Frank Luck]]|[[Sven Fischer]]}}
| {{Štafeta|{{ZID|Rusija}}||[[Lionel Laurent]]|[[Patrice Bailly-Salins]]|[[Thierry Dusserre]]|[[Hervé Flandin]]}}
| {{Štafeta|{{ZID|Bjelorusija|1991}}|[[Igor Hohrijakov]]|[[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandar Popov]]|[[Oleg Rišenkov]]||[[Vadim Sašurin]]}}
|}
{| {{Rezultati takmičenja|Naslov=5. takmičenje Svjetskog kupa u [[Lahti]]ju, {{ZID|Finska}} 9-12. marta 1995.|Rastojanje=1em}}
|-
| 9. marta 1995. &lt;small&gt;(četvrtak)&lt;/small&gt;
| Pojedinačno (20&amp;nbsp;km)
| {{flagathlete|[[Ludwig Gredler]]|AUT}}
| {{flagathlete|[[Herve Flandin]]|FRA}}
| {{flagathlete|[[Wilfried Pallhuber]]|ITA}}
|-
| 11. marta 1995. &lt;small&gt;(subota)&lt;/small&gt;
| Sprint (10&amp;nbsp;km)
| {{flagathlete|[[Oleg Rišenkov]]|BJE|1991}}
| {{flagathlete|[[Sven Fischer]]|NJE}}
| {{flagathlete|[[Matjaž Poklukar]]|SLO}}
|-
| 12. marta 1995. &lt;small&gt;(nedelja)&lt;/small&gt;
| Štafeta (4 × 7,5&amp;nbsp;km)&lt;ref name=&quot;FA&quot;/&gt;
| {{Štafeta|{{ZID|Rusija}}|[[Viktor Majgurov]]|[[Vladimir Dračov]]|[[Eduard Rjabov]]|[[Aleksej Kobeljev]]}}
| {{Štafeta|{{ZID|Francuska}}||[[Franck Perrot]]|[[Patrice Bailly-Salins]]|[[Thierry Dusserre]]|[[Hervé Flandin]]}}
| {{Štafeta|{{ZID|Finska}}|[[Vesa Hietalahti]]|[[Ville Räikkönen]]|[[Harri Eloranta]]|[[Erkki Latvala]]}}
|}
{| {{Rezultati takmičenja|Naslov=6. takmičenje Svjetskog kupa u [[Lillehammer]]u, {{ZID|Norveška}} 16-19. marta 1995.|Rastojanje=1em}}
|-
| 16. marta 1995. &lt;small&gt;(četvrtak)&lt;/small&gt;
| Pojedinačno (20&amp;nbsp;km)
| {{flagathlete|[[Vesa Hietalahti]]|FIN}}
| {{flagathlete|[[Ludwig Gredler]]|AUT}}
| {{flagathlete|[[Peter Sendel]]|NJE}}
|-
| 18. marta 1995. &lt;small&gt;(subota)&lt;/small&gt;
| Sprint (10&amp;nbsp;km)
| {{flagathlete|[[Viktor Majgurov]]|RUS}}
| {{flagathlete|[[Johann Passler]]|ITA}}
| {{flagathlete|[[Ole Einar Bjørndalen]]|NOR}}
|-
| 19. marta 1995. &lt;small&gt;(nedelja)&lt;/small&gt;
| Štafeta (4 × 7,5&amp;nbsp;km)&lt;ref name=&quot;FA&quot;/&gt;
| {{Štafeta|{{ZID|Norveška}}|[[Ole Einar Bjørndalen]]|[[Jon Åge Tyldum]]|[[Frode Andresen]]|[[Kjell Ove Oftedal]]}}
| {{Štafeta|{{ZID|Rusija}}||[[Raphael Poiree]]|[[Patrice Bailly-Salins]]|[[Thierry Dusserre]]|[[Hervé Flandin]]}}
| {{Štafeta|{{ZID|Njemačka}}|[[Peter Sendel]]|[[Jens Steinigen]]|[[Carsten Heymann]]|[[Sven Fischer]]|}}
|- bgcolor=&quot;#efefef&quot;
|}

=== Tabele ===
U prvim godina Svjetskog kupa u biatlonu, takmičenja u pojedinačnim discipinama, nisu pojedinačno vrednovana, tako da su podaci o pobjednicima po disciplinama nezvanični.
{{SKB 1994 ukupno muškarci}}
{{col-begin}}
{{col-break}}
{|{{SKB discipline/zaglavlje
|Disciplina      = Pojedinačno
|Broj takmičenja = 7
}}
{{SKB discipline/red|1|Patrick Favre|ITA|105|1}}
{{SKB discipline/red|2|Wilfried Pallhuber|ITA|103|1}}
{{SKB discipline/red|3|Jon Åge Tyldum|NOR|100|}}
{{SKB discipline/red|4|Tomasz Sikora|POL|99|1}}
{{SKB discipline/red|5|Eduard Rjabov|RUS|85|}}
{{SKB discipline/red|6|Patrice Bailly-Salins|FRA|77|1}}
{{SKB discipline/red|7|Ludwig Gredler|AUT|69|1}}
{{SKB discipline/red|8|Vladimir Dračov|RUS|64|1}}
{{SKB discipline/red|9|Oleg Rišenkov|BJE|63||1991}}
{{SKB discipline/red|10|Vesa Hietalahti|FIN|63|1}}
|}
{{col-break}}
{|{{SKB discipline/zaglavlje
|Disciplina      = Sprint
|Broj takmičenja = 7
}}
{{SKB discipline/red|1|Ole Einar Bjørndalen|NOR|115|.}}
{{SKB discipline/red|2|Oleg Rišenkov|BJE|105|2|1991}}
{{SKB discipline/red|3|Pavel Muslimov|RUS|96|}}
{{SKB discipline/red|4|Jon Åge Tyldum|NOR|95|1}}
{{SKB discipline/red|5|Patrick Favre|ITA|88|}}
{{SKB discipline/red|6|Aleksej Kobelev|RUS|87|1}}
{{SKB discipline/red|7|Pieralberto Carrara|ITA|87|}}
{{SKB discipline/red|8|Frank Luck|NJE|81|}}
{{SKB discipline/red|9|Wilfried Pallhuber|ITA|75|}}
{{SKB discipline/red|10|Ricco Groß|NJE|74|}}
{{SKB discipline/red|.|Sylfest Glimsdal|NOR|.|1}}
{{SKB discipline/red|.|Patrice Bailly-Salins|FRA|.|1}}
{{SKB discipline/red|.|Viktor Majgurov|RUS|.|1}}
|}
{{col-break}}
{|{{SKB discipline/zaglavlje
|Disciplina      = Štafeta
|Broj takmičenja = 7
}}
|-
|-bgcolor=F7F6A8
| 1 || align=left| {{ZID|Rusija}} || 112 ||
|-bgcolor=DCE5E5
| 2 || align=left| {{ZID|Njemačka}}  || 108 ||
|-bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot;
| 3 || align=left| {{ZID|Norveška}} || 101 ||
|-
| 4 || align=left| {{ZID|Francuska}} || 99 ||
|-
| 5 || align=left| {{ZID|Italija}} || 95 ||
|-
| 6 || align=left| {{ZID|Bjelorusija|1991}} || 82 ||
|-
| 7 || align=left| {{ZID|Švedska}} || 82 ||
|-
| 8 || align=left| {{ZID|Austrija}} || 81 ||
|-
| 9 || align=left| {{ZID|Finska}} || 81 ||
|-
| 10 || align=left| {{ZID|Poljska}} || 81 ||
|}
{{col-end}}
{|{{SKB discipline/zaglavlje
|Disciplina      = Kup nacija
|Broj takmičenja = 21
}}
|-
|-bgcolor=F7F6A8
| 1 || align=left| {{ZID|Italija}}  || 3737 ||
|-bgcolor=DCE5E5
| 2 || align=left| {{ZID|Njemačka}}  || 3713 ||
|-bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot;
| 3 || align=left| {{ZID|Rusija}} || 3589 ||
|-
| 4 || align=left| {{ZID|Norveška}} || 3508 ||
|-
| 5 || align=left| {{ZID|Francuska}} || 3469 ||
|-
| 6 || align=left| {{ZID|Bjelorusija|1991}} ||  ||
|}

== Žene ==
Takmičenja u biatlonu od [[Svjetski kup u biatlonu 1982/1983.|sezone 1982/83.]], nazivala su se ''Evropski kup'', mada su u kupu mogle učestvovati takmičarke iz čitavog svijeta.

=== Rezultati ===
{| {{Rezultati takmičenja|Naslov=1. takmičenje Svjetskog kupa u [[Bad Gastein]]u, {{ZID|Austrija}}, 8-11. decembra 1994.}}
|-
| 8. decembra 1994. &lt;small&gt;(četvrtak)&lt;/small&gt;
| Pojedinačno (15&amp;nbsp;km)
| {{flagathlete|[[Anne Briand]]|FRA}}
| {{flagathlete|[[Simone Greiner-Petter-Memm]]|NJE}}
| {{flagathlete|[[Svjetlana Paramigina]]|BJE|1991}}
|-
| 10. decembra 1994. &lt;small&gt;(subota)&lt;/small&gt;
| Sprint (7,5&amp;nbsp;km)
| {{flagathlete|[[Hildegunn Mikkelsplass|Hildegunn Fossen]]|NOR}}
| {{flagathlete|[[Elin Kristiansen]]|NOR}}
| {{flagathlete|[[Irina Milešina]]|RUS}}
|-
| 11. decembra 1994. &lt;small&gt;(nedelja)&lt;/small&gt;
| Štafeta (4 × 7,5&amp;nbsp;km)
| {{Štafeta|{{ZID|Francuska}}|[[Corinne Niogret]]|[[Véronique Claudel]]|[[Emmanuelle Claret]]|[[Anne Briand]]}}
| {{Štafeta|{{ZID|Norveška}}|[[Elin Kristiansen]]|[[Åse Idland]]|[[Annette Sikveland]]|[[Hildegunn Fossen]]}}
| {{Štafeta|{{ZID|Njemačka}}|[[Uschi Disl]]|[[Antje Harvey]]|[[Simone Greiner-Petter-Memm]]|[[Petra Behle]]}}
|}
{| {{Rezultati takmičenja|Naslov=2. takmičenje Svjetskog kupa u [[Bad Gastein]]u, {{ZID|Austrija}}, 15-18. decembra 1994.}}
|-
| 15. decembra 1994. &lt;small&gt;(četvrtak)&lt;/small&gt;
| Pojedinačno (15&amp;nbsp;km)
| {{flagathlete|[[Petra Behle]]|NJE}}
| {{flagathlete|[[Anne Briand]]|FRA}}
| {{flagathlete|[[Valentina Cerbe-Nesina]]|UKR}}
|-
| 16. decembra 1994. &lt;small&gt;(subota)&lt;/small&gt;
| Sprint (7,5&amp;nbsp;km)
| {{flagathlete|[[Simone Greiner-Petter-Memm]]|NJE}}
| {{flagathlete|[[Antje Harvey]]|NJE}}
| {{flagathlete|[[Uschi Disl]]|NJE}}
|-
| 18. decembra 1994. &lt;small&gt;(nedelja)&lt;/small&gt;
| Štafeta (4 × 7,5&amp;nbsp;km)
| {{Štafeta|{{ZID|Norveška}}|[[Åse Idland]]|[[Annette Sikveland]]|[[Hildegunn Fossen]]|[[Elin Kristiansen]]}}
| {{Štafeta|{{ZID|Njemačka}}|[[Antje Harvey]]||[[Uschi Disl]]|[[Simone Greiner-Petter-Memm]]|[[Petra Behle]]}}
| {{Štafeta|{{ZID|Francuska}}|[[Corinne Niogret]]|[[Véronique Claudel]]|[[Emmanuelle Claret]]|[[Anne Briand]]}}
|}
{| {{Rezultati takmičenja|Naslov=3. takmičenje Svjetskog kupa u [[Oberhof]]u, {{ZID|Njemačka}} 19-22. januara 1995.|Rastojanje=1em}}
|-
| 19. januara 1995. &lt;small&gt;(četvrtak)&lt;/small&gt;
| Pojedinačno (15&amp;nbsp;km)
| {{flagathlete|[[Uschi Disl]]|NJE}}
| {{flagathlete|[[Simone Greiner-Petter-Memm]]|NJE}}
| {{flagathlete|[[Iva Karađozova]]|BUG}}
|-
| 21. januara 1995. &lt;small&gt;(subota)&lt;/small&gt;
| Sprint (7,5&amp;nbsp;km)
| {{flagathlete|[[Anne Briand]]|FRA}}
| {{flagathlete|[[Nadežda Talanova]]|FRA}}
| {{flagathlete|[[Mari Lampinen]]|FIN}}
|-
| 22. januara 1995. &lt;small&gt;(nedelja)&lt;/small&gt;
| Team (15&amp;nbsp;km)
| {{Štafeta|{{ZID|Francuska}}|[[Florence Baverel-Robert|Florence Baverel]]|[[Emmanuelle Claret]]|[[Corinne Niogret]]|[[Anne Briand]]}}
| {{Štafeta|{{ZID|Ukrajina}}|[[Olena Petrova]]|[[Nadija Bjelova]]|[[Valentina Cerbe-Nesina]]|[[Tetjana Vodopjanova]]}}
| {{Štafeta|{{ZID|Češka}}|[[Renata Novotna]]|[[Jiřina Rázlová]]|[[Petra Nosková]]|[[Eva Háková]]}}
|}
{| {{Rezultati takmičenja|Naslov=4. takmičenje Svjetskog kupa u [[Ruhpolding]]u, {{ZID|Njemačka}} 26-29. januara 1995.|Rastojanje=1em}}
|-
| 26. januara 1995. &lt;small&gt;(četvrtak)&lt;/small&gt;
| Pojedinačno (15&amp;nbsp;km)
| {{flagathlete|[[Svjetlana Paramigina]]|BJE|1991}}
| {{flagathlete|[[Florence Baverel-Robert|Florence Baverel]]|FRA}}
| {{flagathlete|[[Nathalie Santer]]|ITA}}
|-
| 28. januara 1995. &lt;small&gt;(subota)&lt;/small&gt;
| Sprint (7,5&amp;nbsp;km)
| {{flagathlete|[[Magdalena Forsberg|Magdalena Wallin]]|ŠVE}}
| {{flagathlete|[[Florence Baverel-Robert|Florence Baverel]]|FRA}}
| {{flagathlete|[[Nadežda Talanova]]|RUS}}
|-
| 29. januara 1995. &lt;small&gt;(nedelja)&lt;/small&gt;
| Štafeta (4 × 7,5&amp;nbsp;km)
| {{Štafeta|{{ZID|Njemačka}}|[[Uschi Disl]]|[[Antje Harvey]]|[[Simone Greiner-Petter-Memm]]|[[Petra Behle]]}}
| {{Štafeta|{{ZID|Rusija}}|[[Nadežda Talanova]]|[[Svjetlana Pečorska]]|[[Galina Kukljeva]]|[[Anfisa Rezcova]]}}
| {{Štafeta|{{ZID|Francuska}}|[[Corinne Niogret]]|[[Emmanuelle Claret]]|[[Florence Baverel-Robert|Florence Baverel]]|[[Anne Briand]]}}
|}
{| {{Rezultati takmičenja| Tip=Svjetsko prvenstvo|Naslov=[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|Svjetsko prvenstvo]] u [[Rasen-Antholz|Antholz]]u, {{ZID|Italija}} 14-19. februara 1995.|Rastojanje=1em}}
|-
| 14. februara 1995. &lt;small&gt;(utorak)&lt;/small&gt;
| Team (15&amp;nbsp;km)
| {{Štafeta|{{ZID|Norveška}}|[[Elin Kristiansen]]|[[Annette Sikveland]]|[[Gunn Margit Andreassen]]|[[Ann-Elen Skjelbreid]]}}
| {{Štafeta|{{ZID|Njemačka}}|[[Kathi Schwaab]]|[[Simone Greiner-Petter-Memm]]|[[Uschi Disl]]|[[Petra Behle]]}}
| {{Štafeta|{{ZID|Francuska}}|[[Emmanuelle Claret]]|[[Véronique Claudel]]|[[Anne Briand]]|[[Corinne Niogret]]}}
|-
| 16. februara 1995. &lt;small&gt;(četvrtak)&lt;/small&gt;
| Pojedinačno (15&amp;nbsp;km)
| {{flagathlete|[[Corinne Niogret]]|FRA}}
| {{flagathlete|[[Uschi Disl]]|NJE}}
| {{flagathlete|[[Ekaterina Dafovska]]|BUG}}
|-
| 18. februara 1995. &lt;small&gt;(subota)&lt;/small&gt;
| Sprint (7,5&amp;nbsp;km)
| {{flagathlete|[[Anne Briand]]|FRA}}
| {{flagathlete|[[Uschi Disl]]|NJE}}
| {{flagathlete|[[Corinne Niogret]]|FRA}}
|-
| 19. februara 1995. &lt;small&gt;(nedelja)&lt;/small&gt;
| Štafeta (4 × 7,5&amp;nbsp;km)
| {{Štafeta|{{ZID|Njemačka}}|[[Uschi Disl]]|[[Antje Harvey]]|[[Simone Greiner-Petter-Memm]]|[[Petra Behle]]}}
| {{Štafeta|{{ZID|Francuska}}||[[Corinne Niogret]]|[[Véronique Claudel]]|[[Florence Baverel-Robert|Florence Baverel]]|[[Anne Briand]]}}
| {{Štafeta|{{ZID|Norveška}}|[[Ann-Elen Skjelbreid]]|[[Hildegunn Mikkelsplass|Hildegunn Fossen]]|[[Annette Sikveland]]||[[Gunn Margit Andreassen]]}}
|}
{| {{Rezultati takmičenja|Naslov=5. takmičenje Svjetskog kupa u [[Lahti]]ju, {{ZID|Finska}} 9-12. marta 1995.|Rastojanje=1em}}
|-
| 9. marta 1995. &lt;small&gt;(četvrtak)&lt;/small&gt;
| Pojedinačno (15&amp;nbsp;km)
| {{flagathlete|[[Martina Halinárová]]|SLK}}
| {{flagathlete|[[Andreja Koblar|Andreja Grašič]]|SLO}}
| {{flagathlete|[[Corinne Niogret]]|FRA}}
|-
| 11. marta 1995. &lt;small&gt;(subota)&lt;/small&gt;
| Sprint (7,5&amp;nbsp;km)
| {{flagathlete|[[Svjetlana Paramigina]]|BJE|1991}}
| {{flagathlete|[[Galina Kukljeva]]|RUS}}
| {{flagathlete|[[Emmanuelle Claret]]|FRA}}
|-
| 12. marta 1995. &lt;small&gt;(nedelja)&lt;/small&gt;
| Štafeta (4 × 7,5&amp;nbsp;km)
| {{Štafeta|{{ZID|Njemačka}}|[[Uschi Disl]]|[[Antje Harvey]]|[[Simone Greiner-Petter-Memm]]|[[Petra Behle]]}}
| {{Štafeta|{{ZID|Norveška}}|[[Ann-Elen Skjelbreid]]|[[Liv Grete Poirée|Liv Grete Skjelbreid]]|[[Hildegunn Mikkelsplass|Hildegunn Fossen]]||[[Elin Kristiansen]]}}
| {{Štafeta|{{ZID|Rusija}}|[[Olga Melnik]]|[[Nadežda Talanova]]|[[Irina Milešina]]|[[Galina Kukljeva]]}}
|}
{| {{Rezultati takmičenja|Naslov=6. takmičenje Svjetskog kupa u [[Lillehammer]]u, {{ZID|Norveška}} 16-19. marta 1995.|Rastojanje=1em}}
|-
| 16. marta 1995. &lt;small&gt;(četvrtak)&lt;/small&gt;
| Pojedinačno (15&amp;nbsp;km)
| {{flagathlete|[[Svjetlana Paramigina]]|BJE|1991}}
| {{flagathlete|[[Nadežda Talanova]]|FRA}}
| {{flagathlete|[[Galina Kukljeva]]|RUS}}
|-
| 18. marta 1995. &lt;small&gt;(subota)&lt;/small&gt;
| Sprint (7,5&amp;nbsp;km)
| {{flagathlete|[[Galina Kukljeva]]|RUS}}
| {{flagathlete|[[Anne Briand]]|FRA}}
| {{flagathlete|[[Emmanuelle Claret]]|FRA}}
|-
| 19. marta 1995. &lt;small&gt;(nedelja)&lt;/small&gt;
| Štafeta (4 × 7,5&amp;nbsp;km)
| {{Štafeta|{{ZID|Francuska}}||[[Florence Baverel-Robert|Florence Baverel]]|[[Emmanuelle Claret]]|[[Anne Briand]]|[[Corinne Niogret]]}}
| {{Štafeta|{{ZID|Njemačka}}|[[Uschi Disl]]|[[Antje Harvey]]|[[Simone Greiner-Petter-Memm]]|[[Petra Behle]]}}
| {{Štafeta|{{ZID|Norveška}}|[[Ann-Elen Skjelbreid]]|[[Liv Grete Poirée|Liv Grete Skjelbreid]]|[[Annette Sikveland]]||[[Elin Kristiansen]]}}
|}

=== Pojedinačni rezultati ===
{{Rezultati SKB 1994/95. (žene)}}

=== Tabele ===
{{SKB 1994 ukupno žene}}
{{col-begin}}
{{col-break}}
{|{{SKB discipline/zaglavlje
|Disciplina      = Pojedinačno
|Broj takmičenja = 7
}}
{{SKB discipline/red|1|Svjetlana Paramigina|BJE|128|2|1991}}
{{SKB discipline/red|2|Uschi Disl|NJE|114|1}}
{{SKB discipline/red|3|Anne Briand|FRA|111|1}}
{{SKB discipline/red|4|Corinne Niogret|FRA|103|1}}
{{SKB discipline/red|5|Florence Baverel|FRA|92|}}
{{SKB discipline/red|6|Simone Greiner-Petter-Memm|NJE|90|}}
{{SKB discipline/red|7|Magdalena Wallin|ŠVE|86|}}
{{SKB discipline/red|8|Nadežda Talanova|RUS|78|}}
{{SKB discipline/red|9|Mari Lampinen|FIN|76|.}}
{{SKB discipline/red|10|Andreja Grašič|SLO|67|}}
{{SKB discipline/red|10|Petra Behle|NJE|.|1}}
{{SKB discipline/red|.|Martina Halinárová-Jašicová|SLK|.|1}}
|}
{{col-break}}
{|{{SKB discipline/zaglavlje
|Disciplina      = Sprint
|Broj takmičenja = 7
}}
{{SKB discipline/red|1|Anne Briand|FRA|130|2}}
{{SKB discipline/red|2|Uschi Disl|NJE|106|}}
{{SKB discipline/red|3|Svjetlana Paramigina|BJE|105|1|1991}}
{{SKB discipline/red|4|Corinne Niogret|FRA|105|}}
{{SKB discipline/red|5|Hildegunn Fossen|NOR|95|1}}
{{SKB discipline/red|6|Nadežda Talanova|RUS|94|}}
{{SKB discipline/red|7|Emmanuelle Claret|FRA|93|}}
{{SKB discipline/red|8|Andreja Grašič|FRA|93|}}
{{SKB discipline/red|9|Magdalena Wallin|ŠVE|92|1}}
{{SKB discipline/red|10|Soňa Mihoková|SLK|86|}}
{{SKB discipline/red|.|Simone Greiner-Petter-Memm|NJE|.|1}}
{{SKB discipline/red|.|Galina Kukljeva|RUS|.|1}}
|}
{{col-break}}
{|{{SKB discipline/zaglavlje
|Disciplina      = Štafeta
|Broj takmičenja = 7
}}
|-
|-bgcolor=F7F6A8
| 1 || align=left| {{ZID|Njemačka}}  || 116 ||
|-bgcolor=DCE5E5
| 2 || align=left| {{ZID|Francuska}} || 110 ||
|-bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot;
| 3 || align=left| {{ZID|Norveška}}  || 106 ||
|-
| 4 || align=left| {{ZID|Rusija}} || 92 ||
|-
| 5 || align=left| {{ZID|Poljska}} || 82 ||
|-
| 6 || align=left| {{ZID|Slovačka}} || 80 ||
|-
| 7 || align=left| {{ZID|Ukrajina}} || 77 ||
|-
| 8 || align=left| {{ZID|Bjelorusija|1991}} || 76 ||
|-
| 9 || align=left| {{ZID|Bugarska}} || 72 ||
|-
| 9 || align=left| {{ZID|Češka}} || 69 ||
|}
{{col-end}}
{|{{SKB discipline/zaglavlje
|Disciplina      = Kup nacija
|Broj takmičenja = 21
}}
|-
|-bgcolor=F7F6A8
| 1 || align=left| {{ZID|Francuska}}  || 3796 ||
|-bgcolor=DCE5E5
| 2 || align=left| {{ZID|Njemačka}} || 3692 ||
|-bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot;
| 3 || align=left| {{ZID|Rusija}} || 3497 ||
|-
| 4 || align=left| {{ZID|Norveška}} || 3488 ||
|-
| 5 || align=left| {{ZID|Ukrajina}} || 3396 ||
|}

== Pobjede u Svjetskom kupu ==
&lt;center&gt;
{{col-begin|width=90%}}
{{col-break}}
; Muškarci
{{SKB 1994 pobjede muškarci}}
{{col-break}}
; Žene
{{SKB 1994 pobjede žene}}
{{col-end}}
&lt;/center&gt;

== Napomene ==
{{napspisak}}
== Reference ==
{{refspisak|2}}

== Vanjski linkovi ==
{{Biatlon portal}}
* [http://biathlonworld.com Službeni sajt IBU-a]

{{Sezone Svjetskog kupa u biatlonu}}

[[Kategorija:1994. u biatlonu]]
[[Kategorija:1995. u biatlonu]]
[[Kategorija:Svjetski kup u biatlonu 1994/1995.]]</text>
      <sha1>thm0bnpumitc6au0q8mj0rdlc4xqbmj</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kamenovi spoticanja u Nizozemskoj</title>
    <ns>0</ns>
    <id>389588</id>
    <revision>
      <id>3922253</id>
      <parentid>3887251</parentid>
      <timestamp>2026-08-27T12:31:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Qwertzu111111</username>
        <id>141274</id>
      </contributor>
      <origin>3922253</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="50314" sha1="7n37hw39ens0d8xub3pepv7de9daxfz" xml:space="preserve">U ovom se članku nalazi podaci o broju postavljenih [[Stolpersteine|kamenova spoticanja]], postavljenih u [[Nizozemska|nizozemskim]] gradovima. Prvi kamen je postavljen 29. novembra 2007. u [[Borne]]u.

{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;width: 100%&quot;
|- 
! '''Grad'''
! '''Regija'''
! '''Prvo postavljanje'''
! data-sort-type=&quot;number&quot; |'''Broj'''
! class=&quot;unsortable&quot; | '''Zadnje postavljanje'''
! class=&quot;unsortable&quot; | '''Slike'''
! class=&quot;unsortable&quot; | '''Lista'''
|-
| [[Aalten]]
| [[Datoteka:Flag of Gelderland.svg|20px|link=Zastava Gelderlanda|border]] [[Gelderland]]
| align=&quot;right&quot; | 13. februar 2015.
| align=&quot;right&quot; |27
| align=&quot;right&quot; | 13. februar 2015.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.gelderlander.nl/regio/achterhoek/aalten/27-stolpersteine-herdenken-omgekomen-joden-aalten-en-wehl-1.4762874|title=Stolpersteine herdenken 27 omgekomen Joden Aalten en Wehl|work=De Gelderlander (web)|access-date=19. 6. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150402093729/http://www.gelderlander.nl/regio/achterhoek/aalten/27-stolpersteine-herdenken-omgekomen-joden-aalten-en-wehl-1.4762874|archive-date=2. 4. 2015|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
| align=&quot;center&quot; | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Aalten]]
|
|-
| [[Ameide]]
| [[Datoteka:Flag of Zuid-Holland.svg|20px|link=Zastava Južne Holandije|border]] [[Južna Holandija]]
| align=&quot;right&quot; | 18. februar 2015.
| align=&quot;right&quot; |2
| align=&quot;right&quot; | 18. februar 2015.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://ameide-tienhoven.nl/plaatsing-stolpersteine-ameide/|title=Plaatsing Stolpersteine in Ameide - HV Ameide en Tienhoven|work=Historische Vereniging Ameide en Tienhoven|access-date=19. 6. 2015}}&lt;/ref&gt;
|
|
|-
| [[Almelo]]
| [[Datoteka:Flag of Overijssel.svg|20px|link=Zastava Overijssela|border]] [[Overijssel]]
| align=&quot;right&quot; | 2. maj 2009.
| align=&quot;right&quot; |
| align=&quot;right&quot; | 2011.
| align=&quot;center&quot; | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Almelo (gemeente)]]
|
|-
| [[Amsterdam]]
| [[Datoteka:Flag North-Holland, Netherlands.svg|20px|link=Zastava Sjeverne Holandije|border]] [[Sjeverna Holandija]]
| align=&quot;right&quot; | 4. maj 2009.
| align=&quot;right&quot; |
| align=&quot;right&quot; | 16. april 2014.
| align=&quot;center&quot; | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Amsterdam]]
|
|-
| [[Assen]]
| [[Datoteka:Flag Drenthe.svg|20px|link=Zastava Drenthea|border]] [[Drenthe]]
| align=&quot;right&quot; | 20. jun 2012.
| align=&quot;right&quot; | 23
| align=&quot;right&quot; | 20. jun 2012
| align=&quot;center&quot; | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Assen]]
|
|-
| [[Bedum]]
| [[Datoteka:Flag of Groningen.svg|20px|link=Zastava Groningena|border]] [[Groningen (provincija)|Groningen]]
| align=&quot;right&quot; | 7. april 2014.
| align=&quot;right&quot; | 20
| align=&quot;right&quot; | 7. april 2014.
|
|
|-
| [[Beilen]]
| [[Datoteka:Flag Drenthe.svg|20px|link=Zastava Drenthea|border]] [[Drenthe]]
| align=&quot;right&quot; | 4. novembar 2014.
| align=&quot;right&quot; | 15
| align=&quot;right&quot; | 4. novembar 2014.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.stolpersteinebeilen.nl/blog/index.html|title=Nieuws|work=stolpersteinebeilen.nl|access-date=19. 6. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150222215644/http://www.stolpersteinebeilen.nl/blog/index.html|archive-date=22. 2. 2015|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|
|
|-
| [[Berkelland]]
| [[Datoteka:Flag of Gelderland.svg|20px|link=Zastava Gelderlanda|border]] [[Gelderland]]
| align=&quot;right&quot; | 26. jul 2011.
| align=&quot;right&quot; | 88
| align=&quot;right&quot; | 24. august 2012.
|
|
|-
| [[Bernisse]]
| [[Datoteka:Flag of Zuid-Holland.svg|20px|link=Zastava Južne Holandije|border]] [[Južna Holandija]]
| align=&quot;right&quot; | 21. jun 2012.
| align=&quot;right&quot; | 3
| align=&quot;right&quot; | 21. jun 2012.
|
|
|-
| [[Beverwijk]]
| [[Datoteka:Flag North-Holland, Netherlands.svg|20px|link=Zastava Sjeverne Holandije|border]] [[Sjeverna Holandija]]
| align=&quot;right&quot; | 16. april 2014.
| align=&quot;right&quot; | 13
| align=&quot;right&quot; | 16. april 2014.
| align=&quot;center&quot; | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Beverwijk]]
|
|-
| [[Borculo]]
| [[Datoteka:Flag of Groningen.svg|20px|link=Zastava Groningena|border]] [[Groningen (provincija)|Groningen]]
| align=&quot;right&quot; | 26. jul 2011.
| align=&quot;right&quot; |
| align=&quot;right&quot; | 24. august 2012.
|
|
|-
| [[Borger-Odoorn]]
| [[Datoteka:Flag Drenthe.svg|20px|link=Zastava Drenthea|border]] [[Drenthe]]
| align=&quot;right&quot; | 6. novembar 2014.
| align=&quot;right&quot; |
| align=&quot;right&quot; | 6. november 2014.
| align=&quot;center&quot; | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Borger-Odoorn]]
|
|-
| [[Borne (Nizozemska)|Borne]]
| [[Datoteka:Flag of Overijssel.svg|20px|link=Zastava Overijssela|border]] [[Overijssel]]
| align=&quot;right&quot; | 29. novembar 2007.
| align=&quot;right&quot; | 81
| align=&quot;right&quot; | 31. mart 2010.
| align=&quot;center&quot; | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Borne]]
|
|-
| [[Brielle]]
| [[Datoteka:Flag of Zuid-Holland.svg|20px|link=Zastava Južne Holandije|border]] [[Južna Holandija]]
| align=&quot;right&quot; | 25. jul 2011.
| align=&quot;right&quot; | 21
| align=&quot;right&quot; | 25. jul 2011.
| align=&quot;center&quot; | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Brielle]]
|
|-
| [[Bussum]]
| [[Datoteka:Flag North-Holland, Netherlands.svg|20px|link=Zastava Sjeverne Holandije|border]] [[Sjeverna Holandija]]
| align=&quot;right&quot; | 26. jul 2011.
| align=&quot;right&quot; | 2
| align=&quot;right&quot; | 26. jul 2011.
| align=&quot;center&quot; | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Bussum]]
|
|-
| [[Coevorden]]
| [[Datoteka:Flag Drenthe.svg|20px|link=Zastava Drenthea|border]] [[Drenthe]]
| align=&quot;right&quot; | 7. novembar 2014.
| align=&quot;right&quot; | 36
| align=&quot;right&quot; | 7. novembar 2014.
| align=&quot;center&quot; | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Coevorden]]
|
|-
| [[Culemborg]]
| [[Datoteka:Flag of Gelderland.svg|20px|link=Zastava Gelderlanda|border]] [[Gelderland]]
| align=&quot;right&quot; | 16. jun 2012.
| align=&quot;right&quot; | 46
| align=&quot;right&quot; | 24. oktobar 2013.
| align=&quot;center&quot; | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Culemborg]]
|
|-
| [[Den Haag]]
| [[Datoteka:Flag of Zuid-Holland.svg|20px|link=Zastava Južne Holandije|border]] [[Južna Holandija]]
| align=&quot;right&quot; | 21. august 2012.
| align=&quot;right&quot; | 156
| align=&quot;right&quot; | 6. jul 2013.
| align=&quot;center&quot; | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Den Haag]]
|
|-
| [[Doesburg]]
| [[Datoteka:Flag of Gelderland.svg|20px|link=Zastava Gelderlanda|border]] [[Gelderland]]
| align=&quot;right&quot; | 3. maj 2009.
| align=&quot;right&quot; | 10
| align=&quot;right&quot; | 3. maj 2009.
| align=&quot;center&quot; | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Doesburg]]
|
|-
| [[Doetinchem]]
| [[Datoteka:Flag of Gelderland.svg|20px|link=Zastava Gelderlanda|border]] [[Gelderland]]
| align=&quot;right&quot; | 13. februar 2015.
| align=&quot;right&quot; | 7
| align=&quot;right&quot; | 13. februar 2015.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.gelderlander.nl/regio/achterhoek/stolpersteine-voor-joodse-families-in-wehl-1.4710876|title=Stolpersteine voor Joodse families in Wehl|work=De Gelderlander (web)|access-date=19. 6. 2015}}&lt;/ref&gt;
| align=&quot;center&quot; | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Doetinchem (gemeente)]]
|
|-
| [[Dordrecht]]
| [[Datoteka:Flag of Gelderland.svg|20px|link=Zastava Gelderlanda|border]] [[Gelderland]]
| align=&quot;right&quot; | 11. april 2014.
| align=&quot;right&quot; | 8
| align=&quot;right&quot; | 11. april 2014.
| align=&quot;center&quot; |[[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Dordrecht]]
|
&lt;!-- Drieborg Teil der Gemeinde Oldambt; siehe dort --&gt;
|-
| [[Echt-Susteren]]
| [[Datoteka:NL-LimburgVlag.svg|20px|link=Zastava Limburga|border]] [[Limburg (Nizozemska)|Limburg]]
| align=&quot;right&quot; | 2. jul 2013.
| align=&quot;right&quot; | 4
| align=&quot;right&quot; | 12. februar 2015.
| align=&quot;center&quot; | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Echt-Susteren]]
|
|-
| [[Eindhoven]]
| [[Datoteka:North Brabant-Flag.svg|20px|link=Zastava Sjevernog Brabanta|border]] [[Sjeverni Brabant]]
| align=&quot;right&quot; | 10. maj 2009.
| align=&quot;right&quot; | 244
| align=&quot;right&quot; | 22. jul 2011.
| align=&quot;center&quot; | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Eindhoven]]
|
|-
| [[Emmen]]
| [[Datoteka:Flag Drenthe.svg|20px|link=Zastava Drenthea|border]] [[Drenthe]]
| align=&quot;right&quot; | 19. april 2011.
| align=&quot;right&quot; | 90
| align=&quot;right&quot; | 20. jun 2012.
| align=&quot;center&quot; | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Emmen]]
|
|-
| [[Enschede]]
| [[Datoteka:Flag of Overijssel.svg|20px|link=Zastava Overijssela|border]] [[Overijssel]]
| align=&quot;right&quot; | 28. april 2009.
| align=&quot;right&quot; | 27
| align=&quot;right&quot; | 28. april 2009.
| align=&quot;center&quot; | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Enschede]]
|
&lt;!-- Enter Teil der Gemeinde Wierden; siehe dort --&gt;
|-
| [[Geertruidenberg]]
| [[Datoteka:North Brabant-Flag.svg|20px|link=Zastava Sjevernog Brabanta|border]] [[Sjeverni Brabant]]
| align=&quot;right&quot; | 31. oktobar 2014.
| align=&quot;right&quot; | 10
| align=&quot;right&quot; | 31. oktobar 2014.
| align=&quot;center&quot; |[[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Geertruidenberg]]
|
&lt;!-- Glanerbrug Teil der Gemeinde Enschede; siehe dort --&gt;
|-
| [[Goeree-Overflakkee]]
| [[Datoteka:Flag of Zuid-Holland.svg|20px|link=Zastava Južne Holandije|border]] [[Južna Holandija]]
| align=&quot;right&quot; | 12. april 2014.
| align=&quot;right&quot; | 1
| align=&quot;right&quot; | 12. april 2014.
| align=&quot;center&quot; |[[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Goeree-Overflakkee]]
|
|-
| [[Goirle]]
| [[Datoteka:North Brabant-Flag.svg|20px|link=Zastava Sjevernog Brabanta|border]] [[Sjeverni Brabant]]
| align=&quot;right&quot; | 28. august 2012.
| align=&quot;right&quot; | 5
| align=&quot;right&quot; | 28. august 2012.
| align=&quot;center&quot; |[[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Goirle (gemeente)]]
|
&lt;!-- Goor Teil der Gemeinde Hof van Twente; siehe dort --&gt;
|-
| [[Gouda]]
| [[Datoteka:Flag of Zuid-Holland.svg|20px|link=Zastava Južne Holandije|border]] [[Južna Holandija]]
| align=&quot;right&quot; | 28. april 2011.
| align=&quot;right&quot; | 183
| align=&quot;right&quot; | 1. novembar 2014.
| align=&quot;center&quot; | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Gouda]]
|
|-
| [[Grave]]
| [[Datoteka:North Brabant-Flag.svg|20px|link=Zastava Sjevernog Brabanta|border]] [[Sjeverni Brabant]]
| align=&quot;right&quot; | 21. jun 2012.
| align=&quot;right&quot; | 2
| align=&quot;right&quot; | 21. jun 2012.
| align=&quot;center&quot; |
|
&lt;!-- Groenlo Teil der Gemeinde Oost Gelre; siehe dort --&gt;
|-
| [[Groningen]]
| [[Datoteka:Flag of Groningen.svg|20px|link=Zastava Groningena|border]] [[Groningen (provincija)|Groningen]]
| align=&quot;right&quot; | 11. april 2010.
| align=&quot;right&quot; | 9
| align=&quot;right&quot; | 9. jul 2013.
| align=&quot;center&quot; | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Groningen (city)]]
|
|-
| [[Grootegast]]
| [[Datoteka:Flag of Groningen.svg|20px|link=Zastava Groningena|border]] [[Groningen (provincija)|Groningen]]
| align=&quot;right&quot; |
| align=&quot;right&quot; | 1
| align=&quot;right&quot; |
| align=&quot;center&quot; |
|
|-
| [[Haaksbergen]]
| [[Datoteka:Flag of Overijssel.svg|20px|link=Zastava Overijssela|border]] [[Overijssel]]
| align=&quot;right&quot; | 1. april 2010.
| align=&quot;right&quot; | 23
| align=&quot;right&quot; | 19. august 2012.
| align=&quot;center&quot; |
|
|-
| [[Haarlem]]
| [[Datoteka:Flag North-Holland, Netherlands.svg|20px|link=Zastava Sjeverne Holandije|border]] [[Sjeverna Holandija]]
| align=&quot;right&quot; | 1. mart 2013.
| align=&quot;right&quot; |
| align=&quot;right&quot; | 1. mart 2013.
| align=&quot;center&quot; |[[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Haarlem]]
|
|-
| [[Hardenberg (Overijssel)|Hardenberg]]
| [[Datoteka:Flag of Overijssel.svg|20px|link=Zastava Overijssela|border]] [[Overijssel]]
| align=&quot;right&quot; | 15. oktobar 2012.
| align=&quot;right&quot; | 36
| align=&quot;right&quot; | 15. oktobar 2012.
| align=&quot;center&quot; |
|
|-
| [[Haren (Groningen)|Haren]]
| [[Datoteka:Flag of Groningen.svg|20px|link=Zastava Groningena|border]] [[Groningen (provincija)|Groningen]]
| align=&quot;right&quot; | 12. april 2010.
| align=&quot;right&quot; | 29
| align=&quot;right&quot; | 12. april 2010.
| align=&quot;center&quot; | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Haren, Groningen]]
|
|-
| [[Harlingen]]
| [[Datoteka:Frisian flag.svg|20px|link=Zastava Frieslanda|border]] [[Friesland]]
| align=&quot;right&quot; | 20. august 2012.
| align=&quot;right&quot; | 45
| align=&quot;right&quot; | 20. august 2012.
| align=&quot;center&quot; | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Harlingen]]
|
|-
| [[Hattem]]
| [[Datoteka:Flag of Gelderland.svg|20px|link=Zastava Gelderlanda|border]] [[Gelderland]]
| align=&quot;right&quot; | 22. april 2011.
| align=&quot;right&quot; | 16
| align=&quot;right&quot; | 2. maj 2011.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.wn.de/Muensterland/Kreis-Coesfeld/Havixbeck/2011/05/Havixbeck-Stolpersteine-fuer-Julia-und-Ursula-Gerson|title=Havixbeck : Stolpersteine für Julia und Ursula Gerson ...|author=Westfälische Nachrichten|work=Westfälische Nachrichten|access-date=19. 6. 2015}}&lt;/ref&gt;
| align=&quot;center&quot; | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Hattem]]
|
&lt;!-- ’s-Heerenberg Ortsteil der Gemeinde Montferland; siehe dort --&gt;
|-
| [[Heerlen]]
| [[Datoteka:NL-LimburgVlag.svg|20px|link=Zastava Limburga|border]] [[Limburg (Nizozemska)|Limburg]]
| align=&quot;right&quot; | 25. august 2012.
| align=&quot;right&quot; | 25
| align=&quot;right&quot; | 25. august 2012.
| align=&quot;center&quot; | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Heerlen]]
|
|-
| [[Hellendoorn]]
| [[Datoteka:Flag of Overijssel.svg|20px|link=Zastava Overijssela|border]] [[Overijssel]]
| align=&quot;right&quot; | 28. oktobar 2013.
| align=&quot;right&quot; | 14
| align=&quot;right&quot; | 27. oktobar 2015.
| align=&quot;center&quot; | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Hellendoorn (gemeente)]]
|
|-
| [[Hellevoetsluis]]
| [[Datoteka:Flag of Zuid-Holland.svg|20px|link=Zastava Južne Holandije|border]] [[Južna Holandija]]
| align=&quot;right&quot; | 25. jul 2011.
| align=&quot;right&quot; | 1
| align=&quot;right&quot; | 25. jul 2011.
| align=&quot;center&quot; |
|
|-
| data-sort-value=&quot;Hertogenbosch&quot;| [['s-Hertogenbosch]]
| [[Datoteka:North Brabant-Flag.svg|20px|link=Zastava Sjevernog Brabanta|border]] [[Sjeverni Brabant]]
| align=&quot;right&quot; | 28. august 2012.
| align=&quot;right&quot; | 2
| align=&quot;right&quot; | 28. august 2012.
| align=&quot;center&quot; | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in 's-Hertogenbosch]]
|
|-
| [[Hilversum]]
| [[Datoteka:Flag North-Holland, Netherlands.svg|20px|link=Zastava Sjeverne Holandije|border]] [[Sjeverna Holandija]]
| align=&quot;right&quot; | 6. maj 2009.
| align=&quot;right&quot; | 92
| align=&quot;right&quot; | 2. novembar 2014.
| align=&quot;center&quot; |
|
|-
| [[Hof van Twente]]
| [[Datoteka:Flag of Overijssel.svg|20px|link=Zastava Overijssela|border]] [[Overijssel]]
| align=&quot;right&quot; | 12. jul 2013.
| align=&quot;right&quot; | 16
| align=&quot;right&quot; | 12. jul 2013.
| align=&quot;center&quot; |
|
|-
| [[Hoogeveen]]
| [[Datoteka:Flag Drenthe.svg|20px|link=Zastava Drenthea|border]] [[Drenthe]]
| align=&quot;right&quot; | 5. novembar 2014.
| align=&quot;right&quot; | 10
| align=&quot;right&quot; | 5. novembar 2014.
| align=&quot;center&quot; |
|
|-
| [[Hoogezand-Sappemeer]]
| [[Datoteka:Flag of Groningen.svg|20px|link=Zastava Groningena|border]] [[Groningen (provincija)|Groningen]]
| align=&quot;right&quot; |
| align=&quot;right&quot; | 1
| align=&quot;right&quot; |
| align=&quot;center&quot; |
|
|-
| [[Hoorn]]
| [[Datoteka:Flag North-Holland, Netherlands.svg|20px|link=Zastava Sjeverne Holandije|border]] [[Sjeverna Holandija]]
| align=&quot;right&quot; | 18. jun 2012.
| align=&quot;right&quot; | 15
| align=&quot;right&quot; | 18. jun 2012.
| align=&quot;center&quot; | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Hoorn]]
|
&lt;!-- Hulshorst Teil der Gemeinde Nunspeet; siehe dort --&gt;
|-
| [[Kampen (Nizozemska)|Kampen]]
| [[Datoteka:Flag of Overijssel.svg|20px|link=Zastava Overijssela|border]] [[Overijssel]]
| align=&quot;right&quot; | 21. april 2011.
| align=&quot;right&quot; | 44
| align=&quot;right&quot; | 5. jul 2013.
| align=&quot;center&quot; | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Kampen]]
|
|-
| [[Kerkrade]]
| [[Datoteka:NL-LimburgVlag.svg|20px|link=Zastava Limburga|border]] [[Limburg (Nizozemska)|Limburg]]
| align=&quot;right&quot; | 3. oktobar 2010.
| align=&quot;right&quot; | 2
| align=&quot;right&quot; | 2. jul 2013.
| align=&quot;center&quot; |
|
|-
| [[Leiden (grad)|Leiden]]
| [[Datoteka:Flag of Zuid-Holland.svg|20px|link=Zastava Južne Holandije|border]] [[Južna Holandija]]
| align=&quot;right&quot; | 8. april 2010.
| align=&quot;right&quot; | 6
| align=&quot;right&quot; | 2. novembar 2014.
| align=&quot;center&quot; | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Leiden]]
|
|-
| [[Lingewaal]]
| [[Datoteka:Flag of Gelderland.svg|20px|link=Zastava Gelderlanda|border]] [[Gelderland]]
| align=&quot;right&quot; |
| align=&quot;right&quot; |
| align=&quot;right&quot; |
| align=&quot;center&quot; | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Lingewaal]]
|
|-
| [[Lochem]]
| [[Datoteka:Flag of Gelderland.svg|20px|link=Zastava Gelderlanda|border]] [[Gelderland]]
| align=&quot;right&quot; | 30. august 2012.
| align=&quot;right&quot; | 2
| align=&quot;right&quot; | 30. august 2012.
| align=&quot;center&quot; |
|
|-
| [[Losser]]
| [[Datoteka:Flag of Overijssel.svg|20px|link=Zastava Overijssela|border]] [[Overijssel]]
| align=&quot;right&quot; | 11. jul 2013.
| align=&quot;right&quot; | 10
| align=&quot;right&quot; | 11. jul 2013.
| align=&quot;center&quot; |
|
|-
| [[Maarssen]]
| [[Datoteka:Utrecht (province)-Flag.svg|20px|link=Zastava Utrechta|border]] [[Utrecht (provincija)|Utrecht]]
| align=&quot;right&quot; | 27. februar 2013.
| align=&quot;right&quot; | 5
| align=&quot;right&quot; | 27. februar 2013.
| align=&quot;center&quot; |
|
|-
| [[Maasdriel]]
| [[Datoteka:Flag of Gelderland.svg|20px|link=Zastava Gelderlanda|border]] [[Gelderland]]
| align=&quot;right&quot; |
| align=&quot;right&quot; |
| align=&quot;right&quot; |
| align=&quot;center&quot; | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Maasdriel]]
|
|-
| [[Maassluis]]
| [[Datoteka:Flag of Zuid-Holland.svg|20px|link=Zastava Južne Holandije|border]] [[Južna Holandija]]
| align=&quot;right&quot; | 31. oktobar 2014.
| align=&quot;right&quot; | 5
| align=&quot;right&quot; | 31. oktobar 2014.
| align=&quot;center&quot; | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Maassluis]]
|
|-
| [[Maastricht]]
| [[Datoteka:NL-LimburgVlag.svg|20px|link=Zastava Limburga|border]] [[Limburg (Nizozemska)|Limburg]]
| align=&quot;right&quot; | 22. jun 2012.
| align=&quot;right&quot; |
| align=&quot;right&quot; | 22. oktobar 2013.
| align=&quot;center&quot; | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Maastricht]]
|
|-
| [[Menameradiel]]
| [[Datoteka:Frisian flag.svg|20px|link=Zastava Frieslanda|border]] [[Friesland]]
| align=&quot;right&quot; | 3. novembar 2014.
| align=&quot;right&quot; |
| align=&quot;right&quot; | 3. novembar 2014.
| align=&quot;center&quot; |
|
|-
| [[Menterwolde]]
| [[Datoteka:Flag of Groningen.svg|20px|link=Zastava Groningena|border]] [[Groningen (provincija)|Groningen]]
| align=&quot;right&quot; | 7. april 2014.
| align=&quot;right&quot; | 12
| align=&quot;right&quot; | 7. april 2014.
| align=&quot;center&quot; |
|
|-
| [[Meppel]]
| [[Datoteka:Flag Drenthe.svg|20px|link=Zastava Drenthea|border]] [[Drenthe]]
| align=&quot;right&quot; | 20. april 2011.
| align=&quot;right&quot; | 89
| align=&quot;right&quot; | 20. april 2011.
| align=&quot;center&quot; | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Meppel]]
|
|-
| [[Midden-Drenthe]]
| [[Datoteka:Flag Drenthe.svg|20px|link=Zastava Drenthea|border]] [[Drenthe]]
| align=&quot;right&quot; | 4. novembar 2014.
| align=&quot;right&quot; | 15
| align=&quot;right&quot; | 4. novembar 2014.
| align=&quot;center&quot; | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Midden-Drenthe]]
|
|-
| [[Montferland]]
| [[Datoteka:Flag of Gelderland.svg|20px|link=Zastava Gelderlanda|border]] [[Gelderland]]
| align=&quot;right&quot; | 10. jul 2013.
| align=&quot;right&quot; | 2
| align=&quot;right&quot; | 10. jul 2013.
| align=&quot;center&quot; |
|
&lt;!-- Mundendam Teil der Gemeinde Menterwolde, siehe dort --&gt;
|-
| [[Neder-Betuwe]]
| [[Datoteka:Flag of Gelderland.svg|20px|link=Zastava Gelderlanda|border]] [[Gelderland]]
| align=&quot;right&quot; | 26. jul 2011.
| align=&quot;right&quot; | 4
| align=&quot;right&quot; | 26. jul 2011.
| align=&quot;center&quot; | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Neder-Betuwe]]
|
|-
| [[Neerijnen]]
| [[Datoteka:Flag of Gelderland.svg|20px|link=Zastava Gelderlanda|border]] [[Gelderland]]
| align=&quot;right&quot; | 6. august 2010.
| align=&quot;right&quot; | 4
| align=&quot;right&quot; | 6. august 2010.
| align=&quot;center&quot; |
|
|-
| [[Nijkerk]]
| [[Datoteka:Flag of Gelderland.svg|20px|link=Zastava Gelderlanda|border]] [[Gelderland]]
| align=&quot;right&quot; | 8. jul 2013.
| align=&quot;right&quot; | 54
| align=&quot;right&quot; | 8. jul 2013.
| align=&quot;center&quot; | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Nijkerk]]
|
|-
| [[Nunspeet]]
| [[Datoteka:Flag of Gelderland.svg|20px|link=Zastava Gelderlanda|border]] [[Gelderland]]
| align=&quot;right&quot; | 7. jul 2013.
| align=&quot;right&quot; | 1
| align=&quot;right&quot; | 7. jul 2013.
| align=&quot;center&quot; |
|
&lt;!-- Ochten Teil der Gemeinde Neder-Betuwe; siehe dort --&gt;
|-
| [[Oldambt]]
| [[Datoteka:Flag of Groningen.svg|20px|link=Zastava Groningena|border]] [[Groningen (provincija)|Groningen]]
| align=&quot;right&quot; | 3. jul 2013.
| align=&quot;right&quot; | 10
| align=&quot;right&quot; | 3. jul 2013.
| align=&quot;center&quot; |
|
|-
| [[Ommen]]
| [[Datoteka:Flag of Overijssel.svg|20px|link=Zastava Overijssela|border]] [[Overijssel]]
| align=&quot;right&quot; | 4. mart 2013.
| align=&quot;right&quot; | 8
| align=&quot;right&quot; | 4. mart 2013.
| align=&quot;center&quot; | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Ommen (gemeente)]]
|
|-
| [[Oost Gelre]]
| [[Datoteka:Flag of Gelderland.svg|20px|link=Zastava Gelderlanda|border]] [[Gelderland]]
| align=&quot;right&quot; | 24. august 2012.
| align=&quot;right&quot; | 43
| align=&quot;right&quot; | 24. august 2012.
| align=&quot;center&quot; |
|
|-
| [[Oosterhout]]
| [[Datoteka:North Brabant-Flag.svg|20px|link=Zastava Sjevernog Brabanta|border]] [[Sjeverni Brabant]]
| align=&quot;right&quot; | 31. oktobar 2014.
| align=&quot;right&quot; | 3
| align=&quot;right&quot; | 31. oktobar 2014.
| align=&quot;center&quot; | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Oosterhout, North Brabant]]
|
&lt;!-- Oostvoorne Teil der Gemeinde Westvoorne; siehe dort --&gt;
&lt;!-- Ophemert Teil der Gemeinde Neerijnen; siehe dort --&gt;
|-
| [[Oss (Nizozemska)|Oss]]
| [[Datoteka:North Brabant-Flag.svg|20px|link=Zastava Sjevernog Brabanta|border]] [[Sjeverni Brabant]]
| align=&quot;right&quot; | 23. jul 2011.
| align=&quot;right&quot; | 263
| align=&quot;right&quot; | 8. april 2014.
| align=&quot;center&quot; | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Oss]]
|
|-
| [[Oudewater]]
| [[Datoteka:Utrecht (province)-Flag.svg|20px|link=Zastava Utrechta|border]] [[Utrecht (provincija)|Utrecht]]
| align=&quot;right&quot; | 19. februar 2015.
| align=&quot;right&quot; | 263
| align=&quot;right&quot; | 19. februar 2015.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.deweekkrant.nl/pages.php?page=3121002|title=Omgekomen familie Vos herdacht met Stolpersteine - Zenderstreek Montfoort/Oudewater - dé Weekkrant|author=4worx|work=deweekkrant.nl|access-date=19. 6. 2015}}&lt;/ref&gt;
| align=&quot;center&quot; | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Oudewater]]
|
|-
| [[Pekela]]
| [[Datoteka:Flag of Groningen.svg|20px|link=Zastava Groningena|border]] [[Groningen (provincija)|Groningen]]
| align=&quot;right&quot; | 19. jun 2012.
| align=&quot;right&quot; | 56
| align=&quot;right&quot; | 19. jun 2012.
| align=&quot;center&quot; |
|
|-
| [[Purmerend]]
| [[Datoteka:Flag North-Holland, Netherlands.svg|20px|link=Zastava Sjeverne Holandije|border]] [[Sjeverna Holandija]]
| align=&quot;right&quot; | 24. februar 2015.
| align=&quot;right&quot; | 1
| align=&quot;right&quot; | 24. februar 2015.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.rtvpurmerend.nl/nieuws/article/5394907/plaatsing-van-een-stolperstein-struikelsteen-door-kunstenaar-gunter-demnig/|title=Plaatsing van een Stolperstein (struikelsteen) door kunstenaar Gunter Demnig|work=rtvpurmerend.nl|access-date=19. 6. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20151208061836/http://www.rtvpurmerend.nl/nieuws/article/5394907/plaatsing-van-een-stolperstein-struikelsteen-door-kunstenaar-gunter-demnig/|archive-date=8. 12. 2015|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
| align=&quot;center&quot; |
|
|-
| [[Raalte]]
| [[Datoteka:Flag of Overijssel.svg|20px|link=Zastava Overijssela|border]] [[Overijssel]]
| align=&quot;right&quot; | 6. april 2014.
| align=&quot;right&quot; | 13
| align=&quot;right&quot; | 6. april 2014.
| align=&quot;center&quot; | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Raalte]]
|
|-
| data-sort-value=&quot;Ronde Venen&quot; | [[De Ronde Venen]]
| [[Datoteka:Utrecht (province)-Flag.svg|20px|link=Zastava Utrechta|border]] [[Utrecht (provincija)|Utrecht]]
| align=&quot;right&quot; | 23. august 2012.
| align=&quot;right&quot; | 9
| align=&quot;right&quot; | 23. august 2012.
| align=&quot;center&quot; | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in De Ronde Venen]]
|
|-
| [[Roosendaal]]
| [[Datoteka:North Brabant-Flag.svg|20px|link=Zastava Sjevernog Brabanta|border]] [[Sjeverni Brabant]]
| align=&quot;right&quot; | 6. april 2010.
| align=&quot;right&quot; | 24
| align=&quot;right&quot; | 22. jul 2011.
| align=&quot;center&quot; | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Roosendaal]]
|
|-
| [[Rotterdam]]
| [[Datoteka:Flag of Zuid-Holland.svg|20px|link=Zastava Južne Holandije|border]] [[Južna Holandija]]
| align=&quot;right&quot; | 7. april 2010.
| align=&quot;right&quot; | 128
| align=&quot;right&quot; | 10. april 2014.
| align=&quot;center&quot; | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Rotterdam]]
|
|-
| [[Rijssen-Holten]]
| [[Datoteka:Flag of Overijssel.svg|20px|link=Zastava Overijssela|border]] [[Overijssel]]
| align=&quot;right&quot; | 31. mart 2010.
| align=&quot;right&quot; | 33
| align=&quot;right&quot; | 1. april 2010.
| align=&quot;center&quot; |
|
|-
| [[Rijswijk (Južna Holandija)|Rijswijk]]
| [[Datoteka:Flag of Zuid-Holland.svg|20px|link=Zastava Južne Holandije|border]] [[Južna Holandija]]
| align=&quot;right&quot; | 24. februar 2015.
| align=&quot;right&quot; |
| align=&quot;right&quot; | 24. februar 2015.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.grootrijswijk.nl/nieuws/eerste-stolpersteine-in-rijswijk-1.4781433|title=Eerste Stolpersteine in Rijswijk|work=Groot Rijswijk|access-date=19. 6. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150402165014/http://www.grootrijswijk.nl/nieuws/eerste-stolpersteine-in-rijswijk-1.4781433|archive-date=2. 4. 2015|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
| align=&quot;center&quot; | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Rijswijk, South Holland]]
|
|-
| [[Schagen]]
| [[Datoteka:Flag North-Holland, Netherlands.svg|20px|link=Zastava Sjeverne Holandije|border]] [[Sjeverna Holandija]]
| align=&quot;right&quot; | 25. oktobar 2013.
| align=&quot;right&quot; | 9
| align=&quot;right&quot; | 25. oktobar 2013.
| align=&quot;center&quot; | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Schagen]]
|
|-
| [[Schiedam]]
| [[Datoteka:Flag North-Holland, Netherlands.svg|20px|link=Zastava Sjeverne Holandije|border]] [[Sjeverna Holandija]]
| align=&quot;right&quot; | 11. april 2014.
| align=&quot;right&quot; |
| align=&quot;right&quot; | 11. april 2014.
| align=&quot;center&quot; | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Schiedam]]
|
|-
| [[Sittard-Geleen]]
| [[Datoteka:NL-LimburgVlag.svg|20px|link=Zastava Limburga|border]] [[Limburg (Nizozemska)|Limburg]]
| align=&quot;right&quot; | 8. novembar 2014.
| align=&quot;right&quot; | 160
| align=&quot;right&quot; | 24. jun 2022.
| align=&quot;center&quot; | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Sittard-Geleen]]
|
|-
| [[Slochteren]]
| [[Datoteka:Flag of Groningen.svg|20px|link=Zastava Groningena|border]] [[Groningen (provincija)|Groningen]]
| align=&quot;right&quot; |
| align=&quot;right&quot; | 4
| align=&quot;right&quot; |
| align=&quot;center&quot; |
|
&lt;!-- Sneek Teil der Gemeinde Súdwest-Fryslân; siehe dort --&gt;
|-
| [[Soest (Nizozemska)|Soest]]
| [[Datoteka:Utrecht (province)-Flag.svg|20px|link=Zastava Utrechta|border]] [[Utrecht (provincija)|Utrecht]]
| align=&quot;right&quot; | 6. august 2010.
| align=&quot;right&quot; | 1
| align=&quot;right&quot; | 6. august 2010.
| align=&quot;center&quot; | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Soest, Netherlands]]
|
|-
| [[Spijkenisse]]
| [[Datoteka:Flag of Zuid-Holland.svg|20px|link=Zastava Južne Holandije|border]] [[Južna Holandija]]
| align=&quot;right&quot; | 21. jun 2012.
| align=&quot;right&quot; | 5
| align=&quot;right&quot; | 21. jun 2012.
| align=&quot;center&quot; |
|
|-
| [[Stadskanaal]]
| [[Datoteka:Flag of Groningen.svg|20px|link=Zastava Groningena|border]] [[Groningen (provincija)|Groningen]]
| align=&quot;right&quot; |
| align=&quot;right&quot; | 41
| align=&quot;right&quot; | 3. novembar 2014.
| align=&quot;center&quot; | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Stadskanaal]]
|
|-
| [[Súdwest-Fryslân]]
| [[Datoteka:Frisian flag.svg|20px|link=Zastava Frieslanda|border]] [[Friesland]]
| align=&quot;right&quot; | 20. april 2009.
| align=&quot;right&quot; | 25
| align=&quot;right&quot; | 11. april 2010.
| align=&quot;center&quot; | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Súdwest-Fryslân]]
|
|-
| [[Tiel]]
| [[Datoteka:Flag of Gelderland.svg|20px|link=Zastava Gelderlanda|border]] [[Gelderland]]
| align=&quot;right&quot; | 7. april 2010.
| align=&quot;right&quot; | 21
| align=&quot;right&quot; | 7. april 2010.
| align=&quot;center&quot; | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Tiel]]
|
|-
| [[Tilburg]]
| [[Datoteka:North Brabant-Flag.svg|20px|link=Zastava Sjevernog Brabanta|border]] [[Sjeverni Brabant]]
| align=&quot;right&quot; | 6. april 2010
| align=&quot;right&quot; | 7
| align=&quot;right&quot; | 6. april 2010.
| align=&quot;center&quot; | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Tilburg]]
|
|-
| [[Tynaarlo]]
| [[Datoteka:Flag Drenthe.svg|20px|link=Zastava Drenthea|border]] [[Drenthe]]
| align=&quot;right&quot; | 19. april 2011.
| align=&quot;right&quot; | 20
| align=&quot;right&quot; | 19. april 2011.
| align=&quot;center&quot; | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Tynaarlo]]
|
|-
| [[Urk]]
| [[Datoteka:Flevolandflag.svg|20px|link=Zastava Flevolanda|border]] [[Flevoland]]
| align=&quot;right&quot; | 21. april 2011.
| align=&quot;right&quot; | 3
| align=&quot;right&quot; | 21. april 2011.
| align=&quot;center&quot; | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Urk]]
|
|-
| [[Utrecht]]
| [[Datoteka:Utrecht (province)-Flag.svg|20px|link=Zastava Utrechta|border]] [[Utrecht (provincija)|Utrecht]]
| align=&quot;right&quot; | 8. april 2010.
| align=&quot;right&quot; | 8
| align=&quot;right&quot; | 28. april 2011.
| align=&quot;center&quot; | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Utrecht]]
|
|-
| [[Vaals]]
| [[Datoteka:NL-LimburgVlag.svg|20px|link=Zastava Limburga|border]] [[Limburg (Nizozemska)|Limburg]]
| align=&quot;right&quot; | 19. jul 2011.
| align=&quot;right&quot; | 9
| align=&quot;right&quot; | 26. jul 2019.
| align=&quot;center&quot; | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Vaals]]
|
|-
| [[Valkenburg aan de Geul]]
| [[Datoteka:NL-LimburgVlag.svg|20px|link=Zastava Limburga|border]] [[Limburg (Nizozemska)|Limburg]]
| align=&quot;right&quot; | 7. novembar 2014.
| align=&quot;right&quot; | 42
| align=&quot;right&quot; | 5. octobar 2017.
| align=&quot;center&quot; | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Valkenburg aan de Geul]]
|
|-
| [[Venlo]]
| [[Datoteka:NL-LimburgVlag.svg|20px|link=Zastava Limburga|border]] [[Limburg (Nizozemska)|Limburg]]
| align=&quot;right&quot; | 22. jun 2012.
| align=&quot;right&quot; | 1
| align=&quot;right&quot; | 22. jun 2012.
| align=&quot;center&quot; | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Venlo]]
|
|-
| [[Vianen]]
| [[Datoteka:Utrecht (province)-Flag.svg|20px|link=Zastava Utrechta|border]] [[Utrecht (provincija)|Utrecht]]
| align=&quot;right&quot; | 4. jul 2013.
| align=&quot;right&quot; | 2
| align=&quot;right&quot; | 4. jul 2013.
| align=&quot;center&quot; |
|
&lt;!-- Wehl Teil der Gemeinde Doetinchem; siehe dort --&gt;
|-
| [[Weesp]]
| [[Datoteka:Flag North-Holland, Netherlands.svg|20px|link=Zastava Sjeverne Holandije|border]] [[Sjeverna Holandija]]
| align=&quot;right&quot; | 6. maj 2009.
| align=&quot;right&quot; | 56
| align=&quot;right&quot; | 9. april 2010.
| align=&quot;center&quot; | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Weesp]]
|
|-
| [[Werkendam]]
| [[Datoteka:North Brabant-Flag.svg|20px|link=Zastava Sjevernog Brabanta|border]] [[Sjeverni Brabant]]
| align=&quot;right&quot; | 6. april 2010.
| align=&quot;right&quot; | 3
| align=&quot;right&quot; | 6. april 2010.
| align=&quot;center&quot; | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Werkendam]]
|
|-
| [[Weststellingwerf]]
| [[Datoteka:Frisian flag.svg|20px|link=Zastava Frieslanda|border]] [[Friesland]]
| align=&quot;right&quot; | 7. april 2014.
| align=&quot;right&quot; | 5
| align=&quot;right&quot; | 7. april 2014.
| align=&quot;center&quot; | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Weststellingwerf]]
|
|-
| [[Westvoorne]]
| [[Datoteka:Flag of Zuid-Holland.svg|20px|link=Zastava Južne Holandije|border]] [[Južna Holandija]]
| align=&quot;right&quot; | 25. jul 2011.
| align=&quot;right&quot; | 6
| align=&quot;right&quot; | 25. jul 2011.
| align=&quot;center&quot; | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Westvoorne]]
|
|-
| [[Wierden]]
| [[Datoteka:Flag of Overijssel.svg|20px|link=Zastava Overijssela|border]] [[Overijssel]]
| align=&quot;right&quot; | 19. jun 2012.
| align=&quot;right&quot; | 21
| align=&quot;right&quot; | 25. oktobar 2013.
| align=&quot;center&quot; |
|
|-
| [[Winterswijk]]
| [[Datoteka:Flag of Gelderland.svg|20px|link=Zastava Gelderlanda|border]] [[Gelderland]]
| align=&quot;right&quot; | 21. jun 2012.
| align=&quot;right&quot; | 2
| align=&quot;right&quot; | 21. jun 2012.
| align=&quot;center&quot; | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Winterswijk]]
|
&lt;!-- Wolvega Teil der Gemeinde Weststellingwerf, siehe dort --&gt;
|-
| [[Zaanstad]]
| [[Datoteka:Flag North-Holland, Netherlands.svg|20px|link=Zastava Sjeverne Holandije|border]] [[Sjeverna Holandija]]
| align=&quot;right&quot; | 5. maj 2009.
| align=&quot;right&quot; | 2
| align=&quot;right&quot; | 5. maj 2009.
| align=&quot;center&quot; | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Zaanstad]]
|
|-
| [[Zaltbommel]]
| [[Datoteka:Flag of Gelderland.svg|20px|link=Zastava Gelderlanda|border]] [[Gelderland]]
| align=&quot;right&quot; | 24. august 2012.
| align=&quot;right&quot; | 3
| align=&quot;right&quot; | 24. august 2012.
| align=&quot;center&quot; | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Zaltbommel]]
|
&lt;!-- Zuidland Teil der Gemeinde Bernisse; siehe dort --&gt;
&lt;!-- Zuidlaren Teil der Gemeinde Tynaarlo; siehe dort --&gt;
|-
| [[Zutphen]]
| [[Datoteka:Flag of Gelderland.svg|20px|link=Zastava Gelderlanda|border]] [[Gelderland]]
| align=&quot;right&quot; | 10. jul 2013.
| align=&quot;right&quot; | 18
| align=&quot;right&quot; | 6. april 2014.
| align=&quot;center&quot; | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Zutphen]]
|
|-
| [[Zwartewaterland]]
| [[Datoteka:Flag of Overijssel.svg|20px|link=Zastava Overijssela|border]] [[Overijssel]]
| align=&quot;right&quot; | 5. novembar 2014.
| align=&quot;right&quot; | 11
| align=&quot;right&quot; | 5. novembar 2014.
| align=&quot;center&quot; |
|
|-
| [[Zwijndrecht (Nizozemska)|Zwijndrecht]]
| [[Datoteka:Flag of Zuid-Holland.svg|20px|link=Zastava Južne Holandije|border]] [[Južna Holandija]]
| align=&quot;right&quot; | 18. februar 2015.
| align=&quot;right&quot; | 19
| align=&quot;right&quot; | 2. mart 2019.
| align=&quot;center&quot; | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Zwijndrecht]]
|
|-
| [[Zwolle]]
| [[Datoteka:Flag of Overijssel.svg|20px|link=Zastava Overijssela|border]] [[Overijssel]]
| align=&quot;right&quot; | 6. april 2014.
| align=&quot;right&quot; |
| align=&quot;right&quot; | 6. april 2014.
| align=&quot;center&quot; | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Zwolle]]
|
|}

{{Lokacijska karta+|float=center|Nizozemska|width=1000|caption=Kamenovi spoticanja u Nizozemskoj&lt;br&gt;&lt;small&gt;(U zagradi se nalazi broj postavljenih kamenova u prikazanom gradu)&lt;/small&gt;|places=
{{Lokacijska karta~|Nizozemska|lat=51.926667|long=6.580678|label=[[Aalten]]&lt;small&gt;(27)&lt;/small&gt;|position=right|mark=Red pog.svg}}
{{Lokacijska karta~|Nizozemska|lat=51.954360|long=4.962428|label=[[Ameide]]&lt;small&gt;(2)&lt;/small&gt;|position=right|mark=Red pog.svg}}
{{Lokacijska karta~|Nizozemska|lat=52.367027|long=6.668492|label=[[Almelo]]|position=right|mark=Red pog.svg}}
{{Lokacijska karta~|Nizozemska|lat=52.370216|long=4.895168|label=[[Amsterdam]]|position=right|mark=Red pog.svg}}
{{Lokacijska karta~|Nizozemska|lat=52.992753|long=6.564228|label=[[Assen]]&lt;small&gt;(23)&lt;/small&gt;|position=right|mark=Red pog.svg}}
{{Lokacijska karta~|Nizozemska|lat=53.301675|long=6.599829|label=[[Bedum]]&lt;small&gt;(20)&lt;/small&gt;|position=right|mark=Red pog.svg}}
{{Lokacijska karta~|Nizozemska|lat=52.859935|long=6.514632|label=[[Beilen]]&lt;small&gt;(15)&lt;/small&gt;|position=bottom|mark=Red pog.svg}}
{{Lokacijska karta~|Nizozemska|lat=52.113504|long=6.520360|label=[[Berkelland]]&lt;small&gt;(88)&lt;/small&gt;|position=top|mark=Red pog.svg}}
{{Lokacijska karta~|Nizozemska|lat=51.828740|long=4.243191|label=[[Bernisse]]&lt;small&gt;(3)&lt;/small&gt;|position=right|mark=Red pog.svg}}
{{Lokacijska karta~|Nizozemska|lat=52.486984|long=4.657447|label=[[Beverwijk]]&lt;small&gt;(13)&lt;/small&gt;|position=right|mark=Red pog.svg}}
{{Lokacijska karta~|Nizozemska|lat=52.113504|long=6.520360|label=[[Borculo]]|position=right|mark=Red pog.svg}}
{{Lokacijska karta~|Nizozemska|lat=52.889372|long=6.888404|label=[[Borger-Odoorn]]|position=right|mark=Red pog.svg}}
{{Lokacijska karta~|Nizozemska|lat=52.300237|long=6.753726|label=[[Borne]]&lt;small&gt;(81)&lt;/small&gt;|position=right|mark=Red pog.svg}}
{{Lokacijska karta~|Nizozemska|lat=51.902582|long=4.163685|label=[[Brielle]]&lt;small&gt;(21)&lt;/small&gt;|position=right|mark=Red pog.svg}}
{{Lokacijska karta~|Nizozemska|lat=52.273789|long=5.166387|label=[[Bussum]]&lt;small&gt;(2)&lt;/small&gt;|position=right|mark=Red pog.svg}}
{{Lokacijska karta~|Nizozemska|lat=52.661357|long=6.741062|label=[[Coevorden]]&lt;small&gt;(36)&lt;/small&gt;|position=right|mark=Red pog.svg}}
{{Lokacijska karta~|Nizozemska|lat=51.956108|long=5.240045|label=[[Culemborg]]&lt;small&gt;(46)&lt;/small&gt;|position=right|mark=Red pog.svg}}
{{Lokacijska karta~|Nizozemska|lat=52.070498|long=4.300700|label=[[Den Haag]]&lt;small&gt;(156)&lt;/small&gt;|position=right|mark=Red pog.svg}}
{{Lokacijska karta~|Nizozemska|lat=52.014288|long=6.139782|label=[[Doesburg]]&lt;small&gt;(10)&lt;/small&gt;|position=right|mark=Red pog.svg}}
{{Lokacijska karta~|Nizozemska|lat=51.964699|long=6.293774|label=[[Doetinchem]]&lt;small&gt;(7)&lt;/small&gt;|position=right|mark=Red pog.svg}}
{{Lokacijska karta~|Nizozemska|lat=51.813298|long=4.690093|label=[[Dordrecht]]&lt;small&gt;(8)&lt;/small&gt;|position=right|mark=Red pog.svg}}
{{Lokacijska karta~|Nizozemska|lat=51.093224|long=5.907364|label=[[Echt-Susteren]]&lt;small&gt;(4)&lt;/small&gt;|position=right|mark=Red pog.svg}}
{{Lokacijska karta~|Nizozemska|lat=51.441642|long=5.469722|label=[[Eindhoven]]&lt;small&gt;(244)&lt;/small&gt;|position=right|mark=Red pog.svg}}
{{Lokacijska karta~|Nizozemska|lat=52.785804|long=6.897585|label=[[Emmen]]&lt;small&gt;(90)&lt;/small&gt;|position=right|mark=Red pog.svg}}
{{Lokacijska karta~|Nizozemska|lat=52.221537|long=6.893662|label=[[Enschede]]&lt;small&gt;(27)&lt;/small&gt;|position=right|mark=Red pog.svg}}
{{Lokacijska karta~|Nizozemska|lat=51.702366|long=4.849978|label=[[Geertruidenberg]]&lt;small&gt;(10)&lt;/small&gt;|position=right|mark=Red pog.svg}}
{{Lokacijska karta~|Nizozemska|lat=51.759197|long=4.116981|label=[[Goeree-Overflakkee]]&lt;small&gt;(1)&lt;/small&gt;|position=right|mark=Red pog.svg}}
{{Lokacijska karta~|Nizozemska|lat=51.523677|long=5.064195|label=[[Goirle]]&lt;small&gt;(5)&lt;/small&gt;|position=right|mark=Red pog.svg}}
{{Lokacijska karta~|Nizozemska|lat=52.011521|long=4.710463|label=[[Gouda]]&lt;small&gt;(183)&lt;/small&gt;|position=right|mark=Red pog.svg}}
{{Lokacijska karta~|Nizozemska|lat=51.758925|long=5.738358|label=[[Grave]]&lt;small&gt;(2)&lt;/small&gt;|position=right|mark=Red pog.svg}}
{{Lokacijska karta~|Nizozemska|lat=53.219383|long=6.566502|label=[[Groningen]]&lt;small&gt;(9)&lt;/small&gt;|position=top|mark=Red pog.svg}}
{{Lokacijska karta~|Nizozemska|lat=53.211132|long=6.274589|label=[[Grootegast]]&lt;small&gt;(1)&lt;/small&gt;|position=left|mark=Red pog.svg}}
{{Lokacijska karta~|Nizozemska|lat=52.158151|long=6.747340|label=[[Haaksbergen]]&lt;small&gt;(23)&lt;/small&gt;|position=right|mark=Red pog.svg}}
{{Lokacijska karta~|Nizozemska|lat=52.387388|long=4.646219|label=[[Haarlem]]|position=right|mark=Red pog.svg}}
{{Lokacijska karta~|Nizozemska|lat=52.575408|long=6.616695|label=[[Hardenberg]]&lt;small&gt;(36)&lt;/small&gt;|position=right|mark=Red pog.svg}}
{{Lokacijska karta~|Nizozemska|lat=53.171826|long=6.605243|label=[[Haren]]&lt;small&gt;(29)&lt;/small&gt;|position=left|mark=Red pog.svg}}
{{Lokacijska karta~|Nizozemska|lat=53.174638|long=5.425152|label=[[Harlingen]]&lt;small&gt;(45)&lt;/small&gt;|position=right|mark=Red pog.svg}}
{{Lokacijska karta~|Nizozemska|lat=52.473931|long=6.068176|label=[[Hattem]]&lt;small&gt;(16)&lt;/small&gt;|position=right|mark=Red pog.svg}}
{{Lokacijska karta~|Nizozemska|lat=50.888174|long=5.979499|label=[[Heerlen]]&lt;small&gt;(25)&lt;/small&gt;|position=right|mark=Red pog.svg}}
{{Lokacijska karta~|Nizozemska|lat=52.387045|long=6.454295|label=[[Hellendoorn]]&lt;small&gt;(14)&lt;/small&gt;|position=right|mark=Red pog.svg}}
{{Lokacijska karta~|Nizozemska|lat=51.831863|long=4.131810|label=[[Hellevoetsluis]]&lt;small&gt;(1)&lt;/small&gt;|position=left|mark=Red pog.svg}}
{{Lokacijska karta~|Nizozemska|lat=51.697816|long=5.303675|label=[['s-Hertogenbosch]]&lt;small&gt;(2)&lt;/small&gt;|position=right|mark=Red pog.svg}}
{{Lokacijska karta~|Nizozemska|lat=52.229170|long=5.166897|label=[[Hilversum]]&lt;small&gt;(92)&lt;/small&gt;|position=right|mark=Red pog.svg}}
{{Lokacijska karta~|Nizozemska|lat=52.241427|long=6.591555|label=[[Hof van Twente]]&lt;small&gt;(16)&lt;/small&gt;|position=right|mark=Red pog.svg}}
{{Lokacijska karta~|Nizozemska|lat=52.728616|long=6.490100|label=[[Hoogeveen]]&lt;small&gt;(10)&lt;/small&gt;|position=right|mark=Red pog.svg}}
{{Lokacijska karta~|Nizozemska|lat=53.163474|long=6.756320|label=[[Hoogezand-Sappemeer]]&lt;small&gt;(1)&lt;/small&gt;|position=right|mark=Red pog.svg}}
{{Lokacijska karta~|Nizozemska|lat=52.642365|long=5.060212|label=[[Hoorn]]&lt;small&gt;(15)&lt;/small&gt;|position=right|mark=Red pog.svg}}
{{Lokacijska karta~|Nizozemska|lat=52.557964|long=5.914462|label=[[Kampen]]&lt;small&gt;(44)&lt;/small&gt;|position=right|mark=Red pog.svg}}
{{Lokacijska karta~|Nizozemska|lat=50.865946|long=6.070549|label=[[Kerkrade]]&lt;small&gt;(2)&lt;/small&gt;|position=right|mark=Red pog.svg}}
{{Lokacijska karta~|Nizozemska|lat=52.160114|long=4.497010|label=[[Leiden]]&lt;small&gt;(6)&lt;/small&gt;|position=right|mark=Red pog.svg}}
{{Lokacijska karta~|Nizozemska|lat=51.838089|long=5.076384|label=[[Lingewaal]]|position=left|mark=Red pog.svg}}
{{Lokacijska karta~|Nizozemska|lat=52.161411|long=6.415599|label=[[Lochem]]&lt;small&gt;(2)&lt;/small&gt;|position=right|mark=Red pog.svg}}
{{Lokacijska karta~|Nizozemska|lat=52.262852|long=7.005785|label=[[Losser]]&lt;small&gt;(10)&lt;/small&gt;|position=right|mark=Red pog.svg}}
{{Lokacijska karta~|Nizozemska|lat=52.131907|long=5.017102|label=[[Maarssen]]&lt;small&gt;(5)&lt;/small&gt;|position=right|mark=Red pog.svg}}
{{Lokacijska karta~|Nizozemska|lat=51.785752|long=5.302645|label=[[Maasdriel]]|position=right|mark=Red pog.svg}}
{{Lokacijska karta~|Nizozemska|lat=51.922607|long=4.254566|label=[[Maassluis]]&lt;small&gt;(5)&lt;/small&gt;|position=right|mark=Red pog.svg}}
{{Lokacijska karta~|Nizozemska|lat=50.851368|long=5.690973|label=[[Maastricht]]|position=top|mark=Red pog.svg}}
{{Lokacijska karta~|Nizozemska|lat=53.202184|long=5.665033|label=[[Menameradiel]]|position=left|mark=Red pog.svg}}
{{Lokacijska karta~|Nizozemska|lat=53.138772|long=6.928500|label=[[Menterwolde]]&lt;small&gt;(12)&lt;/small&gt;|position=right|mark=Red pog.svg}}
{{Lokacijska karta~|Nizozemska|lat=52.692123|long=6.193719|label=[[Meppel]]&lt;small&gt;(89)&lt;/small&gt;|position=right|mark=Red pog.svg}}
{{Lokacijska karta~|Nizozemska|lat=52.888376|long=6.525233|label=[[Midden-Drenthe]]&lt;small&gt;(15)&lt;/small&gt;|position=right|mark=Red pog.svg}}
{{Lokacijska karta~|Nizozemska|lat=51.919617|long=6.246311|label=[[Montferland]]&lt;small&gt;(2)&lt;/small&gt;|position=right|mark=Red pog.svg}}
{{Lokacijska karta~|Nizozemska|lat=51.920663|long=5.593007|label=[[Neder-Betuwe]]&lt;small&gt;(4)&lt;/small&gt;|position=right|mark=Red pog.svg}}
{{Lokacijska karta~|Nizozemska|lat=51.831902|long=5.279356|label=[[Neerijnen]]&lt;small&gt;(4)&lt;/small&gt;|position=right|mark=Red pog.svg}}
{{Lokacijska karta~|Nizozemska|lat=52.222484|long=5.483563|label=[[Nijkerk]]&lt;small&gt;(54)&lt;/small&gt;|position=right|mark=Red pog.svg}}
{{Lokacijska karta~|Nizozemska|lat=52.374772|long=5.769895|label=[[Nunspeet]]&lt;small&gt;(1)&lt;/small&gt;|position=right|mark=Red pog.svg}}
{{Lokacijska karta~|Nizozemska|lat=53.203691|long=7.052970|label=[[Oldambt]]&lt;small&gt;(10)&lt;/small&gt;|position=right|mark=Red pog.svg}}
{{Lokacijska karta~|Nizozemska|lat=52.524806|long=6.426293|label=[[Ommen]]&lt;small&gt;(8)&lt;/small&gt;|position=right|mark=Red pog.svg}}
{{Lokacijska karta~|Nizozemska|lat=52.018364|long=6.579187|label=[[Oost Gelre]]&lt;small&gt;(43)&lt;/small&gt;|position=right|mark=Red pog.svg}}
{{Lokacijska karta~|Nizozemska|lat=51.641020|long=4.861690|label=[[Oosterhout]]&lt;small&gt;(3)&lt;/small&gt;|position=right|mark=Red pog.svg}}
{{Lokacijska karta~|Nizozemska|lat=51.761180|long=5.514048|label=[[Oss]]&lt;small&gt;(263)&lt;/small&gt;|position=right|mark=Red pog.svg}}
{{Lokacijska karta~|Nizozemska|lat=52.024163|long=4.868417|label=[[Oudewater]]&lt;small&gt;(263)&lt;/small&gt;|position=right|mark=Red pog.svg}}
{{Lokacijska karta~|Nizozemska|lat=53.088972|long=6.981090|label=[[Pekela]]&lt;small&gt;(56)&lt;/small&gt;|position=right|mark=Red pog.svg}}
{{Lokacijska karta~|Nizozemska|lat=52.514381|long=4.964061|label=[[Purmerend]]&lt;small&gt;(1)&lt;/small&gt;|position=right|mark=Red pog.svg}}
{{Lokacijska karta~|Nizozemska|lat=52.379857|long=6.286237|label=[[Raalte]]&lt;small&gt;(13)&lt;/small&gt;|position=left|mark=Red pog.svg}}
{{Lokacijska karta~|Nizozemska|lat=52.227487|long=4.909627|label=[[De Ronde Venen]]&lt;small&gt;(9)&lt;/small&gt;|position=right|mark=Red pog.svg}}
{{Lokacijska karta~|Nizozemska|lat=51.535849|long=4.465321|label=[[Roosendaal]]&lt;small&gt;(24)&lt;/small&gt;|position=right|mark=Red pog.svg}}
{{Lokacijska karta~|Nizozemska|lat=51.924420|long=4.477733|label=[[Rotterdam]]&lt;small&gt;(128)&lt;/small&gt;|position=top|mark=Red pog.svg}}
{{Lokacijska karta~|Nizozemska|lat=52.292506|long=6.439999|label=[[Rijssen-Holten]]&lt;small&gt;(33)&lt;/small&gt;|position=left|mark=Red pog.svg}}
{{Lokacijska karta~|Nizozemska|lat=52.037698|long=4.321974|label=[[Rijswijk]]|position=right|mark=Red pog.svg}}
{{Lokacijska karta~|Nizozemska|lat=52.788091|long=4.804400|label=[[Schagen]]&lt;small&gt;(9)&lt;/small&gt;|position=right|mark=Red pog.svg}}
{{Lokacijska karta~|Nizozemska|lat=51.916960|long=4.398819|label=[[Schiedam]]|position=right|mark=Red pog.svg}}
{{Lokacijska karta~|Nizozemska|lat=51.003168|long=5.823671|label=[[Sittard-Geleen]]&lt;small&gt;(10)&lt;/small&gt;|position=right|mark=Red pog.svg}}
{{Lokacijska karta~|Nizozemska|lat=53.212278|long=6.801653|label=[[Slochteren]]&lt;small&gt;(4)&lt;/small&gt;|position=top|mark=Red pog.svg}}
{{Lokacijska karta~|Nizozemska|lat=52.176352|long=5.299197|label=[[Soest]]&lt;small&gt;(1)&lt;/small&gt;|position=right|mark=Red pog.svg}}
{{Lokacijska karta~|Nizozemska|lat=51.856150|long=4.297218|label=[[Spijkenisse]]&lt;small&gt;(5)&lt;/small&gt;|position=right|mark=Red pog.svg}}
{{Lokacijska karta~|Nizozemska|lat=52.991985|long=6.946222|label=[[Stadskanaal]]&lt;small&gt;(41)&lt;/small&gt;|position=right|mark=Red pog.svg}}
{{Lokacijska karta~|Nizozemska|lat=53.012409|long=5.537763|label=[[Súdwest-Fryslân]]&lt;small&gt;(25)&lt;/small&gt;|position=right|mark=Red pog.svg}}
{{Lokacijska karta~|Nizozemska|lat=51.887618|long=5.427877|label=[[Tiel]]&lt;small&gt;(21)&lt;/small&gt;|position=right|mark=Red pog.svg}}
{{Lokacijska karta~|Nizozemska|lat=51.560596|long=5.091914|label=[[Tilburg]]&lt;small&gt;(7)&lt;/small&gt;|position=right|mark=Red pog.svg}}
{{Lokacijska karta~|Nizozemska|lat=53.078432|long=6.614545|label=[[Tynaarlo]]&lt;small&gt;(20)&lt;/small&gt;|position=right|mark=Red pog.svg}}
{{Lokacijska karta~|Nizozemska|lat=52.663053|long=5.598947|label=[[Urk]]&lt;small&gt;(3)&lt;/small&gt;|position=right|mark=Red pog.svg}}
{{Lokacijska karta~|Nizozemska|lat=52.090737|long=5.121420|label=[[Utrecht]]&lt;small&gt;(8)&lt;/small&gt;|position=right|mark=Red pog.svg}}
{{Lokacijska karta~|Nizozemska|lat=50.773218|long=6.011274|label=[[Vaals]]&lt;small&gt;(9)&lt;/small&gt;|position=right|mark=Red pog.svg}}
{{Lokacijska karta~|Nizozemska|lat=50.857053|long=5.819016|label=[[Valkenburg aan de Geul]]&lt;small&gt;(42)&lt;/small&gt;|position=left|mark=Red pog.svg}}
{{Lokacijska karta~|Nizozemska|lat=51.370375|long=6.172403|label=[[Venlo]]&lt;small&gt;(1)&lt;/small&gt;|position=right|mark=Red pog.svg}}
{{Lokacijska karta~|Nizozemska|lat=51.990276|long=5.103033|label=[[Vianen]]&lt;small&gt;(2)&lt;/small&gt;|position=right|mark=Red pog.svg}}
{{Lokacijska karta~|Nizozemska|lat=52.308051|long=5.040622|label=[[Weesp]]&lt;small&gt;(56)&lt;/small&gt;|position=right|mark=Red pog.svg}}
{{Lokacijska karta~|Nizozemska|lat=51.808165|long=4.891848|label=[[Werkendam]]&lt;small&gt;(3)&lt;/small&gt;|position=right|mark=Red pog.svg}}
{{Lokacijska karta~|Nizozemska|lat=52.871892|long=6.022919|label=[[Weststellingwerf]]&lt;small&gt;(5)&lt;/small&gt;|position=right|mark=Red pog.svg}}
{{Lokacijska karta~|Nizozemska|lat=51.887279|long=4.084461|label=[[Westvoorne]]&lt;small&gt;(6)&lt;/small&gt;|position=right|mark=Red pog.svg}}
{{Lokacijska karta~|Nizozemska|lat=52.358260|long=6.593873|label=[[Wierden]]&lt;small&gt;(21)&lt;/small&gt;|position=left|mark=Red pog.svg}}
{{Lokacijska karta~|Nizozemska|lat=51.971314|long=6.720509|label=[[Winterswijk]]&lt;small&gt;(2)&lt;/small&gt;|position=right|mark=Red pog.svg}}
{{Lokacijska karta~|Nizozemska|lat=51.887279|long=4.084461|label=[[Zaanstad]]&lt;small&gt;(2)&lt;/small&gt;|position=left|mark=Red pog.svg}}
{{Lokacijska karta~|Nizozemska|lat=51.813554|long=5.250773|label=[[Zaltbommel]]&lt;small&gt;(3)&lt;/small&gt;|position=right|mark=Red pog.svg}}
{{Lokacijska karta~|Nizozemska|lat=52.142736|long=6.196058|label=[[Zutphen]]&lt;small&gt;(18)&lt;/small&gt;|position=left|mark=Red pog.svg}}
{{Lokacijska karta~|Nizozemska|lat=52.601512|long=6.059625|label=[[Zwartewaterland]]&lt;small&gt;(11)&lt;/small&gt;|position=right|mark=Red pog.svg}}
{{Lokacijska karta~|Nizozemska|lat=51.810598|long=4.627272|label=[[Zwijndrecht]]&lt;small&gt;(19)&lt;/small&gt;|position=bottom|mark=Red pog.svg}}
{{Lokacijska karta~|Nizozemska|lat=52.516775|long=6.083022|label=[[Zwolle]]|position=right|mark=Red pog.svg}}
}}

== Također pogledajte ==
* [[Kamenovi spoticanja]]
* [[Spisak postavljenih kamenova spoticanja]]

==Reference==
{{refspisak|2}}

[[Kategorija:Stolpersteine po državama|Nizozemska]]
[[Kategorija:Nizozemska]]</text>
      <sha1>7n37hw39ens0d8xub3pepv7de9daxfz</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>399742</id>
    <revision>
      <id>3922292</id>
      <parentid>3861446</parentid>
      <timestamp>2026-08-27T17:35:18Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Osvajači medalja */</comment>
      <origin>3922292</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="16565" sha1="px3ytt17ez464ycbzzqrk767mo778w6" xml:space="preserve">{{Infokutija igre
| naziv           = Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.
| logo            = Biathlon_pictogram.svg
| veličina        = 150px
| opis            = 
| grad_domaćin    = [[Antholz]], {{ZID|Italija}}
| datumi          = 16–19. februar 1995. 
| sportisti       = 
| države          = 
| prethodne       = [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1994.|1994.]]
| sljedeće        = [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|1996.]]
}}
{{Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995}}
'''Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.'''  je [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|prvenstvo]] koje je održano zajedno za muškarce i za žene od [[16. februar|16.]] do [[19. februar]]a [[1995.]] u [[italija]]nskom [[Antholz]]u.&lt;ref name=&quot;SP&quot;&gt;{{Cite web |url=http://sports123.com/bia/index.html |title=Sports 123 biathlon results |access-date=15. 11. 2015 |archive-date=25. 12. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20171225065511/http://sports123.com/bia/index.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;  U muškoj konkurenciji ovo je bilo 30. po redu, a u ženskoj 12. prvenstvo. Nakon [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975.|SP 1975]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1976.|SP 1976.]] i [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1983.|SP 1983]], ovo je četvrto svjetsko prvenstvo održano u [[Antholz]]u. Ukupno su održane četiri utrke za koje su dodijeljene medalje: [[Biatlon#Discipline|pojedinačne utrke]] u obje konkurencije&lt;ref name=&quot;IBU&quot;&gt;[http://services.biathlonresults.com/results.aspx?RaceId=BT9495SWRLCH__SMIN Rezultati pojedinačne utrke u muškoj konkurenciji na službenoj stranici IBU-a]&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;IBU4&quot;&gt;[http://services.biathlonresults.com/results.aspx?RaceId=BT9495SWRLCHWOSWIN Rezultati pojedinačne utrke u ženskoj konkurenciji na službenoj stranici IBU-a]&lt;/ref&gt;, [[Biatlon#Discipline|sprint]] i [[Biatlon#Discipline|ekipne utrke]] u obje konkurencije, te utrke [[Biatlon#Discipline|štafeta 4 × 7,5 km]] u ženskoj i 4 × 7,5&amp;nbsp;km u muškoj konkurenciji.&lt;ref name=&quot;IBU3&quot;&gt;[http://services.biathlonresults.com/results.aspx?RaceId=BT9495SWRLCHWOSWSP Rezultati utrke sprinta u ženskoj konkurenciji na službenoj stranici IBU-a]&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;IBU2&quot;&gt;[http://services.biathlonresults.com/results.aspx?RaceId=BT9495SWRLCH__SMSP Rezultati utrke sprinta u muškoj konkurenciji na službenoj stranici IBU-a]&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;IBU6&quot;&gt;[http://services.biathlonresults.com/Results.aspx?RaceId=BT9495SWRLCH__SMTM Rezultati ekipne utrke u muškoj konkurenciji na službenoj stranici IBU-a]&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;IBU5&quot;&gt;[http://services.biathlonresults.com/Results.aspx?RaceId=BT9495SWRLCH01SWRL Rezultati štafete u ženskoj konkurenciji na službenoj stranici IBU-a]&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;IBU7&quot;&gt;[http://services.biathlonresults.com/Results.aspx?RaceId=BT9495SWRLCH__SWTM Rezultati ekipne utrke u ženskoj konkurenciji na službenoj stranici IBU-a]&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;IBU1&quot;&gt;[http://services.biathlonresults.com/results.aspx?RaceId=BT9495SWRLCH__SMRL Rezultati štafete u muškoj konkurenciji na službenoj stranici IBU-a]&lt;/ref&gt;

== Države učesnice ==

== Termini ==

== Muškarci ==
=== Osvajači medalja ===
{|{{Rezultati takmičenja medalje
|Naslov     = Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.
|Tip        = Svjetsko prvenstvo
|Logo       = Biathlon_pictogram.svg
|Rezultat   = Vrijeme
|Rastojanje = 1
}}
|-
{{LinkDetalji|Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 10 km|10 km}}&lt;ref name=&quot;IBU2&quot;/&gt;
| {{flagathlete|[[Patrice Bailly-Salins]]|FRA}} || &lt;small&gt;29:23,8&lt;br&gt;&lt;small&gt;(1)&lt;/small&gt;
| {{flagathlete|[[Pavel Muslimov]]|RUS}} || &lt;small&gt;29:25,7&lt;br&gt;&lt;small&gt;(0)&lt;/small&gt;
| {{flagathlete|[[Ricco Groß]]|NJE}} || &lt;small&gt;29:29,0&lt;br&gt;&lt;small&gt;(0)&lt;/small&gt;
|-
{{LinkDetalji|Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 20 km|20 km}}&lt;ref name=&quot;IBU&quot;/&gt;
| {{flagathlete|[[Tomasz Sikora]]|POL}} || &lt;small&gt;1:01:36,0&lt;br&gt;&lt;small&gt;(0)&lt;/small&gt;
| {{flagathlete|[[Jon Åge Tyldum]]|NOR}} || &lt;small&gt;1:02:10,6&lt;br&gt;&lt;small&gt;(0)&lt;/small&gt;
| {{flagathlete|[[Oleg Riženkov]]|BJE|1991}} || &lt;small&gt;1:02:16,4&lt;br&gt;&lt;small&gt;(2)&lt;/small&gt;
|-
{{LinkDetalji|Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – štafeta (muškarci)|štafeta}}&lt;ref name=&quot;IBU1&quot;/&gt;
| {{ZID|Njemačka}}&lt;br&gt;&lt;small&gt;[[Ricco Groß]]&lt;br /&gt;[[Mark Kirchner]]&lt;br /&gt;[[Frank Luck]]&lt;br /&gt;[[Sven Fischer]]||&lt;small&gt;1:23:29,0&lt;br&gt;(0)&lt;/small&gt; 
| {{ZID|Francuska}}&lt;br&gt;&lt;small&gt;[[Lionel Laurent]]&lt;br /&gt;[[Patrice Bailly-Salins]]&lt;br /&gt;[[Thierry Dusserre]]&lt;br /&gt;[[Hervé Flandin]]||&lt;small&gt;1:23:41,9&lt;br&gt;(0)&lt;/small&gt; 
| {{ZID|Bjelorusija|1991}} &lt;br&gt;&lt;small&gt;[[Igor Hohrijakov]]&lt;br /&gt;[[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandar Popov]]&lt;br /&gt;[[Oleg Riženkov]]&lt;br /&gt;[[Vadim Sašurin]] ||&lt;small&gt;  1:24:06,00 &lt;br&gt;(0)&lt;/small&gt;
|-
{{LinkDetalji|Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – ekipno (muškarci)|ekipno}}&lt;ref name=&quot;IBU6&quot;/&gt;
| {{ZID|Norveška}}&lt;br&gt;&lt;small&gt;[[Frode Andresen]]&lt;br /&gt;[[Dag Bjørndalen]]&lt;br /&gt;[[Halvard Hanevold]]&lt;br /&gt;[[Jon Åge Tyldum]] ||&lt;small&gt;30.17,7&lt;br&gt;(3)&lt;/small&gt; 
| {{ZID|Češka}}  &lt;br&gt;&lt;small&gt;[[Petr Garabík]]&lt;br /&gt;[[Roman Dostál]]&lt;br /&gt;[[Jiří Holubec]]&lt;br /&gt;[[Ivan Masařík]] ||&lt;small&gt;  30.57,8 &lt;br&gt;(3)&lt;/small&gt;
| {{ZID|Francuska}} &lt;br&gt;&lt;small&gt;[[Thierry Dusserre]]&lt;br /&gt;[[Franck Perrot]]&lt;br /&gt;[[Lionel Laurent]]&lt;br /&gt;[[Stéphane Boutiaux]]||&lt;small&gt;31.07,4&lt;br&gt;(1)&lt;/small&gt; 
|}

=== Bilans medalja ===
{|{{Bilans medalja
|Sport    = Bilans medalja
|Broj     = 4
|Logo     = Biathlon_pictogram.svg
}}
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 1.
{{Bilans medalja/Red|Francuska|1|1|1|3}}
| 2.
{{Bilans medalja/Red|Norveška|1|1|0|2}}
| 3.
{{Bilans medalja/Red|Njemačka|1|0|1|2}}
| 4.
{{Bilans medalja/Red|Poljska|1|0|0|1}}
| rowspan=2| 5.
{{Bilans medalja/Red|Rusija|0|1|0|1}}
{{Bilans medalja/Red|Češka|0|1|0|1}}
| 7.
{{Bilans medalja/Red|Bjelorusija|0|0|2|2|1991}}
{{Bilans medalja/RedU|4|4|4|12}}
|}

== Žene ==
=== Osvajači medalja ===
{|{{Rezultati takmičenja medalje
|Naslov     = Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.
|Tip        = Svjetsko prvenstvo
|Logo       = Biathlon_pictogram.svg
|Rezultat   = Vrijeme
|Rastojanje = 1
}}
|-
{{LinkDetalji|Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 7,5 km|7,5 km}}&lt;ref name=&quot;IBU3&quot;/&gt;
| {{flagathlete|[[Anne Briand]]|FRA}} || &lt;small&gt;24:00,6&lt;br&gt;&lt;small&gt;(1)&lt;/small&gt;
| {{flagathlete|[[Uschi Disl]]|NJE}} || &lt;small&gt;24:05,9&lt;br&gt;&lt;small&gt;(0)&lt;/small&gt;
| {{flagathlete|[[Corinne Niogret]]|FRA}} || &lt;small&gt;24:07,0&lt;br&gt;&lt;small&gt;(2)&lt;/small&gt;
|-
{{LinkDetalji|Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 15 km|15 km}}&lt;ref name=&quot;IBU4&quot;/&gt;
| {{flagathlete|[[Corinne Niogret]]|FRA}} || &lt;small&gt;51:16,39&lt;br&gt;&lt;small&gt;(1)&lt;/small&gt;
| {{flagathlete|[[Uschi Disl]]|NJE}}  || &lt;small&gt;51:28,7&lt;br&gt;&lt;small&gt;(1)&lt;/small&gt;
| {{flagathlete|[[Ekaterina Dafovska]]|BUG}} || &lt;small&gt;52:10,6&lt;br&gt;&lt;small&gt;(0)&lt;/small&gt;
|-
{{LinkDetalji|Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – štafeta (žene)|štafeta}}&lt;ref name=&quot;IBU5&quot;/&gt;
| {{ZID|Njemačka}} &lt;br&gt;&lt;small&gt;[[Uschi Disl]]&lt;br /&gt;[[Antje Harvey]]&lt;br /&gt;[[Simone Greiner-Petter-Memm]]&lt;br /&gt;[[Petra Behle|Petra Schaaf]] ||&lt;small&gt; 1:37:05,0 &lt;br&gt;(0)&lt;/small&gt;
| {{ZID|Francuska}} &lt;br&gt;&lt;small&gt;[[Corinne Niogret]]&lt;br /&gt;[[Véronique Claudel]]&lt;br /&gt;[[Florence Baverel]]&lt;br /&gt;[[Anne Briand]]||&lt;small&gt;1:37:38,4&lt;br&gt;(0)&lt;/small&gt; 
| {{ZID|Norveška}} &lt;br&gt;&lt;small&gt;[[Ann-Elen Skjelbreid]]&lt;br /&gt;[[Hildegunn Fossen-Mikkelsplass|Hildegunn Fossen]]&lt;br /&gt;[[Annette Sikveland]]&lt;br /&gt;[[Gunn Margit Andreassen]] ||&lt;small&gt;1:37:39,3&lt;br&gt;(2)&lt;/small&gt; 
|-
{{LinkDetalji|Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – ekipno (žene)|ekipno}}&lt;ref name=&quot;IBU7&quot;/&gt;
| {{ZID|Norveška}}&lt;br&gt;&lt;small&gt;[[Elin Kristiansen]]&lt;br /&gt;[[Annette Sikveland]]&lt;br /&gt;[[Gunn Margit Andreassen]]&lt;br /&gt;[[Ann-Elen Skjelbreid]] ||&lt;small&gt; 53:58,1 &lt;br&gt;(21)&lt;/small&gt;
| {{ZID|Njemačka}} &lt;br&gt;&lt;small&gt;[[Kathi Schwaab]]&lt;br /&gt;[[Simone Greiner-Petter-Memm]]&lt;br /&gt;[[Uschi Disl]]&lt;br /&gt;[[Petra Behle|Petra Schaaf]] ||&lt;small&gt;5 54:00,5&lt;br&gt;(22)&lt;/small&gt; 
| {{ZID|Francuska}} &lt;br&gt;&lt;small&gt;[[Emmanuelle Claret]]&lt;br /&gt;[[Véronique Claudel]]&lt;br /&gt;[[Anne Briand]]&lt;br /&gt;[[Corinne Niogret]]   ||&lt;small&gt; 55:30,4&lt;br&gt;(4)&lt;/small&gt;  
|}

=== Bilans medalja ===
{|{{Bilans medalja
|Sport    = Bilans medalja
|Broj     = 4
|Logo     = Biathlon_pictogram.svg
}}
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 1.
{{Bilans medalja/Red|Francuska|2|1|2|5}}
| 2.
{{Bilans medalja/Red|Njemačka|1|3|0|4}}
| 3.
{{Bilans medalja/Red|Norveška|1|0|1|2}}
| 4.
{{Bilans medalja/Red|Bugarska|0|0|1|1}}
{{Bilans medalja/RedU|4|4|4|12}}
|}

== Pojedinačne medalje ==

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center; font-size: 90%&quot; width=60%
! style=&quot;width:20px;&quot; | Mjesto
! style=&quot;width:250px;&quot; | Ime
! style=&quot;width:100px; background-color:gold;&quot; | [[Datoteka:Gold medal world centered-2.svg|25px|Zlatna medalja|link=]] Zlato
! style=&quot;width:100px; background-color:silver;&quot; | [[Datoteka:Silver medal world centered-2.svg|25px|Srebrna medalja|link=]] Srebro
! style=&quot;width:100px; background-color:#cc9966;;&quot; | [[Datoteka:Bronze medal world centered-2.svg|25px|Bronzana medalja|link=]] Bronza
! style=&quot;width:100px;&quot; | Ukupno
|- 
| 1. || align=left| {{flagathlete|[[Uschi Disl]]|NJE}}|| 1 || 3 || 0 || 4
|- 
| 2. || align=left| {{flagathlete|[[Corinne Niogret]]|FRA}}|| 1 || 1 || 2 || 4
|- 
| 3. || align=left| {{flagathlete|[[Anne Briand]]|FRA}}|| 1 || 1 || 1 || 3
|- 
| rowspan=4 | 4. || align=left| {{flagathlete|[[Simone Greiner-Petter-Memm]]|NJE}} || 1 || 1 || 0 || 2
|- 
| align=left| {{flagathlete|[[Petra Schaaf]]|NJE}} || 1 || 1 || 0 || 2
|- 
| align=left| {{flagathlete|[[Patrice Bailly-Salins]]|NJE}} || 1 || 1 || 0 || 2
|- 
| align=left| {{flagathlete|[[Jon Åge Tyldum]]|NOR}} || 1 || 1 || 0 || 2
|- 
| rowspan=4 | 8. || align=left| {{flagathlete|[[Ricco Groß]]|NJE}}|| 1 || 0 || 1 || 2
|- 
| align=left| {{flagathlete|[[Annette Sikveland]]|NOR}} || 1 || 0 || 1 || 2
|- 
| align=left| {{flagathlete|[[Gunn Margit Andreassen]]|NOR}} || 1 || 0 || 1 || 2
|- 
| align=left| {{flagathlete|[[Ann-Elen Skjelbreid]]|NOR}} || 1 || 0 || 1 || 2
|- 
| rowspan=9 | 12. || align=left| {{flagathlete|[[Tomasz Sikora]]|POL}} || 1 || 0 || 0 || 1
|- 
| align=left| {{flagathlete|[[Mark Kirchner]]|NJE}} || 1 || 0 || 0 || 1
|- 
| align=left| {{flagathlete|[[Sven Fischer]]|NJE}} || 1 || 0 || 0 || 1
|- 
| align=left| {{flagathlete|[[Frank Luck]]|NJE}} || V || 0 || 0 || 1
|- 
| align=left| {{flagathlete|[[Antje Harvey]]|NJE}} || 1 || 0 || 0 || 1
|- 
| align=left| {{flagathlete|[[Frode Andresen]]|NOR}} || 1 || 0 || 0 || 1
|- 
| align=left| {{flagathlete|[[Dag Bjørndalen]]|NOR}} || 1 || 0 || 0 || 1
|- 
| align=left| {{flagathlete|[[Halvard Hanevold]]|NOR}} || 1 || 0 || 0 || 1
|- 
| align=left| {{flagathlete|[[Elin Kristiansen]]|NOR}} || 1 || 0 || 0 || 1
|- 
| rowspan=3 | 21. || align=left| {{flagathlete|[[Lionel Laurent]]|FRA}} || 0 || 1 || 1 || 2
|- 
| align=left| {{flagathlete|[[Thierry Dusserre]]|FRA}} ||| 0 || 1 || 1 || 2
|- 
| align=left| {{flagathlete|[[Véronique Claudel]]|FRA}} || 0 || 1 || 1 || 2
|- 
| rowspan=8 | 24. || align=left| {{flagathlete|[[Florence Baverel]]|FRA}} || 0 || 1 || 0 || 1
|- 
| align=left| {{flagathlete|[[Kathi Schwaab]]|NJE}} || 0 || 1 || 0 || 1
|- 
| align=left| {{flagathlete|[[Pavel Muslimov]]|RUS}} || 0 || 1 || 0 || 1
|- 
| align=left| {{flagathlete|[[Hervé Flandin]]|FRA}} || 0 || 1 || 0 || 1
|- 
| align=left| {{flagathlete|[[Petr Garabík]]|ČEŠ}} || 0 || 1 || 0 || 1
|- 
| align=left| {{flagathlete|[[Roman Dostál]]|ČEŠ}} || 0 || 1 || 0 || 1
|- 
| align=left| {{flagathlete|[[Jiří Holubec]]|ČEŠ}} || 0 || 1 || 0 || 1
|- 
| align=left| {{flagathlete|[[Ivan Masařík]]|ČEŠ}} || 0 || 1 || 0 || 1
|- 
| 31. || align=left| {{flagathlete|[[Oleg Riženkov]]|BJE|1991}} || 0 || 0 || 2 || 2
|- 
| rowspan=8 | 32. || align=left| {{flagathlete|[[Ekaterina Dafovska]]|BUG}} || 0 || 0 || 1 || 1
|- 
| align=left| {{flagathlete|[[Hildegunn Fossen]]|NOR}} || 0 || 0 || 1 || 1
|- 
| align=left| {{flagathlete|[[Emmanuelle Claret]]|FRA}} || 0 || 0 || 1 || 1
|- 
| align=left| {{flagathlete|[[Igor Hohrjakov]]|BJE|1991}} || 0 || 0 || 1 || 1
|- 
| align=left| {{flagathlete|[[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandar Popov]]|BJE|1991}} || 0 || 0 || 1 || 1
|- 
| align=left| {{flagathlete|[[Vadim Sašurin]]|BJE|1991}} || 0 || 0 || 1 || 1
|- 
| align=left| {{flagathlete|[[Franck Perrot]]|FRA}} || 0 || 0 || 1 || 1
|- 
| align=left| {{flagathlete|[[Stéphane Boutiaux]]|FRA}} || 0 || 0 || 1 || 1
|}

{|{{Bilans medalja
|Sport    = Bilans medalja
|Broj     = 8
|Logo     = Biathlon_pictogram.svg
}}
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 1.
{{Bilans medalja/Red|Francuska|3|2|3|8}}
| 2.
{{Bilans medalja/Red|Njemačka|2|3|1|6}}
| 3.
{{Bilans medalja/Red|Norveška|2|1|1|4}}
| 4.
{{Bilans medalja/Red|Poljska|1|0|0|1}}
| rowspan=2|5.
{{Bilans medalja/Red|Češka|0|1|0|1}}
{{Bilans medalja/Red|Rusija|0|1|0|1|}}
| 7.
{{Bilans medalja/Red|Bjelorusija|0|0|2|2|1991}}
| 8.
{{Bilans medalja/Red|Bugarska|0|0|1|1}}
{{Bilans medalja/RedU|8|8|8|24}}
|}

== Ukupan broj osvojenih medalja ==
{{col-begin}}
{{col-break}}
; Žene
{|{{Bilans medalja
|Sport    = Bilans medalja na održanim prvenstvima (ž)
|Broj     = 12
|Logo     = Biathlon_pictogram.svg
}}
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 1.
{{Bilans medalja/Red|RUS|17|10|8|35{{efn|name=sssr|&lt;small&gt;Zbog raspada [[SSSR]], a nakon osnivanja [[ZND]], od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|Svjetskog prvenstva 1993]], osvojene medalje [[SSSR]] i [[ZND]]  pribrajaju se reprezentaciji Rusije&lt;/small&gt;}}}}
| 2.
{{Bilans medalja/Red|Norveška|7|13|8|28}}
| 3.
{{Bilans medalja/Red|Njemačka|6|4|3|13{{efn|name=nje|&lt;small&gt;Zbog ujedinjenja dviju država, od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991.|Svjetskog prvenstva 1991.]], osvojene medalje [[Zapadna Njemačka|Zapadne Njemačke]] i [[Istočna Njemačka|Istočne Njemačke]] pribrajaju se reprezentaciji Njemačke&lt;/small&gt;}}}}
| 4.
{{Bilans medalja/Red|Francuska|3|3|3|9}}
| 5.
{{Bilans medalja/Red|Švedska|1|3|3|7}}
| 6.
{{Bilans medalja/Red|Bjelorusija|1|1|1|3|1991}}
| 7.
{{Bilans medalja/Red|Kanada|1|1|0|2}}
| 8.
{{Bilans medalja/Red|Češka|1|0|2|3{{efn|name=češ|&lt;small&gt;Nakon raspada Čehoslovačke, od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|Svjetskog prvenstva 1993]], osvojene medalje [[Čehoslovačka|Čehoslovačke]] pribrajaju se reprezentaciji Češke&lt;/small&gt;}}}}
| 9.
{{Bilans medalja/Red|Bugarska|0|3|3|6}}
| 10.
{{Bilans medalja/Red|Finska|0|0|3|3}}
| rowspan=3| 11.
{{Bilans medalja/Red|Austrija|0|0|1|1}}
{{Bilans medalja/Red|SAD|0|0|1|1}}
{{Bilans medalja/Red|Poljska|0|0|1|1}}
{{Bilans medalja/RedU|37|37|37|111}}
|}
{{col-break}}
; Muškarci
{|{{Bilans medalja
|Sport    = Bilans medalja na održanim prvenstvima (m)
|Broj     = 30
|Logo     = Biathlon_pictogram.svg
}}
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 1.
{{Bilans medalja/Red|Njemačka|28|17|19|64{{efn|name=nje|}}}}
| 2.
{{Bilans medalja/Red|Rusija|25|23|17|64{{efn|name=sssr|}}}}
| 3.
{{Bilans medalja/Red|Norveška|9|18|13|39}}
| 4.
{{Bilans medalja/Red|Finska|7|6|7|20}}
| 5.
{{Bilans medalja/Red|Italija|5|0|3|8}}
| 6.
{{Bilans medalja/Red|Poljska|1|3|2|6}}
| 7.
{{Bilans medalja/Red|Francuska|1|2|4|7}}
| 8.
{{Bilans medalja/Red|Švedska|1|1|4|6}}
| 9.
{{Bilans medalja/Red|Češka|0|2|1|3{{efn|name=češ|}}}}
| 10.
{{Bilans medalja/Red|Austrija|0|1|2|3}}
| rowspan=2| 11.
{{Bilans medalja/Red|Rumunija|0|1|0|1}}
{{Bilans medalja/Red|SAD|0|1|0|1}}
| 13.
{{Bilans medalja/Red|Bjelorusija|0|0|2|2|1991}}
| 14.
{{Bilans medalja/Red|Estonija|0|0|1|1}}
{{Bilans medalja/RedU|74|74|74|222}}
|}
{{col-end}}
&lt;center&gt;
; Ukupno
{|{{Bilans medalja
|Sport    = Bilans medalja na održanim prvenstvima
|Broj     = 30
|Logo     = Biathlon_pictogram.svg
}}
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 1.
{{Bilans medalja/Red|RUS|42|33|25|100{{efn|name=sssr|}}}}
| 2.
{{Bilans medalja/Red|Njemačka|34|21|22|77{{efn|name=nje|}}}}
| 3.
{{Bilans medalja/Red|Norveška|16|31|21|68}}
| 4.
{{Bilans medalja/Red|Finska|7|7|9|23}}
| 5.
{{Bilans medalja/Red|Italija|5|0|3|8}}
| 6.
{{Bilans medalja/Red|Francuska|4|4|7|15}}
| 7.
{{Bilans medalja/Red|Švedska|2|4|6|12}}
| 8.
{{Bilans medalja/Red|Poljska|1|3|3|7}}
| 9.
{{Bilans medalja/Red|Češka|1|2|3|6{{efn|name=češ|}}}}
| 10.
{{Bilans medalja/Red|Bjelorusija|1|1|3|5|1991}}
| 11.
{{Bilans medalja/Red|Kanada|1|1|0|2}}
| 12.
{{Bilans medalja/Red|Bugarska|0|3|3|6}}
| 13.
{{Bilans medalja/Red|Austrija|0|1|3|4}}
| 14.
{{Bilans medalja/Red|SAD|0|1|1|2}}
| 15.
{{Bilans medalja/Red|Rumunija|0|1|0|1}}
| 16.
{{Bilans medalja/Red|Estonija|0|0|1|1}}
{{Bilans medalja/RedU|111|111|111|333}}
|}
&lt;/center&gt;

== Napomene==
{{napspisak}}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Biatlon portal}} 
* [http://biathlonresults.com/ Svi rezultati Svjetskih prvenstava u biatlonu]

{{SP u biatlonu}}

[[Kategorija:Svjetska prvenstva u biatlonu|1995]]
[[Kategorija:Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|*]]
[[Kategorija:1995. u Italiji]]
[[Kategorija:1995. u biatlonu]]
[[Kategorija:Sportska takmičenja u Italiji]]
[[Kategorija:Sport u Antholzu]]
[[Kategorija:Biatlon u Italiji]]</text>
      <sha1>px3ytt17ez464ycbzzqrk767mo778w6</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3922305</id>
      <parentid>3922292</parentid>
      <timestamp>2026-08-27T17:58:15Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Pojedinačne medalje */</comment>
      <origin>3922305</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="16566" sha1="8invkm2zu04z9mdf8nqvuvcnvzhykf8" xml:space="preserve">{{Infokutija igre
| naziv           = Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.
| logo            = Biathlon_pictogram.svg
| veličina        = 150px
| opis            = 
| grad_domaćin    = [[Antholz]], {{ZID|Italija}}
| datumi          = 16–19. februar 1995. 
| sportisti       = 
| države          = 
| prethodne       = [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1994.|1994.]]
| sljedeće        = [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|1996.]]
}}
{{Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995}}
'''Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.'''  je [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|prvenstvo]] koje je održano zajedno za muškarce i za žene od [[16. februar|16.]] do [[19. februar]]a [[1995.]] u [[italija]]nskom [[Antholz]]u.&lt;ref name=&quot;SP&quot;&gt;{{Cite web |url=http://sports123.com/bia/index.html |title=Sports 123 biathlon results |access-date=15. 11. 2015 |archive-date=25. 12. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20171225065511/http://sports123.com/bia/index.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;  U muškoj konkurenciji ovo je bilo 30. po redu, a u ženskoj 12. prvenstvo. Nakon [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975.|SP 1975]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1976.|SP 1976.]] i [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1983.|SP 1983]], ovo je četvrto svjetsko prvenstvo održano u [[Antholz]]u. Ukupno su održane četiri utrke za koje su dodijeljene medalje: [[Biatlon#Discipline|pojedinačne utrke]] u obje konkurencije&lt;ref name=&quot;IBU&quot;&gt;[http://services.biathlonresults.com/results.aspx?RaceId=BT9495SWRLCH__SMIN Rezultati pojedinačne utrke u muškoj konkurenciji na službenoj stranici IBU-a]&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;IBU4&quot;&gt;[http://services.biathlonresults.com/results.aspx?RaceId=BT9495SWRLCHWOSWIN Rezultati pojedinačne utrke u ženskoj konkurenciji na službenoj stranici IBU-a]&lt;/ref&gt;, [[Biatlon#Discipline|sprint]] i [[Biatlon#Discipline|ekipne utrke]] u obje konkurencije, te utrke [[Biatlon#Discipline|štafeta 4 × 7,5 km]] u ženskoj i 4 × 7,5&amp;nbsp;km u muškoj konkurenciji.&lt;ref name=&quot;IBU3&quot;&gt;[http://services.biathlonresults.com/results.aspx?RaceId=BT9495SWRLCHWOSWSP Rezultati utrke sprinta u ženskoj konkurenciji na službenoj stranici IBU-a]&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;IBU2&quot;&gt;[http://services.biathlonresults.com/results.aspx?RaceId=BT9495SWRLCH__SMSP Rezultati utrke sprinta u muškoj konkurenciji na službenoj stranici IBU-a]&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;IBU6&quot;&gt;[http://services.biathlonresults.com/Results.aspx?RaceId=BT9495SWRLCH__SMTM Rezultati ekipne utrke u muškoj konkurenciji na službenoj stranici IBU-a]&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;IBU5&quot;&gt;[http://services.biathlonresults.com/Results.aspx?RaceId=BT9495SWRLCH01SWRL Rezultati štafete u ženskoj konkurenciji na službenoj stranici IBU-a]&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;IBU7&quot;&gt;[http://services.biathlonresults.com/Results.aspx?RaceId=BT9495SWRLCH__SWTM Rezultati ekipne utrke u ženskoj konkurenciji na službenoj stranici IBU-a]&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;IBU1&quot;&gt;[http://services.biathlonresults.com/results.aspx?RaceId=BT9495SWRLCH__SMRL Rezultati štafete u muškoj konkurenciji na službenoj stranici IBU-a]&lt;/ref&gt;

== Države učesnice ==

== Termini ==

== Muškarci ==
=== Osvajači medalja ===
{|{{Rezultati takmičenja medalje
|Naslov     = Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.
|Tip        = Svjetsko prvenstvo
|Logo       = Biathlon_pictogram.svg
|Rezultat   = Vrijeme
|Rastojanje = 1
}}
|-
{{LinkDetalji|Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 10 km|10 km}}&lt;ref name=&quot;IBU2&quot;/&gt;
| {{flagathlete|[[Patrice Bailly-Salins]]|FRA}} || &lt;small&gt;29:23,8&lt;br&gt;&lt;small&gt;(1)&lt;/small&gt;
| {{flagathlete|[[Pavel Muslimov]]|RUS}} || &lt;small&gt;29:25,7&lt;br&gt;&lt;small&gt;(0)&lt;/small&gt;
| {{flagathlete|[[Ricco Groß]]|NJE}} || &lt;small&gt;29:29,0&lt;br&gt;&lt;small&gt;(0)&lt;/small&gt;
|-
{{LinkDetalji|Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 20 km|20 km}}&lt;ref name=&quot;IBU&quot;/&gt;
| {{flagathlete|[[Tomasz Sikora]]|POL}} || &lt;small&gt;1:01:36,0&lt;br&gt;&lt;small&gt;(0)&lt;/small&gt;
| {{flagathlete|[[Jon Åge Tyldum]]|NOR}} || &lt;small&gt;1:02:10,6&lt;br&gt;&lt;small&gt;(0)&lt;/small&gt;
| {{flagathlete|[[Oleg Riženkov]]|BJE|1991}} || &lt;small&gt;1:02:16,4&lt;br&gt;&lt;small&gt;(2)&lt;/small&gt;
|-
{{LinkDetalji|Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – štafeta (muškarci)|štafeta}}&lt;ref name=&quot;IBU1&quot;/&gt;
| {{ZID|Njemačka}}&lt;br&gt;&lt;small&gt;[[Ricco Groß]]&lt;br /&gt;[[Mark Kirchner]]&lt;br /&gt;[[Frank Luck]]&lt;br /&gt;[[Sven Fischer]]||&lt;small&gt;1:23:29,0&lt;br&gt;(0)&lt;/small&gt; 
| {{ZID|Francuska}}&lt;br&gt;&lt;small&gt;[[Lionel Laurent]]&lt;br /&gt;[[Patrice Bailly-Salins]]&lt;br /&gt;[[Thierry Dusserre]]&lt;br /&gt;[[Hervé Flandin]]||&lt;small&gt;1:23:41,9&lt;br&gt;(0)&lt;/small&gt; 
| {{ZID|Bjelorusija|1991}} &lt;br&gt;&lt;small&gt;[[Igor Hohrijakov]]&lt;br /&gt;[[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandar Popov]]&lt;br /&gt;[[Oleg Riženkov]]&lt;br /&gt;[[Vadim Sašurin]] ||&lt;small&gt;  1:24:06,00 &lt;br&gt;(0)&lt;/small&gt;
|-
{{LinkDetalji|Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – ekipno (muškarci)|ekipno}}&lt;ref name=&quot;IBU6&quot;/&gt;
| {{ZID|Norveška}}&lt;br&gt;&lt;small&gt;[[Frode Andresen]]&lt;br /&gt;[[Dag Bjørndalen]]&lt;br /&gt;[[Halvard Hanevold]]&lt;br /&gt;[[Jon Åge Tyldum]] ||&lt;small&gt;30.17,7&lt;br&gt;(3)&lt;/small&gt; 
| {{ZID|Češka}}  &lt;br&gt;&lt;small&gt;[[Petr Garabík]]&lt;br /&gt;[[Roman Dostál]]&lt;br /&gt;[[Jiří Holubec]]&lt;br /&gt;[[Ivan Masařík]] ||&lt;small&gt;  30.57,8 &lt;br&gt;(3)&lt;/small&gt;
| {{ZID|Francuska}} &lt;br&gt;&lt;small&gt;[[Thierry Dusserre]]&lt;br /&gt;[[Franck Perrot]]&lt;br /&gt;[[Lionel Laurent]]&lt;br /&gt;[[Stéphane Boutiaux]]||&lt;small&gt;31.07,4&lt;br&gt;(1)&lt;/small&gt; 
|}

=== Bilans medalja ===
{|{{Bilans medalja
|Sport    = Bilans medalja
|Broj     = 4
|Logo     = Biathlon_pictogram.svg
}}
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 1.
{{Bilans medalja/Red|Francuska|1|1|1|3}}
| 2.
{{Bilans medalja/Red|Norveška|1|1|0|2}}
| 3.
{{Bilans medalja/Red|Njemačka|1|0|1|2}}
| 4.
{{Bilans medalja/Red|Poljska|1|0|0|1}}
| rowspan=2| 5.
{{Bilans medalja/Red|Rusija|0|1|0|1}}
{{Bilans medalja/Red|Češka|0|1|0|1}}
| 7.
{{Bilans medalja/Red|Bjelorusija|0|0|2|2|1991}}
{{Bilans medalja/RedU|4|4|4|12}}
|}

== Žene ==
=== Osvajači medalja ===
{|{{Rezultati takmičenja medalje
|Naslov     = Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.
|Tip        = Svjetsko prvenstvo
|Logo       = Biathlon_pictogram.svg
|Rezultat   = Vrijeme
|Rastojanje = 1
}}
|-
{{LinkDetalji|Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 7,5 km|7,5 km}}&lt;ref name=&quot;IBU3&quot;/&gt;
| {{flagathlete|[[Anne Briand]]|FRA}} || &lt;small&gt;24:00,6&lt;br&gt;&lt;small&gt;(1)&lt;/small&gt;
| {{flagathlete|[[Uschi Disl]]|NJE}} || &lt;small&gt;24:05,9&lt;br&gt;&lt;small&gt;(0)&lt;/small&gt;
| {{flagathlete|[[Corinne Niogret]]|FRA}} || &lt;small&gt;24:07,0&lt;br&gt;&lt;small&gt;(2)&lt;/small&gt;
|-
{{LinkDetalji|Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 15 km|15 km}}&lt;ref name=&quot;IBU4&quot;/&gt;
| {{flagathlete|[[Corinne Niogret]]|FRA}} || &lt;small&gt;51:16,39&lt;br&gt;&lt;small&gt;(1)&lt;/small&gt;
| {{flagathlete|[[Uschi Disl]]|NJE}}  || &lt;small&gt;51:28,7&lt;br&gt;&lt;small&gt;(1)&lt;/small&gt;
| {{flagathlete|[[Ekaterina Dafovska]]|BUG}} || &lt;small&gt;52:10,6&lt;br&gt;&lt;small&gt;(0)&lt;/small&gt;
|-
{{LinkDetalji|Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – štafeta (žene)|štafeta}}&lt;ref name=&quot;IBU5&quot;/&gt;
| {{ZID|Njemačka}} &lt;br&gt;&lt;small&gt;[[Uschi Disl]]&lt;br /&gt;[[Antje Harvey]]&lt;br /&gt;[[Simone Greiner-Petter-Memm]]&lt;br /&gt;[[Petra Behle|Petra Schaaf]] ||&lt;small&gt; 1:37:05,0 &lt;br&gt;(0)&lt;/small&gt;
| {{ZID|Francuska}} &lt;br&gt;&lt;small&gt;[[Corinne Niogret]]&lt;br /&gt;[[Véronique Claudel]]&lt;br /&gt;[[Florence Baverel]]&lt;br /&gt;[[Anne Briand]]||&lt;small&gt;1:37:38,4&lt;br&gt;(0)&lt;/small&gt; 
| {{ZID|Norveška}} &lt;br&gt;&lt;small&gt;[[Ann-Elen Skjelbreid]]&lt;br /&gt;[[Hildegunn Fossen-Mikkelsplass|Hildegunn Fossen]]&lt;br /&gt;[[Annette Sikveland]]&lt;br /&gt;[[Gunn Margit Andreassen]] ||&lt;small&gt;1:37:39,3&lt;br&gt;(2)&lt;/small&gt; 
|-
{{LinkDetalji|Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – ekipno (žene)|ekipno}}&lt;ref name=&quot;IBU7&quot;/&gt;
| {{ZID|Norveška}}&lt;br&gt;&lt;small&gt;[[Elin Kristiansen]]&lt;br /&gt;[[Annette Sikveland]]&lt;br /&gt;[[Gunn Margit Andreassen]]&lt;br /&gt;[[Ann-Elen Skjelbreid]] ||&lt;small&gt; 53:58,1 &lt;br&gt;(21)&lt;/small&gt;
| {{ZID|Njemačka}} &lt;br&gt;&lt;small&gt;[[Kathi Schwaab]]&lt;br /&gt;[[Simone Greiner-Petter-Memm]]&lt;br /&gt;[[Uschi Disl]]&lt;br /&gt;[[Petra Behle|Petra Schaaf]] ||&lt;small&gt;5 54:00,5&lt;br&gt;(22)&lt;/small&gt; 
| {{ZID|Francuska}} &lt;br&gt;&lt;small&gt;[[Emmanuelle Claret]]&lt;br /&gt;[[Véronique Claudel]]&lt;br /&gt;[[Anne Briand]]&lt;br /&gt;[[Corinne Niogret]]   ||&lt;small&gt; 55:30,4&lt;br&gt;(4)&lt;/small&gt;  
|}

=== Bilans medalja ===
{|{{Bilans medalja
|Sport    = Bilans medalja
|Broj     = 4
|Logo     = Biathlon_pictogram.svg
}}
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 1.
{{Bilans medalja/Red|Francuska|2|1|2|5}}
| 2.
{{Bilans medalja/Red|Njemačka|1|3|0|4}}
| 3.
{{Bilans medalja/Red|Norveška|1|0|1|2}}
| 4.
{{Bilans medalja/Red|Bugarska|0|0|1|1}}
{{Bilans medalja/RedU|4|4|4|12}}
|}

== Pojedinačne medalje ==

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center; font-size: 90%&quot; width=60%
! style=&quot;width:20px;&quot; | Mjesto
! style=&quot;width:250px;&quot; | Ime
! style=&quot;width:100px; background-color:gold;&quot; | [[Datoteka:Gold medal world centered-2.svg|25px|Zlatna medalja|link=]] Zlato
! style=&quot;width:100px; background-color:silver;&quot; | [[Datoteka:Silver medal world centered-2.svg|25px|Srebrna medalja|link=]] Srebro
! style=&quot;width:100px; background-color:#cc9966;;&quot; | [[Datoteka:Bronze medal world centered-2.svg|25px|Bronzana medalja|link=]] Bronza
! style=&quot;width:100px;&quot; | Ukupno
|- 
| 1. || align=left| {{flagathlete|[[Uschi Disl]]|NJE}}|| 1 || 3 || 0 || 4
|- 
| 2. || align=left| {{flagathlete|[[Corinne Niogret]]|FRA}}|| 1 || 1 || 2 || 4
|- 
| 3. || align=left| {{flagathlete|[[Anne Briand]]|FRA}}|| 1 || 1 || 1 || 3
|- 
| rowspan=4 | 4. || align=left| {{flagathlete|[[Simone Greiner-Petter-Memm]]|NJE}} || 1 || 1 || 0 || 2
|- 
| align=left| {{flagathlete|[[Petra Schaaf]]|NJE}} || 1 || 1 || 0 || 2
|- 
| align=left| {{flagathlete|[[Patrice Bailly-Salins]]|NJE}} || 1 || 1 || 0 || 2
|- 
| align=left| {{flagathlete|[[Jon Åge Tyldum]]|NOR}} || 1 || 1 || 0 || 2
|- 
| rowspan=4 | 8. || align=left| {{flagathlete|[[Ricco Groß]]|NJE}}|| 1 || 0 || 1 || 2
|- 
| align=left| {{flagathlete|[[Annette Sikveland]]|NOR}} || 1 || 0 || 1 || 2
|- 
| align=left| {{flagathlete|[[Gunn Margit Andreassen]]|NOR}} || 1 || 0 || 1 || 2
|- 
| align=left| {{flagathlete|[[Ann-Elen Skjelbreid]]|NOR}} || 1 || 0 || 1 || 2
|- 
| rowspan=9 | 12. || align=left| {{flagathlete|[[Tomasz Sikora]]|POL}} || 1 || 0 || 0 || 1
|- 
| align=left| {{flagathlete|[[Mark Kirchner]]|NJE}} || 1 || 0 || 0 || 1
|- 
| align=left| {{flagathlete|[[Sven Fischer]]|NJE}} || 1 || 0 || 0 || 1
|- 
| align=left| {{flagathlete|[[Frank Luck]]|NJE}} || V || 0 || 0 || 1
|- 
| align=left| {{flagathlete|[[Antje Harvey]]|NJE}} || 1 || 0 || 0 || 1
|- 
| align=left| {{flagathlete|[[Frode Andresen]]|NOR}} || 1 || 0 || 0 || 1
|- 
| align=left| {{flagathlete|[[Dag Bjørndalen]]|NOR}} || 1 || 0 || 0 || 1
|- 
| align=left| {{flagathlete|[[Halvard Hanevold]]|NOR}} || 1 || 0 || 0 || 1
|- 
| align=left| {{flagathlete|[[Elin Kristiansen]]|NOR}} || 1 || 0 || 0 || 1
|- 
| rowspan=3 | 21. || align=left| {{flagathlete|[[Lionel Laurent]]|FRA}} || 0 || 1 || 1 || 2
|- 
| align=left| {{flagathlete|[[Thierry Dusserre]]|FRA}} ||| 0 || 1 || 1 || 2
|- 
| align=left| {{flagathlete|[[Véronique Claudel]]|FRA}} || 0 || 1 || 1 || 2
|- 
| rowspan=8 | 24. || align=left| {{flagathlete|[[Florence Baverel]]|FRA}} || 0 || 1 || 0 || 1
|- 
| align=left| {{flagathlete|[[Kathi Schwaab]]|NJE}} || 0 || 1 || 0 || 1
|- 
| align=left| {{flagathlete|[[Pavel Muslimov]]|RUS}} || 0 || 1 || 0 || 1
|- 
| align=left| {{flagathlete|[[Hervé Flandin]]|FRA}} || 0 || 1 || 0 || 1
|- 
| align=left| {{flagathlete|[[Petr Garabík]]|ČEŠ}} || 0 || 1 || 0 || 1
|- 
| align=left| {{flagathlete|[[Roman Dostál]]|ČEŠ}} || 0 || 1 || 0 || 1
|- 
| align=left| {{flagathlete|[[Jiří Holubec]]|ČEŠ}} || 0 || 1 || 0 || 1
|- 
| align=left| {{flagathlete|[[Ivan Masařík]]|ČEŠ}} || 0 || 1 || 0 || 1
|- 
| 31. || align=left| {{flagathlete|[[Oleg Riženkov]]|BJE|1991}} || 0 || 0 || 2 || 2
|- 
| rowspan=8 | 32. || align=left| {{flagathlete|[[Ekaterina Dafovska]]|BUG}} || 0 || 0 || 1 || 1
|- 
| align=left| {{flagathlete|[[Hildegunn Fossen]]|NOR}} || 0 || 0 || 1 || 1
|- 
| align=left| {{flagathlete|[[Emmanuelle Claret]]|FRA}} || 0 || 0 || 1 || 1
|- 
| align=left| {{flagathlete|[[Igor Hohrijakov]]|BJE|1991}} || 0 || 0 || 1 || 1
|- 
| align=left| {{flagathlete|[[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandar Popov]]|BJE|1991}} || 0 || 0 || 1 || 1
|- 
| align=left| {{flagathlete|[[Vadim Sašurin]]|BJE|1991}} || 0 || 0 || 1 || 1
|- 
| align=left| {{flagathlete|[[Franck Perrot]]|FRA}} || 0 || 0 || 1 || 1
|- 
| align=left| {{flagathlete|[[Stéphane Boutiaux]]|FRA}} || 0 || 0 || 1 || 1
|}

{|{{Bilans medalja
|Sport    = Bilans medalja
|Broj     = 8
|Logo     = Biathlon_pictogram.svg
}}
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 1.
{{Bilans medalja/Red|Francuska|3|2|3|8}}
| 2.
{{Bilans medalja/Red|Njemačka|2|3|1|6}}
| 3.
{{Bilans medalja/Red|Norveška|2|1|1|4}}
| 4.
{{Bilans medalja/Red|Poljska|1|0|0|1}}
| rowspan=2|5.
{{Bilans medalja/Red|Češka|0|1|0|1}}
{{Bilans medalja/Red|Rusija|0|1|0|1|}}
| 7.
{{Bilans medalja/Red|Bjelorusija|0|0|2|2|1991}}
| 8.
{{Bilans medalja/Red|Bugarska|0|0|1|1}}
{{Bilans medalja/RedU|8|8|8|24}}
|}

== Ukupan broj osvojenih medalja ==
{{col-begin}}
{{col-break}}
; Žene
{|{{Bilans medalja
|Sport    = Bilans medalja na održanim prvenstvima (ž)
|Broj     = 12
|Logo     = Biathlon_pictogram.svg
}}
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 1.
{{Bilans medalja/Red|RUS|17|10|8|35{{efn|name=sssr|&lt;small&gt;Zbog raspada [[SSSR]], a nakon osnivanja [[ZND]], od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|Svjetskog prvenstva 1993]], osvojene medalje [[SSSR]] i [[ZND]]  pribrajaju se reprezentaciji Rusije&lt;/small&gt;}}}}
| 2.
{{Bilans medalja/Red|Norveška|7|13|8|28}}
| 3.
{{Bilans medalja/Red|Njemačka|6|4|3|13{{efn|name=nje|&lt;small&gt;Zbog ujedinjenja dviju država, od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991.|Svjetskog prvenstva 1991.]], osvojene medalje [[Zapadna Njemačka|Zapadne Njemačke]] i [[Istočna Njemačka|Istočne Njemačke]] pribrajaju se reprezentaciji Njemačke&lt;/small&gt;}}}}
| 4.
{{Bilans medalja/Red|Francuska|3|3|3|9}}
| 5.
{{Bilans medalja/Red|Švedska|1|3|3|7}}
| 6.
{{Bilans medalja/Red|Bjelorusija|1|1|1|3|1991}}
| 7.
{{Bilans medalja/Red|Kanada|1|1|0|2}}
| 8.
{{Bilans medalja/Red|Češka|1|0|2|3{{efn|name=češ|&lt;small&gt;Nakon raspada Čehoslovačke, od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|Svjetskog prvenstva 1993]], osvojene medalje [[Čehoslovačka|Čehoslovačke]] pribrajaju se reprezentaciji Češke&lt;/small&gt;}}}}
| 9.
{{Bilans medalja/Red|Bugarska|0|3|3|6}}
| 10.
{{Bilans medalja/Red|Finska|0|0|3|3}}
| rowspan=3| 11.
{{Bilans medalja/Red|Austrija|0|0|1|1}}
{{Bilans medalja/Red|SAD|0|0|1|1}}
{{Bilans medalja/Red|Poljska|0|0|1|1}}
{{Bilans medalja/RedU|37|37|37|111}}
|}
{{col-break}}
; Muškarci
{|{{Bilans medalja
|Sport    = Bilans medalja na održanim prvenstvima (m)
|Broj     = 30
|Logo     = Biathlon_pictogram.svg
}}
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 1.
{{Bilans medalja/Red|Njemačka|28|17|19|64{{efn|name=nje|}}}}
| 2.
{{Bilans medalja/Red|Rusija|25|23|17|64{{efn|name=sssr|}}}}
| 3.
{{Bilans medalja/Red|Norveška|9|18|13|39}}
| 4.
{{Bilans medalja/Red|Finska|7|6|7|20}}
| 5.
{{Bilans medalja/Red|Italija|5|0|3|8}}
| 6.
{{Bilans medalja/Red|Poljska|1|3|2|6}}
| 7.
{{Bilans medalja/Red|Francuska|1|2|4|7}}
| 8.
{{Bilans medalja/Red|Švedska|1|1|4|6}}
| 9.
{{Bilans medalja/Red|Češka|0|2|1|3{{efn|name=češ|}}}}
| 10.
{{Bilans medalja/Red|Austrija|0|1|2|3}}
| rowspan=2| 11.
{{Bilans medalja/Red|Rumunija|0|1|0|1}}
{{Bilans medalja/Red|SAD|0|1|0|1}}
| 13.
{{Bilans medalja/Red|Bjelorusija|0|0|2|2|1991}}
| 14.
{{Bilans medalja/Red|Estonija|0|0|1|1}}
{{Bilans medalja/RedU|74|74|74|222}}
|}
{{col-end}}
&lt;center&gt;
; Ukupno
{|{{Bilans medalja
|Sport    = Bilans medalja na održanim prvenstvima
|Broj     = 30
|Logo     = Biathlon_pictogram.svg
}}
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 1.
{{Bilans medalja/Red|RUS|42|33|25|100{{efn|name=sssr|}}}}
| 2.
{{Bilans medalja/Red|Njemačka|34|21|22|77{{efn|name=nje|}}}}
| 3.
{{Bilans medalja/Red|Norveška|16|31|21|68}}
| 4.
{{Bilans medalja/Red|Finska|7|7|9|23}}
| 5.
{{Bilans medalja/Red|Italija|5|0|3|8}}
| 6.
{{Bilans medalja/Red|Francuska|4|4|7|15}}
| 7.
{{Bilans medalja/Red|Švedska|2|4|6|12}}
| 8.
{{Bilans medalja/Red|Poljska|1|3|3|7}}
| 9.
{{Bilans medalja/Red|Češka|1|2|3|6{{efn|name=češ|}}}}
| 10.
{{Bilans medalja/Red|Bjelorusija|1|1|3|5|1991}}
| 11.
{{Bilans medalja/Red|Kanada|1|1|0|2}}
| 12.
{{Bilans medalja/Red|Bugarska|0|3|3|6}}
| 13.
{{Bilans medalja/Red|Austrija|0|1|3|4}}
| 14.
{{Bilans medalja/Red|SAD|0|1|1|2}}
| 15.
{{Bilans medalja/Red|Rumunija|0|1|0|1}}
| 16.
{{Bilans medalja/Red|Estonija|0|0|1|1}}
{{Bilans medalja/RedU|111|111|111|333}}
|}
&lt;/center&gt;

== Napomene==
{{napspisak}}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Biatlon portal}} 
* [http://biathlonresults.com/ Svi rezultati Svjetskih prvenstava u biatlonu]

{{SP u biatlonu}}

[[Kategorija:Svjetska prvenstva u biatlonu|1995]]
[[Kategorija:Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|*]]
[[Kategorija:1995. u Italiji]]
[[Kategorija:1995. u biatlonu]]
[[Kategorija:Sportska takmičenja u Italiji]]
[[Kategorija:Sport u Antholzu]]
[[Kategorija:Biatlon u Italiji]]</text>
      <sha1>8invkm2zu04z9mdf8nqvuvcnvzhykf8</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Marina Pendeš</title>
    <ns>0</ns>
    <id>407270</id>
    <revision>
      <id>3922412</id>
      <parentid>3673986</parentid>
      <timestamp>2026-08-28T00:30:08Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <comment>Moving from [[Category:Oficiri Hrvatskog vijeća odbrane]] to [[Category:Vojnici Hrvatskog vijeća odbrane]] using [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]]</comment>
      <origin>3922412</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5293" sha1="icucv5vp6tj8ehldqhqy05w818yf3j4" xml:space="preserve">{{Infokutija politički vođa
|ime = Marina Pendeš
|slika = Marina-Pendes-2016.jpg
|redoslijed = [[Ministarstvo odbrane Bosne i Hercegovine|Ministrica odbrane Bosne i Hercegovine]]
|vrijeme_na_vlasti = 31. mart 2015 – 23. decembar 2019.
|prethodnik = [[Zekerijah Osmić]]
|nasljednik = [[Sifet Podžić]]
|redoslijed2 = Zamjenica ministra odbrane Bosne i Hercegovine
|vrijeme_na_vlasti2 = 2004–2015.
|prethodnik2 = 
|nasljednik2 = [[Boris Jerinić]]
|redoslijed3 = [[Ministarstva rada, socijalne politike i izbjeglica po kantonima u Federaciji Bosne i Hercegovine|Ministrica za prostorno uređenje, obnove i povratka Srednjobosanskog kantona]]
|vrijeme_na_vlasti3 = 2003–2004.
|prethodnik3 = 
|nasljednik3 = 
|datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1964|8|20}}
|mjesto_rođenja = [[Travnik]], [[SFRJ]]
|datum_smrti = 
|puno_ime = Marina Pendeš
|etnicitet = [[Hrvati]]ca
|politička_stranka = [[HDZ BiH]]
|supruga = 
|djeca = 
|obrazovanje = [[Univerzitet u Zagrebu|Vojno-tehnički fakultet Univerziteta u Zagrebu]]
|vjera = [[Rimokatolička crkva|katoličanstvo]]
|potpis = 
|web_stranica = 
}}
'''Marina Pendeš''' (rođena 20. augusta 1964. u [[Travnik]]u) [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačka]] je političarka. Od 31. marta 2015. do 23. decembra 2019. obavljala funkciju [[Ministarstvo odbrane Bosne i Hercegovine|ministrice odbrane Bosne i Hercegovine]] u [[Vijeće ministara Bosne i Hercegovine|Vijeću ministara Bosne i Hercegovine]]&lt;ref&gt;{{Cite web|title = Ministarstvo obrane - Životopis ministrice - Marina Pendeš|url = http://www.vijeceministara.gov.ba/ministarstva/odbrana/default.aspx?id=14036&amp;langTag=hr-HR|website = www.vijeceministara.gov.ba|access-date = 8. 2. 2016}}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;, te je član u središnjog odbora [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine]] (HDZ BiH).&lt;ref&gt;{{Cite web|title = HDZ BiH|url = http://hdzbih.org/sredisnji-odbor-s59|website = hdzbih.org|access-date = 8. 2. 2016|archive-url = https://web.archive.org/web/20151218140431/http://hdzbih.org/sredisnji-odbor-s59|archive-date=18. 12. 2015|url-status = dead}}&lt;/ref&gt;

== Raniji život ==
Marina Pendeš je rođena 20. augusta 1964. godine u bosanskohercegovačkom gradu Travniku. Osnovnu školu je završila 1979. godine u [[Vitez (općina)|viteškom]] naselju [[Bila (Vitez)|Bila]], nakon čega je završila gimnaziju u Travniku 1983. godine. Te godine se upisuje na [[Univerzitet u Zagrebu|Vojno-tehnički fakultet Univerziteta u Zagrebu]], te diplomira 1987. godine. Nakon što je diplomirala, Pendeš je od 1988. do 1992. godine bila samostalni konstruktor u &quot;[[Tehničko-remontni zavod Travnik|Tehničko-remontnom zavodu Travnik]]&quot; (TRZ Travnik). Tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|ratnih sukoba u Bosni i Hercegovini]], Marina Pendeš je bila oficir [[Hrvatsko vijeće odbrane|Hrvatskog vijeća odbrane]] (HVO).&lt;ref&gt;{{Cite web|title = CIN: Imovina političara - Marina  Pendeš|url = http://imovinapoliticara.cin.ba/profil.php?profil=106|website = imovinapoliticara.cin.ba|access-date = 8. 2. 2016|last = www.cin.ba}}&lt;/ref&gt; Nakon rata u Bosni i Hercegovini, ona je radila u &quot;[[HT Telekom]]u&quot; u Vitezu do 2003. godine, a 1999. godine ona je bila sudija u općinskom sudu Vitez, te je bila član Agencije za privatizaciju [[Srednjobosanski kanton|Srednjobosanskog kantona]]. Marina Pendeš osim [[Bosanski jezik|bosanskog]] i [[Hrvatski jezik|hrvatskog]], govori i [[Njemački jezik|njemački]] i [[Engleski jezik|engleski]] jezik.

== Politička karijera ==
Marina Pendeš je od 1996. godine član Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine (HDZ BiH). Od 2000. do 2003. godine Pendeš je bila zastupnica u [[Parlament Srednjobosanskog kantona|Parlamentu Srednjobosanskog kantona]], nakon čega je bila do 2004. godine ministrica prostornog uređenja, obnove i povratka. Nakon toga, je bila od 2004. do 2012. godine zamjenica ministra odbrane Bosne i Hercegovine za upravljanje resursima, nakon čega je bila zamjenica ministra BiH za politiku i planove. 31. marta 2015. godine Marina Pendeš je imenovana za ministarku odbrane Bosne i Hercegovine u sklopu vlade između [[Srpska demokratska stranka|Srpske Demokratske stranke]] (SDS), Hrvatske demokratske zajednice BiH (HDZ BiH) i [[Stranka demokratske akcije|Stranke demokratske akcije]] (SDA), na čijem je čelu [[Denis Zvizdić]].&lt;ref&gt;{{Cite web|title = Potvrđeni Vijeće ministara BiH i Vlada FBiH|url = http://balkans.aljazeera.net/vijesti/potvrdeni-vijece-ministara-bih-i-vlada-fbih|website = Al Jazeera Balkans|access-date = 8. 2. 2016}}&lt;/ref&gt;

== Odlikovanja == 
* Odlikovanje &quot;Za nacionalnu odbranu&quot; Prvog reda [[Mađarska|Republike Mađarske]] (2009)
* Nagrada [[Grb općine Vitez (nagrada)|Grb općine Vitez]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{DEFAULTSORT:Pendeš, Marina}}
[[Kategorija:Biografije, Travnik]]
[[Kategorija:Rođeni 1964.]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački političari]]
[[Kategorija:Političari Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Vojnici Hrvatskog vijeća odbrane]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački ministri odbrane]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački ministri za prostorno uređenje, obnovu i povratak]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Političari Federacije Bosne i Hercegovine]]</text>
      <sha1>icucv5vp6tj8ehldqhqy05w818yf3j4</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Dolly Parton</title>
    <ns>0</ns>
    <id>416048</id>
    <revision>
      <id>3922321</id>
      <parentid>3922151</parentid>
      <timestamp>2026-08-27T18:25:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <origin>3922321</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="14335" sha1="j1esua048c721xpercun699ktvxdpn7" xml:space="preserve">{{Infokutija muzičar
| ime_muzičara         = Dolly Parton
| žanr                 = [[Country muzika|country]]
| bgcolour             = 
| slika                = Young-Dolly-Parton.jpg
| opis_slike           = Dolly Parton 1977.
| država               = {{Sjedinjene Američke Države}}
| karijera             = 1955–2026.
| mjesto_rođenja       = [[Sevierville (Tennessee)|Sevierville]], [[Tennessee]]
| datum_rođenja        = {{Datum rođenja|1946|01|19}}
| datum_smrti          = {{Datum smrti i godine|2026|08|25|1946|01|19}}
| mjesto_smrti         = [[Nashville]], [[Tennessee]]
| instrument           = vokal, [[gitara]]
| izdavač              = Goldband (1957–1959), Mercury Records (1962–1964), Monument (1965–1967), [[RCA Records|RCA]] (1967–1986), CBS (1987–1995), Rising Tide (1995–1997), Decca (1997–1998), Sugar Hill (1999–2006), Dolly Records (od 2007)&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://itunes.apple.com/us/album/better-day/id443835362 |title=Dolly Records |publisher=itunes.apple.com |access-date=2014-04-19}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.websterpr.com/dollyparton/1423-dolly-parton-to-release-new-album-blue-smoke-in-the-u-s-on-may-13-2014 |title=Dolly Parton to release new album, Blue Smoke, in the US on May 13, 2014 |date=2014-04-21 |publisher=websterpr.com |access-date=2014-05-10 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140421064118/http://www.websterpr.com/dollyparton/1423-dolly-parton-to-release-new-album-blue-smoke-in-the-u-s-on-may-13-2014 |archive-date=2014-04-21}}&lt;/ref&gt;
| zanimanje            = pjevačica, kantautorica, glumica, filantrop, preduzetnica
| angažman             = 
| URL                  = [http://www.dollyparton.com www.dollyparton.com]
| najnoviji_album      = 
| godina3              = 
| album2               = 
| godina2              = 
| album1               = 
| godina1              = 
| pozadina             = 
}}

'''Dolly Parton''' (pravo ime '''Dolly Rebecca Parton'''; [[Sevierville (Tennessee)|Sevierville]], 19. januar 1946 – [[Nashville]], 25. august 2026) bila je [[Sjedinjene Američke Države|američka]] [[Country muzika|country]] [[pjevač|pjevačica]], kantautorica, muzička producentica, [[glumac|glumica]], spisateljica i filantrop. Njene pjesme su se 25 puta našle na prvom mjestu ''[[Billboard Hot 100|Billboardove]]'' top-liste, što nije uspjela nijedna druga pjevačica country muzike.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.billboard.com/column/chartbeat/chart-beat-thursday-ke-ha-janet-reba-1004055444.story#/column/chartbeat/chart-beat-thursday-ke-ha-janet-reba-1004055444.story |title=Pjevačice sa najviše pjesama na prvom mjestu Billboardove top-liste |access-date=2012-04-20 |archive-date=2009-12-27 |archive-url=https://web.archive.org/web/20091227060545/http://www.billboard.com/column/chartbeat/chart-beat-thursday-ke-ha-janet-reba-1004055444.story#/column/chartbeat/chart-beat-thursday-ke-ha-janet-reba-1004055444.story |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Tokom karijere prodala je preko 174 miliona nosača zvuka. Četrdeset dva albuma i 110 njenih pjesama našli su se među prvih deset na ''Billboardovoj'' listi. Komponovala je preko 3.000 pjesama, među kojima su najpoznatije &quot;[[I Will Always Love You]]&quot;, koju je u kasnijoj verziji snimila [[Whitney Houston]], te &quot;[[Coat of Many Colors]]&quot;, &quot;[[9 to 5 (pjesma)|9 to 5]]&quot; i &quot;[[Jolene (pjesma)|Jolene]]&quot;.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.dollymania.net/awards.html |title=Nagrade |publisher=dollymania.net}}&lt;/ref&gt;

== Biografija ==
=== Djetinjstvo ===
Dolly Parton je rođena 19. januara 1946. u okrugu Sevier u [[Tennessee]]ju. Srednje ime dobila je po prabaki s majčine strane.&lt;ref&gt;{{cite web |title=Dolly Parton Biography |url=http://www.thebiographychannel.co.uk/biographies/dolly-parton.html;jsessionid=9CECAFF05AFFF508B71898273634EA3A |publisher=thebiographychannel.co.uk |access-date=2012-01-30 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20120815072234/http://www.thebiographychannel.co.uk/biographies/dolly-parton.html%3Bjsessionid%3D9CECAFF05AFFF508B71898273634EA3A |archive-date=2012-08-15 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.filmreference.com/film/35/Dolly-Parton.html |title=Dolly Parton bio |publisher=Filmreference.com |access-date=2012-03-26}}&lt;/ref&gt; Odrasla je u siromašnoj porodici kao četvrto od dvanaestero djece Roberta i Avie Lee Parton.&lt;ref&gt;{{cite web |title=Daddy's Dinner Bucket: Mr. Lee Parton |url=http://dollyparton.com/front-porch-stories/daddys-dinner-bucket-lee-parton/ |publisher=DollyParton.com |access-date=2018-07-09}}&lt;/ref&gt; Njen otac je bio nepismen poljoprivrednik.&lt;ref name=&quot;belfasttelegraphifightilliteracy&quot;&gt;{{cite news |title=Dolly Parton: 'I fight illiteracy for my father' |url=https://www.belfasttelegraph.co.uk/entertainment/news/dolly-parton-i-fight-illiteracy-for-my-father-35185084.html |access-date=2018-07-03 |work=Belfast Telegraph |date=2016-11-03}}&lt;/ref&gt; Njena majka Avie Lee Owens udala se sa 15 godina i do 35. godine rodila dvanaestero djece. Porodica je živjela u skromnim uslovima u planinskom području Appalachia.&lt;ref&gt;{{cite news |title=Dolly Parton talks new album, tour |url=http://archives.cnn.com/2002/SHOWBIZ/Music/07/09/dolly.parton.cnna/index.html |access-date=2014-07-14 |publisher=CNN |date=2002-07-09 |archive-url=https://web.archive.org/web/20060512112052/http://archives.cnn.com/2002/SHOWBIZ/Music/07/09/dolly.parton.cnna/index.html |archive-date=2006-05-12}}&lt;/ref&gt;

Gitaru je počela svirati sa osam godina, a već sa jedanaest pjevala je na lokalnoj radiostanici u [[Knoxville (Tennessee)|Knoxvilleu]]. Često je nastupala sa svojom porodicom u crkvi. Ujak joj je pomogao da se sa 12 godina pojavi na lokalnoj televiziji, a nedugo zatim i da snimi prvi singl za diskografsku kuću Goldband Records. Nakon završetka srednje škole 1964, preselila se u [[Nashville]], središte country muzike.

U Nashvilleu je isprva radila kao autorica pjesama za druge izvođače. Iste godine u praonici je upoznala Carla Deana, skromnog građevinskog preduzetnika, za kojeg se udala 1966. Tokom višedecenijskog braka Dean se rijetko pojavljivao s njom u javnosti i vodio je povučen život.

=== Karijera ===
Prve uspješne singlove za Monument Records (&quot;Dumb Blonde&quot; i &quot;Something Fishy&quot;) snimila je 1967. Iste godine počela je nastupati u emisiji [[Porter Wagoner|Portera Wagonera]], a 1968. potpisala je ugovor s diskografskom kućom [[RCA Records]]. Godine 1969. postala je stalna članica radijskog programa ''Grand Ole Opry''.

Wagonerov šou napustila je 1974. nakon niza uspješnih samostalnih albuma (''Joshua'', ''[[Coat of Many Colors]]'' i ''[[Jolene]]''). Prilikom rastanka s njim napisala je pjesmu &quot;[[I Will Always Love You]]&quot;, s kojom je iste godine po prvi put dospjela na prvo mjesto top-liste.

Kao solo izvođačica dobila je nagrade Udruženja za country muziku (CMA) za najbolju pjevačicu 1975. i 1976. te za najboljeg zabavljača 1978. Njena pjesma &quot;Here You Come Again&quot; provela je pet sedmica na vrhu ljestvice 1978, a 1980. postigla je ogroman uspjeh naslovnom pjesmom i ulogom u filmu &quot;[[9 to 5 (pjesma)|9 to 5]]&quot;.

Godine 2011. dobila je Nagradu Grammy za životno djelo, a 2022. uvrštena je u [[Rock and Roll Hall of Fame|Kuću slavnih rokenrola]].

=== Privatni život ===
U maju 1966. udala se za Carla Thomasa Deana. Nisu imali djece, ali su pomogli u odgoju i brizi o velikom broju djece u Nashvilleu, zbog čega je dobila nadimak ''Aunt Granny''. Bila je i kuma američkoj pjevačici i glumici [[Miley Cyrus]].

Bila je poznata i po obimnom humanitarnom radu, posebno kroz svoju organizaciju Dollywood Foundation i program poticanja pismenosti djece ''Imagination Library''.

== Diskografija ==
=== Studijski albumi ===
* ''[[Hello, I'm Dolly]]'' (1967)
* ''[[Just Between You and Me]]'' (sa [[Porter Wagoner|Porterom Wagonerom]]) (1968)
* ''[[Just Because I'm a Woman]]'' (1968)
* ''[[Just the Two of Us]]'' (sa Porterom Wagonerom) (1968)
* ''[[In the Good Old Days (When Times Were Bad)]]'' (1969)
* ''[[Always, Always]]'' (sa Porterom Wagonerom) (1969)
* ''[[My Blue Ridge Mountain Boy]]'' (1969)
* ''[[The Fairest of Them All]]'' (1970)
* ''[[Porter Wayne and Dolly Rebecca]]'' (sa Porterom Wagonerom) (1970)
* ''[[As Long as I Love]]'' (1970)
* ''[[Once More]]'' (sa Porterom Wagonerom) (1970)
* ''[[Two of a Kind]]'' (sa Porterom Wagonerom) (1971)
* ''[[The Golden Streets of Glory]]'' (1971)
* ''[[Joshua (album)|Joshua]]'' (1971)
* ''[[Coat of Many Colors]]'' (1971)
* ''[[The Right Combination • Burning the Midnight Oil]]'' (sa Porterom Wagonerom) (1972)
* ''[[Touch Your Woman]]'' (1972)
* ''[[Together Always]]'' (sa Porterom Wagonerom) (1972)
* ''[[My Favorite Songwriter, Porter Wagoner]]'' (1972)
* ''[[We Found It]]'' (sa Porterom Wagonerom) (1973)
* ''[[My Tennessee Mountain Home]]'' (1973)
* ''[[Love and Music]]'' (sa Porterom Wagonerom) (1973)
* ''[[Bubbling Over]]'' (1973)
* ''[[Jolene (album)|Jolene]]'' (1974)
* ''[[Porter 'n' Dolly]]'' (sa Porterom Wagonerom) (1974)
* ''[[Love Is Like a Butterfly]]'' (1974)
* ''[[The Bargain Store]]'' (1975)
* ''[[Say Forever You'll Be Mine]]'' (sa Porterom Wagonerom) (1975)
* ''[[Dolly (album)|Dolly]]'' (1975)
* ''[[All I Can Do]]'' (1976)
* ''[[New Harvest...First Gathering]]'' (1977)
* ''[[Here You Come Again]]'' (1977)
* ''[[Heartbreaker (album Dolly Parton)|Heartbreaker]]'' (1978)
* ''[[Great Balls of Fire (album Dolly Parton)|Great Balls of Fire]]'' (1979)
* ''[[Dolly, Dolly, Dolly]]'' (1980)
* ''[[Porter &amp; Dolly]]'' (sa Porterom Wagonerom) (1980)
* ''[[9 to 5 and Odd Jobs]]'' (1980)
* ''[[Heartbreak Express]]'' (1982)
* ''[[Burlap &amp; Satin]]'' (1983)
* ''[[The Great Pretender (album Dolly Parton)|The Great Pretender]]'' (1984)
* ''[[Once Upon a Christmas]]'' (sa [[Kenny Rogers|Kennyjem Rogersom]]) (1984)
* ''[[Real Love (album Dolly Parton)|Real Love]]'' (1985)
* ''[[Trio (album)|Trio]]'' (sa [[Emmylou Harris]] i [[Linda Ronstadt]]) (1987)
* ''[[Rainbow (album Dolly Parton)|Rainbow]]'' (1987)
* ''[[White Limozeen]]'' (1989)
* ''[[Home for Christmas (album Dolly Parton)|Home for Christmas]]'' (1990)
* ''[[Eagle When She Flies]]'' (1991)
* ''[[Slow Dancing with the Moon]]'' (1993)
* ''[[Honky Tonk Angels]]'' (sa [[Loretta Lynn]] i [[Tammy Wynette]]) (1993)
* ''[[Something Special (album Dolly Parton)|Something Special]]'' (1995)
* ''[[Treasures (album Dolly Parton)|Treasures]]'' (1996)
* ''[[Hungry Again]]'' (1998)
* ''[[Trio II]]'' (sa Emmylou Harris i Lindom Ronstadt) (1999)
* ''[[Precious Memories]]'' (1999)
* ''[[The Grass Is Blue]]'' (1999)
* ''[[Little Sparrow]]'' (2001)
* ''[[Halos &amp; Horns]]'' (2002)
* ''[[For God and Country (album Dolly Parton)|For God and Country]]'' (2003)
* ''[[Those Were the Days (album Dolly Parton)|Those Were the Days]]'' (2005)
* ''[[Backwoods Barbie]]'' (2008)
* ''[[Better Day]]'' (2011)
* ''[[Blue Smoke]]'' (2014)
* ''[[Pure &amp; Simple]]'' (2016)
* ''[[I Believe in You (album Dolly Parton)|I Believe in You]]'' (2017)
* ''[[A Holly Dolly Christmas]]'' (2020)
* ''[[Run, Rose, Run]]'' (2022)
* ''[[Rockstar (album Dolly Parton)|Rockstar]]'' (2023)

== Objavljena djela ==
* ''Just the Way I Am: Poetic Selections on Reasons to Live, Reasons to Love and Reasons to Smile from the Songs of Dolly Parton'' (1979)&lt;ref&gt;{{Cite book |title=Just the Way I Am: Poetic Selections on &quot;Reasons to Live, Reasons to Love and Reasons to Smile&quot; from the Songs of Dolly Parton |url=https://archive.org/details/justwayiampoetic0000part |publisher=Blue Mountain Press |language=en |year=1979 |isbn=978-0883960431}}&lt;/ref&gt;
* ''My Life and Other Unfinished Business'' (1994)&lt;ref&gt;{{Cite book |last=Parton |first=Dolly |title=Dolly: My Life and Other Unfinished Business |url=https://archive.org/details/dollymylifeother00part_0 |publisher=HarperCollins |language=en |date=1994-10-01 |isbn=978-0060177201}}&lt;/ref&gt;
* ''Coat of Many Colors'' (1996)&lt;ref&gt;{{Cite book |title=Coat of Many Colors |url=https://archive.org/details/isbn_9780590899352 |isbn=978-0064434478 |last=Parton |first=Dolly |date=1996-01-18}}&lt;/ref&gt;
* ''Dolly’s Dixie Fixin’s: Love, Laughter and Lots of Good Food'' (2006)&lt;ref&gt;{{cite web |title=Dolly's Dixie Fixin's: Love, Laughter and Lots of Good Food |url=https://www.amazon.com/Dollys-Dixie-Fixins-Love-Laughter/dp/B000SSP25C/ |publisher=Viking Studio |access-date=2018-11-02}}&lt;/ref&gt;
* ''I Am a Rainbow'' (2009)&lt;ref&gt;{{cite web |title=I Am a Rainbow |url=https://www.amazon.com/I-Am-Rainbow-Dolly-Parton/dp/B006GJSJHU/ |publisher=G.P. Putnam's Sons |access-date=2018-11-02 |language=en |year=2009}}&lt;/ref&gt;
* ''Dream More: Celebrate the Dreamer in You'' (2012)&lt;ref&gt;{{Cite book |title=Dream More: Celebrate the Dreamer in You |url=https://archive.org/details/dreammorecelebra0000part_r8n2 |publisher=Riverhead Books |language=en |date=2013-11-05 |isbn=978-1594631313}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{reflist}}

== Literatura ==
* {{Cite book |last=Schmidt |first=Randy L. |title=Dolly on Dolly: interviews and encounters with Dolly Parton |publisher=Chicago Review Press |year=2017 |isbn=978-1-61373-519-0}}
* {{Cite book |last=Parton |first=Dolly |title=Dolly: My Life And Other Unfinished Business |url=https://archive.org/details/dollymylifeother00part_0 |publisher=[[Harper Collins]] |year=1994 |isbn=978-0-06-017720-1}}
* {{Cite book |last=Whitburn |first=Joel |title=Top Country Songs 1944–2005 |publisher=Record Research Inc. |year=2005 |isbn=978-0-89820-165-9}}
* {{Cite book |last=Cash |first=Johnny |title=Cash: The Autobiography |url=https://archive.org/details/cashautobiograph0000cash |year=1998}}
* {{Cite book |last=Miller |first=Stephen |title=Smart Blonde – Dolly Parton |url=https://books.google.com/books?id=hZrxRDPPQ48C |year=2008 |publisher=Music Sales Group |isbn=978-0-85712-007-6}}
* {{Cite book |last=Nash |first=Alanna |title=Dolly |url=https://archive.org/details/dolly0000nash |publisher=Reed Books |year=1978 |location=Los Angeles, California |isbn=978-0-89169-523-3}}

== Vanjski linkovi ==
{{commonscat|Dolly Parton}}
* {{IMDb ime|0000573}}
* [http://www.dollyparton.com Službena stranica]

{{Grammy za životno djelo}}
{{Nagrada &quot;Jean Hersholt&quot;}}
{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Parton, Dolly}}
[[Kategorija:Rođeni 1946.]]
[[Kategorija:Umrli 2026.]]
[[Kategorija:Američke pjevačice]]
[[Kategorija:Dobitnici Emmyja]]
[[Kategorija:Američke glumice]]
[[Kategorija:Američki filmski producenti]]</text>
      <sha1>j1esua048c721xpercun699ktvxdpn7</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3922348</id>
      <parentid>3922321</parentid>
      <timestamp>2026-08-27T21:09:46Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bakir123</username>
        <id>110053</id>
      </contributor>
      <origin>3922348</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="14361" sha1="nv9oiu72udyvlegeftyx1vrso1w1ann" xml:space="preserve">{{Infokutija muzičar
| ime_muzičara         = Dolly Parton
| žanr                 = [[Country muzika|country]]
| bgcolour             = 
| slika                = Young-Dolly-Parton (higher quality scan) (cropped).jpg
| opis_slike           = Parton 1977.
| država               = {{Sjedinjene Američke Države}}
| karijera             = 1956–2026.
| mjesto_rođenja       = [[Sevierville (Tennessee)|Sevierville]], [[Tennessee]]
| datum_rođenja        = {{Datum rođenja|1946|01|19}}
| datum_smrti          = {{Datum smrti i godine|2026|08|25|1946|01|19}}
| mjesto_smrti         = [[Nashville]], [[Tennessee]]
| instrument           = vokal, [[gitara]]
| izdavač              = Goldband (1957–1959), Mercury Records (1962–1964), Monument (1965–1967), [[RCA Records|RCA]] (1967–1986), CBS (1987–1995), Rising Tide (1995–1997), Decca (1997–1998), Sugar Hill (1999–2006), Dolly Records (od 2007)&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://itunes.apple.com/us/album/better-day/id443835362 |title=Dolly Records |publisher=itunes.apple.com |access-date=2014-04-19}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.websterpr.com/dollyparton/1423-dolly-parton-to-release-new-album-blue-smoke-in-the-u-s-on-may-13-2014 |title=Dolly Parton to release new album, Blue Smoke, in the US on May 13, 2014 |date=2014-04-21 |publisher=websterpr.com |access-date=2014-05-10 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140421064118/http://www.websterpr.com/dollyparton/1423-dolly-parton-to-release-new-album-blue-smoke-in-the-u-s-on-may-13-2014 |archive-date=2014-04-21}}&lt;/ref&gt;
| zanimanje            = pjevačica, kantautorica, glumica, filantrop, preduzetnica
| angažman             = 
| URL                  = [http://www.dollyparton.com www.dollyparton.com]
| najnoviji_album      = 
| godina3              = 
| album2               = 
| godina2              = 
| album1               = 
| godina1              = 
| pozadina             = 
}}

'''Dolly Parton''' (pravo ime '''Dolly Rebecca Parton'''; [[Sevierville (Tennessee)|Sevierville]], 19. januar 1946 – [[Nashville]], 25. august 2026) bila je [[Sjedinjene Američke Države|američka]] [[Country muzika|country]] [[pjevač|pjevačica]], kantautorica, muzička producentica, [[glumac|glumica]], spisateljica i filantrop. Njene pjesme su se 25 puta našle na prvom mjestu ''[[Billboard Hot 100|Billboardove]]'' top-liste, što nije uspjela nijedna druga pjevačica country muzike.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.billboard.com/column/chartbeat/chart-beat-thursday-ke-ha-janet-reba-1004055444.story#/column/chartbeat/chart-beat-thursday-ke-ha-janet-reba-1004055444.story |title=Pjevačice sa najviše pjesama na prvom mjestu Billboardove top-liste |access-date=2012-04-20 |archive-date=2009-12-27 |archive-url=https://web.archive.org/web/20091227060545/http://www.billboard.com/column/chartbeat/chart-beat-thursday-ke-ha-janet-reba-1004055444.story#/column/chartbeat/chart-beat-thursday-ke-ha-janet-reba-1004055444.story |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Tokom karijere prodala je preko 174 miliona nosača zvuka. Četrdeset dva albuma i 110 njenih pjesama našli su se među prvih deset na ''Billboardovoj'' listi. Komponovala je preko 3.000 pjesama, među kojima su najpoznatije &quot;[[I Will Always Love You]]&quot;, koju je u kasnijoj verziji snimila [[Whitney Houston]], te &quot;[[Coat of Many Colors]]&quot;, &quot;[[9 to 5 (pjesma)|9 to 5]]&quot; i &quot;[[Jolene (pjesma)|Jolene]]&quot;.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.dollymania.net/awards.html |title=Nagrade |publisher=dollymania.net}}&lt;/ref&gt;

== Biografija ==
=== Djetinjstvo ===
Dolly Parton je rođena 19. januara 1946. u okrugu Sevier u [[Tennessee]]ju. Srednje ime dobila je po prabaki s majčine strane.&lt;ref&gt;{{cite web |title=Dolly Parton Biography |url=http://www.thebiographychannel.co.uk/biographies/dolly-parton.html;jsessionid=9CECAFF05AFFF508B71898273634EA3A |publisher=thebiographychannel.co.uk |access-date=2012-01-30 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20120815072234/http://www.thebiographychannel.co.uk/biographies/dolly-parton.html%3Bjsessionid%3D9CECAFF05AFFF508B71898273634EA3A |archive-date=2012-08-15 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.filmreference.com/film/35/Dolly-Parton.html |title=Dolly Parton bio |publisher=Filmreference.com |access-date=2012-03-26}}&lt;/ref&gt; Odrasla je u siromašnoj porodici kao četvrto od dvanaestero djece Roberta i Avie Lee Parton.&lt;ref&gt;{{cite web |title=Daddy's Dinner Bucket: Mr. Lee Parton |url=http://dollyparton.com/front-porch-stories/daddys-dinner-bucket-lee-parton/ |publisher=DollyParton.com |access-date=2018-07-09}}&lt;/ref&gt; Njen otac je bio nepismen poljoprivrednik.&lt;ref name=&quot;belfasttelegraphifightilliteracy&quot;&gt;{{cite news |title=Dolly Parton: 'I fight illiteracy for my father' |url=https://www.belfasttelegraph.co.uk/entertainment/news/dolly-parton-i-fight-illiteracy-for-my-father-35185084.html |access-date=2018-07-03 |work=Belfast Telegraph |date=2016-11-03}}&lt;/ref&gt; Njena majka Avie Lee Owens udala se sa 15 godina i do 35. godine rodila dvanaestero djece. Porodica je živjela u skromnim uslovima u planinskom području Appalachia.&lt;ref&gt;{{cite news |title=Dolly Parton talks new album, tour |url=http://archives.cnn.com/2002/SHOWBIZ/Music/07/09/dolly.parton.cnna/index.html |access-date=2014-07-14 |publisher=CNN |date=2002-07-09 |archive-url=https://web.archive.org/web/20060512112052/http://archives.cnn.com/2002/SHOWBIZ/Music/07/09/dolly.parton.cnna/index.html |archive-date=2006-05-12}}&lt;/ref&gt;

Gitaru je počela svirati sa osam godina, a već sa jedanaest pjevala je na lokalnoj radiostanici u [[Knoxville (Tennessee)|Knoxvilleu]]. Često je nastupala sa svojom porodicom u crkvi. Ujak joj je pomogao da se sa 12 godina pojavi na lokalnoj televiziji, a nedugo zatim i da snimi prvi singl za diskografsku kuću Goldband Records. Nakon završetka srednje škole 1964, preselila se u [[Nashville]], središte country muzike.

U Nashvilleu je isprva radila kao autorica pjesama za druge izvođače. Iste godine u praonici je upoznala Carla Deana, skromnog građevinskog preduzetnika, za kojeg se udala 1966. Tokom višedecenijskog braka Dean se rijetko pojavljivao s njom u javnosti i vodio je povučen život.

=== Karijera ===
Prve uspješne singlove za Monument Records (&quot;Dumb Blonde&quot; i &quot;Something Fishy&quot;) snimila je 1967. Iste godine počela je nastupati u emisiji [[Porter Wagoner|Portera Wagonera]], a 1968. potpisala je ugovor s diskografskom kućom [[RCA Records]]. Godine 1969. postala je stalna članica radijskog programa ''Grand Ole Opry''.

Wagonerov šou napustila je 1974. nakon niza uspješnih samostalnih albuma (''Joshua'', ''[[Coat of Many Colors]]'' i ''[[Jolene]]''). Prilikom rastanka s njim napisala je pjesmu &quot;[[I Will Always Love You]]&quot;, s kojom je iste godine po prvi put dospjela na prvo mjesto top-liste.

Kao solo izvođačica dobila je nagrade Udruženja za country muziku (CMA) za najbolju pjevačicu 1975. i 1976. te za najboljeg zabavljača 1978. Njena pjesma &quot;Here You Come Again&quot; provela je pet sedmica na vrhu ljestvice 1978, a 1980. postigla je ogroman uspjeh naslovnom pjesmom i ulogom u filmu &quot;[[9 to 5 (pjesma)|9 to 5]]&quot;.

Godine 2011. dobila je Nagradu Grammy za životno djelo, a 2022. uvrštena je u [[Rock and Roll Hall of Fame|Kuću slavnih rokenrola]].

=== Privatni život ===
U maju 1966. udala se za Carla Thomasa Deana. Nisu imali djece, ali su pomogli u odgoju i brizi o velikom broju djece u Nashvilleu, zbog čega je dobila nadimak ''Aunt Granny''. Bila je i kuma američkoj pjevačici i glumici [[Miley Cyrus]].

Bila je poznata i po obimnom humanitarnom radu, posebno kroz svoju organizaciju Dollywood Foundation i program poticanja pismenosti djece ''Imagination Library''.

== Diskografija ==
=== Studijski albumi ===
* ''[[Hello, I'm Dolly]]'' (1967)
* ''[[Just Between You and Me]]'' (sa [[Porter Wagoner|Porterom Wagonerom]]) (1968)
* ''[[Just Because I'm a Woman]]'' (1968)
* ''[[Just the Two of Us]]'' (sa Porterom Wagonerom) (1968)
* ''[[In the Good Old Days (When Times Were Bad)]]'' (1969)
* ''[[Always, Always]]'' (sa Porterom Wagonerom) (1969)
* ''[[My Blue Ridge Mountain Boy]]'' (1969)
* ''[[The Fairest of Them All]]'' (1970)
* ''[[Porter Wayne and Dolly Rebecca]]'' (sa Porterom Wagonerom) (1970)
* ''[[As Long as I Love]]'' (1970)
* ''[[Once More]]'' (sa Porterom Wagonerom) (1970)
* ''[[Two of a Kind]]'' (sa Porterom Wagonerom) (1971)
* ''[[The Golden Streets of Glory]]'' (1971)
* ''[[Joshua (album)|Joshua]]'' (1971)
* ''[[Coat of Many Colors]]'' (1971)
* ''[[The Right Combination • Burning the Midnight Oil]]'' (sa Porterom Wagonerom) (1972)
* ''[[Touch Your Woman]]'' (1972)
* ''[[Together Always]]'' (sa Porterom Wagonerom) (1972)
* ''[[My Favorite Songwriter, Porter Wagoner]]'' (1972)
* ''[[We Found It]]'' (sa Porterom Wagonerom) (1973)
* ''[[My Tennessee Mountain Home]]'' (1973)
* ''[[Love and Music]]'' (sa Porterom Wagonerom) (1973)
* ''[[Bubbling Over]]'' (1973)
* ''[[Jolene (album)|Jolene]]'' (1974)
* ''[[Porter 'n' Dolly]]'' (sa Porterom Wagonerom) (1974)
* ''[[Love Is Like a Butterfly]]'' (1974)
* ''[[The Bargain Store]]'' (1975)
* ''[[Say Forever You'll Be Mine]]'' (sa Porterom Wagonerom) (1975)
* ''[[Dolly (album)|Dolly]]'' (1975)
* ''[[All I Can Do]]'' (1976)
* ''[[New Harvest...First Gathering]]'' (1977)
* ''[[Here You Come Again]]'' (1977)
* ''[[Heartbreaker (album Dolly Parton)|Heartbreaker]]'' (1978)
* ''[[Great Balls of Fire (album Dolly Parton)|Great Balls of Fire]]'' (1979)
* ''[[Dolly, Dolly, Dolly]]'' (1980)
* ''[[Porter &amp; Dolly]]'' (sa Porterom Wagonerom) (1980)
* ''[[9 to 5 and Odd Jobs]]'' (1980)
* ''[[Heartbreak Express]]'' (1982)
* ''[[Burlap &amp; Satin]]'' (1983)
* ''[[The Great Pretender (album Dolly Parton)|The Great Pretender]]'' (1984)
* ''[[Once Upon a Christmas]]'' (sa [[Kenny Rogers|Kennyjem Rogersom]]) (1984)
* ''[[Real Love (album Dolly Parton)|Real Love]]'' (1985)
* ''[[Trio (album)|Trio]]'' (sa [[Emmylou Harris]] i [[Linda Ronstadt]]) (1987)
* ''[[Rainbow (album Dolly Parton)|Rainbow]]'' (1987)
* ''[[White Limozeen]]'' (1989)
* ''[[Home for Christmas (album Dolly Parton)|Home for Christmas]]'' (1990)
* ''[[Eagle When She Flies]]'' (1991)
* ''[[Slow Dancing with the Moon]]'' (1993)
* ''[[Honky Tonk Angels]]'' (sa [[Loretta Lynn]] i [[Tammy Wynette]]) (1993)
* ''[[Something Special (album Dolly Parton)|Something Special]]'' (1995)
* ''[[Treasures (album Dolly Parton)|Treasures]]'' (1996)
* ''[[Hungry Again]]'' (1998)
* ''[[Trio II]]'' (sa Emmylou Harris i Lindom Ronstadt) (1999)
* ''[[Precious Memories]]'' (1999)
* ''[[The Grass Is Blue]]'' (1999)
* ''[[Little Sparrow]]'' (2001)
* ''[[Halos &amp; Horns]]'' (2002)
* ''[[For God and Country (album Dolly Parton)|For God and Country]]'' (2003)
* ''[[Those Were the Days (album Dolly Parton)|Those Were the Days]]'' (2005)
* ''[[Backwoods Barbie]]'' (2008)
* ''[[Better Day]]'' (2011)
* ''[[Blue Smoke]]'' (2014)
* ''[[Pure &amp; Simple]]'' (2016)
* ''[[I Believe in You (album Dolly Parton)|I Believe in You]]'' (2017)
* ''[[A Holly Dolly Christmas]]'' (2020)
* ''[[Run, Rose, Run]]'' (2022)
* ''[[Rockstar (album Dolly Parton)|Rockstar]]'' (2023)

== Objavljena djela ==
* ''Just the Way I Am: Poetic Selections on Reasons to Live, Reasons to Love and Reasons to Smile from the Songs of Dolly Parton'' (1979)&lt;ref&gt;{{Cite book |title=Just the Way I Am: Poetic Selections on &quot;Reasons to Live, Reasons to Love and Reasons to Smile&quot; from the Songs of Dolly Parton |url=https://archive.org/details/justwayiampoetic0000part |publisher=Blue Mountain Press |language=en |year=1979 |isbn=978-0883960431}}&lt;/ref&gt;
* ''My Life and Other Unfinished Business'' (1994)&lt;ref&gt;{{Cite book |last=Parton |first=Dolly |title=Dolly: My Life and Other Unfinished Business |url=https://archive.org/details/dollymylifeother00part_0 |publisher=HarperCollins |language=en |date=1994-10-01 |isbn=978-0060177201}}&lt;/ref&gt;
* ''Coat of Many Colors'' (1996)&lt;ref&gt;{{Cite book |title=Coat of Many Colors |url=https://archive.org/details/isbn_9780590899352 |isbn=978-0064434478 |last=Parton |first=Dolly |date=1996-01-18}}&lt;/ref&gt;
* ''Dolly’s Dixie Fixin’s: Love, Laughter and Lots of Good Food'' (2006)&lt;ref&gt;{{cite web |title=Dolly's Dixie Fixin's: Love, Laughter and Lots of Good Food |url=https://www.amazon.com/Dollys-Dixie-Fixins-Love-Laughter/dp/B000SSP25C/ |publisher=Viking Studio |access-date=2018-11-02}}&lt;/ref&gt;
* ''I Am a Rainbow'' (2009)&lt;ref&gt;{{cite web |title=I Am a Rainbow |url=https://www.amazon.com/I-Am-Rainbow-Dolly-Parton/dp/B006GJSJHU/ |publisher=G.P. Putnam's Sons |access-date=2018-11-02 |language=en |year=2009}}&lt;/ref&gt;
* ''Dream More: Celebrate the Dreamer in You'' (2012)&lt;ref&gt;{{Cite book |title=Dream More: Celebrate the Dreamer in You |url=https://archive.org/details/dreammorecelebra0000part_r8n2 |publisher=Riverhead Books |language=en |date=2013-11-05 |isbn=978-1594631313}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{reflist}}

== Literatura ==
* {{Cite book |last=Schmidt |first=Randy L. |title=Dolly on Dolly: interviews and encounters with Dolly Parton |publisher=Chicago Review Press |year=2017 |isbn=978-1-61373-519-0}}
* {{Cite book |last=Parton |first=Dolly |title=Dolly: My Life And Other Unfinished Business |url=https://archive.org/details/dollymylifeother00part_0 |publisher=[[Harper Collins]] |year=1994 |isbn=978-0-06-017720-1}}
* {{Cite book |last=Whitburn |first=Joel |title=Top Country Songs 1944–2005 |publisher=Record Research Inc. |year=2005 |isbn=978-0-89820-165-9}}
* {{Cite book |last=Cash |first=Johnny |title=Cash: The Autobiography |url=https://archive.org/details/cashautobiograph0000cash |year=1998}}
* {{Cite book |last=Miller |first=Stephen |title=Smart Blonde – Dolly Parton |url=https://books.google.com/books?id=hZrxRDPPQ48C |year=2008 |publisher=Music Sales Group |isbn=978-0-85712-007-6}}
* {{Cite book |last=Nash |first=Alanna |title=Dolly |url=https://archive.org/details/dolly0000nash |publisher=Reed Books |year=1978 |location=Los Angeles, California |isbn=978-0-89169-523-3}}

== Vanjski linkovi ==
{{commonscat|Dolly Parton}}
* {{IMDb ime|0000573}}
* [http://www.dollyparton.com Službena stranica]

{{Grammy za životno djelo}}
{{Nagrada &quot;Jean Hersholt&quot;}}
{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Parton, Dolly}}
[[Kategorija:Rođeni 1946.]]
[[Kategorija:Umrli 2026.]]
[[Kategorija:Američke pjevačice]]
[[Kategorija:Dobitnici Emmyja]]
[[Kategorija:Američke glumice]]
[[Kategorija:Američki filmski producenti]]</text>
      <sha1>nv9oiu72udyvlegeftyx1vrso1w1ann</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 10 km</title>
    <ns>0</ns>
    <id>425320</id>
    <revision>
      <id>3922282</id>
      <parentid>3921706</parentid>
      <timestamp>2026-08-27T17:18:16Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Rezultati */</comment>
      <origin>3922282</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="12306" sha1="4gzbzgg15lxdp32muc5frejhycxjcgg" xml:space="preserve">{{Infokutija olimpijski događaj
| disciplina      = Biatlon – 10 km (muškarci)
| slika           = Biathlon pictogram.svg
| veličina_slike  = 80px
| opis_slike      = 
| mjesto          = {{ZID|Norveška}}, [[Lillehammer]]
| datum           = 23. februar 1994.
| broj_učesnika   = 68
| broj_zemalja    = 28
| broj_ekipa      = 
| godina          = 1994
| vrsta           = Zimskim
| zlato           = [[Sergej Čepikov]]
| zlato_NOK       = RUS
| srebro          = [[Ricco Groß]]
| srebro_NOK      = GER
| bronza          = [[Sergej Tarasov (biatlonac)|Sergej Tarasov]]
| bronza_NOK      = RUS
| prijašnji       = [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – 10 km|1992.]]
| sljedeći        = [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – 10 km|1998]]
}}
{{Biatlon na ZOI 1994.}}
{{Glavni|Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.}}
Utrka u '''[[biatlon]]u''' u [[Biatlon#Discipline|sprintu na 10&amp;nbsp;km]] na [[ZOI 1994.]] održana je 23. februara 1994. u [[Lillehammer]]u.&lt;ref name=&quot;SR&quot;&gt;[http://www.sports-reference.com/olympics/winter/1994/BIA/ Biatlon na ZOI 1994. na sports-reference.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081210003313/http://www.sports-reference.com/olympics/winter/1994/BIA/ |date=10. 12. 2008 }} {{Simboli jezika|en|engleski jezik}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=Biathlon&gt;{{cite web
| title       = Lillehammer 1994 Official Report - Volume 4
| url         = http://library.la84.org/6oic/OfficialReports/1994/E_BOOK4.PDF
| publisher   = LA84 Foundation
| work          = Lillehammer Olympic Organizing Committee
| year        = 1994
| access-date  = 1. 12. 2016}}&lt;/ref&gt;

==Pravila takmičenja==

== Rezultati ==
{|class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;text-align:center; font-size:90%&quot;
! Plasman !! Ime !! Država !! Vrijeme&lt;ref name=Biathlon /&gt; !! Promašaji !! Zaostatak
|-
| {{gold1}} || align=left | [[Sergej Čepikov]] || align=left | {{ZastavaMOK|RUS|1994|Zimskim}} || 28:07.0 || 0 || +-
|-
| {{silver2}} || align=left | [[Ricco Groß]] || align=left | {{ZastavaMOK|GER|1994|Zimskim}} || 28:13.0 || 0 || +0:06.0
|-
| {{bronze3}} || align=left | [[Sergej Tarasov (biatlonac)|Sergej Tarasov]] || align=left | {{ZastavaMOK|RUS|1994|Zimskim}} || 28:27.4 || 1 || +0:20.4
|-
| 4. || align=left | [[Vladimir Dračev]] || align=left | {{ZastavaMOK|RUS|1994|Zimskim}} || 28:28.9 || 1 || +0:21.9
|-
| 5. || align=left | [[Ludwig Gredler]] || align=left | {{ZastavaMOK|AUT|1994|Zimskim}} || 29:05.4 || 2 || +0:58.4
|-
| 6. || align=left | [[Frank Luck]] || align=left | {{ZastavaMOK|GER|1994|Zimskim}} || 29:09.7 || 2 || +1:02.7
|-
| 7. || align=left | [[Sven Fischer]] || align=left | {{ZastavaMOK|GER|1994|Zimskim}} || 29:16.0 || 1 || +1:09.0
|-
| 8. || align=left | [[Hervé Flandin]] || align=left | {{ZastavaMOK|FRA|1994|Zimskim}} || 29:33.8 || 1 || +1:26.8
|-
| 9. || align=left | [[Janez Ožbolt]] || align=left | {{ZastavaMOK|SLO|1994|Zimskim}} || 29:35.8 || 0 || +1:28.8
|-
| 10. || align=left | [[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandar Popov]] || align=left | {{ZastavaMOK|BLR|1994|Zimskim}} || 29:38.5 || 0 || +1:31.5
|-
| 11. || align=left | [[Patrice Bailly-Salins]] || align=left | {{ZastavaMOK|FRA|1994|Zimskim}} || 29:43.1 || 2 || +1:36.1
|-
| 12. || align=left | [[Mark Kirchner]] || align=left | {{ZastavaMOK|GER|1994|Zimskim}} || 29:51.7 || 2 || +1:44.7
|-
| 13. || align=left | [[Johann Passler]] || align=left | {{ZastavaMOK|ITA|1994|Zimskim}} || 29:53.1 || 2 || +1:46.1
|-
| 14. || align=left | [[Ivar Michal Ulekleiv]] || align=left | {{ZastavaMOK|NOR|1994|Zimskim}} || 29:56.6 || 1 || +1:49.6
|-
| 15. || align=left | [[Harri Eloranta]] || align=left | {{ZastavaMOK|FIN|1994|Zimskim}} || 30:02.1 || 4 || +1:55.1
|-
| 16. || align=left | [[Valerij Kirijenko]] || align=left | {{ZastavaMOK|RUS|1994|Zimskim}} || 30:06.2 || 3 || +1:59.2
|-
| 17. || align=left | [[Oleg Riženkov]] || align=left | {{ZastavaMOK|BLR|1994|Zimskim}} || 30:11.0 || 3 || +2:04.0
|-
| 18. || align=left | [[Taras Doljni]] || align=left | {{ZastavaMOK|UKR|1994|Zimskim}} || 30:16.6 || 1 || +2:09.6
|-
| 19. || align=left | [[Thierry Dusserre]] || align=left | {{ZastavaMOK|FRA|1994|Zimskim}} || 30:22.6 || 2 || +2:15.6
|-
| 20. || align=left | [[Ulf Johansson (biatlonac)|Ulf Johansson]] || align=left | {{ZastavaMOK|SWE|1994|Zimskim}} || 30:24.2 || 3 || +2:17.2
|-
| 21. || align=left | [[Petr Garabík]] || align=left | {{ZastavaMOK|CZE|1994|Zimskim}} || 30:31.2 || 1 || +2:24.2
|-
| 22. || align=left | [[Wolfgang Perner]] || align=left | {{ZastavaMOK|AUT|1994|Zimskim}} || 30:31.5 || 3 || +2:24.5
|-
| 23. || align=left | [[Pieralberto Carrara]] || align=left | {{ZastavaMOK|ITA|1994|Zimskim}} || 30:33.1 || 3 || +2:26.1
|-
| 24. || align=left | [[Wilfried Pallhuber]] || align=left | {{ZastavaMOK|ITA|1994|Zimskim}} || 30:35.2 || 3 || +2:28.2
|-
| 25. || align=left | [[Jon Åge Tyldum]] || align=left | {{ZastavaMOK|NOR|1994|Zimskim}} || 30:36.7 || 2 || +2:29.7
|-
| 26. || align=left | [[Steve Cyr]] || align=left | {{ZastavaMOK|CAN|1994|Zimskim}} || 30:41.2 || 3 || +2:34.2
|-
| 27. || align=left | [[Jan Ziemianin]] || align=left | {{ZastavaMOK|POL|1994|Zimskim}} || 30:44.2 || 2 || +2:37.2
|-
| 28. || align=left | [[Ole Einar Bjørndalen]] || align=left | {{ZastavaMOK|NOR|1994|Zimskim}} || 30:44.6 || 1 || +2:37.6
|-
| 29. || align=left | [[Jiří Holubec]] || align=left | {{ZastavaMOK|CZE|1994|Zimskim}} || 30:45.2 || 2 || +2:38.2
|-
| 30. || align=left | [[Franz Schuler (biatlonac)|Franz Schuler]] || align=left | {{ZastavaMOK|AUT|1994|Zimskim}} || 30:55.2 || 4 || +2:48.2
|-
| 31. || align=left | [[Krasimir Videnov]] || align=left | {{ZastavaMOK|BUL|1994|Zimskim}} || 30:59.3 || 1 || +2:52.3
|-
| 32. || align=left | [[Tomasz Sikora]] || align=left | {{ZastavaMOK|POL|1994|Zimskim}} || 31:02.6 || 3 || +2:55.6
|-
| 33. || align=left | [[János Panyik]] || align=left | {{ZastavaMOK|HUN|1994|Zimskim}} || 31:04.3 || 2 || +2:57.3
|-
| 34. || align=left | [[Gheorghe Vasile]] || align=left | {{ZastavaMOK|ROU|1994|Zimskim}} || 31:05.3 || 2 || +2:58.3
|-
| 35. || align=left | [[Stéphane Bouthiaux]] || align=left | {{ZastavaMOK|FRA|1994|Zimskim}} || 31:07.3 || 3 || +3:00.3
|-
| 36. || align=left | [[Uroš Velepec]] || align=left | {{ZastavaMOK|SLO|1994|Zimskim}} || 31:07.5 || 2 || +3:00.5
|-
| 37. || align=left | [[Viktor Maigourov]] || align=left | {{ZastavaMOK|BLR|1994|Zimskim}} || 31:09.2 || 3 || +3:02.2
|-
| 38. || align=left | [[Per Brandt]] || align=left | {{ZastavaMOK|SWE|1994|Zimskim}} || 31:27.4 || 1 || +3:20.4
|-
| 39. || align=left | [[Hillar Zahkna]] || align=left | {{ZastavaMOK|EST|1994|Zimskim}} || 31:28.7 || 3 || +3:21.7
|-
| 40. || align=left | [[Valentin Džima]] || align=left | {{ZastavaMOK|UKR|1994|Zimskim}} || 31:31.8 || 3 || +3:24.8
|-
| 41. || align=left | [[Ilmārs Bricis]] || align=left | {{ZastavaMOK|LAT|1994|Zimskim}} || 31:36.9 || 4 || +3:29.9
|-
| 42. || align=left | [[Misao Kodate]] || align=left | {{ZastavaMOK|JPN|1994|Zimskim}} || 31:40.2 || 3 || +3:33.2
|-
| 43. || align=left | [[Martin Pfurtscheller]] || align=left | {{ZastavaMOK|AUT|1994|Zimskim}} || 31:47.2 || 5 || +3:40.2
|-
| 44. || align=left | [[Andreas Zingerle]] || align=left | {{ZastavaMOK|ITA|1994|Zimskim}} || 31:50.5 || 2 || +3:43.5
|-
| 45. || align=left | [[Igor Hohrijakov]] || align=left | {{ZastavaMOK|BLR|1994|Zimskim}} || 31:50.7 || 4 || +3:43.7
|-
| 46. || align=left | [[Tomáš Kos]] || align=left | {{ZastavaMOK|CZE|1994|Zimskim}} || 31:52.0 || 1 || +3:45.0
|-
| 47. || align=left | [[Ivan Maksimov]] || align=left | {{ZastavaMOK|UKR|1994|Zimskim}} || 31:52.7 || 3 || +3:45.7
|-
| 48. || align=left | [[Dmitrij Pantov]] || align=left | {{ZastavaMOK|KAZ|1994|Zimskim}} || 31:54.2 || 5 || +3:47.2
|-
| 49. || align=left | [[Ian Woods]] || align=left | {{ZastavaMOK|GBR|1994|Zimskim}} || 31:58.3 || 2 || +3:51.3
|-
| 50. || align=left | [[Aivo Udras]] || align=left | {{ZastavaMOK|EST|1994|Zimskim}} || 32:02.1 || 4 || +3:55.1
|-
| 51. || align=left | [[Pavel Kotraba]] || align=left | {{ZastavaMOK|SVK|1994|Zimskim}} || 32:04.0 || 4 || +3:57.0
|-
| 52. || align=left | [[Vesa Hietalahti]] || align=left | {{ZastavaMOK|FIN|1994|Zimskim}} || 32:06.0 || 5 || +3:59.0
|-
| 53. || align=left | [[Sylfest Glimsdal]] || align=left | {{ZastavaMOK|NOR|1994|Zimskim}} || 32:07.4 || 3 || +4:00.4
|-
| 54. || align=left | [[Erkki Latvala]] || align=left | {{ZastavaMOK|FIN|1994|Zimskim}} || 32:08.4 || 3 || +4:01.4
|-
| 55. || align=left | [[Gintaras Jasinskas]] || align=left | {{ZastavaMOK|LTU|1994|Zimskim}} || 32:15.4 || 3 || +4:08.4
|-
| 56. || align=left | [[Athanassios Tsakiris]] || align=left | {{ZastavaMOK|GRE|1994|Zimskim}} || 32:21.5 || 3 || +4:14.5
|-
| 57. || align=left | [[Daniel Krčmář]] || align=left | {{ZastavaMOK|SVK|1994|Zimskim}} || 32:24.1 || 4 || +4:17.1
|-
| 58. || align=left | [[Olaf Mihelson]] || align=left | {{ZastavaMOK|EST|1994|Zimskim}} || 32:30.7 || 3 || +4:23.7
|-
| 59. || align=left | [[Jože Poklukar]] || align=left | {{ZastavaMOK|SLO|1994|Zimskim}} || 32:31.7 || 3 || +4:24.7
|-
| 60. || align=left | [[Jean-Marc Chabloz]] || align=left | {{ZastavaMOK|SUI|1994|Zimskim}} || 32:35.6 || 3 || +4:28.6
|-
| 61. || align=left | [[Krzysztof Topór]] || align=left | {{ZastavaMOK|POL|1994|Zimskim}} || 32:37.7 || 3 || +4:30.7
|-
| 62. || align=left | [[Glenn Rupertus]] || align=left | {{ZastavaMOK|CAN|1994|Zimskim}} || 32:47.7 || 5 || +4:40.7
|-
| 63. || align=left | [[Daniel Hediger]] || align=left | {{ZastavaMOK|SUI|1994|Zimskim}} || 33:05.6 || 8 || +4:58.6
|-
| 64. || align=left | [[Dave Jareckie]] || align=left | {{ZastavaMOK|USA|1994|Zimskim}} || 33:15.6 || 4 || +5:08.6
|-
| 65. || align=left | [[Duncan Douglas (biatlonac)|Duncan Douglas]] || align=left | {{ZastavaMOK|USA|1994|Zimskim}} || 33:29.2 || 3 || +5:22.2
|-
| 66. || align=left | [[Aivars Bogdanovs]] || align=left | {{ZastavaMOK|LAT|1994|Zimskim}} || 33:52.0 || 6 || +5:45.0
|-
| 67. || align=left | [[Kenneth Rudd]] || align=left | {{ZastavaMOK|GBR|1994|Zimskim}} || 34:19.7 || 4 || +6:12.7
|-
| 68. || align=left | [[Vasily Gherghy]] || align=left | {{ZastavaMOK|MDA|1994|Zimskim}} || 34:48.0 || 3 || +6:41.0
|}

== Osvojene medalje ==
{|{{Bilans medalja
|Sport    = Biatlon{{efn|name=BIM|U tabeli je prikazan pregled osvojenih medalja u utrkama sprinta u muškoj konkurenciji u biatlonu na Olimpijskim igrama od [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980 – 10 km|1980.]] godine}}
|Broj     = 5
|Logo     = Olympic_rings.svg
}}
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 1.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|GDR}}{{efn|name=GER|Nakon ujedinjenja Njemačke, od [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|ZOI 1992.]] njemački sportisti nastupaju u zajedničkom timu}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 2
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 0
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 1
| 3
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 2.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|GER}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 1
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 2
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 0
| 3
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 3.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|RUS}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 1
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 0
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 1
| 2
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 4.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|NOR}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 1
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 0
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 0
| 1
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 5.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|URS}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 0
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 2
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 2
| 4
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 6.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|FRG}}{{efn|name=GER|}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 0
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 1
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 0
| 1
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 7.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|FIN}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 0
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 0
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 1
| 1
|}

== Napomene ==
&lt;references group=&quot;lower-alpha&quot;/&gt;

== Vanjski linkovi ==
{{Biatlon portal}}{{Commonscat|Biathlon at the 1994 Winter Olympics}}
* [http://www.sports-reference.com/olympics/winter/1994/BIA/mens-10-kilometres-sprint.html Sports-Reference.com - Men's 10 km Sprint - 1994 Olympics] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090625041542/http://www.sports-reference.com/olympics/winter/1994/BIA/mens-10-kilometres-sprint.html |date=25. 6. 2009 }}
== Reference ==
{{refspisak}}

[[Kategorija:Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.]]</text>
      <sha1>4gzbzgg15lxdp32muc5frejhycxjcgg</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – štafeta (muškarci)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>425321</id>
    <revision>
      <id>3922280</id>
      <parentid>3917899</parentid>
      <timestamp>2026-08-27T17:04:35Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Rezultati */</comment>
      <origin>3922280</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9290" sha1="lgc08aao09x1olxpxpfr2jigep1xf97" xml:space="preserve">{{Infokutija olimpijski događaj
| disciplina      = Biatlon – štafeta 4 × 7,5 km (muškarci)
| slika           = Biathlon pictogram.svg
| veličina_slike  = 80px
| opis_slike      = 
| mjesto          = {{ZID|Norveška}}, [[Lillehammer]]
| datum           = 26. februar 1994.
| broj_učesnika   = 72
| broj_zemalja    = 18
| broj_ekipa      = 18
| godina          = 1994
| vrsta           = Zimskim
| zlato           = [[Ricco Groß]]&lt;br /&gt; [[Frank Luck]]&lt;br /&gt;[[Mark Kirchner]]&lt;br /&gt;[[Sven Fischer]]
| zlato_NOK       = GER
| srebro          = [[Valerij Kirijenko]]&lt;br /&gt; [[Vladimir Dračev]]&lt;br /&gt;[[Sergej Tarasov (biatlonac)|Sergej Tarasov]]&lt;br /&gt;[[Sergej Čepikov]]
| srebro_NOK      = RUS
| bronza          = [[Thierry Dusserre]]&lt;br /&gt; [[Patrice Bailly-Salins]]&lt;br /&gt;[[Lionel Laurent]]&lt;br /&gt;[[Hervé Flandin]]
| bronza_NOK      = FRA
| prijašnji       = [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – štafeta (muškarci)|1992.]]
| sljedeći        = [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – štafeta (muškarci)|1998]]
}}
{{Biatlon na ZOI 1994.}}
{{Glavni|Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.}}
Utrka u '''[[biatlon]]u''' u [[Biatlon#Discipline|štafeti 4x7,5&amp;nbsp;km]] na '''[[ZOI 1994.]]''' održana je 16. februara 1994. u [[Lillehammer]]u.&lt;ref name=&quot;SR&quot;&gt;[http://www.sports-reference.com/olympics/winter/1994/BIA/ Biatlon na ZOI 1994. na sports-reference.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081210003313/http://www.sports-reference.com/olympics/winter/1994/BIA/ |date=10. 12. 2008 }} {{Simboli jezika|en|engleski jezik}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=Biathlon&gt;{{cite web
| title       = Lillehammer 1994 Official Report - Volume 4
| url         = http://library.la84.org/6oic/OfficialReports/1994/E_BOOK4.PDF
| publisher   = LA84 Foundation
| work          = Lillehammer Olympic Organizing Committee
| year        = 1994
| access-date  = 1. 12. 2016}}&lt;/ref&gt;
Zlatnu medalju je osvojila štafeta ujedinjene [[Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|Njemačke]], kao i na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – štafeta (muškarci)|prethodnoj olimpijadi]].

== Rezultati ==
{|class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;text-align:center; font-size:90%&quot;
! Plasman !! Država !! Vrijeme&lt;br/&gt;Promašaji !! Zaostatak&lt;ref name=Biathlon /&gt; 
|-
| {{gold1}} 
|align=left| {{ZastavaMOK|GER|1994|Zimskim}} &lt;br/&gt; &lt;small&gt; [[Ricco Groß]]&lt;br/&gt; [[Frank Luck]]&lt;br/&gt; [[Mark Kirchner]]&lt;br/&gt; [[Sven Fischer]] &lt;/small&gt;
| 1:30:22.1 &lt;br/&gt;'''(0)'''
| +0.0
|-
| {{silver2}} 
|align=left| {{ZastavaMOK|RUS|1994|Zimskim}}&lt;br/&gt; &lt;small&gt; [[Valerij Kirijenko]]&lt;br/&gt; [[Vladimir Dračev]]&lt;br/&gt; [[Sergej Tarasov (biatlonac)|Sergej Tarasov]]&lt;br/&gt; [[Sergej Čepikov]] &lt;/small&gt;
| 1:31:23.6 &lt;br/&gt;'''(2)'''
| +1:01.5
|-
| {{bronze3}}
|align=left| {{ZastavaMOK|FRA|1994|Zimskim}}&lt;br/&gt; &lt;small&gt; [[Thierry Dusserre]]&lt;br/&gt; [[Patrice Bailly-Salins]]&lt;br/&gt; [[Lionel Laurent]]&lt;br/&gt; [[Hervé Flandin]] &lt;/small&gt;
| 1:32:31.3 &lt;br/&gt;'''(1)'''
| +2:09.2
|-
| 4
|align=left| {{ZastavaMOK|BLR|1994|Zimskim}}&lt;br/&gt; &lt;small&gt; [[Viktor Majgourov]]&lt;br/&gt; [[Igor Hohrijakov]]&lt;br/&gt; [[Oleg Riženkov]]&lt;br/&gt; [[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandar Popov]] &lt;/small&gt;
| 1:32:57.2 &lt;br/&gt;'''(0)'''
| +2:35.1
|-
| 5
|align=left| {{ZastavaMOK|FIN|1994|Zimskim}}&lt;br/&gt; &lt;small&gt; [[Erkki Latvala]]&lt;br/&gt; [[Harri Eloranta]]&lt;br/&gt; [[Timo Seppälä]]&lt;br/&gt; [[Vesa Hietalahti]] &lt;/small&gt;
| 1:33:11.9 &lt;br/&gt;'''(1)'''
| +2:49.8
|-
| 6
|align=left| {{ZastavaMOK|ITA|1994|Zimskim}}&lt;br/&gt; &lt;small&gt; [[Patrick Favre]]&lt;br/&gt; [[Johann Passler]]&lt;br/&gt; [[Pieralberto Carrara]]&lt;br/&gt; [[Andreas Zingerle]] &lt;/small&gt;
| 1:33:17.3 &lt;br/&gt;'''(5)'''
| +2:55.2
|-
| 7
|align=left| {{ZastavaMOK|NOR|1994|Zimskim}}&lt;br/&gt; &lt;small&gt; [[Ole Einar Bjørndalen]]&lt;br/&gt; [[Ivar Michal Ulekleiv]]&lt;br/&gt; [[Halvard Hanevold]]&lt;br/&gt; [[Jon Åge Tyldum]] &lt;/small&gt;
| 1:33:32.8 &lt;br/&gt;'''(0)'''
| +3:10.7
|-
| 8
|align=left| {{ZastavaMOK|POL|1994|Zimskim}}&lt;br/&gt; &lt;small&gt; [[Tomasz Sikora]]&lt;br/&gt; [[Jan Ziemianin]]&lt;br/&gt; [[Wiesław Ziemianin]]&lt;br/&gt; [[Jan Wojtas]] &lt;/small&gt;
| 1:33:49.3 &lt;br/&gt;'''(0)'''
| +3:27.2
|-
| 9
|align=left| {{ZastavaMOK|AUT|1994|Zimskim}}&lt;br/&gt; &lt;small&gt; [[Franz Schuler (biatlonac)|Franz Schuler]]&lt;br/&gt; [[Ludwig Gredler]]&lt;br/&gt; [[Wolfgang Perner]]&lt;br/&gt; [[Martin Pfurtscheller]] &lt;/small&gt;
| 1:34:02.9 &lt;br/&gt;'''(4)'''
| +3:40.8
|-
| 10
|align=left| {{ZastavaMOK|SLO|1994|Zimskim}}&lt;br/&gt; &lt;small&gt; [[Uroš Velepec]]&lt;br/&gt; [[Jure Velepec]]&lt;br/&gt; [[Boštjan Lekan]]&lt;br/&gt; [[Janez Ožbolt]] &lt;/small&gt;
| 1:34:19.6 &lt;br/&gt;'''(1)'''
| +3:57.5
|-
| 11
|align=left| {{ZastavaMOK|SWE|1994|Zimskim}}&lt;br/&gt; &lt;small&gt; [[Per Brandt]]&lt;br/&gt; [[Mikael Löfgren]]&lt;br/&gt; [[Leif Andersson (biatlonac)|Leif Andersson]]&lt;br/&gt; [[Ulf Johansson (biatlonac)|Ulf Johansson]] &lt;/small&gt;
| 1:34:38.8 &lt;br/&gt;'''(0)'''
| +4:16.7
|-
| 12
|align=left| {{ZastavaMOK|CZE|1994|Zimskim}}&lt;br/&gt; &lt;small&gt; [[Petr Garabík]]&lt;br/&gt; [[Tomáš Kos]]&lt;br/&gt; [[Ivan Masařík]]&lt;br/&gt; [[Jiří Holubec]] &lt;/small&gt;
| 1:35:26.0 &lt;br/&gt;'''(0)'''
| +5:03.9
|-
| 13
|align=left| {{ZastavaMOK|EST|1994|Zimskim}}&lt;br/&gt; &lt;small&gt; [[Olaf Mihelson]]&lt;br/&gt; [[Urmas Kaldvee]]&lt;br/&gt; [[Aivo Udras]]&lt;br/&gt; [[Kalju Ojaste]] &lt;/small&gt;
| 1:35:34.3 &lt;br/&gt;'''(3)'''
| +5:12.2
|-
| 14
|align=left| {{ZastavaMOK|USA|1994|Zimskim}}&lt;br/&gt; &lt;small&gt; [[Curt Schreiner]]&lt;br/&gt; [[Dave Jareckie]]&lt;br/&gt; [[Jon Engen]]&lt;br/&gt; [[Duncan Douglas (biatlonac)|Duncan Douglas]] &lt;/small&gt;
| 1:35:43.7 &lt;br/&gt;'''(0)'''
| +5:21.6
|-
| 15
|align=left| {{ZastavaMOK|UKR|1994|Zimskim}}&lt;br/&gt; &lt;small&gt; [[Vitalij Mohiljenko]]&lt;br/&gt; [[Taras Doljni]]&lt;br/&gt; [[Valentin Džima]]&lt;br/&gt; [[Roman Zvonkov]] &lt;/small&gt;
| 1:35:48.0 &lt;br/&gt;'''(4)'''
| +5:25.9
|-
| 16
|align=left| {{ZastavaMOK|LAT|1994|Zimskim}}&lt;br/&gt; &lt;small&gt; [[Oļegs Maļuhins]]&lt;br/&gt; [[Ilmārs Bricis]]&lt;br/&gt; [[Aivars Bogdanovs]]&lt;br/&gt; [[Gundars Upenieks]] &lt;/small&gt;
| 1:37:40.5 &lt;br/&gt;'''(4)'''
| +7:18.4
|-
| 17
|align=left| {{ZastavaMOK|GBR|1994|Zimskim}}&lt;br/&gt; &lt;small&gt; [[Mike Dixon (biatlonac)|Mike Dixon]]&lt;br/&gt; [[Ian Woods]]&lt;br/&gt; [[Mark Gee]]&lt;br/&gt; [[Kenneth Rudd]] &lt;/small&gt;
| 1:39:16.0 &lt;br/&gt;'''(0)'''
| +8:53.9
|-
| 18
|align=left| {{ZastavaMOK|SVK|1994|Zimskim}}&lt;br/&gt; &lt;small&gt; [[Pavel Sladek]]&lt;br/&gt; [[Pavel Kotraba]]&lt;br/&gt; [[Daniel Krčmar]]&lt;br/&gt; [[Lukaš Krejči]] &lt;/small&gt;
| 1:40:00.3 &lt;br/&gt;'''(3)'''
| +9:38.2

|}

== Osvojene medalje ==
{|{{Bilans medalja
|Sport    = Biatlon{{efn|name=BIM|U tabeli je prikazan pregled osvojenih medalja u štafetnim utrkama u muškoj konkurenciji u biatlonu na Olimpijskim igrama od [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968 – štafeta (muškarci)|1968.]] godine}}
|Broj     = 8
|Logo     = Olympic_rings.svg
}}
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 1.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|URS}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 6
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 0
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 0
| 6
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 2.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|GER}}{{efn|name=GER|}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 2
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 0
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 0
| 2
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| rowspan=&quot;2&quot;|3.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|FIN}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 0
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 2
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 0
| rowspan=&quot;2&quot;| 2
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|NOR}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 0
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 2
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 0
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| rowspan=&quot;2&quot;| 5.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|GDR}}{{efn|name=GER|Nakon ujedinjenja Njemačke, od [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|ZOI 1992.]] njemački sportisti nastupaju u zajedničkom timu}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 0
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 1
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 2
| rowspan=&quot;2&quot;| 3
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|FRG}}{{efn|name=GER|}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 0
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 1
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 2
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| rowspan=&quot;2&quot;| 7
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|EUN}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 0
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 1
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 0
| rowspan=&quot;2&quot;| 1
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|RUS}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 0
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 1
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 0
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 9.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|SWE}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 0
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 0
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 2
| 2
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| rowspan=&quot;2&quot;| 10
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|ITA}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 0
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 0
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 1
| rowspan=&quot;2&quot;| 1
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|FRA}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 0
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 0
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 1
|}

== Napomene ==
&lt;references group=&quot;lower-alpha&quot;/&gt;

== Vanjski linkovi ==
{{Biatlon portal}}{{Commonscat|Biathlon at the 1994 Winter Olympics}}
*[http://www.sports-reference.com/olympics/winter/1994/BIA/mens--4-x-7_5-kilometres-relay.html Sports-Reference.com - 1994 Olympics Men's 4 x 7.5 km Relay]{{Mrtav link}}
*[http://www.sports-reference.com/olympics/winter/1994/BIA/mens-4-x-7_5-kilometres-relay.html Štafeta 4x7,5km na sports-reference.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081210021424/http://www.sports-reference.com/olympics/winter/1994/BIA/mens-4-x-7_5-kilometres-relay.html |date=10. 12. 2008 }}

== Reference ==
{{refspisak}}

[[Kategorija:Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.]]</text>
      <sha1>lgc08aao09x1olxpxpfr2jigep1xf97</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ljubiša Beara</title>
    <ns>0</ns>
    <id>426766</id>
    <revision>
      <id>3922424</id>
      <parentid>3818965</parentid>
      <timestamp>2026-08-28T00:40:05Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Osobe osuđene na doživotni zatvor od strane međunarodnih sudova i tribunala]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3922424</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4072" sha1="pq2e3uezw77puo4sshbu9dcn0t4vhph" xml:space="preserve">{{Infokutija vojno lice
| ime               = Ljubiša Beara
| slika             = Ljubiša_Beara.png
| opis              = 
| datum rođenja     = {{Datum rođenja|1939|07|14}}
| mjesto rođenja    = [[Sarajevo]], [[Kraljevina Jugoslavija]]
| datum smrti       = {{Datum smrti i godine|2017|02|10|1939|07|04}}&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://balkans.aljazeera.net/vijesti/ljubisa-beara-preminuo-u-njemackom-zatvoru |work=balkans.aljazeera.net |title=Ljubiša Beara preminuo u njemačkom zatvoru |access-date= 10. 2. 2017}}&lt;/ref&gt;
| mjesto smrti      = [[Berlin]], [[Njemačka]]
| nacionalnost      = [[Srbin]]
| puno ime          = 
| nadimak           = 
| supruga           = 
| titule            = 
| knjige            = 
| služba            = 
| čin               = 
| ratovi            = [[Rat u Bosni i Hercegovini]]
| bitke             = 
| vojska            = [[Vojska Republike Srpske]]
| rod               = 
| jedinice          = 
| zapovijedao       = 
| nagrade           = 
}}
'''Ljubiša Beara''' bio je bivši pukovnik i načelnik sigurnosti Glavnog štaba [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]] (VRS) tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] od 1992. do 1995.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.icty.org/x/cases/popovic/cis/en/cis_popovic_al_en.pdf |title=The Prosecutor v. Vujadin Popovid, Ljubiša Beara, Drago Nikolid, Radivoje Miletid, Vinko Pandurevid, Ljubomir Borovčanin &amp; Milan Gvero |work=icty.org |access-date= 10. 2. 2017}}&lt;/ref&gt; [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] (MKSJ) osudio ga je na doživotnu kaznu zatvora 10. juna 2010.

== Zločini i presuda ==
[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] je 26. oktobra 2002. protiv pukovnika Ljubiše Beare podignuo optužnicu. Dobrovoljno se predao Haškom tribunalu 9. oktobra 2004. U optužnici Haškog tribunala Ljubiša Beara je terećen na osnovu individualne krivične odgovornosti po jednoj tački za genocid, po četiri tačke za zločine protiv čovječnosti i po jednoj tački za kršenje zakona i običaja ratovanja.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.icty.org/en/press/drago-nikolic-vujadin-popovic-and-ljubisa-beara-indictments-unsealed-their-alleged |title=Drago Nikolic, Vujadin Popovic and Ljubisa Beara: Indictments Unsealed for their Alleged Participation in Crimes Committed after the take-over of the Srebenica Enclave |work=icty.org |access-date= 10. 2. 2017|language=en}}&lt;/ref&gt;

Osuđen 10. juna 2010. na kaznu doživotnog zatvora. Istog dana kazna doživotnog zatvora potvrđena je i načelniku bezbjednosti Drinskog korpusa VRS potpukovniku [[Vujadin Popović|Vujadinu Popoviću]]. Presuda Popoviću i Beari prva je pravosnažna presuda oficirima VRS za počinjeni genocid u historiji Haškog suda.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.icty.org/x/cases/popovic/custom5/en/100728a.pdf |title=DEFENDANT, LJUBISA BEARA’S NOTICE OF FILING A PUBLIC REDACTED VERSION OF THE BEARA FINAL TRIAL BRIEF |work=icty.org |access-date= 10. 2. 2017|language=en}}&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte ==
* [[Vujadin Popović]]
* [[Genocid u Bosni i Hercegovini]]

== Reference ==
{{Refspisak|2}}

== Vanjski linkovi ==
* [http://www.icty.org/x/cases/popovic/tjug/bcs/100610_judgement_tom-1.pdf Presuda (tom 1)]
* [http://www.icty.org/x/cases/popovic/tjug/bcs/100610_judgement_tom-2.pdf Presuda (tom 2)]

{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Beara, Ljubiša}}
[[Kategorija:Rođeni 1939.]]
[[Kategorija:Umrli 2017.]]
[[Kategorija:Biografije, Sarajevo]]
[[Kategorija:Osuđeni pred Haškim tribunalom]]
[[Kategorija:Osuđeni za genocid]]
[[Kategorija:Osuđeni na doživotni zatvor]]
[[Kategorija:Oficiri Vojske Republike Srpske]]
[[Kategorija:Oficiri Jugoslavenske narodne armije]]
[[Kategorija:Ratni zločinci u ratu u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Srbi iz Bosne i Hercegovine osuđeni za ratne zločine]]
[[Kategorija:Srbi iz Bosne i Hercegovine osuđeni za zločine protiv čovječnosti]]
[[Kategorija:Srbi iz Bosne i Hercegovine osuđeni za genocid]]
[[Kategorija:Osobe osuđene na doživotni zatvor od strane međunarodnih sudova i tribunala]]</text>
      <sha1>pq2e3uezw77puo4sshbu9dcn0t4vhph</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3922425</id>
      <parentid>3922424</parentid>
      <timestamp>2026-08-28T00:40:09Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Osuđeni na doživotni zatvor]] uklonjena (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3922425</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4027" sha1="c69kalxsqtl9tphqvak9yzj79x7xm9y" xml:space="preserve">{{Infokutija vojno lice
| ime               = Ljubiša Beara
| slika             = Ljubiša_Beara.png
| opis              = 
| datum rođenja     = {{Datum rođenja|1939|07|14}}
| mjesto rođenja    = [[Sarajevo]], [[Kraljevina Jugoslavija]]
| datum smrti       = {{Datum smrti i godine|2017|02|10|1939|07|04}}&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://balkans.aljazeera.net/vijesti/ljubisa-beara-preminuo-u-njemackom-zatvoru |work=balkans.aljazeera.net |title=Ljubiša Beara preminuo u njemačkom zatvoru |access-date= 10. 2. 2017}}&lt;/ref&gt;
| mjesto smrti      = [[Berlin]], [[Njemačka]]
| nacionalnost      = [[Srbin]]
| puno ime          = 
| nadimak           = 
| supruga           = 
| titule            = 
| knjige            = 
| služba            = 
| čin               = 
| ratovi            = [[Rat u Bosni i Hercegovini]]
| bitke             = 
| vojska            = [[Vojska Republike Srpske]]
| rod               = 
| jedinice          = 
| zapovijedao       = 
| nagrade           = 
}}
'''Ljubiša Beara''' bio je bivši pukovnik i načelnik sigurnosti Glavnog štaba [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]] (VRS) tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] od 1992. do 1995.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.icty.org/x/cases/popovic/cis/en/cis_popovic_al_en.pdf |title=The Prosecutor v. Vujadin Popovid, Ljubiša Beara, Drago Nikolid, Radivoje Miletid, Vinko Pandurevid, Ljubomir Borovčanin &amp; Milan Gvero |work=icty.org |access-date= 10. 2. 2017}}&lt;/ref&gt; [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] (MKSJ) osudio ga je na doživotnu kaznu zatvora 10. juna 2010.

== Zločini i presuda ==
[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] je 26. oktobra 2002. protiv pukovnika Ljubiše Beare podignuo optužnicu. Dobrovoljno se predao Haškom tribunalu 9. oktobra 2004. U optužnici Haškog tribunala Ljubiša Beara je terećen na osnovu individualne krivične odgovornosti po jednoj tački za genocid, po četiri tačke za zločine protiv čovječnosti i po jednoj tački za kršenje zakona i običaja ratovanja.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.icty.org/en/press/drago-nikolic-vujadin-popovic-and-ljubisa-beara-indictments-unsealed-their-alleged |title=Drago Nikolic, Vujadin Popovic and Ljubisa Beara: Indictments Unsealed for their Alleged Participation in Crimes Committed after the take-over of the Srebenica Enclave |work=icty.org |access-date= 10. 2. 2017|language=en}}&lt;/ref&gt;

Osuđen 10. juna 2010. na kaznu doživotnog zatvora. Istog dana kazna doživotnog zatvora potvrđena je i načelniku bezbjednosti Drinskog korpusa VRS potpukovniku [[Vujadin Popović|Vujadinu Popoviću]]. Presuda Popoviću i Beari prva je pravosnažna presuda oficirima VRS za počinjeni genocid u historiji Haškog suda.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.icty.org/x/cases/popovic/custom5/en/100728a.pdf |title=DEFENDANT, LJUBISA BEARA’S NOTICE OF FILING A PUBLIC REDACTED VERSION OF THE BEARA FINAL TRIAL BRIEF |work=icty.org |access-date= 10. 2. 2017|language=en}}&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte ==
* [[Vujadin Popović]]
* [[Genocid u Bosni i Hercegovini]]

== Reference ==
{{Refspisak|2}}

== Vanjski linkovi ==
* [http://www.icty.org/x/cases/popovic/tjug/bcs/100610_judgement_tom-1.pdf Presuda (tom 1)]
* [http://www.icty.org/x/cases/popovic/tjug/bcs/100610_judgement_tom-2.pdf Presuda (tom 2)]

{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Beara, Ljubiša}}
[[Kategorija:Rođeni 1939.]]
[[Kategorija:Umrli 2017.]]
[[Kategorija:Biografije, Sarajevo]]
[[Kategorija:Osuđeni pred Haškim tribunalom]]
[[Kategorija:Osuđeni za genocid]]
[[Kategorija:Oficiri Vojske Republike Srpske]]
[[Kategorija:Oficiri Jugoslavenske narodne armije]]
[[Kategorija:Ratni zločinci u ratu u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Srbi iz Bosne i Hercegovine osuđeni za ratne zločine]]
[[Kategorija:Srbi iz Bosne i Hercegovine osuđeni za zločine protiv čovječnosti]]
[[Kategorija:Srbi iz Bosne i Hercegovine osuđeni za genocid]]
[[Kategorija:Osobe osuđene na doživotni zatvor od strane međunarodnih sudova i tribunala]]</text>
      <sha1>c69kalxsqtl9tphqvak9yzj79x7xm9y</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Jeonju</title>
    <ns>0</ns>
    <id>436729</id>
    <revision>
      <id>3922250</id>
      <parentid>3883515</parentid>
      <timestamp>2026-08-27T12:20:40Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3922250</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="14980" sha1="iuztjqo8aermvlejqumxyrfapvw0r91" xml:space="preserve">{{Infokutija naselje
  | ime                  = Jeonju
  | izvorno_ime          = 전주시
  | izvorno_ime_jez      = ko
  | naselje_vrsta        = Specifični grad
  | vrsta                = Grad
&lt;!-- ***Transliteration language 1*** --&gt;
  | translit_jez1        = Korejska
  | translit_jez1_vrsta  = Hangul
  | translit_jez1_vrsta1 = Hanja
  | translit_jez1_info   = {{linktext|전|주|시}}
  | translit_jez1_info1  = {{linktext|全|州|市}}
  | translit_jez1_vrsta2 = {{nowrap|Romanizacija}}
  | translit_jez1_info2  = Jeonju-si
  | translit_jez1_vrsta3 = {{nowrap|McCune-Reischauer}}
  | translit_jez1_info3  = Chŏnju-si
&lt;!-- ***Skyline Image*** --&gt;
  | slika_skyline        = Jeonju Pungnam-mun.jpg
  | slika_opis           = Pungnammun
&lt;!-- ***Flag, Seal, Shield and Coat of arms*** --&gt;
  | slika_karta          = North Jeolla-Jeonju.svg
  | karta_opis           = Lokacija u Južnoj Koreji
  | koordinate           = {{coord|35|49|N|127|09|E|region:KR|display=inline,title}}
&lt;!-- ***Subdivisions*** --&gt;
  | podjela_ime          = {{ZID|Južna Koreja}}
  | podjela_ime1         = [[Honam]]
  | podjela_vrsta        = Država
  | podjela_vrsta1       = Region
&lt;!-- ***Government*** --&gt;
  | vlada_vrsta          = Gradska Vlada
  | vladajuće_tijelo     = Demokratska Partija Koreje
  | vođa_ime             = Kim Seung-soo
  | vođa_ime1            = Jeonju Gradsko Vijeće
  | vođa_titula          = Gradonačelnik
  | vođa_titula1         = Vijeće
  | površina_ukupno_km2  = 206.22
  | stanovništvo_ukupno  = 652,392
  | stanovništvo_datum   = 2017
  | stanovništvo_prazno1 = Jeolla
  | stanovništvo_prazno1_naslov = Dijalekt
  | stanovništvo_gustoća_km2 = 3163.6
  | utc_ofset            = +9
  | poštanski_broj       = 560011-561870
  | pozivni_broj         = +82 63
  | pozivni_broj_vrsta   = {{{Spisak_pozivnih_brojeva_dr%C5%BEava|Pozivni broj}}}
  | web_sajt             = {{url|http://www.jeonju.go.kr/open_content/en/main_page.jsp|Official website}}
}}

'''Jeonju''' ({{jez-ko|tɕʌn.dʑu}}) je [[grad]] u [[Južna Koreja|Južnoj Koreji]] i glavni grad [[Provincije Južne Koreje|provincije]] [[North Jeolla]]. Ovaj grad je i urban i ruralan zbog njegove blizine [[Wanju okrug]]u, koji skoro sasvim okružuje ovo mjesto (Wanju okrug ima mnogo mještana koje rade u Jeonju). Ime Jeonju bukvalno znači &quot;perfektni region&quot; (od hanja 全 (전; jeon) što znači perfektno, i 州 (주; ju) region). To je bitan turistički centar poznat zbog korejske hrane, historijskih građevina, sportskih aktivnosti, i inovativnih festivala.

U maju 2012, Jeonju je izabran kao Kreativan Grad za gastronomiju kao dio [[UNESCO]]-ove Creative Cities mreže. Ovo odlikovanje priznaje tradicionalno kućno kulinarstvo grada, predavano hiljadama godina, svoje aktivno javno i privatno istraživanje hrane, sistem brižnih i talentovanih kuhara, i ugošćavanje svojstvenih festivala hrane.&lt;ref&gt;{{cite news|title=Jeonju's Gastronomic Greatness Recognized by UNESCO|url=http://english.chosun.com/site/data/html_dir/2012/05/16/2012051600865.html|access-date=23. 5. 2012|newspaper=Chosun Ilbo|date=16. 5. 2012}}&lt;/ref&gt;

== Historija ==
U plodnoj Honam ravnici, poznatoj po Jeonju Hanok selu i izuzetnim proizvodima, Jeonju je stoljećima bio bitan regionalni centar u [[Pokrajina|pokrajini]]. Bio je glavni grad Hubaekje carstva, koje je osnovao Gyeon Hwon. Smatrao se duhovnim [[Glavni grad|glavnim gradom]] Joseon dinastije jer je kraljevska porodica Yi porijeklom iz tog mjesta. Chŏnju Kim u [[Sjeverna Koreja|Sjevernoj Koreji]], odakle [[Kim Il-sung|Kim Il-Sung]] vuče korijene, ima svoje sjedište predaka (Bon-gwan) in Jeonju također.

Grad je okupirao seljački pokret Donghak 1894.&lt;ref&gt;{{cite news|title=Colonial Korea|url=https://colonialkorea.com/2016/02/09/jeonju/}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|title=접·포|url=http://terms.naver.com/entry.nhn?docId=919444&amp;mobile&amp;cid=42957&amp;categoryId=42957|access-date=10. 11. 2017|archive-date=22. 2. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210222015906/https://terms.naver.com/entry.nhn?docId=919444&amp;mobile=&amp;cid=42957&amp;categoryId=42957|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Gradu je dan status metropole 1935, a grad je osnovan 1949.

Nakon Joseona, ostao je metropolis, ali nakon industrijalizacije je pao u poređenju sa ostalim gradovima. Nije imao infrastrukturu, proizvodnju, ili tešku industriju poput ostalih korejskih gradova. Danas, tradicionalni obilazak je velika industrija u gradu.

== Kultura ==
*[[Bibimbap|Jeonju bibimbap]] ({{Jez-ko|전주비빔밥||}}), tradicionalna lokalna hrana, je poznata širom Južne Koreje. Postoji mnogo korejskih restorana koji služe Jeonju hranu i  borovo vino.
*Nacionalni Muzej Jeonju prikazuje drevne relikvije iz Baekje dana.
*Postoje mnogi kraljevski muzeji, hramovi, tvrđave na brdima, i poznati muzej papira, kao i godišnja modna revija od papira koja prikazuje najzadnje stilove i tradicionalnu korejsku odjećnu napravljenu od papira.
*Jeonju Hanok Selo (Hanok Maeul) je selo u tradicionalnom stilu u srcu Jeonjua, koji se sastoji od preko 800 tradicionalnih &quot;Hanok&quot; zgrada. Sadrži mnoge tradicionalne trgovine čajeva, trgovine suvenira, i restorane.&lt;ref&gt;[http://www.visitkorea.or.kr/enu/SI/SI_EN_3_1_1_1.jsp?cid=264285 Jeonju Hanok Village] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130121140234/http://www.visitkorea.or.kr/enu/SI/SI_EN_3_1_1_1.jsp?cid=264285 |date=21. 1. 2013 }}. Visitkorea.or.kr. Retrieved on 2013-07-12.&lt;/ref&gt;
*Jeonju International Sori Festival je proglašen među Songlines-ovim 25 najboljih internacionalnih festivala u 2014. 
*Jeonju International Film Festival privlači oko 50,000 posjetitelja godišnje.
*Jeonju is the grad porijekla breakdance tima Last for One, koji su bili prvaci internacionalnog Battle of the Year takmičenja.

Lokalne planine i parkovi su popularni za vanjsku rekreaciju zahvaljujući svojoj ruralnoj lokaciji. Historijske lokacije se nalaze u okruženju. Grad ima zoološki vrt, park, i Hanguk Sound and Culture Hall, veliki, moderni koncert kompleks na Chonbuk National University kampusu.

==Poznate osobe==
* [[Choi Myung-hee]], (1947–98), autor serijala romana ''Honbul'' koje su prodale preko 800,000 kopija. Ona je radila na serijalu 7 godina i 2 mjeseca prije smrti od raka. 
* [[Kim Tae-yeon]], (rođena 9. marta 1989), članica grupe Girls' Generation.
* [[Kim Sung-kyu]], (rođen 28. aprila 1989), član južnokorejskog boy-banda Infinite.
* [[Kim Kyu-jong]], (rođen 24. februara 1987) centar grupe SS501.
* [[Lee Min-woo]], član grupe Shinhwa.
* [[Ahn Hye-jin (Hwasa)]], članica južnokorejske girl grupe Mamamoo (rođena 23. jula 1995)
* [[Jung Whee-in]], članica južnokorejske girl grupe Mamamoo (rođena 17. aprila 1995)
* [[Jang So-jin (Soyee)]], članica girl grupe gu9udan (rođena 21. novembra 1996)
* [[Yoon Kyun-sang]], glumac (rođen 31. marta 1987)
* [[Kim Hyun Jin]], članica girl grupe LOONA (rođena 15. novembra, 2000)
* [[Choi Byungchan]], član boy-banda Victon (rođen 12. novembra 1997).
* [[Choi ChanHee (NEW)]], član južnokorejskog boy-banda THE BOYZ (rođen 26. aprila 1998)

==Administrativne pokrajine==
Jeonju je podijeljen u dva odjela, Deokjin-gu (덕진구) i Wansan-gu (완산구) koji su, također, podijeljeni u otprilike 40 okruga.

==Transportacija==
Mnogi gradski autobusi i taksi vozila su na raspolaganju u Jeonju. Međutim, turisti su često savjetovani da hodaju do tačke interesa, jer su mnoge atrakcije u blizini.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Travel Highlights|url=http://english.visitkorea.or.kr/enu/SI/SI_EN_3_6.jsp?cid=256284|website=visitkorea|access-date=7. 12. 2014|archive-date=11. 12. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20141211123144/http://english.visitkorea.or.kr/enu/SI/SI_EN_3_6.jsp?cid=256284|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

==Atrakcije==
* Jeonju International Film Festival obično traje od kraja aprila do maja, i to jednu sedmicu godišnje.&lt;ref&gt;{{cite news|title=Jeonju Int'l Film Fest to Open This Week|url=http://english.chosun.com/site/data/html_dir/2012/04/23/2012042300879.html|work=Chosun Ilbo|access-date=23. 4. 2012|date=23. 4. 2012}}&lt;/ref&gt;

==Sport==
Jeonju je domaćin K League timu [[Jeonbuk Hyundai Motors FC]], koji je pet puta osvojio šampionsku titulu, i koji je trenutni aktuelni prvak prvog nivoa korejskog [[nogomet]]a.&lt;ref&gt;http://www.the-afc.com/afc-champions-league-2017/jeonbuk-hyundai-motors-capture-5th-k-league-classic-title&lt;/ref&gt; Domaći teren tima je Jeonju World Cup Stadium.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.hyundai-motorsfc.com/|title=Jeonbuk Hyundai Motors|last=Jeonbuk Hyundai Motors|first=Jeonbuk Hyundai Motors|date=14. 4. 2016|website=|publisher=|access-date=}}&lt;/ref&gt;

==Klima==
{{Vremenski okvir
| naslov = Jeonju (1981–2010, ekstremni podaci 1918–sadašnjost)
&lt;!-- * Prosječna temperatura * --&gt;
| pt_jan = -0.5   | pt_feb = 1.5   | pt_mar = 6.3
| pt_apr = 12.8   | pt_maj = 18.2   | pt_jun = 22.5
| pt_jul = 25.8   | pt_aug = 26.2   | pt_sep = 21.5
| pt_okt = 15.0   | pt_nov = 8.3   | pt_dec = 2.2
&lt;!-- * Najviša prosječna temperatura * --&gt;
| vt_jan = 4.4  | vt_feb = 6.9 | vt_mar = 12.4
| vt_apr = 19.6  | vt_maj = 24.5 | vt_jun = 27.9
| vt_jul = 30.2  | vt_aug = 31.0  | vt_sep = 27.0
| vt_okt = 21.5  | vt_nov = 13.9  | vt_dec = 7.1
&lt;!-- * Najniža prosječna temperatura * --&gt;
| nt_jan = -4.6  | nt_feb = -3.0  | nt_mar = 1.2
| nt_apr = 6.7  | nt_maj = 12.5  | nt_jun = 17.8
| nt_jul = 22.4  | nt_aug = 22.6  | nt_sep = 17.1
| nt_okt = 9.8  | nt_nov = 3.5  | nt_dec = -2.2
&lt;!-- * Padavine * --&gt;
| p_jan = 32.7   | p_feb = 40.0   | p_mar = 54.3
| p_apr = 77.3   | p_maj = 91.5   | p_jun = 167.9
| p_jul = 299.6   | p_aug = 277.5   | p_sep = 137.6
| p_okt = 53.5   | p_nov = 50.2   | p_dec = 31.1
&lt;!-- * Broj kišnih dana * --&gt;
| kd_jan = 9.3   | kd_feb = 7.8   | kd_mar = 10.3
| kd_apr = 8.6   | kd_maj = 9.2   | kd_jun = 10.7
| kd_jul = 15.9   | kd_aug = 15.5   | kd_sep = 9.7
| kd_okt = 6.7   | kd_nov = 9.1   | kd_dec = 9.4
&lt;!-- * Prosječna vlažnost zraka * --&gt;
| vz_jan = 68.6    | vz_feb = 66.5    | vz_mar = 63.7
| vz_apr = 60.6    | vz_maj = 65.3    | vz_jun = 71.3
| vz_jul = 77.5    | vz_aug = 76.7    | vz_sep = 74.1
| vz_okt = 70.4    | vz_nov = 69.1    | vz_dec = 68.9
&lt;!-- * Broj sunčanih sati  * --&gt;
| ss_jan = 151.6   | ss_feb = 157.7   | ss_mar = 185.9
| ss_apr = 211.7   | ss_maj = 217.9   | ss_jun = 172.7
| ss_jul = 136.7   | ss_aug = 160.6   | ss_sep = 168.1
| ss_okt = 194.6   | ss_nov = 154.5   | ss_dec = 142.3
&lt;!-- --&gt;
| dijagram =
| izvor    = Korea Meteorological Administration&lt;ref name= KMA&gt;{{cite web
|url = http://www.kma.go.kr/weather/climate/average_30years.jsp?yy_st=2011&amp;stn=146&amp;norm=M&amp;x=32&amp;y=14&amp;obs=0&amp;mm=5&amp;dd=21
| publisher = Korea Meteorological Administration
| access-date = 23. 12. 2016
| title =평년값자료(1981–2010) 전주(146) 
| language = Korean}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=KMArecordhighs&gt;
{{cite web
| url = http://www.kma.go.kr/weather/climate/extreme_daily.jsp?type=max_temp&amp;mm=13&amp;x=18&amp;y=9
| title = 기후자료 극값(최대값) 전체년도 일최고기온 (℃) 최고순위, 전주(146)
| publisher = Korea Meteorological Administration 
| access-date = 23. 12. 2016
| language = Korean}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=KMArecordlows&gt;
{{cite web
| url = http://www.kma.go.kr/weather/climate/extreme_daily.jsp?type=min_temp&amp;mm=13&amp;x=25&amp;y=5
| title = 기후자료 극값(최대값) 전체년도 일최저기온 (℃) 최고순위, 전주(146)
| publisher = Korea Meteorological Administration 
| access-date = 23. 12. 2016
| language = Korean}}&lt;/ref&gt; (postotak sunčanih sati)&lt;ref name= KMAnormals&gt;
{{cite web
| archive-url = https://web.archive.org/web/20161207185450/http://www.kma.go.kr/down/Climatological_2010.pdf
| archive-date = 7. 12. 2016
| url = http://www.kma.go.kr/down/Climatological_2010.pdf
| publisher = Korea Meteorological Administration
| access-date = 23. 12. 2016
| title = Climatological Normals of Korea
| date = 2011
| page = 499 and 649}}&lt;/ref&gt;
| date = maj 2011}}

Jeonju ima hladniju verziju vlažne subtropske klime ([[Köppenova klasifikacija klime]] ''Cwa'').
Jeonju, poput ostatka Koreje, ima četiri izrazita godišnja doba (proljeće, ljeto, jesen, zima). Zime imaju mješavinu dana koji su svježi do dana koji su dosta hladni. Hladniji dani su obično pod utjecajem fronta visokog pritiska koji donosi hladan zrak iz Siberije.

Tokom ljeta, vlažnost nad Korejskim poluotokom od juna do septembra dolazi iz jugoistočne Azije. Temperature tokom proljeća (kasni april do maja) i jesen (nakon 25. septembra do oktobra) su obično oko 20℃ sa niskom vlažnošću zraka.

== Zbratimljeni gradovi ==
* {{flagicon|Sjedinjene Američke Države}} [[San Diego]], [[Kalifornija]], [[Sjedinjene Američke Države]]
* {{flagicon|Kina}} Suzhou, Jiangsu Provincija, [[Kina]]
* {{flagicon|Japan}} Kanazawa, Ishikawa, [[Japan]]
* {{flagicon|Turska}} [[Antalya]], [[Turska]]

== Galerija ==
&lt;gallery mode=packed heights=160&gt;
File:Taisho-Cho in Zenshu.JPG|Glavni okrug (Wansan distrikt) Jeonjua tokom perioda Koreje pod Japanskom vlašću
File:Jeonju Gaeksa.jpg|Jeonju Gaeksa
File:Jeonju Gyeonggi-jeon 2.jpg|Jeonju Gyeonggi-jeon
File:Jeondong Catholic Cathedral 20230408 005.jpg|Jeondong katolička crkva.
File:Moak Hall of the Sori Arts Center of Jeollabuk-do.jpg|Sori Art Center, Jeollabuk-do.
File:전동성당 야경.JPG|Noćni pogled of Jeondong katoličke crkve.
File:Jeonju outskirts at sunset (Summer 2012)..JPG|Jeonju periferija tokom zalaska sunca (August 2012).
File:Bicycle lane with sidewalk - Jeonju, South Korea.jpg|Biciklistička staza sa trotoarom - Jeonjou, Južna Koreja.
File:Trails along the Samcheon (river) - 2014..JPG|Staza duž Samcheon rijeke, 2014.
File:Along Jeonju River and across from Nambu Market..JPG|Pored Jeonjou rijeke i preko puta tržnice Nambu
File:Hanock Village - 2014 (1)..JPG|Jeonju Hanok Selo, 2014 (1).
File:Hanock Village - 2014 (2)..JPG|Jeonju Hanok Selo, 2014 (2).
File:Hanock Village - 2014 (3)..JPG|Jeonju Hanok Selo, 2014 (3).
File:Gyeongi jeon entrance (2014)..JPG|Gyeongi jeon ulaz (2014).
File:Jeondong Catholic Church - 2014..JPG|Jeondong katolička crkva (Jeonju), 2014.
File:Jeonju Chinatown - 2014..JPG|Jeonju Chinatown, 2014.
File:Gaeksa shopping area - 2014..JPG|Gaeksa shopping zona, 2014.
File:Outdoor city park - 2014..JPG|Gradski park na otvorenom (Jeonju, Hyoja Dong), 2014.
File:Jeonju trail network - 2014..JPG|Jeonju mreža vodova, 2014.
File:Jeonju, South Korea - June 2016 (2).jpg|Jeonju, Južna Koreja (pogled iznad Hyoja Dong), June, 2016.
File:Jeonju, South Korea - June 2016 (3).jpg|Jeonju, Južna Koreja (pogled iznad Hyoja Dong), June, 2016.
&lt;/gallery&gt;

==Također pogledajte==
*[https://bs.wikipedia.org/wiki/Kategorija:Gradovi_u_Ju%C5%BEnoj_Koreji Gradovi u Južnoj Koreji]
*[[Jeonbuk Hyundai Motors FC]]

==References==
{{refspisak}}

==Vanjski linkovi==
{{Commons}}
{{wikivoyage|Jeonju}}
*[http://www.jeonju.go.kr/eng Jeonju web stranica vlade grada]
*[http://tour.jeonju.go.kr/eng Jeonju turistička web stranica vlade grada]

[[Kategorija:Gradovi u Južnoj Koreji]]</text>
      <sha1>iuztjqo8aermvlejqumxyrfapvw0r91</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Vojnici Armije Republike Bosne i Hercegovine</title>
    <ns>14</ns>
    <id>442407</id>
    <revision>
      <id>3922391</id>
      <parentid>2899810</parentid>
      <timestamp>2026-08-28T00:24:03Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Bosanskohercegovački vojnici]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3922391</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="133" sha1="tb9hj1vmv1cy86a3linbxxdhu8os2bt" xml:space="preserve">[[Kategorija:Armija Republike Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački vojnici|Armija Republike Bosne i Hercegovine]]</text>
      <sha1>tb9hj1vmv1cy86a3linbxxdhu8os2bt</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3922392</id>
      <parentid>3922391</parentid>
      <timestamp>2026-08-28T00:24:25Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Vojne osobe u ratu u Bosni i Hercegovini]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3922392</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="189" sha1="r65up328yex2e34zh1qk75jtgmkgaaz" xml:space="preserve">[[Kategorija:Armija Republike Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački vojnici|Armija Republike Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Vojne osobe u ratu u Bosni i Hercegovini]]</text>
      <sha1>r65up328yex2e34zh1qk75jtgmkgaaz</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3922394</id>
      <parentid>3922392</parentid>
      <timestamp>2026-08-28T00:25:06Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>novi ključ za [[Kategorija:Armija Republike Bosne i Hercegovine]]: &quot;*&quot; (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3922394</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="191" sha1="75wb8q7jg3rwy7mni8bbpy26xz7m7k4" xml:space="preserve">[[Kategorija:Armija Republike Bosne i Hercegovine|*]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački vojnici|Armija Republike Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Vojne osobe u ratu u Bosni i Hercegovini]]</text>
      <sha1>75wb8q7jg3rwy7mni8bbpy26xz7m7k4</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ilhan Dervović</title>
    <ns>0</ns>
    <id>446354</id>
    <revision>
      <id>3922482</id>
      <parentid>3897038</parentid>
      <timestamp>2026-08-28T11:14:12Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Tillmannas</username>
        <id>84069</id>
      </contributor>
      <comment>pogledajte knjigu: ILHAN Iko Dervović : život i djelo / Ivo Lučić ... [et al.]. - Sarajevo : Ornitološko društvo Naše ptice : Centar za krš i speleologiju, 2024, str. 13.</comment>
      <origin>3922482</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5861" sha1="78rriwv4runafe21raecwji7tid49gj" xml:space="preserve">{{Infokutija osoba
| ime                    = Ilhan Dervović
| slika                  = Ilhan Dervović.jpeg
| alt_slike              = Ilhan Dervović
| opis                   = 
| ime_pri_rođenju        = 
| datum_rođenja          = {{Datum rođenja i godine|1958|09|14}}
| mjesto_rođenja         = [[Visoko]], [[NR Bosna i Hercegovina]], [[FNRJ]]
| datum_smrti            = {{Datum smrti i godine|2016|11|28|1958}}
| mjesto_smrti           = Visoko, [[Bosna i Hercegovina]]
| nacionalnost           = 
| druga_imena            = 
| zanimanje              = filmski producent, režiser
| godine_aktivnosti      = 
| poznat_po              = 
| značajna_djela         = Tajna brijegova
}}
'''Ilhan''' &quot;'''Iko'''&quot; '''Dervović''' bio je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] [[režiser]], [[filmski producent|producent]] [[Dokumentarni film|dokumentarnih filmova]] o prirodnoj i kulturnoj baštini, kamerman, te ekološki aktivista. Općinsko vijeće [[Visoko]]g mu je 2018. posthumno dodijelilo povelju za životno djelo.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://visoko.gov.ba/pregled-novosti/juli-2018/prigodnim-programom-obilje%C5%BEen-29-august-dan-op%C4%87ine-visoko.aspx|title=PRIGODNIM PROGRAMOM OBILJEŽEN 29. AUGUST - DAN OPĆINE VISOKO|website=visoko.gov.ba|language=en|access-date=25. 6. 2019}}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;
== Biografija ==
Ilhan Dervović je snimio svoj prvi dokumentarni film &lt;nowiki&gt;''Da li smo potrošili budućnost'' 1990. kao aktivista društva za zaštitu prirode ''Vidra''&lt;/nowiki&gt;. S nekoliko prijatelja 1992. pokrenuo je lokalnu televiziju [[Radio-televizija Visoko|TV Visoko]], na kojoj je radio kao producent i kamerman. Jedan od osnivača [[Ornitologija|Ornitološkog]] društva &quot;Naše ptice&quot;. Bio je aktivan u radu Centra za krš i [[Speleologija|speleologiju]], posebno u istraživanju i zaštiti [[šišmiš]]a te organizaciji naučnih skupova &quot;Čovjek i krš&quot;. Osnovao je produkcijsku kuću ''Produkcija Visoki'' 1996.

Kao kamerman i režiser radio je na više od 50 [[Dokumentarni film|dokumentarnih]] i kratkih filmova koji su za temu imali prirodno i kulturno-historijsko naslijeđe Bosne i Hercegovine. Autor je ili koautor više dokumentarnih filmova u kojima se bavi problemom zaštite prirode.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.faktor.ba/vijest/preminuo-ilhan-dervovi-autor-dokumentarac-o-prirodnoj-i-kulturnoj-batini-bih-224856|title=/ Preminuo Ilhan Dervović, autor dokumentarac o prirodnoj i kulturnoj baštini BiH|last=Faktor.ba|website=Faktor.ba|access-date=25. 6. 2019}}&lt;/ref&gt; Protivio se gradnji mini [[hidroelektrana]] na rijeci [[Bosna (rijeka)|Bosni]] i [[Fojnička rijeka|Fojnici]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.visokoin.com/ilhan-dervovic-zasto-sam-ja-protiv-izgradnje-mhe-na-rijeci-bosni-i-rijeci-fojnici/|title=Ilhan Dervović: Zašto sam ja protiv izgradnje MHE na rijeci Bosni i rijeci Fojnici {{!}} Visokoin.com|website=www.visokoin.com|language=bs-BA|access-date=25. 6. 2019}}&lt;/ref&gt;

Centar za krš i speleologiju iz Sarajeva i [[Ornitološko društvo &quot;Naše ptice&quot;]] iz [[Sarajevo|Sarajeva]] su 30. maja 2018. osnovali godišnju nagradu &quot;Ilhan Dervović&quot; &lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://geoubih.ba/index.php/171-godisnja-nagrada-ilhan-dervovic-za-najbolji-rad-iz-oblasti-istrazivanja-biodiverziteta-i-zastite-okolisa|title=Godišnja nagrada &quot;Ilhan Dervović“ za najbolji rad iz oblasti istraživanja biodiverziteta i zaštite okoliša!|last=Administrator|website=geoubih.ba|language=bs-ba|access-date=2. 6. 2018}}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.centarzakrs.ba/bh/aktuelnosti/287-godisnja-nagrada-ilhan-dervovic-za-najbolji-rad-iz-oblasti-istrazivanja-biodiverziteta-i-zastite-zivotne-sredine.html|title=Godišnja nagrada 'Ilhan Dervović' za najbolji rad iz oblasti istraživanja biodiverziteta i zaštite životne sredine|last=User|first=Super|website=www.centarzakrs.ba|language=bs-ba|access-date=2. 6. 2018}}&lt;/ref&gt; za najbolji rad iz oblasti istraživanja [[Biološka raznolikost|biodiverziteta]] i [[Ekologija|zaštite okoliša.]]

== Nagrade ==

* Dokumentarni film &quot;Tajna brijegova&quot; nagrađen je na međunarodnom festivalu arheološkog filma Cinarchea u Kielu u [[Njemačka|Njemačkoj]] 2006.
* Dokumentarni film &quot;Čvrsnica&quot; nagrađen na festivalu planinarskog filma u [[Inđija|Inđiji]] u [[Srbija|Srbiji]].
* Dokumentarni film &quot;[[Livanjsko polje]] – budućnost na rubu močvare&quot; nagrađen specijalnom nagradom na međunarodnom festivalu ekološkog i turističkog filma &quot;Jahorinafest 2009.&quot;
* Promotivni film &quot;Kraljeva brda&quot; dobio je 2. nagradu na &quot;[[Jahorina Film Festival]]u&quot; 2010.
* Film &quot;Drežnica&quot; dobio je 2. nagradu na &quot;Film festivalu ekologije i sporta&quot; u [[Zavidovići]]ma 2017.

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [http://www.centarzakrs.ba/bh/aktuelnosti/287-godisnja-nagrada-ilhan-dervovic-za-najbolji-rad-iz-oblasti-istrazivanja-biodiverziteta-i-zastite-zivotne-sredine.html Godišnja nagrada &quot;Ilhan Dervović&quot;]
* [https://www.researchgate.net/scientific-contributions/63188374_Ilhan_Dervovic Ilhan Dervović na ResearchGate]
* [https://www.youtube.com/watch?v=ij3wZ_ckRo0 &quot;Bjelašnica&quot;, dokumentarni film]
* [https://web.archive.org/web/20170925014039/http://www.visoki.ba/artikal/kraljeva-brda/1 Kraljeva Brda, Fondacija Visoki]
* [http://magazinplus.eu/in-memoriam-ilhan-dervovic-1958-2016-posljednji-ispracaj-sutra/ Sva djela Ilhana Dervovića]
* [https://vimeo.com/39792128?fbclid=IwAR18IFaNkbljJKFkAiD06hgz0eboJgKoqt5zqTecgX7jtWylwPG3bh9Ib7M &quot;Tajna brijegova&quot;, dokumentarni film]
* [https://vimeo.com/visoki Vimeo profil produkcijske kuće Visoki]

{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Dervović, Ilhan}}
[[Kategorija:Rođeni 1958.]]
[[Kategorija:Umrli 2016.]]
[[Kategorija:Biografije, Visoko]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački režiseri]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački producenti]]</text>
      <sha1>78rriwv4runafe21raecwji7tid49gj</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta po kantonima u Federaciji Bosne i Hercegovine</title>
    <ns>0</ns>
    <id>448158</id>
    <revision>
      <id>3922440</id>
      <parentid>3916997</parentid>
      <timestamp>2026-08-28T01:42:19Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 2 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3922440</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="23404" sha1="6b3tkwws4ieka6pciear9iam4vzpcvt" xml:space="preserve">{{Izmjena u toku}}
[[Datoteka:Bih cantons sh.png|mini|304x304piksel|Kantoni [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]]]]
'''Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta''' čini jedno od ministarstava [[Kantoni Federacije Bosne i Hercegovine|kantonalnih]] vlada u [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federaciji Bosne i Hercegovine]], nadležno za sprovođenje politike obrazovanja, nauke, kulture i sporta na području kantona.
== Historija ==
Nakon sticanja nezavisnosti Bosne i Hercegovine od [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Socijalističke Federativne republike Jugoslavije]] (SFRJ) 1992, osnovano je [[Ministarstvo obrazovanja, nauke i kulture Republike Bosne i Hercegovine|Ministarstvo za obrazovanje, nauku i kulturu]] [[Republika Bosna i Hercegovina|Republike Bosne i Hercegovine]], a za prvog ministra je imenovan [[Nikola Kovač (političar)|Nikola Kovač]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://faktor.ba/vijest/institucije-bih-u-periodu-1992-1996-ko-su-bili-clanovi-predsjednistva-premijeri-i-ministri-rbih-249409#2|title=Institucije BiH u periodu 1992-1996: Ko su bili članovi Predsjedništva, premijeri i ministri RBiH|last=Šarenkapa|first=|date=22. 5. 2017|website=faktor.ba|publisher=faktor.ba|access-date=8. 4. 2018}}&lt;/ref&gt;

Nakon [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] i potpisivanja [[Dejtonski sporazum|Dejtonskog mirovnog sporazuma]] 1995. godine, a s obzirom na ustavne nadležnosti, nadležnost nad obrazovanjem i naukom dodijeljena je [[Administrativna podjela Bosne i Hercegovine|entitetima]] – [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federaciji Bosne i Hercegovine]] i [[Republika Srpska|Republici Srpskoj]] – nakon čega su formirana entitetska ministarstva obrazovanja i nauke, dok je u Federaciji Bosne i Hercegovine oblast obrazovanja i nauke dodatno podijeljena na [[Kantoni Federacije Bosne i Hercegovine|kantone]].
== Nadležnosti ==
Glavna osoba u ministarstvu je kantonalni ministar ili ministrica obrazovanja, nauke, kulture i sporta, dok je broj pomoćnika i sekretara nejednako raspoređen po kantonima. 
=== Djelokrug ===
Kantonalno ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta obavlja poslove koje se odnose na ostvarivanje nadležnosti kantona Federacije BiH u oblastima obrazovanja, nauke, kulture i sporta. Prema tome, ministarstvo je nadležno za:&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.monkshnk.gov.ba/Ministarstvo/Pregled/20|title=Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta HNK|last=|first=|date=|website=www.monkshnk.gov.ba|publisher=Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta Hercegovačko-neretvanskog kantona|access-date=24. 8. 2018|archive-date=19. 1. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190119024638/http://monkshnk.gov.ba/Ministarstvo/Pregled/20|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

* predškolski i osnovni odgoj i obrazovanje, srednje, više i visoko obrazovanje 
* registracija odgojno-obrazovnih ustanova predškolskog odgoja, osnovnog i srednjeg obrazovanja na području kantona i nadzor nad njima
* praćenje i poboljšanje učeničkog i studenskog standarda
* praćenje i podržavanje sportista i sportskih udruženja od kantonalnog interesa
* zaštita sloboda i ljudskih prava utvrđenim članu II.A. (1-7) Ustava Federacije BiH i Aneksa Ustava
* rješavanje sporova u drugom stepenu iz svoje oblasti
* zakonsko regulisanje oblasti obrazovanja, nauke, kulture i sporta
* druge poslove utvrđene zakonom

Za ostvarivanje tih nadležnosti neophodna je i saradnja sa drugim kantonalnim, entitetskim i državnim institucijama, te adekvatno praćenje spomenutih oblasti.

== Kantonalna ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta ==

=== Bosansko-podrinjski kanton Goražde ===
Ministarstvo za obrazovanje, mlade, nauku, kulturu i sport [[Bosansko-podrinjski kanton Goražde|Bosansko-podrinjskog kantona Goražde]] se sastoji od 9 sektora (za pravne poslove, za srednje, više i visoko obrazovanje, za predškolsko i osnovno obrazovanje i odgoj, za nauku i kulturu, za sport, za poslove sigurnosti saobraćaja, za ekonomske poslove i za administrativno-tehničke poslove, Inspektorat), dok se njegovo sjedište nalazi u ulici 1. slavne višegradske brigade 2a u [[Goražde|Goraždu]]. Od 8. januara 2015. se na poziciji kantonalnog ministra za obrazovanje, nauku, kulturu i sport BPK nalazi Damir Žuga ([[Stranka za Bosnu i Hercegovinu|SBiH]]).&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://mo.bpkg.gov.ba/obrzaovnaje/104/organizacija-kantonalnog-ministarstva-za-obrazovanje-nauku-kulturu-i-sport|title=Organizacija kantonalnog Ministarstva za obrazovanje, nauku, kulturu i sport|last=|first=|date=|website=mo.bpkg.gov.ba|publisher=Ministarstvo za obrazovanje, mlade, nauku, kulturu i sport Bosansko-podrinjskog kantona Goražde|language=|access-date=27. 8. 2018}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://mo.bpkg.gov.ba/kontakt/15/kontakt|title=Kontakt|last=|first=|date=|website=mo.bpkg.gov.ba|publisher=Ministarstvo za obrazovanje, mlade, nauku, kulturu i sport Bosansko-podrinjskog kantona Goražde|language=|access-date=27. 8. 2018}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/bpk-gorazde-dobio-novu-vladu-emir-okovic-novi-premijer/150108090|title=BPK Goražde dobio novu vladu: Emir Oković novi premijer|last=|first=|date=|work=|newspaper=Klix.ba|language=|access-date=27. 8. 2018|via=}}&lt;/ref&gt;

=== Hercegovačko-neretvanski kanton ===
Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta [[Hercegovačko-neretvanski kanton|Hercegovačko-neretvanskog kantona]] (hrvatski: Ministarstvo prosvjete, znanosti, kulture i športa) se sastoji od pet sektora (za preškolsko, osnovno i srednje obrazovanje, za visoko obrazovanje i nauku, za kulturu, sport i informisanje i za edukaciju i licenciranje u saobraćaju, Inspektorat), dok se njegovo sjedište nalazi u ulici Stjepana Radića 3 u [[Mostar]]u. Od 23. septembra 2015. se na poziciji resornog ministra nalazi Rašid Hadžović ([[Stranka demokratske akcije|SDA]]).&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.vlada-hnz-k.ba/bs/clanovi-vlade/ministarstvo-obrazovanja-nauke-kulture-i-sporta|title=Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta|last=Skuhan|first=Jasmin|date=9. 5. 2012|work=|newspaper=VLADA HNŽ-K|language=|access-date=27. 8. 2018|via=|archive-url=https://web.archive.org/web/20180902145214/http://www.vlada-hnz-k.ba/bs/clanovi-vlade/ministarstvo-obrazovanja-nauke-kulture-i-sporta|archive-date=2. 9. 2018|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news|url=http://www.bhrt.ba/nekategorizirano-bs/napokon-izabrana-vlada-hnk/|title=Napokon izabrana vlada HNK!|last=|first=|date=23. 9. 2015|work=televizija|publisher=Radio-televizija Bosne i Hercegovine|access-date=19. 7. 2018|via=|archive-date=15. 4. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230415193054/http://www.bhrt.ba/nekategorizirano-bs/napokon-izabrana-vlada-hnk/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

=== Kanton 10 ===
Ministarstvo nauke, obrazovanja, kulture i sporta [[Kanton 10|Kantona 10]] (hrvatski: Ministarstvo znanosti, prosvjete, kulture i športa) se sastoji od tri sektora (za obrazovanje, za prometnu edukaciju i za normativno-pravne, upravno-pravne i opće poslove), dok se njegovo sjedište nalazi u ulici Stjepana II Kotromanića u [[Livno]]m. Od 21. juna 2017. se na pozicji ministra nauke, obrazovanja, nauke, kulture i sporta K10 nalazi Petar Galić ([[HDZ BiH]]).&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.vladahbz.com/ministarstvo-znanosti-prosvjete-kulture-i-sporta/|title=Vlada Hercegbosanske županije  –  Ministarstvo znanosti, prosvjete, kulture i športa|last=|first=|date=|website=www.vladahbz.com|publisher=Vlada Kantona 10|language=hr|access-date=27. 8. 2018}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.fokus.ba/vijesti/bih/pala-vlada-livanjskog-kantona-pa-odmah-izabrana-nova/769121/|title=Pala Vlada Livanjskog kantona, pa odmah izabrana nova|last=|first=|date=21. 6. 2017|work=faktor.ba|access-date=27. 8. 2018|via=}}&lt;/ref&gt;

=== Posavski kanton ===
Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta [[Posavski kanton|Posavskog kantona]] (hrvatski: Ministarstvo prosvjete, znanosti, kulture i sporta) se sastoji od dva sektora (za obrazovanje i nauku i za kulturu, sport i informisanje), dok se njegovo sjedište nalazi u ulici Jug I u [[Orašje|Orašju]]. Na poziciji ministra obrazovanja, nauke, kulture i sporta PK se od 23. marta 2015. nalazi Drago Kopić (HDZ BiH).&lt;ref&gt;{{Cite news|url=http://www.zupanijaposavska.ba/ministarstvo_prosvjete-znanosti-kulture-i-sporta/|title=Ministarstvo prosvjete, znanosti kulture i sporta|last=|first=|date=9. 9. 2015|work=|newspaper=Vlada Županije Posavske|language=hr|access-date=27. 8. 2018|via=}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news|url=http://www.zupanijaposavska.ba/clanovi-vlade/|title=Članovi Vlade|last=|first=|date=9. 9. 2015|work=|newspaper=Vlada Županije Posavske|language=hr|access-date=27. 8. 2018|via=}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news|url=http://www.zupanijaposavska.ba/kontakt/|title=Kontakt|last=|first=|date=9. 9. 2015|work=|newspaper=Vlada Županije Posavske|language=hr|access-date=27. 8. 2018|via=}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://potocani.eu/izabrana-nova-vlada-zupanije-posavske/|title=Izabrana nova Vlada Županije Posavske|last=|first=|date=|website=potocani.eu|publisher=potocani.eu|access-date=28. 8. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20150522022119/http://potocani.eu/izabrana-nova-vlada-zupanije-posavske/|archive-date=22. 5. 2015|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://skupstinazp.ba/Nova/zakazana-iii-izvanredna-sjednica-skupstine/|title=ZAKAZANA III. IZVANREDNA SJEDNICA SKUPŠTINE|last=|first=|date=23. 3. 2015|website=skupstinazp.ba|publisher=Skupština Posavskog kantona|language=hrvatski|access-date=28. 8. 2018|archive-date=23. 8. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190823184107/http://skupstinazp.ba/Nova/zakazana-iii-izvanredna-sjednica-skupstine/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

=== Kanton Sarajevo ===
U [[Kanton Sarajevo|Kantonu Sarajevo]], u odnosu na druge kantone FBiH, oblasti obrazovanja i nauke i kulture i sporta čine zasebne resore, pa tako u KS postoje ministarstvo za obrazovanje, nauku i mlade i ministarstvo kulture i sporta.

Ministarstvo za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo se sastoji od šest sektora (za predškolski, osnovni odgoj i obrazovanje i inkluzivno obrazovanje, za srednje obrazovanje i obrazovanje odraslih, za visoko obrazovanje, nauku i mlade,za informatizaciju, međunarodnu saradnju i evropske integracije, za ekonomske poslove i za saobraćaj i edukaciju). Sjedište ministarstva se nalazi u ulici Reisa Džemaludina Čauševića 1 u [[Sarajevo|Sarajevu]], dok se od 26. decembra 2018. na poziciji resornog ministra nalazi Mirvad Kurić ([[Savez za bolju budućnost Bosne i Hercegovine|SBB]]). U sastavu ministarstva se nalazi kantonalni Prosvjetno-pedagoški zavod.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://mon.ks.gov.ba/kontakti|title=Kontakti {{!}} mon.ks.gov.ba|last=|first=|date=|website=mon.ks.gov.ba|publisher=Ministarstvo za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo|access-date=27. 8. 2018|archive-date=18. 8. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180818192305/http://mon.ks.gov.ba/kontakti|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://mon.ks.gov.ba/ministarstvo/ministar|title=Ministar {{!}} mon.ks.gov.ba|last=|first=|date=|website=mon.ks.gov.ba|publisher=Ministarstvo za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo|access-date=27. 8. 2018|archive-date=1. 9. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180901030405/http://mon.ks.gov.ba/ministarstvo/ministar|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://mon.ks.gov.ba/kontakti|title=Kontakti {{!}} mon.ks.gov.ba|last=|first=|date=|website=mon.ks.gob.ba|publisher=Ministarstvo za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo|access-date=27. 8. 2018|archive-date=18. 8. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180818192305/http://mon.ks.gov.ba/kontakti|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://mon.ks.gov.ba/ministarstvo/organizacija|title=Organizacija ministarstva {{!}} mon.ks.gov.ba|last=|first=|date=|website=mon.ks.gov.ba|publisher=Ministarstvo za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo|access-date=27. 8. 2018|archive-date=1. 9. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180901020632/http://mon.ks.gov.ba/ministarstvo/organizacija|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Ministarstvo kulture i sporta Kantona Sarajevo se sastoji od tri sektora (za kulturu, za sport i za ekonomsko-pravne poslove), dok se njegovo sjedište nalazi u ulici Reisa Džemaludina Čauševića 1 u Sarajevu. Na poziciji ministra kulture i sporta KSse od 4. aprila 2018. nalazi Mirvad Kurić ([[Savez za bolju budućnost Bosne i Hercegovine|SBB]]).&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://skupstina.ks.gov.ba/sites/skupstina.ks.gov.ba/files/odluka_vlada_0.pdf|title=Prijedlog Odluke o potvrđivanju Vlade Kantona Sarajevo|last=Konaković|first=Elmedin|date=26. 12. 2018|website=skupstina.ks.gov.ba|publisher=Skupština Kantona Sarajevo|access-date=18. 1. 2019|archive-date=15. 4. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230415141652/http://skupstina.ks.gov.ba/sites/skupstina.ks.gov.ba/files/odluka_vlada_0.pdf|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://mks.ks.gov.ba/kontakti|title=Kontakti {{!}} Ministarstvo kulture i sporta KS|last=|first=|date=|website=mks.ks.gov.ba|publisher=Ministarstvo kulture i sporta Kantona Sarajevo|access-date=27. 8. 2018|archive-date=9. 9. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180909063342/http://mks.ks.gov.ba/kontakti|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://mon.ks.gov.ba/ministarstvo/organizacija|title=Organizacija ministarstva {{!}} Ministarstvo kulture i sporta KS|last=|first=|date=|website=mks.ks.gov.ba|publisher=Ministarstvo kulture i sporta Kantona Sarajevo|access-date=27. 8. 2018|archive-date=1. 9. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180901020632/http://mon.ks.gov.ba/ministarstvo/organizacija|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

=== Srednjobosanski kanton ===
Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta [[Srednjobosanski kanton|Srednjobosanskog kantona]] (hrvatski: Ministarstvo obrazovanja, znanosti, kulture i športa) se sastoji od pet sektora (za obrazovanje i nauku, za kulturu, sport i informisanje, za materijalno-finansijske poslove i za autoškole i vozačke ispite, te Inspektorat), dok se njegovo sjedište nalazi u Staničnoj ulici 43 u [[Travnik]]u. Na pozicji ministrice obrazovanja, nauke, kulture i sporta  SBK se od 15. februara 2019. nalazi Bojan Domić (HDZ BiH).&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://bs.mozks-ksb.ba/ministarstvo|title=Ministarstvo|last=|first=|date=|website=bs.mozks.gov.ba|publisher=Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta Srednjobosanskog kantona|access-date=27. 8. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180128193649/http://bs.mozks-ksb.ba/ministarstvo|archive-date=28. 1. 2018|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.sbk-ksb.gov.ba/bs/ministarstvo-obrazovanja,-znanosti,-kulture-i-sporta.html#biografija-ministra|title=Ministarstvo obrazovanja, znanosti, kulture i sporta - Vlada SBK - KSB|last=|first=|date=|website=sbk-ksb.gov.ba|publisher=Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta Srednjobosanskog kantona|access-date=27. 8. 2018|archive-date=24. 8. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180824040933/http://sbk-ksb.gov.ba/bs/ministarstvo-obrazovanja,-znanosti,-kulture-i-sporta.html#biografija-ministra|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://avaz.ba/kantoni/srednjobosanski-kanton/458438/sbk-dobio-novu-vladu-tahir-lendo-na-celu-ostaje|title=SBK dobio novu Vladu, Tahir Lendo ostaje na čelu|last=|first=|date=15. 2. 2019|website=Avaz.ba|publisher=Dnevni avaz|language=|access-date=15. 2. 2019}}&lt;/ref&gt;

=== Tuzlanski kanton ===
U Tuzlanskom kantonu, kao i u Kantonu Sarajevo, oblasti obrazovanja i nauke i kulture i sporta čine zasebne resore, pa tako u [[Tuzlanski kanton|Tuzlanskom kantonu]] postoje ministarstvo obrazovanja i nauke i ministarstvo za kulturu, sport i mlade.

Ministarstvo obrazovanja i nauke Tuzlanskog kantona se sastoji od tri sektora (za obrazovanje i nauku, za ekonomsko-finansijske poslove i za pravne i opće poslove), dok se njegovo sjedište nalazi u ulici Muhameda Hevaija Uskufija 1 u [[Tuzla|Tuzli]]. Na pozicji ministra obrazovanja i nauke TK se od 27. novembra 2015. nalazi Zlatan Muratović (SBB).&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/imenovana-nova-vlada-tk-sa-tri-nova-ministra-iz-sbb-a/151127070|title=Imenovana nova Vlada TK sa tri nova ministra iz SBB-a (FOTO)|last=|first=|date=|work=|newspaper=Klix.ba|language=|access-date=27. 8. 2018|via=}}&lt;/ref&gt;

Ministrica za kulturu, sport i mlade Tuzlanskog kantona je od 17. februara 2018. Slavena Vojinović, dok se sjedište ministarstva nalazi u Rudarskoj ulici 65 u Tuzli.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.vladatk.kim.ba/o-ministarstvu-mksm|title=Web stranica Vlade TK - O ministarstvu|last=Sejdinović|first=Nedim|date=|website=www.vladatk.kim.ba|publisher=Vlada Tuzlanskog kantona|language=|access-date=27. 8. 2018|archive-date=9. 9. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180909160353/http://www.vladatk.kim.ba/o-ministarstvu-mksm|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/jakub-suljkanovic-novi-premijer-tuzlanskog-kantona/180217089|title=Jakub Suljkanović novi premijer Tuzlanskog kantona|last=|first=|date=|work=klix.ba|access-date=27. 8. 2018|via=}}&lt;/ref&gt;

=== Unsko-sanski kanton ===
Ministar obrazovanja, nauke, kulture i sporta [[Unsko-sanski kanton|Unsko-sanskog kantona]] je od 17. oktobra 2018. Damir Omerdić (Pomak), dok se sjedište nalazi u ulici Alije Đerzeleza 2 u [[Bihać]]u.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://vladausk.ba/v4/index/ministarstvo-obrazovanja-nauke-kulture-i-sporta/2|title=VLADA USK|last=|first=|date=|website=vladausk.ba|publisher=Vlada Unsko-sanskog kantona|language=|access-date=27. 8. 2018}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.mupusk.gov.ba/index.php/2013-03-14-12-40-07|title=Kontakti|last=|first=|date=|website=mupusk.gov.ba|publisher=Ministarstvo unutrašnjih poslova Unsko-sanskog kantona|access-date=25. 5. 2018|archive-date=3. 6. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180603040416/http://mupusk.gov.ba/index.php/2013-03-14-12-40-07|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.oslobodjenje.ba/dosjei/kolumne/zna-li-rifet-brojati-401979|title=Zna li Rifet brojati?|last=|first=|date=19. 10. 2018|work=Oslobođenje|access-date=20. 10. 2018|via=}}&lt;/ref&gt;

=== Zapadnohercegovački kanton ===
Ministar obrazovanja, nauke, kulture i sporta [[Zapadnohercegovački kanton|Zapadnohercegovačkog kantona]] (hrvatski: Ministar obrazovanja, znanosti, kulture i športa) je od 4. februara 2015. Ružica Mikulić (HDZ BiH), dok se sjedište ministarstva nalazi u ulici Stjepana Radića 37b u [[Široki Brijeg|Širokom Brijegu]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.vladazzh.com/detaljno.aspx?id=19|title=Ministarstvo obrazovanja, znanosti, kulture i športa|last=|first=|date=|website=www.vladazzh.com|publisher=Vlada Zapadnohercegovačkog kantona|access-date=27. 8. 2018}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.mozks-zzh.com/index.php/kontakti|title=Kontakti|last=|first=|date=|website=www.mozks-zzh.com|publisher=Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta Zapadnohercegovačkog kantona|language=hr|access-date=27. 8. 2018|archive-date=14. 8. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180814160646/http://mozks-zzh.com/index.php/kontakti|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.jabuka.tv/imenovana-nova-vlada-zupanije-zapadnohercegovacke/|title=Imenovana nova Vlada Županije Zapadnohercegovačke|last=|first=|date=4. 2. 2015|work=Televizija|publisher=jabuka.tv|access-date=27. 8. 2018|via=}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.skupstina-zzh.ba/opsirnije.asp?id=453|title=Priopćenje s 2. sjednice Skupštine ŽZH|last=|first=|date=|website=skupstina-zzh.ba|publisher=Stručna služba Skupštine Zapadnohercecgovačkog kantona|access-date=20. 12. 2018}}&lt;/ref&gt;

=== Zeničko-dobojski kanton ===
Ministarstvo za obrazovanje, nauku, kulturu i sport [[Zeničko-dobojski kanton|Zeničko-dobojskog kantona]] se sastoji od pet sektora (za planiranje, analitiku i poslove saobraćajne edukacije, za za visoko obrazovanje i nauku, za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje i odgoj i obrazovanje odraslih i Inspektorat). Sjedište ministarstva se nalazi u ulici Zmaja od Bosne u [[Zenica|Zenici]], dok se na njegovom čelu od 11. marta 2015. nalazi Mensur Sinanović (SDA).&lt;ref&gt;{{Cite news|url=http://www.zdk.ba/ministarstvo-za-obrazovanje-nauku-kulturu-i-sport|title=Ministarstvo za obrazovanje, nauku, kulturu i sport|last=Slipic|first=Ibrahim|date=|work=|language=|access-date=27. 8. 2018|via=|archive-date=20. 8. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180820150716/http://zdk.ba/ministarstvo-za-obrazovanje-nauku-kulturu-i-sport|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.zdk.ba/ministarstvo-za-obrazovanje-nauku-kulturu-i-sport/itemlist/category/92-organizaciona-struktura|title=Organizaciona struktura|last=|first=|date=|website=www.zdk.ba|publisher=Vlada Zeničko-dobojskog kantona|language=|access-date=27. 8. 2018|archive-date=25. 8. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180825113158/http://www.zdk.ba/ministarstvo-za-obrazovanje-nauku-kulturu-i-sport/itemlist/category/92-organizaciona-struktura|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.zenicablog.com/izabrana-nova-vlada-zdk-2/|title=Izabrana nova Vlada ZDK - Zenicablog|last=|first=|date=11. 3. 2015|work=novinski portal|publisher=zenicablog.com|access-date=27. 8. 2018|via=}}&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte ==

*[[Ministarstvo obrazovanja, nauke i kulture Republike Bosne i Hercegovine]]
*[[Ministarstvo prosvjete i kulture Republike Srpske]]
*[[Ministarstvo za naučnotehnološki razvoj i visoko obrazovanje Republike Srpske]]
*[[Ministarstvo porodice, omladine i sporta Republike Srpske]]
*[[Ministarstvo obrazovanja i nauke Federacije Bosne i Hercegovine]]
* [[Ministarstva unutrašnjih poslova po kantonima u Federaciji Bosne i Hercegovine]]
* [[Ministarstva pravde i uprave po kantonima u Federaciji Bosne i Hercegovine]]
* [[Ministarstva finansija po kantonima u Federaciji Bosne i Hercegovine]]
* [[Ministarstva privrede po kantonima u Federaciji Bosne i Hercegovine]]
* [[Ministarstva saobraćaja po kantonima u Federaciji Bosne i Hercegovine]]
* [[Ministarstva rada, socijalne politike i izbjeglica po kantonima u Federaciji Bosne i Hercegovine]]
* [[Ministarstva za boračka pitanja po kantonima u Federaciji Bosne i Hercegovine]]
* [[Ministarstva zdravstva po kantonima u Federaciji Bosne i Hercegovine]]
* [[Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja po kantonima u Federaciji Bosne i Hercegovine]]
* [[Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva po kantonima u Federaciji Bosne i Hercegovine]]

== Reference ==
{{refspisak}}

{{Ministarstva kantona Federacije Bosne i Hercegovine}}

[[Kategorija:Ministarstva vlada kantona u Federaciji Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Institucije Unsko-sanskog kantona]]
[[Kategorija:Institucije Posavskog kantona]]
[[Kategorija:Institucije Tuzlanskog kantona]]
[[Kategorija:Institucije Zeničko-dobojskog kantona]]
[[Kategorija:Institucije Bosansko-podrinjskog kantona Goražde]]
[[Kategorija:Institucije Srednjobosanskog kantona]]
[[Kategorija:Institucije Hercegovačko-neretvanskog kantona]]
[[Kategorija:Institucije Zapadnohercegovačkog kantona]]
[[Kategorija:Institucije Kantona Sarajevo]]
[[Kategorija:Institucije Kantona 10]]</text>
      <sha1>6b3tkwws4ieka6pciear9iam4vzpcvt</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Savez komunista - Pokret za Jugoslaviju</title>
    <ns>0</ns>
    <id>449230</id>
    <revision>
      <id>3922456</id>
      <parentid>3870670</parentid>
      <timestamp>2026-08-28T05:34:39Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>نوفاك اتشمان</username>
        <id>16322</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>ovako</comment>
      <origin>3922456</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9668" sha1="1nbr4j282ghu9vlyq477mcspr4b5xg3" xml:space="preserve">{{Infokutija stranka
| ime_bosanski     = Savez komunista - Pokret za Jugoslaviju
| izvorno_ime      = Savez komunista - Pokret za Jugoslaviju
| logo             = Flag of the League of Communists – Movement for Yugoslavia.svg
| predsjednik      = [[Stevan Mirković]]
| sekretar         = [[Veljko Kadijević]]&lt;br&gt;[[Branko Mamula]]
| godina osnivanja = [[4. novembar]] 1990.
| raspuštena       = [[23. juli]] 1994.
| broj članova     = 250.000 (1990)
| sjedište         = [[Beograd]]
| ideologija       = [[komunizam]]&lt;br&gt;[[marksizam-lenjinizam]]&lt;br&gt;[[titoizam]]&lt;br&gt;[[radničko samoupravljanje]]&lt;br&gt;[[Jugosloveni|jugoslavizam]]&lt;br&gt;[[Pokret nesvrstanih|nesvrstanost]]&lt;br&gt;[[Jednopartijska država|ideologija jednopartijske države]] 
| boje             = [[crvena]], [[žuta]]
| skupština1       = [[Savezna skupština Savezne Republike Jugoslavije]]
| broj_mandata1    = {{Infokutija stranka/mandati|2|82|boja}}
| skupština2       = 
| broj_mandata2    = 
| skupština3       = 
| broj_mandata3    = 
| veb-sajt         =  
}}
'''Savez komunista - Pokret za Jugoslaviju''' (SK-PJ) bila je politička stranka osnovana 90-tih godina u bivšoj SFRJ. Nastala je u kontekstu višestranačkih izbora. Ovisno od izvora kao pokretači i osnivači stranke navode se: generali [[Veljko Kadijević]] i [[Stevan Mirković]] kao i admiral [[Branko Mamula]]. Uglavnom se radi o ličnostima koje su, na čelu Jugoslovenske narodne armije ([[Jugoslavenska narodna armija|JNA]]), obavljale visoke dužnosti.&lt;ref&gt;{{cite web|last1=Radaković|first1=Ilija|title=SLOVENAČKI PENZIONISANI GENERALI I SSNO (1988-1990)|url=http://www.znaci.net/00001/23_3_6.htm|website=znaci.net|access-date=14. 10. 2018|archive-date=9. 11. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20181109224330/http://znaci.net/00001/23_3_6.htm|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Prema Mirkoviću, SK-PJ se smatrala nasljednikom [[Savez komunista Jugoslavije|Saveza komunista Jugoslavije]] (SKJ).&lt;ref name=&quot;vn&quot;&gt;{{cite news|title=DA LI JE SAVEZ KOMUNISTA - POKRET ZA JUGOSLAVIJU REALNA POLITIČKA SNAGA ILI PARTIJA PENZIONISANIH GENERALA|page=8|agency=[[Večernje Novosti]]|date=25. 5. 1992}}&lt;/ref&gt; Kako smatra magistar [[Mesud Šadinlija]] sa [[Univerzitet u Sarajevu|Univerziteta Sarajevo]] SK-PJ nije uspio, izuzev naredbodavnog profesionalnog vojnog prostora, steći širu podršku biračkog tijela.&lt;ref&gt;{{Harv|Šadinlija|str. 115}}&lt;/ref&gt; Kasnije će Kadijević navesti da je osnivanje SK-PJ bila greška, te je za neuspjeh stranke optužio [[Mirjana Marković|Mirjanu Marković]] i Branka Mamulu.&lt;ref&gt;{{cite news |last1=Jovićević |first1=Olivera|title=Čovek sa crvene liste|work=Upitnik|publisher=[[Radiotelevizija Srbije|RTS]]|date=19. 11. 2007 |language=sr}}&lt;/ref&gt; Prema mišljenju [[Zoran Čičak|Zorana Čička]], bivšeg potpredsjednika stranke, SK-PJ je bio rezervni plan vojske da bi se JNA, u [[Sjednica Vrhovne komande OS SFRJ mart 1991.|slučaju vojnog udara]], mogla samostalno politički artikulisati.&lt;ref name=&quot;vreme562&quot;&gt;{{cite news|last1=Švarm|first1=Filip|last2=Skrozza|first2=Tamara|last3=Vasić|first3=Biljana|title=Jugoslovenska narodna armija 1989–1992 - kratka istorija sloma|url=http://www.vreme.com/cms/view.php?id=298989|access-date=14. 10. 2018|work=[[Vreme (novine)|Vreme]]|date=11. 10. 2001|language=sr|archive-date=9. 8. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200809001704/https://www.vreme.com/cms/view.php?id=298989|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

== Historija ==
Na [[Četrnaesti kongres SKJ|Četrnaestom (vanrednom) kongresu SKJ]], održanog 24. januara 1990., izlazi [[Socijalistička Republika Slovenija|slovenska]] [[Savez komunista Slovenije|delegacija]].&lt;ref&gt;{{Harv|Mijalkovski, Radović|str. 4}}&lt;/ref&gt; Rukovodstvo JNA namjeravalo je, osnivanjem SK-PJ, zamijeniti postojeći SKJ iako je Kadijević (Savezni ministar odbrane) u prisustvu vojnog rukovodstva u Domu garde u [[Topčider]]&lt;nowiki/&gt;u 1990. saopštio da JNA ''nikada neće napustiti SKJ''.&lt;ref&gt;{{Harv|Mijalkovski, Radović|str. 9}}&lt;/ref&gt; Potrebno je navesti da su u sklopu SKJ bili 6 republičkih, 2 pokrajinska saveza i [[Organizacija Saveza komunista u JNA]] (OSKJ).&lt;ref&gt;{{Harv|Mijalkovski, Radović|str. 5}}&lt;/ref&gt; 
Osnivačka promocija SK-PJ održana je, prema [[Ilija Radaković|Iliji Radakoviću]] bivšem načelniku Generalštaba, 19. novembra 1990 u centru &quot;Sava&quot; mada je 8. oktobra Kadijević potpisao naredbu o zabrani svakog političkog djelovanja.&lt;ref&gt;{{cite web |last1=Radaković |first1=Ilija |title=O ČEMU SE GOVORI, ŠTA SE IZOSTAVLJA I ZAOBILAZI U KNJIZI VELJKA KADIJEVIĆA “MOJE VIĐENJE RASPADA – VOJSKA BEZ DRŽAVE” |url=http://www.znaci.net/00001/23_3_1.htm |website=znaci.net |access-date=14. 10. 2018 |archive-date=13. 10. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20181013161433/http://znaci.net/00001/23_3_1.htm |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Prema Mirkoviću zgrada bivšeg [[Centralni komitet Saveza komunista Jugoslavije|Centralnog komiteta Saveza komunista Jugoslavije]] (CK SKJ) podijeljena je između SK-PJ i [[Socijalistička partija Srbije|Socijalističke partije Srbije]] (SPS). Preuzeta je i imovina ''Odbora za obnovu SKJ''&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.vreme.com/arhiva_html/449/8.html|title=Tri &quot;generalske stranke&quot;|last=Ćirić|first=Aleksandar|date=14. 8. 1999|work=|publisher=[[Vreme (novine)|Vreme]]|language=sr|access-date=14. 10. 2018|via=|archive-date=24. 9. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200924090337/https://www.vreme.com/arhiva_html/449/8.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; odnosno imovina SKJ.&lt;ref&gt;{{cite news |title=Junaci naseg doba |url=http://www.nin.co.rs/arhiva/2452/1.html |access-date=13. 2. 2019 |work=NIN-ova arhiva |agency=[[Nedjeljne informativne novine]] |issue=Broj 2452 |date=25. 12. 1997 |language=sr |quote=Kod njega (Tita) preovladjuju minusi; konacno, kada se delila imovina bivseg Saveza komunista Jugoslavije, SK-PJ je zadrzao kapital, a Kitanovicu su ostavili Marksa. |archive-date=19. 2. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190219124339/http://www.nin.co.rs/arhiva/2452/1.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Savezi u drugim republikama, tačnije [[Savez komunista Bosne i Hercegovine|Savez komunista Bosne i Hercgovine]] (SK BiH) i [[Savez komunista Makedonije]] (SK Makedonije) isplaćeni su, prema Mirkoviću u [[Jugoslavenski dinar|dinarima]], dok [[Savez komunista Slovenije|SK Slovenije]] i [[Savez komunista Hrvatske|SK Hrvatske]] nisu dobili nikakvu nadoknadu. Osnovano je i preduzeće &quot;Komet trejd&quot; čiji su prihodi išli djelimično za potrebe SK-PJ. Pored toga kao izvor finansiranja služila je članarina. Prema Mirkoviću broj članova je prije [[Rat u Sloveniji|rata u Sloveniji]] narastao na 250.000, a do toga je bilo oko 70.000 vojnih lica. Zabilježen je i kolektivan prelazak OSKJ u SK-PJ. Najveći broj članova zabilježen je tada na području Bosne i Hercegovine.&lt;ref name=&quot;vn&quot;/&gt; Časopisi &quot;Delo&quot; i &quot;Vjesnik&quot; će 31. januara 1991 prenije saopštenje Političke uprave [[Savezni sekretarij narodne odbrane|Saveznog sekretarija narodne odbrane]] (PU SSNO) da je cilj osnivanja SK-PJ da naraste u ključnog političkog faktora na području SFRJ. Ovim je, kao smatra Radaković, JNA trebala postati samostalan politički faktor.&lt;ref&gt;{{cite web |last1=Radaković |first1=Ilija |title=INFORMACIJA POLITIČKE UPRAVE SSNO (1991)*) |url=http://www.znaci.net/00001/23_3_7.htm |website=znaci.net |access-date=14. 10. 2018 |archive-date=9. 11. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20181109230910/http://znaci.net/00001/23_3_7.htm |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Mirković će, nakon sukoba s Mirjanom Marković, u 1994-oj napustiti stranku.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.aimpress.ch/dyn/pubs/archive/data/199407/40718-003-pubs-beo.htm|title=NOVA POLITIKA SUPRUZNICKOG PARA|last=Igrić|first=Gordana|date=18. 7. 1994|website=AIM|publisher=|access-date=14. 10. 2018|archive-date=29. 9. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200929170248/http://www.aimpress.ch/dyn/pubs/archive/data/199407/40718-003-pubs-beo.htm|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

==Izborni rezultati==
Na izborima 1992. na području [[Savezna republika Jugoslavija|Savezne republike Jugoslavije]] (SRJ), tačnije na izbornoj listi za Crnu Goru, SK-PJ će u Vijeću Savezne skupštine osvojiti 2 mjesta (14.205 glasova; 6,1%)&lt;ref&gt;{{cite web |last1=Goati |first1=Vladimir |title=Izbori u SRJ od 1990 do 1998 |url=http://www.cesid.rs/images/IZBORI%20U%20SRJ%20OD%201990_%20DO%201998.pdf |website=cesid.rs |publisher=Centar za slobodne izbore i demokratiju |access-date=14. 10. 2018 |location=Beograd |page=213|language=sr|date=2001}}&lt;/ref&gt;
==Literatura==
*{{cite book|last1=Šadinlija|first1=Mesud|title=Teritorijalna odbrana Bosne i Hercegovine 1986-1992|date=2012|publisher=Univerzitet u Sarajevu, Insitut za iztraživanje zločina protiv čovječnosti|location=Sarajevo|isbn=978-9958-740-89-3|ref=harv}}
*{{cite journal|last1=Mijalkovski|first1=Milan|last2=Radović|first2=Vesela|title=Istine i zablude o Jugoslovenskoj narodnoj armiji u raspadu Jugoslavije|url=|journal=Kultura polisa VIII|date=2011|volume=4|page=1-26|doi=|language=sr|access-date=|ref=harv}}
==Reference==
{{refspisak}}
== Vanjski linkovi ==
{{SFRJ portal}}
* [https://www.vreme.com/cms/view.php?id=298990 Intervju za Vreme broj 562 - Zoran Čičak, potpredsednik SKPJ za Srbiju do 1993] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210124130449/https://www.vreme.com/cms/view.php?id=298990 |date=24. 1. 2021 }}

[[Kategorija:Političke stranke osnovane 1990.]]
[[Kategorija:Savez komunista Jugoslavije]]
[[Kategorija:Jugoslavenska narodna armija]]
[[Kategorija:Političke stranke u Jugoslaviji]]
[[Kategorija:Komunističke partije u Evropi]]
[[Kategorija:Politika SFRJ]]</text>
      <sha1>1nbr4j282ghu9vlyq477mcspr4b5xg3</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3922457</id>
      <parentid>3922456</parentid>
      <timestamp>2026-08-28T05:45:03Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>نوفاك اتشمان</username>
        <id>16322</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>???</comment>
      <origin>3922457</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9659" sha1="kvkwxw9afrq9giaovh8o2vykfek8a9d" xml:space="preserve">{{Infokutija stranka
| ime_bosanski     = Savez komunista - Pokret za Jugoslaviju
| izvorno_ime      = Savez komunista - Pokret za Jugoslaviju
| logo             = Flag of the League of Communists – Movement for Yugoslavia.svg
| predsjednik      = [[Stevan Mirković]]
| sekretar         = [[Veljko Kadijević]]&lt;br&gt;[[Branko Mamula]]
| godina osnivanja = [[4. novembar]] 1990.
| raspuštena       = [[23. juli]] 1994.
| broj članova     = 250.000 (1990)
| sjedište         = [[Beograd]]
| ideologija       = [[komunizam]]&lt;br&gt;[[marksizam-lenjinizam]]&lt;br&gt;[[titoizam]]&lt;br&gt;[[radničko samoupravljanje]]&lt;br&gt;[[Jugosloveni|jugoslavizam]]&lt;br&gt;[[Pokret nesvrstanih|nesvrstanost]]&lt;br&gt;[[Jednopartijska država|ideologija jednopartijske države]] 
| boje             = [[crvena]], [[žuta]]
| skupština1       = [[Savezna skupština Savezne Republike Jugoslavije]]
| broj_mandata1    = {{Infokutija stranka/mandati|2|82|boja}}
| skupština2       = 
| broj_mandata2    = 
| skupština3       = 
| broj_mandata3    = 
| veb-sajt         =  
}}
'''Savez komunista - Pokret za Jugoslaviju''' (SK-PJ) bila je politička stranka osnovana 90-tih godina u bivšoj SFRJ. Nastala je u kontekstu višestranačkih izbora. Ovisno od izvora kao pokretači i osnivači stranke navode se: generali [[Veljko Kadijević]] i [[Stevan Mirković]] kao i admiral [[Branko Mamula]]. Uglavnom se radi o ličnostima koje su, na čelu Jugoslovenske narodne armije ([[Jugoslavenska narodna armija|JNA]]), obavljale visoke dužnosti.&lt;ref&gt;{{cite web|last1=Radaković|first1=Ilija|title=SLOVENAČKI PENZIONISANI GENERALI I SSNO (1988-1990)|url=http://www.znaci.net/00001/23_3_6.htm|website=znaci.net|access-date=14. 10. 2018|archive-date=9. 11. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20181109224330/http://znaci.net/00001/23_3_6.htm|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Prema Mirkoviću, SK-PJ se smatrala nasljednikom [[Savez komunista Jugoslavije|Saveza komunista Jugoslavije]] (SKJ).&lt;ref name=&quot;vn&quot;&gt;{{cite news|title=DA LI JE SAVEZ KOMUNISTA - POKRET ZA JUGOSLAVIJU REALNA POLITIČKA SNAGA ILI PARTIJA PENZIONISANIH GENERALA|page=8|agency=[[Večernje Novosti]]|date=25. 5. 1992}}&lt;/ref&gt; Kako smatra magistar [[Mesud Šadinlija]] sa [[Univerzitet u Sarajevu|Univerziteta Sarajevo]] SK-PJ nije uspio, izuzev naredbodavnog profesionalnog vojnog prostora, steći širu podršku biračkog tijela.&lt;ref&gt;{{Harv|Šadinlija|str. 115}}&lt;/ref&gt; Kasnije će Kadijević navesti da je osnivanje SK-PJ bila greška, te je za neuspjeh stranke optužio [[Mirjana Marković|Mirjanu Marković]] i Branka Mamulu.&lt;ref&gt;{{cite news |last1=Jovićević |first1=Olivera|title=Čovek sa crvene liste|work=Upitnik|publisher=[[Radiotelevizija Srbije|RTS]]|date=19. 11. 2007 |language=sr}}&lt;/ref&gt; Prema mišljenju [[Zoran Čičak|Zorana Čička]], bivšeg potpredsjednika stranke, SK-PJ je bio rezervni plan vojske da bi se JNA, u [[Sjednica Vrhovne komande OS SFRJ mart 1991.|slučaju vojnog udara]], mogla samostalno politički artikulisati.&lt;ref name=&quot;vreme562&quot;&gt;{{cite news|last1=Švarm|first1=Filip|last2=Skrozza|first2=Tamara|last3=Vasić|first3=Biljana|title=Jugoslovenska narodna armija 1989–1992 - kratka istorija sloma|url=http://www.vreme.com/cms/view.php?id=298989|access-date=14. 10. 2018|work=[[Vreme (novine)|Vreme]]|date=11. 10. 2001|language=sr|archive-date=9. 8. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200809001704/https://www.vreme.com/cms/view.php?id=298989|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

== Historija ==
Na [[Četrnaesti kongres SKJ|Četrnaestom (vanrednom) kongresu SKJ]], održanog 24. januara 1990., izlazi [[Socijalistička Republika Slovenija|slovenska]] [[Savez komunista Slovenije|delegacija]].&lt;ref&gt;{{Harv|Mijalkovski, Radović|str. 4}}&lt;/ref&gt; Rukovodstvo JNA namjeravalo je, osnivanjem SK-PJ, zamijeniti postojeći SKJ iako je Kadijević (Savezni ministar odbrane) u prisustvu vojnog rukovodstva u Domu garde u [[Topčider]]u 1990. saopštio da JNA ''nikada neće napustiti SKJ''.&lt;ref&gt;{{Harv|Mijalkovski, Radović|str. 9}}&lt;/ref&gt; Potrebno je navesti da su u sklopu SKJ bili 6 republičkih, 2 pokrajinska saveza i [[Organizacija Saveza komunista u JNA]] (OSKJ).&lt;ref&gt;{{Harv|Mijalkovski, Radović|str. 5}}&lt;/ref&gt; 
Osnivačka promocija SK-PJ održana je, prema [[Ilija Radaković|Iliji Radakoviću]] bivšem načelniku Generalštaba, 19. novembra 1990 u centru &quot;Sava&quot; mada je 8. oktobra Kadijević potpisao naredbu o zabrani svakog političkog djelovanja.&lt;ref&gt;{{cite web |last1=Radaković |first1=Ilija |title=O ČEMU SE GOVORI, ŠTA SE IZOSTAVLJA I ZAOBILAZI U KNJIZI VELJKA KADIJEVIĆA “MOJE VIĐENJE RASPADA – VOJSKA BEZ DRŽAVE” |url=http://www.znaci.net/00001/23_3_1.htm |website=znaci.net |access-date=14. 10. 2018 |archive-date=13. 10. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20181013161433/http://znaci.net/00001/23_3_1.htm |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Prema Mirkoviću zgrada bivšeg [[Centralni komitet Saveza komunista Jugoslavije|Centralnog komiteta Saveza komunista Jugoslavije]] (CK SKJ) podijeljena je između SK-PJ i [[Socijalistička partija Srbije|Socijalističke partije Srbije]] (SPS). Preuzeta je i imovina ''Odbora za obnovu SKJ''&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.vreme.com/arhiva_html/449/8.html|title=Tri &quot;generalske stranke&quot;|last=Ćirić|first=Aleksandar|date=14. 8. 1999|work=|publisher=[[Vreme (novine)|Vreme]]|language=sr|access-date=14. 10. 2018|via=|archive-date=24. 9. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200924090337/https://www.vreme.com/arhiva_html/449/8.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; odnosno imovina SKJ.&lt;ref&gt;{{cite news |title=Junaci naseg doba |url=http://www.nin.co.rs/arhiva/2452/1.html |access-date=13. 2. 2019 |work=NIN-ova arhiva |agency=[[Nedjeljne informativne novine]] |issue=Broj 2452 |date=25. 12. 1997 |language=sr |quote=Kod njega (Tita) preovladjuju minusi; konacno, kada se delila imovina bivseg Saveza komunista Jugoslavije, SK-PJ je zadrzao kapital, a Kitanovicu su ostavili Marksa. |archive-date=19. 2. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190219124339/http://www.nin.co.rs/arhiva/2452/1.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Savezi u drugim republikama, tačnije [[Savez komunista Bosne i Hercegovine|Savez komunista Bosne i Hercgovine]] (SK BiH) i [[Savez komunista Makedonije]] (SK Makedonije) isplaćeni su, prema Mirkoviću u [[Jugoslavenski dinar|dinarima]], dok [[Savez komunista Slovenije|SK Slovenije]] i [[Savez komunista Hrvatske|SK Hrvatske]] nisu dobili nikakvu nadoknadu. Osnovano je i preduzeće &quot;Komet trejd&quot; čiji su prihodi išli djelimično za potrebe SK-PJ. Pored toga kao izvor finansiranja služila je članarina. Prema Mirkoviću broj članova je prije [[Rat u Sloveniji|rata u Sloveniji]] narastao na 250.000, a do toga je bilo oko 70.000 vojnih lica. Zabilježen je i kolektivan prelazak OSKJ u SK-PJ. Najveći broj članova zabilježen je tada na području Bosne i Hercegovine.&lt;ref name=&quot;vn&quot;/&gt; Časopisi &quot;Delo&quot; i &quot;Vjesnik&quot; će 31. januara 1991 prenije saopštenje Političke uprave [[Savezni sekretarij narodne odbrane|Saveznog sekretarija narodne odbrane]] (PU SSNO) da je cilj osnivanja SK-PJ da naraste u ključnog političkog faktora na području SFRJ. Ovim je, kao smatra Radaković, JNA trebala postati samostalan politički faktor.&lt;ref&gt;{{cite web |last1=Radaković |first1=Ilija |title=INFORMACIJA POLITIČKE UPRAVE SSNO (1991)*) |url=http://www.znaci.net/00001/23_3_7.htm |website=znaci.net |access-date=14. 10. 2018 |archive-date=9. 11. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20181109230910/http://znaci.net/00001/23_3_7.htm |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Mirković će, nakon sukoba s Mirjanom Marković, u 1994-oj napustiti stranku.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.aimpress.ch/dyn/pubs/archive/data/199407/40718-003-pubs-beo.htm|title=NOVA POLITIKA SUPRUZNICKOG PARA|last=Igrić|first=Gordana|date=18. 7. 1994|website=AIM|publisher=|access-date=14. 10. 2018|archive-date=29. 9. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200929170248/http://www.aimpress.ch/dyn/pubs/archive/data/199407/40718-003-pubs-beo.htm|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

==Izborni rezultati==
Na izborima 1992. na području [[Savezna republika Jugoslavija|Savezne republike Jugoslavije]] (SRJ), tačnije na izbornoj listi za Crnu Goru, SK-PJ će u Vijeću Savezne skupštine osvojiti 2 mjesta (14.205 glasova; 6,1%)&lt;ref&gt;{{cite web |last1=Goati |first1=Vladimir |title=Izbori u SRJ od 1990 do 1998 |url=http://www.cesid.rs/images/IZBORI%20U%20SRJ%20OD%201990_%20DO%201998.pdf |website=cesid.rs |publisher=Centar za slobodne izbore i demokratiju |access-date=14. 10. 2018 |location=Beograd |page=213|language=sr|date=2001}}&lt;/ref&gt;
==Literatura==
*{{cite book|last1=Šadinlija|first1=Mesud|title=Teritorijalna odbrana Bosne i Hercegovine 1986-1992|date=2012|publisher=Univerzitet u Sarajevu, Insitut za iztraživanje zločina protiv čovječnosti|location=Sarajevo|isbn=978-9958-740-89-3|ref=harv}}
*{{cite journal|last1=Mijalkovski|first1=Milan|last2=Radović|first2=Vesela|title=Istine i zablude o Jugoslovenskoj narodnoj armiji u raspadu Jugoslavije|url=|journal=Kultura polisa VIII|date=2011|volume=4|page=1-26|doi=|language=sr|access-date=|ref=harv}}
==Reference==
{{refspisak}}
== Vanjski linkovi ==
{{SFRJ portal}}
* [https://www.vreme.com/cms/view.php?id=298990 Intervju za Vreme broj 562 - Zoran Čičak, potpredsednik SKPJ za Srbiju do 1993] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210124130449/https://www.vreme.com/cms/view.php?id=298990 |date=24. 1. 2021 }}

[[Kategorija:Političke stranke osnovane 1990.]]
[[Kategorija:Savez komunista Jugoslavije]]
[[Kategorija:Jugoslavenska narodna armija]]
[[Kategorija:Političke stranke u Jugoslaviji]]
[[Kategorija:Komunističke partije u Evropi]]
[[Kategorija:Politika SFRJ]]</text>
      <sha1>kvkwxw9afrq9giaovh8o2vykfek8a9d</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:SPuB - štafeta</title>
    <ns>10</ns>
    <id>452521</id>
    <revision>
      <id>3922304</id>
      <parentid>3901743</parentid>
      <timestamp>2026-08-27T17:56:56Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <origin>3922304</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="22428" sha1="1tbl0i7agpz05eauczmnuieyqffyk34" xml:space="preserve">{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:left; text-align:left; font-size:90%&quot;
|-
! Svjetsko prvenstvo !! Zlato !! Srebro !! Bronza
|-
| {{NaziviSPB|1958}}
| bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | {{Štafeta|{{ZID|Švedska}}|[[Adolf Wiklund (biatlonac)|Adolf Wiklund]]|[[Olle Gunneriusson]]|[[Sture Ohlin]]|[[Sven Nilsson (biatlonac)|Sven Nilsson]]}}
| bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; | {{Štafeta|{{ZID|SSSR}}|[[Viktor Butakov]]|[[Valentin Pšenjicin]]|[[Dmitrij Sokolov (biatlonac)|Dmitrij Sokolov]]|[[Aleksandar Gubin]]}}
| bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | {{Štafeta|{{ZID|Norveška}}|[[Arvid Nyberg]]|[[Asbjørn Bakken]]|[[Knut Wold]]|[[Rolf Gråterud]]}}
|-
| {{NaziviSPB|1959}}
| bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | {{Štafeta|{{ZID|SSSR}}|[[Vladimir Melanjin]]|[[Dmitrij Sokolov (biatlonac)|Dmitrij Sokolov]]|[[Valentin Pšenjicin]]}}
| bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; | {{Štafeta|{{ZID|Švedska}}|[[Sven Agge]]|[[Adolf Wiklund (biatlonac)|Adolf Wiklund]]|[[Sture Ohlin]]}}
| bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | {{Štafeta|{{ZID|Norveška}}|[[Knut Wold]]|[[Henry Hermansen]]|[[Ivar Skogsrud]]}}
|-
| {{NaziviSPB|1961}}
| bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | {{Štafeta|{{ZID|Finska}}|[[Kalevi Huuskonen]]|[[Paavo Repo]]|[[Antti Tyrväinen (biatlonac)|Antti Tyrväinen]]}}
| bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; | {{Štafeta|{{ZID|SSSR}}|[[Aleksandar Privalov]]|[[Valentin Pšenjicin]]|[[Dmitrij Sokolov (biatlonac)|Dmitrij Sokolov]]}}
| bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | {{Štafeta|{{ZID|Švedska}}|[[Klas Lestander]]|[[Tage Lundin]]|[[Stig Andersson (biatlonac)|Stig Andersson]]}}
|-
| {{NaziviSPB|1962}}
| bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | {{Štafeta|{{ZID|SSSR}}|[[Vladimir Melanjin]]|[[Valentin Pšenjicin]]|[[Nikolaj Puzanov]]}}
| bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; | {{Štafeta|{{ZID|Finska}}|[[Antti Tyrväinen (biatlonac)|Antti Tyrväinen]]|[[Hannu Posti]]|[[Kalevi Huuskonen]]}}
| bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | {{Štafeta|{{ZID|Norveška}}|[[Jon Istad]]|[[Olav Jordet]]|[[Henry Hermansen]]}} 
|-
| {{NaziviSPB|1963}}
| bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | {{Štafeta|{{ZID|SSSR}}|[[Vladimir Melanjin]]|[[Nikolaj Mešarjakov]]|[[Valentin Pšenjicin]]}}
| bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; | {{Štafeta|{{ZID|Finska}}|[[Antti Tyrväinen (biatlonac)|Antti Tyrväinen]]|[[Hannu Posti]]|[[Veikko Hakulinen]]}}
| bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | {{Štafeta|{{ZID|Norveška}}|[[Jon Istad]]|[[Olav Jordet]]|[[Egil Nygård]]}} 
|-
| {{NaziviSPB|1965}}
| bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | {{Štafeta|{{ZID|Norveška}}|[[Olav Jordet]]|[[Ola Wærhaug]]|[[Ivar Nordkild]]}}
| bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; | {{Štafeta|{{ZID|SSSR}}|[[Nikolaj Puzanov]]|[[Vladimir Melanjin]]|[[Vasilij Makarov]]}}
| bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | {{Štafeta|{{ZID|Poljska}}|[[Stanisław Szczepaniak]]|[[Józef Rubiś]]|[[Józef Gąsienica-Sobczak]]}}
|-
| {{NaziviSPB|1966}}
| bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | {{Štafeta|{{ZID|Norveška}}|[[Jon Istad]]|[[Ragnar Tveiten]]|[[Ivar Nordkild]]|[[Olav Jordet]]}}
| bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; | {{Štafeta|{{ZID|Poljska}}|[[Józef Gąsienica-Sobczak]]|[[Stanisław Szczepaniak]]|[[Stanisław Łukaszczyk]]|[[Józef Rubiś]]}}
| bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | {{Štafeta|{{ZID|Švedska}}|[[Olle Petrusson]]|[[Tore Eriksson]]|[[Holmfrid Olsson]]|[[Sture Ohlin]]}} 
|-
| {{NaziviSPB|1967}}
| bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | {{Štafeta|{{ZID|Norveška}}|[[Jon Istad]]|[[Ragnar Tveiten]]|[[Ola Wærhaug]]|[[Olav Jordet]]}}
| bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; | {{Štafeta|{{ZID|SSSR}}|[[Aleksandar Tihonov]]|[[Viktor Mamatov]]|[[Rinat Safin]]|[[Nikolaj Puzanov]]}}
| bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | {{Štafeta|{{ZID|Švedska}}|[[Olle Petrusson]]|[[Tore Eriksson]]|[[Holmfrid Olsson]]|[[Sture Ohlin]]}} 
|-
| {{NaziviSPB|1969}}
| bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | {{Štafeta|{{ZID|SSSR}}|[[Aleksandar Tihonov]]|[[Viktor Mamatov]]|[[Rinat Safin]]|[[Vladimir Gundarcev]]}}
| bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; | {{Štafeta|{{ZID|Norveška}}|[[Jon Istad]]|[[Ragnar Tveiten]]|[[Magnar Solberg]]|[[Esten Gjelten]]}}
| bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | {{Štafeta|{{ZID|Finska}}|[[Kalevi Vähäkylä]]|[[Mauri Röppänen]]|[[Mauno Peltonen]]|[[Esko Marttinen]]}} 
|-
| {{NaziviSPB|1970}}
| bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | {{Štafeta|{{ZID|SSSR}}|[[Aleksandar Tihonov]]|[[Viktor Mamatov]]|[[Rinat Safin]]|[[Aleksandar Ušakov (biatlonac)|Aleksandar Ušakov]]}}
| bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; | {{Štafeta|{{ZID|Norveška}}|[[Tor Svendsberget]]|[[Ragnar Tveiten]]|[[Magnar Solberg]]|[[Esten Gjelten]]}}
| bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | {{Štafeta|{{ZID|Istočna Njemačka}}|[[Hans-Gert Jahn]]|[[Hansjörg Knauthe]]|[[Dieter Speer]]|[[Horst Koschka]]}} 
|-
| {{NaziviSPB|1971}}
| bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | {{Štafeta|{{ZID|SSSR}}|[[Aleksandar Tihonov]]|[[Viktor Mamatov]]|[[Rinat Safin]]|[[Nikolaj Mušitov]]}}
| bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; | {{Štafeta|{{ZID|Norveška}}|[[Tor Svendsberget]]|[[Ragnar Tveiten]]|[[Magnar Solberg]]|[[Ivar Nordkild]]}}
| bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | {{Štafeta|{{ZID|Poljska}}|[[Józef Różak]]|[[Andrzej Rapacz]]|[[Aleksander Klima]]|[[Józef Stopka]]}} 
|-
| {{NaziviSPB|1973}}
| bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | {{Štafeta|{{ZID|SSSR}}|[[Aleksandar Tihonov]]|[[Rinat Safin]]|[[Jurij Kolmakov]]|[[Genadij Kovaljov]]}}
| bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; | {{Štafeta|{{ZID|Norveška}}|[[Tor Svendsberget]]|[[Esten Gjelten]]|[[Ragnar Tveiten]]|[[Kjell Hovda]]}}
| bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | {{Štafeta|{{ZID|Istočna Njemačka}}|[[Dieter Speer]]|[[Manfred Geyer]]|[[Herbert Wiegand]]|[[Günter Bartnik]]}} 
|-
| {{NaziviSPB|1974}} 
| bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | {{Štafeta|{{ZID|SSSR}}|[[Aleksandar Tihonov]]|[[Aleksandar Ušakov (biatlonac)|Aleksandar Ušakov]]|[[Nikolaj Kruglov]]|[[Jurij Kolmakov]]}}
| bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; | {{Štafeta|{{ZID|Finska}}|[[Simo Halonen]]|[[Henrik Flöjt|Carl-Henrik Flöjt]]|[[Juhani Suutarinen]]|[[Heikki Ikola]]}}
| bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | {{Štafeta|{{ZID|Norveška}}|[[Kjell Hovda]]|[[Kåre Hovda]]|[[Terje Hanssen]]|[[Tor Svendsberget]]}} 
|-
| {{NaziviSPB|1975}}
| bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | {{Štafeta|{{ZID|Finska}}|[[Henrik Flöjt|Carl-Henrik Flöjt]]|[[Simo Halonen]]|[[Juhani Suutarinen]]|[[Heikki Ikola]]}}
| bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; | {{Štafeta|{{ZID|SSSR}}|[[Aleksandar Tihonov]]|[[Aleksandar Jelizarov]]|[[Aleksandar Ušakov (biatlonac)|Aleksandar Ušakov]]|[[Nikolaj Kruglov]]}}
| bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | {{Štafeta|{{ZID|Poljska}}|[[Jan Szpunar]]|[[Andrzej Rapacz]]|[[Ludwik Zięba]]|[[Wojciech Truchan]]}} 
|-
| {{NaziviSPB|1977}}
| bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | {{Štafeta|{{ZID|SSSR}}|[[Aleksandar Tihonov]]|[[Aleksandar Jelizarov]]|[[Aleksandar Ušakov (biatlonac)|Aleksandar Ušakov]]|[[Nikolaj Kruglov]]}}
| bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; | {{Štafeta|{{ZID|Finska}}|[[Erkki Antila]]|[[Raimo Seppänen]]|[[Simo Halonen]]|[[Heikki Ikola]]}}
| bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | {{Štafeta|{{ZID|Istočna Njemačka}}|[[Manfred Beer]]|[[Klaus Siebert]]|[[Frank Ullrich]]|[[Manfred Geyer]]}} 
|-
| {{NaziviSPB|1978}}
| bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | {{Štafeta|{{ZID|Istočna Njemačka}}|[[Manfred Beer]]|[[Frank Ullrich]]|[[Klaus Siebert]]|[[Eberhard Rösch]]}}
| bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; | {{Štafeta|{{ZID|Norveška}}|[[Odd Lirhus]]|[[Sigleif Johansen]]|[[Roar Nilsen]]|[[Tor Svendsberget]]}}
| bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | {{Štafeta|{{ZID|Zapadna Njemačka}}|[[Gerhard Winkler (biatlonac)|Gerhard Winkler]]|[[Andreas Schweiger (biatlonac)|Andreas Schweiger]]|[[Hans Estner]]|[[Heinrich Mehringer]]}} 
|-
| {{NaziviSPB|1979}}
| bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | {{Štafeta|{{ZID|Istočna Njemačka}}|[[Manfred Beer]]|[[Klaus Siebert]]|[[Frank Ullrich]]|[[Eberhard Rösch]]}}
| bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; | {{Štafeta|{{ZID|Finska}}|[[Simo Halonen]]|[[Heikki Ikola]]|[[Erkki Antila]]|[[Raimo Seppänen]]}}
| bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | {{Štafeta|{{ZID|SSSR}}|[[Vladimir Aljikin]]|[[Vladimir Barnašov]]|[[Nikolaj Kruglov]]|[[Aleksandar Tihonov]]}} 
|-
| {{NaziviSPB|1981}}
| bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | {{Štafeta|{{ZID|Istočna Njemačka}}|[[Mathias Jung (biatlonac)|Mathias Jung]]|[[Matthias Jacob]]|[[Frank Ullrich]]|[[Eberhard Rösch]]}}
| bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; | {{Štafeta|{{ZID|Zapadna Njemačka}}|[[Peter Angerer]]|[[Andreas Schweiger (biatlonac)|Andreas Schweiger]]|[[Fritz Fischer (biatlonac)|Fritz Fischer]]|[[Franz Bernreiter]]}}
| bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | {{Štafeta|{{ZID|SSSR}}|[[Vladimir Aljikin]]|[[Anatolij Aljabjev]]|[[Vladimir Barnašov]]|[[Vladimir Gavrikov]]}} 
|-
| {{NaziviSPB|1982}}
| bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | {{Štafeta|{{ZID|Istočna Njemačka}}|[[Frank Ullrich]]|[[Mathias Jung (biatlonac)|Mathias Jung]]|[[Matthias Jacob]]|[[Bernd Hellmich]]}}
| bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; | {{Štafeta|{{ZID|Norveška}}|[[Eirik Kvalfoss]]|[[Kjell Søbak]]|[[Odd Lirhus]]|[[Rolf Storsveen]]}}
| bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | {{Štafeta|{{ZID|SSSR}}|[[Vladimir Aljikin]]|[[Anatolij Aljabjev]]|[[Vladimir Barnašov]]|[[Viktor Semjonov (biatlonac)|Viktor Semjonov]]}} 
|-
| {{NaziviSPB|1983}}
| bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | {{Štafeta|{{ZID|SSSR}}|[[Algimantas Šalna]]|[[Jurij Kaškarov]]|[[Pjotr Miloradov]]|[[Sergej Buligin]]}}
| bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; | {{Štafeta|{{ZID|Istočna Njemačka}}|[[Frank Ullrich]]|[[Mathias Jung]]|[[Matthias Jacob]]|[[Frank-Peter Roetsch]]}}
| bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | {{Štafeta|{{ZID|Norveška}}|[[Kjell Søbak]]|[[Eirik Kvalfoss]]|[[Odd Lirhus]]|[[Øivind Nerhagen]]}} 
|-
| {{NaziviSPB|1985m}}
| bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | {{Štafeta|{{ZID|SSSR}}|[[Jurij Kaškarov]]|[[Algimantas Šalna]]|[[Sergej Buligin]]|[[Andrej Senkov]]}}
 | bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; | {{Štafeta|{{ZID|Istočna Njemačka}}|[[Frank-Peter Roetsch]]|[[Matthias Jacob]]|[[Ralf Göthel]]|[[André Sehmisch]]}}
| bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | {{Štafeta|{{ZID|Zapadna Njemačka}}|[[Peter Angerer]]|[[Walter Pichler (biatlonac)|Walter Pichler]]|[[Fritz Fischer (biatlonac)|Fritz Fischer]]|[[Herbert Fritzenwenger]]}} 
|-
| {{NaziviSPB|1986m}}
| bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | {{Štafeta|{{ZID|SSSR}}|[[Jurij Kaškarov]]|[[Dmitrij Vasiljev (biatlonac)|Dmitrij Vasiljev]]|[[Valerij  Medvedcev]]|[[Sergej Buligin]]}}
| bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; | {{Štafeta|{{ZID|Istočna Njemačka}}|[[Jürgen Wirth]]|[[Frank-Peter Roetsch]]|[[Matthias Jacob]]|[[André Sehmisch]]}}
| bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | {{Štafeta|{{ZID|Italija}}|[[Werner Kiem]]|[[Gottlieb Taschler]]|[[Johann Passler]]|[[Andreas Zingerle]]}} 
|-
| {{NaziviSPB|1987m}}
| bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | {{Štafeta|{{ZID|Istočna Njemačka}}|[[Frank-Peter Roetsch]]|[[Matthias Jacob]]|[[André Sehmisch]]|[[Jürgen Wirth]]}}
| bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; | {{Štafeta|{{ZID|SSSR}}|[[Dmitrij Vasiljev (biatlonac)|Dmitrij Vasiljev]]|[[Jurij Kaškarov]]|[[Aleksandar  Popov (biatlonac)|Aleksandar Popov]]|[[Valerij  Medvedcev]]}}
| bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | {{Štafeta|{{ZID|Zapadna Njemačka}}|[[Ernst Reiter (biatlonac)|Ernst Reiter]]|[[Herbert Fritzenwenger]]|[[Peter Angerer]]|[[Fritz Fischer (biatlonac)|Fritz Fischer]]}} 
|-
| {{NaziviSPB|1989}}
| bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | {{Štafeta|{{ZID|Istočna Njemačka}}|[[Frank Luck]]|[[André Sehmisch]]|[[Birk Anders]]|[[Frank-Peter Roetsch]]}}
| bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; | {{Štafeta|{{ZID|SSSR}}|[[Jurij Kaškarov]]|[[Sergej Čepikov]]|[[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandar Popov]]|[[Sergej Buligin]]}}
| bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | {{Štafeta|{{ZID|Norveška}}|[[Geir Einang]]|[[Sylfest Glimsdal]]|[[Gisle Fenne]]|[[Eirik Kvalfoss]]}} 
|-
| {{NaziviSPB|1990}}
| bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | {{Štafeta|{{ZID|Italija}}|[[Pieralberto Carrara]]|[[Wilfried Pallhuber]]|[[Johann Passler]]|[[Andreas Zingerle]]}}
| bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; | {{Štafeta|{{ZID|Francuska}}|[[Christian Dumont]]|[[Xavier Blond (biatlonac)|Xavier Blond]]|[[Hervé Flandin]]|[[Thierry Gerbier]]}}
| bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | {{Štafeta|{{ZID|Istočna Njemačka}}|[[Frank Luck]]|[[André Sehmisch]]|[[Mark Kirchner]]|[[Birk Anders]]}} 
|-
| {{NaziviSPB|1991}}
| bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | {{Štafeta|{{ZID|Njemačka}}|[[Ricco Groß]]|[[Frank Luck]]|[[Mark Kirchner]]|[[Fritz Fischer (biatlonac)|Fritz Fischer]]}}
| bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; | {{Štafeta|{{ZID|SSSR}}|[[Jurij Kaškarov]]|[[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandar Popov]]|[[Sergej Tarasov (biatlonac)|Sergej Tarasov]]|[[Sergej Čepikov]]}}
| bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | {{Štafeta|{{ZID|Norveška}}|[[Geir Einang]]|[[Eirik Kvalfoss]]|[[Jon Åge Tyldum]]|[[Gisle Fenne]]}} 
|-
| {{NaziviSPB|1993}}
| bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | {{Štafeta|{{ZID|Italija}}|[[Wilfried Pallhuber]]|[[Johann Passler]]|[[Pieralberto Carrara]]|[[Andreas Zingerle]]}}
| bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; | {{Štafeta|{{ZID|Rusija|1991}}|[[Valerij  Medvedcev]]|[[Valerij  Kirijenko]]|[[Sergej Tarasov (biatlonac)|Sergej Tarasov]]|[[Sergej Čepikov]]}}
| bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | {{Štafeta|{{ZID|Njemačka}}|[[Sven Fischer]]|[[Frank Luck]]|[[Mark Kirchner]]|[[Jens Steinigen]]}} 
|-
| {{NaziviSPB|1995}}
| bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | {{Štafeta|{{ZID|Njemačka}}|[[Ricco Groß]]|[[Mark Kirchner]]|[[Frank Luck]]|[[Sven Fischer]]}}
| bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; | {{Štafeta|{{ZID|Francuska}}|[[Lionel Laurent]]|[[Patrice Bailly-Salins]]|[[Thierry Dusserre]]|[[Hervé Flandin]]}}
| bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | {{Štafeta|{{ZID|Bjelorusija|1991}}|[[Igor Hohrijakov]]|[[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandar Popov]]|[[Oleg Riženkov]]|[[Vadim Sašurin]]}} 
|-
| {{NaziviSPB|1996}}
| bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | {{Štafeta|{{ZID|Rusija}}|[[Viktor Majgurov]]|[[Vladimir Dračov]]|[[Sergej Tarasov (biatlonac)|Sergej Tarasov]]|[[Aleksej Kobeljev]]}}
| bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; | {{Štafeta|{{ZID|Njemačka}}|[[Ricco Groß]]|[[Peter Sendel]]|[[Frank Luck]]|[[Sven Fischer]]}}
| bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | {{Štafeta|{{ZID|Bjelorusija}}|[[Oleksij Ajdarov]]|[[Oleg Riženkov]]|[[Vadim Sašurin]]|[[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandar Popov]]}} 
|-
| {{NaziviSPB|1997}}
| bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | {{Štafeta|{{ZID|Njemačka}}|[[Ricco Groß]]|[[Peter Sendel]]|[[Sven Fischer]]|[[Frank Luck]]}}
| bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; | {{Štafeta|{{ZID|Norveška}}|[[Egil Gjelland]]|[[Jon Åge Tyldum]]|[[Dag Bjørndalen]]|[[Ole Einar Bjørndalen]]}}
| bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | {{Štafeta|{{ZID|Italija}}|[[René Cattarinussi]]|[[Wilfried Pallhuber]]|[[Patrick Favre]]|[[Pieralberto Carrara]]}} 
|-
| {{NaziviSPB|1999}}
| bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | {{Štafeta|{{ZID|Bjelorusija}}|[[Oleksij Ajdarov]]|[[Pjotr Ivaška]]|[[Vadim Sašurin]]|[[Oleg Riženkov]]}}
| bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; | {{Štafeta|{{ZID|Rusija}}|[[Viktor Majgurov]]|[[Vladimir Dračov]]|[[Sergej Roškov (biatlonac)|Sergej Roškov]]|[[Pavel Rostovcev]]}}
| bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | {{Štafeta|{{ZID|Norveška}}|[[Halvard Hanevold]]|[[Dag Bjørndalen]]|[[Frode Andresen]]|[[Ole Einar Bjørndalen]]}} 
|-
| {{NaziviSPB|2000}}
| bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | {{Štafeta|{{ZID|Rusija}}|[[Viktor Majgurov]]|[[Sergej Roškov (biatlonac)|Sergej Roškov]]|[[Vladimir Dračov]]|[[Pavel Rostovcev]]}}
| bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; | {{Štafeta|{{ZID|Norveška}}|[[Egil Gjelland]]|[[Frode Andresen]]|[[Halvard Hanevold]]|[[Ole Einar Bjørndalen]]}}
| bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | {{Štafeta|{{ZID|Njemačka}}|[[Frank Luck]]|[[Peter Sendel]]|[[Sven Fischer]]|[[Ricco Groß]]}} 
|-
| {{NaziviSPB|2001}}
| bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | {{Štafeta|{{ZID|Francuska}}|[[Gilles Marguet]]|[[Vincent Defrasne]]|[[Julien Robert]]|[[Raphaël Poirée]]}}
| bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; | {{Štafeta|{{ZID|Bjelorusija}}|[[Oleksij Ajdarov]]|[[Aljaksandr Siman]]|[[Oleg Riženkov]]|[[Vadim Sašurin]]}}
| bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | {{Štafeta|{{ZID|Norveška}}|[[Egil Gjelland]]|[[Frode Andresen]]|[[Halvard Hanevold]]|[[Ole Einar Bjørndalen]]}} 
|-
| {{NaziviSPB|2003}}
| bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | {{Štafeta|{{ZID|Njemačka}}|[[Peter Sendel]]|[[Sven Fischer]]|[[Ricco Groß]]|[[Frank Luck]]}}
| bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; | {{Štafeta|{{ZID|Rusija}}|[[Viktor Majgurov]]|[[Pavel Rostovcev]]|[[Sergej Roškov (biatlonac)|Sergej Roškov]]|[[Sergej Čepikov]]}}
| bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | {{Štafeta|{{ZID|Bjelorusija}}|[[Oleksij Ajdarov]]|[[Vladimir Dračov]]|[[Rustam Valjulin]]|[[Oleg Riženkov]]}} 
|-
| {{NaziviSPB|2004}}
| bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | {{Štafeta|{{ZID|Njemačka}}|[[Frank Luck]]|[[Ricco Groß]]|[[Sven Fischer]]|[[Michael Greis]]}}
| bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; | {{Štafeta|{{ZID|Norveška}}|[[Halvard Hanevold]]|[[Lars Berger]]|[[Egil Gjelland]]|[[Ole Einar Bjørndalen]]}}
| bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | {{Štafeta|{{ZID|Francuska}}|[[Ferréol Cannard]]|[[Vincent Defrasne]]|[[Julien Robert]]|[[Raphaël Poirée]]}} 
|-
| {{NaziviSPB|2005}}
| bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | {{Štafeta|{{ZID|Norveška}}|[[Halvard Hanevold]]|[[Stian Eckhoff]]|[[Egil Gjelland]]|[[Ole Einar Bjørndalen]]}}
| bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; | {{Štafeta|{{ZID|Rusija}}|[[Sergej Roškov (biatlonac)|Sergej Roškov]]|[[Nikolaj Kruglov]]|[[Pavel Rostovcev]]|[[Sergej Čepikov]]}}
| bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | {{Štafeta|{{ZID|Austrija}}|[[Daniel Mesotitsch]]|[[Friedrich Pinter]]|[[Wolfgang Rottmann]]|[[Christoph Sumann]]}} 
|-
| {{NaziviSPB|2007}}
| bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | {{Štafeta|{{ZID|Rusija}}|[[Ivan Čeresov]]|[[Maksim Čudov]]|[[Dmitrij Jarošenko]]|[[Nikolaj Kruglov]]}}
| bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; | {{Štafeta|{{ZID|Norveška}}|[[Halvard Hanevold]]|[[Lars Berger]]|[[Frode Andresen]]|[[Ole Einar Bjørndalen]]}}
| bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | {{Štafeta|{{ZID|Njemačka}}|[[Ricco Groß]]|[[Michael Rösch]]|[[Sven Fischer]]|[[Michael Greis]]}}
|-
| {{NaziviSPB|2008}}
| bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | {{Štafeta|{{ZID|Rusija}}|[[Ivan Čeresov]]|[[Nikolaj Kruglov]]|[[Dmitrij Jarošenko]]|[[Maksim Čudov]]}}
| bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; | {{Štafeta|{{ZID|Norveška}}|[[Emil Hegle Svendsen]]|[[Rune Brattsveen]]|[[Halvard Hanevold]]|[[Ole Einar Bjørndalen]]}}
| bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | {{Štafeta|{{ZID|Njemačka}}|[[Michael Rösch]]|[[Alexander Wolf (biatlonac)|Alexander Wolf]]|[[Andreas Birnbacher (biatlonac)|Andreas Birnbacher]]|[[Michael Greis]]}} 
|-
| {{NaziviSPB|2009}}
| bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | {{Štafeta|{{ZID|Norveška}}|[[Emil Hegle Svendsen]]|[[Lars Berger]]|[[Halvard Hanevold]]|[[Ole Einar Bjørndalen]]}}
| bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; | {{Štafeta|{{ZID|Austrija}}|[[Daniel Mesotitsch]]|[[Simon Eder]]|[[Dominik Landertinger]]|[[Christoph Sumann]]}} 
| bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | {{Štafeta|{{ZID|Njemačka}}|[[Michael Rösch]]|[[Christoph Stephan]]|[[Arnd Peiffer]]|[[Michael Greis]]}} 
|-
| {{NaziviSPB|2011}}
| bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | {{Štafeta|{{ZID|Norveška}}|[[Ole Einar Bjørndalen]]|[[Alexander Os]]|[[Emil Hegle Svendsen]]|[[Tarjei Bø]]}} 
| bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; | {{Štafeta|{{ZID|Rusija}}|[[Anton Šipuljin]]|[[Jevgenij Ustjugov]]|[[Maksim Maksimov]]|[[Ivan Čeresov]]}} 
| bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | {{Štafeta|{{ZID|Ukrajina}}|[[Oleksander Bilanenko]]|[[Andrij Derisemlja]]|[[Serhij Semenov]]|[[Serhij Sednjev]]}} 
|-
| {{NaziviSPB|2012}}
| bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | {{Štafeta|{{ZID|Norveška}}|[[Ole Einar Bjørndalen]]|[[Rune Brattsveen]]|[[Tarjei Bø]]|[[Emil Hegle Svendsen]]}}
| bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; | {{Štafeta|{{ZID|Francuska}}|[[Jean-Guillaume Béatrix]]|[[Simon Fourcade]]|[[Alexis Bœuf]]|[[Martin Fourcade]]}}
| bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | {{Štafeta|{{ZID|Njemačka}}|[[Simon Schempp]]|[[Andreas Birnbacher (biatlonac)|Andreas Birnbacher]]|[[Michael Greis]]|[[Arnd Peiffer]]}}
|-
| {{NaziviSPB|2013}}
| bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | {{Štafeta|{{ZID|Norveška}}|[[Ole Einar Bjørndalen]]|[[Henrik L’Abée-Lund]]|[[Tarjei Bø]]|[[Emil Hegle Svendsen]]}}
| bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; | {{Štafeta|{{ZID|Francuska}}|[[Simon Fourcade]]|[[Jean-Guillaume Béatrix]]|[[Alexis Bœuf]]|[[Martin Fourcade]]}}
| bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | {{Štafeta|{{ZID|Njemačka}}|[[Simon Schempp]]|[[Andreas Birnbacher (biatlonac)|Andreas Birnbacher]]|[[Arnd Peiffer]]|[[Erik Lesser]]}}
|-
| {{NaziviSPB|2015}}
| bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | {{Štafeta|{{ZID|Njemačka}}|[[Erik Lesser]]|[[Daniel Böhm]]|[[Arnd Peiffer]]|[[Simon Schempp]]}}
| bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; | {{Štafeta|{{ZID|Norveška}}|[[Ole Einar Bjørndalen]]|[[Tarjei Bø]]|[[Johannes Thingnes Bø]]|[[Emil Hegle Svendsen]]}}
| bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | {{Štafeta|{{ZID|Francuska}}|[[Simon Fourcade]]|[[Jean-Guillaume Béatrix]]|[[Quentin Fillon Maillet]]|[[Martin Fourcade]]}}
|-
| {{NaziviSPB|2017}}
| bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | {{Štafeta|{{ZID|Rusija}}|[[Aleksej Volkov (biatlonac)|Aleksej Volkov]]|[[Maksim Cvetkov]]|[[Anton Babikov]]|[[Anton Šipuljin]]}}
| bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; | {{Štafeta|{{ZID|Francuska}}|[[Jean Guillaume Beatrix]]|[[Quentin Fillon Maillet]]|[[Simon Desthieux]]|[[Martin Fourcade]]}}
| bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | {{Štafeta|{{ZID|Austrija}}|[[Daniel Mesotitsch]]|[[Julian Eberhard]]|[[Simon Eder]]|[[Dominik Landertinger]]}}
|-
| {{NaziviSPB|2019}}
| bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | {{Štafeta|{{ZID|Norveška}}|[[Lars Helge Birkeland]]|[[Vetle Sjåstad Christiansen|V. S. Christiansen]]|[[Tarjei Bø]]|[[Johannes Thingnes Bø]]}}
| bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; | {{Štafeta|{{ZID|Njemačka}}|[[Erik Lesser]]|[[Roman Rees]]|[[Arnd Peiffer]]|[[Benedikt Doll]]}}
| bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | {{Štafeta|{{ZID|Rusija}}|[[Matvej Elisejev]]|[[Nikita Poršnev]]|[[Dmitrij Mališko]]|[[Aleksandar Loginov]]}}
|-
| {{NaziviSPB|2020}}
| bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | {{Štafeta|{{flagcountry|FRA}}|[[Émilien Jacquelin]]|[[Martin Fourcade]]|[[Simon Desthieux]]|[[Quentin Fillon Maillet]]}} 
| bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; | {{Štafeta|{{flagcountry|NOR}}|[[Vetle Sjåstad Christiansen]]|[[Johannes Dale]]|[[Tarjei Bø]]|[[Johannes Thingnes Bø]]}}
| bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | {{Štafeta|{{flagcountry|NJE}}|[[Erik Lesser]]|[[Philipp Horn]]|[[Arnd Peiffer]]|[[Benedikt Doll]]}}
|-
| {{NaziviSPB|2021}}
| bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | {{Štafeta|{{flagcountry|NOR}}|[[Sturla Holm Lægreid]]|[[Tarjei Bø]]|[[Johannes Thingnes Bø]]|[[Vetle Sjåstad Christiansen]]}}
| bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; | {{Štafeta|{{flagcountry|ŠVE}}|[[Peppe Femling]]|[[Jesper Nelin]]|[[Martin Ponsiluoma]]|[[Sebastian Samuelsson]]}}
| bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | {{Štafeta|{{flagcountry|RUS}}|[[Said Karimula Halili]]|[[Matvej Jelisejev]]|[[Aleksandar Loginov]]|[[Eduard Latipov]]}}
|-
| {{NaziviSPB|2023}}
| bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | {{Štafeta|{{flagcountry|FRA}}|[[Antonin Guigonnat]]|[[Fabien Claude]]|[[Emilien Jacquelin]]|[[Quentin Fillon Maillet]]}} 
| bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; | {{Štafeta|{{flagcountry|NOR}}|[[Vetle Sjåstad Christiansen]]|[[Tarjei Bø]]|[[Sturla Holm Lægreid]]|[[Johannes Thingnes Bø]]}}
| bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | {{Štafeta|{{flagcountry|ŠVE}}|[[Peppe Femling]]|[[Martin Ponsiluoma]]|[[Jesper Nelin]]|[[Sebastian Samuelsson]]}} 
|-
| {{NaziviSPB|2024}}
| bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | {{Štafeta|{{flagcountry|ŠVE}}|[[Viktor Brandt]]|[[Jesper Nelin]]|[[Martin Ponsiluoma]]|[[Sebastian Samuelsson]]}} 
| bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; | {{Štafeta|{{flagcountry|NOR}}|[[Sturla Holm Lægreid]]|[[Tarjei Bø]]|[[Johannes Thingnes Bø]]|[[Vetle Sjåstad Christiansen]]}}
| bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | {{Štafeta|{{flagcountry|FRA}}|[[Éric Perrot]]|[[Fabien Claude]]|[[Emilien Jacquelin]]|[[Quentin Fillon Maillet]]}}
|-
| {{NaziviSPB|2025}}
| bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | {{Štafeta|{{flagcountry|NOR}}|[[Endre Strømsheim]]|[[Tarjei Bø]]|[[Sturla Holm Lægreid]]|[[Johannes Thingnes Bø]]}} 
| bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; | {{Štafeta|{{flagcountry|FRA}}|[[Émilien Claude]]|[[Fabien Claude]]|[[Éric Perrot]]|[[Quentin Fillon Maillet]]}}
| bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | {{Štafeta|{{flagcountry|NJE}}|[[Philipp Nawrath]]|[[Danilo Riethmüller]]|[[Johannes Kühn]]|[[Philipp Horn]]}}
|}&lt;noinclude&gt;
[[Kategorija:Šabloni Svjetskih prvenstava u biatlonu]]

{{Clear}}

== Bilješke ==
{{Spisaknapomena}}
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>1tbl0i7agpz05eauczmnuieyqffyk34</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:SKB 1992 ukupno muškarci</title>
    <ns>10</ns>
    <id>458620</id>
    <revision>
      <id>3922296</id>
      <parentid>3809330</parentid>
      <timestamp>2026-08-27T17:46:10Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <origin>3922296</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2523" sha1="0riix53eicbid8j8ewt5jzk1up1c9ez" xml:space="preserve">{|{{SKB discipline2/zaglavlje
|Disciplina      = Ukupni rezultati&lt;ref&gt;[http://www.wintersport-charts.info/bi_1993.html Ukupni rezultati sezone 1992/93. na wintersport-charts.info]&lt;/ref&gt;
|Broj takmičenja = 12
|Datum           =
|Naziv           = SKB 1992 ukupno muškarci
}}
{{SKB discipline/red|1|Mikael Löfgren|ŠVE|168|-}}
{{SKB discipline/red|2|Mark Kirchner|NJE|151|2}}
{{SKB discipline/red|3|Pieralberto Carrara|ITA|147|1}}
|-
{{PCT|4}}
|-
{{SKB discipline/red|4|Patrice Bailly-Salins|FRA|146|1}}
{{SKB discipline/red|5|Johann Passler|ITA|139|1}}
{{SKB discipline/red|6|Sven Fischer|NJE|135|1}}
{{SKB discipline/red|7|Ludwig Gredler|AUT|133|1}}
{{SKB discipline/red|8|Jens Steinigen|NJE|132|-}}
{{SKB discipline/red|9|Ricco Groß|NJE|126|-}}
{{SKB discipline/red|10|Sergej Čepikov|NJE|126|-}}
{{SKB discipline/red|11|Jon Åge Tyldum|NOR|125|1}}
{{SKB discipline/red|12|Ulf Johansson (biatlonac){{!}}Ulf Johansson|ŠVE|120|1}}
{{SKB discipline/red|13|Frank Luck|NJE|112|1}}
{{SKB discipline/red|15|Andreas Zingerle|ITA|105|1}}
{{SKB discipline/red|16|Valerij Medvedcev|RUS|.|-|1991}}
{{SKB discipline/red|17|Wilfried Pallhuber|ITA|90|1}}
{{SKB discipline/red|19|Sylfest Glimsdal|NOR|75|-}}
{{SKB discipline/red|24|Jaakko Niemi (biatlonac){{!}}Jaakko Niemi|FIN|.|-}}
{{SKB discipline/red|26|Lionel Laurent|FRA|.|-}}
{{SKB discipline/red|28|Jiří Holubec|ČEH|.|-}}
{{SKB discipline/red|28|Xavier Blond (biatlonac){{!}}Xavier Blond|FRA|.|-}}
{{SKB discipline/red|32|Eirik Kvalfoss|NOR|45|-}}
{{SKB discipline/red|35|Frode Løberg|NOR|39|-}}
{{SKB discipline/red|36|Igor Hohrijakov|BJE|.|-}}
{{SKB discipline/red|40|Vesa Hietalahti|FIN|.|-}}
{{SKB discipline/red|42|Anders Mannelqvist|ŠVE|.|-}}
{{SKB discipline/red|43|Thierry Dusserre|FRA|.|-}}
{{SKB discipline/red|46|Glenn Rupertus|KAN|.|-}}
{{SKB discipline/red|47|Jean Marc Chabloz|ŠVI|.|-}}
{{SKB discipline/red|48|Jevgenij Redkin|BJE|.|-|1991}}
{{SKB discipline/red|52|Valerij Kirijenko|SSSR|.|-}}
{{SKB discipline/red|53|Hervé Flandin|FRA|.|-}}
{{SKB discipline/red|54|Erkki Latvala|FIN|.|-}}
{{SKB discipline/red|55|Janez Ožbolt|SLO|.|-}}
{{SKB discipline/red|58|Ville Räikkönen|FIN|.|-}}
{{SKB discipline/red|70|Tomáš Kos|ČEH|.|-}}
{{SKB discipline/red|72|Tord Wiksten|ŠVE|.|-}}
{{SKB discipline/red|75|Halvard Hanevold|NOR|4|-}}
{{SKB discipline/red|75|Martin Rypl|ČEH|4|-}}
{{SKB discipline/red|82|Misao Kodate|JAP|0|-}}
|}
|}&lt;noinclude&gt;
[[Kategorija:Šabloni Svjetskog kupa u biatlonu 1992/1993.]]
{{Šablon:SKB ukupno muškarci}} &lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>0riix53eicbid8j8ewt5jzk1up1c9ez</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3922310</id>
      <parentid>3922296</parentid>
      <timestamp>2026-08-27T18:02:52Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <origin>3922310</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2528" sha1="dwsxvzk9qazozgsg3llq8ebhumcc235" xml:space="preserve">{|{{SKB discipline2/zaglavlje
|Disciplina      = Ukupni rezultati&lt;ref&gt;[http://www.wintersport-charts.info/bi_1993.html Ukupni rezultati sezone 1992/93. na wintersport-charts.info]&lt;/ref&gt;
|Broj takmičenja = 12
|Datum           =
|Naziv           = SKB 1992 ukupno muškarci
}}
{{SKB discipline/red|1|Mikael Löfgren|ŠVE|168|-}}
{{SKB discipline/red|2|Mark Kirchner|NJE|151|2}}
{{SKB discipline/red|3|Pieralberto Carrara|ITA|147|1}}
|-
{{PCT|4}}
|-
{{SKB discipline/red|4|Patrice Bailly-Salins|FRA|146|1}}
{{SKB discipline/red|5|Johann Passler|ITA|139|1}}
{{SKB discipline/red|6|Sven Fischer|NJE|135|1}}
{{SKB discipline/red|7|Ludwig Gredler|AUT|133|1}}
{{SKB discipline/red|8|Jens Steinigen|NJE|132|-}}
{{SKB discipline/red|9|Ricco Groß|NJE|126|-}}
{{SKB discipline/red|10|Sergej Čepikov|NJE|126|-}}
{{SKB discipline/red|11|Jon Åge Tyldum|NOR|125|1}}
{{SKB discipline/red|12|Ulf Johansson (biatlonac){{!}}Ulf Johansson|ŠVE|120|1}}
{{SKB discipline/red|13|Frank Luck|NJE|112|1}}
{{SKB discipline/red|15|Andreas Zingerle|ITA|105|1}}
{{SKB discipline/red|16|Valerij Medvedcev|RUS|.|-|1991}}
{{SKB discipline/red|17|Wilfried Pallhuber|ITA|90|1}}
{{SKB discipline/red|19|Sylfest Glimsdal|NOR|75|-}}
{{SKB discipline/red|24|Jaakko Niemi (biatlonac){{!}}Jaakko Niemi|FIN|.|-}}
{{SKB discipline/red|26|Lionel Laurent|FRA|.|-}}
{{SKB discipline/red|28|Jiří Holubec|ČEH|.|-}}
{{SKB discipline/red|28|Xavier Blond (biatlonac){{!}}Xavier Blond|FRA|.|-}}
{{SKB discipline/red|32|Eirik Kvalfoss|NOR|45|-}}
{{SKB discipline/red|35|Frode Løberg|NOR|39|-}}
{{SKB discipline/red|36|Igor Hohrijakov|BJE|.|-|1991}}
{{SKB discipline/red|40|Vesa Hietalahti|FIN|.|-}}
{{SKB discipline/red|42|Anders Mannelqvist|ŠVE|.|-}}
{{SKB discipline/red|43|Thierry Dusserre|FRA|.|-}}
{{SKB discipline/red|46|Glenn Rupertus|KAN|.|-}}
{{SKB discipline/red|47|Jean Marc Chabloz|ŠVI|.|-}}
{{SKB discipline/red|48|Jevgenij Redkin|BJE|.|-|1991}}
{{SKB discipline/red|52|Valerij Kirijenko|SSSR|.|-}}
{{SKB discipline/red|53|Hervé Flandin|FRA|.|-}}
{{SKB discipline/red|54|Erkki Latvala|FIN|.|-}}
{{SKB discipline/red|55|Janez Ožbolt|SLO|.|-}}
{{SKB discipline/red|58|Ville Räikkönen|FIN|.|-}}
{{SKB discipline/red|70|Tomáš Kos|ČEH|.|-}}
{{SKB discipline/red|72|Tord Wiksten|ŠVE|.|-}}
{{SKB discipline/red|75|Halvard Hanevold|NOR|4|-}}
{{SKB discipline/red|75|Martin Rypl|ČEH|4|-}}
{{SKB discipline/red|82|Misao Kodate|JAP|0|-}}
|}
|}&lt;noinclude&gt;
[[Kategorija:Šabloni Svjetskog kupa u biatlonu 1992/1993.]]
{{Šablon:SKB ukupno muškarci}} &lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>dwsxvzk9qazozgsg3llq8ebhumcc235</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:SKB 1993 ukupno muškarci</title>
    <ns>10</ns>
    <id>458621</id>
    <revision>
      <id>3922297</id>
      <parentid>3921773</parentid>
      <timestamp>2026-08-27T17:46:38Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <origin>3922297</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2126" sha1="sm5nyfhttczrpv67la083r5dkiuxjul" xml:space="preserve">{|{{SKB disciplineD2/zaglavlje
|Disciplina      = Ukupni rezultati
|Broj takmičenja = 12
|Datum           =
|Naziv           = SKB 1993 ukupno muškarci
}}
{{SKB discipline/red|1|Patrice Bailly-Salins|FRA|193|3}}
{{SKB discipline/red|2|Sven Fischer|NJE|191|2}}
{{SKB discipline/red|3|Frank Luck|NJE|163|1}}
|-
{{PCT|4}}
|-
{{SKB discipline/red|4|Valerij Kirijenko|RUS|147|-}}
{{SKB discipline/red|5|Ricco Groß|NJE|142|-}}
{{SKB discipline/red|5|Wilfried Pallhuber|ITA|142|1}}
{{SKB discipline/red|7|Sergej Tarasov (biatlonac){{!}}Sergej Tarasov|RUS|141|1}}
{{SKB discipline/red|8|Viktor Majgurov|BJE|137|1|1991}}
{{SKB discipline/red|9|Andreas Zingerle|ITA|136|-}}
{{SKB discipline/red|10|Vladimir Dračv|RUS|113|-}}
{{SKB discipline/red|12|Hervé Flandin|FRA|.|-}}
{{SKB discipline/red|13|Sylfest Glimsdal|NOR|100|1}}
{{SKB discipline/red|14|Jiří Holubec|ČEŠ|.|-}}
{{SKB discipline/red|.|Patrick Favre|ITA|.|1}}
{{SKB discipline/red|.|Hubert Leitgeb|ITA|.|1}}
{{SKB discipline/red|19|Vesa Hietalahti|FIN|.|-}}
{{SKB discipline/red|23|Aleksandar Popov (biatlonac){{!}}Aleksandar Popov|RUS|.|-}}
{{SKB discipline/red|30|Halvard Hanevold|NOR|51|-}}
{{SKB discipline/red|36|Lionel Laurent|FRA|.|-}}
{{SKB discipline/red|38|Valerij Medvedcev|RUS|.|-}}
{{SKB discipline/red|39|Igor Horhijakov|BJE|.|-}}
{{SKB discipline/red|40|Xavier Blond (biatlonac){{!}}Xavier Blond|FRA|.|-}}
{{SKB discipline/red|46|Janez Ožbolt|SLO|.|-}}
{{SKB discipline/red|50|Matjaž Poklukar|SLO|.|-}}
{{SKB discipline/red|52|Thierry Dusserre|FRA|.|-}}
{{SKB discipline/red|53|Steve Cyr|KAN|.|-}}
{{SKB discipline/red|56|Jevgenij Redkin|BJE|.|-|1991}}
{{SKB discipline/red|57|Mikael Löfgren|ŠVE|.|-}}
{{SKB discipline/red|60|Misao Kodate|JAP|-|-}}
{{SKB discipline/red|64|Martin Rypl|ČEŠ|.|-}}
{{SKB discipline/red|65|Anders Mannelqvist|ŠVE|.|-}}
{{SKB discipline/red|68|Jaakko Niemi (biatlonac){{!}}Jaakko Niemi|FIN|.|-}}
{{SKB discipline/red|71|Tomáš Kos|ČEŠ|.|-}}
{{SKB discipline/red|77|Thierry Gerbier|FRA|.|-}}
|}
|}&lt;noinclude&gt;
[[Kategorija:Šabloni Svjetskog kupa u biatlonu 1993/1994.]]
{{Šablon:SKB ukupno muškarci}} &lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>sm5nyfhttczrpv67la083r5dkiuxjul</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3922311</id>
      <parentid>3922297</parentid>
      <timestamp>2026-08-27T18:03:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <origin>3922311</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2131" sha1="pl0upf5z44few4soosvg5vq4ab3eghh" xml:space="preserve">{|{{SKB disciplineD2/zaglavlje
|Disciplina      = Ukupni rezultati
|Broj takmičenja = 12
|Datum           =
|Naziv           = SKB 1993 ukupno muškarci
}}
{{SKB discipline/red|1|Patrice Bailly-Salins|FRA|193|3}}
{{SKB discipline/red|2|Sven Fischer|NJE|191|2}}
{{SKB discipline/red|3|Frank Luck|NJE|163|1}}
|-
{{PCT|4}}
|-
{{SKB discipline/red|4|Valerij Kirijenko|RUS|147|-}}
{{SKB discipline/red|5|Ricco Groß|NJE|142|-}}
{{SKB discipline/red|5|Wilfried Pallhuber|ITA|142|1}}
{{SKB discipline/red|7|Sergej Tarasov (biatlonac){{!}}Sergej Tarasov|RUS|141|1}}
{{SKB discipline/red|8|Viktor Majgurov|BJE|137|1|1991}}
{{SKB discipline/red|9|Andreas Zingerle|ITA|136|-}}
{{SKB discipline/red|10|Vladimir Dračv|RUS|113|-}}
{{SKB discipline/red|12|Hervé Flandin|FRA|.|-}}
{{SKB discipline/red|13|Sylfest Glimsdal|NOR|100|1}}
{{SKB discipline/red|14|Jiří Holubec|ČEŠ|.|-}}
{{SKB discipline/red|.|Patrick Favre|ITA|.|1}}
{{SKB discipline/red|.|Hubert Leitgeb|ITA|.|1}}
{{SKB discipline/red|19|Vesa Hietalahti|FIN|.|-}}
{{SKB discipline/red|23|Aleksandar Popov (biatlonac){{!}}Aleksandar Popov|RUS|.|-}}
{{SKB discipline/red|30|Halvard Hanevold|NOR|51|-}}
{{SKB discipline/red|36|Lionel Laurent|FRA|.|-}}
{{SKB discipline/red|38|Valerij Medvedcev|RUS|.|-}}
{{SKB discipline/red|39|Igor Horhijakov|BJE|.|-|1991}}
{{SKB discipline/red|40|Xavier Blond (biatlonac){{!}}Xavier Blond|FRA|.|-}}
{{SKB discipline/red|46|Janez Ožbolt|SLO|.|-}}
{{SKB discipline/red|50|Matjaž Poklukar|SLO|.|-}}
{{SKB discipline/red|52|Thierry Dusserre|FRA|.|-}}
{{SKB discipline/red|53|Steve Cyr|KAN|.|-}}
{{SKB discipline/red|56|Jevgenij Redkin|BJE|.|-|1991}}
{{SKB discipline/red|57|Mikael Löfgren|ŠVE|.|-}}
{{SKB discipline/red|60|Misao Kodate|JAP|-|-}}
{{SKB discipline/red|64|Martin Rypl|ČEŠ|.|-}}
{{SKB discipline/red|65|Anders Mannelqvist|ŠVE|.|-}}
{{SKB discipline/red|68|Jaakko Niemi (biatlonac){{!}}Jaakko Niemi|FIN|.|-}}
{{SKB discipline/red|71|Tomáš Kos|ČEŠ|.|-}}
{{SKB discipline/red|77|Thierry Gerbier|FRA|.|-}}
|}
|}&lt;noinclude&gt;
[[Kategorija:Šabloni Svjetskog kupa u biatlonu 1993/1994.]]
{{Šablon:SKB ukupno muškarci}} &lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>pl0upf5z44few4soosvg5vq4ab3eghh</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Manastir Vavedenje presvete Bogorodice u Beogradu</title>
    <ns>0</ns>
    <id>458779</id>
    <revision>
      <id>3922364</id>
      <parentid>3884456</parentid>
      <timestamp>2026-08-27T22:34:28Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3922364</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="14490" sha1="mwy00hngpwi8tt6sq0xsresjxbhtcz5" xml:space="preserve">[[Datoteka:Manastir Vavedenje u Beogradu31.JPG|mini|desno|Manastir Vavedenje na [[Božić]], 7.1.2020.]]
[[Datoteka:Manastir Vavedenje u Beogradu2.JPG|mini|desno|Unutrašnjost hrama]]
[[Datoteka:Manastir Vavedenje u Beogradu14.JPG|mini|desno|[[Ikonostas]]]]
[[Datoteka:Manastir Vavedenje u Beogradu3.JPG|mini|desno|Velika-centralna kupola]]
[[Datoteka:Manastir Vavedenje u Beogradu4.JPG|mini|desno|Priprata i iznad, mjesto za hor]]

'''Manastir Vavedenje presvete Bogorodice''' pripada [[Arhiepiskopija beogradsko-karlovačka|arhiepiskopiji beogradsko karlovačkoj]], [[Srpska pravoslavna crkva|srpske pravoslavne crkve]]. Nalazi se u [[beograd]]skom elitnom naselju [[Senjak]], urbanom naselju općine [[Savski venac]], u ulici Ljube Jovanovića 8. Predstavlja nepokretno kulturno dobro kao spomenik kulture. ''Vavedenje'' je jedan od Bogorodičinih praznika i označava njeno ''uvođenje'' u [[jerusalemski hram]] kada je imala tri godine.

== Historija ==
Crkva je podignuta 1935. godine pored tadašnje gizmanije ''Kralj Aleksandar''. Zemljište je crkvi ustupila beogradska općina. Temelji su posvećeni 10. augusta 1935., a crkva 25. oktobra 1936. godine. Oba čina odslužio je patrijarh srpski [[Varnava Rosić]]. Lokacija je određena po snu ktitorke [[Persida Milenković|Perside Milenković]], koja je tri puta sanjala da manastir treba sazidati baš na tom mjestu. Izgradnja manastira je završena 1937. godine i bio je [[metoh]] [[manastir]]a [[Manatir Kuveždin|Kuveždina]] u [[Srem|Srijemu]]. Persida Milenković je i sahranjena u kripti, u jugozapadnom dijelu [[naos]]a. Novije freske imaju i njen prikaz, kako u ruci drži maketu crkve i poklanja je Bogorodici. Prilikom kopanja temelja pri izgradnji manastira, pronađeni su ostaci starijeg hrama, dio svetog prijestola od kamena, u kome je pronađena sveštenička odežda. Nije utvrđeno o kakvom je hramu riječ. Manastir je od osnivanja bio ženski, tj. nastanjen monahinjama, a ne monasima. U manastiru je 1939. bilo deset monahinja, a prve monahinje su bile izbjegličke monahinje iz Rusije, koje su pobjegle nakon dolaska komunizma na vlast u Rusiji.&lt;ref&gt;{{Cite book|last= |first= |authorlink= |title=Време, Православни женски манастир у Београду, 26.11.1939.|year=1939 |url=https://digitalna.nb.rs/wb/NBS/novine/vreme/1939/11/26#page/11/mode/1up |publisher= |pages=13.|location= |id= }}&lt;/ref&gt; U [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]] u manastiru je boravilo 50 izbjegle djece o kojima se sestrinstvo staralo, kao i o izmučenom i prognanom svetom ispovjedniku [[Dositej Vasić|Dositeju Vasiću]], prvom mitropolitu [[zagreb]]ačkom. On je bio sahranjen u porti, dok [[mošti]], nakon njegove kanonizacije, nisu prenešene u hram.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=|first=|authorlink=|title=Манастир Ваведење Пресвете Богородице|year=|url=http://pravoslavlje.spc.rs/broj/965/tekst/manastir-vavedenja-presvete-bogorodice/|publisher=|pages=|location=|id=|access-date=7. 1. 2020|archive-date=12. 3. 2010|archive-url=https://web.archive.org/web/20100312203823/http://pravoslavlje.spc.rs/broj/965/tekst/manastir-vavedenja-presvete-bogorodice/|url-status=bot: unknown}}&lt;/ref&gt; Od ostalih vladika u porti su sahranjeni mitropolit skopski [[Josif Cvijović]] (+1957.), raniji crnogorsko-primorski i kasniji budimski mitropolit [[Arsenije Bradvarević]] (+1963.), mitropolit zagrebački [[Damaskin Grdanički]] (+1969.) i vladika budimski [[Danilo Krstić]] (+2002.). Četiri od prvih pet igumanija, su sahranjene pored hrama. Prve tri su bile [[Rusi|Ruskinje]] Melanija Krivokućin (+1942.), Angelina Gračeva (+1970.) i Varvara Šibulova (+početkom osamdesetih g. 20. vijeka), a sljedeće dvije Srpkinje, Agnija Dmitrović (+2001.) i Anastasija Savković (+2019.). U manastiru su jedno vrijemе služili tadašnji jeromonasi, a kasnije vladike: [[Irinej Bulović]] vladika bački, [[Atanasije Jevtić]] umirovljeni vladika hercegovački, [[Amfilohije Radović]] mitropolit crnogorsko-primorski, [[Atanasije Rakita]] vladika mileševski... U manastiru na liturgijama od svog osnivanja 1991. godine, poje hor ''Melódi'' sa poznatom dirigenticom [[Divna Ljubojević|Divnom Ljubojević]].&lt;ref&gt;{{Cite book|last= |first= |authorlink= |title=Литургија у манастиру Ваведење - Дивна Љубојевић|year= |url=https://www.youtube.com/watch?v=SV2dM8GPvFg|publisher= |pages=|location= |id= }}&lt;/ref&gt; Posljednjih godina druge decenije 21. vijeka, u hramu služi penzionosani sveštenik Milovan Glogovac, otac glumca [[Nebojša Glogovac|Nebojše Glogovca]].&lt;ref&gt;{{Cite book|last=|first=|authorlink=|title=Сајт манастира Ваведења у Београду|year=|url=https://manastirvavedenje.org/|publisher=|pages=|location=|id=|access-date=7. 1. 2020|archive-date=12. 1. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200112141124/https://manastirvavedenje.org/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

== Arhitektura ==
Kompleks manastira Vavedenje čine [[crkva]] presvete [[Bogorodica|Bogorodice]] i [[konak]], podignuti prema projektu arhitekte [[Petar Popović|Petra Popovića]], jednog od prvih zagovornika srpskog nacionalnog stila u savremenoj srpskoj arhitekturi. Crkvu je projektovao ruski arhitekta*emigrant [[Ivan Rik]] sa saradnikom i [[Pavle Petrović]]. Osnova crkve je u obliku upisanog krsta sa centralnom [[Kupola|kupolom]] na presjeku i četiri manje kupole između krakova krsta. Petokupolno rješenje ukazuje na uzore preuzete iz srpske srednjovjekovne arhitekture 14. vijeka. Na istočnom dijelu hrama nalazi se prostrana, iznutra polukružna, spolja petostrana [[apsida]], iz koje se ulazi u bočne pravokutne prostorije – [[đakonik]]on i [[Proskomidija (dio oltara)|proskomidiju]], dok je na zapadu [[priprata]] sa horom. Od ukupno tri portala najraskošnije je obrađen onaj na zapadnoj fasadi sa širokim prilaznim stepeništem. Glavni dekorativni ukras fasada čine uski jednodjelni prozori, rozete i velike trifore na sjevernoj i južnoj strani.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=|first=|authorlink=|title=Манастир Ваведење Пресвете Богородице|year=|url=http://beogradskonasledje.rs/kd/zavod/savski_venac/manastir_vavedenje_presvete_bogorodice.html|publisher=|pages=|location=|id=|access-date=7. 1. 2020|archive-date=25. 12. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20191225203042/http://beogradskonasledje.rs/kd/zavod/savski_venac/manastir_vavedenje_presvete_bogorodice.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Zidana oltarska pregrada ima uobičajeni raspored [[ikona]], a zidne slike izvedene u tehnici ''al seco'' rad su akademskog slikara [[Dušan Mihailović|Dušana Mihailovića]] iz perioda 1973—1985. Pored svojih arhitektonskih vrijednosti, crkva manastira Vavedenja predstavlja uspješan primjer povezivanja sakralnog objekta sa savremenim razvojem grada i njegove okoline. Unutar konaka je paraklis svetog Nikole, gdje se zimi održavaju jutarnja i večernja bogosluženja, dok se liturgije, nedjeljom i praznicima, održavaju u hramu.

== Freskopis ==
Prve freske, slabijeg kvaliteta izrade, slikao je akademski slikar Dušan Mihajlović, u periodu od 1972-1982. Novi freskopis je urađen posljednjih nekoliko godina druge decenije 21. vijeka. Radili su ga umjetnici Vladimir Karanović i Veronika Đukanović sa saradnicima. Nove freske nisu bile restauracija starih nego su kompletno nove, kao što su i mnoge nove kompozicije nezavisne od starijih.

== Galerija ==
&lt;gallery mode=&quot;packed&quot; heights=&quot;150px&quot;&gt;
Manastir Vavedenje u Beogradu5.JPG|Glavni ulaz u portu i pogled na sjevernu stranu manastirske crkve. Iznad sjevernih vrata je [[mozaik]] [[Sveti Nikola|svetog Nikole]]
Manastir Vavedenje u Beogradu16.JPG|Sjeverna vrata hrama. Iznutra je iznad vrata freska Bogorodice
Manastir Vavedenje u Beogradu6.JPG|Pogled na veliku i dvije manje kupole (od četiri manje) i oltarsku apsidu
Manastir Vavedenje u Beogradu7.JPG|Dio unutrašnjosti crkve
Manastir Vavedenje u Beogradu8.JPG|Dvije od fresaka u prostoru gdje pjeva hor. Prikazani su (lijevo) sveti Josif pjesmopisac i (desno) slava hora, sveti Roman slatkopojac ([[Roman Melod]])
Manastir Vavedenje u Beogradu9.JPG|[[Naos]] (centralni dio crkve)
Manastir Vavedenje u Beogradu10.JPG|[[Ikonostas]] i [[oltar]]
Manastir Vavedenje u Beogradu15.JPG|Dio unutrašnjosti kupole s prikazima starozavjetnih proroka (između prozora) i nebeskih vojski, arhangela (ispod)
Manastir Vavedenje u Beogradu11.JPG|Ikona Romana Meloda i note
Manastir Vavedenje u Beogradu12.JPG|Zapadna tri prozora, kod prostora namijenjenog za hor
Manastir Vavedenje u Beogradu13.JPG|Stepenice za odlazak u prostor iznad priprate, gdje pjeva hor za vrijeme liturgije
Dositej Vasić.JPG|Freska i kivot sa moštima svetog ispovjednika [[Dositej Vasić|Dositeja Vasića]], prvog mitropolita zagrebačkog
Dositej Vasić2.JPG|Freska svetog ispovjednika Dositeja Vasića
Dositej Vasić3.JPG|Kivot sa moštima Dositeja Vasića
Manastir Vavedenje u Beogradu17.JPG|Sjeverni zid hrama s tri prozora i freskama. Donje kompozicije su svetiteljke, jer sa sjeverne strane hrama, u toku bogosluženja stoje žene. U južnom dijelu hrama, dolje su prikazi svetaca i u taj prostor je namijenjen za stajanje muškaraca. Gornje kompozcije su freske sa scenama iz Bogorodičinig života, i one se nalaze sa južne, zapadne i sjeverne strane hrama (sa svih strana osim oltarske, istočne)
Manastir Vavedenje u Beogradu18.JPG|Jugozapadna kupola (jedna od četiri manje kupole) ima fresku Hrista prikazanog kao anđela s krilima, tzv. ''Anđeo velikog savjeta''
Manastir Vavedenje u Beogradu19.JPG|[[Polijelej (luster)|Polijelej]] ili crkveni luster. Naziv je od grčkih rijeli poli-mnogo i jelej-ulje, pošto su se prije prinalaska elektične energije koristila kandila i svijeće. Predstavlja zvijezde u svemiru, a ponegdje ([[Sveta Gora]]...) se polijelei njišu, za noćne bogoslužbene potrebe
Manastir Vavedenje u Beogradu20.JPG|Fresko-ukrasi pri južna tri prozora
Manastir Vavedenje u Beogradu21.JPG|Freska svetog kralja [[Stefan Dečanski|Stefana Dečanskog]]
Manastir Vavedenje u Beogradu22.JPG|Veći od dva južna ulaza u hram. Manji je oltarski ulaz i namijenjen je samo za sveštenoslužitelje
Manastir Vavedenje u Beogradu33.JPG|Južni zid hrama sa dvoja vrata. Desno su manja, oltarska
Manastir Vavedenje u Beogradu23.JPG|Zgrada u kojoj su smještene crkvena prodavnica i palionica svijeća
Manastir Vavedenje u Beogradu24.JPG|Prilaz ka palionici svijeća
Manastir Vavedenje u Beogradu25.JPG|Palionica svijeća 
Manastir Vavedenje u Beogradu26.JPG|Ranije su se svijeće palile u crkvi, ali zbog uništenja fresaka od čađi koje proizvode parafinske svijeće, crkve sve više izmještaju paljenje svijeća u posebne, vancrkvene prostorije
Manastir Vavedenje u Beogradu27.JPG|Pogled na crkvu sa jugozapadne strane
Manastir Vavedenje u Beogradu28.JPG|Dio fasade hrama, južni zid. Prije renoviranja fasade, crkva je imala blagu nijansu žuto-oker boje fasade
Manastir Vavedenje u Beogradu29.JPG|Južni ulaz u crkvu sa mozaikom [[Isus]]a
Manastir Vavedenje u Beogradu30.JPG|Jugoistočna kupola
Manastir Vavedenje u Beogradu.JPG|Hram
Manastir Vavedenje u Beogradu32.JPG|Velika kupola
Manastir Vavedenje u Beogradu34.JPG|Dio južnog portala 
Manastir Vavedenje u Beogradu35.JPG|[[Kadionica]] koju sveštenoslužitelji po potrebi ostave vani, da se u crkvi ne proizvodi mirišljavog dima od tamjana, više nego što je potrebno za bogoslužbene potrebe
Manastir Vavedenje u Beogradu36.JPG|Mozaik Bogorodice iznad zapadnih, glavnih vrata hrama. Tu je i spomen ploča s imenom ktitirke Perside (Perse R.) Milenković i godinom izgradnje crkve 1936.
Manastir Vavedenje u Beogradu37.JPG|Pogled iz manastirske porte na dio osnovne škole ''Stefan Nemanja''
Manastir Vavedenje u Beogradu38.JPG|[[Zvonik]] pri konaku, pored crkve
Manastir Vavedenje u Beogradu39.JPG|Suvenirnica
Manastir Vavedenje u Beogradu40.JPG|Dio dvorišta
Manastir Vavedenje u Beogradu41.JPG|Dio južne strane konaka
Manastir Vavedenje u Beogradu42.JPG|Južni zid
Manastir Vavedenje u Beogradu43.JPG|Južni zid, unutrašnjost
Manastir Vavedenje u Beogradu44.JPG|Božićna liturgija, 7.1.2020.
Manastir Vavedenje u Beogradu45.JPG|Protojerej Milovan Glogovac, otac glumca Nebojše Glogovca
Manastir Vavedenje u Beogradu46.JPG|Ktitorski portret Perside Milenković
Manastir Vavedenje u Beogradu47.JPG|Ktitorski portret Perside Milenković koja crkvu poklanja (posvećuje) u slavu Bogorodice
Sveta mučenica Zlata meglenska, freska u Vavedenju.JPG|Freska svete mučenice [[Zlata Meglenska|Zlate Meglenske]]
Freska svetog mučenika igunama Pajsija, freska u Vavedenju.JPG|Freska prepodobnog mučenika [[Iguman Pajsije|igumana Pajsija]]
Freska svetog mučenika đakona Avakuma, freska u Vavedenju.JPG|Freska [[sveštenomoučenik]]a [[Đakon Avakum|đakona Avakuma]]
Prorok Gedeon.JPG|[[Prorok Gedeon]] sa runom, freska
Ikone sv Nikole i Nektarija eginskog u Vavedenju.JPG|Ikone svetog Nikole (darovao sveti [[Justin Popović]]) i Nektarija eginskog
Freske vladike Nikolaja i oca Justina u Vavedenju.JPG|Freske: sveti vladika [[Nikolaj Velimirović]] i prepodobni otac [[Justin Popović]]
Ikona iverske Bogorodice u Vavedenju, Beograd.JPG|Ikona Bogorodice s malim Hristom
Ikona Bogorodice u manastiru Vavedenje, Beograd.JPG|Ikona Bogorodice s malim Hristom
Manastir Vavedenje u Beogradu48.JPG|Prozori
Manastir Vavedenje u Beogradu49.JPG|Prota Milovan Glogovac na kraju liturgije i monahinja Ana
Manastir Vavedenje u Beogradu50.JPG|Sjeverni dio naosa sa freskama svetiteljki
Manastir Vavedenje u Beogradu51.JPG|Dio unutrašnjosti manastirskog hrama
Manastir Vavedenje u Beogradu52.JPG|Grobovi mitropolita zagrebačkog Dositeja i skopskog Josifa
Manastir Vavedenje u Beogradu53.JPG|Grob četiri igumanije
Manastir Vavedenje u Beogradu54.JPG|Grob četiri igumanije
Manastir Vavedenje u Beogradu55.JPG|Grob igumanije Melanije
Manastir Vavedenje u Beogradu56.JPG|Grob igumanije Angeline
Manastir Vavedenje u Beogradu57.JPG|Grob igumanije Agnije
Manastir Vavedenje u Beogradu58.JPG|Grob igumanije Anastasije
Manastir Vavedenje u Beogradu59.JPG|Manastir Vavedenje
Manastir Vavedenje u Beogradu60.JPG|Tabla-putokaz za manastir
Manastir Vavedenje u Beogradu61.JPG|Tabla-putokaz za manastir
&lt;/gallery&gt;

== Reference ==
{{refspisak}}

[[Kategorija:Crkve u Beogradu]]
[[Kategorija:Srpske pravoslavne crkve u Srbiji]]
[[Kategorija:Spomenici kulture u Srbiji]]
[[Kategorija:Manastiri Arhiepiskopije beogradsko-karlovačke]]</text>
      <sha1>mwy00hngpwi8tt6sq0xsresjxbhtcz5</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Cvjetnice Bosne i Hercegovine</title>
    <ns>0</ns>
    <id>461787</id>
    <revision>
      <id>3922329</id>
      <parentid>3884205</parentid>
      <timestamp>2026-08-27T20:04:57Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>George Chernilevsky</username>
        <id>23260</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>photo</comment>
      <origin>3922329</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="393295" sha1="gcz77z6rml06sfyetnw7mmj274uoden" xml:space="preserve">Ovaj spisak '''cvjetnica [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]''', skupa sa [[unesena vrsta|unesenim vrstama]] i [[bosanskohercegovački endemi|bosanskohercegovačkim endemima]], nepotpuni je pregled [[Angiospermae|angiospermnih]] biljnih vrsta ([[sjemenjača]]) koje se navode u raspoloživoj literaturi na [[bosanski|bosanskom]] [[hrvatski|hrvatskom]], [[srpski|srpskom]] i [[srpskohrvatski|srpskohrvatskom]] jeziku. Nisu uključene kulturne i povremeno unošene.&lt;ref name=&quot;Beck-1&quot;&gt;{{cite journal|author=Günther Ritter Beck von Mannagetta|year=1887|title=Flora von Südbosnien und der  angrenzenden Hercegovina,Theil III.|journal=Annalen des K. K. Naturhistorischen Hofmuseums|volume= 2|pages=1-47|place=Wien}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;https://www.yumpu.com/de/document/read/5654157/flora-von-sudbosnien-und-der-angrenzenden-hercegovina{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Svante&quot;&gt;{{cite book|author=Svante Murbeck|year= 1891|title=Beiträge zur Kenntnis der Flora von Südbosnien und der Hercegovina|publisher=Lunds Universitets Årsskrift|volume=27|pages=1-192|place=Lund}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Günther Ritter Beck von Mannagetta (1903): Flora Bosne, Hercegovine i Novopazarskog  Sandžaka. Gymnospermae i Monocotyledones. GZM, Sarajevo, 1: 70.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Beck&quot;&gt;{{cite journal|author=Günther Ritter Beck von Mannagetta|year=1904|title=Flora von Bosnien, der Herzegowina und des Sandžaks Novipazar|volume=9|pages=1-124|place=Wien}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;vojska&quot;&gt;{{cite book|authors=Borivoj Vračar, Josip Bakić, Dušan Čolić, Vojteh Lintner, Miodrag Micković, Radomir Rajšić, Dragoš Stevanović, Milenko Uvalin|year=1977 |title=Ishrana u prirodi – 2. dopunjeno i izmenjeno izdanje|publisher=Vojnoizdavački i novinski centar i Narodna knjiga|place=Beograd}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;domac&quot;&gt;{{cite book|author=Radovan Domac|year=1984|title=Mala flora Hrvatske i susjednih područja – 3. izdanje|publisher=Školska knjiga|place=Zagreb}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;mlaci&quot;&gt;{{cite book|authors=Ljubomir  Mišić, Radomir Lakušić|year=1990|title=Livadske biljke|publisher=Svjetlost|place= Sarajevo}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;sadik&quot;&gt;{{cite book|author=Sadik Sadiković|year=2002|title=Narodno zdravlje|publisher=IP “Svjetlost“|place=Sarajevo|isbn=9958-10-447-4}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;tucak&quot;&gt;{{cite book|author=Jovan Tucakov|year=2010|title=Lečenje biljem – Fitoterapija |publisher=Zapis|place=Beograd|isbn=978-86-6071-004-0}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;silic-2&quot;&gt;{{cite book|author=Čedomil Šilić|year=1983|title=Atlas drveća i grmlja – 2. izdanje |publisher=“Svjetlost“ – OOUR Zavod za izdavanje udžbenika i nastavna sredstva|place=Sarajevo}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;silic-3&quot;&gt;{{cite book|author=Čedomil Šilić|year=1988|title=Šumske zeljaste biljke – 3. izdanje |publisher=“Svjetlost“ – OOUR Zavod za izdavanje udžbenika i nastavna sredstva|place=Sarajevo|isbn=86-01-00638-8}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;laci&quot;&gt;{{cite book |author=Radomir Lakušić|year=1988|title=Planinske biljke – 2. izdanje | publisher=“Svjetlost“ – OOUR Zavod za izdavanje udžbenika i nastavna sredstva|place=Sarajevo|isbn=86-01-00641-8}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;SAM&quot;&gt;{{cite book|authors=Dubravka Šoljan, Sabaheta Abadžić, Edina Muratović|year=2003|title= Privlačne biljke (jednog sarajevskog izletišta/botanički vodič)|publisher=Turistička zajednica Općine Centar|place=Sarajevo}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name =&quot;KMS&quot;&gt;{{cite book|authors=Lijerka Kutleša, Edina Muratović, Dubravka Šoljan|year=2003|title=Biosistematika kormofita, praktikum i radna bilježnica|publisher=Prirodno-matematički fakultet UNSA|place=Sarajevo}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;SMA&quot;&gt;{{cite book|authors=Dubravka Šoljan, Edina Muratović, Sabaheta Abadžić|year=2009|title=Biljke planina Bosne i Hercegovine|publisher=TKD Šahinpašić i Fondeko|place= Sarajevo|isbn=978-953-282-027-0}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;saric&quot;&gt;{{cite book|author=Taib Šarić|year=1989|title= Atlas korova, 3. izd.|publisher=“Svjetlost“|place= Sarajevo}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name =&quot;silic-1&quot;&gt;{{cite book|author=Čedomil  Šilić|year=1990|title=Endemične biljke – 3. izdanje|publisher=Svjetlost|place=Sarajevo|isbn=86-01-02557-9}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;silic-5&quot;&gt;{{cite book|author=Čedomil  Šilić|year=2005|title= Atlas dendroflore (drveće i grmlje) Bosne i Hercegovine|publisher=Matica hrvatska Čitluk,  Franjevačka kuća Masna Luka|place=Čitluk}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;soljan&quot;&gt;{{cite book|author= Šoljan D., Muratović E., Abadžić S. |year=2014|title=Orhideje planina oko Sarajeva|publisher= Dobra knjiga|place=Sarajevo| isbn= 978-9958-27-210-3}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Federalno ministarstvo okoliša i turizma (2013):
Crvena lista flore FBiH [https://www.fmoit.gov.ba/upload/file/okolis/Crvena%20lista%20Flore%20FBiH.pdf] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210116075222/https://www.fmoit.gov.ba/upload/file/okolis/Crvena%20lista%20Flore%20FBiH.pdf |date=16. 1. 2021 }} Pristupljeno 20 februara 2020.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Црвенa листa заштићених врста флоре и фауне Пепублике Српске: 1. Листа васкуларне флоре[ http://www.nasljedje.org/docs/crvenalista/Lista_vaskularne_flore.pdf] Републички завод за заштиту културно-историјског и природног наcљеђа Републике Српске|Pristupljeno 21. marta 2020.&lt;/ref&gt;

;Napomena:
Zbog višekratnih promjena u [[biološka klasifikacija|biološkoj klasifikaciji]] i/ili [[taksonomski rang|taksonomskih rangova]] i naziva obuhvaćenih taksona, neki od njih se u priloženom spisku pojavljuju i po dva puta. To se posebno odnosi na one nazive [[binomna nomenklatura|binomne nomenklature]] koji su i danas u širokoj upotrebi.

Najčešće je promijenjeno ime [[rod (biologija)|roda]] i [[porodica (biologija)|porodice]], a ponekad i pripadajućih [[vrsta]].

==Postojeće porodice cvjetnica== 
===Porodice===
Prema različitim klasifikacijskim sistemima, opisano je 402 do 415 ([[APG IV]]) današnjih angiospermnih porodica, a najčešće varijante su od 408 do 410. 
{{div col|3}}
*[[Acanthaceae]] 
*[[Achariaceae]] 
*[[Achatocarpaceae]] 
*[[Acoraceae]] 
*[[Actinidiaceae]] 
*[[Adoxaceae]] 
*[[Aextoxicaceae]] 
*[[Aizoaceae]] 
*[[Akaniaceae]] 
*[[Alismataceae]] 
*[[Alseuosmiaceae]]
*[[Alstroemeriaceae]]
*[[Altingiaceae]] 
*[[Alzateaceae]] 
*[[Amaranthaceae]] 
*[[Amaryllidaceae]] 
*[[Amborellaceae]] 
*[[Anacardiaceae]]
*[[Anarthriaceae]] 
*[[Ancistrocladaceae]] 
*[[Anisophylleaceae]] 
*[[Annonaceae]] 
*[[Aphanopetalaceae]]
*[[Aphloiaceae]] 
*[[Apiaceae]] 
*[[Apocynaceae]]
*[[Apodanthaceae]] 
*[[Aponogetonaceae]] 
*[[Aquifoliaceae]] 
*[[Araceae]]
*[[Araliaceae]] 
*[[Archaefructaceae]]
*[[Arecaceae]] 
*[[Argophyllaceae]] 
*[[Aristolochiaceae]] 
*[[Asparagaceae]] 
*[[Asteliaceae]] 
*[[Asteropeiaceae]] 
*[[Atherospermataceae]]
*[[Austrobaileyaceae]] 
*[[Balanopaceae]] 
*[[Balanophoraceae]]
*[[Balsaminaceae]] 
*[[Barbeuiaceae]] 
*[[Barbeyaceae]] 
*[[Basellaceae]] 
*[[Bataceae]] 
*[[Begoniaceae]] 
*[[Berberidaceae]] 
*[[Berberidopsidaceae]]
*[[Betulaceae]] 
*[[Biebersteiniaceae]] 
*[[Bignoniaceae]] 
*[[Bixaceae]] 
*[[Blandfordiaceae]]
*[[Bonnetiaceae]] 
*[[Boraginaceae]] 
*[[Boryaceae]] 
*[[Brassicaceae]]
*[[Bromeliaceae]] 
*[[Brunelliaceae]] 
*[[Bruniaceae]] 
*[[Bruxaceae]] 
*[[Burmanniaceae]]
*[[Burseraceae]] 
*[[Butomaceae]] 
*[[Byblidaceae]] 
*[[Cabombaceae]] 
*[[Cactaceae]] 
*[[Calceolariaceae]] 
*[[Calophyllaceae]] 
*[[Calycanthaceae]] 
*[[Calyceraceae]] 
*[[Campanulaceae]] 
*[[Campynemataceae]]
*[[Canellaceae]] 
*[[Cannabaceae]] 
*[[Cannaceae]] 
*[[Capparaceae]] 
*[[Caprifoliaceae]] 
*[[Cardiopteridaceae]] 
*[[Caricaceae]] 
*[[Carlemanniaceae]] 
*[[Caryocaraceae]] 
*[[Caryophyllaceae]] 
*[[Casuarinaceae]] 
*[[Celastraceae]] 
*[[Centrolepidaceae]]
*[[Centroplacaceae]] 
*[[Cephalotaceae]] 
*[[Ceratophyllaceae]] 
*[[Cercidiphyllaceae]] 
*[[Chloranthaceae]] 
*[[Chrysobalanaceae]] 
*[[Circaeasteraceae]] 
*[[Cistaceae]] 
*[[Cleomaceae]] 
*[[Clethraceae]] 
*[[Clusiaceae]] 
*[[Colchicaceae]] 
*[[Columelliaceae]] 
*[[Combretaceae]] 
*[[Commelinaceae]] 
*[[Compositae]] 
*[[Connaraceae]] 
*[[Convolvulaceae]] 
*[[Coriariaceae]] 
*[[Cornaceae]] 
*[[Corsiaceae]] 
*[[Corynocarpaceae]] 
*[[Costaceae]] 
*[[Crassulaceae]]
*[[Crossosomataceae]] 
*[[Crypteroniaceae]] 
*[[Ctenolophonaceae]] 
*[[Cucurbitaceae]]
*[[Cunoniaceae]] 
*[[Curtisiaceae]] 
*[[Cyclanthaceae]] 
*[[Cymodoceaceae]] 
*[[Cynomoriaceae]] 
*[[Cyperaceae]] 
*[[Cyrillaceae]] 
*[[Cytinaceae]] 
*[[Daphniphyllaceae]] 
*[[Dasypogonaceae]] 
*[[Datiscaceae]] 
*[[Degeneriaceae]]
*[[Diapensiaceae]] 
*[[Dichapetalaceae]] 
*[[Didiereaceae]] 
*[[Dilleniaceae]] 
*[[Dioncophyllaceae]] 
*[[Dioscoreaceae]] 
*[[Dipentodontaceae]] 
*[[Dipterocarpaceae]]
*[[Dirachmaceae]] 
*[[Doryanthaceae]] 
*[[Droseraceae]] 
*[[Drosophyllaceae]] 
*[[Ebenaceae]]
*[[Ecdeiocoleaceae]] 
*[[Elaeagnaceae]] 
*[[Elaeocarpaceae]] 
*[[Elatinaceae]] 
*[[Emblingiaceae]] 
*[[Ericaceae]] 
*[[Eriocaulaceae]]
*[[Erythroxylaceae]] 
*[[Escalloniaceae]] 
*[[Eucommiaceae]] 
*[[Euphorbiaceae]] 
*[[Euphroniaceae]] 
*[[Eupomatiaceae]]
*[[Eupteleaceae]] 
*[[Fabaceae]] 
*[[Fagaceae]] 
*[[Flagellariaceae]] 
*[[Fouquieriaceae]] 
*[[Frankeniaceae]] 
*[[Garryaceae]] 
*[[Geissolomataceae]] 
*[[Gelsemiaceae]] 
*[[Gentianaceae]] 
*[[Geraniaceae]]
*[[Gerrardinaceae]]
*[[Gesneriaceae]]
*[[Gisekiaceae]] 
*[[Gomortegaceae]]
*[[Goodeniaceae]] 
*[[Goupiaceae]] 
*[[Griseliniaceae]] 
*[[Grossulariaceae]] 
*[[Grubbiaceae]] 
*[[Guamatelaceae]]
*[[Gunneraceae]]
*[[Gyrostemonaceae]]
*[[Haemodoraceae]] 
*[[Halophytaceae]] 
*[[Haloragaceae]]
*[[Hamamelidaceae]] 
*[[Hanguanaceae]] 
*[[Haptanthaceae]] 
*[[Heliconiaceae]] 
*[[Helwingiaceae]] 
*[[Hernandiaceae]] 
*[[Himantandraceae]]
*[[Huaceae]] 
*[[Humiriaceae]] 
*[[Hydatellaceae]] 
*[[Hydnoraceae]] 
*[[Hydrangeaceae]] 
*[[Hydrocharitaceae]] 
*[[Hydroleaceae]] 
*[[Hydrostachyaceae]]
*[[Hypericaceae]] 
*[[Hypoxidaceae]] 
*[[Icacinaceae]] 
*[[Iridaceae]] 
*[[Irvingiaceae]] 
*[[Iteaceae]] 
*[[Ixioliriaceae]] 
*[[Ixonanthaceae]] 
*[[Joinvilleaceae]] 
*[[Juglandaceae]] 
*[[Juncaceae]] 
*[[Juncaginaceae]] 
*[[Kirkiaceae]]
*[[Koeberliniaceae]] 
*[[Krameriaceae]] 
*[[Lacistemataceae]] 
*[[Lactoridaceae]] 
*[[Lamiaceae]] 
*[[Lanariaceae]] 
*[[Lardizabalaceae]] 
*[[Lauraceae]] 
*[[Lecythidaceae]] 
*[[Lentibulariaceae]] 
*[[Lepidobotryaceae]] 
*[[Liliaceae]] 
*[[Limeaceae]] 
*[[Limnanthaceae]] 
*[[Linaceae]] 
*[[Linderniaceae]]
*[[Loasaceae]] 
*[[Loganiaceae]] 
*[[Lophiocarpaceae]] 
*[[Loranthaceae]] 
*[[Lowiaceae]] 
*[[Lythraceae]] 
*[[Magnoliaceae]] 
*[[Malpighiaceae]] 
*[[Malvaceae]] 
*[[Marantaceae]] 
*[[Marcgraviaceae]] 
*[[Martyniaceae]] 
*[[Mayacaceae]] 
* [[Mazaceae]]
*[[Melanthiaceae]] 
*[[Melastomataceae]] 
*[[Meliaceae]] 
*[[Melianthaceae]] 
*[[Menispermaceae]] 
*[[Menyanthaceae]] 
*[[Metteniusaceae]] 
*[[Misodendraceae]] 
*[[Mitrastemonaceae]] 
*[[Molluginaceae]] 
*[[Monimiaceae]] 
*[[Montiaceae]] 
*[[Montiniaceae]] 
*[[Moraceae]] 
*[[Moringaceae]] 
*[[Muntingiaceae]] 
*[[Musaceae]] 
*[[Myodocarpaceae]] 
*[[Myricaceae]]
*[[Myristicaceae]] 
*[[Myrothamnaceae]] 
*[[Myrtaceae]] 
*[[Napoleonaceae]]
*[[Nartheciaceae]] 
*[[Nelumbonaceae]] 
*[[Nepenthaceae]] 
*[[Neuradaceae]] 
*[[Nitrariaceae]] 
*[[Nothofagaceae]] 
*[[Nyctaginaceae]]
*[[Nymphaeaceae]] 
*[[Ochnaceae]] 
*[[Olacaceae]] 
*[[Oleaceae]]
*[[Onagraceae]] 
*[[Oncothecaceae]] 
*[[Opiliaceae]] 
*[[Orchidaceae]] 
*[[Orobanchaceae]] 
*[[Oxalidaceae]] 
*[[Paeoniaceae]] 
*[[Pandaceae]] 
*[[Pandanaceae]] 
*[[Papaveraceae]] 
*[[Paracryphiaceae]] 
*[[Passifloraceae]] 
*[[Paulowniaceae]] 
*[[Pedaliaceae]]
*[[Pellicieraceae]] 
*[[Peltantheraceae]]
*[[Penaeaceae]] 
*[[Pentadiplandraceae]] 
*[[Pentaphragmataceae]] 
*[[Pentaphylacaceae]] 
*[[Penthoraceae]] 
*[[Peraceae]] 
*[[Peridiscaceae]]
*[[Petermanniaceae]] 
*[[Petrosaviaceae]] 
*[[Philesiaceae]] 
*[[Philydraceae]] 
*[[Phrymaceae]] 
*[[Phyllanthaceae]] 
*[[Phyllonomaceae]] 
*[[Physenaceae]] 
*[[Phytolaccaceae]]
*[[Picramniceae]] 
*[[Picrodendraceae]] 
*[[Piperaceae]] 
*[[Pittosporaceae]] 
*[[Plantaginaceae]] 
*[[Platanaceae]] 
*[[Plocospermataceae]] 
*[[Plumbaginaceae]] 
*[[Poaceae]] 
*[[Podostemaceae]] 
*[[Polemoniaceae]] 
*[[Polygalaceae]] 
*[[Polygonaceae]] 
*[[Pontederiaceae]] 
*[[Portulacaceae]] 
*[[Posidoniaceae]] 
*[[Potamogetonaceae]] 
*[[Primulaceae]] 
*[[Proteaceae]] 
*[[Putranjivaceae]] 
*[[Quillajaceae]] 
*[[Rafflesiaceae]] 
*[[Ranunculaceae]] 
*[[Rapateaceae]] 
*[[Resedaceae]] 
*[[Restionaceae]] 
*[[Rhabdodendraceae]] 
*[[Rhamnaceae]] 
*[[Rhizophoraceae]]
*[[Ripogoniaceae]]  
*[[Roridulaceae]]
*[[Rosaceae]]
*[[Rousseaceae]] 
*[[Rubiaceae]] 
*[[Ruppiaceae]] 
*[[Rutaceae]] 
*[[Sabiaceae]] 
*[[Salicaceae]] 
*[[Salvadoraceae]] 
*[[Santalaceae]] 
*[[Sapindaceae]] 
*[[Sapotaceae]] 
*[[Sarcobataceae]] 
*[[Sarcolaenaceae]] 
*[[Sarraceniaceae]] 
*[[Saururaceae]] 
*[[Saxifragaceae]]
*[[Scheuchzeriaceae]] 
*[[Schisandraceae]] 
*[[Schlegeliaceae]]
*[[Schoepfiaceae]] 
*[[Scrophulariaceae]] 
*[[Setchellanthaceae]] 
*[[Simaroubaceae]] 
*[[Simmondsiaceae]] 
*[[Siparunaceae]] 
*[[Sladeniaceae]] 
*[[Smilacaceae]] 
*[[Solanaceae]] 
*[[Sphaerosepalaceae]] 
*[[Sphenocleaceae]] 
*[[Stachyuraceae]] 
*[[Staphyleaceae]] 
*[[Stegnospermataceae]]
*[[Stemonaceae]] 
*[[Stemonuraceae]] 
*[[Stilbaceae]] 
*[[Strasburgeriaceae]] 
*[[Strelitziaceae]] 
*[[Stylidiaceae]]
*[[Styracaceae]] 
*[[Surianaceae]] 
*[[Symplocaceae]] 
*[[Talinaceae]] 
*[[Tamaricaceae]] 
*[[Tapisciaceae]] 
*[[Tecophilaeaceae]] 
*[[Tetrachondraceae]] 
*[[Tetramelaceae]] 
*[[Tetrameristaceae]]   
*[[Theaceae]] 
*[[Thomandersiaceae]] 
*[[Thurniaceae]] 
*[[Thymelaeaceae]]
*[[Tiganophytaceae]]
*[[Tricodendraceae]]
*[[Trigoniaceae]] 
*[[Trimeniaceae]]
*[[Triuridaceae]]
*[[Tofieldiaceae]] 
*[[Torricelliaceae]] 
*[[Tovariaceae]] 
*[[Trochodendraceae]] 
*[[Tropaeolaceae]] 
*[[Typhaceae]] 
*[[Ulmaceae]] 
*[[Urticaceae]] 
*[[Vahliaceae]] 
*[[Velloziaceae]] 
*[[Verbenaceae]] 
*[[Violaceae]]
*[[Vitaceae]] 
*[[Vivianiaceae]] 
*[[Vochysiaceae]] 
*[[Winteraceae]]
*[[Xanthorrhoeaceae]]
*[[Xeronemataceae]] 
*[[Xyridaceae]] 
*[[Zingiberaceae]] 
*[[Zosteraceae]] 
*[[Zygophyllaceae]]
{{div col end|3}}

=Cvjetnice=
{{compact ToC|side=yes|top=yes|num=yes}}

==A==
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
! style=&quot;background:lightgreen&quot;|Vrsta
! style=&quot;background:lightgreen&quot;|Porodica
! style=&quot;background:lightgreen&quot;|Slika
|-
|''[[Acacia dealbata]]'' &lt;small&gt;Link&lt;/small&gt;   ||[[Fabaceae]]||[[slika:Acacia_dealbata-1.jpg|150px]]
|-
|''[[Acacia retinodes]]'' &lt;small&gt;Schltdl.&lt;/small&gt;||[[Fabaceae]]|| [[slika:Acacia_melanoxylon2.jpg|150px]]
|-
|''[[Acacia saligna]] (Labill.) &lt;small&gt;H. L. Wendl. f.&lt;/small&gt;||[[Fabaceae]]||[[slika:Acacia_March_2008-2.jpg|150px]]
|-
|''[[Acanthus spinossisimus]]'' &lt;small&gt;Pers&lt;/small&gt;||[[Acanthaceae]]||[[Datoteka:P1000255 Acanthus spinosus (Spiny bear's breeches) (Acanthaceae) Plant.JPG|150px]]
|-
|''[[Acalypha virginica]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;  ||[[Euphorbiaceae]]&lt;br&gt;[[Uvedena vrsta]]|| [[datoteka: Acalypha hispida 14zz.jpg|150px]]
|-
|''[[Aceras anthropophorum]]'' &lt;small&gt;(L.) Aiton fil.&lt;/small&gt;||[[Orchidaceae]]||[[Datoteka:Aceras anthropophorum 02.jpg|150px]]
|- 
|''[[Acer × bornmuelleri]] &lt;small&gt;Borbas&lt;/small&gt;|| [[Sapindaceae]] ||
|-
|''[[Acer campestre]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; || [[Sapindaceae]] || [[Datoteka:Acer campestre 007.jpg|150px]]
|-
|''[[Acer heldreichii]]'' &lt;small&gt;Orph.&lt;/small&gt;||[[Sapindaceae]] ||[[Datoteka: Acer heldreichii IMG 6852^.jpg|150px]]
|- 
|''[[Acer heldreichii]]'' &lt;small&gt;Orph. ex Boiss.&lt;/small&gt; ssp. ''visianii'' &lt;small&gt;K.Maly&lt;/small&gt;|| [[Sapindaceae]] ||[[Datoteka:Iconography Acer macropterum Visiani 1860 Acer heldreichii ssp visianii Plantarum serbicarum pemptas Memorie del Reale Istituto Veneto di Scienze, Lettere ed Arti 9. 1860, Venezia.jpg|150px]]
|-
|''[[Acer hyrcanum]]'' &lt;small&gt;Fisch. &amp; C.A.Mey.&lt;/small&gt;||[[Sapindaceae]]||[[slika:Acer_hyrcanum_-_Hillier_Gardens_-_Romsey,_Hampshire,_England_-_DSC04299.jpg|150px]]
|-
|''[[Acer intermedium]]'' &lt;small&gt;Pane.&lt;/small&gt; (incl. ''A. hyrcanum'' &lt;small&gt;Fisch. et Meyer&lt;/small&gt;)||[[Sapindaceae]]||[[Datoteka:Acer_hyrcanum_-_Hillier_Gardens_-_Romsey,_Hampshire,_England_-_DSC04302.jpg|150px]]
|-
|''[[Acer monspessulanum]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Sapindaceae]]||[[Datoteka:Acer monspessulanum subsp turcomanicum flower.jpg| 150px]]
|-
|''[[Acer negundo]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; || [[Sapindaceae]] ||[[Datoteka:Acer negundo Bozeman 1.jpg|150px]]
|-
|''[[Acer obtusatum]]'' &lt;small&gt;Willd.&lt;/small&gt;||[[Sapindaceae]]||[[Datoteka:Acer_obtusifolium_1c.JPG |150px]]
|-
|''[[Acer platanoides]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Sapindaceae]]||[[Datoteka:Helicopter_leaves.jpg|150px]]
|-
|''[[Acer pseudoplatanus]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Sapindaceae]]||[[Datoteka:Acer pseudoplatanusAA.jpg|150px]]
|-
|''[[Acer tataricum]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Sapindaceae]]||[[Datoteka:Acer tataricum0.jpg|150px]]
|-
|''[[Acer triflorum]]'' &lt;small&gt;Lam. non Sternb.&lt;/small&gt;||[[Sapindaceae]]||[[Datoteka:Acer triflorum leaves.jpg| 150px]]
|-
|''[[Achillea abrotanoides]]'' &lt;small&gt;(Vis.) Vis.&lt;/small&gt;||[[Asteraceae]]||[[Datoteka:Asteraceae_-_Achillea_abrotanoides.jpg|150px]]
|-
|''[[Achillea ageratifolia]]'' &lt;small&gt;(Sm.) Benth. &amp; Hook. f.&lt;/small&gt; ||[[Asteraceae]] ||[[Datoteka:Achillea_ageratifolia_2.JPG|150px]]
|-
|''[[Achillea ageratum]] &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Asteraceae]]||[[Datoteka:Achillea_ageratum_habito.jpg|150px]]
|-
|'' [[Achillea x albinea]]'' &lt;small&gt;Bjelčić et K. Maly&lt;/small&gt;||[[Asteraceae]]||
|-
|''[[Achillea clavennae]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Asteraceae]] ||[[Datoteka:Asteraceae_-_Achillea_clavennae.jpg|150px]]
|-
|''[[Achillea clypeolata]]''	&lt;small&gt;Sm.&lt;/small&gt;||[[Asteraceae]] ||[[Datoteka:Achillea_clypeolata_kz01.jpg|150px]]
|-
|''[[Achillea coarcatata]]'' &lt;small&gt;Poir.&lt;/small&gt;||[[Asteraceae]]||[[Datoteka:Achillea_clusiana.jpg|150px]]
|-
|''[[Achillea collina]]'' &lt;small&gt;Becker ex Rchb.&lt;/small&gt; || [[Asteraceae]] ||[[Datoteka:Achillea collina - Botanischer Garten Mainz IMG 5464.JPG|150px]]
|-
|''[[Achillea crithmifolia]]''	&lt;small&gt;Waldst. &amp; Kit.&lt;/small&gt;|| [[Asteraceae]]||
|-
|''[[Achillea grandifolia]]'' &lt;small&gt;Friv.&lt;/small&gt;||[[Asteraceae]]||[[Datoteka:Gemeine_Schafgarbe,_weiss_-_gross.jpg|150px]]
|-
|''[[Achillea inundata]]'' &lt;small&gt;Kondr.&lt;/small&gt; || [[Asteraceae]]||
|- 
|''[[Achillea lingulata]]'' &lt;small&gt;Waldst. et Kit.&lt;/small&gt;|| [[Asteraceae]]||[[Datoteka:Achillea_alpina%2C_achillea_lingulata.jpg|150px]]
|-
|''[[Achillea millefolium]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; || [[Asteraceae]]|| [[Datoteka:Achillea millefolium - Köhler–s Medizinal-Pflanzen-149.jpg|150px]]
|-
|''[[Achillea pannonica]]'' &lt;small&gt;Scheele&lt;/small&gt; || [[Asteraceae]]|| [[Datoteka:Achillea pannonica 042.JPG|150px]]
|-
|''[[Achillea ptarmica]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; || [[Asteraceae]]|| [[Datoteka:Achillea ptarmica NO nyseryllik IMG 3264 mandal risöbank.JPG|150px]]
|-
|''[[Achillea salicifolia]]'' &lt;small&gt;Besser&lt;/small&gt; || [[Asteraceae]]|| [[Datoteka:Achillea salicifolia.jpeg|150px]] 
|-
|''[[Achilea tomentosa]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Asteraceae]]||[[Datoteka:Achillea_tomentosa_OB10.jpg|150px]]
|-
|''[[Achillea virescens]]'' &lt;small&gt;(Fenzl) Heimerl&lt;/small&gt;||[[Asteraceae]]||[[slika:Achillea virescens 2c.JPG|150px]]
|-
|''[[Acinos majoranifolius]]'' &lt;small&gt;(Mill.) Šilić&lt;/small&gt; || [[Lamiaceae]]||[[Datoteka: Acinos alpinus.jpg|150px]]
|-
|''[[Acinos orontius]]'' &lt;small&gt;(K. Maly) Šilić&lt;/small&gt; || [[Lamiaceae]] || [[Datoteka:Acinus alpinus.jpg|150px]]
|-
|''[[Aconitum anthora]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;|| [[Ranunculaceae]]||[[Datoteka:Aconitum_anthora.jpg|150px]]
|-
|''[[Aconitum lasiostomum]]'' &lt;small&gt;Rchb. ex Besser&lt;/small&gt;   || [[Ranunculaceae]]  || [[Datoteka:Aconitum orientale 1.jpg|150px]]
|-
|''[[Aconitum lycoctonum]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;   || [[Ranunculaceae]]  || [[Datoteka:Aconitum lycoctonum vulparia01.jpg|150px]]
|- 
|''[[Aconitum superbum]]'' &lt;small&gt;Fritsch &lt;/small&gt;||[[Ranunculaceae]] ||[[Datoteka:Aconitum napellus - Köhler–s Medizinal-Pflanzen-151.jpg|150px]]
|- 
|''[[Aconitum toxicum]]'' &lt;small&gt;Reichenb.&lt;/small&gt; ||[[Ranunculaceae]] ||
|-
|''[[Acorus calamus]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Acoraceae]]||[[Datoteka:Acorus_calamus1.jpg|150px]]
|-
|''[[Actaea europaea]]'' &lt;small&gt;(Schipcz.) J.Compton&lt;/small&gt; &lt;br /&gt; (syn. ''Cimicifuga europaea'')   || [[Ranunculaceae]]  || [[Datoteka:Cimicifuga europaea a1.jpg|150px]]
|-
|''[[Actaea spicata]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; || [[Ranunculaceae]]  || [[Datoteka:Illustration Actaea spicata0.jpg|150px]]
|- 
|''[[Adenostyles glabra]]'' &lt;small&gt;(Miller) DC &lt;/small&gt;||[[Asteraceae]] ||[[slika:Adenostyles glabra 004.JPG|150px]]
|-
|''[[Adenophora liliifolia]]'' &lt;small&gt;(L.) A.DC.&lt;/small&gt;|| [[Campanulaceae]] ||[[Datoteka:Adelil.jpg|150px]]
|-
|''[[Adonis aestivalis]]''  &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Ranunculaceae]]||[[Datoteka:Adonis_aestivalis_1.jpg|150px]]
|-  
|''[[Adonis aestivalis]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ssp. ''aestivalis'' ||[[Ranunculaceae]]||[[Datoteka: Adonis_aestivalis_150504.jpg|150px]]  
|-
|''[[Adonis aestivalis]]''  &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ssp. ''provincialis'' &lt;small&gt;C. Steinb &lt;/small&gt;||[[Ranunculaceae]]||[[Datoteka:Adonis_aestivalis_eF.jpg|150px]]
|-   
|''[[Adonis annua]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Ranunculaceae]]||[[Datoteka:Adonis_annua_flor.jpg|150px]]
|-  
|''[[Adonis annua]] &lt;small&gt; L.&lt;/small&gt; ssp. ''annua'' ||[[Ranunculaceae]]||[[Datoteka:Adonis_annua1.jpg|150px]] 
|-
|''[[Adonis annua]]'' &lt;small&gt; L.&lt;/small&gt; ssp. ''cupaniana'' &lt;small&gt;(Guss.) C. Steinb. &lt;/small&gt;||[[Ranunculaceae]]||[[Datoteka:Adonis_annua_2010.JPG|150px]]
|-   
|''[[Adonis flammea]]'' &lt;small&gt; Jacq. &lt;/small&gt;||[[Ranunculaceae]]||[[Datoteka:Adonis_flammea_M1.jpg|150px]]
|-   
|''[[Adonis flammea]]'' &lt;small&gt;Jacq.&lt;/small&gt; ssp.'' cortiana'' &lt;small&gt; C. H. Steinb.&lt;/small&gt;||[[Ranunculaceae]]||[[Datoteka: Adonis_flammea_in_Mardin.jpg|150px]]
|- 
|''[[Adonis flammea]]'' &lt;small&gt; Jacq.&lt;/small&gt;ssp. ''flammea'' ||[[Ranunculaceae]]||[[Datoteka:Adonis_flammea_M1.jpg|150px]]
|-
|''[[Adonis microcarpa]]'' &lt;small&gt; DC. &lt;/small&gt;||[[Ranunculaceae]]||[[Datoteka:Adonis-microcarpa001.jpg|150px]]
|-    
|''[[Adonis microcarpa]]'' &lt;small&gt;DC.&lt;/small&gt;ssp. ''microcarpa'' ||[[Ranunculaceae]]||[[Datoteka:Dmumit001.jpg|150px]]   
|-
|''[[Adonis vernalis]]''&lt;small&gt; L.&lt;/small&gt;||[[Ranunculaceae]]||[[Datoteka:Adonis_vernalis_gonsenheim.jpg|150px]]
|-
|''[[Adoxa moschatellina]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; || [[Adoxaceae]] || [[Datoteka:Adoxa moschatellina01.jpg|150px]]
|-
|''[[Aegopodium podagraria]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Apiaceae]]  || [[Datoteka:Aegopodium podagraria 1.jpg|150px]]
|-
|''[[Aesculus flava]]'' &lt;small&gt;Aiton&lt;/small&gt;||[[Sapindaceae]]||[[Datoteka:Aesculus_flava_-_blossom_and_leaves.JPG|150px]]
|-
|''[[Aesculus hippocastanum]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;   ||[[Sapindaceae]]|| [[Datoteka:  Kasztan_oo002.JPG|150px]]
|-
|''[[Aesculus pavia]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Sapindaceae]]|| [[Datoteka: Aesculus_pavia0.jpg|150px]]    
|-
|''[[Aethusa cynapium]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; || [[Apiaceae]]  || [[Datoteka:Aethusa cynapium02.jpg|150px]]
|-
|''[[Agave americana]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Asparagaceae]]&lt;br&gt;[[Uvedena vrsta]]||[[Datoteka:Agave americana R01.jpg|150px]]
|-
|''[[Ageratum houstonianum]] &lt;small&gt;Mill.&lt;/small&gt; &lt;br&gt;syn. ''A. mexicanum''||[[Asteraceae]] ||[[slika:Ageratum houstonianum5.jpg|150px]]
|-
|''[[Agrimonia eupatoria]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Rosaceae]] || [[Datoteka:Odermennig.jpg|150px]]
|-
|''[[Agrimonia pilosa]]'' &lt;small&gt;Ledeb.&lt;/small&gt; ||[[Rosaceae]] || [[Datoteka:Agrimonia pilosa.jpg|150px]]
|-
|''[[Agrimonia procera]]'' &lt;small&gt;Wallr.&lt;/small&gt; ||[[Rosaceae]]||[[Datoteka:Agrimonia procera2.jpg|150px]]
|-
|''[[Agropyron cristatum]]'' &lt;small&gt;(L.) Gaertn.&lt;/small&gt; ||[[Poaceae]]||[[Datoteka:Agropyron cristatum illustration (01).jpg|150px]]
|-     
|''[[Agropyron cristatum]]'' &lt;small&gt;(L.) Gaertn.&lt;/small&gt; ssp. ''pectinatum'' &lt;small&gt;(M. Bieb.) Tzvelev&lt;/small&gt;||[[Poaceae]]||[[Datoteka:Agropyron_cristatum_3.jpg|150px]]
|-
|''[[Agrostemma githago]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Caryophyllaceae]]|| [[Datoteka:Illustration Agrostemma githago0.jpg|150px]]
|-
|''[[Agrostis alpina]]'' &lt;small&gt;Scop.&lt;/small&gt; ||[[Poaceae]]||[[Datoteka:Atlas_der_Alpenflora_(10424568185)_clean.jpg|150px]]
|-    
|''[[Agrostis canina]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; || [[Poaceae]] ||[[Datoteka:Agrostis.canina.jpg|150px]]
|-
|''[[Agrostis capillaris]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Poaceae]]||[[Datoteka:Agrostis capillaris.jpeg|150px]]
|-   
|''[[Agrostis castellana]]'' &lt;small&gt;Boiss. et Reut.&lt;/small&gt;||[[Poaceae]]||[[Datoteka:Agrostis_castellana.jpg|150px]]
|-     
|''[[Agrostis gigantea]]'' &lt;small&gt;Roth&lt;/small&gt; ||[[Poaceae]]|| [[Datoteka:Agrostis gigantea.jpeg|150px]]
|-
|''[[Agrostis parlatorei]]'' &lt;small&gt;Breistr.&lt;/small&gt;||[[Poaceae]]||[[Datoteka:Agrostis_castellana.jpg|150px]]
|-     
|''[[Agrostis rupestris]]'' &lt;small&gt;All.&lt;/small&gt; ||[[Poaceae]]||[[Datoteka:Agrostis_spp_Sturm15.jpg|150px]] 
|-   
|''[[Agrostis stolonifera]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Poaceae]]|| [[Datoteka:Agrostis stolonifera.jpeg|150px]]    
|-
|''[[Agrostis vinealis]]'' &lt;small&gt;Schreb.&lt;/small&gt; ||[[Poaceae]]|| [[Datoteka:Agrostis vinealis inflorescens (1).jpg|150px]]
|-
|''[[Agrostis vranicensis]]'' &lt;small&gt;Pawl&lt;/small&gt;||[[Poaceae]]||[[Datoteka: Agrostis.canina.jpg|150px]]
|-
|''[[Ailanthus altissima]]'' &lt;small&gt;(Mill.) Swingle&lt;/small&gt;	||[[Simaroubaceae]] - [[Unesena vrsta]]||[[Datoteka:Ailanthus_altissima2.jpg|150px]]
|-
|''[[Ajuga chamaepitys]]'' &lt;small&gt;(L.) Schreb. &lt;/small&gt;||[[Lamiaceae]]||[[slika:Ajuga_chamaepytis.JPG|150px]]   
|-
|''[[Ajuga chamaepitys]]'' &lt;small&gt;(L.) Schreb.&lt;/small&gt; ssp. ''chamaepitys''||[[Lamiaceae]]||[[Datoteka:Ajuga_sp_-_Acıgıcı.jpg|150px]]
|-
|''[[Ajuga chamaepitys]]'' &lt;small&gt;(L.) Schreb.&lt;/small&gt; ssp. ''chia'' &lt;small&gt;(Schreb.) Arcang.&lt;/small&gt;||[[Lamiaceae]]||[[Datoteka:Ajuga.png|150px]]
|- 
|''[[Ajuga genevensis]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Lamiaceae]]||[[Datoteka:Ajuga genevensis 2.jpg|150px]]
|-
|''[[Ajuga iva]]'' &lt;small&gt;(L.) Schreb.&lt;/small&gt; ||[[Lamiaceae]]||[[slika:Ajuga_iva_Dingli_Cliffs_Malta_01_06_2010_01.jpg|150px]]
|-
|''[[Ajuga pyramidalis]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Lamiaceae]]|| [[Datoteka:0 Ajuga pyramidalis - Vallorcine (2).JPG|150px]]
|- 
|''[[Ajuga reptans]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; || [[Lamiaceae]]||[[Datoteka:Ajuga reptans LC0138.jpg|150px]]
|-	    
|''[[Alchemilla alpina]]'' &lt;small&gt;Schmidt &lt;/small&gt;||[[Rosaceae]]||[[Datoteka:Alchemilla alpina1.JPG|150px]]
|-
|''[[Alchemilla breviloba]]'' &lt;small&gt;H.Lindb. &lt;/small&gt;||[[Rosaceae]]||[[Datoteka: Lady's Mantle Alchemilla vulgaris 2816px.jpg|150px]]
|-
|''[[Alchemilla conglobata]]'' &lt;small&gt;H.Lindb.&lt;/small&gt; || [[Rosaceae]]||[[Datoteka:Alchemilla conjuncta.jpg|150px]]
|-
|''[[Alchemilla cymatophylla]]'' &lt;small&gt;Juz.&lt;/small&gt; || [[Rosaceae]]   || [[Datoteka:Przywrotnik falistolistny (1).jpg|150px]]
|-
|''[[Alchemilla glabricaulis]]'' &lt;small&gt;H.Lindb.&lt;/small&gt; || [[Rosaceae]] ||
|-
|''[[Alchemilla glaucescens]]'' &lt;small&gt;Wallr.&lt;/small&gt; || [[Rosaceae]]|| [[Datoteka:Alchemilla glaucescens Harmaapoimulehti H5684 C.jpg|150px]]
|-
|''[[Alchemilla heptagona]]'' &lt;small&gt;Juz.&lt;/small&gt; || [[Rosaceae]]   || [[Datoteka:Nordens_flora_Alchemilla_vulgaris.jpg|150px]]
|-
|''[[Alchemilla hirsuticaulis]]'' &lt;small&gt;H.Lindb.&lt;/small&gt; || [[Rosaceae]]   ||
|-
|''[[Alchemilla monticola]]'' &lt;small&gt;Opiz&lt;/small&gt; || [[Rosaceae]]   || [[Datoteka:Alchemilla monticola.jpg|150px]]
|-
|''[[Alchemilla plicata]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; || [[Rosaceae]]   ||[[Datoteka:Alchemilla_plicata_Przywrotnik_płaskolistny_2019-05-26_02.jpg|150px]]
|-
|''[[Alchemilla polessica]]'' &lt;small&gt;Tretjakov&lt;/small&gt; || [[Rosaceae]]   ||
|-
|''[[Alchemilla propinqua]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; || [[Rosaceae]]   ||
|-
|''[[Alchemilla sarmatica]]'' &lt;small&gt;Juz.&lt;/small&gt; || [[Rosaceae]]   ||
|-
|''[[Alchemilla semilunaris]]'' &lt;small&gt;Alechin&lt;/small&gt; || [[Rosaceae]]||
|-
|''[[Alchemilla subcrenata]]'' &lt;small&gt;Buser&lt;/small&gt; || [[Rosaceae]] ||[[Datoteka:Alchemilla_subcrenata_inflorescence_(04).jpg|150px]]
|- 
|''[[Alchemilla vranicensis]]'' &lt;small&gt;Pawlowsky &lt;/small&gt;||[[Rosaceae]]||
|-
|''[[Alchemilla vulgaris]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; || [[Rosaceae]] || [[Datoteka:Alchemilla_vulgaris_(RpM).JPG|150px]]
|-
|''[[Alchemilla walasii]]'' &lt;small&gt;Pawl.&lt;/small&gt; || [[Rosaceae]]||
|-
|''[[Aldrovanda vesiculosa]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;   || [[Droseraceae]] || [[Datoteka:AldrovandaVesiculosa1.jpg|150px]]
|-
|''[[Alisma gramineum]]'' &lt;small&gt;Lej.&lt;/small&gt; || [[Alismataceae]] || [[Datoteka:Alisma gramineum plant.jpg|150px]]
|-
|''[[Alisma lanceolatum]]'' &lt;small&gt;With.&lt;/small&gt; || [[Alismataceae]] || [[Datoteka:Alismalanceolatum.jpg|150px]]
|-
|''[[Alisma plantago-aquatica]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; || [[Alismataceae]] || [[Datoteka:AlismaPlant1.jpg|150px]]
|-
|''[[Alisma praecox]]'' &lt;small&gt;Skuratovicz&lt;/small&gt; || [[Alismataceae]] || 
|-
|''[[Alliaria petiolata]]'' &lt;br&gt;syn. ''Alliaria officinalis'' &lt;small&gt;(M.Bieb.) Cavara &amp; Grande&lt;/small&gt; || [[Brassicaceae]] || [[Datoteka:Alliaria petiolata marais-belloy-sur-somme 80 26042007 3.jpg|150px]]
|-
|''[[Alkanna tinctoria]]'' &lt;small&gt;Tausch. &lt;/small&gt; ||[[Boraginaceae]]|| [[Datoteka:Alkanna_tinctoria2.jpg|150px]]
|-
|''[[Allium amethystinum]]'' &lt;small&gt;Tausch&lt;/small&gt; ||[[Amaryllidaceae]]||
|-
|''[[Allium ampeloprasum]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Amaryllidaceae]]||[[Datoteka:Ail6.jpg|150px]]     
|-
|''[[Allium angulosum]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; || [[Amaryllidaceae ]]||[[Datoteka:Allium angulosum.jpg|150px]]
|-
|''[[Allium ascalonicum]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Amaryllidaceae]]|| [[Datoteka:Shallots.jpg|150px]]    
|-
|''[[Allium atropurpureum]]'' &lt;small&gt;Waldst. et Kit.&lt;/small&gt;||[[Amaryllidaceae]]||[[Datoteka:  Allium_atropurpureum_2012.jpg|150px]]
|-
|''[[Allium atroviolaceum]]'' &lt;small&gt;Boiss.&lt;/small&gt;||[[Amaryllidaceae]]||[[Datoteka:Allium_atroviolaceum_Y01.jpg|150px]]     
|-
|''[[Allium carinatum]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Amaryllidaceae]]||[[Datoteka:Allium_carinatum.jpg|150px]]   
|-
|''[[Allium chamaemoly]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Amaryllidaceae]]||[[Datoteka:Allium_chamaemoly_Corse_2014.jpg|150px]]   
|-
|''[[Allium cirrhosum]]'' &lt;small&gt;Vand. &lt;/small&gt; ||[[Amaryllidaceae]]||
|-    
|''[[Allium commutatum]]'' &lt;small&gt;Guss. &lt;/small&gt;||[[Amaryllidaceae]]||[[Datoteka:Allium_rotundum_290608.jpg|150px]]
|-
|''[[Allium dalmaticum]]'' &lt;small&gt;A. Kerner ap Janchen&lt;/small&gt; || [[Amaryllidaceae]]|| 
|-   
|''[[Allium dentiferum]]'' &lt;small&gt;Webb et Berthel. &lt;/small&gt;||[[Amaryllidaceae]]||     
|-
|''[[Allium ericetorum]]'' &lt;small&gt;Thore&lt;/small&gt;||[[Amaryllidaceae]]||[[Datoteka:Allium_ericetorum_03.jpg|150px]]|    
|-
|''[[Allium fistulosum]]'' &lt;small&gt;L. &lt;/small&gt;||[[Amaryllidaceae]]||[[Datoteka:Allium_fistulosum_2.JPG|150px]]   
|-
|''[[Allium flavum]]'' &lt;small&gt;L. &lt;/small&gt; ||[[Amaryllidaceae]]||[[Datoteka:Allium_flavum04.jpg|150px]]   
|-
|''[[Allium flavum]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ssp. ''flavum'' ||[[Amaryllidaceae]]||[[Datoteka:Allium_flavum_08072001_4.JPG|150px]]   
|-
|''[[Allium guttatum]]'' &lt;small&gt;Steven&lt;/small&gt; ||[[Amaryllidaceae]]||[[Datoteka:Allium_guttatum_subsp._sardoum_Enfoque_2011-6-25_SierraMadrona.jpg|150px]]
|-
|''[[Allium guttatum]]'' &lt;small&gt;Steven&lt;/small&gt; &lt;br&gt;ssp. ''S. g. sardoum''&lt;small&gt; (Moris) Stearn&lt;/small&gt; ||[[Amaryllidaceae]]||[[Datoteka:Allium_guttatum_subsp._sardoum_Enfoque_2011-6-25_SierraMadrona.jpg|150px]]    
|-
|''[[Allium lusitanicum]]'' &lt;small&gt;Lam. &lt;/small&gt;||[[Amaryllidaceae]]||[[Datoteka:Allium_lusitanicum_ENBLA02.jpg|150px]]     
|-
|''[[Allium moschatum]]'' &lt;small&gt;L. &lt;/small&gt;||[[Amaryllidaceae]]|| [[Datoteka: Illustration_from_Les_liliacées_by_Pierre_Joseph_Redouté_(1759-1840)._Digitally_enhanced_by_rawpixel-com_100.jpg|150px]]   
|-
|''[[Allium neapolitanum]]'' &lt;small&gt;Cirillo&lt;/small&gt;||[[Amaryllidaceae]]||[[Datoteka:Allium_neapolitanum_clump.jpg|150px]]     
|-
|''[[Allium nigrum]]'' &lt;small&gt;L. &lt;/small&gt;||[[Amaryllidaceae]]||[[Datoteka:Allium_nigrum_(Allium_magicum)_Bot._Mag._29._1148._1809.jpg|150px]]     
|-
|''[[Allium ochroleucum]]'' &lt;small&gt;Waldst. et Kit. &lt;/small&gt;||[[Amaryllidaceae]]|| [[Datoteka:Allium_ericetorum_03.jpg|150px]]
|-
|''[[Allium oleraceum]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; || [[Amaryllidaceae ]]|| [[Datoteka:Allium oleraceum 010807.jpg|150px]]
|-    
|''[[Allium pallens]]'' &lt;small&gt;L. &lt;/small&gt; ||[[Amaryllidaceae]]||[[Datoteka: Allium_pallens_enfoque_2010-6-06_SierraMadrona.jpg|150px]]  
|-
|''[[Allium pallens]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ssp. ''pallens''  ||[[Amaryllidaceae]]||[[Datoteka:Allium_flavum_1.jpg|150px]]   
|-
|''[[Allium pallens]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; &lt;br&gt;ssp. ''A. p. tenuiflorum'' &lt;small&gt;(Ten.) Stearn&lt;/small&gt; ||[[Amaryllidaceae]]|| [[Datoteka:Allium_pallens_Flores_2010-6-24_DehesaBoyaldePuertollano.jpg|150px]]  
|-
|''[[Allium paniculatum]]'' &lt;small&gt;L. &lt;/small&gt;||[[Amaryllidaceae]]|| [[Datoteka:Allium_paniculatum_(inflorescence)_2.jpg|150px]]    
|-
|''[[Allium paniculatum]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ssp. ''fuscum'' &lt;small&gt;(Waldst.et Kit.) Arcang. &lt;/small&gt;||[[Amaryllidaceae]]||[[Datoteka:Allium_paniculatum_(inflorescence)_1.jpg|150px]]  
|-
|''[[Allium paniculatum]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ssp. ''paniculatum''  ||[[Amaryllidaceae]]||[[Datoteka:Allium_paniculatum_Enfoque_2011-6-11_CampodeCalatrava.jpg|150px]]   
|-
|''[[Allium paniculatum]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ssp. ''villosulum'' &lt;small&gt;(Halácsy) Stearn&lt;/small&gt;||[[Amaryllidaceae]]||  
|-   
|''[[Allium phithioticum]]'' &lt;small&gt;Boiss&lt;/small&gt; ||[[Amaryllidaceae]]||
|-    
|''[[Allium pseudotelmatum]]'' &lt;small&gt;M. Duchoslav et M. Jandová&lt;/small&gt; ||[[Amaryllidaceae]]||    
|-
|''[[Allium pulchellum]]'' &lt;small&gt;G. Don&lt;/small&gt;||[[Amaryllidaceae]]||     
|-
|''[[Allium roseum]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Amaryllidaceae]]||[[Datoteka:Allium_roseum2.jpg|150px]]    
|-
|''[[Allium rotundum]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;  ||[[Amaryllidaceae]]||[[Datoteka:Allium_rotundum_290608a.jpg|150px]]
|-
|''[[Allium saxatile]]'' &lt;small&gt;M. Bieb.&lt;/small&gt; ||[[Amaryllidaceae]]||[[Datoteka:Allium_globosum_(habitat).jpg|150px]] 
|-
|''[[Allium schoenoprasum]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Amaryllidaceae]]||[[Datoteka:Allium schoenoprasum L..JPG|150px]]     
|-
|''[[Allium schoenoprasum]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ssp. ''schoenoprasum'' ||[[Amaryllidaceae]]||[[Datoteka:Allium_scorodoprasum.jpg|150px]]
|-
|''[[Allium scorodoprasum]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; || [[Amaryllidaceae ]]||[[Datoteka:Allium scorodoprasum.jpg|150px]]
|-  
|''[[Allium scorodoprasum]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ssp. ''scorodoprasum'' ||[[Amaryllidaceae]]||[[Datoteka:Allium_schoenoprasum_a1.jpg|150px]]   
|-
|''[[Allium sphaerocephalon]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Amaryllidaceae]]||[[Datoteka:Allium sphaerocephalon 01.jpg|150px]]
|-
|''[[Allium sphaerocephalon]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ssp. ''arvense'' &lt;small&gt;(Guss.) Arcang. &lt;/small&gt; ||[[Amaryllidaceae]]||[[Datoteka:Allium_sphaerocephalon.jpg|150px]]  
|-
|''[[Allium sphaerocephalon]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ssp. ''sphaerocephalon '' ||[[Amaryllidaceae]]||  [[Datoteka:Allium_sphaerocephalon_detail.jpg|150px]]
|-
|''[[Allium suaveolens]]'' &lt;small&gt;Jacq.&lt;/small&gt; ||[[Amaryllidaceae]]||[[Datoteka:Allium suaveolens PID1915-5.jpg|150px]]
|-
|''[[Allium subhirsutum]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Amaryllidaceae]]||[[Datoteka:Allium_subhirsutum_(flowers).jpg|150px]]    
|-
|''[[Allium ursinum]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;|| [[Amaryllidaceae ]]|| [[Datoteka:Ramsons 700.jpg|150px]]
|- 
|''[[Allium ursinum]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ssp. ''ucrainicum'' &lt;small&gt;Kleopowet Oxner&lt;/small&gt; ||[[Amaryllidaceae]]||[[Datoteka:Allium ursinum — Flora Batava — Volume v11.jpg|150px]]   
|-
|''[[Allium ursinum]]'' &lt;small&gt;L. ssp. ''ursinum''&lt;/small&gt; ||[[Amaryllidaceae]]||[[Datoteka:Allium ursinum Bluete01.jpg|150px]]    
|-
|''[[Allium victorialis]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Amaryllidaceae]]||[[Datoteka:Allium_victorialis_240708.jpg|150px]]    
|-
|''[[Allium vineale]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; || [[Amaryllidaceae ]]|| [[Datoteka:Allium vineale1.jpg|150px]]
|-
|''[[Alnus glutinosa]]'' &lt;small&gt;(L.) Gaertn.&lt;/small&gt; || [[Betulaceae]]  || [[Datoteka:20121024Alnus glutinosa Katzengraben2.jpg|150px]]
|-
|''[[Alnus incana]]'' &lt;small&gt;(L.) Moench&lt;/small&gt; || [[Betulaceae]]  || [[Datoteka:Alnus incana flowers buds.jpg|150px]]
|-
|''[[Alnus × pubescens]]'' &lt;small&gt;Tausch&lt;/small&gt;|| [[Betulaceae]]  ||
|-
|''[[Alnus viridis]]'' &lt;small&gt;(Chaix) DC.&lt;/small&gt;||[[Betulaceae]]  || [[Datoteka: Alnus-viridis-leaves.JPG|150px]]
|- 
|''[[Alopecurus aequalis]]'' &lt;small&gt;Sobol.&lt;/small&gt; || [[Poaceae]]  || [[Datoteka:AlopecurusAequalis1.JPG|150px]]
|-
|''[[Alopecurus geniculatus]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; || [[Poaceae]]  || [[Datoteka:Alopecurus.geniculatus.jpg|150px]]
|-
|''[[Alopecurus pratensis]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; || [[Poaceae]]  || [[Datoteka:Alopecurus pratensis Grote vossenstaart.jpg|150px]]
|-
|''[[Alyssum alyssoides]]'' &lt;small&gt;(L.) L.&lt;/small&gt;|| [[Brassicaceae]] || [[Datoteka:Alyssum alyssoides (Kelch-Steinkraut) IMG 0041.JPG|150px]]
|-
|''[[Alyssum bosniacum]]'' &lt;small&gt;Beck&lt;/small&gt;||[[Brassicaceae]]||
|-
|''[[Alyssum gmelinii]]'' &lt;small&gt;Jord. &amp; Fourr.&lt;/small&gt;|| [[Brassicaceae]] || [[Datoteka:Alyssum gmelinii (Brassicaceae) (26971031161).jpg|150px]] 
|- 
|''[[Alyssum moellendorfianum]]'' &lt;small&gt;Asch. ex Beck&lt;/small&gt; ||[[Brassicaceae]]||[[Datoteka:Alyssum_moellendorfianum_-_Botanischer_Garten,_Frankfurt_am_Main_-_DSC02638.JPG|150px]]
|-
|''[[Alysum montanum]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;|| [[Brassicaceae]]||[[Datoteka:Alyssum_montanum_ENBLA06.jpg|150px]]
|-
|''[[Alyssum ovirense]]'' &lt;small&gt;A. Kern.&lt;/small&gt;|| [[Brassicaceae]] ||[[Datoteka:Alyssum_ovirense_(Obir-Steinkraut)_IMG_0681.jpg|150px]]
|-
|''[[Amaranthus albus]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;  ||[[Amaranthaceae]]||[[Datoteka:Amaranthus_albus_3.jpg|150px]] 
|-_
|''[[Amaranthus blitoides]]'' &lt;small&gt;S.Watson&lt;/small&gt; || [[Amaranthaceae]] ||[[Datoteka:Amaranth blit kz1.jpg|150px]]
|-
|''[[Amaranthus blitum]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; || [[Amaranthaceae]] || [[Datoteka:Amaranthus lividus.JPG|150px]]
|-
|''[[Amaranthus caudatus]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Amaranthaceae]]||[[Datoteka:Amaranthus_caudatus0.jpg|150px]]    
|-
|''[[Amaranthus crispus]]'' &lt;small&gt;(Lesp. et Thévenau) J. M. Coult. et S. Watson &lt;/small&gt; ||[[Amaranthaceae]]||[[Datoteka:Amaranthus_crispus_BB-1913.png|150px]]     
|-
|''[[Amaranthus cruentus]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Amaranthaceae]]||       
|-
|''[[Amaranthus deflexus]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Amaranthaceae]]||[[Datoteka:(MHNT) Amaranthus deflexus inflorescence.jpg|150px]]       
|-
|''[[Amaranthus graecizans]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Amaranthaceae]]||[[Datoteka:Neuchâtel_Herbarium_-_Amaranthus_graecizans_-_NEU000004190.jpg|150px]]        
|-
|''[[Amaranthus hybridus]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Amaranthaceae]]||[[Datoteka:Amaranthus_hybridus0.jpg|150px]]       
|-
|''[[Amaranthus lividus]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Amaranthaceae]]||[[Datoteka:Amaranthus_lividus.JPG|150px]]       
|-
|''[[Amaranthus powellii]]'' &lt;small&gt;S. Watson&lt;/small&gt;||[[Amaranthaceae]]||[[Datoteka:Amaranthus_powellii_5438080.jpg|150px]]        
|-
|''[[Amaranthus retroflexus]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Amaranthaceae]]||[[Datoteka:Amaranthus_retroflexus_flower1.jpg|150px]]        
|-
|''[[Amaranthus spinosus]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Amaranthaceae]]||[[Datoteka: Starr_080607-7239_Amaranthus_spinosus.jpg|150px]]      
|-
|''[[Amaranthus viridis]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;|| [[Amaranthaceae]] || [[Datoteka:Amaranthus viridis 25042014 1.jpg|150px]]
|-
|''[[Ambrosia artemisiifolia]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;|| [[Asteraceae]]|| [[Datoteka:Starr 031108-3169 Ambrosia artemisiifolia.jpg|150px]]
|- 
|''[[Amelanchier arborea leaves]]'' &lt;small&gt;(Wild)DC&lt;/small&gt;||[[Rosaceae]] - [[Unesena vrsta]]|| [[Datoteka:Amelanchier arborea leaves.JPG|150px]]
|-
|''[[Amelanchier ovalis]]'' &lt;small&gt;Medik.&lt;/small&gt;||[[Rosaceae]]||[[Datoteka:Amelanchier ovalis fruits.jpg|150px]] 
|-
|''[[Amelanchier spicata]]'' &lt;small&gt;(Lam.) K.Koch&lt;/small&gt; || [[Rosaceae]]&lt;br&gt;[[Unesena vrsta]]||[[Datoteka:Amelanchier-spicata-flowers.jpg|150px]]
|-
|''[[Ammi majus]]'' &lt;small&gt;  L. &lt;/small&gt;||[[Apiaceae]]||[[Datoteka:Ammi_majus_002.JPG|150px]]    
|-
|''[[Ammi visnaga]]'' &lt;small&gt; (L.) Lam.&lt;/small&gt; ||[[Apiaceae]]||[[Datoteka:Ammi_visnaga_flor.jpg|150px]]    
|-
|''[[Ammoides pusilla]]'' &lt;small&gt;(Brot.) Breistr. &lt;/small&gt;||[[Apiaceae]]||[[Datoteka:Ammoides_pusilla_Enfoqueflores_2011-6-11_CampodeCalatrava.jpg|150px]]
|-
|''[[Amphoricarpos autariatus]]'' &lt;small&gt;Blečić et Mayer&lt;/small&gt;||[[Asteraceae]]||[[Datoteka:Amphoricarpos elegans - b 10 0093124 1.jpg|150px]]
|-  
|''[[Amphoricarpos neumayeri]]'' &lt;small&gt;Vis&lt;/small&gt;||[[Asteraceae]]||
|-
|''[[Anacamptis coriophora]]'' &lt;small&gt;(L.) R.M.Bateman, Pridgeon &amp; M.W.Chase&lt;/small&gt; &lt;br /&gt; (syn. ''Orchis coriophora'') || [[Orchidaceae]]  || [[Datoteka:Mg-k ddf00079.jpg|150px]]
|-
|''[[Anacamptis morio]]'' &lt;small&gt;(L.) R.M.Bateman, Pridgeon &amp; M.W.Chase&lt;/small&gt; &lt;br /&gt; (syn. ''Orchis morio'') || [[Orchidaceae]]|| [[Datoteka:Anacamptis morio hampe.jpg|150px]]
|-
|''[[Anacamptis pyramidalis]]'' &lt;small&gt;(L.) Richard.&lt;/small&gt;||''[[Orchidaceae]]''||[[Datoteka:Anacamptis_pyramidalis_flowers.jpg|150px]]
|- 
|''[[Anacyclus clavatus]]''  &lt;small&gt;(Desf.) Pers. &lt;/small&gt; ||[[Asteraceae]]||[[datoteka:Anacyclus clavatus.jpg|150px]]
|-
|''[[Anacyclus officinalis]]'' &lt;small&gt;Hayne&lt;/small&gt;||[[Asteraceae]]||[[Datoteka:Anacyclus_clavatus_3CampoCalatrava.jpg|150px]] 
|-
|''[[Anacyclus radiatus]]'' &lt;small&gt;Loisel.&lt;/small&gt;   ||[[Asteraceae]]||[[datoteka: Anacyclus radiatus.jpg|150px]]
|-
|''[[Anagalis arvensis]]'' &lt;small&gt;(L.) U.Manns &amp; Anderb&lt;/small&gt;. &lt;br&gt;syn. ''Lysimachia arvensis''||[[Primulaceae]]||[[Datoteka: AnagallisArvensis.jpg|150px]]
|-
|''[[Anagallis arvensis]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Primulaceae]] || [[Datoteka:Flowers March 2008-19.jpg|150px]]
|-
|''[[Anchusa arvensis]]'' &lt;small&gt;(L.) M.Bieb.&lt;/small&gt; || [[Boraginaceae]]|| [[Datoteka:Anchusa_arvensis3.jpg|150px]]
|-
|''[[Anchusa azurea]] &lt;small&gt;P. Mill.&lt;/small&gt;||[[Boraginaceae]]||[[Datoteka:Anchusa_azurea_habito.jpg|150px]]
|-
|''[[Anchusa crispa]]'' &lt;small&gt;Viv.&lt;/small&gt;||[[Boraginaceae]]||[[Datoteka:Anchusa_crispa_01.jpg|150px]]          
|-
|''[[Anchusa hybrida]]'' &lt;small&gt;Ten.&lt;/small&gt; ||[[Boraginaceae]]||         
|-
|''[[Anchusa italica]]'' &lt;small&gt;Retz.&lt;/small&gt;||[[Boraginaceae]]|| [[Datoteka:Anchusa_azurea_habito.jpg|150px]]        
|-
|''[[Anchusa officinalis]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; || [[Boraginaceae]] || [[Datoteka:Oksetunge.jpg|150px]]
|- 
|''[[Anchusella cretica]]'' &lt;small&gt;(Mill.) Bigazzi &amp; al.&lt;/small&gt;||[[Boraginaceae]]||
|-
|''[[Andrachne telephioides]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;  ||[[Euphorbiaceae]]||[[datoteka: 4392-Andrachne_telephioides-Monte_Gargano.jpg|150px]] 
|-
|''[[Androsace filiformis]]'' &lt;small&gt;Retz.&lt;/small&gt; ||[[Primulaceae]] ||[[Datoteka:Androsace_filiformis_44512918.jpg|150px]]
|-
|''[[Androsace septentrionalis]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Primulaceae]] || [[Datoteka:Androsace septentrionalis2 eF.jpg|150px]]
|-
|''[[Androsace lactea]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; || [[Primulaceae]] ||[[Datoteka: Primulaceae - Androsace lactea.jpg|150px]]
|- 
|''[[Anemone blanda]]'' &lt;small&gt;L. &lt;/small&gt; || [[Ranunculaceae]] ||[[Datoteka: Anemone_blanda1GrooverFW.jpg|150px]]
|- 
|''[[Anemone narcissiflora]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; || [[Ranunculaceae]]  ||[[Datoteka: Anemone narcissifolia.jpg|150px]]
|-
|''[[Anemone nemorosa]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; || [[Ranunculaceae]] || [[Datoteka:170 Anemone nemorosa.jpg|150px]]
|-
|''[[Anemone ranunculoides]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; || [[Ranunculaceae]] || [[Datoteka:Anemone ranunculoides 210406.jpg|150px]]
|-
|''[[Anemone sylvestris]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;   || [[Ranunculaceae]] || [[Datoteka:Anemone sylvestris 210407a.jpg|150px]]
|-
|''[[Andromeda polifolia]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Ericaceae]]  || [[Datoteka:Cleaned-Illustration Andromeda polifolia.jpg|150px]]
|-
|''[[Anthoxanthum alpinum]]'' &lt;small&gt;Á. Löve et D. Löve&lt;/small&gt;||[[Poaceae]]||[[datoteka: Anthoxanthum alpinum subadriatic Dinaric alps, Borovi do Bijela gora leg PCikovac.jpg|150px]]
|-     
|''[[Anthoxanthum aristatum]]'' &lt;small&gt;Boiss. &lt;/small&gt; ||[[Poaceae]]||[[datoteka:Anthoxanthum_aristatum_inflorescence_%2804%29.jpg|150px]]
|-   
|''[[Anthoxanthum odoratum]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Poaceae]]||[[datoteka: Anthoxanthum odoratum kz02.jpg|150px]]
|-     
|''[[Anthoxanthum ovatum]]'' &lt;small&gt;Lag.&lt;/small&gt;||[[Poaceae]]||[[datoteka:Anthoxanthum ovatum.jpg|150px]]
|- 
|''[[Anthriscus sylvestris]]'' &lt;small&gt;(L.) Hoffm.&lt;/small&gt;||[[Apiaceae]]||[[Datoteka:Anthriscus sylvestris Fluitenkruidbloemen.jpg|80px]]
|-
|''[[Anethum graveolens]]'' &lt;small&gt; L. &lt;/small&gt; ||[[Apiaceae]]||[[Datoteka:Illustration_Anethum_graveolens0.jpg|150px]] 
|-
|''[[Angelica archangelica]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; || [[Apiaceae]]  || [[Datoteka:Angelica archangelica - Köhler–s Medizinal-Pflanzen-158.jpg|150px]]
|-
|''[[Angelica brachyradia]]'' &lt;small&gt;Freyn&lt;/small&gt;|| [[Apiaceae]]  ||[[Datoteka:Angelica_sylvestris_2.jpg|150px]]
|- 
|''[[Angelica illyrica]]'' &lt;small&gt;K. Maly&lt;/small&gt;|| [[Apiaceae]]||
|-
|''[[Angelica palustris]]'' &lt;small&gt;(Besser) Hoffm.&lt;/small&gt; || [[Apiaceae]]  || [[Datoteka:Angelica palustris Sturm24.jpg|150px]]
|-
|''[[Angelica sylvestris]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Apiaceae]]||[[Datoteka:AngelicaSylvestris.jpg|150px]]
|-
|''[[Antennaria dioica]]'' &lt;small&gt;(L.) Gaertn.&lt;/small&gt; ||[[Asteraceae]]||[[slika:Antennaria dioica kz08.jpg|150px]]
|-
|''[[Anthemis altissima]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Asteraceae]]||[[Datoteka:Anthemis altissima.jpg|150px]]
|-
|''[[Anthemis arvensis]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Asteraceae]]||[[slika:Anthemis arvensis (subsp. arvensis) sl6.jpg|150px]]
|-
|''[[Anthemis austriaca]]'' &lt;small&gt;Jacq.&lt;/small&gt;||[[Asteraceae]]||[[Datoteka:Anthemis austriaca sl3.jpg|150px]]
|-     
|''[[Anthemis chia]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Asteraceae]]||[[Datoteka:Anthemis chia 001.JPG|150px]]  
|-
|''[[Anthemis cotula]]'' &lt;small&gt;L., not Blanco&lt;/small&gt; ||[[Asteraceae]]||[[slika:Anthemis_cotula_2.jpg|150px]]
|-
|''[[Anthemis dalmatica]]'' &lt;small&gt;Scheele&lt;/small&gt;||[[Asteraceae]]||
|- 
|''[[Anthemis ruthenica]]'' &lt;small&gt;M.Bieb&lt;/small&gt;||[[Asteraceae]]||[[Datoteka:&quot;Elfáradtam, lepihenek&quot;.JPG|150px]]
|-
|''[[Anthemis segetalis]]'' &lt;small&gt;Ten.&lt;/small&gt;||[[Asteraceae]]||
|-     
|''[[Anthemis tinctoria]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Asteraceae]]||[[Datoteka:Cota tinctoria 01.jpg|150px]]
|-    
|''[[Anthemis tomentosa]] &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Asteraceae]]||[[Datoteka:Anthemis tomentosa kz2.jpg|150px]]      
|-  
|''[[Anthemis triumfetti]]'' &lt;small&gt;DC. (L.)&lt;/small&gt;||[[Asteraceae]]||   
|-
|''[[Anthericum liliago]]'' &lt;small&gt;L. &lt;/small&gt;||[[Asparagaceae]]||[[Datoteka:Pajecznica liliowata Anthericum lilago3.jpg|150px]]
|-
|''[[Anthericum ramosum]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Asparagaceae]]|| [[Datoteka:Anthericum ramosum 250605a.jpg|150px]]
|-
|''[[Anthoxanthum odoratum]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Poaceae]]||[[Datoteka:AnthoxanthumOdoratum.jpg|150px]]
|-
|''[[Anthriscus caucalis]]'' &lt;small&gt;M.Bieb.&lt;/small&gt; || [[Apiaceae]]  || [[Datoteka:Anthriscus caucalis 2004-04-07.jpg|150px]]
|-
|''[[Anthriscus cerefolium]]'' Hoffm.||[[Apiaceae]]|| [[Datoteka: Illustration_Anthriscus_cerefolium0.jpg|150px]]
|-
|''[[Anthriscus fumarioides]]'' &lt;small&gt; (Waldst. et Kit.) Spreng.&lt;/small&gt;||[[Apiaceae]]||     
|-
|''[[Anthriscus nemorosus]]''&lt;small&gt; (M. Bieb.) Spreng.&lt;/small&gt;||[[Apiaceae]]||     
|-
|''[[Anthriscus nitidus]]'' &lt;small&gt; (Wahlenb.) Hazsl.&lt;/small&gt;||[[Apiaceae]]||[[Datoteka:Anthriscus_nitidus_(Glanz-Kerbel)_IMG_5006.JPG|150px]]     
|-
|''[[Anthriscus sylvestris]]'' &lt;small&gt;(L.) Hoffm.&lt;/small&gt; || [[Apiaceae]]||[[datoteka:Fluitenkruid (Anthriscus sylvestris) in bloemenweide. Locatie, Natuurterrein De Famberhorst 03.jpg|150px]]
|-
|''[[Anthyllis aurea]]'' &lt;small&gt;Host&lt;/small&gt; || [[Fabaceae]]  ||
|-
|''[[Anthyllis herzegovina]]'' &lt;small&gt;Sagorski&lt;/small&gt;||[[Fabaceae]]||
|-
|''[[Anthyllis illyrica]]'' &lt;small&gt;G. Beck&lt;/small&gt; || [[Fabaceae]]||
|-
|''[[Anthyllis pulchella]]'' &lt;small&gt;Vis.&lt;/small&gt;|| [[Fabaceae]]||[[Datoteka:Genista-pulchella 48.jpg|150px]]
|- 
|''[[Anthyllis spruneri]]'' &lt;small&gt;(Boiss.) G. Beck&lt;/small&gt;||[[Fabaceae]]||
|-
|''[[Anthyllis vulneraria]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; &lt;br&gt;ssp. ''A. v. alpestris'' &lt;small&gt;(Kit. ex Schult) Asch. et Graebn.&lt;/small&gt;||[[Fabaceae]]||[[Datoteka:Illustration_Anthyllis_vulneraria0.jpg|150px]]
|-
|''[[Apera interrupta]]'' &lt;small&gt;(L.) P. Beauv.&lt;/small&gt; ||[[Poaceae]]||[[datoteka: Apera interrupta NRCS-1.jpg|150px]]
|-
|''[[Apera spica-venti]]'' &lt;small&gt;(L.) P.Beauv.&lt;/small&gt; ||[[Poaceae]] || [[Datoteka:Apera spica-venti2.JPG|150px]]
|-
|''[[Aphanes arvensis]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;   ||[[Rosaceae]]||[[datoteka:Aphanes_arvensis_sl10.jpg|150px]]  
|-
|''[[Aphanes microcarpa]]'' &lt;small&gt;(Boiss. et Reut.) Rothm.&lt;/small&gt;|| [[Rosaceae]]||[[datoteka: Aphanes cornucopioides.jpg|150px]]
|- 
|''[[Apium graveolens]]'' &lt;small&gt; L.&lt;/small&gt; ||[[Apiaceae]]|| [[Datoteka:Illustration_Apium_graveolens0.jpg|150px]]  
|-
|''[[Apium nodiflorum]]'' &lt;small&gt; (L.) Lag.&lt;/small&gt;||[[Apiaceae]]||[[Datoteka:Helosciadium_nodiflorum2.jpg|150px]]         
|-
|''[[Apium repens]]'' &lt;small&gt; (Jacq.) Lag.&lt;/small&gt; ||[[Apiaceae]]||[[Datoteka:ApiumRepensLille2.jpg|150px]]    
|-
|''[[Aquilegia dinarica]]'' &lt;small&gt;G. Beck&lt;/small&gt; &lt;sup&gt;E&lt;/sup&gt; ||[[Ranunculaceae]]||[[Datoteka:Abies_dinarica_Bosnia_and_Herzegowina.jpg|150px]]
|-
|''[[Aquilegia grata]]'' &lt;small&gt;F. Maly ex Zimm.&lt;/small&gt;||[[Ranunculaceae]]||[[Datoteka:Aquilegia Bijela gora.jpg|150px]]
|-
|''[[Aquilegia kitaibelii]]'' &lt;small&gt;Schott&lt;/small&gt;|| [[Ranunculaceae]]|| 
|-
|''[[Aquilegia vulgaris]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; || [[Ranunculaceae]]||[[Datoteka:Akleja.Aquilegia vulgaris.jpg|150px]]
|-
|''[[Arabidopsis arenosa]]'' &lt;small&gt;(L.) Lawalrée&lt;/small&gt;||[[Brassicaceae]]||[[Datoteka:Illustration Cardaminopsis arenosa0.jpg|150px]]
|-  
|''[[Arabidopsis thaliana]]'' &lt;small&gt;(L.) Heynh.&lt;/small&gt; ||[[Brassicaceae]] || [[Datoteka:Arabidopsis thaliana.jpg|150px]]
|-
|''[[Arabis alpina]]'' &lt;small&gt;L&lt;/small&gt;||[[Brassicaceae]]||[[slika: Arabis_alpina_L_02HD.jpg|150px]]
|-
|''[[Arabis collina]]'' &lt;small&gt;Ten.&lt;/small&gt;||[[Brassicaceae]]||[[slika:Arabis colina.jpg|150px]]
|-
|''[[Arabis croatica]]'' &lt;small&gt;(Schott, Nyman et Kotschy) Jav.&lt;/small&gt;||[[Brassicaceae]]||
|-
|''[[Arabis glabra]]'' &lt;small&gt;(L.) Bernh.&lt;/small&gt;||[[Brassicaceae]]||[[slika: Arabis_glabra.jpeg|150px]]
|-
|''[[Arabis hirsuta]]'' &lt;small&gt;(L.) Scop.&lt;/small&gt;||[[Brassicaceae]]||[[slika: Rauhaarige_Gänsekresse_(Arabis_hirsuta)_5731.JPG|150px]]
|-
|''[[Arabis planisiliqua]]'' &lt;small&gt;(Pers.) Rchb.&lt;/small&gt;||[[Brassicaceae]] || [[Datoteka:Arabis planisiliqua x A. stenocarpa Habitus 2012-5-06 Valderepisa SierraMadrona.jpg|150px]]
|-
|''[[Arabis procurrens]]'' &lt;small&gt;Waldst. &amp; Kit.&lt;/small&gt;||[[Brassicaceae]]||[[slika:Arabis_procurrens1.jpg|150px]]
|-
|''[[Arabis sagittata]]'' &lt;small&gt;(Bertol.) DC.&lt;/small&gt; ||[[Brassicaceae]] || [[Datoteka:Arabis sagittata kz02.jpg|150px]] 
|-
|''[[Arabis scopoliana]]'' &lt;small&gt;Bois&lt;/small&gt;||[[Brassicaceae]]||[[Datoteka:Arabis scopoliana 01.jpg|150px]]
|-
|''[[Arabis verna]]'' &lt;small&gt;(L.) W.T. Aiton&lt;/small&gt;||[[Brassicaceae]]||[[Datoteka:Arabis verna spring rockcress.jpg|150px]]
|-
|''[[Arbutus andrachne]]'' &lt;small&gt; L.&lt;/small&gt; ||[[Ericaceae]]||[[datoteka: Arbutus andrachne fruit (Ab plant 100).jpg|150px]]
|-
|''[[Arbutus unedo]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Ericaceae]]||[[Datoteka:Arbouse.jpg|150px]]
|-     
|''[[Arbutus x andrachnoides]]'' &lt;small&gt;Link&lt;/small&gt; ||[[Ericaceae]]|| [[datoteka: Arbutus_marina_2.jpg|150px]]
|-  
|''[[Arctium lappa]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Asteraceae]]|| [[Datoteka:ArctiumLappa1.jpg|150px]]
|-
|''[[Arctium minus]]'' &lt;small&gt;(Hill) Bernh.&lt;/small&gt; ||[[Asteraceae]]||[[Datoteka:Arctium minus corimbo.jpg|150px]]
|-
|''[[Arctium nemorosum]]'' &lt;small&gt;Lej.&lt;/small&gt;||[[Asteraceae]]||[[Datoteka:Arctium nemorosum velennes 80 10062008 6.jpg|150px]]
|-
|''[[Arctium tomentosum]]'' &lt;small&gt;Mill.&lt;/small&gt;||[[Asteraceae]]||[[Datoteka:Arctium tomentosum - Keila.jpg|150px]]
|-
|''[[Aremonia agrimonoides]]''	&lt;small&gt;(L.) DC.&lt;/small&gt;	||[[Rosaceae]]||[[Datoteka:Aremonia_agrimonoides.jpg|150px]]
|-
|''[[Arnica montana]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Asteraceae]] ||[[Datoteka: Arnica_montana.JPG|150px]]
|-
|''[[Arctostaphylos uva-ursi]]'' &lt;small&gt;(L.) Spreng.&lt;/small&gt; ||[[Ericaceae]] ||[[Datoteka:Arctostaphylos uva-ursi03.jpg|150px]]
|-
|''[[Arctous alpina]]'' &lt;small&gt;(L.) Niedenzu&lt;/small&gt;||[[Ericaceae]]||[[Datoteka:Arctous alpina (9937797184).jpg|150px]]
|- 
|''[[Arenaria biflora]]'' &lt;small&gt;L. &lt;/small&gt;||[[Caryophyllaceae]]||[[Datoteka:Arenaria_biflora_(Zweiblüten-Sandkraut)_IMG_8992.jpg|150px]]
|-
|''[[Arenaria gracilis]]'' &lt;small&gt;Waldst.et Kit.&lt;/small&gt;||[[Caryophyllaceae]] ||
|- 
|''[[Arenaria halacsyi]]'' &lt;small&gt;Bald.&lt;/small&gt; ||[[Caryophyllaceae]] ||
|-
|''[[Arenaria serpyllifolia]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Caryophyllaceae]] ||[[Datoteka:Arenaria serpyllifolia eF.jpg|150px]]
|-
|''[[Argentina anserina]]''||[[Rosaceae]] ||[[Datoteka:Zilverschoon plant Potentilla anserina.jpg|150px]]
|-
|''[[Aristolochia clematitis]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Aristolochiaceae]]  || [[Datoteka:Aristolochia clematitis-IMG 4363.jpg|150px]]
|-
|''[[Aristolochia pallida]]'' &lt;small&gt;Willd.&lt;/small&gt;||[[Aristolochiaceae]]||[[Datoteka:Aristolochia_fontanesii.jpg|150px]]
|-
|''[[Aristolochia rotunda]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;|| [[Aristolochiaceae]] ||[[Datoteka:Aristolochia rotunda.jpg|150px]]
|- 
|''[[Aristolochia sipho]]''&lt;small&gt; L. &lt;/small&gt;|| [[Aristolochiaceae]] ||[[Datoteka:Aristolochia sipho WPC.jpg|150px]]
|-
|''[[Armeria alpina]]'' &lt;small&gt;(DC.) Willd.&lt;/small&gt;||[[Plumbaginaceae]]||[[Datoteka:Plumbaginaceae - Armeria alpina.jpg|150px]]
|-
|''[[Armeria canescens]] &lt;small&gt;(Host) Boiss.&lt;/small&gt;||[[Plumbaginaceae]]||
|-
|[[Armeria maritima]]'' &lt;small&gt;(Mill.) Willd.&lt;/small&gt;||[[Plumbaginaceae]] ||[[Datoteka:Armeria maritima (flowers).jpg|150px]]
|-
|''[[Armoracia rusticana]]'' &lt;small&gt;G.Gaertn., B.Mey. &amp; Scherb.&lt;/small&gt; ||[[Unesena vrsta]]&lt;br&gt;[[Brassicaceae]] || [[Datoteka:Armoracia rusticana.jpg|150px]]
|-
|''[[Arnica montana]]'' &lt;small&gt;L. &lt;/small&gt;||[[Asteraceae]]||[[Datoteka:Arnica montana.JPG|150px]]
|- 
|''[[Arnoseris minima]]'' &lt;small&gt;(L.) Schweigg. &amp; Körte&lt;/small&gt; || [[Asteraceae]]||[[Datoteka:Arnoseris minima kz2.jpg|150px]]
|-
|''[[Arrhenatherum elatius]]'' &lt;small&gt;(L.) P.Beauv. ex J.Presl &amp; C.Presl.&lt;/small&gt; || [[Poaceae]]  || [[Datoteka:Glanshaver bloeiwijze Arrhenatherum elatius.jpg|150px]]
|- 
|''[[Artemisia abortanum]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;	||[[Asteraceae]]||[[Datoteka:Artemisia_abrotanum0.jpg|150px]]
|-
|''[[Artemisia absinthium]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; || [[Asteraceae]]||[[Datoteka:Artemisia absinthium - Köhler–s Medizinal-Pflanzen-164.jpg|150px]]
|-
|''[[Artemisia ammaniana]]'' &lt;small&gt;Besser&lt;/small&gt; ||[[Asteraceae]]||[[slika:Artemisia_abrotanum0.jpg|150px]]
|-
|''[[Artemisia austriaca]]'' &lt;small&gt;Jacq.&lt;/small&gt; || [[Asteraceae]]||[[Datoteka:Artemisia absinthium Prague 2013 2.jpg|150px]]
|-
|''[[Artemisia campestris]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; || [[Asteraceae]]|| [[Datoteka:Artemisia campestris (5021067424).jpg|150px]]
|-
|''[[Artemisia eriantha]]'' &lt;small&gt;Ten.&lt;/small&gt;|| [[Asteraceae]]||
|-
|''[[Arthemisia vulgaris]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Asteraceae]]||[[Datoteka: ArtemisiaVulgaris.jpg|150px]]
|-
|''[[Arum cylindraceum]]'' &lt;small&gt;Gasp.&lt;/small&gt; ||[[Araceae]]||[[datoteka: Arum_cylindraceum0.jpg|150px]]
|-
|''[[Arum italicum]]''  &lt;small&gt;Mill.&lt;/small&gt; ||[[Araceae]]|| [[datoteka: Italian Arum (Arum italicum) (8337401299).jpg|150px]]
|-  
|''[[Arum maculatum]]''  &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Araceae]]||[[datoteka:Arum maculatum RF.jpg|150px]]
|-
|''[[Arum nigrum]]'' &lt;small&gt;Schott&lt;/small&gt; ||[[Araceae]]||[[Datoteka:Arum_nigrum_01.jpg|150px]]
|-
|''[[Arum orientale]]'' &lt;small&gt;M. Bieb.&lt;/small&gt; ||[[Araceae]]|| [[datoteka:Arum orientale kz02.jpg|150px]]   
|-
|''[[Arum orientale]]'' &lt;small&gt; M. Bieb.&lt;/small&gt;&lt;br&gt;''A. o.''  ssp. ''longispathum''  &lt;small&gt;(Rchb.) Engl.&lt;/small&gt; ||[[Araceae]]|| [[datoteka:   Arum orientale Arum Lily ქალაკოდა.JPG|150px]]
|- 
|''[[Arum orientale]]''  &lt;small&gt;M. Bieb.&lt;/small&gt; ssp. ''orientale''  ||[[Araceae]]||[[datoteka: Arum orientale orientale Fruites BotGardBln0806.jpg|150px]]
|-
|''[[Aruncus dioicus]]'' &lt;small&gt;(Walter) Fernald&lt;/small&gt; &lt;br /&gt; (syn. ''Aruncus vulgaris'')   || [[Rosaceae]]   || [[Datoteka:Aruncus dioicus.jpg|150px]]
|-
|''[[Asarum europaeum]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Aristolochiaceae]] ||[[Datoteka:Asarum europaeum 170406.jpg|150px]]
|-
|''[[Asparagus acutifolius]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; || [[Asparagaceae]]||[[Datoteka:Asparagus_acutifolius_frutos.jpg|150px]]   
|-
|''[[Asparagus maritimus]]'' &lt;small&gt;(L.) Mill.&lt;/small&gt;||[[Asparagaceae]]||[[Datoteka:Asparagus_maritimus_sl2.jpg|150px]]   
|-
|''[[Asparagus officinalis]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Asparagaceae]]||[[Datoteka:Illustration Asparagus officinalis0b.jpg|150px]]
|-     
|''[[Asparagus tenuifolius]]'' &lt;small&gt;Lam.&lt;/small&gt;||[[Asparagaceae]]||[[Datoteka:Asparagus_tenuifolius1Georgi_Kunev.jpg|150px]]    
|-
|''[[Asperugo procumbens]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Boraginaceae]]||[[Datoteka:Asperugo procumbens1.JPG|150px]]
|-
|''[[Asperula aristata]]'' &lt;small&gt;L. f.&lt;/small&gt;||[[Rubiaceae]]||[[Datoteka:Asperula_aristata_RF.jpg|150px]]
|-   
|''[[Asperula arvensis]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Rubiaceae]]||[[Datoteka: Asperula_arvensis0.jpg|150px]]
|-
|''[[Asperula baldachi]]'' &lt;small&gt;(Halácsy) Ehrend.&lt;/small&gt;||''[[Rubiaceae]]''||[[Datoteka:Baldachi.png|150px]]
|-
|''[[Asperula beckiana]]'' &lt;small&gt;Degen&lt;/small&gt;||[[Rubiaceae]]||
|-
|''[[Asperula borbasiana]]'' &lt;small&gt;(Korica) Korica&lt;/small&gt;||[[Rubiaceae]]||    
|-
|''[[Asperula cynanchica]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Rubiaceae]]||[[Datoteka:Asperula_cynanchica_080907.jpg|150px]]
|- 
|''[[Asperula hercegovina]]'' &lt;small&gt;Degen&lt;/small&gt;||''[[Rubiaceae]]''||
|- 
|''[[Asperula laevigata]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Rubiaceae]]||    
|-
|''[[Asperula neilreichii]]'' &lt;small&gt;Beck&lt;/small&gt;||[[Rubiaceae]]||
|-
|''[[Asperula pilosa]]'' &lt;small&gt;(Beck) Degen&lt;/small&gt;||''[[Rubiaceae]]''||
|-
|''[[Asperula purpurea]]'' &lt;small&gt;(L.) Ehrend.&lt;/small&gt;||[[Rubiaceae]]||
|- 
|''[[Asperula scutellaris]]''&lt;small&gt; Vis.&lt;/small&gt;||''[[Rubiaceae]]''||[[Datoteka:Galium_purpureum_PID1149-1.jpg|150px]]
|-
|''[[Asperula staliana]]'' &lt;small&gt;Vis.&lt;/small&gt; ||[[Rubiaceae]]||    
|-
|''[[Asperula taurina]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Rubiaceae]]||[[Datoteka:Asperula_taurina_a1.jpg|150px]]
|- 
|''[[Asperula tenella]]'' &lt;small&gt;Degen&lt;/small&gt; ||[[Rubiaceae]]||      
|-
|''[[Asperula tinctoria]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;(syn. ''Galium tinctorium'')||[[Rubiaceae]]  || [[Datoteka:Asperula tinctoria Marzanka barwierska 01.jpg|150px]]
|-
|''[[Asperula visianii]] &lt;small&gt;Korica&lt;/small&gt;||[[Rubiaceae]]||
|-
|''[[Asperula wettsteinii]]'' &lt;small&gt;Adam.&lt;/small&gt; ||''[[Rubiaceae]]''||
|-   
|''[[Asperula woloszczakii]]'' &lt;small&gt;Korica&lt;/small&gt;||[[Rubiaceae]]||    
|-
|''[[Asphodelus albus]]'' &lt;small&gt;Mill.&lt;/small&gt;||[[Asphodelaceae]]||[[Datoteka:Asphodelus_albus.004.JPG|150px]]
|-
|''[[Asphodelus fistulosus]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Asphodelaceae]] ||[[Datoteka:Asphodelus_fistulosus.jpg|150px]]
|-
|''[[Asphodelus microcarpus]]'' &lt;small&gt;Vivo&lt;/small&gt;||[[Asphodelaceae]]||[[Datoteka:Asphodelus_tenuifolius_002.jpg|150px]]
|-
|''[[Aster alpinus]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Asteraceae]]||[[datoteka:Aster alpinus Aster alpejski 2019-05-17 04.jpg|150px]]
|-
|''[[Aster amellus]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;|| [[Asteraceae]]|| [[Datoteka:Aster amellus - plants (aka).jpg|150px]]
|-
|''[[Aster bellidiastrum]]'' &lt;small&gt;(L.) Scop.&lt;/small&gt;||[[Asteraceae]]||[[datoteka:Aster bellidiastrum RF.jpg|150px]]        
|-
|''[[Aster illyricus]]'' &lt;small&gt;(Murb.) K. Maly&lt;/small&gt;||[[Asteraceae]] ||
|-
|''[[Aster lanceolatus]]'' &lt;small&gt;Willd.&lt;/small&gt;||[[Asteraceae]]||[[datoteka:Panicled_Aster_DSC_0053.JPG|150px]]         
|-
|''[[Aster linosyris]]'' &lt;small&gt;(L.) Bernh.&lt;/small&gt;     ||[[Asteraceae]]||[[datoteka: Crinitaria_linosyris_280908a.jpg|150px]]   
|-
|''[[Aster novae-angliae]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Asteraceae]]||[[datoteka:Aster nowoangielski 02.jpg|150px]]    
|-
|''[[Aster novi-belgii]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Asteraceae]]||[[datoteka:Aster novi-belgii 'White Ladies'. (d.j.b.).jpg|150px]]         
|-
|''[[Aster sedifolius]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Asteraceae]]||[[datoteka:Aster sedifolius.JPG|150px]]        
|-
|''[[Aster sedifolius]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; &lt;br&gt;ssp. ''A. s. illyricus'' &lt;small&gt;(Murb.) Merxm.&lt;/small&gt;  ||[[Asteraceae]]||[[datoteka:Aster sedifolius fasce.JPG|150px]]        
|-
|''[[Aster sedifolius]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ssp. ''sedifolius'' ||[[Asteraceae]]||[[datoteka:Aster sedifolius spp sedifolius.png|150px]]        
|-
|''[[Aster squamatus]]'' &lt;small&gt;(Spreng.) Hieron.&lt;/small&gt;||[[Asteraceae]]||[[datoteka:Aster squamatus 20141024.jpg|150px]]        
|-
|''[[Aster tradescantii]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Asteraceae]]||[[datoteka:Aster tradescantii ^ Gaura lindheimeri - Flickr - peganum.jpg|150px]]        
|-
|''[[Aster tripolium]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Asteraceae]]||[[datoteka: Aster_tripolium%2C_Torroella_de_Montgrí_01.jpg|150px]]        
|-
|''[[Aster tripolium]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; &lt;br&gt;ssp. ''A. t. pannonicus'' &lt;small&gt;(Jacq.) Soó&lt;/small&gt;||[[Asteraceae]]||[[datoteka:Aster_tripolium.jpeg|150px]]    
|-
|''[[Aster tripolium]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ssp. ''tripolium''||[[Asteraceae]]||[[datoteka:Aster tripolium ssp tripolium.jpg|150px]]         
|-
|''[[Astragalus alpinus]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Fabaceae]]||[[Datoteka:Astragalus_alpinus_240708.jpg|150px]]  
|-
|''[[Astragalus arenarius]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Fabaceae]]|| [[Datoteka:Astragalus arenarius kz1.jpg|150px]]
|-
|''[[Astragalus asper]] &lt;small&gt;Jacq.&lt;/small&gt; ''||[[Fabaceae]]||[[Datoteka:Astragalus_asper_(Rau-Tragant)_IMG_23036.JPG|150px]]     
|-
|''[[Astragalus austriacus]]'' &lt;small&gt;Jacq. &lt;/small&gt;||[[Fabaceae]]||[[Datoteka:Astragalus_austriacus_2009.05.24.jpg|150px]]
|-         
|''[[Astragalus boeticus]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Fabaceae]]||[[Datoteka:Astragalus_boeticus_Habitus_2011-4-07_CampodeCalatrava.jpg|150px]]         
|-
|''[[Astragalus cicer]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Fabaceae]] || [[Datoteka:Astragalus cicer1.jpg|150px]]      
|-
|''[[Astragalus danicus]]'' &lt;small&gt;Retz.&lt;/small&gt;||[[Fabaceae]] || [[Datoteka:Astragalus danicus - aas-hundihammas.jpg|150px]]
|-
|''[[Astragalus depressus]]''&lt;small&gt; L.&lt;/small&gt; ||[[Fabaceae]]||        
|-
|''[[Astragalus depressus]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ssp. ''depressus''||[[Fabaceae]]||        
|-
|''[[Astragalus fialae]]'' &lt;small&gt;Deg&lt;/small&gt; || [[Fabaceae]]  ||
|-
|''[[Astragalus glycyphyllos]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; || [[Fabaceae]]  || [[Datoteka:Astragalus glycyphyllos fruit.jpg|150px]]      
|-
|''[[Astragalus gremlii]] &lt;small&gt;Burnat&lt;/small&gt; ||[[Fabaceae]]   ||
|-
|''[[Astragalus hamosus]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Fabaceae]]||[[Datoteka:Gonî_(Astragalus_hamosus).jpg|150px]]      
|-
|''[[Astragalus hypoglottis]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Fabaceae]]||[[Datoteka:Astragalus_hypoglottis_-_English_botany,_or,_Coloured_figures_of_British_plants_-_vol._3_(ed._3)_-_t._376_-1.jpg|150px]]        
|-
|''[[Astragalus illyricus]]'' &lt;small&gt;Bcrnh.&lt;/small&gt; ||[[Fabaceae]]||[[Datoteka:Astragalus_monspessulanus.jpg|150px]]|
|-
|''[[Astragalus leontinus]]'' &lt;small&gt;Wulfen&lt;/small&gt;||[[Fabaceae]]||[[Datoteka:Astragalus_leontinus_01.jpg|150px]]       
|-
|''[[Astragalus monspessulanus]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Fabaceae]]|||[[Datoteka:Astragalus_monspessulanus_1.jpg|150px]]        
|-
|''[[Astragalus monspessulanus]]''&lt;small&gt; L.&lt;/small&gt; ssp. ''illyricus'' &lt;small&gt;(Bernh.) Chater&lt;/small&gt; ||[[Fabaceae]]||        
|-
|''[[Astragalus monspessulanus]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; &lt;br&gt;ssp. ''A. m. monspessulanus''||[[Fabaceae]]||       
|-
|''[[Astragalus muelleri]]'' &lt;small&gt;Steud. et Hochst.&lt;/small&gt;||[[Fabaceae]]||         
|-
|''[[Astragalus onobrychis]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Fabaceae]]||[[Datoteka:Astragalus_onobrychis_(7446875548).jpg|150px]]       
|-
|''[[Astragalus penduliflorus]]'' &lt;small&gt;Lam.&lt;/small&gt;||[[Fabaceae]]||[[Datoteka:Astragalus_penduliflorus_(Hänge-Tragant)_IMG_28693.JPG |150px]]       
|-
|''[[Astragalus sempervirens]]'' &lt;small&gt;Lam.&lt;/small&gt; ||[[Fabaceae]]||[[Datoteka:Astragalus_sempervirens.jpg|150px]]        
|-
|''[[Astragalus sesameus]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Fabaceae]]||         
|-
|''[[Astragalus vesicarius]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Fabaceae]]||[[Datoteka:Astragalus_vesicarius_inflorescence.JPG|150px]]      
|-
|''[[Astragalus vesicarius]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;&lt;br&gt; ssp. ''A. v. carniolicus'' &lt;small&gt;(A. Kern.) Chater&lt;/small&gt;||[[Fabaceae]]||[[Datoteka:Astragalus_vesicarius_carniolicus_1.jpg|150px]]
|-      
|''[[Aposeris foetida]]'' &lt;small&gt;(L.) Cass. ex Less.&lt;/small&gt; || [[Asteraceae]]|| [[Datoteka:Aposeris foetida.jpg|150px]]
|-
|''[[Astrantia carniolica]]'' &lt;small&gt; Jacq.&lt;/small&gt;  ||[[Apiaceae]]||[[Datoteka:Astrantia_carniolica_PID920-1.jpg|150px]]    
|-
|''[[Astrantia major]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; || [[Apiaceae]]  || [[Datoteka:Astrantia ozren.JPG|150px]]
|- 
|[[Astrantia major]] &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ssp.  ''carinthiaca'' &lt;small&gt;Arcang.&lt;/small&gt; || [[Apiaceae]]  ||    
|-
|''[[Astrantia major]] &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ssp. ''major'' || [[Apiaceae]] ||
|-
|''[[Astrodaucus orientalis]]'' &lt;small&gt;(L.)&lt;/small&gt;  &lt;small&gt;Drude&lt;/small&gt;||[[Apiaceae]]|| [[Datoteka:Astrodaucus_orientalis_Astrodaucus_ღრიანჭველა_(2).JPG|150px]]   
|-   
|''[[Athamanta aurea]]'' &lt;small&gt;(Vis.) Neilr.&lt;/small&gt; ||[[Apiaceae]]||[[Datoteka:Athamanta_cretensis_002.JPG|150px]]    
|-
|''[[Athamanta cretensis]]'' &lt;small&gt; L. &lt;/small&gt;||[[Apiaceae]]||[[Datoteka:Athamanta_cretensis_002.JPG|150px]]   
|-
|''[[Athamanta turbith]]'' &lt;small&gt; ( L.) Brot.&lt;/small&gt; ||[[Apiaceae]]||[[Datoteka:Athamanta_turbith_-_Berlin_Botanical_Garden_-_IMG_8522.JPG|150px]]     
|-
|''[[Asyneuma canescens]]'' &lt;small&gt;(Waldst. et Kit.) Griseb. et Schenk&lt;/small&gt;||[[Campanulaceae]]||
|-
|''[[Asyneuma trichocalycinum]]'' &lt;small&gt;(Ten.) K. Maly&lt;/small&gt;||[[Campanulaceae]]||
|- 
|''[[Athamantha haynaldii]]'' &lt;small&gt;Borb. el Uech. &lt;/small&gt; ||[[Apiaceae]]||
|-
|''[[Atocion armeria]]'' &lt;small&gt;Raf.&lt;/small&gt; || [[Caryophyllaceae]]  || [[Datoteka:Silene armeria 1.jpg|150px]]
|-
|''[[Atriplex halimus]]''  &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;   ||[[Amaranthaceae]]||[[datoteka: Atriplex halimus kz13.jpg|150px]]
|- 
|''[[Atriplex hortensis]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;     ||[[Amaranthaceae]]||[[datoteka:Atriplex hortensis sl27.jpg|150px]]
|-  
|''[[Atriplex littoralis]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;     ||[[Amaranthaceae]]||[[datoteka: Atriplex littoralis frucht.jpeg|150px]]
|-  
|''[[Atriplex nitens]]'' &lt;small&gt;Schkuhr.&lt;/small&gt;   ||[[Amaranthaceae]]||[[datoteka: Atriplex nitens3pl.jpg|150px]]
|-    
|''[[Atriplex oblongifolia]]'' &lt;small&gt;Waldst. et Kit.&lt;/small&gt; ||[[Amaranthaceae]]||[[datoteka:Atriplex oblongifolia sl14.jpg|150px]]
|-      
|''[[Atriplex patula]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; || [[Amaranthaceae]] || [[Datoteka:UitstaandeMeldeSorinnesDSCN4516.JPG|150px]]
|-
|''[[Atriplex prostrata]]'' &lt;small&gt;Boucher ex DC.&lt;/small&gt; || [[Amaranthaceae]] || [[Datoteka:Atriplex hastata — Flora Batava — Volume v18.jpg|150px]]
|-
|''[[Atriplex rosea]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; || [[Amaranthaceae]] || [[Datoteka:Atriplex rosea Sturm30.jpg|150px]]
|-
|''[[Atriplex sagittata]]'' &lt;small&gt;Borkh.&lt;/small&gt; || [[Amaranthaceae]] || [[Datoteka:Atriplex nitens3pl.jpg|150px]]
|-
|''[[Atriplex tatarica]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;|| [[Amaranthaceae]] || [[Datoteka:Atriplex tatarica (cut).JPG|150px]]
|-
|''[[Atropa belladona]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;|| [[Solanaceae]] ||[[Datoteka:IMG_8122-Atropa_belladonna.jpg|150px]]
|-
|''[[Aubrieta columnae]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Brassicaceae]]||[[Datoteka:Aubrieta_columnae_01.JPG|150px]]
|-
|''[[Aubrieta croatica]]'' &lt;small&gt;Schott, Nyman et Kotschy&lt;/small&gt;||''[[Brassicaceae]]||
|-
|''[[Avena fatua]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; || [[Poaceae]] || [[Datoteka:Avena fatua1.jpg|150px]]
|-
|''[[Avena versicolor]]'' &lt;small&gt;Vill.&lt;/small&gt;||[[Poaceae]]  ||[[Datoteka:Avenula_pubescens.jpg|150px]]
|-
|''[[Avenastrum blavii]]'' &lt;small&gt;(Asch.et Janka) G. Beck&lt;/small&gt;||[[Poaceae]]||
|- 
|''[[Avenastrum neumayeranum]]'' &lt;small&gt;(Vis.) G. Beck&lt;/small&gt;||[[Poaceae]]  ||
|-
|''[[Axyris amaranthoides]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;|| [[Amaranthaceae]] || [[Datoteka:Axyris amaranthoides BB-1913.png|150px]]
|}

==B==
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
! style=&quot;background:lightgreen&quot;|Vrsta
! style=&quot;background:lightgreen&quot;|Porodica
! style=&quot;background:lightgreen&quot;|Slika
|-
|''[[Baldeliia ranunculoides]]'' &lt;small&gt;(L.) Engelm. &lt;/small&gt;||[[Alismataceae]]||[[Datoteka:BaldelliaRanunculoides3.jpg|150px]]
|-
|''[[Ballota nigra]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; || [[Lamiaceae]]|| [[Datoteka:Ballota nigra 2005.06.19 10.13.06-p6190007.jpg|150px]]
|- 
|''[[Barbarea balcana]]'' &lt;small&gt;Paneic&lt;/small&gt;||[[Brassicaceae]]||
|- 
|''[[Barbarea bosniaca]]'' &lt;sup&gt;E&lt;/sup&gt; &lt;small&gt;Murb. &lt;/small&gt;||[[Brassicaceae]]||
|- 
|''[[Barbarea stricta]]'' &lt;small&gt;Andrz.&lt;/small&gt; ||[[Brassicaceae]] || [[Datoteka:Barbarea stricta Sturm8.jpg|150px]]
|-
|''[[Barbarea vulgaris]]'' &lt;small&gt;R.Br.&lt;/small&gt;|| [[Brassicaceae]] || [[Datoteka:Barbarea vulgaris1.jpg|150px]]
|-
|''[[Bartsia alpina]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Orobanchaceae]]  || [[Datoteka:Bartsia alpina_LC0333.jpg|150px]]
|-
|''[[Bassia laniflora]]'' &lt;small&gt;(S.G.Gmel.) A.J.Scott&lt;/small&gt; || [[Amaranthaceae]] || [[Datoteka:Bassia laniflora Eberstadt 2.JPG|150px]]
|-
|''[[Bassia scoparia]]'' &lt;small&gt;(L.) A.J.Scott&lt;/small&gt;||[[Amaranthaceae]] - [[Unesena vrsta]]||[[Datoteka:Bassia scoparia subsp. densiflora sl41.jpg|150px]]
|- 
|''[[Beckmannia eruciformis]]'' &lt;small&gt;(L.) Host&lt;/small&gt; ||[[Poaceae]] || [[Datoteka:Beckmannia eruciformis - Berlin Botanical Garden - IMG 8543.JPG|150px]]
|-
|''[[Bellardia trixago]]'' &lt;small&gt;(L.) All. &lt;/small&gt;||[[Orobanchaceae]]||[[Datoteka:Bellardia trixago (flowers).jpg|150px]]
|-
|''[[Bellis perennis]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Asteraceae]]||[[Datoteka:Bellis perennis - Gaenseblume4.jpg|150px]]
|-
|''[[Berberis croatica]]'' &lt;small&gt;Horvat&lt;/small&gt;||[[Berberidaceae]]  ||
|-
|''[[Berberis vulgaris]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; || [[Berberidaceae]] ||[[Datoteka:Berberis vulgaris munich.JPG|150px]]
|-
|''[[Berteroa incana]]'' &lt;small&gt;(L.) DC.&lt;/small&gt; ||[[Brassicaceae]] || [[Datoteka:Berteroa incana 2005.07.03 09.17.07.jpg|150px]]
|-
|''[[Berula erecta]]'' &lt;small&gt;(Huds.) Coville&lt;/small&gt; || [[Apiaceae]]  || [[Datoteka:Berula_erecta_1.jpg|150px]]
|-
|''[[Betonica officinalis]]'' &lt;small&gt;(L.) Trevis.&lt;/small&gt; || [[Lamiaceae]]   || [[Datoteka:Bee on Betony - geograph.org.uk - 909875.jpg|150px]]
|-
|''[[Betula humilis]]'' &lt;small&gt;Schrank&lt;/small&gt;|| [[Betulaceae]]  || [[Datoteka:Betula humilis.jpg|150px]]
|-
|''[[Betula nana]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; &gt;||[[Betulaceae]]  || [[Datoteka:Betula nana0.jpg|150px]]
|-
|''[[Betula pendula]]'' &lt;small&gt;Roth&lt;/small&gt; || [[Betulaceae]]  || [[Datoteka:Betula pendula Finland.jpg|150px]]
|-
|''[[Betula pubescens]]'' &lt;small&gt;Ehrh.&lt;/small&gt; || [[Betulaceae]]  || [[Datoteka:Prestvannet-parkvei.jpg|150px]]
|-
|''[[Biarum tenuifolium]]'' &lt;small&gt;(L.) Schott&lt;/small&gt;||[[Araceae]]||[[Datoteka:Biarum_tenuifolium.jpg|150px]]
|- 
|''[[Bidens cernua]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; || [[Asteraceae]]|| [[Datoteka:Bidens cernua.jpeg|150px]]
|-
|''[[Bidens frondosa]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; || [[Unesena vrsta]] - [[Asteraceae]]|| [[Datoteka:Bidens frondosa.jpg|150px]]
|-
|''[[Bidens radiata]]'' &lt;small&gt;Thuill.&lt;/small&gt; || [[Asteraceae]]|| [[Datoteka:BidensRadiata2.jpg|150px]]
|-
|''[[Bidens tripartita]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; || [[Asteraceae]]|| [[Datoteka:BidensTripartita.jpg|150px]]
|-
|''[[Bifora radians]]'' &lt;small&gt;M. Bieb.&lt;/small&gt;||[[Apiaceae]]||[[Datoteka:Bifora_radians_sl19.jpg|150px]]
|-
|''[[Bifora testiculata]]'' &lt;small&gt;(L.) Roth&lt;/small&gt;||[[Apiaceae]]||[[Datoteka:Dictionnaire_pittoresque_d%27histoire_naturelle_et_des_phénomènes_de_la_nature_%28Pl._124%29_%288145669636%29.jpg|150px]]
|- 
|''[[Bistorta afinis]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Polygonaceae]]||[[Datoteka:Bistorta affinis kz1.jpg|150px]]
|-
|''[[Bistorta officinalis]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Polygonaceae]]||[[Datoteka:Bistorta officinalis Sturm61.jpg|150px]]
|-
|''[[Blysmus compressus]]'' &lt;small&gt;(L.) Panz. ex Link&lt;/small&gt; ||[[Cyperaceae]]||[[Datoteka:Blysmus compressus.jpeg|150px]]
|- 
|''[[Bolboschoenus maritimus]]'' &lt;small&gt;(L.) Palla&lt;/small&gt; ||[[Cyperaceae]]|| [[Datoteka:Bolboschoenus maritimus bgiu.jpg|150px]]
|-
|''[[Bolboschoenus planiculmis]]'' &lt;small&gt;(F.Schmidt) T.V.Egorova&lt;/small&gt; ||[[Cyperaceae]]||[[Datoteka:BolboschoenusMaritimus3.jpg|150px]]
|-
|''[[Borago officinalis]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Boraginaceae]]|| [[Datoteka:Borago officinalis-IMG 4345.jpg|150px]]
|-
|''[[Bothriochloa ischaemum]]''	&lt;small&gt;(L.) Keng&lt;/small&gt;||[[Poaceae]]||[[Datoteka:Bothriochloa_ischaemum1.JPG|150px]]
|-
|''[[Brachypodium pinnatum]]'' &lt;small&gt;(L.) P.Beauv.&lt;/small&gt; ||[[Poaceae]] || [[Datoteka:Nordens flora Brachypodium pinnatum.jpg|150px]]
|-
|''[[Brachypodium sylvaticum]]'' &lt;small&gt;(Huds.) P.Beauv.&lt;/small&gt; ||[[Poaceae]] || [[Datoteka:Brachypodium sylvaticum.jpeg|150px]]
|-
|''[[Brassica nigra]]'' &lt;small&gt;(L.) W.D.J.Koch&lt;/small&gt;||[[Brassicaceae]]|| [[Datoteka:Brassica nigra - Köhler–s Medizinal-Pflanzen-170.jpg|150px]]
|-
|''[[Brassica rapa]]'' &lt;small&gt;(L.) L.&lt;/small&gt;||[[Brassicaceae]]|| [[Datoteka:Brassica rapa ja02.jpg|150px]]
|-
|''[[Briza media]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; || [[Poaceae]]||[[Datoteka:Briza media.jpg|150px]]
|-
|''[[Bromus arvensis]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Poaceae]]|| [[Datoteka:Zachte dravik Bromus mollis closeup.jpg|150px]]
|-
|''[[Bromus benekenii]]'' &lt;small&gt;(Lange) Trimen&lt;/small&gt; &lt;br /&gt; (syn. ''Bromopsis benekenii'')  ||[[Poaceae]] ||[[Datoteka:Dactylis glomerata - Botanical Garden, University of Frankfurt - DSC02420.jpg|150px]]
|-
|''[[Bromus catharticus]]'' &lt;small&gt;Vahl&lt;/small&gt;||[[Poaceae]]||[[Datoteka:Bromus_catharticus_(3152894542).jpg|150px]]    
|-
|''[[Bromus commutatus]]'' &lt;small&gt;Schrad.&lt;/small&gt; ||[[Poaceae]]|| [[Datoteka:Bromus commutatus — Flora Batava — Volume v16.jpg|150px]]     
|-
|''[[Bromus diandrus]]'' &lt;small&gt;Roth&lt;/small&gt; ||[[Poaceae]]||[[Datoteka:Bromus_diandrus_and_Bromus_tectorum_(6231097110).jpg|150px]]   
|-
|''[[Bromus erectus]]'' &lt;small&gt;Huds.&lt;/small&gt; ||[[Poaceae]]||[[Datoteka:Bromus erectus1.JPG|150px]]
|-    
|''[[Bromus erectus]]'' Huds. ssp. ''condensatus'' &lt;small&gt;(Hack.) Asch. et Graebn.&lt;/small&gt;||[[Poaceae]]||[[Datoteka:Bromus_spp_Sturm46.jpg|150px]]      
|-
|''[[Bromus erectus]]'' &lt;small&gt;Huds.&lt;/small&gt; ssp. ''erectus'' ||[[Poaceae]]||[[Datoteka:Bromus_erectus1.JPG|150px]]  
|-
|''[[Bromus erectus]]'' &lt;small&gt;Huds.&lt;/small&gt; ssp. ''transilvanicus'' &lt;small&gt;(Steud.) Asch.et Graebn.&lt;/small&gt;||[[Poaceae]]||[[Datoteka:Bromus_erectus_(7168960211).jpg|150px]]     
|-
|''[[Bromus hordeaceus]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Poaceae]]|| [[Datoteka:Zachte dravik Bromus mollis closeup.jpg|150px]]
|-    
|''[[Bromus hordeaceus]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/SMALL&gt; ssp. ''hordeaceus'' ||[[Poaceae]]||[[Datoteka: Bromus_hordeaceus_(6134623554).jpg|150px]]  
|-
|''[[Bromus hordeaceus]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ssp. ''molliformis'' &lt;small&gt;(Billot) Maire et Weiller&lt;/small&gt;||[[Poaceae]]||[[Datoteka:Bromus_hordeaceus_plant4_%286920602528%29.jpg|150px]]
|-     
|''[[Bromus inermis]]'' &lt;small&gt;Leyss.&lt;/small&gt; ||[[Poaceae]]|| [[Datoteka:BromusInermisFlowering.jpg|150px]]
|-    
|''[[Bromus intermedius]]'' &lt;small&gt;Guss.&lt;/small&gt;||[[Poaceae]]||     
|-
|''[[Bromus japonicus]]'' &lt;small&gt;Thunb.&lt;/small&gt; ||[[Poaceae]]|| [[Datoteka:Bromus japonicus NPS-1.jpg|150px]]   
|-
|''[[Bromus lanceolatus]]'' &lt;small&gt;Roth&lt;/small&gt;||[[Poaceae]]||[[Datoteka:Bromus_lanceolatus.jpg|150px]]     
|-
|''[[Bromus madritensis]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Poaceae]]||[[Datoteka:Bromus-rubens-20080327.JPG|150px]]    
|-
|''[[Bromus moellendorffianus]]'' &lt;small&gt;Ascherson. et Graebner.&lt;/small&gt;||[[Poaceae]] || 
|-
|''[[Bromus pannonicus]]'' &lt;small&gt;Kumm. et Sendtn.&lt;/small&gt;||[[Poaceae]]||     
|-
|''[[Bromus racemosus]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Poaceae]]||[[Datoteka:Trosdravik_Bromus_racemosus_subsp._commutatus_planten.jpg|150px]]   
|-
|''[[Bromus ramosus]]'' &lt;small&gt;Huds. &lt;/small&gt;||[[Poaceae]]||[[Datoteka:Bromus_ramosus_IP0706072.JPG|150px]]     
|-
|''[[Bromus rigidus]]'' &lt;small&gt;Roth&lt;/small&gt;||[[Poaceae]]||[[Datoteka:Bromus_diandrus_(3858356692).jpg|150px]]     
|-
|''[[Bromus scoparius]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Poaceae]]||[[Datoteka:Bromus_scoparius_NRCS-1.jpg|150px]]     
|-
|''[[Bromus secalinus]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Poaceae]] || [[Datoteka:Bromus secalinus2.jpg|150px]]
|-     
|''[[Bromus squarrosus]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Poaceae]]|| [[Datoteka:Bromus_hordeaceus,_japonicus_&amp;_squarrosus,_Sturm-1796.png|150px]]    
|-
|''[[Bromus sterilis]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Poaceae]]||[[Datoteka:Bromus_sterilis_sl11.jpg|150px]]    
|-
|''[[Bromus tectorum]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Poaceae]]|| [[Datoteka:Bromus tectorum.JPG|150px]]
|-
|''[[Bruckenthalia spiculifolia]]'' &lt;small&gt;(Salisb.) Reichenb.&lt;/small&gt;||[[Ericaceae]]||[[Datoteka:20090808_Bruckenthalia_spiculifolia.JPG|150px]]
|-
|''[[Bryonia alba]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Unesena vrsta]] - [[Cucurbitaceae]] || [[Datoteka:Illustration Bryonia alba0.jpg|150px]]
|-
|''[[Buglossoides arvensis]]'' &lt;small&gt;(L.) I.M.Johnst.&lt;/small&gt; ||[[Boraginaceae]] || [[Datoteka:Lithospermum arvense W.jpg|150px]]
|-
|''[[Bunias orientalis]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Brassicaceae]]|| [[Datoteka:Bunias orientalis Ukonpalko VI08 C H4935.jpg|150px]]
|- 
|''[[Bunium alpinum]]'' &lt;small&gt;Waldst. et Kit.&lt;/small&gt;||[[Apiaceae]]||  [[Datoteka:  Bunium_bulbocastanum_RH_%2819%29.jpg|150px]] 
|-
|''[[Bunium alpinum]]'' &lt;small&gt;Waldst. et Kit.&lt;/small&gt; ssp. ''alpinum''||[[Apiaceae]]||     
|-
|''[[Bunium alpinum]]'' &lt;small&gt;Waldst. et Kit.&lt;/small&gt;&lt;br&gt; ssp. ''montanum'' &lt;small&gt;(W. D. J. Koch) P. W. Ball&lt;/small&gt;||[[Apiaceae]]||     
|-
|''[[Bunium bulbocastanum]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Apiaceae]]||[[Datoteka:Bunium_bulbocastanum_coteau-charteves_02_23062007_1.jpg|150px]]    
|-
|''[[Bunium ferulaceum]]'' &lt;small&gt;Sm.&lt;/small&gt;  ||[[Apiaceae]]||[[Datoteka:Bunium_ferulaceum_kz5.jpg|150px]]   
|-
|''[[Bunium pachypodum]]'' &lt;small&gt;P. W. Ball&lt;/small&gt; ||[[Apiaceae]]||    
|-
|''[[Buphthalmum salicifolium]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;L.||[[Asteraceae]]||[[Datoteka:Ochsenauge.jpg|150px]]
|-
|''[[Bupleurum aequiradiatum]]'' &lt;small&gt;(H. Wolff) Snogerup et B. Snogerup&lt;/small&gt;||[[Apiaceae]]||     
|-
|''[[Bupleurum affine]]'' &lt;small&gt;Sadler&lt;/small&gt;||[[Apiaceae]]||     
|-
|''[[Bupleurum apiculatum]]''  &lt;small&gt;Friv.&lt;/small&gt;||[[Apiaceae]]||      
|-
|''[[Bupleurum asperuloides]]'' &lt;small&gt; Heldr.&lt;/small&gt;||[[Apiaceae]]||      
|-
|''[[Bupleurum baldense]]'' &lt;small&gt; Turra  &lt;/small&gt; ||[[Apiaceae]]||[[Datoteka:Bupleurum_baldense_-_15062010.jpg|150px]]   
|-
|''[[Bupleurum falcatum]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Apiaceae]]||[[Datoteka:Bupleurum_falcatum1_eF.jpg|150px]]    
|-
|''[[Bupleurum falcatum]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;  &lt;br&gt;ssp. ''cernuum'' &lt;small&gt;(Ten.) Arcang.&lt;/small&gt;||[[Apiaceae]]||     
|-
|''[[Bupleurum falcatum]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;  ssp. ''dilatatum'' &lt;small&gt;Schur&lt;/small&gt;||[[Apiaceae]]||[[Datoteka:Bupleurum_falcatum2_eF.jpg|150px]]   
|-
|''[[Bupleurum falcatum]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;  ssp. ''falcatum'' ||[[Apiaceae]]||[[Datoteka:Bupleurum_falcatum1_eF.jpg|150px]]   
|-
|''[[Bupleurum fontanesii]]'' &lt;small&gt;Guss. ex Caruel&lt;/small&gt; ||[[Apiaceae]]||
|-     
|''[[Bupleurum gerardi]]'' &lt;small&gt;All.&lt;/small&gt;||[[Apiaceae]]||      
|-
|''[[Bupleurum glumaceum]]'' &lt;small&gt;Sm.&lt;/small&gt; ||[[Apiaceae]]||     
|-
|''[[Bupleurum karglii]]'' &lt;small&gt;Vis.&lt;/small&gt;||[[Apiaceae]]||   
|-
|''[[Bupleurum lancifolium]]'' &lt;small&gt;Hornem.&lt;/small&gt;||[[Apiaceae]]||[[Datoteka:Bupleurum_lancifolium1.jpg|150px]]    
|-
|''[[Bupleurum longifolium]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Apiaceae]]|| [[Datoteka:Bupleurum_longifolium1_eF.jpg|150px]]   
|-
|''[[Bupleurum longifolium]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ssp. ''longifolium''||[[Apiaceae]]||[[Datoteka:Bupleurum_longifolium2_eF.jpg|150px]]    
|-
|''[[Bupleurum pachnospermum]]'' &lt;small&gt;Pančić&lt;/small&gt; ||[[Apiaceae]]||     
|-
|''[[Bupleurum petraeum]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Apiaceae]]|| [[Datoteka:Bupleurum_petraeum_PID1964-1.jpg|150px]]   
|-
|''[[Bupleurum praealtum]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Apiaceae]]||[[Datoteka:Neuchâtel_Herbarium_-_Bupleurum_junceum_-_NEU000005843.jpg|150px]]     
|-
|''[[Bupleurum ranunculoides]] &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Apiaceae]]||[[Datoteka:Bupleurum_ranunculoides_2.jpg|150px]]
|-
|''[[Bupleurum rotundifolium]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Apiaceae]] ||[[Datoteka:Bupleurum rotundifolium sl6.jpg|150px]]
|-    
|''[[Bupleurum semicompositum]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Apiaceae]]||      
|-
|''[[Bupleurum subovatum]]'' &lt;small&gt;Spreng.&lt;/small&gt;||[[Apiaceae]]||[[Datoteka:Bupleurum_lancifolium1.jpg|150px]]     
|-
|''[[Bupleurum tenuissimum]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Apiaceae]]||[[Datoteka:Bupleurum_tenuissimum.jpeg|150px]]    
|-
|''[[Bupleurum tenuissimum]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;  ssp. ''tenuissimum''||[[Apiaceae]]||[[Datoteka:Bupleurum_tenuissimum_habitus.jpeg|150px]]    
|-
|''[[Bupleurum veronense]]'' &lt;small&gt;Turra&lt;/small&gt;||[[Apiaceae]]||     
|-
|''[[Butomus umbellatus]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Butomaceae]]||[[Datoteka:ButomusUmbellatus3.jpg|150px]]
|}

==C==
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
! style=&quot;background:lightgreen&quot;|Vrsta
! style=&quot;background:lightgreen&quot;|Porodica
! style=&quot;background:lightgreen&quot;|Slika
|-
|''[[Cachrys alpina]]'' &lt;small&gt;M. B.&lt;/small&gt; (incl. ''C. laevigata''&lt;small&gt; Lam. (Ex.)&lt;/small&gt;|| [[Apiaceae]]||[[Datoteka: Cachrys sicula EnfoqueFrutos 2010-6-25 CampodeCalatrava.jpg|150px]]
|-
|''[[Caelaspinia gilliesii]]'' &lt;small&gt;Hook.&lt;/small&gt;&lt;br&gt;syn. ''Poinciana gilliesii''||[[Fabaceae]]&lt;br&gt;[[Uvedena vrsta]] ||[[Datoteka:Caesalpinia_gilliesii_1.jpg|150px]]
|-
|''[[Caesalpinia regia]]'' &lt;small&gt;Bojke. ex. Hook.&lt;/small&gt;&lt;br&gt;syn. ''Poinciana regia''||[[Fabaceae]]&lt;br&gt;[[Uvedena vrsta]]||
|-
|''[[Calamagrostis arundinacea]]'' &lt;small&gt;(L.) Roth&lt;/small&gt; ||[[Poaceae]] ||[[Datoteka:Calamagrostis.arundinacea.jpg|150px]]
|-
|''[[Calamagrostis epigejos]]'' &lt;small&gt;(L.) Roth&lt;/small&gt; ||[[Poaceae]] ||[[Datoteka:CalamagrostisEpigejos.jpg|150px]]
|-
|''[[Calamagrostis stricta]]'' &lt;small&gt;(Timm) Koeler&lt;/small&gt; ||[[Poaceae]]||[[Datoteka:467 Calamagrosis neglecta.jpg|150px]]
|-
|''[[Calamicromeria narentana]]'' &lt;small&gt;(K. Maly) Silic&lt;/small&gt; ||[[Saxifragaceae]]||[[Datoteka:Saxifraga_hostii_ssp_hostii_2.jpg|150px]]
|-
|''[[Caldesia parnassifolia]]'' &lt;small&gt;(L.) Parl.&lt;/small&gt; || [[Alismataceae]] || [[Datoteka:Caldesia parnassiifolia3.jpg|150px]]
|-
|''[[Calendula arvensis]]'' &lt;small&gt;(Vaill.) L.&lt;/small&gt;||[[Asteraceae]]||     
|-
|''[[Calendula officinalis]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Asteraceae]]||[[Datoteka:Calendula_officinalis,_pot_marigold.JPG|150px]]
|-
|''[[Calicotome infesta]]'' &lt;small&gt;(C. Presl) Guss.&lt;/small&gt;||[[Fabaceae]]||[[Datoteka:Calicotome_infesta_subsp._intermedia.jpg|150px]]
|- 
|''[[Calla palustris]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Araceae]]||[[Datoteka:Illustration Calla palustris0.jpg|150px]]
|-
|''[[Callianthemum coriandrifolium]]'' &lt;small&gt;Reichenb.&lt;/small&gt;||[[Ranunculaceae]]||[[Datoteka: Callianthemum coriandrifolium.jpg|150px]]
|- 
|''[[Callitriche cophocarpa]]'' &lt;small&gt;Sendtn.&lt;/small&gt; ||[[Plantaginaceae]] || [[Datoteka:Callitriche sp.jpeg|150px]]
|-
|''[[Callitriche hamulata]]'' &lt;small&gt;Kütz. ex W.D.J.Koch&lt;/small&gt; ||[[Plantaginaceae]]|| [[Datoteka:Callitriche.hamulata2.-.lindsey.jpg|150px]]
|-
|''[[Callitriche hermaphroditica]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Plantaginaceae]]|| [[Datoteka:Callitriche hermaphroditica NRCS-1.jpg|150px]]
|-
|''[[Callitriche palustris]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; || [[Plantaginaceae]]|| [[Datoteka:Callitriche palustris.jpg|150px]]
|-
|''[[Callitriche stagnalis]]'' &lt;small&gt;Scop.&lt;/small&gt; ||[[Plantaginaceae]]|| [[Datoteka:Callitrichestagnalis.jpg|150px]]
|-
|''[[Calluna vulgaris]]'' &lt;small&gt;(L.) Hull&lt;/small&gt; ||[[Ericaceae]]|| [[Datoteka:Calluna vulgaris (Heather) Årnäshalvön.jpg|150px]]
|-
|''[[Caltha palustris]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; || [[Ranunculaceae]] || [[Datoteka:Illustration Caltha palustris1.jpg|150px]]
|-
|''[[Calystegia sepium]]'' &lt;small&gt;(L.) R.Br.&lt;/small&gt;||[[Convolvulaceae]]||[[Datoteka:Calystegia May 2013-1.jpg|150px]]
|-
|''[[Camelina alyssum]]'' &lt;small&gt;(Mill.) Thell.&lt;/small&gt;||[[Brassicaceae]]||[[Datoteka:Myagrum dentatum — Flora Batava — Volume v8.jpg|150px]]
|-
|''[[Camelina microcarpa]]'' &lt;small&gt;Andrz. ex DC.&lt;/small&gt; ||[[Brassicaceae]]||[[Datoteka:Camelina microcarpa NPS-1.jpg|150px]]
|-
|''[[Campanula bononiensis]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Campanulaceae]] || [[Datoteka:Campanula bononiensis Sturm59.jpg|150px]]
|-
|''[[Campanula carnica]]'' &lt;small&gt;Mert. &amp; W. D. J. Koch&lt;/small&gt;||[[Campanulaceae]]||
|-
|''[[Campanula cervicaria]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Campanulaceae]]|| [[Datoteka:564 Campanula cervicaria.jpg|150px]]
|-
|''[[Campanula cochleariifolia]]'' &lt;small&gt;Lam. &lt;/small&gt;||[[Campanulaceae]]||[[Datoteka:Campanula_cochlearifolia_a2.jpg|150px]]
|-
|''[[Campanula foliosa]]'' &lt;small&gt;Ten.&lt;/small&gt;||[[Campanulaceae]]||[[Datoteka:Campanulaceae_-_Campanula_glomerata.JPG|150px]]
|- 
|''[[Campanula glomerata]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; || [[Campanulaceae]] || [[Datoteka:Campanula glomerata.JPG|150px]]
|-
|''[[Campanula hercegovina]]'' &lt;small&gt;Degen et Fiala&lt;/small&gt; &lt;sup&gt;E&lt;/sup&gt;||[[Caryophyllaceae]]||[[Datoteka:Campanula_hercegovina.jpg|150px]]
|-
|''[[Campanula hoffmanii]]'' &lt;small&gt;(Pantan.) Greuter &amp; Burdet&lt;/small&gt;||[[Campanulaceae]]||[[Datoteka:Campanula_hofmannii_1-OB9.jpg|150px]]
|-
|''[[Campanula latifolia]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;|| [[Campanulaceae]] || [[Datoteka:Campanula aa.jpg|150px]]
|-
|''[[Campanula moesiaca]]'' &lt;small&gt;Velen. &lt;/small&gt;||[[Campanulaceae]]||
|-
|''[[Campanula patula]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; || [[Campanulaceae]] || [[Datoteka:CampanulaPatula.jpg|150px]]
|-
|''[[Campanula persicifolia]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; || [[Campanulaceae]] || [[Datoteka:DU-sjajnolisni zvončić - Trebević.JPG|150px]]
|-
|''[[Campanula portenschlagiana]]'' &lt;small&gt;Roem.et Schult. &lt;/small&gt;||[[Campanulaceae]]||[[Datoteka:Campanula_portenschlagiana_A.jpg|150px]]
|-
|''[[Campanula pyramidalis]]'' &lt;small&gt;L. &lt;/small&gt; ||[[Campanulaceae]]||[[Datoteka:Campanula_pyramidalis_001.jpg|150px]]
|-
|''[[Campanula rapunculoides]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; || [[Campanulaceae]] || [[Datoteka:Campanula rapunculoides - kurekellukas.jpg|150px]]
|-
|''[[Campanula rapunculus]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; || [[Campanulaceae]] ||[[Datoteka:Campanulaceae_-_Campanula_rapunculus-5.JPG|150px]]
|-
|''[[Campanula rotundifolia]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; || [[Campanulaceae]] || [[Datoteka:Campanula rotondifolia.jpg|150px]]
|-
|''[[Campanula sibirica]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; || [[Campanulaceae]] || [[Datoteka:Campanula sibirica zbocza plutowskie.jpg|150px]]
|- 
|''[[Campanula sparsa]]'' &lt;small&gt;Friv. &lt;/small&gt;||[[Campanulaceae]]||
|-
|''[[Campanula thyrsoides]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Campanulaceae]] ||[[Datoteka:Campanula_thyrsoides_(habitus).jpg|150px]]
|-
|''[[Campanula trachelium]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; || [[Campanulaceae]] || [[Datoteka:Campanula-trachelium2.JPG|150px]]
|-
|''[[Campanula unae]]'' &lt;small&gt;Šoljan&lt;/small&gt;||[[Campanulaceae]] ||
|-
|''[[Campanula velebitica]]'' &lt;small&gt;Borbàs&lt;/small&gt;||[[Campanulaceae]] ||
|-
|''[[Campanula waldsteiniana]]'' &lt;small&gt;Schult. &lt;/small&gt;||[[Campanulaceae]] ||
|-
|''[[Capsella bursa-pastoris]]'' &lt;small&gt;(L.) Medik.&lt;/small&gt;||[[Brassicaceae]]|| [[Datoteka:Capsella bursa-pastoris 002.JPG|150px]]
|-
|''[[Caragana arborescens]]'' &lt;small&gt;Lam.&lt;/small&gt; ||[[Fabaceae]] - [[Unesena vrsta]]||[[Datoteka:Caragana-arborescens-flowers.JPG|150px]]
|-
|''[[Cardamine amara]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;|| [[Brassicaceae]] || [[Datoteka:Cardamine amara a1.jpg|150px]]
|-
|''[[Cardamine bulbifera]]'' &lt;small&gt;(L.) Crantz&lt;/small&gt; &lt;br /&gt; (syn. ''Dentaria bulbifera'')||[[Brassicaceae]] || [[Datoteka:Dentaria bulbifera hu.jpg|150px]]
|-
|''[[Cardamine flexuosa]]'' &lt;small&gt;With.&lt;/small&gt; ||[[Brassicaceae]] ||[[Datoteka:Cardamine flexuosa eF.jpg|150px]]
|-
|''[[Cardamine glandulosa]]'' &lt;small&gt;(W. et K) Schmalh.&lt;/small&gt;||[[Brassicaceae]]||[[Datoteka: Cardamine_glanduligera_2.jpg|150px]]
|-
|''[[Cardamine glauca]]'' &lt;small&gt;DC.&lt;/small&gt;||[[Brassicaceae]]||[[Datoteka:Cardamine_glauca.jpg|150px]]
|-
|''[[Cardamine graeca]]'' &lt;small&gt;L. &lt;/small&gt;||[[Brassicaceae]]||    
|-
|''[[Cardamine hirsuta]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Brassicaceae]] || [[Datoteka:Cardamine hirsuta eF.jpg|150px]]
|-
|''[[Cardamine impatiens]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;|| [[Brassicaceae]] || [[Datoteka:Brassicaceae weed 002.JPG|150px]]
|-
|''[[Cardamine maritima]]'' &lt;small&gt;Porlenschl. ex DC.&lt;/small&gt; var. ''fialae'' &lt;small&gt;(Fritsch) Sag.&lt;/small&gt;||[[Brassicaceae]] ||
|-
|''[[Cardamine parviflora]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Brassicaceae]]||[[Datoteka:Cardamine spp Sturm11.jpg|150px]]
|-
|''[[Cardamine pentaphyllos]]'' &lt;small&gt;(L.) Cr.&lt;/small&gt;||[[Brassicaceae]]||[[Datoteka: Cardamine_pentaphyllos.jpg|150px]]  
|-
|''[[Cardamine polyphylla]]'' &lt;small&gt;(W. et K) O. E. Schulz&lt;/small&gt;||[[Brassicaceae]]||[[Datoteka: Cardamine_kitaibelii_01.jpg|150px]]   
|-
|''[[Cardamine pratensis]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Brassicaceae]]||[[Datoteka:Cardamine pratensis in Wildbad 07.jpg|150px]]
|-
|''[[Cardamine trifolia]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Brassicaceae]]||[[Datoteka:Cardamine_trifolia.jpg|150px]]
|- 
|''[[Carduus acanthoides]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Asteraceae]]||[[Datoteka:Carduus_acanthoides_02_by-dpc.jpg|150px]]
|-
|''[[Carduus crispus]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Asteraceae]]||[[Datoteka:Carduus_crispus_-_Keila.jpg|150px]]
|-
|''[[Carduus nutans]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Asteraceae]]||[[Datoteka:Chardon_inconnu2.jpg|150px]]
|-
|''[[Carex acuta]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; || [[Cyperaceae]]|| [[Datoteka:CarexAcuta.jpg|150px]]
|-
|''[[Carex acutiformis]]'' &lt;small&gt;Ehrh.&lt;/small&gt; ||[[Cyperaceae]]||[[Datoteka:Carex acutiformis eF.jpg|150px]]
|-   
|''[[Carex alba]]'' &lt;small&gt;Scop. &lt;/small&gt;  ||[[Cyperaceae]]||[[Datoteka:Carex_alba.jpg|150px]]  
|-
|''[[Carex appropinquata]]'' &lt;small&gt;Schumach.&lt;/small&gt;||[[Cyperaceae]]|| [[Datoteka:Carex appropinquata3.JPG|150px]]
|-
|''[[Carex aquatilis]]'' &lt;small&gt;Wahlenb.&lt;/small&gt; ||[[Cyperaceae]]|| [[Datoteka:Carexaquatilis cropped.jpg|150px]]
|-
|''[[Carex arenaria]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Cyperaceae]]||[[Datoteka:CarexArenaria.jpg|150px]]     
|-
|''[[Carex atherodes]]'' &lt;small&gt;Spreng.&lt;/small&gt; ||[[Cyperaceae]]||[[Datoteka:Carexatherodes.jpg|150px]]
|-
|''[[Carex atrata]]'' &lt;small&gt;L. &lt;/small&gt; ||[[Cyperaceae]]|| [[Datoteka:Carex_atrata.jpg|150px]]   
|-
|''[[Carex bohemica]]'' &lt;small&gt;Schreb.&lt;/small&gt; ||[[Cyperaceae]]|| [[Datoteka:Cleaned-Illustration_Carex_bohemica.jpg|150px]]   
|-
|''[[Carex brachystachys]]'' &lt;small&gt;Schrank&lt;/small&gt; ||[[Cyperaceae]]||[[Datoteka:Cleaned-Illustration_Carex_brachystachys.jpg|150px]]    
|-
|''[[Carex brizoides]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Cyperaceae]]|| [[Datoteka:CarexBrizoides.jpg|150px]]
|-
|''[[Carex brunnescens]]'' &lt;small&gt;(Pers.) Poir.&lt;/small&gt; ||[[Cyperaceae]]||[[Datoteka:Carex brunnescens Simo, Finland 22.06.2013.jpg|150px]]
|-
|''[[Carex buekii]]'' &lt;small&gt;Wimm. &lt;/small&gt; ||[[Cyperaceae]]||[[Datoteka:Carex_buekii1.JPG|150px]] 
|-
|''[[Carex buxbaumii]]'' &lt;small&gt;Wahlenb.&lt;/small&gt; ||[[Cyperaceae]]|| [[Datoteka:Carex buxbaumii kz1.jpg|150px]]
|-
|''[[Carex canescens]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; || [[Cyperaceae]]|| [[Datoteka:Carex.curta.jpg|150px]]
|-
|''[[Carex capillaris]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;   || [[Cyperaceae]]|| [[Datoteka:Carex capillaris Atlas Alpenflora.jpg|150px]]
|-
|''[[Carex caryophyllea]]'' &lt;small&gt;Latourr.&lt;/small&gt; || [[Cyperaceae]]|| [[Datoteka:Carex caryophyllea.jpeg|150px]]
|-  
|''[[Carex cespitosa]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Cyperaceae]]|| [[Datoteka:Carex cespitosa.jpg|150px]]
|-
|''[[Carex chordorrhiza]]'' &lt;small&gt;L.f.&lt;/small&gt; || [[Cyperaceae]]|| [[Datoteka:Carex chordorrhiza Oulu, Finland 12.06.2013.jpg|150px]]
|-
|''[[Carex colchica]]'' &lt;small&gt;J.Gay&lt;/small&gt; || [[Cyperaceae]]|| [[Datoteka:Carex colchica - Botanischer Garten, Dresden, Germany - DSC08670.JPG|150px]]
|-
|''[[Carex curta]]'' &lt;small&gt;Gooden. &lt;/small&gt;||[[Cyperaceae]]||     
|-
|''[[Carex davalliana]]'' &lt;small&gt;Sm.&lt;/small&gt;   || [[Cyperaceae]]|| [[Datoteka:Carex davalliana (Davall-Segge) IMG 39652.JPG|150px]]
|-
|''[[Carex demissa]]'' &lt;small&gt;Hornem. &lt;/small&gt;||[[Cyperaceae]]||    
|-
|''[[Carex depauperata]]'' &lt;small&gt;With. &lt;/small&gt;||[[Cyperaceae]]||[[Datoteka:Carex_depauperata_-_Botanical_Garden,_University_of_Frankfurt_-_DSC02725.JPG|150px]]    
|-
|''[[Carex diandra]]'' &lt;small&gt;Schrank&lt;/small&gt;||[[Cyperaceae]]||         
|-
|''[[Carex digitata]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Cyperaceae]]||[[Datoteka:Carex digitata.jpeg|150px]]
|-
|''[[Carex dioica]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Cyperaceae]]|| [[Datoteka:Cleaned-Carex dioica.png|150px]]
|-
|''[[Carex disperma]]'' &lt;small&gt;Dewey&lt;/small&gt; ||[[Cyperaceae]]||[[Datoteka:Carex disperma NRCS-1.jpg|150px]]
|-
|''[[Carex distachya]]'' &lt;small&gt;Desf. &lt;/small&gt;||[[Cyperaceae]]||[[Datoteka:Illustration_Carex_gynomane0.jpg|150px]]     
|-
|''[[Carex distans]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Cyperaceae]]||[[Datoteka:Carex distans weibl.jpeg|150px]]
|-
|''[[Carex disticha]]'' &lt;small&gt;Huds.&lt;/small&gt; ||[[Cyperaceae]]|| [[Datoteka:Carex disticha.jpeg|150px]]
|-
|''[[Carex divisa]]'' &lt;small&gt;Huds. &lt;/small&gt; ||[[Cyperaceae]]|| [[Datoteka:Carex_divisa.jpg|150px]]  
|-
|''[[Carex divulsa]]'' &lt;small&gt;Stokes &lt;/small&gt; ||[[Cyperaceae]]||
|-
|''[[Carex divulsa]]'' &lt;small&gt;Stokes&lt;/small&gt; ssp. ''divulsa'' ||[[Cyperaceae]]||[[Datoteka:Carex divulsa — Flora Batava — Volume v18.jpg|150px]]
|-
|''[[Carex divulsa]]'' &lt;small&gt;Stokes ssp. leersii (Kneuck.) W. Koch&lt;/small&gt; ||[[Cyperaceae]]||     
|-
|''[[Carex echinata]]'' &lt;small&gt;Murray&lt;/small&gt; ||[[Cyperaceae]]||[[Datoteka:Carex.echinata.jpg|150px]]
|-
|''[[Carex elata]]'' &lt;small&gt;All.&lt;/small&gt; ||[[Cyperaceae]]||[[Datoteka:Carex elata.jpg|150px]]
|-
|''[[Carex elata]]'' &lt;small&gt;All.&lt;/small&gt; ssp. ''elata''||[[Cyperaceae]]||[[Datoteka:Carex_divulsa_leersii_Moulin_neuf.JPG|150px]] 
|-
|''[[Carex elongata]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Cyperaceae]]||[[Datoteka:Carex elongata3.JPG|150px]]
|-  
|''[[Carex ericetorum]]'' &lt;small&gt;Pollich&lt;/small&gt; ||[[Cyperaceae]]||[[Datoteka:Cleaned-Illustration Carex ericetorum.jpg|150px]]
|-
|''[[Carex extensa]]'' &lt;small&gt;Gooden. &lt;/small&gt;||[[Cyperaceae]]||[[Datoteka:Carex_extensa.jpeg|150px]]    
|-
|''[[Carex ferruginea]]'' &lt;small&gt;Scop. &lt;/small&gt;||[[Cyperaceae]]||[[Datoteka:Carex_ferruginea_(Rost-Segge)_IMG_3517.jpg|150px]]    
|-
|''[[Carex firma]]'' &lt;small&gt;Host&lt;/small&gt; ||[[Cyperaceae]]||[[Datoteka:Carex_firma_060707.jpg|150px]]    
|-
|''[[Carex flacca]]'' &lt;small&gt;Schreb.&lt;/small&gt; ||[[Cyperaceae]]||[[Datoteka:Carex flacca 2.jpg|150px]]
|-   
|''[[Carex flacca]]'' &lt;small&gt;Schreb.&lt;/small&gt; ssp. ''flacca''||[[Cyperaceae]]||[[Datoteka:Carex_flacca.jpeg|150px]]
|-
|''[[Carex flacca]]'' &lt;small&gt;Schreb.&lt;/small&gt; ssp. ''serrulata'' &lt;small&gt;(Spreng.) Greuter&lt;/small&gt; ||[[Cyperaceae]]||[[Datoteka:Carex_flacca_2.jpg|150px]]    
|-
|''[[Carex flava]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Cyperaceae]]||[[Datoteka:Cleaned-Illustration Carex flava.jpg|150px]]
|-
|''[[Carex frigida]]'' &lt;small&gt;All. &lt;/small&gt;  ||[[Cyperaceae]]||[[Datoteka:Carex_spp_Sturm58.jpg|150px]]  
|-
|''[[Carex fritschii]]'' &lt;small&gt;Waisb. &lt;/small&gt;||[[Cyperaceae]]||[[Datoteka:Carex_spp_Sturm57.jpg|150px]]    
|-
|''[[Carex globularis]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Cyperaceae]]||[[Datoteka:Carex globularis.jpg|150px]]
|-
|''[[Carex hallerana]]'' &lt;small&gt;Asso&lt;/small&gt;||[[Cyperaceae]]||     
|-
|''[[Carex hartmanii]]'' &lt;small&gt;Cajander&lt;/small&gt; ||[[Cyperaceae]]||[[Datoteka:Carex hartmanii.JPG|150px]]
|-
|''[[Carex heleonastes]]'' &lt;small&gt;Ehrh. ex L.f.&lt;/small&gt; ||[[Cyperaceae]]||[[Datoteka:Carex spp Sturm34.jpg|150px]]
|-
|''[[Carex hirta]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Cyperaceae]]||[[Datoteka:Cleaned-Illustration Carex hirta.jpg|150px]]
|-
|''[[Carex hordeistichos]]'' &lt;small&gt;Vill. &lt;/small&gt;||[[Cyperaceae]]||    
|-
|''[[Carex hostiana]]'' &lt;small&gt;DC.&lt;/small&gt; ||[[Cyperaceae]]||[[Datoteka:Carex hornschuchiana — Flora Batava — Volume v18.jpg|150px]]
|-   
|''[[Carex humilis]]'' &lt;small&gt;Leyss. &lt;/small&gt;||[[Cyperaceae]]||[[Datoteka:Carex_humilis.jpg|150px]]     
|-
|''[[Carex illegitima]]'' &lt;small&gt;Ces. &lt;/small&gt; ||[[Cyperaceae]]||    
|-
|''[[Carex kitaibeliana]]'' &lt;small&gt;Bech. &lt;/small&gt;||[[Cyperaceae]]||     
|-
|''[[Carex lasiocarpa]]'' &lt;small&gt;Ehrh.&lt;/small&gt; ||[[Cyperaceae]]||[[Datoteka:Carex lasiocarpa female spike kz.jpg|150px]]
|-
|''[[Carex lepidocarpa]]'' &lt;small&gt;Tausch&lt;/small&gt; ||[[Cyperaceae]]||[[Datoteka:Carex lepidocarpa.jpeg|150px]]
|-
|''[[Carex leporina]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Cyperaceae]]||[[Datoteka:Carex.ovalis.2.jpg|150px]]
|-
|''[[Carex limosa]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Cyperaceae]]||[[Datoteka:Carex limosa inflorescence kz.jpg|150px]]
|-
|''[[Carex loliacea]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Cyperaceae]]||[[Datoteka:Repestarr Carex loliacea.jpg|150px]]
|-
|''[[Carex magellanica]]'' &lt;small&gt;Lam.&lt;/small&gt; &lt;br /&gt; (''Carex paupercula'')|| [[Cyperaceae]]||[[Datoteka:Carex paupercula.jpg|150px]]
|-    
|''[[Carex melanostachya]]'' &lt;small&gt;Willd. &lt;/small&gt; ||[[Cyperaceae]]||[[Datoteka:Carex_melanostachya1.JPG|150px]] 
|-
|''[[Carex michelii]]'' &lt;small&gt;Host&lt;/small&gt;  ||[[Cyperaceae]]||[[Datoteka:Carex_michelii_(Micheli-Segge)_IMG_9379.JPG|150px]]    
|-
|''[[Carex montana]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Cyperaceae]]||[[Datoteka:Carex montana (Berg-Segge) IMG 7730.JPG|150px]]
|-    
|''[[Carex mucronata]]'' &lt;small&gt;All. &lt;/small&gt;  ||[[Cyperaceae]]||[[Datoteka:Cleaned-Carex_mucronata.png|150px]]
|-  
|''[[Carex muricata]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Cyperaceae]]||[[Datoteka:Carex muricata - siiltarn Keilas.jpg|150px]]
|- 
|''[[Carex nigra]]'' &lt;small&gt;(L.) Reichard&lt;/small&gt; ||[[Cyperaceae]]||[[Datoteka:Carex nigra.JPG|150px]]|
|-
|''[[Carex ornithopoda]]'' &lt;small&gt;Willd.&lt;/small&gt;  ||[[Cyperaceae]]||[[Datoteka:Illustration Carex ornithopoda0.jpg|150px]]
|-
|''[[Carex otrubae]]'' &lt;small&gt;Podp.&lt;/small&gt; ||[[Cyperaceae]]||[[Datoteka:Cleaned-Illustration Carex otrubae.jpg|150px]]
|-    
|''[[Carex ovalis]]'' &lt;small&gt;Gooden. &lt;/small&gt;||[[Cyperaceae]]||[[Datoteka:Carex.ovalis.2.jpg|150px]] 
|-    
|''[[Carex pallescens]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Cyperaceae]]||[[Datoteka:Carex pallescens.jpg|150px]]
|-
|''[[Carex panicea]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Cyperaceae]]||[[Datoteka:Carex panicea kz.jpg|150px]]
|-     
|''[[Carex paniculata]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Cyperaceae]]||[[Datoteka:Carex paniculata rispe.jpg|150px]]
|-
|''[[Carex paradoxa]]'' &lt;small&gt;Willed.&lt;/small&gt;||[[Cyperaceae]]||[[Datoteka:Carex_appropinquata3.JPG|150px]]
|-
|''[[Carex pauciflora]]'' &lt;small&gt;Lightf.&lt;/small&gt; ||[[Cyperaceae]]||[[Datoteka:Carex pauciflora 1.jpg|150px]]
|- 
|''[[Carex pendula]]'' &lt;small&gt;Huds. &lt;/small&gt;||[[Cyperaceae]]||[[Datoteka:Cleaned-Illustration_Carex_pendula.jpg|150px]]     
|-
|''[[Carex pilosa]]'' &lt;small&gt;Scop.&lt;/small&gt; ||[[Cyperaceae]]||[[Datoteka:Carex pilosa6.JPG|150px]]
|- 
|''[[Carex pilulifera]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Cyperaceae]]||[[Datoteka:Carex pilulifera.jpeg|150px]]
|-   
|''[[Carex praecox]]'' &lt;small&gt;Schreb.&lt;/small&gt; ||[[Cyperaceae]]||[[Datoteka:Carex praecox1.JPG|150px]]
|-
|''[[Carex pseudocyperus]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Cyperaceae]]||[[Datoteka:Carex pseudocyperus.jpeg|150px]]
|-
|''[[Carex pulicaris]]'' &lt;small&gt;L. &lt;/small&gt; ||[[Cyperaceae]]||[[Datoteka:Carex_pulicaris.jpeg|150px]]    
|-
|''[[Carex punctata]]'' &lt;small&gt;Gaudin&lt;/small&gt; ||[[Cyperaceae]]||[[Datoteka:Carex_punctata.jpg|150px]]   
|-
|''[[Carex randalpina]]'' &lt;small&gt;B. Walln. &lt;/small&gt;||[[Cyperaceae]]||     
|-
|''[[Carex remota]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Cyperaceae]]||[[Datoteka:Carex remota.jpeg|150px]]
|- 
|''[[Carex rhizina]]'' &lt;small&gt;Blytt ex Lindblom&lt;/small&gt; ||[[Cyperaceae]]||[[Datoteka:Carex rhizina - Botanical Garden in Kaisaniemi, Helsinki - DSC03532.JPG|150px]]
|-
|''[[Carex riparia]]'' &lt;small&gt;Curtis&lt;/small&gt; ||[[Cyperaceae]]||[[Datoteka:Cleaned-Illustration Carex riparia.jpg|150px]]
|-
|''[[Carex rostrata]]'' &lt;small&gt;Stokes&lt;/small&gt; ||[[Cyperaceae]]|| [[Datoteka:Carex rostrata aehre.jpeg|150px]]
|-  
|''[[Carex rupestris]]'' &lt;small&gt;All. &lt;/small&gt;||[[Cyperaceae]]||[[Datoteka:CarexRupestris1.jpg|150px]]     
|-
|''[[Carex sempervirens]]'' &lt;small&gt;Vill. &lt;/small&gt;||[[Cyperaceae]]||[[Datoteka:Carex_sempervirens_01.jpg|150px]]     
|-|
|''[[Carex serotina]]'' &lt;small&gt;Mérat&lt;/small&gt;||[[Cyperaceae]]||     
|-
|''[[Carex serotina]]'' &lt;small&gt;Mérat&lt;/small&gt; ssp. ''serotina''  ||[[Cyperaceae]]||   
|-
|''[[Carex spicata]]'' &lt;small&gt;Huds.&lt;/small&gt; ||[[Cyperaceae]]||[[Datoteka:Carex spicata.jpeg|150px]]
|-
|''[[Carex stenophylla]]'' &lt;small&gt;Wahlenb. &lt;/small&gt;||[[Cyperaceae]]||[[Datoteka:Carex_eleocharis_(4045118923).jpg|150px]]     
|-
|''[[Carex strigosa]]'' &lt;small&gt;Huds. &lt;/small&gt; ||[[Cyperaceae]]||[[Datoteka:Carex_strigosa.jpeg|150px]]     
|-
|''[[Carex supina]]'' &lt;small&gt;Willd. ex Wahlenb.&lt;/small&gt; ||[[Cyperaceae]]||[[Datoteka:Carex supina kz2.jpg|150px]]
|-    
|''[[Carex sylvatica]]'' &lt;small&gt;Huds.&lt;/small&gt; ||[[Cyperaceae]]||[[Datoteka:Carex sylvatica.jpeg|150px]]
|-
|''[[Carex tomentosa]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Cyperaceae]]||[[Datoteka:Carex tomentosa eF.jpg|150px]]
|-   
|''[[Carex umbrosa]]'' &lt;small&gt;Host&lt;/small&gt;   ||[[Cyperaceae]]||[[Datoteka:Carex umbrosa1.jpg|150px]]
|-
|''[[Carex utriculata]]'' &lt;small&gt;Boott&lt;/small&gt; ||[[Cyperaceae]]||[[Datoteka:Cleaned-Illustration Carex riparia.jpg|150px]]
|-  
|''[[Carex vaginata]]'' &lt;small&gt;Tausch&lt;/small&gt; ||[[Cyperaceae]]||[[Datoteka:Carex vaginata2.JPG|150px]]
|-
|''[[Carex vesicaria]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Cyperaceae]]||[[Datoteka:Carex vesicaria 1.jpg|150px]]
|-
|''[[Carex viridula]]'' &lt;small&gt;Michx.&lt;/small&gt; ||[[Cyperaceae]]||[[Datoteka:CarexViridula2.jpg|150px]]
|-
|''[[Carex vulpina]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Cyperaceae]]||[[Datoteka:Carex vulpina.jpeg|150px]]
|-
|''[[Carlina acaulis]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Asteraceae]]||[[Datoteka: Carlina_acaulis_160907.jpg|150px]]
|-
|''[[Carlina biebersteinii]]'' &lt;small&gt;Hornem.&lt;/small&gt; ||[[Asteraceae]]||[[Datoteka:Carlina biebersteinii4.jpg|150px]]
|-
|''[[Carpinus betulus]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Betulaceae]] ||[[Datoteka:Carpinus foliage.jpg|150px]]
|-
|''[[Caprpinus orientalis]] &lt;small&gt;Mill.&lt;/small&gt;||[[Betulaceae]]||[[Datoteka:Doğu gürgeni-2.JPG|150px]]
|-
|''[[Carum carvi]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Apiaceae]] ||[[Datoteka:Carum carvi - Köhler–s Medizinal-Pflanzen-172.jpg|150px]]
|-
|''[[Catabrosa aquatica]]'' &lt;small&gt;(L.) P.Beauv.&lt;/small&gt;||[[Poaceae]]||[[Datoteka:Catabrosa aquatica — Flora Batava — Volume v8.jpg|150px]]
|-
|''[[Castanea sativa]]'' &lt;small&gt;Mill. &lt;/small&gt;||[[Fagaceae]]|| [[Datoteka:Chestnuts.jpg|150px]]
|-
|''[[Catalpa bignonioides]]''&lt;small&gt;Walter&lt;/small&gt;||[[Bignoniaceae]]||[[Datoteka:Catalpa bignonioides inflorescence.jpg|150px]]
|-
|''[[Catolobus pendulus]]'' &lt;small&gt;(L.) Al-Shehbaz&lt;/small&gt; ||[[Brassicaceae]]||[[Datoteka:Резуха повислая.JPG|150px]]
|-
|''[[Celsia orientalis]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Asparagaceae]]||
|-
|''[[Celtis tournefortii]]'' &lt;small&gt;Lam.&lt;/small&gt;||[[Cannabaceae]]||[[Datoteka:Celtis aetnensis.jpg|150px]]
|-
|''[[Centaurea alpina]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Asteraceae]]||[[Datoteka: 0 Centaurea montana - Centaurée des montagnes (1).JPG|150px]]
|-
|''[[Centaurea aterrima]]'' &lt;small&gt;Hayek&lt;/small&gt; ||[[Asteraceae]]||[[Datoteka: Centaurea nigra.JPG|150px]]
|-
|''[[Centaurea atropurpurea]]'' &lt;small&gt;Waldst. et Kit. &lt;/small&gt;||[[Asteraceae]]||
|-     
|''[[Centaurea atropurpurea]]'' &lt;small&gt;Waldst. et Kit.&lt;/small&gt; ssp. ''atropurpurea'' ||[[Asteraceae]]||    
|-
|''[[Centaurea banatica]]'' &lt;small&gt;Hayek&lt;/small&gt;||[[Asteraceae]]||     
|-
|''[[Centaurea biokovensis]]'' &lt;small&gt;Teyber&lt;/small&gt; ||[[Asteraceae]]||    
|-
|''[[Centaurea bosniaca]]'' &lt;small&gt;Hayek&lt;/small&gt;||[[Asteraceae]]|
|-
|''[[Centaurea brachtii]]'' &lt;small&gt;Rchb. f. &lt;/small&gt;||[[Asteraceae]]||
|-
|''[[Centaurea bracteata]]'' &lt;small&gt;Scop. &lt;/small&gt;||[[Asteraceae]]||     
|-
|''[[Centaurea crithmifolia]]'' &lt;small&gt;Vis.&lt;/small&gt;||[[Asteraceae]]||    
|-
|''[[Centaurea crnagorica]]'' &lt;small&gt;Rohlena&lt;/small&gt;||[[Asteraceae]]||
|-
|''[[Centautrea cyanus]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Asteraceae]]||[[Datoteka:Centaurea_cyanus_20060624120109wp.jpg|150px]]
|-
|''[[Centaurea cuspidata]]'' &lt;small&gt;Vis. &lt;/small&gt;||[[Asteraceae]]||     
|-       
|''[[Centaurea derventana]]'' &lt;sup&gt;E&lt;/sup&gt;||[[Asteraceae]]||
|-
|''[[Centaurea deusta]]'' &lt;small&gt;Ten.&lt;/small&gt;||[[Asteraceae]]||     
|-
|''[[Centaurea deusta]]'' &lt;small&gt;Ten.&lt;/small&gt; ssp. ''concolor'' &lt;small&gt;(DC.) Hayek &lt;/small&gt;||[[Asteraceae]]||   
|-
|''[[Centaurea deusta]]'' &lt;small&gt;Ten.&lt;/small&gt; ssp. ''deusta'' ||[[Asteraceae]]||    
|-
|''[[Centaurea dichroantha]]'' &lt;small&gt;A. Kern. &lt;/small&gt;||[[Asteraceae]]||     
|-
|''[[Centaurea friderici]]'' &lt;small&gt;Vis. &lt;/small&gt;||[[Asteraceae]]||     
|-
|''[[Centaurea friderici]]'' &lt;small&gt;Vis.&lt;/small&gt; ssp. ''friderici'' ||[[Asteraceae]]||        
|-
|''[[Centaurea glaberrima]]'' &lt;small&gt;Tausch&lt;/small&gt;||[[Asteraceae]]||    
|-
|''[[Centaurea glaberrima]]'' &lt;small&gt;Tausch&lt;/small&gt; ssp. ''divergens''&lt;small&gt; (Vis.) Hayek &lt;/small&gt;||[[Asteraceae]]||   
|-
|''[[Centaurea glaberrima]]'' &lt;small&gt;Tausch&lt;/small&gt; ssp.'' glaberrima''||[[Asteraceae]]||     
|-
|''[[Centaurea haynaldii]]'' &lt;small&gt;Borbás ex Vuk.&lt;/small&gt; ssp. ''haynaldii'' ||[[Asteraceae]]||    
|-
|''[[Centaurea haynaldii]]'' &lt;small&gt;Hayek&lt;/small&gt; ||[[Asteraceae]]||    
|-
|''[[Centaurea incompta]]'' &lt;small&gt;Vis.&lt;/small&gt;||[[Asteraceae]]||      
|-
|''[[Centaurea jacea]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Asteraceae]]||[[Datoteka:Bombus lapidarius - Centaurea jacea - Keila.jpg|150px]]
|- 
|''[[Centaurea kotschyana]]'' &lt;small&gt;Heuff. ex Koch&lt;/small&gt;||[[Asteraceae]]||
|-
|''[[Centaurea macroptilon]]'' &lt;small&gt;Borbás&lt;/small&gt;||[[Asteraceae]]||    
|-
|''[[Centaurea macroptilon]]'' &lt;small&gt;Borbás&lt;/small&gt; ssp. ''macroptilon'' ||[[Asteraceae]]||    
|-
|''[[Centaurea melitensis]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Asteraceae]]||    
|-
|''[[Centaurea mollis]]'' &lt;small&gt;Waldst. et Kit.&lt;/small&gt;||[[Asteraceae]]||     
|-
|''[[Centaurea montana]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Asteraceae]]||     
|-
|''[[Centaurea murbeckii]]'' &lt;small&gt;Hayek&lt;/small&gt;||[[Asteraceae]]||
|-
|''[[Centaurea nicolae]]'' &lt;small&gt;Bald.&lt;/small&gt;||[[Asteraceae]]||     
|-
|''[[Centaurea nigra]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Asteraceae]]||     
|-
|''[[Centaurea nigra]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ssp. ''nigra'' ||[[Asteraceae]]||    
|-
|''[[Centaurea nigrescens]]'' &lt;small&gt;Willd. &lt;/small&gt;||[[Asteraceae]]||    
|-
|''[[Centaurea nigrescens]]'' &lt;small&gt;Willd.&lt;/small&gt; ssp. ''nigrescens'' ||[[Asteraceae]]||[[Datoteka:Centaurea_nigrescens_subsp._nigrescens_bgiu.jpg|150px]]    
|-
|''[[Centaurea pannonica]]'' &lt;small&gt;(Heuff.) Simonk.&lt;/small&gt;||[[Asteraceae]]||     
|-
|''[[Centaurea pannonica]]'' &lt;small&gt;(Heuff.) Simonk.&lt;/small&gt; ssp. ''pannonica''   ||[[Asteraceae]]||  
|-
|''[[Centaurea phrygia]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Asteraceae]]||[[Datoteka:Centaurea phrygia - Keila.jpg|150px]]
|-
|''[[Centaurea pseudomaculosa]]'' &lt;small&gt;Dobrocz.&lt;/small&gt;||[[Asteraceae]]||     
|-
|''[[Centaurea pseudophrygia]]'' &lt;small&gt;C. A. Mey. ex Rupr. &lt;/small&gt;||[[Asteraceae]]||
|-
|''[[Centaurea rhenana]]'' &lt;small&gt;Boreau&lt;/small&gt; ||[[Asteraceae]]||    
|-
|''[[Centaurea rhenana]]'' &lt;small&gt;Boreau&lt;/small&gt; ssp. ''rhenana'' ||[[Asteraceae]]||    
|-
|''[[Centaurea rupestris]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Asteraceae]]||    
|-
|''[[Centaurea rupestris]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ssp. ''ceratophylla'' &lt;small&gt;(Ten.) Gugler&lt;/small&gt;||[[Asteraceae]]||     
|-
|''[[Centaurea rupestris]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;ssp. ''rupestris''||[[Asteraceae]]||     
|-
|''[[Centaurea salonitana]] &lt;small&gt;Vis.&lt;/small&gt; ||[[Asteraceae]]||    
|-
|''[[Centaurea scabiosa]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Asteraceae]]||[[Datoteka:Centaurea scabiosa.jpg|150px]]
|-
|''[[Centaurea smolinensis]]'' &lt;small&gt;Hayek&lt;/small&gt;||[[Asteraceae]]||
|-
|''[[Centaurea solstitialis]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; || [[Asteraceae]]|| [[Datoteka:Yellow star thistle.jpg|150px]]
|-
|''[[Centaurea solstitialis]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ssp. ''solstitialis'' ||[[Asteraceae]]||    
|-
|''[[Centaurea spinosociliata]]'' &lt;small&gt;Seenus&lt;/small&gt;||[[Asteraceae]]||     
|-
|''[[Centaurea stoebe]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Asteraceae]]||[[Datoteka:Centaurea stoebe RF.jpg|150px]]
|-
|''[[Centaurea tuberosa]]'' &lt;small&gt;Vis.&lt;/small&gt;||[[Asteraceae]]||
|-
|''[[Centranthus velenovskyi]]'' &lt;small&gt;Vandas&lt;/small&gt;||[[Asteraceae]]|| 
|-
|''[[Cephalanthera alba]]'' &lt;small&gt;(Crantz) Simonk.&lt;/small&gt;||[[Orchidaceae]]|| 
|-
|''[[Cenolophium denudatum]]'' &lt;small&gt;(Hornem.) Tutin&lt;/small&gt;||[[Apiaceae]] ||[[Datoteka:Cenolophium denudatum.JPG|150px]]
|-
|''[[Centaurium erythraea]]'' &lt;small&gt;Rafn&lt;/small&gt; ||[[Gentianaceae]] ||[[Datoteka:Centaurium erythraea 6238.jpg|150px]]
|-
|''[[Centaurium littorale]]'' &lt;small&gt;(Turner) Gilmour&lt;/small&gt; ||[[Gentianaceae]] ||[[Datoteka:Centaurium littorale.jpeg|150px]]
|-
|''[[Centaurium pulchellum]]'' &lt;small&gt;(Sw.) Druce&lt;/small&gt;||[[Gentianaceae]] ||[[Datoteka:Centaurium pulchellum01.jpg|150px]]
|-
|''[[Cephalanthera damasonium]]'' &lt;small&gt;(Miller) Druce.&lt;/small&gt;||[[Orchidaceae]]||[[Datoteka:Cephalanthera_damasonium_210505.jpg|150px]]
|-
|''[[Cephalanthera longifolia]]'' &lt;small&gt;(L.) Fritsch&lt;/small&gt;||[[Orchidaceae]]||[[Datoteka:Cephalanthera longifolia 300508.jpg|150px]]
|-
|''[[Cephalanthera rubra]]'' &lt;small&gt;(L.) Rich. &lt;/small&gt;||[[Orchidaceae]]||[[Datoteka: Cephalanthera rubra 02 Luxemburg.jpg|150px]]
|-
|''[[Cephalaria flava]]'' &lt;small&gt;(Sibth. et Sm.) Szabó&lt;/small&gt;||[[Caprifoliaceae]]||
|-
|''[[Cephalaria leucantha]]'' &lt;small&gt;(L.) Roem. &amp; Schult.&lt;/small&gt;||[[Caprifoliaceae]]||[[Datoteka:Flor_de_faia.JPG|150px]]
|-
|''[[Cephalaria pastricensis]]'' &lt;small&gt;Döftl. et Hayek&lt;/small&gt;||[[Caprifoliaceae]]||
|-
|''[[Cerastium alpinum]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Caryophyllaceae]]||[[Datoteka:Cerastium alpinum ENBLA05.JPG|150px]]
|-
|''[[Cerastium arvense]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Caryophyllaceae]]||[[Datoteka:Cerastium arvense.jpeg|150px]]
|-
|''[[Cerastium decalvans]]'' &lt;small&gt;Schlosser et Vukot.&lt;/small&gt;||[[Caryophyllaceae]]||[[Datoteka:Cerastium_decalvans_a1.jpg|150px]]
|-
|''[[Cerastium dinaricum]]'' &lt;small&gt;G.Beck et Szysz.&lt;/small&gt;||[[Caryophyllaceae]]|| 
|-
|''[[Cerastium grandiflorum]]'' &lt;small&gt;Waldst. et Kit.&lt;/small&gt;||[[Caryophyllaceae]]||
|-
|''[[Cerastium fontanum]]'' &lt;small&gt;Baumg.&lt;/small&gt;||[[Caryophyllaceae]] ||[[Datoteka:Gewone hoornbloem R0019823.JPG|150px]]
|-
|''[[Cerastium malyi]]'' &lt;small&gt;(T. Georgiev) Niketić&lt;/small&gt;||[[Caryophyllaceae]]||
|-
|''[[Cerastium semidecandrum]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Caryophyllaceae]]||[[Datoteka:Cerastium semidecandrum W.jpg|150px]]
|-
|''[[Ceratophyllum demersum]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Ceratophyllaceae]]||[[Datoteka:Illustration Ceratophyllum demersum0.jpg|150px]]
|-
|''[[Ceratophyllum submersum]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Ceratophyllaceae]] ||[[Datoteka:CeratophyllumSubmersum.jpg|150px]]
|-
|''[[Cerinthe lamprocarpa]]'' &lt;small&gt;Murb. &lt;/small&gt;||[[Boraginaceae]]|| 
|-
|''[[Chaerophyllum coloratum]]'' &lt;small&gt;L. &lt;/small&gt;||[[Apiaceae]]||
|-
|''[[Chaerophyllum hirsutum]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Apiaceae]] ||[[Datoteka:Chaerophyllum hirsutum01.jpg|150px]]
|-
|''[[Chaenorhinum minus]]'' &lt;small&gt;(L.) Lange&lt;/small&gt;||[[Plantaginaceae]]||[[Datoteka:Microrrhinum minus sl4.jpg|150px]]
|-
|''[[Chaerophyllum aromaticum]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Apiaceae]]||[[Datoteka:Chaerophyllum aromaticum kz4.JPG|150px]]
|-
|''[[Chaerophyllum aureum]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Apiaceae]]||[[Datoteka:Chaerophyllum aureum1.JPG|150px]]
|-
|''[[Chaerophyllum bulbosum]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Apiaceae]]||[[Datoteka:Chaerophyllum bulbosum - Köhler–s Medizinal-Pflanzen-177.jpg|150px]]
|-
|''[[Chaerophyllum temulum]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Apiaceae]]||[[Datoteka:Chaerophyllum temulum Sturm37.jpg|150px]]
|-
|''[[Chaiturus marrubiastrum]]'' &lt;small&gt;(L.) Ehrh. ex Rchb.&lt;/small&gt; ||[[Lamiaceae]]||[[Datoteka:Marrubium vulgare KZ.jpg|150px]]
|-
|''[[Chaiturus marrubiastrum]]'' &lt;small&gt;(L.) Ehrh. ex Rchb.&lt;/small&gt; ||[[Lamiaceae]]||[[Datoteka:Marrubium vulgare KZ.jpg|150px]]
|-
|''[[Chamaedaphne calyculata]]'' &lt;small&gt;(L.) Moench&lt;/small&gt; ||[[Ericaceae]] ||[[Datoteka:Chamaedaphne calyculata 1 (5097220701).jpg|150px]]
|-
|''[[Chelidonium maius]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Papaveraceae]]||[[Datoteka:Chelidonium majus - Köhler–s Medizinal-Pflanzen-033.jpg|150px]]
|-
|''[[Chamaecytisus tommasinii]]'' &lt;small&gt;(Vis.) Rothm.&lt;/small&gt;||[[Fabaceae]]||
|-
|''[[Chamaedaphne calyculata]]'' &lt;small&gt;(L.) Moench&lt;/small&gt;||[[Ericaceae]]||[[Datoteka:Chamaedaphne calyculata 1 (5097220701).jpg|150px]]
|-
|''[[Chamaecytisus ratisbonensis]]'' &lt;small&gt;(Schaeff.) Rothm.&lt;/small&gt; ||[[Fabaceae]]||[[Datoteka:Chamaecytisus ratisbonensis (7351816480).jpg|150px]]
|-
|''[[Chamaecytisus ruthenicus]]'' &lt;small&gt;(Fischer ex Woloszczak) Klásk.&lt;/small&gt;||[[Fabaceae]]||[[Datoteka:Chamaecytisus ruthenicus D.jpg|150px]]
|-
|''[[Chamaecytisus tommasinii]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Fabaceae]]||
|-
|''[[Chamerion angustifolium]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Onagraceae]]||[[Datoteka:Maitohorsma (Epilobium angustifolium).JPG|150px]]
|-
|''[[Chamaedrys ecytisus tommasinii]]''|| [[Fabaceae]]||
|- 
|''[[Chelidonium majus]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Papaveraceae]]||[[Datoteka:Chelidonium majus bgiu.jpg|150px]]
|-
|''[[Chenopodium acerifolium]]'' &lt;small&gt;Andrz.&lt;/small&gt;||[[Amaranthaceae]]||[[Datoteka:Chenopodium acerifolium-MW0201116-live.jpg|150px]]
|-
|''[[Chenopodium album]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Amaranthaceae]]||[[Datoteka:Melganzenvoet bloeiwijze Chenopodium album.jpg|150px]]
|-
|''[[Chenopodium bonus-henricus]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; || [[Unesena vrsta]]-[[Amaranthaceae]]||[[Datoteka:Chenopodium bonus-henricus.JPG|150px]]
|-
|''[[Chenopodium foliosum]]'' &lt;small&gt;Asch.&lt;/small&gt; ||[[Amaranthaceae]]||[[Datoteka:Chenopodium foliosum.JPG|150px]]
|-
|''[[Chenopodium giganteum]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Amaranthaceae]]||[[Datoteka:Chenopodium_giganteum_top_view.jpg|150px]]
|-
|''[[Chenopodium glaucum]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Amaranthaceae]]||[[Datoteka:Chenopodium glaucum — Flora Batava — Volume v5.jpg|150px]]
|-
|''[[Chenopodium hybridum]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Amaranthaceae]]||[[Datoteka:Chenopodium hybridum L ag1.jpg|150px]]
|-
|''[[Chenopodium murale]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Amaranthaceae]]||[[Datoteka:Starr 040125-0029 Chenopodium murale.jpg|150px]]
|-
|''[[Chenopodium polyspermum]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Amaranthaceae]]||[[Datoteka:Chenopodium polyspermum 2005.08.21 15.18.04-p8210049.jpg|150px]]
|-
|''[[Chenopodium rubrum]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Amaranthaceae]]||[[Datoteka:Chenopodium rubrum eF.jpg|150px]]
|-
|''[[Chenopodium suecicum]]'' &lt;small&gt;Murr&lt;/small&gt;||[[Amaranthaceae]]||[[Datoteka:Chenopodium suecicum 4.JPG|150px]]
|-
|''[[Chenopodium urbicum]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Amaranthaceae]]||[[Datoteka:Chenopodium urbicum Sturm26.JPG|150px]]
|-
|''[[Chenopodium vulvaria]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Amaranthaceae]]||[[Datoteka:Chenopodium vulvaria - Woodville.jpg|150px]]
|-
|''[[Cephalanthera longifolia]]'' &lt;small&gt;(L.) Fritsch&lt;/small&gt;|| [[Orchidaceae]]|| [[Datoteka:Cephalanthera longifolia 290508a.jpg|150px]]
|-
|''[[Cephalanthera rubra]]'' &lt;small&gt;(L.) Rich.&lt;/small&gt; || [[Orchidaceae]]||[[Datoteka:Cephalanthera rubra plant 240503.jpg|150px]]
|-
|''[[Chimaphila umbellata]]'' &lt;small&gt;(L.) Nutt.&lt;/small&gt;||[[Ericaceae]]||[[Datoteka:Chimaphila2.jpg|150px]]
|-
|''[[Chrozophora tinctoria]]'' &lt;small&gt;(L.) A. &lt;/small&gt; Juss. ||[[Euphorbiaceae]]||[[datoteka: Chrozophora tinctoria, staminate flowers.JPG|150px]]
|-     
|''[[Chondrilla graminea]]'' &lt;small&gt;M.Bieb.&lt;/small&gt; || [[Asteraceae]]||
|-
|''[[Chondrilla juncea]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; || [[Asteraceae]]||[[Datoteka:Chondrilla juncea2.jpg|150px]]
|-
|''[[Chondrilla latifolia]]'' &lt;small&gt;M.Bieb.&lt;/small&gt;||[[Asteraceae]]||
|-
|''[[Chrysosplenium alternifolium]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Saxifragaceae]]||[[Datoteka:Chrysosplenium alternifolium.jpeg|150px]]
|-
|''[[Cicerbita pancicii]]'' &lt;small&gt;(Vis.) Beauv.&lt;/small&gt;||[[Asteraceae]]||[[Datoteka:Mulgedium_alpinum_a1.jpg|150px]]
|-
|''[[Cichorium intybus]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Asteraceae]]||[[Datoteka:Illustration Cichorium intybus0 clean.jpg|150px]]
|-
|''[[Cicuta virosa]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Apiaceae]]||[[Datoteka:Cicuta virosa - Köhler–s Medizinal-Pflanzen-038 cropped.jpg|150px]]
|-
|''[[Cinna latifolia]]'' &lt;small&gt;(Trevir.) Griseb.&lt;/small&gt;||[[Poaceae]] || [[Datoteka:Cinna latifolia NRCS-1.jpg|150px]]
|-
|''[[Circaea alpina]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Onagraceae]] ||[[Datoteka:Circaea alpina.jpg|150px]]
|-
|''[[Circaea lutetiana]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Onagraceae]]||[[Datoteka:Circaea lutetiana01.jpg|150px]]
|-
|''[[Cirsium dinaricum]]'' &lt;small&gt;Vandas&lt;/small&gt;||[[Asteraceae]]||[[Datoteka:Apis_mellifera_-_Cirsium_arvense_-_Keila.jpg|150px]]
|-|''[[Cladium mariscus]]'' &lt;small&gt;(L.) Pohl&lt;/small&gt;  ||[[Cyperaceae]]||[[Datoteka:427 Cladium mariscus.jpg|150px]]
|-
|''[[Cirsium arvense]]'' &lt;small&gt;(L.) Scop.&lt;/small&gt;||[[Asteraceae]]|| [[Datoteka:Cirsium arvense with Bees Richard Bartz.jpg|150px]]
|-
|''[[Cirsium canum]]'' &lt;small&gt;(L.) All.&lt;/small&gt; ||[[Asteraceae]]||[[Datoteka:Cirsium canum0.jpg|150px]]
|-
|''[[Cirsium erisithales]]'' &lt;small&gt;(Jacq.) Scop.&lt;/small&gt;||[[Asteraceae]]||[[Datoteka:Bleekgele vederdistel DSCF4203.JPG|150px]]
|-
|''[[Cirsium heterophyllum]]'' &lt;small&gt;(L.) Hill&lt;/small&gt;||[[Asteraceae]]||[[Datoteka:Cirsium heterophyllum2.jpg|150px]]
|-
|''[[Cirsium oleraceum]]'' &lt;small&gt;(L.) Scop.&lt;/small&gt; ||[[Asteraceae]]||[[Datoteka:Moesdistel R0012270.JPG|150px]]
|-
|''[[Cirsium palustre]]'' &lt;small&gt;(L.) Scop.&lt;/small&gt; ||[[Asteraceae]]||[[Datoteka:Cirsium palustre02.jpg|150px]]
|-
|''[[Cirsium pannonicum]]'' &lt;small&gt;(L. f.) Link&lt;/small&gt; ||[[Asteraceae]]||[[Datoteka:Cirsium pannonicum.jpg|150px]]
|-
|''[[Cirsium rivulare]]'' &lt;small&gt;(Jacq.) All.&lt;/small&gt;||[[Asteraceae]]||[[Datoteka:Cirsium rivulare - flowers.jpg|150px]]
|-
|''[[Cirsium vulgare]]'' &lt;small&gt;(Savi) Ten.&lt;/small&gt;||[[Asteraceae]]||[[Datoteka:Cirsium vulgare Harthope.jpg|150px]]
|-
|''[[Clematis recta]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Ranunculaceae]]||[[Datoteka:Clematis recta1a.UME.jpg|150px]]
|-
|''[[Clematis vitalba]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Ranunculaceae]]||
|-
|''[[Clinopodium acinos]]'' &lt;small&gt;(L.) Kuntze&lt;/small&gt; ||[[Lamiaceae]]||[[Datoteka:Steentijm.jpg|150px]]
|-
|''[[Clinopodium alpinum]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Lamiaceae]]||[[Datoteka:Acinos_alpinus_002.JPG|150px]]
|-
|''[[Clinopodium nepeta]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Lamiaceae]]||[[Datoteka:Calamintha_nepeta2.jpg|150px]]
|-
|''[[Clinopodium thymifolium]]'' &lt;small&gt;(Scop.) Kuntze&lt;/small&gt;||[[Lamiaceae]]||[[Datoteka:Steentijm.jpg|150px]]
|-
|''[[Clinopodium vulgare]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Lamiaceae]]||[[Datoteka:Clinopodium vulgare01.jpg|150px]]
|-
|''[[Clypeola jonthlaspi]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Brassicaceae]]||
|-
|''[[Coeloglossum viride]]'' (&lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;) &lt;small&gt;Hartman.&lt;/small&gt;||[[Orchidaceae]]||
|-
|''[[Colchicum autumnale]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Colchicaceae]]||[[Datoteka:Őszi kikerics.jpg|150px]]
|-
|''[[Colchicum kochii]]'' / ''C. haynaldii'' &lt;small&gt;Parl.&lt;/small&gt;||[[Colchicaceae]] ||[[Datoteka:Colchicum_haynaldii_in_Corfu.jpg|150px]]
|-
|''[[Colchicum neapolitanum]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Colchicaceae]]||
|-
|''[[Colchicum visianii]]'' &lt;small&gt;Parl. &lt;/small&gt;||[[Colchicaceae]]||[[Datoteka:Colchicum_haynaldii_in_Corfu.jpg|150px]]
|-
|''[[Convallaria majalis]]'' &lt;small&gt;L. &lt;/small&gt;||[[Asparagaceae]]||[[Datoteka:Convallaria majalis l.jpg|150px]]
|-
|''[[Colutea arborescens]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Fabaceae]]||[[Datoteka: 20140515Colutea_arborescens02.jpg|150px]]
|-
|''[[Comarum palustre]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Rosaceae]]||[[Datoteka:Potentilla palustris Sturm20.jpg|150px]]
|-
|''[[Conium maculatum]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Apiaceae]]||[[Datoteka:Conium.jpg|150px]]
|-
|''[[Convallaria majalis]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Asparagaceae]]||[[Datoteka:Convallaria majalis 0002.JPG|150px]]
|-
|''[[Convolvulus althaeoides]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Convolvulaceae]]||
|-
|''[[Convolvulus arvensis]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Convolvulaceae]]||[[Datoteka:Convolvulus arvensis.jpg|150px]]
|-
|''[[Convolvulus cantabrica]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Convolvulaceae]]||[[Datoteka:Convolvulaceae_-_Concolvulus_cantabrica-1.JPG|150px]]
|-    
|''[[Convolvulus cneorum]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Convolvulaceae]]||[[Datoteka:Convolvulus-cneorum-20080320-2.JPG|150px]]     
|-
|''[[Convolvulus lineatus]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Convolvulaceae]]||[[Datoteka:Convolvulus_lineatus_1.JPG|150px]]      
|-
|''[[Convolvulus sabatius]]'' &lt;small&gt;Viv.&lt;/small&gt;||[[Convolvulaceae]]||[[Datoteka:Convolvulus_sabatius_01_ies.jpg|150px]]    
|-
|''[[Convolvulus tricolor]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Convolvulaceae]]||[[Datoteka:Convolvulus_tricolor.jpg|150px]] 
|-
|''[[Corallorrhiza trifida]]'' &lt;small&gt;Chätel&lt;/small&gt;||[[Orchidaceae]]||[[Datoteka:Corallorrhiza_trifida_02_mg-k.jpg|150px]]
|-
|''[[Coreopsis grandiflora]]'' &lt;small&gt;Hogg ex Sweet&lt;/small&gt; || [[Unesena vrsta]]-[[Asteraceae]]||[[Datoteka:Coreopsis grandiflora HRM.jpg|150px]]
|-
|''[[Cornus alba]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; || [[Unesena vrsta]] - [[Cornaceae]]||[[Datoteka:Cornus alba a2.jpg|150px]]
|-
|''[[Cornus hungarica]]'' &lt;small&gt;Kárpáti&lt;/small&gt; ||[[Cornaceae]]||
|-
|''[[Cornus mas]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Cornaceae]]||[[Datoteka:Cornus_mas_Sturm40.jpg|150px]]
|-
|''[[Cornus sanguinea]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||Cornaceae||[[Datoteka:Cornus sanguinea Sturm39.jpg|150px]]
|-
|''[[Coronilla coronata]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;
|- 
|''[[Coronilla elegans]]'' &lt;small&gt;Pancic&lt;/small&gt;||[[Fabaceae]]||[[Datoteka:В'язіль_стрункий.JPG|150px]] 
|-
|''[[Coronilla emerus]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Fabaceae]]||[[Datoteka:Hippocrepis_emerus_2_RF.jpg|150px]]    
|-
|''[[Coronilla emerus]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ssp. ''emeroides'' &lt;small&gt;Boiss. et Spruner &lt;/small&gt; ||[[Fabaceae]]||   
|-
|''[[Coronilla emerus]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ssp. ''emerus'' ||[[Fabaceae]]||[[Datoteka:CORONILLA_EMERUS_-_FONTANET_-_IB-211_%28Carolina_boscana%29.JPG|150px]]
|-    
|''[[Coronila coronata]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Fabaceae]]||[[Datoteka:Coronilla_coronata0_eF.jpg|150px]]
|-
|''[[Coronilla juncea]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Fabaceae]]||[[Datoteka:Coronilla_juncea-1.jpg|150px]]
|-     
|''[[Coronilla scorpioides]]'' &lt;small&gt;(L.) W. D. J. Koch&lt;/small&gt;||[[Fabaceae]]||[[Datoteka:Coronilla scorpioides kz02.jpg|150px]]
|-     
|''[[Coronilla vaginalis]]'' &lt;small&gt;Lam.&lt;/small&gt; var. ''hercegovinica'' &lt;small&gt;(Freyn) Asch.et Gr.&lt;/small&gt;||[[Fabaceae]]||[[Datoteka:Coronilla_vaginalis_RF.jpg|150px]] 
|-     
|''[[Coronilla valentina]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Fabaceae]]||[[Datoteka:Coronilla_valentina_170208.jpg|150px]] 
|-
|''[[Coronilla valentina]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ssp. ''glauca'' &lt;small&gt;(L.) Batt.&lt;/small&gt;||[[Fabaceae]]||[[Datoteka:Coronilla_valentina_Plant_DehesaBoyaldePuertollano.jpg|150px]]     
|-
|''[[Coronilla valentina]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ssp. ''valentina''||[[Fabaceae]]||[[Datoteka:Coronilla_valentina_DehesaBoyalcloseup.jpg|150px]]
|-     
|''[[Coronilla varia]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Fabaceae]]||[[Datoteka:Securigera_varia_20070630w.JPG|150px]]   
|-
|''[[Corydalis acaulis]]'' &lt;small&gt;(Wulfen) Pers.&lt;/small&gt;||[[Papaveraceae]]|||
|-
|''[[Corydalis bulbosa]]'' &lt;small&gt;(L.) DC.&lt;/small&gt;||[[Papaveraceae]]||[[Datoteka:Corydalis_solida_240406a.jpg|150px]]    
|-
|''[[Corydalis bulbosa]]'' &lt;small&gt;(L.) DC.&lt;/small&gt; &lt;br&gt;ssp. ''blanda'' &lt;small&gt;(Schott) Charter&lt;/small&gt; ||[[Papaveraceae]]||[[Datoteka:Corydalis_solida_240406.jpg|150px]]
|-
|''[[Corydalis bulbosa]]'' &lt;small&gt;(L.) DC.&lt;/small&gt; ssp. ''bulbosa''||[[Papaveraceae]]||[[Datoteka:Corydalis_solida_'George_Baker'_090325.jpg|150px]]    
|-
|''[[Corydalis bulbosa]]'' &lt;small&gt;(L.) DC.&lt;/small&gt; &lt;br&gt;ssp. ''blanda'' &lt;small&gt;(Schott) Charter&lt;/small&gt;||[[Papaveraceae]]||[[Datoteka:Corydalis_solida_a2.jpg|150px]]
|-
|''[[Corydalis bulbosa]]'' &lt;small&gt;(L.) DC.&lt;/small&gt; ssp. ''marschalliana'' &lt;small&gt;(Pallas) Charter&lt;/small&gt;||[[Papaveraceae]]||[[Datoteka:Corydalis_solida_Sturm44.jpg|150px]]    
|-
|''[[Corydalis intermedia]]'' &lt;small&gt;(L.) Mérat&lt;/small&gt;||[[Papaveraceae]]||[[Datoteka:Corydalis_intermedia1.jpg|150px]]    
|-
|''[[Corydalis ochroleuca]]'' &lt;small&gt;Koch&lt;/small&gt; ssp. ''leiosperma''&lt;small&gt;(Conr.) Hayek&lt;/small&gt;||[[Papaveraceae]]||[[Datoteka:Corydalis_lineariloba_var_papilligera2.jpg|150px]] 
|-
|''[[Corydalis pumila]]'' &lt;small&gt;((Host) Rchb.&lt;/small&gt;||[[Papaveraceae]]||[[Datoteka:Corydalis_pumila_kz3.jpg|150px]]    
|-
|''[[Corydalis solida]]'' &lt;small&gt;(L.) Clairv.&lt;/small&gt;||[[Papaveraceae]]||[[Datoteka:Corydalis_solida_240406a.jpg|150px]]
|-     
|''[[Corydalis solida]]'' &lt;small&gt;(L.) Swartz &lt;/small&gt;&lt;br&gt;ssp. ''oligantha'' &lt;small&gt;(Trinajstić) Greuter et Burdet&lt;/small&gt; ||[[Papaveraceae]]||[[Datoteka:Corydalis_solida_-_Bois_d'Havré_(1).jpg|150px]] 
|-
|''[[Corydalis solida]]'' &lt;small&gt;(L.) Swartz&lt;/small&gt;ssp. ''solida''||[[Papaveraceae]]||[[Datoteka:Corydalis_solida_240406.jpg|150px]]
|-
|''[[Corynephorus canescens]]'' &lt;small&gt;(L.) P.Beauv.&lt;/small&gt;||[[Poaceae]] ||[[Datoteka:Corynephorus.JPG|150px]]
|-     
|''[[Corydalis cava]]'' &lt;small&gt;(L.) Schweigg. &amp; Körte&lt;/small&gt;||[[Papaveraceae]]||[[Datoteka:HohlknolligerLerchensporn.JPG|150px]]
|-
|''[[Corydalis intermedia]]'' &lt;small&gt;(L.) Mérat&lt;/small&gt;||[[Papaveraceae]]||[[Datoteka:Corydalis intermedia1.jpg|150px]]
|-
|''[[Corydalis solida]]'' &lt;small&gt;(L.) Clairv.&lt;/small&gt;||[[Papaveraceae]]||[[Datoteka:Corydalis solida 240406a.jpg|150px]]
|-
|''[[Corylus avellana]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Betulaceae]]||[[Datoteka:Nüsse der Gemeinen Hasel.JPG|150px]]
|-
|''[[Corylus colurna]]'' &lt;small&gt;L. &lt;/small&gt;||[[Betulaceae]]||[[Datoteka:TurkHazel.jpg|150px]]
|-
|''[[Corylus x intermedia]]'' &lt;small&gt;Lodd. &lt;/small&gt;||[[Betulaceae]]||
|-
|''[[Cota tinctoria]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Asteraceae]]||[[Datoteka:Anthemis April 2009-1.jpg|150px]]
|-
|''[[Cotinus coggygria]]'' &lt;small&gt;Scop.&lt;/small&gt;||[[Anacardiaceae]]||[[Datoteka:Cotinus coggygria5.jpg|150px]]
|-
|''[[Cotoneaster laxiflorus]]'' &lt;small&gt;J.Jacq. ex Lindl.&lt;/small&gt;||[[Rosaceae]]||[[Datoteka:Cotoneaster niger P13.jpg|150px]]
|-
|''[[Crassula aquatica]]'' &lt;small&gt;(L.) Schönland&lt;/small&gt; ||[[Crassulaceae]]||[[Datoteka:Crassula aquatica.jpg|150px]]
|-
|''[[Crataegus media]]'' &lt;small&gt;Bechst.&lt;/small&gt;||[[Rosaceae]]||
|-
|''[[Crataegus laevigata]]''&lt;small&gt;(Poir.) DC.&lt;/small&gt;||[[Rosaceae]]||[[Datoteka:Illustration_Crataegus_laevigata1.jpg|150px]]
|-
|''[[Crataegus macrocarpa]]'' &lt;small&gt;Hegetschw.&lt;/small&gt;||[[Rosaceae]]''||
|-
|''[[Crataegus microphylla]]'' &lt;small&gt;Jacq.&lt;/small&gt;||[[Rosaceae]]||
|-
|''[[Crataegus monogyna]]'' &lt;small&gt;Jacq.&lt;/small&gt;||[[Rosaceae]]||[[Datoteka:Glog.jpg|150px]]
|-
|''[[Crataegus nigra]]'' &lt;small&gt;Waldst. et Kit. &lt;/small&gt;||[[Rosaceae]]||[[Datoteka:Crataegus_nigra.jpg|150px]]
|-
|''[[Crataegus pentagyna]]'' &lt;small&gt;Waldst.et Kit. ex Willd.&lt;/small&gt;||[[Rosaceae]]||[[Datoteka:Crataegus_pentagyna_FruitsLeaves_BotGardBln0906.JPG|150px]]
|-
|''[[Crataegus rhipidophylla]]'' &lt;small&gt;Gand.&lt;/small&gt; ||[[Rosaceae]]|| [[Datoteka:Crataegus-rhipidophylla-fruit.jpg|150px]]
|-
|''[[Crategus subsphaericea]]''  &lt;small&gt;Gand.&lt;/small&gt;||[[Rosaceae]]||
|-
|''[[Crepis alpestris]]'' &lt;small&gt;(Jacq.) Tausch&lt;/small&gt;  ||[[Asteraceae]]||   
|-
|''[[Crepis aurea]]'' &lt;small&gt;(L.) Cass. &lt;/small&gt;||[[Asteraceae]]||   
|-     
|''[[Crepis aurea]]'' &lt;small&gt;(L.) Cass.&lt;/small&gt; ssp. ''aurea''||[[Asteraceae]]||   
|-     
|''[[Crepis aurea]]'' &lt;small&gt;(L.) Cass.&lt;/small&gt; (incl. ''Crepis bosniaca'' &lt;small&gt;K. Maly&lt;/small&gt;||[[Asteraceae]]||[[Datoteka:Crepis aurea ENBLA01.jpg|150px]]
|-
|''[[Crepis aurea]]'' &lt;small&gt;(L.) Cass.&lt;/small&gt; ssp. ''glabrescens'' &lt;small&gt;(Caruel) Arcang.&lt;/small&gt; ||[[Asteraceae]]||       
|-
|''[[Crepis biennis]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; || [[Asteraceae]]||[[Datoteka:Crepis biennis Sturm54.jpg|150px]]
|-     
|''[[Crepis blavii]]'' syn. ''C. panonica''&lt;small&gt; (Aschers.) Stadlm. &lt;/small&gt;||[[Asteraceae]]||[[Datoteka:Crepis_pannonica_sl12.jpg|150px]]
|-
|''[[Crepis bocconei]]'' &lt;small&gt;P. D. Sell&lt;/small&gt;||[[Asteraceae]]||   
|-  
|''[[Crepis bursifolia]]''&lt;small&gt; L.&lt;/small&gt;  ||[[Asteraceae]]||     
|- 
|''[[Crepis capillaris]]'' &lt;small&gt;(L.) Wallr.&lt;/small&gt;||[[Asteraceae]]||[[Datoteka:Crepis capillaris 2005.07.10 09.09.34.jpg|150px]]  
|- 
|''[[Crepis chondrilloides]]'' &lt;small&gt;Jacq. &lt;/small&gt;||[[Asteraceae]]||[[Datoteka: Crepis chondrilloides 1.jpg|150px]]  
|-    
|''[[Crepis conyzifolia]]'' &lt;small&gt;(Gouan) A. Kern.&lt;/small&gt; ||[[Asteraceae]]||   
|-    
|''[[Crepis dinarica]]'' &lt;small&gt;(Beck) Siljak-Yakovlev et Wraber&lt;/small&gt;||[[Asteraceae]]||[[Datoteka:Blaugras-_und_Nacktriedrasen_(Elyno-Seslerietea)_Verband_Crepidetalia_dinaricae_Ordnung_Oxytropidion_dinaricae_Orjen2.jpg|150px]]
|-
|''[[Crepis dioscoridis]]'' &lt;small&gt;L. &lt;/small&gt;||[[Asteraceae]]||        
|-
|''[[Crepis foetida]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Asteraceae]]|| [[Datoteka:Crepis foetida 1.jpg|150px]]
|-     
|''[[Crepis foetida]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ssp. ''foetida''||[[Asteraceae]]||   
|-     
|''[[Crepis foetida]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ssp. ''rhoeadifolia'' &lt;small&gt;(M. Bieb.) Čelak. &lt;/small&gt;||[[Asteraceae]]||   
|-   
|''[[Crepis jacquinii]]'' &lt;small&gt;Tausch&lt;/small&gt; ||[[Asteraceae]]||   
|-    
|''[[Crepis jacquinii]]'' &lt;small&gt;Tausch&lt;/small&gt; ssp. kerneri &lt;small&gt;(Rech. f.) Merxm. &lt;/small&gt; ||[[Asteraceae]]||   
|-    
|''[[Crepis kerneri]]'' &lt;small&gt;Rechinger fil.&lt;/small&gt;||[[Asteraceae]]||
|-
|''[[Crepis x malyi]]'' &lt;small&gt;Stadlm.&lt;/small&gt;||[[Asteraceae]]||
|-
|''[[Crepis mollis]]'' &lt;small&gt;(Jacq.) Asch.&lt;/small&gt;||[[Asteraceae]]||[[Datoteka:Crepis mollis.jpg|150px]]  
|-
|''[[Crepis neglecta]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Asteraceae]]||   
|-    
|''[[Crepis neglecta]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ssp. ''neglecta'' ||[[Asteraceae]]||   
|-   
|''[[Crepis nicaeensis]]'' &lt;small&gt;Pers.&lt;/small&gt;  ||[[Asteraceae]]||   
|-   
|''[[Crepis paludosa]]'' &lt;small&gt;(L.) Moench&lt;/small&gt; ||[[Asteraceae]]||[[Datoteka:Crepis paludosa Sturm55.jpg|150px]]  
|-    
|''[[Crepis pannonica]]'' &lt;small&gt;(Jacq.) K. Koch&lt;/small&gt; ||[[Asteraceae]]||       
|-
|''[[Crepis pantocsekii]]'' &lt;small&gt;(Vis.) Latzel&lt;/small&gt;||[[Asteraceae]]||[[Datoteka:Crepis_pannonica_sl10.jpg|150px]]
|-
|''[[Crepis praemorsa]]'' &lt;small&gt;(L.) Tausch&lt;/small&gt; ssp. ''dinarica (Beck) P. D. Sell ''||[[Asteraceae]]||    
|- 
|''[[Crepis praemorsa]]'' &lt;small&gt;(L.) Walther&lt;/small&gt; ||[[Asteraceae]]||[[Datoteka:Crepis praemorsa (Trauben-Pippau) IMG 0427.JPG|150px]]
|-  
|''[[Crepis praemorsa]]'' &lt;small&gt;(L.) Tausch&lt;/small&gt; ssp. ''praemorsa''||[[Asteraceae]]||       
|-
| ''[[Crepis pulchra]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;  ||[[Asteraceae]]||    
|-  
|''[[Crepis pyrenaica]]'' &lt;small&gt;(L.)&lt;/small&gt;&lt;small&gt;Greuter&lt;/small&gt;||[[Asteraceae]]||   
|-
|''[[Crepis rubra]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Asteraceae]]||     
|-   
|''[[Crepis sancta]]'' &lt;small&gt;(L.) Bornm. &lt;/small&gt;||[[Asteraceae]]||    
|-    
|''[[Crepis setosa]]'' &lt;small&gt;Haller f. &lt;/small&gt; ||[[Asteraceae]]||       
|-
|''[[Crepis succisifolia]]'' &lt;small&gt;(All.) Tausch&lt;/small&gt;  ||[[Asteraceae]]||      
|-
|''[[Crepis tectorum]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Asteraceae]]||[[Datoteka:Illustration Crepis tectorum0.jpg|150px]]
|-
|''[[Crepis tectorum]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ssp. ''tectorum'' ||[[Asteraceae]]||    
|-
|''[[Crepis vesicaria]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Asteraceae]]||      
|-
|''[[Crepis vesicaria]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ssp. ''taraxacifolia'' &lt;small&gt;(Thuill.) Thell.&lt;/small&gt;||[[Asteraceae]]||   
|-     
|''[[Crepis vesicaria]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ssp. ''vesicaria'' ||[[Asteraceae]]||   
|-    
|''[[Crepis zacintha]]'' &lt;small&gt;(L.) Loisel.&lt;/small&gt;||[[Asteraceae]]||   
|-
|''[[Crocus biflorus]]'' &lt;small&gt;Mill. &lt;/small&gt;||[[Iridaceae]]||[[Datoteka:Crocus_biflorus_03.jpg|150px]]
|-
|''[[Crocus chrysanthus]]'' &lt;small&gt;(Herb.) Herb. &lt;/small&gt;||[[Iridaceae]]||[[Datoteka:20140220Crocus chrysanthus1.jpg|150px]]
|-
|''[[Crocus dalmaticus]]'' &lt;small&gt;Vis. &lt;/small&gt;||[[Iridaceae]]||[[Datoteka:Crocus dalmaticus GotBot 2016.jpg|150px]]
|-
|''[[Crocus tommasinianus]]'' &lt;small&gt;Herb. &lt;/small&gt; ||[[Iridaceae]]||[[Datoteka:Crocus tommasinianum1UME.jpg|150px]]
|-
|''[[Crypsis alopecuroides]]'' &lt;small&gt;(Piller &amp; Mitterp.) Schrad.&lt;/small&gt;||[[Poaceae]]|| [[Datoteka:Crypsis alopecuroides.jpg|150px]]
|-
|''[[Cuscuta epilinum]]'' &lt;small&gt;Weihe&lt;/small&gt; [[Unesena vrsta]]||Convolvulaceae||[[Datoteka:Cuscuta epilinum vlaswarkruid.jpg|150px]]
|-
|''[[Cuscuta epithymum]]'' &lt;small&gt;(L.) L.&lt;/small&gt; ||[[Convolvulaceae]]||[[Datoteka:Cuscuta epithymum1.jpg|150px]]
|-
|''[[Cuscuta europaea]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Convolvulaceae]]||[[Datoteka:Cuscuta europaea (on Urtica dioica).jpg|150px]]
|-
|''[[Cuscuta lupuliformis]]'' &lt;small&gt;Krock.&lt;/small&gt; ||[[Convolvulaceae]]||[[Datoteka:Cuscuta lupuliformis kz1.jpg|150px]] 
|-
|''[[Cyanus montanus]]'' &lt;small&gt;(L.) Hill&lt;/small&gt;||[[Asteraceae]]||
|-
|''[[Cyclamen hederifolium]]'' / ''neapolitanum''&lt;small&gt;Ten. &lt;/small&gt; ||[[Primulaceae]]||[[Datoteka:Cyclamen hederifolium - October 24.jpg|150px]]
|-
|''[[Cyclamen purpurascens]]'' &lt;small&gt;Mill. &lt;/small&gt;||[[Primulaceae]]||[[Datoteka:Cyclamen-purpurascens-Alpenveilchen.jpg|150px]]
|-
|''[[Cyclamen repandum]]'' &lt;small&gt;Sibth. et Sm. &lt;/small&gt;||[[Primulaceae]]||[[Datoteka:Cyclamen repandum.jpg|150px]]
|-
|''[[Cymbalaria muralis]]'' &lt;small&gt;P. Gaertn. , B. Mey. &amp; Scherb.&lt;/small&gt;||[[Plantaginaceae]]||[[Datoteka:Cymbalaria_muralis_002.JPG|150px]]
|-
|''[[Cypripedium calceolus]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;  ||[[Orchidaceae]] || [[Datoteka:Cypripedium calceolus wiki mg-k01.jpg|150px]]
|-
|''[[Cynanchum huteri]]'' &lt;small&gt;(Vis. et Asch.) &lt;/small&gt;||[[Apocynaceae]]||
|-
|''[[Cynoglossum officinale]]'' ''velebiticum'' &lt;small&gt;Borb. ex K. Maly&lt;/small&gt; ||[[Boraginaceae]]||[[Datoteka: Cynoglossum officinale W.jpg |150px]]
|-
|''[[Cynoglossum officinale]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Boraginaceae]]|| [[Datoteka:Illustration Cynoglossum officinale0.jpg|150px]]
|-
|''[[Cyperus brevifolius]]'' &lt;small&gt;(Rottb.) Hassk. &lt;/small&gt; ||[[Cyperaceae]]||[[Datoteka:Kyllinga_brevifolia(ヒメクグ).jpg|150px]]
|-
|''[[Cyperus capitatus]]'' &lt;small&gt;Vand. &lt;/small&gt; ||[[Cyperaceae]]||[[Datoteka:Cyperus_capitatus_Sousse_2009.jpg|150px]]    
|-
|''[[Cyperus difformis]]'' &lt;small&gt;L. &lt;/small&gt; ||[[Cyperaceae]]||[[Datoteka:Starr_030807-9003_Cyperus_difformis.jpg|150px]]     
|-
|''[[Cyperus eragrostis]]'' &lt;small&gt;Lam. &lt;/small&gt;||[[Cyperaceae]]||[[Datoteka:Cyperus_eragrostis_goldengatepark.jpg|150px]]     
|-
|''[[Cyperus esculentus]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Cyperaceae]]||[[Datoteka:Chufa.jpg|150px]]    
|-
|''[[Cyperus flavescens]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Cyperaceae]]||[[Datoteka:Pradera5.jpg|150px]]    
|-
|''[[Cyperus fuscus]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Cyperaceae]]||[[Datoteka:CyperusFuscus.jpg|150px]]  
|-
|''[[Cyperus glaber]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;  ||[[Cyperaceae]]||[[Datoteka:Cyperus_glaber_-_Bergianska_trädgården_-_Stockholm,_Sweden_-_DSC00550.JPG|150px]]    
|-
|''[[Cyperus glomeratus]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Cyperaceae]]||[[Datoteka:Cyperus_glomeratus,_Kuban'_River,_Ust'-Labinsk_01.jpg|150px]]     
|-
|''[[Cyperus longus]]'' &lt;small&gt;L. &lt;/small&gt;  ||[[Cyperaceae]]||[[Datoteka:Cyperus_longus_Ypey52.jpg|150px]]   
|-
|''[[Cyperus michelianus]]'' &lt;small&gt;(L.) Delile&lt;/small&gt;||[[Cyperaceae]]||[[Datoteka:Dichostylis micheliana, Kuban' River, Ust'-Labinsk 02.jpg|150px]]    
|-
|''[[Cyperus michelianus]]'' &lt;small&gt;(L.) Link&lt;/small&gt; ssp. ''michelianus''||[[Cyperaceae]]||[[Datoteka: Cyperaceae_spp_Sturm2.jpg|150px]]  
|-
|''[[Cyperus pannonicus]]'' &lt;small&gt;Jacq. &lt;/small&gt; ||[[Cyperaceae]]|| [[Datoteka:Deutschlands_flora_in_abbildungen_nach_der_natur_(13085343803).jpg|150px]]   
|-
|''[[Cyperus rotundus]]'' &lt;small&gt;L. &lt;/small&gt; ||[[Cyperaceae]]||[[Datoteka:Nutgrass_Cyperus_rotundus02.jpg|150px]]
|-
|''[[Cyperus serotinus]]'' &lt;small&gt;Rottb. &lt;/small&gt;  ||[[Cyperaceae]]||   
|-
|''[[Cypripedium calceolus]] &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Orchidaceae]]||[[Datoteka:Cleaned-Cypripedium_calceolus_guckusko.jpg|150px]]
|-
|''[[Cynosurus cristatus]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Poaceae]]||[[Datoteka:Cynosurus cristatus.jpg|150px]]
|-
|''[[Cypripedium calceolus]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Orchidaceae]]||[[Datoteka:Cypripedium_calceolus_wiki_mg-k01.jpg|150px]]
|-
|''[[Cytisus austriacus]] ||[[Fabaceae]]||[[Datoteka:Chamaecytisus_austriacus_(Öst-Zwerggeißklee)_IMG_24612.JPG|150px]]
|-
|''[[Cytisus bosniacus]]'' &lt;small&gt;G. Beck&lt;/small&gt;||[[Fabaceae]]||
|-
|''[[Cytisus ciliatus]]	&lt;small&gt;(Wahlenb.) Rothm.&lt;/small&gt;||[[Fabaceae]]||[[Datoteka:Cytisus_villosus_3.jpg|150px]]
|-
|''[[Cytisus hirsutus]]	&lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Fabaceae]]||[[Datoteka:Fabaceae_-_Chamaecytisus_hirsutus-1.JPG|150px]]
|-
|''[[Cytisus nigricans]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Fabaceae]]|| [[Datoteka:Cytisus nigricans sl7.jpg|150px]]
|-
|''[[Cytisus ruthenicus]]'' &lt;small&gt;Wol.&lt;/small&gt; ||[[Fabaceae]]|| [[Datoteka:Chamaecytisus ruthenicus (in bloom).jpg|150px]]
|-
|''[[Cytisus scoparius]]'' &lt;small&gt;(L.) Link&lt;/small&gt; ||[[Fabaceae]]||[[Datoteka:Cytisus scoparius - Köhler–s Medizinal-Pflanzen-200.jpg|150px]]
|}

==D==
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
! style=&quot;background:lightgreen&quot;|Vrsta
! style=&quot;background:lightgreen&quot;|Porodica
! style=&quot;background:lightgreen&quot;|Slika
|-
|''[[Dactylis glomerata]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Poaceae]]|| [[Datoteka:DactylisGlomerata.jpg|150px]]
|-
|''[[Dactylorhiza cordigera]]''&lt;small&gt; (Soó) Fries&lt;/small&gt;&lt;br&gt;''D. c.'' ssp. ''bosniaca'' &lt;small&gt;(Beck) Soó&lt;/small&gt;||[[Orchidaceae]]||[[Datoteka:Dactylorhiza cordigera ssp. pindica Griechenland 638 6.6.jpg|150px]] 
|-
|''[[Dactylorhiza incarnata]]'' &lt;small&gt;(L.) Soó&lt;/small&gt; &lt;br/&gt; (''Dactylorhiza ochroleuca'') || [[Orchidaceae]]||[[Datoteka:Dactylorhiza incarnata - kahkjaspunane sõrmkäpp Pakri.jpg|150px]]
|-
|''[[Dactylorhiza maculata]]'' &lt;small&gt;(L.) Soó&lt;/small&gt; ||[[Orchidaceae]]||[[Datoteka:Gevlekte orchis. Orchis (Dactylorhiza maculata subsp. Maculata) 01.JPG|150px]]
|-
|''[[Dactylorhiza majalis]]'' &lt;small&gt;(Rchb.) P.F.Hunt &amp; Summerh.&lt;/small&gt; || [[Orchidaceae]]|| [[Datoteka:Dactylorhiza majalis LC0269.jpg|150px]]
|-
|''[[Dactylorhiza saccifera]]'' syn. ''D. incarnata''&lt;small&gt;(Brongniart) Soó&lt;/small&gt;||[[Orchidaceae]]||[[Datoteka:Dactylorhiza incarnata 150508.jpg|150px]]
|-
|''[[Dactylorhiza sambucina]]'' &lt;small&gt;(L.) Soó&lt;/small&gt; ||[[Orchidaceae]] ||[[Datoteka:Dactylorhiza sambucina pink NRM.jpg|150px]]
|-
|''[[Dactylorhiza traunsteineri]]'' &lt;small&gt;(Saut. ex Rchb.) Soó&lt;/small&gt; ||[[Orchidaceae]]|| [[Datoteka:Dactylorhiza traunsteineri 060705.jpg|150px]]
|-
|''[[Dactylorhiza viridis]]'' &lt;small&gt;(L.) R.M.Bateman, Pridgeon &amp; M.W.Chase&lt;/small&gt; &lt;br/&gt; (syn. ''Coeloglossum viride'') ||[[Orchidaceae]]||[[Datoteka:Dactylorhiza viridis (flowers).jpg|150px]]
|-
|''[[Danthonia decumbens]]'' &lt;small&gt;(L.) DC.&lt;/small&gt; ||[[Poaceae]]|| [[Datoteka:Danthonia.decumbens.jpg|150px]]
|-
|''[[Daphne blagayana]]'' &lt;small&gt;Freyer&lt;/small&gt;||[[Thymelaeaceae]]||[[Datoteka:Remenik.jpg|150px]]
|-
|''[[Daphne cneorum]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Thymelaeaceae]]|||[[Datoteka:Daphne cneorum.JPG|150px]]
|-
|''[[Daphne laureola]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Thymelaeaceae]]||[[Datoteka:Daphne laureola 8703.jpg|150px]]
|-
|''[[Daphne malyana]]'' &lt;small&gt;Blečić&lt;/small&gt;||[[Thymelaeaceae]]||
|-
|''[[Daphne mezereum]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Thymelaeaceae]]||[[Datoteka:Daphne mezereum4.jpg|150px]]
|-
|''[[Daphne oleoides]]'' &lt;small&gt;Schreb.&lt;/small&gt;||[[Thymelaeaceae]]||[[Datoteka: Putoria_calabrica_EnfoqueFlores_2010-7-17_SierradeAlfacar.jpg|150px]]
|-
|''[[Daucus carota]]'' &lt;small&gt;L. &lt;/small&gt;||[[Apiaceae]]||[[Datoteka:Daucus carota.jpg|150px]]
|-
|''[[Daucus guttatus]]'' &lt;small&gt;Sibth. et Sm. DC.&lt;/small&gt; &lt;br&gt;(incl. ''E. hercegovinicus'' &lt;small&gt;K. Maly&lt;/small&gt;)||[[Apiaceae]]||
|-
|''[[Delphinium consolida]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Ranunculaceae]]|| [[Datoteka:Consolida regalis 030705.jpg|150px]]
|-
|''[[Delphinium elatum]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Ranunculaceae]]||[[Datoteka:Vild Stormhatt närbild-Meänmaa.JPG|150px]]
|-
|''[[Delphinium fissum]]'' &lt;small&gt;Waldst. et Kit.&lt;/small&gt;||[[Ranunculaceae]]||[[Datoteka:Delphinium fissum24062003 fleurs.JPG|150px]]
|-
|''[[Deschampsia cespitosa]]'' &lt;small&gt;(L.) P.Beauv.&lt;/small&gt; ||[[Poaceae]] || [[Datoteka:DeschampsiaCesp.jpg|150px]]
|-
|''[[Deschampsia flexuosa]]'' &lt;small&gt;(L.) Trin.&lt;/small&gt; ||[[Poaceae]]||[[Datoteka:Deschampsia.flexuosa.jpg|150px]]
|-
|''[[Descurainia sophia]]'' &lt;small&gt;(L.) Webb ex Prantl&lt;/small&gt;||[[Brassicaceae]]||[[Datoteka:Descurainia sophia eF.jpg|150px]]
|-
|''[[Dianthus arenarius]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Caryophyllaceae]]||[[Datoteka:Sandnejlika2 malarhusen.jpg|150px]]
|-
|''[[Dianthus armeria]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Caryophyllaceae]]||[[Datoteka:Dianthus armeria.jpg|150px]]
|-
|''[[Dianthus barbatus]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Caryophyllaceae]]||[[Datoteka:Dianthus barbatus1.jpg|150px]]
|-
|''[[Dianthus borbasii]]'' &lt;small&gt;Vandas&lt;/small&gt; ||[[Caryophyllaceae]]||[[Datoteka:Dianthus borbasii 001 GotBot 2016.jpg|150px]]
|-
|''[[Dianthus carthusianorum]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Caryophyllaceae]]||
|-
|''[[Dianthus croaticus]]'' &lt;small&gt;Borbas&lt;/small&gt;||[[Caryophyllaceae]]||[[Datoteka:Dianthus giganteus ssp croaticus cvijet 080509.jpg|150px]]
|-
|''[[Dianthus deltoides]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Caryophyllaceae]]||[[Datoteka:0 Dianthus deltoides alpinus - Yvoire.JPG|150px]]
|-
|''[[Dianthus freyni]]''&lt;sup&gt;E&lt;/sup&gt; ||[[Caryophyllaceae]]||[[Datoteka:Frejnov karanfil - Prenj.JPG|150px]]
|-
|-[[Dianthus freynii]]'' &lt;small&gt;Vandas&lt;/small&gt;||[[Caryophyllaceae]]||[[Datoteka:Frejnov karanfil - Prenj.JPG|150px]]
|-
|''[[Dianthus integer]]	&lt;small&gt;Vis.&lt;/small&gt;||[[Caryophyllaceae]]||
|-
|''[[Dianthus knappii]]'' / ''balbisii'' &lt;small&gt;(Pant.) Asch. et Kanitz&lt;/small&gt; ||[[Caryophyllaceae]]||[[Datoteka:Caryophyllaceae - Dianthus balbisii.JPG|150px]]
|-
|''[[Dianthus nodosus]]'' / ''sylvestris'' &lt;small&gt;Tausch&lt;/small&gt; ||[[Caryophyllaceae]]||[[Datoteka:Dianthus_sylvestris.JPG|150px]]
|-
|''[[Dianthus petreus]]'' &lt;small&gt;Waldst. et Kit.&lt;/small&gt;||[[Caryophyllaceae]]||[[Datoteka:Dianthus_petraeus.jpg|150px]]
|-
|''[[Dianthus prenjus]]'' / ''alpinus'' &lt;small&gt;G. Beck&lt;/small&gt;||[[Caryophyllaceae]]||[[Datoteka:Schneeberg - flower.jpg|150px]]
|-
|''[[Dianthus sanguineus]]'' &lt;small&gt;Vis. &lt;/small&gt;||[[Caryophyllaceae]]||
|-
|''[[Dianthus superbus]]'' &lt;small&gt;L. &lt;/small&gt;||[[Caryophyllaceae]]||[[Datoteka: Dianthus superbus 140805.jpg|150px]]
|-
|''[[Dianthus sylvestris]]'' &lt;small&gt;Wulfen&lt;/small&gt;||[[Caryophyllaceae]]||
|-
|''[[Dianthus tergestinus]]'' &lt;br&gt;(ssp. vrste ''D. sylvestris'' &lt;small&gt;(Rchb.) A. Kern. &lt;/small&gt;)||[[Caryophyllaceae]]||[[Datoteka: Dianthus_sylvestris_070707.jpg|150px]]
|-
|''[[Dictamus albus]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Rutaceae]]||
|-
|''[[Digitalis lanata]]'' &lt;small&gt;Ehrh. &lt;/small&gt;||[[Plantaginaceae]]||[[Datoteka:Digitalis lanata 1.JPG|150px]]
|-
|''[[Digitalis grandiflora]]'' &lt;small&gt;Mill.&lt;/small&gt; ||[[Plantaginaceae]]|| [[Datoteka:Digitalis.jpg|150px]]
|-
|''[[Digitalis lanata]]'' &lt;small&gt;Ehrh.&lt;/small&gt;||[[Plantaginaceae]]||
|-
|''[[Digitaria ischaemum]]'' &lt;small&gt;(Schreb.) Muhl.&lt;/small&gt; ||[[Poaceae]]|| [[Datoteka:Kępa palusznika nitkowatego.jpg|150px]]
|-
|''[[Digitaria sanguinalis]]'' &lt;small&gt;(L.) Scop.&lt;/small&gt; ||[[Poaceae]]||[[Datoteka:Harig vingergras detail plant (Digitaria sanguinalis).jpg|150px]]
|-
|''[[Doronicum orientale]]'' &lt;small&gt;Hoffm.&lt;/small&gt;||[[Asteraceae]]||
|-
|''[[Dioscorea balcanica]]'' ||[[Dioscoreaceae]]||
|-
|''[[Dioscorea communis]]'' &lt;small&gt;(L.) Caddick &amp; Wilkin&lt;/small&gt;&lt;br&gt; syn. ''Tamus communis'' &lt;small&gt;L. &lt;/small&gt;  ||[[Dioscoreaceae]]||   
|-
|''[[Diospyros kaki]]'' &lt;small&gt;L.f.&lt;/small&gt; ||[[Ebenaceae]]||
|-
|''[[Diospyros lotus]]'' &lt;small&gt;L. &lt;/small&gt; ||[[Ebenaceae]]||
|-
|''[[Dipsacum fullonum]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Caprifoliaceae]] ||[[Datoteka:Blühend_Karde.jpg|150px]]
|-
|''[[Dipsacum laciniatus]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Caprifoliaceae]]||[[Datoteka:Dipsacus_laciniatus_inflorescence.jpg|150px]]
|-
|''[[Dipsacum pilosus]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Caprifoliaceae]] ||[[Datoteka:Dipsacus_pilosus01.jpg|150px]]
|-
|''[[Dipsacum sativus]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Caprifoliaceae]] ||[[Datoteka:Dipsacus_sativus_002.JPG|150px]]
|-
|''[[Doronicum grandiflorum]]'' &lt;small&gt;Lam.&lt;/small&gt;||[[Asteraceae]]||[[Datoteka:Gelbe Pflanze vor Wasserfall.jpg|150px]]
|-
|''[[Doronicum hungaricum]]'' &lt;small&gt;Reichenb. fil. &lt;/small&gt;||[[Asteraceae]]||
|-
|''[[Draba aizoides]]'' &lt;small&gt;L. &lt;/small&gt;||[[Brassicaceae]]||[[Datoteka:Draba aizoides a4.jpg|150px]]
|-
|''[[Draba longisiliqua]]'' &lt;small&gt;Schott, Nyman et Kotschy&lt;/small&gt;||[[Brassicaceae]]||[[Datoteka:Draba_longisiliqua_(Cruciferae)_plant.jpg|150px]]
|-
|''[[Draba muralis]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Brassicaceae]]||[[Datoteka:Draba muralis Sturm17.jpg|150px]]
|-
|''[[Draba nemorosa]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Brassicaceae]]||[[Datoteka:Draba nemorosa.JPG|150px]]
|-
|''[[Draba verna]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Brassicaceae]]||[[Datoteka:Erophila-verna140406-800-a.jpg|150px]]
|-
|''[[Dracocephalum ruyschiana]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Lamiaceae]]||[[Datoteka:Dracocephalum ruyschiana 159.jpg|150px]]
|-
|''[[Dracocephalum thymiflorum]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Lamiaceae]]||[[Datoteka:20395598-Dracocephalum thymiflorum.jpg|150px]]
|-
|''[[Doronicum orientale]]'' &lt;small&gt;Hoffm.&lt;/small&gt;||[[Asteraceae]]||
|-
|''[[Dorycnium pentaphyllum]] ||[[Fabaceae]]||
|-
|''[[Drosera anglica]]'' &lt;small&gt;Huds.&lt;/small&gt; || [[Droseraceae]]||[[Datoteka:Drosera anglica ne2.jpg|150px]]
|-
|''[[Drosera intermedia]]'' &lt;small&gt;Hayne&lt;/small&gt;||[[Droseraceae]]||[[Datoteka:Drosera intermedia ne1.jpg|150px]]
|-
|''[[Drosera rotundifolia]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Droseraceae]]||[[Datoteka:Drosera-rotundifolia.jpg|150px]]
|-
|''[[Dryas octopetala]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Rosaceae]]||[[Datoteka:39 Dryas octopetala (2661256260).jpg|150px]]
|-
|''[[Drymocallis rupestris]]'' &lt;small&gt;(L.) Soják&lt;/small&gt; &lt;br /&gt; (syn. ''Potentilla rupestris'') ||[[Rosaceae]]||[[Datoteka:Drymocallis rupestris 1.jpg|150px]]
|-
|''[[Dysphania schraderiana]]'' &lt;small&gt;(Schult.) Mosyakin &amp; Clemants&lt;/small&gt;||[[Amaranthaceae]]||[[Datoteka:Dysphania schraderiana 1.jpg|150px]]
|- 
|}

==E==
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
! style=&quot;background:lightgreen&quot;|Vrsta
! style=&quot;background:lightgreen&quot;|Porodica
! style=&quot;background:lightgreen&quot;|Slika
|-
|''[[Echinochloa crus-galli]]'' &lt;small&gt;(L.) P.Beauv.&lt;/small&gt;||[[Unesena vrsta]] - [[Poaceae]]  || [[Datoteka:Echinochloa crus-galli01.jpg|150px]]
|-
|''[[Echinocystis lobata]]'' &lt;small&gt;(Michx.) Torr. &amp; A.Gray&lt;/small&gt;||  [[Unesena vrsta]] - [[Cucurbitaceae]]||[[Datoteka:Echinocystis lobata1.jpg|150px]]
|-
|''[[Echinops sphaerocefalus]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Asteraceae]]||
|-
|''[[Echium italicum]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Boraginaceae]]||[[Datoteka:Echium_italicum_0006.JPG|150px]]
|-
|''[[Echium rubrum]]'' &lt;small&gt;Jacq.&lt;/small&gt;||[[Boraginaceae]]||[[Datoteka:Echium russicum kz2.jpg|150px]]
|-
|''[[Echium vulgare]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Boraginaceae]]||[[Datoteka:Echium vulgare 2.JPG|150px]]
|-
|''[[Edraianthus dalmaticus]]'' &lt;small&gt;(A.DC.) A.DC. &lt;/small&gt;||[[Campanulaceae]]||
|-
|''[[Edraianthus graminifolius]]'' ||[[Campanulaceae]]||[[Datoteka:Edraianthus montenegrinus.jpg|150px]]
|-
|''[[Edraianthus jugoslavicus]]'' ssp. od ''E. graminifolius'' &lt;small&gt;Lakusic&lt;/small&gt;||[[Campanulaceae]]||[[Datoteka: Edraianthus_graminifolius_01.JPG|150px]]
|-
|''[[Edraianthus murbeckii]]''	&lt;small&gt;Wettst.&lt;/small&gt;||[[Campanulaceae]]||
|-
|''[[Edraianthus niveus]]'' &lt;small&gt;G. Beck&lt;/small&gt;||[[Campanulaceae]]|| 
|-
|''[[Edraianthus pumilio]]''||[[Campanulaceae]]||[[Datoteka: Edraianthus pumilio 2.JPG|150px]]
|-
|''[[Edraianthus serpyllifolius]]'' &lt;small&gt;(Vis.) A.DC.&lt;/small&gt;||[[Campanulaceae]]||[[Datoteka: Edraianthus serpyllifolius.jpg|150px]]
|-
|''[[Edraianthus sutjeskae]]'' &lt;small&gt;Lakušić&lt;/small&gt; ||[[Campanulaceae]]||[[Datoteka:Edraianthus sutjeskae.jpg|150px]] 
|-
|''[[Edraianthus tenuifolius]]'' &lt;small&gt;(Walds. et Kit) A.DC. in&lt;/small&gt;||[[Campanulaceae]]||[[Datoteka:Edraianthus tenuifolius 2.JPG|150px]]
|-
|''[[Elatine alsinastrum]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Elatinaceae]]||[[Datoteka:Fig. 10 Elatine alsinastrum.jpg|150px]]
|-
|''[[Elatine hydropiper]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; || [[Elatinaceae]] ||[[Datoteka:Elatine hydropiper.jpg|150px]]
|-
|''[[Eleocharis acicularis]]'' &lt;small&gt;(L.) Roem. &amp; Schult.&lt;/small&gt;||[[Cyperaceae]]||[[Datoteka:Eleocharis acicularis.jpg|150px]]
|-
|''[[Eleocharis carniolica]]'' &lt;small&gt;Koch&lt;/small&gt;||[[Cyperaceae]]||
|-
|''[[Eleocharis mamillata]]'' &lt;small&gt;(H.Lindb.) H.Lindb.&lt;/small&gt; || [[Cyperaceae]]||[[Datoteka:Eleocharis mamillata Oulu, Finland 14.06.2013.jpg|150px]]
|-
|''[[Eleocharis ovata]]'' &lt;small&gt;(Roth) Roem. &amp; Schult.&lt;/small&gt; || [[Cyperaceae]]|| [[Datoteka:Eleocharis ovata sl16.jpg|150px]]
|-
|''[[Eleocharis palustris]]'' &lt;small&gt;(L.) Roem. &amp; Schult.&lt;/small&gt; ||[[Cyperaceae]]|| [[Datoteka:Eleocharis palustris Prague 2013 1.jpg|150px]]
|-
|''[[Eleocharis quinqueflora]]'' &lt;small&gt;(Hartmann) O.Schwarz&lt;/small&gt;||[[Cyperaceae]]|| [[Datoteka:Eleocharis quinqueflora.jpeg|150px]]
|-
|''[[Eleocharis uniglumis]]'' &lt;small&gt;(Link) Schult.&lt;/small&gt;||[[Cyperaceae]]|| [[Datoteka:EleocharisUniglumis.jpg|150px]]
|-
|''[[Elodea canadensis]]'' &lt;small&gt;Michx.&lt;/small&gt;|| [[Unesena vrsta]] - [[Hydrocharitaceae]] || [[Datoteka:Elodea canadensis nf.jpg|150px]]
|-
|''[[Elodea nuttallii]]'' &lt;small&gt;(Planch.) H.St.John&lt;/small&gt;||[[Unesena vrsta]] - [[Hydrocharitaceae]]||[[Datoteka:ElodeaNuttallii.jpg|150px]]
|-
|''[[Elsholtzia ciliata]]'' &lt;small&gt;(Thunb.) Hyl.&lt;/small&gt;||[[Unesena vrsta]] - [[Lamiaceae]]||[[Datoteka:Elsholtzia ciliata-2.jpg|150px]]
|-
|''[[Elymus caninus]]'' &lt;small&gt;(L.)L.&lt;/small&gt; ||[[Poaceae]]||[[Datoteka:Triticum caesium — Flora Batava — Volume v8.jpg|150px]]
|-
|''[[Elymus hispidus]]'' &lt;small&gt;(Opiz) Melderis&lt;/small&gt;||[[Poaceae]]||[[Datoteka:Elymus hispidus sl1.jpg|150px]]
|-
|''[[Elymus repens]]'' &lt;small&gt;(L.) Gould&lt;/small&gt; ||[[Poaceae]]||[[Datoteka:Illustration Elytrigia repens0.jpg|150px]]
|-
|''[[Elyna myosuroides]]'' &lt;small&gt;(Vill.) Fritsch&lt;/small&gt;||[[Cyperaceae]]||[[Datoteka:Elyna spicata Atlas Alpenflora.jpg|150px]]
|-
|''[[Empetrum hermaphroditum]]'' &lt;small&gt;Hagerup&lt;/small&gt;||[[Ericaceae]]||[[Datoteka:Empetrum_nigrum_a2.jpg|150px]]
|-
|''[[Empetrum nigrum]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Ericaceae]]||[[Datoteka:Empetrum nigrum a2.jpg|150px]]
|-
|''[[Ephedra major]]'' &lt;small&gt;Host&lt;/small&gt;||[[Ephedraceae]]||[[Datoteka:Ephedra nebrodensis Jardín botánico de Valencia 02.JPG|150px]]
|-

|''[[Epilobium collinum]]'' &lt;small&gt;C.C.Gmel.&lt;/small&gt;||[[Onagraceae]]||[[Datoteka:Epilobium collinum.jpg|150px]]
|-
|''[[Epilobium dodonaei]]'' &lt;small&gt;Vill.&lt;/small&gt;||[[Onagraceae]]||[[Datoteka:Chamerion dodonaei.jpg|150px]]
|-
|''[[Epilobium hirsutum]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Onagraceae]]||[[Datoteka:Epilobium hirsutum01.jpg|150px]]
|-
|''[[Epilobium montanum]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Onagraceae]]||[[Datoteka:Epilobium montanum 03 ies.jpg|150px]]
|-
|''[[Epilobium obscurum]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Onagraceae]]||[[Datoteka:Epilobium obscurum T69.1.jpg|150px]]
|-
|''[[Epilobium palustre]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Onagraceae]]||[[Datoteka:Epilobium palustre.jpeg|150px]]
|-
|''[[Epilobium parviflorum]]'' &lt;small&gt;Schreb.&lt;/small&gt;||[[Onagraceae]]||[[Datoteka:Epilobium parviflorum korseby.jpeg|150px]]
|-
|''[[Epilobium pseudorubescens]]'' &lt;small&gt;A.K.Skvortsov&lt;/small&gt;||[[Onagraceae]]||
|-
|''[[Epilobium roseum]]'' &lt;small&gt;(Schreb.) Schreb.&lt;/small&gt;||[[Onagraceae]]||[[Datoteka:Epilobium spp Sturm39.jpg|150px]]
|-
|''[[Epilobium tetragonum]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Onagraceae]]||[[Datoteka:Epilobium tetragonum flower, kantige basterdwederik bloem.jpg|150px]]
|-
|''[[Epimedium alpinum]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Berberidaceae]]||
|-
|''[[Epipactis atrorubens]]'' &lt;small&gt;(Hoffm.) Besser&lt;/small&gt;|| [[Orchidaceae]]|| [[Datoteka:Epipactis atrorubens flowers.jpg|150px]]
|-
|''[[Epipactis helleborine]]'' &lt;small&gt;(L.) Crantz&lt;/small&gt;||[[Orchidaceae]]||[[Datoteka:Epipactis helleborine plant 110703.jpg|150px]]
|-
|''[[Epipactis palustris]]'' &lt;small&gt;(L.) Crantz&lt;/small&gt;||[[Orchidaceae]]||[[Datoteka:Epipactis palustris - soo-neiuvaip.jpg|150px]]
|-
|''[[Epipactis helleborine]]'' &lt;small&gt;(L.) Crantz&lt;/small&gt; ||[[Orchidaceae]]||[[Datoteka:Epipactis helleborine flowers1 220703.jpg|150px]]  
|-
|''[[Epipactis microphylla]]'' &lt;small&gt;(Ehrh.) Sw&lt;/small&gt;||[[Orchidaceae]]||[[Datoteka:Epipactis_microphylla_Saarland_02.jpg|150px]]
|-
|''[[Epipactis palustris]]'' &lt;small&gt;(L.) Cr. &lt;/small&gt;||[[Orchidaceae]]||[[Datoteka:Epipactis_palustris_-_Soo-neiuvaip_Niitvälja.jpg|150px]]
|-
|''[[Epipogium aphyllum]]'' &lt;small&gt;Sw.&lt;/small&gt;||[[Orchidaceae]]||[[Datoteka: Epipogium aphyllum Luxembourg 36.jpg|150px]]
|-
|''[[Eragrostis minor]]'' &lt;small&gt;Host&lt;/small&gt;||[[Unesena vrsta]] - [[Poaceae]]||[[Datoteka:Eragrostis 1ziarnek.jpg|150px]]
|-
|''[[Eragrostis pilosa]]'' &lt;small&gt;(L.) P.Beauv.&lt;/small&gt; || [[Unesena vrsta]] - [[Poaceae]]|| [[Datoteka:Eragrostis pilosa 1.jpg|150px]]
|-
|''[[Eranthis hiemalis]]'' &lt;small&gt;(L.) Salisb&lt;/small&gt;||[[Ranunculaceae]]||[[Datoteka:Winterling-Bluete-70.jpg|150px]]
|-
|''[[Erechtites hieraciifolius]]'' &lt;small&gt;(L.) DC.&lt;/small&gt;|| [[Unesena vrsta]] - [[Asteraceae]]||[[Datoteka:Erechtites hieraciifolius kz2.JPG|150px]]
|-
|''[[Eremogone saxatilis]]'' &lt;small&gt;(L.) Ikonn.&lt;/small&gt;||[[Caryophyllaceae]]||[[Datoteka:Arenaria procera glabra2.jpg|150px]]
|-
|''[[Erica arborea]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Ericaceae]]||[[slika:Erica_arborea_JPG1.jpg|150px]]
|-
|''[[Erica carnea]] &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Ericaceae]]||
|-
|''[[Erica herbacea]]'' &lt;small&gt;L. &lt;/small&gt;||[[Ericaceae]]||[[slika: Erica_carnea_003.JPG|150px]]         
|-
|''[[Erica manipuliflora]]'' &lt;small&gt;Salisb. &lt;/small&gt;   ||[[Ericaceae]]|| [[slika: Erica_manipuliflora.jpg|150px]]
|-    
|''[[Erica multiflora]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Ericaceae]] ||[[slika:Erica_multiflora_002.JPG|150px]]      
|-
|''[[Erigeron acris]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Asteraceae]]||[[Datoteka:Erigeron acris ssp acris.jpeg|150px]]
|-
|''[[Erigeron annuus]]'' &lt;small&gt;(L.) Desf.&lt;/small&gt;||[[Asteraceae]]||
|-
|''[[Erigeron atticus]]'' &lt;small&gt;Vill.&lt;/small&gt;||[[Asteraceae]]||[[Datoteka:Erigerion atticus DSCF1467.JPG|150px]]
|-
|''[[Erigeron michelii]]'' &lt;small&gt;Casso&lt;/small&gt; ||[[Asteraceae]]||[[Datoteka:Erigeron_alpinus06.jpg|150px]]
|-
|''[[Erigeron polymorphus]]'' &lt;small&gt;Scop.&lt;/small&gt; syn. ''uniflorus'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Asteraceae]]||[[Datoteka: Erigeron uniflorus a1.jpg|150px]]
|-
|''[[Erigeron canadensis]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;|| [[Unesena vrsta]] - [[Asteraceae]]||[[Datoteka:Conyza canadensis - Canadian horseweed.jpg|150px]]
|-
|''[[Eriophorum angustifolium]]'' &lt;small&gt;Honck.&lt;/small&gt;||[[Cyperaceae]]||[[Datoteka:Eriophorum.angustifolium.fruit.jpg|150px]]
|-
|''[[Eriophorum gracile]]'' &lt;small&gt;Koch ex Roth&lt;/small&gt;||[[Cyperaceae]] ||[[Datoteka:Eriophorum angustifolium — Flora Batava — Volume v19.jpg|150px]]
|-
|''[[Eriophorum latifolium]]'' &lt;small&gt;Hoppe&lt;/small&gt;||[[Cyperaceae]]||[[Datoteka:Eriophorum latifolium-01-Kaernten-2008-Thomas Huntke.jpg|150px]]
|-
|''[[Eriophorum vaginatum]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Cyperaceae]]||[[Datoteka:Eriophorum-vaginatum.JPG|150px]]
|-
|''[[Erodium cicutarium]]'' &lt;small&gt;(L.) L’Hér.&lt;/small&gt; ||[[Geraniaceae]]||[[Datoteka:20100505 Erodium cicutarium.JPG|150px]]
|-
|''[[Eryngium alpinum]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Apiaceae]]||[[Datoteka:Eryngium alpinum - Bombus hypnorum - Keila.jpg|150px]]
|-
|''[[Eryngium amethystinum]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;  ||[[Apiaceae]]||[[Datoteka:Eryngium_amethistium.jpg|150px]]
|-
|''[[Eryngium campestre]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Apiaceae]]||[[Datoteka:Eryngium campestre 310705b.jpg|150px]]
|- 
|''[[Eryngium creticum]]'' &lt;small&gt;Lam.&lt;/small&gt;   ||[[Apiaceae]]|| [[Datoteka: Eryngium_creticum_011.jpg|150px]]    
|-
|''[[Eryngium maritimum]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Apiaceae]]||[[Datoteka:EryngiumBourgatii.jpg|150px]]
|-
|''[[Eryngium palmatum]]'' &lt;small&gt;Pane. et. Vis.&lt;/small&gt;||[[Apiaceae]]||[[Datoteka:Eryngium palmatum0.jpg|150px]]
|-
|''[[Eryngium planum]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Apiaceae]]||[[Datoteka:Eryngium planum 002.JPG|150px]]
|-
|''[[Eryngum serbicum]]'' &lt;small&gt;Pančić&lt;/small&gt;||[[Apiaceae]]||[[Datoteka: Eryngium_serbicum_kz03.jpg|150px]]  
|-
|''[[Eryngium x heteracanthum]]'' &lt;small&gt;Teyber&lt;/small&gt;  ||[[Apiaceae]]||[[Datoteka: Erysimum_hieracifolium_004.JPG|150px]]
|-
|''[[Eryngium x visianii]]'' &lt;small&gt;Teyber&lt;/small&gt;   ||[[Apiaceae]]||    
|-
|''[[Erysimum carniolicum]]'' &lt;small&gt;Dolliner&lt;/small&gt; ||[[Brassicaceae]]||[[Datoteka: Erysimum_carniolicum.jpg|150px]]     
|-
|''[[Erysimum cheiri]]'' &lt;small&gt;(L.)&lt;/small&gt;   Crantz ||[[Brassicaceae]]||[[Datoteka:Erysimum_cheiri_%28L.%29_Crantz%2C_biennial_plant.jpg|150px]]    
|-
|''[[Erysimum crassistylum]]'' &lt;small&gt;DC, Presl&lt;/small&gt; ||[[Brassicaceae]]||[[Datoteka: Erysimum_caboverdeanum.jpg|150px]]  
|-
|''[[Erysimum cheiranthoides]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Brassicaceae]]||[[Datoteka:Gewone steenraket bloemen.jpg|150px]]
|-
|''[[Erysimum crepidifolium]]'' &lt;small&gt;Rchb.&lt;/small&gt; ||[[Brassicaceae]]||[[Datoteka: Erysimum_crepidifolium_W_vertical.jpg|150px]]   
|-
|''[[Erysimum croaticum]]'' &lt;small&gt;Polatschek&lt;/small&gt;||[[Brassicaceae]]|| [[Datoteka: Erysimum_capitatum_7712.JPG|150px]]  
|-
|''[[Erysimum cuspidatum]]''  &lt;small&gt;(M. Bieb.)DC.&lt;/small&gt;   ||[[Brassicaceae]]|| [[Datoteka: Erysimum cuspidatum kz04.jpg|150px]]  
|-
|''[[Erysimum diffusum]]'' &lt;small&gt;Ehrh.&lt;/small&gt; ||[[Brassicaceae]]||[[Datoteka:Erysimum_diffusum_agg._sl2.jpg|150px]]    
|-
|''[[Erysimum helveticum]]'' &lt;small&gt;(Jacq.) DC.&lt;/small&gt;||[[Brassicaceae]]||
|-
|''[[Erysimum hieracifolium]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Brassicaceae]]||[[Datoteka:Erysimum hieraciifolium2 W.jpg|150px]]
|-
|''[[Erysimum linariifolium]]''	&lt;small&gt;Tausch&lt;/small&gt;||[[Brassicaceae]]||
|-
|''[[Erysimum odoratum]]'' &lt;small&gt;Ehrh.&lt;/small&gt; ||[[Brassicaceae]]||[[Datoteka:Erysimum_odoratum_flower.jpg|150px]]  
|-
|''[[Erysimum raineri]]'' &lt;small&gt;Polatschek&lt;/small&gt;   ||[[Brassicaceae]]|| [[Datoteka: The_century_book_of_gardening;_a_comprehensive_work_for_every_lover_of_the_garden_(1900)_(20589065845).jpg| 150px]]   
|-
|''[[Erysimum repandum]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Brassicaceae]]||[[Datoteka: Erysimum_repandum_sl5.jpg|150px]]   
|-
|''[[Erysimum sylvestre]]'' &lt;small&gt;(Crantz)Scop.&lt;/small&gt;||[[Brassicaceae]]||[[Datoteka:Erysimum_sylvestre_PID1239-1.jpg|150px]]   
|-
|''[[Erysimum virgatum]]'' &lt;small&gt;Roth&lt;/small&gt;||[[Brassicaceae]]|| [[Datoteka:Erysimum_virgatum_sl24.jpg|150px]]
|-
|''[[Erysimum vitekii]]'' &lt;small&gt;Polatschek&lt;/small&gt;||[[Brassicaceae]]||[[Datoteka: Erysimum_wittmanii_a1.jpg|150px]]
|-
|''[[Erythraea centaurium]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; syn. ''Zeltnera muehlenbergii'' &lt;small&gt;(Griseb.) G.Mans.&lt;/small&gt;||[[Gentianaceae]]||[[Datoteka: Centauriummuehlenbergii.jpg|150px]]
|-
|''[[Erythronium dens-canis]]'' &lt;small&gt;L. &lt;/small&gt;||[[Liliaceae]]||[[Datoteka:Erythronium_dens-canis_AT2.JPG|150px]]  
|-
|''[[Euonymus europaeus]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Celastraceae]]||[[Datoteka:Illustration Euonymus europaea0.jpg|150px]]
|-
|''[[Euonymus verrucosus]]'' &lt;small&gt;Scop.&lt;/small&gt; ||[[Celastraceae]]||[[Datoteka:Euonymus verrucosus 20080907b.jpg|150px]]
|-
|''[[Eupatorium cannabinum]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Asteraceae]]||[[Datoteka:Eupatorium cannabinum Sturm4.jpg|150px]]
|-
|''[[Euphorbia agraria]]'' &lt;small&gt;M. Bieb.&lt;/small&gt; ||[[Euphorbiaceae]]||
|-
|''[[Euphorbia aleppica]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Euphorbiaceae]]||
|-
|''[[Euphorbia amygdaloides]]'' &lt;small&gt;L. &lt;/small&gt;||[[Euphorbiaceae]]||     
|-
|''[[Euphorbia angulata]]'' &lt;small&gt;Jacq. &lt;/small&gt;||[[Euphorbiaceae]]||     
|-
|''[[Euphorbia barrelieri]]'' &lt;small&gt;Savi&lt;/small&gt; ||[[Euphorbiaceae]]||    
|-
|''[[Euphorbia barrelieri]]'' &lt;small&gt;Savi&lt;/small&gt; ssp. ''barrelieri'' ||[[Euphorbiaceae]]||    
|-
|''[[Euphorbia barrelieri]]'' &lt;small&gt;Savi&lt;/small&gt; ssp. ''hercegovina'' &lt;small&gt;(Beck) Kuzmanov&lt;/small&gt;||[[Euphorbiaceae]]||     
|-
|''[[Euphorbia capitulata]]'' &lt;small&gt;Reichenb.&lt;/small&gt;||[[Euphorbiaceae]]||[[Datoteka:Euphorbia capitulata.JPG|150px]]
|-
|''[[Euphorbia carniolica]]'' &lt;small&gt;Jacq.&lt;/small&gt;||[[Euphorbiaceae]]||     
|-
|''[[Euphorbia chamaesyce]]'' &lt;small&gt;L. &lt;/small&gt;||[[Euphorbiaceae]]||     
|-
|''[[Euphorbia chamaesyce]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ssp. ''chamaesyce'' ||[[Euphorbiaceae]]||    
|-
|''[[Euphorbia chamaesyce]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ssp. ''massiliensis'' &lt;small&gt;(DC.) Thell. &lt;/small&gt; ||[[Euphorbiaceae]]||    
|-
|''[[Euphorbia characias]]'' &lt;small&gt;L. &lt;/small&gt;||[[Euphorbiaceae]]||     
|-
|''[[Euphorbia characias]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ssp. ''wulfenii'' &lt;small&gt;(Hoppe ex W. D. J. Koch) Radcl.-Sm. &lt;/small&gt; ||[[Euphorbiaceae]]||    
|-
|''[[Euphorbia cyparissias]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Euphorbiaceae]]||[[Datoteka:Euphorbia cyparissias-02 (xndr).jpg|150px]]
|-
|''[[Euphorbia dendroides]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Euphorbiaceae]]||    
|-
|''[[Euphorbia dulcis]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;  ||[[Euphorbiaceae]]||   
|-
|''[[Euphorbia epithymoides]]'' &lt;small&gt;L. &lt;/small&gt;||[[Euphorbiaceae]]||     
|-
|''[[Euphorbia esula]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Euphorbiaceae]]||[[Datoteka:Euphorbia esula Sturm31.jpg|150px]]
|-
|''[[Euphorbia exigua]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Euphorbiaceae]]||[[Datoteka:Euphorbia exigua2 closeup.jpg|150px]]
|-       
|''[[Euphorbia falcata]]'' &lt;small&gt;L. &lt;/small&gt; ||[[Euphorbiaceae]]||    
|-
|''[[Euphorbia fragifera]]'' &lt;small&gt;Jan&lt;/small&gt;||[[Euphorbiaceae]]||     
|-
|''[[Euphorbia glabriflora]]'' &lt;small&gt;Vis. ex Vis. &amp; Pančić &lt;/small&gt;||[[Euphorbiaceae]]||
|-
|''[[Euphorbia gregersenii]]'' &lt;small&gt;K. Maly ex G.Beck&lt;/small&gt;||[[Euphorbiaceae]]||
|-
|''[[Euphorbia helioscopia]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Euphorbiaceae]]||[[Datoteka:Cleaned-Illustration Euphorbia helioscopia.jpg|150px]]
|-
|''[[Euphorbia hercegovina]]'' &lt;small&gt;G. Beck&lt;/small&gt;||[[Euphorbiaceae]]||
|-
|''[[Euphorbia hirsuta]]'' &lt;small&gt;L. &lt;/small&gt; ||[[Euphorbiaceae]]||    
|-
|''[[Euphorbia humifusa]]'' &lt;small&gt;Willd. &lt;/small&gt;||[[Euphorbiaceae]]||     
|-
|''[[Euphorbia illirica]]'' &lt;small&gt;Lam.&lt;/small&gt; &lt;br /&gt; (syn. ''Euphorbia villosa'') || [[Euphorbiaceae]]||[[Datoteka:Euphorbia villosa sl4.jpg|150px]]
|-
|''[[Euphorbia lathyris]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Euphorbiaceae]]||     
|-
|''[[Euphorbia lucida]]'' &lt;small&gt;Waldst. &amp; Kit.&lt;/small&gt; ||[[Euphorbiaceae]]||[[Datoteka:Euphorbia lucida1.JPG|150px]]
|-
|''[[Euphorbia maculata]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Euphorbiaceae]]||    
|-
|''[[Euphorbia marginata]]'' &lt;small&gt;Pursh&lt;/small&gt;||[[Euphorbiaceae]]||     
|-
|''[[Euphorbia montenegrina]]'' &lt;small&gt;(Bald.) K. Maly ex Rohlena&lt;/small&gt;||[[Euphorbiaceae]]||
|-
|''[[Euphorbia myrsinites]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Euphorbiaceae]]||
|-
|''[[Euphorbia nicaeensis]]'' &lt;small&gt;All.&lt;/small&gt;||[[Euphorbiaceae]]||     
|-
|''[[Euphorbia nutans]]'' &lt;small&gt;Lag.&lt;/small&gt;||[[Euphorbiaceae]]||     
|-
|''[[Euphorbia palustris]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Euphorbiaceae]]||[[Datoteka:Euphorbia palustris.JPG|150px]]
|-  
|''[[Euphorbia pancicii]]'' &lt;small&gt;G. Beck&lt;/small&gt;||[[Euphorbiaceae]]||
|-
|''[[Euphorbia paralias]]'' &lt;small&gt;L. &lt;/small&gt; ||[[Euphorbiaceae]]||   
|-
|''[[Euphorbia peplis]]'' &lt;small&gt;L. &lt;/small&gt; ||[[Euphorbiaceae]]||    
|-
|[[Euphorbia peploides]]'' &lt;small&gt;Gouan&lt;/small&gt; ||[[Euphorbiaceae]]||    
|-
|''[[Euphorbia peplus]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Euphorbiaceae]]||[[Datoteka:Tuinwolfsmelk Euphorbia peplus.jpg|150px]]
|-
|''[[Euphorbia pinea]]'' &lt;small&gt;L. &lt;/small&gt;||[[Euphorbiaceae]]||     
|-
|''[[Euphorbia platyphyllos]]'' &lt;small&gt;L. &lt;/small&gt;||[[Euphorbiaceae]]||     
|-
|''[[Euphorbia platyphyllos]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ssp. ''literata'' &lt;small&gt;(Jacq.) Holub&lt;/small&gt; ||[[Euphorbiaceae]]||    
|-
|''[[Euphorbia platyphyllos]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ssp. ''platyphyllos'' ||[[Euphorbiaceae]]||    
|-
|''[[Euphorbia prostrata]]'' &lt;small&gt;Aiton&lt;/small&gt; ||[[Euphorbiaceae]]||    
|-
|''[[Euphorbia rigida]]'' &lt;small&gt;M. Bieb. &lt;/small&gt;||[[Euphorbiaceae]]||      
|-
|''[[Euphorbia salicifolia]]'' &lt;small&gt;Host&lt;/small&gt; ||[[Euphorbiaceae]]||    
|-
|''[[Euphorbia segetalis]]'' &lt;small&gt;L. &lt;/small&gt; ||[[Euphorbiaceae]]||    
|-
|''[[Euphorbia seguieriana]]'' &lt;small&gt;Neck.&lt;/small&gt; ||[[Euphorbiaceae]]||     
|-
|''[[Euphorbia serrulata]]'' &lt;small&gt;Thuill. &lt;/small&gt; ||[[Euphorbiaceae]]||
|-
|''[[Euphorbia spinosa]]'' &lt;small&gt;L. &lt;/small&gt;||[[Euphorbiaceae]]||     
|-
|''[[Euphorbia subhastata]]'' &lt;small&gt;Vis. et Pancic&lt;/small&gt;||[[Euphorbiaceae]]||
|-
|''[[Euphorbia sulcata]]'' &lt;small&gt;Lens ex Loisel&lt;/small&gt; ||[[Euphorbiaceae]]||    
|-
|''[[Euphorbia taurinensis]]'' &lt;small&gt;All.&lt;/small&gt;  ||[[Euphorbiaceae]]||   
|-
|''[[Euphorbia terracina]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Euphorbiaceae]]||    
|-
|''[[Euphorbia triflora]]'' &lt;small&gt;Schott , Nym. et Kotschy&lt;/small&gt; ssp. ''triflora'' ||[[Euphorbiaceae]]||    
|-
|''[[Euphorbia triflora]]'' &lt;small&gt;Schott, Nyman et Kotschy&lt;/small&gt;||[[Euphorbiaceae]]||     
|-
|''[[Euphorbia verrucosa]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Euphorbiaceae]]||
|-
|''[[Euphorbia villosa]]'' &lt;small&gt;Waldst. et Kit. ex Willd. &lt;/small&gt;||[[Euphorbiaceae]]||     
|-
|''[[Euphorbia virgata]]'' &lt;small&gt;Waldst. et Kit. &lt;/small&gt;||[[Euphorbiaceae]]||    
|-
|''[[Euphrasia dinarica]]'' &lt;small&gt;(Beck.) Murb. &lt;/small&gt;||[[Orobanchaceae]]||[[Datoteka:Euphrasia alpina Alpen-Augentrost.JPG|150px]]
|- 
|''[[Euphrasia illyrica]]'' &lt;small&gt;Wettst.&lt;/small&gt;||[[Orobanchaceae]]||
|-
|''[[Euphrasia liburnica]]'' &lt;small&gt;Wettst.&lt;/small&gt;||[[Orobanchaceae]]||[[Datoteka:Euphrasia liburnica 1.JPG|150px]]
|-
|''[[Euphrasia minima]]'' &lt;small&gt;Jacq. ex DC.&lt;/small&gt;||[[Orobanchaceae]]||[[Datoteka:Euphrasia_minima.jpg|150px]]
|-
|''[[Euphrasia nemorosa]]''&lt;small&gt;(Pers.) Wallr.&lt;/small&gt; ||[[Orobanchaceae]]||[[Datoteka:Euphrasia nemorosa by Danny S. - 001.jpg|150px]]
|-
|''[[Euphrasia rostkoviana]]'' &lt;small&gt;Hayne&lt;/small&gt;||[[Orobanchaceae]]|| [[Datoteka:Augentrost.jpg|150px]]
|-
|''[[Euphrasia stricta]]'' &lt;small&gt;J.P.Wolff ex J.F.Lehm.&lt;/small&gt;||[[Orobanchaceae]]||[[Datoteka:Euphrasia stricta 190807.jpg|150px]]
|}

==F==
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
! style=&quot;background:lightgreen&quot;|Vrsta
! style=&quot;background:lightgreen&quot;|Porodica
! style=&quot;background:lightgreen&quot;|Slika
|-
|''[[Falcaria vulgaris]]'' &lt;small&gt;Bernh.&lt;/small&gt;||[[Apiaceae]]||[[Datoteka:Falcaria vulgaris W.jpg|150px]]
|-
|''[[Fallopia convolvulus]]'' &lt;small&gt;(L.) Á.Löve&lt;/small&gt; ||[[Polygonaceae]]||[[Datoteka:Zwaluwtong plant (Fallopia convolvulus).jpg|150px]]
|-
|''[[Fallopia dumetorum]]'' &lt;small&gt;(L.) Holub&lt;/small&gt;||[[Polygonaceae]]||[[Datoteka:Fallopia dumetorum.jpeg|150px]]
|-
|''[[Festuca alpina]]'' &lt;small&gt;Suter&lt;/small&gt; ||[[Poaceae]]||
|-     
|''[[Festuca altissima]]'' &lt;small&gt;All.&lt;/small&gt;|| [[Poaceae]]|| [[Datoteka:Festuca altissima.JPG|150px]]
|-
|''[[Festuca arundinacea]]'' &lt;small&gt;Schreb.&lt;/small&gt;||[[Poaceae]]||[[Datoteka:Starr 030603-0006 Festuca arundinacea.jpg|150px]]
|-
|''[[Festuca amethystina]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Poaceae]]||
|-     
|''[[Festuca arundinacea]]'' &lt;small&gt;Schreb. &lt;/small&gt;||[[Poaceae]]||
|-      
|''[[Festuca beckeri]]'' &lt;small&gt;(Hack.) Trautv.&lt;/small&gt;||[[Poaceae]]|| [[Datoteka:Філія ЛПЗ НАНУ &quot;Трьохізбенський степ&quot; Festuca beckeri.jpg|150px]]
|-
|''[[Festuca bosniaca]]'' &lt;small&gt;Kummer. et Sendtner.&lt;/small&gt;||[[Poaceae]]||[[Datoteka: Festuca_bosniaca_Kumm._&amp;_Sendt._leg_P.Cikovac_Orjen_Opuvani_do_north_inclined_slope_of_the_Jastrebica_ridge.jpg|150px]]
|-
|''[[Festuca circummediterranea]]'' &lt;small&gt;Patzke&lt;/small&gt;||[[Poaceae]]|| 
|-
|''[[Festuca circummediterranea]]'' &lt;small&gt;Patzke&lt;/small&gt;||[[Poaceae]]|| 
|-
|''[[Festuca dalmatica]]'' &lt;small&gt;(Hack.) K. Richt. &lt;/small&gt;||[[Poaceae]]||
|-
|''[[Festuca drymeja]]'' &lt;small&gt;Mert. Koch&lt;/small&gt; ||[[Poaceae]]||
|-
|''[[Festuca gigantea]]'' &lt;small&gt;(L.) Vill.&lt;/small&gt;||[[Poaceae]]||[[Datoteka:Festuca gigantea4.JPG|150px]]
|-
|''[[Festuca halleri]]'' &lt;small&gt;All.&lt;/small&gt; ssp. ''riloensis'' &lt;small&gt;Hack&lt;/small&gt;||[[Poaceae]]||[[Datoteka:Festuca gaudini Atlas Alpenflora.jpg|150px]]
|-
|''[[Festuca hercegovinica]]'' &lt;small&gt;Markgr.-Dann. &lt;/small&gt; ||[[Poaceae]]|| 
|-   
 |''[[Festuca heterophylla]]'' &lt;small&gt;Lam. &lt;/small&gt;||[[Poaceae]]||     
|-
|''[[Festuca illyrica]]'' &lt;small&gt;Markgr.-Dann. &lt;/small&gt;||[[Poaceae]]||
|-
|''[[Festuca lapidosa]]'' &lt;small&gt;(Hack.) Markgr.-Dann. &lt;/small&gt;||[[Poaceae]]||
|-  
|''[[Festuca nigrescens]]'' &lt;small&gt;Lam. &lt;/small&gt;||[[Poaceae]]||     
|- 
 |''[[Festuca nitida]]'' &lt;small&gt;Kit. &lt;/small&gt;||[[Poaceae]]||    
|-
|''[[Festuca ovina]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Poaceae]]||[[Datoteka:Ruig schapengras plant (Festuca ovina subsp. hirtula).jpg|150px]]
|-
|''[[Festuca panciciana]]'' &lt;small&gt;(Hack) K. Richt.&lt;/small&gt;||[[Poaceae]]|| 
|-
|''[[Festuca paniculata]]'' &lt;small&gt;(L.) Schinz et Thell. &lt;/small&gt;  ||[[Poaceae]]||
|-  
|''[[Festuca pratensis]]'' &lt;small&gt;Huds.&lt;/small&gt;|| [[Poaceae]]||[[Datoteka:Festuca pratensis.jpg|150px]]
|-
|''[[Festuca rubra]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Poaceae]]||[[Datoteka:Festuca rubra detail.jpeg|150px]]
|-
|''[[Festuca pseudovina]]'' &lt;small&gt;Hack. ex Wiesb. &lt;/small&gt; ||[[Poaceae]]|| 
|-  
|''[[Festuca pulchella]]'' &lt;small&gt;Schrad. &lt;/small&gt; ||[[Poaceae]]|| 
|-   
|''[[Festuca quadriflora]]'' &lt;small&gt;Honck. &lt;/small&gt;||[[Poaceae]]||
|-      
|''[[Festuca rubra]]'' &lt;small&gt;L. &lt;/small&gt;||[[Poaceae]]||  
|-  
|''[[Festuca rupicola]]'' &lt;small&gt;Heuff. &lt;/small&gt;||[[Poaceae]]||   
|-  
|''[[Festuca spectabilis]]'' &lt;small&gt;Jan&lt;/small&gt; ||[[Poaceae]]||
|-    
|''[[Festuca stenantha]]'' &lt;small&gt;(Hack.) K. Richt. &lt;/small&gt;||[[Poaceae]]||   
|-
|''[[Festuca stricta]]'' &lt;small&gt;Host&lt;/small&gt;||[[Poaceae]]||     
|-
|''[[Festuca pulchella]]'' &lt;small&gt;Schrad. &lt;/small&gt; ||[[Poaceae]]|| 
|-   
|''[[Festuca quadriflora]]'' &lt;small&gt;Honck. &lt;/small&gt;||[[Poaceae]]||
|-      
|''[[Festuca rubra]]'' &lt;small&gt;L. &lt;/small&gt;||[[Poaceae]]||  
|-  
|''[[Festuca rupicola]]'' &lt;small&gt;Heuff. &lt;/small&gt;||[[Poaceae]]||   
|-  
|''[[Festuca spectabilis]]'' &lt;small&gt;Jan&lt;/small&gt; ||[[Poaceae]]||
|-    
|''[[Festuca stenantha]]'' &lt;small&gt;(Hack.) K. Richt. &lt;/small&gt;||[[Poaceae]]||   
|-
|''[[Festuca stricta]]'' &lt;small&gt;Host&lt;/small&gt;||[[Poaceae]]||     
|-    
|''[[Festuca trachyphylla]]'' &lt;small&gt;(Hack.) Hack.&lt;/small&gt;|| [[Unesena vrsta]] - [[Poaceae]]  || [[Datoteka:Festuca brachyphylla bergsvingel IMG 6940 longyearbyen.JPG|150px]]
|-
|''[[Festuca vaginata]]'' &lt;small&gt;Willd. &lt;/small&gt;||[[Poaceae]]||   
|-
|''[[Festuca valesiaca]]'' &lt;small&gt;Schleich. ex Gaudin&lt;/small&gt; || [[Poaceae]]  || [[Datoteka:Festuca valesiaca1.JPG|150px]]
|-
|''[[Festuca varia]]'' &lt;small&gt;Haenke&lt;/small&gt;||[[Poaceae]]|| [[slika: Festuca_versicolor_a3.jpg|150px]] 
|-
|''[[Festuca violacea]]'' &lt;small&gt;Gaud.&lt;/small&gt; var. ''korabensis'' &lt;small&gt;Jav. ex Mgf. - Dbg. &lt;/small&gt;||[[Poaceae]]||[[Datoteka: Festuca violacea01.jpg|150px]]
|-
|''[[Festuca xanthina]]'' &lt;small&gt;Roem. et Schult. &lt;/small&gt; ||[[Poaceae]]|| 
|-
|''[[Ficaria verna]]'' &lt;small&gt;Huds.&lt;/small&gt;||[[Ranunculaceae]]||[[Datoteka:Flowers (2425723494) cropped.jpg|150px]]
|-
|''[[Ficus carica]]'' &lt;small&gt;L. &lt;/small&gt; ||[[Moraceae]]|| [[Datoteka:Grappe_de_figues.jpg|150px]]
|-
|''[[Filago arvensis]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Asteraceae]]||[[Datoteka:Filago arvensis 310710.jpg|150px]]
|-
|''[[Filago germanica]]'' &lt;small&gt;(L.) Huds.&lt;/small&gt;||[[Asteraceae]]||[[Datoteka:Filago vulgaris Sturm20.jpg|150px]]
|-
|''[[Filago minima]]'' &lt;small&gt;(Sm.) Pers.&lt;/small&gt;||[[Asteraceae]]||[[Datoteka:Filago minima Sturm22.jpg|150px]]
|-
|''[[Filipendula ulmaria]]'' &lt;small&gt;(L.) Maxim.&lt;/small&gt;||[[Rosaceae]]||[[Datoteka:Filipendula ulmaria Sturm12.jpg|150px]]
|-
|''[[Filipendula vulgaris]]'' &lt;small&gt;Moench&lt;/small&gt; || [[Rosaceae]]   || [[Datoteka:Filipendula vulgaris - angerpist.jpg|150px]]
|-
|''[[Foeniculum officunale]]'' &lt;small&gt;Mill.&lt;/small&gt; ||[[Apiaceae]]||[[Datoteka: Foeniculum_July_2011-1a.jpg|150px]]
|-
|''[[Fragaria x ananassa]]''  &lt;small&gt;Duchesn&lt;/small&gt;||[[Rosaceae]]||
|-
|''[[Fragaria moschata]]'' &lt;small&gt;Duchesne ex Weston&lt;/small&gt; || [[Rosaceae]]   || [[Datoteka:FragariaMoschata.JPG|150px]]
|-
|''[[Fragaria vesca]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Rosaceae]]||[[Datoteka:Illustration Fragaria vesca0.jpg|150px]]
|-
|''[[Fragaria viridis]]'' &lt;small&gt;Weston&lt;/small&gt;||[[Rosaceae]]||[[Datoteka:Hügel-Erdbeere - Früchte.jpg|150px]]
|-   
|''[[Fragaria viridis]]'' &lt;small&gt;Duchesne&lt;/small&gt; ssp. ''campestris'' &lt;small&gt;(Steven) Pawl.&lt;/small&gt; ||[[Rosaceae]]||    
|-
|''[[Fragaria viridis]]''  &lt;small&gt;Duchesne&lt;/small&gt; ssp. ''viridis'' ||[[Rosaceae]]||    
|-
|''[[Frangula alnus]]''	&lt;small&gt;Mill.&lt;/small&gt;||[[Rhamnaceae]]||[[Datoteka:Frangula-alnus-fruits.JPG|150px]]
|-
|''[[Frangula rupestris]]'' &lt;small&gt;(Scop.) Schur&lt;/small&gt;||[[Rhamnaceae]]''
|-
|''[[Fraxinus americana]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Oleaceae]]||[[Datoteka:Fraxinus_americana_002.jpg|150px]]
|-     
|''[[Fraxinus angustifolia]]'' &lt;small&gt;Vahl&lt;/small&gt;||[[Oleaceae]]||[[Datoteka:Fraxinus_angustifolia_-_frutos_20181005b.jpg|150px]]
|-    
|''[[Fraxinus angustifolia]]'' &lt;small&gt;Vahl&lt;/small&gt; ssp. ''oxycarpa'' &lt;small&gt;(Willd.) Franco et Rocha Afonso&lt;/small&gt;||[[Oleaceae]]|| [[Datoteka:Fraxinus_angustifolia_subsp._oxycarpa_2.jpg|150px]]
|-
|''[[Fraxinus excelsior]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Oleaceae]]||[[Datoteka:Ask lindman.jpg|150px]]
|-
|''[[Fraxinus ornus]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Oleaceae]]|| [[Datoteka:Fraxinus_ornus_2_RF.jpg|150px]]   
|-
|''[[Fraxinus pennsylvanica]]'' &lt;small&gt;Marshall&lt;/small&gt;||[[Oleaceae]]||[[Datoteka:Fraxinus_pensylvanica_a1.jpg|150px]]
|-
|''[[Frangula alnus]]'' &lt;small&gt;Mill.&lt;/small&gt; ||[[Rhamnaceae]]||[[Datoteka:Frangula-alnus-fruits.JPG|150px]]
|-
|''[[Fritillaria gracilis]]'' &lt;small&gt;(Ebel) Asch. et Gr.&lt;/small&gt;||[[Liliaceae]]||[[Datoteka:Fritillaria_gracilis_oromediterranean.JPG|150px]]
|-
|''[[Fritillaria meleagris]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Liliaceae]]||[[Datoteka:Fritillaria meleagris resize.JPG|150px]]
|- 
|''[[Fritillaria tenella]]'' &lt;small&gt;M. B. &lt;/small&gt;||[[Liliaceae]]||
|-
|''[[Fumana bonapartei]]'' &lt;small&gt;Maire et Petitmengin&lt;/small&gt;||[[Cistaceae]]||
|}

==G==
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
! style=&quot;background:lightgreen&quot;|Vrsta
! style=&quot;background:lightgreen&quot;|Porodica
! style=&quot;background:lightgreen&quot;|Slika
|-
|''[[Gagea lutea]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Liliaceae]]||[[Datoteka:Illustration Gagea lutea0.jpg|150px]]
|-
|''[[Gagea minima]]'' &lt;small&gt;(L.) Ker Gawl.&lt;/small&gt;||[[Liliaceae]]||[[Datoteka:Gagea minima.jpg|150px]]
|-
|''[[Gagea pratensis]]'' &lt;small&gt;(Pers.) Dumort.&lt;/small&gt; ||[[Liliaceae]] || [[Datoteka:Gagea pratensis2.jpg|150px]]
|-
|''[[Gagea spathacea]]'' &lt;small&gt;(Hayne) Salisb.&lt;/small&gt; ||[[Liliaceae]]||[[Datoteka:Gagea spathacea bluete.jpeg|150px]]
|-
|''[[Galanthus nivalis]]'' &lt;small&gt;L. &lt;/small&gt;||[[Amaryllidaceae]]||[[Datoteka:Galanthus_nivalis.jpg|150px]]
|-
|''[[Galanthus reginae-olgae]]'' &lt;small&gt;Orph. &lt;/small&gt; ||[[Amaryllidaceae]]||[[Datoteka:Galanthus_reginae-olgae_flower.jpg|150px]]
|-
|''[[Galatella linosyris]]'' &lt;small&gt;(L.) Rchb.f.&lt;/small&gt;&lt;br /&gt; (syn. ''Linosyris vulgaris'')   ||[[Asteraceae]]||[[Datoteka:Aster linosyris nf.jpg|150px]]
|-
|''[[Galeopsis bifida]]'' &lt;small&gt;Boenn.&lt;/small&gt;||[[Lamiaceae]]|| [[Datoteka:Galeopsis bifida1 eF.jpg|150px]]
|-
|''[[Galeopsis ladanum]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Lamiaceae]]|| [[Datoteka:Galeopsis ladanum Sturm32.jpg|150px]]
|-
|''[[Galeopsis pubescens]]'' &lt;small&gt;Besser&lt;/small&gt;||[[Lamiaceae]]||[[Datoteka:Galeopsis pubescens eF.jpg|150px]]
|-
|''[[Galeopsis speciosa]]'' &lt;small&gt;Mill.&lt;/small&gt;||[[Lamiaceae]]||[[Datoteka:Galeopsis speciosa - kirju kõrvik Keilas.jpg|150px]]
|-
|''[[Galeopsis bifida]]'' &lt;small&gt;Boenn.&lt;/small&gt;||[[Lamiaceae]]||[[Datoteka:Galeopsis bifida1 eF.jpg|150px]]
|-
|''[[Galeopsis ladanum]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Lamiaceae]]||[[Datoteka:Galeopsis ladanum Sturm32.jpg|150px]]
|-
|''[[Galeopsis pubescens]]'' &lt;small&gt;Besser&lt;/small&gt;||[[Lamiaceae]]|| [[Datoteka:Galeopsis pubescens eF.jpg|150px]]
|-
|''[[Galeopsis speciosa]]'' &lt;small&gt;Mill.&lt;/small&gt;|| [[Lamiaceae]]|| [[Datoteka:Galeopsis speciosa - kirju kõrvik Keilas.jpg|150px]]
|-
|''[[Galeopsis tetrahit]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Lamiaceae]]|| [[Datoteka:Galeopsis tetrahit - kare kõrvik Keilas.jpg|150px]] 
|-
|''[[Galium album]]'' &lt;small&gt;Mill.&lt;/small&gt; || [[Rubiaceae]]  || [[Datoteka:Galium album1.jpg|150px]]
|-
|''[[Galium album]]'' &lt;small&gt;Mill.&lt;/small&gt; ssp. ''album'' || [[Rubiaceae]]||[[Datoteka:Galium_spp_Sturm50.jpg|150px]]    
|-
|''[[Galium anisophyllon]]'' &lt;small&gt;Vill.&lt;/small&gt;|| [[Rubiaceae]]||     
|-
|''[[Galium aparine]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Rubiaceae]]|| [[Datoteka:Galium aparine 10288.JPG|150px]]
|-
|''[[Galium aristatum]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;|| [[Rubiaceae]]||[[Datoteka:Galium_aristatum_flowers_001.JPG|150px]]    
|-
|''[[Galium austriacum]]'' &lt;small&gt;Jacq. &lt;/small&gt;|| [[Rubiaceae]]||[[Datoteka:Galium_austriacum_sl1.jpg|150px]]    
|-
|''[[Galium boreale]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Rubiaceae]]||[[Datoteka:Galium_boreale_-_värvmadar_Keilas.jpg|150px]] 
|-  
|''[[Galium corrudifolium]]'' &lt;small&gt;Vill. &lt;/small&gt;|| [[Rubiaceae]]||     
|-
|''[[Galium debile]]'' &lt;small&gt;Desv. &lt;/small&gt; || [[Rubiaceae]]||    
|-
|''[[Galium divaricatum]]'' &lt;small&gt;Lam. &lt;/small&gt; || [[Rubiaceae]]||[[Datoteka:Starr_051122-5320_Galium_divaricatum.jpg|150px]]    
|-
|''[[Galium elongatum]]'' &lt;small&gt;C. Presl&lt;/small&gt;|| [[Rubiaceae]]|||[[Datoteka:Galium_elongatum_eF.jpg|150px]]    
|-
|''[[Galium firmum]]'' &lt;small&gt;Tausch&lt;/small&gt;|| [[Rubiaceae]]||     
|-
|''[[Galium glaucum]]'' &lt;small&gt;L. &lt;/small&gt; || [[Rubiaceae]]||    
|-
|''[[Galium intermedium]]'' &lt;small&gt;Schult.&lt;/small&gt;||[[Rubiaceae]]||[[Datoteka:Galium intermedium - Botanischer Garten, Frankfurt am Main - DSC02577.JPG|150px]]
|-
|''[[Galium laevigatum]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;  || [[Rubiaceae]]||   
|-
|''[[Galium lucidum]]'' &lt;small&gt;All. &lt;/small&gt; || [[Rubiaceae]]||[[Datoteka:Galium_lucidum_1.jpg|150px]]    
|-
|''[[Galium megalospermum]]'' &lt;small&gt;All. &lt;/small&gt;|| [[Rubiaceae]]||     
|-
|''[[Galium mollugo]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Rubiaceae]]||[[Datoteka:Rubiaceae - Galium mollugo.JPG|150px]]
|-
|''[[Galium murale]]'' &lt;small&gt;(L.) All.&lt;/small&gt; || [[Rubiaceae]]||     
|-
|''[[Galium odoratum]]'' &lt;small&gt;(L.) Scop.&lt;/small&gt;|| [[Rubiaceae]]||[[Datoteka:Waldmeister(Mai).JPG|150px]]
|-    
|''[[Galium palustre]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Rubiaceae]]||[[Datoteka:Galium palustre habitus.jpeg|150px]]
|- 
|[[Galium parisiense]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ''|| [[Rubiaceae]]|| [[Datoteka:Galium_parisiense_BB-1913.jpg|150px]]
|-                                                            
|''[[Galium pomeranicum]]'' &lt;small&gt;Retz. &lt;/small&gt;||[[Rubiaceae]]|| [[Datoteka:Galium_x_pomeranicum_eF.jpg|150px]] 
|-
|''[[Galium pseudoaristatum]]'' &lt;small&gt;Schur&lt;/small&gt; || [[Rubiaceae]]||    
|-
|''[[Galium pumilum]]'' &lt;small&gt;Murray&lt;/small&gt;|| [[Rubiaceae]]||[[Datoteka:Galium_pumilum_eF.jpg|150px]] 
|-
|''[[Galium rivale]]'' &lt;small&gt;(Sm.) Griseb.&lt;/small&gt;||[[Rubiaceae]]||[[Datoteka:Asperula rivalis, Flora Graeca.png|150px]]
|-
|''[[Galium rotundifolium]]'' &lt;small&gt;L. &lt;/small&gt;|| [[Rubiaceae]]||[[Datoteka:Galium_rotundifolium_2.jpg|150px]]     
|-
|''[[Galium rubioides]]'' &lt;small&gt;L. &lt;/small&gt;|| [[Rubiaceae]]||     
|-
|''[[Galium rubrum]]'' &lt;small&gt;L. &lt;/small&gt;|| [[Rubiaceae]]||     
|-
|''[[Galium saxatile]]'' &lt;small&gt;L. &lt;/small&gt;|| [[Rubiaceae]]||[[Datoteka:Galium_harcynicum_detail.jpeg|150px]]    
|-
|''[[Galium schultesii]]'' &lt;small&gt;Vest&lt;/small&gt; || [[Rubiaceae]]||    
|-
|''[[Galium setaceum]]'' &lt;small&gt;Lam. &lt;/small&gt;|| [[Rubiaceae]]||     
|-
|''[[Galium setaceum]]'' &lt;small&gt;Lam.&lt;/small&gt; ssp. ''setaceum''  || [[Rubiaceae]]||   
|-
|''[[Galium spurium]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Rubiaceae]]||[[Datoteka:Galium spurium ssp vaillantii.jpg|150px]]
|-
|''[[Galium sylvaticum]]'' &lt;small&gt;L. &lt;/small&gt;|| [[Rubiaceae]]||[[Datoteka: Galium_sylvaticum_(Wald-Labkraut)_IMG_3333.JPG|150px]]    
|-
|''[[Galium tenuissimum]]'' &lt;small&gt;M. Bieb.&lt;/small&gt; || [[Rubiaceae]]|| 
|-
|''[[Galium tricornutum]]'' &lt;small&gt;Dandy &lt;/small&gt;|| [[Rubiaceae]]||    
|-    
|''[[Galium triflorum]]'' &lt;small&gt;Michx.&lt;/small&gt;||[[Rubiaceae]]||[[Datoteka:Galium triflorum 10232.JPG|150px]]
|-
|''[[Galium uliginosum]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Rubiaceae]]|| [[Datoteka:Galium uliginosum - lodumadar Keilas.jpg|150px]]
|-
|''[[Galium verrucosum]]'' &lt;small&gt;Huds.&lt;/small&gt; || [[Rubiaceae]]||[[Datoteka:Galium_verrucosum_Sebkhat_Kelbia_2.jpg|150px]]   
|-
|''[[Galium verticillatum]]'' &lt;small&gt;Danthoine&lt;/small&gt;|| [[Rubiaceae]]||     
|-
|''[[Galium verum]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Rubiaceae]]||[[Datoteka:Galium verum01.jpg|150px]]
|-
|''[[Galinsoga parviflora]]'' &lt;small&gt;(L.) Greuter&lt;/small&gt;||[[Asteraceae]]|| [[Datoteka:20141014Galinsoga parviflora.jpg|150px]]
|-
|''[[Galinsoga quadriradiata]]'' &lt;small&gt;Ruiz &amp; Pav.&lt;/small&gt;||[[Asteraceae]]||[[Datoteka:Galinsoga.ciliata.1.jpg|150px]]
|-
|''[[Genista depressa]]'' &lt;small&gt;M. Bieb. &lt;/small&gt;|| [[Fabaceae]]||
 |-
|''[[Genista germanica]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;|| [[Fabaceae]]||[[Datoteka:Illustration Genista germanica0.jpg|150px]]
|-
|''[[Genista holopetala]]'' &lt;small&gt;(W. D. J. Koch) Bald. &lt;/small&gt;|| [[Fabaceae]]||
|-   
|''[[Genista januensis]]'' &lt;small&gt;Viv. &lt;/small&gt;|| [[Fabaceae]]||[[Datoteka:Genista_lydia_1.jpg|150px]]
|- 
|''[[Genista monspessulana]]'' (L.) &lt;small&gt;L. A. S. Johnson &lt;/small&gt;||[[Fabaceae]]||[[Datoteka:French_Broom2.jpg|150px]]
|-     
|''[[Genista pilosa]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Fabaceae]]||[[Datoteka:GenistaPilosa.jpg|150px]]
|-    
|''[[Genista pulchella]]'' &lt;small&gt;Vis. &lt;/small&gt;||[[Fabaceae]]|| 
|-   
|''[[Genista radiata]]'' &lt;small&gt;(L.) Scop.&lt;/small&gt;var. ''bosniaca'' &lt;small&gt;Buchegger. &lt;/small&gt;||[[Fabaceae]]||[[Datoteka:Genista_radiata_02.jpg|150px]]
|- 
|''[[Genista sagittalis]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Fabacea]]||[[Datoteka:Chamaespartium_sagittale0.jpg|150px]]
|-
|''[[Genista sericea]]'' &lt;small&gt;Wulfen&lt;/small&gt;||[[Fabaceae]]||[[Datoteka: Genista sericea.jpg|150px]]
|-
|''[[Genista sylvestris]]'' &lt;small&gt;Scop.&lt;/small&gt; ssp. ''dalmatica'' &lt;small&gt;(Bartl.) Lindb. &lt;/small&gt;||[[Fabaceae]]||[[Datoteka:Genista sylvestris 911.JPG|150px]]
|-
|''[[Genista tinctoria]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Fabaceae]] ||[[Datoteka:Genista tinctoria.jpg|150px]]
|-
|''[[Gentiana asclepidea]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Gentianaceae]]||
|-
|''[[Gentiana ciliata]]'' &lt;small&gt;(L.) Borkh.&lt;/small&gt;||[[Gentianaceae]]||
|-
|''[[Gentianella crispata]]'' &lt;small&gt;(Vis.) Holub&lt;/small&gt;||[[Gentianaceae]]||
|-
|''[[Gentiana cruciata]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Gentianaceae]]||
|-
|''[[Gentiana dinarica]]'' &lt;small&gt;G. Beck&lt;/small&gt;||[[Gentianaceae]]||[[Datoteka:Gentiana_dinarica.jpg|150px]] 
|-
|''[[Gentiana jasnae]]'' &lt;small&gt;Lakušić&lt;/small&gt;||[[Gentianaceae]]|| 
|-
|''[[Gentiana kochiana]]'' &lt;small&gt;Perro et Song.&lt;/small&gt;||[[Gentianaceae]]||[[Datoteka: GentianaAcaulisRannoch.jpg|150px]] 
|-
|''[[Gentiana lutea]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;ssp. ''symphyandra'' &lt;small&gt;(Murb.) Hayek&lt;/small&gt;||[[Gentianaceae]]||[[Datoteka: Gentiana_lutea1.JPG|150px]] 
|-
|''[[Gentiana nivalis]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Gentianaceae]]||[[Datoteka: Gentiana nivalis.jpg|150px]] 
|-
|''[[Gentiana pneumonanthe]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Gentianaceae]] ||[[Datoteka:Gentiana pneumonanthe 0001.jpg|150px]]
|-
|''[[Gentiana punctata]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Gentianaceae]]||[[Datoteka:Gentiana punctata (CH).jpg|150px]]
|-
|''[[Gentiana utriculosa]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Gentianaceae]]||
|-
|''[[Gentiana verna]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;|| [[Gentianaceae]]||[[Datoteka:Gentiana-verna2.jpg|150px]]
|-
|''[[Gentianella amarella]]'' &lt;small&gt;(L.) Börner&lt;/small&gt;||[[Gentianaceae]] || [[Datoteka:Gentianella amarella Falköping.jpg|150px]]
|-
|''[[Gentianella crispata]]'' &lt;small&gt;(Vis.) J. Holub&lt;/small&gt; (aggr.)||[[Gentianaceae]]||
|- 
|''[[Gentianella pevalekii]]'' &lt;small&gt;Bjelčić et Mayer&lt;/small&gt;||[[Gentianaceae]]|| 
|-
|''[[Geranium bohemicum]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Geraniaceae]]||[[Datoteka:Svedjenäva.JPG|150px]]
|-
|''[[Geranium cinereum]]'' &lt;small&gt;Cav.&lt;/small&gt;||[[Geraniaceae]]||    
|-
|''[[Geranium columbinum]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Geraniaceae]] ||[[Datoteka:Geranium columbinum eF.jpg|150px]]
|-
|''[[Geranium dalmaticum]]'' &lt;small&gt;(Beck) Rech. f. &lt;/small&gt;||[[Geraniaceae]]||
|-  
|''[[Geranium dissectum]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Geraniaceae]]|| [[Datoteka:Geranium February 2008-1.jpg|150px]]
|-
|''[[Geranium divaricatum]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Geraniaceae]]|| [[Datoteka:Geranium divaricatum Sturm5.jpg|150px]]
|-
|''[[Geranium lucidum]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Geraniaceae]]||
|-    
|''[[Geranium macrorrhizum]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Geraniaceae]]||
|-   
|''[[Geranium nodosum]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Geraniaceae]]||
|-   
|''[[Geranium molle]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Geraniaceae]]||[[Datoteka:Geranium molle-01 (xndr).jpg|150px]]
|-
|''[[Geranium palustre]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Geraniaceae]]|| [[Datoteka:GeraniumPalustre2.JPG|150px]]
|-
|''[[Geranium phaeum]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Geraniaceae]]||[[Datoteka:Geranium phaeum flowers.png|150px]]
|-
|''[[Geranium pratense]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Geraniaceae]] ||[[Datoteka:Geranium pratense - aas-kurereha.jpg|150px]]
|-
|''[[Geranium purpureum]]'' &lt;small&gt;Vill.&lt;/small&gt;||[[Geraniaceae]]||
|-   
|''[[Geranium pusillum]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Geraniaceae]]||[[Datoteka:Geranium pusillum.jpeg|150px]]
|-
|''[[Geranium pyrenaicum]]'' &lt;small&gt;Burm. f.&lt;/small&gt;||[[Geraniaceae]]||
|- 
|''[[Geranium robertianum]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Geraniaceae]]||[[Datoteka:Geranium robertianum - haisev kurereha.jpg|150px]]
|-
|''[[Geranium rotundifolium]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Geraniaceae]]||
 |- 
|''[[Geranium sanguineum]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Geraniaceae]] ||[[Datoteka:Geranium sanguineum - verev kurereha.jpg|150px]]
|-
|''[[Geranium sibiricum]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Geraniaceae]]||[[Datoteka:Geranium sibiricum2.jpg|150px]]
|-
|''[[Geranium sylvaticum]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Geraniaceae]]||[[Datoteka:Illustration Geranium silvaticum.jpg|150px]]
|-
|''[[Geranium tuberosum]]'' &lt;small&gt;L. &lt;/small&gt;||[[Geraniaceae]]||
|-
|''[[Geum bulgaricum]]'' &lt;small&gt;Pančić&lt;/small&gt;||[[Rosaceae]]||[[Datoteka:Geum bulgaricum 2017-05-07 9950.jpg|150px]]
|-
|''[[Geum macrophyllum]]'' &lt;small&gt;Willd.&lt;/small&gt;||[[Rosaceae]]|| [[Datoteka:Geum macrophyllum 10101.JPG|150px]]
|-
|''[[Geum molle]]'' &lt;small&gt;Vis. et Pancic&lt;/small&gt;||[[Rosaceae]]||
|-
|''[[Geum urbanum]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Rosaceae]]||[[Datoteka:Geum_urbanum.jpg|150px]]
|-
|''[[Gladiolus illyricus]]'' &lt;small&gt;W. D. J. Koch&lt;/small&gt; ||[[Iridaceae]]||[[Datoteka: Gladiolus illyricus1Juan Sanchez.jpg|150px]]
|-
|''[[Gladiolus imbricatus]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Iridaceae]]||[[Datoteka:Gladiolus imbricatus1003.jpg|150px]]
|-
|''[[Gladiolus palustris]] &lt;small&gt;Gaudin&lt;/small&gt;''||[[Iridaceae]]||[[Datoteka:Gladiolus palustris 20060702110147wp.jpg|150px]]
|-
|''[[Glaucium corniculatum]]'' &lt;small&gt;(L.) Curtis&lt;/small&gt;||[[Papaveraceae]]||[[Datoteka:Glaucium corniculatum (flower).jpg|150px]]
|-
|''[[Glechoma hederacea]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Lamiaceae]]||[[Datoteka:Bluszczyk_kurdybanek001.jpg|150px]]
|-
|''[[Glechoma hirsuta]]'' &lt;small&gt;Waldst. &amp; Kit.&lt;/small&gt;||[[Lamiaceae]]|| [[Datoteka:Glechoma hirsuta Prague 2012 1.jpg|150px]]
|-
|''[[Globularia meridionalis]]'' &lt;small&gt;(Podp.) O. Schwarz&lt;/small&gt;||[[Plantaginaceae]]||
|-
|''[[Gnaphalium pichleri]]'' &lt;small&gt;Murb.&lt;/small&gt;||[[Asteraceae]]||
|-
|''[[Gnaphalium sylvaticum]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Asteraceae]]||[[Datoteka:Gnaphalium sylvaticum 200807.jpg|150px]]
|-
|''[[Gnaphalium uliginosum]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Asteraceae]]||[[Datoteka:Gnaphalium uliginosum 200807b.jpg|150px]]
|-
|''[[Goniolimon dalmaticum]]'' &lt;small&gt;(C. Pres) Reiehenb.&lt;/small&gt;(incl. f. ''hercegovinicum'' &lt;small&gt;Novak&lt;/small&gt;) ||[[Plumbaginaceae]]||
|-
|''[[Goodyera repens]]'' &lt;small&gt;(L.) R. Br.&lt;/small&gt;||[[Orchidaceae]]||[[Datoteka:Goodyera repens (habitus).jpg|150px]]
|-
|''[[Grafia golaka]]'' &lt;small&gt;(Hacq.) Reichenb.&lt;/small&gt;||[[Orchidaceae]]||
|-
|''[[Gratiola officinalis]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Plantaginaceae]]||[[Datoteka:Gratiola officinalis3.jpg|150px]]
|-
|''[[Glyceria arundinacea]]'' &lt;small&gt;Kunth&lt;/small&gt;||[[Poaceae]]||
|-
|''[[Glyceria declinata]]'' &lt;small&gt;Bréb.&lt;/small&gt; ||[[Poaceae]]|| [[Datoteka:Glyceria.declinata.-.lindsey.jpg|150px]]
|-
|''[[Glyceria fluitans]]'' &lt;small&gt;(L.) R.Br.&lt;/small&gt; ||[[Poaceae]]|| [[Datoteka:Glyceria.fluitans.2.jpg|150px]]
|-
|''[[Glyceria lithuanica]]'' &lt;small&gt;(Gorski) Gorski&lt;/small&gt;||[[Poaceae]]||
|-
|''[[Glyceria maxima]]'' &lt;small&gt;(Hartm.) Holmb.&lt;/small&gt;||[[Poaceae]]||[[Datoteka:451 Glyceria maxima.jpg|150px]]
|-
|''[[Glyceria nemoralis]]'' &lt;small&gt;(R.Uechtr.) R.Uechtr. &amp; Koern.&lt;/small&gt;||[[Poaceae]]||
|-
|''[[Glyceria notata]]'' &lt;small&gt;Chevall.&lt;/small&gt;||[[Poaceae]]|| [[Datoteka:Glyceria notata1.JPG|150px]]
|-
|''[[Gymnadenia conopsea]]'' &lt;small&gt;(L.) R. Br.&lt;/small&gt;||[[Orchidaceae]]||
|-
|''[[Gymnadenia friwaldii]]'' &lt;small&gt;Hampe ex Gris.&lt;/small&gt;||[[Orchidaceae]]||
|- 
|''[[Gymnadenia albida]]'' &lt;small&gt;(L.) L. C. M. Richard&lt;/small&gt;||[[Orchidaceae]]||
|-
|''[[Gymnadenia conopsea]]'' &lt;small&gt;(L.) R.Br.&lt;/small&gt;|| [[Orchidaceae]]||[[Datoteka:Gymnadenia conopsea - harilik käoraamat.jpg|150px]]
|-
|''[[Gymnadenia odoratissima]]'' &lt;small&gt;(L.) Rich.&lt;/small&gt;||[[Orchidaceae]]|| [[Datoteka:Gymnadenia odoratissima 090705.jpg|150px]]
|-
|''[[Gymnadenia rhellicani]]'' &lt;small&gt;(Teppner &amp; E. Klein) Teppner &amp; E. Klein&lt;/small&gt;|| [[Orchidaceae]]||
|-
|''[[Gypsophila muralis]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;&lt;br/&gt;(syn.''Psammophiliella muralis'') || [[Caryophyllaceae]]||[[Datoteka:Gypsophila muralis.jpg|150px]]
|-
|''[[Gypsophila paniculata]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Caryophyllaceae]]||[[Datoteka:Gypsophila paniculata.jpg|150px]]
|-
|}

==H==
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
! style=&quot;background:lightgreen&quot;|Vrsta
! style=&quot;background:lightgreen&quot;|Porodica
! style=&quot;background:lightgreen&quot;|Slika
|-
|''[[Hacquetia epipactis]]'' &lt;small&gt;(Scop.) DC. &lt;/small&gt;||[[Apiaceae]]||[[Datoteka:Hacquetia-epipactis.jpg|150px]]
|- 
|''[[Hammarbya paludosa]]'' &lt;small&gt;(L.) Kuntze&lt;/small&gt; ||[[Orchidaceae]]|| [[Datoteka:Hammarbya paludosa Niedersachsen 01.jpg|150px]]
|-
|''[[Halacsya sendtneri]]'' &lt;small&gt;(Boiss.) Dorfl.&lt;/small&gt;||[[Boraginaceae]]||
|-
|''[[Haplophyllum albanicum]]'' &lt;small&gt;(Bald.) Bornm. &lt;/small&gt;, &lt;br&gt;syn. ''H. boissieranum'' &lt;small&gt;Vis. et. Panč.&lt;/small&gt; ||[[Rutaceae]]||
|-
|''[[Haplophyllum patavinum]]''	&lt;small&gt;(L.) G. Don&lt;/small&gt;||[[Rutaceae]]||
|-
|''[[Hedera helix]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;|| [[Araliaceae]]|| [[Datoteka:Hedera helix1.JPG|150px]]
|-
|''[[Helianthemum nummularium]]'' &lt;small&gt;(L.) Mill.&lt;/small&gt; ||[[Cistaceae]]|| [[Datoteka:Sonnenröschen.jpg|150px]]
|-
|''[[Helianthus strumosus]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Unesena vrsta]] - [[Asteraceae]]|| [[Datoteka:Helianthus strumosus.jpg|150px]]
|-
|''[[Helianthus tuberosus]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Unesena vrsta]] - [[Asteraceae]]|| [[Datoteka:Sunroot top.jpg|150px]]
|-
|''[[Helichrysum arenarium]]'' &lt;small&gt;(L.) Moench&lt;/small&gt; ||[[Asteraceae]]|| [[Datoteka:Illustration Helichrysum arenarium0.jpg|150px]]
|-
|''[[Helichrysum italicum]]'' &lt;small&gt;(Roth) G. Don&lt;/small&gt; ||[[Asteraceae]]||    
|-
|''[[Helichrysum italicum]]'' &lt;small&gt;(Roth) G. Don&lt;/small&gt; &lt;br&gt;ssp. ''H. i. microphyllum'' &lt;small&gt;(Willd.) Nyman&lt;/small&gt; ||[[Asteraceae]]||    
|-
|''[[Helichrysum italicum]]'' &lt;small&gt;Roth (G. Don)&lt;/small&gt; ssp. ''italicum''    ||[[Asteraceae]]||  
|-
|''[[Helichrysum litoreum]]'' &lt;small&gt;Guss. &lt;/small&gt; ||[[Asteraceae]]||      
|-
|''[[Helichrysum luteoalbum]]'' &lt;small&gt;(L.) Rchb.&lt;/small&gt;||[[Asteraceae]]||[[Datoteka:Helichrysum luteoalbum plant6 ST (17376778265).jpg|150px]]
|-
|''[[Helichrysum stoechas]]'' &lt;small&gt;(L.) Moench&lt;/small&gt; ||[[Asteraceae]]||      
|-
|''[[Helleborus atrorubens]] &lt;small&gt; Waldst. et Kit.&lt;/small&gt; ||[[Ranunculaceae]]||      
|-
|''[[Helleborus croaticus]]'' &lt;small&gt;Martinis&lt;/small&gt;||[[Ranunculaceae]]||     
|-
|''[[Helleborus dumetorum]]'' &lt;small&gt;Willd.&lt;/small&gt;||[[Ranunculaceae]]||     
|-
|''[[Helleborus hercegovinus]]'' &lt;small&gt;Martinis&lt;/small&gt;||[[Ranunculaceae]]||   
|-
|''[[Helleborus dumetorum]]'' &lt;small&gt;Willd.&lt;/small&gt; ||[[Ranunculaceae]]||    
|-
|''[[Helleborus foetidus]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Ranunculaceae]]||         
|-
|''[[Helleborus hercegovinus]]'' &lt;small&gt;Martinis&lt;/small&gt; ||[[Ranunculaceae]]||        
|-
|''[[Helleborus multifidus]] &lt;small&gt;Vis.&lt;/small&gt; ||[[Ranunculaceae]]||         
|-     
|''[[Helleborus multifidus]] &lt;small&gt;Vis.&lt;/small&gt; ssp. ''multifidus'' ||[[Ranunculaceae]]||         
|-
|''[[Helleborus multifidus]]''&lt;small&gt;Vis.&lt;/small&gt; ssp. ''intermedius'' &lt;small&gt;(Host) Martinis&lt;/small&gt;||[[Ranunculaceae]]||     
|-     
|''[[Helleborus niger]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Ranunculaceae]]||    
|-
|''[[Helleborus niger]] &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ssp. ''macranthus'' &lt;small&gt;(Freyn) Schiffn.&lt;/small&gt;||[[Ranunculaceae]]||     
|-
|''[[Helleborus niger]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ssp. ''niger'' ||[[Ranunculaceae]]||    
|-
|''[[Helleborus odorus]]'' &lt;small&gt;Waldst. et Kit. ex Willd.&lt;/small&gt; ssp. ''odorus'' ||[[Ranunculaceae]]||    
|-     
|''[[Helleborus purpurascens]]'' &lt;small&gt;Waldst. et Kit.&lt;/small&gt;||[[Ranunculaceae]]||
|-     
|''[[Helleborus viridis]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Ranunculaceae]]||    
|-
|''[[Helleborus viridis]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ssp. ''viridis'' ||[[Ranunculaceae]]||
|-
|''[[Hepatica nobilis]]'' &lt;small&gt;Schreb.&lt;/small&gt;||[[Ranunculaceae]]||[[Datoteka:Hepatica nobilis flowers.JPG|150px]] 
|-
|''[[Heracleum pubescens]]'' &lt;small&gt;(Hoffm.) M.Bieb.&lt;/small&gt;||[[Apiaceae]]||
|-
|''[[Heracleum sphondylium]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Apiaceae]]||[[Datoteka:Illustration Heracleum sphondylium0.jpg|150px]]
|-
|''[[Herminium monorchis]]'' &lt;small&gt;(L.) R.Br.&lt;/small&gt;|| [[Orchidaceae]]|| [[Datoteka:Herminium monorchis.jpeg|150px]]
|-
|''[[Herniaria glabra]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Caryophyllaceae]]||[[Datoteka:Herniariaglabra2.jpg|150px]]
|-
|''[[Hermodactylus tuberosus]]'' &lt;small&gt;(L.) Mill. &lt;br&gt;syn. ''Iris tuberosa''&lt;/small&gt; ||[[Iridaceae]]||[[Datoteka:Hermodactylus_tuberosus.jpg|150px]]
|-
|''[[Herniaria polygama]]'' &lt;small&gt;Gay&lt;/small&gt;||[[Caryophyllaceae]]||
|-
|''[[Hesperis dinarica]]'' &lt;small&gt;G. Beck. in Dorner&lt;/small&gt;||[[Brassicaceae]]|| 
|-
|''[[Hesperis laciniata]]'' &lt;small&gt;All.&lt;/small&gt;||[[Brassicaceae]]||    
|-
|''[[Hesperis laciniata]]'' &lt;small&gt;All.&lt;/small&gt; ssp. ''laciniata''||[[Brassicaceae]]||     
|-
|''[[Hesperis matronalis]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Brassicaceae]]||    
|-
|''[[Hesperis matronalis]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ssp. ''candida'' &lt;small&gt;(Schulzer, Kanitz et Knapp) Thell.&lt;/small&gt;||[[Brassicaceae]]||     
|-
|''[[Hesperis matronalis]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ssp. ''cladotricha'' &lt;small&gt;(Borbás) Hayek&lt;/small&gt;||[[Brassicaceae]]||     
|-
|''[[Hesperis matronalis]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ssp. ''matronalis'' ||[[Brassicaceae]]||    
|- 
|''[[Hesperis sylvestris]]'' &lt;small&gt;Crantz&lt;/small&gt;||[[Brassicaceae]]||       
|-
|''[[Hesperis sylvestris]]'' &lt;small&gt;Crantz&lt;/small&gt; ssp. ''sylvestris'' ||[[Brassicaceae]]||    
|-
|''[[Hieracium bifidum]]'' &lt;small&gt;Kit. ex Hornem.&lt;/small&gt;||[[Asteraceae]]|| [[Datoteka:Hieracium bifidum PID1833-6.jpg|150px]]
|-
|''[[Hieracium catenatum]]'' &lt;small&gt;Sennikov&lt;/small&gt;||[[Asteraceae]]||[[Datoteka: Yellow_Hawkweed.jpg|150px]]
|-
|''[[Hieracium diaphanoides]]'' &lt;small&gt;Lindeb.&lt;/small&gt;||[[Asteraceae]]||
|-
|''[[Hieracium hjeltii]]'' &lt;small&gt;Norrl.&lt;/small&gt;||[[Asteraceae]]||
|-
|''[[Hieracium lachenalii]]'' &lt;small&gt;Suter&lt;/small&gt;||[[Asteraceae]]||[[Datoteka:Hieracium lachenalii a3.jpg|150px]]
|-
|''[[Hieracium humile]]'' &lt;small&gt;Jacq.&lt;/small&gt;||[[Asteraceae]]||
|-
|''[[Hieracium laevigatum]]'' &lt;small&gt;Willd.&lt;/small&gt;||[[Asteraceae]]||[[Datoteka:Hieracium laevigatum by Danny S. - 002.jpg|150px]]
|-
|''[[Hieracium linifolium]]'' &lt;small&gt;Lindeb.&lt;/small&gt;||[[Asteraceae]]||
|-
|''[[Hieracium murorum]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Asteraceae]]||[[Datoteka:20130710Hieracium murorum2.jpg|150px]]
|-
|''[[Hieracium oistophyllum]]'' &lt;small&gt;Pugsley&lt;/small&gt;||[[Asteraceae]]||
|-
|''[[Hieracium pallescentifrons]]'' &lt;small&gt;Maly K et Zahn.&lt;/small&gt;||[[Asteraceae]]|| 
|-
|''[[Hieracium pellucidum]]'' &lt;small&gt;Laest.&lt;/small&gt;||[[Asteraceae]]||
|-
|''[[Hieracium rossicum]]'' &lt;small&gt;Schljakov&lt;/small&gt;||[[Asteraceae]]||
|-
|''[[Hieracium sabaudum]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Asteraceae]]||[[Datoteka:Hieracium sabaudum01.jpg|150px]]
|-
|''[[Hieracium silenii]]'' &lt;small&gt;(Norrl.) Norrl.&lt;/small&gt;||[[Asteraceae]]||
|-
|''[[Hieracium tajanum]]'' &lt;small&gt;K. Maly et Zahn.&lt;/small&gt;||[[Asteraceae]]|| 
|-
|''[[Hieracium trebevicianum]]'' &lt;small&gt;K. Maly&lt;/small&gt;||[[Asteraceae]]|| 
|-
|''[[Hieracium umbellatum]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Asteraceae]]||[[Datoteka:Illustration Hieracium umbellatum0.jpg|150px]]
|-
|''[[Hieracium waldsteinii]]'' &lt;small&gt;Tausch&lt;/small&gt;||[[Asteraceae]]||
|-
|''[[Himantoglossum calcaratum]]'' &lt;small&gt;G. Beck&lt;/small&gt;||[[Orchidaceae]]|| 
|-
|''[[Himantoglossum carpinum]]'' &lt;small&gt;(M.-Bieb) Spreng&lt;/small&gt;||[[Orchidaceae]]|| 
|-
|''[[Hippocrepis emerus]]'' ||[[Fabaceae]]||
|-
|''[[Hippuris vulgaris]]'' &lt;small&gt;L. &lt;/small&gt;||[[Plantaginaceae]]||[[Datoteka: Hippuris vulgaris (aka).jpg|150px]] 
|-
|''[[Homogyne discolor]]'' &lt;small&gt;(Jacq.) Cass.&lt;/small&gt;||[[Asteraceae]]||[[Datoteka:Homogyne alpina a3.jpg|150px]]
|-
|''[[Hordeum bulbosum]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Poaceae]]|| [[datoteka: Report_of_an_investigation_of_the_grasses_of_the_arid_districts_of_Texas,_New_Mexico,_Arizona,_Nevada,_and_Utah,_in_1887_(Plate_28)_BHL32557456.jpg|150px]]
|- 
|''[[Hordeum distichon]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Poaceae]]||[[datoteka: Illustration Hordeum distichon0.jpg|150px]]
|-    
|''[[Hordeum hystrix]]'' &lt;small&gt;Roth&lt;/small&gt; ||[[Poaceae]]||[[datoteka:Saline grassland on the Tisza plain.jpg|150px]]
|-
|''[[Hordeum marinum]]'' &lt;small&gt;Huds.&lt;/small&gt; ||[[Poaceae]]||[[datoteka: Hordeum_spp_Sturm55.jpg|150px]]
|-         
|''[[Hordeum murinum]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Poaceae]]||[[datoteka: Hordeum-murinum-20080324.JPG|150px]]
|-      
|''[[Hordeum murinum]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;&lt;br&gt;''L. m.''  ssp. ''leporinum'' &lt;small&gt;(Link) Arcang.&lt;/small&gt; ||[[Poaceae]]|| [[datoteka:Kruipertje_aar_Hordeum_murinum_ear.jpg|150px]]
|-     
|''[[Hordeum murinum]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;&lt;br&gt;''L. m.''  ssp. ''murinum''  ||[[Poaceae]]||[[datoteka: Hordeum_spp_Sturm55.jpg|150px]]        
|-
|''[[Hordeum secalinum]]'' &lt;small&gt;Schreb.&lt;/small&gt; ||[[Poaceae]]||[[datoteka:Hordeum secalinum300612c.jpg|150px]]
|-         
|''[[Hordeum vulgare]]''  &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Poaceae]]|| [[datoteka:Odrapõld.jpg|150px]]
|-    
|''[[Hordeum vulgare]]''  &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ssp. ''vulgare''||[[Poeceae]]||[[datoteka:Escourgeon-Hordeum vulgare subsp. vulgare.jpg|160px]]
|-
|''[[Hottonia palustris]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Primulaceae]]||[[Datoteka:HottoniaPalustrisInflorescence.jpg|150px]]
|-
|''[[Humulus lupulus]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Cannabaceae]]||[[Datoteka:Humulus lupulus - Köhler–s Medizinal-Pflanzen-072.jpg|150px]]
|-
|''[[Hyacinthella dalmatica]]'' &lt;small&gt;(Baker) Chouard&lt;/small&gt;||[[Asparagaceae]]||
|-
|''[[Hydrilla verticillata]]'' &lt;small&gt;(L.f.) Royle&lt;/small&gt;   || [[Hydrocharitaceae]]  || [[Datoteka:Hydrilla USGS.jpg|150px]]
|-
|''[[Hydrocharis morsus-ranae]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Hydrocharitaceae]]||[[Datoteka: HydrocharisMorsus-ranae2.jpg|150px]]
|-
|''[[Hydrocotyle vulgaris]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Araliaceae]] || [[Datoteka:Illustration Hydrocotyle vulgaris0.jpg|150px]]
|-
|''[[Hylotelephium maximum]]	(L.) Holub ||[[Crassulaceae]]||
|-
|''[[Hyoscyamus albus]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Solanaceae]]||[[Datoteka:Jusquiame2.jpg|150px]]
|-
|''[[Hyoscyamus niger]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; || [[Solanaceae]]  || [[Datoteka:Hyoscyamus niger 0003.JPG|150px]]
|-
|''[[Hypericum barbatum]]'' Jacq.||[[Hypericaceae]]||
|-
|''[[Hypericum degenii]] &lt;small&gt;Bornm.&lt;/small&gt;||[[Hypericaceae]]||
|-
|''[[Hypericum perforatum]]''||[[Hypericaceae]]||[[Datoteka:20150610Hypericum_perforatum1.jpg|150px]]
|-
|''[[Hypochaeris achyrophorus]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;     
|-
|''[[Hypochaeris cretensis]]'' &lt;small&gt;(L.) Bory et Chaub.&lt;/small&gt;     
|- 
|''[[Hypochaeris glabra]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;     
|-
|''[[Hypochoeris illyrica]]'' &lt;small&gt;K Maly&lt;/small&gt;||[[Asteraceae]]||
|-
|''[[Hypochaeris maculata]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;      
|-
|''[[Hyssopus officinalis]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; &lt;br&gt;ssp. ''H. o. pilifer'' &lt;small&gt;(Gris. ex Pant.) Murb. &lt;/small&gt;||[[Asteraceae]]||[[Datoteka:Hyssopus-officinalis-habit.jpg|150px]]
|-
|''[[Hypericum hirsutum]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;   || [[Hypericaceae]] || [[Datoteka:Hypericum hirsutum4 W.jpg|150px]]
|-
|''[[Hypericum humifusum]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Hypericaceae]]||[[Datoteka:Hypericum humifusum W.jpg|150px]]
|-
|''[[Hypericum maculatum]]'' &lt;small&gt;Crantz&lt;/small&gt;||[[Hypericaceae]]||[[Datoteka:Geflecktes Johanniskraut.jpg|150px]]
|-
|''[[Hypericum montanum]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; || [[Hypericaceae]]||[[Datoteka:Hypericum montanum07.jpg|150px]]
|-
|''[[Hypericum perforatum]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Hypericaceae]]|| [[Datoteka:Johannesört.jpg|150px]]
|-
|''[[Hypericum tetrapterum]]'' &lt;small&gt;Fr.&lt;/small&gt;|| [[Hypericaceae]]||[[Datoteka:Hypericum quadrangulare — Flora Batava — Volume v2.jpg|150px]]
|-
|''[[Hylotelephium telephium]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Crassulaceae]]||[[Datoteka:20140907Hylotelephium telephium2.jpg|150px]]
|-
|''[[Hypochaeris maculata]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Asteraceae]]||
|- 
|''[[Hypochoeris radicata]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Asteraceae]]||[[Datoteka:Starr 080317-3605 Hypochoeris radicata.jpg|150px]]
|-
|''[[Hippophae rhamnoides]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Unesena vrsta]] - [[Elaeagnaceae]] || [[Datoteka:Hippophae rhamnoides-01 (xndr).JPG|150px]]
|-
|}

==I==
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
! style=&quot;background:lightgreen&quot;|Vrsta
! style=&quot;background:lightgreen&quot;|Porodica
! style=&quot;background:lightgreen&quot;|Slika
|-
|''[[Ilex aquifolium]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Aquifoliaceae]]||[[Datoteka:Ilex-aquifolium (Europaeische Stechpalme)-2.jpg|150px]]
|-
|''[[Impatiens balfourii]]'' &lt;small&gt;Hooker fil.&lt;/small&gt;  ||[[Balsaminaceae]]&lt;br&gt;[[Unesena vrsta]]||[[Datoteka:Balsaminaceae_-_Impatiens_balfourii.JPG|150px]]
|-
|''[[Impatiens balsamina]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Balsaminaceae]]&lt;br&gt;[[Unesena vrsta]]||[[Datoteka:Balsam_I_IMG_9566.jpg|150px]]     
|-
|''[[Impatiens barnesii]]'' &lt;small&gt;Hooker fil.&lt;/small&gt;||[[Balsaminaceae]]&lt;br&gt;[[Unesena vrsta]]||
|-
|''[[Impatiens glandulifera]]'' &lt;small&gt;Royle&lt;/small&gt;||[[Balsaminaceae]]&lt;br&gt;[[Unesena vrsta]]||[[Datoteka:Impatiens glandulifera flower3.jpg|150px]]
|-
|''[[Impatiens noli-tangere]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Balsaminaceae]]||[[Datoteka:Impatiens noli-tangere (7818663064).jpg|150px]]
|-
|''[[Impatiens parviflora]]'' &lt;small&gt;DC.&lt;/small&gt;||[[Balsaminaceae]]&lt;br&gt;[[Unesena vrsta]] || [[Datoteka:Impatiens-parviflora-1070359.JPG|150px]]
|-
|''[[Indigofera gerardiana]] &lt;small&gt;R. A. Graham ex Baker in Hook. f.&lt;/small&gt; ''||[[Fabaceae]] ||
|-
|''[[Inula bifrons]] &lt;small&gt;(Gou.) L.&lt;/small&gt;||[[Asteraceae]]||
|-
|''[[Inula britannica]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Asteraceae]]|| [[Datoteka:InulaBritannica.jpg|150px]]
|-
|''[[Inula graveolens]] &lt;small&gt;(L.) Desf.&lt;/small&gt; ''||[[Asteraceae]]||[[Datoteka:Inula_hirta_ENBLA01.jpeg|150px]]
|-
|''[[Inula helenium]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Asteraceae]]||[[Datoteka:Telekia speciosa Hearhleaf oxeye 08.jpg|150px]]
|-
|''[[Inula hirta]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Asteraceae]]||[[Datoteka:Inula hirta 2.jpg|150px]]
|-
|''[[Inula salicina]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Asteraceae]]||[[Datoteka:Inula salicina 240606.jpg|150px]]
|-
|''[[Inula viscosa]] &lt;small&gt;(L.) Aiton&lt;/small&gt;syn. ''Dittrichia viscosa'' &lt;small&gt;(L.) Greuter, 1973&lt;/small&gt; ||[[Asteraceae]]||[[Datoteka: Inula viscosa flowers.jpg|150px]]
|- 
|''[[Ipomoea batatas]]'' &lt;small&gt;(L.) Lam. &lt;/small&gt;||[[Convolvulaceae]]||
|-
|''[[Ipomoea coccinea]]'' &lt;small&gt;L. &lt;/small&gt;||[[Convolvulaceae]]||     
|-
|''[[Ipomoea hederacea]]'' &lt;small&gt;Jacq. &lt;/small&gt; ||[[Convolvulaceae]]||    
|- 
|''[[Ipomoea purpurea]]'' &lt;small&gt;(L.) Roth&lt;/small&gt; ||[[Convolvulaceae]]||    
|-
|''[[Ipomoea trichocarpa]]'' &lt;small&gt;Elliott&lt;/small&gt; ||[[Convolvulaceae]]||   
|-
|''[[Iris aphylla]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;|| [[Iridaceae]]||[[Datoteka:Kosaciec bezlistny Iris aphylla RB2.JPG|150px]]
|-
|''[[Iris bosniaca]]'' &lt;small&gt;G. Beck&lt;/small&gt;||[[Iridaceae]]||
|-
|''[[Iris germanica]]''	L.	Iridaceae
|-
|''[[Iris pseudacorus]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Iridaceae]] ||[[Datoteka:Iris pseudacorus iris des marais.jpg|150px]]
|-
|''[[Iris pseudopallida]]'' &lt;small&gt;Trinajstić&lt;/small&gt;||[[Iridaceae]]|| 
|-
|''[[Iris reichenbachii]]'' &lt;small&gt;Heuff.&lt;/small&gt;||[[Iridaceae]]||
|-
|''[[Iris reicenbachii var. bosniaca]]||[[Iridaceae]]||[[Datoteka:Iris_reichenbachii_02.jpg|150px]]
|-
|''[[Iris sibirica]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;|| [[Iridaceae]]||[[Datoteka:Iris sibirica 060603.jpg|150px]]
|-
|''[[Iris varbossania]]'' &lt;small&gt;K. Maly&lt;/small&gt;||[[Iridaceae]]||
|-
|''[[Isolepis setacea]]'' &lt;small&gt;(L.) R.Br.&lt;/small&gt;||[[Cyperaceae]]||[[Datoteka:Isolepis setacea.jpeg|150px]]
|-
|''[[Isopyrum thalictroides]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Ranunculaceae]]||[[Datoteka:Isopyrum thalictroides sl4.jpg|150px]]
|-
|''[[Iris variegata]]''	&lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Iridaceae]]||
|-
|''[[Iva xanthiifolia]]'' &lt;small&gt;Nutt.&lt;/small&gt;||[[Unesena vrsta]] - [[Asteraceae]]||[[Datoteka:Iva xanthifolia (5091403500).jpg|150px]]
|}

==J==
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
! style=&quot;background:lightgreen&quot;|Vrsta
! style=&quot;background:lightgreen&quot;|Porodica
! style=&quot;background:lightgreen&quot;|Slika
|-
|''[[Jacobaea aquatica]]'' &lt;small&gt;(Hill) G.Gaertn., B.Mey. &amp; Scherb.&lt;/small&gt; &lt;br/&gt; (syn. ''Senecio aquaticus'')  ||[[Asteraceae]]||[[Datoteka:Senecio-aquaticus-flowers.JPG|150px]]
|-
|''[[Jacobaea borysthenica]]'' &lt;small&gt;(DC.) B.Nord. &amp; Greuter&lt;/small&gt;||[[Asteraceae]]||
|-
|''[[Jacobaea erucifolia]]'' &lt;small&gt;(L.) G.Gaertn., B.Mey. &amp; Scherb.&lt;/small&gt;||[[Asteraceae]]||[[Datoteka:Hoary ragwort (1980). (14023523936).jpg|150px]]
|-
|''[[Jacobaea paludosa]]'' &lt;small&gt;(L.) G.Gaertn., B.Mey. &amp; Scherb.&lt;/small&gt;||[[Asteraceae]]|| [[Datoteka:20140607Jacobaea paludosa5.jpg|150px]]
|-
|''[[Jacobaea vulgaris]]'' &lt;small&gt;Gaertn.&lt;/small&gt;||[[Asteraceae]]||[[Datoteka:Jacobaea vulgaris-3235.jpg|150px]]
|-
|''[[Jasione montana]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Campanulaceae]]||[[Datoteka: 20130716Jasione montana2.jpg|150px]]
|-
|''[[Juglans nigra]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Juglandaceae]]||[[Datoteka: Black_Walnut_nut_and_leave_detail.JPG|150 px]]
|-
|''[[Juglans regia]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Juglandaceae]]||[[Datoteka: Juglans_regia_Broadview.jpg |150px]]
|-
|''[[Juncus alpinus]]'' &lt;small&gt;Vill.&lt;/small&gt;||[[Juncaceae]]||[[Datoteka:Juncus alpinoarticulatus Sturm13.jpg|150px]]
|-
|''[[Juncus articulatus]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Juncaceae]]||[[Datoteka:JuncusArticulatus.jpg|150px]]
|-
|''[[Juncus atratus]]'' &lt;small&gt;Krock.&lt;/small&gt;|| [[Juncaceae]]||
|-
|''[[Juncus bufonius]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Juncaceae]]||[[Datoteka:Juncus bufonius.jpeg|150px]]
|-
|''[[Juncus bulbosus]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Juncaceae]] ||[[Datoteka:Juncus bulbosus kz1.JPG|150px]]
|-
|''[[Juncus capitatus]]'' &lt;small&gt;Weigel&lt;/small&gt;||[[Juncaceae]] ||[[Datoteka:Juncus capitatus Sturm9.jpg|150px]]
|-
|''[[Juncus compressus]]'' &lt;small&gt;Jacq.&lt;/small&gt;||[[Juncaceae]]|| [[Datoteka:JuncusCompressus.jpg|150px]]
|-
|''[[Juncus conglomeratus]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Juncaceae]]||[[Datoteka:Juncus conglomeratus Sturm4.jpg|150px]]
|-
|''[[Juncus effusus]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Juncaceae]]||[[Datoteka:JuncusEffusus.jpg|150px]]
|-
|''[[Juncus filiformis]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Juncaceae]]||[[Datoteka:Juncus filiformis Sturm8.jpg|150px]]
|-
|''[[Juncus inflexus]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Juncaceae]]||[[Datoteka:Juncus inflexus02.jpg|150px]]
|-
|''[[Juncus ranarius]]'' &lt;small&gt;Songeon &amp; E.P.Perrier&lt;/small&gt;||[[Juncaceae]]||[[Datoteka:Juncus ranarius.jpeg|150px]]
|-
|''[[Juncus squarrosus]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Juncaceae]]||[[Datoteka:Juncus squarrosus Sturm14.jpg|150px]]
|-
|''[[Juncus stygius]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Juncaceae]]||[[Datoteka:Juncus stygius BB-1913.png|150px]]
|-
|''[[Juncus tenuis]]'' &lt;small&gt;Willd.&lt;/small&gt;||[[Unesena vrsta]] - [[Juncaceae]]||[[Datoteka:Juncus.tenuis.jpg|150px]]
|-
|''[[Juncus thomasii]]'' &lt;small&gt;Ten.&lt;/small&gt; ssp. ''palensis'' &lt;small&gt;K. Maly&lt;/small&gt;||[[Juncaceae]]||[[Datoteka:Juncus acuminatus NRCS-1.jpg|150px]]  
|-
|''[[Juncus trifidus]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Juncaceae]]||[[Datoteka: Juncus trifidus (Dreiblatt-Simse) IMG 2670.jpg|150px]]
|-
|''[[Jurinea cyanoides]]'' &lt;small&gt;(L.) Rchb.&lt;/small&gt;||[[Asteraceae]]||[[Datoteka:Jurinea cyanoides Eberstadt 1 habitus.JPG|150px]]
|}

==K==
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
! style=&quot;background:lightgreen&quot;|Vrsta
! style=&quot;background:lightgreen&quot;|Porodica
! style=&quot;background:lightgreen&quot;|Slika
|-
|''[[Knautia dinarica]]'' &lt;small&gt;(Murb.) Borbás&lt;/small&gt;	||[[Caprifoliaceae]]||
|-
|''[[Kadenia dubia]]'' &lt;small&gt;(Schkuhr) Lavrova &amp; V.N.Tikhom.&lt;/small&gt;||[[Apiaceae]]||[[Datoteka:Cnidium dubium 001.JPG|150px]]
|-
|''[[Kernera saxatilis]]'' &lt;small&gt;(L.) Reichenb. &lt;/small&gt; ||[[Brassicaceae]]||[[Datoteka:Kernera_saxatilis.jpg|150px]]
|-
|''[[Kitaibela vitifolia]]'' &lt;small&gt;Willd&lt;/small&gt;||[[Malvaceae]]||[[Datoteka:Kitaibela vitifolia1ba.UME.JPG|150px]]
|-
|''[[Klasea radiata]]'' &lt;small&gt;(Waldst. &amp; Kit.) Á.Löve &amp; D.Löve&lt;/small&gt;||[[Asteraceae]]||[[Datoteka:Klasea radiata kz01.jpg|150px]]
|-
|''[[Knautia adriatica]]'' &lt;small&gt;Ehrend.&lt;/small&gt;|| ||[[Caprifoliaceae]]||
|-  
|''[[Knautia albanica]]'' &lt;small&gt;Briq.&lt;/small&gt;||[[Caprifoliaceae]]||
|-
|''[[Knautia arvensis]]'' &lt;small&gt;(L.) Coult.&lt;/small&gt;||[[Caprifoliaceae]]||[[Datoteka:Acker-Witwenblume_Knautia_arvensis.jpg|150px]]
|-
|''[[Knautia clementii]]'' &lt;small&gt;(Beck) Ehrend.&lt;/small&gt;||[[Caprifoliaceae]]||
|-
|''[[knautis dalmatica]]'' &lt;small&gt;Beck&lt;/small&gt;||[[Caprifoliaceae]]||
|-
|''[[Knautia dinarica]]'' &lt;small&gt;(Murb.) Borbàs&lt;/small&gt;||[[Caprifoliaceae]]||
|-
|''[[Knautia dipsacifolia]]'' &lt;small&gt;Kreutzer&lt;/small&gt; ||[[Caprifoliaceae]]||   
|-
|''[[Knautia drymeia]]'' &lt;small&gt;Heuff.&lt;/small&gt; ||[[Caprifoliaceae]]||    
|-
|''[[Knautia drymeia]] &lt;small&gt;Heuff.&lt;/small&gt; ssp. ''drymeia''||[[Caprifoliaceae]]||
|- 
|''[[Knautia drymeia]]'' &lt;small&gt;Heuff.&lt;/small&gt;&lt;br&gt;''K. d.''  ssp. ''intermedia'' &lt;small&gt;(Pernh. et Wettst.) Ehrend.&lt;/small&gt;||[[Caprifoliaceae]]||     
|-
|''[[Knautia illyrica]]'' &lt;small&gt;Beck&lt;/small&gt; ||[[Caprifoliaceae]]||    
|-
|''[[Knautia integrifolia]]'' &lt;small&gt;(L.) Bertol.&lt;/small&gt;||[[Caprifoliaceae]]||    
|-
|''[[Knautia longifolia]]'' &lt;small&gt;(Waldst. et Kit.) W. D. J. Koch&lt;/small&gt;||[[Caprifoliaceae]]||     
|-
|''[[Knautia pectinata]]'' &lt;small&gt;Ehrend.&lt;/small&gt; ||[[Caprifoliaceae]]||    
|-
|''[[Knautia purpurea]]'' &lt;small&gt;(Vill.) Borbás&lt;/small&gt;||[[Caprifoliaceae]]||   
|-
|''[[Knautia ressmannii]] &lt;small&gt;(Pacher) Briq.&lt;/small&gt; ||[[Caprifoliaceae]]||    
|-  
|''[[Knautia sarajevensis]] &lt;small&gt;(Beck) Szabó&lt;/small&gt;||[[Caprifoliaceae]]||[[Datoteka:Knautia_longifolia_IMG_1054.jpg|150px]]
|-
|''[[Knautia travnicensis]]'' &lt;small&gt;(Beck) Szabo&lt;/small&gt;||[[Caprifoliaceae]]||
|-
|''[[Knautia velebitica]]'' &lt;small&gt;Szabó&lt;/small&gt;||[[Caprifoliaceae]]|| 
|-
|''[[Knautia visianii]]'' &lt;small&gt;Szabó &lt;/small&gt;||[[Caprifoliaceae]]||
|-
|''[[Knautia x brandisii]]'' &lt;small&gt;Szabo&lt;/small&gt;||[[Caprifoliaceae]]||
|-
|''[[Knautia x trebeviciensis]]'' &lt;small&gt;Szabo&lt;/small&gt;||[[Caprifoliaceae]]||
|- 
|''[[Knautia arvensis]]'' &lt;small&gt;(L.) Coult.&lt;/small&gt; ||[[Caprifoliaceae]]||[[Datoteka:Illustration Knautia arvensis0 cleaned.jpg|150px]]
|}

==L==
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
! style=&quot;background:lightgreen&quot;|Vrsta
! style=&quot;background:lightgreen&quot;|Porodica
! style=&quot;background:lightgreen&quot;|Slika
|-
|''[[Laburnum anagyroides]]'' &lt;small&gt;Medik&lt;/small&gt;||[[Fabaceae]]||[[Datoteka: Laburnum anagyroides hanging flower cluster.jpg|150px]]
|-
|''[[Lactuca muralis]]'' &lt;small&gt;(L.) Gaertn.&lt;/small&gt;||[[Asteraceae]]||[[Datoteka:Mycelis muralis.jpeg|150px]]
|-
|''[[Lactuca perennis]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Asteraceae]]||
|-
|''[[Lactuca serriola]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Asteraceae]]||[[Datoteka:Lactuca serriola.jpg|150px]]
|-
|''[[Lactuca sibirica]]'' &lt;small&gt;(L.) Benth. ex Maxim.&lt;/small&gt;||[[Asteraceae]]||[[Datoteka:556 Mulgedium sibiricum.jpg|150px]]
|-
|''[[Lactuca tatarica]]'' &lt;small&gt;(L.) C.A.Mey.&lt;/small&gt;||[[Asteraceae]]||[[Datoteka:Lactuca tatarica.JPG|150px]]
|-
|''[[Lamium album]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Lamiaceae]]|| [[Datoteka:Ortie blanche 05.jpg|150px]] 
|-
|''[[Lamium amplexicaule]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Lamiaceae]]||[[Datoteka:Lamium amplexicaule Kaldari 01.jpg|150px]]
|-
|''[[Lamium bifidum]]'' &lt;small&gt;Cirillo&lt;/small&gt; ||[[Lamiaceae]]||
|-    
|''[[Lamium bifidum]]'' &lt;small&gt;Cirillo&lt;/small&gt; ssp. ''bifidum''  ||[[Lamiaceae]]|| 
|-  
|''[[Lamium galeobdolon]]'' &lt;small&gt;(L.) L.&lt;/small&gt;||[[Lamiaceae]]||[[Datoteka:Gele dovenetel DSCF3599.JPG|150px]]
|-
|''[[Lamium galeobdolon]]'' &lt;small&gt;(L.) L.&lt;/small&gt; ssp. ''galeobdolon''||[[Lamiaceae]]||
|-     
|''[[Lamium galeobdolon]]'' &lt;small&gt;(L.) L.&lt;/small&gt; ssp. ''montanum'' &lt;small&gt;(Pers.) Hayek &lt;/small&gt; ||[[Lamiaceae]]||
|-
|''[[Lamium garganicum]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Lamiaceae]]||
|-     
|''[[Lamium garganicum]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ssp. ''garganicum''   ||[[Lamiaceae]]||  
|-
|''[[Lamium garganicum]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ssp. ''laevigatum'' &lt;small&gt;Arcang.&lt;/small&gt;  ||[[Lamiaceae]]||  
|- 
|''[[Lamium hybridum]]'' &lt;small&gt;Vill.&lt;/small&gt;||[[Lamiaceae]]|| 
|-    
|''[[Lamium maculatum]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Lamiaceae]]||[[Datoteka:Lamium_maculatum_bloem.jpg|150px]]
|-   
|''[[Lamium molucellifolium]]'' &lt;small&gt;(Schumach.) Fr.&lt;/small&gt; ||[[Lamiaceae]]|| 
|-    
|''[[Lamium orvala]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Lamiaceae]]||[[Datoteka:Lamium_orvala3.jpg|150px]]
|-   
|''[[Lamium purpureum]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Lamiaceae]]||[[Datoteka:Lamium purpureum 280405.jpg|150px]]
|-
|''[[Lappa officinalis]]'' All., syn. ''Arctium lappa'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Asteraceae]]||[[Datoteka:ArctiumLappa1.jpg|150px]]
|-
|''[[Lappula squarrosa]]'' &lt;small&gt;(Retz.) Dumort.&lt;/small&gt;||[[Boraginaceae]]||[[Datoteka:Lappula squarrosa2.JPG|150px]]
|-
|''[[Lapsana communis]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Asteraceae]]||[[Datoteka:Lapsana communis flowerhead2.jpg|150px]]
|-
|''[[Laserpitium krapffii]]'' &lt;small&gt;Crantz&lt;/small&gt;||[[Apiaceae]]||
|-
|''[[Laserpitium latifolium]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Apiaceae]]||[[Datoteka:Apiaceae - Laserpitium latifolium-1.JPG|150px]]
|-
|''[[Lathraea squamaria]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Orobanchaceae]]||[[Datoteka:Lathraea squamaria LC0126.jpg|150px]]
|-
|''[[Lathyrus alpestris]]'' &lt;small&gt;(Waldst. et. Kit. ) Kit. ex Čelak.&lt;/small&gt;||[[Fabaceae]]||[[Datoteka:Lathyrus alpestris 01.jpg|150px]]
|-
|''[[Lathyrus binatus]]'' &lt;small&gt;Pancic&lt;/small&gt;||[[Fabaceae]]|| 
|-
|''[[Lathyrus friedrichsthalii]]'' &lt;small&gt;(Griseb.) K. Maly&lt;/small&gt;||[[Fabaceae]]||[[Datoteka:Lathyrus_alpestris_03.jpg|150px]] 
|-
|''[[Lathyrus latifolius]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Fabaceae]]||
|-
|''[[Lathyrus laevigatus]]'' &lt;small&gt;(Waldst. et Kit.) Gren.&lt;/small&gt;||[[Fabaceae]]||[[Datoteka:Lathyrus laevigatus - Berlin Botanical Garden - IMG 8487.JPG|150px]]
|-
|''[[Lathyrus linifolius]]'' &lt;small&gt;(Reichard) Bassler&lt;/small&gt;&lt;br/&gt; (syn. ''Lathyrus montanus'') || [[Fabaceae]]||[[Datoteka:Lathyrus montanus Sturm18.jpg|150px]]
|-
|''[[Lathyrus niger]]'' &lt;small&gt;(L.) Bernh.&lt;/small&gt;|| [[Fabaceae]] ||[[Datoteka:Lathyrus niger.jpg|150px]]
|-
|''[[Lathyrus palustris]] &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ''||[[Fabaceae]]||[[Datoteka:Lathyrus paluster1.jpg|150px]]
|-
|''[[Lathyrus pisiformis]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;|| [[Fabaceae]]||[[Datoteka:Lathyrus pisiformis in Estonia.jpg|150px]]
|-
|''[[Lathyrus pratensis]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Fabaceae]]||[[Datoteka:(MHNT) Lathyrus pratensis - Inflorescence.jpg|150px]]
|-
|''[[Lathyrus sylvestris]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Fabaceae]]||[[Datoteka:Lathyrus sylvestris1.jpg|150px]]
|-
|''[[Lathyrus tuberosus]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Fabaceae]] ||[[Datoteka:Lathyrus Tuberosus closeup.JPG|150px]]
|-
|''[[Lathyrus vernus]]'' &lt;small&gt;(L.) Bernh.&lt;/small&gt;||[[Fabaceae]]||[[Datoteka:Lathyrus vernus - kevadine seahernes.jpg|150px]]
|-
|''[[Lavandula vera]]'' &lt;small&gt;D. C.&lt;/small&gt; syn. ''L. angustifolia'' &lt;small&gt;Mill.&lt;/small&gt;||[[Lamiaceae]]||[[Datoteka: Lavande_off_FR_2012.jpg|150px]]
|-
|''[[Lavatera thuringiaca]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Unesena vrsta]] - [[Malvaceae]]||[[Datoteka:Lavatera-thuringensis-flower.JPG|150px]]
|-
|''[[Ledum palustre]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Ericaceae]]||[[Datoteka:Ledum palustre subsp. diversipilosum var. nipponicum 1.JPG|150px]]
|-
|''[[Leersia oryzoides]]'' &lt;small&gt;(L.) Sw.&lt;/small&gt; ||[[Poaceae]]||[[slika: Leersia_oryzoides_sl20.jpg|150px]]
|-
|''[[Legousia falcata]]'' &lt;small&gt;(Ten.) Janch.&lt;/small&gt;||[[Campanulaceae]]  ||[[slika: Legousia_falcata_fruits_1.jpg|150px]]
|-      
|''[[Legousia hybrida]]'' &lt;small&gt;(L.) Delarbre&lt;/small&gt;||[[Campanulaceae]]  ||[[slika: Legousia_hybrida_A.JPG|150px]] 
|-     
|''[[Legousia speculum-veneris]]'' &lt;small&gt;(L.) Chaix &lt;/small&gt;||[[Campanulaceae]]  ||[[slika: Legousia_speculum-veneris1_eF.jpg|150px]]
|-
|''[[Lemna gibba]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Araceae]]||[[slika: LemnaGibbaProfil.jpg|150px]]
|-
|''[[Lemna minor]]'' &lt;small&gt;L. &lt;/small&gt;||[[Araceae]]||[[slika: Eendekroos_dicht_bijeen.JPG|150px]]
|-
|''[[Lemna minuta]]'' &lt;small&gt;Kunth&lt;/small&gt;    ||[[Araceae]]||[[slika: Lemnaminuta.jpg|150px]] 
|-
|''[[Lemna trisulca]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Araceae]]||[[slika:LemnaTrisulca.jpg|150px]]  
|-
|''[[Leontodon hispidus]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Asteraceae]]||[[Datoteka:Leontodon hispidus hyoseroides.jpg|150px]]
|-
|''[[Leontodon saxatilis]]'' &lt;small&gt;Lam.&lt;/small&gt;||[[Asteraceae]]||[[Datoteka:Leontodon saxatilis - Nickender Löwenzahn - Le Liondent à tige nue - Kleine leeuwetand.JPG|150px]]
|-
|''[[Leontodon illyricus]]'' &lt;small&gt;K Maly&lt;/small&gt;||[[Asteraceae]]||
|-
|''[[Leontopodium alpinum]]'' &lt;small&gt;Cass.&lt;/small&gt;||[[Asteraceae]]||[[Datoteka: LeontopodiumAlpinum-1.jpg|150px]]
|-
|''[[Leonurus cardiaca]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;|| [[Lamiaceae]]||[[Datoteka:Illustration Leonurus cardiaca0.jpg|150px]]
|-
|''[[Leonurus quinquelobatus]]'' &lt;small&gt;Gilib. ex Usteri&lt;/small&gt;||[[Lamiaceae]]||[[Datoteka:Leonurus cardiaca 170607a.jpg|150px]]
|-
|''[[Lepidium densiflorum]]'' &lt;small&gt;Schrad.&lt;/small&gt;||[[Brassicaceae]]||[[Datoteka:Lepidium densiflorum NPS-1.jpg|150px]]
|-
|''[[Lepidium ruderale]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Brassicaceae]]||[[Datoteka:Steenkruidkers DSCF3982.JPG|150px]]
|-
|''[[Leucanthemopsis alpina]]''	&lt;small&gt;(L.) Heywood&lt;/small&gt;||[[Asteraceae]]||
|-
|''[[Leucanthemum adustum]]'' &lt;small&gt;(Koch) Gremli &lt;/small&gt; ||[[Asteraceae]]||
|-   
|''[[Leucanthemum atratum]]'' &lt;small&gt;(Jacq.) DC.&lt;/small&gt; ||[[Asteraceae]]||
|-       
|''[[Leucanthemum atratum]]'' &lt;small&gt;(Jacq.) DC.&lt;/small&gt; ssp. ''platylepis'' &lt;small&gt;(Borbás) Heywood&lt;/small&gt;||[[Asteraceae]]||
|-  
|''[[Leucanthemum chloroticum]]'' &lt;small&gt;Kern. et Murb. ap. Murb.&lt;/small&gt;||[[Asteraceae]]||[[Datoteka:Ox-eye_daisy.jpg|150px]]
|-    
|''[[Leucanthemum illyricum]]'' &lt;small&gt;(Horvatić) Vogt et Greuter&lt;/small&gt;||[[Asteraceae]]||
|-         
|''[[Leucanthemum ircutianum]]'' &lt;small&gt;DC.&lt;/small&gt;||[[Asteraceae]]||
|- 
|''[[Leucanthemum praecox]]'' &lt;small&gt;(Horvatic) Horvatic&lt;/small&gt;||[[Asteraceae]]|| 
|- 
|''[[Leucanthemum rotundifolium]] &lt;small&gt;(W. et K. ex Willd.) DC.&lt;/small&gt;||[[Asteraceae]]||
|-      
|''[[Leucanthemum visianii]]'' &lt;small&gt;(Gjurašin) Vogt et Greuter &lt;/small&gt;||[[Asteraceae]]||
|-        
|''[[Leucanthemum vulgare]]'' &lt;small&gt;Lam.&lt;/small&gt; ||[[Asteraceae]]||[[Datoteka:Leucanthemum vulgare 'Filigran' Flower 2200px.jpg|150px]]
|-
|''[[Levinticum officinale]]'' &lt;small&gt;Koch.&lt;/small&gt;||[[Apiaceae]]||[[Datoteka: Levisticum_officinale_002.jpg|150px]]
|-
|''[[Lilium albanicum]]'' &lt;small&gt;Grisebach &lt;/small&gt;||[[Liliaceae]]||[[Datoteka:Lil_albanicum_1Hab_Griechenland_Katarapass_14_06_00.jpg|150px]]
|-
|''[[Lilium bosniacum]] &lt;small&gt;(G. Beck) G. Beck Fritch &lt;/small&gt;''||[[Liliaceae]]||[[Datoteka: LILIUM.png|150px]]
|-
|''[[Lilium bulbiferum]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Liliaceae]]||[[Datoteka:Lilium bulbiferum bulbiferum1LEST.jpg|150px]]
|-
|''[[Lilium carniolicum]]'' &lt;small&gt;Bernh. Ex Koch.&lt;/small&gt;||[[Liliaceae]]||[[Datoteka:Lilium carniolicum1Sonja Kostevc.jpg|150px]]
|-
|''[[Lilium cattaniae]]'' &lt;small&gt;(Vis.) Vis.&lt;/small&gt;||[[Liliaceae]]||[[Datoteka:LILIUM_MARTAGON_-_2_-_TORÀ.JPG|150px]]
|-
|''[[Lilium martagon]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;|| [[Liliaceae]]||[[Datoteka:Türkenbund Lilie, Lilium martagon crop.JPG|150px]]
|-
|''[[Limodorum abortivum]]'' &lt;small&gt;(L.) Sw.&lt;/small&gt;||[[Orchidaceae]]||[[slika : Limodorum abortivum Mallorca 04.jpg|150px]]
|- 
|''[[Limosella aquatica]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; || [[Plantaginaceae]]  || [[Datoteka:LimosellaAquatica4.jpg|150px]]
|-
|''[[Linaria vulgaris]]'' &lt;small&gt;Mill.&lt;/small&gt;||[[Plantaginaceae]]||
|-
|''[[Lindernia procumbens]]'' &lt;small&gt;(Krock.) Philcox&lt;/small&gt;||[[Linderniaceae]]||[[Datoteka:Lindernia procumbens.JPG|150px]]
|-
|''[[Linum bienne]]''	&lt;small&gt;Mill.&lt;/small&gt;||[[Linaceae]]||[[Datoteka:Flower_March_2008-13_edit.jpg|150px]]
|-
|''[[Linum capitatum]]'' &lt;small&gt;Schult.&lt;/small&gt;||[[Linaceae]]||[[Datoteka:Linum_capitatum.jpg|150px]]
|-
|''[[Linum tenuifolium]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Linaceae]]||[[Datoteka:Linum_tenuifolium.JPG|150px]]
|-
|''[[Linaria alpina]]'' &lt;small&gt;(L.) Mill. &lt;/small&gt;||[[Scrophulariaceae]]||[[Datoteka:Linaria.alpina.web.jpg|150px]]
|-
|''[[Linaria genistifolia]]'' &lt;small&gt;(L.)Mill.&lt;/small&gt; || [[Plantaginaceae]]  || [[Datoteka:Linaria genistifolia sl1.jpg|150px]]
|-
|''[[Linaria microsepala]]'' &lt;small&gt;A. Kern.&lt;/small&gt;||[[Scrophulariaceae]]||[[Datoteka:Linaria_simplex_Sturm26.jpg|150px]] 
|-
|''[[Linaria pelisseriana]]'' &lt;small&gt;(L.) Mill. &lt;/small&gt; ||[[Scrophulariaceae]]||[[Datoteka: Linaria_pelisseriana_002.JPG|150px]]
|-
|''[[Linaria rubioides]]'' &lt;small&gt;Vis. et Panč. &lt;/small&gt;||[[Scrophulariaceae]]||
|-
|''[[Linaria vulgaris]]'' &lt;small&gt;Mill.&lt;/small&gt; || [[Plantaginaceae]]  || [[Datoteka:Common Toadflax - Linaria vulgaris - geograph.org.uk - 215978.jpg|150px]]
|-
|''[[Linnaea borealis]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;|| [[Caprifoliaceae]]  || [[Datoteka:Linnaea borealis (1).jpg|150px]]
|-
|''[[Linum catharticum]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; || [[Linaceae]]  || [[Datoteka:Linum catharticum.jpg|150px]]
|-
|''[[Linum flavum]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; || [[Linaceae]]  || [[Datoteka:Linum flavum1.jpg|150px]]
|-
|''[[Liparis loeselii]]'' &lt;small&gt;(L.) Rich&lt;/small&gt;||[[Orchidaceae]]||[[Datoteka:Liparis_loeselii_-_Liparis_de_Loesel_-_Somme.jpg|150px]]
|-
|''[[Listera cordata]]''&lt;small&gt; (L.) R. Br&lt;/small&gt;||[[Orchidaceae]]||[[Datoteka:Listera_cordata_130506c.jpg|150px]]
|-
|''[[Lithospermum arvense]] &lt;small&gt; L.&lt;/small&gt;&lt;br&gt;syn. ''Buglossoides arvense''||[[Boraginaceae]]||[[Datoteka:Lithospermum_arvense_W.jpg|150px]]
|-
|''[[Lithospermum incrassatum]]  &lt;small&gt;Guss.&lt;/small&gt;&lt;br&gt;syn. ''Buglossoides incrassata''||[[Boraginaceae]]  ||[[Datoteka:  Buglossoides_incrassata_sl5.jpg|150px]]
|-
|''[[Lithospermum officinale]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;&lt;br&gt;syn. ''Buglossoides officinale''||[[Boraginaceae]]||[[Datoteka:Lithospermum officinale Sturm13.jpg|150px]]
|-
|''[[Lithospermum purpurocaeruleum]]''  &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;&lt;br&gt;syn. ''Buglossoides purpureocaeruleum'' ||[[Boraginaceae]]||[[Datoteka:Lithospermum_purpureocaeruleum01.jpg |150px]]
|-
|''[[Lithospermum tenuiflorum]]''  &lt;small&gt;L. f.&lt;/small&gt;&lt;br&gt;syn. ''Buglossoides tenuiflora''||[[Boraginaceae]]|| [[Datoteka:  Buglossoides_tenuiflora_kz1.jpg|150px]]
|-      
|''[[Littorella uniflora]]'' &lt;small&gt;(L.) Asch.&lt;/small&gt;||[[Plantaginaceae]]||[[Datoteka:129 Littorella uniflora.jpg|150px]]
|-
|''[[Lobelia dortmanna]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Campanulaceae]]||[[Datoteka:Bobiecinskie male lobelia.jpg|150px]]
|-
|''[[Lonicera borbasiana]]'' &lt;small&gt;(O. Kuntze) Degen in Jav.&lt;/small&gt;||[[Caprifoliaceae]]||
|-
|''[[Lonicera formanekiana]]'' &lt;small&gt;Halacsy&lt;/small&gt;||[[Caprifoliaceae]]||
|-
|''[[Lonicera glutinosa]]'' &lt;small&gt;Visiani&lt;/small&gt;||[[Caprifoliaceae]]||[[Datoteka:Alpen-Heckenkirsche.jpg|150px]]
|-
|''[[Lonicera caprifolium]]''	&lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Caprifoliaceae]]||[[Datoteka:Lonicera_caprifolium_fruits.JPG|150px]]
|-
|''[[Lonicera etrusca]]'' &lt;small&gt;Santi&lt;/small&gt;||[[Caprifoliaceae]]||[[Datoteka:Lonicera_etrusca_1.jpg|150px]]
|-
|''[[Lonicera xylosteum]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Caprifoliaceae]] ||[[Datoteka:Lonicera xylosteum skogstry.jpg|150px]]
|-
|''[[Lotus corniculatus]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Fabaceae]]||[[Datoteka:(MHNT) Lotus corniculatus - Inflorescence.jpg |150px]]
|-
|''[[Lotus pedunculatus]]'' &lt;small&gt;Cav.&lt;/small&gt;||[[Fabaceae]]||[[Datoteka:Lotus pedunculatus - one plant (aka).jpg|150px]]
|-
|''[[Ludwigia palustris]]'' &lt;small&gt;(L.) Elliott&lt;/small&gt;||[[Onagraceae]]||[[Datoteka:Starr 070515-7067 Ludwigia palustris.jpg|150px]]
|-
|''[[Lunaria rediviva]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Brassicaceae]]||[[Datoteka:Lunarai rediviva0.jpg|150px]]
|-
|''[[Lupinus polyphyllus]]'' &lt;small&gt;Lindl.&lt;/small&gt; || [[Unesena vrsta]] - [[Fabaceae]]||[[Datoteka:Lupinus polyphyllus3.JPG|150px]]
|-
|''[[Luzula alpinopilosa]]'' &lt;small&gt;(Chaix) Breistr. &lt;/small&gt; ||[[Juncaceae]]||[[slika: Luzula_spadicea_a1.jpg|150px]]
|-     
|''[[Luzula alpinopilosa]]'' &lt;small&gt;(Chaix) Breistr.&lt;/small&gt; ssp. ''alpinopilosa''||[[Juncaceae]]||
|-     
|''[[Luzula campestris]]'' &lt;small&gt;(L.) DC. &lt;/small&gt;  ||[[Juncaceae]]||[[slika:Luzula campestris a2.jpg|150px]]
|-     
|''[[Luzula forsteri]]'' &lt;small&gt;(Sm.) DC. &lt;/small&gt; ||[[Juncaceae]]||[[slika:Luzula_forsteri_Sturm19.jpg|150px]]
|-     
|''[[Luzula luzulina]]'' &lt;small&gt;(Vill.) Racib.&lt;/small&gt;  ||[[Juncaceae]]|| 
|-    
|''[[Luzula luzuloides]]'' &lt;small&gt;(Lam.) Dandy et Wilmott&lt;/small&gt; ||[[Juncaceae]]||[[slika: Luzula.luzuloides.jpg|150px]]
|-     
|''[[Luzula luzuloides]]'' &lt;small&gt;(Lam.) Dandy et Wilmott&lt;/small&gt; ssp. ''luzuloides'' ||[[Juncaceae]]||   
|- 
|''[[Luzula luzuloides]]'' &lt;small&gt;(Lam.) Dandy et Wilmott&lt;/small&gt;&lt;br&gt; ssp. ''rubella'' &lt;small&gt;(Hoppe. ex Mert. et W. D. J. Koch)&lt;/small&gt; Holub||[[Juncaceae]]||
|-     
|''[[Luzula multiflora]]'' &lt;small&gt;(Ehrh.) Lej. &lt;/small&gt; ||[[Juncaceae]]||[[slika: Luzula_multiflora.jpeg|150px]]
|-    
|''[[Luzula multiflora]]'' &lt;small&gt;(Retz.) Lej.&lt;/small&gt; ssp. ''congesta'' &lt;small&gt;(Thuill.) Hyl. &lt;/small&gt;||[[Juncaceae]]||
|-     
|''[[Luzula multiflora]]'' &lt;small&gt;(Retz.) Lej.&lt;/small&gt; ssp. ''multiflora''||[[Juncaceae]]||[[slika:Luzula_multiflora_(Leningrad_oblast).jpg|150px]]
|-    
|''[[Luzula nivea]]'' &lt;small&gt;(Nathh.) DC. &lt;/small&gt; ||[[Juncaceae]]||[[slika:Luzula_nivea_plant.jpg|150px]]
|-
|''[[Luzula pallescens]]'' &lt;small&gt;Sw.&lt;/small&gt;||[[Juncaceae]]||[[Datoteka:Luzula pallescens Sturm25.jpg|150px]]
|-     
|''[[Luzula pilosa]]'' &lt;small&gt;(L.) Willd. &lt;/small&gt; ||[[Juncaceae]]||[[slika: Bluetenstand_Luzula.jpg|150px]]
|-    
|''[[Luzula sylvatica]]'' &lt;small&gt;(Huds.) Gaudin&lt;/small&gt; ||[[Juncaceae]]||[[slika:Luzula_sylvatica_3a1.jpg|150px]]
|-     
|''[[Luzula sylvatica]]'' &lt;small&gt;(Huds.) Gaudin&lt;/small&gt; ssp. ''sieberi'' &lt;small&gt;(Tausch) K. Richt.&lt;/small&gt;||[[Juncaceae]]||
|-     
|''[[Luzula sylvatica]]'' &lt;small&gt;(Huds.) Gaudin&lt;/small&gt; ssp. ''sylvatica''||[[Juncaceae]]||[[slika:Luzula_sylvatica_2a1.jpg|150px]]
|-     
|''[[Lycium barbarum]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; || [[Unesena vrsta]] - [[Solanaceae]]||[[Datoteka:Lycium barbarum.jpg|150px]]
|-
|''[[Lycopsis arvensis]] &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Boraginaceae]]||
|-
|''[[Lycopus europaeus]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Lamiaceae]]|| [[Datoteka:Illustration Lycopus europaeus0.jpg|150px]]
|-
|''[[Lysimachia nummularia]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Primulaceae]]||[[Datoteka:Lysimachia_nummularia1.jpg|150px]]
|-
|''[[Lythrum borysthenicum]]'' &lt;small&gt;(M.Bieb. ex Schrank) Litv.&lt;/small&gt;||[[Lythraceae]]||[[Datoteka:Lythrum borysthenicum SierraMadrona.jpg|150px]]
|-
|''[[Lythrum hyssopifolia]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Lythraceae]] ||[[Datoteka:LythrumHyssopifolia2.jpg|150px]]
|-
|''[[Lythrum salicaria]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;|| [[Lythraceae]]||[[Datoteka:Illustration Lythrum salicaria0.jpg|150px]]
|-
|''[[Lythrum virgatum]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Lythraceae]]||[[Datoteka:Lythrum virgatum RB2.JPG|150px]]
|-
|''[[Lythrum volgense]]'' &lt;small&gt;D.A.Webb&lt;/small&gt;||[[Lythraceae]]||
|-
|''[[Lythrum portula]]'' &lt;small&gt;(L.) D.A.Webb&lt;/small&gt;||[[Lythraceae]]||[[Datoteka:Lythrum portula2.jpg|150px]]
|}

==M==
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
! style=&quot;background:lightgreen&quot;|Vrsta
! style=&quot;background:lightgreen&quot;|Porodica
! style=&quot;background:lightgreen&quot;|Slika
|-
|''[[Maianthemum bifolium]]'' &lt;small&gt;(L.) F. W. Schmidt&lt;/small&gt;||[[Asparagaceae]]||[[slika:Dvilapes_medutes_ziedai.jpg|150p]]
|-
|''[[Malaxis monophyllos]]'' &lt;small&gt;(L.) Sw.&lt;/small&gt; ||[[Orchidaceae]]|| [[Datoteka:Malaxis monophyllos 140706.jpg|150px]]
|-
|''[[Malcolmia illyrica]]'' &lt;small&gt;(Halacsy) Hayek&lt;/small&gt;||[[Brassicaceae]]||
|-
|''[[Malus domestica]]'' &lt;small&gt;Borkh.&lt;/small&gt;||[[Rosaceae]]||[[Datoteka:Cleaned-Illustration Malus domestica.jpg|150px]]
|-
|''[[Malus sylvestris]]'' &lt;small&gt;(L.) Mill.&lt;/small&gt;||[[Rosaceae]]||[[Datoteka:Malus sylvestris 005.JPG|150px]]
|-
|''[[Malva alcea]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Malvaceae]]||
|-    
|''[[Malva excisa]]'' &lt;small&gt;Rchb.&lt;/small&gt;||[[Unesena vrsta]] - [[Malvaceae]]||
|-
|''[[Malva moschata]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Malvaceae]]|| 
|-
|''[[Malva neglecta]]'' &lt;small&gt;Wallr.&lt;/small&gt;||[[Malvaceae]]||[[Datoteka:Malva neglecta01.jpg|150px]]
|-
|''[[Malva nicaeensis]]'' &lt;small&gt;All.&lt;/small&gt;||[[Malvaceae]]||
|- 
|''[[Malva parviflora]] &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Malvaceae]]||
|-
|''[[Malva pusilla]]'' &lt;small&gt;Sm.&lt;/small&gt;||[[Malvaceae]]||[[Datoteka:Malva pusilla sl8.jpg|150px]]
|-
|''[[Malva sylvestris]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Malvaceae]]||
|- 
|''[[Malva thuringiaca]]'' &lt;small&gt;(L.) Vis.&lt;/small&gt;||[[Malvaceae]]|| 
|-
|''[[Malva verticillata]] &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Malvaceae]]||
|-    
|''[[Marrubium vulgare]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;|| [[Lamiaceae]]||[[Datoteka:Marrubium vulgare - Köhler–s Medizinal-Pflanzen-224.jpg|150px]]
|-
|''[[Matricaria chamomilla]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Asteraceae]]||[[Datoteka:Matricaria February 2008-1.jpg|150px]]
|-
|''[[Matricaria discoidea]]'' &lt;small&gt;DC.&lt;/small&gt; ||[[Unesena vrsta]] - [[Asteraceae]]||[[Datoteka:Matricaria discoidea.JPG|150px]]
|-
|''[[Matricaria perforata]]'' &lt;small&gt;Mérat&lt;/small&gt; ||[[Asteraceae]]||[[slika:Tripleurospermum_perforatum_20041012_2572.jpg|150px]]
|-
|''[[Matricaria trichophylla]]'' &lt;small&gt;(Boiss.) Boiss.&lt;/small&gt;||[[Asteraceae]]||     
|-
|''[[Matthiola tristis]]'' &lt;small&gt;R. Br.&lt;/small&gt; var. ''italica'' &lt;small&gt;Conti&lt;/small&gt;||[[Brassicaceae]]||[[Datoteka:Matthiola incana0.jpg|150px]]
|-
|''[[Medicago falcata]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Fabaceae]]||[[Datoteka:Medicago falcata bgiu.jpg|150px]]
|-
|''[[Medicago lupulina]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Fabaceae]]||[[Datoteka:Medicago lupulina.jpeg|150px]]
|-
|''[[Medicago sativa]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Fabaceae]]||[[Datoteka:Luzerne Medicago sativa.jpg|150px]]
|-
|''[[Melampyrum arvense]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Orobanchaceae]]||[[slika:Melampyrum_arvense_brasles_02_19052002_6.JPG|150px]]
|-
|''[[Melampyrum barbatum]]'' &lt;small&gt;Waldst. et Kit.&lt;/small&gt; ssp. carstiense &lt;small&gt;Ronniger&lt;/small&gt;||[[Orobanchaceae]]||
|-     
|''[[Melampyrum barbatum]]'' &lt;small&gt;Willd.&lt;/small&gt;||[[Orobanchaceae]]||[[slika:Melampyrum_barbatum.jpg|150px]] 
|- 
|''[[Melampyrum bihariense]]'' &lt;small&gt;A. Kern.&lt;/small&gt; ||[[Orobanchaceae]]||
|-
|''[[Melampyrum bosniacum]]'' &lt;small&gt;Ronniger&lt;/small&gt;||[[Orobanchaceae]]||
|-
|''[[Melampyrum cristatum]]'' &lt;small&gt;L. &lt;/small&gt;||[[Orobanchaceae]]||
[[slika:Melampyrum_cristatum_180605.jpg|150px]]
|-
|''[[Melampyrum doerfleri]]'' &lt;small&gt;Ronn.&lt;/small&gt;||[[Orobanchaceae]]||
|-
|''[[Melampyrum fimbriatum]]'' &lt;small&gt;Vandas&lt;/small&gt;    ||[[Orobanchaceae]]||
|-
|''[[Melampyrum hoermannianum]]''||[[Orobanchaceae]]||
|-
|''[[Melampyrum nemorosum]]'' &lt;small&gt;L. &lt;/small&gt;
||[[Orobanchaceae]]||[[slika: Melampyrum_nemorosum_photo.jpg|150px]]
|-
|''[[Melampyrum pratense]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;  ||[[Orobanchaceae]]|| [[slika:Melampyrum_pratense11.jpg|150px]] 
|- 
|''[[Melampyrum polonicum]]'' &lt;small&gt;(Beauverd) Soó&lt;/small&gt;||[[Orobanchaceae]]||
|-
|''[[Melampyrum sylvaticum]]'' &lt;small&gt;L. &lt;/small&gt; ||[[Orobanchaceae]]||[[slika:Wald-Wachtelweizen.JPG|150px]]
|-
|''[[Melampyrum trichocalycinum]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Orobanchaceae]]||[[Datoteka: Melampyrum_sylvaticum_(Berg-Wachtelweizen)_IMG_23276.JPG|150px]]
|-
|''[[Melia azedarach]]'' &lt;small&gt;L. &lt;/small&gt;||[[Meliaceae]]||[[slika: Melia_azedarach_01434.jpg|150px]] 
|- 
|''[[Melilotus albus]]'' &lt;small&gt;Medik. &lt;/small&gt;||[[Fabaceae]]||[[slika:Melilotus_alba.jpg|150px]]
|-
|''[[Melilotus altissimus]]'' &lt;small&gt;Thuill. &lt;/small&gt; ||[[Fabaceae]]||[[slika:Melilotus_altissima.jpg|150px]]
|-
|''[[Melilotus dentatus]]'' &lt;small&gt;(Walldst. et Kit.) Pers. &lt;/small&gt; ||[[Fabaceae]]||[[slika:Faboideae_spp_Sturm31.jpg|150px]]
|-   
|''[[Melilotus elegans]]'' &lt;small&gt;Ser.&lt;/small&gt;||[[Fabaceae]]||    
|-
|''[[Melilotus indicus]]'' &lt;small&gt;(L.) All.&lt;/small&gt;||[[Fabaceae]]||[[Datoteka:Melilotus_indicus_(Flower).jpg|150px]]
|-
|''[[Melilotus italicus]]'' &lt;small&gt;(L.) Lam.&lt;/small&gt; ||[[Fabaceae]]||[[Datoteka:Melilotus_italicus_1.jpg|150px]] 
|-    
|''[[Melilotus messanensis]]'' &lt;small&gt;(L.) All.&lt;/small&gt; ||[[Fabaceae]]||[[Datoteka:Melilotus_messanensis.jpg|150px]]
|-     
|''[[Melilotus neapolitanus]]'' &lt;small&gt;Ten.&lt;/small&gt;||[[Fabaceae]]|| 
|-  
|''[[Melilotus officinalis]]'' &lt;small&gt;(L.) Lam.&lt;/small&gt;||[[Fabaceae]]||[[Datoteka:Melilotus officinalis01.jpg|150px]]
|-
|''[[Melilotus segetalis]]'' &lt;small&gt;(Brot.) Ser. &lt;/small&gt;||[[Fabaceae]]||[[slika: Melilotus_segetalis_flowers.jpg|150px]]
|-   
|''[[Melilotus sulcatus]]'' &lt;small&gt;Desf. &lt;/small&gt; ||[[Fabaceae]]||[[slika:M.sulcatus-ALB-_13.jpg|150px]]
|-
|''[[Melilotus wolgicus]]'' &lt;small&gt;Poir.&lt;/small&gt;||[[Unesena vrsta]] - [[Fabaceae]]||
|-
|''[[Melittis melissophyllum]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; &lt;br/&gt; (''Melittis sarmatica'') || [[Lamiaceae]]||[[Datoteka:Melittis melissophyllum 010603.jpg|150px]]
|-
|''[[Mellisa officinalis]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ssp. ''altissima'' &lt;small&gt;(Sm.) Arcang.&lt;/small&gt;||[[Lamiaceae]]||[[Datoteka:Melilotus officinalis01.jpg|150px]]   
|-
|''[[Mellisa officinalis]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ssp. ''officinalis''||[[Lamiaceae]]|| [[slika:Melissa officinalis - Köhler–s Medizinal-Pflanzen-094.jpg|150px]] 
|-
|''[[Melittis melissophyllum]]''&lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;&lt;br&gt;(''Melittis sarmatica'') ||[[Lamiaceae]]||[[Datoteka:Melittis melissophyllum 010603.jpg|150px]]
|-
|''[[Mentha aquatica]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Lamiaceae]]||[[slika: Mentha_aquatica01.jpg|150px]]   
|-
|''[[Mentha arvensis]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Lamiaceae]]|| [[slika:Mentha_arvensis_-_põldmünt_Keila.jpg|150px]]
|-
|''[[Mentha x dumetorum]]'' &lt;small&gt;Schult.&lt;/small&gt;||[[Lamiaceae]]||
|-
|''[[Mentha x gentilis]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Lamiaceae]]||  
|- 
|''[[Mentha longifolia]]'' &lt;small&gt;(L.) L.&lt;/small&gt;||[[Lamiaceae]]||[[Datoteka:Mentha longifolia 2005.08.02 09.53.56.jpg|150px]]
|-
|''[[Mentha x maximilianea]]'' &lt;small&gt;F. W. Schultz&lt;/small&gt;||[[Lamiaceae]]|| 
|-    
|''[[Mentha x muellerana]]'' &lt;small&gt;F. W. Schultz&lt;/small&gt;  ||[[Lamiaceae]]|| 
|-  
|''[[Mentha microphylla]]'' &lt;small&gt;K. Koch&lt;/small&gt; ||[[Lamiaceae]]|| 
|-  
|''[[Mentha piperita]]'' &lt;small&gt;L&lt;/small&gt; ''Mentha x piperita'' ||[[Labiatae]]||[[Datoteka: Mentha_x_piperita_var._citrata_'Eau_de_Cologne_Mint'_(Labatae)_flower.JPG|150 px]]
|-
|''[[Mentha pulegium]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;  ||[[Lamiaceae]]||   
|-
|''[[Mentha x rotundifolia]]'' &lt;small&gt;(L.) Huds &lt;/small&gt; ||[[Lamiaceae]]||[[slika:Mentha_rotundifolia0.jpg|150px]]
|-
|''[[Mentha x smithiana]]'' &lt;small&gt;R. A. Graham&lt;/small&gt;||[[Lamiaceae]]|| 
|-
|''[[Mentha spicata]]'' &lt;small&gt;L. &lt;/small&gt; ||[[Lamiaceae]]||[[slika: 20140727Mentha_spicata3.jpg|150px]] 
|-  
|''[[Mentha suaveolens]]'' &lt;small&gt;Ehrh. &lt;/small&gt; ||[[Lamiaceae]]||[[slika: Mentha_suaveolens2.jpg|150px]]
|-   
|''[[Mentha x verticillata]]'' &lt;small&gt;L. &lt;/small&gt; ||[[Lamiaceae]]||[[slika: P1040245-Mentha-x-verticillata-most-alike.JPG|150px]]
|-    
|''[[Mentha x villosa]]'' &lt;small&gt;Huds. &lt;/small&gt; ||[[Lamiaceae]]||[[slika:Apple-mint_growing_beside_cycle_path_-_geograph.org.uk_-_1456781.jpg|150px]] 
|-
|''[[Menyanthes trifoliata]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Menyanthaceae]]||[[Datoteka:(MHNT) Menyanthes trifoliata - Jardin Botanique Henri GAUSSEN.jpg|150px]]
|-
|''[[Mercurialis annua]] &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;   ||[[Euphorbiaceae]]||[[datoteka: Mercurialis annua, Santa Coloma de Farners.jpg|150px]]
|-
|''[[Mercurialis ovata]]'' &lt;small&gt;Sternb. et Hoppe&lt;/small&gt; ||[[Euphorbiaceae]]||[[datoteka: Mercurialis ovata sl18.jpg|150px]]
|-  
|''[[Mercurialis perennis]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Euphorbiaceae]]||[[Datoteka:Mercurialis perennis flowers 080405.jpg|150px]]
|-
|''[[Mespilus germanica]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Rosaceae]]||[[Datoteka:Medlar_pomes_and_leaves.jpg|150px]]
|-
|''[[Micromeria croatica]]'' &lt;small&gt;(Pers.) Schott &lt;/small&gt;||[[Lamiaceae]]||[[slika:Micromeria_croatica_(Labiatae)_plant.JPG|150px]]
|-
|''[[Micromeria fruticulosa]]'' &lt;small&gt;(Bertol.)&lt;/small&gt; Šilić||[[Lamiaceae]]||[[slika:Yerba_Buena_-_Clinopodium_douglasii.jpg|150px]]
|-    
|''[[Micromeria graeca]]'' &lt;small&gt;(L.) &lt;/small&gt;Benth.||[[Lamiaceae]]||[[slika:MIcromeria_graeca_RF.jpg|150px]]   
|-
|''[[Micromeria juliana]]'' &lt;small&gt;(L.) Benth. ex Rchb.&lt;/small&gt; ||[[Lamiaceae]]||
|-   
|''[[Micromeria kerneri]]'' &lt;small&gt;Murb.&lt;/small&gt;||[[Lamiaceae]]||[[Datoteka:Micromeria cristata subsp. kosaninii.jpg|150px]]
|-    
|''[[Micromeria microphylla]]'' &lt;small&gt;(d'Urv.) Benth.&lt;/small&gt;  ||[[Lamiaceae]]||    
|-
|''[[Micromeria parviflora]]'' &lt;small&gt;(Vis.) Reichenb.&lt;/small&gt;||[[Lamiaceae]]|| 
|-
|''[[Micromeria pseudocroatica]]'' &lt;small&gt;Šilić &lt;/small&gt; ||[[Lamiaceae]]||
|- 
|''[[Micromeria pulegium]]'' &lt;small&gt;(Rochel) Bentham&lt;/small&gt;||[[Lamiaceae]]|| 
|-
|''[[Micromeria thymifolia]]'' &lt;small&gt;(Scop.) Fritsch&lt;/small&gt;  ||[[Lamiaceae]]||   
|-
|''[[Microthlaspi perfoliatum]]'' &lt;small&gt;(L.) F.K.Mey.&lt;/small&gt;||[[Brassicaceae]]||[[Datoteka:20170409Teesdalia nudicaulis05.jpg|150px]]
|-
|''[[Minuartia bosniaca]]'' &lt;small&gt;(G. Beck) K. Maly&lt;/small&gt;||[[Caryophyllaceae]] ||[[Datoteka: Annalen_des_Naturhistorischen_Museums_in_Wien_(1891)_(18012305670).jpg|150px]]
|-
|''[[Minuartia capillacea]]'' &lt;small&gt;(All.) Graebn.&lt;/small&gt;||[[Caryophyllaceae]]||[[Datoteka: Minuartia_capillacea_4.JPG|150px]]
|-
|''[[Minuartia graminifolia]]'' &lt;small&gt;(Ard.) Jav.&lt;/small&gt; ssp. ''clandestina'' &lt;small&gt;(Port.) Mattf. &lt;/small&gt;&lt;br&gt;syn. ''Mcneillia graminifolia''||[[Caryophyllaceae]]||[[Datoteka: 0_Minuartia_graminifolia_-_Samoëns.JPG|150px]]
|-
|''[[Minuartia handelii]]'' &lt;small&gt;Mattf. &lt;/small&gt; ||[[Caryophyllaceae]]||
|-    
|''[[Minuartia fastigiata]]'' &lt;small&gt;(Sm.) Rchb. &lt;/small&gt; ||[[Caryophyllaceae]]||
|-    
|''[[Minuartia globulosa]]'' &lt;small&gt; (Labill.) Schinz et Thell. &lt;/small&gt; ||[[Caryophyllaceae]]||[[datoteka: Minuartia glomerata 1.jpg|150px]]
|-     
|''[[Minuartia graminifolia]]'' &lt;small&gt; (Ard.) Jav. ssp. ''clandestina'' (Port.) Mattf. &lt;/small&gt;  ||[[Caryophyllaceae]]||[[datoteka: 0_Minuartia_graminifolia_-_Samoëns.JPG|150px]]
|-     
|''[[Minuartia hybrida]]'' &lt;small&gt; (Vill.) Schischk. &lt;/small&gt; ||[[Caryophyllaceae]]||
|-    
|''[[Minuartia hybrida]]'' &lt;small&gt; (Vill.) Schischkin&lt;/small&gt;  ssp. ''hybrida'' ||[[Caryophyllaceae]]||[[datoteka: Minuartia hybrida.JPG|150px]]
|-    
|''[[Minuartia mediterranea]]'' &lt;small&gt; (Link.) K. Malý &lt;/small&gt; ||[[Caryophyllaceae]]|| 
|-   
|''[[Minuartia recurva]]'' &lt;small&gt; (All.) Schinz et Thell. &lt;/small&gt;  ||[[Caryophyllaceae]]||[[datoteka: Minuartia_recurva_Krummb._Miere.JPG|150px]] 
|-   
|''[[Minuartia recurva]]'' &lt;small&gt; (All.) Schinz. et Thell. &lt;/small&gt;  ssp. ''recurva'' ||[[Caryophyllaceae]]||[[datoteka: Minuartia_recurva_Atlas_Alpenflora.jpg|150px]] 
|-   
|''[[Minuartia rubra]]'' &lt;small&gt; (Scop.) McNeill&lt;/small&gt;  ||[[Caryophyllaceae]]||[[datoteka:Minuartia_rubra_sl9.jpg|150px]]    
|-
|''[[Minuartia sedoides]]'' &lt;small&gt; (L.) Hiern&lt;/small&gt;   ||[[Caryophyllaceae]]||[[datoteka: Minuartia sedoides.jpg|150px]]
|-   
|''[[Minuartia verna]]'' &lt;small&gt; (L.) Hiern&lt;/small&gt;  ssp. ''attica'' &lt;small&gt;(Boiss. et Spruner) Graebn. &lt;/small&gt;  ||[[Caryophyllaceae]]||[[datoteka:Minuartia verna 2017-05-06 9726.jpg|150px]]
|-    
|''[[Minuartia verna]]''&lt;small&gt; (L.) Hiern&lt;/small&gt;  ssp. ''collina'' &lt;small&gt; (Neilr.) Domin&lt;/small&gt; ||[[Caryophyllaceae]]||[[datoteka:Minuartia_verna_Sturm3.jpg|150px]]
|-     
|''[[Minuartia verna]]'' &lt;small&gt; (L.) Hiern&lt;/small&gt;  ssp. ''verna''  ||[[Caryophyllaceae]]||[[datoteka: Minuartia verna 0zz.jpg|150px]]
|-  
|''[[Minuartia viscosa]]'' &lt;small&gt; (Schreb.) Schinz et Thell. &lt;/small&gt;||[[Caryophyllaceae]]|| [[datoteka:Illustration_Minuartia_viscosa0.jpg|150px]]  
|-
|''[[Miosotis alpestris]]'' &lt;small&gt;F. W. Schmidt&lt;/small&gt;||[[Boraginaceae]]||[[slika: Myosotis_alpestris.jpg|150px]]  
|-  
|''[[Miosotis arvensis]]'' &lt;small&gt;(L.) Hill&lt;/small&gt; ||[[Boraginaceae]]||[[slika: Akkervergeet_me_nietje_RIMG0007.JPG|150px]] 
|-   
|''[[Miosotis decumbens]]'' &lt;small&gt;Host&lt;/small&gt;  ||[[Boraginaceae]]||[[slika: Kjarrmunablóm.jpg|150px]] 
|-  
|''[[Miosotis decumbens]]'' &lt;small&gt;Host &lt;/small&gt;ssp. decumbens||[[Boraginaceae]]|| 
|-    
|''[[Miosotis decumbens]]'' &lt;small&gt;Host&lt;/small&gt; ssp. variabilis &lt;small&gt;(Angelis) Grau&lt;/small&gt; ||[[Boraginaceae]]||    
|-
|''[[Miosotis discolor]]'' &lt;small&gt;Pers. &lt;/small&gt;||[[Boraginaceae]]||[[slika: Myosotis_discolor.jpeg|150px]]  
|-   
|''[[Miosotis discolor]]'' &lt;small&gt;Pers.&lt;/small&gt; ssp. discolor ||[[Boraginaceae]]||    
|-
|''[[Miosotis incrassata]]'' &lt;small&gt;Guss. &lt;/small&gt; ||[[Boraginaceae]]||    
|-
|''[[Miosotis laxa]]'' &lt;small&gt;Lehm. &lt;/small&gt; ||[[Boraginaceae]]||[[slika: Myosotis_laxa.jpeg|150px]]
|-    
|''[[Miosotis laxa]]'' &lt;small&gt;Lehm.&lt;/small&gt; ssp. ''cespitosa'' &lt;small&gt;(Schultz) Nordh. &lt;/small&gt; ||[[Boraginaceae]]|| 
|-    
|''[[Miosotis michaelae]]'' &lt;small&gt;Stepankova&lt;/small&gt;  ||[[Boraginaceae]]||
|-   
|''[[Miosotis nemorosa]]'' &lt;small&gt;Besser&lt;/small&gt; ||[[Boraginaceae]]||[[slika: Myosotis.nemorosa2.-.lindsey.jpg|150px]] 
|-  
|''[[Miosotis ramosissima]]'' &lt;small&gt;Rochel&lt;/small&gt; ||[[Boraginaceae]]||[[slika: Myosotis_ramosissima-02_(xndr).jpg|150px]]
|-   
|''[[Miosotis ramosissima]]'' &lt;small&gt;Rochel&lt;/small&gt; ssp. ''ramosissima''||[[Boraginaceae]]|| 
|-    
|''[[Miosotis scorpioides]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Boraginaceae]]||[[slika: Förgätmigej.jpg|150px]]
|-
|[[Miosotis sicula]]'' &lt;small&gt;Guss.&lt;/small&gt; ''||[[Boraginaceae]]||
|-     
|''[[Miosotis sparsiflora]]'' &lt;small&gt;Pohl&lt;/small&gt; ||[[Boraginaceae]]||[[slika: Myosotis_sparsiflora_kz1.JPG|150px]] 
|-   
|''[[Miosotis speluncicola]]''&lt;small&gt; (Boiss.) Rouy&lt;/small&gt; ||[[Boraginaceae]]||
|-    
|''[[Miosotis stricta]]'' &lt;small&gt;Roem. et Schult. &lt;/small&gt; ||[[Boraginaceae]]||[[slika: Myosotis_stricta_eF.jpg|150px]]     
|-  
|''[[Miosotis sylvatica]]'' &lt;small&gt;Hoffm. &lt;/small&gt; ||[[Boraginaceae]]||[[slika: Myosotis_sylvatica.jpeg|150px]]
|-   
|''[[Miosotis sylvatica]]'' &lt;small&gt;Hoffm.&lt;/small&gt; ssp. ''cyanea'' &lt;small&gt;(Hayek) Vestergr.&lt;/small&gt; ||[[Boraginaceae]]||   
|- 
|''[[Miosotis sylvatica]]'' &lt;small&gt;Hoffm.&lt;/small&gt; ssp. ''subarvensis'' &lt;small&gt;Grau&lt;/small&gt; ||[[Boraginaceae]]|| 
|-   
|''[[Miosotis sylvatica]]'' &lt;small&gt;Hoffm.&lt;/small&gt; ssp. ''sylvatica'' ||[[Boraginaceae]]|| 
|-    
|''[[Moehringia bavarica]]'' &lt;small&gt;(L.) &lt;/small&gt;Gren. || [[Caryophyllaceae]]||[[slika: Moehringia_bavarica1.jpg|150px]]  
|-
|''[[Moehringia ciliata]]'' &lt;small&gt;(Scop.) Dalla Torre in Hartinger&lt;/small&gt; || [[Caryophyllaceae]]|| [[slika:Moehringia_ciliata.jpg|150px]]
|-
|''[[Moehringia laterifolia]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Caryophyllaceae]]||[[slika: Moehringia_lateriflora_8809.JPG|150px]]
|-
|''[[Moehringia muscosa]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; || [[Caryophyllaceae]]||
|-       
|''[[Moehringia tommasinii]]'' &lt;small&gt;Marches.&lt;/small&gt;|| [[Caryophyllaceae]]||     
|-   
|''[[Moehringia trinervia]]'' &lt;small&gt;(L.) Clairv.&lt;/small&gt; || [[Caryophyllaceae]]||[[slika:Moehringia_trinervia_2005.04.30_16.27.42.jpg|150px]]
|-   
|''[[Molinia caerulea]]'' &lt;small&gt;(L.) Moench&lt;/small&gt; ||[[Poaceae]]||[[slika: Molinia.caerulea.jpg|150px]]
|-  
|''[[Molinia caerulea]]'' &lt;small&gt;(L.) Moench&lt;/small&gt; ssp. ''arundinacea'' &lt;small&gt;(Schrank) H. K. G. Paul &lt;/small&gt;||[[Poaceae]]||  
|-  
|''[[Molinia caerulea]]'' &lt;small&gt;(L.) Moench&lt;/small&gt; ssp. ''caerulea''||[[Poaceae]]||     
|-
|''[[Moltkia petraea]]'' &lt;small&gt;(Tratt.) Griseb.&lt;/small&gt; ||[[Boraginaceae]]||[[slika:Moltkia_petraea.jpg|150px]]
|- 
|''[[Monotropa hypopitys]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Ericaceae]]||[[Datoteka:Monotropa hypopitys 100707.jpg|150px]]
|-
|''[[Montia fontana]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Montiaceae]]||[[Datoteka:Montia fontana cleanedSturm.png|150px]]
|-
|''[[Moneses uniflora]]'' &lt;small&gt;A.Gray&lt;/small&gt;|| [[Ericaceae]]||[[Datoteka:Moneses uniflora 300606a.jpg|150px]]
|-
|''[[Morus alba]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Moraceae]]||[[slika:Morus-alba.jpg|150px]]
|-
|''[[Morus nigra]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Moraceae]]||[[slika:Morus-nigra.JPG|150px]]
|-
|''[[Muscari botryoides]]'' &lt;small&gt;(L.) Mill.&lt;/small&gt;||[[Asparagaceae]]||[[slika: Muscari_botryoides_Texas.JPG|150px]]  
|-
|''[[Muscari commutatum]]'' &lt;small&gt;Guss.&lt;/small&gt;||[[Asparagaceae]]||[[slika: Muscari_commutatum_(4780447214).jpg|150px]]
|-
|''[[Muscari comosum]]'' &lt;small&gt;(L.) Mill.&lt;/small&gt;||[[Asparagaceae]]||  
|-   
|''[[Muscari kerneri]]'' &lt;small&gt;Marches.&lt;/small&gt; ||[[Asparagaceae]]||   
|- 
|''[[Muscari neglectum]]'' &lt;small&gt;Guss. ex Ten.&lt;/small&gt;||[[Asparagaceae]]||
|-     
|''[[Muscari neglectum]]''&lt;small&gt;Guss. ex Ten.&lt;/small&gt;ssp. ''neglectum''||[[Asparagaceae]]||[[slika:Muscari_racemosum_in_Hungary.jpg|150px]]  
|-
|''[[Muscari neglectum]]'' &lt;small&gt;Guss. ex Ten.&lt;/small&gt; ssp. ''speciosum'' &lt;small&gt;(Marches.) Garbari&lt;/small&gt;||[[Asparagaceae]]|| 
|-   
|''[[Muscari parviflorum]]'' &lt;small&gt;Desf. &lt;/small&gt;||[[Asparagaceae]]||[[slika: Muscari_parviflorum_1.JPG|150px]]
|- 
|''[[Muscari tenuiflorum]]'' &lt;small&gt;Tausch&lt;/small&gt; ||[[Asparagaceae]]||   
|- 
|''[[Myosotis idaea]]'' &lt;small&gt;Boiss.et Heldr. &lt;/small&gt;||[[Boraginaceae]]||[[Datoteka:Myosotis_scorpioides3_ies.jpg|150px]]
|-
|''[[Myosurus minimus]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Ranunculaceae]] ||[[Datoteka:Myosurus minimus2 eF.jpg|150px]]
|-
|''[[Myosotis arvensis]]'' &lt;small&gt;(L.) Hill&lt;/small&gt;||[[Boraginaceae]]|| [[Datoteka:Akkervergeet me nietje RIMG0007.JPG|150px]]
|-
|''[[Myosotis scorpioides]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Boraginaceae]]||[[Datoteka:Myosotis palustris.jpg|150px]]
|-
|''[[Myosotis sparsiflora]]'' &lt;small&gt;Pohl&lt;/small&gt;||[[Boraginaceae]]||[[Datoteka:Myosotis sparsiflora Sturm20.jpg|150px]]
|-
|''[[Myosotis stricta]]'' &lt;small&gt;Link ex Roem. &amp; Schult.&lt;/small&gt;||[[Boraginaceae]]||[[Datoteka:Myosotis stricta2 W.jpg|150px]]
|-
|''[[Myosotis sylvatica]]'' &lt;small&gt;Ehrh. ex Hoffm.&lt;/small&gt;||[[Boraginaceae]]||[[Datoteka:Forget-me-not close 600.jpg|150px]]
|-
|''[[Myriophyllum spicatum]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Haloragaceae]]||[[Datoteka:Cleaned-Illustration Myriophyllum spicatum.jpg|150px]]
|-
|''[[Myriophyllum verticillatum]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Haloragaceae]]||[[Datoteka:Myriophyllum verticillatum.jpeg|150px]]
|}

==N==
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
!style=&quot;background:lightgreen&quot;|Vrsta
!style=&quot;background:lightgreen&quot;|Porodica
!style=&quot;background:lightgreen&quot;|Slika
|-
|''[[Najas flexilis]]'' &lt;small&gt;(Willd.) Rostk. &amp; W.L.E.Schmidt&lt;/small&gt; &lt;br&gt;(syn. ''Caulinia flexilis'')   ||[[Hydrocharitaceae]]|| [[Datoteka:Najas flexilis NRCS-1.jpg|150px]]
|-
|''[[Najas marina]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;|| [[Hydrocharitaceae]]||[[Datoteka:Najas marina.png|150px]]
|-
|''[[Najas minor]]'' &lt;small&gt;All.&lt;/small&gt; &lt;br&gt; (syn. ''Caulinia minor'')||[[Hydrocharitaceae]]||[[Datoteka:Brittle naiad.jpg|150px]]
|-
|''[[Narcissus poeticus]]''&lt;small&gt; L.&lt;/small&gt; ssp. ''radiiflorus'' &lt;small&gt;(Salsb.) Baker&lt;/small&gt;||[[Amaryllidaceae]]||[[Datoteka:Narcissus_poeticus_(Habitus).jpg|150px]]
|-
|''[[Nasturtium officinale]]'' &lt;small&gt;R.Br.&lt;/small&gt;||[[Brassicaceae]]||
|-
|[[Nasturtium officinale]]'' &lt;small&gt;W.T. Aiton&lt;/small&gt;||[[Brassicaceae]]||[[Datoteka: Nasturtium_officinale00.jpg|150px]]
|-
|''[[Neottia cordata]]'' &lt;small&gt;(L.) Rich.&lt;/small&gt; &lt;br&gt; (syn. ''Listera cordata'')||[[Orchidaceae]]||[[Datoteka:Listera cordata snowdonia.jpg|150px]]
|-
|''[[Neottia nidus-avis]]'' &lt;small&gt;(L.) Rich.&lt;/small&gt;||[[Orchidaceae]]||[[Datoteka:Neottia nidus-avis plants.jpg|150px]]
|-
|''[[Neottia ovata]]'' &lt;small&gt;(L.) Bluff &amp; Fingerh.&lt;/small&gt; &lt;br&gt; (syn. ''Listera ovata'') || [[Orchidaceae]] ||[[Datoteka:Neottia ovata 050606.jpg|150px]]
|-
|''[[Neotinea ustulata]]'' &lt;small&gt;(L.) R.M.Bateman, Pridgeon &amp; M.W.Chase&lt;/small&gt; &lt;br/&gt; (syn. ''Orchis ustulata'')||[[Orchidaceae]]|| [[Datoteka:Neotinea ustulata (spike).jpg|150px]]
|-
|''[[Neottianthe cucullata]]'' &lt;small&gt;(L.) Schltr.&lt;/small&gt;||[[Orchidaceae]]|| [[Datoteka:Neottianthe cucullata (flower s3).JPG|150px]]
|-
|''[[Nepeta cataria]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Unesena vrsta]] - [[Lamiaceae]]||[[Datoteka:Catnip-blossom.jpg|150px]]
|-
|''[[Neslia paniculata]]'' &lt;small&gt;(L.) Desv.&lt;/small&gt;||[[Brassicaceae]]||[[Datoteka:Neslia paniculata eF.jpg|150px]]
|-
|''[[Nigella arvensis]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Ranunculaceae]]||[[Datoteka:Nigella arvensis sl2.jpg|150px]]
|-
|''[[Nigritella rhellicani]]'' &lt;small&gt;Teppner et E. Klein&lt;/small&gt;||[[Orchidaceae]]||[[Datoteka:Nigritella_rhellicani_090705.jpg|150px]]
|-
|''[[Nonea pulla]]'' &lt;small&gt;DC.&lt;/small&gt;||[[Boraginaceae]]||[[Datoteka:Nonea pulla pipi.jpg|150px]]
|-
|''[[Nuphar lutea]] &lt;small&gt;Sibth. et Sm&lt;/small&gt; ''||[[Nymphaeaceae]]||[[Datoteka:Nuphar_lutea_(Detail)_24072005-1.jpg|150px]]
|-
|''[[Nuphar pumila]]'' &lt;small&gt;(Timm) DC.&lt;/small&gt;|| [[Nymphaeaceae]]||[[Datoteka:Yellowwaterlili.jpg|150px]]
|-
|''[[Nymphea alba]]'' &lt;small&gt;(L.) Wood&lt;/small&gt;||[[Nymphaeaceae]]||[[Datoteka:2016 Kwiat grzybieni białych 2.jpg|150px]] 
|-
|''[[Nymphaea candida]]'' &lt;small&gt;C.Presl&lt;/small&gt; || [[Nymphaeaceae]] || [[Datoteka:Lumme (Nymphaea candida).JPG|150px]]
|-
|''[[Nymphaea tetragona]]'' &lt;small&gt;Georgi&lt;/small&gt;||[[Nymphaeaceae]]||[[Datoteka:Hitsujigusa.jpg|150px]]
|-
|''[[Nymphoides peltata]]'' &lt;small&gt;(S.G.Gmel.) Kuntze&lt;/small&gt;||[[Menyanthaceae]]||[[Datoteka:NymphoidesPeltata-flower2-hr.jpg|150px]]
|}

==O==
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
! style=&quot;background:lightgreen&quot;|Vrsta
! style=&quot;background:lightgreen&quot;|Porodica
! style=&quot;background:lightgreen&quot;|Slika
|-
|''[[Oenanthe aquatica]]'' &lt;small&gt;(L.) Poir.&lt;/small&gt; ||[[Apiaceae]]||[[Datoteka:Oenanthe aquatica - Köhler–s Medizinal-Pflanzen-228.jpg|150px]]
|-
|''[[Oenothera biennis]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Onagraceae]]||[[Datoteka:Illustration Oenothera biennis0.jpg|150px]]
|-
|''[[Oenanthe fistulosa]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Apiaceae]]||[[Datoteka:Illustration Oenanthe fistulosa0 clean.jpg|150px]]
|-
|''[[Odontarrhena muralis]]'' &lt;small&gt;(Waldst. &amp; Kit.) Endl.&lt;/small&gt;||[[Brassicaceae]]||[[Datoteka:Alyssum_murale.jpg|150px]]
|-
|''[[Odontites vernus]]'' &lt;small&gt;(Bellardi) Dumort.&lt;/small&gt; ||[[Orobanchaceae]]||[[Datoteka:Odontites vernus.jpeg|150px]]
|-
|''[[Odontites vulgaris]]'' &lt;small&gt;Moench&lt;/small&gt;||[[Orobanchaceae]]||[[Datoteka:Odontites vulgaris 200807.jpg|150px]]
|-
|''[[Omphalodes verna]]'' &lt;small&gt;Moench&lt;/small&gt;||[[Boraginaceae]]||[[Datoteka:Boraginaceae_-_Omphalodes_verna-1.JPG|150px]]
|-
|''[[Onobrychis arenaria]]'' &lt;small&gt;(Kit.) DC.&lt;/small&gt;||[[Fabaceae]]||[[Datoteka:Onobrychis arenaria2.jpg|150px]]
|-
|''[[Onobrychis aequidentata]]'' &lt;small&gt; (Sm.) d'Urv.&lt;/small&gt;     ||[[Fabaceae]]||
|-
|''[[Onobrychis alba]]'' &lt;small&gt; (Waldst. et Kit.) Desv. &lt;/small&gt;     ||[[Fabaceae]]||
|-
|''[[Onobrychis alba]]'' &lt;small&gt; (Waldst. et Kit.) Desv. &lt;/small&gt; ssp. ''alba''  ||[[Fabaceae]]||  
|-  
|''[[Onobrychis arenaria]]'' &lt;small&gt; (Kit.) DC. &lt;/small&gt;||[[Fabaceae]]||    
|-
|''[[Onobrychis caput-galli ]]'' &lt;small&gt;Lam. &lt;/small&gt;     ||[[Fabaceae]]||
|-
|''[[Onobrychis montana]]'' &lt;small&gt; DC. &lt;/small&gt;   ||[[Fabaceae]]||  
|-
|''[[Onobrychis oxyodonta]]'' &lt;small&gt; Boiss. &lt;/small&gt;  ||[[Fabaceae]]||   
|-
|''[[Onobrychis viciifolia]]'' &lt;small&gt;Scop.&lt;/small&gt; ||[[Unesena vrsta]] - [[Fabaceae]] ||[[Datoteka:Onobrychis viciifolia Inflorescence 11April2009 CampoCalatrava.jpg|150px]]
|-
|''[[Ononis alopecuroides]]'' &lt;small&gt; L. &lt;/small&gt;     ||[[Fabaceae]]||
|-
|''[[Ononis antiquorum]]'' &lt;small&gt; (L.) Arcang. &lt;/small&gt; ||[[Fabaceae]]||  
|-  
|''[[Ononis arvensis]]'' &lt;small&gt; L. &lt;/small&gt;     ||[[Fabaceae]]||
|-
|''[[Ononis leiosperma]]'' &lt;small&gt; Boiss. &lt;/small&gt; ||[[Fabaceae]]||    
|-
|''[[Ononis minutissima]]'' &lt;small&gt; L. &lt;/small&gt;     ||[[Fabaceae]]||
|-
|''[[Ononis mitissima]]'' &lt;small&gt; L. &lt;/small&gt;     ||[[Fabaceae]]||
|-
|''[[Ononis natrix]]'' &lt;small&gt; L. &lt;/small&gt;     ||[[Fabaceae]]||
|-
|''[[Ononis ornithopodioides]]'' &lt;small&gt; L. &lt;/small&gt;   ||[[Fabaceae]]||  
|-
|''[[Ononis pusilla]]'' &lt;small&gt; L. &lt;/small&gt;  ||[[Fabaceae]]||   
|-
|''[[Ononis reclinata]]'' &lt;small&gt; L. &lt;/small&gt; ||[[Fabaceae]]||  
|-   
|''[[Ononis repens]]'' &lt;small&gt; L. &lt;/small&gt;  ||[[Fabaceae]]||   
|-
|''[[Ononis repens]]'' &lt;small&gt; L. &lt;/small&gt; ssp. ''repens''     
|-
|''[[Ononis spinosa]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Fabaceae]]||[[Datoteka:Ononis spinosa 002.JPG|150px]]
|-
|''[[Ononis viscosa]] ''&lt;small&gt; L. &lt;/small&gt;     ||[[Fabaceae]]||
|-
|''[[Onopordum acanthium]]'' &lt;small&gt; L. &lt;/small&gt;  ||[[Asteraceae]]||
|-   
|''[[Onopordum illyricum]]'' &lt;small&gt; L. &lt;/small&gt;   ||[[Asteraceae]]||  
|-
|''[[Onopordum acanthium]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Asteraceae]]||[[Datoteka:Onopordum acanthium.jpg|150px]]
|-
|''[[Onosma arenaria]]'' &lt;small&gt; Waldst. et Kit. &lt;/small&gt; ||[[Boraginaceae]]||
|-    
|''[[Onosma echioides]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Boraginaceae]]||[[Datoteka:Onosma echioides.jpg|150px]]
|-
|''[[Onosma echioides]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;ssp. ''dalmatica'' ||[[Boraginaceae]]||[[Datoteka:Onosma_echioides_dalmatica_4.jpg|150px]]
|-
|''[[Onosma javorkae]]'' &lt;small&gt; Simonk. &lt;/small&gt;   ||[[Boraginaceae]]|| 
|-
|''[[Onosma pseudoarenaria]]'' &lt;small&gt; Schur&lt;/small&gt;  ||[[Boraginaceae]]||    
|-
|''[[Onosma stellulata]]'' &lt;small&gt;Waldst. et Kit. &lt;/small&gt;||[[Boraginaceae]]||[[Datoteka:Onosma stellulata kz04.jpg|150px]]
|-    
|''[[Onosma visianii]]'' &lt;small&gt;Clement&lt;/small&gt;||[[Boraginaceae]]||[[Datoteka:Onosma_visianii_(Dalmatien-Lotwurz)_IMG_8025.JPG|150px]]
|-
|''[[Ophrys apifera]]'' &lt;small&gt;Huds.&lt;/small&gt;||[[Orchidaceae]]||[[Datoteka:OphrysApifera.jpg|150px]]
|-
|''[[Ophrys aegirtica]]'' &lt;small&gt;P. Delforge.&lt;/small&gt;||[[Orchidaceae]]||   
|-  
|''[[Ophrys amanensis]]'' &lt;small&gt;(Nelson ex Renz) P. Delforge.&lt;/small&gt;  ||[[Orchidaceae]]||
|-
|''[[Ophrys annae]]'' &lt;small&gt;Devillers-Tersch. et Devillers.&lt;/small&gt;||[[Orchidaceae]]||
|-     
|''[[Ophrys arachnitiformis]]'' &lt;small&gt;Gren. et Phil.&lt;/small&gt; ||[[Orchidaceae]]||   
|-
|''[[Ophrys archipelagi]]'' &lt;small&gt;Gölz et H. R. Reinhard.&lt;/small&gt;||[[Orchidaceae]]||
|-      
|''[[Ophrys argentaria]]'' &lt;small&gt;Devillers-Tersch. et Devillers.&lt;/small&gt; ||[[Orchidaceae]]||  
|-  
|''[[Ophrys bertolonii]]'' &lt;small&gt;Moretti&lt;/small&gt;||[[Orchidaceae]]||[[Datoteka:Ophrys_bertolonii_Ficuzza_0103.JPG|150px]]
|-
|''[[Ophrys bertoloniiformis]]'' &lt;small&gt;O. Danesch et E. Danesch.&lt;/small&gt;  ||[[Orchidaceae]]||[[Datoteka:Ophrys_bertolonii_Ficuzza_0103.JPG|150px]]
|-
|''[[Ophrys biscutella]]'' &lt;small&gt;O. Danesch et E. Danesch.&lt;/small&gt; ||[[Orchidaceae]]|| 
|-   
|''[[Ophrys bombyliflora]]'' &lt;small&gt;Link&lt;/small&gt; ||[[Orchidaceae]]||[[Datoteka: Ophrys_bombyliflora_Mallorca_02.jpg|150px]]
|-    
|''[[Ophrys brutia]]'' &lt;small&gt;P. Delforge&lt;/small&gt;||[[Orchidaceae]]|| 
|-    
|''[[Ophrys cilentana]]'' &lt;small&gt;Devillers-Tersch. et Devillers.&lt;/small&gt;  ||[[Orchidaceae]]||   
|-
|''[[Ophrys classica]]'' &lt;small&gt;Devillers-Tersch. et Devillers&lt;/small&gt; ||[[Orchidaceae]]||   
|-
|''[[Ophrys dinarica]]'' &lt;small&gt;Kranjčev et P. Delforge.&lt;/small&gt;||[[Orchidaceae]]||
|-
|''[[Ophrys fuciflora]]'' &lt;small&gt; (F. W. Schmidt) Moench.&lt;/small&gt;||[[Orchidaceae]]|| 
|-     
|''[[Ophrys fuciflora]]'' &lt;small&gt; (F. W. Schmidt) Moench.&lt;/small&gt; ssp. ''fuciflora'' ||[[Orchidaceae]]||    
|-
|''[[Ophrys fuciflora]]'' &lt;small&gt; (F. W. Schmidt) Moench.&lt;/small&gt; ssp. ''maxima'' &lt;small&gt; (H. Fleischm.) Soó&lt;/small&gt;||[[Orchidaceae]]||[[Datoteka: Ophrys_fuciflora_(detail).jpg|150px]]
|-     
|''[[Ophrys fusca]]'' &lt;small&gt;Link&lt;/small&gt;||[[Orchidaceae]]||[[Datoteka: Ophrys_lupercalis_3.jpg|150px]]
|-    
|''[[Ophrys fusca]]'' &lt;small&gt;Link&lt;/small&gt; ssp. ''fusca'' ||[[Orchidaceae]]||[[Datoteka: Ophrys_fusca_Mallorca_02.jpg|150px]]
|-  
|''[[Ophrys fusca]]'' &lt;small&gt;Link&lt;/small&gt; ssp. ''iricolor'' &lt;small&gt; (Desf.) K. Richt. &lt;/small&gt; ||[[Orchidaceae]]||       
|-
|''[[Ophrys gracilis]]'' &lt;small&gt;(Büel et E. Danesch) Englmaier&lt;/small&gt;||[[Orchidaceae]]||  
|-       
|''[[Ophrys herae]]'' &lt;small&gt;M. Hirth et H. Spaeth&lt;/small&gt;||[[Orchidaceae]]||     
|-   
|''[[Ophrys hespera]]'' &lt;small&gt;Devillers-Tersch. et Devillers&lt;/small&gt;||[[Orchidaceae]]||     
|-    
|''[[Ophrys hespera]]'' &lt;small&gt;Devillers-Tersch. et Devillers&lt;/small&gt;||[[Orchidaceae]]||     
|-    
|''[[Ophrys illyrica]]'' &lt;small&gt;S. Hertel et K. Hertel&lt;/small&gt;||[[Orchidaceae]]||  
|-       
|''[[Ophrys incantata]]'' &lt;small&gt;Devillers et Devillers-Tersch. &lt;/small&gt; ||[[Orchidaceae]]||        
|-
|''[[Ophrys insectifera]]'' &lt;small&gt;L. &lt;/small&gt;||[[Orchidaceae]]||[[Datoteka: Ophrys_insectifera_-_Kärbesõis_Niitvälja_1.jpg|150px]]
|-       
|''[[Ophrys lacaitae]]'' &lt;small&gt;Lojac.&lt;/small&gt; ||[[Orchidaceae]]||        
|-
|''[[Ophrys liburnica]]'' &lt;small&gt;Devillers et Devillers-Tersch.&lt;/small&gt;||[[Orchidaceae]]|| 
|-
|''[[Ophrys linearis]]'' &lt;small&gt;(Moggr.) P. Delforge , Devillers et Devillers-Tersch.&lt;/small&gt; ||[[Orchidaceae]]||
|-
|''[[Ophrys insectifera]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Orchidaceae]]||[[Datoteka:Ophrys insectifera flower.jpg|150px]]
|-
|''[[Ophrys muscifera]]'' &lt;small&gt;Huds.&lt;/small&gt;||[[Orchidaceae]]||[[Datoteka: Flugblomster.jpg|150px]]
|-
|''[[Ophrys scolopax]]'' &lt;small&gt;Cav.&lt;/small&gt; ssp. ''cornuta'' &lt;small&gt;(Stev.) Cam&lt;/small&gt;||[[Orchidaceae]]||[[Datoteka: Ophrys_scolopax_ssp_scolopax_a.JPG|150px]]
|-
|''[[Opopanax chironium]]'' &lt;small&gt;(L.) Koch&lt;/small&gt; ||[[Apiaceae]]||[[Datoteka: Opopanax_chironium0.jpg|150px]]
|-
|''[[Orchis coriophora]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Orchidaceae]]||[[Datoteka:Mg-k_ddf00079.jpg|150px]]
|-
|''[[Orchis grisebachii]]'' &lt;small&gt;Pant.&lt;/small&gt;||[[Orchidaceae]]||[[Datoteka: Ponerorchis_graminifolia_(34477576983).jpg|150px]]
|-
|''[[Orchis insectifera]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Orchidaceae]]||[[Datoteka:Ophrys_insectifera_-_Niitvälja2-crop.jpg|150px]]
|-
|''[[Orchis mascula]]'' &lt;small&gt;(L.) L.&lt;/small&gt;||[[Orchidaceae]]|| [[Datoteka:Orchis-mascula-Formation.jpg|150px]]
|-
|''[[Orchis militaris]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Orchidaceae]] ||[[Datoteka:Orchis militaris - Köhler–s Medizinal-Pflanzen-231.jpg|150px]]
|-
|''[[Orchis morio]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;  || [[Orchidaceae]]||[[Datoteka:Anacamptis_morio_hampe.jpg|150px]]
|-
|''[[Orchis ovalis]]'' &lt;small&gt;F. W. Schmidt ex Mayer&lt;/small&gt;||[[Orchidaceae]]||[[Datoteka: Orchis-mascula-Formation.jpg|150px]]
|-
|''[[Orchis pallens]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Orchidaceae]]||[[Datoteka: Orchis_pallens_plant.jpg|150px]]
|-
|''[[Orchis palustris]]'' &lt;small&gt;Jacq.&lt;/small&gt;||[[Orchidaceae]]||[[Datoteka:Anacamptis_palustris.jpg|150px]]
|-
|''[[Orchis picta]]'' &lt;small&gt;Loiseleur&lt;/small&gt;||[[Orchidaceae]]||[[Datoteka:Anoectochilus_setaceus_-_Edwards_vol_23_pl_2010_(1837).jpg|150px]]
|-
|''[[Orchis purpurea]]'' &lt;small&gt;Huds.&lt;/small&gt;||[[Orchidaceae]]||[[Datoteka: Orchis_purpurea_plants2.jpg|150px]]
|- 
|''[[Orchis simia]]'' &lt;small&gt;Lamarck&lt;/small&gt; ||[[Orchidaceae]]||[[Datoteka:Orchis_simia_flowers.jpg|150px]]
|-
|''[[Orchis spitzelii]]'' &lt;small&gt;Saut. ex Koch&lt;/small&gt;||[[Orchidaceae]]||[[Datoteka:Orchis-spitzelii-mgk-1.jpg|150px]]
|-
|''[[Orchis tridentata]]'' &lt;small&gt;Scop.&lt;/small&gt;||[[Orchidaceae]]||[[Datoteka:Dreizähniges_Knabenkraut_in_Wacholderheide.jpg|150px]]
|-
|''[[Orchis ustulata]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;|| [[Orchidaceae]]||[[Datoteka:Orchis_ustulata_wiki_mg-k02.jpg|150px]]
|-

|''[[Origanum heracleoticum]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Lamiaceae]]||[[Datoteka:Origanum_majorana_002.JPG|150px]]
|- 
|''[[Origanum vulgare]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; || [[Lamiaceae]]|| [[Datoteka:Illustration Origanum vulgare0.jpg|150px]]
|-
|''[[Orlaya grandiflora]]'' &lt;small&gt;(L.) Hoffm.&lt;/small&gt;||[[Apiaceae]]||[[Datoteka:Orlaya_Grandiflora_hc.JPG|150px]]
|-
|''[[Orlaya platycarpos]]'' &lt;small&gt;Koch&lt;/small&gt;||[[Apiaceae]]||[[Datoteka:Orlaya_grandiflora_2.jpg|150px]]
|-
|''[[Orobanche alba]]'' &lt;small&gt;Stephan ex Willd.&lt;/small&gt; ||[[Orobanchaceae]]|| [[Datoteka:Orobanche alba - Chios - Greece.jpg|150px]]
|-
|''[[Orobanche alsatica]]'' &lt;small&gt;Kirschl.&lt;/small&gt; ||[[Orobanchaceae]]||[[Datoteka:Orobanche alsatica 140608d.jpg|150px]]
|- 
|''[[Orobanche amethystea]]'' &lt;small&gt;Thuill. &lt;/small&gt;||[[Orobanchaceae]]||[[Datoteka:Orobanche_amethystea.jpg|150px]]
|-
|''[[Orobanche arenaria]]'' &lt;small&gt;Borkh. &lt;/small&gt;||[[Orobanchaceae]]||[[Datoteka:Orobanche_arenaria_200713c.jpg|150px]]  
|-
|''[[Orobanche artemisiae-campestris]]'' &lt;small&gt;Gaudin&lt;/small&gt;||[[Orobanchaceae]]||[[Datoteka:Orobanche_ramosa_Branched_or_Hemp_Broomrape_0810_-_Copy.jpg|150px]]
|-
|''[[Orobanche borbasiana]]'' &lt;small&gt;Beck&lt;/small&gt;||[[Orobanchaceae]]||
|-
|''[[Orobanche caryophyllacea]]'' &lt;small&gt;Sm.&lt;/small&gt;||[[Orobanchaceae]]||[[Datoteka:Orobanche_caryophyllaceae_bloemen.jpg|150px]]
|-
|''[[Orobanche cernua]]'' &lt;small&gt;Loefl.&lt;/small&gt;||[[Orobanchaceae]]||
|-
|''[[Orobanche coerulescens]]'' &lt;small&gt;Stephan&lt;/small&gt;||[[Orobanchaceae]]||
|-
|''[[Orobanche crenata]]'' &lt;small&gt;Forssk.&lt;/small&gt;||[[Orobanchaceae]]||
|-
|''[[Orobanche coerulescens]]'' &lt;small&gt;Stephan ex Willd.&lt;/small&gt; ||[[Orobanchaceae]]||[[Datoteka:Orobanche coerulescens, Japan 1.JPG|150px]]
|-
|''[[Orobanche cumana]]'' &lt;small&gt;Wallr.&lt;/small&gt; ||[[Orobanchaceae]]||
|-
|''[[Orobanche elatior]]'' &lt;small&gt;Sutton&lt;/small&gt;||[[Orobanchaceae]]||[[Datoteka:Orobanche elatior 120507a.jpg|150px]]
|-
|''[[Orobanche flava]]'' &lt;small&gt;Martius in F. Schultz&lt;/small&gt;||[[Orobanchaceae]]||[[Datoteka:Orobanche_flava.jpg|150px]]
|-
|''[[Orobanche foetida]]'' &lt;small&gt;Poir.&lt;/small&gt;||[[Orobanchaceae]]||    
|-
|''[[Orobanche gracilis]]'' &lt;small&gt;Sm.&lt;/small&gt;||[[Orobanchaceae]]||     
|-
|''[[Orobanche grisebachii]]'' &lt;small&gt;Reut.&lt;/small&gt;||[[Orobanchaceae]]||    
|-
|''[[Orobanche hederae]]'' &lt;small&gt;Duby&lt;/small&gt;||[[Orobanchaceae]]||
|-   
|''[[Orobanche laserpitii-sileris]]'' &lt;small&gt;Jord.&lt;/small&gt;||[[Orobanchaceae]]||     
|-
|''[[Orobanche lavandulacea]]'' &lt;small&gt;Rchb.&lt;/small&gt;||[[Orobanchaceae]]||     
|-
|''[[Orobanche lutea]]'' &lt;small&gt;Baumg.&lt;/small&gt;||[[Orobanchaceae]]||     
|-
|''[[Orobanche maior]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Orobanchaceae]]||
|-
|''[[Orobanche minor]]'' &lt;small&gt;Sm.&lt;/small&gt;||[[Orobanchaceae]]||
|-
|''[[Orobanche mutelii]]'' &lt;small&gt;F. W. Schultz&lt;/small&gt;||[[Orobanchaceae]]||     
|-
|''[[Orobanche nana]]'' &lt;small&gt;Noë&lt;/small&gt;||[[Orobanchaceae]]||     
|-
|''[[Orobanche oxyloba]]'' &lt;small&gt;(Reut.) Beck&lt;/small&gt;||[[Orobanchaceae]]||     
|-
|''[[Orobanche pancicii]]'' &lt;small&gt;G. Beck&lt;/small&gt;||[[Orobanchaceae]]||
|-
|''[[Orobanche picridis]]'' &lt;small&gt;F. W. Schultz&lt;/small&gt;||[[Orobanchaceae]]||     
|-
|''[[Orobanche pseudorosmarina]]'' &lt;small&gt;A. Pujadas et Munoz Garm. &lt;/small&gt;||[[Orobanchaceae]]||     
|-
|''[[Orobanche pubescens]]'' &lt;small&gt;d'Urv.&lt;/small&gt;||[[Orobanchaceae]]||     
|-
|''[[Orobanche purpurea]]'' &lt;small&gt;Jacq.&lt;/small&gt;||[[Orobanchaceae]]||     
|-
|''[[Orobanche ramosa]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; || [[Unesena vrsta]] - [[Orobanchaceae]]|| [[Datoteka:Orobanche ramosa.jpg|150px]]
|-
|''[[Orobanche reticulata]]'' &lt;small&gt;Wallr.&lt;/small&gt; ||[[Orobanchaceae]]||[[Datoteka:Tistelsnultrot - Orobanche Reticulata (28).jpg|150px]]
|-
|''[[Orobanche rosmarina]]'' &lt;small&gt;Beck&lt;/small&gt;||[[Orobanchaceae]]||
|-
|''[[Orobanche salviae]]'' &lt;small&gt;F. Schultz ex Koch in Rohling&lt;/small&gt;||[[Orobanchaceae]]|| 
|-
|''[[Orobanche sanguinea]]'' &lt;small&gt;C. Presl&lt;/small&gt;||[[Orobanchaceae]]||
|-
|''[[Orobanche teucrii]]'' &lt;small&gt;Holandre&lt;/small&gt;||[[Orobanchaceae]]||     
|-
|''[[Orthilia secunda]]'' &lt;small&gt;(L.) House&lt;/small&gt; ||[[Ericaceae]]||[[Datoteka:OrthiliaSecunda.jpg|150px]]
|-
|''[[Osyris alba]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Santalaceae]]||
|-
|''[[Ostrya carpinifolia]]'' &lt;small&gt;Scop.&lt;/small&gt;||[[Betulaceae]]||[[Datoteka:Ostrya-carpinifolia.JPG|150px]]
|-
|''[[Oxalis acetosella]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Oxalidaceae]]||[[Datoteka:Oxalis acetosella LC0190.jpg|150px]]
|-
|''[[Oxalis articulata]]'' &lt;small&gt;Savigny&lt;/small&gt;||[[Oxalidaceae]]||     
|-
|''[[Oxalis corniculata]]'' &lt;small&gt;L. &lt;/small&gt; ||[[Oxalidaceae]]||    
|-
|''[[Oxalis deppei]]'' &lt;small&gt;Loddiges ex Sweet&lt;/small&gt;||[[Oxalidaceae]]||     
|-
|''[[Oxalis dillenii]]'' &lt;small&gt;Jacq. &lt;/small&gt; ||[[Oxalidaceae]]||    
|-
|''[[Oxalis fontana]]'' &lt;small&gt;Bunge&lt;/small&gt;||[[Oxalidaceae]]||  
|-   
|''[[Oxalis stricta]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; || [[Unesena vrsta]] - [[Oxalidaceae]]||[[Datoteka:Stijve klaverzuring Oxalis fontana.jpg|150px]]
|-
|''[[Oxalis pes-caprae]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Oxalidaceae]]||     
|-
|''[[Oxalis tetraphylla]]'' &lt;small&gt;Cav. &lt;/small&gt;||[[Oxalidaceae]]||    
|-
|''[[Oxyria digyna]]'' &lt;small&gt;(L.) Hill&lt;/small&gt; ||[[Polygonaceae]]||[[Datoteka:Oxyria_digyna_-_Mountsorrel-1.jpg|150px]]
|-
|''[[Oxytropis campestris]] &lt;small&gt;(L.) DC.&lt;/small&gt; ssp. ''dinarica'' &lt;small&gt;Murb. &lt;/small&gt;''||[[Fabaceae]]||[[Datoteka:Oxytropis_campestris-2.jpg|150px]]
|-
|''[[Oxytropis jacquinii]]'' &lt;small&gt;Bunge&lt;/small&gt;||[[Fabaceae]]||[[Datoteka:Oxytropis_montana_s._str._sl4.jpg|150px]] 
|-
|''[[Oxytropis pilosa]]'' &lt;small&gt;(L.) DC.&lt;/small&gt; ||[[Fabaceae]]||[[Datoteka:Oxytropis pilosa eF.jpg|150px]]
|-
|''[[Oxytropis prenja]]'' &lt;small&gt;(G. Beck) G. Beck in Reichenb. et Reichenb. fil.&lt;/small&gt;||[[Fabaceae]]||[[Datoteka:Oxytropis prenja.JPG|150px]]
|}

==P==
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
! style=&quot;background:lightgreen&quot;|Vrsta
! style=&quot;background:lightgreen&quot;|Porodica
! style=&quot;background:lightgreen&quot;|Slika
|-
|''[[Paederota lutea]]'' &lt;small&gt;Scop. &lt;/small&gt; ||[[Plantaginaceae]]||[[Datoteka:Paederota_lutea_(Gelb-Mänderle)_IMG_0210.jpg|150px]]
|-
|''[[Paeonia corallina]]'' &lt;small&gt;Retz. &lt;/small&gt;||[[Paeoniaceae]]||
|-
|''[[Paeonia officinalis]]'' &lt;small&gt;L. &lt;/small&gt;||[[Paeoniaceae]]||[[Datoteka:Paeonia_officinalis_001.JPG|150px]]
|-
|''[[Paliurus spina-christi]]'' &lt;small&gt;Mill.&lt;/small&gt;||[[Rhamnaceae]]||[[Datoteka:Paliurus_fg01.jpg|150px]]
|-
|''[[Pancicia serbica]]'' &lt;small&gt;Vis. &lt;/small&gt;||[[Apiaceae]]|| 
|-
|''[[Panicum capillare]]'' &lt;small&gt;L. &lt;/small&gt;||[[Poaceae]]||[[Datoteka:Panicum_capillare_NPS-1.jpg|150px]]
|-
|''[[Panicum dichotomiflorum]]'' &lt;small&gt;Michx.&lt;/small&gt; ||[[Poaceae]]||[[Datoteka:Panicum_dichotomiflorum_NRCS-003.jpg|150px]]   
|-
|''[[Panicum miliaceum]]'' &lt;small&gt;L. &lt;/small&gt;||[[Poaceae]]||[[Datoteka:Panicum_miliaceum_2.JPG |150px]]
|-
|''[[Panicum milaceum]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;ssp. ''milaceum'' ||[[Poaceae]]||[[Datoteka:Panicum_miliaceum_subsp._agricola_sl7.jpg|150px]]     
|-
|''[[Panicum riparium]]'' &lt;small&gt;H. Scholz&lt;/small&gt;||[[Poaceae]]||[[Datoteka:Panicum_riparium_sl1.jpg|150px]]    
|-
|''[[Papaver argemone]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Papaveraceae]]|| [[Datoteka:Illustration Papaver argemone0.jpg|150px]]
|-
|''[[Papaver dubium]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Papaveraceae]]||[[Datoteka:Papaver dubium.jpg|150px]]
|-
|''[[Papaver kerneri]]'' &lt;small&gt;Hayek&lt;/small&gt;||[[Papaveraceae]]||[[Datoteka:Papaver alpinum subsp kerneri 2 RF.jpg|150px]]
|-
|''[[Papaver rhoeas]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Papaveraceae]]||[[Datoteka:Papaver rhoeas - Köhler–s Medizinal-Pflanzen-101.jpg|150px]]
|-
|''[[Papaver somniferum]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;|| [[Unesena vrsta]] - [[Papaveraceae]]||[[Datoteka:Papaver_somniferum_2021_G1.jpg|150px]]
|-
|''[[Paris quadrifolia]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Melanthiaceae]]||[[Datoteka:Paris quadrifolia 2011 G2.jpg|150px]]
|-
|''[[Parnassia palustris]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Celastraceae]]||[[Datoteka:Parnassia palustris 030905.jpg|150px]]
|-
|''[[Pastinaca sativa]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Apiaceae]]||[[Datoteka:Illustration Pastinaca sativa0.jpg|150px]]
|-
|''[[Pedicularis acaulis]]'' &lt;small&gt;Scop. &lt;/small&gt;||[[Orobanchaceae]]||[[Datoteka:Pedicularis_acaulis_Postojna_SI.jpg|150px]]
|-
|''[[Pedicularis brachyodonta]] &lt;small&gt;Schloss. et Vuk.&lt;/small&gt;''||[[Orobanchaceae]]||[[Datoteka:Pedicularis_bracteosa_16829.JPG|150px]]
|-
|''[[Pedicularis exaltata]]'' &lt;small&gt;Besser&lt;/small&gt;||[[Orobanchaceae]]||[[Datoteka:Pedicularis_elongata_060707.jpg|150px]]
|-
|''[[Pedicularis heterodonta]]'' &lt;small&gt;Pancic&lt;/small&gt;||[[Orobanchaceae]]||[[Datoteka:Atlas_der_Alpenflora_(10192775863).jpg|150px]] 
|-
|''[[Pedicularis hoermanniana]]'' &lt;small&gt;K. Maly &lt;/small&gt;||[[Orobanchaceae]]||[[Datoteka:Pedicularis hoermanniana PID2015-1.jpg|150px]]
|-
|''[[Pedicularis kaufmannii]]'' &lt;small&gt;Pinzger&lt;/small&gt;||[[Orobanchaceae]]||[[Datoteka:Pedicularis kaufmannii Pinzger - Tula obl., June 2016.JPG|150px]]
|-
|''[[Pedicularis leucodon]]'' &lt;small&gt;Griseb. (aggr.) &lt;/small&gt;||[[Orobanchaceae]]||[[Datoteka:Pedicularis_comosa.JPG|150px]]
|-
|''[[Pedicularis malyi]]'' &lt;small&gt;Janka&lt;/small&gt;||[[Orobanchaceae]]||[[Datoteka:Pedicularis_sylvatica_Obers._Orchi_142.jpg|150px]]
|-
|''[[Pedicularis palustris]] &lt;small&gt;L. &lt;/small&gt;''||[[Orobanchaceae]]||[[Datoteka:Pedicularis palustris.jpg|150px]]
|-
|''[[Pedicularis petiolaris]]'' &lt;small&gt;Ten. &lt;/small&gt;||[[Orobanchaceae]]||[[Datoteka:PedicularisPalustris.jpg|150px]]  
|-
|''[[Pedicularis sceptrum-carolinum]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;|| [[Orobanchaceae]]||[[Datoteka:Karlszepter Habitus.JPG|150px]]
|-
|''[[Pedicularis sylvatica]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Orobanchaceae]]||[[Datoteka:Pedicularis sylvatica.jpeg|150px]]
|-
|''[[Periploca graeca]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Apocynaceae]]||[[Datoteka:Periploca_graeca.JPG|150px]]
|-
|''[[Persicaria amphibia]]'' &lt;small&gt;(L.) Delarbre&lt;/small&gt; ||[[Polygonaceae]]||[[Datoteka:Persicaria amphibia.jpg|150px]]
|-
|''[[Persicaria hydropiper]]'' &lt;small&gt;(L.) Delarbre&lt;/small&gt;||[[Polygonaceae]]||[[Datoteka:Polygonum hydropiper1.jpg|150px]]
|-
|''[[Persicaria lapathifolia]]'' &lt;small&gt;(L.) Delarbre&lt;/small&gt; ||[[Polygonaceae]]||[[Datoteka:Persicaria lapathifolia.jpeg|150px]]
|-
|''[[Persicaria maculata]]'' &lt;small&gt;(Raf.) Gray&lt;/small&gt; || [[Polygonaceae]]||
|-
|''[[Persicaria minor]]'' &lt;small&gt;(Huds.) Opiz&lt;/small&gt; || [[Polygonaceae]]||[[Datoteka:Persicaria minor.jpg|150px]]
|-
|''[[Persicaria mitis]]'' &lt;small&gt;(Schrank) Holub&lt;/small&gt;||[[Polygonaceae]]|| [[Datoteka:Persicaria dubia sl2.jpg|150px]]
|-
|''[[Petasites dorfieri]]'' &lt;small&gt;Hayek&lt;/small&gt;||[[Asteraceae]]||[[Datoteka:Gewoehnliche_Pestwurz_Common_Butterbur_(Petasites_hybridus).jpg|150px]]
|-
|''[[Petasites hybridus]]'' &lt;small&gt;(L.) G.Gaertn., B.Mey. &amp; Scherb.&lt;/small&gt;||[[Asteraceae]]||[[Datoteka:Butterbur.jpg|150px]]
|-
|''[[Petasites kablikianus]]'' &lt;small&gt;Tsch. ex Berchtold&lt;/small&gt;||[[Asteraceae]]||[[Datoteka:Petasites_kablikianus_a1.jpg|150px]]
|-
|''[[Petasites spurius]]'' &lt;small&gt;(Retz.) Rchb.&lt;/small&gt;||[[Asteraceae]]||[[Datoteka:Petasites spurius Sturm54.jpg|150px]]
|-
|''[[Petteria ramentacea]]'' &lt;small&gt;(Sieb. ) Presl&lt;/small&gt;||[[Fabaceae]]||[[Datoteka:Petteria_ramentacea1.jpg|150px]]
|-
|''[[Peucedanum cervaria]]'' &lt;small&gt;(L.) Lapeyr.&lt;/small&gt;||[[Apiaceae]]||[[Datoteka:Apiaceae_-_Peucedanum_cervaria-3.JPG|150px]]
|-
|''[[Peucedanum coriaceum]]'' &lt;small&gt;Reichenb.&lt;/small&gt; ssp. ''pospichalii'' &lt;small&gt;(Thell) Horvatic&lt;/small&gt;||[[Apiaceae]]||[[Datoteka:Peucedanum_officinale_(7977286392).jpg|150px]]
|-
|''[[Peucedanum longifolium]]'' &lt;small&gt;W. et K.&lt;/small&gt;||[[Apiaceae]]||[[Datoteka:Peucedanum palustre2.jpg|150px]]  
|-
|''[[Peucedanum neumayeri]]'' &lt;small&gt;(Vis.) Reichenb. fil. &lt;/small&gt;||[[Apiaceae]]||[[Datoteka:Peucedanum palustre bluete.jpeg|150px]]  
|-
|''[[Peucidanum oreoselinum]]'' &lt;small&gt;(L.) Moench&lt;/small&gt;||[[Apiaceae]]||[[Datoteka:Peucedanum_oreoselinum_sl6.jpg|150px]]
|-
|''[[Peucedanum ostruthium]]'' &lt;small&gt;(L.) W.D.J.Koch&lt;/small&gt; ||[[Apiaceae]]||[[Datoteka:Peucedanum ostruthium kz04.jpg|150px]]
|-
|''[[Peucedanum palustre]]'' &lt;small&gt;(L.) Moench&lt;/small&gt; ||[[Apiaceae]]||[[Datoteka:Peucedanum palustre2.jpg|150px]]
|-
|''[[Phalaris arundinacea]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Poaceae]]||[[Datoteka:Rietgras bloeiwijze Phalaris arundinacea.jpg|150px]]
|-
|''[[Phalaris canariensis]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Poaceae]]||[[Datoteka:Kanariengras, Spitzsaat, Glanz oder Echtes Glanzgras (Phalaris canariensis).JPG|150px]]
|-
|''[[Phleum alpinum]]'' &lt;small&gt;L. &lt;/small&gt;||[[Poaceae]]||[[Datoteka:Phleum alpinum a1.jpg|150px]]
|-
|''[[Phleum phleoides]]'' &lt;small&gt;(L.) H.Karst.&lt;/small&gt; ||[[Poaceae]]||[[Datoteka:Phleum phleoides 6.JPG|150px]]
|-
|''[[Phleum pratense]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Poaceae]]||[[Datoteka:Timotej.jpg|150px]]
|-
|''[[Phragmites australis]]'' &lt;small&gt;(Cav.) Trin. ex Steud.&lt;/small&gt; syn. ''Ph. communis''  ||[[Poaceae]]||[[Datoteka:Illustration Phragmites australis0.jpg|150px]]
|-
|''[[Physalis alkekengi]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Unesena vrsta]] -[[Solanaceae]]||[[Datoteka:PhysalisAlkekengi-balloon.jpg|150px]]
|-
|''[[Phyteuma confusum]]'' &lt;small&gt;A. Kern. &lt;/small&gt;||[[Campanulaceae]]||[[Datoteka: Phyteuma_confusum.jpg|150px]]
|-
|''[[Phyteuma nigrum]]'' &lt;small&gt;F.W.Schmidt&lt;/small&gt; ||[[Campanulaceae]]||[[Datoteka:Phyteuma nigrum - Raiponce noire-Alsace.jpg|150px]]
|-
|''[[Phyteuma orbiculare]]'' &lt;small&gt;L. &lt;/small&gt;||[[Campanulaceae]]||[[Datoteka:Phyteuma_orbiculare1.jpg|150px]]
|-
|''[[Phyteuma pseudorbiculare]]'' &lt;small&gt;Pant. &lt;/small&gt;||[[Campanulaceae]]||[[Datoteka:Phyteuma orbiculare a4.jpg|150px]]
|-
|''[[Phyteuma scheuchzeri]]'' &lt;small&gt;All. &lt;/small&gt;||[[Campanulaceae]]||[[Datoteka:Campanulaceae - Phyteuma scheuchzeri-001.JPG|150px]]
|-
|''[[Phyteuma sieberi]]'' &lt;small&gt;Spreng. &lt;/small&gt;||[[Campanulaceae]]||[[Datoteka:Phyteuma sieberi r1.JPG|150px]]
|-
|''[[Phyteuma spicatum]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Campanulaceae]]||[[Datoteka:Phyteuma spicatum, LAI 2004-05-30 JOF.jpg|150px]]
|-
|''[[Picris hieracioides]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Asteraceae]]|| [[Datoteka:Sphaerophoria scripta qtl1.jpg|150px]]
|-
|''[[Pilosella cymosa]]'' &lt;small&gt;(L.) F.W.Schultz &amp; Sch.Bip.&lt;/small&gt; ||[[Asteraceae]]||[[Datoteka:Hieracium cymosum.JPG|150px]]
|-
|''[[Pilosella echioides]]'' &lt;small&gt;(Lumn.) F.W.Schultz &amp; Sch.Bip.&lt;/small&gt; ||[[Asteraceae]]||[[Datoteka:Hieracium echioides sl1.jpg|150px]]
|-
|''[[Pilosella lactucella]]'' &lt;small&gt;(Wallr.) P.D.Sell &amp; C.West&lt;/small&gt; ||[[Asteraceae]]||[[Datoteka:Hieracium auricula Sturm57.jpg|150px]]
|-
|''[[Pilosella officinarum]]'' &lt;small&gt;Vaill.&lt;/small&gt; ||[[Asteraceae]]||[[Datoteka:Pilosella officinarum gråfibbla.jpg|150px]]
|-
|''[[Pilosella onegensis]]'' &lt;small&gt;Norrl.&lt;/small&gt; ||[[Asteraceae]]||[[Datoteka:Hieracium_tardans_S924856.JPG|150px]]
|-
|''[[Pilosella peleteriana]]'' &lt;small&gt;(Vill.) Soják&lt;/small&gt;||[[Asteraceae]]||[[Datoteka:Hieracium peleterianum17.jpg|150px]]
|-
|''[[Pilosella praealta]]'' &lt;small&gt;(Vill. ex Cochn.) F.W.Schultz &amp; Sch.Bip.&lt;/small&gt;||[[Asteraceae]]||[[Datoteka:Hieracium praealtum inflorescence (10).jpg|150px]]
|-
|''[[Pimpinella anisum]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Apiaceae]]||[[Datoteka:Aniseed_plant_(Flora_of_Sindh).jpg|150px]]
|-
|''[[Pimpinella major]]'' &lt;small&gt;(L.) Huds.&lt;/small&gt;||[[Apiaceae]]||[[Datoteka:Pimpinella_major_001.JPG|150px]]
|- 
|''[[Pimpinella peregrina]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Apiaceae]]||[[Datoteka:Pimpinella_peregrina_IP0705013.jpg|150px]]
|-
|''[[Pimpinella saxifraga]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Apiaceae]]||[[Datoteka:Pimpinella saxifraga - Köhler–s Medizinal-Pflanzen-241.jpg|150px]]
|-
|''[[Pimpinella serbica]]'' &lt;small&gt;(Vis.) Drude&lt;/small&gt;	||[[Apiaceae]]||
|-
|''[[Pimpinella tragium]]'' &lt;small&gt;Vill.&lt;/small&gt; ||[[Apiaceae]]||[[Datoteka:Pimpinella_tripartita_kz2.jpg|150px]]
|-    
|''[[Pimpinella tragium]]'' &lt;small&gt;Vill.&lt;/small&gt; ssp. ''lithophila'' &lt;small&gt;(Schischk.) Tutin&lt;/small&gt;||[[Apiaceae]]||
|-     
|''[[Pimpinella tragium]] &lt;small&gt;Vill.&lt;/small&gt; ssp. ''polyclada'' &lt;small&gt;(Boiss. et Heldr.) Tutin&lt;/small&gt;||[[Apiaceae]]||
|-
|''[[Pinguicula hirtiflora]]'' &lt;small&gt;Ten. &lt;/small&gt;||[[Lentibulariaceae]]||[[Datoteka:Pinguicula alpina Rax2.jpg|150px]]
|-
|''[[Pinguicula leptoceras]]'' &lt;small&gt;Reichenb. &lt;/small&gt;||[[Lentibulariaceae]]||[[Datoteka:Pinguicula_leptoceras_002.jpg|150px]]
|-
|''[[Pinguicula vulgaris]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Lentibulariaceae]]||[[Datoteka:Sinterquelle Bülgenauel Mai 2014 8276.jpg|150px]]
|-
|''[[Piptatherum miliaceum]]'' &lt;small&gt;(L.)&lt;/small&gt; Coss. ''||[[Poaceae]]|| 
[[Datoteka:Piptatherum miliaceum.jpg|150px]]
|-
|''[[Piptatherum miliaceum]]'' &lt;small&gt;(L.) Coss.&lt;/small&gt; ssp. ''miliaceum||[[Poaceae]]|| [[Datoteka:Piptatherum_miliacium_Habitus_2010-7-11_LagunadelaMata.jpg|150px]]   
|-
|''[[Piptatherum miliaceum]]'' &lt;small&gt;(L.) Coss.&lt;/small&gt; ssp. ''thomasii ''&lt;small&gt;(Duby) Freitag&lt;/small&gt;''||[[Poaceae]]||[[Datoteka:Piptatherum_miliaceum_fruto.jpg|150px]]    
|-
|''[[Piptatherum virescens]] ''&lt;small&gt;(Trin.) Boiss. &lt;/small&gt;''||[[Poaceae]]||[[Datoteka:Piptatherum_virescens_sl22.jpg|150px]]
|-   
|''[[Pistacia lentiscus]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Anacardiaceae]]||[[Datoteka:Pistacia lentiscus - Köhler–s Medizinal-Pflanzen-110.jpg|150px]]
|-
|''[[Pistacia terebinthus]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Anacardiaceae]]||[[Datoteka:Pistachier térébinthe (Pistacia terebinthus L.) 2.jpg|150px]]
|-
|''[[Plantago arenaria]]'' &lt;small&gt;Waldst. &amp; Kit.&lt;/small&gt; ||[[Plantaginaceae]] ||[[Datoteka:Plantago arenaria (habitus).jpg|150px]]
|-
|''[[Plantago coronopus]]'' &lt;small&gt;L. &lt;/small&gt;||[[Plantaginaceae]]||[[Datoteka:9385 Plantago coronopus.JPG|150px]]
|-
|''[[Plantago gentianoides]]'' &lt;small&gt;Sibth. et Sm.&lt;/small&gt;||[[Plantaginaceae]]||
|-
|''[[Plantago lanceolata]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Plantaginaceae]]||[[Datoteka:Plantago_lanceolata_flowers.jpg|150px]]
|-
|''[[Plantago maritima]]'' &lt;small&gt;L. &lt;/small&gt;||[[Plantaginaceae]]||[[Datoteka:Plantago_maritima_1.jpg|150px]]
|-
|''[[Plantago media]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Plantaginaceae]]||[[Datoteka:Plantago media2.jpg|150px]]
|-
|''[[Plantago reniformis]]'' &lt;small&gt;G. Beck&lt;/small&gt;||[[Plantaginaceae]]||[[Datoteka:Annalen_des_Naturhistorischen_Museums_in_Wien_%281887%29_%2818195927172%29.jpg|150px]]
|-
|''[[Plantalo major]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Plantaginaceae]]||[[Datoteka:Grote weegbree bloeiwijze Plantago major subsp. major.jpg|150px]]
|-
|''[[Platanthera bifolia]]'' &lt;small&gt;(L.) Rich.&lt;/small&gt;||[[Orchidaceae]]||[[Datoteka:Platanthera bifolia20090612 007.jpg|150px]]
|-
|''[[Platanthera chlorantha]]'' &lt;small&gt;(Custer) Rchb. &lt;/small&gt;||[[Orchidaceae]]||[[Datoteka:Platanthera chlorantha spike.jpg|150px]]  
|-
|''[[Pleurospermum austriacum]]'' &lt;small&gt;(L.) Hoffm.&lt;/small&gt; ||[[Apiaceae]]||[[Datoteka:Pleurospermum austriacum003.jpg|150px]]
|-
|''[[Poa alpina]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Poaceae]]||[[Datoteka:Poa_alpina_Hintereggeralm.jpg|150px]]
|-
|''[[Poa angustifolia]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Poaceae]]||[[Datoteka:Poa angustifolia1.JPG|150px]]
|-
|''[[Poa annua]]'' &lt;small&gt;L. &lt;/small&gt;||[[Poaceae]]||[[Datoteka:Poa annua.jpg|150px]]
|-
|''[[Poa badensis]]'' &lt;small&gt;Willd&lt;/small&gt;||[[Poaceae]]||
|-
|''[[Poa bulbosa]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Poaceae]]||[[Datoteka:Poabulbosa.jpg|150px]]
|-
|''[[Poa cenisia]]'' &lt;small&gt;All. &lt;/small&gt;||[[Poaceae]]||
|-
|''[[Poa chaixii]]'' &lt;small&gt;Vill. &lt;/small&gt;||[[Poaceae]]||[[Datoteka:Poa_chaixii1.JPG|150px]]
|-
|''[[Poa bulbosa]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Poaceae]]||[[Datoteka:Poabulbosa.jpg|150px]]
|-
|''[[Poa glauca]]'' &lt;small&gt;Vahl&lt;/small&gt;||[[Poaceae]]||
|-
|''[[Poa hybrida]]'' &lt;small&gt;Gaudin&lt;/small&gt; ||[[Poaceae]]||[[Datoteka:Poa_hybrida.jpg|150px]]
|-
|''[[Poa infirma]]'' &lt;small&gt;Kunth&lt;/small&gt;||[[Poaceae]]||[[Datoteka:Poa_annua_and_Poa_infirma_-_PhytoKeys-015-001-g002.jpeg|150px]]
|-
|''[[Poa jubata]]'' &lt;small&gt;A. Kern. &lt;/small&gt;||[[Poaceae]]||[[Datoteka:Bulletin_(1895-1901)_(20233293478).jpg|150px]]
|-
|''[[Poa media]]'' &lt;small&gt;Schur&lt;/small&gt;||[[Poaceae]]||
|-
|''[[Poa minor]]'' &lt;small&gt;Gaudin&lt;/small&gt;||[[Poaceae]]|||[[Datoteka:20170822Eragrostis_minor2.jpg|150px]]
|-
|''[[Poa nemoralis]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Poaceae]]||[[Datoteka:Poa.nemoralis.jpg|150px]]
|-
|''[[Poa palustris]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Poaceae]]||[[Datoteka:Poa palustris.jpg|150px]]
|-
|''[[Poa perconcinna]]'' &lt;small&gt;J. R. Edm. &lt;/small&gt;||[[Poaceae]]||
|-
|''[[Poa pratensis]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Poaceae]]||[[Datoteka:Veldbeemdgras bloeiwijze Poa pratensis.jpg|150px]]
|-
|''[[Poa pumila]]'' &lt;small&gt;Host&lt;/small&gt;||[[Poaceae]]||
|-
|''[[Poa remota]]'' &lt;small&gt;Forselles&lt;/small&gt;||[[Poaceae]]||[[Datoteka:Poa remota.JPG|150px]]
|-
|''[[Poa supina]]'' &lt;small&gt;Schrad.&lt;/small&gt; ||[[Poaceae]]||[[Datoteka:Poa supina1.JPG|150px]]
|-
|''[[Poa trivialis]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Poaceae]]||[[Datoteka:Poa.trivialis.jpg|150px]]
|-
|''[[Poa trivialis]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ssp. sylvicola &lt;small&gt;(Guss.) H. Lindb.&lt;/small&gt;||[[Poaceae]]||
|-
|''[[Poa trivialis]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ssp. ''trivialis''||[[Poaceae]]||
|-
|''[[Podospermum canum]]'' &lt;small&gt;C. A. Mey.&lt;/small&gt;||[[Asteraceae]]||
|-
|''[[Podospermum purpureum]]'' &lt;small&gt;(L.) W.D.J.Koch &amp; Ziz&lt;/small&gt; &lt;br /&gt; (syn. ''Scorzonera purpurea'')||[[Asteraceae]]||[[Datoteka:Scorzonera purpurea sl1.jpg|150px]]
|-
|''[[Podospermum roseum]]'' &lt;small&gt;(Waldst. &amp; Kit.) Gemeinholzer &amp; Greuter&lt;/small&gt;||[[Asteraceae]]||
|-
|''[[Polemonium caeruleum]]'' &lt;small&gt;L. &lt;/small&gt; ||[[Polemoniaceae]]||[[Datoteka:Polemonium caeruleum A.jpg|150px]]
|-
|''[[Polycnemum arvense]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Amaranthaceae]]||[[Datoteka:Polycnemum arvense Sturm.png|150px]]
|-
|''[[Polycnemum majus]]'' &lt;small&gt;A.Braun&lt;/small&gt;||[[Amaranthaceae]]||[[Datoteka:Grand polycnémum.jpg|150px]]
|-
|''[[Polygala alpestris]]'' &lt;small&gt;Reiehenb.&lt;/small&gt; (incl. ''P. croatica'' &lt;small&gt;Choda&lt;/small&gt;)||[[Polygalaceae]]||[[Datoteka:Polygala_alpestris_(Alpen-Kreuzblume)_IMG_25713.JPG|150px|]]
|- 
|''[[Polygala amara]]'' &lt;small&gt;L. &lt;/small&gt;||[[Polygalaceae]]||[[Datoteka:Polygala_amara_a2.jpg|150px]]
|-
|''[[Polygala amarella]]'' &lt;small&gt;Crantz&lt;/small&gt; ||[[Polygalaceae]]||[[Datoteka:Polygala amarella1a.jpg|150px]]
|-
|''[[Polygala carniolica]]'' &lt;small&gt;A. Kern. &lt;/small&gt;||[[Polygalaceae]]|| 
|-
|''[[Polygala chamaebuxus]]'' &lt;small&gt;L. &lt;/small&gt;||[[Polygalaceae]]||      
|-
|''[[Polygala comosa]]'' &lt;small&gt;Schkuhr&lt;/small&gt; ||[[Polygalaceae]]||[[Datoteka:Polygala comosa 270408.jpg|150px]]
|-    
|''[[Polygala major]]'' &lt;small&gt;Jacq. &lt;/small&gt;||[[Polygalaceae]]||     
|-
|''[[Polygala monspeliaca]]'' &lt;small&gt;L. &lt;/small&gt;||[[Polygalaceae]]||     
|-
|''[[Polygala nicaeensis]]'' &lt;small&gt;Risso ex Koch&lt;/small&gt; ssp. ''carniolica'' &lt;small&gt;(A. Kern.) Graebn. &lt;/small&gt;||[[Polygalaceae]]||[[Datoteka:Polygala_nicaeensis_sl2.jpg|150px]]   
|-
|''[[Polygala nicaeensis]]'' &lt;small&gt;Risso ex Koch&lt;/small&gt; ssp. ''mediterranea'' &lt;small&gt;Chodat&lt;/small&gt;||[[Polygalaceae]]||[[Datoteka:Polygala_nicaeensis_sl1.jpg|150px]]    
|-
|''[[Polygala nicaeensis]]'' &lt;small&gt;Risso ex Koch&lt;/small&gt; ssp. ''nicaeensis''||[[Polygalaceae]]||     
|-
|''[[Polygala nicaeensis]]'' &lt;small&gt;W. D. J. Koch&lt;/small&gt; ||[[Polygalaceae]]||[[Datoteka:Polygala_rupestris_%28flowers%29.jpg|150px]]
|-  
|''[[Polygala supina]]'' &lt;small&gt;Schreb.&lt;/small&gt; (incl. ''Primula bosniaca'' &lt;small&gt;Adam. Et Schreb&lt;/small&gt; ''P. s.'' var. ''celakovskiana'' &lt;small&gt;K Maly&lt;/small&gt;)||[[Polygalaceae]]||
|-
|''[[Polygala vulgaris]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Polygalaceae]]||[[Datoteka:Polygala vulgaris.jpeg|150px]]
|-
|''[[Polygonatum latifolium]]'' &lt;small&gt;(Jacq.) Desf. &lt;/small&gt;||[[Polygonaceae]]||[[Datoteka:Polygonatum latifolium (7354173118).jpg|150px]]
|-
|''[[Polygonatum multiflorum]]'' &lt;small&gt;(L.) All.&lt;/small&gt; ||[[Asparagaceae]]||[[Datoteka:Polygonatum multiflorum 7789.jpg|150px]]
|-
|''[[Polygonatum odoratum]]'' &lt;small&gt;(Mill.) Druce&lt;/small&gt; ||[[Asparagaceae]]||[[Datoteka:Angular solomons-seal Polygonatum odoratum.jpg|150px]]
|-
|''[[Polygonum alpinum]]'' &lt;small&gt;All. &lt;/small&gt;||[[Polygonaceae]]||[[Datoteka:Aconogonon_alpinum.jpg|150px]]
|-
|''[[Polygonum arenastrum]]'' &lt;small&gt;Boreau&lt;/small&gt; ||[[Polygonaceae]]||[[Datoteka:Polygonumarenastrum.jpg|150px]]
|-
|''[[Polygonum aviculare]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Polygonaceae]]||[[Datoteka:Polygonum aviculare 4.JPG|150px]]
|-
|''[[Polygonum patulum]]'' &lt;small&gt;M.Bieb.&lt;/small&gt;||[[Polygonaceae]]||
|-
|''[[Polygonum psammophilum]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Polygonaceae]]||
|-
|''[[Polygonum rurivagum]]'' &lt;small&gt;Jord. ex Boreau&lt;/small&gt; ||[[Polygonaceae]]||
|-
|''[[Populus alba]]''&lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; || [[Unesena vrsta]] - [[Salicaceae]]||[[Datoteka:Daniel Fuchs.CC-BY-SA.Populus alba.jpg|150px]]
|-
|''[[Populus × canescens]]'' &lt;small&gt;(Aiton) Sm.&lt;/small&gt;||[[Salicaceae]]||
|-
|''[[Populus nigra]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Salicaceae]]||[[Datoteka:Schwarzpappel bei Bad Kissingen.jpg|150px]]
|-
|''[[Populus tremula]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Salicaceae]]||[[Datoteka:Populus tremula asp.jpg|150px]]
|-
|''[[Portenschlagiella ramosissima]]'' &lt;small&gt;(Portenschl.) Tutin&lt;/small&gt;||[[Apiaceae]]||[[Datoteka:Portenschlagiella_ramosissima_(Trentinara16).jpg|150 px]]
|-
|''[[Posidonia oceanica]]'' &lt;small&gt;(L.) Delile&lt;/small&gt;||[[Posidoniaceae]]||[[datoteka:Posidonia_2_Alberto_Romeo.jpg|150px]]
|-
|''[[Potamogeton alpinus]]'' &lt;small&gt;Balb.&lt;/small&gt; ||[[Potamogetonaceae]]||[[Datoteka:Potamogeton alpinus, robust form (the River. Uftyuga, Vologda reg., Russia).jpg|150px]]
|-
|''[[Potamogeton berchtoldii]]'' &lt;small&gt;Fieber&lt;/small&gt;||Potamogetonaceae||[[Datoteka:Potamogeton berchtoldii garden pond.jpg|150px]]
|-
|''[[Potamogeton compressus]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Potamogetonaceae]]||[[Datoteka:Potamogeton zosteriformis NRCS-1.jpg|150px]]
|-
|''[[Potamogeton crispus]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Potamogetonaceae]]||[[Datoteka:Potamogeton crispus.jpeg|150px]]
|-
|''[[Potamogeton friesii]]'' &lt;small&gt;Rupr.&lt;/small&gt; ||[[Potamogetonaceae]]||[[Datoteka:Potamogeton friesii.jpeg|150px]]
|-
|''[[Potamogeton gramineus]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Potamogetonaceae]]||[[Datoteka:Potamogeton gramineus (3817604665).jpg|150px]]
|-
|''[[Potamogeton lucens]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Potamogetonaceae]]||[[Datoteka:Potamogeton lucens Prague 2012 3.jpg|150px]]
|-
|''[[Potamogeton natans]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Potamogetonaceae]]||[[Datoteka:Potamogeton natans-pectinatus nf.jpg|150px]]
|-
|''[[Potamogeton nodosus]]'' &lt;small&gt;Poir.&lt;/small&gt; ||[[Potamogetonaceae]]||[[Datoteka:Potamogeton nodosus.jpg|150px]]
|-
|''[[Potamogeton obtusifolius]]'' &lt;small&gt;Mert. &amp; W.D.J.Koch&lt;/small&gt; ||[[Potamogetonaceae]]||[[Datoteka:Potamogeton obtusifolius kz1.JPG|150px]]
|-
|''[[Potamogeton perfoliatus]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Potamogetonaceae]]||[[Datoteka:Potamogeton perfoliatus.jpeg|150px]]
|-
|''[[Potamogeton praelongus]]'' &lt;small&gt;Wulfen&lt;/small&gt; ||[[Potamogetonaceae]]||[[Datoteka:Potamogeton praelongus.jpeg|150px]]
|-
|''[[Potamogeton pusillus]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Potamogetonaceae]]||[[Datoteka:PotamogetonPusillusAgg.jpg|150px]]
|-
|''[[Potamogeton rutilus]]'' &lt;small&gt;Wolfg.&lt;/small&gt; ||[[Potamogetonaceae]]||[[Datoteka:BB-0197 Potamogeton rutilus.png|150px]]
|-
|''[[Potamogeton trichoides]]'' &lt;small&gt;Cham. &amp; Schltdl.&lt;/small&gt; ||[[Potamogetonaceae]]||[[Datoteka:Potamogeton trichoides.jpg|150px]]
|-
|''[[Potentilla alba]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Rosaceae]]||[[Datoteka:Potentilla alba close-up.jpg|150px]]
|-
|''[[Potentila anglica]]'' &lt;small&gt;Laichard.&lt;/small&gt;||[[Rosaceae]]||[[Datoteka:Potentilla_anglica_agg..jpg|150px]]     
|-
|''[[Potentila anserina]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ''||[[Rosaceae]]||[[Datoteka:Potentilla_anserina_RF.jpg|150px]]    
|-
|''[[Potentila anserina]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ssp. ''anserina''||[[Rosaceae]]||[[Datoteka:Zilverschoon_plant_Potentilla_anserina.jpg|150px]]     
|-
|''[[Potentilla apennina]]'' &lt;small&gt;Tenore&lt;/small&gt;||[[Rosaceae]]||[[Datoteka:Ruhland%2C_Grenzstr.%2C_Straßenrand_gegenüber_Hausnr._3%2C_Silber-Fingerkraut%2C_Triebspitze_mit_Blüte_und_Knospen%2C_Frühling%2C_01.jpg|150px]]
|-
|''[[Potentilla argentea]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Rosaceae]]||[[Datoteka:20150510Potentilla argentea1.jpg|150px]]
|-
|''[[Potentila astracanica]]'' &lt;small&gt;Jacq. &lt;/small&gt; ||[[Rosaceae]]||[[Datoteka:Potentilla_ambigua_2017-09-26_5013.jpg|150px]]    
|-
|''[[Potentila aurea]]'' &lt;small&gt;L. &lt;/small&gt; ||[[Rosaceae]]||[[Datoteka:Potentilla_aurea_RF.jpg|150px]] 
|-   
|''[[Potentila aurea]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ssp. ''aurea'' ||[[Rosaceae]]||[[Datoteka:Potentilla_aurea_002.JPG|150px]]    
|-
|''[[Potentila australis]]'' &lt;small&gt;Krašan&lt;/small&gt;||[[Rosaceae]]||     
|-
|''[[Potentilla carniolica]]'' &lt;small&gt;A. Kerner&lt;/small&gt;||[[Rosaceae]]||[[Datoteka: Potentilla_carniolica3.JPG|150px]]
|-    
|''[[Potentila caulescens]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Rosaceae]]||   
|-
|''[[Potentila cinerea]]'' &lt;small&gt;Vill. &lt;/small&gt;||[[Rosaceae]]||     
|-
|''[[Potentila clusiana]]'' &lt;small&gt;Jacq. &lt;/small&gt; ||[[Rosaceae]]||    
|-
|''[[Potentila collina]]'' &lt;small&gt;Wibel &lt;/small&gt; ||[[Rosaceae]]||[[Datoteka:Potentilla_collina0.jpg|150px]]   
|-
|''[[Potentila crantzii]]'' &lt;small&gt;(Crantz) R. M. Fritsch&lt;/small&gt;||[[Rosaceae]]||[[Datoteka:Potentilla_crantzii_%28Crantz-Fingerkraut%29_IMG_8075.jpg|150px]]    
|-
|''[[Potentila detommasii]]'' &lt;small&gt;Ten. &lt;/small&gt;||[[Rosaceae]]||[[Datoteka:Potentilladrummondii.jpg|150px]]     
|-
|''[[Potentilla erecta]]'' &lt;small&gt;(L.) Raeusch.&lt;/small&gt;||[[Rosaceae]]||[[Datoteka:Potentilla erecta - Köhler–s Medizinal-Pflanzen-248.jpg|150px]]
|-
|''[[Potentila fruticosa]]'' &lt;small&gt;L. &lt;/small&gt; ||[[Rosaceae]]||[[Datoteka:Potentilla_fragarioides_var._major.JPG|150px]]    
|-
|''[[Potentilla heptaphylla]] &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ssp. ''velezensis'' &lt;small&gt;(Beck) Bjelčić&lt;/small&gt; ||[[Rosaceae]]||[[Datoteka:PP Na Popovickem kopci 042 Potentilla heptaphylla.jpg|150px]]
|-    
|''[[Potentila hirta]]'' &lt;small&gt;L. &lt;/small&gt; ||[[Rosaceae]]||[[Datoteka:Rosaceae_-_Potentilla_hirta._(8303629251).jpg|150px]]    
|-
|''[[Potentilla incana]]'' &lt;small&gt;P.Gaertn., B.Mey. &amp; Scherb.&lt;/small&gt;|| [[Rosaceae]]|| [[Datoteka:Potentilla incana sl2.jpg|150px]]
|-
|''[[Potentilla inclinata]]'' &lt;small&gt;Vill.&lt;/small&gt; ||[[Rosaceae]]||[[Datoteka:Potentilla inclinata1 eF.jpg|150px]]
|-
|''[[Potentilla intermedia]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Rosaceae]]||[[Datoteka:Potentilla intermedia Herbar.jpg|150px]]
|-
|''[[Potentila micrantha]]'' &lt;small&gt;DC. &lt;/small&gt; ||[[Rosaceae]]||[[Datoteka: Atlas_roslin_pl_Pięciornik_siwy_6434_7658.jpg|150px]]   
|-
|''[[Potentilla montenegrina]]'' &lt;small&gt;Pant. &lt;/small&gt;||[[Rosaceae]]||[[Datoteka:Potentilla_montenegrina_RB.jpg|150px]]
|-
|''[[Potentila nitida]]'' &lt;small&gt;L. &lt;/small&gt;||[[Rosaceae]]||[[Datoteka:Potentilla-nitida Einzelblüten 3304a.jpg|150px]]     
|-
|''[[Potentilla norvegica]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Rosaceae]]||[[Datoteka:Potentilla norvegica Sturm17.jpg|150px]]
|-   
|''[[Potentilla palustris]]'' &lt;small&gt;(L.) Scop. &lt;/small&gt; ||[[Rosaceae]]||[[Datoteka:Comarum palustre - harilik soopihl.jpg|150px]]
|-
|''[[Potentila patula]]'' &lt;small&gt;Waldst. et Kit. &lt;/small&gt;||[[Rosaceae]]||[[Datoteka:Potentilla palustris Sturm20.jpg|150px]]     
|-
|''[[Potentila pusilla]]'' &lt;small&gt;Host&lt;/small&gt; ||[[Rosaceae]]||[[Datoteka:Potentilla pusilla 2.jpg|150px]]    
|-
|''[[Potentilla recta]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Rosaceae]]|| [[Datoteka:Potentilla recta.jpeg|150px]]
|-
|''[[Potentilla reptans]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Rosaceae]]||[[Datoteka:Potentilla reptans3.jpg|150px]]
|-
|''[[Potentila rupestris]]'' &lt;small&gt;L. &lt;/small&gt;||[[Rosaceae]]||     
|-
|''[[Potentilla speciosa]]'' &lt;small&gt;Willd.&lt;/small&gt;||[[Rosaceae]]||[[Datoteka:Potentila speciosa.png|150px]]
|-
|''[[Potentila sterilis]]'' &lt;small&gt;(L.) Garcke&lt;/small&gt;  ||[[Rosaceae]]||   
|-
|''[[Potentila supina]]'' &lt;small&gt;L. &lt;/small&gt; ||[[Rosaceae]]||[[Datoteka:20170512Potentilla_supina2.jpg|150px]]   
|-
|''[[Potentila tabernaemontani]]'' &lt;small&gt;Asch. &lt;/small&gt;||[[Rosaceae]]||[[Datoteka:Frühlings-Fingerkraut,_Bogenberg.jpg|150px]]
|-
|''[[Potentilla thuringiaca]]'' &lt;small&gt;Bernh. ex Link&lt;/small&gt; ||[[Rosaceae]]||[[Datoteka:Pieciornik turyngijski Potentilla thuringiaca.jpg|150px]]
|-
|''[[Potentilla thyrsiflora]]'' &lt;small&gt;Hülsen ex Zimmeter&lt;/small&gt;||[[Rosaceae]]||
|-
|''[[Potentila tormentila]]'' &lt;small&gt;Sibth.&lt;/small&gt; ||[[Rosaceae]]||[[Datoteka:Potentilla_erecta01.jpg|150px]]
|-
|''[[Potentilla visianii]]'' &lt;small&gt;Pancic&lt;/small&gt;||[[Rosaceae]]||
|-
|''[[Poterium spinosum]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Rosaceae]]||[[Datoteka: Wiesenknopf_Blüte_6260037-PSD-PSD.jpg|150px]]
|-
|''[[Primula auricula]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Primulaceae]]||[[Datoteka:PrimulaAuricula.jpg|150px]]
|-
|''[[Primula elatior]]'' &lt;small&gt;(L.) Hill&lt;/small&gt; ||[[Primulaceae]]||[[Datoteka:Primula elatior foret-domaniale-koeur-la-grande 55 07042007 1.jpg|150px]]
|-
|''[[Primula farinosa]]'' &lt;small&gt;L. &lt;/small&gt;||[[Primulaceae]]||[[Datoteka: 137 Primula farinosa.jpg|150px]] 
|-
|''[[Primula glutinosa]]'' &lt;small&gt;Wulf. &lt;/small&gt;||[[Primulaceae]]||[[Datoteka:Primula-glutinosa-plant.jpg|150px]] 
|-
|''[[Primula intricata]]'' &lt;small&gt;Gren. et Godr. &lt;/small&gt;||[[Primulaceae]]||[[Datoteka:Primula elatior foret-domaniale-koeur-la-grande 55 07042007 1.jpg|150px]]
|- 
|''[[Primula kitaibeliana]]'' &lt;small&gt;Schott&lt;/small&gt;||[[Primulaceae]]||
|-
|''[[Primula longiflora]]'' &lt;small&gt;All.&lt;/small&gt;||[[Primulaceae]]||[[Datoteka:Primula_halleri.JPG|150px]] 
|-
|''[[Primula minima]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Primulaceae]]||[[Datoteka:Primula_minima-01-Kaernten-2008-Thomas_Huntke.jpg|150px]]
|-
|''[[Primula officinalis]]'' &lt;small&gt;Jacy&lt;/small&gt; syn, ''P. veris''||[[Primulaceae]]||[[Datoteka: Primula_veris_0x.JPG|150px]]
|-
|''[[Primula veris]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; || [[Primulaceae]]||[[Datoteka:Gullviva.jpg|150px]]
|-
|''[[Primula vulgaris]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Primulaceae]]||[[Datoteka:Prolećno cveće 3.JPG|150px]]
|-
|''[[Prunella grandiflora]]'' &lt;small&gt;(L.) Scholler&lt;/small&gt; ||[[Lamiaceae]]|| [[Datoteka:Prunella grandiflora 1.jpg|150px]]
|-     
|''[[Prunella grandiflora]]'' &lt;small&gt;(L.) Scholler&lt;/small&gt; ssp. ''grandiflora''  ||[[Lamiaceae]]||[[Datoteka:Prunella grandiflora subsp. grandiflora (15195750879).jpg|150px]]
|-
|''[[Prunella laciniata]]'' &lt;small&gt;(L.) L.&lt;/small&gt;   ||[[Lamiaceae]]||[[Datoteka: Prunella_laciniata_sl7.jpg|150px]] 
|-
|''[[Prunella x dissecta]]'' &lt;small&gt;Wender.&lt;/small&gt; ||[[Lamiaceae]]|| [[Datoteka: Prunella x dissecta3 eF.jpg|150px]]  
|-
|''[[Prunella x intermedia]]'' &lt;small&gt;Link&lt;/small&gt;||[[Lamiaceae]]||[[Datoteka:Prunella x intermedia 040712.jpg|150px]]   
|-
|''[[Prunella x spuria]]'' &lt;small&gt;Stapf&lt;/small&gt;||[[Lamiaceae]]||[[Datoteka: BeispielbildFotoworkshop01.jpg|150px]]     
|-
|''[[Prunella vulgaris]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Lamiaceae]]||[[Datoteka:Prunella vulgaris - harilik käbihein.jpg|150px]]
|-
|''[[Prunus cocomilia]]'' &lt;small&gt;Ten. &lt;/small&gt;||[[Rosaceae]]||[[Datoteka:Prunus-padus-flower.JPG|150px]]
|-
|''[[Prunus fruticosa]]'' &lt;small&gt;Pallas&lt;/small&gt;||[[Rosaceae]]||[[Datoteka:Prunus fruticosa 2.jpg|150px]]
|-
|''[[Prunus padus]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Rosaceae]]||[[Datoteka:Vogelkers bloesem.jpg|150px]]
|-
|''[[Prunus spinosa]]''||[[Rosaceae]]||[[Datoteka:Closeup of blackthorn aka sloe aka prunus spinosa sweden 20050924.jpg|150px]]
|-
|''[[Puccinellia distans]]'' &lt;small&gt;(Jacq.) Parl.&lt;/small&gt; ||[[Poaceae]] ||[[Datoteka:Puccinellio salicornietum.jpg|150px]]
|-
|''[[Pulicaria vulgaris]]'' &lt;small&gt;Gaertn.&lt;/small&gt;||[[Asteraceae]]||[[Datoteka:PulicariaVulgaris.jpg|150px]]
|-
|''[[Pulmonaria angustifolia]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Boraginaceae]]||[[Datoteka:Pulmonaria-angustifolia-flowering.jpg|150px]]
|-
|''[[Pulmonaria mollis]]'' &lt;small&gt;Hornem.&lt;/small&gt;||[[Boraginaceae]]||[[Datoteka:Pulmonaria mollis 1.jpg|150px]]
|-
|''[[Pulmonaria obscura]]'' &lt;small&gt;Dumort.&lt;/small&gt; ||[[Boraginaceae]]||[[Datoteka:Pulmonaria obscura au 170406.JPG|150px]]
|-
|''[[Pulmonaria officinalis]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Boraginaceae]]||[[Datoteka:Pulmonaria_officinalis.jpeg|150px]]
|-
|''[[Pulsatilla alpina]]'' &lt;small&gt;(L.) Delarbre&lt;/small&gt;||[[Ranunculaceae]]||[[Datoteka:Pulsatilla alpina (1).JPG|150px]]
|-
|''[[Pulsatilla grandis]]'' &lt;small&gt;Wenderoth&lt;/small&gt;||[[Ranunculaceae]]||[[Datoteka:Pulsatilla_turczaninovii.JPG|150px]]
|-
|''[[Pulsatilla halleri]] &lt;small&gt;(All.) Wild.&lt;/small&gt; ssp. ''rhodopaea''&lt;small&gt; (Stoj. et Stef.) K. Krause&lt;/small&gt; ||[[Ranunculaceae]]||[[Datoteka:Pulsatilla_halleri.jpg|150px]]
|-
|''[[Pulsatilla montana]]'' &lt;small&gt;(Hoppe) Reichenb. &lt;/small&gt;||[[Ranunculaceae]]||[[Datoteka:Pulsatilla_montana_1.jpg|150px]]
|-
|''[[Pulsatilla patens]]'' &lt;small&gt;(L.) Mill.&lt;/small&gt; ||[[Ranunculaceae]]||[[Datoteka:Pulsatilla patens in Belarus.jpg|150px]]
|-
|''[[Pulsatilla pratensis]]'' &lt;small&gt;(L.) Mill.&lt;/small&gt;|| [[Ranunculaceae]]||[[Datoteka:Pulsatilla pratensis ssp. nigricans 002.JPG|150px]]
|-
|''[[Punica granatum]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Lythraceae]]||[[Datoteka:Punica granatum - Köhler–s Medizinal-Pflanzen-116.jpg|150px]]   
|-
|''[[Pyrola chlorantha]]'' &lt;small&gt;Swartz&lt;/small&gt;||[[Ericaceae]]||[[Datoteka: Pyrola_chlorantha_260507.jpg|150px]]
|-
|''[[Pyrola media]]'' &lt;small&gt;Sw.&lt;/small&gt; ||[[Ericaceae]]||[[Datoteka:Pyrola media.jpg|150px]]
|-
|''[[Pyrola minor]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Ericaceae]]||[[Datoteka:Pyrola minor 180606.jpg|150px]]
|-
|''[[Pyrola rotundifolia]]'' &lt;small&gt;L. &lt;/small&gt;||[[Ericaceae]]||[[Datoteka: Pyrola rotundifolia LT.jpg|150px]]
|-
|''[[Pyrus spinosa]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Rosaceae]]||[[Datoteka:Pyrus_spinosa_000_095_265_O.jpg|150px]]
|}

==Q==
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
! style=&quot;background:lightgreen&quot;|Vrsta
! style=&quot;background:lightgreen&quot;|Porodica
! style=&quot;background:lightgreen&quot;|Slika
|-
|''[[Quercus cerris]]'' &lt;small&gt;Boiss.&lt;/small&gt;||[[Fagaceae]]||[[Datoteka:Quercus cerris.JPG|150px]]
|-
|''[[Quercus coccifera]] &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;''||[[Fagaceae]]||[[Datoteka:Steineiche Fruechte.jpg|150px]]
|-
|''[[Quercus frainetto]]'' &lt;small&gt;Ten&lt;/small&gt;||[[Fagaceae]]||[[Datoteka:Quercus_frainetto01.JPG|150px]]
|-
|''[[Quercus ilex]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Fagaceae]]||[[Datoteka:Quercus_ilex_rotundifolia.jpg|150px]]
|-
|''[[Quercus petrea]]''&lt;small&gt;(Matt.) Liebl.&lt;/small&gt;||[[Fagaceae]]||[[Datoteka:Quercus petraea - Köhler–s Medizinal-Pflanzen-118.jpg|150px]]
|-
|''[[Quercus pubescens]]'' &lt;small&gt;Willd.&lt;/small&gt;||[[Fagaceae]]||[[Datoteka:Quercus pubescens Tuscany.jpg|150px]]
|- 
|''[[Quercus robur]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Fagaceae]]||[[Datoteka:Svaneholm, ek.jpg|150px]]
|-
|''[[Quercus trojana]]'' &lt;small&gt;Webb&lt;/small&gt;||[[Fagaceae]]||[[Datoteka: Quercus trojana Jevremovac.JPG|150px]]
|}

==R==
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
! style=&quot;background:lightgreen&quot;|Vrsta
! style=&quot;background:lightgreen&quot;|Porodica
! style=&quot;background:lightgreen&quot;|Slika
|-
|''[[Radiola linoides]]'' &lt;small&gt;Roth&lt;/small&gt; ||[[Linaceae]]||[[Datoteka:Zwerglein(Radiola linoides).jpg|150px]]
|-
|''[[Ranunculus aconitifolius]]'' &lt;small&gt;L. &lt;/small&gt; ||[[Ranunculaceae]]||
|-
|''[[Ranunculus acris]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Ranunculaceae]]||[[Datoteka:Ranunculus acris new.jpg|150px]]
|-
|''[[Ranunculus alpestris]]'' &lt;small&gt;L. &lt;/small&gt;||[[Ranunculaceae]]||     
|-
|''[[Ranunculus aquatilis]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Ranunculaceae]]||[[Datoteka:Ranunculus aquatilis plant.jpg|150px]]
|-   
|''[[Ranunculus arvensis]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Ranunculaceae]]||[[Datoteka:Ranunculus arvensis (Acker-Hahnenfuß) IMG 20824.JPG|150px]]
|-
|''[[Ranunculus auricomus]]'' &lt;small&gt;L. &lt;/small&gt;||[[Ranunculaceae]]||     
|-
|''[[Ranunculus bulbosus]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Ranunculaceae]]||[[Datoteka:2015.05.08.-07-Kaefertaler Wald-Mannheim--Knolliger Hahnenfuss.jpg|150px]]
|-
|''[[Ranunculus bulbosus]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ssp. ''aleae'' &lt;small&gt;(Willk.) Rouy et Foucaud&lt;/small&gt; ||[[Ranunculaceae]]||    
|-
|''[[Ranunculus bulbosus]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ssp. ''bulbosus'' ||[[Ranunculaceae]]||    
|-
|''[[Ranunculus carinthiacus]]'' &lt;small&gt;Hoppe&lt;/small&gt; ||[[Ranunculaceae]]||    
|-
|''[[Ranunculus cassubicus]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Ranunculaceae]]||[[Datoteka:Ranunculus cassubicus2.jpg|150px]]
|-
|''[[Ranunculus chius]]'' &lt;small&gt;DC. &lt;/small&gt;  ||[[Ranunculaceae]]||   
|-
|''[[Ranunculus circinatus]]'' &lt;small&gt;Sibth.&lt;/small&gt; ||[[Ranunculaceae]]|| [[Datoteka:Ranunculus circinatus LC0114.jpg|150px]]
|-
|''[[Ranunculus concinnatus]]'' &lt;small&gt;Schott&lt;/small&gt;||[[Ranunculaceae]]||     
|-
|''[[Ranunculus crenatus]] &lt;small&gt;Waldst. et Kit. &lt;/small&gt;''||[[Ranunculaceae]]||[[Datoteka: Ranunculus_crenatus_Atlas_Alpenflora.jpg|150px]] 
|-    
|''[[Ranunculus croaticus]]'' &lt;small&gt;Schott &lt;/small&gt; ||[[Ranunculaceae]]||   
|-
|''[[Ranunculus dalmaticus]]'' &lt;small&gt;Grossh. &lt;/small&gt;||[[Ranunculaceae]]||     
|-
|''[[Ranunculus fallax]]'' &lt;small&gt;(Wimm. &amp; Grab.) Sloboda&lt;/small&gt; ||[[Ranunculaceae]]||[[Datoteka:Ranunculus fallax Kevätlehtoleinikki IM8888 C.JPG|150px]]
|-
|''[[Ranunculus ficaria]]'' &lt;small&gt;L. &lt;/small&gt; ||[[Ranunculaceae]]||
|-
|''[[Ranunculus ficaria]]'' &lt;small&gt;L. &lt;/small&gt;ssp.'' bulbilifer'' &lt;small&gt;Lambinon&lt;/small&gt;||[[Ranunculaceae]]||  
|-
|''[[Ranunculus ficaria]] &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ssp. ''calthifolius'' &lt;small&gt;(Rchb.) Arcang.&lt;/small&gt; ''||[[Ranunculaceae]]||    
|-
|''[[Ranunculus ficaria]] &lt;small&gt;L. &lt;/small&gt;ssp. ''ficariiformis'' &lt;small&gt;Rouy et Foucaud&lt;/small&gt; ''||[[Ranunculaceae]]||   
|-
|''[[Ranunculus flammula]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Ranunculaceae]]||[[Datoteka:RanunculusFlammula.jpg|150px]]
|-
|''[[Ranunculus fluitans]]'' &lt;small&gt;Lam. &lt;/small&gt; ||[[Ranunculaceae]]||    
|-
|''[[Ranunculus fontanus]]'' &lt;small&gt;C. Presl&lt;/small&gt;||[[Ranunculaceae]]||     
|-
|''[[Ranunculus garganicus]]'' &lt;small&gt;Ten. &lt;/small&gt;||[[Ranunculaceae]]||     
|-
|''[[Ranunculus gracilis]]'' &lt;small&gt;E. D. Clarke&lt;/small&gt; ||[[Ranunculaceae]]||    
|-
|''[[Ranunculus hayekii]]'' &lt;small&gt;Dörfl. &lt;/small&gt;||[[Ranunculaceae]]||
|-
|''[[Ranunculus hederaceus]]'' &lt;small&gt;L. &lt;/small&gt;||[[Ranunculaceae]]||     
|-
|''[[Ranunculus hybridus]]'' &lt;small&gt;Biria &lt;/small&gt;||[[Ranunculaceae]]||
|-
|''[[Ranunculus illyricus]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; || [[Ranunculaceae]]||[[Datoteka:Ranunculus illyricus OB10.1.jpg|150px]]
|-
|''[[Ranunculus lanuginosus]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Ranunculaceae]]|| [[Datoteka:Ranunculus lanuginosus2 W.jpg|150px]]
|-
|''[[Ranunculus lateriflorus]]'' &lt;small&gt;DC. &lt;/small&gt;||[[Ranunculaceae]]||     
|-
|''[[Ranunculus lingua]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Ranunculaceae]]|| [[Datoteka:Illustration Ranunculus lingua0.jpg|150px]]
|-
|''[[Ranunculus marginatus]]'' &lt;small&gt;d'Urv. &lt;/small&gt;||[[Ranunculaceae]]||     
|-
|''[[Ranunculus marginatus]]'' &lt;small&gt;d'Urv. &lt;/small&gt;||[[Ranunculaceae]]||     
|-
|''[[Ranunculus millefoliatus]]'' &lt;small&gt;Vahl&lt;/small&gt;||[[Ranunculaceae]]||     
|-
|''[[Ranunculus montanus]]'' &lt;small&gt;Willd. &lt;/small&gt; ||[[Ranunculaceae]]||    
|-
|''[[Ranunculus muricatus]]'' &lt;small&gt;L. &lt;/small&gt;||[[Ranunculaceae]]||     
|-
|''[[Ranunculus neapolitanus]]'' &lt;small&gt;Ten. &lt;/small&gt;||[[Ranunculaceae]]||     
|-
|''[[Ranunculus nemorosus]]'' &lt;small&gt;DC. &lt;/small&gt; ||[[Ranunculaceae]]||    
|-
|''[[Ranunculus ophioglossifolius]]''&lt;small&gt;Vill. &lt;/small&gt; ||[[Ranunculaceae]]||    
|-
|''[[Ranunculus oreophilus]]'' &lt;small&gt;M. Bieb. &lt;/small&gt; ||[[Ranunculaceae]]||    
|-
|''[[Ranunculus paludosus]]'' &lt;small&gt;Poir. &lt;/small&gt;||[[Ranunculaceae]]||     
|-
|''[[Ranunculus parviflorus]]'' &lt;small&gt;L. &lt;/small&gt;||[[Ranunculaceae]]||     
|-
|''[[Ranunculus pedatus]]'' &lt;small&gt;Waldst. et Kit.&lt;/small&gt;||[[Ranunculaceae]]||     
|-
|''[[Ranunculus peltatus]]'' &lt;small&gt;Schrank &lt;/small&gt;    
|-
|''[[Ranunculus penicillatus]]'' &lt;small&gt;(Dumort.) Bab.&lt;/small&gt; || [[Ranunculaceae]]||[[Datoteka:Illustration Ranunculus lingua0.jpg|150px]]
|-
|''[[Ranunculus platanifolius]]''&lt;small&gt; L. &lt;/small&gt; ||[[Ranunculaceae]]||[[slika:Hvitsoleie_(2694081700).jpg|150px]]    
|-
|''[[Ranunculus polyanthemos]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Ranunculaceae]]||[[Datoteka:Vedrynas002.JPG|150px]]
|-   
|''[[Ranunculus psilostachys]]'' &lt;small&gt;Griseb. &lt;/small&gt;||[[Ranunculaceae]]||     
|-
|''[[Ranunculus repens]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Ranunculaceae]]||[[Datoteka:Cleaned-Illustration Ranunculus repens.jpg|150px]]
|-
|''[[Ranunculus reptans]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Ranunculaceae]]||[[Datoteka:Ranunculus reptans.jpg|150px]]
|-
|''[[Ranunculus rionii]]'' &lt;small&gt;Lagger&lt;/small&gt; ||[[Ranunculaceae]]||    
|-
|''[[Ranunculus sardous]]'' &lt;small&gt;Crantz&lt;/small&gt; ||[[Ranunculaceae]]||[[Datoteka:Ranunculus sardous.jpeg|150px]]
|-
|''[[Ranunculus sceleratus]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Ranunculaceae]]||[[Datoteka:Ranunculus sceleratus - mürktulikas Keilas.jpg|150px]]
|-   
|''[[Ranunculus sceleratus]]''&lt;small&gt; L. &lt;/small&gt;||[[Ranunculaceae]]||     
|-
|''[[Ranunculus scutatus]]'' &lt;small&gt;Waldst. et Kit.&lt;/small&gt;||[[Ranunculaceae]]||
|-
|''[[Ranunculus serbicus]]'' &lt;small&gt;Vis. &lt;/small&gt;||[[Ranunculaceae]]||[[Datoteka:Ranunculus serbicus OB10.jpg|150px]]
|-
|''[[Ranunculus strigulosus]]'' &lt;small&gt;Schur&lt;/small&gt;||[[Ranunculaceae]]||    
|-
|''[[Ranunculus thora]]'' &lt;small&gt;L. &lt;/small&gt;||[[Ranunculaceae]]||     
|-
|''[[Ranunculus traunfellneri]]'' &lt;small&gt;Hoppe&lt;/small&gt;||[[Ranunculaceae]]||     
|-
|''[[Ranunculus trichophyllus]]'' &lt;small&gt;Chaix&lt;/small&gt; ||[[Ranunculaceae]]||[[Datoteka:Fig. 11 Ranunculus trichophyllus.jpg|150px]]
|-   
|''[[Ranunculus trichophyllus]]'' &lt;small&gt;Chaix in Vill.&lt;/small&gt; ssp. ''trichophyllus''||[[Ranunculaceae]]||     
|-
|''[[Ranunculus tripartitus]]'' &lt;small&gt;DC.&lt;/small&gt;||[[Ranunculaceae]]||     
|-
|''[[Ranunculus velutinus]]'' &lt;small&gt;Ten.&lt;/small&gt; ||[[Ranunculaceae]]|| 
|-
|''[[Raphanus raphanistrum]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Brassicaceae]]||[[Datoteka:(MHNT) Raphanus raphanistrum - flowers.jpg|150px]]
|-
|''[[Reichardia macrophylla]]'' &lt;small&gt;(Vis. &amp; Pančić) Pančić&lt;/small&gt;||[[Asteraceae]]||[[Datoteka: Starr_071024-0379_Tabernaemontana_divaricata.jpg|150px]]
|-
|''[[Reichardia picroides]]'' &lt;small&gt;(L.) Roth&lt;/small&gt;||[[Asteraceae]]||[[slika:Starr_050225-4554_Reichardia_picroides.jpg|150px]]
|-
|''[[Reseda lutea]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Unesena vrsta]] - [[Resedaceae]]||[[Datoteka:ResedaLutea-plant-kl.jpg|150px]]
|-
|''[[Reynoutria japonica]]'' &lt;small&gt;Houtt.&lt;/small&gt; ||[[Unesena vrsta]] - [[Polygonaceae]]||[[Datoteka:Reynoutria japonica MdE 2.jpg|150px]]
|-
|''[[Reynoutria sachalinensis]]'' &lt;small&gt;(F.Schmidt) Nakai&lt;/small&gt; ||[[Polygonaceae]]||[[Datoteka:GiantKnotweed053.jpg|150px]]
|-
|''[[Rhamnus cathartica]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||Rhamnaceae||[[Datoteka:Rhamnus catharticus leaves and fruit.jpg|150px]]
|-
|''[[Rhamnus illyrica]]'' &lt;small&gt;Gris. ap. Pant. &lt;/small&gt; ||[[Rhamnaceae]]||
|-
|''[[Rhamnus intermedius]]'' &lt;small&gt;Steud.et Hochst. &lt;/small&gt;||[[Rhamnaceae]]||[[Datoteka: Rhamnus intermedia 2.jpg|150px]]
|-
|''[[Rhamnus pumila]]'' &lt;small&gt;Turra&lt;/small&gt; ssp. ''illyrica'' &lt;small&gt;Šilić&lt;/small&gt;||[[Rhamnaceae]]||[[Datoteka:Rhamnus_pumila_fruits.jpg|150px]]
|-
|''[[Rhaponticum repens]]'' &lt;small&gt;(L.) Hidalgo&lt;/small&gt; ||[[Asteraceae]]||[[Datoteka:Acroptilon repens.jpg|150px]]
|-
|''[[Rhinanthus alectropophus]]'' || ''[[Orobanchaceae]]''||[[Datoteka:Rhinanthus_alectorolophus_ENBLA01.jpg|150px]]
|-
|''[[Rhinanthus angustifolius]]'' &lt;small&gt;C.C.Gmel.&lt;/small&gt; ||[[Orobanchaceae]]||[[Datoteka:Szelężnik większy.JPG|150px]]
|-
|''[[Rhianthus asperulus]] &lt;small&gt;Murb. &lt;/small&gt;''||''[[Orobanchaceae]]''||[[Datoteka:Yellow-rattle close 700.jpg|150px]]
|-
|''[[Rhinanthus bosniacus]]'' &lt;small&gt;Behr. &lt;/small&gt;||''[[Orobanchaceae]]''||
|-
|''[[Rhinanthus burnatii]]'' &lt;small&gt;(Chab.) Stern&lt;/small&gt; ||''[[Orobanchaceae]]''||
|-
|''[[Rhinanthus dinaricus]]''&lt;small&gt; (Murb.) Sterneck&lt;/small&gt;||''[[Orobanchaceae]]''||
|-
|''[[Rhinanthus herzegovinus]]'' &lt;small&gt;Sag. &lt;/small&gt; ||''[[Orobanchaceae]]''||
|-
|''[[Rhinanthus mediterraneus]]'' &lt;small&gt;Stern.&lt;/small&gt; ssp. ''aruensis'' &lt;small&gt;(Chab.) K. Maly&lt;/small&gt;||''[[Orobanchaceae]]''||[[Datoteka:Rhinanthus_alectorolophus_ENBLA01.jpg|150px]]
|-
|''[[Rhinanthus minor]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Orobanchaceae]] ||[[Datoteka:Yellow-rattle close 700.jpg|150px]]
|-
|''[[Rhinanthus ovifugus]]'' &lt;small&gt;(Chab.) Stern. &lt;/small&gt;||''[[Orobanchaceae]]''||
|-
|''[[Rhodiola rosea]]'' &lt;small&gt;L. &lt;/small&gt;||[[Crassulaceae]]||[[Datoteka:Rhodiola rosea a4.jpg|150px]]
|-
|''[[Rhododendron hirsutum]]'' &lt;small&gt;L. &lt;/small&gt;||[[Ericaceae]]||[[Datoteka:Rhododendron_hirsutum2006.jpg|160px]]
|-
|''[[Rhododendron luteum]]'' &lt;small&gt;Sweet&lt;/small&gt; || [[Ericaceae]]||[[Datoteka:A.Pontica in the forest.jpg|150px]]
|-
|''[[Rhus coriaria]]'' &lt;small&gt;L. &lt;/small&gt;||[[Anacardiaceae]]||[[Datoteka:Rhus_lucida_-_leaves_detail_-_Cape_Town_8.jpg|150px]]
|-
|''[[Rhus typhina]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Anacardiaceae]]||[[slika:Rhty_002_lhp.jpg|150px]]     
|-
|''[[Rhynchospora alba]]'' &lt;small&gt;(L.) Vahl&lt;/small&gt; ||[[Cyperaceae]]||[[Datoteka:Rhynchosporaalba1.jpg|150px]]
|-
|''[[Ribes multiflorum]]'' &lt;small&gt;Kit. ex Roemer et Schult. &lt;/small&gt;||[[Grossulariaceae]]||
|-
|''[[Ribes alpinum]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Grossulariaceae]]  || [[Datoteka:Ribes alpinum - berries (aka).jpg|150px]]
|-
|''[[Ribes nigrum]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Grossulariaceae]]||[[Datoteka:Blackcurrants2.jpg|150px]]
|-
|''[[Ribes spicatum]]'' &lt;small&gt;Robson&lt;/small&gt; ||[[Grossulariaceae]]||[[Datoteka:Ribes spicatum1 2006-07-18.JPG|150px]]
|-
|''[[Ribes uva-crispa]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Grossulariaceae]] ||[[Datoteka:Ribes grossularia L..jpg|150px]]
|-
|''[[Ricinus communis]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;   ||[[Euphorbiaceae]]&lt;br&gt;[[Uvedena vrsta]]||[[datoteka: Ricinus_communis_003.JPG|150px]]
|-  
|''[[Robinia pseudoacacia]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; || [[Unesena vrsta]] - [[Fabaceae]]||[[Datoteka:Robinia-pseudoacacia-12-V-2007-6025.jpg|150px]]
|-
|''[[Romulea bulbocodium]]'' &lt;small&gt;(L.) Sebast. et Maur&lt;/small&gt;||[[Iridaceae]]||[[Datoteka:Romulea bulbocodium.jpg|150px]]
|-
|''[[Rorippa amphibia]]'' (L.) Besser     ||[[Brassicaceae]]||[[datoteka: Rorippa_amphibia_sl1.jpg|150px]]
|-
|''[[Rorippa austriaca]]'' (Crantz) Besser   ||[[Brassicaceae]]||[[datoteka: Rorippa austriaca sl10.jpg|150px]]
|-
|''[[Rorippa islandica]]'' (Oeder) Borbás     ||[[Brassicaceae]]||[[datoteka: Islandsfräne_-_Rorippa_islandica0212_-_Flickr_-_Ragnhild_&amp;_Neil_Crawford.jpg|150px]] 
|-
|''[[Rorippa islandica]]'' (Oeder) Borbás ssp. ''islandica''   ||[[Brassicaceae]]||[[datoteka: Billeder_af_nordens_flora_(Plate_197)_BHL10459595.jpg|150px]]
|-  
|''[[Rorippa lippizensis]]'' (Wulfen) Rchb.  ||[[Brassicaceae]]|| [[Datoteka: Rorippa lippizensis kz09.jpg|150px]] 
|-
|''[[Rorippa palustris]]'' (L.) Besser  ||[[Brassicaceae]]|| [[datoteka:Rorippa_palustris_R0016754.JPG|150px]]
|-  
|''[[Rorippa pyrenaica]]'' (All.) Rchb.    ||[[Brassicaceae]]||[[datoteka: 20190504Rorippa pyrenaica3.jpg|150px]]
|- 
|''[[Rorippa sylvestris]]'' (L.) Besser ||[[Brassicaceae]]||[[datoteka: 20160727Rorippa_sylvestris2.jpg|150px]]
|-
|''[[Rorippa x anceps]]'' ( Wahlenb.) Rchb.  ||[[Brassicaceae]]||[[datoteka:Neuchâtel_Herbarium_-_Rorippa_x_anceps_-_NEU000025809.jpg|150px]]
|-   
|''[[Rorippa x armoracioides]]'' (Tausch) Fuss   ||[[Brassicaceae]]||[[datoteka: Brassicaceae20090813_157.jpg|150px]]
|- 
|''[[Rosa caesia]]'' &lt;small&gt;Sm.&lt;/small&gt; ||[[Rosaceae]]||
|-
|''[[Rosa canina]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Rosaceae]]||[[Datoteka:Illustration Rosa canina0.jpg|150px]]
|-
|''[[Rosa glabrifolia]]'' &lt;small&gt;C.A.Mey. ex Rupr.&lt;/small&gt; ||[[Rosaceae]]||
|-
|''[[Rosa majalis]]'' &lt;small&gt;Herrm.&lt;/small&gt; ||[[Rosaceae]]||[[Datoteka:Illustration Rosa majalis0.jpg|150px]]
|-
|''[[Rosa mollis]]'' &lt;small&gt;Sm.&lt;/small&gt; ||[[Rosaceae]]||[[Datoteka:Rosa pomifera - wolley dod's apple rose - desc-open flower.jpg|150px]]
|-
|''[[Rosa rubiginosa]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Rosaceae]]||[[Datoteka:Pink Rose2.jpg|150px]]
|-
|''[[Rosa rugosa]]'' &lt;small&gt;Thunb.&lt;/small&gt;||[[Rosaceae]]||[[Datoteka:Rosa rugosa Sakhalin 1.JPG|150px]]
|-
|''[[Rosa sherardii]]'' &lt;small&gt;Davies&lt;/small&gt; ||[[Rosaceae]]||[[Datoteka:Rosa sherardii 1.jpg|150px]]
|-
|''[[Rosa villosa]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Rosaceae]]||[[Datoteka:Rosa_villosa_-_Bagatelle01.jpg|150px]]
|-
|''[[Rubus caesius]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Rosaceae]]||[[Datoteka:Rubus caesius blåhallon.jpg|150px]]
|-
|''[[Rubus chamaemorus]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Rosaceae]]||[[Datoteka:Hjortron.png|150px]]
|-
|''[[Rubus idaeus]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Rosaceae]]||[[Datoteka:Wild Rubus idaeus.jpg|150px]]
|-
|''[[Rubus nessensis]]'' &lt;small&gt;Hall&lt;/small&gt; ||[[Rosaceae]]||[[Datoteka:Rubus nessensis - Botanischer Garten, Frankfurt am Main - DSC02459.JPG|150px]]
|-
|''[[Rubus saxatilis]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Rosaceae]]||[[Datoteka:Rubus saxatilis02.jpg|150px]]
|-
|''[[Rudbeckia hirta]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Unesena vrsta]] - [[Asteraceae]]||[[Datoteka:Rudbeckia hirta.jpg|150px]]
|-
|''[[Rudbeckia laciniata]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;|| [[Unesena vrsta]] - [[Asteraceae]]||[[Datoteka:Slipbladige rudbeckia 20-08-2005 18.25.12.JPG|150px]]
|-
|''[[Rumex acetosa]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Polygonaceae]]||[[Datoteka:Nordens flora Rumex acetosa.jpg|150px]]
|-
|''[[Rumex acetosella]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;''acetosella'' ||[[Polygonaceae]]||[[Datoteka:Ahosuolaheinä (Rumex acetosella).jpg|150px]]
|-
|''[[Rumex aquaticus]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Polygonaceae]]||[[Datoteka:Rumex aquaticus Sturm56.jpg|150px]]
|-
|''[[Rumex confertus]]'' &lt;small&gt;Willd.&lt;/small&gt; ||[[Polygonaceae]]||[[Datoteka:Rumex confertus 01.JPG|150px]]
|-
|''[[Rumex crispus]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Polygonaceae]]||[[Datoteka:Rumex crispus vallee-de-grace-amiens 80 12062007 3.jpg|150px]]
|-
|''[[Rumex hydrolapathum]]'' &lt;small&gt;Huds.&lt;/small&gt; ||[[Polygonaceae]]||[[Datoteka:Rumex hydrolapathum2.jpg|150px]]
|-
|''[[Rumex longifolius]]'' &lt;small&gt;DC.&lt;/small&gt;||[[Polygonaceae]]||[[Datoteka:Hoymuggel.jpg|150px]]
|-
|''[[Rumex maritimus]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Polygonaceae]]||[[Datoteka:RumexMaritimus.jpg|150px]]
|-
|''[[Rumex obtusifolius]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Polygonaceae]]||[[Datoteka:Rumex-obtusifolius-foliage.JPG|150px]]
|-
|''[[Rumex palustris]]'' &lt;small&gt;Sm.&lt;/small&gt; ||[[Polygonaceae]]||[[Datoteka:Rumex palustris kz1.jpg|150px]]
|-
|''[[Rumex patientia]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Unesena vrsta]] - [[Polygonaceae]]||[[Datoteka:Rumex X patientia Sturm55.jpg|150px]]
|-
|''[[Rumex pseudonatronatus]]'' &lt;small&gt;(Borbás) Murb.&lt;/small&gt; ||[[Polygonaceae]]||
|-
|''[[Rumex thyrsiflorus]]'' &lt;small&gt;Fingerh.&lt;/small&gt; ||[[Polygonaceae]]||[[Datoteka:Rumex thyrsiflorus eF.jpg|150px]]
|-
|''[[Rumex ucranicus]]'' &lt;small&gt;Fisch.&lt;/small&gt; ||[[Polygonaceae]]||
|-
|''[[Ruscus aculeatus]]'' &lt;small&gt;L. &lt;/small&gt;||[[Asparagaceae]]||[[Datoteka:Bedarieux_fg18.jpg|150px]]
|-
|''[[Ruscus hypoglossum]] &lt;small&gt;L. &lt;/small&gt;&gt;''||[[Asparagaceae]]||[[Datoteka: Ruscus_hypoglossum_kz2.jpg|150px]]
|}

==S==
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
! style=&quot;background:lightgreen&quot;|Vrsta
! style=&quot;background:lightgreen&quot;|Porodica
! style=&quot;background:lightgreen&quot;|Slika
|-
|''[[Sagina nodosa]]'' &lt;small&gt;(L.) Fenzl&lt;/small&gt; ||[[Caryophyllaceae]]||[[Datoteka:Sagina nodosa.jpg|150px]]
|-
|''[[Sagina procumbens]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Caryophyllaceae]]||[[Datoteka:Illustration Sagina procumbens0.jpg|150px]]
|-
|''[[Sagittaria sagittifolia]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Alismataceae]]||[[Datoteka:Sagittaria sagittifolia L. (7567563442).jpg|150px]]
|-
|''[[Salix acutifolia]]'' &lt;small&gt;Willd.&lt;/small&gt; ||[[Salicaceae]]||[[Datoteka:Salix acutifolia Willd..jpg|150px]]
|-
|''[[Salix alba]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Salicaceae]]||[[Datoteka:Salix alba 004.jpg|150px]]
|-
|''[[Salix aurita]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Salicaceae]]||[[Datoteka:Salix aurita 02-05-2006 19.34.46.JPG|150px]]
|-
|''[[Salix caprea]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; || [[Salicaceae]]||[[Datoteka:Cleaned-Illustration Salix caprea.jpg|150px]]
|-
|''[[Salix cinerea]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Salicaceae]]||[[Datoteka:Salix cinerea gråvide.jpg|150px]]
|-
|''[[Salix glabra]]'' &lt;small&gt;Scop.&lt;/small&gt;||[[Salicaceae]]||[[Datoteka:Salix_glabra_(Glanz-Weide)_IMG_1309.jpg|150px]]
|-
|''[[Salix gmelinii]]'' &lt;small&gt;Pall.&lt;/small&gt; ||[[Salicaceae]]||
|-
|''[[Salix lapponum]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Salicaceae]]||[[Datoteka:Salix lapponum Leaf upper side.JPG|150px]]
|-
|''[[Salix myrsinifolia]]'' &lt;small&gt;Salisb.&lt;/small&gt; ||[[Salicaceae]]||[[Datoteka:Salix myrsinites Atlas Alpenflora.jpg|150px]]
|-
|''[[Salix myrtilloides]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Salicaceae]]||[[Datoteka:Salix myrtilloides.jpg|150px]]
|-
|''[[Salix pentandra]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Salicaceae]]||[[Datoteka:Salix pentandra(03).jpg|150px]]
|-
|''[[Salix purpurea]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Salicaceae]]||[[Datoteka:Salix-purpurea-habit.JPG|150px]]
|-
|''[[Salix rosmarinifolia]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Salicaceae]]||[[Datoteka:Salix rosmarinifolia01.jpg|150px]]
|-
|''[[Salix starkeana]]'' &lt;small&gt;Willd.&lt;/small&gt;||[[Salicaceae]]||
|-
|''[[Salix triandra]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Salicaceae]]||[[Datoteka:Salix triandra leaves-1.JPG|150px]]
|-
|''[[Salix viminalis]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Salicaceae]]||[[Datoteka:Cleaned-Illustration Salix viminalis.jpg|150px]]
|-
|''[[Salvia x auriculata]]'' &lt;small&gt;Mill. &lt;/small&gt; ||[[Lamiaceae]]||
|-
|''[[Salvia aethiopis]]'' &lt;small&gt;L. &lt;/small&gt; ||[[Lamiaceae]]||[[datoteka:Salvia_aethiopis_sl1.jpg|150px]]
|-
|''[[Salvia amplexicaulis]]'' &lt;small&gt;Lam. &lt;/small&gt;||[[Lamiaceae]]||[[datoteka:Lamiaceae - Salvia amplexicaulis.jpg|150px]] 
|-
|''[[Salvia argentea]]'' &lt;small&gt;L. &lt;/small&gt; ||[[Lamiaceae]]||[[Datoteka:Salvia_argentea.jpg|150px]]   
|-
|''[[Salvia austriaca]]'' &lt;small&gt;Jacq. &lt;/small&gt; ||[[Lamiaceae]]||    
|-
|''[[Salvia bertolonii]]'' &lt;small&gt;Vis. &lt;/small&gt;||[[Lamiaceae]]||
|-    
|''[[Salvia brachyodon]]'' &lt;small&gt;Vandas&lt;/small&gt;||[[Lamiaceae]]||     
|-
|''[[Salvia fruticosa]]'' &lt;small&gt;Mill. &lt;/small&gt;||[[Lamiaceae]]||[[Datoteka:SalviaFruticosa1_ST_06.JPG|150px]]  
|-
|''[[Salvia glutinosa]]'' &lt;small&gt;L. &lt;/small&gt; ||[[Lamiaceae]]||[[Datoteka:Salvia_glutinosa1Juan_Sanchez.jpg|150px]]    
|-
|''[[Salvia nemorosa]]'' &lt;small&gt;L. &lt;/small&gt;||[[Lamiaceae]]||[[Datoteka:Salvia_nemorosa_ostfriesland_0.6_R.jpg|150px]]   
|-
|''[[Salvia officinalis]]''&lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Lamiaceae]]||[[Datoteka:Salvia_officinalis0.jpg|150px]]
|-    
|''[[Salvia peloponnesiaca]]'' &lt;small&gt;Boiss. et Heldr. &lt;/small&gt;||[[Lamiaceae]]||
|-
|''[[Salvia pratensis]]'' &lt;small&gt;L. &lt;/small&gt;||[[Lamiaceae]]||[[Datoteka:Bpasc09.jpg|150px]]     
|-
|''[[Salvia pratensis]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; var. ''varbossania'' &lt;small&gt;K. Maly&lt;/small&gt;||[[Lamiaceae]]||[[Datoteka:Salvia pratensis LC0340.jpg |150px]]|
|-
|''[[Salvia sclarea]]'' &lt;small&gt;L. &lt;/small&gt;||[[Lamiaceae]]||[[Datoteka:Salvia_sclarea3.jpg|150px]]     
|-
|''[[Salvia sonklarii]]'' &lt;small&gt;Pant. &lt;/small&gt; ||[[Lamiaceae]]||[[Datoteka:Salvia_sonomensis.jpg|150px]]
|-
|''[[Salvia tomentosa]]'' &lt;small&gt;Mill. &lt;/small&gt;||[[Lamiaceae]]||     
|-
|''[[Salvia verbenaca]]'' &lt;small&gt;L. &lt;/small&gt;||[[Lamiaceae]]|| [[Datoteka:Salvia_verbenaca_b.JPG|150px]]   
|-
|''[[Salvia verticillata]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Lamiaceae]]||[[Datoteka:Salvia verticillata 240606.jpg|150px]]
|-
|''[[Salvia viridis]]'' &lt;small&gt;L. &lt;/small&gt;||[[Lamiaceae]]||[[Datoteka:Salvia_viridis_-_Zarif_Şalba_04.jpg|150px]]
|-
|''[[Sambucus ebulus]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Adoxaceae]]||[[Datoteka:Sambucus_ebulus_002.jpg|150px]]
|-
|''[[Sambucus nigra]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Viburnaceae]]||[[Datoteka:Hyczka RB1.JPG|150px]]
|-
|''[[Sambucus racemosa]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Viburnaceae]]||[[Datoteka:Sambucus racemosa a1.jpg|150px]]
|-
|''[[Samolus valerandi]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Primulaceae]]||[[Datoteka:SamolusValerandiFlowers.jpg|150px]]
|-
|''[[Sanguisorba minor]]'' Scop.     ||[[Rosaceae]]||
|-
|''[[Sanguisorba minor]]'' Scop. ssp. ''minor''  ||[[Rosaceae]]||   
|-
|''[[Sanguisorba minor]]'' Scop. ssp. ''muricata'' Briq. ||[[Rosaceae]]||     
|-
|''[[Sanguisorba officinalis]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Rosaceae]]||[[Datoteka:Sanguisorba officinalis Sturm58.jpg|150px]]
|-
|''[[Sanicula europaea]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Apiaceae]]||[[Datoteka: Sanicula_europaea_01.jpg|150px]]
|-
|''[[Saponaria bellidifolia]]'' &lt;small&gt;Sm.&lt;/small&gt;||[[Apiaceae]]||[[slika:Saponaria_bellidifolia_02.jpg|150px]]
|-  
|''[[Saponaria officinalis]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Caryophyllaceae]]||[[Datoteka:Saponaria officinalis1SHSU.jpg|150px]]
|-  
|''[[Saponaria bellidifolia]]'' &lt;small&gt;Sm. &lt;/small&gt;|| [[Caryophyllaceae]]||[[Datoteka:Saponaria-officinalis-flower.jpg|150px]]
|-
|''[[Saponaria officinalis]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Caryophyllaceae]]||
|-
|''[[Satureja horvatii]] &lt;small&gt;Šilić&lt;/small&gt; ||[[Lamiaceae]]||
|-
|''[[Satureja subspicata]]'' &lt;small&gt;Vis.&lt;/small&gt; &lt;br/&gt;ssp. ''S. s. subspicata x Calamicromeria hostii'' &lt;br&gt;&lt;small&gt;(Caruel in Parl.) Šilić&lt;/small&gt; ||[[Lamiaceae]]||[[Datoteka:Satureja montana0.jpg|150px]]
|-
|''[[Satureja x carstiana]]'' &lt;small&gt;Justin&lt;/small&gt; &gt; ||[[Lamiaceae]]||
|-
|''[[Saxifraga aizoides]]''&lt;small&gt; L. &lt;/small&gt; ||[[Saxifragaceae]]||[[Datoteka:Saxifraga aizoides (flowers).jpg|150px]]
|-
|''[[Saxifraga caesia]]'' &lt;small&gt;L. &lt;/small&gt;||[[Saxifragaceae]]||[[Datoteka:Saxifraga_caesia.JPG|150px]]
|-
|''[[Saxifraga glabella]]'' &lt;small&gt;Bertol.&lt;/small&gt;||[[Saxifragaceae]]||[[Datoteka:  Saxifraga_granulata_140505.jpg|150px]]
|-
|''[[Saxifraga granulata]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Saxifragaceae]]||[[Datoteka:Saxifraga granulata 001.JPG|150px]]
|-
|''[[Saxifraga hirculus]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||Saxifragaceae||[[Datoteka:Skaftafell - Gelbe Blüten.jpg|150px]]
|-
|''[[Saxifraga marginata]]''&lt;small&gt; Sternb. &lt;/small&gt;||[[Saxifragaceae]]||[[Datoteka:Saxifraga marginata (Saxifragaceae) flower.jpg|150px]]
|-
|''[[Saxifraga moschata]] &lt;small&gt;Wulf. in Jacq. &lt;/small&gt;||[[Saxifragaceae]]||[[Datoteka: SAXIFRAGA_MOSCHATA_-_BÒFIA_-_IB-503_(Saxífraga_moscada).jpg|150px]]
|-
|''[[Saxifraga oppositifolia]]'' &lt;small&gt;L. &lt;/small&gt;||[[Saxifragaceae]]||[[Datoteka:Saxifraga oppositifolia in Czechia.jpg|150px]]
|-
|''[[Saxifraga prenja]]'' &lt;small&gt;G. Beck&lt;/small&gt;||[[Saxifragaceae]]||[[Datoteka:Saxifraga_sedoides_IMG_3260.jpg|150px]]
|-
|''[[Saxifraga tridactylites]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||Saxifragaceae||[[Datoteka:Saxifraga tridactylites-01 (xndr).jpg|150px]]
|-
|''[[Scabiosa canescens]]'' &lt;small&gt;Waldst. et Kit.&lt;/small&gt;||[[Caprifoliaceae]]||
|-
|''[[Scabiosa cinerea]]'' &lt;small&gt;Lam.&lt;/small&gt;||[[Caprifoliaceae]]||
|-
|''[[Scabiosa columbaria]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Caprifoliaceae]]||[[Datoteka:Scabiosa columbaria Sturm3.jpg|150px]]
|-
|''[[Scabiosa columbaria]] &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ssp. ''columbaria''||[[Caprifoliaceae]]||[[Datoteka:Scabiosa_columbaria_Pink_Mist.jpg|150px]]
|-
|''[[Scabiosa delminiana]]''&lt;small&gt; Abadzic&lt;/small&gt;||[[Caprifoliaceae]]||
|-
|''[[Scabiosa fumarioides]]'' &lt;small&gt;Vis. et Pancic&lt;/small&gt;||[[Caprifoliaceae]]||
|-
|''[[Scabiosa graminifolia]]'' &lt;small&gt;L. &lt;/small&gt;&gt;||[[Caprifoliaceae]]||[[Datoteka:Scabiosa_graminifolia.JPG|150px]]
|-|
|''[[Scabiosa hladnikiana]]'' &lt;small&gt;Host &lt;/small&gt;||[[Caprifoliaceae]]||[[Datoteka:Scabiosa hladnikiana PID1857-3.jpg|150px]]
|-
|''[[Scabiosa lucida]]'' &lt;small&gt;Vill.&lt;/small&gt;||[[Caprifoliaceae]]||[[Datoteka:Skabiose01.jpg|150px]]
|-     
|''[[Scabiosa lucida]]'' &lt;small&gt;Vill.&lt;/small&gt; ssp. ''lucida''||[[Caprifoliaceae]]||[[Datoteka:Scabiosa_lucida_a5.jpg|150px]]
|-
|''[[Scabiosa lucida]]'' &lt;small&gt;Vill.&lt;/small&gt; ssp. ''stricta'' &lt;small&gt;(Waldst.et Kit.) Jasiewicz&lt;/small&gt;||[[Caprifoliaceae]]||[[Datoteka:Scabiosa_lucida_a1.jpg|150px]]
|-
|''[[Scabiosa leucophylla]]'' &lt;small&gt;Borb. &lt;/small&gt; ||[[Caprifoliaceae]]||[[Datoteka:Scabiosa_cinerea_2.jpg|150px]]
|-
|''[[Scabiosa ochroleuca]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Caprifoliaceae]]||[[Datoteka:Scabiosa ochroleuca 1.jpg|150px]]
|-
|''[[Scabiosa portae]]'' &lt;small&gt;A. Kern. ap. Hut. &lt;/small&gt;||[[Caprifoliaceae]]||
|-
|''[[Scabiosa silenifolia]] &lt;small&gt;Waldst. et Kit. &lt;/small&gt;||[[Caprifoliaceae]]||[[Datoteka:Scabiosa_silenifolia_PID1783-3.jpg|150px]]
|-
|''[[Scabiosa triandra]] &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Caprifoliaceae]]||
|-
|''[[Scandix macrorhyncha]]'' &lt;small&gt;C. A. Meyer&lt;/small&gt;||[[Apiaceae]]||[[Datoteka:Scandix pecten-veneris - Peine de Venus (7003924954).jpg |150px]] 
|-
|''[[Schoenoplectus lacustris]]'' &lt;small&gt;(L.) Palla&lt;/small&gt; ||[[Cyperaceae]]||[[Datoteka:Schoenoplectus lacustris 260605.jpg|150px]]
|-
|''[[Schoenoplectus tabernaemontani]]'' &lt;small&gt;(C.C.Gmel.) Palla&lt;/small&gt;||[[Cyperaceae]]|| [[Datoteka:SchoenoplectusTabernaemontani.jpg|150px]]
|-
|''[[Scheuchzeria palustris]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Scheuchzeriaceae]]||[[Datoteka:ScheuchzeriaPalustris.jpg|150px]]
|-
|''[[Scilla lakusicii]]'' &lt;small&gt;Šilić&lt;/small&gt;||[[Asparagaceae]]||[[Datoteka:Scilla lakusicii.JPG|150px]]
|-
|''[[Scilla litardierei]]'' &lt;small&gt;Breistr&lt;/small&gt;||[[Asparagaceae]]||[[Datoteka:Scilla_litardierei0.jpg|150px]]
|-
|''[[Scilla siberica]]'' &lt;small&gt;Haw.&lt;/small&gt; ||[[Asparagaceae]]||[[Datoteka:Scilia sibirica 1.jpg|150px]]
|-
|''[[Scorzonera austriaca]]''&lt;small&gt; Willd. &lt;/small&gt;||[[Asteraceae]]||[[Datoteka:Scorzonera_purpurea_rosea0.jpg|150px]]
|-
|''[[Scorzonera austriaca]] &lt;small&gt;Willd.&lt;/small&gt; ssp. ''austriaca'' ||[[Asteraceae]]||    
|-
|''[[Scorzonera austriaca]]'' &lt;small&gt;Willd.&lt;/small&gt; ssp. ''bupleurifolia'' &lt;small&gt;(Pouzolz) Bonnier&lt;/small&gt;||[[Asteraceae]]||[[Datoteka:Scorzonera_austriaca_sl4.jpg|150px]]    
|-
|''[[Scorzonera cana]]'' &lt;small&gt;(C. A. Mey.) O. Hoffm.&lt;/small&gt;||[[Asteraceae]]||     
|-
|''[[Scorzonera glabra]]'' &lt;small&gt;Rupr.&lt;/small&gt; ||[[Asteraceae]]||[[Datoteka:Scorzonera_austriaca.jpg|150px]]
|-
|''[[Scorzonera hirsuta]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Asteraceae]]||     
|-
|''[[Scorzonera hispanica]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Asteraceae]]||[[Datoteka:Scorzonera_hispanica_001.JPG|150px]]    
|-
|''[[Scorzonera humilis]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Asteraceae]]||[[Datoteka:Scorzonera_humilis.jpg|150px]]
|-
|''[[Scorzonera laciniata]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Asteraceae]]||     
|-
|''[[Scorzonera parviflora]]'' &lt;small&gt;Jacq.&lt;/small&gt;||[[Asteraceae]]||[[Datoteka:Scorzonera_parviflora_sl2.jpg|150px]]     
|-
|''[[Scorzonera purpurea]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Asteraceae]]||[[Datoteka:Scorzonera_purpurea_rosea0.jpg|150px]]   
|-
|''[[Scorzonera purpurea]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ssp. ''rosea'' &lt;small&gt;(Waldst.et Kit.) Nyman&lt;/small&gt; ||[[Asteraceae]]||
|-
|''[[Scorzonera villosa]]'' &lt;small&gt;Scop.&lt;/small&gt;  ||[[Asteraceae]]||   
|-
|''[[Scorzonera villosa]]'' &lt;small&gt;Scop.&lt;/small&gt; ssp. ''villosa''||[[Asteraceae]]||     
|-
|''[[Scirpoides holoschoenus]]'' &lt;small&gt;(L.) Soják&lt;/small&gt;||[[Cyperaceae]]||[[Datoteka:Holoschoenus romanus0.jpg|150px]]
|-
|''[[Scirpus radicans]]'' &lt;small&gt;Schkuhr&lt;/small&gt; ||[[Cyperaceae]]||
|-
|''[[Scirpus sylvaticus]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Cyperaceae]]||[[Datoteka:ScirpusSylvaticus.jpg|150px]]
|-
|''[[Scleranthus annuus]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Caryophyllaceae]]||[[Datoteka:Scleranthus annuus eF.jpg|150px]]
|-
|''[[Scleranthus perennis]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Caryophyllaceae]]||[[Datoteka:Scleranthus perennis cropped.JPG|150px]]
|-
|''[[Scorzonera humilis]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Asteraceae]]||[[Datoteka:Scorzonera humilis.jpg|150px]]
|-
|''[[Scorzoneroides autumnalis]]'' &lt;small&gt;(L.) Moench&lt;/small&gt; ||[[Asteraceae]]||[[Datoteka:Leontodon autumnalis detail.jpeg|150px]]
|-
|''[[Scrophularia bosniaca]]'' &lt;small&gt;G. Beck&lt;/small&gt; ||[[Scrophulariaceae]]|| 
|-
|''[[Scrophularia laciniata]]'' &lt;small&gt;W. et K. &lt;/small&gt;||[[Scrophulariaceae]]||  
|-
|''[[Scrophularia nodosa]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Scrophulariaceae]]||[[Datoteka:Scrophularia nodosa1.jpg|150px]]
|-
|''[[Scrophularia scopolii]] &lt;small&gt;Hoppe in Pers.&lt;/small&gt; ''||[[Scrophulariaceae]]||[[Datoteka: Scrophularia_scopolii_1.jpg|150px]]
|-
|''[[Scrophularia tristis]]'' &lt;small&gt;K. Maly&lt;/small&gt;||[[Scrophulariaceae]]||  
|-
|''[[Scrophularia umbrosa]]'' &lt;small&gt;Dumort.&lt;/small&gt;|| [[Scrophulariaceae]]||[[Datoteka:Scrophularia umbrosa1.jpg|150px]]
|-
|''[[Scrophularia vernalis]]''&lt;small&gt; L. &lt;/small&gt;||[[Scrophulariaceae]]||[[Datoteka:Scrophularia vernalis 0.JPG|150px]]
|-
|''[[Scutellaria alpina]]'' &lt;small&gt;L. &lt;/small&gt;||[[Lamiaceae]]||
|-
|''[[Scutellaria galericulata]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Lamiaceae]]||[[Datoteka:Illustration Scutellaria galericulata0.jpg|150px]]
|-
|''[[Scutellaria hastifolia]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Lamiaceae]]||[[Datoteka:Scutellaria hastifolia (7993121484).jpg|150px]]
|-
|''[[Scutellaria orientalis]] &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ssp. ''pinnatifida'' &lt;small&gt;Benth. in DC. &lt;/small&gt;||[[Lamiaceae]]|| 
|-
|''[[Securigera varia]]'' &lt;small&gt;(L.) Lassen&lt;/small&gt; ||[[Fabaceae]]||[[Datoteka:Cleaned-Illustration Coronilla varia.jpg|150px]]
|-
|''[[Sedum acre]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||Crassulaceae||[[Datoteka:Rappottenstein 2071.jpg|150px]]
|-
|''[[Sedum atratum]]''&lt;small&gt; L.&lt;/small&gt; ||[[Crassulaceae]]||[[Datoteka:Sedum_atratum_T69.jpg|150px]]
|-
|''[[Sedum magellense]]'' &lt;small&gt;Ten.&lt;/small&gt; ||[[Crassulaceae]]||
|-
|''[[Sedum serpentini]]'' &lt;small&gt;Janch.&lt;/small&gt;||[[Crassulaceae]]||[[Datoteka:Rhodiola_heterodonta.jpg|150px]]
|-
|''[[Sedum sexangulare]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||Crassulaceae||[[Datoteka:Sedum sexangulare - Jerebica 2.jpg|150px]]
|-
|''[[Sempervivum globiferum]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Crassulaceae]]||[[Datoteka:Sempervivum globiferum subsp globiferum.jpg|150px]]
|-
|''[[Sempervivum heuffelii]]'' &lt;small&gt;Schott&lt;/small&gt; ||[[Crassulaceae]]||[[Datoteka:Heuffrumaen.jpg|150px]]
|-
|''[[Sempervivum ruthenicum]]'' &lt;small&gt;Schnittsp. &amp; C.B.Lehm.&lt;/small&gt; || [[Crassulaceae]]||[[Datoteka:Молодило руське2.JPG|150px]]
|-
|''[[Senecio abrotanifolius]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ssp. ''abrotanifolius'' ||[[Asteraceae]]||
|-    
|''[[Senecio angulatus]]'' &lt;small&gt;L. f.&lt;/small&gt;||[[Asteraceae]]||     
|- 
|''[[Senecio aquaticus]]'' &lt;small&gt;Hill&lt;/small&gt;||[[Asteraceae]]||     
|- 
|''[[Senecio bicolor]]'' &lt;small&gt;(Willd.) Tod.&lt;/small&gt;||[[Asteraceae]]|| 
|- 
|''[[Senecio bicolor]]'' &lt;small&gt;(Willd.) Tod.&lt;/small&gt; ssp. ''cineraria'' &lt;small&gt;(DC.) Chater &lt;/small&gt;||[[Asteraceae]]||
|- 
|''[[Senecio bosniacus]]'' &lt;small&gt;G. Beck&lt;/small&gt; ||[[Asteraceae]]||[[Datoteka:Staracak5.jpg|150px]]
|-  
|''[[Senecio cacaliaster]]'' &lt;small&gt;Lam.&lt;/small&gt;||[[Asteraceae]]|| 
|-    
|''[[Senecio caroli-maly]]'' &lt;small&gt;Horvatić&lt;/small&gt;||[[Asteraceae]]||
|-     
|''[[Senecio doria]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Asteraceae]]||
|-     
|''[[Senecio doria]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ssp. ''doria'' ||[[Asteraceae]]|| 
|-   
|''[[Senecio doria]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ssp. ''umbrosus'' &lt;small&gt;(Waldst. et Kit.) Soó&lt;/small&gt;||[[Asteraceae]]||
|-   
|''[[Senecio doronicum]]'' &lt;small&gt;Herb.&lt;/small&gt;||[[Asteraceae]]||[[Datoteka:Senecio_doronicum2.JPG|150px]] 
|-     
|''[[Senecio doronicum]]'' &lt;small&gt;(L.) L.&lt;/small&gt; ssp. ''doronicum''||[[Asteraceae]]||
|-     
|''[[Senecio erraticus]]'' &lt;small&gt;Bertol.&lt;/small&gt;||[[Asteraceae]]||
|-    
|''[[Senecio erraticus]]'' &lt;small&gt;Bertol.&lt;/small&gt; ssp. ''barbareifolius'' &lt;small&gt;(Wimm. et Graebn.) Beger&lt;/small&gt;||[[Asteraceae]]||
|-    
|''[[Senecio erraticus]]'' &lt;small&gt;Bertol.&lt;/small&gt; ssp. ''erraticus''||[[Asteraceae]]||
|-     
|''[[Senecio erucifolius]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Asteraceae]]||
|-     
|''[[Senecio erucifolius]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ssp. ''erucifolius''||[[Asteraceae]]||
|-     
|''[[Senecio erucifolius]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; &lt;br&gt; ssp. ''tenuifolius'' &lt;small&gt;Schübl.et G. Martens&lt;/small&gt;||[[Asteraceae]]|| 
|-    
|''[[Senecio germanicus]]'' &lt;small&gt;Wall.&lt;/small&gt; ||[[Asteraceae]]|| 
|-   
|[[Senecio germanicus]]''&lt;small&gt;Wallr.&lt;/small&gt; ssp. ''germanicus''||[[Asteraceae]]||  
|-   
|''[[Senecio germanicus]]'' &lt;small&gt;Wallr.&lt;/small&gt; ssp. ''glabratus'' &lt;small&gt;Herborg&lt;/small&gt;||[[Asteraceae]]||
|-     
|''[[Senecio inaequidens]]'' &lt;small&gt;DC.&lt;/small&gt;||[[Asteraceae]]||
|-    
|''[[Senecio incanus]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Asteraceae]]||
|-     
|''[[Senecio jacobaea]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Asteraceae]]|| 
|-    
|''[[Senecio jacobaea]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ssp. ''jacobaea''||[[Asteraceae]]||  
|-
|''[[Senecio x lyratifolius]]'' &lt;small&gt;Rchb.&lt;/small&gt;||[[Asteraceae]]||
|-
|''[[Senecio leucanthemifolius]]'' &lt;small&gt;Poir.&lt;/small&gt; ||[[Asteraceae]]||[[Datoteka:Haría - Lugar Diseminado Maguez-LZ-1 - MNLC - La Caleta - X 03 ies.jpg|150px]]
|-     
|''[[Senecio lycopifolius]]'' &lt;small&gt;Desf. ex Poir.&lt;/small&gt;||[[Asteraceae]]||
|-     
|''[[Senecio mikanioides]]'' &lt;small&gt;Otto ex Walp.&lt;/small&gt;||[[Asteraceae]]||
|-     
|''[[Senecio ovatus]]'' &lt;small&gt;(P. Gaertn., B. Mey. et Scherb.) Willd.&lt;/small&gt;||[[Asteraceae]]|| 
|-    
|''[[Senecio ovatus]]'' &lt;small&gt;Gaertn., B. Mey. et Scherb.) Willd.&lt;/small&gt; ssp. ''ovatus''||[[Asteraceae]]|| 
|-    
|''[[Senecio paludosus]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Asteraceae]]||
|-     
|''[[Senecio papposus]]'' &lt;small&gt;(Rchb.) Less.&lt;/small&gt;||[[Asteraceae]]||
|-     
|''[[Senecio papposus]]'' &lt;small&gt;(Rchb.) Less.&lt;/small&gt; &lt;br&gt;ssp. ''kitaibelii'' &lt;small&gt;(Jáv.) Cufod&lt;/small&gt;||[[Asteraceae]]||
|-     
|''[[Senecio papposus]]'' &lt;small&gt;(Rchb.) Less.&lt;/small&gt;ssp. ''papposus''||[[Asteraceae]]||
|-     
|''[[Senecio sarracenicus]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; &lt;br/&gt; (syn. ''Senecio fluviatilis'')||[[Asteraceae]]|| [[Datoteka:SenecioSarracenicus.jpg|150px]]
|-
|''[[Senecio scopolii]]'' &lt;small&gt;Hoppe et Hornsch. ex Bluff et Fingerh.&lt;/small&gt;||[[Asteraceae]]||   
|-  
|''[[Senecio squalidus]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Asteraceae]]||
|-     
|''[[Senecio subalpinus]]'' &lt;small&gt;Koch&lt;/small&gt;||[[Asteraceae]]||
|-    
|''[[Senecio sylvaticus]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Asteraceae]]||[[Datoteka:Verblühende Pflanze.JPG|150px]]
|-     
|''[[Senecio thapsoides]]'' &lt;small&gt;DC.&lt;/small&gt;||[[Asteraceae]]||
|-     
|''[[Senecio thapsoides]]'' &lt;small&gt;DC.&lt;/small&gt; ssp. ''visianianus'' &lt;small&gt;(Vis.) Vandas&lt;/small&gt; ||[[Asteraceae]]|| 
|-   
|''[[Senecio vernalis]]'' &lt;small&gt;Waldst. et Kit.&lt;/small&gt;||[[Asteraceae]]||
|-     
|''[[Senecio visianianus]]'' &lt;small&gt;Papafava&lt;/small&gt;||[[Asteraceae]]||
|- 
|''[[Senecio viscosus]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Unesena vrsta]] - [[Asteraceae]]||[[Datoteka:Kleverig kruiskruid R0020097.JPG|150px]]
|-     
|''[[Senecio vulgaris]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Asteraceae]]||[[Datoteka:20130417Senecio vulgaris2.jpg|150px]]
|- 
|''[[Senecio wagneri]]'' &lt;small&gt;Degen&lt;/small&gt;||[[Asteraceae]]||
|-
|''[[Serapias parviflora]]'' &lt;small&gt;Parl. &lt;/small&gt;||[[Orchidaceae]]||[[Datoteka: Serapias_parviflora-.jpg|150px]]       
|-
|''[[Serapias todaroi]]'' &lt;small&gt;Tineo&lt;/small&gt; ||[[Orchidaceae]]||        
|-
|''[[Serapias vomeracea]]'' &lt;small&gt; (Burm. f.) Briq. &lt;/small&gt; ||[[Orchidaceae]]||[[Datoteka:(MHNT) Serapias vomeracea - Habitus.jpg|150px]]    
|-
|''[[Serapias vomeracea]]'' &lt;small&gt; (Burm.) Briq. &lt;/small&gt;     ssp. ''laxiflora'' &lt;small&gt; (Soó) Gölzet H. R. Reinhard&lt;/small&gt;||[[Orchidaceae]]||[[Datoteka:Serapias vomeracea.jpg|150px]]         
|-
|''[[Serapias vomeracea]]'' &lt;small&gt; (Burm.) Briq. &lt;/small&gt; ssp. ''vomeracea'' ||[[Orchidaceae]]||
|-     
|''[[Sisyrinchium bermudiana]]'' &lt;small&gt;L. &lt;/small&gt; ||[[Iridaceae]]||[[Datoteka: Sisyrinchium_bermudianum_B.jpg|150px]]
|-
|''[[Sisyrinchium montanum]]'' &lt;small&gt;Greene&lt;/small&gt; ||[[Iridaceae]]||         
|-
|''[[Serratula coronata]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Asteraceae]]||[[Datoteka:Serratula wolffii 2017-09-26 4587.jpg|150px]]
|-
|''[[Serratula tinctoria]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Asteraceae]]||[[Datoteka:Serratula tinctoria ENBLA01.jpg|150px]]
|-
|''[[Seseli bosnense]]'' &lt;small&gt;K. Maly&lt;/small&gt; ||[[Apiaceae]]||
|-
|''[[Seseli globiferum]]'' &lt;small&gt;Vis&lt;/small&gt; ||[[Apiaceae]]||
|-
|''[[Seseli hercegovinum]]'' &lt;small&gt;K. Maly&lt;/small&gt;||[[Apiaceae]]||
|-
|''[[Seseli promonense]]'' &lt;small&gt;Vis.&lt;/small&gt;||[[Apiaceae]]||
|-
|''[[Seseli tomentosum]]'' &lt;small&gt;Vis.&lt;/small&gt;&gt;||[[Apiaceae]]||
|-
|''[[Sibiraea croatica]]'' &lt;small&gt;Degen&lt;/small&gt; ||[[Rosaceae]]||
|-
|''[[Silene acaulis]]'' &lt;small&gt;(L.) Jacq. &lt;/small&gt; ||[[Caryophyllaceae]]|| [[Datoteka:Silene_Acaulis.jpg|150px]]
|-
|''[[Silene armeria]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Caryophyllaceae]]||
|-
|''[[Silene baccifera]]'' &lt;small&gt;(L.) Roth&lt;/small&gt; ||[[Caryophyllaceae]]||[[Datoteka:Cucubalus baccifer1.jpg|150px]]
|-
|''[[Silene bellidifolia]]'' &lt;small&gt;Jacq.&lt;/small&gt; ||[[Caryophyllaceae]]||
|-    
|''[[Silene catholica]]''&lt;small&gt;(L.) W. T. Aiton &lt;/small&gt;||[[Caryophyllaceae]]||
|-    
|''[[Silene cerastoides]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Caryophyllaceae]]||
|-    
|''[[Silene coelirosa]]'' &lt;small&gt;(L.) Godr. &lt;/small&gt; ||[[Caryophyllaceae]]||
|-    
|''[[Silene conica]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Caryophyllaceae]]||
|-     
|''[[Silene cretica]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Caryophyllaceae]]||
|-    
|''[[Silene borysthenica]]'' &lt;small&gt;(Gruner) Walters&lt;/small&gt; ||[[Caryophyllaceae]]||
|-
|''[[Silene chlorantha]]'' &lt;small&gt;(Willd.) Ehrh.&lt;/small&gt;||[[Caryophyllaceae]]||
|-
|''[[Silene dichotoma]]'' &lt;small&gt;Ehrh.&lt;/small&gt; ||[[Caryophyllaceae]]||[[Datoteka:Silene dichotoma (4854285651).jpg|150px]]
|-
|''[[Silene dioica]]'' &lt;small&gt;(L.) Clairv.&lt;/small&gt; ||[[Caryophyllaceae]]||[[Datoteka:Puna-ailakki.jpg|150px]]
|-
|''[[Silene flos-cuculi]]'' &lt;small&gt;(L.) Greuter &amp; Burdet&lt;/small&gt; ||[[Caryophyllaceae]]||[[Datoteka:Lychnis flos-cucul1i.jpg|150px]]
|-
|''[[Silene flavescens]]'' &lt;small&gt;Waldst. et Kit.&lt;/small&gt;||[[Caryophyllaceae]]|| 
|-
|''[[Silene gallica]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Caryophyllaceae]]||[[Datoteka:Silene gallica quinquevulnera.jpg|150px]]
|-
|''[[Silene gallinyi]]'' &lt;small&gt;Rchb.&lt;/small&gt; ||[[Caryophyllaceae]]|| 
|-
|''[[Silene hayekiana]]'' &lt;small&gt;Hand.-Mazz. et Janchen &lt;/small&gt;||[[Caryophyllaceae]]||
|-
|''[[Silene heuffelii]]'' &lt;small&gt;Soó&lt;/small&gt;||[[Caryophyllaceae]]|| 
|-    
|''[[Silene italica]] &lt;small&gt;(L.) Pers.&lt;/small&gt; ''||[[Caryophyllaceae]]||
|-   
|''[[Silene italica]]'' &lt;small&gt;(L.) Pers.&lt;/small&gt; ssp. ''italica''||[[Caryophyllaceae]]||
|-     
|''[[Silene italica]]'' &lt;small&gt;(L.) Pers.&lt;/small&gt; ssp. ''nemoralis'' &lt;small&gt;(Waldst. et Kit.) Nyman&lt;/small&gt;  ||[[Caryophyllaceae]]||
|-   
|''[[Silene latifolia]]'' &lt;small&gt;Poir.&lt;/small&gt; ||[[Caryophyllaceae]]||[[Datoteka:White campion close 700.jpg|150px]]
|-
|''[[Silene latifolia]]'' &lt;small&gt;Poir.&lt;/small&gt; ssp. ''alba'' &lt;small&gt;Mill (L.) Greuter et Bourdet &lt;/small&gt;||[[Caryophyllaceae]]||
|-    
|''[[Silene latifolia]]'' &lt;small&gt;Poir.&lt;/small&gt; ssp. ''latifolia''||[[Caryophyllaceae]]|| 
|-    
|''[[Silene linicola]]'' &lt;small&gt;C. C. Gmel.&lt;/small&gt;||[[Caryophyllaceae]]||
|-
|''[[Silene marginata]] &lt;small&gt;Kit.&lt;/small&gt;||[[Caryophyllaceae]]|| 
|- 
|''[[Silene monachorum]]'' &lt;small&gt;Vis. et Pančić &lt;/small&gt;||[[Caryophyllaceae]]||
|-  
|''[[Silene multicaulis]]'' &lt;small&gt;Guss.&lt;/small&gt; ||[[Caryophyllaceae]]||
|-    
|''[[Silene multicaulis]]'' &lt;small&gt;Guss.&lt;/small&gt; ssp. ''multicaulis'' ||[[Caryophyllaceae]]||
|-    
|''[[Silene noctiflora]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Caryophyllaceae]]||[[Datoteka:Silene noctiflora Sturm20.jpg|150px]]
|-
|''[[Silene nocturna]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Caryophyllaceae]]||
|-    
|''[[Silene nocturna]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ssp. ''nocturna''||[[Caryophyllaceae]]||   
|-
|''[[Silene nutans]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Caryophyllaceae]]||[[Datoteka:Silene nutans 220505.jpg|150px]]
|-
|''[[Silene nutans]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;br&gt; ssp. ''S. n. livida'' &lt;small&gt;Will. Jeanmond et Bocquet&lt;/small&gt;  ||[[Caryophyllaceae]]|| 
|- 
|''[[Silene nutans]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ssp. ''nutans'' ||[[Caryophyllaceae]]||
|-
|''[[Silene otites]]'' &lt;small&gt;(L.) Wibel&lt;/small&gt; ||[[Caryophyllaceae]]||
|-    
|''[[Silene otites]]'' &lt;small&gt;(L.) Wibel&lt;/small&gt; ssp. ''otites''||[[Caryophyllaceae]]||
|-     
|''[[Silene paradoxa]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Caryophyllaceae]]||
|-    
|''[[Silene pendula]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Caryophyllaceae]]|| 
|- 
|''[[Silene quadridentata]]'' auct., non &lt;small&gt;(L.) Pers.&lt;/small&gt; ssp. ''phyllitica'' &lt;small&gt;H. Neumayer&lt;/small&gt; ||[[Caryophyllaceae]]||
|- 
|''[[Silene reichenbachii]]'' &lt;small&gt;Vis.&lt;/small&gt; ||[[Caryophyllaceae]]||
|-
|''[[Silene remotiflora]]'' &lt;small&gt;Vis.&lt;/small&gt;||[[Caryophyllaceae]]||
|-
|''[[Silene retzdorffiana]]'' &lt;small&gt;(K.Maly) H. Neumayer&lt;/small&gt;||[[Caryophyllaceae]]||
|-     
|''[[Silene rubella]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Caryophyllaceae]]||
|-    
|''[[Silene rubella]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ssp. ''rubella''||[[Caryophyllaceae]]||
|-     
|''[[Silene rupestris]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;  ||[[Caryophyllaceae]]||
|-   
|''[[Silene saxifraga]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Caryophyllaceae]]|| 
|-    
|''[[Silene sedoides]]'' &lt;small&gt;Poir.&lt;/small&gt;||[[Caryophyllaceae]]||
|-     
|''[[Silene sendtneri]]'' &lt;small&gt;Boiss.&lt;/small&gt;||[[Caryophyllaceae]]|| 
|-    
|''[[Silene subconica]]'' &lt;small&gt;Friv.&lt;/small&gt; ||[[Caryophyllaceae]]||
|-
|''[[Silene tatarica]]'' &lt;small&gt;(L.) Pers.&lt;/small&gt; ||[[Caryophyllaceae]]||[[Datoteka:Lepnica tatarska (3).jpg|150px]]
|-
|''[[Silene tommasinii]]'' &lt;small&gt;Vis.&lt;/small&gt;||[[Caryophyllaceae]]||  
|- 
|''[[Silene viscaria]]'' &lt;small&gt;(L.) Borkh.&lt;/small&gt; ||[[Caryophyllaceae]]||[[Datoteka:Lychnis viscaria1.jpg|150px]]
|-
|''[[Silene vallesia]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Caryophyllaceae]]||
|-    
|''[[Silene vallesia]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ssp. ''graminea'' &lt;small&gt;(Rchb.) Nyman&lt;/small&gt;  ||[[Caryophyllaceae]]||
|-   
|''[[Silene velebitica]]'' &lt;small&gt;(Degen) Wrigley &lt;/small&gt;||[[Caryophyllaceae]]||
|-    
|''[[Silene viridiflora]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Caryophyllaceae]]|| 
|-   
|''[[Silene vulgaris]]'' &lt;small&gt;(Moench) Garcke&lt;/small&gt; ||[[Caryophyllaceae]]||[[Datoteka:SileneVulgaris-bloem.jpg|150px]]
|-    
|''[[Silene vulgaris]]'' &lt;small&gt;(Moench) Garcke&lt;/small&gt; ssp. ''angustifolia'' &lt;small&gt;Hayek&lt;/small&gt; ||[[Caryophyllaceae]]|| 
|-   
|''[[Silene vulgaris]]'' &lt;small&gt;(Moench) Garcke&lt;/small&gt; ssp. ''bosniaca''&lt;small&gt; (G. Beck) Janchen&lt;/small&gt;||[[Caryophyllaceae]]||
|-     
|''[[Silene vulgaris]]'' &lt;small&gt;(Moench) Garcke&lt;/small&gt; &lt;br&gt;ssp. ''S. v. commutata'' &lt;small&gt;(Guss.) Hayek&lt;/small&gt;||[[Caryophyllaceae]]||
|-     
|''[[Silene vulgaris]]'' &lt;small&gt;(Moench) Garcke&lt;/small&gt; ssp. ''prostrata'' &lt;small&gt;(Gaudin) Schinz et Thel L.&lt;/small&gt; ||[[Caryophyllaceae]]||
|-    
|''[[Silene vulgaris]]'' &lt;small&gt;(Moench) Garcke&lt;/small&gt; ssp. ''vulgaris''||[[Caryophyllaceae]]||
|-     
|''[[Silene waldsteinii]]'' &lt;small&gt;Griseb.&lt;/small&gt;||[[Caryophyllaceae]]|| 
|-
|''[[Silene wolgensis]]'' &lt;small&gt;(Hornem.) Otth&lt;/small&gt; ||[[Caryophyllaceae]]||
|-  
|''[[Siler trilobum]]'' syn. ''Laser trilobum''&lt;small&gt; (L.) Crantz&lt;/small&gt; ||[[Apiaceae]]||[[Datoteka: Laser_trilobum_eF.jpg|150px]]
|-
|''[[Silphiodaucus prutenicus]]'' &lt;small&gt;(L.) Spalik, Wojew., Banasiak, Piwczynski &amp; Reduron&lt;/small&gt; ||[[Apiaceae]]|| [[Datoteka:Laserpitium prutenicum.jpeg|150px]]
|-
|''[[Silybum acanthoides]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Asteraceae]]||[[Datoteka:Carduus acanthoides Sturm9.jpg|150px]]
|-
|''[[Silybum angusticeps]]'' &lt;small&gt;Lindb. &lt;/small&gt;||[[Asteraceae]]||[[Datoteka:Milk thistle flowerhead.jpg|150px]]
|-
|''[[Silybum crispus]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Asteraceae]]||[[Datoteka:Carduus crispus - kähar karuohakas.jpg|150px]]
|-
|''[[Silybum illyricus]]'' &lt;small&gt;K Maly&lt;/small&gt;||[[Asteraceae]] ||
|-
|''[[Silybum nutans]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Asteraceae]]||[[Datoteka:Musk thistle.jpg|150px]]
|-
|''[[Silybum ramosissimus]]'' &lt;small&gt;Pancic&lt;/small&gt;||[[Asteraceae]] ||
|-
|''[[Sinapis alba]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Brassicaceae]]||[[Datoteka:ImageMoutarde1.jpg|150px]]
|-
|''[[Sinapis arvensis]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Brassicaceae]]||[[Datoteka:Herik 17-10-2005 13.59.40.JPG|150px]]
|- 
|''[[Sison amomum]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Apiaceae]]||[[Datoteka:Sison-amomum.png|150px]]
|-
|''[[Sisymbrium altissimum]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Brassicaceae]]||[[Datoteka:Sisymbriumaltissimum.jpg|150px]]
|-
|''[[Sisymbrium loeselii]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Brassicaceae]]||[[Datoteka:Sisymbriumloeselii.jpg|150px]]
|-
|''[[Sisymbrium officinale]]'' &lt;small&gt;(L.) Scop.&lt;/small&gt;||[[Brassicaceae]]||[[Datoteka:Gewone raket R0011613.jpg|150px]]
|-
|''[[Sisymbrium volgense]]'' &lt;small&gt;M.Bieb. ex E.Fourn.&lt;/small&gt;||[[Brassicaceae]]||[[Datoteka:Sisymbrium volgense5.JPG|150px]]
|-
|''[[Sium latifolium]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Apiaceae]]||[[Datoteka:Sium latifolium.jpg|150px]]
|-
|''[[Solanum carolinense]]'' &lt;small&gt;L. &lt;/small&gt;||[[Solanaceae]]|| 
|-
|''[[Solanum chenopodioides]]'' &lt;small&gt;Lam. &lt;/small&gt;||[[Solanaceae]]||    
|-
|''[[Solanum dulcamara]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Solanaceae]]||[[Datoteka:Solanum dulcamara (2005 07 07).jpg|150px]]
|-
|''[[Solanum elaeagnifolium]]'' &lt;small&gt;Cav. &lt;/small&gt;||[[Solanaceae]]||     
|-
|''[[Solanum lycopersicum]]'' &lt;small&gt;L. &lt;/small&gt;||[[Solanaceae]]||     
|-
|''[[Solanum melongena]]'' &lt;small&gt;L. &lt;/small&gt;||[[Solanaceae]]||     
|-
|''[[Solanum nigrum]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Solanaceae]]||[[Datoteka:Black nightshade flower (3438091564).jpg|150px]]
|-
|''[[Solanum nigrum]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ssp. ''nigrum''||[[Solanaceae]]||[[Datoteka:    Kalo_bihi_-_Solanum_nigrum_L.jpg|150px]] 
|-
|''[[Solanum nigrum]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ssp. ''schultesii'' &lt;small&gt;(Opiz) Wessely&lt;/small&gt;||[[Solanaceae]]||     
|-
|''[[Solanum rostratum]]'' &lt;small&gt;Dunal&lt;/small&gt;||[[Solanaceae]]||[[Datoteka:Solanum_rostratum_inflorescence.JPG|150px]]     
|-
|''[[Solanum sisymbrifolium]]'' &lt;small&gt;Lam.&lt;/small&gt; ||[[Solanaceae]]||[[Datoteka:Solanum_sisymbriifolium_by_Herman_Saftleven.jpg|150px]]     
|-
|''[[Solanum sodomeum]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Solanaceae]]||[[Datoteka:Solanum_sodomaeum_flowers._Mehdia_lagoon_%2837086240353%29.jpg|150px]]    
|-
|''[[Solanum tuberosum]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Solanaceae]]||[[Datoteka:_Aardappel_bloem_Parel_Solanum_tuberosum.jpg|150px]]    
|-
|''[[Solanum villosum]]'' &lt;small&gt;Mill.&lt;/small&gt; ||[[Solanaceae]]||    
|-
|''[[Solanum villosum]]'' &lt;small&gt;Mill.&lt;/small&gt; ssp. ''alatum'' (Moench) Dostál ||[[Solanaceae]]|| 
|-
|''[[Solanum villosum]]'' &lt;small&gt;Mill.&lt;/small&gt; ssp. ''villosum'' ||[[Solanaceae]]||[[Datoteka:Solanum_villosum_01-10-2005_11.10.56.JPG|150px]]    
|-
|''[[Soldanella alpina]]''&lt;small&gt; L.&lt;/small&gt; ||[[Primulaceae]]||[[Datoteka:Soldanella_alpina_Rax_1.jpg|150px]]
|-
|''[[Solidago canadensis]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Unesena vrsta]] - [[Asteraceae]]||[[Datoteka:Yellow flowers of Solidago canadensis.jpg|150px]]
|-
|''[[Solidago gigantea]]'' &lt;small&gt;Aiton&lt;/small&gt; ||[[Asteraceae]]||[[Datoteka:Solidago gigantea (4032129702).jpg|150px]]
|-
|''[[Solidago virgaurea]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Asteraceae]]||[[Datoteka:Solidago virgaurea Oulu, Finland 04.07.2013.jpg|150px]]
|-
|''[[Sonchus arvensis]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Asteraceae]]||[[Datoteka:Blühende Acker-Gänsedistel.JPG|150px]]
|-     
|''[[Sonchus asper]]'' &lt;small&gt;(L.) Hill&lt;/small&gt; ||[[Asteraceae]]||[[Datoteka:Sonchus asper saint-fuscien 80 19052007 4.jpg|150px]]
|-   
|''[[Sonchus maritimus]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Asteraceae]]||
|-    
|''[[Sonchus maritimus]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ssp. ''maritimus''||[[Asteraceae]]||
|-     
|''[[Sonchus oleraceus]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Asteraceae]]||[[Datoteka:Sonchus February 2008-1.jpg|150px]]
|-     
|''[[Sonchus palustris]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Asteraceae]]||[[Datoteka:Sonchus palustris (Sumpf-Gänsedistel) IMG 4335.jpg|150px]]
|-    
|''[[Sonchus tenerrimus]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;  ||[[Asteraceae]]||
|-   
|''[[Sonchus uliginosus]]'' &lt;small&gt;(M. Bieb.) Nyman&lt;/small&gt;||[[Asteraceae]]|| 
|-
|''[[Sorbaria sorbifolia]]'' &lt;small&gt;(L.) A.Braun&lt;/small&gt; || [[Unesena vrsta]] - [[Rosaceae]]|| [[Datoteka:SorbariaSorbifolia.jpg|150px]]
|-
|''[[Sorbus aria]]'' &lt;small&gt;(L.) Crantz&lt;/small&gt;	||[[Rosaceae]]||[[Datoteka:Sorbus_aria.jpg|150px]]
|-
|''[[Sorbus aucuparia]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Rosaceae]]||[[Datoteka:Rönnbär.jpg|150px]]
|-
|''[[Sorbus austriaca]]'' &lt;small&gt;(Beck) Prain &amp; al.&lt;/small&gt;||[[Rosaceae]]||[[Datoteka:Sorbus_austriaca_imported_from_iNaturalist_photo_50093284_on_27_January_2020.jpg|150px]]
|-
|''[[Sorbus bosniaca]]'' &lt;small&gt;A.Hajrudinović, Frajman, Schönsw. &amp; F. Bogunić&lt;/small&gt;||[[Rosaceae]]||[[Datoteka:Sorbus-bosniaca.png|250px]]
|-
|''[[Sorbus chamaemespilus]]''&lt;small&gt;(L.) Crantz&lt;/small&gt; ||[[Rosaceae]]||[[Datoteka:Sorbus_sudetica_kz1.jpg|150px]]
|-
|''[[Sorbus domestica]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Rosaceae]]||[[Datoteka:Sorbus_domestica.JPG|150px]]
|-
|''[[Sorbus pinnatifida]] &lt;small&gt;(Roth) Hedl.&lt;/small&gt; ''||[[Rosaceae]]||[[Datoteka:Sorbus_x_pinnatifida_3.jpg|150px]]
|- 
|''[[Sorbus torminalis]]'' &lt;small&gt;(L.) Crantz&lt;/small&gt;||[[Rosaceae]]||[[Datoteka:Sorbus_torminalis_Weinsberg_20070929_5.jpg|150px]]
|-
|''[[Sorbus umbellata]]'' &lt;small&gt;(Desf.) R. M. Fritsch&lt;/small&gt;||[[Rosaceae]]||[[Datoteka:Sorbus_umbellata_by_Nick.JPG|150px]]
|-
|''[[Sorghum bicolor]] &lt;small&gt;(L.) Moench&lt;/small&gt;||[[Poaceae]]||[[datoteka:Sorghum_bicolor03.jpg|150px]]
|-
|''[[Sorghum halepense]]'' &lt;small&gt;(L.) Pers.&lt;/small&gt;||[[Poaceae]]||[[datoteka: Starr_030612-8001_Sorghum_halepense.jpg|150px]]
|-    
|''[[Sorghum sudanense]]'' &lt;small&gt;(Piper)Stapf&lt;/small&gt;&lt;br&gt;(syn.  ''Sorghum × drummondii)
||[[Poaceae]]||[[datoteka: Sorghum_sudanese.jpg|150px]]
|-
|''[[Sparganium angustifolium]]'' &lt;small&gt;Michx.&lt;/small&gt; ||[[Typhaceae]]||[[Datoteka:Sparganium angustifolium.jpg|150px]]
|-
|''[[Sparganium emersum]]'' &lt;small&gt;Rehmann&lt;/small&gt; || [[Typhaceae]] || [[Datoteka:Sparganium.emersum.2.jpg|150px]]
|-
|''[[Sparganium erectum]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||Typhaceae||[[Datoteka:Sparganium erectum microcarpum – väikeseviljane jõgitakjas Keilas.jpg|150px]]
|-
|''[[Sparganium glomeratum]]'' &lt;small&gt;(Laest. ex Beurl.) Beurl.&lt;/small&gt;||Typhaceae||[[Datoteka:Sparganium glomeratum 070828 Vladivostok.jpg|150px]]
|-
|''[[Sparganium gramineum]]'' &lt;small&gt;Georgi&lt;/small&gt; || [[Typhaceae]]||[[Datoteka:Sparganium gramineum på Sotenäs.jpg|150px]]
|-
|''[[Sparganium natans]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Typhaceae]]||[[Datoteka:Sparganium natans.jpeg|150px]]
|-
|''[[Spergula arvensis]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Caryophyllaceae]]||[[Datoteka:Gewone spurrie plant Spergula arvensis.jpg|150px]]
|-
|''[[Spergula morisonii]]'' &lt;small&gt;Boreau&lt;/small&gt;||[[Caryophyllaceae]]||[[Datoteka:Spergula moriss kz1.jpg|150px]]
|-
|''[[Spergularia marina]]'' &lt;small&gt;(L.) Griseb.&lt;/small&gt; ||[[Caryophyllaceae]]||[[Datoteka:Spergularia salina.jpeg|150px]]
|-
|''[[Spergularia rubra]]'' &lt;small&gt;(L.) J.Presl &amp; C.Presl&lt;/small&gt; ||[[Caryophyllaceae]]||[[Datoteka:Rode schijnspurrie Spergularia rubra.jpg|150px]]
|-
|''[[Spiraea x billiardii]] &lt;small&gt;(Zabel) Schneid.&lt;/small&gt;||[[Rosaceae]]||      
|-
|''[[Spiraea cana]]'' &lt;small&gt;Waldst. et Kit.&lt;/small&gt;||[[Rosaceae]]|| 
|-
|''[[Spiraea chamaedryfolia]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Rosaceae]]||     
|-
|''[[Spiraea crenata]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Rosaceae]]||      
|-
|''[[Spiraea douglasii]]'' &lt;small&gt;Hook.&lt;/small&gt;||[[Rosaceae]]||      
|-
|''[[Spiraea hypericifolia]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Rosaceae]]||      
|-
|''[[Spiraea hypericifolia]] &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ssp. ''obovata'' &lt;small&gt;(Willd.) H. Huber&lt;/small&gt; ||[[Rosaceae]]||     
|-
|''[[Spiraea media]]'' &lt;small&gt;Schmidt&lt;/small&gt; ||[[Unesena vrsta]] - [[Rosaceae]]|| [[Datoteka:Spiraea media.2011.04.25.B.JPG|150px]]
|-     
|''[[Spiraea salicifolia]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Rosaceae]]||      
|-
|''[[Spiraea x vanhouttei]]'' &lt;small&gt;(Briot) Zabel&lt;/small&gt;||[[Rosaceae]]|| 
|-
|''[[Spiranthes aestivalis]]'' &lt;small&gt;Rich. &lt;/small&gt;||[[Orchidaceae]]||[[Datoteka:Spiranthes aestivalis Blütenstand.jpg|150px]]
|-        
|''[[Spiranthes spiralis]]'' &lt;small&gt; (L.) Chevall. &lt;/small&gt;||[[Orchidaceae]]||
|-       
|''[[Spirodela polyrhiza]]'' &lt;small&gt;(L.) Schleid.&lt;/small&gt; ||[[Araceae]]||[[Datoteka:Spirodela polyrrhiza marais poitevin.jpg|150px]]
|-
|''[[Stachys annua]]'' &lt;small&gt;(L.) L.&lt;/small&gt; ||[[Lamiaceae]]||[[Datoteka:Stachys annua eF.jpg|150px]]
|-
|''[[Stachys alpina]]'' &lt;small&gt;L. &lt;/small&gt; ||[[Lamiaceae]]||[[datoteka: Stachys_alpina_fontaine-des-carmes_55_080602_1.JPG|150px]]
|-     
|''[[Stachys alpina]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ssp. ''dinarica'' &lt;small&gt;Murb.&lt;/small&gt;  ||[[Lamiaceae]]||   
|-
|''[[Stachys angustifolia]]'' &lt;small&gt; M. Bieb. &lt;/small&gt;     ||[[Lamiaceae]]|| 
|-  
|''[[Stachys annua]]''&lt;small&gt; (L.) L. &lt;/small&gt;  ssp. ''annua'' ||[[Lamiaceae]]||[[datoteka: Stachys_annua.jpg|150px]]   
|-
|''[[Stachys arenaria]]'' &lt;small&gt; Vahl&lt;/small&gt;  ||[[Lamiaceae]]||    
|-
|''[[Stachys arvensis]]'' &lt;small&gt; (L.) L. &lt;/small&gt;      ||[[Lamiaceae]]||[[datoteka: Stachys_arvensis_vallee-de-grace-amiens_05082007_3.jpg|150px]]
|-
|''[[Stachys byzantina]]'' &lt;small&gt;K. Koch&lt;/small&gt; ||[[Lamiaceae]]||[[datoteka: Stachys_byzantina_Minsk.jpg |150px]]     
|-
|''[[Stachys cretica]]'' &lt;small&gt;L. &lt;/small&gt;    ||[[Lamiaceae]]|| [[datoteka: 20227210-Stachys_cretica-1.jpg|150px]] 
|-
|''[[Stachys germanica]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;   ||[[Lamiaceae]]||[[datoteka: Stachys_germanica2_eF.jpg|150px]]   
|-    
|''[[Stachys maritima]]'' &lt;small&gt;Gouan&lt;/small&gt;    ||[[Lamiaceae]]||  
|-
|''[[Stachys menthifolia]]'' &lt;small&gt;Vis. &lt;/small&gt;||[[Lamiaceae]]||[[Datoteka:StachysPalustris.jpg|150px]]
|-
|''[[Stachys obliqua]]'' &lt;small&gt;Waldst. et Kit. &lt;/small&gt;  ||[[Lamiaceae]]||    
|-
|''[[Stachys palustris]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Lamiaceae]]||[[Datoteka:Stachys palustris - soo-nõianõges.jpg|150px]]
|-
|''[[Stachys recta]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Lamiaceae]]||[[Datoteka:Lamiaceae - Stachys officinalis-1.JPG|150px]]
|-
|''[[Stachys recta ssp. baldaccii|''Stachys recta'' ssp.'' baldaccii'']] &lt;small&gt;L. (K. Malý) Hayek&lt;/small&gt; ||[[Lamiaceae]]||[[datoteka:Stachys_recta_sl2.jpg|150px]]   
|-
|''[[Stachys recta]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ssp. ''labiosa'' &lt;small&gt; (Bertol.) Briq.&lt;/small&gt; ||[[Lamiaceae]]||[[datoteka:    Stachys_recta_121105.jpg|150px]] 
|-
|''[[Stachys spinulosa]]'' &lt;small&gt;Sm. &lt;/small&gt;     ||[[Lamiaceae]]|| 
|-
|''[[Stachys subcrenata]]'' &lt;small&gt;Vis. &lt;/small&gt;  ||[[Lamiaceae]]||    
|-
|''[[Stachys sylvatica]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Lamiaceae]]|| [[Datoteka:Illustration Stachys sylvatica0.jpg|150px]] 
|-
|''[[Stachys thirkei]]'' &lt;small&gt;K. Koch&lt;/small&gt; ||[[Lamiaceae]]||[[datoteka: Stachys thirkei (Blue Mountains BG).jpg|150px]]
|-
|''[[Stellaria holostea]]''||[[Caryophyllaceae]]||[[Datoteka: Stellaria_holostea_Grote_muur_closeup.jpg|150px]]
|-
|''[[Stellaria nemorum]] ssp. ''glochidisperma'' &lt;small&gt;Murbeck&lt;/small&gt;||[[Caryophyllaceae]]||[[Datoteka:Stellaria_nemorum_eF.jpg|150px]]
|-
|''[[Stellaria alsine]]'' &lt;small&gt;Grimm&lt;/small&gt; || [[Caryophyllaceae]]||[[Datoteka:Stellaria alsine eF.jpg|150px]]
|-
|''[[Stellaria aquatica]]'' &lt;small&gt;(L.) Scop.&lt;/small&gt; ||[[Caryophyllaceae]]||[[Datoteka:Stellaria aquatica 1.JPG|150px]]
|-
|''[[Stellaria crassifolia]]'' &lt;small&gt;Ehrh.&lt;/small&gt; ||[[Caryophyllaceae]]||[[Datoteka:Stellaria crassifolia.jpg|150px]]
|-
|''[[Stellaria graminea]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Caryophyllaceae]]||[[Datoteka:Stellaria graminea eF.jpeg|150px]]
|-
|''[[Stellaria holostea]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Caryophyllaceae]]||[[Datoteka:Stellaria holostea Grote muur closeup.jpg|150px]]
|-
|''[[Stellaria longifolia]]'' &lt;small&gt;Muhl. ex Willd.&lt;/small&gt;||[[Caryophyllaceae]]||[[Datoteka:Stellaria longifolia (3816685972).jpg|150px]]
|-
|''[[Stellaria media]]'' &lt;small&gt;(L.) Vill.&lt;/small&gt; ||[[Caryophyllaceae]]||[[Datoteka:Stellaria media våtarv.jpg|150px]]
|-
|''[[Stellaria nemorum]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Caryophyllaceae]]||[[Datoteka:Stellaria nemorum eF.jpg|150px]]
|-
|''[[Stellaria palustris]]'' &lt;small&gt;Ehrh. ex Retz.&lt;/small&gt; ||[[Caryophyllaceae]]||[[Datoteka:Stellaria palustris Sturm6.jpg|150px]]
|-
|''[[Sternbergia colchicflora]]'' &lt;small&gt;Waldst. et Kit.&lt;/small&gt; &lt;br&gt;var. ''dalmatica''&lt;small&gt; Reichenb&lt;/small&gt;||[[Amaryllidaceae]]||[[Datoteka: Sternbergia_sicula_(Paros_13).jpg|150px]]
|-
|''[[Sternbergia lutea]]'' &lt;small&gt;(L.) Ker-Gawl. ex Spreng.&lt;/small&gt;||[[Amaryllidaceae]]||[[Datoteka:Sternbergia_lutea_MILAN.jpg|150px]]
|-
|''[[Stratiotes aloides]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Hydrocharitaceae]]||[[Datoteka:StratiotesAloidesFlower.jpg|150px]]
|-
|''[[Streptopus amplexifolius]]'' &lt;small&gt;(L.) DC. &lt;/small&gt;||[[Liliaceae]]||[[Datoteka: Streptopus_amplexifolius_6624.JPG|150px]]
|-
|''[[Stuckenia filiformis]]'' &lt;small&gt;(Pers.) Börner&lt;/small&gt; ||[[Potamogetonaceae]]||[[Datoteka:Stuckenia filiformis ssp filiformis NRCS-1.jpg|150px]]
|-
|''[[Succisella petteri]]'' &lt;small&gt;(J.Kern. et Murb.) Beck&lt;/small&gt; ||[[Dipsacaceae]]||
|-
|''[[Swertia perennis]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Gentianaceae]]||[[Datoteka:Sumpfenzian 01.JPG|150px]]
|-
|''[[Symphoricarpos albus]] &lt;small&gt;( L.) S. F. Blake&lt;/small&gt; ||[[Caprifoliaceae]]||[[Datoteka:Symphoricarpos_albus.jpg|150px]]    
|-
|''[[Symphoricarpos orbiculatus]]'' Moench ||[[Caprifoliaceae]]||[[Datoteka:Symphoricarpos_orbiculatus_HRM1.JPG|150px]]    
|-
|''[[Symphoricarpos x chenaultii]] Rehder ||[[Caprifoliaceae]]||[[Datoteka:Symphoricarpos-chenaultii.JPG|150px]] 
|-
|''[[Symphyandra hofmannii]]'' &lt;small&gt;Pant. &lt;/small&gt;||[[Campanulaceae]]||[[Datoteka:Campanula_hofmannii_1-OB9.jpg|150px]] 
|-
|''[[Symphyotrichum lanceolatum]]'' &lt;small&gt;(Willd.) G.L.Nesom&lt;/small&gt; || [[Unesena vrsta]] - [[Asteraceae]]|| [[Datoteka:Panicled Aster DSC 0053.JPG|150px]]
|-
|''[[Symphytum officinale]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Boraginaceae]]||[[Datoteka:Symphytum_officinale_02.jpg|150px]]
|-
|''[[Symphytum tuberosum]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Boraginaceae]]||[[Datoteka:Symphytum_tuberosum_Eglinton.JPG|150px]]
|-
|''[[Syringa vulgaris]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Oleaceae]]||[[Datoteka:Neckar_GemeinerFlieder.JPG|150px]]
|-
||''[[Syringa persica]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Oleaceae]]||[[datoteka:Lilak_perski_Syringa_persica.jpg|150px]]        
|}

==T==
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
! style=&quot;background:lightgreen&quot;|Vrsta
! style=&quot;background:lightgreen&quot;|Porodica
! style=&quot;background:lightgreen&quot;|Slika
|-
|''[[Tamus communis]]'' syn. ''Dioscorea communis'' &lt;small&gt;L. &lt;/small&gt;  ||[[Dioscoreaceae]]||[[Datoteka:Tamus_communis.jpg|150px]]
|-
|''[[Tanacetum alpinum]]'' &lt;small&gt;(L.) Schultz Bip. &lt;/small&gt;||[[Asteraceae]]||[[Datoteka:Tansy.jpg|150px]]
|-
|''[[Tanacetum cinerariifolium]]'' &lt;small&gt;(Trev.) Schultz Bip. &lt;/small&gt;||[[Asteraceae]]||[[Datoteka:Tanacetum cinerariifolium - Köhler–s Medizinal-Pflanzen-269.jpg|150px]] 
|-
|''[[Tanacetum corymbosum]]'' &lt;small&gt;(L.) Sch.Bip.&lt;/small&gt;&lt;br /&gt;(syn. ''Pyrethrum corymbosum'') ||[[Asteraceae]]||[[Datoteka:Tanacetum corymbosum subsp. corymbosum sl1.jpg|150px]]                              
|-
|''[[Tanacetum serotinum]]'' &lt;small&gt;(L.) Schultz Bip.&lt;/small&gt;||[[Asteraceae ]]||[[Datoteka: Tanacetum_macrophyllum-Stueber.jpg|150px]]
|-
|''[[Tanacetum vulgare]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Asteraceae]]||[[Datoteka:Illustration Tanacetum vulgare0.jpg|150px]]
|-
|''[[Taraxacum austriacum]]'' &lt;small&gt;Soest&lt;/small&gt;||[[Asteraceae]]|| 
|-    
|''[[Taraxacum brachyglossum]]'' &lt;small&gt;(Dahlst.) Raunk.&lt;/small&gt;||[[Asteraceae]]||   
|-
|''[[Taraxacum campyloides]]'' &lt;small&gt;G. E. Haglund&lt;/small&gt;||[[Asteraceae]]||
|-
|''[[Taraxacum carinthiacum]]'' &lt;small&gt;Soest&lt;/small&gt;||[[Asteraceae]]||     
|-
|''[[Taraxacum croceicarpum]]'' &lt;small&gt;Soest&lt;/small&gt;||[[Asteraceae]]||     
|-
|''[[Taraxacum debrayi]]'' &lt;small&gt;Hagend. et Zevenb.&lt;/small&gt;||[[Asteraceae]]||     
|-
|''[[Taraxacum decipiens]]'' &lt;small&gt;Raunk.&lt;/small&gt;||[[Asteraceae]]||     
|-
|''[[Taraxacum edessicoides]]'' &lt;small&gt;Uhlemann&lt;/small&gt;||[[Asteraceae]]||     
|-
|''[[Taraxacum erythrospermum]]'' &lt;small&gt;Besser&lt;/small&gt; ||[[Asteraceae]]||[[Datoteka:Taraxacum erythrospermum Vilanum DehesaBoyaldePuertollano.jpg|150px]]
|-
|''[[Taraxacum hoppeanum]]'' &lt;small&gt;Griseb.&lt;/small&gt;||[[Asteraceae]]||     
|-
|''[[Taraxacum illyricum]]'' &lt;small&gt;Kirschner et Štěpánek&lt;/small&gt;||[[Asteraceae]]||     
|-
|''[[Taraxacum magnopyramidophorum]]'' &lt;small&gt;Soest &lt;/small&gt;||[[Asteraceae]]||    
|-
|''[[Taraxacum megalorrhizon]]'' &lt;small&gt;(Forssk.) Hand.-Mazz.&lt;/small&gt;||[[Asteraceae]]||     
|-
|''[[Taraxacum officinale]]'' &lt;small&gt;Weber ex Wiggers&lt;/small&gt; ||[[Asteraceae]]||[[Datoteka:Common dandelion (Taraxacum officinale in Finnish voikukka).jpg|150px]]
|-  
|''[[Taraxacum oxyrhinum]]'' &lt;small&gt;Sahlin&lt;/small&gt; ||[[Asteraceae]]||   
|-
|''[[Taraxacum palustre]]'' &lt;small&gt;(Lyons) Symons&lt;/small&gt;||[[Asteraceae]]||    
|-
|''[[Taraxacum pindicola]]'' &lt;small&gt;(Bald.) Hand.-Mazz.&lt;/small&gt;||[[Asteraceae]]||     
|-
|''[[Taraxacum rufocarpum]]'' &lt;small&gt;Soest&lt;/small&gt;||[[Asteraceae]]||    
|-
|''[[Taraxacum serotinum]]'' &lt;small&gt;(Waldst. et Kit.) Fisch.&lt;/small&gt;||[[Asteraceae]]||     
|-
|''[[Taraxacum starmuehleri]]'' &lt;small&gt;Uhlemann &lt;/small&gt;||[[Asteraceae]]||    
|-
|''[[Taraxacum suecicum]]'' &lt;small&gt;G.E.Haglund&lt;/small&gt; ||[[Asteraceae]]||
|-
|''[[Taraxacum taraxacoides]]'' &lt;small&gt;(Hoppe) Willk. &lt;/small&gt;||[[Asteraceae]]||     
|-
|''[[Taraxacum veglianum]]'' &lt;small&gt;Uhlemann&lt;/small&gt;||[[Asteraceae]]||     
|-
|''[[Teesdalia nudicaulis]]'' &lt;small&gt;(L.) W.T.Aiton&lt;/small&gt;||[[Brassicaceae]]||[[Datoteka:Teesdalia nudicaulis kz2.jpg|150px]]
|-
|''[[Telekia speciosa]]'' &lt;small&gt;(Schreb.) Baumg. &lt;/small&gt; ||[[Asteraceae]]||[[Datoteka:Telekia.jpg |150px]]
|-
|''[[Tephroseris crispa]]'' &lt;small&gt;(Jacq.) Rchb.&lt;/small&gt; &lt;br /&gt; (syn. ''Senecio rivularis'') || [[Asteraceae]]|| [[Datoteka:Tephroseris crispa (Bach-Aschenkraut) IMG 3291.JPG|150px]]
|-
|''[[Tephroseris palustris]]'' &lt;small&gt;(L.) Rchb.&lt;/small&gt; ||[[Asteraceae]]||[[Datoteka:26 Cineraria palustris.jpg|150px]]
|-
|''[[Teucrium arduinii]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Lamiaceae]]||  
|-
|''[[Teucrium aureum]]'' &lt;small&gt;Schreb.&lt;/small&gt;||[[Lamiaceae]]||
|-  
|''[[Teucrium botrys]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Lamiaceae]]||[[Datoteka:Teucrium_botrys_sabliere-fere-en-tardenois_02_14072008_03.JPG|150px]] 
|- 
|''[[Teucrium chamaedris]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Lamiaceae ]]||[[Datoteka:Teucrium chamaedrys ENBLA01.jpg|150px]]
|-
|''[[Teucrium chamaedrys]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ssp. ''chamaedrys''||[[Lamiaceae]]||[[Datoteka:Teucrium_chamaedrys_1.jpg|150px]]
|-     
|''[[Teucrium flavum]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Lamiaceae]]||  
|-
|''[[Teucrium flavum]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ssp. ''flavum''||[[Lamiaceae]]||
|-    
|''[[Teucrium flavum]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ssp. ''glaucum'' &lt;small&gt;(Jord. et Fourr.) Ronniger&lt;/small&gt;||[[Lamiaceae]]||  
|-  
|''[[Teucrium fruticans]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Lamiaceae]]||[[Datoteka:Olivilla-1.JPG|150px]]
|-  
|''[[Teucrium marum]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Lamiaceae]]||[[Datoteka:CATTHYME.jpg|150px]]  
|-
|''[[Teucrium montanum]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Lamiaceae]]||[[Datoteka: Teucrium_montanum_chaumeSouberac_16-Fr.jpg|150px]]
|- 
|''[[Teucrium polium]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Lamiaceae]]||  
|-
|''[[Teucrium polium]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ssp. ''capitatum'' &lt;small&gt;(L.) Arcang.&lt;/small&gt;||[[Lamiaceae]]||[[Datoteka:Teucrium_polium_capitatum.JPG|150px]]  
|-
|''[[Teucrium polium]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ssp. ''vincentinum'' &lt;small&gt;(Rouy) D. Wood &lt;/small&gt;||[[Lamiaceae]]||[[Datoteka:Teucrium_capitatum2006.jpg|150px]]  
|-
|''[[Teucrium scordioides]]'' &lt;small&gt;Schreb.&lt;/small&gt;||[[Lamiaceae]]||[[Datoteka:Teucrium_scorodonia_003.JPG|150px]]     
|-
|''[[Teucrium scordium]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Lamiaceae]]||[[Datoteka:Teucrium scordium1 eF.jpg|150px]]
|-
|''[[Teucrium scordium]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ssp. ''scordium'' ||[[Lamiaceae]]||[[Datoteka:Teucrium_scordium_kz13.jpg|150px]]  
|- 
|''[[Teucrium scorodonia]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Lamiaceae]]||[[Datoteka:Teucrium_scorodonia_002.JPG|150px]]    
|-
|''[[Thalictrum flavum]]'' ''&lt;small&gt;''L. &lt;/small&gt;||[[Ranunculaceae]]||[[Datoteka:Thalictrum_flavum0.jpg|150px]]
|-
|''[[Thesium alpinum]]'' &lt;small&gt;A. DC. &lt;/small&gt; ||[[Santalaceae]]||[[Datoteka:Thesium_alpinum01.jpg|150px]]
|-
|''[[Thalictrum aquilegiifolium]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Ranunculaceae]] ||[[Datoteka:Thalictrum aquilegifolium.jpg|150px]]
|-
|''[[Thalictrum flavum]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Ranunculaceae]] || [[Datoteka:Thalictrum flavum0.jpg|150px]]
|-
|''[[Thalictrum lucidum]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Ranunculaceae]]||[[Datoteka:Vrbenská tůň 2011-06-27 (5).jpg|150px]]
|-
|''[[Thalictrum minus]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Ranunculaceae]]||[[Datoteka:Thalictrum minus 1.jpg|150px]]
|-
|''[[Thalictrum simplex]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Ranunculaceae]]||[[Datoteka:5058-Thalictrum simplex-Bešeňová-7.05.JPG|150px]]
|-
|''[[Thesium alpinum]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Santalaceae]]||
|-
|''[[Thesium ebracteatum]]'' &lt;small&gt;Hayne&lt;/small&gt;  ||[[Santalaceae]]||[[Datoteka:Püst-linalehik (Thesium ebracteatum) Keila1.jpg|150px]]
|-
|''[[Thlaspi arvense]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Brassicaceae]] || [[Datoteka:Thlaspi arvense20100426 71.jpg|150px]]
|-
|''[[Thlaspi goesingense]]'' &lt;small&gt;Halacsy&lt;/small&gt;||[[Brassicaceae]]|| 
|-
|''[[Thlaspi jankae]]'' &lt;small&gt;A.Kern. &lt;/small&gt; ||[[Brassicaceae]]||
|-
|''[[Thlaspi kerneri]]'' &lt;small&gt;Huter&lt;/small&gt;||[[Brassicaceae]]||
|-
|''[[Thymus alpestris]]'' &lt;small&gt;Tausch ex Kerner A. &lt;/small&gt;||[[Lamiaceae]]||
|-
|''[[Thymus balcanus]]'' &lt;small&gt;Borbas&lt;/small&gt;||[[Lamiaceae]]|| 
|-
|''[[Thymus bracteosus]] &lt;small&gt;Vis. ex Bentham&lt;/small&gt;||[[Lamiaceae]]|| 
|-
|''[[Thymus richardii]]'' &lt;small&gt;Persoon&lt;/small&gt;||[[Lamiaceae]]|| 
|-
|''[[Thymus vulgaris]] &lt;small&gt;Vahl.&lt;/small&gt; var. ''acicularis'' &lt;small&gt;W. et K. &lt;/small&gt;''||[[Lamiaceae]]||[[Datoteka:Common wild thyme - geograph.org.uk - 1406849.jpg|150px]]
|-
|''[[Thymus pulegioides]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Lamiaceae]]||[[Datoteka:Breitblättrige Thymian (Thymus pulegioides)-1.jpg|150px]]
|-
|''[[Thymus serpyllum]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Lamiaceae]]||[[Datoteka:Illustration Thymus serpyllum0.jpg|150px]]
|-
|''[[Tilia argentea]]''||[[Malvaceae]]||[[Datoteka:T._platy3.jpg|150px]]
|-
|''[[Tilia cordata]]'' &lt;small&gt;Mill.&lt;/small&gt; ||[[Malvaceae]]||[[Datoteka:Tilia cordata - Köhler–s Medizinal-Pflanzen-139.jpg|150px]]
|-
|''[[Tilia parvifolia]]''||[[Malvaceae]]||[[Datoteka:Tilia parvifolia — Flora Batava — Volume v18.jpg|150px]]
|-
|''[[Tilia travnicensis]]''||[[Malvaceae]]||Istrijebljena
|-
|''[[Tofieldia calyculata]]'' &lt;small&gt;(L.) Wahlenb. &lt;/small&gt;||[[Tofeldiaceae]]||[[Datoteka:Auf_dem_Lavafeld_Dimmuborgir_6059.JPG|150px]]
|-
|''[[Torilis arvensis]]'' &lt;small&gt;(Huds.) Link&lt;/small&gt; ssp. ''neglecta'' &lt;small&gt; (Spreng.)&lt;/small&gt; &lt;small&gt;Thell. &lt;/small&gt;||[[Apiaceae]]||     
|-
|''[[Torilis arvensis]]'' &lt;small&gt; (Huds.) Link&lt;/small&gt; ssp. purpurea (Ten.) Hayek ||[[Apiaceae]]||[[Datoteka:Torilisarvensis.jpg|150px]]    
|-
|''[[Torilis japonica]]'' &lt;small&gt;(Houtt.) DC.&lt;/small&gt; ||[[Apiaceae]]||[[Datoteka:Torilis japonica.jpg|150px]]
|-
|''[[Torilis leptophylla]]'' &lt;small&gt; (L.) Rchb. f. &lt;/small&gt;||[[Apiaceae]]||[[Datoteka:Torilis_lepthophylla_-_02052010.jpg|150px]]   
|-
|''[[Torilis nodosa]]'' &lt;small&gt;(L.) Gaertn. &lt;/small&gt;||[[Apiaceae]]||[[Datoteka:Torilisnodosa.jpg|150px]]     
|-
|''[[Torilis ucrainica]]'' &lt;small&gt;Spreng.&lt;/small&gt; ||[[Apiaceae]]||    
|-
|''[[Tozzia alpina]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ssp. ''carpathica'' ||[[Orobanchaceae]]||[[Datoteka:Tozzia_Alpina.jpg|150px]]
|-
|''[[Tragopogon bjelorussicus]]'' &lt;small&gt;Artemczuk&lt;/small&gt; ||[[Asteraceae]]||
|-
|''[[Tragopogon dubius]]'' &lt;small&gt;Scop.&lt;/small&gt; || [[Asteraceae]]|| [[Datoteka:Tragopogon dubius Sturm36.jpg|150px]]
|-
|''[[Tragopogon gorskianus]]'' &lt;small&gt;Rchb.f.&lt;/small&gt; ||[[Asteraceae]]||
|-
|''[[Tragopogon pratensis]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Asteraceae]]||[[Datoteka:Illustration Tragopogon pratensis0.jpg|150px]]
|-
|''[[Tragus racemosus]]'' &lt;small&gt;(L.) All.&lt;/small&gt;||[[Poaceae]]||
|-
|''[[Tragopogon ucrainicus]]'' &lt;small&gt;Artemczuk&lt;/small&gt; ||[[Asteraceae]]||
|-
|''[[Trapa natans]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; || [[Lythraceae]]||[[Datoteka:Illustration Trapa natans1.jpg|150px]]
|-
|''[[Traunsteinera globosa]]'' &lt;small&gt;(L.) Rchb. &lt;/small&gt;|| [[Orchidaceae]]||[[Datoteka: Traunsteinera_globosa_250704.jpg|150px]]
|-
|''[[Traunsteinera globosa]]'' &lt;small&gt;(L.) Rchb.&lt;/small&gt;||[[Orchidaceae]]||
|-
|''[[Trinia glauca]]'' &lt;small&gt; (L.) Dumort. &lt;/small&gt; ||[[Apiaceae]]||[[Datoteka:Trinia_glauca_180513a.jpg|150px]]   
|-
|''[[Trinia glauca]]'' &lt;small&gt; (L.) Dumort. &lt;/small&gt; ssp. ''carniolica'' &lt;small&gt;(Janch.) H. Wolff&lt;/small&gt; ||[[Apiaceae]]||    [[Datoteka:Trinia_glauca_eF.jpg|150px]]  
|-
|''[[Trinia glauca]]'' (L.) &lt;small&gt;Dumort. &lt;/small&gt; ssp. ''glauca'' ||[[Apiaceae]]||    
|-
|''[[Trichophorum alpinum]]'' &lt;small&gt;(L.) Pers.&lt;/small&gt; &lt;br /&gt; (syn. ''Baeothryon alpinum'')  ||[[Cyperaceae]]|| [[Datoteka:Trichophorum alpinum.JPG|150px]]
|-
|''[[Trifolium alpestre]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Fabaceae]]||[[Datoteka:Alpenklee.jpg|150px]]
|-
|''[[Trifolium arvense]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Fabaceae]] ||[[Datoteka:Illustration Trifolium campestris0.jpg|150px]]
|-
|''[[Trifolium aureum]]'' &lt;small&gt;Pollich&lt;/small&gt; ||[[Fabaceae]] ||[[Datoteka:Trifolium aureum eF.jpg|150px]]
|-
|''[[Trifolium bocconei]]' &lt;small&gt;Savi&lt;/small&gt; ||[[Fabaceae ]]||
|-
|''[[Trifolium campestre]]'' &lt;small&gt;Schreb.&lt;/small&gt; ||[[Fabaceae]]||[[Datoteka:Trifolium campestre eF.jpg|150px]]
|-
|''[[Trifolium dalmaticum]]'' &lt;small&gt;Vis.&lt;/small&gt;||[[Fabaceae]]||
|-
|''[[Trifolium dubium]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Fabaceae]]||[[Datoteka:Trifolium dubium kz1.jpg|150px]]
|-
|''[[Trifolium fragiferum]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Fabaceae]]||[[Datoteka:TrifoliumFragiferum1.jpg|150px]]
|-
|''[[Trifolium hybridum]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Fabaceae]]||[[Datoteka:Vitklöver och Alsikeklöver.jpg|150px]]
|-
|''[[Trifolium incarnatum]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Fabaceae]]||
|-
|''[[Trifolium lupinaster]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; &lt;br /&gt; (syn. ''Trifolium spryginii'')||[[Fabaceae]]||[[Datoteka:Curtis's botanical magazine (No. 879) (8469934133).jpg|150px]]
|-
|''[[Trifolium medium]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Fabaceae]]||[[Datoteka:Trifolium medium kz1.jpg|150px]]
|-
|''[[Trifolium montanum]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Fabaceae]]||[[Datoteka:Trifolium montanum 290504.jpg|150px]]
|-
|''[[Trifolium noricum]]'' &lt;small&gt;Wulfen&lt;/small&gt; ||[[Fabaceae]]||[[Datoteka:Atlas der Alpenflora (Plate 122) (6312028514).jpg|150px]]
|-
|''[[Trifolium pannonicum]]'' &lt;small&gt;Jacq.&lt;/small&gt;||[[Fabaceae]]||
|-
|''[[Trifolium pratense]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Fabaceae]] ||[[Datoteka:Trifolium pratense - Keila2.jpg|150px]]
|-
|''[[Trifolium repens]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Fabaceae]]||[[Datoteka:Trifolium-repens-total.JPG|150px]]
|-
|''[[Trifolium rubens]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;|| [[Fabaceae]]||[[Datoteka:Trifolium rubens5.jpg|150px]]
|-
|''[[Trifolium pignantii]]'' &lt;small&gt;Fauché et Chaub.&lt;/small&gt; ||[[Fabaceae]]||
|-
|''[[Trifolium spadiceum]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Fabaceae]]||[[Datoteka:Trifolium Spadiceum.JPG|150px]]
|-
|''[[Triglochin maritima]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Juncaginaceae]]||[[Datoteka:Stranddreizack.jpg|150px]]
|-
|''[[Triglochin palustris]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||Juncaginaceae||[[Datoteka:Triglochium palustris BotGartBln310505.JPG|150px]]
|-
|''[[Trigonella foenum-graecum]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Fabaceae]]||[[Datoteka: Illustration_Trigonella_foenum-graecum0_clean.jpg|150px]]
|-
|''[[Tripleurospermum inodorum]]'' &lt;small&gt;(L.) Sch.Bip&lt;/small&gt;||[[Asteraceae]]||[[Datoteka:Tripleurospermum perforatum 20041012 2572.jpg|150px]]
|-
|''[[Trisetum sibiricum]]'' &lt;small&gt;Rupr.&lt;/small&gt; ||[[Poaceae]]||
|-
|''[[Trollius europaeus]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Ranunculaceae]]||[[Datoteka:Vessertal trollblumen.jpg|150px]]
|-
|''[[Tulipa grisebachiana]]''&lt;small&gt; Pant. &lt;/small&gt;||[[Liliaceae]]||
|-
|''[[Tulipa sylvestris]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Unesena vrsta]] - [[Liliaceae]]||[[Datoteka:Tulipa sylvestris2.jpg|150px]]
|-
|''[[Turgenia latifolia]]'' &lt;small&gt; (L.) Hoffm. &lt;/small&gt; ||[[Apiaceae]]||
|-
|''[[Turritis glabra]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Brassicaceae]]||[[Datoteka:Turritis glabra3.JPG|150px]]
|-
|''[[Tussilago farfara]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Asteraceae]]||[[Datoteka:Tussilago-farfara-plant.jpg|150px]]
|-
|''[[Typha angustifolia]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Typhaceae]]||[[Datoteka:Typha angustifolia nf.jpg|150px]]
|-
|''[[Typha latifolia]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Typhaceae]]||[[Datoteka:Typha latifolia norway.jpg|150px]]
|-
|''[[Typha laxmannii]]'' &lt;small&gt;Lepechin&lt;/small&gt; ||[[Typhaceae]]||[[Datoteka: Typha_laxmannii_(fruit)_1.jpg|150px]]
|-
|''[[Typha shuttleworthii]]'' &lt;small&gt;W.D.J.Koch &amp; Sond.&lt;/small&gt; ||Typhaceae||
|-
|''[[Typha schuttleworthii]]'' &lt;small&gt;Koch et Sond. &lt;/small&gt;||[[Typhaceae]]||[[Datoteka: Typha_domingensis_Habitus_CampodeCalatrava.jpg|150px]]
|}

==U==
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
! style=&quot;background:lightgreen&quot;|Vrsta
! style=&quot;background:lightgreen&quot;|Porodica
! style=&quot;background:lightgreen&quot;|Slika
|-
|''[[Ulmus glabra]]'' &lt;small&gt;Huds.&lt;/small&gt;||[[Ulmaceae]] || [[Datoteka:Ulmus glabra.jpg|150px]]
|-
|''[[Ulmus laevis]]'' &lt;small&gt;Pall.&lt;/small&gt;||[[Ulmaceae]]||[[Datoteka:Casteau AR1aJPG.JPG|150px]]
|-
|''[[Ulmus minor]]'' &lt;small&gt;Mill.&lt;/small&gt; ||[[Ulmaceae]]||[[Datoteka:Illustration Ulmus carpinifolia0.jpg|150px]]
|-
|''[[Urginea maritima]]'' &lt;small&gt; (L.) Bake&lt;/small&gt;||[[Asparagaceae]]||[[Datoteka:Drimia maritima - Köhler–s Medizinal-Pflanzen-277.jpg|150px]]
|-
|''[[Urtica dioica]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Urticaceae]]||[[Datoteka:Urtica dioica (Blüten).jpg|150px]]
|-
|''[[Urtica galeopsifolia]]'' &lt;small&gt;Wierzb. ex Opiz&lt;/small&gt; ||[[Urticaceae]]||[[Datoteka:Urtica galeopsifolia stem detail.jpg|150px]]
|-
|''[[Urtica kioviensis]]'' &lt;small&gt;Rogow.&lt;/small&gt; ||[[Urticaceae]]||[[Datoteka:Marsh nettles, Bure Marshes nature reserve - geograph.org.uk - 402616.jpg|150px]]
|-
|''[[Urtica sondenii]]'' &lt;small&gt;(Simmons) Avrorin ex Geltman&lt;/small&gt; ||[[Urticaceae]]||
|-
|''[[Urtica urens]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Urticaceae]]||[[Datoteka:Urtica urens Sturm40.jpg|150px]]
|-
|''[[Utricularia australis]]'' &lt;small&gt;R.Br.&lt;/small&gt; ||[[Lentibulariaceae]]||[[Datoteka:Utriculariaaustralis.jpg|150px]]
|-
|''[[Utricularia intermedia]]'' &lt;small&gt;Hayne&lt;/small&gt; ||[[Lentibulariaceae]]||[[Datoteka:Utricularia sp Sturm64.jpg|150px]]
|-
|''[[Utricularia minor]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Lentibulariaceae]] ||[[Datoteka:Utricularia minor USDA.jpg|150px]]
|-
|''[[Utricularia vulgaris]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Lentibulariaceae]]|| [[Datoteka:UtriculariaVulgarisFlowering.jpg|150px]]
|-
|''[[Utricularia neglecta]]'' &lt;small&gt;Lehro.&lt;/small&gt;||[[Lentibulariaceae]]|| [[Datoteka: Utriculariaaustralis.jpg|150px]]
|-
|''[[Utricularia vulgaris]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Lentibulariaceae]]||[[Datoteka: UtriculariaVulgarisFlowering.jpg|150px]]
|}

==V==
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
! style=&quot;background:lightgreen&quot;|Vrsta
! style=&quot;background:lightgreen&quot;|Porodica
! style=&quot;background:lightgreen&quot;|Slika
|-
|''[[Vaccaria hispanica]]'' &lt;small&gt;(L.) Sm.&lt;/small&gt; ||[[Caryophyllaceae]]||[[Datoteka:Illustration Vaccaria hispanica0.jpg|150px]]
|-
|''[[Vaccinium microcarpum]]'' &lt;small&gt;(Turcz. ex Rupr.) Schmalh.&lt;/small&gt; &lt;br/&gt; (syn. ''Oxycoccus microcarpus'') ||[[Ericaceae]]||[[Datoteka:Oxycocuccus microcarpus PID1176-1.jpg|150px]]
|-
|''[[Vaccinium myrtillus]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Ericaceae]]||[[Datoteka:Blåbär, Blueberry.jpg|150px]]
|-
|''[[Vaccinium oxycoccos]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Ericaceae]]||[[Datoteka:Oxycoccus palustris fruits.jpg|150px]]
|-
|''[[Vaccinium uliginosum]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Ericaceae]]||[[Datoteka:Vaccinium uliginosum fruit.jpg|150px]]
|-
|''[[Vaccinium vitis-idaea]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Ericaceae]]||[[Datoteka:Vaccinium vitis-idaea 20060824 003.jpg|150px]]
|-
|''[[Valeriana bertiscea]]'' &lt;small&gt;Pančić&lt;/small&gt;||[[Caprifoliaceae]]|| 
|-
|''[[Valeriana dioica]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Caprifoliaceae]]||[[Datoteka:Valeriana dioica.jpeg|150px]]
|-
|''[[Valeriana elongata]]'' &lt;small&gt;acq.&lt;/small&gt;||[[Caprifoliaceae]]||    
|-
|''[[Valeriana montana]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Caprifoliaceae]]||    
|-
|''[[Valeriana officinalis]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Caprifoliaceae]]||[[Datoteka: 20130628Valeriana officinalis1.jpg|150px]]
|-
|''[[Valeriana saxatilis]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Caprifoliaceae]]||         
|-
|''[[Valeriana tripteris]]'' &lt;small&gt;L. &lt;/small&gt;||[[Caprifoliaceae]]||         
|-
|''[[Valeriana tuberosa]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Caprifoliaceae]]||         
|-
|''[[Valerianella carinata]]'' &lt;small&gt;Loisel. &lt;/small&gt;||[[Caprifoliaceae]]||           
|-
|''[[Valerianella coronata]]'' ( &lt;small&gt;L.) DC.&lt;/small&gt;||[[Caprifoliaceae]]||        
|-
|''[[Valerianella dentata]]'' &lt;small&gt;(L.) Pollich&lt;/small&gt;||[[Caprifoliaceae]]||            
|-
|''[[Valerianella discoidea]]'' &lt;small&gt;(L.) Loisel.&lt;/small&gt;||[[Caprifoliaceae]]||           
|-
|''[[Valerianella echinata]]'' &lt;small&gt;(L.) DC.&lt;/small&gt;||[[Caprifoliaceae]]||            
|-
|''[[Valerianella eriocarpa]]'' &lt;small&gt;Desv.&lt;/small&gt;||[[Caprifoliaceae]]||
|-
|''[[Valerianella locusta]]'' &lt;small&gt;(L.) Laterr.&lt;/small&gt; ||[[Caprifoliaceae]]||[[Datoteka:Illustration Valerianella locusta0.jpg|150px]]         
|-
|''[[Valerianella muricata]]'' &lt;small&gt;(M. Bieb.) W. H. Baxter et Wooster&lt;/small&gt; ||[[Caprifoliaceae]]||    
|-
|''[[Valerianella pumila]]'' &lt;small&gt;(L.) DC.&lt;/small&gt;||[[Caprifoliaceae]]||           
|-
|''[[Valerianella rimosa]]'' &lt;small&gt;Bastard&lt;/small&gt;||[[Caprifoliaceae]]||            
|-
|''[[Valerianella vesicaria]]'' &lt;small&gt;(L.) Moench&lt;/small&gt;||[[Caprifoliaceae]]||         
|-
|''[[Veratrum album]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Melanthiaceae]]||[[Datoteka:Veratrum_album_Rax2005.jpg|150px]]       
|-
|''[[Veratrum lobelianum]]'' &lt;small&gt;Bernh.&lt;/small&gt;||[[Melanthiaceae]]||[[Datoteka:Veratrum lobelianum - inflorescence.jpg|150px]]
|-
|''[[Veratrum nigrum]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Melanthiaceae]]||[[Datoteka:Veratrum_nigrum_Ciemiężyca_czarna_flowers.jpg|150px]]
|-
|''[[Verbascum blattaria]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Scrophulariaceae]]||[[Datoteka:Verbascum blattaria 1.jpg|150px]]
|-
|''[[Verbascum bosnense]]'' &lt;small&gt;K. Maly&lt;/small&gt; ||[[Scrophulariaceae]]||
|-
|''[[Verbascum chaixii]]'' &lt;small&gt;Vill&lt;/small&gt;||[[Scrophulariaceae]]||
|-
|''[[Verbascum chaixii]]'' &lt;small&gt;Vill.&lt;/small&gt; ssp. ''austriacum'' &lt;small&gt;(Roem. et Schult.) Hayek&lt;/small&gt;||[[Scrophulariaceae]]||     
|-
|''[[Verbascum chaixii]]'' &lt;small&gt;Vill.&lt;/small&gt; ssp. ''chaixii'' ||[[Scrophulariaceae]]||        
|-
|''[[Verbascum densiflorum]]'' &lt;small&gt;Bertol.&lt;/small&gt; ||[[Scrophulariaceae]]||[[Datoteka:Verbascum densiflorum - close-up (aka).jpg|150px]]
|-
|''[[Verbascum lanatum]]'' &lt;small&gt;Schrad.&lt;/small&gt;||[[Scrophulariaceae]]|| 
|-
|''[[Verbascum lychnitis]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Scrophulariaceae]]||[[Datoteka:Verbascum lychnitis (flowers).jpg|150px]]
|-
|''[[Verbascum macrurum]]'' &lt;small&gt;Ten.&lt;/small&gt;||[[Scrophulariaceae]]||
|-
|''[[Verbascum nigrum]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Scrophulariaceae]]|| [[Datoteka:Verbascum nigrum Oslo.jpg|150px]]
|-
|''[[Verbascum niveum]]'' &lt;small&gt;Ten.&lt;/small&gt;||[[Scrophulariaceae]]|| 
|-
|''[[Verbascum niveum]]'' &lt;small&gt;Ten.&lt;/small&gt; ssp. ''visianium'' (Rchb.) Murb.||[[Scrophulariaceae]]||  
|-
|''[[Verbascum orientale]]'' &lt;small&gt;(L.) All.&lt;/small&gt; ||[[Scrophulariaceae]]||         
|-
|''[[Verbascum phoeniceum]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||  [[Scrophulariaceae]]  || [[Datoteka:Verbascum phoeniceum2.jpg|150px]]
|-
|''[[Verbascum phlomoides]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Scrophulariaceae]]||[[Datoteka:Verbascum phlomoides 2018 G1.jpg|150px]]
|-
|''[[Verbascum pulverulentum]]'' &lt;small&gt;Vill.&lt;/small&gt; ||[[Scrophulariaceae]]||    
|-
|''[[Verbascum repandum]]'' &lt;small&gt;Willd.&lt;/small&gt;||[[Scrophulariaceae]]||     
|-
|''[[Verbascum samniticum]]'' &lt;small&gt;Ten.&lt;/small&gt; ||[[Scrophulariaceae]]||    
|-
|''[[Verbascum sinuatum]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Scrophulariaceae]]||     
|-
|''[[Verbascum speciosum]]'' &lt;small&gt;Schrad.&lt;/small&gt;||[[Scrophulariaceae]]||
|-
|''[[Verbascum undulatum]] &lt;small&gt;Lam.&lt;/small&gt;''||[[Scrophulariaceae]]|| 
|-  
|''[[Verbascum thapsus]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Scrophulariaceae]]||[[Datoteka: Verbascum_thapsus_3.jpg|150px]]
|-
|''[[Verbena officinalis]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Verbenaceae]]||[[Datoteka:Verbena officinalis2.jpg|150px]]
|-
|''[[Veronica acinifolia]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Plantaginaceae]]||     
|-
|''[[Veronica agrestis]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Plantaginaceae]]||[[Datoteka:Veronica agrestis eF.jpg|150px]]
|-
|''[[Veronica alpina]]'' &lt;small&gt;L. &lt;/small&gt; ||[[Plantaginaceae]]|| [[Datoteka:VeronicaAlpina2.JPG|150px]]
|-
|''[[Veronica aphylla]]''&lt;small&gt; L. &lt;/small&gt; ||[[Plantaginaceae]]||[[Datoteka:Plantaginaceae_-_Veronica_aphylla.jpg|150px]]    
|-
|''[[Veronica anagallis-aquatica]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Plantaginaceae]]||[[Datoteka:Veronica anagallis-aquatica.jpg|150px]]
|-
|''[[Veronica anagalloides]]'' &lt;small&gt;Guss.&lt;/small&gt; ||[[Plantaginaceae]]||[[Datoteka:Veronica anagalloides sl35.jpg|150px]]
|-
|''[[Veronica arvensis]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Plantaginaceae]]||[[Datoteka:Veronica_arvensis_detail.jpeg|150px]]
|-   
|''[[Veronica austriaca]]'' &lt;small&gt;L. &lt;/small&gt; ||[[Plantaginaceae]]||  
|- 
|''[[Veronica austriaca]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ssp. ''austriaca'' ||[[Plantaginaceae]]||    
|-
|''[[Veronica austriaca]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ssp. ''jacquinii'' &lt;small&gt;(Baumg.) Eb. Fisch. &lt;/small&gt; ||[[Plantaginaceae]]||    
|-
|''[[Veronica beccabunga]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Plantaginaceae]]||[[Datoteka:Veronica beccabunga bäckveronika.jpg|150px]]
|-
|''[[Veronica catenata]]'' &lt;small&gt;Pennell&lt;/small&gt; ||[[Plantaginaceae]] ||[[Datoteka:VeronicaCatenata.jpg|150px]]
|-
|''[[Veronica chamaedrys]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Plantaginaceae]]||[[Datoteka:Veronica chamaedrys10.jpg|150px]]
|-    
|''[[Veronica cymbalaria]]'' &lt;small&gt;Bodard&lt;/small&gt;||[[Plantaginaceae]]||     
|-
|''[[Veronica dillenii]]'' &lt;small&gt;Crantz&lt;/small&gt; ||[[Plantaginaceae]]||[[Datoteka:Veronica dillenii2.jpg|150px]]
|-
|''[[Veronica fruticans]]'' &lt;small&gt;Jacq. &lt;/small&gt;||[[Plantaginaceae]]||[[Datoteka:Veronica_fruticans3.JPG|150px]]
|-
|''[[Veronica hederifolia]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Plantaginaceae]]||[[Datoteka:Veronica hederifolia blossom (aka).jpg|150px]]
|-
|''[[Veronica incana]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Plantaginaceae]]||[[Datoteka:Veronica incana 20070810-1323-143A.jpg|150px]]
|-
|''[[Veronica longifolia]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Plantaginaceae]]||[[Datoteka:PseudolysimachionLongifolium1.jpg|150px]]
|-
|''[[Veronica maritima]]'' &lt;small&gt;L. &lt;/small&gt;||[[Plantaginaceae]]|| 
|-
|''[[Veronica montana]]'' &lt;small&gt;L. &lt;/small&gt;||[[Plantaginaceae]]||     
|-
|''[[Veronica officinalis]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Plantaginaceae]] ||[[Datoteka:Veronica officinalis0.jpg|150px]]
|-    
|''[[Veronica opaca]]'' &lt;small&gt;Fr.&lt;/small&gt; ||[[Plantaginaceae]]||[[Datoteka:VeronicaOpacaLuddveronika.jpg|150px]]
|-
|''[[Veronica orsiniana]]'' &lt;small&gt;Ten. &lt;/small&gt; ||[[Plantaginaceae]]||    
|-
|''[[Veronica peregrina]]'' &lt;small&gt;L. &lt;/small&gt;  ||[[Plantaginaceae]]||   
|-
|''[[Veronica persica]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Unesena vrsta]] - [[Plantaginaceae]]||[[Datoteka:Veronica persica 060403Fw.jpg|150px]]
|-
|''[[Veronica polita]]'' &lt;small&gt;Fr.&lt;/small&gt; ||[[Plantaginaceae]]||[[Datoteka:Veronica didyma var. lilacina 4.JPG|150px]]
|-   
|''[[Veronica praecox]]'' &lt;small&gt;All. &lt;/small&gt; ||[[Plantaginaceae]]||    
|-
|''[[Veronica prostrata]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Plantaginaceae]] ||[[Datoteka:Veronica prostrata subsp. scheereri (habitus).jpg|150px]]
|-  
|''[[Veronica saturejoides]]'' &lt;small&gt;Vis.&lt;/small&gt; ||[[Plantaginaceae]]||
|- 
|''[[Veronica saturejoides]]'' &lt;small&gt;Vis.&lt;/small&gt; ssp. ''saturejoides''||[[Plantaginaceae]]||     
|-
|''[[Veronica scardica]]'' &lt;small&gt;Griseb. &lt;/small&gt; ||[[Plantaginaceae]]|| 
|- 
|''[[Veronica scutellata]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Plantaginaceae]]||[[Datoteka:Veronica scutellata eF.jpg|150px]]
|-
|''[[Veronica serpyllifolia]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Plantaginaceae]]||[[Datoteka:Veronica serpyllifolia flower.jpg|150px]]
|-
|''[[Veronica spicata]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Plantaginaceae]]||[[Datoteka:Veronica spicata Glory 1.jpg|150px]]
|-
|''[[Veronica spuria]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Plantaginaceae]]||
|-
|''[[Veronica sublobata]]'' &lt;small&gt;M. A. Fisch.&lt;/small&gt; ||[[Plantaginaceae]]||     
|-
|''[[Veronica teucrium]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Plantaginaceae]]||    
|-
|''[[Veronica teucrium]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ssp. ''crinita'' &lt;small&gt;(Kit.) Velen. &lt;/small&gt;  ||[[Plantaginaceae]]||   
|-
|''[[Veronica teucrium]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Plantaginaceae]]||[[Datoteka:Veronica teucrium.JPG|150px]]
|-
|''[[Veronica triloba]]'' &lt;small&gt;(Opiz) Opiz&lt;/small&gt; ||[[Plantaginaceae]]||    
|-
|''[[Veronica triphyllos]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Plantaginaceae]]||[[Datoteka:Veronica triphyllos eF.jpg|150px]]
|-
|''[[Veronica urticifolia]]'' &lt;small&gt;Jacq. &lt;/small&gt; ||[[Plantaginaceae]]||   
|-
|''[[Veronica verna]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Plantaginaceae]]||[[Datoteka:Veronica verna eF.jpg|150px]]
|-    
|''[[Veronica vindobonensis]]'' &lt;small&gt;(M. A. Fisch.) M. A. Fisch. &lt;/small&gt; ||[[Plantaginaceae]]||    
|-
|''[[Viburnum carlesii]]'' &lt;small&gt;Hemsl.&lt;/small&gt;  ||[[Adoxaceae]]||[[datoteka:Viburnum_carlesii.jpg|150px]]  
|- 
|''[[Viburnum lantana]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Adoxaceae]]||[[Datoteka:Viburnum_lantana.jpg|150px]]       
|- 
|''[[Viburnum opulus]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;  ||[[Adoxaceae]] ||[[Datoteka:  Viburnum_01.JPG|150px]]      
|- 
|''[[Viburnum prunifolium]]'' &lt;small&gt;L. &lt;/small&gt; ||[[Adoxaceae]]||[[Datoteka:Viburnum_prunifolium_USDA2.jpg|150px]]       
|- 
|''[[Viburnum rhytidophyllum]]'' &lt;small&gt;Hemsl. &lt;/small&gt;||[[Adoxaceae]]||[[Datoteka: Viburnum_rhytidophyllum.jpg|150px]]           
|- 
|''[[Viburnum tinus]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Adoxaceae]] ||[[Datoteka: Viburnum_February_2008-1.jpg|150px]]       
|-
|''[[Vicia altissima]]'' &lt;small&gt;Desf. &lt;/small&gt;||[[Fabaceae]]|| 
|-
|''[[Vicia angustifolia]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Fabaceae]]||     
|-
|''[[Vicia angustifolia]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ssp. ''angustifolia''||[[Fabaceae]]||     
|-
|''[[Vicia angustifolia]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ssp. ''segetalis''&lt;small&gt; (Thuill.) Corb.&lt;/small&gt;||[[Fabaceae]]||
|-     
|''[[Vicia articulata]]'' &lt;small&gt;Hornem. &lt;/small&gt;||[[Fabaceae]]|| 
|-    
|''[[Vicia benghalensis]]'' &lt;small&gt;L. &lt;/small&gt;||[[Fabaceae]]||     
|-
|''[[Vicia biennis]]'' &lt;small&gt;L. &lt;/small&gt; ||[[Fabaceae]]||    
|-
|''[[Vicia bithynica]]'' &lt;small&gt;(L.) L. &lt;/small&gt;||[[Fabaceae]]||     
|-
|''[[Vicia cassubica]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Fabaceae]]||[[Datoteka:Vicia cassubica eF.jpg|150px]]  
|-
|''[[Vicia cracca]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Fabaceae]]||[[Datoteka:Cow vetch2.jpg|150px]] 
|-
|''[[Vicia cracca]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ssp. ''cracca''  ||[[Fabaceae]]||   
|-
|''[[Vicia cracca]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ssp. ''incana'' &lt;small&gt;(Gouan) Rouy&lt;/small&gt;||[[Fabaceae]]||     
|-
|''[[Vicia dalmatica]]'' &lt;small&gt;A. Kern. &lt;/small&gt;||[[Fabaceae]]||     
|-
|''[[Vicia dumetorum]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;  ||[[Fabaceae]]||[[Datoteka:Vicia dumetorum eF.jpg|150px]]
|-
|''[[Vicia ervilia]]'' &lt;small&gt;(L.) Willd. &lt;/small&gt;||[[Fabaceae]]||     
|-
|''[[Vicia faba]]'' &lt;small&gt;L. &lt;/small&gt;  ||[[Fabaceae]]||   
|-
|''[[Vicia grandiflora]]'' &lt;small&gt;Scop. &lt;/small&gt;||[[Fabaceae]]||     
|-
|''[[Vicia hirsuta]]'' &lt;small&gt;(L.) Gray&lt;/small&gt; ||[[Fabaceae]]||[[Datoteka:Vicia hirsuta bluete.jpeg|150px]]   
|-
|''[[Vicia hybrida]]'' &lt;small&gt;L. &lt;/small&gt;||[[Fabaceae]]||     
|-
|''[[Vicia lathyroides]]'' &lt;small&gt;L. &lt;/small&gt;||[[Fabaceae]]||     
|-
|''[[Vicia leucantha]]'' &lt;small&gt;Biv. &lt;/small&gt;||[[Fabaceae]]||     
|-
|''[[Vicia loiseleurii]]'' &lt;small&gt;(M. Bieb.) Litv. &lt;/small&gt;||[[Fabaceae]]||     
|-
|''[[Vicia lutea]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Fabaceae]]||   
|-
|''[[Vicia melanops]]'' &lt;small&gt;Sibth. et Sm. &lt;/small&gt;||[[Fabaceae]]||     
|-
|''[[Vicia montenegrina]]'' &lt;small&gt;Rohlena&lt;/small&gt; ||[[Fabaceae]]||
|-
|''[[Vicia narbonensis]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;  ||[[Fabaceae]]||   
|-
|''[[Vicia ochroleuca]]'' &lt;small&gt;Ten. &lt;/small&gt;  ||[[Fabaceae]]||   
|-
|''[[Vicia ochroleuca]]'' &lt;small&gt;Ten.&lt;/small&gt; ssp. ''dinara'' &lt;small&gt;(K. Malý) Rohlena&lt;/small&gt;||[[Fabaceae]]|| 
|-
|''[[Vicia onobrychioides]]'' &lt;small&gt;L. &lt;/small&gt; ||[[Fabaceae]]||    
|-
||''[[Vicia oroboides]]''&lt;small&gt; Wulfen. &lt;/small&gt; ||[[Fabaceae]]||[[Datoteka: Vicia_oroboides_PID1275-1.jpg|150px]]    
|-
|''[[Vicia pannonica]]'' &lt;small&gt;Crantz&lt;/small&gt;||[[Fabaceae]]||     
|-
|''[[Vicia pannonica]]'' &lt;small&gt;Crantz&lt;/small&gt; ssp. ''pannonica''||[[Fabaceae]]||     
|-
|''[[Vicia pannonica]]'' &lt;small&gt;Crantz&lt;/small&gt; ssp. ''striata'' &lt;small&gt;(M. Bieb.) Nyman&lt;/small&gt; ||[[Fabaceae]]||    
|-
|''[[Vicia parviflora]]'' &lt;small&gt;Cav.&lt;/small&gt;||[[Fabaceae]]||     
|-
|''[[Vicia peregrina]]'' &lt;small&gt;L. &lt;/small&gt; ||[[Fabaceae]]||    
|-
|''[[Vicia pisiformis]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Fabaceae]]||[[Datoteka:Vicia pisiformis1 eF.jpg|150px]]
|-
|''[[Vicia pubescens]]'' &lt;small&gt;(DC.) Link&lt;/small&gt; ||[[Fabaceae]]||    
|-
|''[[Vicia sativa]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Fabaceae]]||[[Datoteka:Vicia sativa.JPG|150px]]
|-
|''[[Vicia sativa]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ssp. ''amphicarpa'' &lt;small&gt;(Dorthes) Asch. &lt;/small&gt;||[[Fabaceae]]||     
|-
|''[[Vicia sativa]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ssp. ''cordata'' &lt;small&gt;(Hoppe) Batt.&lt;/small&gt; ||[[Fabaceae]]||    
|-
|''[[Vicia sativa]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ssp. ''sativa'' ||[[Fabaceae]]||    
|-
|''[[Vicia sepium]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Fabaceae]]||[[Datoteka:Vicia sepium - aed-hiirehernes.jpg|150px]]    
|-
|''[[Vicia serratifolia]]'' &lt;small&gt;Jacq.&lt;/small&gt; ||[[Fabaceae]]||    
|-
|''[[Vicia sylvatica]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Fabaceae]] ||[[Datoteka:Vicia sylvatica.jpg|150px]] 
|-
|''[[Vicia tenuifolia]]'' &lt;small&gt;Roth&lt;/small&gt; ||[[Fabaceae]]||[[Datoteka:(MHNT) Vicia lutea - plant habit.jpg|150px]]|    
|-
|''[[Vicia tenuissima]]'' &lt;small&gt;(M. Bieb.) Schinz et Thell. &lt;/small&gt;||[[Fabaceae]]||     
|-
|''[[Vicia tetrasperma]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Fabaceae]]||[[Datoteka:Vicia tetrasperma1 eF.jpg|150px]]   
|-
|''[[Vicia villosa]]'' &lt;small&gt;Roth&lt;/small&gt; ||[[Fabaceae]]||[[Datoteka:Hairy Vetch, Vicia villosa.jpg|150px]]    
|-
|[[Vicia villosa]]'' &lt;small&gt;Roth&lt;/small&gt; ssp. ''varia'' &lt;small&gt;(Host) Corb.&lt;/small&gt;''||[[Fabaceae]]||     
|-
|[[Vicia villosa]]'' &lt;small&gt;Roth&lt;/small&gt; ssp. ''villosa''||[[Fabaceae]]||     
|-
|''[[Vinca herbacea]]'' &lt;small&gt;Waldst. et Kit.&lt;/small&gt; ||[[Apocynaceae]]||[[datoteka:გველის_სურო_Vinca_herbacea_Periwinkle.JPG |150px]]     
|- 
|''[[Vinca major]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Apocynaceae]]||[[datoteka:Vinca_major_NS.jpg|150px]]         
|-
|''[[Vinca minor]]''&lt;small&gt; L.&lt;/small&gt; ||[[Apocynaceae]]||[[Datoteka:Vinca_major_closeup.jpg|150px]]  
|-
|''[[Vincetoxicum hirundinaria]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Apocynaceae]]||[[Datoteka:Vincetoxicum hirundinaria sl3.jpg|150px]]
|-
|''[[Viola aetolica]]'' &lt;small&gt;Boiss. et Heldr. &lt;/small&gt;||[[Violaceae]]|| 
|-
|''[[Viola alba]] &lt;small&gt;Besser&lt;/small&gt;||[[Violaceae]]||[[Datoteka:Viola_alba_(Guy_Bourrel).jpg|150px]]
|-
|''[[Viola arvensis]]'' &lt;small&gt;Murray&lt;/small&gt; || [[Violaceae]]  || [[Datoteka:Viola arvensis kz1.jpg|150px]]
|-
|''[[Viola beckiana]]'' &lt;small&gt;Fiala&lt;/small&gt;|| [[Violaceae]]||[[Datoteka:Viola_beckiana.png|150px]]
|-
|''[[Viola biflora]]''&lt;small&gt; L. &lt;/small&gt;  ||[[Violaceae]]|| [[Datoteka:Viola_biflora_a1.jpg|150px]]
|-
|''[[Viola canina]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Violaceae]]||[[Datoteka:Viola canina 2.jpg|150px]]
|-
|''[[Viola collina]]'' &lt;small&gt;Besser&lt;/small&gt; ||[[Violaceae]]||[[Datoteka:Viola collina.jpg|150px]]
|-
|''[[Viola dinarica]]'' &lt;small&gt;Trinajstić&lt;/small&gt;||[[Violaceae]]||
|- 
|''[[Viola elatior]]'' &lt;small&gt;Fr.&lt;/small&gt; &lt;br /&gt; (syn. ''Viola montana'') ||[[Violaceae]]||[[Datoteka:Viola elatior1.JPG|150px]]
|-
|''[[Viola elegantula]]'' &lt;small&gt;L,&lt;/small&gt;||[[Violaceae]]||[[slika:Viola-odorata-flower.jpg|150px]]
|-
|''[[Viola epipsila]]'' &lt;small&gt;Ledeb.&lt;/small&gt; ||[[Violaceae]]||[[Datoteka:Viola epipsila.JPG|150px]]
|-
|''[[Viola grisebachiana]]'' &lt;small&gt;Boiss.&lt;/small&gt;||[[Violaceae]]|| 
|-
|''[[Viola hirta]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Violaceae]]||[[Datoteka:Viola hirta2.JPG|150px]]
|-
|''[[Viola lutea]]&lt;small&gt;Huds.&lt;/small&gt;||[[Violaceae]]||[[Datoteka:Viola_lutea_05.jpg|150px]]
|-
|''[[Viola macedonica]]'' &lt;small&gt;Boiss. et Heldr. &lt;/small&gt;||[[Violaceae]]||
|-
|''[[Viola mirabilis]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Violaceae]]||[[Datoteka:Veilchen Wunder Habitus.JPG|150px]]
|-
|''[[Viola nemoralis]]'' &lt;small&gt;Kütz.&lt;/small&gt; ||[[Violaceae]] ||
|-
|''[[Viola odorata]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Violaceae]]||[[Datoteka:Viola_odorata_Maarts_viooltje.JPG|150px]]
|-
|''[[Viola palustris]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Violaceae]]||[[Datoteka:Viola palustris kz1.jpg|150px]]
|-
|''[[Viola persicifolia]]'' &lt;small&gt;Schreber&lt;/small&gt; ||[[Violaceae]]||[[Datoteka:Viola stagnina1.JPG|150px]]
|-
|''[[Viola prenja]]'' &lt;small&gt;G. Beck&lt;/small&gt;||[[Violaceae]]||[[Datoteka:Viola_pyrenaica4.jpg|150px]]
|-
|''[[Viola reichenbachiana]]'' &lt;small&gt;Jord. ex Boreau&lt;/small&gt; ||[[Violaceae]]||[[Datoteka: Viola_reichenbachiana_LC0128.jpg|150px]]
|-
|''[[Viola riviniana]]'' &lt;small&gt;Rchb.&lt;/small&gt; ||[[Violaceae]]||[[Datoteka:Viola riviniana Bergslagssafari.jpg|150p]]
|-
|''[[Viola rupestris]]'' &lt;small&gt;F.W.Schmidt&lt;/small&gt; ||[[Violaceae]]||[[Datoteka:Viola rupestris 18032006.JPG|150px]]
|-
|''[[Viola selkirkii]]'' &lt;small&gt;Pursh ex Goldie&lt;/small&gt; ||[[Violaceae]]||[[Datoteka:Viola selkirkii (Mount Haku).jpg|150px]]
|-
|''[[Viola stagnina]] &lt;small&gt;Kit.&lt;/small&gt; ''||[[Violaceae]]||[[Datoteka:Viola_stagnina1_eF.jpg|150px]]
|-
|''[[Viola tricolor]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ||[[Violaceae]]||[[Datoteka:Viola tricolor.jpg|150px]]
|-
|''[[Viola uliginosa]]'' &lt;small&gt;Besser&lt;/small&gt; ||[[Violaceae]]||[[Datoteka:Viola uliginosa 3.JPG|150px]]
|-
|''[[Viola zoysii]] &lt;small&gt;Wulfen&lt;/small&gt; &gt; ''||[[Violaceae]]|| [[Datoteka:Viola_zoysii_PID1338-2.jpg|150px]]
|-
|''[[Viscum album]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; &lt;br /&gt; (''Viscum austriacum'') ||[[Santalaceae]]||[[Datoteka:Viscum album 2026 G1.jpg|150px]]
|-
|''[[Vulpia bromoides]]'' &lt;small&gt;(L.) Gray&lt;/small&gt; ||[[Poaceae]]||    
|-
|''[[Vulpia ciliata]]'' &lt;small&gt;Dumort.&lt;/small&gt; ||[[Poaceae]]||       
|-
|''[[Vulpia fasciculata]]'' &lt;small&gt;(Forssk.) R. M. Fritsch&lt;/small&gt; ||[[Poaceae]]||       
|-
|''[[Vulpia ligustica]]'' &lt;small&gt;(All.) Link&lt;/small&gt;  ||[[Poaceae]]||         
|-
|''[[Vulpia myuros]]'' &lt;small&gt;(L.) C. C. Gmel.&lt;/small&gt; ||[[Poaceae]]||         
|-
|Vulpia unilateralis &lt;small&gt;(L.) Stace&lt;/small&gt; ||[[Poaceae]]||    
|}

==W==
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
! style=&quot;background:lightgreen&quot;|Vrsta
! style=&quot;background:lightgreen&quot;|Porodica
! style=&quot;background:lightgreen&quot;|Slika
|-
|''[[Washingtonia filifera]]'' &lt;small&gt;(Linden) H. Wendl.&lt;/small&gt; ||[[Arecaceae]]||[[Datoteka: Washingtonia_filifera_1.jpg|150px]]
|-
|''[[Wolffia arrhiza]]'' &lt;small&gt;(L.) Horkel ex Wimm.&lt;/small&gt; ||[[Araceae]]||[[Datoteka:WolffiaArrhiza2.jpg|150px]]
|}

==X==
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
! style=&quot;background:lightgreen&quot;|Vrsta
! style=&quot;background:lightgreen&quot;|Porodica
! style=&quot;background:lightgreen&quot;|Slika
|-
|''[[Xanthium albinum]]'' &lt;small&gt;(Widder) H. Scholz&lt;/small&gt;  || [[Asteraceae]]&lt;br&gt;[[Unesena vrsta]]||   
|-
|''[[Xanthium albinum]]'' &lt;small&gt;(Widder) H. Scholz&lt;/small&gt; ssp. albinum || [[Asteraceae]]&lt;br&gt;[[Unesena vrsta]]||      
|-
|''[[Xanthium spinosum]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Asteraceae]]||[[slika:Xanthium_spinosum.JPG|150px]]   
|-
|''[[Xanthium strumarium]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; || [[Asteraceae]]&lt;br&gt;[[Unesena vrsta]]|||[[slika:Xanthium strumarium 2026 G1.jpg|150px]]    
|-
|''[[Xanthium strumarium]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;  ||[[Asteraceae]]|| [[Datoteka:Xanthium strumarium3.jpg|150px]]
|-
|''[[Xanthium strumarium]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ssp. strumarium||[[Asteraceae]]||        
|-
|''[[Xeranthemum annuum]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;  ||[[Asteraceae]]||[[slika: Xeranthemum_annuum.JPG|150px]]
|-  
|''[[Xeranthemum cylindraceum]]'' &lt;small&gt;Sm.&lt;/small&gt;  ||[[Asteraceae]]||   
|-
|''[[Xeranthemum inapertum]]'' &lt;small&gt;(L.) Mill.&lt;/small&gt; ||[[Asteraceae]]||[[slika: Xeranthemum_inapertum_2.JPG|150px]]    
|}

==Y==
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
! style=&quot;background:lightgreen&quot;|Vrsta
! style=&quot;background:lightgreen&quot;|Porodica
! style=&quot;background:lightgreen&quot;|Slika
|-
|''[[Yucca aloifolia]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Asparagaceae]]&lt;br&gt;[[Unesena vrsta]]||[[slika:Yucca-aloifolia-20071002-2.jpg|150px]]
|-  
|''[[Yucca filamentosa]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Asparagaceae]]&lt;br&gt;[[Unesena vrsta]]||[[slika:Yucca_filamentosa1.jpg|150px]]  
|-
|''[[Yucca gloriosa]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Asparagaceae]]&lt;br&gt;[[Unesena vrsta]]||[[slika:20110710Yucca_gloriosa2.jpg|150px]]
|}

==Z==
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
! style=&quot;background:lightgreen&quot;|Vrsta
! style=&quot;background:lightgreen&quot;|Porodica
! style=&quot;background:lightgreen&quot;|Slika
|-
|''[[Zannichellia palustris]]'' &lt;small&gt;L. &lt;/small&gt;||[[Potamogetonaceae]]&lt;br&gt;[[Unesena vrsta]]||[[Datoteka:ZannichelliaPalustris3.jpg|150px]]
|}

==Također pogledajte==
*[[Pteridophyta]]
*[[Četinari]]
*[[Angiospermae]]
*[[Plantae]]

==Reference==
{{refspisak}}

==Vanjski linovi==
{{commonscat|Plantae}}
* {{cite journal |author1=Jones, T.M. |author2=Reid, C.S. |author3=Urbatsch, L.E. |title=Visual study of divisional Plantae |url=http://www.herbarium.lsu.edu/keys/aca/ |date= |access-date=25. 3. 2020 |archive-date=13. 4. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200413093738/http://www.herbarium.lsu.edu/keys/aca/ |url-status=dead }} (requires Microsoft Silverlight)
* {{cite journal|author=Chaw, S.-M.|url=http://mbe.library.arizona.edu/data/1997/1401/7chaw.pdf|title=Molecular Phylogeny of Extant Gymnosperms and Seed Plant Evolution: Analysis of Nuclear 18s rRNA Sequences|journal=Mol. Biol. Evol.|volume=14|issue=1|pages=56–68|year=1997|pmid=9000754|doi=10.1093/oxfordjournals.molbev.a025702|display-authors=etal|archive-url=https://web.archive.org/web/20050124004310/http://mbe.library.arizona.edu/data/1997/1401/7chaw.pdf|archive-date=24. 1. 2005|df=dmy-all}}
* [https://web.archive.org/web/20060210225113/http://florabase.calm.wa.gov.au/phylogeny/cronq88.html Interactive Cronquist classification]
* [https://web.archive.org/web/20100611054707/http://www.prota.org/uk/about+prota/ Plant Resources ]
* [http://rbg-web2.rbge.org.uk/FE/fe.html Flora Europaea]
* [http://www.floraweb.de/ Flora of Central Europe] 
* [http://www.alpine-plants-jp.com/botanical_name/list_of_japanese_wild_plants_abelia_buxus.htm List of Japanese Wild Plants Online]
* [https://web.archive.org/web/20070616151737/http://ntbg.org/plants/choose_a_plant.php Meet the Plants-National Tropical Botanical Garden]
* [http://www.wildflower.org/ Lady Bird Johnson Wildflower Center – Native Plant Information Network at University of Texas, Austin]
* [http://www.theplantlist.org/ The Plant List] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190523171514/http://www.theplantlist.org/ |date=23. 5. 2019 }}
* [http://plants.usda.gov/ United States Department of Agriculture] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131005020210/http://plants.usda.gov/ |date=5. 10. 2013 }} not limited to continental US species
* [http://hbc.bas-net.by/plantae/ Рlants] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181102050741/http://hbc.bas-net.by/plantae/ |date=2. 11. 2018 }}
* [http://www.theplantlist.org/ The Plant List] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190523171514/http://www.theplantlist.org/ |date=23. 5. 2019 }} 
* [http://ww2.bgbm.org/EuroPlusMed/query.asp The Euro+Med PlantBase] 
* [https://npgsweb.ars-grin.gov/gringlobal/taxon/taxonomysimple.aspx Germplasm Resources Information Network (GRIN)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191017184348/https://npgsweb.ars-grin.gov/gringlobal/taxon/taxonomysimple.aspx |date=17. 10. 2019 }} 
* [http://www.iucnredlist.org/ International Union for Conservation of Nature and Natural Resources] 
* [http://www.plantsoftheworldonline.org/ Plants of the World Online — Kew Science]

[[Kategorija:Biljke]]
[[Kategorija:Pteridophyta]]
[[Kategorija:Gymnospermae]]
[[Kategorija:Magnoliophyta]]
[[Kategorija:Flora Evrope]]
[[Kategorija:Flora Bosne i Hercegovine]]</text>
      <sha1>gcz77z6rml06sfyetnw7mmj274uoden</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Cvjetnice Bosne i Hercegovine/X</title>
    <ns>10</ns>
    <id>462670</id>
    <revision>
      <id>3922330</id>
      <parentid>3313736</parentid>
      <timestamp>2026-08-27T20:06:04Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>George Chernilevsky</username>
        <id>23260</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>photo</comment>
      <origin>3922330</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1412" sha1="18tbjnl121p7xb73vrqhu9sglwtqy1u" xml:space="preserve">{| class=&quot;wikitable mw-collapsible mw-collapsed&quot; style= &quot;text-align:center; font-size:90%&quot;
|-
!colspan=&quot;3&quot; style=&quot;white-space:nowrap; text-align:left;&quot;|X&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;
|-
! style=&quot;background:lightgreen&quot;|Vrsta
! style=&quot;background:lightgreen&quot;|Porodica
! style=&quot;background:lightgreen&quot;|Slika
|-
|''[[Xanthium albinum]]'' &lt;small&gt;(Widder) H. Scholz&lt;/small&gt;  || [[Asteraceae]]||   
|-
|''[[Xanthium albinum]]'' &lt;small&gt;(Widder) H. Scholz&lt;/small&gt; ssp. albinum || [[Asteraceae]]||      
|-
|''[[Xanthium spinosum]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;||[[Asteraceae]]||       [[slika:Xanthium_spinosum.JPG |150px]]   
|-
|''[[Xanthium strumarium]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; || [[Asteraceae]]||[[slika:Xanthium strumarium 2026 G1.jpg|150px]]    
|-
|''[[Xanthium strumarium]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;  ||[[Asteraceae]]|| [[Datoteka:Xanthium strumarium3.jpg|150px]]
|-
|''[[Xanthium strumarium]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; ssp. strumarium||[[Asteraceae]]||        
|-
|''[[Xeranthemum annuum]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;  ||[[Asteraceae]]||[[slika: Xeranthemum_annuum.JPG|150px]]
|-  
|''[[Xeranthemum cylindraceum]]'' &lt;small&gt;Sm.&lt;/small&gt;  ||[[Asteraceae]]||   
|-
|''[[Xeranthemum inapertum]]'' &lt;small&gt;(L.) Mill.&lt;/small&gt; ||[[Asteraceae]]||[[slika: Xeranthemum_inapertum_2.JPG|150px]]    
|}

[[Kategorija:Cvjetnice Bosne i Hercegovine]]</text>
      <sha1>18tbjnl121p7xb73vrqhu9sglwtqy1u</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ordeni, odlikovanja i medalje Republike Srpske</title>
    <ns>0</ns>
    <id>478083</id>
    <revision>
      <id>3922366</id>
      <parentid>3832828</parentid>
      <timestamp>2026-08-27T22:47:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Ђидо</username>
        <id>80442</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>([[c:GR|GR]]) [[c:COM:FR|File renamed]]: [[File:BIH Order of the Star of Karageorge 2nd class ribbon.svg]] → [[File:BIH Order of the Star of Karadjordje 2 - ribbon.svg]] Harmonization</comment>
      <origin>3922366</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8349" sha1="puwf5w4l5oqidfut6o2c0qtai5aeayi" xml:space="preserve">{{Politika Republike Srpske}}

'''Ordeni, odlikovanja i medalje Republike Srpske''' sistem su nagrada iz 1993. godine u [[Republika Srpska|Republici Srpskoj]] i to su javna entitetska priznanja Republike Srpske koja se dodjeljuju licima ili institucijama. U ovom sustavu postoji 15 ordena i 7 medalja i predstavljaju nagradu za posebne zasluge i djela koja su neponovljiva i jedinstvena ili za dobro služenje na dužnosti ili u službi ili za sudjelovanje u događaju u kojem je primijenjena neka vrijednost. Institucija koja raspravlja i odlučuje o dodjeli je Kancelarija ordena Republike Srpske.

Za svaku nagradu &quot;Statuti ordena i medalja Republike Srpske&quot; određuje način dodjele, prijedloge i druge uvjete povezane s dodjelom nagrade i dodjelom je također povelje. Po statutu također neki ukrasi imaju svog zaštitnika i slavu.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://srpskaenciklopedija.org/doku.php?id=%D1%81%D1%82%D0%B0%D1%82%D1%83%D1%82%D0%B8_%D0%BE%D1%80%D0%B4%D0%B5%D0%BD%D0%B0_%D0%B8_%D0%BC%D0%B5%D0%B4%D0%B0%D1%99%D0%B0_%D1%80%D0%B5%D0%BF%D1%83%D0%B1%D0%BB%D0%B8%D0%BA%D0%B5_%D1%81%D1%80%D0%BF%D1%81%D0%BA%D0%B5_1995|title=Статути ордена и медаља Републике Српске (1995)|date=27. 10. 2018|website=Српска енциклопедија|language=sr|access-date=24. 5. 2021}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.glassrpske.com/cir/plus/teme/orden-vrijedi-onoliko-koliko-vrijedi-djelo/31558|title=Орден вриједи онолико колико вриједи дјело|last=Вујанић|first=Дејан|date=28. 11. 2009|website=Glas Srpske|language=sr|access-date=24. 5. 2021}}&lt;/ref&gt;

Pored entitetskih odlikovanja tu su i odlikovanja organizacija i institucija Republike Srpske.

== Odlikovanja ==

=== Ordeni ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
!#
!'''Izgled'''
!'''Orden'''
!'''Informacije'''
!'''[[Ćirilica]]'''
|-
|'''1'''
|[[Datoteka:BIH Order of the Republic of Srpska sash ribbon.svg|bez okvira|75x75piksel]]
| rowspan=&quot;2&quot; |[[Orden Republike Srpske]]
|Na ogrlici
|''Орден Републике Српске на огрлици''
|-
|'''2'''
|[[Datoteka:BIH Order of the Republic of Srpska ribbon.svg|bez okvira|75x75piksel]]
|Na lenti
|''Орден Републике Српске на ленти''
|-
|'''3'''
|[[Datoteka:BIH Order of Nemanjichs ribbon.svg|bez okvira|75x75piksel]]
|[[Orden Nemanjića]]
|
|''Орден Немањића''
|-
|'''4'''
|[[Datoteka:BIH Order of the Flag of the Republic Srpska with gold wreath ribbon.svg|bez okvira|75x75piksel]]
| rowspan=&quot;2&quot; |[[Orden zastave Republike Srpske]]
|sa zlatnim vijencem
|''Орден заставе Републике Српске са златним вијенцем''
|-
|'''5'''
|[[Datoteka:BIH Order of the Flag of the Republic Srpska with silver wreath ribbon.svg|bez okvira|75x75piksel]]
|sa srebrnim vijencem
|''Орден заставе Републике Српске са сребрним вијенцем''
|-
|'''6'''
|[[Datoteka:BIH Order of the Star of Karageorge 1st class ribbon.svg|bez okvira|75x75piksel]]
| rowspan=&quot;3&quot; |[[Karađorđeva zvijezda|Orden Karađorđeve zvijezde]]
|1. Klasa
|''Орден Карађорђеве звијезде првог реда''
|-
|'''7'''
|[[Datoteka:BIH Order of the Star of Karadjordje 2 - ribbon.svg|bez okvira|75x75piksel]]
|2. Klasa
|''Орден Карађорђеве звијезде другог реда''
|-
|'''8'''
|[[Datoteka:BIH Order of the Star of Karageorge 3rd class ribbon.svg|bez okvira|75x75piksel]]
|3. Klasa
|''Орден Карађорђеве звијезде трећег реда''
|-
|'''9'''
|[[Datoteka:BIH Order of Milosh Obilich ribbon.svg|bez okvira|75x75piksel]]
|[[Orden Miloša Obilića]]
|
|''Орден Милоша Обилића''
|-
|'''10'''
|[[Datoteka:BIH Order of Njegosh 1st class ribbon.svg|bez okvira|75x75piksel]]
| rowspan=&quot;3&quot; |[[Orden Njegoša (Republika Srpska)|Orden Njegoša]]
|1. Klasa
|''Орден Његоша првог реда''
|-
|'''11'''
|[[Datoteka:BIH Order of Njegosh 2nd class ribbon.svg|bez okvira|75x75piksel]]
|2. Klasa
|''Орден Његоша другог реда''
|-
|'''12'''
|[[Datoteka:BIH Order of Njegosh 3rd class ribbon.svg|bez okvira|75x75piksel]]
|3. Klasa
|''Орден Његоша трећег реда''
|-
|'''13'''
|[[Datoteka:BIH Order of Honor with golden rays ribbon.svg|bez okvira|75x75piksel]]
| rowspan=&quot;2&quot; |[[Orden za hrabrost (Republika Srpska)|Orden časti]]
|sa zlatnim zracima
|''Орден части са златним зрацима''
|-
|'''14'''
|[[Datoteka:BIH Order of Honor with silver rays ribbon.svg|bez okvira|75x75piksel]]
|sa srebrnim zracima
|''Орден части са сребрним зрацима''
|-
|'''15'''
|[[Datoteka:BIH Order of the Charity Cross ribbon.svg|bez okvira|75x75piksel]]
|[[Krst milosrđa (Republika Srpska)|Orden Krst milosrđa]]
|
|''Орден Крст милосрђа''
|}

=== Medalje ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
!#
!Izgled
!Medalja
!'''Informacije'''
!'''[[Ćirilica]]'''
|-
|'''1'''
|[[Datoteka:BIH Medal of Peter Mrkonjic ribbon.svg|bez okvira|75x75piksel]]
|[[Medalja Petra Mrkonjića]]
|
|''Медаља Петра Мркоњића''
|-
|'''2'''
|[[Datoteka:BIH Medal of Major Milan Tepic ribbon.svg|bez okvira|75x75piksel]]
|[[Medalja majora Milana Tepića]]
|
|''Медаља мајора Милана Тепића''
|-
|'''3'''
|[[Datoteka:BIH Medal of Merit to the People ribbon.svg|bez okvira|75x75piksel]]
|[[Medalja zasluga za narod (Republika Srpska)|Medalja zasluga za narod]]
|
|''Медаља заслуга за народ''
|-
|'''4'''
|[[Datoteka:BIH Medal for Bravery 1st class ribbon.svg|bez okvira|75x75piksel]]
| rowspan=&quot;2&quot; |[[Medalja za hrabrost (Republika Srpska)|Medalja za hrabrost]]
{{Small|(Medalja Gavrila Principa)}}
|Zlatna
|''Златна медаља за храброст''
|-
|'''5'''
|[[Datoteka:BIH Medal for Bravery 2nd class ribbon.svg|bez okvira|75x75piksel]]
|Srebrna
|''Сребрна медаља за храброст''
|-
|'''6'''
|[[Datoteka:BIH Military Merit Medal ribbon.svg|bez okvira|75x75piksel]]
|[[Medalja za vojne zasluge (Republika Srpska)|Medalja za vojne zasluge]]
|
|''Медаља за војне заслуге''
|-
|'''7'''
|[[Datoteka:BIH Military Virtue Medal ribbon.svg|bez okvira|75x75piksel]]
|[[Medalja za vojničke vrline (Republika Srpska)|Medalja za vojničke vrline]]
|
|''Медаља за војничке врлине''
|}
== Galerija ==
&lt;gallery&gt;
Datoteka:Order of the Republic of Srpska – collar.jpg|Orden Republike Srpske na ogrlici
Datoteka:Orden zastave Republike Srpske sa zlatnim vijencem.png|Orden zastave Republike Srpske sa zlatnim vijencem
Datoteka:Orden zastave Republike Srpske sa srebrnim vijencem.png|Orden zastave Republike Srpske sa srebrnim vijencem
Datoteka:Order of Nemanjic (Republika Srpska).jpg|Orden Nemanjića
Datoteka:Order of Karađorđe's Star 1st class (Republika Srpska).jpg|Orden Karađorđeve zvijezde 1. klase
Datoteka:Order of Karađorđe's Star 2nd class (Republika Srpska).jpg|Orden Karađorđeve zvijezde 2. klase
Datoteka:Order of Karađorđe's Star 3rd class (Republika Srpska).jpg|Orden Karađorđeve zvijezde 3. klase
Datoteka:Orden Milosa Obilica.jpg|Orden Miloša Obilića
Datoteka:Orden Njegosa prvog reda.jpg|Orden Njegoša 1. klase
Datoteka:Orden Njegosa drugog reda.jpg|Orden Njegoša 2. klase
Datoteka:Orden Njegosa treceg reda.jpg|Orden Njegoša 3. klase
Datoteka:Orden Krst milosrdja.jpg|Krst milosrđa
Datoteka:Medalja Petra Mrkonjica.jpg|Medalja Petra Mrkonjića
Datoteka:Medalja zasluga za narod.jpg|Medalja zasluga za narod
Datoteka:Medalja za hrabrost zlatna.jpg|Medalja za hrabrost (Medalja Gavrila Principa, zlatna)
Datoteka:Medalja za hrabrost srebrna.jpg|Medalja za hrabrost (Medalja Gavrila Principa, srebrna)
Datoteka:Medalja za vojne zasluge.jpg|Medalja za vojne zasluge
Datoteka:Medalja za vojnicke vrline.jpg|Medalja za vojničke vrline
Datoteka:Medalja majora Milana Tepića.jpg|Orden Milana Tepića (prednja strana)
Datoteka:Medalja Milana Tepića (revers).jpg|Orden Milana Tepića (zadnja strana)
&lt;/gallery&gt;

== Odlikovanja Bosne i Hercegovine ==
{{Glavni|Ordeni, odlikovanja i medalje Bosne i Hercegovine}}

== Reference ==
{{Refspisak}}

[[Kategorija:Ordeni, odlikovanja i medalje Bosne i Hercegovine|Republika Srpska]]
[[Kategorija:Ordeni, odlikovanja i medalje Republike Srpske|*]]</text>
      <sha1>puwf5w4l5oqidfut6o2c0qtai5aeayi</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3922437</id>
      <parentid>3922366</parentid>
      <timestamp>2026-08-28T01:14:53Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Ђидо</username>
        <id>80442</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>([[c:GR|GR]]) [[c:COM:FR|File renamed]]: [[File:BIH Order of the Star of Karadjordje 2 - ribbon.svg]] → [[File:BIH Order of the Star of Karadjordje II - ribbon.svg]] Harmonization</comment>
      <origin>3922437</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8350" sha1="1ofzszdynkijoas5c2idzpmp6bg0qfb" xml:space="preserve">{{Politika Republike Srpske}}

'''Ordeni, odlikovanja i medalje Republike Srpske''' sistem su nagrada iz 1993. godine u [[Republika Srpska|Republici Srpskoj]] i to su javna entitetska priznanja Republike Srpske koja se dodjeljuju licima ili institucijama. U ovom sustavu postoji 15 ordena i 7 medalja i predstavljaju nagradu za posebne zasluge i djela koja su neponovljiva i jedinstvena ili za dobro služenje na dužnosti ili u službi ili za sudjelovanje u događaju u kojem je primijenjena neka vrijednost. Institucija koja raspravlja i odlučuje o dodjeli je Kancelarija ordena Republike Srpske.

Za svaku nagradu &quot;Statuti ordena i medalja Republike Srpske&quot; određuje način dodjele, prijedloge i druge uvjete povezane s dodjelom nagrade i dodjelom je također povelje. Po statutu također neki ukrasi imaju svog zaštitnika i slavu.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://srpskaenciklopedija.org/doku.php?id=%D1%81%D1%82%D0%B0%D1%82%D1%83%D1%82%D0%B8_%D0%BE%D1%80%D0%B4%D0%B5%D0%BD%D0%B0_%D0%B8_%D0%BC%D0%B5%D0%B4%D0%B0%D1%99%D0%B0_%D1%80%D0%B5%D0%BF%D1%83%D0%B1%D0%BB%D0%B8%D0%BA%D0%B5_%D1%81%D1%80%D0%BF%D1%81%D0%BA%D0%B5_1995|title=Статути ордена и медаља Републике Српске (1995)|date=27. 10. 2018|website=Српска енциклопедија|language=sr|access-date=24. 5. 2021}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.glassrpske.com/cir/plus/teme/orden-vrijedi-onoliko-koliko-vrijedi-djelo/31558|title=Орден вриједи онолико колико вриједи дјело|last=Вујанић|first=Дејан|date=28. 11. 2009|website=Glas Srpske|language=sr|access-date=24. 5. 2021}}&lt;/ref&gt;

Pored entitetskih odlikovanja tu su i odlikovanja organizacija i institucija Republike Srpske.

== Odlikovanja ==

=== Ordeni ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
!#
!'''Izgled'''
!'''Orden'''
!'''Informacije'''
!'''[[Ćirilica]]'''
|-
|'''1'''
|[[Datoteka:BIH Order of the Republic of Srpska sash ribbon.svg|bez okvira|75x75piksel]]
| rowspan=&quot;2&quot; |[[Orden Republike Srpske]]
|Na ogrlici
|''Орден Републике Српске на огрлици''
|-
|'''2'''
|[[Datoteka:BIH Order of the Republic of Srpska ribbon.svg|bez okvira|75x75piksel]]
|Na lenti
|''Орден Републике Српске на ленти''
|-
|'''3'''
|[[Datoteka:BIH Order of Nemanjichs ribbon.svg|bez okvira|75x75piksel]]
|[[Orden Nemanjića]]
|
|''Орден Немањића''
|-
|'''4'''
|[[Datoteka:BIH Order of the Flag of the Republic Srpska with gold wreath ribbon.svg|bez okvira|75x75piksel]]
| rowspan=&quot;2&quot; |[[Orden zastave Republike Srpske]]
|sa zlatnim vijencem
|''Орден заставе Републике Српске са златним вијенцем''
|-
|'''5'''
|[[Datoteka:BIH Order of the Flag of the Republic Srpska with silver wreath ribbon.svg|bez okvira|75x75piksel]]
|sa srebrnim vijencem
|''Орден заставе Републике Српске са сребрним вијенцем''
|-
|'''6'''
|[[Datoteka:BIH Order of the Star of Karageorge 1st class ribbon.svg|bez okvira|75x75piksel]]
| rowspan=&quot;3&quot; |[[Karađorđeva zvijezda|Orden Karađorđeve zvijezde]]
|1. Klasa
|''Орден Карађорђеве звијезде првог реда''
|-
|'''7'''
|[[Datoteka:BIH Order of the Star of Karadjordje II - ribbon.svg|bez okvira|75x75piksel]]
|2. Klasa
|''Орден Карађорђеве звијезде другог реда''
|-
|'''8'''
|[[Datoteka:BIH Order of the Star of Karageorge 3rd class ribbon.svg|bez okvira|75x75piksel]]
|3. Klasa
|''Орден Карађорђеве звијезде трећег реда''
|-
|'''9'''
|[[Datoteka:BIH Order of Milosh Obilich ribbon.svg|bez okvira|75x75piksel]]
|[[Orden Miloša Obilića]]
|
|''Орден Милоша Обилића''
|-
|'''10'''
|[[Datoteka:BIH Order of Njegosh 1st class ribbon.svg|bez okvira|75x75piksel]]
| rowspan=&quot;3&quot; |[[Orden Njegoša (Republika Srpska)|Orden Njegoša]]
|1. Klasa
|''Орден Његоша првог реда''
|-
|'''11'''
|[[Datoteka:BIH Order of Njegosh 2nd class ribbon.svg|bez okvira|75x75piksel]]
|2. Klasa
|''Орден Његоша другог реда''
|-
|'''12'''
|[[Datoteka:BIH Order of Njegosh 3rd class ribbon.svg|bez okvira|75x75piksel]]
|3. Klasa
|''Орден Његоша трећег реда''
|-
|'''13'''
|[[Datoteka:BIH Order of Honor with golden rays ribbon.svg|bez okvira|75x75piksel]]
| rowspan=&quot;2&quot; |[[Orden za hrabrost (Republika Srpska)|Orden časti]]
|sa zlatnim zracima
|''Орден части са златним зрацима''
|-
|'''14'''
|[[Datoteka:BIH Order of Honor with silver rays ribbon.svg|bez okvira|75x75piksel]]
|sa srebrnim zracima
|''Орден части са сребрним зрацима''
|-
|'''15'''
|[[Datoteka:BIH Order of the Charity Cross ribbon.svg|bez okvira|75x75piksel]]
|[[Krst milosrđa (Republika Srpska)|Orden Krst milosrđa]]
|
|''Орден Крст милосрђа''
|}

=== Medalje ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
!#
!Izgled
!Medalja
!'''Informacije'''
!'''[[Ćirilica]]'''
|-
|'''1'''
|[[Datoteka:BIH Medal of Peter Mrkonjic ribbon.svg|bez okvira|75x75piksel]]
|[[Medalja Petra Mrkonjića]]
|
|''Медаља Петра Мркоњића''
|-
|'''2'''
|[[Datoteka:BIH Medal of Major Milan Tepic ribbon.svg|bez okvira|75x75piksel]]
|[[Medalja majora Milana Tepića]]
|
|''Медаља мајора Милана Тепића''
|-
|'''3'''
|[[Datoteka:BIH Medal of Merit to the People ribbon.svg|bez okvira|75x75piksel]]
|[[Medalja zasluga za narod (Republika Srpska)|Medalja zasluga za narod]]
|
|''Медаља заслуга за народ''
|-
|'''4'''
|[[Datoteka:BIH Medal for Bravery 1st class ribbon.svg|bez okvira|75x75piksel]]
| rowspan=&quot;2&quot; |[[Medalja za hrabrost (Republika Srpska)|Medalja za hrabrost]]
{{Small|(Medalja Gavrila Principa)}}
|Zlatna
|''Златна медаља за храброст''
|-
|'''5'''
|[[Datoteka:BIH Medal for Bravery 2nd class ribbon.svg|bez okvira|75x75piksel]]
|Srebrna
|''Сребрна медаља за храброст''
|-
|'''6'''
|[[Datoteka:BIH Military Merit Medal ribbon.svg|bez okvira|75x75piksel]]
|[[Medalja za vojne zasluge (Republika Srpska)|Medalja za vojne zasluge]]
|
|''Медаља за војне заслуге''
|-
|'''7'''
|[[Datoteka:BIH Military Virtue Medal ribbon.svg|bez okvira|75x75piksel]]
|[[Medalja za vojničke vrline (Republika Srpska)|Medalja za vojničke vrline]]
|
|''Медаља за војничке врлине''
|}
== Galerija ==
&lt;gallery&gt;
Datoteka:Order of the Republic of Srpska – collar.jpg|Orden Republike Srpske na ogrlici
Datoteka:Orden zastave Republike Srpske sa zlatnim vijencem.png|Orden zastave Republike Srpske sa zlatnim vijencem
Datoteka:Orden zastave Republike Srpske sa srebrnim vijencem.png|Orden zastave Republike Srpske sa srebrnim vijencem
Datoteka:Order of Nemanjic (Republika Srpska).jpg|Orden Nemanjića
Datoteka:Order of Karađorđe's Star 1st class (Republika Srpska).jpg|Orden Karađorđeve zvijezde 1. klase
Datoteka:Order of Karađorđe's Star 2nd class (Republika Srpska).jpg|Orden Karađorđeve zvijezde 2. klase
Datoteka:Order of Karađorđe's Star 3rd class (Republika Srpska).jpg|Orden Karađorđeve zvijezde 3. klase
Datoteka:Orden Milosa Obilica.jpg|Orden Miloša Obilića
Datoteka:Orden Njegosa prvog reda.jpg|Orden Njegoša 1. klase
Datoteka:Orden Njegosa drugog reda.jpg|Orden Njegoša 2. klase
Datoteka:Orden Njegosa treceg reda.jpg|Orden Njegoša 3. klase
Datoteka:Orden Krst milosrdja.jpg|Krst milosrđa
Datoteka:Medalja Petra Mrkonjica.jpg|Medalja Petra Mrkonjića
Datoteka:Medalja zasluga za narod.jpg|Medalja zasluga za narod
Datoteka:Medalja za hrabrost zlatna.jpg|Medalja za hrabrost (Medalja Gavrila Principa, zlatna)
Datoteka:Medalja za hrabrost srebrna.jpg|Medalja za hrabrost (Medalja Gavrila Principa, srebrna)
Datoteka:Medalja za vojne zasluge.jpg|Medalja za vojne zasluge
Datoteka:Medalja za vojnicke vrline.jpg|Medalja za vojničke vrline
Datoteka:Medalja majora Milana Tepića.jpg|Orden Milana Tepića (prednja strana)
Datoteka:Medalja Milana Tepića (revers).jpg|Orden Milana Tepića (zadnja strana)
&lt;/gallery&gt;

== Odlikovanja Bosne i Hercegovine ==
{{Glavni|Ordeni, odlikovanja i medalje Bosne i Hercegovine}}

== Reference ==
{{Refspisak}}

[[Kategorija:Ordeni, odlikovanja i medalje Bosne i Hercegovine|Republika Srpska]]
[[Kategorija:Ordeni, odlikovanja i medalje Republike Srpske|*]]</text>
      <sha1>1ofzszdynkijoas5c2idzpmp6bg0qfb</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Mladen Naletilić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>481985</id>
    <revision>
      <id>3922410</id>
      <parentid>3877519</parentid>
      <timestamp>2026-08-28T00:30:07Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <comment>Moving from [[Category:Oficiri Hrvatskog vijeća odbrane]] to [[Category:Vojnici Hrvatskog vijeća odbrane]] using [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]]</comment>
      <origin>3922410</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9680" sha1="626lnoh6ihni2k72qo1el3pq0pbffs8" xml:space="preserve">{{Infokutija osoba
| ime                    = Mladen Naletilić
| slika                  = Mladen_Naletilić_Tuta.jpg
| datum_rođenja          = {{Datum rođenja|1946|12|01}}
| mjesto_rođenja         = [[Široki Brijeg]], [[FNRJ]]
| datum_smrti            = {{Datum smrti i godine|2021|12|17|1946|12|01}}
| mjesto_smrti           = [[Mostar]], [[Bosna i Hercegovina]]
| uzrok_smrti            = Posljedice srčanog udara
| nacionalnost           = [[Hrvati|Hrvat]]
| druga_imena            = Tuta
| državljanstvo          = {{ZID|Bosna i Hercegovina}}&lt;br&gt;{{ZID|Hrvatska}}
| zanimanje              = Komandant paravojne formacije
| godine_aktivnosti      = 1991-1993.
| religija               = [[Katoličanstvo]]
| krivični_status        = Ratni zločinac
}}

'''Mladen Naletilić &quot;Tuta&quot;''' ([[Široki Brijeg]], 1. decembar 1946 - [[Mostar]], 17. decembar 2021) bio je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] i [[Hrvatska|hrvatski]] komandant paravojne formacije &quot;Kažnjenička bojna&quot;. [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] osudio ga je na 20 godine zatvora zbog [[Zločini protiv čovječnosti|zločina protiv čovječnosti]], kršenja [[Međunarodno humanitarno pravo|Međunarodnog humanitarnog prava]] i [[Ženevske konvencije|Ženevskih konvencija]] tokom [[Bošnjačko-hrvatski sukob|Bošnjačko-hrvatskog sukoba]], za vrijeme [[Rat u Bosni i Hercegovini|Rata u Bosni i Hercegovini]].

== Biografija ==
Rođen je u [[Široki Brijeg|Širokom Brijegu]] u tada [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR Bosni i Hercegovini]]. Kao mlad otišao je u [[Zapadna Njemačka|Zapadnu Njemačku]], preko jugoslavenskog programa privremenog rada u inozemstvu sa &quot;''Ujedinjenim Hrvatima Njemačke''&quot;, hrvatskom emigrantskom agencijom.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.bhdani.com/arhiva/173/t17313.htm|title=Profil Mladena Naletilića|access-date=14. 9. 2021|archive-date=11. 9. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130911123314/http://www.bhdani.com/arhiva/173/t17313.htm|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Vodio je kazino u [[Singen]]u, a prema riječima Miroslava Tuđmana, Naletilić je također bio makro.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=http://arhiva.nacional.hr/clanak/10295/m-tudman-u-pismu-ocu-tuta-je-kriminalac-i-svodnik|title=M. Tuđman u pismu ocu: Tuta je kriminalac i svodnik – Nacional.hr|website=arhiva.nacional.hr|access-date=14. 9. 2021}}&lt;/ref&gt;

Sarađivao je s ''Bundesnachrichtendienst'', [[Njemačka|njemačkom]] obavještajnom agencijom, i [[Bugarska|bugarskim]] Odborom za državnu sigurnost.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://arhiva.nacional.hr/clanak/10266/po-suskovu-naredenju-tutina-bojna-ubijala-je-lose-hrvate|title=Po Šuškovu naređenju, Tutina bojna ubijala je 'loše' Hrvate – Nacional.hr|website=arhiva.nacional.hr|access-date=14. 9. 2021}}&lt;/ref&gt;

Godine 1990. vratio se u [[Socijalistička Republika Hrvatska|SR Hrvatsku]], a 1991. osnovao dobrovoljačku jedinicu i nazvao je &quot;[[Kažnjenička bojna]]&quot;.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.bhdani.com/arhiva/250/t25015.shtml|title=Vlasnik Kažnjeničke bojne|access-date=14. 9. 2021|archive-date=18. 5. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130518115040/http://bhdani.com/arhiva/250/t25015.shtml|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Godine 1992, kada je počeo [[Rat u Bosni i Hercegovini|Rat u BiH]], Kažnjenička bojna biva zamijenjena u Širokom Brijegu te svoje djelovanje nastavlja na teritoriji [[Hercegovina|Hercegovine]]. Članovi jedinice uključivali su strane dobrovoljce poput [[Nijemci|Nijemaca]], [[Velika Britanija|Britanaca]], [[Francuzi|Francuza]], [[Šveđani|Šveđana]], [[Paragvajci|Paragvajaca]] i [[Argentinci|Argentinaca]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://arhiva.nacional.hr/clanak/19133/jedini-intervju-mladena-naletilica|title=Jedini intervju Mladena Naletilića – Nacional.hr|website=arhiva.nacional.hr|access-date=14. 9. 2021}}&lt;/ref&gt;

Kao dio [[Hrvatsko vijeće odbrane|Hrvatskog vijeća obrane]] (&quot;Kažnjenička bojna&quot;), borio se protiv [[Jugoslavenska narodna armija|Jugoslavenske narodne armije]] (JNA) i [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]] (VRS). On je bio zapovjednik svoje jedinice, pod generalom [[Ivan Andabak|Ivanom Andabakom]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.bhdani.com/arhiva/155/t1551.htm|title=Tuta je domoljub, a ne mafijaš i kriminalac|access-date=14. 9. 2021|archive-date=25. 5. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130525010113/http://bhdani.com/arhiva/155/t1551.htm|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Bio je blizak prijatelj tadašnjeg hrvatskog [[Ministarstvo odbrane Hrvatske|ministra obrane]] [[Gojko Šuška|Gojka Šuška]]. Mladen Naletilić je 2. augusta 1992. naredio svojoj jedinici da izvrši atentat na [[Blaž Kraljević|Blaža Kraljevića]], generala [[Hrvatske odbrambene snage|Hrvatskih odbrambenih snaga]] i generala [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije Bosne i Hercegovine]] (ARBiH), zajedno sa osam Kraljevićevih članova osoblja. Mladen je nagradio dvadeset ljudi u jedinici sa po 5.000 [[Njemačka marka|njemačkih maraka]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.hsp1861.hr/vijesti2/020413tz.htm|title=Slobodna Dalmacija: 13|website=www.hsp1861.hr|access-date=14. 9. 2021}}&lt;/ref&gt; Blaž Kraljević se protivio pokušajima [[Predsjednik Republike Hrvatske|hrvatskog predsjednika]] [[Franjo Tuđman|Franje Tuđmana]] i njegove stranke [[Hrvatska demokratska zajednica]] (HDZ), kao i [[Mate Boban]]a i [[Radovan Karadžić|Radovana Karadžića]] da podijele [[Bosna i Hercegovina|Bosnu i Hercegovinu]].&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Ramet|first=Sabrina P.|url=https://www.worldcat.org/oclc/61687845|title=The three Yugoslavias : state-building and legitimation, 1918-2005|date=2006|publisher=Woodrow Wilson Center Press|isbn=0-253-34656-8|location=Washington, D.C.|oclc=61687845}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Tanner|first=Marcus|url=https://www.worldcat.org/oclc/47232615|title=Croatia : a nation forged in war|date=2001|publisher=Yale Nota Bene|isbn=0-300-09125-7|edition=2|location=New Haven|oclc=47232615}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Thomas|first=Nigel|url=https://www.worldcat.org/oclc/86124467|title=The Yugoslav Wars|date=2006|publisher=Osprey,|others=Krunoslav Mikulan, Darko Pavlović|isbn=1-84176-963-0|location=Oxford|oclc=86124467}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Bošnjak|first=Mladen|url=https://www.worldcat.org/oclc/500709594|title=Blaž Kraljević : pukovnik i pokojnik|date=2007|publisher=Radio Stari most|isbn=978-9958-9138-0-8|location=Mostar|oclc=500709594}}&lt;/ref&gt;

Godine 1993. [[Jusuf Prazina]] pridružio se Naletilićevoj jedinici. Bio je jedan od organizatora odbrane [[Sarajevo|Sarajeva]] i kriminalac. Kada je 1992. izbio [[Bošnjačko-hrvatski sukob]], &quot;Kažnjenički bataljon&quot; borio se protiv [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|ARBiH]] u [[Jablanica|Jablanici]], [[Doljani (Jablanica)|Doljanima]] i [[Gornji Vakuf-Uskoplje|Gornjem Vakufu]]. Dana 17. aprila 1993. njegova jedinica napala je selo [[Sovići (Jablanica)|Sovići]] i izvršila prisilno premještanje [[Bošnjaci|Bošnjaka]]. Dana 9. maja 1993. godine, pripadnici &quot;Kažnjeničke bojne&quot; bili su uključeni u opsadu istočnog [[Mostar]]a.

U novembru 1993. Naletilić je bio u osobnom sukobu s generalom [[Slobodan Praljak|Slobodanom Praljkom]] iz HVO-a, pa je navodno prisiljen napustiti svoju dužnost načelnika stožera HVO-a.&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite web|url=http://arhiva.nacional.hr/clanak/10200/zbog-lazi-u-haagu-praljak-potencijalni-optuzenik|title=Zbog laži u Haagu, Praljak potencijalni optuženik – Nacional.hr|website=arhiva.nacional.hr|access-date=14. 9. 2021}}&lt;/ref&gt; Godine 1994. Naletilić se usprotivio primirju između [[Hrvati|Hrvata]] i Bošnjaka, a također se i protiv ukidanja [[Hrvatska Republika Herceg-Bosna|Hrvatske Republike Herceg-Bosne]], optužujući Gojka Šuška i Franju Tuđmana za izdaju.&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;

Po završetku rata napustio je vojsku. Godine 1997. uhapšen je i osuđen za ubistvo [[Robert Nosić|Roberta Nosića]], vojnog policajca i pripadnika Hrvatskih obrambenih snaga iz [[Ljubuški|Ljubuškog]].&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; Naletilić je dvije godine proveo u zatvoru u [[Zatvor u Zagrebu|Remetincu]]. Zbog zdravstvenih problema prebačen je u KBC Zagreb 14. novembra 1999. U martu 2000. Naletilić je izručen Haškom tribunalu, te je osuđen i osuđen na 20 godina zatvora za ratne zločine tokom hrvatsko-bošnjačkog sukoba. Dana 24. aprila 2008. godine prebačen je na izdržavanje kazne u [[Italija|Italiju]]. Prijevremeno puštanje na slobodu odobreno mu je 29. novembra 2012. godine, a Naletilić je 18. februara 2013. pušten iz zatvora, nakon što je odslužio dvije trećine kazne.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://net.hr/danas/svijet/tuta-izlazi-iz-zatvora-za-godinu-dana-220c1596-b1d2-11eb-b61c-0242ac140037|title=Tuta izlazi iz zatvora za godinu dana|last=Barać|first=Ivana|date=14. 5. 2021|website=Net.hr|language=hr-HR|access-date=14. 9. 2021}}&lt;/ref&gt;

Odmah nakon što je izašao iz zatvora, u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] je protiv njega pokrenut proces zbog poticanja na ubistvo [[Damir Brekalo|Damira Brekala]], te je 2020. godine pravomoćno osuđen na još tri i po godine zatvora.

Preminuo je na odjelu Sveučilišne kliničke bolnice u Mostaru, gdje je smješten ranije zbog posljedica srčanog udara.

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{DEFAULTSORT:Naletilić, Mladen}}
[[Kategorija:Umrli 2021.]]
[[Kategorija:Rođeni 1946.]]
[[Kategorija:Biografije, Široki Brijeg]]
[[Kategorija:Osuđeni pred Haškim tribunalom]]
[[Kategorija:Vojnici Hrvatskog vijeća odbrane]]
[[Kategorija:Ratni zločinci u ratu u Bosni i Hercegovini|N]]
[[Kategorija:Hrvati iz Bosne i Hercegovine osuđeni za zločine protiv čovječnosti]]
[[Kategorija:Hrvati iz Bosne i Hercegovine osuđeni za ratne zločine]]</text>
      <sha1>626lnoh6ihni2k72qo1el3pq0pbffs8</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Valentin Ćorić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>482034</id>
    <revision>
      <id>3922405</id>
      <parentid>3877520</parentid>
      <timestamp>2026-08-28T00:30:04Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <comment>Moving from [[Category:Oficiri Hrvatskog vijeća odbrane]] to [[Category:Vojnici Hrvatskog vijeća odbrane]] using [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]]</comment>
      <origin>3922405</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4989" sha1="px3vomz5bc85o2n2dslxxjk5wmq82tn" xml:space="preserve">{{Infokutija osoba
| ime                    = Valentin Ćorić
| slika                  = Valentin Ćorić.jpg
| opis                   = Valentin Ćorić 2017. na suđenju u [[MKSJ]]
| datum_rođenja          = {{datum rođenja i godine|1956|06|23}}
| mjesto_rođenja         = [[Paoča]], [[Čitluk]], [[FNRJ]]
| nacionalnost           = [[Hrvati|Hrvat]]
| državljanstvo          = {{Plainlist|
* [[Bosna i Hercegovina]]
* [[Hrvatska]]
}}
| obrazovanje            = [[Inženjerstvo]]
| zanimanje              = [[političar]]
| godine_aktivnosti      = 1992–1995.
| religija               = [[Katoličanstvo]]
| krivični_status        = Ratni zločinac
}}
'''Valentin Ćorić''' (rođen 23. juna 1956) jest [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] i [[Hrvatska|hrvatski]] [[političar]] i bivši zvaničnik [[Hrvatska Republika Herceg-Bosna|Hrvatske Republike Herceg-Bosne]]. [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] (ICTY) osudio ga na 16 godina zatvora zbog [[Ratni zločin|ratnih zločina]] i [[Zločini protiv čovječnosti|zločina protiv čovječnosti]].&lt;ref name=&quot;trial&quot;&gt;[http://www.trial-ch.org/en/trial-watch/profile/db/facts/valentin_coric_496.html Profile] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20061231115712/http://www.trial-ch.org/en/trial-watch/profile/db/facts/valentin_coric_496.html |date=31. 12. 2006 }}, trial-ch.org. Pristupljeno 10. 4. 2015.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;hague&quot;&gt;[http://www.haguejusticeportal.net/index.php?id=6005 Profile] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170803183406/http://haguejusticeportal.net/index.php?id=6005 |date=3. 8. 2017 }}, haguejusticeportal.net. Pristupljeno 3. 8. 2015.&lt;/ref&gt;

== Biografija ==
Valentin Ćorić rođen je 23. juna 1956. u [[Paoča|Paoči]], blizu [[Čitluk]]a, u [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|NR Bosni i Hercegovini]] ([[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|FNRJ]]). Diplomirao je [[inženjerstvo]] koje je upotrijebio radeći u rudnicima [[boksit]]a u Čitluku. Prešao je iz [[Rudarstvo|rudarstva]] u vojsku kada je postao zapovjednik kasarne za obuku u [[Krvavice|Krvavicama]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. Godine 1992. imenovan je zamjenikom za sigurnost i zapovjednikom vojne policije [[Hrvatsko vijeće odbrane|Hrvatskog vijeća odbrane]] (HVO). Krajem 1993. godine postao je [[Ministarstvo unutrašnjih poslova|ministar unutrašnjih poslova]] u [[Hrvatska Republika Herceg-Bosna|Hrvatskoj Republici Herceg-Bosni]].&lt;ref name=&quot;trial&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;hague&quot;/&gt;

== Suđenje ==

=== Optužnica ===
Prema optužnici, Ćorić je do aprila 1994. bio &quot;član organizacije u sjeni čiji je cilj bio stvoriti etnički čistu teritoriju koja će biti pripojena i spojena u [[Velika Hrvatska|Veliku Hrvatsku]]&quot;. Sud je optužio Ćorića za &quot;izazivanje političke, etničke i vjerske mržnje, a istovremeno je koristio silu, zastrašivanje i teror (uglavnom masovnim hapšenjima tokom kojih su ljudi ubijani) kako bi etnički istjerao nehrvate sa teritorija pod kontrolom HVO-a&quot;.&lt;ref name=&quot;trial&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;hague&quot;/&gt;

=== Optužbe ===
Preuzeto iz saopštenja za javnost UN-a:

* ''devet tačaka za teške povrede Ženevskih konvencija (hotimično ubistvo; nečovječno postupanje (seksualni napad); protivpravna deportacija civila; protivpravno premještanje civila; protivpravno zatočenje civila; nečovječno postupanje (uslovi zatočeništva); nečovječno postupanje; opsežno uništavanje imovine, neopravdano vojnom nuždom i provedeno nezakonito i bezobzirno; prisvajanje imovine, neopravdano vojnom nuždom, i provedeno nezakonito i bezobzirno).''
* ''devet tačaka za kršenje zakona i običaja ratovanja (okrutno postupanje (uslovi zatočeništva); okrutno postupanje; nezakonit rad; bezobzirno uništavanje gradova, mjesta ili sela ili razaranje koje nije opravdano vojnom nuždom; uništavanje ili namjerno oštećenje institucija) posvećen religiji ili obrazovanju; pljačkanje javne ili privatne imovine; nezakonit napad na civile; nezakonito nanošenje terora civilima; okrutno postupanje) i''
* ''osam tačaka za zločine protiv čovječnosti (progoni na političkoj, rasnoj i vjerskoj osnovi; ubistvo; silovanje; deportacija; nehumana djela (prisilno premještanje); zatvaranje; nehumana djela (uslovi zatočenja); nehumana djela)''.&lt;ref name=&quot;trial&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;hague&quot;/&gt;

== Također pogledajte ==
* [[Udruženi zločinački poduhvat]]
* [[Ratni zločin]]
* [[Zločini protiv čovječnosti]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Ratovi u bivšoj Jugoslaviji}}

{{DEFAULTSORT:Ćorić, Valentin}}
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Biografije, Čitluk]]
[[Kategorija:Rođeni 1956.]]
[[Kategorija:Vojnici Hrvatskog vijeća odbrane]]
[[Kategorija:Osuđeni pred Haškim tribunalom]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački političari]]
[[Kategorija:Ratni zločinci u ratu u Bosni i Hercegovini|Ć]]
[[Kategorija:Hrvati iz Bosne i Hercegovine osuđeni za ratne zločine]]
[[Kategorija:Hrvati iz Bosne i Hercegovine osuđeni za zločine protiv čovječnosti]]</text>
      <sha1>px3vomz5bc85o2n2dslxxjk5wmq82tn</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Veselin Šljivančanin</title>
    <ns>0</ns>
    <id>482047</id>
    <revision>
      <id>3922422</id>
      <parentid>3748000</parentid>
      <timestamp>2026-08-28T00:35:54Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Osobe izručene iz Srbije]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3922422</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8890" sha1="el5a4v3yueo7h6w6ahjtilt478a60l2" xml:space="preserve">{{Infokutija vojno lice
| ime               = Veselin Šljivančanin
| slika             = Veselin Šljivančanin.jpeg
| datum rođenja     = {{Datum rođenja i godine|1953|06|13}}
| mjesto rođenja    = [[Palež (Žabljak)|Palež]], [[Žabljak]], [[FNRJ]]
| nacionalnost      = [[Srbi]]n
| titule            = 
| pripadnost        = 
| služba            = 
| čin               = [[Pukovnik]]
| ratovi            = [[Raspad SFRJ]]
| bitke             = [[Bitka za Vukovar]]
| vojska            = [[Jugoslavenska narodna armija]]&lt;br&gt;[[Vojska Jugoslavije]]
| rod               = 
| jedinice          = 
| komandovao        = 
| odlikovanja       = 
}}
'''Veselin Šljivančanin''' (rođen 13. juna 1953) jest bivši oficir u [[Jugoslavenska narodna armija|Jugoslavenskoj narodnoj armiji]] (JNA), koji je učestvovao u [[Bitka za Vukovar|bitki za Vukovar]],a kasnije je osuđen po optužnici za ratne zločine [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju]] za svoju ulogu u [[Masakr u Vukovaru|vukovarskom masakru]]. Kazna zatvora mu je dva puta mijenjana, sa 5 na 17 i kasnije na 10 godina. Od tada mu je MKSJ naredio puštanje na vrijeme zbog dobrog ponašanja.&lt;ref name=&quot;icty.org&quot;&gt;{{Cite web|url=http://www.icty.org/sid/10132|title=Press &amp;#124; International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia|website=Icty.org|access-date=14. 11. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;icty-verdict-2010&quot;&gt;{{Cite web|url=http://www.icty.org/sid/10564|title=Appeals Chamber Grants Šljivančanin's Request for Review of Judgement|date=8. 12. 2010|publisher=[[ICTY]]|access-date=8. 4. 2016}}&lt;/ref&gt;

== Biografija ==
Rođen je u selu [[Palež (Žabljak)|Palež]] blizu [[Žabljak]]a, [[Socijalistička Republika Crna Gora|NR Crne Gore]], tadašnje [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|FNR Jugoslavije]]. Njegova porodica pripada [[Drobnjaci|plemenu Drobnjaci]] i [[Slava|slave]] [[Đurđevdan]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.poreklo.rs/2012/03/26/poreklo-prezimena-sljivancanin/|title=Порекло презимена Шљиванчанин|publisher=Poreklo}}; {{Cite book|last=Karadžić|first=Stojan|title=Породице у Дробњаку и њихово поријекло|last2=Šibalić|first2=Vuk|publisher=Stručna knjiga|year=1997|issue=II}}&lt;/ref&gt; Kao [[major]] JNA, Šljivančanin je učestvovao u [[Bitka za Vukovar|bitki za Vukovar]] koja se vodila od kraja augusta do 18. novembra 1991. Nakon pada Vukovara, unaprijeđen je u čin [[komandant|potpukovnika]] i postavljen je za komandanta brigade JNA koja je bila stacionirana u [[Podgorica|Titogradu]] (današnja Podgorica).

Unapređen je u [[pukovnik]]a početkom 1996. godine, u [[Vojska SR Jugoslavije|Vojsci SR Jugoslavije]] [[Srbija i Crna Gora|SR Jugoslavije]] nakon raspada JNA, a premješten je na [[Vojna akademija u Beogradu|Vojnu akademiju u [[Beograd]]u, gdje je radio kao predavač vojne taktike. Povukao se iz vojne službe u oktobru 2001.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/1937767.stm|title=Europe &amp;#124; Profile: The 'Vukovar Three'|last=Kovacevic|first=Tamara|date=9. 3. 2004|publisher=[[BBC News]]|access-date=14. 11. 2016}}&lt;/ref&gt;

Šljivančanin ima dvoje djece: kćer Olju i sina [[Mlađen Šljivančanin|Mlađena]], bivšeg profesionalnog košarkaša.

== Suđenje ==
[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] (ICTY) optužio je Šljivančanina 1995. godine&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.icty.org/case/mrksic/|title=Mrkšić et al. (IT-95-13/1) &amp;#124; International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia|website=Icty.org|access-date=14. 11. 2016}}&lt;/ref&gt; zajedno s [[Mile Mrkšić|Miletom Mrkšićem]], [[Miroslav Radić|Miroslavom Radićem]] i [[Slavko Dokmanović|Slavkom Dokmanovićem]]. Optužnica ga tereti za &quot;odgovornost za [[Masakr u Vukovaru|masovno ubijanje]] približno 260 zarobljenih muškaraca nesrba u naselju [[Ovčari (Vukovar)|Ovčari]], kod Vukovara&quot;, po sljedećim osnovama:

* on je direktno komandovao snagama JNA (koje su tada kontrolisale Srbija i Crna Gora, a sastojale su se od Srba i manjine Crnogoraca) koje su 18. novembra 1991. preuzele kontrolu nad vukovarskom bolnicom i evakuisale ljude odatle narednih dana do zgrade farme [[Grabovo (Tompojevci)|Ovčara]];
* lično je rukovodio odabirom i uklanjanjem iz bolnice oko 400 nesrba za koje je [[Jugoslavenska narodna armija|JNA]] sumnjala da su pripadnici hrvatske paravojske;
* naredio je vojnicima JNA pod njegovom komandom da predaju pritvorenike nad zatočenicima drugim srpskim snagama koje su ih fizički pogubile.

Srpske vlasti uhapsile su ga u Beogradu 13. juna 2003.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/2986446.stm|title=Europe &amp;#124; Serbs clash over war crimes arrest|date=13. 6. 2003|publisher=[[BBC News]]|access-date=14. 11. 2016}}&lt;/ref&gt; kao dio nove politike [[Srbija i Crna Gora|Srbije i Crne Gore]] u kojoj su se složile da se pridržavaju [[Ujedinjene nacije|UN-a]] i [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MSKJ-a]]. Predat je MKSJ -u 1. jula. Suđenje protiv njega počelo je u oktobru 2005. Presudom suda od 27. septembra 2007. Šljivančanin je oglašen krivim za &quot;pomaganje i podržavanje mučenja zatvorenika&quot; i osuđen je na pet godina zatvora.&lt;ref name=&quot;ICTY judgment&quot;&gt;[https://www.un.org/icty/pressreal/2007/pr1185e-summary.htm A SUMMARY OF JUDGEMENT FOR MILE MRKŠIĆ, MIROSLAV RADIĆ AND VESELIN ŠLJIVANČANIN], un.org; accessed 8 April 2016.&lt;/ref&gt; Proglašen je nevinim za zločine protiv čovječnosti, jer je sud utvrdio da su ubijanja izvršila [[Teritorijalna odbrana Srbije]] i lokalne srpske paravojne formacije. Sud je utvrdio da Šljivančanin kao oficir JNA nije spriječio premlaćivanje zarobljenika od strane lokalnih srpskih snaga.&lt;ref name=&quot;ICTY judgment&quot; /&gt;

Kazna je izazvala bijes u hrvatskoj javnosti i štampi, a hrvatski politički čelnici izrazili su bijes zbog presude.

[[BBC]] je intervjuirala jednog od administratora vukovarske bolnice, koji je suđenje u Haagu uporedio sa ročištem pred civilnim sudom u Hrvatskoj, prema kojem &quot;ljudi koji kradu automobile mogu dobiti 20 godina zatvora&quot;.&lt;ref&gt;[http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/7017758.stm &quot;Croatian anger at Vukovar verdict&quot;], BBC News, 28 September 2007.&lt;/ref&gt;

Sud je 5. maja 2009. godine najavio povećanje kazne Šljivančaninu na 17 godina zbog pomaganja i podržavanja u ubistvu ratnih zarobljenika nakon pada Vukovara, dok je njegova krivica za pomaganje i podržavanje mučenja ponovo potvrđena.&lt;ref name=&quot;icty.org&quot;/&gt; U službenom priopćenju se navodi da je Žalbeno vijeće zaključilo da je Pretresno vijeće pogriješilo oslobađajući Šljivančanina za pomaganje i podržavanje ubistva u Vukovaru. Sudac Theodor Meron izjavio je da je &quot;Šljivančanin bio dužan štititi ratne zarobljenike koji su držani na Ovčari i da je ta odgovornost uključivala obavezu da ne dopusti prijenos pritvora nad ratnim zarobljenicima na bilo koga bez prethodnog uvjerenja da neće biti povrijeđen. Naredba  Mrkšića o povlačenju trupa JNA nije ga oslobodila položaja oficira JNA.&quot; Kazna mu je u decembru 2010. smanjena na 10 godina na osnovu svjedočenja Miodraga Panića, oficira JNA koji je izjavio da Mrkšić nije obavijestio Šljivančanina da će vojnici JNA biti povučeni s Ovčare.&lt;ref&gt;{{Cite news|url=http://www.slobodnadalmacija.hr/Svijet/tabid/67/articleType/ArticleView/articleId/123594/Default.aspx|work=[[Slobodna Dalmacija]]|language=hr|title=Šljivančaninu kazna smanjena sa 17 na 10 godina; Dr. Bosanac: Haški sud nije pravedan sud|date=8. 12. 2010|access-date=8. 4. 2016}}&lt;/ref&gt;

Šljivančanin je prijevremeno pušten na slobodu zbog lijepog ponašanja. MKSJ je naložio njegovo prijevremeno puštanje na slobodu i da će biti pušten iz pritvora Međunarodnog suda čim to bude izvodljivo i nakon što se završe administrativne procedure.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.telegraf.rs/vesti/politika/1365007-ekskluzivna-ispovest-veselina-sljivancanina-znam-ko-je-ubio-jugoslaviju-evo-sta-je-rekao-o-seselju-ljajicu-vukovaru-i-hagu-foto|title=ISPOVEST VESELINA ŠLJIVANČANINA: Znam ko je UBIO Jugoslaviju. Evo šta je rekao o Šešelju, Ljajiću, Vukovaru i Hagu! (FOTO) &amp;#124; Telegraf – Najnovije vesti|date=2. 1. 2015|website=Telegraf.rs|access-date=14. 11. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.novosti.rs/vesti/naslovna/dosije/aktuelno.292.html:435742-Sljivancanin-Ko-ce-odgovarati-za-moje-vojnike|title=Šljivančanin: Ko će odgovarati za moje vojnike? &amp;#124; Dosije|website=Novosti.rs|access-date=14. 11. 2016}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Ratovi u bivšoj Jugoslaviji}}

{{DEFAULTSORT:Šljivančanin, Veselin}}
[[Kategorija:Oficiri Jugoslavenske narodne armije]]
[[Kategorija:Osuđeni pred Haškim tribunalom]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Rođeni 1953.]]
[[Kategorija:Biografije, Žabljak]]
[[Kategorija:Osobe izručene iz Srbije]]</text>
      <sha1>el5a4v3yueo7h6w6ahjtilt478a60l2</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorizacija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>492721</id>
    <revision>
      <id>3922266</id>
      <parentid>3889775</parentid>
      <timestamp>2026-08-27T14:35:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3922266</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="43388" sha1="pkt66efnyel8znj4lz4zi1tkst416zi" xml:space="preserve">'''Kategorizacija''' je sposobnost i aktivnost prepoznavanja zajedničkih karakteristika ili sličnosti između elemenata [[iskustvo|iskustava]] svijeta (kao što su [[Objekat (filozofija)|predmeti]], događaji ili [[ideje]]), organiziranje i klasificiranje iskustva povezujući ih s apstraktnijom grupom (tj. kategorijom, klasom ili tipom),&lt;ref name=&quot;Croft2004ch4&quot;/&gt;&lt;ref&gt;Pothos, E. and Wills, A. (eds.) 2011 [https://books.google.it/books?id=Z0eL3Cg5t_4C ''Formal Approaches in Categorization''], Introduction, ch.1 p.1&lt;/ref&gt; na osnovu njihovih osobina, karakteristika, sličnosti ili drugih kriterija koji su [[Univerzalnost (metafizika)|univerzalni]] za grupu. Kategorizacija se smatra jednom od najosnovnijih [[svijest|kognitivne sposobnosti]], i kao takvu je proučavaju posebno [[psihologija]] i [[kognitivna lingvistika]].

Kategorizacija se ponekad smatra sinonimom za klasifikaciju (usp., [[Klasifikacija|Klasifikacijski sinonimi]]). Kategorizacija i [[klasifikacija]] omogućavaju ljudima da organiziraju stvari, objekte i ideje koji postoje oko njih i pojednostavljuju svoje razumijevanje svijeta.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;McGarty, Craig, et al. “Social Categorization.” International Encyclopedia of the Social &amp; Behavioral Sciences, 2015, pp. 186–191.&lt;/ref&gt; Kategorizacija je nešto što ljudi i drugi organizmi ''rade'': ''rade pravu stvar sa pravim ''tipom'' stvari.'' Aktivnost kategorizacije stvari može biti neverbalna ili verbalna. Za ljude se i konkretni objekti i apstraktne ideje prepoznaju, razlikuju i razumiju kroz kategorizaciju. Objekti se obično kategoriziraju u neke adaptivne ili pragmatične svrhe.

Kategorizacija je [[problem utemljenja simbola|utemeljena]] u karakteristikama koje razlikuju članove kategorije od nečlanova. Kategorizacija je važna u učenju, predviđanju, [[zaključak|zaključcima]], [[donošenje odluka|donošenju odluka]], [[jezik]]u i mnogim oblicima interakcije [[organizam]]a sa njihovim okruženjem.

== Pregled kategorizacije ==

Kategorije su različite kolekcije konkretnih ili apstraktnih instanci (članova kategorije) koje kognitivni sistem smatra ekvivalentnim. Korištenje znanja o kategorijama zahtijeva pristup [[mentalna reprezentacija|mentalnim reprezentacijama]] koje definiraju osnovne karakteristike članova kategorije (kognitivni psiholozi ove mentalne reprezentacije specifične za kategoriju nazivaju [[koncept]]i).&lt;ref&gt;Murphy, G. L., &amp; Medin, D. L. (1985). The role of theories in conceptual coherence. Psychological Review, 92, 289–315&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Markman, A. B. 2003&quot;&gt;Markman, A. B., &amp; Ross, B. H. (2003). Category use and category learning. Psychological bulletin, 129(4), 592.&lt;/ref&gt; 
 
Za teoretičare kategorizacije, kategorizacija objekata često se razmatra korišćenjem [[Taksonomija|taksonomije]] sa tri hijerarhijska nivoa [[apstrakcija]].&lt;ref name=&quot;ReferenceA&quot;&gt;Rosch E, Mervis CB, Gray WD, Johnson DM, Boyes-Bream P. Basic objects in natural categories. Cognitive Psychology. 1976;8:382–439.&lt;/ref&gt; Naprimjer, biljka bi se mogla identificirati na visokom nivou apstrakcije jednostavnim označavanjem [[cvijet]]a, na srednjem nivou apstrakcije navođenjem da je cvijet ruža, ili na niskom nivou apstrakcije daljnjim navođenjem ove ruže kao pasja ruža. Kategorije u taksonomiji povezane su jedna s drugom putem uključivanja klasa, pri čemu je najviši nivo apstrakcije najinkluzivniji, a najniži nivo apstrakcije najmanje inkluzivan.&lt;ref name=&quot;ReferenceA&quot;/&gt; Tri nivoa apstrakcije su kao slijedi:

* '''Nadređeni nivo, [[rod (biologija)|rod]]''' (npr. cvijet) – najviši i najinkluzivniji nivo apstrakcije. Pokazuje najveći stepen generalnosti i najmanji stepen sličnosti unutar kategorije.&lt;ref name=&quot;Markman, A. B. 1997&quot;&gt;Markman, A. B., &amp; Wisniewski, E. J. (1997). Similar and different: The differentiation of basic-level categories. Journal of Experimental Psychology: Learning, Memory, and Cognition, 23(1), 54.&lt;/ref&gt;
* '''Osnovni nivo, [[vrsta]]''' (npr. ruža) – Srednji nivo apstrakcije. Rosch i kolege (1976) sugeriraju da je osnovni nivo kognitivno najefikasniji.&lt;ref name=&quot;ReferenceA&quot;/&gt; Kategorije osnovnog nivoa pokazuju visoke unutarkategorijske ''sličnosti'' i visoke ''različnosti'' između kategorija. Nadalje, osnovni nivo je najinkluzivniji nivo na kojem primjerci kategorije dijele generalizirani prepoznatljiv oblik.&lt;ref name=&quot;ReferenceA&quot;/&gt; Odrasli najčešće koriste nazive objekata osnovnog nivoa, a djeca prvo uče osnovne nazive objekata.&lt;ref name=&quot;ReferenceA&quot;/&gt;
* '''Podređeni nivo''' (npr. [[Rosa canina|pasja ruža]]) – najniži nivo apstrakcije. Pokazuje najveći stepen specifičnosti i sličnosti unutar kategorije.&lt;ref name=&quot;Markman, A. B. 1997&quot;/&gt;

== Teorije kategorizacije ==

=== Klasičan pogled ===
{{glavni|Kategorije (Aristotel)}}
'''Klasična teorija kategorizacije''', je termin koji se koristi u [[lingvistika|kognitivnoj lingvistici]] da označi pristup kategorizaciji koji se pojavljuje kod [[Platon]]a i [[Aristotel]]a i koji je bio vrlo uticajan i dominantan u zapadnoj kulturi, posebno u filozofiji , lingvistici i psihologiji.&lt;ref name=&quot;Taylor1995ch2&quot;/&gt;&lt;ref&gt;George Lakoff (1987) ''Women, Fire, and Dangerous Things'', ch.1&lt;/ref&gt; Aristotelov kategorički metod analize prenesen je na [[Skolastika|skolastički]] srednjovjekovni univerzitet preko [[Porfirije]]vog [[Isagoga|Isagoge]]. Klasični pogled na kategorije može se sažeti u tri pretpostavke: kategorija se može opisati kao lista [[neophodan i dovoljan uslov|neophodna i dovoljna]] karakteristika koje njeno članstvo mora imati; kategorije su diskretne po tome što imaju jasno definirane granice (ili element pripada jednom ili ne, bez mogućnosti između), a svi članovi kategorije imaju isti status. (Nema članova kategorije koji pripadaju više od ostalih).&lt;ref name=&quot;Croft2004ch4&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Taylor1995ch2&quot;&gt;John R Taylor (1995) ''Linguistic Categorization: Prototypes in Linguistic Theory'', 2nd ed., ch.2 pp.21-24&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Embley2006&quot;&gt;Embley, D.W. Olivé, A. (2006) ''[https://books.google.it/books?id=XfdAu8ZdY0cC&amp;pg=PA100 Conceptual Modeling - ER 2006: 25th International Conference on Conceptual Modeling]&lt;/ref&gt; U klasičnom pogledu, kategorije moraju biti jasno definirane, međusobno isključive i kolektivno iscrpne; na ovaj način, svaki [[entitet]] u datom klasifikacionom univerzumu nedvosmisleno pripada jednoj, i samo jednoj, od predloženih kategorija.

Klasični pogled na kategorije prvi put se pojavio u kontekstu [[Zapadna filozofija|zapadne filozofije]] u djelu [[Platon]]a, koji u svom Državnik dijalog uvodi pristup grupisanja objekata zasnovanih na na njihovim sličnim [[osobina]]ma. Ovaj pristup je dalje istražio i sistematizirao [[Aristotel]] u svojoj raspravi [[Kategorije (Aristotel)|Kategorije]], gdje analizira razlike između [[Klasa (filozofija)|klasa]] i [[Objekat (filozofija) )|objekata]]. Aristotel je također intenzivno primjenjivao klasičnu shemu kategorizacije u svom pristupu klasifikaciji živih bića (koja koristi tehniku primjene uzastopnih sužavajućih pitanja kao što su &quot;Da li je životinja ili povrće?&quot;, &quot;Koliko stopa ima?&quot;, &quot; Ima li krzno ili perje?&quot;, &quot;Može li letjeti?&quot;...), postavljajući na taj način osnovu za [[prirodna vrsta|prirodnu]] [[taksonomiju]].

Primjeri upotrebe klasičnog pogleda na kategorije mogu se naći u zapadnim filozofskim djelima [[Descartes]], [[Blaise Pascal]], [[Spinoza]] i [[John Locke]], te u 20. stoljeću u [[Bertrand Russell]], [[G.E. Moore]], [[logički pozitivisti]]. Bio je kamen temeljac [[analitičke filozofije]] i njene [[konceptualne analize]], s novijim formulacijama koje su 1990-ih predložili [[Frank Cameron Jackson]] i [[Christopher Peacocke]]].&lt;ref name=&quot;Pashler2012&quot;&gt;
Raatikainen, Panu ''[https://books.google.it/books?id=o36iCQAAQBAJ&amp;pg=PT230 Classical Theory of Concepts]'', in Pashler, Harold (2012) ''Encyclopedia of the Mind''&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Jackson, F. (1998) ''[[doi:10.1093/0198250614.001.0001|From Metaphysics to Ethics: A Defence of Conceptual Analysis]]''&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Peacocke, C. (1992) A study of concepts, MIT.&lt;/ref&gt; Početkom 20. stoljeća pitanje kategorija su u empirijske društvene nauke uveli Durkheim i Mauss, čiji je pionirski rad revidiran u savremenoj nauci..&lt;ref&gt;{{Cite book |last1=Durkheim |first1=Emile |url=http://dx.doi.org/10.1522/cla.due.deq |title=quelques formes primitives de classification |last2=Mauss |first2=Marcel |last3=Durkheim |first3=Émile |date=2002 |publisher=J.-M. Tremblay |isbn=1-55441-218-8 |series=Classiques des sciences sociales. |location=Chicoutimi|doi=10.1522/cla.due.deq }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |last=Alejandro |first=Audrey |date=januar 2021 |title=How to Problematise Categories: Building the Methodological Toolbox for Linguistic Reflexivity |url=http://dx.doi.org/10.1177/16094069211055572 |journal=International Journal of Qualitative Methods |volume=20 |pages=160940692110555 |doi=10.1177/16094069211055572 |s2cid=244420443 |issn=1609-4069}}&lt;/ref&gt;

Klasični model kategorizacije korišten je barem do 1960-ih od strane lingvističke paradigme [[semantika|strukturne semantike]], kod [[Jerrold Katz]] i [[Jerry Fodor|Jerryja Fodora]] 1963. godine, što je zauzvrat uticalo na njegovo usvajanje od strane psihologa kao što su [[Allan M. Collins]] i [[M. Ross Quillian]].&lt;ref name=&quot;Croft2004ch4&quot;&gt;Croft and Cruse (2004) ''Cognitive Linguistics'' ch.4 pp.74-77&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Katz, J. J. &amp; Fodor, J. A. (1963). The structure of a semantic theory. Language, 39(2), Apr–Jun, 170–210.&lt;/ref&gt;

Moderne verzije klasične teorije kategorizacije proučavaju kako [[mozak]] uči i predstavlja kategorije [[otkrivanje osobina (nervni sistem)|otkrivanje karakteristika]] koje razlikuju članove od nečlanova.&lt;ref&gt;Ashby, F. G., &amp; Valentin, V. V. (2017). Multiple systems of perceptual category learning: Theory and cognitive tests. In: Cohen, H., &amp; Lefebvre, C. (Eds.). (2017).[https://books.google.ca/books?id=zIrCDQAAQBAJ ''Handbook of Categorization in Cognitive Science (2nd edition)'']. Elsevier.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Pérez-Gay Juárez, F., Thériault, C., Gregory, M., Rivas, D., Sabri, H., &amp; Harnad, S. (2017). [https://eprints.soton.ac.uk/413622/2/eScholarship_UC_item_8rg6c087_1.pdf How and Why Does Category Learning Cause Categorical Perception?] ''International Journal of Comparative Psychology'', 30.&lt;/ref&gt;

===Teorija prototipa===
{{glavni|Teorija prototipa}}
Pionirsko istraživanje psihologa [[Eleanor Rosch|Eleanora Roscha]] i kolega od 1973. godine uvelo je [[Teorija prototipa|teoriju prototipa]], prema kojoj se kategorizacija može posmatrati i kao proces grupiranja stvari na osnovu [[prototip]]a. Ovaj pristup je bio veoma uticajan, posebno za [[kognitivna lingvistika|kognitivnu lingvistiku]].&lt;ref name=&quot;Croft2004ch4&quot;/&gt; Djelomično se temeljila na prethodnim uvidima, posebno na formulaciji modela kategorije zasnovanog na [[porodična sličnost|porodičnoj sličnosti]] kod [[Wittgenstein]]a (1953) i [[Roger Brown|Rogera Browna]]: ''Kako se neka stvar zove?'' (1958.).&lt;ref name=&quot;Croft2004ch4&quot;/&gt;

Teoriju prototipa su zatim usvojili kognitivni lingvisti poput [[George Lakoff|Georgea Lakoffa]]. Teorija prototipa je primjer pristupa kategorizaciji zasnovanoj na sličnosti, u kojem se pohranjena reprezentacija kategorije koristi za procjenu sličnosti članova kategorije kandidata.&lt;ref&gt;Reed, S. K. (1972). Pattern recognition and categorization. Cognitive Psychology, 3, 382–407.&lt;/ref&gt; Prema teoriji prototipa, ova pohranjena reprezentacija sastoji se od sažetog prikaza članova kategorije. Ovaj prototip stimulansa može imati različite oblike. To može biti središnja tendencija koja predstavlja prosječnog člana kategorije, modalni stimulus koji predstavlja ili najčešći primjer ili stimulus sastavljen od najčešćih karakteristika kategorije, ili, na kraju, &quot;idealni&quot; član kategorije, ili karikatura koja naglašava posebne karakteristike kategorije.&lt;ref name=&quot;Kruschke, J. K. 2008&quot;&gt;Kruschke, J. K. (2008). Models of categorization. The Cambridge handbook of computational psychology, 267-301.&lt;/ref&gt; Važno razmatranje ovog prototipa predstavljanja je da ono ne odražava nužno postojanje stvarne instance kategorije u svijetu.&lt;ref name=&quot;Kruschke, J. K. 2008&quot;/&gt; Nadalje, prototipovi su vrlo osjetljivi na kontekst.&lt;ref&gt;Rosch, E. (1999). Reclaiming concepts. Journal of consciousness studies, 6(11-12), 61-77.&lt;/ref&gt; Naprimjer, dok nečiji prototip za kategoriju pića može biti soda ili seltzer, kontekst marende može ih navesti da izaberu mimozu kao prototip napitka.

Teorija prototipa tvrdi da članovi date kategorije dijele [[porodična sličnost|porodičnu sličnost]], a kategorije su definirane skupovima tipskih [[karakteristika]] (za razliku od svih članova koji posjeduju potrebne i dovoljne karakteristike).&lt;ref&gt;Rosch, E., &amp; Mervis, C. B. (1975). Family resemblances: Studies in the internal structure of categories. Cognitive psychology, 7(4), 573-605.&lt;/ref&gt;

===Teorija primjera===
{{glavni|Teorija primjera}}
Još jedan primjer pristupa kategorizaciji zasnovanog na sličnosti, teorija primjera također uspoređuje sličnost članova kategorije kandidata sa pohranjenim memorijskim reprezentacijama. Prema teoriji egzemplara, sve poznate instance kategorije pohranjuju se u memoriju kao primjeri. Kada se procjenjuje članstvo nepoznatog entiteta u kategoriji, primjeri iz potencijalno relevantnih kategorija izvlače se iz [[pamćenja]], a sličnost entiteta sa tim primjerima se zbraja kako bi se formulirala odluka o kategorizaciji.&lt;ref name=&quot;Kruschke, J. K. 2008&quot;/&gt; Medinov i Schafferov (1978) [[kontekstni model]] koriste pristup [[Grupa najbližih susjeda|najbliži susjed]] koji, umjesto da zbraja sličnosti entiteta sa relevantnim primjerima, množi ih, kako bi pružio ponderirane sličnosti koje odražavaju blizinu entiteta relevantnim uzori.&lt;ref name=&quot;Medin, D. L. 1978&quot;&gt;Medin, D. L., &amp; Schaffer, M. M. (1978). Context theory of classification learning. Psychological review, 85(3), 207.&lt;/ref&gt; Ovo efektivno dovodi do pristrasnosti odluka o kategorizaciji prema primjerima koji su najsličniji entitetu koji će biti kategoriziran.&lt;ref name=&quot;Medin, D. L. 1978&quot;/&gt;&lt;ref&gt;Goldstone, R. L., Kersten, A., &amp; Carvalho, P. F. (2012). Concepts and categorization. Handbook of Psychology, Second Edition, 4.&lt;/ref&gt;

===Konceptualno grupisanje===
{{glavni|Konceptualno grupiranje}}
'''Konceptualno grupiranje''' je paradigma [[mašinsko učenje|mašinskog učenja]] za [[klasifikacija|nenadziranu klasifikaciju]] koju je definirao [[Ryszard S. Michalski]] 1980.&lt;ref&gt;{{cite journal
 | author = Fisher, Douglas H.
 | year = 1987
 | title = Knowledge acquisition via incremental conceptual clustering
 | journal = Machine Learning
 | volume = 2
 | pages = 139–172
 | doi = 10.1007/BF00114265
 | issue = 2| doi-access = free
 }}
&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal
 | author = Michalski, R. S.
 | year = 1980
 | title = Knowledge acquisition through conceptual clustering: A theoretical framework and an algorithm for partitioning data into conjunctive concepts
 | journal = International Journal of Policy Analysis and Information Systems
 | volume = 4
 | pages = 219–244}}&lt;/ref&gt; To je moderna varijacija klasičnog pristupa kategorizacije, a proizilazi iz pokušaja da se objasni kako je znanje predstavljeno. U ovom pristupu, [[Klasa (filozofija)|klase]] (klasteri ili entiteti) generišu se tako što se prvo formulišu njihovi konceptualni opisi, a zatim klasifikuju [[entitet]]i prema opisima.&lt;ref&gt;Kaufman K.A. (2012) Conceptual Clustering. In: Seel N.M. (eds) Encyclopedia of the Sciences of Learning. Springer, Boston, MA&lt;/ref&gt;

Konceptno grupisanje se razvilo uglavnom tokom 1980-ih, kao [[mašinsko učenje|mašinska]] paradigma za [[učenje bez nadzora]]. Razlikuje se od običnog [[Analiza klastera|klasterizacija podataka]] generisanjem opisa koncepta za svaku generisanu kategoriju.

Konceptno grupiranje je usko povezano sa teorijom [[fazni skup]], u kojoj objekti mogu pripadati jednoj ili više grupa, u različitim stepenima podobnosti. [[kognicija|Kognitivni]] pristup prihvata da su prirodne kategorije stepenovane (teže da budu [[fazni koncept|fazni]] na svojim granicama) i nedosledne u statusu svojih konstitutivnih članova. Ideja o neophodnim i dovoljnim uslovima gotovo se nikada ne sreće u kategorijama stvari koje se javljaju u prirodi.

== Kategorija učenja ==
{{glavni|Učenje}}

&quot;Dok je iscrpna rasprava o učenju kategorija izvan okvira ovog članka, kratak pregled učenja kategorija i povezanih teorija je koristan u razumijevanju formalnih modela kategorizacije.&quot;
Ako istraživanje kategorizacije ispituje kako se kategorije održavaju i koriste, polje učenja kategorija nastoji razumjeti kako se kategorije uopće stiču. Da bi to postigli, istraživači često koriste nove kategorije proizvoljnih objekata (npr. matrice tačaka) kako bi osigurali da učesnici nisu u potpunosti upoznati sa stimulansima.&lt;ref name=&quot;Ashby, F. G. 2005&quot;&gt;Ashby, F. G., &amp; Maddox, W. T. (2005). Human category learning. Annu. Rev. Psychol., 56, 149-178.&lt;/ref&gt; Istraživači učenja kategorija općenito su se fokusirali na dva različita oblika kategorija učenja. [[Klasifikacija|Učenje klasifikacije]] daje zadatak učesnicima da predvide oznake kategorije za stimulus na osnovu njegovih obezbeđenih karakteristika. Učenje o klasifikaciji je usredsređeno na učenje informacija između kategorija i dijagnostičkih karakteristika kategorija.&lt;ref name=&quot;Higgins, E. 2011&quot;&gt;Higgins, E., &amp; Ross, B. (2011). Comparisons in category learning: How best to compare for what. In Proceedings of the Annual Meeting of the Cognitive Science Society (Vol. 33, No. 33).&lt;/ref&gt; Nasuprot tome, [[Zaključivanje|učenje zaključivanja]] zadaje učesnicima zaključivanje o prisutnosti/vrijednosti karakteristike kategorije na osnovu date oznake kategorije i/ili prisutnosti drugih karakteristika kategorije. [[Učenje]] zaključivanja je usredsređeno na učenje informacija unutar kategorije i prototipskih karakteristika kategorije.&lt;ref name=&quot;Higgins, E. 2011&quot;/&gt;

Kategorija zadaci učenja općenito se mogu podijeliti u dvije kategorije, nadgledano i nenadgledano učenje. Zadaci [[Učenje|učenja pod nadzorom]] daju učenicima oznake kategorija. Učenici zatim koriste informacije izvučene iz označenih kategorija primjera da klasificiraju stimuluse u odgovarajuću kategoriju, što može uključivati [[apstrakcija|apstrakciju]] pravila ili koncepta koji povezuje karakteristike promatranog objekta sa oznakama kategorije. Zadaci [[Učenje bez nadzora|učenja bez nadzora]] ne daju učenicima oznake kategorija. Učenici stoga moraju prepoznati inherentne strukture u skupu podataka i grupirati stimuluse prema sličnosti u klase. Učenje bez nadzora je stoga proces generisanja klasifikacijske strukture. Zadaci koji se koriste za proučavanje učenja kategorija imaju različite oblike:

* '''Zadaci zasnovani na pravilima''' predstavljaju kategorije koje učesnici mogu naučiti kroz eksplicitne procese zaključivanja. U ovakvim tipovima zadataka, klasifikacija stimulusa postiže se korištenjem stečenog pravila (tj. ako je stimulans velik na dimenziji X, odgovorite A).
* '''Zadaci integracije informacija''' zahtijevaju od [[učenik]]a da sintetiziraju perceptivne informacije iz više dimenzija stimulusa prije donošenja odluka o kategorizaciji. Za razliku od zadataka zasnovanih na pravilima, zadaci integracije informacija ne daju pravila koja se lahko mogu artikulirati. Očitavanje rendgenskog snimka i pokušaj da se utvrdi da li je [[tumor]] prisutan može se smatrati instancijom zadatka integracije informacija u stvarnom svijetu.
* '''Zadaci izobličenja prototipa''' zahtijevaju od učenika da generiraju [[prototip]] za kategoriju. Primjeri kandidata za kategoriju se zatim proizvode nasumičnom manipulacijom karakteristikama prototipa, koje učenici moraju klasificirati kao da pripadaju kategoriji ili ne.

===Teorije kategorija učenja ===

Istraživači učenja kategorija su predložili različite teorije o tome kako ljudi uče kategorije.&lt;ref&gt;Ashby, F. G., &amp; Maddox, W. T. (1998). Stimulus categorization. In Measurement, Judgment and Decision Making (pp. 251-301). Academic Press.&lt;/ref&gt; Prevailing theories of category learning include the prototype theory, the exemplar theory, and the decision bound theory.&lt;ref name=&quot;Ashby, F. G. 2005&quot;/&gt;

Teorija prototipa sugerira da se za učenje kategorije mora naučiti prototip kategorije. Naknadna kategorizacija novih podražaja se zatim postiže odabirom kategorije sa najsličnijim prototipom.&lt;ref name=&quot;Ashby, F. G. 2005&quot;/&gt;

Teorija egzemplara sugerira da se za učenje kategorije mora naučiti o primjerima koji pripadaju toj kategoriji. Naknadna kategorizacija novog stimulusa se zatim postiže izračunavanjem njegove sličnosti sa poznatim primjerima potencijalno relevantnih kategorija i odabirom kategorije koja sadrži najsličnije primjere.&lt;ref name=&quot;Medin, D. L. 1978&quot;/&gt;

Teorija vezana za odlučivanje sugerira da se za kategorije učenja moraju ili naučiti regije stimulativnog prostora povezane s određenim odgovorima ili granice (granice odluke) koje dijele ove regije odgovora. Kategorizacija novog stimulusa se zatim postiže određivanjem u kojoj regiji odgovora se nalazi.&lt;ref&gt;Maddox, W.T., &amp; Ashby, F.G. (1996). Perceptive separability, decisional separability and the relationship between identification and classification speed. Journal of Experimental Psychology: Human Perception and Performance, 22(4), 795.&lt;/ref&gt;

== Formalni modeli kategorizacije ==
[[Računarski model]]i kategorizacije su razvijeni da testiraju teorije o tome kako ljudi predstavljaju i koriste informacije o kategorijama.&lt;ref name=&quot;Kruschke, J. K. 2008&quot;/&gt; Da bi se to postiglo, modeli kategorizacije mogu se uklopiti u eksperimentalne podatke kako bi se vidjelo koliko se predviđanja koja nudi model poklapaju s ljudskim performansama. Na osnovu uspeha modela u objašnjavanju podataka, teoretičari su u stanju da izvuku zaključke o tačnosti svojih teorija i relevantnosti njihove teorije za reprezentacije ljudskih kategorija.

Da bi se efektivno uhvatilo kako ljudi predstavljaju i koriste informacije o kategorijama, modeli kategorizacije općenito rade pod varijacijama iste tri osnovne pretpostavke.&lt;ref name=&quot;Kruschke, J. K. 2008&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Ashby, F. G. 1993&quot;&gt;Ashby, F. G., &amp; Maddox, W. T. (1993). Relations between prototype, exemplar, and decision bound models of categorization. Journal of Mathematical Psychology, 37(3), 372-400.&lt;/ref&gt; Prvo, model mora napraviti neku vrstu pretpostavke o internoj reprezentaciji stimulusa (npr. predstavljanje percepcije stimulusa kao tačke u višedimenzionalnom prostoru).&lt;ref name=&quot;Ashby, F. G. 1993&quot;/&gt; Drugo , model mora napraviti pretpostavku o specifičnim informacijama kojima se treba pristupiti da bi se formulirao odgovor (npr. primjerni modeli zahtijevaju prikupljanje svih dostupnih primjera za svaku kategoriju).&lt;ref name=&quot;Medin, D. L. 1978&quot;/&gt; Treće, model mora napraviti pretpostavku o tome kako je odgovor odabran s obzirom na dostupne informacije.&lt;ref name=&quot;Ashby, F. G. 1993&quot;/&gt;

Iako svi modeli kategorizacije čine ove tri pretpostavke, oni se razlikuju po načinima na koje predstavljaju i transformišu input u reprezentaciju odgovora.&lt;ref name=&quot;Kruschke, J. K. 2008&quot;/&gt; Interne strukture znanja različitih modela kategorizacije odražavaju specifične reprezentacije koje koriste za izvođenje ovih transformacija. Tipične reprezentacije koje koriste modeli uključuju primjere, prototipove i pravila.&lt;ref name=&quot;Kruschke, J. K. 2008&quot;/&gt;

* '''Primjerni modeli''' pohranjuju sve različite instance stimulusa s njihovim odgovarajućim oznakama kategorije u memoriju. Kategorizacija naknadnih stimulusa određena je kolektivnom sličnošću stimulusa sa svim poznatim primjerima.
* '''Modeli prototipa''' pohranjuju sažeti prikaz svih instanci u kategoriji. Kategorizacija naknadnih podražaja se određuje odabirom kategorije čiji je prototip najsličniji stimulusu.
* '''Modeli zasnovani na pravilima''' definiraju kategorije pohranjivanjem sažetih lista potrebnih i dovoljnih karakteristika potrebnih za članstvo u kategoriji. Granični modeli se mogu smatrati atipičnim modelima pravila, jer ne definiraju kategorije na osnovu njihovog sadržaja. Umjesto toga, granični modeli definiraju rubove (granice) između kategorija, koje kasnije služe kao determinante za to kako se stimulans kategorizira.

== Primjeri modela kategorizacije ==

===Model prototipa===
'''Model prototipa ponderiranih karakteristika &lt;ref name=&quot;Reed, S. K. 1972&quot;&gt;Reed, S. K. (1972). Pattern recognition and categorization. Cognitive psychology, 3(3), 382-407.&lt;/ref&gt;''' Ranu instanciju prototipnog modela proizveo je Reed ranih 1970-ih. Reed (1972) je proveo niz eksperimenata kako bi uporedio performanse 18 modela u objašnjavanju podataka iz zadatka kategorizacije koji je od učesnika zahtevao da sortiraju lica u jednu od dve kategorije. Rezultati sugerišu da je preovlađujući model bio model prototipa sa ponderiranim karakteristikama, koji je pripadao porodici modela prosečne udaljenosti. Međutim, za razliku od tradicijskih modela prosječne udaljenosti, ovaj model je različito ponderirao najznačajnije karakteristike ove dvije kategorije. S obzirom na performanse ovog modela, Reed (1972) je zaključio da je strategija koju su učesnici koristili tokom zadatka kategorizacije lica bila da konstruiraju reprezentaciju prototipa za svaku od dvije kategorije lica i kategorišu testne obrasce u kategoriju koja je povezana sa najsličnijim prototipom. Nadalje, rezultati su ukazali na to da je sličnost određena prema najdiskriminirajućim karakteristikama svake kategorije.

===Modeli primjera===

'''Model generaliziranog konteksta&lt;ref name=&quot;Nosofsky, R. M. 1986&quot;&gt;Nosofsky, R. M. (1986). Attention, similarity, and the identification–categorization relationship. Journal of experimental psychology: General, 115(1), 39.&lt;/ref&gt;''' Medinov i Schafferov (1978) [[kontekstni model]] proširio je Nosofsky (1986) sredinom 1980-ih, što je rezultiralo proizvodnjom modela generaliziranog konteksta (GCM). GCM je uzorni model koji pohranjuje primjere stimulusa kao iscrpne kombinacije karakteristika povezanih sa svakim primjerkom. Pohranjivanjem ovih kombinacija, model uspostavlja kontekste za karakteristike svakog primjera , koje su definirane svim ostalim karakteristikama s kojima se ta karakteristika pojavljuje. GCM izračunava sličnost primjera i stimulusa u dva koraka. Prvo, GCM izračunava [[psihološka udaljenost|psihološku udaljenost]] između uzorka i stimulusa. Ovo se postiže zbrajanjem apsolutnih vrijednosti dimenzijske razlike između uzorka i stimulusa. Naprimjer, pretpostavimo da primjer ima vrijednost 18 na dimenziji X, a stimulus ima vrijednost 42 na dimenziji X; rezultujuća dimenzijska razlika bi bila 24. Kada se procijeni psihološka udaljenost, [[Eksponencijalni raspad|eksponencijalna funkcija raspada]] određuje sličnost primjera i stimulusa, pri čemu udaljenost od 0 rezultira sličnošću od 1 (koja počinje da se eksponencijalno smanjuje kako se udaljenost povećava). Kategorički odgovori se zatim generiraju procjenom sličnosti stimulansa sa uzorcima svake kategorije, pri čemu svaki primjer daje &quot;glas&quot;&lt;ref name=&quot;Kruschke, J. K. 2008&quot;/&gt; za svoje kategorije koje varira u snazi na osnovu sličnosti primjerka na stimulans i snagu povezanosti uzora sa kategorijom. Ovo efektivno svakoj kategoriji dodjeljuje vjerovatnoću odabira koja je određena proporcijom glasova koju dobije, a koja se onda može prilagoditi podacima.

===Modeli zasnovani na pravilima===
'''RULEX (Rule-Plus-Exception) Model&lt;ref&gt;Nosofsky, R. M., Palmeri, T. J., &amp; McKinley, S. C. (1994). Rule-plus-exception model of classification learning. Psychological review, 101(1), 53.&lt;/ref&gt;''' Dok su jednostavna logička pravila neefikasna u učenju loše definiranih struktura kategorija, neki zagovornici teorije kategorizacije zasnovane na pravilima sugeriraju da se nesavršeno pravilo može koristiti za učenje takvih struktura kategorija ako se izuzeci od tog pravila također pohranjuju i razmatraju. Da bi formalizovali ovaj predlog, Nosofsky i kolege (1994) dizajnirali su model RULEX. RULEX model pokušava da formira stablo odlučivanja&lt;ref&gt;Hunt, E. B., Marin, J., &amp; Stone, P. J. (1966). Experiments in induction.&lt;/ref&gt; sastavljena od sekvencijskih testova vrijednosti atributa objekta. Kategorizacija objekta je tada određena ishodom ovih uzastopnih testova. RULEX model traži pravila na sljedeće načine:&lt;ref name=&quot;Navarro, D. J. 2005&quot;&gt;Navarro, D. J. (2005). Analyzing the RULEX model of category learning. Journal of Mathematical Psychology, 49(4), 259-275.&lt;/ref&gt;

* '''Tačnost''' traži pravilo koje koristi jedan atribut za razlikovanje klasa bez greške.
* '''Imperfekt''' traži pravilo koje koristi jedan atribut za razlikovanje klasa s nekoliko grešaka
* '''Konjunktiv''' traži pravilo koje koristi više atributa za razlikovanje između klasa s nekoliko grešaka.
* '''Izuzetak''' traži iznimke od pravila.

Metod koji RULEX koristi za obavljanje ovih pretraga je sljedeći:&lt;ref name=&quot;Navarro, D. J. 2005&quot;/&gt; Prvo, RULEX pokušava tačnu pretragu. Ako bude uspješan, RULEX će kontinuirano primjenjivati to pravilo sve dok ne dođe do pogrešne klasifikacije. Ako tačna pretraga ne uspije identificirati pravilo, započinje ili nesavršeno ili konjunktivno pretraživanje. Dovoljno, iako nesavršeno, pravilo stečeno tokom jedne od ovih faza pretraživanja će postati trajno implementirano i model RULEX će tada početi tražiti izuzetke. Ako se ne usvoji nijedno pravilo, tada će model pokušati pretraživanje koje nije izvršio u prethodnoj fazi. Ako bude uspješan, RULEX će trajno implementirati pravilo, a zatim započeti pretragu izuzetaka. Ako nijedan od prethodnih metoda pretraživanja nije uspješan, RULEX će po defaultu tražiti samo izuzetke, uprkos nedostatku pridruženog pravila, što je jednako sticanju slučajnog pravila.

===Hibridni modeli===

'''SUSTAIN (nadzirana i nenadzirana [[Stratificirani motor punjenja|stratificirana]] adaptivna inkrementna mreža)&lt;ref name=&quot;Love, B. C. 2004&quot;&gt;Love, B. C., Medin, D. L., &amp; Gureckis, T. M. (2004). SUSTAIN: a network model of category learning. Psychological review, 111(2), 309.&lt;/ref&gt;''' Često je slučaj da se reprezentacije naučenih kategorija razlikuju u zavisnosti od ciljeva učenika,&lt;ref&gt;Barsalou, L. W. (1985). Ideals, central tendency, and frequency of instantiation as determinants of graded structure in categories. Journal of experimental psychology: learning, memory, and cognition, 11(4), 629.&lt;/ref&gt; kao i kako se kategorije koriste tokom učenja.&lt;ref name=&quot;Markman, A. B. 2003&quot;/&gt; Prema tome, neki istraživači kategorizacije sugerišu da odgovarajući model kategorizacije treba da bude u stanju da uzme u obzir varijabilnost prisutnu u ciljevima učenika, zadaci i strategije.&lt;ref name=&quot;Love, B. C. 2004&quot;/&gt; Ovaj prijedlog su realizirali Love i kolege (2004.) kreiranjem SUSTAIN-a, fleksibilnog modela grupiranja koji je sposoban da prihvati i jednostavne i složene probleme kategorizacije kroz inkrementno prilagođavanje na specifičnosti problema.

U praksi, SUSTAIN model prvo pretvara perceptivne informacije stimulusa u karakteristike koje su organizovane duž skupa dimenzija. Reprezentativni prostor koji obuhvata ove dimenzije se zatim iskrivljuje (npr. rasteže ili skuplja) kako bi se odrazila važnost svake karakteristike na osnovu inputa iz mehanizma pažnje. Skup klastera (specifičnih instanci grupisanih po sličnosti) povezanih sa različitim kategorijama zatim se takmiče u odgovoru na stimulans, pri čemu se stimulus naknadno dodeljuje klasteru čiji je prostor za predstavljanje najbliži stimulansu. Nepoznatu vrijednost dimenzije stimulusa (npr. oznaka kategorije) tada predviđa pobjednički klaster, koji zauzvrat daje informaciju o odluci o kategorizaciji.

Fleksibilnost SUSTAIN modela ostvaruje se putem njegove sposobnosti da koristi i nadgledano i nenadgledano učenje na nivou klastera. Ako SUSTAIN pogrešno predviđa da stimulus pripada određenom klasteru, korektivne povratne informacije (tj. nadgledano učenje) bi signalizirale održivosti da angažuje dodatni klaster koji predstavlja pogrešno klasifikovani stimulus. Stoga bi naknadna izlaganja stimulusu (ili sličnoj alternativi) bila dodijeljena ispravnom klasteru. SUSTAIN će također koristiti nenadgledano učenje za regrutaciju dodatnog klastera ako sličnost između stimulusa i najbližeg klastera ne prelazi prag, pošto model prepoznaje slabu prediktivnu korisnost koja bi rezultirala takvim dodjeljivanjem klastera. SUSTAIN takođe pokazuje fleksibilnost u načinu na koji rješava jednostavne i složene probleme kategorizacije. Iskreno, interna reprezentacija SUSTAIN-a sadrži samo jedan klaster, čime se model naginje prema jednostavnim rješenjima. Kako problemi postaju sve složeniji (npr. zahtijevaju rješenja koja se sastoje od višestrukih dimenzija stimulansa), dodatni klasteri se postepeno regrutuju kako bi SUSTAIN mogao podnijeti porast složenosti.

== Društvena kategorizacija ==
'''Društvena kategorizacija''' sastoji se od stavljanja ljudskih bića u grupe kako bi se identificirali na osnovu različitih kriterija. Kategorizacija je proces koji proučavaju naučnici u kognitivnim naukama, ali se može proučavati i kao društvena aktivnost. Društvena kategorizacija se razlikuje od kategorizacije drugih stvari jer podrazumijeva da ljudi kreiraju kategorije za sebe i druge kao ljudska bića.&lt;ref name=&quot;:0&quot;/&gt; Grupe se mogu kreirati na osnovu etničke pripadnosti, zemlje porijekla, vjere, spolnog identiteta, društvene privilegije, ekonomske privilegije, itd. Postoje različiti načini razvrstavanja ljudi prema nečijim shemama. Ljudi pripadaju različitim društvenim grupama zbog svoje etničke pripadnosti, vjere ili starosti.&lt;ref name=&quot;:4&quot;&gt;Reicher, S, and N Hopkins. “Psychology and the End of History: a Critique and a Proposal for the Psychology of Social Categorization.” Political Psychology, vol. 22, no. 2, 2001, pp. 383–407.&lt;/ref&gt;

Društvene kategorije zasnovane na dobi, [[rasa|rasi]] i [[spol]]u koriste ljudi kada se susreću s novom osobom. Budući da se neke od ovih kategorija odnose na fizičke osobine, često se koriste automatski kada se ljudi ne poznaju.&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;Liberman, Zoe, et al. “The Origins of Social Categorization.” Trends In Cognitive Sciences, vol. 21, no. 7, 2017, pp. 556–568.&lt;/ref&gt; Ove kategorije nisu objektivne i zavise od toga kako ljudi vide svijet oko sebe. Oni omogućavaju ljudima da se identifikuju sa sličnim ljudima i da identifikuju ljude koji su različiti. Oni su korisni u formiranju nečijeg identiteta sa ljudima oko sebe. Neko može izgraditi sopstveni identitet identifikujući se u grupi ili odbacivanjem druge grupe.&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;Bodenhausen, Galen &amp; Kang, S.K. &amp; Peery, D.. (2012). Social categorization and the perception of social groups. 10.4135/9781446247631.n16.&lt;/ref&gt;

Društvena kategorizacija je slična drugim vrstama kategorizacije jer ima za cilj da pojednostavi razumijevanje ljudi. Međutim, stvaranje društvenih kategorija podrazumijeva da će se ljudi pozicionirati u odnosu na druge grupe. Hijerarhija u grupnim odnosima može se pojaviti kao rezultat društvene kategorizacije.&lt;ref name=&quot;:1&quot;/&gt;

Naučnici tvrde da proces kategorizacije počinje u ranoj dobi kada djeca počinju učiti o svijetu i ljudima oko sebe. Djeca uče kako upoznati ljude prema kategorijama na osnovu sličnosti i razlika. Društvene kategorije koje kreiraju odrasli također utiču na njihovo razumijevanje svijeta. Oni uče o društvenim grupama slušajući opće informacije o tim grupama od svojih roditelja. Oni tada mogu razviti predrasude o ljudima kao rezultat ovih općenitosti.&lt;ref name=&quot;:2&quot;/&gt;

Još jedan aspekt društvene kategorizacije spominju Stephen Reicher i Nick Hopkins i vezan je za političku dominaciju. Oni tvrde da politički lideri koriste društvene kategorije da utiču na političke debate.&lt;ref name=&quot;:4&quot;/&gt;

=== Negativni aspekti ===
Aktivnost razvrstavanja ljudi prema subjektivnim ili objektivnim kriterijumima može se posmatrati kao negativan proces zbog svoje tendencije da dovede do nasilja iz grupe u drugu.&lt;ref name=&quot;:3&quot;/&gt; Zaista, sličnosti okupljaju ljude koji imaju zajedničko osobine, ali razlike između grupa mogu dovesti do tenzija, a zatim i do upotrebe nasilja između tih grupa. Stvaranje društvenih grupa od strane ljudi odgovorno je za hijerarhizaciju odnosa između grupa.&lt;ref name=&quot;:3&quot;&gt;Tajfel, H. “Social Psychology of Intergroup Relations.” Annual review of psychology, vol. 33, no. 1, 1982, pp. 1–39.&lt;/ref&gt; Ovi hijerarhijski odnosi učestvuju u promovisanju stereotipa o ljudima i grupama, ponekad zasnovanih na subjektivnim kriterijumima. Društvene kategorije mogu potaknuti ljude da povezuju stereotipe sa grupama ljudi. Povezivanje stereotipa sa grupom, i ljudima koji pripadaju ovoj grupi, može dovesti do oblika diskriminacije prema ljudima ove grupe.&lt;ref&gt;Hugenberg, Kurt i Galen V. Bodenhausen. “ Ambiguity in Social Categorization: The Role of Prejudice and Facial Affect in Racial Categorization.” Psychological Science, vol. 15, no. 5, 2004, pp.342–345.&lt;/ref&gt; Percepcija grupe i stereotipi povezani s njom utiču na društvene odnose i aktivnosti.

Neke društvene kategorije imaju veću težinu od drugih u društvu. Naprimjer, u historiji, ai danas, kategorija &quot;[[rasa]]&quot; je jedna od prvih kategorija korištenih za sortiranje ljudi. Međutim, obično se koristi samo nekoliko kategorija rase kao što su &quot;crnci&quot;, &quot;bjelci&quot;, &quot;azijati&quot; itd. Učestvuje u svođenju mnoštva etničkih grupa na nekoliko kategorija na osnovu uglavnom boje kože ljudi.&lt;ref&gt;Nadine Chaurand. Stéréotypisation. Catégorisation sociale. Dictionnaire historique et critique du racisme, PUF, 10p, 2013. ffhal-00966930&lt;/ref&gt;

Proces sortiranja ljudi stvara viziju drugog kao 'drugačijeg', što dovodi do dehumanizacije ljudi. Naučnici govore o međugrupnim odnosima uz koncept [[teorija društvenog identiteta]] koji je razvio H. Tajfel.&lt;ref name=&quot;:3&quot;/&gt; Zaista, u historiji su mnogi primjeri društvene kategorizacije doveli do oblika dominacije ili nasilja iz dominantne grupe u dominantnu grupu. Periodi kolonizacije su primjeri vremena kada su ljudi iz grupe birali da dominiraju i kontrolišu druge ljude koji pripadaju drugim grupama jer su ih smatrali inferiornima. [[Rasizam]], [[diskriminacija]] i nasilje su posljedice društvene kategorizacije i mogu nastati zbog toga. Kada ljudi vide druge kao drugačije, oni imaju tendenciju da razviju hijerarhijske odnose sa drugim grupama.&lt;ref name=&quot;:3&quot;/&gt;

== Pogrešna kategorizacija ==

Ne može biti kategorizacije bez mogućnosti [[pogrešna kategorizacija|pogrešne kategorizacije]].&lt;ref&gt;{{Citation|last=Magidor|first=Ofra|title=Category Mistakes|date=2019|url=https://plato.stanford.edu/archives/fall2019/entries/category-mistakes/|encyclopedia=The Stanford Encyclopedia of Philosophy|editor-last=Zalta|editor-first=Edward N.|edition=Fall 2019|publisher=Metaphysics Research Lab, Stanford University|access-date=17. 1. 2020}}&lt;/ref&gt; To do &quot;the right thing with the right ''kind'' of thing.&quot;,&lt;ref name=&quot;Cohen &amp; Lefebvre 2017&quot;&gt;Cohen &amp; Lefebvre 2017&lt;/ref&gt; Da biste uradili &quot;pravu stvar sa pravim &quot;tipom&quot; stvari.&quot;,&lt;ref name=&quot;Cohen &amp; Lefebvre 2017&quot;/&gt; mora postojati i ispravna i pogrešna stvar. Ne samo da kategorija čiji je &quot;sve&quot; član logično vodi do [[Russellov paradoks|Russellovog paradoksa]] (&quot;da li je ili nije član sam po sebi?&quot;), nego bez mogućnosti greške, nema načina da se otkrije ili definiše ono što razlikuje članove kategorije od nečlanova.

Primjer odsustva nečlanova je problem [[siromaštvo stimulansa|siromaštva stimulansa]] u učenju jezika od strane djeteta: djeca koja uče [[jezik]] ne čuju ili prave greške u pravilima [[univerzalna gramatika|univerzalne gramatike]] (UG) . Stoga se nikada ne ispravljaju greške u UG. Ipak, dječji [[govor]] je u skladu s pravilima UG, a govornici mogu odmah otkriti da nešto nije u redu ako lingvista (namjerno) generiše izričaj koji krši UG. Stoga govornici mogu kategorizirati šta je UG-kompatibilno i UG-neusaglašeno. Lingvisti su iz ovoga zaključili da pravila UG moraju na neki način biti kodirana u ljudskom mozgu..&lt;ref&gt;Lasnik, H., &amp; Lidz, J. L. (2017). [http://www.socsci.uci.edu/~lpearl/colareadinggroup/readings/LasnikLidz2016_PovStim.pdf The Argument from the Poverty of the Stimulus.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20211020175801/http://www.socsci.uci.edu/~lpearl/colareadinggroup/readings/LasnikLidz2016_PovStim.pdf |date=20. 10. 2021 }} In: Ian Roberts (ed.) ''The Oxford Handbook of Universal Grammar''.&lt;/ref&gt;

Međutim, obične kategorije, kao što su &quot;psi&quot;, imaju obilje primjera nečlanova (mačke, naprimjer). Tako je moguće naučiti, pokušajem i greškom, uz ispravljanje grešaka, otkriti i definirati šta razlikuje pse od ne-pasa, a samim tim i ispravno ih kategorizirati.&lt;ref&gt;Burt, J. R., Torosdagli, N., Khosravan, N., RaviPrakash, H., Mortazi, A., Tissavirasingham, F., ... &amp; Bagci, U. (2018). [http://www.cs.ucf.edu/~bagci/publications/catsdogs.pdf Deep learning beyond cats and dogs: recent advances in diagnosing breast cancer with deep neural networks] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20211020175801/http://www.cs.ucf.edu/~bagci/publications/catsdogs.pdf |date=20. 10. 2021 }} ''British Journal of Radiology'', 91(1089), 20170545.&lt;/ref&gt; Ova vrsta učenja, nazvana [[učenje s pojačavanjem]] u literaturi o ponašanju i [[učenje pod nadzorom]] u računarskoj literaturi, u osnovi zavisi od mogućnosti greške i ispravljanja grešaka. Pogrešna kategorizacija – primjeri nečlanova kategorije – mora uvijek postojati, ne samo da bi se kategorija učinila naučljivom, već i da bi kategorija uopće postojala i mogla se definisati.

== Također pogledajte==
* [[Kategorička percepcija]]
* [[Klasifikacija (opća teorija)]]
* [[Bibliotečka klasifikacija]]
* [[Klasifikacija s više oznaka]]
* [[Prepoznavanje uzorka]]
* [[Statistička klasifikacija]]
* [[Problem sa utemljenjem simbola]]
* [[Karakterizacija (matematika)]]

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [http://eprints.ecs.soton.ac.uk/11725/ To Cognize is to Categorize: Cognition is Categorization] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120208075219/http://eprints.ecs.soton.ac.uk/11725/ |date=8. 2. 2012 }}
* [https://web.archive.org/web/20110607231246/http://toolserver.org/~dapete/catgraph/ Wikipedia Categories Visualizer]
* [https://web.archive.org/web/20110711213940/http://www.revue-emulations.net/archives/n8/categentretien Interdisciplinary Introduction to Categorization: Interview with Dvora Yanov (political sciences), Amie Thomasson (philosophy) and Thomas Serre (artificial intelligence)]
* [https://www.isko.org/cyclo/classification Birger Hjørland. 2017 &quot;Classification&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220910133440/https://www.isko.org/cyclo/classification |date=10. 9. 2022 }} In ''ISKO Encyclopedia of Knowledge Organization'', eds. Birger Hjørland and Claudio Gnoli.
*{{cite EB1911|wstitle=Category|volume=5|pages=508–510|short=1}}

{{Filozofija jezika}}

[[Kategorija:Spoznaja]]
[[Kategorija:Koncepti u epistemologiji]]
[[Kategorija:Reprezentacija znanja]]
[[Kategorija:Semantika]]</text>
      <sha1>pkt66efnyel8znj4lz4zi1tkst416zi</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Infokutija zločinac</title>
    <ns>10</ns>
    <id>502461</id>
    <revision>
      <id>3922337</id>
      <parentid>3558544</parentid>
      <timestamp>2026-08-27T20:43:56Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Par ispravki. Treba doraditi infokutiju</comment>
      <origin>3922337</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6898" sha1="ojb48vmsvuwx4ye2eenambir78ww3um" xml:space="preserve">{{Infokutija|dijete={{{dijete|{{{child|}}}}}}
| tijeloklasa  = biography vcard
| iznad        = {{Br separated entries
 | 1 = {{#if:{{{počasni_prefiks|{{{počasni_prefiks|}}}}}}|&lt;div class=&quot;honorific-prefix&quot; style=&quot;font-size: 77%; font-weight: normal; display:inline;&quot;&gt;{{{počasni_prefiks|{{{počasni_prefiks|}}}}}}&lt;/div&gt;}}
 | 2 = &lt;div class=&quot;fn&quot; style=&quot;display:inline&quot;&gt;{{#if:{{{ime|}}}|{{{ime}}}|{{PAGENAMEBASE}}}}&lt;/div&gt;
 | 3 = {{#if:{{{počasni_sufiks|{{{počasni_sufiks|}}}}}}|&lt;div class=&quot;honorific-suffix&quot; style=&quot;font-size: 77%; font-weight: normal; display:inline;&quot;&gt;{{{počasni_sufiks|{{{počasni_sufiks|}}}}}}&lt;/div&gt;}}
 }}
| iznadstil    = {{{iznadstil|}}}

| podzaglavljestil = font-size:125%; font-weight:bold;
| podzaglavlje     = {{#switch:{{{dijete|{{{child|}}}}}}|da|yes=&lt;!--empty when this infobox is embedded--&gt;|#default={{#if:{{{izvorno_ime|}}}|&lt;div class=&quot;nickname&quot; {{#if:{{{izvorni_jezik|}}}|lang=&quot;{{{izvorni_jezik}}}&quot;}}&gt;{{{izvorno_ime}}}&lt;/div&gt;}} }}
  | slika        = {{#invoke:InfoboxImage|InfoboxImage|image={{{slika|}}}|size={{{veličina_slike|}}}|sizedefault=frameless|upright=1|alt={{{slika_alt|{{{alt_slike|}}}}}}}}
  | tekst        = {{{opis|{{{opis_slike|}}}}}}

  | oznaka1      = Izgovor
  | podaci1      = {{{izgovor|}}}

  | oznaka2      = Rođenje
  | podaci2      = {{Br separated entries|1={{#if:{{{ime_pri_rođenju|{{{imeprirođenju|}}}}}}|&lt;div style=&quot;display:inline&quot; class=&quot;nickname&quot;&gt;{{{ime_pri_rođenju|{{{imeprirođenju|}}}}}}&lt;/div&gt;}}|2={{{datum_rođenja|}}}|3={{#if:{{{mjesto_rođenja|}}}|&lt;div style=&quot;display:inline&quot; class=&quot;birthplace&quot;&gt;{{{mjesto_rođenja|}}}&lt;/div&gt;}}}}
 | oznaka3      = Smrt
 | podaci3      = {{Br separated entries|1={{{datum_smrti|}}}|2={{#if:{{{mjesto_smrti|}}}|&lt;div style=&quot;display:inline&quot; class=&quot;deathplace&quot;&gt;{{{mjesto_smrti|}}}&lt;/div&gt;}}}}
 | oznaka4      = Uzrok&amp;nbsp;smrti
 | podaci4      = {{{uzrok smrti|{{{uzrok_smrti|}}}}}}

 | oznaka5      = Tijelo&amp;nbsp;otkriveno
 | podaci5      = {{{tijelo pronađeno|{{{tijelo_pronađeno|}}}}}}

 | oznaka6      = Nestao/-la
 | podaci6      = {{Br separated entries|1={{{datum_nestanka|}}}|2={{{mjesto_nestanka|}}}}}
 | oznaka7      = Status
 | podaci7      = {{{status|{{{status_nestanka|}}}}}}
 | oznaka8      = {{#if:{{{mjesto_počivanja|}}}|Mjesto&amp;nbsp;počivanja|Mjesto&amp;nbsp;sahrane}}
 | podaci8      = {{#if:{{{mjesto_počivanja|}}}|{{Br separated entries|1={{{mjesto_počivanja|}}}|2={{{koordinate_mjesta_počivanja|}}}}}|{{Br separated entries|1={{{mjesto_sahrane|}}}|2={{{koordinate_mjesta_sahrane|}}}}}}}
 | klasa8       = label
 | oznaka9      = Tijelo&amp;nbsp;otkriveno
 | podaci9      = {{{tijelo pronađeno|{{{tijelo_pronađeno|}}}}}}

 | oznaka10     = {{#if:{{{mjesto_počivanja|}}}|Mjesto&amp;nbsp;počivanja|Mjesto&amp;nbsp;sahrane}}
 | podaci10     = {{#if:{{{mjesto_počivanja|}}}|{{Br separated entries|1={{{mjesto_počivanja|}}}|2={{{koordinate_mjesta_počivanja|}}}}}|{{Br separated entries|1={{{mjesto_sahrane|}}}|2={{{koordinate_mjesta_sahrane|}}}}}}}
 | klasa10      = label

 | oznaka11     = Spomenici
 | podaci11     = {{{spomenici|}}}

 | oznaka12     = Prebivalište
 | podaci12     = {{{prebivalište|}}}
 | klasa12      = {{#if:{{{datum_smrti|}}}{{{mjesto_smrti|}}}||label}}

 | oznaka13     = Nacionalnost
 | podaci13     = {{{nacionalnost|}}}
 | klasa13      = category

 | oznaka14     = Druga&amp;nbsp;imena
 | podaci14     = {{{ostala imena|{{{ostala_imena|{{{drugo_ime|{{{alias|{{{pseudonim|{{{pseudonimi|{{{druga_imena|}}}}}}}}}}}}}}}}}}}}}
 | klasa14      = nickname

 | oznaka15     = Etnicitet
 | podaci15     = {{{etnicitet|}}}
 | klasa15      = category

 | oznaka16     = Državljanstvo
 | podaci16     = {{{državljanstvo|}}}
 | klasa16      = category

 | oznaka17     = Obrazovanje
 | podaci17     = {{{obrazovanje|}}}

 | oznaka18     = Alma&amp;nbsp;mater
 | podaci18     = {{{alma mater|{{{alma_mater|}}}}}}

 | oznaka19     = Zanimanje
 | podaci19     = {{{zanimanje|}}}
 | klasa19      = role

 | oznaka20     = Supružnik
 | podaci20     = {{{suprug(a)|{{{supružnik|}}}}}}

 | oznaka21     = Partner(i)
 | podaci21     = {{{partneri|}}}

 | oznaka22     = Roditelji
 | podaci22     = {{{roditelji|}}}

 | oznaka23     = Djeca
 | podaci23     = {{{djeca|}}}

 | oznaka24     = Porodica
 | podaci24     = {{{porodica|}}}

 | oznaka25     = Pripadnost
 | podaci25     = {{{pripadnost|}}}

 | oznaka26     = Motiv
 | podaci26     = {{{motiv|}}}

 | oznaka27     = Presuda
 | podaci27     = {{{presuda|}}}

 | oznaka28     = Optužnica
 | podaci28     = {{{optužnica|}}}

 | oznaka29     = {{#if:{{{suđenje|}}}{{{suđenje|}}}{{{početak_suđenja|}}}{{{početak_suđenja|}}}{{{kraj_suđenja|{{{kraj_suđenja}}}}}}|Suđenje}}
 | podaci29     = {{{suđenje|}}} ({{{početak_suđenja|}}} - {{{kraj_suđenja}}})

 | oznaka30     = {{#if:{{{optužnica|}}}{{{optužnica|}}}{{{optužnica|}}}{{{charge|}}}|Kazna|Krivična kazna}}
 | podaci30      = {{if empty|{{{criminal_penalty|{{{krivična_kazna|}}}}}}|{{{osuđujuća_kazna|}}}|{{{kazna|}}}|{{{osuđen|}}}}}

 | oznaka31     = Iznos_nagrade
 | podaci31     = {{{iznos_nagrade|}}}

 | oznaka32     = Status hapšenja
 | podaci32     = {{{status_hapšenja|}}}

 | oznaka33     = Tražen&lt;!-- Tražen od institucije   --&gt;
 | podaci33     = {{{tražen|}}}

 | oznaka34     = Tražen od&lt;!-- Tražen od nekog datume   --&gt;
 | podaci34     = {{{tražen_od|}}}

 | oznaka35     = Vrijeme u bjekstvu
 | podaci35     = {{{vrijeme_u_bjekstvu|}}}

 | oznaka36     = Pobjegao
 | podaci36     = {{{pobjegao|}}}

 | oznaka37     = Kraj bjegstva
 | podaci37     = {{{kraj_bjegstva|}}}

 | oznaka38     = Komentari
 | podaci38     = {{{komentari|}}}

 | header39     = {{#if:{{{žrtve|}}}{{{datum|}}}{{{vrijeme|}}}{{{početna_godina|}}}{{{država|}}}{{{savezna država|}}}
                        {{{lokacija|}}}{{{mete|}}}{{{ubijeni|}}}{{{ranjeni|}}}{{{oružje|}}}|Detalji}}
 | oznaka40     = Žrtve
 | podaci40     = {{{žrtve|}}}

 | oznaka41     = Datum
 | podaci41     = {{br separated entries|{{{datum|}}}|{{{vrijeme|}}}}}

 | oznaka42     = {{longitem|Raspon&amp;nbsp;zločina}}
 | podaci42     = {{#if:{{{početna_godina|}}}|{{en dash range|{{{početna_godina}}}|{{{završna_godina|}}}}}}}

 | oznaka43     = Uloga
 | podaci43     = {{{role|{{{uloga|}}}}}}

 | oznaka44     = Enlisted
 | podaci44     = {{{enlisted|}}}

 | oznaka45    = Država
 | podaci45    = {{{država|}}}

 | oznaka46    = Savezna država
 | podaci46    = {{{savezna država|}}}

 | oznaka47    = Lokacija
 | podaci47    = {{{lokacija|}}}

 | oznaka48    = Mete
 | podaci48    = {{{mete|}}}

 | oznaka49    = Ubijeni
 | podaci49    = {{{ubijeni|}}}

 | oznaka50    = Ranjeni
 | podaci50    = {{{ranjeni|}}}  

 | oznaka51    = {{#if:{{{oružje|}}}|Oružje}}
 | podaci52    = {{{oružje|}}}

 | oznaka53    = Datum hapšenja
 | podaci53    = {{{uhapšen|}}}

 | oznaka54    = Zatvoren
 | podaci54    = {{{zatvoren|}}}

}}
&lt;noinclude&gt;
{{Dokumentacija}}
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>ojb48vmsvuwx4ye2eenambir78ww3um</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3922339</id>
      <parentid>3922337</parentid>
      <timestamp>2026-08-27T20:47:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3922339</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6929" sha1="55d79oi6ynp91khxekrrqn0hkfgpaou" xml:space="preserve">{{Infokutija|dijete={{{dijete|{{{child|}}}}}}
| tijeloklasa  = biography vcard
| iznad        = {{Br separated entries
 | 1 = {{#if:{{{počasni_prefiks|{{{počasni_prefiks|}}}}}}|&lt;div class=&quot;honorific-prefix&quot; style=&quot;font-size: 77%; font-weight: normal; display:inline;&quot;&gt;{{{počasni_prefiks|{{{počasni_prefiks|}}}}}}&lt;/div&gt;}}
 | 2 = &lt;div class=&quot;fn&quot; style=&quot;display:inline&quot;&gt;{{#if:{{{ime|}}}|{{{ime}}}|{{PAGENAMEBASE}}}}&lt;/div&gt;
 | 3 = {{#if:{{{počasni_sufiks|{{{počasni_sufiks|}}}}}}|&lt;div class=&quot;honorific-suffix&quot; style=&quot;font-size: 77%; font-weight: normal; display:inline;&quot;&gt;{{{počasni_sufiks|{{{počasni_sufiks|}}}}}}&lt;/div&gt;}}
 }}
| iznadstil    = {{{iznadstil|}}}

| podzaglavljestil = font-size:125%; font-weight:bold;
| podzaglavlje     = {{#switch:{{{dijete|{{{child|}}}}}}|da|yes=&lt;!--empty when this infobox is embedded--&gt;|#default={{#if:{{{izvorno_ime|}}}|&lt;div class=&quot;nickname&quot; {{#if:{{{izvorni_jezik|}}}|lang=&quot;{{{izvorni_jezik}}}&quot;}}&gt;{{{izvorno_ime}}}&lt;/div&gt;}} }}
  | slika        = {{#invoke:InfoboxImage|InfoboxImage|image={{{slika|}}}|size={{{veličina_slike|}}}|sizedefault=frameless|upright=1|alt={{{slika_alt|{{{alt_slike|}}}}}}}}
  | tekst        = {{{opis|{{{opis_slike|}}}}}}

  | oznaka1      = Izgovor
  | podaci1      = {{{izgovor|}}}

  | oznaka2      = Rođenje
  | podaci2      = {{Br separated entries|1={{#if:{{{ime_pri_rođenju|{{{imeprirođenju|}}}}}}|&lt;div style=&quot;display:inline&quot; class=&quot;nickname&quot;&gt;{{{ime_pri_rođenju|{{{imeprirođenju|}}}}}}&lt;/div&gt;}}|2={{{datum_rođenja|}}}|3={{#if:{{{mjesto_rođenja|}}}|&lt;div style=&quot;display:inline&quot; class=&quot;birthplace&quot;&gt;{{{mjesto_rođenja|}}}&lt;/div&gt;}}}}
 | oznaka3      = Smrt
 | podaci3      = {{Br separated entries|1={{{datum_smrti|}}}|2={{#if:{{{mjesto_smrti|}}}|&lt;div style=&quot;display:inline&quot; class=&quot;deathplace&quot;&gt;{{{mjesto_smrti|}}}&lt;/div&gt;}}}}
 | oznaka4      = Uzrok&amp;nbsp;smrti
 | podaci4      = {{{uzrok smrti|{{{uzrok_smrti|}}}}}}

 | oznaka5      = Tijelo&amp;nbsp;otkriveno
 | podaci5      = {{{tijelo pronađeno|{{{tijelo_pronađeno|}}}}}}

 | oznaka6      = Nestao/-la
 | podaci6      = {{Br separated entries|1={{{datum_nestanka|}}}|2={{{mjesto_nestanka|}}}}}
 | oznaka7      = Status
 | podaci7      = {{{status|{{{status_nestanka|}}}}}}
 | oznaka8      = {{#if:{{{mjesto_počivanja|}}}|Mjesto&amp;nbsp;počivanja|Mjesto&amp;nbsp;sahrane}}
 | podaci8      = {{#if:{{{mjesto_počivanja|}}}|{{Br separated entries|1={{{mjesto_počivanja|}}}|2={{{koordinate_mjesta_počivanja|}}}}}|{{Br separated entries|1={{{mjesto_sahrane|}}}|2={{{koordinate_mjesta_sahrane|}}}}}}}
 | klasa8       = label
 | oznaka9      = Tijelo&amp;nbsp;otkriveno
 | podaci9      = {{{tijelo pronađeno|{{{tijelo_pronađeno|}}}}}}

 | oznaka10     = {{#if:{{{mjesto_počivanja|}}}|Mjesto&amp;nbsp;počivanja|Mjesto&amp;nbsp;sahrane}}
 | podaci10     = {{#if:{{{mjesto_počivanja|}}}|{{Br separated entries|1={{{mjesto_počivanja|}}}|2={{{koordinate_mjesta_počivanja|}}}}}|{{Br separated entries|1={{{mjesto_sahrane|}}}|2={{{koordinate_mjesta_sahrane|}}}}}}}
 | klasa10      = label

 | oznaka11     = Spomenici
 | podaci11     = {{{spomenici|}}}

 | oznaka12     = Prebivalište
 | podaci12     = {{{prebivalište|}}}
 | klasa12      = {{#if:{{{datum_smrti|}}}{{{mjesto_smrti|}}}||label}}

 | oznaka13     = Nacionalnost
 | podaci13     = {{{nacionalnost|}}}
 | klasa13      = category

 | oznaka14     = Druga&amp;nbsp;imena
 | podaci14     = {{{ostala imena|{{{ostala_imena|{{{drugo_ime|{{{alias|{{{pseudonim|{{{pseudonimi|{{{druga_imena|}}}}}}}}}}}}}}}}}}}}}
 | klasa14      = nickname

 | oznaka15     = Etnicitet
 | podaci15     = {{{etnicitet|}}}
 | klasa15      = category

 | oznaka16     = Državljanstvo
 | podaci16     = {{{državljanstvo|}}}
 | klasa16      = category

 | oznaka17     = Obrazovanje
 | podaci17     = {{{obrazovanje|}}}

 | oznaka18     = Alma&amp;nbsp;mater
 | podaci18     = {{{alma mater|{{{alma_mater|}}}}}}

 | oznaka19     = Zanimanje
 | podaci19     = {{{zanimanje|}}}
 | klasa19      = role

 | oznaka20     = Supružnik
 | podaci20     = {{{suprug(a)|{{{supružnik|}}}}}}

 | oznaka21     = Partner(i)
 | podaci21     = {{{partneri|}}}

 | oznaka22     = Roditelji
 | podaci22     = {{{roditelji|}}}

 | oznaka23     = Djeca
 | podaci23     = {{{djeca|}}}

 | oznaka24     = Porodica
 | podaci24     = {{{porodica|}}}

 | oznaka25     = Pripadnost
 | podaci25     = {{{pripadnost|}}}

 | oznaka26     = Motiv
 | podaci26     = {{{motiv|}}}

 | oznaka27     = Presuda
 | podaci27     = {{{presuda|}}}

 | oznaka28     = Optužnica
 | podaci28     = {{{optužnica|}}}

 | oznaka29     = {{#if:{{{suđenje|}}}{{{suđenje|}}}{{{početak_suđenja|}}}{{{početak_suđenja|}}}{{{kraj_suđenja|{{{kraj_suđenja}}}}}}|Suđenje}}
 | podaci29     = {{#if:{{{suđenje|}}}|({{en dash range|{{{{{{početak_suđenja|}}}}}}|{{{kraj_suđenja|}}}}})}}

 | oznaka30     = {{#if:{{{optužnica|}}}{{{optužnica|}}}{{{optužnica|}}}{{{charge|}}}|Kazna|Krivična kazna}}
 | podaci30      = {{if empty|{{{criminal_penalty|{{{krivična_kazna|}}}}}}|{{{osuđujuća_kazna|}}}|{{{kazna|}}}|{{{osuđen|}}}}}

 | oznaka31     = Iznos_nagrade
 | podaci31     = {{{iznos_nagrade|}}}

 | oznaka32     = Status hapšenja
 | podaci32     = {{{status_hapšenja|}}}

 | oznaka33     = Tražen&lt;!-- Tražen od institucije   --&gt;
 | podaci33     = {{{tražen|}}}

 | oznaka34     = Tražen od&lt;!-- Tražen od nekog datume   --&gt;
 | podaci34     = {{{tražen_od|}}}

 | oznaka35     = Vrijeme u bjekstvu
 | podaci35     = {{{vrijeme_u_bjekstvu|}}}

 | oznaka36     = Pobjegao
 | podaci36     = {{{pobjegao|}}}

 | oznaka37     = Kraj bjegstva
 | podaci37     = {{{kraj_bjegstva|}}}

 | oznaka38     = Komentari
 | podaci38     = {{{komentari|}}}

 | header39     = {{#if:{{{žrtve|}}}{{{datum|}}}{{{vrijeme|}}}{{{početna_godina|}}}{{{država|}}}{{{savezna država|}}}
                        {{{lokacija|}}}{{{mete|}}}{{{ubijeni|}}}{{{ranjeni|}}}{{{oružje|}}}|Detalji}}
 | oznaka40     = Žrtve
 | podaci40     = {{{žrtve|}}}

 | oznaka41     = Datum
 | podaci41     = {{br separated entries|{{{datum|}}}|{{{vrijeme|}}}}}

 | oznaka42     = {{longitem|Raspon&amp;nbsp;zločina}}
 | podaci42     = {{#if:{{{početna_godina|}}}|{{en dash range|{{{početna_godina}}}|{{{završna_godina|}}}}}}}

 | oznaka43     = Uloga
 | podaci43     = {{{role|{{{uloga|}}}}}}

 | oznaka44     = Enlisted
 | podaci44     = {{{enlisted|}}}

 | oznaka45    = Država
 | podaci45    = {{{država|}}}

 | oznaka46    = Savezna država
 | podaci46    = {{{savezna država|}}}

 | oznaka47    = Lokacija
 | podaci47    = {{{lokacija|}}}

 | oznaka48    = Mete
 | podaci48    = {{{mete|}}}

 | oznaka49    = Ubijeni
 | podaci49    = {{{ubijeni|}}}

 | oznaka50    = Ranjeni
 | podaci50    = {{{ranjeni|}}}  

 | oznaka51    = {{#if:{{{oružje|}}}|Oružje}}
 | podaci52    = {{{oružje|}}}

 | oznaka53    = Datum hapšenja
 | podaci53    = {{{uhapšen|}}}

 | oznaka54    = Zatvoren
 | podaci54    = {{{zatvoren|}}}

}}
&lt;noinclude&gt;
{{Dokumentacija}}
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>55d79oi6ynp91khxekrrqn0hkfgpaou</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3922341</id>
      <parentid>3922339</parentid>
      <timestamp>2026-08-27T20:52:22Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3922341</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6961" sha1="1h9bzu8a7rycegvnmeyf93zgvcrreet" xml:space="preserve">{{Infokutija|dijete={{{dijete|{{{child|}}}}}}
| tijeloklasa  = biography vcard
| iznad        = {{Br separated entries
 | 1 = {{#if:{{{počasni_prefiks|{{{počasni_prefiks|}}}}}}|&lt;div class=&quot;honorific-prefix&quot; style=&quot;font-size: 77%; font-weight: normal; display:inline;&quot;&gt;{{{počasni_prefiks|{{{počasni_prefiks|}}}}}}&lt;/div&gt;}}
 | 2 = &lt;div class=&quot;fn&quot; style=&quot;display:inline&quot;&gt;{{#if:{{{ime|}}}|{{{ime}}}|{{PAGENAMEBASE}}}}&lt;/div&gt;
 | 3 = {{#if:{{{počasni_sufiks|{{{počasni_sufiks|}}}}}}|&lt;div class=&quot;honorific-suffix&quot; style=&quot;font-size: 77%; font-weight: normal; display:inline;&quot;&gt;{{{počasni_sufiks|{{{počasni_sufiks|}}}}}}&lt;/div&gt;}}
 }}
| iznadstil    = {{{iznadstil|}}}

| podzaglavljestil = font-size:125%; font-weight:bold;
| podzaglavlje     = {{#switch:{{{dijete|{{{child|}}}}}}|da|yes=&lt;!--empty when this infobox is embedded--&gt;|#default={{#if:{{{izvorno_ime|}}}|&lt;div class=&quot;nickname&quot; {{#if:{{{izvorni_jezik|}}}|lang=&quot;{{{izvorni_jezik}}}&quot;}}&gt;{{{izvorno_ime}}}&lt;/div&gt;}} }}
  | slika        = {{#invoke:InfoboxImage|InfoboxImage|image={{{slika|}}}|size={{{veličina_slike|}}}|sizedefault=frameless|upright=1|alt={{{slika_alt|{{{alt_slike|}}}}}}}}
  | tekst        = {{{opis|{{{opis_slike|}}}}}}

  | oznaka1      = Izgovor
  | podaci1      = {{{izgovor|}}}

  | oznaka2      = Rođenje
  | podaci2      = {{Br separated entries|1={{#if:{{{ime_pri_rođenju|{{{imeprirođenju|}}}}}}|&lt;div style=&quot;display:inline&quot; class=&quot;nickname&quot;&gt;{{{ime_pri_rođenju|{{{imeprirođenju|}}}}}}&lt;/div&gt;}}|2={{{datum_rođenja|}}}|3={{#if:{{{mjesto_rođenja|}}}|&lt;div style=&quot;display:inline&quot; class=&quot;birthplace&quot;&gt;{{{mjesto_rođenja|}}}&lt;/div&gt;}}}}
 | oznaka3      = Smrt
 | podaci3      = {{Br separated entries|1={{{datum_smrti|}}}|2={{#if:{{{mjesto_smrti|}}}|&lt;div style=&quot;display:inline&quot; class=&quot;deathplace&quot;&gt;{{{mjesto_smrti|}}}&lt;/div&gt;}}}}
 | oznaka4      = Uzrok&amp;nbsp;smrti
 | podaci4      = {{{uzrok smrti|{{{uzrok_smrti|}}}}}}

 | oznaka5      = Tijelo&amp;nbsp;otkriveno
 | podaci5      = {{{tijelo pronađeno|{{{tijelo_pronađeno|}}}}}}

 | oznaka6      = Nestao/-la
 | podaci6      = {{Br separated entries|1={{{datum_nestanka|}}}|2={{{mjesto_nestanka|}}}}}
 | oznaka7      = Status
 | podaci7      = {{{status|{{{status_nestanka|}}}}}}
 | oznaka8      = {{#if:{{{mjesto_počivanja|}}}|Mjesto&amp;nbsp;počivanja|Mjesto&amp;nbsp;sahrane}}
 | podaci8      = {{#if:{{{mjesto_počivanja|}}}|{{Br separated entries|1={{{mjesto_počivanja|}}}|2={{{koordinate_mjesta_počivanja|}}}}}|{{Br separated entries|1={{{mjesto_sahrane|}}}|2={{{koordinate_mjesta_sahrane|}}}}}}}
 | klasa8       = label
 | oznaka9      = Tijelo&amp;nbsp;otkriveno
 | podaci9      = {{{tijelo pronađeno|{{{tijelo_pronađeno|}}}}}}

 | oznaka10     = {{#if:{{{mjesto_počivanja|}}}|Mjesto&amp;nbsp;počivanja|Mjesto&amp;nbsp;sahrane}}
 | podaci10     = {{#if:{{{mjesto_počivanja|}}}|{{Br separated entries|1={{{mjesto_počivanja|}}}|2={{{koordinate_mjesta_počivanja|}}}}}|{{Br separated entries|1={{{mjesto_sahrane|}}}|2={{{koordinate_mjesta_sahrane|}}}}}}}
 | klasa10      = label

 | oznaka11     = Spomenici
 | podaci11     = {{{spomenici|}}}

 | oznaka12     = Prebivalište
 | podaci12     = {{{prebivalište|}}}
 | klasa12      = {{#if:{{{datum_smrti|}}}{{{mjesto_smrti|}}}||label}}

 | oznaka13     = Nacionalnost
 | podaci13     = {{{nacionalnost|}}}
 | klasa13      = category

 | oznaka14     = Druga&amp;nbsp;imena
 | podaci14     = {{{ostala imena|{{{ostala_imena|{{{drugo_ime|{{{alias|{{{pseudonim|{{{pseudonimi|{{{druga_imena|}}}}}}}}}}}}}}}}}}}}}
 | klasa14      = nickname

 | oznaka15     = Etnicitet
 | podaci15     = {{{etnicitet|}}}
 | klasa15      = category

 | oznaka16     = Državljanstvo
 | podaci16     = {{{državljanstvo|}}}
 | klasa16      = category

 | oznaka17     = Obrazovanje
 | podaci17     = {{{obrazovanje|}}}

 | oznaka18     = Alma&amp;nbsp;mater
 | podaci18     = {{{alma mater|{{{alma_mater|}}}}}}

 | oznaka19     = Zanimanje
 | podaci19     = {{{zanimanje|}}}
 | klasa19      = role

 | oznaka20     = Supružnik
 | podaci20     = {{{suprug(a)|{{{supružnik|}}}}}}

 | oznaka21     = Partner(i)
 | podaci21     = {{{partneri|}}}

 | oznaka22     = Roditelji
 | podaci22     = {{{roditelji|}}}

 | oznaka23     = Djeca
 | podaci23     = {{{djeca|}}}

 | oznaka24     = Porodica
 | podaci24     = {{{porodica|}}}

 | oznaka25     = Pripadnost
 | podaci25     = {{{pripadnost|}}}

 | oznaka26     = Motiv
 | podaci26     = {{{motiv|}}}

 | oznaka27     = Presuda
 | podaci27     = {{{presuda|}}}

 | oznaka28     = Optužnica
 | podaci28     = {{{optužnica|}}}

 | oznaka29     = {{#if:{{{suđenje|}}}{{{suđenje|}}}{{{početak_suđenja|}}}{{{početak_suđenja|}}}{{{kraj_suđenja|{{{kraj_suđenja}}}}}}|Suđenje}}
 | podaci29     = {{{suđenje|}}} ({{en dash range|{{{{{{početak_suđenja|}}}}}}|{{{kraj_suđenja|}}}}})

 | oznaka30     = {{#if:{{{optužnica|}}}{{{optužnica|}}}{{{optužnica|}}}{{{charge|}}}|Kazna|Krivična kazna}}
 | podaci30      = {{if empty|{{{criminal_penalty|{{{krivična_kazna|}}}}}}|{{{osuđujuća_kazna|}}}|{{{kazna|}}}|{{{osuđen|}}}}}

 | oznaka31     = Iznos nagrade
 | podaci31     = {{{iznos_nagrade|}}}

 | oznaka32     = Status hapšenja
 | podaci32     = {{{status_hapšenja|}}}

 | oznaka33     = Tražen od&lt;!-- Tražen od institucije   --&gt;
 | podaci33     = {{{tražen|}}}

 | oznaka34     = Potjernica raspisana&lt;!-- Tražen od nekog datume   --&gt;
 | podaci34     = {{{tražen_od|{{{potjernica_raspisana|}}}}}}

 | oznaka35     = Vrijeme u bjekstvu
 | podaci35     = {{{vrijeme_u_bjekstvu|}}}

 | oznaka36     = Pobjegao
 | podaci36     = {{{pobjegao|}}}

 | oznaka37     = Kraj bjegstva
 | podaci37     = {{{kraj_bjegstva|}}}

 | oznaka38     = Komentari
 | podaci38     = {{{komentari|}}}

 | header39     = {{#if:{{{žrtve|}}}{{{datum|}}}{{{vrijeme|}}}{{{početna_godina|}}}{{{država|}}}{{{savezna država|}}}
                        {{{lokacija|}}}{{{mete|}}}{{{ubijeni|}}}{{{ranjeni|}}}{{{oružje|}}}|Detalji}}
 | oznaka40     = Žrtve
 | podaci40     = {{{žrtve|}}}

 | oznaka41     = Datum
 | podaci41     = {{br separated entries|{{{datum|}}}|{{{vrijeme|}}}}}

 | oznaka42     = {{longitem|Raspon&amp;nbsp;zločina}}
 | podaci42     = {{#if:{{{početna_godina|}}}|{{en dash range|{{{početna_godina}}}|{{{završna_godina|}}}}}}}

 | oznaka43     = Uloga
 | podaci43     = {{{role|{{{uloga|}}}}}}

 | oznaka44     = Enlisted
 | podaci44     = {{{enlisted|}}}

 | oznaka45    = Država
 | podaci45    = {{{država|}}}

 | oznaka46    = Savezna država
 | podaci46    = {{{savezna država|}}}

 | oznaka47    = Lokacija
 | podaci47    = {{{lokacija|}}}

 | oznaka48    = Mete
 | podaci48    = {{{mete|}}}

 | oznaka49    = Ubijeni
 | podaci49    = {{{ubijeni|}}}

 | oznaka50    = Ranjeni
 | podaci50    = {{{ranjeni|}}}  

 | oznaka51    = {{#if:{{{oružje|}}}|Oružje}}
 | podaci52    = {{{oružje|}}}

 | oznaka53    = Datum hapšenja
 | podaci53    = {{{uhapšen|}}}

 | oznaka54    = Zatvoren
 | podaci54    = {{{zatvoren|}}}

}}
&lt;noinclude&gt;
{{Dokumentacija}}
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>1h9bzu8a7rycegvnmeyf93zgvcrreet</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3922360</id>
      <parentid>3922341</parentid>
      <timestamp>2026-08-27T22:24:50Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <comment>rekonstrukcija</comment>
      <origin>3922360</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9160" sha1="8i7lgno1n82xdrco1rnfddbhztrxa55" xml:space="preserve">{{Infokutija|dijete={{{dijete|{{{child|}}}}}}
| tijeloklasa  = biography vcard
| iznad        = {{Br separated entries
 | 1 = {{#if:{{{počasni_prefiks|{{{počasni_prefiks|}}}}}}|&lt;div class=&quot;honorific-prefix&quot; style=&quot;font-size: 77%; font-weight: normal; display:inline;&quot;&gt;{{{počasni_prefiks|{{{počasni_prefiks|}}}}}}&lt;/div&gt;}}
 | 2 = &lt;div class=&quot;fn&quot; style=&quot;display:inline&quot;&gt;{{#if:{{{ime|}}}|{{{ime}}}|{{PAGENAMEBASE}}}}&lt;/div&gt;
 | 3 = {{#if:{{{počasni_sufiks|{{{počasni_sufiks|}}}}}}|&lt;div class=&quot;honorific-suffix&quot; style=&quot;font-size: 77%; font-weight: normal; display:inline;&quot;&gt;{{{počasni_sufiks|{{{počasni_sufiks|}}}}}}&lt;/div&gt;}}
 }}
| iznadstil    = {{{iznadstil|}}}
|zaglavljestil = background:#D2D2D2
| podzaglavljestil = font-size:125%; font-weight:bold;
| podzaglavlje     = {{#switch:{{{dijete|{{{child|}}}}}}|da|yes=&lt;!--empty when this infobox is embedded--&gt;|#default={{#if:{{{izvorno_ime|}}}|&lt;div class=&quot;nickname&quot; {{#if:{{{izvorni_jezik|}}}|lang=&quot;{{{izvorni_jezik}}}&quot;}}&gt;{{{izvorno_ime}}}&lt;/div&gt;}} }}
  | slika        = {{#invoke:InfoboxImage|InfoboxImage|image={{{slika|}}}|size={{{veličina_slike|}}}|sizedefault=frameless|upright=1|alt={{{slika_alt|{{{alt_slike|}}}}}}}}
  | tekst        = {{{opis|{{{opis_slike|}}}}}}

  | zaglavlje1   = Lični podaci

  | oznaka2      = Rođenje
  | podaci2      = {{Br separated entries|1={{#if:{{{ime_pri_rođenju|{{{imeprirođenju|}}}}}}|&lt;div style=&quot;display:inline&quot; class=&quot;nickname&quot;&gt;{{{ime_pri_rođenju|{{{imeprirođenju|}}}}}}&lt;/div&gt;}}|2={{{datum_rođenja|}}}|3={{#if:{{{mjesto_rođenja|}}}|&lt;div style=&quot;display:inline&quot; class=&quot;birthplace&quot;&gt;{{{mjesto_rođenja|}}}&lt;/div&gt;}}}}

 | oznaka3      = Nestanak
 | podaci3      = {{Br separated entries|1={{{datum_nestanka|}}}|2={{{mjesto_nestanka|}}}}}

 | oznaka4      = Status
 | podaci4      = {{{status|{{{status_nestanka|}}}}}}

 | oznaka5      = Smrt
 | podaci5      = {{Br separated entries|1={{{datum_smrti|}}}|2={{#if:{{{mjesto_smrti|}}}|&lt;div style=&quot;display:inline&quot; class=&quot;deathplace&quot;&gt;{{{mjesto_smrti|}}}&lt;/div&gt;}}}}

 | oznaka6      = Uzrok&amp;nbsp;smrti
 | podaci6      = {{{uzrok smrti|{{{uzrok_smrti|}}}}}}

 | oznaka7      = Tijelo&amp;nbsp;otkriveno
 | podaci7      = {{{tijelo pronađeno|{{{tijelo_pronađeno|}}}}}}

 | oznaka8      = {{#if:{{{mjesto_počivanja|}}}|Mjesto&amp;nbsp;počivanja|Mjesto&amp;nbsp;sahrane}}
 | podaci8      = {{#if:{{{mjesto_počivanja|}}}|{{Br separated entries|1={{{mjesto_počivanja|}}}|2={{{koordinate_mjesta_počivanja|}}}}}|{{Br separated entries|1={{{mjesto_sahrane|}}}|2={{{koordinate_mjesta_sahrane|}}}}}}}
 | klasa8       = label

 | oznaka9      = {{#if:{{{mjesto_počivanja|}}}|Mjesto&amp;nbsp;počivanja|Mjesto&amp;nbsp;sahrane}}
 | podaci9      = {{#if:{{{mjesto_počivanja|}}}|{{Br separated entries|1={{{mjesto_počivanja|}}}|2={{{koordinate_mjesta_počivanja|}}}}}|{{Br separated entries|1={{{mjesto_sahrane|}}}|2={{{koordinate_mjesta_sahrane|}}}}}}}
 | klasa9       = label

 | oznaka10     = Spomenici
 | podaci10     = {{{spomenici|}}}

 | oznaka11     = Druga&amp;nbsp;imena
 | podaci11     = {{{ostala imena|{{{ostala_imena|{{{drugo_ime|{{{alias|{{{pseudonim|{{{pseudonimi|{{{druga_imena|}}}}}}}}}}}}}}}}}}}}}
 | klasa11      = nickname

 | oznaka12     = Nacionalnost
 | podaci12     = {{{nacionalnost|}}}
 | klasa12      = category

 | oznaka13     = Etnicitet
 | podaci13     = {{{etnicitet|{{{etnička_grupa|}}}}}}
 | klasa13      = category

 | oznaka14     = Državljanstvo
 | podaci14     = {{{državljanstvo|}}}
 | klasa14      = category

 | oznaka15     = Politička stranka
 | podaci15     = {{{politička_stranka|{{{stranka|}}}}}}

 | oznaka16     = Obrazovanje
 | podaci16     = {{{obrazovanje|}}}

 | oznaka17     = Zanimanje
 | podaci17     = {{{zanimanje|}}}
 | klasa17      = role

 | oznaka18     = Vjera
 | podaci18     = {{{religija|{{{vjera|}}}}}}

 | oznaka19     = Godine službe
 | podaci19     = {{{godine_službe|}}}

 | oznaka20     = Poslodavac
 | podaci20     = {{{poslodavac|}}}

 | oznaka21     = Agent
 | podaci21     = {{{agent|}}}

 | oznaka22     = Poznat(a) po
 | podaci22     = {{{poznat_po|}}}

 | oznaka23     = Značajan rad
 | podaci23     = {{{značajan_rad|}}}

 | oznaka24     = Stil
 | podaci24     = {{{stil|}}}

 | oznaka25     = Televizija
 | podaci25     = {{{televizija|}}}

 | oznaka26     = Visina
 | podaci26     = {{#if:{{{visina|}}}|{{{visina}}} m}}

 | oznaka27     = Prethodnik
 | podaci27     = {{{prethodnik|}}}

 | oznaka28     = Nasljednik
 | podaci28     = {{{nasljednik|}}}

 | oznaka29     = Pokret
 | podaci29     = {{{pokret|}}}

 | oznaka30     = Član
 | podaci30     = {{{član|}}}

 | oznaka31     = Kriminalni status
 | podaci31     = {{{kriminalni_status|}}}

 | oznaka32     = Supružnik
 | podaci32     = {{{suprug(a)|{{{supružnik|}}}}}}

 | oznaka33     = Djeca
 | podaci33     = {{{djeca|}}}

 | oznaka34     = Roditelji
 | podaci34     = {{{roditelji|}}}

 | oznaka35     = Porodica
 | podaci35     = {{{porodica|}}}

 | oznaka36     = Pozivni znak
 | podaci36     = {{{pozivni_znak|}}}

 | oznaka37     = Nagrade
 | podaci37     = {{{nagrade|}}}

 | oznaka38     = Pripadnost
 | podaci38     = {{{pripadnost|}}}

 | zaglavlje39  = {{#if:{{{tražen|}}}{{{tražen_od|}}}{{{potjernica_raspisana|}}}{{{status_hapšenja|}}}{{{iznos_nagrade|}}}{{{pobjegao|}}}
                        {{{u_bjegstvu|}}}{{{vrijeme_u_bjekstvu|}}}{{{kraj_bjegstva|}}}{{{komentari|}}}|Detalji o potjernici}}

 | oznaka40     = Tražen od&lt;!-- Tražen od institucije   --&gt;
 | podaci40     = {{{tražen|}}}

 | oznaka41     = Potjernica raspisana&lt;!-- Tražen od nekog datume   --&gt;
 | podaci41     = {{{tražen_od|{{{potjernica_raspisana|}}}}}}

 | oznaka42     = Status hapšenja
 | podaci42     = {{{status_hapšenja|}}}

 | oznaka43     = Iznos nagrade
 | podaci43     = {{{iznos_nagrade|}}}

 | oznaka44     = U bjegstvu od
 | podaci44     = {{{pobjegao|{{{u_bjegstvu|}}}}}}

 | oznaka45     = Vrijeme u bjekstvu
 | podaci45     = {{{vrijeme_u_bjekstvu|}}}

 | oznaka46     = Kraj bjegstva
 | podaci46     = {{{kraj_bjegstva|}}}

 | oznaka47     = Saučesnici
 | podaci47     = {{{saučesnici|}}}

 | oznaka48     = Komentari
 | podaci48     = {{{komentari|}}}

 | zaglavlje49  = {{#if:{{{optužnica|}}}{{{suđenje|}}}{{{početak_suđenja|}}}{{{kraj_suđenja|}}}{{{presuda|}}}{{{optužnica|}}}
                        {{{charge|}}}{{{krivična_kazna|}}}{{{osuđujuća_kazna|}}}{{{kazna|}}}{{{osuđen|}}}|Detalji o suđenju}}

 | oznaka50     = Optužnica
 | podaci50     = {{{optužnica|}}}

 | oznaka51     = {{#if:{{{suđenje|}}}{{{suđenje|}}}{{{početak_suđenja|}}}{{{početak_suđenja|}}}{{{kraj_suđenja|{{{kraj_suđenja}}}}}}|Suđenje}}
 | podaci51     = {{#if:{{{suđenje|}}}|{{{suđenje}}}{{#if:{{{početak_suđenja|}}}{{{kraj_suđenja|}}}| ({{en dash range|{{{početak_suđenja|}}}|{{{kraj_suđenja|}}}}})}}}}

 | oznaka52     = Presuda
 | podaci52     = {{{presuda|}}}

 | oznaka53     = Osuđen(a)
 | podaci53     = {{{osuđen|}}}

 | oznaka54     = Kazna
 | podaci54     = {{{kazna|}}}

 | oznaka55     = Krivična kazna
 | podaci55     = {{{krivična_kazna|}}}

 | oznaka56     = Osuđujuća kazna
 | podaci56     = {{{osuđujuća_kazna|}}}

 | zaglavlje57  = {{#if:{{{motiv|}}}{{{žrtve|}}}{{{datum|}}}{{{vrijeme|}}}{{{početna_godina|}}}{{{završna_godina|}}}
                        {{{država|}}}{{{savezna_država|}}}{{{lokacija|}}}{{{mete|}}}{{{ubijeni|}}}{{{ranjeni|}}}{{{oružje|}}}{{{uhapšen|}}}{{{zatvoren|}}}|Detalji o zločinu}}
 | oznaka58     = Motiv
 | podaci58     = {{{motiv|}}}

 | oznaka59     = Žrtve
 | podaci59     = {{{žrtve|}}}

 | oznaka60     = Datum
 | podaci60     = {{br separated entries|{{{datum|}}}|{{{vrijeme|}}}}}

 | oznaka61     = {{longitem|Period&amp;nbsp;zločina}}
 | podaci61     = {{#if:{{{početna_godina|}}}|{{en dash range|{{{početna_godina}}}|{{{završna_godina|}}}}}}}

 | oznaka62     = Država
 | podaci62     = {{{država|}}}

 | oznaka63     = Savezna država
 | podaci63     = {{{savezna država|{{{savezna_država|}}}}}}

 | oznaka64     = Lokacija
 | podaci64     = {{{lokacija|}}}

 | oznaka65     = Mete
 | podaci65     = {{{mete|}}}

 | oznaka66     = Ubijeni
 | podaci66     = {{{ubijeni|}}}

 | oznaka67     = Ranjeni
 | podaci67     = {{{ranjeni|}}}  

 | oznaka68     = Oružje
 | podaci68     = {{{oružje|}}}

 | oznaka69     = Datum hapšenja
 | podaci69     = {{{uhapšen|}}}

 | oznaka70     = Zatvoren u
 | podaci70     = {{{zatvoren|}}}

 | podaci71     = {{{module|{{{modul|}}}}}}

 | oznaka72     = Veb-sajt
 | podaci72     = {{{web-sajt|{{{veb-sajt|}}}}}}

 | zaglavlje73  = {{#if:{{{potpis|}}}|Potpis}}
 | podaci74     = {{#if:{{{potpis|}}}|[[Datoteka:{{{potpis}}}|{{#if:{{{potpis_veličina|}}}|{{{potpis_veličina}}}|128x80px}}|class=skin-invert notpageimage|alt={{{potpis_alt|}}}|Potpis osobe {{PAGENAME}}]]}}

 | zaglavlje75  = {{#if:{{{fusnote|}}}{{{napomene|}}}|Fusnote}}
 | podaci76     = {{{fusnote|{{{napomene|}}}}}}

}}{{#if:{{{nacionalnost|}}}{{{etnicitet|}}}{{{etnička_grupa|}}}|[[Kategorija:Infokutija zločinac s parametrima o porijeklu]]}}{{#if:{{{religija|}}}{{{vjera|}}}|[[Kategorija:Infokutija zločinac s parametrima o vjeri]]}}
&lt;/includeonly&gt;&lt;noinclude&gt;
{{dokumentacija}}
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>8i7lgno1n82xdrco1rnfddbhztrxa55</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3922361</id>
      <parentid>3922360</parentid>
      <timestamp>2026-08-27T22:26:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3922361</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9161" sha1="aa3aazpqjo7pj9jglcjkn1dvwsbpfuf" xml:space="preserve">{{Infokutija|dijete={{{dijete|{{{child|}}}}}}
| tijeloklasa  = biography vcard
| iznad        = {{Br separated entries
 | 1 = {{#if:{{{počasni_prefiks|{{{počasni_prefiks|}}}}}}|&lt;div class=&quot;honorific-prefix&quot; style=&quot;font-size: 77%; font-weight: normal; display:inline;&quot;&gt;{{{počasni_prefiks|{{{počasni_prefiks|}}}}}}&lt;/div&gt;}}
 | 2 = &lt;div class=&quot;fn&quot; style=&quot;display:inline&quot;&gt;{{#if:{{{ime|}}}|{{{ime}}}|{{PAGENAMEBASE}}}}&lt;/div&gt;
 | 3 = {{#if:{{{počasni_sufiks|{{{počasni_sufiks|}}}}}}|&lt;div class=&quot;honorific-suffix&quot; style=&quot;font-size: 77%; font-weight: normal; display:inline;&quot;&gt;{{{počasni_sufiks|{{{počasni_sufiks|}}}}}}&lt;/div&gt;}}
 }}
| iznadstil    = {{{iznadstil|}}}
|zaglavljestil = background:#D2D2D2
| podzaglavljestil = font-size:125%; font-weight:bold;
| podzaglavlje     = {{#switch:{{{dijete|{{{child|}}}}}}|da|yes=&lt;!--empty when this infobox is embedded--&gt;|#default={{#if:{{{izvorno_ime|}}}|&lt;div class=&quot;nickname&quot; {{#if:{{{izvorni_jezik|}}}|lang=&quot;{{{izvorni_jezik}}}&quot;}}&gt;{{{izvorno_ime}}}&lt;/div&gt;}} }}
  | slika        = {{#invoke:InfoboxImage|InfoboxImage|image={{{slika|}}}|size={{{veličina_slike|}}}|sizedefault=frameless|upright=1|alt={{{slika_alt|{{{alt_slike|}}}}}}}}
  | tekst        = {{{opis|{{{opis_slike|}}}}}}

  | zaglavlje1   = Lični podaci

  | oznaka2      = Rođenje
  | podaci2      = {{Br separated entries|1={{#if:{{{ime_pri_rođenju|{{{imeprirođenju|}}}}}}|&lt;div style=&quot;display:inline&quot; class=&quot;nickname&quot;&gt;{{{ime_pri_rođenju|{{{imeprirođenju|}}}}}}&lt;/div&gt;}}|2={{{datum_rođenja|}}}|3={{#if:{{{mjesto_rođenja|}}}|&lt;div style=&quot;display:inline&quot; class=&quot;birthplace&quot;&gt;{{{mjesto_rođenja|}}}&lt;/div&gt;}}}}

 | oznaka3      = Nestanak
 | podaci3      = {{Br separated entries|1={{{datum_nestanka|}}}|2={{{mjesto_nestanka|}}}}}

 | oznaka4      = Status
 | podaci4      = {{{status|{{{status_nestanka|}}}}}}

 | oznaka5      = Smrt
 | podaci5      = {{Br separated entries|1={{{datum_smrti|}}}|2={{#if:{{{mjesto_smrti|}}}|&lt;div style=&quot;display:inline&quot; class=&quot;deathplace&quot;&gt;{{{mjesto_smrti|}}}&lt;/div&gt;}}}}

 | oznaka6      = Uzrok&amp;nbsp;smrti
 | podaci6      = {{{uzrok smrti|{{{uzrok_smrti|}}}}}}

 | oznaka7      = Tijelo&amp;nbsp;otkriveno
 | podaci7      = {{{tijelo pronađeno|{{{tijelo_pronađeno|}}}}}}

 | oznaka8      = {{#if:{{{mjesto_počivanja|}}}|Mjesto&amp;nbsp;počivanja|Mjesto&amp;nbsp;sahrane}}
 | podaci8      = {{#if:{{{mjesto_počivanja|}}}|{{Br separated entries|1={{{mjesto_počivanja|}}}|2={{{koordinate_mjesta_počivanja|}}}}}|{{Br separated entries|1={{{mjesto_sahrane|}}}|2={{{koordinate_mjesta_sahrane|}}}}}}}
 | klasa8       = label

 | oznaka9      = {{#if:{{{mjesto_počivanja|}}}|Mjesto&amp;nbsp;počivanja|Mjesto&amp;nbsp;sahrane}}
 | podaci9      = {{#if:{{{mjesto_počivanja|}}}|{{Br separated entries|1={{{mjesto_počivanja|}}}|2={{{koordinate_mjesta_počivanja|}}}}}|{{Br separated entries|1={{{mjesto_sahrane|}}}|2={{{koordinate_mjesta_sahrane|}}}}}}}
 | klasa9       = label

 | oznaka10     = Spomenici
 | podaci10     = {{{spomenici|}}}

 | oznaka11     = Druga&amp;nbsp;imena
 | podaci11     = {{{ostala imena|{{{ostala_imena|{{{drugo_ime|{{{alias|{{{pseudonim|{{{pseudonimi|{{{druga_imena|}}}}}}}}}}}}}}}}}}}}}
 | klasa11      = nickname

 | oznaka12     = Nacionalnost
 | podaci12     = {{{nacionalnost|}}}
 | klasa12      = category

 | oznaka13     = Etnicitet
 | podaci13     = {{{etnicitet|{{{etnička_grupa|}}}}}}
 | klasa13      = category

 | oznaka14     = Državljanstvo
 | podaci14     = {{{državljanstvo|}}}
 | klasa14      = category

 | oznaka15     = Politička stranka
 | podaci15     = {{{politička_stranka|{{{stranka|}}}}}}

 | oznaka16     = Obrazovanje
 | podaci16     = {{{obrazovanje|}}}

 | oznaka17     = Zanimanje
 | podaci17     = {{{zanimanje|}}}
 | klasa17      = role

 | oznaka18     = Vjera
 | podaci18     = {{{religija|{{{vjera|}}}}}}

 | oznaka19     = Godine službe
 | podaci19     = {{{godine_službe|}}}

 | oznaka20     = Poslodavac
 | podaci20     = {{{poslodavac|}}}

 | oznaka21     = Agent
 | podaci21     = {{{agent|}}}

 | oznaka22     = Poznat(a) po
 | podaci22     = {{{poznat_po|}}}

 | oznaka23     = Značajan rad
 | podaci23     = {{{značajan_rad|}}}

 | oznaka24     = Stil
 | podaci24     = {{{stil|}}}

 | oznaka25     = Televizija
 | podaci25     = {{{televizija|}}}

 | oznaka26     = Visina
 | podaci26     = {{#if:{{{visina|}}}|{{{visina}}} m}}

 | oznaka27     = Prethodnik
 | podaci27     = {{{prethodnik|}}}

 | oznaka28     = Nasljednik
 | podaci28     = {{{nasljednik|}}}

 | oznaka29     = Pokret
 | podaci29     = {{{pokret|}}}

 | oznaka30     = Član
 | podaci30     = {{{član|}}}

 | oznaka31     = Kriminalni status
 | podaci31     = {{{kriminalni_status|}}}

 | oznaka32     = Supružnik
 | podaci32     = {{{suprug(a)|{{{supružnik|}}}}}}

 | oznaka33     = Djeca
 | podaci33     = {{{djeca|}}}

 | oznaka34     = Roditelji
 | podaci34     = {{{roditelji|}}}

 | oznaka35     = Porodica
 | podaci35     = {{{porodica|}}}

 | oznaka36     = Pozivni znak
 | podaci36     = {{{pozivni_znak|}}}

 | oznaka37     = Nagrade
 | podaci37     = {{{nagrade|}}}

 | oznaka38     = Pripadnost
 | podaci38     = {{{pripadnost|}}}

 | zaglavlje39  = {{#if:{{{tražen|}}}{{{tražen_od|}}}{{{potjernica_raspisana|}}}{{{status_hapšenja|}}}{{{iznos_nagrade|}}}{{{pobjegao|}}}
                        {{{u_bjegstvu|}}}{{{vrijeme_u_bjekstvu|}}}{{{kraj_bjegstva|}}}{{{komentari|}}}|Detalji o potjernici}}

 | oznaka40     = Tražen od&lt;!-- Tražen od institucije   --&gt;
 | podaci40     = {{{tražen|}}}

 | oznaka41     = Potjernica raspisana&lt;!-- Tražen od nekog datume   --&gt;
 | podaci41     = {{{tražen_od|{{{potjernica_raspisana|}}}}}}

 | oznaka42     = Status hapšenja
 | podaci42     = {{{status_hapšenja|}}}

 | oznaka43     = Iznos nagrade
 | podaci43     = {{{iznos_nagrade|}}}

 | oznaka44     = U bjegstvu od
 | podaci44     = {{{pobjegao|{{{u_bjegstvu|}}}}}}

 | oznaka45     = Vrijeme u bjekstvu
 | podaci45     = {{{vrijeme_u_bjekstvu|}}}

 | oznaka46     = Kraj bjegstva
 | podaci46     = {{{kraj_bjegstva|}}}

 | oznaka47     = Saučesnici
 | podaci47     = {{{saučesnici|}}}

 | oznaka48     = Komentari
 | podaci48     = {{{komentari|}}}

 | zaglavlje49  = {{#if:{{{optužnica|}}}{{{suđenje|}}}{{{početak_suđenja|}}}{{{kraj_suđenja|}}}{{{presuda|}}}{{{optužnica|}}}
                        {{{charge|}}}{{{krivična_kazna|}}}{{{osuđujuća_kazna|}}}{{{kazna|}}}{{{osuđen|}}}|Detalji o suđenju}}

 | oznaka50     = Optužnica
 | podaci50     = {{{optužnica|}}}

 | oznaka51     = {{#if:{{{suđenje|}}}{{{suđenje|}}}{{{početak_suđenja|}}}{{{početak_suđenja|}}}{{{kraj_suđenja|{{{kraj_suđenja}}}}}}|Suđenje}}
 | podaci51     = {{#if:{{{suđenje|}}}|{{{suđenje}}} {{#if:{{{početak_suđenja|}}}{{{kraj_suđenja|}}}| ({{en dash range|{{{početak_suđenja|}}}|{{{kraj_suđenja|}}}}})}}}}

 | oznaka52     = Presuda
 | podaci52     = {{{presuda|}}}

 | oznaka53     = Osuđen(a)
 | podaci53     = {{{osuđen|}}}

 | oznaka54     = Kazna
 | podaci54     = {{{kazna|}}}

 | oznaka55     = Krivična kazna
 | podaci55     = {{{krivična_kazna|}}}

 | oznaka56     = Osuđujuća kazna
 | podaci56     = {{{osuđujuća_kazna|}}}

 | zaglavlje57  = {{#if:{{{motiv|}}}{{{žrtve|}}}{{{datum|}}}{{{vrijeme|}}}{{{početna_godina|}}}{{{završna_godina|}}}
                        {{{država|}}}{{{savezna_država|}}}{{{lokacija|}}}{{{mete|}}}{{{ubijeni|}}}{{{ranjeni|}}}{{{oružje|}}}{{{uhapšen|}}}{{{zatvoren|}}}|Detalji o zločinu}}
 | oznaka58     = Motiv
 | podaci58     = {{{motiv|}}}

 | oznaka59     = Žrtve
 | podaci59     = {{{žrtve|}}}

 | oznaka60     = Datum
 | podaci60     = {{br separated entries|{{{datum|}}}|{{{vrijeme|}}}}}

 | oznaka61     = {{longitem|Period&amp;nbsp;zločina}}
 | podaci61     = {{#if:{{{početna_godina|}}}|{{en dash range|{{{početna_godina}}}|{{{završna_godina|}}}}}}}

 | oznaka62     = Država
 | podaci62     = {{{država|}}}

 | oznaka63     = Savezna država
 | podaci63     = {{{savezna država|{{{savezna_država|}}}}}}

 | oznaka64     = Lokacija
 | podaci64     = {{{lokacija|}}}

 | oznaka65     = Mete
 | podaci65     = {{{mete|}}}

 | oznaka66     = Ubijeni
 | podaci66     = {{{ubijeni|}}}

 | oznaka67     = Ranjeni
 | podaci67     = {{{ranjeni|}}}  

 | oznaka68     = Oružje
 | podaci68     = {{{oružje|}}}

 | oznaka69     = Datum hapšenja
 | podaci69     = {{{uhapšen|}}}

 | oznaka70     = Zatvoren u
 | podaci70     = {{{zatvoren|}}}

 | podaci71     = {{{module|{{{modul|}}}}}}

 | oznaka72     = Veb-sajt
 | podaci72     = {{{web-sajt|{{{veb-sajt|}}}}}}

 | zaglavlje73  = {{#if:{{{potpis|}}}|Potpis}}
 | podaci74     = {{#if:{{{potpis|}}}|[[Datoteka:{{{potpis}}}|{{#if:{{{potpis_veličina|}}}|{{{potpis_veličina}}}|128x80px}}|class=skin-invert notpageimage|alt={{{potpis_alt|}}}|Potpis osobe {{PAGENAME}}]]}}

 | zaglavlje75  = {{#if:{{{fusnote|}}}{{{napomene|}}}|Fusnote}}
 | podaci76     = {{{fusnote|{{{napomene|}}}}}}

}}{{#if:{{{nacionalnost|}}}{{{etnicitet|}}}{{{etnička_grupa|}}}|[[Kategorija:Infokutija zločinac s parametrima o porijeklu]]}}{{#if:{{{religija|}}}{{{vjera|}}}|[[Kategorija:Infokutija zločinac s parametrima o vjeri]]}}
&lt;/includeonly&gt;&lt;noinclude&gt;
{{dokumentacija}}
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>aa3aazpqjo7pj9jglcjkn1dvwsbpfuf</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3922362</id>
      <parentid>3922361</parentid>
      <timestamp>2026-08-27T22:29:17Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3922362</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9159" sha1="5r49mj39e5jeovnvsl9v7ihvcmkol52" xml:space="preserve">{{Infokutija|dijete={{{dijete|{{{child|}}}}}}
| tijeloklasa  = biography vcard
| iznad        = {{Br separated entries
 | 1 = {{#if:{{{počasni_prefiks|{{{počasni_prefiks|}}}}}}|&lt;div class=&quot;honorific-prefix&quot; style=&quot;font-size: 77%; font-weight: normal; display:inline;&quot;&gt;{{{počasni_prefiks|{{{počasni_prefiks|}}}}}}&lt;/div&gt;}}
 | 2 = &lt;div class=&quot;fn&quot; style=&quot;display:inline&quot;&gt;{{#if:{{{ime|}}}|{{{ime}}}|{{PAGENAMEBASE}}}}&lt;/div&gt;
 | 3 = {{#if:{{{počasni_sufiks|{{{počasni_sufiks|}}}}}}|&lt;div class=&quot;honorific-suffix&quot; style=&quot;font-size: 77%; font-weight: normal; display:inline;&quot;&gt;{{{počasni_sufiks|{{{počasni_sufiks|}}}}}}&lt;/div&gt;}}
 }}
| iznadstil    = {{{iznadstil|}}}
|zaglavljestil = background:#D2D2D2
| podzaglavljestil = font-size:125%; font-weight:bold;
| podzaglavlje     = {{#switch:{{{dijete|{{{child|}}}}}}|da|yes=&lt;!--empty when this infobox is embedded--&gt;|#default={{#if:{{{izvorno_ime|}}}|&lt;div class=&quot;nickname&quot; {{#if:{{{izvorni_jezik|}}}|lang=&quot;{{{izvorni_jezik}}}&quot;}}&gt;{{{izvorno_ime}}}&lt;/div&gt;}} }}
  | slika        = {{#invoke:InfoboxImage|InfoboxImage|image={{{slika|}}}|size={{{veličina_slike|}}}|sizedefault=frameless|upright=1|alt={{{slika_alt|{{{alt_slike|}}}}}}}}
  | tekst        = {{{opis|{{{opis_slike|}}}}}}

  | zaglavlje1   = Lični podaci

  | oznaka2      = Rođenje
  | podaci2      = {{Br separated entries|1={{#if:{{{ime_pri_rođenju|{{{imeprirođenju|}}}}}}|&lt;div style=&quot;display:inline&quot; class=&quot;nickname&quot;&gt;{{{ime_pri_rođenju|{{{imeprirođenju|}}}}}}&lt;/div&gt;}}|2={{{datum_rođenja|}}}|3={{#if:{{{mjesto_rođenja|}}}|&lt;div style=&quot;display:inline&quot; class=&quot;birthplace&quot;&gt;{{{mjesto_rođenja|}}}&lt;/div&gt;}}}}

 | oznaka3      = Nestanak
 | podaci3      = {{Br separated entries|1={{{datum_nestanka|}}}|2={{{mjesto_nestanka|}}}}}

 | oznaka4      = Status
 | podaci4      = {{{status|{{{status_nestanka|}}}}}}

 | oznaka5      = Smrt
 | podaci5      = {{Br separated entries|1={{{datum_smrti|}}}|2={{#if:{{{mjesto_smrti|}}}|&lt;div style=&quot;display:inline&quot; class=&quot;deathplace&quot;&gt;{{{mjesto_smrti|}}}&lt;/div&gt;}}}}

 | oznaka6      = Uzrok&amp;nbsp;smrti
 | podaci6      = {{{uzrok smrti|{{{uzrok_smrti|}}}}}}

 | oznaka7      = Tijelo&amp;nbsp;otkriveno
 | podaci7      = {{{tijelo pronađeno|{{{tijelo_pronađeno|}}}}}}

 | oznaka8      = {{#if:{{{mjesto_počivanja|}}}|Mjesto&amp;nbsp;počivanja|Mjesto&amp;nbsp;sahrane}}
 | podaci8      = {{#if:{{{mjesto_počivanja|}}}|{{Br separated entries|1={{{mjesto_počivanja|}}}|2={{{koordinate_mjesta_počivanja|}}}}}|{{Br separated entries|1={{{mjesto_sahrane|}}}|2={{{koordinate_mjesta_sahrane|}}}}}}}
 | klasa8       = label

 | oznaka9      = {{#if:{{{mjesto_počivanja|}}}|Mjesto&amp;nbsp;počivanja|Mjesto&amp;nbsp;sahrane}}
 | podaci9      = {{#if:{{{mjesto_počivanja|}}}|{{Br separated entries|1={{{mjesto_počivanja|}}}|2={{{koordinate_mjesta_počivanja|}}}}}|{{Br separated entries|1={{{mjesto_sahrane|}}}|2={{{koordinate_mjesta_sahrane|}}}}}}}
 | klasa9       = label

 | oznaka10     = Spomenici
 | podaci10     = {{{spomenici|}}}

 | oznaka11     = Druga&amp;nbsp;imena
 | podaci11     = {{{ostala imena|{{{ostala_imena|{{{drugo_ime|{{{alias|{{{pseudonim|{{{pseudonimi|{{{druga_imena|}}}}}}}}}}}}}}}}}}}}}
 | klasa11      = nickname

 | oznaka12     = Nacionalnost
 | podaci12     = {{{nacionalnost|}}}
 | klasa12      = category

 | oznaka13     = Etnicitet
 | podaci13     = {{{etnicitet|{{{etnička_grupa|}}}}}}
 | klasa13      = category

 | oznaka14     = Državljanstvo
 | podaci14     = {{{državljanstvo|}}}
 | klasa14      = category

 | oznaka15     = Politička stranka
 | podaci15     = {{{politička_stranka|{{{stranka|}}}}}}

 | oznaka16     = Obrazovanje
 | podaci16     = {{{obrazovanje|}}}

 | oznaka17     = Zanimanje
 | podaci17     = {{{zanimanje|}}}
 | klasa17      = role

 | oznaka18     = Vjera
 | podaci18     = {{{religija|{{{vjera|}}}}}}

 | oznaka19     = Godine službe
 | podaci19     = {{{godine_službe|}}}

 | oznaka20     = Poslodavac
 | podaci20     = {{{poslodavac|}}}

 | oznaka21     = Agent
 | podaci21     = {{{agent|}}}

 | oznaka22     = Poznat(a) po
 | podaci22     = {{{poznat_po|}}}

 | oznaka23     = Značajan rad
 | podaci23     = {{{značajan_rad|}}}

 | oznaka24     = Stil
 | podaci24     = {{{stil|}}}

 | oznaka25     = Televizija
 | podaci25     = {{{televizija|}}}

 | oznaka26     = Visina
 | podaci26     = {{#if:{{{visina|}}}|{{{visina}}} m}}

 | oznaka27     = Prethodnik
 | podaci27     = {{{prethodnik|}}}

 | oznaka28     = Nasljednik
 | podaci28     = {{{nasljednik|}}}

 | oznaka29     = Pokret
 | podaci29     = {{{pokret|}}}

 | oznaka30     = Član
 | podaci30     = {{{član|}}}

 | oznaka31     = Kriminalni status
 | podaci31     = {{{kriminalni_status|}}}

 | oznaka32     = Supružnik
 | podaci32     = {{{suprug(a)|{{{supružnik|}}}}}}

 | oznaka33     = Djeca
 | podaci33     = {{{djeca|}}}

 | oznaka34     = Roditelji
 | podaci34     = {{{roditelji|}}}

 | oznaka35     = Porodica
 | podaci35     = {{{porodica|}}}

 | oznaka36     = Pozivni znak
 | podaci36     = {{{pozivni_znak|}}}

 | oznaka37     = Nagrade
 | podaci37     = {{{nagrade|}}}

 | oznaka38     = Pripadnost
 | podaci38     = {{{pripadnost|}}}

 | zaglavlje39  = {{#if:{{{tražen|}}}{{{tražen_od|}}}{{{potjernica_raspisana|}}}{{{status_hapšenja|}}}{{{iznos_nagrade|}}}{{{pobjegao|}}}
                        {{{u_bjegstvu|}}}{{{vrijeme_u_bjekstvu|}}}{{{kraj_bjegstva|}}}{{{komentari|}}}|Detalji o potjernici}}

 | oznaka40     = Tražen od&lt;!-- Tražen od institucije   --&gt;
 | podaci40     = {{{tražen|}}}

 | oznaka41     = Potjernica raspisana&lt;!-- Tražen od nekog datume   --&gt;
 | podaci41     = {{{tražen_od|{{{potjernica_raspisana|}}}}}}

 | oznaka42     = Status hapšenja
 | podaci42     = {{{status_hapšenja|}}}

 | oznaka43     = Iznos nagrade
 | podaci43     = {{{iznos_nagrade|}}}

 | oznaka44     = U bjegstvu od
 | podaci44     = {{{pobjegao|{{{u_bjegstvu|}}}}}}

 | oznaka45     = Vrijeme u bjekstvu
 | podaci45     = {{{vrijeme_u_bjekstvu|}}}

 | oznaka46     = Kraj bjegstva
 | podaci46     = {{{kraj_bjegstva|}}}

 | oznaka47     = Saučesnici
 | podaci47     = {{{saučesnici|}}}

 | oznaka48     = Komentari
 | podaci48     = {{{komentari|}}}

 | zaglavlje49  = {{#if:{{{optužnica|}}}{{{suđenje|}}}{{{početak_suđenja|}}}{{{kraj_suđenja|}}}{{{presuda|}}}{{{optužnica|}}}
                        {{{charge|}}}{{{krivična_kazna|}}}{{{osuđujuća_kazna|}}}{{{kazna|}}}{{{osuđen|}}}|Detalji o suđenju}}

 | oznaka50     = Optužnica
 | podaci50     = {{{optužnica|}}}

 | oznaka51     = {{#if:{{{suđenje|}}}{{{suđenje|}}}{{{početak_suđenja|}}}{{{početak_suđenja|}}}{{{kraj_suđenja|{{{kraj_suđenja}}}}}}|Suđenje}}
 | podaci51     = {{#if:{{{suđenje|}}}|{{{suđenje}}} {{#if:{{{početak_suđenja|}}}{{{kraj_suđenja|}}}| ({{en dash range|{{{početak_suđenja|}}}|{{{kraj_suđenja|}}}}})}}}}

 | oznaka52     = Presuda
 | podaci52     = {{{presuda|}}}

 | oznaka53     = Osuđen(a)
 | podaci53     = {{{osuđen|}}}

 | oznaka54     = Kazna
 | podaci54     = {{{kazna|}}}

 | oznaka55     = Krivična kazna
 | podaci55     = {{{krivična_kazna|}}}

 | oznaka56     = Osuđujuća kazna
 | podaci56     = {{{osuđujuća_kazna|}}}

 | zaglavlje57  = {{#if:{{{motiv|}}}{{{žrtve|}}}{{{datum|}}}{{{vrijeme|}}}{{{početna_godina|}}}{{{završna_godina|}}}
                        {{{država|}}}{{{savezna_država|}}}{{{lokacija|}}}{{{mete|}}}{{{ubijeni|}}}{{{ranjeni|}}}{{{oružje|}}}{{{uhapšen|}}}{{{zatvoren|}}}|Detalji o zločinu}}
 | oznaka58     = Motiv
 | podaci58     = {{{motiv|}}}

 | oznaka59     = Žrtve
 | podaci59     = {{{žrtve|}}}

 | oznaka60     = Datum
 | podaci60     = {{br separated entries|{{{datum|}}}|{{{vrijeme|}}}}}

 | oznaka61     = {{longitem|Period&amp;nbsp;zločina}}
 | podaci61     = {{#if:{{{početna_godina|}}}|{{en dash range|{{{početna_godina}}}|{{{završna_godina|}}}}}}}

 | oznaka62     = Država
 | podaci62     = {{{država|}}}

 | oznaka63     = Savezna država
 | podaci63     = {{{savezna država|{{{savezna_država|}}}}}}

 | oznaka64     = Lokacija
 | podaci64     = {{{lokacija|}}}

 | oznaka65     = Mete
 | podaci65     = {{{mete|}}}

 | oznaka66     = Ubijeni
 | podaci66     = {{{ubijeni|}}}

 | oznaka67     = Ranjeni
 | podaci67     = {{{ranjeni|}}}  

 | oznaka68     = Oružje
 | podaci68     = {{{oružje|}}}

 | oznaka69     = Datum hapšenja
 | podaci69     = {{{uhapšen|}}}

 | oznaka70     = Zatvoren
 | podaci70     = {{{zatvoren|}}}

 | podaci71     = {{{module|{{{modul|}}}}}}

 | oznaka72     = Veb-sajt
 | podaci72     = {{{web-sajt|{{{veb-sajt|}}}}}}

 | zaglavlje73  = {{#if:{{{potpis|}}}|Potpis}}
 | podaci74     = {{#if:{{{potpis|}}}|[[Datoteka:{{{potpis}}}|{{#if:{{{potpis_veličina|}}}|{{{potpis_veličina}}}|128x80px}}|class=skin-invert notpageimage|alt={{{potpis_alt|}}}|Potpis osobe {{PAGENAME}}]]}}

 | zaglavlje75  = {{#if:{{{fusnote|}}}{{{napomene|}}}|Fusnote}}
 | podaci76     = {{{fusnote|{{{napomene|}}}}}}

}}{{#if:{{{nacionalnost|}}}{{{etnicitet|}}}{{{etnička_grupa|}}}|[[Kategorija:Infokutija zločinac s parametrima o porijeklu]]}}{{#if:{{{religija|}}}{{{vjera|}}}|[[Kategorija:Infokutija zločinac s parametrima o vjeri]]}}
&lt;/includeonly&gt;&lt;noinclude&gt;
{{dokumentacija}}
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>5r49mj39e5jeovnvsl9v7ihvcmkol52</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3922363</id>
      <parentid>3922362</parentid>
      <timestamp>2026-08-27T22:30:39Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3922363</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9145" sha1="asa8li9tz30tfikrdl5vyxm8gega0ov" xml:space="preserve">{{Infokutija|dijete={{{dijete|{{{child|}}}}}}
| tijeloklasa  = biography vcard
| iznad        = {{Br separated entries
 | 1 = {{#if:{{{počasni_prefiks|{{{počasni_prefiks|}}}}}}|&lt;div class=&quot;honorific-prefix&quot; style=&quot;font-size: 77%; font-weight: normal; display:inline;&quot;&gt;{{{počasni_prefiks|{{{počasni_prefiks|}}}}}}&lt;/div&gt;}}
 | 2 = &lt;div class=&quot;fn&quot; style=&quot;display:inline&quot;&gt;{{#if:{{{ime|}}}|{{{ime}}}|{{PAGENAMEBASE}}}}&lt;/div&gt;
 | 3 = {{#if:{{{počasni_sufiks|{{{počasni_sufiks|}}}}}}|&lt;div class=&quot;honorific-suffix&quot; style=&quot;font-size: 77%; font-weight: normal; display:inline;&quot;&gt;{{{počasni_sufiks|{{{počasni_sufiks|}}}}}}&lt;/div&gt;}}
 }}
| iznadstil    = {{{iznadstil|}}}
|zaglavljestil = background:#D2D2D2
| podzaglavljestil = font-size:125%; font-weight:bold;
| podzaglavlje     = {{#switch:{{{dijete|{{{child|}}}}}}|da|yes=&lt;!--empty when this infobox is embedded--&gt;|#default={{#if:{{{izvorno_ime|}}}|&lt;div class=&quot;nickname&quot; {{#if:{{{izvorni_jezik|}}}|lang=&quot;{{{izvorni_jezik}}}&quot;}}&gt;{{{izvorno_ime}}}&lt;/div&gt;}} }}
  | slika        = {{#invoke:InfoboxImage|InfoboxImage|image={{{slika|}}}|size={{{veličina_slike|}}}|sizedefault=frameless|upright=1|alt={{{slika_alt|{{{alt_slike|}}}}}}}}
  | tekst        = {{{opis|{{{opis_slike|}}}}}}

  | zaglavlje1   = Lični podaci

  | oznaka2      = Rođenje
  | podaci2      = {{Br separated entries|1={{#if:{{{ime_pri_rođenju|{{{imeprirođenju|}}}}}}|&lt;div style=&quot;display:inline&quot; class=&quot;nickname&quot;&gt;{{{ime_pri_rođenju|{{{imeprirođenju|}}}}}}&lt;/div&gt;}}|2={{{datum_rođenja|}}}|3={{#if:{{{mjesto_rođenja|}}}|&lt;div style=&quot;display:inline&quot; class=&quot;birthplace&quot;&gt;{{{mjesto_rođenja|}}}&lt;/div&gt;}}}}

 | oznaka3      = Nestanak
 | podaci3      = {{Br separated entries|1={{{datum_nestanka|}}}|2={{{mjesto_nestanka|}}}}}

 | oznaka4      = Status
 | podaci4      = {{{status|{{{status_nestanka|}}}}}}

 | oznaka5      = Smrt
 | podaci5      = {{Br separated entries|1={{{datum_smrti|}}}|2={{#if:{{{mjesto_smrti|}}}|&lt;div style=&quot;display:inline&quot; class=&quot;deathplace&quot;&gt;{{{mjesto_smrti|}}}&lt;/div&gt;}}}}

 | oznaka6      = Uzrok&amp;nbsp;smrti
 | podaci6      = {{{uzrok smrti|{{{uzrok_smrti|}}}}}}

 | oznaka7      = Tijelo&amp;nbsp;otkriveno
 | podaci7      = {{{tijelo pronađeno|{{{tijelo_pronađeno|}}}}}}

 | oznaka8      = {{#if:{{{mjesto_počivanja|}}}|Mjesto&amp;nbsp;počivanja|Mjesto&amp;nbsp;sahrane}}
 | podaci8      = {{#if:{{{mjesto_počivanja|}}}|{{Br separated entries|1={{{mjesto_počivanja|}}}|2={{{koordinate_mjesta_počivanja|}}}}}|{{Br separated entries|1={{{mjesto_sahrane|}}}|2={{{koordinate_mjesta_sahrane|}}}}}}}
 | klasa8       = label

 | oznaka9      = {{#if:{{{mjesto_počivanja|}}}|Mjesto&amp;nbsp;počivanja|Mjesto&amp;nbsp;sahrane}}
 | podaci9      = {{#if:{{{mjesto_počivanja|}}}|{{Br separated entries|1={{{mjesto_počivanja|}}}|2={{{koordinate_mjesta_počivanja|}}}}}|{{Br separated entries|1={{{mjesto_sahrane|}}}|2={{{koordinate_mjesta_sahrane|}}}}}}}
 | klasa9       = label

 | oznaka10     = Spomenici
 | podaci10     = {{{spomenici|}}}

 | oznaka11     = Druga&amp;nbsp;imena
 | podaci11     = {{{ostala imena|{{{ostala_imena|{{{drugo_ime|{{{alias|{{{pseudonim|{{{pseudonimi|{{{druga_imena|}}}}}}}}}}}}}}}}}}}}}
 | klasa11      = nickname

 | oznaka12     = Nacionalnost
 | podaci12     = {{{nacionalnost|}}}
 | klasa12      = category

 | oznaka13     = Etnicitet
 | podaci13     = {{{etnicitet|{{{etnička_grupa|}}}}}}
 | klasa13      = category

 | oznaka14     = Državljanstvo
 | podaci14     = {{{državljanstvo|}}}
 | klasa14      = category

 | oznaka15     = Politička stranka
 | podaci15     = {{{politička_stranka|{{{stranka|}}}}}}

 | oznaka16     = Obrazovanje
 | podaci16     = {{{obrazovanje|}}}

 | oznaka17     = Zanimanje
 | podaci17     = {{{zanimanje|}}}
 | klasa17      = role

 | oznaka18     = Vjera
 | podaci18     = {{{religija|{{{vjera|}}}}}}

 | oznaka19     = Godine službe
 | podaci19     = {{{godine_službe|}}}

 | oznaka20     = Poslodavac
 | podaci20     = {{{poslodavac|}}}

 | oznaka21     = Agent
 | podaci21     = {{{agent|}}}

 | oznaka22     = Poznat(a) po
 | podaci22     = {{{poznat_po|}}}

 | oznaka23     = Značajan rad
 | podaci23     = {{{značajan_rad|}}}

 | oznaka24     = Stil
 | podaci24     = {{{stil|}}}

 | oznaka25     = Televizija
 | podaci25     = {{{televizija|}}}

 | oznaka26     = Visina
 | podaci26     = {{#if:{{{visina|}}}|{{{visina}}} m}}

 | oznaka27     = Prethodnik
 | podaci27     = {{{prethodnik|}}}

 | oznaka28     = Nasljednik
 | podaci28     = {{{nasljednik|}}}

 | oznaka29     = Pokret
 | podaci29     = {{{pokret|}}}

 | oznaka30     = Član
 | podaci30     = {{{član|}}}

 | oznaka31     = Kriminalni status
 | podaci31     = {{{kriminalni_status|}}}

 | oznaka32     = Supružnik
 | podaci32     = {{{suprug(a)|{{{supružnik|}}}}}}

 | oznaka33     = Djeca
 | podaci33     = {{{djeca|}}}

 | oznaka34     = Roditelji
 | podaci34     = {{{roditelji|}}}

 | oznaka35     = Porodica
 | podaci35     = {{{porodica|}}}

 | oznaka36     = Pozivni znak
 | podaci36     = {{{pozivni_znak|}}}

 | oznaka37     = Nagrade
 | podaci37     = {{{nagrade|}}}

 | oznaka38     = Pripadnost
 | podaci38     = {{{pripadnost|}}}

 | zaglavlje39  = {{#if:{{{tražen|}}}{{{tražen_od|}}}{{{potjernica_raspisana|}}}{{{status_hapšenja|}}}{{{iznos_nagrade|}}}{{{pobjegao|}}}
                        {{{u_bjegstvu|}}}{{{vrijeme_u_bjekstvu|}}}{{{kraj_bjegstva|}}}{{{komentari|}}}|Detalji o potjernici}}

 | oznaka40     = Tražen od&lt;!-- Tražen od institucije   --&gt;
 | podaci40     = {{{tražen|}}}

 | oznaka41     = Potjernica raspisana&lt;!-- Tražen od nekog datume   --&gt;
 | podaci41     = {{{tražen_od|{{{potjernica_raspisana|}}}}}}

 | oznaka42     = Status hapšenja
 | podaci42     = {{{status_hapšenja|}}}

 | oznaka43     = Iznos nagrade
 | podaci43     = {{{iznos_nagrade|}}}

 | oznaka44     = U bjegstvu od
 | podaci44     = {{{pobjegao|{{{u_bjegstvu|}}}}}}

 | oznaka45     = Vrijeme u bjekstvu
 | podaci45     = {{{vrijeme_u_bjekstvu|}}}

 | oznaka46     = Kraj bjegstva
 | podaci46     = {{{kraj_bjegstva|}}}

 | oznaka47     = Saučesnici
 | podaci47     = {{{saučesnici|}}}

 | oznaka48     = Komentari
 | podaci48     = {{{komentari|}}}

 | zaglavlje49  = {{#if:{{{optužnica|}}}{{{suđenje|}}}{{{početak_suđenja|}}}{{{kraj_suđenja|}}}{{{presuda|}}}{{{optužnica|}}}
                        {{{charge|}}}{{{krivična_kazna|}}}{{{osuđujuća_kazna|}}}{{{kazna|}}}{{{osuđen|}}}|Detalji o suđenju}}

 | oznaka50     = Optužnica
 | podaci50     = {{{optužnica|}}}

 | oznaka51     = {{#if:{{{suđenje|}}}{{{suđenje|}}}{{{početak_suđenja|}}}{{{početak_suđenja|}}}{{{kraj_suđenja|{{{kraj_suđenja}}}}}}|Suđenje}}
 | podaci51     = {{#if:{{{suđenje|}}}|{{{suđenje}}} {{#if:{{{početak_suđenja|}}}{{{kraj_suđenja|}}}| ({{en dash range|{{{početak_suđenja|}}}|{{{kraj_suđenja|}}}}})}}}}

 | oznaka52     = Presuda
 | podaci52     = {{{presuda|}}}

 | oznaka53     = Osuđen(a)
 | podaci53     = {{{osuđen|}}}

 | oznaka54     = Kazna
 | podaci54     = {{{kazna|}}}

 | oznaka55     = Krivična kazna
 | podaci55     = {{{krivična_kazna|}}}

 | oznaka56     = Osuđujuća kazna
 | podaci56     = {{{osuđujuća_kazna|}}}

 | zaglavlje57  = {{#if:{{{motiv|}}}{{{žrtve|}}}{{{datum|}}}{{{vrijeme|}}}{{{početna_godina|}}}{{{završna_godina|}}}
                        {{{država|}}}{{{savezna_država|}}}{{{lokacija|}}}{{{mete|}}}{{{ubijeni|}}}{{{ranjeni|}}}{{{oružje|}}}{{{uhapšen|}}}{{{zatvoren|}}}|Detalji o zločinu}}
 | oznaka58     = Motiv
 | podaci58     = {{{motiv|}}}

 | oznaka59     = Žrtve
 | podaci59     = {{{žrtve|}}}

 | oznaka60     = Datum
 | podaci60     = {{br separated entries|{{{datum|}}}|{{{vrijeme|}}}}}

 | oznaka61     = {{longitem|Period&amp;nbsp;zločina}}
 | podaci61     = {{#if:{{{početna_godina|}}}|{{en dash range|{{{početna_godina}}}|{{{završna_godina|}}}}}}}

 | oznaka62     = Država
 | podaci62     = {{{država|}}}

 | oznaka63     = Savezna država
 | podaci63     = {{{savezna država|{{{savezna_država|}}}}}}

 | oznaka64     = Lokacija
 | podaci64     = {{{lokacija|}}}

 | oznaka65     = Mete
 | podaci65     = {{{mete|}}}

 | oznaka66     = Ubijeni
 | podaci66     = {{{ubijeni|}}}

 | oznaka67     = Ranjeni
 | podaci67     = {{{ranjeni|}}}  

 | oznaka68     = Oružje
 | podaci68     = {{{oružje|}}}

 | oznaka69     = Datum hapšenja
 | podaci69     = {{{uhapšen|}}}

 | oznaka70     = Zatvoren
 | podaci70     = {{{zatvoren|}}}

 | podaci71     = {{{module|{{{modul|}}}}}}

 | oznaka72     = Veb-sajt
 | podaci72     = {{{web-sajt|{{{veb-sajt|}}}}}}

 | zaglavlje73  = {{#if:{{{potpis|}}}|Potpis}}
 | podaci74     = {{#if:{{{potpis|}}}|[[Datoteka:{{{potpis}}}|{{#if:{{{potpis_veličina|}}}|{{{potpis_veličina}}}|128x80px}}|class=skin-invert notpageimage|alt={{{potpis_alt|}}}|Potpis osobe {{PAGENAME}}]]}}

 | zaglavlje75  = {{#if:{{{fusnote|}}}{{{napomene|}}}|Fusnote}}
 | podaci76     = {{{fusnote|{{{napomene|}}}}}}

}}{{#if:{{{nacionalnost|}}}{{{etnicitet|}}}{{{etnička_grupa|}}}|[[Kategorija:Infokutija zločinac s parametrima o porijeklu]]}}{{#if:{{{religija|}}}{{{vjera|}}}|[[Kategorija:Infokutija zločinac s parametrima o vjeri]]}}
&lt;noinclude&gt;
{{dokumentacija}}
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>asa8li9tz30tfikrdl5vyxm8gega0ov</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3922372</id>
      <parentid>3922363</parentid>
      <timestamp>2026-08-27T23:08:19Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3922372</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9149" sha1="qafmrqqdz2xtq6u3zrxi23dv5rjag23" xml:space="preserve">{{Infokutija|dijete={{{dijete|{{{child|}}}}}}
| tijeloklasa  = biography vcard
| iznad        = {{Br separated entries
 | 1 = {{#if:{{{počasni_prefiks|{{{počasni_prefiks|}}}}}}|&lt;div class=&quot;honorific-prefix&quot; style=&quot;font-size: 77%; font-weight: normal; display:inline;&quot;&gt;{{{počasni_prefiks|{{{počasni_prefiks|}}}}}}&lt;/div&gt;}}
 | 2 = &lt;div class=&quot;fn&quot; style=&quot;display:inline&quot;&gt;{{#if:{{{ime|}}}|{{{ime}}}|{{PAGENAMEBASE}}}}&lt;/div&gt;
 | 3 = {{#if:{{{počasni_sufiks|{{{počasni_sufiks|}}}}}}|&lt;div class=&quot;honorific-suffix&quot; style=&quot;font-size: 77%; font-weight: normal; display:inline;&quot;&gt;{{{počasni_sufiks|{{{počasni_sufiks|}}}}}}&lt;/div&gt;}}
 }}
| iznadstil    = {{{iznadstil|}}}
|zaglavljestil = background:#D2D2D2
| podzaglavljestil = font-size:125%; font-weight:bold;
| podzaglavlje     = {{#switch:{{{dijete|{{{child|}}}}}}|da|yes=&lt;!--empty when this infobox is embedded--&gt;|#default={{#if:{{{izvorno_ime|}}}|&lt;div class=&quot;nickname&quot; {{#if:{{{izvorni_jezik|}}}|lang=&quot;{{{izvorni_jezik}}}&quot;}}&gt;{{{izvorno_ime}}}&lt;/div&gt;}} }}
  | slika        = {{#invoke:InfoboxImage|InfoboxImage|image={{{slika|}}}|size={{{veličina_slike|}}}|sizedefault=frameless|upright=1|alt={{{slika_alt|{{{alt_slike|}}}}}}}}
  | tekst        = {{{opis|{{{opis_slike|}}}}}}

  | zaglavlje1   = Lični podaci

  | oznaka2      = Rođenje
  | podaci2      = {{Br separated entries|1={{#if:{{{ime_pri_rođenju|{{{imeprirođenju|}}}}}}|&lt;div style=&quot;display:inline&quot; class=&quot;nickname&quot;&gt;{{{ime_pri_rođenju|{{{imeprirođenju|}}}}}}&lt;/div&gt;}}|2={{{datum_rođenja|}}}|3={{#if:{{{mjesto_rođenja|}}}|&lt;div style=&quot;display:inline&quot; class=&quot;birthplace&quot;&gt;{{{mjesto_rođenja|}}}&lt;/div&gt;}}}}

 | oznaka3      = Nestanak
 | podaci3      = {{Br separated entries|1={{{datum_nestanka|}}}|2={{{mjesto_nestanka|}}}}}

 | oznaka4      = Status
 | podaci4      = {{{status|{{{status_nestanka|}}}}}}

 | oznaka5      = Smrt
 | podaci5      = {{Br separated entries|1={{{datum_smrti|}}}|2={{#if:{{{mjesto_smrti|}}}|&lt;div style=&quot;display:inline&quot; class=&quot;deathplace&quot;&gt;{{{mjesto_smrti|}}}&lt;/div&gt;}}}}

 | oznaka6      = Uzrok&amp;nbsp;smrti
 | podaci6      = {{{uzrok smrti|{{{uzrok_smrti|}}}}}}

 | oznaka7      = Tijelo&amp;nbsp;otkriveno
 | podaci7      = {{{tijelo pronađeno|{{{tijelo_pronađeno|}}}}}}

 | oznaka8      = {{#if:{{{mjesto_počivanja|}}}|Mjesto&amp;nbsp;počivanja|Mjesto&amp;nbsp;sahrane}}
 | podaci8      = {{#if:{{{mjesto_počivanja|}}}|{{Br separated entries|1={{{mjesto_počivanja|}}}|2={{{koordinate_mjesta_počivanja|}}}}}|{{Br separated entries|1={{{mjesto_sahrane|}}}|2={{{koordinate_mjesta_sahrane|}}}}}}}
 | klasa8       = label

 | oznaka9      = {{#if:{{{mjesto_počivanja|}}}|Mjesto&amp;nbsp;počivanja|Mjesto&amp;nbsp;sahrane}}
 | podaci9      = {{#if:{{{mjesto_počivanja|}}}|{{Br separated entries|1={{{mjesto_počivanja|}}}|2={{{koordinate_mjesta_počivanja|}}}}}|{{Br separated entries|1={{{mjesto_sahrane|}}}|2={{{koordinate_mjesta_sahrane|}}}}}}}
 | klasa9       = label

 | oznaka10     = Spomenici
 | podaci10     = {{{spomenici|}}}

 | oznaka11     = Druga&amp;nbsp;imena
 | podaci11     = {{{ostala imena|{{{ostala_imena|{{{drugo_ime|{{{alias|{{{pseudonim|{{{pseudonimi|{{{druga_imena|}}}}}}}}}}}}}}}}}}}}}
 | klasa11      = nickname

 | oznaka12     = Nacionalnost
 | podaci12     = {{{nacionalnost|}}}
 | klasa12      = category

 | oznaka13     = Etnicitet
 | podaci13     = {{{etnicitet|{{{etnička_grupa|}}}}}}
 | klasa13      = category

 | oznaka14     = Državljanstvo
 | podaci14     = {{{državljanstvo|}}}
 | klasa14      = category

 | oznaka15     = Politička stranka
 | podaci15     = {{{politička_stranka|{{{stranka|}}}}}}

 | oznaka16     = Obrazovanje
 | podaci16     = {{{obrazovanje|}}}

 | oznaka17     = Zanimanje
 | podaci17     = {{{zanimanje|}}}
 | klasa17      = role

 | oznaka18     = Vjera
 | podaci18     = {{{religija|{{{vjera|}}}}}}

 | oznaka19     = Pripadnost
 | podaci19     = {{{pripadnost|}}}

 | oznaka20     = Godine službe
 | podaci20     = {{{godine_službe|}}}

 | oznaka21     = Poslodavac
 | podaci21     = {{{poslodavac|}}}

 | oznaka22     = Agent
 | podaci22     = {{{agent|}}}

 | oznaka23     = Poznat(a) po
 | podaci23     = {{{poznat_po|}}}

 | oznaka24     = Značajan rad
 | podaci24     = {{{značajan_rad|}}}

 | oznaka25     = Stil
 | podaci25     = {{{stil|}}}

 | oznaka26     = Televizija
 | podaci26     = {{{televizija|}}}

 | oznaka27     = Visina
 | podaci27     = {{#if:{{{visina|}}}|{{{visina}}} m}}

 | oznaka28     = Prethodnik
 | podaci28     = {{{prethodnik|}}}

 | oznaka29     = Nasljednik
 | podaci29     = {{{nasljednik|}}}

 | oznaka30     = Pokret
 | podaci30     = {{{pokret|}}}

 | oznaka31     = Član
 | podaci31     = {{{član|}}}

 | oznaka32     = Kriminalni status
 | podaci32     = {{{kriminalni_status|}}}

 | oznaka33     = Supružnik
 | podaci33     = {{{suprug(a)|{{{supružnik|}}}}}}

 | oznaka34     = Djeca
 | podaci34     = {{{djeca|}}}

 | oznaka35     = Roditelji
 | podaci35     = {{{roditelji|}}}

 | oznaka36     = Porodica
 | podaci36     = {{{porodica|}}}

 | oznaka37     = Pozivni znak
 | podaci37     = {{{pozivni_znak|}}}

 | oznaka38     = Nagrade
 | podaci38     = {{{nagrade|}}}

 | zaglavlje39  = {{#if:{{{tražen|}}}{{{tražen_od|}}}{{{potjernica_raspisana|}}}{{{status_hapšenja|}}}{{{iznos_nagrade|}}}{{{pobjegao|}}}
                        {{{u_bjegstvu|}}}{{{vrijeme_u_bjekstvu|}}}{{{kraj_bjegstva|}}}{{{komentari|}}}|Detalji o potjernici}}

 | oznaka40     = Tražen od&lt;!-- Tražen od institucije   --&gt;
 | podaci40     = {{{tražen|}}}

 | oznaka41     = Potjernica raspisana&lt;!-- Tražen od nekog datume   --&gt;
 | podaci41     = {{{tražen_od|{{{potjernica_raspisana|}}}}}}

 | oznaka42     = Status hapšenja
 | podaci42     = {{{status_hapšenja|}}}

 | oznaka43     = Iznos nagrade
 | podaci43     = {{{iznos_nagrade|}}}

 | oznaka44     = U bjegstvu od
 | podaci44     = {{{pobjegao|{{{u_bjegstvu|}}}}}}

 | oznaka45     = Vrijeme u bjekstvu
 | podaci45     = {{{vrijeme_u_bjekstvu|}}}

 | oznaka46     = Kraj bjegstva
 | podaci46     = {{{kraj_bjegstva|}}}

 | oznaka47     = Saučesnici
 | podaci47     = {{{saučesnici|}}}

 | oznaka48     = Komentari
 | podaci48     = {{{komentari|}}}

 | zaglavlje49  = {{#if:{{{optužnica|}}}{{{suđenje|}}}{{{početak_suđenja|}}}{{{kraj_suđenja|}}}{{{presuda|}}}{{{optužnica|}}}
                        {{{charge|}}}{{{krivična_kazna|}}}{{{osuđujuća_kazna|}}}{{{kazna|}}}{{{osuđen|}}}|Detalji o suđenju}}

 | oznaka50     = Optužnica
 | podaci50     = {{{optužnica|}}}

 | oznaka51     = {{#if:{{{suđenje|}}}{{{suđenje|}}}{{{početak_suđenja|}}}{{{početak_suđenja|}}}{{{kraj_suđenja|{{{kraj_suđenja}}}}}}|Suđenje}}
 | podaci51     = {{#if:{{{suđenje|}}}|{{{suđenje}}} {{#if:{{{početak_suđenja|}}}{{{kraj_suđenja|}}}| ({{en dash range|{{{početak_suđenja|}}}|{{{kraj_suđenja|}}}}})}}}}

 | oznaka52     = Presuda
 | podaci52     = {{{presuda|}}}

 | oznaka53     = Osuđujuća presuda
 | podaci53     = {{{osuđujuća_presuda|}}}

 | oznaka54     = Osuđen(a)
 | podaci54     = {{{osuđen|}}}

 | oznaka55     = Kazna
 | podaci55     = {{{kazna|}}}

 | oznaka56     = Krivična kazna
 | podaci56     = {{{krivična_kazna|}}}

 | zaglavlje57  = {{#if:{{{motiv|}}}{{{žrtve|}}}{{{datum|}}}{{{vrijeme|}}}{{{početna_godina|}}}{{{završna_godina|}}}
                        {{{država|}}}{{{savezna_država|}}}{{{lokacija|}}}{{{mete|}}}{{{ubijeni|}}}{{{ranjeni|}}}{{{oružje|}}}{{{uhapšen|}}}{{{zatvoren|}}}|Detalji o zločinu}}
 | oznaka58     = Motiv
 | podaci58     = {{{motiv|}}}

 | oznaka59     = Žrtve
 | podaci59     = {{{žrtve|}}}

 | oznaka60     = Datum
 | podaci60     = {{br separated entries|{{{datum|}}}|{{{vrijeme|}}}}}

 | oznaka61     = {{longitem|Period&amp;nbsp;zločina}}
 | podaci61     = {{#if:{{{početna_godina|}}}|{{en dash range|{{{početna_godina}}}|{{{završna_godina|}}}}}}}

 | oznaka62     = Država
 | podaci62     = {{{država|}}}

 | oznaka63     = Savezna država
 | podaci63     = {{{savezna država|{{{savezna_država|}}}}}}

 | oznaka64     = Lokacija
 | podaci64     = {{{lokacija|}}}

 | oznaka65     = Mete
 | podaci65     = {{{mete|}}}

 | oznaka66     = Ubijeni
 | podaci66     = {{{ubijeni|}}}

 | oznaka67     = Ranjeni
 | podaci67     = {{{ranjeni|}}}  

 | oznaka68     = Oružje
 | podaci68     = {{{oružje|}}}

 | oznaka69     = Datum hapšenja
 | podaci69     = {{{uhapšen|}}}

 | oznaka70     = Zatvoren
 | podaci70     = {{{zatvoren|}}}

 | podaci71     = {{{module|{{{modul|}}}}}}

 | oznaka72     = Veb-sajt
 | podaci72     = {{{web-sajt|{{{veb-sajt|}}}}}}

 | zaglavlje73  = {{#if:{{{potpis|}}}|Potpis}}
 | podaci74     = {{#if:{{{potpis|}}}|[[Datoteka:{{{potpis}}}|{{#if:{{{potpis_veličina|}}}|{{{potpis_veličina}}}|128x80px}}|class=skin-invert notpageimage|alt={{{potpis_alt|}}}|Potpis osobe {{PAGENAME}}]]}}

 | zaglavlje75  = {{#if:{{{fusnote|}}}{{{napomene|}}}|Fusnote}}
 | podaci76     = {{{fusnote|{{{napomene|}}}}}}

}}{{#if:{{{nacionalnost|}}}{{{etnicitet|}}}{{{etnička_grupa|}}}|[[Kategorija:Infokutija zločinac s parametrima o porijeklu]]}}{{#if:{{{religija|}}}{{{vjera|}}}|[[Kategorija:Infokutija zločinac s parametrima o vjeri]]}}
&lt;noinclude&gt;
{{dokumentacija}}
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>qafmrqqdz2xtq6u3zrxi23dv5rjag23</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3922374</id>
      <parentid>3922372</parentid>
      <timestamp>2026-08-27T23:10:34Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3922374</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9161" sha1="j26em4zrqmjocwprl0oufpesnc7641e" xml:space="preserve">{{Infokutija|dijete={{{dijete|{{{child|}}}}}}
| tijeloklasa  = biography vcard
| iznad        = {{Br separated entries
 | 1 = {{#if:{{{počasni_prefiks|{{{počasni_prefiks|}}}}}}|&lt;div class=&quot;honorific-prefix&quot; style=&quot;font-size: 77%; font-weight: normal; display:inline;&quot;&gt;{{{počasni_prefiks|{{{počasni_prefiks|}}}}}}&lt;/div&gt;}}
 | 2 = &lt;div class=&quot;fn&quot; style=&quot;display:inline&quot;&gt;{{#if:{{{ime|}}}|{{{ime}}}|{{PAGENAMEBASE}}}}&lt;/div&gt;
 | 3 = {{#if:{{{počasni_sufiks|{{{počasni_sufiks|}}}}}}|&lt;div class=&quot;honorific-suffix&quot; style=&quot;font-size: 77%; font-weight: normal; display:inline;&quot;&gt;{{{počasni_sufiks|{{{počasni_sufiks|}}}}}}&lt;/div&gt;}}
 }}
| iznadstil    = {{{iznadstil|}}}
|zaglavljestil = background:#D2D2D2
| podzaglavljestil = font-size:125%; font-weight:bold;
| podzaglavlje     = {{nobold|{{#switch:{{{dijete|{{{child|}}}}}}|da|yes=&lt;!--empty when this infobox is embedded--&gt;|#default={{#if:{{{izvorno_ime|}}}|&lt;div class=&quot;nickname&quot; {{#if:{{{izvorni_jezik|}}}|lang=&quot;{{{izvorni_jezik}}}&quot;}}&gt;{{{izvorno_ime}}}&lt;/div&gt;}} }} }}
  | slika        = {{#invoke:InfoboxImage|InfoboxImage|image={{{slika|}}}|size={{{veličina_slike|}}}|sizedefault=frameless|upright=1|alt={{{slika_alt|{{{alt_slike|}}}}}}}}
  | tekst        = {{{opis|{{{opis_slike|}}}}}}

  | zaglavlje1   = Lični podaci

  | oznaka2      = Rođenje
  | podaci2      = {{Br separated entries|1={{#if:{{{ime_pri_rođenju|{{{imeprirođenju|}}}}}}|&lt;div style=&quot;display:inline&quot; class=&quot;nickname&quot;&gt;{{{ime_pri_rođenju|{{{imeprirođenju|}}}}}}&lt;/div&gt;}}|2={{{datum_rođenja|}}}|3={{#if:{{{mjesto_rođenja|}}}|&lt;div style=&quot;display:inline&quot; class=&quot;birthplace&quot;&gt;{{{mjesto_rođenja|}}}&lt;/div&gt;}}}}

 | oznaka3      = Nestanak
 | podaci3      = {{Br separated entries|1={{{datum_nestanka|}}}|2={{{mjesto_nestanka|}}}}}

 | oznaka4      = Status
 | podaci4      = {{{status|{{{status_nestanka|}}}}}}

 | oznaka5      = Smrt
 | podaci5      = {{Br separated entries|1={{{datum_smrti|}}}|2={{#if:{{{mjesto_smrti|}}}|&lt;div style=&quot;display:inline&quot; class=&quot;deathplace&quot;&gt;{{{mjesto_smrti|}}}&lt;/div&gt;}}}}

 | oznaka6      = Uzrok&amp;nbsp;smrti
 | podaci6      = {{{uzrok smrti|{{{uzrok_smrti|}}}}}}

 | oznaka7      = Tijelo&amp;nbsp;otkriveno
 | podaci7      = {{{tijelo pronađeno|{{{tijelo_pronađeno|}}}}}}

 | oznaka8      = {{#if:{{{mjesto_počivanja|}}}|Mjesto&amp;nbsp;počivanja|Mjesto&amp;nbsp;sahrane}}
 | podaci8      = {{#if:{{{mjesto_počivanja|}}}|{{Br separated entries|1={{{mjesto_počivanja|}}}|2={{{koordinate_mjesta_počivanja|}}}}}|{{Br separated entries|1={{{mjesto_sahrane|}}}|2={{{koordinate_mjesta_sahrane|}}}}}}}
 | klasa8       = label

 | oznaka9      = {{#if:{{{mjesto_počivanja|}}}|Mjesto&amp;nbsp;počivanja|Mjesto&amp;nbsp;sahrane}}
 | podaci9      = {{#if:{{{mjesto_počivanja|}}}|{{Br separated entries|1={{{mjesto_počivanja|}}}|2={{{koordinate_mjesta_počivanja|}}}}}|{{Br separated entries|1={{{mjesto_sahrane|}}}|2={{{koordinate_mjesta_sahrane|}}}}}}}
 | klasa9       = label

 | oznaka10     = Spomenici
 | podaci10     = {{{spomenici|}}}

 | oznaka11     = Druga&amp;nbsp;imena
 | podaci11     = {{{ostala imena|{{{ostala_imena|{{{drugo_ime|{{{alias|{{{pseudonim|{{{pseudonimi|{{{druga_imena|}}}}}}}}}}}}}}}}}}}}}
 | klasa11      = nickname

 | oznaka12     = Nacionalnost
 | podaci12     = {{{nacionalnost|}}}
 | klasa12      = category

 | oznaka13     = Etnicitet
 | podaci13     = {{{etnicitet|{{{etnička_grupa|}}}}}}
 | klasa13      = category

 | oznaka14     = Državljanstvo
 | podaci14     = {{{državljanstvo|}}}
 | klasa14      = category

 | oznaka15     = Politička stranka
 | podaci15     = {{{politička_stranka|{{{stranka|}}}}}}

 | oznaka16     = Obrazovanje
 | podaci16     = {{{obrazovanje|}}}

 | oznaka17     = Zanimanje
 | podaci17     = {{{zanimanje|}}}
 | klasa17      = role

 | oznaka18     = Vjera
 | podaci18     = {{{religija|{{{vjera|}}}}}}

 | oznaka19     = Pripadnost
 | podaci19     = {{{pripadnost|}}}

 | oznaka20     = Godine službe
 | podaci20     = {{{godine_službe|}}}

 | oznaka21     = Poslodavac
 | podaci21     = {{{poslodavac|}}}

 | oznaka22     = Agent
 | podaci22     = {{{agent|}}}

 | oznaka23     = Poznat(a) po
 | podaci23     = {{{poznat_po|}}}

 | oznaka24     = Značajan rad
 | podaci24     = {{{značajan_rad|}}}

 | oznaka25     = Stil
 | podaci25     = {{{stil|}}}

 | oznaka26     = Televizija
 | podaci26     = {{{televizija|}}}

 | oznaka27     = Visina
 | podaci27     = {{#if:{{{visina|}}}|{{{visina}}} m}}

 | oznaka28     = Prethodnik
 | podaci28     = {{{prethodnik|}}}

 | oznaka29     = Nasljednik
 | podaci29     = {{{nasljednik|}}}

 | oznaka30     = Pokret
 | podaci30     = {{{pokret|}}}

 | oznaka31     = Član
 | podaci31     = {{{član|}}}

 | oznaka32     = Kriminalni status
 | podaci32     = {{{kriminalni_status|}}}

 | oznaka33     = Supružnik
 | podaci33     = {{{suprug(a)|{{{supružnik|}}}}}}

 | oznaka34     = Djeca
 | podaci34     = {{{djeca|}}}

 | oznaka35     = Roditelji
 | podaci35     = {{{roditelji|}}}

 | oznaka36     = Porodica
 | podaci36     = {{{porodica|}}}

 | oznaka37     = Pozivni znak
 | podaci37     = {{{pozivni_znak|}}}

 | oznaka38     = Nagrade
 | podaci38     = {{{nagrade|}}}

 | zaglavlje39  = {{#if:{{{tražen|}}}{{{tražen_od|}}}{{{potjernica_raspisana|}}}{{{status_hapšenja|}}}{{{iznos_nagrade|}}}{{{pobjegao|}}}
                        {{{u_bjegstvu|}}}{{{vrijeme_u_bjekstvu|}}}{{{kraj_bjegstva|}}}{{{komentari|}}}|Detalji o potjernici}}

 | oznaka40     = Tražen od&lt;!-- Tražen od institucije   --&gt;
 | podaci40     = {{{tražen|}}}

 | oznaka41     = Potjernica raspisana&lt;!-- Tražen od nekog datume   --&gt;
 | podaci41     = {{{tražen_od|{{{potjernica_raspisana|}}}}}}

 | oznaka42     = Status hapšenja
 | podaci42     = {{{status_hapšenja|}}}

 | oznaka43     = Iznos nagrade
 | podaci43     = {{{iznos_nagrade|}}}

 | oznaka44     = U bjegstvu od
 | podaci44     = {{{pobjegao|{{{u_bjegstvu|}}}}}}

 | oznaka45     = Vrijeme u bjekstvu
 | podaci45     = {{{vrijeme_u_bjekstvu|}}}

 | oznaka46     = Kraj bjegstva
 | podaci46     = {{{kraj_bjegstva|}}}

 | oznaka47     = Saučesnici
 | podaci47     = {{{saučesnici|}}}

 | oznaka48     = Komentari
 | podaci48     = {{{komentari|}}}

 | zaglavlje49  = {{#if:{{{optužnica|}}}{{{suđenje|}}}{{{početak_suđenja|}}}{{{kraj_suđenja|}}}{{{presuda|}}}{{{optužnica|}}}
                        {{{charge|}}}{{{krivična_kazna|}}}{{{osuđujuća_kazna|}}}{{{kazna|}}}{{{osuđen|}}}|Detalji o suđenju}}

 | oznaka50     = Optužnica
 | podaci50     = {{{optužnica|}}}

 | oznaka51     = {{#if:{{{suđenje|}}}{{{suđenje|}}}{{{početak_suđenja|}}}{{{početak_suđenja|}}}{{{kraj_suđenja|{{{kraj_suđenja}}}}}}|Suđenje}}
 | podaci51     = {{#if:{{{suđenje|}}}|{{{suđenje}}} {{#if:{{{početak_suđenja|}}}{{{kraj_suđenja|}}}| ({{en dash range|{{{početak_suđenja|}}}|{{{kraj_suđenja|}}}}})}}}}

 | oznaka52     = Presuda
 | podaci52     = {{{presuda|}}}

 | oznaka53     = Osuđujuća presuda
 | podaci53     = {{{osuđujuća_presuda|}}}

 | oznaka54     = Osuđen(a)
 | podaci54     = {{{osuđen|}}}

 | oznaka55     = Kazna
 | podaci55     = {{{kazna|}}}

 | oznaka56     = Krivična kazna
 | podaci56     = {{{krivična_kazna|}}}

 | zaglavlje57  = {{#if:{{{motiv|}}}{{{žrtve|}}}{{{datum|}}}{{{vrijeme|}}}{{{početna_godina|}}}{{{završna_godina|}}}
                        {{{država|}}}{{{savezna_država|}}}{{{lokacija|}}}{{{mete|}}}{{{ubijeni|}}}{{{ranjeni|}}}{{{oružje|}}}{{{uhapšen|}}}{{{zatvoren|}}}|Detalji o zločinu}}
 | oznaka58     = Motiv
 | podaci58     = {{{motiv|}}}

 | oznaka59     = Žrtve
 | podaci59     = {{{žrtve|}}}

 | oznaka60     = Datum
 | podaci60     = {{br separated entries|{{{datum|}}}|{{{vrijeme|}}}}}

 | oznaka61     = {{longitem|Period&amp;nbsp;zločina}}
 | podaci61     = {{#if:{{{početna_godina|}}}|{{en dash range|{{{početna_godina}}}|{{{završna_godina|}}}}}}}

 | oznaka62     = Država
 | podaci62     = {{{država|}}}

 | oznaka63     = Savezna država
 | podaci63     = {{{savezna država|{{{savezna_država|}}}}}}

 | oznaka64     = Lokacija
 | podaci64     = {{{lokacija|}}}

 | oznaka65     = Mete
 | podaci65     = {{{mete|}}}

 | oznaka66     = Ubijeni
 | podaci66     = {{{ubijeni|}}}

 | oznaka67     = Ranjeni
 | podaci67     = {{{ranjeni|}}}  

 | oznaka68     = Oružje
 | podaci68     = {{{oružje|}}}

 | oznaka69     = Datum hapšenja
 | podaci69     = {{{uhapšen|}}}

 | oznaka70     = Zatvoren
 | podaci70     = {{{zatvoren|}}}

 | podaci71     = {{{module|{{{modul|}}}}}}

 | oznaka72     = Veb-sajt
 | podaci72     = {{{web-sajt|{{{veb-sajt|}}}}}}

 | zaglavlje73  = {{#if:{{{potpis|}}}|Potpis}}
 | podaci74     = {{#if:{{{potpis|}}}|[[Datoteka:{{{potpis}}}|{{#if:{{{potpis_veličina|}}}|{{{potpis_veličina}}}|128x80px}}|class=skin-invert notpageimage|alt={{{potpis_alt|}}}|Potpis osobe {{PAGENAME}}]]}}

 | zaglavlje75  = {{#if:{{{fusnote|}}}{{{napomene|}}}|Fusnote}}
 | podaci76     = {{{fusnote|{{{napomene|}}}}}}

}}{{#if:{{{nacionalnost|}}}{{{etnicitet|}}}{{{etnička_grupa|}}}|[[Kategorija:Infokutija zločinac s parametrima o porijeklu]]}}{{#if:{{{religija|}}}{{{vjera|}}}|[[Kategorija:Infokutija zločinac s parametrima o vjeri]]}}
&lt;noinclude&gt;
{{dokumentacija}}
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>j26em4zrqmjocwprl0oufpesnc7641e</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3922380</id>
      <parentid>3922374</parentid>
      <timestamp>2026-08-27T23:23:36Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3922380</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9161" sha1="7fgw73hhw9ombcqfq5bcfh9vat47wqw" xml:space="preserve">{{Infokutija|dijete={{{dijete|{{{child|}}}}}}
| tijeloklasa  = biography vcard
| iznad        = {{Br separated entries
 | 1 = {{#if:{{{počasni_prefiks|{{{počasni_prefiks|}}}}}}|&lt;div class=&quot;honorific-prefix&quot; style=&quot;font-size: 77%; font-weight: normal; display:inline;&quot;&gt;{{{počasni_prefiks|{{{počasni_prefiks|}}}}}}&lt;/div&gt;}}
 | 2 = &lt;div class=&quot;fn&quot; style=&quot;display:inline&quot;&gt;{{#if:{{{ime|}}}|{{{ime}}}|{{PAGENAMEBASE}}}}&lt;/div&gt;
 | 3 = {{#if:{{{počasni_sufiks|{{{počasni_sufiks|}}}}}}|&lt;div class=&quot;honorific-suffix&quot; style=&quot;font-size: 77%; font-weight: normal; display:inline;&quot;&gt;{{{počasni_sufiks|{{{počasni_sufiks|}}}}}}&lt;/div&gt;}}
 }}
| iznadstil    = {{{iznadstil|}}}
|zaglavljestil = background:#D2D2D2
| podzaglavljestil = font-size:125%; font-weight:bold;
| podzaglavlje     = {{nobold|{{#switch:{{{dijete|{{{child|}}}}}}|da|yes=&lt;!--empty when this infobox is embedded--&gt;|#default={{#if:{{{izvorno_ime|}}}|&lt;div class=&quot;nickname&quot; {{#if:{{{izvorni_jezik|}}}|lang=&quot;{{{izvorni_jezik}}}&quot;}}&gt;{{{izvorno_ime}}}&lt;/div&gt;}} }} }}
  | slika        = {{#invoke:InfoboxImage|InfoboxImage|image={{{slika|}}}|size={{{veličina_slike|}}}|sizedefault=frameless|upright=1|alt={{{slika_alt|{{{alt_slike|}}}}}}}}
  | tekst        = {{{opis|{{{opis_slike|}}}}}}

  | zaglavlje1   = Lični podaci

  | oznaka2      = Rođenje
  | podaci2      = {{Br separated entries|1={{#if:{{{ime_pri_rođenju|{{{imeprirođenju|}}}}}}|&lt;div style=&quot;display:inline&quot; class=&quot;nickname&quot;&gt;{{{ime_pri_rođenju|{{{imeprirođenju|}}}}}}&lt;/div&gt;}}|2={{{datum_rođenja|}}}|3={{#if:{{{mjesto_rođenja|}}}|&lt;div style=&quot;display:inline&quot; class=&quot;birthplace&quot;&gt;{{{mjesto_rođenja|}}}&lt;/div&gt;}}}}

 | oznaka3      = Nestanak
 | podaci3      = {{Br separated entries|1={{{datum_nestanka|}}}|2={{{mjesto_nestanka|}}}}}

 | oznaka4      = Status
 | podaci4      = {{{status|{{{status_nestanka|}}}}}}

 | oznaka5      = Smrt
 | podaci5      = {{Br separated entries|1={{{datum_smrti|}}}|2={{#if:{{{mjesto_smrti|}}}|&lt;div style=&quot;display:inline&quot; class=&quot;deathplace&quot;&gt;{{{mjesto_smrti|}}}&lt;/div&gt;}}}}

 | oznaka6      = Uzrok&amp;nbsp;smrti
 | podaci6      = {{{uzrok smrti|{{{uzrok_smrti|}}}}}}

 | oznaka7      = Tijelo&amp;nbsp;otkriveno
 | podaci7      = {{{tijelo pronađeno|{{{tijelo_pronađeno|}}}}}}

 | oznaka8      = {{#if:{{{mjesto_počivanja|}}}|Mjesto&amp;nbsp;počivanja|Mjesto&amp;nbsp;sahrane}}
 | podaci8      = {{#if:{{{mjesto_počivanja|}}}|{{Br separated entries|1={{{mjesto_počivanja|}}}|2={{{koordinate_mjesta_počivanja|}}}}}|{{Br separated entries|1={{{mjesto_sahrane|}}}|2={{{koordinate_mjesta_sahrane|}}}}}}}
 | klasa8       = label

 | oznaka9      = {{#if:{{{mjesto_počivanja|}}}|Mjesto&amp;nbsp;počivanja|Mjesto&amp;nbsp;sahrane}}
 | podaci9      = {{#if:{{{mjesto_počivanja|}}}|{{Br separated entries|1={{{mjesto_počivanja|}}}|2={{{koordinate_mjesta_počivanja|}}}}}|{{Br separated entries|1={{{mjesto_sahrane|}}}|2={{{koordinate_mjesta_sahrane|}}}}}}}
 | klasa9       = label

 | oznaka10     = Spomenici
 | podaci10     = {{{spomenici|}}}

 | oznaka11     = Druga&amp;nbsp;imena
 | podaci11     = {{{ostala imena|{{{ostala_imena|{{{drugo_ime|{{{alias|{{{pseudonim|{{{pseudonimi|{{{druga_imena|}}}}}}}}}}}}}}}}}}}}}
 | klasa11      = nickname

 | oznaka12     = Nacionalnost
 | podaci12     = {{{nacionalnost|}}}
 | klasa12      = category

 | oznaka13     = Etnicitet
 | podaci13     = {{{etnicitet|{{{etnička_grupa|}}}}}}
 | klasa13      = category

 | oznaka14     = Državljanstvo
 | podaci14     = {{{državljanstvo|}}}
 | klasa14      = category

 | oznaka15     = Politička stranka
 | podaci15     = {{{politička_stranka|{{{stranka|}}}}}}

 | oznaka16     = Obrazovanje
 | podaci16     = {{{obrazovanje|}}}

 | oznaka17     = Zanimanje
 | podaci17     = {{{zanimanje|}}}
 | klasa17      = role

 | oznaka18     = Vjera
 | podaci18     = {{{religija|{{{vjera|}}}}}}

 | oznaka19     = Pripadnost
 | podaci19     = {{{pripadnost|}}}

 | oznaka20     = Godine službe
 | podaci20     = {{{godine_službe|}}}

 | oznaka21     = Poslodavac
 | podaci21     = {{{poslodavac|}}}

 | oznaka22     = Agent
 | podaci22     = {{{agent|}}}

 | oznaka23     = Poznat(a) po
 | podaci23     = {{{poznat_po|}}}

 | oznaka24     = Značajan rad
 | podaci24     = {{{značajan_rad|}}}

 | oznaka25     = Stil
 | podaci25     = {{{stil|}}}

 | oznaka26     = Televizija
 | podaci26     = {{{televizija|}}}

 | oznaka27     = Visina
 | podaci27     = {{#if:{{{visina|}}}|{{{visina}}} m}}

 | oznaka28     = Prethodnik
 | podaci28     = {{{prethodnik|}}}

 | oznaka29     = Nasljednik
 | podaci29     = {{{nasljednik|}}}

 | oznaka30     = Pokret
 | podaci30     = {{{pokret|}}}

 | oznaka31     = Član
 | podaci31     = {{{član|}}}

 | oznaka32     = Kriminalni status
 | podaci32     = {{{kriminalni_status|}}}

 | oznaka33     = Supružnik
 | podaci33     = {{{suprug(a)|{{{supružnik|}}}}}}

 | oznaka34     = Djeca
 | podaci34     = {{{djeca|}}}

 | oznaka35     = Roditelji
 | podaci35     = {{{roditelji|}}}

 | oznaka36     = Porodica
 | podaci36     = {{{porodica|}}}

 | oznaka37     = Pozivni znak
 | podaci37     = {{{pozivni_znak|}}}

 | oznaka38     = Nagrade
 | podaci38     = {{{nagrade|}}}

 | zaglavlje39  = {{#if:{{{tražen|}}}{{{tražen_od|}}}{{{potjernica_raspisana|}}}{{{status_hapšenja|}}}{{{iznos_nagrade|}}}{{{pobjegao|}}}
                        {{{u_bjegstvu|}}}{{{vrijeme_u_bjekstvu|}}}{{{kraj_bjegstva|}}}{{{komentari|}}}|Detalji o potjernici}}

 | oznaka40     = Tražen od&lt;!-- Tražen od institucije   --&gt;
 | podaci40     = {{{tražen|}}}

 | oznaka41     = Potjernica raspisana&lt;!-- Tražen od nekog datume   --&gt;
 | podaci41     = {{{tražen_od|{{{potjernica_raspisana|}}}}}}

 | oznaka42     = Status hapšenja
 | podaci42     = {{{status_hapšenja|}}}

 | oznaka43     = Iznos nagrade
 | podaci43     = {{{iznos_nagrade|}}}

 | oznaka44     = U bjekstvu od
 | podaci44     = {{{pobjegao|{{{u_bjekstvu|}}}}}}

 | oznaka45     = Vrijeme u bjekstvu
 | podaci45     = {{{vrijeme_u_bjekstvu|}}}

 | oznaka46     = Kraj bjekstva
 | podaci46     = {{{kraj_bjegstva|}}}

 | oznaka47     = Saučesnici
 | podaci47     = {{{saučesnici|}}}

 | oznaka48     = Komentari
 | podaci48     = {{{komentari|}}}

 | zaglavlje49  = {{#if:{{{optužnica|}}}{{{suđenje|}}}{{{početak_suđenja|}}}{{{kraj_suđenja|}}}{{{presuda|}}}{{{optužnica|}}}
                        {{{charge|}}}{{{krivična_kazna|}}}{{{osuđujuća_kazna|}}}{{{kazna|}}}{{{osuđen|}}}|Detalji o suđenju}}

 | oznaka50     = Optužnica
 | podaci50     = {{{optužnica|}}}

 | oznaka51     = {{#if:{{{suđenje|}}}{{{suđenje|}}}{{{početak_suđenja|}}}{{{početak_suđenja|}}}{{{kraj_suđenja|{{{kraj_suđenja}}}}}}|Suđenje}}
 | podaci51     = {{#if:{{{suđenje|}}}|{{{suđenje}}} {{#if:{{{početak_suđenja|}}}{{{kraj_suđenja|}}}| ({{en dash range|{{{početak_suđenja|}}}|{{{kraj_suđenja|}}}}})}}}}

 | oznaka52     = Presuda
 | podaci52     = {{{presuda|}}}

 | oznaka53     = Osuđujuća presuda
 | podaci53     = {{{osuđujuća_presuda|}}}

 | oznaka54     = Osuđen(a)
 | podaci54     = {{{osuđen|}}}

 | oznaka55     = Kazna
 | podaci55     = {{{kazna|}}}

 | oznaka56     = Krivična kazna
 | podaci56     = {{{krivična_kazna|}}}

 | zaglavlje57  = {{#if:{{{motiv|}}}{{{žrtve|}}}{{{datum|}}}{{{vrijeme|}}}{{{početna_godina|}}}{{{završna_godina|}}}
                        {{{država|}}}{{{savezna_država|}}}{{{lokacija|}}}{{{mete|}}}{{{ubijeni|}}}{{{ranjeni|}}}{{{oružje|}}}{{{uhapšen|}}}{{{zatvoren|}}}|Detalji o zločinu}}
 | oznaka58     = Motiv
 | podaci58     = {{{motiv|}}}

 | oznaka59     = Žrtve
 | podaci59     = {{{žrtve|}}}

 | oznaka60     = Datum
 | podaci60     = {{br separated entries|{{{datum|}}}|{{{vrijeme|}}}}}

 | oznaka61     = {{longitem|Period&amp;nbsp;zločina}}
 | podaci61     = {{#if:{{{početna_godina|}}}|{{en dash range|{{{početna_godina}}}|{{{završna_godina|}}}}}}}

 | oznaka62     = Država
 | podaci62     = {{{država|}}}

 | oznaka63     = Savezna država
 | podaci63     = {{{savezna država|{{{savezna_država|}}}}}}

 | oznaka64     = Lokacija
 | podaci64     = {{{lokacija|}}}

 | oznaka65     = Mete
 | podaci65     = {{{mete|}}}

 | oznaka66     = Ubijeni
 | podaci66     = {{{ubijeni|}}}

 | oznaka67     = Ranjeni
 | podaci67     = {{{ranjeni|}}}  

 | oznaka68     = Oružje
 | podaci68     = {{{oružje|}}}

 | oznaka69     = Datum hapšenja
 | podaci69     = {{{uhapšen|}}}

 | oznaka70     = Zatvoren
 | podaci70     = {{{zatvoren|}}}

 | podaci71     = {{{module|{{{modul|}}}}}}

 | oznaka72     = Veb-sajt
 | podaci72     = {{{web-sajt|{{{veb-sajt|}}}}}}

 | zaglavlje73  = {{#if:{{{potpis|}}}|Potpis}}
 | podaci74     = {{#if:{{{potpis|}}}|[[Datoteka:{{{potpis}}}|{{#if:{{{potpis_veličina|}}}|{{{potpis_veličina}}}|128x80px}}|class=skin-invert notpageimage|alt={{{potpis_alt|}}}|Potpis osobe {{PAGENAME}}]]}}

 | zaglavlje75  = {{#if:{{{fusnote|}}}{{{napomene|}}}|Fusnote}}
 | podaci76     = {{{fusnote|{{{napomene|}}}}}}

}}{{#if:{{{nacionalnost|}}}{{{etnicitet|}}}{{{etnička_grupa|}}}|[[Kategorija:Infokutija zločinac s parametrima o porijeklu]]}}{{#if:{{{religija|}}}{{{vjera|}}}|[[Kategorija:Infokutija zločinac s parametrima o vjeri]]}}
&lt;noinclude&gt;
{{dokumentacija}}
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>7fgw73hhw9ombcqfq5bcfh9vat47wqw</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3922382</id>
      <parentid>3922380</parentid>
      <timestamp>2026-08-27T23:28:17Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>GoodBosnian</username>
        <id>170315</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3922382</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9161" sha1="ir7cnf9gnnh9vcoeaniwpv15un2qig2" xml:space="preserve">{{Infokutija|dijete={{{dijete|{{{child|}}}}}}
| tijeloklasa  = biography vcard
| iznad        = {{Br separated entries
 | 1 = {{#if:{{{počasni_prefiks|{{{počasni_prefiks|}}}}}}|&lt;div class=&quot;honorific-prefix&quot; style=&quot;font-size: 77%; font-weight: normal; display:inline;&quot;&gt;{{{počasni_prefiks|{{{počasni_prefiks|}}}}}}&lt;/div&gt;}}
 | 2 = &lt;div class=&quot;fn&quot; style=&quot;display:inline&quot;&gt;{{#if:{{{ime|}}}|{{{ime}}}|{{PAGENAMEBASE}}}}&lt;/div&gt;
 | 3 = {{#if:{{{počasni_sufiks|{{{počasni_sufiks|}}}}}}|&lt;div class=&quot;honorific-suffix&quot; style=&quot;font-size: 77%; font-weight: normal; display:inline;&quot;&gt;{{{počasni_sufiks|{{{počasni_sufiks|}}}}}}&lt;/div&gt;}}
 }}
| iznadstil    = {{{iznadstil|}}}
|zaglavljestil = background:#D2D2D2
| podzaglavljestil = font-size:125%; font-weight:bold;
| podzaglavlje     = {{nobold|{{#switch:{{{dijete|{{{child|}}}}}}|da|yes=&lt;!--empty when this infobox is embedded--&gt;|#default={{#if:{{{izvorno_ime|}}}|&lt;div class=&quot;nickname&quot; {{#if:{{{izvorni_jezik|}}}|lang=&quot;{{{izvorni_jezik}}}&quot;}}&gt;{{{izvorno_ime}}}&lt;/div&gt;}} }} }}
  | slika        = {{#invoke:InfoboxImage|InfoboxImage|image={{{slika|}}}|size={{{veličina_slike|}}}|sizedefault=frameless|upright=1|alt={{{slika_alt|{{{alt_slike|}}}}}}}}
  | tekst        = {{{opis|{{{opis_slike|}}}}}}

  | zaglavlje1   = Lični podaci

  | oznaka2      = Rođenje
  | podaci2      = {{Br separated entries|1={{#if:{{{ime_pri_rođenju|{{{imeprirođenju|}}}}}}|&lt;div style=&quot;display:inline&quot; class=&quot;nickname&quot;&gt;{{{ime_pri_rođenju|{{{imeprirođenju|}}}}}}&lt;/div&gt;}}|2={{{datum_rođenja|}}}|3={{#if:{{{mjesto_rođenja|}}}|&lt;div style=&quot;display:inline&quot; class=&quot;birthplace&quot;&gt;{{{mjesto_rođenja|}}}&lt;/div&gt;}}}}

 | oznaka3      = Nestanak
 | podaci3      = {{Br separated entries|1={{{datum_nestanka|}}}|2={{{mjesto_nestanka|}}}}}

 | oznaka4      = Status
 | podaci4      = {{{status|{{{status_nestanka|}}}}}}

 | oznaka5      = Smrt
 | podaci5      = {{Br separated entries|1={{{datum_smrti|}}}|2={{#if:{{{mjesto_smrti|}}}|&lt;div style=&quot;display:inline&quot; class=&quot;deathplace&quot;&gt;{{{mjesto_smrti|}}}&lt;/div&gt;}}}}

 | oznaka6      = Uzrok&amp;nbsp;smrti
 | podaci6      = {{{uzrok smrti|{{{uzrok_smrti|}}}}}}

 | oznaka7      = Tijelo&amp;nbsp;otkriveno
 | podaci7      = {{{tijelo pronađeno|{{{tijelo_pronađeno|}}}}}}

 | oznaka8      = {{#if:{{{mjesto_počivanja|}}}|Mjesto&amp;nbsp;počivanja|Mjesto&amp;nbsp;sahrane}}
 | podaci8      = {{#if:{{{mjesto_počivanja|}}}|{{Br separated entries|1={{{mjesto_počivanja|}}}|2={{{koordinate_mjesta_počivanja|}}}}}|{{Br separated entries|1={{{mjesto_sahrane|}}}|2={{{koordinate_mjesta_sahrane|}}}}}}}
 | klasa8       = label

 | oznaka9      = {{#if:{{{mjesto_počivanja|}}}|Mjesto&amp;nbsp;počivanja|Mjesto&amp;nbsp;sahrane}}
 | podaci9      = {{#if:{{{mjesto_počivanja|}}}|{{Br separated entries|1={{{mjesto_počivanja|}}}|2={{{koordinate_mjesta_počivanja|}}}}}|{{Br separated entries|1={{{mjesto_sahrane|}}}|2={{{koordinate_mjesta_sahrane|}}}}}}}
 | klasa9       = label

 | oznaka10     = Spomenici
 | podaci10     = {{{spomenici|}}}

 | oznaka11     = Druga&amp;nbsp;imena
 | podaci11     = {{{ostala imena|{{{ostala_imena|{{{drugo_ime|{{{alias|{{{pseudonim|{{{pseudonimi|{{{druga_imena|}}}}}}}}}}}}}}}}}}}}}
 | klasa11      = nickname

 | oznaka12     = Nacionalnost
 | podaci12     = {{{nacionalnost|}}}
 | klasa12      = category

 | oznaka13     = Etnicitet
 | podaci13     = {{{etnicitet|{{{etnička_grupa|}}}}}}
 | klasa13      = category

 | oznaka14     = Državljanstvo
 | podaci14     = {{{državljanstvo|}}}
 | klasa14      = category

 | oznaka15     = Politička stranka
 | podaci15     = {{{politička_stranka|{{{stranka|}}}}}}

 | oznaka16     = Obrazovanje
 | podaci16     = {{{obrazovanje|}}}

 | oznaka17     = Zanimanje
 | podaci17     = {{{zanimanje|}}}
 | klasa17      = role

 | oznaka18     = Vjera
 | podaci18     = {{{religija|{{{vjera|}}}}}}

 | oznaka19     = Pripadnost
 | podaci19     = {{{pripadnost|}}}

 | oznaka20     = Godine službe
 | podaci20     = {{{godine_službe|}}}

 | oznaka21     = Poslodavac
 | podaci21     = {{{poslodavac|}}}

 | oznaka22     = Agent
 | podaci22     = {{{agent|}}}

 | oznaka23     = Poznat(a) po
 | podaci23     = {{{poznat_po|}}}

 | oznaka24     = Značajan rad
 | podaci24     = {{{značajan_rad|}}}

 | oznaka25     = Stil
 | podaci25     = {{{stil|}}}

 | oznaka26     = Televizija
 | podaci26     = {{{televizija|}}}

 | oznaka27     = Visina
 | podaci27     = {{#if:{{{visina|}}}|{{{visina}}} m}}

 | oznaka28     = Prethodnik
 | podaci28     = {{{prethodnik|}}}

 | oznaka29     = Nasljednik
 | podaci29     = {{{nasljednik|}}}

 | oznaka30     = Pokret
 | podaci30     = {{{pokret|}}}

 | oznaka31     = Član
 | podaci31     = {{{član|}}}

 | oznaka32     = Kriminalni status
 | podaci32     = {{{kriminalni_status|}}}

 | oznaka33     = Supružnik
 | podaci33     = {{{suprug(a)|{{{supružnik|}}}}}}

 | oznaka34     = Djeca
 | podaci34     = {{{djeca|}}}

 | oznaka35     = Roditelji
 | podaci35     = {{{roditelji|}}}

 | oznaka36     = Porodica
 | podaci36     = {{{porodica|}}}

 | oznaka37     = Pozivni znak
 | podaci37     = {{{pozivni_znak|}}}

 | oznaka38     = Nagrade
 | podaci38     = {{{nagrade|}}}

 | zaglavlje39  = {{#if:{{{tražen|}}}{{{tražen_od|}}}{{{potjernica_raspisana|}}}{{{status_hapšenja|}}}{{{iznos_nagrade|}}}{{{pobjegao|}}}
                        {{{u_bjekstvu|}}}{{{vrijeme_u_bjekstvu|}}}{{{kraj_bjekstva|}}}{{{komentari|}}}|Detalji o potjernici}}

 | oznaka40     = Tražen od&lt;!-- Tražen od institucije   --&gt;
 | podaci40     = {{{tražen|}}}

 | oznaka41     = Potjernica raspisana&lt;!-- Tražen od nekog datume   --&gt;
 | podaci41     = {{{tražen_od|{{{potjernica_raspisana|}}}}}}

 | oznaka42     = Status hapšenja
 | podaci42     = {{{status_hapšenja|}}}

 | oznaka43     = Iznos nagrade
 | podaci43     = {{{iznos_nagrade|}}}

 | oznaka44     = U bjekstvu od
 | podaci44     = {{{pobjegao|{{{u_bjekstvu|}}}}}}

 | oznaka45     = Vrijeme u bjekstvu
 | podaci45     = {{{vrijeme_u_bjekstvu|}}}

 | oznaka46     = Kraj bjekstva
 | podaci46     = {{{kraj_bjekstva|}}}

 | oznaka47     = Saučesnici
 | podaci47     = {{{saučesnici|}}}

 | oznaka48     = Komentari
 | podaci48     = {{{komentari|}}}

 | zaglavlje49  = {{#if:{{{optužnica|}}}{{{suđenje|}}}{{{početak_suđenja|}}}{{{kraj_suđenja|}}}{{{presuda|}}}{{{optužnica|}}}
                        {{{charge|}}}{{{krivična_kazna|}}}{{{osuđujuća_kazna|}}}{{{kazna|}}}{{{osuđen|}}}|Detalji o suđenju}}

 | oznaka50     = Optužnica
 | podaci50     = {{{optužnica|}}}

 | oznaka51     = {{#if:{{{suđenje|}}}{{{suđenje|}}}{{{početak_suđenja|}}}{{{početak_suđenja|}}}{{{kraj_suđenja|{{{kraj_suđenja}}}}}}|Suđenje}}
 | podaci51     = {{#if:{{{suđenje|}}}|{{{suđenje}}} {{#if:{{{početak_suđenja|}}}{{{kraj_suđenja|}}}| ({{en dash range|{{{početak_suđenja|}}}|{{{kraj_suđenja|}}}}})}}}}

 | oznaka52     = Presuda
 | podaci52     = {{{presuda|}}}

 | oznaka53     = Osuđujuća presuda
 | podaci53     = {{{osuđujuća_presuda|}}}

 | oznaka54     = Osuđen(a)
 | podaci54     = {{{osuđen|}}}

 | oznaka55     = Kazna
 | podaci55     = {{{kazna|}}}

 | oznaka56     = Krivična kazna
 | podaci56     = {{{krivična_kazna|}}}

 | zaglavlje57  = {{#if:{{{motiv|}}}{{{žrtve|}}}{{{datum|}}}{{{vrijeme|}}}{{{početna_godina|}}}{{{završna_godina|}}}
                        {{{država|}}}{{{savezna_država|}}}{{{lokacija|}}}{{{mete|}}}{{{ubijeni|}}}{{{ranjeni|}}}{{{oružje|}}}{{{uhapšen|}}}{{{zatvoren|}}}|Detalji o zločinu}}
 | oznaka58     = Motiv
 | podaci58     = {{{motiv|}}}

 | oznaka59     = Žrtve
 | podaci59     = {{{žrtve|}}}

 | oznaka60     = Datum
 | podaci60     = {{br separated entries|{{{datum|}}}|{{{vrijeme|}}}}}

 | oznaka61     = {{longitem|Period&amp;nbsp;zločina}}
 | podaci61     = {{#if:{{{početna_godina|}}}|{{en dash range|{{{početna_godina}}}|{{{završna_godina|}}}}}}}

 | oznaka62     = Država
 | podaci62     = {{{država|}}}

 | oznaka63     = Savezna država
 | podaci63     = {{{savezna država|{{{savezna_država|}}}}}}

 | oznaka64     = Lokacija
 | podaci64     = {{{lokacija|}}}

 | oznaka65     = Mete
 | podaci65     = {{{mete|}}}

 | oznaka66     = Ubijeni
 | podaci66     = {{{ubijeni|}}}

 | oznaka67     = Ranjeni
 | podaci67     = {{{ranjeni|}}}  

 | oznaka68     = Oružje
 | podaci68     = {{{oružje|}}}

 | oznaka69     = Datum hapšenja
 | podaci69     = {{{uhapšen|}}}

 | oznaka70     = Zatvoren
 | podaci70     = {{{zatvoren|}}}

 | podaci71     = {{{module|{{{modul|}}}}}}

 | oznaka72     = Veb-sajt
 | podaci72     = {{{web-sajt|{{{veb-sajt|}}}}}}

 | zaglavlje73  = {{#if:{{{potpis|}}}|Potpis}}
 | podaci74     = {{#if:{{{potpis|}}}|[[Datoteka:{{{potpis}}}|{{#if:{{{potpis_veličina|}}}|{{{potpis_veličina}}}|128x80px}}|class=skin-invert notpageimage|alt={{{potpis_alt|}}}|Potpis osobe {{PAGENAME}}]]}}

 | zaglavlje75  = {{#if:{{{fusnote|}}}{{{napomene|}}}|Fusnote}}
 | podaci76     = {{{fusnote|{{{napomene|}}}}}}

}}{{#if:{{{nacionalnost|}}}{{{etnicitet|}}}{{{etnička_grupa|}}}|[[Kategorija:Infokutija zločinac s parametrima o porijeklu]]}}{{#if:{{{religija|}}}{{{vjera|}}}|[[Kategorija:Infokutija zločinac s parametrima o vjeri]]}}
&lt;noinclude&gt;
{{dokumentacija}}
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>ir7cnf9gnnh9vcoeaniwpv15un2qig2</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3922385</id>
      <parentid>3922382</parentid>
      <timestamp>2026-08-28T00:09:47Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3922385</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9202" sha1="tvvb1xngfd0st0r753fv9fg0t7a35jq" xml:space="preserve">&lt;includeonly&gt;{{Infokutija|dijete={{{dijete|{{{child|}}}}}}
| tijeloklasa  = biography vcard
| iznad        = {{Br separated entries
 | 1 = {{#if:{{{počasni_prefiks|{{{počasni_prefiks|}}}}}}|&lt;div class=&quot;honorific-prefix&quot; style=&quot;font-size: 77%; font-weight: normal; display:inline;&quot;&gt;{{{počasni_prefiks|{{{počasni_prefiks|}}}}}}&lt;/div&gt;}}
 | 2 = &lt;div class=&quot;fn&quot; style=&quot;display:inline&quot;&gt;{{#if:{{{ime|}}}|{{{ime}}}|{{PAGENAMEBASE}}}}&lt;/div&gt;
 | 3 = {{#if:{{{počasni_sufiks|{{{počasni_sufiks|}}}}}}|&lt;div class=&quot;honorific-suffix&quot; style=&quot;font-size: 77%; font-weight: normal; display:inline;&quot;&gt;{{{počasni_sufiks|{{{počasni_sufiks|}}}}}}&lt;/div&gt;}}
 }}
| iznadstil    = {{{iznadstil|}}}
|zaglavljestil = background:#D2D2D2
| podzaglavljestil = font-size:125%; font-weight:bold;
| podzaglavlje     = {{nobold|{{#switch:{{{dijete|{{{child|}}}}}}|da|yes=&lt;!--empty when this infobox is embedded--&gt;|#default={{#if:{{{izvorno_ime|}}}|&lt;div class=&quot;nickname&quot; {{#if:{{{izvorni_jezik|}}}|lang=&quot;{{{izvorni_jezik}}}&quot;}}&gt;{{{izvorno_ime}}}&lt;/div&gt;}} }} }}
  | slika        = {{#invoke:InfoboxImage|InfoboxImage|image={{{slika|}}}|size={{{veličina_slike|}}}|sizedefault=frameless|upright=1|alt={{{slika_alt|{{{alt_slike|}}}}}}}}
  | tekst        = {{{opis|{{{opis_slike|}}}}}}

  | zaglavlje1   = Lični podaci

  | oznaka2      = Rođenje
  | podaci2      = {{Br separated entries|1={{#if:{{{ime_pri_rođenju|{{{imeprirođenju|}}}}}}|&lt;div style=&quot;display:inline&quot; class=&quot;nickname&quot;&gt;{{{ime_pri_rođenju|{{{imeprirođenju|}}}}}}&lt;/div&gt;}}|2={{{datum_rođenja|}}}|3={{#if:{{{mjesto_rođenja|}}}|&lt;div style=&quot;display:inline&quot; class=&quot;birthplace&quot;&gt;{{{mjesto_rođenja|}}}&lt;/div&gt;}}}}

 | oznaka3      = Nestanak
 | podaci3      = {{Br separated entries|1={{{datum_nestanka|}}}|2={{{mjesto_nestanka|}}}}}

 | oznaka4      = Status
 | podaci4      = {{{status|{{{status_nestanka|}}}}}}

 | oznaka5      = Smrt
 | podaci5      = {{Br separated entries|1={{{datum_smrti|}}}|2={{#if:{{{mjesto_smrti|}}}|&lt;div style=&quot;display:inline&quot; class=&quot;deathplace&quot;&gt;{{{mjesto_smrti|}}}&lt;/div&gt;}}}}

 | oznaka6      = Uzrok&amp;nbsp;smrti
 | podaci6      = {{{uzrok smrti|{{{uzrok_smrti|}}}}}}

 | oznaka7      = Tijelo&amp;nbsp;otkriveno
 | podaci7      = {{{tijelo pronađeno|{{{tijelo_pronađeno|}}}}}}

 | oznaka8      = {{#if:{{{mjesto_počivanja|}}}|Mjesto&amp;nbsp;počivanja|Mjesto&amp;nbsp;sahrane}}
 | podaci8      = {{#if:{{{mjesto_počivanja|}}}|{{Br separated entries|1={{{mjesto_počivanja|}}}|2={{{koordinate_mjesta_počivanja|}}}}}|{{Br separated entries|1={{{mjesto_sahrane|}}}|2={{{koordinate_mjesta_sahrane|}}}}}}}
 | klasa8       = label

 | oznaka9      = {{#if:{{{mjesto_počivanja|}}}|Mjesto&amp;nbsp;počivanja|Mjesto&amp;nbsp;sahrane}}
 | podaci9      = {{#if:{{{mjesto_počivanja|}}}|{{Br separated entries|1={{{mjesto_počivanja|}}}|2={{{koordinate_mjesta_počivanja|}}}}}|{{Br separated entries|1={{{mjesto_sahrane|}}}|2={{{koordinate_mjesta_sahrane|}}}}}}}
 | klasa9       = label

 | oznaka10     = Spomenici
 | podaci10     = {{{spomenici|}}}

 | oznaka11     = Druga&amp;nbsp;imena
 | podaci11     = {{{ostala imena|{{{ostala_imena|{{{drugo_ime|{{{alias|{{{pseudonim|{{{pseudonimi|{{{druga_imena|}}}}}}}}}}}}}}}}}}}}}
 | klasa11      = nickname

 | oznaka12     = Nacionalnost
 | podaci12     = {{{nacionalnost|}}}
 | klasa12      = category

 | oznaka13     = Etnicitet
 | podaci13     = {{{etnicitet|{{{etnička_grupa|}}}}}}
 | klasa13      = category

 | oznaka14     = Državljanstvo
 | podaci14     = {{{državljanstvo|}}}
 | klasa14      = category

 | oznaka15     = Politička stranka
 | podaci15     = {{{politička_stranka|{{{stranka|}}}}}}

 | oznaka16     = Obrazovanje
 | podaci16     = {{{obrazovanje|}}}

 | oznaka17     = Zanimanje
 | podaci17     = {{{zanimanje|}}}
 | klasa17      = role

 | oznaka18     = Vjera
 | podaci18     = {{{religija|{{{vjera|}}}}}}

 | oznaka19     = Pripadnost
 | podaci19     = {{{pripadnost|}}}

 | oznaka20     = Godine službe
 | podaci20     = {{{godine_službe|}}}

 | oznaka21     = Poslodavac
 | podaci21     = {{{poslodavac|}}}

 | oznaka22     = Agent
 | podaci22     = {{{agent|}}}

 | oznaka23     = Poznat(a) po
 | podaci23     = {{{poznat_po|}}}

 | oznaka24     = Značajan rad
 | podaci24     = {{{značajan_rad|}}}

 | oznaka25     = Stil
 | podaci25     = {{{stil|}}}

 | oznaka26     = Televizija
 | podaci26     = {{{televizija|}}}

 | oznaka27     = Visina
 | podaci27     = {{#if:{{{visina|}}}|{{{visina}}} m}}

 | oznaka28     = Prethodnik
 | podaci28     = {{{prethodnik|}}}

 | oznaka29     = Nasljednik
 | podaci29     = {{{nasljednik|}}}

 | oznaka30     = Pokret
 | podaci30     = {{{pokret|}}}

 | oznaka31     = Član
 | podaci31     = {{{član|}}}

 | oznaka32     = Kriminalni status
 | podaci32     = {{{kriminalni_status|}}}

 | oznaka33     = Supružnik
 | podaci33     = {{{suprug(a)|{{{supružnik|}}}}}}

 | oznaka34     = Djeca
 | podaci34     = {{{djeca|}}}

 | oznaka35     = Roditelji
 | podaci35     = {{{roditelji|}}}

 | oznaka36     = Porodica
 | podaci36     = {{{porodica|}}}

 | oznaka37     = Pozivni znak
 | podaci37     = {{{pozivni_znak|}}}

 | oznaka38     = Nagrade
 | podaci38     = {{{nagrade|}}}

 | zaglavlje39  = {{#if:{{{tražen|}}}{{{tražen_od|}}}{{{potjernica_raspisana|}}}{{{status_hapšenja|}}}{{{iznos_nagrade|}}}{{{pobjegao|}}}
                        {{{u_bjekstvu|}}}{{{vrijeme_u_bjekstvu|}}}{{{kraj_bjekstva|}}}{{{komentari|}}}|Detalji o potjernici}}

 | oznaka40     = Tražen od&lt;!-- Tražen od institucije   --&gt;
 | podaci40     = {{{tražen|}}}

 | oznaka41     = Potjernica raspisana&lt;!-- Tražen od nekog datume   --&gt;
 | podaci41     = {{{tražen_od|{{{potjernica_raspisana|}}}}}}

 | oznaka42     = Status hapšenja
 | podaci42     = {{{status_hapšenja|}}}

 | oznaka43     = Iznos nagrade
 | podaci43     = {{{iznos_nagrade|}}}

 | oznaka44     = U bjekstvu od
 | podaci44     = {{{pobjegao|{{{u_bjekstvu|}}}}}}

 | oznaka45     = Vrijeme u bjekstvu
 | podaci45     = {{{vrijeme_u_bjekstvu|}}}

 | oznaka46     = Kraj bjekstva
 | podaci46     = {{{kraj_bjekstva|}}}

 | oznaka47     = Saučesnici
 | podaci47     = {{{saučesnici|}}}

 | oznaka48     = Komentari
 | podaci48     = {{{komentari|}}}

 | zaglavlje49  = {{#if:{{{optužnica|}}}{{{suđenje|}}}{{{početak_suđenja|}}}{{{kraj_suđenja|}}}{{{presuda|}}}{{{optužnica|}}}
                        {{{charge|}}}{{{krivična_kazna|}}}{{{osuđujuća_kazna|}}}{{{kazna|}}}{{{osuđen|}}}|Detalji o suđenju}}

 | oznaka50     = Optužnica
 | podaci50     = {{{optužnica|}}}

 | oznaka51     = {{#if:{{{suđenje|}}}{{{suđenje|}}}{{{početak_suđenja|}}}{{{početak_suđenja|}}}{{{kraj_suđenja|{{{kraj_suđenja}}}}}}|Suđenje}}
 | podaci51     = {{#if:{{{suđenje|}}}|{{{suđenje}}} {{#if:{{{početak_suđenja|}}}{{{kraj_suđenja|}}}| ({{en dash range|{{{početak_suđenja|}}}|{{{kraj_suđenja|}}}}})}}}}

 | oznaka52     = Presuda
 | podaci52     = {{{presuda|}}}

 | oznaka53     = Osuđujuća presuda
 | podaci53     = {{{osuđujuća_presuda|}}}

 | oznaka54     = Osuđen(a)
 | podaci54     = {{{osuđen|}}}

 | oznaka55     = Kazna
 | podaci55     = {{{kazna|}}}

 | oznaka56     = Krivična kazna
 | podaci56     = {{{krivična_kazna|}}}

 | zaglavlje57  = {{#if:{{{motiv|}}}{{{žrtve|}}}{{{datum|}}}{{{vrijeme|}}}{{{početna_godina|}}}{{{završna_godina|}}}
                        {{{država|}}}{{{savezna_država|}}}{{{lokacija|}}}{{{mete|}}}{{{ubijeni|}}}{{{ranjeni|}}}{{{oružje|}}}{{{uhapšen|}}}{{{zatvoren|}}}|Detalji o zločinu}}
 | oznaka58     = Motiv
 | podaci58     = {{{motiv|}}}

 | oznaka59     = Žrtve
 | podaci59     = {{{žrtve|}}}

 | oznaka60     = Datum
 | podaci60     = {{br separated entries|{{{datum|}}}|{{{vrijeme|}}}}}

 | oznaka61     = {{longitem|Period&amp;nbsp;zločina}}
 | podaci61     = {{#if:{{{početna_godina|}}}|{{en dash range|{{{početna_godina}}}|{{{završna_godina|}}}}}}}

 | oznaka62     = Država
 | podaci62     = {{{država|}}}

 | oznaka63     = Savezna država
 | podaci63     = {{{savezna država|{{{savezna_država|}}}}}}

 | oznaka64     = Lokacija
 | podaci64     = {{{lokacija|}}}

 | oznaka65     = Mete
 | podaci65     = {{{mete|}}}

 | oznaka66     = Ubijeni
 | podaci66     = {{{ubijeni|}}}

 | oznaka67     = Ranjeni
 | podaci67     = {{{ranjeni|}}}  

 | oznaka68     = Oružje
 | podaci68     = {{{oružje|}}}

 | oznaka69     = Datum hapšenja
 | podaci69     = {{{uhapšen|}}}

 | oznaka70     = Zatvoren
 | podaci70     = {{{zatvoren|}}}

 | podaci71     = {{{module|{{{modul|}}}}}}

 | oznaka72     = Veb-sajt
 | podaci72     = {{{web-sajt|{{{veb-sajt|}}}}}}

 | zaglavlje73  = {{#if:{{{potpis|}}}|Potpis}}
 | podaci74     = {{#if:{{{potpis|}}}|[[Datoteka:{{{potpis}}}|{{#if:{{{potpis_veličina|}}}|{{{potpis_veličina}}}|128x80px}}|class=skin-invert notpageimage|alt={{{potpis_alt|}}}|Potpis osobe {{PAGENAME}}]]}}

 | zaglavlje75  = {{#if:{{{fusnote|}}}{{{napomene|}}}|Fusnote}}
 | podaci76     = {{{fusnote|{{{napomene|}}}}}}

}}&lt;/includeonly&gt;{{#if:{{{nacionalnost|}}}{{{etnicitet|}}}{{{etnička_grupa|}}}|[[Kategorija:Infokutija zločinac s parametrima o porijeklu]]}}{{#if:{{{religija|}}}{{{vjera|}}}|[[Kategorija:Infokutija zločinac s parametrima o vjeri]]}}
&lt;/includeonly&gt;&lt;noinclude&gt;
{{dokumentacija}}
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>tvvb1xngfd0st0r753fv9fg0t7a35jq</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3922386</id>
      <parentid>3922385</parentid>
      <timestamp>2026-08-28T00:11:08Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3922386</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9188" sha1="hfnp3l27zkd79221s5ty2fm5n1bagei" xml:space="preserve">&lt;includeonly&gt;{{Infokutija|dijete={{{dijete|{{{child|}}}}}}
| tijeloklasa  = biography vcard
| iznad        = {{Br separated entries
 | 1 = {{#if:{{{počasni_prefiks|{{{počasni_prefiks|}}}}}}|&lt;div class=&quot;honorific-prefix&quot; style=&quot;font-size: 77%; font-weight: normal; display:inline;&quot;&gt;{{{počasni_prefiks|{{{počasni_prefiks|}}}}}}&lt;/div&gt;}}
 | 2 = &lt;div class=&quot;fn&quot; style=&quot;display:inline&quot;&gt;{{#if:{{{ime|}}}|{{{ime}}}|{{PAGENAMEBASE}}}}&lt;/div&gt;
 | 3 = {{#if:{{{počasni_sufiks|{{{počasni_sufiks|}}}}}}|&lt;div class=&quot;honorific-suffix&quot; style=&quot;font-size: 77%; font-weight: normal; display:inline;&quot;&gt;{{{počasni_sufiks|{{{počasni_sufiks|}}}}}}&lt;/div&gt;}}
 }}
| iznadstil    = {{{iznadstil|}}}
|zaglavljestil = background:#D2D2D2
| podzaglavljestil = font-size:125%; font-weight:bold;
| podzaglavlje     = {{nobold|{{#switch:{{{dijete|{{{child|}}}}}}|da|yes=&lt;!--empty when this infobox is embedded--&gt;|#default={{#if:{{{izvorno_ime|}}}|&lt;div class=&quot;nickname&quot; {{#if:{{{izvorni_jezik|}}}|lang=&quot;{{{izvorni_jezik}}}&quot;}}&gt;{{{izvorno_ime}}}&lt;/div&gt;}} }} }}
  | slika        = {{#invoke:InfoboxImage|InfoboxImage|image={{{slika|}}}|size={{{veličina_slike|}}}|sizedefault=frameless|upright=1|alt={{{slika_alt|{{{alt_slike|}}}}}}}}
  | tekst        = {{{opis|{{{opis_slike|}}}}}}

  | zaglavlje1   = Lični podaci

  | oznaka2      = Rođenje
  | podaci2      = {{Br separated entries|1={{#if:{{{ime_pri_rođenju|{{{imeprirođenju|}}}}}}|&lt;div style=&quot;display:inline&quot; class=&quot;nickname&quot;&gt;{{{ime_pri_rođenju|{{{imeprirođenju|}}}}}}&lt;/div&gt;}}|2={{{datum_rođenja|}}}|3={{#if:{{{mjesto_rođenja|}}}|&lt;div style=&quot;display:inline&quot; class=&quot;birthplace&quot;&gt;{{{mjesto_rođenja|}}}&lt;/div&gt;}}}}

 | oznaka3      = Nestanak
 | podaci3      = {{Br separated entries|1={{{datum_nestanka|}}}|2={{{mjesto_nestanka|}}}}}

 | oznaka4      = Status
 | podaci4      = {{{status|{{{status_nestanka|}}}}}}

 | oznaka5      = Smrt
 | podaci5      = {{Br separated entries|1={{{datum_smrti|}}}|2={{#if:{{{mjesto_smrti|}}}|&lt;div style=&quot;display:inline&quot; class=&quot;deathplace&quot;&gt;{{{mjesto_smrti|}}}&lt;/div&gt;}}}}

 | oznaka6      = Uzrok&amp;nbsp;smrti
 | podaci6      = {{{uzrok smrti|{{{uzrok_smrti|}}}}}}

 | oznaka7      = Tijelo&amp;nbsp;otkriveno
 | podaci7      = {{{tijelo pronađeno|{{{tijelo_pronađeno|}}}}}}

 | oznaka8      = {{#if:{{{mjesto_počivanja|}}}|Mjesto&amp;nbsp;počivanja|Mjesto&amp;nbsp;sahrane}}
 | podaci8      = {{#if:{{{mjesto_počivanja|}}}|{{Br separated entries|1={{{mjesto_počivanja|}}}|2={{{koordinate_mjesta_počivanja|}}}}}|{{Br separated entries|1={{{mjesto_sahrane|}}}|2={{{koordinate_mjesta_sahrane|}}}}}}}
 | klasa8       = label

 | oznaka9      = {{#if:{{{mjesto_počivanja|}}}|Mjesto&amp;nbsp;počivanja|Mjesto&amp;nbsp;sahrane}}
 | podaci9      = {{#if:{{{mjesto_počivanja|}}}|{{Br separated entries|1={{{mjesto_počivanja|}}}|2={{{koordinate_mjesta_počivanja|}}}}}|{{Br separated entries|1={{{mjesto_sahrane|}}}|2={{{koordinate_mjesta_sahrane|}}}}}}}
 | klasa9       = label

 | oznaka10     = Spomenici
 | podaci10     = {{{spomenici|}}}

 | oznaka11     = Druga&amp;nbsp;imena
 | podaci11     = {{{ostala imena|{{{ostala_imena|{{{drugo_ime|{{{alias|{{{pseudonim|{{{pseudonimi|{{{druga_imena|}}}}}}}}}}}}}}}}}}}}}
 | klasa11      = nickname

 | oznaka12     = Nacionalnost
 | podaci12     = {{{nacionalnost|}}}
 | klasa12      = category

 | oznaka13     = Etnicitet
 | podaci13     = {{{etnicitet|{{{etnička_grupa|}}}}}}
 | klasa13      = category

 | oznaka14     = Državljanstvo
 | podaci14     = {{{državljanstvo|}}}
 | klasa14      = category

 | oznaka15     = Politička stranka
 | podaci15     = {{{politička_stranka|{{{stranka|}}}}}}

 | oznaka16     = Obrazovanje
 | podaci16     = {{{obrazovanje|}}}

 | oznaka17     = Zanimanje
 | podaci17     = {{{zanimanje|}}}
 | klasa17      = role

 | oznaka18     = Vjera
 | podaci18     = {{{religija|{{{vjera|}}}}}}

 | oznaka19     = Pripadnost
 | podaci19     = {{{pripadnost|}}}

 | oznaka20     = Godine službe
 | podaci20     = {{{godine_službe|}}}

 | oznaka21     = Poslodavac
 | podaci21     = {{{poslodavac|}}}

 | oznaka22     = Agent
 | podaci22     = {{{agent|}}}

 | oznaka23     = Poznat(a) po
 | podaci23     = {{{poznat_po|}}}

 | oznaka24     = Značajan rad
 | podaci24     = {{{značajan_rad|}}}

 | oznaka25     = Stil
 | podaci25     = {{{stil|}}}

 | oznaka26     = Televizija
 | podaci26     = {{{televizija|}}}

 | oznaka27     = Visina
 | podaci27     = {{#if:{{{visina|}}}|{{{visina}}} m}}

 | oznaka28     = Prethodnik
 | podaci28     = {{{prethodnik|}}}

 | oznaka29     = Nasljednik
 | podaci29     = {{{nasljednik|}}}

 | oznaka30     = Pokret
 | podaci30     = {{{pokret|}}}

 | oznaka31     = Član
 | podaci31     = {{{član|}}}

 | oznaka32     = Kriminalni status
 | podaci32     = {{{kriminalni_status|}}}

 | oznaka33     = Supružnik
 | podaci33     = {{{suprug(a)|{{{supružnik|}}}}}}

 | oznaka34     = Djeca
 | podaci34     = {{{djeca|}}}

 | oznaka35     = Roditelji
 | podaci35     = {{{roditelji|}}}

 | oznaka36     = Porodica
 | podaci36     = {{{porodica|}}}

 | oznaka37     = Pozivni znak
 | podaci37     = {{{pozivni_znak|}}}

 | oznaka38     = Nagrade
 | podaci38     = {{{nagrade|}}}

 | zaglavlje39  = {{#if:{{{tražen|}}}{{{tražen_od|}}}{{{potjernica_raspisana|}}}{{{status_hapšenja|}}}{{{iznos_nagrade|}}}{{{pobjegao|}}}
                        {{{u_bjekstvu|}}}{{{vrijeme_u_bjekstvu|}}}{{{kraj_bjekstva|}}}{{{komentari|}}}|Detalji o potjernici}}

 | oznaka40     = Tražen od&lt;!-- Tražen od institucije   --&gt;
 | podaci40     = {{{tražen|}}}

 | oznaka41     = Potjernica raspisana&lt;!-- Tražen od nekog datume   --&gt;
 | podaci41     = {{{tražen_od|{{{potjernica_raspisana|}}}}}}

 | oznaka42     = Status hapšenja
 | podaci42     = {{{status_hapšenja|}}}

 | oznaka43     = Iznos nagrade
 | podaci43     = {{{iznos_nagrade|}}}

 | oznaka44     = U bjekstvu od
 | podaci44     = {{{pobjegao|{{{u_bjekstvu|}}}}}}

 | oznaka45     = Vrijeme u bjekstvu
 | podaci45     = {{{vrijeme_u_bjekstvu|}}}

 | oznaka46     = Kraj bjekstva
 | podaci46     = {{{kraj_bjekstva|}}}

 | oznaka47     = Saučesnici
 | podaci47     = {{{saučesnici|}}}

 | oznaka48     = Komentari
 | podaci48     = {{{komentari|}}}

 | zaglavlje49  = {{#if:{{{optužnica|}}}{{{suđenje|}}}{{{početak_suđenja|}}}{{{kraj_suđenja|}}}{{{presuda|}}}{{{optužnica|}}}
                        {{{charge|}}}{{{krivična_kazna|}}}{{{osuđujuća_kazna|}}}{{{kazna|}}}{{{osuđen|}}}|Detalji o suđenju}}

 | oznaka50     = Optužnica
 | podaci50     = {{{optužnica|}}}

 | oznaka51     = {{#if:{{{suđenje|}}}{{{suđenje|}}}{{{početak_suđenja|}}}{{{početak_suđenja|}}}{{{kraj_suđenja|{{{kraj_suđenja}}}}}}|Suđenje}}
 | podaci51     = {{#if:{{{suđenje|}}}|{{{suđenje}}} {{#if:{{{početak_suđenja|}}}{{{kraj_suđenja|}}}| ({{en dash range|{{{početak_suđenja|}}}|{{{kraj_suđenja|}}}}})}}}}

 | oznaka52     = Presuda
 | podaci52     = {{{presuda|}}}

 | oznaka53     = Osuđujuća presuda
 | podaci53     = {{{osuđujuća_presuda|}}}

 | oznaka54     = Osuđen(a)
 | podaci54     = {{{osuđen|}}}

 | oznaka55     = Kazna
 | podaci55     = {{{kazna|}}}

 | oznaka56     = Krivična kazna
 | podaci56     = {{{krivična_kazna|}}}

 | zaglavlje57  = {{#if:{{{motiv|}}}{{{žrtve|}}}{{{datum|}}}{{{vrijeme|}}}{{{početna_godina|}}}{{{završna_godina|}}}
                        {{{država|}}}{{{savezna_država|}}}{{{lokacija|}}}{{{mete|}}}{{{ubijeni|}}}{{{ranjeni|}}}{{{oružje|}}}{{{uhapšen|}}}{{{zatvoren|}}}|Detalji o zločinu}}
 | oznaka58     = Motiv
 | podaci58     = {{{motiv|}}}

 | oznaka59     = Žrtve
 | podaci59     = {{{žrtve|}}}

 | oznaka60     = Datum
 | podaci60     = {{br separated entries|{{{datum|}}}|{{{vrijeme|}}}}}

 | oznaka61     = {{longitem|Period&amp;nbsp;zločina}}
 | podaci61     = {{#if:{{{početna_godina|}}}|{{en dash range|{{{početna_godina}}}|{{{završna_godina|}}}}}}}

 | oznaka62     = Država
 | podaci62     = {{{država|}}}

 | oznaka63     = Savezna država
 | podaci63     = {{{savezna država|{{{savezna_država|}}}}}}

 | oznaka64     = Lokacija
 | podaci64     = {{{lokacija|}}}

 | oznaka65     = Mete
 | podaci65     = {{{mete|}}}

 | oznaka66     = Ubijeni
 | podaci66     = {{{ubijeni|}}}

 | oznaka67     = Ranjeni
 | podaci67     = {{{ranjeni|}}}  

 | oznaka68     = Oružje
 | podaci68     = {{{oružje|}}}

 | oznaka69     = Datum hapšenja
 | podaci69     = {{{uhapšen|}}}

 | oznaka70     = Zatvoren
 | podaci70     = {{{zatvoren|}}}

 | podaci71     = {{{module|{{{modul|}}}}}}

 | oznaka72     = Veb-sajt
 | podaci72     = {{{web-sajt|{{{veb-sajt|}}}}}}

 | zaglavlje73  = {{#if:{{{potpis|}}}|Potpis}}
 | podaci74     = {{#if:{{{potpis|}}}|[[Datoteka:{{{potpis}}}|{{#if:{{{potpis_veličina|}}}|{{{potpis_veličina}}}|128x80px}}|class=skin-invert notpageimage|alt={{{potpis_alt|}}}|Potpis osobe {{PAGENAME}}]]}}

 | zaglavlje75  = {{#if:{{{fusnote|}}}{{{napomene|}}}|Fusnote}}
 | podaci76     = {{{fusnote|{{{napomene|}}}}}}

}}{{#if:{{{nacionalnost|}}}{{{etnicitet|}}}{{{etnička_grupa|}}}|[[Kategorija:Infokutija zločinac s parametrima o porijeklu]]}}{{#if:{{{religija|}}}{{{vjera|}}}|[[Kategorija:Infokutija zločinac s parametrima o vjeri]]}}
&lt;/includeonly&gt;&lt;noinclude&gt;
{{dokumentacija}}
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>hfnp3l27zkd79221s5ty2fm5n1bagei</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3922388</id>
      <parentid>3922386</parentid>
      <timestamp>2026-08-28T00:11:50Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3922388</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8969" sha1="feeogbg38egf56vm25179u7u7c7oxqn" xml:space="preserve">&lt;includeonly&gt;{{Infokutija|dijete={{{dijete|{{{child|}}}}}}
| tijeloklasa  = biography vcard
| iznad        = {{Br separated entries
 | 1 = {{#if:{{{počasni_prefiks|{{{počasni_prefiks|}}}}}}|&lt;div class=&quot;honorific-prefix&quot; style=&quot;font-size: 77%; font-weight: normal; display:inline;&quot;&gt;{{{počasni_prefiks|{{{počasni_prefiks|}}}}}}&lt;/div&gt;}}
 | 2 = &lt;div class=&quot;fn&quot; style=&quot;display:inline&quot;&gt;{{#if:{{{ime|}}}|{{{ime}}}|{{PAGENAMEBASE}}}}&lt;/div&gt;
 | 3 = {{#if:{{{počasni_sufiks|{{{počasni_sufiks|}}}}}}|&lt;div class=&quot;honorific-suffix&quot; style=&quot;font-size: 77%; font-weight: normal; display:inline;&quot;&gt;{{{počasni_sufiks|{{{počasni_sufiks|}}}}}}&lt;/div&gt;}}
 }}
| iznadstil    = {{{iznadstil|}}}
|zaglavljestil = background:#D2D2D2
| podzaglavljestil = font-size:125%; font-weight:bold;
| podzaglavlje     = {{nobold|{{#switch:{{{dijete|{{{child|}}}}}}|da|yes=&lt;!--empty when this infobox is embedded--&gt;|#default={{#if:{{{izvorno_ime|}}}|&lt;div class=&quot;nickname&quot; {{#if:{{{izvorni_jezik|}}}|lang=&quot;{{{izvorni_jezik}}}&quot;}}&gt;{{{izvorno_ime}}}&lt;/div&gt;}} }} }}
  | slika        = {{#invoke:InfoboxImage|InfoboxImage|image={{{slika|}}}|size={{{veličina_slike|}}}|sizedefault=frameless|upright=1|alt={{{slika_alt|{{{alt_slike|}}}}}}}}
  | tekst        = {{{opis|{{{opis_slike|}}}}}}

  | zaglavlje1   = Lični podaci

  | oznaka2      = Rođenje
  | podaci2      = {{Br separated entries|1={{#if:{{{ime_pri_rođenju|{{{imeprirođenju|}}}}}}|&lt;div style=&quot;display:inline&quot; class=&quot;nickname&quot;&gt;{{{ime_pri_rođenju|{{{imeprirođenju|}}}}}}&lt;/div&gt;}}|2={{{datum_rođenja|}}}|3={{#if:{{{mjesto_rođenja|}}}|&lt;div style=&quot;display:inline&quot; class=&quot;birthplace&quot;&gt;{{{mjesto_rođenja|}}}&lt;/div&gt;}}}}

 | oznaka3      = Nestanak
 | podaci3      = {{Br separated entries|1={{{datum_nestanka|}}}|2={{{mjesto_nestanka|}}}}}

 | oznaka4      = Status
 | podaci4      = {{{status|{{{status_nestanka|}}}}}}

 | oznaka5      = Smrt
 | podaci5      = {{Br separated entries|1={{{datum_smrti|}}}|2={{#if:{{{mjesto_smrti|}}}|&lt;div style=&quot;display:inline&quot; class=&quot;deathplace&quot;&gt;{{{mjesto_smrti|}}}&lt;/div&gt;}}}}

 | oznaka6      = Uzrok&amp;nbsp;smrti
 | podaci6      = {{{uzrok smrti|{{{uzrok_smrti|}}}}}}

 | oznaka7      = Tijelo&amp;nbsp;otkriveno
 | podaci7      = {{{tijelo pronađeno|{{{tijelo_pronađeno|}}}}}}

 | oznaka8      = {{#if:{{{mjesto_počivanja|}}}|Mjesto&amp;nbsp;počivanja|Mjesto&amp;nbsp;sahrane}}
 | podaci8      = {{#if:{{{mjesto_počivanja|}}}|{{Br separated entries|1={{{mjesto_počivanja|}}}|2={{{koordinate_mjesta_počivanja|}}}}}|{{Br separated entries|1={{{mjesto_sahrane|}}}|2={{{koordinate_mjesta_sahrane|}}}}}}}
 | klasa8       = label

 | oznaka9      = {{#if:{{{mjesto_počivanja|}}}|Mjesto&amp;nbsp;počivanja|Mjesto&amp;nbsp;sahrane}}
 | podaci9      = {{#if:{{{mjesto_počivanja|}}}|{{Br separated entries|1={{{mjesto_počivanja|}}}|2={{{koordinate_mjesta_počivanja|}}}}}|{{Br separated entries|1={{{mjesto_sahrane|}}}|2={{{koordinate_mjesta_sahrane|}}}}}}}
 | klasa9       = label

 | oznaka10     = Spomenici
 | podaci10     = {{{spomenici|}}}

 | oznaka11     = Druga&amp;nbsp;imena
 | podaci11     = {{{ostala imena|{{{ostala_imena|{{{drugo_ime|{{{alias|{{{pseudonim|{{{pseudonimi|{{{druga_imena|}}}}}}}}}}}}}}}}}}}}}
 | klasa11      = nickname

 | oznaka12     = Nacionalnost
 | podaci12     = {{{nacionalnost|}}}
 | klasa12      = category

 | oznaka13     = Etnicitet
 | podaci13     = {{{etnicitet|{{{etnička_grupa|}}}}}}
 | klasa13      = category

 | oznaka14     = Državljanstvo
 | podaci14     = {{{državljanstvo|}}}
 | klasa14      = category

 | oznaka15     = Politička stranka
 | podaci15     = {{{politička_stranka|{{{stranka|}}}}}}

 | oznaka16     = Obrazovanje
 | podaci16     = {{{obrazovanje|}}}

 | oznaka17     = Zanimanje
 | podaci17     = {{{zanimanje|}}}
 | klasa17      = role

 | oznaka18     = Vjera
 | podaci18     = {{{religija|{{{vjera|}}}}}}

 | oznaka19     = Pripadnost
 | podaci19     = {{{pripadnost|}}}

 | oznaka20     = Godine službe
 | podaci20     = {{{godine_službe|}}}

 | oznaka21     = Poslodavac
 | podaci21     = {{{poslodavac|}}}

 | oznaka22     = Agent
 | podaci22     = {{{agent|}}}

 | oznaka23     = Poznat(a) po
 | podaci23     = {{{poznat_po|}}}

 | oznaka24     = Značajan rad
 | podaci24     = {{{značajan_rad|}}}

 | oznaka25     = Stil
 | podaci25     = {{{stil|}}}

 | oznaka26     = Televizija
 | podaci26     = {{{televizija|}}}

 | oznaka27     = Visina
 | podaci27     = {{#if:{{{visina|}}}|{{{visina}}} m}}

 | oznaka28     = Prethodnik
 | podaci28     = {{{prethodnik|}}}

 | oznaka29     = Nasljednik
 | podaci29     = {{{nasljednik|}}}

 | oznaka30     = Pokret
 | podaci30     = {{{pokret|}}}

 | oznaka31     = Član
 | podaci31     = {{{član|}}}

 | oznaka32     = Kriminalni status
 | podaci32     = {{{kriminalni_status|}}}

 | oznaka33     = Supružnik
 | podaci33     = {{{suprug(a)|{{{supružnik|}}}}}}

 | oznaka34     = Djeca
 | podaci34     = {{{djeca|}}}

 | oznaka35     = Roditelji
 | podaci35     = {{{roditelji|}}}

 | oznaka36     = Porodica
 | podaci36     = {{{porodica|}}}

 | oznaka37     = Pozivni znak
 | podaci37     = {{{pozivni_znak|}}}

 | oznaka38     = Nagrade
 | podaci38     = {{{nagrade|}}}

 | zaglavlje39  = {{#if:{{{tražen|}}}{{{tražen_od|}}}{{{potjernica_raspisana|}}}{{{status_hapšenja|}}}{{{iznos_nagrade|}}}{{{pobjegao|}}}
                        {{{u_bjekstvu|}}}{{{vrijeme_u_bjekstvu|}}}{{{kraj_bjekstva|}}}{{{komentari|}}}|Detalji o potjernici}}

 | oznaka40     = Tražen od&lt;!-- Tražen od institucije   --&gt;
 | podaci40     = {{{tražen|}}}

 | oznaka41     = Potjernica raspisana&lt;!-- Tražen od nekog datume   --&gt;
 | podaci41     = {{{tražen_od|{{{potjernica_raspisana|}}}}}}

 | oznaka42     = Status hapšenja
 | podaci42     = {{{status_hapšenja|}}}

 | oznaka43     = Iznos nagrade
 | podaci43     = {{{iznos_nagrade|}}}

 | oznaka44     = U bjekstvu od
 | podaci44     = {{{pobjegao|{{{u_bjekstvu|}}}}}}

 | oznaka45     = Vrijeme u bjekstvu
 | podaci45     = {{{vrijeme_u_bjekstvu|}}}

 | oznaka46     = Kraj bjekstva
 | podaci46     = {{{kraj_bjekstva|}}}

 | oznaka47     = Saučesnici
 | podaci47     = {{{saučesnici|}}}

 | oznaka48     = Komentari
 | podaci48     = {{{komentari|}}}

 | zaglavlje49  = {{#if:{{{optužnica|}}}{{{suđenje|}}}{{{početak_suđenja|}}}{{{kraj_suđenja|}}}{{{presuda|}}}{{{optužnica|}}}
                        {{{charge|}}}{{{krivična_kazna|}}}{{{osuđujuća_kazna|}}}{{{kazna|}}}{{{osuđen|}}}|Detalji o suđenju}}

 | oznaka50     = Optužnica
 | podaci50     = {{{optužnica|}}}

 | oznaka51     = {{#if:{{{suđenje|}}}{{{suđenje|}}}{{{početak_suđenja|}}}{{{početak_suđenja|}}}{{{kraj_suđenja|{{{kraj_suđenja}}}}}}|Suđenje}}
 | podaci51     = {{#if:{{{suđenje|}}}|{{{suđenje}}} {{#if:{{{početak_suđenja|}}}{{{kraj_suđenja|}}}| ({{en dash range|{{{početak_suđenja|}}}|{{{kraj_suđenja|}}}}})}}}}

 | oznaka52     = Presuda
 | podaci52     = {{{presuda|}}}

 | oznaka53     = Osuđujuća presuda
 | podaci53     = {{{osuđujuća_presuda|}}}

 | oznaka54     = Osuđen(a)
 | podaci54     = {{{osuđen|}}}

 | oznaka55     = Kazna
 | podaci55     = {{{kazna|}}}

 | oznaka56     = Krivična kazna
 | podaci56     = {{{krivična_kazna|}}}

 | zaglavlje57  = {{#if:{{{motiv|}}}{{{žrtve|}}}{{{datum|}}}{{{vrijeme|}}}{{{početna_godina|}}}{{{završna_godina|}}}
                        {{{država|}}}{{{savezna_država|}}}{{{lokacija|}}}{{{mete|}}}{{{ubijeni|}}}{{{ranjeni|}}}{{{oružje|}}}{{{uhapšen|}}}{{{zatvoren|}}}|Detalji o zločinu}}
 | oznaka58     = Motiv
 | podaci58     = {{{motiv|}}}

 | oznaka59     = Žrtve
 | podaci59     = {{{žrtve|}}}

 | oznaka60     = Datum
 | podaci60     = {{br separated entries|{{{datum|}}}|{{{vrijeme|}}}}}

 | oznaka61     = {{longitem|Period&amp;nbsp;zločina}}
 | podaci61     = {{#if:{{{početna_godina|}}}|{{en dash range|{{{početna_godina}}}|{{{završna_godina|}}}}}}}

 | oznaka62     = Država
 | podaci62     = {{{država|}}}

 | oznaka63     = Savezna država
 | podaci63     = {{{savezna država|{{{savezna_država|}}}}}}

 | oznaka64     = Lokacija
 | podaci64     = {{{lokacija|}}}

 | oznaka65     = Mete
 | podaci65     = {{{mete|}}}

 | oznaka66     = Ubijeni
 | podaci66     = {{{ubijeni|}}}

 | oznaka67     = Ranjeni
 | podaci67     = {{{ranjeni|}}}  

 | oznaka68     = Oružje
 | podaci68     = {{{oružje|}}}

 | oznaka69     = Datum hapšenja
 | podaci69     = {{{uhapšen|}}}

 | oznaka70     = Zatvoren
 | podaci70     = {{{zatvoren|}}}

 | podaci71     = {{{module|{{{modul|}}}}}}

 | oznaka72     = Veb-sajt
 | podaci72     = {{{web-sajt|{{{veb-sajt|}}}}}}

 | zaglavlje73  = {{#if:{{{potpis|}}}|Potpis}}
 | podaci74     = {{#if:{{{potpis|}}}|[[Datoteka:{{{potpis}}}|{{#if:{{{potpis_veličina|}}}|{{{potpis_veličina}}}|128x80px}}|class=skin-invert notpageimage|alt={{{potpis_alt|}}}|Potpis osobe {{PAGENAME}}]]}}

 | zaglavlje75  = {{#if:{{{fusnote|}}}{{{napomene|}}}|Fusnote}}
 | podaci76     = {{{fusnote|{{{napomene|}}}}}}

}}
&lt;/includeonly&gt;&lt;noinclude&gt;
{{dokumentacija}}
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>feeogbg38egf56vm25179u7u7c7oxqn</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3922433</id>
      <parentid>3922388</parentid>
      <timestamp>2026-08-28T00:53:14Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3922433</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8969" sha1="m01ivdb22axll75d6wmlhlkavgo7frw" xml:space="preserve">&lt;includeonly&gt;{{Infokutija|dijete={{{dijete|{{{child|}}}}}}
| tijeloklasa  = biography vcard
| iznad        = {{Br separated entries
 | 1 = {{#if:{{{počasni_prefiks|{{{počasni_prefiks|}}}}}}|&lt;div class=&quot;honorific-prefix&quot; style=&quot;font-size: 77%; font-weight: normal; display:inline;&quot;&gt;{{{počasni_prefiks|{{{počasni_prefiks|}}}}}}&lt;/div&gt;}}
 | 2 = &lt;div class=&quot;fn&quot; style=&quot;display:inline&quot;&gt;{{#if:{{{ime|}}}|{{{ime}}}|{{PAGENAMEBASE}}}}&lt;/div&gt;
 | 3 = {{#if:{{{počasni_sufiks|{{{počasni_sufiks|}}}}}}|&lt;div class=&quot;honorific-suffix&quot; style=&quot;font-size: 77%; font-weight: normal; display:inline;&quot;&gt;{{{počasni_sufiks|{{{počasni_sufiks|}}}}}}&lt;/div&gt;}}
 }}
| iznadstil    = {{{iznadstil|}}}
| zaglavljestil = font-weight:bold;
| podzaglavljestil = font-size:125%; font-weight:bold;
| podzaglavlje     = {{nobold|{{#switch:{{{dijete|{{{child|}}}}}}|da|yes=&lt;!--empty when this infobox is embedded--&gt;|#default={{#if:{{{izvorno_ime|}}}|&lt;div class=&quot;nickname&quot; {{#if:{{{izvorni_jezik|}}}|lang=&quot;{{{izvorni_jezik}}}&quot;}}&gt;{{{izvorno_ime}}}&lt;/div&gt;}} }} }}
  | slika        = {{#invoke:InfoboxImage|InfoboxImage|image={{{slika|}}}|size={{{veličina_slike|}}}|sizedefault=frameless|upright=1|alt={{{slika_alt|{{{alt_slike|}}}}}}}}
  | tekst        = {{{opis|{{{opis_slike|}}}}}}

  | zaglavlje1   = Lični podaci

  | oznaka2      = Rođenje
  | podaci2      = {{Br separated entries|1={{#if:{{{ime_pri_rođenju|{{{imeprirođenju|}}}}}}|&lt;div style=&quot;display:inline&quot; class=&quot;nickname&quot;&gt;{{{ime_pri_rođenju|{{{imeprirođenju|}}}}}}&lt;/div&gt;}}|2={{{datum_rođenja|}}}|3={{#if:{{{mjesto_rođenja|}}}|&lt;div style=&quot;display:inline&quot; class=&quot;birthplace&quot;&gt;{{{mjesto_rođenja|}}}&lt;/div&gt;}}}}

 | oznaka3      = Nestanak
 | podaci3      = {{Br separated entries|1={{{datum_nestanka|}}}|2={{{mjesto_nestanka|}}}}}

 | oznaka4      = Status
 | podaci4      = {{{status|{{{status_nestanka|}}}}}}

 | oznaka5      = Smrt
 | podaci5      = {{Br separated entries|1={{{datum_smrti|}}}|2={{#if:{{{mjesto_smrti|}}}|&lt;div style=&quot;display:inline&quot; class=&quot;deathplace&quot;&gt;{{{mjesto_smrti|}}}&lt;/div&gt;}}}}

 | oznaka6      = Uzrok&amp;nbsp;smrti
 | podaci6      = {{{uzrok smrti|{{{uzrok_smrti|}}}}}}

 | oznaka7      = Tijelo&amp;nbsp;otkriveno
 | podaci7      = {{{tijelo pronađeno|{{{tijelo_pronađeno|}}}}}}

 | oznaka8      = {{#if:{{{mjesto_počivanja|}}}|Mjesto&amp;nbsp;počivanja|Mjesto&amp;nbsp;sahrane}}
 | podaci8      = {{#if:{{{mjesto_počivanja|}}}|{{Br separated entries|1={{{mjesto_počivanja|}}}|2={{{koordinate_mjesta_počivanja|}}}}}|{{Br separated entries|1={{{mjesto_sahrane|}}}|2={{{koordinate_mjesta_sahrane|}}}}}}}
 | klasa8       = label

 | oznaka9      = {{#if:{{{mjesto_počivanja|}}}|Mjesto&amp;nbsp;počivanja|Mjesto&amp;nbsp;sahrane}}
 | podaci9      = {{#if:{{{mjesto_počivanja|}}}|{{Br separated entries|1={{{mjesto_počivanja|}}}|2={{{koordinate_mjesta_počivanja|}}}}}|{{Br separated entries|1={{{mjesto_sahrane|}}}|2={{{koordinate_mjesta_sahrane|}}}}}}}
 | klasa9       = label

 | oznaka10     = Spomenici
 | podaci10     = {{{spomenici|}}}

 | oznaka11     = Druga&amp;nbsp;imena
 | podaci11     = {{{ostala imena|{{{ostala_imena|{{{drugo_ime|{{{alias|{{{pseudonim|{{{pseudonimi|{{{druga_imena|}}}}}}}}}}}}}}}}}}}}}
 | klasa11      = nickname

 | oznaka12     = Nacionalnost
 | podaci12     = {{{nacionalnost|}}}
 | klasa12      = category

 | oznaka13     = Etnicitet
 | podaci13     = {{{etnicitet|{{{etnička_grupa|}}}}}}
 | klasa13      = category

 | oznaka14     = Državljanstvo
 | podaci14     = {{{državljanstvo|}}}
 | klasa14      = category

 | oznaka15     = Politička stranka
 | podaci15     = {{{politička_stranka|{{{stranka|}}}}}}

 | oznaka16     = Obrazovanje
 | podaci16     = {{{obrazovanje|}}}

 | oznaka17     = Zanimanje
 | podaci17     = {{{zanimanje|}}}
 | klasa17      = role

 | oznaka18     = Vjera
 | podaci18     = {{{religija|{{{vjera|}}}}}}

 | oznaka19     = Pripadnost
 | podaci19     = {{{pripadnost|}}}

 | oznaka20     = Godine službe
 | podaci20     = {{{godine_službe|}}}

 | oznaka21     = Poslodavac
 | podaci21     = {{{poslodavac|}}}

 | oznaka22     = Agent
 | podaci22     = {{{agent|}}}

 | oznaka23     = Poznat(a) po
 | podaci23     = {{{poznat_po|}}}

 | oznaka24     = Značajan rad
 | podaci24     = {{{značajan_rad|}}}

 | oznaka25     = Stil
 | podaci25     = {{{stil|}}}

 | oznaka26     = Televizija
 | podaci26     = {{{televizija|}}}

 | oznaka27     = Visina
 | podaci27     = {{#if:{{{visina|}}}|{{{visina}}} m}}

 | oznaka28     = Prethodnik
 | podaci28     = {{{prethodnik|}}}

 | oznaka29     = Nasljednik
 | podaci29     = {{{nasljednik|}}}

 | oznaka30     = Pokret
 | podaci30     = {{{pokret|}}}

 | oznaka31     = Član
 | podaci31     = {{{član|}}}

 | oznaka32     = Kriminalni status
 | podaci32     = {{{kriminalni_status|}}}

 | oznaka33     = Supružnik
 | podaci33     = {{{suprug(a)|{{{supružnik|}}}}}}

 | oznaka34     = Djeca
 | podaci34     = {{{djeca|}}}

 | oznaka35     = Roditelji
 | podaci35     = {{{roditelji|}}}

 | oznaka36     = Porodica
 | podaci36     = {{{porodica|}}}

 | oznaka37     = Pozivni znak
 | podaci37     = {{{pozivni_znak|}}}

 | oznaka38     = Nagrade
 | podaci38     = {{{nagrade|}}}

 | zaglavlje39  = {{#if:{{{tražen|}}}{{{tražen_od|}}}{{{potjernica_raspisana|}}}{{{status_hapšenja|}}}{{{iznos_nagrade|}}}{{{pobjegao|}}}
                        {{{u_bjekstvu|}}}{{{vrijeme_u_bjekstvu|}}}{{{kraj_bjekstva|}}}{{{komentari|}}}|Detalji o potjernici}}

 | oznaka40     = Tražen od&lt;!-- Tražen od institucije   --&gt;
 | podaci40     = {{{tražen|}}}

 | oznaka41     = Potjernica raspisana&lt;!-- Tražen od nekog datume   --&gt;
 | podaci41     = {{{tražen_od|{{{potjernica_raspisana|}}}}}}

 | oznaka42     = Status hapšenja
 | podaci42     = {{{status_hapšenja|}}}

 | oznaka43     = Iznos nagrade
 | podaci43     = {{{iznos_nagrade|}}}

 | oznaka44     = U bjekstvu od
 | podaci44     = {{{pobjegao|{{{u_bjekstvu|}}}}}}

 | oznaka45     = Vrijeme u bjekstvu
 | podaci45     = {{{vrijeme_u_bjekstvu|}}}

 | oznaka46     = Kraj bjekstva
 | podaci46     = {{{kraj_bjekstva|}}}

 | oznaka47     = Saučesnici
 | podaci47     = {{{saučesnici|}}}

 | oznaka48     = Komentari
 | podaci48     = {{{komentari|}}}

 | zaglavlje49  = {{#if:{{{optužnica|}}}{{{suđenje|}}}{{{početak_suđenja|}}}{{{kraj_suđenja|}}}{{{presuda|}}}{{{optužnica|}}}
                        {{{charge|}}}{{{krivična_kazna|}}}{{{osuđujuća_kazna|}}}{{{kazna|}}}{{{osuđen|}}}|Detalji o suđenju}}

 | oznaka50     = Optužnica
 | podaci50     = {{{optužnica|}}}

 | oznaka51     = {{#if:{{{suđenje|}}}{{{suđenje|}}}{{{početak_suđenja|}}}{{{početak_suđenja|}}}{{{kraj_suđenja|{{{kraj_suđenja}}}}}}|Suđenje}}
 | podaci51     = {{#if:{{{suđenje|}}}|{{{suđenje}}} {{#if:{{{početak_suđenja|}}}{{{kraj_suđenja|}}}| ({{en dash range|{{{početak_suđenja|}}}|{{{kraj_suđenja|}}}}})}}}}

 | oznaka52     = Presuda
 | podaci52     = {{{presuda|}}}

 | oznaka53     = Osuđujuća presuda
 | podaci53     = {{{osuđujuća_presuda|}}}

 | oznaka54     = Osuđen(a)
 | podaci54     = {{{osuđen|}}}

 | oznaka55     = Kazna
 | podaci55     = {{{kazna|}}}

 | oznaka56     = Krivična kazna
 | podaci56     = {{{krivična_kazna|}}}

 | zaglavlje57  = {{#if:{{{motiv|}}}{{{žrtve|}}}{{{datum|}}}{{{vrijeme|}}}{{{početna_godina|}}}{{{završna_godina|}}}
                        {{{država|}}}{{{savezna_država|}}}{{{lokacija|}}}{{{mete|}}}{{{ubijeni|}}}{{{ranjeni|}}}{{{oružje|}}}{{{uhapšen|}}}{{{zatvoren|}}}|Detalji o zločinu}}
 | oznaka58     = Motiv
 | podaci58     = {{{motiv|}}}

 | oznaka59     = Žrtve
 | podaci59     = {{{žrtve|}}}

 | oznaka60     = Datum
 | podaci60     = {{br separated entries|{{{datum|}}}|{{{vrijeme|}}}}}

 | oznaka61     = {{longitem|Period&amp;nbsp;zločina}}
 | podaci61     = {{#if:{{{početna_godina|}}}|{{en dash range|{{{početna_godina}}}|{{{završna_godina|}}}}}}}

 | oznaka62     = Država
 | podaci62     = {{{država|}}}

 | oznaka63     = Savezna država
 | podaci63     = {{{savezna država|{{{savezna_država|}}}}}}

 | oznaka64     = Lokacija
 | podaci64     = {{{lokacija|}}}

 | oznaka65     = Mete
 | podaci65     = {{{mete|}}}

 | oznaka66     = Ubijeni
 | podaci66     = {{{ubijeni|}}}

 | oznaka67     = Ranjeni
 | podaci67     = {{{ranjeni|}}}  

 | oznaka68     = Oružje
 | podaci68     = {{{oružje|}}}

 | oznaka69     = Datum hapšenja
 | podaci69     = {{{uhapšen|}}}

 | oznaka70     = Zatvoren
 | podaci70     = {{{zatvoren|}}}

 | podaci71     = {{{module|{{{modul|}}}}}}

 | oznaka72     = Veb-sajt
 | podaci72     = {{{web-sajt|{{{veb-sajt|}}}}}}

 | zaglavlje73  = {{#if:{{{potpis|}}}|Potpis}}
 | podaci74     = {{#if:{{{potpis|}}}|[[Datoteka:{{{potpis}}}|{{#if:{{{potpis_veličina|}}}|{{{potpis_veličina}}}|128x80px}}|class=skin-invert notpageimage|alt={{{potpis_alt|}}}|Potpis osobe {{PAGENAME}}]]}}

 | zaglavlje75  = {{#if:{{{fusnote|}}}{{{napomene|}}}|Fusnote}}
 | podaci76     = {{{fusnote|{{{napomene|}}}}}}

}}
&lt;/includeonly&gt;&lt;noinclude&gt;
{{dokumentacija}}
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>m01ivdb22axll75d6wmlhlkavgo7frw</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Infokutija zločinac/dok</title>
    <ns>10</ns>
    <id>502462</id>
    <revision>
      <id>3922375</id>
      <parentid>3558545</parentid>
      <timestamp>2026-08-27T23:10:46Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <origin>3922375</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6745" sha1="noj9kdeaxp5i8xpask9wz3wk8zeeop7" xml:space="preserve">&lt;noinclude&gt;{{Dokumentacija info}}&lt;/noinclude&gt;
'''Infokutija zločinac''' koristi se za zločince, ratne zločince i slične osobe optužene i osuđene, bilo obično lice, serijski ubica, vojno ili političko lice.  

{{Primjer parametara | počasni_prefiks | ime | počasni_sufiks | slika | veličina_slike | alt_slike | opis_slike | izvorno_ime | izvorni_jezik | ime_pri_rođenju | datum_rođenja | mjesto_rođenja | datum_nestanka | mjesto_nestanka | status_nestanka | datum_smrti | mjesto_smrti | uzrok_smrti | tijelo_pronađeno | mjesto_počivanja | koordinate_mjesta_počivanja | spomenici | druga_imena | nacionalnost | etnicitet | državljanstvo | politička_stranka | obrazovanje | zanimanje | vjera | pripadnost | godine_službe | poslodavac | agent | poznat_po | značajan_rad | stil | televizija | visina | prethodnik | nasljednik | pokret | član | kriminalni_status | supružnik | djeca | roditelji | rodbina | pozivni_znak | nagrade | tražen | potjernica_raspisana | status_hapšenja | iznos_nagrade | u_bjegstvu | vrijeme_u_bjekstvu | kraj_bjegstva | saučesnici | komentari | optužnica | suđenje | početak_suđenja | kraj_suđenja | presuda | osuđujuća_presuda | osuđen | kazna | krivična_kazna | motiv | žrtve | datum | vrijeme | početna_godina | završna_godina | država | savezna_država | lokacija | mete | ubijeni | ranjeni | oružje | uhapšen | zatvoren | modul | veb-sajt | potpis | potpis_veličina | fusnote }}

== Kod ==
&lt;syntaxhighlight lang=&quot;xml&quot; style=&quot;overflow:auto;&quot;&gt;
{{Infokutija zločinac
| počasni_prefiks        = 
| ime                    = {{subst:PAGENAMEBASE}} &lt;!-- Ubaciti srednji inicijal, ako već nije ubačeno u parametru ime_pri_rođenju --&gt;
| počasni_sufiks         = 
| slika                  = &lt;!-- Samo naziv datoteke, bez prefiksa &quot;Datoteka:&quot; ili &quot;Slika:&quot; i bez upotrebe ikakvih zagrada --&gt;
| veličina_slike         = 
| alt_slike              = 
| opis_slike             = 
| izvorno_ime            = 
| izvorni_jezik          = &lt;!-- U obliku koda ISO 639-1; npr. &quot;fr&quot; za francuski, &quot;de&quot; za njemački itd. --&gt;
| ime_pri_rođenju        = &lt;!-- Koristite jedino ako se razlikuje od gornje navedenog imena --&gt;
| datum_rođenja          = &lt;!-- {{Datum rođenja i godine|GGGG|MM|DD}} za žive osobe. Staviti samo godinu ako nije poznat tačan datum rođenja. Za ljude koji su umrli, koristiti samo {{Datum rođenja|GGGG|MM|DD}} --&gt;
| mjesto_rođenja         = &lt;!-- [[Grad]], [[Država]] --&gt;
| datum_nestanka         = 
| mjesto_nestanka        = &lt;!-- [[Grad]], [[Država]] --&gt;
| status_nestanka        = 
| datum_smrti            = &lt;!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}} (datum smrti pa onda datum rođenja) --&gt;
| mjesto_smrti           = &lt;!-- [[Grad]], [[Država]] --&gt;
| uzrok_smrti            = 
| tijelo_pronađeno       = 
| mjesto_počivanja       = 
| koordinate_mjesta_počivanja = 
| spomenici              = 
| druga_imena            = 
| nacionalnost           = 
| etnicitet              = 
| državljanstvo          = &lt;!-- Koristiti {{ZID|Država}} --&gt;
| politička_stranka      = 
| obrazovanje            = 
| zanimanje              = 
| vjera                  = 
| pripadnost             = &lt;!-- Država pripadnosti --&gt;
| godine_službe          = 
| poslodavac             = 
| agent                  = 
| poznat_po              = 
| značajan_rad           = 
| stil                   = 
| televizija             = 
| visina                 = &lt;!-- Upisati u metrima --&gt;
| prethodnik             = &lt;!-- Koga je ovaj zločinac naslijedio --&gt;
| nasljednik             = &lt;!-- Ko je ovog zločinca naslijedio --&gt;
| pokret                 = 
| član                   = 
| kriminalni_status      = 
| supružnik              = 
| djeca                  = 
| roditelji              = 
| rodbina                = 
| pozivni_znak           = 
| nagrade                = 
| tražen                 = &lt;!-- Tražen od institucije   --&gt;
| potjernica_raspisana   = &lt;!-- Datum početka traženja   --&gt;
| status_hapšenja        = 
| iznos_nagrade          = 
| u_bjegstvu             = &lt;!-- Datum početka bjegstva --&gt;
| vrijeme_u_bjekstvu     = &lt;!-- {{ayd|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}} (datum kraja pa onda datum početka bjegstva) --&gt;
| kraj_bjegstva          = 
| saučesnici             = 
| komentari              = 
| optužnica              = &lt;!-- Za šta se optužuje --&gt;
| suđenje                = &lt;!-- Institucija, mjesto ili poseban naziv suđenja, npr. [[Sarajevski proces]] --&gt;
| početak_suđenja        = &lt;!-- {{Početni datum|GGGG|MM|DD}} --&gt;
| kraj_suđenja           = &lt;!-- {{Završni datum|GGGG|MM|DD}} --&gt;
| presuda                = &lt;!-- Konačna odluka suda, bez obzira na njen ishod --&gt;
| osuđujuća_presuda      = &lt;!-- Konačna odluka suda gdje je osoba osuđena. Navesti za šta je sve osuđen, kategorično --&gt;
| osuđen                 = &lt;!-- {{Završni datum|GGGG|MM|DD}} datum kada je osuđen --&gt;
| kazna                  = &lt;!-- Novčana, zabrana i sl. --&gt;
| krivična_kazna         = &lt;!-- Smrtna kazna, doživotni zatvor i sl. --&gt;
| motiv                  = 
| žrtve                  = &lt;!-- Broj ili imena, ako je mali broj. --&gt;
| datum                  = &lt;!-- Datum zločina, koristiti | početna_godina i | završna_godina ako je u pitanju period --&gt;
| vrijeme                = &lt;!-- Vrijeme zločina --&gt;
| početna_godina         = &lt;!-- {{Početni datum|GGGG|MM|DD}} početak perioda zločina --&gt;
| završna_godina         = &lt;!-- {{Završni datum|GGGG|MM|DD}} kraj perioda zločina --&gt;
| država                 = &lt;!-- Koristiti {{ZID|Država}} za državu zločina --&gt;
| savezna_država         = &lt;!-- Koristiti {{ZID|Savezna država}} za saveznu državu zločina --&gt;
| lokacija               = &lt;!-- Konkretno mjesto zločina --&gt;
| mete                   = 
| ubijeni                = &lt;!-- Broj ili imena, ako je mali broj. --&gt;
| ranjeni                = &lt;!-- Broj ili imena, ako je mali broj. --&gt;
| oružje                 = 
| uhapšen                = &lt;!-- {{Završni datum|GGGG|MM|DD}} datum kada je uhapšen --&gt;
| zatvoren               = &lt;!-- {{Završni datum|GGGG|MM|DD}} datum kada je pritovren/zatvoren --&gt;
| modul                  = &lt;!-- Dodavanje dodatne infokutije --&gt;
| veb-sajt               = &lt;!-- {{URL|primjer.com}} --&gt;
| potpis                 = &lt;!-- Samo naziv datoteke, bez prefiksa &quot;Datoteka:&quot; ili &quot;Slika:&quot; i bez upotrebe ikakvih zagrada --&gt;
| potpis_veličina        = 
| fusnote                = 
}}
&lt;/syntaxhighlight&gt;

== TemplateData ==
{{TemplateDataHeader}}
&lt;templatedata&gt;
{
	&quot;params&quot;: {},
	&quot;format&quot;: &quot;{{_\n| __________________ = _\n}}&quot;
}
&lt;/templatedata&gt;

== Također pogledajte ==
* {{Tl|Infokutija politički vođa}}
* {{Tl|Infokutija vojno lice}}

&lt;includeonly&gt;
[[Kategorija:Infokutije|Zločinac]]
&lt;/includeonly&gt;</text>
      <sha1>noj9kdeaxp5i8xpask9wz3wk8zeeop7</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3922376</id>
      <parentid>3922375</parentid>
      <timestamp>2026-08-27T23:11:39Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3922376</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6777" sha1="qkpbkzoj6ns221cfhia79o6zb1hesow" xml:space="preserve">&lt;noinclude&gt;{{Dokumentacija info}}&lt;/noinclude&gt;
'''Infokutija zločinac''' koristi se za zločince, ratne zločince i slične osobe optužene i osuđene, bilo obično lice, serijski ubica, vojno ili političko lice.  

{{Primjer parametara | počasni_prefiks | ime | počasni_sufiks | slika=Example svg.svg | veličina_slike | alt_slike | opis_slike | izvorno_ime | izvorni_jezik | ime_pri_rođenju | datum_rođenja | mjesto_rođenja | datum_nestanka | mjesto_nestanka | status_nestanka | datum_smrti | mjesto_smrti | uzrok_smrti | tijelo_pronađeno | mjesto_počivanja | koordinate_mjesta_počivanja | spomenici | druga_imena | nacionalnost | etnicitet | državljanstvo | politička_stranka | obrazovanje | zanimanje | vjera | pripadnost | godine_službe | poslodavac | agent | poznat_po | značajan_rad | stil | televizija | visina | prethodnik | nasljednik | pokret | član | kriminalni_status | supružnik | djeca | roditelji | rodbina | pozivni_znak | nagrade | tražen | potjernica_raspisana | status_hapšenja | iznos_nagrade | u_bjegstvu | vrijeme_u_bjekstvu | kraj_bjegstva | saučesnici | komentari | optužnica | suđenje | početak_suđenja | kraj_suđenja | presuda | osuđujuća_presuda | osuđen | kazna | krivična_kazna | motiv | žrtve | datum | vrijeme | početna_godina | završna_godina | država | savezna_država | lokacija | mete | ubijeni | ranjeni | oružje | uhapšen | zatvoren | modul | veb-sajt | potpis=Example svg.svg | potpis_veličina | fusnote }}

== Kod ==
&lt;syntaxhighlight lang=&quot;xml&quot; style=&quot;overflow:auto;&quot;&gt;
{{Infokutija zločinac
| počasni_prefiks        = 
| ime                    = {{subst:PAGENAMEBASE}} &lt;!-- Ubaciti srednji inicijal, ako već nije ubačeno u parametru ime_pri_rođenju --&gt;
| počasni_sufiks         = 
| slika                  = &lt;!-- Samo naziv datoteke, bez prefiksa &quot;Datoteka:&quot; ili &quot;Slika:&quot; i bez upotrebe ikakvih zagrada --&gt;
| veličina_slike         = 
| alt_slike              = 
| opis_slike             = 
| izvorno_ime            = 
| izvorni_jezik          = &lt;!-- U obliku koda ISO 639-1; npr. &quot;fr&quot; za francuski, &quot;de&quot; za njemački itd. --&gt;
| ime_pri_rođenju        = &lt;!-- Koristite jedino ako se razlikuje od gornje navedenog imena --&gt;
| datum_rođenja          = &lt;!-- {{Datum rođenja i godine|GGGG|MM|DD}} za žive osobe. Staviti samo godinu ako nije poznat tačan datum rođenja. Za ljude koji su umrli, koristiti samo {{Datum rođenja|GGGG|MM|DD}} --&gt;
| mjesto_rođenja         = &lt;!-- [[Grad]], [[Država]] --&gt;
| datum_nestanka         = 
| mjesto_nestanka        = &lt;!-- [[Grad]], [[Država]] --&gt;
| status_nestanka        = 
| datum_smrti            = &lt;!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}} (datum smrti pa onda datum rođenja) --&gt;
| mjesto_smrti           = &lt;!-- [[Grad]], [[Država]] --&gt;
| uzrok_smrti            = 
| tijelo_pronađeno       = 
| mjesto_počivanja       = 
| koordinate_mjesta_počivanja = 
| spomenici              = 
| druga_imena            = 
| nacionalnost           = 
| etnicitet              = 
| državljanstvo          = &lt;!-- Koristiti {{ZID|Država}} --&gt;
| politička_stranka      = 
| obrazovanje            = 
| zanimanje              = 
| vjera                  = 
| pripadnost             = &lt;!-- Država pripadnosti --&gt;
| godine_službe          = 
| poslodavac             = 
| agent                  = 
| poznat_po              = 
| značajan_rad           = 
| stil                   = 
| televizija             = 
| visina                 = &lt;!-- Upisati u metrima --&gt;
| prethodnik             = &lt;!-- Koga je ovaj zločinac naslijedio --&gt;
| nasljednik             = &lt;!-- Ko je ovog zločinca naslijedio --&gt;
| pokret                 = 
| član                   = 
| kriminalni_status      = 
| supružnik              = 
| djeca                  = 
| roditelji              = 
| rodbina                = 
| pozivni_znak           = 
| nagrade                = 
| tražen                 = &lt;!-- Tražen od institucije   --&gt;
| potjernica_raspisana   = &lt;!-- Datum početka traženja   --&gt;
| status_hapšenja        = 
| iznos_nagrade          = 
| u_bjegstvu             = &lt;!-- Datum početka bjegstva --&gt;
| vrijeme_u_bjekstvu     = &lt;!-- {{ayd|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}} (datum kraja pa onda datum početka bjegstva) --&gt;
| kraj_bjegstva          = 
| saučesnici             = 
| komentari              = 
| optužnica              = &lt;!-- Za šta se optužuje --&gt;
| suđenje                = &lt;!-- Institucija, mjesto ili poseban naziv suđenja, npr. [[Sarajevski proces]] --&gt;
| početak_suđenja        = &lt;!-- {{Početni datum|GGGG|MM|DD}} --&gt;
| kraj_suđenja           = &lt;!-- {{Završni datum|GGGG|MM|DD}} --&gt;
| presuda                = &lt;!-- Konačna odluka suda, bez obzira na njen ishod --&gt;
| osuđujuća_presuda      = &lt;!-- Konačna odluka suda gdje je osoba osuđena. Navesti za šta je sve osuđen, kategorično --&gt;
| osuđen                 = &lt;!-- {{Završni datum|GGGG|MM|DD}} datum kada je osuđen --&gt;
| kazna                  = &lt;!-- Novčana, zabrana i sl. --&gt;
| krivična_kazna         = &lt;!-- Smrtna kazna, doživotni zatvor i sl. --&gt;
| motiv                  = 
| žrtve                  = &lt;!-- Broj ili imena, ako je mali broj. --&gt;
| datum                  = &lt;!-- Datum zločina, koristiti | početna_godina i | završna_godina ako je u pitanju period --&gt;
| vrijeme                = &lt;!-- Vrijeme zločina --&gt;
| početna_godina         = &lt;!-- {{Početni datum|GGGG|MM|DD}} početak perioda zločina --&gt;
| završna_godina         = &lt;!-- {{Završni datum|GGGG|MM|DD}} kraj perioda zločina --&gt;
| država                 = &lt;!-- Koristiti {{ZID|Država}} za državu zločina --&gt;
| savezna_država         = &lt;!-- Koristiti {{ZID|Savezna država}} za saveznu državu zločina --&gt;
| lokacija               = &lt;!-- Konkretno mjesto zločina --&gt;
| mete                   = 
| ubijeni                = &lt;!-- Broj ili imena, ako je mali broj. --&gt;
| ranjeni                = &lt;!-- Broj ili imena, ako je mali broj. --&gt;
| oružje                 = 
| uhapšen                = &lt;!-- {{Završni datum|GGGG|MM|DD}} datum kada je uhapšen --&gt;
| zatvoren               = &lt;!-- {{Završni datum|GGGG|MM|DD}} datum kada je pritovren/zatvoren --&gt;
| modul                  = &lt;!-- Dodavanje dodatne infokutije --&gt;
| veb-sajt               = &lt;!-- {{URL|primjer.com}} --&gt;
| potpis                 = &lt;!-- Samo naziv datoteke, bez prefiksa &quot;Datoteka:&quot; ili &quot;Slika:&quot; i bez upotrebe ikakvih zagrada --&gt;
| potpis_veličina        = 
| fusnote                = 
}}
&lt;/syntaxhighlight&gt;

== TemplateData ==
{{TemplateDataHeader}}
&lt;templatedata&gt;
{
	&quot;params&quot;: {},
	&quot;format&quot;: &quot;{{_\n| __________________ = _\n}}&quot;
}
&lt;/templatedata&gt;

== Također pogledajte ==
* {{Tl|Infokutija politički vođa}}
* {{Tl|Infokutija vojno lice}}

&lt;includeonly&gt;
[[Kategorija:Infokutije|Zločinac]]
&lt;/includeonly&gt;</text>
      <sha1>qkpbkzoj6ns221cfhia79o6zb1hesow</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3922378</id>
      <parentid>3922376</parentid>
      <timestamp>2026-08-27T23:18:04Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>GoodBosnian</username>
        <id>170315</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3922378</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6777" sha1="5nd2cuu4re74bimf59xvfi1xklu9s26" xml:space="preserve">&lt;noinclude&gt;{{Dokumentacija info}}&lt;/noinclude&gt;
'''Infokutija zločinac''' koristi se za zločince, ratne zločince i slične osobe optužene i osuđene, bilo obično lice, serijski ubica, vojno ili političko lice.  

{{Primjer parametara | počasni_prefiks | ime | počasni_sufiks | slika=Example svg.svg | veličina_slike | alt_slike | opis_slike | izvorno_ime | izvorni_jezik | ime_pri_rođenju | datum_rođenja | mjesto_rođenja | datum_nestanka | mjesto_nestanka | status_nestanka | datum_smrti | mjesto_smrti | uzrok_smrti | tijelo_pronađeno | mjesto_počivanja | koordinate_mjesta_počivanja | spomenici | druga_imena | nacionalnost | etnicitet | državljanstvo | politička_stranka | obrazovanje | zanimanje | vjera | pripadnost | godine_službe | poslodavac | agent | poznat_po | značajan_rad | stil | televizija | visina | prethodnik | nasljednik | pokret | član | kriminalni_status | supružnik | djeca | roditelji | rodbina | pozivni_znak | nagrade | tražen | potjernica_raspisana | status_hapšenja | iznos_nagrade | u_bjekstvu | vrijeme_u_bjekstvu | kraj_bjekstva | saučesnici | komentari | optužnica | suđenje | početak_suđenja | kraj_suđenja | presuda | osuđujuća_presuda | osuđen | kazna | krivična_kazna | motiv | žrtve | datum | vrijeme | početna_godina | završna_godina | država | savezna_država | lokacija | mete | ubijeni | ranjeni | oružje | uhapšen | zatvoren | modul | veb-sajt | potpis=Example svg.svg | potpis_veličina | fusnote }}

== Kod ==
&lt;syntaxhighlight lang=&quot;xml&quot; style=&quot;overflow:auto;&quot;&gt;
{{Infokutija zločinac
| počasni_prefiks        = 
| ime                    = {{subst:PAGENAMEBASE}} &lt;!-- Ubaciti srednji inicijal, ako već nije ubačeno u parametru ime_pri_rođenju --&gt;
| počasni_sufiks         = 
| slika                  = &lt;!-- Samo naziv datoteke, bez prefiksa &quot;Datoteka:&quot; ili &quot;Slika:&quot; i bez upotrebe ikakvih zagrada --&gt;
| veličina_slike         = 
| alt_slike              = 
| opis_slike             = 
| izvorno_ime            = 
| izvorni_jezik          = &lt;!-- U obliku koda ISO 639-1; npr. &quot;fr&quot; za francuski, &quot;de&quot; za njemački itd. --&gt;
| ime_pri_rođenju        = &lt;!-- Koristite jedino ako se razlikuje od gornje navedenog imena --&gt;
| datum_rođenja          = &lt;!-- {{Datum rođenja i godine|GGGG|MM|DD}} za žive osobe. Staviti samo godinu ako nije poznat tačan datum rođenja. Za ljude koji su umrli, koristiti samo {{Datum rođenja|GGGG|MM|DD}} --&gt;
| mjesto_rođenja         = &lt;!-- [[Grad]], [[Država]] --&gt;
| datum_nestanka         = 
| mjesto_nestanka        = &lt;!-- [[Grad]], [[Država]] --&gt;
| status_nestanka        = 
| datum_smrti            = &lt;!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}} (datum smrti pa onda datum rođenja) --&gt;
| mjesto_smrti           = &lt;!-- [[Grad]], [[Država]] --&gt;
| uzrok_smrti            = 
| tijelo_pronađeno       = 
| mjesto_počivanja       = 
| koordinate_mjesta_počivanja = 
| spomenici              = 
| druga_imena            = 
| nacionalnost           = 
| etnicitet              = 
| državljanstvo          = &lt;!-- Koristiti {{ZID|Država}} --&gt;
| politička_stranka      = 
| obrazovanje            = 
| zanimanje              = 
| vjera                  = 
| pripadnost             = &lt;!-- Država pripadnosti --&gt;
| godine_službe          = 
| poslodavac             = 
| agent                  = 
| poznat_po              = 
| značajan_rad           = 
| stil                   = 
| televizija             = 
| visina                 = &lt;!-- Upisati u metrima --&gt;
| prethodnik             = &lt;!-- Koga je ovaj zločinac naslijedio --&gt;
| nasljednik             = &lt;!-- Ko je ovog zločinca naslijedio --&gt;
| pokret                 = 
| član                   = 
| kriminalni_status      = 
| supružnik              = 
| djeca                  = 
| roditelji              = 
| rodbina                = 
| pozivni_znak           = 
| nagrade                = 
| tražen                 = &lt;!-- Tražen od institucije   --&gt;
| potjernica_raspisana   = &lt;!-- Datum početka traženja   --&gt;
| status_hapšenja        = 
| iznos_nagrade          = 
| u_bjekstvu             = &lt;!-- Datum početka bjekstva --&gt;
| vrijeme_u_bjekstvu     = &lt;!-- {{ayd|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}} (datum kraja pa onda datum početka bjekstva) --&gt;
| kraj_bjekstva          = 
| saučesnici             = 
| komentari              = 
| optužnica              = &lt;!-- Za šta se optužuje --&gt;
| suđenje                = &lt;!-- Institucija, mjesto ili poseban naziv suđenja, npr. [[Sarajevski proces]] --&gt;
| početak_suđenja        = &lt;!-- {{Početni datum|GGGG|MM|DD}} --&gt;
| kraj_suđenja           = &lt;!-- {{Završni datum|GGGG|MM|DD}} --&gt;
| presuda                = &lt;!-- Konačna odluka suda, bez obzira na njen ishod --&gt;
| osuđujuća_presuda      = &lt;!-- Konačna odluka suda gdje je osoba osuđena. Navesti za šta je sve osuđen, kategorično --&gt;
| osuđen                 = &lt;!-- {{Završni datum|GGGG|MM|DD}} datum kada je osuđen --&gt;
| kazna                  = &lt;!-- Novčana, zabrana i sl. --&gt;
| krivična_kazna         = &lt;!-- Smrtna kazna, doživotni zatvor i sl. --&gt;
| motiv                  = 
| žrtve                  = &lt;!-- Broj ili imena, ako je mali broj. --&gt;
| datum                  = &lt;!-- Datum zločina, koristiti | početna_godina i | završna_godina ako je u pitanju period --&gt;
| vrijeme                = &lt;!-- Vrijeme zločina --&gt;
| početna_godina         = &lt;!-- {{Početni datum|GGGG|MM|DD}} početak perioda zločina --&gt;
| završna_godina         = &lt;!-- {{Završni datum|GGGG|MM|DD}} kraj perioda zločina --&gt;
| država                 = &lt;!-- Koristiti {{ZID|Država}} za državu zločina --&gt;
| savezna_država         = &lt;!-- Koristiti {{ZID|Savezna država}} za saveznu državu zločina --&gt;
| lokacija               = &lt;!-- Konkretno mjesto zločina --&gt;
| mete                   = 
| ubijeni                = &lt;!-- Broj ili imena, ako je mali broj. --&gt;
| ranjeni                = &lt;!-- Broj ili imena, ako je mali broj. --&gt;
| oružje                 = 
| uhapšen                = &lt;!-- {{Završni datum|GGGG|MM|DD}} datum kada je uhapšen --&gt;
| zatvoren               = &lt;!-- {{Završni datum|GGGG|MM|DD}} datum kada je pritovren/zatvoren --&gt;
| modul                  = &lt;!-- Dodavanje dodatne infokutije --&gt;
| veb-sajt               = &lt;!-- {{URL|primjer.com}} --&gt;
| potpis                 = &lt;!-- Samo naziv datoteke, bez prefiksa &quot;Datoteka:&quot; ili &quot;Slika:&quot; i bez upotrebe ikakvih zagrada --&gt;
| potpis_veličina        = 
| fusnote                = 
}}
&lt;/syntaxhighlight&gt;

== TemplateData ==
{{TemplateDataHeader}}
&lt;templatedata&gt;
{
	&quot;params&quot;: {},
	&quot;format&quot;: &quot;{{_\n| __________________ = _\n}}&quot;
}
&lt;/templatedata&gt;

== Također pogledajte ==
* {{Tl|Infokutija politički vođa}}
* {{Tl|Infokutija vojno lice}}

&lt;includeonly&gt;
[[Kategorija:Infokutije|Zločinac]]
&lt;/includeonly&gt;</text>
      <sha1>5nd2cuu4re74bimf59xvfi1xklu9s26</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3922379</id>
      <parentid>3922378</parentid>
      <timestamp>2026-08-27T23:22:44Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3922379</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6853" sha1="aydc0icnygb5nrcmfv8pe6lmlqhm4j4" xml:space="preserve">&lt;noinclude&gt;{{Dokumentacija info}}&lt;/noinclude&gt;
'''Infokutija zločinac''' koristi se za zločince, ratne zločince i slične osobe optužene i osuđene, bilo obično lice, serijski ubica, vojno ili političko lice.  

{{Primjer parametara | počasni_prefiks | ime | počasni_sufiks | slika=Example svg.svg | veličina_slike | alt_slike | opis_slike | izvorno_ime | izvorni_jezik | ime_pri_rođenju | datum_rođenja | mjesto_rođenja | datum_nestanka | mjesto_nestanka | status_nestanka | datum_smrti | mjesto_smrti | uzrok_smrti | tijelo_pronađeno | mjesto_počivanja | koordinate_mjesta_počivanja | spomenici | druga_imena | nacionalnost | etnicitet | državljanstvo | politička_stranka | obrazovanje | zanimanje | vjera | pripadnost | godine_službe | poslodavac | agent | poznat_po | značajan_rad | stil | televizija | visina | prethodnik | nasljednik | pokret | član | kriminalni_status | supružnik | djeca | roditelji | rodbina | pozivni_znak | nagrade | tražen | potjernica_raspisana | status_hapšenja | iznos_nagrade | u_bjekstvu | vrijeme_u_bjekstvu | kraj_bjekstva | saučesnici | komentari | optužnica | suđenje | početak_suđenja | kraj_suđenja | presuda | osuđujuća_presuda | osuđen | kazna | krivična_kazna | motiv | žrtve | datum | vrijeme | početna_godina | završna_godina | država | savezna_država | lokacija | mete | ubijeni | ranjeni | oružje | uhapšen | zatvoren | modul | veb-sajt | potpis=Example svg.svg | potpis_veličina | fusnote }}

== Kod ==
&lt;syntaxhighlight lang=&quot;xml&quot; style=&quot;overflow:auto;&quot;&gt;
{{Infokutija zločinac
| počasni_prefiks        = 
| ime                    = {{subst:PAGENAMEBASE}} &lt;!-- Ubaciti srednji inicijal, ako već nije ubačeno u parametru ime_pri_rođenju --&gt;
| počasni_sufiks         = 
| slika                  = &lt;!-- Samo naziv datoteke, bez prefiksa &quot;Datoteka:&quot; ili &quot;Slika:&quot; i bez upotrebe ikakvih zagrada --&gt;
| veličina_slike         = 
| alt_slike              = 
| opis_slike             = 
| izvorno_ime            = 
| izvorni_jezik          = &lt;!-- U obliku koda ISO 639-1; npr. &quot;fr&quot; za francuski, &quot;de&quot; za njemački itd. --&gt;
| ime_pri_rođenju        = &lt;!-- Koristite jedino ako se razlikuje od gornje navedenog imena --&gt;
| datum_rođenja          = &lt;!-- {{Datum rođenja i godine|GGGG|MM|DD}} za žive osobe. Staviti samo godinu ako nije poznat tačan datum rođenja. Za ljude koji su umrli, koristiti samo {{Datum rođenja|GGGG|MM|DD}} --&gt;
| mjesto_rođenja         = &lt;!-- [[Grad]], [[Država]] --&gt;
| datum_nestanka         = 
| mjesto_nestanka        = &lt;!-- [[Grad]], [[Država]] --&gt;
| status_nestanka        = 
| datum_smrti            = &lt;!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}} (datum smrti pa onda datum rođenja) --&gt;
| mjesto_smrti           = &lt;!-- [[Grad]], [[Država]] --&gt;
| uzrok_smrti            = 
| tijelo_pronađeno       = 
| mjesto_počivanja       = 
| koordinate_mjesta_počivanja = 
| spomenici              = 
| druga_imena            = 
| nacionalnost           = 
| etnicitet              = 
| državljanstvo          = &lt;!-- Koristiti {{ZID|Država}} --&gt;
| politička_stranka      = 
| obrazovanje            = 
| zanimanje              = 
| vjera                  = 
| pripadnost             = &lt;!-- Država pripadnosti --&gt;
| godine_službe          = 
| poslodavac             = 
| agent                  = 
| poznat_po              = 
| značajan_rad           = 
| stil                   = 
| televizija             = 
| visina                 = &lt;!-- Upisati u metrima --&gt;
| prethodnik             = &lt;!-- Koga je ovaj zločinac naslijedio --&gt;
| nasljednik             = &lt;!-- Ko je ovog zločinca naslijedio --&gt;
| pokret                 = 
| član                   = 
| kriminalni_status      = 
| supružnik              = 
| djeca                  = 
| roditelji              = 
| rodbina                = 
| pozivni_znak           = 
| nagrade                = 
| tražen                 = &lt;!-- Tražen od institucije   --&gt;
| potjernica_raspisana   = &lt;!-- Datum početka traženja   --&gt;
| status_hapšenja        = 
| iznos_nagrade          = 
| u_bjekstvu             = &lt;!-- {{Početni datum|GGGG|MM|DD}} početak bjekstva --&gt;
| vrijeme_u_bjekstvu     = &lt;!-- {{ayd|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}} (datum kraja pa onda datum početka bjekstva) --&gt;
| kraj_bjekstva          = &lt;!-- {{Završni datum|GGGG|MM|DD}} kraj bjekstva --&gt;
| saučesnici             = 
| komentari              = 
| optužnica              = &lt;!-- Za šta se optužuje --&gt;
| suđenje                = &lt;!-- Institucija, mjesto ili poseban naziv suđenja, npr. [[Sarajevski proces]] --&gt;
| početak_suđenja        = &lt;!-- {{Početni datum|GGGG|MM|DD}} --&gt;
| kraj_suđenja           = &lt;!-- {{Završni datum|GGGG|MM|DD}} --&gt;
| presuda                = &lt;!-- Konačna odluka suda, bez obzira na njen ishod --&gt;
| osuđujuća_presuda      = &lt;!-- Konačna odluka suda gdje je osoba osuđena. Navesti za šta je sve osuđen, kategorično --&gt;
| osuđen                 = &lt;!-- {{Završni datum|GGGG|MM|DD}} datum kada je osuđen --&gt;
| kazna                  = &lt;!-- Novčana, zabrana i sl. --&gt;
| krivična_kazna         = &lt;!-- Smrtna kazna, doživotni zatvor i sl. --&gt;
| motiv                  = 
| žrtve                  = &lt;!-- Broj ili imena, ako je mali broj. --&gt;
| datum                  = &lt;!-- Datum zločina, koristiti | početna_godina i | završna_godina ako je u pitanju period --&gt;
| vrijeme                = &lt;!-- Vrijeme zločina --&gt;
| početna_godina         = &lt;!-- {{Početni datum|GGGG|MM|DD}} početak perioda zločina --&gt;
| završna_godina         = &lt;!-- {{Završni datum|GGGG|MM|DD}} kraj perioda zločina --&gt;
| država                 = &lt;!-- Koristiti {{ZID|Država}} za državu zločina --&gt;
| savezna_država         = &lt;!-- Koristiti {{ZID|Savezna država}} za saveznu državu zločina --&gt;
| lokacija               = &lt;!-- Konkretno mjesto zločina --&gt;
| mete                   = 
| ubijeni                = &lt;!-- Broj ili imena, ako je mali broj. --&gt;
| ranjeni                = &lt;!-- Broj ili imena, ako je mali broj. --&gt;
| oružje                 = 
| uhapšen                = &lt;!-- {{Završni datum|GGGG|MM|DD}} datum kada je uhapšen --&gt;
| zatvoren               = &lt;!-- {{Završni datum|GGGG|MM|DD}} datum kada je pritovren/zatvoren --&gt;
| modul                  = &lt;!-- Dodavanje dodatne infokutije --&gt;
| veb-sajt               = &lt;!-- {{URL|primjer.com}} --&gt;
| potpis                 = &lt;!-- Samo naziv datoteke, bez prefiksa &quot;Datoteka:&quot; ili &quot;Slika:&quot; i bez upotrebe ikakvih zagrada --&gt;
| potpis_veličina        = 
| fusnote                = 
}}
&lt;/syntaxhighlight&gt;

== TemplateData ==
{{TemplateDataHeader}}
&lt;templatedata&gt;
{
	&quot;params&quot;: {},
	&quot;format&quot;: &quot;{{_\n| __________________ = _\n}}&quot;
}
&lt;/templatedata&gt;

== Također pogledajte ==
* {{Tl|Infokutija politički vođa}}
* {{Tl|Infokutija vojno lice}}

&lt;includeonly&gt;
[[Kategorija:Infokutije|Zločinac]]
&lt;/includeonly&gt;</text>
      <sha1>aydc0icnygb5nrcmfv8pe6lmlqhm4j4</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Treneri FK Crvena zvezda</title>
    <ns>10</ns>
    <id>502678</id>
    <revision>
      <id>3922468</id>
      <parentid>3913954</parentid>
      <timestamp>2026-08-28T09:22:43Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>SimplyFreddie</username>
        <id>109846</id>
      </contributor>
      <origin>3922468</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3807" sha1="tup2ki1p0vq4lspxdgsx9ax051pkenq" xml:space="preserve">{{Navkutija
|ime         = Treneri FK Crvena zvezda
|naslov      = Treneri [[FK Crvena zvezda|&lt;span style=&quot;color:white;&quot;&gt;Crvene zvezde&lt;/span&gt;]]
|osnovastil  = background:#d90512; color:white;
|naslovstil  = border: solid #silver 1px;
|tijeloklasa = hlist
|nowrapitems = da

|podaci1 =
* [[Branislav Sekulić|Sekulić]]&amp;nbsp;(1946)
* [[Svetislav Glišović|Glišović]]&amp;nbsp;(1946–1948)
* [[Aleksandar Tomašević (nogometaš)|Tomašević]]&amp;nbsp;(1948–1950)
* [[Ljubiša Broćić|Broćić]]&amp;nbsp;(1951)
* [[Žarko Mihajlović|Mihajlović]]&amp;nbsp;(1951)
* [[Branislav Sekulić|Sekulić]]&amp;nbsp;(1952)
* [[Žarko Mihajlović|Mihajlović]]&amp;nbsp;(1952–1953)
* [[Ljubiša Broćić|Broćić]]&amp;nbsp;(1953–1954)
* [[Boško Ralić|Ralić]]&amp;nbsp;(1954)
* [[Milovan Ćirić|Ćirić]]&amp;nbsp;(1954–1957)
* [[Miša Pavić|Pavić]]&amp;nbsp;(1957–1964)
* [[Ivan Toplak|Toplak]]&amp;nbsp;(1964–1966)
* [[Miljan Miljanić|Miljanić]]&amp;nbsp;(1966–1974)
* [[Miljenko Mihić|Mihić]]&amp;nbsp;(1974–1975)
* [[Milovan Ćirić|Ćirić]]&amp;nbsp;(1975–1976)
* [[Gojko Zec|Zec]]&amp;nbsp;(1976–1978)
* [[Branko Stanković (nogometaš)|B. Stanković]]&amp;nbsp;(1978–1982)
* [[Stevan Ostojić|S. Ostojić]]&amp;nbsp;(1982–1983)
* [[Gojko Zec|Zec]]&amp;nbsp;(1983–1986)
* [[Velibor Vasović|Vasović]]&amp;nbsp;(1986–1988)
* [[Branko Stanković (nogometaš)|B. Stanković]]&amp;nbsp;(1988)
* [[Dragoslav Šekularac|Šekularac]]&amp;nbsp;(1989–1990)
* [[Ljupko Petrović|Lj. Petrović]]&amp;nbsp;(1990–1991)
* [[Vladica Popović|Popović]]&amp;nbsp;(1991–1992)
* [[Milan Živadinović|Živadinović]]&amp;nbsp;(1992–1994)
* [[Ljupko Petrović|Lj. Petrović]]&amp;nbsp;(1994–1996)
* [[Vladimir Petrović Pižon|V. Petrović]]&amp;nbsp;(1996–1997)
* [[Vojin Lazarević|Lazarević]]&amp;nbsp;(1997)
* [[Milorad Kosanović|Kosanović]]&amp;nbsp;(1997–1998)
* [[Vojin Lazarević|Lazarević]]&amp;nbsp;(1998–1999)
* [[Miloljub Ostojić|M. Ostojić]]&amp;nbsp;(1999)
* [[Zvonko Radić|Radić]]&lt;sup&gt;p&lt;/sup&gt;&amp;nbsp;(1999)
* [[Slavoljub Muslin|Muslin]]&amp;nbsp;(1999–2001)
* [[Zoran Filipović|Filipović]]&amp;nbsp;(2001–2003)
* [[Slavoljub Muslin|Muslin]]&amp;nbsp;(2003–2004)
* [[Ljupko Petrović|Lj. Petrović]]&amp;nbsp;(2004)
* [[Milovan Rajevac|Rajevac]]&lt;sup&gt;p&lt;/sup&gt;&amp;nbsp;(2004)
* [[Ratko Dostanić|Dostanić]]&amp;nbsp;(2004–2005)
* [[Walter Zenga|Zenga]]&amp;nbsp;(2005–2006)
* [[Dušan Bajević|Bajević]]&amp;nbsp;(2006–2007)
* [[Boško Đurovski|Đurovski]]&amp;nbsp;(2007)
* [[Milorad Kosanović|Kosanović]]&amp;nbsp;(2007)
* [[Aleksandar Janković|Janković]]&amp;nbsp;(2007–2008)
* [[Zdeněk Zeman|Zeman]]&amp;nbsp;(2008)
* [[Čedomir Janevski|Janevski]]&amp;nbsp;(2008–2009)
* [[Siniša Gogić|Gogić]]&lt;sup&gt;p&lt;/sup&gt;&amp;nbsp;(2009)
* [[Vladimir Petrović Pižon|V. Petrović]]&amp;nbsp;(2009–2010)
* [[Ratko Dostanić|Dostanić]]&amp;nbsp;(2010)
* [[Aleksandar Kristić|Kristić]]&amp;nbsp;(2010)
* [[Robert Prosinečki|Prosinečki]]&amp;nbsp;(2010–2012)
* [[Aleksandar Janković|Janković]]&amp;nbsp;(2012–2013)
* [[Ricardo Sá Pinto|Sá Pinto]]&amp;nbsp;(2013)
* [[Slaviša Stojanović|Stojanović]]&amp;nbsp;(2013–2014)
* [[Nenad Lalatović|Lalatović]]&amp;nbsp;(2014–2015)
* [[Miodrag Božović|Božović]]&amp;nbsp;(2015–2017)
* [[Boško Đurovski|Đurovski]]&lt;sup&gt;p&lt;/sup&gt;&amp;nbsp;(2017)
* [[Vladan Milojević|V. Milojević]]&amp;nbsp;(2017–2019)
* [[Dejan Stanković|D. Stanković]]&amp;nbsp;(2019–2022)
* [[Miloš Milojević (nogometaš)|M. Milojević]]&amp;nbsp;(2022–2023)
* [[Barak Bakhar|Bakhar]]&amp;nbsp;(2023)
* [[Vladan Milojević|V. Milojević]]&amp;nbsp;(2023–2025)
* [[Dejan Stanković|D. Stanković]]&amp;nbsp;(2025–2026)
* [[Albert Riera|Riera]]&amp;nbsp;(2026–)

|ispod = &lt;sup&gt;p&lt;/sup&gt; – privremeno

}}&lt;noinclude&gt;
[[Kategorija:FK Crvena zvezda| ]]
[[Kategorija:Nogometne navigacijske kutije|Treneri FK Crvena zvezda]]
[[Kategorija:Navigacijske kutije za trenere srbijanskih nogometnih klubova‎|Crvena zvezda]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>tup2ki1p0vq4lspxdgsx9ax051pkenq</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>My Way</title>
    <ns>0</ns>
    <id>503281</id>
    <revision>
      <id>3922450</id>
      <parentid>3753664</parentid>
      <timestamp>2026-08-28T03:59:53Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3922450</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="35345" sha1="d6wb99y7v6k4w6nbpe9hzsd4t1ov0nz" xml:space="preserve">{{Infokutija singl 
| ime              = My Way
| omot             = My Way - Frank Sinatra.jpg
| opis             = Omot njemačkog izdanja
| muzičar_gen      = [[Frank Sinatra|Franka Sinatre]]
| album            = 
| A-strana         = 
| B-strana         = &quot;Blue Lace&quot;
| objavljen        = Mart 1969.
| format           = 
| snimljen         = 30. decembar 1968.
| žanr             = [[Tradicionalni pop]]
| trajanje         = 4:35
| izdavač          = [[Reprise Records|Reprise]]
| kompozitor       = [[Jacques Revaux]]
| pisac            = [[Gilles Thibaut]], [[Claude François]] (francuski);&lt;br /&gt;[[Paul Anka]] (engleski)
| producent        = [[Sonny Burke]]
| certifikacija    = 
| ISWC             = 
| hronologija      = 
| prethodni_singl  = &quot;[[The World We Knew (Over and Over)]]&quot; (1967) 
| ovaj_singl       = '''&quot;My Way&quot;'''
| sljedeći_singl   = &quot;[[Goin' Out of My Head]]&quot; (1969)
| dodatno          = 
}}
'''&quot;My Way&quot;''' jest pjesma koju je popularizirao [[Frank Sinatra]] napisana na muziku za francusku pjesmu &quot;[[Comme d'habitude]]&quot;, koju je komponovao [[Jacques Revaux]], a za koju su tekst napisali [[Gilles Thibaut]] i [[Claude François]],&lt;ref&gt;{{cite news |url= https://www.la-croix.com/Culture/Jacques-Revaux-homme-derriere-Comme-habitude-My-Way-2019-11-13-1301060077 |title= Jacques Revaux, l'homme derrière &quot;Comme d'habitude / My Way&quot; |journal= La Croix |date= 13. 11. 2019 |access-date=13. 11. 2019 |language= fr |issn=0242-6056|archive-date= 13. 11. 2019 |archive-url= https://web.archive.org/web/20191113191451/https://www.la-croix.com/Culture/Jacques-Revaux-homme-derriere-Comme-habitude-My-Way-2019-11-13-1301060077 |url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;france24&quot;&gt;{{cite web |url= https://www.france24.com/en/20191113-regrets-i-ve-had-a-few-says-my-way-songwriter |title= Regrets, I've had a few, says 'My Way' songwriter |date= 13. 11. 2019 |website= [[France 24]] |access-date=13. 11. 2019 |archive-date= 13. 11. 2019 |archive-url= https://web.archive.org/web/20191113193025/https://www.france24.com/en/20191113-regrets-i-ve-had-a-few-says-my-way-songwriter|url-status=live |language=en}}&lt;/ref&gt; dok ju je prvi izveo upravo François 1967.

Engleski tekst, koji nije povezan s originalnim, napisao je [[Paul Anka]].

Pjesma je bila uspješnica za razne izvođače, uključujući Sinatru, [[Elvis Presley|Elvisa Presleyja]] i [[Sid Vicious|Sida Viciousa]]. Sinatrina verzija bila je 75 sedmica na britanskoj listi Top 40, po čemu je na četvrtom mjestu svih vremena.

== Pozadina ==
Godine 1967. Revaux je napisao baladu &quot;For Me&quot; na [[Engleski jezik|engleskom]] o paru čija se ljubav gasi.&lt;ref name=&quot;france24&quot;/&gt; Prema njegovim riječima, demo-snimak poslan je [[Petula Clark|Petuli Clark]], [[Dalida|Dalidi]] i Françoisu, ali bez rezultata. Revaux je odbio verziju [[Hervé Villard|Hervéa Villarda]], pjevača međunarodnog hita &quot;[[Capri c'est fini]]&quot;, i preradio pjesmu u &quot;Comme d'habitude&quot; (&quot;Kao i obično&quot;), uz Françoisovu pomoć.&lt;ref&gt;{{cite web |date= 11. 6. 2020 |title=Once upon a song {{!}} The story of 'Comme d'habitude', which became the international hit 'My Way'|url=https://whatthefrance.org/my-way-the-legendary-song-celebrates-its-50-year-birthday-bertrand-dicale-meets-jacques-revaux-for-what-the-france/|access-date=28. 8. 2021 |website= WhatTheFrance.org |archive-date= 28. 8. 2021 |archive-url= https://web.archive.org/web/20210828162613/https://whatthefrance.org/my-way-the-legendary-song-celebrates-its-50-year-birthday-bertrand-dicale-meets-jacques-revaux-for-what-the-france/|url-status=live |language=en}}&lt;/ref&gt; Objavljena je u novembru 1967. i bila je na vrhu francuske top-liste pop-pjesama jednu sedmicu u februaru 1968.&lt;ref&gt;{{cite web|title=TOP{{snd}}3 février 1968|url=http://www.top-france.fr/html/hebdo/19680203.htm|access-date=28. 8. 2021|archive-date=28. 8. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210828162612/http://www.top-france.fr/html/hebdo/19680203.htm|url-status=live |language=en}}&lt;/ref&gt;

Anka je čuo francuski original dok je bio na ljetovanju u [[Južna Francuska|južnoj Francuskoj]]. Odletio je u [[Pariz]] da pregovara o pravima za pjesmu.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://music.guardian.co.uk/vinylword/story/0,,2129407,00.html|title=How Sinatra did it My Way{{snd}}via a French pop star and a Canadian lounge act|work=[[The Guardian]]|date=5. 7. 2007|access-date=12. 5. 2008|archive-date= 22. 1. 2008|archive-url=https://web.archive.org/web/20080122200306/http://music.guardian.co.uk/vinylword/story/0,,2129407,00.html|url-status=live |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Telegraph&quot;&gt;{{cite news |url=https://www.telegraph.co.uk/culture/music/rockandjazzmusic/3669097/Paul-Anka-One-song-the-Sex-Pistols-wont-be-singing.html |title=Paul Anka: One song the Sex Pistols won't be singing |work= [[The Daily Telegraph]] |location=[[London]] |author=Neil McCormick |date=8. 11. 2007 |access-date=8. 11. 2016 |archive-date=24. 7. 2019 |archive-url= https://web.archive.org/web/20190724030500/https://www.telegraph.co.uk/culture/music/rockandjazzmusic/3669097/Paul-Anka-One-song-the-Sex-Pistols-wont-be-singing.html |url-status=live |language=en}}&lt;/ref&gt; Stekao je prava za adaptaciju, snimanje i izdavanje za nominalnu, ali formalnu naknadu od jednog [[Američki dolar|dolara]],&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.npr.org/templates/story/story.php?storyId=4793881 |title= &quot;With Paul Anka, 'Rock Swings', Part Two&quot; |archive-url=https://web.archive.org/web/20170701152209/http://www.npr.org/templates/story/story.php?storyId=4793881 |archive-date= 1. 7. 2017 |language=en}}; Ankin intervju za ''Fresh Air'', WHYY, 10. august 2005.&lt;/ref&gt; uz uvjet da kompozitori melodije zadrže originalni udio tantijema u odnosu na bilo koje verzije koje Anka ili osobe koje je on ovlastio kreiraju ili produciraju.&lt;ref&gt;Vlasnici autorskih prava, uključujući Revauxove i Françoisove nasljednike, prodali su ih [[Xavier Niel|Xavieru Nielu]] 2009.&lt;/ref&gt; Nakon izvjesnog vremena Anka je bio na [[Florida|Floridi]] na večeri sa Sinatrom i &quot;dvojicom mafijaša&quot;, tokom koje je Sinatra rekao: &quot;Prestajem s ovim poslom. Muka mi je od njega; bježim iz svega.&quot;&lt;ref name=&quot;Telegraph&quot;/&gt;

Po povratku u [[New York]] Anka je preradio francuski original, blago promijenivši melodijsku strukturu i napisavši tekst na engleskom:
{{citat|&quot;U jedan ujutro sjeo sam za staru [[IBM]]-ovu električnu pisaću mašinu i rekao: 'Da Frank ovo piše, šta bi rekao?' I počeo sam, metaforički: 'A sada je kraj blizu.' Čitao sam mnogo časopisa i primijetio da je sve bilo 'moje ovo' i 'moje ono'. Bili smo u 'ja-generaciji' i Frank je za mene postao tip koji bi to govorio. Upotrijebio sam riječi koje nikad ne bih upotrijebio: 'Pojeo sam sve to i ispljunuo'. Ali tako je on govorio. Bio sam u [[sauna]]ma s momcima iz [[Rat Pack]]a – voljeli su razgovarati kao mafijaši iako bi se bojali vlastitih sjena.&quot;}}

Anka je završio pjesmu u pet ujutro: &quot;Nazvao sam Franka u [[Nevada|Nevadu]] – bio je u [[Caesars Palace]]u – i rekao mu: 'Imam nešto stvarno posebno za tebe.'&quot;&lt;ref name=&quot;Telegraph&quot;/&gt; Anka je izjavio: &quot;Kada je moj izdavač to čuo, bili su vrlo ljuti što pjesmu nisam zadržao za sebe. Rekao sam im: 'Hej, mogu to napisati, ali ja nisam tip koji će to pjevati.' Bilo je to za Franka, ni za koga drugog.&quot;&lt;ref name=&quot;Telegraph&quot;/&gt;

Uprkos tome Anka je snimio pjesmu 1969, vrlo kratko nakon što je objavljen Sinatrin snimak. Anka ju je snimio još četiri puta: 1996. (u duetu s [[Gabriel Byrne|Gabrielom Byrneom]], izvedena u filmu ''[[Brzi na okidaču]]''), 1998. na [[Španski jezik|španskom]] kao &quot;A Mi Manera&quot; (duet s [[Julio Iglesias|Juliom Iglesiasom]]), 2007. (kao duet sa [[Jon Bon Jovi|Jonom Bon Jovijem]]),&lt;ref&gt;{{cite web |url= https://www.last.fm/music/Paul+Anka/Classic+Songs,+My+Way|title=Classic Songs, My Way{{snd}}Paul Anka|website=[[Last.fm]]|access-date= 22. 4. 2021 |archive-date= 6. 4. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170406120540/https://www.last.fm/music/Paul+Anka/Classic+Songs,+My+Way|url-status=live |language=en}}&lt;/ref&gt; i 2013. (kao duet s [[Garou (pjevač)|Garouom]]).&lt;ref&gt;&quot;Forever Gentlemen&quot;.&lt;/ref&gt;

Sinatra je 30. decembra 1968. snimio svoju verziju u jednom pokušaju, s [[bubnjevi|bubnjarom]] [[Buddy Saltzman|Buddyjem Saltzmanom]] u bendu.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.bapresley.com/silverthreads/history/magazine/buddysaltzman.html|title=The Cowsills{{snd}}Magazines|access-date=22. 4. 2021|archive-date=10. 2. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210210200544/https://www.bapresley.com/silverthreads/history/magazine/buddysaltzman.html|url-status=live |language=en}}&lt;/ref&gt; Pjesma je objavljena početkom 1969. na [[My Way (album Franka Sinatre)|istoimenom albumu]] i kao singl. Dosegla je 27. mjesto na listi [[Billboard Hot 100]] i drugo mjesto na listi [[Adult Contemporary (top-lista)|Easy Listening]] u SAD-u. U Ujedinjenom Kraljevstvu singl je ostvario i dalje nedostižan rekord, postavši snimak s najviše sedmica unutar top 40, gdje se zadržao 75 sedmica: od aprila 1969. do septembra 1971. Proveo je dodatnih 47 sedmica među top 75, ali nikad nije nadmašio peto mjesto postignuto nakon prvog ulaska na top-listu.&lt;ref&gt;{{cite web |url= http://www.everyhit.com/record6.html|title=Record-Breakers and Trivia|access-date=22. 4. 2021|archive-date=22. 10. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20181022035502/http://www.everyhit.com/record6.html|url-status=live |language=en}}&lt;/ref&gt;

U magazinu ''[[Billboard]]'' napisano je da su &quot;pokretački, raskošni i komercijalni aranžman i produkcija [[Don Costa|Dona Coste]] dodatni plus jednoj od najboljih Sinatrinih izvedbi&quot;.&lt;ref&gt;{{cite news|newspaper=Billboard|access-date=9. 5. 2023|date=22. 3. 1969|page=71|title=Spotlight Singles|url= https://worldradiohistory.com/Archive-All-Music/Billboard/60s/1969/Billboard-1969-03-22.pdf |language=en}}&lt;/ref&gt; ''[[Cash Box]]'' je objavio tekst u kojem je rečeno da je &quot;snažan materijal usklađen s izvanredno dirljivom izvedbom koja će sigurno donijeti pohvalne komentare emiterima čija su ciljana publika tinejdžeri i odrasli&quot;.&lt;ref&gt;{{cite magazine|magazine=Cash Box|access-date=9. 5. 2023|date=22. 3. 1969|page=18|title=CashBox Record Reviews|url= https://worldradiohistory.com/Archive-All-Music/Cash-Box/60s/1969/CB-1969-03-22.pdf |language=en}}&lt;/ref&gt;

Iako je ova pjesma postala Sinatrin zaštitni znak, njegova kćerka [[Tina Sinatra|Tina]] kaže da je pjevač počeo mrziti pjesmu: &quot;Nije mu se svidjela. Zalijepila se za njega i nije je se mogao riješiti. Uvijek je mislio da je ona izraz ugađanja samom sebi.&quot;&lt;ref&gt;{{cite news |title=Sinatra 'loathed' My Way|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/entertainment/994742.stm|access-date=20. 6. 2016|publisher=[[BBC]] |date= 30. 10. 2000|archive-date=20. 1. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210120140510/http://news.bbc.co.uk/2/hi/entertainment/994742.stm|url-status=live |language=en}}&lt;/ref&gt;

Godine 2000. izdanje &quot;My Way&quot; Franka Sinatre iz 1969. za [[Reprise Records]] uvršteno je u [[Grammyjeva kuća slavnih|Grammyjevu kuću slavnih]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.grammy.com/awards/hall-of-fame-award#m|website=Grammy Awards|title=GRAMMY HALL OF FAME AWARD |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Top-liste ==
{|class=&quot;wikitable plainrowheaders sortable&quot; style=&quot;text-align: center&quot;
|-
! Top-lista (1969)
! Najbolji&lt;br /&gt;plasman
|-
! scope=&quot;row&quot;| {{ZD|KAN}} ''[[RPM (magazin)|RPM]]'' Top singlovi&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.bac-lac.gc.ca/eng/discover/films-videos-sound-recordings/rpm/Pages/image.aspx?Image=nlc008388.6045&amp;URLjpg=http%3a%2f%2fwww.collectionscanada.gc.ca%2fobj%2f028020%2ff4%2fnlc008388.6045.gif&amp;Ecopy=nlc008388.6045 |title= Item Display{{snd}}RPM{{snd}}Library and Archives Canada |work= [[Collections Canada]] |date=17. 7. 2013 |access-date= 21. 1. 2016 |archive-date= 2. 2. 2017 |archive-url= https://web.archive.org/web/20170202104412/http://www.bac-lac.gc.ca/eng/discover/films-videos-sound-recordings/rpm/Pages/image.aspx?Image=nlc008388.6045&amp;URLjpg=http%3a%2f%2fwww.collectionscanada.gc.ca%2fobj%2f028020%2ff4%2fnlc008388.6045.gif&amp;Ecopy=nlc008388.6045 |url-status= live |language=en}}&lt;/ref&gt;
| 26.
|-
! scope=&quot;row&quot;| {{ZD|KAN}} ''[[RPM (magazin)|RPM]]'' Easy Listening&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.bac-lac.gc.ca/eng/discover/films-videos-sound-recordings/rpm/Pages/image.aspx?Image=nlc008388.7824&amp;URLjpg=http%3a%2f%2fwww.collectionscanada.gc.ca%2fobj%2f028020%2ff4%2fnlc008388.7824.gif&amp;Ecopy=nlc008388.7824 |title= Item Display{{snd}}RPM{{snd}}Library and Archives Canada |work= Collections Canada |date= 17. 7. 2013 |access-date= 21. 7. 2017 |archive-date= 2. 2. 2017 |archive-url= https://web.archive.org/web/20170202103152/http://www.bac-lac.gc.ca/eng/discover/films-videos-sound-recordings/rpm/Pages/image.aspx?Image=nlc008388.7824&amp;URLjpg=http%3a%2f%2fwww.collectionscanada.gc.ca%2fobj%2f028020%2ff4%2fnlc008388.7824.gif&amp;Ecopy=nlc008388.7824 |url-status=live |language=en}}&lt;/ref&gt;
| 2.
|-
! scope=&quot;row&quot;| {{ZD|IRS}} ''[[Irish Recorded Music Association|IRMA]]'' Top singlovi&lt;ref&gt;{{cite web |title=The Irish Charts – Search Results – My Way |url=http://irishcharts.ie/search/placement?page=1&amp;search_type=title&amp;placement=My+Way |website=Irish Singles Chart. |access-date=12. 2. 2024 |archive-date=12. 12. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231212195154/http://irishcharts.ie/search/placement?page=1&amp;search_type=title&amp;placement=My+Way |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| 4.
|-
! scope=&quot;row&quot;| {{ZD|UK}} ''[[Official Charts Company|OCC]]'' Top singlovi&lt;ref&gt;{{cite web |title=Official Singles Chart Top 100 |url=https://www.officialcharts.com/charts/singles-chart/19690528/7501/ |website=Official Charts Company |access-date=12. 2. 2024}}&lt;/ref&gt;
| 5.
|-
! scope=&quot;row&quot;| {{ZD|SAD}} ''[[Billboard]]'' [[Billboard Hot 100|Hot 100]]&lt;ref&gt;''Joel Whitburn's Top Pop Singles 1955–1990''{{snd}}{{ISBN|0-89820-089-X}}&lt;/ref&gt;
| 27.
|-
! scope=&quot;row&quot;| {{ZD|SAD}} ''Billboard'' [[Easy Listening (top-lista)|Easy Listening]]
| 2.
|-
! scope=&quot;row&quot;| {{ZD|SAD}} ''Cash Box'' Top 100&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://tropicalglen.com/Archives/60s_files/1969YESP.html|title=Cash Box YE Pop Singles{{snd}}1969|access-date=14. 7. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190125055422/http://tropicalglen.com/Archives/60s_files/1969YESP.html|archive-date=25. 1. 2019|url-status=dead |language=en}}&lt;/ref&gt;
| 29.
|}

{|class=&quot;wikitable plainrowheaders sortable&quot; style=&quot;text-align: center&quot;
|-
! Top-lista (2021)
! Najbolji&lt;br /&gt;plasman
|-
! scope=&quot;row&quot;| {{ZD|MAĐ}} ''[[MAHASZ]]'' Single Top 40&lt;ref&gt;{{cite web |title=Archívum – Slágerlisták – MAHASZ |url=https://slagerlistak.hu/single-track-top-40-lista/2021/23 |website=Magyar Hanglemezkiadók Szövetsége |access-date=12. 2. 2024 |language= hu}}&lt;/ref&gt;
| 40.
|}

== Certifikacije ==
{| class=&quot;wikitable plainrowheaders sortable&quot;
|+
!Regija
!Certifikacija
!Certificiranih jedinica / prodaja
|-
! scope=&quot;row&quot; | Italija ([[Federazione Industria Musicale Italiana|FIMI]])&lt;ref&gt;{{cite web |title=Top of the Music - Certificazioni |url=https://www.fimi.it/top-of-the-music/certificazioni/certificazioni.kl#/certifications |publisher= Federazione Industria Musicale Italiana |access-date=12. 2. 2024|language=it}}&lt;/ref&gt;
|Zlatna
|15.000&lt;sup&gt;*&lt;/sup&gt;
|-
! scope=&quot;row&quot; | Njemačka ([[Bundesverband Musikindustrie|BVMI]])&lt;ref&gt;{{cite web |title=Gold-/Platin-Datenbank (Frank Sinatra; 'My Way') |url=https://www.musikindustrie.de/wie-musik-zur-karriere-werden-kann/markt-bestseller/gold-/platin-und-diamond-auszeichnung/datenbank/?action=suche&amp;strTitel=My+Way&amp;strInterpret=Frank+Sinatra&amp;strTtArt=alle&amp;strAwards=checked |publisher=Bundesverband Musikindustrie |access-date=12. 2. 2024 |language=de}}&lt;/ref&gt;
|Zlatna
|250.000&lt;sup&gt;‡&lt;/sup&gt;
|-
! scope=&quot;row&quot; | Ujedinjeno Kraljevstvo ([[Britanska fonografska industrija|BPI]])&lt;ref&gt;{{cite web |title=British single certifications – Frank Sinatra – My Way |url=https://www.bpi.co.uk/award/4474-823-1 |publisher=Britanska fonografska industrija |access-date=12. 2. 2024|language=en}}&lt;/ref&gt;
|Platinasta
|991.563&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.officialcharts.com/chart-news/the-uks-official-chart-millionaires-revealed__20459/|title=The UK's Official Chart 'millionaires' revealed|author=Rob Copsey |date=19. 9. 2017 |publisher=Official Charts Company|access-date=12. 2. 2024 |archive-date=19. 9. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170919122703/http://www.officialcharts.com/chart-news/the-uks-official-chart-millionaires-revealed__20459/|url-status=live|language=en}}&lt;/ref&gt;
|- class=&quot;sortbottom&quot;
| colspan=&quot;3&quot; style=&quot;text-align: center; font-size: 85%;&quot; |&lt;sup&gt;*&lt;/sup&gt; Broj prodaja zasniva se samo na certifikaciji.&lt;br /&gt;&lt;sup&gt;‡&lt;/sup&gt; Broj prodaja i količina ''streaminga'' zasniva se samo na certifikaciji.
|}

== Verzije ==
[[David Bowie]] napisao je prvi tekst na engleskom jeziku na originalnu Françoisovu melodiju iako je to samo neformalno snimljeno i nikad nije komercijalno objavljeno.&lt;ref&gt;{{Cite web |url= https://www.bbc.co.uk/programmes/profiles/5cSdD53NknkB4nWXRKCWwd4/the-origins-of-my-way |author= Anthony Wall |title= The Origins Of My Way |language= en}}&lt;/ref&gt;

=== Dorothy Squires ===
Usred Sinatrinog višestrukog pojavljivanja na britanskoj top-listi singlova [[Vels|velška]] pjevačica [[Dorothy Squires]] također je objavila izvedbu pjesme &quot;My Way&quot; u ljeto 1970. Dosegla je 25. mjesto na spomenutoj top-listi i još dva puta ušla na nju te godine.

=== Elvis Presley ===
{{Infokutija singl 
| ime              = My Way
| omot             = My Way (Elvis).jpg
| opis             = 
| muzičar_gen      = [[Elvis Presley|Elvisa Presleyja]]
| album            = [[Elvis in Concert (album)|Elvis in Concert]]
| B-strana         = &quot;America&quot;
| objavljen        = 3. oktobar 1977.
| format           = 
| snimljen         = 21. juni 1977.
| žanr             = [[Pop-muzika|Pop]]-[[kantri]]
| trajanje         = 3:51
| izdavač          = [[RCA Records|RCA]]
| kompozitor       = [[Jacques Revaux]]
| pisac            = [[Gilles Thibaut]], [[Claude François]] (francuski);&lt;br /&gt;[[Paul Anka]] (engleski)
| producent        = 
| certifikacija    = 
| ISWC             = 
| hronologija      = 
| prethodni_singl  = &quot;[[Way Down]]&quot; (1977) 
| ovaj_singl       = '''&quot;My Way&quot;'''
| sljedeći_singl   = &quot;[[Unchained Melody]]&quot; (1977)
| dodatno          = 
}}
[[Elvis Presley|Presley]] je počeo izvoditi pjesmu na koncertima sredinom 1970-ih, uprkos Ankinim sugestijama da mu pjesma ne odgovara. Ipak, 12. i 14. januara 1973. otpjevao ju je tokom svoje satelitske emisije ''[[Aloha from Hawaii via Satellite]]'', emitirane uživo i u odgođenom terminu (za evropsku publiku, koja ju je također vidjela u udarnom terminu), u 43 zemlje posredstvom [[Intelsat]]a.

Dana 3. oktobra 1977, nekoliko sedmica nakon Presleyjeve smrti, njegov snimak uživo pjesme &quot;My Way&quot; (snimljen za [[CBS]]-ov TV-specijal ''[[Elvis in Concert]]'' 21. juna 1977) objavljena je kao singl. U SAD-u je dosegao 22. mjesto na ''Billboardovoj'' Hot 100 listi pop-singlova krajem 1977. i početkom 1978. (iznad najbolje pozicije Sinatrine verzije), šesto mjesto na ''Billboardovoj'' listi Adult Contemporary i postao zlatni zbog uspješne prodaje u više od milion primjeraka. Sljedeće godine dosegao je broj 2 na ''Billboardovoj'' [[Hot Country Songs|listi kantri singlova]], ali je otišao sve do broja 1 na konkurentskoj listi kantri singlova ''Cash Boxa''. U Ujedinjenom Kraljevstvu dospio je do broja 9 na britanskoj listi singlova.

Presleyjeva verzija upotrijebljena je na vrhuncu filma ''[[Krađa stoljeća (2001)|Krađa stoljeća]]'' iz 2001. s [[Kurt Russell|Kurtom Russellom]] i [[Kevin Costner|Kevinom Costnerom]]. (Anka se pojavljuje u [[kameo]]-ulozi kao šef kockarnice koji mrzi Presleyja.)

Presleyjeva studijska verzija pjesme, snimljena 1971, uvrštena je na četvrti disk boks-seta ''[[Walk a Mile in My Shoes: The Essential '70s Masters]]''.

==== Certifikacije ====
{| class=&quot;wikitable plainrowheaders sortable&quot;
|+
!Regija
!Certifikacija
!Certificiranih jedinica / prodaja
|-
! scope=&quot;row&quot; | Kanada ([[Music Canada]])&lt;ref&gt;{{cite web |title=Canadian single certifications – Elvis Presley – My Way |url=https://musiccanada.com/gold-platinum/?_gp_search=My+Way%20Elvis+Presley |publisher=Music Canada |access-date=12. 2. 2024|language=en}}&lt;/ref&gt;
|Platinasta
|200.000&lt;ref&gt;{{cite web |title=Singles Still Sell At RCA |url=https://worldradiohistory.com/Archive-All-Music/Billboard/70s/1978/Billboard%201978-04-01.pdf |work= [[Billboard]] |access-date=12. 2. 2024 |page=75 |date=1. 1. 1978|language=en}}&lt;/ref&gt;
|-
! scope=&quot;row&quot; | SAD ([[Recording Industry Association of America|RIAA]])&lt;ref&gt;{{cite web |title=American single certifications – Elvis Presley – My Way |url=https://www.riaa.com/gold-platinum/?tab_active=default-award&amp;ar=Elvis+Presley&amp;ti=My+Way&amp;format=Single&amp;type=#search_section |publisher=Recording Industry Association of America |access-date= 12. 2. 2024 |language=en}}&lt;/ref&gt;
|Zlatna
|1.000.000&lt;sup&gt;^&lt;/sup&gt;
|-
! scope=&quot;row&quot; | Ujedinjeno Kraljevstvo ([[Britanska fonografska industrija|BPI]])&lt;ref&gt;{{cite web |title=British single certifications – Elvis Presley – My Way |url=https://www.bpi.co.uk/award/4474-2984-1 |publisher=Britanska fonografska industrija |access-date=12. 2. 2024|language=en}}&lt;/ref&gt;
|Srebrna
|250.000&lt;sup&gt;^&lt;/sup&gt;
|- class=&quot;sortbottom&quot;
| colspan=&quot;3&quot; style=&quot;text-align: center; font-size: 85%;&quot; |&lt;sup&gt;^&lt;/sup&gt; Broj prodaja zasniva se samo na certifikaciji.
|}

=== Sid Vicious ===
{{Infokutija singl 
| ime              = My Way
| omot             = 
| opis             = 
| muzičar_gen      = [[Sid Vicious|Sida Viciousa]]
| album            = [[The Great Rock 'n' Roll Swindle (album)|The Great Rock 'n' Roll Swindle]]
| B-strana         = 
| objavljen        = 1978.
| format           = 
| snimljen         = Januar–august 1978.
| žanr             = [[Pank-rok]]
| trajanje         = 4:06
| izdavač          = [[Virgin Records|Virgin]]
| kompozitor       = [[Jacques Revaux]]
| pisac            = [[Gilles Thibaut]], [[Claude François]] (francuski);&lt;br /&gt;[[Paul Anka]] (engleski)
| producent        = [[Bill Price (muzički producent)|Bill Price]], [[Simon Jeffes]]
| certifikacija    = 
| ISWC             = 
| hronologija      = 
| prethodni_singl  = 
| ovaj_singl       = 
| sljedeći_singl   = 
| dodatno          = 
}}
[[Bas-gitara|Basist]] [[Sex Pistols]]a [[Sid Vicious]] snimio je [[pank-rok]] verziju pjesme, u kojoj je znatan dio teksta izmijenjen, a aranžman je ubrzan. Orkestarsku pratnju aranžirao je [[Simon Jeffes]].

Intervjuiran 2007, Anka je rekao da je bio &quot;donekle destabiliziran verzijom Sex Pistolsa. Bilo je pomalo čudno, ali osjećao sam da je on [Vicious] bio iskren u vezi s tim.&quot;&lt;ref name=&quot;Telegraph&quot;/&gt;

Vicious i njegova djevojka [[Nancy Spungen]] promijenili su mnoge riječi, upotrijebivši neke vulgarizme te riječ ''queer'' (sleng za [[Homoseksualnost|homoseksualca]]). Viciousova referenca na &quot;budalu koja nosi šešire&quot; bila je šala usmjerena prema njegovom prijatelju i kolegi iz grupe [[Johnny Rotten|Johnnyju Rottenu]], koji je volio nositi različite vrste šešira koje bi kupio na rasprodajama.{{izvor}}

[[Leonard Cohen]] rekao je o pjesmi:
{{citat|Nikad mi se nije sviđala ova pjesma osim kad ju je snimio Sid Vicious. Ravno otpjevana, nekako lišava apetit određenog okusa koji bismo željeli imati na usnama. Kad je Vicious to snimio, dao je pjesmi tu drugu stranu; sigurnost, samočestitanje, svakodnevni heroizam Sinatrine verzije potpuno su uništeni eksplozijom ovog očajnog, ludog, duhovitog glasa. Ne mogu ići okolo u kabanici i fedori gledajući svoj život govoreći da sam to učinio na svoj način – pa, na deset minuta u nekom američkom baru uz džin i tonik možda ćete se moći izvući. No, izvedba Sida Viciousa uključuje svakoga; svi su tako u neredu, svako je ludi heroj vlastite drame. Diže u zrak cijelu kulturu u kojoj se ova samoprezentacija može odvijati, tako da za mene to dovršava pjesmu.&lt;ref&gt;{{cite web |title= &quot;My Way&quot; by Sid Vicious Is on Leonard Cohen's Jukebox |url= https://allanshowalter.com/2020/09/25/my-way-by-sid-vicious-is-on-leonard-cohens-jukebox/#identifier_1_28106 |date= 25. 9. 2020 |access-date= 14. 7. 2021 |archive-date= 14. 7. 2021 |archive-url= https://web.archive.org/web/20210714200808/https://allanshowalter.com/2020/09/25/my-way-by-sid-vicious-is-on-leonard-cohens-jukebox/#identifier_1_28106 |url-status=live |language= en}}&lt;/ref&gt;}}

U filmu ''[[Sid i Nancy]]'' iz 1986. postoji scena u kojoj [[Gary Oldma]]n, koji glumi Viciousa, izvodi svoju verziju pjesme &quot;My Way&quot; dok snima [[Muzički spot|spot]] za nju.&lt;ref&gt;{{cite magazine |url= https://www.rollingstone.com/movies/movie-lists/25-greatest-punk-rock-movies-of-all-time-103577/sid-and-nancy-1986-2-104175/ |title= 25 best punk rock movies of all time |author1= Tim Grierson |author2= Sam Adams |author3= Dave Fear |author4= Elisabeth Garber-Paul |date= 9. 8. 2016 |magazine= [[Rolling Stone]] |access-date= 22. 1. 2020 |archive-date= 11. 11. 2020 |archive-url= https://web.archive.org/web/20201111045013/https://www.rollingstone.com/movies/movie-lists/25-greatest-punk-rock-movies-of-all-time-103577/sid-and-nancy-1986-2-104175|url-status=live |language= en}}&lt;/ref&gt;

Viciousova verzija pojavljuje se u filmu [[Martin Scorsese|Martina Scorsesea]] ''[[Dobri momci]]'' iz 1990, gdje svira preko odjavne špice.&lt;ref&gt;{{imdb title |id= 0099685 |title= Dobri momci}}&lt;/ref&gt;

=== Margaret Mackie i Jamie Lee Morley ===
U decembru 2019. snimak Margaret Mackie, štićenice staračkog doma Northcare Suites u [[Edinburgh]]u koja pati od [[Demencija|demencije]], kako izvodi &quot;My Way&quot; sa članom osoblja Jamiejem Leejem Morleyjem, postao je [[Viralni video|viralan]] nakon što ga je na internetu objavila Mackieina kćerka.&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://www.scotsman.com/news/people/watch-the-heartwarming-moment-elderly-woman-with-dementia-at-edinburgh-care-home-sings-frank-sinatra-song-at-christmas-party-1-5060204|title=Watch the heartwarming moment elderly woman with dementia at Edinburgh care home sings Frank Sinatra song at Christmas party|author=Jamie McKenzie|date=10. 12. 2019|work=[[The Scotsman]]|access-date=22. 1. 2020|archive-date=11. 12. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20191211140439/https://www.scotsman.com/news/people/watch-the-heartwarming-moment-elderly-woman-with-dementia-at-edinburgh-care-home-sings-frank-sinatra-song-at-christmas-party-1-5060204|url-status=live|language= en}}&lt;/ref&gt;

Morley je kasnije organizirao profesionalno snimanje pjesme te je objavljena u januaru 2020. kao [[dobrotvorni singl]] za prikupljanje sredstava za [[Alzheimerovo društvo (UK)|Alzheimerovo društvo]] i organizaciju [[Dementia UK]]. Singl je dosegao sedmo mjesto na [[iTunes]]ovoj top-listi 40 pop-pjesama u Velikoj Britaniji uživo i peto na [[Amazon Music|Amazonovoj listi najprodavanijih pjesama]].&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://metro.co.uk/2020/01/21/care-home-resident-dementia-releases-charity-single-storms-uk-charts-12097746/|title=Care home resident with dementia releases charity single|author= Basit Mahamood|date=21. 1. 2020|work=The Scotsman|access-date=22. 1. 2020|archive-date=22. 1. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200122134837/https://metro.co.uk/2020/01/21/care-home-resident-dementia-releases-charity-single-storms-uk-charts-12097746/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|url= https://www.edinburghnews.scotsman.com/news/people/edinburgh-woman-83-dementia-reaches-no7-itunes-charts-charity-single-duet-frank-sinatras-my-way-1367158|title=Edinburgh woman, 83, with dementia reaches No.7 in iTunes charts with charity single duet of Frank Sinatra's My Way|author=Jamie McKenzie|date=17. 1. 2020|work=[[Edinburgh Evening News|Edinburgh News]]|access-date=22. 1. 2020|archive-date=18. 1. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200118005953/https://www.edinburghnews.scotsman.com/news/people/edinburgh-woman-83-dementia-reaches-no7-itunes-charts-charity-single-duet-frank-sinatras-my-way-1367158|url-status=live|language= en}}&lt;/ref&gt;

=== Yūzō Kayama ===
U [[Japan]]u je [[Yūzō Kayama]], koga obično nazivaju japanskim Sinatrom, izveo &quot;My Way&quot; 2008. na engleskom.&lt;ref&gt;{{cite AV media |url= https://www.youtube.com/watch?v=7SccMw0LgTM |title= My Way _He is Japanese Frank Sinatra |website= [[YouTube]]}}&lt;/ref&gt; Dana 23. i 30. aprila 2015, u okviru dvije sesije vokalnog presnimavanja, Kayama je izveo &quot;My Way&quot; s ranijim Sinatrinim snimkom u duetu.&lt;ref&gt;{{cite AV media |url= https://www.youtube.com/watch?v=tXtDLfCfmd8 |title= フランク・シナトラ{{snd}}マイ・ウェイ（Duet with 加山雄三）|website= YouTube}}&lt;/ref&gt;

== Adaptacije ==
Osim prijevoda koji su više ili manje vjerni izvorniku, neki umjetnici napisali su nepovezane tekstove na istu melodiju:
* [[Grčka|Grčki]] pjevač [[Giannis Poulopoulos]] obradio je pjesmu na svom albumu iz 1988. ''Όπου πας θα πάω'' (''Ići ću kamo god ti ideš'');&lt;ref&gt;{{Citation |title= O Anthropos Mou |url= https://www.youtube.com/watch?v=Gmv-jk98FCg |access-date= 21. 12. 2023 |language= en}}&lt;/ref&gt;
* [[József Gregor (operni pjevač)|József Gregor]], mađarski bas-bariton / ''basso buffo'', snimio je pjesmu 1996. s ljubavnim tekstom Andrása Ruszanova na [[Mađarski jezik|mađarskom]]; dvije godine kasnije otpjevao je tu verziju u jednoj od najpopularnijih TV-emisija u [[Budimpešta|Budimpešti]]; otad je ta verzija trajno na repertoaru brojnih radiostanica u [[Mađarska|Mađarskoj]];&lt;ref&gt;Arhivirano na [https://ghostarchive.org/varchive/youtube/20211206/RoeDcewlUwo Ghostarchiveu]{{cbignore}} i [https://web.archive.org/web/20150604040702/https://www.youtube.com/watch?v=RoeDcewlUwo Wayback Machineu]{{cbignore}}: {{cite web |url= https://www.youtube.com/watch?v=RoeDcewlUwo |title= József Gregor: My Way (Az én utam) Claude François{{snd}}Jacques Revaux{{snd}}Ruszanov András |website= YouTube}}{{cbignore}}&lt;/ref&gt;
* [[Meksiko|Meksički]] pjevač [[Vicente Fernández]] snimio je verziju na [[Španski jezik|španskom jeziku]] pod nazivom &quot;A Mi Manera&quot;;&lt;ref&gt;{{Cite web |url= https://www.youtube.com/watch?v=9F_BRjGi3L8 |title= A Mi Manera (en vivo) [Un Azteca en el Azteca] |date= 14. 9. 2016 |website= YouTube |language= es}}&lt;/ref&gt;
* Verzija pjesme s nešto drugačijim tekstom korištena je kao [[džingl]] za reklamu za [[Exact Sciences (kompanija)|Cologuard]] 2022.&lt;ref&gt;{{Cite web |url= https://www.youtube.com/watch?v=mHo7mK6mcQQ |title= Cologuard® Commercial: My Way |date= 30. 11. 2022 |website= YouTube |language= en}}&lt;/ref&gt;

== Javna upotreba ==
Pjesma se popularno povezuje s [[Nostalgija|nostalgijom]] za događajima u životu pojedinca.&lt;ref&gt;{{cite web |url= https://www.theguardian.com/music/2014/dec/10/frank-sinatra-songs-for-young-lovers-and-other-capitol-reissues |title= Frank Sinatra: Songs for Young Lovers and other Capitol reissues |author=Richard Cook |date=10. 12. 2014 |work= The Guardian |access-date=2. 3. 2019 |archive-date=6. 3. 2019 |archive-url= https://web.archive.org/web/20190306044251/https://www.theguardian.com/music/2014/dec/10/frank-sinatra-songs-for-young-lovers-and-other-capitol-reissues|url-status=live|language=en}}&lt;/ref&gt; Ankete koje su počele 2005. često su izvještavale da je &quot;My Way&quot; bila pjesma koja je najčešće puštana na pogrebnim službama u Ujedinjenom Kraljevstvu.&lt;ref&gt;{{cite web |url= http://arts.guardian.co.uk/news/story/0,11711,1644251,00.html |title= My Way tops funeral charts |archive-url= https://web.archive.org/web/20080210140159/http://arts.guardian.co.uk/news/story/0,11711,1644251,00.html |archive-date=10. 2. 2008 |language=en}}{{snd}}članak u ''The Guardianu''&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |title= Funeral Music Chart |url= https://www.coop.co.uk/funeralcare/music/charts |work= [[The Co-operative Group]] |access-date=18. 7. 2020 |archive-date= 19. 7. 2020 |archive-url= https://web.archive.org/web/20200719225021/https://www.coop.co.uk/funeralcare/music/charts |url-status=live |language=en}}&lt;/ref&gt; &quot;My Way&quot; također je popularna [[karaoke]] pjesma širom svijeta. Međutim, zabilježeno je da uzrokuje brojne incidente nasilja i ubistva među karaoke pjevačima na [[Filipini]]ma, koji se u medijima nazivaju &quot;[[My Way ubistva|My Way ubistvima]]&quot;, što je dovelo do zabrane pjesme u mnogim filipinskim barovima.&lt;ref&gt;{{cite web |author= Dominic Utton |title= My Way: The story behind the song |url= http://www.dailyexpress.co.uk/posts/view/91687 |work= [[Daily Express]] |location= London |date= 28. 3. 2009 |access-date= 11. 7. 2009 |quote= &quot;Meanwhile, in the Philippines 'My Way' is so popular at karaoke bars that it has been declared responsible for a number of deaths after arguments over performances degenerated into violence{{snd}}a social phenomenon referred to by the Philippine media as 'My Way killings'.&quot; |archive-date= 17. 10. 2009 |archive-url= https://web.archive.org/web/20091017042143/http://www.dailyexpress.co.uk/posts/view/91687 |url-status= live |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |author= Norimitsu Onishi |title= Sinatra Song Often Strikes Deadly Chord |url= https://www.nytimes.com/2010/02/07/world/asia/07karaoke.html |work= [[The New York Times]] |date= 6. 2. 2010 |access-date= 9. 2. 2010 |quote= &quot;Whatever the reason, many karaoke bars have removed the song from their playbooks. And the country's many Sinatra lovers... are practicing self-censorship out of perceived self-preservation.&quot; |archive-date= 9. 2. 2010 |archive-url= https://web.archive.org/web/20100209220920/http://www.nytimes.com/2010/02/07/world/asia/07karaoke.html |url-status=live |language=en}}&lt;/ref&gt;

Povezanost pjesme sa Sinatrom dovela je do toga da je politika [[Mihail Gorbačov|Mihaila Gorbačova]], koji je drugim državama u [[Varšavski pakt|Varšavskom paktu]] dopuštao da donose vlastite političke odluke, dobila nadimak [[Sinatrina doktrina]], referirajući se na stihove pjesme &quot;My Way&quot; o tome da stvari radite na svoj način. Izraz je prvi put upotrijebio glasnogovornik [[Ministarstvo vanjskih poslova Sovjetskog Saveza|Ministarstva vanjskih poslova]] [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]] [[Genadij Gerasimov]] 1987: &quot;Sada imamo doktrinu Franka Sinatre. On ima pjesmu 'I Did It My Way'. Dakle, svaka zemlja sama odlučuje kojim će putem krenuti.&quot;&lt;ref&gt;{{cite news |title= His Way |work= [[Los Angeles Times]] |url= http://articles.latimes.com/1990-11-29/news/vw-7232_1_death-sentence |access-date=7. 9. 2010 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |title= 'Sinatra Doctrine' at Work in Warsaw Pact, Soviet Says |work= Los Angeles Times |url= https://www.latimes.com/archives/la-xpm-1989-10-25-mn-745-story.html |access-date= 11. 4. 2023 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [https://genius.com/Frank-sinatra-my-way-lyrics Tekst pjesme] {{en simbol}}

{{Singlovi Franka Sinatre}}
{{Paul Anka}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Pjesme iz 1969.]]
[[Kategorija:Singlovi iz 1969.]]
[[Kategorija:Singlovi iz 1970.]]
[[Kategorija:Singlovi iz 1977.]]
[[Kategorija:Singlovi iz 1980.]]
[[Kategorija:Pop-balade]]
[[Kategorija:Šlageri]]
[[Kategorija:Pjesme Franka Sinatre]]
[[Kategorija:Pjesme Elvisa Presleyja]]
[[Kategorija:Pjesme Paula Anke]]
[[Kategorija:Pjesme Dorothy Squires]]
[[Kategorija:Pjesme o nostalgiji]]
[[Kategorija:Pjesme o smrti]]
[[Kategorija:Singlovi u izdanju President Recordsa]]
[[Kategorija:Singlovi u izdanju Reprise Recordsa]]
[[Kategorija:Singlovi u izdanju Virgin Recordsa]]</text>
      <sha1>d6wb99y7v6k4w6nbpe9hzsd4t1ov0nz</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – ekipno (žene)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>507252</id>
    <revision>
      <id>3922313</id>
      <parentid>3872149</parentid>
      <timestamp>2026-08-27T18:04:59Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <origin>3922313</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5325" sha1="s36cm9n8rfe3pn1oo8zseeeu0he5cw3" xml:space="preserve">{{Infokutija događaj na sportskom takmičenju
| događaj         = Ekipno 4 × 15 km (žene)
| takmičenje_dativ= Svjetskom prvenstvu u biatlonu 1995.
| slika           = Biathlon_pictogram.svg
| veličina_slike  = 150px
| opis_slike      = 
| lokacija        = [[Antholz]], {{ZID|Italija}}
| datum           = 14. februar 1995.
| takmičari       = 68
| države          = 17
| zlato           = [[Elin Kristiansen]]&lt;br /&gt;[[Annette Sikveland]]&lt;br /&gt;[[Gunn Margit Andreassen]]&lt;br /&gt;[[Ann-Elen Skjelbreid]]
| zlatoNOK        = NOR
| srebro          = [[Kathi Schwaab]]&lt;br /&gt;[[Simone Greiner-Petter-Memm]]&lt;br /&gt;[[Uschi Disl]]&lt;br /&gt;[[Petra Behle]]
| srebroNOK       = NJE
| bronza          = [[Emmanuelle Claret]]&lt;br /&gt;[[Véronique Claudel]]&lt;br /&gt;[[Anne Briand]]&lt;br /&gt;[[Corinne Niogret]]
| bronzaNOK       = FRA
| prethodno       = [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1994 – ekipno (žene)|1994.]]
| sljedeće        = [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – ekipno (žene)|1996.]]
}}
{{Glavni|Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.}}
{{Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995}}
'''Utrka u [[Biatlon#Discipline|ekipnoj konkurenciji]] na 4 × 15&amp;nbsp;km''' na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|Svjetskom prvenstvu u biatlonu 1995.]] za žene održana je 14. februara 1995. u [[italija]]nskom  [[Antholz]]u.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://firstskisport.com/biathlon/results.php?id=749&amp;g=w|title=7.5 km Team - Antholz-Anterselva|publisher= |author= |access-date=29. 6. 2024 |date= |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Države učesnice ==
{{Div col|2}}
* {{ZID|Bugarska}} &lt;small&gt;(4)&lt;/small&gt;
* {{ZID|Bjelorusija|1991}} &lt;small&gt;(4)&lt;/small&gt;
* {{ZID|Češka}} &lt;small&gt;(4)&lt;/small&gt;
* {{ZID|Finska}} &lt;small&gt;(4)&lt;/small&gt;
* {{ZID|Francuska}} &lt;small&gt;(4)&lt;/small&gt;
* {{ZID|Italija}} &lt;small&gt;(4)&lt;/small&gt;
* {{ZID|Kazahstan}} &lt;small&gt;(4)&lt;/small&gt;
* {{ZID|Kina}} &lt;small&gt;(4)&lt;/small&gt;
* {{ZID|Mađarska}} &lt;small&gt;(4)&lt;/small&gt;
* {{ZID|Norveška}} &lt;small&gt;(4)&lt;/small&gt;
* {{ZID|Njemačka}} &lt;small&gt;(4)&lt;/small&gt;
* {{ZID|Poljska}} &lt;small&gt;(4)&lt;/small&gt;
* {{ZID|Rusija}} &lt;small&gt;(4)&lt;/small&gt;
* {{ZID|SAD}} &lt;small&gt;(4)&lt;/small&gt;
* {{ZID|Slovačka}} &lt;small&gt;(4)&lt;/small&gt;
* {{ZID|Švedska}} &lt;small&gt;(4)&lt;/small&gt;
* {{ZID|Ukrajina}} &lt;small&gt;(4)&lt;/small&gt;
{{div col end}}

== Rezultati ==
Nastupilo je 68 biatlonki iz 17 država.

{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
! Plasman !! Ekipa !! Promašaji !! Vrijeme !! Zaostatak
|-
| {{gold01}} 
| align=left| {{Štafeta|{{flagcountry|NOR}}|[[Elin Kristiansen]]|[[Annette Sikveland]]|[[Gunn Margit Andreassen]]|[[Ann-Elen Skjelbreid]]}} 
|'''2'''
| 25:48.7 
| 
|-
| {{silver02}} || align=left|{{Štafeta|{{flagcountry|NJE}}||[[Kathi Schwaab]]|[[Simone Greiner-Petter-Memm]]|[[Uschi Disl]]|[[Petra Behle]]}} 
| '''3'''
| 26:38,4 
| 49.7
|-
| {{bronze03}} || align=left|{{Štafeta|{{flagcountry|FRA}}||[[Emmanuelle Claret]]|[[Véronique Claudel]]|[[Anne Briand]]|[[Corinne Niogret]]}} 
| '''3''' 
| 27:01,0
| 1:12.3
|-
| 4. || align=left|{{Štafeta|{{flagcountry|ČEŠ}}||[[Hana Dostalová]]|[[Petra Červenková|Petra Nosková]]|[[Eva Háková]]|[[Irena Česneková]]}}
| '''3''' 
| 28:03,5 
| 2:14.8
|-
| 5. || align=left|{{Štafeta|{{flagcountry|UKR}}||[[Olena Petrova]]|[[Nina Lemeš]]|[[Nadežda Bjelova]]|[[Valentina Cerbe-Nesina]]}} 
| '''5'''
| 28:08,5 
| 2:19.8
|-
| 6. || align=left|{{Štafeta|{{flagcountry|KIN}}||[[Wang Jinfen]]|[[Liu Jinfeng]]|[[Song Aiqin]]|[[Feng Quigan]]}} 
| '''5''' 
| 28:37,5
| 2:38.9
|-
| 7. || align=left|{{Štafeta|{{flagcountry|BUG}}||[[Radka Popova]]|[[Nadežda Aleksijeva]]|[[Ekaterina Dafovska]]|[[Iva Karađozova]]}} 
| '''5''' 
| 28:49,2
| 3:00.5
|-
| 7. || align=left|{{Štafeta|{{flagcountry|ŠVE}}||[[Maria Schylander]]|[[Susanne Hjert]]|[[Magdalena Forsberg]]|[[Eva-Karin Westin]]}} 
| '''5''' 
| 28:49,2
| 3:00.5
|-
| 9. || align=left|{{Štafeta|{{flagcountry|POL}}||[[Halina Guńka]]|[[Anna Stera-Kustucz]]|[[Halina Pitoń]]|[[Agata Suszka]]}} 
| '''6''' 
| 28:56,4
| 3:07.7
|-
| 10. || align=left|{{Štafeta|{{flagcountry|RUS}}|[[Svjetlana Pečorska]]|[[Galina Kukljeva]]|[[Irina Milešina]]|[[Olga Meljnjik]]}} 
| '''5''' 
| 28:56,9
| 3:08.2
|-
| 11. || align=left|{{Štafeta|{{flagcountry|BLR|1991}}|[[Natalija Permjakova]]|[[Natalija Bašinska]]|[[Svjetlana Paramigina]]|[[Ljudmila Arlouska]]}} 
| '''5''' 
| 
| 3:23.2 
|-
| 12. || align=left|{{Štafeta|{{flagcountry|FIN}}|[[Jaana Itäluoma Hietalahti]]|[[Tuija Vuoksiala]]|[[Katja Holanti]]|[[Mari Lampinen]]}} 
| '''5''' 
|  
| 3:41.6
|-
| 13. || align=left|{{Štafeta|{{flagcountry|SAD}}|[[Stacey Wooley]]|[[Kristina Sabasteanski]]|[[Ntala Skinner]]|[[Beth Coats]]}} 
| '''3''' 
|
| 3:41.6
|-
| 14. || align=left|{{Štafeta|{{flagcountry|KAZ}}|[[Galina Avtajeva]]|[[Ljudmila Gurjeva]]|[[Margarita Dulova]]|[[Jelena Murako]]}} 
| '''6''' 
| 
| 4:34.0
|-
| 15. || align=left|{{Štafeta|{{flagcountry|ITA}}|[[Petra Trocker]]|[[Daniela Vidi]]|[[Siegrid Pallhuber]]|[[Monika Schwingshackl]]}} 
| '''8''' 
| 
| 5:35.1
|-
| 16. || align=left|{{Štafeta|{{flagcountry|SLK}}|[[Soňa Mihoková]]|[[Erika Lehotská]]|[[Martina Halinárová]]|[[Anna Murínová]]}} 
| '''8''' 
| 
| 5:56.1
|-
| 17. || align=left|{{Štafeta|{{flagcountry|MAĐ}}|[[Anna Bozsik]]|[[Éva Szemcsák]]|[[Beatrix Holéczy]]|[[Zsuzsanna Bekecs]]}} 
| '''6''' 
| 
| 6:28.6
|}

==Reference==
{{refspisak}}

{{Biatlon portal}}

[[Kategorija:Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.]]</text>
      <sha1>s36cm9n8rfe3pn1oo8zseeeu0he5cw3</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – štafeta (žene)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>508544</id>
    <revision>
      <id>3922312</id>
      <parentid>3872162</parentid>
      <timestamp>2026-08-27T18:04:32Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Rezultati */</comment>
      <origin>3922312</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6376" sha1="69ev2qzfllhvm5qdte80mah8nqsldkl" xml:space="preserve">{{Infokutija događaj na sportskom takmičenju
| događaj          = Štafeta 4 × 7,5 km (žene)
| takmičenje_dativ = Svjetskom prvenstvu u biatlonu 1995.
| slika            = Biathlon_pictogram.svg
| veličina_slike   = 150px
| opis_slike       = 
| lokacija         = [[Antholz]], {{ZID|Italija}}
| datum            = 19. februar 1995.
| takmičari        = 72
| države           = 18
| zlato            = [[Uschi Disl]]&lt;br /&gt;[[Antje Harvey]]&lt;br /&gt;[[Simone Greiner-Petter-Memm]]&lt;br /&gt;[[Petra Behle|Petra Schaaf]]
| zlatoNOK         = NJE
| srebro           = [[Corinne Niogret]]&lt;br /&gt;[[Véronique Claudel]]&lt;br /&gt;[[Florence Baverel]]&lt;br /&gt;[[Anne Briand]]
| srebroNOK        = FRA
| bronza           = [[Ann-Elen Skjelbreid]]&lt;br /&gt;[[Hildegunn Fossen-Mikkelsplass|Hildegunn Fossen]]&lt;br /&gt;[[Annette Sikveland]]&lt;br /&gt;[[Gunn Margit Andreassen]]
| bronzaNOK        = NOR
| prethodno        = [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – štafeta (žene)|1993.]]
| sljedeće         = [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – štafeta (žene)|1996.]]
}}
{{Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995}}
{{Glavni|Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.}}
'''Utrka u [[Biatlon#Discipline|štafeti]] na 4 × 7,5&amp;nbsp;km''' na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|Svjetskom prvenstvu u biatlonu 1995.]] za žene održana je 19. februara 1995. u [[italija]]nskom gradu [[Antholz]]u.

== Države učesnice ==
&lt;!-- {{Div col|2}}
* {{ZID|Bjelorusija|1991}} &lt;small&gt;(4)&lt;/small&gt;
* {{ZID|Bugarska}} &lt;small&gt;(4)&lt;/small&gt;
* {{ZID|Češka}} &lt;small&gt;(4)&lt;/small&gt;
* {{ZID|Finska}} &lt;small&gt;(4)&lt;/small&gt;
* {{ZID|Francuska}} &lt;small&gt;(4)&lt;/small&gt;
* {{ZID|Kanada}} &lt;small&gt;(4)&lt;/small&gt;
* {{ZID|Mađarska}} &lt;small&gt;(4)&lt;/small&gt;
* {{ZID|Norveška}} &lt;small&gt;(4)&lt;/small&gt;
* {{ZID|Poljska}} &lt;small&gt;(4)&lt;/small&gt;
* {{ZID|Rusija|1991}} &lt;small&gt;(4)&lt;/small&gt;
* {{ZID|Njemačka}} &lt;small&gt;(4)&lt;/small&gt;
* {{ZID|SAD}} &lt;small&gt;(4)&lt;/small&gt;
* {{ZID|Švedska}} &lt;small&gt;(4)&lt;/small&gt;
* {{ZID|Ukrajina}} &lt;small&gt;(4)&lt;/small&gt;
{{div col end}} --&gt;

== Rezultati ==
Nastupile su 72 biatlonke iz 18 država.

{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
! Plasman !! Ekipa !! Vrijeme !! Promašaji !! Zaostatak
|-
| {{gold01}} 
| align=left| {{flagcountry|NJE}}&lt;br |/&gt;&lt;small&gt;[[Uschi Disl]]&lt;br /&gt;[[Antje Harvey]]&lt;br /&gt;[[Simone Greiner-Petter-Memm]]&lt;br /&gt;[[Petra Behle]]&lt;/small&gt;
| '''1:37:05,0'''
| '''0+0'''&lt;br /&gt;0+0&lt;br /&gt;0+0&lt;br /&gt;0+0&lt;br /&gt;0+0
|- 
| {{silver02}} 
| align=left| {{flagcountry|FRA}}&lt;br |/&gt;&lt;small&gt;[[Corinne Niogret]]&lt;br /&gt;[[Véronique Claudel]]&lt;br /&gt;[[Florence Baverel-Robert|Florence Baverel]]&lt;br /&gt;[[Anne Briand]]&lt;/small&gt;
| '''1:37:38,4'''
| '''0+0'''&lt;br /&gt;0+0&lt;br /&gt;0+0&lt;br /&gt;0+0&lt;br /&gt;0+0
|- 
| {{bronze03}}
| align=left| {{flagcountry|NOR}}&lt;br |/&gt;&lt;small&gt;[[Ann-Elen Skjelbreid]]&lt;br /&gt;[[Hildegunn Fossen-Mikkelsplass|Hildegunn Fossen]]&lt;br /&gt;[[Annette Sikveland]]&lt;br /&gt;[[Gunn Margit Andreassen]]&lt;/small&gt;
| '''1:37:39,3'''
| '''0+2'''&lt;br /&gt;0+1&lt;br /&gt;0+0&lt;br /&gt;0+1&lt;br /&gt;0+0
|- 
|4.
| align=left| {{flagcountry|SVK}}&lt;br |/&gt;&lt;small&gt;[[Martina Halinárová]]&lt;br /&gt;[[Erika Lehotská]]&lt;br /&gt;[[Anna Murínová]]&lt;br /&gt;[[Soňa Mihoková]]&lt;/small&gt;
| '''1:39:55,1'''
| '''0+0'''&lt;br /&gt;0+0&lt;br /&gt;0+0&lt;br /&gt;0+0&lt;br /&gt;0+0
|-
|5.
| align=left| {{flagcountry|UKR}}&lt;br |/&gt;&lt;small&gt;[[Tetjana Vodopjanova]]&lt;br /&gt;[[Nina Lemeš]]&lt;br /&gt;[[Olena Petrova]]&lt;br /&gt;[[Valentina Cerbe-Nesina]]&lt;/small&gt;
| '''1:40:28,3'''
| '''0+0'''&lt;br /&gt;0+0&lt;br /&gt;0+0&lt;br /&gt;0+0&lt;br /&gt;0+0
|-
|6.
| align=left| {{flagcountry|RUS}}&lt;br |/&gt;&lt;small&gt;[[Svjetlana Panjutina]]&lt;br /&gt;[[Nadežda Talanova]]&lt;br /&gt;[[Svjetlana Pečorska]]&lt;br /&gt;[[Anfisa Rezcova]]&lt;/small&gt;
| '''1:40:35,9'''
| '''1+1'''&lt;br /&gt;1+0&lt;br /&gt;0+0&lt;br /&gt;0+0&lt;br /&gt;0+1
|-
|7.
| align=left| {{flagcountry|BUG}}&lt;br |/&gt;&lt;small&gt;[[Ekaterina Dafovska]]&lt;br /&gt;[[Nadežda Aleksijeva]]&lt;br /&gt;[[Radka Popova]]&lt;br /&gt;[[Iva Karađozova]]&lt;/small&gt;
| '''1:41:49,7'''
| '''0+1'''&lt;br /&gt;0+0&lt;br /&gt;0+0&lt;br /&gt;0+1&lt;br /&gt;0+0
|-
|8.
| align=left| {{flagcountry|USA}}&lt;br |/&gt;&lt;small&gt;[[Kristina Sabasteanski]]&lt;br /&gt;[[Stacey Wooley]]&lt;br /&gt;[[Beth Coats]]&lt;br /&gt;[[Ntala Skinner]]&lt;/small&gt;
| '''1:42:00,8'''
| '''1+0'''&lt;br /&gt;1+0&lt;br /&gt;0+0&lt;br /&gt;0+0&lt;br /&gt;0+0
|-
|9.
| align=left| {{flagcountry|FIN}}&lt;br |/&gt;&lt;small&gt;[[Katja Holanti]]&lt;br /&gt;[[Mari Lampinen]]&lt;br /&gt;[[Jaana Itäluoma Hietalahti]]&lt;br /&gt;[[Tuija Vuoksiala]]&lt;/small&gt;
| '''1:42:10,4'''
| '''0+1'''&lt;br /&gt;0+1&lt;br /&gt;0+0&lt;br /&gt;0+0&lt;br /&gt;0+0
|-
|10.
| align=left| {{flagcountry|CHN}}&lt;br /&gt;&lt;small&gt;[[Song Aiqin]]&lt;br /&gt;[[Liu Jinfeng]]&lt;br /&gt;[[Sun Ribo]]&lt;br /&gt;[[Wang Jinfen]]&lt;/small&gt;
| '''1:42:24,5'''
| '''0+2'''&lt;br /&gt;0+0&lt;br /&gt;0+0&lt;br /&gt;0+2&lt;br /&gt;0+0
|- 
|11.
| align=left| {{flagcountry|BLR|1991}}&lt;br |/&gt;&lt;small&gt;[[Natalija Permjakova]]&lt;br /&gt;[[Natalija Bašinska]]&lt;br /&gt;[[Ljudmila Arlouska]]&lt;br /&gt;[[Svjetlana Paramigina]]&lt;/small&gt;
| 
| '''0+0'''&lt;br /&gt;0+0&lt;br /&gt;0+0&lt;br /&gt;0+0&lt;br /&gt;0+0
| + 05:30.6
|- 
|12.
| align=left| {{flagcountry|ČEŠ}}&lt;br |/&gt;&lt;small&gt;[[Eva Háková]]&lt;br /&gt;[[Hana Dostalová]]&lt;br /&gt;[[Irena Česneková]]&lt;br /&gt;[[Petra Červenková]]&lt;/small&gt;
| 
| '''0+1'''&lt;br /&gt;0+0&lt;br /&gt;0+1&lt;br /&gt;0+2&lt;br /&gt;0+0
| + 05:45.1
|- 
|13.
| align=left| {{flagcountry|KAZ}}&lt;br /&gt;&lt;small&gt;[[Galina Avtajeva]]&lt;br /&gt;[[Margarita Dulova]]&lt;br /&gt;[[Elena Muraško]]&lt;br /&gt;[[Ljudmila Gurjeva]]&lt;/small&gt;
| 
| '''0+0'''&lt;br /&gt;0+0&lt;br /&gt;0+0&lt;br /&gt;0+0&lt;br /&gt;0+0
| + 06:35.5
|- 
|14.
| align=left| {{flagcountry|ŠVE}}&lt;br |/&gt;&lt;small&gt;[[Eva-Karin Westin]]&lt;br /&gt;[[Susanne Hjert]]&lt;br /&gt;[[Maria Schylander]]&lt;br /&gt;[[Magdalena Forsberg]]&lt;/small&gt;
| 
| '''2+0'''&lt;br /&gt;0+0&lt;br /&gt;0+0&lt;br /&gt;2+0&lt;br /&gt;0+0
| + 08:53.1
|- 
|15.
| align=left| {{flagcountry|POL}}&lt;br |/&gt;&lt;small&gt;[[Agata Suszka]]&lt;br /&gt;[[Anna Stera-Kustucz]]&lt;br /&gt;[[Halina Pitoń]]&lt;br /&gt;[[Halina Guńka]]&lt;/small&gt;
| 
| '''1+3'''&lt;br /&gt;0+1&lt;br /&gt;0+1&lt;br /&gt;0+1&lt;br /&gt;1+0
| + 09:09.9
|-
|16.
| align=left| {{flagcountry|KAN}}&lt;br |/&gt;&lt;small&gt;[[Martine Albert]]&lt;br /&gt;[[Myriam Bédard]]&lt;br /&gt;[[Linn Ryter]]&lt;br /&gt;[[Morwenna Lane]]&lt;/small&gt;
| 
| '''0+1'''&lt;br /&gt;0+0&lt;br /&gt;0+0&lt;br /&gt;0+1&lt;br /&gt;0+0
| + 11:57.5
|- 
|17.
| align=left| {{flagcountry|ITA}}&lt;br |/&gt;&lt;small&gt;[[Siegrid Pallhuber]]&lt;br /&gt;[[Nathalie Santer]]&lt;br /&gt;[[Monika Schwingshackl]]&lt;br /&gt;[[Petra Trocker]]&lt;/small&gt;
| '''1:42:24,5'''
| '''0+7'''&lt;br /&gt;0+2&lt;br /&gt;0+1&lt;br /&gt;0+0&lt;br /&gt;0+4
| + 12:07.2
|- 
|18.
| align=left| {{flagcountry|MAĐ}}&lt;br |/&gt;&lt;small&gt;[[Anna Bozsik]]&lt;br/&gt;[[Éva Szemcsák]]&lt;br/&gt;[[Zsuzsanna Bekecs]]&lt;br/&gt;[[Beatrix Holéczy]]&lt;/small&gt;
|
| '''0+1'''&lt;br /&gt;0+1&lt;br /&gt;0+0&lt;br /&gt;0+0&lt;br /&gt;0+0
| + 12:51.2
|}

==Reference==
{{refspisak}}

{{Biatlon portal}}

[[Kategorija:Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.]]</text>
      <sha1>69ev2qzfllhvm5qdte80mah8nqsldkl</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:SKB 1994 ukupno muškarci</title>
    <ns>10</ns>
    <id>513967</id>
    <revision>
      <id>3922318</id>
      <parentid>3809332</parentid>
      <timestamp>2026-08-27T18:19:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <origin>3922318</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1744" sha1="6m9h9r6awgfdvmhwry02o22gy9v9aj7" xml:space="preserve">{|{{SKB disciplineD2/zaglavlje
|Disciplina      = Ukupni rezultati
|Broj takmičenja = 14
|Datum           =
|Naziv           = SKB 1994 ukupno muškarci
}}
{{SKB discipline/red|1|Jon Åge Tyldum|NOR|195|1}}
{{SKB discipline/red|2|Patrick Favre|ITA|193|1}}
{{SKB discipline/red|3|Wilfried Pallhuber|ITA|178|1}}
|-
{{PCT|4}}
|-
{{SKB discipline/red|4|Ole Einar Bjørndalen|NOR|178|-}}
{{SKB discipline/red|5|Oleg Rišenkov|BJE|169|2|1991}}
{{SKB discipline/red|6|Eduard Rjabov|RUS|148|-}}
{{SKB discipline/red|7|Patrice Bailly-Salins|FRA|142|2}}
{{SKB discipline/red|8|Ricco Groß|NJE|130|-}}
{{SKB discipline/red|9|Vladimir Dračov|RUS|129|1}}
{{SKB discipline/red|10|Frank Luck|NJE|129|-}}
{{SKB discipline/red|12|Ludwig Gredler|AUT|123|1}}
{{SKB discipline/red|15|Hervé Flandin|FRA|.|-}}
{{SKB discipline/red|16|Tomasz Sikora|POL|109|1}}
{{SKB discipline/red|20|Aleksej Kobelev|RUS|90|1}}
{{SKB discipline/red|22|Ville Räikkönen|FIN|.|-}}
{{SKB discipline/red|23|Viktor Majgurov|RUS|84|1}}
{{SKB discipline/red|24|Aleksandar Popov (biatlonac){{!}}Aleksandar Popov|BJE|84|-|1991}}
{{SKB discipline/red|27|Vesa Hietalahti|FIN|72|1}}
{{SKB discipline/red|28|Sylfest Glimsdal|NOR|68|1}}
{{SKB discipline/red|39|Lionel Laurent|FRA|.|-}}
{{SKB discipline/red|41|Jaakko Niemi (biatlonac){{!}}Jaakko Niemi|FIN|39|-}}
{{SKB discipline/red|44|Thierry Dusserre|FRA|.|-}}
{{SKB discipline/red|45|Igor Hohrijakov|BJE|.|-|1991}}
{{SKB discipline/red|49|Jiří Holubec|ČEŠ|27|-}}
{{SKB discipline/red|62|Jean Paquet|KAN|.|-}}
{{SKB discipline/red|67|Anton Lengauer-Stockner|AUT|11|-}}
{{SKB discipline/red|81|Steve Cyr|KAN|.|-}}
|}
|}&lt;noinclude&gt;
[[Kategorija:Šabloni Svjetskog kupa u biatlonu 1994/1995.]]
{{Šablon:SKB ukupno muškarci}} &lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>6m9h9r6awgfdvmhwry02o22gy9v9aj7</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Wikipedia:Igralište</title>
    <ns>4</ns>
    <id>515758</id>
    <revision>
      <id>3922270</id>
      <parentid>3922084</parentid>
      <timestamp>2026-08-27T15:10:26Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Mir.u.Svijetu</username>
        <id>185090</id>
      </contributor>
      <origin>3922270</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4751" sha1="3ef50gaezvqobzzpe47a4lkqiy9a2ps" xml:space="preserve">{{Infokutija fudbaler
| ime              = Eldar Sivac
| slika            = 
| puno_ime         = Eldar Sivac
| datum_rođenja    = 17. septembar 1999.
| mjesto_rođenja   = Zenica, Bosna i Hercegovina
| visina           = '''Podebljan tekst'''
| pozicija         = Desni bek
| trenutni_klub    = [[NK Čelik Zenica]]
| broj             = 
| mlađi_klubovi    = 
| godine1          = 2021–2024
| klub1            = [[NK Čelik Zenica]]
| utakmice1        = 99
| golovi1          = 8
| godine2          = 2024–2025
| klub2            = [[FK Radnik Bijeljina]]
| utakmice2        = 13
| golovi2          = 0
| godine3          = 2025–
| klub3            = [[NK Čelik Zenica]]
| utakmice3        = 
| golovi3          = 
| reprezentacija   = 

}}

'''Eldar Sivac''' (rođen 17. septembra 1999. u Zenici) je bosanskohercegovački fudbaler koji igra na poziciji desnog beka za [[NK Čelik Zenica|NK Čelik]].

== Klupska karijera ==

=== NK Čelik Zenica (2021–2024) ===
Sivac je seniorsku karijeru započeo u [[NK Čelik Zenica|NK Čeliku]] iz Zenice. Tokom boravka u klubu odigrao je 99 utakmica, postigao 8 golova i upisao 29 asistencija.&lt;ref&gt;https://scsport.ba/celik-se-oprostio-od-standardnog-prvotimca&lt;/ref&gt;

=== FK Radnik Bijeljina (2024–2025) ===
Dana 25. juna 2024. godine najavljeno je da Eldar Sivac prelazi u [[FK Radnik Bijeljina|FK Radnik Bijeljina]] kao prvo pojačanje za novu sezonu.&lt;ref&gt;https://bijeljina.com/sport/dolazi-iz-zenice-eldar-sivac-prvo-pojacanje-fk-radnik-bijeljina&lt;/ref&gt; Zvanično je potpisao ugovor 1. jula 2024. godine.

Za Radnik je nastupio u 13 utakmica tokom sezone 2024/25, nakon čega je klub objavio da je saradnja sa Sivcem završena.&lt;ref&gt;https://sportsport.ba/fudbal/fk-radnik-bijeljina-raskid-saradnje/501385&lt;/ref&gt;

=== Povratak u NK Čelik (2025–) ===
U ljetnom prelaznom roku 2025. godine, Sivac se vratio u redove NK Čelik. Zvanična potvrda transfera je očekivana.
ᾗdem 1990-1999-2000 Γρeςς-Ελλάδά-0110-10-10-γλ -2000-1-2 first and 1755-1 seconds 3276-6072 -9348-3333/9-1456-1820-1515-1518-1818-1815-green land koutys kostas

== Statistika ==
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! Klub !! Period !! Utakmice !! Golovi !! Asistencije
|-
| [[NK Čelik Zenica]] || 2021–2024 || 99 || 8 || 29
|-
| [[FK Radnik Bijeljina]] || 2024–2025 || 13 || 0 || –
|-
| [[NK Čelik Zenica]] || 2025– || – || – || –
|}

== Izvori ==
&lt;references/&gt;

== Vanjski linkovi ==
* [https://www.transfermarkt.com/eldar-sivac/profil/spieler/586311 Transfermarkt profil]

[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Rođeni 1999.]]
[[Kategorija:NK Čelik Zenica]]
[[Kategorija:FK Radnik Bijeljina]]

Emina Hodžić - Patković (rođena 1976. godine u Travniku) poznata je bosanskohercegovačka književnica i nastavnica islamske vjeronauke. U rodnom gradu Travniku završila je opću gimnaziju, a fakultetsko obrazovanje na Islamskom pedagoškom fakultetu u Zenici. Više od dvadeset godina radi u svojoj struci, a od 1998. godine uposlenik je O.Š. ,,Meša Selimović&quot; u Zenici. Udata je i majka dva sina.

Amaterskim pisanjem bavi se duže vrijeme. Svoj prvi roman, Kako vole nevoljeni, počela je pisati nekoliko dana nakon očeve smrti, a objavljen je u oktobru, 2020. godine.

Biografija
Život i autorstvo

Mimo rada u prosvjeti, autorica se bavila mnogim drugim stvarima u životu. Dugi niz godina bila je vlasnica firme za uvoz i prodaju nakita Gul unikati, a nedugo nakon bolesti supruga se zvanično povukla iz tog posla.[1] Na mnogim javnim susretima Emina o pisanju govori na poseban način, a svoja djela zasniva na istinitim pričama mnogih žena čije su sudbine utjecale na autoricu te samim time i postale inspiracija za njene popularne romane. Jedno od najčitanijih i najdražih djela među publikom je trilogija Srest ćemo se jednom, u Istanbulu, koja sadrži 3 povezana dijela priče jedne porodice kroz tri generacije, a kroz pisanje istih Emina je naučila mnogo i o svojoj ličnosti. Ja (NI)sam Azra je posljednje objavljeno autoricino djelo.

Bibliografija
Kako vole nevoljeni, roman (Planjax komerc d.o.o.: Tešanj, 2020.)
Sejda, roman (Meligrafprint d.o.o.: Zenica, 2021.)
Sejdina kći, roman (Meligrafprint d.o.o.: Zenica, 2021.)
Nevjesta Sejdine kćeri, roman (Meligrafprint d.o.o.: Zenica, 2021.)
Pišem ti kalemom srca, zbirka priča (Meligrafprint d.o.o: Zenica, 2022.)
Srest ćemo se jednom, u Istanbulu, trilogija (Meligrafprint d.o.o.: Zenica, 2022.)
Izgubljeni putokaz, roman (Planjax komerc d.o.o.: Tešanj, 2024.)
Pišem ti..., zbirka kratkih tekstova (Planjax komerc d.o.o.: Tešanj, 2024.)
Inoča, roman (Planjax komerc d.o.o.: Tešanj, 2024.)
Žuta bilježnica, roman (Planjax komerc d.o.o.: Tešanj, 2025.)
Ja (NI)sam Azra, roman (Planjax komerc d.o.o.: Tešanj, 2026.)</text>
      <sha1>3ef50gaezvqobzzpe47a4lkqiy9a2ps</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Zijad Subašić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>521233</id>
    <revision>
      <id>3922417</id>
      <parentid>3715351</parentid>
      <timestamp>2026-08-28T00:32:05Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Vojne osobe u ratu u Bosni i Hercegovini]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3922417</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1988" sha1="atf17n364ty1dp1b8am53okh5nk5rue" xml:space="preserve">'''Zijad Subašić''' (umro 1992.) bio je komadant i osnivač bošnjačke paravojne formacije, Patriotske Lige (PL), u [[Višegrad|Višegradu]] tokom rane faze [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni]] (1992–95). &lt;ref name=&quot;ReferenceA&quot;&gt;{{Cite web|url=https://openlibrary.org/b/OL3973475M/battle-for-Sarajevo|title=The battle for Sarajevo|last=Kerim Lucarevic|publisher=Open Library|access-date=2013-10-21}}&lt;/ref&gt; Kasnije je dobio dopis na je na čelu PL za cijelo Gornje Podrinje. Početkom aprila 1992, sa jedinicom od 50 ljudi i uz pridruženi vod iz Mašića kod Goražda, na Dobrunu je zaustavio arkanovce i &quot;Bele orlove&quot; i vratio ih prema Priboju. Nakon što je ranjen u uličnoj borbi sa srpskim milicijama 1992, prevezen je u bolnicu u [[Foča (Republika Srpska)|Foči]], koja je još uvijek bila pod muslimanskom kontrolom. &lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.camo.ch/trebalapasti.htm|title=::: SARAJEVO JE TREBALO PASTI ZA TRI, A CIJELA BOSNA ZA 14 DANA :::|publisher=Camo.ch|access-date=2013-10-21|archive-date=21. 10. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20131021144318/http://www.camo.ch/trebalapasti.htm|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Nakon što je Foču zauzela [[Jugoslavenska narodna armija]] (JNA), izveden je iz bolnice, vraćen u Višegrad i ubijen na [[Most Mehmed-paše Sokolovića|Mostu Mehmed-paše Sokolovića]], &lt;ref name=&quot;ReferenceA&quot; /&gt;  kojeg je Vojska Republike Srpske koristila za ubistvo bošnjačkih civila tokom rata. &lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://gorazde.info/bosnian/bsi.shtml|title=Knjige o Gorazdu: - Biti Svjedok Istine, Ahmet Sejdic|last=Z. Vukas|publisher=Gorazde Info|access-date=2013-10-21}}&lt;/ref&gt; Njegovo tijelo je ekshumirano iz masovne grobnice i identificirano.

== Vidi također ==

* [[Masakri u Višegradu|Višegradski masakr]]

== Reference ==
&lt;references responsive=&quot;1&quot;&gt;&lt;/references&gt;
{{Refspisak}}
[[Kategorija:Biografije, Višegrad]]
[[Kategorija:Umrli 1992.]]
[[Kategorija:Bošnjaci]]
[[Kategorija:Vojne osobe u ratu u Bosni i Hercegovini]]</text>
      <sha1>atf17n364ty1dp1b8am53okh5nk5rue</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ambrogio Lorenzetti</title>
    <ns>0</ns>
    <id>524988</id>
    <revision>
      <id>3922435</id>
      <parentid>3913995</parentid>
      <timestamp>2026-08-28T01:04:58Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Nerko65</username>
        <id>55647</id>
      </contributor>
      <origin>3922435</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="16200" sha1="7u8xbzl8gtnswnhmoqz1wefwz7ckzft" xml:space="preserve">{{Izmjene u toku}}
{{Infokutija likovni umjetnik
| ime               = Ambrogio Lorenzetti
| slika             = 013 le vite, ambrogio lorenzetti.jpg
| opis_slike        =
| datum_rođenja     = oko 1290.
| mjesto_rođenja    = [[Siena]], [[Republika Siena]]
| datum_smrti       = 9. juni 1348.
| mjesto_smrti      = Siena
| nacionalnost      =
| obrazovanje       =
| supružnik         =
| period            = kasna [[gotika]], [[sijenska škola]]
| vrsta_umjetnosti  = slikarstvo
| djela             = &quot;[[Alegorija učinaka dobre i loše vladavine]]&quot;, &quot;[[Predstavljanje u hramu (Ambrogio Lorenzetti)|Predstavljanje u hramu]]&quot; 
| utjecao           = [[Bartolomeo Bulgarini]]
| utjecali          = [[Duccio di Buoninsegna|Duccio]], [[Giotto di Bondone|Giotto]], [[Simone Martini]], [[Giovanni Pisano]]
| nagrade           =
| potpis            =
| web-stranica      =
}}

'''Ambrogio Lorenzetti''' (oko 1290. – 1348.) bio je [[italija]]nski slikar iz perioda kasne [[Gotika|gotike]], aktivan između 1317. i 1348. Zajedno sa starijim bratom [[Pietro Lorenzetti|Pietrom]] uveo je dramatični emocionalizam, [[naturalizam]] i realizam u sijensku umjetnost koja je u to vrijeme ostvarila svoj najveći procvat. U svojoj umjetnosti i eksperimentima s trodimenzionalnim i prostornim aranžmanima, braća su nagovijestila [[Slikarstvo rane renesanse|umjetnost rane renesanse]]. Spada među najznačajnije predstavnike [[Sijenska škola|sijenske škole]], zajedno sa starijim bratom Pietrom, [[Duccio di Buoninsegna|Ducciom di Buoninsegnom]] i [[Simone Martini|Simoneom Martinijem]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url= https://www.britannica.com/biography/Pietro-Lorenzetti|title= ''Pietro Lorenzetti, Italian Painter''|website= britannica.com|access-date= 7. 8. 2025}}&lt;/ref&gt;

== Historijski okvir ==
Prije smrti Simonea Martinija, u sijenskoj umjetnosti počelo je dolaziti do promjena. Nova strujanja u Italiji bila su previše jaka da bi je ignorisala čak i najkonzervativnija sijenska škola. Stari bizantijski ideali blijedili su, a iako ih se Siena pridržavala, mijenjala ih je i približila modernom italijanskom ukusu. Naturalizam, realizam, dramatičan emocionalizam zahtijevalo je tadašnje savremeno doba i Siena je morala popustiti pred novim zahtjevima.

[[Aristokratija]] je bila manje cijenjena, a [[buržoazija]] je došla do izražaja. Doba &quot;novog životnog stila&quot; (&quot;dolce stil nuovo&quot;) [[Dante Alighieri|Dantea]] popuštalo je dobu [[Giovanni Boccaccio|Boccacciovog]] &quot;romana&quot; (&quot;novelle&quot;). [[Italijanska umjetnost]] svih vrsta spustila se na manje uzvišenu razinu i u svom spuštanju postala humanizirana. Ova tendencija uočljiva je u kasnijem stilu Simonea Martinija, ali umjetnici koji su zaista izvršili revoluciju (u odnosu na raniju sijensku umjetnost) u Sieni bili su braća Pietro i Ambrogio Lorenzetti.

Sijenska škola nije izgubila svoj [[Bizantijska umjetnost|bizantijski osjećaj]] ni za vrijeme 15. vijeka ([[Quattrocento|quattrocenta]]). a inovacije u slikarstvu koje su uvela braċa Lorenzetti sigurno su se činile epohalnim za građane Siene.&lt;ref name=&quot;HOIP&quot;&gt;''History of Italian Painting 1250 - 1800'', Frederick M. Godfrey, Taplinger Publishing Co., INC. New York 1965., Library of Congress Catalogue Card Number: 65-16699&lt;/ref&gt;

== Biografija i karijera ==
=== Madona di Vico l'Abate ===
[[Datoteka:Lorenzetti Amb. madonna-and-child-1319г.jpg|thumb|200px|desno|&quot;Madona s djetetom&quot;, Crkva Sant'Angelo di Vico l'Abate u blizini [[San Casciano u Val di Pesi|San Casciana u Val di Pesi]], provincija Firenca, 1319.]]

Prvo potpisano djelo ovog umjetnika je &quot;Madona s djetetom&quot;, urađeno za Crkvu Sant'Angelo di Vico l'Abate u blizini [[San Casciano u Val di Pesi|San Casciana u Val di Pesi]]. Urađeno je 1319. a sada je izloženo u [[Muzej San Casciano|Muzeju San Casciana]] i smatra se najranijim djelom koje se pripisuje Ambrogiju Lorenzettiju.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.nationalgallery.org.uk/artists/ambrogio-lorenzetti|title= ''Ambrogio Lorenzetti''|website= nationalgallery..org.uk|access-date= 11. 8. 2025}}&lt;/ref&gt; 
Prikazuje sve komponente njegove umjetnosti: bizantijska umjetnost, plastičnost sijenskog [[ducento]] reljefa i dinamizam [[Giovanni Pisano|Giovannija Pisana]]. Slika posjeduje veliku monumentalnost, a iako je stil u potpunosti sijenski, dizajn ukazuje na veliku pažnju prema djelima firentinskih savremenika.&lt;ref name= &quot;AL&quot;&gt;{{Cite web|url= https://www.wga.hu/html_m/l/lorenzet/ambrogio/governme/1abate.html|title= ''Ambrogio Lorenzetti''|website= wga.hu|access-date= 11. 8. 2025}}&lt;/ref&gt;

Slika na panelu potpuno se razlikuje od ranijeg djela &quot;Maestà&quot; (na istu temu &quot;Madona s djetetom&quot;) Duccia di Buoninsegne, toliko da sugerira da za razliku od svog brata Pietra Lorenzettija i Simonea Martinija, Ambrogio se nije školovao u Ducciovoj radionici. Prisutnost ovog djela u selu blizu [[Firenca|Firence]] i kasniji dokazi da je Ambrogio živio u okolini ovog grada barem do 1332. također sugeriraju da je Ambrogio Lorenzetti, iako rodom iz Siene, dobio obuku bližu onoj [[Giotto di Bondone|Giotta]] i firentinskog kipara [[Arnolfo di Cambio|Arnolfa di Cambija]], što je vidljivo u čvrstoći figura. Udaljenost od slikarskog stila Giotta i njegovih sljedbenika ostaje znatna, što umjetnika još više udaljava od [[Firentinska škola|firentinske škole slikarstva]] i doprinosi pojavi zaista originalnih stilskih osobina u umjetnosti Ambrogia Lorenzettija od njegovih najranijih dana.

U ovom djelu, crte lica Madone i djeteta nisu baš mekane, dok figure imaju statuarno i snažno prisustvo,  odražavajući statue Arnolfa di Cambija. Prikaz Madone je frontalan, urađen na bizantijski način, te podsjeća na djela iz druge polovine 13. vijeka. Neki stručnjaci čak su iznijeli hipotezu da je mecena eksplicitno tražio od umjetnika da se pozove na stil tog vremena. Madonin ogrtač prikazan je u punoj boji i s malo detalja u naborima draperije. Lica imaju slab [[kjaroskuro]] (raspored sjene i svjetlosti na slici), a prijestolje je jednostavna, ugaona drvena stolica s geometrijskim ukrasima, ali je arhitektura svedena na minimum. To su vjerovatno bila početna stilska ograničenja mladog slikara koji će kasnije doživjeti veliku evoluciju.

Već na ovom ranom panelu uočljivo je ono što će postati jedan od najvećih doprinosa Ambrogia Lorenzettija historiji umjetnosti, a to je njegov živopisni naturalizam u prikazivanju figura. Madonine ruke drže malog Isusa umjesto da ga okružuju. Njena desna ruka je nagnuta u odnosu na podlakticu, podupirući Isusovu desnu nogu. Prsti obje ruke nisu paralelni, već su raspoređeni kako bi bolje poduprli dijete. Kažiprst desne ruke se posebno ističe, s dotad neviđenim funkcionalnim naturalizmom. Dijete gleda svoju majku, a njegovi zglobovi i pogled na lijevo stopalo pokazuju dijete koje maše rukama i nogama kao pravo dojenče.&lt;ref name=&quot;HOIP&quot;/&gt;&lt;ref&gt;Chiara Frugoni, ''Pietro i Ambrogio Lorenzetti'', Firenza, 2010, {{ISBN| 88-7166-668-2}}&lt;/ref&gt;. Djelo je restaurirano 1936. dok je okvir originalan.&lt;ref name= &quot;AL&quot;/&gt;
Ova slika ima izuzetno vrijedan dvostruki značaj, ona dokazuje rani boravak Ambrogia u Firenci i pomiče datum njegove najranije poznate slike za 12 godina.&lt;ref&gt;George Harold Edgell, ''A History of Sienese Painting'', Lincoln Mac Veagh, The Dial Press Inc. New York 1932. str. 124&lt;/ref&gt;

=== Firenca, Siena ===
Godine od 1320. do 1332. predstavljaju najmaglovitiji period slikarevog umjetničkog života, budući da djela iz ovog perioda nemaju precizno određene datume izrade ili dokumentaciju. Međutim, čini se vjerovatnim da je slikar tokom ovog vremena djelovao na relaciji između Firence i Siene. Dokument datiran 1321. iz [[Državni arhiv Firence|Državnog arhiva Firence]], koji potvrđuje da je umjetnik napravio novčani dug kod izvjesnoa Mea di Lape. U svrhu naknade duga, umjetniku je u mjestu Nudo di Vermiglio zaplijenjen ogrtač &quot;guarnacca&quot;, napravljen od visokokvalitetne tkanine od brokata, podstavljen krznom, koji je u to vrijeme predstavljao simbol bogatstva i visokog društvenog statusa. Drugi dokument svjedoči da je umjetnik od 1328. do 1330. bio član Ceha ljekara i apotekara (kojem su se u to vrijeme mogli pridružiti i slikari), a [[Lorenzo Ghiberti]] citira neke od njegovih freski u firentinskom augustinskom samostanu, vjerovatno oslikane između 1327. i 1332. Godine 1324. Lorenzetti je prodao mali komad zemlje kako bi kupio kuću u Sieni i platio pripadajuće poreze, a drugi dokument iz 1331. svjedoči o proviziji koju je Gradsko vijeće Siene (&quot;[[Podestà]]&quot;) preko kolateralnog sudije isplatilo Lorenzettiju.&lt;ref name=&quot;HOIP&quot;/&gt;
[[Datoteka:Ambrogio Lorenzetti 021.jpg|thumb|200px| desno|&quot;Madona s djetetom&quot;, pinakoteka [[Brera]], [[Milano]].]]
Jedno od značajnih djela djela iz ovog perioda je &quot;[[Madona s djetetom (Lorenzetti, Brera)|Madona s djetetom]]&quot; (slika desno) za koje većina stručnjaka smatra da je urađeno 1320-1327, a danas se čuva u [[Pinakoteka|pinakoteci]] [[Brera]] u [[Milano|Milanu]].
Urađeno je tehnikom [[Tempera|tempere]] i zlata na drvu; umjetnik ga nije potpisao, a nema ni datuma izrade. Slika je vjerovatno bila središnji element [[poliptih]]a, kao u djelima [[Duccio di Buoninsegna|Duccia di Buoninsegne]] i drugih sijenskih slikara. Pripisivanje djela Ambrogiju Lorenzettiju prvi je predložio Guido Cagnola 1908. godine, isključivo na stilskim osnovama i od tada ovaj prijedlog prihvatili su svi kritičari.&lt;ref name= &quot;CF&quot;&gt;Chiara Frugoni, ''Pietro e Ambrogio Lorenzetti'', Le Lettere, Firenca, 2010. {{ISBN|88-7166-668-2}}&lt;/ref&gt;

Vjerovatno namijenjeno privatnoj pobožnosti, ovo djelo primjer je vrlo istančanog ukusa i vješte tehnike izrade. Na zlatnoj podlozi dva velika oreola su označena finom, urezanom linijom; pravougaonost panela izmijenjena je motivom pletenog luka i cvijećem u gornjim uglovima. Dvije figure povezane su u sistemu valovitih ritmova i spiralnih pokreta. Šire se ili sužavaju sporim valovima u dubini. Nijedna bora ne narušava kompaktnu boju [[Slonovača|slonovače]] lica i duge, naizgled bez kostiju ruke Madone.&lt;ref&gt;{{Cite web|url= https://www.wga.hu/html_m/l/lorenzet/ambrogio/various/90madonn.html|title= ''Ambrogio orenzetti - Madonna and Child''|website= wga.hu|access-date= 7. 10. 2025}}&lt;/ref&gt;
Slika je pretrpjela oštećenja, tako da je vidljiva [[boja]] temeljnog sloja tokom pripreme, a to se posebno odnosi na lice Madone. Iako oštećena, &quot;Madona s djetetom&quot; iz pinakoteke Brera predstavlja jedno od [[Remek-djelo|remek-djela]] italijanskog slikarstva iz prve polovine 14. vijeka.&lt;ref&gt;{{Cite web|url= https://pinacotecabrera.org/en/collezioni/collezione-on-line/madonna-and-child-10/|title= ''Madonna and Child''|website= pinacotecabrera.org|access-date= 2. 10. 2025}}&lt;/ref&gt;

Neki naučnici ovim godinama pripisuju &quot;Blumenthalovu Madonu&quot; (pogledati galeriju) iz Metropolitan muzeja u New Yorku, &quot;Madonu del Latte&quot; iz augustinskog Manastira svetog Spasitelja u Leccetu i koja je danas nalazi izložena u Dijecezanskom muzeju u Sijeni, &quot;Raspeće&quot; iz crkve Svete Lucije u blizini [[Montenero, Grosseto|Montenera]] i Svetu Luciju u blizini [[Castel del Piano|Castel del Piana]]. Međutim, konsenzus o datiranju navedenih djela daleko je od jednoglasnog među naučnicima, ostavljajući velike nesigurnosti po pitanju datuma njihove izrade.
Djelo o kojem postoji najveći konsenzus odnosi se na &quot;Raspeće&quot; (pogledati galeriju) iz Crkve San Niccolò al Carmine u Sieni (danas izloženom u Nacionalnoj umjetničkoj galeriji istog grada) oko kojeg se dvije trećine naučnika slaže da je naslikana između 1324. i 1331. Ovaj konsenzus zasnovan je prije svega zato što iz istih godina potječe i oltarna slika &quot;Karmelićanski poliptih&quot; njegovog brata Pietra (pogledati sekciju Karmelićanski poliptih na stranici o Pietru Lorenzettiju), s kojim je Ambrogio uvijek slikao rame uz rame unutar granica grada Siene. Djelo je znatne veličine i odlikuje se čvrstom i robusnom glomaznošću tipičnom za toskansku školu, ali pokazuje karakterizaciju lica, glave i ukrasa tipične za sijenski manir, najavljujući zrelost slikara.&lt;ref name= &quot;CF&quot;/&gt;
[[Datoteka:Ambrogio Lorenzetti - san procolo.jpg|thumb|200px|lijevo|&quot;Triptih svetog Prokule&quot;, visina 57 cm; širina 171 cm, Uffizzi Galerija, približno 1332.]]
U firentinskoj crkvi San Procolo nalazi se &quot;Triptih svetog Prokule datiran 1332., a mnogi svjedoci su tokom stoljeća pročitali potpis umjetnika i datum koji je dodao (1332.), koji su sada izgubljeni. Triptih, nedavno ponovo sastavljen u Galeriji Uffizi u Firenci, prikazuje Madonu s djetetom između svetog Nikole (lijevo) i Prokula (desno). Iznad tri panela, vrhovi prikazuju Isusa Otkupitelja (u sredini) i svetog Ivana Evanđelistu (lijevo) i Ivana Krstitelja (desno). U poređenju s djelom &quot;Madona di Vico l'Abate iz 1319., Ambrogio Lorenzetti je napravio ogromni napredak u volumetrijskom prikazu likova, u profinjenosti figura, u korištenju [[kjaroskuro]] modulacija, u izraženom profiliranju likova, u bogatoj dekoraciji, sada očito bližoj onima iz Giottove škole. Držanje figura je i dalje kruto i djeluju ukočeno, što ih razlikuje od Giottovih figura iz ranih 1330-ih (naprimjer, savremeni &quot;Bolonjski poliptih&quot;) ili čak od onih Simonea Martinija ili [[Lippo Memmi|Lippa Memmija]] (naprimjer, sačuvana panelna ploča od Lippa Memmija u Kansas Citiju).
Upravo je humanost odnosa između svete Marije i djeteta ono što razlikuje ovo djelo. Na ovoj slici, mali Isus gleda svoju majku širom otvorenih očiju i poluotvorenih usta, stvarajući izraz tipičan za novorođenče. Marija mu uzvraća pogled i pruža djetetu spokojan i umirujući izraz, pružajući desnu ruku za igru. Marijina lijeva ruka, međutim, ima tipičan &quot;Lorenzettijev&quot; aranžman s raširenim prstima, naglašavajući energiju njenog stiska.

Također, u istoj crkvi nalazile su se četiri panelne ploče naslikane otprilike iste (1332.) godine, na kojima su prikazane &quot;[[Epizode iz života svetog Nikole (Ambrogio Lorenzetti)|Epizode iz života svetog Nikole]]&quot;, danas izložene u Uffiziju. Paneli otkrivaju umjetnikov izvanredan narativni dar i njegovu vještinu u stvaranju složenih arhitektonskih scena, čak izbjegavajući neprirodnu konvenciju probijanja zidova kako bi se otkrilo šta se dešava u prostorijama. Naprimjer, u sceni svetog Nikole koji oživljava dijete koje je zadavio [[đavo]], dijete-protagonist prikazano je četiri puta u četiri uzastopna trenutka, a svaki se odvija na dva sprata zgrade: prizemlje je otvoreno lukom, dok je gornji sprat vidljiv kroz lođu. Nadalje, u ovim scenama, zlatna pozadina gotovo je u potpunosti izostavljena, a arhitektura zauzima gotovo cijelu pozadinu.&lt;ref&gt;''Gallerie degli Uffizi, Gli Uffizi: Catalogo generale'', Firenze, Centro Di, 1980 [1979], {{ISBN|88-7038-021-1}}&lt;/ref&gt;

=== Povratak u Sijenu ===

== Galerija ==
&lt;gallery&gt;
Datoteka:Ambrogio Lorenzetti Madonna mit dem Kinde.tif|&quot;Madona s djetetom&quot;, dimenzije 85&amp;nbsp;cm x 58&amp;nbsp;cm, Muzej likovne umjetnosti u Budimpešti 1319 - 1348
Datoteka:Ambrogio lorenzetti, san michele vittorioso sul demonio, vetrata, 1325-30 ca. (siena, palazzo pubblico).jpg|&quot;Sveti Mihajlo pobjeđuje demona&quot;, [[vitraj]], [[Palazzo Pubblico (Siena)|Palazzo Pubblico]], Siena, 1325 - 1330
Datoteka:Ambrogio Lorenzetti - Saint Elizabeth of Hungary - P15n10 - Isabella Stewart Gardner Museum.jpg|&quot;Sveta Elizabeta Mađarska&quot;, dimenzije 36,5&amp;nbsp;cm - 25&amp;nbsp;cm, [[Isabella Stewart Gardner Muzej]], [[Boston]], 1319 - 1347
Datoteka:Madonna and Child MET ep41.190.26.bw.R.jpg|&quot;Blumenthal Madona&quot;, tempera na drvu sa pozlaćenom pozadinom, dimenzije 94&amp;nbsp;cm - 56,2&amp;nbsp;cm, [[Metropolitan (muzej)|Metropolitan muzej]], 1319 - 1347
Datoteka:Ambrogio Lorenzetti, Crocifisso del Carmine di Siena, Post-restoration.jpg|&quot;Raspeće&quot;, Srkva San Niccolò del Carmine, Nacionalna pinakoteka, Siena, visina 266&amp;nbsp;cm, 1324-1331 
&lt;/gallery&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [https://cavallinitoveronese.co.uk/general/view_artist/13, &quot;Cavallini to Veronese&quot;]

{{Commons category|Ambrogio Lorenzetti}}

[[Kategorija:Rođeni 1290.]]
[[Kategorija:Umrli 1348.]]
[[Kategorija:Biografije, Siena]]
[[Kategorija:Italijanski slikari]]
[[Kategorija:Slikari gotike]]</text>
      <sha1>7u8xbzl8gtnswnhmoqz1wefwz7ckzft</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3922442</id>
      <parentid>3922435</parentid>
      <timestamp>2026-08-28T02:26:58Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Nerko65</username>
        <id>55647</id>
      </contributor>
      <origin>3922442</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="16228" sha1="1fj1leg7gaozel8jqpu5yi1iw2vorzp" xml:space="preserve">{{Izmjene u toku}}
{{Infokutija likovni umjetnik
| ime               = Ambrogio Lorenzetti
| slika             = 013 le vite, ambrogio lorenzetti.jpg
| opis_slike        =
| datum_rođenja     = oko 1290.
| mjesto_rođenja    = [[Siena]], [[Republika Siena]]
| datum_smrti       = 9. juni 1348.
| mjesto_smrti      = Siena
| nacionalnost      =
| obrazovanje       =
| supružnik         =
| period            = kasna [[gotika]], [[sijenska škola]]
| vrsta_umjetnosti  = slikarstvo
| djela             = &quot;[[Alegorija učinaka dobre i loše vladavine]]&quot;, &quot;[[Predstavljanje u hramu (Ambrogio Lorenzetti)|Predstavljanje u hramu]]&quot; 
| utjecao           = [[Bartolomeo Bulgarini]]
| utjecali          = [[Duccio di Buoninsegna|Duccio]], [[Giotto di Bondone|Giotto]], [[Simone Martini]], [[Giovanni Pisano]]
| nagrade           =
| potpis            =
| web-stranica      =
}}

'''Ambrogio Lorenzetti''' (oko 1290. – 1348.) bio je [[italija]]nski slikar iz perioda kasne [[Gotika|gotike]], aktivan između 1317. i 1348. Zajedno sa starijim bratom [[Pietro Lorenzetti|Pietrom]] uveo je dramatični emocionalizam, [[naturalizam]] i realizam u sijensku umjetnost koja je u to vrijeme ostvarila svoj najveći procvat. U svojoj umjetnosti i eksperimentima s trodimenzionalnim i prostornim aranžmanima, braća su nagovijestila [[Slikarstvo rane renesanse|umjetnost rane renesanse]]. Spada među najznačajnije predstavnike [[Sijenska škola|sijenske škole]], zajedno sa starijim bratom Pietrom, [[Duccio di Buoninsegna|Ducciom di Buoninsegnom]] i [[Simone Martini|Simoneom Martinijem]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url= https://www.britannica.com/biography/Pietro-Lorenzetti|title= ''Pietro Lorenzetti, Italian Painter''|website= britannica.com|access-date= 7. 8. 2025}}&lt;/ref&gt;

== Historijski okvir ==
Prije smrti Simonea Martinija, u sijenskoj umjetnosti počelo je dolaziti do promjena. Nova strujanja u Italiji bila su previše jaka da bi je ignorisala čak i najkonzervativnija sijenska škola. Stari bizantijski ideali blijedili su, a iako ih se Siena pridržavala, mijenjala ih je i približila modernom italijanskom ukusu. Naturalizam, realizam, dramatičan emocionalizam zahtijevalo je tadašnje savremeno doba i Siena je morala popustiti pred novim zahtjevima.

[[Aristokratija]] je bila manje cijenjena, a [[buržoazija]] je došla do izražaja. Doba &quot;novog životnog stila&quot; (&quot;dolce stil nuovo&quot;) [[Dante Alighieri|Dantea]] popuštalo je dobu [[Giovanni Boccaccio|Boccacciovog]] &quot;romana&quot; (&quot;novelle&quot;). [[Italijanska umjetnost]] svih vrsta spustila se na manje uzvišenu razinu i u svom spuštanju postala humanizirana. Ova tendencija uočljiva je u kasnijem stilu Simonea Martinija, ali umjetnici koji su zaista izvršili revoluciju (u odnosu na raniju sijensku umjetnost) u Sieni bili su braća Pietro i Ambrogio Lorenzetti.

Sijenska škola nije izgubila svoj [[Bizantijska umjetnost|bizantijski osjećaj]] ni za vrijeme 15. vijeka ([[Quattrocento|quattrocenta]]). a inovacije u slikarstvu koje su uvela braċa Lorenzetti sigurno su se činile epohalnim za građane Siene.&lt;ref name=&quot;HOIP&quot;&gt;''History of Italian Painting 1250 - 1800'', Frederick M. Godfrey, Taplinger Publishing Co., INC. New York 1965., Library of Congress Catalogue Card Number: 65-16699&lt;/ref&gt;

== Biografija i karijera ==
=== Madona di Vico l'Abate ===
[[Datoteka:Lorenzetti Amb. madonna-and-child-1319г.jpg|thumb|200px|desno|&quot;Madona s djetetom&quot;, Crkva Sant'Angelo di Vico l'Abate u blizini [[San Casciano u Val di Pesi|San Casciana u Val di Pesi]], provincija Firenca, 1319.]]

Prvo potpisano djelo ovog umjetnika je &quot;Madona s djetetom&quot;, urađeno za Crkvu Sant'Angelo di Vico l'Abate u blizini [[San Casciano u Val di Pesi|San Casciana u Val di Pesi]]. Urađeno je 1319. a sada je izloženo u [[Muzej San Casciano|Muzeju San Casciana]] i smatra se najranijim djelom koje se pripisuje Ambrogiju Lorenzettiju.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.nationalgallery.org.uk/artists/ambrogio-lorenzetti|title= ''Ambrogio Lorenzetti''|website= nationalgallery..org.uk|access-date= 11. 8. 2025}}&lt;/ref&gt; 
Prikazuje sve komponente njegove umjetnosti: bizantijska umjetnost, plastičnost sijenskog [[ducento]] reljefa i dinamizam [[Giovanni Pisano|Giovannija Pisana]]. Slika posjeduje veliku monumentalnost, a iako je stil u potpunosti sijenski, dizajn ukazuje na veliku pažnju prema djelima firentinskih savremenika.&lt;ref name= &quot;AL&quot;&gt;{{Cite web|url= https://www.wga.hu/html_m/l/lorenzet/ambrogio/governme/1abate.html|title= ''Ambrogio Lorenzetti''|website= wga.hu|access-date= 11. 8. 2025}}&lt;/ref&gt;

Slika na panelu potpuno se razlikuje od ranijeg djela &quot;Maestà&quot; (na istu temu &quot;Madona s djetetom&quot;) Duccia di Buoninsegne, toliko da sugerira da za razliku od svog brata Pietra Lorenzettija i Simonea Martinija, Ambrogio se nije školovao u Ducciovoj radionici. Prisutnost ovog djela u selu blizu [[Firenca|Firence]] i kasniji dokazi da je Ambrogio živio u okolini ovog grada barem do 1332. također sugeriraju da je Ambrogio Lorenzetti, iako rodom iz Siene, dobio obuku bližu onoj [[Giotto di Bondone|Giotta]] i firentinskog kipara [[Arnolfo di Cambio|Arnolfa di Cambija]], što je vidljivo u čvrstoći figura. Udaljenost od slikarskog stila Giotta i njegovih sljedbenika ostaje znatna, što umjetnika još više udaljava od [[Firentinska škola|firentinske škole slikarstva]] i doprinosi pojavi zaista originalnih stilskih osobina u umjetnosti Ambrogia Lorenzettija od njegovih najranijih dana.

U ovom djelu, crte lica Madone i djeteta nisu baš mekane, dok figure imaju statuarno i snažno prisustvo,  odražavajući statue Arnolfa di Cambija. Prikaz Madone je frontalan, urađen na bizantijski način, te podsjeća na djela iz druge polovine 13. vijeka. Neki stručnjaci čak su iznijeli hipotezu da je mecena eksplicitno tražio od umjetnika da se pozove na stil tog vremena. Madonin ogrtač prikazan je u punoj boji i s malo detalja u naborima draperije. Lica imaju slab [[kjaroskuro]] (raspored sjene i svjetlosti na slici), a prijestolje je jednostavna, ugaona drvena stolica s geometrijskim ukrasima, ali je arhitektura svedena na minimum. To su vjerovatno bila početna stilska ograničenja mladog slikara koji će kasnije doživjeti veliku evoluciju.

Već na ovom ranom panelu uočljivo je ono što će postati jedan od najvećih doprinosa Ambrogia Lorenzettija historiji umjetnosti, a to je njegov živopisni naturalizam u prikazivanju figura. Madonine ruke drže malog Isusa umjesto da ga okružuju. Njena desna ruka je nagnuta u odnosu na podlakticu, podupirući Isusovu desnu nogu. Prsti obje ruke nisu paralelni, već su raspoređeni kako bi bolje poduprli dijete. Kažiprst desne ruke se posebno ističe, s dotad neviđenim funkcionalnim naturalizmom. Dijete gleda svoju majku, a njegovi zglobovi i pogled na lijevo stopalo pokazuju dijete koje maše rukama i nogama kao pravo dojenče.&lt;ref name=&quot;HOIP&quot;/&gt;&lt;ref&gt;Chiara Frugoni, ''Pietro i Ambrogio Lorenzetti'', Firenza, 2010, {{ISBN| 88-7166-668-2}}&lt;/ref&gt;. Djelo je restaurirano 1936. dok je okvir originalan.&lt;ref name= &quot;AL&quot;/&gt;
Ova slika ima izuzetno vrijedan dvostruki značaj, ona dokazuje rani boravak Ambrogia u Firenci i pomiče datum njegove najranije poznate slike za 12 godina.&lt;ref&gt;George Harold Edgell, ''A History of Sienese Painting'', Lincoln Mac Veagh, The Dial Press Inc. New York 1932. str. 124&lt;/ref&gt;

=== Firenca, Siena ===
Godine od 1320. do 1332. predstavljaju najmaglovitiji period slikarevog umjetničkog života, budući da djela iz ovog perioda nemaju precizno određene datume izrade ili dokumentaciju. Međutim, čini se vjerovatnim da je slikar tokom ovog vremena djelovao na relaciji između Firence i Siene. Dokument datiran 1321. iz [[Državni arhiv Firence|Državnog arhiva Firence]], koji potvrđuje da je umjetnik napravio novčani dug kod izvjesnoa Mea di Lape. U svrhu naknade duga, umjetniku je u mjestu Nudo di Vermiglio zaplijenjen ogrtač &quot;guarnacca&quot;, napravljen od visokokvalitetne tkanine od brokata, podstavljen krznom, koji je u to vrijeme predstavljao simbol bogatstva i visokog društvenog statusa. Drugi dokument svjedoči da je umjetnik od 1328. do 1330. bio član Ceha ljekara i apotekara (kojem su se u to vrijeme mogli pridružiti i slikari), a [[Lorenzo Ghiberti]] citira neke od njegovih freski u firentinskom augustinskom samostanu, vjerovatno oslikane između 1327. i 1332. Godine 1324. Lorenzetti je prodao mali komad zemlje kako bi kupio kuću u Sieni i platio pripadajuće poreze, a drugi dokument iz 1331. svjedoči o proviziji koju je Gradsko vijeće Siene (&quot;[[Podestà]]&quot;) preko kolateralnog sudije isplatilo Lorenzettiju.&lt;ref name=&quot;HOIP&quot;/&gt;
[[Datoteka:Ambrogio Lorenzetti 021.jpg|thumb|200px| desno|&quot;Madona s djetetom&quot;, pinakoteka [[Brera]], [[Milano]].]]
Jedno od značajnih djela djela iz ovog perioda je &quot;[[Madona s djetetom (Lorenzetti, Brera)|Madona s djetetom]]&quot; (slika desno) za koje većina stručnjaka smatra da je urađeno 1320-1327, a danas se čuva u [[Pinakoteka|pinakoteci]] [[Brera]] u [[Milano|Milanu]].
Urađeno je tehnikom [[Tempera|tempere]] i zlata na drvu; umjetnik ga nije potpisao, a nema ni datuma izrade. Slika je vjerovatno bila središnji element [[poliptih]]a, kao u djelima [[Duccio di Buoninsegna|Duccia di Buoninsegne]] i drugih sijenskih slikara. Pripisivanje djela Ambrogiju Lorenzettiju prvi je predložio Guido Cagnola 1908. godine, isključivo na stilskim osnovama i od tada ovaj prijedlog prihvatili su svi kritičari.&lt;ref name= &quot;CF&quot;&gt;Chiara Frugoni, ''Pietro e Ambrogio Lorenzetti'', Le Lettere, Firenca, 2010. {{ISBN|88-7166-668-2}}&lt;/ref&gt;

Vjerovatno namijenjeno privatnoj pobožnosti, ovo djelo primjer je vrlo istančanog ukusa i vješte tehnike izrade. Na zlatnoj podlozi dva velika oreola su označena finom, urezanom linijom; pravougaonost panela izmijenjena je motivom pletenog luka i cvijećem u gornjim uglovima. Dvije figure povezane su u sistemu valovitih ritmova i spiralnih pokreta. Šire se ili sužavaju sporim valovima u dubini. Nijedna bora ne narušava kompaktnu boju [[Slonovača|slonovače]] lica i duge, naizgled bez kostiju ruke Madone.&lt;ref&gt;{{Cite web|url= https://www.wga.hu/html_m/l/lorenzet/ambrogio/various/90madonn.html|title= ''Ambrogio orenzetti - Madonna and Child''|website= wga.hu|access-date= 7. 10. 2025}}&lt;/ref&gt;
Slika je pretrpjela oštećenja, tako da je vidljiva [[boja]] temeljnog sloja tokom pripreme, a to se posebno odnosi na lice Madone. Iako oštećena, &quot;Madona s djetetom&quot; iz pinakoteke Brera predstavlja jedno od [[Remek-djelo|remek-djela]] italijanskog slikarstva iz prve polovine 14. vijeka.&lt;ref&gt;{{Cite web|url= https://pinacotecabrera.org/en/collezioni/collezione-on-line/madonna-and-child-10/|title= ''Madonna and Child''|website= pinacotecabrera.org|access-date= 2. 10. 2025}}&lt;/ref&gt;

Neki naučnici ovim godinama pripisuju &quot;Blumenthalovu Madonu&quot; (pogledati galeriju) iz Metropolitan muzeja u New Yorku, &quot;Madonu del Latte&quot; iz augustinskog Manastira svetog Spasitelja u Leccetu i koja je danas nalazi izložena u Dijecezanskom muzeju u Sijeni, &quot;Raspeće&quot; iz crkve Svete Lucije u blizini [[Montenero, Grosseto|Montenera]] i Svetu Luciju u blizini [[Castel del Piano|Castel del Piana]]. Međutim, konsenzus o datiranju navedenih djela daleko je od jednoglasnog među naučnicima, ostavljajući velike nesigurnosti po pitanju datuma njihove izrade.
Djelo o kojem postoji najveći konsenzus odnosi se na &quot;Raspeće&quot; (pogledati galeriju) iz Crkve San Niccolò al Carmine u Sieni (danas izloženom u Nacionalnoj umjetničkoj galeriji istog grada) oko kojeg se dvije trećine naučnika slaže da je naslikana između 1324. i 1331. Ovaj konsenzus zasnovan je prije svega zato što iz istih godina potječe i oltarna slika &quot;Karmelićanski poliptih&quot; njegovog brata Pietra (pogledati sekciju Karmelićanski poliptih na stranici o Pietru Lorenzettiju), s kojim je Ambrogio uvijek slikao rame uz rame unutar granica grada Siene. Djelo je znatne veličine i odlikuje se čvrstom i robusnom glomaznošću tipičnom za toskansku školu, ali pokazuje karakterizaciju lica, glave i ukrasa tipične za sijenski manir, najavljujući zrelost slikara.&lt;ref name= &quot;CF&quot;/&gt;
[[Datoteka:Ambrogio Lorenzetti - san procolo.jpg|thumb|200px|lijevo|&quot;Triptih svetog Prokule&quot;, visina 57 cm; širina 171 cm, Uffizzi Galerija, približno 1332.]]
U firentinskoj [[Crkva svetog Prokule|Crkvi svetog Prokule]] nalazi se &quot;Triptih svetog Prokule datiran 1332., a mnogi svjedoci su tokom stoljeća pročitali potpis umjetnika i datum koji je dodao (1332.), koji su sada izgubljeni. Triptih, nedavno ponovo sastavljen u Galeriji Uffizi u Firenci, prikazuje Madonu s djetetom između svetog Nikole (lijevo) i Prokula (desno). Iznad tri panela, vrhovi prikazuju Isusa Otkupitelja (u sredini) i svetog Ivana Evanđelistu (lijevo) i Ivana Krstitelja (desno). U poređenju s djelom &quot;Madona di Vico l'Abate iz 1319., Ambrogio Lorenzetti je napravio ogromni napredak u volumetrijskom prikazu likova, u profinjenosti figura, u korištenju [[kjaroskuro]] modulacija, u izraženom profiliranju likova, u bogatoj dekoraciji, sada očito bližoj onima iz Giottove škole. Držanje figura je i dalje kruto i djeluju ukočeno, što ih razlikuje od Giottovih figura iz ranih 1330-ih (naprimjer, savremeni &quot;Bolonjski poliptih&quot;) ili čak od onih Simonea Martinija ili [[Lippo Memmi|Lippa Memmija]] (naprimjer, sačuvana panelna ploča od Lippa Memmija u Kansas Citiju).
Upravo je humanost odnosa između svete Marije i djeteta ono što razlikuje ovo djelo. Na ovoj slici, mali Isus gleda svoju majku širom otvorenih očiju i poluotvorenih usta, stvarajući izraz tipičan za novorođenče. Marija mu uzvraća pogled i pruža djetetu spokojan i umirujući izraz, pružajući desnu ruku za igru. Marijina lijeva ruka, međutim, ima tipičan &quot;Lorenzettijev&quot; aranžman s raširenim prstima, naglašavajući energiju njenog stiska.

Također, u istoj crkvi nalazile su se četiri panelne ploče naslikane otprilike iste (1332.) godine, na kojima su prikazane &quot;[[Epizode iz života svetog Nikole (Ambrogio Lorenzetti)|Epizode iz života svetog Nikole]]&quot;, danas izložene u Uffiziju. Paneli otkrivaju umjetnikov izvanredan narativni dar i njegovu vještinu u stvaranju složenih arhitektonskih scena, čak izbjegavajući neprirodnu konvenciju probijanja zidova kako bi se otkrilo šta se dešava u prostorijama. Naprimjer, u sceni svetog Nikole koji oživljava dijete koje je zadavio [[đavo]], dijete-protagonist prikazano je četiri puta u četiri uzastopna trenutka, a svaki se odvija na dva sprata zgrade: prizemlje je otvoreno lukom, dok je gornji sprat vidljiv kroz lođu. Nadalje, u ovim scenama, zlatna pozadina gotovo je u potpunosti izostavljena, a arhitektura zauzima gotovo cijelu pozadinu.&lt;ref&gt;''Gallerie degli Uffizi, Gli Uffizi: Catalogo generale'', Firenze, Centro Di, 1980 [1979], {{ISBN|88-7038-021-1}}&lt;/ref&gt;

=== Povratak u Sijenu ===

== Galerija ==
&lt;gallery&gt;
Datoteka:Ambrogio Lorenzetti Madonna mit dem Kinde.tif|&quot;Madona s djetetom&quot;, dimenzije 85&amp;nbsp;cm x 58&amp;nbsp;cm, Muzej likovne umjetnosti u Budimpešti 1319 - 1348
Datoteka:Ambrogio lorenzetti, san michele vittorioso sul demonio, vetrata, 1325-30 ca. (siena, palazzo pubblico).jpg|&quot;Sveti Mihajlo pobjeđuje demona&quot;, [[vitraj]], [[Palazzo Pubblico (Siena)|Palazzo Pubblico]], Siena, 1325 - 1330
Datoteka:Ambrogio Lorenzetti - Saint Elizabeth of Hungary - P15n10 - Isabella Stewart Gardner Museum.jpg|&quot;Sveta Elizabeta Mađarska&quot;, dimenzije 36,5&amp;nbsp;cm - 25&amp;nbsp;cm, [[Isabella Stewart Gardner Muzej]], [[Boston]], 1319 - 1347
Datoteka:Madonna and Child MET ep41.190.26.bw.R.jpg|&quot;Blumenthal Madona&quot;, tempera na drvu sa pozlaćenom pozadinom, dimenzije 94&amp;nbsp;cm - 56,2&amp;nbsp;cm, [[Metropolitan (muzej)|Metropolitan muzej]], 1319 - 1347
Datoteka:Ambrogio Lorenzetti, Crocifisso del Carmine di Siena, Post-restoration.jpg|&quot;Raspeće&quot;, Srkva San Niccolò del Carmine, Nacionalna pinakoteka, Siena, visina 266&amp;nbsp;cm, 1324-1331 
&lt;/gallery&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [https://cavallinitoveronese.co.uk/general/view_artist/13, &quot;Cavallini to Veronese&quot;]

{{Commons category|Ambrogio Lorenzetti}}

[[Kategorija:Rođeni 1290.]]
[[Kategorija:Umrli 1348.]]
[[Kategorija:Biografije, Siena]]
[[Kategorija:Italijanski slikari]]
[[Kategorija:Slikari gotike]]</text>
      <sha1>1fj1leg7gaozel8jqpu5yi1iw2vorzp</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Aleksandar Popov (biatlonac)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>526023</id>
    <revision>
      <id>3922284</id>
      <parentid>3918572</parentid>
      <timestamp>2026-08-27T17:18:57Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Svjetsko prvenstvo */</comment>
      <origin>3922284</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="19154" sha1="73ksff13k10x8jnx6pgzf1cj1f1omzi" xml:space="preserve">{{About|sovjetskom biatloncu Aleksandru Popovu|druge osobe s istim imenom|Aleksandar Popov}}
{{Infokutija biatlonac
| ime                  = Aleksandar  Popov
| slika                = 
| opis_slike           = 
| puno_ime             = Aleksandar Vladimirovič Popov
| nadimak              = 
| nacionalnost         = 
| država               = {{ZID|Sovjetski Savez}}&lt;br&gt; {{ZID|ZND}}&lt;br&gt; {{ZID|Bjelorusija}}
| datum_rođenja        = {{Datum rođenja  i godine|1965|02|22}}
| mjesto_rođenja       = [[Tobolsk]]
| država_rođenja       = [[Sovjetski Savez]]
| datum_smrti          = 
| mjesto_smrti         = 
| država_smrti         = 
| zanimanje            = biatlonac, biatlonski trener
| godine_aktivnosti    = 
| visina               = 176
| težina               = 75
| supružnik            = 
| veb-sajt             = 
| sport                = 
| klub                 = 
| trener               = 
| skije                = 
| puška                = 
| status               = neaktivan
| kraj_karijere        = 1989.
&lt;!-- Olimpijske igre --&gt;
| nastup_OI            = '''4''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1988.|1988]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|1992]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|1994]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|1998.]])
| medalje_OI           = '''2'''
| zlato_OI             = 1
&lt;!-- Svjetska prvenstva --&gt;
| nastup_SP            = '''10''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1987.|1987]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1989.|1989]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990.|1990]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991.|1991]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1992.|1992]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|1993]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1994.|1994]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|1995]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|1996]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|1997]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998.|1998.]])
| medalje_SP           = '''10'''
| zlato_SP             = 4
&lt;!-- Svjetski kup --&gt;
| nastup_SK            = [[Svjetski kup u biatlonu 1985/1986.|1985/86.]]
| pobjede_SK           = 5
| plasman_SK           = {{plainlist| 
'''2.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1988/1989.|1988/89.]])
* {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}}: '''27.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1996/1997.|1996/97.]])
* {{Tooltip|Spr.|Sprint}}: '''32.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1996/1997.|1996/97.]])
* {{Tooltip|Pot.|Potjera}}: '''22.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1997/1998.|1997/98.]])
}}
| pobjede_u_dis   = {{plainlist| 
* '''3''' – sprint 
* '''2''' – pojedinačno 
}}
| pobjede_SK_štafeta   = 9
&lt;!-- Evropska prvenstva --&gt;
| nastup_EP            = '''1''' ([[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1994.|1995.]])
| medalje_EP           = '''2'''
| zlato_EP             = 1
&lt;!-- Medalje --&gt;
| naziv_medalja        = 
| medalje              = 
{{MedaljaTakmičenje|OI}} 
{{MedaljaZlato|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1988.|ZOI 1988.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1988 – štafeta|štafeta]]}}
{{MedaljaSrebro|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|ZOI 1992.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}}
{{MedaljaTakmičenje|SPB}}
{{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1987.|SP 1987.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1987 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}}
{{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1989.|SP 1989.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1989 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}}
{{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1989.|SP 1989.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1989 – ekipno (muškarci)|ekipno]]}}
{{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991.|SP 1991.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}}
{{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991.|SP 1991.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – 20 km|20 km]]}}
{{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1992.|SP 1992.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1992 – ekipno (muškarci)|ekipno]]}}
{{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|SP 1995.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}}
{{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|SP 1996.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}}
{{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|SP 1996.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – ekipno (muškarci)|ekipno]]}}
{{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|SP 1997.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – ekipno (muškarci)|ekipno]]}}
{{MedaljaTakmičenje|EPB}}
{{MedaljaZlato|[[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995.|EP 1995.]]|[[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}}
{{MedaljaSrebro|[[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995.|EP 1995.]]|[[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 20 km|20 km]]}}
{{MedaljaBrojač
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 1 | 1 | 0 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 4 | 4 | 0
| [[Evropsko prvenstvo u biatlonu|Evropska prvenstva]]| 1 | 1 | 0
}}
| proširi_medalje      = 
| nagrade              = 
| ordeni               = 
{{{!}} style=&quot;background:transparent&quot;
{{!}}- 
{{!}} {{Orden znak časti}} {{!}}{{!}} 
{{!}}} 
| fusnote              = 
| aktualizirano        = 14. 9. 2025.
}}
'''Aleksandar Vladimirovič Popov''' ({{jez-ru|Александр Владимирович Попов}}) rođen 22. februara 1965. u [[Tobolsk]]u, nekadašnji je [[Sovjetski Savez|sovjetski]] i [[Bjelorusija|bjeloruski]]  [[biatlon]]ac, četverostruki [[Spisak svjetskih prvaka u biatlonu|svjetski prvak]] i [[Spisak olimpijskih pobjednika u biatlonu|olimpijski prvak]] u biatlonu.&lt;ref&gt;
{{cite web | url =https://www.les-sports.info/biathlon-championnat-d-europe-ibu-resultats-1994-1995-hommes-epm43693.html | title =Biathlon - Championnat d'Europe IBU - 1994/1995 | authorlink = | last = | first = | date = | website =les-sports.info | publisher = | access-date =16. 8. 2026 | language =fr }}&lt;/ref&gt;

== Karijera ==
=== Olimpijske igre ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1988}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1988.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1988 – 20 km|12]]  
| 
| style=&quot;background:#f7f6a8;&quot;| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1988 – štafeta|1]] 
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1992}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – 20 km|4]]  
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – 10 km|18]] 
| style=&quot;background:#dce5e5;&quot;| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – štafeta (muškarci)|2]] 
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1994}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 20 km|4]]  
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 10 km|10]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – štafeta (muškarci)|4]] 
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1998}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – 20 km|29]]  
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – 10 km|55]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – štafeta (muškarci)|4]] 
|}
Popov je nastupio četiri puta na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]].  Na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1988.|ZOI 1988.]] je nastupio za [[Sovjetski Savez na Zimskim olimpijskim igrama 1988.|Sovjetski Savez]], na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|ZOI 1992.]] za [[Ujedinjeni tim na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|Ujedinjeni tim]]{{Ujedinjeni tim}}, a na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|ZOI 1994.]] i [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|ZOI 1998.]] za Bjelorusiju. Osvojio je jednu zlatnu i jednu srebrnu medalju. Zlatnu na ZOI 1988. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1988 – štafeta|štafeti]] s [[Sergej Čepikov|Sergejom Čepikovim]], [[Dmitrij Vasiljev (biatlonac)|Dmitrijem Vasiljevim]] i [[Valerij Medvedcev|Valerijem Medvedcevim]] s 1:07.4&amp;nbsp;min prednošću ispred [[Zapadna Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 1988.|zapadnonjemačke štafete]] u sastavu: [[Ernst Reiter (biatlonac)|Ernst Reiter]], [[Stefan Höck]], [[Peter Angerer]] i [[Fritz Fischer (biatlonac)|Fritz Fischer]]; a srebrnu na ZOI 1992. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s  
[[Valerij Medvedcev|Valerijom Medvedcevim]], [[Valerij Kirijenko|Valerijom Kirijenkom]] i [[Sergej Čepikov|Sergejom Čepikovim]], sa zaostatkom od 22.8&amp;nbsp;s iza [[Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|njemačke štafete]]{{Njemačka I/Z}} u sastavu: [[Ricco Groß]], [[Jens Steinigen]], [[Mark Kirchner]] i [[Fritz Fischer (biatlonac)|Fritz Fischer]]. Najbolji rezultati u pojedinačnoj konkurenciji bila su mu dva četvrta mjesta: na ZOI 1992. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – 20 km|utrci na 20&amp;nbsp;km]], kada je s dva promašaja i zaostatkom od 28.5&amp;nbsp;s bio sporiji od [[Jevgenij Redkin|Jevgenija Redkina]], koji je nastupio za [[Ujedinjeni tim na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|Ujedinjeni tim]];{{Ujedinjeni tim}} te na ZOI 1994. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 20 km|utrci na 20&amp;nbsp;km]], kada je bez promašaja i zaostatkom od 27.8&amp;nbsp;s bio sporiji od [[Rusija na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|ruskog]] biatlonca [[Sergej Tarasov (biatlonac)|Sergeja Tarasova]].

=== Svjetsko prvenstvo ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1987m}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1987 – 20 km|12]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1987 – 10 km|{{Tooltip|DIS|Diskvalifikovan/a}}]] 
|
| style=&quot;background:#dce5e5;&quot; | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1987 – štafeta (muškarci)|2]]
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1989}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1989 – 20 km|19]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1989 – 10 km|8]] 
|  
| style=&quot;background:#dce5e5;&quot; | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1989 – štafeta (muškarci)|2]]
| style=&quot;background:#f7f6a8;&quot;| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1989 – ekipno (muškarci)|1]]
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1991}}
| style=&quot;background:#dce5e5;&quot; | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – 20 km|2]]  
| 
| 
| style=&quot;background:#dce5e5;&quot; | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – štafeta (muškarci)|2]]
| 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1992}}
|  
|
|  
|  
| style=&quot;background:#f7f6a8;&quot;| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1992 – ekipno (muškarci)|1]] 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1993}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – 20 km|14]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – 10 km|8]]  
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – štafeta (muškarci)|4]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – ekipno (muškarci)|6]] 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1994}}
|  
|
|  
|    
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1994 – ekipno (muškarci)|9]] 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1995}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 20 km|13]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 10 km|6]]  
|  
| style=&quot;background:#f8e6c4;&quot;| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – štafeta (muškarci)|3]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – ekipno (muškarci)|8]]
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1996}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – 20 km|7]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – 10 km|21]] 
|  
| style=&quot;background:#f8e6c4;&quot;| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – štafeta (muškarci)|3]]
| style=&quot;background:#f7f6a8;&quot;| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – ekipno (muškarci)|1]]
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1997}}
|  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – 10 km|18]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – potjera (muškarci)|27]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – štafeta (muškarci)|4]]
| style=&quot;background:#f7f6a8;&quot;| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – ekipno (muškarci)|1]]
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1998}}
|  
|   
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998 – potjera (muškarci)|18]]
|
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998 – ekipno (muškarci)|12]]
|} 
Popov je od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1987.|SP 1987.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998.|SP 1998.]] nastupio deset puta na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]]. Osvojio je četiri zlatne, četiri srebrne i dvije bronzane medalju. Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1987.|SP 1987.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1987 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Jurij Kaškarov|Jurijem Kaškarovim]], [[Dmitrij Vasiljev (biatlonac)|Dmitrijem Vasiljevim]] i [[Valerij Medvedcev|Valerijem Medvedcevim]] osvojio je prvu srebrnu medalju, sa zaostatkom od 2:10.2&amp;nbsp;min u odnosu na pobjedničku istočnonjemačku štafetu u sastavu: [[André Sehmisch]], [[Frank-Peter Roetsch]], [[Jürgen Wirth]] i [[Matthias Jacob]]; drugu na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1989.|SP 1989.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1989 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Jurij Kaškarov|Jurijem Kaškarovim]], [[Sergej Čepikov|Sergejom Čepikovim]] i [[Sergej Buligin|Sergejom Buliginom]]; te na istom takmičenju zlatnu u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1989 – ekipno (muškarci)|ekipnoj utrci]] s [[Jurij Kaškarov|Jurijem Kaškarovim]], [[Sergej Buligin|Sergejom Buliginom]] i [[Sergej Čepikov|Sergejom Čepikovim]]. Drugu zlatnu osvojio je na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1992.|SP 1992.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1992 – ekipno (muškarci)|ekipnoj utrci]] s [[Jevgenij Redkin|Jevgenijom Redkinom]], [[Anatolij Ždanovič|Anatolijem Ždanovičem]] i [[Aleksandar Tropnjikov|Aleksandrom Tropnjikovim]] nastupivši kao selekcija [[Zajednica nezavisnih država|Zajednice nezavisnih država]]; treću na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|SP 1996.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – ekipno (muškarci)|ekipnoj utrci]] s [[Vadim Sašurin|Vadimom Sašurinom]], [[Oleg Riženkov|Olegom Riženkovim]] i [[Peter Ivaško|Peterom Ivaškom]]; kada je nastupio za selekciju Bjelorusije, kao i četvrtu na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|SP 1997.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – ekipno (muškarci)|ekipnoj utrci]] s [[Vadim Sašurin|Vadimom Sašurinom]], [[Oleg Riženkov|Olegom Riženkovim]] i [[Peter Ivaško|Peterom Ivaškom]]. U štafeti je osvojio treću srebrnu na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991.|SP 1991.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Jurij Kaškarov|Jurijem Kaškarovim]],
[[Sergej Tarasov (biatlonac)|Sergejom Tarasovim]] i [[Sergej Čepikov|Sergejom Čepikovim]], a prvu bronzanu na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|SP 1995.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Igor Hohrjakov|Igorom Hohrjakovim]], [[Oleg Riženkov|Olegom Riženkovim]] i [[Vadim Sašurin|Vadimom Sašurinom]], a drugu na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|SP 1996.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Oleksij Ajdarov|Oleksijem Ajdarovim]], [[Oleg Riženkov|Olegom Riženkovim]] i [[Vadim Sašurin|Vadimom Sašurinom]]. Najbolji rezultat u pojedinačnoj konkurenciji bila mu je srebrna medalja na SP 1991. u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – 20 km|utrci na 20&amp;nbsp;km]] s jednim promašajem i zaostatkom od 27.6&amp;nbsp;s u odnosu na pobjednika njemačkog biatlonca [[Mark Kirchner|Marka Kirchnera]].

=== Svjetski kup ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:left; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
!colspan=&quot;20&quot; | Plasman u Svjetskom kupu 
|-
! [[Svjetski kup u biatlonu 1985/1986.|1985/86.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1986/1987.|1986/87.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1987/1988.|1987/88.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1988/1989.|1988/89.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1989/1990.|1989/90.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1990/1991.|1990/91.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1991/1992.|1991/92.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1992/1993.|1992/93.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1993/1994.|1993/94.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1994/1995.|1994/95.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1995/1996.|1995/96.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1996/1997.|1996/97.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1997/1998.|1997/98.]]
|-
|30||5||32||2|| ||21||7||21||23||24|||16||35||42 
|}
Prvi nastup Popova u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1985/1986.|1985/86.]] u [[Antholz]]u 18. januara 1986. u utrci sprinta na 10&amp;nbsp;km, kada je osvojio 18-o mjesto. Pet puta je pobijedio u pojedinačnim utrkama, a devet puta u štafeti.

=== Evropsko prvenstvo ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Evropsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviEPB|1995}}
| style=&quot;background:#dce5e5;&quot;| [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 20 km|2]] 
| [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 10 km|-]]   
| style=&quot;background:#f7f6a8;&quot;| [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995 – štafeta (muškarci)|1]]  
|}
{{sekcija}}
{{clear}}

== Prestanak karijere ==
Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 1998.

== Privatni život ==
{{sekcija}}

== Nagrade ==
* [[Zaslužni majstori sporta Sovjetskog Saveza]]

== Napomene ==
&lt;references group=&quot;lower-alpha&quot;/&gt;

== Reference ==
{{refspisak}}

==Vanjski linkovi==
* {{Sport365-m|259}}
{{commonscat}}

{{Olimpijski pobjednici u biatlonu-štafeta 4 × 7,5 km}}
{{Svjetski prvaci u biatlonu-tim}}
{{Evropski prvaci u biatlonu-štafeta}}

{{DEFAULTSORT:Popov, Aleksandar}}
[[Kategorija:Rođeni 1965.]]
[[Kategorija:Biografije, Tobolsk]]
[[Kategorija:Sovjetski biatlonci]]
[[Kategorija:Bjeloruski biatlonci]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1988.]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1992.]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1994.]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1998.]]
[[Kategorija:Sovjetski olimpijci u biatlonu]]
[[Kategorija:Olimpijci Ujedinjenog tima u biatlonu]]
[[Kategorija:Bjeloruski olimpijci u biatlonu]]
[[Kategorija:Osvajači zlatne medalje na Olimpijskim igrama (Sovjetski Savez)]]
[[Kategorija:Osvajači srebrne medalje na Olimpijskim igrama (Ujedinjeni tim)]]
[[Kategorija:Osvajači medalja na Zimskim olimpijskim igrama 1988.]]
[[Kategorija:Osvajači medalja na Zimskim olimpijskim igrama 1992.]]
[[Kategorija:Svjetski prvaci u biatlonu]]
[[Kategorija:Osvajači medalja na Svjetskim prvenstvima u biatlonu]]
[[Kategorija:Osvajači medalja na Evropskim prvenstvima u biatlonu]]
[[Kategorija:Zaslužni majstori sporta Sovjetskog Saveza]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Bjeloruski biatlonski treneri]]
[[Kategorija:Zaslužni majstori sporta Bjelorusije]]</text>
      <sha1>73ksff13k10x8jnx6pgzf1cj1f1omzi</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3922285</id>
      <parentid>3922284</parentid>
      <timestamp>2026-08-27T17:19:25Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Svjetsko prvenstvo */</comment>
      <origin>3922285</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="19156" sha1="fx3qwhls0n2bq4kgzsqcq6uqj9tpa8e" xml:space="preserve">{{About|sovjetskom biatloncu Aleksandru Popovu|druge osobe s istim imenom|Aleksandar Popov}}
{{Infokutija biatlonac
| ime                  = Aleksandar  Popov
| slika                = 
| opis_slike           = 
| puno_ime             = Aleksandar Vladimirovič Popov
| nadimak              = 
| nacionalnost         = 
| država               = {{ZID|Sovjetski Savez}}&lt;br&gt; {{ZID|ZND}}&lt;br&gt; {{ZID|Bjelorusija}}
| datum_rođenja        = {{Datum rođenja  i godine|1965|02|22}}
| mjesto_rođenja       = [[Tobolsk]]
| država_rođenja       = [[Sovjetski Savez]]
| datum_smrti          = 
| mjesto_smrti         = 
| država_smrti         = 
| zanimanje            = biatlonac, biatlonski trener
| godine_aktivnosti    = 
| visina               = 176
| težina               = 75
| supružnik            = 
| veb-sajt             = 
| sport                = 
| klub                 = 
| trener               = 
| skije                = 
| puška                = 
| status               = neaktivan
| kraj_karijere        = 1989.
&lt;!-- Olimpijske igre --&gt;
| nastup_OI            = '''4''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1988.|1988]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|1992]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|1994]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|1998.]])
| medalje_OI           = '''2'''
| zlato_OI             = 1
&lt;!-- Svjetska prvenstva --&gt;
| nastup_SP            = '''10''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1987.|1987]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1989.|1989]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990.|1990]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991.|1991]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1992.|1992]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|1993]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1994.|1994]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|1995]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|1996]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|1997]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998.|1998.]])
| medalje_SP           = '''10'''
| zlato_SP             = 4
&lt;!-- Svjetski kup --&gt;
| nastup_SK            = [[Svjetski kup u biatlonu 1985/1986.|1985/86.]]
| pobjede_SK           = 5
| plasman_SK           = {{plainlist| 
'''2.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1988/1989.|1988/89.]])
* {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}}: '''27.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1996/1997.|1996/97.]])
* {{Tooltip|Spr.|Sprint}}: '''32.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1996/1997.|1996/97.]])
* {{Tooltip|Pot.|Potjera}}: '''22.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1997/1998.|1997/98.]])
}}
| pobjede_u_dis   = {{plainlist| 
* '''3''' – sprint 
* '''2''' – pojedinačno 
}}
| pobjede_SK_štafeta   = 9
&lt;!-- Evropska prvenstva --&gt;
| nastup_EP            = '''1''' ([[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1994.|1995.]])
| medalje_EP           = '''2'''
| zlato_EP             = 1
&lt;!-- Medalje --&gt;
| naziv_medalja        = 
| medalje              = 
{{MedaljaTakmičenje|OI}} 
{{MedaljaZlato|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1988.|ZOI 1988.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1988 – štafeta|štafeta]]}}
{{MedaljaSrebro|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|ZOI 1992.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}}
{{MedaljaTakmičenje|SPB}}
{{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1987.|SP 1987.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1987 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}}
{{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1989.|SP 1989.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1989 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}}
{{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1989.|SP 1989.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1989 – ekipno (muškarci)|ekipno]]}}
{{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991.|SP 1991.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}}
{{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991.|SP 1991.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – 20 km|20 km]]}}
{{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1992.|SP 1992.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1992 – ekipno (muškarci)|ekipno]]}}
{{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|SP 1995.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}}
{{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|SP 1996.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}}
{{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|SP 1996.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – ekipno (muškarci)|ekipno]]}}
{{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|SP 1997.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – ekipno (muškarci)|ekipno]]}}
{{MedaljaTakmičenje|EPB}}
{{MedaljaZlato|[[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995.|EP 1995.]]|[[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}}
{{MedaljaSrebro|[[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995.|EP 1995.]]|[[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 20 km|20 km]]}}
{{MedaljaBrojač
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 1 | 1 | 0 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 4 | 4 | 0
| [[Evropsko prvenstvo u biatlonu|Evropska prvenstva]]| 1 | 1 | 0
}}
| proširi_medalje      = 
| nagrade              = 
| ordeni               = 
{{{!}} style=&quot;background:transparent&quot;
{{!}}- 
{{!}} {{Orden znak časti}} {{!}}{{!}} 
{{!}}} 
| fusnote              = 
| aktualizirano        = 14. 9. 2025.
}}
'''Aleksandar Vladimirovič Popov''' ({{jez-ru|Александр Владимирович Попов}}) rođen 22. februara 1965. u [[Tobolsk]]u, nekadašnji je [[Sovjetski Savez|sovjetski]] i [[Bjelorusija|bjeloruski]]  [[biatlon]]ac, četverostruki [[Spisak svjetskih prvaka u biatlonu|svjetski prvak]] i [[Spisak olimpijskih pobjednika u biatlonu|olimpijski prvak]] u biatlonu.&lt;ref&gt;
{{cite web | url =https://www.les-sports.info/biathlon-championnat-d-europe-ibu-resultats-1994-1995-hommes-epm43693.html | title =Biathlon - Championnat d'Europe IBU - 1994/1995 | authorlink = | last = | first = | date = | website =les-sports.info | publisher = | access-date =16. 8. 2026 | language =fr }}&lt;/ref&gt;

== Karijera ==
=== Olimpijske igre ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1988}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1988.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1988 – 20 km|12]]  
| 
| style=&quot;background:#f7f6a8;&quot;| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1988 – štafeta|1]] 
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1992}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – 20 km|4]]  
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – 10 km|18]] 
| style=&quot;background:#dce5e5;&quot;| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – štafeta (muškarci)|2]] 
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1994}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 20 km|4]]  
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 10 km|10]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – štafeta (muškarci)|4]] 
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1998}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – 20 km|29]]  
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – 10 km|55]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – štafeta (muškarci)|4]] 
|}
Popov je nastupio četiri puta na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]].  Na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1988.|ZOI 1988.]] je nastupio za [[Sovjetski Savez na Zimskim olimpijskim igrama 1988.|Sovjetski Savez]], na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|ZOI 1992.]] za [[Ujedinjeni tim na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|Ujedinjeni tim]]{{Ujedinjeni tim}}, a na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|ZOI 1994.]] i [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|ZOI 1998.]] za Bjelorusiju. Osvojio je jednu zlatnu i jednu srebrnu medalju. Zlatnu na ZOI 1988. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1988 – štafeta|štafeti]] s [[Sergej Čepikov|Sergejom Čepikovim]], [[Dmitrij Vasiljev (biatlonac)|Dmitrijem Vasiljevim]] i [[Valerij Medvedcev|Valerijem Medvedcevim]] s 1:07.4&amp;nbsp;min prednošću ispred [[Zapadna Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 1988.|zapadnonjemačke štafete]] u sastavu: [[Ernst Reiter (biatlonac)|Ernst Reiter]], [[Stefan Höck]], [[Peter Angerer]] i [[Fritz Fischer (biatlonac)|Fritz Fischer]]; a srebrnu na ZOI 1992. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s  
[[Valerij Medvedcev|Valerijom Medvedcevim]], [[Valerij Kirijenko|Valerijom Kirijenkom]] i [[Sergej Čepikov|Sergejom Čepikovim]], sa zaostatkom od 22.8&amp;nbsp;s iza [[Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|njemačke štafete]]{{Njemačka I/Z}} u sastavu: [[Ricco Groß]], [[Jens Steinigen]], [[Mark Kirchner]] i [[Fritz Fischer (biatlonac)|Fritz Fischer]]. Najbolji rezultati u pojedinačnoj konkurenciji bila su mu dva četvrta mjesta: na ZOI 1992. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – 20 km|utrci na 20&amp;nbsp;km]], kada je s dva promašaja i zaostatkom od 28.5&amp;nbsp;s bio sporiji od [[Jevgenij Redkin|Jevgenija Redkina]], koji je nastupio za [[Ujedinjeni tim na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|Ujedinjeni tim]];{{Ujedinjeni tim}} te na ZOI 1994. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 20 km|utrci na 20&amp;nbsp;km]], kada je bez promašaja i zaostatkom od 27.8&amp;nbsp;s bio sporiji od [[Rusija na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|ruskog]] biatlonca [[Sergej Tarasov (biatlonac)|Sergeja Tarasova]].

=== Svjetsko prvenstvo ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1987m}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1987 – 20 km|12]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1987 – 10 km|{{Tooltip|DIS|Diskvalifikovan/a}}]] 
|
| style=&quot;background:#dce5e5;&quot; | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1987 – štafeta (muškarci)|2]]
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1989}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1989 – 20 km|19]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1989 – 10 km|8]] 
|  
| style=&quot;background:#dce5e5;&quot; | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1989 – štafeta (muškarci)|2]]
| style=&quot;background:#f7f6a8;&quot;| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1989 – ekipno (muškarci)|1]]
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1991}}
| style=&quot;background:#dce5e5;&quot; | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – 20 km|2]]  
| 
| 
| style=&quot;background:#dce5e5;&quot; | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – štafeta (muškarci)|2]]
| 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1992}}
|  
|
|  
|  
| style=&quot;background:#f7f6a8;&quot;| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1992 – ekipno (muškarci)|1]] 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1993}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – 20 km|14]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – 10 km|8]]  
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – štafeta (muškarci)|4]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – ekipno (muškarci)|6]] 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1994}}
|  
|
|  
|    
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1994 – ekipno (muškarci)|9]] 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1995}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 20 km|13]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 10 km|6]]  
|  
| style=&quot;background:#f8e6c4;&quot;| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – štafeta (muškarci)|3]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – ekipno (muškarci)|8]]
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1996}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – 20 km|7]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – 10 km|21]] 
|  
| style=&quot;background:#f8e6c4;&quot;| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – štafeta (muškarci)|3]]
| style=&quot;background:#f7f6a8;&quot;| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – ekipno (muškarci)|1]]
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1997}}
|  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – 10 km|18]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – potjera (muškarci)|27]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – štafeta (muškarci)|4]]
| style=&quot;background:#f7f6a8;&quot;| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – ekipno (muškarci)|1]]
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1998}}
|  
|   
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998 – potjera (muškarci)|18]]
|
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998 – ekipno (muškarci)|12]]
|} 
Popov je od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1987.|SP 1987.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998.|SP 1998.]] nastupio deset puta na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]]. Osvojio je četiri zlatne, četiri srebrne i dvije bronzane medalju. Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1987.|SP 1987.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1987 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Jurij Kaškarov|Jurijem Kaškarovim]], [[Dmitrij Vasiljev (biatlonac)|Dmitrijem Vasiljevim]] i [[Valerij Medvedcev|Valerijem Medvedcevim]] osvojio je prvu srebrnu medalju, sa zaostatkom od 2:10.2&amp;nbsp;min u odnosu na pobjedničku istočnonjemačku štafetu u sastavu: [[André Sehmisch]], [[Frank-Peter Roetsch]], [[Jürgen Wirth]] i [[Matthias Jacob]]; drugu na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1989.|SP 1989.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1989 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Jurij Kaškarov|Jurijem Kaškarovim]], [[Sergej Čepikov|Sergejom Čepikovim]] i [[Sergej Buligin|Sergejom Buliginom]]; te na istom takmičenju zlatnu u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1989 – ekipno (muškarci)|ekipnoj utrci]] s [[Jurij Kaškarov|Jurijem Kaškarovim]], [[Sergej Buligin|Sergejom Buliginom]] i [[Sergej Čepikov|Sergejom Čepikovim]]. Drugu zlatnu osvojio je na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1992.|SP 1992.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1992 – ekipno (muškarci)|ekipnoj utrci]] s [[Jevgenij Redkin|Jevgenijom Redkinom]], [[Anatolij Ždanovič|Anatolijem Ždanovičem]] i [[Aleksandar Tropnjikov|Aleksandrom Tropnjikovim]] nastupivši kao selekcija [[Zajednica nezavisnih država|Zajednice nezavisnih država]]; treću na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|SP 1996.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – ekipno (muškarci)|ekipnoj utrci]] s [[Vadim Sašurin|Vadimom Sašurinom]], [[Oleg Riženkov|Olegom Riženkovim]] i [[Peter Ivaško|Peterom Ivaškom]]; kada je nastupio za selekciju Bjelorusije, kao i četvrtu na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|SP 1997.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – ekipno (muškarci)|ekipnoj utrci]] s [[Vadim Sašurin|Vadimom Sašurinom]], [[Oleg Riženkov|Olegom Riženkovim]] i [[Peter Ivaško|Peterom Ivaškom]]. U štafeti je osvojio treću srebrnu na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991.|SP 1991.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Jurij Kaškarov|Jurijem Kaškarovim]], [[Sergej Tarasov (biatlonac)|Sergejom Tarasovim]] i [[Sergej Čepikov|Sergejom Čepikovim]], a prvu bronzanu na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|SP 1995.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Igor Hohrijakov|Igorom Hohirjakovim]], [[Oleg Riženkov|Olegom Riženkovim]] i [[Vadim Sašurin|Vadimom Sašurinom]], a drugu na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|SP 1996.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Oleksij Ajdarov|Oleksijem Ajdarovim]], [[Oleg Riženkov|Olegom Riženkovim]] i [[Vadim Sašurin|Vadimom Sašurinom]]. Najbolji rezultat u pojedinačnoj konkurenciji bila mu je srebrna medalja na SP 1991. u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – 20 km|utrci na 20&amp;nbsp;km]] s jednim promašajem i zaostatkom od 27.6&amp;nbsp;s u odnosu na pobjednika njemačkog biatlonca [[Mark Kirchner|Marka Kirchnera]].

=== Svjetski kup ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:left; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
!colspan=&quot;20&quot; | Plasman u Svjetskom kupu 
|-
! [[Svjetski kup u biatlonu 1985/1986.|1985/86.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1986/1987.|1986/87.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1987/1988.|1987/88.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1988/1989.|1988/89.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1989/1990.|1989/90.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1990/1991.|1990/91.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1991/1992.|1991/92.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1992/1993.|1992/93.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1993/1994.|1993/94.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1994/1995.|1994/95.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1995/1996.|1995/96.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1996/1997.|1996/97.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1997/1998.|1997/98.]]
|-
|30||5||32||2|| ||21||7||21||23||24|||16||35||42 
|}
Prvi nastup Popova u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1985/1986.|1985/86.]] u [[Antholz]]u 18. januara 1986. u utrci sprinta na 10&amp;nbsp;km, kada je osvojio 18-o mjesto. Pet puta je pobijedio u pojedinačnim utrkama, a devet puta u štafeti.

=== Evropsko prvenstvo ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Evropsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviEPB|1995}}
| style=&quot;background:#dce5e5;&quot;| [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 20 km|2]] 
| [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 10 km|-]]   
| style=&quot;background:#f7f6a8;&quot;| [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995 – štafeta (muškarci)|1]]  
|}
{{sekcija}}
{{clear}}

== Prestanak karijere ==
Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 1998.

== Privatni život ==
{{sekcija}}

== Nagrade ==
* [[Zaslužni majstori sporta Sovjetskog Saveza]]

== Napomene ==
&lt;references group=&quot;lower-alpha&quot;/&gt;

== Reference ==
{{refspisak}}

==Vanjski linkovi==
* {{Sport365-m|259}}
{{commonscat}}

{{Olimpijski pobjednici u biatlonu-štafeta 4 × 7,5 km}}
{{Svjetski prvaci u biatlonu-tim}}
{{Evropski prvaci u biatlonu-štafeta}}

{{DEFAULTSORT:Popov, Aleksandar}}
[[Kategorija:Rođeni 1965.]]
[[Kategorija:Biografije, Tobolsk]]
[[Kategorija:Sovjetski biatlonci]]
[[Kategorija:Bjeloruski biatlonci]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1988.]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1992.]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1994.]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1998.]]
[[Kategorija:Sovjetski olimpijci u biatlonu]]
[[Kategorija:Olimpijci Ujedinjenog tima u biatlonu]]
[[Kategorija:Bjeloruski olimpijci u biatlonu]]
[[Kategorija:Osvajači zlatne medalje na Olimpijskim igrama (Sovjetski Savez)]]
[[Kategorija:Osvajači srebrne medalje na Olimpijskim igrama (Ujedinjeni tim)]]
[[Kategorija:Osvajači medalja na Zimskim olimpijskim igrama 1988.]]
[[Kategorija:Osvajači medalja na Zimskim olimpijskim igrama 1992.]]
[[Kategorija:Svjetski prvaci u biatlonu]]
[[Kategorija:Osvajači medalja na Svjetskim prvenstvima u biatlonu]]
[[Kategorija:Osvajači medalja na Evropskim prvenstvima u biatlonu]]
[[Kategorija:Zaslužni majstori sporta Sovjetskog Saveza]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Bjeloruski biatlonski treneri]]
[[Kategorija:Zaslužni majstori sporta Bjelorusije]]</text>
      <sha1>fx3qwhls0n2bq4kgzsqcq6uqj9tpa8e</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kihanje</title>
    <ns>0</ns>
    <id>528139</id>
    <revision>
      <id>3922268</id>
      <parentid>3897271</parentid>
      <timestamp>2026-08-27T15:02:06Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3922268</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="30748" sha1="8osk4ejyi6yo2x49w5cjaxsy6keex5x" xml:space="preserve">{{Infokutija zdravstveno stanje
|ime = Kihanje
| sinonimi = Kihavica
| slika=Sneeze.JPG
| opis_slike = Funkcija kihanja je izbacivanje iritansa iz [[nosna šupljina|nosne šupljine]]
| specijalnost= [[Alergologija]], [[neurologija]]. [[imunologija]]
| simptomi =Izbacivanje zraka kroz [[nos]]/[[usta]]
| pojava=U svim [[živitna dob|dobima]]
| trajanje =Doživotno
| uzroci =[[Idiopatija]] i [[nadražljivac|iritanti]], [[prehlada]] Iritanti nosne [[sluzokoža|sluzokože]]&lt;br /&gt;[[fotički refleks kihanja|svjetlost]]&lt;br /&gt;Hladan zrak&lt;br /&gt;[[Nadražaj]]&lt;br /&gt;[[Alergija]]&lt;br /&gt;[[Infekcija]]|
| rizici =Zavise od tipa
| dijagnoza =Klinički [[fenotipski pregled]]
| diferencijalna_dijagnoza =[[Kašalj]]
| komplikacije =Neizvjesne
| vrste = [[Idiopatija|Idiopatsko]] [[alergija|alergijsko]]
| prevencija =Izbjegavanje iritanata
| liječenje =?
| lijek =?
| prognoza =Pretežno zavisi od etiologije, a manje od liječenja
|frekvencija = Uobičajena
| smrtnost =N/A
}}
[[Slika:Qualitative-Real-Time-Schlieren-and-Shadowgraph-Imaging-of-Human-Exhaled-Airflows-An-Aid-to-Aerosol-pone.0021392.s002.ogv|thumb|thumbtime=0:12|360px|[[Graf sjene]] vizualizacija protoka zraka tokom kihanja, upoređujući kihanje bez maske s nekoliko različitih načina pokrivanja usta i nosa: kihanje u šaku, savijenu ruku, maramicu, uređaj za &quot;hvatanje kašlja&quot;, [[hirurška maska|hiruršku masku]] i [[N95-maska|N95 masku]].]]

'''Kihanje''' (također poznato kao '''sternutacija''') je poluautonomno, konvulzivno izbacivanje zraka iz [[pluća]] kroz [[nos]] i [[usta]], obično uzrokovano stranim česticama koje iritiraju nosnu sluznicu. Kihanje prisilno izbacuje zrak iz usta i nosa eksplozivnim, spazamskim nevoljnim djelovanjem. Ovo djelovanje omogućava [[sluz]]i da izađe kroz nosnu šupljinu i [[pljuvačka|pljuvački]] da izađe iz usne šupljine. Kihanje je moguće povezano s iznenadnim izlaganjem jakom svjetlu (poznato kao fototički [[refleks kihanja]]), naglom promjenom (padom) temperature, povjetarcem hladnog zraka, prepunim [[želudac|želucem]], izlaganjem [[alergen]]ima ili virusnimm [[infekcija]]ma. Budući da kihanje može širiti bolesti putem zaraznih kapljica [[aerosol]]a, preporučuje se pokrivanje usta i nosa podlakticom, unutrašnjom stranom lakta, maramicom za lice  tokom kihanja. Pored pokrivanja usta, preporučuje se i gledanje prema dolje kako bi se promijenio smjer širenja kapljica i izbjegla visoka koncentracija u visinama ljudskog disanja.

Funkcija kihanja je izbacivanje sluzi koja sadrži strane čestice ili iritanse i čišćenje nosne šupljine. Tokom kihanja, meko nepce i nepčana resica se spuštaju, dok se stražnji dio jezika podiže kako bi djelimično zatvorio prolaz do usta, stvarajući venturijevu cijev (slično karburatoru) zbog Bernoullijevog principa, tako da se zrak izbačen iz [[pluća]] ubrzava kroz [[usta]] i time stvara tačku niskog pritiska na stražnjem dijelu nosa. Na taj način se zrak ubacuje kroz prednji dio nosa, a izbačena sluz i zagađivači se izbacuju kroz usta. Kihanje sa zatvorenim ustima izbacuje sluz kroz nos, ali se ne preporučuje jer stvara vrlo visok [[pritisak]] u glavi i potencijalno je štetno.

==Opis==
{{filename=sneeze.ogg|title=Kihanje}}
Refleks kihanja je dvodjelni proces koji uključuje [[Aferentna nervna vlakna|aferentna]] i [[Eferentno nervni vlakno|eferentna]] nervne puteve. Aferentni put je senzorna faza, gdje stimulacija specijaliziranih [[senzorni neuron|senzornih neurona]] koji se nazivaju pruriceptori u [[pluća|respiratornoj sluznici]] [[Ždrelo|nazofarinksa]] ili [[paranazalni sinus|paranazalnih sinusa]] hemijskim ili mehaničkim iritantima proizvodi signale koji se prenose putem [[trigeminua|trigeminusnog nerva]] do [[moždano stablo|moždanog stabla]]. Eferentni put je motorna faza, gdje [[produžena moždina]] šalje signale putem [[motorni nerv|motornih nerva]] do nekoliko različitih mišićnih grupa u tijelu kako bi izazvala snažno izbacivanje zraka, u nastojanju da se eliminira uzročnik. Nervne regije uključene u refleks kihanja nalaze se u moždanom stablu duž ventromedijalnog dijela [[spinalno trigeminusno jezgro|spinalnog trigeminusnog jezgra]] i susjedne lateralne [[mrežasta formacija|mrežaste formacije]]. Izgleda da ova regija kontrolira [[farinks]]ne mišiće, [[larinks]]ne, [[isanje|respiratorne]] i [[trbuh|trbušne]] mišiće; kombinirana aktivnost ovih mišića služi kao motorna faza kihanja.&lt;ref name=Nonaka1990&gt;{{cite journal|vauthors=Nonaka S, Unno T, Ohta Y, Mori S|title=Sneeze-evoking region within the brainstem|url=https://archive.org/details/sim_brain-research_1990-03-19_511_2/page/264|journal=Brain Research|volume=511|issue=2|pages=265–270|year=1990|pmid=2139800|doi=10.1016/0006-8993(90)90171-7|s2cid=26718567}}&lt;/ref&gt;

Motorna faza refleksa kihanja sastoji se od faze udisaja i faze izdisaja. Tokom faze udisaja, [[dijafragma]] i  međurebarni mišići se [[mišićna kontrskcija|kontrahuju]] kako bi uvukli veliku količinu zraka u pluća. Nakon toga slijedi faza izdisaja, kada se mišići [[trbuh]]a i [[grudni koš|grudnog koša]] snažno kontrahiraju kako bi stisnuli pluća, istiskujući zrak u snažnom naletu. Mišići kapaka se također kontrahiraju nehotice tokom ove faze, prisiljavajući [[oči]] da se zatvore.

Iako se naše oči automatski zatvaraju zbog nevoljnog refleksa tokom kihanja, uobičajeno mišljenje da je nemoguće kihnuti otvorenih očiju nije tačno.&lt;ref name=Holohan2013&gt;{{cite news|last=Holohan|first=Meghan|title=The eye-popping truth about why we close our eyes when we sneeze|date=12. 4. 2013|publisher=NBCNews.com|url=https://www.nbcnews.com/healthmain/eye-popping-truth-about-why-we-close-our-eyes-when-1c9321739|access-date=1. 11. 2025}}&lt;/ref&gt; Kihanje se ne može dogoditi tokom spavanja zbog [[Rapid eye movement sleep#Muscle|REM atonije]] – tjelesnog stanja u kojem motorni neuroni nisu stimulirani i refleksni signali se ne prenose u [[mozak]]. Međutim, dovoljna količina vanjskih stimulansa može uzrokovati da se osoba probudi iz sna da bi kihala, ali svako kihanje koje se dogodi nakon toga bi se dogodilo barem u djelimično budnom stanju.&lt;ref name=Glass2019&gt;{{cite web|last=Glass|first=Don|title=Sleep On, Sneeze Not|work=A Moment of Science|publisher=Indiana Public Media|location=Bloomington, Indiana|url=http://indianapublicmedia.org/amomentofscience/sleep-on-sneeze-not|access-date=1. 11. 2025}}&lt;/ref&gt;

Osim iritirajućih stranih čestica, [[alergija|alergije]] ili moguće bolesti, drugi stimulus je iznenadno izlaganje jakom svjetlu – stanje poznato kao [[fotički refleks kihanja]] (PSR). Izlazak iz tamne zgrade na sunčevu [[svjetlost]] može izazvati PSR, ili ACHOO (autosomno dominantno kompulzivni helio-oftalmološki izljevi kihanja) sindrom, kako se još naziva.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.bbc.com/future/story/20150623-why-looking-at-the-light-makes-us-sneeze|title=Why looking at the sun makes us sneeze.|last=Goldman|first=Jason G.|date=24. 6. 2015|website=BBC Future|publisher=BBC|access-date=14. 10. 2016}}&lt;/ref&gt; Sklonost kihanju pri izlaganju jakom svjetlu je [[autosomno nasljeđivanje|autosomno dominantna]] [[osobina]] i pogađa 18–35% ljudske populacije.&lt;ref name=&quot;Breitenbach_1993&quot;&gt;{{cite journal|vauthors=Breitenbach RA, Swisher PK, Kim MK, Patel BS|title=The photic sneeze reflex as a risk factor to combat pilots|url=https://archive.org/details/sim_military-medicine_1993-12_158_12/page/806|journal=Military Medicine|volume=158|issue=12|pages=806–809|year=1993|pmid=8108024|doi=10.1093/milmed/158.12.806|s2cid=10884414}}&lt;/ref&gt; Rjeđi okidač, koji se opaža kod nekih osoba, je punoća [[želudac|želuca]] odmah nakon obilnog obroka. Ovo je poznato kao [[snatiacija]] i smatra se medicinskim poremećajem koji se prenosi [[genetika|genetički]] kao autosomno dominantna osobina.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Teebi|first1=A S|last2=al-Saleh|first2=Q A|year=1989|title=Autosomal dominant sneezing disorder provoked by fullness of stomach.|url=https://archive.org/details/sim_journal-of-medical-genetics_1989-08_26_8/page/538|journal=Journal of Medical Genetics|volume=26|issue=8|pages=539–540|doi=10.1136/jmg.26.8.539|pmc=1015683|pmid=2769729}}&lt;/ref&gt;

==[[Epidemiologija]]==
[[Slika:7- to 8-meter-long turbulent multiphase plume from a human sneeze.jpg|thumb|upright=2|{{convert|7|to|8|m|ft|adj=sredina|-duga}}&lt;!--7- do 8-m-duga--&gt; turbulentni višefazni [[oblak (dinamika fluida)|oblačni oblak]] iz ljudskog kihanja.]]
Određene [[zarazne bolesti]] mogu se prenositi putem [[respiratorna kapljica|respiratornih kapljica]] i [[aerosol]]a stvorenih kihanjem. Jedno kihanje može proizvesti 40.000 kapljica,&lt;ref&gt;{{cite journal|vauthors=Cole EC, Cook CE|title=Characterization of infectious aerosols in health care facilities: an aid to effective engineering controls and preventive strategies|journal=American Journal of Infection Control|volume=26|issue=4|pages=453–464|year=1998|pmid=9721404|pmc=7132666|doi=10.1016/S0196-6553(98)70046-X}}&lt;/ref&gt; s veličinom [[čestica]] koje se obično kreću od 0,5 do 5 μm).

Kako bi se smanjila mogućnost širenja bolesti (kao što je [[influenca|gripa]]), prilikom kihanja se ispred usta i nosa drži [[podlaktica]], unutrašnja strana lakta, maramica ili rupčić. Korištenje ruke u tu svrhu nedavno je izašlo iz upotrebe.&lt;ref&gt;Archived at [https://ghostarchive.org/varchive/youtube/20211211/CtnEwvUWDo0 Ghostarchive]{{cbignore}} and the [https://web.archive.org/web/20130730085552/http://www.youtube.com/watch?v=CtnEwvUWDo0&amp;gl=US&amp;hl=en Wayback Machine]{{cbignore}}: {{Cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=CtnEwvUWDo0|title=Why Don't We Do It In Our Sleeves|last=Central Maine Medical Center|website=CoughSafe|date=7. 3. 2012|publisher=CMMC, St. Mary's Hospital, Maine Medical Association|access-date=17. 10. 2016}}{{cbignore}}&lt;/ref&gt; jer se smatra neprikladnim, budući da podstiče širenje klica putem ljudskog kontakta (kao što je [[rukovanje]]) ili putem predmeta koji se često dodiruju (najčešće kvaka na vratima).
Do nedavno, maksimalna vidljiva udaljenost na kojoj se oblak kohanja širi bila je 0,6 m, a maksimalna dobijena brzina kijanja bila je 4,5&amp;nbsp;m/s (oko 16&amp;nbsp;km/h).&lt;ref name=&quot;Tang_2013&quot;&gt;{{cite journal|vauthors=Tang JW, Nicolle AD, Klettner CA, Pantelic J, Wang L, Suhaimi AB, Tan AY, Ong GW, Su R, Sekhar C, Cheong DD, Tham KW|display-authors=6|title=Airflow dynamics of human jets: sneezing and breathing - potential sources of infectious aerosols|journal=PLOS ONE|volume=8|issue=4|year=2013|pmid=23560060|pmc=3613375|doi=10.1371/journal.pone.0059970|bibcode=2013PLoSO...859970T|doi-access=free}}&lt;/ref&gt; U 2020. godini zabilježeni su kihovi koji su stvarali oblake zraka do 8 metara.&lt;ref name=&quot;aerosols&quot;&gt;{{cite journal|last1=Sommerstein|first1=R|last2=Fux|first2=CA|last3=Vuichard-Gysin|first3=D|last4=Abbas|first4=M|last5=Marschall|first5=J|last6=Balmelli|first6=C|last7=Troillet|first7=N|last8=Harbarth|first8=S|last9=Schlegel|first9=M|last10=Widmer|first10=A|last11=Swissnoso.|title=Risk of SARS-CoV-2 transmission by aerosols, the rational use of masks, and protection of healthcare workers from COVID-19.|journal=Antimicrobial Resistance and Infection Control|year=2020|volume=9|issue=1|page=100|doi=10.1186/s13756-020-00763-0|doi-access=free|pmid=32631450|pmc=7336106}}&lt;/ref&gt;

==Prevencija==
[[Slika:Coughs and Sneezes Spread Diseases Art.IWMPST14133.jpg|thumb| Kihanje se prekriva maramicom ili podlakticom]]
Dokazani metodi za smanjenje kihanja uglavnom zagovaraju smanjenje interakcije s iritantima, kao što je držanje kućnih ljubimaca izvan kuće kako bi se izbjegla životinjska perut; osiguravanje pravovremenog i kontinuiranog uklanjanja čestica prljavštine i prašine pravilnim održavanjem čistoće; zamjena filtera za peći i klima uređaje; uređaji za filtriranje zraka i ovlaživači zraka; te izbjegavanje industrijskih i poljoprivrednih zona. Golicanje nepca [[jezik]]om može zaustaviti kihanje.&lt;ref&gt;{{cite web|author=Laurie L. Dove|title=Why does tickling the roof of your mouth with your tongue stifle a sneeze|publisher=HowStuffWorks.com.|year=2015|url=https://health.howstuffworks.com/human-body/systems/nose-throat/why-does-tickling-roof-mouth-with-tongue-stifle-sneeze.htm}}&lt;/ref&gt; Međutim, neki ljudi smatraju da je kihanje ugodno i ne bi željeli da ga spriječe.&lt;ref name=Adkinson2013&gt;{{cite book|author=Adkinson NF Jr.|title=Middleton's Allergy: Principles and Practice|url=https://archive.org/details/middletonsallerg0001unse|edition=6|chapter=Phytomedicine|publisher=Mosby|location=|year=2003|isbn=978-0-323-01425-0}}&lt;/ref&gt;

Zadržavanje kihanja, na primjer štipanjem nosa ili zadržavanjem daha, nije preporučljivo, jer pritisak zraka stvara preveliki pritisak na [[pluća]] i disajne puteve.&lt;ref&gt;{{cite journal|last1=Setzen|first1=Sean|last2=Platt|first2=Michael|year=2019|title=The Dangers of Sneezing: A Review of Injuries|journal=American Journal of Rhinology and Allergy|volume=33|issue=3|pages=331–337|doi=10.1177/1945892418823147|pmid=30616365|s2cid=58587363}}&lt;/ref&gt; Jedna kompjuterska simulacija sugerira da zadržavanje kihanja rezultira naletom zračnog pritiska od [[pskal (jrinica)|39 kPa]], što je otprilike 24 puta više od normalnog kihanja.&lt;ref&gt;{{cite journal|last1=Rahiminejad|first1=Mohammad|last2=Haghighi|first2=Abdalrahman|last3=Dastan|first3=Alireza|last4=Abouali|first4=Omid|last5=Farid|first5=Mehrdad|last6=Ahmadi|first6=Goodarz|year=2016|title=Computer Simulations of Pressure and Velocity fields in Human Upper Airway during Sneezing|journal=Computers in Biology and Medicine|volume=71|issue=71|pages=115–127|doi=10.1016/j.compbiomed.2016.01.022|pmid=26914240}}&lt;/ref&gt;

U 1884., biolog Henry Walter Bates razjasnio je utjecaj svjetlosti na [[refleks]] kihanja (Bates H.W. 1881–84. Biologia Centrali-Americana Insecta. Coleoptera. Svezak I, Dio 1.). Primijetio je da su pojedinci sposobni kihati samo kada osjećaju da kontroliraju cijelu svoju okolinu. Shodno tome, zaključio je da ljudi nisu u stanju kihati u mraku. Međutim, ova hipoteza je kasnije opovrgnuta.

==Kultura==
[[Slika:Fred Ott sneeze 1894.gif|alt=video of a man sneezing from 1894|thumb|''[[Fred Ottovo kihanje]]'', 1894, najstariji sačuvani [[film]] sa [[autorsko pravo|autorskim pravima]]]]
U [[Antička Grčka|staroj Grčkoj]], vjerovalo se da su kihanja proročanski znaci od [[grčki bogovi|bogova]]. Naprimjer, 401. prije nove ere, [[atina|atinski]] general [[Ksenofont]] održao je govor u kojem je pozvao svoje saborce da se bore protiv [[Perzijsko carstvo|Perzijanaca]]. Jedan [[vojnik]] je potcrtao svoj zaključak kihanjem. Misleći da je ovo kihanje povoljan znak od bogova, vojnici su bili impresionirani.&lt;ref&gt;{{cite book|last1=Xenophon|title=Anabasis|at=Book 3, chapter 2, paragraph 9|title-link=Anabasis (Xenophon)|author1-link=Xenophon}}&lt;/ref&gt; Još jedan božanski trenutak kihanja za Grke javlja se u priči o [[Odisej]]u. Njegova supruga [[Penelopa]], čuvši da je Odisej možda živ, kaže da će se on i njegov sin osvetiti proscima ako se vrati. U tom trenutku, njihov sin glasno kihne, a Penelopa se nasmije od radosti, uvjerena da je to znak od grčkih bogova (Odiseja 17: 541–550). Možda je to zato što je ovo vjerovanje preživjelo kroz stoljeća, da u određenim dijelovima Grčke danas, kada neko nešto tvrdi i slušatelj odmah kihne na kraju tvrdnje, prvi odgovara &quot;blagoslovio te i ja govorim istinu&quot; ili &quot;blagoslovio te i evo istine&quot; (&quot;[[starogrčki|γεια σου κι αλήθεια λέω]]&quot;, ''ya sou ki alithia leo'' ili &quot;[[starogrčli|γεια σου και να κι η αλήθεια]]&quot;, ''ya sou ke na ki i alithia''). Slična praksa se primjenjuje i u [[Indija|Indiji]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.sikhchic.com/sikhing_answers/why_do_we_say_waheguru_every_time_we_sneeze_sikhing_answers_v|title=Why Do We Say &quot;Waheguru!&quot; Every Time We Sneeze?|work=Sikhing Answers – V|access-date=21. 11. 2025|archive-date=18. 4. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250418140443/https://www.sikhchic.com/sikhing_answers/why_do_we_say_waheguru_every_time_we_sneeze_sikhing_answers_v|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.indiastudychannel.com/forum/134162-Why-do-we-say-this-when-a-person-sneezes-or-hiccups.aspx|title=Why do we say this when a person sneezes or hiccups?|work=India Study Channel|date=24. 1. 2015}}&lt;/ref&gt; Ako osoba koja je upravo iznijela ne baš očiglednu izjavu na [[flamanski|flamanskom]], ili neki slušatelj kihne, često će jedan od prisutnih reći &quot;'t is beniesd&quot;, doslovno &quot;Kihnuto je na to&quot;, kao dokaz istine – obično samoironično prisjećajući se ove stare praznovjerne navike, bez sugeriranja sumnje ili namjere stvarne potvrde, ali čineći svako izvinjenje kijača zbog prekida suvišnim jer se primjedba prima osmijesima.&lt;ref&gt;{{cite book|vauthors=Gezelle G|veditors=Boets J|title=Volledig Dichtwerk|trans-title=Complete Poetry|language=fy|year=1999|publisher=Lannoo Uitgeverij|isbn=978-90-209-3510-3|url=https://books.google.com/books?id=sP9ySIDdZ-cC&amp;pg=PA1060}}&lt;/ref&gt;

U Evropi, uglavnom oko ranog srednjeg vijeka, vjerovalo se da je nečiji život zapravo vezan za nečiji [[dah]] – vjerovanje koje se ogleda u riječi &quot;expire&quot; (prvobitno znači &quot;izdahnuti&quot;) koja dobija dodatno značenje &quot;završiti&quot; ili &quot;umrijeti&quot;. Ova veza, zajedno sa značajnom količinom daha izbačenog iz tijela tokom kihanja, vjerovatno je navela ljude da vjeruju da kihanje lahko može biti fatalno. Takva teorija bi mogla objasniti obrazloženje tradicionalne engleske fraze &quot;God bless you&quot; (&quot;Bože blagoslovljen&quot;) u [[#Verbalni odgovori|odgovor na kihanje]], čije porijeklo nije u potpunosti jasno. Naprimjer, Sir [[Raymond Henry Payne Crawfurd]], matičar [[Kraljevski ljekarski koledž|Kraljevskog ljekarskog koledža]], u svojoj knjizi iz 1909, &quot;Posljednji dani [[Karl II od Engleske|Karla II]]&quot;, navodi da su, kada je kontroverzni monarh bio na samrtnoj postelji, njegovi medicinski pomoćnici dali mješavinu jagorčevine ''[[Primula veris]]'' i ekstrakta [[Caltha palustris|amonijaka]] kako bi podstaknuli kihanje..&lt;ref&gt;{{cite journal|vauthors=Wylie A|title=Rhinology and laryngology in literature and Folk-Lore|journal=The Journal of Laryngology &amp; Otology|volume=42|issue=2|pages=81–87|year=1927|doi=10.1017/S0022215100029959|s2cid=71281077}}&lt;/ref&gt; Međutim, nije poznato da li je ovo promovisanje kihanja učinjeno kako bi se ubrzala njegova smrt (kao ''[[udar iz milosti]]'') ili kao krajnji pokušaj liječenja.

U određenim dijelovima Istočne Azije, posebno u Kineskoj, Korejskoj, Japanskoj i Vijetnamskoj kulturi, kihanje bez očiglednog uzroka se uglavnom doživljavalo kao znak da neko u tom trenutku govori o kihaču. To se može vidjeti u Knjizi pjesama ([[Knjiga pjesama (kineski)|Knjiui pjesama]]'' (zbirka kineskih pjesama)&lt;ref&gt;{{cite book|script-title=zh: 詩經·終風|trans-title=The Book of Songs - Final Wind|title=Book of Songs (Chinese)|quote=If you speak insomnia, you will sneeze. |language=zh}}&lt;/ref&gt; u drevnoj [[Kina|Kini]] još 1000. prije nove ere, a u [[Japan]]u se ovo vjerovanje i dalje oslikava u današnjim mangama i anime serijama. U Kini, [[Vijetnam]]u, [[Južna Koreja|Južnoj Koreji]] i Japanu, naprimjer, postoji praznovjerje da ako se nekome priča iza leđa, osoba o kojoj se priča kiše; kao takav, kihač može prepoznati da li se govori nešto dobro (jedno kihanje), da li neko misli na vas (dva kihanja zaredom), čak i ako je neko zaljubljen u vas (tri kihanja zaredom) ili ako je to znak da će se uskoro zaraziti prehladom (više kihanja).

Poznato je da paralelna vjerovanja postoje širom svijeta, posebno u savremenim grčkim, slovenskim, keltskim, engleskim, francuskim i indijskim kulturama. Slično tome, u [[Nepal]]u se vjeruje da se neko sjeća onih koji kišu u tom određenom trenutku.{

U engleskom jeziku, onomatopeja za kijanje se obično piše 'achoo' i slična je onoj u različitim kulturama.&lt;ref&gt;{{Cite web|date=18. 8. 2020|title=Where Did The Word &quot;Achoo&quot; Come From?|url=https://www.dictionary.com/e/achoo-god-bless-you-sneeze/|access-date=11. 10. 2021|website=Dictionary.com}}&lt;/ref&gt;

U [[Indija|indijskoj kulturi]], posebno u sjevernim dijelovima Indije, bengalskom ([[Bangladeš]]u i inndijakom [[Bengal]]u, a također i u [[Iran]]u, uobičajeno je praznovjerje da je kihanje prije početka bilo kojeg posla znak nadolazećeg lošeg prekida. Stoga je bio običaj napraviti pauzu kako bi se popila voda ili prekinuti bilo koji radni ritam prije nastavka posla kako bi se spriječila bilo kakva nesreća.

U [[Poljska|poljskoj kulturo]], posebno u pograničnim područjima [[Kresy]] Wschodnie, i dalje postoji popularno vjerovanje da kihanje može biti nepovoljan znak da, ovisno o lokalnoj verziji, neko neodređen ili nečija [[svekrva]] loše govori o osobi koja u tom trenutku kiše. Međutim, u drugim regijama ovo praznovjerje se odnosi na [[štucanje]], a ne na kihanje. Kao i u drugim [[katoličanstvo|katoličkim]] zemljama, poput [[Meksiko|Meksika]], [[Italija|Italije]] ili [[Irska|Irske]], ostaci paganske kulture njeguju se u idiosinkratičnim praznovjerjima poljskih seljaka.

Praksa među [[muslimanska kultura|islamskim kulturama]], pak, uglavnom se zasnivala na raznim proročkim tradicijama i učenjima [[Muhamed]]a. Primjer za to je [[Al-Buharijev]]&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://sunnah.com/bukhari/78/248|work=Sunnah.com|first=Sahih Al|last=Bukhari|title=When somebody sneezes, what should be said?}}&lt;/ref&gt; Predaje od [[Ebu Hurejra|Ebu Hurejre]] da je Muhammed jednom rekao:&lt;blockquote&gt;
''Kada neko od vas kihne, neka kaže: &quot;El-hamdu-Lillah&quot;'' (Hvala Bogu)'', a neka mu njegov brat ili drug kaže: &quot;Jerhamuk Allah&quot;'' (Neka ti se Bog smiluje)''. Ako kaže: &quot;Jerhamuk-Allah&quot;, onda neka [kihaš] kaže: &quot;Jahdikum Allah ve juslihu bealakum&quot;'' (Neka te Bog uputi i ispravi tvoje stanje)''.''
&lt;/blockquote&gt;

===Verbalni odgovori===
{{Glavni|Odgovor na kihanje}}
U zemljama engleskog govornog područja, jedan uobičajeni verbalni odgovor na kihanje druge osobe je &quot;[[Bog te blagoslovio|[Neka te Bog] blagoslovi]]&quot;. Čak i sa &quot;[[Bog]]&quot;, izjavu može izreći osoba bez vjerske namjere. Drugi, rjeđi, verbalni odgovor u [[SAD|Sjedinjenim Američkim Državama]] i [[Kanada|Kanadi]] na kihanje druge osobe je &quot;''[[:de:Gesundheit|Gesundheit]]''&quot;, što je njemačka riječ koja, prikladno, znači 'zdravlje', a ujedno je i tradicionalni njemački verbalni odgovor na kihanje osobe u blizini.

Postoji nekoliko hipoteza o tome zašto je nastao običaj izgovaranja &quot;blagoslovio te&quot; ili &quot;Bog te blagoslovio&quot; u kontekstu kihanja:
* Neki kažu da se to uvelo u upotrebu tokom pandemije kuge u 14. stoljeću. Smatralo se da blagoslov osobe nakon pokazivanja takvog simptoma sprječava moguću smrt zbog smrtonosne bolesti.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.loc.gov/rr/scitech/mysteries/sneeze.html|title=Does your heart stop when you sneeze?|work=Everyday Mysteries: Fun Science Facts|publisher=The Library of Congress}}&lt;/ref&gt;
* U doba renesanse, formiralo se praznovjerje koje se tvrdilo da srce nakratko stane tokom kihanja; izgovaranje riječi &quot;blagoslovljen bio&quot; bio je znak molitve da srce ne posustane.&lt;ref&gt;{{Cite web|date=11. 7. 2011|title='Bless you': Social convention or theological statement? {{!}} UU World Magazine|url=https://www.uuworld.org/articles/bless-you|access-date=25. 8. 2023|website=www.uuworld.org}}&lt;/ref&gt;

==Seksualnost==
{{glavni|Seksualno izazvano kihanje}}
Neke osobe mogu [[Seksualno izazvano kihanje|kihati tokom početnih faza seksualnog uzbuđenja]]. Ljekari sumnjaju da bi [[fenomen]] mogao nastati zbog slučaja ukrštenih žica u autonomnom [[nervni sistem|nervnom sistemu]], koji reguliše niz funkcija u tijelu, uključujući, ali ne ograničavajući se na, uzbuđivanje [[genitalija]] tokom [[spolno uzbuđenje|seksualnog uzbuđenja]]. Nos, kao i genitalije, sadrži [[erektilno tkivo]].&lt;ref&gt;{{cite journal|vauthors=Bhutta MF, Maxwell H|title=Sneezing induced by sexual ideation or orgasm: an under-reported phenomenon|journal=Journal of the Royal Society of Medicine|volume=101|issue=12|pages=587–591|year=2008|pmid=19092028|pmc=2625373|doi=10.1258/jrsm.2008.080262}}&lt;/ref&gt; Ovaj fenomen može pripremiti [[vomeronasalni organ]] za povećanu detekciju [[feromon]]a.&lt;ref&gt;{{cite journal|title=The physiological and pathological relations between the nose and the sexual apparatus of man.|journal=The Journal of Laryngology, Rhinology, and Otology|volume=13|issue=3|pages=109–123|last=Mackenzie|first=John|doi=10.1017/S1755146300166016|year=1898|s2cid=196423179|url=https://zenodo.org/record/2200945}}&lt;/ref&gt;

Kihanje se upoređuje sa [[orgazam|orgazmom]], budući da i orgazmi i refleksi kihanja uključuju trnce, istezanje tijela, napetost i opuštanje.&lt;ref&gt;{{cite web|first=Nicholas|last=Gerbis|url=https://www.livescience.com/34337-sneezing-like-orgasm.html|title=Is Sneezing Really Like an Orgasm?|work=[[LiveScience]]|date=28. 11. 2012}}&lt;/ref&gt; O ovoj temi, seksologinja Vanessa Thompson sa Univerziteta u [[Sydney]]u navodi: &quot;Kihanje i orgazam proizvode hemikalije koje izazivaju dobar osjećaj, a koje se zovu [[endorfin]]i, ali količina koju proizvodi kihanje je daleko manja od orgazma.&quot;&lt;ref&gt;{{cite web|first=Peter|last=Terlato|date=1. 6. 2015|url=https://www.businessinsider.com.au/we-asked-a-sexologist-if-the-theory-about-sneezing-and-orgasms-was-true-heres-what-she-said-2015-6|title=We asked a sexologist if the theory about sneezing and orgasms was true – here's what she said|work=Business Insider|access-date=23. 3. 2019|archive-date=23. 3. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190323030647/https://www.businessinsider.com.au/we-asked-a-sexologist-if-the-theory-about-sneezing-and-orgasms-was-true-heres-what-she-said-2015-6}}&lt;/ref&gt;

Prema Holly Boyer sa Univerziteta u [[Minnesota|Minnesoti]], postoji ugodan efekat tokom kihanja, gdje ona navodi, &quot;napetost mišića koja se nakuplja u vašim grudima uzrokuje pritisak, a kada kihnete i mišići se opuste, to oslobađa pritisak. Svaki put kada oslobodite pritisak, osjećate se dobro... Postoje i neki dokazi da se oslobađaju endorfini, što uzrokuje da se vaše tijelo osjeća dobro&quot;. Endorfini induciraju [[sistem nagrađivanja]] mozga, a budući da se kihanje javlja u brzom naletu, tako se javlja i zadovoljstvo.&lt;ref&gt;{{cite web|first=Jason|last=DeRusha|date=17. 4. 2012|url=https://minnesota.cbslocal.com/2012/04/17/good-question-why-does-sneezing-feel-so-good/|title=Good Question: Why Does Sneezing Feel So Good?|work=CBS Minnesota}}&lt;/ref&gt;

==Ostale životinje==
[[Slika:Sneezing zebra.jpg|thumb| Kihanje [[zebre]]]]
Kihanje nije ograničeno samo na ljude ili čak sisare. Mnoge [[životinje]], uključujući [[mačke]],&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://pets.webmd.com/cats/why-cats-sneeze|title=Why Cats Sneeze|work=WebMD}}&lt;/ref&gt; pse,&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.vetstreet.com/care/my-pet-is-sneezing-and-snorting-whats-going-on|title=My Pet Is Sneezing and Snorting. What's Going On?|date=19. 9. 2011|work=Vet Street}}&lt;/ref&gt; chickens&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.keepingchickens.com/why-is-my-chicken-sneezing/|title=Why is my Chicken Sneezing?|access-date=18. 4. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150517002223/http://www.keepingchickens.com/why-is-my-chicken-sneezing/|archive-date=17. 5. 2015|work=Keeping Chickens}}&lt;/ref&gt; and iguanas&lt;ref&gt;{{cite web|first=Melissa|last=Kaplan|date=1. 1. 2014|url=http://www.anapsid.org/sneeze.html|title=Sneezing and Yawning|work=Herp Care Collection}}&lt;/ref&gt; kišu [[Afrički divlji psi]] koriste kihanje kao oblik komunikacije, posebno kada se razmatra konsenzus u čoporu o tome da li loviti ili ne.&lt;ref&gt;{{cite journal|vauthors=Walker RH, King AJ, McNutt JW, Jordan NR|title=Lycaon pictus) use variable quorum thresholds facilitated by sneezes in collective decisions|journal=Proceedings. Biological Sciences|volume=284|issue=1862|article-number=20170347|year=2017|pmid=28878054|pmc=5597819|doi=10.1098/rspb.2017.0347}}&lt;/ref&gt; Neke od  pasjih [[rass]]  imaju predispoziciju za [[obrnuto kihanje]].
{{clear}}

==Također pogledajte==
* [[Refleks kašlja]]
* [[Rinitis]]
* [[Epilepsijski napad]]
* [[Kašalj]]

==Reference==
{{refspisak}}

==Dopunska literatura==
{{refbegin}}
* {{cite web|url=http://www.straightdope.com/classics/a2_304.html|first=Cecil|last=Adams|year=1987|title=If you hold your eyelids open while sneezing, will your eyes pop out?|work=The Straight Dope}}
* {{cite web|url=http://www.snopes.com/language/phrases/blessyou.htm|first=Barbara|last=Mikkelson|year=2001|title=Bless You!|work=Urban Legends Reference Pages}}
* {{cite web|url=http://madsci.org/posts/archives/aug97/865380242.Me.r.html|first=Tom|last=Wilson|year=1997|title=Why do we sneeze when we look at the sun?|work=MadSci Network|access-date=21. 11. 2025|archive-date=29. 12. 2010|archive-url=https://web.archive.org/web/20101229000540/http://madsci.org/posts/archives/aug97/865380242.Me.r.html|url-status=dead}}
* {{cite web|url=http://arthursclassicnovels.com/sheckley/protect10.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20100516145519/http://arthursclassicnovels.com/sheckley/protect10.html|url-status=usurped|archive-date=16. 5. 2010|first=Robert|last=Sheckley|year=1956|title=&quot;Protection,&quot; a short story about sneezing}}
* {{cite web|url=http://www.sacred-texts.com/neu/eng/osc/osc60.htm|title=The Origins of Popular Superstitions and Customs|first=T. Sharper|last=Knowlson|year=1910}} a book that listed many superstitions and customs that are still common today.
* {{cite web|url=http://www.nhsdirect.nhs.uk/Sat/Topics/ColdsAndFlu.aspx?Host=Nhsd&amp;SyndicationPartnerGuid=d19370ea-a100-407d-9695-b73407f701c7&amp;TopicGuid=8c903315-a302-412a-bfae-9cb576d4b4cd|title=Cold and flu advice|work=NHS Direct|access-date=6. 5. 2009|archive-date=5. 1. 2010|archive-url=https://web.archive.org/web/20100105095125/http://www.nhsdirect.nhs.uk/Sat/Topics/ColdsAndFlu.aspx?Host=Nhsd&amp;SyndicationPartnerGuid=d19370ea-a100-407d-9695-b73407f701c7&amp;TopicGuid=8c903315-a302-412a-bfae-9cb576d4b4cd}}
* {{cite news|url=https://www.npr.org/templates/story/story.php?storyId=5435812|title=Ancient Sneezing: A Gift from the Gods|first=Elaine|last=Fantham|author-link=Elaine Fantham|work=[[Princeton University|Princeton]]|publisher=NPR Radio}}
* {{cite web|url=http://www.boston.com/news/science/articles/2004/06/15/why_do_my_eyes_close_every_time_i_sneeze/|title=Why do my eyes close every time I sneeze?|vauthors=Sherborn MG|work=[[The Boston Globe]]|date=15. 6. 2004}}
{{refend}}
* {{Wiktionary-inline}}
* {{Commons category-inline|Sneezing}}
{{Obična prehlada}}
{{Authority control}}

[[Kategorija:Kihanje|Kihanje]]
[[Kategorija:Refleksi]]
[[Kategorija:Fiziologija životinja]]
[[Kategorija:Simptomi i znakovi: Respiratorni sistem]]
[[Kategorija:Članci koji sadrže video klipove]]</text>
      <sha1>8osk4ejyi6yo2x49w5cjaxsy6keex5x</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Mansoureh Khojasteh Bagherzadeh</title>
    <ns>0</ns>
    <id>531720</id>
    <revision>
      <id>3922365</id>
      <parentid>3822314</parentid>
      <timestamp>2026-08-27T22:45:04Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3922365</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2689" sha1="tmy8g0d7lplzihtdct46vzujen80tpj" xml:space="preserve">'''Mansoureh Hojaste Bagherzadeh''' (perz. منصوره خجسته باقرزاده; rođena oko 1947. u [[Mašhad]]u) iranska je ličnost, poznata kao supruga, a potom i udovica [[Ali Hamenei|Alija Hameneija]], trećeg [[Predsjednik Irana|predsjednika Irana]] i drugog [[Vrhovni vođa Irana|vrhovnog vođe Irana]].&lt;ref name=&quot;Khamenei&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;ReutersDeath&quot;/&gt;

U javnosti se pojavljivala rijetko, a u dostupnim izvorima uglavnom se spominje u vezi s porodičnim životom Alija Hameneija i njegovim političkim djelovanjem prije [[Iranska revolucija|Iranske revolucije]] 1979.&lt;ref name=&quot;Khamenei&quot;&gt;{{cite web|url=https://english.khamenei.ir/news/7963/Seven-chapters-from-the-revolutionary-life-of-Imam-Khamenei-s|title=Seven chapters from the revolutionary life of Imam Khamenei’s wife|website=Khamenei.ir|date=20. 9. 2020|access-date=1. 4. 2026|archive-date=4. 3. 2026|archive-url=https://web.archive.org/web/20260304051036/https://english.khamenei.ir/news/7963/Seven-chapters-from-the-revolutionary-life-of-Imam-Khamenei-s|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

== Biografija ==
Rođena je u religioznoj porodici u [[Mašhad]]u.&lt;ref name=&quot;Khamenei&quot;/&gt; Prema podacima objavljenim na službenoj stranici Khamenei.ir, udala se za Alija Hameneija 1964. godine.&lt;ref name=&quot;Khamenei&quot;/&gt; U prvim godinama braka živjeli su skromno, a sama Bagherzadeh u kasnijim je svjedočenjima isticala da je nastojala održati mirnu porodičnu atmosferu uprkos teškoćama koje su pratile politički angažman njenog supruga.&lt;ref name=&quot;Khamenei&quot;/&gt;

Iz tog braka rođeno je šestero djece: četiri sina i dvije kćeri.&lt;ref name=&quot;ReutersDeath&quot;&gt;{{cite news|url=https://www.reuters.com/world/middle-east/irans-ali-khamenei-who-based-iron-rule-fiery-hostility-us-israel-dies-86-2026-03-01/|title=Iran's Ali Khamenei, who based iron rule on fiery hostility to US and Israel, dies at 86|work=Reuters|date=1. 3. 2026|access-date=1. 4. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Javna uloga ==
Bagherzadeh je imala veoma ograničenu javnu ulogu tokom perioda u kojem je Ali Hamenei bio predsjednik Irana, a zatim i vrhovni vođa države.&lt;ref name=&quot;Khamenei&quot;/&gt; Prema službenim i poluslužbenim izvorima, davala je malo intervjua i uglavnom nije zauzimala javne političke stavove.&lt;ref name=&quot;Khamenei&quot;/&gt;

U objavljenim sjećanjima navodi se da je u vrijeme političke borbe protiv režima šaha [[Mohammad Reza Pahlavi|Mohammada Reze Pahlavija]] povremeno pomagala suprugu u diskretnim organizacijskim poslovima, uključujući prenošenje poruka i čuvanje dokumenata.&lt;ref name=&quot;Khamenei&quot;/&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Hojaste Bagherzadeh, Mansoureh}}
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Biografije, Mašhad]]</text>
      <sha1>tmy8g0d7lplzihtdct46vzujen80tpj</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Mária Bieliková</title>
    <ns>0</ns>
    <id>532630</id>
    <revision>
      <id>3922451</id>
      <parentid>3820732</parentid>
      <timestamp>2026-08-28T04:02:05Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3922451</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5968" sha1="shzw5sqmbus7rozojclk54k3t1l0jro" xml:space="preserve">{{Infokutija naučnik
| ime                = Mária Bieliková
| slika              = 
| opis_slike         = 
| datum_rođenja      = {{Datum rođenja i godine|1966|8|21}}
| mjesto_rođenja     = [[Ilava]], [[Čehoslovačka]]
| prebivalište       = [[Bratislava]]
| državljanstvo      = [[Slovačka]]
| polje              = [[Informatika]], [[umjetna inteligencija]]
| radne_institucije  = [[Kempelen Institute of Intelligent Technologies]] (KInIT)&lt;br&gt;[[Slovački tehnički univerzitet u Bratislavi]]
| alma_mater         = [[Slovački tehnički univerzitet u Bratislavi]]
| poznat_po          = istraživanjima u oblasti personaliziranih web-sistema, modeliranja korisnika i pouzdane umjetne inteligencije
| nagrade            = [[Rad Ľudovíta Štúra]] II. reda (2024)&lt;br&gt;ESET Science Award, kategorija Outstanding Scientist in Slovakia (2024)&lt;br&gt;Slovakia IT Personality of the Year (2016)
}}

'''Mária Bieliková''' ([[Ilava]], 21. august 1966) jest [[slovačka]] [[Informatika|informatičarka]] i univerzitetska profesorica, specijalizirana za [[umjetna inteligencija|umjetnu inteligenciju]], personalizirane veb-sisteme, modeliranje korisnika i analizu [[Interakcija čovjeka i računara|interakcije čovjeka i računara]].&lt;ref name=&quot;KInITBio&quot;&gt;{{cite web |title=Mária Bieliková |url=https://kinit.sk/member/maria-bielikova/ |website=Kempelen Institute of Intelligent Technologies |access-date=28. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Ilava&quot;&gt;{{cite web |title=Prezidentka ocenila aj osobnosti narodené v Ilave |url=https://www.ilava.sk/mesto/aktuality/prezidentka-ocenila-aj-osobnosti-narodene-v-ilave-1840sk.html |website=Grad Ilava |date=25. 1. 2024 |access-date=28. 3. 2026}}&lt;/ref&gt; Osnivačica je i direktorica [[Kempelen Institute of Intelligent Technologies|Kempelenovog instituta inteligentnih tehnologija]] (KInIT), nezavisnog istraživačkog instituta u Slovačkoj posvećenog umjetnoj inteligenciji.&lt;ref name=&quot;ESET2024&quot;&gt;{{cite web |title=Mária Bieliková |url=https://www.esetscienceaward.sk/en/finalists/maria-bielikova |website=ESET Science Award |access-date=28. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;

Studirala je na [[Elektrotehnika|Elektrotehničkom]] fakultetu tadašnjeg Slovačkog tehničkog univerziteta u Bratislavi od 1984. do 1989, a tokom 1992. i 1993. boravila je na [[University of Sheffield|Univerzitetu u Sheffieldu]].&lt;ref name=&quot;Ilava&quot; /&gt; Veći dio akademske karijere provela je na [[Slovački tehnički univerzitet u Bratislavi|Slovačkom tehničkom univerzitetu u Bratislavi]], gdje je djelovala više od tri decenije, među ostalim kao redovna profesorica, voditeljica istraživačke grupe PeWe i direktorica istraživačkog centra User eXperience and Interaction.&lt;ref name=&quot;KInITBio&quot; /&gt; Za dekanicu Fakulteta informatike i informacionih tehnologija izabrana je 2015, a mandat joj je počeo 2. decembra iste godine.&lt;ref name=&quot;STU2015&quot;&gt;{{cite web |title=Annual Report 2015 – Faculty of Informatics and Information Technologies STU |url=https://www.fiit.stuba.sk/buxus/docs/edicna_cinnost/vyrocne_spravy/AR-FIIT-2015.pdf |website=Faculty of Informatics and Information Technologies, Slovak University of Technology in Bratislava |access-date=28. 3. 2026 |archive-date=22. 4. 2026 |archive-url=https://web.archive.org/web/20260422014008/https://www.fiit.stuba.sk/buxus/docs/edicna_cinnost/vyrocne_spravy/AR-FIIT-2015.pdf |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Njeno istraživanje obuhvata personalizaciju, modeliranje korisnika, [[mašinsko učenje]], obradu korisničkih i veb-podataka te pitanja pouzdane i odgovorne umjetne inteligencije.&lt;ref name=&quot;KInITBio&quot; /&gt; Aktivna je i u međunarodnoj naučnoj zajednici kao članica ili bivša članica stručnih tijela i programskih odbora konferencija kao što su UMAP, RecSys, IJCAI, The Web Conference i Hypertext.&lt;ref name=&quot;KInITBio&quot; /&gt; Bila je među osnivačima Slovačkog istraživačkog centra za umjetnu inteligenciju Slovak.AI.&lt;ref name=&quot;KInITBio&quot; /&gt;

Godine 2020. osnovala je KInIT, prvi nezavisni istraživački institut za umjetnu inteligenciju u Slovačkoj.&lt;ref name=&quot;ESET2024&quot; /&gt; Institut je usmjeren na povezivanje akademskog sektora i privrede te na razvoj mladih talenata u području umjetne inteligencije.&lt;ref name=&quot;ESET2024&quot; /&gt;

Dobitnica je više stručnih i državnih priznanja. Prema biografskoj stranici KInIT-a, dobila je nagradu Slovakia IT Personality of the Year 2016 i Nagradu ministra obrazovanja, nauke, istraživanja i sporta Slovačke za izuzetne rezultate u međunarodno priznatom istraživanju 2010.&lt;ref name=&quot;KInITBio&quot; /&gt; Na dodjeli nagrada Slovak Scientist of the Year dobila je 2023. priznanje &quot;Personality of International Cooperation&quot;.&lt;ref name=&quot;Intl2023&quot;&gt;{{cite web |title=Personality of International Cooperation award for Mária Bieliková |url=https://kinit.sk/personality-of-international-cooperation-award-for-maria-bielikova/ |website=Kempelen Institute of Intelligent Technologies |date=18. 5. 2023 |access-date=28. 3. 2026}}&lt;/ref&gt; Predsjednica Slovačke [[Zuzana Čaputová]] odlikovala ju je 2024. [[Rad Ľudovíta Štúra|Radom Ľudovíta Štúra]] II. reda za doprinos razvoju Slovačke u oblasti nauke, tehnike i obrazovanja.&lt;ref name=&quot;Stur2024&quot;&gt;{{cite web |title=Rad Ľudovíta Štúra pre Máriu Bielikovú |url=https://kinit.sk/sk/rad-ludovita-stura-pre-mariu-bielikovu/ |website=Kempelen Institute of Intelligent Technologies |date=17. 1. 2024 |access-date=28. 3. 2026}}&lt;/ref&gt; Iste godine postala je laureat ESET Science Awarda u glavnoj kategoriji Outstanding Scientist in Slovakia.&lt;ref name=&quot;ESETAward2024&quot;&gt;{{cite web |title=Our CEO Mária Bieliková – Laureate of the ESET Science Award! |url=https://kinit.sk/our-ceo-maria-bielikova-laureate-of-the-eset-science-award/ |website=Kempelen Institute of Intelligent Technologies |date=15. 10. 2024 |access-date=28. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Bieliková, Mária}}
[[Kategorija:Rođeni 1966.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Slovački informatičari]]</text>
      <sha1>shzw5sqmbus7rozojclk54k3t1l0jro</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kulturno-historijska psihologija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>535073</id>
    <revision>
      <id>3922303</id>
      <parentid>3894463</parentid>
      <timestamp>2026-08-27T17:55:54Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 2 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3922303</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="34553" sha1="by1y80eh9w72ucazzg1p4ei4wrticbc" xml:space="preserve">[[Datoteka:Lev_Vygotsky_1896-1934.jpg|mini|desno|300px|Lav Vigotski (1896–1934)]]
[[Datoteka:Alexander Luria.jpg|mini|desno|225px|Aleksandar Lurija (1902-1977)]]
'''Kulturno-historijska psihologija''' je pravac u [[psihologija|psihološkoj]] teoriji i praksi koji se povezuje s radom [[Lav Vigotski|Lava Vigotskog]], [[Aleksandar Lurija|Aleksandra Lurije]] i njihovih saradnika okupljenih u [[Krug Vigotskog]]. Ovaj pristup razvijen je tokom 1920-ih i 1930-ih godina u [[Sovjetski Savez|Sovjetskom Savezu]], s ciljem objašnjenja razvoja ljudske psihe kroz međudjelovanje bioloških, društvenih i kulturnih faktora.&lt;ref name=&quot;Yasnitsky_etal_2014&quot;&gt;{{cite book |editor-last1=Yasnitsky |editor-first1=Anton |editor-last2=van der Veer |editor-first2=René |editor-last3=Ferrari |editor-first3=Michel |date=2014 |title=The Cambridge Handbook of Cultural-Historical Psychology |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge |url=https://www.academia.edu/8210021/The_Cambridge_Handbook_of_Cultural_Historical_Psychology |access-date=30. 5. 2026 |language=en |isbn=978-1-107-03004-6}}&lt;/ref&gt;

Izraz ″kulturno-historijska psihologija″ ne pojavljuje u sačuvanim radovima samog Vigotskog, već su ga kasnije koristili njegovi sljedbenici i kritičari za označavanje teorijske tradicije nastale na osnovu njegovih ideja. Uprkos tome, upravo pod tim nazivom ovaj intelektualni pokret danas je najšire poznat u psihološkoj i obrazovnoj literaturi.&lt;ref name=&quot;Yasnitsky_VanDerVeer_2014_Intro&quot;&gt;{{cite book |last1=Yasnitsky |first1=Anton |last2=van der Veer |first2=René |date=2014 |chapter=Introduction: What is this book and what is it about? |chapter-url=http://assets.cambridge.org/97805217/62694/excerpt/9780521762694_excerpt.pdf |title=The Cambridge Handbook of Cultural-Historical Psychology |editor-last1=Yasnitsky |editor-first1=Anton |editor-last2=van der Veer |editor-first2=René |editor-last3=Ferrari |editor-first3=Michel |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge |pages=1–14 |access-date=30. 5. 2026 |language=en |isbn=978-1-107-03004-6 |archive-date=2. 4. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150402124223/http://assets.cambridge.org/97805217/62694/excerpt/9780521762694_excerpt.pdf |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Keiler_2012&quot;&gt;{{cite journal |last=Keiler |first=Peter |date=2012 |title=&quot;Cultural-Historical Theory&quot; and &quot;Cultural-Historical School&quot;: From Myth (Back) to Reality |journal=PsyAnima, Dubna Psychological Journal |volume=5 |issue=1 |pages=1–33 |url=http://www.psyanima.su/journal/2012/1/2012n1a1/2012n1a1.1.pdf |access-date=30. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Keiler_2018&quot;&gt;{{cite book |last=Keiler |first=Peter |date=2018 |chapter=A history of the social construction of the &quot;cultural-historical&quot; |title=Questioning Vygotsky's Legacy: Scientific Psychology or Heroic Cult |url=https://www.researchgate.net/publication/326527186_Questioning_Vygotsky's_Legacy_Scientific_Psychology_or_Heroic_Cult |editor-last=Yasnitsky |editor-first=Anton |publisher=Routledge |location=New York i London |pages=28–49 |access-date=30. 5. 2026 |language=en |isbn=978-1-138-06845-2}}&lt;/ref&gt;

Osnovni cilj projekta Vigotski–Lurija bio je razvoj ″nove psihologije″ koja bi objasnila međusobnu povezanost i jedinstvo [[um]]a, [[mozak|mozga]] i [[kultura|kulture]] u procesu ljudskog razvoja (ili degradacije). Ovaj pristup nastojao je objasniti kako se psihički procesi oblikuju u konkretnim društveno-historijskim okolnostima života pojedinca, ali i kroz [[historija|historijski]] razvoj čovječanstva kao društveno-biološke vrste.&lt;ref name=&quot;Toomela_2014&quot;&gt;{{cite book |last=Toomela |first=Aaro |date=2014 |chapter=There can be no cultural-historical psychology without neuropsychology. And vice versa |title=The Cambridge Handbook of Cultural-Historical Psychology |url=https://www.academia.edu/8210021/The_Cambridge_Handbook_of_Cultural_Historical_Psychology |editor-last1=Yasnitsky |editor-first1=Anton |editor-last2=van der Veer |editor-first2=René |editor-last3=Ferrari |editor-first3=Michel |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge |pages=313–349 |access-date=30. 5. 2026 |language=en |isbn=978-1-107-03004-6}}&lt;/ref&gt;

U pojedinim, radikalnijim formulacijama ovog projekta, Vigotski i Lurija govorili su o stvaranju svojevrsne ″nauke o nadčovjeku″, koja bi istraživala mogućnosti razvoja čovjeka izvan njegovog postojećeg nivoa psihološkog funkcionisanja.&lt;ref name=&quot;Yasnitsky_2018_Superman&quot;&gt;{{cite book |last=Yasnitsky |first=Anton |date=2018 |chapter=Vygotsky's science of Superman: from Utopia to concrete psychology |title=Questioning Vygotsky's Legacy: Scientific Psychology or Heroic Cult |url=http://individual.utoronto.ca/yasnitsky/texts/Yasnitsky_2018_Questioning_bookPreview.pdf |editor-last=Yasnitsky |editor-first=Anton |publisher=Routledge |location=London i New York |pages=1–27 |access-date=30. 5. 2026 |language=en |isbn=978-1-138-06845-2}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Spinuzzi_2017&quot;&gt;{{cite web |last=Spinuzzi |first=Clay |date=2017 |title=New Myth, New World: From Nietzsche to Stalinism |url=https://spinuzzi.blogspot.com/2017/06/reading-new-myth-new-world.html |website=Spinuzzi |access-date=30. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Spinuzzi_2018&quot;&gt;{{cite book |last=Spinuzzi |first=Clay |date=2018 |chapter=From superhumans to supermediators: Locating the extraordinary in CHAT |title=Questioning Vygotsky's Legacy: Scientific Psychology or Heroic Cult |url=http://individual.utoronto.ca/yasnitsky/texts/Yasnitsky_2018_Questioning_bookPreview.pdf |editor-last=Yasnitsky |editor-first=Anton |publisher=Routledge |location=New York, NY |pages=137–166 |access-date=30. 5. 2026 |language=en |isbn=978-1-138-06845-2}}&lt;/ref&gt; Ova zamisao bila je usko povezana sa nastojanjem da se razvije nova psihološka teorija [[svijest]]i,&lt;ref name=&quot;Zavershneva_2014&quot;&gt;{{cite book |last=Zavershneva |first=Ekaterina |date=2014 |chapter=The problem of consciousness in Vygotsky's cultural-historical psychology |chapter-url=https://www.researchgate.net/publication/312657181_Zavershneva_E_2014_The_problem_of_consciousness_in_Vygotsky's_cultural-historical_psychology |title=The Cambridge Handbook of Cultural-Historical Psychology |editor-last1=Yasnitsky |editor-first1=Anton |editor-last2=van der Veer |editor-first2=René |editor-last3=Ferrari |editor-first3=Michel |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge |pages=63–97 |access-date=31. 5. 2026 |language=en |isbn=978-1-107-03004-6}}&lt;/ref&gt; koja bi objasnila nastanak i razvoj viših psiholoških funkcija te njihov odnos prema društvenom i kulturnom okruženju.

U nastojanju da ove ideje pretoče u naučno istraživanje, članovi [[Krug Vigotskog|Kruga Vigotskog]] (poznatog i kao Krug Vigotski–Lurija) nastojali su ove teorijske postavke povezati s eksperimentalnim i empirijskim istraživanjima. Njihov cilj bio je razviti integrativni pristup koji bi objedinio [[Psihologija|psihološke]], [[Neurologija|neurološke]], društvene i kulturne aspekte ljudskog razvoja.

== Teorijske pretpostavke ==

Kulturno-historijska psihologija nije predstavljala potpuno oblikovan i zaokružen teorijski sistem za života [[Lav Vigotski|Lava Vigotskog]]. Iako je postavio njene osnovne koncepte i istraživačke smjernice, Vigotski nije uspio dovršiti vlastitu teoriju psihičkog razvoja. Pred kraj života isticao je da se nalazi na pragu formulisanja nove psihološke teorije [[svijest]]i, koja je trebala objediniti njegova ranija istraživanja razvoja, jezika, mišljenja i viših psihičkih funkcija.

Polazeći od ideje o [[Novi sovjetski čovjek|„novom čovjeku“]], kojeg je opisivao kao budućeg ″nadčovjeka″ [[Komunističko društvo|komunističkog društva]], Vigotski se zalagao za razvoj psihološke teorije koja bi objasnila prijelaz sa postojećeg nivoa ljudskog razvoja na njegov potencijalni, viši nivo. U tom kontekstu nastojao je objasniti kako pojedinac razvija složenije oblike mišljenja, ponašanja i svijesti. Smatrao je da se ″više psihičke funkcije″ ne razvijaju spontano, već nastaju kroz društvenu interakciju i usvajanje kulturnih obrazaca. U skladu s tada dominantnim [[marksizam|marksističkim]] pogledima, razvoj svijesti i psihičkih procesa dovodio je u vezu s ekonomskim osnovama i proizvodnim odnosima. Ideja da društvo i kultura imaju značajnu ulogu u oblikovanju ljudske psihe nije potekla od Vigotskog. Slična shvatanja bila su prisutna u psihologiji i društvenim naukama još od kraja 19. vijeka, a kasnije su se razvijala u okviru različitih teorijskih pristupa koji naglašavaju društveno porijeklo psihičkih procesa. Takva objašnjenja danas se najčešće razmatraju u okviru pojma [[sociogeneza]], kojim se označava nastanak i razvoj psiholoških karakteristika pod utjecajem društvenih i kulturnih faktora. Za razliku od [[Sigmund Freud|Freudove]] [[dubinska psihologija|dubinske psihologije]], koja je naglasak stavljala na nesvjesne psihičke procese, kao i [[Biheviorizam|biheviorističkih]] i drugih pristupa usmjerenih na proučavanje vidljivog ponašanja u svakodnevnim situacijama, Vigotski je zagovarao pristup koji je nazivao ″psihologija vrhunca″. Ovaj koncept bio je usmjeren na proučavanje najviših oblika ljudskog funkcionisanja, odnosno izuzetnih postignuća i razvojnih mogućnosti čovjeka.&lt;ref name=&quot;Yasnitsky_2018_Superman&quot; /&gt;

Prema ovoj zamisli, predmet psihološkog istraživanja ne bi bio prosječan ili uobičajen nivo psihičkog funkcionisanja, nego najviši oblici razvoja koje čovjek može ostvariti, uključujući i njegove potencijalne, još neostvarene, razvojne mogućnosti. Time se naglasak pomjera sa opisivanja postojećeg stanja na analizu razvojnih potencijala ljudske psihe. Ipak, Vigotski ovu koncepciju nije uspio razviti u zaokruženu teoriju. Zbog toga je ″psihologija vrhunca″ ostala uglavnom na nivou teorijskog nacrta i ambicioznog, djelimično [[Utopija|utopijskog]] naučnog projekta, koji i dalje predstavlja predmet interesa istraživača usmjerenih na pitanja ljudskog razvoja, svijesti i potencijala ljudskih sposobnosti.&lt;ref name=&quot;Yasnitsky_2018_Superman&quot; /&gt;

== Naslijeđe i utjecaj ==

Projekt ″nove psihologije″, koji su razvijali Vigotski, Lurija i njihovi saradnici, nije ostvario svoj prvobitni cilj stvaranja univerzalne integrativne teorije ljudskog uma i razvoja. Do smrti [[Lav Vigotski|Lava Vigotskog]] 1934, a ni u kasnijem periodu, nije oblikovan sveobuhvatan teorijski okvir koji bi objedinio sve psihološke, neurološke, društvene i kulturne aspekte ljudskog razvoja. Zbog toga se kulturno-historijska psihologija često posmatra kao istraživački program i intelektualna tradicija, a ne kao potpuno zaokružena teorija.&lt;ref name=&quot;Joravsky_1989&quot;&gt;{{cite book |last=Joravsky |first=David |date=1989 |title=Russian Psychology: A Critical History |url=https://archive.org/details/russianpsycholog0000jora |publisher=Blackwell |location=Oxford i Cambridge |access-date=31. 5. 2026 |language=en |isbn=978-0-631-16331-2}}&lt;/ref&gt;

Uprkos tome, intelektualni napori i naučno naslijeđe sovjetskih istraživača iz 1920-ih i 1930-ih godina rezultirali su razvojem brojnih grana [[Psihologija|psihologije]] i srodnih nauka. Njihov utjecaj posebno je vidljivo u oblastima [[kulturna psihologija|kulturne psihologije]],&lt;ref name=&quot;Arievich_Stetsenko_2014&quot;&gt;{{cite book |last1=Arievich |first1=Igor M. |last2=Stetsenko |first2=Anna |date=2014 |chapter=The &quot;Magic of Signs&quot;: Developmental Trajectory of Cultural Mediation |chapter-url=https://www.researchgate.net/publication/267154564_The_magic_of_signs_Developmental_trajectory_of_cultural_mediation |title=The Cambridge Handbook of Cultural-Historical Psychology |editor-last1=Yasnitsky |editor-first1=Anton |editor-last2=van der Veer |editor-first2=René |editor-last3=Ferrari |editor-first3=Michel |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge |pages=217–244 |access-date=31. 5. 2026 |language=en |isbn=978-1-107-03004-6}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Subbotsky_2014&quot;&gt;{{cite book |last=Subbotsky |first=Eugene |date=2014 |chapter=Luria and Vygotsky: Challenges to Current Developmental Research |chapter-url=https://www.researchgate.net/publication/271585408_Luria_and_Vygotsky_challenges_to_current_developmental_research |title=The Cambridge Handbook of Cultural-Historical Psychology |editor-last1=Yasnitsky |editor-first1=Anton |editor-last2=van der Veer |editor-first2=René |editor-last3=Ferrari |editor-first3=Michel |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge |pages=295–312 |access-date=31. 5. 2026 |language=en |isbn=978-1-107-03004-6}}&lt;/ref&gt; [[dječija psihologija|dječije psihologije]],&lt;ref name=&quot;Grigorenko_2014&quot;&gt;{{cite book |last=Grigorenko |first=Elena L. |date=2014 |chapter=Tracing the Untraceable: The Nature-nurture Controversy in Cultural-historical Psychology |title=The Cambridge Handbook of Cultural-Historical Psychology |url=https://www.researchgate.net/profile/Anton_Yasnitsky/publication/266654157_The_Cambridge_handbook_of_cultural-historical_psychology/links/5af137500f7e9ba36645307a/The-Cambridge-handbook-of-cultural-historical-psychology.pdf?origin=publication_detail |editor-last1=Yasnitsky |editor-first1=Anton |editor-last2=van der Veer |editor-first2=René |editor-last3=Ferrari |editor-first3=Michel |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge |pages=203–216 |access-date=31. 5. 2026 |language=en |isbn=978-1-107-03004-6}}&lt;/ref&gt; i [[obrazovanje|obrazovanja]]. Poseban značaj ostvaren je u područjima [[dinamička procjena|dinamičke procjene]],&lt;ref name=&quot;Kozulin_2014&quot;&gt;{{cite book |last=Kozulin |first=Alex |date=2014 |chapter=Dynamic Assessment in Search of its Identity |title=The Cambridge Handbook of Cultural-Historical Psychology |url=https://www.researchgate.net/profile/Anton_Yasnitsky/publication/266654157_The_Cambridge_handbook_of_cultural-historical_psychology/links/5af137500f7e9ba36645307a/The-Cambridge-handbook-of-cultural-historical-psychology.pdf?origin=publication_detail |editor-last1=Yasnitsky |editor-first1=Anton |editor-last2=van der Veer |editor-first2=René |editor-last3=Ferrari |editor-first3=Michel |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge |pages=126–147 |access-date=31. 5. 2026 |language=en |isbn=978-1-107-03004-6}}&lt;/ref&gt; koja su se razvila iz Vigotskijevih razmatranja o [[zona narednog razvoja|zoni narednog razvoja]] (ZNR),&lt;ref name=&quot;Valsiner_van_der_Veer_2014&quot;&gt;{{cite book |last1=Valsiner |first1=Jaan |last2=van der Veer |first2=René |date=2014 |chapter=Encountering the border: Vygotsky’s zona blizaishego razvitya and its implications for theory of development |chapter-url=https://www.researchgate.net/publication/318912615_Encountering_the_border_Vygotsky's_zona_blizhaishego_razvitia_and_its_implications_for_theories_of_development |title=The Cambridge Handbook of Cultural-Historical Psychology |editor-last1=Yasnitsky |editor-first1=Anton |editor-last2=van der Veer |editor-first2=René |editor-last3=Ferrari |editor-first3=Michel |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge, United Kingdom |pages=148–173 |access-date=31. 5. 2026 |language=en |isbn=978-1-107-03004-6}}&lt;/ref&gt; te u konceptu tzv. razvojnog obrazovanja.&lt;ref name=&quot;Zuckerman_2014&quot;&gt;{{cite book |last=Zuckerman |first=Galina |date=2014 |chapter=Developmental Education |title=The Cambridge Handbook of Cultural-Historical Psychology |url=https://www.researchgate.net/profile/Anton_Yasnitsky/publication/266654157_The_Cambridge_handbook_of_cultural-historical_psychology/links/5af137500f7e9ba36645307a/The-Cambridge-handbook-of-cultural-historical-psychology.pdf?origin=publication_detail |editor-last1=Yasnitsky |editor-first1=Anton |editor-last2=van der Veer |editor-first2=René |editor-last3=Ferrari |editor-first3=Michel |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge |pages=177–202 |access-date=31. 5. 2026 |language=en |isbn=978-1-107-03004-6}}&lt;/ref&gt;

Kulturno-historijska tradicija ostavila je značajan trag i u razvoju [[neuropsihologija|neuropsihologije]]&lt;ref name=&quot;Akhutina_Shereshevsky_2014&quot;&gt;{{cite book |last1=Akhutina |first1=Tatiana |last2=Shereshevsky |first2=Gary |date=2014 |chapter=Cultural-Historical Neuropsychological Perspective on Learning Disability |chapter-url=https://www.researchgate.net/publication/298639678_Cultural-historical_neuropsychological_perspective_on_learning_disability |title=The Cambridge Handbook of Cultural-Historical Psychology |editor-last1=Yasnitsky |editor-first1=Anton |editor-last2=van der Veer |editor-first2=René |editor-last3=Ferrari |editor-first3=Michel |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge |pages=350–377 |access-date=31. 5. 2026 |language=en |isbn=978-1-107-03004-6}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Kotik-Friedgut_Ardila_2014&quot;&gt;{{cite book |last1=Kotik-Friedgut |first1=Bella |last2=Ardila |first2=Alfredo |date=2014 |chapter=Cultural-historical Theory and Cultural Neuropsychology Today |chapter-url=https://aalfredoardila.files.wordpress.com/2013/07/2014-kotik-friedgut-ardila-cultural-historical-theory-cultural-neuropsychology.pdf |title=The Cambridge Handbook of Cultural-Historical Psychology |editor-last1=Yasnitsky |editor-first1=Anton |editor-last2=van der Veer |editor-first2=René |editor-last3=Ferrari |editor-first3=Michel |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge |pages=378–399 |access-date=31. 5. 2026 |language=en |isbn=978-1-107-03004-6}}&lt;/ref&gt; te [[psiholingvistika|psiholingvistike]],&lt;ref name=&quot;Werani_2014&quot;&gt;{{cite book |last=Werani |first=Anke |date=2014 |chapter=A Review of Inner Speech in Cultural-historical Tradition |title=The Cambridge Handbook of Cultural-Historical Psychology |url=https://www.researchgate.net/profile/Anton_Yasnitsky/publication/266654157_The_Cambridge_handbook_of_cultural-historical_psychology/links/5af137500f7e9ba36645307a/The-Cambridge-handbook-of-cultural-historical-psychology.pdf?origin=publication_detail |editor-last1=Yasnitsky |editor-first1=Anton |editor-last2=van der Veer |editor-first2=René |editor-last3=Ferrari |editor-first3=Michel |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge |pages=272–294 |access-date=31. 5. 2026 |language=en |isbn=978-1-107-03004-6}}&lt;/ref&gt; naročito kroz istraživanja odnosa između jezika, [[mišljenje|mišljenja]], [[Kultura|kulture]] i razvoja psihičkih funkcija.

Utjecaj ovog pravca proširio se i izvan granica [[Psihologija|psihologije]]. Njegove ideje bile su značajne za razvoj [[psihoterapija|psihoterapije]],&lt;ref name=&quot;Venger_Morozova_2014&quot;&gt;{{cite book |last1=Venger |first1=Alexandr |last2=Morozova |first2=Elena |date=2014 |chapter=Cultural-historical Psychotherapy |title=The Cambridge Handbook of Cultural-Historical Psychology |url=https://www.researchgate.net/profile/Anton_Yasnitsky/publication/266654157_The_Cambridge_handbook_of_cultural-historical_psychology/links/5af137500f7e9ba36645307a/The-Cambridge-handbook-of-cultural-historical-psychology.pdf?origin=publication_detail |editor-last1=Yasnitsky |editor-first1=Anton |editor-last2=van der Veer |editor-first2=René |editor-last3=Ferrari |editor-first3=Michel |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge |pages=403–422 |access-date=31. 5. 2026 |language=en |isbn=978-1-107-03004-6}}&lt;/ref&gt; [[teorija umjetnosti|teorije umjetnosti]],&lt;ref name=&quot;Bulgakowa_2014&quot;&gt;{{cite book |last=Bulgakowa |first=Oksana |date=2014 |chapter=From Expressive Movement to the &quot;Basic Problem&quot;: The Vygotsky-Luria-Eisensteinian Theory of Art |title=The Cambridge Handbook of Cultural-Historical Psychology |url=https://www.researchgate.net/profile/Anton_Yasnitsky/publication/266654157_The_Cambridge_handbook_of_cultural-historical_psychology/links/5af137500f7e9ba36645307a/The-Cambridge-handbook-of-cultural-historical-psychology.pdf?origin=publication_detail |editor-last1=Yasnitsky |editor-first1=Anton |editor-last2=van der Veer |editor-first2=René |editor-last3=Ferrari |editor-first3=Michel |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge |pages=423–448 |access-date=31. 5. 2026 |language=en |isbn=978-1-107-03004-6}}&lt;/ref&gt; koncepcije [[dijaloško ja|dijaloške nauke]],&lt;ref name=&quot;Bertau_2014&quot;&gt;{{cite book |last=Bertau |first=Marie-Cécile |date=2014 |chapter=The Need for a Dialogical Science: Considering the Legacy of Russian-Soviet Thinking for Contemporary Approaches in Dialogic Research |title=The Cambridge Handbook of Cultural-Historical Psychology |url=https://www.researchgate.net/profile/Anton_Yasnitsky/publication/266654157_The_Cambridge_handbook_of_cultural-historical_psychology/links/5af137500f7e9ba36645307a/The-Cambridge-handbook-of-cultural-historical-psychology.pdf?origin=publication_detail |editor-last1=Yasnitsky |editor-first1=Anton |editor-last2=van der Veer |editor-first2=René |editor-last3=Ferrari |editor-first3=Michel |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge |pages=449–473 |access-date=31. 5. 2026 |language=en |isbn=978-1-107-03004-6}}&lt;/ref&gt; [[kognitivna nauka|kognitivne nauke]]&lt;ref name=&quot;Falikman_2014&quot;&gt;{{cite book |last=Falikman |first=Maria |date=2014 |chapter=Cognition and its Master: New Challenges for Cognitive Science |title=The Cambridge Handbook of Cultural-Historical Psychology |url=https://www.researchgate.net/profile/Anton_Yasnitsky/publication/266654157_The_Cambridge_handbook_of_cultural-historical_psychology/links/5af137500f7e9ba36645307a/The-Cambridge-handbook-of-cultural-historical-psychology.pdf?origin=publication_detail |editor-last1=Yasnitsky |editor-first1=Anton |editor-last2=van der Veer |editor-first2=René |editor-last3=Ferrari |editor-first3=Michel |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge |pages=474–487 |access-date=31. 5. 2026 |language=en |isbn=978-1-107-03004-6}}&lt;/ref&gt; i [[semiotika|semiotike]].&lt;ref name=&quot;Ivanov_2014&quot;&gt;{{cite book |last=Ivanov |first=Vyacheslav V. |date=2014 |chapter=Cultural-historical Theory and Semiotics |title=The Cambridge Handbook of Cultural-Historical Psychology |url=https://www.researchgate.net/profile/Anton_Yasnitsky/publication/266654157_The_Cambridge_handbook_of_cultural-historical_psychology/links/5af137500f7e9ba36645307a/The-Cambridge-handbook-of-cultural-historical-psychology.pdf?origin=publication_detail |editor-last1=Yasnitsky |editor-first1=Anton |editor-last2=van der Veer |editor-first2=René |editor-last3=Ferrari |editor-first3=Michel |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge |pages=488–516 |access-date=31. 5. 2026 |language=en |isbn=978-1-107-03004-6}}&lt;/ref&gt;

Pojedini autori smatraju da značaj kulturno-historijske psihologije nadilazi okvire pojedinačnih disciplina. Tako je [[Oliver Sacks]] ovu tradiciju opisivao i kao širu intelektualnu perspektivu, odnosno način razumijevanja čovjeka poznat pod nazivom ″[[Romantizam u nauci|romantična nauka]]″.&lt;ref name=&quot;Sacks_2014&quot;&gt;{{cite book |last=Sacks |first=Oliver |date=2014 |chapter=Luria and &quot;Romantic Science&quot; |title=The Cambridge Handbook of Cultural-Historical Psychology |url=https://www.researchgate.net/profile/Anton_Yasnitsky/publication/266654157_The_Cambridge_handbook_of_cultural-historical_psychology/links/5af137500f7e9ba36645307a/The-Cambridge-handbook-of-cultural-historical-psychology.pdf?origin=publication_detail |editor-last1=Yasnitsky |editor-first1=Anton |editor-last2=van der Veer |editor-first2=René |editor-last3=Ferrari |editor-first3=Michel |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge |pages=517–528 |access-date=31. 5. 2026 |language=en |isbn=978-1-107-03004-6}}&lt;/ref&gt;

== Utjecaji na razvoj kulturno-historijske psihologije ==

Na razvoj kulturno-historijske psihologije utjecale su različite naučne i filozofske tradicije koje su obilježile intelektualni kontekst prve polovine 20. vijeka. Među najznačajnijim izvorima utjecaja bili su mehanicistička neurofiziologija [[Ivan Pavlov|Ivana Pavlova]] i [[Vladimir Behterev|Vladimira Behtereva]], naročito tokom tzv. instrumentalnog perioda 1920-ih godina,&lt;ref name=&quot;Friedrich_2014&quot;&gt;{{cite book |last=Friedrich |first=Janette |date=2014 |chapter=Vygotsky's Idea of Psychological Tools |title=The Cambridge Handbook of Cultural-Historical Psychology |url=https://www.researchgate.net/profile/Anton_Yasnitsky/publication/266654157_The_Cambridge_handbook_of_cultural-historical_psychology/links/5af137500f7e9ba36645307a/The-Cambridge-handbook-of-cultural-historical-psychology.pdf?origin=publication_detail |editor-last1=Yasnitsky |editor-first1=Anton |editor-last2=van der Veer |editor-first2=René |editor-last3=Ferrari |editor-first3=Michel |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge |pages=47–62 |access-date=31. 5. 2026 |language=en |isbn=978-1-107-03004-6}}&lt;/ref&gt; filozofija jezika i kulture [[Wilhelm von Humboldt|Wilhelma von Humboldta]] i njegovih sljedbenika,&lt;ref name=&quot;Bertau_2014a&quot;&gt;{{cite book |last=Bertau |first=Marie-Cécile |date=2014 |chapter=Inner Form as a Notion Migrating from West to East: Acknowledging the Humboldtian Tradition in Cultural-historical Psychology |title=The Cambridge Handbook of Cultural-Historical Psychology |url=https://www.researchgate.net/profile/Anton_Yasnitsky/publication/266654157_The_Cambridge_handbook_of_cultural-historical_psychology/links/5af137500f7e9ba36645307a/The-Cambridge-handbook-of-cultural-historical-psychology.pdf?origin=publication_detail |editor-last1=Yasnitsky |editor-first1=Anton |editor-last2=van der Veer |editor-first2=René |editor-last3=Ferrari |editor-first3=Michel |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge |pages=247–271 |access-date=31. 5. 2026 |language=en |isbn=978-1-107-03004-6}}&lt;/ref&gt; te društvena i ekonomska misao [[Karl Marx|Karla Marxa]] i [[Friedrich Engels|Friedricha Engelsa]].

Posebno utjecaj na razvoj kulturno-historijske psihologije zauzima je njemačko-američka [[geštalt psihologija]], naročito radovi [[Max Wertheimer|Maxa Wertheimera]] i [[Kurt Lewin|Kurta Lewina]].&lt;ref name=&quot;Yasnitsky_2012&quot;&gt;{{cite journal |last=Yasnitsky |first=Anton |date=2012 |title=К истории культурно-исторической гештальтпсихологии: Выготский, Лурия, Коффка, Левин и др. |url=https://psyanima.su/journal/2012/1/2012n1a2/2012n1a2.1.pdf |journal=Дубненский психологический журнал / Dubna Psychological Journal |issue=1 |pages=60–97 |access-date=31. 5. 2026 |language=ru |issn=2076-7099}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Yasnitsky_2012a&quot;&gt;{{cite journal |last=Yasnitsky |first=Anton |date=2012 |title=A History of Cultural-Historical Gestalt Psychology: Vygotsky, Luria, Koffka, Lewin, and others |url=https://www.psyanima.su/journal/2012/1/2012n1a2/2012n1a2.2.pdf |journal=Дубненский психологический журнал / Dubna Psychological Journal |issue=1 |pages=98–101 |access-date=31. 5. 2026 |language=en |issn=2076-7099}}&lt;/ref&gt; Tokom 1930-ih godina holistički pristup geštalt psihologije postao je dominantan teorijski okvir u radu Vigotskog i Lurije. Pod njegovim utjecajem njihova teorijska pozicija postepeno se udaljavala od ranijih [[Mehanicizam (filozofija)|mehanicističkih]] i [[Redukcionizam|redukcionističkih]] objašnjenja psihičkih procesa, koja su bila izraženija u Vigotskijevim radovima iz 1920-ih godina.&lt;ref name=&quot;Zavershneva_2014&quot; /&gt;

Savremeni historičari psihologije ističu da su neki od ovih intelektualnih utjecaja kasnije bili umanjivani, pogrešno interpretirani ili potpuno zanemareni u prikazima razvoja kulturno-historijske psihologije. Zbog toga se ovaj pravac, posmatran kao izvorni projekt Vigotskog i Lurije, ne bi trebao svoditi na pojedine segmente njihovog rada niti tumačiti isključivo kroz kasnije teorijske škole. Prema izvornim zamislima svojih autora, kulturno-historijska psihologija bila je zamišljena kao integrativna, a kasnije i holistička ″nova psihologija″ ljudskog razvoja, koja bi povezala biološke, društvene i kulturne aspekte psihičkog funkcionisanja. Njena ambicija nije bila ograničena na proučavanje pojedinačnih oblika ponašanja ili procesa učenja, već na razvoj sveobuhvatne teorije ljudske svijesti i razvoja viših psihičkih funkcija.&lt;ref name=&quot;Zavershneva_2014&quot; /&gt;

Iz tog razloga pojedini autori upozoravaju da kulturno-historijsku psihologiju ne treba automatski poistovjećivati sa kasnije razvijenim pravcima kao što su sociokulturna psihologija, sociohistorijska psihologija, [[teorija aktivnosti]], [[kulturna psihologija]] ili [[kulturno-historijska teorija aktivnosti]] (CHAT).&lt;ref name=&quot;Toomela_2000&quot;&gt;{{cite journal |last=Toomela |first=Aaro |date=2000 |title=Activity theory is a dead end for cultural-historical psychology |url=https://journals.sagepub.com/doi/10.1177/1354067X0063005 |journal=Culture &amp; Psychology |volume=6 |issue=3 |pages=353–364 |doi=10.1177/1354067X0063005 |access-date=31. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Miller_2014&quot;&gt;{{cite book |last=Miller |first=Ronald |date=2014 |title=Vygotsky in Perspective |url=https://assets.cambridge.org/97811074/12477/frontmatter/9781107412477_frontmatter.pdf |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge |type=Frontmatter |access-date=31. 5. 2026 |language=en |isbn=978-1-107-41247-7 |archive-date=15. 8. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170815202108/http://assets.cambridge.org/97811074/12477/frontmatter/9781107412477_frontmatter.pdf |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

== Krug Vigotski–Lurija ==

{{Glavni|Krug Vigotskog}}

Tokom 1920-ih i 1930-ih godina [[Lav Vigotski]] i [[Aleksandar Lurija]] okupili su široku mrežu saradnika iz različitih naučnih oblasti, uključujući [[Psihologija|psihologiju]], [[Pedagogija|pedagogiju]], [[Medicina|medicinu]], [[Fiziologija|fiziologiju]] i [[neuronauka]]. Ova neformalna istraživačka zajednica, danas poznata kao Krug Vigotski–Lurija ili Krug Vigotskog, predstavljala je jedno od najznačajnijih centara razvoja kulturno-historijske psihologije.&lt;ref name=&quot;Yasnitsky_2011&quot;&gt;{{cite journal |last=Yasnitsky |first=Anton |date=2011 |title=Vygotsky Circle as a Personal Network of Scholars: Restoring Connections Between People and Ideas |url=http://individual.utoronto.ca/yasnitsky/texts/Yasnitsky%20%282011%29.%20Vygotsky%20Circle.pdf |journal=Integrative Psychological and Behavioral Science |volume=45 |issue=4 |pages=422–457 |doi=10.1007/s12124-011-9168-5 |access-date=31. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Osnovni cilj ove istraživačke mreže bio je razvoj integrativnog pristupa proučavanju odnosa između [[um]]a, [[Mozak|mozga]] i [[Ponašanje|ponašanja]] u njihovom biološkom, društvenom i kulturnom razvoju. U svom radu članovi kruga nastojali su povezati empirijska istraživanja sa teorijskim razmatranjima o ulozi društvenih odnosa, jezika, kulture i obrazovanja u razvoju psihičkih funkcija. Istovremeno, njihov rad odvijao se u okviru naučnog i ideološkog okruženja [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]], koje je značajno utjecalo na pravce istraživanja i teorijske postavke tog perioda.&lt;ref name=&quot;Yasnitsky_2011&quot; /&gt;

Krug nije predstavljao formalnu organizaciju niti institucionalno definisanu školu mišljenja, već fleksibilnu mrežu saradnika okupljenih oko zajedničkih istraživačkih interesa. Tokom različitih faza njegovog djelovanja u radu kruga učestvovalo je približno trideset istraživača, među kojima su bili psiholozi, pedagozi, ljekari i stručnjaci iz srodnih disciplina.&lt;ref name=&quot;Yasnitsky_2011&quot; /&gt;

Počeci ove saradnje vezuju se za 1924, kada se Vigotski iz [[Gomelj]]a preselio u [[Moskva|Moskvu]] i započeo rad na [[Institut za psihologiju (Moskva)|Institutu za psihologiju]]. Tamo je uspostavio saradnju s istraživačima kao što su [[Leonid Zankov]], Saharov, Solovjov i Varšava, a posebno s Aleksandrom Lurijom, koji će postati njegov najbliži saradnik i jedan od najznačajnijih nastavljača njegovih ideja. Tokom narednih godina djelovanje kruga proširilo se na više naučnih centara Sovjetskog Saveza, prije svega u [[Moskva|Moskvi]], [[Harkov]]u i [[Lenjingrad]]u. U tim sredinama razvijani su brojni istraživački projekti iz oblasti [[Razvojna psihologija|razvojne psihologije]], [[Pedagogija|pedagogije]], [[Neuropsihologija|neuropsihologije]] i proučavanja psihičkih funkcija, čime su postavljeni osnovi za kasniji razvoj kulturno-historijske psihologije i srodnih disciplina.&lt;ref name=&quot;Yasnitsky_2011&quot; /&gt;

Rad Kruga Vigotski–Lurija bio je značajno narušen nakon njemačke invazije na [[Sovjetski Savez]] 1941. tokom [[Veliki domovinski rat (pojam)|Velikog domovinskog rata]]. Ratne okolnosti dovele su do rasipanja istraživačke mreže, a daljnji razvoj ideja povezanih sa Vigotskim nastavili su pojedini njegovi saradnici i učenici, među kojima su se posebno isticali Lurija, [[Aleksej Leontjev]], Zankov i [[Danil Eljkonjin]]. Njihov rad omogućio je da se mnoge ideje nastale u okviru Kruga Vigotski–Lurija sačuvaju i dalje razvijaju u drugoj polovini 20. vijeka.&lt;ref name=&quot;Yasnitsky_2011&quot; /&gt;

== Također pogledajte ==

* [[Kritička psihologija]]
* [[Kulturno-historijska teorija aktivnosti]]
* [[Konstruktivizam (teorija učenja)]]
* [[Vodeća aktivnost]]
* [[Dinamička procjena]]
* [[Zona narednog razvoja]]
* [[Sociogeneza]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==

* Yasnitsky, A. (2018). [https://api.pageplace.de/preview/DT0400.9781317615354_A37416532/preview-9781317615354_A37416532.pdf Vygotsky: An Intellectual Biography]. London i New York: Routledge
* Yasnitsky, A. &amp; van der Veer, R. (Ur.) (2015). [https://www.academia.edu/9867807/Revisionist_Revolution_in_Vygotsky_Studies Revisionist Revolution in Vygotsky Studies]. Routledge. {{ISBN|978-1-13-888730-5}}
* Yasnitsky, A., van der Veer, R., &amp; Ferrari, M. (Ur.) (2014). [https://www.academia.edu/8210021/The_Cambridge_Handbook_of_Cultural_Historical_Psychology The Cambridge Handbook of Cultural-Historical Psychology]. Cambridge: Cambridge University Press
* Yasnitsky, A. (2011). [http://individual.utoronto.ca/yasnitsky/texts/Yasnitsky%20(2011).%20Vygotsky%20Circle.pdf Vygotsky Circle as a Personal Network of Scholars: Restoring Connections Between People and Ideas]. Integrative Psychological and Behavioral Science. {{doi|10.1007/s12124-011-9168-5}}
* Kozulin, A. (1990). [https://archive.org/details/vygotskyspsychol0000kozu Vygotsky's Psychology: A Biography of Ideas]. Cambridge, Mass.: Harvard University Press

{{Ljudski psihološki razvoj}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Razvojna psihologija]]
[[Kategorija:Pedagoška psihologija]]
[[Kategorija:Psihološki pravci]]
[[Kategorija:Psihološke teorije]]</text>
      <sha1>by1y80eh9w72ucazzg1p4ei4wrticbc</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Slaven Galić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>535474</id>
    <revision>
      <id>3922407</id>
      <parentid>3900760</parentid>
      <timestamp>2026-08-28T00:30:05Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <comment>Moving from [[Category:Oficiri Hrvatskog vijeća odbrane]] to [[Category:Vojnici Hrvatskog vijeća odbrane]] using [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]]</comment>
      <origin>3922407</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3960" sha1="n45phvif20zhosvbbkua30n6cj16fwt" xml:space="preserve">{{Infokutija osoba
| ime                    = Slaven Galić
| slika                  = Slaven Galic.jpg
| alt_slike              = 
| opis                   = Galić 2026.
| ime_pri_rođenju        = 
| datum_rođenja          = {{Datum rođenja i godine|1964|06|20}}
| mjesto_rođenja         = [[Mostar]], [[SR Bosna i Hercegovina]], [[SFRJ]]
| datum_smrti            = &lt;!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}} (datum smrti pa onda datum rođenja) --&gt;
| mjesto_smrti           = &lt;!-- [[Grad]], [[Država]] --&gt;
| nacionalnost           = Hrvat
| druga_imena            = 
| zanimanje              = Zamjenik ministra odbrane BiH
| godine_aktivnosti      = 
| poznat_po              = 
| značajna_djela         = 
}}
'''Slaven Galić''' ([[Mostar]], [[SR BIH]], [[ SFRJ[[ 20. juna 1964.) [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] je dužnosnik i umirovljeni [[brigadir]] [[Oružane snage Bosne i Hercegovine|Oružanih snaga Bosne i Hercegovine]]. Od 2023. je zamjenik [[Ministarstvo odbrane Bosne i Hercegovine|ministra odbrane Bosne i Hercegovine]] za politiku i planove.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://mod.gov.ba/Default.aspx?template_id=143&amp;pageIndex=1|title=Zamjenik ministra Galić u oproštajnu posjetu primio zamjenika komandanta NATO Štaba Sarajevo|date=18. 11. 2024|website=mod.gov.ba|publisher=Ministarstvo odbrane BiH|access-date=22. 6. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.dnevnik.ba/vijesti/slaven-galic-tri-godine-predsjednistvo-bih-ignorira-hvo-daytonski-sporazum-je-revidiran/|title=Slaven Galić: Tri godine Predsjedništvo BiH ignorira HVO, Daytonski sporazum je revidiran|date=16. 9. 2025|website=www.dnevnik.ba|access-date=22. 6. 2026}}&lt;/ref&gt;

Rođen je 20. juna 1964. u [[Mostar]]u. Osnovno i srednje obrazovanje završio je u [[Široki Brijeg|Širokom Brijegu]]. Diplomirao je na [[Mašinski fakultet u Mostaru|Mašinskom fakultetu u Mostaru]], stekavši zvanje diplomiranog inženjera mašinstva. Tokom rata u Bosni i Hercegovini bio je pripadnik 2. gardijske brigade [[Hrvatsko vijeće odbrane|Hrvatskog vijeća obrane]] (HVO). Magisterij iz područja &quot;Strategija nacionalne nacionalne sigurnosti&quot; stekao je u Školi nacionalne odbrane [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-a ({{en|US National Defence School}}) gdje se školovao tokom 2012. i 2013.

Tokom vojne karijere završio je stručne i zapovjedne programe: Nacionalni ratni koledž u [[Washington D.C.|Washingtonu]] ({{en|National Defense University, Washington, D.C.}}) SAD (2013), Zapovjedno-štabsku školu u [[Kansas]]u ({{en|United States Army Command and General Staff College, Fort Leavenworth, Kansas}}) SAD (2010.) i Vojno-diplomatsku školu u [[Zagreb]]u (1996).

Galić je tokom vojne službe obnašao je zapovjedne i štabske dužnosti u Oružanim snagama Bosne i Hercegovine. Od 2003. do 2008. bio je vojni savjetnik u Misiji Bosne i Hercegovine pri [[Organizacija za evropsku sigurnost i saradnju|OSCE]]/[[Ujedinjene nacije|UN]] i međunarodnim organizacijama u [[Beč]]u. Od 2009. do 2011. vršio je dužnost načelnika G-2 u Operativnom zapovjedništvu Oružanih snaga Bosne i Hercegovine, a od 2011. do 2012. dužnost načelnika J-1 u Zajedničkom štabu Oružanih snaga Bosne i Hercegovine. Godine 2013. imenovan je zapovjednikom 1. pješačke (gardijske) pukovnije Oružanih snaga Bosne i Hercegovine do 2017. Penzionisan je u činu brigadira 1. marta 2018. Od 2023.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.mod.gov.ba/MO_BiH/Struktura/zamjenici_ministra/politika_planovi/?id=21768|title=Zamjenik ministra za politiku i planove|website=www.mod.gov.ba|access-date=22. 6. 2026}}&lt;/ref&gt;

Uz maternji jezik, aktivno se služi engleskim jezikom. Oženjen je i otac dvije kćerke.

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Galić, Slaven}}
[[Kategorija:Rođeni 1964.]]
[[Kategorija:Biografije, Mostar]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački političari]]
[[Kategorija:Vojnici Hrvatskog vijeća odbrane]]</text>
      <sha1>n45phvif20zhosvbbkua30n6cj16fwt</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – štafeta (muškarci)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>535581</id>
    <revision>
      <id>3922283</id>
      <parentid>3918070</parentid>
      <timestamp>2026-08-27T17:18:39Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Rezultati */</comment>
      <origin>3922283</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9474" sha1="cvod8ooyfes0zxc8fs369c8w8hu2bd7" xml:space="preserve">{{Infokutija događaj na sportskom takmičenju
| događaj          = Štafeta 4 × 7,5 km (muškarci)
| takmičenje_dativ = Svjetskom prvenstvu u biatlonu 1993.
| slika            = Biathlon_pictogram.svg
| veličina_slike   = 150px
| opis_slike       = 
| lokacija         = [[Borovec (Bugarska)|Borovec]], {{ZID|Bugarska}}
| datum            = 14. februar 1993.
| takmičari        = 92
| države           = 23
| zlato            = [[Wilfried Pallhuber]]&lt;br /&gt;[[Johann Passler]]&lt;br /&gt;[[Pieralberto Carrara]]&lt;br /&gt;[[Andreas Zingerle]]
| zlatoNOK         = ITA
| srebro           = [[Valerij Medvedcev]]&lt;br /&gt;[[Valerij Kirijenko]]&lt;br /&gt;[[Sergej Tarasov (biatlonac)|Sergej Tarasov]]&lt;br /&gt;[[Sergej Čepikov]]
| srebroNOK        = RUS|1991
| bronza           = [[Sven Fischer]]&lt;br /&gt;[[Frank Luck]]&lt;br /&gt;[[Mark Kirchner]]&lt;br /&gt;[[Jens Steinigen]]
| bronzaNOK        = GER
| prethodno        = [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – štafeta (muškarci)|1991.]]
| sljedeće         = [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – štafeta (muškarci)|1994.]]
}}
{{Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993}}
{{Glavni|Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.}}
'''Utrka u [[Biatlon#Discipline|štafeti]] na 4 × 7,5&amp;nbsp;km''' na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|Svjetskom prvenstvu u biatlonu 1993.]] za muškarce održana je 23. februara 1993. u [[Bugarska|bugarskom]] gradu [[Borovec (Bugarska)|Borovecu]]. Pobijedila je selekcija Italije.

== Države učesnice ==

== Rezultati ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
! Plasman !! Ekipa !! Vrijeme !! Promašaji !! Zaostatak
|-
| {{gold01}} 
| style=&quot;text-align:left&quot;| {{flagcountry|ITA|1946}}&lt;br /&gt;{{0|0000}}[[Wilfried Pallhuber]]&lt;br /&gt;{{0|0000}}[[Johann Passler]]&lt;br /&gt;{{0|0000}}[[Pieralberto Carrara]]&lt;br /&gt;{{0|0000}}[[Andreas Zingerle]]
|  '''1:32:18,3'''
|  '''0+0'''&lt;br /&gt;0+0&lt;br /&gt;0+0&lt;br /&gt;0+0&lt;br /&gt;0+0
|
|- style=&quot;text-align:center; vertical-align:top;&quot;
| {{silver02}} 
| style=&quot;text-align:left&quot;| {{flagcountry|RUS|1991}}&lt;br /&gt;{{0|0000}}[[Valerij Medvedcev]]&lt;br /&gt;{{0|0000}}[[Valerij Kirijenko]]&lt;br /&gt;{{0|0000}}[[Sergej Tarasov (biatlonac)|Sergej Tarasov]]&lt;br /&gt;{{0|0000}}[[Sergej Čepikov]]
|  '''1:32:55,03'''
|  '''0+0'''&lt;br /&gt;0+0&lt;br /&gt;0+0&lt;br /&gt;0+0&lt;br /&gt;0+0
| + 36.7
|- style=&quot;text-align:center; vertical-align:top;&quot;
| {{bronze03}} 
| style=&quot;text-align:left&quot;| {{flagcountry|NJE}}&lt;br /&gt;{{0|0000}}[[Sven Fischer]]&lt;br /&gt;{{0|0000}}[[Frank Luck]]&lt;br /&gt;{{0|0000}}[[Mark Kirchner (biatlonac)|Mark Kirchner]]&lt;br /&gt;{{0|0000}}[[Jens Steinigen]]
|  '''1:32:57,93'''
|  '''0+0'''&lt;br /&gt;0+0&lt;br /&gt;0+0&lt;br /&gt;0+0&lt;br /&gt;0+0
| + 39.6
|- style=&quot;text-align:center; vertical-align:top;&quot;
| {{0}}4.
| style=&quot;text-align:left&quot;| {{flagcountry|BLR|1991}}&lt;br /&gt;{{0|0000}}[[Igor Hohrijakov]]&lt;br /&gt;{{0|0000}}[[Vadim Sašurin]]&lt;br /&gt;{{0|0000}}[[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandar Popov]]&lt;br /&gt;{{0|0000}}[[Viktor Majgurov]]
|  '''1:34:17,03'''
|  '''0+1'''&lt;br /&gt;0+0&lt;br /&gt;0+0&lt;br /&gt;0+1&lt;br /&gt;0+0
| + 01:58.7
|- style=&quot;text-align:center; vertical-align:top&quot;
| {{0}}5.
| style=&quot;text-align:left&quot;| {{flagcountry|UKR}}&lt;br /&gt;{{0|0000}}[[Vitalij Mohiljenko]]&lt;br /&gt;{{0|0000}}[[Toras Dolnij]]&lt;br /&gt;{{0|0000}}[[Valentin Džima]]&lt;br /&gt;{{0|0000}}[[Ivan Maksimov]]
|  '''1:34:20,93'''
|  '''0+0'''&lt;br /&gt;0+0&lt;br /&gt;0+0&lt;br /&gt;0+0&lt;br /&gt;0+0
| + 02:02.6
|- style=&quot;text-align:center; vertical-align:top&quot;
| {{0}}6.
| style=&quot;text-align:left&quot;| {{flagcountry|SWE}}&lt;br /&gt;{{0|0000}}[[Ulf Johansson (biatlonac)|Ulf Johansson]]&lt;br /&gt;{{0|0000}}[[Tord Wiksten]]&lt;br /&gt;{{0|0000}}[[Leif Andersson (biatlonac)|Leif Andersson]]&lt;br /&gt;{{0|0000}}[[Mikael Löfgren]]
|  '''1:34:23,53'''
|  '''0+1'''&lt;br /&gt;0+0&lt;br /&gt;0+0&lt;br /&gt;0+0&lt;br /&gt;0+1
| + 02:05.2
|- style=&quot;text-align:center; vertical-align:top&quot;
| {{0}}7.
| style=&quot;text-align:left&quot;| {{flagcountry|EST}}&lt;br /&gt;{{0|0000}}[[Olaf Mihelson]]&lt;br /&gt;{{0|0000}}[[Urmas Kaldvee]]&lt;br /&gt;{{0|0000}}[[Kalju Ojaste]]&lt;br /&gt;{{0|0000}}[[Hillar Zahkna]]
|  '''1:35:01,73'''
|  '''0+0'''&lt;br /&gt;0+0&lt;br /&gt;0+0&lt;br /&gt;0+0&lt;br /&gt;0+0
| + 02:43.4
|- style=&quot;text-align:center; vertical-align:top&quot;
| {{0}}8.
| style=&quot;text-align:left&quot;| {{flagcountry|FRA|1974}}&lt;br /&gt;{{0|0000}}[[Xavier Blond (biatlonac)|Xavier Blond]]&lt;br /&gt;{{0|0000}}[[Patrice Bailly-Salins]]&lt;br /&gt;{{0|0000}}[[Lionel Laurent]]&lt;br /&gt;{{0|0000}}[[Christian Dumont]]
|  '''1:35:29,23'''
|  '''0+0'''&lt;br /&gt;0+0&lt;br /&gt;0+0&lt;br /&gt;0+0&lt;br /&gt;0+0
| + 03:10.9
|- style=&quot;text-align:center; vertical-align:top&quot;
| {{0}}9.
| style=&quot;text-align:left&quot;| {{flagcountry|NOR}}&lt;br /&gt;{{0|0000}}[[Eirik Kvalfoss]]&lt;br /&gt;{{0|0000}}[[Jon Åge Tyldum]]&lt;br /&gt;{{0|0000}}[[Sylfest Glimsdal]]&lt;br /&gt;{{0|0000}}[[Frode Løberg]]
|  '''1:36:13,2{{0}}'''
|  '''3+1'''&lt;br /&gt;0+1&lt;br /&gt;1+0&lt;br /&gt;0+0&lt;br /&gt;2+0
| + 03:54.9
|- style=&quot;text-align:center; vertical-align:top&quot;
| 10.
| style=&quot;text-align:left&quot;| {{flagcountry|POL}}&lt;br /&gt;{{0|0000}}[[Dariusz Kozłowski]]&lt;br /&gt;{{0|0000}}[[Jan Ziemianin]]&lt;br /&gt;{{0|0000}}[[Wiesław Ziemianin]]&lt;br /&gt;{{0|0000}}[[Krzysztof Sosna]]
|  '''1:36:20,8{{0}}'''
|  '''0+0'''&lt;br /&gt;0+0&lt;br /&gt;0+0&lt;br /&gt;0+0&lt;br /&gt;0+0
| + 04:02.5
|- 
|- style=&quot;text-align:center; vertical-align:top&quot;
| 11.
| style=&quot;text-align:left&quot;| {{flagcountry|SLK}}&lt;br /&gt;{{0|0000}}[[Lukáš Krejčí]]&lt;br /&gt;{{0|0000}}[[Pavel Sládek]]&lt;br /&gt;{{0|0000}}[[Pavel Kotraba]]&lt;br /&gt;{{0|0000}}[[Daniel Krčmář]]
|  &lt;!-- '''1:37:35,4{{0}}''' --&gt;
|  '''0+1'''&lt;br /&gt;0+0&lt;br /&gt;0+0&lt;br /&gt;0+1&lt;br /&gt;0+0
| + 04:22.0
|- 
|- style=&quot;text-align:center; vertical-align:top&quot;
| 12.
| style=&quot;text-align:left&quot;| {{flagcountry|ČEŠ}}&lt;br /&gt;{{0|0000}}[[Petr Garabík]]&lt;br /&gt;{{0|0000}}[[Tomáš Kos]]&lt;br /&gt;{{0|0000}}[[Ivan Masařík]]&lt;br /&gt;{{0|0000}}[[Jiří Holubec]]
|  &lt;!-- '''1:37:35,4{{0}}''' --&gt;
|  '''0+0'''&lt;br /&gt;0+0&lt;br /&gt;0+0&lt;br /&gt;0+0&lt;br /&gt;0+0
| + 04:33.5
|- 
|- style=&quot;text-align:center; vertical-align:top&quot;
| 13.
| style=&quot;text-align:left&quot;| {{flagcountry|SLO}}&lt;br /&gt;{{0|0000}}[[Janez Ožbolt]]&lt;br /&gt;{{0|0000}}[[Jure Velepec]]&lt;br /&gt;{{0|0000}}[[Aleksander Grajf]]&lt;br /&gt;{{0|0000}}[[Uroš Velepec]]
|  &lt;!-- '''1:37:35,4{{0}}''' --&gt;
|  '''1+0'''&lt;br /&gt;1+0&lt;br /&gt;0+0&lt;br /&gt;0+0&lt;br /&gt;0+0
| + 04:43.5
|- 
|- style=&quot;text-align:center; vertical-align:top&quot;
| 14
| style=&quot;text-align:left&quot;| {{flagcountry|AUT}}&lt;br /&gt;{{0|0000}}[[Bruno Hofstätter]]&lt;br /&gt;{{0|0000}}[[Ludwig Gredler]]&lt;br /&gt;{{0|0000}}[[Wolfgang Perner]]&lt;br /&gt;{{0|0000}}[[Franz Schuler (biatlonac)|Franz Schuler]]
|  '''1:37:35,4{{0}}'''
|  '''0+5'''&lt;br /&gt;0+2&lt;br /&gt;0+0&lt;br /&gt;0+1&lt;br /&gt;0+2
| + 05:17.1
|- 
|- style=&quot;text-align:center; vertical-align:top&quot;
| 15.
| style=&quot;text-align:left&quot;| {{flagcountry|FIN}}&lt;br /&gt;{{0|0000}}[[Vesa Hietalahti]]&lt;br /&gt;{{0|0000}}[[Harri Eloranta]]&lt;br /&gt;{{0|0000}}[[Kari Kataja]]&lt;br /&gt;{{0|0000}}[[Ville Räikkonen]]
|  &lt;!-- '''1:37:35,4{{0}}''' --&gt;'
|  '''2+1'''&lt;br /&gt;0+1&lt;br /&gt;0+0&lt;br /&gt;2+0&lt;br /&gt;0+0
| + 06:43.6
|- 
|- style=&quot;text-align:center; vertical-align:top&quot;
| 16.
| style=&quot;text-align:left&quot;| {{flagcountry|SAD}}&lt;br /&gt;{{0|0000}}[[Curt Schreiner]]&lt;br /&gt;{{0|0000}}[[Ian Harvey]]&lt;br /&gt;{{0|0000}}[[Dave Jareckie]]&lt;br /&gt;{{0|0000}}[[Erich Wilbrecht]]
|  &lt;!-- '''1:37:35,4{{0}}''' --&gt;
|  '''0+1'''&lt;br /&gt;0+1&lt;br /&gt;0+0&lt;br /&gt;0+0&lt;br /&gt;0+0
| + 06:43.6
|- 
|- style=&quot;text-align:center; vertical-align:top&quot;
| 17.
| style=&quot;text-align:left&quot;| {{flagcountry|KAN}}&lt;br /&gt;{{0|0000}}[[Glenn Rupertus]]&lt;br /&gt;{{0|0000}}[[Jean Paquet]]&lt;br /&gt;{{0|0000}}[[Tony Fiala]]&lt;br /&gt;{{0|0000}}[[Steve Cyr]]
|  &lt;!-- '''1:37:35,4{{0}}''' --&gt;
|  '''4+1'''&lt;br /&gt;0+1&lt;br /&gt;2+0&lt;br /&gt;0+0&lt;br /&gt;2+0
| + 08:07.0
|- 
|- style=&quot;text-align:center; vertical-align:top&quot;
| 18.
| style=&quot;text-align:left&quot;| {{flagcountry|LAT}}&lt;br /&gt;{{0|0000}}[[Oļegs Maļuhins]]&lt;br /&gt;{{0|0000}}[[Jekabs Nakums]]&lt;br /&gt;{{0|0000}}[[Gundars Upenieks]]&lt;br /&gt;{{0|0000}}[[Aivars Bogdanovs]]
||  &lt;!-- '''1:37:35,4{{0}}''' --&gt;
|  '''2+3'''&lt;br /&gt;0+1&lt;br /&gt;0+1&lt;br /&gt;2+1&lt;br /&gt;0+0
| + 08:47.2
|- style=&quot;text-align:center; vertical-align:top&quot;
| 19.
| style=&quot;text-align:left&quot;| {{flagcountry|BUG}}&lt;br /&gt;{{0|0000}}[[Bojko Popov]]&lt;br /&gt;{{0|0000}}[[Spas Slatev]]&lt;br /&gt;{{0|0000}}[[Krasimir Vidinov]]&lt;br /&gt;{{0|0000}}[[Todor Mašov]]
|  &lt;!-- '''1:37:35,4{{0}}''' --&gt;
|  '''0+0'''&lt;br /&gt;0+0&lt;br /&gt;0+0&lt;br /&gt;0+0&lt;br /&gt;0+0
| + 09:33.3
|- style=&quot;text-align:center; vertical-align:top&quot;
| 20.
| style=&quot;text-align:left&quot;| {{flagcountry|JAP}}&lt;br /&gt;{{0|0000}}[[Misao Kodate]]&lt;br /&gt;{{0|0000}}[[Atsushi Kazama]]&lt;br /&gt;{{0|0000}}[[Manabu Homma]]&lt;br /&gt;{{0|0000}}[[Kyōji Suga]]
|  &lt;!-- '''1:37:35,4{{0}}''' --&gt;
|  '''2+3'''&lt;br /&gt;0+2&lt;br /&gt;0+0&lt;br /&gt;0+1&lt;br /&gt;2+0
| + 09:42.5
|- style=&quot;text-align:center; vertical-align:top&quot;
| 21.
| style=&quot;text-align:left&quot;| {{flagcountry|UK}}&lt;br /&gt;{{0|0000}}[[Ian Woods]]&lt;br /&gt;{{0|0000}}[[Mike Dixon (biatlonac)|Michael Dixon]]&lt;br /&gt;{{0|0000}}[[Kenneth Rudd]]&lt;br /&gt;{{0|0000}}[[Paul Ryan (biatlonac)|Paul Ryan]]
|  &lt;!-- '''1:37:35,4{{0}}''' --&gt;
|  '''3+1'''&lt;br /&gt;0+0&lt;br /&gt;2+0&lt;br /&gt;0+0&lt;br /&gt;1+1
| + 09:59.5
|- style=&quot;text-align:center; vertical-align:top&quot;
| 22.
| style=&quot;text-align:left&quot;| {{flagcountry|MAĐ}}&lt;br /&gt;{{0|0000}}[[János Panyik]]&lt;br /&gt;{{0|0000}}[[Tamas Molnar]]&lt;br /&gt;{{0|0000}}[[Tibor Holéczy]]&lt;br /&gt;{{0|0000}}[[István Oláh Nelu]]
|  &lt;!-- '''1:37:35,4{{0}}''' --&gt;
|  '''0+4'''&lt;br /&gt;0+0&lt;br /&gt;0+0&lt;br /&gt;0+3&lt;br /&gt;0+1
| + 14:15.4
|- style=&quot;text-align:center; vertical-align:top&quot;
| 23.
| style=&quot;text-align:left&quot;| {{flagcountry|GRČ}}&lt;br /&gt;{{0|0000}}[[Athanassios Tsakiris]]&lt;br /&gt;{{0|0000}}[[Aristidis Routsis]]&lt;br /&gt;{{0|0000}}[[Angelos Giagkou]]&lt;br /&gt;{{0|0000}}[[Nikolaos Kalofiris]]
|  &lt;!-- '''1:37:35,4{{0}}''' --&gt;
|  '''2+7'''&lt;br /&gt;2+0&lt;br /&gt;0+3&lt;br /&gt;0+3&lt;br /&gt;0+1
| + 26:26.8
|}

==Reference==
{{refspisak}}

{{Biatlon portal}}

[[Kategorija:Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.]]</text>
      <sha1>cvod8ooyfes0zxc8fs369c8w8hu2bd7</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Evropsko prvenstvo u biatlonu 1994.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>536583</id>
    <revision>
      <id>3922309</id>
      <parentid>3918234</parentid>
      <timestamp>2026-08-27T18:00:26Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <origin>3922309</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5685" sha1="e9t8lhg1ffs0zb6th7x0enyzv03sn0z" xml:space="preserve">{{Infokutija igre
| naziv           = Evropsko prvenstvo u biatlonu 1994.
| logo            = Biathlon_pictogram.svg
| veličina        = 150px
| opis            = 
| grad_domaćin    = [[Kontiolahti]], {{ZID|Finska}}
| datumi          = 17–20. marta 1994.
| sportisti       = 
| države          = 
| prethodne       = 
| sljedeće        = [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995.|1995.]]
}}

'''Evropsko prvenstvo u biatlonu 1994.''' održano od 17-20. marta u [[Kontiolahti]]ju u [[Finska|Finskoj]], bilo je prvo takmičenje [[Evropsko prvenstvo u biatlonu|ovog ranga]].&lt;ref&gt;
{{cite web | url =https://www.les-sports.info/biathlon-championnat-d-europe-ibu-resultats-1993-1994-femmes-epf43694.html | title =Biathlon - Championnat d'Europe IBU - 1993/1994 | authorlink = | last = | first = | date = | website =les-sports.info | publisher = | access-date =15. 8. 2026 | language =fr }}&lt;/ref&gt;

== Muškarci ==
=== Rezultati ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! Disciplina !! 1 !! 2 !! 3
|-
| [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1994 – 10 km|10&amp;nbsp;km]]&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://sports123.com/bia/me-10.html |title=Results on sport123.com |access-date=2011-03-01 |archive-date=2011-03-01 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110301101044/http://sports123.com/bia/me-10.html |url-status=live }}&lt;/ref&gt; || {{flagicon|GER}} [[Holger Schönthier]] || {{flagicon|ITA}} [[René Cattarinussi]] || {{flagicon|FIN}} [[Vesa Hietalahti]]
|-
| [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1994 – 20 km|20&amp;nbsp;km]]&lt;ref&gt;[https://web.archive.org/web/20111104031722/http://sports123.com/bia/me-20.html Results on sport123.com]&lt;/ref&gt; || {{flagicon|NOR}} [[Tor Espen Kristiansen]] || {{flagicon|FRA}} [[Bertrand Muffat-Joly]] || {{flagicon|FIN}} [[Ville Räikkönen]]
|-
| [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1994 – štafeta (muškarci)|štafeta]]&lt;ref&gt;[https://web.archive.org/web/20111104044601/http://sports123.com/bia/me-4x7.5.html Results on sport123.com]&lt;/ref&gt; || {{ZID|Rusija}}&lt;br /&gt;&lt;small&gt;[[Pavel Muslimov]]&lt;br /&gt;[[Pavel Vavilov]]&lt;br /&gt;[[Nikolaj Klikov]]&lt;br /&gt;[[Eduard Rijabov]]&lt;/small&gt; || {{ZID|Poljska}} &lt;br /&gt;&lt;small&gt;[[Jan Ziemianin]]&lt;br /&gt;[[Wiesław Ziemianin]]&lt;br /&gt;[[Jan Wojtas]]&lt;br /&gt;[[Tomasz Sikora]]&lt;/small&gt; || {{ZID|Bjelorusija|1991}}&lt;br /&gt;&lt;small&gt;[[Igor Hohrijakov]]&lt;br /&gt;[[Dmitrij Krivel]]&lt;br /&gt;[[Genadij Karpinkin]]&lt;br /&gt;[[Jevgenij Redkin]]&lt;/small&gt;
|}

=== Bilans medalja ===
{|{{Bilans medalja
|Sport    = Bilans medalja
|Broj     = 3
|Logo     = Biathlon_pictogram.svg
}}
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| rowspan=3| 1.
{{Bilans medalja/Red|Rusija|1|0|0|1}}
{{Bilans medalja/Red|Norveška|1|0|0|1}}
{{Bilans medalja/Red|Njemačka|1|0|0|1}}
| rowspan=3| 4.
{{Bilans medalja/Red|Italija|0|1|0|1}}
{{Bilans medalja/Red|Francuska|0|1|0|1}}
{{Bilans medalja/Red|Poljska|0|1|0|1}}
| 7.
{{Bilans medalja/Red|Finska|0|0|2|2}}
| 8.
{{Bilans medalja/Red|Bjelorusija|0|0|1|0|1991}}
{{Bilans medalja/RedU|3|3|3|9}}
|}

==Žene==
=== Rezultati ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! Disciplina !! 1 !! 2 !! 3
|-
| [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1994 – 7,5 km|7,5&amp;nbsp;km]]&lt;ref&gt;[https://web.archive.org/web/20111104043529/http://sports123.com/bia/we-7.5.html Results on sports123.com]&lt;/ref&gt; || {{flagicon|RUS}} [[Irina  Milešina]] || {{flagicon|CZE}} [[Jiřina Pelcová]] || {{flagicon|GER}} [[Kathi Schwaab]]
|-
| [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1994 – 15 km|15&amp;nbsp;km]]&lt;ref&gt;[https://web.archive.org/web/20110518165940/http://sports123.com/bia/we-15.html Results on sports123.com]&lt;/ref&gt; || {{flagicon|POL}} [[Halina Pitoń]] || {{flagicon|SVK}} [[Martina Jašicová]] || {{flagicon|RUS}} [[Irina Milešina]]
|-
| [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1994 – štafeta (žene)|štafeta]]&lt;ref&gt;[https://web.archive.org/web/20111104051449/http://sports123.com/bia/we-3x7.5.html Results on sports123.com]&lt;/ref&gt; || {{ZID|Rusija}}&lt;br /&gt;&lt;small&gt;[[Larisa Novoselska]]&lt;br /&gt;[[Jelena Dumnova]]&lt;br /&gt;[[Irina Milešina]]&lt;/small&gt; || {{ZID|Slovačka}} &lt;br /&gt;&lt;small&gt;[[Martina Jašicová]]&lt;br /&gt;[[Anna Murínová]]&lt;br /&gt;[[Soňa Mihoková]]&lt;/small&gt; || {{ZID|Ukrajina}}&lt;br /&gt;&lt;small&gt;[[Valentina Cerbe-Nesina]]&lt;br /&gt;[[Olena Petrova]]&lt;br /&gt;[[Olena Zubrilova]]&lt;/small&gt;
|}

=== Bilans medalja ===
{|{{Bilans medalja
|Sport    = Bilans medalja
|Broj     = 3
|Logo     = Biathlon_pictogram.svg
}}
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 1.
{{Bilans medalja/Red|Rusija|2|0|1|3}}
| 2.
{{Bilans medalja/Red|Poljska|1|0|0|1}}
| 3.
{{Bilans medalja/Red|Slovačka|0|2|0|2}}
| 4.
{{Bilans medalja/Red|Češka|0|1|0|1}}
| rowspan=2| 5.
{{Bilans medalja/Red|Njemačka|0|0|1|1}}
{{Bilans medalja/Red|Ukrajina|0|0|1|1}}
{{Bilans medalja/RedU|3|3|3|9}}
|}

== Pojedinačne medalje ==
{{sekcija}}
=== Bilans medalja ===
{|{{Bilans medalja
|Sport    = Bilans medalja
|Broj     = 6
|Logo     = Biathlon_pictogram.svg
}}
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 1.
{{Bilans medalja/Red|Rusija|3|0|1|4}}
| 2.
{{Bilans medalja/Red|Poljska|1|1|0|2}}
| 3.
{{Bilans medalja/Red|Njemačka|1|0|1|2}}
| 4.
{{Bilans medalja/Red|Norveška|1|0|0|1}}
| 5.
{{Bilans medalja/Red|Slovačka|0|2|0|2}}
| rowspan=3| 6.
{{Bilans medalja/Red|Italija|0|1|0|1}}
{{Bilans medalja/Red|Francuska|0|1|0|1}}
{{Bilans medalja/Red|Češka|0|1|0|1}}
| 9.
{{Bilans medalja/Red|Finska|0|0|2|2}}
| rowspan=2| 10.
{{Bilans medalja/Red|Ukrajina|0|0|1|1}}
{{Bilans medalja/Red|Bjelorusija|0|0|1|1|1991}}
{{Bilans medalja/RedU|6|6|6|18}}
|}

== Napomene==
{{napspisak}}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Biatlon portal}}

{{EP u biatlonu}}

[[Kategorija:Evropska prvenstva u biatlonu|1994]]
[[Kategorija:Evropsko prvenstvo u biatlonu 1994.|*]]
[[Kategorija:1994. u Finskoj]]
[[Kategorija:1994. u biatlonu]]
[[Kategorija:Sportska takmičenja u Finskoj]]
[[Kategorija:Sport u Kontiolahtiju]]
[[Kategorija:Biatlon u Finskoj]]</text>
      <sha1>e9t8lhg1ffs0zb6th7x0enyzv03sn0z</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Evropski prvaci u biatlonu-štafeta</title>
    <ns>10</ns>
    <id>536591</id>
    <revision>
      <id>3922301</id>
      <parentid>3921642</parentid>
      <timestamp>2026-08-27T17:50:53Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <origin>3922301</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1273" sha1="7wq7qip6wy0n0xyv5f7gyaraibk3qrk" xml:space="preserve">{{Navkutija
|ime         = Evropski prvaci u biatlonu-štafeta
|naslov      = [[Evropsko prvenstvo u biatlonu#Štafeta|Evropski prvaci u biatlonu – štafeta]]
|podaciklasa = plainlist
|podacistil  = text-align:left;

|podaci1     = {{div col||35em}}
* [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1994 – štafeta (muškarci)|1994]]: {{ZD|RUS|veličina=18px}} ([[Pavel Muslimov]], [[Pavel Vavilov]], [[Nikolaj Klikov]], [[Eduard Rijabov]])
* [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995 – štafeta (muškarci)|1995]]: {{ZD|BJE|veličina=18px}} ([[Igor Hohrijakov]], [[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandar Popov]], [[Oleg Riženkov]], [[Vadim Sašurin]])
* [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1996 – štafeta (muškarci)|1996]]: {{ZD|RUS|veličina=18px}} ([[Viktor Majgourov]], [[Vladimir Dračev]], [[Sergej Roškov (biatlonac)|Sergej Roškov]], [[Aleksej Kobeljev]])
* [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1997 – štafeta (muškarci)|1997]]: {{ZD|NJE|veličina=18px}} ([[Ulf Karkoschka]], [[Holger Schönthier]], [[Lars Kreuzer]], [[Marco Morgenstern]])
{{div col end}}
}}&lt;includeonly&gt;[[Kategorija:Evropski prvaci u biatlonu]]
[[Kategorija:Osvajači medalja na Evropskim prvenstvima u biatlonu]]
&lt;/includeonly&gt;&lt;noinclude&gt;
[[Kategorija:Šabloni Evropskih prvenstava u biatlonu]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>7wq7qip6wy0n0xyv5f7gyaraibk3qrk</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3922315</id>
      <parentid>3922301</parentid>
      <timestamp>2026-08-27T18:05:59Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <origin>3922315</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1278" sha1="irce05p5dmxe76ymxqq52i55ij3bdvt" xml:space="preserve">{{Navkutija
|ime         = Evropski prvaci u biatlonu-štafeta
|naslov      = [[Evropsko prvenstvo u biatlonu#Štafeta|Evropski prvaci u biatlonu – štafeta]]
|podaciklasa = plainlist
|podacistil  = text-align:left;

|podaci1     = {{div col||35em}}
* [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1994 – štafeta (muškarci)|1994]]: {{ZD|RUS|veličina=18px}} ([[Pavel Muslimov]], [[Pavel Vavilov]], [[Nikolaj Klikov]], [[Eduard Rijabov]])
* [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995 – štafeta (muškarci)|1995]]: {{ZD|BJE|veličina=18px|1991}} ([[Igor Hohrijakov]], [[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandar Popov]], [[Oleg Riženkov]], [[Vadim Sašurin]])
* [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1996 – štafeta (muškarci)|1996]]: {{ZD|RUS|veličina=18px}} ([[Viktor Majgourov]], [[Vladimir Dračev]], [[Sergej Roškov (biatlonac)|Sergej Roškov]], [[Aleksej Kobeljev]])
* [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1997 – štafeta (muškarci)|1997]]: {{ZD|NJE|veličina=18px}} ([[Ulf Karkoschka]], [[Holger Schönthier]], [[Lars Kreuzer]], [[Marco Morgenstern]])
{{div col end}}
}}&lt;includeonly&gt;[[Kategorija:Evropski prvaci u biatlonu]]
[[Kategorija:Osvajači medalja na Evropskim prvenstvima u biatlonu]]
&lt;/includeonly&gt;&lt;noinclude&gt;
[[Kategorija:Šabloni Evropskih prvenstava u biatlonu]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>irce05p5dmxe76ymxqq52i55ij3bdvt</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>536595</id>
    <revision>
      <id>3922306</id>
      <parentid>3918272</parentid>
      <timestamp>2026-08-27T17:58:56Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Rezultati */</comment>
      <origin>3922306</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7229" sha1="6mx2xws3s6vy3d070bc2f9fs9e658g4" xml:space="preserve">{{Infokutija igre
| naziv           = Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995.
| logo            = Biathlon_pictogram.svg
| veličina        = 150px
| opis            = 
| grad_domaćin    = [[Le Grand-Bornand]], {{ZID|Francuska}}
| datumi          = &lt;!-- 17–20. marta --&gt; 1995.
| sportisti       = 
| države          = 
| prethodne       = [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1994.|1994.]]
| sljedeće        = [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1996.|1996.]]
}}

'''Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995.''' &lt;!-- održano od 17-20. marta --&gt; u [[Le Grand-Bornand]]u u [[Francuska|Francuskoj]], bilo je drugo [[Evropsko prvenstvo u biatlonu]].&lt;ref&gt;
{{cite web | url =https://www.les-sports.info/biathlon-championnat-d-europe-ibu-resultats-1994-1995-femmes-epf43693.html | title =Biathlon - Championnat d'Europe IBU - 1994/1995 | authorlink = | last = | first = | date = | website =les-sports.info | publisher = | access-date =15. 8. 2026 | language =fr }}&lt;/ref&gt;

== Muškarci ==
=== Rezultati ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! Disciplina !! 1 !! 2 !! 3
|-
| [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 10 km|10&amp;nbsp;km]]&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://sports123.com/bia/me-10.html |title=Results on sport123.com |access-date=2011-03-01 |archive-date=2011-03-01 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110301101044/http://sports123.com/bia/me-10.html |url-status=live }}&lt;/ref&gt; || {{flagicon|Francuska}} [[Raphaël Poirée]] || {{flagicon|Francuska}} [[Gilles Marguet]] || {{flagicon|Bjelorusija}} [[Oleg Riženkov]]
|-
| [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 20 km|20&amp;nbsp;km]]&lt;ref&gt;[https://web.archive.org/web/20111104031722/http://sports123.com/bia/me-20.html Results on sport123.com]&lt;/ref&gt; || {{ZD|Bjelorusija|1991}} [[Igor Hohrijakov]] || {{ZD|Bjelorusija|1991}} [[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandar Popov]] || {{ZD|Njemačka}} [[Holger Schönthier]]
|-
| [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995 – štafeta (muškarci)|štafeta]]&lt;ref&gt;[https://web.archive.org/web/20111104044601/http://sports123.com/bia/me-4x7.5.html Results on sport123.com]&lt;/ref&gt; || {{ZID|Bjelorusija|1991}} &lt;br /&gt;&lt;small&gt;[[Igor Hohrijakov]]&lt;br /&gt;[[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandar Popov]]&lt;br /&gt;[[Oleg Riženkov]]&lt;br /&gt;[[Vadim Sašurin]]&lt;/small&gt; || {{ZID|Njemačka}}&lt;br /&gt;&lt;small&gt;[[René König (biatlonac)|René König]]&lt;br /&gt;[[Lars Kreuzer]]&lt;br /&gt;[[Markus Quappig]]&lt;br /&gt;[[Marco Morgenstern]]&lt;/small&gt; || {{ZID|Ukrajina}} &lt;br /&gt;&lt;small&gt;[[Ruslan Lisenko]]&lt;br /&gt;[[Valentin Džima]]&lt;br /&gt;[[Roman Zvonkov]]&lt;br /&gt;[[Taras Doljni]]&lt;/small&gt;
|}

=== Bilans medalja ===
{|{{Bilans medalja
|Sport    = Bilans medalja
|Broj     = 3
|Logo     = Biathlon_pictogram.svg
}}
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 1.
{{Bilans medalja/Red|Bjelorusija|2|1|1|4}}
| 2.
{{Bilans medalja/Red|Francuska|1|1|0|2}}
| 3.
{{Bilans medalja/Red|Njemačka|0|1|1|2}}
| 4.
{{Bilans medalja/Red|Ukrajina|0|0|1|1}}
{{Bilans medalja/RedU|3|3|3|9}}
|}

==Žene==
=== Rezultati ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! Disciplina !! 1 !! 2 !! 3
|-
| | [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 7,5 km|7,5&amp;nbsp;km]]&lt;ref&gt;[https://web.archive.org/web/20111104043529/http://sports123.com/bia/we-7.5.html Results on sports123.com]&lt;/ref&gt; || {{ZD|Francuska}} [[Corinne Niogret]] || {{ZD|Njemačka}} [[Katrin Apel]] || {{ZD|Francuska}} [[Anne Briand]]
|-
| [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 15 km|15&amp;nbsp;km]]&lt;ref&gt;[https://web.archive.org/web/20110518165940/http://sports123.com/bia/we-15.html Results on sports123.com]&lt;/ref&gt; || {{ZD|BLR}} [[Svjetlana Paramigina]] || {{ZD|Ukrajina}} [[Nina Lemeš]] || {{ZD|Francuska}} [[Emmanuelle Claret]]
|-
| [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995 – štafeta (žene)|štafeta]]&lt;ref&gt;[https://web.archive.org/web/20111104051449/http://sports123.com/bia/we-3x7.5.html Results on sports123.com]&lt;/ref&gt; || {{ZID|Francuska}} &lt;br /&gt;&lt;small&gt;[[Corinne Niogret]]&lt;br /&gt;[[Florence Baverel]]&lt;br /&gt;[[Anne Briand]]&lt;/small&gt; || {{ZID|Ukrajina}} &lt;br /&gt;&lt;small&gt;[[Tetjana Vodopjanova]]&lt;br /&gt;[[Nina Lemeš]]&lt;br /&gt;[[Valentina Cerbe-Nesina]]&lt;/small&gt; || {{ZID|Njemačka}} &lt;br /&gt;&lt;small&gt;[[Kathi Schwaab]]&lt;br /&gt;[[Steffi Kindt]]&lt;br /&gt;[[Martina Zellner]]&lt;/small&gt;
|}

=== Bilans medalja ===
{|{{Bilans medalja
|Sport    = Bilans medalja
|Broj     = 3
|Logo     = Biathlon_pictogram.svg
}}
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 1.
{{Bilans medalja/Red|Francuska|2|0|2|4}}
| 2.
{{Bilans medalja/Red|Bjelorusija|1|0|0|1}}
| 3.
{{Bilans medalja/Red|Ukrajina|0|2|0|2}}
| 4.
{{Bilans medalja/Red|Njemačka|0|1|1|2}}
{{Bilans medalja/RedU|3|3|3|9}}
|}

== Pojedinačne medalje ==
{{sekcija}}
=== Bilans medalja ===
{|{{Bilans medalja
|Sport    = Bilans medalja
|Broj     = 3
|Logo     = Biathlon_pictogram.svg
}}
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 1.
{{Bilans medalja/Red|Francuska|3|1|2|6}}
| 2.
{{Bilans medalja/Red|Bjelorusija|3|1|1|5}}
| 3.
{{Bilans medalja/Red|Njemačka|0|2|2|4}}
| 4.
{{Bilans medalja/Red|Ukrajina|0|2|1|3}}
{{Bilans medalja/RedU|6|6|6|18}}
|}

== Napomene==
{{napspisak}}

== Ukupan broj osvojenih medalja ==
{{col-begin}}
{{col-break}}
; Žene
{|{{Bilans medalja
|Sport    = Bilans medalja na održanim prvenstvima (ž)
|Broj     = 2
|Logo     = Biathlon_pictogram.svg
}}
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 1.
{{Bilans medalja/Red|Francuska|2|0|2|4}}
| 2.
{{Bilans medalja/Red|Rusija|2|0|1|3}}
| rowspan=2| 3.
{{Bilans medalja/Red|Bjelorusija|1|0|0|1}}
{{Bilans medalja/Red|Poljska|1|0|0|1}}
| 5.
{{Bilans medalja/Red|Ukrajina|0|2|1|3}}
| 6.
{{Bilans medalja/Red|Slovačka|0|2|0|2}}
| 7.
{{Bilans medalja/Red|Njemačka|0|1|2|3}}
| 8.
{{Bilans medalja/Red|Češka|0|1|0|1}}
{{Bilans medalja/RedU|6|6|6|18}}
|}
{{col-break}}
; Muškarci
{|{{Bilans medalja
|Sport    = Bilans medalja na održanim prvenstvima (m)
|Broj     = 2
|Logo     = Biathlon_pictogram.svg
}}
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 1.
{{Bilans medalja/Red|Bjelorusija|2|1|2|5}}
| 2.
{{Bilans medalja/Red|Francuska|1|2|0|3}}
| 3.
{{Bilans medalja/Red|Njemačka|1|1|1|3}}
| rowspan=2| 4.
{{Bilans medalja/Red|Rusija|1|0|0|1}}
{{Bilans medalja/Red|Norveška|1|0|0|1}}
| rowspan=2| 6.
{{Bilans medalja/Red|Italija|0|1|0|1}}
{{Bilans medalja/Red|Poljska|0|1|0|1}}
| 8.
{{Bilans medalja/Red|Finska|0|0|2|2}}
| 9.
{{Bilans medalja/Red|Ukrajina|0|0|1|1}}
{{Bilans medalja/RedU|6|6|6|18}}
|}
{{col-end}}
&lt;center&gt;
; Ukupno
{|{{Bilans medalja
|Sport    = Bilans medalja na održanim prvenstvima
|Broj     = 2
|Logo     = Biathlon_pictogram.svg
}}
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 1.
{{Bilans medalja/Red|Francuska|3|2|2|7}}
| 2.
{{Bilans medalja/Red|Bjelorusija|3|1|2|6}}
| 3.
{{Bilans medalja/Red|Rusija|3|0|1|4}}
| 4.
{{Bilans medalja/Red|Njemačka|1|2|3|6}}
| 5.
{{Bilans medalja/Red|Poljska|1|1|0|2}}
| 6.
{{Bilans medalja/Red|Norveška|1|0|0|1}}
| 7.
{{Bilans medalja/Red|Ukrajina|0|2|2|4}}
| 8.
{{Bilans medalja/Red|Slovačka|0|2|0|2}}
| rowspan=2| 9.
{{Bilans medalja/Red|Italija|0|1|0|1}}
{{Bilans medalja/Red|Češka|0|1|0|1}}
| 11.
{{Bilans medalja/Red|Finska|0|0|2|2}}
{{Bilans medalja/RedU|12|12|12|36}}
|}
&lt;/center&gt;

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Biatlon portal}}

{{EP u biatlonu}}

[[Kategorija:Evropska prvenstva u biatlonu|1995]]
[[Kategorija:Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995.|*]]
[[Kategorija:1995. u Francuskoj]]
[[Kategorija:1995. u biatlonu]]
[[Kategorija:Sportska takmičenja u Francuskoj]]
[[Kategorija:Sport u Le Grand-Bornandu]]
[[Kategorija:Biatlon u Francuskoj]]</text>
      <sha1>6mx2xws3s6vy3d070bc2f9fs9e658g4</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3922307</id>
      <parentid>3922306</parentid>
      <timestamp>2026-08-27T17:59:09Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Bilans medalja */</comment>
      <origin>3922307</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7234" sha1="ss7xt23i9cw78ijer1zvq6aj88kcbg5" xml:space="preserve">{{Infokutija igre
| naziv           = Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995.
| logo            = Biathlon_pictogram.svg
| veličina        = 150px
| opis            = 
| grad_domaćin    = [[Le Grand-Bornand]], {{ZID|Francuska}}
| datumi          = &lt;!-- 17–20. marta --&gt; 1995.
| sportisti       = 
| države          = 
| prethodne       = [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1994.|1994.]]
| sljedeće        = [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1996.|1996.]]
}}

'''Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995.''' &lt;!-- održano od 17-20. marta --&gt; u [[Le Grand-Bornand]]u u [[Francuska|Francuskoj]], bilo je drugo [[Evropsko prvenstvo u biatlonu]].&lt;ref&gt;
{{cite web | url =https://www.les-sports.info/biathlon-championnat-d-europe-ibu-resultats-1994-1995-femmes-epf43693.html | title =Biathlon - Championnat d'Europe IBU - 1994/1995 | authorlink = | last = | first = | date = | website =les-sports.info | publisher = | access-date =15. 8. 2026 | language =fr }}&lt;/ref&gt;

== Muškarci ==
=== Rezultati ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! Disciplina !! 1 !! 2 !! 3
|-
| [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 10 km|10&amp;nbsp;km]]&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://sports123.com/bia/me-10.html |title=Results on sport123.com |access-date=2011-03-01 |archive-date=2011-03-01 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110301101044/http://sports123.com/bia/me-10.html |url-status=live }}&lt;/ref&gt; || {{flagicon|Francuska}} [[Raphaël Poirée]] || {{flagicon|Francuska}} [[Gilles Marguet]] || {{flagicon|Bjelorusija}} [[Oleg Riženkov]]
|-
| [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 20 km|20&amp;nbsp;km]]&lt;ref&gt;[https://web.archive.org/web/20111104031722/http://sports123.com/bia/me-20.html Results on sport123.com]&lt;/ref&gt; || {{ZD|Bjelorusija|1991}} [[Igor Hohrijakov]] || {{ZD|Bjelorusija|1991}} [[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandar Popov]] || {{ZD|Njemačka}} [[Holger Schönthier]]
|-
| [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995 – štafeta (muškarci)|štafeta]]&lt;ref&gt;[https://web.archive.org/web/20111104044601/http://sports123.com/bia/me-4x7.5.html Results on sport123.com]&lt;/ref&gt; || {{ZID|Bjelorusija|1991}} &lt;br /&gt;&lt;small&gt;[[Igor Hohrijakov]]&lt;br /&gt;[[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandar Popov]]&lt;br /&gt;[[Oleg Riženkov]]&lt;br /&gt;[[Vadim Sašurin]]&lt;/small&gt; || {{ZID|Njemačka}}&lt;br /&gt;&lt;small&gt;[[René König (biatlonac)|René König]]&lt;br /&gt;[[Lars Kreuzer]]&lt;br /&gt;[[Markus Quappig]]&lt;br /&gt;[[Marco Morgenstern]]&lt;/small&gt; || {{ZID|Ukrajina}} &lt;br /&gt;&lt;small&gt;[[Ruslan Lisenko]]&lt;br /&gt;[[Valentin Džima]]&lt;br /&gt;[[Roman Zvonkov]]&lt;br /&gt;[[Taras Doljni]]&lt;/small&gt;
|}

=== Bilans medalja ===
{|{{Bilans medalja
|Sport    = Bilans medalja
|Broj     = 3
|Logo     = Biathlon_pictogram.svg
}}
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 1.
{{Bilans medalja/Red|Bjelorusija|2|1|1|4|1991}}
| 2.
{{Bilans medalja/Red|Francuska|1|1|0|2}}
| 3.
{{Bilans medalja/Red|Njemačka|0|1|1|2}}
| 4.
{{Bilans medalja/Red|Ukrajina|0|0|1|1}}
{{Bilans medalja/RedU|3|3|3|9}}
|}

==Žene==
=== Rezultati ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! Disciplina !! 1 !! 2 !! 3
|-
| | [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 7,5 km|7,5&amp;nbsp;km]]&lt;ref&gt;[https://web.archive.org/web/20111104043529/http://sports123.com/bia/we-7.5.html Results on sports123.com]&lt;/ref&gt; || {{ZD|Francuska}} [[Corinne Niogret]] || {{ZD|Njemačka}} [[Katrin Apel]] || {{ZD|Francuska}} [[Anne Briand]]
|-
| [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 15 km|15&amp;nbsp;km]]&lt;ref&gt;[https://web.archive.org/web/20110518165940/http://sports123.com/bia/we-15.html Results on sports123.com]&lt;/ref&gt; || {{ZD|BLR}} [[Svjetlana Paramigina]] || {{ZD|Ukrajina}} [[Nina Lemeš]] || {{ZD|Francuska}} [[Emmanuelle Claret]]
|-
| [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995 – štafeta (žene)|štafeta]]&lt;ref&gt;[https://web.archive.org/web/20111104051449/http://sports123.com/bia/we-3x7.5.html Results on sports123.com]&lt;/ref&gt; || {{ZID|Francuska}} &lt;br /&gt;&lt;small&gt;[[Corinne Niogret]]&lt;br /&gt;[[Florence Baverel]]&lt;br /&gt;[[Anne Briand]]&lt;/small&gt; || {{ZID|Ukrajina}} &lt;br /&gt;&lt;small&gt;[[Tetjana Vodopjanova]]&lt;br /&gt;[[Nina Lemeš]]&lt;br /&gt;[[Valentina Cerbe-Nesina]]&lt;/small&gt; || {{ZID|Njemačka}} &lt;br /&gt;&lt;small&gt;[[Kathi Schwaab]]&lt;br /&gt;[[Steffi Kindt]]&lt;br /&gt;[[Martina Zellner]]&lt;/small&gt;
|}

=== Bilans medalja ===
{|{{Bilans medalja
|Sport    = Bilans medalja
|Broj     = 3
|Logo     = Biathlon_pictogram.svg
}}
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 1.
{{Bilans medalja/Red|Francuska|2|0|2|4}}
| 2.
{{Bilans medalja/Red|Bjelorusija|1|0|0|1}}
| 3.
{{Bilans medalja/Red|Ukrajina|0|2|0|2}}
| 4.
{{Bilans medalja/Red|Njemačka|0|1|1|2}}
{{Bilans medalja/RedU|3|3|3|9}}
|}

== Pojedinačne medalje ==
{{sekcija}}
=== Bilans medalja ===
{|{{Bilans medalja
|Sport    = Bilans medalja
|Broj     = 3
|Logo     = Biathlon_pictogram.svg
}}
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 1.
{{Bilans medalja/Red|Francuska|3|1|2|6}}
| 2.
{{Bilans medalja/Red|Bjelorusija|3|1|1|5}}
| 3.
{{Bilans medalja/Red|Njemačka|0|2|2|4}}
| 4.
{{Bilans medalja/Red|Ukrajina|0|2|1|3}}
{{Bilans medalja/RedU|6|6|6|18}}
|}

== Napomene==
{{napspisak}}

== Ukupan broj osvojenih medalja ==
{{col-begin}}
{{col-break}}
; Žene
{|{{Bilans medalja
|Sport    = Bilans medalja na održanim prvenstvima (ž)
|Broj     = 2
|Logo     = Biathlon_pictogram.svg
}}
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 1.
{{Bilans medalja/Red|Francuska|2|0|2|4}}
| 2.
{{Bilans medalja/Red|Rusija|2|0|1|3}}
| rowspan=2| 3.
{{Bilans medalja/Red|Bjelorusija|1|0|0|1}}
{{Bilans medalja/Red|Poljska|1|0|0|1}}
| 5.
{{Bilans medalja/Red|Ukrajina|0|2|1|3}}
| 6.
{{Bilans medalja/Red|Slovačka|0|2|0|2}}
| 7.
{{Bilans medalja/Red|Njemačka|0|1|2|3}}
| 8.
{{Bilans medalja/Red|Češka|0|1|0|1}}
{{Bilans medalja/RedU|6|6|6|18}}
|}
{{col-break}}
; Muškarci
{|{{Bilans medalja
|Sport    = Bilans medalja na održanim prvenstvima (m)
|Broj     = 2
|Logo     = Biathlon_pictogram.svg
}}
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 1.
{{Bilans medalja/Red|Bjelorusija|2|1|2|5}}
| 2.
{{Bilans medalja/Red|Francuska|1|2|0|3}}
| 3.
{{Bilans medalja/Red|Njemačka|1|1|1|3}}
| rowspan=2| 4.
{{Bilans medalja/Red|Rusija|1|0|0|1}}
{{Bilans medalja/Red|Norveška|1|0|0|1}}
| rowspan=2| 6.
{{Bilans medalja/Red|Italija|0|1|0|1}}
{{Bilans medalja/Red|Poljska|0|1|0|1}}
| 8.
{{Bilans medalja/Red|Finska|0|0|2|2}}
| 9.
{{Bilans medalja/Red|Ukrajina|0|0|1|1}}
{{Bilans medalja/RedU|6|6|6|18}}
|}
{{col-end}}
&lt;center&gt;
; Ukupno
{|{{Bilans medalja
|Sport    = Bilans medalja na održanim prvenstvima
|Broj     = 2
|Logo     = Biathlon_pictogram.svg
}}
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 1.
{{Bilans medalja/Red|Francuska|3|2|2|7}}
| 2.
{{Bilans medalja/Red|Bjelorusija|3|1|2|6}}
| 3.
{{Bilans medalja/Red|Rusija|3|0|1|4}}
| 4.
{{Bilans medalja/Red|Njemačka|1|2|3|6}}
| 5.
{{Bilans medalja/Red|Poljska|1|1|0|2}}
| 6.
{{Bilans medalja/Red|Norveška|1|0|0|1}}
| 7.
{{Bilans medalja/Red|Ukrajina|0|2|2|4}}
| 8.
{{Bilans medalja/Red|Slovačka|0|2|0|2}}
| rowspan=2| 9.
{{Bilans medalja/Red|Italija|0|1|0|1}}
{{Bilans medalja/Red|Češka|0|1|0|1}}
| 11.
{{Bilans medalja/Red|Finska|0|0|2|2}}
{{Bilans medalja/RedU|12|12|12|36}}
|}
&lt;/center&gt;

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Biatlon portal}}

{{EP u biatlonu}}

[[Kategorija:Evropska prvenstva u biatlonu|1995]]
[[Kategorija:Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995.|*]]
[[Kategorija:1995. u Francuskoj]]
[[Kategorija:1995. u biatlonu]]
[[Kategorija:Sportska takmičenja u Francuskoj]]
[[Kategorija:Sport u Le Grand-Bornandu]]
[[Kategorija:Biatlon u Francuskoj]]</text>
      <sha1>ss7xt23i9cw78ijer1zvq6aj88kcbg5</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3922308</id>
      <parentid>3922307</parentid>
      <timestamp>2026-08-27T17:59:52Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <origin>3922308</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7264" sha1="39hgqrh90ayblb24en6igx8w9ewpbfi" xml:space="preserve">{{Infokutija igre
| naziv           = Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995.
| logo            = Biathlon_pictogram.svg
| veličina        = 150px
| opis            = 
| grad_domaćin    = [[Le Grand-Bornand]], {{ZID|Francuska}}
| datumi          = &lt;!-- 17–20. marta --&gt; 1995.
| sportisti       = 
| države          = 
| prethodne       = [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1994.|1994.]]
| sljedeće        = [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1996.|1996.]]
}}

'''Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995.''' &lt;!-- održano od 17-20. marta --&gt; u [[Le Grand-Bornand]]u u [[Francuska|Francuskoj]], bilo je drugo [[Evropsko prvenstvo u biatlonu]].&lt;ref&gt;
{{cite web | url =https://www.les-sports.info/biathlon-championnat-d-europe-ibu-resultats-1994-1995-femmes-epf43693.html | title =Biathlon - Championnat d'Europe IBU - 1994/1995 | authorlink = | last = | first = | date = | website =les-sports.info | publisher = | access-date =15. 8. 2026 | language =fr }}&lt;/ref&gt;

== Muškarci ==
=== Rezultati ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! Disciplina !! 1 !! 2 !! 3
|-
| [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 10 km|10&amp;nbsp;km]]&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://sports123.com/bia/me-10.html |title=Results on sport123.com |access-date=2011-03-01 |archive-date=2011-03-01 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110301101044/http://sports123.com/bia/me-10.html |url-status=live }}&lt;/ref&gt; || {{flagicon|Francuska}} [[Raphaël Poirée]] || {{flagicon|Francuska}} [[Gilles Marguet]] || {{flagicon|Bjelorusija}} [[Oleg Riženkov]]
|-
| [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 20 km|20&amp;nbsp;km]]&lt;ref&gt;[https://web.archive.org/web/20111104031722/http://sports123.com/bia/me-20.html Results on sport123.com]&lt;/ref&gt; || {{ZD|Bjelorusija|1991}} [[Igor Hohrijakov]] || {{ZD|Bjelorusija|1991}} [[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandar Popov]] || {{ZD|Njemačka}} [[Holger Schönthier]]
|-
| [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995 – štafeta (muškarci)|štafeta]]&lt;ref&gt;[https://web.archive.org/web/20111104044601/http://sports123.com/bia/me-4x7.5.html Results on sport123.com]&lt;/ref&gt; || {{ZID|Bjelorusija|1991}} &lt;br /&gt;&lt;small&gt;[[Igor Hohrijakov]]&lt;br /&gt;[[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandar Popov]]&lt;br /&gt;[[Oleg Riženkov]]&lt;br /&gt;[[Vadim Sašurin]]&lt;/small&gt; || {{ZID|Njemačka}}&lt;br /&gt;&lt;small&gt;[[René König (biatlonac)|René König]]&lt;br /&gt;[[Lars Kreuzer]]&lt;br /&gt;[[Markus Quappig]]&lt;br /&gt;[[Marco Morgenstern]]&lt;/small&gt; || {{ZID|Ukrajina}} &lt;br /&gt;&lt;small&gt;[[Ruslan Lisenko]]&lt;br /&gt;[[Valentin Džima]]&lt;br /&gt;[[Roman Zvonkov]]&lt;br /&gt;[[Taras Doljni]]&lt;/small&gt;
|}

=== Bilans medalja ===
{|{{Bilans medalja
|Sport    = Bilans medalja
|Broj     = 3
|Logo     = Biathlon_pictogram.svg
}}
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 1.
{{Bilans medalja/Red|Bjelorusija|2|1|1|4|1991}}
| 2.
{{Bilans medalja/Red|Francuska|1|1|0|2}}
| 3.
{{Bilans medalja/Red|Njemačka|0|1|1|2}}
| 4.
{{Bilans medalja/Red|Ukrajina|0|0|1|1}}
{{Bilans medalja/RedU|3|3|3|9}}
|}

==Žene==
=== Rezultati ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! Disciplina !! 1 !! 2 !! 3
|-
| | [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 7,5 km|7,5&amp;nbsp;km]]&lt;ref&gt;[https://web.archive.org/web/20111104043529/http://sports123.com/bia/we-7.5.html Results on sports123.com]&lt;/ref&gt; || {{ZD|Francuska}} [[Corinne Niogret]] || {{ZD|Njemačka}} [[Katrin Apel]] || {{ZD|Francuska}} [[Anne Briand]]
|-
| [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 15 km|15&amp;nbsp;km]]&lt;ref&gt;[https://web.archive.org/web/20110518165940/http://sports123.com/bia/we-15.html Results on sports123.com]&lt;/ref&gt; || {{ZD|BLR|1991}} [[Svjetlana Paramigina]] || {{ZD|Ukrajina}} [[Nina Lemeš]] || {{ZD|Francuska}} [[Emmanuelle Claret]]
|-
| [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995 – štafeta (žene)|štafeta]]&lt;ref&gt;[https://web.archive.org/web/20111104051449/http://sports123.com/bia/we-3x7.5.html Results on sports123.com]&lt;/ref&gt; || {{ZID|Francuska}} &lt;br /&gt;&lt;small&gt;[[Corinne Niogret]]&lt;br /&gt;[[Florence Baverel]]&lt;br /&gt;[[Anne Briand]]&lt;/small&gt; || {{ZID|Ukrajina}} &lt;br /&gt;&lt;small&gt;[[Tetjana Vodopjanova]]&lt;br /&gt;[[Nina Lemeš]]&lt;br /&gt;[[Valentina Cerbe-Nesina]]&lt;/small&gt; || {{ZID|Njemačka}} &lt;br /&gt;&lt;small&gt;[[Kathi Schwaab]]&lt;br /&gt;[[Steffi Kindt]]&lt;br /&gt;[[Martina Zellner]]&lt;/small&gt;
|}

=== Bilans medalja ===
{|{{Bilans medalja
|Sport    = Bilans medalja
|Broj     = 3
|Logo     = Biathlon_pictogram.svg
}}
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 1.
{{Bilans medalja/Red|Francuska|2|0|2|4}}
| 2.
{{Bilans medalja/Red|Bjelorusija|1|0|0|1|1991}}
| 3.
{{Bilans medalja/Red|Ukrajina|0|2|0|2}}
| 4.
{{Bilans medalja/Red|Njemačka|0|1|1|2}}
{{Bilans medalja/RedU|3|3|3|9}}
|}

== Pojedinačne medalje ==
{{sekcija}}
=== Bilans medalja ===
{|{{Bilans medalja
|Sport    = Bilans medalja
|Broj     = 3
|Logo     = Biathlon_pictogram.svg
}}
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 1.
{{Bilans medalja/Red|Francuska|3|1|2|6}}
| 2.
{{Bilans medalja/Red|Bjelorusija|3|1|1|5|1991}}
| 3.
{{Bilans medalja/Red|Njemačka|0|2|2|4}}
| 4.
{{Bilans medalja/Red|Ukrajina|0|2|1|3}}
{{Bilans medalja/RedU|6|6|6|18}}
|}

== Napomene==
{{napspisak}}

== Ukupan broj osvojenih medalja ==
{{col-begin}}
{{col-break}}
; Žene
{|{{Bilans medalja
|Sport    = Bilans medalja na održanim prvenstvima (ž)
|Broj     = 2
|Logo     = Biathlon_pictogram.svg
}}
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 1.
{{Bilans medalja/Red|Francuska|2|0|2|4}}
| 2.
{{Bilans medalja/Red|Rusija|2|0|1|3}}
| rowspan=2| 3.
{{Bilans medalja/Red|Bjelorusija|1|0|0|1|1991}}
{{Bilans medalja/Red|Poljska|1|0|0|1}}
| 5.
{{Bilans medalja/Red|Ukrajina|0|2|1|3}}
| 6.
{{Bilans medalja/Red|Slovačka|0|2|0|2}}
| 7.
{{Bilans medalja/Red|Njemačka|0|1|2|3}}
| 8.
{{Bilans medalja/Red|Češka|0|1|0|1}}
{{Bilans medalja/RedU|6|6|6|18}}
|}
{{col-break}}
; Muškarci
{|{{Bilans medalja
|Sport    = Bilans medalja na održanim prvenstvima (m)
|Broj     = 2
|Logo     = Biathlon_pictogram.svg
}}
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 1.
{{Bilans medalja/Red|Bjelorusija|2|1|2|5|1991}}
| 2.
{{Bilans medalja/Red|Francuska|1|2|0|3}}
| 3.
{{Bilans medalja/Red|Njemačka|1|1|1|3}}
| rowspan=2| 4.
{{Bilans medalja/Red|Rusija|1|0|0|1}}
{{Bilans medalja/Red|Norveška|1|0|0|1}}
| rowspan=2| 6.
{{Bilans medalja/Red|Italija|0|1|0|1}}
{{Bilans medalja/Red|Poljska|0|1|0|1}}
| 8.
{{Bilans medalja/Red|Finska|0|0|2|2}}
| 9.
{{Bilans medalja/Red|Ukrajina|0|0|1|1}}
{{Bilans medalja/RedU|6|6|6|18}}
|}
{{col-end}}
&lt;center&gt;
; Ukupno
{|{{Bilans medalja
|Sport    = Bilans medalja na održanim prvenstvima
|Broj     = 2
|Logo     = Biathlon_pictogram.svg
}}
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 1.
{{Bilans medalja/Red|Francuska|3|2|2|7}}
| 2.
{{Bilans medalja/Red|Bjelorusija|3|1|2|6|1991}}
| 3.
{{Bilans medalja/Red|Rusija|3|0|1|4}}
| 4.
{{Bilans medalja/Red|Njemačka|1|2|3|6}}
| 5.
{{Bilans medalja/Red|Poljska|1|1|0|2}}
| 6.
{{Bilans medalja/Red|Norveška|1|0|0|1}}
| 7.
{{Bilans medalja/Red|Ukrajina|0|2|2|4}}
| 8.
{{Bilans medalja/Red|Slovačka|0|2|0|2}}
| rowspan=2| 9.
{{Bilans medalja/Red|Italija|0|1|0|1}}
{{Bilans medalja/Red|Češka|0|1|0|1}}
| 11.
{{Bilans medalja/Red|Finska|0|0|2|2}}
{{Bilans medalja/RedU|12|12|12|36}}
|}
&lt;/center&gt;

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Biatlon portal}}

{{EP u biatlonu}}

[[Kategorija:Evropska prvenstva u biatlonu|1995]]
[[Kategorija:Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995.|*]]
[[Kategorija:1995. u Francuskoj]]
[[Kategorija:1995. u biatlonu]]
[[Kategorija:Sportska takmičenja u Francuskoj]]
[[Kategorija:Sport u Le Grand-Bornandu]]
[[Kategorija:Biatlon u Francuskoj]]</text>
      <sha1>39hgqrh90ayblb24en6igx8w9ewpbfi</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Sergej Tarasov (biatlonac)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>536702</id>
    <revision>
      <id>3922278</id>
      <parentid>3922203</parentid>
      <timestamp>2026-08-27T17:01:30Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <origin>3922278</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="17034" sha1="hs8ejdsvq1tt8fg3et5rxxey2mu8fyf" xml:space="preserve">{{About|sovjetskom i ruskom biatloncu Sergeju Tarasovu|druge osobe s istim imenom|Sergej Tarasov}}
{{Infokutija biatlonac
| ime                  = Sergej Tarasov 
| slika                = 
| opis_slike           = 
| puno_ime             = Sergej Petrovič Tarasov 
| nadimak              = 
| nacionalnost         = 
| država               = {{ZID|Sovjetski Savez}}&lt;br&gt; {{ZID|ZND}}&lt;br&gt; {{ZID|Rusija}}
| datum_rođenja        = {{Datum rođenja  i godine|1965|02|15}}
| mjesto_rođenja       = [[Staroalejsko]], [[Altajski kraj]], [[Ruska Sovjetska Federativna Socijalistička Republika|RSFSR]]
| država_rođenja       = [[Sovjetski Savez]]
| datum_smrti          = 
| mjesto_smrti         = 
| država_smrti         = 
| zanimanje            = biatlonac
| godine_aktivnosti    = 
| visina               = 176
| težina               = 70
| supružnik            = 
| veb-sajt             = 
| sport                = 
| klub                 = 
| trener               = 
| skije                = 
| puška                = 
| status               = neaktivan
| kraj_karijere        = 1998.
&lt;!-- Olimpijske igre --&gt;
| nastup_OI            = '''2''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|1994]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|1998.]])
| medalje_OI           = '''4'''
| zlato_OI             = 1
&lt;!-- Svjetska prvenstva --&gt;
| nastup_SP            = '''8''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991.|1991]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|1993]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1994.|1994]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|1996]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|1997.]])
| medalje_SP           = '''9'''
| zlato_SP             = 2
&lt;!-- Svjetski kup --&gt;
| nastup_SK            = [[Svjetski kup u biatlonu 1989/1990.|1989/90.]]
| pobjede_SK           = 4
| plasman_SK           = {{plainlist| 
* '''6.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1995/1996.|1995/96.]])
* {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}}: '''23.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1997/1998.|1997/98.]])
* {{Tooltip|Spr.|Sprint}}: '''9.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1996/1997.|1996/97.]])
* {{Tooltip|Pot.|Potjera}}: '''12.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1996/1997.|1996/97.]])
}}
| pobjede_u_dis   = {{plainlist| 
* '''1''' – sprint 
* '''3''' – pojedinačno 
}}
| pobjede_SK_štafeta   = 10
&lt;!-- Evropska prvenstva --&gt;
| nastup_EP            = '''1''' ([[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1996.|1996.]])
| medalje_EP           = '''2'''
| zlato_EP             = 1 
&lt;!-- Medalje --&gt;
| naziv_medalja        = 
| medalje              = 
{{MedaljaTakmičenje|OI}} 
{{MedaljaZlato|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|ZOI 1994.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 20 km|10 km]]}}
{{MedaljaSrebro|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|ZOI 1994.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}}
{{MedaljaBronza|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|ZOI 1994.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 10 km|10 km]]}}
{{MedaljaBronza|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|ZOI 1998.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}}
{{MedaljaTakmičenje|SPB}}
{{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991.|SP 1991.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – ekipno (muškarci)|ekipno]]}}
{{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991.|SP 1991.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}}
{{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|SP 1993.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – 20 km|20 km]]}}
{{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|SP 1993.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – 10 km|10 km]]}}
{{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|SP 1993.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}}
{{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1994.|SP 1994.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1994 – ekipno (muškarci)|ekipno]]}}
{{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|SP 1996.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – 20 km|20 km]]}}
{{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|SP 1996.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}}
{{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1989.|SP 1989.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1989 – ekipno (muškarci)|ekipno]]}}
{{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1989.|SP 1989.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1989 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}}
{{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990.|SP 1990.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990 – 20 km|20 km]]}}
{{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990.|SP 1990.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990 – 10 km|10 km]]}}
{{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|SP 1997.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – potjera (muškarci)|potjera]]}}
{{MedaljaBrojač
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 1 | 2 | 1 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 2 | 5 | 2
| [[Evropsko prvenstvo u biatlonu|Evropska prvenstva]]| 1 | 1 | 0
}}
| proširi_medalje      = 
| nagrade              = 
| ordeni               = 
{{{!}} style=&quot;background:transparent&quot;
{{!}}- 
{{!}} {{Orden znak časti}} {{!}}{{!}} 
{{!}}} 
| fusnote              = 
| aktualizirano        = 23. 8. 2025.
}}
'''Sergej Petrovič Tarasov ''' ({{jez-ru|Сергей Петрович Тарасов}}) rođen 15. februara 1965. u [[Staroalejsko]]m, [[Altajski kraj]], [[Ruska Sovjetska Federativna Socijalistička Republika|RSFSR]] (danas Rusija) nekadašnji je [[Sovjetski Savez|sovjetski]] i [[Rusija|ruski]] [[biatlon]]ac, dvostruki [[Spisak svjetskih prvaka u biatlonu|svjetski prvak]], [[Spisak olimpijskih pobjednika u biatlonu|olimpijski prvak]] i [[Spisak evropskih prvaka u biatlonu|evropski prvak]].

== Karijera ==
=== Olimpijske igre ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} 
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1994}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|Biatlon]]) 
| style=&quot;background:#f7f6a8;&quot;| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 20 km|1]]  
| style=&quot;background:#f8e6c4;&quot;| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 10 km|3]] 
|
|   
| style=&quot;background:#dce5e5;&quot;| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – štafeta (muškarci)|2]] 
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1998}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – 20 km|15]]  
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – 10 km|22]] 
|
|   
| style=&quot;background:#f8e6c4;&quot;| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – štafeta (muškarci)|3]] 
|}
Tarasov je nastupio dva puta na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]]. Osvojio je jednu zlatnu, jednu srebrnu i dvije bronzane medalje. 

Prvu, zlatnu osvojio je na ZOI 1994. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 20 km|utrci na 20&amp;nbsp;km]], kada je s tri promašaja i prednošću od 3.4&amp;nbsp;s bio brži od [[Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|njemačkog biatlonca]] [[Frank Luck|Franka Lucka]]. Tri dana kasnije u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 10 km|utrci na 10&amp;nbsp;km]], osvojio je bronzanu medalju, kada je s jednim promašajem i zaostatkom od 20.4&amp;nbsp;s bio sporiji od [[Rusija na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|ruskog biatlonca]] [[Sergej Čepikov|Sergeja Čepikova]]. Srebrnu medalju je osvojio na istim igrama u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Valerij Kirijenko|Valerijom Kirijenkom]], [[Vladimir Dračev|Vladimirom Dračevim]] i [[Sergej Čepikov|Sergejom Čepikovim]] sa zaostatkom od 1:01.5&amp;nbsp;m iza [[Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|njemačke štafete]] u sastavu: [[Ricco Groß]], [[Frank Luck]], [[Mark Kirchner]] i [[Sven Fischer]].

Drugu bronzanu medalju osvojio je na ZOI 1998. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – štafeta (muškarci)|štafetnoj utrci]], kada je s [[Vladimir Dračev|Vladimirom Dračevim]], [[Pavel Muslimov|Pavelom Muslimovim]] i [[Viktor Majgourov|Viktorom Majgurovim]] 43.1&amp;nbsp;s bio sporiji od pobjedničke [[Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|njemačke štafete]] u sastavu: [[Ricco Groß]], [[Peter Sendel]], [[Sven Fischer]] i [[Frank Luck]].

=== Svjetsko prvenstvo ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1991}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – 20 km|10]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – 10 km|10]]  
| 
| 
| style=&quot;background:#dce5e5;&quot;| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – štafeta (muškarci)|2]]
| style=&quot;background:#f8e6c4;&quot;| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – ekipno (muškarci)|3]] 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1993}}
| style=&quot;background:#dce5e5;&quot;| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – 20 km|2]]  
| style=&quot;background:#f8e6c4;&quot;| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – 10 km|3]]  
|
| 
| style=&quot;background:#dce5e5;&quot;| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – štafeta (muškarci)|2]]
| 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1994}}
|  
| 
| 
| 
|
| style=&quot;background:#dce5e5;&quot;| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1994 – ekipno (muškarci)|2]] 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1996}}
| style=&quot;background:#f7f6a8;&quot;| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – 20 km|1]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – 10 km|9]]  
| 
| 
| style=&quot;background:#f7f6a8;&quot;|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – štafeta (muškarci)|1]]
| 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1997}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – 20 km|30]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – 10 km|5]]  
| style=&quot;background:#dce5e5;&quot;| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – potjera (muškarci)|2]] 
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – štafeta (muškarci)|8]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – ekipno (muškarci)|15]] 
|} 
Tarasov je od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991.|SP 1991.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|SP 1997.]] nastupio pet puta na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]]. Osvojio je dvije zlatne, pet srebrnih i dvije bronzane medalje: 

Prvu, bronzanu medalju osvojio je na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991.|SP 1991.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – ekipno (muškarci)|ekipnoj utrci]] s [[Anatolij Ždanovič|Anatolijem Ždanovičem]], [[Sergej Čepikov|Sergejom Čepikovim]] i [[Valerij Medvedcev|Valerijom Medvedcevim]] sa zaostatkom od 41.0&amp;nbsp;s u odnosu na italijansku štafetu u sastavu: [[Hubert Leitgeb (biatlonac)|Hubert Leitgeb]], [[Wilfried Pallhuber]], [[Gottlieb Taschler]] i [[Simon Demetz]]; a dva dana kasnije prvu srebrnu u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandrom Popovim]], [[Jurij Kaškarov|Jurijem Kaškarovim]] i [[Sergej Čepikov|Sergejom Čepikovim]], sa zaostatkom od 1:28.3&amp;nbsp;min u odnosu na pobjedničku njemačku štafetu u sastavu: [[Ricco Groß]], [[Frank Luck]], [[Mark Kirchner]] i [[Fritz Fischer (biatlonac)|Fritz Fischer]]. Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991.|SP 1993.]] osvojio je dvije srebrne i jednu bronzanu medalju: srebrnu u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – 20 km|utrci na 20&amp;nbsp;km]], kada je s dva promašaja i zaostatkom od 44.5&amp;nbsp;s bio sporiji od pobjednika [[Andreas Zingerle|Andreasa Zingerlea]]; dva dana kasnije bronzanu u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – 10 km|utrci na 10&amp;nbsp;km]], kada je s jednim promašajem i zaostatkom od 16.2&amp;nbsp;s bio sporiji od pobjednika [[Mark Kirchner|Marka Kirchnera]], a drugu srebrnu u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Valerij Kirijenko|Valerijom Kirijenkom]], [[Sergej Čepikov|Sergejom Čepikovim]] i [[Valerij Medvedcev|Valerijom Medvedcevim]] s 36.7&amp;nbsp;s zaostatka u odnosu na pobjedničku italijansku štafetu u sastavu: [[Wilfried Pallhuber]], [[Johann Passler]], [[Pieralberto Carrara]] i [[Andreas Zingerle]].

Četvrtu srebrnu je osvojio na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1994.|SP 1994.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1994 – ekipno (muškarci)|ekipnoj utrci]] s [[Aleksej Kobeljev|Aleksejom Kobeljevim]], [[Vladimir Dračov|Vladimirom Dračovim]] i [[Valerij Kirijenko|Valerijom Kirijenkom]] s 1.3&amp;nbsp;s zaostatka u odnosu na pobjedničku italijansku ekipu u sastavu: [[Pieralberto Carrara]], [[Hubert Leitgeb (biatlonac)|Hubert Leitgeb]], [[Andreas Zingerle]] i [[Wilfried Pallhuber]].

Najbolji uspjeh ostvario je na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|SP 1996]], kada je osvojio dvije zlatne medalje: Prvu u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – 20 km|utrci na 20&amp;nbsp;km]], kada je bez promašaja i prednošću od 2:06.1&amp;nbsp;min bio brži od drugoplasiranog [[Vladimir Dračov|Vladimir Dračov]], a drugu sedam dana kasnije u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Viktor Majgurov|Viktorom Majgurovim]], [[Vladimir Dračov|Vladimirom Dračovim]] i [[Aleksej Kobeljev|Aleksejem Kobeljevim]]. 

Petu srebrnu osvojio je na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|SP 1997.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – potjera (muškarci)|potjeri]], kada je s jednim promašajem i zaostatkom od 6.9&amp;nbsp;s bio sporiji od pobjednika [[Viktor Majgurov|Viktora Majgurova]].

=== Svjetski kup ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:left; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
!colspan=&quot;11&quot; | Plasman u Svjetskom kupu 
|-
! [[Svjetski kup u biatlonu 1989/1990.|1989/90.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1990/1991.|1990/91.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1991/1992.|1991/92.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1992/1993.|1992/93.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1993/1994.|1993/94.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1994/1995.|1994/95.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1995/1996.|1995/96.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1996/1997.|1996/97.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1997/1998.|1997/98.]]
|-
| ||10|| || ||7|| ||6||12||18
|}
Prvi nastup Tarasova u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1989/1990.|1989/90.]] u [[Obertauern]]u 16. decembra 1989. u utrci na 10&amp;nbsp;km, kada je osvojio drugo mjesto. Četiri puta je pobijedio u pojedinačnim utrkama, a devet puta u ekipnim utrkama.

=== Evropsko prvenstvo ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Evropsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviEPB|1996}}
| style=&quot;background:#f7f6a8;&quot;| [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1996 – 20 km|1]]  
| style=&quot;background:#dce5e5;&quot;| [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1996 – 10 km|2]]  
|   
| 
|}
Tarasov je jednom nastupio na [[Evropsko prvenstvo u biatlonu|Evropskim prvenstvima u biatlonu]] i to na [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1996.|1996.]]&lt;ref&gt;
{{cite web | url =https://www.les-sports.info/biathlon-championnat-d-europe-ibu-resultats-1995-1996-hommes-epm43692.html | title =Biathlon - Championnat d'Europe IBU - 1995/1996 | authorlink = | last = | first = | date = | website =les-sports.info | publisher = | access-date =23. 8. 2026 | language =fr }}&lt;/ref&gt;  Osvojio je zlatnu i jednu bronzanu medajju.

== Prestanak karijere ==
Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 1998. 

== Privatni život ==
{{sekcija}}

== Nagrade ==
* [[Zaslužni majstori sporta Rusije]] 

== Napomene ==
{{Napspisak}}

== Reference ==
{{Refspisak}}

==Vanjski linkovi==
* {{Sport365-m|255}}
{{commonscat}}

{{Olimpijski pobjednici u biatlonu-20 km}}
{{Svjetski prvaci u biatlonu-štafeta 4 × 7,5 km}}
{{Svjetski prvaci u biatlonu-20 km}}
{{Evropski prvaci u biatlonu-20 km}}

{{DEFAULTSORT:Tarasov, Sergej}}
[[Kategorija:Rođeni 1965.]]
[[Kategorija:Biografije, Staroalejsko]]
[[Kategorija:Sovjetski biatlonci]]
[[Kategorija:Ruski biatlonci]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1994.]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1998.]]
[[Kategorija:Ruski olimpijci u biatlonu]]
[[Kategorija:Osvajači zlatne medalje na Olimpijskim igrama (Rusija)]]
[[Kategorija:Osvajači srebrne medalje na Olimpijskim igrama (Rusija)]]
[[Kategorija:Osvajači bronzane medalje na Olimpijskim igrama (Rusija)]]
[[Kategorija:Osvajači medalja na Zimskim olimpijskim igrama 1994.]]
[[Kategorija:Osvajači medalja na Zimskim olimpijskim igrama 1998.]]
[[Kategorija:Evropski prvaci u biatlonu]]
[[Kategorija:Osvajači medalja na Svjetskim prvenstvima u biatlonu]]
[[Kategorija:Osvajači medalja na Evropskim prvenstvima u biatlonu]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Svjetski prvaci u biatlonu]]</text>
      <sha1>hs8ejdsvq1tt8fg3et5rxxey2mu8fyf</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Evropski prvaci u biatlonu-20 km</title>
    <ns>10</ns>
    <id>536705</id>
    <revision>
      <id>3922287</id>
      <parentid>3921757</parentid>
      <timestamp>2026-08-27T17:23:19Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <origin>3922287</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2094" sha1="cdhkhz0rr0dlp5z4wjk5t3rb0vq0aj0" xml:space="preserve">{{Navkutija
|ime         = Evropski prvaci u biatlonu-20 km
|naslov      = [[Evropsko prvenstvo u biatlonu#20 km|Evropski prvaci u biatlonu – 20 km]]
|podaciklasa = plainlist
|podacistil  = text-align:left;

|podaci1     = {{div col||35em}}
* [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1994 – 20 km|1994]]: {{ZD|NOR|veličina=18px}} [[Tor Espen Kristiansen]]
* [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 20 km|1995]]: {{ZD|BJE|veličina=18px}} [[Igor Hohrijakov]]
* [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1996 – 20 km|1996]]: {{ZD|RUS|veličina=18px}} [[Sergej Tarasov (biatlonac)|Sergej Tarasov]]

&lt;!-- 1997: [[Sergei Leonidowitsch Roschkow|Sergei Roschkow]]&amp;nbsp;&amp;#124;
1998: [[Sergei Leonidowitsch Roschkow|Sergei Roschkow]]&amp;nbsp;&amp;#124;
1999: [[Sergei Alexandrowitsch Konowalow|Sergei Konowalow]]&amp;nbsp;&amp;#124;
2000: [[Zdeněk Vítek]]&amp;nbsp;&amp;#124;
2001: [[Günther Beck (Biathlet)|Günther Beck]]&amp;nbsp;&amp;#124;
2002: [[Andrij Derysemlja]]&amp;nbsp;&amp;#124;
2003: [[Oleksandr Bilanenko]]&amp;nbsp;&amp;#124;
2004: [[Tomasz Sikora]]&amp;nbsp;&amp;#124;
2005: [[Carsten Pump]]&amp;nbsp;&amp;#124;
2006: [[Alexander Os]]&amp;nbsp;&amp;#124;
2007: [[Egil Gjelland]]&amp;nbsp;&amp;#124;
2008: [[Tomasz Sikora]]&amp;nbsp;&amp;#124;
2009: [[Wiktor Sergejewitsch Wassiljew|Wiktor Wassiljew]]&amp;nbsp;&amp;#124;
2010: [[Christoph Knie]]&amp;nbsp;&amp;#124;
2011: [[Artem Pryma]]&amp;nbsp;&amp;#124;
2012: [[Daniel Böhm]]&amp;nbsp;&amp;#124;
2013: [[Serhij Semenow]]&amp;nbsp;&amp;#124;
2014: [[Andrejs Rastorgujevs]]&amp;nbsp;&amp;#124;
2015: [[Alexei Anatoljewitsch Wolkow|Alexei Wolkow]]&amp;nbsp;&amp;#124;
2017: [[Alexander Wiktorowitsch Loginow|Alexander Loginow]]&amp;nbsp;&amp;#124;
2018: [[Felix Leitner]]&amp;nbsp;&amp;#124;
2019: [[Krassimir Anew]]&amp;nbsp;&amp;#124;
2021: [[Erlend Bjøntegaard]]&amp;nbsp;&amp;#124;
2022: [[Sverre Dahlen Aspenes]]&amp;nbsp;&amp;#124;
2023: [[Endre Strømsheim]]&amp;nbsp;&amp;#124;
2024: [[Vebjørn Sørum]]&amp;nbsp;&amp;#124;
2025: [[Isak Leknes Frey]]&amp;nbsp;&amp;#124;
2026: [[Antonin Guigonnat]] --&gt;

{{div col end}}
}}&lt;includeonly&gt;[[Kategorija:Evropski prvaci u biatlonu]]
[[Kategorija:Osvajači medalja na Evropskim prvenstvima u biatlonu]]
&lt;/includeonly&gt;&lt;noinclude&gt;
[[Kategorija:Šabloni Evropskih prvenstava u biatlonu]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>cdhkhz0rr0dlp5z4wjk5t3rb0vq0aj0</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3922298</id>
      <parentid>3922287</parentid>
      <timestamp>2026-08-27T17:48:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <origin>3922298</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2155" sha1="kenfrwwmq1k1eedvb19uti6xpvp8f6a" xml:space="preserve">{{Navkutija
|ime         = Evropski prvaci u biatlonu-20 km
|naslov      = [[Evropsko prvenstvo u biatlonu#20 km|Evropski prvaci u biatlonu – 20 km]]
|podaciklasa = plainlist
|podacistil  = text-align:left;

|podaci1     = {{div col||35em}}
* [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1994 – 20 km|1994]]: {{ZD|NOR|veličina=18px}} [[Tor Espen Kristiansen]]
* [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 20 km|1995]]: {{ZD|BJE|veličina=18px}} [[Igor Hohrijakov]]
* [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1996 – 20 km|1996]]: {{ZD|RUS|veličina=18px}} [[Sergej Tarasov (biatlonac)|Sergej Tarasov]]
* [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1997 – 20 km|1997]]: {{ZD|RUS|veličina=18px}} [[Sergej Roškov]]
* [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1998 – 20 km|1998]]: {{ZD|RUS|veličina=18px}} [[Sergej Roškov]]
1999: [[Sergei Alexandrowitsch Konowalow|Sergei Konowalow]]&amp;nbsp;&amp;#124;
2000: [[Zdeněk Vítek]]&amp;nbsp;&amp;#124;
2001: [[Günther Beck (Biathlet)|Günther Beck]]&amp;nbsp;&amp;#124;
2002: [[Andrij Derysemlja]]&amp;nbsp;&amp;#124;
2003: [[Oleksandr Bilanenko]]&amp;nbsp;&amp;#124;
2004: [[Tomasz Sikora]]&amp;nbsp;&amp;#124;
2005: [[Carsten Pump]]&amp;nbsp;&amp;#124;
2006: [[Alexander Os]]&amp;nbsp;&amp;#124;
2007: [[Egil Gjelland]]&amp;nbsp;&amp;#124;
2008: [[Tomasz Sikora]]&amp;nbsp;&amp;#124;
2009: [[Wiktor Sergejewitsch Wassiljew|Wiktor Wassiljew]]&amp;nbsp;&amp;#124;
2010: [[Christoph Knie]]&amp;nbsp;&amp;#124;
2011: [[Artem Pryma]]&amp;nbsp;&amp;#124;
2012: [[Daniel Böhm]]&amp;nbsp;&amp;#124;
2013: [[Serhij Semenow]]&amp;nbsp;&amp;#124;
2014: [[Andrejs Rastorgujevs]]&amp;nbsp;&amp;#124;
2015: [[Alexei Anatoljewitsch Wolkow|Alexei Wolkow]]&amp;nbsp;&amp;#124;
2017: [[Alexander Wiktorowitsch Loginow|Alexander Loginow]]&amp;nbsp;&amp;#124;
2018: [[Felix Leitner]]&amp;nbsp;&amp;#124;
2019: [[Krassimir Anew]]&amp;nbsp;&amp;#124;
2021: [[Erlend Bjøntegaard]]&amp;nbsp;&amp;#124;
2022: [[Sverre Dahlen Aspenes]]&amp;nbsp;&amp;#124;
2023: [[Endre Strømsheim]]&amp;nbsp;&amp;#124;
2024: [[Vebjørn Sørum]]&amp;nbsp;&amp;#124;
2025: [[Isak Leknes Frey]]&amp;nbsp;&amp;#124;
2026: [[Antonin Guigonnat]] --&gt;
{{div col end}}
}}&lt;includeonly&gt;[[Kategorija:Evropski prvaci u biatlonu]]
[[Kategorija:Osvajači medalja na Evropskim prvenstvima u biatlonu]]
&lt;/includeonly&gt;&lt;noinclude&gt;
[[Kategorija:Šabloni Evropskih prvenstava u biatlonu]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>kenfrwwmq1k1eedvb19uti6xpvp8f6a</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3922299</id>
      <parentid>3922298</parentid>
      <timestamp>2026-08-27T17:48:22Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <origin>3922299</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2160" sha1="5v7u7co4vfk7fan1873kkbp0bb57c3t" xml:space="preserve">{{Navkutija
|ime         = Evropski prvaci u biatlonu-20 km
|naslov      = [[Evropsko prvenstvo u biatlonu#20 km|Evropski prvaci u biatlonu – 20 km]]
|podaciklasa = plainlist
|podacistil  = text-align:left;

|podaci1     = {{div col||35em}}
* [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1994 – 20 km|1994]]: {{ZD|NOR|veličina=18px}} [[Tor Espen Kristiansen]]
* [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 20 km|1995]]: {{ZD|BJE|veličina=18px}} [[Igor Hohrijakov]]
* [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1996 – 20 km|1996]]: {{ZD|RUS|veličina=18px}} [[Sergej Tarasov (biatlonac)|Sergej Tarasov]]
* [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1997 – 20 km|1997]]: {{ZD|RUS|veličina=18px}} [[Sergej Roškov]]
* [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1998 – 20 km|1998]]: {{ZD|RUS|veličina=18px}} [[Sergej Roškov]]
&lt;!-- 1999: [[Sergei Alexandrowitsch Konowalow|Sergei Konowalow]]&amp;nbsp;&amp;#124;
2000: [[Zdeněk Vítek]]&amp;nbsp;&amp;#124;
2001: [[Günther Beck (Biathlet)|Günther Beck]]&amp;nbsp;&amp;#124;
2002: [[Andrij Derysemlja]]&amp;nbsp;&amp;#124;
2003: [[Oleksandr Bilanenko]]&amp;nbsp;&amp;#124;
2004: [[Tomasz Sikora]]&amp;nbsp;&amp;#124;
2005: [[Carsten Pump]]&amp;nbsp;&amp;#124;
2006: [[Alexander Os]]&amp;nbsp;&amp;#124;
2007: [[Egil Gjelland]]&amp;nbsp;&amp;#124;
2008: [[Tomasz Sikora]]&amp;nbsp;&amp;#124;
2009: [[Wiktor Sergejewitsch Wassiljew|Wiktor Wassiljew]]&amp;nbsp;&amp;#124;
2010: [[Christoph Knie]]&amp;nbsp;&amp;#124;
2011: [[Artem Pryma]]&amp;nbsp;&amp;#124;
2012: [[Daniel Böhm]]&amp;nbsp;&amp;#124;
2013: [[Serhij Semenow]]&amp;nbsp;&amp;#124;
2014: [[Andrejs Rastorgujevs]]&amp;nbsp;&amp;#124;
2015: [[Alexei Anatoljewitsch Wolkow|Alexei Wolkow]]&amp;nbsp;&amp;#124;
2017: [[Alexander Wiktorowitsch Loginow|Alexander Loginow]]&amp;nbsp;&amp;#124;
2018: [[Felix Leitner]]&amp;nbsp;&amp;#124;
2019: [[Krassimir Anew]]&amp;nbsp;&amp;#124;
2021: [[Erlend Bjøntegaard]]&amp;nbsp;&amp;#124;
2022: [[Sverre Dahlen Aspenes]]&amp;nbsp;&amp;#124;
2023: [[Endre Strømsheim]]&amp;nbsp;&amp;#124;
2024: [[Vebjørn Sørum]]&amp;nbsp;&amp;#124;
2025: [[Isak Leknes Frey]]&amp;nbsp;&amp;#124;
2026: [[Antonin Guigonnat]] --&gt;
{{div col end}}
}}&lt;includeonly&gt;[[Kategorija:Evropski prvaci u biatlonu]]
[[Kategorija:Osvajači medalja na Evropskim prvenstvima u biatlonu]]
&lt;/includeonly&gt;&lt;noinclude&gt;
[[Kategorija:Šabloni Evropskih prvenstava u biatlonu]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>5v7u7co4vfk7fan1873kkbp0bb57c3t</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3922302</id>
      <parentid>3922299</parentid>
      <timestamp>2026-08-27T17:51:10Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <origin>3922302</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2214" sha1="sawimxf8axbh7gg57q4xljth8p2rhnn" xml:space="preserve">{{Navkutija
|ime         = Evropski prvaci u biatlonu-20 km
|naslov      = [[Evropsko prvenstvo u biatlonu#20 km|Evropski prvaci u biatlonu – 20 km]]
|podaciklasa = plainlist
|podacistil  = text-align:left;

|podaci1     = {{div col||35em}}
* [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1994 – 20 km|1994]]: {{ZD|NOR|veličina=18px}} [[Tor Espen Kristiansen]]
* [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 20 km|1995]]: {{ZD|BJE|veličina=18px}} [[Igor Hohrijakov]]
* [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1996 – 20 km|1996]]: {{ZD|RUS|veličina=18px}} [[Sergej Tarasov (biatlonac)|Sergej Tarasov]]
* [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1997 – 20 km|1997]]: {{ZD|RUS|veličina=18px}} [[Sergej Roškov (biatlonac)|Sergej Roškov]]
* [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1998 – 20 km|1998]]: {{ZD|RUS|veličina=18px}} [[Sergej Roškov (biatlonac)|Sergej Roškov]]
&lt;!-- 1999: [[Sergei Alexandrowitsch Konowalow|Sergei Konowalow]]&amp;nbsp;&amp;#124;
2000: [[Zdeněk Vítek]]&amp;nbsp;&amp;#124;
2001: [[Günther Beck (Biathlet)|Günther Beck]]&amp;nbsp;&amp;#124;
2002: [[Andrij Derysemlja]]&amp;nbsp;&amp;#124;
2003: [[Oleksandr Bilanenko]]&amp;nbsp;&amp;#124;
2004: [[Tomasz Sikora]]&amp;nbsp;&amp;#124;
2005: [[Carsten Pump]]&amp;nbsp;&amp;#124;
2006: [[Alexander Os]]&amp;nbsp;&amp;#124;
2007: [[Egil Gjelland]]&amp;nbsp;&amp;#124;
2008: [[Tomasz Sikora]]&amp;nbsp;&amp;#124;
2009: [[Wiktor Sergejewitsch Wassiljew|Wiktor Wassiljew]]&amp;nbsp;&amp;#124;
2010: [[Christoph Knie]]&amp;nbsp;&amp;#124;
2011: [[Artem Pryma]]&amp;nbsp;&amp;#124;
2012: [[Daniel Böhm]]&amp;nbsp;&amp;#124;
2013: [[Serhij Semenow]]&amp;nbsp;&amp;#124;
2014: [[Andrejs Rastorgujevs]]&amp;nbsp;&amp;#124;
2015: [[Alexei Anatoljewitsch Wolkow|Alexei Wolkow]]&amp;nbsp;&amp;#124;
2017: [[Alexander Wiktorowitsch Loginow|Alexander Loginow]]&amp;nbsp;&amp;#124;
2018: [[Felix Leitner]]&amp;nbsp;&amp;#124;
2019: [[Krassimir Anew]]&amp;nbsp;&amp;#124;
2021: [[Erlend Bjøntegaard]]&amp;nbsp;&amp;#124;
2022: [[Sverre Dahlen Aspenes]]&amp;nbsp;&amp;#124;
2023: [[Endre Strømsheim]]&amp;nbsp;&amp;#124;
2024: [[Vebjørn Sørum]]&amp;nbsp;&amp;#124;
2025: [[Isak Leknes Frey]]&amp;nbsp;&amp;#124;
2026: [[Antonin Guigonnat]] --&gt;
{{div col end}}
}}&lt;includeonly&gt;[[Kategorija:Evropski prvaci u biatlonu]]
[[Kategorija:Osvajači medalja na Evropskim prvenstvima u biatlonu]]
&lt;/includeonly&gt;&lt;noinclude&gt;
[[Kategorija:Šabloni Evropskih prvenstava u biatlonu]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>sawimxf8axbh7gg57q4xljth8p2rhnn</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3922314</id>
      <parentid>3922302</parentid>
      <timestamp>2026-08-27T18:05:39Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <origin>3922314</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2219" sha1="gu57etdbestti8mi3x1jkvdh7ihtsqr" xml:space="preserve">{{Navkutija
|ime         = Evropski prvaci u biatlonu-20 km
|naslov      = [[Evropsko prvenstvo u biatlonu#20 km|Evropski prvaci u biatlonu – 20 km]]
|podaciklasa = plainlist
|podacistil  = text-align:left;

|podaci1     = {{div col||35em}}
* [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1994 – 20 km|1994]]: {{ZD|NOR|veličina=18px}} [[Tor Espen Kristiansen]]
* [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 20 km|1995]]: {{ZD|BJE|veličina=18px|1991}} [[Igor Hohrijakov]]
* [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1996 – 20 km|1996]]: {{ZD|RUS|veličina=18px}} [[Sergej Tarasov (biatlonac)|Sergej Tarasov]]
* [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1997 – 20 km|1997]]: {{ZD|RUS|veličina=18px}} [[Sergej Roškov (biatlonac)|Sergej Roškov]]
* [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1998 – 20 km|1998]]: {{ZD|RUS|veličina=18px}} [[Sergej Roškov (biatlonac)|Sergej Roškov]]
&lt;!-- 1999: [[Sergei Alexandrowitsch Konowalow|Sergei Konowalow]]&amp;nbsp;&amp;#124;
2000: [[Zdeněk Vítek]]&amp;nbsp;&amp;#124;
2001: [[Günther Beck (Biathlet)|Günther Beck]]&amp;nbsp;&amp;#124;
2002: [[Andrij Derysemlja]]&amp;nbsp;&amp;#124;
2003: [[Oleksandr Bilanenko]]&amp;nbsp;&amp;#124;
2004: [[Tomasz Sikora]]&amp;nbsp;&amp;#124;
2005: [[Carsten Pump]]&amp;nbsp;&amp;#124;
2006: [[Alexander Os]]&amp;nbsp;&amp;#124;
2007: [[Egil Gjelland]]&amp;nbsp;&amp;#124;
2008: [[Tomasz Sikora]]&amp;nbsp;&amp;#124;
2009: [[Wiktor Sergejewitsch Wassiljew|Wiktor Wassiljew]]&amp;nbsp;&amp;#124;
2010: [[Christoph Knie]]&amp;nbsp;&amp;#124;
2011: [[Artem Pryma]]&amp;nbsp;&amp;#124;
2012: [[Daniel Böhm]]&amp;nbsp;&amp;#124;
2013: [[Serhij Semenow]]&amp;nbsp;&amp;#124;
2014: [[Andrejs Rastorgujevs]]&amp;nbsp;&amp;#124;
2015: [[Alexei Anatoljewitsch Wolkow|Alexei Wolkow]]&amp;nbsp;&amp;#124;
2017: [[Alexander Wiktorowitsch Loginow|Alexander Loginow]]&amp;nbsp;&amp;#124;
2018: [[Felix Leitner]]&amp;nbsp;&amp;#124;
2019: [[Krassimir Anew]]&amp;nbsp;&amp;#124;
2021: [[Erlend Bjøntegaard]]&amp;nbsp;&amp;#124;
2022: [[Sverre Dahlen Aspenes]]&amp;nbsp;&amp;#124;
2023: [[Endre Strømsheim]]&amp;nbsp;&amp;#124;
2024: [[Vebjørn Sørum]]&amp;nbsp;&amp;#124;
2025: [[Isak Leknes Frey]]&amp;nbsp;&amp;#124;
2026: [[Antonin Guigonnat]] --&gt;
{{div col end}}
}}&lt;includeonly&gt;[[Kategorija:Evropski prvaci u biatlonu]]
[[Kategorija:Osvajači medalja na Evropskim prvenstvima u biatlonu]]
&lt;/includeonly&gt;&lt;noinclude&gt;
[[Kategorija:Šabloni Evropskih prvenstava u biatlonu]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>gu57etdbestti8mi3x1jkvdh7ihtsqr</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Društvo za podsticanje učenja kod kuće</title>
    <ns>0</ns>
    <id>536727</id>
    <revision>
      <id>3922265</id>
      <timestamp>2026-08-27T14:21:03Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <comment>Novi članak</comment>
      <origin>3922265</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8971" sha1="j9n1ylvr4rptxms92yvowdppn4oovfa" xml:space="preserve">[[Datoteka:AnnaEliotTicknor.png|mini|desno|300px|[[Anna Eliot Ticknor]], osnivačica Društva za podsticanje učenja kod kuće]]
'''Društvo za podsticanje učenja kod kuće''' ({{en|Society to Encourage Studies at Home}}; 1873–1897), poznato i pod skraćenicom '''SH''', bilo je američka obrazovna organizacija koja se smatra prvom poznatom dopisnom školom u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]]. Osnovala ga je [[Anna Eliot Ticknor]] u [[Boston]]u 1873. s ciljem omogućavanja ženama da sistematski stječu obrazovanje kod kuće, putem pisane prepiske s nastavnicima.&lt;ref name=&quot;Bergmann&quot;&gt;{{cite journal |last=Bergmann |first=Harriet F. |title=&quot;The Silent University&quot;: The Society to Encourage Studies at Home, 1873-1897 |journal=The New England Quarterly |volume=74 |issue=3 |date=2001 |pages=447–477 |doi=10.2307/3185427 |url=https://www.jstor.org/stable/3185427 |url-access=subscription |access-date=27. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Bruder&quot;&gt;{{cite journal |last=Bruder |first=Anne |title=Dear Alma Mater: Women's Epistolary Education in the Society to Encourage Studies at Home, 1873–1897 |journal=The New England Quarterly |volume=84 |issue=4 |date=2011 |pages=588–620 |url=https://www.jstor.org/stable/23054818 |url-access=subscription |access-date=27. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Društvo je predstavljalo jedan od najranijih organizovanih oblika [[obrazovanje na daljinu|obrazovanja na daljinu]] u Sjedinjenim Američkim Državama i imalo je posebno mjesto u razvoju obrazovnih mogućnosti za žene u 19. stoljeću. Tokom 24 godine djelovanja kroz njegove programe prošlo je 7.086 učenica, a u nastavi je učestvovalo više od 200 dopisnih nastavnika i nastavnica.&lt;ref name=&quot;Society1897&quot;&gt;{{cite book |author=Society to Encourage Studies at Home |title=Society to Encourage Studies at Home: Founded in 1873 by Anna Eliot Ticknor |publisher=Society to Encourage Studies at Home |date=1897 |url=https://books.google.hr/books?id=iy0bAAAAYAAJ |access-date=27. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Historija ==

=== Osnivanje ===

Društvo je 1873. osnovala [[Anna Eliot Ticknor]] (1823–1896), kćerka istaknutog historičara i profesora na [[Univerzitet Harvard|Univerzitetu Harvard]] [[George Ticknor|Georgea Ticknora]]. Ticknor je ideju za društvo razvila nakon upoznavanja s engleskim pokretom za obrazovanje kod kuće. Njena namjera bila je omogućiti ženama koje zbog porodičnih obaveza, udaljenosti od obrazovnih ustanova ili drugih okolnosti nisu mogle pohađati tradicionalnu nastavu da sistematski nastave svoje obrazovanje.&lt;ref name=&quot;Bergmann&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Society1897&quot; /&gt;

Osnovna svrha društva bila je &quot;navesti žene da steknu naviku da svakog dana posvete dio vremena sistematskom i detaljnom učenju&quot;.&lt;ref name=&quot;SHS_1878&quot;&gt;{{cite book |author=Society to Encourage Studies at Home |title=Fifth Annual Report of the Society to Encourage Studies at Home |publisher=Society to Encourage Studies at Home |date=1878 |url=https://books.google.ne/books?id=ltwTAAAAIAAJ |access-date=27. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Ticknor je društvo organizovala kao neprofitnu i dobrovoljnu obrazovnu ustanovu. Nastavnici su svoj rad uglavnom obavljali bez nadoknade, dok su učenice plaćale male godišnje nadoknade koje su se prvenstveno koristile za održavanje biblioteke i slanje knjiga.&lt;ref name=&quot;Bergmann&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Society1897&quot; /&gt;

=== Način rada ===

Društvo je bilo namijenjeno isključivo [[Žena|ženama]]. Za razliku od tradicionalnog obrazovanja, učenice nisu morale putovati u obrazovnu ustanovu, nego su gradivo primale poštom, učile samostalno i redovno razmjenjivale [[Pismo (jezik)|pisma]] sa svojim nastavnicama i nastavnicima. Nastavnici su određivali literaturu i zadatke, pratili napredak učenica i davali im povratne informacije.&lt;ref name=&quot;Bergmann&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Bruder&quot; /&gt;

Jedna od važnih karakteristika društva bila je individualizacija nastave. Učenice nisu samo dobijale unaprijed određeni program, nego su njihovi nastavni planovi prilagođavani njihovim interesima, prethodnom znanju i okolnostima. Prepiska između učenica i nastavnika imala je važnu obrazovnu, ali i društvenu funkciju, jer je omogućavala ženama koje su često bile izolovane u vlastitim domovima da uspostave intelektualne veze izvan neposredne sredine.&lt;ref name=&quot;Bruder&quot; /&gt;

Društvo je u početku organizovalo nastavu iz nekoliko oblasti, uključujući historiju, nauku, umjetnost te englesku, francusku i njemačku književnost. Ponuda predmeta tokom godina se mijenjala i proširivala.&lt;ref name=&quot;Society1897&quot; /&gt;

Za razliku od nekih evropskih modela obrazovanja putem prepiske, društvo nije zahtijevalo da učenice polažu završni ispit u nekom centralnom gradu. Takav zahtjev smatran je nepraktičnim zbog velikih geografskih udaljenosti između učenica i nastavnika, kao i zbog ograničenih finansijskih mogućnosti mnogih polaznica.&lt;ref name=&quot;Bergmann&quot; /&gt;

=== Biblioteka ===

Kako bi učenicama omogućilo pristup potrebnoj literaturi, društvo je 1875. osnovalo vlastitu [[Biblioteka|biblioteku]]. Bibliotečki fond tokom godina narastao je na nekoliko hiljada knjiga, koje su poštom slane učenicama širom Sjedinjenih Američkih Država.&lt;ref name=&quot;Bergmann&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Society1897&quot; /&gt;

=== Učenice i nastavnici ===

Tokom svog postojanja društvo je privuklo učenice iz različitih dijelova Sjedinjenih Američkih Država. Do 1878. učenice su dolazile iz 34 savezne države, a mreža se kasnije dodatno proširila.&lt;ref name=&quot;Society1897&quot; /&gt;

Među poznatim učenicama bile su [[Mary Parker Follett]], kasnije teoretičarka organizacije i menadžmenta, i književnica i feministička autorica [[Charlotte Perkins Gilman]]. Gilman se društvu pridružila 1881.&lt;ref name=&quot;Bruder&quot; /&gt;

Među nastavnicama i saradnicama društva bile su [[Ellen Swallow Richards]], koja je predavala [[prirodne nauke]], [[Vida Dutton Scudder]], koja je predavala [[engleski jezik]] i [[književnost]], [[Lucretia Crocker]], također iz područja prirodnih nauka, [[Katharine Peabody Loring]] i [[Alice James]], koje su predavale [[historija|historiju]], te druge obrazovane žene tog vremena.&lt;ref name=&quot;Society1897&quot; /&gt;

Društvo je razvilo i mrežu studijskih klubova. Do 1896. postojalo je 25 takvih klubova, uključujući jedan u Kanadi, a prosječan klub imao je oko 14 članova.&lt;ref name=&quot;Society1897&quot; /&gt;

=== Obrazovanje žena ===

Značaj društva nije bio samo u primjeni dopisnog načina [[Obrazovanje|obrazovanja]] nego i u stvaranju prostora za obrazovanje žena u vremenu kada su mogućnosti njihovog pristupa višem obrazovanju bile znatno ograničene. Društvo je nastojalo obrazovanje učiniti dostupnim ženama koje nisu pripadale samo privilegiranim slojevima, uključujući žene opterećene kućnim obavezama i one koje su živjele daleko od većih gradova.&lt;ref name=&quot;Bergmann&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Bruder&quot; /&gt;

Prepiska između učenica i nastavnika imala je posebno značenje. Pisma nisu služila samo za slanje zadataka i ocjenjivanje rada nego su predstavljala prostor za razmjenu mišljenja, ohrabrivanje i izgradnju intelektualnog identiteta. Anne Bruder je takav oblik obrazovanja opisala kao novu vrstu ženskog obrazovnog iskustva karakterističnog za viktorijansku Ameriku.&lt;ref name=&quot;Bruder&quot; /&gt;

Zbog svog načina rada društvo je u kasnijoj literaturi dobilo nadimak „Tihi univerzitet“ ({{en|Silent University}}), iako nije bilo univerzitet u formalnom smislu. Naziv je naglašavao činjenicu da je velika obrazovna mreža djelovala bez učionica i bez tradicionalnog univerzitetskog kampusa, putem knjiga i pisama koja su putovala između Bostona i učenica širom zemlje.&lt;ref name=&quot;Bergmann&quot; /&gt;

=== Kraj djelovanja ===

Anna Eliot Ticknor umrla je 5. oktobra 1896. Nakon njene smrti društvo je prestalo s radom, a 1897. objavljena je opsežna historija organizacije koja je sadržavala pregled njenog rada, izvještaje i prepisku povezanu s njenim djelovanjem.&lt;ref name=&quot;Society1897&quot; /&gt;

Društvo je tokom 24 godine djelovanja obrazovalo ukupno 7.086 učenica i okupilo više od 200 dopisnih nastavnika. Njegov prestanak rada označio je kraj jedne od najranijih američkih organizacija posvećenih obrazovanju žena putem prepiske.&lt;ref name=&quot;Society1897&quot; /&gt;

== Također pogledajte ==
* [[Alice James]]
* [[Anna Eliot Ticknor]]
* [[Charlotte Perkins Gilman]]
* [[Historija obrazovanja]]
* [[Mary Parker Follett]]
* [[Obrazovanje na daljinu]]
* [[Obrazovanje žena]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [https://americanaristocracy.com/people/anna-eliot_ticknor Anna Eliot Ticknor] – American Aristocracy {{en simbol}}

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Obrazovanje u Sjedinjenim Američkim Državama]]
[[Kategorija:Historija obrazovanja]]
[[Kategorija:Obrazovanje žena]]
[[Kategorija:Obrazovanje na daljinu]]
[[Kategorija:Organizacije osnovane 1873.]]
[[Kategorija:Organizacije ugašene 1897.]]
[[Kategorija:Organizacije sa sjedištem u Bostonu]]</text>
      <sha1>j9n1ylvr4rptxms92yvowdppn4oovfa</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3922267</id>
      <parentid>3922265</parentid>
      <timestamp>2026-08-27T14:53:18Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Tulum387</username>
        <id>155909</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3922267</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8971" sha1="git4p878sw83h661x164o5fkbqyvdu1" xml:space="preserve">[[Datoteka:AnnaEliotTicknor.png|mini|desno|300px|[[Anna Eliot Ticknor]], osnivačica Društva za podsticanje učenja kod kuće]]
'''Društvo za podsticanje učenja kod kuće''' ({{en|Society to Encourage Studies at Home}}; 1873–1897), poznato i pod skraćenicom '''SH''', bila je američka obrazovna organizacija koja se smatra prvom poznatom dopisnom školom u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]]. Osnovala ga je [[Anna Eliot Ticknor]] u [[Boston]]u 1873. s ciljem omogućavanja ženama da sistematski stječu obrazovanje kod kuće, putem pisane prepiske s nastavnicima.&lt;ref name=&quot;Bergmann&quot;&gt;{{cite journal |last=Bergmann |first=Harriet F. |title=&quot;The Silent University&quot;: The Society to Encourage Studies at Home, 1873-1897 |journal=The New England Quarterly |volume=74 |issue=3 |date=2001 |pages=447–477 |doi=10.2307/3185427 |url=https://www.jstor.org/stable/3185427 |url-access=subscription |access-date=27. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Bruder&quot;&gt;{{cite journal |last=Bruder |first=Anne |title=Dear Alma Mater: Women's Epistolary Education in the Society to Encourage Studies at Home, 1873–1897 |journal=The New England Quarterly |volume=84 |issue=4 |date=2011 |pages=588–620 |url=https://www.jstor.org/stable/23054818 |url-access=subscription |access-date=27. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Društvo je predstavljalo jedan od najranijih organizovanih oblika [[obrazovanje na daljinu|obrazovanja na daljinu]] u Sjedinjenim Američkim Državama i imalo je posebno mjesto u razvoju obrazovnih mogućnosti za žene u 19. stoljeću. Tokom 24 godine djelovanja kroz njegove programe prošlo je 7.086 učenica, a u nastavi je učestvovalo više od 200 dopisnih nastavnika i nastavnica.&lt;ref name=&quot;Society1897&quot;&gt;{{cite book |author=Society to Encourage Studies at Home |title=Society to Encourage Studies at Home: Founded in 1873 by Anna Eliot Ticknor |publisher=Society to Encourage Studies at Home |date=1897 |url=https://books.google.hr/books?id=iy0bAAAAYAAJ |access-date=27. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Historija ==

=== Osnivanje ===

Društvo je 1873. osnovala [[Anna Eliot Ticknor]] (1823–1896), kćerka istaknutog historičara i profesora na [[Univerzitet Harvard|Univerzitetu Harvard]] [[George Ticknor|Georgea Ticknora]]. Ticknor je ideju za društvo razvila nakon upoznavanja s engleskim pokretom za obrazovanje kod kuće. Njena namjera bila je omogućiti ženama koje zbog porodičnih obaveza, udaljenosti od obrazovnih ustanova ili drugih okolnosti nisu mogle pohađati tradicionalnu nastavu da sistematski nastave svoje obrazovanje.&lt;ref name=&quot;Bergmann&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Society1897&quot; /&gt;

Osnovna svrha društva bila je &quot;navesti žene da steknu naviku da svakog dana posvete dio vremena sistematskom i detaljnom učenju&quot;.&lt;ref name=&quot;SHS_1878&quot;&gt;{{cite book |author=Society to Encourage Studies at Home |title=Fifth Annual Report of the Society to Encourage Studies at Home |publisher=Society to Encourage Studies at Home |date=1878 |url=https://books.google.ne/books?id=ltwTAAAAIAAJ |access-date=27. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Ticknor je društvo organizovala kao neprofitnu i dobrovoljnu obrazovnu ustanovu. Nastavnici su svoj rad uglavnom obavljali bez nadoknade, dok su učenice plaćale male godišnje nadoknade koje su se prvenstveno koristile za održavanje biblioteke i slanje knjiga.&lt;ref name=&quot;Bergmann&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Society1897&quot; /&gt;

=== Način rada ===

Društvo je bilo namijenjeno isključivo [[Žena|ženama]]. Za razliku od tradicionalnog obrazovanja, učenice nisu morale putovati u obrazovnu ustanovu, nego su gradivo primale poštom, učile samostalno i redovno razmjenjivale [[Pismo (jezik)|pisma]] sa svojim nastavnicama i nastavnicima. Nastavnici su određivali literaturu i zadatke, pratili napredak učenica i davali im povratne informacije.&lt;ref name=&quot;Bergmann&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Bruder&quot; /&gt;

Jedna od važnih karakteristika društva bila je individualizacija nastave. Učenice nisu samo dobijale unaprijed određeni program, nego su njihovi nastavni planovi prilagođavani njihovim interesima, prethodnom znanju i okolnostima. Prepiska između učenica i nastavnika imala je važnu obrazovnu, ali i društvenu funkciju, jer je omogućavala ženama koje su često bile izolovane u vlastitim domovima da uspostave intelektualne veze izvan neposredne sredine.&lt;ref name=&quot;Bruder&quot; /&gt;

Društvo je u početku organizovalo nastavu iz nekoliko oblasti, uključujući historiju, nauku, umjetnost te englesku, francusku i njemačku književnost. Ponuda predmeta tokom godina se mijenjala i proširivala.&lt;ref name=&quot;Society1897&quot; /&gt;

Za razliku od nekih evropskih modela obrazovanja putem prepiske, društvo nije zahtijevalo da učenice polažu završni ispit u nekom centralnom gradu. Takav zahtjev smatran je nepraktičnim zbog velikih geografskih udaljenosti između učenica i nastavnika, kao i zbog ograničenih finansijskih mogućnosti mnogih polaznica.&lt;ref name=&quot;Bergmann&quot; /&gt;

=== Biblioteka ===

Kako bi učenicama omogućilo pristup potrebnoj literaturi, društvo je 1875. osnovalo vlastitu [[Biblioteka|biblioteku]]. Bibliotečki fond tokom godina narastao je na nekoliko hiljada knjiga, koje su poštom slane učenicama širom Sjedinjenih Američkih Država.&lt;ref name=&quot;Bergmann&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Society1897&quot; /&gt;

=== Učenice i nastavnici ===

Tokom svog postojanja društvo je privuklo učenice iz različitih dijelova Sjedinjenih Američkih Država. Do 1878. učenice su dolazile iz 34 savezne države, a mreža se kasnije dodatno proširila.&lt;ref name=&quot;Society1897&quot; /&gt;

Među poznatim učenicama bile su [[Mary Parker Follett]], kasnije teoretičarka organizacije i menadžmenta, i književnica i feministička autorica [[Charlotte Perkins Gilman]]. Gilman se društvu pridružila 1881.&lt;ref name=&quot;Bruder&quot; /&gt;

Među nastavnicama i saradnicama društva bile su [[Ellen Swallow Richards]], koja je predavala [[prirodne nauke]], [[Vida Dutton Scudder]], koja je predavala [[engleski jezik]] i [[književnost]], [[Lucretia Crocker]], također iz područja prirodnih nauka, [[Katharine Peabody Loring]] i [[Alice James]], koje su predavale [[historija|historiju]], te druge obrazovane žene tog vremena.&lt;ref name=&quot;Society1897&quot; /&gt;

Društvo je razvilo i mrežu studijskih klubova. Do 1896. postojalo je 25 takvih klubova, uključujući jedan u Kanadi, a prosječan klub imao je oko 14 članova.&lt;ref name=&quot;Society1897&quot; /&gt;

=== Obrazovanje žena ===

Značaj društva nije bio samo u primjeni dopisnog načina [[Obrazovanje|obrazovanja]] nego i u stvaranju prostora za obrazovanje žena u vremenu kada su mogućnosti njihovog pristupa višem obrazovanju bile znatno ograničene. Društvo je nastojalo obrazovanje učiniti dostupnim ženama koje nisu pripadale samo privilegiranim slojevima, uključujući žene opterećene kućnim obavezama i one koje su živjele daleko od većih gradova.&lt;ref name=&quot;Bergmann&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Bruder&quot; /&gt;

Prepiska između učenica i nastavnika imala je posebno značenje. Pisma nisu služila samo za slanje zadataka i ocjenjivanje rada nego su predstavljala prostor za razmjenu mišljenja, ohrabrivanje i izgradnju intelektualnog identiteta. Anne Bruder je takav oblik obrazovanja opisala kao novu vrstu ženskog obrazovnog iskustva karakterističnog za viktorijansku Ameriku.&lt;ref name=&quot;Bruder&quot; /&gt;

Zbog svog načina rada društvo je u kasnijoj literaturi dobilo nadimak „Tihi univerzitet“ ({{en|Silent University}}), iako nije bilo univerzitet u formalnom smislu. Naziv je naglašavao činjenicu da je velika obrazovna mreža djelovala bez učionica i bez tradicionalnog univerzitetskog kampusa, putem knjiga i pisama koja su putovala između Bostona i učenica širom zemlje.&lt;ref name=&quot;Bergmann&quot; /&gt;

=== Kraj djelovanja ===

Anna Eliot Ticknor umrla je 5. oktobra 1896. Nakon njene smrti društvo je prestalo s radom, a 1897. objavljena je opsežna historija organizacije koja je sadržavala pregled njenog rada, izvještaje i prepisku povezanu s njenim djelovanjem.&lt;ref name=&quot;Society1897&quot; /&gt;

Društvo je tokom 24 godine djelovanja obrazovalo ukupno 7.086 učenica i okupilo više od 200 dopisnih nastavnika. Njegov prestanak rada označio je kraj jedne od najranijih američkih organizacija posvećenih obrazovanju žena putem prepiske.&lt;ref name=&quot;Society1897&quot; /&gt;

== Također pogledajte ==
* [[Alice James]]
* [[Anna Eliot Ticknor]]
* [[Charlotte Perkins Gilman]]
* [[Historija obrazovanja]]
* [[Mary Parker Follett]]
* [[Obrazovanje na daljinu]]
* [[Obrazovanje žena]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [https://americanaristocracy.com/people/anna-eliot_ticknor Anna Eliot Ticknor] – American Aristocracy {{en simbol}}

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Obrazovanje u Sjedinjenim Američkim Državama]]
[[Kategorija:Historija obrazovanja]]
[[Kategorija:Obrazovanje žena]]
[[Kategorija:Obrazovanje na daljinu]]
[[Kategorija:Organizacije osnovane 1873.]]
[[Kategorija:Organizacije ugašene 1897.]]
[[Kategorija:Organizacije sa sjedištem u Bostonu]]</text>
      <sha1>git4p878sw83h661x164o5fkbqyvdu1</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Pedro II, car Brazila</title>
    <ns>0</ns>
    <id>536728</id>
    <revision>
      <id>3922275</id>
      <timestamp>2026-08-27T16:41:29Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Unrelated9966</username>
        <id>178239</id>
      </contributor>
      <comment>preuzeto i adaptirano s en.wiki</comment>
      <origin>3922275</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10160" sha1="kc4hl2wmsuo1q3i2fr297gq4oiqojnv" xml:space="preserve">{{Infokutija Vladar
| Ime               = Pedro II
| Naslov            = Car Brazila
| Slika             = Pedro II of Brazil - Brady-Handy.jpg
| Opis slike        = Pedro II oko 1876.
| Vladavina         = 7. april 1831 – 15. novembar 1889.
| Krunidba          = 18. juli 1841.
| Prethodnik        = [[Pedro I, car Brazila|Pedro I]]
| Nasljednik        = ''Monarhija ukinuta''&lt;br /&gt;([[Deodoro da Fonseca]] kao predsjednik republike)
| Supružnik         = [[Tereza Kristina od Dviju Sicilija]]
| Potomstvo         = Afonso, carski princ od Brazila&lt;br /&gt;Isabel, carska princeza od Brazila&lt;br /&gt;Princeza Leopoldina&lt;br /&gt;Pedro Afonso, carski princ od Brazila
| Dinastija         = [[Bragança (dinastija)|Bragança]]
| Otac              = [[Pedro I, car Brazila|Pedro I]]
| Majka             = [[Marija Leopoldina Austrijska]]
| Datum rođenja     = 2. decembar 1825.
| Mjesto rođenja    = [[Rio de Janeiro]], [[Brazilsko Carstvo]]
| Datum smrti       = 5. decembar 1891.
| Mjesto smrti      = [[Pariz]], [[Francuska]]
| Mjesto sahrane    = Katedrala u Petrópolisu, [[Brazil]]
| Potpis            = [[Datoteka:Signature Pedro II.png|150px]]
}}
'''Pedro II''' (puno ime: ''Pedro de Alcântara João Carlos Leopoldo Salvador Bibiano Francisco Xavier de Paula Leocádio Miguel Gabriel Rafael Gonzaga''; 2. decembar 1825 – 5. decembar 1891), poznat i kao '''&quot;Velikodušni&quot;''' (portugalski: ''O Magnânimo''), bio je drugi i posljednji [[car Brazila]]. Vladao je od 1831. do 1889, kada je zbačen u vojnom udaru kojim je proglašena republika. Njegova vladavina, koja je trajala više od 58 godina, bila je najduži i najstabilniji period u historiji monarhijskog [[Brazil]]a.

Rođen u [[Rio de Janeiro|Rio de Janeiru]], bio je najmlađe dijete cara [[Pedro I, car Brazila|Pedra I]] i carice [[Marija Leopoldina Austrijska|Marije Leopoldine Austrijske]]. Nakon očeve abdikacije i odlaska u Evropu 1831, petogodišnji Pedro postao je car, dok je zemljom upravljalo regentsko vijeće u periodu obilježenom političkom nestabilnošću i regionalnim pobunama. Punoletnim je proglašen prije vremena, 1840, a krunisan je 1841.

Tokom dugotrajne vladavine transformisao je Brazil u stabilnu i međunarodno uvaženu ustavnu monarhiju s parlamentarnim sistemom, slobodom štampe i ekonomskim rastom. Pod njegovim vodstvom Brazil je uspješno okončao [[Platinski rat]], [[Urugvajski rat]] i [[Paragvajski rat]]. Bio je odlučan zagovornik ukidanja ropstva, što je kulminiralo donošenjem &quot;Zlatnog zakona&quot; (''Lei Áurea'') 1888.

Kao mecena obrazovanja, kulture i nauke, uživao je ugled prosvijećenog vladara i održavao prepisku s vodećim svjetskim intelektualcima svog doba. Uprkos ličnoj popularnosti, 15. novembra 1889. zbačen je u vojnom udaru koji su predvodili republikanski oficiri. Ostatak života proveo je u egzilu u Evropi, preminuvši u Parizu 1891.

== Mladost ==
Pedro je rođen 2. decembra 1825. u palači São Cristóvão u Rio de Janeiru.&lt;ref&gt;Besouchet 1993, str. 39; Carvalho 2007, str. 11–12.&lt;/ref&gt; Kroz oca, cara Pedra I, pripadao je brazilskoj grani dinastije [[Bragança (dinastija)|Bragança]], dok je preko majke, Marije Leopoldine, bio unuk cara [[Franjo II, car Svetog Rimskog Carstva|Franje II]] i u srodstvu s habsburškom vladarskom kućom.&lt;ref&gt;Schwarcz 1998, str. 47; Barman 1999, str. 1.&lt;/ref&gt;

Nakon smrti majke 1826. i iznenadne očeve abdikacije 7. aprila 1831, mali Pedro je sa pet godina ostao u Brazilu kao car Pedro II, dok je brigu o njemu preuzelo nekoliko skrbnika i učitelja, uključujući [[José Bonifácio de Andrada e Silva|Joséa Bonifácia de Andradu]].&lt;ref&gt;Carvalho 2007, str. 21; Lira 1977, Vol 1, str. 17.&lt;/ref&gt; Njegovo djetinjstvo bilo je obilježeno strogim obrazovanjem, osamljenošću i pripremama za vladarske dužnosti.&lt;ref&gt;Barman 1999, str. 33; Carvalho 2007, str. 27–31.&lt;/ref&gt;

Zbog političkih kriza i pobuna u provincijama, parlament je 23. jula 1840. proglasio 14-godišnjeg Pedra punoljetnim, a svečano krunisanje održano je 18. jula 1841. u Rio de Janeiru.&lt;ref&gt;Carvalho 2007, str. 40; Schwarcz 1998, str. 73.&lt;/ref&gt;

== Vladavina ==
=== Učvršćivanje vlasti i ukidanje trgovine robljem ===
Nakon stupanja na prijestolje, Pedro II se oženio princezom [[Tereza Kristina od Dviju Sicilija|Terezom Kristinom od Dviju Sicilija]] 1843. godine.&lt;ref&gt;Carvalho 2007, str. 51; Barman 1999, str. 97.&lt;/ref&gt; S vremenom je preuzeo punu kontrolu nad državnim poslovima, balansirajući između liberalne i konzervativne stranke kroz ustavna ovlaštenja (&quot;moderirajuća vlast&quot;, ''poder moderador'').&lt;ref&gt;Barman 1999, str. 120, 161–162.&lt;/ref&gt;

Između 1848. i 1852. uspješno je savladao tri velike krize: ugušio je Praieira pobunu u provinciji Pernambuco, donio zakon Eusébio de Queirós (1850) kojim je efektivno zaustavljena transatlantska trgovina robljem u Brazilu, te u savezu s [[Urugvaj]]em i argentinskim protivnicima svrgnuo argentinskog diktatora [[Juan Manuel de Rosas|Juana Manuela de Rosasa]] u Platinskom ratu (1852).&lt;ref&gt;Barman 1999, str. 122–126; Carvalho 2007, str. 102–103.&lt;/ref&gt;

=== Paragvajski rat ===
Kada su krajem 1864. paragvajske snage pod vodstvom [[Francisco Solano López|Francisca Solana Lópeza]] napale brazilsku teritoriju, a potom i Argentinu, Pedro II je lično otišao na front u Rio Grande do Sul i predvodio operacije kod Uruguaiane 1865.&lt;ref&gt;Carvalho 2007, str. 109–114; Barman 1999, str. 202–205.&lt;/ref&gt; Odbijao je svaki mirovni sporazum koji nije uključivao potpuno uklanjanje Lópeza s vlasti. Sukob, poznat kao [[Paragvajski rat]] (Rat Trojnog saveza), završio se 1870. pobjedom Brazila, Argentine i Urugvaja, ali uz visoke ljudske i materijalne gubitke.&lt;ref&gt;Barman 1999, str. 229–230; Carvalho 2007, str. 121.&lt;/ref&gt;

=== Ukidanje ropstva ===
Pedro II se protivio instituciji ropstva i decenijama je radio na njegovom postepenom iskorjenjivanju, uprkos snažnom otporu veleposjednika.&lt;ref&gt;Carvalho 2007, str. 130–136; Olivieri 1999, str. 44.&lt;/ref&gt; Godine 1871. donesen je &quot;Zakon o slobodnom rođenju&quot; (''Lei do Ventre Livre''), kojim su djeca rođena od majki robinja proglašena slobodnima.&lt;ref&gt;Barman 1999, str. 238.&lt;/ref&gt; Konačno ukidanje ropstva proglašeno je 13. maja 1888. potpisivanjem Zlatnog zakona (''Lei Áurea'') od strane princeze regentkinje Isabel, dok se car nalazio na liječenju u Evropi.&lt;ref&gt;Lira 1977, Vol 3, str. 62; Carvalho 2007, str. 200.&lt;/ref&gt;

=== Pokrovitelj nauke i umjetnosti ===
Pedro II je bio strastveni proučavalac prirodnih i društvenih nauka, lingvistike i tehnologije.&lt;ref&gt;Carvalho 2007, str. 77, 226; Lira 1977, Vol 2, str. 99–104.&lt;/ref&gt; Govorio je i pisao više jezika (uključujući francuski, engleski, njemački, latinski, grčki, hebrejski i arapski) i bio jedan od prvih fotografa u Brazilu.&lt;ref&gt;Vasquez 2003, str. 77; Carvalho 2007, str. 226.&lt;/ref&gt;

Finansirao je naučne institucije, stipendije za brazilske studente u Evropi i osnivanje [[Institut Pasteur|Pasteurovog instituta]]. Bio je član prestižnih međunarodnih društava poput [[Kraljevsko društvo|Kraljevskog društva]] u Londonu i [[Francuska akademija nauka|Francuske akademije nauka]].&lt;ref&gt;Carvalho 2007, str. 172; Barman 1999, str. 280.&lt;/ref&gt; Održavao je lične kontakte i prijateljstva s ličnostima kao što su [[Louis Pasteur]], [[Charles Darwin]], [[Alexander Graham Bell]], [[Victor Hugo]] i [[Friedrich Nietzsche]].&lt;ref&gt;Carvalho 2007, str. 172, 230; Lira 1977, Vol 2, str. 179–201.&lt;/ref&gt;

== Pad s vlasti i egzil ==
Ukidanje ropstva bez odštete udaljilo je moćne plantažere kafe od monarhije, dok se među mlađim vojnim oficirima širio pozitivizam i podrška republici.&lt;ref&gt;Carvalho 2007, str. 190–195; Barman 1999, str. 348–353.&lt;/ref&gt;

Dana 15. novembra 1889. grupa vojnih oficira predvođena maršalom [[Deodoro da Fonseca|Deodorom da Fonsecom]] izvela je državni udar i proglasila republiku.&lt;ref&gt;Barman 1999, str. 360; Carvalho 2007, str. 219.&lt;/ref&gt; Ne želeći izazvati građanski rat, Pedro II je odbio oružani otpor i prihvatio progonstvo.&lt;ref&gt;Carvalho 2007, str. 217–220; Barman 1999, str. 361.&lt;/ref&gt;

Car i njegova porodica otplovili su u Evropu 17. novembra 1889. Nakon smrti supruge Tereze Kristine ubrzo po dolasku, Pedro II je skromno živio u Francuskoj.&lt;ref&gt;Carvalho 2007, str. 234–238.&lt;/ref&gt; Umro je od posljedica upale pluća 5. decembra 1891. u Parizu u 66. godini.&lt;ref&gt;Carvalho 2007, str. 238–239; Schwarcz 1998, str. 489.&lt;/ref&gt;

Francuska vlada mu je priredila državnički sprovod, a njegovi posmrtni ostaci su najprije položeni u panteon dinastije Bragança u [[Lisabon]]u, a 1921. svečano preneseni u Brazil, gdje počivaju u katedrali u Petrópolisu.&lt;ref&gt;Besouchet 1993, str. 609–618; Calmon 1975, str. 1914–1915.&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{reflist}}

== Literatura ==
* {{Cite book |last=Barman |first=Roderick J. |title=Citizen Emperor: Pedro II and the Making of Brazil, 1825–1891 |publisher=Stanford University Press |year=1999 |isbn=978-0-8047-3510-0}}
* {{Cite book |last=Besouchet |first=Lídia |title=Pedro II e o Século XIX |publisher=Nova Fronteira |year=1993 |isbn=978-85-209-0494-7}}
* {{Cite book |last=Calmon |first=Pedro |title=História de D. Pedro II |publisher=J. Olympio |year=1975}}
* {{Cite book |last=Carvalho |first=José Murilo de |title=D. Pedro II: ser ou não ser |publisher=Companhia das Letras |year=2007 |isbn=978-85-359-0969-2}}
* {{Cite book |last=Lira |first=Heitor |title=História de Dom Pedro II (1825–1891) |publisher=Itatiaia |year=1977}}
* {{Cite book |last=Olivieri |first=Antonio Carlos |title=Dom Pedro II, Imperador do Brasil |publisher=Callis |year=1999 |isbn=978-85-86797-19-4}}
* {{Cite book |last=Schwarcz |first=Lilia Moritz |title=As barbas do Imperador: D. Pedro II, um monarca nos trópicos |publisher=Companhia das Letras |year=1998 |isbn=978-85-7164-837-1}}
* {{Cite book |last=Vasquez |first=Pedro Karp |title=O Brasil na fotografia oitocentista |publisher=Jorge Zahar Editor |year=2003 |isbn=978-85-7110-736-6}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commons category|Pedro II of Brazil}}

{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Pedro 02}}
[[Kategorija:Rođeni 1825.]]
[[Kategorija:Umrli 1891.]]
[[Kategorija:Historija Brazila]]</text>
      <sha1>kc4hl2wmsuo1q3i2fr297gq4oiqojnv</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Pedro II od Brazila</title>
    <ns>0</ns>
    <id>536729</id>
    <redirect title="Pedro II, car Brazila" />
    <revision>
      <id>3922276</id>
      <timestamp>2026-08-27T16:44:28Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Unrelated9966</username>
        <id>178239</id>
      </contributor>
      <comment>Preusmjereno na [[Pedro II, car Brazila]]</comment>
      <origin>3922276</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="37" sha1="jgzqtpwq60q24p3pjc3k5fxy3hypgxx" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Pedro II, car Brazila]]</text>
      <sha1>jgzqtpwq60q24p3pjc3k5fxy3hypgxx</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Igor Hohrijakov</title>
    <ns>0</ns>
    <id>536730</id>
    <revision>
      <id>3922281</id>
      <timestamp>2026-08-27T17:17:24Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{Infokutija biatlonac | ime                  = Igor Hohrijakov | slika                =  | opis_slike           =  | puno_ime             = Igor Viktotovič Hohrijakov | nadimak              =  | nacionalnost         =  | država               = {{ZID|Sovjetski Savez}}&lt;br&gt; {{ZID|ZND}}&lt;br&gt; {{ZID|Bjelorusija}} | datum_rođenja        = {{Datum rođenja  i godine|1965|01|25}} | mjesto_rođenja       = [[Čusovoj]] | država_rođenja       = [[Sovjetski Savez]] | datum_smrti...</comment>
      <origin>3922281</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="11219" sha1="c0ei3pfgbf89c3iadahc8e6vl54ijx9" xml:space="preserve">{{Infokutija biatlonac
| ime                  = Igor Hohrijakov
| slika                = 
| opis_slike           = 
| puno_ime             = Igor Viktotovič Hohrijakov
| nadimak              = 
| nacionalnost         = 
| država               = {{ZID|Sovjetski Savez}}&lt;br&gt; {{ZID|ZND}}&lt;br&gt; {{ZID|Bjelorusija}}
| datum_rođenja        = {{Datum rođenja  i godine|1965|01|25}}
| mjesto_rođenja       = [[Čusovoj]]
| država_rođenja       = [[Sovjetski Savez]]
| datum_smrti          = 
| mjesto_smrti         = 
| država_smrti         = 
| zanimanje            = biatlonac
| godine_aktivnosti    = 
| visina               = 176
| težina               = 67
| supružnik            = 
| veb-sajt             = 
| sport                = 
| klub                 = 
| trener               = 
| skije                = 
| puška                = 
| status               = neaktivan
| kraj_karijere        = 1995.
&lt;!-- Olimpijske igre --&gt;
| nastup_OI            = '''1''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|1994.]])
| medalje_OI           = '''0'''
| zlato_OI             = 
&lt;!-- Svjetska prvenstva --&gt;
| nastup_SP            = '''2''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|1993]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|1995.]])
| medalje_SP           = '''1'''
| zlato_SP             = 0
&lt;!-- Svjetski kup --&gt;
| nastup_SK            = [[Svjetski kup u biatlonu 1992/1993.|1992/93.]]
| pobjede_SK           = 0
| plasman_SK           ='''36.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1992/1993.|1992/93.]])
| pobjede_u_dis   = 
| pobjede_SK_štafeta   = 1
&lt;!-- Evropska prvenstva --&gt;
| nastup_EP            = &lt;!-- '''1''' ([[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995.|19995.]]) --&gt;
| medalje_EP           = &lt;!-- '''2''' --&gt;
| zlato_EP             = &lt;!-- 1 --&gt;
&lt;!-- Medalje --&gt;
| naziv_medalja        = 
| medalje              = 
{{MedaljaTakmičenje|OI}} 
{{MedaljaTakmičenje|SPB}}
{{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|SP 1995.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}}
{{MedaljaBrojač
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 1
| [[Evropsko prvenstvo u biatlonu|Evropska prvenstva]]| 0 | 0 | 0
}}
| proširi_medalje      = 
| nagrade              = 
| ordeni               = 
| fusnote              = 
| aktualizirano        = 27. 8. 2025.
}}
'''Igor Vladimirovič Hohrijakov''' ({{jez-ru|Игорь Викторович Хохряков}}) rođen 25. januara 1965. u [[Čusovoj]]u, nekadašnji je [[Sovjetski Savez|sovjetski]] i [[Bjelorusija|bjeloruski]] [[biatlon]]ac.&lt;ref name=&quot;SportsRef&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/kh/igor-khokhryakov-1.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20200417192203/https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/kh/igor-khokhryakov-1.html |url-status=dead |archive-date=17. 4. 2020 |title=Igor Khokhryakov Olympic Results |access-date27. 8. 2026| language =en}}&lt;/ref&gt;

== Karijera ==
=== Olimpijske igre ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1994}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|Biatlon]]) 
| 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 10 km|45]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – štafeta (muškarci)|4]] 
|}
Popov je nastupio samo jednoma na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]] i to na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|ZOI 1994.]]&lt;!-- . Osvojio je jednu zlatnu i jednu srebrnu medalju. Zlatnu na ZOI 1988. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1988 – štafeta|štafeti]] s [[Sergej Čepikov|Sergejom Čepikovim]], [[Dmitrij Vasiljev (biatlonac)|Dmitrijem Vasiljevim]] i [[Valerij Medvedcev|Valerijem Medvedcevim]] s 1:07.4&amp;nbsp;min prednošću ispred [[Zapadna Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 1988.|zapadnonjemačke štafete]] u sastavu: [[Ernst Reiter (biatlonac)|Ernst Reiter]], [[Stefan Höck]], [[Peter Angerer]] i [[Fritz Fischer (biatlonac)|Fritz Fischer]]; a srebrnu na ZOI 1992. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s  
[[Valerij Medvedcev|Valerijom Medvedcevim]], [[Valerij Kirijenko|Valerijom Kirijenkom]] i [[Sergej Čepikov|Sergejom Čepikovim]], sa zaostatkom od 22.8&amp;nbsp;s iza [[Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|njemačke štafete]]{{Njemačka I/Z}} u sastavu: [[Ricco Groß]], [[Jens Steinigen]], [[Mark Kirchner]] i [[Fritz Fischer (biatlonac)|Fritz Fischer]]. Najbolji rezultati u pojedinačnoj konkurenciji bila su mu dva četvrta mjesta: na ZOI 1992. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – 20 km|utrci na 20&amp;nbsp;km]], kada je s dva promašaja i zaostatkom od 28.5&amp;nbsp;s bio sporiji od [[Jevgenij Redkin|Jevgenija Redkina]], koji je nastupio za [[Ujedinjeni tim na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|Ujedinjeni tim]];{{Ujedinjeni tim}} te na ZOI 1994. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 20 km|utrci na 20&amp;nbsp;km]], kada je bez promašaja i zaostatkom od 27.8&amp;nbsp;s bio sporiji od [[Rusija na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|ruskog]] biatlonca [[Sergej Tarasov (biatlonac)|Sergeja Tarasova]].
 --&gt;
=== Svjetsko prvenstvo ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1993}}
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – 10 km|26]]  
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – štafeta (muškarci)|4]]
| 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1995}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 20 km|21]]  
| 
|  
| style=&quot;background:#f8e6c4;&quot;| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – štafeta (muškarci)|3]]
| 
|} 
Hohrijakov je od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|SP 1993.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|SP 1995.]] nastupio dva puta na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]]. Osvojio je jednu bronzana medalju. &lt;!-- Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1987.|SP 1987.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1987 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Jurij Kaškarov|Jurijem Kaškarovim]], [[Dmitrij Vasiljev (biatlonac)|Dmitrijem Vasiljevim]] i [[Valerij Medvedcev|Valerijem Medvedcevim]] osvojio je prvu srebrnu medalju, sa zaostatkom od 2:10.2&amp;nbsp;min u odnosu na pobjedničku istočnonjemačku štafetu u sastavu: [[André Sehmisch]], [[Frank-Peter Roetsch]], [[Jürgen Wirth]] i [[Matthias Jacob]]; drugu na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1989.|SP 1989.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1989 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Jurij Kaškarov|Jurijem Kaškarovim]], [[Sergej Čepikov|Sergejom Čepikovim]] i [[Sergej Buligin|Sergejom Buliginom]]; te na istom takmičenju zlatnu u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1989 – ekipno (muškarci)|ekipnoj utrci]] s [[Jurij Kaškarov|Jurijem Kaškarovim]], [[Sergej Buligin|Sergejom Buliginom]] i [[Sergej Čepikov|Sergejom Čepikovim]]. Drugu zlatnu osvojio je na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1992.|SP 1992.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1992 – ekipno (muškarci)|ekipnoj utrci]] s [[Jevgenij Redkin|Jevgenijom Redkinom]], [[Anatolij Ždanovič|Anatolijem Ždanovičem]] i [[Igor Tropnjikov|Aleksandrom Tropnjikovim]] nastupivši kao selekcija [[Zajednica nezavisnih država|Zajednice nezavisnih država]]; treću na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|SP 1996.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – ekipno (muškarci)|ekipnoj utrci]] s [[Vadim Sašurin|Vadimom Sašurinom]], [[Oleg Riženkov|Olegom Riženkovim]] i [[Peter Ivaško|Peterom Ivaškom]]; kada je nastupio za selekciju Bjelorusije, kao i četvrtu na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|SP 1997.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – ekipno (muškarci)|ekipnoj utrci]] s [[Vadim Sašurin|Vadimom Sašurinom]], [[Oleg Riženkov|Olegom Riženkovim]] i [[Peter Ivaško|Peterom Ivaškom]]. U štafeti je osvojio treću srebrnu na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991.|SP 1991.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Jurij Kaškarov|Jurijem Kaškarovim]],
[[Sergej Tarasov (biatlonac)|Sergejom Tarasovim]] i [[Sergej Čepikov|Sergejom Čepikovim]], a prvu bronzanu na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|SP 1995.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Igor Hohrjakov|Igorom Hohrjakovim]], [[Oleg Riženkov|Olegom Riženkovim]] i [[Vadim Sašurin|Vadimom Sašurinom]], a drugu na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|SP 1996.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Oleksij Ajdarov|Oleksijem Ajdarovim]], [[Oleg Riženkov|Olegom Riženkovim]] i [[Vadim Sašurin|Vadimom Sašurinom]]. Najbolji rezultat u pojedinačnoj konkurenciji bila mu je srebrna medalja na SP 1991. u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – 20 km|utrci na 20&amp;nbsp;km]] s jednim promašajem i zaostatkom od 27.6&amp;nbsp;s u odnosu na pobjednika njemačkog biatlonca [[Mark Kirchner|Marka Kirchnera]]. --&gt;

=== Svjetski kup ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:left; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
!colspan=&quot;20&quot; | Plasman u Svjetskom kupu 
|-
! [[Svjetski kup u biatlonu 1992/1993.|1992/93.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1993/1994.|1993/94.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1994/1995.|1994/95.]] 
|-
| ||36||39||
|}
Prvi nastup Hohrijakova u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1992/1993.|1992/93.]] u [[Antholz]]u 18. januara 1986. u utrci sprinta na 10&amp;nbsp;km, kada je osvojio 18-o mjesto. Pet puta je pobijedio u pojedinačnim utrkama, a devet puta u štafeti.

=== Evropsko prvenstvo ===
&lt;!-- {| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Evropsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviEPB|1995}}
| style=&quot;background:#dce5e5;&quot;| [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 20 km|2]] 
| [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 10 km|-]]   
| style=&quot;background:#f7f6a8;&quot;| [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995 – štafeta (muškarci)|1]]  
|}
{{sekcija}}
{{clear}} --&gt;

== Prestanak karijere ==
Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 1995.

== Privatni život ==
{{sekcija}}

== Nagrade ==
{{sekcija}}
== Napomene ==
&lt;references group=&quot;lower-alpha&quot;/&gt;

== Reference ==
{{refspisak}}

==Vanjski linkovi==
* {{Sport365-m|336}}
{{commonscat}}

{{DEFAULTSORT:Popov, Igor}}
[[Kategorija:Rođeni 1965.]]
[[Kategorija:Biografije, Čusovoj]]
[[Kategorija:Sovjetski biatlonci]]
[[Kategorija:Bjeloruski biatlonci]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1994.]]
[[Kategorija:Bjeloruski olimpijci u biatlonu]]
[[Kategorija:Osvajači medalja na Svjetskim prvenstvima u biatlonu]]
&lt;!-- [[Kategorija:Osvajači medalja na Evropskim prvenstvima u biatlonu]]
[[Kategorija:Zaslužni majstori sporta Sovjetskog Saveza]] --&gt;
[[Kategorija:Živi ljudi]]
&lt;!-- [[Kategorija:Zaslužni majstori sporta Bjelorusije]] --&gt;</text>
      <sha1>c0ei3pfgbf89c3iadahc8e6vl54ijx9</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3922286</id>
      <parentid>3922281</parentid>
      <timestamp>2026-08-27T17:23:03Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <origin>3922286</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="11376" sha1="9yuu1plxqpinpcde3oy4vu8lg5nwboq" xml:space="preserve">{{Infokutija biatlonac
| ime                  = Igor Hohrijakov
| slika                = 
| opis_slike           = 
| puno_ime             = Igor Viktorovič Hohrijakov
| nadimak              = 
| nacionalnost         = 
| država               = {{ZID|Sovjetski Savez}}&lt;br&gt; {{ZID|ZND}}&lt;br&gt; {{ZID|Bjelorusija}}
| datum_rođenja        = {{Datum rođenja  i godine|1965|01|25}}
| mjesto_rođenja       = [[Čusovoj]]
| država_rođenja       = [[Sovjetski Savez]]
| datum_smrti          = 
| mjesto_smrti         = 
| država_smrti         = 
| zanimanje            = biatlonac, biatlonski treneri
| godine_aktivnosti    = 
| visina               = 176
| težina               = 67
| supružnik            = 
| veb-sajt             = 
| sport                = 
| klub                 = 
| trener               = 
| skije                = 
| puška                = 
| status               = neaktivan
| kraj_karijere        = 1995.
&lt;!-- Olimpijske igre --&gt;
| nastup_OI            = '''1''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|1994.]])
| medalje_OI           = '''0'''
| zlato_OI             = 
&lt;!-- Svjetska prvenstva --&gt;
| nastup_SP            = '''2''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|1993]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|1995.]])
| medalje_SP           = '''1'''
| zlato_SP             = 0
&lt;!-- Svjetski kup --&gt;
| nastup_SK            = [[Svjetski kup u biatlonu 1992/1993.|1992/93.]]
| pobjede_SK           = 0
| plasman_SK           ='''36.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1992/1993.|1992/93.]])
| pobjede_u_dis   = 
| pobjede_SK_štafeta   = 1
&lt;!-- Evropska prvenstva --&gt;
| nastup_EP            = '''2''' ([[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1994.|1994]], [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995.|19995.]]) 
| medalje_EP           = '''3''' 
| zlato_EP             = 2
&lt;!-- Medalje --&gt;
| naziv_medalja        = 
| medalje              = 
{{MedaljaTakmičenje|OI}} 
{{MedaljaTakmičenje|SPB}}
{{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|SP 1995.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}}
{{MedaljaBrojač
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 1
| [[Evropsko prvenstvo u biatlonu|Evropska prvenstva]]| 0 | 0 | 0
}}
| proširi_medalje      = 
| nagrade              = 
| ordeni               = 
| fusnote              = 
| aktualizirano        = 27. 8. 2025.
}}
'''Igor Viktorovič Hohrijakov''' ({{jez-ru|Игорь Викторович Хохряков}}) rođen 25. januara 1965. u [[Čusovoj]]u, nekadašnji je [[Sovjetski Savez|sovjetski]] i [[Bjelorusija|bjeloruski]] [[biatlon]]ac.&lt;ref name=&quot;SportsRef&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/kh/igor-khokhryakov-1.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20200417192203/https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/kh/igor-khokhryakov-1.html |url-status=dead |archive-date=17. 4. 2020 |title=Igor Khokhryakov Olympic Results |access-date27. 8. 2026| language =en}}&lt;/ref&gt;

== Karijera ==
=== Olimpijske igre ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1994}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|Biatlon]]) 
| 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 10 km|45]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – štafeta (muškarci)|4]] 
|}
Popov je nastupio samo jednoma na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]] i to na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|ZOI 1994.]]&lt;!-- . Osvojio je jednu zlatnu i jednu srebrnu medalju. Zlatnu na ZOI 1988. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1988 – štafeta|štafeti]] s [[Sergej Čepikov|Sergejom Čepikovim]], [[Dmitrij Vasiljev (biatlonac)|Dmitrijem Vasiljevim]] i [[Valerij Medvedcev|Valerijem Medvedcevim]] s 1:07.4&amp;nbsp;min prednošću ispred [[Zapadna Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 1988.|zapadnonjemačke štafete]] u sastavu: [[Ernst Reiter (biatlonac)|Ernst Reiter]], [[Stefan Höck]], [[Peter Angerer]] i [[Fritz Fischer (biatlonac)|Fritz Fischer]]; a srebrnu na ZOI 1992. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s  
[[Valerij Medvedcev|Valerijom Medvedcevim]], [[Valerij Kirijenko|Valerijom Kirijenkom]] i [[Sergej Čepikov|Sergejom Čepikovim]], sa zaostatkom od 22.8&amp;nbsp;s iza [[Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|njemačke štafete]]{{Njemačka I/Z}} u sastavu: [[Ricco Groß]], [[Jens Steinigen]], [[Mark Kirchner]] i [[Fritz Fischer (biatlonac)|Fritz Fischer]]. Najbolji rezultati u pojedinačnoj konkurenciji bila su mu dva četvrta mjesta: na ZOI 1992. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – 20 km|utrci na 20&amp;nbsp;km]], kada je s dva promašaja i zaostatkom od 28.5&amp;nbsp;s bio sporiji od [[Jevgenij Redkin|Jevgenija Redkina]], koji je nastupio za [[Ujedinjeni tim na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|Ujedinjeni tim]];{{Ujedinjeni tim}} te na ZOI 1994. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 20 km|utrci na 20&amp;nbsp;km]], kada je bez promašaja i zaostatkom od 27.8&amp;nbsp;s bio sporiji od [[Rusija na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|ruskog]] biatlonca [[Sergej Tarasov (biatlonac)|Sergeja Tarasova]].
 --&gt;
=== Svjetsko prvenstvo ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1993}}
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – 10 km|26]]  
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – štafeta (muškarci)|4]]
| 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1995}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 20 km|21]]  
| 
|  
| style=&quot;background:#f8e6c4;&quot;| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – štafeta (muškarci)|3]]
| 
|} 
Hohrijakov je od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|SP 1993.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|SP 1995.]] nastupio dva puta na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]]. Osvojio je jednu bronzana medalju. &lt;!-- Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1987.|SP 1987.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1987 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Jurij Kaškarov|Jurijem Kaškarovim]], [[Dmitrij Vasiljev (biatlonac)|Dmitrijem Vasiljevim]] i [[Valerij Medvedcev|Valerijem Medvedcevim]] osvojio je prvu srebrnu medalju, sa zaostatkom od 2:10.2&amp;nbsp;min u odnosu na pobjedničku istočnonjemačku štafetu u sastavu: [[André Sehmisch]], [[Frank-Peter Roetsch]], [[Jürgen Wirth]] i [[Matthias Jacob]]; drugu na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1989.|SP 1989.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1989 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Jurij Kaškarov|Jurijem Kaškarovim]], [[Sergej Čepikov|Sergejom Čepikovim]] i [[Sergej Buligin|Sergejom Buliginom]]; te na istom takmičenju zlatnu u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1989 – ekipno (muškarci)|ekipnoj utrci]] s [[Jurij Kaškarov|Jurijem Kaškarovim]], [[Sergej Buligin|Sergejom Buliginom]] i [[Sergej Čepikov|Sergejom Čepikovim]]. Drugu zlatnu osvojio je na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1992.|SP 1992.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1992 – ekipno (muškarci)|ekipnoj utrci]] s [[Jevgenij Redkin|Jevgenijom Redkinom]], [[Anatolij Ždanovič|Anatolijem Ždanovičem]] i [[Igor Tropnjikov|Aleksandrom Tropnjikovim]] nastupivši kao selekcija [[Zajednica nezavisnih država|Zajednice nezavisnih država]]; treću na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|SP 1996.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – ekipno (muškarci)|ekipnoj utrci]] s [[Vadim Sašurin|Vadimom Sašurinom]], [[Oleg Riženkov|Olegom Riženkovim]] i [[Peter Ivaško|Peterom Ivaškom]]; kada je nastupio za selekciju Bjelorusije, kao i četvrtu na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|SP 1997.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – ekipno (muškarci)|ekipnoj utrci]] s [[Vadim Sašurin|Vadimom Sašurinom]], [[Oleg Riženkov|Olegom Riženkovim]] i [[Peter Ivaško|Peterom Ivaškom]]. U štafeti je osvojio treću srebrnu na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991.|SP 1991.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Jurij Kaškarov|Jurijem Kaškarovim]],
[[Sergej Tarasov (biatlonac)|Sergejom Tarasovim]] i [[Sergej Čepikov|Sergejom Čepikovim]], a prvu bronzanu na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|SP 1995.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Igor Hohrjakov|Igorom Hohrjakovim]], [[Oleg Riženkov|Olegom Riženkovim]] i [[Vadim Sašurin|Vadimom Sašurinom]], a drugu na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|SP 1996.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Oleksij Ajdarov|Oleksijem Ajdarovim]], [[Oleg Riženkov|Olegom Riženkovim]] i [[Vadim Sašurin|Vadimom Sašurinom]]. Najbolji rezultat u pojedinačnoj konkurenciji bila mu je srebrna medalja na SP 1991. u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – 20 km|utrci na 20&amp;nbsp;km]] s jednim promašajem i zaostatkom od 27.6&amp;nbsp;s u odnosu na pobjednika njemačkog biatlonca [[Mark Kirchner|Marka Kirchnera]]. --&gt;

=== Svjetski kup ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:left; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
!colspan=&quot;20&quot; | Plasman u Svjetskom kupu 
|-
! [[Svjetski kup u biatlonu 1992/1993.|1992/93.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1993/1994.|1993/94.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1994/1995.|1994/95.]] 
|-
| ||36||39||
|}
Prvi nastup Hohrijakova u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1992/1993.|1992/93.]] u [[Antholz]]u 18. januara 1986. u utrci sprinta na 10&amp;nbsp;km, kada je osvojio 18-o mjesto. Pet puta je pobijedio u pojedinačnim utrkama, a devet puta u štafeti.

=== Evropsko prvenstvo ===
&lt;!-- {| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Evropsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviEPB|1995}}
| style=&quot;background:#dce5e5;&quot;| [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 20 km|2]] 
| [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 10 km|-]]   
| style=&quot;background:#f7f6a8;&quot;| [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995 – štafeta (muškarci)|1]]  
|}
{{sekcija}}
{{clear}} --&gt;

== Prestanak karijere ==
Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 1995.

== Privatni život ==
{{sekcija}}

== Nagrade ==
{{sekcija}}
== Napomene ==
&lt;references group=&quot;lower-alpha&quot;/&gt;

== Reference ==
{{refspisak}}

==Vanjski linkovi==
* {{Sport365-m|336}}
{{commonscat}}

{{Evropski prvaci u biatlonu-20 km}}
{{Evropski prvaci u biatlonu-štafeta}}

{{DEFAULTSORT:Popov, Igor}}
[[Kategorija:Rođeni 1965.]]
[[Kategorija:Biografije, Čusovoj]]
[[Kategorija:Sovjetski biatlonci]]
[[Kategorija:Bjeloruski biatlonci]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1994.]]
[[Kategorija:Bjeloruski olimpijci u biatlonu]]
[[Kategorija:Ruski biatlonski treneri]]
[[Kategorija:Osvajači medalja na Svjetskim prvenstvima u biatlonu]]
[[Kategorija:Osvajači medalja na Evropskim prvenstvima u biatlonu]]
&lt;!-- [[Kategorija:Zaslužni majstori sporta Sovjetskog Saveza]] --&gt;
[[Kategorija:Živi ljudi]]
&lt;!-- [[Kategorija:Zaslužni majstori sporta Bjelorusije]] --&gt;</text>
      <sha1>9yuu1plxqpinpcde3oy4vu8lg5nwboq</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3922288</id>
      <parentid>3922286</parentid>
      <timestamp>2026-08-27T17:31:38Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <origin>3922288</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="12624" sha1="0jhvl92d6nr2hlptxgyroa1tadf21p2" xml:space="preserve">{{Infokutija biatlonac
| ime                  = Igor Hohrijakov
| slika                = 
| opis_slike           = 
| puno_ime             = Igor Viktorovič Hohrijakov
| nadimak              = 
| nacionalnost         = 
| država               = {{ZID|Sovjetski Savez}}&lt;br&gt; {{ZID|ZND}}&lt;br&gt; {{ZID|Bjelorusija}}
| datum_rođenja        = {{Datum rođenja  i godine|1965|01|25}}
| mjesto_rođenja       = [[Čusovoj]]
| država_rođenja       = [[Sovjetski Savez]]
| datum_smrti          = 
| mjesto_smrti         = 
| država_smrti         = 
| zanimanje            = biatlonac, biatlonski treneri
| godine_aktivnosti    = 
| visina               = 176
| težina               = 67
| supružnik            = 
| veb-sajt             = 
| sport                = 
| klub                 = 
| trener               = 
| skije                = 
| puška                = 
| status               = neaktivan
| kraj_karijere        = 1995.
&lt;!-- Olimpijske igre --&gt;
| nastup_OI            = '''1''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|1994.]])
| medalje_OI           = '''0'''
| zlato_OI             = 
&lt;!-- Svjetska prvenstva --&gt;
| nastup_SP            = '''2''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|1993]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|1995.]])
| medalje_SP           = '''1'''
| zlato_SP             = 0
&lt;!-- Svjetski kup --&gt;
| nastup_SK            = [[Svjetski kup u biatlonu 1992/1993.|1992/93.]]
| pobjede_SK           = 0
| plasman_SK           ='''36.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1992/1993.|1992/93.]])
| pobjede_u_dis   = 
| pobjede_SK_štafeta   = 1
&lt;!-- Evropska prvenstva --&gt;
| nastup_EP            = '''2''' ([[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1994.|1994]], [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995.|19995.]]) 
| medalje_EP           = '''3''' 
| zlato_EP             = 2
&lt;!-- Medalje --&gt;
| naziv_medalja        = 
| medalje              = 
{{MedaljaTakmičenje|OI}} 
{{MedaljaTakmičenje|SPB}}
{{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|SP 1995.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}}
{{MedaljaBrojač
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 1
| [[Evropsko prvenstvo u biatlonu|Evropska prvenstva]]| 2 | 1 | 0
}}
| proširi_medalje      = 
| nagrade              = 
| ordeni               = 
| fusnote              = 
| aktualizirano        = 27. 8. 2025.
}}
'''Igor Viktorovič Hohrijakov''' ({{jez-ru|Игорь Викторович Хохряков}}) rođen 25. januara 1965. u [[Čusovoj]]u, nekadašnji je [[Sovjetski Savez|sovjetski]] i [[Bjelorusija|bjeloruski]] [[biatlon]]ac.&lt;ref name=&quot;SportsRef&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/kh/igor-khokhryakov-1.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20200417192203/https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/kh/igor-khokhryakov-1.html |url-status=dead |archive-date=17. 4. 2020 |title=Igor Khokhryakov Olympic Results |access-date27. 8. 2026| language =en}}&lt;/ref&gt;

== Karijera ==
=== Olimpijske igre ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1994}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|Biatlon]]) 
| 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 10 km|45]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – štafeta (muškarci)|4]] 
|}
Popov je nastupio samo jednoma na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]] i to na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|ZOI 1994.]]&lt;!-- . Osvojio je jednu zlatnu i jednu srebrnu medalju. Zlatnu na ZOI 1988. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1988 – štafeta|štafeti]] s [[Sergej Čepikov|Sergejom Čepikovim]], [[Dmitrij Vasiljev (biatlonac)|Dmitrijem Vasiljevim]] i [[Valerij Medvedcev|Valerijem Medvedcevim]] s 1:07.4&amp;nbsp;min prednošću ispred [[Zapadna Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 1988.|zapadnonjemačke štafete]] u sastavu: [[Ernst Reiter (biatlonac)|Ernst Reiter]], [[Stefan Höck]], [[Peter Angerer]] i [[Fritz Fischer (biatlonac)|Fritz Fischer]]; a srebrnu na ZOI 1992. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s  
[[Valerij Medvedcev|Valerijom Medvedcevim]], [[Valerij Kirijenko|Valerijom Kirijenkom]] i [[Sergej Čepikov|Sergejom Čepikovim]], sa zaostatkom od 22.8&amp;nbsp;s iza [[Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|njemačke štafete]]{{Njemačka I/Z}} u sastavu: [[Ricco Groß]], [[Jens Steinigen]], [[Mark Kirchner]] i [[Fritz Fischer (biatlonac)|Fritz Fischer]]. Najbolji rezultati u pojedinačnoj konkurenciji bila su mu dva četvrta mjesta: na ZOI 1992. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – 20 km|utrci na 20&amp;nbsp;km]], kada je s dva promašaja i zaostatkom od 28.5&amp;nbsp;s bio sporiji od [[Jevgenij Redkin|Jevgenija Redkina]], koji je nastupio za [[Ujedinjeni tim na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|Ujedinjeni tim]];{{Ujedinjeni tim}} te na ZOI 1994. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 20 km|utrci na 20&amp;nbsp;km]], kada je bez promašaja i zaostatkom od 27.8&amp;nbsp;s bio sporiji od [[Rusija na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|ruskog]] biatlonca [[Sergej Tarasov (biatlonac)|Sergeja Tarasova]].
 --&gt;
=== Svjetsko prvenstvo ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1993}}
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – 10 km|26]]  
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – štafeta (muškarci)|4]]
| 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1995}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 20 km|21]]  
| 
|  
| style=&quot;background:#f8e6c4;&quot;| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – štafeta (muškarci)|3]]
| 
|} 
Hohrijakov je od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|SP 1993.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|SP 1995.]] nastupio dva puta na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]]. Osvojio je jednu bronzana medalju. &lt;!-- Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1987.|SP 1987.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1987 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Jurij Kaškarov|Jurijem Kaškarovim]], [[Dmitrij Vasiljev (biatlonac)|Dmitrijem Vasiljevim]] i [[Valerij Medvedcev|Valerijem Medvedcevim]] osvojio je prvu srebrnu medalju, sa zaostatkom od 2:10.2&amp;nbsp;min u odnosu na pobjedničku istočnonjemačku štafetu u sastavu: [[André Sehmisch]], [[Frank-Peter Roetsch]], [[Jürgen Wirth]] i [[Matthias Jacob]]; drugu na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1989.|SP 1989.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1989 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Jurij Kaškarov|Jurijem Kaškarovim]], [[Sergej Čepikov|Sergejom Čepikovim]] i [[Sergej Buligin|Sergejom Buliginom]]; te na istom takmičenju zlatnu u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1989 – ekipno (muškarci)|ekipnoj utrci]] s [[Jurij Kaškarov|Jurijem Kaškarovim]], [[Sergej Buligin|Sergejom Buliginom]] i [[Sergej Čepikov|Sergejom Čepikovim]]. Drugu zlatnu osvojio je na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1992.|SP 1992.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1992 – ekipno (muškarci)|ekipnoj utrci]] s [[Jevgenij Redkin|Jevgenijom Redkinom]], [[Anatolij Ždanovič|Anatolijem Ždanovičem]] i [[Igor Tropnjikov|Aleksandrom Tropnjikovim]] nastupivši kao selekcija [[Zajednica nezavisnih država|Zajednice nezavisnih država]]; treću na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|SP 1996.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – ekipno (muškarci)|ekipnoj utrci]] s [[Vadim Sašurin|Vadimom Sašurinom]], [[Oleg Riženkov|Olegom Riženkovim]] i [[Peter Ivaško|Peterom Ivaškom]]; kada je nastupio za selekciju Bjelorusije, kao i četvrtu na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|SP 1997.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – ekipno (muškarci)|ekipnoj utrci]] s [[Vadim Sašurin|Vadimom Sašurinom]], [[Oleg Riženkov|Olegom Riženkovim]] i [[Peter Ivaško|Peterom Ivaškom]]. U štafeti je osvojio treću srebrnu na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991.|SP 1991.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Jurij Kaškarov|Jurijem Kaškarovim]],
[[Sergej Tarasov (biatlonac)|Sergejom Tarasovim]] i [[Sergej Čepikov|Sergejom Čepikovim]], a prvu bronzanu na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|SP 1995.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Igor Hohrjakov|Igorom Hohrjakovim]], [[Oleg Riženkov|Olegom Riženkovim]] i [[Vadim Sašurin|Vadimom Sašurinom]], a drugu na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|SP 1996.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Oleksij Ajdarov|Oleksijem Ajdarovim]], [[Oleg Riženkov|Olegom Riženkovim]] i [[Vadim Sašurin|Vadimom Sašurinom]]. Najbolji rezultat u pojedinačnoj konkurenciji bila mu je srebrna medalja na SP 1991. u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – 20 km|utrci na 20&amp;nbsp;km]] s jednim promašajem i zaostatkom od 27.6&amp;nbsp;s u odnosu na pobjednika njemačkog biatlonca [[Mark Kirchner|Marka Kirchnera]]. --&gt;

=== Svjetski kup ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:left; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
!colspan=&quot;20&quot; | Plasman u Svjetskom kupu 
|-
! [[Svjetski kup u biatlonu 1992/1993.|1992/93.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1993/1994.|1993/94.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1994/1995.|1994/95.]] 
|-
|36||39||
|}
Prvi nastup Hohrijakova u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1992/1993.|1992/93.]] u [[Antholz]]u 18. januara 1986. u utrci sprinta na 10&amp;nbsp;km, kada je osvojio 18-o mjesto. Pet puta je pobijedio u pojedinačnim utrkama, a devet puta u štafeti.

=== Evropsko prvenstvo ===
Hohrijakov je nastupio dva puta na [[Evropsko prvenstvo u biatlonu|Evropskim prvenstvima u biatlonu]]: na [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1994.|EP 1994]]&lt;ref&gt;  
{{cite web | url =https://www.les-sports.info/biathlon-championnat-d-europe-ibu-resultats-1993-1994-hommes-epm43694.html | title =Biathlon - Championnat d'Europe IBU - 1993/1994 | authorlink = | last = | first = | date = | website =les-sports.info | publisher = | access-date =27. 8. 2026 | language =fr }}&lt;/ref&gt; i [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995.|EP 1995.]]&lt;ref&gt;
{{cite web | url =https://www.les-sports.info/biathlon-championnat-d-europe-ibu-resultats-1994-1995-hommes-epm43693.html| title =Biathlon - Championnat d'Europe IBU - 1994/1995 | authorlink = | last = | first = | date = | website =les-sports.info | publisher = | access-date =27. 8. 2026 | language =fr }}&lt;/ref&gt;

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Evropsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviEPB|1994}}
| style=&quot;background:#f7f6a8;&quot;| [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995 – štafeta (muškarci)|1]]  
| [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 20 km|6]] 
| [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 10 km|10]]   
| style=&quot;background:#f8e6c4;&quot;| [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1994 – štafeta (muškarci)|3]]

|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviEPB|1995}}
| style=&quot;background:#f7f6a8;&quot;| [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995 – štafeta (muškarci)|1]]  
| [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 20 km|-]] 
| [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 10 km|-]]   
| style=&quot;background:#f7f6a8;&quot;| [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995 – štafeta (muškarci)|1]]  
|}
{{sekcija}}
{{clear}} 

== Prestanak karijere ==
Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 1995.

== Privatni život ==
{{sekcija}}

== Nagrade ==
{{sekcija}}
== Napomene ==
&lt;references group=&quot;lower-alpha&quot;/&gt;

== Reference ==
{{refspisak}}

==Vanjski linkovi==
* {{Sport365-m|336}}
{{commonscat}}

{{Evropski prvaci u biatlonu-20 km}}
{{Evropski prvaci u biatlonu-štafeta}}

{{DEFAULTSORT:Popov, Igor}}
[[Kategorija:Rođeni 1965.]]
[[Kategorija:Biografije, Čusovoj]]
[[Kategorija:Sovjetski biatlonci]]
[[Kategorija:Bjeloruski biatlonci]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1994.]]
[[Kategorija:Bjeloruski olimpijci u biatlonu]]
[[Kategorija:Ruski biatlonski treneri]]
[[Kategorija:Osvajači medalja na Svjetskim prvenstvima u biatlonu]]
[[Kategorija:Osvajači medalja na Evropskim prvenstvima u biatlonu]]
&lt;!-- [[Kategorija:Zaslužni majstori sporta Sovjetskog Saveza]] --&gt;
[[Kategorija:Živi ljudi]]
&lt;!-- [[Kategorija:Zaslužni majstori sporta Bjelorusije]] --&gt;</text>
      <sha1>0jhvl92d6nr2hlptxgyroa1tadf21p2</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3922291</id>
      <parentid>3922288</parentid>
      <timestamp>2026-08-27T17:34:55Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Evropsko prvenstvo */</comment>
      <origin>3922291</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="12454" sha1="akrdi0sodba4ibcqfelhnrpy3bsv1in" xml:space="preserve">{{Infokutija biatlonac
| ime                  = Igor Hohrijakov
| slika                = 
| opis_slike           = 
| puno_ime             = Igor Viktorovič Hohrijakov
| nadimak              = 
| nacionalnost         = 
| država               = {{ZID|Sovjetski Savez}}&lt;br&gt; {{ZID|ZND}}&lt;br&gt; {{ZID|Bjelorusija}}
| datum_rođenja        = {{Datum rođenja  i godine|1965|01|25}}
| mjesto_rođenja       = [[Čusovoj]]
| država_rođenja       = [[Sovjetski Savez]]
| datum_smrti          = 
| mjesto_smrti         = 
| država_smrti         = 
| zanimanje            = biatlonac, biatlonski treneri
| godine_aktivnosti    = 
| visina               = 176
| težina               = 67
| supružnik            = 
| veb-sajt             = 
| sport                = 
| klub                 = 
| trener               = 
| skije                = 
| puška                = 
| status               = neaktivan
| kraj_karijere        = 1995.
&lt;!-- Olimpijske igre --&gt;
| nastup_OI            = '''1''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|1994.]])
| medalje_OI           = '''0'''
| zlato_OI             = 
&lt;!-- Svjetska prvenstva --&gt;
| nastup_SP            = '''2''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|1993]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|1995.]])
| medalje_SP           = '''1'''
| zlato_SP             = 0
&lt;!-- Svjetski kup --&gt;
| nastup_SK            = [[Svjetski kup u biatlonu 1992/1993.|1992/93.]]
| pobjede_SK           = 0
| plasman_SK           ='''36.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1992/1993.|1992/93.]])
| pobjede_u_dis   = 
| pobjede_SK_štafeta   = 1
&lt;!-- Evropska prvenstva --&gt;
| nastup_EP            = '''2''' ([[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1994.|1994]], [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995.|19995.]]) 
| medalje_EP           = '''3''' 
| zlato_EP             = 2
&lt;!-- Medalje --&gt;
| naziv_medalja        = 
| medalje              = 
{{MedaljaTakmičenje|OI}} 
{{MedaljaTakmičenje|SPB}}
{{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|SP 1995.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}}
{{MedaljaBrojač
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 1
| [[Evropsko prvenstvo u biatlonu|Evropska prvenstva]]| 2 | 1 | 0
}}
| proširi_medalje      = 
| nagrade              = 
| ordeni               = 
| fusnote              = 
| aktualizirano        = 27. 8. 2025.
}}
'''Igor Viktorovič Hohrijakov''' ({{jez-ru|Игорь Викторович Хохряков}}) rođen 25. januara 1965. u [[Čusovoj]]u, nekadašnji je [[Sovjetski Savez|sovjetski]] i [[Bjelorusija|bjeloruski]] [[biatlon]]ac.&lt;ref name=&quot;SportsRef&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/kh/igor-khokhryakov-1.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20200417192203/https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/kh/igor-khokhryakov-1.html |url-status=dead |archive-date=17. 4. 2020 |title=Igor Khokhryakov Olympic Results |access-date27. 8. 2026| language =en}}&lt;/ref&gt;

== Karijera ==
=== Olimpijske igre ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1994}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|Biatlon]]) 
| 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 10 km|45]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – štafeta (muškarci)|4]] 
|}
Popov je nastupio samo jednoma na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]] i to na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|ZOI 1994.]]&lt;!-- . Osvojio je jednu zlatnu i jednu srebrnu medalju. Zlatnu na ZOI 1988. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1988 – štafeta|štafeti]] s [[Sergej Čepikov|Sergejom Čepikovim]], [[Dmitrij Vasiljev (biatlonac)|Dmitrijem Vasiljevim]] i [[Valerij Medvedcev|Valerijem Medvedcevim]] s 1:07.4&amp;nbsp;min prednošću ispred [[Zapadna Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 1988.|zapadnonjemačke štafete]] u sastavu: [[Ernst Reiter (biatlonac)|Ernst Reiter]], [[Stefan Höck]], [[Peter Angerer]] i [[Fritz Fischer (biatlonac)|Fritz Fischer]]; a srebrnu na ZOI 1992. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s  
[[Valerij Medvedcev|Valerijom Medvedcevim]], [[Valerij Kirijenko|Valerijom Kirijenkom]] i [[Sergej Čepikov|Sergejom Čepikovim]], sa zaostatkom od 22.8&amp;nbsp;s iza [[Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|njemačke štafete]]{{Njemačka I/Z}} u sastavu: [[Ricco Groß]], [[Jens Steinigen]], [[Mark Kirchner]] i [[Fritz Fischer (biatlonac)|Fritz Fischer]]. Najbolji rezultati u pojedinačnoj konkurenciji bila su mu dva četvrta mjesta: na ZOI 1992. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – 20 km|utrci na 20&amp;nbsp;km]], kada je s dva promašaja i zaostatkom od 28.5&amp;nbsp;s bio sporiji od [[Jevgenij Redkin|Jevgenija Redkina]], koji je nastupio za [[Ujedinjeni tim na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|Ujedinjeni tim]];{{Ujedinjeni tim}} te na ZOI 1994. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 20 km|utrci na 20&amp;nbsp;km]], kada je bez promašaja i zaostatkom od 27.8&amp;nbsp;s bio sporiji od [[Rusija na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|ruskog]] biatlonca [[Sergej Tarasov (biatlonac)|Sergeja Tarasova]].
 --&gt;
=== Svjetsko prvenstvo ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1993}}
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – 10 km|26]]  
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – štafeta (muškarci)|4]]
| 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1995}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 20 km|21]]  
| 
|  
| style=&quot;background:#f8e6c4;&quot;| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – štafeta (muškarci)|3]]
| 
|} 
Hohrijakov je od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|SP 1993.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|SP 1995.]] nastupio dva puta na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]]. Osvojio je jednu bronzana medalju. &lt;!-- Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1987.|SP 1987.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1987 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Jurij Kaškarov|Jurijem Kaškarovim]], [[Dmitrij Vasiljev (biatlonac)|Dmitrijem Vasiljevim]] i [[Valerij Medvedcev|Valerijem Medvedcevim]] osvojio je prvu srebrnu medalju, sa zaostatkom od 2:10.2&amp;nbsp;min u odnosu na pobjedničku istočnonjemačku štafetu u sastavu: [[André Sehmisch]], [[Frank-Peter Roetsch]], [[Jürgen Wirth]] i [[Matthias Jacob]]; drugu na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1989.|SP 1989.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1989 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Jurij Kaškarov|Jurijem Kaškarovim]], [[Sergej Čepikov|Sergejom Čepikovim]] i [[Sergej Buligin|Sergejom Buliginom]]; te na istom takmičenju zlatnu u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1989 – ekipno (muškarci)|ekipnoj utrci]] s [[Jurij Kaškarov|Jurijem Kaškarovim]], [[Sergej Buligin|Sergejom Buliginom]] i [[Sergej Čepikov|Sergejom Čepikovim]]. Drugu zlatnu osvojio je na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1992.|SP 1992.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1992 – ekipno (muškarci)|ekipnoj utrci]] s [[Jevgenij Redkin|Jevgenijom Redkinom]], [[Anatolij Ždanovič|Anatolijem Ždanovičem]] i [[Igor Tropnjikov|Aleksandrom Tropnjikovim]] nastupivši kao selekcija [[Zajednica nezavisnih država|Zajednice nezavisnih država]]; treću na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|SP 1996.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – ekipno (muškarci)|ekipnoj utrci]] s [[Vadim Sašurin|Vadimom Sašurinom]], [[Oleg Riženkov|Olegom Riženkovim]] i [[Peter Ivaško|Peterom Ivaškom]]; kada je nastupio za selekciju Bjelorusije, kao i četvrtu na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|SP 1997.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – ekipno (muškarci)|ekipnoj utrci]] s [[Vadim Sašurin|Vadimom Sašurinom]], [[Oleg Riženkov|Olegom Riženkovim]] i [[Peter Ivaško|Peterom Ivaškom]]. U štafeti je osvojio treću srebrnu na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991.|SP 1991.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Jurij Kaškarov|Jurijem Kaškarovim]],
[[Sergej Tarasov (biatlonac)|Sergejom Tarasovim]] i [[Sergej Čepikov|Sergejom Čepikovim]], a prvu bronzanu na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|SP 1995.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Igor Hohrjakov|Igorom Hohrjakovim]], [[Oleg Riženkov|Olegom Riženkovim]] i [[Vadim Sašurin|Vadimom Sašurinom]], a drugu na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|SP 1996.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Oleksij Ajdarov|Oleksijem Ajdarovim]], [[Oleg Riženkov|Olegom Riženkovim]] i [[Vadim Sašurin|Vadimom Sašurinom]]. Najbolji rezultat u pojedinačnoj konkurenciji bila mu je srebrna medalja na SP 1991. u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – 20 km|utrci na 20&amp;nbsp;km]] s jednim promašajem i zaostatkom od 27.6&amp;nbsp;s u odnosu na pobjednika njemačkog biatlonca [[Mark Kirchner|Marka Kirchnera]]. --&gt;

=== Svjetski kup ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:left; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
!colspan=&quot;20&quot; | Plasman u Svjetskom kupu 
|-
! [[Svjetski kup u biatlonu 1992/1993.|1992/93.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1993/1994.|1993/94.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1994/1995.|1994/95.]] 
|-
|36||39||
|}
Prvi nastup Hohrijakova u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1992/1993.|1992/93.]] u [[Antholz]]u 18. januara 1986. u utrci sprinta na 10&amp;nbsp;km, kada je osvojio 18-o mjesto. Pet puta je pobijedio u pojedinačnim utrkama, a devet puta u štafeti.

=== Evropsko prvenstvo ===
Hohrijakov je nastupio dva puta na [[Evropsko prvenstvo u biatlonu|Evropskim prvenstvima u biatlonu]]: na [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1994.|EP 1994]]&lt;ref&gt;  
{{cite web | url =https://www.les-sports.info/biathlon-championnat-d-europe-ibu-resultats-1993-1994-hommes-epm43694.html | title =Biathlon - Championnat d'Europe IBU - 1993/1994 | authorlink = | last = | first = | date = | website =les-sports.info | publisher = | access-date =27. 8. 2026 | language =fr }}&lt;/ref&gt; i [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995.|EP 1995.]]&lt;ref&gt;
{{cite web | url =https://www.les-sports.info/biathlon-championnat-d-europe-ibu-resultats-1994-1995-hommes-epm43693.html| title =Biathlon - Championnat d'Europe IBU - 1994/1995 | authorlink = | last = | first = | date = | website =les-sports.info | publisher = | access-date =27. 8. 2026 | language =fr }}&lt;/ref&gt;

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Evropsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviEPB|1994}} 
| [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 20 km|6]] 
| [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 10 km|10]]   
| style=&quot;background:#f8e6c4;&quot;| [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1994 – štafeta (muškarci)|3]]
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviEPB|1995}}
| style=&quot;background:#f7f6a8;&quot;| [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 20 km|1]] 
| [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 10 km|-]]   
| style=&quot;background:#f7f6a8;&quot;| [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995 – štafeta (muškarci)|1]]  
|}
{{sekcija}}
{{clear}}

== Prestanak karijere ==
Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 1995.

== Privatni život ==
{{sekcija}}

== Nagrade ==
{{sekcija}}
== Napomene ==
&lt;references group=&quot;lower-alpha&quot;/&gt;

== Reference ==
{{refspisak}}

==Vanjski linkovi==
* {{Sport365-m|336}}
{{commonscat}}

{{Evropski prvaci u biatlonu-20 km}}
{{Evropski prvaci u biatlonu-štafeta}}

{{DEFAULTSORT:Popov, Igor}}
[[Kategorija:Rođeni 1965.]]
[[Kategorija:Biografije, Čusovoj]]
[[Kategorija:Sovjetski biatlonci]]
[[Kategorija:Bjeloruski biatlonci]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1994.]]
[[Kategorija:Bjeloruski olimpijci u biatlonu]]
[[Kategorija:Ruski biatlonski treneri]]
[[Kategorija:Osvajači medalja na Svjetskim prvenstvima u biatlonu]]
[[Kategorija:Osvajači medalja na Evropskim prvenstvima u biatlonu]]
&lt;!-- [[Kategorija:Zaslužni majstori sporta Sovjetskog Saveza]] --&gt;
[[Kategorija:Živi ljudi]]
&lt;!-- [[Kategorija:Zaslužni majstori sporta Bjelorusije]] --&gt;</text>
      <sha1>akrdi0sodba4ibcqfelhnrpy3bsv1in</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3922300</id>
      <parentid>3922291</parentid>
      <timestamp>2026-08-27T17:48:47Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Vanjski linkovi */</comment>
      <origin>3922300</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="12453" sha1="ejj4hfte1vxogwlsk6938mq5u0ppv7o" xml:space="preserve">{{Infokutija biatlonac
| ime                  = Igor Hohrijakov
| slika                = 
| opis_slike           = 
| puno_ime             = Igor Viktorovič Hohrijakov
| nadimak              = 
| nacionalnost         = 
| država               = {{ZID|Sovjetski Savez}}&lt;br&gt; {{ZID|ZND}}&lt;br&gt; {{ZID|Bjelorusija}}
| datum_rođenja        = {{Datum rođenja  i godine|1965|01|25}}
| mjesto_rođenja       = [[Čusovoj]]
| država_rođenja       = [[Sovjetski Savez]]
| datum_smrti          = 
| mjesto_smrti         = 
| država_smrti         = 
| zanimanje            = biatlonac, biatlonski treneri
| godine_aktivnosti    = 
| visina               = 176
| težina               = 67
| supružnik            = 
| veb-sajt             = 
| sport                = 
| klub                 = 
| trener               = 
| skije                = 
| puška                = 
| status               = neaktivan
| kraj_karijere        = 1995.
&lt;!-- Olimpijske igre --&gt;
| nastup_OI            = '''1''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|1994.]])
| medalje_OI           = '''0'''
| zlato_OI             = 
&lt;!-- Svjetska prvenstva --&gt;
| nastup_SP            = '''2''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|1993]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|1995.]])
| medalje_SP           = '''1'''
| zlato_SP             = 0
&lt;!-- Svjetski kup --&gt;
| nastup_SK            = [[Svjetski kup u biatlonu 1992/1993.|1992/93.]]
| pobjede_SK           = 0
| plasman_SK           ='''36.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1992/1993.|1992/93.]])
| pobjede_u_dis   = 
| pobjede_SK_štafeta   = 1
&lt;!-- Evropska prvenstva --&gt;
| nastup_EP            = '''2''' ([[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1994.|1994]], [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995.|19995.]]) 
| medalje_EP           = '''3''' 
| zlato_EP             = 2
&lt;!-- Medalje --&gt;
| naziv_medalja        = 
| medalje              = 
{{MedaljaTakmičenje|OI}} 
{{MedaljaTakmičenje|SPB}}
{{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|SP 1995.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}}
{{MedaljaBrojač
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 1
| [[Evropsko prvenstvo u biatlonu|Evropska prvenstva]]| 2 | 1 | 0
}}
| proširi_medalje      = 
| nagrade              = 
| ordeni               = 
| fusnote              = 
| aktualizirano        = 27. 8. 2025.
}}
'''Igor Viktorovič Hohrijakov''' ({{jez-ru|Игорь Викторович Хохряков}}) rođen 25. januara 1965. u [[Čusovoj]]u, nekadašnji je [[Sovjetski Savez|sovjetski]] i [[Bjelorusija|bjeloruski]] [[biatlon]]ac.&lt;ref name=&quot;SportsRef&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/kh/igor-khokhryakov-1.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20200417192203/https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/kh/igor-khokhryakov-1.html |url-status=dead |archive-date=17. 4. 2020 |title=Igor Khokhryakov Olympic Results |access-date27. 8. 2026| language =en}}&lt;/ref&gt;

== Karijera ==
=== Olimpijske igre ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1994}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|Biatlon]]) 
| 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 10 km|45]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – štafeta (muškarci)|4]] 
|}
Popov je nastupio samo jednoma na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]] i to na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|ZOI 1994.]]&lt;!-- . Osvojio je jednu zlatnu i jednu srebrnu medalju. Zlatnu na ZOI 1988. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1988 – štafeta|štafeti]] s [[Sergej Čepikov|Sergejom Čepikovim]], [[Dmitrij Vasiljev (biatlonac)|Dmitrijem Vasiljevim]] i [[Valerij Medvedcev|Valerijem Medvedcevim]] s 1:07.4&amp;nbsp;min prednošću ispred [[Zapadna Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 1988.|zapadnonjemačke štafete]] u sastavu: [[Ernst Reiter (biatlonac)|Ernst Reiter]], [[Stefan Höck]], [[Peter Angerer]] i [[Fritz Fischer (biatlonac)|Fritz Fischer]]; a srebrnu na ZOI 1992. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s  
[[Valerij Medvedcev|Valerijom Medvedcevim]], [[Valerij Kirijenko|Valerijom Kirijenkom]] i [[Sergej Čepikov|Sergejom Čepikovim]], sa zaostatkom od 22.8&amp;nbsp;s iza [[Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|njemačke štafete]]{{Njemačka I/Z}} u sastavu: [[Ricco Groß]], [[Jens Steinigen]], [[Mark Kirchner]] i [[Fritz Fischer (biatlonac)|Fritz Fischer]]. Najbolji rezultati u pojedinačnoj konkurenciji bila su mu dva četvrta mjesta: na ZOI 1992. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – 20 km|utrci na 20&amp;nbsp;km]], kada je s dva promašaja i zaostatkom od 28.5&amp;nbsp;s bio sporiji od [[Jevgenij Redkin|Jevgenija Redkina]], koji je nastupio za [[Ujedinjeni tim na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|Ujedinjeni tim]];{{Ujedinjeni tim}} te na ZOI 1994. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 20 km|utrci na 20&amp;nbsp;km]], kada je bez promašaja i zaostatkom od 27.8&amp;nbsp;s bio sporiji od [[Rusija na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|ruskog]] biatlonca [[Sergej Tarasov (biatlonac)|Sergeja Tarasova]].
 --&gt;
=== Svjetsko prvenstvo ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1993}}
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – 10 km|26]]  
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – štafeta (muškarci)|4]]
| 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1995}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 20 km|21]]  
| 
|  
| style=&quot;background:#f8e6c4;&quot;| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – štafeta (muškarci)|3]]
| 
|} 
Hohrijakov je od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|SP 1993.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|SP 1995.]] nastupio dva puta na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]]. Osvojio je jednu bronzana medalju. &lt;!-- Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1987.|SP 1987.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1987 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Jurij Kaškarov|Jurijem Kaškarovim]], [[Dmitrij Vasiljev (biatlonac)|Dmitrijem Vasiljevim]] i [[Valerij Medvedcev|Valerijem Medvedcevim]] osvojio je prvu srebrnu medalju, sa zaostatkom od 2:10.2&amp;nbsp;min u odnosu na pobjedničku istočnonjemačku štafetu u sastavu: [[André Sehmisch]], [[Frank-Peter Roetsch]], [[Jürgen Wirth]] i [[Matthias Jacob]]; drugu na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1989.|SP 1989.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1989 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Jurij Kaškarov|Jurijem Kaškarovim]], [[Sergej Čepikov|Sergejom Čepikovim]] i [[Sergej Buligin|Sergejom Buliginom]]; te na istom takmičenju zlatnu u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1989 – ekipno (muškarci)|ekipnoj utrci]] s [[Jurij Kaškarov|Jurijem Kaškarovim]], [[Sergej Buligin|Sergejom Buliginom]] i [[Sergej Čepikov|Sergejom Čepikovim]]. Drugu zlatnu osvojio je na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1992.|SP 1992.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1992 – ekipno (muškarci)|ekipnoj utrci]] s [[Jevgenij Redkin|Jevgenijom Redkinom]], [[Anatolij Ždanovič|Anatolijem Ždanovičem]] i [[Igor Tropnjikov|Aleksandrom Tropnjikovim]] nastupivši kao selekcija [[Zajednica nezavisnih država|Zajednice nezavisnih država]]; treću na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|SP 1996.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – ekipno (muškarci)|ekipnoj utrci]] s [[Vadim Sašurin|Vadimom Sašurinom]], [[Oleg Riženkov|Olegom Riženkovim]] i [[Peter Ivaško|Peterom Ivaškom]]; kada je nastupio za selekciju Bjelorusije, kao i četvrtu na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|SP 1997.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – ekipno (muškarci)|ekipnoj utrci]] s [[Vadim Sašurin|Vadimom Sašurinom]], [[Oleg Riženkov|Olegom Riženkovim]] i [[Peter Ivaško|Peterom Ivaškom]]. U štafeti je osvojio treću srebrnu na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991.|SP 1991.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Jurij Kaškarov|Jurijem Kaškarovim]],
[[Sergej Tarasov (biatlonac)|Sergejom Tarasovim]] i [[Sergej Čepikov|Sergejom Čepikovim]], a prvu bronzanu na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|SP 1995.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Igor Hohrjakov|Igorom Hohrjakovim]], [[Oleg Riženkov|Olegom Riženkovim]] i [[Vadim Sašurin|Vadimom Sašurinom]], a drugu na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|SP 1996.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Oleksij Ajdarov|Oleksijem Ajdarovim]], [[Oleg Riženkov|Olegom Riženkovim]] i [[Vadim Sašurin|Vadimom Sašurinom]]. Najbolji rezultat u pojedinačnoj konkurenciji bila mu je srebrna medalja na SP 1991. u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – 20 km|utrci na 20&amp;nbsp;km]] s jednim promašajem i zaostatkom od 27.6&amp;nbsp;s u odnosu na pobjednika njemačkog biatlonca [[Mark Kirchner|Marka Kirchnera]]. --&gt;

=== Svjetski kup ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:left; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
!colspan=&quot;20&quot; | Plasman u Svjetskom kupu 
|-
! [[Svjetski kup u biatlonu 1992/1993.|1992/93.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1993/1994.|1993/94.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1994/1995.|1994/95.]] 
|-
|36||39||
|}
Prvi nastup Hohrijakova u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1992/1993.|1992/93.]] u [[Antholz]]u 18. januara 1986. u utrci sprinta na 10&amp;nbsp;km, kada je osvojio 18-o mjesto. Pet puta je pobijedio u pojedinačnim utrkama, a devet puta u štafeti.

=== Evropsko prvenstvo ===
Hohrijakov je nastupio dva puta na [[Evropsko prvenstvo u biatlonu|Evropskim prvenstvima u biatlonu]]: na [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1994.|EP 1994]]&lt;ref&gt;  
{{cite web | url =https://www.les-sports.info/biathlon-championnat-d-europe-ibu-resultats-1993-1994-hommes-epm43694.html | title =Biathlon - Championnat d'Europe IBU - 1993/1994 | authorlink = | last = | first = | date = | website =les-sports.info | publisher = | access-date =27. 8. 2026 | language =fr }}&lt;/ref&gt; i [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995.|EP 1995.]]&lt;ref&gt;
{{cite web | url =https://www.les-sports.info/biathlon-championnat-d-europe-ibu-resultats-1994-1995-hommes-epm43693.html| title =Biathlon - Championnat d'Europe IBU - 1994/1995 | authorlink = | last = | first = | date = | website =les-sports.info | publisher = | access-date =27. 8. 2026 | language =fr }}&lt;/ref&gt;

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Evropsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviEPB|1994}} 
| [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 20 km|6]] 
| [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 10 km|10]]   
| style=&quot;background:#f8e6c4;&quot;| [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1994 – štafeta (muškarci)|3]]
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviEPB|1995}}
| style=&quot;background:#f7f6a8;&quot;| [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 20 km|1]] 
| [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 10 km|-]]   
| style=&quot;background:#f7f6a8;&quot;| [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995 – štafeta (muškarci)|1]]  
|}
{{sekcija}}
{{clear}}

== Prestanak karijere ==
Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 1995.

== Privatni život ==
{{sekcija}}

== Nagrade ==
{{sekcija}}
== Napomene ==
&lt;references group=&quot;lower-alpha&quot;/&gt;

== Reference ==
{{refspisak}}

==Vanjski linkovi==
* {{Sport365-m|336}}
{{commonscat}}
{{Evropski prvaci u biatlonu-štafeta}}
{{Evropski prvaci u biatlonu-20 km}}

{{DEFAULTSORT:Popov, Igor}}
[[Kategorija:Rođeni 1965.]]
[[Kategorija:Biografije, Čusovoj]]
[[Kategorija:Sovjetski biatlonci]]
[[Kategorija:Bjeloruski biatlonci]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1994.]]
[[Kategorija:Bjeloruski olimpijci u biatlonu]]
[[Kategorija:Ruski biatlonski treneri]]
[[Kategorija:Osvajači medalja na Svjetskim prvenstvima u biatlonu]]
[[Kategorija:Osvajači medalja na Evropskim prvenstvima u biatlonu]]
&lt;!-- [[Kategorija:Zaslužni majstori sporta Sovjetskog Saveza]] --&gt;
[[Kategorija:Živi ljudi]]
&lt;!-- [[Kategorija:Zaslužni majstori sporta Bjelorusije]] --&gt;</text>
      <sha1>ejj4hfte1vxogwlsk6938mq5u0ppv7o</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3922316</id>
      <parentid>3922300</parentid>
      <timestamp>2026-08-27T18:17:13Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <origin>3922316</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="11707" sha1="sl5533xk7cvb0ud41582t2zzgqwiuc2" xml:space="preserve">{{Infokutija biatlonac
| ime                  = Igor Hohrijakov
| slika                = 
| opis_slike           = 
| puno_ime             = Igor Viktorovič Hohrijakov
| nadimak              = 
| nacionalnost         = 
| država               = {{ZID|Sovjetski Savez}}&lt;br&gt; {{ZID|ZND}}&lt;br&gt; {{ZID|Bjelorusija}}
| datum_rođenja        = {{Datum rođenja  i godine|1965|01|25}}
| mjesto_rođenja       = [[Čusovoj]]
| država_rođenja       = [[Sovjetski Savez]]
| datum_smrti          = 
| mjesto_smrti         = 
| država_smrti         = 
| zanimanje            = biatlonac, biatlonski treneri
| godine_aktivnosti    = 
| visina               = 176
| težina               = 67
| supružnik            = 
| veb-sajt             = 
| sport                = 
| klub                 = 
| trener               = 
| skije                = 
| puška                = 
| status               = neaktivan
| kraj_karijere        = 1995.
&lt;!-- Olimpijske igre --&gt;
| nastup_OI            = '''1''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|1994.]])
| medalje_OI           = '''0'''
| zlato_OI             = 
&lt;!-- Svjetska prvenstva --&gt;
| nastup_SP            = '''2''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|1993]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|1995.]])
| medalje_SP           = '''1'''
| zlato_SP             = 0
&lt;!-- Svjetski kup --&gt;
| nastup_SK            = [[Svjetski kup u biatlonu 1992/1993.|1992/93.]]
| pobjede_SK           = 0
| plasman_SK           ='''36.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1992/1993.|1992/93.]])
| pobjede_u_dis   = 
| pobjede_SK_štafeta   = 1
&lt;!-- Evropska prvenstva --&gt;
| nastup_EP            = '''2''' ([[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1994.|1994]], [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995.|19995.]]) 
| medalje_EP           = '''3''' 
| zlato_EP             = 2
&lt;!-- Medalje --&gt;
| naziv_medalja        = 
| medalje              = 
{{MedaljaTakmičenje|OI}} 
{{MedaljaTakmičenje|SPB}}
{{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|SP 1995.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}}
{{MedaljaBrojač
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 1
| [[Evropsko prvenstvo u biatlonu|Evropska prvenstva]]| 2 | 1 | 0
}}
| proširi_medalje      = 
| nagrade              = 
| ordeni               = 
| fusnote              = 
| aktualizirano        = 27. 8. 2025.
}}
'''Igor Viktorovič Hohrijakov''' ({{jez-ru|Игорь Викторович Хохряков}},  {{jez-be|Ігар Віктаравіч Хахракоў}}) rođen 25. januara 1965. u [[Čusovoj]]u, nekadašnji je [[Sovjetski Savez|sovjetski]] i [[Bjelorusija|bjeloruski]] [[biatlon]]ac.&lt;ref name=&quot;SportsRef&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/kh/igor-khokhryakov-1.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20200417192203/https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/kh/igor-khokhryakov-1.html |url-status=dead |archive-date=17. 4. 2020 |title=Igor Khokhryakov Olympic Results |access-date27. 8. 2026| language =en}}&lt;/ref&gt;

== Karijera ==
=== Olimpijske igre ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1994}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|Biatlon]]) 
| 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 10 km|45]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – štafeta (muškarci)|4]] 
|}
Popov je nastupio samo jednoma na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]] i to na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|ZOI 1994]], ali nije osvajao medalje. Najbolji rezultat u pojedinačnoj konkurenciji ostvario je na ZOI 1994. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 10 km|utrci na 10&amp;nbsp;km]], kada je osvojio 45-o mjesto sa četiri promašaja i zaostatkom od 3:43.7&amp;nbsp;min iza [[Rusija na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|ruskog]] biatlonca [[Sergej Čepikov|Sergeja Čepikova]], koji je utrku završio bez promašaja. Na istim igrama ostvario je najbolji plasman u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Viktor Majgourov|Viktoom Majgourovim]], [[Oleg Riženkov|Olegom Riženkovim]] i [[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandarom Popovim]] osvojivši četvrto mjesto, zaostavši 2:35.1&amp;nbsp;min iza [[Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|njemačke štafete]] u sastavu: [[Ricco Groß]], [[Frank Luck]], [[Mark Kirchner]] i [[Sven Fischer]].

=== Svjetsko prvenstvo ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1993}}
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – 10 km|26]]  
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – štafeta (muškarci)|4]]
| 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1995}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 20 km|21]]  
| 
|  
| style=&quot;background:#f8e6c4;&quot;| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – štafeta (muškarci)|3]]
| 
|} 
Hohrijakov je od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|SP 1993.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|SP 1995.]] nastupio dva puta na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]]. Osvojio je jednu bronzana medalju. &lt;!-- Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1987.|SP 1987.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1987 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Jurij Kaškarov|Jurijem Kaškarovim]], [[Dmitrij Vasiljev (biatlonac)|Dmitrijem Vasiljevim]] i [[Valerij Medvedcev|Valerijem Medvedcevim]] osvojio je prvu srebrnu medalju, sa zaostatkom od 2:10.2&amp;nbsp;min u odnosu na pobjedničku istočnonjemačku štafetu u sastavu: [[André Sehmisch]], [[Frank-Peter Roetsch]], [[Jürgen Wirth]] i [[Matthias Jacob]]; drugu na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1989.|SP 1989.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1989 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Jurij Kaškarov|Jurijem Kaškarovim]], [[Sergej Čepikov|Sergejom Čepikovim]] i [[Sergej Buligin|Sergejom Buliginom]]; te na istom takmičenju zlatnu u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1989 – ekipno (muškarci)|ekipnoj utrci]] s [[Jurij Kaškarov|Jurijem Kaškarovim]], [[Sergej Buligin|Sergejom Buliginom]] i [[Sergej Čepikov|Sergejom Čepikovim]]. Drugu zlatnu osvojio je na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1992.|SP 1992.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1992 – ekipno (muškarci)|ekipnoj utrci]] s [[Jevgenij Redkin|Jevgenijom Redkinom]], [[Anatolij Ždanovič|Anatolijem Ždanovičem]] i [[Igor Tropnjikov|Aleksandrom Tropnjikovim]] nastupivši kao selekcija [[Zajednica nezavisnih država|Zajednice nezavisnih država]]; treću na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|SP 1996.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – ekipno (muškarci)|ekipnoj utrci]] s [[Vadim Sašurin|Vadimom Sašurinom]], [[Oleg Riženkov|Olegom Riženkovim]] i [[Peter Ivaško|Peterom Ivaškom]]; kada je nastupio za selekciju Bjelorusije, kao i četvrtu na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|SP 1997.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – ekipno (muškarci)|ekipnoj utrci]] s [[Vadim Sašurin|Vadimom Sašurinom]], [[Oleg Riženkov|Olegom Riženkovim]] i [[Peter Ivaško|Peterom Ivaškom]]. U štafeti je osvojio treću srebrnu na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991.|SP 1991.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Jurij Kaškarov|Jurijem Kaškarovim]],
[[Sergej Tarasov (biatlonac)|Sergejom Tarasovim]] i [[Sergej Čepikov|Sergejom Čepikovim]], a prvu bronzanu na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|SP 1995.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Igor Hohrjakov|Igorom Hohrjakovim]], [[Oleg Riženkov|Olegom Riženkovim]] i [[Vadim Sašurin|Vadimom Sašurinom]], a drugu na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|SP 1996.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Oleksij Ajdarov|Oleksijem Ajdarovim]], [[Oleg Riženkov|Olegom Riženkovim]] i [[Vadim Sašurin|Vadimom Sašurinom]]. Najbolji rezultat u pojedinačnoj konkurenciji bila mu je srebrna medalja na SP 1991. u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – 20 km|utrci na 20&amp;nbsp;km]] s jednim promašajem i zaostatkom od 27.6&amp;nbsp;s u odnosu na pobjednika njemačkog biatlonca [[Mark Kirchner|Marka Kirchnera]]. --&gt;

=== Svjetski kup ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:left; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
!colspan=&quot;20&quot; | Plasman u Svjetskom kupu 
|-
! [[Svjetski kup u biatlonu 1992/1993.|1992/93.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1993/1994.|1993/94.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1994/1995.|1994/95.]] 
|-
|36||39||
|}
Prvi nastup Hohrijakova u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1992/1993.|1992/93.]] u [[Antholz]]u 18. januara 1986. u utrci sprinta na 10&amp;nbsp;km, kada je osvojio 18-o mjesto. Pet puta je pobijedio u pojedinačnim utrkama, a devet puta u štafeti.

=== Evropsko prvenstvo ===
Hohrijakov je nastupio dva puta na [[Evropsko prvenstvo u biatlonu|Evropskim prvenstvima u biatlonu]]: na [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1994.|EP 1994]]&lt;ref&gt;  
{{cite web | url =https://www.les-sports.info/biathlon-championnat-d-europe-ibu-resultats-1993-1994-hommes-epm43694.html | title =Biathlon - Championnat d'Europe IBU - 1993/1994 | authorlink = | last = | first = | date = | website =les-sports.info | publisher = | access-date =27. 8. 2026 | language =fr }}&lt;/ref&gt; i [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995.|EP 1995.]]&lt;ref&gt;
{{cite web | url =https://www.les-sports.info/biathlon-championnat-d-europe-ibu-resultats-1994-1995-hommes-epm43693.html| title =Biathlon - Championnat d'Europe IBU - 1994/1995 | authorlink = | last = | first = | date = | website =les-sports.info | publisher = | access-date =27. 8. 2026 | language =fr }}&lt;/ref&gt;

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Evropsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviEPB|1994}} 
| [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 20 km|6]] 
| [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 10 km|10]]   
| style=&quot;background:#f8e6c4;&quot;| [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1994 – štafeta (muškarci)|3]]
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviEPB|1995}}
| style=&quot;background:#f7f6a8;&quot;| [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 20 km|1]] 
| [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 10 km|-]]   
| style=&quot;background:#f7f6a8;&quot;| [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995 – štafeta (muškarci)|1]]  
|}
{{sekcija}}
{{clear}}

== Prestanak karijere ==
Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 1995.

== Privatni život ==
{{sekcija}}

== Nagrade ==
{{sekcija}}
== Napomene ==
&lt;references group=&quot;lower-alpha&quot;/&gt;

== Reference ==
{{refspisak}}

==Vanjski linkovi==
* {{Sport365-m|336}}
{{commonscat}}
{{Evropski prvaci u biatlonu-štafeta}}
{{Evropski prvaci u biatlonu-20 km}}

{{DEFAULTSORT:Popov, Igor}}
[[Kategorija:Rođeni 1965.]]
[[Kategorija:Biografije, Čusovoj]]
[[Kategorija:Sovjetski biatlonci]]
[[Kategorija:Bjeloruski biatlonci]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1994.]]
[[Kategorija:Bjeloruski olimpijci u biatlonu]]
[[Kategorija:Ruski biatlonski treneri]]
[[Kategorija:Osvajači medalja na Svjetskim prvenstvima u biatlonu]]
[[Kategorija:Osvajači medalja na Evropskim prvenstvima u biatlonu]]
&lt;!-- [[Kategorija:Zaslužni majstori sporta Sovjetskog Saveza]] --&gt;
[[Kategorija:Živi ljudi]]
&lt;!-- [[Kategorija:Zaslužni majstori sporta Bjelorusije]] --&gt;</text>
      <sha1>sl5533xk7cvb0ud41582t2zzgqwiuc2</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3922317</id>
      <parentid>3922316</parentid>
      <timestamp>2026-08-27T18:18:07Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Svjetski kup */</comment>
      <origin>3922317</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="11709" sha1="i19frdhxkoxwadnzbxjq4u6oyyfb6t4" xml:space="preserve">{{Infokutija biatlonac
| ime                  = Igor Hohrijakov
| slika                = 
| opis_slike           = 
| puno_ime             = Igor Viktorovič Hohrijakov
| nadimak              = 
| nacionalnost         = 
| država               = {{ZID|Sovjetski Savez}}&lt;br&gt; {{ZID|ZND}}&lt;br&gt; {{ZID|Bjelorusija}}
| datum_rođenja        = {{Datum rođenja  i godine|1965|01|25}}
| mjesto_rođenja       = [[Čusovoj]]
| država_rođenja       = [[Sovjetski Savez]]
| datum_smrti          = 
| mjesto_smrti         = 
| država_smrti         = 
| zanimanje            = biatlonac, biatlonski treneri
| godine_aktivnosti    = 
| visina               = 176
| težina               = 67
| supružnik            = 
| veb-sajt             = 
| sport                = 
| klub                 = 
| trener               = 
| skije                = 
| puška                = 
| status               = neaktivan
| kraj_karijere        = 1995.
&lt;!-- Olimpijske igre --&gt;
| nastup_OI            = '''1''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|1994.]])
| medalje_OI           = '''0'''
| zlato_OI             = 
&lt;!-- Svjetska prvenstva --&gt;
| nastup_SP            = '''2''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|1993]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|1995.]])
| medalje_SP           = '''1'''
| zlato_SP             = 0
&lt;!-- Svjetski kup --&gt;
| nastup_SK            = [[Svjetski kup u biatlonu 1992/1993.|1992/93.]]
| pobjede_SK           = 0
| plasman_SK           ='''36.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1992/1993.|1992/93.]])
| pobjede_u_dis   = 
| pobjede_SK_štafeta   = 1
&lt;!-- Evropska prvenstva --&gt;
| nastup_EP            = '''2''' ([[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1994.|1994]], [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995.|19995.]]) 
| medalje_EP           = '''3''' 
| zlato_EP             = 2
&lt;!-- Medalje --&gt;
| naziv_medalja        = 
| medalje              = 
{{MedaljaTakmičenje|OI}} 
{{MedaljaTakmičenje|SPB}}
{{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|SP 1995.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}}
{{MedaljaBrojač
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 1
| [[Evropsko prvenstvo u biatlonu|Evropska prvenstva]]| 2 | 1 | 0
}}
| proširi_medalje      = 
| nagrade              = 
| ordeni               = 
| fusnote              = 
| aktualizirano        = 27. 8. 2025.
}}
'''Igor Viktorovič Hohrijakov''' ({{jez-ru|Игорь Викторович Хохряков}},  {{jez-be|Ігар Віктаравіч Хахракоў}}) rođen 25. januara 1965. u [[Čusovoj]]u, nekadašnji je [[Sovjetski Savez|sovjetski]] i [[Bjelorusija|bjeloruski]] [[biatlon]]ac.&lt;ref name=&quot;SportsRef&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/kh/igor-khokhryakov-1.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20200417192203/https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/kh/igor-khokhryakov-1.html |url-status=dead |archive-date=17. 4. 2020 |title=Igor Khokhryakov Olympic Results |access-date27. 8. 2026| language =en}}&lt;/ref&gt;

== Karijera ==
=== Olimpijske igre ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1994}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|Biatlon]]) 
| 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 10 km|45]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – štafeta (muškarci)|4]] 
|}
Popov je nastupio samo jednoma na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]] i to na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|ZOI 1994]], ali nije osvajao medalje. Najbolji rezultat u pojedinačnoj konkurenciji ostvario je na ZOI 1994. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 10 km|utrci na 10&amp;nbsp;km]], kada je osvojio 45-o mjesto sa četiri promašaja i zaostatkom od 3:43.7&amp;nbsp;min iza [[Rusija na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|ruskog]] biatlonca [[Sergej Čepikov|Sergeja Čepikova]], koji je utrku završio bez promašaja. Na istim igrama ostvario je najbolji plasman u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Viktor Majgourov|Viktoom Majgourovim]], [[Oleg Riženkov|Olegom Riženkovim]] i [[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandarom Popovim]] osvojivši četvrto mjesto, zaostavši 2:35.1&amp;nbsp;min iza [[Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|njemačke štafete]] u sastavu: [[Ricco Groß]], [[Frank Luck]], [[Mark Kirchner]] i [[Sven Fischer]].

=== Svjetsko prvenstvo ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1993}}
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – 10 km|26]]  
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – štafeta (muškarci)|4]]
| 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1995}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 20 km|21]]  
| 
|  
| style=&quot;background:#f8e6c4;&quot;| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – štafeta (muškarci)|3]]
| 
|} 
Hohrijakov je od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|SP 1993.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|SP 1995.]] nastupio dva puta na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]]. Osvojio je jednu bronzana medalju. &lt;!-- Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1987.|SP 1987.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1987 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Jurij Kaškarov|Jurijem Kaškarovim]], [[Dmitrij Vasiljev (biatlonac)|Dmitrijem Vasiljevim]] i [[Valerij Medvedcev|Valerijem Medvedcevim]] osvojio je prvu srebrnu medalju, sa zaostatkom od 2:10.2&amp;nbsp;min u odnosu na pobjedničku istočnonjemačku štafetu u sastavu: [[André Sehmisch]], [[Frank-Peter Roetsch]], [[Jürgen Wirth]] i [[Matthias Jacob]]; drugu na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1989.|SP 1989.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1989 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Jurij Kaškarov|Jurijem Kaškarovim]], [[Sergej Čepikov|Sergejom Čepikovim]] i [[Sergej Buligin|Sergejom Buliginom]]; te na istom takmičenju zlatnu u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1989 – ekipno (muškarci)|ekipnoj utrci]] s [[Jurij Kaškarov|Jurijem Kaškarovim]], [[Sergej Buligin|Sergejom Buliginom]] i [[Sergej Čepikov|Sergejom Čepikovim]]. Drugu zlatnu osvojio je na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1992.|SP 1992.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1992 – ekipno (muškarci)|ekipnoj utrci]] s [[Jevgenij Redkin|Jevgenijom Redkinom]], [[Anatolij Ždanovič|Anatolijem Ždanovičem]] i [[Igor Tropnjikov|Aleksandrom Tropnjikovim]] nastupivši kao selekcija [[Zajednica nezavisnih država|Zajednice nezavisnih država]]; treću na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|SP 1996.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – ekipno (muškarci)|ekipnoj utrci]] s [[Vadim Sašurin|Vadimom Sašurinom]], [[Oleg Riženkov|Olegom Riženkovim]] i [[Peter Ivaško|Peterom Ivaškom]]; kada je nastupio za selekciju Bjelorusije, kao i četvrtu na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|SP 1997.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – ekipno (muškarci)|ekipnoj utrci]] s [[Vadim Sašurin|Vadimom Sašurinom]], [[Oleg Riženkov|Olegom Riženkovim]] i [[Peter Ivaško|Peterom Ivaškom]]. U štafeti je osvojio treću srebrnu na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991.|SP 1991.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Jurij Kaškarov|Jurijem Kaškarovim]],
[[Sergej Tarasov (biatlonac)|Sergejom Tarasovim]] i [[Sergej Čepikov|Sergejom Čepikovim]], a prvu bronzanu na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|SP 1995.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Igor Hohrjakov|Igorom Hohrjakovim]], [[Oleg Riženkov|Olegom Riženkovim]] i [[Vadim Sašurin|Vadimom Sašurinom]], a drugu na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|SP 1996.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Oleksij Ajdarov|Oleksijem Ajdarovim]], [[Oleg Riženkov|Olegom Riženkovim]] i [[Vadim Sašurin|Vadimom Sašurinom]]. Najbolji rezultat u pojedinačnoj konkurenciji bila mu je srebrna medalja na SP 1991. u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – 20 km|utrci na 20&amp;nbsp;km]] s jednim promašajem i zaostatkom od 27.6&amp;nbsp;s u odnosu na pobjednika njemačkog biatlonca [[Mark Kirchner|Marka Kirchnera]]. --&gt;

=== Svjetski kup ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:left; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
!colspan=&quot;20&quot; | Plasman u Svjetskom kupu 
|-
! [[Svjetski kup u biatlonu 1992/1993.|1992/93.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1993/1994.|1993/94.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1994/1995.|1994/95.]] 
|-
|36||39||45
|}
Prvi nastup Hohrijakova u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1992/1993.|1992/93.]] u [[Antholz]]u 18. januara 1986. u utrci sprinta na 10&amp;nbsp;km, kada je osvojio 18-o mjesto. Pet puta je pobijedio u pojedinačnim utrkama, a devet puta u štafeti.

=== Evropsko prvenstvo ===
Hohrijakov je nastupio dva puta na [[Evropsko prvenstvo u biatlonu|Evropskim prvenstvima u biatlonu]]: na [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1994.|EP 1994]]&lt;ref&gt;  
{{cite web | url =https://www.les-sports.info/biathlon-championnat-d-europe-ibu-resultats-1993-1994-hommes-epm43694.html | title =Biathlon - Championnat d'Europe IBU - 1993/1994 | authorlink = | last = | first = | date = | website =les-sports.info | publisher = | access-date =27. 8. 2026 | language =fr }}&lt;/ref&gt; i [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995.|EP 1995.]]&lt;ref&gt;
{{cite web | url =https://www.les-sports.info/biathlon-championnat-d-europe-ibu-resultats-1994-1995-hommes-epm43693.html| title =Biathlon - Championnat d'Europe IBU - 1994/1995 | authorlink = | last = | first = | date = | website =les-sports.info | publisher = | access-date =27. 8. 2026 | language =fr }}&lt;/ref&gt;

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Evropsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviEPB|1994}} 
| [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 20 km|6]] 
| [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 10 km|10]]   
| style=&quot;background:#f8e6c4;&quot;| [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1994 – štafeta (muškarci)|3]]
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviEPB|1995}}
| style=&quot;background:#f7f6a8;&quot;| [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 20 km|1]] 
| [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 10 km|-]]   
| style=&quot;background:#f7f6a8;&quot;| [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995 – štafeta (muškarci)|1]]  
|}
{{sekcija}}
{{clear}}

== Prestanak karijere ==
Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 1995.

== Privatni život ==
{{sekcija}}

== Nagrade ==
{{sekcija}}
== Napomene ==
&lt;references group=&quot;lower-alpha&quot;/&gt;

== Reference ==
{{refspisak}}

==Vanjski linkovi==
* {{Sport365-m|336}}
{{commonscat}}
{{Evropski prvaci u biatlonu-štafeta}}
{{Evropski prvaci u biatlonu-20 km}}

{{DEFAULTSORT:Popov, Igor}}
[[Kategorija:Rođeni 1965.]]
[[Kategorija:Biografije, Čusovoj]]
[[Kategorija:Sovjetski biatlonci]]
[[Kategorija:Bjeloruski biatlonci]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1994.]]
[[Kategorija:Bjeloruski olimpijci u biatlonu]]
[[Kategorija:Ruski biatlonski treneri]]
[[Kategorija:Osvajači medalja na Svjetskim prvenstvima u biatlonu]]
[[Kategorija:Osvajači medalja na Evropskim prvenstvima u biatlonu]]
&lt;!-- [[Kategorija:Zaslužni majstori sporta Sovjetskog Saveza]] --&gt;
[[Kategorija:Živi ljudi]]
&lt;!-- [[Kategorija:Zaslužni majstori sporta Bjelorusije]] --&gt;</text>
      <sha1>i19frdhxkoxwadnzbxjq4u6oyyfb6t4</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3922319</id>
      <parentid>3922317</parentid>
      <timestamp>2026-08-27T18:20:26Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <origin>3922319</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="11709" sha1="3jnkd9mc5ei6ewkuxlloqlfr0r42eow" xml:space="preserve">{{Infokutija biatlonac
| ime                  = Igor Hohrijakov
| slika                = 
| opis_slike           = 
| puno_ime             = Igor Viktorovič Hohrijakov
| nadimak              = 
| nacionalnost         = 
| država               = {{ZID|Sovjetski Savez}}&lt;br&gt; {{ZID|ZND}}&lt;br&gt; {{ZID|Bjelorusija}}
| datum_rođenja        = {{Datum rođenja  i godine|1965|01|25}}
| mjesto_rođenja       = [[Čusovoj]]
| država_rođenja       = [[Sovjetski Savez]]
| datum_smrti          = 
| mjesto_smrti         = 
| država_smrti         = 
| zanimanje            = biatlonac, biatlonski treneri
| godine_aktivnosti    = 
| visina               = 176
| težina               = 67
| supružnik            = 
| veb-sajt             = 
| sport                = 
| klub                 = 
| trener               = 
| skije                = 
| puška                = 
| status               = neaktivan
| kraj_karijere        = 1995.
&lt;!-- Olimpijske igre --&gt;
| nastup_OI            = '''1''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|1994.]])
| medalje_OI           = '''0'''
| zlato_OI             = 
&lt;!-- Svjetska prvenstva --&gt;
| nastup_SP            = '''2''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|1993]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|1995.]])
| medalje_SP           = '''1'''
| zlato_SP             = 0
&lt;!-- Svjetski kup --&gt;
| nastup_SK            = [[Svjetski kup u biatlonu 1992/1993.|1992/93.]]
| pobjede_SK           = 0
| plasman_SK           ='''36.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1992/1993.|1992/93.]])
| pobjede_u_dis   = 
| pobjede_SK_štafeta   = 1
&lt;!-- Evropska prvenstva --&gt;
| nastup_EP            = '''2''' ([[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1994.|1994]], [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995.|19995.]]) 
| medalje_EP           = '''3''' 
| zlato_EP             = 2
&lt;!-- Medalje --&gt;
| naziv_medalja        = 
| medalje              = 
{{MedaljaTakmičenje|OI}} 
{{MedaljaTakmičenje|SPB}}
{{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|SP 1995.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}}
{{MedaljaBrojač
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 1
| [[Evropsko prvenstvo u biatlonu|Evropska prvenstva]]| 2 | 1 | 0
}}
| proširi_medalje      = 
| nagrade              = 
| ordeni               = 
| fusnote              = 
| aktualizirano        = 27. 8. 2025.
}}
'''Igor Viktorovič Hohrijakov''' ({{jez-ru|Игорь Викторович Хохряков}}, {{jez-be|Ігар Віктаравіч Хахракоў}}) rođen 25. januara 1965. u [[Čusovoj]]u, nekadašnji je [[Sovjetski Savez|sovjetski]] i [[Bjelorusija|bjeloruski]] [[biatlon]]ac.&lt;ref name=&quot;SportsRef&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/kh/igor-khokhryakov-1.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20200417192203/https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/kh/igor-khokhryakov-1.html |url-status=dead |archive-date=17. 4. 2020 |title=Igor Khokhryakov Olympic Results |access-date=27. 8. 2026| language =en}}&lt;/ref&gt;

== Karijera ==
=== Olimpijske igre ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1994}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|Biatlon]]) 
| 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 10 km|45]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – štafeta (muškarci)|4]] 
|}
Popov je nastupio samo jednoma na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]] i to na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|ZOI 1994]], ali nije osvajao medalje. Najbolji rezultat u pojedinačnoj konkurenciji ostvario je na ZOI 1994. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 10 km|utrci na 10&amp;nbsp;km]], kada je osvojio 45-o mjesto sa četiri promašaja i zaostatkom od 3:43.7&amp;nbsp;min iza [[Rusija na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|ruskog]] biatlonca [[Sergej Čepikov|Sergeja Čepikova]], koji je utrku završio bez promašaja. Na istim igrama ostvario je najbolji plasman u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Viktor Majgourov|Viktoom Majgourovim]], [[Oleg Riženkov|Olegom Riženkovim]] i [[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandarom Popovim]] osvojivši četvrto mjesto, zaostavši 2:35.1&amp;nbsp;min iza [[Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|njemačke štafete]] u sastavu: [[Ricco Groß]], [[Frank Luck]], [[Mark Kirchner]] i [[Sven Fischer]].

=== Svjetsko prvenstvo ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1993}}
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – 10 km|26]]  
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – štafeta (muškarci)|4]]
| 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1995}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 20 km|21]]  
| 
|  
| style=&quot;background:#f8e6c4;&quot;| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – štafeta (muškarci)|3]]
| 
|} 
Hohrijakov je od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|SP 1993.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|SP 1995.]] nastupio dva puta na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]]. Osvojio je jednu bronzana medalju. &lt;!-- Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1987.|SP 1987.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1987 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Jurij Kaškarov|Jurijem Kaškarovim]], [[Dmitrij Vasiljev (biatlonac)|Dmitrijem Vasiljevim]] i [[Valerij Medvedcev|Valerijem Medvedcevim]] osvojio je prvu srebrnu medalju, sa zaostatkom od 2:10.2&amp;nbsp;min u odnosu na pobjedničku istočnonjemačku štafetu u sastavu: [[André Sehmisch]], [[Frank-Peter Roetsch]], [[Jürgen Wirth]] i [[Matthias Jacob]]; drugu na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1989.|SP 1989.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1989 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Jurij Kaškarov|Jurijem Kaškarovim]], [[Sergej Čepikov|Sergejom Čepikovim]] i [[Sergej Buligin|Sergejom Buliginom]]; te na istom takmičenju zlatnu u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1989 – ekipno (muškarci)|ekipnoj utrci]] s [[Jurij Kaškarov|Jurijem Kaškarovim]], [[Sergej Buligin|Sergejom Buliginom]] i [[Sergej Čepikov|Sergejom Čepikovim]]. Drugu zlatnu osvojio je na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1992.|SP 1992.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1992 – ekipno (muškarci)|ekipnoj utrci]] s [[Jevgenij Redkin|Jevgenijom Redkinom]], [[Anatolij Ždanovič|Anatolijem Ždanovičem]] i [[Igor Tropnjikov|Aleksandrom Tropnjikovim]] nastupivši kao selekcija [[Zajednica nezavisnih država|Zajednice nezavisnih država]]; treću na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|SP 1996.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – ekipno (muškarci)|ekipnoj utrci]] s [[Vadim Sašurin|Vadimom Sašurinom]], [[Oleg Riženkov|Olegom Riženkovim]] i [[Peter Ivaško|Peterom Ivaškom]]; kada je nastupio za selekciju Bjelorusije, kao i četvrtu na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|SP 1997.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – ekipno (muškarci)|ekipnoj utrci]] s [[Vadim Sašurin|Vadimom Sašurinom]], [[Oleg Riženkov|Olegom Riženkovim]] i [[Peter Ivaško|Peterom Ivaškom]]. U štafeti je osvojio treću srebrnu na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991.|SP 1991.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Jurij Kaškarov|Jurijem Kaškarovim]],
[[Sergej Tarasov (biatlonac)|Sergejom Tarasovim]] i [[Sergej Čepikov|Sergejom Čepikovim]], a prvu bronzanu na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|SP 1995.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Igor Hohrjakov|Igorom Hohrjakovim]], [[Oleg Riženkov|Olegom Riženkovim]] i [[Vadim Sašurin|Vadimom Sašurinom]], a drugu na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|SP 1996.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Oleksij Ajdarov|Oleksijem Ajdarovim]], [[Oleg Riženkov|Olegom Riženkovim]] i [[Vadim Sašurin|Vadimom Sašurinom]]. Najbolji rezultat u pojedinačnoj konkurenciji bila mu je srebrna medalja na SP 1991. u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – 20 km|utrci na 20&amp;nbsp;km]] s jednim promašajem i zaostatkom od 27.6&amp;nbsp;s u odnosu na pobjednika njemačkog biatlonca [[Mark Kirchner|Marka Kirchnera]]. --&gt;

=== Svjetski kup ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:left; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
!colspan=&quot;20&quot; | Plasman u Svjetskom kupu 
|-
! [[Svjetski kup u biatlonu 1992/1993.|1992/93.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1993/1994.|1993/94.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1994/1995.|1994/95.]] 
|-
|36||39||45
|}
Prvi nastup Hohrijakova u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1992/1993.|1992/93.]] u [[Antholz]]u 18. januara 1986. u utrci sprinta na 10&amp;nbsp;km, kada je osvojio 18-o mjesto. Pet puta je pobijedio u pojedinačnim utrkama, a devet puta u štafeti.

=== Evropsko prvenstvo ===
Hohrijakov je nastupio dva puta na [[Evropsko prvenstvo u biatlonu|Evropskim prvenstvima u biatlonu]]: na [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1994.|EP 1994]]&lt;ref&gt;  
{{cite web | url =https://www.les-sports.info/biathlon-championnat-d-europe-ibu-resultats-1993-1994-hommes-epm43694.html | title =Biathlon - Championnat d'Europe IBU - 1993/1994 | authorlink = | last = | first = | date = | website =les-sports.info | publisher = | access-date =27. 8. 2026 | language =fr }}&lt;/ref&gt; i [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995.|EP 1995.]]&lt;ref&gt;
{{cite web | url =https://www.les-sports.info/biathlon-championnat-d-europe-ibu-resultats-1994-1995-hommes-epm43693.html| title =Biathlon - Championnat d'Europe IBU - 1994/1995 | authorlink = | last = | first = | date = | website =les-sports.info | publisher = | access-date =27. 8. 2026 | language =fr }}&lt;/ref&gt;

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Evropsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviEPB|1994}} 
| [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 20 km|6]] 
| [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 10 km|10]]   
| style=&quot;background:#f8e6c4;&quot;| [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1994 – štafeta (muškarci)|3]]
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviEPB|1995}}
| style=&quot;background:#f7f6a8;&quot;| [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 20 km|1]] 
| [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 10 km|-]]   
| style=&quot;background:#f7f6a8;&quot;| [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995 – štafeta (muškarci)|1]]  
|}
{{sekcija}}
{{clear}}

== Prestanak karijere ==
Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 1995.

== Privatni život ==
{{sekcija}}

== Nagrade ==
{{sekcija}}
== Napomene ==
&lt;references group=&quot;lower-alpha&quot;/&gt;

== Reference ==
{{refspisak}}

==Vanjski linkovi==
* {{Sport365-m|336}}
{{commonscat}}
{{Evropski prvaci u biatlonu-štafeta}}
{{Evropski prvaci u biatlonu-20 km}}

{{DEFAULTSORT:Popov, Igor}}
[[Kategorija:Rođeni 1965.]]
[[Kategorija:Biografije, Čusovoj]]
[[Kategorija:Sovjetski biatlonci]]
[[Kategorija:Bjeloruski biatlonci]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1994.]]
[[Kategorija:Bjeloruski olimpijci u biatlonu]]
[[Kategorija:Ruski biatlonski treneri]]
[[Kategorija:Osvajači medalja na Svjetskim prvenstvima u biatlonu]]
[[Kategorija:Osvajači medalja na Evropskim prvenstvima u biatlonu]]
&lt;!-- [[Kategorija:Zaslužni majstori sporta Sovjetskog Saveza]] --&gt;
[[Kategorija:Živi ljudi]]
&lt;!-- [[Kategorija:Zaslužni majstori sporta Bjelorusije]] --&gt;</text>
      <sha1>3jnkd9mc5ei6ewkuxlloqlfr0r42eow</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3922481</id>
      <parentid>3922319</parentid>
      <timestamp>2026-08-28T10:13:30Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <origin>3922481</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="11709" sha1="hcvi5h5c2w3yl6wmcn8vq33cxmg4ahi" xml:space="preserve">{{Infokutija biatlonac
| ime                  = Igor Hohrijakov
| slika                = 
| opis_slike           = 
| puno_ime             = Igor Viktorovič Hohrijakov
| nadimak              = 
| nacionalnost         = 
| država               = {{ZID|Sovjetski Savez}}&lt;br&gt; {{ZID|ZND}}&lt;br&gt; {{ZID|Bjelorusija}}
| datum_rođenja        = {{Datum rođenja  i godine|1965|01|25}}
| mjesto_rođenja       = [[Čusovoj]]
| država_rođenja       = [[Sovjetski Savez]]
| datum_smrti          = 
| mjesto_smrti         = 
| država_smrti         = 
| zanimanje            = biatlonac, biatlonski treneri
| godine_aktivnosti    = 
| visina               = 176
| težina               = 67
| supružnik            = 
| veb-sajt             = 
| sport                = 
| klub                 = 
| trener               = 
| skije                = 
| puška                = 
| status               = neaktivan
| kraj_karijere        = 1995.
&lt;!-- Olimpijske igre --&gt;
| nastup_OI            = '''1''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|1994.]])
| medalje_OI           = '''0'''
| zlato_OI             = 
&lt;!-- Svjetska prvenstva --&gt;
| nastup_SP            = '''2''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|1993]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|1995.]])
| medalje_SP           = '''1'''
| zlato_SP             = 0
&lt;!-- Svjetski kup --&gt;
| nastup_SK            = [[Svjetski kup u biatlonu 1992/1993.|1992/93.]]
| pobjede_SK           = 0
| plasman_SK           ='''36.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1992/1993.|1992/93.]])
| pobjede_u_dis   = 
| pobjede_SK_štafeta   = 1
&lt;!-- Evropska prvenstva --&gt;
| nastup_EP            = '''2''' ([[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1994.|1994]], [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995.|19995.]]) 
| medalje_EP           = '''3''' 
| zlato_EP             = 2
&lt;!-- Medalje --&gt;
| naziv_medalja        = 
| medalje              = 
{{MedaljaTakmičenje|OI}} 
{{MedaljaTakmičenje|SPB}}
{{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|SP 1995.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}}
{{MedaljaBrojač
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 1
| [[Evropsko prvenstvo u biatlonu|Evropska prvenstva]]| 2 | 1 | 0
}}
| proširi_medalje      = 
| nagrade              = 
| ordeni               = 
| fusnote              = 
| aktualizirano        = 27. 8. 2025.
}}
'''Igor Viktorovič Hohrijakov''' ({{jez-ru|Игорь Викторович Хохряков}}, {{jez-be|Ігар Віктаравіч Хахракоў}}) rođen 25. januara 1965. u [[Čusovoj]]u, nekadašnji je [[Sovjetski Savez|sovjetski]] i [[Bjelorusija|bjeloruski]] [[biatlon]]ac.&lt;ref name=&quot;SportsRef&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/kh/igor-khokhryakov-1.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20200417192203/https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/kh/igor-khokhryakov-1.html |url-status=dead |archive-date=17. 4. 2020 |title=Igor Khokhryakov Olympic Results |access-date=27. 8. 2026| language =en}}&lt;/ref&gt;

== Karijera ==
=== Olimpijske igre ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1994}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|Biatlon]]) 
| 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 10 km|45]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – štafeta (muškarci)|4]] 
|}
Popov je nastupio samo jednoma na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]] i to na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|ZOI 1994]], ali nije osvajao medalje. Najbolji rezultat u pojedinačnoj konkurenciji ostvario je na ZOI 1994. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 10 km|utrci na 10&amp;nbsp;km]], kada je osvojio 45-o mjesto sa četiri promašaja i zaostatkom od 3:43.7&amp;nbsp;min iza [[Rusija na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|ruskog]] biatlonca [[Sergej Čepikov|Sergeja Čepikova]], koji je utrku završio bez promašaja. Na istim igrama ostvario je najbolji plasman u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Viktor Majgourov|Viktorom Majgourovim]], [[Oleg Riženkov|Olegom Riženkovim]] i [[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandrom Popovim]] osvojivši četvrto mjesto, zaostavši 2:35.1&amp;nbsp;min iza [[Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|njemačke štafete]] u sastavu: [[Ricco Groß]], [[Frank Luck]], [[Mark Kirchner]] i [[Sven Fischer]].

=== Svjetsko prvenstvo ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1993}}
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – 10 km|26]]  
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – štafeta (muškarci)|4]]
| 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1995}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 20 km|21]]  
| 
|  
| style=&quot;background:#f8e6c4;&quot;| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – štafeta (muškarci)|3]]
| 
|} 
Hohrijakov je od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|SP 1993.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|SP 1995.]] nastupio dva puta na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]]. Osvojio je jednu bronzanu medalju. &lt;!-- Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1987.|SP 1987.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1987 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Jurij Kaškarov|Jurijem Kaškarovim]], [[Dmitrij Vasiljev (biatlonac)|Dmitrijem Vasiljevim]] i [[Valerij Medvedcev|Valerijem Medvedcevim]] osvojio je prvu srebrnu medalju, sa zaostatkom od 2:10.2&amp;nbsp;min u odnosu na pobjedničku istočnonjemačku štafetu u sastavu: [[André Sehmisch]], [[Frank-Peter Roetsch]], [[Jürgen Wirth]] i [[Matthias Jacob]]; drugu na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1989.|SP 1989.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1989 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Jurij Kaškarov|Jurijem Kaškarovim]], [[Sergej Čepikov|Sergejom Čepikovim]] i [[Sergej Buligin|Sergejom Buliginom]]; te na istom takmičenju zlatnu u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1989 – ekipno (muškarci)|ekipnoj utrci]] s [[Jurij Kaškarov|Jurijem Kaškarovim]], [[Sergej Buligin|Sergejom Buliginom]] i [[Sergej Čepikov|Sergejom Čepikovim]]. Drugu zlatnu osvojio je na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1992.|SP 1992.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1992 – ekipno (muškarci)|ekipnoj utrci]] s [[Jevgenij Redkin|Jevgenijom Redkinom]], [[Anatolij Ždanovič|Anatolijem Ždanovičem]] i [[Igor Tropnjikov|Aleksandrom Tropnjikovim]] nastupivši kao selekcija [[Zajednica nezavisnih država|Zajednice nezavisnih država]]; treću na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|SP 1996.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – ekipno (muškarci)|ekipnoj utrci]] s [[Vadim Sašurin|Vadimom Sašurinom]], [[Oleg Riženkov|Olegom Riženkovim]] i [[Peter Ivaško|Peterom Ivaškom]]; kada je nastupio za selekciju Bjelorusije, kao i četvrtu na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|SP 1997.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – ekipno (muškarci)|ekipnoj utrci]] s [[Vadim Sašurin|Vadimom Sašurinom]], [[Oleg Riženkov|Olegom Riženkovim]] i [[Peter Ivaško|Peterom Ivaškom]]. U štafeti je osvojio treću srebrnu na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991.|SP 1991.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Jurij Kaškarov|Jurijem Kaškarovim]],
[[Sergej Tarasov (biatlonac)|Sergejom Tarasovim]] i [[Sergej Čepikov|Sergejom Čepikovim]], a prvu bronzanu na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|SP 1995.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Igor Hohrjakov|Igorom Hohrjakovim]], [[Oleg Riženkov|Olegom Riženkovim]] i [[Vadim Sašurin|Vadimom Sašurinom]], a drugu na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|SP 1996.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Oleksij Ajdarov|Oleksijem Ajdarovim]], [[Oleg Riženkov|Olegom Riženkovim]] i [[Vadim Sašurin|Vadimom Sašurinom]]. Najbolji rezultat u pojedinačnoj konkurenciji bila mu je srebrna medalja na SP 1991. u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – 20 km|utrci na 20&amp;nbsp;km]] s jednim promašajem i zaostatkom od 27.6&amp;nbsp;s u odnosu na pobjednika njemačkog biatlonca [[Mark Kirchner|Marka Kirchnera]]. --&gt;

=== Svjetski kup ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:left; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
!colspan=&quot;20&quot; | Plasman u Svjetskom kupu 
|-
! [[Svjetski kup u biatlonu 1992/1993.|1992/93.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1993/1994.|1993/94.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1994/1995.|1994/95.]] 
|-
|36||39||45
|}
Prvi nastup Hohrijakova u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1992/1993.|1992/93.]] u [[Antholz]]u 18. januara 1986. u utrci sprinta na 10&amp;nbsp;km, kada je osvojio 18-o mjesto. Pet puta je pobijedio u pojedinačnim utrkama, a devet puta u štafeti.

=== Evropsko prvenstvo ===
Hohrijakov je nastupio dva puta na [[Evropsko prvenstvo u biatlonu|Evropskim prvenstvima u biatlonu]]: na [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1994.|EP 1994]]&lt;ref&gt;  
{{cite web | url =https://www.les-sports.info/biathlon-championnat-d-europe-ibu-resultats-1993-1994-hommes-epm43694.html | title =Biathlon - Championnat d'Europe IBU - 1993/1994 | authorlink = | last = | first = | date = | website =les-sports.info | publisher = | access-date =27. 8. 2026 | language =fr }}&lt;/ref&gt; i [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995.|EP 1995.]]&lt;ref&gt;
{{cite web | url =https://www.les-sports.info/biathlon-championnat-d-europe-ibu-resultats-1994-1995-hommes-epm43693.html| title =Biathlon - Championnat d'Europe IBU - 1994/1995 | authorlink = | last = | first = | date = | website =les-sports.info | publisher = | access-date =27. 8. 2026 | language =fr }}&lt;/ref&gt;

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Evropsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviEPB|1994}} 
| [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 20 km|6]] 
| [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 10 km|10]]   
| style=&quot;background:#f8e6c4;&quot;| [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1994 – štafeta (muškarci)|3]]
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviEPB|1995}}
| style=&quot;background:#f7f6a8;&quot;| [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 20 km|1]] 
| [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 10 km|-]]   
| style=&quot;background:#f7f6a8;&quot;| [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995 – štafeta (muškarci)|1]]  
|}
{{sekcija}}
{{clear}}

== Prestanak karijere ==
Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 1995.

== Privatni život ==
{{sekcija}}

== Nagrade ==
{{sekcija}}
== Napomene ==
&lt;references group=&quot;lower-alpha&quot;/&gt;

== Reference ==
{{refspisak}}

==Vanjski linkovi==
* {{Sport365-m|336}}
{{commonscat}}
{{Evropski prvaci u biatlonu-štafeta}}
{{Evropski prvaci u biatlonu-20 km}}

{{DEFAULTSORT:Popov, Igor}}
[[Kategorija:Rođeni 1965.]]
[[Kategorija:Biografije, Čusovoj]]
[[Kategorija:Sovjetski biatlonci]]
[[Kategorija:Bjeloruski biatlonci]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1994.]]
[[Kategorija:Bjeloruski olimpijci u biatlonu]]
[[Kategorija:Ruski biatlonski treneri]]
[[Kategorija:Osvajači medalja na Svjetskim prvenstvima u biatlonu]]
[[Kategorija:Osvajači medalja na Evropskim prvenstvima u biatlonu]]
&lt;!-- [[Kategorija:Zaslužni majstori sporta Sovjetskog Saveza]] --&gt;
[[Kategorija:Živi ljudi]]
&lt;!-- [[Kategorija:Zaslužni majstori sporta Bjelorusije]] --&gt;</text>
      <sha1>hcvi5h5c2w3yl6wmcn8vq33cxmg4ahi</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3922483</id>
      <parentid>3922481</parentid>
      <timestamp>2026-08-28T11:22:15Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <origin>3922483</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9249" sha1="4a87yweq526ysqr88m128xzmy18j66l" xml:space="preserve">{{Infokutija biatlonac
| ime                  = Igor Hohrijakov
| slika                = 
| opis_slike           = 
| puno_ime             = Igor Viktorovič Hohrijakov
| nadimak              = 
| nacionalnost         = 
| država               = {{ZID|Sovjetski Savez}}&lt;br&gt; {{ZID|ZND}}&lt;br&gt; {{ZID|Bjelorusija}}
| datum_rođenja        = {{Datum rođenja  i godine|1965|01|25}}
| mjesto_rođenja       = [[Čusovoj]]
| država_rođenja       = [[Sovjetski Savez]]
| datum_smrti          = 
| mjesto_smrti         = 
| država_smrti         = 
| zanimanje            = biatlonac, biatlonski treneri
| godine_aktivnosti    = 
| visina               = 176
| težina               = 67
| supružnik            = 
| veb-sajt             = 
| sport                = 
| klub                 = 
| trener               = 
| skije                = 
| puška                = 
| status               = neaktivan
| kraj_karijere        = 1995.
&lt;!-- Olimpijske igre --&gt;
| nastup_OI            = '''1''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|1994.]])
| medalje_OI           = '''0'''
| zlato_OI             = 
&lt;!-- Svjetska prvenstva --&gt;
| nastup_SP            = '''2''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|1993]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|1995.]])
| medalje_SP           = '''1'''
| zlato_SP             = 0
&lt;!-- Svjetski kup --&gt;
| nastup_SK            = [[Svjetski kup u biatlonu 1992/1993.|1992/93.]]
| pobjede_SK           = 0
| plasman_SK           ='''36.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1992/1993.|1992/93.]])
| pobjede_u_dis   = 
| pobjede_SK_štafeta   = 1
&lt;!-- Evropska prvenstva --&gt;
| nastup_EP            = '''2''' ([[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1994.|1994]], [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995.|19995.]]) 
| medalje_EP           = '''3''' 
| zlato_EP             = 2
&lt;!-- Medalje --&gt;
| naziv_medalja        = 
| medalje              = 
{{MedaljaTakmičenje|OI}} 
{{MedaljaTakmičenje|SPB}}
{{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|SP 1995.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}}
{{MedaljaBrojač
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 1
| [[Evropsko prvenstvo u biatlonu|Evropska prvenstva]]| 2 | 1 | 0
}}
| proširi_medalje      = 
| nagrade              = 
| ordeni               = 
| fusnote              = 
| aktualizirano        = 27. 8. 2025.
}}
'''Igor Viktorovič Hohrijakov''' ({{jez-ru|Игорь Викторович Хохряков}}, {{jez-be|Ігар Віктаравіч Хахракоў}}) rođen 25. januara 1965. u [[Čusovoj]]u, nekadašnji je [[Sovjetski Savez|sovjetski]] i [[Bjelorusija|bjeloruski]] [[biatlon]]ac.&lt;ref name=&quot;SportsRef&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/kh/igor-khokhryakov-1.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20200417192203/https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/kh/igor-khokhryakov-1.html |url-status=dead |archive-date=17. 4. 2020 |title=Igor Khokhryakov Olympic Results |access-date=27. 8. 2026| language =en}}&lt;/ref&gt;

== Karijera ==
=== Olimpijske igre ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1994}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|Biatlon]]) 
| 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 10 km|45]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – štafeta (muškarci)|4]] 
|}
Popov je nastupio samo jednoma na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]] i to na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|ZOI 1994]], ali nije osvajao medalje. Najbolji rezultat u pojedinačnoj konkurenciji ostvario je na ZOI 1994. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 10 km|utrci na 10&amp;nbsp;km]], kada je osvojio 45-o mjesto sa četiri promašaja i zaostatkom od 3:43.7&amp;nbsp;min iza [[Rusija na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|ruskog]] biatlonca [[Sergej Čepikov|Sergeja Čepikova]], koji je utrku završio bez promašaja. Na istim igrama ostvario je najbolji plasman u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Viktor Majgourov|Viktorom Majgourovim]], [[Oleg Riženkov|Olegom Riženkovim]] i [[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandrom Popovim]] osvojivši četvrto mjesto, zaostavši 2:35.1&amp;nbsp;min iza [[Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|njemačke štafete]] u sastavu: [[Ricco Groß]], [[Frank Luck]], [[Mark Kirchner]] i [[Sven Fischer]].

=== Svjetsko prvenstvo ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1993}}
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – 10 km|26]]  
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – štafeta (muškarci)|4]]
| 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1995}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 20 km|21]]  
| 
|  
| style=&quot;background:#f8e6c4;&quot;| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – štafeta (muškarci)|3]]
| 
|} 
Hohrijakov je od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|SP 1993.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|SP 1995.]] nastupio dva puta na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]]. Osvojio je jednu bronzanu medalju na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|SP 1995.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandrom Popovim]], [[Oleg Riženkov|Olegom Riženkovim]] i [[Vadim Sašurin|Vadimom Sašurinom]]; a najbolji rezulat u pojedinačnoj konkurenviji mu je 21-o mjesto na istom prvenstvu u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 10 km|utrci na 10&amp;nbsp;km]], kada je s dva promašaja i 3:56.6&amp;nbsp;min zaostatka bio sporiji od pobjednika francuskog biatlonca [[Patrice Bailly-Salins|Patrica Bailly-Salinsa]]. 

=== Svjetski kup ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:left; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
!colspan=&quot;20&quot; | Plasman u Svjetskom kupu 
|-
! [[Svjetski kup u biatlonu 1992/1993.|1992/93.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1993/1994.|1993/94.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1994/1995.|1994/95.]] 
|-
|36||39||45
|}
Prvi nastup Hohrijakova u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1992/1993.|1992/93.]] u [[Antholz]]u 18. januara 1986. u utrci sprinta na 10&amp;nbsp;km, kada je osvojio 18-o mjesto. Pet puta je pobijedio u pojedinačnim utrkama, a devet puta u štafeti.

=== Evropsko prvenstvo ===
Hohrijakov je nastupio dva puta na [[Evropsko prvenstvo u biatlonu|Evropskim prvenstvima u biatlonu]]: na [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1994.|EP 1994]]&lt;ref&gt;  
{{cite web | url =https://www.les-sports.info/biathlon-championnat-d-europe-ibu-resultats-1993-1994-hommes-epm43694.html | title =Biathlon - Championnat d'Europe IBU - 1993/1994 | authorlink = | last = | first = | date = | website =les-sports.info | publisher = | access-date =27. 8. 2026 | language =fr }}&lt;/ref&gt; i [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995.|EP 1995.]]&lt;ref&gt;
{{cite web | url =https://www.les-sports.info/biathlon-championnat-d-europe-ibu-resultats-1994-1995-hommes-epm43693.html| title =Biathlon - Championnat d'Europe IBU - 1994/1995 | authorlink = | last = | first = | date = | website =les-sports.info | publisher = | access-date =27. 8. 2026 | language =fr }}&lt;/ref&gt;

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Evropsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviEPB|1994}} 
| [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 20 km|6]] 
| [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 10 km|10]]   
| style=&quot;background:#f8e6c4;&quot;| [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1994 – štafeta (muškarci)|3]]
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviEPB|1995}}
| style=&quot;background:#f7f6a8;&quot;| [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 20 km|1]] 
| [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 10 km|-]]   
| style=&quot;background:#f7f6a8;&quot;| [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995 – štafeta (muškarci)|1]]  
|}
{{sekcija}}
{{clear}}

== Prestanak karijere ==
Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 1995.

== Privatni život ==
{{sekcija}}

== Nagrade ==
{{sekcija}}
== Napomene ==
&lt;references group=&quot;lower-alpha&quot;/&gt;

== Reference ==
{{refspisak}}

==Vanjski linkovi==
* {{Sport365-m|336}}
{{commonscat}}
{{Evropski prvaci u biatlonu-štafeta}}
{{Evropski prvaci u biatlonu-20 km}}

{{DEFAULTSORT:Popov, Igor}}
[[Kategorija:Rođeni 1965.]]
[[Kategorija:Biografije, Čusovoj]]
[[Kategorija:Sovjetski biatlonci]]
[[Kategorija:Bjeloruski biatlonci]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1994.]]
[[Kategorija:Bjeloruski olimpijci u biatlonu]]
[[Kategorija:Ruski biatlonski treneri]]
[[Kategorija:Osvajači medalja na Svjetskim prvenstvima u biatlonu]]
[[Kategorija:Osvajači medalja na Evropskim prvenstvima u biatlonu]]
&lt;!-- [[Kategorija:Zaslužni majstori sporta Sovjetskog Saveza]] --&gt;
[[Kategorija:Živi ljudi]]
&lt;!-- [[Kategorija:Zaslužni majstori sporta Bjelorusije]] --&gt;</text>
      <sha1>4a87yweq526ysqr88m128xzmy18j66l</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3922485</id>
      <parentid>3922483</parentid>
      <timestamp>2026-08-28T11:25:42Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <origin>3922485</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9676" sha1="8m3963lcucuh9ju6v47og4nnnci7kir" xml:space="preserve">{{Infokutija biatlonac
| ime                  = Igor Hohrijakov
| slika                = 
| opis_slike           = 
| puno_ime             = Igor Viktorovič Hohrijakov
| nadimak              = 
| nacionalnost         = 
| država               = {{ZID|Sovjetski Savez}}&lt;br&gt; {{ZID|ZND}}&lt;br&gt; {{ZID|Bjelorusija}}
| datum_rođenja        = {{Datum rođenja  i godine|1965|01|25}}
| mjesto_rođenja       = [[Čusovoj]]
| država_rođenja       = [[Sovjetski Savez]]
| datum_smrti          = 
| mjesto_smrti         = 
| država_smrti         = 
| zanimanje            = biatlonac, biatlonski treneri
| godine_aktivnosti    = 
| visina               = 176
| težina               = 67
| supružnik            = 
| veb-sajt             = 
| sport                = 
| klub                 = 
| trener               = 
| skije                = 
| puška                = 
| status               = neaktivan
| kraj_karijere        = 1995.
&lt;!-- Olimpijske igre --&gt;
| nastup_OI            = '''1''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|1994.]])
| medalje_OI           = '''0'''
| zlato_OI             = 
&lt;!-- Svjetska prvenstva --&gt;
| nastup_SP            = '''2''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|1993]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|1995.]])
| medalje_SP           = '''1'''
| zlato_SP             = 0
&lt;!-- Svjetski kup --&gt;
| nastup_SK            = [[Svjetski kup u biatlonu 1992/1993.|1992/93.]]
| pobjede_SK           = 0
| plasman_SK           ='''36.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1992/1993.|1992/93.]])
| pobjede_u_dis   = 
| pobjede_SK_štafeta   = 1
&lt;!-- Evropska prvenstva --&gt;
| nastup_EP            = '''2''' ([[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1994.|1994]], [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995.|19995.]]) 
| medalje_EP           = '''3''' 
| zlato_EP             = 2
&lt;!-- Medalje --&gt;
| naziv_medalja        = 
| medalje              = 
{{MedaljaTakmičenje|OI}} 
{{MedaljaTakmičenje|SPB}}
{{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|SP 1995.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}}
{{MedaljaTakmičenje|EPB}}
{{MedaljaBronza|[[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1994.|EP 1994.]]|[[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1994 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}}
{{MedaljaZlato|[[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995.|EP 1995.]]|[[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}}
{{MedaljaZlato|[[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995.|EP 1995.]]|[[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 20 km|20 km]]}}
{{MedaljaBrojač
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 1
| [[Evropsko prvenstvo u biatlonu|Evropska prvenstva]]| 2 | 1 | 0
}}
| proširi_medalje      = 
| nagrade              = 
| ordeni               = 
| fusnote              = 
| aktualizirano        = 27. 8. 2025.
}}
'''Igor Viktorovič Hohrijakov''' ({{jez-ru|Игорь Викторович Хохряков}}, {{jez-be|Ігар Віктаравіч Хахракоў}}) rođen 25. januara 1965. u [[Čusovoj]]u, nekadašnji je [[Sovjetski Savez|sovjetski]] i [[Bjelorusija|bjeloruski]] [[biatlon]]ac.&lt;ref name=&quot;SportsRef&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/kh/igor-khokhryakov-1.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20200417192203/https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/kh/igor-khokhryakov-1.html |url-status=dead |archive-date=17. 4. 2020 |title=Igor Khokhryakov Olympic Results |access-date=27. 8. 2026| language =en}}&lt;/ref&gt;

== Karijera ==
=== Olimpijske igre ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1994}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|Biatlon]]) 
| 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 10 km|45]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – štafeta (muškarci)|4]] 
|}
Popov je nastupio samo jednoma na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]] i to na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|ZOI 1994]], ali nije osvajao medalje. Najbolji rezultat u pojedinačnoj konkurenciji ostvario je na ZOI 1994. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 10 km|utrci na 10&amp;nbsp;km]], kada je osvojio 45-o mjesto sa četiri promašaja i zaostatkom od 3:43.7&amp;nbsp;min iza [[Rusija na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|ruskog]] biatlonca [[Sergej Čepikov|Sergeja Čepikova]], koji je utrku završio bez promašaja. Na istim igrama ostvario je najbolji plasman u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Viktor Majgourov|Viktorom Majgourovim]], [[Oleg Riženkov|Olegom Riženkovim]] i [[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandrom Popovim]] osvojivši četvrto mjesto, zaostavši 2:35.1&amp;nbsp;min iza [[Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|njemačke štafete]] u sastavu: [[Ricco Groß]], [[Frank Luck]], [[Mark Kirchner]] i [[Sven Fischer]].

=== Svjetsko prvenstvo ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1993}}
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – 10 km|26]]  
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – štafeta (muškarci)|4]]
| 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1995}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 20 km|21]]  
| 
|  
| style=&quot;background:#f8e6c4;&quot;| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – štafeta (muškarci)|3]]
| 
|} 
Hohrijakov je od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|SP 1993.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|SP 1995.]] nastupio dva puta na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]]. Osvojio je jednu bronzanu medalju na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|SP 1995.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandrom Popovim]], [[Oleg Riženkov|Olegom Riženkovim]] i [[Vadim Sašurin|Vadimom Sašurinom]]; a najbolji rezulat u pojedinačnoj konkurenviji mu je 21-o mjesto na istom prvenstvu u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 10 km|utrci na 10&amp;nbsp;km]], kada je s dva promašaja i 3:56.6&amp;nbsp;min zaostatka bio sporiji od pobjednika francuskog biatlonca [[Patrice Bailly-Salins|Patrica Bailly-Salinsa]]. 

=== Svjetski kup ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:left; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
!colspan=&quot;20&quot; | Plasman u Svjetskom kupu 
|-
! [[Svjetski kup u biatlonu 1992/1993.|1992/93.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1993/1994.|1993/94.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1994/1995.|1994/95.]] 
|-
|36||39||45
|}
Prvi nastup Hohrijakova u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1992/1993.|1992/93.]] u [[Antholz]]u 18. januara 1986. u utrci sprinta na 10&amp;nbsp;km, kada je osvojio 18-o mjesto. Pet puta je pobijedio u pojedinačnim utrkama, a devet puta u štafeti.

=== Evropsko prvenstvo ===
Hohrijakov je nastupio dva puta na [[Evropsko prvenstvo u biatlonu|Evropskim prvenstvima u biatlonu]]: na [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1994.|EP 1994]]&lt;ref&gt;  
{{cite web | url =https://www.les-sports.info/biathlon-championnat-d-europe-ibu-resultats-1993-1994-hommes-epm43694.html | title =Biathlon - Championnat d'Europe IBU - 1993/1994 | authorlink = | last = | first = | date = | website =les-sports.info | publisher = | access-date =27. 8. 2026 | language =fr }}&lt;/ref&gt; i [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995.|EP 1995.]]&lt;ref&gt;
{{cite web | url =https://www.les-sports.info/biathlon-championnat-d-europe-ibu-resultats-1994-1995-hommes-epm43693.html| title =Biathlon - Championnat d'Europe IBU - 1994/1995 | authorlink = | last = | first = | date = | website =les-sports.info | publisher = | access-date =27. 8. 2026 | language =fr }}&lt;/ref&gt;

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Evropsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviEPB|1994}} 
| [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1994 – 20 km|6]] 
| [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1994 – 10 km|10]]   
| style=&quot;background:#f8e6c4;&quot;| [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1994 – štafeta (muškarci)|3]]
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviEPB|1995}}
| style=&quot;background:#f7f6a8;&quot;| [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 20 km|1]] 
| [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 10 km|-]]   
| style=&quot;background:#f7f6a8;&quot;| [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995 – štafeta (muškarci)|1]]  
|}
{{sekcija}}
{{clear}}

== Prestanak karijere ==
Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 1995.

== Privatni život ==
{{sekcija}}

== Nagrade ==
{{sekcija}}
== Napomene ==
&lt;references group=&quot;lower-alpha&quot;/&gt;

== Reference ==
{{refspisak}}

==Vanjski linkovi==
* {{Sport365-m|336}}
{{commonscat}}
{{Evropski prvaci u biatlonu-štafeta}}
{{Evropski prvaci u biatlonu-20 km}}

{{DEFAULTSORT:Popov, Igor}}
[[Kategorija:Rođeni 1965.]]
[[Kategorija:Biografije, Čusovoj]]
[[Kategorija:Sovjetski biatlonci]]
[[Kategorija:Bjeloruski biatlonci]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1994.]]
[[Kategorija:Bjeloruski olimpijci u biatlonu]]
[[Kategorija:Ruski biatlonski treneri]]
[[Kategorija:Osvajači medalja na Svjetskim prvenstvima u biatlonu]]
[[Kategorija:Osvajači medalja na Evropskim prvenstvima u biatlonu]]
&lt;!-- [[Kategorija:Zaslužni majstori sporta Sovjetskog Saveza]] --&gt;
[[Kategorija:Živi ljudi]]
&lt;!-- [[Kategorija:Zaslužni majstori sporta Bjelorusije]] --&gt;</text>
      <sha1>8m3963lcucuh9ju6v47og4nnnci7kir</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3922488</id>
      <parentid>3922485</parentid>
      <timestamp>2026-08-28T11:31:16Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <origin>3922488</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9988" sha1="fab7jpplgi3dzpavm7sy7158ogz9ifi" xml:space="preserve">{{Infokutija biatlonac
| ime                  = Igor Hohrijakov
| slika                = 
| opis_slike           = 
| puno_ime             = Igor Viktorovič Hohrijakov
| nadimak              = 
| nacionalnost         = 
| država               = {{ZID|Sovjetski Savez}}&lt;br&gt; {{ZID|ZND}}&lt;br&gt; {{ZID|Bjelorusija}}
| datum_rođenja        = {{Datum rođenja  i godine|1965|01|25}}
| mjesto_rođenja       = [[Čusovoj]]
| država_rođenja       = [[Sovjetski Savez]]
| datum_smrti          = 
| mjesto_smrti         = 
| država_smrti         = 
| zanimanje            = biatlonac, biatlonski treneri
| godine_aktivnosti    = 
| visina               = 176
| težina               = 67
| supružnik            = 
| veb-sajt             = 
| sport                = 
| klub                 = 
| trener               = 
| skije                = 
| puška                = 
| status               = neaktivan
| kraj_karijere        = 1995.
&lt;!-- Olimpijske igre --&gt;
| nastup_OI            = '''1''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|1994.]])
| medalje_OI           = '''0'''
| zlato_OI             = 
&lt;!-- Svjetska prvenstva --&gt;
| nastup_SP            = '''2''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|1993]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|1995.]])
| medalje_SP           = '''1'''
| zlato_SP             = 0
&lt;!-- Svjetski kup --&gt;
| nastup_SK            = [[Svjetski kup u biatlonu 1992/1993.|1992/93.]]
| pobjede_SK           = 0
| plasman_SK           ='''36.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1992/1993.|1992/93.]])
| pobjede_u_dis   = 
| pobjede_SK_štafeta   = 1
&lt;!-- Evropska prvenstva --&gt;
| nastup_EP            = '''2''' ([[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1994.|1994]], [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995.|19995.]]) 
| medalje_EP           = '''3''' 
| zlato_EP             = 2
&lt;!-- Medalje --&gt;
| naziv_medalja        = 
| medalje              = 
{{MedaljaTakmičenje|OI}} 
{{MedaljaTakmičenje|SPB}}
{{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|SP 1995.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}}
{{MedaljaTakmičenje|EPB}}
{{MedaljaBronza|[[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1994.|EP 1994.]]|[[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1994 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}}
{{MedaljaZlato|[[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995.|EP 1995.]]|[[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}}
{{MedaljaZlato|[[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995.|EP 1995.]]|[[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 20 km|20 km]]}}
{{MedaljaBrojač
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 1
| [[Evropsko prvenstvo u biatlonu|Evropska prvenstva]]| 2 | 1 | 0
}}
| proširi_medalje      = 
| nagrade              = 
| ordeni               = 
| fusnote              = 
| aktualizirano        = 27. 8. 2025.
}}
'''Igor Viktorovič Hohrijakov''' ({{jez-ru|Игорь Викторович Хохряков}}, {{jez-be|Ігар Віктаравіч Хахракоў}}) rođen 25. januara 1965. u [[Čusovoj]]u, nekadašnji je [[Sovjetski Savez|sovjetski]] i [[Bjelorusija|bjeloruski]] [[biatlon]]ac.&lt;ref name=&quot;SportsRef&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/kh/igor-khokhryakov-1.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20200417192203/https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/kh/igor-khokhryakov-1.html |url-status=dead |archive-date=17. 4. 2020 |title=Igor Khokhryakov Olympic Results |access-date=27. 8. 2026| language =en}}&lt;/ref&gt;

== Karijera ==
=== Olimpijske igre ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1994}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|Biatlon]]) 
| 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 10 km|45]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – štafeta (muškarci)|4]] 
|}
Popov je nastupio samo jednoma na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]] i to na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|ZOI 1994]], ali nije osvajao medalje. Najbolji rezultat u pojedinačnoj konkurenciji ostvario je na ZOI 1994. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 10 km|utrci na 10&amp;nbsp;km]], kada je osvojio 45-o mjesto sa četiri promašaja i zaostatkom od 3:43.7&amp;nbsp;min iza [[Rusija na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|ruskog]] biatlonca [[Sergej Čepikov|Sergeja Čepikova]], koji je utrku završio bez promašaja. Na istim igrama ostvario je najbolji plasman u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Viktor Majgourov|Viktorom Majgourovim]], [[Oleg Riženkov|Olegom Riženkovim]] i [[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandrom Popovim]] osvojivši četvrto mjesto, zaostavši 2:35.1&amp;nbsp;min iza [[Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|njemačke štafete]] u sastavu: [[Ricco Groß]], [[Frank Luck]], [[Mark Kirchner]] i [[Sven Fischer]].

=== Svjetsko prvenstvo ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1993}}
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – 10 km|26]]  
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – štafeta (muškarci)|4]]
| 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1995}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 20 km|21]]  
| 
|  
| style=&quot;background:#f8e6c4;&quot;| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – štafeta (muškarci)|3]]
| 
|} 
Hohrijakov je od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|SP 1993.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|SP 1995.]] nastupio dva puta na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]]. Osvojio je jednu bronzanu medalju na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|SP 1995.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandrom Popovim]], [[Oleg Riženkov|Olegom Riženkovim]] i [[Vadim Sašurin|Vadimom Sašurinom]]; a najbolji rezulat u pojedinačnoj konkurenviji mu je 21-o mjesto na istom prvenstvu u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 10 km|utrci na 10&amp;nbsp;km]], kada je s dva promašaja i 3:56.6&amp;nbsp;min zaostatka bio sporiji od pobjednika francuskog biatlonca [[Patrice Bailly-Salins|Patrica Bailly-Salinsa]]. 

=== Svjetski kup ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:left; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
!colspan=&quot;20&quot; | Plasman u Svjetskom kupu 
|-
! [[Svjetski kup u biatlonu 1992/1993.|1992/93.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1993/1994.|1993/94.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1994/1995.|1994/95.]] 
|-
|36||39||45
|}
Prvi nastup Hohrijakova u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1992/1993.|1992/93.]] na [[Biatlonski stadion Pokljuka|Pokljuki]] 17. decembra 1992. u utrci na 20&amp;nbsp;km, kada je osvojio šesto mjesto. Pet puta je pobijedio u pojedinačnim utrkama, što nu je ostao najbolji rezultat. U ekipnim je utrkama u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1993/1994.|1993/94.]] u [[Bad Gastein]]u 12. decembra 1993. s [[Vadim Sašurin|Vadimom Sašurinom]], [[Oleg Rišenkov|Olegom Rišenkovim]] i [[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandrom Popovim]] pobijedio u utrci štafete

=== Evropsko prvenstvo ===
Hohrijakov je nastupio dva puta na [[Evropsko prvenstvo u biatlonu|Evropskim prvenstvima u biatlonu]]: na [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1994.|EP 1994]]&lt;ref&gt;  
{{cite web | url =https://www.les-sports.info/biathlon-championnat-d-europe-ibu-resultats-1993-1994-hommes-epm43694.html | title =Biathlon - Championnat d'Europe IBU - 1993/1994 | authorlink = | last = | first = | date = | website =les-sports.info | publisher = | access-date =27. 8. 2026 | language =fr }}&lt;/ref&gt; i [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995.|EP 1995.]]&lt;ref&gt;
{{cite web | url =https://www.les-sports.info/biathlon-championnat-d-europe-ibu-resultats-1994-1995-hommes-epm43693.html| title =Biathlon - Championnat d'Europe IBU - 1994/1995 | authorlink = | last = | first = | date = | website =les-sports.info | publisher = | access-date =27. 8. 2026 | language =fr }}&lt;/ref&gt;

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Evropsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviEPB|1994}} 
| [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1994 – 20 km|6]] 
| [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1994 – 10 km|10]]   
| style=&quot;background:#f8e6c4;&quot;| [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1994 – štafeta (muškarci)|3]]
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviEPB|1995}}
| style=&quot;background:#f7f6a8;&quot;| [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 20 km|1]] 
| [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 10 km|-]]   
| style=&quot;background:#f7f6a8;&quot;| [[Evropsko prvenstvo u biatlonu 1995 – štafeta (muškarci)|1]]  
|}
{{sekcija}}
{{clear}}

== Prestanak karijere ==
Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 1995.

== Privatni život ==
{{sekcija}}

== Nagrade ==
{{sekcija}}
== Napomene ==
&lt;references group=&quot;lower-alpha&quot;/&gt;

== Reference ==
{{refspisak}}

==Vanjski linkovi==
* {{Sport365-m|336}}
{{commonscat}}
{{Evropski prvaci u biatlonu-štafeta}}
{{Evropski prvaci u biatlonu-20 km}}

{{DEFAULTSORT:Popov, Igor}}
[[Kategorija:Rođeni 1965.]]
[[Kategorija:Biografije, Čusovoj]]
[[Kategorija:Sovjetski biatlonci]]
[[Kategorija:Bjeloruski biatlonci]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1994.]]
[[Kategorija:Bjeloruski olimpijci u biatlonu]]
[[Kategorija:Ruski biatlonski treneri]]
[[Kategorija:Osvajači medalja na Svjetskim prvenstvima u biatlonu]]
[[Kategorija:Osvajači medalja na Evropskim prvenstvima u biatlonu]]
&lt;!-- [[Kategorija:Zaslužni majstori sporta Sovjetskog Saveza]] --&gt;
[[Kategorija:Živi ljudi]]
&lt;!-- [[Kategorija:Zaslužni majstori sporta Bjelorusije]] --&gt;</text>
      <sha1>fab7jpplgi3dzpavm7sy7158ogz9ifi</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Emina Hodžić - Patković</title>
    <ns>0</ns>
    <id>536731</id>
    <revision>
      <id>3922322</id>
      <timestamp>2026-08-27T18:36:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Mir.u.Svijetu</username>
        <id>185090</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: '''Emina Hodžić - Patković''' (rođena 1976. godine u [[Travnik|Travniku)]] poznata je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačka]] književnica i nastavnica islamske   {{Infokutija osoba | ime                    = Emina Hodžić - Patković | slika                  = Emina Hodžić - Patković portret 2.jpg | opis                   = Bosanskohercegovačka književnica | datum_rođenja          = 17. septembar 1976. | mjesto_rođenja         = Travnik | zanimanje...</comment>
      <origin>3922322</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4241" sha1="10rcbosfm7mkwwnsc143ulmvttp0c65" xml:space="preserve">'''Emina Hodžić - Patković''' (rođena 1976. godine u [[Travnik|Travniku)]] poznata je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačka]] književnica i nastavnica islamske 

{{Infokutija osoba
| ime                    = Emina Hodžić - Patković
| slika                  = Emina Hodžić - Patković portret 2.jpg
| opis                   = Bosanskohercegovačka književnica
| datum_rođenja          = 17. septembar 1976.
| mjesto_rođenja         = Travnik
| zanimanje              = Književnica i nastavnica
| značajna_djela         = Kako vole nevoljeni, Srest ćemo se jednom, u Istanbulu, Izgubljeni putokaz, Pišem ti kalemom srca, Inoča...
| potpis                 = Emina Hodžić - Patković portret 1.jpg
}}

vjeronauke. U rodnom gradu [[Travnik|Travniku]] završila je [[Mješovita srednja škola Travnik|opću gimnaziju]], a fakultetsko obrazovanje na [[Islamski pedagoški fakultet u Zenici|Islamskom pedagoškom fakultetu]] u [[Zenica|Zenici]]. Više od dvadeset godina radila je u svojoj struci i bila uposlenik [[O.Š. ,,Meša Selimović&quot; Zenica|O.Š. ,,Meša Selimović&quot;]] u [[Zenica|Zenici]], dok se danas u potpunosti posvetila književnom stvaralaštvu. Udata je i majka dva sina.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Hodžić - Patković|first=Emina|title=Srest ćemo se jednom, u Istanbulu|publisher=Meligrafprint d.o.o|year=2022.|isbn=978-9958-677-39-7|location=Zenica|pages=284}}&lt;/ref&gt;

Svoj prvi roman, ''[[Kako vole nevoljeni]]'', počela je pisati nekoliko dana nakon očeve smrti, a objavljen je u oktobru, 2020. godine.

== Biografija ==

=== Život i autorstvo ===
Pored rada u [[Prosvjetiteljstvo|prosvjetiteljstvu]], [[Pisac|autorica]] se bavila mnogim drugim stvarima u životu. Dugi niz godina bila je vlasnica firme za uvoz i prodaju nakita, ''[[Gul unikati]]'', a nedugo nakon [[Bolest|bolesti]] supruga se zvanično povukla iz tog posla.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://radiogracanica.ba/knjizevno-druzenje-sa-eminom-hodzic-patkovic/|title=Književno duženje sa Eminom Hodžić - Patković|date=5. august 2022|website=Radio Gračanica|publisher=Radio Gračanica|access-date=27. august 2026}}&lt;/ref&gt; Na mnogim javnim susretima Emina o [[Pisanje|pisanju]] govori na poseban način, a svoja djela zasniva na istinitim pričama mnogih žena čije su životne sudbine utjecale na [[Pisac|autoricu]] te samim time i postale inspiracija za njene popularne [[Roman|romane]].&lt;ref&gt;{{Citation|title=Promocija knjige &quot;Izgubljeni putokaz&quot;|url=https://www.youtube.com/watch?v=YXGVVNNUGAI|date=2023-02-23|accessdate=2026-08-27|last=NTV Jata}}&lt;/ref&gt; Jedno od najčitanijih i najdražih djela među publikom je trilogija ''[[Srest ćemo se jednom, u Istanbulu|Srest ćemo se jednom, u]]'' ''[[Srest ćemo se jednom, u Istanbulu|Istanbulu]]'' koja sadrži tri povezana dijela priče jedne porodice kroz tri generacije, a kroz pisanje istih Emina je naučila mnogo i o svojoj ličnosti.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://revda.eu/products/srest-cemo-se-jednom-u-istanbulu-emina-hodzic-patkovic?srsltid=AfmBOooWfC7OZ982Dl46efLx1Wps9POjpHwIuQQzJ2z8u47K9I22O4WD|title=Srest ćemo se jednom, u Istanbulu - Emina Hodžić - Patković|website=Revda - Bosanska knjižara u Sloveniji - Islamske i dječije knjige|publisher=Revda - Bosanska knjižara u Sloveniji - Islamske i dječije knjige|access-date=27. august 2026}}&lt;/ref&gt; ''[[Ja (NI)sam Azra]]'' posljednje je objavljeno djelo [[Pisac|autorice]].

== Bibliografija ==

* ''Kako vole nevoljeni'', roman (Meligrafprint d.o.o.: Tešanj, 2020.) 
* ''Sejda'', roman (Meligrafprint d.o.o.: Zenica, 2021.)
* ''Sejdina kći'', roman (Meligrafprint d.o.o.: Zenica, 2021.) 
* ''Nevjesta Sejdine kćeri'', roman (Meligrafprint d.o.o.: Zenica, 2021.) 
* ''Pišem ti kalemom srca'', zbirka priča (Meligrafprint d.o.o: Zenica, 2022.) 
* ''Srest ćemo se jednom, u Istanbulu'', trilogija (Meligrafprint d.o.o.: Zenica, 2022.)
* ''Izgubljeni putokaz'', roman (Planjax komerc d.o.o.: Tešanj, 2024.)
* ''Pišem ti...'', zbirka kratkih tekstova (Planjax komerc d.o.o.: Tešanj, 2024.) 
* ''Inoča'', roman (Planjax komerc d.o.o.: Tešanj, 2024.) 
* ''Žuta bilježnica'', roman (Planjax komerc d.o.o.: Tešanj, 2025.) 
* ''Ja (NI)sam Azra'', roman (Planjax komerc d.o.o.: Tešanj, 2026.)

== Izvori ==
&lt;references /&gt;</text>
      <sha1>10rcbosfm7mkwwnsc143ulmvttp0c65</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3922323</id>
      <parentid>3922322</parentid>
      <timestamp>2026-08-27T18:47:26Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <origin>3922323</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3682" sha1="g9pkrboo921s1u7qxtqjui274jwjtqo" xml:space="preserve">{{Čišćenje}}{{Preuređivanje}}{{Standardi}}{{Kategorizacija}}

{{Infokutija osoba
| ime                    = Emina Hodžić - Patković
| slika                  = Emina Hodžić - Patković portret 2.jpg
| opis                   = Bosanskohercegovačka književnica
| datum_rođenja          = {{Datum rođenja i godine|1976|09|17}}
| mjesto_rođenja         = [[Travnik]], [[SR BiH]], [[SFRJ]]
| zanimanje              = Književnica i nastavnica
| značajna_djela         = Kako vole nevoljeni, Srest ćemo se jednom, u Istanbulu, Izgubljeni putokaz, Pišem ti kalemom srca, Inoča...
| potpis                 = 
}}
'''Emina Hodžić - Patković''' (rođena 1976. godine u [[Travnik|Travniku)]] je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačka]] književnica i nastavnica islamske vjeronauke. U rodnom gradu [[Travnik]]u je završila [[Mješovita srednja škola Travnik|opću gimnaziju]], a fakultetsko obrazovanje na [[Islamski pedagoški fakultet u Zenici|Islamskom pedagoškom fakultetu]] u [[Zenica|Zenici]]. Dvadeset godina radila je u svojoj struci i bila uposlenik [[O.Š. &quot;Meša Selimović&quot; Zenica|O.Š. &quot;Meša Selimović&quot;]] u [[Zenica|Zenici]], dok se danas u potpunosti posvetila književnom stvaralaštvu. Udata je i majka dva sina.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Hodžić - Patković|first=Emina|title=Srest ćemo se jednom, u Istanbulu|publisher=Meligrafprint d.o.o|year=2022|isbn=978-9958-677-39-7|location=Zenica|pages=284}}&lt;/ref&gt;

Prvi roman, ''[[Kako vole nevoljeni]]'', počela je pisati nekoliko dana nakon očeve smrti, a objavljen je u oktobru, 2020.

== Biografija ==
=== Život i autorstvo ===
Dugi niz godina bila je vlasnica firme za uvoz i prodaju nakita, ''[[Gul unikati]]'', a nedugo nakon [[Bolest|bolesti]] supruga se zvanično povukla iz tog posla.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://radiogracanica.ba/knjizevno-druzenje-sa-eminom-hodzic-patkovic/|title=Književno duženje sa Eminom Hodžić - Patković|date=5. august 2022|website=Radio Gračanica|publisher=Radio Gračanica|access-date=27. august 2026}}&lt;/ref&gt; Na mnogim javnim susretima Emina o [[Pisanje|pisanju]] govori na poseban način, a svoja djela zasniva na istinitim pričama mnogih žena čije su životne sudbine utjecale na [[Pisac|autoricu]] te samim time i postale inspiracija za njene [[Roman|romane]]. Trilogija ''[[Srest ćemo se jednom, u Istanbulu]]'' sadrži tri povezana dijela priče porodice kroz tri generacije.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://revda.eu/products/srest-cemo-se-jednom-u-istanbulu-emina-hodzic-patkovic?srsltid=AfmBOooWfC7OZ982Dl46efLx1Wps9POjpHwIuQQzJ2z8u47K9I22O4WD|title=Srest ćemo se jednom, u Istanbulu - Emina Hodžić - Patković|website=Revda - Bosanska knjižara u Sloveniji - Islamske i dječije knjige|publisher=Revda - Bosanska knjižara u Sloveniji - Islamske i dječije knjige|access-date=27. august 2026}}&lt;/ref&gt; 

== Bibliografija ==
* ''Kako vole nevoljeni'', roman (Meligrafprint d.o.o.: Tešanj, 2020.) 
* ''Sejda'', roman (Meligrafprint d.o.o.: Zenica, 2021.)
* ''Sejdina kći'', roman (Meligrafprint d.o.o.: Zenica, 2021.) 
* ''Nevjesta Sejdine kćeri'', roman (Meligrafprint d.o.o.: Zenica, 2021.) 
* ''Pišem ti kalemom srca'', zbirka priča (Meligrafprint d.o.o: Zenica, 2022.) 
* ''Srest ćemo se jednom, u Istanbulu'', trilogija (Meligrafprint d.o.o.: Zenica, 2022.)
* ''Izgubljeni putokaz'', roman (Planjax komerc d.o.o.: Tešanj, 2024.)
* ''Pišem ti...'', zbirka kratkih tekstova (Planjax komerc d.o.o.: Tešanj, 2024.) 
* ''Inoča'', roman (Planjax komerc d.o.o.: Tešanj, 2024.) 
* ''Žuta bilježnica'', roman (Planjax komerc d.o.o.: Tešanj, 2025.) 
* ''Ja (NI)sam Azra'', roman (Planjax komerc d.o.o.: Tešanj, 2026.)

== Izvori ==
&lt;references /&gt;</text>
      <sha1>g9pkrboo921s1u7qxtqjui274jwjtqo</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3922324</id>
      <parentid>3922323</parentid>
      <timestamp>2026-08-27T18:49:49Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <origin>3922324</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3669" sha1="25hrlsoaoy3djniul8375179g3r1izg" xml:space="preserve">{{Čišćenje}}{{Preuređivanje}}{{Standardi}}{{Kategorizacija}}

{{Infokutija osoba
| ime                    = Emina Hodžić - Patković
| slika                  = Emina Hodžić - Patković portret 2.jpg
| opis                   = Bosanskohercegovačka književnica
| datum_rođenja          = {{Datum rođenja i godine|1976|09|17}}
| mjesto_rođenja         = [[Travnik]], [[SR BiH]], [[SFRJ]]
| zanimanje              = Književnica i nastavnica
| značajna_djela         = Kako vole nevoljeni, Srest ćemo se jednom, u Istanbulu, Izgubljeni putokaz, Pišem ti kalemom srca, Inoča...
| potpis                 = 
}}
'''Emina Hodžić - Patković''' (rođena 1976. godine u [[Travnik|Travniku)]] je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačka]] književnica i nastavnica islamske vjeronauke. U [[Travnik]]u je završila [[Mješovita srednja škola Travnik|opću gimnaziju]], a fakultetsko obrazovanje na [[Islamski pedagoški fakultet u Zenici|Islamskom pedagoškom fakultetu]] u [[Zenica|Zenici]]. Dvadeset godina radila je u svojoj struci i bila uposlenik [[O.Š. &quot;Meša Selimović&quot; Zenica|O.Š. &quot;Meša Selimović&quot;]] u [[Zenica|Zenici]], dok se danas u potpunosti posvetila književnom stvaralaštvu. Udata je i majka dva sina.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Hodžić - Patković|first=Emina|title=Srest ćemo se jednom, u Istanbulu|publisher=Meligrafprint d.o.o|year=2022|isbn=978-9958-677-39-7|location=Zenica|pages=284}}&lt;/ref&gt;

Prvi roman, ''[[Kako vole nevoljeni]]'', počela je pisati nekoliko dana nakon očeve smrti, a objavljen je u oktobru, 2020.

== Biografija ==
=== Život i autorstvo ===
Dugi niz godina bila je vlasnica firme za uvoz i prodaju nakita, ''[[Gul unikati]]'', a nedugo nakon [[Bolest|bolesti]] supruga se zvanično povukla iz tog posla.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://radiogracanica.ba/knjizevno-druzenje-sa-eminom-hodzic-patkovic/|title=Književno duženje sa Eminom Hodžić - Patković|date=5. august 2022|website=Radio Gračanica|publisher=Radio Gračanica|access-date=27. august 2026}}&lt;/ref&gt; Na mnogim javnim susretima Emina o [[Pisanje|pisanju]] govori na poseban način, a svoja djela zasniva na istinitim pričama mnogih žena čije su životne sudbine utjecale na [[Pisac|autoricu]] te samim time i postale inspiracija za njene [[Roman|romane]]. Trilogija ''[[Srest ćemo se jednom, u Istanbulu]]'' sadrži tri povezana dijela priče porodice kroz tri generacije.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://revda.eu/products/srest-cemo-se-jednom-u-istanbulu-emina-hodzic-patkovic?srsltid=AfmBOooWfC7OZ982Dl46efLx1Wps9POjpHwIuQQzJ2z8u47K9I22O4WD|title=Srest ćemo se jednom, u Istanbulu - Emina Hodžić - Patković|website=Revda - Bosanska knjižara u Sloveniji - Islamske i dječije knjige|publisher=Revda - Bosanska knjižara u Sloveniji - Islamske i dječije knjige|access-date=27. august 2026}}&lt;/ref&gt; 

== Bibliografija ==
* ''Kako vole nevoljeni'', roman (Meligrafprint d.o.o.: Tešanj, 2020.) 
* ''Sejda'', roman (Meligrafprint d.o.o.: Zenica, 2021.)
* ''Sejdina kći'', roman (Meligrafprint d.o.o.: Zenica, 2021.) 
* ''Nevjesta Sejdine kćeri'', roman (Meligrafprint d.o.o.: Zenica, 2021.) 
* ''Pišem ti kalemom srca'', zbirka priča (Meligrafprint d.o.o: Zenica, 2022.) 
* ''Srest ćemo se jednom, u Istanbulu'', trilogija (Meligrafprint d.o.o.: Zenica, 2022.)
* ''Izgubljeni putokaz'', roman (Planjax komerc d.o.o.: Tešanj, 2024.)
* ''Pišem ti...'', zbirka kratkih tekstova (Planjax komerc d.o.o.: Tešanj, 2024.) 
* ''Inoča'', roman (Planjax komerc d.o.o.: Tešanj, 2024.) 
* ''Žuta bilježnica'', roman (Planjax komerc d.o.o.: Tešanj, 2025.) 
* ''Ja (NI)sam Azra'', roman (Planjax komerc d.o.o.: Tešanj, 2026.)

== Izvori ==
&lt;references /&gt;</text>
      <sha1>25hrlsoaoy3djniul8375179g3r1izg</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Unbulleted indent list</title>
    <ns>10</ns>
    <id>536732</id>
    <revision>
      <id>3922332</id>
      <timestamp>2026-08-27T20:22:12Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{#invoke:list|unbulleted|list_style=margin-left:{{{in|{{{indent|1em}}}}}};text-indent:-{{{in|{{{indent|1em}}};{{{list_style|}}}}}}}}&lt;noinclude&gt; {{Dokumentacija}} &lt;/noinclude&gt;</comment>
      <origin>3922332</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="175" sha1="2btg5x8cx5x8rynipq0debj29fg78oh" xml:space="preserve">{{#invoke:list|unbulleted|list_style=margin-left:{{{in|{{{indent|1em}}}}}};text-indent:-{{{in|{{{indent|1em}}};{{{list_style|}}}}}}}}&lt;noinclude&gt;
{{Dokumentacija}}
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>2btg5x8cx5x8rynipq0debj29fg78oh</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Ubli</title>
    <ns>10</ns>
    <id>536733</id>
    <redirect title="Šablon:Unbulleted indent list" />
    <revision>
      <id>3922333</id>
      <timestamp>2026-08-27T20:22:40Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <comment>Preusmjereno na [[Šablon:Unbulleted indent list]]</comment>
      <origin>3922333</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="46" sha1="qu57opiq1o3quptuqef0ozr41l9zpbv" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Šablon:Unbulleted indent list]]</text>
      <sha1>qu57opiq1o3quptuqef0ozr41l9zpbv</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:En dash range</title>
    <ns>10</ns>
    <id>536734</id>
    <revision>
      <id>3922334</id>
      <timestamp>2026-08-27T20:27:35Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{{1}}}{{#ifeq:{{#invoke:String|find|source={{#invoke:Plain text|main|{{{1}}}{{{2}}}}}|target=[%s–—-]|plain=false}}|0|–|&amp;nbsp;–&amp;#32;}}{{{2}}}&lt;noinclude&gt; {{Dokumentacija}} &lt;/noinclude&gt;</comment>
      <origin>3922334</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="191" sha1="mbo8u9hwwc3jcb2emj16jz2gav035zc" xml:space="preserve">{{{1}}}{{#ifeq:{{#invoke:String|find|source={{#invoke:Plain text|main|{{{1}}}{{{2}}}}}|target=[%s–—-]|plain=false}}|0|–|&amp;nbsp;–&amp;#32;}}{{{2}}}&lt;noinclude&gt;
{{Dokumentacija}}
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>mbo8u9hwwc3jcb2emj16jz2gav035zc</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Obrazovanje na daljinu</title>
    <ns>0</ns>
    <id>536735</id>
    <revision>
      <id>3922336</id>
      <timestamp>2026-08-27T20:33:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <comment>Prvi dio članka</comment>
      <origin>3922336</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7152" sha1="aw01qx71vibv38v1bb60exc5e8r5ny3" xml:space="preserve">{| class=&quot;infobox&quot; style=&quot;width:22em; border:1px solid #b0c4de; background-color:#f4f8fb; font-size:88%; line-height:1.5em; float:right; clear:right; margin:0 0 1em 1em; padding:0.2em; border-spacing:3px;&quot;
|-
! colspan=&quot;2&quot; style=&quot;background-color:#1a5276; color:white; font-size:125%; font-weight:bold; text-align:center; padding:0.4em;&quot; | Obrazovanje na daljinu
|-
| colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align:center; padding:0.5em 0;&quot; | [[Datoteka:Session de téléversement en ligne 09.png|200px]]&lt;br /&gt;&lt;span style=&quot;font-size:90%;&quot;&gt;Učenje i rad u digitalnom okruženju&lt;/span&gt;
|-
! colspan=&quot;2&quot; style=&quot;background-color:#d4e6f1; text-align:center; font-weight:bold; padding:0.2em; color:#154360;&quot; | Osnovni podaci
|-
! style=&quot;background-color:#eaf2f8; text-align:left; width:40%; padding:0.2em;&quot; | Izvorni naziv
| style=&quot;padding:0.2em;&quot; | ''Distance education'' / ''Distance learning''
|-
! style=&quot;background-color:#eaf2f8; text-align:left; padding:0.2em;&quot; | Vrsta
| style=&quot;padding:0.2em;&quot; | [[Obrazovanje]], [[e-učenje]]
|-
! style=&quot;background-color:#eaf2f8; text-align:left; padding:0.2em;&quot; | Glavni načini izvođenja
| style=&quot;padding:0.2em;&quot; | Online, [[Hibridno učenje|hibridno]] (kombinovano), dopisno
|-
! style=&quot;background-color:#eaf2f8; text-align:left; padding:0.2em;&quot; | Ključna komponenta
| style=&quot;padding:0.2em;&quot; | Prostorna i/ili vremenska odvojenost učenika i nastavnika
|-
! style=&quot;background-color:#eaf2f8; text-align:left; padding:0.2em;&quot; | Tehnologija
| style=&quot;padding:0.2em;&quot; | [[Internet]], [[Sistem za upravljanje učenjem|sistemi za upravljanje učenjem]] (LMS), [[Videokonferencija|videokonferencije]]
|-
! colspan=&quot;2&quot; style=&quot;background-color:#d4e6f1; text-align:center; font-weight:bold; padding:0.2em; color:#154360;&quot; | Povezani pojmovi
|-
! style=&quot;background-color:#eaf2f8; text-align:left; padding:0.2em;&quot; | Srodni oblici
| style=&quot;padding:0.2em;&quot; | Online učenje, učenje na daljinu, online obrazovanje
|-
! style=&quot;background-color:#eaf2f8; text-align:left; padding:0.2em;&quot; | Modeli nastave
| style=&quot;padding:0.2em;&quot; | [[Sinhrono učenje|Sinhrono]] i [[asinhrono učenje]]
|}
'''Obrazovanje na daljinu''', poznato i kao '''učenje na daljinu''', oblik je obrazovanja u kojem učenici ili studenti nisu nužno fizički prisutni u [[škola|školi]],&lt;ref name=&quot;Kaplan Haenlein 2016&quot;&gt;{{cite journal |last=Kaplan |first=Andreas M. |last2=Haenlein |first2=Michael |title=Higher education and the digital revolution: About MOOCs, SPOCs, social media, and the Cookie Monster |journal=Business Horizons |volume=59 |issue=4 |date=2016 |pages=441–450 |doi=10.1016/j.bushor.2016.03.008 |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S000768131630009X |url-access=subscription |access-date=27. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Honeyman_Miller_1993&quot;&gt;{{cite conference |last=Honeyman |first=M. |last2=Miller |first2=G. |title=Agriculture distance education: A valid alternative for higher education? |book-title=Proceedings of the 20th Annual National Agricultural Education Research Meeting |date=1993 |pages=67–73 |url=https://files.eric.ed.gov/fulltext/ED366794.pdf#page=80 |access-date=27. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; odnosno u kojem su nastavnik i učenik prostorno i vremenski razdvojeni.&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{cite journal |last=Anderson |first=Terry |last2=Rivera-Vargas |first2=Pablo |title=A Critical look at Educational Technology from a Distance Education Perspective |journal=Digital Education Review |issue=37 |date=2020 |pages=208–229 |doi=10.1344/der.2020.37.208-229 |url=https://revistes.ub.edu/index.php/der/article/view/30917 |doi-access=free |access-date=27. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Danas se ono najčešće ostvaruje putem '''online obrazovanja''' (poznatog i kao '''online učenje''') putem online škole [[online škola|online škole]]. Program obrazovanja na daljinu može se u potpunosti odvijati putem [[internet]]a ili kombinovati online nastavu s tradicionalnom nastavom koja se odvija neposredno u učionici. Takav oblik kombinovane nastave naziva se [[hibridno učenje|hibridna]]&lt;ref name=&quot;Tabor_2007&quot;&gt;{{cite journal |last=Tabor |first=Sharon W. |title=Narrowing the Distance: Implementing a Hybrid Learning Model for Information Security Education |journal=Quarterly Review of Distance Education |volume=8 |issue=1 |date=2007 |pages=47–57 |doi=10.1108/QRDE-02-2007-0006 |url=https://www.emerald.com/qrde/article/8/1/47/1326754/Narrowing-the-DistanceImplementing-a-Hybrid |doi-access=free |access-date=27. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; ili kombinovana nastava.&lt;ref name=&quot;Vaughan_2010_BlendedLearning&quot;&gt;{{cite book |last=Vaughan |first=Norman D. |editor-last=Cleveland-Innes |editor-first=M. F. |editor-last2=Garrison |editor-first2=D. R. |chapter=Blended Learning |title=An Introduction to Distance Education: Understanding Teaching and Learning in a New Era |publisher=Routledge |date=2010 |isbn=978-0-203-86091-5 |url=https://books.google.hr/books?id=0203860918 |access-date=27. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

[[Masovni otvoreni online kurs]]evi (MOOC), koji omogućavaju učešće velikog broja polaznika i otvoren pristup putem [[World Wide Web]] ili drugih mrežnih tehnologija, predstavljaju novije oblike obrazovanja na daljinu.&lt;ref name=&quot;Kaplan Haenlein 2016&quot;/&gt; Za obrazovanje na daljinu koriste se i brojni drugi termini, kao što su distribuisano učenje, [[obrazovna tehnologija|e-učenje]], [[mobilno učenje|m-učenje]] i virtualna učionica, koji se u određenom kontekstu koriste kao približni sinonimi. E-učenje se pokazalo korisnim obrazovnim sredstvom, a trebalo bi se zasnivati na interaktivnom procesu koji uključuje različite načine učenja prilagođene polaznicima na različitim nivoima obrazovanja. Okruženje za učenje na daljinu omogućava usvajanje novih znanja, saradnju s drugima i razvijanje samodiscipline.&lt;ref name=&quot;Khasanova_Amanlikova_2022&quot;&gt;{{cite journal |last=Khasanova |first=Vazira Khamidzhanovna |last2=Amanlikova |first2=Nafisa Rakhmatullaevna |title=The role and place of distance learning in education |journal=International Journal of Early Childhood Special Education |volume=14 |issue=5 |date=2022 |pages=8651–8656 |doi=10.9756/INTJECSE/V14I5.1110 |issn=1308-5581 |url=https://www.int-jecse.net/media/article_pdfs/8651-8656.pdf |access-date=27. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Historijski gledano, obrazovanje na daljinu u početku se zasnivalo na '''dopisnim kursevima''', pri čemu su učenici ili studenti komunicirali s obrazovnom ustanovom putem [[pošta|pošte]]. Razvojem različitih tehnologija ovaj oblik obrazovanja proširen je na [[videokonferencija|videokonferencije]], [[televizija|televiziju]] i [[internet]].&lt;ref name=&quot;Dron_Anderson_2014&quot;&gt;{{cite book |last=Dron |first=Jon |last2=Anderson |first2=Terry |title=Teaching Crowds: Learning and Social Media |publisher=Athabasca University Press |date=2014 |isbn=978-1-927356-81-4 |url=https://open.umn.edu/opentextbooks/textbooks/teaching-crowds-learning-and-social-media |access-date=27. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Obrazovanje na daljinu| ]]
[[Kategorija:Pedagoška psihologija]]
[[Kategorija:Metode učenja]]</text>
      <sha1>aw01qx71vibv38v1bb60exc5e8r5ny3</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3922354</id>
      <parentid>3922336</parentid>
      <timestamp>2026-08-27T21:55:35Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <comment>Rad na članku</comment>
      <origin>3922354</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="11423" sha1="4frp29spzujcwf99ua8f2uuup1l5me3" xml:space="preserve">{| class=&quot;infobox&quot; style=&quot;width:22em; border:1px solid #b0c4de; background-color:#f4f8fb; font-size:88%; line-height:1.5em; float:right; clear:right; margin:0 0 1em 1em; padding:0.2em; border-spacing:3px;&quot;
|-
! colspan=&quot;2&quot; style=&quot;background-color:#1a5276; color:white; font-size:125%; font-weight:bold; text-align:center; padding:0.4em;&quot; | Obrazovanje na daljinu
|-
| colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align:center; padding:0.5em 0;&quot; | [[Datoteka:Session de téléversement en ligne 09.png|200px]]&lt;br /&gt;&lt;span style=&quot;font-size:90%;&quot;&gt;Učenje i rad u digitalnom okruženju&lt;/span&gt;
|-
! colspan=&quot;2&quot; style=&quot;background-color:#d4e6f1; text-align:center; font-weight:bold; padding:0.2em; color:#154360;&quot; | Osnovni podaci
|-
! style=&quot;background-color:#eaf2f8; text-align:left; width:40%; padding:0.2em;&quot; | Izvorni naziv
| style=&quot;padding:0.2em;&quot; | ''Distance education'' / ''Distance learning''
|-
! style=&quot;background-color:#eaf2f8; text-align:left; padding:0.2em;&quot; | Vrsta
| style=&quot;padding:0.2em;&quot; | [[Obrazovanje]], [[e-učenje]]
|-
! style=&quot;background-color:#eaf2f8; text-align:left; padding:0.2em;&quot; | Glavni načini izvođenja
| style=&quot;padding:0.2em;&quot; | Online, [[Hibridno učenje|hibridno]] (kombinovano), dopisno
|-
! style=&quot;background-color:#eaf2f8; text-align:left; padding:0.2em;&quot; | Ključna komponenta
| style=&quot;padding:0.2em;&quot; | Prostorna i/ili vremenska odvojenost učenika i nastavnika
|-
! style=&quot;background-color:#eaf2f8; text-align:left; padding:0.2em;&quot; | Tehnologija
| style=&quot;padding:0.2em;&quot; | [[Internet]], [[Sistem za upravljanje učenjem|sistemi za upravljanje učenjem]] (LMS), [[Videokonferencija|videokonferencije]]
|-
! colspan=&quot;2&quot; style=&quot;background-color:#d4e6f1; text-align:center; font-weight:bold; padding:0.2em; color:#154360;&quot; | Povezani pojmovi
|-
! style=&quot;background-color:#eaf2f8; text-align:left; padding:0.2em;&quot; | Srodni oblici
| style=&quot;padding:0.2em;&quot; | Online učenje, učenje na daljinu, online obrazovanje
|-
! style=&quot;background-color:#eaf2f8; text-align:left; padding:0.2em;&quot; | Modeli nastave
| style=&quot;padding:0.2em;&quot; | [[Sinhrono učenje|Sinhrono]] i [[asinhrono učenje]]
|}
'''Obrazovanje na daljinu''', poznato i kao '''učenje na daljinu''', oblik je obrazovanja u kojem učenici ili studenti nisu nužno fizički prisutni u [[škola|školi]],&lt;ref name=&quot;Kaplan Haenlein 2016&quot;&gt;{{cite journal |last=Kaplan |first=Andreas M. |last2=Haenlein |first2=Michael |title=Higher education and the digital revolution: About MOOCs, SPOCs, social media, and the Cookie Monster |journal=Business Horizons |volume=59 |issue=4 |date=2016 |pages=441–450 |doi=10.1016/j.bushor.2016.03.008 |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S000768131630009X |url-access=subscription |access-date=27. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Honeyman_Miller_1993&quot;&gt;{{cite conference |last=Honeyman |first=M. |last2=Miller |first2=G. |title=Agriculture distance education: A valid alternative for higher education? |book-title=Proceedings of the 20th Annual National Agricultural Education Research Meeting |date=1993 |pages=67–73 |url=https://files.eric.ed.gov/fulltext/ED366794.pdf#page=80 |access-date=27. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; odnosno u kojem su nastavnik i učenik prostorno i vremenski razdvojeni.&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{cite journal |last=Anderson |first=Terry |last2=Rivera-Vargas |first2=Pablo |title=A Critical look at Educational Technology from a Distance Education Perspective |journal=Digital Education Review |issue=37 |date=2020 |pages=208–229 |doi=10.1344/der.2020.37.208-229 |url=https://revistes.ub.edu/index.php/der/article/view/30917 |doi-access=free |access-date=27. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Danas se ono najčešće ostvaruje putem '''online obrazovanja''' (poznatog i kao '''online učenje''') putem online škole [[online škola|online škole]]. Program obrazovanja na daljinu može se u potpunosti odvijati putem [[internet]]a ili kombinovati online nastavu s tradicionalnom nastavom koja se odvija neposredno u učionici. Takav oblik kombinovane nastave naziva se [[hibridno učenje|hibridna]]&lt;ref name=&quot;Tabor_2007&quot;&gt;{{cite journal |last=Tabor |first=Sharon W. |title=Narrowing the Distance: Implementing a Hybrid Learning Model for Information Security Education |journal=Quarterly Review of Distance Education |volume=8 |issue=1 |date=2007 |pages=47–57 |doi=10.1108/QRDE-02-2007-0006 |url=https://www.emerald.com/qrde/article/8/1/47/1326754/Narrowing-the-DistanceImplementing-a-Hybrid |doi-access=free |access-date=27. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; ili kombinovana nastava.&lt;ref name=&quot;Vaughan_2010_BlendedLearning&quot;&gt;{{cite book |last=Vaughan |first=Norman D. |editor-last=Cleveland-Innes |editor-first=M. F. |editor-last2=Garrison |editor-first2=D. R. |chapter=Blended Learning |title=An Introduction to Distance Education: Understanding Teaching and Learning in a New Era |publisher=Routledge |date=2010 |isbn=978-0-203-86091-5 |url=https://books.google.hr/books?id=0203860918 |access-date=27. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

[[Masovni otvoreni online kurs]]evi (MOOC), koji omogućavaju učešće velikog broja polaznika i otvoren pristup putem [[World Wide Web]] ili drugih mrežnih tehnologija, predstavljaju novije oblike obrazovanja na daljinu.&lt;ref name=&quot;Kaplan Haenlein 2016&quot;/&gt; Za obrazovanje na daljinu koriste se i brojni drugi termini, kao što su distribuisano učenje, [[obrazovna tehnologija|e-učenje]], [[mobilno učenje|m-učenje]] i virtualna učionica, koji se u određenom kontekstu koriste kao približni sinonimi. E-učenje se pokazalo korisnim obrazovnim sredstvom, a trebalo bi se zasnivati na interaktivnom procesu koji uključuje različite načine učenja prilagođene polaznicima na različitim nivoima obrazovanja. Okruženje za učenje na daljinu omogućava usvajanje novih znanja, saradnju s drugima i razvijanje samodiscipline.&lt;ref name=&quot;Khasanova_Amanlikova_2022&quot;&gt;{{cite journal |last=Khasanova |first=Vazira Khamidzhanovna |last2=Amanlikova |first2=Nafisa Rakhmatullaevna |title=The role and place of distance learning in education |journal=International Journal of Early Childhood Special Education |volume=14 |issue=5 |date=2022 |pages=8651–8656 |doi=10.9756/INTJECSE/V14I5.1110 |issn=1308-5581 |url=https://www.int-jecse.net/media/article_pdfs/8651-8656.pdf |access-date=27. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Historijski gledano, obrazovanje na daljinu u početku se zasnivalo na '''dopisnim kursevima''', pri čemu su učenici ili studenti komunicirali s obrazovnom ustanovom putem [[pošta|pošte]]. Razvojem različitih tehnologija ovaj oblik obrazovanja proširen je na [[videokonferencija|videokonferencije]], [[televizija|televiziju]] i [[internet]].&lt;ref name=&quot;Dron_Anderson_2014&quot;&gt;{{cite book |last=Dron |first=Jon |last2=Anderson |first2=Terry |title=Teaching Crowds: Learning and Social Media |publisher=Athabasca University Press |date=2014 |isbn=978-1-927356-81-4 |url=https://open.umn.edu/opentextbooks/textbooks/teaching-crowds-learning-and-social-media |access-date=27. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Historija ==

Jedan od najranijih pokušaja organizovanja obrazovanja na daljinu zabilježen je 1728. U novinama ''[[Boston Gazette]]'' objavljen je oglas Caleba Philippsa, nastavnika &quot;novog metoda [[stenografija|stenografskog pisanja]]&quot;, koji je tražio učenike zainteresovane za učenje ove vještine putem sedmičnih lekcija dostavljanih poštom.&lt;ref name=&quot;Holmberg_2005&quot;&gt;{{cite book |last=Holmberg |first=Börje |title=The Evolution, Principles and Practices of Distance Education |publisher=BIS-Verlag der Carl von Ossietzky Universität Oldenburg |date=2005 |isbn=978-3-8142-0933-3 |url=https://books.google.hr/books?id=YTtdNQAACAAJ |access-date=27. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Prvi kurs obrazovanja na daljinu u savremenom smislu organizovao je [[Isaac Pitman]] tokom 1840-ih. On je podučavao sistem stenografije tako što je svojim učenicima poštom slao tekstove napisane stenografijom, a oni su mu zauzvrat slali vlastite transkripcije na pregled i ispravku. Mogućnost povratne informacije od učenika bila je osnovna novina Pitmanovog sistema.&lt;ref name=&quot;Tait_2003&quot;&gt;{{cite journal |last=Tait |first=Alan |title=Reflections on Student Support in Open and Distance Learning |journal=The International Review of Research in Open and Distributed Learning |volume=4 |issue=1 |date=2003 |doi=10.19173/irrodl.v4i1.134 |url=https://www.irrodl.org/index.php/irrodl/article/view/134/214 |doi-access=free |access-date=27. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Uvođenje [[poštanska marka|poštanske marke]]&lt;ref name=&quot;Higgins&quot;&gt;{{cite web |last=Higgins |first=Matthew |title=The stamp: a classic object in the development of education? |publisher=University of Leicester |url=https://le.ac.uk/social-worlds/all-articles/stamp |access-date=27. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; i jedinstvenih, niskih poštanskih tarifa u [[Engleska|Engleskoj]] 1840. učinilo je slanje nastavnih materijala, zadataka i odgovora putem pošte finansijski pristupačnijim i jednostavnijim. Time su stvoreni uslovi za širenje dopisnog obrazovanja i njegovo korištenje u znatno širem krugu polaznika.&lt;ref name=&quot;Simonson_2005&quot;&gt;{{cite book |editor-last=Simonson |editor-first=Michael |title=Distance Learning: A Magazine for Leaders (Vol. 2, No. 6) |publisher=Information Age Publishing |date=2005 |isbn=978-7-7745-5422-9 |url=https://books.google.hr/books?id=MEax6VBfRscC |access-date=27. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; 

Ovaj rani oblik obrazovanja pokazao se veoma uspješnim, pa je tri godine kasnije osnovano Fonografsko dopisno društvo s ciljem formalizovanja i organizovanja ovakvih kurseva. Društvo je kasnije poslužilo kao osnova za osnivanje koledža &quot;Sir Isaac Pitman&quot; širom zemlje.&lt;ref name=MooreKearsley&gt;{{cite book |last=Moore |first=Michael G. |last2=Kearsley |first2=Greg |title=Distance Education: A Systems View of Online Learning |edition=3 |publisher=Cengage Learning |date=2011 |isbn=978-1-111-52099-1 |url=https://books.google.hr/books/about/Distance_Education_A_Systems_View_of_Onl.html?id=8A0KzgEACAAJ |access-date=27. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Prva dopisna škola u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]] bila je [[Društvo za podsticanje učenja kod kuće]], osnovano 1873.&lt;ref name=&quot;Cole_2012&quot;&gt;{{cite thesis |degree=PhD |last=Cole |first=Elizabeth Robinson |title=The Invisible Woman and the Silent University |publisher=University of Southern Mississippi |date=2012 |url=https://aquila.usm.edu/cgi/viewcontent.cgi?article=1562&amp;context=dissertations |access-date=27. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

[[Wolsey Hall, Oxford]], osnovan 1894, bio je prvi koledž za obrazovanje na daljinu u [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]].&lt;ref name=&quot;Holmberg_2005_EvolutionPrinciplesPractices_Archive&quot;&gt;{{cite book |last=Holmberg |first=Börje |title=The Evolution, Principles and Practices of Distance Education |publisher=BIS-Verlag der Carl von Ossietzky Universität Oldenburg |date=2005 |isbn=978-3-8142-0933-3 |url=https://www.uni-oldenburg.de/fileadmin/user_upload/c3l/master/mde/download/asfvolume11_eBook.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20170829155503/https://www.uni-oldenburg.de/fileadmin/user_upload/c3l/master/mde/download/asfvolume11_eBook.pdf |archive-date=29. 8. 2017 |access-date=27. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Obrazovanje na daljinu| ]]
[[Kategorija:Pedagoška psihologija]]
[[Kategorija:Metode učenja]]</text>
      <sha1>4frp29spzujcwf99ua8f2uuup1l5me3</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3922381</id>
      <parentid>3922354</parentid>
      <timestamp>2026-08-27T23:26:55Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <comment>Rad na članku</comment>
      <origin>3922381</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="20257" sha1="8kfxpztrgmdprk7g9xjkpp3msmssd4g" xml:space="preserve">{| class=&quot;infobox&quot; style=&quot;width:22em; border:1px solid #b0c4de; background-color:#f4f8fb; font-size:88%; line-height:1.5em; float:right; clear:right; margin:0 0 1em 1em; padding:0.2em; border-spacing:3px;&quot;
|-
! colspan=&quot;2&quot; style=&quot;background-color:#1a5276; color:white; font-size:125%; font-weight:bold; text-align:center; padding:0.4em;&quot; | Obrazovanje na daljinu
|-
| colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align:center; padding:0.5em 0;&quot; | [[Datoteka:Session de téléversement en ligne 09.png|200px]]&lt;br /&gt;&lt;span style=&quot;font-size:90%;&quot;&gt;Učenje i rad u digitalnom okruženju&lt;/span&gt;
|-
! colspan=&quot;2&quot; style=&quot;background-color:#d4e6f1; text-align:center; font-weight:bold; padding:0.2em; color:#154360;&quot; | Osnovni podaci
|-
! style=&quot;background-color:#eaf2f8; text-align:left; width:40%; padding:0.2em;&quot; | Izvorni naziv
| style=&quot;padding:0.2em;&quot; | ''Distance education'' / ''Distance learning''
|-
! style=&quot;background-color:#eaf2f8; text-align:left; padding:0.2em;&quot; | Vrsta
| style=&quot;padding:0.2em;&quot; | [[Obrazovanje]], [[e-učenje]]
|-
! style=&quot;background-color:#eaf2f8; text-align:left; padding:0.2em;&quot; | Glavni načini izvođenja
| style=&quot;padding:0.2em;&quot; | Online, [[Hibridno učenje|hibridno]] (kombinovano), dopisno
|-
! style=&quot;background-color:#eaf2f8; text-align:left; padding:0.2em;&quot; | Ključna komponenta
| style=&quot;padding:0.2em;&quot; | Prostorna i/ili vremenska odvojenost učenika i nastavnika
|-
! style=&quot;background-color:#eaf2f8; text-align:left; padding:0.2em;&quot; | Tehnologija
| style=&quot;padding:0.2em;&quot; | [[Internet]], [[Sistem za upravljanje učenjem|sistemi za upravljanje učenjem]] (LMS), [[Videokonferencija|videokonferencije]]
|-
! colspan=&quot;2&quot; style=&quot;background-color:#d4e6f1; text-align:center; font-weight:bold; padding:0.2em; color:#154360;&quot; | Povezani pojmovi
|-
! style=&quot;background-color:#eaf2f8; text-align:left; padding:0.2em;&quot; | Srodni oblici
| style=&quot;padding:0.2em;&quot; | Online učenje, učenje na daljinu, online obrazovanje
|-
! style=&quot;background-color:#eaf2f8; text-align:left; padding:0.2em;&quot; | Modeli nastave
| style=&quot;padding:0.2em;&quot; | [[Sinhrono učenje|Sinhrono]] i [[asinhrono učenje]]
|}
'''Obrazovanje na daljinu''', poznato i kao '''učenje na daljinu''', oblik je obrazovanja u kojem učenici ili studenti nisu nužno fizički prisutni u [[škola|školi]],&lt;ref name=&quot;Kaplan Haenlein 2016&quot;&gt;{{cite journal |last=Kaplan |first=Andreas M. |last2=Haenlein |first2=Michael |title=Higher education and the digital revolution: About MOOCs, SPOCs, social media, and the Cookie Monster |journal=Business Horizons |volume=59 |issue=4 |date=2016 |pages=441–450 |doi=10.1016/j.bushor.2016.03.008 |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S000768131630009X |url-access=subscription |access-date=27. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Honeyman_Miller_1993&quot;&gt;{{cite conference |last=Honeyman |first=M. |last2=Miller |first2=G. |title=Agriculture distance education: A valid alternative for higher education? |book-title=Proceedings of the 20th Annual National Agricultural Education Research Meeting |date=1993 |pages=67–73 |url=https://files.eric.ed.gov/fulltext/ED366794.pdf#page=80 |access-date=27. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; odnosno u kojem su nastavnik i učenik prostorno i vremenski razdvojeni.&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{cite journal |last=Anderson |first=Terry |last2=Rivera-Vargas |first2=Pablo |title=A Critical look at Educational Technology from a Distance Education Perspective |journal=Digital Education Review |issue=37 |date=2020 |pages=208–229 |doi=10.1344/der.2020.37.208-229 |url=https://revistes.ub.edu/index.php/der/article/view/30917 |doi-access=free |access-date=27. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Danas se ono najčešće ostvaruje putem '''online obrazovanja''' (poznatog i kao '''online učenje''') putem online škole [[online škola|online škole]]. Program obrazovanja na daljinu može se u potpunosti odvijati putem [[internet]]a ili kombinovati online nastavu s tradicionalnom nastavom koja se odvija neposredno u učionici. Takav oblik kombinovane nastave naziva se [[hibridno učenje|hibridna]]&lt;ref name=&quot;Tabor_2007&quot;&gt;{{cite journal |last=Tabor |first=Sharon W. |title=Narrowing the Distance: Implementing a Hybrid Learning Model for Information Security Education |journal=Quarterly Review of Distance Education |volume=8 |issue=1 |date=2007 |pages=47–57 |doi=10.1108/QRDE-02-2007-0006 |url=https://www.emerald.com/qrde/article/8/1/47/1326754/Narrowing-the-DistanceImplementing-a-Hybrid |doi-access=free |access-date=27. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; ili kombinovana nastava.&lt;ref name=&quot;Vaughan_2010_BlendedLearning&quot;&gt;{{cite book |last=Vaughan |first=Norman D. |editor-last=Cleveland-Innes |editor-first=M. F. |editor-last2=Garrison |editor-first2=D. R. |chapter=Blended Learning |title=An Introduction to Distance Education: Understanding Teaching and Learning in a New Era |publisher=Routledge |date=2010 |isbn=978-0-203-86091-5 |url=https://books.google.hr/books?id=0203860918 |access-date=27. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

[[Masovni otvoreni online kurs]]evi (MOOC), koji omogućavaju učešće velikog broja polaznika i otvoren pristup putem [[World Wide Web]] ili drugih mrežnih tehnologija, predstavljaju novije oblike obrazovanja na daljinu.&lt;ref name=&quot;Kaplan Haenlein 2016&quot;/&gt; Za obrazovanje na daljinu koriste se i brojni drugi termini, kao što su distribuisano učenje, [[obrazovna tehnologija|e-učenje]], [[mobilno učenje|m-učenje]] i virtualna učionica, koji se u određenom kontekstu koriste kao približni sinonimi. E-učenje se pokazalo korisnim obrazovnim sredstvom, a trebalo bi se zasnivati na interaktivnom procesu koji uključuje različite načine učenja prilagođene polaznicima na različitim nivoima obrazovanja. Okruženje za učenje na daljinu omogućava usvajanje novih znanja, saradnju s drugima i razvijanje samodiscipline.&lt;ref name=&quot;Khasanova_Amanlikova_2022&quot;&gt;{{cite journal |last=Khasanova |first=Vazira Khamidzhanovna |last2=Amanlikova |first2=Nafisa Rakhmatullaevna |title=The role and place of distance learning in education |journal=International Journal of Early Childhood Special Education |volume=14 |issue=5 |date=2022 |pages=8651–8656 |doi=10.9756/INTJECSE/V14I5.1110 |issn=1308-5581 |url=https://www.int-jecse.net/media/article_pdfs/8651-8656.pdf |access-date=27. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Historijski gledano, obrazovanje na daljinu u početku se zasnivalo na '''dopisnim kursevima''', pri čemu su učenici ili studenti komunicirali s obrazovnom ustanovom putem [[pošta|pošte]]. Razvojem različitih tehnologija ovaj oblik obrazovanja proširen je na [[videokonferencija|videokonferencije]], [[televizija|televiziju]] i [[internet]].&lt;ref name=&quot;Dron_Anderson_2014&quot;&gt;{{cite book |last=Dron |first=Jon |last2=Anderson |first2=Terry |title=Teaching Crowds: Learning and Social Media |publisher=Athabasca University Press |date=2014 |isbn=978-1-927356-81-4 |url=https://open.umn.edu/opentextbooks/textbooks/teaching-crowds-learning-and-social-media |access-date=27. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Historija ==

Jedan od najranijih pokušaja organizovanja obrazovanja na daljinu zabilježen je 1728. U novinama ''[[Boston Gazette]]'' objavljen je oglas Caleba Philippsa, nastavnika &quot;novog metoda [[stenografija|stenografskog pisanja]]&quot;, koji je tražio učenike zainteresovane za učenje ove vještine putem sedmičnih lekcija dostavljanih poštom.&lt;ref name=&quot;Holmberg_2005&quot;&gt;{{cite book |last=Holmberg |first=Börje |title=The Evolution, Principles and Practices of Distance Education |publisher=BIS-Verlag der Carl von Ossietzky Universität Oldenburg |date=2005 |isbn=978-3-8142-0933-3 |url=https://books.google.hr/books?id=YTtdNQAACAAJ |access-date=27. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Prvi kurs obrazovanja na daljinu u savremenom smislu organizovao je [[Isaac Pitman]] tokom 1840-ih. On je podučavao sistem stenografije tako što je svojim učenicima poštom slao tekstove napisane stenografijom, a oni su mu zauzvrat slali vlastite transkripcije na pregled i ispravku. Mogućnost povratne informacije od učenika bila je osnovna novina Pitmanovog sistema.&lt;ref name=&quot;Tait_2003&quot;&gt;{{cite journal |last=Tait |first=Alan |title=Reflections on Student Support in Open and Distance Learning |journal=The International Review of Research in Open and Distributed Learning |volume=4 |issue=1 |date=2003 |doi=10.19173/irrodl.v4i1.134 |url=https://www.irrodl.org/index.php/irrodl/article/view/134/214 |doi-access=free |access-date=27. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Uvođenje [[poštanska marka|poštanske marke]]&lt;ref name=&quot;Higgins&quot;&gt;{{cite web |last=Higgins |first=Matthew |title=The stamp: a classic object in the development of education? |publisher=University of Leicester |url=https://le.ac.uk/social-worlds/all-articles/stamp |access-date=27. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; i jedinstvenih, niskih poštanskih tarifa u [[Engleska|Engleskoj]] 1840. učinilo je slanje nastavnih materijala, zadataka i odgovora putem pošte finansijski pristupačnijim i jednostavnijim. Time su stvoreni uslovi za širenje dopisnog obrazovanja i njegovo korištenje u znatno širem krugu polaznika.&lt;ref name=&quot;Simonson_2005&quot;&gt;{{cite book |editor-last=Simonson |editor-first=Michael |title=Distance Learning: A Magazine for Leaders (Vol. 2, No. 6) |publisher=Information Age Publishing |date=2005 |isbn=978-7-7745-5422-9 |url=https://books.google.hr/books?id=MEax6VBfRscC |access-date=27. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; 

Ovaj rani oblik obrazovanja pokazao se veoma uspješnim, pa je tri godine kasnije osnovano Fonografsko dopisno društvo s ciljem formalizovanja i organizovanja ovakvih kurseva. Društvo je kasnije poslužilo kao osnova za osnivanje koledža &quot;Sir Isaac Pitman&quot; širom zemlje.&lt;ref name=MooreKearsley&gt;{{cite book |last=Moore |first=Michael G. |last2=Kearsley |first2=Greg |title=Distance Education: A Systems View of Online Learning |edition=3 |publisher=Cengage Learning |date=2011 |isbn=978-1-111-52099-1 |url=https://books.google.hr/books/about/Distance_Education_A_Systems_View_of_Onl.html?id=8A0KzgEACAAJ |access-date=27. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Prva dopisna škola u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]] bila je [[Društvo za podsticanje učenja kod kuće]], osnovano 1873.&lt;ref name=&quot;Cole_2012&quot;&gt;{{cite thesis |degree=PhD |last=Cole |first=Elizabeth Robinson |title=The Invisible Woman and the Silent University |publisher=University of Southern Mississippi |date=2012 |url=https://aquila.usm.edu/cgi/viewcontent.cgi?article=1562&amp;context=dissertations |access-date=27. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

[[Wolsey Hall, Oxford]], osnovan 1894, bio je prvi koledž za obrazovanje na daljinu u [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]].&lt;ref name=&quot;Holmberg_2005_EvolutionPrinciplesPractices_Archive&quot;&gt;{{cite book |last=Holmberg |first=Börje |title=The Evolution, Principles and Practices of Distance Education |publisher=BIS-Verlag der Carl von Ossietzky Universität Oldenburg |date=2005 |isbn=978-3-8142-0933-3 |url=https://www.uni-oldenburg.de/fileadmin/user_upload/c3l/master/mde/download/asfvolume11_eBook.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20170829155503/https://www.uni-oldenburg.de/fileadmin/user_upload/c3l/master/mde/download/asfvolume11_eBook.pdf |archive-date=29. 8. 2017 |access-date=27. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Univerzitetski dopisni kursevi ===
==== Ujedinjeno Kraljevstvo ====
[[Datoteka:SomersetHousebyAnonpublAckermann&amp;Co1836.jpg|mini|desno|300px|[[Somerset House]], sjedište Londonskog univerziteta od 1837. do 1870.]]

[[Londonski univerzitet]] bio je prvi univerzitet koji je omogućio stjecanje akademskih diploma osobama koje su ispunile uslove polaganjem njegovih ispita, uspostavivši 1858. svoj Vanjski program ({{en|External Programme}}). Univerzitet je osnovan 1836. kao ispitno tijelo ovlašteno za dodjeljivanje diploma studentima povezanih koledža, među kojima su u početku bili [[Univerzitetski koledž u Londonu]] i [[Kraljevski koledž u Londonu]], dok su im se tokom naredne dvije decenije pridružile i druge ustanove. U početku su ovi povezani koledži morali izdavati posebne certifikate kojima se dokazivalo da je student pohađao njihov program. Međutim, novom poveljom iz 1858. taj uslov je ukinut, čime je i muškarcima, a od 1878. i ženama, omogućeno da pristupe ispitima i steknu diplomu bez obzira na to jesu li pohađali neku obrazovnu ustanovu ili su učili samostalno. Ovaj vanjski program [[Charles Dickens]] nazvao je &quot;narodnim univerzitetom&quot; ({{en|People's University}}), jer je omogućavao pristup [[visoko obrazovanje|visokom obrazovanju]] i studentima iz manje imućnih društvenih slojeva.&lt;ref name=&quot;External Programme History&quot;&gt;{{cite web |title=History of Distance Education |publisher=Centre for Online and Distance Education, University of London |url=https://www.london.ac.uk/centre-online-distance-education/about/history-distance-education |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Broj upisanih studenata kontinuirano je rastao tokom posljednjih decenija 19. stoljeća, a primjer Londonskog univerziteta ubrzo su počele slijediti i druge ustanove.&lt;ref name=&quot;Anderson_2007&quot;&gt;{{cite news |last=Anderson |first=Tatum |title=History lessons at the people's university |newspaper=Guardian Abroad |date=16. 5. 2007 |url=http://www.guardianabroad.co.uk/education/article/283 |archive-url=https://web.archive.org/web/20070524102204/http://www.guardianabroad.co.uk/education/article/283 |archive-date=24. 5. 2007 |url-status=dead |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Međutim, univerzitet je u početku osiguravao samo polaganje ispita, a ne i nastavne materijale, zbog čega su pojedini akademici zaključili da prvobitni sistem stjecanja diploma vanjskim studiranjem na Londonskom univerzitetu &quot;nije bio oblik obrazovanja na daljinu&quot;.&lt;ref name=&quot;Thanapal_2015&quot;&gt;{{cite thesis |degree=PhD |last=Thanapal |first=Vigneswari |title=The social mediation of multinational legal education: a case study of the University of London's undergraduate laws programme for external/international students |publisher=Queen Mary University of London |date=2015 |url=https://ethos.bl.uk/concern/thesis_or_dissertations/667464 |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

==== Australija i Južna Afrika ====

Velike geografske udaljenosti u [[Australija|Australiji]] podstakle su posebno intenzivan razvoj dopisnog obrazovanja. [[Univerzitet u Queenslandu]] osnovao je 1911. Odsjek za dopisne studije.&lt;ref name=&quot;White_1982&quot;&gt;{{cite journal |last=White |first=Michael |title=Distance education in Australian higher education — a history |journal=Distance Education |volume=3 |issue=2 |date=1982 |pages=255–278 |doi=10.1080/0158791820030207 |url=https://www.tandfonline.com/doi/abs/10.1080/0158791820030207 |url-access=subscription |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

==== Sjedinjene Američke Države ====
[[Datoteka:Portrait of William Rainey Harper.jpg|mini|desno|300px|[[William Rainey Harper]], zagovornik vanjskih univerzitetskih kurseva, na fotografiji iz 1905.]]

[[William Rainey Harper]], osnivač i prvi predsjednik [[Univerzitet u Chicagu|Univerziteta u Chicagu]], zalagao se za koncept proširenog obrazovanja, prema kojem bi istraživački univerzitet imao izdvojene koledže u drugim dijelovima šire regije.&lt;ref name=&quot;William_Harper&quot;&gt;{{cite web |title=William Rainey Harper, 1891-1906 |publisher=Office of the President, University of Chicago |url=https://president.uchicago.edu/about-the-office/history/william-rainey-harper |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Harper je 1892. podržao uvođenje dopisnih kurseva kao načina za širenje [[Obrazovanje|obrazovanja]]. Ova ideja do 1920-ih primijenjena je na [[Univerzitet u Chicagu|Univerzitetu u Chicagu]], [[Univerzitet Wisconsina (Madison)|Univerzitetu Wisconsina u Madisonu]], [[Univerzitet Columbia|Univerzitetu Columbia]] i nekoliko desetina drugih univerziteta.&lt;ref name=&quot;Levinson_2005&quot;&gt;{{cite book |last=Levinson |first=David |title=Community Colleges: A Reference Handbook |publisher=Bloomsbury Academic |date=2005 |isbn=978-1-57607-766-5 |url=https://books.google.hr/books?id=xrnPJcb7c54C |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Pittman_2003&quot;&gt;{{cite book |last=Pittman |first=Von V. |chapter=Correspondence Study in the American University: A Second Historiographical Perspective |editor-last=Moore |editor-first=Michael Grahame |editor2-last=Anderson |editor2-first=William G. |title=Handbook of Distance Education |publisher=Routledge |date=2003 |pages=21–36 |isbn=978-1-135-64541-0 |chapter-url=https://books.google.hr/books?id=AgUe9cR-4jgC |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Broj polaznika najveće privatne profitne škole sa sjedištem u [[Scranton (Pennsylvania)|Scrantonu u Pennsylvaniji]], [[Penn Foster|Međunarodne dopisne škole]], naglo je rastao tokom 1890-ih. Škola je osnovana 1888. radi stručnog osposobljavanja imigranata koji su radili u rudnicima uglja i željeli postati državni rudarski inspektori ili poslovođe. Godine 1894. upisala je 2.500 novih polaznika, a 1895. čak 72.000. Do 1906. ukupan broj upisanih polaznika dostigao je 900.000. Takav rast omogućen je slanjem cjelovitih udžbenika umjesto pojedinačnih lekcija, kao i angažovanjem 1.200 prodajnih predstavnika koji su neposredno obilazili potencijalne polaznike.&lt;ref name=&quot;Kett_1994&quot;&gt;{{cite book |last=Kett |first=Joseph F. |title=The Pursuit of Knowledge Under Difficulties: From Self-Improvement to Adult Education in America, 1750–1990 |publisher=Stanford University Press |date=1994 |isbn=978-0-8047-2297-1 |url=https://books.google.hr/books/about/The_Pursuit_of_Knowledge_Under_Difficult.html?id=BjGrAAAAIAAJ |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Clark_1906&quot;&gt;{{cite journal |last=Clark |first=J. J. |title=The Correspondence School – Its Relation to Technical Education and Some of Its Results |journal=Science |volume=24 |issue=611 |date=1906 |pages=327–334 |url=https://www.jstor.org/stable/1633383 |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Pedagoški pristup ove škole značajno se razlikovao od pristupa tradicionalnih tehničkih škola i koledža:

{{Citat|Tradicionalna tehnička škola ili koledž nastoji čovjeka obrazovati široko; naš cilj je, naprotiv, obrazovati ga samo u određenoj oblasti. Koledž zahtijeva od studenta određeni nivo prethodnog obrazovanja za upis i očekuje da svi studenti približno jednako dugo pohađaju nastavu; po završetku studija smatra se da su osposobljeni za rad u jednoj od više grana određene profesije. Mi, naprotiv, nastojimo da svoje kurseve prilagodimo konkretnim potrebama polaznika koji ih pohađa.&lt;ref name=&quot;Clark_1906&quot; /&gt;}}

Obrazovanje je bilo jedan od prioriteta [[Progresivno doba|Progresivne ere]], tokom koje su se srednje škole i koledži u Sjedinjenim Američkim Državama naglo širili. Za starije muškarce i one koji zbog porodičnih obaveza nisu mogli redovno pohađati nastavu, osnivane su večernje škole, poput škole [[YMCA]] u [[Boston]]u, koja je kasnije postala [[Sjeveroistočni univerzitet]]. Privatne dopisne škole izvan velikih gradova nudile su fleksibilan oblik obrazovanja usmjeren na konkretne potrebe polaznika.&lt;ref name=&quot;Kett_1994&quot; /&gt;

Velike korporacije počele su sistematski organizovati programe osposobljavanja novih zaposlenika. Broj članica Nacionalnog udruženja korporativnih škola porastao je sa 37 u 1913. na 146 u 1920. Privatne škole koje su pružale specijalizovano tehničko obrazovanje svim upisanim polaznicima, a ne samo zaposlenicima pojedinačnih kompanija, počele su se otvarati širom zemlje tokom 1880-ih. Počevši od [[Milwaukee|Milwaukeeja]] 1907, javne škole počele su uvoditi besplatne programe stručnog obrazovanja.&lt;ref name=&quot;Millikan_2003_UnionAgainstUnions&quot;&gt;{{cite book |last=Millikan |first=William |title=A Union Against Unions: The Minneapolis Citizens Alliance and Its Fight Against Organized Labor, 1903–1947 |publisher=Minnesota Historical Society Press |date=2003 |pages=60–61 |isbn=978-0-87351-499-6 |url=https://books.google.hr/books?id=GseChEHIysAC |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Obrazovanje na daljinu| ]]
[[Kategorija:Pedagoška psihologija]]
[[Kategorija:Metode učenja]]</text>
      <sha1>8kfxpztrgmdprk7g9xjkpp3msmssd4g</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3922397</id>
      <parentid>3922381</parentid>
      <timestamp>2026-08-28T00:28:30Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <comment>Rad na članku</comment>
      <origin>3922397</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="27709" sha1="rkdwzw04cnkoiihynf14n0rshhltfu3" xml:space="preserve">{| class=&quot;infobox&quot; style=&quot;width:22em; border:1px solid #b0c4de; background-color:#f4f8fb; font-size:88%; line-height:1.5em; float:right; clear:right; margin:0 0 1em 1em; padding:0.2em; border-spacing:3px;&quot;
|-
! colspan=&quot;2&quot; style=&quot;background-color:#1a5276; color:white; font-size:125%; font-weight:bold; text-align:center; padding:0.4em;&quot; | Obrazovanje na daljinu
|-
| colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align:center; padding:0.5em 0;&quot; | [[Datoteka:Session de téléversement en ligne 09.png|200px]]&lt;br /&gt;&lt;span style=&quot;font-size:90%;&quot;&gt;Učenje i rad u digitalnom okruženju&lt;/span&gt;
|-
! colspan=&quot;2&quot; style=&quot;background-color:#d4e6f1; text-align:center; font-weight:bold; padding:0.2em; color:#154360;&quot; | Osnovni podaci
|-
! style=&quot;background-color:#eaf2f8; text-align:left; width:40%; padding:0.2em;&quot; | Izvorni naziv
| style=&quot;padding:0.2em;&quot; | ''Distance education'' / ''Distance learning''
|-
! style=&quot;background-color:#eaf2f8; text-align:left; padding:0.2em;&quot; | Vrsta
| style=&quot;padding:0.2em;&quot; | [[Obrazovanje]], [[e-učenje]]
|-
! style=&quot;background-color:#eaf2f8; text-align:left; padding:0.2em;&quot; | Glavni načini izvođenja
| style=&quot;padding:0.2em;&quot; | Online, [[Hibridno učenje|hibridno]] (kombinovano), dopisno
|-
! style=&quot;background-color:#eaf2f8; text-align:left; padding:0.2em;&quot; | Ključna komponenta
| style=&quot;padding:0.2em;&quot; | Prostorna i/ili vremenska odvojenost učenika i nastavnika
|-
! style=&quot;background-color:#eaf2f8; text-align:left; padding:0.2em;&quot; | Tehnologija
| style=&quot;padding:0.2em;&quot; | [[Internet]], [[Sistem za upravljanje učenjem|sistemi za upravljanje učenjem]] (LMS), [[Videokonferencija|videokonferencije]]
|-
! colspan=&quot;2&quot; style=&quot;background-color:#d4e6f1; text-align:center; font-weight:bold; padding:0.2em; color:#154360;&quot; | Povezani pojmovi
|-
! style=&quot;background-color:#eaf2f8; text-align:left; padding:0.2em;&quot; | Srodni oblici
| style=&quot;padding:0.2em;&quot; | Online učenje, učenje na daljinu, online obrazovanje
|-
! style=&quot;background-color:#eaf2f8; text-align:left; padding:0.2em;&quot; | Modeli nastave
| style=&quot;padding:0.2em;&quot; | [[Sinhrono učenje|Sinhrono]] i [[asinhrono učenje]]
|}
'''Obrazovanje na daljinu''', poznato i kao '''učenje na daljinu''', oblik je obrazovanja u kojem učenici ili studenti nisu nužno fizički prisutni u [[škola|školi]],&lt;ref name=&quot;Kaplan Haenlein 2016&quot;&gt;{{cite journal |last=Kaplan |first=Andreas M. |last2=Haenlein |first2=Michael |title=Higher education and the digital revolution: About MOOCs, SPOCs, social media, and the Cookie Monster |journal=Business Horizons |volume=59 |issue=4 |date=2016 |pages=441–450 |doi=10.1016/j.bushor.2016.03.008 |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S000768131630009X |url-access=subscription |access-date=27. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Honeyman_Miller_1993&quot;&gt;{{cite conference |last=Honeyman |first=M. |last2=Miller |first2=G. |title=Agriculture distance education: A valid alternative for higher education? |book-title=Proceedings of the 20th Annual National Agricultural Education Research Meeting |date=1993 |pages=67–73 |url=https://files.eric.ed.gov/fulltext/ED366794.pdf#page=80 |access-date=27. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; odnosno u kojem su nastavnik i učenik prostorno i vremenski razdvojeni.&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{cite journal |last=Anderson |first=Terry |last2=Rivera-Vargas |first2=Pablo |title=A Critical look at Educational Technology from a Distance Education Perspective |journal=Digital Education Review |issue=37 |date=2020 |pages=208–229 |doi=10.1344/der.2020.37.208-229 |url=https://revistes.ub.edu/index.php/der/article/view/30917 |doi-access=free |access-date=27. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Danas se ono najčešće ostvaruje putem '''online obrazovanja''' (poznatog i kao '''online učenje''') putem online škole [[online škola|online škole]]. Program obrazovanja na daljinu može se u potpunosti odvijati putem [[internet]]a ili kombinovati online nastavu s tradicionalnom nastavom koja se odvija neposredno u učionici. Takav oblik kombinovane nastave naziva se [[hibridno učenje|hibridna]]&lt;ref name=&quot;Tabor_2007&quot;&gt;{{cite journal |last=Tabor |first=Sharon W. |title=Narrowing the Distance: Implementing a Hybrid Learning Model for Information Security Education |journal=Quarterly Review of Distance Education |volume=8 |issue=1 |date=2007 |pages=47–57 |doi=10.1108/QRDE-02-2007-0006 |url=https://www.emerald.com/qrde/article/8/1/47/1326754/Narrowing-the-DistanceImplementing-a-Hybrid |doi-access=free |access-date=27. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; ili kombinovana nastava.&lt;ref name=&quot;Vaughan_2010_BlendedLearning&quot;&gt;{{cite book |last=Vaughan |first=Norman D. |editor-last=Cleveland-Innes |editor-first=M. F. |editor-last2=Garrison |editor-first2=D. R. |chapter=Blended Learning |title=An Introduction to Distance Education: Understanding Teaching and Learning in a New Era |publisher=Routledge |date=2010 |isbn=978-0-203-86091-5 |url=https://books.google.hr/books?id=0203860918 |access-date=27. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

[[Masovni otvoreni online kurs]]evi (MOOC), koji omogućavaju učešće velikog broja polaznika i otvoren pristup putem [[World Wide Web]] ili drugih mrežnih tehnologija, predstavljaju novije oblike obrazovanja na daljinu.&lt;ref name=&quot;Kaplan Haenlein 2016&quot;/&gt; Za obrazovanje na daljinu koriste se i brojni drugi termini, kao što su distribuisano učenje, [[obrazovna tehnologija|e-učenje]], [[mobilno učenje|m-učenje]] i virtualna učionica, koji se u određenom kontekstu koriste kao približni sinonimi. E-učenje se pokazalo korisnim obrazovnim sredstvom, a trebalo bi se zasnivati na interaktivnom procesu koji uključuje različite načine učenja prilagođene polaznicima na različitim nivoima obrazovanja. Okruženje za učenje na daljinu omogućava usvajanje novih znanja, saradnju s drugima i razvijanje samodiscipline.&lt;ref name=&quot;Khasanova_Amanlikova_2022&quot;&gt;{{cite journal |last=Khasanova |first=Vazira Khamidzhanovna |last2=Amanlikova |first2=Nafisa Rakhmatullaevna |title=The role and place of distance learning in education |journal=International Journal of Early Childhood Special Education |volume=14 |issue=5 |date=2022 |pages=8651–8656 |doi=10.9756/INTJECSE/V14I5.1110 |issn=1308-5581 |url=https://www.int-jecse.net/media/article_pdfs/8651-8656.pdf |access-date=27. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Historijski gledano, obrazovanje na daljinu u početku se zasnivalo na '''dopisnim kursevima''', pri čemu su učenici ili studenti komunicirali s obrazovnom ustanovom putem [[pošta|pošte]]. Razvojem različitih tehnologija ovaj oblik obrazovanja proširen je na [[videokonferencija|videokonferencije]], [[televizija|televiziju]] i [[internet]].&lt;ref name=&quot;Dron_Anderson_2014&quot;&gt;{{cite book |last=Dron |first=Jon |last2=Anderson |first2=Terry |title=Teaching Crowds: Learning and Social Media |publisher=Athabasca University Press |date=2014 |isbn=978-1-927356-81-4 |url=https://open.umn.edu/opentextbooks/textbooks/teaching-crowds-learning-and-social-media |access-date=27. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Historija ==

Jedan od najranijih pokušaja organizovanja obrazovanja na daljinu zabilježen je 1728. U novinama ''[[Boston Gazette]]'' objavljen je oglas Caleba Philippsa, nastavnika &quot;novog metoda [[stenografija|stenografskog pisanja]]&quot;, koji je tražio učenike zainteresovane za učenje ove vještine putem sedmičnih lekcija dostavljanih poštom.&lt;ref name=&quot;Holmberg_2005&quot;&gt;{{cite book |last=Holmberg |first=Börje |title=The Evolution, Principles and Practices of Distance Education |publisher=BIS-Verlag der Carl von Ossietzky Universität Oldenburg |date=2005 |isbn=978-3-8142-0933-3 |url=https://books.google.hr/books?id=YTtdNQAACAAJ |access-date=27. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Prvi kurs obrazovanja na daljinu u savremenom smislu organizovao je [[Isaac Pitman]] tokom 1840-ih. On je podučavao sistem stenografije tako što je svojim učenicima poštom slao tekstove napisane stenografijom, a oni su mu zauzvrat slali vlastite transkripcije na pregled i ispravku. Mogućnost povratne informacije od učenika bila je osnovna novina Pitmanovog sistema.&lt;ref name=&quot;Tait_2003&quot;&gt;{{cite journal |last=Tait |first=Alan |title=Reflections on Student Support in Open and Distance Learning |journal=The International Review of Research in Open and Distributed Learning |volume=4 |issue=1 |date=2003 |doi=10.19173/irrodl.v4i1.134 |url=https://www.irrodl.org/index.php/irrodl/article/view/134/214 |doi-access=free |access-date=27. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Uvođenje [[poštanska marka|poštanske marke]]&lt;ref name=&quot;Higgins&quot;&gt;{{cite web |last=Higgins |first=Matthew |title=The stamp: a classic object in the development of education? |publisher=University of Leicester |url=https://le.ac.uk/social-worlds/all-articles/stamp |access-date=27. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; i jedinstvenih, niskih poštanskih tarifa u [[Engleska|Engleskoj]] 1840. učinilo je slanje nastavnih materijala, zadataka i odgovora putem pošte finansijski pristupačnijim i jednostavnijim. Time su stvoreni uslovi za širenje dopisnog obrazovanja i njegovo korištenje u znatno širem krugu polaznika.&lt;ref name=&quot;Simonson_2005&quot;&gt;{{cite book |editor-last=Simonson |editor-first=Michael |title=Distance Learning: A Magazine for Leaders (Vol. 2, No. 6) |publisher=Information Age Publishing |date=2005 |isbn=978-7-7745-5422-9 |url=https://books.google.hr/books?id=MEax6VBfRscC |access-date=27. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; 

Ovaj rani oblik obrazovanja pokazao se veoma uspješnim, pa je tri godine kasnije osnovano Fonografsko dopisno društvo s ciljem formalizovanja i organizovanja ovakvih kurseva. Društvo je kasnije poslužilo kao osnova za osnivanje koledža &quot;Sir Isaac Pitman&quot; širom zemlje.&lt;ref name=MooreKearsley&gt;{{cite book |last=Moore |first=Michael G. |last2=Kearsley |first2=Greg |title=Distance Education: A Systems View of Online Learning |edition=3 |publisher=Cengage Learning |date=2011 |isbn=978-1-111-52099-1 |url=https://books.google.hr/books/about/Distance_Education_A_Systems_View_of_Onl.html?id=8A0KzgEACAAJ |access-date=27. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Prva dopisna škola u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]] bila je [[Društvo za podsticanje učenja kod kuće]], osnovano 1873.&lt;ref name=&quot;Cole_2012&quot;&gt;{{cite thesis |degree=PhD |last=Cole |first=Elizabeth Robinson |title=The Invisible Woman and the Silent University |publisher=University of Southern Mississippi |date=2012 |url=https://aquila.usm.edu/cgi/viewcontent.cgi?article=1562&amp;context=dissertations |access-date=27. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

[[Wolsey Hall, Oxford]], osnovan 1894, bio je prvi koledž za obrazovanje na daljinu u [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]].&lt;ref name=&quot;Holmberg_2005_EvolutionPrinciplesPractices_Archive&quot;&gt;{{cite book |last=Holmberg |first=Börje |title=The Evolution, Principles and Practices of Distance Education |publisher=BIS-Verlag der Carl von Ossietzky Universität Oldenburg |date=2005 |isbn=978-3-8142-0933-3 |url=https://www.uni-oldenburg.de/fileadmin/user_upload/c3l/master/mde/download/asfvolume11_eBook.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20170829155503/https://www.uni-oldenburg.de/fileadmin/user_upload/c3l/master/mde/download/asfvolume11_eBook.pdf |archive-date=29. 8. 2017 |access-date=27. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Univerzitetski dopisni kursevi ===
==== Ujedinjeno Kraljevstvo ====
[[Datoteka:SomersetHousebyAnonpublAckermann&amp;Co1836.jpg|mini|desno|300px|[[Somerset House]], sjedište Londonskog univerziteta od 1837. do 1870.]]

[[Londonski univerzitet]] bio je prvi univerzitet koji je omogućio stjecanje akademskih diploma osobama koje su ispunile uslove polaganjem njegovih ispita, uspostavivši 1858. svoj Vanjski program ({{en|External Programme}}). Univerzitet je osnovan 1836. kao ispitno tijelo ovlašteno za dodjeljivanje diploma studentima povezanih koledža, među kojima su u početku bili [[Univerzitetski koledž u Londonu]] i [[Kraljevski koledž u Londonu]], dok su im se tokom naredne dvije decenije pridružile i druge ustanove. U početku su ovi povezani koledži morali izdavati posebne certifikate kojima se dokazivalo da je student pohađao njihov program. Međutim, novom poveljom iz 1858. taj uslov je ukinut, čime je i muškarcima, a od 1878. i ženama, omogućeno da pristupe ispitima i steknu diplomu bez obzira na to jesu li pohađali neku obrazovnu ustanovu ili su učili samostalno. Ovaj vanjski program [[Charles Dickens]] nazvao je &quot;narodnim univerzitetom&quot; ({{en|People's University}}), jer je omogućavao pristup [[visoko obrazovanje|visokom obrazovanju]] i studentima iz manje imućnih društvenih slojeva.&lt;ref name=&quot;External Programme History&quot;&gt;{{cite web |title=History of Distance Education |publisher=Centre for Online and Distance Education, University of London |url=https://www.london.ac.uk/centre-online-distance-education/about/history-distance-education |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Broj upisanih studenata kontinuirano je rastao tokom posljednjih decenija 19. stoljeća, a primjer Londonskog univerziteta ubrzo su počele slijediti i druge ustanove.&lt;ref name=&quot;Anderson_2007&quot;&gt;{{cite news |last=Anderson |first=Tatum |title=History lessons at the people's university |newspaper=Guardian Abroad |date=16. 5. 2007 |url=http://www.guardianabroad.co.uk/education/article/283 |archive-url=https://web.archive.org/web/20070524102204/http://www.guardianabroad.co.uk/education/article/283 |archive-date=24. 5. 2007 |url-status=dead |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Međutim, univerzitet je u početku osiguravao samo polaganje ispita, a ne i nastavne materijale, zbog čega su pojedini akademici zaključili da prvobitni sistem stjecanja diploma vanjskim studiranjem na Londonskom univerzitetu &quot;nije bio oblik obrazovanja na daljinu&quot;.&lt;ref name=&quot;Thanapal_2015&quot;&gt;{{cite thesis |degree=PhD |last=Thanapal |first=Vigneswari |title=The social mediation of multinational legal education: a case study of the University of London's undergraduate laws programme for external/international students |publisher=Queen Mary University of London |date=2015 |url=https://ethos.bl.uk/concern/thesis_or_dissertations/667464 |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

==== Australija i Južna Afrika ====

Velike geografske udaljenosti u [[Australija|Australiji]] podstakle su posebno intenzivan razvoj dopisnog obrazovanja. [[Univerzitet u Queenslandu]] osnovao je 1911. Odsjek za dopisne studije.&lt;ref name=&quot;White_1982&quot;&gt;{{cite journal |last=White |first=Michael |title=Distance education in Australian higher education — a history |journal=Distance Education |volume=3 |issue=2 |date=1982 |pages=255–278 |doi=10.1080/0158791820030207 |url=https://www.tandfonline.com/doi/abs/10.1080/0158791820030207 |url-access=subscription |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

==== Sjedinjene Američke Države ====
[[Datoteka:Portrait of William Rainey Harper.jpg|mini|desno|300px|[[William Rainey Harper]], zagovornik vanjskih univerzitetskih kurseva, na fotografiji iz 1905.]]

[[William Rainey Harper]], osnivač i prvi predsjednik [[Univerzitet u Chicagu|Univerziteta u Chicagu]], zalagao se za koncept proširenog obrazovanja, prema kojem bi istraživački univerzitet imao izdvojene koledže u drugim dijelovima šire regije.&lt;ref name=&quot;William_Harper&quot;&gt;{{cite web |title=William Rainey Harper, 1891-1906 |publisher=Office of the President, University of Chicago |url=https://president.uchicago.edu/about-the-office/history/william-rainey-harper |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Harper je 1892. podržao uvođenje dopisnih kurseva kao načina za širenje [[Obrazovanje|obrazovanja]]. Ova ideja do 1920-ih primijenjena je na [[Univerzitet u Chicagu|Univerzitetu u Chicagu]], [[Univerzitet Wisconsina (Madison)|Univerzitetu Wisconsina u Madisonu]], [[Univerzitet Columbia|Univerzitetu Columbia]] i nekoliko desetina drugih univerziteta.&lt;ref name=&quot;Levinson_2005&quot;&gt;{{cite book |last=Levinson |first=David |title=Community Colleges: A Reference Handbook |publisher=Bloomsbury Academic |date=2005 |isbn=978-1-57607-766-5 |url=https://books.google.hr/books?id=xrnPJcb7c54C |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Pittman_2003&quot;&gt;{{cite book |last=Pittman |first=Von V. |chapter=Correspondence Study in the American University: A Second Historiographical Perspective |editor-last=Moore |editor-first=Michael Grahame |editor2-last=Anderson |editor2-first=William G. |title=Handbook of Distance Education |publisher=Routledge |date=2003 |pages=21–36 |isbn=978-1-135-64541-0 |chapter-url=https://books.google.hr/books?id=AgUe9cR-4jgC |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Broj polaznika najveće privatne profitne škole sa sjedištem u [[Scranton (Pennsylvania)|Scrantonu u Pennsylvaniji]], [[Penn Foster|Međunarodne dopisne škole]], naglo je rastao tokom 1890-ih. Škola je osnovana 1888. radi stručnog osposobljavanja imigranata koji su radili u rudnicima uglja i željeli postati državni rudarski inspektori ili poslovođe. Godine 1894. upisala je 2.500 novih polaznika, a 1895. čak 72.000. Do 1906. ukupan broj upisanih polaznika dostigao je 900.000. Takav rast omogućen je slanjem cjelovitih udžbenika umjesto pojedinačnih lekcija, kao i angažovanjem 1.200 prodajnih predstavnika koji su neposredno obilazili potencijalne polaznike.&lt;ref name=&quot;Kett_1994&quot;&gt;{{cite book |last=Kett |first=Joseph F. |title=The Pursuit of Knowledge Under Difficulties: From Self-Improvement to Adult Education in America, 1750–1990 |publisher=Stanford University Press |date=1994 |isbn=978-0-8047-2297-1 |url=https://books.google.hr/books/about/The_Pursuit_of_Knowledge_Under_Difficult.html?id=BjGrAAAAIAAJ |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Clark_1906&quot;&gt;{{cite journal |last=Clark |first=J. J. |title=The Correspondence School – Its Relation to Technical Education and Some of Its Results |journal=Science |volume=24 |issue=611 |date=1906 |pages=327–334 |url=https://www.jstor.org/stable/1633383 |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Pedagoški pristup ove škole značajno se razlikovao od pristupa tradicionalnih tehničkih škola i koledža:

{{Citat|Tradicionalna tehnička škola ili koledž nastoji čovjeka obrazovati široko; naš cilj je, naprotiv, obrazovati ga samo u određenoj oblasti. Koledž zahtijeva od studenta određeni nivo prethodnog obrazovanja za upis i očekuje da svi studenti približno jednako dugo pohađaju nastavu; po završetku studija smatra se da su osposobljeni za rad u jednoj od više grana određene profesije. Mi, naprotiv, nastojimo da svoje kurseve prilagodimo konkretnim potrebama polaznika koji ih pohađa.&lt;ref name=&quot;Clark_1906&quot; /&gt;}}

Obrazovanje je bilo jedan od prioriteta [[Progresivno doba|Progresivne ere]], tokom koje su se srednje škole i koledži u Sjedinjenim Američkim Državama naglo širili. Za starije muškarce i one koji zbog porodičnih obaveza nisu mogli redovno pohađati nastavu, osnivane su večernje škole, poput škole [[YMCA]] u [[Boston]]u, koja je kasnije postala [[Sjeveroistočni univerzitet]]. Privatne dopisne škole izvan velikih gradova nudile su fleksibilan oblik obrazovanja usmjeren na konkretne potrebe polaznika.&lt;ref name=&quot;Kett_1994&quot; /&gt;

Velike korporacije počele su sistematski organizovati programe osposobljavanja novih zaposlenika. Broj članica Nacionalnog udruženja korporativnih škola porastao je sa 37 u 1913. na 146 u 1920. Privatne škole koje su pružale specijalizovano tehničko obrazovanje svim upisanim polaznicima, a ne samo zaposlenicima pojedinačnih kompanija, počele su se otvarati širom zemlje tokom 1880-ih. Počevši od [[Milwaukee|Milwaukeeja]] 1907, javne škole počele su uvoditi besplatne programe stručnog obrazovanja.&lt;ref name=&quot;Millikan_2003_UnionAgainstUnions&quot;&gt;{{cite book |last=Millikan |first=William |title=A Union Against Unions: The Minneapolis Citizens Alliance and Its Fight Against Organized Labor, 1903–1947 |publisher=Minnesota Historical Society Press |date=2003 |pages=60–61 |isbn=978-0-87351-499-6 |url=https://books.google.hr/books?id=GseChEHIysAC |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

==== Međunarodna konferencija ====

Prvi sastanak Međunarodne konferencije za dopisno obrazovanje održan je 1938.&lt;ref name=&quot;Lee_2009&quot;&gt;{{cite book |last=Lee |first=Francis |title=Letters and bytes: Sociotechnical studies of distance education |publisher=Linköping University Electronic Press |date=2009 |pages=48 |isbn=978-91-7393-518-0 |url=https://books.google.hr/books?id=6_V7z998PlgC |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Cilj konferencije bio je omogućiti individualizirano obrazovanje uz niske troškove, primjenom pedagoškog pristupa koji se zasnivao na testiranju, evidentiranju, klasifikaciji i diferencijaciji polaznika.&lt;ref name=&quot;Lee_2008&quot;&gt;{{cite journal |last=Lee |first=Francis |title=Technopedagogies of mass‐individualization: correspondence education in the mid twentieth century |journal=History and Technology |volume=24 |issue=3 |date=2008 |pages=239–253 |doi=10.1080/07341510801900318 |url-access=subscription |url=https://www.tandfonline.com/doi/abs/10.1080/07341510801900318 |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Bunker_2003&quot;&gt;{{cite book |last=Bunker |first=Ellen L. |chapter=The History of Distance Education through the Eyes of the International Council for Distance Education |editor-last=Moore |editor-first=Michael Grahame |editor2-last=Anderson |editor2-first=William G. |title=Handbook of Distance Education |publisher=Routledge |date=2003 |pages=49–62 |isbn=978-1-135-64541-0 |chapter-url=https://books.google.hr/books?id=AgUe9cR-4jgC |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Organizacija je kasnije promijenila naziv u [[Međunarodno vijeće za otvoreno i obrazovanje na daljinu]] (ICDE), a njeno sjedište danas se nalazi u [[Oslo|Oslu]], u [[Norveška|Norveškoj]].&lt;ref name=&quot;ICDE_WhoWeAre&quot;&gt;{{cite web |title=Who We Are |publisher=International Council for Open and Distance Education |url=https://www.icde.org/who-we-are |archive-url=https://web.archive.org/web/20190325213612/https://www.icde.org/who-we-are |archive-date=25. 3. 2019 |url-status=dead |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Otvoreni univerziteti ===
{{Glavni|Otvoreni univerzitet (koncept)}}

[[Otvoreni univerzitet]] (OU) u Ujedinjenom Kraljevstvu osnovala je tadašnja vlada [[Laburistička stranka|Laburističke stranke]], na čelu s [[Harold Wilson|Haroldom Wilsonom]]. Na osnovu ideje [[Michael Young (sociolog)|Michaela Younga]], planiranje osnivanja univerziteta započelo je 1965. pod rukovodstvom državne ministrice za obrazovanje [[Jennie Lee|Jennie Lee]]. Ona je razvila koncept &quot;Otvorenog univerziteta&quot; zasnovan na proširivanju pristupa visokom obrazovanju i najvišim standardima akademskog obrazovanja i osnovala planski odbor u kojem su bili prorektori univerziteta, stručnjaci za obrazovanje i televizijski producenti. Odborom je predsjedavao Sir Peter Venables. [[James Redmond (voditelj)|James Redmond]], tadašnji pomoćnik direktora za tehniku [[BBC]]-a, većinu svojih kvalifikacija stekao je u večernjoj školi. Njegovim entuzijazamom za projekt prevaziđene su tehničke poteškoće povezane s korištenjem televizije za emitovanje nastavnih programa.

[[Datoteka:Walton Hall Pen&amp;Ink.jpg|mini|desno|300px|[[Walton, Milton Keynes|Walton Hall]], obnovljen 1970. i pretvoren u sjedište novouspostavljenog [[Otvoreni univerzitet|Otvorenog univerziteta]] (autorica crteža: Hilary French)]]

Osnivanje Otvorenog univerziteta značajno je proširilo domet dopisnog obrazovanja i utjecalo na to da ono postane prihvatljiva alternativa tradicionalnim oblicima obrazovanja. Ova ustanova bila je među predvodnicima u razvoju novih tehnologija za unapređenje obrazovanja na daljinu,&lt;ref name=&quot;Nasseh_1997&quot;&gt;{{cite web |last=Nasseh |first=Bizhan |title=A Brief History of Distance Education |publisher=Ball State University / SeniorNet |url=http://www.seniornet.org/edu/art/history.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20130728165252/http://www.seniornet.org/edu/art/history.html |archive-date=28. 7. 2013 |url-status=dead |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; kao i u provođenju istraživanja u drugim naučnim oblastima. [[Walter Perry]] imenovan je prvim prorektorom Otvorenog univerziteta u januaru 1969, dok je njegov prvi sekretar za osnivanje bio [[Anastasios Christodoulou]]. Dolazak nove [[Konzervativna stranka|konzervativne vlade]], predvođene [[Edward Heath|Edwardom Heathom]], 1970. doveo je do smanjenja budžeta, koje je proveo ministar finansija [[Iain Macleod]]. On je ranije ideju o otvorenom univerzitetu nazvao &quot;potpunom besmislicom&quot;.&lt;ref name=&quot;HistoryOfTheOU&quot;&gt;{{cite web |title=History of the OU |publisher=The Open University |url=http://www.open.ac.uk/about/ou/p3.shtml |archive-url=https://web.archive.org/web/20100717081233/http://www.open.ac.uk/about/ou/p3.shtml |archive-date=17. 7. 2010 |url-status=dead |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Uprkos tome, Otvoreni univerzitet primio je svojih prvih 25.000 studenata 1971, primjenjujući liberalnu politiku otvorenog upisa. U to vrijeme ukupan broj studenata na tradicionalnim univerzitetima u Ujedinjenom Kraljevstvu iznosio je oko 130.000.&lt;ref name=&quot;QualityHistory&quot;&gt;{{cite web |title=History |publisher=The Open University |url=http://www.openuniversity.edu/why-the-ou/quality/history |archive-url=https://web.archive.org/web/20200919061453/http://www.openuniversity.edu/why-the-ou/quality/history |archive-date=19. 9. 2020 |url-status=dead |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

[[Athabasca univerzitet]], otvoreni univerzitet u [[Kanada|Kanadi]], osnovan je 1970. i slijedio je sličan model, iako je razvijen nezavisno od britanskog iskustva.&lt;ref name=&quot;byrne&quot;&gt;{{cite book |last=Byrne |first=Timothy C. |title=Athabasca University: The Evolution of Distance Education |publisher=University of Calgary Press |date=1989 |isbn=978-0-919813-51-9 |url=https://books.google.hr/books/about/Athabasca_University.html?id=OPoEAQAAIAAJ |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Primjer Otvorenog univerziteta poslužio je kao poticaj za osnivanje [[Španija|španskog]] [[Nacionalni univerzitet za obrazovanje na daljinu|Nacionalnog univerziteta za obrazovanje na daljinu]] 1972. i [[Njemačka|njemačkog]] [[Univerzitet u Hagenu|Univerziteta u Hagenu]] 1974.&lt;ref name=&quot;FernUniversitatHagen&quot;&gt;{{cite web |title=Learning has accompanied Life – for over 30 Years |publisher=FernUniversität in Hagen |url=http://fernuni-hagen.de/english/profile/3decades/learning.shtml |archive-url=https://web.archive.org/web/20101123042944/http://fernuni-hagen.de/english/profile/3decades/learning.shtml |archive-date=23. 11. 2010 |url-status=dead |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Danas širom svijeta postoje brojne slične ustanove, od kojih mnoge u svom nazivu imaju izraz &quot;otvoreni univerzitet&quot;.

Većina [[otvoreni univerzitet (koncept)|otvorenih univerziteta]] koristi tehnologije obrazovanja na daljinu kao način izvođenja nastave, iako neki zahtijevaju prisustvo u lokalnim centrima za učenje ili na regionalnim &quot;ljetnim školama&quot;. Neki otvoreni univerziteti razvili su se u ustanove s veoma velikim brojem studenata, poznate kao &quot;megauniverziteti&quot;.&lt;ref name=&quot;Daniel_1998&quot;&gt;{{cite book |last=Daniel |first=John S. |title=Mega-universities and Knowledge Media: Technology Strategies for Higher Education |publisher=Psychology Press |date=1998 |isbn=978-0-7494-2634-7 |url=https://books.google.hr/books?id=Sy3nDKphDAkC |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Obrazovanje na daljinu| ]]
[[Kategorija:Pedagoška psihologija]]
[[Kategorija:Metode učenja]]</text>
      <sha1>rkdwzw04cnkoiihynf14n0rshhltfu3</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3922463</id>
      <parentid>3922397</parentid>
      <timestamp>2026-08-28T08:04:50Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <comment>Rad na članku</comment>
      <origin>3922463</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="33918" sha1="c2p68kdnkw3gtlv23xsi10jkc2jpk1a" xml:space="preserve">{| class=&quot;infobox&quot; style=&quot;width:22em; border:1px solid #b0c4de; background-color:#f4f8fb; font-size:88%; line-height:1.5em; float:right; clear:right; margin:0 0 1em 1em; padding:0.2em; border-spacing:3px;&quot;
|-
! colspan=&quot;2&quot; style=&quot;background-color:#1a5276; color:white; font-size:125%; font-weight:bold; text-align:center; padding:0.4em;&quot; | Obrazovanje na daljinu
|-
| colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align:center; padding:0.5em 0;&quot; | [[Datoteka:Session de téléversement en ligne 09.png|200px]]&lt;br /&gt;&lt;span style=&quot;font-size:90%;&quot;&gt;Učenje i rad u digitalnom okruženju&lt;/span&gt;
|-
! colspan=&quot;2&quot; style=&quot;background-color:#d4e6f1; text-align:center; font-weight:bold; padding:0.2em; color:#154360;&quot; | Osnovni podaci
|-
! style=&quot;background-color:#eaf2f8; text-align:left; width:40%; padding:0.2em;&quot; | Izvorni naziv
| style=&quot;padding:0.2em;&quot; | ''Distance education'' / ''Distance learning''
|-
! style=&quot;background-color:#eaf2f8; text-align:left; padding:0.2em;&quot; | Vrsta
| style=&quot;padding:0.2em;&quot; | [[Obrazovanje]], [[e-učenje]]
|-
! style=&quot;background-color:#eaf2f8; text-align:left; padding:0.2em;&quot; | Glavni načini izvođenja
| style=&quot;padding:0.2em;&quot; | Online, [[Hibridno učenje|hibridno]] (kombinovano), dopisno
|-
! style=&quot;background-color:#eaf2f8; text-align:left; padding:0.2em;&quot; | Ključna komponenta
| style=&quot;padding:0.2em;&quot; | Prostorna i/ili vremenska odvojenost učenika i nastavnika
|-
! style=&quot;background-color:#eaf2f8; text-align:left; padding:0.2em;&quot; | Tehnologija
| style=&quot;padding:0.2em;&quot; | [[Internet]], [[Sistem za upravljanje učenjem|sistemi za upravljanje učenjem]] (LMS), [[Videokonferencija|videokonferencije]]
|-
! colspan=&quot;2&quot; style=&quot;background-color:#d4e6f1; text-align:center; font-weight:bold; padding:0.2em; color:#154360;&quot; | Povezani pojmovi
|-
! style=&quot;background-color:#eaf2f8; text-align:left; padding:0.2em;&quot; | Srodni oblici
| style=&quot;padding:0.2em;&quot; | Online učenje, učenje na daljinu, online obrazovanje
|-
! style=&quot;background-color:#eaf2f8; text-align:left; padding:0.2em;&quot; | Modeli nastave
| style=&quot;padding:0.2em;&quot; | [[Sinhrono učenje|Sinhrono]] i [[asinhrono učenje]]
|}
'''Obrazovanje na daljinu''', poznato i kao '''učenje na daljinu''', oblik je obrazovanja u kojem učenici ili studenti nisu nužno fizički prisutni u [[škola|školi]],&lt;ref name=&quot;Kaplan Haenlein 2016&quot;&gt;{{cite journal |last=Kaplan |first=Andreas M. |last2=Haenlein |first2=Michael |title=Higher education and the digital revolution: About MOOCs, SPOCs, social media, and the Cookie Monster |journal=Business Horizons |volume=59 |issue=4 |date=2016 |pages=441–450 |doi=10.1016/j.bushor.2016.03.008 |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S000768131630009X |url-access=subscription |access-date=27. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Honeyman_Miller_1993&quot;&gt;{{cite conference |last=Honeyman |first=M. |last2=Miller |first2=G. |title=Agriculture distance education: A valid alternative for higher education? |book-title=Proceedings of the 20th Annual National Agricultural Education Research Meeting |date=1993 |pages=67–73 |url=https://files.eric.ed.gov/fulltext/ED366794.pdf#page=80 |access-date=27. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; odnosno u kojem su nastavnik i učenik prostorno i vremenski razdvojeni.&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{cite journal |last=Anderson |first=Terry |last2=Rivera-Vargas |first2=Pablo |title=A Critical look at Educational Technology from a Distance Education Perspective |journal=Digital Education Review |issue=37 |date=2020 |pages=208–229 |doi=10.1344/der.2020.37.208-229 |url=https://revistes.ub.edu/index.php/der/article/view/30917 |doi-access=free |access-date=27. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Danas se ono najčešće ostvaruje putem '''online obrazovanja''' (poznatog i kao '''online učenje''') putem online škole [[online škola|online škole]]. Program obrazovanja na daljinu može se u potpunosti odvijati putem [[internet]]a ili kombinovati online nastavu s tradicionalnom nastavom koja se odvija neposredno u učionici. Takav oblik kombinovane nastave naziva se [[hibridno učenje|hibridna]]&lt;ref name=&quot;Tabor_2007&quot;&gt;{{cite journal |last=Tabor |first=Sharon W. |title=Narrowing the Distance: Implementing a Hybrid Learning Model for Information Security Education |journal=Quarterly Review of Distance Education |volume=8 |issue=1 |date=2007 |pages=47–57 |doi=10.1108/QRDE-02-2007-0006 |url=https://www.emerald.com/qrde/article/8/1/47/1326754/Narrowing-the-DistanceImplementing-a-Hybrid |doi-access=free |access-date=27. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; ili kombinovana nastava.&lt;ref name=&quot;Vaughan_2010_BlendedLearning&quot;&gt;{{cite book |last=Vaughan |first=Norman D. |editor-last=Cleveland-Innes |editor-first=M. F. |editor-last2=Garrison |editor-first2=D. R. |chapter=Blended Learning |title=An Introduction to Distance Education: Understanding Teaching and Learning in a New Era |publisher=Routledge |date=2010 |isbn=978-0-203-86091-5 |url=https://books.google.hr/books?id=0203860918 |access-date=27. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

[[Masovni otvoreni online kurs]]evi (MOOC), koji omogućavaju učešće velikog broja polaznika i otvoren pristup putem [[World Wide Web]] ili drugih mrežnih tehnologija, predstavljaju novije oblike obrazovanja na daljinu.&lt;ref name=&quot;Kaplan Haenlein 2016&quot;/&gt; Za obrazovanje na daljinu koriste se i brojni drugi termini, kao što su distribuisano učenje, [[obrazovna tehnologija|e-učenje]], [[mobilno učenje|m-učenje]] i virtualna učionica, koji se u određenom kontekstu koriste kao približni sinonimi. E-učenje se pokazalo korisnim obrazovnim sredstvom, a trebalo bi se zasnivati na interaktivnom procesu koji uključuje različite načine učenja prilagođene polaznicima na različitim nivoima obrazovanja. Okruženje za učenje na daljinu omogućava usvajanje novih znanja, saradnju s drugima i razvijanje samodiscipline.&lt;ref name=&quot;Khasanova_Amanlikova_2022&quot;&gt;{{cite journal |last=Khasanova |first=Vazira Khamidzhanovna |last2=Amanlikova |first2=Nafisa Rakhmatullaevna |title=The role and place of distance learning in education |journal=International Journal of Early Childhood Special Education |volume=14 |issue=5 |date=2022 |pages=8651–8656 |doi=10.9756/INTJECSE/V14I5.1110 |issn=1308-5581 |url=https://www.int-jecse.net/media/article_pdfs/8651-8656.pdf |access-date=27. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Historijski gledano, obrazovanje na daljinu u početku se zasnivalo na '''dopisnim kursevima''', pri čemu su učenici ili studenti komunicirali s obrazovnom ustanovom putem [[pošta|pošte]]. Razvojem različitih tehnologija ovaj oblik obrazovanja proširen je na [[videokonferencija|videokonferencije]], [[televizija|televiziju]] i [[internet]].&lt;ref name=&quot;Dron_Anderson_2014&quot;&gt;{{cite book |last=Dron |first=Jon |last2=Anderson |first2=Terry |title=Teaching Crowds: Learning and Social Media |publisher=Athabasca University Press |date=2014 |isbn=978-1-927356-81-4 |url=https://open.umn.edu/opentextbooks/textbooks/teaching-crowds-learning-and-social-media |access-date=27. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Historija ==

Jedan od najranijih pokušaja organizovanja obrazovanja na daljinu zabilježen je 1728. U novinama ''[[Boston Gazette]]'' objavljen je oglas Caleba Philippsa, nastavnika &quot;novog metoda [[stenografija|stenografskog pisanja]]&quot;, koji je tražio učenike zainteresovane za učenje ove vještine putem sedmičnih lekcija dostavljanih poštom.&lt;ref name=&quot;Holmberg_2005&quot;&gt;{{cite book |last=Holmberg |first=Börje |title=The Evolution, Principles and Practices of Distance Education |publisher=BIS-Verlag der Carl von Ossietzky Universität Oldenburg |date=2005 |isbn=978-3-8142-0933-3 |url=https://books.google.hr/books?id=YTtdNQAACAAJ |access-date=27. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Prvi kurs obrazovanja na daljinu u savremenom smislu organizovao je [[Isaac Pitman]] tokom 1840-ih. On je podučavao sistem stenografije tako što je svojim učenicima poštom slao tekstove napisane stenografijom, a oni su mu zauzvrat slali vlastite transkripcije na pregled i ispravku. Mogućnost povratne informacije od učenika bila je osnovna novina Pitmanovog sistema.&lt;ref name=&quot;Tait_2003&quot;&gt;{{cite journal |last=Tait |first=Alan |title=Reflections on Student Support in Open and Distance Learning |journal=The International Review of Research in Open and Distributed Learning |volume=4 |issue=1 |date=2003 |doi=10.19173/irrodl.v4i1.134 |url=https://www.irrodl.org/index.php/irrodl/article/view/134/214 |doi-access=free |access-date=27. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Uvođenje [[poštanska marka|poštanske marke]]&lt;ref name=&quot;Higgins&quot;&gt;{{cite web |last=Higgins |first=Matthew |title=The stamp: a classic object in the development of education? |publisher=University of Leicester |url=https://le.ac.uk/social-worlds/all-articles/stamp |access-date=27. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; i jedinstvenih, niskih poštanskih tarifa u [[Engleska|Engleskoj]] 1840. učinilo je slanje nastavnih materijala, zadataka i odgovora putem pošte finansijski pristupačnijim i jednostavnijim. Time su stvoreni uslovi za širenje dopisnog obrazovanja i njegovo korištenje u znatno širem krugu polaznika.&lt;ref name=&quot;Simonson_2005&quot;&gt;{{cite book |editor-last=Simonson |editor-first=Michael |title=Distance Learning: A Magazine for Leaders (Vol. 2, No. 6) |publisher=Information Age Publishing |date=2005 |isbn=978-7-7745-5422-9 |url=https://books.google.hr/books?id=MEax6VBfRscC |access-date=27. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; 

Ovaj rani oblik obrazovanja pokazao se veoma uspješnim, pa je tri godine kasnije osnovano Fonografsko dopisno društvo s ciljem formalizovanja i organizovanja ovakvih kurseva. Društvo je kasnije poslužilo kao osnova za osnivanje koledža &quot;Sir Isaac Pitman&quot; širom zemlje.&lt;ref name=MooreKearsley&gt;{{cite book |last=Moore |first=Michael G. |last2=Kearsley |first2=Greg |title=Distance Education: A Systems View of Online Learning |edition=3 |publisher=Cengage Learning |date=2011 |isbn=978-1-111-52099-1 |url=https://books.google.hr/books/about/Distance_Education_A_Systems_View_of_Onl.html?id=8A0KzgEACAAJ |access-date=27. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Prva dopisna škola u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]] bila je [[Društvo za podsticanje učenja kod kuće]], osnovano 1873.&lt;ref name=&quot;Cole_2012&quot;&gt;{{cite thesis |degree=PhD |last=Cole |first=Elizabeth Robinson |title=The Invisible Woman and the Silent University |publisher=University of Southern Mississippi |date=2012 |url=https://aquila.usm.edu/cgi/viewcontent.cgi?article=1562&amp;context=dissertations |access-date=27. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

[[Wolsey Hall, Oxford]], osnovan 1894, bio je prvi koledž za obrazovanje na daljinu u [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]].&lt;ref name=&quot;Holmberg_2005_EvolutionPrinciplesPractices_Archive&quot;&gt;{{cite book |last=Holmberg |first=Börje |title=The Evolution, Principles and Practices of Distance Education |publisher=BIS-Verlag der Carl von Ossietzky Universität Oldenburg |date=2005 |isbn=978-3-8142-0933-3 |url=https://www.uni-oldenburg.de/fileadmin/user_upload/c3l/master/mde/download/asfvolume11_eBook.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20170829155503/https://www.uni-oldenburg.de/fileadmin/user_upload/c3l/master/mde/download/asfvolume11_eBook.pdf |archive-date=29. 8. 2017 |access-date=27. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Univerzitetski dopisni kursevi ===
==== Ujedinjeno Kraljevstvo ====
[[Datoteka:SomersetHousebyAnonpublAckermann&amp;Co1836.jpg|mini|desno|300px|[[Somerset House]], sjedište Londonskog univerziteta od 1837. do 1870.]]

[[Londonski univerzitet]] bio je prvi univerzitet koji je omogućio stjecanje akademskih diploma osobama koje su ispunile uslove polaganjem njegovih ispita, uspostavivši 1858. svoj Vanjski program ({{en|External Programme}}). Univerzitet je osnovan 1836. kao ispitno tijelo ovlašteno za dodjeljivanje diploma studentima povezanih koledža, među kojima su u početku bili [[Univerzitetski koledž u Londonu]] i [[Kraljevski koledž u Londonu]], dok su im se tokom naredne dvije decenije pridružile i druge ustanove. U početku su ovi povezani koledži morali izdavati posebne certifikate kojima se dokazivalo da je student pohađao njihov program. Međutim, novom poveljom iz 1858. taj uslov je ukinut, čime je i muškarcima, a od 1878. i ženama, omogućeno da pristupe ispitima i steknu diplomu bez obzira na to jesu li pohađali neku obrazovnu ustanovu ili su učili samostalno. Ovaj vanjski program [[Charles Dickens]] nazvao je &quot;narodnim univerzitetom&quot; ({{en|People's University}}), jer je omogućavao pristup [[visoko obrazovanje|visokom obrazovanju]] i studentima iz manje imućnih društvenih slojeva.&lt;ref name=&quot;External Programme History&quot;&gt;{{cite web |title=History of Distance Education |publisher=Centre for Online and Distance Education, University of London |url=https://www.london.ac.uk/centre-online-distance-education/about/history-distance-education |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Broj upisanih studenata kontinuirano je rastao tokom posljednjih decenija 19. stoljeća, a primjer Londonskog univerziteta ubrzo su počele slijediti i druge ustanove.&lt;ref name=&quot;Anderson_2007&quot;&gt;{{cite news |last=Anderson |first=Tatum |title=History lessons at the people's university |newspaper=Guardian Abroad |date=16. 5. 2007 |url=http://www.guardianabroad.co.uk/education/article/283 |archive-url=https://web.archive.org/web/20070524102204/http://www.guardianabroad.co.uk/education/article/283 |archive-date=24. 5. 2007 |url-status=dead |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Međutim, univerzitet je u početku osiguravao samo polaganje ispita, a ne i nastavne materijale, zbog čega su pojedini akademici zaključili da prvobitni sistem stjecanja diploma vanjskim studiranjem na Londonskom univerzitetu &quot;nije bio oblik obrazovanja na daljinu&quot;.&lt;ref name=&quot;Thanapal_2015&quot;&gt;{{cite thesis |degree=PhD |last=Thanapal |first=Vigneswari |title=The social mediation of multinational legal education: a case study of the University of London's undergraduate laws programme for external/international students |publisher=Queen Mary University of London |date=2015 |url=https://ethos.bl.uk/concern/thesis_or_dissertations/667464 |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

==== Australija i Južna Afrika ====

Velike geografske udaljenosti u [[Australija|Australiji]] podstakle su posebno intenzivan razvoj dopisnog obrazovanja. [[Univerzitet u Queenslandu]] osnovao je 1911. Odsjek za dopisne studije.&lt;ref name=&quot;White_1982&quot;&gt;{{cite journal |last=White |first=Michael |title=Distance education in Australian higher education — a history |journal=Distance Education |volume=3 |issue=2 |date=1982 |pages=255–278 |doi=10.1080/0158791820030207 |url=https://www.tandfonline.com/doi/abs/10.1080/0158791820030207 |url-access=subscription |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

==== Sjedinjene Američke Države ====
[[Datoteka:Portrait of William Rainey Harper.jpg|mini|desno|300px|[[William Rainey Harper]], zagovornik vanjskih univerzitetskih kurseva, na fotografiji iz 1905.]]

[[William Rainey Harper]], osnivač i prvi predsjednik [[Univerzitet u Chicagu|Univerziteta u Chicagu]], zalagao se za koncept proširenog obrazovanja, prema kojem bi istraživački univerzitet imao izdvojene koledže u drugim dijelovima šire regije.&lt;ref name=&quot;William_Harper&quot;&gt;{{cite web |title=William Rainey Harper, 1891-1906 |publisher=Office of the President, University of Chicago |url=https://president.uchicago.edu/about-the-office/history/william-rainey-harper |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Harper je 1892. podržao uvođenje dopisnih kurseva kao načina za širenje [[Obrazovanje|obrazovanja]]. Ova ideja do 1920-ih primijenjena je na [[Univerzitet u Chicagu|Univerzitetu u Chicagu]], [[Univerzitet Wisconsina (Madison)|Univerzitetu Wisconsina u Madisonu]], [[Univerzitet Columbia|Univerzitetu Columbia]] i nekoliko desetina drugih univerziteta.&lt;ref name=&quot;Levinson_2005&quot;&gt;{{cite book |last=Levinson |first=David |title=Community Colleges: A Reference Handbook |publisher=Bloomsbury Academic |date=2005 |isbn=978-1-57607-766-5 |url=https://books.google.hr/books?id=xrnPJcb7c54C |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Pittman_2003&quot;&gt;{{cite book |last=Pittman |first=Von V. |chapter=Correspondence Study in the American University: A Second Historiographical Perspective |editor-last=Moore |editor-first=Michael Grahame |editor2-last=Anderson |editor2-first=William G. |title=Handbook of Distance Education |publisher=Routledge |date=2003 |pages=21–36 |isbn=978-1-135-64541-0 |chapter-url=https://books.google.hr/books?id=AgUe9cR-4jgC |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Broj polaznika najveće privatne profitne škole sa sjedištem u [[Scranton (Pennsylvania)|Scrantonu u Pennsylvaniji]], [[Penn Foster|Međunarodne dopisne škole]], naglo je rastao tokom 1890-ih. Škola je osnovana 1888. radi stručnog osposobljavanja imigranata koji su radili u rudnicima uglja i željeli postati državni rudarski inspektori ili poslovođe. Godine 1894. upisala je 2.500 novih polaznika, a 1895. čak 72.000. Do 1906. ukupan broj upisanih polaznika dostigao je 900.000. Takav rast omogućen je slanjem cjelovitih udžbenika umjesto pojedinačnih lekcija, kao i angažovanjem 1.200 prodajnih predstavnika koji su neposredno obilazili potencijalne polaznike.&lt;ref name=&quot;Kett_1994&quot;&gt;{{cite book |last=Kett |first=Joseph F. |title=The Pursuit of Knowledge Under Difficulties: From Self-Improvement to Adult Education in America, 1750–1990 |publisher=Stanford University Press |date=1994 |isbn=978-0-8047-2297-1 |url=https://books.google.hr/books/about/The_Pursuit_of_Knowledge_Under_Difficult.html?id=BjGrAAAAIAAJ |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Clark_1906&quot;&gt;{{cite journal |last=Clark |first=J. J. |title=The Correspondence School – Its Relation to Technical Education and Some of Its Results |journal=Science |volume=24 |issue=611 |date=1906 |pages=327–334 |url=https://www.jstor.org/stable/1633383 |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Pedagoški pristup ove škole značajno se razlikovao od pristupa tradicionalnih tehničkih škola i koledža:

{{Citat|Tradicionalna tehnička škola ili koledž nastoji čovjeka obrazovati široko; naš cilj je, naprotiv, obrazovati ga samo u određenoj oblasti. Koledž zahtijeva od studenta određeni nivo prethodnog obrazovanja za upis i očekuje da svi studenti približno jednako dugo pohađaju nastavu; po završetku studija smatra se da su osposobljeni za rad u jednoj od više grana određene profesije. Mi, naprotiv, nastojimo da svoje kurseve prilagodimo konkretnim potrebama polaznika koji ih pohađa.&lt;ref name=&quot;Clark_1906&quot; /&gt;}}

Obrazovanje je bilo jedan od prioriteta [[Progresivno doba|Progresivne ere]], tokom koje su se srednje škole i koledži u Sjedinjenim Američkim Državama naglo širili. Za starije muškarce i one koji zbog porodičnih obaveza nisu mogli redovno pohađati nastavu, osnivane su večernje škole, poput škole [[YMCA]] u [[Boston]]u, koja je kasnije postala [[Sjeveroistočni univerzitet]]. Privatne dopisne škole izvan velikih gradova nudile su fleksibilan oblik obrazovanja usmjeren na konkretne potrebe polaznika.&lt;ref name=&quot;Kett_1994&quot; /&gt;

Velike korporacije počele su sistematski organizovati programe osposobljavanja novih zaposlenika. Broj članica Nacionalnog udruženja korporativnih škola porastao je sa 37 u 1913. na 146 u 1920. Privatne škole koje su pružale specijalizovano tehničko obrazovanje svim upisanim polaznicima, a ne samo zaposlenicima pojedinačnih kompanija, počele su se otvarati širom zemlje tokom 1880-ih. Počevši od [[Milwaukee|Milwaukeeja]] 1907, javne škole počele su uvoditi besplatne programe stručnog obrazovanja.&lt;ref name=&quot;Millikan_2003_UnionAgainstUnions&quot;&gt;{{cite book |last=Millikan |first=William |title=A Union Against Unions: The Minneapolis Citizens Alliance and Its Fight Against Organized Labor, 1903–1947 |publisher=Minnesota Historical Society Press |date=2003 |pages=60–61 |isbn=978-0-87351-499-6 |url=https://books.google.hr/books?id=GseChEHIysAC |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

==== Međunarodna konferencija ====

Prvi sastanak Međunarodne konferencije za dopisno obrazovanje održan je 1938.&lt;ref name=&quot;Lee_2009&quot;&gt;{{cite book |last=Lee |first=Francis |title=Letters and bytes: Sociotechnical studies of distance education |publisher=Linköping University Electronic Press |date=2009 |pages=48 |isbn=978-91-7393-518-0 |url=https://books.google.hr/books?id=6_V7z998PlgC |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Cilj konferencije bio je omogućiti individualizirano obrazovanje uz niske troškove, primjenom pedagoškog pristupa koji se zasnivao na testiranju, evidentiranju, klasifikaciji i diferencijaciji polaznika.&lt;ref name=&quot;Lee_2008&quot;&gt;{{cite journal |last=Lee |first=Francis |title=Technopedagogies of mass‐individualization: correspondence education in the mid twentieth century |journal=History and Technology |volume=24 |issue=3 |date=2008 |pages=239–253 |doi=10.1080/07341510801900318 |url-access=subscription |url=https://www.tandfonline.com/doi/abs/10.1080/07341510801900318 |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Bunker_2003&quot;&gt;{{cite book |last=Bunker |first=Ellen L. |chapter=The History of Distance Education through the Eyes of the International Council for Distance Education |editor-last=Moore |editor-first=Michael Grahame |editor2-last=Anderson |editor2-first=William G. |title=Handbook of Distance Education |publisher=Routledge |date=2003 |pages=49–62 |isbn=978-1-135-64541-0 |chapter-url=https://books.google.hr/books?id=AgUe9cR-4jgC |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Organizacija je kasnije promijenila naziv u [[Međunarodno vijeće za otvoreno i obrazovanje na daljinu]] (ICDE), a njeno sjedište danas se nalazi u [[Oslo|Oslu]], u [[Norveška|Norveškoj]].&lt;ref name=&quot;ICDE_WhoWeAre&quot;&gt;{{cite web |title=Who We Are |publisher=International Council for Open and Distance Education |url=https://www.icde.org/who-we-are |archive-url=https://web.archive.org/web/20190325213612/https://www.icde.org/who-we-are |archive-date=25. 3. 2019 |url-status=dead |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Otvoreni univerziteti ===
{{Glavni|Otvoreni univerzitet (koncept)}}

[[Otvoreni univerzitet]] (OU) u Ujedinjenom Kraljevstvu osnovala je tadašnja vlada [[Laburistička stranka|Laburističke stranke]], na čelu s [[Harold Wilson|Haroldom Wilsonom]]. Na osnovu ideje [[Michael Young (sociolog)|Michaela Younga]], planiranje osnivanja univerziteta započelo je 1965. pod rukovodstvom državne ministrice za obrazovanje [[Jennie Lee|Jennie Lee]]. Ona je razvila koncept &quot;Otvorenog univerziteta&quot; zasnovan na proširivanju pristupa visokom obrazovanju i najvišim standardima akademskog obrazovanja i osnovala planski odbor u kojem su bili prorektori univerziteta, stručnjaci za obrazovanje i televizijski producenti. Odborom je predsjedavao Sir Peter Venables. [[James Redmond (voditelj)|James Redmond]], tadašnji pomoćnik direktora za tehniku [[BBC]]-a, većinu svojih kvalifikacija stekao je u večernjoj školi. Njegovim entuzijazamom za projekt prevaziđene su tehničke poteškoće povezane s korištenjem televizije za emitovanje nastavnih programa.

[[Datoteka:Walton Hall Pen&amp;Ink.jpg|mini|desno|300px|[[Walton, Milton Keynes|Walton Hall]], obnovljen 1970. i pretvoren u sjedište novouspostavljenog [[Otvoreni univerzitet|Otvorenog univerziteta]] (autorica crteža: Hilary French)]]

Osnivanje Otvorenog univerziteta značajno je proširilo domet dopisnog obrazovanja i utjecalo na to da ono postane prihvatljiva alternativa tradicionalnim oblicima obrazovanja. Ova ustanova bila je među predvodnicima u razvoju novih tehnologija za unapređenje obrazovanja na daljinu,&lt;ref name=&quot;Nasseh_1997&quot;&gt;{{cite web |last=Nasseh |first=Bizhan |title=A Brief History of Distance Education |publisher=Ball State University / SeniorNet |url=http://www.seniornet.org/edu/art/history.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20130728165252/http://www.seniornet.org/edu/art/history.html |archive-date=28. 7. 2013 |url-status=dead |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; kao i u provođenju istraživanja u drugim naučnim oblastima. [[Walter Perry]] imenovan je prvim prorektorom Otvorenog univerziteta u januaru 1969, dok je njegov prvi sekretar za osnivanje bio [[Anastasios Christodoulou]]. Dolazak nove [[Konzervativna stranka|konzervativne vlade]], predvođene [[Edward Heath|Edwardom Heathom]], 1970. doveo je do smanjenja budžeta, koje je proveo ministar finansija [[Iain Macleod]]. On je ranije ideju o otvorenom univerzitetu nazvao &quot;potpunom besmislicom&quot;.&lt;ref name=&quot;HistoryOfTheOU&quot;&gt;{{cite web |title=History of the OU |publisher=The Open University |url=http://www.open.ac.uk/about/ou/p3.shtml |archive-url=https://web.archive.org/web/20100717081233/http://www.open.ac.uk/about/ou/p3.shtml |archive-date=17. 7. 2010 |url-status=dead |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Uprkos tome, Otvoreni univerzitet primio je svojih prvih 25.000 studenata 1971, primjenjujući liberalnu politiku otvorenog upisa. U to vrijeme ukupan broj studenata na tradicionalnim univerzitetima u Ujedinjenom Kraljevstvu iznosio je oko 130.000.&lt;ref name=&quot;QualityHistory&quot;&gt;{{cite web |title=History |publisher=The Open University |url=http://www.openuniversity.edu/why-the-ou/quality/history |archive-url=https://web.archive.org/web/20200919061453/http://www.openuniversity.edu/why-the-ou/quality/history |archive-date=19. 9. 2020 |url-status=dead |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

[[Athabasca univerzitet]], otvoreni univerzitet u [[Kanada|Kanadi]], osnovan je 1970. i slijedio je sličan model, iako je razvijen nezavisno od britanskog iskustva.&lt;ref name=&quot;byrne&quot;&gt;{{cite book |last=Byrne |first=Timothy C. |title=Athabasca University: The Evolution of Distance Education |publisher=University of Calgary Press |date=1989 |isbn=978-0-919813-51-9 |url=https://books.google.hr/books/about/Athabasca_University.html?id=OPoEAQAAIAAJ |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Primjer Otvorenog univerziteta poslužio je kao poticaj za osnivanje [[Španija|španskog]] [[Nacionalni univerzitet za obrazovanje na daljinu|Nacionalnog univerziteta za obrazovanje na daljinu]] 1972. i [[Njemačka|njemačkog]] [[Univerzitet u Hagenu|Univerziteta u Hagenu]] 1974.&lt;ref name=&quot;FernUniversitatHagen&quot;&gt;{{cite web |title=Learning has accompanied Life – for over 30 Years |publisher=FernUniversität in Hagen |url=http://fernuni-hagen.de/english/profile/3decades/learning.shtml |archive-url=https://web.archive.org/web/20101123042944/http://fernuni-hagen.de/english/profile/3decades/learning.shtml |archive-date=23. 11. 2010 |url-status=dead |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Danas širom svijeta postoje brojne slične ustanove, od kojih mnoge u svom nazivu imaju izraz &quot;otvoreni univerzitet&quot;.

Većina [[otvoreni univerzitet (koncept)|otvorenih univerziteta]] koristi tehnologije obrazovanja na daljinu kao način izvođenja nastave, iako neki zahtijevaju prisustvo u lokalnim centrima za učenje ili na regionalnim &quot;ljetnim školama&quot;. Neki otvoreni univerziteti razvili su se u ustanove s veoma velikim brojem studenata, poznate kao &quot;megauniverziteti&quot;.&lt;ref name=&quot;Daniel_1998&quot;&gt;{{cite book |last=Daniel |first=John S. |title=Mega-universities and Knowledge Media: Technology Strategies for Higher Education |publisher=Psychology Press |date=1998 |isbn=978-0-7494-2634-7 |url=https://books.google.hr/books?id=Sy3nDKphDAkC |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Pandemija bolesti COVID-19 ===
{{multiple image
| align          = right
| direction      = vertical
| width          = 300
| header         = Nastava na daljinu putem videokonferencija u svijetu tokom [[Pandemija COVID-a 19|pandemije COVID-19]]
| image1         = Урок математики во время пандемии COVID-19 (cropped squared).png
| alt1           = 
| caption1       = ... u Rusiji
| image2         = A chemistry distance lesson during the COVID-19 pandemic in Italy (cropped squared).jpg
| alt2           = 
| caption2       = ... u Italiji
| total_width    = 300
}}
{{Također pogledajte|Utjecaj pandemije bolesti COVID-19 na obrazovanje}}
[[Datoteka:8938Filipino_homeschooling_students_01.jpg|mini|desno|300px|Učenici koji se obrazuju kod kuće na Filipinima – kombinovano učenje putem štampanih i digitalnih nastavnih materijala tokom [[Pandemija COVID-a 19|pandemije COVID-a 19]] 2020. u [[San Miguel (Bulacan)|San Miguelu]], [[Bulacan]]]]

[[Pandemija COVID-a 19]] dovela je do zatvaranja velike većine [[škola]] širom svijeta za neposrednu nastavu.&lt;ref name=&quot;:4&quot;&gt;{{cite journal |last=Arandas |first=Mohammed Fadel |last2=Salman |first2=Ali |last3=Idid |first3=Syed Arabi |last4=Loh |first4=Yuen Ling |last5=Nazir |first5=Shohaib |last6=Ker |first6=Yew Lee |title=The influence of online distance learning and digital skills on digital literacy among university students post COVID-19 |journal=Journal of Media Literacy Education |volume=16 |issue=1 |date=2024 |pages=79–93 |doi=10.23860/JMLE-2024-16-1-6 |doi-access=free |url=https://digitalcommons.uri.edu/jmle/vol16/iss1/6/ |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Template_UNESCO-closures&quot;&gt;{{cite web |title=Education: From COVID-19 school closures to recovery |publisher=UNESCO |date=2020 |url=https://www.unesco.org/en/covid-19/education-response |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;UNESCO_2020_290&quot;&gt;{{cite press release |title=290 million students out of school due to COVID-19: UNESCO releases first global numbers and mobilizes response |publisher=UNESCO |date=4. 3. 2020 |url=https://www.unesco.org/en/articles/290-million-students-out-school-due-covid-19-unesco-releases-first-global-numbers-and-mobilizes |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; [[Pandemija]] je istovremeno ukazala na nedovoljnu pripremljenost nastavnika za efikasnu primjenu digitalnih pedagoških metoda, uključujući poteškoće u oblikovanju interaktivne nastave i nedovoljno poznavanje platformi kao što su Zoom i Teams.&lt;ref name=&quot;Hew_2020&quot;&gt;{{cite journal |last=Hew |first=Khe Foon |last2=Jia |first2=Chengyuan |last3=Gonda |first3=Donn Emmanuel |last4=Bai |first4=Shurui |title=Transitioning to the &quot;new normal&quot; of learning in unpredictable times: pedagogical practices and learning performance in fully online flipped classrooms |journal=International Journal of Educational Technology in Higher Education |volume=17 |issue=1 |pages=57 |date=2020 |doi=10.1186/s41239-020-00234-x |doi-access=free |pmc=7750097 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC7750097/ |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Pandemija bolesti COVID-19 dodatno je povećala značaj obrazovanja na daljinu, iako su politike i modeli njegove primjene na pojedinim univerzitetima bili razvijani i prije pandemije.&lt;ref name=&quot;:4&quot; /&gt;

Mnoge škole prešle su na nastavu na daljinu putem platformi kao što su, između ostalih, [[Zoom (softver)|Zoom]], Blackboard, [[Webex|Cisco Webex]], [[Google Meet]], [[Microsoft Teams]], [[Skype]], [[D2L]], [[GoTo Meeting]] i [[Edgenuity]].&lt;ref name=&quot;:4&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;PoconoRecord_2020&quot;&gt;{{cite news |title=Virtual learning gets mixed reviews from Pocono parents |newspaper=Pocono Record |date=1. 5. 2020 |url=https://www.poconorecord.com/lifestyle/20200501/virtual-learning-gets-mixed-reviews-from-pocono-parents |archive-url=https://web.archive.org/web/20200507160538/https://www.poconorecord.com/lifestyle/20200501/virtual-learning-gets-mixed-reviews-from-pocono-parents |archive-date=7. 5. 2020 |url-status=dead |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Jedno istraživanje pokazalo je da je [[Google Classroom]] bio najčešće korištena platforma među [[student]]ima, a slijedili su [[Microsoft Teams]] i [[Zoom]]. Među manje korištenim platformama bili su [[Blackboard Learn]], [[DingTalk]], [[Tencent Video|Tencent]] i [[WhatsApp]]. Međutim, studenti su kao najpoželjniju platformu naveli Microsoft Teams, zatim Google Classroom i Zoom. Iako su predavači najčešće koristili Google Classroom, studenti su u većoj mjeri preferirali Microsoft Teams.&lt;ref name=&quot;:4&quot; /&gt;

Pojavila se zabrinutost zbog posljedica prelaska na nastavu na daljinu za studente koji nisu imali pristup uređajima s mogućnošću povezivanja na internet ili stabilnoj internetskoj vezi.&lt;ref name=&quot;Aristovnik et al. 2020&quot;&gt;{{cite journal |last=Aristovnik |first=Aleksander |last2=Keržič |first2=Damijana |last3=Ravšelj |first3=Dejan |last4=Tomaževič |first4=Nina |last5=Umek |first5=Lan |title=Impacts of the COVID-19 Pandemic on Life of Higher Education Students: A Global Perspective |journal=Sustainability |volume=12 |issue=20 |pages=8438 |date=2020 |doi=10.3390/su12208438 |doi-access=free |url=https://www.mdpi.com/2071-1050/12/20/8438 |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Obrazovanje na daljinu tokom pandemije COVID-a 19 prekinulo je [[Sinhrono učenje|sinhronu nastavu]] za mnoge studente i nastavnike. U situacijama u kojima nastavnici više nisu mogli izvoditi nastavu u stvarnom vremenu i morali su preći na [[Asinhrono učenje|asinhronu nastavu]], prelazak je za njih predstavljao znatan izazov i negativno utjecao na njihovu sposobnost prilagođavanja novim okolnostima, a otvorio je i različita pravna pitanja, posebno u vezi s [[Autorsko pravo|autorskim pravima]].&lt;ref name=&quot;Deflem_2021&quot;&gt;{{cite journal |last=Deflem |first=Mathieu |title=The Right to Teach in a Hyper-Digital Age: Legal Protections for (Post-)Pandemic Concerns |journal=Society |volume=58 |issue=3 |date=2021 |pages=204–212 |doi=10.1007/s12115-021-00584-w |doi-access=free |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC8161721/ |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Obrazovanje na daljinu| ]]
[[Kategorija:Pedagoška psihologija]]
[[Kategorija:Metode učenja]]</text>
      <sha1>c2p68kdnkw3gtlv23xsi10jkc2jpk1a</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3922465</id>
      <parentid>3922463</parentid>
      <timestamp>2026-08-28T08:24:40Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <comment>Rad na članku</comment>
      <origin>3922465</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="37570" sha1="95nftivtrek19o9ttvd2vy0q145yeyi" xml:space="preserve">{| class=&quot;infobox&quot; style=&quot;width:22em; border:1px solid #b0c4de; background-color:#f4f8fb; font-size:88%; line-height:1.5em; float:right; clear:right; margin:0 0 1em 1em; padding:0.2em; border-spacing:3px;&quot;
|-
! colspan=&quot;2&quot; style=&quot;background-color:#1a5276; color:white; font-size:125%; font-weight:bold; text-align:center; padding:0.4em;&quot; | Obrazovanje na daljinu
|-
| colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align:center; padding:0.5em 0;&quot; | [[Datoteka:Session de téléversement en ligne 09.png|200px]]&lt;br /&gt;&lt;span style=&quot;font-size:90%;&quot;&gt;Učenje i rad u digitalnom okruženju&lt;/span&gt;
|-
! colspan=&quot;2&quot; style=&quot;background-color:#d4e6f1; text-align:center; font-weight:bold; padding:0.2em; color:#154360;&quot; | Osnovni podaci
|-
! style=&quot;background-color:#eaf2f8; text-align:left; width:40%; padding:0.2em;&quot; | Izvorni naziv
| style=&quot;padding:0.2em;&quot; | ''Distance education'' / ''Distance learning''
|-
! style=&quot;background-color:#eaf2f8; text-align:left; padding:0.2em;&quot; | Vrsta
| style=&quot;padding:0.2em;&quot; | [[Obrazovanje]], [[e-učenje]]
|-
! style=&quot;background-color:#eaf2f8; text-align:left; padding:0.2em;&quot; | Glavni načini izvođenja
| style=&quot;padding:0.2em;&quot; | Online, [[Hibridno učenje|hibridno]] (kombinovano), dopisno
|-
! style=&quot;background-color:#eaf2f8; text-align:left; padding:0.2em;&quot; | Ključna komponenta
| style=&quot;padding:0.2em;&quot; | Prostorna i/ili vremenska odvojenost učenika i nastavnika
|-
! style=&quot;background-color:#eaf2f8; text-align:left; padding:0.2em;&quot; | Tehnologija
| style=&quot;padding:0.2em;&quot; | [[Internet]], [[Sistem za upravljanje učenjem|sistemi za upravljanje učenjem]] (LMS), [[Videokonferencija|videokonferencije]]
|-
! colspan=&quot;2&quot; style=&quot;background-color:#d4e6f1; text-align:center; font-weight:bold; padding:0.2em; color:#154360;&quot; | Povezani pojmovi
|-
! style=&quot;background-color:#eaf2f8; text-align:left; padding:0.2em;&quot; | Srodni oblici
| style=&quot;padding:0.2em;&quot; | Online učenje, učenje na daljinu, online obrazovanje
|-
! style=&quot;background-color:#eaf2f8; text-align:left; padding:0.2em;&quot; | Modeli nastave
| style=&quot;padding:0.2em;&quot; | [[Sinhrono učenje|Sinhrono]] i [[asinhrono učenje]]
|}
'''Obrazovanje na daljinu''', poznato i kao '''učenje na daljinu''', oblik je obrazovanja u kojem učenici ili studenti nisu nužno fizički prisutni u [[škola|školi]],&lt;ref name=&quot;Kaplan Haenlein 2016&quot;&gt;{{cite journal |last=Kaplan |first=Andreas M. |last2=Haenlein |first2=Michael |title=Higher education and the digital revolution: About MOOCs, SPOCs, social media, and the Cookie Monster |journal=Business Horizons |volume=59 |issue=4 |date=2016 |pages=441–450 |doi=10.1016/j.bushor.2016.03.008 |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S000768131630009X |url-access=subscription |access-date=27. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Honeyman_Miller_1993&quot;&gt;{{cite conference |last=Honeyman |first=M. |last2=Miller |first2=G. |title=Agriculture distance education: A valid alternative for higher education? |book-title=Proceedings of the 20th Annual National Agricultural Education Research Meeting |date=1993 |pages=67–73 |url=https://files.eric.ed.gov/fulltext/ED366794.pdf#page=80 |access-date=27. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; odnosno u kojem su nastavnik i učenik prostorno i vremenski razdvojeni.&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{cite journal |last=Anderson |first=Terry |last2=Rivera-Vargas |first2=Pablo |title=A Critical look at Educational Technology from a Distance Education Perspective |journal=Digital Education Review |issue=37 |date=2020 |pages=208–229 |doi=10.1344/der.2020.37.208-229 |url=https://revistes.ub.edu/index.php/der/article/view/30917 |doi-access=free |access-date=27. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Danas se ono najčešće ostvaruje putem '''online obrazovanja''' (poznatog i kao '''online učenje''') putem online škole [[online škola|online škole]]. Program obrazovanja na daljinu može se u potpunosti odvijati putem [[internet]]a ili kombinovati online nastavu s tradicionalnom nastavom koja se odvija neposredno u učionici. Takav oblik kombinovane nastave naziva se [[hibridno učenje|hibridna]]&lt;ref name=&quot;Tabor_2007&quot;&gt;{{cite journal |last=Tabor |first=Sharon W. |title=Narrowing the Distance: Implementing a Hybrid Learning Model for Information Security Education |journal=Quarterly Review of Distance Education |volume=8 |issue=1 |date=2007 |pages=47–57 |doi=10.1108/QRDE-02-2007-0006 |url=https://www.emerald.com/qrde/article/8/1/47/1326754/Narrowing-the-DistanceImplementing-a-Hybrid |doi-access=free |access-date=27. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; ili kombinovana nastava.&lt;ref name=&quot;Vaughan_2010_BlendedLearning&quot;&gt;{{cite book |last=Vaughan |first=Norman D. |editor-last=Cleveland-Innes |editor-first=M. F. |editor-last2=Garrison |editor-first2=D. R. |chapter=Blended Learning |title=An Introduction to Distance Education: Understanding Teaching and Learning in a New Era |publisher=Routledge |date=2010 |isbn=978-0-203-86091-5 |url=https://books.google.hr/books?id=0203860918 |access-date=27. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

[[Masovni otvoreni online kurs]]evi (MOOC), koji omogućavaju učešće velikog broja polaznika i otvoren pristup putem [[World Wide Web]] ili drugih mrežnih tehnologija, predstavljaju novije oblike obrazovanja na daljinu.&lt;ref name=&quot;Kaplan Haenlein 2016&quot;/&gt; Za obrazovanje na daljinu koriste se i brojni drugi termini, kao što su distribuisano učenje, [[obrazovna tehnologija|e-učenje]], [[mobilno učenje|m-učenje]] i virtualna učionica, koji se u određenom kontekstu koriste kao približni sinonimi. E-učenje se pokazalo korisnim obrazovnim sredstvom, a trebalo bi se zasnivati na interaktivnom procesu koji uključuje različite načine učenja prilagođene polaznicima na različitim nivoima obrazovanja. Okruženje za učenje na daljinu omogućava usvajanje novih znanja, saradnju s drugima i razvijanje samodiscipline.&lt;ref name=&quot;Khasanova_Amanlikova_2022&quot;&gt;{{cite journal |last=Khasanova |first=Vazira Khamidzhanovna |last2=Amanlikova |first2=Nafisa Rakhmatullaevna |title=The role and place of distance learning in education |journal=International Journal of Early Childhood Special Education |volume=14 |issue=5 |date=2022 |pages=8651–8656 |doi=10.9756/INTJECSE/V14I5.1110 |issn=1308-5581 |url=https://www.int-jecse.net/media/article_pdfs/8651-8656.pdf |access-date=27. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Historijski gledano, obrazovanje na daljinu u početku se zasnivalo na '''dopisnim kursevima''', pri čemu su učenici ili studenti komunicirali s obrazovnom ustanovom putem [[pošta|pošte]]. Razvojem različitih tehnologija ovaj oblik obrazovanja proširen je na [[videokonferencija|videokonferencije]], [[televizija|televiziju]] i [[internet]].&lt;ref name=&quot;Dron_Anderson_2014&quot;&gt;{{cite book |last=Dron |first=Jon |last2=Anderson |first2=Terry |title=Teaching Crowds: Learning and Social Media |publisher=Athabasca University Press |date=2014 |isbn=978-1-927356-81-4 |url=https://open.umn.edu/opentextbooks/textbooks/teaching-crowds-learning-and-social-media |access-date=27. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Historija ==

Jedan od najranijih pokušaja organizovanja obrazovanja na daljinu zabilježen je 1728. U novinama ''[[Boston Gazette]]'' objavljen je oglas Caleba Philippsa, nastavnika &quot;novog metoda [[stenografija|stenografskog pisanja]]&quot;, koji je tražio učenike zainteresovane za učenje ove vještine putem sedmičnih lekcija dostavljanih poštom.&lt;ref name=&quot;Holmberg_2005&quot;&gt;{{cite book |last=Holmberg |first=Börje |title=The Evolution, Principles and Practices of Distance Education |publisher=BIS-Verlag der Carl von Ossietzky Universität Oldenburg |date=2005 |isbn=978-3-8142-0933-3 |url=https://books.google.hr/books?id=YTtdNQAACAAJ |access-date=27. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Prvi kurs obrazovanja na daljinu u savremenom smislu organizovao je [[Isaac Pitman]] tokom 1840-ih. On je podučavao sistem stenografije tako što je svojim učenicima poštom slao tekstove napisane stenografijom, a oni su mu zauzvrat slali vlastite transkripcije na pregled i ispravku. Mogućnost povratne informacije od učenika bila je osnovna novina Pitmanovog sistema.&lt;ref name=&quot;Tait_2003&quot;&gt;{{cite journal |last=Tait |first=Alan |title=Reflections on Student Support in Open and Distance Learning |journal=The International Review of Research in Open and Distributed Learning |volume=4 |issue=1 |date=2003 |doi=10.19173/irrodl.v4i1.134 |url=https://www.irrodl.org/index.php/irrodl/article/view/134/214 |doi-access=free |access-date=27. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Uvođenje [[poštanska marka|poštanske marke]]&lt;ref name=&quot;Higgins&quot;&gt;{{cite web |last=Higgins |first=Matthew |title=The stamp: a classic object in the development of education? |publisher=University of Leicester |url=https://le.ac.uk/social-worlds/all-articles/stamp |access-date=27. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; i jedinstvenih, niskih poštanskih tarifa u [[Engleska|Engleskoj]] 1840. učinilo je slanje nastavnih materijala, zadataka i odgovora putem pošte finansijski pristupačnijim i jednostavnijim. Time su stvoreni uslovi za širenje dopisnog obrazovanja i njegovo korištenje u znatno širem krugu polaznika.&lt;ref name=&quot;Simonson_2005&quot;&gt;{{cite book |editor-last=Simonson |editor-first=Michael |title=Distance Learning: A Magazine for Leaders (Vol. 2, No. 6) |publisher=Information Age Publishing |date=2005 |isbn=978-7-7745-5422-9 |url=https://books.google.hr/books?id=MEax6VBfRscC |access-date=27. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; 

Ovaj rani oblik obrazovanja pokazao se veoma uspješnim, pa je tri godine kasnije osnovano Fonografsko dopisno društvo s ciljem formalizovanja i organizovanja ovakvih kurseva. Društvo je kasnije poslužilo kao osnova za osnivanje koledža &quot;Sir Isaac Pitman&quot; širom zemlje.&lt;ref name=MooreKearsley&gt;{{cite book |last=Moore |first=Michael G. |last2=Kearsley |first2=Greg |title=Distance Education: A Systems View of Online Learning |edition=3 |publisher=Cengage Learning |date=2011 |isbn=978-1-111-52099-1 |url=https://books.google.hr/books/about/Distance_Education_A_Systems_View_of_Onl.html?id=8A0KzgEACAAJ |access-date=27. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Prva dopisna škola u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]] bila je [[Društvo za podsticanje učenja kod kuće]], osnovano 1873.&lt;ref name=&quot;Cole_2012&quot;&gt;{{cite thesis |degree=PhD |last=Cole |first=Elizabeth Robinson |title=The Invisible Woman and the Silent University |publisher=University of Southern Mississippi |date=2012 |url=https://aquila.usm.edu/cgi/viewcontent.cgi?article=1562&amp;context=dissertations |access-date=27. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

[[Wolsey Hall, Oxford]], osnovan 1894, bio je prvi koledž za obrazovanje na daljinu u [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]].&lt;ref name=&quot;Holmberg_2005_EvolutionPrinciplesPractices_Archive&quot;&gt;{{cite book |last=Holmberg |first=Börje |title=The Evolution, Principles and Practices of Distance Education |publisher=BIS-Verlag der Carl von Ossietzky Universität Oldenburg |date=2005 |isbn=978-3-8142-0933-3 |url=https://www.uni-oldenburg.de/fileadmin/user_upload/c3l/master/mde/download/asfvolume11_eBook.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20170829155503/https://www.uni-oldenburg.de/fileadmin/user_upload/c3l/master/mde/download/asfvolume11_eBook.pdf |archive-date=29. 8. 2017 |access-date=27. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Univerzitetski dopisni kursevi ===
==== Ujedinjeno Kraljevstvo ====
[[Datoteka:SomersetHousebyAnonpublAckermann&amp;Co1836.jpg|mini|desno|300px|[[Somerset House]], sjedište Londonskog univerziteta od 1837. do 1870.]]

[[Londonski univerzitet]] bio je prvi univerzitet koji je omogućio stjecanje akademskih diploma osobama koje su ispunile uslove polaganjem njegovih ispita, uspostavivši 1858. svoj Vanjski program ({{en|External Programme}}). Univerzitet je osnovan 1836. kao ispitno tijelo ovlašteno za dodjeljivanje diploma studentima povezanih koledža, među kojima su u početku bili [[Univerzitetski koledž u Londonu]] i [[Kraljevski koledž u Londonu]], dok su im se tokom naredne dvije decenije pridružile i druge ustanove. U početku su ovi povezani koledži morali izdavati posebne certifikate kojima se dokazivalo da je student pohađao njihov program. Međutim, novom poveljom iz 1858. taj uslov je ukinut, čime je i muškarcima, a od 1878. i ženama, omogućeno da pristupe ispitima i steknu diplomu bez obzira na to jesu li pohađali neku obrazovnu ustanovu ili su učili samostalno. Ovaj vanjski program [[Charles Dickens]] nazvao je &quot;narodnim univerzitetom&quot; ({{en|People's University}}), jer je omogućavao pristup [[visoko obrazovanje|visokom obrazovanju]] i studentima iz manje imućnih društvenih slojeva.&lt;ref name=&quot;External Programme History&quot;&gt;{{cite web |title=History of Distance Education |publisher=Centre for Online and Distance Education, University of London |url=https://www.london.ac.uk/centre-online-distance-education/about/history-distance-education |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Broj upisanih studenata kontinuirano je rastao tokom posljednjih decenija 19. stoljeća, a primjer Londonskog univerziteta ubrzo su počele slijediti i druge ustanove.&lt;ref name=&quot;Anderson_2007&quot;&gt;{{cite news |last=Anderson |first=Tatum |title=History lessons at the people's university |newspaper=Guardian Abroad |date=16. 5. 2007 |url=http://www.guardianabroad.co.uk/education/article/283 |archive-url=https://web.archive.org/web/20070524102204/http://www.guardianabroad.co.uk/education/article/283 |archive-date=24. 5. 2007 |url-status=dead |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Međutim, univerzitet je u početku osiguravao samo polaganje ispita, a ne i nastavne materijale, zbog čega su pojedini akademici zaključili da prvobitni sistem stjecanja diploma vanjskim studiranjem na Londonskom univerzitetu &quot;nije bio oblik obrazovanja na daljinu&quot;.&lt;ref name=&quot;Thanapal_2015&quot;&gt;{{cite thesis |degree=PhD |last=Thanapal |first=Vigneswari |title=The social mediation of multinational legal education: a case study of the University of London's undergraduate laws programme for external/international students |publisher=Queen Mary University of London |date=2015 |url=https://ethos.bl.uk/concern/thesis_or_dissertations/667464 |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

==== Australija i Južna Afrika ====

Velike geografske udaljenosti u [[Australija|Australiji]] podstakle su posebno intenzivan razvoj dopisnog obrazovanja. [[Univerzitet u Queenslandu]] osnovao je 1911. Odsjek za dopisne studije.&lt;ref name=&quot;White_1982&quot;&gt;{{cite journal |last=White |first=Michael |title=Distance education in Australian higher education — a history |journal=Distance Education |volume=3 |issue=2 |date=1982 |pages=255–278 |doi=10.1080/0158791820030207 |url=https://www.tandfonline.com/doi/abs/10.1080/0158791820030207 |url-access=subscription |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

==== Sjedinjene Američke Države ====
[[Datoteka:Portrait of William Rainey Harper.jpg|mini|desno|300px|[[William Rainey Harper]], zagovornik vanjskih univerzitetskih kurseva, na fotografiji iz 1905.]]

[[William Rainey Harper]], osnivač i prvi predsjednik [[Univerzitet u Chicagu|Univerziteta u Chicagu]], zalagao se za koncept proširenog obrazovanja, prema kojem bi istraživački univerzitet imao izdvojene koledže u drugim dijelovima šire regije.&lt;ref name=&quot;William_Harper&quot;&gt;{{cite web |title=William Rainey Harper, 1891-1906 |publisher=Office of the President, University of Chicago |url=https://president.uchicago.edu/about-the-office/history/william-rainey-harper |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Harper je 1892. podržao uvođenje dopisnih kurseva kao načina za širenje [[Obrazovanje|obrazovanja]]. Ova ideja do 1920-ih primijenjena je na [[Univerzitet u Chicagu|Univerzitetu u Chicagu]], [[Univerzitet Wisconsina (Madison)|Univerzitetu Wisconsina u Madisonu]], [[Univerzitet Columbia|Univerzitetu Columbia]] i nekoliko desetina drugih univerziteta.&lt;ref name=&quot;Levinson_2005&quot;&gt;{{cite book |last=Levinson |first=David |title=Community Colleges: A Reference Handbook |publisher=Bloomsbury Academic |date=2005 |isbn=978-1-57607-766-5 |url=https://books.google.hr/books?id=xrnPJcb7c54C |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Pittman_2003&quot;&gt;{{cite book |last=Pittman |first=Von V. |chapter=Correspondence Study in the American University: A Second Historiographical Perspective |editor-last=Moore |editor-first=Michael Grahame |editor2-last=Anderson |editor2-first=William G. |title=Handbook of Distance Education |publisher=Routledge |date=2003 |pages=21–36 |isbn=978-1-135-64541-0 |chapter-url=https://books.google.hr/books?id=AgUe9cR-4jgC |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Broj polaznika najveće privatne profitne škole sa sjedištem u [[Scranton (Pennsylvania)|Scrantonu u Pennsylvaniji]], [[Penn Foster|Međunarodne dopisne škole]], naglo je rastao tokom 1890-ih. Škola je osnovana 1888. radi stručnog osposobljavanja imigranata koji su radili u rudnicima uglja i željeli postati državni rudarski inspektori ili poslovođe. Godine 1894. upisala je 2.500 novih polaznika, a 1895. čak 72.000. Do 1906. ukupan broj upisanih polaznika dostigao je 900.000. Takav rast omogućen je slanjem cjelovitih udžbenika umjesto pojedinačnih lekcija, kao i angažovanjem 1.200 prodajnih predstavnika koji su neposredno obilazili potencijalne polaznike.&lt;ref name=&quot;Kett_1994&quot;&gt;{{cite book |last=Kett |first=Joseph F. |title=The Pursuit of Knowledge Under Difficulties: From Self-Improvement to Adult Education in America, 1750–1990 |publisher=Stanford University Press |date=1994 |isbn=978-0-8047-2297-1 |url=https://books.google.hr/books/about/The_Pursuit_of_Knowledge_Under_Difficult.html?id=BjGrAAAAIAAJ |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Clark_1906&quot;&gt;{{cite journal |last=Clark |first=J. J. |title=The Correspondence School – Its Relation to Technical Education and Some of Its Results |journal=Science |volume=24 |issue=611 |date=1906 |pages=327–334 |url=https://www.jstor.org/stable/1633383 |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Pedagoški pristup ove škole značajno se razlikovao od pristupa tradicionalnih tehničkih škola i koledža:

{{Citat|Tradicionalna tehnička škola ili koledž nastoji čovjeka obrazovati široko; naš cilj je, naprotiv, obrazovati ga samo u određenoj oblasti. Koledž zahtijeva od studenta određeni nivo prethodnog obrazovanja za upis i očekuje da svi studenti približno jednako dugo pohađaju nastavu; po završetku studija smatra se da su osposobljeni za rad u jednoj od više grana određene profesije. Mi, naprotiv, nastojimo da svoje kurseve prilagodimo konkretnim potrebama polaznika koji ih pohađa.&lt;ref name=&quot;Clark_1906&quot; /&gt;}}

Obrazovanje je bilo jedan od prioriteta [[Progresivno doba|Progresivne ere]], tokom koje su se srednje škole i koledži u Sjedinjenim Američkim Državama naglo širili. Za starije muškarce i one koji zbog porodičnih obaveza nisu mogli redovno pohađati nastavu, osnivane su večernje škole, poput škole [[YMCA]] u [[Boston]]u, koja je kasnije postala [[Sjeveroistočni univerzitet]]. Privatne dopisne škole izvan velikih gradova nudile su fleksibilan oblik obrazovanja usmjeren na konkretne potrebe polaznika.&lt;ref name=&quot;Kett_1994&quot; /&gt;

Velike korporacije počele su sistematski organizovati programe osposobljavanja novih zaposlenika. Broj članica Nacionalnog udruženja korporativnih škola porastao je sa 37 u 1913. na 146 u 1920. Privatne škole koje su pružale specijalizovano tehničko obrazovanje svim upisanim polaznicima, a ne samo zaposlenicima pojedinačnih kompanija, počele su se otvarati širom zemlje tokom 1880-ih. Počevši od [[Milwaukee|Milwaukeeja]] 1907, javne škole počele su uvoditi besplatne programe stručnog obrazovanja.&lt;ref name=&quot;Millikan_2003_UnionAgainstUnions&quot;&gt;{{cite book |last=Millikan |first=William |title=A Union Against Unions: The Minneapolis Citizens Alliance and Its Fight Against Organized Labor, 1903–1947 |publisher=Minnesota Historical Society Press |date=2003 |pages=60–61 |isbn=978-0-87351-499-6 |url=https://books.google.hr/books?id=GseChEHIysAC |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

==== Međunarodna konferencija ====

Prvi sastanak Međunarodne konferencije za dopisno obrazovanje održan je 1938.&lt;ref name=&quot;Lee_2009&quot;&gt;{{cite book |last=Lee |first=Francis |title=Letters and bytes: Sociotechnical studies of distance education |publisher=Linköping University Electronic Press |date=2009 |pages=48 |isbn=978-91-7393-518-0 |url=https://books.google.hr/books?id=6_V7z998PlgC |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Cilj konferencije bio je omogućiti individualizirano obrazovanje uz niske troškove, primjenom pedagoškog pristupa koji se zasnivao na testiranju, evidentiranju, klasifikaciji i diferencijaciji polaznika.&lt;ref name=&quot;Lee_2008&quot;&gt;{{cite journal |last=Lee |first=Francis |title=Technopedagogies of mass‐individualization: correspondence education in the mid twentieth century |journal=History and Technology |volume=24 |issue=3 |date=2008 |pages=239–253 |doi=10.1080/07341510801900318 |url-access=subscription |url=https://www.tandfonline.com/doi/abs/10.1080/07341510801900318 |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Bunker_2003&quot;&gt;{{cite book |last=Bunker |first=Ellen L. |chapter=The History of Distance Education through the Eyes of the International Council for Distance Education |editor-last=Moore |editor-first=Michael Grahame |editor2-last=Anderson |editor2-first=William G. |title=Handbook of Distance Education |publisher=Routledge |date=2003 |pages=49–62 |isbn=978-1-135-64541-0 |chapter-url=https://books.google.hr/books?id=AgUe9cR-4jgC |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Organizacija je kasnije promijenila naziv u [[Međunarodno vijeće za otvoreno i obrazovanje na daljinu]] (ICDE), a njeno sjedište danas se nalazi u [[Oslo|Oslu]], u [[Norveška|Norveškoj]].&lt;ref name=&quot;ICDE_WhoWeAre&quot;&gt;{{cite web |title=Who We Are |publisher=International Council for Open and Distance Education |url=https://www.icde.org/who-we-are |archive-url=https://web.archive.org/web/20190325213612/https://www.icde.org/who-we-are |archive-date=25. 3. 2019 |url-status=dead |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Otvoreni univerziteti ===
{{Glavni|Otvoreni univerzitet (koncept)}}

[[Otvoreni univerzitet]] (OU) u Ujedinjenom Kraljevstvu osnovala je tadašnja vlada [[Laburistička stranka|Laburističke stranke]], na čelu s [[Harold Wilson|Haroldom Wilsonom]]. Na osnovu ideje [[Michael Young (sociolog)|Michaela Younga]], planiranje osnivanja univerziteta započelo je 1965. pod rukovodstvom državne ministrice za obrazovanje [[Jennie Lee|Jennie Lee]]. Ona je razvila koncept &quot;Otvorenog univerziteta&quot; zasnovan na proširivanju pristupa visokom obrazovanju i najvišim standardima akademskog obrazovanja i osnovala planski odbor u kojem su bili prorektori univerziteta, stručnjaci za obrazovanje i televizijski producenti. Odborom je predsjedavao Sir Peter Venables. [[James Redmond (voditelj)|James Redmond]], tadašnji pomoćnik direktora za tehniku [[BBC]]-a, većinu svojih kvalifikacija stekao je u večernjoj školi. Njegovim entuzijazamom za projekt prevaziđene su tehničke poteškoće povezane s korištenjem televizije za emitovanje nastavnih programa.

[[Datoteka:Walton Hall Pen&amp;Ink.jpg|mini|desno|300px|[[Walton, Milton Keynes|Walton Hall]], obnovljen 1970. i pretvoren u sjedište novouspostavljenog [[Otvoreni univerzitet|Otvorenog univerziteta]] (autorica crteža: Hilary French)]]

Osnivanje Otvorenog univerziteta značajno je proširilo domet dopisnog obrazovanja i utjecalo na to da ono postane prihvatljiva alternativa tradicionalnim oblicima obrazovanja. Ova ustanova bila je među predvodnicima u razvoju novih tehnologija za unapređenje obrazovanja na daljinu,&lt;ref name=&quot;Nasseh_1997&quot;&gt;{{cite web |last=Nasseh |first=Bizhan |title=A Brief History of Distance Education |publisher=Ball State University / SeniorNet |url=http://www.seniornet.org/edu/art/history.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20130728165252/http://www.seniornet.org/edu/art/history.html |archive-date=28. 7. 2013 |url-status=dead |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; kao i u provođenju istraživanja u drugim naučnim oblastima. [[Walter Perry]] imenovan je prvim prorektorom Otvorenog univerziteta u januaru 1969, dok je njegov prvi sekretar za osnivanje bio [[Anastasios Christodoulou]]. Dolazak nove [[Konzervativna stranka|konzervativne vlade]], predvođene [[Edward Heath|Edwardom Heathom]], 1970. doveo je do smanjenja budžeta, koje je proveo ministar finansija [[Iain Macleod]]. On je ranije ideju o otvorenom univerzitetu nazvao &quot;potpunom besmislicom&quot;.&lt;ref name=&quot;HistoryOfTheOU&quot;&gt;{{cite web |title=History of the OU |publisher=The Open University |url=http://www.open.ac.uk/about/ou/p3.shtml |archive-url=https://web.archive.org/web/20100717081233/http://www.open.ac.uk/about/ou/p3.shtml |archive-date=17. 7. 2010 |url-status=dead |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Uprkos tome, Otvoreni univerzitet primio je svojih prvih 25.000 studenata 1971, primjenjujući liberalnu politiku otvorenog upisa. U to vrijeme ukupan broj studenata na tradicionalnim univerzitetima u Ujedinjenom Kraljevstvu iznosio je oko 130.000.&lt;ref name=&quot;QualityHistory&quot;&gt;{{cite web |title=History |publisher=The Open University |url=http://www.openuniversity.edu/why-the-ou/quality/history |archive-url=https://web.archive.org/web/20200919061453/http://www.openuniversity.edu/why-the-ou/quality/history |archive-date=19. 9. 2020 |url-status=dead |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

[[Athabasca univerzitet]], otvoreni univerzitet u [[Kanada|Kanadi]], osnovan je 1970. i slijedio je sličan model, iako je razvijen nezavisno od britanskog iskustva.&lt;ref name=&quot;byrne&quot;&gt;{{cite book |last=Byrne |first=Timothy C. |title=Athabasca University: The Evolution of Distance Education |publisher=University of Calgary Press |date=1989 |isbn=978-0-919813-51-9 |url=https://books.google.hr/books/about/Athabasca_University.html?id=OPoEAQAAIAAJ |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Primjer Otvorenog univerziteta poslužio je kao poticaj za osnivanje [[Španija|španskog]] [[Nacionalni univerzitet za obrazovanje na daljinu|Nacionalnog univerziteta za obrazovanje na daljinu]] 1972. i [[Njemačka|njemačkog]] [[Univerzitet u Hagenu|Univerziteta u Hagenu]] 1974.&lt;ref name=&quot;FernUniversitatHagen&quot;&gt;{{cite web |title=Learning has accompanied Life – for over 30 Years |publisher=FernUniversität in Hagen |url=http://fernuni-hagen.de/english/profile/3decades/learning.shtml |archive-url=https://web.archive.org/web/20101123042944/http://fernuni-hagen.de/english/profile/3decades/learning.shtml |archive-date=23. 11. 2010 |url-status=dead |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Danas širom svijeta postoje brojne slične ustanove, od kojih mnoge u svom nazivu imaju izraz &quot;otvoreni univerzitet&quot;.

Većina [[otvoreni univerzitet (koncept)|otvorenih univerziteta]] koristi tehnologije obrazovanja na daljinu kao način izvođenja nastave, iako neki zahtijevaju prisustvo u lokalnim centrima za učenje ili na regionalnim &quot;ljetnim školama&quot;. Neki otvoreni univerziteti razvili su se u ustanove s veoma velikim brojem studenata, poznate kao &quot;megauniverziteti&quot;.&lt;ref name=&quot;Daniel_1998&quot;&gt;{{cite book |last=Daniel |first=John S. |title=Mega-universities and Knowledge Media: Technology Strategies for Higher Education |publisher=Psychology Press |date=1998 |isbn=978-0-7494-2634-7 |url=https://books.google.hr/books?id=Sy3nDKphDAkC |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Pandemija bolesti COVID-19 ===
{{multiple image
| align          = right
| direction      = vertical
| width          = 300
| header         = Nastava na daljinu putem videokonferencija u svijetu tokom [[Pandemija COVID-a 19|pandemije COVID-19]]
| image1         = Урок математики во время пандемии COVID-19 (cropped squared).png
| alt1           = 
| caption1       = ... u Rusiji
| image2         = A chemistry distance lesson during the COVID-19 pandemic in Italy (cropped squared).jpg
| alt2           = 
| caption2       = ... u Italiji
| total_width    = 300
}}
{{Također pogledajte|Utjecaj pandemije COVID-a 19 na obrazovanje}}
[[Datoteka:8938Filipino_homeschooling_students_01.jpg|mini|desno|300px|Učenici koji se obrazuju kod kuće na Filipinima – kombinovano učenje putem štampanih i digitalnih nastavnih materijala tokom [[Pandemija COVID-a 19|pandemije COVID-a 19]] 2020. u [[San Miguel (Bulacan)|San Miguelu]], [[Bulacan]]]]

[[Pandemija COVID-a 19]] dovela je do zatvaranja velike većine [[škola]] širom svijeta za neposrednu nastavu.&lt;ref name=&quot;:4&quot;&gt;{{cite journal |last=Arandas |first=Mohammed Fadel |last2=Salman |first2=Ali |last3=Idid |first3=Syed Arabi |last4=Loh |first4=Yuen Ling |last5=Nazir |first5=Shohaib |last6=Ker |first6=Yew Lee |title=The influence of online distance learning and digital skills on digital literacy among university students post COVID-19 |journal=Journal of Media Literacy Education |volume=16 |issue=1 |date=2024 |pages=79–93 |doi=10.23860/JMLE-2024-16-1-6 |doi-access=free |url=https://digitalcommons.uri.edu/jmle/vol16/iss1/6/ |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Template_UNESCO-closures&quot;&gt;{{cite web |title=Education: From COVID-19 school closures to recovery |publisher=UNESCO |date=2020 |url=https://www.unesco.org/en/covid-19/education-response |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;UNESCO_2020_290&quot;&gt;{{cite press release |title=290 million students out of school due to COVID-19: UNESCO releases first global numbers and mobilizes response |publisher=UNESCO |date=4. 3. 2020 |url=https://www.unesco.org/en/articles/290-million-students-out-school-due-covid-19-unesco-releases-first-global-numbers-and-mobilizes |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; [[Pandemija]] je istovremeno ukazala na nedovoljnu pripremljenost nastavnika za efikasnu primjenu digitalnih pedagoških metoda, uključujući poteškoće u oblikovanju interaktivne nastave i nedovoljno poznavanje platformi kao što su Zoom i Teams.&lt;ref name=&quot;Hew_2020&quot;&gt;{{cite journal |last=Hew |first=Khe Foon |last2=Jia |first2=Chengyuan |last3=Gonda |first3=Donn Emmanuel |last4=Bai |first4=Shurui |title=Transitioning to the &quot;new normal&quot; of learning in unpredictable times: pedagogical practices and learning performance in fully online flipped classrooms |journal=International Journal of Educational Technology in Higher Education |volume=17 |issue=1 |pages=57 |date=2020 |doi=10.1186/s41239-020-00234-x |doi-access=free |pmc=7750097 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC7750097/ |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Pandemija bolesti COVID-19 dodatno je povećala značaj obrazovanja na daljinu, iako su politike i modeli njegove primjene na pojedinim univerzitetima bili razvijani i prije pandemije.&lt;ref name=&quot;:4&quot; /&gt;

Mnoge škole prešle su na nastavu na daljinu putem platformi kao što su, između ostalih, [[Zoom (softver)|Zoom]], Blackboard, [[Webex|Cisco Webex]], [[Google Meet]], [[Microsoft Teams]], [[Skype]], [[D2L]], [[GoTo Meeting]] i [[Edgenuity]].&lt;ref name=&quot;:4&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;PoconoRecord_2020&quot;&gt;{{cite news |title=Virtual learning gets mixed reviews from Pocono parents |newspaper=Pocono Record |date=1. 5. 2020 |url=https://www.poconorecord.com/lifestyle/20200501/virtual-learning-gets-mixed-reviews-from-pocono-parents |archive-url=https://web.archive.org/web/20200507160538/https://www.poconorecord.com/lifestyle/20200501/virtual-learning-gets-mixed-reviews-from-pocono-parents |archive-date=7. 5. 2020 |url-status=dead |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Jedno istraživanje pokazalo je da je [[Google Classroom]] bio najčešće korištena platforma među [[student]]ima, a slijedili su [[Microsoft Teams]] i [[Zoom]]. Među manje korištenim platformama bili su [[Blackboard Learn]], [[DingTalk]], [[Tencent Video|Tencent]] i [[WhatsApp]]. Međutim, studenti su kao najpoželjniju platformu naveli Microsoft Teams, zatim Google Classroom i Zoom. Iako su predavači najčešće koristili Google Classroom, studenti su u većoj mjeri preferirali Microsoft Teams.&lt;ref name=&quot;:4&quot; /&gt;

Pojavila se zabrinutost zbog posljedica prelaska na nastavu na daljinu za studente koji nisu imali pristup uređajima s mogućnošću povezivanja na internet ili stabilnoj internetskoj vezi.&lt;ref name=&quot;Aristovnik et al. 2020&quot;&gt;{{cite journal |last=Aristovnik |first=Aleksander |last2=Keržič |first2=Damijana |last3=Ravšelj |first3=Dejan |last4=Tomaževič |first4=Nina |last5=Umek |first5=Lan |title=Impacts of the COVID-19 Pandemic on Life of Higher Education Students: A Global Perspective |journal=Sustainability |volume=12 |issue=20 |pages=8438 |date=2020 |doi=10.3390/su12208438 |doi-access=free |url=https://www.mdpi.com/2071-1050/12/20/8438 |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Obrazovanje na daljinu tokom pandemije COVID-a 19 prekinulo je [[Sinhrono učenje|sinhronu nastavu]] za mnoge studente i nastavnike. U situacijama u kojima nastavnici više nisu mogli izvoditi nastavu u stvarnom vremenu i morali su preći na [[Asinhrono učenje|asinhronu nastavu]], prelazak je za njih predstavljao znatan izazov i negativno utjecao na njihovu sposobnost prilagođavanja novim okolnostima, a otvorio je i različita pravna pitanja, posebno u vezi s [[Autorsko pravo|autorskim pravima]].&lt;ref name=&quot;Deflem_2021&quot;&gt;{{cite journal |last=Deflem |first=Mathieu |title=The Right to Teach in a Hyper-Digital Age: Legal Protections for (Post-)Pandemic Concerns |journal=Society |volume=58 |issue=3 |date=2021 |pages=204–212 |doi=10.1007/s12115-021-00584-w |doi-access=free |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC8161721/ |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Univerzitetski nastavnici ocijenili su da je fizičko okruženje tokom [[Pandemija COVID-a 19|pandemije COVID-a 19]] nepovoljno utjecalo na kvalitet obrazovanja na daljinu. Međutim, mjesto održavanja nastave i vrsta [[fakultet]]a nisu pokazali statistički značajne razlike u kvalitetu obrazovanja na daljinu.&lt;ref name=&quot;AlTkhayneh_2023&quot;&gt;{{cite journal |last=Al-Tkhayneh |first=Khawlah M. |last2=Altakhaineh |first2=Abdel Rahman Mitib |last3=Nser |first3=Khaled Khamis |title=The impact of the physical environment on the quality of distance education |journal=Quality Assurance in Education |volume=31 |issue=3 |date=2023 |pages=504–519 |doi=10.1108/QAE-09-2022-0163 |url=https://www.emerald.com/qae/article-abstract/31/3/504/360000/The-impact-of-the-physical-environment-on-the |url-access=subscription |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Prelazak sa nastave u stvarnom vremenu na asinhrone oblike učenja predstavljao je značajan izazov i utjecao na iskustvo nastavnika i studenata u procesu podučavanja i [[Učenje|učenja]].&lt;ref name=&quot;Nieuwoudt_2018&quot;&gt;{{cite journal |last=Nieuwoudt |first=Johanna |title=Exploring online interaction and online learner participation in an online science subject through the lens of the interaction equivalence theorem |journal=Student Success |volume=9 |issue=4 |date=2018 |pages=39–51 |doi=10.5204/ssj.v9i4.520 |url=https://studentsuccessjournal.org/index.php/studentsuccess/article/view/520 |doi-access=free |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Nastavnici su se, suočeni s naglim prelaskom na novi način rada, susretali s poteškoćama u uključivanju studenata u nastavu i efikasnom izvođenju nastavnih sadržaja, što je bilo povezano s povećanim [[Psihološki stres|stresom]] i profesionalnom iscrpljenošću nastavnog osoblja. Osim toga, prelazak na digitalne oblike nastave otvorio je pravna pitanja, posebno u vezi s [[Autorsko pravo|autorskim pravima]] pri distribuciji nastavnih materijala u digitalnom obliku.&lt;ref name=&quot;Mezei_2023&quot;&gt;{{cite journal |last=Mezei |first=Péter |title=Digital Higher Education and Copyright Law in the Age of Pandemic - The Hungarian Experience |journal=Journal of Intellectual Property, Information Technology and E-Commerce Law |volume=14 |issue=2 |date=2023 |pages=385–396 |url=https://www.jipitec.eu/jipitec/article/view/385 |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Nakon pandemije COVID-a 19 neke obrazovne ustanove vratile su se neposrednoj nastavi, dok su druge prešle na kombinovano učenje ili nastavile koristiti obrazovanje na daljinu putem interneta.&lt;ref name=&quot;:4&quot; /&gt; Randomizirano kontrolisano istraživanje provedeno u 1.151 školi i koje je obuhvatilo 45.000 učenika u [[Ekvador]]u pokazalo je da je centralizovano praćenje sistema za upravljanje učenjem na internetu povećalo učešće [[učenik]]a za 0,21 standardnu devijaciju, a znanje iz nastavnih predmeta za 0,13 standardnih devijacija u odnosu na decentralizovano upravljanje. Nasuprot tome, podsticaji nastavnicima i poruke kojima se učenici ohrabruju na učestvovanje nisu imali statistički značajan učinak.&lt;ref name=&quot;Asanov_2023&quot;&gt;{{cite journal |last=Asanov |first=Igor |last2=Asanov |first2=Anastasiya-Mariya |last3=Åstebro |first3=Thomas |last4=Schulte |first4=Mathis |title=System-, teacher-, and student-level interventions for improving participation in online learning at scale in high schools |journal=Proceedings of the National Academy of Sciences |volume=120 |issue=30 |pages=e2216686120 |date=2023 |doi=10.1073/pnas.2216686120 |doi-access=free |url=https://www.pnas.org/doi/10.1073/pnas.2216686120 |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Obrazovanje na daljinu| ]]
[[Kategorija:Pedagoška psihologija]]
[[Kategorija:Metode učenja]]</text>
      <sha1>95nftivtrek19o9ttvd2vy0q145yeyi</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Obrazovanje na daljinu</title>
    <ns>14</ns>
    <id>536736</id>
    <revision>
      <id>3922338</id>
      <timestamp>2026-08-27T20:45:45Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{Commons category}}  {{Glavni|Obrazovanje na daljinu}} [[Kategorija:Alternativno obrazovanje]] [[Kategorija:Obrazovna tehnologija]] [[Kategorija:Programi učenja]]</comment>
      <origin>3922338</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="164" sha1="5p9w8pm1isz7xvjhdplksji27jblfrv" xml:space="preserve">{{Commons category}}

{{Glavni|Obrazovanje na daljinu}}
[[Kategorija:Alternativno obrazovanje]]
[[Kategorija:Obrazovna tehnologija]]
[[Kategorija:Programi učenja]]</text>
      <sha1>5p9w8pm1isz7xvjhdplksji27jblfrv</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Programi učenja</title>
    <ns>14</ns>
    <id>536737</id>
    <revision>
      <id>3922340</id>
      <timestamp>2026-08-27T20:50:09Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{Također pogledajte|:Kategorija:Metode učenja}} {{Commons category}}  [[Kategorija:Metode učenja|Programi]] [[Kategorija:Pedagogija]] [[Kategorija:Pedagoška psihologija]]</comment>
      <origin>3922340</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="175" sha1="alvns488i3rlqwg7qxud2coh62b0b5d" xml:space="preserve">{{Također pogledajte|:Kategorija:Metode učenja}}
{{Commons category}}

[[Kategorija:Metode učenja|Programi]]
[[Kategorija:Pedagogija]]
[[Kategorija:Pedagoška psihologija]]</text>
      <sha1>alvns488i3rlqwg7qxud2coh62b0b5d</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3922343</id>
      <parentid>3922340</parentid>
      <timestamp>2026-08-27T20:55:28Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3922343</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="214" sha1="7izmo32atk7eka1adhdn6fkp5hd7fp7" xml:space="preserve">{{Također pogledajte|:Kategorija:Metode učenja}}
{{Commons category}}

[[Kategorija:Obrazovanje po metodama]]
[[Kategorija:Metode učenja|Programi]]
[[Kategorija:Pedagogija]]
[[Kategorija:Pedagoška psihologija]]</text>
      <sha1>7izmo32atk7eka1adhdn6fkp5hd7fp7</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Alternativno obrazovanje</title>
    <ns>14</ns>
    <id>536738</id>
    <revision>
      <id>3922342</id>
      <timestamp>2026-08-27T20:55:03Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {Commons category|Alternative education}} {{Glavni|Alternativno obrazovanje}}  '''Alternativno obrazovanje''' opisuje niz pristupa obrazovanju djece i odraslih koji se razlikuju od standardnog školovanja, kao što su [[alternativna škola|alternativne škole]] i [[školovanje kod kuće]].  [[Kategorija:Obrazovanje po metodama]] [[Kategorija:Programi učenja]] [[Kategorija:Tipovi škola]]</comment>
      <origin>3922342</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="391" sha1="seq6aoft3xzvuw7txfokaiv3gjoxrun" xml:space="preserve">{Commons category|Alternative education}}
{{Glavni|Alternativno obrazovanje}}

'''Alternativno obrazovanje''' opisuje niz pristupa obrazovanju djece i odraslih koji se razlikuju od standardnog školovanja, kao što su [[alternativna škola|alternativne škole]] i [[školovanje kod kuće]].

[[Kategorija:Obrazovanje po metodama]]
[[Kategorija:Programi učenja]]
[[Kategorija:Tipovi škola]]</text>
      <sha1>seq6aoft3xzvuw7txfokaiv3gjoxrun</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Doživotni zatvor</title>
    <ns>0</ns>
    <id>536739</id>
    <revision>
      <id>3922350</id>
      <timestamp>2026-08-27T21:36:27Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Palapa</username>
        <id>383</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: '''Doživotni zatvor''' (ili '''doživotna kazna zatvora''') je svaka [[Sentence (law)|kazna]] [[Imprisonment|zatvora]] u kojoj osuđena osoba ostaje zatvorena do kraja svog života (ili dok [[Pomilovanje|ne bude pomilovana]] ili [[Commutation (law)|kazna zamijenjena]] kaznomna određeno vrijeme), sa ili bez mogućnosti puštanja na slobodu. Zločini koji se kažnjavaju doživotnim zatvorom smatraju se izuzetno ozbiljnim i obično nasilnim. Primjeri ovih zločina su ubistvo...</comment>
      <origin>3922350</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3043" sha1="85wttapn0tck2r7x9dvn700cz2gqs0v" xml:space="preserve">'''Doživotni zatvor''' (ili '''doživotna kazna zatvora''') je svaka [[Sentence (law)|kazna]] [[Imprisonment|zatvora]] u kojoj osuđena osoba ostaje zatvorena do kraja svog života (ili dok [[Pomilovanje|ne bude pomilovana]] ili [[Commutation (law)|kazna zamijenjena]] kaznomna određeno vrijeme), sa ili bez mogućnosti puštanja na slobodu. Zločini koji se kažnjavaju doživotnim zatvorom smatraju se izuzetno ozbiljnim i obično nasilnim. Primjeri ovih zločina su [[ubistvo]], [[Torture|mučenje]], [[terorizam]], [[Child abuse|zlostavljanje djece]] [[Child manslaughter|koje rezultira smrću]], [[silovanje]], [[špijunaža]], [[izdaja]], [[Illegal drug trade|ilegalna trgovina drogom]], [[Trgovanje ljudima|trgovina ljudima]], teške [[Neiskrenost|prevare]] i [[Financial crime|finansijski zločini]], [[Aggravation (law)|teška]] [[Property damage|materijalna šteta]], [[Arson|podmetanje požara]], [[Hate crime|zločin iz mržnje]], [[Kidnapping|otmica]], [[Burglary|provala]], [[Robbery|pljačka]], [[Pirati|piratstvo]], [[Aircraft hijacking|otmica aviona]], [[genocid]], [[Ratni zločin|ratni zločini]] i [[zločini protiv čovječnosti]].

Brojne evropske zemlje ukinule su sve oblike neograničenog zatvora. [[Hrvatska]] je odredila maksimalnu kaznu zatvora na 40 godina (50 godina u izuzetnim okolnostima). U [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] maksimalna kazna zatvora utvrđena je na 45 godina na saveznom nivou, u [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federaciji Bosne i Hercegovine]] i [[Brčko distrikt|Brčko Distriktu]], dok je [[Republika Srpska]], koja je ranije također propisivala maksimalnu kaznu zatvora na 45 godina, ponovo uvela doživotnu kaznu zatvora.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.paragraf.ba/dnevne-vijesti/26022020/26022020-vijest4.html|title=NACRT ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA KRIVIČNOG ZAKONIKA RS: Uvodi se doživotna kazna zatvora za počinioce najtežih krivičnih djela|website=www.paragraf.ba|language=bs|access-date=2026-08-27}}&lt;/ref&gt; Portugal je ukinuo sve oblike doživotnog zatvora [[Prison reform|zatvorskim reformama]] Sampaio e Melo 1884. godine i ima maksimalnu kaznu od 25 godina.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Ramalho|first=Énio|url=https://www.legislationline.org/download/id/4288/file/Portugal_CC_2006_en.pdf|title=The Portuguese Penal Code, General Part (Articles 1–130)|publisher=verbojuridico|year=2016|page=12|chapter=II|archive-url=https://web.archive.org/web/20191019093023/https://www.legislationline.org/download/id/4288/file/Portugal_CC_2006_en.pdf|archive-date=2019-10-19}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://observador.pt/2018/03/08/25-anos-de-prisao-a-historia-da-pena-maxima-em-portugal/|title=25 anos de prisão. A história da pena máxima em Portugal|last=Bruno|first=Cátia|website=Observador|language=pt-PT|access-date=2021-01-13}}&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:Burton_Phillips.jpg|mini|Fotografija [[Burton Phillips|Burtona Phillipsa]], osuđenog na doživotni zatvor zbog pljačke banke, 1935.]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==

*
*

{{Normativna kontrola}}</text>
      <sha1>85wttapn0tck2r7x9dvn700cz2gqs0v</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Vojnici Vojske Republike Srpske</title>
    <ns>14</ns>
    <id>536740</id>
    <revision>
      <id>3922393</id>
      <timestamp>2026-08-28T00:24:59Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: [[Kategorija:Vojska Republike Srpske|*]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački vojnici|Vojska Republike Srpske]] [[Kategorija:Vojne osobe u ratu u Bosni i Hercegovini]]</comment>
      <origin>3922393</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="165" sha1="mebi6mxovmbqvsmh8ue6pc06d8te19r" xml:space="preserve">[[Kategorija:Vojska Republike Srpske|*]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački vojnici|Vojska Republike Srpske]]
[[Kategorija:Vojne osobe u ratu u Bosni i Hercegovini]]</text>
      <sha1>mebi6mxovmbqvsmh8ue6pc06d8te19r</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Vojne osobe u ratu u Bosni i Hercegovini</title>
    <ns>14</ns>
    <id>536741</id>
    <revision>
      <id>3922395</id>
      <timestamp>2026-08-28T00:27:03Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{Portal|Bosna i Hercegovina}}  [[Kategorija:Vojne osobe u ratovima u bivšoj Jugoslaviji|-]] [[Kategorija:Biografije, Rat u Bosni i Hercegovini]]</comment>
      <origin>3922395</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="146" sha1="71sp3zr3apukmqw62e6qs2d8zobjxjc" xml:space="preserve">{{Portal|Bosna i Hercegovina}}

[[Kategorija:Vojne osobe u ratovima u bivšoj Jugoslaviji|-]]
[[Kategorija:Biografije, Rat u Bosni i Hercegovini]]</text>
      <sha1>71sp3zr3apukmqw62e6qs2d8zobjxjc</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Vojne osobe u ratu u Hrvatskoj</title>
    <ns>14</ns>
    <id>536742</id>
    <revision>
      <id>3922396</id>
      <timestamp>2026-08-28T00:27:13Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{Portal|Hrvatska}}  [[Kategorija:Vojne osobe u ratovima u bivšoj Jugoslaviji|-]] [[Kategorija:Biografije, Rat u Hrvatskoj]]</comment>
      <origin>3922396</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="125" sha1="jl6s2b72hv0mr36l8q6i6iigc99mpec" xml:space="preserve">{{Portal|Hrvatska}}

[[Kategorija:Vojne osobe u ratovima u bivšoj Jugoslaviji|-]]
[[Kategorija:Biografije, Rat u Hrvatskoj]]</text>
      <sha1>jl6s2b72hv0mr36l8q6i6iigc99mpec</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Oficiri Hrvatskog vijeća odbrane</title>
    <ns>14</ns>
    <id>536743</id>
    <redirect title="Kategorija:Vojnici Hrvatskog vijeća odbrane" />
    <revision>
      <id>3922402</id>
      <timestamp>2026-08-28T00:29:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <comment>Z1KA premjestio je stranicu [[Kategorija:Oficiri Hrvatskog vijeća odbrane]] na [[Kategorija:Vojnici Hrvatskog vijeća odbrane]]: Uobičajen naziv</comment>
      <origin>3922402</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="61" sha1="n541rv9m76ogb8yt8vtnt5mdpbtvmw3" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[:Kategorija:Vojnici Hrvatskog vijeća odbrane]]</text>
      <sha1>n541rv9m76ogb8yt8vtnt5mdpbtvmw3</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Osobe izručene iz Srbije</title>
    <ns>14</ns>
    <id>536744</id>
    <revision>
      <id>3922418</id>
      <timestamp>2026-08-28T00:35:02Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: [[Kategorija:Izručene osobe po zemlji hapšenja|Srbija]] [[Kategorija:Vanjski odnosi Srbije|Izručene iz]] [[Kategorija:Zatvorenici i pritvorenici iz Srbije|Izručene iz]]</comment>
      <origin>3922418</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="172" sha1="397jtp8847s51xsgpm12ea35rkyjhgv" xml:space="preserve">[[Kategorija:Izručene osobe po zemlji hapšenja|Srbija]]
[[Kategorija:Vanjski odnosi Srbije|Izručene iz]]
[[Kategorija:Zatvorenici i pritvorenici iz Srbije|Izručene iz]]</text>
      <sha1>397jtp8847s51xsgpm12ea35rkyjhgv</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Osobe osuđene na doživotni zatvor od strane međunarodnih sudova i tribunala</title>
    <ns>14</ns>
    <id>536745</id>
    <revision>
      <id>3922423</id>
      <timestamp>2026-08-28T00:38:45Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: [[Kategorija:Osobe osuđene od strane međunarodnih sudova i tribunala| ]] [[Kategorija:Osobe osuđene na doživotni zatvor od strane zemlje pritvora| ]]</comment>
      <origin>3922423</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="153" sha1="csmw70m0kupdbqkdiegl0p9vzxmg7s9" xml:space="preserve">[[Kategorija:Osobe osuđene od strane međunarodnih sudova i tribunala| ]]
[[Kategorija:Osobe osuđene na doživotni zatvor od strane zemlje pritvora| ]]</text>
      <sha1>csmw70m0kupdbqkdiegl0p9vzxmg7s9</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Mlađen Šljivančanin</title>
    <ns>0</ns>
    <id>536746</id>
    <revision>
      <id>3922436</id>
      <timestamp>2026-08-28T01:08:39Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{Infokutija košarkaš | ime_košarkaša       = Mlađen Šljivančanin | slika               =  | veličina_slike      = | opis_slike          = &lt;!-- Lični podaci --&gt; | puno_ime            =  | datum_rođenja       = {{Datum rođenja i godine|1985|7|1}} | mjesto_rođenja      = [[Beograd]], [[SR Srbija]], [[SFR Jugoslavija]] | datum_smrti         =  | mjesto_smrti        = | nacionalnost        =  | državljanstvo       =  | visina              = 203 cm | težina...</comment>
      <origin>3922436</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6170" sha1="qzrol08fq8wneqoccpgkvnihn1d5wk8" xml:space="preserve">{{Infokutija košarkaš
| ime_košarkaša       = Mlađen Šljivančanin
| slika               = 
| veličina_slike      =
| opis_slike          =
&lt;!-- Lični podaci --&gt;
| puno_ime            = 
| datum_rođenja       = {{Datum rođenja i godine|1985|7|1}}
| mjesto_rođenja      = [[Beograd]], [[SR Srbija]], [[SFR Jugoslavija]]
| datum_smrti         = 
| mjesto_smrti        =
| nacionalnost        = 
| državljanstvo       = 
| visina              = 203 cm
| težina              = 92 kg
| nadimak             = 
| pozicija            = [[krilo (košarka)|Krilo]]
| početak_karijere    = 2002
| NBA_draft           = 
| kraj_karijere       = 2014.
&lt;!-- Informacija o klubu --&gt;
| trenutni_klub       = 
| broj_na_dresu       = 
&lt;!-- Profesionalni klubovi --&gt;
| godine1             = 2002–2003.
| klub1               = [[KK Partizan|Partizan]]
| godine2             = 2003–2004.
| klub2               = [[KK Spartak Subotica|Spartak Subotica]]
| godine3             = 2004–2005.
| klub3               = [[Skyliners Frankfurt]]
| godine4             = 2005–2007.
| klub4               = [[RheinStars Köln|RheinEnergie Köln]]
| godine5             = 2007–2008.
| klub5               = [[KK Crvena zvezda|Crvena zvezda]]
| godine6             = 2008–2009.
| klub6               = [[BC Samara|VVS Samara]]
| godine7             = 2009–2010.
| klub7               = [[Apollon Limassol BC|Apollon Limassol]]
| godine8             = 2010.
| klub8               = [[JL Bourg-en-Bresse|Bourg-en-Bresse]]
| godine9             = 2010–2011.
| klub9               = [[Keravnos B.C.|Keravnos]]
| godine10            = 2012.
| klub10              = [[BKK Radnički|Radnički Beograd]]
| godine11            = 2012–2014.
| klub11              = [[KK Borac Čačak|Borac Čačak]]
| godine12            = 2014.
| klub12              = [[BC Timba Timișoara|Timba Timișoara]]
&lt;!-- Nagrade --&gt;
| nagrade             =
* Prvak [[Njemačka košarkaška Bundesliga|Njemačke]] (2006)
* Osvajač [[Kup Njemačke u košarci|Kupa Njemačke]] (2007)
| medalje             =
{{MedaljaDržava|{{ZID|Srbija i Crna Gora}}}}
{{MedaljaTakmičenje|Evropsko prvenstvo U-20}}
{{MedaljaBronza|[[Evropsko prvenstvo u košarci za igrače do 20 godina – Rusija 2005.|Rusija 2005.]]|Reprezentacija}}
{{MedaljaTakmičenje|Evropsko prvenstvo U-16}}
{{MedaljaZlato|[[Evropsko prvenstvo u košarci za kadete – Latvija 2001.|Latvija 2001.]]|Reprezentacija}}
| oznakastat1         = 
| vrijednoststat1     = 
| oznakastat2         = 
| vrijednoststat2     = 
| oznakastat3         = 
| vrijednoststat3     = 
}}
'''Mlađen Šljivančanin''' (rođen 1. jula 1985.) bivši je srbijanski profesionalni [[košarka]]š.

== Košarkaška karijera ==

Šljivančanin je nastupao za [[KK Partizan|Partizan]] i [[KK Spartak Subotica|Spartak iz Subotice]] u [[YUBA liga|YUBA ligi]], kao i za [[KK Crvena zvezda|Crvenu zvezdu]], [[BKK Radnički|Radnički iz Beograda]] i [[KK Borac Čačak|Borac iz Čačka]] u [[Košarkaška liga Srbije|Košarkaškoj ligi Srbije]].&lt;ref name=&quot;Euroleague_Sljivancanin&quot;&gt;{{cite web |title=Mladjen Sljivancanin – Euroleague Basketball Profile |publisher=Euroleague Basketball |url=https://www.euroleaguebasketball.net/en/euroleague/players/mladjen-sljivancanin/jjm/profile/ |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; S Crvenom zvezdom nastupao je i u [[ABA liga|Jadranskoj ligi]].

Dio karijere proveo je u inostranstvu, gdje je nastupao u [[Njemačka|Njemačkoj]], [[Francuska|Francuskoj]], [[Rusija|Rusiji]], [[Kipar|Kipru]] i [[Rumunija|Rumuniji]]. U [[Košarkaška Bundesliga|njemačkoj Bundesligi]] igrao je za [[Skyliners Frankfurt]] i [[RheinStars Köln|RheinEnergie Köln]]. U [[Ruska košarkaška Superliga 1|ruskoj Superligi]] nastupao je za [[BC Samara|VVS Samaru]], dok je u francuskoj ligi [[LNB Pro B]] igrao za [[JL Bourg-en-Bresse|Bourg-en-Bresse]]. Na Kipru je nastupao za [[Apollon Limassol BC|Apollon iz Limasola]] i [[Keravnos B.C.|Keravnos]] u [[Košarkaška divizija A Kipra|Košarkaškoj diviziji A Kipra]]. Profesionalnu košarkašku karijeru završio je u Rumuniji, gdje je igrao za [[BC Timba Timișoara|Timba Timișoaru]] u [[Liga I|Ligi I]].

== Privatni život ==

Šljivančanin je sin [[Veselin Šljivančanin|Veselina Šljivančanina]] (rođen 1953), crnogorskog Srbina i oficira [[Jugoslavenska narodna armija|Jugoslavenske narodne armije]] (JNA), koji je učestvovao u [[Bitka za Vukovar|bitki za Vukovar]] i potom pred [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju]] osuđen za [[Ratni zločin|ratne zločine]] zbog svoje uloge u [[Masakr u Vukovaru|masakru u Vukovaru]].&lt;ref name=&quot;ICTY_2009&quot;&gt;{{cite press release |title=Appeals Chamber Increases Sentence Against Šljivančanin, Upholds Mrkšić Sentence |publisher=International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia |date=5. 5. 2009 |url=https://www.icty.org/sid/10132 |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;ICTY_2010_ReviewSljivancanin&quot;&gt;{{cite press release |title=Appeals Chamber Grants Šljivančanin’s Request for Review of Judgement |publisher=International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia |date=8. 12. 2010 |url=https://www.icty.org/sid/10564 |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [https://basketball.eurobasket.com/player/Mladen-Sljivancanin/Romania/BC-Timba-Timisoara/42265 Mlađen Šljivančanin na Eurobasketu]

{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Šljivančanin, Mlađen}}
[[Kategorija:Rođeni 1985.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Srbijanski košarkaši]]
[[Kategorija:Biografije, Beograd]]
[[Kategorija:Igrači ABA lige]]
[[Kategorija:Košarkaši iz Beograda]]
[[Kategorija:Igrači Košarkaške lige Srbije]]
[[Kategorija:Igrači KK Samara]]
[[Kategorija:Igrači JL Bourg Basket]]
[[Kategorija:Igrači KK Borac Čačak]]
[[Kategorija:Igrači KK Crvena zvezda]]
[[Kategorija:Igrači KK Partizan]]
[[Kategorija:Igrači KK Spartak Subotica]]
[[Kategorija:Igrači Keravnos B.C.]]
[[Kategorija:Igrači Köln 99ers]]
[[Kategorija:Igrači BKK Radnički]]
[[Kategorija:Igrači Skyliners Frankfurt]]</text>
      <sha1>qzrol08fq8wneqoccpgkvnihn1d5wk8</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Epizode iz života svetog Nikole (Ambrogio Lorenzetti)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>536747</id>
    <revision>
      <id>3922445</id>
      <timestamp>2026-08-28T02:38:27Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Nerko65</username>
        <id>55647</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{Izmjene u toku}} {{Infokutija slika | ime              = Epizode iz života svetog Nikole | slika            = Uffizi bild 57.jpg | veličina_slike   =  | autor            = [[Ambrogio Lorenzetti]] | godina           = 1332. približno | tip              = [[tempera]] i zlato na drvu  | dimenzije        = 95×101 cm | lokacija         = [[Galleria degli Uffizi]] }}  '''Epizode iz života svetog Nikole''' je grupa od četiri slike grupisane u dva panela (prvi 96 x 52,5 cm i...</comment>
      <origin>3922445</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2892" sha1="l17f85qi498wnzr4skk9393rawpi1dq" xml:space="preserve">{{Izmjene u toku}}
{{Infokutija slika
| ime              = Epizode iz života svetog Nikole
| slika            = Uffizi bild 57.jpg
| veličina_slike   = 
| autor            = [[Ambrogio Lorenzetti]]
| godina           = 1332. približno
| tip              = [[tempera]] i zlato na drvu 
| dimenzije        = 95×101 cm
| lokacija         = [[Galleria degli Uffizi]]
}}

'''Epizode iz života svetog Nikole''' je grupa od četiri slike grupisane u dva panela (prvi 96 x 52,5 cm i drugi 92 x 49 cm) [[Siena|sijenskog]] slikara [[Ambrogio Lorenzetti|Ambrogia Lorenzettija]], urađene približno 1332. a danas izložene u [[Firenca|firentinskoj]] [[Galleria degli Uffizi|Galeriji Uffizi]]. Prisustvo elemenata nalik šarkama duž jedne strane na oba panela navodi na zaključak da su to bili bočni elementi [[poliptih]]a, vjerovatno s likom sveca u sredini.&lt;ref name= &quot;AGD&quot;&gt;{{Cite web|url= https://www.andrewgrahamdixon.com/archive/itp-33-stories-of-st-nicholas-by-ambrogio-lorenzetti.html|title= ''Stories of St Nicholas, by Ambrogio orenzetti''|website= andrewgrahamdixon.com|access-date= 27. 8. 2026}}&lt;/ref&gt; [[Giorgio Vasari]] je zabilježio da je vidio ova djela unutar [[Crkva svetog Prokule (Firenca)|Crkve svetog Prokule]].

== Historija ==
Više od hiljadu godina dijelilo je Ambrogia Lorenzettija od njegovog subjekta u ovom slikarskom djelu, za kojeg se kaže da je rođen 271. n.e. u Patari, lučkom gradu na području današnje [[Turska|Turske]]. [[Kult]] svetog Nikole jednako je slavljen koliko je njegova historija nejasna. Za glavne (i potpuno nepotvrđene) događaje iz njegovog života obično se govorilo da objedinjuju progon i zatvaranje od strane cara [[Dioklecijan]]a i činjenje brojnih čuda. Njegova istaknutost u hrišćanskom kanonu svetaca pojačana je nakon 1087. kada su poduzetni trgovci iz [[italija]]nskog grada [[Bari]]ja ukrali neke kosti za koje se kaže da su ostaci svetog Nikole iz crkve u [[Konstantinopolj]]u. Zapadna Crkva je potom prihvatila Nikolu, izgradivši u njegovu čast brojne crkve i domišljato razrađujući njegov mit. Italijanski hroničar i biskup [[Genova|Genove]] [[Jacopo da Voragine]], čija je [[hagiografija|hagiografska]] [[enciklopedija]] &quot;''Zlatna legenda''&quot; iz sredine 13. stoljeća postala priručnik za živote glavnih svetaca, učvrstio je popularnu sliku Nikole. Upravo zahvaljujući njegovom apokrifnom izvještaju, Ambrogio je zasnovao svoje slike za Crkvu svetog Prokule u Firenci.&lt;ref name= &quot;AGD&quot;/&gt;

== Opis djela i stil ==


== Literatura ==
* Gloria Fossi, Uffizi, Giunti, Firenze 2004. {{ISBN|88-09-03675-1}}
* Pierluigi De Vecchi ed Elda Cerchiari, ''I tempi dell'arte'', volume 1, Bompiani, Milano 1999 {{ISBN| 88-451-7107-8}}.

== Reference ==
{{Refspisak}}

[[Kategorija:Slike Ambrogia Lorenzettija]]
[[Kategorija:Umjetničke slike iz 1300-tih]]
[[Kategorija:Gotičko slikarstvo]]
[[Kategorija:Sijenska škola]]</text>
      <sha1>l17f85qi498wnzr4skk9393rawpi1dq</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Bosanskohercegovački vojnici</title>
    <ns>14</ns>
    <id>536748</id>
    <revision>
      <id>3922478</id>
      <timestamp>2026-08-28T10:06:59Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: [[Kategorija:Bosanskohercegovački ljudi po zanimanju|vojnici]] [[Kategorija:Vojnici po nacionalnosti]]</comment>
      <origin>3922478</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="103" sha1="71ncivz1ti12itjj0dy9ya4or0vwemt" xml:space="preserve">[[Kategorija:Bosanskohercegovački ljudi po zanimanju|vojnici]]
[[Kategorija:Vojnici po nacionalnosti]]</text>
      <sha1>71ncivz1ti12itjj0dy9ya4or0vwemt</sha1>
    </revision>
  </page>
</mediawiki>